na snazi od 02.11.2019.
Uživajte...
SADRŽAJ I PODRUČJE PRIMJENE OVOGA ZAKONA
Sadržaj ovoga Zakona
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuje sustav unutarnjih kontrola u javnom sektoru Republike Hrvatske te odgovornosti, odnosi i nadležnosti u razvoju sustava unutarnjih kontrola i unutarnja revizija kao dio sustava unutarnjih kontrola.
Rodna ravnopravnost
Članak 2.
Izrazi u ovom Zakonu koji imaju rodno značenje, bez obzira na to koriste li se u muškom ili ženskom rodu, odnose se jednako na muški i ženski rod.
Obveznici primjene ovoga Zakona
Članak 3. (NN 102/19)
(1) Odredbe ovoga Zakona odnose se na proračunske i izvanproračunske korisnike državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđene u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika i na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: korisnici proračuna).
(2) Odredbe ovoga Zakona odnose se i na trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i/ili jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te na druge pravne osobe kojima je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: trgovačka društva i druge pravne osobe) koje su utvrđene u Registru trgovačkih društava i drugih pravnih osoba obveznika davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti koji vodi Ministarstvo financija.
ZNAČENJE POJMOVA
Pojmovi
Članak 4. (NN 102/19)
Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:
1. Financijsko upravljanje predstavlja usmjeravanje i kontroliranje financijskih učinaka poslovanja radi ostvarenja poslovnih ciljeva, koristeći pri tome sredstva na pravilan, etičan, ekonomičan, djelotvoran i učinkovit način.
2. Institucija je svaki subjekt koji je obveznik primjene ovoga Zakona.
3. Institucije iz nadležnosti su korisnici proračuna razine glave organizacijske klasifikacije, proračunski i izvanproračunski korisnici jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, trgovačka društva i druge pravne osobe koji su obveznici davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti te ovisna društva.
4. Kontrola je svaka mjera ili aktivnost koja se poduzima u svrhu upravljanja rizicima i povećanja vjerojatnosti da će se poslovni ciljevi ostvariti. Rukovoditelji planiraju, organiziraju i usmjeravaju izvršavanje aktivnosti u svrhu ostvarenja poslovnih ciljeva.
5. Koordinator za razvoj sustava unutarnjih kontrola je osoba koja operativno provodi aktivnosti koordinacije vezane uz razvoj sustava unutarnjih kontrola, sastavlja izvješća o funkcioniranju sustava unutarnjih kontrola te obavlja ostale zadaće propisane ovim Zakonom i podzakonskim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.
6. Korporativno upravljanje je sustav upravljanja, kontrola i nadzora uspostavljen u institucijama, osobito u trgovačkim društvima. Obuhvaća strukturu i postupke koji se provode u institucijama u svrhu rukovođenja, usmjeravanja i praćenja aktivnosti te informiranja radi ostvarenja poslovnih ciljeva.
7. Međunarodni okvir profesionalnog djelovanja (engl. The International Professional Practices Framework – IPPF) predstavlja profesionalna pravila za rad unutarnjih revizora. Objavljuje ih Institut internih revizora (engl. The Institut of Internal Auditors – IIA).
8. Međunarodni okvir za unutarnju kontrolu je okvir koji objavljuje Odbor pokroviteljskih organizacija Treadway komisije (engl. Committee of Sponsoring Organisations of the Treadway Commission – COSO).
9. Naknadne (ex post) kontrole su kontrole usmjerene na osiguranje zakonitog, svrhovitog i pravodobnog prikupljanja i korištenja proračunskih sredstava i sredstava iz drugih izvora, ostvarivanja očekivanih rezultata te otkrivanja mogućih pogrešaka, odstupanja i nepravilnosti.
10. Nepravilnost je nepridržavanje ili pogrešna primjena zakona i drugih propisa koja proizlazi iz radnji ili propusta obveznika, koja ima ili bi mogla imati štetan utjecaj na proračunska sredstva i sredstva iz drugih izvora, bilo da se radi o prihodima/primicima, rashodima/izdacima, povratima, imovini, potraživanjima ili obvezama te je protivna etičkim načelima u javnom sektoru, a klasificira se kao nepravilnost za koju nisu propisane prekršajne odredbe, nepravilnost koja ima obilježje prekršaja i nepravilnost kod koje postoji sumnja na kazneno djelo
11. Odbor je revizorski i nadzorni odbor koji moraju postojati u skladu s posebnim propisima.
12. Odgovorna osoba institucije je osoba odgovorna za vođenje poslovanja institucije (čelnik proračunskog i izvanproračunskog korisnika državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, općinski načelnik, gradonačelnik, župan, uprava, predsjednik uprave ili direktor, ravnatelj).
13. Odgovorna osoba revidirane jedinice je rukovoditelj ustrojstvene jedinice u čijoj su nadležnosti poslovi koji su predmet revizije.
14. Okvir za razvoj sustava unutarnjih kontrola je okvir koji čine komponente sustava unutarnjih kontrola s pregledom načela, metoda i postupaka unutarnjih kontrola.
15. Ovlašteni unutarnji revizor je osoba koja je stekla stručno ovlaštenje ministra financija za obavljanje poslova unutarnje revizije u javnom sektoru ili certifikat ovlaštenog unutarnjeg revizora koji izdaju strukovne organizacije ovlaštene za certificiranje unutarnjih revizora (u daljnjem tekstu: strukovne organizacije).
16. Plan djelovanja je plan provedbe prihvaćenih preporuka unutarnje revizije. Plan djelovanja je sastavni dio revizijskog izvješća.
17. Prethodne (ex ante) kontrole su kontrole usmjerene na osiguranje zakonitosti i pravilnosti financijskih i drugih odluka i to prije donošenja financijskih odluka, odnosno prije odlučivanja o korištenju proračunskih sredstava i sredstava iz drugih izvora i tijekom realizacije financijskih i drugih odluka, zaključno do faze plaćanja.
18. Rizik je mogućnost nastanka događaja koji može nepovoljno utjecati na ostvarenje ciljeva.
19. Rukovoditelji su odgovorna osoba institucije i osobe odgovorne za ostvarenje poslovnih ciljeva institucije.
20. Rukovoditelj unutarnje revizije je osoba odgovorna za upravljanje i razvoj unutarnje revizije u instituciji. Pojam uključuje i imenovanog unutarnjeg revizora.
21. Savjetodavne usluge unutarnje revizije označavaju pružanje savjeta s obzirom na učinkovitost i djelotvornost unutarnjih kontrola, uključujući i savjete u vezi s bilo kojim drugim područjem u kojemu je unutarnji revizor stručan, u cilju poboljšanja djelotvornosti procesa upravljanja rizicima, kontrola i upravljanja poslovanjem, odnosno korporativnog upravljanja pri čemu unutarnji revizori ne preuzimaju odgovornost rukovoditelja.
22. Sredstva su svi resursi koji su na raspolaganju instituciji (financijski, materijalni, ljudski, informacijski, organizacijski).
23. Sustav unutarnjih kontrola je skup načela, metoda i postupaka unutarnjih kontrola koji je uspostavila odgovorna osoba institucije u svrhu uspješnog upravljanja i ostvarenja općih ciljeva, kao što su: obavljanje poslovanja na pravilan, etičan, ekonomičan, učinkovit i djelotvoran način, usklađenost poslovanja sa zakonima i drugim propisima, zaštita sredstava od gubitaka, zlouporabe i štete, jačanje odgovornosti za ostvarenje poslovnih ciljeva te pouzdanost i sveobuhvatnost financijskih i drugih izvještaja. Sustav unutarnjih kontrola uspostavlja se radi osiguranja postupanja u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja.
24. Unutarnja revizija je neovisna aktivnost koja procjenjuje sustav unutarnjih kontrola, daje neovisno i objektivno stručno mišljenje i savjete za unapređenje poslovanja; pomaže instituciji u ostvarenju poslovnih ciljeva primjenom sustavnog i na struci utemeljenog pristupa procjenjivanju i poboljšanju djelotvornosti procesa upravljanja rizicima, kontrola i upravljanja poslovanjem, odnosno korporativnog upravljanja.
25. Unutarnji revizor je osoba raspoređena na poslove unutarnje revizije.
26. Upravljačka odgovornost označava odgovornost rukovoditelja za svoje odluke i postupke u poslovanju, uključujući upravljanje sredstvima te da za isto odgovaraju onome tko ih je imenovao ili im prenio ovlasti i odgovornosti.
SVRHA I OBUHVAT SUSTAVA UNUTARNJIH KONTROLA
Svrha sustava unutarnjih kontrola
Članak 5.
Svrha sustava unutarnjih kontrola jest poboljšanje upravljanja radi postizanja općih ciljeva, kao što su:
a) obavljanje poslovanja na pravilan, etičan, ekonomičan, učinkovit i djelotvoran način
b) usklađenost poslovanja sa zakonima i drugim propisima, planovima, programima i postupcima
c) zaštita sredstava od gubitaka uzrokovanih lošim upravljanjem, neopravdanim trošenjem i korištenjem te zaštita od drugih oblika nepravilnosti
d) jačanje odgovornosti za uspješno ostvarenje poslovnih ciljeva
e) pouzdanost i sveobuhvatnost financijskih i drugih izvještaja.
Obuhvat sustava unutarnjih kontrola
Članak 6.
Sustav unutarnjih kontrola obuhvaća sve poslovne procese koji vode k ostvarenju poslovnih ciljeva, a uspostavlja se u svim ustrojstvenim jedinicama institucije koje u skladu s danim ovlastima i odgovornostima ostvaruju te ciljeve.
UPRAVLJAČKA ODGOVORNOST ZA SUSTAV UNUTARNJIH KONTROLA
Odgovornost odgovorne osobe institucije
Članak 7. (NN 102/19)
Odgovorna osoba institucije odgovorna je za razvoj učinkovitog i djelotvornog sustava unutarnjih kontrola unutar institucije, na način da osigura:
a) izradu i provedbu strateških i drugih planova, kao i programa za ostvarivanje poslovnih ciljeva institucije
b) usklađenost strateških i drugih planova te programa s proračunom, odnosno financijskim planom institucije
c) unutarnje ustrojstvo koje je prikladno zadacima institucije, s jasno definiranim ovlastima i odgovornostima za učinkovitu i djelotvornu provedbu poslovnih ciljeva i korištenje financijskih sredstava dodijeljenih za njihovu provedbu
d) uspostavu sustava izvještavanja u skladu s prenesenim ovlastima i odgovornostima radi praćenja rezultata i učinaka ostvarenih dodijeljenim financijskim sredstvima
e) upravljanje najznačajnijim rizicima koji mogu ugroziti ostvarenje ciljeva sadržanih u strateškim i drugim planovima
f) uspostavu kontrola radi osiguranja pravilnog, etičnog, ekonomičnog, učinkovitog i djelotvornog upravljanja prihodima, rashodima, imovinom i obvezama
g) uspostavu učinkovitih i djelotvornih informacijskih i komunikacijskih sustava
h) praćenje i procjenu učinkovitosti i djelotvornosti sustava unutarnjih kontrola
i) definiranje načina suradnje s institucijama iz nadležnosti, uključujući sustav izvještavanja.
Prijenos ovlasti i odgovornosti
Članak 8.
(1) Odgovorna osoba institucije može na temelju akata o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada prenijeti ovlasti za razvoj sustava unutarnjih kontrola na druge osobe.
(2) Prenošenjem ovlasti prenosi se i odgovornost, a prenošenje ovlasti i odgovornosti ne isključuje ovlasti i odgovornost odgovorne osobe institucije.
Odgovornost rukovoditelja ustrojstvenih jedinica
Članak 9.
Rukovoditelji ustrojstvenih jedinica odgovorni su za razvoj sustava unutarnjih kontrola u svom djelokrugu, što uključuje odgovornost za:
a) utvrđivanje poslovnih ciljeva iz njihove nadležnosti koji moraju biti u skladu s ciljevima i sredstvima institucije
b) utvrđivanje pokazatelja uspješnosti na temelju kojih se omogućava izvještavanje o postignutim rezultatima i učincima
c) realizaciju poslovnih ciljeva u skladu sa strateškim i drugim planovima te programima, odobrenim proračunom, odnosno financijskim planom i u skladu sa zakonima i drugim propisima
d) upravljanje rizicima koji mogu utjecati na ostvarenje poslovnih ciljeva
e) kontinuirano poboljšanje poslovnih procesa u cilju povećanja učinkovitosti i djelotvornosti poslovanja
f) pravilno, etično, ekonomično, učinkovito i djelotvorno upravljanje sredstvima u skladu s prenesenim ovlastima i odgovornostima
g) praćenje i vrednovanje postignutih rezultata i učinaka
h) razvoj i provođenje kontrola u poslovnim procesima, programima, projektima i aktivnostima radi ostvarenja poslovnih ciljeva ustrojstvenih jedinica i osiguranja pravilnog, etičnog, ekonomičnog, učinkovitog i djelotvornog raspolaganja financijskim sredstvima dodijeljenim institucijama iz nadležnosti
i) stalno praćenje i samoprocjenu učinkovitosti i djelotvornosti sustava unutarnjih kontrola u svom djelokrugu.
RAZVOJ SUSTAVA UNUTARNJIH KONTROLA
Komponente sustava unutarnjih kontrola
Članak 10.
(1) Sustav unutarnjih kontrola čini pet međusobno povezanih komponenti:
a) kontrolno okruženje
b) upravljanje rizicima
c) kontrolne aktivnosti
d) informacije i komunikacija
e) praćenje i procjena sustava.
(2) Komponente iz stavka 1. ovoga članka temelje se na Međunarodnom okviru za unutarnju kontrolu.
Članak 11.
Odgovorna osoba institucije treba uspostaviti kontrolno okruženje kojim treba osigurati poštivanje osobnog i profesionalnog integriteta te etičkih načela ponašanja zaposlenika, jasnu misiju, viziju i poslovne ciljeve, odgovarajući stil upravljanja i rukovođenja, unutarnje organizacijsko ustrojstvo, uključujući dodjelu ovlasti i odgovornosti za ostvarivanje poslovnih ciljeva te uspostavu odgovarajuće linije izvještavanja, upravljanje ljudskim resursima i kompetentnost zaposlenika.
Članak 12.
Odgovorna osoba institucije treba uspostaviti upravljanje rizicima kao cjelovit proces utvrđivanja, procjenjivanja i praćenja rizika u odnosu na poslovne ciljeve te poduzimanja potrebnih mjera radi smanjenja rizika.
Članak 13.
(1) Odgovorna osoba institucije treba uspostaviti kontrole koje uključuju pisana pravila, procedure, postupke i druge mjere ili aktivnosti radi smanjenja rizika na prihvatljivu razinu, a u svrhu ostvarenja poslovnih ciljeva.
(2) Kontrole iz stavka 1. ovoga članka uspostavljaju se kao prethodne i naknadne kontrole, a o njihovim oblicima odlučuje odgovorna osoba institucije uvažavajući posebnosti poslovanja institucije i poštivanje načela razdvajanja dužnosti.
Članak 14.
Odgovorna osoba institucije treba uspostaviti sustav informacija i komunikacije koji će osigurati pravodobne i odgovarajuće informacije rukovoditeljima radi ekonomičnog, učinkovitog i djelotvornog upravljanja i kontrole poslovanja na svim razinama institucije.
Članak 15.
(1) Odgovorna osoba institucije treba osigurati kontinuirano praćenje sustava unutarnjih kontrola u svrhu procjenjivanja učinkovitosti i djelotvornosti sustava te poduzimanja potrebnih mjera za poboljšanje sustava.
(2) Praćenje i procjenu sustava odgovorna osoba institucije osigurava stalnim praćenjem, samoprocjenom i unutarnjom revizijom. Praćenje i procjena sustava obavlja se i vanjskom revizijom.
Koordinacija razvoja sustava unutarnjih kontrola unutar institucije
Članak 16.
(1) Za koordinaciju aktivnosti vezanih uz razvoj sustava unutarnjih kontrola na razini korisnika proračuna zadužena je ustrojstvena jedinica nadležna za financije.
(2) Unutar ustrojstvene jedinice nadležne za financije može se, uvažavajući potrebe i posebnosti u poslovanju korisnika proračuna i ovisno o procjeni opravdanosti, ustrojiti jedinica ili imenovati koordinator za razvoj sustava unutarnjih kontrola.
Članak 17.
Odgovorna osoba trgovačkog društva i druge pravne osobe dužne su osigurati koordinaciju razvoja sustava unutarnjih kontrola u skladu s posebnostima poslovanja.
Okvir za razvoj sustava unutarnjih kontrola
Članak 18.
Ministar financija pravilnikom propisuje sadržaj okvira za razvoj sustava unutarnjih kontrola te, uzimajući u obzir broj institucija iz nadležnosti i visinu financijskih sredstava, donosi smjernice za rad ustrojstvenih jedinica nadležnih za financije korisnika proračuna u dijelu aktivnosti vezanih uz koordinaciju razvoja sustava unutarnjih kontrola iz članka 16. stavka 1. ovoga Zakona.
Stručno usavršavanje osoba odgovornih za sustav unutarnjih kontrola
Članak 19. (NN 102/19)
Rukovoditelji i osobe uključene u koordinaciju razvoja sustava unutarnjih kontrola obvezne su stručno se usavršavati u području razvoja sustava unutarnjih kontrola prema programu koji donosi ministar financija.
IZVJEŠTAVANJE O SUSTAVU UNUTARNJIH KONTROLA
Članak 20.
Odgovorna osoba institucije o funkcioniranju sustava unutarnjih kontrola izvještava na godišnjoj razini sukladno propisima kojima se uređuje davanje Izjave o fiskalnoj odgovornosti.
SVRHA I OBUHVAT POSLOVA UNUTARNJE REVIZIJE
Svrha unutarnje revizije
Članak 21.
Svrha unutarnje revizije je neovisna i objektivna procjena sustava unutarnjih kontrola te davanje stručnog mišljenja i savjeta za poboljšanje djelotvornosti procesa upravljanja rizicima, kontrola i upravljanja poslovanjem, odnosno korporativnog upravljanja.
Obuhvat poslova unutarnje revizije
Članak 22.
(1) Unutarnja revizija procjenjuje adekvatnost, učinkovitost i djelotvornost sustava unutarnjih kontrola i na temelju objektivnih dokaza osigurava dovoljnu razinu sigurnosti da je provođenje postojećih procesa upravljanja rizicima, kontrola i upravljanja poslovanjem, odnosno korporativnog upravljanja u funkciji:
a) ostvarivanja poslovnih ciljeva institucije
b) obavljanja poslovanja na pravilan, etičan, ekonomičan, učinkovit i djelotvoran način
c) usklađenosti poslovanja sa zakonima i drugim propisima, planovima, programima i postupcima
d) pouzdanosti i sveobuhvatnosti financijskih i drugih informacija i podataka, uključujući unutarnje i vanjsko izvještavanje
e) zaštite sredstava od rizika gubitaka uzrokovanih lošim upravljanjem, neopravdanim trošenjem i korištenjem te zaštite od drugih oblika nepravilnosti.
(2) Unutarnja revizija obavlja reviziju svih programa, projekata, aktivnosti i poslovnih procesa.
(3) Unutarnja revizija daje stručno mišljenje i preporuke za poboljšanje sustava unutarnjih kontrola u revidiranom području.
(4) Unutarnja revizija pruža savjetodavne usluge čija se vrsta i obuhvat određuju u dogovoru s rukovoditeljem koji traži savjet radi poboljšanja djelotvornosti procesa upravljanja rizicima, kontrola i upravljanja poslovanjem, odnosno korporativnog upravljanja, ne preuzimajući odgovornost rukovoditelja.
USPOSTAVA UNUTARNJE REVIZIJE
Odgovornost za uspostavu unutarnje revizije
Članak 23.
Odgovorna osoba institucije odgovorna je za uspostavu i osiguranje uvjeta za obavljanje poslova unutarnje revizije.
Načini uspostave unutarnje revizije
Članak 24.
(1) Unutarnja revizija uspostavlja se na jedan od sljedećih načina:
a) ustrojavanjem neovisne jedinice za unutarnju reviziju
b) imenovanjem unutarnjeg revizora
c) osnivanjem zajedničke jedinice za unutarnju reviziju
d) sporazumom o obavljanju poslova unutarnje revizije s institucijom koja unutarnju reviziju uspostavi na jedan od načina utvrđenih pod točkom a), b) ili c) ovoga stavka.
(2) Unutarnja revizija uspostavljena na jedan od načina iz stavka 1. ovoga članka obavlja unutarnju reviziju unutar institucije i u institucijama iz nadležnosti, osim u onima koje će unutarnju reviziju uspostaviti sukladno kriterijima za uspostavu unutarnje revizije.
Članak 25.
Ministar financija pravilnikom propisuje kriterije za uspostavu i međusobnu suradnju unutarnjih revizija te druga pitanja vezana uz organizacijsku i funkcionalnu neovisnost unutarnje revizije.
OSOBE OVLAŠTENE ZA OBAVLJANJE POSLOVA UNUTARNJE REVIZIJE
Ovlašteni unutarnji revizori
Članak 26.
(1) Poslove unutarnje revizije obavlja:
a) osoba koja je stekla stručno ovlaštenje ministra financija za obavljanje poslova unutarnje revizije u javnom sektoru ili
b) u trgovačkim društvima i drugim pravnim osobama može obavljati i osoba koja je stekla certifikat ovlaštenog unutarnjeg revizora koji izdaju strukovne organizacije.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, unutarnju reviziju obavlja i osoba raspoređena na poslove unutarnje revizije koja je u postupku stjecanja stručnog ovlaštenja ili certifikata iz stavka 1. ovoga članka, uključujući i razdoblje dok se ne ispune uvjeti za stjecanje stručnog ovlaštenja ili certifikata koje određuju Ministarstvo financija, odnosno strukovne organizacije.
Stručno ovlaštenje ministra financija za obavljanje poslova unutarnje revizije u javnom sektoru
Članak 27. (NN 102/19)
(1) Stručno ovlaštenje iz članka 26. stavka 1. točke a) ovoga Zakona stječe se prema pravilniku i programu koje donosi ministar financija.
(2) Za pohađanje programa iz stavka 1. ovoga članka osoba mora:
a) imati završen odgovarajući preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij
b) priložiti dokaz da joj je stjecanje stručnog ovlaštenja iz članka 26. stavka 1. točke a) ovoga Zakona uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta na koje je raspoređena.
(3) Stjecanjem stručnog ovlaštenja iz stavka 1. ovoga članka osoba stječe zvanje ovlaštenoga unutarnjeg revizora za javni sektor.
(4) Izdavanjem stručnog ovlaštenja iz stavka 1. ovoga članka, ovlašteni unutarnji revizori za javni sektor upisuju se u registar ovlaštenih unutarnjih revizora za javni sektor koji vodi Ministarstvo financija.
Rukovoditelj unutarnje revizije
Članak 28.
(1) Rukovoditelj unutarnje revizije mora imati:
a) stručno ovlaštenje ministra financija za obavljanje poslova unutarnje revizije u javnom sektoru ili u trgovačkim društvima i drugim pravnim osobama može imati certifikat ovlaštenog unutarnjeg revizora koji izdaju strukovne organizacije i
b) pet godina radnog iskustva, od čega najmanje tri godine na poslovima unutarnje revizije ili revizije.
(2) Rukovoditelja unutarnje revizije imenuje i razrješuje odgovorna osoba institucije, sukladno propisima kojima se uređuju radno pravni odnosi, uz prethodnu suglasnost odbora, gdje je primjenjivo.
NEOVISNOST UNUTARNJE REVIZIJE I OVLASTI
Organizacijska i funkcionalna neovisnost unutarnje revizije
Članak 29.
(1) Unutarnja revizija ustrojava se kao samostalna unutarnja ustrojstvena jedinica te je ustrojstveno i funkcionalno izravno odgovorna odgovornoj osobi institucije. Funkcionalna neovisnost unutarnje revizije ostvaruje se njezinom neovisnošću o drugim ustrojstvenim jedinicama institucije u planiranju rada, obavljanju poslova unutarnje revizije i izvještavanju.
(2) U instituciji gdje je osnovan odbor unutarnja revizija funkcionalno odgovara i odboru.
(3) Na imenovanog unutarnjeg revizora iz članka 24. stavka 1. točke b) ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuje stavak 1. i 2. ovoga članka.
Neovisnost i ovlasti unutarnjih revizora
Članak 30.
(1) Unutarnji revizori obavljaju isključivo poslove unutarnje revizije te ne mogu biti uključeni u obavljanje izvršnih funkcija institucije.
(2) Unutarnji revizori moraju biti neovisni i objektivni u svom radu i izbjegavati sukob interesa, a za iznošenje činjeničnog stanja ili davanja određenih preporuka ne mogu biti otpušteni ni premješteni na drugo radno mjesto.
(3) Unutarnji revizori pri obavljanju poslova unutarnje revizije imaju potpuno, slobodno i neograničeno pravo pristupa cjelokupnoj dokumentaciji, podacima i informacijama koje su značajne za obavljanje poslova unutarnje revizije bez obzira na pojavni oblik i nositelje podataka na kojima se nalaze te osoblju i materijalnoj imovini.
(4) Ako se tijekom obavljanja poslova unutarnje revizije unutarnji revizori trebaju koristiti dokumentacijom, podacima i informacijama koji su klasificirani odgovarajućim stupnjem tajnosti, moraju uzeti u obzir propise o tajnosti podataka.
(5) Unutarnji revizori dužni su čuvati tajnost podataka i informacija koje su im stavljene na raspolaganje tijekom obavljanja poslova unutarnje revizije, osim ako zakonom nije drukčije propisano.
NAČIN OBAVLJANJA POSLOVA UNUTARNJE REVIZIJE
Okvir za rad unutarnje revizije
Članak 31.
(1) Poslovi unutarnje revizije obavljaju se u skladu s:
a) Međunarodnim okvirom profesionalnog djelovanja i
b) propisima kojima se uređuje unutarnja revizija u javnom sektoru Republike Hrvatske.
(2) Unutarnji revizori korisnika proračuna, osim navedenog u stavku 1. ovoga članka, u obvezi su primjenjivati metodologiju rada koju utvrđuje ministar financija.
Članak 32.
Načela i pravila kojih su se unutarnji revizori dužni pridržavati u obavljanju poslova unutarnje revizije uređuju se Kodeksom strukovne etike unutarnjih revizora u javnom sektoru koji donosi ministar financija.
Planiranje i obavljanje poslova unutarnje revizije
Članak 33. (NN 102/19)
(1) Poslovi unutarnje revizije planiraju se i obavljaju prema:
a) strateškom planu unutarnje revizije za trogodišnje razdoblje
b) godišnjem planu unutarnje revizije
c) planu pojedinačne revizije.
(2) Strateški i godišnji plan unutarnje revizije, kao i njihove izmjene i dopune, na temelju procjene rizika, predlaže rukovoditelj unutarnje revizije, a donosi odgovorna osoba institucije, uz suglasnost odbora, gdje je primjenjivo.
(3) Strateški plan unutarnje revizije donosi se svake tri godine i to do konca tekuće godine za sljedeće trogodišnje razdoblje, a godišnji plan unutarnje revizije donosi se svake godine i to do konca tekuće godine za sljedeću godinu.
(4) Rukovoditelji koji su odgovorni za sustav unutarnjih kontrola trebaju dati podatke za procjenu rizika koji utječu na poslovanje kako bi se planovima unutarnje revizije iz stavka 2. ovoga članka obuhvatila područja s potencijalno značajnim rizikom.
(5) Za svaku pojedinačnu reviziju izrađuje se plan koji odobrava rukovoditelj unutarnje revizije.
Odgovornost za provedbu i praćenje provedbe preporuka unutarnje revizije
Članak 34.
(1) Odgovorna osoba revidirane jedinice odgovorna je za provedbu preporuka iz plana djelovanja.
(2) O statusu provedbe preporuka odgovorna osoba revidirane jedinice obvezna je izvijestiti rukovoditelja unutarnje revizije koji prati njihovu provedbu i izvještava o provedbi preporuka odgovornu osobu institucije, odnosno odbor, gdje je primjenjivo.
Mjere u slučaju neprovođenja preporuka unutarnje revizije korisnika proračuna
Članak 35. (NN 102/19)
(1) Ako preporuke nisu provedene prema planu djelovanja, odgovorna osoba revidirane jedinice obvezna je u izvješću iz članka 34. stavka 2. ovoga Zakona obrazložiti zašto preporuke nisu provedene te u dogovoru s rukovoditeljem unutarnje revizije predložiti novi rok provedbe i aktivnosti.
(2) Rok provedbe preporuka iz stavka 1. ovoga članka može se produžiti samo jednom, o čemu odluku donosi odgovorna osoba institucije.
(3) Ako odgovorna osoba revidirane jedinice utvrdi da određene preporuke nisu provedive, obvezna je u izvješću iz članka 34. stavka 2. ovoga Zakona to izričito navesti te detaljno obrazložiti zašto preporuke nisu provedive.
(4) Rukovoditelj unutarnje revizije na temelju izvješća iz članka 34. stavka 2. ovoga Zakona obavještava odgovornu osobu institucije o provedbi preporuka.
(5) Odgovorna osoba institucije u vezi s preporukama iz stavka 3. ovoga članka, a na prijedlog rukovoditelja unutarnje revizije, donosi odluku o:
a) neprovedivosti preporuke ili
b) ponovnom obavljanju revizije u roku ne dužem od godine dana od podnošenja izvješća iz stavka 4. ovoga članka.
ODGOVORNOST I OBVEZE RUKOVODITELJA UNUTARNJE REVIZIJE
Članak 36.
(1) Rukovoditelj unutarnje revizije ima odgovornost i obvezu:
a) izrade strateškog i godišnjeg plana unutarnje revizije na temelju procjene rizika, a u suradnji s rukovoditeljima
b) osiguranja obavljanja poslova unutarnje revizije u skladu s Međunarodnim okvirom profesionalnog djelovanja te propisima kojima se uređuje unutarnja revizija u javnom sektoru Republike Hrvatske, uključujući sudjelovanje u njihovu obavljanju
c) osiguranja praćenja provedbe preporuka, odnosno provode li se preporuke sukladno planu djelovanja
d) izrade pojedinačnih, periodičnih ili godišnjih izvješća o radu unutarnje revizije
e) ispunjenja drugih obveza koje proizlaze iz Međunarodnog okvira profesionalnog djelovanja te propisa kojima se uređuje unutarnja revizija u javnom sektoru Republike Hrvatske.
(2) Za obavljanje revizije posebnih područja odgovorna osoba institucije može na prijedlog rukovoditelja unutarnje revizije angažirati stručnjake sa specijalističkim znanjima radi pružanja stručne pomoći u obavljanju revizije.
Članak 37.
Rukovoditelj unutarnje revizije dužan je u skladu s uputama Ministarstva financija dostaviti podatke vezane uz jedinicu za unutarnju reviziju i unutarnje revizore za potrebe vođenja registra jedinica za unutarnju reviziju i registra ovlaštenih unutarnjih revizora za javni sektor.
Članak 38. (NN 102/19)
Rukovoditelj unutarnje revizije korisnika proračuna obvezan je Ministarstvu financija do 31. siječnja elektroničkim putem dostaviti:
a) strateški plan unutarnje revizije za trogodišnje razdoblje
b) godišnji plan unutarnje revizije za tekuću godinu.
IZVJEŠTAVANJE O AKTIVNOSTIMA UNUTARNJE REVIZIJE
Članak 39.
Odgovorna osoba institucije o obavljenim revizijama i aktivnostima unutarnje revizije izvještava na godišnjoj razini sukladno propisima kojima se uređuje davanje Izjave o fiskalnoj odgovornosti.
Članak 40.
(1) Vijeće za sustav unutarnjih kontrola u javnom sektoru (u daljnjem tekstu: Vijeće) osniva se radi poticanja razvoja sustava unutarnjih kontrola u javnom sektoru. Vijeće je savjetodavno tijelo ministra financija i nema upravljačke ovlasti.
(2) Članove Vijeća, na prijedlog ministra financija, imenuje i razrješuje Vlada Republike Hrvatske.
(3) Ministar financija predsjednik je Vijeća, a članovi Vijeća imenuju se iz kruga osoba sa znanjem i iskustvom u području financijskog upravljanja, kontrola, unutarnje ili vanjske revizije te iz reda odgovornih osoba institucija.
(4) Članovi Vijeća imenuju se na četiri godine.
(5) Član Vijeća bit će razriješen dužnosti prije isteka vremena na koje je imenovan:
a) na vlastiti zahtjev ili
b) ako prestane obavljati dužnost koju je obavljao u trenutku imenovanja.
(6) Zadaće Vijeća su:
a) davanje preporuka za razvoj sustava unutarnjih kontrola
b) praćenje provedbe preporuka za razvoj sustava unutarnjih kontrola, koje je dalo Vijeće i Ministarstvo financija
c) davanje mišljenja o prijedlogu godišnjeg izvješća o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru prije njegova odobrenja od strane ministra financija i prije podnošenja Vladi Republike Hrvatske.
(7) Ministarstvo financija će Vijeću dati sve podatke potrebne za obavljanje zadaća propisanih ovim Zakonom, a odgovorna osoba institucije dužna je Vijeću na zahtjev dostaviti podatke potrebne za obavljanje njegovih zadaća.
(8) Ako Vijeće kroz svoje aktivnosti utvrdi da postoje određena otvorena pitanja koja proizlaze iz njegova rada, o tome izvještava Vladu Republike Hrvatske radi poduzimanja odgovarajućih radnji.
(9) Način rada i odlučivanja te druga pitanja od važnosti za rad Vijeća utvrđuju se poslovnikom o radu Vijeća.
(10) Vijeće se saziva prema potrebi, a najmanje dva puta godišnje.
Članak 41. (NN 102/19)
(1) Ministarstvo financija nadležno je za koordinaciju razvoja sustava unutarnjih kontrola u javnom sektoru, a za provedbu koordinacije zadužena je ustrojstvena jedinica Ministarstva financija nadležna za harmonizaciju aktivnosti razvoja sustava unutarnjih kontrola.
(2) Koordinacija iz stavka 1. ovoga članka uključuje:
a) pripremu zakona i podzakonskih propisa za razvoj sustava unutarnjih kontrola
b) koordinaciju razvoja sustava unutarnjih kontrola s ministarstvima nadležnim za strukturne reforme, reforme uprave te s drugim institucijama
c) izradu smjernica za razvoj sustava unutarnjih kontrola te metodologije rada unutarnje revizije
d) organizaciju izobrazbe za rukovoditelje i osobe uključene u koordinaciju razvoja sustava unutarnjih kontrola te unutarnje revizore
e) suradnju sa strukovnim organizacijama i drugim tijelima radi promoviranja sustava unutarnjih kontrola u javnom sektoru
f) izradu objedinjenoga godišnjeg izvješća o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru
g) vođenje registra jedinica za unutarnju reviziju i registra ovlaštenih unutarnjih revizora za javni sektor
h) provjeru primjene okvira za razvoj sustava unutarnjih kontrola ili pojedinog njegova dijela radi odgovarajućeg praćenja razvoja kod korisnika proračuna i prikupljanja informacija za njegovo poboljšanje
i) provjeru kvalitete aktivnosti unutarnje revizije kod korisnika proračuna radi odgovarajućeg praćenja usklađenosti aktivnosti unutarnje revizije s ovim Zakonom i drugim propisima kojima se uređuje unutarnja revizija u javnom sektoru Republike Hrvatske i s metodologijom rada unutarnje revizije te u svrhu prikupljanja informacija za poboljšanje metodologije rada.
(3) Način vođenja registara iz stavka 2. točke g) ovoga članka te način obavljanja provjere kvalitete aktivnosti unutarnje revizije iz stavka 2. točke i) ovoga članka uredit će se pravilnicima koje donosi ministar financija.
Članak 42. (NN 102/19)
(1) Objedinjeno godišnje izvješće iz članka 41. stavka 2. točke f) ovoga Zakona izrađuje se na temelju analize Upitnika o fiskalnoj odgovornosti i Mišljenja unutarnje revizije o sustavu unutarnjih kontrola za područja koja su bila revidirana u prethodnoj godini, koja se dostavljaju Ministarstvu financija, te na temelju obavljenih aktivnosti vezano uz koordinaciju iz članka 41. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) O nacrtu objedinjenoga godišnjeg izvješća iz stavka 1. ovoga članka raspravlja Vijeće, nakon čega ga odobrava ministar financija i podnosi Vladi Republike Hrvatske koja ga usvaja do 31. srpnja tekuće godine za prethodnu godinu.
(3) Objedinjeno godišnje izvješće iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se na mrežnoj stranici Ministarstva financija.
Članak 43. (NN 102/19)
(1) Odgovorna osoba institucije obvezna je sprječavati rizik nepravilnosti i poduzimati mjere u slučaju utvrđenih nepravilnosti u radu institucije.
(2) Odgovorne osobe nadležnih ministarstava i drugih državnih tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije te jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave imenuju osobu za nepravilnosti koja:
– zaprima prijave o nepravilnostima od zaposlenika, građana ili anonimnih prijavitelja, odnosno kada nepravilnosti nisu utvrđene tijekom nadležnog postupanja državnih institucija, koje se odnose na rad nadležnih ministarstava i drugih državnih tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije te jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojima su imenovane
– procjenjuje osnovanost zaprimljenih prijava o nepravilnostima i predlaže način postupanja u skladu s Pravilnikom iz stavka 5. ovoga članka te
– priprema godišnje objedinjeno izvješće o nepravilnostima.
(3) Odgovorne osobe institucija iz nadležnosti ministarstava i drugih državnih tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije te iz nadležnosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, dužne su osobi za nepravilnosti u nadležnom tijelu do 28. veljače tekuće godine dostaviti godišnje izvješće o nepravilnostima iz prethodne godine, koje sadrži podatke o nepravilnostima prijavljenim od strane zaposlenika, građana ili anonimnih prijavitelja, odnosno kada nepravilnosti nisu utvrđene tijekom nadležnog postupanja državnih institucija.
(4) Odgovorne osobe nadležnih ministarstava i drugih državnih tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije te jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su nadležnoj ustrojstvenoj jedinici u Ministarstvu financija u čijem je djelokrugu proračunski nadzor do 31. ožujka tekuće godine dostaviti objedinjeno godišnje izvješće o nepravilnostima iz prethodne godine, koje sadrži podatke o nepravilnostima koje se odnose na rad nadležnih ministarstava i drugih državnih tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije te jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te podatke o nepravilnostima u institucijama iz nadležnosti.
(5) Ministar financija pravilnikom utvrđuje obveze i način postupanja po prijavljenim/uočenim nepravilnostima, kriterije i sadržaj odluke za imenovanje osobe za nepravilnosti te način i rokove izvještavanja o nepravilnostima u upravljanju sredstvima institucije.
(6) Zaposlenicima institucije koji prijave nepravilnost jamče se prava sukladno zakonu kojim je uređena zaštita prijavitelja nepravilnosti.
(7) Ako su nadležna ministarstva i druga državna tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezni imati povjerljivu osobu sukladno zakonu kojim je uređena prijava nepravilnosti i zaštita prijavitelja nepravilnosti, povjerljiva osoba je ujedno i osoba za nepravilnosti u skladu s ovim Zakonom i podzakonskim propisima donesenima na temelju ovoga Zakona.
(8) Ako je osoba za nepravilnosti ujedno i povjerljiva osoba, zaštita prijavitelja nepravilnosti provodi se sukladno zakonu i ostalim propisima kojim je uređena zaštita prijavitelja nepravilnosti.
Članak 44. (NN 102/19)
(1) Novčanom kaznom od 5000,00 kuna do 25.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj:
a) odgovorna osoba institucije ako ne uspostavi unutarnju reviziju (članak 23. i članak 24. stavci 1. i 2.)
b) odgovorna osoba institucije iz nadležnosti ministarstva i drugog državnog tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije te iz nadležnosti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ako nadležnom tijelu do 28. veljače tekuće godine ne dostavi godišnje izvješće o nepravilnostima iz prethodne godine, a koje sadrži podatke o nepravilnostima prijavljenim od strane zaposlenika, građana ili anonimnih prijavitelja, odnosno kada nepravilnosti nisu utvrđene tijekom nadležnog postupanja državnih institucija (članak 43. stavak 3.)
c) odgovorna osoba nadležnog ministarstva i drugog državnog tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije te jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ako nadležnoj ustrojstvenoj jedinici u Ministarstvu financija u čijem je djelokrugu proračunski nadzor do 31. ožujka tekuće godine ne dostavi objedinjeno godišnje izvješće o nepravilnostima iz prethodne godine, a koje sadrži podatke o nepravilnostima koje se odnose na rad nadležnih ministarstava i drugih državnih tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije te jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te podatke o nepravilnostima u institucijama iz nadležnosti (članak 43. stavak 4.).
(2) Inspektor proračunskog nadzora koji je u postupku nadzora utvrdio radnje kojima je ostvaren prekršaj sastavlja optužni prijedlog protiv počinitelja prekršaja i podnosi ga nadležnom područnom uredu Ministarstva financija Porezne uprave.
(3) Prekršajni postupak za prekršaje propisane ovim Zakonom u prvom stupnju vodi nadležni područni ured Ministarstva financija Porezne uprave.
Provedba Zakona
Članak 45. (NN 102/19)
(1) Ministar financija će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti:
a) pravilnik kojim će propisati sadržaj okvira za razvoj sustava unutarnjih kontrola te smjernice za rad ustrojstvenih jedinica nadležnih za financije korisnika proračuna, u dijelu aktivnosti vezanih uz koordinaciju razvoja sustava unutarnjih kontrola iz članka 18. ovoga Zakona
b) program izobrazbe u području razvoja sustava unutarnjih kontrola iz članka 19. ovoga Zakona
c) pravilnik kojim će propisati kriterije za uspostavu i međusobnu suradnju unutarnjih revizija te druga pitanja vezana uz organizacijsku i funkcionalnu neovisnost unutarnje revizije iz članka 25. ovoga Zakona
d) pravilnik i program izobrazbe prema kojem se stječe stručno ovlaštenje ministra financija za obavljanje poslova unutarnje revizije u javnom sektoru iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona
e) Kodeks strukovne etike unutarnjih revizora u javnom sektoru iz članka 32. ovoga Zakona
f) pravilnik iz članka 41. stavka 3. ovoga Zakona, kojim će propisati način vođenja registara iz članka 41. stavka 2. točke g) ovoga Zakona
g) pravilnik iz članka 41. stavka 3. ovoga Zakona kojim će propisati način obavljanja provjere kvalitete aktivnosti unutarnje revizije iz članka 41. stavka 2. točke i) ovoga Zakona.
(2) Provedbeni propisi doneseni u skladu s odredbama Zakona o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru (»Narodne novine«, br. 141/06.) ostaju na snazi do stupanja na snagu provedbenih propisa donesenih na temelju ovlasti iz ovoga Zakona, u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.
Obveza uspostave unutarnje revizije
Članak 46.
Institucije koje su bile u obvezi uspostaviti unutarnju reviziju u skladu s odredbama Zakona o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru (»Narodne novine«, br. 141/06.) i Pravilnika o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna (»Narodne novine«, br. 96/13.), a na dan stupanja na snagu ovoga Zakona nisu uspostavile unutarnju reviziju, u obvezi su unutarnju reviziju uspostaviti u rokovima utvrđenim Pravilnikom o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna (»Narodne novine«, br. 96/13.).
Članak 47.
Trgovačka društva i druge pravne osobe obvezni su uspostaviti unutarnju reviziju u skladu s odredbama članka 24. stavka 1. ovoga Zakona u roku od godine dana od dana stupanja na snagu pravilnika iz članka 25. ovoga Zakona.
Stjecanje stručnog ovlaštenja ili certifikata
Članak 48.
(1) Ovlašteni unutarnji revizori koji su stekli stručno ovlaštenje ministra financija za obavljanje poslova unutarnje revizije u javnom sektoru u skladu s odredbama Zakona o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru (»Narodne novine«, br. 141/06.), smatra se da su danom stupanja na snagu ovoga Zakona stekli zvanje ovlaštenoga unutarnjeg revizora za javni sektor.
(2) Osoba koja je započela pohađati program izobrazbe prema kojem se stječe stručno ovlaštenje ministra financija za obavljanje poslova unutarnje revizije u javnom sektoru, a koji je ministar financija donio u skladu s odredbama Zakona o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru (»Narodne novine«, br. 141/06.), dužna je u roku od 18 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona završiti program izobrazbe ili gubi pravo pohađanja programa izobrazbe.
Članak 49. (NN 102/19)
(1) Osoba raspoređena na radno mjesto unutarnjeg revizora dužna je u roku od godine dana od dana početka izobrazbe za stjecanje zvanja ovlaštenoga unutarnjeg revizora za javni sektor odnosno stjecanja uvjeta za certificiranje prema uvjetima strukovnih organizacija steći stručno ovlaštenje, odnosno certifikat iz članka 26. stavka 1. ovoga Zakona, a najkasnije u roku od dvije godine od dana rasporeda na radno mjesto.
(2) Ako osoba iz stavka 1. ovoga članka nije zbog opravdanih razloga u mogućnosti steći stručno ovlaštenje ili certifikat u roku iz stavka ovoga članka, rok prestaje teći i nastavlja se od dana prestanka opravdanog razloga.
(3) Ako osoba iz stavka 1. ovoga članka u propisanom roku ne stekne stručno ovlaštenje ili certifikat, rasporedit će se na druge poslove primjerene njezinoj obrazovnoj kvalifikaciji i sposobnostima ili ako nema odgovarajućeg radnog mjesta na koje se osoba može rasporediti, status osobe uređuje se u svemu prema važećim pozitivnim propisima.
Ispunjavanje uvjeta za rukovoditelja unutarnje revizije
Članak 50.
Rukovoditelj unutarnje revizije imenovan temeljem važećih propisa prije stupanja na snagu ovoga Zakona smatra se imenovanim u skladu s člankom 28. ovoga Zakona.
Imenovanja i razrješenja članova Vijeća za sustav unutarnjih kontrola u javnom sektoru
Članak 51.
(1) Vijeće iz članka 40. stavka 2. ovoga Zakona čiji su članovi imenovani na temelju Zakona o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru (»Narodne novine«, br. 141/06.) nastavlja obavljati svoje zadaće u skladu s odredbama ovoga Zakona do imenovanja novog Vijeća u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(2) Ministar financija će u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona predložiti Vladi Republike Hrvatske članove Vijeća iz članka 40. stavka 2. ovoga Zakona.
Imenovanje osobe za nepravilnosti
Članak 52.
(1) Osobe za nepravilnosti u ministarstvima i drugim državnim tijelima na razini razdjela organizacijske klasifikacije te jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su imenovane na temelju Zakona o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru (»Narodne novine«, br. 141/06.) nastavljaju obavljati poslove sukladno odredbama ovoga Zakona i pravilnika iz članka 43. stavka 3. ovoga Zakona te ih odgovorna osoba institucije nije dužna ponovno imenovati sukladno odredbama ovoga Zakona.
(2) Ako odgovorna osoba institucije nije imenovala osobu za nepravilnosti dužna je istu imenovati u skladu s odredbom članka 43. stavka 2. ovoga Zakona.
Izuzeće od primjene odredbi Zakona
Članak 53.
Odredbe članka 38. i članka 41. stavka 2. točke h) i točke i) ovoga Zakona ne primjenjuju se na korisnike proračuna koji su izravno odgovorni Hrvatskome saboru.
Članak 54.
Odredbe članka 37. ovoga Zakona, u dijelu koji se odnosi na dostavu podataka o unutarnjim revizorima, i članka 38. ovoga Zakona ne primjenjuju se na trgovačka društva i druge pravne osobe.
Prestanak važenja propisa
Članak 55.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru (»Narodne novine«, br. 141/06.).
Stupanje na snagu
Članak 56.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Članak 15.
Pravilnik iz članka 11. stavka 5. ovoga Zakona ministar financija donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 16.
(1) Osobe za nepravilnosti u ministarstvima i drugim državnim tijelima na razini razdjela organizacijske klasifikacije te jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su imenovane na temelju Zakona o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru (»Narodne novine«, br. 141/06.) i na temelju Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru (»Narodne novine«, br. 78/15.) nastavljaju obavljati poslove sukladno odredbama ovoga Zakona i podzakonskih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona te ih odgovorna osoba institucije nije dužna ponovno imenovati sukladno odredbama ovoga Zakona.
(2) Ako je odgovorna osoba institucije imenovala osobu za nepravilnosti na temelju Zakona o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru (»Narodne novine«, br. 141/06.) i na temelju Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru (»Narodne novine«, br. 78/15.), a ta je institucija obvezna imati povjerljivu osobu sukladno zakonu kojim je uređena prijava nepravilnosti i zaštita prijavitelja nepravilnosti, danom stupanja na snagu ovoga Zakona povjerljiva osoba ujedno postaje i osoba za nepravilnosti te ima obveze osobe za nepravilnosti propisane ovim Zakonom i podzakonskim propisima donesenima na temelju ovoga Zakona.
(3) Ako odgovorna osoba institucije nije imenovala osobu za nepravilnosti, dužna je imenovati osobu za nepravilnosti najkasnije u roku od 12 mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 17.
(1) Svi postupci unutarnje revizije započeti do stupanja na snagu ovoga Zakona završit će se po odredbama Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru (»Narodne novine«, br. 78/15.).
(2) Na osobe raspoređene na radno mjesto unutarnjeg revizora koje u trenutku stupanja na snagu ovoga Zakona nisu započele izobrazbu za stjecanje zvanja ovlaštenoga unutarnjeg revizora u javnom sektoru primjenjuju se odredbe ovoga Zakona.
Članak 18.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.