Zakon o pojednostavljenju razmjene podataka između tijela država članica Europske unije nadležnih za provedbu zakona

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim Zakonom uređuje se pojednostavljenje razmjene postojećih podataka između tijela Republike Hrvatske u čijoj nadležnosti je sprječavanje i otkrivanje kaznenih djela, prikupljanje podataka o kaznenim djelima, poduzimanje izvida, istraživanja i istrage kaznenih djela, kao i traganje i utvrđivanje imovinske koristi stečene kaznenim djelom te izvršavanje zakonom utvrđenih ovlasti u okviru tih radnji (u daljnjem tekstu: domaća tijela) i nadležnih tijela država članica Europske unije (u daljnjem tekstu: strana tijela) za svrhu provođenja izvida, istraživanja i istraga kaznenih djela te traganja i utvrđivanja imovinske koristi stečene kaznenim djelom.

(2) Razmjena podataka sukladno odredbama ovoga Zakona obavlja se i s nadležnim tijelima Republike Islanda, Kraljevine Norveške, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna, kao i s onim državama koje pristupe provedbi Okvirne odluke Vijeća 2006/960/PUP od 18. prosinca 2006. o pojednostavljenju razmjene informacija i obavještajnih podataka između tijela zaduženih za izvršavanje zakona u državama članicama Europske unije na temelju posebnih sporazuma s Europskom unijom.

(3) Ovaj Zakon ne odnosi se na tijela u čijoj nadležnosti su poslovi nacionalne sigurnosti.

Članak 2.

Ovim Zakonom se u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Okvirna odluka Vijeća 2006/960/PUP od 18. prosinca 2006. o pojednostavljenju razmjene informacija i obavještajnih podataka između tijela zaduženih za izvršavanje zakona u državama članicama Europske unije i Odluka Vijeća 2007/845/PUP od 6. prosinca 2007. o suradnji između ureda za oduzimanje imovinske koristi država članica u području praćenja i utvrđivanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom ili druge imovine povezane s kaznenim djelom.

Članak 3.

Pojedini izrazi koji se koriste u ovome Zakonu imaju sljedeće značenje:

1. Domaća tijela nadležna za sprječavanje i otkrivanje kaznenih djela, prikupljanje podataka o kaznenim djelima, poduzimanje izvida, istraživanja i istrage kaznenih djela te izvršavanje zakonom utvrđenih ovlasti u okviru tih radnji su: policija, vojna policija, Carinska uprava, Porezna uprava, Financijski inspektorat i državno odvjetništvo.

2. Domaća tijela nadležna za traganje i utvrđivanje imovinske koristi stečene kaznenim djelom te izvršavanje zakonom utvrđenih ovlasti u okviru tih radnji su: policija, državno odvjetništvo, Financijski inspektorat, Ured za sprječavanje pranja novca, Porezna uprava i Carinska uprava.

3. Strana tijela nadležna za sprječavanje i otkrivanje kaznenih djela, prikupljanje podataka o kaznenim djelima, poduzimanje izvida, istraživanja i istraga kaznenih djela, kao i traganje i utvrđivanje imovinske koristi stečene kaznenim djelom te izvršavanje zakonom utvrđenih ovlasti u okviru tih radnji su ona tijela koja su države članice Europske unije navele u izjavi pohranjenoj u Glavnom tajništvu Vijeća Europske unije.

4. Podaci su sve vrste informacija ili podataka koje posjeduju domaća i strana tijela, kao i sve vrste informacija i podataka koje posjeduju tijela javne vlasti ili fizičke osobe, a koji su dostupni tijelima nadležnim za provedbu zakona bez primjene ovlasti utvrđenih nacionalnim propisima. 

 

II. PODRUČJE PRIMJENE

Članak 4.

(1) Podaci razmijenjeni na temelju ovoga Zakona ne mogu se koristiti kao dokaz u postupku.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, podaci koje su pribavila domaća tijela na temelju ovoga Zakona mogu se koristiti kao dokaz u postupku ako je za to pribavljena suglasnost stranog tijela države članice, kada je ona potrebna prema propisima te države, a uz primjenu instrumenata pravosudne suradnje između država članica Europske unije.

(3) Suglasnost iz stavka 2. ovoga članka nije potrebna ako je strano tijelo koje dostavlja podatke u trenutku dostavljanja već dalo svoju suglasnost za korištenje tih podataka kao dokaza u postupku.

(4) Podaci koje domaća tijela na temelju ovoga Zakona dostavljaju stranim tijelima mogu se koristiti kao dokaz samo na temelju naknadno podnesene zamolbe za međunarodnu pravnu pomoć.

Članak 5.

(1) Domaća tijela nisu dužna prikupljati i pohranjivati zatražene podatke za potrebe njihova dostavljanja stranim tijelima primjenom ovlasti utvrđenih nacionalnim propisima.

(2) Domaća tijela će stranim tijelima dostaviti podatke koje su prethodno prikupila primjenom ovlasti utvrđenih zakonom pod uvjetima propisanim posebnim propisom.

 

III. DOSTAVLJANJE PODATAKA

Članak 6.

(1) Domaća tijela mogu od stranog tijela države članice Europske unije zatražiti podatke potrebne za sprječavanje, otkrivanje, izvide, istraživanje i istrage kaznenih djela ako raspolažu činjenicama koje upućuju na to da zatraženi podaci postoje u toj državi članici Europske unije.

(2) U zahtjevu za dostavu podataka potrebno je navesti činjenice iz stavka 1. ovoga članka i obrazložiti svrhu zbog koje se podaci traže, kao i povezanost između te svrhe i osobe na koju se podaci odnose.

(3) Domaća tijela ne smiju od stranih tijela tražiti više podataka niti postavljati kraće vremenske rokove nego što je potrebno da bi se ostvarila svrha zahtjeva.

Članak 7.

(1) Domaća tijela dostavljaju podatke na temelju zahtjeva stranih tijela koja provode istraživanje kaznenog djela ili prikupljanje podataka o kaznenom djelu.

(2) Izgled i sadržaj Obrasca zahtjeva za dostavljanje podataka te Obrasca za razmjenu podataka propisat će pravilnikom ministar unutarnjih poslova.

(3) Kod dostavljanja podataka stranim tijelima primjenjuju se odredbe nacionalnih propisa o razmjeni podataka između domaćih tijela. Domaća tijela ne smiju stranim tijelima dostavu zatraženih podataka koji su im dostupni bez suglasnosti ili odobrenja pravosudnog tijela uvjetovati takvom suglasnošću ili odobrenjem.

(4) Kada su zatraženi podaci dobiveni od druge države članice Europske unije ili treće države te podliježu načelu specijalnosti, mogu se dostaviti stranom nadležnom tijelu samo uz suglasnost države koja ih je dostavila.

 

IV. ROKOVI ZA DOSTAVLJANJE PODATAKA

Članak 8.

(1) Domaća tijela će na žurni zahtjev stranih tijela za dostavu podataka u vezi s kaznenim djelima iz članka 10. Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije (»Narodne novine«, br. 91/10., 81/13. i 124/13.), ako se podaci nalaze u bazi podataka koja im je izravno dostupna, odgovoriti u roku od najviše osam sati. Ako domaća tijela nisu u mogućnosti na takav zahtjev odgovoriti u roku od osam sati, razloge za to navest će u Obrascu za razmjenu podataka.

(2) Ako bi dostavljanje traženih podataka u roku od osam sati predstavljalo nerazmjerno opterećenje za domaća tijela, ona mogu odgoditi dostavljanje zatraženih podataka. U tom slučaju će o odgodi odmah obavijestiti podnositelja zahtjeva, a tražene podatke će dostaviti što prije, najkasnije u roku od tri dana.

(3) Domaća tijela će na zahtjev stranih tijela za dostavu podataka u vezi s kaznenim djelima iz članka 10. Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije (»Narodne novine«, br. 91/10., 81/13. i 124/13.), a koja nije žurna te ako se traženi podaci nalaze u bazi podataka koja im je izravno dostupna, odgovoriti u roku od najviše sedam dana. Ako domaća nadležna tijela nisu u mogućnosti na takav zahtjev odgovoriti u roku od sedam dana, razloge za to navest će u Obrascu za razmjenu podataka.

(4) U svim ostalim slučajevima domaća tijela će na zahtjev stranih tijela za dostavu podataka odgovoriti u roku od 14 dana. Ako domaća tijela nisu u mogućnosti na zahtjev odgovoriti u roku od 14 dana, razloge za to navest će u Obrascu za razmjenu podataka.

 

V. NACIONALNE TOČKE KONTAKTA

Članak 9.

(1) Nacionalna točka kontakta za podnošenje zahtjeva i razmjenu podataka između domaćih i stranih tijela za svrhe provođenja izvida, istraživanja i istraga kaznenih djela je ustrojstvena jedinica Ministarstva unutarnjih poslova nadležna za međunarodnu policijsku suradnju (Interpol – Europol – S.I.Re.N.E.).

(2) Nacionalna točka kontakta za podnošenje zahtjeva i razmjenu podataka između domaćih i stranih tijela za svrhe traganja i utvrđivanja imovinske koristi stečene kaznenim djelom je ustrojstvena jedinica Ministarstva unutarnjih poslova nadležna za suzbijanje gospodarskog kriminaliteta.

(3) Razmjena podataka između domaćih i stranih tijela obavlja se postojećim kanalima za međunarodnu policijsku suradnju. Jezik koji će se koristiti za podnošenje zahtjeva i razmjenu podataka sa stranim tijelima je jezik koji se inače koristi u određenom kanalu komunikacije.

(4) Podnošenje zahtjeva i razmjena podataka između domaćih tijela i nacionalnih točaka kontakta uređuje se sporazumima između tih tijela.

(5) Na način propisan ovim Zakonom i za svrhe utvrđene ovim Zakonom podaci se razmjenjuju i s Europolom putem nacionalne jedinice Europola u Republici Hrvatskoj te s Eurojustom putem nacionalnog predstavnika u Eurojustu, a sukladno propisima koji uređuju njihov rad i ako se radi o kaznenim djelima iz njihove nadležnosti.

 

VI. SPONTANA RAZMJENA PODATAKA

Članak 10.

(1) Domaća tijela iz članka 3. točke 1. ovoga Zakona će, bez postavljenog zahtjeva, nakon prethodnog razmatranja postojanja razloga za uskratu dostave podataka propisanih člankom 12. stavkom 1. ovoga Zakona, dostaviti stranim tijelima podatke ako raspolažu saznanjima koja upućuju na to da bi im ti podaci mogli pomoći u otkrivanju, sprječavanju ili istraživanju kaznenih djela iz članka 10. Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije (»Narodne novine«, br. 91/10., 81/13. i 124/13.).

(2) Domaća tijela iz članka 3. točke 2. ovoga Zakona mogu bez prethodnog zahtjeva dostaviti podatke stranim tijelima ako smatraju da su im ti podaci neophodni za ostvarivanje svrhe iz članka 13. stavka 1. ovoga Zakona.

 

VII. ZAŠTITA PODATAKA

Članak 11.

(1) Razmjena podataka na način utvrđen ovim Zakonom obavlja se u skladu s propisima kojima se u Republici Hrvatskoj uređuje tajnost i informacijska sigurnost podataka te zaštita osobnih podataka.

(2) Podaci koje domaća tijela zaprime od stranih tijela uživaju zaštitu utvrđenu propisima iz stavka 1. ovoga članka, kao da su prikupljeni u Republici Hrvatskoj.

(3) Domaća tijela mogu podatke zaprimljene na temelju postupanja utvrđenih ovim Zakonom koristiti samo za one svrhe za koje su dostavljeni ili za sprječavanje neposredne i ozbiljne opasnosti za javnu sigurnost. Obrada zaprimljenih podataka u druge svrhe dopuštena je samo uz prethodno odobrenje stranog tijela koje ih dostavlja i u skladu s propisima Republike Hrvatske.

(4) Domaća tijela mogu kod dostavljanja podataka na temelju ovoga Zakona, sukladno propisima Republike Hrvatske, odrediti uvjete za daljnje korištenje podataka, kao i uvjete za objavljivanje rezultata izvida, istraživanja i istraga kaznenih djela ili kriminalnih aktivnosti, kao i traganja i utvrđivanja imovinske koristi stečene kaznenim djelom, u okviru kojih je provedena razmjena podataka. Domaće tijelo može prilikom dostave podataka od stranog tijela tražiti informacije o daljnjem korištenju i obradi dostavljenih podataka.

(5) Kada je domaće tijelo zaprimilo podatke za čije su daljnje korištenje i obradu postavljeni posebni uvjeti, ti su uvjeti obvezujući osim u slučajevima kada je posebnim propisom utvrđeno da se ograničenja glede korištenja podataka ne odnose na pravosudna tijela, zakonodavno tijelo ili bilo koje drugo neovisno tijelo osnovano na temelju zakona i odgovorno za nadzor nadležnih tijela. U takvim slučajevima podaci se mogu koristiti samo nakon prethodnog savjetovanja s nadležnim tijelom države članice koja ih je dostavila. Interesi države koja je dostavila podatke moraju se uvažiti u najvećoj mogućoj mjeri.

(6) Domaće tijelo će stranom tijelu na njegov zahtjev dostaviti informacije o korištenju i daljnjoj obradi zaprimljenih podataka.

 

VIII. RAZLOZI ZA USKRAĆIVANJE PODATAKA

Članak 12.

(1) Domaća tijela mogu odbiti dostaviti zatražene podatke ako bi njihovo dostavljanje:

1. uzrokovalo povredu temeljnih interesa nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske

2. ugrozilo uspjeh provođenja izvida, istraživanja i istraga kaznenih djela koja su u tijeku, odnosno ugrozilo sigurnost pojedinaca

3. bilo očito nerazmjerno ili nevažno u odnosu na svrhe zbog kojih je zahtjev upućen.

(2) Ako se zahtjev odnosi na kazneno djelo za koje je prema važećem zakonu Republike Hrvatske propisana kazna zatvora do godine dana, domaća nadležna tijela mogu odbiti dostavu podataka.

 

IX. RAZMJENA PODATAKA U PODRUČJU TRAGANJA I UTVRĐIVANJA IMOVINSKE KORISTI STEČENE KAZNENIM DJELOM

Članak 13.

(1) U svrhu olakšanja za traganjem i utvrđivanjem imovinske koristi stečene kaznenim djelom za koje se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti, domaća tijela nadležna za pronalaženje takve imovinske koristi će surađivati s nadležnim tijelima drugih država članica Europske unije, neovisno o tome radi li se o upravnom tijelu, pravosudnom tijelu ili tijelu provedbe zakona.

(2) Suradnja iz stavka 1. ovoga članka provodi se na način propisan ovim Zakonom, a podaci se razmjenjuju na zahtjev nadležnog tijela druge države članice Europske unije ili spontano.

(3) Zahtjev za dostavljanje podataka podnosi se na Obrascu čiji izgled i sadržaj će propisati ministar unutarnjih poslova pravilnikom iz članka 7. stavka 2. ovoga Zakona.

(4) U cilju olakšanja razmjene podataka između domaćih tijela nadležnih za pronalaženje imovinske koristi i nacionalne točke kontakta iz članka 9. stavka 2. ovoga Zakona, čelnik tijela odredit će osobe za kontakt u nadležnim ustrojstvenim jedinicama Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva financija i državnom odvjetništvu.

 

X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 14.

Ministar unutarnjih poslova donijet će pravilnik iz članka 7. stavka 2. ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. 

Članak 15.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 022-03/15-01/50

Zagreb, 8. svibnja 2015.

HRVATSKI SABOR