NN 17/25
na snazi od 11.02.2025.
Uživajte...
Članak 1.
(1) Ovim Zakonom uređuju se pravila za razmjenu podataka u svrhu sprječavanja, otkrivanja i istraživanja kaznenih djela između tijela Republike Hrvatske i tijela drugih država članica Europske unije nadležnih za sprječavanje, otkrivanje i istraživanje kaznenih djela.
(2) Razmjena podataka sukladno odredbama ovoga Zakona obavlja se i s nadležnim tijelima Republike Islanda, Kraljevine Norveške, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna.
(3) Na način propisan ovim Zakonom i u svrhe utvrđene ovim Zakonom podaci se razmjenjuju i s Europolom ako se radi o kaznenim djelima u okviru ciljeva Europola utvrđenih u članku 3. Uredbe (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) te zamjeni i stavljanju izvan snage odluka Vijeća 2009/371/PUP, 2009/934/PUP, 2009/935/PUP, 2009/936/PUP i 2009/968/PUP (SL L 135, 24. 5. 2016.) (u daljnjem tekstu: Uredba 2016/794).
(4) Ovaj Zakon ne primjenjuje se na razmjenu podataka između nadležnih tijela za provedbu zakona u svrhu sprječavanja, otkrivanja ili istraživanja kaznenih djela koja je uređena posebnim propisima ili drugim pravnim aktima Europske unije.
(5) Ovaj Zakon ne odnosi se na tijela u čijoj su nadležnosti poslovi nacionalne sigurnosti.
Članak 2.
Ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzima se Direktiva (EU) 2023/977 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. svibnja 2023. o razmjeni informacija između tijela za izvršavanje zakonodavstva država članica i o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2006/960/PUP (SL L 134, 22. 5. 2023.) i Direktiva (EU) 2023/2123 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. listopada 2023. o izmjeni Odluke Vijeća 2005/671/PUP u pogledu njezina usklađivanja s pravilima Unije o zaštiti osobnih podataka (SL L 2023/2123, 11. 10. 2023.).
Članak 3.
(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
1. nadležno tijelo za provedbu zakona je svako policijsko, carinsko ili drugo tijelo država članica koje je na temelju nacionalnog prava nadležno za provođenje ovlasti i poduzimanje mjera prisile u svrhu sprječavanja, otkrivanja ili istraživanja kaznenih djela ili svako tijelo koje sudjeluje u zajedničkim subjektima uspostavljenima između dviju ili više država članica u svrhu sprječavanja, otkrivanja ili istraživanja kaznenih djela, ali isključuje agencije ili službe zadužene poglavito za pitanja nacionalne sigurnosti i časnike za vezu upućene na temelju članka 47. Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma
2. domaća nadležna tijela su tijela nadležna za sprječavanje, otkrivanje i istraživanje kaznenih djela, i to: policija; Ministarstvo financija, Carinska uprava; Ministarstvo financija, Porezna uprava i državno odvjetništvo
3. domaća imenovana tijela su domaća nadležna tijela iz točke 2. ovoga stavka koja su ovlaštena podnositi zahtjeve za pribavljanje podataka (u daljnjem tekstu: zahtjev) izravno jedinstvenim kontaktnim točkama drugih država članica u skladu s člankom 5. ovoga Zakona te su navedena u popisu imenovanih tijela za razmjenu podataka dostavljenom Europskoj komisiji i objavljenom na odgovarajućim službenim mrežnim stranicama Europske unije, i to: policija i Ministarstvo financija, Carinska uprava
4. imenovana tijela drugih država članica su nadležna tijela za provedbu zakona drugih država članica koja su ovlaštena podnositi zahtjeve izravno jedinstvenim kontaktnim točkama Republike Hrvatske i drugih država članica te su navedena u popisu imenovanih tijela za razmjenu podataka dostavljenom Europskoj komisiji i objavljenom na odgovarajućim službenim mrežnim stranicama Europske unije
5. podaci su informacije, odnosno svaki sadržaj koji se odnosi na jednu ili više fizičkih ili pravnih osoba, činjenice ili okolnosti relevantne za nadležna tijela za provedbu zakona u svrhu provedbe njihovih zadaća sprječavanja, otkrivanja ili istraživanja kaznenih djela na temelju nacionalnog prava, uključujući kriminalističke obavještajne podatke
6. teška kaznena djela su kaznena djela navedena u Prilogu I. ovoga Zakona
7. dostupni podaci su podaci koji mogu biti izravno dostupni i neizravno dostupni podaci
8. izravno dostupni podaci su podaci koji se čuvaju u bazama podataka kojima mogu izravno pristupiti Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske ili domaća nadležna tijela
9. neizravno dostupni podaci su podaci koje Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske ili domaća nadležna tijela mogu bez mjera prisile dobiti od drugih tijela javne vlasti ili od pravnih i fizičkih osoba u Republici Hrvatskoj
10. osobni podaci su svi podaci koji se odnose na fizičku osobu čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi
11. ispitanik pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
(2) Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.
Članak 4.
Razmjena podataka sukladno odredbama ovoga Zakona odvija se prema sljedećim načelima:
1. dostupni podaci mogu se dostaviti jedinstvenoj kontaktnoj točki ili nadležnim tijelima za provedbu zakona drugih država članica (»načelo dostupnosti«)
2. uvjeti za traženje podataka od jedinstvenih kontaktnih točaka i nadležnih tijela za provedbu zakona drugih država članica te uvjeti za dostavljanje podataka tim točkama i tijelima istovjetni su uvjetima koji se primjenjuju na traženje i dostavljanje istovrsnih podataka unutar Republike Hrvatske (»načelo jednakog pristupa«)
3. klasificirani podaci razmjenjuju se u skladu s posebnim propisima koji uređuju postupanje s klasificiranim podacima (»načelo povjerljivosti«)
4. podaci dobiveni od druge države članice, od treće zemlje ili međunarodne organizacije mogu se dostaviti drugoj državi članici ili Europolu samo uz suglasnost države, treće zemlje ili međunarodne organizacije koja je vlasnik tih podataka i u skladu s uvjetima koje je država ili međunarodna organizacija koja je vlasnik podataka odredila za njihovu upotrebu (»načelo vlasništva nad podacima«)
5. osobni podaci razmijenjeni na temelju ovoga Zakona za koje se utvrdi da su netočni, nepotpuni ili da više nisu ažurni brišu se, ispravljaju ili se ograničava njihova obrada, o čemu se bez odgode obavještavaju svi primatelji (»načelo pouzdanosti podataka«).
Članak 5.
(1) Podaci se na temelju ovoga Zakona razmjenjuju putem jedinstvenih kontaktnih točaka.
(2) Domaća nadležna tijela podnose zahtjeve te dostavljaju podatke putem Jedinstvene kontaktne točke Republike Hrvatske.
(3) Domaća imenovana tijela mogu zahtjev dostaviti izravno jedinstvenoj kontaktnoj točki druge države članice, sukladno odredbama ovoga Zakona, pri čemu presliku zahtjeva dostavljaju Jedinstvenoj kontaktnoj točki Republike Hrvatske.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, domaća imenovana tijela neće dostaviti presliku zahtjeva Jedinstvenoj kontaktnoj točki Republike Hrvatske ako se radi o kriminalističkom istraživanju ili istrazi koja je u tijeku i pri kojoj obrada podataka zahtijeva odgovarajuću razinu povjerljivosti, u žurnim slučajevima kada je ugrožena sigurnost određene osobe ili u slučajevima povezanim s terorizmom.
(5) Podatke koje su, na temelju opravdanog zahtjeva, zatražile druge države članice, domaća nadležna tijela dostavljaju Jedinstvenoj kontaktnoj točki Republike Hrvatske u rokovima propisanim člankom 8. ovoga Zakona.
(6) Ako podatke dostavlja izravno imenovanom tijelu druge države članice, Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske u razmjenu podataka uključuje i jedinstvenu kontaktnu točku te države članice, osim u slučajevima iz stavka 4. ovoga članka.
(7) Ako razmjena podataka uključuje više domaćih nadležnih tijela ili država članica, Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske nadležna je za njihovu koordinaciju te analizu i strukturiranje podataka radi njihova dostavljanja domaćim nadležnim tijelima i, ovisno o slučaju, jedinstvenim kontaktnim točkama ili imenovanim tijelima drugih država članica.
Članak 6.
(1) Zahtjev sadrži sljedeće elemente:
1. specifikaciju traženih podataka u mjeri u kojoj je moguće, s obzirom na okolnosti pojedinog slučaja
2. opis svrhe za koju se traže podaci, uključujući opis činjenica i navođenje povezanog kaznenog djela
3. objektivne razloge zbog kojih se smatra da su traženi podaci dostupni državi članici kojoj se upućuje zahtjev
4. objašnjenje veze između svrhe za koju se traže podaci i svih fizičkih ili pravnih osoba ili subjekata na koje se podaci odnose, ako je primjenjivo
5. razloge zbog kojih se zahtjev smatra žurnim, ako je primjenjivo, i
6. ograničenja upotrebe podataka sadržanih u zahtjevu u svrhe različite od onih za koje su dostavljene.
(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka smatrat će se žurnim:
1. ako su podaci koji se zahtjevom traže ključni za sprječavanje neposredne i ozbiljne prijetnje javnoj sigurnosti
2. ako su podaci koji se zahtjevom traže nužni radi sprječavanja neposredne prijetnje po život ili fizički integritet osobe
3. ako su podaci koji se zahtjevom traže nužni za donošenje odluke o mjerama koje uključuju ograničavanje ili oduzimanje slobode
4. ako postoji neposredna opasnost da bi ti podaci mogli izgubiti važnost ako se hitno ne dostave, a važni su za sprječavanje, otkrivanje ili istraživanje kaznenih djela.
Članak 7.
(1) Domaća nadležna tijela zahtjeve Jedinstvenoj kontaktnoj točki Republike Hrvatske podnose na hrvatskom jeziku.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, domaća nadležna tijela mogu Jedinstvenoj kontaktnoj točki Republike Hrvatske uputiti zahtjev iz inozemstva i/ili popratnu dokumentaciju na stranom jeziku, ako je svrsishodnije s obzirom na potrebu pravodobne dostave podataka.
(3) Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske razmjenjuje podatke s jedinstvenim kontaktnim točkama i imenovanim tijelima drugih država članica na engleskom jeziku, a iznimno na drugim stranim jezicima, primjenjujući načelo reciprociteta i pravila policijske suradnje.
(4) Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske domaćim će nadležnim tijelima podatke zaprimljene od drugih država članica dostaviti prevedene na hrvatski jezik.
(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske domaćim će nadležnim tijelima podatke zaprimljene od drugih država članica dostaviti na izvornom jeziku, ako se radi o sudskim ili drugim službenim pismenima za koja je potreban prijevod od ovlaštenog sudskog tumača ili kada za to postoje drugi objektivni razlozi.
Članak 8.
(1) Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske odnosno domaća imenovana tijela dostavljaju podatke, na temelju opravdanog zahtjeva, jedinstvenoj kontaktnoj točki druge države članice odnosno imenovanom tijelu druge države članice, u roku od:
1. osam sati kad je riječ o hitnim zahtjevima koji se odnose na izravno dostupne podatke
2. tri dana kad je riječ o hitnim zahtjevima koji se odnose na neizravno dostupne podatke
3. sedam dana kad je riječ o svim ostalim zahtjevima.
(2) Rokovi iz stavka 1. ovoga članka počinju teći od trenutka zaprimanja zahtjeva.
Članak 9.
(1) Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske neće, u cijelosti ili djelomično, udovoljiti zahtjevu ako:
1. traženi podaci nisu dostupni Jedinstvenoj kontaktnoj točki Republike Hrvatske i domaćim nadležnim tijelima
2. zahtjev nije u skladu s člankom 6. ovoga Zakona
3. su zahtjevom zatraženi podaci za čije je pribavljanje u Republici Hrvatskoj potreban nalog pravosudnog tijela
4. je zahtjev u suprotnosti s člankom 11. ovoga Zakona
5. su zahtjevom zatraženi osobni podaci koji nisu obuhvaćeni kategorijama osobnih podataka navedenih u Prilogu II. odjeljku B Uredbe 2016/794
6. se utvrdi da su traženi podaci netočni, nepotpuni ili više nisu ažurni
7. bi dostavljanje traženih podataka bilo u suprotnosti ili bi naštetilo ključnim interesima nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske, ugrozilo uspjeh kriminalističkog istraživanja koje je u tijeku, ugrozilo sigurnost pojedinca ili bi neopravdano naštetilo zaštićenim važnim interesima pravne osobe
8. se zahtjev odnosi na kazneno djelo za koje je hrvatskim zakonodavstvom propisana kazna zatvora u najdužem trajanju od godine dana
9. djelo na koji se zahtjev odnosi ne predstavlja kazneno djelo prema hrvatskom zakonodavstvu
10. su traženi podaci prvotno dobiveni od druge države članice, od treće zemlje ili međunarodne organizacije, a ta država članica, ta treća zemlja ili međunarodna organizacija nije dala svoju suglasnost za prosljeđivanje podataka.
(2) Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske postupa s dužnom pažnjom pri procjenjivanju je li zahtjev zaprimljen iz inozemstva u skladu s člankom 6. ovoga Zakona te osobito postoji li očito kršenje temeljnih prava.
(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske obavijestit će državu pošiljateljicu zahtjeva o razlozima odbijanja zahtjeva, u rokovima iz članka 8. ovoga Zakona
(4) Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske će, prema potrebi, zatražiti objašnjenje ili dostavu dodatnih pojedinosti o zahtjevu za koji postoje razlozi za odbijanje.
(5) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka rok za dostavu podataka odnosno obavijesti o odbijanju zahtjeva ne teče od trenutka kada jedinstvena kontaktna točka odnosno imenovano tijelo druge države članice koje je podnijelo zahtjev zaprimi zahtjev iz stavka 4. ovoga članka do trenutka kada dostavi traženo objašnjenje odnosno dodatne pojedinosti.
(6) Ako se zahtjev djelomično odbija, podaci za koje nije utvrđeno postojanje razloga za odbijanje iz stavka 1. ovoga članka dostavljaju se sukladno odredbama ovoga Zakona.
Članak 10.
(1) Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske odnosno domaća nadležna tijela putem Jedinstvene kontaktne točke Republike Hrvatske mogu i bez zaprimljenog zahtjeva podatke koji su im dostupni dostaviti jednoj ili više država članica i/ili Europolu, ako procijene kako bi ti podaci mogli biti od važnosti za druge države članice i/ili Europol u svrhu sprječavanja, otkrivanja i istraživanja kaznenih djela.
(2) Ako postoji objektivna procjena kako bi podaci koji su im dostupni mogli biti relevantni za druge države članice u svrhu sprječavanja, otkrivanja ili istraživanja teških kaznenih djela, Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske odnosno domaća nadležna tijela putem Jedinstvene kontaktne točke Republike Hrvatske ili izravno, dostavit će te podatke nadležnim tijelima za provedbu zakona odnosno jedinstvenim kontaktnim točkama drugih država članica.
(3) Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske odnosno domaća nadležna tijela nisu obvezna dostaviti podatke iz stavka 2. ovoga članka ako postoje razlozi iz članka 9. stavka 1. točki 3., 4. i 7. ovoga Zakona.
(4) Ako se podaci iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dostavljaju izravno nadležnim tijelima druge države članice, Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske u razmjenu podataka uključuje jedinstvenu kontaktnu točku te države članice, a domaća nadležna tijela u razmjenu podataka uključuju Jedinstvenu kontaktnu točku Republike Hrvatske te, po potrebi, jedinstvenu kontaktnu točku nadležne države članice.
(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, domaća nadležna tijela mogu izravno dostaviti podatke nadležnim tijelima ili jedinstvenim kontaktnim točkama drugih država članica, bez uključivanja Jedinstvene kontaktne točke Republike Hrvatske u razmjenu podataka, ako se radi o kriminalističkom istraživanju ili istrazi koja je u tijeku i pri kojoj obrada podatka zahtijeva odgovarajuću razinu povjerljivosti, u žurnim slučajevima kada je ugrožena sigurnost određene osobe ili u slučajevima povezanim s terorizmom.
Članak 11.
(1) Podaci razmijenjeni sukladno ovom Zakonu radi sprječavanja, otkrivanja i istraživanja kaznenih djela u pravilu se ne koriste kao dokaz u postupcima pred nadležnim tijelima.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, podaci, koje su pribavila domaća nadležna tijela ili Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske na temelju ovoga Zakona, mogu se koristiti kao dokaz u postupku pred nadležnim tijelima u Republici Hrvatskoj kada su za to ispunjene pretpostavke prema nacionalnom pravu države vlasnice podatka.
(3) Kada je država vlasnica podatka kod dostave podatka izričito navela kako daljnje korištenje tih podataka kao dokaza podliježe prethodnom pravosudnom odobrenju, potrebno je ishoditi navedeno odobrenje.
(4) Odobrenje iz stavka 3. ovoga članka nije potrebno ako je država vlasnica podataka kod dostave podataka izričito navela kako daljnje korištenje tih podataka kao dokaza u postupku pred nadležnim tijelima ne podliježe dodatnim odobrenjima.
(5) Kada nacionalno pravo države vlasnice podatka ne predviđa mogućnosti iz stavka 3. ovoga članka, traženi podatak je potrebno pribaviti primjenom europskog istražnog naloga ili zahtjeva za međunarodnu pravnu pomoć, a kako bi se mogao koristi kao dokaz u postupku pred nadležnim tijelima u Republici Hrvatskoj.
(6) Kada domaća nadležna tijela ili Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske drugim državama članicama na zahtjev dostavljaju izravno dostupne podatke koji nisu vezani za kriminalističko istraživanje ili sudski postupak u tijeku u Republici Hrvatskoj, a radi se o podacima čije korištenje u postupcima pred nadležnim tijelima u Republici Hrvatskoj kao dokaza ne podliježe dodatnim odobrenjima, u odgovoru će se navesti kako daljnje korištenje tih podataka kao dokaza ne podliježe dodatnim odobrenjima niti u državi članici kojoj se podaci dostavljaju.
Članak 12.
(1) Razmjena osobnih podataka sukladno ovom Zakonu obavlja se u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita fizičkih osoba u vezi s obradom i razmjenom osobnih podataka u svrhu sprječavanja, istraživanja, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija.
(2) Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske i domaća nadležna tijela kod razmjene osobnih podataka osiguravaju da:
1. su osobni podaci koji se razmjenjuju točni, potpuni i ažurirani te nužni i proporcionalni za postizanje svrhe zahtjeva
2. se osobni podaci odnose na kategorije osobnih podataka dostavljenih po kategoriji ispitanika navedene u odjeljku B Priloga II. Uredbi 2016/794 te su nužni i proporcionalni za postizanje svrhe zahtjeva
3. dostavljaju, istodobno i u mjeri u kojoj je to moguće, potrebne elemente koji jedinstvenoj kontaktnoj točki ili imenovanom tijelu druge države članice omogućuju da procijeni stupanj točnosti, potpunosti i pouzdanosti osobnih podataka te mjeru u kojoj su osobni podaci ažurni.
Članak 13.
(1) Pri razmjeni podataka koji se odnose na kaznena djela u okviru ciljeva Europola utvrđenih u članku 3. Uredbe 2016/794 Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske odnosno domaća nadležna tijela će, prema potrebi, u skladu s člankom 7. stavkom 7. Uredbe 2016/794, presliku zahtjeva odnosno podataka dostaviti Europolu.
(2) Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske odnosno domaća nadležna tijela će u slučaju iz stavka 1. ovoga članka izvijestiti Europol o svrhama obrade te svim mogućim ograničenjima obrade dostavljenih podataka.
(3) Podaci iz stavka 1. ovoga članka koje je Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske odnosno domaće nadležno tijelo pribavilo od druge države članice ili treće zemlje dostavit će se Europolu samo ako je ta država članica ili treća zemlja za to dala suglasnost.
Članak 14.
(1) Razmjena podataka na temelju ovoga Zakona odvija se putem Europolove mrežne aplikacije za sigurnu razmjenu podataka (SIENA).
(2) Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske i domaća nadležna tijela koja razmjenjuju podatke sukladno ovom Zakonu izravno su povezana sa SIENA-om, uključujući, prema potrebi, preko mobilnih uređaja.
(3) Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske i domaća nadležna tijela mogu u razmjeni podataka s drugim jedinstvenim kontaktnim točkama država članica koristiti i druge službene komunikacijske kanale za policijsku suradnju, kao što je Interpolov komunikacijski kanal, ako:
1. je u razmjenu podataka potrebno uključiti treće zemlje ili međunarodne organizacije ili postoje objektivni razlozi koji upućuju na to da će u kasnijoj fazi biti potrebno uključiti treće zemlje ili međunarodne organizacije
2. hitnost zahtjeva zahtijeva privremenu upotrebu drugog komunikacijskog kanala
3. je SIENA nedostupna zbog neočekivanog tehničkog ili operativnog incidenta.
Članak 15.
(1) Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske za razmjenu podataka u svrhu sprječavanja, otkrivanja i istraživanja kaznenih djela je ustrojstvena jedinica Ministarstva unutarnjih poslova nadležna za međunarodnu operativnu policijsku suradnju (Interpol – Europol – SIRENE).
(2) Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske obavlja svoje zadaće 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu, te je odgovarajuće opremljena i ovlaštena za obavljanje zadaća propisanih ovim Zakonom i drugim pozitivnim propisima.
(3) Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske ima pristup svim europskim i domaćim bazama podataka koje koriste domaća nadležna tijela, u mjeri u kojoj je to potrebno radi obavljanja njezinih zadaća propisanih ovim Zakonom i drugim propisima.
(4) Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske raspolaže odgovarajućim brojem kvalificiranih policijskih službenika potrebnim za obavljanje njezinih zadaća na odgovarajući, djelotvoran i brz način unutar rokova propisanih člankom 8. ovoga Zakona, uključujući i službenike specijalizirane za poslove prevođenja.
(5) Policijski službenici Jedinstvene kontaktne točke Republike Hrvatske sudjeluju u programima obuke potrebnim za obavljanje njihovih zadaća propisanih ovim Zakonom i drugim pozitivnim propisima, a posebice u programima obuke vezanim uz alate za obradu podataka, tehnička sredstva, informatičke sustave i strane jezike koje Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske koristi u svom radu, primjenu prava Europske unije i Republike Hrvatske, zaštitu osobnih podataka, prekograničnu suradnju i postupanje s klasificiranim podacima.
(6) Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske kontinuirano razvija suradnju s domaćim nadležnim tijelima, jedinstvenim kontaktnim točkama i tijelima nadležnim za provedbu zakona drugih država članica te sudjeluje na godišnjim sastancima voditelja jedinstvenih kontaktnih točaka država članica.
Članak 16.
(1) Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske u svom radu koristi jedinstveni elektronički sustav vođenja predmeta u kojem se pohranjuju podaci razmijenjeni između domaćih nadležnih tijela i tijela nadležnih za provedbu zakona drugih država članica putem Jedinstvene kontaktne točke sukladno ovom Zakonu.
(2) Elektronički sustav vođenja predmeta Jedinstvene kontaktne točke Republike Hrvatske interoperabilan je sa SIENA-om te je opremljen odgovarajućim tehničkim funkcionalnostima potrebnim za upravljanje razmjenom podataka posredstvom domaćih i međunarodnih komunikacijskih kanala za operativnu razmjenu podataka, poštivanje rokova i unakrsnu provjeru dolaznih zahtjeva naspram ranije pohranjenih predmeta u sustavu te izradu statističkih izvješća iz članka 17. ovoga Zakona.
(3) Elektronički sustav vođenja predmeta Jedinstvene kontaktne točke Republike Hrvatske siguran je i odgovarajuće zaštićen protiv neovlaštenog pristupa, zlouporabe i drugih kibernetičkih sigurnosnih rizika.
(4) Osobni podaci razmijenjeni sukladno ovom Zakonu čuvaju se u elektroničkom sustavu vođenja predmeta Jedinstvene kontaktne točke Republike Hrvatske samo onoliko dugo koliko je nužno i proporcionalno za obavljanje zadaća propisanih ovim Zakonom, a nakon toga se nepovratno brišu.
(5) Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske preispituje usklađenost sa stavkom 4. ovoga članka, i to prvi puta najkasnije šest mjeseci nakon obavljene razmjene podataka te redovito nakon toga.
(6) Svaki pristup elektroničkom sustavu vođenja predmeta Jedinstvene kontaktne točke Republike Hrvatske bilježi se, a obrada osobnih podataka u tom sustavu podliježe pravilima propisanim zakonom kojim se uređuje zaštita fizičkih osoba u vezi s obradom i razmjenom osobnih podataka u svrhu sprječavanja, istraživanja, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija.
Članak 17.
(1) U svrhu praćenja provedbe odredbi članaka 5. do 16. ovoga Zakona Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske sastavlja statistička izvješća o:
1. broju zaprimljenih i odaslanih zahtjeva u svrhu sprječavanja, otkrivanja i istraživanja kaznenih djela, raščlanjene po žurnosti i po državama članicama
2. broju odbijenih zahtjeva u svrhu sprječavanja, otkrivanja i istraživanja kaznenih djela, raščlanjene po razlozima odbijanja i po državama članicama.
(2) Domaća nadležna tijela Jedinstvenoj kontaktnoj točki Republike Hrvatske dostavljaju statističke pokazatelje iz stavka 1. ovoga članka vezane za izravnu razmjenu podataka iz članka 5. stavka 4. ovoga Zakona.
(3) Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske dostavlja statistička izvješća iz ovoga članka Europskoj komisiji za prethodnu godinu do 1. ožujka tekuće godine.
Članak 18.
(1) Ministarstvo nadležno za unutarnje poslove obavijestit će Europsku komisiju o uspostavi Jedinstvene kontaktne točke Republike Hrvatske iz članka 15. ovoga Zakona te dostaviti popis domaćih imenovanih tijela iz članka 3. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, kao i popis jezika (koji uključuje engleski jezik) na kojima Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske može razmjenjivati podatke radi objavljivanja u Službenom listu Europske unije i na odgovarajućim službenim mrežnim stranicama Europske unije u roku od mjesec dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Ministarstvo nadležno za unutarnje poslove obavještavat će Europsku komisiju i o svim promjenama stanja iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 19.
Tehnička rješenja nužna za odgovarajuću dostupnost SIENA mreže domaća nadležna tijela implementirat će do 12. lipnja 2027.
Članak 20.
(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti odredbe članaka 1. i 2., članka 3. točki 1., 3. i 4., članaka 4. do 8., članka 9. stavaka 1., 3., 4. i 5., članaka 10. do 12., članaka 14. i 15. Zakona o pojednostavljenju razmjene podataka između tijela država članica Europske unije nadležnih za provedbu zakona (»Narodne novine«, br. 56/15.).
(2) Danom stupanja na nagu ovoga Zakona prestaje važiti Pravilnik o izgledu i sadržaju obrazaca za dostavljanje i razmjenu podataka između tijela država članica Europske unije nadležnih za provedbu zakona (»Narodne novine«, br. 84/15.).
Članak 21.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Teška kaznena djela u smislu ovoga Zakona su:
1. sudjelovanje u zločinačkoj organizaciji
2. terorizam
3. organizirani kriminalitet
4. nezakonita trgovina opojnim drogama i psihotropnim tvarima
5. pranje novca
6. kaznena djela povezana s nuklearnim i radioaktivnim tvarima
7. krijumčarenje imigranata
8. olakšavanje neovlaštenog prelaska državne granice i boravka
9. trgovanje ljudima
10. kaznena djela povezana s motornim vozilima
11. ubojstvo i teška tjelesna ozljeda
12. nezakonita trgovina ljudskim organima i tkivima
13. otmica, nezakonito oduzimanje slobode i uzimanje talaca
14. rasizam i ksenofobija
15. razbojništvo i teška krađa
16. nedopuštena trgovina kulturnim dobrima, uključujući antikvitete i umjetnička djela
17. podvala i prijevara
18. kaznena djela protiv financijskih interesa Unije
19. trgovanje na temelju povlaštenih informacija i manipuliranje financijskim tržištem
20. reketarenje i iznuda
21. krivotvorenje i piratstvo proizvoda
22. krivotvorenje administrativnih isprava i trgovina njima
23. krivotvorenje novca i sredstava plaćanja
24. računalni kriminalitet
25. korupcija
26. nezakonito trgovanje oružjem, streljivom i eksplozivima
27. trgovanje ukradenim vozilima
28. nezakonito trgovanje ugroženim životinjskim vrstama
29. nezakonito trgovanje ugroženim biljnim vrstama i sortama
30. kaznena djela protiv okoliša, među ostalim zagađenje iz brodova
31. nezakonito trgovanje hormonskim tvarima i drugim poticateljima rasta
32. seksualno zlostavljanje i seksualno iskorištavanje, uključujući materijale sa zloupotrebom djece i nagovaranje djece u seksualne svrhe, dječja pornografija
33. silovanje
34. podmetanje požara
35. protupravno oduzimanje zrakoplova ili plovila
36. sabotaža
37. kaznena djela u nadležnosti Međunarodnog kaznenog suda
38. genocid, zločini protiv čovječnosti i ratni zločini
39. kaznena djela počinjena s ciljem pribavljanja sredstava za počinjenje djela u nadležnosti Europola
40. kaznena djela počinjena radi omogućavanja ili počinjenja djela u nadležnosti Europola
41. kaznena djela počinjena radi osiguranja da počinitelji djela u nadležnosti Europola ostanu nekažnjeni.