FINTECH: Kriptovalute, blockchain, disruptori i cyberkriminalci – tehnologija koja upravlja novcem danas i sutra. Postaju li bankari suvišni? Hoće li AI odobravati kredite? Može li „open banking“ uopće postojati? Koja je budućnost kreditnih i debitnih kartica? Što je novo u svijetu insurtecha?
Saznajte na konferenciji F2 - Future of Fintech!
Dio prvi OPĆE ODREDBE
Članak 1.
(1) Odredbama ovoga Zakonika utvrđuju se morski i podmorski prostori Republike Hrvatske i uređuju pravni odnosi u njima, sigurnost plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske, zaštita i očuvanje prirodnih morskih bogatstava i morskog okoliša, osnovni materijalnopravni odnosi u pogledu plovnih objekata, ugovorni i drugi obvezni odnosi koji se odnose na brodove, upise plovnih objekata, ograničenje brodareve odgovornosti, ovrha i osiguranja na brodovima.
(2) Ako ovim Zakonikom nije drugačije određeno, njegove se odredbe primjenjuju na plovne objekte koji se nalaze ili plove unutarnjim morskim vodama, teritorijalnim morem Republike Hrvatske.
(1) Ovim Zakonikom u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju se sljedeći akti Europske unije:
1. Direktiva 2000/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2000. o lučkim uređajima za prihvat brodskog otpada i ostataka tereta (SL L 332, 28. 12. 2000.),
2. Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22. 12. 2000.),
3. Direktiva 2002/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2002. o uspostavi sustava nadzora plovidbe i informacijskog sustava Zajednice i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 93/75/EEZ (SL L 208, 5. 8. 2002.) kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Direktivom Komisije 2014/100/EU od 28. listopada 2014. o izmjeni Direktive 2002/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi sustava nadzora plovidbe i informacijskog sustava Zajednice (SL L 308, 29. 10. 2014.),
4. Direktiva Vijeća 2009/13/EZ od 16. veljače 2009. o provedbi Sporazuma koji su sklopili Udruženje brodovlasnika Europske zajednice (ECSA) i Europski savez transportnih radnika (ETF) o Konvenciji o radu pomoraca iz 2006., i izmjeni Direktive 1999/63/EZ (SL L 124, 20. 5. 2009.),
5. Direktiva 2009/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o određivanju temeljnih načela o istraživanju nesreća u području pomorskog prometa i o izmjeni Direktive Vijeća 1999/35/EZ i Direktive 2002/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 131, 28. 5. 2009.),
6. Direktiva 2009/20/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o osiguranju brodovlasnika za pomorske tražbine (SL L 131, 28. 5. 2009.),
7. Direktiva 2009/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o ispunjavanju zahtjeva države zastave (SL L 131, 28. 5. 2009.),
8. Direktiva 2012/35/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o izmjeni Direktive 2008/106/EZ o minimalnoj razini osposobljavanja pomoraca (SL L 343, 14. 12. 2012.),
9. Direktiva (EU) 2017/2110 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. studenoga 2017. o sustavu inspekcijskih pregleda radi sigurnog obavljanja plovidbe na redovnoj liniji ro-ro putničkih brodova i brzih putničkih plovila i izmjeni Direktive 2009/16/EZ te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 1999/35/EZ (SL L 315, 30. 11. 2017.).
(2) Ovim Zakonikom osigurava se provedba sljedećih akata Europske unije:
1. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3577/92 od 7. prosinca 1992. o primjeni načela slobode pružanja usluga u pomorskom prometu unutar država članica (pomorska kabotaža) (SL L 364, 12. 12. 1992.),
2. Uredbe (EZ) br. 883/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti (SL L 166, 30. 4. 2004.),
3. Uredbe (EZ) br. 392/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o odgovornosti prijevoznika u prijevozu putnika morem u slučaju nesreće (SL L 131, 28. 5. 2009.),
4. Uredbe (EU) 2017/352 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. veljače 2017. o uspostavi okvira za pružanje lučkih usluga i zajedničkih pravila o financijskoj transparentnosti luka (SL L 57, 3. 3. 2017.).
Članak 2. (NN 17/19)
(1) Ako ovim Zakonikom nije drugačije određeno, njegove odredbe koje se odnose na brodove primjenjuju se i na druge pomorske objekte, osim ratnog broda.
(2) Ako ovim Zakonikom nije drugačije određeno, njegove odredbe koje se odnose na brodove u gradnji primjenjuju se i na druge pomorske objekte u gradnji.
Članak 3.
Odredbe ovoga Zakonika primjenjuju se na ratne brodove ako je to ovim Zakonikom izričito predviđeno.
Članak 4.
Na odnose pomorskog prava koji nisu uređeni ovim Zakonikom, drugim propisima donesenima na temelju ovoga Zakonika, odnosno drugim zakonima, primjenjuju se običaji.
Ako ovim Zakonikom nije drugačije određeno, pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakonika imaju sljedeća značenja:
1. autonomni plovni objekt je plovni objekt koji ovisno o stupnju automatizacije i zahtjevima za neposrednim nadzorom stalne službe može ploviti bez ukrcane posade ili sa smanjenim brojem članova posade,
2. brod, osim ratnog broda, jest plovni objekt namijenjen za plovidbu morem, čija je duljina trupa veća od 15 m, ili je ovlašten prevoziti više od 12 putnika. Brod može biti putnički, teretni, tehnički plovni objekt, ribarski, javni ili znanstvenoistraživački,
3. brod treće države je brod koji ne vije zastavu Republike Hrvatske ili zastavu druge države članice Europske unije,
4. brod u gradnji jest brod koji se gradi od trenutka polaganja kobilice ili sličnog postupka gradnje, a koji je upisan u upisnik brodova kao brod u gradnji, do završetka gradnje i upisa u upisnik brodova kao brod,
5. brod za ukapljene plinove jest brod namijenjen za prijevoz ukapljenih plinova u razlivenom stanju,
6. brodar jest fizička ili pravna osoba koja je kao posjednik broda nositelj plovidbenog pothvata, s tim što se pretpostavlja, dok se ne dokaže protivno, da je brodar osoba koja je u upisnik brodova upisana kao vlasnik broda,
7. brodica jest plovni objekt namijenjen za plovidbu morem koji je ovlašten prevoziti najviše 12 putnika, čija je duljina trupa veća od 2,5 metra, a manja ili jednaka 15 metara, ili ukupne snage porivnih uređaja veća od 5 kW,
Pojam brodica ne obuhvaća:
– plovila koja pripadaju drugom pomorskom objektu u svrhu prikupljanja, spašavanja ili obavljanja radova,
– plovila namijenjena isključivo za natjecanja,
– kanue, kajake, gondole i pedaline,
– daske za jedrenje i daske za jahanje na valovima,
8. brzo plovilo jest plovilo koje ima sposobnost postizanja najveće brzine u čvorovima jednake ili veće od 7.1922 
0,1667 gdje je istisnina na konstruktivnoj vodnoj liniji u m³,
9. crta srednje niže niske vode jest aritmetička sredina svih nižih niskih voda tijekom mjeseca ili godine,
10. crta srednje više visoke vode jest aritmetička sredina svih viših visokih voda tijekom mjeseca ili godine,
11. duljina broda i duljina trupa jahte ili brodice jesu duljine utvrđene Tehničkim pravilima,
12. hrvatski ratni brod jest plovni objekt, uključujući podmornicu, koji je pod zapovjedništvom pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, a čija je posada vojna, odnosno podvrgnuta vojnoj disciplini i koji je dužan isticati vanjske znakove raspoznavanja ratnih brodova hrvatske državne pripadnosti kad god je potrebno da svoje svojstvo učini poznatim,
13. jahta jest plovni objekt za sport i razonodu, neovisno o tome koristi li se za osobne potrebe ili za gospodarsku djelatnost, a čija je duljina trupa veća od 15 metara i koji je namijenjen za dulji boravak na moru, te koji je osim posade ovlašten prevoziti do 12 putnika,
14. javni brod jest brod, osim ratnog broda, namijenjen i opremljen za obavljanje djelatnosti od općeg interesa države, a čiji je vlasnik, odnosno brodar država ili neko drugo tijelo ovlašteno od države (npr. policijski brod, brod lučke kapetanije, brod Obalne straže i sl.) i koji služi isključivo u negospodarske svrhe,
15. javni prijevoz je prijevoz osoba i stvari koji je uz jednake uvjete svakom dostupan i obavlja se na temelju ugovora o prijevozu,
16. kompanija jest fizička ili pravna osoba, koja je preuzela odgovornost za upravljanje brodom od vlasnika broda i koja je preuzimanjem takve odgovornosti preuzela ovlasti i odgovornosti sukladno Međunarodnom pravilniku o upravljanju sigurnošću (ISM Pravilnik), ili je preuzela odgovornost od vlasnika za upravljanje brodicom ili jahtom, koja se koristi u gospodarske svrhe, sukladno odredbama Tehničkih pravila,
17. korisnik jahte, odnosno brodice jest fizička ili pravna osoba koja drži jahtu, odnosno brodicu u posjedu kao vlasnik ili temeljem ugovora o zakupu ili ugovora o leasingu, s tim što se pretpostavlja, dok se ne dokaže suprotno, da je korisnik jahte, odnosno brodice osoba koja je u upisniku brodova upisana kao vlasnik. Na korisnika jahte, odnosno brodice na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakonika o brodaru,
18. luka jest morska luka, tj. morski i s morem neposredno povezani kopneni prostor s izgrađenim i neizgrađenim obalama, lukobranima, uređajima, postrojenjima i drugim objektima namijenjenim za pristajanje, sidrenje i zaštitu brodova, jahti i brodica, za ukrcaj i iskrcaj putnika i robe, uskladištenje i drugo manipuliranje robom, proizvodnju, oplemenjivanje i doradu robe te ostale gospodarske djelatnosti koje su s tim djelatnostima u međusobnoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj vezi,
19. luka otvorena za međunarodni promet jest luka slobodna za pristup plovnih objekata svih zastava,
20. međunarodno putovanje jest putovanje brodom, jahtom ili brodicom prema plovidbenom planu iz bilo koje hrvatske luke u stranu luku ili obratno,
21. ministar jest ministar nadležan za pomorstvo,
22. Ministarstvo jest ministarstvo nadležno za pomorstvo,
23. nepomični odobalni objekt jest pomorski objekt u potpunosti ili djelomično ukopan u morsko dno ili položen na morsko dno, koji nije namijenjen za plovidbu (npr. nepomični odobalni objekt za istraživanje i eksploataciju podmorja, podmorski cjevovod i sl.), osim podmorskog kabela i objekata prometne infrastrukture (npr. podmorski tunel, most oslonjen na morsko dno i sl.),
24. nuklearni brod je brod opremljen uređajem na nuklearni pogon,
25. objekti sigurnosti plovidbe jesu objekti i/ili tehnički sustavi kojima se vizualno, zvučno, elektromagnetskim valovima ili na drugi način dostavljaju, zaprimaju ili razmjenjuju informacije značajne za sigurnost ljudi i plovnih objekata na moru, zaštitu morskog okoliša ili sigurnosnu zaštitu ljudi, pomorskih objekata i luka, a koji se ne nalaze na plovnom objektu. Objekti sigurnosti plovidbe mogu biti objekti pomorske signalizacije, obalne radijske postaje i drugi objekti sigurnosti plovidbe,
26. ovlaštena organizacija za sigurnosnu zaštitu brodova jest organizacija koja ispunjava uvjete propisane posebnim propisom i koja je ovlaštena od Ministarstva za obavljanje statutarne certifikacije glede sigurnosne zaštite brodova,
27. plovni objekt jest pomorski objekt namijenjen za plovidbu morem. Plovni objekt može biti brod, ratni brod, podmornica, jahta ili brodica,
28. plovni put jest morski pojas dovoljno dubok i širok za sigurnu plovidbu plovnog objekta,
29. plutajući objekt jest pomorski objekt stalno privezan ili usidren na moru, koji nije namijenjen za plovidbu (npr. plutajući dok, plutajuće skladište, plutajući restoran, plutajuća elektrana, pontonski most, pontonska marina i sl.),
30. pomorska plovidba jest plovidba koja se obavlja na moru i rijekama hrvatskoga jadranskog slijeva do granice do koje su one plovne s morske strane,
31. pomorski objekt jest objekt namijenjen za plovidbu morem (plovni objekt), ili objekt stalno privezan ili usidren na moru (plutajući objekt), odnosno objekt u potpunosti ili djelomično ukopan u morsko dno ili položen na morsko dno (nepomični odobalni objekt),
32. posebno pravo vučenja jest obračunska jedinica kako ju je definirao Međunarodni monetarni fond,
33. poslovođa broda jest fizička ili pravna osoba koja upravlja poslovanjem i/ili tehničkim održavanjem broda i/ili popunjavanjem broda posadom,
34. poslodavac je osoba koja je s pomorcem zaključila/sklopila ugovor o radu u svoje ime,
35. postojeći brod jest brod koji nije u gradnji,
36. prijavljeno tijelo je organizacija koja ispunjava uvjete propisane posebnim propisom i koja je ovlaštena od Ministarstva za obavljanje certifikacije pomorske opreme ili je ovlaštena za obavljanje ocjene sukladnosti brodica za sport i razonodu i jahti duljine do 24 m tijekom gradnje,
37. prijevoznik jest vlasnik broda, brodar ili osoba koja sklapa ugovor s naručiteljem prijevoza,
38. priznata organizacija jest organizacija koja ispunjava uvjete propisane posebnim propisom i koja je ovlaštena od Ministarstva za obavljanje statutarne certifikacije pomorskih objekata, a koja obuhvaća obavljanje pregleda i izdavanje propisanih isprava,
39. putnički brod jest brod na mehanički pogon koji je ovlašten prevoziti više od 12 putnika,
40. putnik jest svaka osoba na pomorskom objektu, osim djece ispod jedne godine života te osoba zaposlenih na brodu u bilo kojem svojstvu,
41. rasprema je privremeno povlačenje pomorskog objekta iz plovidbe, odnosno uporabe za vrijeme dok ne obavlja svoju namjenu, osim kada se nalazi u brodogradilištu radi održavanja, preinaka ili dogradnji,
42. ribarski brod jest brod s mehaničkim porivom namijenjen i opremljen za ulov ribe i drugih živih bića iz mora ili na morskom dnu, čija je duljina veća od 15 metara,
43. sastav stranih ratnih brodova jest više stranih ratnih brodova koji plove zajedno pod zapovjedništvom jednog zapovjednika,
44. sidrište luke je uređeni i obilježeni dio mora namijenjen i sidrenju brodova,
45. statutarna certifikacija je postupak utvrđivanja udovoljavanja međunarodnim i nacionalnim propisima, a koji obuhvaća:
1. zahtjeve kojima moraju udovoljavati pomorski objekti i kompanije,
2. način obavljanja tehničkog nadzora,
3. postupak za izdavanje propisanih isprava, zapisa i knjiga pomorskim objektima i kompanijama,
46. strana jahta jest plovni objekt za sport i razonodu koji ima stranu državnu pripadnost i koji se takvim smatra prema propisima države čiju državnu pripadnost ima,
47. strani javni brod je plovni objekt u vlasništvu ili korištenju strane države, koji nije ratni brod, a služi isključivo za negospodarske svrhe dotične države,
48. strani ratni brod je plovni objekt, uključujući podmornicu, koji ima stranu državnu pripadnost, pripada ratnoj mornarici, nosi vanjske znakove raspoznavanja ratnoga plovnog objekta i njegove državne pripadnosti, nalazi se pod zapovjedništvom vojne osobe i ima vojnu posadu,
49. strani ribarski brod je brod koji ima stranu državnu pripadnost, a namijenjen je i opremljen za ulov ribe ili drugih živih bića u moru ili na morskom dnu,
50. strani trgovački brod je brod koji ima stranu državnu pripadnost, a koristi se za gospodarske svrhe,
51. tanker za kemikalije jest brod namijenjen ponajprije za prijevoz opasnih kemikalija i štetnih tvari u razlivenom stanju,
52. tanker za ulje jest brod namijenjen ponajprije za prijevoz ulja u razlivenom stanju,
53. tegljač, odnosno potiskivač jest brod koji je namijenjen tegljenju ili potiskivanju drugih plovnih objekata,
54. tehnička pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih objekata (u daljnjem tekstu: Tehnička pravila) su pravilnici u skladu sa zakonom kojim se uređuje sustav državne uprave, doneseni na temelju ovoga Zakonika, kojima se utvrđuju zahtjevi kojima moraju udovoljavati pomorski objekti i kompanije, kao i način obavljanja tehničkog nadzora i izdavanja isprava, zapisa i knjiga pomorskog objekta i kompanije,
55. tehnički plovni objekt jest brod, sa ili bez mehaničkog poriva koji je namijenjen za obavljanje tehničkih radova (bager, dizalica, jaružalo, pokretni odobalni objekt za istraživanje i eksploataciju podmorja i sl.),
56. teretni brod jest brod namijenjen za prijevoz tereta s mehaničkim porivom ili bez njega,
57. treća država je država koja nije Republika Hrvatska niti druga država članica Europske unije,
58. ulje su sva postojana ugljikova mineralna ulja, kao što su sirova nafta i njezini derivati, te talozi i otpadna ulja kako su navedena u prilogu I. Međunarodne konvencije o sprječavanju zagađivanja mora s brodova, kako je izmijenjena i dopunjena (Međunarodna konvencija o sprječavanju onečišćenja s brodova, 73/78) bez obzira na to prevoze li se kao teret ili kao zalihe goriva i maziva,
59. upisnik brodova je jedinstveni upisnik pomorskih objekata hrvatske državne pripadnosti u koji se upisuju pomorski objekti i pomorski objekti u gradnji, osim ratnih brodova i brodova u gradnji koji se grade za potrebe Oružanih snaga Republike Hrvatske ili stranih oružanih snaga,
60. velika putnička jahta jest jahta duljine trupa jednakog 24 metra ili većeg te koja je osim posade ovlaštena prevoziti više od 12, ali ne više od 36 putnika,
61. tradicionalni plovni objekt jest originalni plovni objekt ili pojedinačna replika projektirana prije 1950. godine, građen pretežito od izvornih materijala,
62. znanstvenoistraživački brod jest brod, namijenjen isključivo za znanstvena ili tehnološka istraživanja ili iskorištavanje mora, morskog dna ili njegova podzemlja, opremljen opremom i uređajima za tu namjenu, kao i smještajem za posebno osoblje.
Dio drugi MORSKI I PODMORSKI PROSTORI REPUBLIKE HRVATSKE
Glava I. OPĆA ODREDBA
Članak 6. (NN 17/19)
(1) Suverenitet Republike Hrvatske na moru prostire se na unutarnje morske vode i teritorijalno more Republike Hrvatske, na zračni prostor iznad njih te na dno i podzemlje tih morskih prostora.
(2) U svome gospodarskom pojasu i u epikontinentalnom pojasu Republika Hrvatska ostvaruje suverena prava i jurisdikciju radi istraživanja, iskorištavanja, zaštite, očuvanja i unaprjeđivanja prirodnih morskih bogatstava, uključujući bogatstva na morskome dnu i u morskom podzemlju te radi obavljanja drugih gospodarskih djelatnosti.
(3) Republika Hrvatska štiti, čuva i unapređuje morski okoliš.
(4) Zaštita morskog okoliša i kakvoća vode unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske provodi se odgovarajućom primjenom ciljeva zaštite voda i mora određenih propisima kojima se uređuje upravljanje vodama, morskim okolišem i obalnim područjem i zaštita okoliša.
(5) Republika Hrvatska surađuje s državama u regiji i sudjeluje u radu regionalnih i svjetskih međunarodnih organizacija radi utvrđivanja općih i regionalnih pravila, mjera, preporučene prakse i postupaka sa svrhom suzbijanja, smanjivanja i nadziranja onečišćenja mora i morskog okoliša onečišćivačima iz izvora na kopnu, s brodova, potapanjem, iz zraka ili zrakom i onečišćenja uzrokovanih djelatnostima na morskome dnu i u morskom podzemlju.
(6) Republika Hrvatska potiče regionalnu suradnju, posebice sa državama u susjedstvu, radi donošenja zajedničkih planova hitnog djelovanja u slučajevima nezgoda koje uzrokuju onečišćenje morskog okoliša.
(7) Republika Hrvatska posebnim mjerama štiti osjetljive ekosustave, postojbine vrsta i drugih oblika života u moru koji su rijetki, ugroženi ili kojima prijeti opasnost istrebljenja.
(8) Vlada Republike Hrvatske donosi Strategiju pomorskog razvitka i integralne pomorske politike Republike Hrvatske.
(9) Vlada Republike Hrvatske donosi strategije radi očuvanja, zaštite i unapređenja morskog okoliša.
Glava II. UNUTARNJE MORSKE VODE
Članak 7.
(1) Unutarnje morske vode Republike Hrvatske obuhvaćaju:
1) luke i zaljeve na obali kopna i otoka,
2) dijelove mora između crte niske vode na obali kopna i ravne polazne crte za mjerenje širine teritorijalnog mora iz članka 18. stavka 2. točke 2) i 3) ovoga Zakonika.
(2) Zaljevom iz stavka 1. točke 1) ovoga članka smatra se jasno istaknuta uvala uvučena u kopno, čija je morska površina jednaka površini ili je veća od površine polukruga kojemu je duljina promjera jednaka duljini prave crte koja zatvara ulaz u zaljev.
(3) Morska površina zaljeva mjeri se od crte niske vode uzduž obale zaljeva i prave crte koja zatvara ulaz u zaljev.
(4) Luke otvorene za međunarodni promet u Republici Hrvatskoj određuje Vlada Republike Hrvatske posebnim propisom.
23. Uredba o određivanju luka otvorenih za međunarodni promet
Članak 8.
(1) Trgovački brod treće države smije prolaziti unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske radi uplovljavanja u luku otvorenu za međunarodni promet ili u luku u kojoj je brodogradilište u kojemu će biti popravljen, radi isplovljenja iz takve luke, te radi plovidbe između luka otvorenih za međunarodni promet, najkraćim uobičajenim putem.
(2) Ministar može odrediti drugi način plovidbe stranih trgovačkih brodova unutarnjim morskim vodama ako to zahtijevaju interesi obrane zemlje ili sigurnost plovidbe.
Članak 9.
(1) Prijevoz stvari i putnika između hrvatskih luka (pomorska kabotaža) uključuje:
1) obalnu kabotažu: prijevoz putnika ili robe morem između luka koje se nalaze na kopnu bez pristajanja na otocima;
2) opskrbu pučinskih postrojenja: prijevoz putnika ili robe morem između bilo koje luke i postrojenja ili struktura koje se nalaze u epikontinentalnom pojasu Republike Hrvatske;
3) otočnu kabotažu: prijevoz putnika i robe morem između:
– luka na kopnu i luka na jednom ili više otoka;
– luka na otocima;
4) prijevoz osoba jahtom ili brodicom unutar unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora uz naplatu.
(2) Pomorska kabotaža u Republici Hrvatskoj obavlja se sukladno uredbi Europske unije koja uređuje pomorsku kabotažu.
(3) Iznimno, ministar može odobriti plovnom objektu treće države obavljanje kabotaže u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske.
(4) Visinu naknade za izdavanje odobrenja iz stavka 3. ovoga članka propisuje ministar.
(5) Ministar će propisati uvjete u pogledu broja i sastava posade, radnog jezika, te životnih i radnih uvjeta na brodovima do 650 BT u obalnoj kabotaži, brodovima u otočnoj kabotaži, osim teretnih brodova većih od 650 BT u kabotaži kada predmetno putovanje slijedi nakon putovanja ili prethodi putovanju prema nekoj drugoj državi ili iz nj.
130. Pravilnik o uvjetima za obavljanje pomorske kabotaže u Republici Hrvatskoj
Članak 9.a
Prijevoz osoba jahtom ili brodicom u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske uz naknadu, odnosno obavljanje djelatnosti iznajmljivanja jahti ili brodica sa ili bez posade (charter) može se obavljati uz uvjete i na način uređen posebnim propisom koji donosi ministar uz suglasnost ministra nadležnog za turizam.
Članak 9.b (NN 26/15)
(1) Strana podmornica i drugo podvodno prijevozno sredstvo dužno je za vrijeme prolaska unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske ploviti morskom površinom i vijati zastavu svoje države i zastavu Republike Hrvatske.
(2) Iznimno, Ministarstvo uz suglasnost ministarstva nadležnog za poslove obrane, ako to zahtijevaju posebno opravdani interesi, može odobriti plovidbu stranih podmornica i drugih podvodnih prijevoznih sredstava ispod morske površine, a odobrenje za plovidbu stranih ratnih podmornica ispod morske površine izdaje ministarstvo nadležno za poslove obrane.
Članak 10. (NN 26/15)
(1) Strani ratni brod, strani javni brod, strani ribarski brod ili brodica te strani znanstvenoistraživački brod ili drugi strani brod ili brodica kojim se obavlja istraživanje smije uploviti u unutarnje morske vode Republike Hrvatske, ako za to prethodno dobije odobrenje:
1) za strani ratni brod – ministarstva nadležnog za poslove obrane,
2) za strani javni brod i znanstvenoistraživački brod ili drugi strani brod ili brodicu kojim se obavlja istraživanje – Ministarstva uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za unutarnje poslove,
3) za strani ribarski brod – Ministarstva.
(2) Uplovljavanje u unutarnje morske vode Republike Hrvatske i boravak u hrvatskoj luci ili luci u kojoj je brodogradilište u kojem će taj brod biti popravljen može se odobriti stranom ratnom nuklearnom brodu i stranom ratnom brodu koji ima nuklearno naoružanje.
(3) Odobrenje iz stavka 1. točke 2. ovoga članka za strani znanstvenoistraživački brod ili drugi strani brod ili brodicu kojim se obavlja istraživanje izdaje se u postupku izdavanja odobrenja iz članka 13., 31., 40. i 44. ovoga Zakonika.
(4) Brod iz stavka 2. ovoga članka dužan je prethodno dostaviti ovjereni prijepis dokumentacije o sigurnosti nuklearnog postrojenja ministarstvu nadležnom za poslove obrane.
(5) Odobrenje za uplovljavanje broda iz stavka 2. ovoga članka daje Vlada Republike Hrvatske uz prethodno mišljenje tijela državne uprave nadležnog za nuklearnu sigurnost, ministarstva nadležnog za poslove obrane i Ministarstva.
(6) Uplovljavanje u unutarnje morske vode Republike Hrvatske i boravak u hrvatskoj luci ne može se odobriti stranom ratnom brodu koji svojim boravkom ugrožava sigurnost Republike Hrvatske.
(7) Strani znanstvenoistraživački brod ili drugi strani brod ili brodica kojim se obavlja istraživanje iz stavka 3. ovoga članka dužan je Ministarstvu najaviti dolazak u roku od najmanje pet dana prije uplovljenja.
Članak 11.
(1) U hrvatskim lukama mogu istodobno boraviti najviše tri strana ratna broda iste državne pripadnosti.
(2) Boravak stranoga ratnog broda u hrvatskoj luci ne može trajati duže od 10 dana.
(3) Iznimno, ministarstvo nadležno za poslove obrane može, ako to zahtijevaju posebno opravdani interesi, odobriti posjet stranih ratnih brodova neovisno o uvjetima propisanim odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka.
(4) Ministar nadležan za poslove obrane je obvezan o odobrenju iz stavka 3. ovoga članka izvijestiti Vladu Republike Hrvatske u roku 8 dana.
(5) Za posjeta u unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske, na stranom ratnom brodu smije biti ukrcana samo posada ratnog broda.
Članak 12. (NN 26/15)
Strane jahte i brodice namijenjene razonodi, športu ili rekreaciji mogu ploviti i boraviti u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske, osim u zabranjenim zonama iz članka 16. i članka 29. ovoga Zakonika u skladu s propisom o plovidbi i boravku stranih jahti i brodica u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru koji donosi Vlada Republike Hrvatske.
(1) Domaće i strane pravne i fizičke osobe te hrvatski ratni brod mogu obavljati istraživanja, ispitivanja, snimanja i/ili mjerenja mora, morskog dna i/ili morskog podzemlja unutarnjih morskih voda Republike Hrvatske samo uz odobrenje Ministarstva.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, javna znanstvena ustanova sa sjedištem u Republici Hrvatskoj može obavljati istraživanja, ispitivanja, snimanja i/ili mjerenja mora, morskog dna i/ili morskog podzemlja unutarnjih morskih voda Republike Hrvatske pomorskim objektom hrvatske državne pripadnosti samo uz suglasnost mjesno nadležne lučke kapetanije glede sigurnosti plovidbe.
(3) Ako se istraživanje, ispitivanje, snimanje i/ili mjerenje mora, morskog dna i/ili morskog podzemlja unutarnjih morskih voda Republike Hrvatske treba obavljati na području više mjesno nadležnih lučkih kapetanija ili na području zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa Republike Hrvatske, znanstvena ustanova iz stavka 2. ovoga članka zahtjev za izdavanje suglasnosti glede sigurnosti plovidbe podnosi Ministarstvu.
(4) Domaće i strane pravne i fizičke osobe mogu obavljati ispitivanja opreme i uređaja namijenjenih za obavljanje aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske samo uz odobrenje Ministarstva.
(5) Odobrenje iz stavaka 1. i 4. ovoga članka Ministarstvo izdaje uz prethodnu suglasnost središnjih tijela državne uprave nadležnih za poslove obrane, unutarnjih poslova, znanosti, zaštite okoliša, prirode, poljoprivrede, gospodarstva i kulture te uz udovoljavanje uvjeta sigurnosti plovidbe.
(6) Odobrenje iz stavaka 1. i 4. ovoga članka Ministarstvo izdaje u roku od šest mjeseci od dana primitka zahtjeva.
(7) Iznimno od odredbe stavka 5. ovoga članka, hrvatski ratni brod može obavljati istraživanja, ispitivanja, snimanja i/ili mjerenja iz stavka 1. ovoga članka samo uz odobrenje Ministarstva.
(8) Iznimno od odredbi stavaka 1. i 5. ovoga članka, domaće i strane pravne i fizičke osobe mogu obavljati arheološko istraživanje, fotografiranje i/ili druge oblike dokumentiranja kulturnog dobra na moru, morskom dnu i podzemlju unutarnjih morskih voda Republike Hrvatske uz odobrenje ministarstva nadležnog za poslove kulture koje se izdaje uz prethodnu suglasnost središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove obrane i prethodnu suglasnost mjesno nadležne lučke kapetanije glede sigurnosti plovidbe.
(9) Prethodne suglasnosti iz stavka 8. ovoga članka središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove obrane i mjesno nadležna lučka kapetanija dostavljaju ministarstvu nadležnom za poslove kulture u roku od 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva.
(10) Tijekom istraživanja, ispitivanja, snimanja i/ili mjerenja iz stavka 1. ovoga članka, ako se provodi brodom koji je ujedno i ratni brod, mora biti nazočan najmanje jedan stručni pripadnik Oružanih snaga Republike Hrvatske, odnosno ministarstva nadležnog za poslove obrane.
Članak 14.
(1) U brodogradilištima Republike Hrvatske može se obavljati popravak, obnavljanje opreme i strojeva, bojenje, čišćenje i sl. (u daljnjem tekstu: popravak) stranih ratnih brodova nakon pribavljenog odobrenja Ministarstva nadležnog za poslove obrane.
(2) Odobrenje za popravak stranoga ratnog broda daje se brodogradilištu za vrijeme prijeko potrebno za popravak, a najduže do 16 mjeseci. Iznimno Vlada Republike Hrvatske može, ako to zahtijevaju interesi Republike Hrvatske odobriti duži popravak.
(3) Protiv rješenja Ministarstva nadležnog za poslove obrane kojim se daje ili uskraćuje odobrenje nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Članak 15.
(1) Strani ratni brod na popravku može imati samo trećinu posade s osobnim naoružanjem i pripadajućim jednim kompletom streljiva od uobičajenoga mirnodopskog sastava.
(2) Strani ratni brod kojemu je odobren popravak dužan je odmah nakon uplovljavanja u hrvatsku luku iskrcati gorivo i mazivo, streljivo i druga ubojita sredstva, osim nuklearnog naoružanja, na mjesto koje odredi vojni zapovjednik nadležan za luku u kojoj se obavlja popravak.
(3) Za vrijeme popravka, posada stranoga ratnog broda može boraviti i kretati se u mjestu u kojemu se obavlja popravak broda.
(4) Na radnike koji sudjeluju u radovima na popravku stranog ratnog broda i na osobe koje službeno u ime Republike Hrvatske borave na brodu primjenjuju se propisi Republike Hrvatske.
(5) Odredbe stavka 1. – 4. ovoga članka primjenjuju se i na strani javni brod na popravku.
Članak 16.
(1) Ministar nadležan za poslove obrane uz suglasnost ministra, može propisati zabranjene zone u unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske.
(2) Plovni objekti ne smiju ploviti zabranjenom zonom u unutarnjim morskim vodama, osim u slučaju više sile.
(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, Ministarstvo nadležno za poslove obrane može odobriti plovidbu plovnih objekata, bez diskriminacije, zabranjenim zonama u unutarnjim morskim vodama, osim u slučaju više sile.
(4) Protiv rješenja Ministarstva nadležnog za poslove obrane kojim se daje ili uskraćuje odobrenje iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
(5) Propis o uspostavljanju zabranjene zone u unutarnjim morskim vodama objavljuje se u »Oglasu za pomorce« koji objavljuje Hrvatski hidrografski institut (u daljnjem tekstu: »Oglas za pomorce«) i na drugi prikladan način.
Članak 17. (NN 26/15)
(1) Strani plovni objekt koji je zbog više sile ili nevolje na moru prisiljen skloniti se u unutarnje morske vode Republike Hrvatske dužan je o tome odmah obavijestiti službu nadzora i upravljanja pomorskim prometom, a koja će o dobivenoj obavijesti izvijestiti nadležnu policijsku postaju.
(2) Plovni objekt koji je zbog više sile ili nevolje na moru prisiljen skloniti se u zabranjenu zonu iz članka 16. ovoga Zakonika dužan je o tome odmah obavijestiti službu nadzora i upravljanja pomorskim prometom, a koja će po dobivenoj obavijesti izvijestiti nadležno zapovjedništvo Oružanih snaga.
(3) Ministar će odrediti mjesta zakloništa, propisati uvjete koje zakloništa moraju ispunjavati, te propisati uvjete i način korištenja mjesta zakloništa.
36. Pravilnik o mjestima zakloništa
Glava III. TERITORIJALNO MORE
Članak 18.
(1) Teritorijalno more Republike Hrvatske je morski pojas širok 12 morskih milja, računajući od polazne crte u smjeru gospodarskoga pojasa.
(2) Polaznu crtu čine:
1) crte niske vode uzduž obala kopna i otoka,
2) ravne crte koje zatvaraju ulaze u luke ili zaljeve,
3) ravne crte koje spajaju sljedeće točke na obali kopna i na obali otoka:
a) rt Zarubača – jugoistočni rt otoka Mrkan – južni rt otoka Sv. Andrija – rt Gruj (otok Mljet),
b) rt Korizmeni (otok Mljet) – otok Glavat – rt Struga (otok Lastovo) – rt Veljeg mora (otok Lastovo) – jugozapadni rt otoka Kopište – rt Velo danče (otok Korčula) – rt Proizd – jugozapadni rt otoka Vodnjak – rt Rat (otok Drvenik mali) – hrid Mulo – hrid Blitvenica – otok Purara – otok Balun – otok Mrtovac – otok Garmenjak veli – točka na Dugom otoku s koordinatama 43°53ž12" sjeverne geografske širine i 15°10ž00" istočne geografske dužine,
c) rt Veli rat (Dugi otok) – hrid Masarine – rt Margarina (otok Susak) – pličina Albanež – otok Grunj – hrid Sv. Ivan na pučini – pličina Mramori – otok Altiež – rt Kastanjija.
(3) Polazne crte su ucrtane u pomorskoj karti »Jadransko more«, koju izdaje Hrvatski hidrografski institut.
(4) Pri određivanju ravne polazne crte teritorijalnog mora, dijelom obale smatrat će se i najizbočenije stalne lučke građevine koje su sastavni dijelovi lučkog sustava.
Članak 19.
Vanjska granica teritorijalnoga mora jest crta kojoj je svaka točka udaljena 12 morskih milja od najbliže točke polazne crte.
Članak 20.
Svi strani plovni objekti imaju pravo neškodljivog prolaska teritorijalnim morem Republike Hrvatske.
Članak 21. (NN 26/15)
(1) Pod neškodljivim prolaskom plovnog objekta razumijeva se plovidba teritorijalnim morem Republike Hrvatske bez uplovljavanja u neku njenu luku otvorenu za međunarodni promet, ili plovidba radi uplovljavanja u takvu luku, ili u luku u kojoj je brodogradilište u kojemu će plovni objekt biti popravljen, odnosno radi isplovljenja iz nje u gospodarski pojas, uz uvjet da se ne narušava mir, red ili sigurnost Republike Hrvatske.
(2) Neškodljivi prolazak strani plovni objekt mora obaviti najkraćim uobičajenim putem, bez prekida i odgode.
(3) Zaustavljanje i sidrenje stranoga plovnog objekta koji se koristi pravom neškodljivog prolaska dopušteno je samo ako je prouzročeno događajima koje nalaže redovita plovidba, odnosno viša sila ili nevolja na moru, ili radi pružanja pomoći ljudima, plovnim objektima ili zrakoplovima u opasnosti ili u nevolji.
(4) U slučajevima iz stavka 3. ovoga članka strani plovni objekt dužan je odmah obavijestiti službu nadzora i upravljanja pomorskim prometom.
Članak 22.
O namjeri neškodljivog prolaska stranoga ratnog broda teritorijalnim morem Republike Hrvatske država kojoj taj ratni brod pripada obavijestit će diplomatskim putem ministarstvo nadležno za vanjske poslove Republike Hrvatske najkasnije 24 sata prije uplovljavanja broda u teritorijalno more Republike Hrvatske.
Članak 23.
Neškodljivim prolaskom ne smatra se prolazak stranoga plovnog objekta teritorijalnim morem Republike Hrvatske ako taj brod obavlja neku od ovih djelatnosti:
1) prijeti silom ili uporabljuje silu protiv suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti i Ustavom Republike Hrvatske utvrđenoga pravnog poretka ili se ponaša na način kojim se narušavaju načela međunarodnog prava,
2) vježba ili obavlja obuku s oružjem,
3) prikuplja obavijesti ili podatke koji mogu štetiti obrani ili sigurnosti Republike Hrvatske,
4) vrši propagandnu djelatnost kojom se šteti obrani ili sigurnosti Republike Hrvatske,
5) prihvaća na brod bilo kakav zrakoplov, ili zrakoplov s njega polijeće ili slijeće,
6) upućuje, spušta ili prihvaća na brod bilo kakav vojni uređaj,
7) ukrcava ili iskrcava robu, novac ili ljude suprotno carinskim, poreznim ili zdravstvenim propisima ili propisima o kretanju i boravku stranaca u Republici Hrvatskoj,
8) hotimično ili znatno onečišćuje morski okoliš,
9) obavlja ribolov ili ulov drugih morskih bića,
10) obavlja istraživanje, ispitivanje ili mjerenje,
11) obavlja djelatnost radi neovlaštenog uključivanja bilo u koji sustav komunikacija ili neki drugi sustav ili uređaje Republike Hrvatske,
12) obavlja drugu djelatnost koja nije u izravnoj svezi s prolaskom.
Članak 24.
(1) Ministar može u unutarnjim morskim vodama i u teritorijalnom moru Republike Hrvatske odrediti i propisati obvezne plovne putove, sustave odijeljenog prometa, sustave javljanja brodova, te način upravljanja pomorskim prometom radi sigurnosti plovidbe za sve ili za neke vrste plovnih objekata.
(2) U svrhu sigurnosti plovidbe, zaštite mora od onečišćenja, sprječavanja ugroženosti biološke i krajobrazne raznolikosti, kao i radi umanjenja opasnosti od većih pomorskih nezgoda, ministar može zabraniti plovidbu pojedinim dijelovima unutarnjih morskih voda ili teritorijalnog mora za određene vrste i veličine brodova, odnosno za brodove koji prevoze određenu vrstu tereta.
(3) Plovni putovi i sustavi odijeljenog prometa iz stavka 1. ovoga članka mogu se utvrditi u posebno zaštićenim dijelovima prirode uz suglasnost ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode.
(4) Plovni putovi, sustavi odijeljenog prometa i sustavi javljanja brodova iz stavka 1. ovoga članka ucrtavaju se u službene pomorske navigacijske karte koje izdaje Hrvatski hidrografski institut i objavljuju u »Oglasu za pomorce«.
Članak 25.
(1) Stranome ribarskom brodu za vrijeme prolaska teritorijalnim morem Republike Hrvatske zabranjen je ribolov ili ulov drugih morskih bića u moru ili na morskome dnu.
(2) Strani ribarski brod dužan je ploviti teritorijalnim morem Republike Hrvatske brzinom ne manjom od šest čvorova, bez zaustavljanja ili sidrenja, osim ako je to prijeko potrebno zbog više sile ili nevolje na moru te imati vidljivo istaknute oznake ribarskoga broda.
(3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka ne odnose se na strani ribarski brod koji ima odobrenje za ribolov u teritorijalnom moru Republike Hrvatske dok se nalazi u području u kojemu je ribolov odobren.
Članak 26.
(1) Teritorijalnim morem Republike Hrvatske smiju istodobno prolaziti do tri strana ratna broda iste državne pripadnosti.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka teritorijalnim morem Republike Hrvatske uz odobrenje ministra nadležnog za poslove obrane, smiju istodobno prolaziti više od tri strana ratna broda iste državne pripadnosti.
Članak 27.
Ratni brodovi, tankeri, nuklearni brodovi i drugi brodovi kada prevoze opasne terete ili štetne tvari, prilikom plovidbe unutarnjim morskim vodama i neškodljiva prolaska teritorijalnim morem Republike Hrvatske, dužni su ploviti propisanim plovnim putovima za te brodove, poštovati sustave odijeljenoga prometa u područjima gdje su ti putovi ili sustavi odijeljenoga prometa propisani i udovoljavati drugim propisanim uvjetima glede sigurnosti plovidbe i suzbijanja onečišćenja morskog okoliša.
Članak 28.
Strana podmornica i drugo podvodno prijevozno sredstvo za vrijeme prolaska teritorijalnim morem Republike Hrvatske dužno je ploviti morskom površinom i viti zastavu svoje države i zastavu Republike Hrvatske.
Članak 29.
(1) Ministar može, kao prijeko potrebnu mjeru sigurnosti, a ministar nadležan za poslove obrane radi obavljanja obuke s uporabom oružja, odrediti pojedine zone u teritorijalnome moru Republike Hrvatske u kojima se privremeno obustavlja prolazak plovnih objekata.
(2) Naredba o ustanovljenju zone iz stavka 1. ovoga članka s granicama i drugim potrebnim podacima, objavit će se pravodobno i u »Oglasu za pomorce«.
Članak 30.
Ako se strani ratni brod, ili strani javni brod ne pridržava propisa o neškodljivom prolasku iz članka 21. – 24. i 26. – 29. ovoga Zakonika ili općeprihvaćenih međunarodnih propisa o sprječavanju sudara na moru, i ako se taj brod ne odazove pozivu koji mu je upućen da se tim propisima pokori, hrvatski policijski, ratni ili drugi ovlašteni brod, ili zrakoplov ili ovlašteno tijelo, zahtijevat će da taj brod odmah isplovi iz teritorijalnoga mora Republike Hrvatske.
(1) Domaće i strane pravne i fizičke osobe te hrvatski ratni brod mogu obavljati istraživanja, ispitivanja, snimanja i/ili mjerenja mora, morskog dna i/ili morskog podzemlja teritorijalnog mora Republike Hrvatske samo uz odobrenje Ministarstva.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, javna znanstvena ustanova sa sjedištem u Republici Hrvatskoj može obavljati istraživanja, ispitivanja, snimanja i/ili mjerenja mora, morskog dna i/ili morskog podzemlja teritorijalnog mora Republike Hrvatske pomorskim objektom hrvatske državne pripadnosti samo uz suglasnost mjesno nadležne lučke kapetanije glede sigurnosti plovidbe.
(3) Ako se istraživanje, ispitivanje, snimanje i/ili mjerenje mora, morskog dna i/ili morskog podzemlja teritorijalnog mora Republike Hrvatske ima obavljati na području više mjesno nadležnih lučkih kapetanija ili na području zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa Republike Hrvatske, znanstvena ustanova iz stavka 2. ovoga članka zahtjev za izdavanje suglasnosti glede sigurnosti plovidbe podnosi Ministarstvu.
(4) Domaće i strane pravne i fizičke osobe mogu obavljati ispitivanja opreme i uređaja namijenjenih za obavljanje aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u teritorijalnom moru Republike Hrvatske samo uz odobrenje Ministarstva.
(5) Odobrenje iz stavaka 1. i 4. ovoga članka Ministarstvo izdaje uz prethodnu suglasnost središnjih tijela državne uprave nadležnih za poslove obrane, unutarnjih poslova, znanosti, zaštite okoliša, prirode, poljoprivrede, gospodarstva i kulture te uz udovoljavanje uvjeta sigurnosti plovidbe.
(6) Odobrenje iz stavaka 1. i 4. ovoga članka Ministarstvo izdaje u roku od šest mjeseci od dana primitka zahtjeva.
(7) Iznimno od odredbe stavka 5. ovoga članka, hrvatski ratni brod može obavljati istraživanja, ispitivanja, snimanja i/ili mjerenja iz stavka 1. ovoga članka samo uz odobrenje Ministarstva.
(8) Iznimno od odredbi stavaka 1. i 5. ovoga članka, domaće i strane pravne i fizičke osobe mogu obavljati arheološko istraživanje, fotografiranje i/ili druge oblike dokumentiranja kulturnog dobra na moru, morskom dnu i podzemlju teritorijalnog mora Republike Hrvatske uz odobrenje ministarstva nadležnog za poslove kulture koje se izdaje uz prethodnu suglasnost središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove obrane i prethodnu suglasnost mjesno nadležne lučke kapetanije glede sigurnosti plovidbe.
(9) Prethodne suglasnosti iz stavka 8. ovoga članka središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove obrane i mjesno nadležna lučka kapetanija dostavljaju ministarstvu nadležnom za poslove kulture u roku od 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva.
(10) Tijekom istraživanja, ispitivanja, snimanja i/ili mjerenja iz stavka 1. ovoga članka koje se provodi brodom koji je ujedno i ratni brod, mora biti nazočan najmanje jedan stručni pripadnik Oružanih snaga Republike Hrvatske, odnosno ministarstva nadležnog za poslove obrane.
(11) Detaljnije uvjete za uplovljavanje, prolazak i boravak stranih ratnih brodova u teritorijalnom moru i unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske uredbom propisuje Vlada Republike Hrvatske.
(12) Detaljnije uvjete za uplovljavanje, prolazak i boravak stranih javnih i znanstvenoistraživačkih brodova i brodica u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske te uvjete i način na koji domaće i strane pravne i fizičke osobe obavljaju istraživanja, ispitivanja, snimanja i mjerenja mora, morskog dna ili morskog podzemlja unutarnjih morskih voda, teritorijalnog mora, epikontinentalnog i gospodarskog pojasa Republike Hrvatske te uvjete i način na koji domaće i strane pravne i fizičke osobe obavljaju ispitivanja opreme i mehaničkih uređaja u/na moru, u unutarnjim morskim vodama, teritorijalnom moru, epikontinentalnom i gospodarskom pojasu Republike Hrvatske uredbom propisuje Vlada Republike Hrvatske.
Glava IV. GOSPODARSKI POJAS
Članak 32.
Gospodarski pojas Republike Hrvatske obuhvaća morske prostore od vanjske granice teritorijalnoga mora u smjeru pučine do njegove vanjske granice dopuštene općim međunarodnim pravom. (vidi čl.1018.)
141. Odluka o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru
Članak 33.
(1) U svojemu gospodarskom pojasu Republika Hrvatska ostvaruje suverena prava radi:
a) istraživanja i iskorištavanja, očuvanja i gospodarenja živim i neživim prirodnim bogatstvima,
b) proizvodnje energije korištenjem mora, morskih struja i vjetrova.
(2) Republika Hrvatska surađuje sa susjednim državama radi donošenja i provođenja mjera zaštite i očuvanja živih morskih bogatstava u području gospodarskog pojasa Republike Hrvatske.
Članak 34.
Ovlaštena tijela Republike Hrvatske imaju pravo i dužnost poduzimati sve potrebne mjere radi ostvarivanja suverenih prava istraživanja, iskorištavanja, zaštite, očuvanja i gospodarenja živim morskim bogatstvima u gospodarskome pojasu Republike Hrvatske, uključujući pregled, inspekciju, uzapćenje stranoga broda i sudske postupke. O uzapćenju ili zadržavanju stranoga broda i o izrečenim kaznama odmah se obavještava, diplomatskim putem država čiju zastavu brod vije.
Članak 35.
(1) U gospodarskom pojasu Republika Hrvatska ima isključivo pravo graditi, dopuštati i regulirati gradnju, rad i uporabu umjetnih otoka, uređaja i naprava na moru, morskom dnu i u morskome podzemlju.
(2) Na gradnju, rad i uporabu objekata iz stavka 1. ovog članka primjenjuju se odgovarajući propisi Republike Hrvatske.
Članak 36.
Pravna ili fizička osoba kojoj je odobrena gradnja umjetnog otoka, uređaja ili naprave iz članka 35. ovoga Zakonika, dužna je:
a) najmanje 30 dana prije započinjanja radova, putem lučke kapetanije objaviti podatke o mjestu, načinu gradnje i o dimenzijama, veličini, dubini i izgledu objekta,
b) prije početka gradnje, na mjestu gdje počinje gradnju, a potom i na morskom objektu, postaviti stalna sredstva signalizacije,
c) najkasnije u roku od 30 dana od dana prestanka gradnji ili uporabe, ukloniti svaki morski objekt koji se više ne uporablja ili je napušten, ne uzrokujući štetu ribolovu, zaštiti i očuvanju morskog okoliša ili drugim legitimnim uporabama mora.
Članak 37.
(1) Na prijedlog izvođača radova na istraživanju i iskorištavanju bogatstava gospodarskog pojasa Republike Hrvatske ministar može, kad je to potrebno, oko umjetnih otoka, uređaja i naprava iz članka 35. ovoga Zakonika ustanoviti sigurnosne zone široke do 500 metara mjereći od svake točke vanjskog ruba objekta, i u tim zonama zabraniti plovidbu.
(2) Uspostavljanje sigurnosne zone, njezina širina i režim plovidbe u njoj objavljuju se pravodobno u »Oglasu za pomorce«.
Članak 38.
Umjetni otoci, uređaji i naprave i zone sigurnosti uokolo njih ne smiju se postavljati na mjestima gdje mogu ometati uporabu priznatih međunarodnih plovnih putova.
Članak 39.
Na svim umjetnim otocima, uređajima i napravama na gospodarskome pojasu Republike Hrvatske primjenjuju se carinski i porezni propisi, propisi o zdravstvenom osiguranju, o kretanju i boravku stranaca i kazneni propisi Republike Hrvatske.
Članak 40.
(1) Domaće i strane fizičke i pravne osobe, te hrvatski ratni brod mogu obavljati istraživanja, ispitivanja, fotografiranja i mjerenja mora u gospodarskom pojasu Republike Hrvatske pod uvjetima propisanim u članku 13. ovoga Zakonika.
(2) Brisan.
Članak 41.
(1) Prilikom plovidbe gospodarskim pojasom Republike Hrvatske plovni objekti su dužni poštivati općeprihvaćene međunarodne propise i standarde i hrvatske propise o zaštiti od onečišćenja mora i zraka s brodova i onečišćenja prouzročenog potapanjem ili djelatnostima u podmorju.
(2) Pravne i fizičke osobe koje sudjeluju u istraživanju ili iskorištavanju prirodnih bogatstava gospodarskog pojasa Republike Hrvatske dužne su poštivati međunarodne i domaće propise, postupke i standarde o zaštiti i očuvanju mora, živih morskih bogatstava i morskog okoliša.
(3) Prilikom preleta gospodarskog pojasa Republike Hrvatske zrakoplovi su dužni poštivati općeprihvaćene međunarodne propise i hrvatske propise o zaštiti od onečišćenja mora iz zraka ili zrakom.
(4) Potanje propise o zaštiti od onečišćenja morskog okoliša u gospodarskome pojasu donosi ministar uz suglasnost ministra nadležnog za poslove zaštite okoliša.
Glava V. EPIKONTINENTALNI POJAS
Članak 42. (NN 26/15).
(1) Epikontinentalni pojas Republike Hrvatske obuhvaća morsko dno i morsko podzemlje izvan vanjske granice teritorijalnoga mora Republike Hrvatske u smjeru pučine do granica epikontinentalnog pojasa sa susjednim državama.
(2) Granice epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske i Talijanske Republike utvrđene su Sporazumom između Vlade SFRJ i Vlade Talijanske Republike o razgraničenju epikontinentalnog pojasa između dvije zemlje iz 1968. godine.
(3) Do postizanja sporazuma o razgraničenju epikontinentalnog pojasa sa Crnom Gorom, Republika Hrvatska će, sukladno pravilima međunarodnog prava i odredbama Konvencije UN-a o pravu mora, uživati suverena prava i jurisdikciju u tome prostoru do crte sredine koja se nastavlja na vanjsku granicu teritorijalnog mora u Bokokotorskom zaljevu u smjeru pučine.
Članak 43.
(1) U epikontinentalnom pojasu Republika Hrvatska ostvaruje suverena prava radi njegova istraživanja i radi iskorištavanja prirodnih bogatstava toga pojasa.
(2) Pod »prirodnim bogatstvima« iz stavka 1. ovoga članka razumijevaju se rudno i drugo neživo bogatstvo morskog dna i njegova podzemlja te morska bića koja su u stadiju u kojemu se love, nepokretna na morskome dnu ili ispod njega, ili se mogu kretati samo u stalnome fizičkom dodiru s morskim dnom ili samo u morskome podzemlju.
(3) Strane pravne i fizičke osobe smiju iskorištavati morska bića iz ovoga članka samo u slučajevima utvrđenim međunarodnim ugovorom.
Članak 44.
(1) Prilikom ostvarivanja prava iz članka 43. stavka 1. ovoga Zakonika ne smiju se neopravdano sprječavati plovidba, ribarenje, zaštita živih bogatstava mora, ni osnovna oceanografska ili druga znanstvena istraživanja javnog karaktera.
(2) Na istraživanja iz stavka 1. ovoga članka u epikontinentalnom pojasu primjenjuju se odredbe članka 40. ovoga Zakonika.
Članak 45. (NN 17/19)
(1) Iskorištavanje prirodnih bogatstava epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske te podizanje, puštanje u rad i održavanje potrebnih postrojenja i uređaja za istraživanja i poduzimanje djelatnosti radi iskorištavanja mogu se obavljati uz uvjete predviđene ovim Zakonikom, propisima donesenim na temelju Zakonika i drugim propisima.
(2) Na postrojenja i uređaje iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe članka 35. do 39. ovoga Zakonika.
(3) Ministarstvo odobrava i nadzire polaganje i održavanje podmorskih kabela i cjevovoda u epikontinentalnom pojasu Republike Hrvatske koji prelaze u područje teritorijalnog mora Republike Hrvatske, a za podmorske cjevovode koji se polažu u epikontinentalnom pojasu Republike Hrvatske, a ne prelaze u područje teritorijalnog mora Republike Hrvatske daje suglasnost o smjeru polaganja.
(4) Protiv rješenja Ministarstva kojim se daje ili uskraćuje odobrenje iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
(5) Zabranjeno je polaganje i održavanje podmorskih kabela i cjevovoda bez odobrenja Ministarstva, odnosno suglasnosti o smjeru polaganja iz stavka 3. ovoga članka.
(6) Potonje propise o suzbijanju onečišćenja uzrokovanog djelatnostima na morskom dnu i morskom podzemlju radi istraživanja ili iskorištavanja prirodnih bogatstava epikontinentalnog pojasa, uključujući onečišćenja s umjetnih otoka, sprava, uređaja i cjevovoda položenih na morskom dnu, kao i uvjete na temelju kojih se daje odobrenje iz stavka 3. ovoga članka propisuje ministar uz suglasnost ministra nadležnog za poslove zaštite okoliša.
Glava VI. PRAVO PROGONA
Članak 46.
(1) Progon stranoga plovnog objekta poduzet će se ako nadležno tijelo osnovano sumnja da je strani plovni objekt ili njegov pripadak povrijedio odredbe ovoga Zakonika, druge propise Republike Hrvatske ili općeprihvaćena pravila međunarodnoga prava.
(2) Progon stranoga plovnog objekta može početi samo ako se sumnjivi plovni objekt ili njegov pripadak, nalazi u unutarnjim morskim vodama, u teritorijalnome moru, u gospodarskom pojasu ili nad epikontinentalnim pojasom Republike Hrvatske i ako se ne zaustavi nakon vidljivoga ili zvučnog poziva za zaustavljanje koji mu je upućen s udaljenosti koja omogućuje da poziv vidi ili čuje.
(3) Progon stranog plovnog objekta može se nastaviti u otvorenome moru, u gospodarskom pojasu ili u vanjskom pojasu strane države dok se ne prekine ili dok progonjeni brod ne uplovi u teritorijalno more svoje ili neke druge države.
(4) Progon mogu obavljati brodovi Obalne straže, policijski, ratni brodovi ili vojni zrakoplovi ili drugi brodovi, odnosno zrakoplovi za to ovlašteni. U gospodarskome pojasu ili nad epikontinentalnim pojasom progon stranoga plovnog objekta može započeti samo ako su povrijeđeni propisi koji se primjenjuju u tim pojasevima.
(5) Ako se plovni objekt iz ovoga članka uzapti, predat će se nadležnom tijelu za provedbu postupka.
(6) Odredbe ovoga članka ne odnose se na strane ratne brodove i javne brodove koji uživaju imunitet.
Dio treći SIGURNOST PLOVIDBE I ZAŠTITA OD ONEČIŠĆENJA POMORSKIH OBJEKATA
Glava I. ZAJEDNIČKE ODREDBE
Članak 47. (NN 26/15)
(1) Sigurnost plovidbe i zaštita od onečišćenja s pomorskih objekata uređena ovim Zakonikom odnosi se:
1) na osnovne uvjete kojima moraju odgovarati: plovni putovi i objekti sigurnosti plovidbe u unutarnjim morskim vodama i u teritorijalnom moru Republike Hrvatske, hidrografska djelatnost, traganje i spašavanje osoba u pogibelji na moru, nadzor i upravljanje pomorskim prometom, obalne radiopostaje, pomorska meteorološka i hidrološka služba, luke, pomorski objekti hrvatske državne pripadnosti kao i plovni objekti koji plove unutarnjim morskim vodama i teritorijalnim morem Republike Hrvatske i gospodarskim pojasom Republike Hrvatske, u skladu s međunarodnim pravom, posada na pomorskim objektima, plovidba i peljarenje na moru,
2) na nadzor nad provođenjem odredaba ovoga dijela Zakonika.
(2) Osim odredaba ovoga Zakonika, uvjeti sigurnosti plovidbe i zaštite od onečišćenja propisuju se uredbama Europske unije, podzakonskim propisima i tehničkim pravilima koje donosi ministar.
Članak 48. (NN 26/15)
(1) Fizička ili pravna osoba koja obavlja prijevoz u javnom prometu na moru, ili obavlja djelatnost iznajmljivanja plovila, ili druge gospodarske djelatnosti na moru, trgovačko društvo ili tijelo koje upravlja lukom ili obavlja peljarenje, trgovačko društvo koje obavlja poslove postavljanja i održavanja objekata sigurnosti plovidbe, odnosno poslove uređivanja i održavanja plovnosti plovnih putova, te javna ustanova za obavljanje hidrografske djelatnosti dužni su:
1) organizirati nadzor obavljanja poslova koji se odnose na sigurnost plovidbe, sukladno odredbama ovog Zakonika i propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika,
2) osigurati trajno obavljanje nadzora sigurnosti plovidbe,
3) voditi propisane podatke koji su značajni za sigurnost plovidbe.
(2) Vlasnik i/ili kompanija broda hrvatske državne pripadnosti dužni su:
1) uspostaviti i održavati dokumentirani sustav upravljanja sigurnošću i sustav sigurnosne zaštite ukoliko je to obvezan sukladno Tehničkim pravilima i drugim propisima,
2) održavati stanje broda i njegove opreme tako da je brod dok plovi u svakom smislu sposoban za plovidbu i siguran za obavljanje svih operacija u službi dok ih obavlja, bez opasnosti za brod, osobe na brodu, teret i okoliš,
3) osigurati da brod posjeduje valjane svjedodžbe i dokumente propisane Tehničkim pravilima i drugim propisima, osim za vrijeme kada se nalazi u raspremi ili na popravku u brodogradilištu,
4) osigurati da se na brodu i u svezi s brodom poštuju zahtjevi Tehničkih pravila i drugih propisa.
(3) Ministarstvo vodi službenu evidenciju o brodovima hrvatske državne pripadnosti koja sadrži:
1) ime i IMO broj broda,
2) podatke o vlasniku broda i odgovornoj osobi u pravnoj osobi koja je vlasnik broda,
3) podatke o osobi zaduženoj za sigurnosnu zaštitu u kompaniji,
4) podatke o priznatoj organizaciji koja brodu izdaje svjedodžbe,
5) podatke o pregledima brodova od strane država luka, uključujući naziv nadležnih tijela koja su izvršila preglede i datume inspekcija, te rezultate pregleda i jesu li uočene nepravilnosti i određena zadržavanja,
6) podatke o svim događajima od važnosti za sigurnost broda, osoba i okoliša uključujući podatke o pomorskim nesrećama,
7) podatke o brodovima koji više nemaju hrvatsku državnu pripadnost i koji su istu izgubili u prethodnih dvanaest mjeseci.
(4) Vlasnik i/ili kompanija i/ili priznata organizacija broda hrvatske državne pripadnosti dužni su dostavljati Ministarstvu podatke iz stavka 3. ovoga članka bez odgađanja, a najkasnije 15 dana od dana nastanka ili promjene činjenice, odnosno od događaja na koji se podaci odnose. Podaci iz stavka 3. točke 5. ovoga članka moraju se dostaviti najkasnije 24 sata od događaja.
(5) Nakon što bude izviješteno da su strana tijela nadležna za nadzor države luke zadržala brod hrvatske državne pripadnosti, Ministarstvo će nadgledati ispunjavanje zahtjeva relevantnih konvencija Međunarodne pomorske organizacije od strane zadržanog broda.
(6) Inspekcijski nadzor nad obavljanjem poslova iz ovoga članka obavlja inspekcija sigurnosti plovidbe Ministarstva i lučkih kapetanija.
Članak 49. (NN 17/19)
Brisan..
100. Uredba o načinu i uvjetima za obavljanje sigurnosnih istraga pomorskih nesreća i nezgoda
107. Pravilnik o načinu, uvjetima i ovlastima za obavljanje upravne istrage pomorske nesreće
Glava I.a ZAŠTITA OD ONEČIŠĆENJA S POMORSKIH OBJEKATA
Članak 49.a
(1) Zapovjednik broda, članovi posade broda, osoba koja upravlja brodicom ili jahtom i članovi posade brodice ili jahte, te članovi posade ili stručni radnici na nepomičnim odobalnim i plutajućim objektima moraju prilikom plovidbe ili boravka u unutarnjim morskim vodama, teritorijalnom moru, epikontinentalnom ili gospodarskom pojasu Republike Hrvatske poštovati međunarodne, europske i hrvatske propise i standarde o zaštiti od onečišćenja mora i zraka s pomorskih objekata i onečišćenja prouzročenog potapanjem s pomorskih objekata.
(2) Odredba stavka 1. ovog članka primjenjuje se i na zapovjednika i članove posade pomorskih objekata hrvatske državne pripadnosti neovisno o području plovidbe.
Članak 49.b
(1) Zabranjuje se u more i na morsku obalu ispuštati i odbacivati kruti i tekući otpad, zauljene vode, fekalije i ostatke tereta s pomorskog objekta, kao i sve druge tvari koje onečišćuju more, zrak ili obalu.
(2) Pomorski objekti su dužni poduzimati mjere radi sprečavanja štetnog prijenosa morskih vodenih organizama i patogena putem brodskih balastnih voda i taloga, te putem obrastanja.
(3) Detaljan propis o zaštiti od onečišćenja morskog okoliša s pomorskih objekata, te provođenju istraga onečišćenja mora donosi ministar.
(4) Strategiju upravljanja balastnim vodama i talozima donosi Vlada Republike Hrvatske.
(5) Ministar će u suglasnosti s ministrom nadležnim za zaštitu okoliša donijeti propis o upravljanju i nadzoru balastnih voda.
65. Pravilnik o upravljanju i nadzoru balastnih voda
Članak 49.c
(1) Plovni i plutajući objekti mogu prazniti spremišta krutog i tekućeg otpada, zauljenih voda, fekalija i ostataka tereta s broda, kao i svih drugih tvari koje onečišćuju more i obalu samo na mjestima u luci ili izvan nje gdje postoje uređaji za prihvat ovih tvari.
(2) Zapovjednik broda, osim ribarskog i javnog broda, dužan je lučkoj upravi, lučkoj kapetaniji i koncesionaru luke posebne namjene dostaviti informacije o brodskom otpadu.
(3) Informacija iz stavka 2. ovoga članka mora se nalaziti na brodu najmanje do sljedeće luke i mora biti dostupna za inspekciju.
(4) Sadržaj informacije, način dostave i čuvanja, te rokove za dostavu propisuje ministar uz suglasnost ministra nadležnog za zaštitu okoliša.
Članak 49.d
(1) Zapovjednik broda je prije isplovljenja iz luke dužan predati sav brodski otpad u lučke prihvatne uređaje.
(2) Iznimno, brod može isploviti bez predaje brodskog otpada ako iz informacije dostavljene u skladu sa člankom 49.c ovoga Zakonika proizlazi da je kapacitet za prikupljanje otpada na brodu dostatan za sav brodski otpad koji je prikupljen ili će biti prikupljen na planiranom putovanju do luke u kojem će biti predan.
(3) Ako lučka kapetanija utvrdi da bi zbog nepostojanja adekvatnih prihvatnih uređaja u luci u kojoj je brod namjeravao iskrcati otpad ili kada je ta luka nepoznata moglo doći do pražnjenja spremišta u more tijekom plovidbe, naredit će zapovjedniku plovnog ili plutajućeg objekta da prije isplovljenja iz luke ta spremišta isprazni.
(4) Ako u slučaju iz stavka 3. ovoga članka plovni ili plutajući objekt ne isprazni spremišta otpadnih ulja, talog, ostatke tereta ili druge tvari, lučka kapetanija može mu zabraniti isplovljenje iz luke.
Članak 49.e
(1) Ostaci tereta mogu se predati samo u lučke prihvatne uređaje, sukladno odredbama Međunarodne konvencije o sprječavanju zagađivanja mora s brodova, kako je izmijenjena i dopunjena (MARPOL 73/78).
(2) Naknada za korištenje lučkih prihvatnih uređaja za ostatke tereta plaća se prema predanim ostacima tereta.
Članak 49.f
(1) Zapovjednik pomorskog objekta iz članka 49.a ovoga Zakona koji onečisti more, zrak ili obalu ili primijeti onečišćenje dužan je bez odgađanja izvijestiti Ministarstvo.
(2) Po dojavi o onečišćenju mora, Ministarstvo je dužno odmah izvršiti očevid, utvrditi stanje, istražiti sve okolnosti zbog kojih je došlo do onečišćenja, ako je moguće procijeniti visinu nastale štete, provesti postupak radi utvrđivanja počinitelja, te prema okolnostima slučaja pokrenuti prekršajni postupak i/ili podnijeti kaznenu prijavu sukladno propisu koji uređuje kazneni postupak.
Članak 49.g
(1) U slučaju onečišćenja mora, lučka kapetanija će zabraniti isplovljenje plovnog objekta iz luke, odnosno narediti zadržavanje plovnog objekta koji je prouzročio onečišćenje u morskim vodama Republike Hrvatske dok plovni objekt ne podmiri troškove čišćenja i druge štete nastale onečišćenjem ili dok ne položi odgovarajuće jamstvo za pokriće ovih šteta.
(2) Nastalu štetu treba utvrditi i procijeniti, ako je moguće, u nazočnosti počinitelja onečišćenja, a po potrebi i u nazočnosti vještaka i svjedoka. O obavljenom očevidu sastavlja se zapisnik.
(3) Tko počini štetu morskom okolišu dužan je nadoknaditi je.
(4) Pod štetom iz stavka 1. ovoga članka podrazumijeva se imovinska šteta i ekološka šteta.
(5) Ekološka šteta je posebna vrsta štete koja za posljedicu ima uništenje okoliša, prirode i krajolika. Kriteriji za utvrđivanje ekološke štete su: očuvanost i izvornost prirode, stupanj zakonske zaštite, ljepota krajolika, mogućnost restitucije, bogatstvo flore i faune i slično. Ekološka šteta nadoknađuje se i kada priroda nije intaktna, u odgovarajućem opsegu.
Članak 49.h
(1) Lučka kapetanija dužna je o onečišćenju mora izvijestiti nadležno tijelo županije radi poduzimanja odgovarajućih mjera, a nadležno županijsko tijelo dužno je bez odgađanja poduzeti sve potrebne mjere radi sprečavanja širenja onečišćenja, te otklanjanja onečišćenja, kako je to utvrđeno Planom intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora.
(2) Plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora, uključujući sustav opremanja i osposobljavanja za njegovu provedbu, propisuje Vlada Republike Hrvatske.
GLAVA I.b ISTRAGE POMORSKIH NESREĆA
Članak 49.i (NN 17/19)
(1) Pomorska nesreća je događaj ili slijed događaja koji za posljedicu ima:
a) smrt ili ozbiljnu ozljedu osobe, koja je uzrokovana ili je u vezi s izvedbom ili radom plovnog objekta, ili
b) gubitak osobe s plovnog objekta koji je uzrokovan ili je u vezi s njegovom eksploatacijom ili radom, ili
c) gubitak, pretpostavljeni gubitak plovnog objekta ili njegovo napuštanje, ili
d) bitnu štetu na plovnom objektu, ili
e) nasukavanje ili onesposobljavanje plovnog objekta, ili njegovo sudjelovanje u sudaru, ili
f) štetu objekata pomorske infrastrukture koja je uzrokovana ili je u vezi s radom plovnog objekta, ili
g) štetu pomorskom okolišu izazvanu oštećenjem plovnog objekta, a koje je uzrokovano ili je u vezi s njegovim radom.
(2) Pomorska nesreća može biti vrlo ozbiljna ili ozbiljna pomorska nesreća.
(3) Vrlo ozbiljna pomorska nesreća je pomorska nesreća koja uključuje potpuni gubitak plovnog objekta, smrtni slučaj ili ozbiljno onečišćenje koje je uzrokovano ili je u vezi s njegovim radom.
(4) Ozbiljna pomorska nesreća je pomorska nesreća koja se ne razvrstava kao vrlo ozbiljna nesreća, a koja uključuje požar, eksploziju, sudar, nasukavanje, udar, oštećenje od nevremena, oštećenje ledom, napuknuće trupa ili pretpostavljeni nedostatak na trupu ili drugo slično oštećenje ili nedostatak koji ima za posljedicu:
a) nemogućnost rada glavnih strojeva, veće oštećenje nadgrađa, ozbiljno oštećenje strukture (kao što je probijanje podvodnog dijela trupa) što čini plovni objekt nesposobnim za nastavak plovidbe,
b) onečišćenje pomorskog okoliša, i/ili
c) kvar/oštećenje koje zahtijeva tegljenje ili pomoć s obale.
(5) Pomorska nezgoda je događaj povezan s radom plovnog objekta, koji se ne razvrstava kao pomorska nesreća, a koji je ugrozio ili bi mogao ugroziti sigurnost plovnog objekta, osoba na plovnom objektu ili drugih osoba te mora i morskog okoliša.
Članak 49.j (NN 17/19)
(1) U slučaju pomorske nesreće ili pomorske nezgode Ministarstvo provodi izvide pomorskih prekršaja, u skladu s odredbama propisa kojima se uređuje prekršajni postupak, radi otkrivanja i kažnjavanja počinitelja pomorskih prekršaja koji su u vezi s događajem pomorske nesreće ili nezgode.
(2) U slučaju pomorske nesreće tijelo ovlašteno za pokretanje i vođenje sigurnosne istrage pomorske nesreće provodi sigurnosnu istragu, sukladno odredbama ovoga Zakonika i drugih propisa kojima se uređuje provođenje sigurnosnih istraga pomorskih nesreća, radi utvrđivanja okolnosti i uzroka koji su do pomorske nesreće doveli te predlaganja korektivnih mjera za njihovo sprječavanje i ponavljanje, unaprjeđivanje sigurnosti plovidbe te smanjivanje opasnosti od posljedica pomorskih nesreća koje one imaju na onečišćenje mora i morskog okoliša.
Članak 49.k (NN 17/19)
(1) Agencija za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu (u daljnjem tekstu: Agencija) ovlaštena je pokrenuti i voditi sigurnosnu istragu pomorske nesreće, kao samostalno i neovisno istražno tijelo osnovano posebnim zakonom.
(2) Cilj sigurnosne istrage je utvrditi okolnosti i uzroke koji su doveli do pomorske nesreće te predložiti korektivne mjere za njihovo sprječavanje i ponavljanje, unaprjeđivanje sigurnosti plovidbe te smanjivanje opasnosti od posljedica pomorskih nesreća koje one imaju na onečišćenje mora i morskog okoliša.
(3) Sigurnosna istraga provodi se neovisno o svim istragama koje o pomorskoj nesreći provode druga državna tijela.
(4) Agencija u vođenju sigurnosne istrage djeluje samostalno i neovisno u odnosu na sva tijela javne vlasti nadležna za pomorski promet i sigurnost plovidbe, druga državna i pravosudna tijela te sve pravne i fizičke osobe.
(5) Agencija je ovlaštena temeljem rezultata provedene sigurnosne istrage izdati sigurnosne preporuke s prijedlogom korektivnih mjera radi sprječavanja i ponavljanja pomorskih nesreća, unaprjeđivanja sigurnosti plovidbe te smanjivanja opasnosti od posljedica pomorskih nesreća koje one imaju na onečišćenje mora i morskog okoliša.
(6) Adresati kojima Agencija uputi sigurnosnu preporuku, dužni su u roku od 90 dana od njezina zaprimanja obavijestiti Agenciju o primjeni korektivnih mjera koje su u toj preporuci sadržane, a ako korektivne mjere nisu primijenjene ili su primijenjene djelomično, tada su dužni obavijestiti Agenciju o razlozima njihove neprimjene ili djelomične primjene.
Članak 49.l (NN 17/19)
Pokretanje i vođenje sigurnosnih istraga pomorskih nesreća ne može se zabraniti niti na bilo koji način ograničiti.
Članak 49.lj (NN 17/19)
Sva tijela javne vlasti koja su nadležna za pomorski promet i sigurnost plovidbe te druga državna tijela, kao i sve fizičke i pravne osobe koje steknu saznanje o događaju pomorske nesreće ili su u pomorsku nesreću uključeni, dužni su bez odgađanja o tome obavijestiti Agenciju, sukladno posebnom propisu kojim se uređuje način, uvjeti i ovlasti za obavljanje sigurnosnih istraga pomorskih nesreća.
Članak 49.m (NN 17/19)
(1) Zabranjeno je svako ometanje sigurnosne istrage pomorske nesreće.
(2) Ometanjem sigurnosne istrage osobito se smatra:
1. neobavještavanje Agencije o događaju pomorske nesreće, u roku i na način propisan člankom 49.lj ovoga Zakonika,
2. sprječavanje, onemogućavanje ili otežavanje službenim osobama Agencije pristup područjima ili mjestu nesreće, svjedocima, plovnim objektima koji su u pomorskoj nesreći sudjelovali, podrtinama, potonulim stvarima, teretu, ostacima tereta, opremi, podacima s pomorskih karata i brodskih dnevnika, elektroničkim ili magnetskim zapisima, audio i videovrpcama, podacima iz zapisivača podataka o putovanju (VDR) ili drugih elektroničkih naprava koji se odnose na razdoblje prije, za vrijeme i nakon nesreće te drugim uređajima i podacima koje Agencija smatra korisnim za provođenje sigurnosne istrage pomorske nesreće,
3. rukovanje, uporaba, raspolaganje ili drugo korištenje brodskim i drugim uređajima nakon događaja pomorske nesreće, bez prethodnog dopuštenja Agencije,
4. rukovanje, uporaba, raspolaganje ili drugo korištenje podacima s pomorskih karata, iz brodskih dnevnika, elektroničkih i magnetskih zapisa, audio i videovrpci, podacima iz VDR-a i drugih elektroničkih naprava, koji se odnose na razdoblje prije, za vrijeme i nakon nesreće, bez prethodnog dopuštenja Agencije,
5. vađenje i/ili uklanjanje podrtine i potonulih stvari koje su u vezi s događajem pomorske nesreće, bez prethodnog dopuštenja Agencije,
6. neovlašteno poduzimanje drugih radnji i aktivnosti koje su u vezi s događajem pomorske nesreće, bez prethodnog dopuštenja Agencije,
7. odbijanje davanja iskaza ili očitovanja službenim osobama Agencije, u roku i na način kako to odredi Agencija,
8. davanje lažnog iskaza ili očitovanja službenim osobama Agencije,
9. nepostupanje po zahtjevu Agencije za dostavu podataka koje Agencija smatra korisnim za provođenje sigurnosne istrage pomorske nesreće, u roku i na način kako to odredi Agencija,
10. neobavještavanje Agencije o primjeni korektivnih mjera sadržanih u sigurnosnoj preporuci Agencije, u roku i na način propisan člankom 49.k stavkom 6. ovoga Zakonika.
(3) Službene radnje koje u vezi s pomorskom nesrećom, sukladno posebnim propisima, poduzimaju druga državna i/ili pravosudna tijela i službene osobe tih tijela, ne smatraju se ometanjem sigurnosne istrage.
Članak 49.n (NN 17/19)
Vlada Republike Hrvatske uredbom propisuje način i uvjete obavljanja sigurnosne istrage pomorske nesreće, status takve istrage, izuzetke od obveze provođenja istrage, postupak prethodne procjene o pokretanju ili nepokretanju istrage, metodologiju vođenja sigurnosne istrage, obvezu obavješćivanja i izvješćivanja o događaju pomorske nesreće, zaštitu podataka, ovlasti istražitelja, formu i sadržaj završnog i preliminarnog izvješća o provedenoj sigurnosnoj istrazi pomorske nesreće, ovlast ranog uzbunjivanja, obvezu i način vođenja nacionalne baze podataka o pomorskim nesrećama i nezgodama, stalni okvir suradnje s tijelima Europske unije i drugim međunarodnim tijelima na području istraživanja pomorskih nesreća te druga pitanja kojima se uređuje dobra međunarodna praksa u pokretanju i vođenju sigurnosne istrage pomorske nesreće.
Glava II. POSLOVI SIGURNOSTI PLOVIDBE I ZAŠTITE MORA OD ONEČIŠĆENJA
(1) Republika Hrvatska radi zaštite ljudskih života i sigurnosti plovidbe u unutarnjim morskim vodama i u teritorijalnom moru Republike Hrvatske osigurava obavljanje poslova od javnog interesa kako slijedi:
a) uređivanje i održavanje plovnih putova,
b) postavljanje i održavanje objekata sigurnosti plovidbe,
c) obavljanje hidrografske djelatnosti,
d) traganje i spašavanje osoba u pogibelji na moru,
e) nadzor i upravljanje pomorskim prometom,
f) radioslužbu obalnih radijskih postaja,
g) pomorsku meteorološku i hidrološku službu,
h) poslove predviđanja, sprječavanja, ograničavanja, spremnosti za i reagiranje na iznenadna onečišćenja mora i
i) druge usluge sigurnosti plovidbe utvrđene međunarodnim ugovorima.
(2) Poslove iz stavka 1. točaka d), e) i h) obavlja Ministarstvo.
(3) Poslove iz stavka 1. točaka a), b) i f) obavlja trgovačko društvo Plovput d. o. o. kao javnu ovlast.
(4) Poslove iz stavka 1. točke c) obavlja Hrvatski hidrografski institut u skladu s odredbama ovoga Zakonika i posebnog propisa kojim je uređeno obavljanje hidrografske djelatnosti.
(5) Poslove iz stavka 1. točke g) obavlja Državni hidrometeorološki zavod u skladu s odredbama ovoga Zakonika i posebnog propisa kojim je uređeno obavljanje hidrometeorološke djelatnosti.
(6) Upravni nadzor nad provođenjem poslova iz stavaka 3., 4. i 5. ovoga članka obavlja Ministarstvo.
(7) Tijela iz stavaka 3., 4. i 5. ovoga članka dužna su svake godine dostaviti Ministarstvu godišnji plan rada za sljedeću godinu i godišnje izvješće o realizaciji plana rada i stanju sigurnosti plovidbe za prethodnu godinu.
(1) Plovni putovi izvan lučkih područja, kako su utvrđena posebnim propisom, uređuju se i održavaju u skladu s Programom uređenja i održavanja plovnih putova koji donosi ministar za razdoblje od dvije godine na prijedlog trgovačkog društva Plovput
d. o. o. sukladno Strategiji iz članka 6. stavka 8. ovoga Zakonika.
(2) Program iz stavka 1. ovoga članka sadrži prioritetne aktivnosti uređenja i održavanja plovnih putova te potrebna sredstva i izvore financiranja za provedbu prioritetnih aktivnosti.
(3) Za provođenje Programa iz stavka 1. ovoga članka koriste se sredstva trgovačkog društva Plovput d.o.o., a mogu se koristiti i sredstva državnog proračuna.
(4) Plovne putove koji se nalaze u lučkim područjima, kako su utvrđena u skladu s posebnim propisom, dužno je uređivati i održavati tijelo koje upravlja lukom prema dubinama iz službenih pomorskih navigacijskih karata i publikacija.
(5) Program iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati i temeljiti se na procjeni rizika za sigurnost plovidbe, ljudske živote i imovinu na moru.
(6) Za obavljanje poslova od javnog interesa iz članka 50. stavka 1. točaka d), e) i h) ovoga Zakonika vlasnici ili korisnici jahti i brodica te plovila unutarnje plovidbe plaćaju naknadu za sigurnost plovidbe i zaštitu mora od onečišćenja kada plove ili borave u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske.
(7) Naknada se utvrđuje u odnosu na kategoriju, vrstu, veličinu i namjenu, kao i vrstu i snagu pogonskog stroja plovnog objekta.
(8) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, naknadu za sigurnost plovidbe i zaštitu mora od onečišćenja ne plaćaju plovni objekti koji se koriste pravom neškodljivog prolaska teritorijalnim morem bez uplovljenja u luke i na sidrišta u Republici Hrvatskoj, plovni objekti u izvanrednim okolnostima, odnosno okolnostima koje nisu redovita plovidba, strani plovni objekti koji sudjeluju u akcijama ili vježbama traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru.
(9) Naknada iz stavka 6. ovoga članka prihod je državnog proračuna od čega je 50 % namjenski prihod koji se koristi za razvoj i održavanje materijalnih sredstava za traganje i spašavanje na moru i sustava za nadzor i upravljanje pomorskim prometom, za razvoj i održavanje materijalnih sredstava za predviđanje, sprječavanje, ograničavanje, spremnost za reagiranje i reagiranje na iznenadna onečišćenja mora s pomorskih objekata, te na troškove naplate te naknade.
(10) Visinu naknade za sigurnost plovidbe iz stavka 6. ovoga članka, osnovice za njezin obračun i pojedine izvanredne okolnosti, odnosno okolnosti koje nisu redovita plovidba iz stavka 8. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove financija.
110. Pravilnik o naknadi za sigurnost plovidbe
(1) Objekti sigurnosti plovidbe postavljaju se u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske kako bi se osiguralo sigurno odvijanje pomorskog prometa.
(2) Trgovačko društvo Plovput d. o. o. postavlja objekte sigurnosti plovidbe i održava njihov ispravan rad.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, objekte sigurnosti plovidbe koji se nalaze u lučkim područjima, kako su utvrđena posebnim propisom, dužno je postaviti i održavati tijelo koje upravlja lukom.
(4) Iznimno od stavaka 2. i 3. ovoga članka, objekte sigurnosti plovidbe kojima se obilježavaju objekti, sredstva ili drugi zahvati na moru ili na obali koji predstavljaju stalne ili privremene zapreke na plovnom putu (mostovi, kabeli, potonuli objekti, objekti za istraživanje i iskorištavanje industrijskih i ostalih mineralnih sirovina i sl.) dužan je postaviti i održavati investitor, vlasnik ili korisnik tog objekta ili sredstva odnosno nositelj zahvata.
(5) Na objekte sigurnosti plovidbe iz stavka 1. ovoga članka zabranjeno je postavljati natpise te je zabranjeno objekte sigurnosti plovidbe oštećivati i neovlašteno postavljati, uklanjati, zamjenjivati ili mijenjati njihovo značenje.
(6) Za postavljanje i održavanje objekata sigurnosti plovidbe, osim objekata sigurnosti plovidbe iz stavaka 3. i 4. ovoga članka, i poslove od javnog interesa iz članka 50. stavka 1. točaka a) i f) plovni objekti kada plove ili borave u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske plaćaju naknadu za uporabu objekata sigurnosti plovidbe. Naknada se utvrđuje u odnosu na kategoriju, vrstu, veličinu i namjenu plovnog objekta.
(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka naknadu ne plaćaju brodovi koji se koriste pravom neškodljivog prolaska teritorijalnim morem bez uplovljenja u luke i na sidrišta u Republici Hrvatskoj, kao i javni brodovi, ratni brodovi, brodice i jahte te drugi plovni objekti u izvanrednim okolnostima odnosno okolnostima koje nisu redovita plovidba.
(8) Naknada iz stavka 6. ovoga članka prihod je trgovačkog društva Plovput d. o. o.
(9) Kada sredstva prikupljena od naknade iz stavka 6. ovoga članka, kao i sredstva iz ostalih prihoda trgovačkog društva Plovput d. o. o. nisu dovoljna za poslove iz stavka 2. ovoga članka i članka 50. stavka 1. točaka a) i f) ovoga Zakonika, ista se osiguravaju u državnom proračunu.
(10) Visinu naknade za uporabu objekata sigurnosti plovidbe iz stavka 6. ovoga članka i osnovice za njezin obračun i pojedine izvanredne okolnosti odnosno okolnosti koje nisu redovita plovidba iz stavka 7. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar na prijedlog trgovačkog društva Plovput d. o. o.
(11) Ministar će propisom iz članka 54. stavka 6. ovoga Zakonika propisati podrobnije obveze postavljanja i održavanja objekata sigurnosti plovidbe iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka.
103. Pravilnik o naknadi za uporabu objekata sigurnosti plovidbe
138. Pravilnik o sustavu obilježavanja plovnih putova i objektima sigurnosti plovidbe
Članak 53. (NN 26/15)
(1) Podaci o objektima sigurnosti plovidbe i fizičkim ili pravnim osobama koje postavljaju i održavaju objekte sigurnosti plovidbe vode se u Registru objekata sigurnosti plovidbe.
(2) Registar iz stavka 1. ovoga članka je javna knjiga koja se vodi u elektroničkom obliku.
(3) Registar iz stavka 1. ovoga članka vodi trgovačko društvo Plovput d. o. o.
(4) Fizičke ili pravne osobe koje postavljaju i/ili održavaju objekte sigurnosti plovidbe dužne su dostavljati podatke o objektima sigurnosti plovidbe u registar iz stavka 1. ovoga članka.
(5) Fizičke ili pravne osobe iz stavka 4. ovoga članka dužne su o promjeni statusa objekta sigurnosti plovidbe bez odgađanja obavijestiti nadležnu lučku kapetaniju.
(6) Poslovi iz stavka 2. ovoga članka obavljaju se kao javna ovlast.
(7) Ministar će propisom iz članka 54. stavka 6. ovoga Zakonika propisati način i uvjete uspostave i vođenja te sadržaj registra objekata sigurnosti, kao i podrobnije obveze fizičkih i pravnih osoba iz stavka 4. ovoga članka.
138. Pravilnik o sustavu obilježavanja plovnih putova i objektima sigurnosti plovidbe
Članak 54. (NN 26/15)
(1) Objekti sigurnosti plovidbe klasificiraju se po vrstama i kategoriziraju s obzirom na njihov značaj za sigurnost plovidbe.
(2) Potreban broj, vrstu, poziciju odnosno područje rada objekata sigurnosti plovidbe, osim objekata iz članka 52. stavaka 3. i 4. ovoga Zakonika, njihov značaj te promjene ili njihovo uklanjanje/deaktiviranje utvrđuje Ministarstvo postupkom procjene prometnog opterećenja i rizika za ljudske živote i imovinu na moru te za okoliš najmanje svake tri godine.
(3) Obvezu postavljanja objekata sigurnosti plovidbe iz članka 52. stavaka 3. i 4. ovoga Zakonika, njihovu vrstu, značaj, poziciju odnosno područje rada, karakteristike te rokove postavljanja određuje nadležna lučka kapetanija.
(4) U postupcima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka trgovačko društvo Plovput d. o. o. utvrđuje jedinstveni broj objekta sigurnosti plovidbe, naziv, karakteristiku, točnu poziciju te prema potrebi visinu nad morem, domet i obilježje svjetla odnosno druge tehničke karakteristike objekta sigurnosti plovidbe.
(5) Ako osoba iz članka 52. stavaka 3. i 4. ovoga Zakonika ne postavi objekt sigurnosti plovidbe ili ako ga ne održava u ispravnom stanju, trgovačko društvo Plovput d. o. o. će na zahtjev nadležne lučke kapetanije, a na teret te osobe, postaviti objekt sigurnosti plovidbe ili ga dovesti u ispravno stanje.
(6) Način i uvjete postavljanja odnosno uklanjanja i deaktiviranja, održavanja, klasifikacije i kategorizacije objekata sigurnosti plovidbe, sustav obilježavanja (balisaže) te vrste i karakteristike objekata sigurnosti plovidbe iz ovoga članka pravilnikom utvrđuje ministar.
138. Pravilnik o sustavu obilježavanja plovnih putova i objektima sigurnosti plovidbe
Članak 54.a (NN 17/19)
(1) U postupku donošenja dokumenata i akata prostornog uređenja i gradnje Ministarstvo sudjeluje u utvrđivanju uvjeta za zahvate u prostoru obale, unutarnjih morskih voda, teritorijalnog mora i epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske.
(2) Nositelj izrade akta ili dokumenta prostornog uređenja dužan je pravodobno obavijestiti tijelo iz stavka 1. ovoga članka o donošenju dokumenata, odnosno akata prostornog uređenja i gradnje i pozvati ga na davanje suglasnosti i posebnih uvjeta s naslova sigurnosti plovidbe i zaštite mora od onečišćenja s brodova.
(3) U postupcima donošenja dokumenata ili akata iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo može zatražiti izradu maritimne studije posebice za zahvate u morskom prostoru koji bitno utječu na sigurnost plovidbe i zaštitu mora od onečišćenja s brodova.
(4) Maritimna studija obvezna je za zahvate gradnje ili rekonstrukcije kojima se mijenja konfiguracija morskog dijela luke, lučkog bazena ili terminala.
(5) Maritimnu studiju iz stavaka 3. i 4. ovoga članka investitor je dužan izraditi i dostaviti Ministarstvu na potvrdu prije ishođenja dokumenata ili akata prostornog uređenja i gradnje ili prije promjene namjene luke, lučkog bazena ili terminala.
(6) Maritimna studija iz stavaka 3. i 4. ovoga članka treba obuhvaćati najmanje navigacijska, meteorološko-oceanografska i hidrografska obilježja akvatorija, odnosno zahvata u prostoru, tehničko-tehnološka i prometno-plovidbena obilježja zahvata u morskom prostoru, mjere maritimne sigurnosti u pogledu plovidbe i boravka pomorskih objekata te zaštite mora od onečišćenja s pomorskih objekta u prilazu i unutar zahvata u morskom prostoru te postupke u izvanrednim okolnostima po sigurnost plovidbe i zaštitu mora od onečišćenja.
(7) Akti prostornog uređenja za zahvate u prostoru iz stavka 1. ovoga članka moraju sadržavati i temeljiti se na službenim hidrografskim i oceanološkim podacima.
Članak 54.b (NN 26/15)
(1) Na plovnim putovima Republike Hrvatske obavlja se hidrografska djelatnost radi hidrografsko-navigacijskog osiguranja plovidbe u skladu s posebnim propisima.
(2) Poslove i djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka obavlja Hrvatski hidrografski institut.
(3) Za obavljanje poslova i djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka koriste se objekti hidrografije (mareografska postaja, strujomjerna postaja označena plutačom, termistorska postaja označena plutačom, valografska plutača, višenamjenska oceanografska plutača i sl.).
(4) Na objekte hidrografije iz stavka 3. ovoga članka zabranjeno je neovlašteno postavljati natpise te je zabranjeno objekte hidrografije oštećivati i neovlašteno uklanjati, zamjenjivati ili mijenjati njihovo značenje.
Članak 54.c (NN 26/15)
(1) Sportske i druge aktivnosti mogu se obavljati na plovnom putu samo uz prethodno odobrenje koje izdaje nadležna lučka kapetanija i uz uvjete i mjere sigurne plovidbe utvrđene tim odobrenjem.
(2) Prethodno odobrenje iz stavka 1. ovoga članka izdaje se na zahtjev fizičke ili pravne osobe koja namjerava obavljati sportske ili druge aktivnosti na plovnom putu u upravnom postupku.
(3) Žalba protiv odobrenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
(4) Nositelj zahvata, investitor ili vlasnik građevine ili drugog stalnog ili privremenog objekta ili sredstva na moru, morskom dnu ili priobalju u unutarnjim morskim vodama, teritorijalnom moru i epikontinentalnom pojasu Republike Hrvatske dužan je iste održavati u stanju koje ne predstavlja opasnost za ljudske živote i sigurnost plovidbe te osigurati mjere sigurne plovidbe iz stavka 1. ovoga članka, sukladno odredbama ovoga Zakonika i propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika.
Članak 55.
(1) Obalne radiopostaje obavljaju radioslužbu koja služi zaštiti ljudskih života i sigurnosti plovidbe na moru u skladu s važećim propisima Republike Hrvatske i odgovarajućim međunarodnim ugovorima.
(2) U obavljanju radioslužbe, sukladno propisima o radioprometu iz stavka 1. ovoga članka, obalne radiopostaje dužne su osigurati službu bdijenja i druge potrebne službe.
(3) Plovni objekti koji moraju imati radiopostaju moraju za vrijeme plovidbe organizirati službu bdijenja, u skladu s propisima o radioprometu.
(4) Propise o radioprometu i obavljanju radioslužbe donosi ministar.
GLAVA II.a POSLOVI TRAGANJA I SPAŠAVANJA OSOBA U POGIBELJI NA MORU
Članak 55.a (NN 17/19)
(1) Poslovi traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru obavljaju se temeljem Međunarodne konvencije o traganju i spašavanju na moru iz 1979. godine, kako je izmijenjena i dopunjena, Međunarodne konvencije o zaštiti ljudskog života na moru iz 1974. godine, zajedno s njezinim protokolima i izmjenama i Konvencije o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu iz 1944. godine, kako je izmijenjena i dopunjena, kao i drugim međunarodnim ugovorima kojih je Republika Hrvatska stranka.
(2) Poslovi traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru obuhvaćaju:
1. stalno bdijenje i komunikaciju,
2. usklađivanje akcija traganja i spašavanja,
3. provedbu akcija traganja i spašavanja,
4. pružanje usluge telemedicinskih savjeta,
5. pružanje hitne medicinske pomoći,
6. medicinsku evakuaciju s pomorskih objekata,
7. osposobljavanje službenika uključenih u provođenje akcija traganja i spašavanja.
(3) Poslovi traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru ne obuhvaćaju spašavanje imovine, osim kada je to nužno radi spašavanja osobe u pogibelji kao ni djelovanje po bilo kojem izvanrednom događaju na moru zbog kojeg ljudski život nije ugrožen.
(4) Usluge komunikacije u pružanju usluga traganja i spašavanja ljudskih života u pogibelji na moru besplatne su za korisnika tih usluga.
Članak 55.b (NN 17/19)
(1) Poslovi traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru provode se na području nadležnosti traganja i spašavanja na moru Republike Hrvatske koje obuhvaća područje unutarnjih morskih voda, teritorijalnog mora Republike Hrvatske, morski prostor između vanjske granice teritorijalnog mora Republike Hrvatske i crte razgraničenja područja nadležnosti za traganje i spašavanje na moru utvrđene međunarodnim ugovorima sklopljenim između Republike Hrvatske i susjednih država te rijeka hrvatskog jadranskog slijeva do granice do koje su plovne s morske strane.
(2) Ako je zbog izvanrednog događaja na moru osoba u pogibelji utočište našla na nepristupačnoj morskoj obali, tada područje nadležnosti iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća i takvu morsku obalu.
Članak 55.c (NN 17/19)
(1) Poslove traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru pruža služba traganja i spašavanja na moru.
(2) Služba traganja i spašavanja na moru iz stavka 1. ovoga članka je služba Ministarstva odgovorna za provedbu poslova traganja i spašavanja na moru, a čine ju:
1. Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (u daljnjem tekstu: »MRCC Rijeka«),
2. podsredišnjice za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRSC) – lučke kapetanije.
(3) Službu traganja i spašavanja na moru iz stavka 1. ovoga članka čine i:
1. jedinice traganja i spašavanja na moru i
2. obalne promatračke jedinice.
Članak 55.č (NN 17/19)
(1) MRCC Rijeka je tijelo nadležno za usklađivanje akcija traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru na području nadležnosti traganja i spašavanja na moru Republike Hrvatske izvan unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske.
(2) Podsredišnjice za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRSC) jesu lučke kapetanije kao tijelo nadležno za provedbu traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru unutar područja nadležnosti u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske.
(3) MRCC Rijeka pruža stručnu i tehničku potporu podsredišnjicama za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRSC) radi provedbe traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru unutar područja nadležnosti pojedine lučke kapetanije.
(4) Podaci za kontakt MRCC Rijeka i podsredišnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRSC) objavljuju se u službenim pomorskim publikacijama.
Članak 55.ć (NN 17/19)
(1) Jedinica traganja i spašavanja na moru je pomorska, zrakoplovna ili kopnena jedinica s osposobljenom i ovlaštenom posadom i opremljena prikladnom opremom koja je dužna obavljati poslove traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru.
(2) Obalna promatračka jedinica je obalna ili kopnena jedinica s osposobljenim i ovlaštenim djelatnicima koja obavlja nadzor sigurnosti plovidbe ili pruža usluge pomorskih komunikacija koja je dužna obavljati poslove traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru.
(3) Jedinice traganja i spašavanja na moru jesu i jedinice tijela javne vlasti koje se spašavanjem osoba u pogibelji bave u svojoj redovitoj djelatnosti ili koje svojom djelatnošću mogu pridonijeti unaprjeđenju poslova traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru.
(4) Jedinice traganja i spašavanja na moru jesu i fizičke i pravne osobe koje poslove traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru obavljaju na dobrovoljnoj osnovi (u daljnjem tekstu: dobrovoljci) temeljem ugovora o dobrovoljnom obavljanju poslova traganja i spašavanja na moru.
(5) Ugovorom iz stavka 4. ovoga članka uređuju se prava i obveze dobrovoljca koji obvezno sadrži i podatke o plovilu ili zrakoplovu, ako je dobrovoljac njihov vlasnik ili korisnik.
(6) Za sklapanje ugovora o dobrovoljnom obavljanju poslova traganja i spašavanja na moru iz stavka 4. ovoga članka ovlašćuje se ministar.
(7) Način i detaljniji uvjeti obavljanja poslova traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru iz članka 55.c ovoga Zakonika, operativne postupke i službene zapise službe traganja i spašavanja na moru, stjecanje stručne izobrazbe i osposobljavanje osoba koje obavljaju službu traganja i spašavanja na moru, popis jedinica traganja i spašavanja na moru i obalnih promatračkih jedinica iz stavka 3. ovoga članka, uređivanje prava i obveza dobrovoljaca i uvjeta sklapanja i raskidanja ugovora iz stavka 4. ovoga članka i način utvrđivanja naknade po tržišnoj vrijednosti za privremeno oduzete pokretnine iz članka 55.đ uređuju se Nacionalnim planom traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru koji uredbom donosi Vlada Republike Hrvatske.
159. Uredba o Nacionalnom planu traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru
Članak 55.d (NN 17/19)
(1) Fizičke osobe dobrovoljci tijekom akcija traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru imaju pravo na osiguranje za slučaj smrti ili tjelesne ozljede koje osigurava Ministarstvo u skladu s odredbama propisa iz članka 55.ć stavka 7. ovoga Zakonika.
(2) Osobe koje imaju sklopljen ugovor iz članka 55.ć stavka 4. ovoga Zakonika u trajanju od najmanje 12 mjeseci stječu pravo na:
– izuzeće od plaćanja naknada iz članaka 51. i 52. ovoga Zakonika,
– izuzeće od plaćanja naknada iz članka 93.a stavka 1. ovoga Zakonika za brodove, jahte i brodice koji su kao pomorske jedinice utvrđene ugovorom iz članka 55.ć ovoga Zakonika,
– izuzeće od plaćanja naknade za polaganje ispita iz članka 132. stavka 5. ovoga Zakonika.
Članak 55.dž (NN 17/19)
Zabranjeno je ometanje obavljanja poslova traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru iz članka 55.a ovoga Zakonika kao i upućivanje poziva ili uzbune pogibelji kada osobe koje ih upućuju ili osobe u čije ime se upućuju takvi pozivi ili uzbune nisu u pogibelji.
Članak 55.đ (NN 17/19)
(1) Kada je to prijeko potrebno zbog žurne i neodgodive provedbe traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru, službenik lučke kapetanije ovlašten je usmenim rješenjem vlasniku ili posjedniku privremeno oduzeti plovni objekt, vozilo ili drugu stvar, uz pisanu potvrdu.
(2) Vlasnik ili posjednik stvari iz stavka 1. ovoga članka dužan je postupiti sukladno izrečenom usmenom rješenju.
(3) Vlasniku ili posjedniku kojemu je imovina privremeno oduzeta radi provedbe traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru ili koji je privremeno ograničen u izvršavanju svoga vlasničkoga prava pripada pravo na naknadu po tržišnoj vrijednosti, a ako je pritom imovina oštećena ili uništena, i pravo na naknadu štete.
(4) Službenik lučke kapetanije dužan je za usmeno rješenje iz stavka 1. ovoga članka donijeti rješenje u pisanom obliku, najkasnije u roku od osam dana od dana izdavanja usmenog rješenja.
(5) Protiv rješenja kojim se privremeno oduzima plovni objekt, vozilo ili druga stvar iz stavaka 1. i 4. ovoga članka ne može se podnijeti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
(6) Način utvrđivanja naknade po tržišnoj vrijednosti za privremeno oduzete pokretnine iz stavka 3. ovoga članka utvrđuje Vlada Republike Hrvatske uredbom iz članka 55.ć stavka 7. ovoga Zakonika.
Članak 55.e (NN 17/19)
(1) Spasilačke jedinice i dobrovoljci nemaju pravo na nagradu za spašavanje osoba u pogibelji na moru.
(2) Spasilačke jedinice i dobrovoljci nemaju pravo na nagradu za imovinu spašenu u akcijama traganja i spašavanja na moru u smislu odredbi dijela osmog glave druge ovoga Zakonika.
GLAVA II.b POSLOVI PREDVIĐANJA, SPRJEČAVANJA, OGRANIČAVANJA, SPREMNOSTI I INTERVENCIJA KOD IZNENADNIH ONEČIŠĆENJA MORA
Članak 55.f (NN 17/19)
(1) Postupci i mjere za predviđanje, sprječavanje, ograničavanje, spremnost i intervencije kod iznenadnih onečišćenja mora, smanjenje šteta u morskom okolišu i otklanjanje posljedica šteta radi zaštite morskog okoliša i obalnog područja u unutarnjim morskim vodama, teritorijalnom moru i morskom dnu i podzemlju tih područja, kao i zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu i epikontinentalnom pojasu te drugim područjima mora nad kojima je Republika Hrvatska dužna provoditi takve postupke i mjere u skladu s međunarodnim ugovorima utvrđuju se Planom intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora.
(2) Planom intervencija iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se:
– prava i obveza subjekata koji su dužni provoditi postupke i mjere, ovlaštenja u vezi s provedbom mjera te odgovornost i ovlasti za postupanje i način rukovođenja, koordiniranja i zapovijedanja,
– prava i obveze priobalnih županija i jedinica lokalne samouprave koje su dužne provoditi postupke i mjere,
– način i uvjeti provedbe pripravnosti, aktiviranja i djelovanja operativnih snaga i drugih sudionika u intervencijama,
– način i uvjeti stručnog osposobljavanja i programi stručnog osposobljavanja sudionika u provedbi postupaka i mjera,
– način i uvjeti opremanja i korištenja materijalnih, tehničkih i drugih sredstava,
– način i uvjeti provedbe postupaka i mjera kako su utvrđene posebnim propisom o sigurnosti pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika,
– način održavanja reda i sigurnosti u intervencijama,
– način i uvjeti osiguravanja financijskih sredstava za provedbu plana osim financijskih sredstava iz članka 51. ovoga Zakonika,
– druga prava i obveze te uvjeti za provedbu mjera iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Osim propisanog u stavku 1. ovoga članka, na Plan intervencija primijenit će se i odredbe o sadržaju i načinu donošenja Plana intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora iz propisa kojim se uređuje sigurnost pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika i propisa kojim se uređuje zaštita okoliša.
(4) Plan intervencija iz stavka 1. ovoga članka uredbom donosi Vlada Republike Hrvatske.
Članak 55.g (NN 17/19)
(1) Radi usklađene i djelotvorne provedbe mjera iz članka 55.f ovoga Zakonika Vlada Republike Hrvatske osniva Stožer za zaštitu mora od onečišćenja (u daljnjem tekstu: Stožer).
(2) Članove i zamjenike članova Stožera imenuje Vlada Republike Hrvatske iz redova središnjih tijela državne uprave nadležnih za: more, zaštitu okoliša, zaštitu prirode, unutarnje poslove, vodno gospodarstvo, vanjske poslove, financije, zaštitu i spašavanje te obranu.
(3) Zapovjednik Stožera je predstavnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za pomorstvo.
(4) Članovi i zamjenici članova stožera te zapovjednik stožera iz stavka 2. ovoga članka ne primaju naknadu za svoj rad.
(5) Sva tijela državne uprave i tijela javne vlasti, brodari ili vlasnici pomorskih objekata i tijela koja upravljaju lukama koja imaju kapacitete i mogu pridonijeti provedbi mjera iz članka 55.f ovoga Zakonika, kao i osobe odgovorne za odobalno istraživanje i eksploataciju ugljikovodika dužni su pristupiti poduzimanju tih mjera u skladu s Planom intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora.
Članak 55.h (NN 17/19)
(1) Radi učinkovite provedbe postupaka i mjera iz članka 55.f ovoga Zakonika predstavničko tijelo priobalne županije dužno je donijeti županijski plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora uz prethodnu suglasnost Ministarstva.
(2) Lučka kapetanija dužna je o onečišćenju mora izvijestiti nadležno tijelo županije za intervencije kod onečišćenja mora radi poduzimanja odgovarajućih mjera, a nadležno županijsko tijelo dužno je bez odgađanja poduzeti sve potrebne mjere radi sprječavanja i ograničavanja širenja onečišćenja te otklanjanja onečišćenja u skladu s planom iz stavka 1. ovoga članka.
Glava III. LUKE I OSTALI DIJELOVI UNUTARNJIH MORSKIH VODA
Članak 56.
(1) Luke moraju udovoljavati propisanim uvjetima sigurnosti plovidbe, sigurnosne zaštite i zaštite od onečišćenja.
(2) Lučke uprave, koncesionari luka posebne namjene, fizičke i pravne osobe i pomorski objekti koji koriste luku dužni su pridržavati se ili udovoljavati pravilima o redu u luci, sigurnosti plovidbe, zaštiti ljudskih života i zaštiti od onečišćenja koje propisuje ministar.
(3) U luci i na drugim dijelovima unutarnjih morskih voda zabranjeno je obavljati aktivnosti utvrđene posebnim propisom koji donosi ministar.
(4) Ronioci i organizatori ronjenja dužni su se pridržavati ili udovoljavati odredbama propisa o sigurnosti ronjenja koje donosi ministar.
(5) Ostala pitanja u svezi s lukama koja nisu uređena ovim Zakonikom uređuju se posebnim zakonom.
Članak 56.a (NN 17/19)
(1) Lučke uprave i koncesionari luka posebne namjene dužni su osigurati opremanje luke odgovarajućom opremom i uređajima za rukovanje i prihvat krutog i tekućeg otpada, ostataka tereta s plovnih objekata, zauljenih voda i fekalija kako su definirane odredbama MARPOL Konvencije 73/78 kako je izmijenjena i dopunjena.
(2) Lučke uprave i koncesionari luka posebne namjene dužni su donijeti i primijeniti Plan za prihvat i rukovanje otpadom i ostacima tereta i osigurati prihvat i sakupljanje otpada s plovnih objekata odvojeno za svaku vrstu otpada i ostataka tereta te kategorija smeća u skladu s odredbama MARPOL Konvencije 73/78, kako je izmijenjena i dopunjena.
(3) Plan iz stavka 2. ovoga članka donosi se uz konzultacije s predstavnicima korisnika luka i drugim zainteresiranim osobama i tijelima.
(4) Plan iz stavka 2. ovoga članka ovjerava nadležna lučka kapetanija s rokom valjanosti od tri godine.
(5) Pravo na sakupljanje i obradu otpada iz luka imaju osobe koje su za to ovlaštene posebnim propisom.
(6) Kapacitet i dostupnost opreme i uređaja iz stavka 1. ovoga članka moraju odgovarati potrebama brodova koji uobičajeno koriste luku bez uzrokovanja nepotrebnog kašnjenja brodova.
(7) Lučke uprave i koncesionari luka posebne namjene dužni su najkasnije 30 dana prije isteka roka valjanosti iz stavka 4. ovoga članka dostaviti nadležnoj lučkoj kapetaniji na pregled i odobrenje plan iz stavka 2. ovoga članka.
(8) U slučaju značajnijih promjena na lučkom području, plan iz stavka 2. ovoga članka potrebno je uskladiti s nastalim promjenama te dostaviti nadležnoj lučkoj kapetaniji na pregled i odobrenje u roku od osam dana od dana nastanka tih promjena.
(9) Ministarstvo će ispitati svaki slučaj prijave neadekvatnosti ili nedostatnosti sustava prihvata otpada s brodova te naložiti otklanjanje utvrđenih nedostataka.
(10) Ministar će uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za zaštitu okoliša propisom iz članka 56.b stavka 9. ovoga Zakonika propisati sadržaj plana za prihvat i rukovanje otpadom i ostacima tereta te način postupanja s prigovorima..
Članak 56.b
(1) Troškove osiguravanja i korištenja opreme i uređaja iz članka 56.a ovoga Zakonika snose plovni objekti plaćanjem naknade za prihvat i sakupljanje otpada.
(2) Visinu naknade u lukama otvorenim za javni promet, na prijedlog lučke uprave, utvrđuje ministar. Visinu naknade u lukama posebne namjene utvrđuje koncesionar.
(3) Naknada iz stavka 1. ovoga članka mora biti pravična, transparentna, nediskriminatorna i mora odražavati troškove uređaja, opreme i usluga koje su dostupne za prihvat i sakupljanje brodskog otpada. Visina naknade, kriterij i osnova za njen obračun moraju biti javno objavljeni i dostupni svim korisnicima luke.
(4) Svi brodovi, osim ribarskih i javnih brodova, koji uplovljavaju u luku plaćaju naknadu za prihvat i sakupljanje otpada neovisno o stvarnoj predaji otpada. Naknada se utvrđuje u odnosu na kategoriju, vrstu i veličinu plovnog objekta.
(5) Ukoliko sredstva prikupljena naknadom iz stavka 4. ovoga članka nisu dostatna za osiguranje prihvata i sakupljanja otpada, lučka uprava i koncesionar luke posebne namjene može, uz suglasnost ministra, utvrditi i obvezu plaćanja naknade po tipu i količini brodskog otpada koji se stvarno preda i to posebno za prihvat i sakupljanje opasnog otpada.
(6) Naknada iz stavaka 4. i 5. ovoga članka će se umanjiti ako brod ima uveden sustav ekološki prihvatljivog upravljanja otpadom, te zapovjednik može dokazati da korištenjem takvog sustava, uređaja i opreme na brodu smanjuje količinu brodskog otpada.
(7) Iznimno, Ministarstvo može, na temelju ugovora između brodara i lučkih uprava, odobriti brodovima u linijskom prijevozu, kao i izletničkim brodovima koji redovito tiču pojedine luke, predaju brodskog otpada i plaćanje naknade u jednoj od luka ticanja. Ministarstvo će o izdanim odobrenjima jednom godišnje podnijeti izvješće Europskoj komisiji.
(8) Kriterij, visinu i način plaćanja naknade za ribarske brodove, jahte i brodice propisuje ministar propisom iz stavka 9. ovoga članka.
(9) Detaljnije propise o redu u lukama i drugim dijelovima unutarnjih morskih voda u pogledu sigurnosti plovidbe, zaštiti od onečišćenja, uključujući obveze u pogledu predaje, prihvata i sakupljanja otpada i ostataka tereta s plovnih objekata, te kriterije za utvrđivanje visine naknade iz stavka 3. ovoga članka propisuje ministar uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za zaštitu okoliša.
Članak 56.c
(1) Rukovanje opasnim i štetnim tvarima u lukama i pomorskom prometu, kao i uvjeti i način pod kojima se obavlja ukrcavanje i iskrcavanje opasnih i štetnih tvari, rasutog i ostalih tereta u lukama, te način sprječavanja onečišćenja, propisat će ministar.
(2) Opskrba pogonskim gorivom može se obavljati na lučkom području i izvan lučkog područja s plovnih ili plutajućih objekata uz udovoljavanje uvjetima sigurnosti plovidbe i zaštite morskog okoliša koje utvrđuje nadležna lučka kapetanija.
(3) Lučka uprava, koncesionar luke posebne namjene ili koncesionar koji upravlja napravama, uređajima i postrojenjima za prihvat, smještaj ili preradu ulja na pomorskom dobru, dužan je prigodom iskrcavanja, prekrcavanja ili ukrcavanja tih tvari poduzeti mjere za uspješno sprječavanje ispuštanja ili istjecanja tih ulja, odnosno spriječiti širenje isteklog ulja u more ili na obalu.
(4) Cjevovodi i spojnice moraju se podvrgavati redovitom tromjesečnom pregledu stručne komisije koju određuje lučka kapetanija.
(5) Jedan član komisije mora biti predstavnik pravne ili fizičke osobe iz stavka 3. ovoga članka.
Članak 57. (NN 26/15)
(1) Luke mogu biti otvorene za javni promet ili za posebne namjene ako je prije toga utvrđeno da je udovoljeno propisanim uvjetima za sigurnost plovidbe u luci.
(2) Lučke kapetanije vode Registar luka iz stavka 1. ovoga članka u elektroničkom obliku.
(3) Tijelo koje razvrstava luke u skladu s posebnim propisima i tijelo koje upravlja lukom dužni su dostavljati podatke u Registar luka iz stavka 2. ovoga članka.
(4) Uvjete za sigurnost plovidbe u luci, način utvrđivanja tih uvjeta te vođenja registra o lukama iz stavka 2. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom iz članka 56. stavka 2. ovoga Zakonika.
Članak 58. (NN 17/19)
(1) Tijelo koje upravlja lukom dužno je održavati luku tako da omogućava sigurnu plovidbu, pristajanje i vezivanje plovnih objekata, te ukrcaj ili iskrcaj putnika i tereta, te obavljati druge poslove propisane ovim Zakonikom ili propisima donesenim na temelju ovoga Zakonika, kojima se osiguravaju sigurni uvjeti u luci.
(2) Tijelo iz stavka 1. ovoga članka dužno je održavati čistoću luke od predmeta koji ugrožavaju sigurnost plovidbe ili onečišćuju more.
(3) Tijelo iz stavka 1. ovoga članka dužno je bez odgađanja poduzeti vađenje, odnosno uklanjanje podrtine ili potonule stvari koja se nalazi na lučkom području, sukladno odredbama ovoga Zakonika te uvjetima vađenja ili uklanjanja koje rješenjem utvrdi nadležna lučka kapetanija.
(4) Tijelo iz stavka 1. ovoga članka dužno je bez odgađanja poduzeti mjere radi sprječavanja širenja onečišćenja te otklanjanja onečišćenja, kako je to utvrđeno propisom iz članka 55.f ovoga Zakonika.
Članak 59.
(1) Tijelo koje upravlja lukom otvorenom za javni promet dužno je uz jednake uvjete omogućiti svakoj fizičkoj i pravnoj osobi korištenje operativnih obala, lukobrana i drugih objekata u luci prema njihovoj namjeni i u granicama raspoloživih kapaciteta, ako ovim Zakonikom ili drugim zakonom nije drugačije određeno.
(2) U pogledu korištenja luke otvorene za međunarodni javni promet i plaćanja lučkih naknada strani su plovni objekti izjednačeni s hrvatskim, uz uvjet uzajamnosti.
(3) Primjenu međunarodnih preporuka o baždarenju balastnih prostora na tankerima za prijevoz ulja s izdvojenim balastnim tankovima u pogledu načina obračuna pristojbi, naknada i drugih pristojbi u lukama propisat će ministar.
Članak 60.
(1) Brod u međunarodnoj plovidbi koji namjerava uploviti u luku ili isploviti iz luke ili njezinog sidrišta mora nadležnoj lučkoj kapetaniji najaviti dolazak, odnosno odlazak te pritom dostaviti propisane isprave, dokumente i podatke.
(2) Brod iz stavka 1. ovoga članka dužan je pri dolasku u luku, i pri odlasku iz luke predati nadležnoj lučkoj kapetaniji propisane isprave i dokumente te dostaviti propisane podatke.
(3) Brodovi u nacionalnoj plovidbi prijavljuju dolazak u luku, odnosno odlazak iz luke te dostavljaju podatke, isprave i dokumente sukladno posebnom propisu koji donosi ministar.
(4) Ministarstvo prikuplja, razmjenjuje i dostavlja isprave, dokumente i podatke o pomorskom prometu u elektroničkom obliku u skladu s važećim propisima Republike Hrvatske i odgovarajućim međunarodnim ugovorima.
(5) Propise o ispravama, dokumentima i podacima u pomorskom prometu te o njihovoj dostavi, prikupljanju i razmjeni iz ovoga članka, kao i načinu i uvjetima izdavanja odobrenja za slobodan promet s obalom iz članka 66. ovoga Zakonika donosi ministar.
(6) Način i uvjete usklađene dostave i razmjene podataka i dokumenata o pomorskom prometu jedinstvenim sučeljem, između broda i nadležnih tijela državne uprave, između tijela državne uprave međusobno, te međunarodne razmjene podataka i dokumenata, uređuje Vlada Republike Hrvatske uredbom.
99. Uredba o jedinstvenom sučelju za formalnosti u pomorskom prometu
Članak 61.
(1) Strani nuklearni brod koji namjerava uploviti u hrvatsku luku otvorenu za međunarodni pomorski promet dužan je zatražiti odobrenje za uplovljavanje u luku i pravodobno dostaviti ovjereni prijepis dokumentacije o sigurnosti nuklearnog postrojenja Ministarstvu.
(2) Ministarstvo će pribavljenu dokumentaciju o sigurnosti nuklearnog postrojenja dostaviti tijelu državne upravne nadležnom za nuklearnu sigurnost radi stručne ocjene stanja nuklearne sigurnosti broda.
(3) Ministarstvo će o namjeri uplovljavanja stranoga nuklearnog broda iz stavka 1. ovoga članka izvijestiti tijelo državne uprave nadležno za zaštitu od ionizirajućeg zračenja koje će uz suglasnost tijela državne uprave nadležnog za nuklearnu sigurnost, odrediti program ispitivanja i mjerenja sadržaja radioaktivnih tvari u okolini nuklearnog broda te iznos posebne pristojbe koju mora uplatiti poduzetnik broda za pokriće troškova programa ispitivanja i mjerenja sadržaja radioaktivnih tvari u okolini nuklearnog broda.
(4) Ministarstvo će izdati brodu iz stavka 1. ovoga članka odobrenje za uplovljavanje u hrvatsku luku ako na temelju stručne ocjene tijela državne uprave nadležnog za nuklearnu sigurnost ustanovi da od tog broda ne prijeti povećana opasnost od uzrokovanja nuklearne štete i ako taj brod ima valjanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o osiguranju ili potvrdu o financijskom jamstvu, koju je izdao osiguravatelj, odnosno davatelj financijskog jamstva, do visine svote iz članka 831. ovoga Zakonika, te da su osigurana sredstva za posebnu pristojbu iz stavka 3. ovog članka.
(5) Prije uplovljavanja stranoga nuklearnog broda koji je dobio odobrenje iz stavka 4. ovoga članka, nadležna ustrojbena jedinica Ministarstva naredit će da tijelo državne uprave nadležno za nuklearnu sigurnost, na najprikladnijem mjestu, obavi odgovarajući pregled stanja nuklearne sigurnosti broda. Nadležna ustrojbena jedinica Ministarstva može, prema potrebi, obavljati ponovne preglede i za boravka broda u luci.
Članak 62. (NN 17/19)
(1) Domaći i strani brod koji prevozi više od 2.000 tona ulja kao teret, koji namjerava uploviti u hrvatsku luku ili pristati uz odobalni objekt u njezinom teritorijalnom moru mora imati svjedodžbu o osiguranju ili drugom financijskom jamstvu radi pokrivanja odgovornosti za štetu zbog onečišćenja uljem predviđene u članku 820. ovoga Zakonika.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka odnosi se i na brod koji prevozi više od 2.000 tona ulja kao teret, koji je u vlasništvu strane države, a koji nije pokriven osiguranjem ili drugim financijskim jamstvom, ako nema svjedodžbu države u kojoj je upisan da je vlasništvo države i da je njegova odgovornost pokrivena u granicama predviđenima u članku 816. ovoga Zakonika.
(3) Domaći i strani plovni objekt, uključujući i brod u gradnji koji plovi, bruto tonaže veće od 1.000, koji namjerava uploviti u hrvatsku luku ili pristati uz odobalni objekt u njezinu teritorijalnom moru mora imati svjedodžbu o osiguranju ili drugom financijskom jamstvu radi pokrivanja odgovornosti za štetu zbog onečišćenja pogonskim uljem predviđenu u članku 823.e ovoga Zakonika.
(4) Odredba stavka 3. ovoga članka odnosi se i na plovni objekt, uključujući i brod u gradnji koji plovi, bruto tonaže veće od 1.000, koji je u vlasništvu strane države, a koji nije pokriven osiguranjem ili drugim financijskim jamstvom, ako nema svjedodžbu države u kojoj je upisan da je vlasništvo države i da je njegova odgovornost pokrivena u granicama predviđenima u članku 823.d stavku 1. ovoga Zakonika.
(5) Domaći putnički brod u međunarodnoj plovidbi i strani putnički brod koji namjerava uploviti u hrvatsku luku mora imati svjedodžbu o osiguranju ili drugom financijskom jamstvu u skladu s Uredbom EU 392/2009 o odgovornosti pomorskog prijevoznika za putnike u slučaju nezgode.
(6) Odredba stavka 5. odnosi se i na brod koji je ovlašten prevoziti više od 12 putnika, a u vlasništvu je strane države, te koji nije pokriven osiguranjem ili drugim financijskim jamstvom, ako nema svjedodžbu države u kojoj je upisan da je vlasništvo države i da je njegova odgovornost pokrivena sukladno Uredbi EU 392/2009 o odgovornosti pomorskog prijevoznika za putnike u slučaju nezgode.
(7) Domaći i strani plovni i plutajući objekt, uključujući i brod u gradnji koji plovi, bruto tonaže 300 ili više koji namjerava uploviti u unutarnje morske vode, odnosno pristati uz odobalni objekt u teritorijalnom moru, mora imati svjedodžbu o osiguranju ili drugom financijskom jamstvu, radi pokrivanja troškova lociranja, označavanja i uklanjanja podrtine u iznosu propisanom člankom 840.p ovoga Zakonika.
(8) Odredba stavka 7. ovoga članka odnosi se i na plovni i plutajući objekt, uključujući i brod u gradnji koji plovi, bruto tonaže 300 ili više, koji je u vlasništvu strane države, a koji nije pokriven osiguranjem ili drugim financijskim jamstvom, ako nema svjedodžbu države u kojoj je upisan da je vlasništvo države i da je njegova odgovornost pokrivena u granicama predviđenima u članku 840.p stavku 1. ovoga Zakonika.
(9) Domaći i strani brod bruto tonaže 300 ili više koji namjerava uploviti u hrvatsku luku, odnosno pristati uz odobalni objekt u njezinom teritorijalnom moru dužan je pružiti dokaz o sklopljenom osiguranju ili drugom financijskom jamstvu iz članka 747.a ovog Zakonika.
Članak 63.
(1) Ako u luci ili drugim dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske nastane požar ili druga nesreća koja ugrožava sigurnost ljudskih života ili plovnog objekta, nadležna ustrojbena jedinica Ministarstva je dužna narediti najbližem ili drugom brodu da odmah krene na mjesto požara, odnosno nesreće radi spašavanja ugroženih ljudskih života, ako time ne ugrožava svoj život.
(2) Brisan.
43. Plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora
Glava IV. PLOVIDBA I PELJARENJE
1. Plovidba
Članak 64.
Brisan.
Članak 64.a
(1) Zapovjednik broda, članovi posade broda, osoba koja upravlja brodicom ili jahtom i članovi posade brodice ili jahte te zapovjednik hidroaviona na vodi dužni su u plovidbi unutarnjim morskim vodama i teritorijalnim morem Republike Hrvatske postupati u skladu s međunarodnim i nacionalnim propisima o sigurnosti pomorske plovidbe.
(2) Zapovjednik broda, članovi posade broda, osoba koja upravlja brodicom ili jahtom i članovi posade brodice ili jahte te zapovjednik hidroaviona na vodi dužni su u plovidbi unutarnjim morskim vodama i teritorijalnim morem Republike Hrvatske primjenjivati propisane signale i oznake sukladno odredbama ovoga Zakonika i podzakonskih propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika.
(3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se na zapovjednika i članove posade pomorskih objekata hrvatske državne pripadnosti neovisno o području plovidbe.
(4) Propise o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske iz stavka 1. i 2. ovoga članka donosi ministar.
Članak 65.
(1) Zabranjeno je na plovni put bacati predmete koje mogu omesti ili ugroziti sigurnu plovidbu.
(2) Iznimno, rješenjem nadležne lučke kapetanije uz prethodno mišljenje ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša može se dopustiti potapanje na morsko dno plovila koja neće onečistiti okoliš i neće ometati sigurnost plovidbe. Položaj potopljenog plovila određuje i unosi u pomorske navigacijske karte i publikacije Hrvatski hidrografski institut.
Članak 66. (NN 17/19)
(1) Plovni objekt, osim brodice i jahte, koji dolazi iz inozemstva ne smije prometovati s drugim brodovima, tijelima, organizacijama i osobama na obali prije nego što od nadležne ustrojbene jedinice Ministarstva dobije odobrenje za slobodan promet s obalom.
(2) Strani brod, strani ratni brod i strana jahta, kao i strana brodica dužni su viti zastavu svoje državne pripadnosti i zastavu Republike Hrvatske dok se nalaze u teritorijalnom moru i unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske, osim dok su u neškodljivom prolazu.
Članak 67. (NN 17/19)
Plovni objekt treće države u raspremi može boraviti u unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske uz uvjete koje odredi ministar.
145. Pravilnik o raspremi pomorskih objekata
2. Peljarenje
Članak 68.
(1) Peljarenje je vođenje plovnog objekta od stručnih osoba (peljara) i davanje stručnih savjeta zapovjedniku plovnog objekta, radi sigurne plovidbe u lukama, tjesnacima i drugim područjima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske.
(2) Peljarenje može biti lučko i obalno.
(3) Lučko peljarenje je peljarenje plovnog objekta u području luke do određene granice, a obalno u dijelu unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske do granice lučkog peljarenja.
Članak 69.
(1) Poslove peljarenja u unutarnjim morskim vodama i u teritorijalnom moru Republike Hrvatske ne mogu bez posebnog odobrenja Ministarstva obavljati strane pravne osobe.
(2) Odobrenje će se izdati samo ako peljarenje ne može ili ne želi obaviti domaća pravna osoba.
(3) Protiv rješenja Ministarstva kojim se daje ili uskraćuje odobrenje iz stavka 1. ovoga članka ne može se uložiti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
56. Pravilnik o pomorskom peljarenju
Članak 70. (NN 17/19)
(1) Zapovjednik broda dužan je zatražiti usluge peljarenja kada je ono obvezno.
(2) Obveznom peljarenju ne podliježu:
a) hrvatski ratni brodovi, hrvatski javni brodovi, brodovi koji služe za održavanje plovnih putova i objekata sigurnosti plovidbe na tim putovima, vodonosci, kao i putnički brodovi koji plove na redovnoj liniji u nacionalnoj plovidbi,
b) brodovi čija je bruto tonaža manja od 500,
c) jahte čija je bruto tonaža manja od 1.000.
(3) Iznimno, ministar može osloboditi obveznog lučkog peljarenja pojedini brod ili jahtu, osim brodova koji prevoze opasne ili štetne tvari, čija je bruto tonaža manja od 2000 za određeno razdoblje i na određenom lučkom području, pod uvjetom da je zapovjednik položio poseban ispit.
(4) Iznimno od odredbe stavka 2. točaka b) i c) ovoga članka ministar može propisom iz stavka 9. ovoga članka za pojedine vrste brodova čija je bruto tonaža manja od 500 i jahte čija je bruto tonaža manja od 1.000 odrediti da podliježu obveznom lučkom peljarenju u određenom razdoblju godine i/ili određenom području mora.
(5) Peljarenje može obavljati samo trgovačko društvo koje za obavljanje ovih poslova dobije odobrenje Ministarstva.
(6) Ukoliko se utvrdi da trgovačko društvo koje obavlja djelatnost peljarenja na temelju odobrenja Ministarstva, ne zadovoljava uvjete na temelju kojih mu je izdano odobrenje, ili se utvrdi koja druga nepravilnost u radu trgovačkog društva, Ministarstvo mu može oduzeti odobrenje.
(7) Obvezno peljarenje, njegove granice, vrijeme i mjesto ukrcavanja i iskrcavanja peljara određuje, za lučko peljarenje, lučka kapetanija, a za obalno peljarenje ministar.
(8) Uvjete koje mora zadovoljavati brod i zapovjednik kako bi mogao biti oslobođen obveznog peljarenja, te sadržaj ispita iz stavka 3. ovoga članka propisuje ministar.
(9) Uvjete na temelju kojih se izdaje odobrenje za obavljanje peljarenja, uvjete i način oduzimanja odobrenja, stručnu spremu, ovlaštenja i druge uvjete i obveze koji mora ispunjavati peljar, obrazac, način i uvjete izdavanja iskaznice peljara, uvjete koje mora ispunjavati trgovačko društvo koje obavlja poslove peljarenja, način obilježavanja peljarskih brodova i brodica i pozivnih znakova za peljarenje, kao i uvjeti i način obavljanja peljarenja, granice, vrijeme i mjesto ukrcavanja i iskrcavanja peljara za obalno peljarenje te prava i obveze peljara propisuje ministar.
(10) Pozicije ukrcavanja peljara iz stavka 7. ovog članka ucrtavaju se i opisuju na službenim pomorskim navigacijskim kartama i publikaciji »Peljar I« koje izdaje Hrvatski hidrografski institut i objavljuju u 'Oglasu za pomorce'.
Članak 71.
Neobvezno peljarenje traje dok ga ne otkaže peljareni plovni objekt ili dok on ne uđe u područje obveznog peljarenja, a peljar nije ovlašten obavljati takvo peljarenje.
Članak 72.
(1) Peljarenjem se može koristiti svaki plovni objekt uz jednake uvjete.
(2) U pogledu korištenja usluga peljarenja i plaćanja naknade za te usluge strani su plovni objekti izjednačeni s hrvatskim plovnim objektima, uz uvjet uzajamnosti.
(3) Najvišu dopuštenu visinu naknade za usluge peljarenja posebnim propisom utvrđuje ministar.
Članak 73. (NN 17/19)
(1) Peljarenje plovnog objekta, bez obzira je li obvezno ili nije, ne oslobađa zapovjednika broda dužnosti upravljanja plovidbom i manevriranjem plovnim objektom te odgovornosti koje iz toga nastaju.
(2) Brodar plovnog objekta koji se koristi uslugama peljara odgovara za radnje i propuste peljara jednako kao i za radnje i propuste člana posade svog broda.
(3) Peljar je dužan bez odgađanja izvijestiti nadležnu lučku kapetaniju o očitim nepravilnostima na brodu uočenim tijekom redovitih dužnosti, a koje mogu ugroziti sigurnost plovidbe ili predstavljati opasnost od onečišćenja morskog okoliša.
Članak 74.
(1) Za naknadu štete što je peljar prouzroči brodaru plovnog objekta koji se koristi uslugama peljarenja odgovara trgovačko društvo u kojem je peljar zaposlen u trenutku prouzročenja štete, do visine osnovne naknade predviđene tarifom za obavljenu uslugu peljarenja pomnožene faktorom 300 ako se dokaže da je šteta nastala krivnjom peljara.
(2) Ugovor o ograničenju odgovornosti trgovačkog društva koje obavlja obvezno peljarenje, sklopljen protivno odredbi stavka 1. ovoga članka prije prouzročenja štete brodaru, nema pravni učinak.
(3) Ugovor o ograničenju odgovornosti trgovačkog društva obvezanog na naknadu štete prouzročene obavljanjem peljarenja koje nije obvezno, a koji je sklopljen prije prouzročenja štete na svotu manju od svote iz stavka 1. ovoga članka, nema pravni učinak.
Članak 75.
(1) Ako se prema ovom Zakoniku može tražiti naknada štete neposredno od peljara koji je prouzročio štetu, odredba članka 74. stavka 1. ovoga Zakonika primjenjuje se i na peljara, osim ako je peljar štetu prouzročio namjerno.
(2) Odgovornost peljara, zajedno s odgovornošću trgovačkog društva u kojem je peljar zaposlen, odnosno zajedno s odgovornošću druge pravne osobe čiji je peljar radnik, ne može prijeći granice odgovornosti iz članka 74. ovoga Zakonika, osim ako se dokaže da je peljar štetu prouzročio namjerno.
Članak 75.č (NN 17/19)
(1) Zbog sigurnosti plovidbe i zaštite okoliša, djelatnik ovlašten za nadzor i upravljanje pomorskim prometom Ministarstva i lučkih kapetanija ili MRCC Rijeka može narediti privremeno zatvaranje određenog dijela plovnog puta, luke ili dijela luke za pomorski promet.
(2) Zabranjeno je korištenje određenog dijela plovnog puta, luke ili dijela luke koji je privremeno zatvoren naredbom iz stavka 1. ovoga članka.
(3) U slučaju neposredne opasnosti za ljudske živote na moru, sigurnost plovidbe ili okoliš djelatnik iz stavka 1. ovoga članka može izdati naredbu plovnom objektu da uplovi u mjesto zakloništa, da bude peljaren ili tegljen te drugoj osobi da izvrši naložene radnje s ciljem smanjenja opasnosti, te su plovni objekti i druge osobe u odnosu na koje je naredba izdana dužni postupati u skladu s naredbom.
(4) Kada u slučaju iznimno lošeg vremena ili stanja mora postoji ozbiljna prijetnja od onečišćenja mora ili je ugrožena sigurnost ljudskih života, djelatnik iz stavka 1. ovoga članka će:
1. kada je to moguće, obavijestiti plovni objekt o stanju mora, vremenskim prilikama, i opasnosti koju one predstavljaju za njegov plovni objekt, teret, posadu i putnike i
2. ne dovodeći u pitanje dužnost pomaganja plovnim objektima u pogibelji, izdati naredbu ili zabranu uplovljavanja ili isplovljavanja iz luke jednom ili više plovnih objekata na pogođenim područjima sve dok se ne utvrdi da više ne postoji rizik za ljudski život i/ili za okoliš.
(5) Mjere iz stavka 3. ovoga članka djelatnik iz stavka 1. ovoga članka može primijeniti i na pomorske objekte uključene u pružanje pomoći, spašavanje ili tegljenje u okviru ugovora o tegljenju ili spašavanju.
(6) U slučajevima iz stavka 4. ovoga članka ovlašteni djelatnik lučke kapetanije ovlašten je ograničiti ili, ako je potrebno, zabraniti prekrcaj goriva na plovne objekte, a plovni objekti su dužni postupati u skladu s ograničenjem, odnosno zabranom.
(7) Zapovjednik, odnosno osoba koja upravlja pomorskim objektom ili druga osoba dužna je postupati prema naredbama iz stavaka 1. i 3. ovoga članka.
(8) O postupanju suprotnom od mjera iz stavaka 4. i 6. ovoga članka zapovjednik, odnosno osoba koja upravlja pomorskim objektom dužna je bez zadrške izvijestiti ovlaštenog djelatnika.
(9) Mjere iz stavaka 4. i 6. ovoga članka temelje se na stanju mora i vremenskoj prognozi Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Članak 75.ć (NN 17/19)
(1) U obavljanju poslova službe nadzora i upravljanja pomorskim prometom, za to ovlašteni djelatnik može određenom plovnom objektu ili skupini plovnih objekata naredbom:
1. zabraniti prolaz ili zabraniti plovidbu određenim područjem,
2. zabraniti pretjecanje ili utvrditi područje pretjecanja,
3. zabraniti isplovljenje iz luke ili sa sidrišta ili ulazak u određeni dio plovnog puta,
4. zabraniti uplovljenje u luku ili sidrenje ili izlazak iz određenog dijela plovnog puta,
5. ograničiti kretanje ili promjenu brzine,
6. odrediti kretanje u određenom smjeru ili odrediti plan putovanja,
7. odrediti područje kretanja u određenom vremenu i/ili,
8. zabraniti sidrenje i naredbom odrediti područje sidrenja.
(2) Plovni objekt dužan je postupati prema naredbama iz stavka 1. ovoga članka.
Glava IV.a NADZOR I UPRAVLJANJE POMORSKIM PROMETOM
Članak 75.a
(1) Nadzor i upravljanje pomorskim prometom provodi se u cilju povećanja sigurnosti pomorske plovidbe, učinkovitosti pomorskog prometa i zaštite morskog okoliša.
(2) Nadzor i upravljanje pomorskim prometom (VTMIS) je:
1. prikupljanja podataka o pomorskim objektima i pomorskom prometu,
2. davanje podataka pomorskim objektima,
3. davanje plovidbenih savjeta i podrške u plovidbi pomorskim objektima,
4. organizacija plovidbe i upravljanje pomorskim prometom,
5. nadzor nad sigurnosti plovidbe sukladno odredbama ovoga Zakonika i propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika.
(3) Nadzor i upravljanje pomorskim prometom iz stavka 2. ovoga članka provodi se kroz suradnju nadležnih službi Ministarstva i lučkih kapetanija s pomorskim objektima koji plove ili se nalaze u području nadzora i upravljanja.
(4) Područje nadzora i upravljanja pomorskim prometom obuhvaća unutarnje morske vode, teritorijalno more i zaštićeni ekološko-ribolovni pojas Republike Hrvatske.
(5) Nadzor i upravljanje pomorskim prometom iz stavka 2. ovoga članka obavlja se sukladno međunarodnim ugovorima, odredbama ovoga Zakonika i propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika.
(6) Način i uvjete obavljanja nadzora i upravljanja pomorskim prometom propisuje ministar posebnim propisom.
Članak 75.b
(1) Poslove nadzora i upravljanja pomorskim prometom iz članka 75.a ovoga Zakonika obavlja služba nadzora i upravljanja pomorskim prometom Ministarstva i lučkih kapetanija u suradnji s lučkim upravama, trgovačkim društvom Plovput i Hrvatskim hidrografskim institutom.
(2) Služba nadzora i upravljanja pomorskim prometom poslove iz članka 75.a ovoga Zakonika obavlja tehničkim sustavom za nadzor i upravljanje pomorskim prometom (VTMIS), odnosno uređajima i opremom za automatsku identifikaciju brodova (AIS) i/ili radarskim uređajima i opremom i/ili pomorskim radiokomunikacijskim uređajima i opremom i/ili elektronskim pomorskim kartama.
(3) Služba nadzora i upravljanja pomorskim prometom iz stavka 1. ovoga članka u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti može zatražiti suradnju i potporu Obalne straže Republike Hrvatske, policije, i drugih tijela operativnog nadzora.
(4) Nadležnost, ustrojstvo, poslove, način rada službe nadzora i upravljanja pomorskim prometom, te način rada i suradnje s drugim tijelima i službama iz stavka 1. i 2. ovoga članka propisuju se posebnim propisom.
Članak 75.c
Pomorski objekti koji plove ili se nalaze u području nadzora i upravljanja iz članka 75.a stavka 4. ovoga Zakonika dužni su:
1) postupati prema pravilima plovidbe propisane međunarodnim ugovorima, ovim Zakonikom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakonika,
2) dostavljati podatke službi nadzora i upravljanja pomorskim prometom;
3) postupati po nalogu službe nadzora i upravljanja pomorskim prometom.
Članak 75.č (NN 17/19)
(1) Zbog sigurnosti plovidbe i zaštite okoliša, djelatnik ovlašten za nadzor i upravljanje pomorskim prometom Ministarstva i lučkih kapetanija ili MRCC Rijeka može narediti privremeno zatvaranje određenog dijela plovnog puta, luke ili dijela luke za pomorski promet.
(2) Zabranjeno je korištenje određenog dijela plovnog puta, luke ili dijela luke koji je privremeno zatvoren naredbom iz stavka 1. ovoga članka.
(3) U slučaju neposredne opasnosti za ljudske živote na moru, sigurnost plovidbe ili okoliš djelatnik iz stavka 1. ovoga članka može izdati naredbu plovnom objektu da uplovi u mjesto zakloništa, da bude peljaren ili tegljen te drugoj osobi da izvrši naložene radnje s ciljem smanjenja opasnosti, te su plovni objekti i druge osobe u odnosu na koje je naredba izdana dužni postupati u skladu s naredbom.
(4) Kada u slučaju iznimno lošeg vremena ili stanja mora postoji ozbiljna prijetnja od onečišćenja mora ili je ugrožena sigurnost ljudskih života, djelatnik iz stavka 1. ovoga članka će:
1. kada je to moguće, obavijestiti plovni objekt o stanju mora, vremenskim prilikama, i opasnosti koju one predstavljaju za njegov plovni objekt, teret, posadu i putnike i
2. ne dovodeći u pitanje dužnost pomaganja plovnim objektima u pogibelji, izdati naredbu ili zabranu uplovljavanja ili isplovljavanja iz luke jednom ili više plovnih objekata na pogođenim područjima sve dok se ne utvrdi da više ne postoji rizik za ljudski život i/ili za okoliš.
(5) Mjere iz stavka 3. ovoga članka djelatnik iz stavka 1. ovoga članka može primijeniti i na pomorske objekte uključene u pružanje pomoći, spašavanje ili tegljenje u okviru ugovora o tegljenju ili spašavanju.
(6) U slučajevima iz stavka 4. ovoga članka ovlašteni djelatnik lučke kapetanije ovlašten je ograničiti ili, ako je potrebno, zabraniti prekrcaj goriva na plovne objekte, a plovni objekti su dužni postupati u skladu s ograničenjem, odnosno zabranom.
(7) Zapovjednik, odnosno osoba koja upravlja pomorskim objektom ili druga osoba dužna je postupati prema naredbama iz stavaka 1. i 3. ovoga članka.
(8) O postupanju suprotnom od mjera iz stavaka 4. i 6. ovoga članka zapovjednik, odnosno osoba koja upravlja pomorskim objektom dužna je bez zadrške izvijestiti ovlaštenog djelatnika.
(9) Mjere iz stavaka 4. i 6. ovoga članka temelje se na stanju mora i vremenskoj prognozi Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Članak 75.ć (NN 17/19)
(1) U obavljanju poslova službe nadzora i upravljanja pomorskim prometom, za to ovlašteni djelatnik može određenom plovnom objektu ili skupini plovnih objekata naredbom:
1. zabraniti prolaz ili zabraniti plovidbu određenim područjem,
2. zabraniti pretjecanje ili utvrditi područje pretjecanja,
3. zabraniti isplovljenje iz luke ili sa sidrišta ili ulazak u određeni dio plovnog puta,
4. zabraniti uplovljenje u luku ili sidrenje ili izlazak iz određenog dijela plovnog puta,
5. ograničiti kretanje ili promjenu brzine,
6. odrediti kretanje u određenom smjeru ili odrediti plan putovanja,
7. odrediti područje kretanja u određenom vremenu i/ili,
8. zabraniti sidrenje i naredbom odrediti područje sidrenja.
(2) Plovni objekt dužan je postupati prema naredbama iz stavka 1. ovoga članka.
Glava V. BROD
1. Utvrđivanje sposobnosti broda za plovidbu
Članak 76. (NN 17/19)
(1) Brod je sposoban za plovidbu, odnosno uporabu u određenim kategorijama plovidbe i za određenu namjenu ako udovoljava odredbama ovoga Zakonika, propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika i Tehničkim pravilima u vezi sa:
1. sigurnošću ljudskih života, broda i imovine,
2. sustavom upravljanja sigurnošću kompanije i broda,
3. sigurnosnom zaštitom,
4. sprječavanjem onečišćavanja pomorskog okoliša uljem, štetnim tvarima, otpadnim vodama i otpadom,
5. sprječavanjem onečišćavanja zraka,
6. zaštitom pomorskog okoliša od bioinvazivnih vrsta u balastnim vodama,
7. zaštitom morskog okoliša od štetnog djelovanja sustava protiv obrastanja trupa,
8. zaštitom na radu, smještajem posade i drugih osoba zaposlenih na brodu,
9. uvjetima za prijevoz putnika,
10. sigurnošću uređaja za rukovanje teretom.
(2) Odredbe stavka 1. točaka 2., 3., 6. i 9. ovoga članka ne primjenjuju se na plutajuće objekte i nepomične odobalne objekte, dok se odredbe stavka 1. točaka 2. i 3. ovoga članka ne primjenjuju na brodice.
(3) Osim uvjeta iz stavka 1. ovoga članka brod je sposoban za plovidbu i:
1. ako je na njemu ukrcan barem najmanji propisani broj članova posade s odgovarajućim svjedodžbama o osposobljenosti i dopunskoj osposobljenosti ili propisan broj stručnih radnika koji brod mora imati za sigurnu plovidbu,
2. ako je smještaj i broj ukrcanih putnika u skladu s:
– propisima kojima se uređuje prijevoz putnika,
– odredbama i uvjetima navedenim u brodskim ispravama, zapisima i knjigama i odobrenoj tehničkoj dokumentaciji,
3. ako je teret na brodu ukrcan, složen, raspoređen i osiguran u skladu s:
– propisima kojima se uređuju uvjeti prijevoza tereta,
– odredbama i uvjetima navedenim u brodskim ispravama, zapisima i knjigama i odobrenoj tehničkoj dokumentaciji broda,
4. ako su na brodu osigurani propisani uvjeti pružanja medicinske skrbi i ako brod ima i propisno vodi brodsku ljekarnu,
5. ako brod ima ažurirane službene pomorske navigacijske karte i publikacije.
(4) Osim uvjeta iz stavaka 1. i 3. ovoga članka plutajući objekt i nepomični odobalni objekt sposoban je za plovidbu, odnosno uporabu ako je sigurno privezan, usidren, položen na morsko dno, odnosno djelomično ili potpuno ukopan u morsko dno.
(5) Ako se plutajući ili nepomični odobalni objekt postavlja ili upotrebljava u unutarnjim morskim vodama ili teritorijalnom moru Republike Hrvatske, osim plutajućeg objekta koji se postavlja ili upotrebljava u luci, osim uvjeta propisanih stavcima 1. do 4. ovoga članka, mora zadovoljavati uvjete određene lokacijskom dozvolom, odnosno detaljnim planom uređenja.
(6) Brod u nacionalnoj plovidbi, osim broda za prijevoz opasnih i štetnih tvari na kojem nisu ukrcani putnici i teret, za vrijeme boravka na sigurnom vezu u luci ne duljeg od pet dana, ne mora udovoljavati uvjetima za sigurnu plovidbu iz stavka 3. podstavka 1. ovoga članka, ako udovoljava uvjetima kako su utvrđeni propisom iz članka 56. stavka 2. ovoga Zakonika.
(7) Kategoriju plovidbe pomorskih brodova naredbom propisuje ministar.
(8) Uvjete koje moraju ispunjavati brodice i jahte te osobe koje upravljaju brodicama i jahtama, uvjete za plovidbu brodica i jahti, područja plovidbe, stavljanje na tržište, uvjete koje moraju ispunjavati prijavljena tijela te način i postupak imenovanja pravilnikom propisuje ministar.
(9) Minimalne uvjete koje mora zadovoljavati brod, oprema i uređaji, radi pružanja odgovarajuće medicinske skrbi članovima posade, te opremu i obvezni sadržaj brodske ljekarne kao i očevidnike o sadržaju brodske ljekarne i način njihova vođenja propisuje pravilnikom ministar nadležan za poslove zdravstva uz prethodnu suglasnost ministra.
148. Pravilnik o minimalnim uvjetima pružanja medicinske skrbi na brodovima
Članak 77. (NN 17/19)
(1) Sposobnost za plovidbu, odnosno uporabu, prema odredbama članka 76. stavka 1. točaka 1., 2., 4., 5., 6., 7., 8., 9. i 10. ovoga Zakonika, utvrđuje priznata organizacija obavljanjem tehničkog nadzora i posvjedočuje izdavanjem odgovarajućih brodskih isprava, zapisa i knjiga u skladu s odredbama Tehničkih pravila.
(2) Sposobnost za plovidbu, prema odredbama članka 76. stavka 1. točke 3. ovoga Zakonika, utvrđuje ovlaštena organizacija za sigurnosnu zaštitu brodova obavljanjem tehničkog nadzora i posvjedočuje izdavanjem odgovarajućih brodskih isprava, zapisa i knjiga u skladu s odredbama Tehničkih pravila i drugih propisa kojima se uređuje sigurnosna zaštita brodova.
(3) Sposobnost za plovidbu, odnosno uporabu, prema odredbama članka 76. stavka 1. ovoga Zakonika, u odnosu na brodove hrvatske državne pripadnosti u nacionalnoj plovidbi utvrđuje Hrvatski registar brodova.
(4) Sposobnost za plovidbu, prema odredbama članka 76. stavka 1. ovoga Zakonika, jahti duljine trupa veće od 24 metra u međunarodnoj plovidbi utvrđuje priznata organizacija, obavljanjem tehničkog nadzora i posvjedočuje izdavanjem odgovarajućih isprava, zapisa i knjiga u skladu s odredbama Tehničkih pravila i drugih propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika.
(5) Sposobnost za plovidbu jahti, osim jahti iz stavka 4. ovoga članka, utvrđuje Hrvatski registar brodova, obavljanjem tehničkog nadzora i posvjedočuje izdavanjem odgovarajućih isprava, zapisa i knjiga u skladu s odredbama Tehničkih pravila i drugih propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika.
(6) Sposobnost za plovidbu, prema odredbama članka 76. stavka 1. ovoga Zakonika, brodica za gospodarske namjene utvrđuju lučke kapetanije obavljanjem tehničkog nadzora i posvjedočuju izdavanjem odgovarajućih isprava, zapisa i knjiga, uz prethodno izdavanje odgovarajućih potvrda Hrvatskog registra brodova, u skladu s odredbama Tehničkih pravila i drugih propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika.
(7) Sposobnost za plovidbu, prema odredbama članka 76. stavka 1. ovoga Zakonika, brodica za osobne potrebe utvrđuju lučke kapetanije obavljanjem tehničkog nadzora i posvjedočuju izdavanjem odgovarajućih isprava, zapisa i knjiga u skladu s odredbama Tehničkih pravila i drugih propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika.
(8) Ministarstvo može obavljanje pojedinih vrsta tehničkog nadzora koji obavljaju lučke kapetanije radi utvrđivanja sposobnosti za plovidbu iz stavaka 6. i 7. ovoga članka ustupiti Hrvatskom registru brodova na način i prema uvjetima kako se utvrđuju Tehničkim pravilima.
(9) Tehnička pravila donosi ministar.
(10) Zahtjeve za pomorsku opremu kojom se opremaju brodovi hrvatske državne pripadnosti, uvjete za stavljanje takve opreme na tržište u Republici Hrvatskoj, kao i uvjete koje moraju ispunjavati imenovana tijela za statutarnu certifikaciju pomorske opreme te način i postupak imenovanja propisuje ministar.
(11) Prava i obveze priznatih organizacija u odnosu na Ministarstvo, način i postupak ovlašćivanja te obavljanje tehničkog nadzora propisuje ministar.
(12) Ugovorom o prijenosu ovlaštenja između Ministarstva i priznate organizacije, odnosno ovlaštene organizacije za sigurnosnu zaštitu brodova utvrđuje se opseg, uvjeti, prava i obveze iz ovlaštenja za obavljanje tehničkog nadzora i izdavanje brodskih isprava, zapisa i knjiga u skladu s Uredbom (EZ) br. 391/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o zajedničkim pravilima i normama za organizacije koje obavljaju pregled i nadzor brodova (preinačena) (Tekst značajan za EGP) (SL L 131, 28. 5. 2009.).
(13) Sposobnost broda za plovidbu prema odredbama članka 76. ovoga Zakonika provjerava se inspekcijskim nadzorom.
(14) Sposobnost za plovidbu, odnosno uporabu iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka može utvrđivati i Ministarstvo.
83. Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Protupožarna zaštita
84. Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Sredstva za signalizaciju
86. Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Pomorska oprema
88. Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Pregrađivanje
89. Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Prijevoz tereta
91. Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Stabilitet
92. Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Zaštita pri radu i smještaj posade
94. Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, nadvođe
95. Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, sredstva za spašavanje
96. Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, pomagala za navigaciju
98. Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih objekata, baždarenje
105. Pravila za statutarnu certifikaciju brodica i jahti
106. Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, prijevoz tereta
108. Pravilnik o pomorskoj opremi
112. Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Protupožarna zaštita
127. Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Opći propisi
147. Pravila za statutarnu certifikaciju putničkih brodova u nacionalnoj plovidbi
150. Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Sprječavanje onečišćenja
151. Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Radiooprema
Članak 78. (NN 17/19)
(1) Tehnički nadzor obuhvaća:
1. odobrenje tehničke dokumentacije na temelju koje se brod gradi ili preinačuje,
2. tipsko ili pojedinačno odobrenje strojeva, uređaja i opreme namijenjene za ugradnju u brod,
3. nadzor nad izradbom materijala, strojeva, uređaja i opreme namijenjene za ugradnju u brod u radionicama proizvođača,
4. odobrenje proizvođača i uslužnih tvrtki,
5. nadzor nad gradnjom trupa i ugradnjom strojeva, uređaja i opreme u brodogradilištu,
6. ocjenjivanje sustava upravljanja sigurnošću kompanije i broda,
7. verifikaciju sigurnosne zaštite broda
8. ocjenu sukladnosti brodice za sport i razonodu ili jahte duljine do 24 m za vrijeme gradnje kod graditelja,
9. preglede, ocjene i verifikacije postojećih brodova.
(2) Tehnički nadzor sukladno stavku 1. točkama 1., 5. i 6. ovoga članka, na temelju zahtjeva kojeg je prije početka gradnje ili preinake obvezna podnijeti kompanija ili graditelj za brod u gradnji, odnosno za brod na kojem se obavljaju radovi popravka, izmjene, preinake, obnove opreme većeg značaja, promjene namjene, promjene područja plovidbe te povećanja broja putnika, obavlja priznata organizacija.
(3) Tehnički nadzor pomorske opreme u skladu sa stavkom 1. točkama 2. i 3. ovoga članka namijenjene za ugradnju na brodove hrvatske državne pripadnosti koji:
– podliježu odredbama međunarodnih konvencija, obavlja prijavljeno tijelo za ocjenu sukladnosti pomorske opreme,
– ne podliježu međunarodnim konvencijama, obavlja priznata organizacija.
(4) Tehnički nadzor nad izradbom materijala te odobrenje proizvođača i uslužnih tvrtki, u skladu sa stavkom 1. točkama 3. i 4. ovoga članka, obavlja priznata organizacija.
(5) Verifikaciju sigurnosne zaštite broda u skladu sa stavkom 1. točkom 7. ovoga članka obavlja ovlaštena organizacija za sigurnosnu zaštitu brodova.
(6) Ocjenu sukladnosti brodice za sport i razonodu ili jahte duljine do 24 m za vrijeme gradnje kod graditelja obavlja prijavljeno tijelo.
(7) Tehnički nadzor iz stavka 2. ovoga članka i verifikaciju sigurnosne zaštite broda iz stavka 5. ovoga članka može obavljati i Ministarstvo.
Članak 79.
Pregledi, ocjene i verifikacije (u daljnjem tekstu: pregled) postojećih brodova mogu biti: osnovni, redoviti i izvanredni.
Članak 80. (NN 17/19)
Osnovni pregled je obvezan pregled kojem podliježe postojeći brod prije upisa u upisnik brodova.
Članak 81.
Redoviti pregledi su obvezni pregledi kojima podliježe postojeći brod u vremenskim razmacima propisanim Tehničkim pravilima.
Članak 82.
Izvanredni pregled jest obvezan pregled kojem podliježe postojeći brod:
– nakon što pretrpi nesreću ili se utvrde nedostaci koji mogu utjecati na sposobnost broda za plovidbu,
– prigodom popravaka ili obnove dijelova broda,
– prilikom odgode redovitih pregleda u skladu s odredbama Tehničkih pravila,
– kad je brod u raspremi dulje od jedne godine,
– prigodom privremene promjene namjene ili područja plovidbe,
– kad to za određeni brod zahtijevaju odredbe Tehničkih pravila, kao dodatak redovitim pregledima.
Članak 83.
(1) Pregled broda radi utvrđivanja njegove sposobnosti za obavljanje pokusne plovidbe je obvezan pregled kojemu podliježe brod prije polaska na pokusnu plovidbu.
(2) Opseg pregleda treba biti takav da se sa sigurnošću može utvrditi da brod udovoljava posebnim uvjetima propisanim za obavljanje pokusne plovidbe.
(3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se na brod koji za vrijeme pokusne plovidbe vije zastavu Republike Hrvatske ili vije zastavu druge države ako se pokusna plovidba obavlja u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske.
(4) Uvjete i način obavljanja pokusne plovidbe osim uvjeta propisanih Tehničkim pravilima propisuje ministar.
146. Pravilnik o uvjetima i načinu obavljanja pokusne plovidbe
Članak 84.
Opseg i način obavljanja osnovnog pregleda i pregleda radi utvrđivanja sposobnosti za obavljanje pokusne plovidbe kao i vrsta, učestalost, opseg, način obavljanja i mogućnost odgode redovitih pregleda propisani su Tehničkim pravilima.
Članak 85. (NN 17/19)
Stanje broda i njegove opreme kompanija ili vlasnik treba održavati tako da brod u svakom smislu ostane sposoban za plovidbu bez opasnosti za brod, osobe na brodu, teret i okoliš.
Članak 86. (NN 17/19)
Poslije završetka nadzora nad gradnjom ili preinakom broda, ili bilo kojeg pregleda broda, ne smiju se bez prethodne suglasnosti Ministarstva ili priznate organizacije obavljati bilo kakve promjene ili preinake konstrukcije broda, strojnog uređaja, opreme ili drugih dijelova na koje se odnose zahtjevi Tehničkih pravila.
Članak 87.
(1) Ministarstvo može na temelju prijedloga priznate organizacije, brod novoga tipa, brod koji redovito ne obavlja međunarodna putovanja ili brod koji plovi u zaštićenim područjima, a na koji se primjenjuju odredbe međunarodnih ugovora, osloboditi udovoljavanja tim odredbama u slučajevima i uz uvjete predviđene tim ugovorima, ako utvrdi da je brod sposoban za plovidbu u uvjetima oslobađanja.
(2) Ministarstvo može na temelju prijedloga priznate organizacije, brod na koji se ne primjenjuju odredbe međunarodnih ugovora osloboditi udovoljavanja odredbi Tehničkih pravila u slučajevima i uz uvjete predviđene tim pravilima, ako utvrdi da je brod sposoban za plovidbu u uvjetima oslobađanja.
(3) Ministarstvo izdaje svjedodžbe o oslobađanju od obveze udovoljavanja pojedinim odredbama u skladu s ovim člankom Zakonika, vodi evidenciju o svim izdanim svjedodžbama o oslobađanju, te o njima izvještava Međunarodnu pomorsku organizaciju, a kada je to propisano i nadležna tijela Europske unije.
Članak 88. (NN 17/19)
Ako brod koji nije putnički udovoljava zahtjevu Tehničkih pravila za prijevoz putnika u posebnim uvjetima u granicama unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske, Ministarstvo ili priznata organizacija može isti utvrditi sposobnim za privremeni prijevoz putnika u navedenim uvjetima i granicama.
2. Baždarenje brodova
Članak 89. (NN 17/19)
(1) Baždarenje broda obavlja se radi utvrđivanja tonaže broda.
(2) Odredbe članaka 89.a do 93. ovoga Zakonika ne primjenjuju se na brodicu, osim brodice koja se koristi za ribolovne aktivnosti, neovisno o tome koristi li se za osobne potrebe ili za gospodarsku djelatnost, jahtu duljine trupa manjeg od 24 metra u nacionalnoj plovidbi i nepomične odobalne objekte.
Članak 89.a (NN 17/19)
(1) Tonaža broda i jahte duljine trupa jednakog 24 metra ili većeg sastoji se od bruto i neto tonaže.
(2) Tonaža brodica i plutajućeg objekta je bruto tonaža.
Članak 89.b (NN 17/19)
Bruto tonaža je mjera cijele veličine broda, a neto tonaža mjera korisnog kapaciteta broda.
Članak 90. (NN 17/19)
(1) Baždarenje brodova obavlja se prema Tehničkim pravilima.
(2) Baždarenje ribarskog broda i brodice koja se koristi za ribolovne aktivnosti, neovisno o tome koristi li se za osobne potrebe ili za gospodarsku djelatnost obavlja se sukladno Uredbi (EU) 2017/1130 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o definiranju karakteristika ribarskih plovila (SL L 169, 30. 6. 2017.).
Članak 90.a (NN 17/19)
(1) Baždarenje broda u međunarodnoj plovidbi i jahte duljine trupa jednakog 24 metra ili većeg u međunarodnoj plovidbi obavlja priznata organizacija.
(2) Baždarenje broda i jahte u nacionalnoj plovidbi te jahte duljine trupa manjeg od 24 metra u međunarodnoj plovidbi obavlja Hrvatski registar brodova.
(3) Baždarenje brodice obavlja lučka kapetanija, odnosno ispostava lučke kapetanije nadležna za upis u upisnik brodova.
Članak 91. (NN 17/19)
Baždarenju podliježe svaki brod koji se upisuje u hrvatski upisnik brodova koji prethodno nije baždaren sukladno Međunarodnoj konvenciji o baždarenju brodova iz 1969. godine ili Tehničkim pravilima.
Članak 92.
Baždarenje broda obavlja se prije njegova upisa u upisnik brodova.
Članak 93. (NN 17/19)
(1) Ponovno baždarenje broda obavlja se:
1) ako su poslije baždarenja broda nastale promjene u rasporedu, konstrukciji, kapacitetu, uporabi prostora, broju putnika koji je dopušten da se prevozi brodom, dodijeljenom nadvođu ili dopuštenom gazu broda, zbog kojih se na brodu mijenja njegova tonaža,
2) ako se posumnja u pravilnost već obavljenog baždarenja.
(2) Vlasnik podnosi zahtjev za ponovno baždarenje hrvatskog broda prije završetka radova na preinaci kojima se mijenja bruto ili neto tonaža broda ili nakon dolaska broda u prvu hrvatsku luku ako se radovi na preinaci broda izvode u inozemstvu, a brod nije baždaren u inozemstvu.
Članak 93.a (NN 17/19)
(1) Za troškove obavljenog tehničkog nadzora iz članka 78. ovoga Zakonika, odnosno troškove obavljenog baždarenja iz članka 90.a ovoga Zakonika plaća se naknada.
(2) Ministar će pravilnikom propisati visinu naknade iz stavka 1. ovoga članka za troškove tehničkog nadzora, odnosno baždarenja brodice.
(3) Visinu naknade iz stavka 1. ovoga članka za troškove tehničkog nadzora, odnosno baždarenja jahte duljine trupa manjeg od 24 metra u međunarodnoj plovidbi, jahte i broda u nacionalnoj plovidbi određuje Hrvatski registar brodova uz suglasnost Ministarstva.
(4) Visinu naknade iz stavka 1. ovoga članka za troškove ocjene sukladnosti pomorske opreme i ocjenu sukladnosti za vrijeme gradnje brodice za sport i razonodu ili jahte duljine do 24 m određuje prijavljeno tijelo.
(5) Visinu naknade iz stavka 1. ovoga članka za troškove verifikacije sigurnosne zaštite broda određuje ovlaštena organizacija za sigurnosnu zaštitu brodova.
(6) Visinu naknade iz stavka 1. ovoga članka za troškove tehničkog nadzora iz članka 78. ovoga Zakonika, osim tehničkog nadzora iz stavaka 2. do 5. ovoga članka, odnosno baždarenja iz članka 90.a stavka 1. ovoga Zakonika određuje priznata organizacija.
136. Pravilnik o visini naknade za obavljanje tehničkog nadzora i baždarenja brodica
3. Brodske isprave, zapisi i knjige
Članak 94. (NN 17/19)
(1) Brodske isprave, zapisi i knjige koje brod mora imati sukladno odredbama ovoga Zakonika služe kao dokaz o identitetu, sposobnosti za plovidbu i ostalim svojstvima broda.
(2) U brodske zapise i knjige, koje brod mora voditi, unose se podaci o važnijim događajima na brodu i obavljenim radnjama na brodu.
(3) Ministar Tehničkim pravilima propisuje sadržaj, obrasce, način vođenja isprava, zapisa i knjiga, kao i oblik, rokove valjanosti, uvjete produljenja valjanosti, prestanak valjanosti, suspenziju ili povlačenje brodskih isprava, zapisa i knjiga.
Članak 95. (NN 17/19)
(1) Brodske isprave, zapisi i knjige propisane ovim Zakonikom moraju biti napisane na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu osim brodskog dnevnika i dnevnika stroja koji se na brodovima u međunarodnoj plovidbi mogu voditi na engleskom jeziku.
(2) Brodske isprave, zapisi i knjige izdane na temelju odredbi međunarodnih ugovora moraju uključivati i prijevod na engleskom jeziku, ako se to traži odredbama tih ugovora.
(3) Brodske isprave, zapisi i knjige propisane ovim Zakonikom mogu se voditi u pisanom ili elektroničkom obliku.
Članak 96.
Brodske isprave, zapisi i knjige propisane ovim Zakonikom i propisima donesenim temeljem ovoga Zakonika moraju se nalaziti na brodu i uvijek biti dostupne u svrhu provjere.
Članak 97. (NN 17/19)
(1) Brodu upisanom u upisnik brodova izdaje se upisni list.
(2) Upisnim listom dokazuje se hrvatska državna pripadnost broda.
(3) U slučaju nepodudaranja sadržaja upisnog lista sa sadržajem upisnika brodova važi ono što je upisano u upisniku brodova.
Članak 98. (NN 17/19)
Brisan.
Članak 99. (NN 17/19)
(1) Privremeni upisni list izdaje se brodu kada još nisu ispunjeni uvjeti za upis, brodu nabavljenom u inozemstvu koji još nema upisni list, brodu koji je u inozemstvu, a izgubljen mu je upisni list, te brodu u gradnji, kada još nisu ispunjeni uvjeti za upis u upisnik kao brod.
(2) Brod i brod u gradnji koji još nije upisan u hrvatski upisnik brodova stječe privremenim upisnim listom hrvatsku državnu pripadnost i pravo i dužnost vijati zastavu Republike Hrvatske.
(3) Privremeni upisni list važi najdulje tri mjeseca od njegova izdavanja.
(4) Privremeni upisni list izdaje nadležna lučka kapetanija iz članka 254. ovoga Zakonika.
Članak 100. (NN 17/19)
Brisan.
Članak 101. (NN 17/19)
Brisan.
Brisan.
Članak 103. (NN 17/19)
Brisan.
Članak 104. (NN 17/19)
Brisan.
Članak 105. (NN 17/19)
Brisan.
Članak 106. (NN 17/19)
Brisan.
Članak 107. (NN 17/19)
Brisan.
Članak 108. (NN 17/19)
Brisan.
Članak 109. (NN 17/19)
Brisan.
Članak 109.a (NN 26/15)
Brisan.
Članak 110.
Brisan.
Članak 111. (NN 17/19)
Brisan.
Članak 112. (NN 17/19)
Brisan
Članak 113. (NN 17/19)
Brisan.
Članak 114. (NN 17/19)
Brisan.
Članak 115. (NN 17/19)
Brisan.
Članak 116. (NN 17/19)
Brisan.
Članak 117. (NN 17/19)
Brisan.
Članak 118. (NN 17/19)
Brisan.
Članak 119. (NN 17/19)
Brisan.
Članak 120. (NN 17/19)
Brisan.
Članak 121. (NN 17/19)
Brisan.
Članak 122. (NN 17/19)
Brisan.
Članak 123. (NN 17/19)
Brisan.
Članak 124. (NN 17/19)
Brisan.
GLAVA VII.a RASPREMA
Članak 124.a (NN 17/19)
(1) U smislu odredbi ove glave Zakonika pomorski objekt je pomorski objekt hrvatske državne pripadnosti ili pomorski objekt koji vije zastavu države članice Europske unije, koji se nalazi u unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske.
(2) Odredbe ove glave Zakonika primjenjuju se na sve pomorske objekte, osim na brodice i jahte.
Članak 124.b (NN 17/19)
(1) Vlasnik ili brodar dužan je podnijeti zahtjev i ishoditi rješenje o raspremi za pomorski objekt koji privremeno povlači iz plovidbe, odnosno uporabe.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, vlasnik ili brodar pomorskog objekta duljine do 24 metra nije dužan ishoditi rješenje o raspremi ako su kumulativno ispunjeni sljedeći uvjeti:
a) ako je razdoblje raspreme kraće od 60 dana,
b) ako pomorski objekt zadržava sposobnost za plovidbu u smislu članka 76. stavka 1. ovoga Zakonika, za cijelo vrijeme trajanja raspreme,
c) ako pomorski objekt nema ukrcani teret i/ili putnike,
d) ako je pomorski objekt sigurno privezan u lučkom području,
e) ako je vlasnik ili brodar o datumu početka raspreme i očekivanom trajanju raspreme koje je kraće od 60 dana prethodno obavijestio nadležnu lučku kapetaniju na čijem području je pomorski objekt privezan.
(3) U raspremu se ne može staviti pomorski objekt koji prilikom podnošenja zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka nema sposobnost za plovidbu u smislu članka 76. stavka 1. ovoga Zakonika, kao niti podrtina pomorskog objekta.
Članak 124.c (NN 17/19)
Za vrijeme trajanja raspreme pomorski objekt ne mora biti sposoban za plovidbu i nije dužan udovoljavati odredbama dijela trećeg glave pete i članka 130. ovoga Zakonika, osim ako je ovim Zakonikom drugačije propisano.
Članak 124.č (NN 17/19)
(1) Za vrijeme trajanja raspreme pomorski objekt mora udovoljavati uvjetima raspreme koje rješenjem o raspremi iz članka 124.dž stavka 4. ovoga Zakonika utvrđuje nadležna lučka kapetanija.
(2) Osim uvjeta iz stavka 1. ovoga članka pomorski objekt mora udovoljavati i tehničkim uvjetima raspreme u pogledu valjanosti brodskih isprava, uvjeta uspostave njihove ponovne valjanosti, uvjeta integriteta trupa i konstrukcije, sustava kaljuže, protupožarne zaštite i brodskih postrojenja, uređaja i opreme koja tijekom raspreme ostaje u radu, redovitih i izvanrednih pregleda te obnovnih pregleda tijekom raspreme.
(3) Pomorski objekti koji nisu stariji od 25 godina, a koji se stavljaju u raspremu na razdoblje kraće od dvije godine ne podliježu redovitim tehničkim pregledima za vrijeme trajanja raspreme.
(4) Pomorski objekti stariji od 25 godina podliježu redovitim pregledima za vrijeme trajanja raspreme.
(5) Provjeru udovoljavanja tehničkim uvjetima raspreme za brodove u nacionalnoj plovidbi utvrđuje Hrvatski registar brodova, a za brodove u međunarodnoj plovidbi priznata organizacija obavljanjem tehničkog nadzora u skladu s odredbama Tehničkih pravila.
(6) Odredbe ovoga članka primjenjuju se na pomorske objekte hrvatske državne pripadnosti i kada se nalaze izvan unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske.
(7) Ako za vrijeme trajanja raspreme nadležna lučka kapetanija inspekcijskim nadzorom utvrdi da pomorski objekt ne udovoljava utvrđenim uvjetima raspreme, donijet će rješenje o prestanku raspreme.
(8) Ministar će Tehničkim pravilima detaljnije propisati tehničke uvjete iz stavka 2. ovoga članka s obzirom na vrstu i starost pomorskog objekta, valjanost brodskih isprava, kao i uvjete za uspostavu njihove ponovne valjanosti te valjanost brodskih knjiga i zapisa u vrijeme podnošenja zahtjeva za raspremu, način i uvjete obavljanja redovitih i izvanrednih pregleda, kao i obnovnih pregleda i druge uvjete s obzirom na trajanje i mjesto raspreme.
Članak 124.ć (NN 17/19)
Pomorski objekt može boraviti u raspremi u lučkom području uz suglasnost tijela koje upravlja lukom ili na nekom drugom mjestu izvan luke uz odobrenje nadležne lučke kapetanije.
Članak 124.d (NN 17/19)
(1) Pomorski objekt u raspremi mora imati određeni broj članova posade u straži, odnosno nadzornika ili organiziranu službu za obilazak i pregled pomorskog objekta.
(2) Uz odobrenje nadležne lučke kapetanije, osobe ili služba iz stavka 1. ovoga članka mogu čuvati više pomorskih objekata.
(3) Broj i sastav osoba, odnosno službe iz stavka 1. ovoga članka te stupanj njihove stručne osposobljenosti utvrđuje nadležna lučka kapetanija na prijedlog vlasnika ili brodara.
(4) Vlasnik, brodar i zapovjednik pomorskog objekta dužni su osigurati ispunjavanje uvjeta iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
Članak 124.dž (NN 17/19)
(1) Zahtjev za raspremu podnosi vlasnik ili brodar, a podnosi se lučkoj kapetaniji na čijem području će pomorski objekt boraviti u raspremi.
(2) Zahtjev za raspremu sadrži podatke o nazivu vlasnika ili brodara, njegov osobni identifikacijski broj, sjedište i adresu te oznaku pomorskog objekta koji se stavlja u raspremu, kao i razdoblje za koje se traži rasprema.
(3) Uz zahtjev za raspremu iz stavka 1. ovoga članka, vlasnik ili brodar dužan je priložiti plan raspreme koji sadrži sve elemente iz stavka 4. ovoga članka i suglasnost nadležnog tijela koje upravlja lukom u skladu s odredbom članka 124.ć ovoga Zakonika.
(4) Lučka kapetanija rješenjem odlučuje o zahtjevu za raspremu i utvrđuje:
a) vrijeme trajanja raspreme,
b) mjesto raspreme iz članka 124.ć ovoga Zakonika,
c) broj i sastav osoba ili službe iz članka 124.d ovoga Zakonika,
d) mjere sigurnosti i zaštite okoliša od onečišćenja,
e) uvjete premještaja na drugo mjesto raspreme,
f) udovoljavanje tehničkim uvjetima raspreme.
(5) Za pomorski objekt koji se stavlja u raspremu u trajanju do najviše osam mjeseci ili za pomorski objekt koji će prema izjavi vlasnika ili brodara danoj u zahtjevu za raspremu, tijekom trajanja raspreme udovoljavati odredbama članka 76. stavka 1. ovoga Zakonika, nadležna lučka kapetanija rješenjem će utvrditi uvjete raspreme iz stavka 4. ovoga članka.
(6) Uvjete raspreme iz stavka 4. podstavka f) ovoga članka lučka kapetanija utvrđuje temeljem Tehničkih uvjeta raspreme iz članka 124.č ovoga Zakonika.
(7) Žalba protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
Članak 124.đ (NN 17/19)
(1) Rasprema počinje teći s danom izvršnosti rješenja kojim se pomorski objekt stavlja u raspremu, a prestaje protekom vremena koje je tim rješenjem određeno kao vrijeme trajanja raspreme ili s danom donošenja rješenja o prestanku raspreme, osim ako je ovim Zakonikom drugačije propisano.
(2) Vlasnik ili brodar pomorskog objekta dužan je odmah obavijestiti nadležnu lučku kapetaniju i Hrvatski registar brodova ili priznatu organizaciju ako pomorski objekt za vrijeme trajanja raspreme prestane udovoljavati uvjetima rješenja o raspremi iz članka 124.dž ovoga Zakonika.
(3) Rasprema prestaje i bez donošenja posebnog rješenja o prestanku raspreme, u trenutku kada stanje pomorskog objekta u raspremi postane takvo da ometa ili ugrožava sigurnost plovidbe, morski okoliš, obalu ili povezane interese utvrđene člankom 840.a stavkom 5. ovoga Zakonika.
(4) Na pomorske objekte iz stavka 3. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakonika kojima se uređuje obvezno uklanjanje podrtina.
Članak 124.e (NN 17/19)
(1) Pomorski objekt ne smije za vrijeme raspreme, bez prethodne dozvole nadležne lučke kapetanije, isploviti ili napustiti svoje mjesto raspreme.
(2) Nadležna lučka kapetanija dozvolit će isplovljenje, odnosno napuštanje mjesta raspreme samo ako prethodno, temeljem provedenog izvanrednog pregleda, utvrdi njegovu sposobnost za plovidbu ili uporabu, osim u slučaju njegova premještaja na drugo mjesto raspreme ili odlaska u brodogradilište, kada će rješenjem utvrditi uvjete sigurnosti plovidbe tog premještaja ili odlaska u brodogradilište.
Članak 124.f (NN 17/19)
Ministar pravilnikom propisuje način i detaljnije uvjete pod kojima se pomorski objekt može staviti u raspremu i kojima mora udovoljavati za vrijeme trajanja raspreme, uvjete kojima mora udovoljavati mjesto raspreme, detaljnije uvjete broja i stručne osposobljenosti članova posade u straži, odnosno nadzornika, uvjete kojima treba udovoljavati organizirana služba za obilazak i pregled pomorskog objekta i uvjete u pogledu mjera sigurnosti i zaštite okoliša od onečišćenja pomorskog objekta u raspremi.
145. Pravilnik o raspremi pomorskih objekata
Glava VIII. POSADA BRODA
1. Zajedničke odredbe
Članak 125. (NN 17/19)
(1) Posadu broda čine zapovjednik i druge osobe ukrcane za obavljanje poslova na brodu i upisane u popis posade.
(2) Stručni radnik jest član posade broda koji nema zaduženja u pogledu sigurnosti plovidbe broda uključujući učenike i studente na praksi te vježbenike palube, stroja i elektrotehnike.
(3) Prilikom ukrcaja na brod u međunarodnoj plovidbi član posade broda, osim učenika i studenata na praksi koji ne ostvaruju nikakve primitke po toj osnovi, mora imati zaključen ugovor o radu u pisanom obliku.
(4) Odredbe ove Glave Zakonika na odgovarajući se način primjenjuju i na članove posada jahti, te plutajućih i nepomičnih odobalnih objekata.
(5) Radni, životni i socijalni uvjeti pomoraca uređuju se kolektivnim ugovorom.
(6) Propis kojim se detaljno uređuje način primjene Međunarodne konvencije o radu pomoraca iz 2006. godine donosi ministar.
(7) Odredbe ovoga Zakonika, međunarodnih ugovora, koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom Republike Hrvatske te objavljeni, te kolektivnih ugovora, koje uređuju radnopravne odnose za pomorce u međunarodnoj plovidbi, imaju prednost pred odredbama Zakona o radu.
111. Pravilnik o primjeni Konvencije o radu pomoraca iz 2006. godine
Članak 125. a (NN 17/19)
(1) Posredovanje pri zapošljavanju pomoraca na brodovima hrvatske i strane državne pripadnosti obavlja Hrvatski zavod za zapošljavanje.
(2) Posredovanje pri zapošljavanju pomoraca na brodovima hrvatske i strane državne pripadnosti mogu obavljati i posrednici pri zapošljavanju pomoraca kao pravne osobe koje ispunjavaju uvjete propisane posebnim propisom i kojima je Ministarstvo izdalo dopusnicu.
(3) Protiv rješenja kojim se odlučuje o izdavanju dopusnice iz stavka 2. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
(4) Uvjete koje moraju ispunjavati pravne osobe koje obavljaju posredovanje pri zapošljavanju pomoraca, kao i postupak i način njihovog ovlašćivanja te provođenje nadzora nad njihovim radom propisat će ministar uz suglasnost ministra nadležnog za rad, nakon savjetovanja s organizacijama koje predstavljaju brodare i pomorce.
157. Pravilnik o posredovanju pri zapošljavanju pomoraca i/ili brodaraca
Članak 126. (NN 17/19)
(1) U smislu odredaba članka 127., 128., 129. i 129.a ovoga Zakonika brod u međunarodnoj plovidbi je brod koji plovi iz hrvatske u stranu luku i obrnuto ili između stranih luka ili plovi na otvorenom moru ili u teritorijalnim vodama stranih država radi pružanja usluga vezanih uz djelatnosti na pučini kao što su istraživanje i iskorištavanje energenata i sl.
(2) U smislu odredaba članaka 127., 128., 129. i 129.a ovoga Zakonika jahta u međunarodnoj plovidbi je jahta bez obzira na državnu pripadnost, sa stalno ukrcanom posadom koja tijekom 365 uzastopnih dana u najmanje 50% od broja obavljenih putovanja plovi iz hrvatske u stranu luku i obrnuto ili između stranih luka ili plovi na otvorenom moru ili u teritorijalnim vodama stranih država.
Članak 127. (NN 17/19)
(1) Poslodavac može s članom posade broda u međunarodnoj plovidbi sklopiti više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme na temelju kojih se zasniva radni odnos na istim poslovima za neprekinuto razdoblje dulje od razdoblja utvrđenog općim propisima o radu.
(2) Članu posade broda u međunarodnoj plovidbi, bez obzira na državnu pripadnost broda, može se u stranim sredstvima plaćanja isplaćivati plaća i druga primanja koja potražuje na temelju ugovora o radu i/ili kolektivnog ugovora za pomorce ili izvanugovorno.
(3) Ministarstvo može sudjelovati u pokriću troškova plaća i doprinosa vježbenika tijekom trajanja vježbeničke službe.
(4) Uvjete za utvrđivanje prava na pokriće troškova iz stavka 3. ovoga članka ministar propisuje pravilnikom.
129. Pravilnik o pokriću troškova plaća i doprinosa vježbenika
Članak 128. (NN 17/19)
(1) Član posade broda u međunarodnoj plovidbi bez obzira na državnu pripadnost broda, koji u Republici Hrvatskoj ima prebivalište, odnosno uobičajeno boravište (rezident), jest obveznik poreza na dohodak od nesamostalnog rada prema primicima ostvarenima po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi osim ako je plovio 183 dana ili više dana u godini za koju se utvrđuje obveza poreza na dohodak. Vrijeme od 183 dana ne mora biti povezano.
(2) Za postizanje potrebnih 183 dana iz stavka 1. ovoga članka za godinu za koju se utvrđuje obveza poreza na dohodak, uračunavaju se dani plovidbe, dani provedeni na putu od mjesta prebivališta do mjesta ukrcaja na brod, dani potrebni za povratno putovanje, dani liječenja zbog bolesti ili povrede nastale na putu za ukrcaj, na brodu ili na povratku ili dani liječenja zbog bolesti ili povrede nastale nakon iskrcaja ili prije ukrcaja koje bi onemogućile ishođenje uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti za plovidbu i dani provedeni na stručnoj izobrazbi u inozemstvu ili tuzemstvu kao i dani do isteka ugovora o radu koji su neostvareni zbog napuštanja člana posade od strane brodara ili prestanka ugovora o radu zbog poslovno uvjetovanih razloga. U slučaju otmice i zatočeništva, umirovljenja ili smrti člana posade u poreznoj godini, držat će se da je ostvaren uvjet plovidbe od 183 dana za tu poreznu godinu.
(3) Danima iz stavka 2. ovoga članka mogu se pribrojiti dani plovidbe, dani provedeni na putu od mjesta prebivališta do mjesta ukrcaja na brod, dani potrebni za povratno putovanje, dani liječenja zbog bolesti ili povrede nastale na putu za ukrcaj, na brodu ili na povratku, dani liječenja zbog bolesti ili povrede nastale nakon iskrcaja ili prije ukrcaja koje bi onemogućile ishođenje uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti za plovidbu, dani provedeni na stručnoj izobrazbi u inozemstvu ili tuzemstvu kao i dani do isteka ugovora o radu koji su neostvareni, zbog napuštanja člana posade od strane brodara ili prestanka ugovora o radu zbog poslovno uvjetovanih razloga, koji u prethodnoj godini nisu uračunani u 183 dana.
(4) Član posade broda iz stavka 1. ovoga članka nema obvezu obračuna i plaćanja predujma poreza na dohodak prema primicima ostvarenima po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi ostvarenima tijekom godine, a obvezan je podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak, sukladno odredbama propisa o porezu na dohodak, bez obzira na broj ostvarenih dana sukladno stavcima 2. i 3. ovoga članka.
(5) U godišnjoj prijavi poreza na dohodak, pored ostalih ostvarenih primitaka oporezivih porezom na dohodak u Republici Hrvatskoj, član posade broda iz stavka 1. ovoga članka posebno iskazuje i primitke ostvarene po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi oporezive porezom na dohodak, uključujući i pomorski dodatak bez obzira na to je li svota pomorskog dodatka posebno iskazana od strane isplatitelja primitka ili nije.
(6) Uz godišnju prijavu poreza na dohodak član posade broda iz stavka 1. ovoga članka dužan je priložiti izvadak iz pomorske knjižice, odnosno dozvole za ukrcanje, kao dokaz o broju dana provedenih na brodu u međunarodnoj plovidbi tijekom poreznog razdoblja, te obračunati svotu primitka na koji se ne plaća porez na dohodak – pomorskog dodatka za svaki dan proveden na brodu u međunarodnoj plovidbi tijekom tog razdoblja.
(7) Članu posade broda iz stavka 1. ovoga članka priznaju se, kao porezno priznati izdatak, i tijekom poreznog razdoblja uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja sukladno odredbama članka 129. ovoga Zakonika.
(8) Zbroj iznosa pomorskog dodatka obračunatog prema stavku 6. i iznosa uplaćenih doprinosa prema stavku 7. ovoga članka može iznositi najviše do iznosa ukupnih primitaka ostvarenih po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi prema stavku 5. ovoga članka. Razlika između primitaka umanjenih za pomorski dodatak i izdataka za doprinose jest dohodak od nesamostalnog rada prema kojemu se, ovisno o broju ostvarenih dana sukladno odredbi stavaka 2. i 3. ovoga članka, utvrđuje ili se ne utvrđuje obveza poreza na dohodak.
(9) Na obvezu poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak prema primitku člana posade iz stavka 1. ovoga članka, te način utvrđivanja, rokove plaćanja, obračun zatezne kamate ako se obveza ne uplati u propisanom roku, zastaru prava na utvrđivanje i naplatu poreza, povrat više uplaćenog poreza ili poreza plaćenog bez pravne osnove, vođenje drugostupanjskog i prekršajnog postupka te druga pitanja vezana uz porez na dohodak koja nisu uređena ovim Zakonikom primjenjuju se propisi koji uređuju oporezivanje dohotka kao i opći porezni propisi.
(10) Poslodavac nema obvezu obračunavanja niti plaćanja predujma poreza na dohodak prema plaći koju isplaćuje za rad članu posade broda u međunarodnoj plovidbi.
(11) Visinu pomorskog dodatka člana posade broda iz stavka 1. ovoga članka, način iskazivanja podataka o oporezivim primicima i primicima na koje se ne plaća porez na dohodak (pomorski dodatak), te porezno priznatim izdacima i način dokazivanja broja dana u plovidbi, propisuje ministar nadležan za poslove financija, uz prethodno mišljenje ministra.
(12) Stručni radnik koji je kao vježbenik palube, stroja ili elektrotehnike ukrcan na brod u međunarodnoj plovidbi bez obzira na državnu pripadnost broda, u razdoblju ne duljem od 183 dana u godini za koju se utvrđuje obveza poreza na dohodak, nije obvezan primitke ostvarene po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi obračunati u godišnju poreznu prijavu poreza na dohodak, sukladno odredbama propisa o porezu na dohodak.
Članak 128.a (NN 17/19)
(1) Član posade jahte bez obzira na državnu pripadnost jahte, koji u Republici Hrvatskoj ima prebivalište, odnosno uobičajeno boravište (rezident), jest obveznik poreza na dohodak od nesamostalnog rada prema primicima ostvarenima po osnovi rada na jahti osim prema primicima ostvarenima po osnovi rada na jahti u međunarodnoj plovidbi iz članka 126. ovoga Zakonika.
(2) Na prava i obveze člana posade jahte iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe ovoga Zakonika koje se odnose na člana posade broda u međunarodnoj plovidbi.
Članak 129. (NN 26/15)
(1) Član posade broda u međunarodnoj plovidbi, bez obzira na državnu pripadnost broda, obvezno je osigurana osoba u obveznom mirovinskom osiguranju ako u Republici Hrvatskoj ima prebivalište, odnosno uobičajeno boravište (rezident), a u obveznom zdravstvenom osiguranju te zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu ako u Republici Hrvatskoj ima prebivalište ili odobreni stalni boravak, ako drukčije nije uređeno međudržavnim ugovorom o socijalnom osiguranju ili Uredbom (EZ) br. 883/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti (tekst značajan za EGP i Švicarsku).
(2) Prijavu i odjavu na obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje člana posade broda iz stavka 1. ovoga članka čiji je poslodavac, brodar ili kompanija domaća pravna osoba podnosi poslodavac, brodar ili kompanija.
(3) Prijavu i odjavu na obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje člana posade broda iz stavka 1. ovoga članka čiji je poslodavac, brodar i kompanija strana pravna osoba podnosi nadležna lučka kapetanija.
(4) Lučka kapetanija neće izvršiti prijavu iz stavka 3. ovoga članka ako član posade iz stavka 1. ovoga članka podnese lučkoj kapetaniji dokaz da je obvezno osiguran kod stranog nositelja socijalnog osiguranja države s kojom Republika Hrvatska ima sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju.
(5) Posrednik pri zapošljavanju pomoraca iz stavka 2. članka 125. a ovoga Zakonika, kao i pomorac koji se samostalno zapošljava kod stranog poslodavca ili se zapošljava kod stranog poslodavca putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, dužan je podnijeti nadležnoj lučkoj kapetaniji sve podatke potrebne za podnošenje prijave i odjave na obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje.
(6) Početkom osiguranja člana posade broda iz stavka 1. ovoga članka smatra se dan ukrcaja na brod, a prestankom osiguranja dan iskrcaja s broda, prema evidenciji iz pomorske knjižice.
(7) Iznimno od odredbe stavka 6. ovoga članka član posade broda iz stavka 1. ovoga članka koji lučkoj kapetaniji podnese dokaz da je njegov ugovor o radu sklopljen na razdoblje duže od razdoblja ukrcaja na brodu ostaje osiguran do dana prestanka njegovog ugovora o radu.
(8) Postupak i način prijave iz stavka 3. ovoga članka koju provodi lučka kapetanija, kao i uvjete, sadržaj i način podnošenja podataka potrebnih za prijavu i odjavu iz stavka 5. ovoga članka propisat će ministar.
(9) Član posade broda iz stavka 1. ovoga članka obveznik je doprinosa i plaćanja doprinosa za obvezna osiguranja prema mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa koju propisuje i objavljuje ministar. Visina mjesečne osnovice za obračun doprinosa utvrđuje se prema plaći koju bi član posade broda ostvario za iste odnosno slične poslove na brodu u nacionalnoj plovidbi.
(10) Obvezu te vrstu doprinosa i mjesečne iznose doprinosa za uplatu utvrđuje Porezna uprava rješenjem na način uređen propisima o doprinosima za obvezna osiguranja, a na obvezu plaćanja doprinosa te obračun zatezne kamate ako se obveza ne uplati u propisanom roku, zastaru prava na utvrđivanje i naplatu doprinosa, povrat više uplaćenih doprinosa ili doprinosa plaćenih bez pravne osnove, vođenje drugostupanjskog i prekršajnog postupka te druga pitanja vezana uz doprinose koja nisu uređena ovim Zakonikom primjenjuju se propisi koji uređuju doprinose za obvezna osiguranja kao i opći porezni propisi.
(11) Poslodavac nije obvezan obračunavati niti plaćati doprinose prema plaći koju isplaćuje za rad članu posade broda iz stavka 1. ovoga članka niti prema propisanoj osnovici iz stavka 8. ovoga Zakonika.
Članak 129.a
(1) Članu posade broda, bez obzira na državnu pripadnost i vrstu broda te bez obzira na svojstva ukrcaja na brodu, svakih 12 mjeseci provedenih na ukrcaju kao član posade broda u međunarodnoj plovidbi i nacionalnoj plovidbi, računa se u staž osiguranja kao 15 mjeseci.
(2) Osiguraniku – članu posade broda, dobna granica za stjecanje prava na starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju je 60 godina, uz uvjet da je ostvario najmanje 15 godina staža osiguranja na ukrcaju kao član posade broda u međunarodnoj plovidbi i nacionalnoj plovidbi.
(3) Član posade broda u međunarodnoj plovidbi obveznik je dodatnog doprinosa i plaćanja doprinosa za staž osiguranja s povećanim trajanjem prema mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa za obvezna osiguranja koju propisuje i objavljuje ministar i to:
– dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje za staž osiguranja s povećanim trajanjem,
– dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja s povećanim trajanjem (za osiguranika tog osiguranja).
(4) Članu posade iz stavka 3. ovoga članka, stopa dodatnog doprinosa za staž osiguranja s povećanim trajanjem iz stavka 1. ovoga članka računa se sukladno odgovarajućoj stopi povećanja staža osiguranja primjenom općeg zakona kojim su uređeni doprinosi.
(5) Članu posade iz stavka 3. ovoga članka, dodatni doprinos za staž osiguranja s povećanim trajanjem obračunava i naplaćuje Porezna uprava na način propisan člankom 129. stavkom 9. ovoga Zakona.
(6) Članu posade iz stavka 3. ovoga članka, staž osiguranja s povećanim trajanjem računat će se u postupku ostvarivanja prava na mirovinu na temelju potvrde Porezne uprave da je dodatni doprinos za staž osiguranja s povećanim trajanjem u cijelosti uplaćen.
(7) Za člana posade broda u nacionalnoj plovidbi, obveznik dodatnog doprinosa te obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa za staž osiguranja s povećanim trajanjem je poslodavac, sukladno općem zakonu kojim su uređeni doprinosi i to:
– dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje za staž osiguranja s povećanim trajanjem,
– dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja s povećanim trajanjem (za osiguranika tog osiguranja).
(8) Za sva pitanja koja nisu uređena ovim Zakonom, a odnose se na staž osiguranja s povećanim trajanjem člana posade broda, na odgovarajući način se primjenjuju odredbe općeg zakona kojim su uređeni doprinosi i općeg zakona kojim je uređeno mirovinsko osiguranje.
Članak 129.b (NN 17/19)
(1) Na pomorca koji kao član posade broda plovi u nacionalnoj plovidbi, zaposlenog kod tuzemnog poslodavca, a za kojeg tuzemni poslodavac obračunava i uplaćuje tijekom godine doprinose, porez na dohodak i prirez, ne odnose se odredbe članka 128. stavaka 4. do 11., članka 129. stavaka 7. do 11. te članka 129.a stavka 3. ovoga Zakonika ako brod tijekom kalendarske godine povremeno plovi u međunarodnim vodama, a radi obavljanja brodskog pothvata.
(2) Odredbe članka 129.a stavka 7. ovoga Zakonika odnose se i na pomorce iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 130.
(1) Za obavljanje poslova kojima se osigurava plovidba brod mora imati propisani broj članova posade s odgovarajućim valjanim svjedodžbama o osposobljenosti i dopunskoj osposobljenosti.
(2) Najmanji broj članova posade potreban za sigurnu plovidbu koji moraju imati brodovi hrvatske državne pripadnosti propisat će ministar.
77. Pravilnik o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca
Članak 131. (NN 17/19)
(1) Član posade broda koji obavlja poslove u pogledu sigurne plovidbe broda može biti osoba koja ima odgovarajuću životnu dob, koja je stekla odgovarajuće zvanje i koja za obavljanje poslova tog zvanja na brodu ima odgovarajuću svjedodžbu o osposobljenosti.
(2) Zvanja članova posade brodova stječu se položenim odgovarajućim ispitom za određeno zvanje.
(3) Osim svjedodžbi o osposobljenosti, za obavljanje poslova odgovarajućeg zvanja iz stavka 1. ovoga članka, članovi posade mogu stjecati i svjedodžbe o dopunskoj osposobljenosti.
(4) Svjedodžbe o dopunskoj osposobljenosti iz stavka 3. ovoga članka stječu se redovitom naobrazbom ili položenim odgovarajućim ispitom.
(5) Uvjeti za stjecanje i obnovu svjedodžbi o osposobljenosti temeljem plovidbene službe ostvarene na ratnim brodovima Hrvatske ratne mornarice i brodovima Obalne straže utvrđuju se primjenom načela Međunarodne konvencije o standardima izobrazbe, izdavanju svjedodžbi i držanju straže pomoraca, 1978., kako je izmijenjena i dopunjena.
(6) Svjedodžbu o osposobljenosti za obavljanje poslova na brodu može se izdati samo osobi koja je tjelesno i duševno sposobna obavljati poslove na brodu, te nije ovisna o opojnim drogama i alkoholu, što se utvrđuje liječničkim pregledom i provjerava periodičnim liječničkim pregledom.
(7) Zdravstvene preglede članova posade broda mogu obavljati samo one zdravstvene ustanove ili ordinacije koje posjeduju ovlaštenje za obavljanje liječničkih pregleda članova posade.
(8) Svaka ovlaštena zdravstvena ustanova ili ordinacija mora uvesti i održavati sustav upravljanja kvalitetom kojim je obuhvaćeno obavljanje liječničkih pregleda članova posade brodova, brodica i jahti i koji mora biti ocijenjen od nezavisne certifikacijske ustanove.
(9) Način, uvjeti, opseg i sadržaj utvrđivanja zdravstvene sposobnosti članova posade pomorskih objekata utvrđuje ministar nadležan za poslove zdravstva uz suglasnost ministra.
Članak 131.a (NN 17/19)
(1) Ministarstvo ili lučka kapetanija će u obnovljenom postupku donijeti rješenje kojim se poništava rješenje te pomorcu oduzima svjedodžba o osposobljenosti ako u trenutku donošenja rješenja koje se poništava:
1. pomorac ne ispunjava uvjete godina života za stjecanje svjedodžbe o osposobljenosti ili dopunskoj osposobljenosti,
2. pomorac stekne svjedodžbu o osposobljenosti na temelju krivotvorenih ili neistinitih isprava potrebnih za stjecanje svjedodžbe o osposobljenosti,
3. pomorac je trajno zdravstveno nesposoban za obavljanje odgovarajućih poslova.
(2) Ako okolnosti iz stavka 1. točke 3. ovoga članka nastupe nakon izdavanja svjedodžbe o osposobljenosti, Ministarstvo ili lučka kapetanija donijet će rješenje o ukidanju rješenja o izdavanju svjedodžbe o osposobljenosti i oduzeti pomorcu svjedodžbu.
(3) Protiv rješenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor..
(1) Izobrazbu pomoraca radi stjecanja svjedodžbi o osposobljenosti iz članka 131. ovoga Zakonika obavljaju pomorska učilišta na temelju rješenja o povjeravanju izobrazbe koje izdaje Ministarstvo.
(2) Obrazovanje pomoraca radi stjecanja svjedodžbi o osposobljenosti iz članka 131. ovoga Zakonika obavlja pomorsko učilište ovlašteno posebnim propisima i uz suglasnost Ministarstva.
(3) U svrhu ishođenja rješenja o povjeravanju izobrazbe iz stavka 1. ovoga članka, odnosno suglasnosti o povjeravanju obrazovanja iz stavka 2. ovoga članka, pomorsko učilište mora ispuniti uvjete za održavanje obrazovanja i/ili izobrazbe u pogledu nastavnika i programa, tehničke opremljenosti te uvedenog i održavanog sustava kvalitete.
(4) Kada je uvjet za stjecanje svjedodžbi o osposobljenosti polaganje odgovarajućeg ispita, isti se polaže pred povjerenstvom Ministarstva odnosno lučke kapetanije imenovanim od strane ministra.
(5) Sve administrativne poslove oko povjeravanja izobrazbe ili izdavanja suglasnosti pomorskim učilištima, izdavanja svjedodžbi o osposobljenosti, poslove u svezi s organizacijom i održavanjem ispita obavlja Ministarstvo ili lučka kapetanija za što im pripada naknada.
(6) Naknadu iz stavka 5. ovoga članka plaćaju pomorska učilišta iz stavaka 1. i 2. ovoga članka odnosno osobe koje polažu ispite iz stavka 5. ovoga članka.
(7) Iznimno, naknadu iz stavka 5. ovoga članka ne plaćaju pomorska učilišta koja se financiraju isključivo iz državnog proračuna ili proračuna jedinica područne (regionalne) samouprave.
(8) Naknada iz stavka 5. ovoga članka prihod je državnog proračuna od kojeg se 50% iznosa koristi namjenski za pokriće troškova održavanja praktičnog dijela ispita i troškova naknade za članove ispitnih povjerenstava.
(9) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i za stjecanje uvjerenja i svjedodžbi o osposobljenosti za upravljanje brodicama i jahtama.
(10) Uvjete i način stjecanja svjedodžbi o osposobljenosti i dopunskoj osposobljenosti pomoraca, uvjete za povjeravanje izobrazbe ili izdavanja suglasnosti pomorskim učilištima za obrazovanje pomoraca, kao i visinu te raspodjelu naknade propisuje ministar pravilnikom.
Članak 133.
Zapovjednik i član posade mora obavljati poslove na brodu, brodici ili jahti, u skladu sa svojim dužnostima propisanim ovim Zakonikom, drugim propisima i pravilima navigacije, te drugim propisima donesenim na temelju ovoga Zakonika iz područja sigurnosti plovidbe, zaštite ljudskih života na moru i zaštite morskog okoliša.
Članak 133.a
(1) Članovi posade broda koji smatraju da su povrijeđena njihova prava vezana za životne i radne uvjete na brodu imaju pravo podnositi usmene i pisane prigovore nadređenom časniku, zapovjedniku broda, vlasniku broda, brodaru, odnosno kompaniji i Ministarstvu.
(2) Ako se prigovor iz stavka 1. ovoga članka podnosi na brodu, prigovor se unosi u brodski dnevnik a podnošenju prigovora mora biti prisutan najmanje još jedan član posade broda kao svjedok.
(3) Vlasnik broda, brodar i kompanija dužni su osigurati da je svakom članu posade broda pri ukrcaju na brod dana preslika postupaka koji se primjenjuju na tom brodu po prigovoru, uključujući informacije o nadležnim tijelima države čiju državnu pripadnost ima brod, te imena članova posade broda koji će im u postupcima po prigovoru pružiti odgovarajuću pomoć
Članak 134.
(1) Zapovjednik, član posade broda, jahte ili brodice ne smije biti pod utjecajem alkohola i/ili opojnih druga i/ili drugih tvari koje mijenjaju stanje svijesti, bolestan ili premoren.
(2) Zapovjednik, član posade broda, jahte ili brodice ne smije tijekom obavljanja dužnosti na brodu, brodici ili jahti imati više od 0,5 g/kg alkohola u krvi.
(3) Zapovjednik, član posade broda, jahte ili brodice dužni su se na traženje inspektora sigurnosti plovidbe lučke kapetanije ili osobe ovlaštene za nadzor sigurnosti plovidbe podvrgnuti ispitivanju pomoću odgovarajućih sredstava i aparata radi provjere imaju li u organizmu više od 0,5 g/kg alkohola u krvi, prisustva droge i/ili drugih psihoaktivnih tvari koje utječu na psihofizičke sposobnosti.
(4) Ako osobe iz stavka 2. ovoga članka odbiju ispitivanje ili se tim ispitivanjem utvrdi da imaju u organizmu nedopuštenu količinu alkohola, droga ili lijekova, inspektor sigurnosti plovidbe lučke kapetanije ili osoba ovlaštena za nadzor sigurnosti plovidbe će narediti obavljanje liječničkog pregled te uzimanje krvi i urina radi analize. Ukoliko osobe odbiju otići na liječnički pregled te na uzimanje krvi i urina radi analize, od nadležnih tijela će se zatražiti njihovo prisilno odvođenje
(5) Ako inspektor sigurnosti plovidbe lučke kapetanije i druga osoba ovlaštena za nadzor sigurnosti plovidbe utvrdi da su nastupile okolnosti iz stavka 1. i 2. ovoga članka, kao mjeru opreza, naložit će zapovjedniku broda, jahte, odnosno voditelju brodice da člana posade broda, jahte ili brodice odmah udalji iz službe na rok ne dulji od 8 dana.
(6) Ako je utvrđeno da je pod utjecajem alkohola ili opojnih droga ili drugih tvari koje mijenjaju stanje svijesti, bolestan ili premoren zapovjednik broda, jahte ili voditelj brodice, inspektor ili druga osoba ovlaštena za nadzor sigurnosti plovidbe, kao mjeru opreza, odmah će udaljiti iz službe zapovjednika broda ili jahte, odnosno voditelja brodice na rok ne dulji od 8 dana i o tome će izvijestiti brodara, odnosno vlasnika brodice.
(7) Ako zbog udaljenja iz službe zapovjednika ili člana posade brod, brodica ili jahta ne udovoljavaju uvjetima o najmanjem broju članova posade za sigurnu plovidbu inspektor sigurnosti plovidbe ili druga ovlaštena osoba će zabraniti isplovljenje broda.
(8) Odredbe stavka 1. – 7. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuje i na članove posade svih drugih pomorskih objekata i peljara.
Članak 135.
(1) Član posade za vrijeme obavljanja straže ne smije napustiti mjesto i prostoriju u kojoj se obavlja straža bez odobrenja dežurnog časnika.
(2) Časnik straže za trajanja straže ne smije napustiti svoje mjesto na straži bez odobrenja zapovjednika.
(3) Način obavljanja poslova iz članka 133. ovoga Zakonika te uvjete, način i druga pitanja u svezi s održavanjem straže članova posade na brodovima propisuje ministar.
Članak 136.
(1) U predjelima gustog prometa, u uvjetima ograničene vidljivosti i u svima ostalim opasnim plovidbenim okolnostima kad se rabi uređaj za automatsko kormilarenje, treba postojati izravna mogućnost da dežurni časnik i kormilar preuzmu kormilarenje broda.
(2) Prebacivanje od automatskog na ručno kormilarenje i obratno treba obaviti osobno dežurni časnik straže na mostu.
Članak 137. (NN 17/19)
(1) Pomorska knjižica jest osobna isprava osobe kojoj je izdana kojom se dokazuje svojstvo u kojemu je član posade ukrcan na brod te trajanje plovidbene službe.
(2) Pomorska knjižica može se izdati i u obliku elektroničke isprave.
(3) Pomorsku knjižicu mora imati:
– državljanin Republike Hrvatske ukrcan kao zapovjednik ili drugi član posade broda hrvatske državne pripadnosti, osim stručnog radnika u nacionalnoj plovidbi,
– državljanin Republike Hrvatske ukrcan kao član posade broda strane državne pripadnosti,
– državljanin Republike Hrvatske ukrcan kao član posade plutajućeg objekta ili nepomičnog odobalnog objekta hrvatske ili strane državne pripadnosti koji je dužan posjedovati odgovarajuće pomorsko zvanje sukladno posebnim propisima,
– državljanin Republike Hrvatske ukrcan kao član posade jahte hrvatske ili strane državne pripadnosti sa stalno ukrcanom posadom koji je dužan posjedovati odgovarajuće pomorsko zvanje sukladno posebnim propisima,
– strani državljanin ili osoba bez državljanstva ukrcana kao član posade na pomorskom objektu hrvatske državne pripadnosti iz ovoga stavka.
(4) Pomorska knjižica izdaje se osobi koja je:
– navršila 16 godina života i
– tjelesno i duševno zdrava i sposobna za obavljanje određenih poslova na pomorskom objektu sukladno posebnom propisu.
(5) Identifikacijska isprava pomorca jest isprava kojom se dokazuje identitet pomorca izdana u skladu s odredbama Konvencije o identifikacijskim ispravama pomoraca Međunarodne organizacije rada (ILO) iz 1958. godine, kako je izmijenjena i dopunjena.
(6) Pomorske knjižice i identifikacijske isprave pomoraca izdaje lučka kapetanija.
(7) Detaljnije uvjete, način izdavanja, sadržaj, obrasce za izdavanje pomorskih knjižica i identifikacijskih isprava pomoraca pravilnikom propisuje ministar.
Članak 137.a (NN 17/19)
(1) Lučka kapetanija donijet će rješenje kojim se ukida pomorska knjižica kada je nastupila trajna zdravstvena nesposobnost pomorca za obavljanje odgovarajućih poslova na brodu.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo ili lučka kapetanija donijet će rješenje kojim se ukida i identifikacijska isprava pomorca.
(3) Lučka kapetanija će u obnovljenom postupku donijeti rješenje kojim se poništava pomorska knjižica kada je pomorska knjižica ishođena na temelju krivotvorenih ili neistinitih isprava potrebnih za stjecanje pomorske knjižice.
(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, Ministarstvo ili lučka kapetanija će u obnovljenom postupku donijeti rješenje kojim se poništava i identifikacijska isprava pomorca.
(5) Rješenjem iz stavka 3. ovoga članka poništava se i plovidbena služba upisana i ovjerena u pomorskoj knjižici i poništena plovidbena služba briše se iz svih evidencija Ministarstva.
(6) Protiv rješenja iz stavaka 1. do 4. ovoga članka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Članak 138.
(1) Ako član posade broda za trajanja, odnosno nakon prestanka službe na brodu bude iskrcan s broda izvan njegove luke ukrcavanja, brodar mu je dužan osigurati povratak u mjesto njegova prebivališta; ako to brodar ne učini, povratno putovanje u njegovo prebivalište dužno je osigurati diplomatsko, odnosno konzularno predstavništvo Republike Hrvatske na teret brodara broda s kojeg je takav član posade iskrcan.
(2) Troškove povratnog putovanja iz stavka 1. ovog članka brodar ne smije naplatiti od člana posade broda u obliku predujma na početku zaposlenja ili iz plaća koje je dužan isplatiti članu posade broda, osim u slučaju težih povreda obveza iz ugovora o radu od strane člana posade broda.
(3) Ako brodar ne izvrši povrat iznosa plaćenog za troškove povratnog putovanja člana posade iz stavka 1. ovoga članka, uzimajući u obzir važeće međunarodne standarde, može se odrediti mjera zadržavanja brodova tog brodara.
Članak 139.
(1) Troškove povratnog putovanja člana posade broda snosi brodar.
(2) Brodar ima pravo regresa za naplatu svih troškova povratnoga putovanja od člana posade broda koji se bez odobrenja iskrcao s broda i time svojom krivnjom doveo do prestanka zaposlenja ili koji se iskrcao s broda zbog ozljede ili oboljenja koje je sebi prouzročio namjerno ili grubom nepažnjom.
(3) Troškovi povratnog putovanja člana posade broda obuhvaćaju troškove za smještaj, hranu kao i prijevoz, plaću i dodatke na plaću od trenutka kada je član posade iskrcan s broda do njegova povratka u mjesto prebivališta, te potrebno liječenje dok član posade broda nije zdravstveno sposoban za povratno putovanje.
Članak 139.a
(1) Brodar će održavati na snazi osiguranje ili drugo financijsko jamstvo radi pokrića troškova povratnog putovanja članova posade broda.
(2) Brodar će osigurati da članovima posade na svim brodovima budu dostupne odgovarajuće odredbe važećih propisa koje se odnose na prava člana posade vezano za povratno putovanje.
(3) Odredbe važećih propisa iz stavka 2. ovoga članka moraju biti dostupne na radnom jeziku broda te na engleskom jeziku
Članak 140.
(1) Povratno putovanje smatra se osiguranim i ako je članu posade broda osiguran odgovarajući posao na brodu koji plovi u luku njegova ukrcavanja.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka članu posade pripada naknada za poslove koje je obavljao na brodu.
Članak 141.
Odredbe članka 137., 138., 139. i 140. ovoga Zakonika primjenjuju se i na strance koji su članovi posade hrvatskog broda.
Članak 142.
U inozemnim lukama član posade broda koji je državljanin Republike Hrvatske može se, radi zaštite svojih prava i interesa iz radnog odnosa, obraćati diplomatskim ili konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske.
Članak 143.
(1) Član posade broda dužan je odmah obavijestiti zapovjednika broda, odnosno dežurnog časnika:
1) o svakom izvanrednom događaju koji bi mogao ugroziti sigurnost broda, putnika, drugih osoba ili tereta na brodu te onečistiti okoliš uljem, opasnim kemikalijama i štetnim tvarima s broda,
2) kad, u plovidbi plovnim putevima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske ustanovi da pojedini svjetionici i svjetla, te ostala pomagala za navigaciju ne rade, odnosno oznake ili plutače nisu na svome mjestu.
(2) O neispravnostima iz stavka 1. točke 2) ovoga članka zapovjednik broda bez odgađanja dužan je obavijestiti nadležnu lučku kapetaniju.
(3) U slučaju opasnosti, brodoloma ili druge nesreće članovi posade broda dužni su zalagati se za spašavanje broda, putnika, drugih osoba na brodu, te tereta kao i za zaštitu okoliša dok zapovjednik broda ne naredi da se brod napusti.
(4) Način obavljanja meteorološke službe na brodovima propisat će ministar.
29. Pravilnik o obavljanju meteorološke službe na pomorskim brodovima
Članak 144.
(1) Brodar je dužan članu posade nadoknaditi štetu prouzročenu stvarima namijenjenim za njegovu osobnu uporabu na brodu koje su mu uništene ili oštećene pri brodolomu ili drugoj nesreći broda.
(2) Član posade koji je zaposlen kod brodara, u slučaju brodoloma, ima pravo na naknadu za svaki dan stvarnog trajanja nezaposlenosti, u visini plaće koju mu je trebalo isplatiti prema ugovoru, time da ukupni iznos naknade, koja mu se ima isplatiti, ne može premašiti iznos dvomjesečne plaće.
(3) U pogledu povratnog putovanja člana posade broda koji je pretrpio brodolom primjenjuju se odredbe članka 138. – 141. ovoga Zakonika.
Članak 145. (NN 26/15)
(1) Za štetu nastalu zbog tjelesne ozljede ili smrti člana posade ili zbog narušenja zdravlja koju član posade pretrpi na radu ili u svezi s radom na brodu, odgovara brodar ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.
(2) Za štetu iz stavka 1. ovoga članka nastalu od opasne stvari ili opasne djelatnosti brodar odgovara prema općim propisima o odgovornosti za štetu od opasne stvari ili opasne djelatnosti, kao i za takvu štetu koju član posade pretrpi na radu ili u vezi s radom na brodu zbog nepostojanja uvjeta za siguran rad.
(3) Za štete iz stavka 1. i 2. ovoga članka solidarno odgovaraju vlasnik broda, brodar, poslovođa, kompanija i poslodavac.
2. Zapovjednik broda
Članak 146. (NN 26/15)
(1) Posadom i svim drugim osobama na brodu zapovijeda zapovjednik broda.
(2) Zapovjednika broda imenuje i razrješava dužnosti brodar ili kompanija.
(3) U slučaju smrti, spriječenosti ili odsutnosti zapovjednika broda zamjenjuje, sa svim njegovim ovlaštenjima, prvi časnik palube.
Članak 147.
(1) Zapovjednik broda odgovoran je za sigurnost broda i red na brodu i, u granicama određenim ovim Zakonikom i drugim propisima, ima javna ovlaštenja na brodu i zastupa kompaniju.
(2) Ako je zapovjednik strane jahte upisane u hrvatski upisnik jahti strana fizička osoba, javna ovlaštenja iz stavka 1. ovoga članka ima član posade ako je državljanin Republike Hrvatske ili ima boravište na području Republike Hrvatske.
Članak 148. (NN 17/19)
(1) Zapovjednik broda dužan je brinuti se o opskrbi broda, o brodskoj administraciji, o njegovu održavanju, o održavanju i ispravnom stanju trupa broda, strojeva, uređaja i opreme, pomorskim navigacijskim kartama i publikacijama, o sigurnosti brodskih uređaja za ukrcavanje i iskrcavanje putnika, opasnog i ostalog tereta, o pravilnom ukrcavanju, slaganju, prijevozu i iskrcavanju opasnog i ostalog tereta, o pravilnom ukrcavanju, smještaju i iskrcavanju putnika i o izvršavanju svih zadataka u vezi s procesom rada.
(2) Zapovjednik broda dužan je u propisanim rokovima obavljati vježbe s brodicama i ostalim sredstvima za spašavanje te uređajima za otkrivanje, sprječavanje i gašenje požara.
(3) Zapovjednik broda dužan je za plovidbe biti na brodu.
(4) Zapovjednik broda dužan je prije polaska na put provjeriti ispravnost broda i količinu zaliha koja mu omogućuje da obavi određeno putovanje i osigurati da se sve propisane isprave i knjige, službene pomorske navigacijske karte i publikacije te članovi posade nalaze na brodu, a pri prijevozu putnika – osobito utvrditi jesu li poduzete sve mjere za sigurnost putnika.
Članak 149.
(1) Zapovjednik broda, odnosno časnik palube u smjeni koji upravlja vođenjem broda dužan je poduzimati sve mjere potrebne za sigurnost broda i plovidbe.
(2) Zapovjednik broda dužan je osobno upravljati brodom kad god to zahtijeva sigurnost broda, a osobito kad brod ulazi u luku, kanal ili rijeku ili kad izlazi iz njih te za ograničene vidljivosti.
(3) Prisutnost peljara na brodu ne oslobađa zapovjednika broda odgovornosti za upravljanje brodom.
Članak 150.
(1) Ako nastupe događaji koji brod ili osobe na njemu dovedu u opasnost, zapovjednik broda dužan je poduzeti sve mjere za spašavanje osoba i otklanjanje opasnosti za brod i stvari na brodu te za zaštitu okoliša.
(2) Ako je u slučaju iz stavka 1. ovoga članka potrebno da se žrtvuje brod ili ošteti teret ili druge stvari na brodu, zapovjednik broda dužan je žrtvovati ili oštetiti teret, druge stvari ili brodske uređaje ili opremu koji nisu nužni za plovidbu, ili dijelove broda čije je žrtvovanje ili oštećenje manje štetno za brodara i osobe zainteresirane za teret na brodu.
Članak 151.
(1) Ako su u slučaju opasnosti za brod sve mjere poduzete za spašavanje broda ostale bez uspjeha, i ako je propast broda neizbježna, zapovjednik broda dužan je prije svega poduzeti mjere potrebne za spašavanje putnika i drugih osoba na brodu, ukloniti brod prije potonuća s plovnog puta na unutarnjim morskim vodama, ako je to moguće, te narediti da se brod napusti.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka zapovjednik broda dužan je poduzeti i sve mjere potrebne za spašavanje brodskog dnevnika, a ako okolnosti slučaja dopuštaju – i mjere za spašavanje drugih brodskih knjiga, brodskih isprava, pomorskih karata dotičnog putovanja i brodske blagajne.
(3) Zapovjednik broda smije napustiti brod tek pošto je, u granicama stvarne mogućnosti, poduzeo sve mjere iz stavka 1. i 2. ovoga članka.
Članak 152.
(1) Ako na brodu nastupi događaj koji ugrožava sigurnost broda ili plovidbe, ili ako se desi izvanredni događaj brodu, putnicima, drugim osobama, teretu ili stvarima na brodu, ili ako se opazi onečišćenje uljem, opasnim kemikalijama i štetnim tvarima na plovnom putu, zapovjednik broda dužan je opis tog događaja, odnosno bilješku o opaženom onečišćenju na plovnom putu odmah unijeti u brodski dnevnik, a najkasnije u roku od 24 sata.
(2) Zapovjednik broda dužan je o događaju iz stavka 1. ovoga članka, odmah nakon dolaska, a najkasnije za 24 sata, podnijeti izvještaj lučkoj kapetaniji zajedno s izvatkom iz brodskog dnevnika.
(3) Ako je događaj iz stavka 1. ovoga članka nastupio za plovidbe, zapovjednik je broda dužan izvještaj o događaju, zajedno s izvatkom iz brodskog dnevnika, podnijeti u roku iz stavka 2. ovoga članka lučkoj kapetaniji u luci u koju brod najprije uplovi odnosno diplomatskom ili konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske ako se brod nalazi u inozemstvu.
(4) Zapovjednik broda mora unijeti u brodski dnevnik rođenje i smrt osobe na brodu, naznačujući mjesto ili zemljopisnu poziciju broda i vrijeme rođenja, odnosno smrti te primiti izjavu posljednje volje i to primanje unijeti u brodski dnevnik, navodeći vrijeme kada je primio izjavu posljednje volje.
(5) Zapovjednik broda dužan je o činjenici rođenja i smrti te o primanju izjave posljednje volje sastaviti zapisnik na propisani način i dostaviti ga nadležnom tijelu u prvoj domaćoj luci u koju stigne, a u inozemstvu – najbližem diplomatskom, odnosno konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske.
(6) Postupke u slučaju rođenja ili smrti, nalaska napuštenoga novorođenog djeteta, primanja izjave posljednje volje i postupke s imovinom umrlih osoba na brodu propisat će ministar.
Članak 153.
(1) Zapovjednik broda dužan je preko radiotelekomunikacija odaslati obavijest o bilo kojoj neposrednoj opasnosti za sigurnost plovidbe na koju naiđe, a osobito ako opazi promjene na plovnom putu iz članka 143. stavka 1. točke 2) ovoga Zakonika, naiđe na onečišćavanje uljem, opasnim kemikalijama i štetnim tvarima, opasan led, opasnu oluju ili na bilo koju drugu neposrednu opasnost za plovidbu, ili na tropsku oluju, na temperaturu zraka ispod ledišta praćenu vjetrovima olujne snage koji uzrokuju veliko nagomilavanje leda na nadgrađima, ili na vjetar snage 10 ili više bofora po Beaufortovoj ljestvici, a za koji nije bilo primljeno upozorenje o oluji.
(2) Zapovjednik broda dužan je bilješku o danoj obavijesti iz stavka 1. ovoga članka unijeti u brodski dnevnik.
Članak 154.
(1) Ako se brodu dogodi nesreća ili se otkrije nedostatak koji utječe na:
1) sigurnost, sigurnosnu zaštitu broda ili učinkovitost, odnosno potpunost sredstava za spašavanje ili druge opreme,
2) cjelovitost broda ili učinkovitost, odnosno potpunost opreme za zaštitu okoliša od onečišćavanja uljem, opasnim kemikalijama i štetnim tekućim tvarima,
zapovjednik ili kompanija mora što je prije moguće izvijestiti Ministarstvo i priznatu organizaciju koji će pokrenuti postupak utvrđivanja da li je potreban odgovarajući pregled broda.
(2) Ako se brod nalazi u luci druge države ugovornice odgovarajuće međunarodne konvencije, zapovjednik ili kompanija će također odmah izvijestiti odgovarajuća tijela pomorske uprave države u čijoj se luci brod nalazi.
(3) Zapovjednik ili kompanija mora najbržom telekomunikacijskom vezom izvijestiti Ministarstvo i pomorsku upravu najbliže obalne države o događajima u svezi s ispuštanjem ili mogućim ispuštanjem ulja, štetnih tekućih tvari ili štetnih upakiranih tvari.
Članak 155.
(1) U slučaju neposredne opasnosti od rata, zapovjednik broda dužan je poduzeti sve mjere opreznosti koje se pokažu potrebnima, osobito kako bi sačuvao brod, posadu, putnike, teret i ostalu imovinu te brodske isprave i knjige.
(2) Ako nastupi ratno stanje između Republike Hrvatske i druge države, zapovjednik broda dužan je poduzeti potrebne mjere kako bi od neprijatelja sačuvao brod, ljude, teret i ostalu imovinu te brodske isprave i knjige.
(3) Ako se brod, u slučaju nastupanja ratnog stanja između drugih država u kojem je Republika Hrvatska neutralna, nađe u luci jedne od zaraćenih država ili je na putu za luku zaraćene države, ili mora proći kroz unutarnje morske vode ili teritorijalno more zaraćene države, zapovjednik je broda dužan zatražiti upute od brodara; a ako to nije moguće – od nadležnih tijela Republike Hrvatske.
Članak 156.
(1) Zapovjednik broda, kao zastupnik brodara, ovlašten je u njegovo ime i za njegov račun u mjestu izvan sjedišta brodara sklapati ugovore o spašavanju i pravne poslove potrebne za izvršenje putovanja i u mjestu izvan sjedišta brodara u kojem nema ovlaštenog predstavnika brodara sklapati ugovore o pomorskim plovidbenim poslovima, osim brodarskog ugovora na vrijeme za cijeli brod.
(2) Zapovjednik broda ovlašten je kao zastupnik brodara pokretati pred stranim sudskim i upravnim tijelima postupak radi zaštite brodarovih prava i interesa u poslovima iz stavka 1. ovoga članka i u tom postupku poduzimati procesne radnje.
(3) Ako brodar ograniči ovlaštenje zapovjednika, to ograničenje nema pravni učinak prema trećim osobama koje za nj nisu znale niti su prema okolnostima mogle znati.
Članak 157.
(1) Zapovjednik broda ovlašten je i dužan svim osobama na brodu izdavati naredbe kojima se osigurava brod i njegova plovidba i održavanje reda na brodu te nadzirati izvršenje izdanih naredaba.
(2) Radi održavanja reda i sigurnosti na brodu zapovjednik broda može držati na brodu potrebno vatreno oružje, dok članovi posade broda ne smiju na brodu imati oružje.
Članak 158.
(1) Zapovjednik broda ima pravo za vrijeme plovidbe ograničiti slobodu kretanja na brodu svakoj osobi koja teže ugrozi sigurnost broda, članova posade, putnika i drugih osoba, stvari na brodu i okoliš onečišćenjem uljem, opasnim kemikalijama ili štetnim tvarima.
(2) Sloboda kretanja može se ograničiti samo ako je to nužno radi sigurnosti putnika i drugih osoba i stvari na brodu ili radi zaštite broda, ili zaštite okoliša, i može za stranog državljanina trajati najdulje do dolaska broda u prvu luku u koju brod uplovi, a za državljanina Republike Hrvatske – najkasnije do dolaska broda u prvu hrvatsku luku.
(3) Mjere iz stavka 1. i 2. ovoga članka unose se u brodski dnevnik s obrazloženjem.
Članak 159.
Zapovjednik broda ima pravo člana posade broda koji narušava sigurnost plovidbe udaljiti s posla, a prema potrebi, iskrcati ga s broda i vratiti u zemlju.
Članak 160.
(1) Zapovjednik broda ima pravo, u slučaju nužde i dok ona traje, smanjiti svim osobama na brodu obrok hrane i vode radi racionalnog korištenja postojećih zaliha hrane i vode na brodu.
(2) Mjere iz stavka 1. ovoga članka unose se u brodski dnevnik s obrazloženjem.
Članak 161.
(1) Ako za putovanja član posade broda, putnik ili druga osoba na brodu izvrše kazneno djelo, zapovjednik broda dužan je poduzeti, prema okolnostima, mjere potrebne da se spriječi ili ublaži nastupanje štetnih posljedica tog djela i da se izvršitelj pozove na odgovornost.
(2) Ako postoji opasnost da izvršitelj djelo ponovi ili da pobjegne, zapovjednik broda naredit će da se: izvršitelju kaznenog djela ograniči sloboda kretanja na brodu ili da se liši slobode; ispitivanjem izvršitelja, svjedoka, očevidaca i oštećenika utvrde sve okolnosti pod kojima je djelo izvršeno i posljedice koje su nastupile; o svakom saslušanju sastavi zapisnik; kao dokazi uzmu na čuvanje predmeti na kojima ili kojima je kazneno djelo izvršeno, odnosno na kojima su tragovi izvršenog djela vidljivi te da se poduzmu druge mjere radi utvrđivanja okolnosti pod kojima je kazneno djelo izvršeno.
(3) Ako se brod nalazi u inozemstvu, zapovjednik broda dužan je o izvršenom kaznenom djelu podnijeti izvještaj diplomatskom ili konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske u državi u čiju luku brod uplovi. Zapovjednik broda dužan je s izvršiteljem kaznenog djela postupiti prema uputama diplomatskog ili konzularnog predstavništva Republike Hrvatske.
(4) Nakon dolaska u hrvatsku luku u koju brod najprije uplovi, zapovjednik broda dužan je izvršitelja kaznenog djela predati tijelu unutarnjih poslova u toj luci s pisanim izvješćem o izvršenom kaznenom djelu i zapisnicima i predmetima iz stavka 2. ovoga članka.
(5) Mjere iz stavka 2. i 4. ovoga članka unose se u brodski dnevnik s obrazloženjem.
Članak 162.
(1) Ako bilo koji član posade broda samovoljno napusti brod u luci, zapovjednik broda dužan je to napuštanje broda prijaviti lučkoj kapetaniji.
(2) Zapovjednik broda dužan je sastaviti zapisnik i utvrditi koje su stvari i isprave člana posade koji je samovoljno napustio brod ostale na brodu. Zapisnik se sastavlja u prisutnosti dvojice svjedoka, a potpisuju ga zapovjednik broda i svjedoci.
(3) Bilješku o samovoljnom napuštanju broda i o stvarima člana posade koje su ostale na brodu i njihovoj predaji nadležnom hrvatskom tijelu zapovjednik broda dužan je unijeti u brodski dnevnik.
(4) Tijelo koje u luci primi osobne stvari i isprave člana posade koji je samovoljno napustio brod predat će ih njegovoj užoj obitelji ili roditeljima, a ako njih nema osobi koju odredi nadležno tijelo starateljstva.
Članak 163.
(1) Smatra se da je član posade samovoljno napustio brod ako se nije vratio na brod do odlaska broda iz luke.
(2) Ako je član posade bio spriječen da se vrati na brod do odlaska broda iz luke, smatra se da je samovoljno napustio brod ako se u roku od tri dana, od dana kad je smetnja bila otklonjena, nije prijavio tijelu iz članka 162. stavka 1. ovoga Zakonika.
Članak 164.
Za suđenje u svim sporovima između člana posade broda i brodara, ili poslovođe ili kompanije, te zapovjednika i brodara, ili poslovođe ili kompanije nadležni su trgovački sudovi nadležni za pomorske sporove.
Glava IX. INSPEKCIJSKI NADZOR
(1) Inspekcijski nadzor nad provođenjem odredaba ovoga dijela Zakonika i propisa u području sigurnosti plovidbe i zaštite pomorskog okoliša donesenih na temelju ovoga Zakonika obavljaju inspektori sigurnosti plovidbe Ministarstva i lučkih kapetanija.
(2) Poslove inspekcije sigurnosti plovidbe mogu obavljati i stručni djelatnici Ministarstva i lučke kapetanije te ovlašteni službenici službe nadzora i upravljanja pomorskim prometom u okviru posebnog ovlaštenja kojeg daje ministar.
(3) Određene poslove inspekcije sigurnosti plovidbe mogu obavljati i policijski službenici, te ovlaštene osobe Obalne straže u okviru posebnog ovlaštenja kojeg daje ministar.
(4) Stručnu spremu, ispite i ostale posebne uvjete koje mora ispunjavati inspektor sigurnosti plovidbe odnosno ovlašteni službenici iz stavka 2. i 3. ovoga članka, kao i obrazac iskaznice inspektora sigurnosti plovidbe propisat će ministar.
(5) Inspekcijski nadzor nad provedbom odredbi članaka 76. stavka 4. provodi farmaceutska inspekcija.
(6) Inspekcijski nadzor nad provedbom odredbi članka 125.a ovoga Zakonika i propisa donesenih na temelju njega provode osobe iz stavka 1. i 2. ovoga članka i inspektori rada.
59. Pravilnik o obavljanju inspekcijskog nadzora sigurnosti plovidbe
(1) Inspekcijski poslovi koji se odnose na obavljanje nadzora nad provođenjem odredaba ovoga dijela Zakonika o sigurnosti plovidbe obuhvaćaju osobito obavljanje inspekcijskog nadzora nad:
1) stranim brodovima u hrvatskim lukama,
2) hrvatskim pomorskim objektima u pogledu njihove sposobnosti za plovidbu ili uporabu,
3) provođenjem međunarodnog režima luka u skladu s međunarodnim obvezama Republike Hrvatske u pogledu operativnih i drugih obala, lukobrana, potrebnih dubina, uređaja, postrojenja i drugih objekata namijenjenih za sidrenje, zaštitu brodova, ukrcavanje i iskrcavanje putnika i stvari, kao i opremljenosti uređajima namijenjenim za prihvat zauljenih voda, uljnih ostataka i otpada sa broda, te ostataka i mješavina koje sadrže ostatke štetnih tekućih tvari, fekalija, tvari koje uništavaju ozon i uređaja za prihvat opreme koja sadrži takve tvari kada je uklonjena sa brodova i drugih uvjeta za sigurnost plovidbe i zaštite od onečišćenja u lukama,
4) uređivanjem i održavanjem plovnosti plovnih putova u teritorijalnom moru i unutarnjim morskim vodama i postavljanjem i održavanjem objekata sigurnosti plovidbe,
5) obavljanjem radioslužbe koja služi sigurnosti plovidbe i zaštiti ljudskog života na moru te njenim uređajima i opremom kao i održavanjem sredstava i radom tih službi,
6) plovidbom i peljarenjem,
7) gradnjom i drugim aktivnostima i zahvatima u teritorijalnom moru i unutarnjim morskim vodama ili na njihovim obalama u pogledu njihovoga utjecaja na sigurnost plovidbe,
8) prijevozom osoba i stvari u pogledu zaštite ljudskih života i imovine,
9) zaštitom mora od onečišćenja s plovnih objekata,
10) obavljanjem meteorološke službe na brodovima koja služi sigurnosti plovidbe,
11) uvjetima života i rada pomoraca na brodovima,
12) obavljanjem djelatnosti posredovanja pri zapošljavanju pomoraca,
13) udovoljavanjem uvjeta za obavljanje djelatnosti pomorskog agenta,
14) priznatim organizacijama i Hrvatskim registrom brodova,
15) obavljanjem hidrografske djelatnosti,
16) stranim jahtama za gospodarske svrhe,
17) obavljanjem djelatnosti pomorskih učilišta.
(2) Odredba stavka 1. točke 3) ovoga članka ne odnosi se na vojne luke.
(3) Način i postupke obavljanja inspekcijskog nadzora sigurnosti plovidbe u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrđuje ministar posebnim propisom.
59. Pravilnik o obavljanju inspekcijskog nadzora sigurnosti plovidbe
Članak 167. (NN 17/19)
(1) Inspekcijski nadzor nad stranim brodovima i jahtama za gospodarske svrhe u lukama Republike Hrvatske provodi se sukladno postupcima utvrđenim Pariškim memorandumom o suglasnosti o nadzoru države luke.
(2) U obavljanju inspekcijskog nadzora nad stranim brodom prema odredbi članka 166. stavka 1. točke 1. ovoga Zakonika provjerava se ima li brod važeće isprave u skladu s odredbama:
1. Međunarodne konvencije o zaštiti ljudskih života na moru,
2. Međunarodne konvencije o teretnim linijama,
3. Međunarodne konvencije o sprječavanju onečišćenja mora s brodova,
4. Međunarodne konvencije o standardima za obuku, izdavanju svjedodžbi i obavljanju straže pomoraca,
5. Međunarodne konvencije o minimalnim standardima na trgovačkim brodovima,
6. Konvencije o međunarodnim pravilima o izbjegavanju sudara na moru,
7. Međunarodne konvencije o građanskoj odgovornosti za štetu zbog onečišćenja uljem,
8. Međunarodne konvencije o baždarenju brodova,
9. Međunarodne konvencije o građanskoj odgovornosti za štetu zbog onečišćenja pogonskim uljem, 2001.,
10. Međunarodne konvencije o radu pomoraca, 2006.,
11. Međunarodne konvencije o nadzoru štetnih sustava protiv obrastanja brodova, 2001.,
12. Međunarodne konvencije o nadzoru i upravljanju brodskim balastnim vodama i talozima, 2004.,
13. Atenske konvencije o prijevozu putnika i njihove prtljage morem, 1974., kako je izmijenjena i dopunjena Protokolom iz 2002. godine.
(3) Osim isprava iz stavka 2. ovoga članka, inspekcijskim nadzorom nad stranim brodovima iz stavka 1. ovoga članka provjerava se i ima li brod važeće isprave sukladno Uredbi 392/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o odgovornosti prijevoznika u prijevozu putnika morem u slučaju nesreća, Direktivi 2009/20/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o osiguranju brodovlasnika za pomorske tražbine, kao i dokaz o drugim obveznim osiguranjima propisanim ovim Zakonikom.
(4) Ako državu čiju zastavu brod vije ne obvezuju konvencije navedene u stavku 2. ovoga članka, inspektor ispituje može li brod u pogledu konstrukcije, opreme, posade, vrste, količine i smještaja tereta, broja putnika te sveukupnog opterećenja sigurno obaviti namjeravano putovanje.
(5) Pri ispitivanju sigurnosti plovidbe broda iz stavka 4. ovoga članka uzima se u obzir ponajprije, ali ne isključivo, sadržaj konvencija navedenih u stavku 2. ovoga članka.
(6) Inspekcijskim nadzorom nad stranim brodom utvrđuje se udovoljava li posada i cjelokupno stanje broda, uključujući strojarnicu, prostorije za smještaj posade te higijenski uvjeti na brodu pravilima i standardima utvrđenim međunarodnim konvencijama iz stavka 2. ovoga članka.
Članak 168. (NN 17/19)
(1) Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrdi da strani brod nema važeće isprave iz članka 167. ovoga Zakonika, ili da položaj teretne linije, odnosno nadvođa ne odgovara podacima iz tih isprava, ili da brod nije krcan u skladu s dobivenom teretnom linijom, odnosno nadvođem, ili da teret nije pravilno raspoređen, zabranit će se brodu da isplovi iz luke sve dok ne bude mogao nastaviti plovidbu bez opasnosti za ljudske živote na brodu.
(2) Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrdi da strani brod zbog nedostataka onečišćuje okoliš uljem, opasnim kemikalijama ili štetnim tvarima, ili da su mu tankovi otpadnih voda puni, ili uređaji neispravni, zabranit će mu se da isplovi iz luke dok se ti nedostaci na njemu ne otklone.
(3) Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora prema odredbi članka 167. ovoga Zakonika utvrdi da strani brod nema važeću ispravu kojom se dokazuje ispravnost brodskih uređaja za ukrcavanje i iskrcavanje tereta, ili ako se utvrdi da stanje tih uređaja nije u skladu s podacima iz te isprave, zabranit će se ukrcavanje i iskrcavanje tereta uređajima broda.
(4) Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrde nedostaci iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka, o utvrđenom stanju i poduzetim mjerama izvijestit će se putem diplomatskih, odnosno konzularnih tijela nadležno tijelo države zastave broda te Međunarodna pomorska organizacija.
(5) Pored mjera iz stavaka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka mogu se poduzeti druge mjere predviđene Pariškim memorandumom o suglasnosti o nadzoru države luke.
(6) Odredbe stavka 1. – 5. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na brodove čije države zastave odnosne konvencije ne obvezuju.
Članak 169.
(1) Ako se iz opravdanih razloga posumnja da stanje stranog broda bitno ne odgovara podacima navedenima u ispravama iz članka 167. stavaka 1. i 2. ovoga Zakonika, ili da je strani brod ukrcao veći broj putnika od dopuštenog, ili da nema minimalan broj stručno osposobljenih članova posade, i da očito brod u takvu stanju, odnosno s tolikim brojem putnika ili takvim stanjem posade ne bi bio sposoban nastaviti plovidbu bez opasnosti za ljudske živote na brodu, zabranit će mu se da isplovi iz luke dok ne bude mogao nastaviti plovidbu bez opasnosti za ljudske živote na njemu.
(2) Postupak inspekcijskog nadzora stranog broda iz stavka 1. ovoga članka, te mjere koje se poduzimaju prema stranom brodu, provodit će se sukladno odredbama Pariškog memoranduma o suglasnosti o nadzoru države luke.
Članak 170. (NN 17/19)
(1) U obavljanju inspekcijskog nadzora nad sposobnošću pomorskih objekata za plovidbu prema odredbi članka 166. stavka 1. točke 2) ovoga Zakonika provjerava se:
1) ima li pomorski objekt važeće propisane brodske isprave i knjige,
2) ima li brod potvrdu o odgovarajućem financijskom jamstvu iz članka 820. ovoga Zakonika,
3) jesu li na plovnom objektu od dana izdavanja, odnosno potvrđivanja isprava izdanih na temelju tehničkog nadzora nastale takve bitne promjene zbog kojih je očito da plovni objekt u takvu stanju nije sposoban ploviti bez opasnosti za osobe, teret na njemu i okoliš,
4) udovoljava li pomorski objekt uvjetima određenima u članku 76. ovoga Zakonika,
5) je li na bokovima plovnog objekta obilježena propisana oznaka teretne linije, odnosno nadvođe,
6) uvježbanost posade u rukovanju brodicama i ostalim sredstvima za spašavanje i uređajima za otkrivanje, sprječavanje i gašenje požara te s mjerama sigurnosne zaštite.
(2) Inspekcijski nadzor obuhvaća i provjeru ima li pomorski objekt važeći registar teretnog uređaja te odgovara li stanje uređaja za ukrcavanje i iskrcavanje tereta podacima iz registra teretnog uređaja.
Članak 171. (NN 17/19)
(1) Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora prema odredbama članaka 167. i 170. ovoga Zakonika utvrde nedostaci broda u pogledu njegove sposobnosti za plovidbu, naredit će se zapovjedniku broda da u određenom roku otkloni utvrđene nedostatke.
(2) Ako se utvrđeni nedostaci ne otklone u određenom roku, ili ako su utvrđeni nedostaci takve naravi da ugrožavaju sigurnost broda, osoba i tereta na njemu te okoliša, ili ako su mu tankovi otpadnih voda puni, zabranit će se brodu daljnja plovidba dok se navedeni nedostaci ne otklone i oduzet će mu se isprava o sposobnosti za plovidbu.
(3) Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrdi da prema odredbi članka 170. stavka 2. ovoga Zakonika brod nema važeći registar teretnog uređaja ili ako stanje tih uređaja nije u skladu s registrom teretnog uređaja, zabranit će mu se da obavlja ukrcavanje, iskrcavanje ili prekrcavanje tereta vlastitim uređajima za obavljanje tih radnji.
(4) Inspekcijski pregled iz članka 170. ovoga Zakonika može se obaviti i izvan unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske ako se ocijeni da postoji opravdana sumnja da stvarno stanje na brodu ne odgovara izdanim brodskim ispravama i knjigama ili da se do isteka valjanosti brodskih isprava i knjiga ne predviđa uplovljavanje broda u luke Republike Hrvatske.
(5) U obavljanju inspekcijskog nadzora iz članaka 167. i 170. ovoga Zakonika inspektor sigurnosti plovidbe može od priznate organizacije zatražiti na uvid dokumentaciju o postupku izdavanja svjedodžbi za brod koji se nadzire.
(6) Ako zapovjednik ne postupi po nalogu inspektora iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, inspektor će pečaćenjem broda ili na drugi pogodan način onemogućiti plovidbu, odnosno ukrcaj, iskrcaj ili prekrcaj tereta vlastitim uređajima.
(7) Ako brod iz stavka 6. ovoga članka predstavlja ili može predstavljati opasnost za luke, plovne putove, plovidbu, iskorištavanje prirodnih bogatstava mora ili okoliša, nadležna lučka kapetanija će, osim radnji iz stavka 6. ovoga članka, rješenjem narediti vlasniku broda da u primjerenom roku poduzme mjere za njegovo uklanjanje uz nadzor kapetanije.
(8) Ako vlasnik broda ne postupi sukladno rješenju kapetanije iz stavka 7. ovoga članka, kapetanija će rješenjem narediti tijelu koje upravlja lukom, odnosno kopnenim dijelom pomorskog dobra na čijem se području brod nalazi, odnosno trgovačkom društvu Plovput d. o. o., ako se brod nalazi izvan lučkog područja, da ga na trošak i rizik vlasnika ukloni.
(9) Ako brod iz stavka 6. ovoga članka predstavlja neposrednu opasnost za luke, plovne putove, plovidbu, iskorištavanje prirodnih bogatstava mora ili okoliša, kapetanija će i bez prethodnog donošenja rješenja iz stavka 7. ovoga članka odlučiti o uklanjanju broda na trošak i rizik vlasnika.
(10) Protiv rješenja nadležne lučke kapetanije iz stavka 7., odnosno 9. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
(11) Uklanjanje broda u smislu stavaka 8. i 9. ovoga članka znači svaki oblik sprječavanja, ublažavanja ili otklanjanja opasnosti. Uklanjanje broda može uključivati i prodaju broda na javnoj dražbi.
(12) U pogledu tražbine koja se tiče naknade troškova uklanjanja broda u smislu stavaka 8. i 9. ovoga članka, Republika Hrvatska, odnosno ovlašteno tijelo koje je uklonilo brod ima založno pravo na brodu koji je predmet uklanjanja te ga može i zadržati do podmirenja te tražbine.
(13) Ustupanjem tražbine za naknadu troškova uklanjanja broda iz stavka 12. ovoga članka prenosi se i zakonsko založno pravo te pravo zadržanja.
(14) Ako su uklanjanjem broda u smislu stavaka 8. i 9. ovoga članka ostvarena određena novčana sredstva, ona će se iskoristiti za podmirenje razumnih troškova vezanih uz uklanjanje, dok će se možebitni ostatak sredstava deponirati kod teritorijalno nadležnog trgovačkog suda na ime vlasnika broda, o čemu će Ministarstvo objaviti oglas na svojim internetskim stranicama i u »Narodnim novinama«.
(15) Odredbe ovoga članka i članka 170. ovoga Zakonika na odgovarajući se način primjenjuju i na druge plovne te na plutajuće i nepomične odobalne objekte.
(16) Rješenja i obavijesti koji se donose temeljem ovoga članka dostavljaju se vlasniku javnom objavom na internetskim stranicama Ministarstva sukladno pravilima o javnoj objavi, prema odredbama zakona kojim se uređuje vođenje upravnog postupka.
(17) Način i postupak prodaje broda na javnoj dražbi u skladu sa stavkom 11. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom.
Članak 172.
(1) Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora prema odredbi članka 166. stavka 1. točke 3) ovoga Zakonika utvrdi da se u lukama otvorenima za međunarodni promet ne provodi režim koji je u skladu s međunarodnim obvezama Republike Hrvatske ili posebnim propisima koji uređuju red u lukama ili da je stanje luka takvo da predstavlja opasnost za sigurnost plovnih objekata, naredit će se trgovačkom društvu ili tijelu koje iskorištava luku da radi otklanjanja utvrđenih nedostataka, u određenom roku, poduzme odgovarajuće mjere ili obavi potrebne radove.
(2) Ako mjere i radovi naređeni prema stavku 1. ovoga članka ne budu izvršeni u određenom roku, inspektor sigurnosti plovidbe može:
1) zabraniti pristajanje plovnih objekata određene veličine uz dio operativne ili druge obale za koji je utvrđen nedostatak dok ne bude omogućeno sigurno pristajanje takvih plovnih objekata,
2) zabraniti uporabu operativne ili druge obale ili njenog dijela, kao i sidrišta koje neposredno ugrožava sigurnost plovnih objekata, osoba i stvari prigodom ukrcavanja, iskrcavanja ili prekrcavanja, ili ako prijeti opasnost da se zbog neispravnog uređaja onečisti okoliš,
3) zabraniti promet u luci i sidrištu sve dok je sigurnost plovidbe neposredno ugrožena zbog neodržavanja lučkih objekata u ispravnom stanju ili potrebnih dubina.
(3) Ako nedostaci iz stavka 1. ovoga članka neposredno ugrožavaju ljudske živote, sigurnost plovidbe i zaštitu okoliša, inspektor može odmah poduzeti mjere iz stavka 2. točke 1), 2) i 3) ovoga članka.
(4) Odredbe ovoga članka Zakonika na odgovarajući se način primjenjuju i na luke otvorene za javni promet u nacionalnoj plovidbi i luke posebne namjene.
Članak 173. (NN 26/15)
(1) Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora prema odredbi članka 166. stavka 1. točke 4) ovoga Zakonika utvrdi da je stanje plovnog puta ili objekta sigurnosti plovidbe takvo da ugrožava sigurnost plovidbe, naredit će se:
1) trgovačkom društvu Plovput d. o. o., tijelu koje upravlja lukom odnosno investitoru, vlasniku ili korisniku objekta ili sredstva ili nositelju zahvata, da privremeno obilježi smetnje na plovnom putu, odnosno da je ukloni i da postavi ili aktivira objekt sigurnosti plovidbe ako je uklonjen ili neispravan,
2) privremena zabrana plovidbe ako na plovnom putu nisu poduzete mjere za sigurnu plovidbu.
(2) Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora iz stavka 1. ovoga članka utvrde i drugi nedostaci na plovnom putu koji mogu ugroziti sigurnost plovidbe, nalazi o tome s primjedbama i prijedlogom mjera dostavit će se Ministarstvu radi poduzimanja odgovarajućih mjera.
Članak 174.
(1) Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora prema odredbi članka 166. stavka 1. točke 5) ovoga Zakonika utvrdi da održavanje radiopostaja i obavljanje radioslužbe nije u skladu s propisima kojima se uređuje područje telekomunikacija, naredit će se da se utvrđeni nedostaci otklone u određenom roku, odnosno da se zabrani rad radiopostaje.
(2) Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora iz stavka 1. ovoga članka utvrde takvi nedostaci koji mogu ugroziti sigurnost plovidbe, izvještaj o utvrđenim nedostacima s prijedlozima za njihovo otklanjanje dostavit će se Ministarstvu.
Članak 175. (NN 26/15)
(1) Za sve objekte koji se grade na unutarnjim morskim vodama i u teritorijalnom moru, odnosno na njihovim obalama nadležno tijelo, investitor ili druga zainteresirana stranka je dužno u postupku izdavanja dozvola propisanih posebnim propisima kojima se regulira prostorno uređenje i gradnja ishoditi suglasnost lučke kapetanije glede sigurnosti plovidbe.
(2) Inspektor sigurnosti plovidbe će zabraniti uporabu, pristajanje, plovidbu i sidrenje na dijelu unutrašnjih morskih voda ili teritorijalnog mora i njegovim obalama ako utvrdi da je ugrožena sigurnost plovidbe.
(3) Pod pojmom ugrožavanja sigurnosti plovidbe smatra se naročito promjena dubina mora, odnosno konfiguracija obale, otežavanje pristajanja i sidrenja plovila i sl., protivno ili bez suglasnosti lučke kapetanije iz stavka 1. ovoga članka.
(4) O poduzetoj mjeri iz stavka 2. ovoga članka inspektor će izvijestiti građevnu inspekciju i inspekciju zaštite okoliša.
Članak 176.
(1) Ako inspektor sigurnosti plovidbe utvrdi da član posade nema ovlaštenja za obavljanje određenih poslova ili nema valjane isprave o ukrcaju, naredit će da se u određenom roku otkloni utvrđeni nedostatak.
(2) Ako član posade iz stavka 1. ovoga članka ne otkloni utvrđeni nedostatak, inspektor sigurnosti plovidbe naredit će zapovjedniku broda da iskrca tog člana posade.
Članak 176.a (NN 26/15, 17/19)
(1) U obavljanju inspekcijskog nadzora nad obavljanjem djelatnosti posredovanja pri zapošljavanju pomoraca prema odredbi članka 125. a ovoga Zakonika provjerava se:
a) je li pravna osoba koja obavlja djelatnost posredovanja pri zapošljavanju pomoraca ima izdanu dopusnicu; i
b) je li pravna osoba kojoj je izdana dopusnica za obavljanje poslova posredovanja pri zapošljavanju pomoraca obavlja djelatnost sukladno odredbama posebnog propisa iz članka 125.a stavka 4. i izdanoj dopusnici.
(2) Inspekcijski nadzor sukladno odredbi stavka 1. točke a) ovoga članka provodi središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove inspekcije rada, a inspekcijski nadzor sukladno odredbi stavka 1. točke b) ovoga članka provodi inspekcija sigurnosti plovidbe Ministarstva i Državni inspektorat.
Članak 176.b (NN 26/15)
(1) Ako u provedbi inspekcijskog nadzora iz članka 176.a ovoga Zakonika inspektor rada utvrdi da fizička ili pravna osoba obavlja djelatnost posredovanja pri zapošljavanju pomoraca bez dopusnice Ministarstva, usmenim rješenjem će u zapisniku privremeno do otklanjanja nedostatka, zabraniti obavljanje djelatnosti pravnoj ili fizičkoj osobi za koju utvrdi da obavlja poslove u svezi sa posredovanjem pri zapošljavanju pomoraca.
(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka izvršava se odmah pečaćenjem poslovnih prostorija, opreme za rad ili na drugi pogodan način.
(3) Otpravak usmenog rješenja iz stavka 1. ovoga članka inspektor je dužan otpremiti stranci u pisanom obliku u roku od osam dana od dana izricanja zabrane usmenim rješenjem.
(4) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka može se izjaviti žalba o kojoj rješava ministarstvo nadležno za rad i mirovinski sustav i koja ne odgađa izvršenje rješenja.
(5) Ako inspekcija sigurnosti plovidbe ili središnje tijelo državne uprave nadležno za inspekciju rada utvrdi da pravna osoba obavlja poslove u svezi sa posredovanjem pri zapošljavanju pomoraca protivno dopusnici Ministarstva naložit će joj otklanjanje nedostataka ili nepravilnosti u određenom roku, koji ne može biti dulji od petnaest dana, a ako nedostaci ili nepravilnosti ne budu otklonjeni u ostavljenom roku predložit će Ministarstvu oduzimanje dopusnice.
(6) Inspekcija sigurnosti plovidbe i središnje tijelo državne uprave nadležno za inspekciju rada će o svakom obavljenom nadzoru i poduzetim mjerama pisano izvijestiti Ministarstvo.
Članak 176.c (NN 17/19)
(1) Ako se u provedbi inspekcijskog nadzora nad obavljanjem djelatnosti pomorskog učilišta utvrdi da pomorsko učilište ne zadovoljava uvjete na temelju kojih mu je izdano rješenje o povjeravanju izobrazbe ili suglasnost za obrazovanje pomoraca ili se utvrdi bilo koja druga nepravilnost u radu pomorskog učilišta, može mu se ukinuti rješenje o povjeravanju izobrazbe ili suglasnost na ovlaštenje za obrazovanje pomoraca i prije isteka njihove valjanosti.
(2) U slučaju ukidanja rješenja iz stavka 1. ovoga članka, pomorsko učilište može podnijeti novi zahtjev za isti program izobrazbe, odnosno program obrazovanja tek nakon isteka roka od najmanje tri godine od dana ukidanja dopusnice ili suglasnosti.
(3) U razdoblju iz stavka 2. ovoga članka neće se izdati nova dopusnica, odnosno suglasnost pomorskom učilištu koje je na bilo koji način (npr. vlasnička struktura, odgovorna osoba, sjedište i sl.) povezano s pomorskim učilištem iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 177.
Ako inspektor sigurnosti plovidbe utvrdi da je plovni objekt ukrcao veći broj osoba ili veću količinu tereta nego što je dozvoljeno, ili da je teret smješten tako da ugrožava sigurnost broda ili osoba na njemu, zabranit će mu isplovljavanje iz luke, odnosno daljnju plovidbu, dok ne ispravi utvrđeni nedostatak.
Članak 177.a (NN 17/19)
(1) Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora opravdano posumnja da su prekršeni uvjeti Konvencije o radu pomoraca iz 2006. godine, odnosno da je brodar napustio pomorca i ostavio ga bez potrebnog uzdržavanja i potpore, uključujući dostatne zalihe hrane i pitke vode, goriva te potrebne medicinske skrbi, ili je na drugi način jednostrano prekinuo svoje veze s pomorcem, lučka kapetanija će na zahtjev pomorca donijeti rješenje o njegovu iskrcaju zbog napuštanja od strane brodara.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, ako je iskrcan zapovjednik ili je iskrcajem drugih pomoraca broj članova posade manji od propisanog najmanjeg broja članova posade, lučka kapetanija će zabraniti isplovljenje takvom plovnom objektu.
Članak 177.b (NN 17/19)
(1) Inspektor sigurnosti plovidbe provest će inspekcijski nadzor o svakoj prijavi nestručnosti, djela ili propusta osobe kojoj je izdana ili priznata svjedodžba o osposobljenosti, a koje djelo ili propust je mogao neposredno ugroziti sigurnost ljudskih života ili imovine na moru ili uzrokovati onečišćenje morskog okoliša.
(2) Temeljem nalaza istrage iz stavka 1. ovoga članka, ako postoji osnovana sumnja u počinjenje pomorskog prekršaja, inspektor sigurnosti plovidbe pokrenut će prekršajni postupak.
Članak 178. (NN 17/19)
Protiv rješenja inspektora sigurnosti plovidbe žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
Dio četvrti DRŽAVNA PRIPADNOST, IDENTIFIKACIJA, UPIS I BRISANJE BRODA
Glava I. DRŽAVNA PRIPADNOST BRODA I IDENTIFIKACIJA BRODA
Članak 179. (NN 17/19)
(1) Hrvatsku državnu pripadnost stječe brod i brod u gradnji upisom u upisnik brodova, odnosno izdavanjem privremenoga upisnog lista.
(2) Nad brodom i brodom u gradnji hrvatske državne pripadnosti Republika Hrvatska ima pravo i dužnost obavljati nadzor nad upravnim, gospodarskim i tehničkim poslovima.
Članak 180. (NN 17/19)
(1) Brod i brod u gradnji koji je stekao hrvatsku državnu pripadnost imaju pravo i dužnost vijati zastavu Republike Hrvatske.
(2) Način vijanja zastave i isticanja znakova na brodovima propisuje ministar pravilnikom.
Članak 181.
Zastava Republike Hrvatske jest znak hrvatske državne pripadnosti broda.
Članak 182.
Zastava Republike Hrvatske na brodu ima oblik zastave Republike Hrvatske s tim da je odnos njezine širine prema duljini 1 : 1,5.
Članak 183. (NN 17/19)
(1) Brod, osim tehničkog plovnog objekta, upisan u upisnik brodova, odnosno brod kojem je izdan privremeni upisni list mora imati ime, a ribarski brod mora imati i oznaku.
(2) Tehnički plovni objekt, plutajući objekt, nepomični odobalni objekt i brodica upisana u upisnik brodova ili kojoj je izdan privremeni upisni list moraju imati oznaku, a osim oznake mogu imati i ime.
(3) Dva broda ne mogu imati isto ime, a dva tehnička plovna objekta, dva plutajuća objekta, dva nepomična odobalna objekta, dvije brodice ili dva ribarska broda ne mogu imati istu oznaku.
Članak 184.
(1) Brod i jahta moraju nositi ime luke upisa.
(2) Luka upisa jest luka na čijem je području sjedište lučke kapetanije Ministarstva (u daljnjem tekstu: lučka kapetanija) koja vodi upisnik u koji je brod ili jahta upisana.
Članak 185. (NN 17/19)
Pomorski objekt koji ima radiouređaj mora imati pozivni znak prema propisima o međunarodnom radioprometu.
Članak 186. (NN 17/19)
(1) Brod i brod u gradnji upisani u upisnik brodova moraju imati Nacionalni identifikacijski broj (u daljnjem tekstu: NIB).
(2) NIB je jedinstveni identifikacijski broj koji se dodjeljuje brodu, odnosno brodu u gradnji u trenutku upisa u upisnik brodova.
(3) Brod zadržava NIB koji mu je dodijeljen upisom u upisnik kao brodu u gradnji, kao i u slučaju rekonstrukcija koje imaju za posljedicu promjenu njegove namjene i/ili vrste pomorskog objekta.
(4) Ministar pravilnikom uređuje način i postupak određivanja NIB-a, imena, oznake i luke upisa broda.
Glava II. UPIS I BRISANJE BRODOVA I JAHTI
(1) U upisnik brodova može se upisati:
a) brod koji je u cjelini ili djelomično u vlasništvu državljana Republike Hrvatske,
b) brod koji je u cjelini ili djelomično u vlasništvu državljana države članice Europskog gospodarskog prostora (u daljnjem tekstu: EGP) ako je kompanija ili brodar broda hrvatska pravna osoba,
c) brod koji je u cjelini ili djelomično u vlasništvu pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,
d) brod koji je u cjelini ili djelomično u vlasništvu pravne osobe sa sjedištem u državi članici EGP-a ako je kompanija ili brodar broda pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,
e) pomorski objekt koji je u cjelini ili djelomično u vlasništvu državljana države članice EGP-a ili pravne osobe osnovane sukladno propisima države članice EGP-a i sa sjedištem u državi članici EGP-a, pod uvjetom da je brod upravljan iz podružnice u Republici Hrvatskoj,
f) brod koji je u vlasništvu strane fizičke osobe s prebivalištem izvan Republike Hrvatske ili izvan države članice EGP-a ako je kompanija ili brodar broda pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,
g) brod koji je u vlasništvu strane pravne osobe sa sjedištem izvan Republike Hrvatske ili izvan države članice EGP-a ako je kompanija ili brodar broda pravna osoba sa sjedištem u državi članici EGP-a, a ta kompanija ili brodar ima podružnicu u Republici Hrvatskoj,
h) brod koji je u vlasništvu strane pravne osobe sa sjedištem izvan Republike Hrvatske i izvan druge države članice EGP-a ako je ta strana pravna osoba brodovlasničko trgovačko društvo ovisno o pravnoj osobi sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je porezni obveznik poreza po tonaži.
(2) U slučajevima iz točki b), d), f), g) i h) stavka 1. ovoga članka sa zahtjevom kompanije ili brodara mora se suglasiti vlasnik broda.
Osim temeljem odredbi članka 187. ovoga Zakonika, u upisnik brodova može se upisati jahta i brodica koja je u cjelini u vlasništvu strane fizičke ili pravne osobe ako se pretežno nalazi u Republici Hrvatskoj.
79. Naredba o visini naknada koje plaćaju vlasnici pomorskih objekata u Republici Hrvatskoj
Članak 188.a (NN 17/19)
U upisnik brodova ne upisuju se podmorski cjevovodi i pontonski gatovi.
Članak 189. (NN 17/19)
(1) U upisnik brodova mora se upisati brod u gradnji koji je u cjelini u vlasništvu fizičke ili pravne osobe državljanina Republike Hrvatske s prebivalištem, odnosno sjedištem u Republici Hrvatskoj.
(2) U upisnik se može upisati brod u gradnji u vlasništvu strane fizičke ili pravne osobe koji se gradi u hrvatskom brodogradilištu.
(3) U upisnik brodova ne upisuje se brodica u gradnji.
Članak 190. (NN 17/19)
(1) U slučaju upisa jahte ili brodice u upisnik brodova prema članku 188. ovoga Zakonika, vlasnik jahte ili brodice dužan je ovlastiti hrvatsku pravnu ili fizičku osobu s prebivalištem ili sjedištem u Republici Hrvatskoj da ga za odsutnosti iz Republike Hrvatske zastupa pred nadležnim hrvatskim tijelima.
(2) Podaci o pravnoj ili fizičkoj osobi iz stavka 1. ovoga članka upisuju se u upisnik brodova.
Članak 191. (NN 17/19)
(1) Ne može se upisati u upisnik brodova brod koji je upisan u inozemni upisnik brodova.
(2) Ne može se upisati u upisnik brodova brod koji je stariji od najviše dopuštene starosti za određene vrste brodova.
(3) Ministar pravilnikom propisuje najvišu dopuštenu starost i tehničke uvjete za upis brodova u upisnik brodova.
Članak 192. (NN 17/19)
(1) Brod se briše iz upisnika brodova
1. po službenoj dužnosti:
a) ako je propao ili se pretpostavlja da je propao,
b) ako prestane udovoljavati uvjetima za upis broda u upisnik brodova propisanima ovim Zakonikom,
2. na zahtjev vlasnika.
(2) Pretpostavlja se da je brod propao ako su od primitka posljednje vijesti o brodu protekla tri mjeseca. U tom slučaju pretpostavlja se da je brod propao onoga dana kad su primljene posljednje raspoložive vijesti o njemu.
(3) Osim temeljem odredbi stavaka 1. i 2. ovoga članka, jahta i brodica brišu se iz upisnika brodova ako vlasnik ili korisnik jahte ili brodice dvije godine uzastopce ne plati naknadu iz članka 51. stavka 6. ovoga Zakonika.
(4) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na brisanje brodova u gradnji.
(5) Vlasnik broda dužan je o okolnostima iz stavka 1. točke 1. ovoga članka obavijestiti lučku kapetaniju u roku od 15 dana od dana njihova nastanka.
Članak 193. (NN 17/19)
(1) Ako je na brodu osnovana hipoteka, za brisanje broda iz upisnika brodova potreban je pristanak hipotekarnih vjerovnika.
(2) Kad se radi o brisanju broda po službenoj dužnosti na kojem je osnovana hipoteka, brisanje broda će se obaviti istekom roka od tri mjeseca od dostave obavijesti hipotekarnim vjerovnicima da su se stekli uvjeti za brisanje broda po službenoj dužnosti ili odmah nakon primitka vjerovnikove suglasnosti za brisanje broda.
(3) Obavijest hipotekarnim vjerovnicima obavit će se sukladno članku 384.č ovoga Zakonika.
(4) Odredbe ovoga članka primjenjuju se i na brodove u gradnji.
Članak 194.
Odredbe članka 193. ovoga Zakonika ne primjenjuju se na prijenos prava vlasništva broda napuštanjem u korist osiguratelja.
Članak 195. (NN 17/19)
(1) Upisnik brodova je javni i svatko može zahtijevati uvid u upisnik brodova.
(2) Iz upisnika brodova izdaju se izvadci iz glavne knjige i preslike ili ispisi iz zbirke isprava.
(3) Upisnik brodova, izvadci, odnosno ispisi i prijepisi iz upisnika brodova su javne isprave.
(4) Tko se u pravnom prometu, postupajući savjesno, pouzda u podatke upisane u upisnik brodova, ne snosi pravne posljedice koje iz toga proisteknu.
(5) Lučka kapetanija dužna je osobi koja to zahtijeva izdati potvrdu o stanju upisa u upisniku brodova, te na zahtjev osobe koja pribavi suglasnost vlasnika ili sudskim putem dokaže postojanje pravnog interesa, dopustiti uvid u isprave koje se čuvaju u zbirci isprava i njihovu presliku ili prijepis ako upisi u upisniku brodova upućuju na te isprave.
(6) Ministar pravilnikom propisuje način vođenja upisnika brodova, podatke koji se unose u glavnu knjigu upisnika brodova, obrasce isprava, izvadaka i ispisa iz upisnika brodova te način pristupa državnih tijela i tijela s javnim ovlastima podacima iz upisnika.
Članak 196. (NN 17/19)
Upisnik brodova vodi se u elektroničkom obliku.
Članak 197. (NN 17/19)
Upisnik brodova sastoji se od glavne knjige i zbirke isprava.
Članak 198. (NN 17/19)
(1) Glavna knjiga upisnika brodova sastoji se od uložaka.
(2) Uložak ima list A, list B i list C.
(3) Svaki brod upisuje se u poseban uložak.
Članak 199. (NN 17/19)
U list A glavne knjige uloška upisnika brodova upisuju se vrsta pomorskog objekta, podaci o identitetu pomorskog objekta i njegove osnovne tehničke značajke.
Članak 200. (NN 17/19)
(1) U list B uloška glavne knjige upisnika brodova upisuje se tvrtka, odnosno naziv i sjedište pravne osobe, odnosno osobno ime i prebivalište fizičke osobe koja je vlasnik broda i osobna ograničenja vlasnika u vezi sa slobodnim raspolaganjem brodom.
(2) Ako brodar ili kompanija nije i vlasnik broda, u list B uloška glavne knjige iz stavka 1. ovoga članka mora se upisati i tvrtka, odnosno naziv i sjedište brodara i kompanije pravne osobe, ili ime i prebivalište brodara i kompanije fizičke osobe.
(3) Za jahte i brodice u list B uloška glavne knjige upisnika brodova mora se upisati tvrtka, odnosno naziv i sjedište pravne osobe korisnika jahte, odnosno korisnika brodice ili osobno ime, te prebivalište fizičke osobe korisnika jahte, odnosno korisnika brodice.
(4) Za brod u gradnji u list B uloška glavne knjige upisnika brodova mogu se, radi evidentiranja, upisati i tvrtka, odnosno naziv i sjedište, odnosno osobno ime i prebivalište naručitelja.
(5) U slučaju upisa jahte ili brodice u upisnik brodova sukladno članku 188. ovoga Zakonika u list B uloška glavne knjige upisnika brodova mora se upisati naziv i sjedište, odnosno osobno ime i prebivalište osobe iz članka 190. ovoga Zakonika koja zastupa vlasnika jahte ili brodice.
(6) Vlasnik broda, brodar, kompanija, korisnik jahte ili korisnik brodice dužni su podnijeti lučkoj kapetaniji zahtjev za upis promjene u roku od 30 dana od promjene podataka iz stavaka 1., 2., 3. i 5. ovoga članka.
Članak 201. (NN 17/19)
(1) U list C uloška glavne knjige upisnika brodova upisuju se stvarna prava kojima je brod ili njegov dio opterećen, te prava stečena na tim pravima, zakup broda, brodarski ugovor na vrijeme za cijeli brod, pravo prvokupa, te druga ograničenja raspolaganja brodom kojima je podvrgnut vlasnik opterećenog broda, zabrane opterećivanja i otuđivanja te sve zabilježbe za koje nije izričito određeno da se upisuju u drugi list uloška.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka za javne brodove nije dozvoljen upis u list C uloška glavne knjige upisnika brodova.
Članak 202. (NN 17/19)
Brisan.
Brisan.
Članak 204. (NN 17/19)
Brisan.
Članak 205. (NN 17/19)
Brisan.
Članak 206. (NN 17/19)
Brisan.
Članak 207. (NN 17/19)
Brisan.
Dio peti STVARNA PRAVA
Glava I. PRAVO VLASNIŠTVA
Članak 208. (NN 17/19)
Brod i brod u gradnji jesu pokretne stvari.
Članak 209. (NN 17/19)
(1) Na brodu i brodu u gradnji mogu postojati stvarna prava, pravo vlasništva, hipoteka na brodu i pomorski privilegiji.
(2) Brod i brod u gradnji mogu biti u suvlasništvu.
(3) Ako između suvlasnika nije drugačije ugovoreno, suvlasništvo se dijeli na jednake idealne dijelove.
(4) Na sva stvarna prava u pogledu broda i broda u gradnji na odgovarajući se način primjenjuju odredbe općeg zakona kojim se uređuje pravo vlasništva i druga stvarna prava, ako ovim Zakonikom nije drugačije određeno.
Članak 210. (NN 17/19)
Na stjecanje, prijenos, ograničenje i prestanak prava iz članka 209. ovoga Zakonika primjenjuju se odredbe članaka 212.– 229., te članaka 192. – 194. ovoga Zakonika.
Članak 211. (NN 17/19)
Brisan.
Članak 212. (NN 17/19)
(1) Pravo vlasništva nad brodom u gradnji obuhvaća stvari koje su na brod u gradnji ugrađene.
(2) Ako u upisnik brodova nije što drugo upisano, pravo vlasništva nad brodom u gradnji obuhvaća i stvari koje se nalaze u brodogradilištu, a nisu ugrađene u brod u gradnji, ako su prema svojoj izradi određene isključivo za ugrađivanje u određeni brod ili za njegov pripadak, ili ako su na vidljiv način obilježene ili izdvojene za ugrađivanje u brod.
Članak 213. (NN 17/19)
(1) Kad se pravo vlasništva i druga stvarna prava na brodu i brodu u gradnji stječu na temelju pravnog posla, za valjanost pravnog posla potreban je pisani oblik.
(2) Pravni posao koji nije sklopljen u pisanom obliku nema pravni učinak.
(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, lučka kapetanija upisat će pravo vlasništva i temeljem ovjerene isprave s izjavom prenositelja o prijenosu prava vlasništva, a koja isprava sadrži bitne elemente o pravnom poslu, bez obveze podnošenja same isprave o pravnom poslu.
(4) Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se prilikom prvog upisa novoizgrađene jahte i brodice.
Članak 214. (NN 17/19)
(1) Pravo vlasništva i druga stvarna prava na brodu i brodu u gradnji mogu se steći, prenijeti, ograničiti i ukinuti jedino upisom u upisnik brodova.
(2) Za postanak pomorskog privilegija i pravne učinke koji iz tog prava slijede prema trećim osobama nije potreban upis u upisnik brodova.
(3) Pravni učinak upisa prava iz stavka 1. ovoga članka u odnosu prema drugim upisima ovisi o redu prvenstva koji taj upis ima prema članku 266. ovoga Zakonika.
Članak 215. (NN 17/19)
Odredbe članka 214. stavka 1. ovoga Zakonika ne odnose se na sljedeće slučajeve:
1) prijelaz prava vlasništva broda na osiguratelja prihvaćanjem izjave osiguranika o napuštanju broda ili jahte ili isplatom naknade iz osiguranja prema članku 709. stavku 3. ovoga Zakonika,
2) stjecanjem prava iz članka 213. ovoga Zakoniku nasljeđivanjem, dosjelošću i javnom sudskom prodajom,
3) proglašenjem broda pomorskim plijenom, odnosno ratnim plijenom na moru.
Članak 216. (NN 17/19)
Odredbe članaka 213., 214. i 215. ovoga Zakonika primjenjuju se i na brod u gradnji koji se gradi u hrvatskom brodogradilištu od trenutka njegova upisa u upisnik brodova.
Članak 217. (NN 17/19)
(1) Pripadak broda jesu sve stvari koje po svojoj namjeni trajno služe njegovoj uporabi i kad su privremeno od njega odvojene.
(2) Pripadak jesu i one stvari koje su upisane u brodski inventar.
Članak 218. (NN 17/19)
(1) Prijenos ili otuđenje broda obuhvaća i pripadak broda.
(2) Prijenos ili otuđenje broda ne obuhvaća one stvari pripatka u pogledu kojih je, uz pristanak vlasnika broda upisano zabilježbom u upisnik brodova da pripadaju drugoj fizičkoj ili pravnoj osobi.
Glava II. ZALOŽNA PRAVA
1. Hipoteka na brodu
Članak 219.
(1) Hipoteka na brodu jest pravo prema kojem je vjerovnik ovlašten namiriti svoju tražbinu iz prodajne cijene broda ostvarene sudskom prodajom ili izvansudskom prodajom ili uzimanjem broda u posjed i iskorištavanjem broda.
(2) Ugovorne strane mogu ugovorom isključiti neke vjerovnikove ovlasti iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, kada se namirenje na temelju hipoteke na brodu provodi u inozemstvu uz primjenu postupovnih odredaba stranog prava koje ne poznaje sudsku prodaju, vjerovnik je ovlašten namiriti se iz prodajne cijene broda ostvarene nadmetanjem na javnoj dražbi.
(4) Hipoteka na brodu ne prestaje promjenom vlasnika broda osim ako ovim Zakonikom nije drukčije određeno.
Članak 220. (NN 17/19)
(1) Hipoteka na brodu može nastati temeljem ugovora (ugovorna hipoteka) ili temeljem sudske odluke (prisilna sudska hipoteka).
(2) Ako ugovor ili isprava o hipoteci u kojemu je potpis dužnika javno ovjerovljen sadrži izjavu dužnika da vjerovnik može neposredno na temelju ugovora ili isprave zatražiti upis hipoteke u upisnik brodova, kao i izjavu dužnika da je suglasan da se na temelju tog ugovora ili isprave na brodu na kojemu je zasnovana hipoteka može radi tražbine utvrđene tim ugovorom ili ispravom nakon dospjelosti tražbine provesti neposredna ovrha, takav je ugovor ili isprava ovršna isprava temeljem koje se takva ovrha može provesti bez potvrde ovršnosti.
Članak 221.
(1) U slučaju izvansudske prodaje broda vjerovnik može slobodno prodati brod. Pri tome vjerovnik mora postupati pažnjom dobrog gospodarstvenika, te postići razumnu cijenu s obzirom na stanje broda i cijenu takvih ili sličnih brodova na tržištu, te njegovu opterećenost stvarnim pravima drugih osoba.
(2) Vjerovnik odgovara dužniku za svu štetu koju mu je prouzročio time što nije postupio u skladu s odredbom stavka 1. ovoga članka.
(3) Mogući višak sredstava dobivenih takvom prodajom vjerovnik je dužan isplatiti dužniku u roku od osam dana po primitku kupovnine.
Članak 222.
(1) Vjerovnik koji se koristi pravom na izvansudsku prodaju broda ovlašten je zatražiti upis zabilježbe izvansudske prodaje u upisnik brodova.
(2) Nakon zabilježbe iz stavka 1. ovoga članka nedopušteni su upisi na temelju raspoložbe dužnika.
Članak 223. (NN 17/19)
(1) Kupac koji kupi brod od hipotekarnog vjerovnika koji se koristi pravom na izvansudsku prodaju iz članka 219. stavka 1. ovoga Zakonika stječe pravo vlasništva na brodu neovisno o stvarnom odnosu između vjerovnika i dužnika.
(2) Kupac je ovlašten tražiti upis prava vlasništva u upisniku brodova na temelju ovjerovljenog ugovora o prodaji ili ovjerene isprave iz članka 213. stavka 3..
Članak 224. (NN 17/19)
U slučaju izvansudske prodaje broda kupac je, na temelju izvatka iz upisnika brodova i javno ovjerovljenog ugovora o prodaji ili ovjerene isprave iz članka 213. stavka 3., ovlašten neposredno tražiti ovrhu protiv dužnika radi predaje broda u posjed.
Članak 225.
(1) U slučaju preuzimanja broda u posjed i njegova iskorištavanja radi zaštite svojih interesa vjerovnik može zaprimati prihode broda, te zaradu rabiti za namirenje svoje tražbine.
(2) Prilikom preuzimanja broda u posjed i njegova iskorištavanja vjerovnik mora postupati pažnjom dobrog gospodarstvenika.
Članak 226.
Vjerovnik kasnije upisane hipoteke na brodu treba pribaviti suglasnost vjerovnika prije upisane hipoteke na brodu za preuzimanje broda u posjed i/ili izvansudsku prodaju.
Članak 227.
(1) Na hipoteci na brodu može se, na temelju ugovora, osnovati nadhipoteka u korist treće osobe uz uvjete iz članka 219. ovoga Zakonika.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, hipotekarni dužnik mora namiriti svoj dug hipotekarnom vjerovniku samo uz pristanak nadhipotekarnog vjerovnika ili ako dužnu svotu položi u sud. Ako hipotekarni dužnik tako ne postupi, hipoteka na brodu ostaje na snazi za tražbine nadhipotekarnog vjerovnika.
(3) Hipotekarni vjerovnik može preuzeti posjed broda i iskorištavati brod i/ili ga prodati izvansudskim putem samo uz pisano odobrenje nadhipotekarnog vjerovnika.
(4) Ugovor zaključen protivno odredbi stavka 3. ovoga članka je ništavan.
Članak 228.
Hipoteka na brodu prostire se i na pripadak broda osim u slučaju kad je u upisniku broda zabilježeno da je pripadak u smislu članka 218. stavak 2. ovoga Zakonika u vlasništvu druge fizičke ili pravne osobe.
Članak 229.
Hipoteka na brodu prostire se i na ove uzgrednosti broda:
1) tražbine po osnovi naknade štete za još nepopravljena materijalna oštećenja koja je brod pretrpio,
2) tražbine po osnovi zajedničke havarije, ako se ona odnose na još nepopravljena materijalna oštećenja broda.
Članak 230.
Hipoteka na brodu ne prostire se na vozarinu, prevozninu, tegljarinu i zakupninu ni na nagrade za obavljeno spašavanje na moru, ako nije drugačije ugovoreno.
Članak 231. (NN 17/19)
(1) Hipoteka na brodu prostire se i na naknadu iz osiguranja broda koja pripada vlasniku broda ako nije drugačije ugovoreno.
(2) Hipoteka u odnosu na naknadu iz osiguranja prestaje ako osiguratelj isplati naknadu prije nego što ga hipotekarni vjerovnik obavijesti o postojanju hipoteke na brodu.
(3) Ako je osiguravatelj bio obaviješten o hipoteci na brodu, ne smije osiguraniku isplatiti pripadajuću naknadu iz osiguranja bez pristanka hipotekarnog vjerovnika.
Članak 232.
(1) Hipoteka u korist glavnice postoji i za troškove upisa hipoteke, parničnog i ovršnog postupka.
(2) Trogodišnji zaostaci kamata koji vjerovniku pripadaju na temelju ugovora ili zakona imaju podjednako prvenstvo kao i glavnica.
Članak 233.
Kad brod pretrpi takva oštećenja ili je njegovo stanje takvo da hipoteka ne daje dostatnu sigurnost za namirenje tražbine, hipotekarni vjerovnik može zahtijevati isplatu tražbina i prije dospjelosti ako mu dužnik za razliku nastalu tim smanjenjem sigurnosti ne ponudi osiguranje na drugi način.
Članak 234.
Brod opterećen hipotekom može biti trajno povučen iz plovidbe samo uz prethodni pristanak hipotekarnih vjerovnika.
Ako nema pristanka hipotekarnog vjerovnika prema odredbi stavka 1. ovoga članka, hipotekarni dužnik ima pravo zahtijevati od suda da se brod proda nadmetanjem na javnoj dražbi.
Članak 235. (NN 17/19)
Odredbe ovoga Zakonika o hipoteci na brodu primjenjuju se i na hipoteku na brodu u gradnji.
Članak 236. (NN 17/19)
(1) Hipoteka na brodu prestaje:
1) brisanjem hipoteke,
2) prodajom broda u ovršnom ili stečajnom postupku,
3) izvansudskom prodajom broda,
4) proglašenjem broda pomorskim plijenom, odnosno ratnim plijenom na moru,
5) prodajom broda na javnoj dražbi sukladno članku 171. stavku 11. ili članku 840.n ovoga Zakonika.
(2) Ako u slučaju iz stavka 1. točke 4) ovoga članka brod bude oslobođen, hipoteka se ponovno uspostavlja.
Članak 237.
Prava i njihov red prvenstva stečena upisom hipoteke ne prestaju brisanjem broda iz upisnika brodova iz razloga što je brod propao ili se pretpostavlja da je brod propao, ili je trajno povučen iz plovidbe (članak 192. stavak 1. točke 1) i 3)).
Članak 238.
(1) Hipoteka na brodu može se za jednu istu tražbinu upisati nepodijeljeno na dva ili više brodova ili brodova u gradnji ili na dvije ili više hipotekarnih tražbina (zajednička hipoteka).
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka vjerovnik je ovlašten tražiti namirenje cijele tražbine iz svakoga pojedinog broda na kojem postoji hipoteka.
Članak 239.
(1) Hipoteka na brodu može biti upisana u domaćoj ili stranoj valuti.
(2) Hipotekarni vjerovnik ima pravo slobodno raspolagati sredstvima u onoj valuti koja se ostvari sudskom ili izvansudskom prodajom broda, odnosno nadmetanjem na javnoj dražbi u smislu članka 219. stavka 3. ovoga Zakonika.
Članak 240.
(1) Hipoteka upisana u strani upisnik na brodu koji stekne hrvatsku državnu pripadnost, koja je navedena u ispravi o brisanju broda iz stranog upisnika, može se upisati u hrvatski upisnik brodova kao predbilježba hipoteke na brodu, s time da će se tom pravu priznati red prvenstva prema trenutku koji je bio mjerodavan za utvrđivanje njegova reda prvenstva u stranom upisniku.
(2) Hipotekarni vjerovnik u čiju je korist upisana takva predbilježba dužan je predbilježbu opravdati u roku 60 dana od dana dostave obavijesti o upisu.
2. Privilegiji na brodu
Članak 241. (NN 17/19)
(1) Svaka od sljedećih tražbina prema vlasniku, zakupcu ili brodaru broda, a tražbine iz stavka 1. točke 1) ovoga članka i prema poslodavcu, te tražbine iz stavka 1. točke 2) ovog članka i prema poslovođi broda i poslodavcu osigurana je pomorskim privilegijem (zakonskim založnim pravom) koji postoji na onom brodu u odnosu na kojeg je nastala:
1) tražbine za plaće i druge iznose koji se duguju zapovjedniku broda, časnicima i drugim članovima posade u svezi s njihovim zaposlenjem na brodu, uključujući troškove povratnog putovanja i doprinose za socijalno osiguranje koji se plaćaju u njihovo ime,
2) tražbine za smrt ili tjelesne ozljede koje su se dogodile na kopnu ili moru u neposrednoj vezi s iskorištavanjem broda,
3) tražbine s naslova nagrade za spašavanje broda,
4) tražbine za lučke pristojbe i naknade koje se naplaćuju u lukama otvorenim za javni promet i lukama posebne namjene, troškove plovidbe kanalima i drugim plovnim putovima, uključujući troškove naknada za sigurnost plovidbe, naknade za uporabu objekata sigurnosti plovidbe te troškove peljarenja,
5) tražbine po osnovi izvanugovorne odgovornosti za materijalne gubitke ili oštećenja prouzročena uporabom broda, izuzev gubitka ili oštećenja tereta, kontejnera i putničkih stvari koje se prevoze brodom.
(2) Pomorski privilegij u korist glavnice postoji i za kamate.
(3) Pomorski privilegij prostire se i na pripadak broda.
Članak 242.
Odredbe o pomorskim privilegijima ne primjenjuju se radi osiguranja tražbina iz članka 241. stavka 1. točke 2) i 5) ovoga Zakonika koje su nastale ili su posljedica:
1) šteta nastalih u svezi s prijevozom ulja ili drugih opasnih i štetnih tvari morem za koje se plaća naknada prema međunarodnim konvencijama ili nacionalnom pravu koje predviđa kauzalnu odgovornost i obvezno osiguranje ili drugi način osiguranja tražbine, ili
2) radioaktivnih svojstava ili kombinacije radioaktivnih svojstava s otrovnim, eksplozivnim ili drugim opasnim svojstvima nuklearnih goriva, ili radioaktivnih proizvoda ili smeća.
Članak 243.
Pomorski privilegiji ne prestaju promjenom vlasnika ili upisa ili zastave broda ako ovim Zakonikom nije drugačije određeno.
Članak 244.
Privilegiji na brodu ne odnose se na tražbine koje se vlasniku broda duguju s osnove ugovora o osiguranju.
Članak 245.
(1) Pojedine privilegirane tražbine iz članka 241. ovoga Zakonika imaju red prvenstva koji odgovara redoslijedu kojim su te tražbine navedene u članku 241. ovoga Zakonika.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, pomorski privilegiji koji osiguravaju tražbine s naslova nagrade za spašavanje broda imaju prednost pred svim drugim pomorskim privilegijima koji terete brod prije vremena u kojem su obavljene radnje, zbog kojih je nastao navedeni pomorski privilegij.
(3) Više tražbina iz iste skupine tražbina navedenih u članku 241. stavak 1. točke 1), 2), 4) i 5) ovoga Zakonika namiruju se s jednakim redoslijedom prvenstva.
(4) Pomorski privilegiji koji osiguravaju tražbine navedene u članku 241. stavku 1. točki 3) ovoga Zakonika (tražbine s naslova nagrade za spašavanje broda) međusobno imaju red prvenstva suprotan redoslijedu vremena nastanka tražbine koje osiguravaju. Smatra se da su takve tražbine nastale onog dana kad je dovršena svaka pojedina radnja spašavanja.
Članak 246. (NN 17/19)
(1) Privilegiji na brodu prestaju:
1) utrnućem tražbine osigurane privilegijem,
2) protekom jedne godine,
3) prodajom broda u ovršnom ili stečajnom postupku,
4) osnivanjem fonda ograničene odgovornosti za tražbine osigurane privilegijem na brodu koje su podvrgnute ograničenju odgovornosti,
5) prodajom broda na javnoj dražbi sukladno članku 171. stavku 11. ili članku 840.n ovoga Zakonika.
(2) Pomorski privilegiji prestaju proglašenjem broda pomorskim plijenom, odnosno ratnim plijenom na moru. Ako brod bude oslobođen, pomorski privilegiji, koji prema stavku 1. točki 2) ovoga članka nisu prestali prije nego što je brod zaplijenjen, ponovno će se uspostaviti.
Članak 247. (NN 17/19)
(1) Rok iz članka 246. stavka 1. točke 2) ovoga Zakonika računa se:
1) u odnosu na pomorske privilegije navedene u članku 241. stavku 1. točki 1) ovoga Zakonika nakon iskrcaja tražitelja s broda,
2) u odnosu na pomorske privilegije navedene u članku 241. stavku 1. točki 2) – 5) ovoga Zakonika kad nastanu osigurane tražbine.
(2) Rok iz članka 246. stavka 1. točke 2. ovoga Zakonika prestaje teći bilo kojom radnjom poduzetom pred sudom od strane vjerovnika privilegirane tražbine radi osiguranja ili namirenja predmetne tražbine.
(3) Rok iz članka 246. stavka 1. točke 2. ovoga Zakonika ne teče za vrijeme za koje zaustavljanje ili zapljena nisu dopušteni po zakonu.
Članak 248.
Odredbe ovoga Zakonika o privilegijama na brodu primjenjuju se i kad brod iskorištava osoba koja nije vlasnik broda, osim ako je brod vlasniku oduzet nedopuštenom radnjom, a vjerovnik koji ima privilegij za tražbinu nije savjestan.
Članak 249.
(1) Prestankom privilegija na brodu ne prestaje i tražbina koja je bila osigurana privilegijem.
(2) Ustupanjem tražbine osigurane privilegijem na brodu prenosi se i privilegij na brodu.
Članak 250.
Privilegij na brodu ne prestaje brisanjem broda iz upisnika brodova.
Članak 251. (NN 17/19)
Odredbe članka 241. – 250. ovoga Zakonika ne odnose se na javne brodove upisane u upisnik brodova.
Članak 252. (NN 17/19)
Brisan.
Glava III. POSTUPAK ZA UPISIVANJE U UPISNIKE BRODOVA
1. Zajedničke odredbe
Članak 253. (NN 17/19)
(1) Upisi u upisnik brodova obavljaju se na temelju rješenja nadležne lučke kapetanije, osim onih koji su u nadležnosti suda.
(2) Postupak upisa iz stavka 1. ovoga članka provodi se prema odredbama zakona kojim se uređuje opći upravni postupak.
(3) Postupak upisa broda u međunarodnoj plovidbi i jahte duljine trupa jednakog 24 metra ili većeg u međunarodnoj plovidbi rješava se bez odgode, a u iznimnim slučajevima najkasnije u roku od tri dana od trenutka zaprimanja urednog zahtjeva za upis.
Članak 254. (NN 17/19)
(1) Za upis broda ili jahte nadležna je lučka kapetanija na čijem je području prebivalište, odnosno sjedište vlasnika broda, brodara, kompanije ili korisnika jahte.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, za upis broda u međunarodnoj plovidbi i jahte duljine trupa jednakog 24 metra ili većeg u međunarodnoj plovidbi nadležna je lučka kapetanija kojoj se podnese zahtjev za upis u upisnik brodova ili Ministarstvo.
(3) Za upis broda ili jahte čiji vlasnik, brodar, kompanija ili korisnik jahte nema prebivalište, odnosno sjedište na području lučke kapetanije, nadležna je lučka kapetanija kojoj je podnesen zahtjev za prvi upis broda ili jahte.
(4) Za upis plutajućeg objekta ili nepomičnog odobalnog objekta nadležna je lučka kapetanija na čijem se području taj objekt nalazi.
(5) Za upis broda u gradnji, odnosno plutajućeg objekta u gradnji ili nepomičnog odobalnog objekta u gradnji nadležna je lučka kapetanija na čijem je području sjedište brodograditelja, odnosno sjedište graditelja.
(6) Za upis pomorskog objekta u gradnji iz stavka 4. ovoga članka, kada brodograditelj ili graditelj nema sjedište na području lučke kapetanije, nadležna je lučka kapetanija kojoj je podnesen zahtjev za upis u upisnik brodova.
(7) Za upis brodice nadležna je lučka kapetanija, odnosno ispostava lučke kapetanije na čijem je području prebivalište, odnosno sjedište fizičke ili pravne osobe vlasnika ili korisnika brodice.
(8) Iznimno od odredbe stavka 7. ovoga članka, za upis brodice nadležna je lučka kapetanija, odnosno ispostava lučke kapetanije na čijem se području brodica stalno ili pretežno zadržava ili plovi.
(9) Upis u list C uloška upisnika brodova za brodice provodi se temeljem rješenja nadležne lučke kapetanije ili suda.
(10) Nadležnom lučkom kapetanijom za upis u upisnik brodova sukladno odredbama ovoga Zakonika smatra se i Ministarstvo kada obavljaju poslove upisa u okviru nadležnosti iz stavka 2. ovoga članaka, odnosno ispostava lučke kapetanije kada obavlja poslove upisa u okviru nadležnosti iz stavaka 7. i 8. ovoga članka.
Članak 255.
(1) U upisnik brodova mogu se upisati samo: stvarna prava, zakup broda i brodarski ugovor na vrijeme za cijeli brod i pravo prvokupa.
(2) Ako ovlaštenik hipoteke na brodu preuzme posjed broda i njegovo iskorištavanje u skladu s člankom 219. stavak 1. ovoga Zakonika u upisnik brodova upisat će se kao brodar broda.
Članak 256. (NN 17/19)
Brisan.
Članak 257. (NN 17/19)
Upisi na temelju ovoga Zakonika jesu:
1) prvi upis u upisnik brodova – kojim se u upisnik brodova upisuje brod koji do tada nije bio upisan u hrvatski upisnik brodova,
2) upis u list A – kojim se list A uloška glavne knjige upisnika brodova upisuju podaci o identifikaciji broda i njegovim tehničkim značajkama,
3) uknjižba – kojom se upisivanje, prijenos, ograničenje ili prestanak prava postiže bez posebnog opravdanja (bezuvjetno upisivanje prava ili bezuvjetno brisanje),
4) predbilježba – kojom se upisivanje, prijenos, ograničenje ili prestanak prava postiže uz uvjet naknadnog opravdanja (uvjetno upisivanje prava ili uvjetno brisanje).
5) zabilježba – kojom se evidentiraju osobni odnosi važni za raspolaganje imovinom ili druge činjenice za čiju zabilježbu zakon veže određene pravne učinke,
6) brisanje broda – kojim se brod briše iz upisnika brodova,
7) ponovni upis broda – kojim se brod ponovno upisuje u upisnik brodova.
Članak 258.
(1) Pravo vlasništva i ostala stvarna prava na brodu mogu se upisati na brod u cjelini ili na udio u brodu određen s obzirom na cjelinu, ali ne na pojedine sastavne dijelove broda.
(2) Hipoteka na brodu ne može se upisati na udio u brodu s obzirom na cjelinu, ako je pravo vlasništva na brodu upisano u korist jedne osobe, a ni na dio onog udjela u brodu za koji je u upisnik brodova upisan jedan suvlasnik.
(3) Upis prijenosa tražbine osigurane hipotekom na brodu i stjecanja nadhipotekarnog prava dopušteni su u pogledu cijele tražbine te njenog dijela određenog razmjerno ili brojčano.
Članak 259.
Za određene stvari koje su pripadak broda može se, uz pristanak vlasnika broda, zabilježiti u upisnik broda da su u vlasništvu druge fizičke ili pravne osobe.
Članak 260.
Upis hipoteke na brodu mora sadržavati najmanje:
1) novčanu svotu tražbine koja se osigurava hipotekom,
2) visinu kamata, ako se uz tražbinu moraju platiti,
3) tvrtku, odnosno naziv i sjedište, odnosno osobno ime i prebivalište hipotekarnog vjerovnika.
Članak 261.
Ako se hipotekom na brodu osigurava tražbina koja bi mogla nastati zbog odobrenog kredita, zbog preuzetog jamčenja ili naknade štete, u ispravi, na temelju koje se obavljaju upisi, mora se navesti najviša svota koju kredit ili odgovornost smije dostići.
Članak 262.
Upisi su dopušteni samo protiv osoba u čiju je korist, u vrijeme podnošenja prijedloga u upisnik brodova, upisano ili se istodobno upisuje pravo vlasništva, odnosno ono pravo u pogledu kojega se obavlja upis.
Članak 263.
(1) Ako je više osoba uzastopce steklo pravo na upis kakva prava na brodu ili na pravu upisanom na brodu, a to svoje pravo nisu upisali, posljednji stjecatelj može, ako dokaže tko su mu prethodnici, zahtijevati izvršenje upisa toga prava neposredno u svoju korist.
(2) Ako je na koju osobu prenijeta tražbina osigurana hipotekom koja je upisana u upisnik brodova, a tražbina bude podmirena, dužnik može, ako dokaže prijenos, zahtijevati brisanje upisa bez prethodnoga izvršenog prijenosa.
Članak 264.
(1) Ako vjerovnik koji ima pravo zatražiti upis hipoteke na brodu ili nadhipotekarnog prava na upisanom hipotekarnom pravu svog dužnika taj upis ne zatraži, može i jamac zatražiti upis tih prava u korist vjerovnika.
(2) Svaki suvlasnik može za sebe i u ime ostalih suvlasnika zatražiti upis zajedničkih prava koja se ne mogu podijeliti u razmjeru prema cjelini.
Članak 265.
Upisi u upisnik brodova, na temelju rješenja suda o nasljedstvu i legatu, upisuju se na temelju pravomoćnog rješenja nadležnoga ostavinskog suda.
2. Prvenstveni red
Članak 266. (NN 17/19)
(1) Za prvenstveni red upisa mjerodavno je vrijeme zaprimanja zahtjeva.
(2) Upisi obavljeni na temelju zahtjeva koji su stigli u isto vrijeme imaju isti prvenstveni red, ako drugim zakonom nije drugačije određeno.
Članak 267.
Uknjižbom ili predbilježbom ustupanja prvenstva može se promijeniti prvenstveni red prava koja su uknjižena na brodu. Za tu promjenu potreban je pristanak ovlaštenika prava koji ustupa svoj prvenstveni red i čije pravo stupa nazad te ovlaštenika prava koje stupa na njegovo mjesto naprijed. Ako je pravo koje stupa nazad hipotekarno pravo, potreban je i pristanak vlasnika broda, a ako je pravo koje stupa nazad opterećeno pravom treće osobe potreban je i pristanak te osobe. Tom se promjenom ne dira u opseg i prvenstveni red ostalih upisanih prava.
Članak 268.
Pravo koje stupa naprijed stječe bez ograničenja prvenstveni red prava koje stupa nazad, ako su ta prava u upisniku brodova upisana neposredno jedno iza drugog ili ako mu prvenstvo daju i svi ovlaštenici čija su prava upisana između njih.
Članak 269.
(1) Ako se ustupanje prvenstva obavlja između prava koja nisu upisana neposredno jedno iza drugog, bez pristanka ovlaštenika čija su prava upisana između njih, pravo koje stupa naprijed stječe prvenstveni red prava koje stupa nazad samo u opsegu i sadržaju tog prava.
(2) Ako je pravo koje stupa nazad uvjetno ili s određenim rokom, pravo koje stupa naprijed u postupku izvršenja provedenom prije nastupanja tog uvjeta ili roka može se namiriti samo u onoj svoti koja tom pravu pripada prema njegovu prvotnome prvenstvenom redu.
(3) Ako kupac na javnoj prodaji mora pravo koje stupa nazad preuzeti prema njegovu prijašnjem prvenstvenom redu bez uračunavanja u kupovnu cijenu, pri razdiobi kupovne cijene pravo koje stupa naprijed uzet će se u obzir po svojemu prvotnom prvenstvenom redu.
Članak 270.
Pravo koje stupa nazad ima i na svojemu prvotnom mjestu prednost pred pravom koje stupa naprijed, ako nije drugačije ugovoreno između hipotekarnih vjerovnika koji mijenjaju mjesta hipoteke.
Članak 271.
Ako ustupanjem prvenstva više prava stupaju na mjesto drugog i ustupanje bude uknjiženo istodobno, pravo koje je prije ustupanja imalo prvenstvo u prvenstvenom redu ima prvenstvo i na novom mjestu, ako nije drugačije ugovoreno između hipotekarnih vjerovnika koji mijenjaju mjesta hipoteke.
Članak 272.
Naknadne promjene koje se tiču postojanja ili opsega prava koje ustupanjem prvenstva stupa nazad ne utječu na prvenstveni red prava koje stupa naprijed, ako nije drugačije ugovoreno između hipotekarnih vjerovnika koji mijenjaju mjesta hipoteke.
3. Zahtjevi
Članak 273. (NN 17/19)
(1) Rješenje o upisu broda u upisnik brodova donosi se na temelju zahtjeva ovlaštene stranke, odnosno zahtjeva nadležnog tijela, ako u ovom Zakoniku nije drugačije određeno.
(2) Zahtjevi, odnosno zahtjevi iz stavka 1. ovoga članka podnose se lučkoj kapetaniji koja vodi upisnik brodova u koji je brod upisan ili treba biti upisan.
Članak 274.
Brisan.
Članak 275. (NN 17/19)
(1) Kad je podnesak vezan za rok, određen u odredbama ovoga Zakonika o postupku za upisivanje brodova, podnesak je predan u roku samo ako je prije isteka roka zaprimljen u lučkoj kapetaniji kod koje se vodi upisnik brodova.
(2) Rokovi određeni u odredbama ovoga Zakonika o postupku upisivanja u upisnik brodova, osim rokova za opravdanje predbilježbe (članak 327. i 329.) i roka za podnošenje izvorne isprave (članak 294.) ili prijevoda (članak 295.), ne mogu se produljiti.
(3) Zbog propuštanja rokova određenih ovim Zakonikom u postupku upisivanja u upisnik brodova nema mjesta povratu u prijašnje stanje.
Članak 276. (NN 17/19)
Brisan.
Članak 277. (NN 17/19)
Zahtjev za uknjižbu sadrži prešutno i zahtjev za predbilježbu, ako podnositelj zahtjeva to nije izričito isključio.
(2) Jednim zahtjevom može se tražiti više upisa na temelju jedne isprave te upis jednog istog prava u više uložaka ili upis više prava u jedan uložak.
Članak 278. (NN 17/19)
(1) Zahtjev za upis broda u upisnik brodova mora sadržati sve podatke koji se upisuju u upisnik brodova. Uz zahtjev moraju se priložiti isprave kojima se dokazuju podaci koji se upisuju u upisnik brodova.
(2) Izvornikom isprave iz stavka 1. ovoga članka smatra se i elektronička isprava koja je izdana sukladno odredbama propisa o elektroničkim ispravama.
Članak 279. (NN 17/19)
Brisan.
Članak 280. (NN 17/19)
(1) Upis u list A uloška glavne knjige upisnika brodova, uknjižbe i predbilježbe mogu se dopustiti samo na temelju isprava sastavljenih u obliku propisanom za njihovu valjanost.
(2) Nazivi, odnosno osobna imena osoba koje sudjeluju u pravnom poslu navedenom u ispravi na temelju koje se obavlja upis moraju biti točno navedena. U toj ispravi mora biti navedeno i mjesto gdje je isprava sastavljena i datum kad je sastavljena.
(3) Isprave koje ne sadrže podatke o mjestu i vremenu sastavljanja, ali je na njima izvršena ovjera kod javnog bilježnika, smatraju se podobnim za provođenje upisa u smislu stavka 2. ovoga članka.
(4) U ispravama o stjecanju, prijenosu, ograničenju i prestanku prava iz članka 213. ovoga Zakonika mora biti navedena i valjana pravna osnova.
(5) Isprave na temelju kojih se obavlja upis u upisnik brodova ne smiju imati takvih vidljivih nedostataka koji slabe njihovu vjerodostojnost.
Članak 281. (NN 17/19)
(1) Isprave na temelju kojih se obavljaju upisi u list B i list C uloška glavne knjige upisnika brodova moraju se priložiti u izvorniku ili u ovjerenom prijepisu ili u ovjerenoj preslici.
(2) Od svake isprave iz stavka 1. ovoga članka prilaže se i po jedan neovjereni prijepis ili preslika za zbirku isprava. Voditelj upisnika brodova potvrdit će da se taj prijepis ili preslika slaže s izvornikom.
(3) Ako se izvornik isprave nalazi u službenim spisima ili u zbirci isprava ili ako je priložen uz već podneseni zahtjev, dovoljno je podnijeti prijepis ili presliku u dva primjerka i navesti gdje se izvornik nalazi.
(4) Ako se izvornik isprave ne može odmah podnijeti zato što se nalazi kod drugog tijela ili suda, treba to u zahtjevu navesti i priložiti prijepis ili presliku, opskrbljenu potvrdom tijela uprave ili suda da se prijepis, odnosno preslika slaže s izvornikom i jedan neovjereni prijepis ili presliku isprave.
Članak 282. (NN 17/19)
Uz isprave sastavljene na stranom jeziku mora se priložiti ovjerovljeni prijevod na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu osim isprave iz članka 213. stavka 3. ovoga Zakonika i potvrde tijela koje vodi strani upisnik brodova da je brod brisan iz tog upisnika, a koje mogu biti sastavljene na engleskom jeziku.
4. Provođenje upisa
a) Zajedničke odredbe
Članak 283.-287.
Brisani.
Članak 288.
U postupku upisivanja u upisnik brodova svaka stranka snosi svoje troškove.
Članak 289. (NN 17/19)
Brisan.
Članak 290. (NN 17/19)
Brisan.
Članak 291. (NN 17/19)
Brisan.
Članak 292. (NN 17/19)
Lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova će na temelju zahtjeva i njegovih priloga dopustiti upis u upisnik brodova:
1. kad iz upisnika brodova u pogledu broda ili prava na brodu ne proizlazi nikakva smetnja traženom upisu, odnosno ako je prilikom podnošenja zahtjeva za prvi upis broda u upisnik brodova udovoljeno uvjetima za upis propisanima odredbama ovoga Zakonika,
2. kad nema osnovane sumnje u to da je podnositelj zahtjeva ovlašten podnijeti zahtjev i da su sudionici na čija se prava upis odnosi sposobni raspolagati tim pravima,
3. kad je traženje prema sadržaju podnesenih isprava osnovano,
4. kad isprave imaju oblik koji se zahtijeva za dozvolu uknjižbe, predbilježbe ili zabilježbe.
Članak 293. (NN 17/19)
(1) Lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova o zahtjevu u pravilu odlučuje neposrednim rješavanjem bez provođenja ispitnog postupka.
(2) Iznimno, kad je to nužno radi utvrđivanja činjenica i okolnosti koje su bitne za razjašnjenje pravog stanja stvari, ili u drugim slučajevima propisanim Zakonom o općem upravnom postupku, lučka kapetanija iz stavka 1. ovoga članka provodi ispitni postupak.
Članak 294. (NN 17/19)
(1) Lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova donosi rješenje o upisu u upisnik brodova na temelju izvornih isprava, ili ovjerenih preslika izvornih isprava ili u neovjerenoj preslici ako je izvornu ispravu izdalo Ministarstvo ili druga lučka kapetanija.
(2) Ako iz zahtjeva i priloženih preslika i prijepisa isprava proizlazi da bi se traženju moglo udovoljiti da je izvorna isprava bila podnesena, lučka kapetanija će, da se za odnosno pravo sačuva prvenstveni red, odrediti zabilježbu zahtjeva u upisnik brodova uz napomenu »dok stigne izvornik«.
(3) Istodobno će lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova predlagatelju odrediti primjeren rok u kojem mora podnijeti izvornu ispravu ako je tijelo, kod kojeg se ona nalazi, već po službenoj dužnosti nije dužno poslati. Ako drugo tijelo ili sud izvornu ispravu naknadno dostavi, ili isprava bude u određenom roku podnesena, rješavat će se o zahtjevu u samoj stvari.
(4) Ako izvorna isprava u određenom ili produljenom roku ne bude podnesena, odbacit će se zahtjev i, po službenoj dužnosti, odrediti brisanje zabilježbe.
(5) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova može, kad ocijeni da za to postoje opravdani razlozi, dopustiti upis u upisnik brodova na osnovi potvrde o brisanju broda iz stranog upisnika brodova, odnosno isprave o stjecanju vlasništva na brodu poslane elektroničkom poštom, telefaksom ili na drugi primjeren način s time da se odredi rok za dostavu izvorne isprave.
(6) Ako iz zahtjeva i priloženih isprava proizlazi da se traženju ne bi moglo udovoljiti i kad bi izvorna isprava bila priložena, lučka kapetanija će zahtjev odbiti.
(7) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na zahtjev za prvi upis broda u gradnji.
Članak 295. (NN 17/19)
(1) Ako zahtjevu nije priložen prijevod isprave koja je sastavljena na stranom jeziku, osim isprava sastavljenih na engleskom jeziku, a iz podneska ne proizlazi da traženje treba odbiti, lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova će radi čuvanja prvenstvenog reda odrediti zabilježbu zahtjeva u upisniku uz napomenu »dok stigne prijevod« te zatražiti od stranke dostavljanje prijevoda podneska i za to odrediti primjereni rok.
(2) Ako prijevod iz stavka 1. ovoga članka ne bude dostavljen u određenom roku, odbacit će se zahtjev i po službenoj dužnosti odrediti brisanje zabilježbe.
Članak 296.
(1) Lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova ne može odobriti da se u upisnik brodova upiše više ili što drugo što stranka nije tražila, iako bi, prema podnesenim ispravama, bila ovlaštena tražiti više ili što drugo.
(2) Ako je predložena samo predbilježba, ne može se odrediti uknjižba, iako postoje pretpostavke za uknjižbu.
Članak 297. (NN 17/19)
(1) Ako iz isprava proizlazi da je stjecatelju knjižnog prava dano odobrenje za uknjižbu, ali da su mu istodobno nametnuta ograničenja u vezi s raspolaganjem stečenim pravom ili da su mu nametnute obveze u pogledu kojih je ugovorena istodobno uknjižba u korist određenih ovlaštenika traženi se upis neće moći dopustiti ako istodobno ne bude predložena i uknjižba ili, prema tome kakva je isprava, predbilježba ugovorenih ograničenja ili obveza.
(2) Zahtjev za istodobni upis međusobnih prava i obveza može podnijeti bilo koja stranka.
Članak 298. (NN 17/19)
(1) Rješenje kojim se dopušta upis u upisnik brodova sadrži i:
1) naznaku uloška u kojem se upis mora obaviti i ime broda na koji se upis odnosi,
2) naziv i sjedište, odnosno osobno ime i prebivalište, osobni identifikacijski broj osobe u čiju će se korist upis obaviti, izdan od strane države sjedišta ili prebivališta te osobe, brod ili pravo na brodu na kojem će se upis obaviti i bitan sadržaj prava koje se upisuje.
(2) Ako se sadržaj prava koje se upisuje ne može ukratko izraziti, može se obaviti pozivanje na točno označena mjesta u ispravama na temelju kojih je određen upis, i to s učinkom kao da su ta mjesta upisana u glavnu knjigu.
(3) Rješenje kojim se određuje upis broda u upisnik brodova mora sadržavati podatke koji se moraju upisati u list A.
Članak 299. (NN 17/19)
(1) Ako lučka kapetanija iz članka 254. ovoga Zakonika odbija zahtjev za uknjižbu ili predbilježbu ili za prvi upis broda u upisnik brodova, ili odbije prijedlog za zabilježbu prvenstvenog reda, lučka kapetanija će rješenjem odrediti upis zabilježbe odbijanja tih zahtjeva. Na isti način postupit će lučka kapetanija i ako je bio odbijen prijedlog za odobrenje prodaje radi naplate tražbina za koje založno pravo nije uknjiženo.
(2) Zabilježba se neće upisati:
1) ako se iz zahtjeva i iz njegovih priloga ne može utvrditi o kojem je brodu ili pravu za koje se zahtijeva upis riječ, ili ako brod ili pravo nisu upisani u naznačeni upisnik brodova,
2) ako pravo vlasništva, odnosno koje drugo pravo na brodu nisu upisani u korist osobe protiv koje se prema sadržaju isprave može provesti uknjižba ili predbilježba.
(3) Upis zabilježbe naznačuje se na rješenju.
Članak 300. (NN v)
Kad lučka kapetanija iz članka 254. ovoga Zakonika utvrdi da je rješenje kojim se odbija upis iz članka 299. ovoga Zakonika postalo pravomoćno, donijet će, po službenoj dužnosti, rješenje o brisanju zabilježbe odbijanja upisa i o tome obavijestiti stranke.
Članak 301. (NN 17/19)
Brisan.
Članak 302. (NN 17/19)
Svaki upis, osim upisa u list A o tehničkim podacima, mora sadržavati:
1. datum kad je zahtjev zaprimljen i jedinstvenu oznaku zahtjeva (pismena) u centralnom informacijskom sustavu za elektroničko uredsko poslovanje Ministarstva,
2. naziv isprave koja je osnova za upis, mjesto gdje je isprava sastavljena i datum kad je sastavljena,
3. naziv lučke kapetanije, odnosno suda, broj i datum njezina rješenja kojim je dopušten upis,
4. vrstu upisa (članak 257.) i bitni sadržaj prava, odnosno činjenice koja se upisuje,
5. naziv i sjedište, osobno ime i prebivalište osobe u čiju se korist obavlja upis.
Članak 303. (NN 17/19)
(1) Kad lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova donese rješenje kojim se određuje upis broda u upisnik brodova, obavit će istodobno provedbu upisa. Nakon upisa ta će lučka kapetanija postupiti prema odredbama članka 310. i 313. ovoga Zakonika.
(2) Kad lučka kapetanija iz stavka 1. ovoga članka donese rješenje kojim se odbija zahtjev za upis broda u upisnik brodova i odredi upis zabilježbe odbijanja zahtjeva, obavit će se upis zabilježbe u list A uloška.
Članak 304. (NN 17/19)
Brisan.
Članak 305.
Brisan.
Članak 306.
Brisan.
Članak 307.
Brisan.
Članak 308. (NN 17/19)
(1) Valjanost upisa ne može se pobijati zato što je dostava obavljena elektronički ili javnom objavom na elektroničkoj oglasnoj ploči.
(2) Osoba koja iz provedenog upisa izvodi za sebe kakvo pravo ili oslobođenje od obveze nije dužna dokazivati da je dostava obavljena.
Članak 309. (NN 17/19)
Lučka kapetanija koja je provela upis brisanja broda iz upisnika brodova ili lučka kapetanija od koje to zatraži stranka izdat će potvrdu o brisanju.
Članak 310. (NN 17/19)
(1) Na izvorniku isprave na temelju koje je upis obavljen lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova stavlja potvrdu o obavljenom upisu.
(2) U potvrdi iz stavka 1. ovoga članka navodi se rješenje kojim je upis bio određen i uložak u koji je upis proveden.
(3) Ako je upis bio proveden na temelju više isprava koje su među sobom u vezi, potvrda se stavlja na onu ispravu iz koje pravo upisanog neposredno proizlazi (članak 263. i 264.).
Članak 311. (NN 17/19)
U upisniku brodova ne smije se ništa brisati ni na drugi način što dodavati ili mijenjati.
Članak 311.a (NN 17/19)
(1) Pogreška u upisu koja se opazi nakon provedenoga upisa može se ispraviti po službenoj dužnosti, bez vođenja postupka za ispravak pogrešnoga upisa, samo ako takav ispravak ne bi dovodio u pitanje već stečena prava, niti bi dovodio u opasnost osobe koje postupaju s povjerenjem u upisnike brodova.
(2) Pokretanje postupka za ispravak pogrešnoga upisa zabilježit će se na listu na kojem je pogrešni upis proveden.
(3) Zabilježba iz stavka 2. ovoga članka ima učinak da kasniji upisi ne sprječavaju ispravak pogreške.
(4) Kad rješenje o ispravku pogrešnoga upisa postane pravomoćno, zabilježba iz stavka 2. ovoga članka će se po službenoj dužnosti brisati.
Članak 312. (NN 17/19)
(1) Rješenje o brisanju broda iz upisnika brodova te zabilježba odbijanja zahtjeva za brisanje broda iz upisnika brodova upisuju se u list A upisnika brodova.
(2) Brisan.
(3) Brisan.
Članak 313. (NN 17/19)
(1) Nakon obavljenog upisa lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova vratit će stranci izvornike isprava, odnosno ovjerene prijepise ili preslike isprava ako je uz zahtjev priložen i neovjereni prijepis tih isprava.
(2) Službena osoba će na neovjerene prijepise ili preslike isprava iz stavka 1. ovoga članka napisati službenu zabilješku da prijepis odnosno preslika odgovara izvorniku, odnosno ovjerenom prijepisu.
(3) Ako lučka kapetanija iz stavka 1. ovoga članka upis obavlja na temelju rješenja suda, postupit će s ispravama prema tom rješenju.
b) Posebne odredbe
Prvi upis u upisnik brodova
Članak 314. (NN 1/19)
Za brod u gradnji prvi upis u upisnik brodova dopustit će se ako su uz zahtjev za prvi upis priložene sljedeće isprave:
1. isprava kojom se dokazuje pravo vlasništva na brodu u gradnji,
2. potvrda brodogradilišta o tehničkim podacima koji se upisuju na list A upisnika brodova u gradnji koja uključuje oznaku broda u gradnji, mjesto i početak gradnje.
Članak 315. (NN 17/19)
(1) Prvi upis broda u upisnik brodova dopustit će se ako su uz zahtjev za prvi upis broda priložene sljedeće isprave:
1. isprava kojom se dokazuje pravo vlasništva na brodu,
2. isprava kojom se dokazuje da je udovoljeno uvjetima za upis broda u upisnik brodova,
3. isprave kojima se dokazuju drugi podaci koji se unose u list A uloška glavne knjige upisnika brodova,
4. potvrda tijela koje vodi strani upisnik brodova da je brod brisan iz tog upisnika, ako se taj brod prenosi iz stranog upisnika u hrvatski upisnik brodova,
5. pisana izjava vlasnika broda da prenosi odgovornost za upravljanje brodom na kompaniju ako vlasnik broda nije i kompanija.
(2) Potvrdu iz stavka 1. točke 4. ovoga članka nije potrebno priložiti u postupku upisa broda kupljenog na javnoj dražbi koju provodi Republika Hrvatska ili sudskom prodajom koja se provodi u Republici Hrvatskoj.
(3) U postupku upisa provjerit će se udovoljava li brod odgovarajućim međunarodnim i nacionalnim pravilima i propisima i u tu svrhu provjeriti isprave, zapise i druge informacije vezano za sigurnost broda.
(4) Kada se brod prenosi iz stranog upisnika u hrvatski upisnik brodova, po potrebi će se zatražiti od države u kojoj je brod bio upisan informacije o neotklonjenim nedostacima ili druge informacije vezane za sigurnost broda.
(5) Osim isprava iz stavka 1. ovoga članka, uz prijavu za prvi upis nepomičnog odobalnog objekta i plutajućeg objekta, osim objekata iz članka 188.a ovoga Zakonika, prilaže se odobrenje nadležnog tijela državne uprave sukladno posebnim propisima i suglasnost nadležne lučke uprave ako se objekt privezuje, sidri, polaže ili ukopava na području luke.
(6) Za potrebe vođenja upravnog postupka upisa broda u upisnik brodova i sve vezane upravne postupke koje vode druga nadležna tijela lučka kapetanija koja vodi upisnik iz članka 254. ovoga Zakonika obavlja poslove jedinstvenog upravnog mjesta prema odredbama zakona kojim se uređuje opći upravni postupak.
Uknjižba
Članak 316. (NN 17/19)
(1) Ako ovim ili drugim zakonom nije drugačije određeno, uknjižba (članak 257. točka 3.) se može ovim Zakonikom dopustiti samo na temelju javnih isprava ili privatnih isprava na kojima je potpise osoba čije pravo treba ograničiti, opteretiti ili prenijeti na drugu osobu ovjerilo tijelo nadležno za ovjeravanje potpisa.
(2) Na temelju privatne isprave koju je izdao opunomoćenik uknjižba protiv opunomoćitelja može se dopustiti samo ako punomoć glasi na određeni posao ili na određenu vrstu poslova, a od dana izdavanja punomoći do dana traženja uknjižbe nije proteklo više od jedne godine.
(3) Ovjera potpisa na privatnoj ispravi nije potrebna ako se na ispravi nalazi odobrenje tijela nadležnog za zaštitu prava i interesa osobe čije pravo treba ograničiti, opteretiti ili prenijeti na drugu osobu.
Članak 317.
(1) Privatna isprava, na temelju koje se može dopustiti uknjižba, mora sadržavati, pored podataka iz članka 280. ovoga Zakonika, još i:
1) točnu oznaku broda ili prava u pogledu kojega se uknjižba provodi,
2) izričitu izjavu osobe čije se pravo ograničava, opterećuje, ukida ili prenosi na drugu osobu da dopušta uknjižbu.
(2) Odredba stavka 1. točke 2) ovoga članka ne odnosi se na isprave o stjecanju prava vlasništva na domaćem ili stranom brodu ako se traži prvi upis broda u hrvatski upisnik brodova.
Članak 318.
(1) Javne isprave na temelju kojih se dopušta uknjižba jesu:
1) isprave o pravnim poslovima koje je sastavio sud u granicama svojih ovlaštenja, ako sadrže podatke propisane u članku 280. ovoga Zakonika,
2) isprave koje su u propisanom obliku izdali sudovi ili tijela uprave, u granicama svojih nadležnosti, kojima zakon priznaje svojstvo ovršne isprave ili na temelju kojih se prema posebnim propisima može obaviti upis u javne knjige.
(2) Uknjižbe na temelju odluke stranog suda mogu se obaviti ako je ta odluka priznata u posebnom za to propisanom postupku.
Predbilježbe
Članak 319. (NN 17/19)
Kad podnesena isprava udovoljava općim uvjetima za upis, ali ne udovoljava svim posebnim uvjetima za uknjižbu propisanim u članku 316. – 318. ovoga Zakonika, dopustit će se predbilježba upisa (članak 257. točka 4).
Članak 320.
Predbilježba hipoteke na brodu dopuštena je samo ako su tražbine i pravna osnova hipotekarnog prava učinjene vjerojatnim.
Članak 321.
Kad se u hrvatski upisnik brodova upisuje brod koji je bio upisan u strani upisnik brodova, a iz isprave se o brisanju broda iz stranog upisnika brodova vidi da je brod opterećen hipotekom na brodu (članak 240.), upisat će se, po službenoj dužnosti, predbilježba hipotekarnog prava s redom prvenstva koji ima prema trenutku što je bio mjerodavan za utvrđivanje reda prvenstva u stranom upisniku brodova, ako u trenutku upisa nije udovoljeno uvjetima za uknjižbu hipoteke na brodu određene ovim Zakonikom.
Članak 322.
Predbilježba prava zakupa, brodarskog ugovora na vrijeme za cijeli brod i prava prvokupa dopuštena je samo ako su postojanje prava i pristanka na upis učinjeni vjerojatnim.
Članak 323.
Predbilježba se dopušta i na temelju ovih isprava:
1) nepravomoćnih sudskih odluka kojima se zahtjev za utvrđivanje, stjecanje, ograničenje ili prestanak upisnog prava prihvaća ili odbija,
2) sudskih odluka kojima se predbilježba dopušta u postupku osiguranja prema propisima ovršnog postupka,
3) zahtjeva suda, tijela uprave ili organizacije u obavljanju poslova javnih ovlaštenja koja su joj zakonom povjerena, kad su oni po zakonu ovlašteni da po službenoj dužnosti odrede da se određene tražbine osiguraju hipotekom na brodu.
Članak 324.
Ako kod suda bude položen iznos duga osiguranog hipotekom na brodu, za koji, prema pravnim pravilima imovinskog prava, postoji opravdan razlog da se vjerovniku dug ne može platiti, predbilježba će se dopustiti na temelju potvrde suda da je ta svota položena i to:
1) ako je iznos duga kod suda položio dužnik ili osoba koja za dug odgovara, dopustit će se predbilježba brisanja hipoteke na brodu,
2) ako je iznos duga kod suda položila treća osoba kojoj je prema pravnim pravilima imovinskog prava vjerovnik dužan ustupiti svoju tražbinu, dopustit će se predbilježba ustupanja tražbine osigurane hipotekom na brodu.
Članak 325.
Predbilježbom se stječu, prenose, ograničavaju ili prekidaju upisana prava, uz uvjet da predbilježba bude naknadno opravdana, i to u opsegu u kojem bude opravdana.
Članak 326.
Predbilježba se može opravdati na temelju:
1) isprave kojom se može dopustiti uknjižba, a koju je izdala osoba protiv koje je predbilježba upisana,
2) potvrde da je sudska odluka iz članka 323. točke 1) ovoga Zakonika postala pravomoćna i ovršna,
3) izvršne odluke nadležnog tijela o postojanju tražbine iz članka 323. točke 3) ovoga Zakonika, radi čijeg je osiguranja predbilježba upisana,
4) pravomoćne i ovršne odluke suda u parnici protiv osobe protiv koje je predbilježba upisana.
Članak 327. (NN 17/19)
(1) Ako se predbilježba opravdava podnošenjem isprave sposobne za uknjižbu (članak 326. točka 1)), opravdanje se treba izvršiti u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o predbilježbi.
(2) Ako se predbilježba opravdava na temelju pravomoćne i ovršne odluke suda (članak 326. točka 4)), parnica se mora pokrenuti u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o predbilježbi.
(3) Rok u kojem se predbilježba mora opravdati navodi se u odluci o predbilježbi.
(4) Rok za opravdanje predbilježbe može se, na prijedlog stranke, produljiti ako za to postoje opravdani razlozi.
Članak 328. (NN 17/19)
(1) Ako se predbilježba opravdava podnošenjem isprava navedenih u članku 326. točki 1) – 3) ovoga Zakonika, zahtjev za opravdanje predbilježbe podnosi se lučkoj kapetaniji koja vodi upisnik brodova.
(2) Ako se predbilježba opravdava odlukom suda u parnici (članak 326. točka 4.)), tražitelj predbilježbe dužan je pokrenuti parnicu kod nadležnog suda i o tome obavijestiti lučku kapetaniju koja vodi upisnik brodova.
Članak 329.
(1) Rok u kojem se mora pokrenuti parnica za opravdanje predbilježbe navest će se u odluci o predbilježbi.
(2) Rok za pokretanje parnice sud može, na prijedlog stranke, produljiti, ako za to postoje važni razlozi.
Članak 330. (NN 17/19)
Ako u vrijeme podnošenja zahtjeva za predbilježbu već teče parnica o postojanju prava čija se predbilježba traži, pokretanje posebne parnice za opravdanje predbilježbe nije potrebno ako se, prema odredbama Zakona o parničnom postupku, u postojećoj parnici još može istaći i zahtjev za opravdanje predbilježbe.
Članak 331. (NN 17/19)
(1) Ako opravdanje predbilježbe izostane, predbilježba će se brisati po službenoj dužnosti ili na prijedlog osobe protiv koje je predbilježba bila dopuštena.
(2) Ako iz spisa ne proizlazi da je tužba za opravdanje predbilježbe podnesena na vrijeme ili da rok za opravdanje još teče onog dana kad je prijedlog za brisanje podnesen, lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova će u kratkom roku odrediti ročište na kojem predlagatelj predbilježbe mora dokazati da rok za opravdanje još teče ili da je tužba podnesena na vrijeme.
(3) Ako lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova utvrdi da je rok protekao, odnosno da parnica nije pokrenuta na vrijeme, dopustit će se brisanje predbilježbe.
(4) Smatrat će se da je tužba za opravdanje predbilježbe podnesena na vrijeme, iako je istekao rok određen za njezino podnošenje, ako bude podnesena prije podnošenja zahtjeva za brisanje predbilježbe ili bar istog dana kad je taj zahtjev podnesen.
Članak 332. (NN 17/19)
(1) Ako tužiteljev zahtjev za opravdanje predbilježbe bude prihvaćen u parnici kojom se predbilježba opravdava (članak 327. i 330.), na prijedlog bilo koje od stranaka, zabilježit će se opravdanje predbilježbe u upisnik brodova prema sadržaju pravomoćne presude.
(2) Ako u parnici iz stavka 1. ovoga članka zahtjev za opravdanje predbilježbe bude pravomoćno odbijen, na zahtjev bilo koje od stranaka, predbilježba će se brisati.
Članak 333. (NN 17/19)
(1) Ako je predbilježba brisana zato što tužba za opravdanje predbilježbe nije podnesena na vrijeme, može se predložiti nova predbilježba, ali ona ima pravni učinak tek od trenutka podnošenja novog zahtjeva.
(2) Vlasnik broda ili ovlaštenik upisanog prava može tužbom zahtijevati da se utvrdi nepostojanje predbilježenog prava. Presuda kojom se taj zahtjev prihvaća zabilježit će se na zahtjev stranke u upisnik brodova, i time se sprječava ponovna dozvola predbilježbe.
Članak 334. (NN 17/19)
(1) Ako predbilježba bude brisana iz drugih razloga, a ne iz razloga navedenih u članku 333. ovoga Zakonika, lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova će, po službenoj dužnosti, odbiti svaki novi zahtjev za predbilježbu istog prava na temelju iste isprave.
(2) Ako lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova propusti to učiniti i nova predbilježba bude upisana, ta će se predbilježba brisati čim protivnik prijavi da je predbilježba već jednom bila brisana.
Članak 335. (NN 17/19)
(1) Ako je predbilježeno pravo vlasništva broda, daljnji se upisi mogu dopustiti ne samo protiv uknjiženog nego i protiv predbilježenog vlasnika broda, ali pravni učinak tih upisa ovisi o tome hoće li predbilježba biti opravdana ili neopravdana.
(2) Ako predbilježba bude opravdana, istodobno s upisom opravdanja predbilježbe brisat će se, po službenoj dužnosti, svi upisi koji su protiv uknjiženog vlasnika broda bili obavljeni poslije trenutka podnošenja zahtjeva na temelju kojega je predbilježba prava vlasništva bila obavljena.
(3) Ako predbilježba prava vlasništva bude brisana, brisat će se istodobno, po službenoj dužnosti, i svi upisi koji su bili obavljeni s obzirom na tu predbilježbu.
(4) Odredbe ovoga članka primijenit će se i kad je protiv hipotekarnog vjerovnika obavljena predbilježba prijenosa njegove tražbine na drugu osobu.
Članak 336.
(1) Ako je brisanje kakva prava predbilježeno, u pogledu tog prava mogu se dopustiti daljnji upisi (npr. nadhipotekarnih prava ili ustupa), ali pravni učinak tih upisa ovisi o tome hoće li predbilježba brisanja biti opravdana ili neopravdana.
(2) Ako predbilježba brisanja bude opravdana, istodobno s upisom opravdanja brisat će se, po službenoj dužnosti, i svi upisi koji su u pogledu brisanog prava u međuvremenu bili dopušteni.
Članak 337.
(1) Ako na tražbini osiguranoj hipotekom na brodu, u vrijeme kad se zahtijeva njeno brisanje, još postoje nadhipotekarna prava, brisanje te tražbine može se dopustiti samo uz napomenu da će pravni učinak brisanja u pogledu nadhipotekarnih prava nastupiti tek kad ona budu brisana.
(2) Čim bude uknjiženo brisanje tražbine osigurane hipotekom na brodu, daljnji se upisi na hipoteku ne mogu više dopustiti, a ako brisanje hipotekarnog prava bude samo predbilježeno, daljnji upisi na to pravo mogu se dopustiti, ali samo s pravnim učinkom iz članka 325. ovoga Zakonika.
Zabilježba
Članak 338. (NN 17/19)
(1) Zabilježba osobnih odnosa, osobito u pogledu ograničenja prava raspolaganja imovinom, ima pravnu posljedicu da se nitko u čiju je korist upisano kakvo pravo u upisnik brodova ne može pozivati na to da mu ti odnosi nisu bili poznati (npr. maloljetnost, produljenje roditeljskog prava ili starateljstva, otvaranje stečaja itd.).
(2) Zabilježbu osobnih odnosa i brisanje takve zabilježbe određuje lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova na temelju isprava kojima se dokazuju ti odnosi, a na zahtjev stranaka, njihovih zakonskih zastupnika ili nadležnih tijela.
Članak 339.
Zabilježba drugih činjenica, osim onih koje su navedene u članku 338. ovoga Zakonika, može se dopustiti samo kad je zabilježba ovim Zakonikom dopuštena i ima učinak koji je njime određen ( prvenstveni red, zajednička hipoteka na brodu, otkaz tražbine osigurane hipotekom na brodu, zabilježba spora).
Članak 340. (NN 17/19)
(1) Vlasnik broda može zahtijevati upis zabilježbe prvenstvenog reda za namjeravano otuđenje broda ili opterećenje hipotekom. Pravni je učinak zabilježbe da se prvenstveni red prava stečenih tim otuđenjem ili opterećenjem računa od trenutka podnošenja prijedloga za upis zabilježbe, ako se upis navedenih prava zatraži za važenja zabilježbe (članak 342.).
(2) Hipotekarni vjerovnik može, s pravnim učinkom navedenim u stavku 1. ovoga članka, zahtijevati upis zabilježbe prvenstvenog reda za namjeravano ustupanje ili namjeravano brisanje svoje tražbine.
(3) Zabilježbe iz ovoga članka mogu se dopustiti samo ako bi prema stanju upisa u upisnik brodova, bila dopuštena uknjižba prava koje se mora upisati, odnosno brisanje upisanog prava i ako je potpis predlagatelja na zahtjevu ovjerilo tijelo nadležno za ovjeru potpisa.
Članak 341. (NN 17/19)
Rješenje kojim se prihvaća zahtjev za upis zabilježbe iz članka 340., ovoga Zakonika izdaje se samo u jednom primjerku (otpravku). Kad obavi upis zabilježbe u upisnik brodova, tijelo koje obavi upis mora na tom primjerku potvrditi da je zabilježba obavljena.
Članak 342.
(1) Ako je zabilježba prvenstvenog reda dopuštena za namjeravano opterećenje broda hipotekom na brodu, zabilježba gubi učinak protekom roka od jedne godine, a u ostalim slučajevima navedenim u članku 340. ovoga Zakonika – protekom roka od 60 dana od dana kad je bila dopuštena.
(2) U rješenju kojim se dopušta zabilježba navest će se datum kad prestaje učinak te zabilježbe.
Članak 343. (NN 17/19)
(1) Zahtjev za upis prava ili upis brisanja s prvenstvenim redom koji je zabilježbom osiguran (članak 340. ovoga Zakonika) mora se podnijeti u rokovima određenim u članku 327. ovoga Zakonika i uz prijedlog priložiti primjerak rješenja kojim je zabilježba dopuštena.
(2) Isprava na temelju koje se upisuje ili briše pravo za koje je zabilježen prvenstveni red može biti sastavljena i poslije podnošenja zahtjeva za upis zabilježbe.
(3) U rješenju kojim se, na zahtjev podnesen prema stavku 1. ovoga članka, dopušta uknjižba ili predbilježba mora se naznačiti da dopušteni upis ima onaj prvenstveni red koji je stečen zabilježbom. Tijelo koje obavi upis dopuštene uknjižbe, odnosno predbilježbe potvrdit će na primjerku rješenja kojim je zabilježba prvenstvenog reda dopuštena da je upis obavljen.
(4) Upis sa zabilježbom prvenstvenog reda dopustit će se i ako su brod ili tražbina osigurani hipotekom na brodu preneseni na treću osobu ili su opterećeni pošto je zahtjev za zabilježbu prvenstvenog reda bio podnesen.
(5) Ako se protiv vlasnika broda ili hipotekarnog vjerovnika pokrene stečajni postupak prije nego što bude podnesen zahtjev za upis, upis će se dopustiti samo ako je isprava o pravnom poslu bila već sastavljena prije dana otvaranja stečaja i ako je dan sastavljanja isprave dokazan ovjerom tijela nadležnog za ovjeru potpisa. Ako isprava ne odgovara tim uvjetima, ocijenit će se, prema propisima o stečaju, je li upis dopušten.
Članak 344. (NN 17/19)
Ako se dopusti uknjižba prijenosa prava vlasništva ili otuđenja broda, odnosno ustupanja ili brisanja tražbine s prvenstvenim redom stečenim zabilježbom (članak 340. stavak 1. ovoga Zakonika), lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova će, na zahtjev stranke u čiju je korist uknjižba upisana, narediti brisanje upisa koji su u pogledu tog broda ili tražbine obavljeni poslije podnošenja zahtjeva za zabilježbu. Zahtjev za brisanje tih upisa mora se podnijeti u roku od 15 dana od dana kad je uknjižba sa zabilježenim prvenstvenim redom postala pravomoćna.
Članak 345.
(1) Ako zahtjev za upis ne bude podnesen prije proteka roka poslije kojeg prestaje učinak zabilježbe (članak 342.) ili ako iznos tražbine, u pogledu koje je zabilježba prvenstvenog reda provedena, do kraja tog roka ne bude iscrpljen, lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova će po službenoj dužnosti, narediti brisanje zabilježbe prvenstvenog reda.
(2) Prije proteka roka iz članka 342. ovoga Zakonika brisanje zabilježbe može se dopustiti samo ako je uz zahtjev za brisanje zabilježbe podnesen primjerak rješenja kojim je dopuštena zabilježba. Kad provede upis brisanja, lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova potvrdit će na tom primjerku rješenja da je brisanje obavljeno.
Članak 346.
(1) Lučka kapetanija nadležna prema članku 254. ovoga Zakonika dopustit će, na zahtjev vjerovnika, zabilježbu sudskog otkaza hipotekarne tražbine i zabilježbu hipotekarne tužbe ako je onaj protiv koga je otkaz ili tužba podnesena upisan kao vlasnik broda opterećenog hipotekom i ako se dokaže da je hipotekarna tužba podnesena.
(2) Zabilježbu hipotekarne tužbe može dopustiti i parnični sud.
(3) Zabilježba iz stavka 1. ovoga članka ima posljedicu da otkaz ili tužba djeluje protiv kasnijeg vlasnika broda, a osobito da se, na temelju pravomoćne presude donesene u parnici o zabilježenoj tužbi ili obavljene sudske nagodbe zaključene u toj parnici, može voditi ovrhu na založenom brodu neposredno protiv svakoga kasnijeg vlasnika broda.
Članak 347.
Brisan.
Članak 348. (NN 17/19)
(1) Osoba koja je pokrenula parnicu da bi osporila uknjižbu za koju utvrdi da su njome povrijeđena njezina upisana prava i traži povrat u prijašnje stanje u upisniku može kod parničnog suda ili kod tijela nadležnog prema članku 254. ovoga Zakonika zahtijevati zabilježbu tog spora u upisniku brodova istodobno s podnošenjem tužbe ili kasnije.
(2) Zabilježba spora iz stavka 1. ovoga članka ima posljedicu da presuda donesena u tom sporu djeluje i protiv osoba koje su stekle upisana prava poslije trenutka kad je zahtjev za zabilježbu spora stigao tijelu koji vodi upisnik brodova.
Članak 349.
U parnici pokrenutoj tužbom za brisanje uknjižbe protiv osoba koje su neposredno uknjižbom, čije se brisanje traži tužbom, stekle prava ili su oslobođene tereta, ili kad se tužba temelji na odnosima koji postoje neposredno između tužitelja i tuženika, o zastari tužbenog zahtjeva prosuđivat će se prema propisima i pravnim pravilima imovinskog prava o zastari.
Članak 350.
(1) Osoba koja želi osporiti uknjižbu protiv trećih osoba, o čijem je odobrenju bila propisno obaviještena, dužna je, u roku u kojem se može podnijeti žalba protiv odobrenja te uknjižbe, predložiti tijelu iz članka 254. ovoga Zakonika upis zabilježbe da je uknjižba sporna, a najkasnije u roku od 60 dana od dana proteka roka za žalbu podnijeti tužbu za brisanje uknjižbe protiv svih osoba koje su osporavanom uknjižbom stekle kakvo upisno pravo ili su na kakvu upisanom pravu postigle daljnje uknjižbe ili predbilježbe.
(2) Poslije proteka roka iz stavka 1. ovoga članka protiv trećih osoba koje su prije zabilježbe spora na upisanom pravu stekle daljnja upisana prava može se tužbom za brisanje osporavati uknjižba samo ako te osobe nisu bile u dobroj vjeri u pogledu valjanosti osporavane uknjižbe.
Članak 351. (NN 17/19)
Ako tužitelj nije bio propisno obaviješten o odobrenju uknjižbe koju osporava, pravo na podnošenje tužbe za njezino brisanje protiv trećih osoba koje su na upisanom pravu stekle daljnja upisana prava u dobroj vjeri prestaje u roku od tri godine od trenutka kad je zahtjev za pobijanu uknjižbu stigao lučkoj kapetaniji koja vodi upisnik brodova.
Članak 352. (NN 17/19)
(1) Ako tužitelj povuče tužbu ili se prema zakonu smatra da je tužba povučena, ili ako tužba bude pravomoćnom odlukom odbačena ili tužbeni zahtjev odbijen, ili ako u slučaju iz članka 350. ovoga Zakonika tužba ne bude podnesena u propisanom roku, lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova će, na zahtjev protivne strane, narediti brisanje zabilježbe spora.
(2) Ako pravomoćnom presudom bude potpuno ili djelomično prihvaćen zahtjev za brisanje osporene uknjižbe, ili ako stranke o brisanju uknjižbe sklope sudsku nagodbu, lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova će, na zahtjev stranke, dopustiti upis brisanja osporene uknjižbe prema sadržaju presude, odnosno sudske nagodbe, pa će istodobno narediti brisanje zabilježbe spora te svih uknjižbi i predbilježbi za koje je, u pogledu brisanog prava, prijedlog za upis stigao lučkoj kapetaniji koja vodi upisnik brodova, pošto je toj lučkoj kapetaniji stigao prijedlog za zabilježbu spora.
Članak 353. (NN 17/19)
(1) Osoba koja tvrdi da je do uknjižbe došlo zbog kaznenog djela može, radi postizanja pravnog učinka iz članka 348. ovoga Zakonika u odnosu prema kasnijim upisima, zatražiti od lučke kapetanije iz članka 254. ovoga Zakonika da dopusti zabilježbu da je uknjižba sporna. Ta je osoba dužna uz zahtjev podnijeti potvrdu nadležnog tijela o pokretanju kaznenog postupka.
(2) Ako se zabilježba spora zahtjeva radi postizanja učinka i protiv trećih osoba koje su stekle upisana prava u dobroj vjeri prije zabilježbe spora, zahtjev za zabilježbu mora se podnijeti lučkoj kapetaniji iz članka 254. ovoga Zakonika u roku u kojem je stranka ovlaštena na podnošenje žalbe protiv dopuštene uknjižbe.
Članak 354. (NN 17/19)
(1) Ako sud u kaznenom postupku odluči da se briše uknjižba zajedno s upisanim pravima koja su stečena prije zabilježbe iz članka 353. ovoga Zakonika, lučka kapetanija iz članka 254. ovoga Zakonika naredit će brisanje uknjižbe prema odredbama članka 352. stavka 2. ovoga. Zakonika, ako stranka, protiv koje je osporena uknjižba provedena uz zahtjev za brisanje uknjižbe, priloži odluku suda donesenu u tome kaznenom postupku, s potvrdom o njezinoj pravomoćnosti.
(2) Ako sud u kaznenom postupku utvrdi kaznenu odgovornost optuženika, ili oštećenika s njegovim zahtjevom za brisanje uknjižbe uputi na parnicu, oštećenik ima pravo podnijeti tužbu za brisanje uknjižbe i upisanih prava iz stavka 1. ovoga članka u roku od 60 dana od dana kad je odluka suda o upućivanju na parnicu postala pravomoćna.
(3) Ako sud u kaznenom postupku ne donese odluku o tome da je optuženik kazneno odgovoran i ako ovlaštena osoba u roku iz stavka 2. ovoga članka ne podnese tužbu, lučka kapetanija iz članka 254. ovoga Zakonika dopustit će brisanje zabilježbe spora na zahtjev osobe koja ima pravni interes da se osporena uknjižba održi na snazi.
Članak 355.
Kad se traži brisanje zabilježbe spora zato što tužba za brisanje nije podignuta u rokovima određenim u članku 350. i 353. ovoga Zakonika, lučka kapetanija iz članka 254. ovoga Zakonika postupit će prema odredbama članka 331. stavka 2. i 3. ovoga Zakonika.
Članak 356. (NN 17/19)
Ako vlasnik broda ili vjerovnik, na čijem je brodu, odnosno tražbini upisano kakvo pravo, podnese tužbu da se to pravo u cijelosti ili djelomično briše zato što je zastarjelo, lučka kapetanija iz članka 254. ovoga Zakonika dopustit će, na zahtjev tužitelja, zabilježbu spora u upisniku brodova.
Članak 357. (NN 17/19)
Ako se pokrene parnica kojom se traži da se utvrdi da je dosjelošću stečeno određeno stvarno pravo, sud iz članka 254. ovoga Zakonika dopustit će, na zahtjev tužitelja, zabilježbu spora u upisniku brodova.
Članak 358. (NN 17/19)
(1) Zabilježba spora u slučaju tužbe za brisanje zbog zastare (članak 356.) ili u slučaju tužbe za utvrđivanje stjecanja stvarnog prava zbog dosjelosti (članak 357.) nema učinka protiv trećih osoba koje su, pouzdavajući se u upisnik brodova, postigle određene uknjižbe prije trenutka kad je zahtjev za zabilježbu spora stigao lučkoj kapetaniji koja vodi upisnik brodova. Ako je pravomoćnom presudom utvrđeno da je tužitelj dosjelošću stekao određeno stvarno pravo, pravo stečeno dosjelošću ima prvenstveni red prije svih upisa koji su provedeni poslije zabilježbe spora, a sva prava upisana poslije zabilježbe spora koja su s tim u protuslovlju brisat će se na prijedlog stranke.
(2) U postupku brisanja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 352. stavka 2. ovoga Zakonika.
Članak 359. (NN 17/19)
(1) Sud koji je proveo prodaju broda naredit će, po službenoj dužnosti, da se rješenje o dosudi prodanog broda zabilježi u upisnik brodova.
(2) Zabilježba iz stavka 1. ovoga članka ima učinak da se upisana prava protiv dosadašnjeg vlasnika broda mogu steći daljnjim upisima samo ako rješenje o dosudi bude pravomoćno ukinuto.
(3) Ako rješenje o dosudi nije pobijano ili ako je pobijanje pravomoćno odbijeno, na zahtjev zainteresirane osobe, brisat će se svi upisi provedeni poslije zabilježbe tog rješenja protiv dosadašnjeg vlasnika broda te svi daljnji upisi koji su obavljeni u odnosu prema njihovim pravima.
Članak 360. (NN 17/19)
Brisan.
Upisivanje zajedničkih hipoteka na brodu
Članak 361. (NN 17/19)
(1) Kod zajedničkih hipoteka (članak 238.) koja se zasnivaju upisom u više uložaka jedan od uložaka označuje se kao glavni, a ostali kao sporedni. U zahtjevu za upis mora se navesti koji se uložak označuje kao glavni, a koji kao sporedni; a ako u prijedlogu to nije navedeno, smatrat će se da se kao glavni uložak mora označiti onaj koji je u prijedlogu za upis naveden na prvom mjestu.
(2) Ako se zatraži da se hipoteka na brodu koja već postoji proširi za istu tražbinu i na druge uloške, s prvotno opterećenim uloškom postupit će se kao s glavnim uloškom.
(3) U glavnom ulošku zabilježbom se upućuje na sporedne uloške, a u svakome sporednom ulošku – na glavni uložak.
Članak 362. (NN 17/19)
(1) Ako vjerovnik, radi osiguranja svoje tražbine, zatraži upis hipoteke na brodu u određeni uložak upisnika brodova, dužan je prijaviti postojanje hipoteke na brodu koja je za tu tražbinu već upisana u kakvu drugom ulošku, da bi se mogla zabilježiti zajednička hipoteka na brodu.
(2) Vjerovnik je odgovoran za štetu prouzročenu time što je propustio prijaviti postojanje hipoteke na brodu.
(3) Ako zabilježba zajedničke hipoteke na brodu ne bude upisana, hipotekarni dužnik može predložiti da se ta zabilježba obavi i zatraži da mu vjerovnik nadoknadi troškove, ako je zabilježba izostala njegovom krivnjom.
(4) Brisan.
Članak 363. (NN 17/19)
Brisan.
Članak 364. (NN 17/19)
Brisan.
Članak 365. (NN 17/19)
Prvenstveni red kod zajedničke hipoteke na brodu određuje se samostalno za svaki uložak.
Članak 366. (NN 17/19)
Brisan.
Članak 367. (NN 17/19)
Brisan.
Članak 368. (NN 17/19)
Brisan.
Članak 369. (NN 17/19)
Brisan.
Članak 370. (NN 17/19)
Brisan.
Članak 371. (NN 17/19)
Brisan.
Članak 372. (NN 17/19)
Brisan.
Brisanje broda iz upisnika brodova
Članak 373. (NN 17/19)
(1) Lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova donijet će rješenje o brisanju broda iz upisnika brodova u slučajevima iz članka 192. stavka 1. ovoga Zakonika.
(2) Ministarstvo će na zahtjev administracije države u čiji se upisnik želi upisati brod koji je brisan iz upisnika brodova Republike Hrvatske, dostaviti sve podatke o neotklonjenim nedostacima, kao i sve ostale informacije vezane za sigurnost broda.
Članak 374. (NN 17/19)
(1) U rješenju o brisanju broda iz upisnika brodova treba, prema članku 193. ovoga Zakonika utvrditi da je hipotekarni vjerovnik pristao na brisanje, osim ako se brisanje obavlja na temelju odredaba članka 192. stavka 1. točke 1) ovoga Zakonika, bez suglasnosti hipotekarnog vjerovnika.
(2) U slučaju iz stavka 2. članka 193. ovoga Zakonika brisanje broda obavit će se protekom navedenog roka.
Članak 375. (NN 17/19)
(1) Ako se brod koji je bio brisan iz upisnika brodova zato što se pretpostavljalo da je propao, ili zato što je bio proglašen pomorskim plijenom, odnosno ratnim plijenom na moru, ponovno upisuje u upisnik brodova, lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova donijet će rješenje o ponovnom upisu broda sa svim onim podacima i upisanim pravima iz upisnika s kojima je prije bio upisan, a koji su važili u trenutku brisanja broda, i o tome obavijestiti vlasnika broda i sve ostale osobe u čiju je korist bilo upisano kakvo pravo na brodu.
(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka primjenjuju se i na tradicionalni brod koji je bio brisan iz upisnika brodova na zahtjev vlasnika zato što je propao.
5. Pravni lijekovi
Članak 376. (NN 17/19)
Protiv rješenja lučke kapetanije koja vodi upisnik brodova žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor u roku od 30 dana od dostave rješenja.
Članak 377. (NN 17/19)
Brisan.
Članak 378.
Brisan.
Članak 379. (NN 17/19)
(1) Ako je pokrenut upravni spor protiv rješenja kojim se dopušta uknjižba ili predbilježba ili prvi upis broda u upisnik brodova, nadležna lučka kapetanija će odrediti zabilježbu upravnog spora u upisnik brodova.
(2) Ako sud koji odlučuje u upravnom sporu pravomoćno odbije ili odbaci tužbu protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka, nadležna lučka kapetanija će odrediti brisanje zabilježbe.
(3) Zabilježbu i brisanje zabilježbe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka nadležna lučka kapetanija će odrediti po službenoj dužnosti.
Članak 380. (NN 17/19)
Ako sud koji odlučuje u upravnom sporu pravomoćno odbije ili odbaci tužbu protiv rješenja kojim je prijedlog za upis odbijen, nadležna lučka kapetanija će po službenoj dužnosti odrediti brisanje zabilježbe upravnog spora u upisniku brodova i o tome obavijestiti stranke.
Članak 381. (NN 17/19)
Ako sud koji odlučuje u upravnom sporu ukine rješenje i prihvati jedan od zahtjeva iz članka 299. ovoga Zakonika, nadležna lučka kapetanija obavit će odgovarajući upis u upisnik brodova. U tom se slučaju smatra da je upis obavljen u trenutku kad je zahtjev za upis bio podnesen.
Članak 382. (NN 17/19)
(1) Ako sud koji odlučuje u upravnom sporu ukine rješenje kojim se dopušta brisanje upisa i zahtjev za brisanje odbije, uspostavit će se brisana uknjižba, odnosno predbilježba.
(2) Ako sud iz stavka 1. ovoga članka ukine rješenje kojim je prihvaćen neki od zahtjeva iz članka 299. ovoga Zakonika, pa taj zahtjev odbije, brisat će se obavljena uknjižba i predbilježba.
Članak 383. (NN 17/19)
Brisan.
Članak 384.
Brisan.
c) Elektroničko poslovanje
Zaprimanje zahtjeva
Članak 384.a (NN 17/19)
(1) Zaprimanje zahtjeva za upis u upisnik brodova dostavljenog elektroničkim putem smatra se obavljenim u trenutku kada je zahtjev evidentiran u centralnom informacijskom sustavu za elektroničko uredsko poslovanje Ministarstva.
(2) Zaprimanje zahtjeva u centralnom informacijskom sustavu za elektroničko uredsko poslovanje Ministarstva ne utječe na stvarnu nadležnost iz članka 254. ovoga Zakonika.
Dostava
Članak 384.b (NN 17/19)
(1) Ako je zahtjev za upis u upisnik brodova podnesen elektroničkim putem, rješenje o upisu u upisnik brodova, elektroničke isprave broda i ostala pismena dostavit će se podnositelju zahtjeva elektronički, s time da se dostava smatra izvršenom u času zaprimanja pismena na poslužitelju podnositelja zahtjeva.
(2) Dostava na način iz stavka 1. ovoga članka obavit će se i kad zahtjev nije podnesen elektroničkim putem, ali je podnositelj zahtjeva u zahtjevu označio elektroničku adresu za dostavu.
Članak 384.c (NN 17/19)
(1) Ako je zahtjev za upis u upisnik brodova podnesen putem središnjeg državnog portala, rješenje o upisu u upisnik brodova, elektroničke isprave broda i ostala pismena dostavit će se na središnji državni portal.
(2) Središnji državni portal je mjesto pristupa informacijama na internetu kako je definirano posebnim propisom o državnoj informacijskoj infrastrukturi
Članak 384.č (NN 17/19)
(1) Kada dostava rješenja o upisu u upisnik brodova nije moguća ili ostali načini dostave nisu prikladni, dostava će se obaviti javnom objavom na elektroničkoj oglasnoj ploči upisnika brodova.
(2) Dostava iz stavka 1. ovoga članka smatra se obavljenom istekom osmoga dana od dana javne objave.
(3) Elektronička oglasna ploča upisnika brodova iz stavka 1. ovoga članka nalazi se na internetskim stranicama Ministarstva.
Uvid u upisnik brodova
Članak 384.ć (NN 17/19)
(1) Uvid u upisnik brodova ostvaruje se neposrednim uvidom ili izdavanjem izvatka iz upisnika brodova i ispisom iz zbirke isprava.
(2) Izvadak i ispis zbirke isprava iz stavka 1. ovoga članka na zahtjev stranke može izdavati svaka lučka kapetanija neovisno o nadležnosti za vođenje upisnika brodova iz članka 254. ovoga Zakonika.
(3) Ispis iz zbirke isprava dopustit će se sukladno odredbi članka 195. stavka 5. ovoga Zakonika.
Članak 384.d (NN 17/19)
(1) Pravo na pristup i pretraživanje podataka iz upisnika brodova, zbirki isprava i pomoćnih popisa za sve uloške temeljem naziva, odnosno osobnog imena ili osobnog identifikacijskog broja imaju državna tijela i tijela s javnim ovlastima kada je to potrebno u pripremi ili vođenju određenog sudskog ili upravnog postupka.
(2) Ministar pravilnikom iz članka 195. stavka 6. ovoga Zakonika propisuje način pristupa osoba iz stavka 1. ovoga članka.
Ažuriranje podataka u upisniku brodova
Članak 384.dž (NN 17/19)
Lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova može obaviti po službenoj dužnosti promjenu podataka o upisanom vlasniku, brodaru, kompaniji, korisniku jahte ili korisniku brodice, temeljem podataka koje u javnim registrima vode nadležna tijela sukladno posebnom propisu o državnoj informacijskoj infrastrukturi.
Dio šesti BRODAR
1. Odgovornost brodara
Članak 385.
Za obveze koje nastaju u vezi s plovidbom i iskorištavanjem broda odgovara brodar, ako ovim Zakonikom nije drugačije određeno.
Članak 386. (NN 17/19)
(1) Brodar (što za potrebe ovoga dijela uključuje vlasnika broda, naručitelja prijevoza u brodarskom ugovoru, zakupoprimatelja i poslovođu broda) i spašavatelj kako je definiran u ovom članku, mogu ograničiti svoju odgovornost u skladu s odredbama ovoga dijela Zakonika.
(2) Spašavatelj je osoba koja pruža usluge u neposrednoj vezi s radnjama spašavanja ili pružanja pomoći. Radnje spašavanja i pružanja pomoći obuhvaćaju i radnje predviđene u članku 388. stavku 1. točki d) ovoga Zakonika.
(3) Ako se neka tražbina iz članka 388. ovoga Zakonika upravi protiv neke osobe za čija djela, propuste ili greške odgovara brodar ili spašavatelj, ta osoba je ovlaštena koristiti se ograničenjem odgovornosti prema ovom dijelu Zakonika.
(4) Osiguratelj odgovornosti za tražbine koje podliježu ograničenju u skladu s odredbama ovoga Zakonika ovlašten je koristiti se povlasticama ovoga dijela Zakonika u istoj mjeri kao i sam osiguranik.
(5) Pozivanje na ograničenje odgovornosti ne znači i priznanje te odgovornosti.
Članak 387.
Zapovjednik, ostali članovi posade i druge osobe koje rade za brodara, ako su odgovorni za tražbine iz članka 388. ovoga Zakonika, mogu ograničiti svoju odgovornost prema člancima 390. – 396. ovoga Zakonika.
Članak 388.
(1) Uz rezervu primjene članka 389. i 390. ovoga Zakonika sljedeće tražbine, bez obzira na temelj odgovornosti podvrgnute su ograničenju odgovornosti:
a) tražbine zbog smrti ili tjelesne ozljede ili zbog gubitka ili oštećenja imovine (uključujući i štetu na lučkim postrojenjima, bazenima, prilaznim plovnim putevima i oznakama za plovidbu), do kojih je došlo na brodu ili u neposrednoj vezi s korištenjem broda ili radnjama spašavanja (pružanja pomoći), kao i na dalje štete koje iz toga proizlaze,
b) tražbine zbog svake štete koja proizlazi iz zakašnjenja u prijevozu morem, tereta, putnika ili njihove prtljage,
c) tražbine zbog drugih šteta koje proizlaze iz povrede izvanugovornih prava, koje su nastale u neposrednoj vezi s iskorištavanjem broda ili radnjama spašavanja i pružanja pomoći,
d) tražbine druge osobe, a ne osobe koja odgovara, zbog mjera poduzetih radi sprječavanja ili smanjenja štete za koju osoba koja odgovara može ograničiti svoju odgovornost u skladu s ovim dijelom Zakonika, i zbog daljnjih šteta prouzročenih tim mjerama.
(2) Tražbine navedene u stavku 1. ovoga članka podliježu ograničenju odgovornosti čak i ako je podignuta tužba, na temelju ugovora ili izvan ugovora, na osnovi regresa ili jamstva. Međutim, tražbine navedene u stavku 1. točka d) ne podliježu ograničenju odgovornosti u opsegu u kojem se one odnose na naknadu na temelju ugovora s osobom koja odgovara.
Članak 389.
Ovaj dio Zakonika ne primjenjuje se na:
a) tražbine iz naslova spašavanja i pružanja pomoći ili doprinosa u zajedničkoj havariji,
b) tražbine zbog šteta predviđenih odredbama članaka 813. –823. Zakonika,
c) tražbine podvrgnute nekoj međunarodnoj konvenciji ili nacionalnom pravu koje uređuje ili zabranjuje ograničenje odgovornosti za nuklearne štete,
d) tražbine predviđene odredbama Glave VI. dijela VIII. ovoga Zakonika,
e) tražbine službenika brodara ili spašavatelja čiji su zadaci vezani za službu broda ili za radnje spašavanja i pružanja pomoći, uključujući tražbine njihovih nasljednika, pravnih sljednika ili drugih osoba koje imaju temelj za takve tražbine.
Članak 390.
(1) Brodar gubi pravo na ograničenje odgovornosti iz članka 388. ovoga Zakonika ako se dokaže da je šteta nastala zbog radnje ili propusta koji je brodar učinio, bilo u namjeri da prouzroči štetu ili bezobzirno znajući da će šteta vjerojatno nastati.
(2) Brodar ne može ograničiti svoju odgovornost za štete nastale smrću ili tjelesnom ozljedom osoba koje brodar zapošljava.
Članak 391. (NN 17/19)
(1) Granice odgovornosti za tražbine, osim onih navedenih u članku 392. ovoga Zakonika koje su proizašle iz jednoga istog događaja, obračunavaju se na sljedeći način:
1. u pogledu tražbina zbog smrti ili tjelesnih ozljeda
a) 3,02 milijuna obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja za brod s tonažom koja ne prekoračuje 2.000 tona,
b) za brod s tonažom koja prekoračuje 2.000 tona obračunava se sljedeći iznos kao dodatak iznosu u podtočki a) ove točke:
– za svaku tonu od 2.001 do 30.000 tona, 1.208 obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja,
– za svaku tonu od 30.001 do 70.000 tona, 906 obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja, i
– za svaku tonu koja prekoračuje 70.000 tona, 604 obračunske jedinice Posebnih prava vučenja,
2. u pogledu ostalih tražbina:
a) 1,51 milijun obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja za brod s tonažom koja ne prekoračuje 2.000 tona
b) za brod s tonažom koja prekoračuje 2.000 tona obračunava se sljedeći iznos kao dodatak iznosu navedenom u podtočki a) ove točke:
– za svaku tonu od 2.001 do 30.000 tona, 604 obračunske jedinice
– za svaku tonu od 30.001 do 70.000 tona, 453 obračunske jedinice
– za svaku tonu koja prekoračuje 70.000 tona, 302 obračunske jedinice.
(2) Kada je iznos koji se obračunava u skladu sa stavkom 1. točkom 1) nedostatan za potpuno namirenje tražbina koje se spominju u tom stavku, svota koja se obračunava u skladu sa stavkom 1. točki 2) na raspolaganju je za naknadu neisplaćenog ostatka tražbina u stavku 1. točki 1) i takav neisplaćeni ostatak konkurira, razmjerno, s tražbinama koje se spominju u stavku 1. točki 2) ovoga članka.
(3) Ograničenje odgovornosti za svakog spašavatelja koji ne obavlja radnje spašavanja s nekog broda ili za svakog spašavatelja, koji djeluje isključivo na brodu kojemu ili u odnosu na koga pruža usluge spašavanja, obračunavaju se prema tonaži od 1.500 tona.
(4) Za svrhe ovoga dijela Zakonika tonaža broda je bruto tonaža koja se izračunava prema pravilima o baždarenju što su sadržana u dodatku 1. Međunarodne konvencije o baždarenju brodova, 1969.
Članak 392.
(1) U slučaju tražbina zbog smrti ili tjelesnih ozljeda putnika na brodu, koje su nastale iz istog događaja, granica odgovornosti brodara je iznos od 175 000 obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja pomnoženih brojem putnika koje je brod ovlašten prevoziti na temelju upisnog lista.
(2) U smislu ovoga članka »tražbine zbog smrti ili tjelesnih ozljeda putnika na brodu« znači svaku tražbinu koju istakne osoba koja se prevozi brodom ili za njezin račun:
a) na temelju ugovora o prijevozu putnika, ili
b) koja uz pristanak brodara prati neko vozilo ili žive životinje na temelju ugovora o prijevozu robe.
Članak 393.
Iznosi navedeni u članku 391. i 392. ovoga Zakonika preračunavaju se u domaću valutu prema tečaju Hrvatske narodne banke na dan osnivanja fonda, a plaćaju se ili se pruža odgovarajuće jamstvo.
Članak 394.
(1) Granice odgovornosti određene prema članku 391. ovoga Zakonika primjenjuju se na ukupnost svih tražbina koje su nastale iz istog događaja:
a) prema osobi ili osobama koje se spominju u članku 386. stavku 1. ovoga Zakonika i prema svakoj osobi za čija djela, propuste ili greške ona ili one odgovaraju, ili
b) prema vlasniku broda koji pruža usluge spašavanja (ili pomaganja) s tog broda i prema spašavatelju ili spašavateljima koji djeluju s tog broda i prema svakoj osobi za čija djela, propuste ili greške, on ili oni odgovaraju, ili
c) prema spašavatelju ili spašavateljima koji ne djeluju s broda ili koji djeluju samo na brodu kojemu su ili s obzirom na kojega su pružene usluge spašavanja (ili pomaganja) i prema svakoj osobi za čija djela, propuste ili greške on ili oni odgovaraju.
(2) Granice odgovornosti utvrđene u članku 392. ovoga Zakonika primjenjuju se na ukupnost svih tražbina koje mogu nastati iz istog događaja prema osobi ili osobama navedenim u članku 386. stavku 1. ovoga Zakonika u odnosu na brod naveden u članku 392. ovoga Zakonika prema svakoj osobi za čija djela, propuste ili greške ona ili one odgovaraju.
Članak 395.
(1) Brodar koji želi ograničiti svoju odgovornost dužan je osnovati fond ograničene odgovornosti.
(2) Ako se brodar poziva na ograničenje odgovornosti, a fond ograničene odgovornosti nije osnovan, odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 397. ovoga Zakonika.
Članak 396.
(1) Svaka osoba koja bi mogla odgovarati u sporu može osnovati fond ograničene odgovornosti.
(2) Fond ograničene odgovornosti se osniva u visini iznosa preračunatih prema članku 391. i 392. ovoga Zakonika kako se primjenjuju na tražbine za koje ta osoba može odgovarati, uvećanih za kamate koje teku od dana događaja iz kojega je nastala odgovornost do dana osnivanja fonda ograničene odgovornosti.
(3) Svaki tako osnovan fond na raspolaganju je samo za isplate tražbina radi kojih se može pozvati na ograničenje odgovornosti.
(4) Fond ograničene odgovornosti se može osnovati bilo polaganjem svote, ili pružanjem jamstva.
(5) Fond ograničene odgovornosti koji osnuje jedna od osoba koje su navedene u članku 394. stavku 1. točki a), b) ili c) ili stavku 2 ovoga Zakonika, ili njezin osiguratelj, smatra se da je osnovan od svih osoba koje se spominju u stavku 1. točka a), b) ili c) ili stavku 2. ovoga Zakonika.
Članak 397.
(1) S iznimkom odredaba članka 394. stavka 1., 2. i 3. i članka 392. ovoga Zakonika fond ograničene odgovornosti se dijeli između vjerovnika razmjerno iznosu njihovih priznatih tražbina prema fondu.
(2) Ako je prije diobe fonda ograničene odgovornosti osoba koja odgovara, ili njezin osiguratelj namirila neto tražbinu prema tom fondu, ta osoba se subrogira do iznosa koji je uplatila, u prava koja bi tako namirena osoba mogla koristiti prema ovom dijelu Zakonika.
(3) Pravo subrogacije iz stavka 2. ovoga članka mogu također koristiti i druge osobe, osim gore spomenutih, za svaki iznos naknade koju isplate, ali samo toliko koliko je takva subrogacija dozvoljena.
(4) Ako osoba koja odgovara, ili druga osoba, utvrdi da bi kasnije morala platiti u cjelini ili dijelom na ime naknade svotu za koju je mogla koristiti pravo subrogacije prema stavku 2. i 3 ovoga članka da se ova svota platila prije diobe fonda ograničene odgovornosti, sud može narediti da se privremeno izdvoji dovoljan iznos kako bi se omogućilo toj osobi da kasnije ostvari svoja prava prema tom fondu.
Članak 398.
(1) Ako je fond ograničene odgovornosti osnovan u skladu s člankom 396. ovoga Zakonika, bilo koja osoba koja je istakla tražbinu prema tom fondu ne može ostvariti prava u odnosu na takvu tražbinu prema ostaloj imovini osobe u čije je ime taj fond osnovan.
(2) Nakon osnivanja fonda ograničene odgovornosti u skladu s člankom 396. ovoga Zakonika, svaki brod ili druga imovina koja pripada osobi za čiju je korist taj fond osnovan, a koja je zaustavljena ili zaplijenjena radi tražbina koje se mogu namiriti iz tog fonda, ili bilo koje dano jamstvo, mora se osloboditi, a ako je taj fond osnovan u inozemstvu onda domaći sud može osloboditi takvu imovinu, odnosno jamstvo ako ocijeni da su interesi vjerovnika primjereno zaštićeni.
(3) Takvo se oslobađanje uvijek naređuje ako je fond ograničene odgovornosti osnovan:
a) u luci u kojoj je događaj nastao, ili – ako je nastao izvan luke – u sljedećoj (prvoj) usputnoj luci, ili
b) u luci iskrcaja za tražbine zbog smrti ili tjelesnih ozljeda, ili
c) u luci iskrcaja za tražbine ovoga oštećenja, ili
d) u državi u kojoj je zaustavljanje izvršeno.
(4) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se samo ako vjerovnik može istaći tražbine prema fondu ograničene odgovornosti kod suda koji upravlja tim fondom, a iz tog fonda se stvarno može podmiriti takva tražbina.
Članak 399.
(1) Odredbe članka 386. – 427. ovoga Zakonika odnose se i na brodice, s time da se za potrebe tih odredbi brodica smatra brodom s tonažom koja ne prekoračuje 500 tona.
(2) Ovaj dio Zakonika ne primjenjuje se na a) lebdjelice i b) ploveće platforme koje se koriste za istraživanja i iskorištavanje prirodnih bogatstava morskoga dna i podzemlja.
Članak 400.
Odredbe članka 386. – 457. ovoga dijela Zakonika odnose se i na ratne brodove, s tim da se kapacitet ratnog broda određuje istisninom, jedna tona iz članka 391. ovoga Zakonika odgovara dvjema tonama istisnine.
2. Postupak ograničenja brodareve odgovornosti
Članak 401. (NN 17/19)
(1) Izvanparnični postupak ograničenja odgovornosti brodara provodi sudac pojedinac stvarno nadležnog suda.
(2) Ako ovim Zakonikom nije drugačije određeno u postupku iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku.
(3) Ako je brod na koji se odnosi događaj u povodu kojega se vodi postupak ograničenja odgovornosti brodara upisan u upisnik brodova, mjesno je nadležan sud na čijem se području vodi upisnik brodova u koji je brod upisan.
(4) Ako je brod ili brodica na koje se odnosi događaj u povodu kojega se vodi postupak ograničenja odgovornosti brodara strane državne pripadnosti, mjesno je nadležan sud na čijem je području brod zaustavljen, a ako nije bilo zaustavljanja broda – sud na čijem su području položena sredstva za osnivanje fonda ograničene odgovornosti.
(5) U postupku ograničenja odgovornosti brodara nije dopušten sporazum o mjesnoj nadležnosti.
Članak 402.
(1) Postupak ograničenja odgovornosti brodara pokreće se na prijedlog osobe koja je, prema odredbama ovoga Zakonika, ovlaštena ograničiti svoju odgovornost.
(2) Prijedlog za pokretanje postupka ograničenja odgovornosti brodara pored općih podataka, koji trebaju biti navedeni u svakom podnesku, mora sadržavati i:
1) opis događaja iz kojeg je nastala tražbina za koju se predlaže ograničenje odgovornosti,
2) osnovu i svotu ograničene odgovornosti,
3) ako je predlagatelj spreman osnovati fond ograničene odgovornosti, način na koji je predlagatelj spreman osnovati fond ograničene odgovornosti (polaganjem gotovine ili davanjem odgovarajućega drugog jamstva) te posebice način osiguranja realne vrijednosti tog fonda (oročavanjem sredstava kod pouzdane banke, itd.),
4) popis poznatih vjerovnika, uz naznaku njihova sjedišta, odnosno boravišta,
5) podatke o vrsti i vjerojatnoj visini tražbina poznatih vjerovnika.
(3) Prijedlogu za pokretanje postupka ograničenja odgovornosti brodara moraju se priložiti isprave kojima se dokazuje tonaža broda prema odredbi članka 391. stavka 4. ovoga Zakonika.
Članak 403.
(1) Ako sud utvrdi da nije udovoljeno uvjetima propisanim ovim Zakonikom, koji dopuštaju predlagatelju da se koristi ograničenjem svoje odgovornosti, donijet će rješenje o odbijanju podnesenog zahtjeva.
(2) Ako sud utvrdi da se sredstvima predloženog fonda ograničene odgovornosti neće moći raspolagati slobodno u korist vjerovnika, odbacit će zahtjev za osnivanje tog fonda, ali će nastaviti postupak ograničenja odgovornosti, kao da se predlagatelj pozvao na ograničenje odgovornosti bez namjere osnivanja fonda ograničene odgovornosti, pod uvjetom da je udovoljeno uvjetima propisanim ovim Zakonikom koji dopuštaju predlagatelju da se koristi ograničenjem svoje odgovornosti.
Članak 404.
(1) Ako sud utvrdi da je zahtjev koji je iznesen u prijedlogu za pokretanje postupka ograničene odgovornosti brodara u skladu s odredbama ovoga Zakonika o uvjetima ograničenja odgovornosti donijet će rješenje kojim se odobrava ograničenje odgovornosti.
(2) Ako sud utvrdi da će sredstvima predloženog fonda ograničene odgovornosti moći slobodno raspolagati u korist vjerovnika donijet će rješenje kojim se odobrava osnivanje fonda ograničene odgovornosti.
(3) U rješenju iz stavka 2. ovoga članka sud će pozvati predlagatelja da u roku od 15 dana od dostave tog rješenja podnese sudu dokaze o tome da je stavio na slobodno raspolaganje suda sredstva odobrena za osnivanje fonda ograničene odgovornosti i da je unaprijed položio određenu svotu potrebnu za namirenje troškova koji će nastati tijekom ili u povodu postupka.
(4) Ako predlagatelj ne postupi prema odredbi stavka 3. ovoga članka, sud će donijeti rješenje kojim se ukida rješenje o osnivanju fonda ograničene odgovornosti.
(5) Sud će u rješenju upozoriti predlagatelja na posljedice koje nastaju zbog toga što nije postupio prema odredbi stavka 4. ovoga članka.
Članak 405.
(1) Rješenje o ograničenju odgovornosti predlagatelja sud je dužan donijeti bez odlaganja.
(2) Fond ograničene odgovornosti smatra se osnovanim onog dana kada predlagatelj podnese sudu dokaze o tome da je postupio prema odredbama članka 404. stavka 3. ovoga Zakonika.
(3) Rješenje o osnivanju fonda ograničene odgovornosti kojim se utvrđuje da je fond ograničene odgovornosti osnovan, sud je dužan donijeti u roku od 24 sata od primitka dokaza iz stavka 2. ovoga članka.
(4) Rješenja o ograničenju odgovornosti i rješenje o osnivanju fonda ograničene odgovornosti objavljuje se u »Narodnim novinama« – na oglasnoj ploči suda, a prema potrebi i na drugi prikladan način.
(5) Rješenje se dostavlja predlagatelju i svim vjerovnicima na čije se tražbine odnosi ograničenje odgovornosti, a čije je sjedište, odnosno boravište poznato sudu.
Članak 406.
Rješenje o ograničenju odgovornosti brodara, odnosno o osnivanju fonda ograničene odgovornosti sadrži:
1) ime brodara, njegovu luku upisa i državnu pripadnost, odnosno oznaku i mjesto upisa brodice,
2) tvrtku, odnosno naziv i sjedište, odnosno vlastito ime i prebivalište i državnu pripadnost predlagatelja,
3) događaj na koji se odnosi ograničena odgovornost brodara,
4) svotu ograničenja odgovornosti, a rješenje o osnivanju fonda ograničene odgovornosti i datum osnivanja fonda,
5) poziv vjerovnicima da tražbine za koje se ograničava odgovornost, odnosno tražbine koje se prema odredbama ovoga Zakonika namiruju iz fonda ograničene odgovornosti prijave sudu u roku od 30 dana od dana objave rješenja o ograničenju odgovornosti, odnosno objave o osnivanju fonda ograničene odgovornosti u »Narodnim novinama«, bez obzira na to da li o tim tražbinama već teče parnica, odnosno je li o njihovu postojanju donesena pravomoćna odluka, uz upozorenje na posljedice propuštanja iz članka 416. ovoga Zakonika,
6) mjesto i vrijeme održavanja ročišta za ispitivanje tražbina.
Članak 407.
(1) Ako se protiv kakve osobe koja na temelju odredaba ovoga Zakonika može ograničiti svoju odgovornost (članak 386. i 387.), a na koju se odnosi osnovani fond ograničene odgovornosti u vrijeme osnivanja tog fonda, provodi ovršni postupak ili postupak osiguranja tražbina koje se, prema odredbama ovoga Zakonika, namiruju iz osnovanog fonda ograničene odgovornosti, ovršni će sud, na zahtjev te osobe, rješenjem obustaviti ovršni postupak, odnosno postupak osiguranja i ukinuti sve provedene radnje u tom postupku.
(2) Stranka na čiji je prijedlog sud obustavio ovršni postupak, odnosno postupak osiguranja snosi svoje troškove obustavljenog postupka, a dužna je na zahtjev protivne stranke, nadoknaditi joj njezine troškove.
(3) Nakon osnivanja fonda ograničene odgovornosti ne može se više tražiti pokretanje redovitoga ovršnog postupka, odnosno postupka osiguranja tražbina koje se prema odredbama ovoga Zakonika, namiruje iz osnovanog fonda ograničene odgovornosti.
(4) Ako je doneseno rješenje o ograničenju odgovornosti, a fond ograničene odgovornosti nije osnovan, sud će u ovršnom postupku, odnosno postupku osiguranja dopustiti ovrhu, odnosno osiguranje samo do svote ograničenja odgovornosti, ako osoba koja se poziva na ograničenje odgovornosti sudu podnese rješenje o ograničenju odgovornosti i dokaz da je ono bilo objavljeno u skladu s ovim Zakonikom.
Članak 408.
(1) Vjerovnici koji imaju tražbine u stranoj valuti svoje tražbine prijavljuju u kunskoj protuvrijednosti tih tražbina obračunatih prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke za odgovarajuću stranu valutu na dan osnivanja fonda ograničene odgovornosti.
(2) Na pravodobno prijavljene tražbine (članak 406. točka 5)) teče zakonska zatezna kamata od dana osnivanja fonda ograničene odgovornosti, a na ostale tražbine od dana njihova prijavljivanja.
(3) Ispitivanje prijavljenih tražbina obavlja se na ročištu za ispitivanje tražbina.
(4) Pravo sudjelovanja na ročištu u svojstvu stranke imaju predlagatelj i svi vjerovnici koji svoje tražbine prijave do zaključenja ročišta za ispitivanje tražbina.
(5) Izostanak stranaka s ročišta ne sprječava sud da ročište održi.
(6) Na ročištu će sud pozvati prisutne stranke da se izjasne o prijavljenim tražbinama i o osnovi ograničenja odgovornosti predlagatelja.
Članak 409.
(1) Ne smatra se da vjerovnik prijavom tražbine priznaje pravo predlagatelja da prijavljenu tražbinu namiri iz osnovanog fonda ograničene odgovornosti.
(2) Vjerovnik ne može osporavati tražbinu drugog vjerovnika tvrdeći da se ona ne može namiriti iz osnovanog fonda ograničene odgovornosti, jer je događaj, iz kojeg je tražbina nastala, prouzročio brodar bilo u namjeri da prouzroči štetu bilo bezobzirno znajući da će šteta vjerojatno nastati (članak 390.).
(3) Smatra se da predlagatelj osnivanja fonda ograničene odgovornosti i vjerovnici priznaju da prijavljena tražbina postoji i da se može namiriti iz osnovanog fonda ograničene odgovornosti ako to podneskom ili usmeno na ročištu ne ospore do zaključenja ročišta za ispitivanje tražbina.
Članak 410.
(1) Ako vjerovnik ospori da je njegova tražbina podvrgnuta ograničenju odgovornosti predlagatelja, a predlagatelj se s tim osporavanjem ne složi, sud će rješenjem uputiti vjerovnika da u roku od 30 dana od dana dostave rješenja podnese protiv predlagatelja tužbu za utvrđivanje da se vjerovnikova tražbina ne namiruje iz fonda ograničene odgovornosti.
(2) Ako vjerovnik u roku iz stavka 1. ovoga članka ne postupi po rješenju suda, odnosno ako podnesenu tužbu povuče, smatrat će se da se odrekao svog osporavanja da je njegova tražbina podvrgnuta ograničenju odgovornosti predlagatelja.
Članak 411.
(1) Ako vjerovnik ospori drugom vjerovniku postojanje ili visinu njegove tražbine ili pravo da se njegova tražbina namiri iz fonda ograničene odgovornosti, sud će rješenjem uputiti vjerovnika, čija je tražbina osporena, da u roku od 30 dana od dana dostave rješenja podnese protiv predlagatelja i svih vjerovnika, koji su osporili njegovu tražbinu ili visinu te tražbine tužbu za utvrđivanje postojanja i visine njegove tražbine, odnosno prava namirenja iz fonda ograničene odgovornosti.
(2) Ako vjerovnici ospore drugom vjerovniku njegovu tražbinu koja je utvrđena pravomoćnom odlukom suda ili drugoga nadležnog tijela donesenom u postupku protiv predlagatelja, sud će rješenjem uputiti vjerovnika, odnosno vjerovnike koji osporavaju takvu tražbinu da u roku od 30 dana od dana dostave rješenja podnesu tužbu za utvrđivanje da tražbina ne postoji.
(3) Ako vjerovnici koje sud uputi na parnicu u roku iz stavka 1. i 2. ovoga članka ne postupe po rješenju suda, odnosno ako podnesenu tužbu povuku smatrat će se da u slučaju iz stavka 1. ovoga članka tražbina nije ni prijavljena, a u slučaju iz stavka 2. ovoga članka da tražbina nije bila ni osporena.
Članak 412.
(1) Ako predlagatelj ospori postojanje ili visinu vjerovnikove tražbine, sud će rješenjem uputiti vjerovnika da u roku od 30 dana od dana dostave rješenja podnese protiv predlagatelja tužbu radi utvrđivanja postojanja i visine njegove tražbine.
(2) Predlagatelj ne može osporavati vjerovnikovu tražbinu, ako su postojanje i visina te tražbine pravomoćno utvrđeni u postupku između predlagatelja i vjerovnika ili u parnici koja se vodila prema odredbi članka 411. stavka 1. ovoga Zakonika.
(3) Ako vjerovnik koga sud uputi na parnicu ne postupi po rješenju suda u roku iz stavka 1. ovoga članka, odnosno ako podnesenu tužbu povuče, smatrat će se da tražbinu nije ni prijavio.
Članak 413.
(1) Žalba protiv rješenja o upućivanju na parnicu iz članka 409., 411. i 412. ovoga Zakonika ne odgađa izvršenje tih rješenja.
(2) Tužbe iz članka 410., 411. i 412. ovoga Zakonika mogu se odnositi samo na tražbine koje su bile predmet rasprave na ročištu za ispitivanje tražbina.
(3) O podnošenju tužbi iz stavka 2. ovoga članka osoba upućena na parnicu dužna je obavijestiti sud u roku od tri dana od dana podnošenja tužbe.
(4) Pravomoćne presude donesene u parnicama iz članka 410., 411. i 412. ovoga Zakonika imaju pravni učinak prema svim sudionicima u postupku ograničenja odgovornosti brodara.
Članak 414.
Za suđenje u sporovima iz članka 410., 411. i 412. ovoga Zakonika mjesno je nadležan isključivo sud na čijem se području nalazi sud koji provodi postupak ograničenja odgovornosti brodara.
Članak 415.
(1) Ako predlagatelj učini vjerojatnim da bi iz fonda ograničene odgovornosti kakvu tražbinu trebalo namiriti u inozemstvu, sud može, na njegov prijedlog, odrediti da se iz tog fonda izdvoji svota koja bi bila potrebna za namirenje te tražbine u razmjeru prema ostalim prijavljenim tražbinama i prema fondu ograničene odgovornosti.
(2) Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka može se podnijeti do održavanja prvog ročišta za diobu osnovanog fonda ograničene odgovornosti.
(3) Svota izdvojena prema odredbi stavka 1. ovoga članka čuva se u posebnom depozitu deset godina od dana kad rješenje o konačnoj diobi osnovanog fonda ograničene odgovornosti postane pravomoćno.
(4) Sud može i prije proteka roka iz stavka 3. ovoga članka odrediti da se izdvojena svota u cijelosti ili djelomično vrati u opći depozit fonda ograničene odgovornosti ako bi se prema okolnostima moglo zaključiti da su otpale pretpostavke za izdvajanje te svote (stavak 1.).
(5) Nakon proteka roka iz stavka 3. ovoga članka sud će izdvojenu svotu vratiti u opći depozit fonda ograničene odgovornosti.
Članak 416.
(1) Radi ispitivanja tražbina prijavljenih nakon zaključenja ročišta za ispitivanje tražbina, sud će zakazati novo ročište za ispitivanje tražbina.
(2) Vjerovnici čije se tražbine ispituju na novom ročištu prema odredbi stavka 1. ovoga članka ne mogu osporavati prije priznate tražbine.
(3) Vjerovnici mogu svoje tražbine prijavljivati do zaključenja prvog ročišta za diobu fonda ograničene odgovornosti.
(4) Tražbine prijavljene nakon zaključenja prvog ročišta za diobu fonda ograničene odgovornosti neće se utvrđivati.
(5) Vjerovnici koji svoje tražbine prijave nakon proteka roka iz članka 406. točke 5) ovoga Zakonika dužni su predlagatelju i ostalim strankama u postupku, na njihov zahtjev nadoknaditi troškove postupka uzrokovane naknadnom prijavom. Sud može pozvati te vjerovnike da u određenom roku polože svotu koja će biti potrebna za namirenje tih troškova.
Članak 417.
Nakon provedenog postupka za ispitivanje prijavljenih tražbina sud će rješenjem utvrditi koje tražbine priznaju i u kojoj visini, uzimajući u obzir i pisane podneske stranaka.
Članak 418.
(1) Dioba fonda ograničene odgovornosti provodi se nakon pravomoćnosti rješenja donesenog prema članku 417. ovoga Zakonika.
(2) Sud može, na prijedlog vjerovnika, obaviti i privremenu djelomičnu diobu fonda ograničene odgovornosti radi prethodne isplate utvrđenih tražbina ako vjerovnik koji to predlaže učini vjerojatnim da se parnica iz članka 410., 411. i 412. ovoga Zakonika neće završiti u roku od šest mjeseci.
(3) Dioba fonda iz stavka 2. ovoga članka obuhvaća dio fonda ograničene odgovornosti koji ostaje pošto se iz cjelokupnog fonda ograničene odgovornosti izdvoje sredstva za eventualno namirenje tražbina koje su još sporne, u svoti u kojoj bi te tražbine trebalo namiriti da je njihovo postojanje utvrđeno u visini u kojoj su prijavljena.
(4) Dioba sredstava fonda ograničene odgovornosti izdvojenih prema odredbama članka 415. stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakonika provodi se pošto se pravomoćno završi postupak za ispitivanje spornih tražbina na koja se izdvojene svote odnose, uzimajući u obzir već obavljenu diobu prema odredbama stavka 1., 2. i 3. ovoga članka.
Članak 419.
(1) Radi provođenja diobe fonda ograničene odgovornosti sud izrađuje nacrt te diobe.
(2) Nakon izrade nacrta diobe fonda ograničene odgovornosti sud zakazuje ročište za raspravljanje o tom nacrtu, na koje poziva predlagatelja i vjerovnike čije su tražbine utvrđene i za koje je ustanovljeno da se namiruju iz fonda ograničene odgovornosti te vjerovnike čije su tražbine osporene.
(3) Uz poziv na ročište strankama se dostavlja i primjerak nacrta diobe.
Članak 420.
(1) Ako je radi izrade nacrta o diobi osnovanog fonda ograničene odgovornosti potrebno osigurati stručnu osobu, a sud takvu osobu nema, sud može pripreme za izradu nacrta o diobi povjeriti posebnom stručnjaku izvan suda.
(2) Na stručnjake iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe Zakona o parničnom postupku koje se odnose na vještake.
Članak 421.
(1) Pravo sudjelovanja na ročištu u svojstvu stranke imaju predlagatelj i vjerovnici iz članka 419. ovoga Zakonika.
(2) Izostanak stranaka s ročišta ne sprječava sud da ročište održi.
(3) Na ročištu sud poziva prisutne stranke da se izjasne o nacrtu diobe fonda ograničene odgovornosti i da istakne svoje prigovore na nacrt.
(4) Odluku o diobi osnovanog fonda ograničene odgovornosti sud donosi na temelju rezultata postupka, vodeći računa i o pisanim podnescima stranaka
Članak 422.
Sud je dužan u roku od tri dana od dana kad rješenje o diobi fonda ograničene odgovornosti, protiv kojeg nije uložen pravni lijek, postane pravomoćno, odnosno od dana kad sud drugog stupnja dostavi pravomoćno rješenje sudu prvog stupnja, izdati nalog za isplatu tražbina vjerovnicima na koje se odnosi rješenje o diobi.
Članak 423.
(1) Prijava tražbina u postupku ograničenja odgovornosti brodara ima u pogledu prekida zastarijevanja isti učinak kao i podnošenje tužbe u parničnom postupku.
(2) U pogledu tražbina koje su osporene u postupku ispitivanja tražbina smatra se da je zastarijevanje prekinuto počev od dana prijave tražbina do proteka roka za podnošenje tužbe prema odredbama članka 411. i 412. ovoga Zakonika, odnosno do dana kad presuda kojom se utvrđuje da se vjerovnikova tražbina ne namiruje iz fonda ograničene odgovornosti postane pravomoćna.
(3) Zastarijevanje tražbina, koje se na temelju rješenja o diobi fonda ograničene odgovornosti namiruju iz fonda, počinje ponovno teći kad rješenje o diobi postane pravomoćno.
Članak 424.
(1) Sud će u korist vjerovnika, kojima ni u roku od mjesec dana od izdavanja naloga za isplatu (članak 422.) ne bude mogao isplatiti njihove tražbine, iz sredstava fonda ograničene odgovornosti, osnovati poseban depozit prema pravilima o osnivanju sudskog depozita.
(2) Sredstva sudskog depozita bit će oročena kod banke uz odgovarajuću kamatu na rok koji bi trebao odgovarati vremenu prije isteka kojega, po ocjeni suda, neće biti ispunjeni uvjeti za isplatu tražbina vjerovnicima.
Članak 425.
U postupku ograničenja odgovornosti brodara svaka stranka snosi svoje troškove, ako ovim Zakonikom nije drugačije određeno.
Članak 426.
Rok za žalbu protiv rješenja donesenih u postupku ograničenja odgovornosti brodara jest osam dana od dana dostave rješenja.
Članak 427.
U postupku ograničenja odgovornosti brodara stranke i državni odvjetnik mogu protiv rješenja suda kojim je postupak pred sudom pravomoćno završen, izjavljivati sve pravne lijekove koji se mogu izjaviti protiv presuda donesenih u parničnom postupku.
3. Uvjeti poslovanja brodara u međunarodnoj plovidbi
Članak 428.
Brisan.
(1) Porez po tonaži broda je porez koji se utvrđuje i plaća umjesto poreza na dobit kako je uređen zakonom kojim se uređuje porez na dobit, bez obzira na stvarnu dobit ili gubitak ostvaren u poreznom razdoblju za koje se utvrđuje obveza poreza po tonaži broda.
(2) Izrazi uporabljeni u člancima 429. do 429.i ovoga Zakonika imaju sljedeća značenja:
1) brod jest:
– brod upisan u hrvatski upisnik brodova ovlašten, na temelju dodijeljene kategorije plovidbe i izdanih isprava, ploviti izvan unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske radi obavljanja pomorsko-plovidbenih poslova te radi istraživanja ili pružanja drugih usluga vezanih uz djelatnosti na pučini ili
– brod upisan u strani upisnik brodova.
2) pomorsko-plovidbeni poslovi su poslovi prijevoza putnika i/ili tereta morem izvan unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske, između luka u Republici Hrvatskoj i stranih luka odnosno između luka u Republici Hrvatskoj i odobalnih objekata izvan teritorijalnog mora Republike Hrvatske ili između stranih luka ili odobalnih objekata. Pomorsko-plovidbeni poslovi obuhvaćaju i sljedeće pomoćne poslove:
– poslove u vezi s prijevozom putnika i pružanjem usluga putnicima za vrijeme njihova prijevoza brodom uključenim u sustav poreza po tonaži, osim usluga kockarnica, prodaje luksuzne robe i organizacije izleta za putnike;
– privremeno skladištenje i carinjenje tereta;
– poslove u vezi s prijevozom tereta i putnika iz lučkog područja na brod i s broda, koji prijevoz je uključen u cijenu usluge prijevoza;
– iznajmljivanje kontejnera, ukrcaj tereta na brod i iskrcaj tereta s broda, uključujući i manevriranje kontejnerima unutar lučkog područja prije ili poslije prijevoza brodom koji je u sustavu poreza po tonaži;
– korištenje uredskih objekata u funkciji iskorištavanja broda koji je u sustavu poreza po tonaži;
– korištenje objekata za prodaju karata, putničkih i lučkih terminala te usluga izdavanja i prodaje karata za prijevoz brodom koji je u sustavu poreza po tonaži;
– administrativne poslove i poslove osiguranja u vezi s brodom koji je u sustavu poreza po tonaži.
3.) jahta jest jahta u međunarodnoj plovidbi iz članka 126. stavka 2. ovoga Zakonika koja se koristi u gospodarske svrhe.
(3) Brodom koji obavlja istraživanja ili pruža druge usluge vezane uz djelatnosti na pučini smatra se:
– istraživački brod,
– brod za opskrbu nepomičnih i plutajućih odobalnih objekata,
– pokretni odobalni objekt za istraživanje i eksploataciju podmorja i brod koji ga opslužuje,
– brod za polaganje kabela ili cjevovoda,
– brod dizalica.
(4) Brodom iz stavka 2. ovoga članka ne smatra se:
– jahta,
– ribarski brod,
– tehnički plovni objekt,
– tegljač odnosno potiskivač osim ako se najmanje 50% djelatnosti koje taj tegljač odnosno potiskivač stvarno obavi tijekom godine odnosi na obavljanje pomorsko-plovidbenih poslova i ako vije zastavu Republike Hrvatske ili druge države članice Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora,
– brod jaružalo osim ako se najmanje 50% djelatnosti koje taj brod stvarno obavi tijekom godine odnosi na obavljanje pomorsko plovidbenih poslova i ako vije zastavu Republike Hrvatske ili druge države članice Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora.
(5) Ako odredbama ove glave Zakonika nije drukčije određeno, odredbe ove glave Zakonika koje se odnose na brodove čija neto tonaža sudjeluje u obračunu poreza po tonaži broda, na odgovarajući se način primjenjuju i na jahte iz stavka 2. točke 3. ovoga članka.
Članak 429.a (NN 26/15)
(1) Porezni obveznik poreza po tonaži broda iz članka 429. ovoga Zakonika je pravna osoba koja ima sjedište u Republici Hrvatskoj ili kojoj se mjesto stvarne uprave i nadzor poslovanja nalazi u Republici Hrvatskoj, ako zadovoljava uvjetima propisanim ovim Zakonikom te izjavi da će umjesto poreza na dobit plaćati porez po tonaži broda, i to u odnosu na dobit ostvarenu:
a) iz pomorsko-plovidbenih poslova brodovima u svom vlasništvu, ili u vlasništvu svojih domaćih ili stranih ovisnih brodovlasničkih trgovačkih društava, brodovima uzetim u zakup, ili u brodarski ugovor, te brodovima danim u zakup svojim domaćim ili stranim ovisnim brodarskim društvima ili društvima u vlasništvu trećih osoba, pri čemu udio brodova danih u zakup trećim osobama ne smije prijeći 20% neto tonaže flote pojedinog poreznog obveznika, dok neto tonaža brodova uzetih u brodarski ugovor ne smije prijeći 75% neto tonaže brodova pojedinog poreznog obveznika, osim ako su brodovi uzeti u brodarski ugovor upisani u upisnik države članice Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora.
b) pružanjem usluga poslovođe broda za tehničko vođenje broda i/ili popunjavanje broda posadom, pod sljedećim uvjetima:
– da su ne manje od 51% njegovih zaposlenika državljani Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora,
– da je dvije trećine brodova pod njegovim vođenjem vođeno iz država članica Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora, bez obzira na to obavlja li se vođenje iz ureda poslovođe ili je podugovoreno drugim poslovoditeljima,
– da je 60% brodova koje vodi upisano u upisnike država članica Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora te
– da udovoljava i drugim zahtjevima sadržanim u pravilima i smjernicama Europske unije o državnim potporama društvima za upravljanje brodovima.
c) od prodaje brodova prijavljenih u sustav poreza po tonaži i njihove opreme, od prodaje dionica ili udjela u trgovačkim brodarskim društvima čijim brodovima uključenim u sustav poreza po tonaži se obavljaju pomorsko-plovidbeni poslovi, iz prihoda od dividendi i udjela u dobiti koje imaju u ovisnim trgovačkim brodarskim društvima u tuzemstvu i inozemstvu, a čijim brodovima uključenim u sustav poreza po tonaži se obavljaju pomorsko-plovidbeni poslovi, od kamata te drugih prihoda proisteklih od korištenja bankovnih računa i depozita na bankovnim računima, osiguranja i ugovora o ograničavanju valutnih rizika vezanih za obavljanje brodarske djelatnosti brodova čija neto tonaža sudjeluje u obračunu poreza po tonaži broda.
(2) Na sve djelatnosti i dobit osim djelatnosti i dobiti navedenih u stavku 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe propisa kojima je uređen porez na dobit.
(3) Za sve djelatnosti koje nisu navedene u stavku 1. ovoga članka porezni obveznik poreza po tonaži broda dužan je osigurati posebno knjigovodstveno praćenje poslovnih događaja.
(4) Ako porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka upravlja dionicama i udjelima u trgovačkim brodarskim društvima u tuzemstvu i inozemstvu iz jedinstvenog sjedišta poslovne uprave pod jedinstvenim vodstvom, dužan je voditi poslovne knjige i sastavljati financijska izvješća za cjelovito poslovanje u tuzemstvu i inozemstvu uključujući sva trgovačka brodarska društva kojima je većinski vlasnik a koja obavljaju gospodarsku djelatnost brodovima čija neto tonaža sudjeluje u obračunu poreza po tonaži broda.
(5) Ako je porezni obveznik poreza po tonaži broda pravna osoba koja je povezana s drugim ovisnim brodovlasničkim trgovačkim društvima, oslobođenje od plaćanja poreza na dobit iz stavka 1. podstavaka a, b i c ovoga članka odnosi se i na ovisna brodovlasnička trgovačka društva putem kojih porezni obveznik iskorištava brodove prijavljene u sustav poreza po tonaži ili putem kojih ostvaruje svoja vlasnička prava u odnosu na prijavljene brodove.
(6) Svi brodovi uključeni u sustav poreza po tonaži broda moraju biti strateški odnosno komercijalno upravljani iz Republike Hrvatske ili druge države članice Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora.
(7) Ovisno trgovačko društvo iz stavka 5. ovoga članka ne smije obavljati nikakve druge djelatnosti osim pomorsko-plovidbenih poslova.
Članak 429.b (NN 26/15, 17/19)
(1) Brodovi čija neto tonaža sudjeluje u obračunu poreza po tonaži broda moraju zadovoljavati standarde sigurnosti ne niže od propisanih u glavi petoj dijela trećeg ovoga Zakonika.
(2) U floti brodova koja sudjeluje u sustavu poreza po tonaži broda najmanje 60% ukupne neto tonaže brodova moraju biti brodovi državne pripadnosti Republike Hrvatske ili neke od država članica Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora.
(3) Porezni obveznik je dužan u cijelom razdoblju za koje je podnio prijavu u sustav poreza po tonaži održavati najmanje 60% ukupne neto tonaže brodova državne pripadnosti Republike Hrvatske ili neke od država članica Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora.
(4) Na brodovima koji sudjeluju u sustavu poreza po tonaži broda mora biti ukrcan najmanji broj vježbenika palube ili stroja, državljana Republike Hrvatske ili neke od država članica Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora, određen godišnjim planom broja vježbenika, koji se utvrđuje prema omjeru vježbenika i časnika, sukladno propisu iz stavka 5. ovoga članka.
(6) U floti brodova koja sudjeluje u sustavu poreza po tonaži moraju biti prijavljeni svi brodovi koji zadovoljavaju uvjete propisane za sudjelovanje u sustavu poreza po tonaži, a ako prijavu u sustav poreza po tonaži podnese jedna od povezanih pravnih osoba koje su u odnosu vladajućeg i ovisnih brodovlasničkih trgovačkih društava i sva druga povezana brodovlasnička trgovačka društva koja su dio tog koncerna moraju u sustav poreza po tonaži prijaviti sve brodove koji zadovoljavaju uvjete propisane za sudjelovanje u sustavu poreza po tonaži.
74. Pravilnik o postupku i načinu korištenja prava na porez po tonaži broda
Članak 429.c (NN 26/15)
(1) Prijava u sustav poreza po tonaži podnosi se Ministarstvu koje o prijavi rješava prema odredbama Zakona o općem upravnom postupku te o tome izvješćuje Poreznu upravu.
(2) Prijava iz stavka 1. ovoga članka podnosi se Ministarstvu najkasnije šest mjeseci prije početka razdoblja za koje se utvrđuje porez po tonaži.
(3) Prijava iz stavka 1. ovoga članka podnosi se za razdoblje od deset godina i sadrži popis svih brodova čija neto tonaža sudjeluje u obračunu poreza po tonaži broda te dokaze da porezni obveznik ispunjava sve uvjete propisane ovim Zakonikom.
(4) Pravna osoba osnovana nakon roka za podnošenje prijave iz stavka 2. ovoga članka prijavu podnosi u roku od 15 dana od dana osnivanja a najkasnije do početka poreznog razdoblja utvrđivanja poreza po tonaži.
(5) Porezni obveznik dužan je bez odgađanja, a najkasnije u roku od trideset dana od nastanka, izvijestiti Ministarstvo o svim promjenama vezano za broj, tonažu, državnu pripadnost i vlasništvo brodova čija neto tonaža sudjeluje u obračunu poreza po tonaži broda, kao i o promjeni bilo koje činjenice koja je relevantna za ispunjavanje uvjeta za plaćanje poreza po tonaži broda propisanih ovim Zakonikom.
(6) Nakon isteka razdoblja za koje je prijava u sustav poreza po tonaži podnesena može se podnijeti prijava u sustav poreza po tonaži broda za sljedeće razdoblje od deset godina.
(7) Razlika između tržišne i knjigovodstvene vrijednosti broda u trenutku podnošenja prijave iz stavka 1. ovoga članka uključuje se u povećanje osnovice poreza na dobit pri podnošenju prijave poreza na dobit za razdoblje u kojemu je taj brod sudjelovao u ostvarivanju oporezivih prihoda u skladu s propisima kojima se uređuje plaćanje poreza na dobit.
(8) Ako brod koji je sudjelovao u sustavu poreza po tonaži broda prelazi na sustav plaćanja poreza na dobit, početna knjigovodstvena vrijednost toga broda može biti iskazana, najviše u iznosu koji bi bio utvrđen kada bi se troškovi amortizacije toga broda od početka korištenja iskazivali primjenom osnovnih ili ubrzanih amortizacijskih stopa u skladu s propisima o porezu na dobit.
Članak 429.d (NN 26/15)
(1) Porezni obveznik gubi pravo na plaćanje poreza po tonaži umjesto poreza na dobit od trenutka prestanka ispunjavanja uvjeta propisanih ovim Zakonikom.
(2) O prestanku ispunjavanja uvjeta iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo rješava prema odredbama Zakona o općem upravnom postupku.
(3) Porezni obveznik koji prije završetka razdoblja od deset godina za koje je podnio prijavu u sustav izgubi pravo ili na vlastiti zahtjev prestane biti obveznik poreza po tonaži broda dužan je platiti iznos u visini poreza na dobit za cijelo porezno razdoblje iz članka 429.f u kojem gubi pravo na plaćanje poreza po tonaži. Ako je obveza poreza na dobit manja od poreza po tonaži, razlika poreza se neće vraćati.
(4) Porezni obveznik iz stavka 3. ovoga članka ne može podnijeti prijavu u sustav poreza po tonaži za razdoblje koje obuhvaća pet godina od kraja poreznog razdoblja u kojem je izgubio pravo na plaćanje poreza po tonaži.
(5) Odredba stavka 4. ovoga članka ne primjenjuje se na slučajeve kada je porezni obveznik izgubio pravo na plaćanje poreza po tonaži broda zbog više sile.
Članak 429.e (NN 26/15, 17/19)
(1) Za svaki brod čija neto tonaža sudjeluje u obračunu poreza po tonaži broda utvrđuje se i plaća porez u sljedećem godišnjem iznosu:
a) za brodove od 0 do 1000 neto tonaže, za svakih 100 jedinica neto tonaže utvrđuje se i plaća porez po tonaži broda od 270,00 kuna,
b) za svakih dodatnih 100 jedinica neto tonaže od 1001 do 10 000 jedinica neto tonaže utvrđuje se i plaća porez po tonaži broda od 230,00 kuna,
c) za svakih dodatnih 100 jedinica neto tonaže od 10 001 do 25000 jedinica neto tonaže utvrđuje se i plaća porez po tonaži broda od 150,00 kuna,
d) za svakih dodatnih 100 jedinica neto tonaže od 25 001 do 40 000 jedinica neto tonaže utvrđuje se i plaća porez po tonaži broda od 95,00 kuna,
e) za svakih dodatnih 100 jedinica neto tonaže iznad 40 000 neto tonaže utvrđuje se i plaća porez po tonaži broda od 55,00 kuna.
(2) Za svakih nepunih 100 jedinica neto tonaže proporcionalno se utvrđuje porez po tonaži.
(3) Za svaku jahtu koja sudjeluje u obračunu poreza po tonaži utvrđuje se i plaća porez u sljedećem godišnjem iznosu:
a) za jahte duljine trupa do 24 m 3.500,00 kuna,
b) za jahte duljine trupa jednake i veće od 24 m:
– za jahte od 0 do 3.000 neto tonaže utvrđuje se i plaća porez po tonaži broda od 7.500,00 kuna,
– za svakih dodatnih 100 jedinica neto tonaže od 3.001 do 10.000 jedinica neto tonaže utvrđuje se i plaća porez po tonaži broda od 1.500,00 kuna,
– za svakih dodatnih 100 jedinica neto tonaže od 10.001 do 25.000 jedinica neto tonaže utvrđuje se i plaća porez po tonaži broda od 1.000,00 kuna.
(4) Jahta starosti do pet godina plaća godišnje iznose poreza po tonaži iz stavka 3. ovoga članka umanjene za 20%.
(5) Poslovođa broda plaća porez po tonaži u iznosu od 25% iznosa navedenih u stavcima 1. i 2. ovoga članka.
Članak 429.f
Porezno razdoblje utvrđivanja poreza po tonaži je kalendarska godina.
Članak 429.g (NN 26/15)
(1) Porezni obveznik podnosi prijavu poreza po tonaži broda za porezno razdoblje i plaća porez po tonaži u roku u kojemu podnosi prijavu.
(2) Prijava poreza po tonaži broda podnosi se Poreznoj upravi najkasnije četiri mjeseca nakon isteka razdoblja za koje se utvrđuje porez po tonaži.
(3) Na vođenje prekršajnog postupka zbog postupanja protivno stavku 2. ovoga članka primjenjuje se Opći porezni zakon.
(4) Obveza plaćanja poreza utvrđenog u poreznoj prijavi za pojedino porezno razdoblje smanjuje se za plaćeni predujam poreza po tonaži.
(5) Više plaćeni predujam poreza od obveze na osnovi porezne prijave vraća se poreznom obvezniku na njegov zahtjev ili se uračunava u sljedeće razdoblje.
(6) Za brod za koji je porezni obveznik u inozemstvu platio porez po tonaži broda ili njemu istovrsni porez, stvarno plaćeni porez u inozemstvu uračunat će se u tuzemni porez po tonaži broda najviše do iznosa tuzemnog poreza po tonaži za taj brod.
(7) U svrhu uračunavanja plaćenog poreza u inozemstvu iz stavka 6. ovoga članka porezni obveznik je dužan prilikom podnošenja prijave poreza po tonaži Poreznoj upravi predočiti dokaz o plaćenom istovrsnom porezu u inozemstvu.
(8) Sadržaj prijave poreza po tonaži broda i način podnošenja iste te obvezne priloge propisuje ministar nadležan za financije uz suglasnost Ministra.
(9) Porezni obveznik uz prijavu poreza po tonaži dostavlja i izračun obveze poreza na dobit koja bi bila utvrđena primjenom propisa o porezu na dobit.
Članak 429.h (NN 26/15, 17/19)
(1) (1) Iznimno od odredbi propisa kojima je uređen porez po odbitku, trgovačka društva koja obavljaju brodarsku djelatnost za koju su registrirana ne plaćaju porez po odbitku za usluge vezane za iskorištavanje brodova, a osobito za plaćanja:
– usluga vezanih za plovidbu broda kao nabavu goriva, rezervnih dijelova, opskrbe i popravaka brodova, korištenje tegljača, plaćanje lučkih troškova, kanalskih pristojbi, liječničkih usluga i putovanja posade i poslovoditelja, premija osiguranja i slično,
– usluga vezanih za iskorištavanje brodova, a osobito zakupnina i vozarina iz ugovora o zakupu i ugovora o pomorsko-plovidbenim poslovima, naknada poslovođama brodova i slično,
– naknada vezanih za financiranje brodova kao naknade bankama za odobrene zajmove, bankarske provizije za bankovne račune u inozemstvu, naknada za osiguranja hipotekarnih kredita (osnovno i dodatno osiguranje), kamate koje stranim osobama plaćaju domaće banke kod kojih su deponirale sredstava za financiranje gradnje ili poslovanje brodova i slično, troškovi osnivanja i održavanja upisa tvrtki i brodova, pravničke i druge usluge vezane za financiranje brodova i narudžbu novogradnji ili kupnje broda, i slično,
– naknada za usluge pregleda brodova od strane hipotekarnih vjerovnika, klase, za preglede tereta i šteta trećima, i slično.
(2) Za sve usluge koje nisu vezane za iskorištavanje brodova plaća se porez po odbitku uz primjenu redovitih poreznih stopa utvrđenih propisima kojima se uređuje porez na dobit.
(3) Na raspodjelu i pripadnost prihoda od poreza po tonaži broda na odgovarajući se način primjenjuju odredbe propisa kojima je uređena raspodjela i pripadnost poreza na dobit.
Članak 429.i (NN 26/15, 17/19)
(1) Iznimno od odredbi propisa kojima je uređen porez po odbitku, trgovačka društva koja su registrirana i obavljaju brodarsku djelatnost ne plaćaju porez po odbitku koji se plaća po stopi od 20% za usluge vezane za iskorištavanje brodova, a osobito zakupnine i vozarine iz ugovora o zakupu i ugovora o pomorsko-plovidbenim poslovima, naknade banaka vezane za financiranje brodova, bankarske provizije za bankovne račune u inozemstvu, usluge osiguranja hipoteke kredita (osnovno i dodatno), usluge pregleda brodova od strane hipotekarnih vjerovnika, klase, pregleda tereta i šteta trećima, troškovi upisa i osnivanja tvrtki, pravničke i druge usluge vezane za financiranje brodova, usluge i isporuke vezane za novogradnje, usluge vezane za upis brodova.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka odnosi se i na porezno razdoblje od 1. srpnja 2010.
Dio sedmi UGOVORI
Glava I. UGOVOR O GRADNJI BRODA, PREINACI ILI POPRAVKU
Članak 430. (NN 17/19)
(1) Ugovor o gradnji broda je ugovor kojim se brodograditelj obvezuje prema projektu i tehničkoj dokumentaciji sagraditi novi brod u određenom roku, a naručitelj se obvezuje za izgrađeni brod platiti ugovorenu cijenu.
(2) Ugovor o preinaci i popravku broda je ugovor kojim se brodopopravljač obvezuje da će preinačiti ili popraviti postojeći brod u određenom roku, a naručitelj se obvezuje platiti naknadu brodopopravljaču za ugovoreni popravak ili preinaku. Pod ugovorom o popravku broda podrazumijevaju se i ugovor temeljem kojega se izvode radovi održavanja, servisiranja te slični radovi na brodu ili njegovim dijelovima.
(3) Odredbe ovog Zakonika o ugovoru o gradnji broda primjenjuju se i na ugovor o gradnji brodice ili ugovor o gradnji jahte, a odredbe o ugovoru o preinaci i popravku broda na ugovor o preinaci i popravku brodice odnosno jahte.
Članak 431.
(1) Ugovor o gradnji broda te izmjene i dopune tog ugovora moraju biti sastavljeni u pisanom obliku.
(2) Ugovor o gradnji broda i njegove izmjene i dopune koje su sastavljeni protivno odredbi stavka 1. ovoga članka nemaju pravni učinak.
Članak 432.
Ako ugovorom o gradnji broda nije drugačije predviđeno, smatra se da brod u gradnji pripada brodograditelju.
Članak 433.
Brodograditelj je dužan obaviti gradnju prema ugovoru o gradnji broda i pravilima struke te na način da se brodu mogu izdati isprave o sposobnosti za plovidbu predviđene ovim Zakonikom, a i druge isprave predviđene ugovorom o gradnji broda.
Članak 434.
(1) Naručitelj ima pravo nadzora nad izvršenjem gradnje broda, i u tu svrhu može odrediti jednog ili više nadzornika gradnje. Imenovanje i smjenjivanje nadzornika gradnje naručitelj mora pisanim putem priopćiti brodograditelju.
(2) Troškove u vezi s radom nadzornika gradnje snosi naručitelj.
(3) Brodograditelj je dužan omogućiti nadzornicima gradnje obavljanje nadzora u tijeku gradnje.
(4) Ako nadzornik gradnje ustanovi da izvođenje nekih radova nije u skladu s odredbama članka 434. ovoga Zakonika, dužan je brodograditelju odmah staviti pisane primjedbe.
(5) Ako brodograditelj ne prihvati primjedbe nadzornika gradnje, mora o tome, bez odgode, pisano obavijestiti naručitelja i zahtijevati postupak koji je za takav slučaj predviđen u ugovoru.
(6) Ako u ugovoru nije predviđen postupak prema stavku 5. ovoga članka ili ako stranke ne prihvate rezultate postupka iz tog stavka, spor rješava sud.
Članak 435.
Pri izradi i nabavi dijelova ili pripadaka broda što ih je brodograditelj naručio ili nabavio od osoba koje je odredio naručitelj brodograditelj odgovara za nedostatke, obavljenih radova ili nabavljenih dijelova ili pripadaka ako ne dokaže da te nedostatke nije mogao uočiti uporabom dužne pažnje.
Članak 436.
(1) Brodograditelj ne odgovara za nedostatke gradnje broda ako dokaže da je do njih došlo zato što je pri izvođenju određenih radova postupio na zahtjev naručitelja i upozorio ga na mogućnost nastanka štetnih posljedica koje je mogao predvidjeti uporabom dužne pažnje.
(2) Kad naručitelj daje materijal za gradnju broda, brodograditelj je dužan pregledati materijal i ako ustanovi nedostatke, mora o tome, bez odgode, obavijestiti naručitelja.
(3) Ako brodograditelj ne postupi prema odredbi stavka 2. ovoga članka, odgovara za štetne posljedice nastale zbog nedostatka u materijalu.
(4) Brodograditelj ne odgovara prema stavku 3. ovoga članka ako je naručitelj, unatoč upozorenju da materijal ima nedostatke, zahtijevao da brodograditelj takav materijal ugradi u brod.
(5) Ako brodograditelj nije istovremeno i projektant brodograditelj odgovara za one nedostatke u gradnji broda koje je izveo u skladu s projektom, a mogao ih je otkriti uporabom dužne pažnje.
(6) Brodograditelj ne odgovara prema stavku 5. ovoga članka ako je naručitelj, unatoč upozorenju, zahtijevao da se radovi izvedu prema projektu.
Članak 437. (NN 17/19)
Brodograditelj i brodopopravljač koji drže u posjedu brod u gradnji ili na popravku imaju pravo zadržati brod, dok im ne budu isplaćene tražbine u vezi s ugovorom o gradnji ili popravku broda.
Članak 438.
(1) Brodograditelj je dužan u primjerenom roku, na svoj trošak i rizik, otkloniti nedostatke za koje je odgovoran prema odredbama članka 433., 434. i 436. ovoga Zakonika.
(2) Ako se nedostaci ne mogu otkloniti, naručitelj može zahtijevati odgovarajuće sniženje cijene.
(3) Ako je nedostatak koji se ne može otkloniti bitan, naručitelj ima pravo raskinuti ugovor.
(4) Odredbama stavka 1. – 3. ovoga članka ne dira se u naručiteljevo pravo na naknadu štete.
(5) Okolnost da naručitelj u tijeku gradnje broda nije prigovorio projektu koji je izradio brodograditelj, uporabljenom materijalu i načinu izvođenja radova ne oslobađa brodograditelja obveze iz stavka 1. – 4. ovoga članka.
Članak 439.
Brodograditelj odgovara za skrivene nedostatke koji se otkriju u tijeku jedne godine, računajući od dana predaje broda naručitelju, uz uvjet da ga naručitelj pisano obavijesti o tim nedostacima čim ih otkrije.
Članak 440. (NN 17/19)
(1) Odredbe članaka 432. do 439. ovoga Zakonika na odgovarajući se način primjenjuju i na ugovor o popravku ili preinaci broda, jahte ili brodice osim na dokovanje, ako se dokovanje obavlja kao samostalan posao primjenom tarife ili cjenika.
(2) Ako se dokovanje obavlja na temelju samostalnog ugovora onda se na dokovanje primjenjuju odredbe ovoga Zakonika koje reguliraju druge pomorske plovidbene poslove (članak 643. – 647.).
Članak 441.
(1) Obveze brodograditelja iz članka 439. ovoga Zakonika zastaruju za jednu godinu, računajući od dana kad je brodograditelj na temelju članka 439. ovoga Zakonika obaviješten o nedostacima broda.
(2) Odredbe ugovora o gradnji broda zaključene protivno odredbi stavka 1. ovoga članka nemaju pravni učinak.
Glava II. UGOVORI O ISKORIŠTAVANJU POMORSKIH BRODOVA
1. Zajedničke odredbe
Članak 442.
Ugovori o iskorištavanju pomorskih brodova jesu: ugovori o pomorskom plovidbenom poslu i ugovor o zakupu broda.
Članak 443.
Ugovori o pomorskom plovidbenom poslu jesu: ugovor o prijevozu stvari morem, ugovor o prijevozu putnika morem, ugovor o tegljenju, odnosno potiskivanju morem te ugovori koji se odnose na druge pomorske plovidbene poslove.
Članak 444.
Odredbe ovoga Zakonika koje se odnose na pojedine ugovore o pomorskom plovidbenom poslu na odgovarajući se način primjenjuju i na ostale ugovore o pomorskom plovidbenom poslu, a ako ovim Zakonikom nije drugačije određeno.
Članak 445.
Izrazi uporabljeni u ovoj glavi Zakonika imaju ova značenja:
1) naručitelj je ugovorna strana koja od prijevoznika naručuje prijevoz stvari, osoba, tegljenje, odnosno potiskivanje i obavljanje drugoga pomorskog plovidbenog posla,
2) krcatelj je naručitelj ili od njega određena osoba koja na temelju ugovora o prijevozu stvari predaje stvari prijevozniku radi prijevoza,
3) primatelj je osoba ovlaštena da primi stvari od prijevoznika,
4) korisnik prijevoza jest osoba koja ima određena prava prema ugovoru o prijevozu stvari (naručitelj, krcatelj, primatelj),
5) vrijeme stojnica je redovito vrijeme određeno za ukrcavanje odnosno iskrcavanje tereta za koje se ne plaća posebna naknada,
6) vrijeme prekostojnica je vrijeme za koje se, preko vremena stojnica, produljuje ukrcavanje odnosno iskrcavanje tereta, a za koje se plaća posebna naknada.
Članak 446.
(1) Odredbe članka 442. – 674. ovoga Zakonika primjenjuju se i na:
1) ratne brodove,
2) brodice.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. točke 1) ovoga članka na ugovore o iskorištavanju ratnih brodova ne primjenjuju se:
1) odredbe o brodarskom ugovoru na vrijeme za cijeli brod (članak 450., 451., 582. i 584., a od članka 447. i 449. odredbe koje se odnose na ovaj ugovor),
2) odredbe o pravu naručitelja da sklopi s trećom osobom ugovor o prijevozu stvari (članak 452.),
3) odredbe o prijevozu putnika i prtljage (članak 598. – 633.), osim odredaba koje se odnose na odgovornost prijevoznika za smrt i tjelesne ozljede putnika (članak 612. i 620., a od članka 613., 614., 615., 619., 624., 625., 627., 628., 631. i 632. odredbe koje se odnose na tu odgovornost) i odredbe članka 610. ovoga Zakonika,
4) odredbe o zakupu broda (članak 658. – 672.),
5) odredbe članka 459. i 577. ovoga Zakonika.
2. Ugovori o pomorskom plovidbenom poslu
a) Prijevoz stvari
Zajedničke odredbe o prijevozu stvari
Članak 447.
Ugovorom o prijevozu stvari prijevoznik se obvezuje prevesti stvari brodom, a naručitelj prijevoza – platiti vozarinu.
Članak 448.
(1) Ugovorom o prijevozu stvari brodom može se ugovoriti prijevoz stvari cijelim brodom, razmjernim dijelom broda ili određenim brodskim prostorom (brodski ugovor), a i prijevoz pojedinih stvari (pomorsko-prijevoznički ugovor).
(2) Brodarski se ugovor može sklopiti za jedno ili više putovanja (brodarski ugovor na putovanje) ili za određeno vrijeme (brodarski ugovor na vrijeme).
Članak 449.
(1) Brodarski ugovor za više putovanja ili brodarski ugovor na vrijeme za cijeli brod mora se sastaviti u pisanom obliku.
(2) Ugovori iz stavka 1. ovoga članka koji nisu sastavljeni u pisanom obliku nemaju pravni učinak.
(3) Za ugovore o prijevozu stvari koji nisu spomenuti u stavku 1. ovoga članka svaka stranka ima pravo zahtijevati da se o sklopljenom ugovoru o prijevozu stvari sastavi pisana isprava.
(4) Ako stranka od koje se traži sastavljanje pisane isprave ne udovolji tom zahtjevu, druga stranka ima pravo odustati od ugovora ako se ugovor nije počeo izvršavati.
(5) Odredbom stavka 4. ovoga članka ne dira se u pravo na naknadu štete stranke koja je zahtijevala sastavljanje pisane isprave.
Članak 450.
(1) Kada je sklopljen brodarski ugovor na vrijeme za cijeli brod, zapovjednik je broda dužan izvršiti nalog naručitelja u granicama ugovora i prema namjeni broda.
(2) Kada je sklopljen brodarski ugovor na vrijeme za cijeli brod, prijevoznik ne odgovara naručitelju za obveze što ih je zapovjednik broda preuzeo u izvršenju posebnih naloga naručitelja.
Članak 451.
Kada je sklopljen brodarski ugovor na vrijeme za cijeli brod, naručitelj ne može odrediti putovanje koje bi izložilo brod ili posadu broda opasnosti koja se u vrijeme sklapanja ugovora nije mogla predvidjeti, a ni putovanje za koje se ne može očekivati da se obavi bez znatnijeg prekoračenja vremena za koje je ugovor sklopljen.
Članak 452.
(1) Naručitelj iz brodarskog ugovora može ugovoriti s trećom osobom ugovor o prijevozu stvari brodom na koji se odnosi brodarski ugovor.
(2) Za obveze koje proistječu iz ugovora sklopljenog prema odredbi stavka 1. ovoga članka odgovara i brodar trećim osobama prema propisima čija se primjena ne može sporazumom stranaka isključiti i prema uvjetima uobičajenim za takvu vrstu prijevoza.
(3) Ako se u slučaju iz stavka 2. ovoga članka povećaju obveze brodara, naručitelj odgovara brodaru za te povećane obveze.
(4) Ako je trećoj osobi s kojom je bio sklopljen ugovor iz stavka 1. ovoga članka bio poznat brodarski ugovor, brodar odgovara toj osobi samo u granicama brodarskog ugovora i pravnih propisa čija se primjena ne može isključiti sporazumom stranaka.
Članak 453.
Naručitelj prijevoza koji je ovlastio drugu osobu da kao krcatelj preda prijevozniku teret na prijevoz odgovara prijevozniku za djela i propuste krcatelja u okviru ugovora o prijevozu.
Članak 454.
(1) Ugovor o prijevozu stvari prestaje važiti kad je njegovo izvršenje trajno onemogućeno djelovanjem više sile.
(2) Ako je zbog djelovanja više sile izvršenje ugovora o prijevozu stvari onemogućeno za dulje vrijeme ili je neizvjesno koliko će to djelovanje trajati, svaka strana ima pravo odustati od ugovora.
(3) Svaka strana može u slučaju iz stavka 2. ovoga članka odustati od ugovora ako je smetnja trajala predugo ili se pretpostavlja da će trajati predugo.
(4) Svaka strana ima pravo odustati od ugovora i kad bi mogla biti ugrožena sigurnost broda, posade ili tereta zbog djelovanja više sile ili druge okolnosti koja se ne može otkloniti ili spriječiti i koja se u vrijeme sklapanja ugovora nije mogla predvidjeti, a koja bi trebala trajati dulje vrijeme ili je neizvjesno koliko će trajati.
Članak 455.
(1) U slučaju prestanka važenja ugovora ili odustajanja od ugovora o prijevozu stvari prema članku 454. ovoga Zakonika prijevoznik ima pravo na naknadu troškova u vezi s iskrcavanjem, a ako je razlog za prestanak važenja ugovora ili za odustajanje od ugovora nastao poslije odlaska broda iz luke ukrcavanja, prijevoznik ima pravo i na naknadu vozarine u razmjeru prema korisno prevaljenom putu.
(2) Osim prava prijevoznika na naknadu prema odredbi stavka 1. ovoga članka ugovorne strane nemaju, jedna prema drugoj, pravo na bilo kakvu drugu naknadu.
Članak 456.
(1) Kod brodarskog ugovora cijelim brodom naručitelj može odustati od ugovora do svršetka ukrcavanja, odnosno do isteka vremena prekostojnica ako ukrcavanje nije do tada završeno, uz uvjet da plati polovicu ugovorene vozarine, naknadu za nastale prekostojnice i druge troškove što ih je imao prijevoznik, a koji nisu uračunati u vozarinu.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka primjenjuje se i ako je ugovoren prijevoz razmjernim dijelom broda, određenim brodskim prostorom, ili prijevoz pojedinih stvari, ako svi naručitelji odustanu od ugovora.
(3) U slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka naručitelj, odnosno naručitelji mogu odustati od ugovora i nakon završetka ukrcavanja ili proteka vremena prekostojnica, pa i u tijeku putovanja, ako plate cijelu ugovorenu vozarinu, naknadu za prekostojnice i druge troškove što ih je imao prijevoznik, a koji nisu uračunati u vozarinu.
(4) Kad je ugovoren prijevoz razmjernim dijelom broda, određenim brodskim prostorom, ili prijevoz pojedinih stvari, svaki naručitelj može odustati od ugovora prije početka ukrcavanja ako plati cijelu ugovorenu vozarinu, naknadu za prekostojnice i druge troškove što ih je imao prijevoznik, a koji nisu uračunati u vozarinu.
Članak 457.
(1) Svaki naručitelj može odustati od ugovora u slučaju članka 456. stavka 4. ovoga Zakonika i poslije započetog ukrcavanja ako udovolji obvezama određenim u odredbama toga članka, a uz uvjet da se teret može iskrcati bez opasnosti za sigurnost broda i ostalog tereta, da zbog iskrcavanja ne nastane veće zakašnjenje u odlasku broda ili poremećaj u redu plovidbe, da se time ne nanosi šteta ostalim naručiteljima i da protiv iskrcavanja ne postoje drugi važni razlozi.
(2) Ako prijevoznik iz razloga navedenih u stavku 1. ovoga članka ne prihvati odustajanje od ugovora, dužan je o tome odmah obavijestiti naručitelja.
Članak 458.
Kad je u slučajevima odustajanja od ugovora izdana teretnica ili druga prijevozna isprava, naručitelj može odustati od ugovora ako vrati prijevozniku sve primjerke teretnice ili druge prijevozne isprave, ili mu dade osiguranje za štetu koja bi prijevozniku mogla nastati zato što mu nisu vraćeni svi primjerci teretnice ili druge prijevozne isprave.
Brod
Članak 459.
(1) Prijevoznik je dužan teret prevesti brodom koji je izričito ugovoren ili koji ima ugovorena svojstva.
(2) Ako stranke nisu izričito ugovorile određeni brod, odnosno svojstva broda prema stavku 1. ovoga članka, prijevoznik je dužan prevesti teret brodom koji ima uobičajena svojstva za izvršenje ugovorenog prijevoza.
Članak 460.
(1) Prijevoznik broda dužan je pravodobno, do početka putovanja, uložiti dužnu pažnju kako bi brod osposobio za plovidbu, primjereno ga opremio, popunio posadom, opskrbio potrebnim zalihama i pripremio tako da se teret može ukrcati, složiti, čuvati, prevesti i iskrcati u stanju kako je primljen na prijevoz.
(2) Odredbe ugovora protivne odredbama stavka 1. ovoga članka nemaju pravni učinak.
Članak 461.
Brodski prostor koji obično ne služi za smještaj tereta može se za to rabiti samo na temelju izričitog sporazuma ugovornih strana, ako takav sporazum ne bi bio protivan propisima.
Članak 462.
(1) Prijevoznik može s pristankom naručitelja zamijeniti ugovoreni brod drugim brodom.
(2) Ako se prijevoz obavlja na temelju pomorskoga prijevozničkog ugovora pristanak naručitelja za zamjenu broda nije potreban.
Članak 463.
Prijevoznik odgovara za točnost podataka o nosivosti broda navedenih u brodarskom ugovoru ako je odstupanje veće od 5%.
Članak 464.
Ako je ugovoren prijevoz cijelim brodom ili određenim brodskim prostorom pa ugovoreni prostor nije potpuno iskorišten, prijevoznik ne može raspolagati tim prostorom bez pristanka naručitelja.
Ukrcavanje tereta
Članak 465.
Prijevoznik je dužan postaviti brod za ukrcavanje tereta u ugovorenoj luci.
Članak 466.
Ako brod iz razloga za koje naručitelj ne odgovara ne može doći u ugovorenu luku, naručitelj prijevoza ima pravo, imajući na umu svrhu ugovora, odrediti prvu prikladnu luku za preuzimanje tereta do kojeg brod može sigurno doći radi ukrcavanja.
Članak 467.
(1) Mjesto ukrcavanja tereta u luci dužan je priskrbiti naručitelj.
(2) U linijskoj plovidbi mjesto ukrcavanja u luci priskrbljuje prijevoznik.
Članak 468.
(1) Prijevoznik je dužan postaviti brod na mjesto ukrcavanja koje, prema članku 467. ovoga Zakonika odredi naručitelj, ako to može učiniti bez opasnosti za brod i ako se ukrcavanje tereta može na tom mjestu obaviti bez opasnosti za brod.
(2) Ako mjesto ukrcavanja ne odgovara uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, prijevoznik je dužan postaviti brod što bliže tom mjestu, ako to može učiniti bez opasnosti za brod i ako se ukrcavanje tereta na mjestu na kojem je brod postavljen može obaviti bez opasnosti za brod.
Članak 469.
Brod može primiti teret na sidrištu ako je tako ugovoreno ili mjesnim običajima predviđeno.
Članak 470.
Ako naručitelj ili druga osoba ima pravo na temelju ugovora odrediti luku ukrcavanja, a zapovjednik broda ne primi takav nalog u ugovorenom ili primjerenom roku, ili primljeni nalog ne može izvršiti, zapovjednik broda dužan je postupiti na način koji smatra najboljim, vodeći računa i o interesima korisnika prijevoza.
Članak 471.
Kad brod prema ugovoru mora stići u određenu luku do određenog roka, smatra se da je stigao na vrijeme kad je stigao u luku, odnosno na njezino sidrište.
Članak 472.
(1) Zapovjednik broda dužan je obavijestiti krcatelja pisanim putem da je brod spreman za ukrcavanje (u daljnjem tekstu: pismo spremnosti).
(2) Pismo spremnosti dostavlja se krcatelju na njegovu adresu u tijeku radnog vremena.
(3) Ako zapovjedniku broda nije poznata adresa krcatelja ili ako se pismo spremnosti ne može uručiti na njegovu adresu, zapovjednik broda dužan je zatražiti upute od naručitelja, s tim da se pravni učinci predaje pisma spremnosti računaju od trenutka kad bi pismo spremnosti bilo predano da nije bilo navedenih smetnji.
Članak 473.
(1) Pismo spremnosti ne predaje se ako brod plovi u linijskoj plovidbi.
(2) Pri prijevozu brodom u linijskoj plovidbi teret se ukrcava čim brod na određenom mjestu bude spreman za ukrcavanje.
Članak 474.
(1) Zapovjednik broda može predati pismo spremnosti ako je brod spreman za ukrcavanje, a nalazi se na mjestu u luci prema članku 465., 466., 468. i 469. ovoga Zakonika ako je dobio prethodna odobrenja za promet s kopnom i za ukrcavanje i ako su obavljene druge radnje koje omogućuju ukrcavanje tereta u brod.
(2) Pismo spremnosti može se predati i ako brod nije bio doveden na mjesto iz stavka 1. ovoga članka ako je u tome bio spriječen razlozima koji padaju na teret naručitelja.
Članak 475.
Prijevoznik preuzima teret ispod vitla.
Članak 476.
(1) Zapovjednik broda dužan je krcatelju koji sam krca teret na brod dati upute o načinu slaganja tereta da bi se izbjegla oštećenja tereta koja mogu nastati zbog toga što se teret prevozi brodom.
(2) Krcatelj se pri ukrcavanju tereta mora držati uputa zapovjednika broda koja se odnose na raspored tereta u brodu i ostale okolnosti u vezi sa sigurnošću osoba, broda, njegovih uređaja i opreme te drugog tereta u brodu i sprječavanje onečišćenja okoliša.
Članak 477.
Teret se ne može smjestiti na palubu broda bez suglasnosti krcatelja, ako nije riječ o teretu koji se obično smješta na palubu.
Članak 478.
(1) Količina tereta koja se predaje na prijevoz može se odrediti brojem komada, težinom ili obujmom.
(2) U slučaju sumnje količina tereta određuje se mjerom koja je uobičajena u luci ukrcavanja.
Članak 479.
(1) Umjesto ugovorenog tereta može se predati na prijevoz drugi teret, ako se time ne mijenjaju uvjeti prijevoza na štetu prijevoznika ili ako zbog toga ne bi došlo do zadržavanja broda ili ako ne bi bila ugrožena sigurnost broda i drugog tereta te ako naručitelj dade prijevozniku, na njegov zahtjev, osiguranje za tražbine koje bi mogle nastati zbog zamjene tereta.
(2) Ako je ugovoreni teret već bio ukrcan, troškove u vezi s njegovim iskrcavanjem i ukrcavanjem drugog tereta snosi naručitelj.
Članak 480.
Naručitelj, odnosno krcatelj dužan je prijevozniku dati upute za manipulaciju teretom ako se teret ne nalazi u redovnome trgovačkom prometu i ako bi zapovjednik bio dužan poduzeti posebne mjere pri slaganju tereta.
Članak 481.
(1) Ako je riječ o opasnom teretu, naručitelj, odnosno krcatelj dužan je obavijestiti prijevoznika, i bez njegova zahtjeva, o naravi opasnosti i naznačiti koje zaštitne mjere treba poduzeti.
(2) Ako obavijest o opasnom teretu koji se prevozi nije naznačena u teretnici ili u pisanoj ispravi o ugovoru o prijevozu, teret dokazivanja da je prijevoznik znao za opasnost povezanu s prijevozom tog tereta, pada na korisnika prijevoza.
Članak 482.
(1) Prijevoznik ne smije primiti na prijevoz teret čiji je uvoz, provoz ili izvoz zabranjen ili se krijumčari.
(2) Prijevoznik nije dužan primiti na prijevoz teret koji je po svojoj naravi opasan, ako mu opasno svojstvo tereta u vrijeme sklapanja ugovora nije bilo niti moralo biti poznato.
(3) Prijevoznik nije dužan primiti na prijevoz teret koji, s obzirom na svoje stanje i na stanje ambalaže, predstavlja opasnost za osobe, brod i okoliš te drugi teret s kojim tijekom prijevoza dolazi ili može doći u dodir.
Članak 483.
Naručitelj je odgovoran prijevozniku za nanesenu štetu osobama, brodu, teretu, okolišu te za sve druge štete i troškove prouzročene manjkavim stanjem ambalaže.
Članak 484.
Naručitelj je odgovoran prijevozniku za nanesenu štetu osobama, brodu, teretu, okolišu te za sve druge štete i troškove prouzročene prirodnim svojstvima i stanjem tereta ako prijevozniku ta svojstva i stanje tereta nisu bili niti morali biti poznati.
Vrijeme ukrcavanja
Članak 485.
(1) Prijevoznik je dužan preuzimati teret na prijevoz tijekom radnog vremena luke.
(2) Radno vrijeme luke određuje, u skladu sa zakonom, tijelo koje upravlja lukom.
Članak 486.
(1) Vrijeme stojnica počinje teći početkom prijepodnevnoga radnog vremena, odnosno poslijepodnevnoga radnog vremena, uz uvjet da je pismo spremnosti predano najkasnije dva sata prije proteka prijepodnevnoga, odnosno poslijepodnevnoga radnog vremena.
(2) Trajanje vremena stojnica određuje se prema običajima luke.
(3) Vrijeme stojnica se određuje prema radnim danima i dijelovima radnog dana, pri čemu se kao jedan radni dan računaju 24 tekuća sata.
(4) U radne dane ne računaju se nedjelje, državni i drugi praznici kad se u luci ne radi, a ni vrijeme kad se, zbog vremenskih neprilika ili smetnji na strani broda, nije moglo ukrcavati.
Članak 487.
(1) Nakon proteka vremena stojnica počinje teći vrijeme prekostojnica.
(2) Trajanje vremena prekostojnica jednako je trajanju vremena stojnica.
(3) Trajanje vremena prekostojnica računa se prema tekućim danima i dijelovima bez prekida.
(4) U trajanje vremena prekostojnica ne računa se vrijeme u koje se nije moglo raditi zbog smetnji na strani broda.
Članak 488.
(1) Prijevoznik ima pravo na posebnu naknadu za prekostojnice.
(2) Visina naknade za prekostojnice određuje se prema visini naknade za prekostojnice za druge slične brodove u istoj luci u isto vrijeme, a ako to nije moguće, visina naknade određuje se prema visini naknade za prekostojnice drugih sličnih brodova u najbližoj luci u isto vrijeme.
(3) Naknada za prekostojnice plaća se svakog dana unaprijed za cijeli dan, ali ako je ukrcavanje obavljeno prije proteka dana za koje je naknada unaprijed plaćena, prijevoznik je dužan vratiti razmjerni dio naknade.
Članak 489.
(1) Ako se naknada za prekostojnice ne plati o dospjelosti, brod može odmah otputovati s ukrcanim dijelom tereta.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka prijevoznik zadržava pravo na punu vozarinu, naknadu za prekostojnice i druge tražbine koje mu pripadaju prema ugovoru.
Članak 490.
(1) Nakon proteka vremena prekostojnica brod može odmah otputovati s ukrcanim dijelom tereta.
(2) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka prijevoznik zadržava pravo na punu vozarinu, naknadu za prekostojnice i druge tražbine koje mu pripadaju prema ugovoru.
Članak 491.
(1) Ukrcavanje tereta postavljena uz bok broda do proteka vremena stojnica, odnosno prekostojnica, ako ih ima, prijevoznik ne može odbiti, iako bi ukrcavanje i slaganje takva tereta moglo zadržati brod preko trajanja vremena stojnica odnosno prekostojnica.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka prijevoznik ima pravo na naknadu za zadržavanje broda nakon isteka vremena prekostojnica (vrijeme izvanrednih prekostojnica).
(3) Naknada za izvanredne prekostojnice jest 50% viša od naknade za prekostojnice.
(4) Pored naknade za izvanredne prekostojnice prijevoznik ima pravo i na naknadu štete zbog zadržavanja broda ako ta šteta premašuje svotu naknade za izvanredne prekostojnice.
Članak 492.
(1) Kad brod može otploviti i s ukrcanim dijelom tereta zato što naknada za prekostojnice nije plaćena o dospjelosti (članak 489.) prijevoznik ima pravo odustati od ugovora i iskrcati teret ako ukrcani dio tereta ne daje zadovoljavajuće jamstvo za tražbine prijevoznika iz ugovora o prijevozu.
(2) Pri iskrcavanju tereta prijevoznik je dužan postupiti s dužnom pažnjom, uzimajući u obzir okolnosti slučaja.
(3) U slučaju odustajanja od ugovora i iskrcaja tereta prijevoznik zadržava pravo na punu vozarinu, na naknadu za nastale prekostojnice i na naknadu troškova iskrcavanja koji nisu uračunati u vozarinu te na druge tražbine koje mu pripadaju prema ugovoru.
Članak 493.
(1) Odredbe ovoga Zakonika koje se odnose na vrijeme stojnica i prekostojnica ne primjenjuju se na prijevoz brodovima linijske plovidbe.
(2) Pri prijevozu brodovima linijske plovidbe krcatelj je dužan predavati teret onom brzinom kojom ga brod može preuzimati.
Članak 494.
Brod linijske plovidbe nije dužan čekati na ukrcavanje preko vremena određenog za odlazak broda koji je predviđen redom plovidbe, ako smetnja za ukrcavanje ne pada na stranu broda.
Članak 495.
(1) Krcatelj je dužan zapovjedniku broda na vrijeme predati carinske i druge isprave potrebne za ukrcaj, prijevoz i iskrcaj tereta.
(2) Ako te isprave nisu predane za vrijeme trajanja vremena stojnica, odnosno prekostojnica, a pri prijevozu brodom linijske plovidbe do vremena određenog za odlazak broda, zapovjednik broda ima pravo iskrcati teret.
(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka prijevoznik zadržava pravo na punu vozarinu i na naknadu za nastale prekostojnice, odnosno na naknadu štete za zadržavanje broda linijske plovidbe i na naknadu svake druge štete.
Prijevozne isprave
Članak 496.
Nakon završetka ukrcavanja prijevoznik je dužan krcatelju, na njegov zahtjev, izdati teretnicu, teretni list, elektroničku izmjenu podataka ili drugu ispravu o prijevozu.
Članak 497.
(1) Ako je teret predan prijevozniku prije ukrcaja, krcatelj može zahtijevati da mu prijevoznik izda potvrdu o preuzimanju tereta, teretnicu ili drugu prijevoznu ispravu koja sadrži uočljivu napomenu »primljeno za ukrcaj«.
(2) Prijevoznik koji je izdao teretnicu ili drugu prijevoznu ispravu za ukrcaj može, umjesto izdavanja teretnice ili druge prijevozne isprave, stavljanjem napomene »ukrcano« na ispravu za ukrcaj potvrditi da je ukrcavanje obavljeno.
Članak 498.
(1) Ako je prijevoznik izdao ispravu o prijevozu za ukrcaj, krcatelj je dužan pri primitku isprave o prijevozu vratiti prijevozniku isprave o prijevozu za ukrcaj.
(2) Ako je prije izdavanja isprave o prijevozu bila izdana potvrda o preuzimanju tereta, krcatelj je dužan po primitku isprave o prijevozu tu potvrdu vratiti prijevozniku.
Članak 499.
(1) Ako je teret koji je kao predmet prijevoza morao biti ukrcan u razne brodove, ili kad su u pitanju različite vrste robe, ili je teret podijeljen u razne partije, prijevoznik i krcatelj imaju pravo zahtijevati da se za svaki uporabljeni brod ili za svaku vrstu robe ili za svaku partiju tereta izda posebna teretnica ili druga isprava o prijevozu.
(2) Ako se teret krca na brod u rasutom stanju, krcatelj ima pravo zahtijevati da se za određene količine tereta izda posebna teretnica ili druga isprava o prijevozu.
Članak 500.
Sporazum stranaka sklopljen protivno odredbama članka 496. i članka 497. stavka 1. ovoga Zakonika nema pravni učinak.
Članak 501.
(1) Teretnica može glasiti na ime, po naredbi, ili na donosioca.
(2) Ako u teretnici koja glasi po naredbi nije imenovana osoba prema čijem je nalogu prijevoznik dužan predati teretnicu, teret se predaje po naredbi krcatelja.
Članak 502.
(1) Teretnica na ime prenosi se ustupanjem, teretnica po naredbi – indosamentom, a teretnica na donosioca predajom.
(2) Na oblik i učinak indosamenta na odgovarajući se način primjenjuju odredbe mjeničnog prava, osim odredaba o regresu.
Članak 503.
Prijevoznik je dužan izdati krcatelju, na njegov zahtjev, više primjeraka teretnica, naznačujući na svakom primjerku broj izdanih primjeraka.
Članak 504.
(1) Svaka strana može zahtijevati da se za njezine potrebe sastavi više prijepisa teretnice.
(2) Na svakom prijepisu teretnice mora biti navedeno da je riječ o prijepisu.
(3) Krcatelj mora prijevozniku, na njegov zahtjev, potpisati prijepis teretnice.
Članak 505.
(1) Teretnica sadrži:
1) tvrtku, odnosno naziv i sjedište, odnosno ime i prebivalište prijevoznika koji izdaje teretnicu,
2) ime, odnosno druge podatke o identitetu broda,
3) tvrtku, odnosno naziv i sjedište, odnosno ime i prebivalište krcatelja,
4) tvrtku, odnosno naziv i sjedište, odnosno ime i prebivalište primatelja ili oznaku »po naredbi« ili »na donosioca«,
5) luku odredišta ili vrijeme kad će se, odnosno mjesto gdje će se takva luka odrediti,
6) količinu tereta prema broju komada, težini, obujmu ili drugoj jedinici mjere, prema vrsti tereta,
7) vrstu tereta i oznake koje se na njemu nalaze,
8) stanje tereta ili omota prema vanjskom izgledu,
9) odredbe o vozarini,
10) mjesto i dan ukrcaja tereta i izdavanja teretnice.
(2) Teretnica može sadržati i druge podatke te uvjete prijevoza.
Članak 506.
(1) Podatke iz članka 505. ovoga Zakonika mora sadržati i teretnica za ukrcaj, osim podataka o identitetu broda i o mjestu i danu ukrcaja.
(2) Prijevoznik je dužan, kad na teretnicu za ukrcaj stavi napomenu »ukrcano«, u nju unijeti podatke o identitetu broda i o danu ukrcaja tereta.
Članak 507.
Teretnicu vlastoručno potpisuje prijevoznik ili njegov punomoćnik.
Članak 508.
Teretnicu sastavlja prijevoznik na temelju pisanih podataka krcatelja.
Članak 509.
Ako postoji opravdana sumnja da podaci što ih je naveo krcatelj o vrsti tereta, ili oznakama koje se na njemu nalaze, ili količini tereta prema broju komada, težini, obujmu ili drugoj jedinici mjere nisu točni ili potpuni ili nema razumne mogućnosti da se točnost tih podataka provjeri pri ukrcavanju ili ako su oznake na teretu nejasne ili nedovoljno trajne, prijevoznik može u teretnicu unijeti primjedbe s obrazloženjem.
Članak 510.
Potpis krcatelja na teretnici ili prijepisu teretnice (članak 507.) ne znači da je krcatelj prihvatio prijevoznikove primjedbe unesene u teretnicu prema odredbama članka 509. ovoga Zakonika.
Članak 511.
(1) Kad prijevoznik nije unio u teretnicu primjedbe prema odredbama članka 509. ovoga Zakonika, smatra se, za odnose između njega i trećega zakonitog i savjesnog imatelja teretnice, da je prijevoznik preuzeo teret onako kako je naznačen u teretnici.
(2) Kad prijevoznik unese u teretnicu primjedbe prema odredbama članka 509. ovoga Zakonika, pretpostavlja se da je teret preuzeo onako kako ga je predao primatelju dok zakoniti imatelj teretnice ne dokaže suprotno.
Članak 512.
(1) Pisani uvjeti ugovora o prijevozu i opći uvjeti prijevoznika obvezuju ovlaštenog imatelja teretnice koji nije naručitelj prijevoza ni krcatelj samo ako se teretnica izričito poziva na te uvjete.
(2) Usmeni uvjeti ugovora o prijevozu koji nisu uneseni u teretnicu ne obvezuju ovlaštenog imatelja teretnice koji nije naručitelj prijevoza ni krcatelj, pa i kad se teretnica izričito poziva na te uvjete.
(3) Ako se teretnica samo općenito poziva na uvjete ugovora o prijevozu i opće uvjete prijevoznika, imatelja teretnice iz stavka 1. ovoga članka ne obvezuju one odredbe ugovora o prijevozu i općih uvjeta prijevoznika koji su teži od uvjeta uobičajenih za takve vrste prijevoza.
Članak 513.
(1) Ugovorom o prijevozu stranke mogu predvidjeti da se umjesto teretnice izdaje teretni list.
(2) Teretni list izdaje se na zahtjev krcatelja.
(3) Teretni list se izdaje u jednom primjerku koji potpisuju prijevoznik i krcatelj.
(4) Potpisi na teretnom listu mogu biti tiskani, zamijenjeni pečatom, faksimilom ili elektroničkom izmjenom podataka.
(5) Krcatelj može tražiti prijepise teretnog lista koje će potpisati prijevoznik, a prijevoznik može tražiti prijepise teretnog lista potpisane od krcatelja.
(6) Krcatelj može ovlastiti drugu osobu koja će stvari ukrcati i potpisati teretni list uz navod »u ime i za račun krcatelja«.
Članak 514.
(1) Izdavanje teretnog lista je predmnijeva o sklopljenom ugovoru o prijevozu.
(2) Teretni list je između krcatelja i prijevoznika predmnijeva do protudokaza o primitku stvari kao što je u teretnom listu navedeno.
(3) Teretni list između prijevoznika i primatelja dokaz je o primitku stvari kao što je u teretnom listu navedeno.
(4) Krcatelj je jedini ovlašten davati prijevozniku upute u svezi s ugovorom o prijevozu, pa i promijeniti ime primatelja dok prijevoznik ne primi stvari, ako je to predviđeno ugovorom o prijevozu.
Članak 515.
(1) Prijevoznik će predati stvari primatelju na osnovi valjane identifikacije.
(2) Podatke u teretni list i njegove prijepise unosi krcatelj.
(3) Nepostojanje, neispravnost ili gubitak teretnog lista ne utječe na valjanost ugovora o prijevozu.
Članak 516.
(1) Teretni list mora sadržavati:
1) mjesto i nadnevak njegova izdavanja,
2) mjesto i nadnevak preuzimanja stvari,
3) tvrtku odnosno naziv, ili ime i adresu krcatelja,
4) predviđeno mjesto iskrcaja,
5) tvrtku odnosno naziv, ili ime i adresu primatelja,
6) opis i uobičajeni naziv stvari, način pakiranja, oznaku za prepoznavanje, težinu, obujam ili količinu drukčije označenu, broj komada, a radi li se o opasnim tvarima – naznaku o njihovoj opasnosti.
(2) Teretni list može sadržavati i druge podatke, te uvjete ugovora o prijevozu.
Članak 517.
Prijevoznik može u teretni list unijeti obrazložene primjedbe sukladno članku 509. ovoga Zakonika.
Članak 518.
(1) Ako prijevoznik u teretni list ne stavi primjedbe sukladno članku 517. ovoga Zakonika, predmnijeva se, dok se ne dokaže suprotno, da je stvari primio kako su naznačene u teretnom listu.
(2) Ako prijevoznik u teretni list unese primjedbe sukladno članku 517. ovoga Zakonika, predmnijeva se da je stvari preuzeo onako kako ih je predao primatelju, dok zakoniti imatelj teretnog lista ne dokaže suprotno.
Članak 519.
(1) Propisi o teretnom listu analogno se primjenjuju kada se prijevoz stvari na osnovi ugovora o prijevozu obavlja na osnovi izmjene elektroničkih podataka.
(2) U tom slučaju korisnik prijevoza može u svako doba tražiti od prijevoznika papirnu ispravu o prijevozu.
(3) Predmnijeva se da su stranke u slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka suglasne da preneseni i potvrđeni elektronički podaci i oni smješteni u memoriji računala odgovaraju njihovom pisanom obliku na papiru.
Putovanje
Članak 520.
Prijevoznik je dužan obaviti putovanje u ugovorenom roku. Ako vrijeme putovanja nije ugovoreno, prijevoznik je dužan obaviti putovanje u primjerenom roku.
Članak 521.
Prijevoznik je dužan obaviti putovanje ugovorenim putom. Ako put nije ugovorom određen, prijevoznik je dužan obaviti putovanje uobičajenim putom.
Članak 522.
(1) Kad je brod iz bilo kojih razloga spriječen započeti ili nastaviti započeto putovanje, a smetnja bi mogla trajati dulje vrijeme ili je njezino trajanje neizvjesno, zapovjednik broda dužan je tražiti uputu od naručitelja ili osobe ovlaštene da raspolaže teretom.
(2) Ako zapovjednik broda ne može postupiti prema odredbi stavka 1. ovoga članka ili izvršiti primljenu uputu, dužan je, prema okolnostima slučaja, prekrcati teret, vratiti se s teretom u polaznu luku ili postupiti na drugi način, vodeći pri tom računa o interesima prijevoznika i korisnika prijevoza.
(3) Kad je u slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka ugovor o prijevozu prestao važiti prema samom zakonu ili na temelju odustajanja, u pogledu prava i obveza ugovornih strana nastalih zbog mjera što ih je poduzeo zapovjednik broda na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakonika koje uređuju odnose ugovornih strana za slučaj prestanka ugovora (članak 455.).
(4) Ako ugovor nije prestao važiti ili ako se upute naručitelja ne mogu izvršiti, štetne posljedice snosi strana koja je kriva za nastalu smetnju, odnosno na čijoj se strani nalazi razlog za smetnju. Ako se razlog za smetnju nalazi na obje strane, svaka strana snosi svoju štetu.
(5) Ako su obje strane krive za smetnju, štetu snose razmjerno svojoj krivnji.
Članak 523.
Naručitelj, odnosno zakoniti imatelj teretnice može odustati od ugovora nakon započetog putovanja uz uvjete navedene u članku 456. stavku 3. i članku 457. i 458. ovoga Zakonika.
Članak 524.
(1) Prijevoznik koji ne izvrši nalog dobiven od korisnika prijevoza, kad je to na temelju odredaba ovoga Zakonika dužan učiniti, odgovara korisniku prijevoza za svaku štetu koja je zbog toga nastala.
(2) Prijevoznik je dužan nadoknaditi štetu primatelju koji je zakoniti imatelj teretnice ako izvrši nalog naručitelja iako mu nisu vraćeni svi primjerci teretnice.
(3) Visina naknade štete iz stavka 1. i 2. ovoga članka ne može prijeći svotu koju bi prijevoznik bio dužan platiti ako odgovara za potpuni gubitak tereta.
Članak 525.
Prijevoznikova dužnost da nadoknadi štetu na temelju odredaba članka 524. stavka 2. ovoga Zakonika ne dira u njegovo pravo regresa prema korisniku prijevoza.
Predaja tereta primatelju
Članak 526.
Prijevoznik je dužan predati teret primatelju u luci odredišta.
Članak 527.
Za odredišnu luku i predaju tereta primatelju primjenjuju se odredbe članka 466. – 470. i članka 472. – 475. ovoga Zakonika.
Članak 528.
Prijevoznik je dužan predati teret ovlaštenom imatelju teretnice, a ako ta isprava nije izdana – osobi ovlaštenoj na temelju ugovora o prijevozu.
Članak 529.
(1) Ako za teret koji se prevozi nije izdana prijevozna isprava, primatelj ima pravo tražiti od prijevoznika kad brod stigne u luku odredišta da mu preda teret, uz uvjet da udovolji obvezama koje ga terete na temelju ugovora.
(2) Prijevoznik je dužan postupiti po zahtjevu primatelja iz stavka 1. ovoga članka ako iz naručiteljeva naloga o raspolaganju teretom, koji je prijevoznik dužan izvršiti, ne proizlazi drugačije.
Članak 530.
(1) Ovlašteni imatelj teretnice ima pravo, čim teret stigne u luku odredišta, uz uvjet da udovolji svim obvezama koje proizlaze iz teretnice, zahtijevati da mu prijevoznik preda teret.
(2) Pri preuzimanju tereta ovlašteni imatelj teretnice dužan je teretnicu vratiti prijevozniku.
(3) Kad je u luci odredišta teret predan podnositelju jednog od više primjeraka teretnice, ostali primjerci teretnice ne obvezuju više prijevoznika.
Članak 531.
(1) Ako za teret koji se prevozi nije izdana prijevozna isprava, primatelj ima pravo zahtijevati od prijevoznika da mu preda teret prije nego što brod stigne u luku odredišta, ako ga je na to u ugovoru s prijevoznikom ovlastio naručitelj.
(2) Zakoniti imatelj teretnice ima pravo zahtijevati da mu se teret preda prije dolaska broda na odredište, uz uvjete navedene u članku 456. stavku 3. i članku 457. i 458. ovoga Zakonika.
Članak 532.
Prijevoznik ima pravo zahtijevati od osobe kojoj predaje teret da mu izda potvrdu da je teret primila.
Članak 533.
Ako se teret označen u jednoj prijevoznoj ispravi predaje u dijelovima, prijevoznik može zahtijevati da mu se primitak dijela tereta potvrdi na samoj ispravi ili posebnom potvrdom.
Članak 534.
(1) Ako za teret koji se prevozi nije izdana prijevozna isprava, naručitelj ima pravo narediti prijevozniku da teret preda u luci odredišta drugoj osobi, a ne onoj koja je navedena u ugovoru.
(2) Naručitelj gubi pravo iz stavka 1. ovoga članka kad na temelju odredaba ovoga Zakonika primatelj stekne pravo zahtijevati i zahtijeva predaju tereta od prijevoznika.
Članak 535.
Odredbe članka 485. – 488. ovoga Zakonika primjenjuje se i na vrijeme iskrcavanja.
Članak 536.
Ako se naknada za prekostojnice ne plati o dospjelosti, zapovjednik broda može, radi osiguranja naknade za prekostojnice i drugih tražbina iz ugovora o prijevozu, na trošak i rizik primatelja ili druge osobe ovlaštene da raspolaže teretom, iskrcati teret i čuvati ga sam ili ga dati na čuvanje javnom skladištu ili drugoj prikladnoj osobi.
Članak 537.
Ako primatelj tereta ne stavi pisani prigovor zbog oštećenja ili manjka tereta odmah pri preuzimanju, pretpostavlja se, dok primatelj ne dokaže suprotno, da mu je teret predan onako kako je naznačen u teretnici ili ako prijevozna isprava nije izdana – onako kako je primljen na prijevoz.
Članak 538.
(1) Ako oštećenje ili manjak nisu vidljivi, primatelj može staviti pisani prigovor iz članka 537. ovoga Zakonika u roku od tri dana od dana preuzimanja tereta.
(2) Prigovor iz članka 537. ovoga Zakonika i stavka 1. ovoga članka mora biti dovoljno određen.
(3) Ako primatelj stavi pisani prigovor u rokovima iz stavka 1. ovoga članka i članka 537. ovoga Zakonika pretpostavlja se, dok prijevoznik ne dokaže protivno, da su navodi prigovora istiniti.
(4) Ako su prijevoznik i primatelj pri iskrcavanju i predaji tereta zajednički pisano utvrdili da postoji oštećenje ili manjak tereta, nije potrebno stavljanje prigovora.
(5) Sporazum stranaka sklopljen protivno odredbama stavka 1. do 4. ovoga članka i članka 537. ovoga Zakonika koji je na štetu korisnika prijevoza nema pravni učinak.
(6) Prijevoznik i primatelj dužni su, u granicama mogućnosti, međusobno olakšati utvrđivanje stanja tereta i količine pri njegovu preuzimanju.
Članak 539.
(1) Pri utvrđivanju količine manjka predanog tereta uzima se u obzir i uobičajeni rastur tijekom prijevoza.
(2) U slučaju gubitka tereta rastur se ne uzima u obzir.
(3) Rastur iz stavka 1. ovoga članka računa se prema običajima mjesta luke iskrcaja.
Članak 540.
Štetu prouzročenu zakašnjenjem u predaji tereta, koja ne predstavlja manjak ili oštećenje tereta, mora dokazati primatelj.
Članak 541.
Ako se primatelj tereta ne javi, ili ako se ne može pronaći, ili ako neće ili ne može preuzeti teret, odnosno ako se prije predaje tereta javi više zakonitih imatelja teretnice ili druge prijevozne isprave, prijevoznik je dužan tražiti uputu od krcatelja, odnosno od naručitelja.
Članak 542.
(1) Ako prijevoznik, koji je prema članku 541. ovoga Zakonika tražio uputu od krcatelja, odnosno naručitelja, ne primi na vrijeme tu uputu ili primljenu uputu ne može izvršiti, on može postupiti prema članku 536. ovoga Zakonika, a o poduzetim mjerama mora obavijestiti sve korisnike prijevoza koji su mu poznati.
(2) Ako je riječ o prijevozu brodom linijske plovidbe ili o prijevozu na temelju pomorskoga prijevozničkog ugovora, prijevoznik je dužan o smetnjama za predaju tereta obavijestiti odmah sve korisnike prijevoza koji su mu poznati, ali nije dužan čekati uputu, već može odmah poduzeti mjere iz članka 536. ovoga Zakonika.
Članak 543.
Ako prijevoznik preda teret na čuvanje javnom skladištu ili drugoj osobi, odgovara samo za njihov izbor.
Članak 544.
(1) Ako teret koji prema članku 536. i 542. ovoga Zakonika prijevoznik čuva ili ga je predao na čuvanje nije preuzet u roku od 30 dana od dana preuzimanja na čuvanje, odnosno od dana predaje tereta na čuvanje u luci odredišta, i ako nisu plaćeni vozarina i ostale tražbine koje proistječu iz ugovora o prijevozu, prijevoznik može prodati teret ili dio tereta, ako je to potrebno za podmirenje tih tražbina.
(2) Prijevoznik može prodati teret i prije proteka roka iz stavka 1. ovoga članka ako se prodajom ne bi mogla postići svota dovoljna za pokriće tražbina prijevoznika i troškova čuvanja, ili ako je riječ o robi u kvaru ili o pokvarljivoj robi.
(3) Prodaja tereta obavlja se javnom dražbom ako nije riječ o pokvarljivoj robi, robi u kvaru ili o robi koja ima burzovnu cijenu.
(4) Pri prodaji pokvarljive robe ili robe u kvaru prijevoznik mora postupati s dužnom pažnjom.
Članak 545.
Svotu postignutu prodajom tereta prema članku 544. ovoga Zakonika prijevoznik je dužan, nakon odbitka svoje tražbine u vezi s prijevozom tog tereta i nakon odbitka troškova čuvanja i prodaje tereta, položiti u sud nadležan prema mjestu prodaje u korist osobe ovlaštene raspolagati teretom i o tome bez odgode obavijestiti korisnike prijevoza koji su mu poznati.
Članak 546.
(1) Prijevoznik koji je, u slučaju prijevoza brodom linijske plovidbe, spriječen, krivnjom korisnika prijevoza, iskrcati teret u luci odredišta do vremena određenog redom plovidbe za odlazak broda iz te luke, može ga iskrcati u drugoj obližnjoj luci, zadržavajući pravo na veću vozarinu te na naknadu štete koja iz tog nastane.
(2) Ako iskrcavanje u luci odredišta nije spriječeno krivnjom korisnika prijevoza, prijevoznik je dužan snositi troškove dopreme do te luke, a ako je do smetnje za iskrcavanje došlo njegovom krivnjom – i nadoknaditi štetu za zakašnjenje.
Odgovornost prijevoznika za štete na stvarima i za zakašnjenje
Članak 547.
Prijevoznik odgovara za svako oštećenje, manjak ili gubitak tereta koji primi na prijevoz od preuzimanja pa do predaje te za štetu koja nastane zbog zakašnjenja u predaji tereta.
Članak 548.
Zakašnjenje u predaji tereta postoji ako teret nije predan primatelju u ugovorenom roku, ili kad taj rok nije ugovoren, ako teret nije predan primatelju u primjerenom roku.
Članak 549.
Prijevoznik ne odgovara za oštećenje, manjak ili gubitak tereta ili za zakašnjenje u predaji tereta ako dokaže da oštećenje, manjak, gubitak ili zakašnjenje potječu iz uzroka koje nije mogao spriječiti niti otkloniti dužnom pažnjom.
Članak 550.
(1) Za radnje i propuste zapovjednika broda, drugih članova posade broda i ostalih osoba koje rade za prijevoznika, u okviru obavljanja njihovih dužnosti, prijevoznik odgovara kao i za svoje radnje i propuste.
(2) Prijevoznik broda ne odgovara za oštećenje, manjak ili gubitak tereta te zakašnjenje u predaji tereta koji su prouzročeni radnjama ili propustima osoba iz stavka 1. ovoga članka u plovidbi ili pri rukovanju brodom.
Članak 551.
Za štetu koja je teretu na brodu prouzročena požarom, prijevoznik broda odgovara samo ako se dokaže da je požar skrivio osobnom radnjom ili propustom.
Članak 552.
Prijevoznik ne odgovara za štetu na teretu nastalu zbog nesposobnosti broda za plovidbu ako dokaže da je uložio dužnu pažnju (članak 460.).
Članak 553.
(1) Prijevoznik broda ne odgovara za štetu na teretu za koju dokaže da je nastala zbog:
1) više sile, pomorske nezgode, ratnih događaja, međunarodnih zločina na moru, nemira i pobune,
2) sanitarnih ograničenja ili drugih mjera i radnji državnih tijela,
3) radnji ili propusta krcatelja ili osoba ovlaštenih raspolagati teretom ili osoba koje za njih rade,
4) obustave rada, odnosno štrajka, masovnog isključenja radnika s posla ili bilo kojih drugih smetnji koje potpuno ili djelomično sprječavaju rad,
5) spašavanja ili pokušaja spašavanja ljudi i imovine na moru,
6) skretanja broda u slučajevima iz točke 5) ovoga stavka ili zbog drugih opravdanih razloga,
7) prirodnog gubitka u težini ili obujmu tereta ili oštećenja, ili gubitaka koji nastaju zbog vlastite mane, skrivene mane ili posebne naravi tereta,
8) nedovoljnog pakiranja ili nejasnih ili nedovoljno trajnih oznaka na teretu,
9) skrivenih mana koje se ne mogu dužnom pažnjom otkriti.
(2) Unatoč prijevoznikovu dokazu iz stavka 1. ovoga članka prijevoznik će za štetu biti odgovoran ako korisnik prijevoza dokaže da je šteta prouzročena osobnom krivnjom prijevoznika ili krivnjom osoba za čije je radnje i propuste odgovoran prijevoznik, a koji se ne odnose na plovidbu ili rukovanje brodom.
Članak 554.
(1) Zapovjednik broda može, ako se to ne protivi važećim propisima, opasni teret u svako doba i bilo gdje iskrcati, učiniti ga bezopasnim ili ga baciti ako prijevoznik o toj opasnosti nije bio obaviješten prije ukrcavanja.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka prijevoznik zadržava pravo na punu vozarinu i ne odgovara za štetu.
Članak 555.
(1) Ako je prijevoznik primio na prijevoz opasan teret, znajući za opasnost koju teret predstavlja, može ga iskrcati ili učiniti bezopasnim ako bude ugrožena sigurnost broda, osoba ili drugog tereta na brodu te okoliša.
(2) Ako na temelju stavka 1. ovoga članka prijevoznik iskrca teret prije dolaska na odredište, ima pravo na vozarinu prema prevaljenom putu, a ostale štete uzrokovane ukrcajem opasnog tereta i postupkom prijevoznika snosi svaka stranka za sebe.
Članak 556.
Prijevoznik ne odgovara za štetu nastalu zbog oštećenja, manjka ili gubitka tereta ili zakašnjenja u predaji tereta ako je krcatelj neispravno naznačio vrstu ili vrijednost tereta, znajući da je naznaka neispravna.
Članak 557.
Naručitelj odgovara prijevozniku za naknadu štete koja mu je prouzročena zato što su naručitelj, odnosno krcatelj dali netočne ili nepotpune podatke o količini, vrsti i oznakama tereta.
Članak 558.
Naručitelj odgovara prijevozniku za štetu koja mu je prouzročena ukrcajem ili prijevozom stvari čiji je uvoz, izvoz ili provoz zabranjen, ili se krijumčare, ako u vrijeme ukrcavanja ta svojstva prijevozniku nisu bila niti su morala biti poznata.
Članak 559.
Osoba koja bez znanja prijevoznika ukrca stvari odgovara prijevozniku za štetu koja mu je ukrcajem tih stvari prouzročena.
Članak 560.
(1) Prijevoznik može, prema svojoj ocjeni, u svako doba i bilo gdje iskrcati, a ako je riječ o ugrožavanju osoba, broda, tereta na brodu i okoliša, i baciti teret koji je bez njegova znanja ukrcan te teret koji je neispravno ili nepotpuno naznačen.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka prijevoznik zadržava pravo na punu vozarinu i naknadu štete, a ne odgovara za štetu koja je nastala njegovim postupkom.
Članak 561.
(1) Teret čiji je uvoz, izvoz ili provoz zabranjen zapovjednik broda može vratiti u luku ukrcaja ili ga bilo gdje iskrcati ako se za takav postupak zapovjednika ukaže potreba, a u slučaju nužde i baciti ga.
(2) Ako u slučaju iz stavka 1. ovoga članka svojstva tereta prijevozniku nisu bila niti morala biti poznata, prijevoznik zadržava pravo na punu vozarinu, a ne odgovara za štetu koja je nastala takvim postupkom.
(3) Ako je prijevoznik znao ili morao znati za svojstva tereta iz stavka 1. ovoga članka, zadržava pravo na vozarinu prema prevaljenom putu, a ostale štete snosi svaka stranka za sebe.
Članak 562.
(1) Ako je do zabrane uvoza, izvoza ili provoza robe došlo za putovanja brodom, u pogledu postupanja zapovjednika s tom robom primjenjuje se odredba članka 561. stavka 1. ovoga Zakonika.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka prijevoznik zadržava pravo na punu vozarinu i naknadu štete, a ne odgovara za štetu koja je nastala takvim postupkom.
Članak 563.
(1) Prijevoznik ne odgovara za naknadu štete za oštećenje, manjak ili gubitak tereta, a ni za zakašnjenje u predaji tereta za iznos veći od 666,67 obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja po koletu ili jedinici oštećenoga, manjkajućeg ili izgubljenog tereta ili tereta predanoga sa zakašnjenjem, odnosno 2 obračunske jedinice Posebnih prava vučenja po kilogramu bruto težine oštećenoga, manjkajućeg ili izgubljenog tereta, s time da se primjenjuje iznos koji je viši.
(2) Pod jedinicom tereta, prema stavku 1. ovoga članka razumijeva se koleto ili komad, a kod tereta u rasutom stanju – metarska tona ili kubični metar, odnosno druga mjera prema tome na temelju koje je jedinice mjere vozarina ugovorena. Ako vozarina nije ugovorena po jedinici mjere, za rasuti teret pod jedinicom mjere razumijeva se jedinica mjere na temelju koje se uobičajeno ugovara vozarina u mjestu ukrcaja.
(3) Ako se teret prevozi kontejnerima, paletama ili drugim sličnim napravama, pod jedinicom tereta prema stavku 1. ovoga članka, smatra se:
1) koleto ili jedinica tereta navedena u teretnici – ako je u teretnici navedeno koleto ili jedinica tereta sadržana u kontejneru, paleti ili drugoj sličnoj napravi,
2) kontejner, paleta ili druga slična naprava kojom se prevozi teret ako u teretnici nije navedeno koleto ili jedinica tereta.
Članak 564.
(1) Naručitelj, odnosno krcatelj može, u sporazumu s prijevoznikom, povisiti granicu prijevoznikove odgovornosti iz članka 563. ovoga Zakonika, naznačujući tako povišenu vrijednost robe po jedinici tereta.
(2) Ako je izdana prijevozna isprava sporazum stranaka o povišenju prijevoznikove odgovornosti, koji nije naveden u toj ispravi, nema pravni učinak u korist primatelja koji nije naručitelj ni krcatelj.
Članak 565.
Predmnijeva se da vrijednost tereta odgovara svoti koju strane sporazumno utvrde na temelju članka 564. ovoga Zakonika, dok prijevoznik ne dokaže protivno.
Članak 566.
Prijevoznik gubi pravo na ograničenje odgovornosti prema članku 563. i 564. ovoga Zakonika ako se dokaže da je šteta nastala zbog radnje ili propusta koji je prijevoznik učinio, bilo u namjeri da prouzroči štetu bilo bezobzirno znajući da će šteta vjerojatno nastati.
Članak 567.
(1) Prijevoznik odgovara za vrijednost izgubljene stvari ili njezina dijela i za smanjenje vrijednosti oštećene stvari.
(2) Glede stvari predanih sa zakašnjenjem, prijevoznik odgovara i za oštećenje stvari i za daljnju štetu koja proizađe iz zakašnjenja.
(3) Iznimno od odredaba stavka 1. i 2. ovoga članka prijevoznik koji na temelju članka 566. ovoga Zakonika ne može ograničiti svoju odgovornost odgovara za svaku štetu prouzročenu gubitkom, manjkom ili oštećenjem stvari ili zakašnjenjem u predaji stvari.
Članak 568.
(1) Visina štete za gubitak stvari određuje se prema prometnoj vrijednosti druge stvari iste količine i svojstva u luci odredišta na dan kad je brod stigao u tu luku ili ako nije stigao – kad je morao stići.
(2) Ako se visina štete za gubitak stvari ne može odrediti prema odredbi stavka 1. ovoga članka, ona se određuje prema prometnoj vrijednosti stvari u luci ukrcaja u vrijeme odlaska broda, povećanoj za troškove prouzročene prijevozom.
(3) Visina štete za oštećene stvari određuje se u visini razlike između prometne vrijednosti te stvari u neoštećenom stanju i prometne vrijednosti te stvari u oštećenom stanju.
(4) Visinu štete za izgubljene, odnosno oštećene stvari koja se ne može odrediti prema odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka utvrđuje sud.
(5) Od svote koju prijevoznik mora platiti na ime naknade štete zbog oštećenja, manjka ili gubitka stvari odbijaju se troškovi ušteđeni zato što stvari nisu stigle na odredište, odnosno što su stigle u oštećenom stanju.
Članak 569.
(1) Odredbe članka 563., 567. i 568. ovoga Zakonika primjenjuju se i kad zapovjednik broda, drugi član posade broda ili druge osobe koje rade za prijevoznika odgovaraju prema općim propisima za naknadu štete prouzročene manjkom, gubitkom ili oštećenjem stvari, ako se dokaže da je šteta prouzročena na radu ili u vezi s radom, odnosno u obavljanju službe ili u vezi sa službom.
(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka gube pravo na ograničenje odgovornosti ako se dokaže da je šteta nastala zbog radnje ili propusta koji su učinile, bilo u namjeri da prouzroče štetu bilo bezobzirno znajući da će šteta vjerojatno nastati.
Članak 570.
(1) Ukupna svota naknade štete od prijevoznika i osoba iz članka 569. stavka 1. ovoga Zakonika ne može premašiti svotu predviđenu u članku 563. ovoga Zakonika.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na odredbu članka 569. stavka 2. ovoga Zakonika.
Članak 571.
Osobe iz članka 569. stavka 1. ovoga Zakonika odgovaraju do svote predviđene u članku 563. ovoga Zakonika i kad je prijevoznik na temelju članka 564. ovoga Zakonika povisio granicu svoje odgovornosti.
Članak 572.
(1) Odredbe ovoga Zakonika koje se odnose na odgovornosti prijevoznika ne smiju se ugovorom mijenjati na štetu korisnika prijevoza.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka odredbe ovoga Zakonika o odgovornosti prijevoznika smiju se ugovorom mijenjati u prijevoznikovu korist u slučaju:
– oštećenja, manjka ili gubitka tereta nastalog prije početka ukrcavanja ili nakon iskrcaja,
– prijevoza živih životinja,
– prijevoza stvari koji je na temelju suglasnosti krcatelja smješten na palubi.
– štete zbog zakašnjenja.
(3) Odredbe ugovora koje su protivne stavku 1. i 2. ovoga članka nemaju pravni učinak.
Članak 573.
Odredbe ovoga Zakonika o odgovornosti prijevoznika primjenjuju se na sve ugovorne i izvanugovorne zahtjeve koji su na bilo kojoj osnovi postavljeni protiv prijevoznika za oštećenje, manjak ili gubitak tereta.
Članak 574.
Odredbama ovoga Zakonika o odgovornosti prijevoznika ne dira se u odredbe ovoga Zakonika o zajedničkim havarijama.
Vozarina
Članak 575.
(1) Visina vozarine određuje se ugovorom.
(2) Ako visina vozarine nije određena ugovorom, ona se određuje prema prosječnoj vozarinskoj stavci prema kojoj se za odgovarajuću vrstu tereta ugovarala vozarina u vrijeme ukrcavanja tog tereta u luci ukrcavanja.
Članak 576.
(1) Ako se ukrca više tereta nego što je ugovoreno, vozarina se razmjerno povećava.
(2) Ako se umjesto ugovorenog tereta ukrca drugi teret čija je vozarina veća od ugovorene, plaća se vozarina za stvarno ukrcani teret.
(3) Ako se ukrca manje od onoga što je ugovoreno ili se ne ukrca ništa, vozarina se plaća za cijelu ugovorenu količinu tereta.
(4) Ako je ukrcano manje tereta nego što je ugovoreno, a vozarina je za ukrcani teret veća od ugovorene vozarine, plaća se cijela ugovorena vozarina i razlika između ugovorene i veće vozarine za ukrcani dio tereta.
(5) Odredba stavka 3. ovoga članka ne odnosi se na odredbu članka 456. ovoga Zakonika.
Članak 577.
(1) Ako se ukrca samo dio tereta određenog brodarskim ugovorom, a prijevoznik je raspolagao neiskorištenim dijelom brodskog prostora, ugovorena se vozarina razmjerno snižava.
(2) Ako je prijevoznik raspolagao neiskorištenim dijelom brodskog prostora, protivno izričitoj zabrani naručitelja, prijevoznik odgovara naručitelju za naknadu štete.
Članak 578.
(1) Vozarina ugovorena brodarskim ugovorom na putovanje ostaje nepromijenjena, bez obzira na trajanje putovanja, ako vozarina nije ugovorena po jedinici vremena.
(2) Ako se na zahtjev naručitelja ili u interesu korisnika prijevoza putovanje produlji dalje od ugovorenog odredišta, vozarina se razmjerno povećava.
Članak 579.
(1) Ako je brodarskim ugovorom na putovanje vozarina određena po jedinici vremena, a vrijeme otkad se vozarina mora platiti nije utvrđeno, ono počinje teći od dana kad je dana obavijest o spremnosti broda, i to od podne – ako je obavijest dana prije podne, a od ponoći – ako je obavijest dana poslije podne.
(2) Ako je po nalogu krcatelja ukrcavanje počelo prije vremena određenog u stavku 1. ovoga članka ili je brod otplovio bez tereta, vrijeme otkad se vozarina mora platiti računa se od početka ukrcavanja, odnosno od odlaska broda.
(3) Vrijeme za koje se plaća vozarina završava se iskrcajem tereta, a ako je brod stigao bez tereta, to se vrijeme završava kad se brod usidri ili priveže u luci u kojoj se završava putovanje, pri čemu se posljednji dan putovanja računa kao čitav dan.
Članak 580.
Ako je brodarskim ugovorom na putovanje određena vozarina po jedinici vremena, pa tijekom putovanja nastane smetnja u izvršavanju ugovora na strani prijevoznika bez krivnje naručitelja, odnosno krcatelja, vozarina se ne plaća za trajanja smetnje.
Članak 581.
(1) Vozarinu određenu brodarskim ugovorom na vrijeme plaća naručitelj u jednakim mjesečnim svotama unaprijed, ali prijevozniku pripada vozarina samo za vrijeme dok je izvršavao ugovor.
(2) Za trajanja smetnje u iskorištavanju broda u tijeku važenja brodarskog ugovora na vrijeme vozarina se plaća samo kad je smetnja na strani naručitelja ili zbog izvršenja njegova naloga.
(3) Prijevoznik može odustati od ugovora i kad vozarina nije plaćena o dospjelosti.
Članak 582.
Kada je sklopljen brodarski ugovor na vrijeme za cijeli brod naručitelj je dužan, pored plaćanja vozarine, opskrbljivati brod na svoj trošak pogonskim gorivom i mazivom i vodom potrebnom za pogonske strojeve broda i druge strojne uređaje broda te platiti lučke i plovidbene naknade.
Članak 583.
(1) Rok plaćanja vozarine na temelju brodarskog ugovora na vrijeme počinje teći kao kod brodarskog ugovora na putovanje u kojem je vozarina određena po jedinici vremena (članak 579.).
(2) Za vrijeme za koje se nakon proteka brodarskog ugovora na vrijeme brod nalazi na putovanju za račun naručitelja, bez krivnje prijevoznika, plaća se dvostruka vozarina.
Članak 584.
Nagrada koju brod dobije za spašavanje u tijeku brodarskog ugovora na vrijeme za prijevoz cijelim brodom dijeli se, nakon odbitka troškova spašavanja i dijela koji pripada posadi broda, na jednake dijelove između prijevoznika i naručitelja.
Članak 585.
Za teret ukrcan bez pristanka prijevoznika i za teret neispravno ili nepotpuno označen plaća se vozarina po najvišoj vozarinskoj stavci, prema kojemu se za odgovarajuću vrstu tereta ugovarala vozarina u vrijeme ukrcaja tog tereta za isti ili približni put, ako je tako određena vozarina veća od ugovorene.
Članak 586.
(1) Vozarina se plaća samo za teret koji je prevezen i u luci odredišta stavljen primatelju na raspolaganje.
(2) Pored slučajeva predviđenih u članku 456., 457., 489., 492., 554., 560., 561. i 562. ovoga Zakonika, a iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, vozarina se plaća i za teret koji nije prevezen i stavljen primatelju na raspolaganje ako je nedolazak tereta na odredište prouzročio naručitelj prijevoza ili krcatelj ili osoba ovlaštena da raspolaže teretom, odnosno osobe za koje oni odgovaraju, ili ako razlog iz kojega teret nije stigao u luku odredišta pada na stranu tereta, a prijevoznik za taj razlog nije odgovoran.
(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka za teret koji je prevezen samo dijelom puta prijevoznik, pored slučajeva iz članka 455., 555., 561. i 587. ovoga Zakonika, ima pravo na vozarinu razmjerno prevaljenom putu i kad nije odgovoran za prekid putovanja.
Članak 587.
U slučaju brodoloma ili druge plovidbene nezgode te u slučaju zapljene ili zadržavanja broda ili tereta zbog ratnih događaja, međunarodnih zločina na moru, nemira ili pobune, za spašeni teret prijevozniku pripada vozarina razmjerno prevaljenom putu.
Članak 588.
Ako se prijevoz obavlja bez izdavanja prijevozne isprave, primatelj je dužan platiti vozarinu i druge tražbine u vezi s prijevozom tereta čim preuzme teret, ako između naručitelja i prijevoznika nije drugačije ugovoreno.
Članak 589.
Ako se preuzimanje tereta obavlja na temelju teretnice, primatelj je dužan platiti samo tražbine navedene u teretnici ili koje su nastale nakon njezina izdavanja.
Članak 590.
(1) Ako primatelj ne izvrši svoje obveze iz članka 588. – 590. ovoga Zakonika, prijevoznik ima pravo zadržati i prodati teret prema odredbama članka 543. – 545. ovoga Zakonika.
(2) Prava iz stavka 1. ovoga članka prijevoznik ima i kad teret predaje osobi koja nije primatelj.
Članak 591.
(1) Prijevoznik koji je predao teret primatelju nema pravo potraživati od naručitelja svote što ih je propustio naplatiti od primatelja primjenom odredbe članka 590. ovoga Zakonika.
(2) Ako je prijevoznik prodajom tereta uspio naplatiti svoju tražbinu samo djelomično, ima pravo, uz uvjete iz stavka 1. ovoga članka, zahtijevati od naručitelja isplatu nenamirenog dijela tražbine.
(3) Odredba stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se ako prijevoznik dokaže da mu uporabom dužne pažnje nije bilo moguće postupiti prema odredbama članka 590. ovoga Zakonika.
Privilegiji na stvarima ukrcanim na brodu
Članak 592.
(1) Privilegiji na stvarima ukrcanim na brodu postoje za:
1) sudske troškove učinjene u zajedničkom interesu svih vjerovnika u postupku ovrhe ili osiguranja radi toga da se sačuvaju stvari ili da se provede prodaja te troškove čuvanja i nadzora tih stvari od ulaska broda u posljednju luku,
2) tražbine po osnovi nagrade za spašavanje i doprinosa iz zajedničkih havarija koje terete stvari,
3) tražbine iz ugovora o prijevozu, uključujući i troškove uskladištenja ukrcanih stvari.
(2) Privilegiji u korist glavnice postoje i za kamate.
Članak 593.
Privilegiji na ukrcanim stvarima ne prestaju promjenom vlasnika stvari, ako ovim Zakonikom nije drugačije određeno.
Članak 594.
(1) Red prvenstva tražbina osiguranih privilegijama na ukrcanim stvarima određuje se prema redu prvenstva iz članka 592. stavka 1. ovoga Zakonika.
(2) Ako se tražbine iz članka 592. stavka 1. točke 1) i 3) ovoga Zakonika ne mogu u potpunosti namiriti, namiruju se ramjerno svojim svotama.
(3) Ako se tražbine iz članka 592. stavka 1. točke 2) ovoga Zakonika ne mogu u potpunosti namiriti, kasnije nastala tražbina ima prednost pred prijašnjim.
(4) Smatrat će se da su tražbine vezane uz isti događaj nastale istodobno.
Članak 595.
Izvršavanjem prava zadržavanja od prijevoznika, prema članku 590. ovoga Zakonika, ne dira se u red prvenstva tražbina osiguranih privilegijima na stvarima ukrcanim na brod.
Članak 596.
(1) Prestankom privilegija na ukrcanim stvarima ne prestaje i tražbina koja je bila osigurana tim pravom.
(2) Ustupom tražbine osigurane privilegijem prenosi se i privilegij na ukrcanim stvarima.
Članak 597.
Privilegiji na ukrcanim stvarima prestaju:
1) prestankom tražbine osigurane privilegijem,
2) prodajom stvari u ovršnom ili stečajnom postupku,
3) ako vjerovnik ne zatraži izdavanje privremene mjere kod nadležnog suda u roku od 15 dana od dana kad su stvari iskrcane,
4) ako su i prije proteka roka iz točke 3) ovoga članka iskrcane stvari na zakonit način prešle u ruke trećih osoba koje ih ne drže u ime dužnika,
5) proglašenjem stvari pomorskim plijenom ili ratnim plijenom na moru.
b) Prijevoz putnika i prtljage
Članak 598.
Za primjenu odredaba ove glave Zakonika o prijevozu putnika i njihove prtljage pojedini uporabljeni izrazi imaju ovo značenje:
1) prijevoznik je osoba koja sklapa ugovor o prijevozu ili u čije se ime taj ugovor sklapa, bilo da on sam stvarno obavlja prijevoz bilo da ga obavlja preko stvarnog prijevoznika,
2) stvarni prijevoznik jest osoba različita od prijevoznika bilo da je vlasnik broda, naručitelj, bilo osoba koja iskorištava brod koji stvarno obavlja prijevoz u cijelosti ili samo dio prijevoza,
3) prijevoznik koji stvarno obavlja prijevoz u cijelosti ili djelomično je stvarni prijevoznik ili, u mjeri u kojoj prijevoznik stvarno obavlja prijevoz, prijevoznik,
4) putnik je osoba koja se prevozi brodom na temelju ugovora o prijevozu putnika ili koja prati vozilo ili žive životinje koje se prevoze na temelju ugovora o prijevozu stvari,
5) prtljaga je svaka stvar uključujući i vozilo koje se prevozi na temelju ugovora o prijevozu putnika, osim:
a) stvari i vozila koja se prevoze na temelju brodarskog ugovora, na temelju teretnice, prtljažnice ili druge prijevozne isprave ili ugovora koji se u prvom redu odnosi na prijevoz stvari, i
b) živih životinja,
6) ručna prtljaga jest prtljaga koju putnik ima u svojoj kabini ili koju on čuva ili nadzire, uključujući i prtljagu koja se nalazi u vozilu ili na vozilu,
7) šteta zbog zakašnjenja jest materijalna šteta koja je prouzročena zato što prtljaga nije uručena putniku u razumnom roku, računajući od dana dolaska broda na kojemu se prtljaga prevozila ili je trebalo da se prevozi, ali ne obuhvaća zakašnjenje uzrokovano obustavom rada, štrajkom ili sličnim događajima,
8) mana broda je loše funkcioniranje, kvar ili neusklađenost s primjenjivim propisima o sigurnosti u pogledu bilo kojeg dijela broda ili brodske opreme koji se koriste za bijeg, evakuaciju, ukrcaj i iskrcaj putnika, ili koji se koriste za poriv, kormilarenje, sigurnu plovidbu, privezivanje, sidrenje, dolazak ili odlazak s veza ili sidrišta, ili za kontrolu oštećenja nakon naplavljivanja, ili koji se koriste za spuštanje uređaja za spašavanje.
Članak 599.
(1) Ugovorom o prijevozu putnika prijevoznik se obvezuje putnika prevesti brodom, a putnik platiti prevozninu.
(2) Ako nije drugačije ugovoreno, prevoznina se plaća prilikom izdavanja putne karte, a ako putna karta nije izdana, prilikom ulaska putnika na brod.
Članak 600.
Visina prevoznine određuje se ugovorom.
Članak 601.
(1) Prijevoznik je dužan izdati putniku putnu kartu.
(2) Putna karta može glasiti na ime ili na donositelja.
(3) Putna karta može biti izdana u elektroničkom obliku.
Članak 602.
(1) Predmnijeva se da sadržaj putne karte odgovara sklopljenom ugovoru, dok se ne dokaže protivno.
(2) Nepostojanje, neispravnost ili gubitak putne karte ne utječu na postojanje, valjanost i na sadržaj ugovora o prijevozu.
Članak 603.
(1) Prigovor protiv sadržaja putne karte na donositelja može se staviti samo pri njezinu izdavanju.
(2) Ako nije drugačije ugovoreno, prigovor protiv sadržaja putne karte na ime može se staviti dok putovanje nije započelo.
Članak 604.
(1) Putna karta koja glasi na ime ne može se prenijeti na drugu osobu bez pristanka prijevoznika.
(2) Putna karta koja glasi na donositelja ne može se, nakon što je putnik započeo putovanje, prenijeti na drugu osobu bez pristanka prijevoznika.
Članak 605.
(1) Putnik koji se ukrca bez putne karte što ju je morao nabaviti prije ukrcaja, dužan je odmah se javiti zapovjedniku ili drugome ovlaštenom članu posade broda.
(2) Putnika bez putne karte iz stavka 1. ovoga članka zapovjednik broda može iz opravdanih razloga iskrcati.
(3) Putnik bez putne karte plaća prevozninu od luke ukrcaja do luke iskrcaja, a ako se nije na vrijeme javio zapovjedniku ili drugome ovlaštenom članu posade broda, dužan je platiti dvostruku prevozninu za prijeđeni put.
(4) Lukom ukrcaja putnika smatra se polazna luka broda, ako se ne može utvrditi da se putnik ukrcao na kojoj drugoj luci.
Članak 606.
(1) Na prava putnika primjenjuju se odredbe Uredbe (EU) 1177/2010 o pravima putnika kada putuju morem i unutarnjim plovnim putovima i izmjeni Uredbe (EZ) 2006/2004, osim u pogledu putnika koji putuju:
a) na plovnim objektima ovlaštenima za prijevoz do najviše 12 osoba;
b) na plovnim objektima čija posada ne broji više od tri člana ili gdje je dužina ukupne putničke usluge manja od 500 metara u jednome smjeru;
c) na ekskurziji ili aranžmanima za razgledavanje različitima od krstarenja;
d) na plovnim objektima koji se ne pokreću mehaničkim sredstvima, kao i na originalnim i individualnim replikama povijesnih putničkih plovnih objekata projektiranih prije 1965. godine, izrađenim većim dijelom od originalnih materijala i ovlaštenima za prijevoz do 36 putnika.
(2) Tijelo nadležno za provedbu odredaba stavka 1. ovoga članka, kao i odredaba uredbe navedene u stavku 1. ovog članka je Agencija za obalni linijski pomorski promet.
Članak 607.
Prevoznina se ne vraća ako putnik ne dođe na brod do odlaska broda ili ako za puta izostane od putovanja.
Članak 608.
(1) Prijevoznik je dužan vratiti prevozninu putniku čija karta glasi na ime ako putnik odustane od putovanja u plovidbi u granicama unutarnjih morskih voda Republike Hrvatske šest sati prije početka putovanja, a u plovidbi izvan tih granica – tri dana prije početka putovanja.
(2) U slučaju odustajanja od putovanja prema stavku 1. ovoga članka prijevoznik ima pravo zadržati najviše do 10% svote prevoznine.
Članak 609.
(1) Ako je putna karta izdana na donositelja, prijevoznik je dužan, ako drugačije ne proizlazi iz putne karte, vratiti prevozninu putniku, uz uvjet da je odustao od putovanja jedan sat prije početka putovanja.
(2) U slučaju odustajanja od putovanja prema stavku 1. ovoga članka prijevoznik ima pravo zadržati najviše do 10% svote prevoznine.
Članak 610.
Brisan.
Članak 611.
Brisan.
Članak 612.
(1) Na prijevoz putnika i prtljage u međunarodnoj plovidbi i nacionalnoj plovidbi brodovima klase A i B kako su definirani Direktivom 2009/45/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća o sigurnosnim pravilima i normama za putničke brodove, primjenjuje se Uredba 392/2009 Europskoga parlamenta i Vijeća o odgovornosti prijevoznika u prijevozu putnika morem u slučaju nesreća. Na prijevoz putnika i prtljage u nacionalnoj plovidbi brodovima koji ne spadaju u klasu A i B primjenjuju se odredbe ovoga Zakonika.
(2) Odredbe ovoga Zakonika i Uredbe o odgovornosti prijevoznika za smrt i tjelesne ozljede putnika primjenjuju se i kad se prijevoz obavlja besplatno.
Članak 613.
(1) Prijevoznik odgovara za štetu nastalu zbog smrti ili tjelesne ozljede putnika, za oštećenje, manjak ili gubitak prtljage ako se događaj koji je prouzročio štetu dogodio za prijevoza te za zakašnjenje u predaji prtljage putniku ako se šteta, odnosno zakašnjenje može pripisati krivnji prijevoznika ili osoba koje rade za prijevoznika.
(2) Osoba koja traži naknadu štete iz stavka 1. ovoga članka mora dokazati da se događaj koji je prouzročio štetu dogodio u tijeku prijevoza te visinu štete.
Članak 614.
(1) Prijevoznik odgovara za štetu iz članka 613. ovoga Zakonika što je svojom krivnjom prouzroče osobe koje rade za prijevoznika za obavljanja njihovih dužnosti.
(2) Prijevoznik ostaje odgovoran za cjelokupan prijevoz i u slučaju kada prijevoz u cijelosti ili dijelom povjeri stvarnom prijevozniku.
(3) Prijevoznik, glede prijevoza koji obavlja stvarni prijevoznik, odgovara i za radnje i propuste osoba koje rade za stvarnog prijevoznika i njegovih punomoćnika kada oni djeluju u granicama svojeg zaposlenja.
(4) Stvarni prijevoznik, za dio prijevoza koji obavlja, odgovara prema odredbama ovoga Zakonika koja vrijede za odgovornost prijevoznika.
(5) Svaki poseban sporazum koji sklopi prijevoznik tiče se stvarnog prijevoznika samo ako se on s tim sporazumom izričito suglasi i tu suglasnost izrazi pisanim putem.
(6) Kada je tužba za naknadu štete podnesena protiv prijevoznika i stvarnog prijevoznika njihova odgovornost je solidarna.
(7) Nijedna odredba ovoga Zakonika ne utječe na pravo regresa između prijevoznika i stvarnog prijevoznika.
Članak 615.
(1) Krivnja prijevoznika pretpostavlja se dok se ne dokaže protivno, ako su smrt ili tjelesna ozljeda putnika ili oštećenje, manjak ili gubitak ručne prtljage te zakašnjenje u njezinoj predaji putniku nastali neposredno ili posredno zbog brodoloma, sudara, nasukanja, eksplozije, požara ili mana broda.
(2) Krivnja prijevoznika za štetu zbog oštećenja, manjka ili gubitka ostale prtljage te zbog zakašnjenja u predaji te prtljage putniku pretpostavlja se dok se ne dokaže protivno, bez obzira na narav događaja koji je tu štetu prouzročio.
Članak 615.a (NN 17/19)
(1) Svaki prijevoznik koji stvarno obavlja međunarodni prijevoz u cijelosti ili djelomično brodom upisanim u upisnik brodova koji je ovlašten prevoziti više od 12 putnika, dužan je održavati na snazi osiguranje ili drugo financijsko jamstvo, kao što je garancija banke ili slične financijske institucije, radi pokrića odgovornosti za štetu zbog smrti ili tjelesne ozljede putnika u visini svote koja odgovara granicama odgovornosti propisanim u Uredbi EU 392/2009 o odgovornosti pomorskog prijevoznika za putnike u slučaju nezgode.
(2) Prijevoznik iz stavka 1. ovoga članka dužan je zatražiti od lučke kapetanije, u kojoj se vodi upisnik brodova u koji je brod upisan, izdavanje svjedodžbe kojom se potvrđuje da su osiguranje ili drugo financijsko jamstvo na snazi i u skladu s odredbama Uredbe EU 392/2009 o odgovornosti pomorskog prijevoznika za putnike u slučaju nezgode.
(3) Svjedodžba iz stavka 2. ovoga članka izdaje se na hrvatskom i engleskom jeziku i sadrži sljedeće podatke:
a) ime broda, pozivni znak i luku upisa,
b) ime i glavno poslovno sjedište prijevoznika koji stvarno obavlja prijevoz u cijelosti ili djelomično,
c) IMO broj za identifikaciju broda,
d) vrstu i trajanje jamstva,
e) naziv i glavno poslovno sjedište osiguratelja ili druge osobe koja pruža financijsko jamstvo, a kada je to prikladno, poslovno sjedište gdje je zaključeno osiguranje ili drugo financijsko jamstvo,
f) rok važenja svjedodžbe, koji ne može biti duži nego što je rok važenja osiguranja ili drugog financijskog jamstva,
g) sva dopuštena ograničenja, uvjete i iznimke osigurateljnog pokrića.
(4) Svjedodžba iz stavka 2. ovoga članka mora biti na brodu, a preslika se čuva u upisniku broda.
Članak 616.
(1) Prijevoznik odgovara putniku prema odredbi članka 615. stavka 2. ovoga Zakonika za štetu zbog oštećenja, manjka ili gubitka stvari od vrijednosti te za zakašnjenje u predaji tih stvari putniku (novac, vrijednosni papiri, zlato, srebro, dragulji, nakit, umjetnički predmeti) jedino ako ih je primio na čuvanje.
(2) Za stvari iz stavka 1. ovoga članka koje su primljene na čuvanje prijevoznik je dužan izdati pisanu potvrdu.
Članak 617.
(1) Za prtljagu primljenu na čuvanje prijevoznik je dužan, na zahtjev putnika, izdati prtljažnicu.
(2) Prtljažnica mora sadržavati vrstu i broj koleta.
(3) Predmnijeva se da su podaci u prtljažnici istiniti dok se ne dokaže protivno.
Članak 618.
Ako prtljaga nakon završetka putovanja ne bude preuzeta ili odnesena s broda, prijevoznik ju je dužan, na trošak i rizik putnika, sam čuvati ili predati na čuvanje prikladnom čuvaru.
Članak 619.
Ako prijevoznik dokaže da su smrt ili tjelesna ozljeda putnika, oštećenje, manjak ili gubitak prtljage ili zakašnjenje u predaji prtljage putniku u cijelosti ili djelomično prouzročeni krivnjom putnika ili njegovim ponašanjem koje se ne može smatrati uobičajenim, sud će isključiti, odnosno ublažiti prijevoznikovu odgovornost.
Članak 620.
(1) Odgovornost prijevoznika u slučaju smrti ili tjelesne ozljede putnika ograničava se, u svim slučajevima, na 175.000 obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja po putniku i putovanju.
(2) Ako se naknada štete dosuđuje u obliku rente kapitalizirana svota rente ne može premašiti svotu iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Svota iz stavka 1. ovoga članka služi za namirenje svih vjerovnika čije se tražbine temelje na događajima nastalim tijekom jednoga putovanja.
Članak 621.
(1) Odgovornost prijevoznika za štetu nanesenu prtljazi zbog njezina oštećenja, manjka ili gubitka ili zakašnjenja u predaji prtljage putniku ograničava se u svim slučajevima:
1) za ručnu prtljagu – 1.800 obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja po putniku i putovanju,
2) za vozila, uključujući i prtljagu koja se prevozi u vozilu ili na njemu na – 10.000 obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja po vozilu i putovanju,
3) za ostalu prtljagu, osim prtljage iz stavka 1. točke 1) i 2) ovoga članka – 2.700 obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja po putniku i putovanju.
(2) Odredba stavka 1. točke 3) ovoga članka ne primjenjuje se na odgovornost prijevoznika i na naknadu štete za stvari od vrijednosti (članak 616.).
Članak 622.
(1) Prijevoznik i putnik mogu ugovoriti da će prijevoznik odgovarati prema odredbama članka 621. ovoga Zakonika tek nakon odbitka franšize ne veće od 300 obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja u slučaju štete prouzročene vozilu i ne veće od 135 obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja po putniku u slučaju štete prouzročene drugoj prtljazi zbog njezina oštećenja, manjka, gubitka ili zakašnjenja u predaji putniku.
(2) Svota franšize odbija se od visine odštete koja pripada putniku.
(3) Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na stvari od vrijednosti.
Članak 623.
Prijevoznik gubi pravo da se koristi ograničenjem odgovornosti iz članka 620., 621. i 622. ovoga Zakonika ako se dokaže da je šteta nastala zbog radnje ili propusta koji je prijevoznik učinio, bilo u namjeri da uzrokuje štetu bilo bezobzirno znajući da bi šteta vjerojatno mogla nastati.
Članak 624.
Prijevoznik i putnik mogu izričito i pisanim putem ugovoriti više granice odgovornosti prijevoznika u odnosu na granice odgovornosti navedene u člancima 620., 621. i 622. ovoga Zakonika.
Članak 625.
Kamate i troškovi postupka dosuđeni putniku u parnici za naknadu štete zbog smrti ili tjelesne ozljede putnika, oštećenja, manjka ili gubitka prtljage te zbog zakašnjenja u predaji prtljage putniku isplaćuju se u punoj svoti, i to pored svote koju je prijevoznik dužan platiti prema odredbama članka 620., 621., 622. i 624. ovoga Zakonika.
Članak 626.
(1) Ako je tužba podnesena protiv osoba koje rade za prijevoznika za štete predviđene odredbama ovoga Zakonika o prijevozu putnika i prtljage, te se osobe, ako su radile u okviru poslova koje obavljaju na brodu, mogu koristiti isključenjem ili ograničenjem odgovornosti na koje se može pozvati prijevoznik na temelju odredaba ovoga Zakonika.
(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka koje rade za prijevoznika ili stvarnog prijevoznika ne mogu se pozivati na ograničenje odgovornosti iz članka 620., 621. i 622. ovoga Zakonika ako se dokaže da je šteta nastala zbog radnje ili propusta koji su te osobe učinile, bilo u namjeri da prouzroče štetu bilo bezobzirno znajući da bi šteta vjerojatno mogla nastati.
(3) Granice odgovornosti koje prijevoznik i putnik ugovore na temelju odredbe članka 624. ovoga Zakonika ne odnose se na osobe navedene u stavku 1. ovoga članka.
Članak 627.
(1) Prijevoz putnika i ručne prtljage obuhvaća vrijeme za koje se putnik nalazi na brodu, vrijeme za koje se obavljaju radnje ukrcavanja i iskrcavanja putnika te vrijeme za koje se obavlja prijevoz putnika vodenim putem od obale do broda i obratno, ako je cijena tog sporednog prijevoza uračunata u cijenu putne karte, ili ako prijevoznik stavi putniku na raspolaganje brod koji se iskorištava za taj prijevoz. Prijevoz putnika ne obuhvaća vrijeme za koje se putnik nalazi u putničkoj lučkoj stanici ili na kakvom drugom lučkom uređaju na obali.
(2) Osim vremena iz stavka 1. ovoga članka prijevoz ručne prtljage obuhvaća i vrijeme za koje se putnik nalazi u putničkoj lučkoj stanici ili na kakvom drugom lučkom uređaju na obali ako je prijevoznik primio ručnu prtljagu, a nije je predao putniku.
(3) Prijevoz ostale prtljage koja nije ručna obuhvaća vrijeme od trenutka kad je prijevoznik prtljagu na kopnu ili brodu primio do trenutka kad ju je predao putniku.
Članak 628.
(1) Kad postoji osnova za primjenu granica odgovornosti iz članka 620., 621., 622. i 624. ovoga Zakonika te granice odgovornosti važe za ukupnu svotu odštete koja se može postići u okviru svih ugovornih i izvanugovornih tužbi podnesenih po osnovi odgovornosti zbog smrti ili tjelesne ozljede putnika ili oštećenja, manjka ili gubitka prtljage ili zakašnjenja u predaji prtljage putniku.
(2) Pri prijevozu koji je obavio stvarni prijevoznik ukupna svota odštete koja se može ostvariti od prijevoznika ili stvarnog prijevoznika te od osoba koje za njih rade, a koje su obavljale svoju službenu dužnost, ne može biti veća od najveće svote odštete koja se može tražiti bilo od prijevoznika bilo od stvarnog prijevoznika, s tim što nijedna od tih osoba ne odgovara preko granice koja se na nju može primijeniti.
(3) U svim slučajevima kad se osobe koje rade za prijevoznika ili za stvarnog prijevoznika mogu, prema odredbama članka 626. ovoga Zakonika, pozvati na ograničenje odgovornosti iz članka 620., 621. i 622. ovoga Zakonika, ukupna svota odštete koja se može dobiti od prijevoznika, ili eventualno od stvarnog prijevoznika i osoba koje rade za njih ne može prijeći to ograničenje.
Članak 629.
(1) Putnik je dužan uputiti pisani prigovor prijevozniku ili njegovu opunomoćeniku:
1) ako je prtljazi nanesena vidljiva šteta,
– kad je u pitanju ručna prtljaga – prije ili u trenutku iskrcaja putnika,
– kad je u pitanju ostala prtljaga – prije ili u trenutku, njezina izdavanja,
2) ako šteta nanesena prtljazi nije vidljiva ili u slučaju gubitka prtljage – 15 dana od dana iskrcaja ili izdavanja ili od dana kad je prtljaga trebala biti izdana.
(2) Ako putnik ne postupi prema odredbama stavka 1. ovoga članka, pretpostavlja se, dok se ne dokaže protivno, da je prtljagu primio u ispravnom stanju.
(3) Pisani prigovor nije potreban ako je stanje prtljage utvrđeno u nazočnosti obiju strana u trenutku njezina preuzimanja.
Članak 630.
(1) Putnik može izjaviti da smatra da je prtljaga izgubljena ako mu nije predana u roku od 30 dana od dana završetka putovanja.
(2) Putnik ima pravo, pri davanju izjave prema stavku 1. ovoga članka, zahtijevati od prijevoznika da ga obavijesti o pronalasku prtljage, ako se ona pronađe u roku od jedne godine od dana isplate naknade štete za gubitak prtljage.
(3) U roku od 30 dana od dana primitka obavijesti o nalasku prtljage putnik može zahtijevati predaju prtljage, uz plaćanje troškova prijevoza, u mjestu koje on odredi.
(4) Putnik koji preuzme pronađenu prtljagu dužan je prijevozniku vratiti svotu koja mu je plaćena na ime naknade štete za gubitak prtljage, uz odbitak vozarine koja mu je bila vraćena, ali zadržava pravo na naknadu štete za zakašnjenje u predaji prtljage.
(5) Ako putnik nije postavio zahtjev prema stavku 2. i 3. ovoga članka, prijevoznik ima pravo slobodno raspolagati prtljagom.
Članak 631.
Svaka ugovorna odredba sklopljena prije nastupanja slučaja koji je prouzročio smrt ili tjelesnu ozljedu putnika ili oštećenje, manjak ili gubitak njegove prtljage ili zakašnjenje u predaji prtljage putniku, sa svrhom oslobođenja prijevoznika odgovornosti prema putniku ili određivanja niže svote ograničenja odgovornosti od svote određene odredbama ovoga Zakonika, osim svote ograničenja iz članka 622. ovoga Zakonika, ili radi prenošenja na drugog tereta dokazivanja koji pada na prijevoznika ništava je.
Članak 632.
Odredbe članka 613., 614., 615., 616. i 619. ovoga Zakonika primjenjuju se na sve ugovorne i izvanugovorne zahtjeve koji su po bilo kojoj osnovi postavljeni prema prijevozniku za štetu prouzročenu smrću ili tjelesnom ozljedom putnika, za oštećenje, manjak ili gubitak prtljage te za štetu zbog zakašnjenja u predaji prtljage putniku.
Članak 633.
Prijevoznik ima pravo zadržati i prodati prtljagu koja mu je predana na prijevoz i stvari od vrijednosti što ih je primio na čuvanje za namirenje svojih tražbina u vezi s prijevozom putnika, prtljage i čuvanjem stvari od vrijednosti.
c) Tegljenje i potiskivanje
Članak 634.
(1) Ugovorom o tegljenju obvezuje se brodar tegljača svojim brodom tegliti ili potiskivati drugi brod ili objekt do određenog mjesta, ili za određeno vrijeme, ili za izvođenje određenog zadatka, a brodar tegljenog, odnosno potiskivanog broda obvezuje se za to platiti tegljarinu.
(2) Visina tegljarine određuje se ugovorom.
Članak 635.
Smatra se, ako nije drugačije ugovoreno, da tegljenjem upravlja zapovjednik tegljenog broda.
Članak 636.
Prema ovom Zakoniku:
1) tegljenje počinje:
– kad se tegljač po nalogu zapovjednika tegljenog broda stavi u položaj da može obavljati tegljenje, ili kad tegljač po naredbi zapovjednika tegljenog broda primi ili preda uže za tegljenje, ili kad počne potiskivanje tegljenog broda ili obavljanje bilo kojega drugog manevra potrebnog za tegljenje – ovisno o tome što je ranije nastupilo,
2) tegljenje se završava:
– kad se izvrši konačni nalog zapovjednika tegljenog broda za otpuštanje užeta za tegljenje ili kad prestane potiskivanje ili bilo koji manevar potreban za tegljenje – ovisno o tome što je kasnije nastupilo.
Članak 637.
(1) Ako tegljač tegli plovni objekt koji nema posadu, brodar tegljača mora se primjenom uobičajenih mjera brinuti za održavanje sposobnosti za plovidbu tegljenog objekta u stanju u kojemu ga je primio na tegljenje.
(2) Brodar tegljača mora se brinuti za očuvanje tereta na tegljenom objektu ako izričito preuzme takvu obvezu.
(3) Brodar tegljača može ugovoriti prijevoz tereta tegljenjem svojim ili tuđim brodom. U slučaju sumnje predmnijeva se da je sklopljen ugovor o tegljenju.
(4) Brodar tegljača koji se na temelju stavka 2. i 3. ovoga članka brine o teretu odgovara za štetu na teretu prema odredbama ovoga Zakonika koje se odnose na odgovornost brodara za prijevoz stvari.
Članak 638.
Za naknadu štete koja nastane sudarom brodova koji plove u teglju ili između njih i trećih brodova, primjenjuju se odredbe ovoga Zakonika o naknadi štete zbog sudara brodova.
Članak 639.
(1) Ako tegljeni brod dođe u opasnost zbog okolnosti za koje brodar tegljača prema ugovoru o tegljenju nije odgovoran, pa tegljač sudjeluje u spašavanju, brodar tegljača u slučaju uspješnog spašavanja ima pravo na nagradu za spašavanje.
(2) Brodar tegljača nema pravo na nagradu za spašavanje ako iz ugovora proistječe da je tegljarinom obuhvaćena i nagrada za spašavanje.
(3) Ako je tegljarina ugovorena samo za slučaj uspješno obavljenog tegljenja, brodar tegljača ima pravo na tegljarinu i kad tegljenje nije uspješno obavljeno ako dokaže da je za neuspjeh tegljenja kriv brodar tegljenog broda.
(4) Ako tegljarina nije ugovorena samo za slučaj uspješno obavljenog tegljenja, brodar tegljača nema pravo na tegljarinu ako brodar tegljenog broda dokaže da je za neuspjeh tegljenja kriv brodar tegljača.
Članak 640.
Odredbe ovoga Zakonika o zajedničkoj havariji primjenjuju se i na odnose tegljača i tegljenog broda.
Članak 641.
Tegljenje koje počinje i završava se u hrvatskim lukama ili u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske (kabotažno tegljenje) ne mogu obavljati strani brodovi bez odobrenja ministra.
Članak 642.
Odredbe članka 634. stavka 2. i članka 637. – 641. ovoga Zakonika primjenjuju se i na potiskivanje.
d) Drugi pomorski plovidbeni poslovi
Članak 643.
(1) Odredbe članka 644. – 647. ovoga Zakonika primjenjuju se na ugovore koje sklapaju ugovaratelj posla i brodar, a kojim se brodar obvezuje da će brodom obaviti kakav posao koji se ne odnosi na prijevoz putnika, prtljage, stvari ili tegljenje, a ugovaratelj posla obvezuje se da će platiti naknadu.
(2) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka može se sklopiti i na vrijeme.
Članak 644.
Ako nije drugačije ugovoreno, brodar odgovara za sposobnost broda za plovidbu prema odredbama članka 460. ovoga Zakonika.
Članak 645.
(1) Brodar odgovara za radnje i propuste osoba koje u izvršenju ugovora rade za brodara kao za vlastite radnje i propuste, ako među strankama nije drugačije ugovoreno.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na odredbu članka 644. ovoga Zakonika.
(3) Osobe koje rade za brodara odgovaraju za smrt i tjelesne ozljede ugovarateljevih osoba koje se nalaze na brodu u okviru izvršenja ugovora, prema odredbama ovoga Zakonika o odgovornosti za smrt i tjelesne ozljede članova posade.
Članak 646.
Odredbe članka 451. ovoga Zakonika primjenjuju se i na ugovore iz članka 643. ovoga Zakonika.
Članak 647.
Odredbe ovoga Zakonika o vozarini za prijevoz stvari na odgovarajući se način primjenjuju i na ugovore iz članka 643. ovoga Zakonika.
e) Prijevoz u kojem sudjeluje više prijevoznika
Članak 648.
(1) Ugovorom o prijevozu stvari, putnika i prtljage morem može se predvidjeti da će prijevoznik obaviti prijevoz djelomično svojim brodom, a djelomično brodovima drugih prijevoznika (izravan prijevoz).
(2) Prijevoznik koji je na temelju ugovora o izravnom prijevozu stvari primio teret izdaje teretnicu ili drugu prijevoznu ispravu za cijeli ugovoreni put (izravna teretnica ili druga prijevozna isprava).
(3) Prijevoznik koji je ugovorio izravni prijevoz putnika izdaje putniku putnu kartu za cijeli ugovoreni put (izravna putna karta).
(4) Prijevoznik koji je na temelju ugovora o izravnom prijevozu putnika preuzeo od putnika prtljagu na prijevoz izdaje prtljažnicu za cijeli ugovoreni put (izravna prtljažnica).
(5) Svaki daljnji prijevoznik stupa u ugovor o izravnom prijevozu stvari ili prtljage ako primi teret ili prtljagu i izravnu prijevoznu ispravu.
(6) Svaki daljnji prijevoznik stupa u ugovor o izravnom prijevozu putnika ako primi na prijevoz putnika s izravnom putnom kartom.
Članak 649.
(1) Prijevoznik koji je sklopio ugovor o izravnom prijevozu, prijevoznik koji je izdao izravnu prijevoznu ispravu, prijevoznik koji je predao teret primatelju i prijevoznik za čijeg se prijevoza desio događaj iz kojeg proistječe zahtjev za naknadu štete zbog oštećenja, manjka ili gubitka tereta odgovaraju solidarno ovlaštenoj osobi za tu tražbinu.
(2) Za štetu prouzročenu zakašnjenjem u prijevozu stvari korisniku prijevoza odgovara prijevoznik koji je sklopio ugovor o prijevozu i prijevoznik koji je predao teret primatelju.
(3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se i na izravni prijevoz prtljage.
Članak 650.
(1) Prijevoznik koji je podmirio tražbinu prema odredbi članka 649. ovoga Zakonika ima pravo regresa prema prijevozniku za čijeg se prijevoza desio događaj iz kojeg je proistekla tražbina.
(2) Ako se ne može utvrditi prijevoznik za čijeg se prijevoza desio događaj iz stavka 1. ovoga članka, svota podmirene tražbine pada na teret prijevoznika koji su sudjelovali u izravnom prijevozu, razmjerno udjelu svakog od njih u ugovorenoj vozarini, osim prijevoznika koji dokažu da se događaj nije dogodio na dijelovima puta na kojima su oni obavljali prijevoz.
(3) Ako prijevoznik koji je podmirio tražbinu ne može bez svoje krivnje ostvariti regresni zahtjev prema prijevozniku za čijeg se prijevoza desio događaj, svota podmirene tražbine pada na teret svih prijevoznika koji su sudjelovali u izravnom prijevozu razmjerno udjelu svakog od njih u ugovorenoj vozarini.
Članak 651.
(1) Prijevoznik koji sudjeluje u izravnom prijevozu i koji pri preuzimanju tereta nije stavio na izravnu prijevoznu ispravu primjedbe u skladu s člankom 509. ovoga Zakonika mora prema drugim prijevoznicima koji sudjeluju u tom prijevozu dokazati da je daljnjem prijevozniku ili primatelju predao teret onako kako ga je primio od prethodnog prijevoznika, odnosno krcatelja.
(2) Prijevozniku koji sudjeluje u izravnom prijevozu, a koji je u izravnu prijevoznu ispravu unio primjedbe u skladu s člankom 509. ovoga Zakonika, drugi prijevoznici moraju dokazati da su od krcatelja, odnosno od prethodnog prijevoznika primili teret onako kako je navedeno u izravnoj prijevoznoj ispravi.
Članak 652.
(1) Prijevoznik koji je ugovorio izravni prijevoz putnika odgovara za cijeli ugovoreni put.
(2) Svaki daljnji prijevoznik koji sudjeluje u izvršenju izravnog prijevoza putnika odgovara putniku samo za štetu nanesenu na dijelu puta na kojem je on obavljao prijevoz.
(3) Za oštećenje, manjak ili gubitak ručne prtljage odgovara prijevoznik na čijem je dijelu puta nastala šteta na ručnoj prtljazi. Pisani prigovor predviđen u odredbi članka 629. stavka 1. ovoga Zakonika putnik mora podnijeti prijevozniku na čijem je dijelu puta nastala šteta na ručnoj prtljazi, i to najkasnije pri iskrcaju putnika iz broda tog prijevoznika.
(4) Za štetu uzrokovanu smrću ili tjelesnom ozljedom putnika prijevoznik iz stavka 1. i 2. ovoga članka odgovaraju solidarno.
Članak 653.
Ako prijevoznik koji je sklopio ugovor o izravnom prijevozu putnika podmiri tražbinu putnika za koje odgovara i drugi prijevoznik na temelju članka 652. stavka 2. ovoga Zakonika, ima pravo regresa prema tom prijevozniku.
Članak 654.
Svaki poseban sporazum kojim prijevoznik preuzima obveze koje nisu predviđene ovim Zakonikom ili kojim se odriče prava koja ima prema ovom Zakoniku ima pravni učinak prema stvarnom prijevozniku ako je on na to dao izričiti pristanak u pisanom obliku.
Članak 655.
(1) Prijevoznik koji je cijeli prijevoz ili jedan njegov dio povjerio stvarnom prijevozniku odgovoran je za prijevoz u cijelosti.
(2) Odredbe ovoga Zakonika o izravnom prijevozu putnika (članak 652. i 653.) odnose se na stvarnog prijevoznika kome je povjeren prijevoz prema odredbi stavka 1. ovoga članka.
Članak 656.
(1) Ugovorom o prijevozu stvari i putnika može se predvidjeti da će prijevoznik koji je sklopio ugovor o prijevozu pribaviti usluge drugih prijevoznika.
(2) Ako se prijevoznik obveže u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, dužan je dužnom pažnjom pronaći odgovarajućeg prijevoznika, i odgovara putniku, odnosno naručitelju za svoj izbor.
Članak 657.
Ako se na temelju članka 656. ovoga Zakonika prijevoz mora obaviti i vozilima kopnenog i zračnog prometa, odredbe ovoga Zakonika primjenjuju se samo na prijevoz obavljen brodovima.
3. Zakup
Članak 658.
Ugovorom o zakupu broda, prema ovom Zakoniku, zakupodavatelj daje zakupoprimatelju brod na uporabu, uz plaćanje zakupnine, radi obavljanja plovidbene djelatnosti.
Članak 659.
(1) Ugovor o zakupu broda mora biti sklopljen u pisanom obliku.
(2) Ugovor o zakupu broda koji nije sklopljen u pisanom obliku nema pravni učinak.
Članak 660.
(1) Zakupodavatelj je dužan predati zakupoprimatelju brod u takvu stanju da se može iskorištavati prema ugovorenoj ili uobičajenoj namjeni.
(2) Brod se, ako nije drugačije ugovoreno, predaje bez posade.
Članak 661.
(1) Troškove pogona broda snosi zakupoprimatelj.
(2) Zakupoprimatelj je dužan održavati brod za trajanja ugovora i nakon proteka ugovora vratiti brod u stanju i mjestu u kojem ga je primio.
(3) Zakupoprimatelj ne odgovara za redovno trošenje broda.
(4) Zakupoprimatelj ne snosi troškove popravka broda potrebnog za uklanjanje skrivenih mana broda koje su postojale u vrijeme kad mu je brod predan na uporabu niti snosi štetu za gubitak broda zbog djelovanja više sile.
Članak 662.
Za štetu nastalu zbog mana koje čine brod nesposobnim ili smanjuju njegovu sposobnost za ugovoreno ili uobičajeno iskorištavanje, a postojale su u vrijeme predaje broda zakupoprimatelju, odgovara zakupodavatelj, ako ne dokaže da te mane nije mogao otkriti dužnom pažnjom.
Članak 663.
(1) Ako se brod daje u zakup, posada je dužna izvršavati naloge zakupoprimatelja ako je to u ugovoru o zakupu predviđeno.
(2) Zakupoprimatelj ima pravo mijenjati posadu.
Članak 664.
U slučaju sumnje je li sklopljen ugovor o zakupu broda ili brodarski ugovor smatra se da je sklopljen brodarski ugovor.
Članak 665.
(1) Zakupnina se plaća mjesečno unaprijed, računajući od dana kad počne teći.
(2) Zakupnina ne pripada zakupodavatelju dok je zakupoprimatelj spriječen rabiti brod krivnjom zakupodavatelja ili zbog skrivene mane broda koja je postojala u trenutku predaje broda zakupoprimatelju.
Članak 666.
(1) Ako zakupoprimatelj ne plati zakupninu o dospjelosti, zakupodavatelj može odmah tražiti naplatu zakupnine ugovorene za cijelo vrijeme trajanja ugovora o zakupu broda ili može odustati od ugovora.
(2) Odredbom stavka 1. ovoga članka ne dira se u pravo zakupodavatelja na naknadu štete.
Članak 667.
Ugovor o zakupu broda može se sklopiti na određeno ili na neodređeno vrijeme, za jedno ili za više putovanja.
Članak 668.
(1) Ugovor o zakupu broda sklopljen na određeno vrijeme može se produljiti samo pisanim sporazumom.
(2) Ugovor o zakupu broda sklopljen na neodređeno vrijeme može se otkazati pisano, i to najkasnije tri mjeseca unaprijed.
Članak 669.
(1) Ugovor o zakupu broda prestaje u slučaju propasti broda, njegove trajne nesposobnosti za iskorištavanje i u slučaju više sile koja onemogućuje iskorištavanje broda za vrijeme zakupa.
(2) Ako popravci broda koje snosi zakupodavatelj traju predugo, ili se predviđa da će trajati predugo, zakupoprimatelj može odustati od ugovora.
Članak 670.
(1) Ako zakupoprimatelj ne vrati zakupodavatelju brod nakon proteka ugovora o zakupu, dužan je za prekoračeno vrijeme platiti naknadu u visini dvostruke zakupnine.
(2) Ako je zakupoprimatelj kriv za zakašnjenje u vraćanju broda, odgovara zakupodavatelju i za svaku štetu iznad svote određene u stavku 1. ovoga članka.
Članak 671.
Nagrada za spašavanje koje je obavljeno zakupljenim brodom za trajanja ugovora o zakupu broda pripada zakupoprimatelju.
Članak 672.
Zakupoprimatelj može dati brod u podzakup samo na temelju pisanog pristanka zakupodavatelja.
4. Zastara
Članak 673.
(1) Tražbine iz ugovora o iskorištavanju brodova, osim tražbina iz ugovora o prijevozu putnika i prtljage, zastarijevaju nakon proteka jedne godine.
(2) Tražbine iz ugovora o prijevozu putnika i prtljage zastarijevaju nakon proteka dviju godina.
(3) Stranke mogu, pošto je nastala tražbina, pisano ugovoriti rok zastare koji je dulji od roka određenog u stavku 1. ovoga članka.
(4) Ugovor iz stavka 3. ovoga članka koji nije sklopljen u pisanom obliku nema pravni učinak.
(5) Vrijeme zastare počinje teći:
1) kad je sklopljen ugovor o prijevozu stvari:
– u slučaju naknade štete zbog oštećenja, manjka ili gubitka tereta – od dana kad je teret predan, odnosno od dana kad je trebao biti predan na odredištu,
– u slučaju naknade štete zbog zakašnjenja – od dana kad je teret predan,
– u slučaju neudovoljavanja drugim ugovornim obvezama – od dana kad je obvezi trebalo udovoljiti;
2) kad je sklopljen ugovor o prijevozu putnika:
– u slučaju tjelesne ozljede – od dana iskrcaja putnika,
– u slučaju smrti putnika koja je nastala u tijeku prijevoza – od dana kad je brod stigao ili trebao stići u luku u kojoj se putnik namjeravao iskrcati,
– u slučaju tjelesne ozljede putnika koja se dogodila u tijeku prijevoza, a zbog koje je nastupila smrt putnika poslije njegova iskrcaja s broda – od dana smrti putnika, ali ako se tužba zbog naknade štete zbog smrti ili tjelesne ozljede putnika ne podnose u roku od tri godine od dana iskrcaja gubi se pravo na naknadu štete;
3) kad je sklopljen ugovor o prijevozu prtljage:
– predane na prijevoz – od dana kad je prtljaga predana ili kad je trebala biti predana u luci u kojoj se putnik iskrcao ili se namjeravao iskrcati,
– ručne prtljage – od dana iskrcaja putnika, odnosno u slučaju smrti putnika koja je nastupila u tijeku prijevoza,
– od dana kad je brod stigao ili je trebao stići u luku u kojoj se putnik namjeravao iskrcati;
4) kada je sklopljen ugovor o tegljenju – od dana kad je tegljenje završeno, osim ako se radi o tražbinama za tegljarinu, kada rok počinje teći od dana dospjelosti tegljarine;
5) kada je sklopljen ugovor o zakupu broda – od dana kad je ugovor prestao važiti, osim ako se radi o tražbinama za zakupninu, kada rok počinje teći od dana dospjelosti zakupnine;
6) u regresnim zahtjevima – od dana kad je obavljena radnja koja daje pravo na regres.
GLAVA II.a UGOVOR O NAJMU JAHTE I BRODICE I UGOVOR O NAUTIČKOM VEZU
Ugovor o najmu jahte i brodice (charter)
Članak 673.a (NN 17/19)
(1) Ugovor o najmu jahte i brodice (u daljnjem tekstu: ugovor o najmu) jest ugovor kojim se najmodavac obvezuje predati jahtu ili brodicu najmoprimcu na uporabu, a najmoprimac se obvezuje za to mu platiti određenu najamninu.
(2) Jahta ili brodica daje se u najam za plovidbu u svrhu rekreacije.
(3) Ugovor o najmu može uključivati uslugu smještaja na brodici ili jahti.
(4) Najmodavac se smatra korisnikom jahte ili brodice predane u najam te se na njega na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakonika koje se odnose na brodara, pri čemu se ne isključuje postojanje zakonom propisane odgovornosti vlasnika jahte ili brodice ako to nije ista osoba.
(5) Najmoprimac može ograničiti svoju odgovornost u vezi s plovidbom i uporabom brodice ili jahte u skladu s odredbama dijela šestog ovoga Zakonika o ograničenju odgovornosti brodara.
Članak 673.b (NN 17/19)
(1) Najmodavac je dužan najmoprimcu predati jahtu ili brodicu na ugovorenom mjestu i u ugovoreno vrijeme primjereno opremljenu, u stanju sposobnom za plovidbu i podobnom za ugovorenu uporabu.
(2) Najmodavac ostaje odgovoran za redovito i izvanredno održavanje brodice ili jahte i tijekom trajanja ugovora o najmu.
(3) Ako je brodica ili jahta predana u stanju nesposobnom za plovidbu, neprikladnom za ugovorenu uporabu ili u stanju koje bi uporabu znatno ograničavalo, najmoprimac može raskinuti ugovor i ima pravo na naknadu štete.
Članak 673.c (NN 17/19)
Za štetu nastalu zbog mana koje čine brodicu ili jahtu nesposobnom za plovidbu ili smanjuju njezinu sposobnost za ugovorenu ili uobičajenu uporabu, a postojale su u vrijeme njezine predaje najmoprimcu, odgovara najmodavac, ako ne dokaže da te mane nije mogao otkriti dužnom pažnjom.
Članak 673.č (NN 17/19)
(1) Jahta ili brodica može se dati u najam s posadom ili bez nje.
(2) Ako se jahta ili brodica daje u najam bez posade, najmoprimac je dužan osigurati da brodicom ili jahtom za vrijeme ugovora o najmu upravlja propisno osposobljena i ovlaštena osoba u svojstvu voditelja brodice, odnosno zapovjednika jahte te da bude ukrcan dovoljan broj osoba osposobljenih i ovlaštenih za obavljanje poslova posade sukladno važećim propisima.
(3) Ako najmodavac ne ispunjava svoje obveze iz stavka 2. ovoga članka, najmoprimac ima pravo raskinuti ugovor i tražiti naknadu štete.
(4) Za vrijeme dok se jahta ili brodica predana u najam bez posade nalazi u posjedu najmoprimca, uz korisnika i vlasnika jahte, odnosno brodice zakonsku odgovornost u vezi s njezinom uporabom snosi i najmoprimac na kojeg se na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakonika koje se odnose na brodara, u skladu s odredbom članka 673.a stavka 5. ovoga Zakonika.
(5) Ako se brodica ili jahta daje u najam s posadom, posada je dužna izvršavati naloge najmoprimca u pogledu plana plovidbe, pri čemu nije dužna izvršavati naloge čije bi izvršenje moglo izravno ugroziti sigurnost brodice ili jahte ili osoba na brodici ili jahti, kao niti naloge koji ne odgovaraju vrsti, namjeni ili tehničkim sposobnostima brodice ili jahte.
Članak 673.ć (NN 17/19)
(1) Najmoprimac je dužan upotrebljavati jahtu ili brodicu u skladu s ugovorom i njezinom namjenom pridržavajući se propisa o sigurnosti plovidbe i zaštiti morskog okoliša te drugih važećih propisa vezanih uz plovidbu.
(2) Najmoprimac snosi troškove pogona, zaliha, sitnih popravaka i redovite uporabe, ako nije drugačije ugovoreno.
(3) Najmoprimac je dužan nakon proteka ugovora vratiti brodicu ili jahtu u stanju i mjestu na kojem ju je primio, ako nije drugačije ugovoreno.
(4) Najmoprimac ne odgovara za redovito trošenje brodice ili jahte ni za posljedice njezine dotrajalosti.
(5) Najmoprimac ne snosi troškove popravka brodice ili jahte potrebnog za uklanjanje skrivenih mana niti snosi štetu za gubitak ili oštećenje brodice ili jahte zbog djelovanja više sile.
Članak 673.d (NN 17/19)
(1) Najmoprimac odgovara za štetu nastalu zbog protuugovorne ili protupropisne uporabe i uporabe protivne namjeni brodice ili jahte, neovisno o tome je li stvar rabio on ili neka druga osoba po njegovu ovlaštenju.
(2) Ako najmoprimac rabi brodicu ili jahtu protivno ugovoru, propisu ili njezinoj namjeni, ili ako oštećuje brodicu ili jahtu, osobito ako trećemu neovlašteno prepušta uporabu brodice ili jahte, najmodavac može raskinuti ugovor i ima pravo na naknadu štete.
Članak 673.dž (NN 17/19)
(1) U nedostatku ugovorne odredbe najamnina se plaća unaprijed, računajući od dana kad najam počne teći.
(2) Najamnina ne pripada najmodavcu dok je najmoprimac spriječen rabiti brodicu ili jahtu krivnjom najmodavca ili zbog njezine skrivene mane.
Članak 673.đ (NN 17/19)
(1) Ako najmoprimac ne plati najamninu o dospjelosti, najmodavac može raskinuti ugovor.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka ne utječe na pravo najmodavca na naknadu štete.
Članak 673.e (NN 17/19)
Ugovor o najmu brodice ili jahte sklapa se na određeno vrijeme.
Članak 673.f (NN 17/19)
Ugovor o najmu brodice ili jahte prestaje u slučaju propasti brodice ili jahte ili njezine trajne nesposobnosti za uporabu, osim ako najmodavac ne preda na uporabu zamjensku brodicu ili jahtu jednakih ili sličnih osobina podobnu za ugovorenu uporabu i namjenu. Ovom se odredbom ne dira u pravo na naknadu štete od ugovorne strane odgovorne za propast brodice ili jahte.
Članak 673.g (NN 17/19)
(1) Ako najmoprimac ne vrati najmodavcu brodicu ili jahtu u ugovorenom roku, dužan je platiti naknadu u visini dvostruke najamnine razmjerne razdoblju zakašnjenja.
(2) Ako je najmoprimac kriv za zakašnjenje u vraćanju brodice ili jahte, odgovara najmodavcu i za svaku štetu iznad svote određene u stavku 1. ovoga članka.
Članak 673.h (NN 17/19)
Nagrada za spašavanje koje je obavljeno unajmljenom brodicom ili jahtom pripada najmodavcu.
Članak 673.i (NN 17/19)
Najmoprimac može dati brodicu ili jahtu u podnajam samo na temelju suglasnosti najmodavca.
Ugovor o nautičkom vezu
Članak 673.j (NN 17/19)
(1) Ugovorom o nautičkom vezu (u daljnjem tekstu: ugovor o vezu) obvezuje se pružatelj usluge veza u moru ili na kopnu ustupiti vez korisniku veza na uporabu za smještaj određene jahte ili brodice i osoba koje na njoj borave, a korisnik veza se obvezuje za to platiti naknadu za vez.
(2) Pružatelj usluge veza može u bilo kojem trenutku bez pitanja ili odobrenja korisnika veza premjestiti jahtu ili brodicu na drugi odgovarajući vez.
(3) Ugovorom o vezu pružatelj usluge veza može se obvezati da nadzire jahtu ili brodicu na vezu, ili da ispunjava i druge dodatne usluge i radove, ako ugovorne strane to izričito ugovore.
Članak 673.k (NN 17/19)
(1) Vez može biti privremeni (tranzitni) ili stalni, što se ocjenjuje prema načinu sklapanja, naravi ugovora i namjeri stranaka.
(2) Ako nije drukčije ugovoreno, ugovor o privremenom (tranzitnom) vezu smatra se sklopljenim u trenutku kada se jahta ili brodica priveže na vez, osim ako se pružatelj veza tome ne usprotivi.
(3) Ugovor o stalnom vezu smatra se sklopljenim kada su se ugovorne strane suglasile o bitnim sastojcima ugovora.
Ustupanje i održavanje veza
Članak 673.l (NN 17/19)
Pružatelj usluge veza dužan je korisniku veza ustupiti mjesto za siguran vez te pažnjom dobrog stručnjaka održavati vez tako da bude ispravan i siguran.
Članak 673. lj (NN 17/19)
(1) Pružatelj usluge veza u moru ili na pomorskom dobru mora imati valjanu pravnu osnovu za obavljanje djelatnosti pružanja usluge veza sukladno pozitivnim propisima o pomorskom dobru i morskim lukama te o pružanju usluga u nautičkom turizmu.
(2) Pružatelj usluge veza koji ne udovoljava uvjetima iz stavka 1. ovoga članka odgovara za štetu koja korisniku veza ili trećim osobama nastane u vezi s ugovorom o vezu.
(3) Pružatelj usluge veza se oslobađa odgovornosti ako dokaže da je šteta u cijelosti ili djelomično prouzročena radnjom ili propustom korisnika veza učinjenim u namjeri da se prouzroči šteta ili iz nepažnje.
(4) Pružatelj usluge veza se oslobađa odgovornosti i ako dokaže da je šteta u cijelosti prouzročena radnjom ili propustom treće osobe učinjenim u namjeri da se prouzroči šteta.
(5) U slučaju da pružatelj usluge veza na moru ili na pomorskom dobru ne udovoljava uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, korisnik veza osim prava na naknadu štete, ima i pravo na jednostrani raskid ugovora.
Odgovornost za materijalne nedostatke veza
Članak 673.m (NN 17/19)
(1) Ako je vez ustupljen u stanju neprikladnom za sigurnu uporabu ili ako za vrijeme trajanja ugovora o vezu dospije u takvo stanje, a pružatelj usluge veza ne otkloni nedostatke ili ne premjesti jahtu ili brodicu na odgovarajući vez, korisnik veza može raskinuti ugovor te ima pravo na naknadu štete.
(2) Odgovornost za materijalne nedostatke veza koja je posljedica namjere ili krajnje nepažnje pružatelja usluge veza ne može se ugovorom isključiti ili ograničiti.
(3) Odredba ugovora o ograničenju ili isključenju odgovornosti za materijalne nedostatke veza ništetna je ako je nedostatak bio poznat pružatelju usluge veza, a on o njemu nije obavijestio korisnika veza, a i onda kad je pružatelj usluge veza nametnuo tu odredbu koristeći se svojim monopolskim položajem te ako se radi o potrošačkom ugovoru.
Nadzor jahte ili brodice na vezu
Članak 673.n (NN 17/19)
(1) Ako je nadzor jahte ili brodice na vezu izričito ugovoren, pružatelj usluge veza dužan je uobičajenim vanjskim pregledom provjeravati stanje jahte ili brodice i njezine opreme, a ako je to izričito ugovoreno, nadzor jahte ili brodice može uključivati i provjeravanje stanja unutrašnjosti jahte ili brodice.
(2) Obveza nadzora iz stavka 1. ovoga članka postoji uz uvjet da se jahta ili brodica nalazi na vezu i da na njemu ne borave korisnik veza ili osobe koje je on ovlastio.
(3) Obveza pružatelja usluge veza da nadzire jahtu ili brodicu na vezu prestaje u trenutku kada su korisnik veza ili treća osoba koju on ovlasti stupili na jahtu ili brodicu, osim ako nije drugačije ugovoreno.
Hitna nepredviđena činjenja koja se odnose na jahtu ili brodicu
Članak 673.nj (NN 17/19)
(1) Hitna nepredviđena činjenja pružatelj usluge veza može izvesti i bez prethodne suglasnosti korisnika veza.
(2) Hitna nepredviđena činjenja su činjenja koja je nužno izvesti radi sprječavanja nastanka štete i zaštite jahte ili brodice od oštećenja ili uništenja, održavanja njezine stabilnosti i plovnosti, sprječavanja opasnosti za život i zdravlje ljudi, okoliš, druge jahte i brodice, opremu i infrastrukturu luke, a ona uključuju i činjenja po naredbi mjerodavnog tijela javne vlasti.
Uporaba veza prema ugovoru i namjeni
Članak 673.o (NN 17/19)
(1) Korisnik veza dužan je vez rabiti u skladu s ugovorom i njegovom namjenom kao dobar gospodarstvenik, odnosno dobar domaćin.
(2) Korisnik veza ne smije vez prepustiti drugome na uporabu.
(3) Korisnik veza odgovara za štetu koja može nastati zbog protuugovorne uporabe i uporabe kojoj vez nije namijenjen, neovisno o tome je li vez rabio on ili neka osoba po njegovu nalogu ili koja druga osoba kojoj je on prepustio jahtu ili brodicu na uporabu ili korištenje.
(4) Ako korisnik veza i nakon opomene pružatelja usluge veza rabi vez protivno ugovoru ili njegovoj namjeni, osobito ako neovlašteno prepušta drugome uporabu veza, pružatelj usluge veza može raskinuti ugovor, a ima pravo i na naknadu štete.
Održavanje jahte ili brodice i opreme
Članak 673.p (NN 17/19)
(1) Korisnik veza dužan je održavati jahtu ili brodicu i njezinu opremu u dobrom i ispravnom stanju sposobnosti za plovidbu sukladno važećim propisima te je dužan opremiti jahtu ili brodicu kvalitetnim i odgovarajućim konopima za privez i bokobranima i održavati ih za sve vrijeme trajanja ugovora o vezu.
(2) Ako korisnik veza zanemaruje održavanje jahte ili brodice, pružatelj usluge veza može raskinuti ugovor, a ima pravo i na naknadu štete.
Plaćanje naknade za vez
Članak 673.r (NN 17/19)
(1) Korisnik veza dužan je plaćati naknadu za vez u rokovima određenim ugovorom, a u nedostatku ugovorne odredbe, kako je uobičajeno u mjestu u kojem se vez nalazi.
(2) Pružatelj usluge veza može otkazati ugovor o vezu bez pridržavanja otkaznog roka ako je korisnik veza dva uzastopna roka u zakašnjenju s plaćanjem naknade za vez ili znatnog dijela naknade za vez, ako nije drugačije ugovoreno.
(3) Ugovor ostaje na snazi ako korisnik veza plati iznos dužne naknade za vez prije nego mu je otkaz priopćen.
Pravo zadržanja
Članak 673.s (NN 17/19)
Pružatelj usluge veza ima pravo zadržati jahtu ili brodicu sa svim pripadcima, i to na ugovorenom vezu ili tako da je premjesti na drugi siguran vez u moru ili na kopnu do potpunog namirenja neplaćene naknade za vez i ostalih tražbina iz ugovora o vezu te tražbina nastalih u vezi s boravkom i zadržanjem plovila na vezu nakon isteka, prestanka, raskida ili otkaza ugovora o vezu.
Članak 673.š (NN 17/19)
Ugovor o vezu sklapa se na određeno vrijeme i prestaje istekom toga vremena.
Prešutna obnova ugovora o vezu
Članak 673.t (NN 17/19)
Ugovor o vezu smatra se prešutno obnovljenim na isto vrijeme trajanja i pod važećim uvjetima pružatelja usluge veza ako nakon isteka ugovorom određenog vremena korisnik veza nastavi rabiti vez, odnosno ako jahta ili brodica na koju se ugovor o vezu odnosi ostane na vezu i nakon isteka ugovorom određenog vremena, a pružatelj usluge veza se tome ne protivi.
Otkaz
Članak 673.u (NN 17/19)
(1) Ugovor o stalnom vezu može otkazati bilo koja ugovorna strana poštujući ugovorom određeni otkazni rok.
(2) Ako duljina otkaznog roka nije određena ugovorom ili mjesnim običajima, ona iznosi trideset dana.
Propast stvari
Članak 673.v (NN 17/19)
(1) Ugovor o vezu prestaje ako vez propadne, a ne postoji mogućnost premještanja jahte ili brodice na drugi odgovarajući vez, čime se ne dira u pravo potraživanja naknade štete od ugovorne strane koja je odgovorna za propast veza.
(2) Ugovor o vezu prestaje i u slučaju propasti jahte ili brodice u odnosu na koju je ugovor o vezu sklopljen, čime se ne dira u pravo potraživanja naknade štete od ugovorne strane koja je odgovorna za propast jahte ili brodice.
Glava III. UGOVOR O POMORSKOJ AGENCIJI
Članak 674.
Ugovorom o pomorskoj agenciji, pomorski agent se obvezuje, na temelju opće ili posebne punomoći, u ime i za račun nalagodavatelja, obavljati pomorske agencijske poslove te poslove pomaganja, posredovanja i zastupanja, a nalogodavatelj se obvezuje pomorskom agentu nadoknaditi troškove i platiti nagradu.
Članak 675. (NN 17/19)
Pomorski agencijski poslovi jesu posebice oni koji se odnose na plovidbu, brodove i njihovo iskorištavanje, posadu a osobito na: prihvaćanje i otpremanje brodova, posredovanje pri sklapanju ugovora o iskorištavanju brodova, kupoprodaji, gradnji, preinaci i popravku brodova, osiguranju brodova, tereta i interesa, opskrbi zalihama, te na brigu o putnicima i posadi.
Članak 676.
(1) Ugovorom o pomorskoj agenciji na temelju opće punomoći pomorski se agent obvezuje u ime i za račun nalogodavca obavljati sve poslove ili sve poslove određene vrste iz njegove djelatnosti.
(2) Ugovor o pomorskoj agenciji na temelju opće punomoći mora biti sklopljen u pisanom obliku.
(3) Ugovor koji nije sklopljen u pisanom obliku ne proizvodi pravne učinke.
(4) U slučaju sumnje o granicama opće punomoći smatrat će se da se ona odnosi na poslove prihvaćanja i otpremanja brodova.
(5) Ako se pomorski agent isključivo bavi posredovanjem, odnosno zastupanjem pri sklapanju ugovora o iskorištavanju brodova, smatrat će se, u slučaju sumnje o granicama opće punomoći, da se ona odnosi na posredovanje pri sklapanju tih ugovora, osim ugovora o zakupu i ugovora o prijevozu na vrijeme za cijeli brod.
Članak 677.
Ako nalogodavatelj ograniči ovlaštenja pomorskom agentu koja se odnose na uobičajene poslove pomorskoga agencijskog posla, to ograničenje nema pravni učinak prema osobama koje nisu za nj znale niti su prema okolnostima za nj morale znati.
Članak 678.
Pomorski je agent obvezan i ovlašten uporabom dužne pažnje, u granicama danog ovlaštenja, obavljati poslove koji su potrebni ili uobičajeni za izvršenje dobivenog naloga.
Članak 679.
Pomorski agent može, na temelju izričitog ovlaštenja ugovornih strana, potpisati u ime i za račun obiju ugovornih strana ugovor o iskorištavanju brodova.
Članak 680.
Ako pomorski agent izričito ne navede da nastupa u svojstvu agenta, smatra se u odnosu na osobu koja je u dobroj vjeri da radi u svoje ime.
Članak 681.
(1) Pomorski agent ima pravo na predujam za naknadu svojih troškova i onih učinjenih za nalogodavca i nagradu.
(2) Ako naknada troškova i nagrada agentu nisu plaćene, agent ima pravo pridržaja na imovini nalogodavatelja.
Članak 682.
Pomorski agent ima pravo na naknadu troškova i na nagradu za posredovanje i sklapanje ugovora na temelju činjenice da je posredovao pri njegovom sklapanju.
Članak 683.
Uvjete za obavljanje djelatnosti pomorskog agenta, te prava i obveze pomorskog agenta, osim onih propisanih ovim Zakonikom, propisuje ministar.
Glava IV. UGOVOR O POMORSKOM OSIGURANJU
1. Zajedničke odredbe
Članak 684.
(1) Odredbe ove glave Zakonika primjenjuju se na:
1) osiguranje broda, njegovih strojeva, uređaja, opreme i zaliha te robe i drugih stvari koje se prevoze brodom ili se na njemu nalaze,
2) osiguranje vozarine, prevoznine, troškove osiguranja, troškove opskrbe broda, zajedničke havarije, nagrade za spašavanje, očekivani dobitak, proviziju, osobni dohodak posade, založna i ostala prava i materijalna korist koje postoje ili se opravdano mogu očekivati u vezi s plovidbom ili prijevozom robe brodom, a mogu se procijeniti u novcu,
3) osiguranje odgovornosti za štete nanesene trećim osobama u svezi s iskorištavanjem broda i drugih stvari navedenih u točki 1) ovoga stavka, te na osiguranje od odgovornosti za štete na brodu primljenom na popravak.
(2) Odredbe ove glave Zakonika primjenjuju se i na osiguranje brodova u gradnji i stvari namijenjenih njihovoj izgradnji, na osiguranje kontejnera, na platforme za istraživanje i eksploataciju podmorja, na osiguranje stvari koje se prije ili poslije prijevoza brodom prevoze drugim prijevoznim sredstvima ili se prije, u tijeku ili poslije takva prijevoza nalaze u skladištima, stovarištima ili drugim mjestima te na druga slična osiguranja ako su sklopljena prema policama ili uvjetima uobičajenim za pomorska osiguranja.
(3) Odredbe ove glave Zakonika primjenjuju se i na reosiguranja, ako je predmet reosiguranja ugovor o osiguranju naveden u ovom članku.
(4) Odredbe ove glave Zakonika primjenjuju se i na uzajamna osiguranja pomorskih rizika ako nisu u suprotnosti s naravi odnosa tih osiguranja.
(5) Odredbe ove glave Zakonika primjenjuju se i na osiguranje jahti i brodica.
(6) Pod trećim osobama, prema ovoj glavi Zakonika, razumijevaju se osobe koje nisu subjekti ugovora o osiguranju.
SUDSKA PRAKSA: Presuda
Članak 685.
(1) Osiguranik može biti samo osoba koja ima ili može očekivati da će imati opravdan materijalni interes da ne nastupi osigurani slučaj.
(2) Osiguranik može tražiti naknadu za nastalu štetu koja je pokrivena osiguranjem samo ako je imao interes na osiguranom predmetu u trenutku nastupanja osiguranog slučaja ili ako ga je stekao nakon toga.
SUDSKA PRAKSA: Presuda
Članak 686.
(1) Ugovaratelj osiguranja može sklopiti ugovor o osiguranju za svoj račun, za račun treće određene osobe ili za račun neodređene osobe (»za račun koga se tiče«).
(2) Ako se iz ugovora o osiguranju ne vidi da je osiguranje sklopljeno za račun neodređene osobe, smatrat će se da je sklopljeno za račun ugovaratelja osiguranja ili treće određene osobe.
(3) Pri sklapanju osiguranja ugovaratelj osiguranja nije dužan navesti sklapa li osiguranje za svoj račun ili za račun treće određene osobe.
(4) Ne smatra se ugovarateljem osiguranja osoba koja je ugovor o osiguranju sklopila izričito u ime i za račun svog nalogodavca.
Članak 687.
(1) Osiguranje sklopljeno za račun treće osobe bez njezina naloga pravovaljano je ako ta treća osoba (osiguranik) dade naknadno pristanak na sklopljeno osiguranje.
(2) Pristanak na sklopljeno osiguranje, prema stavku 1. ovoga članka, može se dati i poslije nastanka štete pokrivene osiguranjem.
(3) Podnošenje odštetnog zahtjeva smatrat će se pristankom treće osobe na sklopljeno osiguranje.
Članak 688.
(1) Osiguranje za račun neodređene osobe smatra se da je sklopljeno za račun osobe koja u trenutku nastupanja osiguranog slučaja ima interes na osiguranom predmetu, odnosno koja, prema članku 685. stavku 2. ovoga Zakonika, može tražiti naknadu za nastalu štetu.
(2) Osiguranje sklopljeno za račun neodređene osobe pravovaljano je ako se osoba koja ima interes na osiguranom predmetu u trenutku nastupanja osiguranog slučaja ili koja može tražiti naknadu za nastalu štetu, prema članku 685. stavku 2. ovoga Zakonika, nalazi ili dođe u posjed police i ako ta osoba pristane na već sklopljeno osiguranje.
Članak 689.
(1) Ako ugovaratelj osiguranja ili njegov opunomoćenik pri sklapanju osiguranja ne prijave sve okolnosti koje su znali ili morali znati, a koje su značajne za ocjenu težine rizika, ili ako ih netočno prijave, osiguratelj ima pravo tražiti od ugovaratelja osiguranja da naknadno plati razliku između premije koja odgovara stvarnoj težini rizika i ranije plaćene premije.
(2) Kod osiguranja za račun treće određene osobe smatra se da je ugovaratelj osiguranja morao znati okolnosti koje su bile poznate osiguraniku, a koje je on mogao pravovremeno javiti ugovaratelju osiguranja.
(3) Odredba stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na okolnosti koje su općepoznate ili za koje je osiguratelj znao ili se opravdano moglo pretpostaviti da ih zna.
(4) Osiguravatelj gubi pravo iz stavka 1. ovoga članka ako ne zatraži plaćanje dopunske premije od ugovaratelja osiguranja u roku od tri mjeseca poslije svršetka osiguranja, odnosno ako je nastupio osigurani slučaj – najkasnije do potpune isplate naknade iz osiguranja.
Članak 690.
(1) Ako ugovaratelj osiguranja ili njegov opunomoćenik namjerno ili iz krajnje nepažnje ne prijave osiguravatelju pri sklapanju osiguranja sve okolnosti koje su znali ili morali znati, a koje bi bitno utjecale na donošenje odluke o sklapanju i uvjetima osiguranja ili ako ih netočno prijave, osiguravatelj ima pravo tražiti poništenje tako sklopljenog osiguranja ako nije zatražio od ugovaratelja osiguranja da naknadno plati razliku u premiji prema članku 689. ovoga Zakonika.
(2) Ako je osiguravatelj po tako sklopljenom ugovoru nadoknadio štetu nesavjesnom osiguraniku, ima pravo tražiti da mu osiguranik vrati primljenu naknadu štete.
(3) Na slučajeve iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i odredbe članka 689. stavka 2. i 3. ovoga Zakonika.
(4) Osiguravatelj ima pravo naplatiti i zadržati premiju i pored poništenja ugovora o osiguranju prema odredbama ovoga članka.
Članak 691.
(1) Osiguravatelj je obvezan ugovaratelju osiguranja, na njegov zahtjev, predati uredno izdanu i potpisanu policu osiguranja.
(2) Ako se na zahtjev ugovaratelja osiguranja preda polica osiguranja koja je izdana u dva ili više izvornih primjeraka, na svakom takvom primjerku treba navesti u koliko je izvornika polica izdana.
(3) Polica treba sadržavati sve odredbe iz sklopljenog ugovora o osiguranju kojim se utvrđuje obveza osiguravatelja na naknadu štete iz osiguranja.
(4) Ako je polica izdana i predana ugovaratelju osiguranja, osiguravatelj nije dužan izvršiti svoje obveze iz sklopljenog osiguranja prije njezina podnošenja, odnosno ako osiguranik učini vjerojatnim da je polica izgubljena ili uništena – prije nego što dobije od osiguranika odgovarajuće osiguranje.
(5) Osiguravatelj se oslobađa svoje obveze iz osiguranja ako savjesno obavi isplatu imatelju police, a ako je polica izdana u više izvornih primjeraka – podnositelju jednog od izvornih primjeraka koji učini vjerojatnim svoje pravo na naknadu osiguranja po toj polici.
Članak 692.
(1) Osiguranik može prenijeti svoja prava iz osiguranja, prije nastanka štete, samo na osobu koja može biti osiguranik prema članku 685. stavku 1. ovoga Zakonika.
(2) Ako je polica izdana, prijenos prava iz osiguranja obavlja se indosiranjem police ili na drugi odgovarajući način.
(3) Osiguravatelj može novom osiguraniku staviti iste prigovore iz sklopljenog osiguranja koje je imao i prema prvobitnom osiguraniku.
(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka osiguravatelj ne može novome savjesnom osiguraniku staviti prigovor kojim se pobija sadržaj police koju je izdao, osim ako je u pitanju očita pogreška koju je novi osiguranik mogao primijetiti.
(5) Ustupanje prava na osiguranom predmetu drugoj osobi ne povlači za sobom i prijenos prava iz osiguranja ako o tome nema izričitog ili prešutnog sporazuma između osiguranika i stjecatelja prava.
(6) Osiguranik ne može prenijeti svoje pravo iz osiguranja prema stavku 1. ovoga članka ako je mogućnost takva prijenosa izričito isključena u ugovoru o osiguranju.
SUDSKA PRAKSA: Presuda
Članak 693.
(1) Osigurani predmet treba biti označen u ugovoru o osiguranju i u polici, ako je izdana, na način koji omogućuje utvrđivanje njegova identiteta.
(2) Ako se osigurani predmet nedovoljno ili pogrešno označi tako da se ne može ni posredno utvrditi je li bio izložen osiguranom riziku i oštećen, osiguravatelj nije obvezan nadoknaditi nastalu štetu.
Članak 694.
(1) Vrijednost osiguranog predmeta koja je dogovorno utvrđena u ugovoru o osiguranju ili u polici osiguranja (ugovorena vrijednost) obvezna je za osiguravatelja i osiguranika.
(2) Osiguravatelj može osporiti ugovorenu vrijednost samo u slučaju prijevare ili ako je u pitanju očita pogreška.
Članak 695.
(1) Ako nije drugačije ugovoreno, uzet će se da je osigurana vrijednost stvarna vrijednost osiguranog predmeta na početku osiguranja.
(2) Kao stvarna vrijednost osiguranog predmeta uzima se njegova tržišna vrijednost na početku osiguranja.
(3) Stvarna vrijednost osiguranog predmeta ne mora biti označena u ugovoru ili polici.
Članak 696.
(1) Osiguravatelj je obvezan za štetu pokrivenu osiguranjem dati naknadu samo do svote navedene u ugovoru o osiguranju (u daljnjem tekstu: osigurana svota) na koju je osiguranje sklopljeno, ako ovim Zakonikom ili ugovorom nije drugačije određeno.
(2) Ako nije drugačije izričito ugovoreno, osigurana svota ne predstavlja ujedno i ugovorenu vrijednost osiguranog predmeta.
Članak 697.
Ako je osigurana svota veća od ugovorene, odnosno stvarne vrijednosti osiguranog predmeta, pri likvidaciji štete uzet će se u obzir samo ugovorena, odnosno stvarna vrijednost osiguranog predmeta.
Članak 698.
Ako je osigurana svota manja od ugovorene, odnosno stvarne vrijednosti osiguranog predmeta, osiguravatelj je obvezan nadoknaditi nastalu štetu samo razmjerno odnosu između osigurane svote i ugovorene, odnosno stvarne vrijednosti osiguranog predmeta.
Članak 699.
(1) Ako je isti predmet osiguran od istih rizika, za isto vrijeme i u korist istog osiguranika kod dva ili više osiguravatelja, a ukupne osigurane svote prelaze ugovorenu, odnosno stvarnu vrijednost tog predmeta, osiguranik može tražiti djelomičnu ili potpunu naknadu štete iz osiguranja od osiguravatelja po svom izboru, s tim da ukupno dobivene naknade ne mogu prijeći svotu štete koja se može pokriti osiguranjem.
(2) Osiguravatelji koji su u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka na zahtjev osiguranika isplatili naknadu štete imaju pravo regresa prema ostalim osiguravateljima razmjerno njihovim obvezama iz ugovora o osiguranju.
(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka osiguravatelji koji prema odredbama ugovora o osiguranju ili zakonu koji se na njihov ugovor o osiguranju primjenjuje nisu dužni kod dvostrukog osiguranja nadoknaditi razmjeran dio štete koju su platili ostali osiguravatelji nemaju pravo regresa prema tim osiguravateljima za štete koje su neposredno nadoknadili osiguraniku.
(4) Osiguravatelji imaju pravo na punu premiju za sklopljeno osiguranje, neovisno o tome je li do slučaja iz stavka 1. ovoga članka došlo slučajno ili namjerno, ako nije drugačije ugovoreno.
(5) Pri podnošenju odštetnog zahtjeva jednom osiguravatelju osiguranik je dužan obavijestiti ga o svima ostalim ugovorima kojima je isti predmet osiguran od istih rizika i za isto vrijeme u njegovu korist.
Članak 700.
(1) Ugovaratelj osiguranja obvezan je osiguravatelju platiti premiju neposredno poslije sklapanja ugovora o osiguranju, ako nije drugačije ugovoreno.
(2) Osiguravatelj nije obvezan izdanu policu predati ugovaratelju osiguranja prije nego što ugovaratelj osiguranja plati dužnu premiju.
(3) Pri likvidaciji štete osiguravatelj može od naknade iz osiguranja odbiti svotu premije koja se još duguje.
(4) Neplaćanje premije u roku ne oslobađa osiguravatelja njegove obveze iz ugovora o osiguranju i ne daje mu pravo da raskine ugovor o osiguranju, ako nije drugačije ugovoreno.
(5) Ako se ugovor o osiguranju sklopi s tim da se premija osiguranja naknadno odredi, visina premije utvrđuje se u primjerenoj visini, razmjerno težini rizika.
(6) Ugovaratelj osiguranja dužan je osiguravatelju platiti premiju za sklopljeno osiguranje i kad je osigurani predmet prestao biti izložen osiguranim rizicima prije sklapanja ugovora o osiguranju uz uvjet da osiguravatelj za to nije znao pri sklapanju ugovora o osiguranju.
Članak 701.
(1) Osiguravatelj je obvezan ugovaratelju osiguranja vratiti naplaćenu premiju ako osigurani predmet nije bio izložen osiguranim rizicima ili ako je ugovor o osiguranju poništen a da ugovaratelj osiguranja i osiguranik za to nisu krivi.
(2) Ako je izdana polica osiguranja, osiguravatelj je dužan vratiti premiju ovlaštenom imaocu police.
(3) Pri povratu premije osiguravatelj može zadržati dio premije u uobičajenoj ili ugovorenoj visini za pokriće svojih troškova u vezi sa sklopljenim osiguranjem.
Članak 702.
(1) Kod osiguranja na određeno putovanje, ako je zbog postupka osiguranika ili po njegovu pristanku došlo do znatnijeg odstupanja od osiguranog putovanja, (promjena putovanja, skretanje s puta, neopravdano zakašnjenje i sl.) osiguravatelj nije obvezan nadoknaditi štetu nastalu poslije tog odstupanja.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka primjenjuje se i kad je šteta nastala pošto se brod vratio na predviđeni put.
(3) Od odredbe stavka 1. ovoga članka izuzimaju se slučajevi odstupanja obavljeni u interesu osiguravatelja ili radi spašavanja imovine i života na moru i pružanja liječničke pomoći te slučajevi kad odstupanja nisu imala znatnijeg utjecaja na nastanak i veličinu štete.
Članak 703.
(1) Kod osiguranja na određeno vrijeme osiguranje počinje teći u 0 sati prvog i završava se u 24 sata posljednjeg dana predviđenog u ugovoru o osiguranju.
(2) Vrijeme iz stavka 1. ovoga članka računa se prema službenom vremenu mjesta u kojem je izdana polica, a ako nema police – prema službenom vremenu mjesta u kojem je sklopljen ugovor o osiguranju.
Članak 704.
(1) Ako u ugovoru o osiguranju nije drugačije određeno, pomorskim osiguranjem pokrivaju se rizici kojima je izložen osigurani predmet za plovidbe, i to: pomorska nezgoda, elementarna nepogoda, eksplozija, požar i razbojništvo.
(2) Ugovorom o osiguranju mogu se osigurati i drugi rizici kojima je osigurani predmet izložen za trajanja osiguranja, kao što su krađa i neisporuka, manipulativni rizici, kopneni transportni rizici, ratni i politički rizici, rizici štrajka itd.
Članak 705.
(1) Promjena rizika poslije sklopljenog ugovora o osiguranju do koje dolazi neovisno o volji osiguranika ne utječe na važenje osiguranja i obveza stranaka.
(2) Ako je zbog postupka osiguranika ili po njegovu pristanku došlo do znatnog pogoršanja rizika, osiguravatelj nije obvezan nadoknaditi štetu koja se može pripisati takvoj promjeni rizika.
(3) Ako je zbog postupka osiguranika ili po njegovu pristanku došlo do poboljšanja rizika, osiguravatelj nije obvezan vratiti osiguraniku razmjeran dio već naplaćene premije, odnosno razmjerno smanjiti već ugovorenu premiju.
Članak 706.
(1) Ako nije drugačije ugovoreno, osiguranjem su pokrivene štete nastale zbog osiguranih rizika:
1) potpuni gubitak osiguranog predmeta,
2) djelomični gubitak ili oštećenje osiguranog predmeta,
3) osiguranikovi troškovi spašavanja i troškovi neposredno prouzročeni nastupanjem osiguranog slučaja,
4) zajedničke havarije,
5) nagrade za spašavanje,
6) troškovi utvrđivanja i likvidacije štete pokrivene osiguranjem.
(2) Osiguranjem nije pokrivena odgovornost osiguranika za štete nanesene trećim osobama, ako ugovorom o osiguranju nije drugačije određeno.
Članak 707.
Osiguranjem se mogu pokriti i štete nastale prije sklapanja ugovora o osiguranju, uz uvjet da u trenutku sklapanja ugovora ugovaratelj osiguranja i osiguranik nisu znali niti morali znati da je već nastupio osigurani slučaj ili ako su u trenutku sklapanja ugovora obje ugovorne strane znale za nastupanje osiguranog slučaja – da nisu znale za opseg štete.
Članak 708.
(1) Iz osiguranja su isključene štete nastale posredno ili neposredno zbog namjernog postupka osiguranika.
(2) Ako u ugovoru o osiguranju nije drugačije određeno, iz osiguranja su isključene i štete nastale posredno ili neposredno zbog:
1) krajnje nepažnje osiguranika,
2) namjernog postupka ili krajnje nepažnje osoba za čije postupke, prema samom zakonu, odgovara osiguranik,
3) nastupanja ratnih i političkih rizika i rizika štrajka,
4) nastupanja nuklearnih rizika.
(3) Odredbe stavka 2. ovoga članka ne primjenjuju se na štete nastale zbog namjernog postupka ili krajnje nepažnje posade broda, a ni na štete nastale zbog radnji i propusta osiguranika – zapovjednika ili drugog člana posade broda ili pilota u plovidbi i rukovanju brodom.
Članak 709.
(1) Kao potpuni gubitak osiguranog predmeta, prema ovom Zakoniku, uzima se potonuće bez mogućnosti vađenja, uništenje, nestanak i trajno oduzimanje cijeloga osiguranog predmeta te takvo njegovo oštećenje koje se ne može popraviti i zbog kojega osigurani predmet prestaje biti stvar određene vrste.
(2) U slučaju potpunog gubitka osiguranog predmeta iz osiguranja se nadoknađuje šteta u visini njegove stvarne vrijednosti, odnosno ako je vrijednost ugovorena – u visini ugovorene vrijednosti, ali ne iznad osigurane svote.
(3) Isplatom naknade iz stavka 2. ovoga članka na osiguravatelja prelaze sva prava koja osiguranik ima na osiguranom predmetu ako ih se osiguravatelj tom prilikom ne odrekne.
(4) Ako je osigurani predmet bio podosiguran, prava na osigurani predmet prelaze na osiguravatelja prema stavku 3. ovoga članka samo razmjerno odnosu između osigurane svote i ugovorene, odnosno stvarne vrijednosti osiguranog predmeta.
Članak 710.
(1) Osiguranik ima pravo tražiti naknadu iz osiguranja kao da je nastao potpuni gubitak prema članku 709. ovoga Zakonika, ako je potpuni gubitak osiguranog predmeta neizbježan ili ako troškovi potrebni za popravak oštećenoga osiguranog predmeta i troškovi spašavanja prelaze njegovu ugovorenu ili stvarnu vrijednost.
(2) Osiguranik ima pravo također tražiti naknadu kao za potpuni gubitak ako zbog osiguranog rizika ne može u neprekidnom trajanju od dvanaest mjeseci slobodno rabiti cijeli osigurani predmet i njime raspolagati.
(3) Kada osiguranik odluči tražiti naknadu iz osiguranja prema stavku 1. i 2. ovoga članka, dužan je osiguravatelju podnijeti obrazloženi pisani zahtjev za isplatu naknade. Osiguranik gubi pravo na takav zahtjev ako to ne učini u roku od dva mjeseca od dana kada je spoznao okolnosti na kojima temelji svoje pravo, a u slučaju iz stavka 2. ovoga članka odmah po isteku roka određenog u tom stavku.
(4) Zahtjev osiguranika prema odredbi stavka 3. ovoga članka treba biti bez uvjeta i odnositi se na cijeli osigurani predmet.
(5) Ako osiguravatelj prihvati zahtjev osiguranika podnesen prema odredbi stavka 3. ovoga članka ili ako ga ne ospori u roku od petnaest dana od dana primitka zahtjeva, šteta se nadoknađuje prema odredbi članka 709. stavka 2., 3. i 4. ovoga Zakonika.
(6) Ako osiguravatelj ospori zahtjev podnesen prema odredbi stavka 4. ovoga članka i dođe do spora između osiguravatelja i osiguranika, sud će cijeniti je li udovoljeno uvjetima iz stavka 1. ovoga članka prema okolnostima koje su postojale na dan kad je osiguranik podnio zahtjev, odnosno uvjetima iz stavka 2. ovoga članka prema okolnostima na dan isteka roka određenog u tom stavku.
Članak 711.
(1) Predmnijeva se da je brod nestao ako su od primitka posljednje vijesti o brodu protekla tri mjeseca. U tom slučaju uzima se da je potpuni gubitak broda nastupio na dan koji se odnosi na posljednje raspoložive vijesti o njemu.
(2) Ako su zajedno s brodom osigurani i stanoviti troškovi prema članku 726. stavku 2. ovoga Zakonika, od naknade za potpuni gubitak odbijaju se osigurani troškovi što ih je osiguranik uštedio zbog gubitka broda.
Članak 712.
(1) U slučaju oštećenja osiguranog predmeta ili gubitka jednoga njegova sastavnog dijela iz osiguranja se nadoknađuje šteta u visini troškova nužnih za popravak i dovođenje osiguranog predmeta u prvobitno stanje, ali ne iznad osigurane svote.
(2) Ako je osigurani predmet podosiguran, troškovi popravka prema stavku 1. ovoga članka nadoknađuju se razmjerno odnosu između osigurane svote i njegove ugovorene, odnosno stvarne vrijednosti.
(3) Ako se osigurani predmet ne može popraviti i dovesti u prvobitno stanje te u slučaju gubitka stanovite količine, odnosno dijela osiguranog predmeta (djelomičan gubitak), iz osiguranja se nadoknađuje šteta u postotku gubitka vrijednosti osiguranog predmeta primijenjenog na osiguranu svotu.
(4) Ako je osigurani predmet nadosiguran, postotak gubitka vrijednosti prema stavku 3. ovoga članka primjenjuje se na njegovu ugovorenu, odnosno stvarnu vrijednost.
Članak 713.
(1) U slučaju zajedničke havarije nastale u vezi s osiguranim rizicima iz osiguranja se nadoknađuju gubici i oštećenja osiguranog predmeta i troškovi osiguranika u vezi s osiguranim predmetom koji su priznati u pravovaljanoj diobnoj osnovi te doprinosi u zajedničku havariju koji su za osigurani predmet određeni u takvoj diobnoj osnovi.
(2) Pri utvrđivanju visine naknade iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 712. i 715. ovoga Zakonika, neovisno o vrijednosti osiguranog predmeta utvrđene u pravovaljanoj diobnoj osnovi.
(3) Isplatom naknade za gubitke, oštećenja i troškove prema stavku 1. ovoga članka na osiguravatelja prelazi pravo osiguranika na doprinos iz zajedničke havarije, ali samo do svote isplaćene naknade povećane za odgovarajuću svotu kamate i provizije koji su priznati u pravovaljanoj diobnoj osnovi.
Članak 714.
(1) Iz osiguranja se nadoknađuju nagrade za spašavanje osiguranog predmeta od opasnosti pokrivenih osiguranjem koje je osiguranik dužan platiti te troškovi postupka utvrđivanja nagrade.
(2) Ako je osigurani predmet podosiguran, na naknadu iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe članka 698. ovoga Zakonika, neovisno o vrijednosti koja je služila kao osnova za određivanje visine nagrade za spašavanje.
Članak 715.
(1) Izvanredni troškovi osiguranika radi izbjegavanja šteta od neposredne opasnosti ili smanjenja već nastalih šteta (osiguranikovi troškovi spašavanja) nadoknađuju se iz osiguranja ako su učinjeni razumno ili u suglasnosti s osiguravateljem, i ako su u pitanju štete pokrivene osiguranjem.
(2) Troškovi iz stavka 1. ovoga članka, bez obzira na koristan rezultat, nadoknađuju se iz osiguranja i kad zajedno s naknadom štete premašuju osiguranu svotu, ali sama naknada za te troškove ne može biti veća od osigurane svote.
(3) Troškovi osiguranika nastali neposredno zbog nastupanja osiguranog slučaja nadoknađuju se iz osiguranja samo do osigurane svote.
(4) Ako je osigurani predmet podosiguran, troškovi spašavanja te troškovi nastali neposredno zbog nastupanja osiguranog slučaja nadoknađuju se razmjerno odnosu između osigurane svote i ugovorene, odnosno stvarne vrijednosti tog predmeta.
(5) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka troškovi spašavanja koji su učinjeni na zahtjev osiguravatelja unatoč opravdanom protivljenju osiguranika nadoknađuju se u potpunosti bez obzira na odredbe o podosiguranju.
Članak 716.
Troškovi osiguranika koji su bili potrebni za utvrđivanje i likvidaciju šteta pokrivenih osiguranjem nadoknađuju se iz osiguranja u potpunosti i u slučaju podosiguranja.
Članak 717.
(1) Osiguravatelj je obvezan nadoknaditi uzastopne štete nastale za istog osiguranja i kad ukupna visina naknade za pokrivene štete prelazi osiguranu svotu.
(2) Ako poslije djelomičnog gubitka ili oštećenja za istog osiguranja dođe do potpunog gubitka osiguranog predmeta, osiguravatelj je obvezan, pored naknade za potpuni gubitak, nadoknaditi još samo troškove pokrivene osiguranjem koje je osiguranik imao u vezi s djelomičnim gubitkom i oštećenjem.
Članak 718.
(1) Ako nije udovoljeno posebno ugovorenim uvjetima koji su bili bitni za odluku o pružanju pokrića uopće, osiguravatelj može tražiti poništaj ugovora o osiguranju.
(2) Ako nije udovoljeno posebno ugovorenim uvjetima koji su bili značajni samo za težinu pojedinih rizika i veličinu šteta, osiguravatelj može od naknade iz osiguranja odbiti dio štete koji je vjerojatno nastao zbog neudovoljavanja tim uvjetima.
Članak 719.
(1) Osiguranik je dužan za vrijeme trajanja osiguranja voditi brigu o osiguranom predmetu pažnjom dobrog privrednika i ne poduzimati ništa što bi onemogućilo ostvarivanje prava na naknadu štete od osobe odgovorne za štetu.
(2) U slučaju ostvarenja osiguranog rizika osiguranik je dužan:
1) poduzeti, po mogućnosti u suglasnosti s osiguravateljem, sve razumne mjere potrebne da se izbjegne, odnosno smanji šteta,
2) obavijestiti o nastaloj šteti osiguravatelja ili njegova ovlaštenog predstavnika čim sazna za štetu,
3) osigurati pravo na naknadu štete od osobe odgovorne za štetu.
(3) Ako osiguranik, za trajanja osiguranja, namjerno ili iz krajnje nepažnje ne vodi brigu o osiguranom predmetu ili ne izvrši svoju dužnost iz stavka 2. točke 1) ovoga članka, osiguravatelj nije obvezan nadoknaditi štetu koja je zbog toga nastala.
(4) Ako osiguranik, za trajanja osiguranja, namjerno ili iz krajnje nepažnje onemogući ostvarenje prava na naknadu štete od osobe odgovorne za štetu ili ne izvrši svoje dužnosti iz stavka 2. točke 2) i 3) ovoga članka, osiguravatelj može od naknade iz osiguranja odbiti svotu u visini štete koju je zbog toga pretrpio.
Članak 720.
(1) Pri podnošenju odštetnog zahtjeva osiguranik treba, na zahtjev osiguravatelja, dati podatke i dostaviti raspoloživu dokumentaciju i ostala dokazna sredstva koja su potrebna za utvrđivanje naravi, uzroka i visine štete te ostalih okolnosti na temelju kojih se može utvrditi ili bar učiniti vjerojatnim njegovo pravo na naknadu iz osiguranja.
(2) Ako osiguranik namjerno ili iz krajnje nepažnje propusti pravodobno utvrditi štetu na ugovoreni ili, ako o tome nema ugovorenih odredaba, na uobičajeni način, osiguravatelj je obvezan nadoknaditi štetu samo ako osiguranik podnese vjerodostojne dokaze o naravi, uzrocima i visini štete te o okolnostima bitnim za utvrđivanje da je šteta pokrivena osiguranjem.
Članak 721.
Osiguravatelj je dužan naknadu iz osiguranja platiti u roku od mjesec dana pošto mu osiguranik dostavi odštetni zahtjev u skladu s člankom 720. ovoga Zakonika, sa svim podacima i dokumentacijom kojima se utvrđuje njegova obveza iz ugovora o osiguranju.
Članak 722.
Ako su u ugovoru o osiguranju koji je sklopljen s više osiguravatelja označeni njihovi posebni udjeli, svaki osiguravatelj dužan je nadoknaditi štetu samo razmjerno svom udjelu.
Članak 723.
(1) Isplatom naknade iz osiguranja sva prava osiguranika prema trećim osobama, nastala u vezi sa štetom za koju je isplaćena naknada, prelaze na osiguravatelja, ali najviše do isplaćene svote.
(2) Ako je osigurani predmet bio podosiguran, prava osiguranika iz stavka 1. ovoga članka prelaze na osiguravatelja samo razmjerno odnosu između osigurane svote i ugovorene, odnosno stvarne vrijednosti osiguranog predmeta.
(3) Osiguranik je dužan osiguravatelju, na njegov zahtjev, dati punu pomoć u ostvarivanju prava prema trećim osobama i izdati mu uredno popunjenu i potpisanu ispravu o ustupanju svojih prava.
Članak 724.
(1) Tražbine iz ugovora o osiguranju zastarijevaju za pet godina.
(2) Rok iz stavka 1. ovoga članka počinje teći:
1) od dana kad su utvrđeni doprinos i nagrada koje treba platiti osiguranik – za tražbinu naknade za doprinos u zajedničku havariju i za nagradu za spašavanje,
2) od dana kad osiguranik dobije zahtjev treće osobe za naknadu štete – za tražbinu naknade za štete nanesene trećim osobama,
3) od prvog dana poslije proteka kalendarske godine u kojoj je nastala tražbina – za ostale tražbine.
(3) Neposredan zahtjev treće oštećene osobe prema osiguravatelju zastarijeva za isto vrijeme za koje zastarijeva zahtjev treće oštećene osobe prema osiguraniku odgovornom za štetu.
(4) Zastara potraživanja koje pripada osiguravatelju prema trećoj osobi odgovornoj za nastupanje osiguranog slučaja počinje teći kad i zastara potraživanja osiguranika prema toj osobi i navršava se u istom roku.
Članak 725.
Odredbe članka 685., članka 692. stavka 1., članka 699. stavka 5. i članka 708. stavka 1. ovoga Zakonika ne mogu se mijenjati ni izričitim odredbama ugovora o osiguranju.
2. Osiguranje broda
Članak 726.
(1) Osiguranje broda obuhvaća trup broda, njegove strojeve, uređaje i opremu, redovite zalihe goriva, maziva i ostalog brodskog materijala te zalihe hrane i pića potrebne za posadu broda.
(2) Izvanredne zalihe goriva, maziva i ostalog materijala te zalihe hrane i pića koje ne služe za redovite potrebe posade broda te troškovi opremanja i osiguranja broda obuhvaćeni su osiguranjem broda samo ako je to izričito ugovoreno.
Članak 727.
(1) Osiguranje broda na određeno putovanje počinje od početka ukrcavanja tereta u polaznoj luci kako je navedeno u ugovoru o osiguranju i traje dok se ne završi iskrcavanje tereta u odredišnoj luci kako je navedeno u tom ugovoru, ali ne dulje od 21 dana nakon dolaska broda u tu luku.
(2) Ako se prije završetka iskrcavanja tereta prema odredbi stavka 1. ovoga članka počne s ukrcavanjem tereta u odredišnoj luci za novo putovanje, osiguranje prestaje kad počne ukrcavanje novoga tereta.
(3) Ako se u polaznoj luci teret ne ukrcava, osiguranje počinje kad brod digne sidro ili se odveže u toj luci radi polaska na osigurano putovanje.
(4) Ako se u odredišnoj luci teret ne iskrcava, osiguranje prestaje kad se brod usidri ili priveže u toj luci.
(5) Ako se putovanje prekine prije odredišne luke, osiguranje prestaje u mjestu u kojemu je putovanje prekinuto, pri čemu se na odgovarajući način primjenjuju odredbe stavaka 1., 2. i 4. ovoga članka.
(6) Brod je osiguran i za neodgodivih popravaka oštećenja pokrivenih osiguranjem koji se izvode bez neopravdanog zadržavanja u usputnoj luci neposredno nakon završetka osiguranog putovanja, ako se brodom za to vrijeme ne može koristiti u gospodarske ili druge svrhe
Članak 728.
(1) Ako se osiguranje broda na vrijeme završava dok se brod nalazi na putovanju, osiguranje se produljuje do prve odredišne luke, ako se osiguranik nije toga odrekao prije proteka osiguranog vremena.
(2) U pogledu završetka putovanja u prvoj odredišnoj luci na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 727. ovoga Zakonika.
(3) Osiguranje se produljuje i za trajanja neodgodivih popravaka oštećenja pokrivenih osiguranjem koji su započeti u tijeku trajanja ili neposredno poslije proteka osiguranja, a izvode se bez neopravdanog zadržavanja ako se brodom za to vrijeme ne može koristiti u gospodarske svrhe.
(4) U slučaju produljenja osiguranja prema odredbi stavka 1. ovoga članka osiguravatelj ima pravo na dopunsku premiju razmjerno vremenu za koje je osiguranje produljeno.
Članak 729.
(1) Iz osiguranja broda isključene su štete nastale posredno ili neposredno zbog mane ili nesposobnosti broda za plovidbu ako je osiguranik za njih znao ili mogao saznati dužnom pažnjom i spriječiti nastanak štete.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na štete nastale zbog mane ili nesposobnosti broda za plovidbu za koje je osiguravatelj bio obaviješten ili saznao na drugi način pri sklapanju ugovora o osiguranju.
(3) Pod nesposobnošću broda za plovidbu prema ovom članku razumijeva se njegova opća nesposobnost te nesposobnost za određeno putovanje i prijevoz koje brod obavlja, bilo zbog tehničkih nedostataka bilo zbog njegove nedovoljne opremljenosti, neodgovarajuće posade, prekomjernog ili nepravilnog ukrcavanja tereta, ukrcaja putnika iznad dopuštenog broja bilo iz drugih razloga.
(4) Pri osiguranju broda na vrijeme iz osiguranja su isključene štete nastale posredno ili neposredno zbog rizika ostvarenih izvan granice plovidbe predviđene u ugovoru o osiguranju.
Članak 730.
(1) Ako se oštećeni brod popravi ili izgubljeni dijelovi trupa broda, strojeva, uređaja, opreme ili zaliha zamijene, iz osiguranja se nadoknađuje šteta u visini stvarnih troškova nužnih za popravak broda ili zamjenu dijelova, ali ne i šteta zbog gubitka vrijednosti broda do kojeg je došlo unatoč obavljenim popravcima i zamjeni dijelova.
(2) Ako se zbog popravka broda ili zamjene dijelova znatno poveća stvarna vrijednost broda, od naknade iz osiguranja odbija se povećani dio vrijednosti koji je na taj način nastao.
(3) Ako se oštećeni brod ne popravi ili izgubljeni dijelovi ne zamijene u tijeku trajanja osiguranja ili neposredno poslije toga, a osiguranik traži da se šteta nadoknadi prije nego što se obavi popravak, odnosno zamjena, iz osiguranja se nadoknađuje šteta u postotku gubitka vrijednosti broda primijenjenog na osiguranu svotu, ali ne iznad procijenjenih troškova popravka broda, odnosno zamjene dijelova broda.
3. Osiguranje robe
Članak 731.
Jednom ugovorenom vrijednosti, a ako vrijednost nije ugovorena – jednom osiguranom svotom, mogu se osigurati, pored vrijednosti robe u polaznom mjestu, još i troškovi osiguranja, vozarine, carine i ostali troškovi u vezi s prijevozom i isporukom robe te očekivani dobitak, pri čemu nije potrebno u ugovoru izričito navesti sve te troškove i očekivani dobitak, koji su pokriveni istim ugovorom o osiguranju
Članak 732.
(1) Osiguranje robe na određeno putovanje počinje od početka ukrcavanja na prvo prijevozno sredstvo u mjestu predviđenom u ugovoru o osiguranju radi izvršenja osiguranog putovanja i traje dok se roba ne iskrca s posljednjeg prijevoznog sredstva u odredištu predviđenom u ugovoru o osiguranju.
(2) Ako se putovanje prekine u kakvu usputnom mjestu, osiguranje prestaje iskrcanjem robe s posljednjega prijevoznog sredstva u tom mjestu.
(3) Odredba ovoga članka ne odnosi se na odredbu članka 702. ovoga Zakonika u pogledu odstupanja od osiguranog putovanja.
Članak 733.
(1) Iz osiguranja su isključene štete nastale zbog mane ili prirodnih svojstava robe, ako nije drugačije ugovoreno.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka primjenjuje se i na slučaj kad je do štete došlo zakašnjenjem prijevoznog sredstva nastalim zbog osiguranog rizika.
Članak 734.
(1) U slučaju potpunog gubitka robe iz osiguranja se nadoknađuje vrijednost robe u polaznom mjestu i vrijednost ostalih interesa obuhvaćenih istom ugovorenom vrijednosti, odnosno istom osiguranom svotom prema članku 731. ovoga Zakonika.
(2) Ako je osiguranik zbog potpunog gubitka robe ili iz drugih razloga uštedio stanovite troškove koji su bili osigurani zajedno s vrijednošću robe u polaznom mjestu, od naknade za potpuni gubitak odbijaju se tako ušteđeni troškovi.
Članak 735.
(1) Pri osiguranju robe postotak gubitka vrijednosti prema odredbi članka 712. stavka 3. ovoga Zakonika utvrđuje se uspoređivanjem vrijednosti robe u zdravom i oštećenom stanju u mjestu u kojem se osigurano putovanje završava.
(2) Ako se oštećena roba prije dolaska na odredište proda, u sporazumu s osiguravateljem radi izbjegavanja veće štete, iz osiguranja se nadoknađuje razlika između čiste svote dobivene prodajom i osigurane svote, ili, ako je roba nadosigurana – razlika između čiste svote dobivene prodajom i ugovorene, odnosno stvarne vrijednosti.
Članak 736.
Ako se zbog nastupanja osiguranog slučaja roba iskrca s broda prije odredišta, iz osiguranja se, prema odredbi članka 715. stavka 3. ovoga Zakonika, nadoknađuju, pored troškova iskrcavanja, još i troškovi uskladištenja te višak troškova daljnjeg otpremanja robe do odredišta koji padaju na teret osiguranika.
Članak 737.
Pored slučajeva iz članka 710. stavka 1. ovoga Zakonika osiguranik ima pravo tražiti naknadu iz osiguranja kao da je nastao potpuni gubitak osigurane robe prema odredbi članka 709. ovoga Zakonika još i:
1) kad je brod u tijeku putovanja postao nesposoban za plovidbu zbog ostvarenja osiguranog rizika, a roba se nije mogla otpremiti do odredišta u roku od šest mjeseci poslije toga ili ako bi troškovi otpremanja robe, koji padaju na teret osiguranika, bili veći od ugovorene, odnosno stvarne vrijednosti osiguranih interesa na robi,
2) kad je roba, zbog oštećenja, izgubila četiri petine svoje vrijednosti, a ne može se popraviti i dovesti u prijašnje stanje,
3) kad izdaci za spašavanje i troškovi popravka i otpreme oštećene robe do odredišta, koji treba da se obave i koji padaju na teret osiguranika, prelaze ugovorenu, odnosno stvarnu vrijednost osiguranih interesa na robi.
Članak 738.
(1) Ako se veći broj pošiljaka koje se uzastopce otpremaju osigurava jednim ugovorom samo u općim crtama (opći ugovor o osiguranju), ugovaratelj osiguranja dužan je sve takve pošiljke naknadno prijaviti osiguravatelju kad se otpreme, sa svim podacima potrebnim za konačno utvrđivanje obveza stranaka, u skladu s općim ugovorom o osiguranju.
(2) Ako općim ugovorom o osiguranju nije utvrđena širina pokrića koje se daje ili vrijednost na koju se pojedine pošiljke osiguravaju, ugovaratelj osiguranja dužan je svoj zahtjev u tom pogledu prijaviti osiguravatelju, po mogućnosti prije početka putovanja.
(3) Ako ugovaratelj osiguranja ne udovolji za pojedine pošiljke svojoj dužnosti iz stavka 2. ovoga članka prije nastanka štete ili ako štete nema – prije svršetka osiguranog putovanja, smatra se da su te pošiljke osigurane protiv rizika iz članka 704. stavka 1. ovoga Zakonika na stvarnu vrijednost prema članku 695. ovoga Zakonika povećanu za svotu vozarine koja pada na teret osiguranika i troškova osiguranja.
(4) Ako ugovaratelj osiguranja namjerno ili iz krajnje nepažnje ne izvrši svoju dužnost iz stavka 1. ovoga članka, osiguravatelj ima pravo raskinuti opći ugovor o osiguranju i odbiti isplatu naknade za štete nastale kod neprijavljenih pošiljaka.
(5) Osiguravatelj ima pravo na premiju osiguranja i za neprijavljene pošiljke ako su bile makar i kratko vrijeme izložene rizicima prema općem ugovoru o osiguranju, pa i u slučaju raskida ugovora prema stavku 4. ovoga članka.
(6) Osiguravatelj je obvezan, na zahtjev ugovaratelja osiguranja, predati policu prema članku 691. ovoga Zakonika za svaku prijavljenu pošiljku.
4. Osiguranje vozarine
Članak 739.
Osiguranjem vozarine pokriva se bruto svota vozarine, ako nije drugačije ugovoreno.
Članak 740.
U slučaju potpunog gubitka vozarine zbog potpunog gubitka robe za koju je vozarina plaćena ili se trebala platiti šteta se nadoknađuje prema odredbi članka 709. stavka 2. ovoga Zakonika, s tim da na osiguravatelja vozarine ne prelaze prava koja osiguranik ima na robi.
Članak 741.
Ako je osigurana vozarina koja je plaćena ili se trebala platiti za određenu robu, naknada za štetu zbog osiguranih rizika, ako se ne može utvrditi na drugi način, utvrđuje se u istom razmjeru kao i naknada za štetu na robi na koju se vozarina odnosi.
Članak 742.
Ako ovim Zakonikom nije drugačije određeno, na osiguranje vozarine za prijevoz određene robe na odgovarajući se način primjenjuju odredbe koje se odnose na osiguranje robe, a na osiguranje druge vozarine – odredbe koje se odnose na osiguranje broda.
5. Osiguranje odgovornosti
Članak 743.
(1) Pri osiguranju odgovornosti osiguranika za štete nanesene trećim osobama iz osiguranja se nadoknađuju svote koje je osiguranik obvezan platiti tim osobama u vezi sa svojom odgovornošću pokrivenom osiguranjem te troškovi potrebni za utvrđivanje visine njegove obveze.
(2) Kada je to posebno propisano, kao i u slučaju odgovornosti za smrt i tjelesnu ozljedu člana posade broda i narušavanje zdravlja člana posade, oštećenik može zahtijevati neposredno od osiguravatelja naknadu štete koju je pretrpio događajem za koji odgovara osiguranik, ali najviše do iznosa osiguravateljeve obveze.
(3) Iz osiguranja se nadoknađuju i troškovi mjera poduzetih na zahtjev osiguravatelja i njegovih predstavnika ili u sporazumu s njima, radi zaštite od neopravdanih ili pretjeranih zahtjeva trećih osoba te troškovi razumnih mjera što ih je osiguranik poduzeo u istu svrhu bez suglasnosti osiguravatelja ili njegovih predstavnika ako se takva suglasnost nije mogla pravovremeno dobiti.
(4) Ako je u ugovoru o osiguranju predviđena svota na koju je odgovornost osigurana, naknada iz stavka 1. ovoga članka daje se samo do osigurane svote.
Članak 744.
(1) Ako je odgovornost brodara pokrivena istim ugovorom kojim je osiguran brod, naknada iz osiguranja odgovornosti prema članku 735. ovoga Zakonika daje se neovisno o visini naknade ostalih šteta pokrivenih osiguranjem broda.
(2) Ako u ugovoru nije predviđena posebna svota za osiguranje odgovornosti brodara, smatrat će se da je njegova odgovornost osigurana na istu svotu na koju je osiguran i brod.
Članak 745.
(1) U slučaju sudara između dva broda istog osiguranika primjenjuju se odredbe o osiguranju odgovornosti brodara kao da brodovi pripadaju raznim osobama.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje i kad osigurani brod nanese štetu drugim sredstvima, odnosno imovini istog osiguranika.
6. Razna osiguranja
Članak 746.
(1) U slučaju potpunog gubitka očekivanog dobitka zbog potpunog gubitka robe šteta se nadoknađuje prema odredbi članka 709. stavka 2. ovoga Zakonika, s tim da na osiguratelja očekivanog dobitka ne prelaze prava koja osiguranik ima na robi.
(2) Na osiguranje očekivanog dobitka u vezi s prijevozom robe na odgovarajući se način primjenjuju odredbe koje se odnose na osiguranje robe.
Članak 747.
Troškovi osiguranja mogu se osigurati jednom ugovorenom vrijednosti, a ako vrijednost nije ugovorena – jednom osiguranom svotom zajedno s predmetom za čije su osiguranje plaćeni ili se trebaju platiti, pri čemu nije potrebno da se u ugovoru o osiguranju izričito navedu ti troškovi.
Članak 747.a
(1) Brod od 300 bruto tona ili više, osim ratnih brodova, pomoćnih ratnih brodova ili brodova u vlasništvu države ili kojima upravlja država i koji služe za negospodarske javne svrhe, mora imati potvrdu o osiguranju odgovornosti za pomorske tražbine navedene u Međunarodnoj konvenciji o ograničenju odgovornosti za pomorske tražbine iz 1976., do svota osiguranja navedenih u Protokolu iz 1996. na tu Konvenciju.
(2) Osiguranje može biti sa ili bez franšize, u obliku pokrića kakvo pružaju članice Međunarodne grupe P&I klubova ili drugog zadovoljavajućeg jamstva kao financijskog jamstva ili samoosiguranja koji pružaju slične uvjete pokrića.
(3) Potvrdu izdanu od davatelja osiguranja mora sadržavati sljedeće podatke:
a) ime broda, njegov IMO broj i luku upisa;
b) ime brodara ili bilo koje osobe odgovorne za vođenje broda;
c) vrstu i rok osiguranja;
d) ime i sjedište davatelja osiguranja i, gdje je to primjereno, sjedište gdje je osiguranje zasnovano.
(4) Potvrda mora biti izdana na engleskom, francuskom ili španjolskom jeziku, ili sadržavati prijevod na jednom od tih jezika.
Članak 747.b (NN 26/15)
Strani brod koji ispunjava uvjete iz članka 747.a stavka 1. ovoga Zakonika i koji namjerava uploviti u hrvatsku luku, odnosno pristati uz odobalni objekt u teritorijalnom moru ili epikontinentalnom pojasu Republike Hrvatske ili namjerava obavljati aktivnosti u unutarnjim morskim vodama, teritorijalnom moru ili epikontinentalnom pojasu Republike Hrvatske dužan je imati potvrdu iz članka 747.a ovoga Zakonika.
Članak 747.c
Ako se inspekcijskim nadzorom ili uvidom u brodske isprave, ili temeljem informacije zaprimljene od drugih država članica Europske unije, utvrdi da brod nema potvrdu iz članka 747.a ovoga Zakonika, Lučka kapetanija može zabraniti uplovljavanje broda ili izdati nalog za isplovljenje broda. O poduzetim mjerama Ministarstvo će obavijestiti Europsku komisiju, države članice Europske unije i državu zastave broda.
Članak 747.d
Na osiguranja iz članka 747.a ovoga Zakonika ne primjenjuje se članak 743. stavak 2. ovoga Zakonika, osim ako takvo osiguranje nije nekim drugim člankom Zakonika propisano kao obavezno
Dio osmi POMORSKE NESREĆE
Glava I. SUDAR BRODOVA
Članak 748.
Odredbe ove glave Zakonika primjenjuju se na svaki plovni objekt bez obzira na njegovu namjenu, te hidroavion na vodi.
Članak 749.
(1) Odredbe ove glave Zakonika primjenjuju se na odgovornost za štetu:
1) koju su brod, osobe na brodu ili stvari na brodu pretrpjeli zbog sudara brodova,
2) koju jedan brod prouzroči drugom brodu zbog obavljanja manevra ili propuštanja da obavi manevar ili zbog nepridržavanja propisa o sigurnosti plovidbe, iako do sudara između brodova nije došlo,
3) koju prouzroči usidreni ili vezani brod, odnosno koja se nanese usidrenom ili vezanom brodu,
4) koju prouzroče jedan drugome brodovi koji plove u sastavu istog teglja, odnosno u istome potiskivanom sastavu.
(2) Za odgovornost za štetu koja je pri sudaru brodova prouzročena radioaktivnim svojstvima, ili istodobno radioaktivnim i otrovnim svojstvima, odnosno eksplozivnim ili drugim opasnim svojstvima nuklearnog goriva, ili radioaktivnim svojstvima proizvoda ili otpada, primjenjuju se odredbe članka 824. – 840. ovoga Zakonika.
Članak 750. (NN 17/19)
(1) Za štete u slučajevima navedenim u članku 749. ovoga Zakonika odgovara brod, odnosno brodovi za koje se dokaže da je njihovom krivnjom šteta prouzročena.
(2) Pod odgovornošću broda razumijeva se odgovornost vlasnika broda i brodara, a pod odgovornošću jahte ili brodice odgovornost vlasnika, korisnika i najmoprimca jahte ili brodice dane u najam bez posade.
Članak 751. (NN 17/19)
(1) Odgovornost brodara prema odredbama ove glave Zakonika postoji i kad je šteta prouzročena radnjom peljara ili njegovim propuštanjem radnje, bez obzira na to je li peljarenje bilo obvezno.
(2) Odgovornost korisnika jahte ili brodice prema odredbama ove glave Zakonika postoji i kad je šteta prouzročena radnjom ili propustom najmoprimca jahte ili brodice ili osobe za koju najmoprimac odgovara.
Članak 752.
(1) Ako je šteta prouzročena krivnjom dvaju ili više brodova, svaki brod odgovara razmjerno svojoj krivnji.
(2) Ako se opseg krivnje brodova iz stavka 1. ovoga članka ne može ustanoviti, njihova se odgovornost za štetu dijeli na jednake dijelove.
Članak 753.
Pri šteti prouzročenoj sudarom brodova nadoknađuje se i izmakli dobitak, bez obzira na stupanj krivnje.
Članak 754.
(1) Ako je sudarom brodova prouzročena smrt ili tjelesna ozljeda osobe, za štetu nastalu smrću ili tjelesnom ozljedom odgovaraju solidarno brodovi čijom je krivnjom došlo do sudara.
(2) Brod koji je u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka platio na ime naknade štete više nego što iznosi naknada razmjerna njegovoj krivnji, ima pravo zahtijevati od drugog broda da mu od isplaćene svote namiri onoliko koliko bi na taj brod otpalo na ime naknade štete određene razmjerno njegovoj krivnji.
(3) Brod koji, iz razloga koji ne ovise o njemu, ne može naplatiti od drugog broda ili drugih brodova svotu na koju ima pravo prema stavku 2. ovoga članka, može naplatu te svote zahtijevati od ostalih brodova čijom je krivnjom šteta nastala, razmjerno krivnji svakog od tih brodova.
Članak 755.
Ako je šteta prouzročena slučajem ili višom silom ili ako se ne može ustanoviti uzrok zbog kojeg je nastao sudar brodova, štetu snosi oštećenik.
Članak 756.
(1) Zapovjednik broda dužan je brodu s kojim se sudario brod kojim on zapovijeda, ako je moguće, priopćiti ime posljednje luke iz koje je isplovio i ime luke u koju plovi.
(2) Vlasnik broda i brodar ne odgovaraju za naknadu štete koju zapovjednik broda prouzroči neizvršenjem obveze iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 757.
(1) Tražbina naknade štete prouzročene sudarom broda zastarijeva za dvije godine od dana sudara.
(2) Regresni zahtjev (članak 754.) zastarijeva za jednu godinu.
(3) Stranke mogu, nakon što je tražbina nastala, pisano ugovoriti zastarni rok koji je dulji od rokova navedenih u stavku 1. i 2. ovoga članka.
(4) Zastara iz stavka 2. ovoga članka počinje teći:
1) od dana pravomoćnosti sudske presude kojom se utvrđuje svota solidarne odgovornosti,
2) od dana plaćanja, ako nije pokrenut sudski postupak,
3) od dana kad je vjerovnik saznao za plaćevnu nesposobnost svojeg dužnika, s tim da zastarni rok ne može biti dulji od dvije godine od dana plaćanja, odnosno od dana pravomoćnosti sudske presude – pri zahtjevu za raspodjelu dijela plaćevno nesposobnog dužnika (članak 754. stavak 3.).
Članak 758.
Odredbama ove glave Zakonika ne dira se u odredbe ovoga Zakonika o ograničenju odgovornosti brodara, a ni u prava i obveze koje proizlaze iz ugovora o iskorištavanju brodova ili kakva drugog ugovora.
Članak 759.
Odredbe ove glave Zakonika, osim odredbe članka 756. stavka 1. ovoga Zakonika, primjenjuju se i na ratne brodove.
Glava II. SPAŠAVANJE
Članak 760.
Odredbe ove glave Zakonika primjenjuju se na spašavanje osoba, brodova, stvari s tih brodova i svake druge imovine koja se zatekne u opasnosti na moru.
Članak 761.
Pojedini izrazi uporabljeni u ovoj glavi Zakonika imaju ovo značenje:
1) akcija spašavanja jest svaki čin ili činidba poduzeta radi pomoći brodu ili bilo kojoj drugoj imovini koja je u opasnosti na moru,
2) brod jest svaki brod, brodica, jahta, plovilo i naprava sposobna za plovidbu,
3) imovina jest svaka imovina koja nije trajno i namjerno učvršćena uz obalu, uključujući vozarinu ako je izložena riziku,
4) šteta morskom okolišu jest osjetno fizičko oštećenje ljudskog zdravlja, života na moru ili morskih bogatstava, prouzročeno onečišćenjem, štetnim izljevom, vatrom, nezgodom i sličnim težim nezgodama,
5) isplata jest svaka nagrada, podmirenje ili naknada koja se duguje na temelju odredaba ove glave Zakonika.
Članak 762.
(1) Odredbe ove glave Zakonika primjenjuju se i na ratne brodove.
(2) Ministar nadležan za poslove obrane propisat će u kojim slučajevima zapovjednik hrvatskoga ratnog broda nije dužan postupati sukladno odredbama članaka 764. – 767. Zakona.
(3) Spašavanje hrvatskoga ratnog broda i osoba na njemu neće se poduzeti u slučaju izričite zabrane zapovjednika tog broda.
Članak 763.
Odredbe ove glave Zakonika neće se primjenjivati na plutajuće ili nepomične odobalne objekte kada se takvi objekti nalaze na svojem odredištu, zaposleni u istraživanju, korištenju ili proizvodnji podmorskih mineralnih bogatstava.
Članak 764.
(1) Zapovjednik broda koji na bilo koji način dozna da se osobe, uključujući i neprijatelje u slučaju oružanog sukoba, nalaze u životnoj opasnosti na moru dužan im je odmah krenuti u pomoć najvećom brzinom obavještavajući ih o tome ako je to moguće, te poduzeti njihovo spašavanje.
(2) Zapovjednik broda u opasnosti ima pravo poslije savjetovanja sa zapovjednicima koji su odgovorili na njegov poziv za pomoć, ako je savjetovanje moguće obaviti, izabrati jedan od tih brodova ili više njih za koje smatra da su najprikladniji pružiti mu pomoć.
(3) Zapovjednik ili zapovjednici brodova izabranih da pruže pomoć brodu u opasnosti dužni su prihvatiti izbor i odmah, najvećom brzinom, krenuti u pomoć osobama koje su u životnoj opasnosti.
(4) Zapovjednik broda dužan je spašavati osobe koje su u životnoj opasnosti iako se one tome protive ili ako se spašavanju osoba protivi zapovjednik broda na kojem se te osobe nalaze.
Članak 765.
Iznimno od odredbi članka 764. ovoga Zakonika, zapovjednik broda nije dužan krenuti u pomoć i poduzeti spašavanje osoba u životnoj opasnosti:
1) ako bi poduzimanje tog spašavanja predstavljalo ozbiljnu opasnost za brod kojim on zapovijeda i za osobe na tom brodu,
2) ako opravdano drži da, prema posebnim okolnostima slučaja, poduzimanje spašavanja osoba u opasnosti ne bi bilo uspješno,
3) ako dozna da je drugi brod izabran za pružanje pomoći i da je izabrani brod tu zadaću prihvatio,
4) ako od zapovjednika broda u opasnosti, ili neposredno od osoba koje su bile u životnoj opasnosti, ili od zapovjednika drugog broda koji je stigao do tih osoba bude obaviješten da pomoć više nije potrebna.
Članak 766.
U slučaju sudara brodova zapovjednik broda dužan je, ako to može učiniti bez ozbiljne opasnosti za brod kojim zapovijeda i za osobe na njemu, pored prvenstvenog spašavanja osoba, poduzeti spašavanje drugog broda s kojim se sudario brod kojim on zapovijeda.
Članak 767.
Zapovjednik broda mora u brodski dnevnik unijeti razloge zbog kojih nije krenuo u pomoć osobama u opasnosti i poduzeo njihovo spašavanje (članak 765.), te razloge zbog kojih nije poduzeo spašavanje broda nakon sudara. (članak 766.)
Članak 768.
Vlasnik broda ili brodar ne odgovara za štetu koja nastane zato što je zapovjednik broda povrijedio dužnosti određene u članku 764. i 766. ovoga Zakonika.
Članak 769.
(1) Osobe kojima su spašeni životi nisu dužne za to ništa platiti.
(2) Ako je u istoj akciji spašavanja sudjelovalo više spašavatelja od kojih su neki spasili osobe, a neki brod ili drugu imovinu, spašavatelju koji je spasio samo osobe pripada pravičan udio u nagradi priznatoj drugom spašavatelju za spašavanje broda ili druge imovine, ili u naknadi za sprječavanje ili smanjenje štete morskom okolišu.
Članak 770.
(1) Odredbe ovoga Zakonika primjenjivat će se na spašavanje, osim ako se ugovorom o spašavanju ne predviđa drugačije.
(2) Zapovjednik broda je ovlašten zaključivati ugovore za spašavanja u ime brodara i vlasnika broda. Zapovjednik, brodar ili vlasnik broda u opasnosti ovlašteni su zaključiti ugovor za operacije spašavanja u ime vlasnika imovine na tome brodu.
(3) Stranke ugovorom ne mogu isključiti ili umanjiti svoje obveze glede zaštite morskog okoliša utvrđene u članku 772. niti isključiti odredbe članka 773. ovoga Zakonika.
Članak 771.
(1) Akcije spašavanja koje su imale koristan ishod spašavatelju daju pravo na nagradu.
(2) Osim kada je drukčije propisano, nikakva se isplata ne duguje prema ovoj glavi Zakonika ako akcije spašavanja nisu imale koristan ishod.
(3) Visina nagrade, isključujući kamate i naknadive troškove pravnog postupka, ne može iznositi više od vrijednosti spašenog broda i druge spašene imovine.
Članak 772.
(1) Spašavatelj je dužan u odnosu prema brodaru, vlasniku broda i vlasnicima druge imovine u opasnosti obaviti akcije spašavanja s dužnom pažnjom i pri tome posvetiti dužnu pažnju sprječavanju ili smanjenju štete morskom okolišu. Spašavatelj je dužan, uvijek kada to okolnosti razborito nalažu, zatražiti pomoć drugih spašavatelja, te prihvatiti pomoć drugih spašavatelja kada ga zapovjednik broda, brodar ili vlasnik broda u opasnosti, odnosno vlasnik spašavane imovine razborito zatraži da tako učini. Ako se utvrdi da je takav zahtjev zapovjednika, brodara, vlasnika broda odnosno vlasnika druge imovine bio nerazborit, to neće utjecati na iznos naknade spašavatelju.
(2) Zapovjednik broda, brodar, odnosno vlasnik druge imovine u opasnosti dužni su surađivati sa spašavateljem tijekom akcije spašavanja, te pri tom primijeniti dužnu pažnju u sprječavanju ili smanjenju štete na morskom okolišu, a kada brod ili druga spašena imovina budu dopremljeni u sigurnost – prihvatiti brigu o njima ako ih spašavatelj to razborito zatraži.
Članak 773.
Sud može, na zahtjev stranke, poništiti ili izmijeniti ugovor o spašavanju broda ili druge imovine:
1) ako je ugovor sklopljen u trenutku i pod utjecajem opasnosti, te ako utvrdi da ugovorne odredbe nisu pravične,
2) ako utvrdi da je stranka na sklapanje ugovora bila navedena prijevarom ili namjernim prikrivanjem činjenica,
3) ako utvrdi da je ugovorena nagrada prema učinjenoj usluzi pretjerano visoka ili pretjerano niska.
Članak 774.
(1) Ako stranke nisu sklopile ugovor o spašavanju broda ili druge imovine, ili ako su takav ugovor sklopile, ali nisu ugovorile visinu nagrade za spašavanje, o visini nagrade, u slučaju spora, odlučuje sud.
(2) Sud utvrđuje visinu nagrade za spašavanje uzimajući u obzir:
1) spašenu vrijednost broda i druge spašene imovine,
2) vještinu i napore spašavatelja u sprječavanju ili smanjenju štete morskom okolišu,
3) stupanj uspjeha što ga je spašavatelj postigao,
4) prirodu i stupanj opasnosti,
5) vještinu i napore spašavatelja u spašavanju osoba, broda i druge imovine,
6) utrošeno vrijeme, uložene troškove i gubitke spašavatelja,
7) rizik odgovornosti i druge rizike kojima su se izložili spašavatelji ili njihova oprema,
8) brzinu kojom su usluge pružene,
9) dostupnost i uporabu brodova i druge opreme namijenjene operacijama spašavanja,
10) stanje pripravnosti i djelotvornosti opreme spašavatelja te njenu vrijednost.
(3) Odredbe stavka 2. ovoga članka primjenjuje se i kad sud na temelju članka 773. ovoga Zakonika mijenja visinu ugovorene nagrade.
Članak 775.
(1) Ako je spašavatelj obavio spašavanje broda kojim je sam ili svojim teretom prijetio štetom na morskom okolišu, pa temeljem odredbi članaka 771. i 774. ovoga Zakonika nije uspio zaslužiti nagradu za spašavanje barem u visini posebne naknade utvrđene u skladu s ovim člankom, imat će pravo na posebnu naknadu od brodara ili vlasnika toga broda u visini svojih uloženih troškova.
(2) Ako je spašavatelj, uz uvjete utvrđene u stavku 1. ovoga članka, svojim djelovanjem spriječio ili smanjio štetu na morskom okolišu, posebna naknada koju brodar ili vlasnik broda ima platiti takvom spašavatelju može se povećati do 30% od troškova koje je spašavatelj uložio. Međutim, ako to smatra pravičnim i opravdanim te primjenjujući odredbu članka 774. stavka 2. ovoga Zakonika, sud može dodatno povećati takvu posebnu naknadu do najviše 100% od troškova koje je spašavatelj uložio.
(3) Troškovi spašavatelja, u smislu stavka 1. i 2. ovoga članka, znače gotovinske izdatke koje je spašavatelj razborito uložio pri spašavanju i pravičan omjer za opremu i osoblje koji su stvarno i razborito bili uključeni u spašavanje, primjenjujući mjerila utvrđena u članku 774. stavku 2. točki 8), 9) i 10) ovoga Zakonika.
(4) Ukupna posebna naknada po ovom članku platit će se jedino onda i u onom iznosu za koliko je ta naknada veća od nagrade za spašavanje koja spašavatelju pripada na osnovi odredbe članka 774. ovoga Zakonika.
(5) Ako je spašavatelj svojom krivnjom propustio spriječiti ili smanjiti štetu na morskom okolišu, sud ga može dijelom ili u cijelosti lišiti posebne naknade iz ovoga članka.
(6) Odredbama ovoga članka ne isključuje se niti utječe na moguću regresnu tražbinu brodara ili vlasnika broda iz kojeg je proistekla opasnost za morski okoliš.
Članak 776.
(1) Ako ima više spašavatelja, a spašavatelji se nisu sporazumjeli o razmjeru u kojem se između njih treba podijeliti nagrada za spašavanje broda ili druge imovine, o tom razmjeru odlučuje sud primjenjujući odredbe članka 774. ovoga Zakonika.
(2) Ako ima više spašavatelja, svaki od njih može ostvarivati zahtjev za nagradu i samostalno.
Članak 777.
(1) Po odredbama ove glave Zakonika ne duguje se isplata ako pružene usluge ne prelaze ono što se razborito može držati dužnim ispunjenjem ugovora koji je bio sklopljen prije nego što se opasnost pojavila.
(2) Spašavatelj koji se upustio u spašavanje broda ili druge imovine protiv izričite i razborite zabrane zapovjednika, brodara, vlasnika broda, odnosno vlasnika druge imovine koja se ne nalazi niti se ikad nalazila na brodu nema pravo na isplatu po ovoj glavi Zakonika.
(3) Sud može spašavatelja dijelom ili u cijelosti lišiti prava na isplatu po ovoj glavi Zakonika u onoj mjeri u kojoj je spašavatelj svojom krivnjom izazvao potrebu za akcijama spašavanja ili ih otežao, odnosno ako je spašavatelj kriv za prijevaru ili drugo nečasno ponašanje.
(4) U postupku odlučivanja o tražbini spašavatelja, sud može privremenom odlukom narediti da se spašavatelju unaprijed isplati onolika svota koliku drži pravičnom i opravdanom prema okolnostima slučaja.
Članak 778.
(1) Ako se spašavanje broda i druge imovine obavlja na temelju ugovora o spašavanju koji je sklopio zapovjednik broda, brodar ili vlasnik broda u opasnosti, nagradu za spašavanje iz članka 774. ovoga Zakonika dužan je platiti brodar ili vlasnik spašenog broda, ako ugovorom nije drugačije predviđeno.
(2) Ako je sklopljen ugovor o spašavanju, vlasnik druge spašene imovine na brodu ili osoba koja ima pravo raspolagati takvom imovinom odgovara solidarno s brodarom i vlasnikom broda, ali samo za onaj dio nagrade koji se odnosi na tu imovinu.
(3) Ako u slučaju iz stavka 1. ovoga članka brodar ili vlasnik spašenog broda plati ukupnu nagradu za spašavanje, pripada mu pravo regresa prema vlasniku ili osobi koja ima pravo raspolagati drugom imovinom na brodu, za dio nagrade koji se odnosi na tu imovinu.
(4) Ako ugovor o spašavanju nije bio sklopljen, nagradu za spašeni brod dužan je platiti brodar ili vlasnik spašenog broda, a nagradu za drugu spašenu imovinu – vlasnik ili osoba koja ima pravo raspolagati tom imovinom.
Članak 779.
(1) Na zahtjev spašavatelja, osoba koja plaća nagradu za spašavanje prema odredbama članka 778. ovoga Zakonika dužna je pružiti primjereno jamstvo za tražbinu spašavatelja, uključujući moguće kamate i troškove postupka.
(2) Uz osobnu obvezu iz stavka 1. ovoga članka, brodar ili vlasnik spašenog broda dužan je na vrijeme poduzeti sve razumne mjere kako bi vlasnici ili osobe ovlaštene raspolagati drugom imovinom na spašenom brodu pružili primjereno jamstvo za svoja dugovanja spašavatelju, uključujući moguće kamate i troškove postupka.
(3) Bez suglasnosti spašavatelja spašeni brod i druga imovina s broda ne smiju se otpremiti iz luke ili mjesta na koje su dospjeli neposredno po dovršetku spašavanja, sve dok se ne pruži primjereno jamstvo za tražbine spašavatelja prema njima.
Članak 780.
Brisan.
Članak 781.
(1) Svota nagrade za spašavanje koja preostane nakon odbitka svote štete nanesene brodu odnosno opremi spašavatelja pri spašavanju i troškova prouzročenih spašavanjem predstavlja čistu nagradu.
(2) Određeni dio čiste nagrade pripada posadi broda spašavatelja.
(3) Spašavatelj se ne može odreći dijela nagrade koji čini udio članova posade u toj nagradi bez pristanka članova posade broda spašavatelja.
Članak 782.
Svaki član posade broda spašavatelja može, nakon proteka roka od jedne godine od dana kad je spašavanje okončano, tužbom prema brodaru spašenog broda ili prema vlasniku druge spašene imovine ostvariti nagradu za spašavanje u dijelu koji predstavlja njegov udio u toj nagradi, ako brodar spašavatelj nije podnio u tom roku tužbu za isplatu nagrade za spašavanje.
Članak 783.
Odredbe ove glave Zakonika primjenjuju se i u slučaju kada spašavani brod i brod kojim se poduzimaju akcije spašavanja, pripadaju istom brodaru ili vlasniku.
Članak 784.
Nadležna lučka kapetanija ima pravo nadzirati operacije spašavanja, te postupke i mjere spašavatelja glede njihova utjecaja na sigurnost plovidbe, na iskorištavanje prirodnih bogatstava mora i na zaštitu okoliša, te odrediti uvjete i rokove za izvođenje akcije spašavanja.
Pored tijela iz stavka 1. ovog članka postupak spašavanja odnosno uklanjanja i radnje i mjere koji poduzima spašavatelj na mjestu spašavanja, u slučaju neposredne opasnosti za onečišćenje okoliša, nadzire i inspekcija zaštite okoliša.
Članak 785.
Brisan.
Članak 786.
Brisan.
Članak 787.
Brisan.
Članak 788.
(1) Tražbine za isplatu nagrade za spašavanje zastarijevaju nakon proteka dvije godine od dana kad je spašavanje okončano.
(2) Nakon što je nastala tražbina stranke mogu pisano ugovoriti rokove zastare koji su dulji od rokova navedenih u stavku 1. ovoga članka.
Glava III. ZAJEDNIČKE HAVARIJE
1. Zajedničke odredbe
Članak 789.
(1) Odredbe ove glave Zakonika primjenjuju se na naknadu štete koju iz čina zajedničke havarije pretrpe sudionici pomorskog pothvata.
(2) Odredbe ove glave Zakonika primjenjuju se i na brodice, ako je to između stranaka izričito ugovoreno.
Članak 790.
Pojedini izrazi u smislu odredaba ove glave Zakonika imaju sljedeće značenje:
1) čin zajedničke havarije jest svaki namjeran i razložan izvanredan trošak i svaka namjerna i razložna šteta učinjeni, odnosno prouzročeni od zapovjednika broda ili druge osobe koja ga zamjenjuje, ako su bili razborito poduzeti radi spašavanja imovinskih vrijednosti sudionika u istome pomorskom pothvatu od stvarne opasnosti koja im zajednički prijeti,
2) sudionik pomorskog pothvata jest vlasnik, odnosno brodar broda i osoba koja je ovlaštena raspolagati teretom ukrcanim na brod,
3) pomorski pothvat jest putovanje broda od početka ukrcavanja do završetka iskrcavanja tereta svakoga pojedinog sudionika; pomorski pothvat postoji i onda kada jedan ili više brodova tegle ili potiskuju drugi brod ili brodove, pod uvjetom da svi sudjeluju u gospodarskoj djelatnosti, a ne u operaciji spašavanja,
4) dužnička masa jest imovina prema čijoj se vrijednosti na temelju odredaba ovoga Zakonika pridonosi naknadi štete ili troškova koji su prouzročeni činom zajedničke havarije,
5) vjerovnička masa jest zbroj šteta ili troškova prouzročenih činom zajedničke havarije koji se na temelju odredaba ovoga Zakonika nadoknađuju iz dužničke mase,
6) luka završetka zajedničkog pothvata jest luka u kojoj je iskrcan posljednji dio tereta koji se nalazio na brodu u trenutku čina zajedničke havarije.
Članak 791.
Štetu i trošak koji predstavljaju zajedničku havariju snose, na temelju odredaba ovoga Zakonika, svi sudionici pothvata, razmjerno vrijednosti imovine koja ulazi u dužničku masu (članak 795. točka 1).
Članak 792.
(1) Ako odredbama ovoga Zakonika ili ugovorom stranaka nije drugačije određeno, kao zajednička havarija priznaju se žrtve, štete i troškovi koji su neposredna ili neminovna posljedica čina zajedničke havarije, a koji se po općeprihvaćenim međunarodnim pomorskim običajima smatraju zajedničkim havarijama.
(2) Posebna naknada koju je, na temelju odredbe članka 775. ovoga Zakonika, spašavatelju dužan platiti vlasnik broda od kojega prijeti šteta morskom okolišu, ne priznaje se kao zajednička havarija.
Članak 793.
Svaki dodatni trošak koji prema svojoj naravi nije trošak zajedničke havarije, ali je učinjen umjesto kakva drugog troška, koji bi, da je bio učinjen, bio priznat kao zajednička havarija, smatrat će se zajedničkom havarijom, i tako će biti priznat, bez obzira na moguće uštede drugim interesima, ali samo do svote ušteđenog troška zajedničke havarije.
2. Doprinos u zajedničku havariju
Članak 794.
(1) Dužnost doprinosa u zajedničku havariju postoji i kad su šteta ili trošak prouzročeni krivnjom nekog od sudionika pomorskog pothvata.
(2) Odredbom stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na prava onog sudionika pomorskog pothvata koji je pridonio u zajedničku havariju prema osobi ili osobama koje su svojom krivnjom prouzročile štetu ili trošak.
Članak 795.
Ako ovim Zakonikom nije drugačije određeno:
1) dužničku masu tvori činom zajedničke havarije spašena imovina, vrijednost žrtvovane imovine i svota za koju je smanjena vrijednost namjerno oštećene imovine,
2) vjerovničku masu tvori činom zajedničke havarije žrtvovana imovina i svota za koju je smanjena vrijednost namjerno oštećene imovine, te troškovi koji se smatraju zajedničkom havarijom, uključujući troškove likvidacije zajedničke havarije.
Članak 796.
(1) Iznimno od odredbe članka 795. ovoga Zakonika ne ulaze:
1) u dužničku masu – predmeti za osobnu uporabu posade i putnika, putnička prtljaga za koju nije izdana prtljažnica ili teretnica, te poštanske pošiljke,
2) u vjerovničku masu – gubitak ili šteta na izbačenom teretu koji nije bio smješten u brodu u skladu s priznatim običajima, teret ukrcan bez znanja brodara te teret koji je namjerno pogrešno naznačen.
(2) Ako se činom zajedničke havarije spasi teret koji je bio ukrcan bez znanja brodara ili namjerno pogrešno opisan, taj teret ulazi u dužničku masu.
Članak 797.
(1) Vrijednost imovine koja ulazi u vjerovničku i dužničku masu, osim troškova, određuje se prema vrijednosti u vrijeme i u luci gdje se završava zajednički pothvat, ako ovim Zakonikom nije drugačije određeno.
(2) Troškovi se utvrđuju prema visini u kojoj su stvarno učinjeni.
Članak 798.
Svota koja se priznaje kao zajednička havarija za štetu ili gubitak broda ili njegovih dijelova, prouzročene činom zajedničke havarije, jest:
1) kad je riječ o popravku ili zamjeni dijelova – stvarni razumni trošak popravka ili zamjene, odnosno gubitaka, uz odbitak prema odredbama članka 799. ovoga Zakonika,
2) kad nije riječ o popravku ili zamjeni dijelova – razumno smanjenje vrijednosti koje proizlazi iz takve štete ili gubitka, ali koje ne prelazi procijenjene troškove popravka,
3) kad je riječ o potpunom gubitku broda, ili kad prema procjeni troškovi popravaka prelaze vrijednost broda poslije njegova popravka, svota koja ulazi u vjerovničku masu jest razlika između procijenjene vrijednosti broda u neoštećenom stanju, uz odbitak procijenjenih troškova popravka štete koja se ne priznaje u zajedničku havariju, i procijenjene vrijednosti broda u oštećenom stanju. Potonja se vrijednost može odrediti prema neto-utršku od moguće prodaje podrtine, koji se utržak također odbija od vjerovničke mase.
Članak 799.
(1) Troškovi popravka broda koji ulaze u vjerovničku masu nisu podložni odbicima prema načelu »novo za staro« kad se stari materijal ili dijelovi nadomještaju novim, osim ako je brod star više od 15 godina, u kojem se slučaju odbija jedna trećina. Odbici se određuju prema starosti broda, računajući od 31. prosinca one godine u kojoj je gradnja broda završena pa do dana čina zajedničke havarije, osim za izolacijske dijelove, brodice za spašavanje i slične brodice, uređaje i opremu veze i navigacije, te strojeve i kotlove, za koje se odbici određuju prema starosti onog dijela na koji se odbici primjenjuju.
(2) Odbici se računaju samo od cijene novoga materijala ili dijelova kada su bili dogotovljeni i pripremljeni za ugradbu, odnosno postavljanje na brod.
(3) Nikakav se odbitak ne primjenjuje na namirnice, zalihe, sidra i sidrene lance.
(4) Pristojbe i troškovi doka i navoza, te troškovi premještaja broda priznaju se u cijelosti.
(5) Troškovi čišćenja, bojenja i premaza dna broda ne priznaju se u zajedničku havariju, osim ako je dno bilo bojeno ili premazano u tijeku jedne godine prije čina zajedničke havarije, u kojem se slučaju priznaje polovica tih troškova.
(6) Nikakvi odbici prema načelu »novo za staro« ne primjenjuju se na troškove privremenih popravaka.
Članak 800.
(1) Vrijednost tereta koja ulazi u obračun zajedničke havarije određuje se prema njegovoj vrijednosti u vrijeme iskrcaja na temelju trgovačkog računa ispostavljenog primatelju ili, ako takvog računa nema, na temelju ukrcajne vrijednosti tereta. U vrijednost tereta u vrijeme iskrcaja uključuju se troškovi njegova osiguranja, te vozarina, osim ako rizik gubitka vozarine ne snose osobe koje su ovlaštene raspolagati teretom.
(2) Iznos koji se ima naknaditi kao zajednička havarija za žrtvovanje tereta predstavljat će smanjenje njegove vrijednosti ili gubitak tereta koji je pri tome pretrpljen. Ako se tako oštećeni teret proda, šteta se utvrđuje prema razlici između neto-utrška od prodaje i neto-vrijednosti tereta u zdravom stanju na posljednji dan iskrcavanja u luci odredišta, odnosno na dan završetka pothvata ako se pothvat okončao u drugoj luci.
(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ako je prijavljena vrijednost nekog tereta pri ukrcaju niža od vrijednosti iz toga stavka, šteta ili gubitak prouzročeni takvom teretu odredit će se prema prijavljenoj vrijednosti.
Članak 801.
(1) Ako su stvari žrtvovane činom zajedničke havarije naknadno spašene, njihova se vrijednost određuje na temelju tržišne cijene na dan spašavanja u mjestu u kojem su spašene, a od te vrijednosti odbijaju se nužni i korisni troškovi spašavanja.
(2) Odredba članka 800. stavka 2. ovoga Zakonika na odgovarajući se način primjenjuje i na teret iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 802.
(1) U vjerovničku masu priznaje se provizija od 2% na izdatke zajedničke havarije, osim onih za plaće i uzdržavanje posade, te pogonskog goriva, maziva i zaliha, koji nisu nadomješteni u tijeku putovanja.
(2) Novčani gubitak što ga pretrpe vlasnici dobara koja su bila prodana zbog namaknuća sredstava za podmirenje izdataka zajedničke havarije priznat će se u zajedničku havariju, kao i troškovi osiguranja takvih izdataka.
Članak 803.
(1) Na svote koje ulaze u vjerovničku masu priznaju se kamate od 7% godišnje do tri mjeseca poslije objave diobne osnove zajedničke havarije, uzimajući pri tomu u obzir svaku isplatu na račun interesa koji pridonose ili isplatu iz sredstava pologa zajedničke havarije.
(2) Po isteku roka iz stavka 1. ovoga članka vjerovnik ima pravo računati kamate prema propisima.
Članak 804.
(1) Vrijednosti koje ulaze u dužničku masu jesu:
1) za brod – neto-vrijednost na završetku pomorskog pothvata, s tim što se pri određivanju te vrijednosti ne uzima u obzir povoljan ili nepovoljan utjecaj ugovora o zakupu ili brodarskog ugovora na vrijeme koji su na snazi u pogledu tog broda,
2) za teret – vrijednost prema odredbi članka 800. stavka 1. ovoga Zakonika, s tim da se od tako utvrđene vrijednosti odbija svaki gubitak ili šteta nastali na teretu prije ili u vrijeme iskrcavanja,
3) za vozarinu i prevozninu – visina vozarine ili prevoznine, s tim da se od te svote odbijaju svi troškovi, uključujući plaće posade, koji ne bi bili podneseni zbog zarade vozarine odnosno prevoznine da su brod i teret bili potpuno izgubljeni u trenutku čina zajedničke havarije, a ne priznaju se kao zajednička havarija.
(2) Vrijednostima iz stavka 1. ovoga članka dodat će se svote koje se za žrtvovanu imovinu, sukladno odredbama članaka 798. – 801. ovoga Zakonika, priznaju kao zajednička havarija.
(3) Od vrijednosti iz stavka 1. ovoga članka odbijaju se dodatni izdaci koji su u svezi s vrijednostima što ulaze u dužničku masu nastali poslije čina zajedničke havarije, osim onih izdataka koji se priznaju kao zajednička havarija.
(4) Kad se teret proda prije odredišta, on pridonosi u zajedničku havariju na temelju stvarnog neto-utrška od njegove prodaje. Tom se utršku dodaje svota koja se priznaje kao zajednička havarija.
Članak 805.
(1) Brodar ima pravo zadržati teret koji na temelju članka 795. ovoga Zakonika ulazi u dužničku masu dok ne dobije jamstvo da će mu dužnik isplatiti svoj dio doprinosa koji ga tereti u zajedničkoj havariji.
(2) Brodar je dužan zadržati teret ili pribaviti odgovarajuće jamstvo i za tražbine drugih sudionika u pomorskom pothvatu i u zaštiti tih interesa, dužan je postupiti s dužnom pažnjom.
(3) Ako brodar ne postupi prema odredbi stavka 2. ovoga članka, dužan je isplatiti dio doprinosa za koji vjerovnik iz zajedničke havarije dokaže da ga nije mogao naplatiti od osobe koja je ovlaštena raspolagati teretom.
(4) Odredbama stavka 1., 2., 3. ovoga članka ne dira se u pravo brodara i ostalih sudionika u pomorskom pothvatu da se za isplaćenu svotu namire od osobe koja je ovlaštena raspolagati teretom kojoj je teret predan bez ishođenja jamstva.
Članak 806.
Vjerovnik iz zajedničke havarije koji ne dobije jamstvo da će njegova tražbina biti namirena ima pravo zaustaviti brod i teret da bi naplatio svoju tražbinu.
3. Zastara
Članak 807.
(1) Tražbina za isplatu doprinosa iz zajedničke havarije zastarijeva nakon proteka jedne godine od dana kad je brod stigao u luku završetka zajedničkog pothvata u tijeku kojega je nastupio događaj na kojem se temelji zahtjev za doprinos iz zajedničke havarije.
(2) Zastarijevanje zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka ne teče od dana kada je imenovan likvidator do dana kada je konačna diobna osnova dostavljena.
Glava IV. IZVANUGOVORNA ODGOVORNOST VLASNIKA BRODA I BRODARA
1. Zajedničke odredbe
Članak 808.
(1) Odredbe ove glave Zakonika primjenjuju se na štetu koju iz izvanugovornog odnosa prouzroči brod osobama i stvarima izvan broda te okolišu.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka odredbe ove glave Zakonika ne primjenjuju se na sudar brodova i nuklearne štete.
Članak 809.
(1) Odredbe ove glave Zakonika primjenjuju se na sve plovne objekte, bez obzira na veličinu i namjenu kojoj služi te na hidroavion na vodi.
(2) Odredbe ove glave Zakonika primjenjuju se i na ratne brodove, osim odredaba članka 813. – 823. ovoga Zakonika i članaka 823.a – 823.h.
Članak 809.a
Odredbe odjeljaka 3., 4. i 5. ove glave Zakonika primjenjuju se na štete nastale na području unutarnjih morskih voda, teritorijalnog mora, epikontinentalnog pojasa i zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa Republike Hrvatske, te na zaštitne mjere poduzete kako bi se šteta spriječila ili umanjila, bez obzira gdje su poduzete, a odredbe odjeljka 2. primjenjuju se na štete nastale na području unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske.
2. Odgovornost za smrt i tjelesne ozljede
Članak 810. (NN 17/19)
(1) Za smrt i tjelesne ozljede kupača i drugih osoba u moru koje prouzroči brod odgovara vlasnik broda i brodar, te osoba koja u trenutku događaja upravlja brodom:
1) ako je smrt ili tjelesna ozljeda prouzročena u području koje je proglašeno kupalištem ili u kojem je zabranjena plovidba – ako se ne dokaže da je oštećenik prouzročio štetu svojom namjerom ili grubom nepažnjom,
2) ako je smrt ili tjelesna ozljeda prouzročena u morskom pojasu do 150 metara od obale, a taj pojas ne ide u područje navedeno u točki 1), 3) i 4) ovoga stavka – ako se ne dokaže da je smrt ili tjelesna ozljeda prouzročena višom silom, namjerom ili grubom nepažnjom usmrćene, odnosno ozlijeđene osobe,
3) ako je smrt ili tjelesna ozljeda uzrokovana u lukama, na prilazima luka, na uobičajenim plovnim putevima, na području koje se isključivo koristi za sportsku i sličnu plovidbu (kao što su veslačke i jedriličarske regate, skijanje i sl.) i na području udaljenom više od 150 metara od obale, a nije riječ o području iz točke 4) ovoga stavka – ako se dokaže da je brod kriv za smrt, odnosno tjelesnu ozljedu osobe,
4) ako je smrt ili tjelesna ozljeda prouzročena na području u kojemu su zabranjeni pojedini načini ili sredstva plovidbe (npr. glisiranje, skijanje, prekoračenje brzine), a smrt je, odnosno tjelesna ozljeda, nastupila za obavljanja zabranjenog načina ili zabranjenim sredstvima plovidbe ako se ne dokaže da je oštećenik prouzročio štetu svojom namjerom ili grubom nepažnjom.
(2) Za štete iz stavka 1. ovoga članka koju prouzroči jahta ili brodica odgovaraju vlasnik i korisnik jahte ili brodice, najmoprimac jahte ili brodice dane u najam bez posade te osoba koja u trenutku događaja upravlja jahtom, odnosno brodicom.
(3) Odluku o proširenju ili suženju morskog pojasa iz stavka 1. točka 2) ovoga članka donosi Ministarstvo.
(4) Vlasnik broda i brodar nisu odgovorni u skladu sa stavkom 1. ovoga članka ako im je brod protupravno oduzet.
(5) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka odgovorna je pored osobe koja je u trenutku događaja upravljala brodom, i osoba koja je protupravno oduzela brod.
3. Odgovornost za oštećenje stvari
Članak 811.
(1) Brod odgovara za štetu koju nanese operativnim obalama, lukobranima, lučkim uređajima i postrojenjima, plutajućim objektima (balisažnim oznakama, plutačama za vez, podvodnim kabelima, cjevovodima i sl.) te drugim objektima u luci ili na moru.
(2) Brod ne odgovara za štetu iz stavka 1. ovoga članka u mjeri u kojoj je šteta prouzročena krivnjom trgovačkog društva ili tijela koje upravlja lukom ili stanjem obale, lukobrana, uređaja i postrojenja.
(3) Pod odgovornošću broda prema stavku 1. ovoga članka razumijeva se odgovornost vlasnika broda, odnosno brodara.
Članak 812. (NN 17/19)
(1) Izuzimajući štete iz članaka 814. i 823.b ovoga Zakonika, na štete koje prouzroči brod izlijevanjem ili izbacivanjem drugih onečišćujućih tvari u more (opasne i štetne tvari, zauljene vode, otpadne vode) odgovaraju vlasnik broda i brodar ako ne dokažu da je izlijevanje ili izbacivanje onečišćujućih tvari:
a) posljedica rata, neprijateljstva, građanskog rata, pobune ili prirodne pojave izvanrednoga, neizbježnog ili neotklonjivog karaktera,
b) proistječe u potpunosti iz činjenice što je treća osoba svjesno djelovala ili propustila djelovati u namjeri da nanese štetu, ili
c) u potpunosti proistječe iz radnje ili propusta bilo koje države ili drugog tijela odgovornog za održavanje svjetionika ili drugih sredstava za pomoć plovidbi u obavljanju te funkcije.
(2) Ako vlasnik broda ili brodar dokaže da je šteta nastala u potpunosti ili djelomično zato što je osoba koja je pretrpjela tu štetu djelovala ili propustila djelovati u namjeri da prouzroči štetu, ili iz krajnje nepažnje te osobe, on može biti u potpunosti ili djelomično oslobođen svoje odgovornosti prema spomenutoj osobi.
(3) Šteta zbog onečišćenja je svaki gubitak ili šteta nastala zbog onečišćenja izvan broda zbog otjecanja ili izbacivanja onečišćujućih tvari s broda ma gdje se to otjecanje ili izbacivanje dogodilo, ako je iznos naknade za onečišćenje okoliša, ne računajući gubitak dobiti zbog takvog onečišćenja, ograničen na troškove razumnih mjera koje su stvarno poduzete ili se trebaju poduzeti za ponovno uspostavljanje stanja prije nastale štete, kao i troškove zaštitnih mjera i bilo kojeg gubitka ili štete prouzročene zaštitnim mjerama,
(4) Vlasnik broda ili brodar za štete zbog onečišćenja iz stavka 1. ovoga članka može ograničiti svoju odgovornost osnivanjem fonda ograničene odgovornosti u visini svote koja odgovara granicama odgovornosti propisanim u članku 391. stavku 1. točki 2. ovoga Zakonika.
(5) Za štetu iz stavka 1. ovoga članka koju prouzroči jahta ili brodica odgovaraju vlasnik i korisnik jahte ili brodice ili najmoprimac jahte ili brodice dane u najam bez posade ako ne dokažu da je izlijevanje ili izbacivanje onečišćujućih tvari posljedica razloga iz stavka 1. ovoga članka.
(6) Osobe iz stavka 5. ovoga članka mogu se u cijelosti ili djelomično osloboditi odgovornosti pod uvjetom iz stavka 2. ovoga članka.
Članak 812.a (NN 17/19)
Vlasnik, korisnik i najmoprimac jahte ili brodice za štete prouzročene u člancima 810., 811. i 812. ovoga Zakonika mogu ograničiti svoju odgovornost osnivanjem fonda ograničene odgovornosti u visini svote koja odgovara granicama odgovornosti propisanim u članku 391. stavku 1. točkama 1. i 2. ovoga Zakonika te u članku 399. stavku 1. ovoga Zakonika.
4. Odgovornost za onečišćenje mora uljem koje se prevozi kao teret
Članak 813.
(1) U smislu odredaba ovoga dijela ove glave Zakonika:
1) brod označuje svaki brod ili plovilo bilo koje vrste konstruirano ili prilagođeno za prijevoz ulja u rasutom stanju kao teret, s tim da se brod sposoban za prijevoz ulja ili drugih tereta smatra brodom samo ako stvarno prevozi ulje u rasutom stanju kao teret i za vrijeme bilo kojeg putovanja koje slijedi nakon takvoga prijevoza, osim ako se dokaže da na njemu nema ostataka od toga prijevoza ulja kao rasutoga tereta,
2) ulje označuje sva postojana ugljikovodikova mineralna ulja kao što su sirova nafta, gorivo ulje, teško dizelsko ulje i ulje za podmazivanje, bez obzira da li se prevozi kao teret ili kao njegovo pogonsko gorivo,
3) šteta zbog onečišćenja označuje:
a) svaki gubitak ili štetu nastalu uslijed onečišćenja izvan broda zbog otjecanja ili izbacivanja ulja s broda ma gdje se to otjecanje ili izbacivanje dogodilo, ako je iznos naknade za onečišćenje okoliša ne računajući gubitak dobiti uslijed takvog onečišćenja ograničen na troškove razumnih mjera koje su stvarno poduzete ili se imaju poduzeti za ponovno uspostavljanje stanja prije nastale štete,
b) troškove zaštitnih mjera i bilo kojeg gubitka ili štete prouzročene ovim mjerama,
4) nesreća označuje svaki događaj ili skup događaja istoga porijekla koji prouzroči štetu uslijed onečišćenja ili stvori tešku i neposrednu prijetnju nastanku takve štete.
(2) Odredbe članka 813.–823. primjenjuju se na štetu zbog onečišćenja nastalu u unutarnjim morskim vodama, teritorijalnom moru i zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu Republike Hrvatske te na zaštitne mjere poduzete kako bi se spriječila ili umanjila šteta, bez obzira gdje su poduzete.
Članak 814.
(1) Za štetu koju prouzroči brod koji prevozi ulje kao rasuti teret izlijevanjem ili izbacivanjem tog ulja odgovara vlasnik broda ako ne dokaže da je izlijevanje, odnosno izbacivanje ulja:
a) posljedica rata, neprijateljstva, građanskog rata, pobune ili prirodne pojave izvanrednoga, neizbježnog ili neotklonjivog karaktera,
b) proistječe u potpunosti iz činjenice što je treća osoba svjesno djelovala ili propustila djelovati u namjeri da nanese štetu, ili
c) u potpunosti proistječe iz radnje ili propusta bilo koje države ili drugog tijela odgovornog za održavanje svjetionika ili drugih sredstava za pomoć plovidbi u obavljanju te funkcije.
(2) Ako vlasnik broda dokaže da je šteta nastala u potpunosti ili djelomično zato što je osoba koja je pretrpjela tu štetu djelovala ili propustila djelovati u namjeri da prouzroči štetu, ili iz krajnje nepažnje te osobe, on može biti u potpunosti ili djelomično oslobođen svoje odgovornosti prema spomenutoj osobi.
(3) Zahtjev za naknadu štete zbog onečišćenja ne može se podnijeti protiv vlasnika broda osim na temelju ovoga Zakonika.
(4) Uz rezervu stavka 5. ovoga članka, zahtjev za naknadu štete zbog onečišćenja, bilo da se temelji na ovome Zakoniku ili ne, ne može se podnijeti protiv:
a) osoba u službi vlasnika ili njegovih punomoćnika ili članova posade,
b) peljara ili bilo koje druge osobe koja je, bez svojstva člana posade, obavljala usluge za brod,
c) naručitelja ugovora o prijevozu (bilo kako opisanog, uključivši i zakupoprimca), poslovođe ili brodara,
d) osobe koja spašava uz pristanak vlasnika ili po uputama nadležne javne vlasti,
e) osobe koja poduzima zaštitne mjere,
f) svih osoba u službi osoba spomenutih u točkama c), d) i e) ili njihovih punomoćnika osim ako dokaže da je šteta nastala kao rezultat njihovoga osobnog djelovanja ili propusta koji su navedene osobe učinile, bilo u namjeri da prouzroče štetu, bilo bezobzirno znajući da će šteta vjerojatno nastati.
(5) Nijednom odredbom ovoga Zakonika ne dira se u prava vlasnika na regres.
Članak 815.
Ako šteta zbog onečišćenja nastane iz nesreće u kojoj su sudjelovala dva broda ili više njih, vlasnici svih brodova solidarno odgovaraju za cjelokupnu štetu koja se razumno ne može podijeliti, ako se ne mogu osloboditi odgovornosti prema članku 814. ovoga Zakonika.
Članak 816.
(1) Vlasnik broda za štete iz članka 814. ovoga Zakonika može ograničiti svoju odgovornost do svota navedenih u stavku 2. ovoga članka osnivanjem fonda ograničene odgovornosti za štete prouzročene izlijevanjem ili izbacivanjem ulja.
(2) Vlasnik broda za štete iz članka 814. ovoga Zakonika može ograničiti svoju odgovornost po svakoj nesreći na ukupnu svotu kako slijedi:
– 4.500.000 obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja za brod koji ne prelazi 5000 jedinica tonaže,
– za brodove preko naznačene tonaže, za svaku dodatnu jedinicu tonaže 632 obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja povrh iznosa navedenog u točki a), s time da ukupna svota ni u kojem slučaju ne prijeđe iznos od 89.800.000 obračunskih jedinica.
(3) Vlasnik broda gubi pravo na ograničenje odgovornosti prema odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka ako se dokaže da je šteta nastala zbog radnje ili propusta koji je vlasnik broda učinio, bilo u namjeri da prouzroči štetu, bilo bezobzirno znajući da će šteta vjerojatno nastati.
Članak 817.
Iz fonda ograničene odgovornosti iz članka 816. ovoga Zakonika vlasnik broda može nadoknaditi troškove što ih je dobrovoljno podnio radi razumnog izbjegavanja ili smanjenja onečišćenja.
Članak 818.
Za utvrđivanje tonaže broda prema članku 816. ovoga Zakonika primjenjuju se odredbe članka 391. ovoga Zakonika.
Članak 819.
(1) Fond ograničene odgovornosti iz članka 816. ovoga Zakonika može osnovati i osiguravatelj ili druga osoba koja je izdala financijsko jamstvo prema članku 820. ovoga Zakonika.
(2) Osnivanje fonda prema stavku 1. ovoga članka ima isti pravni učinak kao i osnivanje fonda od strane vlasnika broda.
(3) Fond iz stavka 1. ovoga članka može biti osnovan i ako, na osnovi odredbe članka 816. stavak 3. ovoga Zakonika vlasnik broda nije ovlašten na ograničenje odgovornosti, ali se time ne diraju prava oštećenika prema vlasniku broda.
Članak 820.
(1) Vlasnik broda upisanog u upisnik brodova u Republici Hrvatskoj koji kao teret prevozi više od 2.000 tona ulja dužan je održavati na snazi osiguranje ili drugo financijsko jamstvo kao što je garancija banke ili potvrda izdana od jednog od međunarodnih fondova za naknadu štete, radi pokrića odgovornosti za štetu zbog onečišćenja uljem, u visini svote koja odgovara granicama odgovornosti propisanim člankom 816. ovoga Zakonika.
(2) Vlasnik broda iz stavka 1. ovoga članka dužan je zatražiti od lučke kapetanije u kojoj se vodi upisnik brodova u koji je brod upisan, izdavanje svjedodžbe kojom se potvrđuje da su osiguranje ili drugo financijsko jamstvo na snazi u skladu s odredbama Međunarodne konvencije o građanskoj odgovornosti za štetu zbog onečišćenja uljem iz 1992. godine i ovoga Zakonika.
(3) Svjedodžba iz stavka 2. ovoga članka izdaje se na hrvatskom i engleskom jeziku i sadrži sljedeće podatke:
a) ime broda i luku upisa
b) ime/naziv i sjedište vlasnika broda
c) vrstu osiguranja
d) ime i sjedište osiguravatelja ili druge osobe koja je izdala financijsko jamstvo, te kada je to primjenjivo mjesto gdje je osiguranje osnovano (zaključeno)
e) razdoblje valjanosti uvjerenja koje ne može biti dulje od razdoblja valjanosti osiguranja ili drugog jamstva.
(4) Svjedodžba iz stavka 2. ovoga članka mora biti na brodu, a preslika se čuva u upisniku broda.
(5) Osiguranje ili drugo financijsko jamstvo iz stavka 1. ovoga članka smije prestati samo istekom razdoblja valjanosti osiguranja ili jamstva navedenog u svjedodžbi iz stavka 2. ovog članka ili protekom roka od tri mjeseca računajući od dana kada je lučkoj kapetaniji iz stavka 2. ovog članka upućena obavijest o otkazu osiguranja ili jamstva. Iznimno, osiguranje ili drugo financijsko jamstvo smije prestati prije isteka tog tromjesečnog roka ako je svjedodžba vraćena nadležnoj lučkoj kapetaniji ili je istodobno izdana nova važeća svjedodžba. Navedeno vrijedi i za svaku izmjenu čija je posljedica da osiguranje ili jamstvo više ne udovoljava odredbama ovog članka.
Članak 821.
(1) Tužba za naknadu štete prouzročenu onečišćenjem može se podnijeti neposredno protiv osiguravatelja ili druge osobe koja je pružila financijsko jamstvo prema članku 820. ovoga Zakonika.
(2) Osiguravatelj ili jamac može istaći protiv tužitelja sve prigovore koje bi mogao istaći vlasnik broda, osim prigovora stečaja ili likvidacije, ali se ne smije koristiti prigovorima koje bi mogao istaći u odgovoru na tužbu koju bi protiv njega podnio vlasnik broda.
(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka osiguravatelj ili jamac može istaći prigovor da je šteta onečišćenjem prouzročena namjernim protupravnim ponašanjem vlasnika broda. U svakom slučaju, osiguravatelj ili jamac može se pozvati na granice odgovornosti iz članka 816. ovog Zakonika, čak i kada vlasnik broda nema pravo ograničiti svoju odgovornost.
(4) Osiguravatelj ili jamac ima pravo zahtijevati od vlasnika broda da se pridruži postupku kao umješač.
Članak 822.
Za razdiobu fonda ograničene odgovornosti koji je osnovan u Republici Hrvatskoj isključivo su nadležni hrvatski sudovi.
Članak 823.
(1) Pravo na naknadu štete prema odredbama članka 814. –822. ovoga Zakonika zastarijeva u roku od tri godine od dana kad je šteta nastala.
(2) Pravo na naknadu štete prema odredbama članka 814. –822. ovoga Zakonika utrnjuje ako se tužba ne podnese u roku od šest godina od dana nastanka događaja koji je prouzročio štetu.
(3) Kad je događaj nastao u više navrata, rok od šest godina iz stavka 2. ovoga članka počinje teći od dana kad je događaj započeo.
5. Odgovornost za onečišćenje mora pogonskim uljem
Članak 823.a (NN 17/19)
Za potrebe ovog odjeljka ove glave Zakonika:
1. Brod znači svaki plovni objekt bilo koje vrste, uključujući i brod u gradnji koji plovi.
2. Vlasnik broda označava vlasnika broda, brodara, zakupoprimatelja i poslovođu broda.
3. Posebno kad je riječ o jahti ili brodici, onda vlasnik broda znači vlasnika i korisnika jahte, odnosno brodice te najmoprimca jahte ili brodice dane u najam bez posade.
4. Pogonsko ulje znači sva ugljikovodikova mineralna ulja, uključujući i ulje za podmazivanje, koja se koriste ili se imaju namjeru koristiti za rad ili pogon broda, kao i ostatke tog ulja.
5. Zaštitne mjere znače svaku razumnu mjeru koju poduzme bilo koja osoba nakon nastanka nezgode kako bi se šteta zbog onečišćenja spriječila ili umanjila.
6. Nesreća znači svaki događaj ili niz događaja istoga podrijetla koji prouzroči štetu zbog onečišćenja ili predstavlja tešku i neposrednu prijetnju nastanku takve štete.
7. Šteta zbog onečišćenja znači:
a) gubitak ili štetu nastalu izvan broda zbog onečišćenja uslijed istjecanja ili ispuštanja pogonskog ulja s broda, bilo gdje se to istjecanje ili ispuštanje dogodilo, pod uvjetom da je iznos naknade za onečišćenje okoliša, ne računajući gubitak dobiti uslijed takvoga onečišćenja, ograničen na troškove razumnih mjera koje su stvarno poduzete ili se imaju poduzeti za ponovno uspostavljanje stanja prije nastale štete; i
b) troškove zaštitnih mjera i bilo kojeg gubitka ili štete prouzročene ovim mjerama.
Članak 823.b
(1) Za štetu koju prouzroči brod istjecanjem ili izbacivanjem pogonskog ulja odgovara vlasnik broda ako ne dokaže da je istjecanje ili izbacivanje pogonskog ulja:
a) posljedica rata, neprijateljstava, građanskog rata, pobune ili prirodne pojave izvanrednog, neizbježnog ili neotklonjivog karaktera,
b) proistječe u potpunosti radnjom ili propustom treće osobe učinjenima u namjeri da se prouzroči šteta, ili
c) u potpunosti prouzročena nemarom ili drugom štetnom radnjom bilo koje države ili drugoga tijela odgovornoga za održavanje svjetionika ili drugih navigacijskih pomagala u obavljanju te funkcije.
(2) Kada je u skladu sa stavkom 1. ovoga članka više osoba odgovorno, njihova odgovornost je solidarna.
(3) Ako vlasnik broda dokaže da je šteta nastala u potpunosti ili djelomično zbog radnje ili propusta oštećene osobe učinjenih u namjeri da se prouzroči šteta, ili iz krajnje nepažnje te osobe, on može biti u potpunosti ili djelomično oslobođen svoje odgovornosti prema spomenutoj osobi.
(4) Zahtjev za naknadu štete zbog onečišćenja ne može se podnijeti protiv vlasnika broda osim na temelju ovoga Zakonika.
(5) Uz rezervu iz stavka 6. ovoga članka, zahtjev za naknadu štete zbog onečišćenja, bilo da se temelji na ovome Zakoniku ili ne, ne može se podnijeti protiv osoba koje poduzimaju zaštitne mjere kao i osoba u njihovoj službi, osim ako se dokaže da je šteta nastala kao rezultat njihovog osobnog djelovanja ili propusta koje su navedene osobe učinile, bilo u namjeri da prouzroče štetu, bilo bezobzirno znajući da će šteta vjerojatno nastati.
(6) Ni jednom odredbom ovoga Zakonika ne dira se u prava vlasnika broda na regres.
Članak 823.c
Ako šteta zbog onečišćenja nastane iz nesreće u kojoj su sudjelovala dva broda ili više njih, vlasnici svih brodova solidarno odgovaraju za cjelokupnu štetu koja se razumno ne može podijeliti, ako se ne mogu osloboditi odgovornosti prema članku 823.b ovoga Zakonika.
Članak 823.d
(1) Vlasnik broda za štete zbog onečišćenja mora pogonskim uljem može ograničiti svoju odgovornost osnivanjem fonda ograničene odgovornosti u visini svote koja odgovara granicama odgovornosti propisanim u članku 391. stavku 1. točki 2. ovoga Zakonika.
(2) Fond ograničene odgovornosti iz stavka 1. ovoga članka može osnovati i osiguravatelj ili druga osoba koja je izdala financijsko jamstvo prema članku 823.e ovoga Zakonika.
(3) Osnivanje fonda prema stavku 2. ovoga članka ima isti pravni učinak kao i osnivanje fonda od strane vlasnika broda.
(4) Osiguravatelj ili druga osoba koja je izdala financijsko jamstvo prema članku 823.e ovoga Zakonika može osnovati fond ograničene odgovornosti i kada vlasnik broda prema odredbama članka 390. stavka 1. ovoga Zakonika nije ovlašten na ograničenje odgovornosti.
Članak 823.e
(1) Vlasnik broda bruto tonaže veće od 1000 upisanog u upisnik brodova u Republici Hrvatskoj dužan je održavati na snazi osiguranje ili drugo financijsko jamstvo kao što je garancija banke ili slične financijske institucije, radi pokrića odgovornosti za štetu zbog onečišćenja pogonskim uljem, u visini svote koja odgovara granicama odgovornosti propisanim u članku 391. stavku 1. točki 2. ovoga Zakonika.
(2) Vlasnik broda iz stavka 1. ovoga članka dužan je zatražiti od lučke kapetanije u kojoj se vodi upisnik brodova u koji je brod upisan, izdavanje svjedodžbe kojom se potvrđuje da su osiguranje ili drugo financijsko jamstvo na snazi u skladu s odredbama Međunarodne konvencije o građanskoj odgovornosti za štetu zbog onečišćenja pogonskim uljem iz 2001. godine i ovoga Zakonika.
(3) Svjedodžba iz stavka 2. ovoga članka izdaje se na hrvatskom i engleskom jeziku i sadrži sljedeće podatke:
a) ime broda, brojeve ili slova za raspoznavanje i luku upisa,
b) ime i glavno poslovno sjedište upisanog vlasnika,
c) IMO broj za identifikaciju broda,
d) vrstu i trajanje jamstva,
e) naziv i glavno poslovno sjedište osiguratelja ili druge osobe koja pruža financijsko jamstvo, a kada je to prikladno, poslovno sjedište gdje je zaključeno osiguranje ili drugo financijsko jamstvo,
f) razdoblje valjanosti svjedodžbe, koje ne može biti duže od razdoblja valjanosti osiguranja ili drugog jamstva.
(4) Svjedodžba iz stavka 2. ovoga članka mora se nalaziti na brodu, a preslika se čuva u upisniku brodova.
(5) Osiguranje ili drugo financijsko jamstvo iz stavka 1. ovoga članka smije prestati samo istekom razdoblja valjanosti osiguranja ili jamstva navedenog u svjedodžbi iz stavka 2. ovoga članka ili protekom roka od tri mjeseca računajući od dana kada je lučkoj kapetaniji iz stavka 2. ovoga članka upućena obavijest o otkazu osiguranja ili jamstva. Iznimno, osiguranje ili drugo financijsko jamstvo smije prestati prije isteka toga tromjesečnoga roka ako je svjedodžba vraćena nadležnoj lučkoj kapetaniji ili je istodobno izdana nova važeća svjedodžba. Navedeno vrijedi i za svaku izmjenu čija je posljedica da osiguranje ili jamstvo više ne udovoljava odredbama ovog članka.
Članak 823.f
(1) Tužba za naknadu štete prouzročene onečišćenjem pogonskim uljem može se podnijeti neposredno protiv osiguravatelja ili druge osobe koja je pružila financijsko jamstvo prema članku 823.e ovoga Zakonika.
(2) Osiguravatelj ili jamac može istaći protiv tužitelja sve prigovore koje bi mogao istaći vlasnik broda, osim prigovora stečaja ili likvidacije, ali se ne smije koristiti prigovorima koje bi mogao istaći u odgovoru na tužbu koju bi protiv njega podnio vlasnik broda.
(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka osiguravatelj ili jamac može istaći prigovor da je šteta onečišćenjem prouzročena namjernim protupravnim ponašanjem vlasnika broda. U svakom slučaju, osiguravatelj ili jamac može ograničiti svoju odgovornost na svotu osiguranja ili jamstva iz članka 823.e stavka 1. ovoga Zakonika, čak i kada vlasnik broda nema pravo ograničiti svoju odgovornost.
(4) Osiguravatelj ili jamac ima pravo zahtijevati od vlasnika broda da se pridruži postupku kao umješač.
Glava V. ODGOVORNOST PODUZETNIKA NUKLEARNOG BRODA
Članak 824.
Pojedini izrazi u smislu ove glave Zakonika imaju sljedeća značenja:
1) poduzetnik nuklearnog broda jest osoba koju je država ovlastila da iskorištava nuklearni brod ili država koja sama iskorištava nuklearni brod,
2) nuklearna šteta jest šteta koja prouzroči gubitak života ili svaku tjelesnu ozljedu čovjeka, odnosno gubitak ili oštećenje stvari koji nastaju iz radioaktivnih svojstava s otrovnim, eksplozivnim ili drugim pogibeljnim svojstvima nuklearnog goriva ili radioaktivnih proizvoda i otpada,
3) nuklearna nesreća jest svaki događaj ili niz događaja koji imaju isto porijeklo koje je prouzročilo nuklearnu štetu.
Članak 825.
Za nuklearnu štetu isključivo odgovara poduzetnik nuklearnog broda.
Članak 826.
Ako su nuklearnu štetu i nenuklearnu štetu zajedno prouzročile nuklearne nesreće ili nuklearna nesreća i jedan ili više drugih događaja, pri čemu nije moguće razumno razlučiti nuklearnu od druge štete, smatra se da je sva šteta nuklearna šteta prouzročena jedino nuklearnom nesrećom.
Članak 827.
Odredbe ove glave Zakonika ne primjenjuju se na odgovornost poduzetnika nuklearnog broda za nuklearnu štetu prouzročenu tom nuklearnom brodu, njegovoj opremi, gorivu ili zalihama.
Članak 828.
Poduzetnik nuklearnog broda ne odgovara za nuklearnu štetu koja je neposredno prouzročena ratom, neprijateljstvima, građanskim ratom ili ustankom.
Članak 829.
Ako poduzetnik nuklearnog broda dokaže da je oštećenik namjerno prouzročio nuklearnu štetu u cijelosti ili djelomično, sud može potpuno ili djelomično osloboditi poduzetnika nuklearnog broda njegove odgovornosti prema takvu oštećeniku.
Članak 830.
Poduzetnik nuklearnog broda, koji je na temelju odredaba ove glave Zakonika nadoknadio nuklearnu štetu, ima pravo regresa:
1) prema osobi koja je namjerno izazvala nuklearnu nesreću,
2) prema osobi koja je podigla podrtinu nuklearnog broda bez odobrenja poduzetnika nuklearnog broda ili države čiju zastavu brod vije ili države u čijim se vodama podrtina nalazi, a šteta je posljedica takva podizanja,
3) ako je regres izričito predviđen pisanim ugovorom s osobom prema kojoj se ističe regresni zahtjev.
Članak 831.
(1) Poduzetnik nuklearnog broda odgovara za naknadu nuklearne štete prouzročenu nuklearnom nesrećom najviše do 100 milijuna obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja za svaku pojedinu nuklearnu nesreću.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka primjenjuje se i kad je do nuklearne nesreće došlo osobnom krivnjom poduzetnika nuklearnog broda.
(3) Kad država čiju zastavu strani nuklearni brod vije propisuje višu granicu odgovornosti poduzetnika nuklearnog broda od granice iz stavka 1. ovoga članka, poduzetnik nuklearnog broda odgovara do te više granice.
(4) Troškovi postupka u parnici za naknadu nuklearne štete i kamate isplaćuju se u punoj svoti, i to pored svote koju je poduzetnik nuklearnog broda dužan platiti prema odredbi stavka 1. ili 3. ovoga članka.
Članak 832.
Poduzetnik nuklearnog broda mora održavati na snazi osiguranje ili drugo financijsko jamstvo koje pokriva njegovu odgovornost za nuklearnu štetu do visine svote iz članka 831. ovoga Zakonika.
Odredba stavka 1. ne odnosi se na javne brodove i druge brodove u potpunom vlasništvu države.
Članak 833.
(1) Kad su za nuklearnu štetu odgovorni dva ili više poduzetnika nuklearnih brodova i kad se šteta koja se svakom od poduzetnika može pripisati ne može razumno razlučiti, tada poduzetnici nuklearnih brodova za takvu štetu odgovaraju solidarno.
(2) U slučaju solidarne odgovornosti poduzetnika nuklearnih brodova iz stavka 1. ovoga članka svaki poduzetnik nuklearnog broda ima pravo tražiti doprinos od drugih poduzetnika u razmjeru s krivnjom svakoga od njih. Kad su okolnosti takve da se razmjer krivnje ne može odrediti, ukupna odgovornost dijeli se na jednake dijelove.
Članak 834.
U slučaju nuklearne nesreće kad je nuklearna šteta nastala od više nuklearnih brodova istog poduzetnika, takav poduzetnik odgovara za svaki brod do granice iz članka 817. ovoga Zakonika.
Članak 835.
Osoba koja pretrpi nuklearnu štetu ima pravo neposredno zahtijevati naknadu štete od osiguravatelja poduzetnika nuklearnog broda ili osobe koja je pružila financijsko jamstvo za pokriće odgovornosti poduzetnika nuklearnog broda.
Članak 836.
(1) Pravo na naknadu štete prema odredbama ove glave Zakonika prestaje ako se tužba ne podnese u roku od deset godina, računajući od dana nuklearne nesreće.
(2) Ako je nuklearna šteta prouzročena nuklearnim gorivom, radioaktivnim proizvodima ili otpacima koji su bili ukradeni, izgubljeni, bačeni s broda ili napušteni, rok iz stavka 1. ovoga članka računa se od dana nuklearne nesreće koja je prouzročila nuklearnu štetu, ali taj rok ne može ni u kojem slučaju biti dulji od 20 godina od dana krađe, gubitka, bacanja s broda ili napuštanja nuklearnog goriva, radioaktivnih proizvoda ili otpada.
Članak 837.
(1) Pravo na naknadu štete prema odredbama ove glave Zakonika zastarijeva u roku od tri godine od dana kad je osoba koja postavlja zahtjev za naknadu nuklearne štete saznala ili morala saznati za tu štetu i za osobu koja je za štetu odgovorna.
(2) Odredbom stavka 1. ovoga članka ne dira se u rok iz članka 836. ovoga Zakonika.
Članak 838.
Svote osiguranja ili drugoga financijskog jamstva iz članka 831. ovoga Zakonika mogu se rabiti samo za naknadu nuklearne štete.
Članak 839.
Na postupak u pogledu osnivanja fonda ograničene odgovornosti poduzetnika nuklearnog broda u vezi sa člankom 831. ovoga Zakonika te na njegovu diobu među vjerovnicima na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 401. do 429. ovoga Zakonika.
Članak 840.
(1) Odredbe ove glave Zakonika primjenjuju se na nuklearni brod od trenutka njegova porinuća. U vrijeme između porinuća i stjecanja državne pripadnosti broda smatra se da nuklearni brod iskorištava vlasnik broda i da vije zastavu države u kojoj je izgrađen.
(2) Vlasnik nuklearnog broda iz stavka 1. ovoga članka smatra se prema ovoj glavi Zakonika poduzetnikom nuklearnog broda, ali nema pravo na ograničenje odgovornosti iz članka 831. ovoga Zakonika.
Glava VI. VAĐENJE I UKLANJANJE PODRTINA I POTONULIH STVARI
1. Opće odredbe
Članak 840.a (NN 17/19)
U smislu odredaba ove glave ovoga Zakonika:
(1) Podrtina nastala nakon pomorske nesreće, u nastavku podrtina, jest:
a) potonuli ili nasukani plovni ili plutajući objekt, ili
b) bilo koji dio potonulog ili nasukanog plovnog ili plutajućeg objekta, uključujući svaki predmet koji se nalazi ili se nalazio na tom objektu, ili
c) svaki predmet koji je nestao u moru s plovnog ili plutajućeg objekta i koji je nasukan, potonuo ili ostavljen da pluta, ili
d) plovni ili plutajući objekt koji će uskoro potonuti ili se nasukati, ili se to opravdano može očekivati, ako još nisu poduzete učinkovite mjere radi pomoći tom objektu ili drugoj ugroženoj imovini.
e) Pojam podrtina ne odnosi se na plutajuće platforme koje su u vrijeme pomorske nesreće bile postavljene za istraživanje ili eksploataciju podmorja,
f) Pojam podrtina odnosi se na plovne i plutajuće objekte dok su u gradnji.
(2) Potonula stvar jest bilo koja stvar, osim podrtine, koja je potonula u moru ili se nasukala, ili ju je more izbacilo na obalu ili koja će uskoro potonuti ili se nasukati ili se to opravdano može očekivati, ako još nisu poduzete učinkovite mjere radi spašavanja te stvari.
(3) Pomorska nesreća je sudar plovnih ili plutajućih objekata, nasukanje ili druga plovidbena nezgoda, ili drugi događaj na plovnom odnosno plutajućem objektu ili izvan njega koji uzrokuje materijalnu štetu ili predstavlja neposrednu opasnost od nastanka materijalne štete na plovnom odnosno plutajućem objektu ili njegovu teretu.
(4) Opasnost jest svaka okolnost ili prijetnja:
a) koja ugrožava ili ometa sigurnost plovidbe; ili
b) od koje se opravdano mogu očekivati velike štetne posljedice za morski okoliš ili obalu ili povezane interese.
(5) Povezani interesi su interesi izravno ugroženi podrtinom, odnosno potonulom stvari ili interesi kojima prijeti opasnost od podrtine odnosno potonule stvari, kao primjerice:
a) pomorske djelatnosti u obalnim područjima, lukama i ušćima, uključujući ribarstvo, koje predstavljaju osnovne izvore prihoda osobama koje se njima bave;
b) turističke znamenitosti i drugi gospodarski interesi tog područja;
c) zdravlje stanovništva i dobrobit obalnog područja, uključujući očuvanje živih morskih bogatstava te flore i faune; i
d) odobalna i podvodna infrastruktura.
(6) Uklanjanje jest svaki oblik sprječavanja, smanjenja ili otklanjanja opasnosti prouzročene podrtinom, odnosno potonulom stvari te može uključivati i prodaju podrtine, odnosno potonule stvari na javnoj dražbi.
(7) Vađenje podrazumijeva podizanje podrtine, odnosno potonule stvari na površinu te druge mjere vađenja stvari iz mora.
(8) Ovlaštena osoba jest osoba koja je vlasnik potonule stvari, odnosno podrtine ili ima kakvo drugo pravo na temelju kojega je ovlaštena raspolagati tom stvari, odnosno podrtinom. Posebno, u odnosu na podrtinu, ovlaštena osoba je vlasnik, ili bilo koja pravna ili fizička osoba, kao što je poslovođa ili zakupoprimatelj, koja je od vlasnika preuzela odgovornost za upravljanje plovnim odnosno plutajućim objektom i koja je, preuzimanjem te odgovornosti, preuzela sve obveze i odgovornosti kompanije kako je definirana u članku 5. točki 33. ovoga Zakonika.
(9) Pošteni nalaznik jest osoba koja je pronašla podrtinu ili potonulu stvar koja je napuštena, ili izgubljena, ili joj je vlasnik nepoznat, ili je ovlaštena osoba ne namjerava vaditi, te je pronalazak prijavila i poduzela vađenje postupajući sukladno odredbama članaka 840.d i 840.dž ovoga Zakonika. Pošteni nalaznik može biti i tijelo koje upravlja pomorskim dobrom na čijem području se nalazi podrtina ili potonula stvar.
(10) Izvođač radova jest osoba koja izvodi mjere uklanjanja ili vađenja podrtine ili potonule stvari. Izvođač radova može se javiti u svojstvu spašavatelja u smislu odredaba glave II. dijela VIII. ovoga Zakonika.
Članak 840.b (NN 17/19)
(1) Odredbe ove glave ovoga Zakonika primjenjuju se na vađenje podrtina i potonulih stvari koje se nalaze u teritorijalnom moru i unutarnjim morskim vodama te kopnenom dijelu pomorskog dobra Republike Hrvatske te na uklanjanje podrtina i potonulih stvari koje se nalaze u teritorijalnom moru, unutarnjim morskim vodama, kopnenom dijelu pomorskog dobra te na području zaštićenog ekološko-ribolovnog i epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske.
(2) U onom opsegu u kojem se mjere iz ove glave ovoga Zakonika smatraju spašavanjem, na odnos između spašavatelja i vlasnika podrtine ili potonule stvari te na sva pitanja nagrade ili naknade spašavateljima primjenjuju se odredbe ovoga Zakonika koje se odnose na spašavanje ili odredbe primjenjive međunarodne konvencije o spašavanju, uz odgovarajuće isključenje odredbi ove glave ovoga Zakonika.
(3) Ako nije drugačije propisano, odredbe ove glave Zakonika koje se odnose na vađenje, na odgovarajući način primjenjuju se i na postupanje s pomorskim objektima ostavljenim na kopnenom dijelu pomorskog dobra.
Članak 840.c (NN 17/19)
(1) Ovlaštena osoba je u obvezi izvaditi ili ukloniti podrtinu, odnosno potonulu stvar o vlastitom trošku.
(2) Ako ovlaštena osoba ne izvadi ili ne ukloni podrtinu, odnosno potonulu stvar, ona odgovara za štetu koja trećima nastane u vezi s podrtinom, odnosno potonulom stvari.
(3) Ovlaštena osoba se oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidljivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti.
(4) Ovlaštena osoba se oslobađa odgovornosti i ako dokaže da je šteta u cijelosti prouzročena radnjom ili propustom treće osobe učinjenim u namjeri da se prouzroči šteta.
(5) Ovlaštena osoba se oslobađa odgovornosti i ako dokaže da je šteta u cijelosti prouzročena štetnom radnjom nadležnog javnog tijela.
(6) Ovlaštena osoba se u cijelosti ili djelomično oslobađa odgovornosti ako dokaže da je šteta u cijelosti ili djelomično prouzročena radnjom ili propustom oštećenika učinjenim u namjeri da se prouzroči šteta ili iz nepažnje.
Članak 840.č (NN 17/19)
(1) Ako podrtina ili potonula stvar u naravi predstavlja novac, dragocjenost, arhivsku građu od općega kulturnoga interesa i drugu stvar od vrijednosti kojoj se više ne može utvrditi vlasnik, ona je vlasništvo Republike Hrvatske.
(2) Svaka osoba koja stekne izravno saznanje o postojanju podrtine ili potonule stvari na nekom određenom mjestu dužna je o tome obavijestiti nadležnu lučku kapetaniju.
(3) Zabranjeno je podrtinu i potonulu stvar neovlašteno dirati, pomicati, premještati, ili na bilo koji drugi način mijenjati njeno postojeće stanje.
(4) Lučka kapetanija dužna je o nalazu podrtine ili potonule stvari iz stavka 1. ovoga članka odmah obavijestiti nadležno državno tijelo za zaštitu spomenika kulture, odnosno arhiv, koji su ovlašteni te predmete uzeti u posjed i čuvanje, ako posebnim zakonom nije što drugo određeno.
2. Vađenje podrtina i potonulih stvari
Članak 840.ć
(1) Podrtinu i potonulu stvar smije vaditi ovlaštena osoba, osim u slučajevima iz članaka 840.n i 840.s ovoga Zakonika.
(2) Za vađenje podrtine ili potonule stvari potrebno je odobrenje nadležne lučke kapetanije.
(3) U zahtjevu kojim se traži odobrenje za vađenje podrtine ili potonule stvari moraju se navesti naziv, opis, identifikacijske oznake i svojstva podrtine ili potonule stvari, mjesto gdje ona leži, način i sredstva potrebna za vađenje, dokaz o vlasništvu, odnosno drugom pravu ovlaštene osobe te vrijeme predviđeno za početak i završetak radova na njezinu vađenju.
(4) Lučka kapetanija će donijeti rješenje kojim se odobrava vađenje podrtine ili potonule stvari ukoliko su ispunjeni uvjeti iz stavka 3. ovoga članka. Rješenjem se prema okolnostima slučaja određuju nautičko-tehnički uvjeti vađenja i primjereni rok za početak i završetak izvođenja radova.
(5) Odobrenje za vađenje podrtine ili potonule stvari koja je od vojnog značenja lučka kapetanija daje uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove obrane.
(6) Odobrenje za vađenje podrtine ili potonule stvari koja ima ili se može pretpostaviti da ima obilježja kulturnog dobra daje lučka kapetanija uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove kulture.
(7) Protiv rješenja kojim se daje ili uskraćuje odobrenje za vađenje iz stavaka 5. i 6. ovoga članka ne može se podnijeti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
(8) O početku, prekidu, nastavljanju ili napuštanju radova na vađenju ovlaštena osoba je dužna bez odgađanja obavijestiti lučku kapetaniju koja je izdala odobrenje.
(9) Za vađenje podrtine ili potonule stvari koje ne zahtijeva neka posebna nautička i tehnička sredstva i osobitu stručnost nije potrebno odobrenje lučke kapetanije ako je vrijednost stvari zanemariva, a stvar nema obilježje kulturnog dobra ili vojni značaj.
Članak 840.d (NN 17/19)
(1) Ako je ovlaštena osoba nepoznata ili je poznata, ali se utvrdi da ona ne namjerava vaditi potonulu stvar ili podrtinu, ili kad bez opravdanog razloga prekine ili napusti započeto vađenje, vađenje potonule stvari ili podrtine smiju poduzeti nadležna lučka kapetanija i pošteni nalaznik.
(2) Smatra se da ovlaštena osoba ne namjerava poduzeti vađenje podrtine, odnosno potonule stvari ako u roku od trideset dana od dana potonuća, odnosno nasukanja ne pokrene postupak za odobrenje vađenja ili ako u roku od 30 dana od dobivanja odobrenja ne započne vađenje.
(3) Smatra se da je ovlaštena osoba bez opravdanog razloga prekinula ili napustila započeto vađenje ako u roku od pet dana ne nastavi radove na vađenju podrtine, odnosno potonule stvari koje je prekinula ili napustila a da o tome nije obavijestila nadležnu lučku kapetaniju.
(4) Ako se ne može utvrditi vrijeme potonuća ili nasukanja u svrhu utvrđivanja roka iz stavka 2. ovoga članka, rok iz stavka 2. ovoga članka počinje teći onoga dana kad je utvrđeno mjesto gdje je predmet potonuo ili se nasukao. Kad je riječ o pomorskom objektu ostavljenom na kopnenom dijelu pomorskog dobra, taj rok počinje teći od dana kad je nadležno tijelo koje upravlja pomorskim dobrom pisanim putem pozvalo ovlaštenu osobu da preuzme pomorski objekt, odnosno utvrdilo da je ovlaštena osoba nepoznata ili nedostupna te o tome obavijestilo nadležnu lučku kapetaniju.
(5) Kada vađenje poduzima pošteni nalaznik na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 840.ć stavaka 2. do 9. ovoga Zakonika.
(6) Pošteni nalaznik koji je započeo vađenje podrtine ili potonule stvari na temelju odobrenja lučke kapetanije ne smije bez opravdanog razloga prekinuti ili napustiti radove ako bi njihovo prekidanje ili napuštanje moglo prouzročiti štetu.
(7) Ako je zahtjev kojim se traži odobrenje za vađenje podnijelo više poštenih nalaznika, lučka kapetanija će donijeti rješenje kojim odobrava vađenje onom poštenom nalazniku koji je prvi podnio zahtjev za vađenje i ispunjava propisane uvjete.
Članak 840.dž (NN 17/19)
(1) Kada nadležna lučka kapetanija izda odobrenje za vađenje podrtine ili potonule stvari poštenom nalazniku ili kada vađenje poduzima sama, Ministarstvo će o tome objaviti oglas na svojim internetskim stranicama i u »Narodnim novinama« te pozvati vlasnika ili drugu ovlaštenu osobu da potonulu stvar, odnosno podrtinu preuzme u roku od 15 dana.
(2) Ministarstvo je u obvezi podrtinu ili potonulu stvar čije vađenje je poduzela nadležna lučka kapetanija čuvati za njena vlasnika te poduzeti sve razumne mjere radi očuvanja tih predmeta.
(3) Kada je vađenje poduzeo pošteni nalaznik, nadležna će lučka kapetanija narediti poštenom nalazniku da izvađenu podrtinu ili potonulu stvar čuva za njena vlasnika te da poduzima sve razumne mjere radi očuvanja tih predmeta. U tom slučaju pošteni nalaznik osobno odgovara za izvađenu stvar, odnosno podrtinu.
(4) Ako je izvađena potonula stvar ili podrtina podložna brzom propadanju ili su za njezino čuvanje ili održavanje potrebni troškovi nerazmjerni njezinoj vrijednosti, potonula stvar, odnosno podrtina može se odmah prodati na javnoj dražbi, a za nju dobiveni novac po odbitku troškova prodaje položit će se kod mjesno nadležnog trgovačkog suda, o čemu će Ministarstvo objaviti oglas na svojim internetskim stranicama i u »Narodnim novinama«.
Članak 840.đ
(1) Ako se vlasnik ili druga ovlaštena osoba javi u roku od 15 dana od objave oglasa iz članka 840.dž stavka 1. ovoga Zakonika, predat će joj se stvar, odnosno podrtina ili iznos dobiven prodajom, čim se od nje naplate svi razumni troškovi u svezi s vađenjem, čuvanjem, oglašavanjem i prodajom, nagrada poštenom nalazniku (nalaznina) i pristojbe nadležne lučke kapetanije.
(2) U sumnji kojoj od više osoba treba predati izvađenu potonulu stvar, odnosno podrtinu, ako okolnosti ne upućuju na koju drugu osobu, prednost ima ona koja ju je izgubila iz neposrednoga posjeda.
(3) Postupak predaje ovlaštenoj osobi izvađene stvari, podrtine, odnosno iznosa dobivenog njihovom prodajom te naplate troškova od ovlaštene osobe provodi Ministarstvo.
(4) Ovlaštena osoba može se osloboditi svoje obveze plaćanja troškova, pristojbi i nalaznine tako da se odrekne stvari. U tom će se slučaju na odgovarajući način odmah primijeniti članak 840.f ovoga Zakonika, neovisno o proteku roka od 15 dana.
Članak 840.e
(1) Ovlaštena osoba dužna je poštenom nalazniku platiti nalazninu u visini od najviše 10% od stvarne vrijednosti podrtine, odnosno potonule stvari, te punu naknadu za razumne troškove koje je on imao u svezi s vađenjem, čuvanjem i prodajom na javnoj dražbi.
(2) Ako se vrijednost podrtine, odnosno potonule stvari ne može procijeniti ili ona postoji samo za njezina vlasnika, odnosno ovlaštenu osobu, tada će se odrediti pravični iznos nalaznine.
(3) Pri utvrđivanju visine nalaznine uzima se u obzir razmjernost koristi za poštenog nalaznika i ovlaštenu osobu koja je dužna platiti nalazninu, kao i visina svih razumnih troškova učinjenih u vezi s vađenjem te druge okolnosti pod kojima je stvar potonula odnosno nasukala se i okolnosti pod kojima je izvađena.
Članak 840.f (NN 17/19)
(1) Ako se u roku od 15 dana od objave oglasa iz članka 840.dž stavka 1. ovoga Zakonika vlasnik ili druga ovlaštena osoba ne javi i ne dokaže svoje pravo na potonulu stvar, odnosno podrtinu ili odbije preuzeti stvar, ili namiriti sve razumne troškove i nalazninu, tada izvađena potonula stvar, odnosno podrtina:
a) postaje vlasništvo poštenog nalaznika kod kojeg se do tad nalazila na čuvanju, odnosno
b) postaje vlasništvo Republike Hrvatske ako se nalazi na čuvanju u ime Ministarstva ili ako stvar ima značaj kulturnog dobra.
(2) U slučajevima iz stavka 1. točke b) ovoga članka, tako stečena imovina Republike Hrvatske povjerava se na upravljanje i raspolaganje Ministarstvu. Ministarstvo može izvađenu podrtinu, odnosno potonulu stvar koja je postala vlasništvo Republike Hrvatske prodati na javnoj dražbi pa iz iznosa postignutog prodajom namiriti sve razumne troškove u vezi s vađenjem, oglašavanjem, čuvanjem i prodajom. Mogući višak toga iznosa koji ostane nakon odbitka troškova ostaje u korist državnog proračuna.
(3) Ako je podrtina odnosno potonula stvar prodana na javnoj dražbi prije isteka roka od 15 dana od objave oglasa sukladno stavku 4. članka 840.dž ovog Zakonika te je iznos ostvaren prodajom na javnoj dražbi položen na sudu, a vlasnik ili druga ovlaštena osoba se ne javi i ne dokaže svoje pravo na potonulu stvar odnosno podrtinu ili odbije namiriti sve razumne troškove, pristojbe i nalazninu u roku od tri mjeseca od objave oglasa iz članka 840.dž stavka 1. ovoga Zakonika, primijenit će se sljedeće:
a) iz iznosa položenog na sudu namirit će se pristojbe lučke kapetanije te svi razumni troškovi koje su Ministarstvo i pošteni nalaznik poduzeli u vezi s vađenjem, oglašavanjem, čuvanjem i prodajom potonule stvari, odnosno podrtine;
b) višak iznosa koji ostane nakon odbitka troškova i pristojbi predat će se poštenom nalazniku koji je izvadio podrtinu, odnosno potonulu stvar;
c) ako je vađenje poduzela nadležna lučka kapetanija, višak iznosa koji ostane nakon odbitka troškova ostaje u korist državnog proračuna.
Članak 840.g
(1) Osoba koja vađenje podrtine ili potonule stvari poduzima bez odobrenja ili protivno odluci nadležne lučke kapetanije za štetu prouzročenu vađenjem odgovara na temelju općih pravila o odgovornosti za štetu od opasne djelatnosti.
(2) Za potrebe ovoga članka vađenje koje se poduzima bez odobrenja ili protivno odluci nadležne lučke kapetanije smatra se opasnom djelatnošću.
Članak 840.h
Izvođač radova koji obavlja vađenje na temelju ugovora sklopljenog s ovlaštenom osobom, lučkom kapetanijom ili s poštenim nalaznikom, ako tim ugovorom nije ugovoreno drukčije, odgovara za štetu koju prouzroči svojim radom ako ne dokaže da se šteta nije mogla izbjeći niti uz dužnu pažnju.
Članak 840.i
Izvođač radova, ako nije drukčije ugovoreno, ima založno pravo na izvađenoj potonuloj stvari ili podrtini radi osiguranja naknade za vađenje i čuvanje stvari te može izvađenu potonulu stvar ili podrtinu zadržati dok mu odgovorna osoba ne podmiri te tražbine, osim za potonule stvari ili podrtine za koje se utvrdi da imaju obilježja kulturnog dobra ili su od vojnog značaja.
3. Obvezno uklanjanje podrtina i potonulih stvari
Članak 840.j
(1) Temeljem odredbi ovoga dijela ove glave ovoga Zakonika nadležna lučka kapetanija može poduzimati mjere za uklanjanje podrtine ili potonule stvari koja predstavlja opasnost u smislu odredbe članka 840.a stavka 4. ovoga Zakonika.
(2) Mjere iz stavka 1. ovoga članka koje poduzme lučka kapetanija moraju biti u razmjeru s opasnošću.
(3) Lučka kapetanija može poduzeti samo one mjere koje se smatraju razumnima za potrebe uklanjanja opasne podrtine ili opasne potonule stvari, a čim se podrtina ili potonula stvar ukloni mora ih obustaviti. Takve mjere ne smiju nepotrebno ometati prava i interese vlasnika i drugih zainteresiranih osoba.
(4) Mjere u vezi s uklanjanjem opasne podrtine ili potonule stvari koja ima ili se može pretpostaviti da ima obilježja kulturnog dobra ili je od vojnog značaja lučka kapetanija poduzima uz prethodnu suglasnost nadležnog ministarstva.
(5) Odredbe ovoga dijela ove glave ovoga Zakonika ne primjenjuju se na mjere poduzete prema Međunarodnoj konvenciji o intervenciji na otvorenom moru u slučajevima nezgoda koje dovode do onečišćenja uljem iz 1969., kako je izmijenjena i dopunjena ili prema Protokolu o intervenciji na otvorenom moru u slučaju onečišćenja drugim tvarima osim ulja iz 1973., kako je izmijenjen i dopunjen.
Članak 840.k
(1) Zapovjednik pomorskog objekta i ovlaštena osoba dužni su bez odgađanja izvijestiti najbližu lučku kapetaniju kada je pomorski objekt sudjelovao u pomorskoj nesreći u kojoj je nastala podrtina. U mjeri u kojoj je jedan od njih, zapovjednik ili ovlaštena osoba, ispunio obvezu izvještavanja prema ovome članku, drugi je oslobođen te obveze.
(2) Ova izvješća moraju sadržavati ime i glavno poslovno sjedište vlasnika i ostale relevantne podatke potrebne da bi lučka kapetanija mogla utvrditi predstavlja li podrtina opasnost sukladno članku 840.l ovog Zakonika, a ti podaci uključuju:
a) točan položaj podrtine;
b) vrstu, veličinu i građu podrtine;
c) prirodu štete i stanje podrtine;
d) prirodu i količinu tereta, posebice opasnih i štetnih tvari; i
e) količinu i vrstu ulja na pomorskom objektu, uključujući pogonsko ulje i ulje za podmazivanje.
Članak 840.l
Prilikom utvrđivanja predstavlja li podrtina opasnost, lučka kapetanija uzima u obzir sljedeće kriterije:
a) vrstu, veličinu i građu podrtine;
b) dubinu vode na tom području;
c) amplitudu morskih mijena i morske struje na tom području;
d) osobito osjetljiva morska područja ili jasno definirano područje zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa na kojem su usvojene posebne obvezatne mjere protiv onečišćenja s brodova;
e) blizinu brodskih ruta ili separacijskih zona;
f) gustoću i frekvenciju prometa;
g) vrstu prometa;
h) prirodu i količinu tereta na podrtini, količinu i vrstu ulja (kao što su pogonsko ulje i ulje za podmazivanje) i, posebice, moguću štetu u slučaju ispuštanja tereta ili ulja u morski okoliš;
i) izloženost lučkih objekata;
j) prevladavajuće meteorološke i hidrografske uvjete;
k) topografiju podmorja u tom području;
l) visinu podrtine iznad ili ispod površine vode pri najnižoj razini živih morskih mijena;
m) akustičke i magnetske osobine podrtine;
n) blizinu odobalnih uređaja, cjevovoda, telekomunikacijskih kabela i sličnih struktura; i
o) bilo koju drugu okolnost zbog koje je potrebno ukloniti podrtinu.
Članak 840.lj (NN 17/19)
(1) Nakon što lučka kapetanija sazna za postojanje podrtine, nadležna tijela i službe će po nalogu lučke kapetanije upotrijebiti sva moguća sredstva radi hitnog upozoravanja pomoraca i drugih zainteresiranih država o prirodi i položaju podrtine.
(2) Ako lučka kapetanija ima razloga vjerovati da podrtina predstavlja opasnost, nadležna tijela i službe će po nalogu lučke kapetanije poduzeti sve mjere radi određivanja točnog položaja podrtine.
(3) Mjere iz ovoga članka provode se u okviru poslova sigurnosti plovidbe iz glave druge dijela trećeg ovoga Zakonika.
Članak 840.m (NN 17/19)
(1) Ako lučka kapetanija utvrdi da podrtina predstavlja opasnost, nadležna tijela i službe će po nalogu lučke kapetanije poduzeti sve razumne mjere kako bi se podrtina označila.
(2) Označavanje podrtine treba biti u skladu s međunarodno prihvaćenim sustavom obilježavanja (balisaže) koji se primjenjuje na području gdje se podrtina nalazi.
(3) Ministarstvo mora objaviti pojedinosti o tim oznakama, koristeći sva prikladna sredstva, uključujući odgovarajuće nautičke publikacije.
(4) Mjere iz ovoga članka provode se u okviru usluga sigurnosti plovidbe iz glave druge dijela trećeg ovoga Zakonika.
Članak 840.n (NN 17/19)
(1) Kada nadležna lučka kapetanija utvrdi da podrtina predstavlja opasnost, rješenjem će narediti vlasniku da ukloni podrtinu.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, vlasnik ili druga ovlaštena osoba mora nadležnoj lučkoj kapetaniji pružiti svjedodžbu o osiguranju ili drugom financijskom jamstvu kako je propisano u članku 840.p ovoga Zakonika.
(3) Vlasnik može sklopiti ugovor s izvođačem radova da u njegovo ime ukloni podrtinu za koju je utvrđeno da predstavlja opasnost. Prije nego što takvo uklanjanje započne, lučka kapetanija može odrediti uvjete uklanjanja u mjeri u kojoj je potrebno osigurati da se uklanjanje provodi na način koji je siguran i kojim se štiti morski okoliš.
(4) Kada je uklanjanje propisano stavcima 1. i 3. ovoga članka započelo, nadležna lučka kapetanija može intervenirati u mjeri u kojoj je potrebno osigurati da se uklanjanje zaista provodi na način koji je učinkovit i siguran te kojim se štiti morski okoliš.
(5) Nadležna lučka kapetanija rješenjem će:
a) odrediti razuman rok u kojem je vlasnik dužan ukloniti podrtinu i uvjete uklanjanja iz stavka 3. ovoga članka, uzimajući u obzir prirodu opasnosti utvrđenu sukladno članku 840.l ovoga Zakonika
b) naglasiti da po njezinu nalogu podrtinu može ukloniti ovlašteno tijelo na trošak i rizik vlasnika, ako on to ne učini u navedenom roku, uključujući i prodajom podrtine na javnoj dražbi.
(6) U slučajevima koji zahtijevaju hitno djelovanje kada opasnost postane osobito ozbiljna, nadležna lučka kapetanija donijet će rješenje temeljem kojega će ovlašteno tijelo odmah intervenirati na trošak i rizik vlasnika, uklanjanjem podrtine na najefikasniji i najbrži mogući način, uključujući i njezinu prodaju na javnoj dražbi, vodeći pritom računa o sigurnosti i zaštiti morskog okoliša.
(7) Ako vlasnik ne ukloni podrtinu u roku određenom sukladno stavku 5. točki a) ovoga članka, lučka kapetanija može ovlaštenom tijelu rješenjem narediti uklanjanje podrtine na trošak i rizik vlasnika na najefikasniji i najbrži mogući način, uključujući i njezinu prodaju na javnoj dražbi radi uklanjanja, vodeći pritom računa o sigurnosti i zaštiti morskog okoliša.
(8) Lučka kapetanija je dužna o mjerama iz ovoga članka izvijestiti vlasnika čiji se podaci nalaze u izvješćima iz članka 840.k stavka 2. ovoga Zakonika.
(9) U slučajevima iz stavaka 6. i 7. ovoga članka tijelo ovlašteno za uklanjanje podrtine je trgovačko društvo Plovput d. o. o. za podrtine koje se nalaze izvan lučkog područja, tijelo koje upravlja lukom za podrtine koje se nalaze unutar lučkog područja, odnosno tijelo koje upravlja pomorskim dobrom za podrtine koje se nalaze na kopnenom dijelu pomorskog dobra.
(10) Sredstva za uklanjanje podrtina temeljem stavaka 6. i 7. ovoga članka osigurava tijelo ovlašteno za uklanjanje, osim kad je riječ o trgovačkom društvu Plovput d. o. o. u kojem slučaju se sredstva osiguravaju u državnom proračunu, što ne utječe na odgovornost vlasnika za sve troškove u vezi s uklanjanjem podrtine temeljem članka 840.nj ovoga Zakonika.
(11) Žalba protiv rješenja iz stavaka 1., 5., 6. i 7. ovoga članka nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
(12) Rješenja i obavijesti koji se donose temeljem ovoga članka dostavljaju se vlasniku objavom na internetskim stranicama Ministarstva sukladno pravilima o javnoj objavi, prema odredbama zakona kojim se uređuje vođenje upravnog postupka.
Članak 840.nj
(1) Uz rezervu članka 840.o ovoga Zakonika, vlasnik odgovara za troškove lociranja, označavanja i uklanjanja podrtine izvršenih sukladno člancima 840.lj, 840.m i 840.n ovoga Zakonika, ukoliko ne dokaže da je pomorska nesreća u kojoj je nastala podrtina:
a) posljedica rata, neprijateljstava, građanskog rata, pobune ili iznimne, neizbježne i nesavladive prirodne pojave;
b) u cijelosti prouzročena radnjom ili propustom treće osobe učinjenima u namjeri da se prouzroči šteta; ili
c) u cijelosti prouzročena nemarom ili drugom štetnom radnjom nadležnog javnog tijela odgovornog za održavanje svjetala ili drugih sredstava za pomoć plovidbi u obavljanju te funkcije.
(2) Ni jedan zahtjev za naknadu troškova iz stavka 1. ovoga članka ne može se podnijeti protiv vlasnika ako nije u skladu s odredbama ovoga dijela ove glave ovoga Zakonika.
(3) Odredbe ovoga članka ne utječu na pravo regresa prema trećim osobama.
Članak 840.o
Vlasnik ne odgovara za troškove iz članka 840.nj stavka 1. ovoga Zakonika, ako je, i u opsegu u kojem je, odgovornost za takve troškove u suprotnosti:
a) s primjenjivom međunarodnom konvencijom ili odredbama ovog Zakonika koje uređuju građansku odgovornost za štetu zbog onečišćenja uljem;
b) s primjenjivom međunarodnom konvencijom ili odredbama ovog Zakonika o građanskoj odgovornosti za štetu zbog onečišćenja pogonskim uljem; ili
c) s primjenjivom međunarodnom konvencijom ili domaćim propisima koji uređuju građansku odgovornost za nuklearne štete.
Članak 840.p (NN 17/19)
(1) Vlasnik plovnog i plutajućeg objekta čija bruto tonaža iznosi 300 tona ili više upisanog u Republici Hrvatskoj dužan je održavati na snazi osiguranje ili drugo financijsko jamstvo, kao što je garancija banke ili slične financijske institucije, radi pokrića odgovornosti iz članka 840.nj ovoga Zakonika, u visini svote koja odgovara granicama odgovornosti propisanim u članku 391. stavku 1. točki 2. ovoga Zakonika.
(2) Vlasnik plovnog objekta i plutajućeg objekta iz stavka 1. ovoga članka dužan je zatražiti od lučke kapetanije izdavanje svjedodžbe kojom se potvrđuje da je osiguranje ili drugo financijsko jamstvo na snazi u skladu s odredbama Međunarodne konvencije o uklanjanju podrtina iz 2007. godine i ovoga Zakonika.
(3) Svjedodžba iz stavka 2. ovoga članka izdaje se na hrvatskom i engleskom jeziku i sadrži sljedeće podatke:
a) ime plovnog ili plutajućeg objekta, brojeve ili slova za prepoznavanje i luku upisa,
b) bruto tonažu plovnog ili plutajućeg objekta,
c) ime i glavno poslovno sjedište vlasnika,
d) IMO identifikacijski broj ili druge jedinstvene identifikacijske oznake plovnog ili plutajućeg objekta,
e) vrstu i rok trajanja osiguranja ili drugog jamstva,
f) ime i glavno poslovno sjedište osiguratelja ili druge osobe koja daje jamstvo i, u odgovarajućem slučaju, poslovno sjedište u kojem je osiguranje ili jamstvo zaključeno i
g) razdoblje valjanosti svjedodžbe, koje ne može biti duže od razdoblja valjanosti osiguranja ili drugog jamstva.
(4) Svjedodžba iz stavka 2. ovoga članka mora se nalaziti na plovnom ili plutajućem objektu, a preslika se čuva u upisniku.
(5) Osiguravatelj ili druga osoba koja je izdala financijsko jamstvo prema stavku 1. ovoga članka može osnovati fond ograničene odgovornosti.
(6) Osiguranje ili drugo financijsko jamstvo iz stavka 1. ovoga članka smije prestati samo istekom razdoblja valjanosti osiguranja ili jamstva navedenog u svjedodžbi iz stavka 2. ovoga članka ili istekom roka od tri mjeseca računajući od dana kada je lučkoj kapetaniji iz stavka 2. ovoga članka upućena obavijest o otkazu osiguranja ili jamstva.
(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, osiguranje ili drugo financijsko jamstvo smije prestati prije isteka tromjesečnoga roka ako je svjedodžba vraćena nadležnoj lučkoj kapetaniji ili je istodobno izdana nova važeća svjedodžba, te u slučaju svake izmjene čija je posljedica da osiguranje ili jamstvo više ne udovoljava odredbama ovoga članka.
Članak 840.r
(1) Tužba za naknadu troškova lociranja, označavanja i uklanjanja podrtine prema odredbama ovog dijela ove glave Zakonika može se podnijeti neposredno protiv osiguravatelja ili druge osobe koja je pružila financijsko jamstvo prema članku 840.p ovoga Zakonika.
(2) Osiguravatelj ili jamac može istaći protiv tužitelja prigovore koje bi mogao isticati vlasnik, osim prigovora stečaja ili likvidacije, ali se ne smije koristiti prigovorima koje bi mogao isticati u odgovoru na tužbu koju bi protiv njega podnio vlasnik.
(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka osiguravatelj ili jamac može istaći prigovor da je pomorska nesreća posljedica namjernog protupravnog ponašanja vlasnika. U svakom slučaju, osiguravatelj ili jamac može ograničiti svoju odgovornost na svotu osiguranja ili jamstva iz stavka 1. ovoga članka, čak i kada vlasnik nema pravo ograničiti svoju odgovornost.
(4) Osiguravatelj ili jamac ima pravo zahtijevati od vlasnika da se pridruži postupku kao umješač.
Članak 840.s (NN 17/19)
(1) Nadležna lučka kapetanija utvrđuje predstavlja li potonula stvar opasnost u smislu članka 840.a stavka 4. ovoga Zakonika pri čemu se na odgovarajući način primjenjuje članak 840.l ovoga Zakonika.
(2) Čim sazna za postojanje opasne potonule stvari, lučka kapetanija će poduzeti mjere lociranja i označavanja potonule stvari, pri čemu se na odgovarajući način primjenjuju članci 840.lj i 840.m ovoga Zakonika.
(3) Kada utvrdi da potonula stvar predstavlja opasnost, nadležna lučka kapetanija će rješenjem narediti vlasniku da u primjerenom roku ukloni potonulu stvar.
(4) Ako vlasnik ili druga ovlaštena osoba ne postupi prema rješenju iz stavka 3. ovoga članka, ili kad bez opravdanog razloga prekine ili napusti započeto uklanjanje, lučka kapetanija će rješenjem narediti ovlaštenom tijelu da na trošak i rizik vlasnika odmah ukloni potonulu stvar na najbrži i najefikasniji način, uključujući i njezinu prodaju na javnoj dražbi, vodeći pritom računa o zaštiti morskog okoliša.
(5) U slučajevima kada je opasnost osobito ozbiljna, lučka kapetanija može, i bez prethodnog donošenja rješenja iz stavka 3. ovoga članka, rješenjem narediti ovlaštenom tijelu da na trošak i rizik vlasnika odmah ukloni potonulu stvar na najbrži i najefikasniji način, uključujući i njezinu prodaju na javnoj dražbi, vodeći pritom računa o zaštiti morskog okoliša.
(6) Ako se utvrdi da potonula stvar predstavlja opasnost u smislu članka 840.a stavka 4. ovoga Zakonika, a nadležnoj lučkoj kapetaniji je vlasnik nepoznat, lučka kapetanija će odmah postupiti po stavku 4. ovoga članka.
(7) Tijelo ovlašteno za uklanjanje potonule stvari iz stavka 4. ovoga članka je trgovačko društvo Plovput d. o. o. za potonule stvari koje se nalaze izvan lučkog područja, tijelo koje upravlja lukom za potonule stvari koje se nalaze unutar lučkog područja, odnosno tijelo koje upravlja pomorskim dobrom za stvari koje su se nasukale ili ih je more izbacilo na kopneni dio pomorskog dobra.
(8) Sredstva za uklanjanje temeljem stavaka 4., 5. ili 6. ovoga članka osigurava tijelo ovlašteno za uklanjanje, osim kad je riječ o trgovačkom društvu Plovput d. o. o. u kojem slučaju se sredstva osiguravaju u državnom proračunu, što ne utječe na obvezu vlasnika da naknadi sve troškove u vezi s uklanjanjem za koje odgovara sukladno članku 840.t ovoga Zakonika.
(9) Žalba protiv rješenja iz stavaka 3., 4., 5. i 6. ovoga članka nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
(10) Rješenja i obavijesti koji se donose temeljem ovoga članka dostavljaju se vlasniku ili ovlaštenoj osobi objavom na internetskim stranicama Ministarstva sukladno pravilima o javnoj objavi, prema odredbama zakona kojim se uređuje vođenje upravnog postupka.
Članak 840.š
U postupku utvrđivanja opasnosti te postupku uklanjanja podrtine ili potonule stvari, u slučaju neposredne opasnosti za onečišćenje okoliša, uz nadležnu lučku kapetaniju, prema potrebi sudjeluje i inspekcija zaštite okoliša.
Članak 840.t
Odgovornost vlasnika potonule stvari za troškove njenog lociranja, označavanja i uklanjanja uređuje se odgovarajućom primjenom članka 840.nj ovoga Zakonika.
Članak 840.u (NN 17/19)
(1) Kada lučka kapetanija postupi sukladno odredbama članka 840.n stavaka 4., 6. ili 7. odnosno članka 840.s stavaka 4., 5. ili 6. ovoga Zakonika, Republika Hrvatska, odnosno tijelo koje je uklonilo podrtinu ili potonulu stvar te osiguralo sredstva za njezino uklanjanje ima založno pravo na uklonjenoj potonuloj stvari ili podrtini radi osiguranja naknade troškova lociranja, označavanja i uklanjanja, te može uklonjenu potonulu stvar ili podrtinu zadržati dok joj odgovorna osoba ne podmiri te tražbine, osim za potonule stvari ili podrtine za koje se utvrdi da imaju obilježja kulturnog dobra ili su od vojnog značaja.
(2) Ustupanjem tražbine za naknadu troškova lociranja, označavanja i uklanjanja podrtine, odnosno potonule stvari prenosi se i zakonsko založno pravo i pravo zadržanja iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Vjerovnici iz stavka 1. ovoga članka ovlašteni su namiriti svoje tražbine iz prodajne cijene podrtine, odnosno potonule stvari ostvarene prodajom na javnoj dražbi ili sudskom prodajom odgovarajućom primjenom odredbi glave druge dijela devetog ovoga Zakonika.
(4) Na javnu dražbu iz stavka 3. ovoga članka, članka 840.a stavka 6., članka 840.n stavaka 6. i 7. te članka 840.s stavka 4. ovoga Zakonika, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 171. ovoga Zakonika.
Članak 840.v
Izvođač radova koji obavlja uklanjanje po nalogu nadležne lučke kapetanije odgovara za štetu koju prouzroči svojim radom ako ne dokaže da se šteta nije mogla izbjeći niti uz dužnu pažnju.
Članak 840.z
(1) Pravo na naknadu troškova lociranja, označavanja i uklanjanja podrtine ili potonule stvari prema odredbama ovoga dijela ove glave ovoga Zakonika zastarijeva u roku od pet godina od dana kada je sukladno članku 840.l ovoga Zakonika utvrđena opasnost.
(2) Pravo na naknadu troškova lociranja, označavanja i uklanjanja podrtine utrnjuje ako se tužba ne podnese u roku od 10 godina računajući od dana saznanja za podrtinu.
(3) Pravo na naknadu troškova lociranja, označavanja i uklanjanja potonule stvari utrnjuje ako se tužba ne podnese u roku od 10 godina računajući od dana donošenja rješenja o uklanjanju potonule stvari.
Dio deveti OVRHA I OSIGURANJE NA BRODU I TERETU
Glava I. ZAJEDNIČKE ODREDBE
Članak 841.
(1) Odredbama ovoga dijela Zakonika uređuje se ovrha i osiguranje na brodu i teretu na brodu, koji se nalazi u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske.
(2) Odredbe ovoga dijela Zakonika o određivanju ovrhe i osiguranja primjenjuju se i na brod koji se ne nalazi na unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske, a upisan je u hrvatski upisnik brodova. U slučajevima predviđenim ovim Zakonikom odredbe ovoga dijela Zakonika primjenjuju se i na brod koji se ne nalazi na unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske i koji nije upisan u hrvatski upisnik brodova.
(3) Izraz »brod« u ovom dijelu Zakonika obuhvaća, te se na odgovarajući način primjenjuje i na ostale pomorske objekte, osim brodica. Ovrha i osiguranje na pomorskom objektu koji se u smislu odredaba članka 5. ovoga Zakonika smatra brodicom provodi se prema Ovršnom zakonu.
(4) Ako odredbama ovoga Zakonika o osiguranju nije drugačije određeno, na to će se osiguranje na odgovarajući način primjenjivati odredbe ovoga Zakonika o ovrsi.
(5) Ako odredbama ovoga Zakonika o ovrsi i osiguranju na brodu i teretu nije drugačije određeno, na tu će se ovrhu i osiguranje na odgovarajući način primjenjivati odredbe Ovršnog zakona i opća prava osiguranja, izuzev odredaba koje se odnose na osiguranje prijenosom vlasništva ili drugog prava. Na ovrhu na brodu radi naplate novčane tražbine na odgovarajući će se način osobito primjenjivati odredbe Ovršnog zakona o ovrsi na nekretnini radi naplate novčanih tražbina, a na ovrhu radi predaje broda – odredbe Ovršnog zakona o ovrsi radi predaje određene pokretnine.
(6) Ovrhu i osiguranje na brodu i teretu na brodu određuju i provode trgovački sudovi nadležni za pomorske sporove.
Članak 842.
Odredbe ovoga dijela Zakonika primjenjuju se i na ovrhu i osiguranje na udjelima na brodu te na ovrhu i osiguranje na brodu u gradnji.
Članak 843.
(1) Ne mogu biti predmet ovrhe ili osiguranja:
1) ratni i s njima izjednačeni brodovi, javni brodovi,
2) strani brodovi u neškodljivom prolasku teritorijalnim morem Republike Hrvatske,
3) strani brodovi koji se zadržavaju na unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske zbog više sile ili zbog nevolje na moru, dok viša sila ili nevolja na moru traju.
(2) Brodovi iz stavka 1. točke 2) i 3) ovoga članka mogu biti predmet ovrhe ili osiguranja ako se postupak provodi radi ovrhe ili osiguranja tražbina koje su nastale za prolaska i zadržavanja broda na području Republike Hrvatske.
Članak 844. (NN 17/19)
(1) Za odlučivanje o prijedlogu za ovrhu na brodu, odnosno brodu u gradnji upisanom u upisnik brodova mjesno je nadležan sud na području nadležne lučke kapetanije za upis kako je određena u skladu s člankom 254. ovoga Zakonika.
(2) Provedbu rješenja o ovrsi na brodu iz stavka 1. ovoga članka ovrhovoditelj može zatražiti pred svakim stvarno nadležnim sudom na čijem se području zatekne brod u vrijeme kada ovrhu treba provesti.
(3) Ovrhu na brodu odnosno brodu u gradnji upisanom u upisnik, u dijelu koji se sastoji od provođenja određenih upisa u upisnik, provodi tijelo koje vodi taj upisnik.
Članak 845. (NN 17/19)
(1) Za odlučivanje o prijedlogu za ovrhu i za provedbu ovrhe na stranom brodu i na domaćem brodu, odnosno brodu u gradnji koji nije upisan u upisnik brodova, mjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi brod, odnosno brod u gradnji u vrijeme podnošenja prijedloga za ovrhu.
(2) Ako se u vrijeme provedbe ovrhe brod iz stavka 1. ovoga članka ne nađe na području suda koji je ovrhu odredio, ovrhovoditelj može radi provedbe ovrhe podnijeti rješenje o ovrsi svakom stvarno nadležnom sudu na području kojega se brod nađe s prijedlogom da taj sud provede ovrhu.
Članak 846.
Ako se u vrijeme podnošenja prijedloga za ovrhu na brodu koji nije upisan u upisnik brodova ne zna da li se brod nalazi u teritorijalnom moru ili unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske, ovrhovoditelj može prijedlog za ovrhu podnijeti bilo kojem stvarno nadležnom sudu. Rješenje o ovrsi ovrhovoditelj može radi provedbe ovrhe podnijeti stvarno nadležnom sudu na području kojega se nađe brod.
Članak 847. (NN 17/19)
(1) Za odlučivanje o prijedlogu za osiguranje osnivanjem ili predbilježbom sudske hipoteke na brodu, odnosno brodu u gradnji upisanom u upisnik brodova, mjesno je nadležan sud na čijem se području vodi upisnik brodova, odnosno zapisnik brodova u gradnji u koji je brod, odnosno brod u gradnji upisan.
(2) Za provedbu osiguranja osnivanjem ili predbilježbom sudske hipoteke na brodu iz stavka 1. ovoga članka nadležno je tijelo koje vodi upisnik brodova u koji je brod, odnosno brod u gradnji upisan.
Članak 848. (NN 17/19)
(1) Za odlučivanje o prijedlogu za osiguranje novčane tražbine zasnivanjem sudske hipoteke na brodu ili brodu u gradnji na temelju sporazuma stranaka mjesno je nadležan sud na području nadležne lučke kapetanije za upis kako je određena u skladu s člankom 254. ovoga Zakonika.
(2) Određeno osiguranje provest će tijelo koje vodi upisnik brodova, odnosno brodova u gradnji.
(3) Ako brod ili brod u gradnji nije upisan u upisnik brodova ili brodova u gradnji, za odlučivanje o prijedlogu za osiguranje novčane tražbine zasnivanjem sudske hipoteke na brodu ili brodu u gradnji na temelju sporazuma stranaka i za provedbu osiguranja nadležan je sud na čijem se području u vrijeme podnošenja prijedloga za osiguranje brod, odnosno brod u gradnji nalazi.
Članak 849. (NN 17/19)
(1) Ako se privremena mjera treba provesti upisom u upisnik brodova, prije pokretanja parničnog ili drugoga sudskog postupka za odlučivanje o prijedlogu za osiguranje privremenom mjerom mjesno je nadležan sud na području nadležne lučke kapetanije za upis kako je određena u skladu s člankom 254. ovoga Zakonika. Određenu privremenu mjeru provest će tijelo koje vodi upisnik brodova.
(2) Ako je u slučaju iz stavka 1. ovoga članka parnični ili drugi sudski postupak pokrenut, za odlučivanje o prijedlogu za osiguranje privremenom mjerom nadležan je sud pred kojim je postupak pokrenut. Određenu privremenu mjeru provest će tijelo koje vodi upisnik brodova, odnosno brodova u gradnji.
(3) Ako se privremena mjera ne treba provesti upisom u upisnik brodova, prije pokretanja parničnog ili drugoga sudskog postupka za odlučivanje o prijedlogu za određivanje privremene mjere na brodu mjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi brod u vrijeme podnošenja prijedloga za određivanje privremene mjere. Ako se brod, koji je upisan u upisnik brodova, ne nalazi u teritorijalnom moru ili unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske, mjesno je nadležan za određivanje privremene mjere sud na području kojega se vodi upisnik brodova u koji je brod upisan.
(4) Ako se privremena mjera ne treba provesti upisom u upisnik brodova, nakon pokretanja parničnog ili drugoga sudskog postupka privremenu mjeru može odrediti i sud pred kojim se postupak vodi.
(5) U slučajevima iz stavka 3. i 4. ovoga članka za provedbu određene privremene mjere mjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi brod u vrijeme provedbe te mjere.
(6) Ako se u vrijeme podnošenja prijedloga za određivanje privremene mjere, koju ne treba provesti u upisnik brodova, ne zna da li se brod nalazi na teritorijalnom moru ili unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske, ovrhovoditelj može predložiti da sud na čijem se području vodi upisnik u koji je brod upisan, ili, ako brod nije upisan u hrvatski upisnik brodova, bilo koji stvarno nadležni sud u Republici Hrvatskoj, donese rješenje o određivanju privremene mjere. Ovrhovoditelj može u tom slučaju podnijeti rješenje o određivanju privremene mjere svakom stvarno nadležnom sudu na čijem se području nađe brod, s prijedlogom da je taj sud provede.
Članak 850.
Za ovrhu, odnosno osiguranje na teretu koji se nalazi na brodu, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 845. ovog Zakonika.
Članak 851.
(1) Za odlučivanje o prijedlogu za ovrhu na temelju stranih sudskih odluka i za provedbu te ovrhe mjesna nadležnost suda određuje se primjenom pravila o mjesnoj nadležnosti suda za ovrhu na temelju odluka hrvatskih sudova.
(2) Odredbe članka 847. ovoga Zakonika primjenjuju se i u slučaju kad se osiguranje zasnivanjem sudske hipoteke na brodu traži na temelju strane sudske odluke.
Glava II. OVRHA RADI NAMIRENJA NOVČANE TRAŽBINE NA BRODU
1. Ograničenje ovrhe
Članak 852.
(1) Odredbe Ovršnog zakona o ograničenju ovrhe ne primjenjuju se ako se ovrha provodi radi ostvarenja tražbine osigurane založnim ili sličnim pravom na brodu ili brodu u gradnji.
(2) Odredbe Ovršnog zakona o ograničenju ovrhe ne primjenjuje se na ovrhu prodajom broda ni ako se ovrha traži radi namirenja tražbina koje proizlaze iz:
1) štete prouzročene sudarom broda na kojem se provodi ovrha ili štete prouzročene brodom na koji drugi način,
2) smrti ili tjelesne ozljede prouzročene brodom na kojem se provodi ovrha ili koje su nastale zbog iskorištavanja tog broda,
3) spašavanja,
4) ugovora o iskorištavanju broda koji je predmet ovrhe,
5) zajedničke havarije,
6) tegljenja,
7) peljarenja,
8) opskrbe broda koji je predmet ovrhe radi njegova održavanja ili iskorištavanja,
9) gradnje, preinake, popravka, opreme ili dokovanja broda koji je predmet ovrhe,
10) prava posade broda po osnovi rada,
11) izdataka koje učini zapovjednik, krcatelj, naručitelj ili agent za račun broda, odnosno vlasnika broda ili brodara, a u vezi s brodom.
2. Ovršne radnje
Članak 853. (NN 17/19)
Ovrha na brodu i brodu u gradnji upisanom u upisnik brodova provodi se zabilježbom ovrhe u upisniku, utvrđivanjem vrijednosti broda, odnosno broda u gradnji, prodajom broda, odnosno broda u gradnji i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom.
(2) Ako na brodu postoji privilegij iz članka 241. ovoga Zakonika, ili hipoteka iz članka 219. ovoga Zakonika, ili založno pravo iz članka 840.u ovoga Zakonika, otvaranje stečaja nad vlasnikom broda bez utjecaja je na mogućnost pokretanja, odnosno provođenja ovršnog postupka prodaje tog broda prema odredbama ovoga Zakonika, uključujući i odredbe o nadležnosti suda. Ako takav brod predstavlja dio stečajne mase, pokretanje ovrhe u pogledu toga broda dovodi do prekida postupka prodaje tog broda u stečajnom postupku, a ovrha će se provesti prema odredbama ovoga Zakonika. O pokrenutom postupku ovrhe ovršni će sud nakon donošenja rješenja o ovrsi obavijestiti stečajnog upravitelja.
3. Prijedlog za ovrhu
Članak 854.
Prijedlog za ovrhu na brodu radi naplate novčane tražbine mora posebno sadržavati:
1) ime, zanimanje, prebivalište ili, podredno, boravište i državljanstvo, odnosno naziv, sjedište i državnu pripadnost ovrhovoditelja,
2) ime, zanimanje, prebivalište ili, podredno, boravište i državljanstvo, odnosno naziv, sjedište i državnu pripadnost ovršenika,
3) ime i oznaku broda, vrstu broda, luku upisa i državnu pripadnost broda,
4) upisnik brodova u koji je hrvatski brod upisan,
5) mjesto gdje se brod nalazi, odnosno naznaku da to mjesto nije poznato,
6) valutu i visinu tražbine za koju se traži prodaja,
7) naznaku isprava na temelju kojih se traži ovrha,
8) popis poznatih založnih ovrhovoditelja odnosno nositelja drugih prava koja prodajom prestaju,
9) izjavu je li u odnosu prema brodu na kojemu se traži ovrha određeno kakvo sredstvo osiguranja,
10) po mogućnosti količinu i vrstu tereta na brodu i broj članova posade.
Članak 855.
(1) Uz prijedlog iz članka 854. ovoga Zakonika ovrhovoditelj treba priložiti:
1) ispravu na temelju koje se traži ovrha (ovršna ili vjerodostojna isprava), u izvorniku ili u ovjerovljenom prijepisu,
2) ispravu kojom se dokazuje postojanje hipoteke na brodu i tereta te prava prvokupa koji su upisani u upisnik brodova,
3) podatke o poznatim privilegijima.
(2) Ako se ovrha provodi na hrvatskom brodu, uz prijedlog treba priložiti izvadak iz upisnika brodova kojim se dokazuje vlasništvo ovršenika na brodu, ili, ako brod nije upisan u upisnik brodova – isprava kojom se dokazuje da se brod koji je predmet ovrhe nalazi u posjedu jednog ili više ovršenika. Ako je brod upisan na drugu osobu, a ne na ovršenika, prijedlogu se može udovoljiti samo ako ovrhovoditelj podnese ispravu koja je podobna za upis ovršenikova prava.
(3) Ako je strani brod na kojemu se traži ovrha u vrijeme podnošenja prijedloga za ovrhu već zaustavljen, uz prijedlog za ovrhu treba priložiti i ovjeren prijepis i prijevod isprave na hrvatskom jeziku, u skladu s propisima Republike Hrvatske, kojom se po pravu zemlje državne pripadnosti broda dokazuje vlasništvo i državna pripadnost broda.
(4) Ako strani brod na kojemu se traži ovrha u vrijeme podnošenja prijedloga za ovrhu još nije zaustavljen, ovrhovoditelj mora učiniti vjerojatnim da je brod vlasništvo ovršenika.
(5) Kad strani brod na kojem se provodi ovrha prodajom bude zaustavljen, sud će pozvati ovrhovoditelja da u roku od tri dana podnese isprave navedene u stavku 3. ovoga članka.
(6) Ako ovrhovoditelj ne postupi prema odredbi stavka 5. ovoga članka, sud će rješenjem obustaviti ovrhu.
4. Rješenje o ovrsi
Članak 856.
(1) Rješenje o ovrsi prodajom broda sud dostavlja prema odredbama Ovršnog zakona o osobnoj dostavi strankama i svim osobama u čiju korist, prema podacima iz spisa, postoji kakvo založno pravo, pravo na namirenje, pravo osobne služnosti ili pravo prvokupa u pogledu broda koji je predmet ovrhe.
(2) Pored dostave rješenja iz stavka 1. ovoga članka sud posebno obavještava osobe u čiju je korist upisano pravo prvokupa da se u postupku prodaje neće moći pozivati na svoje pravo prvokupa.
((3) Ako je boravište ovršenika nepoznato, ili ako se ovršenik nalazi u inozemstvu, sud će rješenje o ovrsi dostaviti zapovjedniku broda. Ako je zapovjednik napustio brod, sud će za privremenog zastupnika ovršenika postaviti drugu odgovarajuću osobu.
Članak 857.
(1) Kad donese rješenje o prodaji broda koji je upisan u upisnik brodova, sud će po službenoj dužnosti odrediti da se to rješenje zabilježi u upisnik brodova.
(2) Kad donese rješenje o prodaji broda koji nije upisan u upisnik brodova, sud će po službenoj dužnosti odrediti da se obavi pljenidbeni popis broda.
(3) Učinak zabilježbe iz stavka 1. ovoga članka, odnosno popisa iz stavka 2. ovoga članka sastoji se u tome da se prodaja radi namirenja tražbine ovrhovoditelja može provesti protiv svake osobe koja kasnije stekne pravo vlasništva nad brodom koji je predmet prodaje (pravo na namirenje) i da ovrhovoditelj u čiju je korist ta zabilježba, odnosno popis učinjen ima prvenstvo u pogledu namirenja svoje ovršne tražbine i sporednih tražbina prema svakoj drugoj osobi koja kasnije stekne kakvu hipoteku na brodu ili slično pravo na brodu ili koja ostvari pravo na namirenje.
(4) Nakon zabilježbe ovrhe nije dopušten upis promjene prava vlasništva utemeljen na raspoložbi ovršenika, bez obzira kad je ta raspoložba poduzeta.
(5) Promjena vlasnika broda nakon zabilježbe ovrhe ne sprječava da se taj postupak nastavi protiv novoga vlasnika kao ovršenika. Sve radnje poduzete prije toga ostaju na snazi i novi vlasnik ne može u postupku poduzimati one radnje koje ne bi mogao poduzeti prijašnji vlasnik da do promjene vlasništva nije došlo.
(6) Za prvenstveni red prava na namirenje koje pripada ovrhovoditelju u smislu stavka 3. ovoga članka, odlučujući je trenutak kad je tijelu koje vodi upisnik brodova podnesen zaključak suda kojim se nalaže zabilježba rješenja o ovrsi u smislu stavka 1. ovoga članka.
(7) Ako predmet ovrhe nije upisan u upisnik brodova, red prvenstva u smislu stavka 3. ovoga članka određuje se prema trenutku kad je zamolnica za provođenje popisa upućena sudu nadležnom za provođenje ovrhe, odnosno ako je taj sud nadležan za donošenje rješenja o ovrsi – prema trenutku kad je taj sud odredio obavljanje pljenidbenog popisa.
Članak 858.
Ako je u kakvu prijašnjem postupku obavljen popis broda koji je predmet prodaje, a taj brod nije upisan u upisnik brodova, u zapisnik o prijašnjem popisu zabilježit će se određena ovrha.
Članak 859.
(1) Nakon zabilježbe rješenja o ovrsi, odnosno sastavljanja pljenidbenog popisa, pa dok se postupak prodaje ne obustavi, ne može se provesti poseban postupak prodaje u korist drugih ovršnih tražbina u pogledu istog broda.
(2) Ovrhovoditelji, u čiju korist, u tijeku postupka prodaje iz stavka 1. ovoga članka do pravomoćnosti rješenja o dosudi broda, bude doneseno rješenje o ovrsi na istom brodu, pristupaju pokrenutom postupku i dužni su ga preuzeti u stanju u kojem se nalazio u trenutku njihova pristupanja.
(3) O pristupanju novih ovrhovoditelja sud će obavijestiti sve osobe iz članka 856. ovoga Zakonika.
5. Provedba ovrhe
Članak 860.
Kad donese, odnosno kad primi rješenje o ovrsi, ovršni sud će bez odgode:
1) odrediti zaustavljanje broda (članak 951.) i u tu svrhu pozvati teritorijalno nadležnu lučku kapetaniju da brodu oduzme upisni list, odnosno brodsku svjedodžbu, popis posade i isprave o sposobnosti broda za plovidbu, a stranom brodu – isprave koje odgovaraju tim hrvatskim ispravama,
2) prema potrebi odrediti čuvanje broda,
3) obaviti popis broda i njegovih pripadaka čija se vrijednost posebno utvrđuje prema odredbi članka 867. st. 3. ovoga Zakonika,
4) sastaviti popis posade i putnika koji ostaju na brodu i popisati vrstu i količinu tereta koji se nalaze na brodu.
Članak 861.
(1) Sud može čuvanje broda povjeriti zapovjedniku broda, kome će u tu svrhu odobriti da zadrži potreban broj članova posade, a može narediti da se posada broda zajedno sa zapovjednikom iskrca te da se postave drugi čuvari s odgovarajućim pomorskim zvanjem i iskustvom.
(2) Pri odlučivanju hoće li brod povjeriti na čuvanje zapovjedniku broda ili drugoj osobi sud će, vodeći računa o prijedlozima ovrhovoditelja, uzeti u obzir sigurnost broda, troškove čuvanja te druge važne okolnosti.
Članak 862.
(1) Sud može, na prijedlog stranaka, zapovjednika broda ili čuvara broda narediti da se brod premjesti u drugo mjesto ako nađe da bi to bilo potrebno radi sigurnosti broda ili da bi bilo korisno iz drugih važnih razloga, osobito radi smanjenja troškova čuvanja i održavanja broda.
(2) Mjesto u koje se brod premjesti, u skladu s odredbom stavka 1. ovoga članka, ne mora se nalaziti na području suda koji provodi ovrhu.
Članak 863.
(1) Ako se osoba ovlaštena da raspolaže teretom koji se nalazi na brodu na kojem se provodi ovrha ne prijavi sudu u roku od tri dana od zaustavljanja broda, sud će po službenoj dužnosti toj osobi postaviti privremenog zastupnika.
(2) Dok se teret nalazi na brodu, brigu o čuvanju tereta vodi zapovjednik broda, odnosno osoba koju sud postavi za čuvara broda.
(3) Na prijedlog osobe ovlaštene da raspolaže teretom ili njezina privremenog zastupnika, ovršenika ili zapovjednika broda, a ako postoje opravdani razlozi, i na prijedlog čuvara broda, sud će dopustiti da se teret iskrca i da se smjesti na čuvanje u javno skladište ili na drugo prikladno mjesto.
(4) Sud će osobi ovlaštenoj da raspolaže teretom, odnosno njezinu privremenom zastupniku dopustiti slobodno raspolaganje teretom ako se tome ne protivi brodar, zapovjednik broda ili drugi zastupnik brodara.
(5) Ako se zapovjednik broda po nalogu suda ili dobrovoljno iskrca, to ne utječe na njegova ovlaštenja da zastupa brodara, odnosno poduzetnika prema teretu koji se na brodu nalazio u trenutku zaustavljanja.
(6) Odredbama stavka 1. – 5. ovoga članka ne dira se u prava i dužnosti stranaka koje proizlaze iz ugovora o prijevozu stvari.
Članak 864.
(1) Putnici i njihova prtljaga moraju se iskrcati s broda na kojem se provodi ovrha.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka sud će, na prijedlog ovršenika, dopustiti putnicima da s prtljagom ostanu na brodu ako se tome ne protivi ovrhovoditelj ili čuvar broda i ako ovršenik predujmi troškove uzdržavanja putnika.
(3) Odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka ne dira se u prava i dužnosti stranaka koji proizlaze iz ugovora o prijevozu.
Članak 865.
(1) Troškove provedbe ovrhe, čuvanja i održavanja broda prethodno snosi ovrhovoditelj.
(2) Sud može odrediti da ovrhovoditelj predujmi potrebnu svotu za namirenje troškova provedbe ovrhe.
(3) Ako ovrhovoditelj u roku koji mu odredi sud ne položi predujam, sud će rješenjem obustaviti ovršni postupak.
Članak 866.
(1) Ako za to postoje posebno opravdani razlozi, sud može na prijedlog zainteresirane osobe nakon što sasluša stranke i poznate vjerovnike koji na brodu imaju kakav stvarnopravni teret, dopustiti da brod u tijeku ovrhe poduzme jedno ili više putovanja.
(2) Sud neće dopustiti putovanje iz stavka 1. ovoga članka ako nije sklopljen ugovor o osiguranju broda, uz uvjete koje sud smatra prikladnim, i ako predlagatelj putovanja ne dade odgovarajuće osiguranje raspoloživo i prenosivo u korist vjerovnika za štetu koja bi za njih iz toga mogla proisteći.
(3) Radi saslušanja stranaka i ostalih vjerovnika, prema odredbi stavka 1. ovoga članka, sud će zakazati ročište ili će ovlaštenim osobama pisano priopćiti prijedlog i uvjete uz koje se traži dozvola za poduzimanje putovanja, uz poziv da se o prijedlogu izjasne u roku od tri dana od dana dostave poziva.
(4) Ako koja od pozvanih osoba ne dođe na ročište, odnosno ako se u roku iz stavka 3. ovoga članka ne izjasni o prijedlogu, smatrat će se da pristaje na to da se predloženo putovanje poduzme.
(5) Osoba na čiji je prijedlog putovanje dopušteno dužna je, na zahtjev suda, predujmiti troškove putovanja. Ako to ne učini u roku koji sud odredi, putovanje se neće poduzeti.
6. Utvrđivanje vrijednosti broda te popis i procjena pripadaka
Članak 867.
(1) O načinu utvrđivanja vrijednosti broda sud će odlučiti zaključkom odmah nakon što donese rješenje o ovrsi. Ako je to potrebno, sud će prije donošenja zaključka održati ročište sa strankama.
(2) Utvrđivanju vrijednosti broda pristupit će se nakon što rješenje o ovrsi postane pravomoćno, ali i prije toga ako ovrhovoditelj to predloži, predujmi za to potrebna sredstva i izjavi da će snositi troškove utvrđivanja vrijednosti i ako ovrha bude obustavljena.
(3) Posebno se popisuju i procjenjuju samo oni pripadci koji se redovito ne nalaze na brodovima sličnoga tipa kojem pripada brod koji je predmet ovrhe, a koji su veće vrijednosti, odnosno dijelovi koji su privremeno odvojeni od broda.
(4) Vrijednost broda utvrđuje se u visini njegove tržišne cijene na dan procjene.
(5) Pri utvrđivanju vrijednosti broda treba navesti koju vrijednost ima brod koji je predmet ovrhe ako ostanu na snazi stvarnopravni tereti, a koju vrijednost ima bez tih prava i tereta te posebno vrijednost stvarnopravnih tereta.
(6) Ako je vrijednost broda koji je predmet ovrhe bila utvđena u prijašnjem ovršnom ili stečajnom postupku, a od tada nije nastupila važnija promjena, sud može kao vrijednost broda uzeti vrijednost utvrđenu u tom prijašnjem postupku. Prije donošenja te odluke sud će o tome saslušati stranke.
(7) Sud će na prijedlog stranke koji mora biti podnesen najkasnije osam dana prije ročišta za prodaju, na ročištu za prodaju zaključkom ponovno utvrditi vrijednost broda ako stranka učini vjerojatnim da se ta vrijednost izmijenila za više od jedne petine od dana prethodnog utvrđivanja vrijednosti do dana podnošenja prijedloga.
(8) Ako su u sudskom ili izvansudskom sporazumu na temelju kojega je stečeno založno pravo na brodu radi osiguranja tražbine čije se namirenje traži stranke utvrdile vrijednost broda, vrijednost broda neće se posebno utvrđivati, već će se kao njegova vrijednost uzeti u sporazumu utvrđena vrijednost.
(9) U slučaju iz stavka 8. ovoga članka sud može, na prijedlog ovršenika podnesen u roku za žalbu protiv rješenja o ovrsi, odrediti da se vrijednost broda iznova utvrdi ako ovršenik učini vjerojatnim da je nakon sklapanja sporazuma vrijednost broda porasla za više od jedne petine. Sredstva za pokriće troškova ponovnoga utvrđivanja vrijednosti broda ovršenik mora predujmiti u roku od osam dana od dana dostave odluke suda kojom se prihvaća njegov prijedlog. Ako ovršenik u tom roku ne postupi u skladu s odlukom suda, smatrat će se da je odustao od prijedloga.
(10) Odredba stavka 8. ovoga članka neće se primijeniti ako ima založnih vjerovnika, ovlaštenika prava na namirenje ili osobnih služnosti upisanih u upisnik brodova koje prestaju prodajom broda, koji se u ovrsi na brodu namiruju prije vjerovnika koji je zatražio ovrhu, osim ako se oni tako ne sporazumiju.
Članak 868.
(1) O ročištu za utvrđivanje vrijednosti broda i popis pripadaka sud obavještava stranke.
(2) Ročište iz stavka 1. ovoga članka održava se, u pravilu, na mjestu gdje se brod nalazi.
(3) Radi utvrđivanja vrijednosti broda sud će imenovati jednog ili više vještaka.
(4) U zaključku o prodaji sud će utvrditi vrijednost broda po slobodnoj ocjeni, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje vještaka i ostale podatke iznesene tijekom postupka.
(5) Ročište za utvrđivanje vrijednosti broda neće se odrediti u slučaju iz stavka 8. članka 867. ovoga Zakonika.
Članak 869.
(1) Svaka osoba koja se ima pravo namiriti iz prodajne cijene broda, a koja po redu prvenstva dolazi ispred ovrhovoditelja, može predložiti da se ovrha obustavi ako utvrđena vrijednost broda ne pokriva ni djelomično iznos ovrhovoditeljeve tražbine.
(2) Prijedlog za obustavu ovrhe može se podnijeti u roku od osam dana od dana dostave zaključka o prodaji.
(3) Sud će, prema okolnostima slučaja, ocijeniti je li prodaja svrhovita s obzirom na vjerojatnu visinu iznosa djelomičnoga namirenja ovrhovoditelja.
(4) U slučaju obustave ovrhe iz stavka 1. ovoga članka troškove postupka snosi ovrhovoditelj koji je pokrenuo ovrhu.
7. Način i uvjeti prodaje
Članak 870.
(1) Brod se u pravilu prodaje usmenom javnom dražbom.
(2) Stranke, založni vjerovnici i nositelji osobnih služnosti koje prestaju prodajom broda mogu se sporazumjeti najkasnije do prodaje broda na javnoj dražbi da se prodaja broda obavi u određenom roku neposrednom pogodbom preko osobe ovlaštene za promet brodovima, sudskog ovršitelja, javnog bilježnika ili na drugi način.
(3) Ugovor o prodaji neposrednom pogodbom sklapa se u pisanom obliku. Ugovor u ime i za račun ovršenika sklapa osoba kojoj je povjerena prodaja na temelju zaključka kojim je sud ovlašćuje na sklapanje ugovora. Potpisi osoba koje sklapaju ugovor moraju biti javnobilježnički ovjereni.
(4) Ugovor iz stavka 3. ovoga članka ima učinak od dana pravomoćnosti rješenja o dosudi.
Članak 871.
(1) Nakon provedbe postupka za utvrđivanje vrijednosti broda sud donosi zaključak o prodaji broda kojim se utvrđuje vrijednost broda i određuju način i uvjeti prodaje te vrijeme i mjesto ako se prodaja obavlja dražbom.
(2) U zaključku o prodaji posebno će se istaknuti mogućnost da se vrijednost konačno utvrdi na ročištu za prodaju.
(3) Od dana objavljivanja zaključka o prodaji na sudskoj oglasnoj ploči do dana prodaje mora proteći najmanje petnaest dana.
Članak 872.
Uvjeti prodaje moraju sadržavati:
1) podatke o imenu, prebivalištu ili, podredno, boravištu te državljanstvu ovrhovoditelja, odnosno podatke o njegovu nazivu, sjedištu i državnoj pripadnosti,
2) podatke o imenu, prebivalištu ili, podredno, boravištu ovršenika, odnosno o njegovu nazivu, sjedištu i državnoj pripadnosti,
3) podatke o imenu ili oznaci, vrsti, luci upisa i državnoj pripadnosti broda, bruto i neto tonaži broda, odnosno istisnini, nosivosti, granicama plovidbe; zatim podatke važne za utvrđivanje stanja i uporabljivosti broda, kao što su namjena, godina gradnje, materijal od kojega je brod izgrađen, vrstu i snagu pogonskih strojnih uređaja i uređaja za posebnu namjenu, a za brodove u gradnji i podatke o stupnju izgrađenosti te popis i vrijednost neugrađenog materijala koji će biti obuhvaćen prodajom,
4) naznaku stvarnopravnih tereta što ih je kupac dužan preuzeti bez uračunavanja u kupovninu,
5) utvrđenu vrijednost broda,
6) naznaku najniže prihvatljive ponude,
7) odredbe o načinu davanja i o visini osiguranja koje trebaju dati ponuđači,
8) odredbe o roku u kojemu je kupac dužan platiti kupovninu i o načinu njezine isplate,
9) način prodaje,
10) naznaku vremena kad rizici i koristi prelaze na kupca,
11) odredbe o vremenu i uvjetima uz koje će se brod predati kupcu, posebno ako teret do pravomoćnosti rješenja o dosudi ne bude iskrcan s broda, i upisati njegovo pravo vlasništva u upisnik brodova,
12) prema potrebi odredbe o prodaji suvlasničkog dijela broda,
13) posebne uvjete koje kupac mora ispunjavati da bi mogao steći brod.
Članak 873.
(1) Na usmenoj javnoj dražbi mogu sudjelovati samo osobe koje polože jamčevinu.
(2) Ako sud, na prijedlog stranaka, ne odredi drugačije, jamčevina koju ponuditelji moraju položiti čini deseti dio utvrđene vrijednosti broda koji je predmet ovrhe.
(3) Jamčevina se polaže u gotovom novcu, vrijednosnim papirima ili drugim imovinskim vrijednostima koji su raspoloživi i slobodno prenosivi.
(4) Od polaganja jamčevine oslobođeni su vjerovnik na čiji je prijedlog određena ovrha i založni vjerovnici, ovlaštenici osobnih služnosti koje prestaju prodajom ako njihove tražbine dostižu svotu jamčevine i ako bi se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost broda, ta svota mogla namiriti iz cijene ostvarene prodajom.
(5) Od polaganja jamčevine kao ponuditelji oslobođeni su Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihova tijela.
Članak 874.
(1) Jamčevina koju je dao ponuditelj čija je ponuda prihvaćena ostaje kod suda dok ponuditelj ne udovolji svim obvezama prema uvjetima prodaje ili dok rješenje suda o uskraćivanju dosude broda ne postane pravomoćno.
(2) Ostalim ponuditeljima vratit će se položena jamčevina poslije zaključenja ročišta za prodaju.
(3) Jamčevina najboljeg ponuditelja služi kao zalog za sve obveze koje nastanu protiv njega iz postupka prodaje.
Članak 875.
Ako sud, na prijedlog stranaka i uz pristanak ovlaštenika ne odredi drugačije, kupac preuzima dosuđeni brod slobodan od svih stvarnopravnih tereta.
Članak 876.
(1) Na prvom ročištu za dražbu brod se ne može prodati ispod jedne polovice utvrđene vrijednosti.
(2) Ako se brod ne proda na prvom ročištu, sud će odrediti drugo ročište na kojemu se brod može prodati i ispod polovice utvrđene vrijednosti, ali ne ispod jedne trećine te vrijednosti.
(3) Od prvog do drugog ročišta za dražbu mora proteći najmanje petnaest dana.
(4) Stranke i osobe koje se namiruju u postupku mogu se sporazumjeti, izjavom danom na zapisnik kod suda pred kojim se postupak vodi ili kod drugoga suda ili pred javnim bilježnikom, da se brod može prodati dražbom i za nižu cijenu od one iz stavka 1. i 2. ovoga članka.
(5) Ako su se stranke prije pokretanja ovršnoga postupka u sporazumu sklopljenom pred sudom ili u obliku javnobilježničke isprave suglasile da se brod radi naplate tražbine ovrhovoditelja utvrđene tim sporazumom može prodati i za cijenu nižu od one iz stavka 1. i 2. ovoga članka, brod se već na prvom ročištu za prodaju može prodati po toj cijeni ako u postupku ne sudjeluju druge osobe koje se u njemu namiruju, a svoje su pravo upisali u upisnik brodova prije nego što je u taj upisnik upisano pravo ovrhovoditelja kojim je osigurana naplata njegove tražbine. Najniža cijena po kojoj se brod može prodati u tom slučaju ne može biti ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti.
(6) Odredbe prethodnih stavaka ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i u slučaju u kojemu se brod prodaje neposrednom pogodbom.
Članak 877.
(1) Kupac je dužan položiti u sud ili kod javnoga bilježnika kupovninu u roku određenom u zaključku o prodaji.
(2) Od polaganja kupovnine ili njezina dijela u gotovom novcu kupac se oslobađa ako vjerovnici čije su tražbine osigurane zalogom na brodu pristanu da kupac preuzme te dugove.
(3) Ako je kupac udovoljio svim obvezama iz uvjeta prodaje, gotovi novac položen sudu ili javnom bilježniku kao jamstvo može se rabiti kao dio kupovnine.
Članak 878.
(1) Nakon što kupac položi kupovninu te udovolji posebnim uvjetima prodaje broda, ako su bili određeni, i nakon što rješenje o dosudi postane pravomoćno, sud će zaključkom odrediti da se brod zajedno sa dosuđenim pripadcima preda kupcu, da se u upisniku brodova upiše pravo vlasništva na brodu u korist kupca i da se u upisniku brodova brišu sva druga prava i tereti.
(2) Rizik za prodani brod koji je predmet ovrhe na kupca onog dana kada mu brod po pravomoćnosti rješenja o dosudi bude predan.
(3) Na zahtjev kupca koji je u roku položio kupovninu, te udovoljio posebnim uvjetima prodaje broda, ako su bili određeni, sud može odrediti predaju broda kupcu i prije pravomoćnosti rješenja o dosudi, ako to opravdavaju ekonomski razlozi. U takvom slučaju, sud će predaju broda kupcu uvjetovati polaganjem primjerenog osiguranja, koje će se moći koristiti ako u slučaju ukidanja rješenja o dosudi kupac ne vrati brod u stanje u kakvom mu je bio predan. Iznos i uvjete tog osiguranja odredit će sud prema okolnostima slučaja.
8. Ročište za prodaju
Članak 879.
(1) Ročište za dražbu određuje se oglasom tako da od dana prve objave oglasa do dana ročišta za prodaju protekne najmanje 15, a najviše 30 dana.
(2) Ročište za prodaju ne smije se održati prije nego što rješenje o ovrsi postane pravomoćno.
Članak 880.
Oglas o prodaji sadrži osobito:
1) naznaku broda i pripadaka koji će se izložiti prodaji i vrijednost broda koji je predmet ovrhe,
2) naziv, odnosno ime, sjedište, odnosno boravište, državna pripadnost i državljanstvo stranaka,
3) vrijeme i mjesto održavanja ročišta za prodaju,
4) naznaku najniže prihvatljive ponude i svote jamčevine,
5) priopćenje da se uvjeti prodaje i isprave koje se odnose na brod, koji je predmet ovrhe, mogu razgledati kod ovršnog suda,
6) poziv založnim vjerovnicima čija prava nisu upisana u upisnik brodova da najkasnije na ročištu za prodaju prijave svoje tražbine, s upozorenjem da će se njihova prava u postupku uzeti u obzir samo ako proizlaze iz ovršnih spisa,
7) poziv da svaka osoba koja na brodu, koji je predmet ovrhe, ima kakvo pravo, zbog kojega prodaja ne bi bila dopuštena, prijavi svoje pravo sudu najkasnije na ročištu za prodaju prije početka usmene javne dražbe, s upozorenjem da se to pravo u pogledu broda na kojem se provodi ovrha na štetu savjesnog kupca neće više moći ostvariti,
8) priopćenje da će se osobi koja na brodu koji je predmet ovrhe ima takvo pravo ili teret dostavljati obavijesti o daljnjem tijeku postupka samo ako boravi u Republici Hrvatskoj ili ako u Republici Hrvatskoj ima svog opunomoćenika, odnosno opunomoćenika za primanje pismena.
Članak 881.
(1) Sud će oglas o prodaji dostaviti strankama i svim osobama koje, prema spisima koji se nalaze kod suda, imaju na brodu kakav stvarnopravni teret ili pravo prvokupa.
(2) Sud će ujedno pozvati vjerovnike koji na brodu imaju zalogom osigurane tražbine da se najkasnije pet dana prije ročišta za prodaju izjasne traže li da se njihove tražbine isplate u gotovom novcu ili pristaju da kupac preuzme dug, tako da se od duga oslobodi dotadašnji ovršenik, a ako se u određenom roku ne izjasne, smatra se da traže da im se tražbine isplate u gotovom novcu.
(3) Ako je na brodu uknjižena kakva kreditna ili kaucijska hipoteka, vjerovnici će se pozvati da najkasnije prije početka prodaje prijave iznose svojih tražbina iz pravnih odnosa osiguranih tim založnim pravima.
(4) Oglas o prodaji dostavlja se prema odredbama o osobnoj dostavi u ovršnom postupku.
(5) Osobi kojoj se oglas o prodaji vjerojatno neće moći dostaviti na vrijeme ili je pokušaj dostave ostao bez uspjeha, sud će postaviti privremenog zastupnika kome će dostaviti oglas o prodaji.
Članak 882.
(1) Sud će oglas o prodaji objaviti u »Narodnim novinama«, na oglasnoj ploči suda i na oglasnoj ploči teritorijalno nadležne lučke kapetanije.
(2) Stranke mogu zahtijevati da se oglas o prodaji objavi na njihov trošak na drugi način koji oni predlože.
Članak 883.
Ako se prodaja provodi na domaćem brodu, sud će odrediti da se ročište za prodaju zabilježi u upisnik brodova u koji je brod upisan.
Članak 884.
(1) Ovršenik je dužan u vrijeme između objave i održavanja ročišta za prodaju omogućiti osobama koje su zainteresirane da sudjeluju u prodaji da razgledaju brod koji je predmet ovrhe te isprave koje se na njega odnose.
(2) Sud će zaključkom odrediti kad se brod može razgledati, uzimajući u obzir potrebe nesmetanog poslovanja broda.
Članak 885.
(1) Ročište za prodaju jest javno i drži se, u pravilu, u zgradi suda.
(2) Sud može odrediti da se ročište za prodaju održi na mjestu gdje se nalazi brod koji je predmet ovrhe.
(3) Sud će na ročištu za prodaju staviti sudionicima na uvid uvjete prodaje i ostale isprave koje se odnose na postupak prodaje.
(4) Ročište za prodaju održat će se i kad na njemu sudjeluje samo jedan ponuditelj.
(5) Ročište za prodaju održava se pred sucem pojedincem i o njemu se vodi zapisnik.
Članak 886.
(1) Kad utvrdi da nema smetnji za održavanje ročišta za prodaju, sud će iznijeti uvjete prodaje, podatke o tražbinama vjerovnika koji imaju pravo namirenja iz postignute kupovnine, izjave vjerovnika koji imaju na brodu zalogom osiguranu tražbinu o načinu namirenja ili o preuzimanju njihovih tražbina, o tražbinama osiguranim kreditnim ili kaucijskim hipotekama i o drugim okolnostima koje su značajne za provođenje ročišta za prodaju.
(2) Zastupnici ponuditelja moraju dokazati svoje ovlaštenje za zastupanje na tom ročištu javnom ispravom ili javno ovjerenom punomoći.
Članak 887.
(1) Sud može odrediti da se prodaja i plaćanje kupovnine postignute prodajom stranog broda obavlja u stranim sredstvima plaćanja, u skladu s posebnim zakonom.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka može se primijeniti i kad se prodaja provodi radi namirenja tražbina stranih vjerovnika na hrvatskom brodu i kad na javnoj dražbi kao ponuditelji sudjeluju strane fizičke ili pravne osobe.
(3) Ako je tražbina koja je osigurana hipotekom na brodu upisana u stranim sredstvima plaćanja, sud mora prodajnu cijenu odrediti u tim sredstvima plaćanja.
Članak 888.
Ponuditelj je vezan za svoju ponudu sve dok se ne stavi veća ponuda (članak 889.).
Članak 889.
(1) Sud će pozvati prisutne stranke da stavljaju ponude tek nakon što protekne pola sata od vremena koje je određeno za početak ročišta za prodaju.
(2) Usmena javna dražba nastavit će se sve dok se stavljaju veće ponude.
(3) Ako to traži koji ponuditelj, sud može, radi stavljanja veće ponude, dopustiti kratak rok za razmišljanje.
(4) Usmena javna dražba zaključit će se ako ni poslije drugog poziva u roku od pet minuta nije stavljena veća ponuda. Na to će sud osobito upozoriti prisutne.
(5) Prije zaključenja prodaje sud će još jednom objaviti posljednju ponudu, a zatim će proglasiti da je prodaja zaključena.
Članak 890.
(1) Kad sud zaključi prodaju, pozvat će prisutne da odmah na ročištu za prodaju istaknu prigovore protiv dosude.
(2) Prigovor protiv dosude najboljem ponuditelju može se temeljiti samo na ovim razlozima:
1) da od dana objave do dana održavanja ročišta za prodaju nije prošlo 15 dana (članak 879.),
2) da oglas o ročištu za prodaju nije bio pravilno sastavljen ili objavljen,
3) da o ročištu za prodaju nisu bile obaviještene sve osobe koje je sud bio dužan obavijestiti,
4) da je postupak prodaje nastavljen, iako je bilo doneseno rješenje o obustavi postupka,
5) da su pri usmenoj javnoj dražbi povrijeđene odredbe ovoga Zakonika o dražbi,
6) da uvjeti uz koje je stavljena najbolja ponuda nisu u skladu s utvrđenim uvjetima prodaje,
7) da najbolji ponuditelj, odnosno njegov zastupnik nisu sposobni za sudjelovanje u prodaji broda,
8) da najviša ponuda nije dovoljna da se njome potpuno namiri zalogom osigurana tražbina sa sporednim tražbinama vjerovnika koji podnosi prigovor, a njegovoj tražbini pripada prvenstvo pred tražbinom vjerovnika koji je predložio ovrhu.
Članak 891.
(1) O nedostacima navedenim u članku 890. stavku 2. točki 4), 6) i 7) ovoga Zakonika sud vodi računa po službenoj dužnosti. O ostalim nedostacima sud će odlučivati samo ako budu pravovremeno istaknuti u podnesenim prigovorima.
(2) Činjenice na kojima se temelje prigovori sud će istražiti i utvrditi po službenoj dužnosti.
Članak 892.
(1) O podnesenim prigovorima sud će odlučiti, u pravilu, na ročištu za prodaju.
(2) Kad u povodu uvažavanja podnesenih prigovora uskrati dosudu, sud će, nakon što sasluša prisutne koje je bio dužan obavijestiti o ročištu za prodaju, odlučiti o tome hoće li prodaju odmah nastaviti ili će odrediti novo ročište za prodaju.
(3) Ako odluči da se prodaja odmah nastavi, ponuditelji koji su sudjelovali u prodaji vezani su svojim prijašnjim ponudama ako one zbog većih ponuda nisu izgubile valjanost.
(4) Ako se o prigovorima ne odluči na samom ročištu, sud će o njima odlučiti rješenjem o dosudi.
Članak 893.
(1) Ako prigovori ne budu podneseni i ako se ne ustanovi da ima nedostataka iz članka 890. stavka 2. točke 4), 6) i 7) ovoga Zakonika, sud će već na ročištu za prodaju donijeti rješenje o dosudi broda koji je predmet ovrhe najboljem ponuditelju za čiju ponudu nađe da je prihvatljiva. To će rješenje sud objaviti na ročištu.
(2) Rješenje o dosudi objavit će se u roku od osam dana na oglasnoj ploči suda.
(3) Smatrat će se da je to rješenje dostavljeno svim osobama kojima se dostavlja zaključak o prodaji te svim sudionicima u dražbi istekom trećeg dana od dana njegova isticanja na oglasnoj ploči. Te osobe imaju pravo da im se u sudskoj pisarnici neposredno preda otpravak rješenja.
(4) Rješenje o dosudi iz stavka 3. ovoga članka objavljuje se na sudskoj ploči i dostavlja se svim osobama kojima se dostavlja zaključak o prodaji broda kupcu. Prigovori protiv dosude iz članka 890. ovoga Zakonika mogu se istaknuti u žalbi protiv rješenja o dosudi.
(5) Rješenje o dosudi zabilježit će se i u upisniku brodova.
(6) Posljedica te zabilježbe jest da kasniji upisi u upisniku brodova stvaraju prava protiv dosadašnjeg vlasnika broda samo ako rješenje o dosudi bude ukinuto.
(7) U rješenju o dosudi sud će odrediti da će se brod predati kupcu pošto položi kupovninu i nakon što to rješenje postane pravomoćno.
(8) Nakon što kupac položi kupovninu i rješenje o dosudi postane pravomoćno, sud će zaključkom odrediti da se brod preda kupcu i da se u upisniku brodova upiše u njegovu korist pravo vlasništva. Tim zaključkom sud će odrediti i brisanje onih prava za koja je rješenjem o dosudi određeno da će se brisati iz upisnika brodova.
Članak 894.
(1) Brod koji je predmet ovrhe ne smije se dosuditi ako na ročištu za prodaju nije stavljena ponuda koja dostiže najnižu dopuštenu cijenu (članak 876).
(2) Sud će rješenjem uskratiti dosudu ako nađe da su podneseni prigovori opravdani, ako utvrdi da postoji kakav nedostatak na koji pazi po službenoj dužnosti ili ako ustanovi da je prodaja održana prije pravomoćnosti rješenja o ovrsi i zaključka o prodaji.
(3) Rješenje o uskraćivanju dosude zabilježit će se u upisnik brodova.
(4) Ako viši sud, rješavajući o žalbi protiv rješenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka, donese rješenje o dosudi, zabilježba dosude djelovat će otkad je bilo zabilježeno da je dosuda uskraćena (stavak 1. i 2).
Članak 895.
(1) Rješenje o dosudi može se pobijati žalbom iz razloga navedenih u članku 890. stavku 2. i članku 894. stavku 1. ovoga Zakonika te zbog toga što rješenje o dosudi nije u skladu sa sadržajem sudskih spisa na kojima se temelji.
(2) Osoba kojoj je sud dosudio brod koji je predmet ovrhe može pobijati rješenje iz razloga što je sud bio dužan uskratiti dosudu, odnosno donijeti rješenje o dosudi uz druge uvjete, a ne uz one koji su navedeni u rješenju o dosudi.
(3) Rješenje kojim se dosuda uskraćuje može se pobijati zato što nije u skladu sa sadržajem sudskih spisa na kojima se temelji, odnosno što nije postojao zakonski razlog za uskraćivanje dosude.
(4) Osoba koja je na ročištu za prodaju prigovorila dosudi nema pravo žalbe protiv rješenja o uskraćivanju dosude.
9. Novo ročište za prodaju
Članak 896.
(1) Ako je dosuda pravomoćno uskraćena zato što nije stavljena najniža prihvatljiva ponuda, sud će odrediti novo ročište za prodaju, ako to predloži ovrhovoditelj koji je predložio ovrhu u roku od osam dana od dana bezuspješno održanog ročišta.
(2) Prije nego što odredi novo ročište za prodaju, sud može odrediti novo utvrđivanje vrijednosti broda koji je predmet ovrhe i zakazati ročište radi raspravljanja o izmjeni uvjeta prodaje.
(3) Od prvog do drugog ročišta za prodaju mora proći najmanje 30 dana.
(4) Ako ovrhovoditelj koji je predložio ovrhu ne predloži novo ročište za prodaju u roku iz stavka 1. ovoga članka sud će rješenjem obustaviti ovršni postupak.
Članak 897.
(1) Ako sud uskrati dosudu iz drugog razloga, a ne iz razloga navedenog u članku 896. ovoga Zakonika, i ako nema nedostataka koji čine nedopustivim nastavak postupka, sud će po službenoj dužnosti odrediti novo ročište za prodaju.
(2) Na novom ročištu za prodaju prodaja će se obavljati na temelju prije utvrđenih uvjeta.
10. Pravomoćnost rješenja o dosudi
Članak 898.
Kad rješenje o uskraćivanju dosude postane pravomoćno, sud će najboljem ponuditelju vratiti položenu jamčevinu.
Članak 899.
(1) Kad rješenje o dosudi broda postane pravomoćno, sud će, na prijedlog kupca ili ovlaštenika tereta ili njegova privremenog zastupnika, odrediti da se iz broda iskrca teret, odnosno na prijedlog kupca – osobe i njihove stvari.
(2) Troškove iskrcavanja tereta prema odredbi stavka 1. ovoga članka predujmljuje, na zahtjev suda, osoba koja traži iskrcavanje, ako iz uvjeta prodaje ne proizlazi što drugo.
(3) Ako se osoba koja je bila brodar prije nego što je brod prodan ili njegov zastupnik protivi da se teret preda u slobodno raspolaganje njegovu ovlašteniku, sud će odrediti da se teret, na trošak brodara, preda na čuvanje u javno skladište ili na drugo prikladno mjesto.
(4) Odredbama stavka 1. – 3 ovoga članka ne dira se u prava i dužnosti stranaka koji proizlazi iz ugovora o prijevozu stvari.
(5) Protiv rješenja kojim se određuje iskrcavanje tereta, osoba i njihovih stvari te smještaj tereta u javno skladište ili na drugo prikladno mjesto žalba nije dopuštena.
Članak 900.
Vlasnici pripadaka broda koji nisu bili obuhvaćeni prodajom ovlašteni su poslije pravomoćnosti rješenja o dosudi broda na svoj trošak i rizik iznijeti te pripatke.
Članak 901.
Ukidanje ili preinaka rješenja o ovrsi poslije pravomoćnosti rješenja o dosudi broda ne utječe na pravo vlasništva kupca.
11. Ponovna prodaja
Članak 902.
(1) Ako kupac u određenom roku ne položi kupovninu, sud će rješenjem prodaju oglasiti nevažećom i odrediti novu prodaju.
(2) Iz položenog osiguranja namirit će se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između kupovnine postignute na prijašnjoj i novoj prodaji.
(3) Prijedlog za ponovnu prodaju mogu staviti stranke, vjerovnici čije su tražbine osigurane hipotekom na brodu koji je predmet ovrhe i vjerovnici za čije privilegije na brodu ne postoji ovršna isprava.
(4) Predlagatelj je dužan predložiti ponovnu prodaju najkasnije u roku od deset dana od dana proteka roka iz članka 877. stavka 1. ovoga Zakonika. Ako u tom roku nitko ne predloži ponovnu prodaju, sud će rješenjem obustaviti ovrhu i osloboditi brod koji je predmet ovrhe.
(5) Ponovna se prodaja obavlja prema odredbama koje važe za prvu prodaju i prema uvjetima prodaje koji su bili utvrđeni.
(6) Ponovna prodaja neće se održati ako kupac koji je zakasnio s plaćanjem kupovnine najkasnije petnaest dana prije nego što bude održano novo ročište za prodaju dokaže da je položio zaostalu kupovninu s kamatama i predujam svote potrebne za naknadu do tada nastale štete.
(7) Predujam svote iz stavka 6. ovoga članka koji je kupac dužan uplatiti prije ročišta za ponovnu prodaju određuje sud, na prijedlog kupca, zaključkom po slobodnoj ocjeni, a njezin konačni iznos rješenjem na temelju obrazloženih zahtjeva osoba ovlaštenih da traže naknadu pretrpljene štete (članak 903. stavak 3.) i održane rasprave. Te su zahtjeve ovlaštene osobe dužne postaviti u roku od osam dana od dana kojega su primili poziv suda da ih postave.
(8) Rješenjem iz stavka 7. ovoga članka sud će naložiti kupcu da u roku od osam dana osobama koje su to zatražile isplati iznos štete koju im je nanio nepravodobnim plaćanjem kupovnine. Protiv rješenja o naknadi štete dopuštena je žalba.
(9) Na temelju nepravomoćnog rješenja iz stavka 7. ovoga članka kupac je dužan u roku od tri dana položiti u sud ili kod javnog bilježnika iznos iz toga rješenja ili samo razliku između toga iznosa i položenog predujma (stavak 7.).
(10) Nakon pravomoćnosti rješenja iz stavka 7. ovoga članka sud će zaključkom odrediti da se obave isplate iz položenih iznosa (stavci 7. i 9.). Razliku između položenih iznosa i onih dosuđenih pravomoćnim rješenjem moguće je ostvarivati ovrhom protiv kupca koju će sud koji provodi ovrhu na brodu odrediti na temelju toga rješenja na zahtjev ovlaštenih osoba.
Članak 903.
(1) Ako se na ponovnoj prodaji postigne cijena koja je niža od cijene postignute na prethodnoj prodaji, kupac koji je zakasnio s plaćanjem kupovnine odgovara jamstvom, položenim dijelom kupovnine i ostalom svojom imovinom za nastalu razliku, troškove ponovne prodaje i za svaku štetu uzrokovanu njegovim zakašnjenjem.
(2) Ovršni će sud, po službenoj dužnosti, utvrditi iznos razlike u postignutoj cijeni te visinu troškova iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Na temelju pravomoćnog rješenja iz stavka 2. ovoga članka sud će provesti ovrhe na položenoj jamčevini, dijelu isplaćene kupovnine, a prema potrebi, i na ostalim sredstvima, odnosno imovini kupca. Ovrha će se provesti na zahtjev jedne od osoba koje su u pogledu namirenja svojih tražbina upućene na kupovninu.
(4) Ovrha se provodi u korist diobne mase. Toj masi pripada i razlika između cijene postignute na ponovnoj i prijašnjoj prodaji.
(5) Kupac koji je zakasnio s plaćanjem nema pravo na svotu za koju kupovnina postignuta na ponovnoj prodaji prelazi kupovninu postignutu na prijašnjoj prodaji.
12. Obustava postupka
Članak 904.
(1) Pored razloga za obustavu ovrhe prema Ovršnom zakonu i ostalih razloga predviđenih ovim Zakonikom postupak prodaje obustavit će se i:
1) ako treća osoba najkasnije osam dana prije dana ročišta za prodaju, dajući primjereno osiguranje, izjavi da je voljna preuzeti brod koji je predmet ovrhe za cijenu koja utvrđenu vrijednost broda prelazi najmanje za jednu četvrtinu i ako izjavi da će snositi sve troškove koje bi inače morao snositi ovršenik,
2) ako to zahtijeva založni vjerovnik koji najkasnije do početka dražbe na ročištu za prodaju otkupi tražbine zbog kojih je dopuštena prodaja i nadoknadi troškove koje bi inače morao snositi ovršenik,
3) ako ovrhovoditelj do početka prodaje odustane od postupka za prodaju, u takvu se slučaju ne može zbog iste tražbine predložiti nova ovrha prije proteka roka od šest mjeseci od dana obustave postupka prodaje,
4) ako ovršenik prije početka prodaje preda sudu svote potrebne za potpuno namirenje ovršnih tražbina i dotadašnjih troškova postupka svih vjerovnika koji su predložili ovrhu,
5) ako ni na drugom ročištu za prodaju (članak 916. stavak 1. i članak 917.) ne bude stavljena najniža prihvatljiva ponuda.
(2) U slučaju prodaje neposrednom pogodbom sud će obustaviti ovrhu ako se brod nije mogao prodati u roku određenom sporazumom stranaka i osoba koje se namiruju u postupku.
Članak 905.
(1) Ako sud prihvati prijedlog za obustavu prodaje iz članka 904. stavka 1. točke 1) ovoga Zakonika, sud će odgoditi postupak prodaje.
(2) Ako predlagatelj iz članka 904. stavka 1. točke 1) ovoga Zakonika ne predloži odgovarajuće osiguranje u određenom roku, sud će odgođeni postupak nastaviti po službenoj dužnosti.
(3) Osiguranje koje je predlagatelj položio pripada, u slučaju nastavljanja postupka iz stavka 2. ovoga članka, diobnoj masi.
(4) U pogledu naplate cijene za koju je predlagatelj pristao da preuzme brod koji je predmet ovrhe na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 903. stavka 2., 3. i 4. ovoga Zakonika.
(5) Kad predlagatelj isplati svote iz članka 904. stavka 1. točke 1) ovoga Zakonika, sud će obustaviti postupak prodaje.
Članak 906.
(1) O odgodi i obustavi postupka prodaje sud će obavijestiti sve osobe navedene u članku 881. stavku 1. ovoga Zakonika.
(2) Sud će istodobno upozoriti ovrhovoditelja koji je predložio ovrhu na pravo koje mu pripada prema odredbi članka 893. ovoga Zakonika.
(3) Kad protekne rok od 15 dana od dana pravomoćnosti rješenja o obustavi postupka, sud će odrediti da se brišu sve zabilježbe u upisniku brodova, odnosno u popisu koje se odnose na postupak prodaje.
Članak 907.
(1) Ovrhovoditelj u čiju je korist u upisniku brodova zabilježena dozvola prodaje može u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti rješenja o obustavi postupka, predložiti ovršnom sudu da se prema prvenstvenom redu navedene zabilježbe u korist njegove ovršne tražbine i sporednih tražbina uknjiži hipoteka na brodu koji je predmet ovrhe.
(2) Okolnost što je ovršenik u međuvremenu otuđio ili opteretio brod koji je predmet ovrhe ne smeta takvu knjiženju hipoteke.
(3) Prijedlog prema odredbi stavka 1. ovoga članka ne može se uvažiti ako je postupak prodaje bio obustavljen zato što ovrha nije bila uopće dopustiva, što je ovršna isprava pravomoćno ukinuta ili proglašena bez učinka, što je tražbina radi koje se vodi ovrha namirena ili je pravomoćno utvrđeno da tražbina ne pripada ovrhovoditelju.
13. Razdioba kupovnine
Članak 908.
(1) Kad kupovnina bude isplaćena i rješenje o dosudi postane pravomoćno, sud će odrediti ročište za raspravu o razdiobi kupovnine.
(2) Na ročište će sud pozvati osobe navedene u članku 881. stavku 1. ovoga Zakonika, a kupca će obavijestiti da na tom ročištu može sudjelovati.
(3) U pozivu na ročište iz stavka 1. ovoga članka sud će upozoriti vjerovnika da će se tražbina vjerovnika koji ne dođu na ročište uzeti u obzir prema stanju koje proizlazi iz upisnika brodova i ovršnih spisa i da najkasnije na ročištu za razdiobu kupovnine mogu drugim osobama osporiti postojanje njihovih tražbina, njihovu visinu i red po kojem se te tražbine mogu namiriti.
(4) Zaključak o zakazivanju ročišta objavljuje se na oglasnoj ploči suda.
Članak 909.
(1) Na ročištu će se raspravljati o tražbinama koje bi u razdiobi kupovnine trebalo uvažiti te o redu njihova namirenja.
(2) Ovršenik je dužan dati sudu sva objašnjenja potrebna radi utvrđivanja pravilnosti prvenstvenog reda tražbina koje bi trebalo namiriti iz kupovnine.
(3) Vjerovnik čije bi tražbine pri razdiobi kupovnine mogle doći na red kad bi osporena tražbina otpala može najkasnije na ročištu za razdiobu kupovnine prigovoriti prijavljenim tražbinama, odnosno tražbinama koje proizlaze iz ovršnih spisa. Prigovor se može odnositi na postojanje tražbina, visinu i prvenstveni red namirenja.
(4) Ovršenik ima pravo prigovora samo u vezi s onim tražbinama za koje tvrdi da u pogledu njih nema nikakve osnove za namirenje.
(5) Tražbine koje ne bi mogle biti namirene iz kupovnine ni kad bi osporena tražbina s povoljnijim prvenstvenim redom otpala neće se uzeti u raspravljanje.
Članak 910.
(1) Diobnu masu čine:
1) kupovnina,
2) jamčevina što ju je položio kupac koji je zakasnio s plaćanjem kupovnine, dio kupovnine što ju je položio i druge svote koje je nadoknadio,
3) plodovi i prihodi dobiveni od broda koji je predmet ovrhe koje je kupac dužan vratiti,
4) prihodi od putovanja koje je obavljeno za postupka prodaje,
5) svote iz stavka 2. i 3. ovoga članka.
(2) Kupovnina što se odnosi na brod koji je predmet ovrhe, uzgrednosti broda koji je predmet ovrhe, vozarina, odnosno prevoznina čine posebne diobne mase ovisno o tome na koju se od tih vrijednosti odnose privilegiji ili hipoteke ovrhovoditelja koji su predložili ovrhu.
(3) Vozarina, prevoznina i svote koje se odnose na uzgrednosti broda koje su plaćene do zaključenja ročišta za raspravu o razdiobi kupovnine podijelit će se rješenjem kojim se razdjeljuje kupovnina postignuta prodajom broda koji je predmet ovrhe.
Članak 911.
(1) U postupku ovrhe na brodu namiruju se i založni vjerovnici koji nisu predložili ovrhu.
(2) Vjerovnici čije su tražbine osigurane hipotekom na brodu namiruju se iz diobne mase i kada nisu prijavili svoje tražbine.
(3) Vjerovnici čije su tražbine osigurane pomorskim privilegijem namiruju se iz diobne mase ako su prijavili svoje tražbine i to najkasnije na ročištu za prodaju.
(4) U slučaju osporavanja tražbine iz stavka trećeg ovoga članka, sud će do okončanja parnice, iz diobene mase izdvojiti sredstva dostatna za pokriće osporene tražbine.
(5) Ako u parnici privilegirana tražbina ne bude utvrđena, izdvojena sredstva iz stavka 4. ovoga članka, raspodijelit će se na ostale vjerovnike.
Članak 912. (NN 17/19)
(1) Iz diobne mase vjerovnici se podmiruju prema ovom redu prvenstva:
1) Vjerovnici čije su tražbine osigurane zakonskim založnim pravom s osnova članaka 171. i 840.u ovoga Zakonika,
2) vjerovnici čije su tražbine osigurane pomorskim privilegijem,
3) vjerovnici koji po ovom Zakoniku imaju pravo zadržaja,
4) vjerovnici čije su tražbine osigurane hipotekom na brodu,
5) ostali vjerovnici.
(2) Troškovi nastali u tijeku postupka prodaje broda namiruju se prije razdiobe kupovnine, pa i prije bilo koje tražbine navedene u stavku 1. ovoga članka.
Članak 913.
(1) Red prvenstva koji pripada glavnici pripada i kamatama te glavnice koje nisu zaostale za vrijeme dulje od tri godine od dosude te parničnim i ovršnim troškovima koji su nastali radi ostvarenja kojeg od tih zahtjeva.
(2) Plaćanja koja se ponavljaju, a nisu zaostala za vrijeme dulje od tri godine prije dosude imaju isti prvenstveni red kao i pravo koje je osnova tim plaćanjima.
(3) Ako diobna masa ne dostigne za namirenje vjerovnika, troškovi i sporedne tražbine podmiruju se prije glavnice.
Članak 914.
Na utvrđivanje međusobnoga prvenstvenog reda u namirenju vjerovnika čije tražbine pripadaju u istu kategoriju u smislu članka 912. stavka 1. točke 1) ili 3) ovoga Zakonika, primjenjuju se odredbe ovoga Zakonika koje se odnose na međusobni redoslijed namirenja pomorskih privilegija, odnosno hipoteka na brodu. Na utvrđivanje međusobnoga prvenstvenog reda u namirenju vjerovnika čije tražbine pripadaju u istu kategoriju u smislu. članka 912. stavka 1. točke 4) ovoga Zakonika primjenjuje se odredba članka 857. stavak 3. ovoga Zakonika.
Članak 915.
Višak diobne mase koji ostane nakon što se namire sve tražbine navedene u članku 912. ovoga Zakonika sud dodjeljuje ovršeniku.
Članak 916.
(1) Tražbine koje ovise o raskidnom uvjetu namiruje se isplatom u gotovom novcu samo ako vjerovnik dade osiguranje da će u slučaju nastupanja uvjeta vratiti ono što je primio.
(2) Ako vjerovnik ne položi osiguranje u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o namirenju, svota potrebna za namirenje njegove tražbine predat će se banci kao štedni ulog.
(3) Kad postane sigurno da uvjet neće nastupiti, vjerovniku će se isplatiti njegova tražbina.
(4) Ako raskidni uvjet nastupi, postupit će se sa svotom koju je vjerovnik vratio ili koja je predana banci tako da će se isplatiti onim vjerovnicima čije tražbine nisu potpuno namirene iz svote dobivene prodajom, a ako takvih vjerovnika nema, ta će se svota predati ovršeniku.
Članak 917.
(1) Ako je isplata tražbina vezana za koji odgodivi uvjet, tražbine će se namiriti tako da će se odgovarajuća svota izdvojiti i predati banci kao štedni ulog koji će se isplatiti vjerovniku kad uvjet nastupi.
(2) Ako uvjet ne nastupi, uložene svote isplaćuju se onim vjerovnicima čije tražbine nisu potpuno namirene iz svote dobivene prodajom, a ako takvih vjerovnika nema, ta će se svota predati ovršeniku.
Članak 918.
(1) Ako je u pogledu stvarnopravnih tereta na brodu koji je predmet ovrhe upisana u upisnik brodova zabilježba spora ili zabilježba da je podnesena tužba radi brisanja tog prava, tražbine, odnosno naknade za to pravo namiruju se na način kao i tražbine koje ovise o raskidnom uvjetu.
(2) Kad je u upisniku brodova predbilježen stvarnopravni teret na brodu koji je predmet ovrhe, a korisnik tog prava dokaže da je u tijeku postupak za opravdanje predbilježbe ili da još nije protekao rok za pokretanje tog postupka, tražbina, odnosno naknada za to pravo namiruje se kao i tražbina uz odgodivi uvjet.
Članak 919.
(1) Tražbine koje su osigurane zajedničkom hipotekom namiruju se iz diobne mase u gotovom novcu.
(2) Ako se u postupku prodaje prodaju svi brodovi koji nedjeljivo jamče za tražbine, svaki brod u diobenu masu doprinosi prodajnom cijenom nakon odbitka troškova prodaje, te tražbina osiguranih pomorskim privilegijem.
(3) Ako vjerovnik čija je tražbina osigurana zajedničkom hipotekom traži namirenje u drugom razmjeru, vjerovnici čije tražbine po prvenstvenom redu dolaze poslije tražbina tog vjerovnika, a koji zbog toga dobivaju manje nego što bi dobili kad bi se vjerovnik namirio prema stavku 2. ovoga članka, mogu tražiti da im se iz pojedinih diobnih masa isplati svota koja bi, kad bi se razdioba obavljala prema stavku 2. ovoga članka, pripala tražbini osiguranoj zajedničkom hipotekom, ako je to potrebno da se pokrije manjak.
(4) Ako se u postupku prodaje ne prodaju svi brodovi koji nedjeljivo jamče, radi utvrđivanja naknade koja pripada vjerovnicima koji dolaze poslije vjerovnika čije su tražbine osigurane zajedničkom hipotekom, uzet će se kao računska podloga, umjesto pojedinih diobnih masa, vrijednost pojedinih brodova opterećenih zajedničkom hipotekom. Zahtjev tih vjerovnika na naknadu uknjižuje se u njihovu korist na neprodanim brodovima, i to s onim prvenstvenim redom koji pripada potpuno ili djelomično namirenoj tražbini vjerovnika koji je bio osiguran zajedničkom hipotekom. Tu zajedničku hipoteku na neprodanim brodovima sud će po službenoj dužnosti brisati.
Članak 920.
(1) Korisnici služnosti koje kupac ne preuzima namiruju se tako da im se za njihovo pravo daje naknada iz svote dobivene prodajom.
(2) Ako se korisnici služnosti ne sporazumiju s vjerovnicima koji po redu namirenja dolaze poslije njih o svoti naknade iz stavka 1. ovoga članka, visinu naknade određuje sud uzimajući osobito u obzir vrijeme za koje bi služnost još mogla trajati, njezinu vrijednost, korist za korisnika služnosti i godine života korisnika.
(3) Kupac i korisnici služnosti i vjerovnici koji po redu namirenja dolaze poslije njih mogu se sporazumjeti da kupac preuzme služnost i da se određena svota naknade za preuzimanje služnosti odbije od kupovnine.
Članak 921.
(1) Tražbina založnog vjerovnika koja nije dospjela do donošenja rješenja o namirenju isplatit će se i prije proteka dospjelosti zajedno sa svotom ugovorenih kamata obračunatih do dana donošenja rješenja o razdiobi kupovnine.
(2) Ako za takvu tražbinu nisu određene kamate, odbit će se svota koja odgovara zakonskim kamatama od dana donošenja rješenja o namirenju do dana dospjelosti tražbine.
Članak 922.
(1) Ako se ne zna tko je sadašnji vjerovnik hipotekarne tražbine koje bi po svojem redu prvenstva bile pokrivene diobnom masom ili mu se ne zna boravište, sud će svotu koja se odnosi na tu tražbinu položiti u banku kao štedni ulog, a u rješenju o razdiobi kupovnine odredit će kome će ta svota pripasti ako je vjerovnik ne podigne.
(2) Ako vjerovnik u čiju je korist položena svota iz stavka 1. ovoga članka tu svotu ne podigne u roku od tri godine od dana kada je bila položena u banku, svaki vjerovnik kome bi ta svota ili njezin dio imala pripasti može tražiti da mu se isplati svota koja odgovara njegovoj tražbini. Ako takvih vjerovnika nema, isplatu može tražiti ovršenik.
Članak 923.
(1) Ako založni vjerovnici koji traže namirenje iz kupovnine ne mogu biti u cijelosti namireni, sud će, na prijedlog nekog od njih ili vjerovnika koji je predložio ovrhu, osobama na čija se dugovanja prostiru pomorski privilegiji ili hipoteka na brodu narediti da dugovane svote, ako je potrebno da se namire predlagatelj i oni koji imaju povoljniji prvenstveni red namirenja, u određenom roku polože u sud.
(2) Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka podnosi se u tijeku ovršnog postupka najkasnije na ročištu za razdiobu kupovnine.
(3) Naredbe ovršenikovim dužnicima izdane na temelju stavka 1. ovoga članka uzrokuju da svaka isplata koju bi oni obavili ovršeniku ili trećoj osobi protivno odluci suda prema založnim vjerovnicima nema pravni učinak.
(4) Ako u roku koji sud odredi te svote ne budu položene, sud će, na prijedlog vjerovnika na kog se isplata odnosi, postupati prema odredbama o ovrsi na novčanim tražbinama, s tim da će odrediti kojem založnom vjerovniku pripadaju pojedine tražbine i u kojoj svoti.
14. Prodaja udjela broda
Članak 924.
Ako se ovrha prodajom provodi prodajom udjela broda, odredbe ovoga Zakonika o prodaji primjenjivat će se uz ova odstupanja:
1) zaustavljanje broda može se dopustiti samo ako se ovrha traži na udjelima koji prelaze polovicu ukupne vrijednosti broda na kojem se provodi ovrha, odnosno ako ovrhovoditelj koji je predložio ovrhu učini vjerojatnim da postoji opasnost da bi se bez toga osujetilo ili znatno otežalo naplaćivanje tražbine,
2) ako se ovrha provodi na više od polovice udjela broda koji je predmet ovrhe, ovrhovoditelj može zahtijevati da se proda cijeli brod, s tim što će se njegova tražbina isplatiti samo iz dijela kupovnine koji se odnosi na dio ovršenika,
3) svaki suvlasnik broda koji je predmet ovrhe ovlašten je prije početka ročišta za prodaju namiriti tražbinu ovrhovoditelja zajedno sa sporednim tražbinama i tako stupiti na njegovo mjesto,
4) uz jednake uvjete suvlasnici imaju prednost u dosudi broda koji je predmet ovrhe pred ostalim sudionicima dražbe,
5) ako više suvlasnika nudi iste uvjete kupnje, sud će dio izložen prodaji dodijeliti suvlasnicima u jednakim udjelima.
15. Namirenje vjerovnika
Članak 925.
(1) O namirenju ovrhovoditelja i drugih osoba koje polažu pravo na namirenje sud odlučuje rješenjem nakon održanog ročišta za razdiobu kupovnine, uzimajući u obzir stanje koje proizlazi iz upisnika brodova, spisa ovršnog postupka i rezultata ročišta za razdiobu kupovnine.
(2) U rješenju o namirenju vjerovnika sud će odlučiti o prigovorima koje su pojedini vjerovnici i ostali sudionici istakli u tijeku postupka, ako se prigovor odnosi na kakvo pravno pitanje.
(3) Sud će osobu koja je osporila tražbinu uputiti da, u određenom roku, pokrene parnicu ako odluka zavisi od spornih činjenica, osim ako svoje osporavanje ne dokazuje pravomoćnom presudom, javnom ili privatnom ispravom koja ima značenje javne isprave. Ako osoba koja osporava tražbinu to osporavanje potkrjepljuje pravomoćnom presudom, javnom ili privatnom ispravom koja ima značenje javne isprave, sud će o osporavanju odlučiti u ovršnom postupku. Sud će o osporavanju odlučiti u ovršnom postupku i ako nisu sporne činjenice od kojih zavisi donošenje odluke.
(4) Ako prihvati osporavanje, sud će na parnicu uputiti osobu čija je tražbina osporena.
(5) Ako osoba koja je osporila tražbinu učini vjerojatnim postojanje razloga za osporavanje, sud će donošenje rješenja o namirenju osobe čija je tražbina osporena odgoditi do završetka parnice. Iznimno, sud može donošenje rješenja o namirenju i namirenje te osobe uvjetovati davanjem jamstva.
(6) Iznos koji se odnosi na osporenu tražbinu položit će se u sudski odnosno javnobilježnički polog.
(7) Ako osoba koja je upućena na parnicu u roku koji je za to određen ne dokaže da je parnicu pokrenula, smatrat će se da tražbina nije osporena, odnosno da je odustala od zahtjeva da njezina tražbina bude namirena u ovršnom postupku.
(8) Odredbom stavka 5. ovoga članka ne dira se u pravo osobe koja je upućena na parnicu da, i poslije završetka ovršnog postupka, pokrene parnicu protiv osobe čije je tražbine osporila, odnosno protiv osobe koja joj je tražbinu osporila.
(9) Na prijedlog osobe čija je tražbina osporena sud može odgodu donošenja rješenja o namirenju i namirenje tražbine te osobe uvjetovati davanjem primjerenoga osiguranja za štetu koju bi ta osoba mogla pretrpjeti zbog odgode namirenja. Ako osoba koja je osporila tražbinu ne da primjereno jamstvo u roku koji joj je određen, smatrat će se da tražbina nije osporena.
(10) Osoba čija je tražbina bila osporena ima pravo na naknadu štete koju je pretrpjela zbog neutemeljenog osporavanja tražbine, ako je ono bilo učinjeno jedino radi toga da joj se šteti ili da je se smeta u izvršavanju i ostvarenju njezinih prava.
(11) Rješenje o namirenju sud će dostaviti svim osobama koje se moraju pozvati na ročište o razdiobi (članak 908. stavak 2.).
Članak 926.
Presuda donesena u parnici o osporenoj tražbini djeluje protiv ovršenika i svih vjerovnika.
Članak 927.
(1) Kad rješenje o razdiobi kupovnine postane pravomoćno, sud će predati pojedinim vjerovnicima svote koje im se imaju isplatili u gotovom novcu, ako u pogledu njih ne teče parnica, odnosno upravni postupak ili ako je bez uspjeha protekao rok određen za podnošenje tužbe, odnosno za pokretanje upravnog postupka.
(2) U pogledu svota koje se po nalogu suda imaju položiti u banku kao štedni ulog sud će izdati potrebne naredbe, ako o tome osobe kojima su te svote ili njihove kamate namijenjene sporazumno ne odrede drugačije.
(3) Ako se rješenje o razdiobi kupovnine ne može provesti zato što je u tijeku kakva parnica ili upravni postupak, svota koja se odnosi na taj dio rješenja o razdiobi položit će se u banku kao štedni ulog do pravomoćnosti odluke o razdiobi.
Glava III. OVRHA RADI PREDAJE BRODA
Članak 928.
(1) U postupku ovrhe radi predaje broda koji je upisan u domaći upisnik brodova na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 857., 863. i 864. ovoga Zakonika.
(2) Prijedlog za donošenje rješenja o ovrsi predajom broda mora sadržati podatke iz članka 854. ovoga Zakonika, osim podataka iz točke 6) tog članka.
(3) Na ovrhu radi predaje broda na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Ovršnog zakona o ovrsi radi predaje pokretnih stvari, ako u ovom Zakoniku nema posebnih odredaba.
Članak 929.
(1) Ovrha radi predaje broda koji se nalazi kod ovršenika provodi se tako da službena osoba oduzima brod od ovršenika i predaje ga, uz potvrdu, ovrhovoditelju.
(2) Ovrha predajom provodi se prema odredbi stavka 1. ovoga članka i kad se brod nalazi kod treće osobe koja pristaje da brod preda sudskom ovršitelju.
(3) Ako treća osoba ne pristaje da brod preda sudskom ovršitelju, ovrhovoditelj može predložiti ovršnom sudu da na nj prenese tražbinu ovršenika prema trećoj osobi na predaju broda.
Članak 930.
O izvršenoj predaji broda sud će obavijestiti vjerovnike čije su tražbine osigurane hipotekama na brodu te one vjerovnike o kojima postoje podaci u spisima ovršnog postupka.
Članak 931.
Ako se ovrha predajom broda provodi na brodu strane državne pripadnosti, sud će, umjesto postupanja prema odredbama članka 857. ovoga Zakonika, poduzeti što je potrebno da se strano tijelo koje vodi upisnik u koji je upisan strani brod na kojem se provodi ovrha obavijesti o pokretanju postupka radi predaje broda, ako međunarodnim ugovorom nije drugačije predviđeno.
Glava IV. OSIGURANJE
1. Osiguranje zasnivanjem prisilne sudske hipoteke
Članak 932.
(1) Na osnovi ovršne isprave kojom je utvrđena novčana tražbina predlagatelj osiguranja ima pravo tražiti osiguranje te tražbine zasnivanjem prisilne sudske hipoteke na brodu protivnika osiguranja.
(2) Na osiguranje iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Ovršnog zakona o osiguranju prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini, ako ovim Zakonikom nije drugačije određeno.
Članak 933.
(1) Osnivanje prisilne sudske hipoteke iz članka 932. ovoga Zakonika na brodovima upisanim u upisnik brodova obavlja se uknjižbom.
(2) Osnivanje prisilne sudske hipoteke iz članka 932. ovoga Zakonika na brodovima koji nisu upisani u upisnik brodova obavlja se pljenidbenim popisom broda.
(3) Osnivanje prisilne sudske hipoteke popisom iz stavka 2. ovoga članka upisuje se u privremeni upisni list.
Članak 934. (NN 17/19)
(1) U upisniku brodova u koji se upisuje prisilna sudska hipoteka mora se naznačiti ovršivost tražbine u čiju se korist prisilna sudska hipoteka upisuje.
(2) Ako je za tražbinu već uknjižena prisilna sudska hipoteka ili je prisilna sudska hipoteka samo predbilježena, sud će odrediti da se ovršivost tražbine zabilježi u upisnik brodova.
(3) Za brodove koji nisu upisani u upisnik brodova ovršivost tražbine upisuje se u popis broda.
(4) U pogledu učinka obavljene uknjižbe, odnosno zabilježbe ili popisa broda važe odredbe članka 857. stavka 3. ovoga Zakonika.
Članak 935. (NN 17/19)
Brisan.
Članak 936.
Za brodove koji nisu upisani u upisnik brodova sud može narediti da se ovršivost tražbine, pored upisa u popis broda prema odredbi članka 934. stavka 3. ovoga Zakonika, upiše i u privremeni upisni list.
Članak 937.
(1) Popis broda može se provesti samo ako je brod u posjedu ili suposjedu protivnika osiguranja.
(2) Ako to ovršnom sudu nije poznato, niti se podnesenim ispravama učini vjerojatnim, sud će, prije nego što naredi popis, saslušati o tome protivnika osiguranja.
Članak 938.
(1) O naređenom popisu sud će obavijestiti protivnika osiguranja, uz naznaku mjesta i vremena popisa.
(2) Popis broda obavlja se na licu mjesta, tako da se u zapisnik unosi opis predmeta popisa.
(3) Ako se pri popisu nađe isprava na kojoj se temelji pravo vlasništva protivnika osiguranja, ili se ono njome dokazuje, sud će na ispravi naznačiti da je popis obavljen. Kad prisilna sudska hipoteka na brodu koji je predmet ovrhe prestane, sud će po prijedlogu zabilježiti na toj ispravi da je prisilna sudska hipoteka prestala.
(4) O obavljenom popisu sud će obavijestiti stranke.
Članak 939.
Dok se ne utvrdi da je provedeni popis broda nepravilan, osiguranje na istom brodu u korist druge tražbine tog ili drugog predlagatelja osiguranja za koje se kasnije traži osnivanje prisilne sudske hipoteke na istom brodu neće se provoditi novim popisom, nego će se to kasnije osiguranje provesti samo zabilježbom u postojećem zapisniku o popisu broda.
Članak 940.
Žalba protiv rješenja kojim se dopušta osiguranje osnivanjem prisilne sudske hipoteke ne zadržava ovršivost rješenja.
2. Osiguranje prethodnom ovrhom
Članak 941.
Radi osiguranja nenovčane tražbine koja se ne može osigurati predbilježbom u javnoj knjizi sud može, na temelju domaće presude donesene u parničnom postupku, odrediti prethodnu ovrhu ako ovrhovoditelj učini vjerojatnim opasnost da bi se zbog odgode ovrhe dok presuda ne postane ovršna ovrha onemogućila ili znatno otežala te ako položi jamstvo za štetu koju bi ovršenik mogao pretrpjeti uslijed takve ovrhe.
Članak 942.
(1) Prije nego što odluči o prijedlogu ovrhovoditelja, sud će održati ročište radi rasprave o prijedlogu i osiguranju.
(2) Ako se stranke o tome ne sporazumiju, sud će, ako prihvati prijedlog za ovrhu, po slobodnoj ocjeni odrediti visinu jamstva i rok u kojemu ono treba biti položeno. Dok jamstvo ne bude položeno, ne može se započeti s provedbom ovrhe.
(3) Ako jamstvo ne bude položeno u određenom roku, sud će obustaviti ovrhu.
(4) Ako to posebne okolnosti slučaja zahtijevaju, sud može odrediti ovrhu i visinu jamstva te započeti s provedbom ovrhe čim jamstvo bude položeno, i prije nego što ovršeniku omogući da se o prijedlogu očituje.
(5) Na zahtjev ovršenika koji učini vjerojatnim da bi uslijed ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu sud može odbiti prijedlog za ovrhu ili njegovo odbijanje uvjetovati polaganjem primjerenog jamstva u određenom roku. Ako ovršenik ne položi jamstvo u određenom roku, sud će donijeti rješenje o ovrsi.
(6) U povodu prigovora ovršenika kojemu nije omogućeno da se prethodno očituje o ovrhovoditeljevu prijedlogu sud može obustaviti ovrhu ako bi njenom provedbom ovršeniku mogla biti nanesena nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta, ili obustavu uvjetovati polaganjem jamstva u određenom roku. Ako ovršenik ne položi jamstvo u roku, smatrat će se da je odustao od svog prigovora.
3. Osiguranje prethodnim mjerama
Članak 943.
(1) Prethodna mjera određuje se radi osiguranja novčane tražbine na temelju:
1) odluke domaćeg suda ili upravnog tijela koja nije postala ovršna,
2) nagodbe zaključene pred domaćim sudom ili upravnim tijelom ako tražbina koja je u njoj utvrđena još uvijek nije dospjela,
3) domaće javnobilježničke isprave ako tražbina koja je u njoj utvrđena još uvijek nije dospjela.
(2) Sud će na temelju isprava iz stavka 1. ovoga članka odrediti prethodnu mjeru ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnom opasnost da bi se bez tog osiguranja onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine.
Članak 944.
(1) Smatrat će se da opasnost u smislu odredbe članka 943. ovoga Zakonika postoji ako je određivanje prethodne mjere predloženo na temelju:
1) platnog naloga odnosno rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave protiv kojega je pravodobno podnesen prigovor,
2) presude donesene u kaznenom postupku o imovinskopravnom zahtjevu protiv koje je dopušteno ponavljanje kaznenog postupka,
3) odluke koja se mora ovršiti u inozemstvu,
4) presude na temelju priznanja protiv koje je izjavljena žalba,
5) nagodbe iz članka 943. stavka 1. točke 2) ovoga Zakonika koja se pobija na način predviđen zakonom,
6) javnobilježničke isprave iz članka 943. stavka 1. točke 3) ovoga Zakonika koja se pobija na način predviđen zakonom.
(2) U slučajevima iz točaka 4. i 5. stavka 1. ovoga članka sud može, na prijedlog protivnika osiguranja, prethodnu mjeru uvjetovati polaganjem osiguranja od strane predlagatelja osiguranja za štetu koju bi protivnik osiguranja mogao pretrpjeti njezinim određivanjem.
Članak 945.
(1) Osiguranje prethodnom mjerom za nedospjele obroke tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, tražbine po osnovi naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja i tražbine po osnovi naknade štete zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti određuje se samo za obroke koji će dospjeti u jednoj godini.
(2) U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka pretpostavlja se da opasnost postoji ako se protiv protivnika osiguranja već morala voditi ovrha radi naplate dospjelog obroka ili je takva ovrha predložena.
Članak 946.
(1) Kao prethodne mjere sud može odrediti:
1) predbilježbu založnog prava na brodu ili brodu u gradnji protivnika osiguranja ili na pravu upisanom na brodu ili brodu u gradnji,
2) pljenidbu broda ili broda u gradnji koji nije upisan u upisnik brodova odnosno brodova u gradnji po pravilima po kojima se provodi ovrha radi naplate novčane tražbine na tim predmetima ovrhe,
3) pljenidba tereta na brodu protivnika osiguranja.
(2) Sud može, ako su za to ispunjeni uvjeti predviđeni ovim Zakonikom, uz prethodnu mjeru odrediti i koju privremenu mjeru.
(3) Provedbom prethodne mjere predlagatelj osiguranja stječe založno pravo na predmetu osiguranja.
Članak 947.
(1) Sud će odrediti prodaju zaplijenjenog tereta na brodu koji je podložan brzom kvarenju ili ako postoji opasnost od znatnog pada cijene toga tereta.
(2) Prodaja zaplijenjenog tereta obavit će se po odredbama Ovršnog zakona na pokretninama.
(3) Iznos koji se dobije prodajom tereta čuvat će se u sudskom pologu dok se ne obustavi prethodna mjera ili dok predlagatelj osiguranja ne predloži ovrhu, a najduže trideset dana pošto tražbina postane ovršiva. Druge koristi dobivene ostvarenjem tražbine položit će se u sudski polog, ako je to moguće, ili će se na koji drugi način odrediti njihovo čuvanje do obustave prethodne mjere odnosno dok predlagatelj osiguranja ne predloži ovrhu, ali najduže trideset dana pošto tražbina postane ovršiva.
Članak 948.
(1) U rješenju kojim se određuje prethodna mjera moraju, uz ostalo, biti naznačeni iznos tražbine koja se osigurava, s kamatama i troškovima, mjera osiguranja i vrijeme za koje se ona određuje.
(2) Vrijeme za koje se prethodna mjera određuje može trajati najdulje do proteka petnaest dana nakon nastupanja uvjeta za ovrhu.
(3) Ako vrijeme iz stavka 1. ovoga članka protekne prije nego što isprava na osnovi koje je određena prethodna mjera postane ovršna, sud će, na prijedlog predlagatelja osiguranja podnesen sudu prije isteka vremena za koje je mjera određena, produljiti to vrijeme uz uvjet da se nisu promijenile okolnosti pod kojima je mjera određena.
(4) Rješenje o određivanju prethodne mjere mora biti obrazloženo.
Članak 949.
(1) Sud će, na prijedlog protivnika osiguranja, obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje:
1) ako protivnik osiguranja položi sudu dužni iznos tražbine koja se osigurava, s kamatama i troškovima,
2) ako protivnik osiguranja učini vjerojatnim da je tražbina u vrijeme donošenja rješenja o određivanju prethodne mjere već bila naplaćena ili dovoljno osigurana,
3) ako je pravomoćno utvrđeno da tražbina nije nastala ili da je prestala,
4) ako odluka na temelju koje je prethodna mjera određena bude ukinuta u povodu pravnog lijeka, odnosno ako sudska nagodba ili javnobilježnička isprava na temelju koje je prethodna mjera određena bude stavljena izvan snage.
(2) Sud će obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje ako u roku od petnaest dana od dana proteka vremena za koje je prethodna mjera određena ne bude udovoljeno uvjetima za ovrhu.
(3) U slučajevima iz stavka 1. točaka 2) 3) i 4) te stavka 2. ovoga članka troškove prouzročene određivanjem i provedbom prethodne mjere predlagatelj osiguranja dužan je nadoknaditi protivniku osiguranja.
(4) U slučajevima iz stavka 3. ovoga članka protivnik osiguranja može protiv predlagatelja osiguranja tražiti naknadu štete u ovršnom postupku najkasnije u roku od trideset dana od okončanja postupka, a nakon toga u parnici.
(5) U ovršnom postupku postojanje i visinu štete iz stavka 4. ovoga članka utvrđuje sud rješenjem, na prijedlog protivnika osiguranja.
(6) Žalba protiv rješenja iz stavka 5. ovoga članka zadržava njegovu ovrhu.
Članak 950.
Ako se pretpostavke za ovrhu radi naplate osigurane tražbine ispune prije proteka vremena za koje je određena prethodna mjera, sud će, na prijedlog protivnika osiguranja, obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje ako predlagatelj osiguranja ne podnese prijedlog za ovrhu u roku od petnaest dana od nastupanja tih uvjeta.
4. Privremene mjere
Članak 951.
(1) Prije pokretanja ili tijekom parničnoga, ovršnog ili upravnog postupka sud može, radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja, na prijedlog predlagatelja osiguranja, odrediti svaku mjeru kojom se postiže svrha takova osiguranja, a osobito zabranu otuđenja ili drugog raspolaganja brodom, čuvanje broda i zaustavljanje broda, uz uvjete utvrđene Ovršnim zakonom, ako odredbama ovoga Zakonika nije drugačije predviđeno.
(2) Privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja sud može odrediti uz uvjete utvrđene Ovršnim zakonom, ako odredbama ovoga Zakonika nije drugačije predviđeno.
Članak 952.
Privremena mjera zaustavljanja broda provodi se na temelju zabrane odlaska broda iz luke.
Članak 953. (NN 17/19)
(1) Privremeno zaustavljanje broda može se odrediti samo za tražbine koje proizlaze iz:
1. štete prouzročene sudarom broda čije se zaustavljanje traži ili štete prouzročene tim brodom na koji drugi način,
2. smrti ili tjelesne ozljede prouzročene brodom čije se zaustavljanje traži ili koje su nastale u vezi s iskorištavanjem toga broda,
3. spašavanja,
4. ugovora o iskorištavanju broda čije se zaustavljanje traži,
5. zajedničke havarije,
6. tegljenja,
7. peljarenja,
8. opskrbe broda čije se zaustavljanje traži robom, materijalima, zalihama, gorivom, opremom, uključujući kontejnere, ili usluga, učinjenih radi njegova održavanja, čuvanja, iskorištavanja ili stavljanja na vez,
9. gradnje, preinake, popravka, opreme, obnove ili dokovanja broda čije se zaustavljanje traži,
10. prava posade po osnovi rada,
11. izdataka koje učini zapovjednik, krcatelj, naručitelj ili agent za račun broda, odnosno vlasnika broda ili brodara, a u vezi s brodom,
12. posredničkih provizija ili agencijskih nagrada koje se duguju u vezi s brodom,
13. naknada i pristojbi za korištenje luka, kanala, dokova i drugih plovnih putova.
(2) Osim slučajeva iz stavka 1. ovoga članka, privremeno zaustavljanje broda može se odrediti i radi ostvarenja pomorskog privilegija ili hipoteke na brodu ili hipoteci slična sredstva osiguranja.
(3) Odredbe o ograničavanju privremenog zaustavljanja broda samo za tražbine iz stavaka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se na strane brodove samo ako između države čiju zastavu strani brod vije i Republike Hrvatske postoji uzajamnost.
Članak 954. (NN 17/19)
(1) Ako se zaustavljanje traži radi ostvarenja neke od tražbina iz članka 953. stavka 1. ovog Zakonika, može biti zaustavljen bilo koji brod koji je u vrijeme podnošenja prijedloga u vlasništvu osobnog dužnika.
(2) Pod osobnim dužnikom, u smislu stavka 1. ovoga članka, smatra se osoba koja, prema odredbama mjerodavnog prava, odgovara za tražbinu zbog koje se traži zaustavljanje broda, a u vrijeme nastanka tražbine bila je u svojstvu vlasnika, brodara, zakupnika broda, naručitelja po ugovoru o pomorskom plovidbenom poslu ili naručitelja gradnje broda u vezi s kojim je nastala tražbina.
(3) Radi ostvarenja pomorskog privilegija ili hipoteke na brodu ili hipoteci sličnih sredstava osiguranja stranog prava, kao i radi ostvarenja zahtjeva koji se tiče vlasništva na brodu, može se zaustaviti samo brod na koji se dotični privilegij, hipoteka, odnosno zahtjev odnosi.
(4) Ako se zaustavljanje traži radi ostvarenja pomorskog privilegija ili hipoteke, ili hipoteci sličnog sredstva osiguranja stranog prava i bez obzira je li u vrijeme podnošenja prijedloga brod u vlasništvu osobnog dužnika dotični brod može biti zaustavljen sve dok je opterećen tim pomorskim privilegijem odnosno hipotekom, te hipoteci sličnim sredstvom osiguranja stranog prava.
Članak 955.
(1) Ako se privremene mjere određuju radi osiguranja novčanih tražbina, sud će osloboditi brod zaustavljanja ili čuvanja ako bude dano jamstvo koje prihvati predlagatelj osiguranja, ili ako predlagatelj osiguranja ne prihvati ponuđeno jamstvo, onda jamstvo koje odredi sud kao dovoljno kvalitetno za pokriće ukupnih tražbina za koja se traži zaustavljanje, uključujući i tražbine po osnovi troškova postupka i kamata.
(2) Jamstvo se može ponuditi u obliku gotovinskog pologa, bankovne garancije, jamstva osiguratelja brodarove odgovornosti ili drugog osiguratelja, ili druge imovinske vrijednosti.
(3) Ako je riječ o tražbinama za koja protivnik osiguranja može ograničiti svoju odgovornost, visina jamstva iz stavka 1. ovoga članka ne mora biti veća od svote ograničene odgovornosti.
(4) Kad jedan od sudova na području Republike Hrvatske na temelju odredbe stavka 1. ovoga članka oslobodi brod od zaustavljanja, nijedan drugi sud na području Republike Hrvatske ne može odrediti zaustavljanje ni tog ni bilo kojega drugog broda za istu tražbinu i za istog predlagatelja osiguranja, uz uvjet da su dana jamstva još raspoloživa ili prenosiva u korist predlagatelja osiguranja.
Članak 956.
Sud neće odrediti zaustavljanje broda, a već određeno zaustavljanje ukinut će ako protivnik osiguranja dokaže da je u nekoj drugoj državi već dao primjereno jamstvo za istu tražbinu, ili za istog predlagatelja osiguranja, uz uvjet:
1) da jamstvo odgovara uvjetima iz članka 955. stavka 1. ovoga Zakonika,
2) da država na čijem je području jamstvo dano postupa na jednak način prema jamstvima koja su položena na području Republike Hrvatske.
Članak 957.
Davanje jamstva ne znači priznanje odgovornosti te tražbine za koje je jamstvo dano niti odricanje od mogućnosti ograničenja odgovornosti.
Članak 958.
(1) U rješenju kojim određuje privremenu mjeru sud će odrediti vrijeme njezina trajanja.
(2) Ako se privremena mjera odredi prije pokretanja parničnoga, ovršnog ili upravnog postupka predlagatelj osiguranja je dužan dokazati, u roku od 15 dana, da je pokrenuo parnični, ovršni, odnosno upravni postupak.
(3) Ako predlagatelj osiguranja u roku iz stavka 2. ovoga članka ne dokaže da je pokrenuo parnični, ovršni, odnosno upravni postupak, sud će na prijedlog protivnika osiguranja ukinuti privremenu mjeru.
(4) Ako vrijeme iz stavka 1. ovoga članka protekne prije nego što bude udovoljeno uvjetima za ovrhu ili osiguranje uknjižbom ili predbilježbom založnog prava, sud će, na prijedlog predlagatelja osiguranja, produljiti vrijeme njezina trajanja, uz uvjet da se nisu izmijenile okolnosti pod kojima je ta mjera određena.
(5) Ako vrijeme iz stavka 1. ovoga članka protekne a ne udovolji se uvjetima iz stavka 4. ovoga članka za produljenje određene privremene mjere, sud će, na prijedlog protivnika osiguranja, obustaviti osiguranje i ukinuti izvršene radnje.
Članak 959.
Osiguranje će se obustaviti i određena privremena mjera ukinuti ako se udovolji kojoj od pretpostavaka iz članka 949. stavka 1. točke 1) – 3) ovoga Zakonika.
Članak 960.
(1) Troškove održavanja broda i uzdržavanja posade za vrijeme zaustavljanja snosi vlasnik broda ili brodar.
(2) Ako sredstva za uzdržavanje posade nisu dovoljna, sud će predlagatelju osiguranja narediti da predujmi potrebnu svotu za uzdržavanje posade.
(3) Troškove čuvanja broda predujmljuje predlagatelj osiguranja.
(4) Odredbe stavka 1. i 3. ovoga članka ne diraju u obvezu konačnog snošenja tih troškova.
Članak 961.
Privremenom mjerom zaustavljanja broda ne dira se u prava i dužnosti stranaka koje proizlaze iz ugovora o prijevozu stvari ili putnika.
Članak 962.
Kad sud odredi privremenu mjeru na brodu, bez odgode će se na odgovarajući način primijeniti odredbe članka 860. ovoga Zakonika prema naravi mjere koju je odredio.
Članak 963.
(1) Kad sud odredi privremenu mjeru zabrane otuđenja ili raspolaganja brodom, naredit će istovremeno da se ta mjera zabilježi u upisnik brodova u koji je brod upisan.
(2) Kad sud pravomoćno ukine privremenu mjeru iz stavka 1. ovoga članka, odnosno kad ona prestane po zakonu, sud će narediti da se obavi brisanje zabilježbe iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 964.
Kad odredi privremenu mjeru prema brodu pod stranom zastavom, sud će, na prijedlog predlagatelja osiguranja i na njegov trošak, obavijestiti nadležno inozemno tijelo o toj mjeri i njenom ukidanju.
Članak 965.
(1) Radi osiguranja novčanih tražbina te radi osiguranja nenovčanih tražbina predlagatelja osiguranja protiv osobe koja je ovlaštena da raspolaže teretom koji se nalazi na brodu, sud može dopustiti privremenu mjeru koja se sastoji u tome što će se odrediti iskrcaj tereta s broda i njegovo čuvanje u javnom skladištu ili drugom prikladnom mjestu, ako predlagatelj osiguranja plati brodaru cijelu ugovorenu vozarinu koja mu još nije plaćena i nadoknadi mu sve troškove koje je imao, a koji nisu uključeni u vozarinu.
(2) Ako se predaja tereta na temelju odredbe stavka 1. ovoga članka traži u luci u kojoj se teret prema ugovoru o prijevozu nije morao predati, sud će dopustiti privremenu mjeru iz stavka 1. ovoga članka samo uz uvjet da se teret može iskrcati bez opasnosti za sigurnost broda i ostalog tereta, da zbog iskrcaja ne nastane veće zadržavanje u dolasku broda ili poremećaj u redu plovidbe, da se time ne nanosi šteta ostalim osobama koje su ovlaštene da raspolažu teretom te da iskrcaj nije protivan drugim važnim razlozima.
Dio deseti O MJERODAVNOM PRAVU I O NADLEŽNOSTI SUDOVA REPUBLIKE HRVATSKE
Glava I. ZAJEDNIČKA ODREDBA
Članak 966.
Odredbe ovoga dijela Zakonika primjenjuju se na sve odnose iz pomorske plovidbe.
Glava II. O MJERODAVNOM PRAVU I O ISKLJUČIVOJ NADLEŽNOSTI SUDOVA REPUBLIKE HRVATSKE ZA ODNOSE S MEĐUNARODNIM OBILJEŽJEM (ELEMENTOM)
Članak 967.
Odredbe ove glave Zakonika primjenjuju se na svaki plovni objekt koji je brod prema hrvatskom pravu te na svaki plovni objekt koji je brod prema pravu države čiju državnu pripadnost ima.
Članak 968.
(1) Upućivanje na mjerodavno strano pravo znači upućivanje na njegove materijalne odredbe uz isključenje njegovog kolizijskog prava.
(2) Kada kolizijske odredbe ovog dijela Zakonika upućuju na primjenu prava državne pripadnosti broda, a to pravo dopušta da brod privremeno vije zastavu druge države u kojoj se vodi zakupovni registar, za sporni će se odnos primijeniti pravo države čiju brod zastavu privremeno vije ako to predviđa pravo državne pripadnosti broda.
Članak 969.
(1) Prema pravu države čiju državnu pripadnost brod ima ocjenjuju se:
1) dužnosti i prava zapovjednika u upravljanju brodom i u zasnivanju prava i obveza za vlasnika broda i brodara,
2) stvarna prava na brodu,
3) pravne posljedice događaja na brodu na koje se mora primijeniti zakon mjesta gdje je događaj nastao.
(2) Odredba stavka 1. točka 3) primjenjuje se na događaje koji su nastali na stranim brodovima na području Republike Hrvatske.
Članak 970.
Na pravo vlasništva i na stvarna prava na brodu u gradnji, a koji se gradi u Republici Hrvatskoj primjenjuje se hrvatsko pravo.
Članak 971.
(1) Za privatnopravne odnose koji proizlaze iz ugovora o zapošljavanju članova posade broda mjerodavno je pravo koje su stranke izabrale.
(2) Ako stranke nisu izabrale mjerodavno pravo, mjerodavno je pravo državne pripadnosti broda ako okolnosti ne upućuju na neko drugo pravo koje je činjenično ili pravno u bližoj vezi sa spornim odnosom i strankama.
(3) Primjena prava iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne isključuje primjenu prisilnih propisa prava najbliže veze o odgovornosti za smrt i tjelesne ozljede člana posade ako su oni za člana posade povoljniji.
Članak 972.
(1) Na ograničenje odgovornosti brodara ili druge fizičke ili pravne osobe koja je prema ovom Zakoniku s njim izjednačena primjenjuje se pravo države čiju državnu pripadnost brod ima.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka primjenjuje se ovaj Zakonik ako su njegove odredbe o ograničenju odgovornosti strože od propisa države čiju državnu pripadnost brod ima.
Članak 973.
Na ugovore o pomorskim plovidbenim odnosima primjenjuje se pravo koje su stranke izabrale.
Članak 974.
Iznimno od odredbe članka 973. ovoga Zakonika primjenjuje se na ugovore o iskorištavanju brodova ovaj Zakonik:
1) na odgovornost prijevoznika za oštećenje, manjak ili gubitak tereta, predviđenu odredbama ovoga Zakonika, čija se primjena ne može isključiti sporazumom stranaka, ako se luka ukrcaja ili odredište nalazi u Republici Hrvatskoj,
2) ako bi putnik primjenom drugog prava bio stavljen u nepovoljniji položaj nego prema odredbama ovog Zakonika.
Članak 975.
(1) Ako se pravo čiju su primjenu stranke izabrale za ugovor o iskorištavanju brodova ne može primijeniti na cijeli ugovor ili na koji od odnosa koji proistječu iz ugovora ili ako stranke nisu izričito odredile pravo koje se mora primijeniti, a njihova se namjera o primjeni određenog prava ne može utvrditi ni iz okolnosti slučaja, na ugovor ili na ugovorni odnos primjenjuje se pravo koje je s njim u najbližoj vezi.
(2) Ako se ne može utvrditi koje je pravo u najbližoj vezi s ugovorima o iskorištavanju brodova, primjenjuju se:
1) pravo mjesta gdje je ugovor sklopljen – za ocjenu glavnih prava i obveza ugovornih strana,
2) pravo države čiji je državljanin ili čiju državnu pripadnost ima prijevoznik – ako je ugovor o prijevozu putnika ili stvari sklopljen na temelju unaprijed utvrđenih općih uvjeta prijevoznika,
3) odredbe ovoga Zakonika – na ugovor o tegljenju.
(3) Na način izvršenja sporednih prava i obveza ugovornih strana (način krcanja i predaje tereta, računanje vremena za stojnice i prekostojnice, način plaćanja vozarine i sl.) primjenjuje se, u slučaju iz stavka 2. ovoga članka, pravo mjesta gdje su pojedine radnje obavljene, odnosno gdje su morale biti obavljene.
Članak 976.
(1) Na naknadu štete zbog sudara brodova primjenjuju se:
1) pravo države u čijem se teritorijalnom moru ili unutarnjim morskim vodama dogodio sudar,
2) odredbe Zakonika – ako se sudar dogodio na otvorenom moru.
(2) Iznimno od odredaba stavka 1. ovoga članka, na naknadu štete zbog sudara brodova primjenjuju se:
1) ako svi brodovi koji su sudjelovali u sudaru imaju istu državnu pripadnost – pravo te države,
2) ako brodovi koji su sudjelovali u sudaru imaju različitu državnu pripadnost, ali je pravo svih tih država isto – pravo tih država.
Članak 977.
Iznimno od odredaba članka 976. Zakonika koje za naknadu štete zbog sudara brodova upućuju na primjenu stranog prava primjenjuju se:
1) odredbe Zakonika – ako sve zainteresirane stranke imaju zajedničko državljanstvo ili uobičajeno boravište, odnosno sjedište u Republici Hrvatskoj;
2) hrvatsko pravo – ako je jedan od brodova koji je sudjelovao u sudaru hrvatski ratni ili javni brod.
Članak 978.
(1) Ako se pravo čiju su primjenu stranke iz ugovora o spašavanju imovine izabrale ne može primijeniti na cijeli ugovor ili na koji od odnosa koji proistječu iz tog ugovora, ili ako stranke nisu izričito izabrale pravo koje će se primijeniti, a njihova se namjera o primjeni određenog prava ne može utvrditi niti iz okolnosti slučaja, na ugovor ili na ugovorni odnos primjenjuje se pravo koje je s njim u najbližoj vezi.
(2) Ako se ne može utvrditi koje je pravo u najbližoj vezi s ugovorom o spašavanju, primjenjuje se pravo države one luke gdje je spašavanje okončano, odnosno pravo prve luke u koju je spašeni brod prispio nakon završenog spašavanja.
(3) U svim drugim slučajevima primjenjuju se odredbe Zakonika.
Članak 979.
Iznimno od odredbe članka 978. Zakonika, primjenjuju se:
1) odredbe Zakonika – ako su se spašavale osobe bez istodobnog spašavanja imovine, ako su sve osobe državljani Republike Hrvatske, ili ako je brod koji je spašavao ili brod koji je bio spašavan, a ako je bilo više brodova jedan od njih, hrvatski ratni brod ili hrvatski javni brod,
2) odredbe članka 639. stavka 1. i 2., članka 773. – 777., te članka 781. i 783. Zakonika,
3) odredbe zakonika koji uređuje zastaru tražbina i odredbe Zakonika o rokovima zastare (članak 788.),
4) pravo države čiju državnu pripadnost ima brod spašavatelj – na podjelu nagrade za spašavanje između vlasnika broda ili brodara broda spašavatelja i posade tog broda.
Članak 980.
Na odnose iz ugovora o gradnji, preinaci ili o popravku brodova primjenjuje se pravo mjesta brodogradilišta ako stranke za te ugovore ili za dio tih ugovora nisu izabrale pravo koje će se primijeniti ili ako se u cijelosti ili djelomično izabrano pravo ne može primijeniti.
Članak 981.
(1) Na ugovor o pomorskom osiguranju i odnose koji iz njega proistječu primjenjuje se pravo koje su izabrale ugovorne stranke. Ako stranke nisu ugovorile mjerodavno pravo, primijenit će se pravo sjedišta osiguratelja.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, na odnose iz ugovora o pomorskom osiguranju primjenjuje se hrvatsko pravo ako su sve zainteresirane osobe u tom ugovoru državljani Republike Hrvatske s redovnim boravištem u Republici Hrvatskoj ili domaće pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, a riječ je o osiguranim predmetima koji su izloženi pokrivenim rizicima isključivo na području Republike Hrvatske.
Članak 982.
Postojanje prava na izravnu tužbu utvrđuje se prema pravu koje je mjerodavno za glavno potraživanje ili prema pravu koje je mjerodavno za ugovor o osiguranju.
Članak 983.
Oblik pravnog čina u plovidbenom odnosu ocjenjuje se prema pravu mjesta gdje je čin izvršen, odnosno gdje je morao biti izvršen ili prema pravu koje je mjerodavno za plovidbeni odnos u cijelosti.
Članak 984.
Odredbe Zakonika o spašavanju na odgovarajući se način primjenjuju i na spašavanje imovine potonule izvan teritorijalnog mora i unutarnjih morskih voda Republike Hrvatske, a imovinu spašava hrvatsko trgovačko društvo, druga hrvatska pravna osoba ili državljanin Republike Hrvatske.
Članak 985.
(1) U slučaju zajedničke havarije, ako se pravo koje su stranke izabrale ne može primijeniti na koji od odnosa što proistječu iz zajedničke havarije, ili ako stranke nisu izričito izabrale pravo koje se mora primijeniti, a njihova se namjera o primjeni određenog prava ne može utvrditi niti iz okolnosti slučaja, primjenjuje se pravo luke u kojoj je iskrcan posljednji dio tereta koji se nalazio na brodu u trenutku izvršenja čina zajedničke havarije.
(2) Ako su sve stranke u slučaju zajedničke havarije državljani Republike Hrvatske ili hrvatske pravne osobe, u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka primijenit će se hrvatsko pravo.
Članak 986.
Ako u ovom Zakoniku nema odredaba o pravu mjerodavnom za koji odnos iz ovoga dijela Zakonika, na te se odnose na odgovarajući način primjenjuju odredbe i načela ovoga Zakonika, odredbe i načela drugih zakona koji uređuju odnose s međunarodnim obilježjem, načela pravnog poretka Republike Hrvatske i općeprihvaćena načela međunarodnoga privatnog prava.
Članak 987.
Ne primjenjuje se strano pravo koje bi bilo mjerodavno prema odredbama ovoga Zakonika ako bi njegova primjena bila postignuta isključivo radi izbjegavanja primjene prava Republike Hrvatske.
Članak 988.
Hrvatski sud isključivo je nadležan za suđenje:
1) u sporovima o nagradi za spašavanje hrvatskih ratnih brodova i hrvatskih javnih brodova, o naknadi štete nastale zbog sudara brodova od kojih je jedan hrvatski ratni brod ili hrvatski javni brod,
2) u sporovima iz članka 410., 411. i 412. ovoga Zakonika koji nastanu u tijeku i u vezi s provođenjem postupka ograničenja odgovornosti brodara koji provodi hrvatski sud (članak 414.),
3) u sporovima koji nastanu u tijeku i u vezi sa sudskim ovršnim postupkom koji hrvatski sud provodi na brodovima (članak 844. do 847.).
Članak 988.a
Za suđenje u sporovima za naknadu štete nastale zbog tjelesne ozljede ili smrti člana posade broda ili zbog narušavanja zdravlja koju član posade pretrpi na radu ili u vezi s radom na brodu, međunarodno je nadležan hrvatski sud ako tužitelj ima prebivalište na području Republike Hrvatske.
Dio jedanaesti POMORSKI PREKRŠAJI
Glava I. ZAJEDNIČKE ODREDBE
Članak 989. (NN 17/19)
(1) Pomorski prekršaj je povreda propisa kojima se uređuju odnosi u morskim i podmorskim prostorima Republike Hrvatske ili nad kojima Republika Hrvatska ima suverena prava, njihovim obalama i lukama, pomorskim objektima hrvatske državne pripadnosti, te svim pomorskim objektima koji plove ili se nalaze u morskim i podmorskim prostorima Republike Hrvatske u vezi sa sigurnošću plovidbe i zaštite ljudskih života i okoliša, te s prometom na moru.
(2) Postupak o pomorskim prekršajima vodi se po zakonu kojim se uređuju prekršaji.
Članak 990.
(1) Lučke kapetanije odlučuju u prvom stupnju o pomorskim prekršajima.
(2) Prekršajni postupak iz stavka 1. ovoga članka vodi Voditelj prekršajnog postupka.
(3) Voditelja prekršajnog postupka iz stavka 2. ovoga članka može se imenovati za područje dvaju ili više lučkih kapetanija.
(4) Ako se za pomorski prekršaj ne može odrediti mjesna nadležnost Lučke kapetanije, prekršajni postupak u prvom stupnju vodi Lučka kapetanija Rijeka.
Članak 991. (NN 17/19)
Brisan.
Članak 992. (NN 17/19)
(1) Voditelju prekršajnog postupka iz članka 990. ovoga Zakonika može se odrediti zamjenik.
(2) Voditelja prekršajnog postupka i njegovog zamjenika imenuje i razrješuje ministar na prijedlog lučkog kapetana iz redova stručnih djelatnika lučkih kapetanija, odnosno Ministarstva.
(3) Zapisničara prekršajnog postupka imenuje lučki kapetan.
(4) Voditelj prekršajnog postupka i njegov zamjenik mora imati završen diplomski sveučilišni, odnosno integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava te položen pravosudni ispit.
Članak 992.a (NN 17/19)
Agencija je ovlaštena pokretati prekršajne postupke pred nadležnim sudovima protiv počinitelja prekršaja propisanih člankom 993.a ovoga Zakonika (ometanje sigurnosne istrage).
Glava II. PREKRŠAJI
(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj pravna osoba:
1) ako trgovački brod treće države uplovi u unutarnje morske vode bez namjere da uplovi u luku otvorenu za međunarodni pomorski promet Republike Hrvatske ili u luku u kojoj je brodogradilište radi njegova popravka, odnosno ne uplovi najkraćim uobičajenim putem u unutarnje morske vode (članak 8.),
2) ako brod, brodica ili jahta obavlja pomorsku kabotažu protivno propisu Europske unije koji uređuje pomorsku kabotažu ili bez odobrenja ministra iz članka 9. stavka 3. ovoga Zakonika,
2a) ako jahtu ili brodicu iznajmljuje s posadom ili bez nje (charter) protivno propisu iz članka 9.a ovoga Zakonika,
3) ako strana jahta, odnosno brodica plovi i boravi u unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske, a propustila je obaviti poslove sukladno članku 12. ovoga Zakonika, odnosno plovi, a ne udovoljava uvjetima propisanim posebnim propisom iz članka 12. ovog Zakonika,
4) ako strani znanstvenoistraživački, odnosno strani ribarski brod ili brodica uplovi u unutarnje morske vode radi uplovljavanja u hrvatsku luku bez odobrenja nadležnog tijela (članak 10.),
5) ako se strani plovni objekt zbog više sile ili nevolje na moru sklonio u unutarnje morske vode Republike Hrvatske, a o tome nije obavijestio službu nadzora i upravljanja pomorskim prometom (članak 17.),
6) ako strani ribarski brod za vrijeme prolaska unutarnjim morskim vodama ili teritorijalnim morem Republike Hrvatske ribari, ili u prolasku plovi brzinom manjom od šest čvorova, ili se za vrijeme prolaska zaustavlja i sidri u unutarnjim morskim vodama ili u teritorijalnom moru Republike Hrvatske, a to zaustavljanje i sidrenje nije uzrokovano višom silom, odnosno nevoljom na moru, ili nema na brodu vidljivo istaknute oznake ribarskog broda (članak 25. stavak 2.),
7) ako strani plovni objekt plovi sigurnosnom zonom uokolo postrojenja i uređaja za istraživanje i iskorištavanje prirodnih i drugih bogatstava gospodarskog ili epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske kroz koju je plovidba zabranjena (članak 37.),
8) ako obavlja istraživanja, ispitivanja, fotografiranja i mjerenja mora, morskog dna ili morskog podzemlja unutarnjih morskih voda, teritorijalnog mora, epikontinentalnog pojasa, odnosno obavlja znanstvena istraživanja gospodarskog pojasa Republike Hrvatske bez odobrenja nadležnog tijela (članak 13., 31, 40. i 44.),
9) ako polaže i održava podmorske kabele i cjevovode bez odobrenja Ministarstva, odnosno suglasnosti o smjeru polaganja (članak 45. stavak 5.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se pravna osoba vlasnik, brodar odnosno korisnik jahte ili brodice ako jahtu ili brodicu iznajmljuje s posadom ili bez nje (charter) protivno propisu iz članka 9.a ovoga Zakonika.
(3) Novčanom kaznom od 3.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj odgovorna osoba u pravnoj osobi pomorski prekršaj iz stavka 1. i 2. ovoga članka.
(4) Novčanom kaznom od 3.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj iz stavka 1. i 2. ovoga članka zapovjednik broda, ili član posade koji ga zamjenjuje, odnosno osoba koja upravlja brodicom ili jahtom.
(5) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 250.000,00 kuna kaznit će se obrtnik vlasnik, brodar odnosno korisnik jahte ili brodice ako jahtu ili brodicu iznajmljuje s posadom ili bez nje (charter) protivno propisu iz članka 9.a ovoga Zakonika.
(6) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba vlasnik jahte ili brodice ako jahtu ili brodicu iznajmljuje s posadom ili bez nje (charter) protivno propisu iz članka 9.a ovoga Zakonika.
Članak 993.a (NN 17/19)
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja ometa sigurnosnu istragu pomorske nesreća ako:
1. ne obavijesti Agenciju o događaju pomorske nesreće u roku i na način propisan člankom 49.lj ovoga Zakonika (članak 49.m stavak 2. točka 1.),
2. onemogućava službenim osobama Agencije pristup područjima ili mjestu nesreće, svjedocima, plovnim objektima koji su u pomorskoj nesreći sudjelovali, podrtinama, potonulim stvarima, teretu, ostacima tereta, opremi, podacima s pomorskih karata i brodskih dnevnika, elektroničkim ili magnetskim zapisima, audio i videovrpcama, podacima iz VDR-a ili drugih elektroničkih naprava koji se odnose na razdoblje prije, za vrijeme i nakon nesreće te drugim uređajima i podacima koje Agencija smatra korisnim za provođenje sigurnosne istrage pomorske nesreće (članak 49.m stavak 2. točka 2.),
3. rukuje, upotrebljava, raspolaže ili na drugi način koristi brodske i druge uređaje nakon događaja pomorske nesreće, bez prethodnog dopuštenja Agencije (članak 49.m stavak 2. točka 3.),
4. rukuje, upotrebljava, raspolaže ili na drugi način koristi podatke s pomorskih karata, iz brodskih dnevnika, elektroničkih i magnetskih zapisa, audio i video vrpci, podatke iz VDR-a i drugih elektroničkih naprava, koji se odnose na razdoblje prije, za vrijeme i nakon nesreće, bez prethodnog dopuštenja Agencije (članak 49.m stavak 2. točka 4.),
5. vadi i/ili uklanja podrtinu i potonule stvari koje su u vezi s događajem pomorske nesreće, bez prethodnog dopuštenja Agencije (članak 49.m stavak 2. točka 5.),
6. odbije dati iskaz ili očitovanje službenim osobama Agencije, u roku i na način kako to odredi Agencija (članak 49.m stavak 2. točka 7.),
7. ne postupa po zahtjevu Agencije za dostavu podataka koje Agencija smatra korisnim za provođenje sigurnosne istrage pomorske nesreće, u roku i na način kako to odredi Agencija (članak 49.m stavak 2. točka 9.),
8. ne obavijesti Agenciju o primjeni korektivnih mjera sadržanih u sigurnosnoj preporuci Agencije, u roku i na način propisan člankom 49.k stavkom 6. ovoga Zakonika (članak 49.m stavak 2. točka 10.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 500.000,00 kuna.
(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna.
(5) Ako je prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počinjen iz koristoljublja, odnosno ako je počinjenjem prekršaja počinitelj ostvario imovinsku korist, takav počinitelj će se kazniti novčanom kaznom u dvostrukom iznosu od iznosa novčanih kazni propisanih ovim člankom.
Članak 994. (NN 17/19)
(1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj pravna osoba ako plovni objekt koji koristi uplovi u zabranjenu zonu u unutarnjim morskim vodama, ili plovi kroz zabranjenu zonu u unutarnjim morskim vodama protivno propisanim uvjetima (članak 16).
(2) Novčanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj za radnje iz stavka 1. ovoga članka odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Novčanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj za radnje iz stavka 1. ovoga članka zapovjednik plovnog objekta ili član posade koji ga zamjenjuje, odnosno osoba koja upravlja brodicom ili jahtom.
Članak 994.a (NN 17/19)
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj pravna osoba koja ometa obavljanje poslova traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru iz članka 55.a ovoga Zakonika (članak 55.dž).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 5.000,00 kuna.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 5.000,00 kuna.
(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba obrtnik novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 10.000,00 kuna.
Članak 994.b (NN 17/19)
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se pravna osoba ako:
1. koristi određeni dio plovnog puta, luke ili dijela luke koji je privremeno zatvoren (članak 75.č stavak 2.),
2. suprotno naredbi ne provede peljarenje ili tegljenje ili ne uplovi u mjesto zakloništa ili ne izvrši naložene radnje radi smanjenja opasnosti (članak 75.č stavak 3.),
3. obavlja krcanje goriva na plovne objekte suprotno ograničenju, odnosno zabrani (članak 75.č stavak 6.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 kuna do 5.000,00 kuna.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 5.000,00 kuna.
(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba obrtnik novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 10.000,00 kuna.
Članak 994.c (NN 17/19)
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se pravna osoba vlasnik, odnosno brodar ako ne postupi u skladu sa zabranom, ograničenjem ili drugom naredbom iz članka 75.ć ovoga Zakonika.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 kuna do 5.000,00 kuna.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba obrtnik novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 10.000,00 kuna.
(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se zapovjednik odnosno voditelj plovnog objekta.
Članak 994.d (NN 17/19)
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj pravna osoba vlasnik ili brodar:
a) koji privremeno povlači iz plovidbe odnosno uporabe pomorski objekt, a ne podnese zahtjev i ne ishodi rješenje o raspremi (članak 124.b stavak 1.),
b) koji za pomorski objekt u raspremi ne održava potreban broj članova posade u straži, odnosno nadzornika ili koji nije organizirao službu za obilazak i pregled pomorskog objekta ili organizira čuvanje više plovnih objekata bez odobrenja lučke kapetanije (članak 124.d stavak 4.),
c) koji ne obavijesti nadležnu lučku kapetaniju i Hrvatski registar brodova ili priznatu organizaciju ako pomorski objekt za vrijeme trajanja raspreme prestane udovoljavati uvjetima iz rješenja o raspremi (članak 124.đ stavak 2.),
d) čiji pomorski objekt za vrijeme trajanja raspreme isplovi ili napusti svoje mjesto raspreme bez prethodne dozvole lučke kapetanije (članak 124.e stavak 1.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna.
(4) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se zapovjednik pomorskog objekta novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 5.000,00 kuna.
(1) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj zapovjednik broda ili član posade koji ga zamjenjuje:
1) ako po nalogu lučke kapetanije ne isplovi u pomoć brodu na kojem je izbio požar ili na kojem je nastala neka druga nesreća (članak 63.),
2) ako lučkoj upravi, lučkoj kapetaniji ili koncesionaru luke posebne namjene ne dostavi informacije o brodskom otpadu te ne osigura da se iste nalaze na brodu najmanje do sljedeće luke (članak 49.c stavci 2. i 3.),
3) ako protivno odredbama o najavi i prijavi dolaska i odlaska broda ne najavi ili ne prijavi dolazak odnosno odlazak ili pritom ne dostavi propisane isprave, dokumente i podatke, sukladno posebnom propisu iz članka 60. stavka 5. ovoga Zakonika (članak 60. stavci 1., 2. i 3.).
(2) Novčanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj iz stavka 1. točke 1) i 2) ovoga članka osoba koja upravlja brodicom ili jahtom.
Članak 996.
(1) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj zapovjednik broda, jahte ili brodice koji suprotno odredbi članka 764. stavka 1. ovoga Zakonika nije krenuo u pomoć osobama u životnoj opasnosti na moru, iako nisu postojale okolnosti koje ga oslobađaju takve obveze (članak 765.).
(2) Novčanom kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se zapovjednik broda, jahte ili brodice koji tijekom akcije spašavanja ne postupi sukladno odredbi članka 772. ovoga Zakonika.
Članak 997.
Novčanom kaznom od 2.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se zapovjednik broda, jahte ili brodice koji protivno odredbi članka 766. ovoga Zakonika ne poduzme spašavanje broda s kojim se sudario brod kojim on zapovijeda.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 250.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj pravna osoba ako:
1. se inspekcijskim nadzorom utvrdi da brod nije sposoban za plovidbu (članci 76. i 166.),
2. ne održava brod i njegovu opremu sukladno članku 85. ovoga Zakonika,
3. ne podnese zahtjev za ponovno baždarenje hrvatskog broda prije završetka radova na preinaci kojima se mijenja bruto ili neto tonaža broda ili ne podnese takav zahtjev nakon dolaska broda u prvu hrvatsku luku ako se radovi na preinaci broda izvode u inozemstvu, a brod nije baždaren u inozemstvu prema odredbama ovoga Zakonika (članak 93.),
4. kao zapovjednika broda ukrca osobu koja nema pomorsku knjižicu (članak 137. stavak 3.),
5. brod ili jahta nemaju ime, a ribarski brod i oznaku te ako ne nose ime luke upisa ili ako tehnički plovni objekt, plutajući objekt i nepomični odobalni objekt nemaju oznaku i ne nose ime luke upisa, te ako ime odnosno oznaka nije ispisana sukladno propisu donesenom temeljem ovoga Zakonika (članci 183. i 184.),
6. ne obavijesti lučku kapetaniju o okolnostima zbog kojih se brod može brisati po službenoj dužnosti iz upisnika brodova u roku od 15 dana od dana njihova nastanka (članak 192. stavak 5.),
7. ne poduzme ili ne poduzme u određenom roku odgovarajuće mjere ili ne obavi potrebne radove koje je svojim rješenjem naredila inspekcija sigurnosti plovidbe (članci 172., 173. i 174.),
8. u postupku izdavanja dozvola propisanih posebnim propisima kojima se regulira prostorno uređenje i gradnja za objekte koji se grade na unutarnjim morskim vodama i u teritorijalnom moru, odnosno na njihovim obalama ne ishodi suglasnost lučke kapetanije glede sigurnosti plovidbe (članak 175. stavak 1.),
9. postupi suprotno zabrani inspektora sigurnosti plovidbe o uporabi, pristajanju, plovidbi i sidrenju na dijelu unutrašnjih morskih voda ili teritorijalnog mora i njegovim obalama (članak 175. stavak 2.),
10. obavlja prijevoz u javnom prometu na moru, ili obavlja djelatnost iznajmljivanja plovila ili druge gospodarske djelatnosti na moru suprotno odredbama članka 48. stavka 1. ovoga Zakonika,
11. ne uspostavi ili ne održava dokumentirani sustav upravljanja sigurnošću i sustav sigurnosne zaštite, ne održava stanje broda i njegove opreme tako da je brod dok plovi u svakom smislu sposoban za plovidbu i siguran za obavljanje svih operacija u službi dok ih obavlja, ne osigura da brod posjeduje valjane svjedodžbe i dokumente, ne osigura da se na brodu i u vezi s brodom poštuju zahtjevi Tehničkih pravila i drugih propisa (članak 48. stavak 2.),
12. ne obavlja dužnosti u vezi s održavanjem straže i obavljanjem poslova na brodu propisane posebnim propisom (članak 135.),
13. ne dostavi podatke iz članka 48. stavka 3. ovoga Zakonika u roku propisanom stavkom 4. istoga članka,
14. bez odobrenja nadležne lučke kapetanije potopi plovilo na morsko dno (članak 65. stavak 2.),
15. u roku od 30 dana od promjene podataka ne podnese lučkoj kapetaniji zahtjev za upis promjene podataka u upisniku brodova (članak 200. stavak 6.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi za radnje iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 150.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba obrtnik za radnje iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za radnje iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba.
Članak 999. (NN 17/19)
Novčanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj zapovjednik stranoga nuklearnoga broda ili časnik koji ga zamjenjuje ako brod bez odobrenja uplovi u luku (članak 61.).
Članak 1000. (NN 17/19)
Novčanom kaznom od 1.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj zapovjednik stranoga broda ili časnik koji ga zamjenjuje, odnosno osoba koja upravlja stranom jahtom:
1) ako se peljarenje obavlja u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske bez odobrenja Ministarstva (članak 69.),
2) ako brod obavlja kabotažno tegljenje bez odobrenja ministra (članak 641.).
Članak 1001. (NN 26/15, 17/19)
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 50.000 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj zapovjednik broda, jahte ili brodice ili član posade koji ga zamjenjuje ako:
1. ne poduzme ili ne poduzme u određenom roku odgovarajuće mjere koje mu rješenjem naredi inspektor sigurnosti plovidbe, odnosno postupi protivno rješenju (članci 168., 169., 171., 176. i 177.),
2. plovni objekt koji ima brodsku radiostanicu ne organizira neprekidnu službu bdijenja, u skladu s propisima o radioprometu (članak 55.),
3. na brodu nema propisanog broja članova posade s odgovarajućim valjanim svjedodžbama o osposobljenosti i dopunskoj osposobljenosti (članak 130.),
4. osobno ne rukovodi brodom kada to zahtijeva sigurnost broda, a osobito kada brod ulazi u luku, kanal ili rijeku ili kad izlazi iz njih te u svim drugim slučajevima kad to zahtijeva sigurnost broda i plovidbe (članak 149. stavak 2.),
5. u slučaju neposredne opasnosti od rata ili nastupanja ratnoga stanja između Republike Hrvatske i druge države ne poduzme u pogledu broda, osoba i tereta na brodu sve mjere koje se pokažu potrebnima (članak 155. stavci 1. i 2.),
6. se u slučaju nastupanja ratnoga stanja između drugih država, u kojem je Republika Hrvatska neutralna, brod nađe u luci jedne od zaraćenih država ili na putu za luku zaraćene države ili mora proći kroz unutarnje morske vode i teritorijalno more zaraćene države ne zatraži uputu od brodara, a ako to nije moguće – od nadležnih hrvatskih tijela (članak 155. stavak 3.),
7. za putovanja broda prema članu posade, putniku ili drugoj osobi na brodu koja je izvršila kazneno djelo ne poduzme mjere potrebne da se spriječi ili ublaži nastupanje štetnih posljedica tog djela i izvršitelj pozove na odgovornost (članak 161. stavci 1., 2. i 4.),
8. u plovidbi plovnim putovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske ne obavijesti nadležnu lučku kapetaniju da pojedini svjetionici i svjetla te ostala pomagala za navigaciju ne rade, odnosno oznake ili plutače nisu na svom mjestu (članak 143. stavak 2.),
9. ukrca na brod i rasporedi za obavljanje poslova osobu koja nema odgovarajuću valjanu svjedodžbu o osposobljenosti ili dopunskoj osposobljenosti (članak 131.),
10. ne udalji s dužnosti premorenu, odnosno bolesnu osobu ili osobu koja je pod utjecajem alkohola ili psihoaktivnih lijekova (članak 134.),
11. plovnim objektom ošteti ili neovlašteno ukloni objekt sigurnosti plovidbe ili objekt hidrografije (članak 52. stavak 5. i članak 54.b stavak 4.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj iz stavka 1. točaka 10. i 11. pravna osoba vlasnik, brodar ili poslovođa.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 3.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj iz stavka 1. točaka 10. i 11. i odgovorna osoba vlasnika, brodara ili poslovođe.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj ovoga članka zapovjednik zrakoplova koji prilikom preleta gospodarskog pojasa Republike Hrvatske ne poštuje općeprihvaćene propise i hrvatske propise o suzbijanju onečišćenja mora iz zraka ili zrakom (članak 41. stavak 3.).
Članak 1001.a (NN 17/19)
(1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj zapovjednik broda, jahte ili brodice i/ili član posade:
1) ako prilikom plovidbe gospodarskim pojasom Republike Hrvatske ne poštuje općeprihvaćene međunarodne propise i standarde i hrvatske propise o sprečavanju onečišćenja mora i zraka s plovnih objekata i onečišćenja prouzročenog potapanjem otpada (članak 41.),
2) ako prilikom plovidbe ili boravka u unutarnjim morskim vodama, teritorijalnom moru, epikontinentalnom pojasu ili gospodarskom pojasu ne poštuje međunarodne, europske i hrvatske propise i standarde o zaštiti od onečišćenja mora i zraka s pomorskih objekata i onečišćenja prouzročenog potapanjem s pomorskih objekata. (članak 49.a),
3.) ako u more i na morsku obalu ispušta, odnosno odbacuje krute i tekuće otpade, zauljene vode, fekalije i ostatke tereta s pomorskog objekta kao i sve druge tvari koje onečišćuju more, zrak ili obalu (članak 49.b stavak 1.),
4) ako postupi protivno propisu iz članka 49.b stavka 3. ili stavka 5. ovoga Zakonika,
5) ako prazni spremišta krutog i tekućeg otpada, zauljenih voda, fekalija i ostataka tereta s broda kao i svih drugih tvari koje onečišćuju more i obalu, izvan prihvatnih uređaja, (članci 49.c i 49.e),
6) ako protivno odredbi članka 49.d stavka 1. ne preda sav brodski otpad u prihvatne uređaje prije isplovljavanja.
(2) Novčanom kaznom od 20.000,00 do 300.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj iz stavka 1. ovoga članka pravna osoba vlasnik broda, brodar i kompanija.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba vlasnik broda.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 50.000,00 kuna za pomorski prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi iz stavka 2. ovoga članka.
Članak 1002. (NN 17/19)
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj zapovjednik i/ili član posade broda, jahte ili brodice koji ne obavlja poslove na brodu, jahti ili brodici u skladu sa svojim dužnostima, pravilima navigacije i drugim propisima i pravilima iz područja sigurnosti plovidbe, zaštite ljudskih života na moru i zaštite morskog okoliša (članak 133.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj zapovjednik broda ili časnik koji ga zamjenjuje, zapovjednik jahte, osoba koja upravlja brodicom, odnosno osoba koja upravlja plutajućim ili nepomičnim odobalnim objektom koji plovi ili se nalazi u području nadzora i upravljanja propisanim ovim Zakonikom ako ne postupi prema pravilima plovidbe propisanim međunarodnim ugovorima, ovim Zakonikom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakonika, ne dostavi podatke, odnosno ne postupi po nalogu službe nadzora i upravljanja pomorskim prometom (članak 75.c).
Članak 1003.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se zapovjednik plovnog objekta ili osoba koja ga zamjenjuje, ako plovilo koje dolazi iz inozemstva prometuje s drugim plovnim objektima, fizičkim ili pravnim osobama na kopnu prije nego što od nadležnih tijela u luci dobije odobrenje za slobodan promet sa obalom (članak 66. stavak 1.).
(2) Novčanom kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se zapovjednik broda ili jahte, odnosno voditelj brodice hrvatske državne pripadnosti ako brod, jahta ili brodica ne vije zastavu Republike Hrvatske i ne ističe znakove na način propisan ovim Zakonikom i propisom iz članka 180. ovoga Zakonika.
(3) Novčanom kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se zapovjednik stranog broda, odnosno strane jahte ukoliko ne vije zastavu svoje državne pripadnosti i zastavu Republike Hrvatske dok se nalazi u teritorijalnom moru i unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske, osim dok plovi u neškodljivom prolazu (članak 66. stavak 2.).
Članak 1004. (NN 17/19)
Novčanom kaznom od 3.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj zapovjednik broda ili časnik koji ga zamjenjuje, odnosno osoba koja upravlja plutajućim ili nepomičnim odobalnim objektom:
1) ako upravlja brodom u plovidbi koji nije sposoban za plovidbu (članak 76.),
2) ako protivno odredbama članka 88. ovoga Zakonika brodom koji nije putnički prevozi putnike,
3) ako na brodu nema bilo koje od brodskih isprava i knjiga iz članaka 94. do 99. ovoga Zakonika ili propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika i/ili ako se u brodske knjige ne unose podaci u skladu s člankom 94. stavkom 2. ovoga Zakonika,
4) ako na zahtjev ovlaštenih tijela ne pokaže brodske isprave i knjige (članak 96.),
5) ako u propisanim rokovima ne obavlja vježbe s čamcima, ostalim sredstvima za spašavanje i uređajima za otkrivanje, sprječavanje i gašenje požara (članak 148. stavak 2.),
6) ako na brodu ne održava u ispravnom stanju stanje trupa, strojeve, uređaje i opremu ili ako se ne brine o sigurnosti brodskih uređaja za ukrcavanje i iskrcavanje putnika, opasnog i ostalog tereta te o pravilnom ukrcavanju, smještaju i iskrcavanju putnika, opasnog i ostalog tereta (članak 148. stavak 1.),
7) ako za vrijeme plovidbe nije na brodu (članak 148. stavak 3.)
8) ako upravlja plutajućim ili nepomičnim odobalnim objektom koji nije sposoban za uporabu (članak 76.),
9) ako prije polaska na put ne provjeri ispravnost broda, količine zaliha na brodu, nalaze li se na brodu službene ažurirane pomorske navigacijske karte i publikacije, jesu li članovi posade na brodu, te jesu li poduzete sve mjere za sigurnost putovanja (članak 148. stavak 4.),
10) ako ošteti, odstrani ili izvrši kakvu drugu nedozvoljenu radnju u svezi sa pečaćenjem broda iz članka 171. ovoga Zakonika,
11) ako ne koristi usluge lučkog ili obalnog peljarenja kada je takvo peljarenje obavezno (članak 70.).
Članak 1005. (NN 17/19)
Novčanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj zapovjednik broda ili osoba koja ga zamjenjuje:
1) ako primi za člana posade broda osobu koja nema pomorsku knjižicu ili dozvolu za ukrcavanje (članak 137. stavak 1.),
2) ako ne postupi sukladno odredbi članka 151. ovoga Zakonika,
3) ako o događaju koji se za putovanja desi na brodu, a koji ugrožava sigurnost broda, broda u teglju ili potiskivanju ili sigurnost plovidbe, ili o izvanrednom događaju koji se desio na brodu, brodu u teglju ili potiskivanju, putnicima, drugim osobama ili stvarima na brodu ili brodu u teglju ili potiskivanju – ne podnose izvještaj zajedno s izvatkom iz brodskog dnevnika nadležnom tijelu u zemlji ili inozemstvu (članak 152. stavci 1., 2 i 3.),
4) ako ne održava u ispravnom stanju pomorske navigacijske karte i publikacije (članak 148. stavak 1.)
5) ako ne obavijesti priznatu organizaciju ili odgovarajuća tijela pomorske uprave o nesrećama ili nedostacima iz članka 154. stavka 1. točke 1) i 2) ovoga Zakonika,
6) ako o činjenici rođenja i smrti te o primanju izjave posljednje volje ne sastavi zapisnik na propisani način i ne dostavi ga nadležnom tijelu u prvoj domaćoj luci, a u inozemstvu – najbližem diplomatskom, odnosno konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske (članak 152. stavak 5.),
7) ako radiokomunikacijama ne odašalje obavijest o bilo kojoj neposrednoj opasnosti za sigurnost plovidbe na koju naiđe (članak 153.),
8) ako o kaznenom djelu učinjenom na brodu, dok se brod nalazi u inozemstvu, ne podnese izvještaj diplomatskom ili konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske u zemlji u čiju prvu luku, nakon izvršenog kaznenog djela, brod uplovi ili ako s izvršiteljem kaznenog djela ne postupi prema uputama toga diplomatskoga ili konzularnoga predstavništva (članak 161. stavak 3.),
9) ako samovoljno napuštanje broda člana posade ne prijavi tijelu iz članka 162. stavka 1. ovoga Zakonika,
10) ako u brodski dnevnik ne unese u određenom roku i na određeni način opis događaja, radnji i poduzetnih mjera koje je dužan unijeti u brodski dnevnik (članak 152., članak 153. stavak 2., članak 158. stavak 3., članak 160. stavak 2., članak 161. stavak 5. i članak 162. stavak 3.),
11) ako ne unese u brodski dnevnik razloge zbog kojih nije krenuo u pomoć osobama u opasnosti na moru i poduzeo njihovo spašavanje, odnosno razloge zbog kojih nije poduzeo spašavanje broda nakon sudara (članak 767.),
12) ako brodu s kojim se sudario brod kojim zapovijeda, iako je to mogao, ne priopći ime posljednje luke iz koje je isplovio i ime luke u koju plovi (članak 756.).
Članak 1006. (NN 17/19)
Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj zapovjednik broda i jahte, osoba koja upravlja brodicom, odnosno član posade broda, jahte i brodice ako:
– baci na plovni put predmete ili tvari koje mogu ometati ili ugroziti sigurnu plovidbu (članak 65. stavak 1.),
– upravlja plovilom pod utjecajem alkohola iznad dopuštene količine, opojnih droga ili drugih tvari koje mijenjaju stanje svijesti (članak 134. stavci 1. i 2.),
– se odbije podvrgnuti ispitivanju pomoću odgovarajućih sredstava i aparata radi provjere ima li u organizmu više od 0,5 g/kg alkohola u krvi, prisutnosti droge i/ili psihoaktivnih tvari koje utječu na psihofizičke sposobnosti, ili koji odbije otići na liječnički pregled, te na uzimanje krvi i urina radi analize (članak 134. stavci 3. i 4.).
Članak 1007. (NN 17/19)
Uz kaznu propisanu za pomorski prekršaj iz članaka 997., 1001., 1001.a, 1002. i 1004. ovoga Zakonika zapovjedniku broda i članu posade broda, odnosno zapovjedniku jahte ili osobi koja upravlja brodicom ili članu posade jahte ili brodice može se izreći zaštitna mjera oduzimanja svih ili pojedinih svjedodžbi o osposobljenosti ili dopunskoj osposobljenosti ili ovlaštenja u trajanju od jednog mjeseca do dvije godine.
Članak 1008. (NN 17/19)
(1) Uz kaznu propisanu za pomorski prekršaj iz članka 993. stavak 1. točke 6) izreći će se zaštitna mjera oduzimanja broda, lovine i ribarskog alata i opreme koja služi za ribolov, odnosno ulov morskih bića na morskome dnu, i to:
a) ako je istim brodom već bio učinjen isti prekršaj za koji je nadležno tijelo u Republici Hrvatskoj izreklo kaznu ili ako je zapovjednik broda u posljednjih pet godina bio kažnjen za isti prekršaj,
b) ako ribolov ili ulov drugih živih bića u moru ili na morskome dnu obavlja ribarskim alatom i opremom za ribolov, odnosno za ulov drugih živih bića u moru i na morskome dnu čija je uporaba zabranjena ili ograničena hrvatskim propisima,
c) ako ribolov ili ulov drugih živih bića u moru ili na morskome dnu obavlja u ribolovnom rezervatu ili ako lovi vrste ribe ili drugih živih bića u moru ili na morskome dnu kad je ulov tih vrsta zabranjen,
d) ako zapovjednik broda ili član posade broda ne posluša naređenje tijela Republike Hrvatske ovlaštenog za zaustavljanje broda, pruži aktivan otpor tijelima koja obavljaju pregled broda ili nekim drugim postupkom prouzroči opasnost za život ljudi ili imovine.
(2) Uz kaznu propisanu za pomorski prekršaj iz članka 993. stavka 1. točke 2.a, te stavaka 2. i 5. ovoga Zakonika može se izreći zaštitna mjera oduzimanja upisnog lista/dozvole za plovidbu brodice za plovilo s kojim je počinjen prekršaj iz članka 9.a ovoga Zakonika u trajanju od jednog mjeseca do dvije godine, bez obzira tko je vlasnik plovnog objekta.
(3) Radi osiguranja nazočnosti u prekršajnom postupku, odnosno radi osiguranja izvršenja kazne inspektor sigurnosti plovidbe ili druga osoba ovlaštena za obavljanje inspekcije sigurnosti plovidbe može stranom državljaninu izreći mjeru privremenog oduzimanja putovnice, odnosno druge isprave koja služi kao zamjena za putnu ispravu u trajanju ne duljem od tri dana.
Članak 1009. (NN 17/19)
(1) Novčanom kaznom od 30.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:
1) ako istražuje ili iskorištava prirodna ili druga bogatstva gospodarskog ili epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske na nezakonit način (članak 44.),
2) ako protivno uvjetima predviđenim ovim Zakonikom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakonika istražuje ili iskorištava prirodna i druga bogatstva u gospodarskom ili u epikontinentalnom pojasu Republike Hrvatske (članak 45.),
3) ako postrojenja ili uređaje postavljene u gospodarskom ili u epikontinentalnom pojasu Republike Hrvatske, radi istraživanja ili iskorištavanja prirodnih i drugih bogatstava tih pojaseva, stalno ne obilježi određenim svjetlosnim i drugim znacima ili ako ta postrojenja i uređaje ne ukloni kad se prestanu rabiti ili iskorištavati u svrhe za koje su izgrađeni, ili ako o njima pravodobno ne objavi potrebne podatke (članak 36.),
4) ako postrojenja ili uređaje za istraživanje ili iskorištavanje prirodnih i drugih bogatstava u gospodarskom ili u epikontinentalnom pojasu Republike Hrvatske postavi na mjestima na kojima bi oni mogli sprječavati korištenje priznatih međunarodnih plovnih putova (članak 38.),
5) ako obavlja istraživanja, ispitivanja, fotografiranja i mjerenja mora, morskog dna i podzemlja unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske bez odobrenja nadležnog ministarstva (članak 13. i 31.),
6) tijelo koje upravlja lukom ako bez odgađanja ne poduzme vađenje, odnosno uklanjane podrtine ili potonule stvari koja se nalazi na njezinu lučkom području sukladno ovom Zakoniku ili rješenju nadležne lučke kapetanije (članak 58. stavak 3.),
7) tijelo koje upravlja lukom ako bez odgađanja ne poduzme mjere radi sprječavanja širenja onečišćenja te otklanjanja onečišćenja sukladno Planu intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora (članak 58. stavak 4.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba obrtnik za radnje iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za radnje iz stavka 1. ovog članka fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak 1010. (NN 26/15, 17/19)
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:
1. u propisanom roku ne obavijesti Agenciju o primjeni korektivnih mjera sadržanih u sigurnosnoj preporuci, odnosno o razlozima njihove neprimjene ili djelomične primjene (članak 49.k stavak 6.),
2. bez odgađanja ne obavijesti Agenciju o saznanjima o događaju pomorske nesreće (članak 49.lj),
3. ometa obavljanje poslova traganja i spašavanja osoba u pogibelji (članak 55.dž),
4. kao vlasnik ili posjednik stvari ne postupi sukladno usmenom rješenju službenika lučke kapetanije u poslovima traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru (članak 55.đ stavak 2.),
5. ne održava luku u stanju koje osigurava sigurnu plovidbu, pristajanje i vezivanje plovnih objekata, te ukrcaj ili iskrcaj putnika i tereta, ne osigura čišćenje luke ili ako ne obavlja druge poslove sukladno članku 58. ovoga Zakonika,
6. peljar tijekom redovitih dužnosti ne obavijesti nadležnu lučku kapetaniju o očitim nepravilnostima na brodu koje mogu ugroziti sigurnost plovidbe i predstavljati opasnost od onečišćenja morskog okoliša (članak 73. stavak 3.),
7. ne podnese na odobrenje tehničku dokumentaciju na temelju koje se brod, jahta ili brodica gradi ili preinačuje (članak 78. stavak 1. točka 1. i stavak 2.),
8. na objekt sigurnosti plovidbe ili objekt hidrografije postavi natpis ili ošteti objekt sigurnosti plovidbe ili objekt hidrografije ili neovlašteno postavi, ukloni ili zamijeni objekt sigurnosti plovidbe ili objekt hidrografije ili promijeni značenje objekta sigurnosti plovidbe (članak 52. stavak 5. i članak 54.b stavak 4.),
9. obavlja djelatnost ronjenja protivno propisu o ronjenju (članak 56. stavak 4.).
(2) Novčanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi za radnje iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 1011. (NN 17/19)
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj pravna osoba vlasnik brodice ili jahte ako:
1. brodicu ili jahtu ne podvrgne osnovnom, redovitom ili izvanrednom pregledu (članci 79. do 82.),
2. brodica ili jahta nisu sposobne za plovidbu (članak 76.),
3. pomorski objekt koji posjeduje radio uređaj nema pozivni znak prema propisima o međunarodnom radioprometu (članak 185.),
4. ne obavijesti lučku kapetaniju o okolnostima zbog kojih se brodica može brisati po službenoj dužnosti iz upisnika brodova u roku od 15 dana od dana njihova nastanka (članak 192. stavak 5.),
5. brodica nema propisano ispisanu oznaku brodice (članak 183.), oznaku teretne vodene linije, oznaku najvećeg dozvoljenog broja putnika koje smije prevoziti i druge oznake sukladno posebnom propisu ili Tehničkim pravilima (članak 76.),
6. u roku od 30 dana od promjene podataka ne podnese lučkoj kapetaniji zahtjev za upis promjene podataka u upisniku brodova (članak 200. stavak 6.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj iz stavka 1. ovoga članka obrtnik vlasnik brodice ili jahte.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 800,00 do 3.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba vlasnik brodice ili jahte i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(4) Novčanom kaznom iz stavka 2. ovoga članka kaznit će se osoba koja upravlja brodicom ili jahtom za pomorski prekršaj iz stavka 1. točki 1. i 2. ovoga članka.
(5) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj pravna osoba korisnik brodice ili jahte ako brodicom ili jahtom upravlja osoba bez odgovarajućeg uvjerenja, odnosno svjedodžbe o osposobljenosti (članak 76. stavak 3. točka 1.).
(6) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj iz stavka 4. ovoga članka obrtnik korisnik brodice ili jahte.
(7) Novčanom kaznom u iznosu od 800,00 do 3.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj iz stavka 4. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak 1011.a (NN 17/19)
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj pravna osoba pomorsko učilište koje ne zadovoljava uvjete na temelju kojih mu je izdano rješenje o povjeravanju izobrazbe ili suglasnost za obrazovanje pomoraca ili kojem se utvrdi bilo koja nepravilnost u radu u odnosu na rješenje kojim mu je povjereno obrazovanje, odnosno izobrazba pomoraca (članak 176.c stavak 1.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 3.000,00 kuna kaznit će se za radnje iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 3.000,00 kuna kaznit će se za radnje iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak 1012. (NN 17/19)
Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 do 800,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj osoba koja upravlja brodicom ili jahtom:
1. ako ne prijavi pomorsku nesreću jahte ili brodice (članak 154. stavak 2.),
2. ako se na brodici ili jahti ne nalaze isprave iz članka 96. ovoga Zakonika kao i svjedodžba ili uvjerenje o osposobljenosti za upravljanje jahtom ili brodicom.
Članak 1013. (NN 26/15, 17/19)
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se pravna osoba organizator sportskih ili drugih aktivnosti koji sportske i druge aktivnosti na plovnom putu obavlja bez prethodnog odobrenja nadležne lučke kapetanije (članak 54.c stavak 1.).
(2) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se pravna osoba koja kao investitor, vlasnik ili korisnik objekata ili sredstava ili nositelj zahvata odnosno tijelo koje upravlja lukom postupi suprotno odredbama iz članka 52. stavka 4., članka 53. stavaka 4. i 5., članka 54. stavka 3. ili članka 54.c. stavka 4. ovoga Zakonika.
(3) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj pravna osoba koja postupi protivno članku 56. i 56.a, te propisima donesenim temeljem tog članka ovog Zakonika.
(4) Novčanom kaznom od 500,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak 1014. (NN 17/19)
(1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00kuna kaznit će se za pomorski prekršaj pravna osoba pomorski agent koji postupi protivno odredbama propisa iz članka 683. ovoga Zakonika.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba obrtnik pomorski agent za pomorski prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 8.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba pomorski agent i odgovorna osoba u pravnoj osobi za pomorski prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 1015.
(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj pravna osoba ako obavlja peljarenje bez odobrenja Ministarstva (članci 69. i 70. stavak 8).
(2) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj iz stavka 1. ovoga članka odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj pravna osoba peljar koja obavljajući poslove ne postupa sukladno odredbama propisa iz članka 70. stavka 9. ovoga Zakonika.
(4) Novčanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj iz stavka 3. ovoga članka odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(5) Novčanom kaznom od 3.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj iz stavka 3. ovoga članka fizička osoba peljar.
Članak 1016. (NN 17/19)
(1) Novčanom kaznom od 20.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj pravna osoba koja postupi protivno odredbama iz članka 56. stavka 3. članka 56.c ovoga Zakonika i propisa donesenog temeljem tog članka ovoga Zakonika.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba obrtnik za pomorski prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj iz stavka 1. ovoga članka odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(4) Novčanom kaznom od 3.000,00 do 15.000,00 kaznit će se za pomorski prekršaj iz stavka 1. ovoga članka zapovjednik broda ili osoba koja upravlja brodicom.
(5) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj iz stavka 1. ovoga članka član posade broda ili brodice odgovoran za rukovanje opasnim teretom.
(6) Novčanom kaznom od 3.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj iz stavka 1. ovoga članka stručna osoba u luci pod čijim se nadzorom obavlja rukovanje opasnim tvarima.
(7) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj iz stavka 1. ovoga članka osoba koja upravlja vozilom.
(8) Novčanom kaznom od 1.000,00 do 3.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba koja neposredno rukuje opasnim tvarima.
Članak 1016.a (NN 17/19)
(1) Novčanom kaznom od 40.000,00 do 150.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja obavlja poslove posredovanja pri zapošljavanju pomoraca na brodovima hrvatske i strane državne pripadnosti a ne ispunjava uvjete propisane posebnim propisom iz članka 125.a stavka 4. ovoga Zakonika ili ih obavlja na način protivan odredbama posebnog propisa.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba pravne osobe novčanom kaznom od 4.000,00 do 15.000,00 kuna.
Članak 1016.b (NN 17/19)
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba vlasnik broda, brodar, odnosno kompanija koja ne osigura da je svakom članu posade broda pri ukrcaju dana preslika postupaka koji se primjenjuju na tom brodu po prigovoru uključujući informacije o nadležnim tijelima države čiju državnu pripadnost ima brod te imena članova posade broda koji će im u postupcima po prigovoru pružiti odgovarajuću pomoć (članak 133.a stavak 3.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 20.000,00 kaznit će se za pomorski prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba obrtnik vlasnik broda, odnosno brodar.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba vlasnik broda, brodar odnosno kompanija novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 30.000,00 kuna.
(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba pravne osobe, vlasnika broda, brodara, odnosno kompanije novčanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 kuna.
Članak 1016.c
(1) Novčanom kaznom od 40.000,00 do 150.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba brodar koja naplati od člana posade broda troškove povratnog putovanja na način protivan odredbi članka 138. stavka 2. ovoga Zakonika.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se brodar fizička osoba, novčanom kaznom u iznosu od 30.000,00 do 100.000,00 kuna.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba pravne osobe brodara novčanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 kuna.
Članak 1016.d
(1) Novčanom kaznom od 40.000,00 do 150.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba porezni obveznik poreza po tonaži broda koja postupi protivno članku 429.c stavku 5. ovoga Zakonika.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba pravne osobe poreznog obveznika poreza po tonaži broda novčanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 kuna.
Članak 1016.e
(1) Novčanom kaznom od 50.000,00 do 150.000,00 kuna kaznit će se vlasnik broda, brodar i kompanija broda koji plovi, a nema svjedodžbu ili potvrdu o osiguranju ili drugom odgovarajućem jamstvu propisanom člankom 62. ovog Zakonika.
(2) Novčanom kaznom od 25.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se zapovjednik broda i osoba odgovorna u pravnoj osobi iz stavka 1. ovog članka.
Članak 1016.f (NN 17/19)
Brisan.
Članak 1016.g
(1) Novčanom kaznom od 40.000,00 do 150.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba prijevoznik, terminalni operator, putnički agent, odnosno turoperator, koja postupi protivno odredbama propisa iz članka 606. ovoga Zakonika.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 30.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba prijevoznik, terminalni operator, putnički agent, odnosno turoperator.
(3) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba pravne osobe prijevoznika, terminalnog operatora, putničkog agenta, odnosno turoperatora
Članak 1017. (NN 17/19)
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 do 300.000,00 kuna kaznit će se pravna osoba koja kao ovlaštena osoba iz članka 840.a stavka 8. ovoga Zakonika postupa protivno odredbama članka 840.c ovoga Zakonika.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba obrtnik koji kao ovlaštena osoba iz članka 840.a stavka 8. ovoga Zakonika postupa protivno odredbama članka 840.c ovoga Zakonika.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 25.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba koja kao ovlaštena osoba iz članka 840.a stavka 8. ovoga Zakonika postupa protivno odredbama članka 840.c ovoga Zakonika.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se zapovjednik pomorskog objekta koji postupa protivno odredbama članka 840.c ovoga Zakonika.
(5) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak 1017.a (NN 17/19)
(1) Novčanom kaznom od 25.000,00 kuna do 300.000,00 kuna kaznit će se pravna osoba koja podrtinu i potonulu stvar neovlašteno dira, pomiče, premješta, ili na bilo koji drugi način mijenja njeno postojeće stanje (članak 840.č stavak 3.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 150.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba obrtnik za pomorski prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi za pomorski prekršaj iz stavka 1. ovog članka.
Članak 1017.b
(1) Novčanom kaznom od 25.000,00 kuna do 300.000,00 kuna kaznit će se pravna osoba koja vadi podrtine ili potonule stvari suprotno odredbama članka 840.ć ovoga Zakonika.
(2) Novčanom kaznom od 25.000.00 do 100.000.00 kuna kaznit će se fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi za pomorski prekršaj iz stavka 1. ovog članka.
Članak 1017.c (NN 17/19)
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 do 300.000,00 kuna kaznit će se pravna osoba koja je kao pošteni nalaznik započela vađenje podrtine ili potonule stvari na temelju odobrenja lučke kapetanije te istu bez opravdanog razloga prekinula ili napustila radove i time prouzročila štetu (članak 840.d stavak 6.)
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 150.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba obrtnik za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 1017.d (NN 17/19)
Novčanom kaznom od 25.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se zapovjednik pomorskog objekta i ovlaštena osoba ako bez odgađanja ne izvijesti najbližu lučku kapetaniju kada je pomorski objekt sudjelovao u pomorskoj nesreći u kojoj je nastala podrtina (članak 840.k).
Članak 1017.e (NN 17/19)
(1) Novčanom kaznom od 25.000,00 kuna do 300.000,00 kuna kaznit će se pravna osoba vlasnik podrtine koja ne ukloni podrtinu u skladu s člankom 840.n ovoga Zakonika.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 150.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba obrtnik za pomorski prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Novčanom kaznom od 25.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi za pomorski prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.
Dio dvanaesti OVLAŠTENJA, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 1018.
(1) Odredbe članka 32., članka 33. stavka 1. točke a), članka 33. stavka 2., članaka 34., 40. i 41. ovoga Zakonika primjenjuju se danom početka primjene Odluke Hrvatskog sabora o proširenju jurisdikcije Republike Hrvatske na Jadranskom moru (»Narodne novine«, br. 157/03. i 77/04.) kojom je uspostavljen zaštićeni ekološkoribolovni pojas Republike Hrvatske.
(2) Odredbe članka 33. stavak 1. točke b), članaka 35., 36., 37., 38. i 39. ovoga Zakonika počet će se primjenjivati kad Hrvatski sabor proglasi ostale sadržaje isključivoga gospodarskog pojasa u skladu s Konvencijom o pravu mora.
42. Pravilnik o zaštiti morskog okoliša u zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu Republike Hrvatske
Članak 1019.
(1) Brisan.
(2) Brisan.
(3) Do pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji na postupak pripreme, donošenja, objavljivanja i stupanja na snagu Tehničkih pravila primjenjuje se Zakon o Hrvatskom registru brodova.
47. Odluka o pravilima za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Dio 14. - Radiooprema (2009.)
51. Odluka o pravilima za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Dio 4. - Stabilitet (2009.)
57. Odluka o pravilima za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Dio 5. - Pregrađivanje (2011.)
58. Odluka o pravilima za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Dio 1. - Opći propisi (2011.)
60. Odluka o Pravilima za statutarnu certifikaciju putničkih brodova u nacionalnoj plovidbi (2011)
62. Odluka o pravilima za statutarnu certifikaciju ribarskih brodova (2012.)
64. Odluka o pravilima za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Dio 31. - Sigurnosna zaštita broda (2012)
67. Odluka o Pravilima za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, pravila za tehnički nadzor brodova od drva, aluminijskih slitina i plastičnih materijala (2013.)
71. Odluka o pravilima za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Dio 16. - Pomagala za navigaciju (2012.) - Izmjene i dopune broj 1 (2013)
72. Odluka o pravilima za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Dio 22. - Sprečavanje onečišćenja (2013.) - Izmjene i dopune broj 1 (2013)
73. Odluka o pravilima za statutarnu certifikaciju putničkih brodova u nacionalnoj plovidbi (2013)
Članak 1020. (NN 26/15)
(1) Vlada Republike Hrvatske će u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakonika donijeti propise o:
– lukama otvorenim za međunarodni promet (članak 7. stavak 4.),
– dolasku i boravku stranih jahti i brodica namijenjenih razonodi i športu u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske (članak 12. stavak 2.).
(2) Vlada Republike Hrvatske će u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakonika donijeti Plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora (članak 63. stavak 2.).
Članak 1021.
(1) Ministar će u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakonika donijeti propise o:
– mjestima zakloništa, uvjetima koja moraju zadovoljavati mjesta zakloništa, i uvjetima i načinu korištenja mjesta zakloništa (članak 17. stavak 3.),
– oznakama i načinu označavanja na plovnim putovima u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske, (članak 51. stavak 5.),
– o primjeni međunarodnih preporuka o baždarenju balastnih prostora na tankerima za prijevoz ulja s izdvojenim balastnim tankovima u pogledu načina obračuna pristojbi, naknada i drugih pristojbi u lukama (članak 59. stavak 3.),
– uvjetima kojima mora udovoljavati strani plovni objekt da bi boravio u raspremi u unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske (članak 67.),
– peljarenju (članak 70. stavak 6., 7. i 8.),
– najvišoj dopuštenoj visini naknade za usluge peljarenja (članak 72. stavak 3.),
– uvjetima i načinu obavljanja pokusne plovidbe (članak 83. stavak 4.),
– sadržaju, obrascima i načinu vođenja isprava, zapisa i knjiga pomorskih brodova (članak 101.),
– najmanji broj i stručnu osposobljenost stručnih radnika na plutajućim i nepomičnim odobalnim objektima (članak 102. stavak 3.),
– najmanjem broju članova posade potrebnim za sigurnu plovidbu brodova (članak 130. stavak 2.),
– uvjetima, načinu izdavanja, sadržaju, obrascima i nadležnost lučkih kapetanija za izdavanje pomorskih knjižica i odobrenja za ukrcavanje (članak 137. stavak 5.),
– načinu obavljanja meteorološke službe na brodovima (članak 143. stavak 4.),
– postupcima u slučaju rođenja ili smrti, nalaska napuštenoga novorođenog djeteta, primanja izjave posljednje volje i postupcima s imovinom umrlih osoba na brodu (članak 152. stavak 6.),
– načinu vijanja zastave i isticanja znakova na brodovima i jahtama (članak 180. stavak 4.),
– o načinu, uvjetima i postupcima određivanja, i označavanja imena, oznaka i znakova raspoznavanja brodova, jahti, plutajućih i nepomičnih odobalnih objekata, te vođenju evidencije o imenima i oznakama brodova, jahti, plutajućih i nepomičnih odobalnih objekata (članak 183. stavak 4.),
– najvišoj dopuštenoj starosti brodova koji se mogu upisati u upisnik brodova u Republici Hrvatskoj (članak 191. stavak 4.),
– o načinu vođenja, i podacima koji se unose u upisnike pomorskih objekata, vođenju postupaka EOP upisa, obrascima, te nadležnosti lučkih kapetanija za upis (članak 195. stavak 7.),
– uvjetima za obavljanje djelatnosti pomorskog agenta, te pravima i obvezama pomorskog agenta (članak 683.) ovoga Zakonika.
(2) Ministar će u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakonika na temelju članka 24. ovoga Zakonika donijeti propise o zabrani plovidbe Pelješkim i Koločepskim kanalom i dijelovima Srednjeg kanala, Murterskog mora i Žirjanskog kanala te Malostonskim zaljevom, o plovidbi u prolazu u Šibensku luku, u Pašmanskom tjesnacu, prolazu Mali Ždrelac i Vela Vrata te predjelu rta Marlera, o plovidbi rijekom Neretvom i Zrmanjom.
(3) Ministar će u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakonika donijeti propise o:
– uvjetima koje mora zadovoljiti plovni objekt, te fizička ili pravna osoba koja obavlja djelatnost iznajmljivanja plovila (članak 9. stavak 4.),
– visini naknade za obavljanje kabotaže stranim plovnim objektom (članak 9. stavak 5.),
– visini naknade za sigurnost plovidbe koju plaćaju strane jahte i brodice (članak 12. stavak 3.),
– uvjetima i načinu rukovanja opasnim i ostalim tvarima u lukama, uvjetima i načinu pod kojima će se obavljati ukrcavanje i iskrcavanje opasnih i štetnih tvari, rasutog i ostalih tereta u lukama, te način sprječavanja širenja onečišćenja članak 56. stavak 4.),
– uvjetima i načinu održavanja reda u lukama i ostalim dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske, te obliku i sadržaju obrazaca dokumenata koje lučkim kapetanijama dostavljaju plovni objekti prilikom uplovljavanja i isplovljavanja iz luke (članak 56. stavak 2. i članak 60. stavak 1.).,
– kategorijama plovidbe pomorskih brodova (članak 76. stavak 3.),
– o brodicama i jahtama, uvjetima koje moraju ispunjavati brodice i jahte, te osobe koje upravljaju brodicama i jahtama, uvjetima za plovidbu brodica i jahti, područjima plovidbe, uvjetima stavljanja na tržište brodica i jahti, uvjetima koje moraju ispunjavati prijavljena tijela, te način i postupak imenovanja, ispravama, zapisima, i knjigama brodica i jahti, te načinu upisa brodica u očevidnik brodica, postupku vođenja EOP očevidnika, uvjetima i načinu određivanja oznake i imena brodice, te nadležnosti lučkih kapetanija za vođenje očevidnika brodica (članak 112. stavak 3., članak 123. i članak 202. stavak 3.).,
– uvjetima i načinu stjecanja svjedodžbi o osposobljenosti i dopunskoj osposobljenosti pomoraca i uvjetima za povjeravanje izobrazbe ili izdavanja suglasnosti pomorskim učilištima za obrazovanje pomoraca, te visini naknade za odobrenje održavanja izobrazbe pomoraca (članak 132. stavak 4.),
– uvjetima i načinu održavanja straže, te obavljanja drugih poslova na brodu, jahti ili brodici kojima se osigurava sigurna plovidba i zaštita mora od onečišćenja s brodova (članak 135. stavak 3.),
– načinu i postupcima provođenja inspekcijskog nadzor sigurnosti plovidbe, uvjetima koje mora ispunjavati inspektor sigurnosti plovidbe, te obrascima iskaznica inspektora sigurnosti plovidbe (članci 165. stavak 3., i 166. stavak 3.).
(4) Ministar će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakonika utvrditi osnovice za obračun doprinosa za obvezna osiguranja (članak 128. stavak 1.).
(5) Ministar će u roku od trideset dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakonika donijeti propis o kriterijima za određivanje naknade i visini naknade za upis brodova, jahti i brodica (članak 188. stavak 4. i članak 203. stavak 4.) ovoga Zakonika.
18. Pravilnik o brodicama i jahtama
29. Pravilnik o obavljanju meteorološke službe na pomorskim brodovima
34. Pravilnik o načinu vijanja zastave i isticanja znakova na brodovima i jahtama
36. Pravilnik o mjestima zakloništa
56. Pravilnik o pomorskom peljarenju
59. Pravilnik o obavljanju inspekcijskog nadzora sigurnosti plovidbe
77. Pravilnik o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca
Članak 1022.
Ministar zdravstva će uz suglasnost ministra u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakonika donijeti propise o:
– minimalnim uvjetima koje mora zadovoljavati brod, oprema i uređaji, radi pružanja odgovarajuće medicinske skrbi članovima posade, oprema i obavezni sadržaj brodske ljekarne, te oblik i način vođenja očevidnika o sadržaju brodske ljekarne (članak 76. stavak 4.),
– minimalnim uvjetima koje mora zadovoljavati brodica ili jahta, njena oprema i uređaji, radi pružanja odgovarajuće medicinske skrbi članovima posade, oprema i obavezni sadržaj brodske ljekarne za brodice ili jahte (članak 111. stavak 4. ),
– načinu, uvjetima, opsegu i sadržaju utvrđivanja zdravstvene sposobnosti članova posade pomorskih objekata (članak 131. stavak 6.) ovoga Zakonika.
Članak 1023.
Ministar će uz suglasnost s ministrom nadležnim za poslove zaštite okoliša u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakonika donijeti propis o
– zaštiti morskog okoliša u gospodarskom pojasu Republike Hrvatske (članak 41. stavak 3.),
– uvjetima za izdavanje odobrenja za polaganje cjevovoda i održavanje podmorskih kabela i cjevovoda u epikontinentalnom pojasu Republike Hrvatske (članak 45. stavak 5.),
– uvjetima, ovlastima i načinu provođenja istraga pomorskih nesreća (članak 49. stavak 3.),
– upravljanju i nadzoru vodenog balasta (članak 64. stavak 3.) ovoga Zakonika.
42. Pravilnik o zaštiti morskog okoliša u zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu Republike Hrvatske
65. Pravilnik o upravljanju i nadzoru balastnih voda
Članak 1024.
Ministar obrane će u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakonika donijeti propis iz članka 762. stavka 2. ovoga Zakonika.
Članak 1025.
Do donošenja propisa iz članka 1020., 1021., 1022., 1023., 1024.,. ovoga Zakonika, ostaju na snazi sljedeći propisi:
1. Uredba o dolasku i boravku stranih jahti i brodica namijenjenih razonodi ili športu u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 16/01., 118/01. i 45/04.),
2. Uredba o pristupu, prolasku i boravku stranih ratnih i znanstvenoistraživačkih brodova u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 19/95. i 21/03.),
3. Pravilnik o najmanjem broju članova posade za sigurnu plovidbu koji moraju imati pomorski brodovi trgovačke mornarice Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 8/02., 5/03. i 18/04.),
4. Pravilnik o istjecanju i vijenju zastave trgovačke mornarice Republike Hrvatske i isticanju znakova na brodovima trgovačke mornarice Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 51/97.).,
5. Pravilnik o oznakama na plovnim putevima u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske (»Narodne novine« br. 40/94.),
6. Pravilnik o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca na brodovima trgovačke ratne mornarice Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 8/02., 5/03. i 167/03.),
7. Pravilnik o izbjegavanju sudara na moru (»Narodne novine«, br. 17/96.),
8. Pravilnik o upisu brodova u određene upisnike, podacima koji se unose u list A glavne knjige upisnika brodova, zbirkama isprava, pomoćnim knjigama koje se vode uz upisnike brodova i obrascima tih isprava i knjiga te nadležnosti lučkih kapetanija za upis pomorskih brodova (»Narodne novine« br. 65/95. i 57/04.),
9. Pravilnik o sadržaju, obrascima i načinu vođenja brodskih isprava i knjiga brodova trgovačke mornarice (»Narodne novine« br. 53/91.),
10. Pravilnik o određivanju imena, oznaka i pozivnih znakova raspoznavanja brodova te o vođenju popisa imena odnosno oznaka brodova (»Narodne novine«, br. 48/97.),
11. Pravilnik o pomorskim knjižicama, odobrenjima za ukrcanje i nadležnosti lučkih kapetanija za izdavanje (»Narodne novine«, br. 4/98. i 103/98.),
12. Pravilnik o obavljanju pokusne vožnje brodova (»Narodne novine«, br. 53/91.),
13. Pravilnik o ispitivanju nezgode brodova (»Narodne novine«, br. 53/91.),
14. Pravilnik o pomorskom peljarenju (»Narodne novine«, br. 17/95.),
15. Pravilnik o obavljanju inspekcije sigurnosti plovidbe (»Narodne novine«, br. 34/97., 41/99. i 27/00.),
16. Pravilnik o brodicama (»Narodne novine«, br. 81/94., 77/01. i 8/02.),
17. Pravilnik o postupku u slučaju rođenja ili smrti, nalaska napuštenog novorođenog djeteta, prijema izjave posljednje volje i postupka s imovinom umrlih osoba na brodu (»Narodne novine«, br. 41/80.),
18. Pravilnik o najmanjem broju i vrsti uređaja i opreme koju moraju imati plutajući objekti na moru i na unutarnjim vodama (»Narodne novine«, br. 11/70.),
19. Pravilnik o najmanjem broju stručnih radnika na plutajućim objektima na moru i unutarnjim vodama (»Narodne novine«, br. 11/70. i 15/70.),
20. Pravilnik o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama i na ostalim dijelovima unutrašnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske, te granicama plovidbe brodova i brodica izvan luka (»Narodne novine«, br. 108/95.),
21. Pravilnik o rukovanju opasnim tvarima, uvjetima i načinu ukrcavanja i iskrcavanja opasnih tvari, rasutog i ostalog tereta u lukama, te načinu sprječavanja isteklih ulja u lukama (»Narodne novine«, br. 2/82. i 55/85.),
22. Pravilnik o načinu obavljanja prijevoza opasnih tvari u pomorskom prometu (»Narodne novine«, br. 79/96. i 76/02.),
23. Pravilnik o uvjetima za obavljanje arheološkog istraživanja spomenika kulture na morskog dnu ili morskom podzemlju unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 94/98.),
24. Pravilnik o uvjetima za obavljanje istraživanja u posebno zaštićenim dijelovima prirode na morskom dnu ili morskom podzemlju unutrašnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 97/98.),
25. Pravilnik o uvjetima pod kojima strane pravne i fizičke osobe smiju obavljati istraživanja, ispitivanja, fotografiranja i mjerenja mora, morskog dna i/ili morskog podzemlja unutrašnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 116/98.),
26. Pravilnik o obavljanju poslova i održavanju straže članova posade na pomorskim brodovima trgovačke mornarice Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 91/98. i 5/03.),
27. Pravilnik o uvjetima za obavljanje djelatnosti pomorskog agenta (»Narodne novine«, br. 17/96.),
28. Pravilnik o minimalnoj opremi i sadržaju brodske ljekarne (»Narodne novine«, br. 28/95. i 71/96.),
29. Pravilnik o obavljanju meteorološke službe na pomorskim brodovima (»Narodne novine«, br. 96/96.),
30. Naredba o kategorijama plovidbe pomorskih brodova (»Narodne novine«, br. 6/97. i 44/01.),
31. Naredba o plovidbi u prolazu u Šibensku luku, u Pašmanskom tjesnacu, prolazu Mali Ždrelac i Vela Vrata, rijekama Neretvom i Zrmanjom, te o zabrani plovidbe Pelješkim i Koločepskim kanalom i dijelovima Srednjeg kanala, Murterskog mora i Žirjanskog kanala (»Narodne novine«, br. 28/97. i 117/98.),
32. Naredba o ustanovljavanju zabranjenih zona u hrvatskim unutrašnjim morskim vodama (»Narodne novine«, br. 66/94.),
33. Naredba o plovidbi teritorijalnim morem i unutrašnjim morskim vodama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 105/97. i 44/01.),
34. Naredba o charter licenci, visini naknade za sigurnost plovidbe i charter naknadi koju plaćaju strane jahte i brodice namijenjene razonodi ili športu s ishođenom charter licencom (»Narodne novine«, br. 3/02. i 134/02.),
35. Naredba o visini naknade za sigurnost plovidbe koju plaćaju strane jahte ili brodice namijenjene razonodi ili športu i visini pristojbe za izmjenu posade (»Narodne novine«, br. 3/02.),
36. Naredba o visini naknade za usluge peljarenja u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 32/00.),
37. Uputstvo o načinu vođenja evidencije plutajućih objekata, o obrascima za vođenje te evidencije i o obrascu svjedodžbe sigurnosti plutajućih objekata (»Narodne novine«, br. 12/70.),
38. Plan intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, br. 8/97.).
Članak 1026.
Pravilnik o obavljanju podvodnih aktivnosti (»Narodne novine«, br. 47/99., 23/03., 28/03., 52/03., i 58/03.) ostaje na snazi do donošenja odgovarajućeg propisa.
Članak 1027.
Stupanjem na snagu propisa iz članka 76. stavka 3. ovoga Zakonika prestaju važiti odredbe Zakona o zdravstvenom nadzoru nad članovima posade pomorskih brodova i plovila unutarnje plovidbe (»Narodne novine«, br. 41/73., 31/82., 31/86., 47/89. i 26/93.) u dijelu koji se odnosi na članove posade pomorskih brodova.
Članak 1028.
Postupci započeti prema odredbama Pomorskog zakonika (»Narodne novine«, br. 17/94., 74/94. i 43/96.) i propisa donesenih na temelju toga Zakonika, dovršit će se prema odredbama tih propisa.
Isprave izdane na temelju propisa iz stavka 1. ovoga članka ostaju na snazi najkasnije do isteka roka njihovog važenja.
Na ostale odnose nastale prije stupanja na snagu ovoga Zakonika, primjenjuju se propisi iz stavka 1. ovoga članka, ako ovim Zakonikom nije drugačije određeno.
Članak 1029.
Donošenjem Zakona o obalnoj straži utvrdit će se poslovi i zadaci iz ovoga Zakonika koje će obavljati obalna straža.
Članak 1030.
(1) U roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakonika osnovat će se upisnici jahti.
(2) U roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakonika Hrvatski registar brodova će donijeti Tehnička pravila za jahte i brodice.
(3) U roku od godinu dana od dana osnivanja upisnika jahti, vlasnici brodica za prijevoz putnika i brodica za šport i razonodu upisanih u upisnike brodova, a koje brodice se sukladno članku 5. stavku 1. točki 20) ovoga Zakonika razvrstavaju u jahte, dužni su zatražiti upis plovnih objekata u upisnik jahti.
(4) U roku od pet godina od dana osnivanja upisnika jahti, vlasnici brodica za prijevoz putnika i brodica za šport i razonodu upisanih u očevidnike brodica, a koje brodice se sukladno članku 5. stavku 1. točki 20) ovoga Zakonika razvrstavaju u jahte, dužni su zatražiti upis plovnih objekata u upisnik jahti.
(5) U roku od godinu dana od dana osnivanja upisnika jahti, vlasnici brodova-jahti upisanih u upisnike brodova, a koji brodovi-jahte se sukladno članku 5. stavku 1. točki 20) ovoga Zakonika razvrstavaju u jahte, dužni su zatražiti upis plovnih objekata u upisnik jahti.
(6) Stranom jahtom ili brodicom za koju je do stupanja na snagu ovog Zakonika izdano odobrenje za iznajmljivanje jahti i brodica pod stranom zastavom u teritorijalnom moru i unutrašnjim morskim vodama Republike Hrvatske (čarter – licencija) na temelju Uredbe o uvjetima za dolazak i boravak stranih jahti i brodica namijenjenih športu i razonodi u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 16/01., 118/01. i 45/04.) može se nastaviti obavljati djelatnost iznajmljivanja plovila do isteka roka valjanosti čarter – licencije.
(7) Stranom jahtom ili brodicom iz stavka 6. ovoga članka koja na dan stupanja na snagu ovoga Zakonika ima valjanu čarter – licenciju može se nastaviti obavljati djelatnost iznajmljivanja u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske najkasnije do 30. rujna 2005. pod uvjetom:
– da je vlasnik ili brodar plovnog objekta registriran za obavljanje predmetne djelatnosti u Republici Hrvatskoj,
– da vlasnik plovila podnese zahtjev za upis u hrvatski upisnik ili očevidnik najkasnije do dana isteka valjanosti čarter – licencije, te da je platio upisninu,
– da je vlasnik ili brodar ishodio Odobrenje za privremeno obavljanje djelatnosti.
(8) Odobrenje za privremeno obavljanje djelatnosti izdaje Ministarstvo na rok ne dulji od 30. rujna 2005., uz uvjet da je plovilo sposobno za plovidbu sukladno nacionalnim propisima države čiju zastavu vije. Uz Odobrenje plaća se naknada čiju visinu utvrđuje ministar. Za vrijeme valjanosti odobrenja plovni objekt može biti u statusu privremenog uvoza.
(9) Uz zahtjev za upis iz stavka 7. ovoga članka vlasnik plovnog objekta mora priložiti:
– dokaz o vlasništvu plovila,
– dokaz o brisanju plovila iz stranog upisnika, ako je plovni objekt bio upisan u strani upisnik,
– potvrdu o tehničkim podacima za plovni objekt s potvrdom da je plovilo tehnički prihvatljivo za upis u hrvatski upisnik ili očevidnik,
– rješenje o imenu jahte,
– dokaz o osiguranju od odgovornosti za štetu počinjenu trećim osobama,
– presliku Odobrenja iz stavka 8. ovoga članka.
(10) Na temelju zahtjeva za upis iz stavka 7. ovoga članka lučka kapetanija ili ispostava lučke kapetanije će izvršiti predbilježbu upisa.
(11) Ukoliko vlasnik plovnog objekta iz stavka 7. ovoga članka po isteku Odobrenja iz stavka 8. ovoga članka ne dostavi nadležnoj lučkoj kapetaniji ili ispostavi dokaze o ispunjenju uvjeta iz članka 9. stavka 4. ovoga Zakonika, kao i dokaze o provedenom postupku konačnog carinjenja, te podmirenju poreznih obveza lučka kapetanija ili ispostava će provesti postupak brisanja plovnog objekta iz upisnika, odnosno očevidnika.
(12) Do osnivanja upisnika jahti i donošenja Tehničkih pravila iz stavka 2. ovoga članka, na utvrđivanje sposobnosti brodica i jahti za plovidbu primjenjivat će se na odgovarajući način odredbe Pravilnika o brodicama (»Narodne novine«, br. 8/94., 77/01. i 8/02.) i odgovarajuća Tehnička pravila Hrvatskog registra brodova, a na upis jahti primjenjivat će se odredbe ovoga Zakonika o upisu brodova.
15. Naredba o visini naknade za privremeno obavljanje djelatnosti iznajmljivanja jahti i brodica
Članak 1031.
Stupanjem na snagu ovoga Zakonika prestaje važiti Pomorski zakonik (»Narodne novine« broj 17/94., 74/94. i 43/96.) osim odredaba o upisu brodova koje prestaju važiti osnivanjem upisnika jahti.
Članak 1032.
Ovaj Zakonik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE iz NN 146/08
Članak 47.
U sudskim postupcima za naknadu štete nastale zbog tjelesne ozljede ili smrti člana posade broda ili zbog narušavanja zdravlja koju član posade pretrpi na radu ili u vezi s radom na brodu, u kojima do dana stupanja na snagu ovoga Zakona nije donesena pravomoćna odluka primjenjuju se odredbe ovoga Zakona.
Članak 50.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim odredbe članka 36. ovoga Zakona kojom se dodaje članak 823.b koja stupa na snagu 1. lipnja 2009. i odredbi članaka 27. i 28. ovoga Zakona koje stupaju na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE IZ NN 61/11
Članak 63.
Vlada Republike Hrvatske će u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti propise o:
– osnivanju neovisne agencije za provođenje sigurnosne istrage pomorskih nesreća te načinu i uvjetima provođenja sigurnosne istrage (članak 49. stavak 6. i 7.).
Članak 64.
Ministar će u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti propise o:
– radnim, životnim i socijalnim uvjetima pomoraca (članak 125. stavak 4.),
– o ispravama, dokumentima i podacima o pomorskom prometu te o njihovoj dostavi, prikupljanju i razmjeni iz ovoga članka, kao i o načinu i uvjetima izdavanja odobrenja za slobodan promet s obalom (članak 60. stavak 5.)
– sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske te načinu i uvjetima obavljanja nadzora i upravljanja pomorskim prometom (članak 64.a i članak 75.a),
– o sigurnosti ronjenja (članak 56. stavak 6.).
Članak 65.
Ministar uz suglasnost ministra nadležnog za poslove financija će u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti propis o postupku i načinu korištenja prava na porez po tonaži broda (članak 429.b stavak 5.).
Članak 66.
Ministarstvo provodi sigurnosne istrage do osnivanja neovisne agencije iz članka 49. stavka 7. Pomorskog zakonika.
Članak 67.
(1) Vlada Republike Hrvatske imenovat će povjerenstvo iz članka 23. ovoga Zakona u roku od trideset dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Do imenovanja povjerenstva iz članka 23. ovoga Zakona žalbu protiv rješenja inspektora sigurnosti plovidbe lučke kapetanije i Ministarstva (članak 178.), žalbu protiv rješenja lučke kapetanije koja vodi upisnik brodova (članak 376.), kao i žalbu protiv rješenja nadležne lučke kapetanije vezano za uklanjanje broda (članak 171. stavak 7. i 9.) rješava Ministarstvo.
Članak 68.
Prva prijava u sustav poreza po tonaži iz članka 51. ovoga Zakona propisana člankom 429.c Pomorskog zakonika odnosi se na razdoblje od deset godina koje počinje teći od 1. siječnja 2013. i podnosi se Ministarstvu najkasnije šest mjeseci prije početka razdoblja na koje se odnosi.
Članak 69.
Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti članak 4. stavak 2. odjeljak XV. točka 2. Radna mjesta u pomorskom prometu, Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem (»Narodne novine«, br. 71/99., 46/07. i 41/08.).
Članak 70.
Iznimno od odredbe članka 129.a, u razdoblju od stupanja na snagu ovoga Zakona do 31. prosinca 2029. osiguraniku ženi za stjecanje prava na starosnu mirovinu, dobna granica za tu mirovinu na temelju staža osiguranja s povećanim trajanjem snižava se na način kako je to propisano Zakonom o mirovinskom osiguranju.
Članak 71.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim odredaba članka 49., 50. i 51. kojim se dodaju članci 429.a, 429.b, 429.d, 429.e, 429.f, 429.g i 429.h koji stupaju na snagu 1. siječnja 2013.
Klasa: 342-01/11-01/02
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE iz NN 56/13
Članak 134.
Vlada Republike Hrvatske će u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti:
– Strategiju pomorskog razvitka i integralne pomorske politike Republike Hrvatske (članak 3.),
– Uredbu o dolasku i boravku stranih jahti i brodica namijenjenih razonodi, športu ili rekreaciji (članak 8.),
– Uredbu o jedinstvenom sučelju za formalnosti u pomorskom prometu (članak 23.).
Članak 135.
Ministar će u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti propise o:
– načinu i postupku prodaje broda na javnoj dražbi (članak 48.),
– visini naknade za obavljanje kabotaže plovnim objektima treće zastave (članak 5.),
– visini naknade za sigurnost plovidbe i zaštitu od onečišćenja (članak 8.),
– načinu primjene Međunarodne konvencije o radu pomoraca iz 2006. godine (članak 40.),
– zahtjevima za pomorsku opremu uvjetima za stavljanje takve opreme na tržište i uvjetima koje moraju ispunjavati imenovana tijela za statutarnu certifikaciju pomorske opreme, te način i postupak njihovog imenovanja (članak 30.),
– rukovanju opasnim i štetnim tvarima u lukama i pomorskom prometu, kao i uvjeti i način pod kojima se obavlja ukrcavanje i iskrcavanje opasnih i štetnih tvari, rasutog i ostalih tereta u lukama, te načinu sprječavanja onečišćenja (članak 22. u dijelu koji se odnosi na članak 56.c stavak 1.).
Članak 136.
Ministar će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti propise o:
– posadi brodova u kabotaži (članak 5.),
– pravima i obvezama priznatih organizacija, te načinu i postupku njihova ovlašćivanja (članak 30.).
Članak 137.
Ministar će uz suglasnost ministra nadležnog za turizam u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti propis o uvjetima za obavljanje djelatnosti iznajmljivanja brodica i jahti sa ili bez posade (članak 6.).
Članak 138.
Ministar će uz suglasnost ministra nadležnog za zaštitu okoliša u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti propise o:
– sadržaju informacije o brodskom otpadu, načinu dostave i čuvanja, te rokovima za dostavu (članak 16. u dijelu koji se odnosi na članak 49.c stavak 4.).
– redu u lukama i drugim dijelovima unutarnjih morskih voda u pogledu sigurnosti plovidbe, zaštite od onečišćenja, uključujući obveze u pogledu predaje, prihvata i sakupljanja otpada i ostataka tereta s plovnih objekata, te kriterije za utvrđivanje visine naknade (članak 22. u dijelu koji se odnosi na članak 56.b stavak 9.).
Članak 139.
Do stupanja na snagu propisa iz članka 134. stavka 1. podstavka 2. ovoga Zakona ostaje na snazi Uredba o uvjetima za dolazak i boravak stranih jahti i brodica namijenjenih športu i razonodi u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 40/06.).
Do stupanja na snagu propisa iz članka 138. stavka 1. podstavka 2. ovoga Zakona ostaje na snazi Pravilnik o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama i na ostalim dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 90/05., 10/08., 155/08. i 127/10. i 80/12.).
Do stupanja na snagu propisa iz članka 135. stavka 1. podstavka 6. ovoga Zakona ostaje na snazi Pravilnik o rukovanju opasnim tvarima, uvjetima i načinu obavljanja prijevoza u pomorskom prometu, ukrcavanja i iskrcavanja opasnih tvari, rasutog i ostalog tereta u lukama te načinu sprječavanja širenja isteklih ulja u lukama (»Narodne novine«, br. 51/05. i 127/10.).
Do stupanja na snagu propisa iz članka 137. ovoga Zakona ostaje na snazi Pravilnik o uvjetima koje mora zadovoljavati plovni objekt, te fizička ili pravna osoba koja obavlja djelatnost iznajmljivanja plovila (»Narodne novine«, br. 41/05. i 62/09.).
Članak 140.
Prva prijava u sustav poreza po tonaži propisana člankom 429.c Pomorskog zakonika odnosi se na razdoblje od deset godina koje počinje teći od 1. siječnja 2014. i podnosi se Ministarstvu najkasnije šest mjeseci prije početka razdoblja na koje se odnosi.
Članak 141.
U postupku upisa jahti od stupanja na snagu ovoga Zakona do pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji može se izdati privremeni upisni list s rokom valjanosti do šest mjeseci uz uvjet da je jahta tehnički prihvatljiva u skladu sa člankom 315. stavkom 1. točkom 4. Pomorskog zakonika.
U postupku upisa brodica u očevidnik brodica od stupanja na snagu ovoga Zakona do pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji može se izdati privremena plovidbena dozvola s rokom valjanosti do šest mjeseci uz uvjet da je brodica tehnički prihvatljiva u skladu s propisom kojim se uređuje sposobnost brodica za plovidbu.
Članak 142.
Ovlaštene zdravstvene ustanove ili ordinacije za obavljanje liječničkih pregleda članova posade moraju do 1. siječnja 2015. ispuniti uvjet iz članka 131. stavka 7. Pomorskog zakonika koji se dodaje člankom 44. ovoga Zakona.
Članak 143.
U cijelom tekstu Pomorskog zakonika (»Narodne novine«, br. 181/04., 76/07., 146/08. i 61/11.) riječi: »imenovano tijelo« u određenom broju i padežu zamjenjuju se riječima: »prijavljeno tijelo« u odgovarajućem broju i padežu.«
Članak 144. (NN 17/19)
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim:
– odredbi članaka 4., 5. i 60. ovoga Zakona koje stupaju na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, a u skladu s prijelaznim razdobljima kako su utvrđena Prilogom V. Akta o pristupanju, Popis iz članka 18. Akta o pristupanju: prijelazne mjere;
– brisan; i
– članka 50. ovoga Zakona koji stupa na snagu sljedeći dan nakon isteka godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Klasa: 022-03/13-01/36
Zagreb, 26. travnja 2013.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE IZ NN 26/15
Članak 50.
(1) Vlada Republike Hrvatske će u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti uredbe iz članka 9. ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na članak 31. stavak 8. Pomorskog zakonika.
(2) Do stupanja na snagu uredbi iz stavka 1. ovoga članka ostaju na snazi:
– Uredba o uplovljavanju, prolasku i boravku stranih ratnih i znanstvenoistraživačkih brodova u unutarnjim morskim lukama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 19/95. i 11/03.)
– Pravilnik o uvjetima za obavljanje istraživanja u posebno zaštićenim dijelovima prirode na morskom dnu ili morskom podzemlju unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 97/98.)
– Pravilnik o uvjetima pod kojima strane pravne ili fizičke osobe smiju obavljati istraživanja, ispitivanja, fotografiranja i mjerenja mora, morskog dna i/ili morskog podzemlja unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 116/98.).
Članak 51.
Brodovi tegljači prijavljeni u sustav poreza po tonaži prije stupanja na snagu ovoga Zakona, a koji ne udovoljavaju uvjetima propisanim člankom 35. ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na članak 429. stavak 4. podstavak 4. Pomorskog zakonika, isključit će se iz sustava poreza po tonaži broda od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 52.
Udio brodova pojedinog poreznog obveznika poreza po tonaži koji viju zastavu Republike Hrvatske ili druge države članice Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora prijavljenih u sustav poreza po tonaži prije stupanja na snagu ovoga Zakona mora se zadržati na razini na kojoj je bio na dan stupanja na snagu ovoga Zakona ili se povećati, osim ako udio tih brodova nije bio viši od 60% u kojem slučaju se može smanjiti do najviše 60% ukupne tonaže tog poreznog obveznika.
Članak 53.
Ministar će uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove financija u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti Pravilnik iz članka 14. ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na članak 51. stavak 7. Pomorskog zakonika.
Članak 54.
(1) Ministar će na prijedlog trgovačkog društva Plovput d. o. o. u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti propis iz članka 15. ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na članak 52. stavak 10. Pomorskog zakonika.
(2) Ministar će na prijedlog trgovačkog društva Plovput d. o. o. u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti Program iz članak 14. ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na članak 51. stavak 1. Pomorskog zakonika.
Članak 55.
Ministar će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti propise iz članka 15. ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na članak 52. stavak 11. Pomorskog zakonika, članka 16. ovoga Zakona o dijelu koji se odnosi na članak 53. stavak 7. Pomorskog zakonika, članka 17. ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na članak 54. stavak 6. Pomorskog zakonika, članka 19. ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na članak 57. stavak 4. Pomorskog zakonika i članka 23. ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na članak 132. stavak 11. Pomorskog zakonika.
Članak 56.
(1) Do stupanja na snagu propisa iz članka 54. stavka 1. ovoga Zakona ostaje na snazi Naredba o visini naknada koje plaćaju vlasnici pomorskih objekata u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, br. 159/13.) u dijelu koji se odnosi na članak 12. Pomorskog zakonika (»Narodne novine«, br. 181/04., 76/07., 146/08., 61/11. i 56/13.).
(2) Do stupanja na snagu propisa iz članka 54. stavka 1. ovoga Zakona ostaje na snazi Tarifni pravilnik kako je utvrđen u skladu s člankom 6. Zakona o Plovputu, Split (»Narodne novine«, br. 73/97.) u dijelu u kojem nije u suprotnosti s ovim Zakonom.
(3) Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Naredba iz stavka 1. ovoga članka u dijelu koji se odnosi na članak 188. stavak 3. i članak 203. stavak 4. Pomorskog zakonika (»Narodne novine«, br. 181/04., 76/07., 146/08., 61/11. i 56/13.).
Članak 57.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona naknada za korištenje objekata sigurnosti plovidbe na plovnim putovima iz članka 50. stavka 4. Pomorskog zakonika (»Narodne novine«, br. 181/04., 76/07., 146/08., 61/11. i 56/13.) koju plaćaju plovni objekti i drugi objekti namijenjeni za plovidbu, osim broda i ratnog broda, a kako je utvrđena u skladu s člankom 6. Zakona o Plovputu, Split (»Narodne novine«, br. 73/97.), u iznosu od 10 kuna po dužnom metru za brodice i druge objekte namijenjene za plovidbu, osim broda i ratnog broda, odnosno 25 kuna po dužnom metru za jahte prihod je državnog proračuna do stupanja na snagu odredbi članka 14. ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na članak 51. stavke 4., 5. i 6. Zakonika.
Članak 58.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim odredbi članaka 4., 6. i 9. ovoga Zakona koje stupaju na snagu sljedeći dan nakon isteka šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona te odredbi članka 5. i članka 14. ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na članak 51. stavke 4., 5. i 6. Pomorskog zakonika (»Narodne novine«, br. 181/04., 76/07., 146/08., 61/11. i 56/13.) koje stupaju na snagu 1. siječnja 2016.
Prijelazne i završne odredbe iz NN 17/19
Članak 279.
U Zakonu o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika (»Narodne novine«, br. 56/13.), u članku 144. podstavak 2. briše se.
Članak 280.
(1) U roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona ministar će na mrežnim stranicama Ministarstva objaviti popis imena i/ili oznaka svih pomorskih objekata upisanih u postojeće upisnike odnosno očevidnike čiji podaci nisu usklađeni s odredbama Pomorskog zakonika (»Narodne novine«, br. 181/04., 76/07., 146/08., 61/11., 56/13. i 26/15.) s opisom neusklađenosti.
(2) Vlasnici pomorskih objekata iz stavka 1. ovoga članka, dužni su do 31. prosinca 2019. godine podnijeti Ministarstvu zahtjev za usklađenje podataka iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Istekom roka iz stavka 2. ovoga članka smatrat će se da je pomorski objekt propao i na isti će se primijeniti odredbe ovoga Zakona koje se odnose na brisanje po službenoj dužnosti propalih brodova.
Članak 281.
(1) Do 31. prosinca 2020. godine lučka kapetanija će po službenoj dužnosti jahti koja je sukladno odredbama ovoga Zakona brodica, izdati nove dokumente, isprave i knjige, a vlasnik tog plovnog objekta može ih preuzeti uz istovremenu predaju starih dokumenata, isprava i knjiga.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u postupku pokrenutom na zahtjev vlasnika plovnog objekta za promjenom podatka o luci upisa tog plovnog objekta, lučka kapetanija može riješiti i o upisu promjene podatka o vrsti plovnog objekta iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Do 31. prosinca 2025. godine vlasnik brodice koja je sukladno odredbama ovoga Zakona brod, dužan je zatražiti upis promjene podatka o vrsti plovnog objekta u upisniku brodova.
(4) Nakon stupanja na snagu članaka 69. do 192. ovoga Zakona, vlasnik broda koji sukladno odredbama ovoga Zakona može biti velika putnička jahta, može zatražiti upis promjene podatka o vrsti plovnog objekta u upisniku brodova, a ako već postoji jahta istog imena, vlasnik broda će nakon zaprimanja obavijesti o tome, obvezno podnijeti i zahtjev za dodjelom novog imena.
Članak 282.
(1) Brodski dokumenti, isprave i knjige izdani sukladno odredbama Pomorskog zakonika (»Narodne novine«, br. 181/04., 76/07., 146/08., 61/11., 56/13. i 26/15.) i propisa donesenih temeljem tog Zakonika važe do datuma isteka roka njihove valjanosti.
(2) Odobrenja za ukrcavanje izdana sukladno odredbama Pomorskog zakonika (»Narodne novine«, br. 181/04., 76/07., 146/08., 61/11., 56/13. i 26/15.) važe do isteka njihove valjanosti.
Članak 283.
Hrvatski registar brodova će do 31. prosinca 2021. godine, u skladu s odredbama Tehničkih pravila i drugih propisa donesenih na temelju Pomorskog zakonika (»Narodne novine«, br. 181/04., 76/07., 146/08., 61/11., 56/13. i 26/15.), utvrđivati sposobnost za plovidbu plovnog objekta za sport i razonodu, neovisno koristi li se za osobne potrebe ili za gospodarsku djelatnost, a čija je duljina trupa veća od 12 i manja od 15 metara i koji je namijenjen za dulji boravak na moru, te koji je pored posade ovlašten prevoziti do 12 putnika.
Članak 284.
Postupci rješavanja o žalbama protiv rješenja inspektora sigurnosti plovidbe lučke kapetanije i Ministarstva pokrenuti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama Pomorskog zakonika (»Narodne novine«, br. 181/04., 76/07., 146/08., 61/11., 56/13. i 26/15.).
Članak 285.
Uvjeti iz članka 131. koji je izmijenjen člankom 52. ovoga Zakona za stjecanje i obnovu svjedodžbi o osposobljenosti temeljem plovidbene službe ostvarene na ratnim brodovima Hrvatske ratne mornarice i brodovima Obalne straže počevši od 8. listopada 1991. godine utvrđuju se sporazumom između Ministarstva i ministarstva nadležnog za obranu.
Članak 286.
Vlada Republike Hrvatske će u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona Hrvatskome saboru predložiti izmjene kojima se provodi usklađivanje zakona iz područja zaštite okoliša i eksploatacije ugljikovodika koji uređuju Plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora s odredbama ovoga Zakona.
Članak 287.
Vlada Republike Hrvatske će u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti uredbe iz članka 31. koji je izmijenjen člankom 6. i članaka 55.ć i 55.f koji su dopunjeni člankom 15. ovoga Zakona.
Članak 288.
(1) Ministar će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnike iz članka 51. koji je izmijenjen člankom 12., članka 76. koji je izmijenjen člankom 24., članka 93.a koji je dopunjen člankom 37., članka 94. koji je izmijenjen člankom 38., članaka 124.č i 124.f koji su dopunjeni člankom 44., članka 127. koji je izmijenjen člankom 48., članka 137. koji je izmijenjen člankom 55., članka 191. koji je izmijenjen člankom 80. i članka 195. koji je izmijenjen člankom 83. ovoga Zakona.
(2) Ministar će u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti Tehnička pravila za velike putničke jahte iz članka 77. koji je izmijenjen člankom 25. ovoga Zakona.
Članak 289.
(1) Ministar će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti odredbe Pravilnika o načinu vijanja zastave i isticanja znakova na brodovima i jahtama (»Narodne novine«, br. 126/07.) i Pravilnika o najmanjem broju članova posade za sigurnu plovidbu koji moraju imati pomorski brodovi, plutajući objekti i nepomični odobalni objekti (»Narodne novine«, br. 63/07., 76/11., 46/13., 104/15., 31/16. i 83/16.) s odredbama ovoga Zakona.
(2) Ministar će uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za financije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, uskladiti odredbe Pravilnika o postupku i načinu korištenja prava na porez po tonaži broda (»Narodne novine«, br. 90/13. i 87/15.) s odredbama ovoga Zakona.
Članak 290.
Do stupanja na snagu propisa iz članaka 287. i 288. ovoga Zakona ostaju na snazi sljedeći propisi:
– Uredba o pristupu, prolasku i boravku stranih ratnih i znanstvenoistraživačkih brodova u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 19/95. i 21/03.)
– Pravilnik o uvjetima pod kojima strane pravne i fizičke osobe smiju obavljati istraživanja, ispitivanja, fotografiranja i mjerenja mora, morskoga dna i/ili morskoga podzemlja unutrašnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 116/98.)
– Pravilnik o uvjetima za obavljanje istraživanja u posebno zaštićenim dijelovima prirode na morskom dnu ili morskom podzemlju unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 97/98.)
– Pravilnik o brodicama i jahtama (»Narodne novine«, br. 27/05., 57/06., 80/07., 3/08., 18/09., 56/10., 97/12., 137/13., 18/16. i 72/17.)
– Pravilnik o načinu vođenja i podacima koji se unose u upisnike pomorskih objekata, vođenju postupka EOP upisa, obrascima, te nadležnosti lučkih kapetanija za upis (»Narodne novine«, br. 124/15.)
– Pravilnik o pomorskim knjižicama i odobrenjima za ukrcavanje, te postupcima i načinu prijave i odjave pomoraca na obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje (»Narodne novine«, br. 112/16.)
– Naredba o najvišoj dopuštenoj starosti brodova i tehničkim uvjetima za upis u upisnik brodova u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, br. 94/15.) i
– Naredba o visini naknade za utvrđivanje sposobnosti brodica za plovidbu i o visini naknade za baždarenje brodica (»Narodne novine«, br. 159/13. i 42/17.).
Članak 291.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim odredbi članka 5. koji je izmijenjen člankom 3. ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na definiciju broda, brodice, jahte, ribarskog broda i velike putničke jahte te odredbi članaka 69. do 192. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. siječnja 2020.