Povezani zakoni

Zakon o gospodarenju otpadom

NN 84/21 

na snazi od 31.07.2021.

Uživajte...

Baza je ažurirana 17.09.2021. 

zaključno sa NN 100/21

I. OPĆE ODREDBE

Područje primjene Zakona

Članak 1.

(1) Ovim Zakonom propisuju se mjere u svrhu zaštite okoliša i ljudskoga zdravlja sprječavanjem ili smanjenjem nastanka otpada, smanjenjem negativnih učinaka nastanka otpada te gospodarenja otpadom, smanjenjem ukupnih učinaka uporabe sirovina i poboljšanjem učinkovitosti uporabe sirovina te povećanjem recikliranja i ponovnog korištenja reciklata, što je nužno za prelazak na kružno gospodarstvo i osiguranje dugoročne konkurentnosti Republike Hrvatske i Europske unije.

(2) Ovim Zakonom uređuje se sustav gospodarenja otpadom, uključujući red prvenstva gospodarenja otpadom, načela, ciljeve i način gospodarenja otpadom, planske dokumente u gospodarenju otpadom, nadležnosti i obveze u gospodarenju otpadom, lokacije i građevine za gospodarenje otpadom, djelatnosti gospodarenja otpadom, prekogranični promet otpada, informacijski sustav gospodarenja otpadom te upravni i inspekcijski nadzor nad gospodarenjem otpadom.

(3) Ovim Zakonom propisuju se mjere, posebice uvjeti za rad odlagališta i zahtjevi za otpad koji je dopušteno odlagati kako bi se spriječili ili što više smanjili štetni učinci na okoliš, posebice onečišćenje površinskih voda, podzemnih voda, tla i zraka, uključujući i efekt staklenika, kao i sve opasnosti za zdravlje ljudi zbog odlaganja otpada tijekom cijelog životnog vijeka odlagališta, s ciljem uspostave kružnog gospodarstva te osiguranja primjene reda prvenstva gospodarenja otpadom, zbrinjavanja otpada koji nije oporabljen na način kojim se ne ugrožava zdravlje ljudi i ne šteti okolišu, te osiguranja postupnog smanjenja odlaganja otpada, posebice otpada koji je pogodan za obradu recikliranjem ili drugim postupkom oporabe.

(4) Ovim Zakonom propisuju se mjere u svrhu sprječavanja i smanjenja utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, posebno vodeni okoliš, i na zdravlje ljudi te promicanja prelaska na kružno gospodarstvo s inovativnim i održivim poslovnim modelima, proizvodima i materijalima te time ujedno doprinošenja učinkovitom funkcioniranju unutarnjeg tržišta.

(5) Ovim Zakonom propisuju se mjere u svrhu sprječavanja proizvodnje ambalažnog otpada i potiče se ponovna uporaba ambalaže, recikliranje i drugi oblici oporabe ambalažnog otpada te smanjenje količina konačnog zbrinjavanja takvoga otpada kao doprinos kružnom gospodarstvu.

(6) Ovim Zakonom propisuju se mjere u svrhu ostvarenja ciljeva Europskog zelenog plana (»The European Green Deal«), u preobrazbi u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem 2050. neće biti neto emisija stakleničkih plinova i u kojem gospodarski rast nije povezan s upotrebom resursa.

(7) Sastavni dio ovoga Zakona su:

1. Dodatak I. Popis postupaka zbrinjavanja otpada

2. Dodatak II. Popis postupaka oporabe otpada

3. Dodatak III. Necjeloviti popisi plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu

4. Dodatak IV. Obračun cijene za količinu predanog miješanog komunalnog otpada

5. Dodatak V. Izrazi za obračun naknada

6. Dodatak VI. Sadržaj planova gospodarenja otpadom.

Primjena pravne stečevine Europske unije

Članak 2.

(1) Ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju se sljedeći akti Europske unije:

1. Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva (SL L 312, 22. 11. 2008.) kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2018/851 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2008/98/EZ o otpadu (SL L 150, 14. 6. 2018.); (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2008/98/EZ)

2. Direktiva Vijeća 1999/31/EZ od 26. travnja 1999. o odlagalištima otpada (SL L 182, 16. 7. 1999.) kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2018/850 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 1999/31/EZ o odlagalištima otpada (SL L 150, 14. 6. 2018.)

3. Direktiva 2006/66/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. o baterijama i akumulatorima i otpadnim baterijama i akumulatorima te stavljanju izvan snage Direktive 91/157/EEZ (SL L 266, 26. 9. 2006.) kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2018/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni direktiva 2000/53/EZ o otpadnim vozilima, 2006/66/EZ o baterijama i akumulatorima i o otpadnim baterijama i akumulatorima te 2012/19/EU o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi (SL L 150, 14. 6. 2018.)

4. Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 94/62/EZ od 20. prosinca 1994. o ambalaži i ambalažnom otpadu (SL L 365, 31. 12. 1994.) kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2018/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu (SL L 150, 14. 6. 2018.)

5. Direktiva 2000/53/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 18. rujna 2000. o otpadnim vozilima (SL L 269, 21. 10. 2000.) kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2018/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni direktiva 2000/53/EZ o otpadnim vozilima, 2006/66/EZ o baterijama i akumulatorima i o otpadnim baterijama i akumulatorima te 2012/19/EU o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi (SL L 150, 14. 6. 2018.)

6. Direktiva 2012/19/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi (OEEO) (SL L 197, 24. 7. 2012.) kako je zadnje izmijenjena Direktivom (EU) 2018/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni direktiva 2000/53/EZ o otpadnim vozilima, 2006/66/EZ o baterijama i akumulatorima i o otpadnim baterijama i akumulatorima te 2012/19/EU o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi (SL L 150, 14. 6. 2018.)

7. Direktiva 2006/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. o gospodarenju otpadom od industrija vađenja minerala i o izmjeni Direktive 2004/35/EZ (SL L 102, 11. 4. 2006.)

8. Direktiva (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš (SL L 155, 12. 6. 2019.) i

9. Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprječavanje i kontrola onečišćenja) (SL L 334, 17. 12. 2010.).

(2) Ovim Zakonom osigurava se provedba sljedećih akata Europske unije:

1. Uredbe (EZ) br. 1013/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2006. o pošiljkama otpada (SL L 190, 12. 7. 2006.), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2020/2174 оd 19. listopada 2020. o izmjeni priloga I.C, III., III.A, IV., V., VII. i VIII. Uredbe (EZ) br. 1013/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o pošiljkama otpada (SL L 433, 22. 12. 2020.); (u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 1013/2006.) i

2. Uredbe (EZ) br. 2150/2002 Europskog parlamenta i vijeća od 25. studenoga 2002. o statističkim podacima o otpadu (SL L 332, 9.12.2002), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Uredbom Komisije (EU) br. 849/2010 od 27. rujna 2010. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2150/2002 Europskog parlamenta i Vijeća o statističkim podacima o otpadu (SL L 253, 27. 9. 2010.); (u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) 2150/2002.

Područje primjene Zakona

Članak 3.

(1) Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na:

1. plinovite tvari koje se ispuštaju u atmosferu

2. zemlju/tlo (in situ) uključujući neiskopano onečišćeno tlo i građevine trajno povezane sa zemljištem

3. neonečišćeno tlo i druge materijale iz prirode iskopane tijekom građevinskih aktivnosti ako je nedvojbeno da će se taj materijal za građevinske svrhe koristiti u svojem prirodnom obliku na gradilištu s kojeg je iskopan te na višak iskopa koji sukladno zakonu kojim se uređuje rudarstvo predstavlja mineralnu sirovinu

4. radioaktivni otpad

5. eksplozivne tvari nepodesne za uporabu i

6. fekalije koje nisu obuhvaćene stavkom 2. točkom 2. ovoga članka, slamu i drugi prirodni neopasni poljoprivredni ili šumski materijal koji se koristi u poljoprivredi, šumarstvu ili za proizvodnju energije iz takve biomase postupcima ili metodama koje ne štete okolišu i ne ugrožavaju zdravlje ljudi.

(2) Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se, u mjeri u kojoj je to propisano drugim propisima, na:

1. otpadne vode

2. nusproizvode životinjskoga podrijetla uključujući prerađene proizvode na koje se odnosi Uredba (EZ) br. 1069/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o utvrđivanju zdravstvenih pravila za nusproizvode životinjskog podrijetla i od njih dobivene proizvode koji nisu namijenjeni prehrani ljudi te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1774/2002 (Uredba o nusproizvodima životinjskog podrijetla) (SL 300, 14. 11. 2009.); (u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 1069/2009), kako je zadnje izmijenjena Uredbom Vijeća (EU) br. 1385/2013 od 17. prosinca 2013. o izmjeni uredbi Vijeća (EZ) br. 850/98 i (EZ) br. 1224/2009 i uredbi (EZ) br. 1069/2009, (EU) br. 1379/2013 i (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća zbog izmjene statusa departmana Mayotte u odnosu na Europsku uniju (SL L 354, 28. 12. 2013.), osim onih koji su namijenjeni spaljivanju, odlaganju na odlagališta ili uporabi u postrojenjima za proizvodnju bioplina ili komposta

3. strvine uginulih životinja koje nisu zaklane, uključujući životinje usmrćene radi istrebljenja epizootskih bolesti, koje se zbrinjavaju sukladno Uredbi (EZ) br. 1069/2009

4. otpad koji nastaje istraživanjem, iskapanjem, obrađivanjem i skladištenjem mineralnih sirovina te radom kamenoloma, a koji je obuhvaćen posebnim propisom kojim se uređuje gospodarenje otpadom iz rudarske industrije

5. tvari namijenjene uporabi kao krmiva kako je određeno Uredbom (EZ) br. 767/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o stavljanju na tržište i korištenju hrane za životinje, izmjeni Uredbe (EZ) br. 1831/2003 Europskog parlamenta i Vijeća i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 79/373/EEZ, Direktive Komisije 80/511/EEZ, direktiva Vijeća 82/471/EEZ, 83/228/EEZ, 93/74/EEZ, 93/113/EZ i 96/25/EZ te Odluke Komisije 2004/217/EZ (SL L 229, 13. 07.2 009.) i ne sastoje se od nusproizvoda životinjskog podrijetla niti ih sadržavaju i

6. brodove obuhvaćene Uredbom (EU) br. 1257/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o recikliranju brodova i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1013/2006 i Direktive 2009/16/EZ (SL L 330, 10. 12. 2013.).

(3) Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na sedimente koji se premještaju unutar površinskih voda radi gospodarenja vodama i vodenim tokovima ili sprječavanja poplava ili ublažavanja posljedica poplava, suša ili regeneracije zemljišta ako se dokaže da ti sedimenti nisu opasni.

(4) Na pomorske objekte i na organizaciju i provedbu sakupljanja, predaje i prihvata otpada u lučke uređaje za prihvat otpada te na ostatke brodskog tereta primjenjuju se odredbe propisa kojim se uređuje pomorstvo.

(5) Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na sprječavanje nastajanja otpada od hrane, koje je regulirano posebnim propisom u nadležnosti ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede.

Pojmovi

Članak 4.

(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

1. ambalaža je svaki proizvod, neovisno o vrsti materijala od kojega je izrađen, koji se koristi za držanje, zaštitu, rukovanje, isporuku i predstavljanje robe, od sirovina do gotovih proizvoda, od proizvođača do korisnika odnosno potrošača, te se ambalažom smatraju i nepovratni predmeti namijenjeni za izradu ambalaže koja će se koristiti za navedene namjene kao i pomoćna sredstva za pakiranje, koja služe za omatanje ili povezivanje robe, pakiranje, nepropusno zatvaranje, pripremu za otpremu i označavanje robe, a sastoji se od:

– prodajne ili primarne ambalaže u kojoj se proizvod prodaje ili daje konačnom potrošaču na prodajnom mjestu ambalaže

– skupne ili sekundarne ambalaže koja sadržava više proizvoda u prodajnoj ili primarnoj ambalaži tako da je proizvod pristupačan potrošaču u skupini i pojedinačno ili koja služi samo u svrhu punjenja polica na prodajnom mjestu, a može se izdvojiti od proizvoda bez da utječe na njegova svojstva i

– transportne ili tercijarne ambalaže koja je zaštitna ambalaža kojom se omogućava prijevoz, pretovar i rukovanje određenom količinom proizvoda pakiranog samo u prodajnoj ili u prodajnoj i skupnoj ambalaži, pri čemu ova vrsta ambalaže ne uključuje spremnike (kontejneri) za cestovni, željeznički, brodski i zračni prijevoz robe

2. ambalažni otpad (otpadna ambalaža) je svaka ambalaža i ambalažni materijal koja je otpad osim ostataka koji nastaju u proizvodnji ambalaže

3. biootpad je biološki razgradiv otpad iz vrtova i parkova, hrana i kuhinjski otpad iz kućanstava, restorana, ugostiteljskih i maloprodajnih objekata i slični otpad iz prehrambene industrije

4. biorazgradiva plastika je plastika koja se može fizikalno i biološki razgraditi, na način da na kraju razgradnje nastane ugljikov dioksid (CO2), biomasa i voda i da se, u skladu s europskim normama za ambalažu, može oporabiti kompostiranjem i anaerobnom digestijom

5. biorazgradivi otpad je svaki otpad ili dio otpada koji podliježe anaerobnoj ili aerobnoj razgradnji, kao što je otpad iz vrtova, otpad od hrane te papir i karton

6. centar za gospodarenje otpadom je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina i uređaja za obradu komunalnog otpada

7. dekategorizacija je postupak kojim centar za ponovnu uporabu za određenu količinu i vrstu robe umjesto statusa otpada uspostavlja status proizvoda

8. djelatnost oporabe otpada je djelatnost koja uključuje obavljanje postupka oporabe iz Dodatka II. ovoga Zakona

9. djelatnost posredovanja u gospodarenju otpadom je djelatnost koja uključuje postupak posredovanja u gospodarenju otpadom koji obuhvaća poslove posredništva i organizacije sakupljanja, oporabe i zbrinjavanja otpada te posredovanja u prijenosu prava i obveza u svezi otpada, vođenja evidencija u svezi gospodarenja otpadom za potrebe drugih

10. djelatnost prijevoza otpada je prijevoz otpada za vlastite potrebe ili za potrebe drugih na teritoriju Republike Hrvatske

11. djelatnost sakupljanja otpada je djelatnost koja uključuje postupak sakupljanja otpada i postupak sakupljanja otpada u reciklažno dvorište

12. djelatnost trgovanja otpadom je kupovanje i prodavanje otpada, sa ili bez preuzimanja otpada u posjed bez obzira na način prodaje, u svrhu ostvarivanja dobiti ili drugog gospodarskog učinka postupkom trgovanja otpadom na veliko i postupkom trgovanja otpadom na malo

13. djelatnost zbrinjavanja otpada je djelatnost koja uključuje obavljanje postupka zbrinjavanja otpada iz Dodatka I. ovoga Zakona

14. duhanski proizvodi su duhanski proizvodi kako su određeni propisom kojim se uređuje ograničavanje uporabe duhanskih i srodnih proizvoda

15. gospodarenje otpadom su djelatnosti sakupljanja, prijevoza, oporabe uključujući razvrstavanje i zbrinjavanja otpada, uključujući nadzor nad obavljanjem tih djelatnosti, nadzor i mjere koje se provode na lokacijama na kojima se zbrinjavao otpad, te radnje koje poduzimaju trgovac otpadom i posrednik u gospodarenju otpadom

16. građevina za gospodarenje otpadom je građevina za sakupljanje otpada uključujući skladište otpada, pretovarnu stanicu i reciklažno dvorište, građevina za obradu otpada, uključujući odlagalište otpada, centar za gospodarenje otpadom i reciklažno dvorište za građevni otpad

17. građevni otpad je otpad koji nastao aktivnostima građenja i rušenja

18. inertni otpad je otpad koji ne podliježe značajnim fizičkim, kemijskim ili biološkim promjenama, nije topiv, nije zapaljiv, na bilo koje druge načine fizikalno ili kemijski ne reagira niti je biorazgradiv, s tvarima s kojima dolazi u dodir ne djeluje tako da bi to utjecalo na zdravlje ljudi, životinjskog i biljnog svijeta ili na povećanje dozvoljenih emisija u okoliš. Vodotopivost, sadržaj onečišćujućih tvari u vodenom ekstraktu i ekotoksičnost vodenog ekstrakta (u daljnjem tekstu: eluata) inertnog otpada mora biti zanemariva i ne smije u nijednom propisanom parametru ugrožavati kakvoću površinskih ili podzemnih voda

19. glomazni otpad je otpadni predmet ili tvar koju je zbog zapremine i/ili mase neprikladno prikupljati u sklopu usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada te je u Katalogu otpada označen kao 20 03 07

20. komunalni otpad je miješani komunalni otpad i odvojeno sakupljeni otpad iz kućanstava, uključujući papir i karton, staklo, metal, plastiku, biootpad, drvo, tekstil, ambalažu, otpadnu električnu i elektroničku opremu, otpadne baterije i akumulatore te glomazni otpad, uključujući madrace i namještaj te miješani komunalni otpad i odvojeno sakupljeni otpad iz drugih izvora, ako je taj otpad sličan po prirodi i sastavu otpadu iz kućanstva, ali ne uključuje otpad iz proizvodnje, poljoprivrede, šumarstva, ribarstva i akvakulture, septičkih jama i kanalizacije i uređaja za obradu otpadnih voda, uključujući kanalizacijski mulj, otpadna vozila i građevni otpad, pri čemu se ovom definicijom ne dovodi u pitanje raspodjela odgovornosti za gospodarenje otpadom između javnih i privatnih subjekata

21. lagane plastične vrećice za nošenje su plastične vrećice za nošenje s debljinom stijenke manjom od 50 mikrometara

22. lokacija gospodarenja otpadom je prostor na kojem se obavlja djelatnost gospodarenja otpadom i određen je katastarskom česticom ili s više katastarskih čestica u katastarskoj općini:

– u dozvoli za gospodarenje otpadom uključujući i lokaciju na kojoj se postavlja mobilni uređaj za obradu otpada

– u Očevidniku sakupljača i oporabitelja kao lokacija skladišta sakupljača ili oporabitelja bez dozvole

– na kojem se nalazi reciklažno dvorište uključujući i mjesto na kojem se nalazi mobilno reciklažno dvorište

23. materijalna oporaba je svaki postupak oporabe, uključujući i pripremu za ponovnu uporabu, recikliranje i nasipavanje, osim energetske oporabe i prerade u materijale koji će se uporabljivati kao gorivo ili druga sredstva za proizvodnju energije

24. miješani komunalni otpad je otpad iz kućanstva i otpad iz drugih izvora koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, te je u Katalogu otpada označen kao 20 03 01

25. mjesto od posebnog interesa je područje ekološke mreže i zaštićeno područje određeno u skladu s propisom kojim se uređuje zaštita prirode i prostor određen prostornim planom kao područje posebnih vrijednosti odnosno područje na kojem se nalazi posebna prirodna, kulturnopovijesna, krajobrazna ili druga posebna vrijednost

26. mjesto primopredaje je lokacija, određena Izjavom o načinu korištenja javne usluge, na kojoj davatelj javne usluge preuzima otpad od korisnika usluge

27. mobilni uređaj za obradu otpada je pokretna tehnička jedinica u kojoj se otpad obrađuje na mjestu nastanka ili na mjestu ugradnje u materijale postupcima obrade, osim postupaka R1, D1, D2, D3, D4, D5, D6, D7, D10, D11 i D12 iz Dodatka I. i Dodatka II. ovoga Zakona

28. morski otpad je otpad u morskom okolišu i obalnom području u neposrednom kontaktu s morem koji nastaje ljudskim aktivnostima na kopnu ili moru, a nalazi se na površini mora, u vodenom stupcu, na morskom dnu ili je naplavljen

29. nasipavanje otpada je svaki postupak oporabe kojim se odgovarajući neopasni otpad uporabljuje za nasipavanje iskopa ili u tehničke svrhe pri krajobraznom uređenju, pri čemu se otpad koristi umjesto materijala koji nije otpad i to u količini koja je neophodna za postizanje navedenih svrha

30. najbolje raspoložive tehnike su najbolje raspoložive tehnike sukladno zakonu kojim se uređuje zaštita okoliša

31. naselje je naselje propisano propisom kojim se uređuje područja županija, gradova i općina te naselja u Republici Hrvatskoj

32. neopasni otpad je otpad koji nije opasni otpad

33. notifikacijski postupak je postupak prethodne pisane obavijesti i odobrenja u prekograničnom prometu pošiljki otpada koje podliježu takvom postupku sukladno članku 3. Uredbe (EZ) br. 1013/2006

34. nusproizvod je proizvodni ostatak, koji nije ni otpad ni proizvod, i koji je upisan u očevidnik nusproizvoda

35. obračunsko mjesto je adresa nekretnine korisnika javne usluge

36. obračunsko razdoblje je razdoblje na koje se odnosi obračun iznosa cijene javne usluge

37. obrada otpada je postupak oporabe ili zbrinjavanja, a uključuje i pripremu prije oporabe ili zbrinjavanja

38. odlagalište otpada je građevina namijenjena odlaganju otpada na površinu ili pod zemlju odnosno podzemno odlagalište uključujući:

– interno odlagalište otpada na kojem proizvođač odlaže svoj otpad na samom mjestu proizvodnje

– odlagalište otpada ili njegov dio koji se može koristiti za privremeno skladištenje otpada (npr. za razdoblje duže od jedne godine) i

– iskorištene površinske kopove (eksploatacijska polja) ili njihove iskorištene dijelove nastale rudarskom eksploatacijom i/ili istraživanjima koji su pogodni za odlaganje otpada sukladno posebnom propisu kojim se uređuje odlaganje otpada i koji su predviđeni i mogući sukladno propisima kojima se uređuje rudarstvo

Ne smatra se odlagalištem otpada građevina ili skladište gdje se otpad istovaruje radi omogućavanja njegove pripreme za daljnji prijevoz do mjesta oporabe, obrade ili odlaganja na drugim lokacijama, mjesto skladištenja otpada prije oporabe ili obrade istoga u razdoblju do tri godine i mjesto skladištenja otpada prije zbrinjavanja u razdoblju do godine dana

39. odvojeno sakupljanje je sakupljanje otpada na način da se otpad odvaja prema njegovoj vrsti i svojstvima kako bi se olakšala obrada i sačuvala vrijedna svojstva otpada

40. oksorazgradiva plastika su plastični materijali kojima su dodani aditivi koji oksidacijom dovode do fragmentacije plastičnog materijala u mikrofragmente ili do kemijske razgradnje

41. oksorazgradive plastične vrećice za nošenje su plastične vrećice za nošenje izrađene od plastičnih materijala kojima su dodani aditivi kojima se katalizira fragmentacija plastičnog materijala u mikrofragmente

42. opasni komunalni otpad je opasni otpad iz podgrupe 20 01 i 15 01 Kataloga otpada koji uobičajeno nastaje u kućanstvu te opasni otpad koji je po svojstvima, sastavu i količini usporediv s opasnim otpadom koji uobičajeno nastaje u kućanstvu pri čemu se opasnim komunalnim otpadom smatra sve dok se nalazi kod proizvođača tog otpada

43. opasni otpad je otpad koji posjeduje jedno ili više opasnih svojstava

44. operater je svaka fizička ili pravna osoba odgovorna za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije koja je u smislu ovoga Zakona ovlaštenik istražnog prostora mineralne sirovine ili koncesionar za eksploataciju mineralne sirovine, uključujući privremeno skladištenje otpada iz rudarske industrije, tijekom razdoblja rada istražnog prostora mineralne sirovine odnosno eksploatacijskog polja mineralne sirovine i nakon zatvaranja toga istražnog prostora odnosno eksploatacijskog polja

45. osoba koja upravlja odlagalištem je pravna osoba ili fizička osoba – obrtnik koja upravlja odlagalištem i koja je odgovorna za odlagalište

46. oporaba otpada je svaki postupak čiji je glavni rezultat uporaba otpada u korisne svrhe kada otpad zamjenjuje druge materijale koje bi inače trebalo uporabiti za tu svrhu ili otpad koji se priprema kako bi ispunio tu svrhu, u postrojenju ili u širem gospodarskom smislu. U Dodatku II. ovoga Zakona sadržan je popis postupaka oporabe

47. Organizacija je status koji se dodjeljuje pravnoj osobi koja u ime proizvođača proizvoda osigurava provedbu poslova gospodarenja otpadom radi postizanja ciljeva gospodarenja otpadom

48. otpad je svaka tvar ili predmet koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti

49. otpad iz rudarske industrije je otpad koji je nastao istraživanjem, otkopavanjem, pridobivanjem, oplemenjivanjem, obradom i skladištenjem mineralne sirovine

50. otpad od hrane je određen propisom kojim se uređuje poljoprivreda

51. otpadna ulja su mineralna ili sintetička ulja za podmazivanje ili industrijska ulja koja su postala neprikladna za uporabu za koju su prvobitno namijenjena, primjerice ulja iz motora s unutarnjim izgaranjem i ulja reduktora, ulja za podmazivanje, ulja za turbine i hidraulička ulja

52. otpadni ribolovni alat je svaki ribolovni alat koji je otpad, uključujući sve zasebne komponente, tvari i materijale koji su bili dio takvog ribolovnog alata u trenutku njegova odbacivanja ili su bili pričvršćeni na njega, među ostalim i kada je bio ostavljen ili izgubljen

53. patološki otpad su dijelovi ljudskog tijela, amputati, tkiva i organi odstranjeni tijekom kirurških zahvata, tkiva uzeta u dijagnostičke svrhe, placente i fetusi te drugi anatomski otpad definiran od strane stručnog osoblja u zdravstvu kao patološki otpad, te koji zbog etičkih razloga zahtjeva posebne uvjete gospodarenja kad potječe iz humane medicine

54. plastična vrećica za nošenje je vrećica za nošenje s ručkom ili bez ručke, koja je izrađena od plastike, a koja se daje ili prodaje potrošačima na prodajnom mjestu robe ili proizvoda

55. plastični proizvod za jednokratnu uporabu je proizvod koji je u cijelosti ili djelomično izrađen od plastike te nije osmišljen, dizajniran ili stavljen na tržište tako da tijekom svojeg životnog vijeka podnese višekratno kruženje ili višekratne cikluse uporabe na način da se vrati proizvođaču proizvoda na ponovno punjenje ili da se ponovno uporabi u istu svrhu u koju je izvorno načinjen

56. plastika je materijal koji se sastoji od polimera kako je određen člankom 3. točkom 5. Uredbom (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (SL L396, 30.12.2006.), koji može sadržavati aditive ili druge tvari i koji može funkcionirati kao glavna strukturna komponenta konačnog proizvoda, osim prirodnih polimera koji nisu kemijski modificirani

57. ponovna uporaba je svaki postupak kojim se omogućava ponovno korištenje proizvoda ili dijelova proizvoda, koji nije otpad, u istu svrhu u koju je izvorno načinjen

58. popis otpada je popis otpada određen Odlukom Komisije od 3. svibnja 2000. koja zamjenjuje Odluku 94/3/EZ o popisu otpada u skladu s člankom 1. točkom (a) Direktive Vijeća 75/442/EEZ o otpadu i Odluku Vijeća 94/904/EZ o utvrđivanju popisa opasnog otpada u skladu s člankom 1. stavkom 4. Direktive Vijeća 91/689/EEZ o opasnom otpadu (SL L 226, 6. 9. 2000.), kako je zadnje izmijenjena Odlukom Komisije оd 18. prosinca 2014. o izmjeni Odluke 2000/532/EZ o popisu otpada u skladu s Direktivom 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 370, 30. 12. 2014.)

59. posjednik otpada je proizvođač otpada ili pravna i fizička osoba koja je u posjedu otpada

60. posrednik je pravna ili fizička osoba – obrtnik koja obavlja djelatnost posredovanja u gospodarenju otpadom, uključujući i posrednika koji ne preuzima otpad u neposredni posjed

61. postupci gospodarenja otpadom su: sakupljanje otpada i sakupljanje otpada u reciklažnom dvorištu, postupci oporabe, postupci zbrinjavanja otpada, trgovanje otpadom, posredovanje u gospodarenju otpadom i prijevoz otpada

62. prethodna obrada otpada prije odlaganja je postupak kojim se u fizikalnom, termičkom, kemijskom ili biološkom procesu, uključujući razvrstavanje, mijenjaju svojstva otpada s ciljem smanjivanja količine ili opasnih svojstava te poboljšava rukovanje ili poboljšava iskoristivost otpada

63. priprema za ponovnu uporabu su postupci oporabe kojima se proizvodi ili dijelovi proizvoda koji su postali otpad provjerom, čišćenjem ili popravkom pripremaju za ponovnu uporabu bez dodatne prethodne obrade

64. proizvod je produkt proizvodnog procesa čija svrha je proizvodnja toga proizvoda, a uključuje i građevinu koja nastaje kao produkt gradnje

65. proizvođač otpada je svaka osoba čijom aktivnošću nastaje otpad (u daljnjem tekstu: izvorni proizvođač otpada) i svaka osoba koja obavlja prethodnu obradu, miješanje ili drugi postupak kojim nastaje promjena sastava ili svojstva otpada

66. proizvođač plastičnih proizvoda je:

– svaka fizička ili pravna osoba s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj koja plastične proizvode za jednokratnu uporabu, napunjene plastične proizvode za jednokratnu uporabu ili ribolovni alat koji sadržava plastiku profesionalno proizvodi, puni, prodaje ili uvozi, bez obzira na korištenu prodajnu tehniku, među ostalim i putem ugovora na daljinu, kako je određen posebnim propisom kojim se uređuju prava potrošača, osim osoba koje obavljaju ribolovne aktivnosti kako su određene člankom 4. točkom 28. Uredbom (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ (SL L 354, 28. 12. 2013.) ili

– svaka fizička ili pravna osoba s poslovnim nastanom u državi članici Europske unije ili u trećoj zemlji koja plastične proizvode za jednokratnu uporabu, napunjene plastične proizvode za jednokratnu uporabu i ribolovni alat koji sadržava plastiku, putem ugovora na daljinu kako je određen posebnim propisom kojim se uređuju prava potrošača, profesionalno izravno prodaje privatnim kućanstvima ili korisnicima koji nisu privatna kućanstva u drugoj državi članici Europske unije, osim osoba koje obavljaju ribolovne aktivnosti kako su određene člankom 4. točkom 28. Uredbom (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ (SL L 354, 28. 12. 2013.)

67. proizvođač proizvoda je pravna ili fizička osoba – obrtnik ili fizička osoba koja razvija, proizvodi, prerađuje, obrađuje, prodaje, unosi ili uvozi odnosno stavlja na tržište proizvode i/ili uređaje i/ili opremu

68. reciklabilni komunalni otpad je otpadni papir i karton, otpadna plastika, otpadni metal i otpadno staklo, uključujući otpadnu ambalažu, iz kućanstva koji su komunalni otpad

69. reciklažno dvorište je nadzirani ograđeni prostor namijenjen odvojenom prikupljanju i privremenom skladištenju manjih količina opasnog komunalnog otpada, reciklabilnog komunalnog otpada i drugih propisanih vrsta otpada

70. reciklažno dvorište za građevni otpad je građevina namijenjena razvrstavanju, mehaničkoj obradi i privremenom skladištenju građevnog otpada. Reciklažno dvorište za građevni otpad ne smatra se reciklažnim dvorištem iz točke 69. ovoga stavka

71. recikliranje je svaki postupak oporabe, uključujući ponovnu preradu organskog materijala, kojim se otpadni materijali prerađuju u proizvode, materijale ili tvari za izvornu ili drugu svrhu osim uporabe otpada u energetske svrhe, odnosno prerade u materijal koji se koristi kao gorivo ili materijal za nasipavanje

72. regeneracija otpadnih ulja je svaki postupak oporabe kojim se bazna ulja mogu proizvesti rafiniranjem otpadnih ulja, posebno uklanjanjem nečistoća, proizvoda oksidacije i aditiva sadržanih u takvim uljima

73. ribolovni alat je svaki predmet ili komad opreme koji se upotrebljava u ribolovu ili akvakulturi za traženje, hvatanje ili uzgoj morskih bioloških resursa ili koji pluta na površini mora i upotrebljava se za privlačenje i hvatanje ili uzgoj takvih morskih bioloških resursa

74. sakupljanje otpada je prikupljanje otpada, uključujući prethodno razvrstavanje otpada i skladištenje otpada u svrhu prijevoza na obradu

75. skladištenje otpada je privremeni smještaj otpada u skladištu najduže do godinu dana

76. spaljivanje otpada je postupak oporabe odnosno zbrinjavanja otpada u kojem se spaljuje otpad sa ili bez oporabe topline proizvedene izgaranjem, što uključuje oksidacijsko spaljivanje otpada i druge termičke procese, poput pirolize, rasplinjavanja ili plazma procesa, sve dok se rezultirajući produkti tih obrada nakon toga spaljuju

77. spremnik je posuda, kanistar, kontejner, bačva, kutija, vreća i drugi odgovarajući spremnik koji sprječava rasipanje, razlijevanje odnosno ispuštanje otpada u okoliš

78. suspaljivanje otpada je postupak oporabe odnosno zbrinjavanja otpada čija je prvenstvena svrha proizvodnja energije ili materijalnih produkata (proizvoda) i u kojem se otpad koristi kao redovno ili dopunsko gorivo ili u kojem se otpad termički obrađuje radi zbrinjavanja. To uključuje oksidacijsko spaljivanje otpada, kao i druge termičke procese, poput pirolize, rasplinjavanja ili plazma procesa, sve dok se rezultirajući produkti tih obrada nakon toga spaljuju

79. sustav proširene odgovornosti proizvođača je skup mjera koje se poduzimaju u Republici Hrvatskoj kako bi se osiguralo da proizvođači proizvoda snose financijsku ili financijsku i organizacijsku odgovornost za fazu »otpad« u životnom ciklusu proizvoda

80. stavljanje proizvoda na raspolaganje na tržištu je svaka isporuka proizvoda za distribuciju, potrošnju ili upotrebu na tržištu Republike Hrvatske u okviru trgovačke aktivnosti, s plaćanjem ili bez plaćanja

81. stavljanje na tržište je prvo stavljanje proizvoda na raspolaganje na tržištu Republike Hrvatske

82. tehnološki procesi gospodarenja otpadom (u daljnjem tekstu: tehnološki procesi) su određene funkcionalno-tehnološke cjeline gospodarenja otpadom kojima se opisuje materijalni tok otpada, a uključuju prikupljanje, prihvat, skladištenje, prethodno razvrstavanje i razvrstavanje, miješanje otpada, pakiranje, popravak, čišćenje, provjera budućeg proizvoda i drugi procesi u sklopu postupka oporabe i zbrinjavanja otpada

83. tekući otpad je svaki otpad u tekućem stanju uključujući i otpadne vode, ali ne uključuje mulj

84. trgovac otpadom je pravna ili fizička osoba – obrtnik koja u svoje ime i za svoj račun kupuje i prodaje otpad, uključujući trgovca otpadom koji ne preuzima otpad u neposredni posjed

85. vrlo lagana plastična vrećica za nošenje je plastična vrećica za nošenje s debljinom stijenke manjom od 15 mikrometara i koja se koristi isključivo zbog higijenskih razloga ili koja služi isključivo kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane

86. zbrinjavanje otpada je svaki postupak koji nije oporaba otpada, uključujući i postupak koji kao sekundarnu posljedicu ima obnovu tvari ili energije. U Dodatku I. ovoga Zakona sadržan je popis postupaka zbrinjavanja otpada.

(2) Izrazi koji se koriste u ovome propisu, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.

Temeljni zahtjevi gospodarenja otpadom

Članak 5.

(1) Gospodarenje otpadom mora se provoditi na način kojim se ne ugrožava zdravlje ljudi i ne uzrokuje štetni utjecaj na okoliš, a posebno:

1. ne uzrokuje rizik od onečišćenja mora, voda, tla i zraka te ugrožavanja biološke raznolikosti

2. ne uzrokuje neugodu zbog buke i neugodnih mirisa

3. ne uzrokuje štetan utjecaj na krajolik ili mjesta od posebnog interesa i

4. ne uzrokuje nastajanje eksplozije ili požara.

(2) Izbjegavanje rizika onečišćenja mora, voda, tla i zraka te ugrožavanja biološke raznolikosti, kao posljedice gospodarenja otpadom, ostvaruje se provedbom propisa kojima se uređuje prostorno uređenje, gradnja, zaštita okoliša, zaštita prirode, vode i zaštita mora od onečišćenja s pomorskih objekata.

(3) Način gospodarenja otpadom koji ne uzrokuje neugodu zbog buke i mirisa izvan lokacije gospodarenja otpadom, štetan utjecaj na krajolik ili mjesta od posebnog interesa te nastajanje eksplozije ili požara ostvaruje se ispunjavanjem temeljnih zahtjeva za pristupne ceste, površine i građevinu sukladno propisu kojim se uređuje gradnja, te provedbom propisa kojim se uređuje prostorno uređenje.

(4) Neugoda uzrokovana mirisom utvrđuje se određivanjem mirisa koje provode pravne osobe akreditirane za odgovarajuće metode ispitivanja.

(5) Metode uzorkovanja i ispitivanja iz stavka 4. ovoga članka propisuje ministar nadležan za zaštitu okoliša (u daljnjem tekstu: ministar) pravilnikom.

Red prvenstva gospodarenja otpadom

Članak 6.

(1) Podzakonski akt, odluka, plan ili program koji se donosi temeljem ovoga Zakona mora se uskladiti sa sljedećim redom prvenstva gospodarenja otpadom:

1. sprječavanje nastanka otpada

2. priprema za ponovnu uporabu

3. recikliranje

4. ostali postupci oporabe npr. energetska oporaba i

5. zbrinjavanje.

(2) Kad se primjenjuje red prvenstva gospodarenja otpadom i odlučuje između dvije ili više mogućnosti:

– mora se dati prednost varijanti koja daje najbolji ukupni ishod za okoliš, koja može uključivati i odstupanje od reda prvenstva gospodarenja otpadom za određeni tok otpada ako je to opravdano rezultatima analize životnog ciklusa ukupnih učinaka stvaranja i gospodarenja tom vrstom otpada i

– moraju se uzeti u obzir opća načela zaštite okoliša, predostrožnost, održivost, tehnološka izvedivost i ekonomska održivost, zaštita resursa, te ukupni učinci na okoliš, ljudsko zdravlje, gospodarstvo i društvo u skladu s člankom 1. stavkom 1. i člankom 5. stavkom 1. ovoga Zakona.

Načela gospodarenja otpadom

Članak 7.

Gospodarenje otpadom temelji se na uvažavanju načela zaštite okoliša propisanih propisom kojim se uređuje zaštita okoliša i pravnom stečevinom Europske unije, načelima međunarodnog prava zaštite okoliša te znanstvenih spoznaja, najbolje svjetske prakse i pravila struke, a osobito na sljedećim načelima:

1. »načelo onečišćivač plaća« – proizvođač otpada odnosno posjednik otpada snosi troškove mjera gospodarenja otpadom, te je financijski odgovoran za provedbu sanacijskih mjera zbog štete koju je prouzročio ili bi je mogao prouzročiti otpad

2. »načelo blizine« – obrada otpada mora se obavljati u najbližoj odgovarajućoj građevini ili uređaju u odnosu na mjesto nastanka otpada, uzimajući u obzir gospodarsku učinkovitost i prihvatljivost za okoliš

3. »načelo samodostatnosti« – gospodarenje otpadom će se obavljati na samodostatan način omogućavajući neovisno ostvarivanje propisanih ciljeva na razini države, a uzimajući pri tom u obzir zemljopisne okolnosti ili potrebu za posebnim građevinama za posebne kategorije otpada

4. »načelo sljedivosti« – utvrđivanje porijekla otpada s obzirom na proizvod, ambalažu i proizvođača tog proizvoda kao i posjed tog otpada uključujući i obradu.

Javni interes sakupljanja, prijevoza i obrade otpada

Članak 8.

(1) Sakupljanje, prijevoz i obrada predmeta i/ili tvari koji se mogu smatrati otpadom nužni su u svrhu zaštite javnog interesa kako bi se primjenom navedenih postupaka gospodarenjem otpadom:

1. izbjegla ugroza zdravlja ljudi ili neprihvatljivo uznemiravanje ljudi

2. izbjegao i otklonio rizik od onečišćenja voda, zraka, tla ili izbjeglo ugrožavanje životinja ili biljaka ili narušavanje njihovih prirodnih životnih uvjeta

3. izbjegao rizik od narušavanja održive uporabe voda ili tla

4. izbjegao i otklonio rizik od onečišćenja okoliša

5. izbjegao i otklonio rizik od požara ili eksplozije

6. izbjegao i otklonio rizik buke

7. izbjegao i otklonio rizik pogodovanja pojavi ili razmnožavanju uzročnika bolesti

8. izbjegao i otklonio rizik vezano za narušavanje javnog reda i sigurnost ili

9. izbjeglo narušavanje izgleda naselja, krajolika ili kulturnog dobra.

(2) Sakupljanje, prijevoz i obrada iz stavka 1. ovoga članka u svrhu zaštite javnog interesa nisu nužni ako se predmet ili tvar, prema općem shvaćanju, smatra novim ili se koristi u određenu svrhu.

Količina otpada koja se smatra neznatnom u prometu otpadom

Članak 9.

(1) Količina otpada koja se smatra neznatnom u prometu otpadom je količina jedne ili više naizgled povezanih pošiljki otpada za koju se smatra da ne može trajnije ili u znatnoj mjeri ugroziti kakvoću zraka, tla, podzemlja, vode ili mora, ili u znatnoj mjeri ili na širem području ugroziti životinje, bilje ili gljive, ili ugroziti život ili zdravlje ljudi.

(2) Količina otpada iz stavka 1. ovoga članka koja se smatra neznatnom iznosi do količine od 1000 kg opasnog otpada odnosno do količine od 10 000 kg neopasnog otpada.

 

II. NADLEŽNOSTI ZA GOSPODARENJE OTPADOM

Nadležnosti za gospodarenje otpadom

Članak 10.

(1) Gospodarenje otpadom i građenje građevina za gospodarenje otpadom od interesa su za Republiku Hrvatsku.

(2) Gospodarenje otpadom i učinkovitost gospodarenja otpadom osiguravaju Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) i ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) propisivanjem mjera gospodarenja otpadom.

(3) Provedbeno tijelo na državnoj razini je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (u daljnjem tekstu: Fond).

(4) Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave i izvršno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba dužno je na svom području osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera gospodarenja otpadom.

(5) Više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu sporazumno osigurati zajedničku provedbu propisanih mjera gospodarenja otpadom.

Ovlasti

Članak 11.

(1) U slučaju potrebe sprječavanja nastanka ili otklanjanja posljedica šteta uzrokovanih višom silom ili u slučaju druge opasnosti za ljude, materijalna dobra i okoliš, Vlada Republike Hrvatske može odlukom privremeno narediti ili zabraniti određeno postupanje s otpadom te utvrditi obveznu primjenu interventnih mjera gospodarenja otpadom koje su nužne radi zaštite života, sigurnosti ili zdravlja stanovništva ili sprječavanja onečišćenja okoliša.

(2) Način rada u Ministarstvu, upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnim osobama s javnim ovlastima, u svezi provedbe ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, propisuje ministar naputkom.

Zbrinjavanje otpada

Članak 12.

(1) Centar za gospodarenje otpadom i obrada opasnog otpada postupkom spaljivanja i odlaganja od posebnoga su interesa za Republiku Hrvatsku.

(2) Djelatnost zbrinjavanja opasnog otpada postupkom odlaganja obavlja trgovačko društvo koje osniva Vlada, osim zbrinjavanja postupkom odlaganja otpada koji sadrži azbest.

(3) Djelatnost zbrinjavanja opasnog otpada postupkom spaljivanja u građevini čija je osnovna djelatnost spaljivanje otpada obavlja trgovačko društvo koje osniva Vlada, jedinica područne (regionalne) samouprave ili Grad Zagreb.

(4) Djelatnosti iz stavaka 2. i 3. ovoga članka uključuju samo opasni otpad nastao na teritoriju Republike Hrvatske.

(5) Sredstva za uspostavu građevina za obavljanje djelatnosti i poslova iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka osiguravaju se putem Fonda i iz drugih izvora.

(6) Iznimno od odredbe stavaka 2. i 3. ovoga članka, Ministarstvo može dodjelom koncesije osigurati obavljanje djelatnosti zbrinjavanja opasnog otpada postupkom odlaganja i obavljanje djelatnosti zbrinjavanja opasnog otpada postupkom spaljivanja.

(7) Građevine za obavljanje djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka ne ulaze u stečajnu ili likvidacijsku masu te se u slučaju stečaja ili likvidacije odgovarajućeg društva izlučuju u vlasništvo Republike Hrvatske odnosno jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave ili Grada Zagreba koja je njihov izravni ili neizravni udjeličar, dioničar ili osnivač.

Centar za gospodarenje otpadom

Članak 13.

(1) Centrom za gospodarenje otpadom upravlja trgovačko društvo u vlasništvu jedinica područne (regionalne) samouprave i/ili jedinica lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba.

(2) Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba dužno je:

– osigurati da davatelj javne usluge preda miješani komunalni otpad u centar za gospodarenje otpadom i

– sklopiti sporazum s trgovačkim društvom iz stavka 1. ovoga članka kojim uređuju odnose u svezi s predajom miješanog komunalnog otpada.

(3) Osoba koja upravlja centrom za gospodarenje otpadom dužna je primiti sav miješani komunalni otpad od davatelja javne usluge, te primjenjivati istu cijenu obrade preuzetog miješanog komunalnog otpada po toni za sve davatelje usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada, koji su sukladno Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske dužni predavati miješani komunalni otpad u taj centar za gospodarenje otpadom.

(4) Izvršno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave i jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba, koja je vlasnik osobe koja upravlja centrom za gospodarenje otpadom, dužno je osigurati provedbu obveze iz stavka 2. ovoga članka.

 

III. SPRJEČAVANJE NASTANKA OTPADA

Sprječavanje nastanka otpada

Članak 14.

Sprječavanje nastanka otpada su mjere poduzete prije nego je tvar, materijal ili proizvod postao otpad, a kojima se smanjuju:

1. količine otpada uključujući ponovnu uporabu proizvoda ili produženje životnog vijeka proizvoda

2. štetan učinak otpada na okoliš i zdravlje ljudi ili

3. sadržaj opasnih tvari u materijalima i proizvodima.

Nusproizvod

Članak 15.

(1) Tvar ili predmet, koji nastaje kao rezultat proizvodnog procesa, gradnje građevine ili tehnološkog procesa, čija primarna svrha nije proizvodnja te tvari ili predmeta, smatrat će se nusproizvodom, a ne otpadom, ako je upisan u Očevidnik nusproizvoda.

(2) Nadležno upravno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: nadležno tijelo županije odnosno Grada Zagreba) rješava o zahtjevu za upis u Očevidnik nusproizvoda koji nastaje na lokaciji koja je na području njene nadležnosti.

(3) Tvar ili predmet, za koji kriteriji za nusproizvod nisu utvrđeni na razini Europske unije, upisat će se u Očevidnik nusproizvoda ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1. da je osigurana daljnja uporaba tvari ili predmeta

2. da se tvar ili predmet može upotrijebiti izravno bez dodatne obrade, osim uobičajenim industrijskim postupcima

3. da tvar ili predmet nastaje kao sastavni dio proizvodnog postupka i

4. da je daljnja uporaba tvari ili predmeta dopuštena, odnosno da tvar ili predmet ispunjava sve relevantne zahtjeve u pogledu proizvoda, zaštite okoliša i zdravlja ljudi za tu konkretnu uporabu i neće dovesti do značajnih štetnih učinaka na okoliš ili zdravlje ljudi.

(4) Tvar ili predmet za koji su kriteriji za nusproizvod utvrđeni na razini Europske unije upisat će se u Očevidnik nusproizvoda ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 3. ovoga članka i kriteriji za nusproizvod propisani na razini Europske unije.

(5) Nusproizvodi životinjskog porijekla, na koje se primjenjuje ovaj Zakon, ne upisuju se u Očevidnik nusproizvoda.

(6) Ako za određenu tvar ili predmet nisu utvrđeni kriteriji za nusproizvod na razini Europske unije niti na razini Republike Hrvatske, tvar ili predmet će se upisati u Očevidnik nusproizvoda ako se utvrdi da su ispunjeni uvjeti iz stavka 3. ovoga članka.

(7) O zahtjevu iz stavka 2. ovoga članka donosi se rješenje koje je upravni akt.

(8) Protiv rješenja iz stavka 7. i stavka 12. ovoga članka može se podnijeti žalba Ministarstvu.

(9) Osoba upisana u Očevidnik nusproizvoda dužna je do 1. ožujka tekuće kalendarske godine za prethodnu kalendarsku godinu dostaviti Ministarstvu Izvješće o nusproizvodima koje sadrži podatke o osobi koja proizvodi nusproizvod, vrstama i količinama nastalih nusproizvoda te korisnicima nusproizvoda.

(10) Pojedinosti dokaza o ispunjavanju uvjeta iz stavka 3. ovoga članka, kriterije za nusproizvode i izvješće iz stavka 9. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom iz članka 5. stavka 5. ovoga Zakona.

(11) U svrhu održavanja ažurnih podataka u očevidniku iz stavka 1. ovoga članka, osoba koja je upisala nusproizvod u očevidnik dužna je:

1. jednom godišnje potvrditi sukladnost nusproizvoda uvjetima na temelju kojih je ostvareno pravo upisa nusproizvoda u očevidnik

2. dostaviti informacije o izmjeni podatka na temelju kojeg je ostvareno pravo upisa nusproizvoda u očevidnik u roku od 30 dana od dana nastanka promjene.

(12) Tijelo iz stavka 2. ovoga članka Zakona donosi rješenje kojim se briše nusproizvod iz Očevidnika nusproizvoda kad:

1. zaprimi obavijest pravne ili fizičke osobe – obrtnika upisanog u očevidnik da ne ispunjava uvjete temeljem kojih je stekao pravo na upis nusproizvoda u očevidnik ili na drugi način utvrdi da pravna ili fizička osoba – obrtnik ne ispunjava uvjete temeljem kojih je stekao pravo na upis

2. utvrdi da pravna ili fizička osoba – obrtnik nije izvršio propisanu obvezu potvrde sukladnosti nusproizvoda iz stavka 11. točke 1. ovoga članka

3. zaprimi obavijest inspekcije nadležne za gospodarenje otpadom da pravna osoba – obrtnik ne ispunjava uvjete za upis nusproizvoda u Očevidnik nusproizvoda.

Centar za ponovnu uporabu

Članak 16.

(1) Centar za ponovnu uporabu je građevina ili dio građevine u kojem se obavljaju postupci ponovne uporabe.

(2) Centrom za ponovnu uporabu upravlja pravna osoba koja je dužna biti registrirana u Evidenciji centara ponovne uporabe.

(3) Evidencija iz stavka 2. ovoga članka sadrži podatke o pravnoj osobi, kontakt podatke i lokaciju građevine u kojoj se nalazi centar za ponovnu uporabu.

(4) Evidenciju iz stavka 2. ovoga članka vodi nadležno tijelo županije odnosno Grada Zagreba.

(5) Osoba koja ima dozvolu za gospodarenje otpadom ili je upisana u Očevidnik sakupljača i oporabitelja ili u Evidenciju reciklažnih dvorišta, prijevoznika otpada, posrednika otpadom i trgovaca otpadom koji može preuzeti otpad u posjed, može predajom određene robe u centar za ponovnu uporabu, dekategorizirati status otpada predane robe.

(6) Dekategorizacija se može provesti ako centar za ponovnu uporabu utvrdi da roba ispunjava namjenu za koju je prvobitno napravljena za sljedeće vrste roba: alati i uređaji i njihovi dijelovi koji nisu namijenjeni isključivo profesionalnoj uporabi, tekstil, odjeća, obuća, dijelovi vozila, predmeti široke potrošnje i predmeti koji se kao otpad smatraju glomaznim otpadom i slično.

(7) Pravna osoba koja upravlja centrom za ponovnu uporabu dužna je dostaviti Ministarstvu do 1. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu izvješće o količinama i vrsti proizvoda koji su stavljeni u ponovnu uporabu.

(8) Sadržaj izvješća iz stavka 7. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom iz članka 5. stavka 5. ovoga Zakona.

Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište

Članak 17.

(1) Zabranjuje se stavljanje na tržište u Republici Hrvatskoj plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu koji su navedeni u Popisu B Dodatka III. ovoga Zakona i proizvoda koji su načinjeni od oksorazgradive plastike.

(2) Zabranjuje se stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje osim vrlo laganih plastična vrećica za nošenje.

(3) Na tržište u Republici Hrvatskoj dopušteno je staviti proizvod naveden Popisom C Dodatka III. ovoga Zakona, koji ima čep ili poklopac izrađen od plastike, samo ako taj čep ili poklopac ostaje pričvršćen za spremnik tijekom faze predviđene uporabe proizvoda, pri čemu se ne smatra da je metalni čep ili poklopac s plastičnom brtvom izrađen od plastike.

 

IV. OBVEZE PROIZVOĐAČA OTPADA I POSJEDNIKA OTPADA

Zabranjena postupanja s otpadom

Članak 18.

(1) Zabranjeno je odbacivanje otpada u okoliš.

(2) Odbacivanje otpada u okoliš iz stavka 1. ovoga članka je svako ostavljanje, napuštanje, odbacivanje ili odlaganje otpada izvan lokacije gospodarenja otpadom i ne odnosi se na mjesto primopredaje otpada u sklopu javne usluge sakupljanja komunalnog otpada.

(3) Zabranjeno je potapanje otpada u more.

(4) Zabranjeno je miješanje odvojeno prikupljenog biootpada s drugim vrstama otpada.

(5) Zabranjeno je paljenje:

– otpada u okolišu

– otpada na moru, osim u skladu s međunarodnom konvencijom o sprječavanju onečišćenja s brodova (MARPOL konvencija) i njenim prilozima

– biljnog otpada iz poljoprivrede i šumarstva osim na način propisan propisom kojim se uređuje zaštita od požara

– otpada koji je odvojeno sakupljen radi pripreme za ponovnu uporabu ili recikliranja, osim otpada koji nastaje obradom odvojeno sakupljenoga otpada za kojeg spaljivanje daje najbolji ishod za okoliš sukladno članku 5. ovoga Zakona.

(6) Ako počinitelj protuzakonito odbačenog otpada nije poznat, obveznik uklanjanja otpada je vlasnik odnosno posjednik nekretnine, ako vlasnik nije poznat, na kojoj nekretnini je nepropisno odložen otpad, odnosno osoba koja sukladno posebnom propisu upravlja određenim područjem (dobrom), ako je otpad odložen na tom području (dobru).

Kategorizacija otpada

Članak 19.

(1) Posjednik otpada dužan je kategorizirati otpad koji ima u posjedu tako da odredi porijeklo i mjesto nastanka otpada, grupu, podgrupu i ključni broj otpada i svojstva otpada sukladno Katalogu otpada.

(2) Navod o određenoj tvari ili predmetu u Katalogu otpada ne podrazumijeva da ta tvar ili predmet ima status otpada u svim okolnostima, već se otpadom smatra samo tvar ili predmet koji udovoljava zahtjevima definicije pojma »otpad« iz članka 4. ovoga Zakona.

(3) Otpad koji u Katalogu otpada nije određen kao opasni otpad smatra se opasnim otpadom ako se ispitivanjem utvrdi da posjeduje opasno svojstvo.

(4) Opasni otpad se ne može ponovno kategorizirati kao neopasni otpad ako je koncentracija opasne tvari zbog koje je otpad izvorno kategoriziran kao opasni, razrjeđivanjem smanjena ispod granične vrijednosti radi koje se otpad mora kategorizirati kao opasni.

(5) Kad nije moguće provesti ispitivanje postojanja opasnog svojstva, a postoji sumnja da bi otpad mogao imati opasno svojstvo, posjednik otpada dužan je takav otpad kategorizirati kao opasni otpad.

(6) Katalog otpada usklađen s Popisom otpada te opasna svojstva otpada propisuje ministar pravilnikom iz članka 5. stavka 5. ovoga Zakona.

(7) Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na pomorske objekte kako su utvrđeni propisom kojim se uređuje pomorstvo.

Ispitivanje otpada

Članak 20.

(1) Pravna osoba može obavljati uzorkovanje i ispitivanje otpada, nusproizvoda, rezultata oporabe otpada i određivanje opasnih svojstava otpada, ako je akreditirana za odgovarajuću metodu uzorkovanja i ispitivanja.

(2) Ispitivanje otpada obavlja se u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 440/2008 od 30. svibnja 2008. o utvrđivanju ispitnih metoda u skladu s Uredbom (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) (SL L 142, 31. 5. 2008., str. 1.), relevantnim napomenama Europskog odbora za normizaciju ili drugim međunarodno priznatim ispitnim metodama i smjernicama.

Osiguravanje obrade otpada

Članak 21.

(1) Proizvođač otpada i posjednik otpada dužan je osigurati obradu otpada postupkom pripreme za ponovnu uporabu, recikliranjem ili oporabom sukladno člancima 5. i 6. ovoga Zakona, a kad navedeno nije moguće, dužan je osigurati zbrinjavanje otpada na siguran način u skladu s člankom 5. ovoga Zakona.

(2) Proizvođač otpada i posjednik otpada dužan je izvršiti obvezu iz stavka 1. ovoga članka na način da sam obradi vlastiti otpad ili da obradu otpada povjeri osobi kojoj je sukladno ovom Zakonu dozvoljena obrada otpada ili da otpad isporuči iz Republike Hrvatske na oporabu odnosno zbrinjavanje u skladu s Uredbom (EZ) 1013/2006.

(3) Obvezu iz stavka 2. ovoga članka:

– proizvođač otpada mora izvršiti u roku od jedne godine od dana nastanka toga otpada

– posjednik otpada mora izvršiti u roku od jedne godine od dana kad je preuzeo taj otpad u posjed.

(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, za određeni otpad primjenjuje se drukčiji rok ako je tako propisano pravilnikom iz članka 88. stavka 3. ovoga Zakona.

(5) Kad osoba ovlaštena za preuzimanje otpada preuzme pošiljku otpada, obveza iz stavka 1. ovoga članka prestaje za osobu koja je predala pošiljku otpada i prenosi se na osobu koja je preuzela pošiljku otpada.

Opća obveza odvojenog sakupljanja otpada

Članak 22.

(1) Radi poticanja visokokvalitetnog recikliranja propisuje se opća obveza odvojenog sakupljanja otpada.

(2) Posjednik otpada dužan je odvojeno od ostalog otpada predati ovlaštenoj osobi:

1. opasni otpad

2. otpadni papir, metal, plastiku, staklo, glomazni otpad te tekstil i obuću

3. ambalažni otpad i

4. otpad koji se smatra posebnom kategorijom otpada.

(3) Proizvođač biootpada dužan je predati biootpad odvojeno od drugog otpada ovlaštenoj osobi ili reciklirati biootpad na mjestu nastanka.

(4) Kad je otpad potrebno oporabiti ili olakšati pripremu za ponovnu uporabu, recikliranje ili drugi postupak oporabe, otpad se mora sakupljati odvojeno te se ne smije miješati s drugim otpadom i tvarima koja imaju drukčija svojstva.

Troškovi gospodarenja otpadom

Članak 23.

(1) Izvorni proizvođač otpada ili sadašnji ili prethodni posjednik otpada dužan je snositi troškove gospodarenja otpadom, uključujući troškove gradnje i rada neophodne infrastrukture za gospodarenje otpadom u skladu s načelom »onečišćivač plaća«.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka troškove gospodarenja otpadom snosi proizvođač proizvoda od čijega proizvoda nastaje otpad u okviru obveze proširene odgovornosti proizvođača proizvoda.

(3) Posjednik otpada odgovoran je za štetu uzrokovanu zbog otpada koji je imao u posjedu kad je šteta nastala.

Prateći list

Članak 24.

(1) Posjednik otpada koji predaje pošiljku otpada dužan je uz pošiljku otpada osobi koja preuzima otpad predati ispunjeni pisani ili elektronički Prateći list koji sadrži podatke o otpadu i osobama uključenim u gospodarenje tim otpadom.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, posjednik otpada nije dužan uz pošiljku otpada predati prateći list u sljedećim slučajevima:

1. ako je korisnik javne usluge:

– fizička osoba (građanin) i predaje pošiljku otpada davatelju javne usluge

– pravna osoba ili fizička osoba – obrtnik i predaje pošiljku miješanoga komunalnog otpada davatelju javne usluge

2. kada fizička osoba (građanin) predaje otpad ovlaštenoj osobi

3. kada se pošiljka otpada ne predaje u posjed drugoj osobi, osim kad se pošiljka prevozi između dvije lokacije kojima upravlja ista osoba

4. kada se pošiljka otpada predaje proizvođaču proizvoda temeljem obveze propisane u sustavu proširene odgovornosti proizvođača

5. kada se predaje pošiljka otpada koju otkupljuje trgovac otpadom u okviru trgovanja otpadom na malo ako se koristi Izjava o vlasništvu otpada

6. kada se pošiljka otpada nalazi u prekograničnom prometu otpadom u skladu s Uredbom (EZ) br. 1013/2006

7. kada se obavlja predaja otpada koji stvaraju pomorski objekti i kod predaje ostataka brodskog tereta u odgovarajući lučki uređaj za prihvat otpada sukladno propisu kojim se uređuje pomorstvo ili

8. kada se obavlja predaja nusproizvoda životinjskog porijekla koju prati dokument propisan propisom kojim se uređuju nusproizvodi životinjskog porijekla.

(3) Osoba koja prevozi otpad dužna je uz pošiljku otpada imati ispunjeni i ovjereni Prateći list.

(4) Ovjera pratećeg lista pisano ili elektronički u Očevidniku o nastanku i tijeku otpada (u daljnjem tekstu: e-ONTO) je potvrda predaje odnosno preuzimanja pošiljke otpada.

(5) Pošiljatelj pošiljke otpada, primatelj otpada i kad je primjenjivo posrednik u gospodarenju otpadom, dužni su razmijeniti sve informacije nužne za ispunjavanje pratećeg lista, uključujući podatke o ovlasti za preuzimanje otpada, načinu obrade otpada i odredištu za obradu otpada.

(6) Prateći list koji zajedno s odgovarajućim prilogom sadrži podatke propisane propisom kojim se uređuje prijevoz u cestovnom prometu može se smatrati teretnim listom za prijevoz tereta ako je teret koji se prevozi cestom otpad.

(7) Odredba ovoga članka ne primjenjuju se na miješani komunalni otpad iz kućanstva ni na odvojeno skupljene frakcije opasnog otpada iz kućanstava dok ih ne preuzme davatelj javne usluge odnosno osoba ovlaštena za preuzimanje takvog otpada.

(8) Obrazac, sadržaj i podatke koje je obvezno ispuniti na pratećem listu propisuje ministar pravilnikom iz članka 5. stavka 5. ovoga Zakona, a upute za ispunjavanje pratećeg lista objavljuju se na mrežnoj stranici Ministarstva.

Očevidnik o nastanku i tijeku otpada

Članak 25.

(1) e-ONTO je elektronički registar s mrežnom aplikacijom kojim se evidentiraju tokovi otpada na teritoriju Republike Hrvatske, a sadrži i sustav kontrole kvalitete te sljedivosti otpada, posebice u svezi ispunjavanja ciljeva iz glave VII. ovoga Zakona te ciljeva određenih Planom iz članka 111. ovoga Zakona.

(2) Obveznik vođenja e-ONTO je:

1. proizvođač otpadnog mulja koji nastaje radom uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda, i dužan je voditi e-ONTO za otpadni mulj

2. osoba koja obavlja prekogranični promet otpadom i dužna je voditi e-ONTO za otpad koji podliježe notifikacijskom postupku i otpad koji ne podliježe notifikacijskom postupku u prekograničnom prometu

3. prijevoznik otpada i dužan je voditi e-ONTO za neopasni i opasni otpad koji prevozi i

4. osoba koja preuzima otpad u posjed i dužna je voditi e-ONTO za neopasni i opasni otpad koji preuzima u posjed.

(3) Radi osiguranja sljedivosti toka otpada, obveznik vođenja e-ONTO mora evidentirati u e-ONTO proizvodnju, predaju, preuzimanje, skladištenje, prijevoz i obradu otpada, količine, vrste, podrijetlo i odredište otpada te količinu proizvoda i materijala nastalih pripremom za ponovnu uporabu, recikliranjem ili drugim postupkom oporabe.

(4) Obveznik vođenja e-ONTO dužan je voditi e-ONTO ažurno, točno i potpuno odnosno unositi podatke u e-ONTO odmah nakon svake nastale promjene stanja.

(5) Obveznik vođenja e-ONTO odgovara za podatke koje je unio u e-ONTO.

(6) e-ONTO se vodi putem računalne aplikacije Ministarstva.

(7) Iz podataka unesenih u e-ONTO Ministarstvo izrađuje odgovarajuća izvješća, posebice za Registar onečišćavanja okoliša propisan propisom kojim se uređuje zaštita okoliša.

(8) Obveza vođenja e-ONTO ne primjenjuju se na miješani komunalni otpad iz kućanstva ni na odvojeno skupljene frakcije opasnog otpada iz kućanstava dok ih ne preuzme davatelj javne usluge odnosno osoba ovlaštena za preuzimanje takvog otpada.

(9) Upute za vođenje e-ONTO objavljuju se na mrežnoj stranici Ministarstva.

Obveza čuvanja i davanja uvida u podatke o gospodarenju otpadom

Članak 26.

(1) Posjednik otpada i osoba koja gospodari otpadom dužna je čuvati podatke o gospodarenju s otpadom najmanje tri godine od dana poduzimanja radnje s otpadom odnosno najmanje jednu godinu ako se radi o prijevozu opasnog otpada.

(2) Osoba iz stavka 1. ovoga članka dužna je dokaze i ostale relevantne podatke o poduzetim radnjama u gospodarenju otpadom učiniti dostupnim na zahtjev prethodnog posjednika otpada, Ministarstva, inspektora zaštite okoliša Državnog inspektorata i drugog nadležnog tijela.

(3) Odredba stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju se na miješani komunalni otpad iz kućanstva ni na odvojeno skupljene frakcije opasnog otpada iz kućanstava dok ih ne preuzme davatelj javne usluge odnosno osoba ovlaštena za preuzimanje takvog otpada.

 

V. OBAVLJANJE DJELATNOSTI GOSPODARENJA OTPADOM

Preuzimanje otpada u posjed

Članak 27.

(1) Pravna i fizička osoba – obrtnik ovlaštena je preuzeti pošiljku otpada u posjed ako:

1. posjeduje dozvolu za gospodarenje otpadom

2. upravlja reciklažnim dvorištem

3. je upisana u Očevidnik osoba koje obavljaju djelatnost gospodarenja otpadom kao sakupljač otpada ili oporabitelj bez dozvole ili kao trgovac otpadom koji može preuzeti otpad u posjed

4. je preuzimanje određenog otpada u posjed dopušteno propisom kojim se uređuju posebne kategorije otpada

5. je korisnik otpadnog mulja u poljoprivredi čime je ovlašten preuzeti pošiljku otpadnog mulja sukladno pravilniku kojim se uređuje korištenje mulja u poljoprivredi ili

6. upravlja grobljem ili krematorijem čime je ovlašten preuzeti pošiljku patološkog otpada sukladno pravilniku kojim se uređuje gospodarenje medicinskim otpadom.

(2) Osoba upisana u Evidenciju kao prijevoznik otpada ne smatra se na temelju tog upisa ovlaštenom preuzeti pošiljku otpada u posjed.

Obrada otpada u znanstvene, istraživačke ili probne svrhe

Članak 28.

(1) Pravna osoba ovlaštena je preuzeti otpad u posjed za znanstvene, istraživačke ili probne svrhe u količini nužnoj za provođenje te svrhe ako je ishodila odobrenje.

(2) Zahtjev za ishođenje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka podnosi se Ministarstvu.

(3) O zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo donosi rješenje.

(4) Rješenje iz stavka 3. ovoga članka Ministarstvo donosi temeljem stručne procjene i njime određuje osobu koja može preuzeti otpad u posjed, svrhu, količinu i vrstu otpada, način postupanja s otpadom i rok važenja odobrenja.

(5) Osoba koja je ishodila odobrenje iz stavka 1. ovoga članka dužna je, na zahtjev Ministarstva, u traženom roku dostaviti izvješće o obradi otpada za koje je izdano to odobrenje.

(6) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Obveza ishođenja dozvole i upisa u Očevidnik i Evidenciju

Članak 29.

(1) Pravna i fizička osoba – obrtnik može nakon što ishodi dozvolu za gospodarenje otpadom započeti i obavljati djelatnost oporabe i zbrinjavanja otpada za koju je izdana ta dozvola.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka obradu vlastitoga otpada bez ishođenja dozvole za gospodarenje otpadom, poštujući zahtjeve iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona, može obavljati:

1. izvorni proizvođač otpada koji je fizička osoba za obradu vlastitoga biootpada biološkom aerobnom obradom (kućno kompostiranje) i

2. izvorni proizvođač otpada koji je pravna osoba ili fizička osoba – obrtnik ako biootpad koji je nastao njegovim obavljanjem djelatnosti obrađuje biološkom obradom na mjestu nastanka tog otpada te nastali produkt obrade ne stavlja na tržište, već ga koristi na mjestu nastanka toga otpada i o tome dostavi Ministarstvu izvješće do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu.

(3) Pravna i fizička osoba – obrtnik, nakon što je u upisana u Očevidnik sakupljača i oporabitelja može:

1. kao sakupljač otpada, započeti i obavljati djelatnost sakupljanja otpada postupkom sakupljanja otpada na cijelom području Republike Hrvatske i

2. kao oporabitelj, započeti i obavljati djelatnost oporabe postupkom za koji se ne izdaje dozvola za gospodarenje otpadom.

(4) Pravna i fizička osoba – obrtnik nakon što je upisana u Evidenciju posrednika otpadom, prijevoznika otpada, trgovaca otpadom i reciklažnih dvorišta može:

1. kao posrednik u gospodarenju otpadom, započeti i obavljati djelatnost posredovanja u gospodarenju otpadom

2. kao prijevoznik otpada, započeti i obavljati djelatnost prijevoza otpada

3. kao trgovac otpadom, započeti i obavljati djelatnost trgovanja otpadom i

4. kao reciklažno dvorište, započeti i obavljati djelatnost sakupljanja otpada postupkom sakupljanja u reciklažnom dvorištu.

(5) Izvorni proizvođač otpada kad prevozi vlastiti otpad time ne obavlja djelatnost gospodarenja otpadom i za takav prijevoz nije dužan biti upisan u Evidenciju iz stavka 4. ovoga članka kao prijevoznik otpada.

(6) Osoba koja prevozi otpad u prekograničnom prometu otpadom te je registrirani prijevoznik otpada u svojoj matičnoj državi, nije dužna biti upisana u Evidenciju iz stavka 4. ovoga članka kao prijevoznik otpada.

(7) Osoba koja je ishodila dozvolu za gospodarenje otpadom, prijevoznik otpada, osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem, sakupljač otpada i oporabitelj bez dozvole dužan je gospodariti otpadom u skladu s člancima 5. i 6. ovoga Zakona.

(8) Posrednik u gospodarenju otpadom dužan je osigurati da otpad za koji posreduje preuzme osoba koja je ovlaštena preuzeti i obraditi taj otpad.

(9) Popis djelatnosti i postupaka za koje se izdaje dozvola za gospodarenje otpadom te popis postupaka oporabe za koji se ne izdaje dozvola za gospodarenje otpadom propisuje ministar pravilnikom iz članka 5. stavka 5. ovoga Zakona.

Dozvola za gospodarenje otpadom

Članak 30.

(1) Dozvolom za gospodarenje otpadom određuje se:

1. osoba kojoj se dopušta obavljanje djelatnosti oporabe odnosno zbrinjavanja otpada

2. lokacija gospodarenja otpadom

3. vrste i količine otpada sukladno Katalogu otpada

4. djelatnost i postupak gospodarenja otpadom s pripadajućim tehnološkim procesima

5. način obavljanja postupka gospodarenja otpadom uključujući tehničke i sve druge bitne uvjete za rad na lokaciji za svaki pojedini postupak

6. sigurnosne i preventivne mjere

7. mjere nadzora i upravljanja

8. obveza postupanja s otpadom koji nastaje, odnosno preostaje nakon obavljanja postupka gospodarenja otpadom

9. rok važenja dozvole za gospodarenje otpadom

10. mjere nakon zatvaranja, odnosno prestanka obavljanja postupaka za koje je izdana dozvola uključujući i uklanjanje svog otpada s lokacije gospodarenja otpadom.

(2) Dozvola za gospodarenje otpadom je upravni akt.

(3) Rok važenja dozvole za gospodarenje otpadom je deset godina.

(4) Dozvola za gospodarenje otpadom objavljuje se na mrežnoj stranici Ministarstva.

(5) Način obavljanja postupaka gospodarenja otpadom, obrazac dozvole za gospodarenje otpadom i obrazac zahtjeva za izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom propisuje ministar pravilnikom iz članka 5. stavka 5. ovoga Zakona.

(6) Osoba koje je ishodila dozvolu za gospodarenje otpadom obvezna je raditi u skladu s dozvolom za gospodarenje otpadom.

(7) Tijelo koje je izdalo dozvolu za gospodarenje otpadom, neovisno o roku iz stavka 3. ovoga članka, preispitat će po službenoj dužnosti te po potrebi posebnim rješenjem izmijeniti/ili dopuniti dozvolu za gospodarenje otpadom radi usklađenja uvjeta iz dozvole s europskim ili međunarodnim propisima, ovim Zakonom i podzakonskim aktima koji su doneseni temeljem ovoga Zakona.

(8) Osoba iz stavka 6. ovoga članka, dužna je na zahtjev tijela koje je izdalo dozvolu za gospodarenje otpadom, dostaviti sve podatke potrebne za preispitivanje dozvole iz stavka 7. ovoga članka.

Elaborat gospodarenja otpadom

Članak 31.

(1) Elaborat gospodarenja otpadom je skup međusobno usklađenih dokumenata i nacrta kojima se dokazuje ispunjavanje uvjeta za obavljanje postupka gospodarenja otpadom s pripadajućim tehnološkim procesima, opisom izvođenja tehnoloških procesa kao funkcionalno tehnološke cjeline materijalnog toka otpada na lokaciji gospodarenja otpadom.

(2) Elaborat gospodarenja otpadom je sastavni dio dozvole za gospodarenje otpadom koji mora biti izrađen u skladu s ovim Zakonom i propisima koji su doneseni na temelju ovoga Zakona.

(3) Sadržaj elaborata gospodarenja otpadom propisuje ministar pravilnikom iz članka 5. stavka 5. ovoga Zakona, a upute za izradu elaborata objavljuju se na mrežnoj stranici Ministarstva.

Zahtjev za izdavanje dozvole

Članak 32.

(1) Ministarstvo rješava o zahtjevu za izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom za djelatnost koja uključuje gospodarenje opasnim otpadom, za postupke R 1 – korištenje otpada uglavnom kao goriva ili drugog načina dobivanja energije i D 10 – spaljivanje otpada na kopnu.

(2) Nadležno tijelo županije odnosno Grada Zagreba rješava o zahtjevu za izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom za djelatnost koja nije obuhvaćena stavkom 1. ovoga članka.

(3) Zahtjev za izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom sadrži podatke o podnositelju zahtjeva, naznaku djelatnosti za koju se traži dozvola s pripadajućim postupcima, lokaciji građevine u kojoj će se obavljati postupci gospodarenja otpadom te podatke o vrstama i količinama otpada.

(4) Uz zahtjev za izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom podnositelj zahtjeva prilaže:

1. akt za uporabu građevine sukladno propisu kojim se uređuje gradnja

2. dokaz o raspolaganju građevinom u kojoj će se obavljati postupak gospodarenja otpadom

3. elaborat gospodarenja otpadom i

4. financijsko jamstvo.

(5) Iznimno od odredbi iz stavka 4. ovoga članka:

1. uz zahtjev za izdavanje dozvole za mobilni uređaj ne prilaže se akt za uporabu građevine i dokaz o raspolaganju građevinom u kojoj će se obavljati postupak gospodarenja otpadom, a prilaže se elaborat gospodarenja otpadom i financijsko jamstvo, dokaz za lokaciju na kojoj se obavlja obrada otpada mobilnim uređajem odnosno mjesto ugradnje otpada u materijal (npr. ugovor, projektna dokumentacija i slično), dokaz o vlasništvu i raspolaganju mobilnim uređajem i rok u kojem će se obavljati posao obrade otpada mobilnim uređajem na određenoj lokaciji odnosno ugradnje materijala

2. uz zahtjev za izdavanje dozvole za djelatnost zbrinjavanja otpada ako je zahtjev podnesen za postupak odlaganja otpada na aktivnom odlagalištu otpada za koje nije izdan akt za uporabu građevine, umjesto akta za uporabu građevine prilaže se akt za građenje propisan propisom kojim se uređuje gradnja.

(6) Tijelo iz stavaka 1. i 2. ovoga članka po službenoj dužnosti će izvršiti uvid u sudski registar, obrtni registar i registar udruga te će pribaviti uvjerenje da podnositelju zahtjeva nije pravomoćno izrečena sigurnosna ili zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti.

(7) Ako je dozvolom za gospodarenje otpadom dopuštena obrada neopasnog otpada mobilnim uređajem na nekoj lokaciji, a obrada se namjerava obavljati istim uređajem, istim postupkom za istu vrstu otpada na drugoj lokaciji, osoba koja upravlja mobilnim uređajem dužna je podnijeti zahtjev za suglasnost nadležnom tijelu županije odnosno Grada Zagreba na čijem području se nalazi lokacija na kojoj se namjerava obrađivati otpad.

(8) Nadležno tijelo županije odnosno Grada Zagreba rješava o zahtjevu iz stavka 7. ovoga članka i izdaje suglasnost za određenu lokaciju na zahtjev osobe koja upravlja mobilnim uređajem.

(9) Osoba koja upravlja mobilnim uređajem iz stavka 5. točke 1. ovoga članka dužna je uz zahtjev za suglasnost iz stavka 7. ovoga članka dostaviti dokaz za lokaciju na kojoj se obavlja obrada otpada mobilnim uređajem odnosno mjesto ugradnje otpada u materijal (npr. ugovor, projektna dokumentacija i slično), dokaz o vlasništvu i raspolaganju mobilnim uređajem, količinu otpada i vrstu otpada koje će se obraditi mobilnim uređajem na lokaciji iz tog zahtjeva iz priloga elaborata gospodarenja otpadom iz stavka 4. točke 3. ovoga članka, financijsko jamstvo i rok u kojem će se obavljati posao obrade otpada mobilnim uređajem na određenoj lokaciji odnosno ugradnje materijala.

(10) U slučaju da rok u kojem će se obavljati posao obrade otpada mobilnim uređajem na određenoj lokaciji odnosno ugradnje materijala iz stavka 9. ovoga članka istekne, osoba koja upravlja mobilnim uređajem iz stavka 5. točke 1. ovoga članka može podnijeti zahtjev za produženje roka na temelju izdane suglasnosti.

(11) Kada je istekao rok u kojem će se obavljati posao obrade otpada mobilnim uređajem na određenoj lokaciji odnosno ugradnje materijala iz stavka 9. ovoga članka, a osoba koja upravlja mobilnim uređajem nije zatražila produženje roka iz stavka 10. ovoga članka, dužna je u roku od 15 dana od isteka roka iz stavka 9. ovoga članka obavijestiti nadležno upravno tijelo koje joj je izdalo suglasnost iz stavka 8. ovoga članka da je obavila postupak obrade otpada odnosno ugradnje otpada u materijal na toj lokaciji.

Postupak izdavanja dozvole

Članak 33.

(1) U postupku izdavanja dozvole za gospodarenje otpadom utvrđuje se:

1. da je podnositelj zahtjeva za ishođenje dozvole za gospodarenje otpadom registrirana pravna osoba ili fizička osoba – obrtnik

2. da podnositelj zahtjeva za ishođenje dozvole za gospodarenje otpadom raspolaže građevinom za koju je izdan akt kojim se dozvoljava uporaba prema posebnom propisu kojim se uređuje gradnja

3. da je elaborat gospodarenja otpadom izrađen u skladu s ovim Zakonom i pravilnikom iz članka 5. stavka 5. ovoga Zakona

4. da raspolaže financijskim jamstvom iz članka 36. ovoga Zakona.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, u postupku rješavanja zahtjeva za dozvolu za gospodarenje otpadom za:

1. obradu otpada mobilnim uređajem ne utvrđuje se ispunjavanje uvjeta iz stavka 1. točke 2. ovoga članka, već se utvrđuje da je lokacija gospodarenja otpadom na kojoj će se postaviti mobilni uređaj mjesto nastanka otpada koji se obrađuje odnosno mjesto ugradnje otpada u materijal

2. obradu glomaznog otpada mobilnim uređajem u okviru javne usluge ne utvrđuje se ispunjavanje uvjeta iz stavka 1. točke 2. ovoga članka, već se utvrđuje da je lokacija gospodarenja otpadom određena Odlukom iz članka 66. stavka 1. ovoga Zakona

3. djelatnost zbrinjavanja otpada postupkom odlaganja otpada na aktivnom odlagalištu otpada za koje nije izdan akt za uporabu građevine i za iskorištene rudarske kopove ne utvrđuje se da je za građevinu izdan akt za uporabu građevine, već se utvrđuje da je za odlagalište otpada izdan akt za građenje prema posebnom propisu kojim se uređuje gradnja.

(3) Tijelo iz članka 32. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona odbit će izdati dozvolu ako tehnološki proces koji se koristi za postupak obrade otpada nije prihvatljiv za okoliš, i/ili kad metoda nije u skladu s člankom 5. stavkom 1. ovoga Zakona.

(4) U postupku utvrđivanja ispunjenja uvjeta iz stavka 3. ovoga članka nadležno tijelo koje rješava o zahtjevu za ishođenje dozvole može zatražiti mišljenje odgovarajućeg nadležnog i/ili stručnog tijela i od podnositelja zahtjeva dokaz o ispunjenju uvjeta.

(5) Tijelo iz članka 32. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona dužno je u postupku rješavanja zahtjeva za izdavanje dozvole provesti očevid lokacije građevine radi utvrđivanja ispunjavanja uvjeta iz elaborata gospodarenja otpadom.

(6) Troškove očevida snosi podnositelj zahtjeva.

(7) Iznimno od odredbe stavka 5. ovoga članka, ako se radi o izmjeni postojeće dozvole kojom se ne dira u javni interes niti interes trećih osoba može se donijeti dozvola za gospodarenje otpadom bez provođenja očevida.

Informiranje i sudjelovanje javnosti

Članak 34.

(1) Tijelo iz članka 32. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona provodi postupak informiranja i sudjelovanja javnosti o podnesenom zahtjevu za izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom za:

1. spaljivanje, oporabu, kemijsku obradu ili odlaganje opasnog otpada

2. spaljivanje komunalnog otpada kapaciteta preko 3 tone na sat

3. odlaganje neopasnog otpada kapaciteta većeg od 50 tona na dan

4. odlaganje na odlagališta koja zaprimaju više od 10 tona otpada na dan ili imaju ukupni kapacitet preko 25.000 tona, osim odlagališta inertnog otpada.

(2) Tijelo iz članka 32. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona na mrežnim stranicama objavljuje obavijest sa sažetkom o podnesenom zahtjevu za dozvolu za gospodarenje otpadom iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Na postupak informiranja i sudjelovanja javnosti iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe propisa kojim se uređuje zaštita okoliša i informiranje i sudjelovanje javnosti u pitanjima okoliša.

(4) Nije potrebno provoditi postupak informiranja i sudjelovanja javnosti iz stavka 1. ovoga članka, ako je takvo informiranje i sudjelovanje javnosti provedeno u okviru postupka prema posebnom propisu kojim se uređuje okolišna dozvola.

Obavijest o promjeni propisanog uvjeta iz dozvole za gospodarenje otpadom

Članak 35.

Osoba koja je ishodila dozvolu za gospodarenje otpadom dužna je tijelu koje je izdalo dozvolu za gospodarenje otpadom dostaviti obavijest o promjeni propisanog uvjeta za ishođenje dozvole za gospodarenje otpadom i akta temeljem kojih mu je izdana dozvola za gospodarenje otpadom u roku od 30 dana od dana kad je promjena nastupila.

Financijsko jamstvo za gospodarenje otpadom

Članak 36.

(1) Pravna i fizička osoba – obrtnik dužna je raspolagati financijskim jamstvom, za cijelo razdoblje obavljanja i godinu dana nakon prestanka obavljanja:

1. djelatnosti određene dozvolom za gospodarenje otpadom

2. djelatnosti sakupljanja otpada i

3. djelatnosti oporabe otpada za koju se ne izdaje dozvola za gospodarenje otpadom.

(2) Ako je financijsko jamstvo izdano na razdoblje kraće od vremena trajanja dozvole za gospodarenje otpadom osoba iz stavka 1. ovoga članka dužna je prije isteka roka na koje je izdano financijsko jamstvo isto produžiti ili pribaviti novo financijsko jamstvo i dostaviti ga tijelu koje je izdalo dozvolu.

(3) Financijsko jamstvo može izdati kreditna institucija i društvo za osiguranje.

(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka financijsko jamstvo za djelatnost zbrinjavanja otpada postupkom odlaganja otpada može osim osoba iz stavka 3. ovoga članka izdati i jedinica lokalne i jedinica područne (regionalne) samouprave i Fond.

(5) Financijsko jamstvo je bankarska garancija ili drugi odgovarajući ekvivalentni financijski instrument (polica osiguranja i drugo) koju izdaje osoba iz stavka 3. i 4. ovoga članka.

(6) Sredstvima naplaćenim od financijskog jamstva financiraju se troškovi uklanjanja otpada u postupku izvršenja rješenja inspekcije zaštite okoliša Državnog inspektorata kada se inspekcijsko rješenje izvršava prisilno putem treće osobe na trošak izvršenika.

(7) Iznimno od odredbe stavka 6. ovoga članka za djelatnost zbrinjavanja otpada postupkom odlaganja otpada sredstvima financijskog jamstva, ne mora se osigurati uklanjanje otpada, već se moraju osigurati sredstva za financiranje troškova zatvaranja odlagališta otpada, održavanja i nadzora odlagališta otpada nakon zatvaranja za period od najmanje 30 godina nakon zatvaranja.

(8) Pojedinosti financijskog jamstva, uključujući i način određivanja iznosa financijskog jamstva te način postupanja Ministarstva, nadležnog tijela županije i Državnog inspektorata u svezi s provedbom ovoga članka uređuje ministar pravilnikom iz članka 5. stavka 5. ovoga Zakona.

Ukidanje dozvole

Članak 37.

(1) Tijelo koje je izdalo dozvolu za gospodarenje otpadom rješenjem će ukinuti dozvolu na zahtjev nadležnog inspektora Državnog inspektorata ili po službenoj dužnosti ako osoba koja je ishodila dozvolu za gospodarenje otpadom:

1. ne ispunjava uvjete ili obveze propisane ovim Zakonom i propisima donesenim temeljem ovoga Zakona

2. ne ispuni mjeru nadležnog inspektora Državnog inspektorata u svezi gospodarenja otpadom.

(2) Tijelo koje je izdalo dozvolu za gospodarenje otpadom rješenjem će ukinuti dozvolu po službenoj dužnosti ako osoba koja je ishodila dozvolu za gospodarenje otpadom u roku koji je odredila službena osoba, a koji ne može biti kraći od 5 dana, ne dostavi dokaze potrebne za provjeru uvjeta iz dozvole.

(3) Ako osoba koja je ishodila dozvolu za gospodarenje otpadom obavijesti tijelo koje je izdalo dozvolu o prestanku obavljanja djelatnosti za koje je izdana dozvola tijelo koje je izdalo dozvolu rješenjem će ukinuti dozvolu.

Pravni lijekovi

Članak 38.

(1) Protiv dozvole i rješenja o ukidanju ili poništenju dozvole koje donosi nadležno tijelo županije odnosno Grada Zagreba može se izjaviti žalba Ministarstvu.

(2) Protiv dozvole i rješenja o ukidanju ili poništenju dozvole koje donosi Ministarstvo žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

Odlaganje otpada

Članak 39.

(1) Na odlagalištu otpada zabranjeno je odlaganje:

1. tekućeg otpada, osim taloga/mulja iz uređaja za pročišćavanje procijednih voda s tijela odlagališta s kojega su procjedne vode sakupljene i pročišćene

2. otpada koji je u uvjetima odlagališta eksplozivan, nagrizajući, oksidirajući, lako zapaljiv ili zapaljiv prema odredbama posebnih propisa

3. bolničkog i drugog kliničkog otpada koji nastaje u medicinskim i/ili veterinarskim ustanovama i ima svojstva opasnog medicinskog otpada prema posebnim propisima

4. otpadnih guma

5. animalnog i klaoničkog otpada, životinjskih trupla i životinjskih prerađevina ako nisu termički obrađeni prema posebnim propisima

6. otpadnih industrijskih i automobilskih baterija i akumulatora

7. otpadnih motornih vozila i njihovih neobrađenih sastavnih dijelova, koji nastaju u postupku obrade i oporabe otpadnih vozila

8. otpadnih električnih i elektroničkih uređaja i opreme i

9. odvojeno sakupljenog otpada u svrhu pripreme za ponovnu uporabu i recikliranje sukladno članku 22. ovoga Zakona, osim otpada koji nastaje obradom odvojeno sakupljenoga otpada za kojega odlaganje daje najbolji ishod za okoliš sukladno hijerarhiji gospodarenja otpadom.

(2) Na odlagalištu otpada dozvoljeno je odlaganje otpada koji je prošao prethodnu obradu otpada prije odlaganja.

(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovog članka, može se odobriti odlaganje otpada koji nije prošao prethodnu obradu prije odlaganja, ako takvo odlaganje ne bi bilo protivno mjerama za postizanje ciljeva gospodarenja otpadom iz članka 54. ovoga Zakona te bi se odlagao:

1. inertni otpad čija obrada nije tehnički izvediva i

2. otpad, koji nije obuhvaćen točkom 1. ovoga stavka, ako:

– prethodna obrada toga otpada ne bi doprinijela smanjenju količina otpada koji se odlaže, ili

– se prethodnom obradom ne bi smanjio štetni utjecaj, uzrokovan svojstvima odloženog otpada, na okoliš, posebice onečišćenje površinskih voda, podzemnih voda, tla i zraka, kao i globalnog okoliša, uključujući »učinak staklenika«, te svake opasnosti za zdravlje ljudi do koje bi moglo doći zbog odlaganja otpada tijekom cijelog životnog vijeka odlagališta.

(4) Osoba koja upravlja odlagalištem dužna je određivati masu otpada odgovarajućim uređajem umjerenim za određivanje mase povezanim sa sustavom identifikacije vozila.

(5) Osoba koja upravlja odlagalištem dužna je Ministarstvu do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu dostaviti podatke o masi otpada odloženog na odlagalište putem obrasca objavljenoga na mrežnoj stranici Ministarstva.

(6) Osim otpada iz stavka 1. ovoga članka, vrste otpada koje ne ispunjavaju kriterije za prihvat otpada na odlagališta propisuje ministar pravilnikom uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za prostorno uređenje i graditeljstvo i ministra nadležnog za vodno gospodarstvo.

Rad odlagališta otpada

Članak 40.

(1) Redoslijed i dinamiku zatvaranja odlagališta i obvezu osobe koja upravlja odlagalištem da preuzima određeni miješani komunalni otpad određuje ministar Odlukom sukladno Dinamici zatvaranja odlagališta neopasnog otpada, koja se objavljuje na mrežnoj stranici Ministarstva.

(2) Osoba koja upravlja odlagalištem otpada dužna je:

1. u vrijeme i na način propisan Odlukom iz stavka 1. ovoga članka, obustaviti preuzimanje otpada na odlagalištu i zatvoriti odlagalište

2. za vrijeme dok odlagalište još nije zatvoreno, preuzimati miješani komunalni otpad prikupljen iz određene jedinice lokalne samouprave pri čemu je dužan primjenjivati istu cijenu za preuzimanje miješanog komunalnog otpada po toni za sve davatelje javne usluge sakupljanja komunalnog otpada.

(3) Kad je osoba koja upravlja odlagalištem ujedno i davatelj javne usluge iz članka 68. ovoga Zakona, cijena za preuzimanje miješanog komunalnog otpada po toni koju primjenjuje za druge davatelje javne usluge ne smije biti veća od troška po toni otpada kojim opterećuje vlastito poslovanje.

(4) Kriteriji za prihvat otpada na odlagalište, granične vrijednosti emisija u okoliš kod odlaganja otpada, uvjeti i mjere u svezi s planiranjem, gradnjom, radom i zatvaranjem odlagališta i postupanjem nakon njihova zatvaranja, način utvrđivanja količine odloženog otpada na odlagalištu, način određivanja udjela biorazgradivog komunalnog otpada u komunalnom otpadu te uvjete za prethodnu obradu otpada prije odlaganja, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za prostorno uređenje i graditeljstvo i ministra nadležnog za vodno gospodarstvo, propisuje ministar pravilnikom iz članka 39. stavka 6. ovoga Zakona.

Spaljivanje i suspaljivanje otpada

Članak 41.

(1) Postupak energetske oporabe spaljivanjem ili suspaljivanjem mora se obavljati na način da se nastala energija koristi uz visoku razinu energetske učinkovitosti.

(2) Način rada uključujući pokretanje i prekidanja rada postrojenja za spaljivanje odnosno suspaljivanje otpada, kontrola ulaznog otpada te gospodarenje otpadom koji nastaje u postrojenju za spaljivanje i suspaljivanje otpada propisuje ministar pravilnikom.

Miješanje opasnog otpada

Članak 42.

(1) Zabranjeno je miješanje opasnog otpada s drugim vrstama opasnog otpada, s drugim vrstama otpada, i s drugim tvarima ili materijalima, pri čemu miješanje uključuje i razrjeđivanje opasnih tvari.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, dozvolom za gospodarenje otpadom može se dozvoliti miješanje opasnog otpada s drugim opasnim otpadom koji ima drukčija fizikalna, kemijska ili opasna svojstva ili s drugim otpadom i tvarima ili materijalima ako:

1. su ispunjeni zahtjevi iz članka 5. ovoga Zakona

2. postupak miješanja ne uzrokuje povećanje štetnog učinka gospodarenja otpadom na zdravlje ljudi i okoliš i

3. za postupak miješanja se primjenjuju najbolje raspoložive tehnike.

(3) Kad je opasni otpad pomiješan protivno odredbama ovoga Zakona, posjednik otpada dužan je provesti izdvajanje opasnog otpada ako je to tehnički izvedivo i nužno radi izvršenja zahtjeva iz članka 5. ovoga Zakona.

(4) Kad obveza iz stavka 3. ovoga članka nije provediva, otpad se mora obraditi u postrojenju za koju je izdana dozvola za gospodarenje otpadom za obradu takvih mješavina.

(5) Obveza izdvajanja opasnog otpada iz stavka 2. ovoga članka ne odnosi se na otpad koji je odbačen u okoliš.

(6) Osoba koja obrađuje otpad dužna je prije obrade ili u tijeku obrade iz odvojeno sakupljenog otpada radi obrade otpada pripremom za ponovnu uporabu, recikliranjem ili oporabom, izdvojiti opasne tvari, smjese i komponente iz opasnog otpada kako bi se iste obradile u skladu s člancima 5. i 6. ovoga Zakona.

(7) Otpadno ulje se mora obraditi pri čemu prioritet ima regeneracija otpadnog ulja ili drugi postupak recikliranja koji daje jednako vrijedni ili bolji ishod za okoliš od regeneracije, u skladu s člancima 5. i 6. ovoga Zakona.

(8) Zabranjeno je miješanje otpadnih ulja koja imaju različita svojstva te miješanje otpadnog ulja i drugog otpada ili tvari, ako takvo miješanje onemogućuje regeneraciju ili drugi postupak recikliranja koji rezultira jednako vrijedni ili bolji ishod za okoliš od regeneracije.

(9) Odredbe stavaka 1. do 5. ovoga članka ne primjenjuju se na miješani komunalni otpad iz kućanstva.

Dozvola za gospodarenje otpadom za pokusni rad

Članak 43.

(1) Iznimno od odredbe članka 30. stavka 3. ovoga Zakona, za potrebe obavljanja pokusnog rada prema posebnom propisu kojim se uređuje gradnja, dozvola za gospodarenje otpadom može se izdati na rok kraći od deset godina i to na predviđeno vrijeme trajanja pokusnog rada prema aktu izdanom sukladno posebnom propisu kojim se uređuje gradnja.

(2) Iznimno od odredbe članka 32. stavka 4. točke 1. ovoga Zakona, zahtjevu za izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom za pokusni rad iz stavka 1. ovoga članka, ne prilaže se akt o uporabi građevine.

(3) Iznimno od odredbe članka 33. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, u postupku rješavanja o zahtjevu za dozvolu za gospodarenje otpadom za pokusni rad iz stavka 1. ovoga članka, ne utvrđuje se da je za građevinu izdan akt kojim se dozvoljava uporaba već se utvrđuje da je za građevinu izdan akt za građenje prema posebnom propisu kojim se uređuje gradnja.

Ukidanje statusa otpada

Članak 44.

(1) Određenom otpadu može se ukinuti status otpada ako je upisan u Očevidnik ukidanja statusa otpada.

(2) Zahtjev za upis u Očevidnik ukidanja statusa otpada podnosi se Ministarstvu.

(3) O zahtjevu iz stavka 2. ovoga članka Ministarstvo donosi rješenje.

(4) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka i članka 45. stavka 9. ovoga Zakona žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

Uvjeti za ukidanje statusa otpada

Članak 45.

(1) Tvar ili predmet, koji nastaje kao rezultat oporabe otpada, za koje kriteriji nisu utvrđeni na razini Europske unije, upisat će se u Očevidnik ukidanja statusa otpada ako se otpad reciklira ili na odgovarajući način oporabljuje i ako udovoljava posebnim kriterijima i sljedećim uvjetima:

1. tvar ili predmet upotrebljavat će se za određenu namjenu

2. za takvu tvar ili predmet postoji tržište i potražnja

3. tvar ili predmet ispunjavaju tehničke zahtjeve za posebne namjene i zadovoljavaju postojeće propise i norme koji važe za proizvode i

4. uporaba tvari ili predmeta neće dovesti do ukupnih štetnih učinaka na okoliš ili zdravlje ljudi.

(2) Tvar ili predmet, koji nastaje kao rezultat oporabe otpada, za koje su kriteriji utvrđeni na razini Europske unije, upisat će se u Očevidnik ukidanja statusa otpada ako se otpad reciklira ili na odgovarajući način oporabljuje i ako udovoljava kriterijima propisanim na razini Europske unije.

(3) Posebni kriteriji iz stavka 1. ovoga članka kojima određena tvar ili predmet koja nastaje kao rezultat oporabe otpada treba udovoljavati za ukidanje statusa otpada uključuju sljedeće:

1. vrste otpada koji ulaze u postupak oporabe

2. dozvoljene postupke i tehnike obrade

3. kriterije kvalitete sukladno standardima za proizvode za tvar ili predmet koji je nastao ukidanjem statusa otpada, nakon primjene odgovarajućeg postupka oporabe, što uključuje granične vrijednosti za onečišćujuće tvari, gdje je to potrebno

4. zahtjeve za sustave upravljanja kvalitetom o usklađenosti s kriterijima za ukidanje statusa otpada, što uključuje zahtjeve za kontrolu kvalitete, interni nadzor i sl. i

5. zahtjev za izjavu o sukladnosti.

(4) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, ako za određenu tvar ili predmet nisu utvrđeni kriteriji za ukidanje statusa otpada, na razini Europske unije niti na razini Republike Hrvatske, tvar ili predmet će se upisati u Očevidnik ukidanja statusa otpada ako se utvrdi da su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Proizvođač tvari ili predmeta upisanog u Očevidnik za ukidanje statusa otpada dužan je osigurati da tvar ili predmet udovoljava propisanim zahtjevima za kemikalije odnosno proizvode, u trenutku korištenja po prvi put nakon što joj je ukinut status otpada ili u trenutku stavljanja na tržište po prvi put nakon što joj je ukinut status otpada.

(6) Proizvođač tvari ili predmeta upisanog u Očevidnik za ukidanje statusa otpada dužan je do 1. ožujka tekuće kalendarske godine za prethodnu kalendarsku godinu dostaviti Ministarstvu izvješće o ukidanju statusa otpada koje sadrži podatke o osobi koja ukida status otpada, o tvari ili predmetu koji je nastao i količini te tvari ili predmeta te vrsti i količini otpada koja je ušla u postupak oporabe i postupku oporabe.

(7) Proizvođač tvari ili predmeta upisanog u Očevidnik za ukidanje statusa otpada dužan je uz svaku pošiljku tvari ili predmeta kojoj je ukinut status otpada priložiti izjavu o sukladnosti.

(8) U svrhu održavanja ažurnih podataka u očevidniku iz stavka 1. ovoga članka, osoba koja je upisala određenu tvar ili predmet u Očevidnik ukidanja statusa otpada dužna je:

1. jednom godišnje potvrditi sukladnost tvari ili predmeta uvjetima na temelju kojih je ostvareno pravo upisa tvari ili predmeta u Očevidnik ukidanja statusa otpada

2. dostaviti informacije o izmjeni podatka na temelju kojeg je ostvareno pravo upisa tvari ili predmeta u Očevidnik ukidanja statusa otpada u roku od 30 dana od dana nastanka promjene.

(9) Ministarstvo donosi rješenje kojim se briše određenu tvar ili predmet iz Očevidnika ukidanja statusa otpada kad:

1. zaprimi obavijest pravne ili fizičke osobe – obrtnika upisanog u očevidnik da ne ispunjava uvjete temeljem kojih je stekao pravo na upis određene tvari ili predmeta u Očevidnik ukidanja statusa otpada ili na drugi način utvrdi da pravna ili fizička osoba – obrtnik ne ispunjava uvjete temeljem kojih je stekao pravo na upis određene tvari ili predmeta u Očevidnik ukidanja statusa otpada

2. utvrdi da pravna ili fizička osoba – obrtnik nije izvršio propisanu obvezu potvrde sukladnosti tvari ili predmeta iz stavka 9. točke 1. ovoga članka

3. zaprimi obavijest inspekcije nadležne za gospodarenje otpadom da pravna osoba – obrtnik ne ispunjava uvjete za upis određene tvari ili predmeta u Očevidnik ukidanja statusa otpada.

(10) Pojedinosti posebnih kriterija za ukidanje statusa otpada za određenu tvar ili predmet iz stavka 3. ovoga članka, način provedbe propisa Europske unije kojima se utvrđuju kriteriji za ukidanje statusa pojedine vrste otpada, izvješće iz stavka 6. ovoga članka i sadržaj izjave iz stavka 7. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom.

Očevidnik sakupljača i oporabitelja

Članak 46.

(1) Nadležno tijelo županije odnosno Grada Zagreba vodi Očevidnik sakupljača i oporabitelja.

(2) Tijelo iz stavka 1. ovoga članka rješava o zahtjevu za upis u Očevidnik sakupljača i oporabitelja.

(3) Očevidnik iz stavka 1. ovoga članka sadrži podatke o osobama koje obavljaju djelatnost sakupljanja otpada i oporabe otpada postupkom oporabe za koji se ne izdaje dozvola, lokacijama gospodarenja otpadom te vrstama i količinama otpada.

(4) U očevidnik iz stavka 1. ovoga članka upisat će se pravna osoba ili fizička osoba – obrtnik koja podnese zahtjev za upis putem mrežne aplikacije Registra djelatnosti gospodarenja otpadom (u daljnjem tekstu: Registar) ili pisanim putem koja je:

1. sakupljač otpada ako raspolaže skladištem otpada za koje je izdan akt kojim se dozvoljava uporaba i financijskim jamstvom u skladu s člankom 36. ovoga Zakona i

2. oporabitelj ako raspolaže uređajima i opremom za oporabu otpada, građevinom u kojoj se obavlja oporaba za koju je izdan akt za uporabu sukladno propisu kojim se uređuje gradnja te financijskim jamstvom sukladno članku 36. ovoga Zakona.

(5) Zahtjev za upis u očevidnik iz stavka 1. ovoga članka rješava nadležno tijelo županije odnosno Grada Zagreba prema adresi skladišta odnosno građevine u kojoj se obavlja oporaba otpada.

(6) Tijelo iz stavka 1. ovoga članka o zahtjevu za upis u očevidnik iz stavka 1. ovoga članka donosi rješenje.

(7) U svrhu održavanja ažurnih podataka u očevidniku iz stavka 1. ovoga članka, osoba upisana u očevidnik dužna je dostaviti:

1. jednom godišnje potvrditi namjeru obavljanja djelatnosti u narednoj godini i

2. informacije o izmjeni podatka koji je dostavila u očevidnik iz stavka 1. ovoga članka u roku od 30 dana od dana nastanka promjene.

(8) Obveze iz stavka 7. ovoga članka izvršavaju putem aplikacije Registra djelatnosti gospodarenja otpadom ili dostavom pismena tijelu koje je izvršilo upis u očevidnik iz stavka 1. ovoga članka.

(9) Tijelo iz stavka 1. ovoga članka donijet će rješenje kojim se briše pravna ili fizička osoba – obrtnik iz očevidnika iz stavka 1. ovoga članka kad:

1. zaprimi obavijest pravne ili fizičke osobe – obrtnika da prestaje obavljati djelatnost ili na drugi način utvrdi prestanak obavljanja djelatnosti ili

2. utvrdi da pravna ili fizička osoba – obrtnik nije izvršio propisanu obvezu dostave obrasca o statusu obavljanja djelatnosti.

(10) Protiv rješenja iz stavaka 6. i 9. ovoga članka može se izjaviti žalba Ministarstvu.

(11) Vrste i količine otpada, postupke i način izvođenja postupaka sakupljanja i oporabe za koje nije potrebno ishoditi dozvolu za gospodarenje otpadom, sadržaj zahtjeva i način potvrđivanja namjere obavljanja djelatnosti propisuje ministar pravilnikom iz članka 5. stavka 5. ovoga Zakona.

Evidencija prijevoznika otpada, posrednika otpadom, trgovaca otpadom i reciklažnih dvorišta

Članak 47.

(1) Nadležno tijelo županije odnosno Grada Zagreba vodi Evidenciju prijevoznika otpada, posrednika otpadom, trgovaca otpadom i reciklažnih dvorišta.

(2) Evidencija iz stavka 1. ovoga članka sadrži podatke o osobama koje obavljaju djelatnost prijevoza otpada, posredovanja u gospodarenju otpadom, trgovanja otpadom i sakupljanja otpada u reciklažnom dvorištu.

(3) U evidenciju iz stavka 1. ovoga članka upisuje se pravna osoba ili fizička osoba – obrtnik koja podnese zahtjev za upis putem mrežne aplikacije Registra djelatnosti gospodarenja otpadom (u daljnjem tekstu: Registar) ili pisanim putem.

(4) Upis u evidenciju iz stavka 1. ovoga članka obavlja tijelo iz stavka 1. ovoga članka prema adresi sjedišta podnositelja zahtjeva.

(5) Upis u evidenciju iz stavka 1. ovoga članka nije upravni postupak.

(6) U svrhu održavanja ažurnih podataka u evidenciji iz stavka 1. ovoga članka, osoba upisana u evidenciju dužna je:

1. jednom godišnje potvrditi namjeru obavljanja djelatnosti u narednoj godini i

2. u slučaju izmjene podataka na temelju kojih je upisana u Evidenciju iz stavka 1. ovoga članka izmijeniti podatke u roku od 30 dana od dana nastanka promjene.

(7) Tijelo iz stavka 1. ovoga članka će brisati iz Evidencije upisanu osobu kad:

1. zaprimi obavijest pravne ili fizičke osobe – obrtnika upisane u evidenciju iz stavka 1. ovoga članka da prestaje obavljati djelatnost ili na drugi način utvrdi prestanak obavljanja djelatnosti ili

2. utvrdi da pravna ili fizička osoba – obrtnik nije izvršio propisanu obvezu iz stavka 6. točke 1. ovoga članka.

(8) Podatke koji se vode u evidenciji iz stavka 1. ovoga članka i način vođenja evidencije propisuje ministar naputkom.

 

VI. OTPAD IZ RUDARSKE INDUSTRIJE

Plan gospodarenja otpadom iz rudarske industrije

Članak 48.

(1) Postrojenje za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije je svako područje namijenjeno akumulaciji ili pohrani otpada iz rudarske industrije u krutom ili tekućem stanju, u otopini ili suspenziji otopine, u sljedećim razdobljima:

1. bez vremenskog ograničenja za postrojenja za gospodarenje otpadom kategorije A iz stavka 3. ovoga članka i postrojenja za gospodarenje opasnim otpadom, koja su navedena u planu gospodarenja otpadom iz rudarske industrije

2. dulje od šest mjeseci za postrojenja na kojima se zbrinjava neočekivano proizvedeni opasni otpad

3. dulje od jedne godine za postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada i otpada koji nema svojstvo inertnog otpada, koje se klasificira kao postrojenje za gospodarenje neopasnim otpadom iz rudarske industrije

4. dulje od tri godine za postrojenja za zbrinjavanje tla koje nije onečišćeno, neopasnog otpada proizvedenog istraživanjem, otpada proizvedenog vađenjem, obradom ili skladištenjem treseta i inertnog otpada, koje se klasificira kao postrojenje za gospodarenje inertnim otpadom iz rudarske industrije

(2) Postrojenja za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije uključuju akumulacije, otpadna jalovišta, brane i sve građevine koje služe zadržavanju, spremanju ili osiguravaju stabilnosti postrojenja, međutim, ne uključuju rudarskim radovima otkopane prostore u koje se otpad vraća nakon otkopavanja i pridobivanja mineralnih sirovina, radi njihova saniranja ili u svrhu građenja.

(3) Postrojenje za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije klasificira se kao kategorija A u sljedećim slučajevima:

1. ako se temeljem prethodne procjene opasnosti ustanovi da propust ili pogrešna izvedba, kao npr. urušavanje otpadnog jalovišta ili pucanje brane može prouzročiti veliku nesreću, uzimajući u obzir čimbenike kao što su trenutačna ili buduća veličina postrojenja za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije, količina otpada, lokacija postrojenja i utjecaj postrojenja na okoliš

2. ako se u postrojenju za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije pohranjuje i/ili akumulira opasni otpad

3. ako sadrži tvari ili pripravke u koncentraciji većoj od propisane granične vrijednosti te se zbog toga smatraju opasnim sukladno posebnom propisu kojim se uređuju kemikalije.

(4) Operater je dužan izraditi Plan gospodarenja otpadom iz rudarske industrije u skladu s podacima iz rudarskog projekta i uz poštivanje načela održivog razvoja.

(5) Osoba iz stavka 4. ovoga članka dužna je 15 dana prije početka rada i u slučaju značajne izmjene u radu postrojenja za gospodarenjem otpadom iz rudarske industrije ishoditi suglasnost nadležnog tijela županije na plan iz stavka 4. ovoga članka.

(6) Nadležno tijelo županije odnosno Grada Zagreba će po zaprimljenom zahtjevu za ishođenje suglasnosti na Plan gospodarenja otpadom iz rudarske industrije dostaviti prijedlog Plana gospodarenja otpadom iz rudarske industrije na očitovanje ministarstvu nadležnom za rudarstvo odnosno energetiku.

(7) Nadležno tijelo županije odnosno Grada Zagreba će u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva izdati suglasnost iz stavka 5. ovoga članka ako ministarstvo nadležno za rudarstvo odnosno energetiku ocijeni da je prijedlog Plana gospodarenja otpadom iz rudarske industrije prihvatljiv te ako ocijeni da su odabrane metode i postupci istraživanja, eksploatacije i obrade mineralnih sirovina prihvatljivi u svrhu ispunjenja ciljeva plana te da je osoba iz stavka 4. ovoga članka sposobna ispuniti ciljeve plana i obveze propisane ovim Zakonom i pravilnikom iz stavka 11. ovoga članka, da je Plan gospodarenja otpadom iz rudarske industrije sukladan ovom Zakonu i propisima donesenim temeljem ovoga Zakona.

(8) Suglasnost na Plan gospodarenja otpadom iz rudarske industrije je upravni akt.

(9) Suglasnost na Plan gospodarenja otpadom iz rudarske industrije izdaje se na rok od pet godina.

(10) Protiv rješenja kojim je odlučeno o zahtjevu za izdavanje suglasnosti na Plan gospodarenja otpadom iz rudarske industrije iz stavka 7. ovoga članka može se izjaviti žalba Ministarstvu.

(11) Sadržaj, ciljeve i obrazac plana gospodarenja otpadom iz rudarske industrije, način izgradnje, upravljanja i zatvaranja postrojenja za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije, postupke sprječavanja onečišćenja vode, zraka i tla, način uporabe rudarskim radovima otkopanih prostora, način izrade sustava upravljanja sigurnošću i pripadajućih planova te informiranje javnosti u sprječavanju velikih nesreća, učestalost nadzora, obrazac dozvole za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije, sadržaj i popis potrebnih evidencija te način izvještavanja propisuje ministar pravilnikom.

Planovi za slučaj velike nesreće

Članak 49.

(1) Osoba iz članka 48. stavka 4. ovoga Zakona koja je ishodila suglasnost na Plan gospodarenja otpadom iz rudarske industrije dužna je u roku od 60 dana prije dana isteka suglasnosti na Plan gospodarenja otpadom iz rudarske industrije, ako nema značajne izmjene u radu postrojenja za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije, dostaviti nadležnom tijelu zahtjev za produženje suglasnosti.

(2) Nadležno tijelo županije odnosno Grada Zagreba dostavlja izdanu suglasnost i Plan gospodarenja otpadom iz rudarske industrije Ministarstvu i ministarstvu nadležnom za rudarstvo.

(3) Ministarstvo vodi Evidenciju gospodarenja otpadom iz rudarske industrije.

(4) Operater postrojenja za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije kategorije A iz članka 48. stavka 3. ovoga Zakona osim postrojenja za gospodarenje otpadom na koje se primjenjuje propis o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, dužan je prije početka rada izraditi sustav upravljanja sigurnošću, plan sprječavanja velikih nesreća, unutarnji plan za hitne slučajeve i imenovati osobu odgovornu za uvođenje i nadzor sustava upravljanja sigurnošću.

(5) Operater koji upravlja postrojenjem za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije kategorije A dužan je nadležnom tijelu županije prije početka rada postrojenja dostaviti plan sprječavanja velikih nesreća, unutarnji plan za hitne slučajeve i dokaz o uspostavi sustava upravljanja sigurnošću i sve podatke nužne za izradu Plana za slučaj velike nesreće izvan lokacije postrojenja za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije kategorije A.

(6) Nadležno tijelo županije odnosno Grada Zagreba izrađuje i svake tri godine razmatra, po potrebi mijenja i dostavlja tijelu državne uprave nadležnom za civilnu zaštitu Plan za slučaj velike nesreće izvan lokacije postrojenja za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije kategorije A, osim za postrojenja za gospodarenje otpadom na koje se primjenjuje propis o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari.

(7) U slučaju velike nesreće, operater mora tijelu državne uprave nadležnom za civilnu zaštitu dostaviti sve bitne informacije kako bi se mogle umanjiti posljedice po ljudsko zdravlje, te procijeniti i smanjiti opseg stvarnog ili mogućeg onečišćenja okoliša i ispuniti sve zahtjeve i mjere propisane unutarnjim planom za hitne slučajeve i Planom za slučaj velike nesreće izvan lokacije postrojenja za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije kategorije A.

(8) Ciljeve, sadržaj, način izrade i obveznike izrade Plana gospodarenja otpadom iz rudarske industrije, dostupnost i način vođenja Evidencije gospodarenja otpadom iz rudarske industrije, pojedinosti plana sprječavanja velikih nesreća i unutarnjeg plana za hitne slučajeve te informiranje javnosti o tome propisuje ministar pravilnikom iz članka 48. stavka 11. ovoga Zakona.

Dozvola za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije

Članak 50.

(1) Operater, koji upravlja postrojenjem za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije, može, nakon što ishodi dozvolu za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije, početi s radom postrojenja za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije.

(2) Nadležno tijelo županije odnosno Grada Zagreba rješava o zahtjevu za izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije.

(3) Dozvolom za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije određuje se:

1. operater postrojenja za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije

2. naziv eksploatacijskog polja

3. vrsta otpada, postupak i kapacitet zbrinjavanja otpada

4. primjena najboljih raspoloživih tehnika, uzimajući u obzir tehničko-tehnološke karakteristike postrojenja za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije, geografski položaj i stanje okoliša

5. klasifikacija postrojenja za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije

6. lokacija postrojenja za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije

7. obveze operatera postrojenja za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije

8. iznos financijskog jamstva propisanog člankom 53. ovoga Zakona i

9. rok važenja dozvole za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije.

(4) Dozvola za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije je upravni akt.

(5) Rok važenja dozvole za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije je pet godina.

(6) Plan gospodarenja otpadom iz rudarske industrije iz članka 48. ovoga Zakona sastavni je dio dozvole za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije.

(7) Pravna i fizička osoba – obrtnik koja posjeduje dozvolu za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije dužna je gospodariti otpadom sukladno člancima 5. i 6. ovoga Zakona.

(8) Osoba odgovorna za izvođenje rudarskih radova, određena sukladno posebnom propisu kojim se uređuje rudarstvo, je osoba odgovorna za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije.

(9) Protiv rješenja o zahtjevu za ishođenje dozvole za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije može se izjaviti žalba Ministarstvu.

(10) Poslove koje je dužna obavljati osoba odgovorna za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije propisuje ministar pravilnikom iz članka 48. stavka 11. ovoga Zakona.

Zahtjev za ishođenje dozvole za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije

Članak 51.

(1) Zahtjev za dozvolu za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije sadrži:

1. podatke o operateru postrojenja za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije

2. naziv istražnog prostora ili eksploatacijskog polja

3. vrstu otpada i postupak zbrinjavanja otpada

4. prijedlog lokacija postrojenja za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije

5. plan gospodarenja otpadom iz rudarske industrije

6. rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš s mjerama zaštite okoliša i programom praćenja stanja okoliša za zahvat za koji je propisana obvezna procjena utjecaja zahvata na okoliš

7. opis primjene najboljih raspoloživih tehnika, uzimajući u obzir tehničko-tehnološke karakteristike postrojenja, geografski položaj i stanje okoliša

8. plan sprječavanja velikih nesreća

9. unutarnji plan za hitne slučajeve

10. dokaz o uspostavi sustava upravljanja sigurnošću ako je tako propisano pravilnikom iz članka 48. stavka 11. ovoga Zakona

11. dokaz o financijskom jamstvu iz članka 53. ovoga Zakona i

12. podatke propisane pravilnikom iz članka 48. stavka 11. ovoga Zakona.

(2) Tijelo iz članka 49. stavka 2. ovoga Zakona pribavit će po službenoj dužnosti plan gospodarenja otpadom iz rudarske industrije i rješenje iz stavka 1. točke 6. ovoga članka.

(3) Zahtjevu za dozvolu za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije prilaže se odobrenje za istraživanje mineralne sirovine ili ugovor o koncesiji za eksploataciju mineralne sirovine.

(4) Dozvola za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije ne može se izdati ako operater ne ispunjava zahtjeve propisane pravilnikom iz članka 48. stavka 11. ovoga Zakona i ako bi takva dozvola bila protivna Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske.

(5) Kad nadležno tijelo iz članka 49. stavka 2. ovoga Zakona, u postupku rješavanja o zahtjevu za izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije za postrojenje za gospodarenje otpadom kategorije A, ocijeni da bi rad postrojenja za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije mogao imati značajan utjecaj na okoliš i zdravlje ljudi u drugoj državi ili na zahtjev druge države, nadležno tijelo županije odnosno Grada Zagreba putem Ministarstva obavještava nadležno tijelo druge države u isto vrijeme kada je pokrenuto javno savjetovanje iz stavka 9. ovoga članka o zahtjevu za izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije i dostavlja sve pribavljene podatke u okviru zahtjeva za dozvolu za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije.

(6) Podaci koje Ministarstvo dostavi drugoj državi u sklopu obavijesti iz stavka 5. ovoga članka čine osnovu svih potrebnih savjetovanja u okviru bilateralnih odnosa dviju država na temelju uzajamnosti i istovrijednosti.

(7) Postupak informiranja i sudjelovanja javnosti druge države, koja bi mogla biti izložena značajnom utjecaju na okoliš zbog rada postrojenja za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije kategorije A, provodi nadležno tijelo druge države tijekom postupka rješavanja o zahtjevu za izdavanja ili izmjenu dozvole za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije prije donošenja rješenja.

(8) U slučaju nesreće u koju je bilo uključeno postrojenje za gospodarenje otpadom iz stavka 5. ovoga članka nadležno tijelo putem Ministarstva dostavlja drugoj državi podatke koje je operater dužan dostaviti nadležnom tijelu u slučaju velike nesreće kako bi se na najmanju mjeru smanjile posljedice nesreće na ljudsko zdravlje te procijenio i na najmanju mjeru smanjio opseg stvarne i moguće štete za okoliš.

(9) Tijelo iz članka 49. stavka 2. ovoga Zakona provodi postupak informiranja i sudjelovanja javnosti o podnesenom zahtjevu za izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije kojim se javnosti daje pravo na:

1. informacije da je podnesen zahtjev za dozvolu za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije, podaci o operateru i lokaciji postrojenja

2. informaciju da je o zahtjevu za dozvolu za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije obaviještena druga država radi mogućeg prekograničnog utjecaja rada postrojenja za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije

3. sve podatke koji su u skladu s propisom o zaštiti okoliša, a prema mišljenju nadležnog tijela, relevantni za izdavanje ili izmjenu predmetne dozvole

4. podatke o nadležnom tijelu za rješavanje zahtjeva i dostavljanje primjedbi ili pitanja te rokove za dostavu istih

5. informaciju o prirodi mogućih odluka

6. informacije o zahtjevu za izmjenu i dopunu dozvole za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije, ako je primjenjivo

7. informaciju o rokovima, mjestu ili mediju gdje će se podaci objaviti i

8. detaljne podatke o načinu sudjelovanja javnosti.

(10) Tijelo iz članka 49. stavka 2. ovoga Zakona u skladu s informacijom o podnesenom zahtjevu za ishođenje dozvole za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije omogućit će javnosti uvid u dokumentaciju zahtjeva za izdavanje, izmjenu i dopunu predmetne dozvole i u dokumentaciju zahtjeva zaprimljenu nakon objave podataka.

(11) Tijelo iz članka 49. stavka 2. ovoga Zakona dužno je razmotriti zaprimljene komentare u postupku rješavanja o zahtjevu za izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije, i očitovanje o prihvatljivosti istih objaviti na mrežnoj stranici zajedno s rješenjem o rješavanju upravne stvari o zahtjevu za izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije.

(12) Javno savjetovanje o zahtjevu za izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije provodi se putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću.

Izmjena dozvole za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije

Članak 52.

(1) Operater je dužan podnijeti prijedlog za izmjenu dozvole za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije tijelu iz članka 49. stavka 2. ovoga Zakona ako su se promijenile okolnosti koje utječu na ostvarivanje prava dodijeljenih dozvolom za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije.

(2) Promijenjene okolnosti koje utječu na ostvarivanje prava dodijeljenih dozvolom za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije iz stavka 1. ovoga članka uključuju sljedeće: značajne promjene u svezi rada postrojenja i gospodarenja otpadom iz rudarske industrije, rezultate praćenja i mjerenja koji su propisani dozvolom za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije, rezultate inspekcijskog nadzora, značajne promjene u najbolje raspoloživim tehnikama koje se primjenjuju dozvolom, promjene u iznosu financijskog jamstva određenog dozvolom povezanih s radovima nužnim za sanaciju zemljišta onečišćenog radom postrojenja za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije sukladno Planu gospodarenja otpadom iz rudarske industrije.

Financijsko jamstvo za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije

Članak 53.

(1) Pravna i fizička osoba – obrtnik koja je ishodila dozvolu za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije dužna je prije početka i za svo vrijeme obavljanja postupaka odobrenih dozvolom za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije raspolagati financijskim jamstvom (financijski polog, što uključuje i zajednički industrijski garancijski fond) ili odgovarajućim ekvivalentnim financijskim instrumentom određenim u skladu s Odlukom Komisije 2009/335/EZ od 20. travnja 2009. o tehničkim smjernicama za uspostavljanje financijskog jamstva u skladu s Direktivom 2006/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o gospodarenju otpadom od industrija vađenja minerala (priopćena pod brojem dokumenta C(2009) 2798) (SL L 101, 21. 4. 2009.), kojim nadležno tijelo županije odnosno Grada Zagreba osigurava:

1. izvršenje obveza propisanih dozvolom za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije, što uključuje svako obvezno postupanje na postrojenju za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije nakon njegovog zatvaranja i

2. da su za sve vrijeme rada postrojenja za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije dostupna sredstva za sanaciju zemljišta onečišćenog radom postrojenja sukladno Planu gospodarenja otpadom iz rudarske industrije i dozvoli za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije.

(2) Iznos financijskog jamstva se utvrđuje na temelju:

– mogućih utjecaja postrojenja za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije na okoliš, uzimajući u obzir kategoriju postrojenja za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije, svojstva otpada i buduću namjenu saniranog zemljišta

– pretpostavke da će procjenu i izvršenje svih potrebnih radova za sanaciju izraditi neovisni stručni procjenitelj.

 

VII. CILJEVI GOSPODARENJA OTPADOM

Ciljevi za komunalni i građevni otpad

Članak 54.

(1) Ciljevi gospodarenja otpadom propisuju se radi poticanja prelaska na gospodarstvo koje je u većoj mjeri kružno i u kojem se što dulje zadržava vrijednost proizvoda, materijala i resursa, a stvaranje otpada se svodi na najmanju moguću mjeru.

(2) U svrhu doprinosa kružnom gospodarstvu Europske unije, Republika Hrvatska treba ostvariti sljedeće ciljeve:

1. najmanje 50% ukupne mase otpada proizvedenog u kućanstvima i otpada iz drugih izvora čiji tokovi otpada su slični toku otpada iz kućanstva, uključujući barem papir, metal, plastiku i staklo, mora se oporabiti recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu

2. najmanje 55% mase komunalnog otpada mora se oporabiti recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu do 2025. godine

3. najmanje 60% mase komunalnog otpada mora se oporabiti recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu do 2030. godine i

4. najmanje 65% mase komunalnog otpada mora se oporabiti recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu do 2035. godine.

(3) Najmanje 70% mase neopasnog građevnog otpada, osim materijala iz prirode određenog ključnim brojem otpada 17 05 04 – zemlja i kamenje koji nisu navedeni pod 17 05 03, mora se oporabiti recikliranjem, pripremom za ponovnu uporabu i drugim postupcima materijalne oporabe, uključujući postupak nasipavanja, kod kojih se otpad koristi kao zamjena za druge materijale.

Ciljevi za odlaganje otpada

Članak 55.

(1) Najveća dopuštena masa biorazgradivog komunalnog otpada čije odlaganje u kalendarskoj godini se može dopustiti svim dozvolama za gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj je 264.661 tona, što je 35% mase biorazgradivog komunalnog otpada proizvedenog u 1997. godini.

(2) Količina komunalnog otpada odloženog na odlagališta otpada može biti najviše 10% mase ukupno proizvedenog komunalnog otpada do 2035. godine.

Ciljevi za otpadne plastične proizvode za jednokratnu uporabu

Članak 56.

(1) Odvojeno se moraju sakupiti, radi recikliranja, sljedeći maseni udjeli plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu iz Popisa F Dodatka III. ovoga Zakona, stavljenih na tržište u godini dana:

– 77% masenog udjela proizvoda stavljenih na tržište u godini dana, do 2025. godine i

– 90% mase udjela proizvoda stavljenih na tržište u godini dana, do 2029. godine.

(2) Boce za napitke navedene Popisom F Dodatka III. ovoga Zakona:

– koje su načinjene od polietilen-tereftalata kao glavne sastavnice boce (PET boce), trebaju sadržavati najmanje 25% reciklirane plastike od 2025. godine, izračunato kao prosjek za sve PET boce stavljene na tržište u Republici Hrvatskoj i

– trebaju sadržavati najmanje 30% reciklirane plastike od 2030. godine, izračunato kao prosjek za sve takve boce za napitke stavljene na tržište u Republici Hrvatskoj.

(3) Potrebno je postići mjerljivo kvantitativno smanjenje potrošnje plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu iz Popisa A Dodatka III. ovoga Zakona do 2026. godine u usporedbi s 2022. godinom.

(4) Minimalnu godišnju stopu sakupljanja ribolovnog alata koji sadrži plastiku i koji je namijenjen recikliranju propisuje Vlada uredbom.

Ciljevi za otpadna vozila

Članak 57.

Stopa ponovne uporabe i oporabe otpadnih vozila predanih na obradu tijekom godine mora biti barem 95% prosječne mase otpadnog vozila predanog na obradu odnosno stopa ponovne uporabe i recikliranja otpadnih vozila predanih na obradu tijekom godine mora biti barem 85% prosječne mase otpadnog vozila predanog na obradu.

Ciljevi za otpadne baterije i akumulatore

Članak 58.

(1) Godišnja stopa odvojenog sakupljanja otpadnih baterija i akumulatora mora biti najmanje 45% od prosječne godišnje količine stavljene na tržište u protekle tri godine.

(2) Način određivanja godišnje stope iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom iz članka 88. stavka 3. ovoga Zakona.

Ciljevi za otpadnu električnu i elektroničku opremu

Članak 59.

(1) Godišnja stopa odvojenog sakupljanja otpadne električne i elektroničke opreme (u daljnjem tekstu: EE otpad) mora biti najmanje 65% prosječne mase električne i elektroničke opreme stavljene na tržište u tri prethodne godine ili 85% EE otpada proizvedenog na teritoriju Republike Hrvatske.

(2) Ciljevi oporabe EE otpada su:

1. godišnje se mora obraditi postupkom oporabe najmanje 85% ili postupkom pripreme za ponovnu uporabu i postupkom recikliranja najmanje 80% mase sakupljene opreme za izmjenu topline ili velike opreme čija vanjska dimenzija je veća od 50 cm

2. godišnje se mora obraditi postupkom oporabe najmanje 80% ili postupkom pripreme za ponovnu uporabu i postupkom recikliranja najmanje 70% mase sakupljenih zaslona, monitora i oprema koja sadrži zaslone površine veće od 100 cm2

3. godišnje se mora obraditi postupkom oporabe najmanje 75% ili postupkom pripreme za ponovnu uporabu i postupkom recikliranja najmanje 55% mase sakupljene male opreme čija nijedna vanjska dimenzija nije veća od 50 cm ili male opreme informatičke tehnike i opreme za telekomunikacije čija nijedna vanjska dimenzija nije veća od 50 cm i

4. godišnje se mora obraditi postupkom recikliranja najmanje 80% mase sakupljenih žarulja.

Ciljevi za otpadnu ambalažu

Članak 60.

Ciljevi oporabe otpadne ambalaže su:

1. mora se odvojeno sakupiti i oporabiti, materijalno ili energetski, najmanje 60% ukupne mase otpadne ambalaže proizvedene na području Republike Hrvatske

2. mora se reciklirati najmanje 55% i do najviše 80% ukupne mase otpadne ambalaže namijenjene materijalnoj oporabi

3. mora se obraditi postupkom recikliranja najmanje mase materijala u otpadnoj ambalaži:

a) 60% mase za staklo

b) 60% mase za papir i karton

c) 50% mase za metale

d) 22,5% mase za plastiku, računajući isključivo materijal koji je recikliran natrag u plastiku i

e) 15% mase za drvo

4. do 31. prosinca 2025. mora se obraditi postupkom recikliranja najmanje 65% mase ukupne otpadne ambalaže

5. do 31. prosinca 2025. mora se obraditi postupkom recikliranja barem sljedeće mase materijala u otpadnoj ambalaži:

a) 50% plastike

b) 25% drva

c) 70% neobojenih metala

d) 50% aluminija

e) 70% stakla i

f) 75% papira i kartona

6. do 31. prosinca 2030. mora se obraditi postupkom recikliranja najmanje 70% mase ukupne otpadne ambalaže

7. do 31. prosinca 2030. mora se obraditi postupkom recikliranja barem sljedeće mase materijala u otpadnoj ambalaži:

a) 55% plastike

b) 30% drveta

c) 80% neobojenih metala

d) 60% aluminija

e) 75% stakla i

f) 85% papira i kartona

Ciljevi za otpadne gume

Članak 61.

Ciljevi gospodarenja otpadnim gumama su:

1. osigurati sustavno odvojeno sakupljanje otpadnih guma

2. osigurati obradu svih odvojeno sakupljenih otpadnih guma

3. osigurati recikliranje najmanje 80% mase odvojeno sakupljenih otpadnih guma u kalendarskoj godini u Republici Hrvatskoj.

Ciljevi za otpadno ulje

Članak 62.

Ciljevi gospodarenja otpadnim uljem su:

1. osigurati odvojeno sakupljanje otpadnog ulja i

2. osigurati obradu otpadnog ulja.

 

VIII. JAVNA USLUGA SAKUPLJANJA KOMUNALNOG OTPADA

Gospodarenje komunalnim otpadom

Članak 63.

Gospodarenjem komunalnim otpadom osigurava se mogućnost korištenja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada te se potiče proizvođača otpada i posjednika otpada da odvojeno predaju otpad, kako bi se smanjila količina miješanog komunalnog otpada koji nastaje, smanjio udio biootpada u proizvedenom miješanom komunalnom otpadu, povećale količine i ispunila obveza Republike Hrvatske da osigura odvojeno sakupljanje i recikliranje papira i kartona, stakla, metala, plastike, biootpada, drva, tekstila, ambalaže, otpadne električne i elektroničke opreme, otpadnih baterija i akumulatora i glomaznog otpada, uključujući madrace i namještaj, uključivo i otpad koji se svrstava u posebne kategorije otpada čije gospodarenje je uređeno propisima kojima se uređuje gospodarenje posebnim kategorijama otpada, te time smanjila količina otpada koji se zbrinjava odlaganjem.

Javna usluga sakupljanja komunalnog otpada

Članak 64.

(1) Javna usluga sakupljanja komunalnog otpada (u daljnjem tekstu: javna usluga) podrazumijeva prikupljanje komunalnog otpada na području pružanja javne usluge putem spremnika od pojedinog korisnika i prijevoz i predaju tog otpada ovlaštenoj osobi za obradu takvoga otpada.

(2) Javna usluga je usluga od općeg interesa.

(3) Javna usluga uključuje sljedeće usluge:

– uslugu prikupljanja na lokaciji obračunskog mjesta korisnika usluge:

1. miješanog komunalnog otpada

2. biootpada

3. reciklabilnog komunalnog otpada i

4. glomaznog otpada jednom godišnje te

– uslugu preuzimanja otpada u reciklažnom dvorištu

– uslugu prijevoza i predaje otpada ovlaštenoj osobi.

(4) Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba dužno je na svom području osigurati obavljanje javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na kvalitetan, postojan i ekonomski učinkovit način, izbjegavajući neopravdano visoke troškove, u skladu s načelima održivog razvoja, zaštite okoliša, osiguravajući pri tom javnost rada kako bi se osiguralo odvojeno sakupljanje miješanog komunalnog otpada iz kućanstava i drugih izvora, biootpada iz kućanstava, reciklabilnog komunalnog otpada, opasnog komunalnog otpada i glomaznog otpada iz kućanstava.

(5) Područje pružanja javne usluge je područje jedinice lokalne samouprave i područje Grada Zagreba.

(6) Javna usluga nije komunalna djelatnost.

Financiranje javne usluge

Članak 65.

(1) Usluge iz članka 64. stavka 3. podstavka 1. točaka 1., 2. i 4. i podstavaka 2. i 3. ovoga Zakona financiraju se iz sredstava prikupljenih naplatom cijene javne usluge i ugovorne kazne, a mogu se financirati iz proračuna jedinice lokalne samouprave i iz drugih izvora.

(2) Fond financira troškove usluga iz članka 64. stavka 3. podstavka 1. točke 3. i podstavka 2. ovoga Zakona za tokove otpada koji se sastoje pretežito od otpadne ambalaže iz sredstava prikupljenih naplatom naknade gospodarenja otpadom.

(3) Financiranje troškova iz stavka 2. ovoga članka obavlja se temeljem sporazuma Fonda i davatelja usluge kojim se određuju uvjeti sakupljanja i predaje reciklabilnog komunalnog otpada.

(4) Strukturu troškova iz stavka 2. ovoga članka uređuje Fond odlukom.

Odluka o načinu pružanja javne usluge

Članak 66.

(1) Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave o načinu pružanja javne usluge donosi odluku koja sadrži:

1. kriterije obračuna količine miješanog komunalnog otpada

2. standardne veličine i druga bitna svojstva spremnika za sakupljanje otpada

3. najmanju učestalost odvoza otpada prema područjima

4. obračunska razdoblja kroz kalendarsku godinu

5. područje pružanja javne usluge

6. iznos cijene obvezne minimalne javne usluge s obrazloženjem načina na koji je određena

7. odredbe o načinu podnošenja prigovora i postupanju po prigovoru građana na neugodu uzrokovanu sustavom sakupljanja komunalnog otpada

8. odredbe o načinu pojedinačnog korištenje javne usluge

9. odredbe o načinu korištenja zajedničkog spremnika

10. odredbe o prihvatljivom dokazu izvršenja javne usluge za pojedinog korisnika usluge

11. način određivanja udjela korisnika usluge u slučaju kad su korisnici usluge kućanstva i pravne osobe ili fizičke osobe – obrtnici i koriste zajednički spremnik, a nije postignut sporazum o njihovim udjelima

12. odredbe o ugovornoj kazni i

13. opće uvjete ugovora s korisnicima.

(2) Odluka iz stavka 1. ovoga članka može sadržavati:

1. kriterij za određivanje korisnika usluge u čije ime jedinica lokalne samouprave preuzima obvezu sufinanciranja cijene javne usluge

2. kriterije za umanjenje cijene javne usluge

3. odredbe o korištenju javne površine za prikupljanje otpada i mjestima primopredaje otpada ako su različita od obračunskog mjesta

4. odredbe o korištenju površina kojima upravlja jedinica lokalne samouprave za potrebe kompostiranja biootpada koje može obavljati korisnik usluge

5. odredbe o količini glomaznog otpada koji se preuzima u okviru javne usluge

6. odredbe o provedbi Ugovora koje se primjenjuju u slučaju nastupanja posebnih okolnosti uključujući elementarnu nepogodu, katastrofu i slično i

7. lokacije na kojoj se može osigurati obavljanje obrade glomaznog otpada mobilnim uređajem u okviru javne usluge.

(3) Odluku iz stavka 1. ovoga članka predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba dužno je dostaviti Ministarstvu i objaviti u službenom glasilu i na mrežnim stranicama jedinice lokalne samouprave u roku od 15 dana od donošenja.

(4) O odluci iz stavka 1. ovoga članka potrebno je provesti prethodno savjetovanje s zainteresiranom javnošću u trajanju od najmanje 30 dana.

(5) Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba dužno je voditi popis korisnika usluge u čije ime je preuzelo obvezu sufinanciranja cijene javne usluge iz stavka 2. točke 1. ovoga članka koji sadrži sljedeće podatke: o korisniku usluge, obračunskom mjestu, obračunskom razdoblju, iznosu sufinanciranja cijene javne usluge koji je jedinica lokalne samouprave platila davatelju javne usluge.

Kriterij obračuna količine otpada

Članak 67.

Kriterij obračuna količine otpada iz članka 66. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona je:

1. masa predanog miješanog komunalnog otpada u obračunskom razdoblju izražena u kilogramima ili

2. volumen spremnika miješanog komunalnog otpada izražen u litrama i broj pražnjenja spremnika u obračunskom razdoblju.

Davatelj javne usluge sakupljanja komunalnog otpada

Članak 68.

(1) Javnu uslugu pruža davatelj javne usluge sakupljanja komunalnog otpada (u daljnjem tekstu: davatelj usluge) koji je:

1. trgovačko društvo, koje osniva jedna ili više jedinica lokalne samouprave i u kojem većinski dio dionica odnosno udjela čine dionice odnosno udjeli jedne ili nekoliko jedinica lokalne samouprave, temeljem odluke predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave o dodjeli obavljanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada ili

2. pravna ili fizička osoba – obrtnik temeljem koncesije dodijeljene odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave.

(2) Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba donosi odluku o dodjeli obavljanja javne usluge i koncesije za javnu uslugu za područje pružanja javne usluge.

(3) Obavljanje pojedinih usluga iz članka 64. stavka 3. podstavka 1. točaka 2., 3. i 4. i podstavka 2. davatelj usluge može povjeriti drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi – obrtniku uz suglasnost predstavničkog tijela.

(4) Koncesija za javnu uslugu sakupljanja komunalnog otpada za javnu uslugu ili pojedine usluge iz članka 64. stavka 3. podstavka 1. točaka 2., 3. i 4. i podstavka 2. ovoga Zakona daje se na rok do deset godina.

(5) Na pitanja koncesije za usluge iz članka 64. stavka 3. ovoga Zakona koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju koncesije.

(6) Odluke iz stavka 2. ovoga članka dostavljaju se Ministarstvu radi objave u popisu davatelja usluge u roku od osam dana do dana donošenja te odluke.

(7) Ministarstvo na svojim mrežnim stranicama vodi Evidenciju javne usluge koja sadrži podatke o davateljima usluge po jedinicama lokalne samouprave, odlukama o načinu pružanja javne usluge iz članka 66. ovoga Zakona, odlukama o uklanjanju odbačenog otpada, cjenicima davatelja usluge uz zahtjev iz članka 77. stavka 7. ovoga Zakona, suglasnosti iz članka 77. stavka 5. i Izvješća o radu davatelja usluge iz članka 69. stavka 4. ovoga Zakona.

Obveze davatelja usluge sakupljanja komunalnog otpada

Članak 69.

(1) Davatelj usluge dužan je:

1. gospodariti s odvojeno sakupljenim komunalnim otpadom, uključujući preuzimanje i prijevoz tog otpada, sukladno redu prvenstva gospodarenja otpadom i način na koji ne dovodi do miješanja odvojeno sakupljenog komunalnog otpada s drugom vrstom otpada ili otpadom koji ima drukčija svojstva.

2. pružati javnu uslugu u skladu s ovim Zakonom i Odlukom iz članka 66. ovoga Zakona.

3. snositi sve troškove gospodarenja prikupljenim otpadom, osim troškova postupanja s reciklabilnim komunalnim otpadom koji se sastoji pretežito od otpadne ambalaže.

4. osigurati korisniku usluge spremnike za primopredaju komunalnog otpada

5. preuzeti sadržaj spremnika od korisnika usluge i to odvojeno miješani komunalni otpad, biootpad, reciklabilni komunalni otpad i glomazni otpad

6. osigurati provjeru da otpad sadržan u spremniku prilikom primopredaje odgovara vrsti otpada čija se primopredaja obavlja

7. osigurati uvjete kojima se ostvaruje pojedinačno korištenje javne usluge neovisno o broju korisnika usluge koji koriste zajednički spremnik

8. predati sakupljeni reciklabilni komunalni otpad osobi koju odredi Fond

9. voditi evidencije propisane člankom 82. ovoga Zakona

10. na spremniku održavati natpis iz stavka 2. ovoga članka

11. osigurati sigurnost, redovitost i kvalitetu javne usluge

12. predati miješani komunalni otpad u centar za gospodarenje otpadom sukladno Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske i

13. obračunati cijenu javne usluge na način propisan ovim Zakonom, Odlukom iz članka 66. stavka 1. ovoga Zakona i cjenikom iz članka 77. ovoga Zakona

14. na računu za javnu uslugu navesti sve elemente temeljem kojih je izvršio obračun cijene javne usluge, uključivo i porez na dodanu vrijednost određen sukladno posebnom propisu kojim se uređuje porez na dodanu vrijednost.

(2) Spremnik za primopredaju komunalnog otpada kod korisnika usluge mora sadržavati natpis s nazivom davatelja usluge, oznaku koja je u Evidenciji o preuzetom komunalnom otpadu pridružena korisniku usluge i obračunskom mjestu i naziv vrste otpada za koju je spremnik namijenjen.

(3) Davatelj usluge koji osim pružanja javne usluge obavlja i druge poslove, dužan je voditi evidenciju prihoda i rashoda od javne usluge tako da je u svakom trenutku moguće utvrditi postojeće prihode i rashode od javne usluge.

(4) O svom radu davatelj usluge dužan je predstavničkom tijelu jedinice lokalne samouprave podnijeti Izvješće o radu do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu i dostaviti ga Ministarstvu.

(5) Izvješće iz stavka 4. ovoga članka sadrži opće podatke o području pružanja javne usluge, obračunskim mjestima, korisnicima usluge i odvojenom sakupljanju otpada, podatke o redovitosti sustava, podatke o kvaliteti pružanja javne usluge i ekonomskoj učinkovitosti sustava sakupljanja komunalnog otpada.

(6) Obrazac Izvješća iz stavka 4. ovoga članka objavljuje se na mrežnoj stranici Ministarstva.

Korisnik javne usluge sakupljanja komunalnog otpada

Članak 70.

(1) Korisnik javne usluge na području pružanja usluge (u daljnjem tekstu: korisnik usluge) je vlasnik nekretnine odnosno vlasnik posebnog dijela nekretnine i korisnik nekretnine odnosno posebnog dijela nekretnine kada je vlasnik nekretnine odnosno posebnog dijela nekretnine obvezu plaćanja ugovorom prenio na tog korisnika i o tome obavijestio davatelja usluge ili stvarni korisnik nekretnine.

(2) Korisnici javne usluge iz stavka 1. ovoga članka ovisno o načinu korištenja nekretnine, trajno ili povremeno, u svrhu stanovanja (vlasnici stanova, kuća, nekretnina za odmor) ili u svrhu obavljanja djelatnosti ili druge svrhe, razvrstavaju se u kategoriju:

1. korisnika kućanstvo ili

2. korisnika koji nije kućanstvo (drugi izvori komunalnog otpada).

(3) Korisnik iz stavka 2. točke 2. ovoga članka je korisnik javne usluge koji nije razvrstan u kategoriju kućanstvo, a koji nekretninu koristi u svrhu obavljanja djelatnosti, što uključuje i iznajmljivače koji kao fizičke osobe pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu sukladno zakonu kojim se uređuje ugostiteljska djelatnost.

(4) Korisnik usluge je dužan:

1. koristiti javnu uslugu na području na kojem se nalazi nekretnina korisnika usluge na način da proizvedeni komunalni otpad predaje putem zaduženog spremnika

2. omogućiti davatelju usluge pristup spremniku na mjestu primopredaje otpada kad to mjesto nije na javnoj površini

3. postupati s otpadom na obračunskom mjestu korisnika usluge na način koji ne dovodi u opasnost ljudsko zdravlje i ne dovodi do rasipanja otpada oko spremnika i ne uzrokuje pojavu neugode drugoj osobi zbog mirisa otpada

4. odgovarati za postupanje s otpadom i spremnikom na obračunskom mjestu korisnika usluge, te kad više korisnika koristi zajednički spremnik zajedno s ostalim korisnicima usluge na istom obračunskom mjestu odgovarati za obveze nastale zajedničkim korištenjem spremnika

5. platiti davatelju usluge iznos cijene javne usluge za obračunsko mjesto i obračunsko razdoblje, osim za obračunsko mjesto na kojem je nekretnina koja se trajno ne koristi

6. predati opasni komunalni otpad u reciklažno dvorište ili mobilno reciklažno dvorište odnosno postupiti s istim u skladu s propisom kojim se uređuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada, osim korisnika koji nije kućanstvo

7. predati odvojeno miješani komunalni otpad, reciklabilni komunalni otpad, opasni komunalni otpad i glomazni otpad

8. predati odvojeno biootpad ili kompostirati biootpad na mjestu nastanka

9. dostaviti davatelju usluge ispunjenu Izjavu o načinu korištenja javne usluge

10. omogućiti davatelju javne usluge označivanje spremnika odgovarajućim natpisom i oznakom.

Nekretnina koja se trajno ne koristi

Članak 71.

(1) Nekretnina koja se trajno ne koristi je nekretnina koja se u razdoblju od najmanje 12 mjeseci ne koristi za stanovanje ili nije pogodna za stanovanje, boravak ili obavljanje djelatnosti, odnosno nije useljiva.

(2) Trajno nekorištenje nekretnine utvrđuje se na temelju očitovanja vlasnika nekretnine, a dokazuje se temeljem podataka očitanja mjernih uređaja za potrošnju električne energije ili plina ili pitke vode ili na drugi odgovarajući način uključujući očevid lokacije.

Ugovorna kazna

Članak 72.

(1) Korisnik usluge dužan je platiti davatelju usluge ugovornu kaznu ako ne ispunjava obveze iz članka 70. stavka 4. točki 1. do 4. i 6. do 9. ovoga Zakona ili ako ju neuredno ispuni.

(2) Iznos ugovorne kazne određen za pojedino postupanje korisnika usluge mora biti razmjeran troškovima uklanjanja posljedica takvog postupanja, a najviše do iznosa godišnje cijene obvezne minimalne javne usluge obračunane korisniku usluge iz stavka 1. ovog članka.

(3) Na pitanja ugovorne kazne iz stavka 1. ovoga članka koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi.

(4) Kad više korisnika usluge koristi zajednički spremnik, nastalu obvezu plaćanja ugovorne kazne u slučaju kad se ne utvrdi odgovornost pojedinog korisnika snose svi korisnici usluge koji koriste zajednički spremnik sukladno udjelima u korištenju spremnika.

(5) Iznos određene ugovorne kazne iskazuje se na zasebnoj stavci na računu za javnu uslugu.

Kriteriji za umanjenje cijene javne usluge

Članak 73.

Kriteriji za umanjenje cijene javne usluge moraju poticati korisnika da odvojeno predaje biootpad, reciklabilni komunalni otpad, glomazni otpad i opasni komunalni otpad od miješanog komunalnog otpada te da, kad je to primjenjivo, kompostira biootpad.

Izjava o načinu korištenja javne usluge

Članak 74.

(1) Izjava o načinu korištenja javne usluge je obrazac kojim se korisnik usluge i davatelj usluge usuglašavaju o bitnim sastojcima ugovora.

(2) Podaci u obrascu Izjave svrstani su u dva stupca od kojih je prvi prijedlog davatelja usluge, a drugi očitovanje korisnika usluge.

(3) Korisnik usluge je dužan vratiti davatelju usluge dva potpisana primjerka Izjave iz stavka 1. ovoga članka u roku od 15 dana od dana zaprimanja.

(4) Davatelj usluge dužan je po zaprimanju Izjave sukladno stavku 3. ovoga članka, korisniku usluge vratiti jedan ovjereni primjerak Izjave u roku od 15 dana od zaprimanja.

(5) Davatelj usluge dužan je primijeniti podatak iz Izjave koji je naveo korisnik usluge kada je taj podatak u skladu s ovim Zakonom i Odlukom iz članka 66. ovoga Zakona.

(6) Iznimno od odredbe stavka 5. ovoga članka davatelj usluge primjenjuje podatak iz Izjave koji je naveo davatelj usluge u sljedećim slučajevima:

1. kad se korisnik usluge ne očituje o podacima u Izjavi odnosno ne dostavi Izjavu davatelju usluge u roku ili

2. kad više korisnika usluge koristi zajednički spremnik, a među korisnicima usluge nije postignut dogovor o udjelima korištenja zajedničkog spremnika tako da zbroj svih udjela čini jedan, primjenjuje se udio korisnika usluge u korištenju zajedničkog spremnika koji je u Izjavi naveo davatelj usluge.

(7) Davatelj usluge može omogućiti davanje Izjave iz stavka 1. ovoga članka elektroničkim putem kad je takav način prihvatljiv korisniku usluge.

(8) O svakoj promjeni podataka iz Izjave korisnik usluge dužan je obavijestiti davatelja usluge u roku od 15 dana od dana kad je nastupila promjena, kao i o svakoj drugoj namjeravanoj promjeni podataka iz Izjave u roku od 15 dana prije dana od kojeg će se primjenjivati namjeravana promjena.

(9) Sadržaj Izjave iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom iz članka 5. stavka 5. ovoga Zakona.

Cijena javne usluge

Članak 75.

(1) Cijena javne usluge plaća se radi pokrića troškova pružanja javne usluge.

(2) Strukturu cijene javne usluge čini:

1. cijena za količinu predanog miješanog komunalnog otpada i

2. cijena obvezne minimalne javne usluge.

(3) Kad jedan korisnik usluge samostalno koristi spremnik, udio korisnika usluge u korištenju spremnika je jedan.

(4) Kad više korisnika usluge zajednički koriste spremnik, zbroj udjela svih korisnika, određenih međusobnim sporazumom ili prijedlogom davatelja usluge, mora iznositi jedan.

(5) Omjer cijene za količinu predanog miješanog otpada i cijene obvezne minimalne javne usluge u cijeni javne usluge mora biti odmjeren na način koji će osigurati obavljanje javne usluge na kvalitetan, postojan i ekonomski učinkovit način, izbjegavajući neopravdano visoke troškove, u skladu s načelima održivog razvoja, zaštite okoliša, javnost rada i onečišćivač plaća, kako bi se osiguralo i poticalo odvojeno sakupljanje otpada.

(6) Iznos cijene za količinu predanog miješanog komunalnog otpada obračunava se prema izrazu propisanom Dodatkom IV. ovoga Zakona.

Obvezna minimalna javna usluga

Članak 76.

(1) Obvezna minimalna javna usluga je iznos koji se osigurava radi ekonomski održivog poslovanja te sigurnosti, redovitosti i kvalitete pružanja javne usluge, kako bi sustav sakupljanja komunalnog otpada mogao ispuniti svoju svrhu.

(2) Cijena obvezne minimalne javne usluge dio je cijene javne usluge.

(3) Na području pružanja javne usluge primjenjuje se:

1. jedinstvena cijena obvezne minimalne javne usluge za korisnika usluge razvrstanog u kategoriju korisnika kućanstvo i

2. jedinstvena cijena obvezne minimalne javne usluge za korisnika usluge razvrstanog u kategoriju korisnika koji nije kućanstvo.

(4) Ako se na istom obračunskom mjestu isti korisnik može razvrstati i u kategoriju kućanstvo i u kategoriju korisnika koji nije kućanstvo, korisnik je dužan plaćati samo cijenu obvezne minimalne javne usluge obračunanu za kategoriju korisnika koji nije kućanstvo.

Cjenik usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada

Članak 77.

(1) Cjenik javne usluge (u daljnjem tekstu: Cjenik) je opći akt koji, na temelju Odluke iz članka 66. ovoga Zakona, donosi davatelj usluge.

(2) Cjenikom, ovisno o kriteriju količine predanog otpada, određuje se, zasebno za korisnika razvrstanog u kategoriju kućanstvo i za korisnika razvrstanog u kategoriju korisnika koji nije kućanstvo jedinična cijena za preuzimanje jednoga kilograma miješanoga komunalnoga otpada ili volumena spremnika miješanoga komunalnoga otpada.

(3) Davatelj usluge dužan je provesti prethodno javno savjetovanje od najmanje 30 dana o prijedlogu cjenika s obrazloženjem cijene i izmjene cijene te s obrazloženjem načina na koji je određena cijena obvezne minimalne javne usluge.

(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka u slučaju iz članka 68. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb dužna je provesti prethodno javno savjetovanje o prijedlogu ugovora o koncesiji.

(5) Davatelj usluge dužan je prije primjene cjenika odnosno primjene izmjene cjenika zatražiti suglasnost izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba na koju se cjenik odnosi.

(6) Suglasnost iz stavka 5. ovoga članka nije upravni akt.

(7) Cjenik se donosi za područje pružanja javne usluge i sadrži cijenu u kunama, ovisno o kriteriju obračuna količine otpada iz članka 67. ovoga Zakona, za masu miješanog komunalnog otpada ili volumen preuzetog spremnika miješanog komunalnog otpada.

(8) Zahtjev za pribavljanje suglasnosti na cjenik ili izmjenu cjenika sadrži:

1. prijedlog cjenika s obrazloženjem iznosa cijene i izmjene cijene

2. procjenu iznosa prosječnog računa sukladno prijedlogu cjenika, koji bi korisnik usluge bio dužan platiti davatelju usluge u obračunskom razdoblju prema odabranom kriteriju obračuna količine otpada

3. izjavu osobe odgovorne za zastupanje davatelja usluge da je prijedlog cjenika u skladu s ovim Zakonom i Odlukom iz članka 66. ovoga Zakona

4. izvješće o provedenom savjetovanju s javnošću

5. prijedlog datuma početka primjene cjenika

6. podatak o postotku promjene cijene u odnosu na važeću cijenu te razloge promjene cijene s obrazloženjem.

(9) Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba je dužno, prije nego je dana suglasnost na prijedlog cjenika odnosno prijedlog izmjene cjenika, provjeriti da je prijedlog cjenika u skladu sa Zakonom te da predložene cijene potiču korisnika usluge da odvojeno predaje biootpad, reciklabilni komunalni otpad, glomazni otpad i opasni komunalni otpad od miješanog komunalnog otpada te da, kad je to primjenjivo, kompostira biootpad, te se o provjerenom očitovati.

(10) Cjenik ili izmjene cjenika iz stavka 7. ovoga članka ne mogu se primijeniti bez očitovanja iz stavka 9. ovoga članka i suglasnosti iz stavka 5. ovoga članka.

(11) Davatelj usluge dužan je očitovanje iz stavka 9. ovog članka i suglasnost iz stavka 5. ovog članka objaviti u službenom glasniku jedinice lokalne samouprave i na svojim mrežnim stranicama te obavijestiti korisnika usluge o cjeniku i izmjeni cjenika 15 dana prije dana primjene cjenika i u istom roku cjenik dostaviti Ministarstvu.

Ugovor o korištenju javne usluge

Članak 78.

(1) Ugovor o korištenju javne usluge smatra se sklopljenim:

1. kad korisnik usluge dostavi davatelju usluge Izjavu ili

2. prilikom prvog korištenja javne usluge ili zaprimanja na korištenje spremnika za primopredaju komunalnog otpada u slučaju kad korisnik usluge ne dostavi davatelju usluge Izjavu.

(2) Bitni sastojci Ugovora o korištenju javne usluge su: Odluka iz članka 66. stavka 1. ovoga Zakona, Izjava iz članka 74. ovoga Zakona i Cjenik javne usluge iz članka 77. ovoga Zakona.

(3) Davatelj usluge dužan je omogućiti korisniku usluge uvid u akte iz stavka 2. ovoga članka prije sklapanja i izmjene i/ili dopune Ugovora i na zahtjev korisnika usluge.

(4) Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba i davatelj usluge dužni su putem sredstava javnog informiranja, mrežne stranice, dostavom pisane obavijesti ili na drugi za korisnika usluge prikladan način osigurati, da je korisnik usluge, prije sklapanja Ugovora ili izmjene i/ili dopune Ugovora, upoznat s propisanim odredbama kojima se uređuje sustav sakupljanja komunalnog otpada, Ugovorom i pravnim posljedicama.

(5) Davatelj usluge dužan je na svojoj mrežnoj stranici imati poveznice na mrežne stranice »Narodnih novina« na kojima je objavljen ovaj Zakon, digitalnu presliku Odluke, digitalnu presliku cjenika sa svim pripadajućim dodacima i prilozima.

Primjena drugih zakona

Članak 79.

(1) Na pitanja javne usluge iz članka 64. ovoga Zakona koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe zakona kojima se uređuju obvezni odnosi, koncesije i zaštita potrošača.

(2) Korisnik usluge, koji je fizička osoba, je potrošač, kako je uređeno zakonom kojim se uređuje zaštita potrošača.

(3) Tijelo nadležno za postupanje po prijavi ili predstavci korisnika usluga – potrošača radi zaštite svojih prava odnosno pravnih interesa protiv postupanja davatelja usluga, sukladno zakonu kojim se uređuje zaštita potrošača, je Državni inspektorat.

Troškovi pružanja javne usluge

Članak 80.

(1) Davatelj usluge dužan je iz prihoda od naplate cijene javne usluge iz članka 75. stavka 1. ovoga Zakona financirati samo troškove čija svrha je pružanje javne usluge uključujući sljedeće:

1. troškove nabave i održavanja opreme za prikupljanje otpada

2. troškove prijevoza otpada

3. troškove obrade miješanog komunalnog otpada i biootpada

4. troškove koji su nastali radom reciklažnog dvorišta i mobilnog reciklažnog dvorišta zaprimanjem bez naknade otpada nastalog u kućanstvu na području jedinice lokalne samouprave za koje je uspostavljeno reciklažno dvorište

5. troškove prijevoza i obrade glomaznog otpada koji se prikuplja u okviru javne usluge i

6. troškove vođenja propisanih evidencija i izvješćivanja u svezi s javnom uslugom.

(2) Iznimno od stavka 1. točke 2. ovoga članka troškovi prijevoza otpada ne uključuju troškove prijevoza koji se financiraju na temelju propisa kojima se uređuje financiranje prijevoza otpada.

Standardna veličina i bitna svojstva spremnika

Članak 81.

(1) Standardna veličina i druga bitna svojstva spremnika za sakupljanje miješanog komunalnog otpada mora se odrediti tako da je spremnik primjeren potrebi pojedinog korisnika usluge.

(2) Primjerenost potrebe pojedinog korisnika javne usluge ne može se ocjenjivati temeljem površine ili obujma nekretnine iz članka 70. stavka 1. ovoga Zakona.

Evidencija o preuzetom komunalnom otpadu

Članak 82.

(1) Davatelj usluge dužan je voditi evidenciju o preuzetoj količini otpada od pojedinog korisnika usluge u obračunskom razdoblju prema kriteriju količine otpada iz članka 67. ovoga Zakona.

(2) Evidencija iz stavka 1. ovoga članka vodi se u digitalnom obliku.

(3) Sastavni dio Evidencije iz stavka 1. ovoga članka su i Izjava i dokazi o izvršenoj javnoj usluzi.

(4) Podaci iz Evidencije iz stavka 1. ovoga članka moraju biti dostupni na uvid korisniku usluge na njegov zahtjev.

(5) Sadržaj Evidencije iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom iz članka 5. stavka 5. ovoga Zakona.

Obavijest o sakupljanju komunalnog otpada

Članak 83.

(1) Davatelj usluge dužan je korisniku usluge do 31. prosinca tekuće kalendarske godine za iduću kalendarsku godinu dostaviti Obavijest o sakupljanju komunalnog otpada elektroničkim putem, pisanim putem ili na drugi korisniku usluge prihvatljiv način.

(2) Jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb i davatelj javne usluge dužni su na svojim mrežnim stranicama objaviti i ažurno održavati informacije o:

1. lokacijama mobilnih i reciklažnih dvorišta po naseljima i

2. lokacijama spremnika za odvojeno sakupljanje komunalnog otpada postavljenih na javnoj površini.

(3) Sadržaj Obavijesti iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom iz članka 5. stavka 5. ovoga Zakona.

Odvojeno sakupljanje komunalnog otpada

Članak 84.

(1) Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba dužno je osigurati odvojeno prikupljanje otpadnog papira i kartona, stakla, metala, plastike, biootpada, drva, tekstila, ambalaže, električne i elektroničke opreme, baterija i akumulatora i glomaznog otpada, uključujući otpadne madrace i namještaj na način da osigura funkcioniranje jednog ili više reciklažnih dvorišta odnosno mobilne jedinice na svom području sukladno stavcima 2. i 3. ovoga članka te uslugu prijevoza glomaznog komunalnog otpada na zahtjev korisnika usluge.

(2) Kako bi se osigurala dostupnost usluge odvojenog sakupljanja opasnog komunalnog otpada i drugog komunalnog otpada, izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba dužno je:

1. na području jedinice lokalne samouprave u kojoj ima 3000 stanovnika ili manje, a u kojoj se ne nalazi reciklažno dvorište, osigurati dostupnost mobilnog reciklažnog dvorišta

2. na području jedinice lokalne samouprave u kojoj ima više od 3000 stanovnika, osigurati najmanje jedno reciklažno dvorište ili mobilno reciklažno dvorište te još po jedno reciklažno dvorište na svakih idućih 25.000 stanovnika

3. na području jedinice lokalne samouprave u kojoj ima više od 100.000 stanovnika, osigurati najmanje četiri reciklažna dvorišta te još po jedno na svakih idućih 30.000 stanovnika i

4. na području naselja u kojem se ne nalazi reciklažno dvorište i na području svakog mjesnog odbora Grada Zagreba, osigurati dostupnost mobilnog reciklažnog dvorišta najmanje jednom svakih devedeset dana.

(3) Iznimno od stavka 2. točke 3. ovoga članka, izvršno tijelo Grada Zagreba dužno je osigurati funkcioniranje barem jednog reciklažnog dvorišta u svakoj gradskoj četvrti.

(4) Broj stanovnika jedinice lokalne samouprave u stavku 2. ovoga članka određuje se sukladno podacima iz zadnjeg popisa stanovništva.

(5) Više jedinica lokalne samouprave mogu sporazumno zajednički osigurati provedbu obveze iz stavka 2. točaka 1. i 4. ovoga članka.

(6) Kako bi se osiguralo pristupačno korištenje reciklažnog dvorišta stanovnicima određenoga područja, reciklažno dvorište se mora nalaziti unutar područja jedinice lokalne samouprave za koje je uspostavljeno, a mobilno reciklažno dvorište mora se nalaziti na javnoj površini ili na površini dostupnoj s javne površine u naselju.

(7) Kako bi se osigurala obrada opasnoga otpada u skladu s člancima 5. i 6. ovoga Zakona i spriječilo onečišćenje ostalih tokova komunalnog otpada, posjednik otpada iz kućanstva dužan je opasni komunalni otpad predati u reciklažno dvorište ili u sustav gospodarenja posebnom kategorijom otpada kad je opasni komunalni otpad ujedno i otpad koji spada u posebnu kategoriju otpada te je pravilnikom iz članka 5. stavka 5. ovoga Zakona propisana takva obveza.

Glomazni otpad

Članak 85.

(1) Davatelj usluge dužan je u okviru javne usluge najmanje jednom u kalendarskoj godini preuzeti glomazni otpad od korisnika usluge koji je kućanstvo na obračunskom mjestu korisnika usluge bez naknade.

(2) Davatelj usluge dužan je na zahtjev korisnika usluge koji je kućanstvo osigurati preuzimanje glomaznog otpada od korisnika usluge na obračunskom mjestu korisnika usluge, pri čemu je korisnik usluge dužan platiti cijenu prijevoza i obrade tog otpada.

(3) Davatelj usluge dužan je preuzeti glomazni otpad od korisnika usluge na obračunskom mjestu korisnika usluge koji je kućanstvo u što kraćem roku koji zajednički određuju korisnik usluge i davatelj usluge.

(4) Zabranjeno je glomazni otpad odbacivati i sakupljati na javnoj površini, osim putem spremnika.

Reciklažno dvorište

Članak 86.

(1) Osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem dužna je raspolagati reciklažnim dvorištem koje je građevina i za koje je izdan akt kojim se dozvoljava uporaba ili mobilnom jedinicom za koju je izdana izjava o sukladnosti proizvoda.

(2) Osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem dužna je:

1. bez naknade zaprimiti opasni komunalni otpad, otpadni papir, drvo, metal, staklo, plastiku, tekstil i krupni (glomazni) otpad koji je nastao kod korisnika usluge razvrstanog u kategoriju kućanstvo na odgovarajućem području jedinice lokalne samouprave za koje je uspostavljeno to reciklažno dvorište

2. voditi evidenciju o zaprimljenom komunalnim otpadom iz točke 1. ovoga stavka na propisan način

3. odvojeno skladištiti otpad u odgovarajućim spremnicima i

4. preuzimati i predavati otpad sukladno pravilniku iz članka 88. stavka 3. ovoga Zakona.

(3) Osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem utvrđuje, u suradnji s tijelima jedinice lokalne samouprave, pravo korištenja usluga reciklažnog dvorišta bez naknade u smislu odredbe stavka 2. točke 1. ovoga članka.

(4) Osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem dužna je zatražiti na uvid osobni identifikacijski dokument od osobe koja predaje otpad radi ostvarenja prava iz stavka 2. točke 1. ovoga članka.

(5) Osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem može zaprimati i otpad koji nije nastao na odgovarajućem području jedinice lokalne samouprave za koje je uspostavljeno to reciklažno dvorište kao i otpad koji nije nastao u kućanstvu ako osoba koja predaje otpad snosi sve troškove gospodarenja tim otpadom.

(6) Popis vrsta otpada iz stavka 2. točke 1. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom iz članka 5. stavka 5. ovoga Zakona.

Integrirana mreža postrojenja za obradu miješanog komunalnog otpada

Članak 87.

(1) Integrirana mreža postrojenja za obradu miješanog komunalnog otpada iz kućanstva te iz drugih izvora, ako je takvo sakupljanje određeno najboljim raspoloživim tehnikama, uspostavljena je radi doprinosa Republike Hrvatske samodostatnom zbrinjavanju i oporabi miješanog komunalnog otpada Europske unije kao cjeline.

(2) Blizina i samodostatnosti iz stavka 1. ovoga članka ne podrazumijeva da se u Republici Hrvatskoj moraju nalaziti postrojenja za svu konačnu oporabu otpada.

(3) Prilikom uspostave postrojenja iz stavka 1. ovoga članka uzimaju se u obzir prostorne okolnosti i potreba za postrojenjima za obradu određene vrste otpada.

(4) Integrirana mreža postrojenja iz stavka 1. ovoga članka mora omogućiti učinkoviti transport otpada, kad je nužno i putem pretovarnih stanica na kojima se obavlja skladištenje, priprema i pretovar otpada za prijevoz prema postrojenju za obradu otpada, te obradu miješanog komunalnog otpada postupkom oporabe ili zbrinjavanja u najbližem odgovarajućem postrojenju, najprikladnijim postupkom i tehnologijom kako bi se osigurala visoka razina zaštite okoliša i javnog zdravlja.

 

IX. POSEBNE KATEGORIJE OTPADA

Posebne kategorije otpada

Članak 88.

(1) Posebne kategorije otpada su tokovi otpada za koje se propisuju posebni uvjeti gospodarenja i to:

1. otpadni tekstil i obuća, otpadna ambalaža, otpadne gume, otpadna ulja, otpadne baterije i akumulatori, otpadna vozila, građevni otpad i otpad koji sadrži azbest, medicinski otpad, otpadna električna i elektronička oprema, otpad iz proizvodnje titan dioksida, otpadni poliklorirani bifenili i poliklorirani terfenili, plastika za jednokratnu uporabu i ribolovni alati koji sadrže plastiku.

2. određeni otpad za koji ministar pravilnikom iz stavka 3. ovoga članka utvrdi da je potrebno odrediti poseban način gospodarenja tim otpadom i

3. određeni tok otpada za koji je propisom Europske unije uređen način gospodarenja.

(2) Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba dužno je osigurati provedbu propisanih mjera u sustavu sakupljanja posebnih kategorija otpada propisanih pravilnikom iz stavka 3. ovoga članka.

(3) Gospodarenje otpadom koji se smatra posebnom kategorijom otpada uključujući, način ostvarenja zahtjeva iz članka 5. stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga Zakona prilikom obavljanja postupka i tehnološkog procesa gospodarenja otpadom, obvezno postupanje posjednika toga otpada i drugih dionika sustava gospodarenja posebnom kategorijom otpada te pojedinosti načina rada organizacije propisuje ministar pravilnikom.

Otpad od pomorskih objekata, ostaci od brodskog tereta i morski otpad

Članak 89.

(1) Na sakupljanje, predaju i prihvat otpada u lučke uređaje za prihvat otpada koji stvaraju pomorski objekti, te na ostatke brodskog tereta primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje pomorstvo.

(2) Praćenje morskog otpada provodi se u okviru programa rada referentnog centra za more sukladno propisu kojim se uređuje zaštita okoliša.

Otpadni mulj i otpadni ribolovni alati

Članak 90.

(1) Uporabu mulja proizvedenog radom uređaja za pročišćavanje otpadne vode u poljoprivredi propisuje ministar pravilnikom uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poljoprivredu.

(2) Gospodarenje otpadom od ribolovnih alata koji sadrže plastiku propisuje ministar pravilnikom uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove ribarstva i akvakulture.

 

X. PROŠIRENA ODGOVORNOST PROIZVOĐAČA PROIZVODA

Obveze proizvođača proizvoda

Članak 91.

(1) Proizvođač proizvoda obvezan je:

1. osigurati da proizvod koji stavlja na tržište Republike Hrvatske udovoljava uvjetima za tu vrstu proizvoda

2. imati potvrde o izvršenju točke 1. ovoga stavka

3. osigurati da proizvod koji stavlja na tržište Republike Hrvatske sadrži propisanu oznaku i podatke

4. imati točnu i potpunu propisanu evidenciju o proizvodima koje stavlja na tržište Republike Hrvatske

5. nadležnim tijelima dostavljati propisane podatke o proizvodima koje stavlja na tržište Republike Hrvatske

6. predati nadležnom tijelu dokaze o ispunjenju zahtjeva iz točaka 2., 3. i 4. ovoga stavka na zahtjev nadležnog tijela

7. osigurati da se u prodajnom prostoru nalaze propisane obavijesti.

(2) Uvjete kojima treba udovoljavati proizvod koji se stavlja na tržište Republike Hrvatske, uključujući sadržaj određenih tvari te zabrane stavljanja određenih proizvoda na tržište iz stavka 1. točke 1. ovoga članka, potvrde iz stavka 1. točke 2. ovoga članka, oznake i podatke iz stavka 1. točke 3. ovoga članka, sadržaj evidencije iz stavka 1. točke 4. ovoga članka, nadležna tijela i podatke koji im se dostavljaju iz stavka 1. točke 5. ovoga članka te obavijesti iz stavka 1. točke 7. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom iz članka 88. stavka 3. ovoga Zakona.

Ostale obveze proizvođača proizvoda

Članak 92.

(1) Radi poticanja ponovne uporabe i sprječavanja nastanka otpada, recikliranja i općenito oporabe otpada, te doprinosa postizanju nacionalnog cilja gospodarenja otpadom, proizvođač proizvoda dužan je:

1. preuzeti rabljeni proizvod

2. osigurati preuzimanje otpada koji nastaje od uporabe proizvoda

3. osigurati provedbu usluga gospodarenja otpadom

4. platiti naknadu gospodarenja otpadom

5. osigurati javno dostupne informacije o mjeri u kojoj se proizvod može ponovno uporabiti i reciklirati

6. označiti proizvod odnosno ambalažu i priložiti uputu i

7. registrirati se i dostavljati podatke u Registar proizvođača s proširenom odgovornosti

(2) Obveza iz stavka 1. ovoga članka nastaje stavljanjem određenog proizvoda na tržište u Republici Hrvatskoj, kad je za taj proizvod propisana takva obveza.

(3) Obveza iz stavka 1. ovoga članka jednako obvezuje sve proizvođače proizvoda i njena primjena ne ovisi o porijeklu ili veličini proizvođača proizvoda, te ne smije predstavljati nerazmjerno regulatorno opterećenje proizvođača proizvoda, uključujući i mala i srednja poduzeća te proizvođače koji stavljaju na tržište male količine proizvoda.

(4) Proširena odgovornost proizvođača primjenjuje se ne dovodeći u pitanje obvezu osiguravanja obrade otpada iz članka 21. ovoga Zakona te propise o posebnim tokovima otpada i proizvodima.

(5) Proizvođač proizvoda koji udovoljava definiciji »dobavljač proizvoda« propisanoj člankom 3. točkom 33. Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (SL L 396, 18. 12. 2006) kako je zadnje izmijenjena Uredbom komisije (EU) 2020/1149 оd 3. kolovoza 2020. o izmjeni Priloga XVII. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) u pogledu diizocijanata (SL L 252, 4. 8. 2020.), dužan je Europskoj agenciji za kemikalije dostaviti podatke propisane člankom 33. stavkom 1. te Uredbe.

(6) Opseg obveze iz stavka 1. ovoga članka i način izvršenja te obveze, mjere kojima se potiče postupanje kojim se smanjuje utjecaj na okoliš proizvoda, uključujući i ribolovne alate koji sadržavaju plastiku te plastične proizvode za jednokratnu uporabu navedene u Popisu E Dodatka III. ovoga Zakona i ambalaže, obuhvaćenih obvezom proširene odgovornosti proizvođača proizvoda, te mjere kojima se potiče sprječavanje nastanka otpada, uključujući i nastanak otpadne ambalaže, mjere obavješćivanja potrošača i poticanja odgovornog ponašanja potrošača radi smanjenja odbacivanja otpada uključujući i otpad od plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu iz Popisa G Dodatka III. ovoga Zakona propisuje ministar pravilnikom iz članka 88. stavka 3. ovoga Zakona.

Označavanje plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu

Članak 93.

(1) Proizvođač proizvoda koji stavlja na tržište Republike Hrvatske plastični proizvod za jednokratnu uporabu naveden u Popisu D Dodatka III. točki 1., 2. i 3. ovoga Zakona, dužan je osigurati da taj proizvod ima oznaku na ambalaži, a za proizvod naveden u Popisu D Dodatka III. točki 4. ovoga Zakona dužan je osigurati da taj proizvod ima oznaku na proizvodu.

(2) Oznaka iz stavka 1. ovoga članka mora biti vidljiva, čitljiva i neizbrisiva.

(3) Oznaka iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati obavijest potrošačima o gospodarenju otpadom od toga proizvoda ili o načinima na koje se može izbjeći zbrinjavanje otpada od toga proizvoda u skladu s redom prvenstva gospodarenja otpada, te prisutnosti plastike u proizvodu i negativnim posljedicama odbacivanja otpada u okoliš ili drugog neodgovarajućeg zbrinjavanja otpada od toga proizvoda.

(4) Oznaka iz stavka 1. ovoga članka mora biti u skladu s Provedbenom uredbom komisije (EU) 2020/2151 оd 17. prosinca 2020. o utvrđivanju pravila o usklađenim specifikacijama za oznaku plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu navedenih u dijelu D Priloga Direktivi (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš (SL L 428, 18. 12. 2020.)

Registar proizvođača s proširenom odgovornosti

Članak 94.

(1) Registar proizvođača s proširenom odgovornosti (u daljnjem tekstu: RPPO) je elektronička baza podataka koja sadrži podatke o proizvođačima proizvoda koji su dužni izvršavati obveze propisane ovim Zakonom o proizvodima i količinama proizvoda stavljenim na tržište te o ispunjavanju obveze doprinosa postizanja cilja gospodarenja otpadom, posebice podataka o ambalaži i ambalažnom otpadu kojima se omogućuje nadzor nad provedbom odgovarajućih ciljeva iz glave VII. ovoga Zakona.

(2) Podaci iz RPPO-a su javno dostupni, osim podataka koji predstavljaju poslovnu tajnu.

(3) Sredstva za rad RPPO-a osigurava Fond iz prihoda naknade gospodarenja otpadom.

(4) Financijska agencija, u ime i za račun Fonda, obavlja poslove ustroja i operativnog vođenja RPPO-a.

(5) Operativno vođenje RPPO-a iz stavka 4. ovoga članka uključuje održavanje i upravljanje RPPO-a, prikupljanje, evidentiranje i arhiviranje podataka baze, izradu izvješća iz podataka sadržanih u RPPO-u te daljnji razvoj RPPO-a.

(6) Podaci sadržani u RPPO-u dostupni su Fondu i nadležnom tijelu i daju se bez naknade.

(7) Financijska agencija ovlaštena je, u svrhu vođenja RPPO-a, bez naknade, preuzimati podatke iz sudskog registra i drugih matičnih registara, koji sadrže podatke o osnovanim odnosno registriranim osobama, službenih evidencija Porezne uprave, Fonda i Ministarstva te baza podataka državnih tijela i državnih upravnih organizacija.

(8) Sadržaj i struktura podataka u RPPO-u, način upisa i sadržaj upisa te naknade za upis, kao i ustroj, operativno vođenje i izrada izvješća iz RPPO-a, oblik i način popunjavanja obrazaca za registraciju i dostavu podataka u RPPO te način davanja i korištenja podataka iz RPPO-a uređuju se sporazumom Financijske agencije i Fonda.

(9) Ministarstvo i nadležno tijelo preko RPPO-a prati količine proizvoda stavljenih na tržište radi ispunjenja ciljeva gospodarenja otpadom.

(10) Podatke o sporazumu iz stavka 8. ovoga članka Fond objavljuje na svojim mrežnim stranicama.

Organizacija

Članak 95.

(1) Ministarstvo rješava o zahtjevu pravne osobe za uspostavu statusa Organizacije.

(2) Ministarstvo rješenjem utvrđuje ispunjava li podnositelj zahtjeva za uspostavu statusa Organizacije uvjete iz članka 96. stavka 2. ovoga Zakona i dodjeljuje status Organizacije za pravnu osobu.

(3) Ministarstvo će odbiti zahtjev za uspostavu statusa Organizacije ako utvrdi da se uspostavom organizacije ne bi unaprijedio sustav gospodarenja posebnom kategorijom otpada.

(4) Ministarstvo, Fond i Organizacija sklapaju sporazum temeljem rješenja iz stavka 2. ovoga članka, kojim je pravnoj osobi dodijeljen status Organizacije.

(5) Kad Ministarstvo utvrdi da Organizacija ne ispunjava uvjete iz članka 96. stavka 2. ovoga Zakona ili ne izvršava obveze u sustavu proširene odgovornosti proizvođača proizvoda ili sporazuma iz stavka 4. ovoga članka, Ministarstvo će rješenjem pravnoj osobi ukinuti status Organizacije.

(6) Temeljem rješenja o ukidanju statusa Organizacije raskida se sporazum iz stavka 4. ovoga članka.

(7) Protiv rješenja o zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka i rješenja iz stavka 5. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

Uvjeti za sustav proširene odgovornosti proizvođača proizvoda

Članak 96.

(1) U svrhu postizanja ciljeva gospodarenja otpadom provedbu usluga gospodarenja otpadom osiguravaju Fond i Organizacija.

(2) Pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka dužne su:

1. osigurati primjerenu dostupnost sakupljanja otpada od određenog proizvoda odnosno materijala na čitavom teritoriju Republike Hrvatske te odgovarajuću obradu otpada u svrhu postizanja ciljeva gospodarenja otpadom

2. raspolagati odgovarajućim financijskim i organizacijskim sredstvima za ispunjavanje obveza proširene odgovornosti proizvođača

3. primjenjivati odgovarajući mehanizam samonadzora te, prema potrebi i redovite revizore neovisne treće strane radi procjene:

– vlastitog financijskog upravljanja, uključujući i ispunjavanje zahtjeva za troškove koji se financiraju iz prihoda naknade gospodarenja otpadom te

– kvalitete podataka o proizvodima stavljenim na tržište u Republici Hrvatskoj koji podliježu obvezi iz sustava proširene odgovornosti proizvođača proizvoda, o sakupljanju i obradi otpada koji nastaje od tih proizvoda te drugih relevantnih podataka uključujući i zahtjeve iz Uredbe (EZ) br. 1013/2006

4. provoditi mjere kojima se potiču posjednici otpada da im predaju odgovarajući otpad.

(3) Ministarstvo je dužno javno objaviti:

– informacije o postizanju kvantitativnih i kad je primjenjivo kvalitativnih ciljeva gospodarenja otpadom u svezi komunalnog otpada, odlaganja otpada, otpadne ambalaže, otpadnih vozila, otpadnih baterija i akumulatora i EE otpada

– podatke o vlasniku osobe koja upravlja sustavom proširene odgovornosti proizvođača proizvoda

– podatke o osobama koje uplaćuju naknadu gospodarenja otpadom

– podatke o financijskom obračunu od proizvođača proizvoda po prodanoj jedinici proizvoda ili po toni proizvoda stavljenoga na tržište i

– način odabira osoba za izvršenje usluga gospodarenja otpadom.

(4) Podatke iz RPPO-a za potrebe objave iz stavka 3. ovoga članka Fond i Organizacija dostavljaju Ministarstvu.

(5) Fond i Organizacija dužni su, u suradnji s Ministarstvom i Hrvatskom gospodarskom komorom, osigurati redoviti dijalog relevantnih dionika uključenih u provedbu sustava proširene odgovornosti proizvođača, uključujući proizvođače proizvoda, trgovce/distributere, osobe koje obavljaju djelatnosti gospodarenja otpadom, predstavnike jedinica lokalne samouprave, civilnog društva i kad je to primjenjivo, dionika socijalnog poduzetništva, pravnih osoba koje obavljaju ponovnu uporabu i popravke kao i osobe koje obavljaju pripremu za ponovnu uporabu putem stručnoga skupa i na drugi odgovarajući način.

(6) Fond i Organizacija su dužni prilikom osiguravanja usluga gospodarenja otpadom postupati štedljivo, racionalno, svrsishodno i nepristrano, kako bi se osigurala najveća moguća ekonomska vrijednost sakupljenog otpada koja je tehnički i ekonomski opravdana u svrhu ispunjavanja ciljeva gospodarenja otpadom.

(7) Nadzor rada Fonda i Organizacije u svezi izvršavanja obveza u sustavu proširene odgovornosti proizvođača proizvoda obavlja Ministarstvo.

(8) Pravilnikom iz članka 88. stavka 3. ovoga Zakona:

1. određuju se uloge i obveze svih dionika, uključujući proizvođača proizvoda koji stavlja proizvod na tržište Republike Hrvatske, Fonda, Organizacije, davatelja javne usluge, jedinice lokalne samouprave, te kad je primjenjivo, osoba koje obavljaju ponovnu uporabu, pripremu za ponovnu uporabu, te pravne osobe koje obavljaju socijalno poduzetništvo

2. propisuju se kvantitativni i kvalitativni ciljevi gospodarenja otpadom sustava proširene odgovornosti proizvođača proizvoda

3. pobliže se određuje obveznik dostave podataka te način izvješćivanja o proizvodima stavljenim na tržište u Republici Hrvatskoj, sakupljanju i obradi otpada koji nastaje od određene vrste proizvoda uz navođenje, kad je primjenjivo, toka otpadnog materijala te drugih podataka nužnih za postizanje ciljeva iz točke 2. ovoga stavka i

4. određuje se obavješćivanje posjednika otpada o mjerama sprječavanja nastanka otpada, centrima za ponovnu uporabu i pripremu za ponovnu uporabu, sustavima povrata proizvoda, sakupljanju otpada, sprječavanja odbacivanja otpada u okoliš, te poticajima za predaju otpada u sustav odvojenog sakupljanja otpada.

Obavljanje poslova gospodarenja otpadom koje osigurava Fond

Članak 97.

(1) Osoba koja namjerava sklopiti ugovor s Fondom za obavljanje poslova obrade otpada radi ispunjavanja nacionalnog cilja gospodarenja otpadom dužna je pribaviti ovlaštenje.

(2) Ministarstvo raspisuje javni poziv za podnošenje zahtjeva za davanje ovlaštenja.

(3) Javni poziv iz stavka 2. ovoga članka objavljuje se u »Narodnim novinama« i na mrežnim stranicama Ministarstva, te sadrži uvjete kojima treba udovoljavati osoba kojoj će se izdati ovlaštenje i rok za podnošenje zahtjeva za izdavanje ovlaštenja.

(4) Zahtjev za izdavanje ovlaštenja iz stavka 1. ovoga članka podnosi se Ministarstvu.

(5) O zahtjevu iz stavka 4. ovoga članka Ministarstvo donosi rješenje.

(6) Ovlaštenje se izdaje osobi koja ispunjava uvjete da raspolaže s postrojenjem i opremom za obradu otpada kada se obradom, a poštujući sljedeći red prvenstva, dobiva:

1. novi proizvod

2. sirovina

3. energija.

(7) Ovlaštenje sadrži dopuštenje za sklapanje ugovora s Fondom za obavljanje poslova obrade otpadom radi ispunjavanja nacionalnog cilja gospodarenja otpadom te način i uvjete obavljanja tih poslova.

(8) Ovlaštenje se daje na rok od pet godina.

(9) Ovlaštenje se ne može prenijeti na drugu osobu.

(10) Protiv rješenja iz stavka 5. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(11) Fond je dužan sklopiti ugovor o poslovima obrade otpada s osobom koja je ishodila ovlaštenje iz stavka 1. ovoga članka, koja može osigurati sakupljanje odgovarajućeg otpada na čitavom teritoriju Republike Hrvatske i koja udovoljava zahtjevima određenim aktima Fonda.

(12) Ako postoji više osoba koje su ishodile ovlaštenje za iste poslove obrade otpada, Fond je dužan odrediti količine i vrste otpada koje će obraditi pojedina osoba uz primjenu reda prvenstva iz stavka 6. ovoga članka

(13) Iznimno od odredbe stavka 11. ovoga članka Fond osigurava sakupljačku mrežu za sustav povratne naknade sklapanjem ugovora po provedenim javnim pozivima za iskaz interesa kojima se uređuju uvjeti za osobe s kojima će Fond sklopiti ugovor o poslovima sakupljanja otpada.

(14) Iznimno od odredbe stavka 11. ovoga članka Fond osigurava sakupljačku mrežu i obradu za vrste otpada za koje nije izdano ovlaštenje i za koje ne postoje dostatni kapaciteti za obradu na području Republike Hrvatske sklapanjem ugovora po provedenim javnim pozivima.

Savjeti za posebnu kategoriju otpada

Članak 98.

(1) Savjeti za posebnu kategoriju otpada su savjetodavna tijela Ministarstva i Fonda koja na sjednici prate, analiziraju i donose preporuke i prijedloge o mjerama u sustavima posebnih kategorija otpada i tržištu sekundarnih sirovina.

(2) Savjeti iz stavka 1. ovoga članka su: Savjet za otpadna vozila, Savjet za otpadne gume, Savjet za otpadne baterije i akumulatore, Savjet za EE otpad i Savjet za otpadnu ambalažu.

(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, u slučaju potrebe i na prijedlog Ministarstva, Fond može osnovati i savjet za druge vrste otpada.

(4) Fond odlukom osniva savjet iz stavka 1. ovoga članka te određuje članove savjeta na rok od četiri godine i to:

1. tri stručna predstavnika za gospodarenje otpadom Fonda

2. dva stručna predstavnika za gospodarenje otpadom Ministarstva na prijedlog ministra

3. tri predstavnika osoba koje gospodare otpadom i tri predstavnika proizvođača proizvoda, na prijedlog Hrvatske gospodarske komore.

(5) Sjednice Savjeta iz stavka 1. ovoga članka održavaju se najmanje kvartalno, a po potrebi i češće.

(6) Fond donosi poslovnik kojim se uređuje način rada savjeta iz stavka 1. ovoga članka.

(7) Tehničke i druge nužne uvjete za održavanja sjednica savjeta iz stavka 1. ovoga članka osigurava Fond.

(8) Članovi savjeta imaju pravo na naknadu za rad u savjetu.

(9) Sredstva za naknadu članovima savjeta iz stavka 1. ovoga članka osigurava Fond iz prihoda od naknade gospodarenja otpadom.

 

XI. EKONOMSKI INSTRUMENTI GOSPODARENJA OTPADOM

Poticaji i potpore u gospodarenju otpadom

Članak 99.

(1) Ministarstvo i Fond, u skladu s propisom kojim se uređuju državne potpore, potiču sprječavanje nastanka otpada i gospodarenje otpadom za sljedeće aktivnosti:

1. sprječavanje nastanka otpada

2. primjenu reda prvenstva gospodarenja otpadom

3. gospodarenje otpadom, osobito recikliranje uključujući kompostiranje i anaerobnu digestiju biootpada na način kojim se ostvaruje visoka razina zaštite okoliša te produkt takve obrade udovoljava visokim standardima kvalitete

4. kompostiranje u kućanstvu i recikliranje biootpada

5. promicanje uporabe materijala napravljenih iz biootpada

6. dizajn proizvoda i dijelova proizvoda kojim se smanjuje učinak na okoliš i kojim se smanjuje količina otpada tijekom proizvodnje i uporabe te osigurava oporaba i zbrinjavanje proizvoda koji su postali otpad u skladu s redom prvenstva gospodarenja otpadom i temeljnim zahtjevima gospodarenja otpadom, uključujući i razvoj, proizvodnju i promociju proizvoda i dijelova proizvoda koji su podesni za višekratnu uporabu, sadrže reciklirane materijale, tehnički su trajni i koje je jednostavno popraviti, te kad postanu otpad pogodni su za pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje

7. uporaba materijala koji se dobivaju recikliranjem, posebice recikliranjem ambalažnog otpada za proizvodnju ambalaže i drugih proizvoda

8. provedbu kampanja za informiranje potrošača i podizanje svijesti u svezi obveza propisanih člankom 88. stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona

9. povećanje udjela ponovno uporabljive ambalaže koja se stavlja na tržište

10. ponovnu uporabu ambalaže na način koji je siguran za okoliš, ne ugrožava higijenu hrane i sigurnost potrošača

11. postizanje ciljeva smanjenja korištenja plastičnih vrećica, neovisno o debljini stijenke tih vrećica

12. promicanje visoke kvalitete recikliranja odvojeno sakupljenog otpada, posebice ambalažnog materijala i zadovoljavanja nužnih standarda kvalitete za pojedine namjene produkte recikliranja

13. pripremu za ponovnu uporabu uključujući i promicanje pripreme za ponovnu uporabu

14. promicanje visokokvalitetnog recikliranja temeljenog na odvojenom sakupljanju otpada

15. razvoj tržišta sekundarnih sirovina

16. promicanje ciljane razgradnje (rastavljanje) građevina radi izdvajanja opasnih tvari i olakšavanja ponovne uporabe i visokokvalitetnog recikliranja ciljano izdvojenih materijala kako bi se osiguralo postojanje sustava sortiranja građevnoga otpada, barem za drvo, mineralne frakcije (beton, cigla, keramičke pločice i druga keramika, kamen), metal, staklo i gips te uspostava reciklažnih dvorišta za građevni otpad

17. promicanje aktivnosti pripreme za ponovnu uporabu

18. uspostavu mreža za pripremu za ponovnu uporabu i popravak i potporu

19. doprinos propisanim ciljevima gospodarenja otpadnom električnom i elektroničkom opremom primjenom reda prvenstva otpada

20. sakupljanje otpadnih baterija i akumulatora, te promicanje uporabe baterija i akumulatora koji sadrže manje onečišćujućih tvari, te potiče da proizvođači baterija i akumulatora provode istraživanja i poboljšanja u cjelokupnoj ekološkoj učinkovitosti baterija i akumulatora kroz cijeli njihov životni ciklus, kao i razvoj i stavljanje na tržište baterija i akumulatora koji sadrže manje količine opasnih tvari ili koji sadrže manje onečišćujuće tvari, posebno one koje služe kao nadomjestak za živu, kadmij i olovo i

21. uporabu zamjenskih materijala za proizvode koji dolaze u dodir s hranom, u okolnostima kada je to moguće, umjesto plastike za jednokratnu uporabu

22. sufinanciranje gradnje postrojenja za recikliranje otpada, postrojenja za sortiranje otpada i kompostana radi postizanja visoko učinkovitog recikliranja.

(2) Prilikom primjene mjera iz stavka 1. ovoga članka uzima se u obzir: učinak proizvoda tijekom čitavog životnog ciklusa, red prvenstva gospodarenja otpadom i kad je to prikladno mogućnost višekratne uporabe proizvoda.

Naknada za odlaganje otpada

Članak 100.

(1) Naknada za odlaganje otpada je mjera kojom se potiče smanjenje količina otpada koji se odlaže na odlagalište u Republici Hrvatskoj.

(2) Obveznik plaćanja naknade iz stavka 1. ovoga članka je osoba koja upravlja odlagalištem.

(3) Fond donosi rješenje, do 30. lipnja tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu, kojim određuje iznos naknade iz stavka 1. ovoga članka i obveznika plaćanja te naknade.

(4) Protiv rješenja Fonda iz stavka 3. ovoga članka može se izjaviti žalba Ministarstvu.

(5) Količine odloženog otpada po odlagalištima za potrebe obračuna naknade iz stavka 1. ovoga članka objavljuje Ministarstvo na svojim mrežnim stranicama do 31. svibnja tekuće godine za prethodnu godinu.

(6) Iznos naknade iz stavka 1. ovoga članka određuje se prema izrazu propisanom Dodatkom V. ovoga Zakona, a jediničnu naknadu propisuje Vlada uredbom.

Poticajna naknada

Članak 101.

(1) Poticajna naknada je mjera kojom se potiče jedinica lokalne samouprave da, u okviru svojih ovlasti, provede mjere kojima se smanjuje udio miješanog komunalnog otpada u komunalnom otpadu koji nastaje na području te jedinice lokalne samouprave.

(2) Obveznik plaćanja poticajne naknade je jedinica lokalne samouprave temeljem rješenja Fonda.

(3) Fond, do 31. prosinca tekuće kalendarske godine za prethodnu kalendarsku godinu, donosi po službenoj dužnosti rješenje kojim utvrđuje obveznika plaćanja i iznos poticajne naknade za kalendarsku godinu.

(4) Iznos naknade određuje se prema izrazu propisanom Dodatkom V. ovoga Zakona.

(5) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka može se izjaviti žalba Ministarstvu.

(6) Ministarstvo objavljuje na svojim mrežnim stranicama do 30. studenoga tekuće godine za prethodnu godinu, izvješće za kalendarsku godinu o prekoračenoj količini miješanog komunalnog otpada u odnosu na graničnu količinu miješanog komunalnog otpada za jedinice lokalne samouprave.

(7) Izvješće iz stavka 6. ovoga članka sadrži za jedinicu lokalne samouprave podatke o masi sakupljenog miješanog komunalnog otpada na području jedinice lokalne samouprave, graničnoj količini miješanog komunalnog otpada i prekoračenoj količini miješanog komunalnog otpada.

Naknada zbog blizine odlagališta

Članak 102.

(1) Vlasnik postojeće stambene odnosno stambeno-poslovne građevine u kojoj ima prijavljeno prebivalište i koja se nalazi na udaljenosti do 500 metara mjereno od vršne točke katastarske čestice na kojoj se nalazi odlagalište do vršne točke katastarske čestice na kojoj se nalazi stambena odnosno stambeno-poslovna građevina, uz uvjet da je vlasništvo nad nekretninom stekao prije početka građenja te građevine za odlaganje otpada, ima pravo na novčanu naknadu zbog blizine odlagališta.

(2) Obveznik plaćanja naknade iz stavka 1. ovoga članka je pravna osoba koja upravlja odlagalištem.

(3) Na zahtjev vlasnika nekretnine iz stavka 1. ovoga članka nadležno tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba na čijem području se nalazi odlagalište donosi rješenje kojim se utvrđuje pravo na naknadu i visinu novčane naknade zbog blizine odlagališta.

(4) Nadležno tijelo koje rješava o zahtjevu po službenoj dužnosti će pribaviti dokaz da vlasnik nekretnine ima u njoj prijavljeno prebivalište, dokaz o vlasništvu nekretnine, dokaz o datumu stjecanja vlasništva nad nekretninom, dokaz da je nekretnina zakonito izgrađena ili ozakonjena sukladno propisima kojima se uređuje gradnja.

(5) Grad Zagreb i jedinice lokalne samouprave dužni su voditi popis vlasnika nekretnina čija stambena odnosno stambeno-poslovna građevina se nalazi na udaljenosti do 500 metara mjereno kao najkraća ravna udaljenost od vršne točke katastarske čestice na kojoj se nalazi odlagalište do vršne točke katastarske čestice na kojoj se nalazi stambena ili stambeno-poslovna građevina.

(6) Naknada zbog blizine odlagališta plaća se godišnje, uplatom naknade na bankovni račun vlasnika nekretnina iz stavka 1. ovoga članka u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti rješenja iz stavka 3. ovoga članka.

(7) Način obračuna naknade zbog blizine odlagališta propisan je Dodatkom V. ovoga Zakona.

(8) Protiv rješenja o zahtjevu iz stavka 3. ovoga članka može se izjaviti žalba Ministarstvu.

Naknada za korištenje odlagališta otpada na području druge jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba

Članak 103.

(1) Naknada za korištenje odlagališta otpada na području druge jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba je novčani iznos na koji ima pravo jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb na čijem se području nalazi odlagalište otpada, a koje koriste druge jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb..

(2) Obveznik plaćanja naknade iz stavka 1. ovoga članka je jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb koji koristi odlagalište otpada na području druge jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb iz stavka 1. ovoga članka mogu odlukom predstavničkog tijela u cijelosti ili djelomično ukinuti obvezu plaćanja naknade iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Naknada zbog korištenja odlagališta za tonu odloženoga otpada iznosi do 20% iznosa cijene odlaganja jedne tone miješanog komunalnog otpada određene cjenikom osobe koja upravlja odlagalištem, koja ne uključuje porez na dodanu vrijednost.

(5) Način plaćanja naknade zbog korištenja odlagališta uređuje se ugovorom.

(6) Ako nije sklopljen ugovor iz stavka 5. ovoga članka, način plaćanja naknade zbog korištenja odlagališta uređuje se odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba na čijem se području nalazi odlagalište.

Povratna naknada

Članak 104.

(1) Povratna naknada je novčani iznos koji plaća proizvođač proizvoda koji stavlja na tržište proizvod za koji je propisano plaćanje povratne naknade, a krajnji korisnik ili potrošač ostvaruje pravo na povrat iznosa povratne naknade od prodavatelja proizvoda ili osobe koja upravlja reciklažnim dvorištem predajom odgovarajućeg otpada.

(2) Sustav povratne naknade vodi Fond.

(3) Proizvođač proizvoda koji stavlja na tržište proizvod za koji je propisano plaćanje povratne naknade, dužan je izvijestiti Fond o količini proizvoda stavljenog na tržište te plaćati iznos povratne naknade Fondu.

(4) Povratna naknada plaća se na račun Fonda.

(5) Prodavatelj proizvoda i osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem dužna je preuzeti otpad od proizvoda za koji je propisano plaćanje povratne naknade, isplatiti iznos povratne naknade donosiocu toga otpada te predati taj otpad osobi koju je odredio Fond.

(6) Fond je dužan prodavatelju proizvoda i osobi koja upravlja reciklažnim dvorištem nadoknaditi troškove isplaćene povratne naknade i ostale troškove radi obavljanja poslova u sustavu povratne naknade.

(7) Način provedbe obveza iz stavaka 5. i 6. ovoga članka uređuju se ugovorom Fonda i prodavatelja proizvoda te osobe koja upravlja reciklažnim dvorištem.

(8) Isplata povratne naknade ne smatra se trgovanjem otpadom.

(9) Na iznos povratne naknade ne obračunava se porez.

(10) Vlada uredbom propisuje vrste proizvoda, uključivo i ambalaže, za koje se plaća povratna naknada, način izračuna iznosa plaćanja za povratnu naknade, iznos povratne naknade, rok za izvršenje, obvezu dostave podataka nužnih za sustav povratne naknade te rokove plaćanja.

Naknada gospodarenja otpadom

Članak 105.

(1) Naknada gospodarenja otpadom je mjera kojom se osiguravaju usluge gospodarenja otpadom radi postizanja propisanih ciljeva gospodarenja otpadom u sklopu sustava proširene odgovornosti proizvođača proizvoda.

(2) Naknada gospodarenja otpadom plaća se na račun Fonda.

(3) Način izračuna iznosa naknade gospodarenja otpadom, određuje se za vrstu proizvoda (skupinu sličnih proizvoda) uzimajući u obzir:

1. trajnost proizvoda

2. mogućnosti popravka proizvoda

3. mogućnost ponovne uporabe proizvoda

4. mogućnost recikliranja otpada od proizvoda

5. prisustva opasnih tvari u proizvodu

6. životni ciklus proizvoda

7. mjerodavne propise Europske unije i usklađene kriterije, kako bi se osiguralo neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta

8. da troškovi ne budu veći od neophodnih za troškovno učinkovite usluge gospodarenje otpadom

9. da se troškovi uspostavljaju na transparentan način među dionicima koji imaju pravni interes.

(4) Obveznik plaćanja naknade gospodarenja otpadom je proizvođač proizvoda, kad stavi na tržište proizvod one vrste za koju je propisana obveza plaćanja naknade gospodarenja otpadom.

(5) Ukupna sredstva koja Fond prikupi naplatom naknade gospodarenja otpadom za određenu vrstu proizvoda stavljenih na tržište Republike Hrvatske u kalendarskoj godini, moraju biti dostatna za nadoknadu sljedećih troškova:

1. troškova odvojenog sakupljanja otpada, te prijevoz i obradu otpada, uključujući i obradu koja je nužna radi ispunjavanja ciljeva gospodarenja otpadom propisanih na razini Europske unije, te ostalih odgovarajućih propisanih ciljeva gospodarenja otpadom pri čemu se uzimaju u obzir prihodi od ponovne uporabe, prodaje sekundarne sirovine iz njihovih proizvoda te prihod od nepreuzete povratne naknade

2. troškova informiranja posjednika otpada koji je obuhvaćen sustavom proširene odgovornosti proizvođača proizvoda o mjerama sprječavanja nastanka otpada, centrima za ponovnu uporabu i lokacijama na kojima se obavlja pripremu za ponovnu uporabu, sustavima za povrat i sakupljanje otpada te sprječavanju odbacivanja otpada kao i primjerenim mjerama, uključujući i gospodarske poticaje te propisane obveze, kojima se potiče posjednik otpada da preda otpad u sustav proširene odgovornosti proizvođača proizvoda

3. troškovi prikupljanja podataka i izvješćivanja o proizvodima stavljenim na tržište u Republici Hrvatskoj za koje su propisane obveze u sustavu proširene odgovornosti proizvođača proizvoda te podataka o obradi otpada koji nastaje od tih proizvoda i drugih relevantnih podataka

4. troškovi informacijske infrastrukture i obavljanja poslova u sustavu proširene odgovornosti proizvođača proizvoda.

(6) Odredba iz stavka 5. ovoga članka ne primjenjuju se za sustave proširene odgovornosti proizvođača za otpadna vozila, otpadne baterije i akumulatore i otpadnu električnu i elektroničku opremu, otpadne gume i otpadna ulja, osim stavka 5. točke 4. toga članka.

(7) Iznimno od odredbe stavka 5. ovoga članka ukupna sredstva koja Fond prikupi naplatom naknade gospodarenja otpadom za stavljanje na tržište ribolovnog alata koji sadržava plastiku, moraju biti dostatna za nadoknadu sljedećih troškova:

1. troškovi odvojenog skupljanja otpadnog ribolovnog alata koji sadrži plastiku i koji je isporučen odgovarajućim lučkim uređajima za prihvat otpada

2. troškovi naknadnog prijevoza i obrade otpadnog ribolovnog alata koji sadrži plastiku i

3. troškovi mjera za podizanje svijesti iz članka 133. ovoga Zakona.

(8) Iznimno od odredbe stavka 5. ovoga članka ukupna sredstva koja Fond prikupi naplatom naknade gospodarenja otpadom za stavljanje na tržište plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu navedenih u točki I. Popisa E Dodatka III. ovoga Zakona moraju biti dostatna za nadoknadu sljedećih troškova:

1. mjera za podizanje svijesti iz članka 133. ovoga Zakona u svezi tih proizvoda

2. sakupljanja otpada od tih proizvoda koji su odbačeni u komunalni otpad, uključujući troškove gradnje, održavanja i rada infrastrukture, te naknadnog prijevoza i obrade otpada od tih proizvoda i

3 uklanjanja otpada od tih proizvoda odbačenog u okoliš te troškove naknadnog prijevoza i obrade otpada od tih proizvoda.

(9) Iznimno od odredbe stavka 5. ovoga članka ukupna sredstva koja Fond prikupi naplatom naknade gospodarenja otpadom za stavljanje na tržište plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu navedenih u točki II. Popisa E Dodatka III. ovoga Zakona moraju biti dostatna za nadoknadu sljedećih troškova:

1. mjera za podizanje svijesti iz članka 133. ovoga Zakona u svezi tih proizvoda

2. uklanjanja otpada od tih proizvoda odbačenog u okoliš te troškove naknadnog prijevoza i obrade otpada od tih proizvoda

3. prikupljanja podataka i izvješćivanja o stavljanju na tržište tih proizvoda, o sakupljanju i obradi otpada od tih proizvoda.

(10) Iznimno od odredbe stavka 5. ovoga članka ukupna sredstva koja Fond prikupi naplatom naknade gospodarenja otpadom za stavljanje na tržište plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu navedenih u točki III. Popisa E Dodatka III. ovoga Zakona moraju biti dostatna za nadoknadu sljedećih troškova:

1. mjera za podizanje svijesti iz članka 133. ovoga Zakona u svezi tih proizvoda

2. uklanjanja otpada od tih proizvoda odbačenog u okoliš te troškove naknadnog prijevoza i obrade otpada od tih proizvoda

3. prikupljanja podataka i izvješćivanja o stavljanju na tržište tih proizvoda, o sakupljanju i obradi otpada od tih proizvoda

4. troškova sakupljanja otpada od tih proizvoda koji su odbačeni u komunalni otpad uključujući troškove gradnje, održavanja i rada infrastrukture, te naknadnog prijevoza i obrade otpada od tih proizvoda.

(11) Troškovi iz stavaka 8., 9. i 10. ovoga članka ne smiju premašiti troškove koji su potrebni za ekonomski održivo izvršenje usluga navedenih u tim stavcima.

(12) Troškovi uklanjanja otpada odbačenog u okoliš iz stavka 8., 9., i 10. ovoga članka obuhvaćaju samo aktivnosti koje provode tijela državne uprave, jedinice područne (regionalne) samouprave, te jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba ili koje se provode u njihovo ime.

(13) Način obračuna naknade gospodarenja otpadom mora omogućiti da se troškovi uklanjanja otpada odbačenog u okoliš utvrde na proporcionalan način što može uključivati i višegodišnjih fiksni iznos.

(14) Odstupanje od raspodjele financijske odgovornosti iz stavka 5. ovoga članka može propisati Vlada uredbom iz članka 56. stavka 4. ovoga Zakona, radi osiguravanja odgovarajućeg gospodarenja otpadom i ekonomske održivosti sustava proširene odgovornosti proizvođača proizvoda u skladu sa zahtjevom da troškovi za usluge gospodarenja otpadom ne budu veći od neophodnih za troškovno učinkovite usluge gospodarenje otpadom.

(15) Naknada iz stavka 1. ovoga članka smatra se javnim davanjem kako je uređeno zakonom kojim se uređuje porezni sustav..

(16) Vlada uredbom iz članka 56. stavka 4. ovoga Zakona propisuje vrste proizvoda za koje se plaća naknada gospodarenja otpadom i način izračuna naknade gospodarenja otpadom.

Zamjenske obveze u svrhu doprinosa postizanja cilja gospodarenja otpadom

Članak 106.

(1) Fond rješava o zahtjevu za oslobođenje od obveze plaćanja naknade gospodarenja otpadom.

(2) Ako Fond utvrdi da podnositelj zahtjeva za oslobođenje od obveze plaćanja naknade gospodarenja otpadom ispunjava uvjete propisane pravilnikom iz članka 88. stavka 3. ovoga Zakona, rješenjem će odrediti da je obveznik oslobođen od obveze plaćanja naknade gospodarenja otpadom te mu određuje zamjensku obvezu u svrhu doprinosa postizanja cilja gospodarenja otpadom.

(3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka može se izjaviti žalba Ministarstvu.

(4) Nadzor izvršenja zamjenske obveze iz stavka 2. ovoga članka obavlja Fond.

(5) Popis osoba oslobođenih plaćanja naknade gospodarenja otpadom te zamjenske obveze u svrhu doprinosa postizanja cilja gospodarenja otpadom koje su te osobe dužne izvršiti Fond objavljuje na svojoj mrežnoj stranici.

(6) Pojedinosti zamjenskih obveza u svrhu doprinosa postizanju cilja gospodarenja otpadom propisuje ministar pravilnikom iz članka 88. stavka 3. ovoga Zakona.

Financiranje sustava gospodarenja otpadom

Članak 107.

Fond je dužan 1% financijskih sredstava godišnjih prihoda od naknade gospodarenja otpadom, poticajne naknade i naknade za odlaganje otpada uplatiti u državni proračun Republike Hrvatske za podmirenje administrativnih troškova sustava gospodarenja otpadom, obavljanja upravnih poslova, poslova funkcioniranja registara i informacijskog sustava gospodarenja otpadom i drugih stručnih poslova i aktivnosti vezanih za gospodarenje otpadom.

 

XII. PLANSKI DOKUMENTI U GOSPODARENJU OTPADOM

Članak 108.

Planski dokumenti gospodarenja otpadom su: Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, Plan gospodarenja otpadom jedinice područne (regionalne) samouprave i Plan gospodarenja otpadom Grada Zagreba.

Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske

Članak 109.

(1) Vlada, u skladu sa svrhom propisanom člankom 1. ovoga Zakona, redom prvenstva gospodarenja otpadom, temeljnim zahtjevima gospodarenja otpadom i zahtjevima za uspostavom integrirane mreže postrojenja za obradu miješanog komunalnog otpada iz članka 87. ovoga Zakona donosi Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, a izmjenu toga plana prema potrebi.

(2) Vlada radi evaluaciju plana iz stavka 1. ovoga članka najmanje jednom u šest godina.

(3) Nositelj izrade plana iz stavka 1. ovoga članka je Ministarstvo, osim u dijelu koji se odnosi na sprječavanje nastajanja otpada od hrane, koji se uređuje Planom sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane Republike Hrvatske, čiji je nositelj izrade tijelo državne uprave nadležno za poljoprivredu.

(4) Plan iz stavka 1. ovoga članka se objavljuje u »Narodnim novinama« i na javno dostupnim mrežnim stranicama Ministarstva.

(5) Ministarstvo, prema potrebi, surađuje s drugim zainteresiranim državama članicama i Europskom komisijom, na izradi plana gospodarenja otpadom.

Članak 110.

(1) Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske se odnosi na gospodarenje otpadom na teritoriju Republike Hrvatske.

(2) Program sprječavanja nastanka otpada sastavni je dio plana iz stavka 1. ovoga Zakona.

(3) Sadržaj plana iz stavka 1. ovoga članka propisan je Dodatkom VI. ovoga Zakona.

(4) Ciljevi i mjere sprječavanja nastanka otpada moraju biti u skladu s redom prvenstva gospodarenja otpadom i svrhom propisanoj u članku 1. ovoga Zakona, a određuju se u svrhu prekidanja veze gospodarskog rasta i utjecaja na okoliš povezanih s nastankom otpada.

(5) Plan mora biti u skladu s načelima zaštite okoliša, posebice načelom onečišćivač plaća.

(6) Ministarstvo nadzire provedbu Plana te obavlja ocjenu provedbe mjera:

1. sprječavanja nastanka otpada, korištenjem pokazatelja i ciljnih vrijednosti pokazatelja

2. ponovne uporabe u skladu s metodologijom Europske komisije.

(7) Ministarstvo provodi mjerenje količine otpada od hrane, a u skladu s metodologijom Europske komisije iz Delegirane odluke Komisije (EU) 2019/1597 od 3. svibnja 2019., o dopuni Direktive 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u odnosu na zajedničku metodologiju i minimalne zahtjeve u pogledu kvalitete za ujednačeno mjerenje razine otpada od hrane (SL L 248, 27. 9. 2019.).

Plan gospodarenja otpadom jedinice područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba

Članak 111.

(1) Izvršno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba dužno je na svom području predložiti donošenje i osigurati provedbu plana gospodarenja otpadom.

(2) Sadržaj plana iz stavka 1. ovoga članka propisan je Dodatkom VI. ovoga Zakona.

(3) Plan iz stavka 1. ovoga članka donosi predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba i o tome obavještava Ministarstvo.

(4) Predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba radi evaluaciju plana iz stavka 1. ovoga članka najmanje jednom u šest godina, a izmjenu toga plana prema potrebi.

(5) Plan iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se u službenom glasilu jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba.

Sanacija lokacije onečišćene otpadom

Članak 112.

(1) Sanaciju lokacije onečišćene otpadom utvrđenu Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske osigurava Republika Hrvatska.

(2) Sve aktivnosti sanacije lokacije onečišćene otpadom u ime Republike Hrvatske provodi Fond.

(3) Odlukom o sanaciji lokacije onečišćene otpadom određuje se sanacija lokacije onečišćene otpadom te mjere i aktivnosti te sanacije ili prestanak sanacije.

(4) Republika Hrvatska ima pravo na naknadu svih troškova izvršene sanacije.

(5) Radi osiguranja naplate troškova izvršene sanacije Republika Hrvatska stječe založno pravo nad nekretninom na kojoj je izvršena sanacija do visine troškova sanacije.

(6) Prije postupka sanacije sud koji je nadležan za zemljišne knjige, sukladno propisu kojim se uređuju zemljišne knjige, će na prijedlog Republike Hrvatske u zemljišnoj knjizi, temeljem odluke iz stavka 3. ovoga članka, izvršiti zabilježbu namjere sanacije ili brisati zabilježbu namjere sanacije.

(7) Sud iz stavka 6. ovoga članka provest će u korist Republike Hrvatske upis založnog prava na temelju Odluke o troškovima izvršene sanacije pod redom prvenstva zabilježbe iz stavka 6. ovoga članka.

(8) Istodobno s upisom založnog prava iz stavka 7. ovoga članka, nadležni sud će brisati zabilježbu iz stavka 6. ovoga članka.

(9) Odluke iz stavaka 3. i 7. ovoga članka donosi ministar i nisu upravni akti.

Odluka o sprječavanju odbacivanja otpada

Članak 113.

(1) Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi odluku o sprječavanju odbacivanja otpada koja sadrži mjere sprječavanja protuzakonitog odbacivanja otpada i mjere uklanjanja protuzakonito odbačenog otpada, uključujući i kad je to primjenjivo, mjere uklanjanja naplavljenog morskog otpada.

(2) Mjere iz stavka 1. ovoga članka uključuju evidentiranje lokacija protuzakonito odbačenog otpada te uspostavu sustava zaprimanja obavijesti o odbačenom otpadu.

Informativne aktivnosti

Članak 114.

(1) Jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb dužna je o svom trošku, na odgovarajući način osigurati godišnje provedbu informativnih aktivnosti u svezi gospodarenja otpadom na svojem području, a osobito najmanje jednu javnu tribinu, te informativne publikacije o gospodarenju otpadom.

(2) Jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb dužna je u sklopu mrežne stranice uspostaviti i ažurno održavati mrežne stranice sa svim bitnim informacijama o gospodarenju otpadom na svojem području.

(3) Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba dužno je do 31. ožujka tekuće godine dostaviti godišnje izvješće o provedbi izobrazno-informativnih aktivnosti za prethodnu godinu Ministarstvu putem mrežne aplikacije.

Akcija prikupljanja otpada

Članak 115.

(1) Pravna i fizička osoba – obrtnik može, u suradnji s osobom koja posjeduje dozvolu za gospodarenje otpadom ili je upisana u Evidenciju kao sakupljač otpad ili kao oporabitelj bez dozvole ili kao trgovac koji je ovlašten preuzeti otpad u posjed, organizirati akciju prikupljanja određenog otpada u svrhu provedbe sportskog, edukativnog, ekološkog ili humanitarnog sadržaja.

(2) Prije početka akcije potrebno je obavijestiti nadležni upravni odjel jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba o održavanju akcije.

(3) Osoba koja organizira akciju obvezna je u roku od osam dana od završetka akcije iz stavka 1. ovoga članka dostaviti nadležnom upravnom odjelu jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba izvješće o provedenoj akciji koje sadrži sljedeće podatke: vrijeme trajanja akcije, vrste i količine otpada koje su prikupljene, osobe kojima je otpad predan na daljnje gospodarenje.

(4) Nadležni upravni odjel jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba dužan je dostaviti izvješće o provedenim akcijama iz stavka 1. ovoga članka na svojem području Ministarstvu do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu.

(5) Temeljem dostavljenih izvješća iz stavka 3. ovoga članka i stručne analize, Ministarstvo izrađuje i na svojim mrežnim stranicama objavljuje godišnje izvješće o provedenim akcijama u Republici Hrvatskoj.

 

XIII. PREKOGRANIČNI PROMET OTPADOM

Nadležnosti za prekogranični promet otpadom

Članak 116.

(1) Nadležno tijelo za provedbu Uredbe (EZ) br. 1013/2006 je Ministarstvo.

(2) Ministar imenuje iz redova službenika Ministarstva jednu ili više odgovornih osoba za informiranje i savjetovanje zainteresiranih osoba te za suradnju s Europskom komisijom po pitanjima prekograničnog prometa otpadom sukladno članku 54. Uredbe (EZ) br. 1013/2006.

(3) Granične prijelaze na području Republike Hrvatske preko kojih je dopušten uvoz otpada u Europsku uniju i izvoz otpada iz Europske unije, sukladno članku 55. Uredbe (EZ) br. 1013/2006 propisuje Vlada uredbom.

Ograničenja u prekograničnom prometu otpadom

Članak 117.

(1) Zabranjeno je na teritorij Republike Hrvatske isporučiti opasni otpad, miješani komunalni otpad i ostatke od spaljivanja miješanog komunalnog otpada radi zbrinjavanja, a sukladno članku 11. stavku 1. točki (e) Uredbe (EZ) br. 1013/2006.

(2) Zabranjeno je na teritorij Republike Hrvatske isporučivati miješani komunalni otpad radi korištenja u energetske svrhe.

(3) Ministar naredbom može zabraniti isporuku otpada u Republiku Hrvatsku radi:

– sprječavanja narušavanja dugoročno održivog gospodarenja određenom vrstom otpada na način sukladan članku 5. ovoga Zakona uz uvažavanje načela zaštite okoliša propisanih zakonom kojim se uređuje zaštita okoliša i pravnom stečevinom Europske unije

– zaštite integrirane mreže postrojenja za obradu miješanog komunalnog otpada, ako je izvjesno da bi se zbog takvih isporuka otpad koji nastaje u Republici Hrvatskoj morao zbrinuti na način koji nije usklađen s Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske i

– sprječavanja negativnog utjecaja na nacionalni sustav gospodarenja otpadom određen Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske.

Prekogranični promet otpadom koji podliježe notifikacijskom postupku

Članak 118.

(1) Prekogranični promet otpadom koji podliježe notifikacijskom postupku Ministarstvo odobrava pisanim odobrenjem (u daljnjem tekstu: odobrenje).

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, u slučaju kada je Republika Hrvatska država provoza u prekograničnom prometu pošiljki otpada koje podliježu notifikacijskom postupku između država članica Europske unije bez provoza kroz treće zemlje, Ministarstvo ne izdaje pisano odobrenje, već se smatra da je dan prešutni pristanak, sukladno članku 9. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 1013/2006.

(3) O zahtjevu za ishođenje odobrenja Ministarstvo donosi rješenje.

(4) Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka sadrži najmanje sljedeće informacije:

1. naziv i ključni broj otpada sukladno Popisu otpada, oznake otpada sukladno Prilozima III, IIIA, IIIB, IV, IVA i V Uredbe (EZ) br. 1013/2006 kada je primjenjivo, ostale oznake otpada kada je primjenjivo

2. predviđena količina otpada i

3. razdoblje važenja odobrenja.

(5) Obrazac obavijesti o prekograničnom prometu otpada – notifikacija iz Priloga IA Uredbe (EZ) br. 1013/2006 zajedno s pripadajućim prilozima je sastavni dio Odobrenja.

(6) U slučajevima iz članka 9. stavka 8. Uredbe (EZ) br. 1013/2006 Ministarstvo će rješenjem ukinuti odobrenje i o tome obavijestiti sva nadležna tijela uključena u predmetni prekogranični promet otpada.

(7) Protiv rješenja iz stavka 3. i stavka 6. ovoga članka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(8) Ako podnositelj ili primatelj obavijesti s područja Republike nije postupao prema odobrenju iz stavka 1. ovoga članka, dužan je po isteku odobrenja o tome obavijestiti Ministarstvo.

Obavijest o namjeravanom prekograničnom prometu pošiljki otpada

Članak 119.

(1) Obavijest o namjeravanom prekograničnom prometu pošiljki otpada koje podliježu notifikacijskom postupku iz članka 4. Uredbe (EZ) br. 1013/2006 mora sadržavati najmanje sljedeću dokumentaciju sukladno Prilogu II Dijelu 3. iste Uredbe (EZ):

1. ugovor između podnositelja obavijesti i primatelja otpada sukladno članku 5. Uredbe br. (EZ) br. 1013/2006

2. ugovor ili ovlaštenje ako se radi o slučajevima iz članka 2. stavka 15. podstavka (a) točki iv. i v. Uredbe (EZ) br. 1013/2006

3. financijsko jamstvo ili ekvivalentno osiguranje sukladno članku 6. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 1013/2006 u iznosu dovoljnom za pokriće najmanje onoliko planiranih pošiljki iz obavijesti koliko će ih istodobno biti otpremljene, a za koje još neće biti izdana potvrda u smislu članka 16. točke (e) Uredbe (EZ) br. 1013/2006 odnosno članka 15. točke (e) kada je primjenjivo, a sve sukladno članku 6. stavku 8. Uredbe (EZ) br. 1013/2006

4. presliku registracije prijevoznika za prijevoz otpada u matičnoj državi

5. presliku dozvole za oporabu odnosno zbrinjavanje otpada osobe koja će taj otpad oporabiti odnosno zbrinuti, ako se radi o osobi sa sjedištem izvan Republike Hrvatske

6. opis tehnološkog postupka oporabe ili zbrinjavanja otpada

7. rutu transporta uključujući moguće alternativne putove i

8. popis nadležnih tijela uključenih u prekogranični promet otpada.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, kada se radi o postrojenjima koja se u postupcima učestalo pojavljuju u svojstvu oporabitelja ili zbrinjavatelja, službena osoba može ocijeniti da obavijest ne treba sadržavati točke 5. i 6. iz stavka 1. ovoga članka.

(3) U slučaju isporuke pošiljki otpada koje podliježu notifikacijskom postupku u Republiku Hrvatsku obavijest mora dodatno sadržavati sljedeću dokumentaciju sukladno Prilogu II Dijelu 3. Uredbe (EZ) br. 1013/2006:

1. analizu kemijskog sastava otpada, kada je to moguće i

2. opis postupka proizvodnje otpada.

(4) U slučaju isporuke pošiljki otpada koje podliježu notifikacijskom postupku iz Republike Hrvatske obavijest mora dodatno sadržavati sljedeću dokumentaciju:

1. izvadak iz e-ONTO u slučajevima iz članka 2. stavka 15. podstavka (a) točke i. Uredbe (EZ) br. 1013/2006 ili, ako se radi o vrsti otpada koji još nije nastajao kod proizvođača, izjavu o istome

2. izjavu o posjedovanju odgovarajućeg akta u skladu s odredbama ovoga Zakona u slučajevima iz članka 2. stavka 15. podstavka (a) točki ii. i iii. Uredbe (EZ) br. 1013/2006 i

3. dokaz o posjedu otpada u slučajevima iz članka 2. stavka 15. podstavka (a) točke vi. Uredbe (EZ) br. 1013/2006.

(5) Službena osoba može od podnositelja obavijesti zatražiti i druge informacije sukladno Prilogu II Dijelu 3. Uredbe (EZ) br. 1013/2006 ako smatra potrebnim.

Članak 120.

(1) U slučaju isporuke pošiljki otpada koji podliježe notifikacijskom postupku iz Republike Hrvatske obavijest mora sadržavati preslike dokumenata iz članka 119. stavka 1. za državu polazišta, države provoza i državu odredišta.

(2) Komplet dokumenata za Republiku Hrvatsku iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati izvornike priloga iz članka 119. stavka 1. točki 1., 2. i 3. ovoga Zakona.

Osiguranje pošiljki

Članak 121.

(1) U slučaju isporuke pošiljki otpada koje podliježu notifikacijskom postupku u Republiku Hrvatsku radi privremenih postupaka oporabe, a kada se daljnji postupak oporabe odvija u Republici Hrvatskoj, financijsko jamstvo ili ekvivalentno osiguranje iz članka 6. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1013/2006 mora vrijediti do završetka postupka trajne oporabe sukladno članku 6. stavku 5. Uredbe (EZ) br. 1013/2006.

(2) Način izračuna visine financijskog jamstva ili ekvivalentnog osiguranja sukladno članku 6. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 1013/2006 propisuje ministar pravilnikom iz članka 5. stavka 5. ovoga Zakona.

Podnošenje prigovora

Članak 122.

(1) Kada je Republika Hrvatska država odredišta, Ministarstvo će izjaviti prigovor podnositelju obavijesti i neće odobriti isporuku otpada u sljedećim slučajevima sukladno članku 12. Uredbe (EZ) br. 1013/2006:

1. da je podnositelj obavijesti ili primatelj ranije osuđivan za nezakonitu otpremu ili bilo koju drugu nezakonitu radnju u svezi gospodarenja otpadom ili zaštite okoliša

2. da omjer između oporabivog i neoporabivog otpada, procijenjena vrijednost materijala koji će se konačno oporabiti ili cijena oporabe i cijena zbrinjavanja neoporabivog dijela ne opravdavaju oporabu, gledajući s gospodarskog i/ili ekološkog stajališta ili

3. da se otprema otpad koji je namijenjen zbrinjavanju, a ne oporabi.

(2) Ministarstvo može izjaviti prigovor i zbog bilo kojeg drugog razloga sukladno člancima 11. i 12. Uredbe (EZ) br. 1013/2006.

(3) U slučajevima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka Ministarstvo će podnositelju obavijesti izdati rješenje kojim se određuje razlog prigovora i odbija isporuka otpada.

(4) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(5) Rješenje iz stavka 3. ovoga članka dostavlja se svim nadležnim tijelima uključenim u prekogranični promet otpadom.

Obveza izvješćivanja

Članak 123.

(1) Osoba koja organizira pošiljku i/ili uvoznik/primatelj otpada koji ne podliježe notifikacijskom postupku s područja Republike Hrvatske ispunjava obvezu izvješćivanja o isporučenim i/ili primljenim vrstama i količinama otpada putem e-ONTO.

(2) Podnositelj obavijesti i/ili primatelj otpada koji podliježe notifikacijskom postupku s područja Republike Hrvatske ispunjava obvezu izvješćivanja o isporučenim i/ili primljenim vrstama i količinama otpada putem e-ONTO.

(3) Ministarstvo vodi evidenciju koja sadrži sljedeće podatke o prekograničnom prometu otpada koji podliježe notifikacijskom postupku:

1. zaprimljenim obavijestima

2. izdanim odobrenjima

3. ukinutim odobrenjima

4. podnesenim prigovorima

5. stvarnim količinama otpada koji podliježe notifikacijskom postupku sukladno izdanom odobrenju i

6. trajnoj oporabi ili zbrinjavanju za svaki odobreni prekogranični promet otpada koji podliježe notifikacijskom postupku.

Postrojenje s prethodnim odobrenjem

Članak 124.

(1) Pravna ili fizička osoba – obrtnik koja posjeduje dozvolu za gospodarenje otpadom za oporabu otpada koji podliježe notifikacijskom postupku može Ministarstvu podnijeti zahtjev za dobivanje statusa postrojenja s prethodnim odobrenjem za isporuku otpada koji podliježe notifikacijskom postupku u Republiku Hrvatsku (u daljnjem tekstu: postrojenje s prethodnim odobrenjem) u skladu s člankom 14. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1013/2006.

(2) O utvrđivanju statusa postrojenja s prethodnim odobrenjem Ministarstvo donosi rješenje.

(3) Rješenje iz stavka 2. ovoga članka izdaje se za jednu ili više vrsta otpada za koje pravna ili fizička osoba – obrtnik iz stavka 1. ovoga članka ima dozvolu.

(4) Rješenjem iz stavka 2. ovoga članka određuju se:

1. vrste i ukupna količina otpada za koje se daje prethodno odobrenje

2. postupak oporabe uključujući opis tehnologije koja se koristi i

3. rok važenja.

(5) Status postrojenja s prethodnim odobrenjem iz stavka 2. ovoga članka priznaje se na rok do deset godina.

(6) Ministarstvo ima pravo na ukidanje rješenja iz stavka 2. ovoga članka sukladno članku 14. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 1013/2006.

(7) Rješenje iz stavka 2. i stavka 6. ovoga članka je upravni akt.

(8) Protiv rješenja iz stavaka 2. i 6. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 125.

Zahtjev za ishođenje rješenja za dobivanje statusa postrojenja s prethodnim odobrenjem sadrži:

1. podatke o podnositelju zahtjeva: naziv i sjedište društva odnosno obrta, matični broj, ime odgovorne osobe za zastupanje društva odnosno obrta, broj telefona i e-mail adresu za potrebe kontakta

2. vrste i ukupnu količinu otpada za koje se traži prethodno odobrenje i

3. izjavu o vrstama i procijenjenoj količini otpada koji će nastati oporabom uvezenog otpada te načinu njegove oporabe i/ili zbrinjavanja.

Članak 126.

(1) Pravna ili fizička osoba – obrtnik iz članka 124. stavka 1. ovoga Zakona dužna je obavijestiti Ministarstvo o svakoj promjeni podataka temeljem kojih mu je izdano rješenje o statusu postrojenja s prethodnim odobrenjem i zatražiti izmjenu rješenja u roku od 30 dana od nastale promjene.

(2) Pravna ili fizička osoba – obrtnik iz članka 124. stavka 1. ovoga Zakona dužna je do 1. ožujka tekuće godine, za proteklu kalendarsku godinu, dostaviti Ministarstvu izvješće o uvezenim vrstama i količinama otpada za koje je ishodila rješenje o statusu postrojenja s prethodnim odobrenjem u pisanom ili digitalnom obliku putem elektroničke aplikacije Ministarstva iz članka 129. ovoga Zakona.

Jezici za komunikaciju u prekograničnom prometu otpada

Članak 127.

(1) Jezici koje Republika Hrvatska prihvaća za komunikaciju u prekograničnom prometu otpada su hrvatski i engleski.

(2) Kada izvornici dokumenata koji se prilažu zahtjevu za prekogranični promet otpada koji podliježe notifikacijskom postupku nisu na jednom od jezika iz stavka 1. ovoga članka, podnositelj obavijesti dužan je priložiti ovjereni prijevod na hrvatski jezik, sukladno članku 28. Uredbe (EZ) br. 1013/2006.

(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, službena osoba može ocijeniti da dostava ovjerenog prijevoda pojedinog dokumenta na hrvatski jezik nije potrebna.

Povrat pošiljke otpada

Članak 128.

(1) U slučaju kada se sukladno člancima 22. ili 24. Uredbe (EZ) br. 1013/2006 mora izvršiti povrat otpada u Republiku Hrvatsku, iz Republike Hrvatske ili kroz Republiku Hrvatsku, Ministarstvo izdaje suglasnost.

(2) Suglasnost iz stavka 1. ovoga članka nije upravni akt.

(3) Suglasnost se dostavlja putem elektroničke pošte relevantnim nadležnim tijelima i kada je to moguće, pošiljatelju.

(4) Pošiljatelj otpada iz Republike Hrvatske dužan je preuzeti vraćeni otpad ako ima uvjete za skladištenje takvog otpada.

(5) Ako pošiljatelj otpada iz Republike Hrvatske ne preuzme vraćeni otpad, pošiljatelj otpada je dužan osigurati da taj otpad preuzme ovlaštena osoba.

(6) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, ako pošiljatelj nije poznat ili je nesolventan, preuzimanje otpada od strane ovlaštene osobe osigurava Ministarstvo.

(7) Obavijesti, dogovori o načinu postupanja i ostala komunikacija između nadležnih tijela u slučajevima iz članaka 22. i 24. Uredbe (EZ) br. 1013/2006 odvija se putem elektroničke pošte ili na drugi prikladni način.

 

XIV. INFORMACIJSKI SUSTAV GOSPODARENJA OTPADOM

Informacijski sustav gospodarenja otpadom

Članak 129.

(1) Informacijski sustav gospodarenja otpadom (u daljnjem tekstu: informacijski sustav) služi u nadzoru provedbe i upravljanja sustavom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske.

(2) Informacijski sustav je sastavni dio informacijskog sustava zaštite okoliša, koji se vodi prema zakonu kojim se uređuje zaštita okoliša, a sadrži:

1. podatke:

– o nusproizvodima i ukidanju statusa otpada

– iz izvješća jedinica područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba

– iz izvješća o radu davatelja javne usluge

– o lokacijama odbačenog otpada

– o provedenim aktivnostima sprječavanja nastanka otpada

– o ponovnoj uporabi proizvoda

– o otpadu od hrane

– o provođenju ekonomskih instrumenata gospodarenja otpadom

– o troškovima odlaganja otpada

– o provedbi propisanih ciljeva gospodarenja otpadom i stopama sakupljanja i recikliranja

– o provedenim izobrazno-informativne aktivnostima

– o provedenim akcijama prikupljanja otpada

– o posebnim kategorijama otpada

– o proizvodima koje na tržište stavljaju proizvođači proizvoda koji podliježu proširenoj odgovornosti proizvođača ili su predmet zabrane ili ograničenja stavljanja na tržište, te podataka o skupljanju i obradi otpada koji je nastao od tih proizvoda

– o količinama, vrstama i tokovima otpada

– o obveznicima izrade plana gospodarenja otpadom iz rudarske industrije

– o postrojenjima za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije, planovima, suglasnostima te dozvolama za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije kao i zatvorenim i napuštenim postrojenjima za obradu otpada iz rudarske industrije

– o osobama koje gospodare otpadom i lokacijama na kojima se gospodari otpadom

– o prekograničnom prometu otpadom

– o gospodarenju otpadom uključujući i pokazatelje sprječavanja nastanka otpada te pokazatelje ponovne uporabe

– o propisima, smjernicama, planovima i projektima u području gospodarenja otpadom, te ostale podatke od značaja za područje gospodarenja otpadom

2. aplikacije:

– e-ONTO

– aplikaciju za rad Registra djelatnosti gospodarenja otpadom

– aplikaciju Registra onečišćavanja okoliša

– aplikaciju za prekogranični promet otpadom

– aplikaciju za evidenciju lokacija odbačenog otpada

– aplikaciju za izvješća o radu davatelja usluge

– aplikaciju za operatere odlagališta i praćenje odlaganja biorazgradivog komunalnog otpada

– portal sprječavanja nastanka otpada i aplikaciju za praćenje projekata i aktivnosti sprječavanja nastanka otpada, ponovne uporabe i izobrazno-informativnih aktivnosti

– RPPO.

(3) Informacijski sustav vodi Ministarstvo, korištenjem elektroničkih programskih rješenja koje omogućavaju mrežni unos, obradu i prikaz podataka.

(4) Podaci koji se unose u informacijski sustav moraju biti cjeloviti, pouzdani, pravovremeni i dosljedni, pri čemu podaci o lokacijama odbačenog otpada te lokacijama na kojima se gospodari otpadom trebaju biti uspostavljeni kao skupovi podataka s prostornom komponentom.

(5) Ministarstvo koordinira aktivnosti na osiguranju i kontroli kvalitete podataka u suradnji s nadležnim tijelima na regionalnoj i lokalnoj razini i ostalim dionicima.

(6) Ministarstvo osigurava pristup informacijskom sustavu iz stavka 1. ovoga članka svim tijelima državne uprave s nadležnostima iz područja gospodarenja otpadom, u svrhu učinkovitijeg nadzora i planiranja.

(7) Nadležna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba te pravne osobe i fizičke osobe dužne su osigurati pravodobno i bez naknade, podatke o gospodarenju otpadom koje posjeduju, a koji su potrebni za vođenje informacijskog sustava.

(8) Sredstva za nabavu i održavanje aplikacija i podataka informacijskog sustava osigurava Ministarstvo i Fond.

(9) Strukturu, sadržaj, dostupnost podataka i način rada informacijskog sustava propisuje ministar naputkom.

Registar djelatnosti gospodarenja otpadom

Članak 130.

(1) Registar djelatnosti gospodarenja otpadom vodi Ministarstvo, a sadrži podatke o aktima koji se odnose na pravne i fizičke osobe – obrtnike u svezi gospodarenja otpadom:

1. o dozvolama za gospodarenje otpadom i rješenjima o tim dozvolama

2. Očevidnika sakupljača i oporabitelja

3. Očevidnika nusproizvoda

4. Očevidnika ukidanja statusa otpada

5. Evidencije prijevoznika, posrednika trgovaca i reciklažnih dvorišta

6. Evidencija centara ponovne uporabe

7. podacima o obavljenim inspekcijskim nadzorima.

(2) Ministarstvo i nadležno tijelo županije odnosno Grada Zagreba unose propisane podatke u Registar.

(3) Registar se vodi putem mrežne aplikacije iz članka 129. ovoga Zakona.

(4) Ministarstvo i nadležno tijelo županije odnosno Grada Zagreba putem aplikacije iz stavka 1. ovoga članka zaprima zahtjeve, vodi postupak i izdaje rješenja i potvrde o obavljanju djelatnosti gospodarenja otpadom.

(5) Dozvole za gospodarenje otpadom, popis osoba upisanih u Očevidnik sakupljača i oporabitelja i Evidenciju prijevoznika, posrednika trgovaca i reciklažnih dvorišta su javno dostupni putem Registra.

(6) Sadržaj, način vođenja Registra, način vođenja Očevidnika sakupljača i oporabitelja i Evidencije prijevoznika, posrednika trgovaca i reciklažnih dvorišta te dostupnost informacija propisuje ministar naputkom.

Izvješćivanje

Članak 131.

(1) Nadležno tijelo za provedbu Uredbe (EZ) 2150/2002 je Ministarstvo.

(2) Ministarstvo provodi koordinaciju izvješćivanja i izvješćivanje gospodarenju otpadom, o provedbi ciljeva, dostavlja prateće podatke te izvješća o provjeri kvalitete podataka, sukladno međunarodnim propisima i propisima Europske unije iz područja gospodarenja otpadom.

(3) Prikupljanje, provjera i obrada podataka te izračun ciljeva za potrebe izvješćivanja prema stavku 3. ovoga članka provodi se u skladu s metodologijama propisanima delegiranim i provedbenim aktima te ostalim smjernicama tijela (EK / Eurostat), te na način i u rokovima utvrđenima za svaku pojedinu izvještajnu obvezu.

(4) Ministarstvo provodi statističke aktivnosti te razvija i izrađuje statistike otpada u skladu s propisom kojim se uređuje statistika te osigurava ispunjavanje međunarodnih i europskih obveza Republike Hrvatske koje se odnose na proizvodnju i diseminaciju službene statistike o otpadu.

(5) Način izračuna postizanja ciljeva i izvješćivanja o gospodarenju otpadom propisuje ministar pravilnikom iz članka 5. stavka 5. ovoga Zakona

(6) Način izračuna postizanja ciljeva i izvješćivanja o gospodarenju posebnim kategorijama otpada propisuje ministar pravilnikom iz članka 88. stavka 3. ovoga Zakona.

Pregled podataka gospodarenja otpadom

Članak 132.

(1) Na mrežnim stranicama Ministarstva, temeljem podataka u e-ONTO i Registru i pokazatelja gospodarenja otpadom, periodično se objavljuje mjesečni, kvartalni i godišnji pregled podataka o gospodarenju otpadom u sklopu javne usluge te godišnji pregled podataka ostalog gospodarenja otpadom te ostala godišnja tematska izvješća i pregledi podataka koji se izrađuju temeljem prikupljenih i provjerenih podataka iz članka 129. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Pregled podataka gospodarenja otpadom u sklopu javne usluge sadrži podatke o količinama otpada preuzetog u sklopu javne usluge po jedinicama lokalne samouprave i zbirno na razini Republike Hrvatske.

(3) Pregled podataka ostalog gospodarenja otpadom sadrži podatke o količinama otpada u prekograničnom prometu otpadom i prometu otpadom unutar Republike Hrvatske, obrađenom otpadu te malootkupu otpada na razini Republike Hrvatske.

(4) Pregled podataka iz stavaka 2. i 3. ovoga članka sadrži odgovarajuće podatke o razdoblju za koje se daje pregled, podatak iz odgovarajućeg razdoblja prethodne godine te podatak o postotnom povećanju ili smanjenju pojedine vrijednosti.

(5) Izgled i način izrade pregleda podataka iz stavaka 2. i 3. ovoga članka propisuje ministar naputkom.

Informacijsko-obrazovne aktivnosti

Članak 133.

Fond je dužan kontinuirano, tijekom cijele godine provoditi edukativne kampanje i informirati javnost o gospodarenju otpadom ažurno pri svakoj nastaloj promjeni u sustavu gospodarenja otpadom na nacionalnoj razini ili na razini Europske unije korištenjem informacijsko-obrazovnih aktivnosti usmjerenih prema različitim ciljnim skupinama.

 

XV. UPRAVNI NADZOR

Upravni i stručni nadzor

Članak 134.

(1) Upravni nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega, te radom i postupanjem nadležnih upravnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjerenim im poslovima državne uprave koji se odnose na postupanje s otpadom obavlja Ministarstvo.

(2) Ako se u nadzoru utvrdi da je povrijeđen ovaj Zakon i/ili propis donesen na temelju ovoga Zakona, Ministarstvo može podnijeti optužni prijedlog ili kaznenu prijavu.

(3) U okviru upravnog nadzora obavlja se i stručni nadzor primjene ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.

Nadzor zakonitosti Odluke o načinu pružanja javne usluge

Članak 135.

(1) Kad Ministarstvo ocijeni da su odredbe Odluke iz članka 66. ovoga Zakona u suprotnosti s Ustavom i Zakonom, bez odgode će dati uputu predstavničkom tijelu da u roku od 15 dana od primitka upute otkloni uočene nedostatke.

(2) Ako predstavničko tijelo ne postupi po uputi iz stavka 1. ovoga članka i ne otkloni nedostatke, Ministarstvo donosi odluku o obustavi od primjene Odluke iz stavka 1. ovoga članka te podnosi Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske zahtjev za ocjenu zakonitosti obustavljene Odluke i Cjenika iz članka 77. ovoga Zakona u roku od 30 dana od dana donošenja odluke o obustavi.

(3) Kada u postupku nadzora zakonitosti općeg akta Ministarstvo donese odluku o obustavi od primjene Odluke iz stavka 1. ovoga članka, izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba dužno je u skladu s uputom iz stavka 1. ovoga članka donijeti odluku o nužnom načinu pružanja javne usluge i naplati jedinstvene cijene javne usluge za vrijeme obustave Odluke iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Odluka iz stavka 3. ovoga članka sadrži jedinstvenu cijenu javne usluge za područje pružanja javne usluge za korisnike iz članka 70. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona te jedinstvenu cijenu javne usluge za područje pružanja javne usluge za korisnike iz članka 70. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona.

(5) Odluku iz stavka 3. ovoga članka izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba dužno je dostaviti Ministarstvu i objaviti u službenom glasilu i na mrežnim stranicama jedinice lokalne samouprave u roku od 15 dana od donošenja.

(6) Ako Visoki upravni sud Republike Hrvatske u postupku ocjene zakonitosti općeg akta ukine Odluku iz stavka 1. ovoga članka, predstavničko tijelo dužno je donijeti Odluku iz članka 66. ovoga Zakona u roku od 45 dana od dana objave presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske u »Narodnim novinama«.

(7) Do donošenja Odluke iz stavka 6. ovoga članka javna usluga pruža se temeljem odluke o nužnom načinu pružanja javne usluge i naplati jedinstvene cijene javne usluge.

 

XVI. INSPEKCIJSKI NADZOR

Nadležnost za inspekcijski nadzor

Članak 136.

(1) Inspekcijski nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona provode inspektori zaštite okoliša Državnog inspektorata (u daljnjem tekstu: inspektor zaštite okoliša), ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

(2) Na inspekcijski nadzor koji se provodi na temelju odredbi ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje zaštita okoliša i zakona kojim se uređuje djelokrug, dužnosti i ovlasti inspektora Državnog inspektorata, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.

(3) Nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na obavljanje djelatnosti prijevoza otpada provode i ovlaštene službene osobe ministarstva nadležnog za unutarnje poslove.

(4) Nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na prekogranični promet otpadom te djelatnost posredovanja u gospodarenju otpadom i djelatnost trgovanja otpadom provode i ovlaštene službene osobe Ministarstva financija, Carinske uprave (u daljnjem tekstu Carinske uprave).

(5) Nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na javnu uslugu sakupljanja komunalnog otpada, spaljivanje otpada od strane fizičkih osoba te na nepropisno skladištenje, ostavljanje, odbacivanja ili odlaganje otpada od strane fizičke osobe ili nepoznatih osoba protivno ovom Zakonu provodi osoba koja obavlja poslove službe nadležne za komunalni red jedinice lokalne samouprave (u daljnjem tekstu: komunalni redar), ako ovim Zakonom nije određeno drukčije.

Nadležnost tržišne inspekcije, Carinske uprave, rudarskih inspektora, energetskih inspektora za naftno rudarstvo i inspektora nadležnih za označavanje proizvoda

Članak 137.

(1) Nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, u dijelu koji se odnosi na obračun i naplatu javne usluge potrošačima provode tržišni inspektori Državnog inspektorata (u daljnjem tekstu: tržišni inspektor)

(2) Nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na obveze u sustavu proširene odgovornosti proizvođača proizvoda, uključujući plaćanje povratne naknade i naknade gospodarenja otpadom, dostupnost informacija i označavanje proizvoda obavlja Carinska uprava.

(3) Nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na označavanje ambalaže proizvoda provode inspektori nadležni za označavanje proizvoda svaki u svom djelokrugu određenim posebnim propisima.

(4) Nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na gospodarenje otpadom iz rudarske industrije provode rudarski inspektori i energetski inspektori za naftno rudarstvo Državnog inspektorata (u daljnjem tekstu: rudarski inspektor).

Nadležnost Obalne straže

Članak 138.

Ovlaštene osobe Obalne straže Republike Hrvatske obavljaju inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega na području unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske te isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske.

Ovlasti inspektora u postupku inspekcijskog nadzora i predmet inspekcijskog nadzora

Članak 139.

(1) U provedbi inspekcijskog nadzora inspektor provodi izravan uvid u opće i pojedinačne akte, nadzire uvjete i način rada pravnih i fizičkih osoba - obrtnika u sustavu gospodarenja otpadom, te poduzima predviđene mjere radi njihova usklađivanja s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega te drugim propisima u slučajevima utvrđenih povreda tih propisa.

(2) U provedbi inspekcijskog nadzora inspektor zaštite okoliša nadzire osobito:

1. ispunjavanje propisanih uvjeta za obavljanje djelatnosti iz područja gospodarenja otpadom

2. usklađenost postupanja pravne i fizičke osobe – obrtnika s aktima kojima se određuje način i uvjeti obavljanja djelatnosti gospodarenja otpadom u skladu s ovim Zakonom

3. vođenje očevidnika o nastanku i tijeku otpada i postupanje s pratećim listovima

4. dostavu propisanih izvješća i podataka nadležnim upravnim tijelima i Ministarstvu

5. ispunjavanje uvjeta za prekogranični promet otpada

6. usklađenost dozvole za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom sa Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona

7. prijavljivanje obveznika u propisane registre

8. ispunjavanje uvjeta, način rada i provedbu mjera za zatvaranje, sanaciju i održavanje saniranih odlagališta

9. izvršavanje obveza iz nadležnosti i odgovornosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za gospodarenje otpadom propisanih ovim Zakonom

10. provedbu mjera gospodarenja otpadom utvrđenih procjenom utjecaja na okoliš

11. provedbu potvrđenih međunarodnih ugovora o gospodarenju otpadom i

12. porijeklo, vrstu, količinu i odredište sakupljenog i prevezenog otpada kada pravne i fizičke osobe – obrtnici obavljaju djelatnost i postupke sakupljanja i prijevoza otpada.

Ovlasti komunalnog redara

Članak 140.

(1) Komunalni redar ovlašten je utvrditi identitet fizičke osobe počinitelja odbacivanja otpada uvidom u osobni identifikacijski dokument ili na drugi odgovarajući način.

(2) Fizička osoba počinitelj odbacivanja otpada dužna je na zahtjev predočiti na uvid komunalnom redaru osobni identifikacijski dokument radi utvrđivanja identiteta počinitelja odbacivanja otpada.

(3) Ako fizička osoba počinitelj odbacivanja otpada na zahtjev komunalnog redara ne predoči na uvid osobni identifikacijski dokument radi provjere identiteta, komunalni redar je ovlašten zatražiti pružanje pomoći od djelatnika ministarstva nadležnog za unutarnje poslove radi utvrđivanja identiteta počinitelja odbacivanja otpada.

(4) Ako komunalni redar utvrdi postojanje opravdane sumnje da je opasni ili drugi otpad odbačen na nekretnini čiji vlasnik, odnosno posjednik, ako vlasnik nekretnine nije poznat, odnosno osoba koja, sukladno posebnom propisu, upravlja određenim područjem (dobrom), ne dopušta pristup radi utvrđivanja činjeničnog stanja u svezi odbačenog otpada, komunalni redar ovlašten je zatražiti nalog suda i asistenciju djelatnika ministarstva nadležnog za unutarnje poslove radi pristupa na nekretninu u svrhu utvrđivanja činjenica.

Inspekcijske mjere

Članak 141.

U provedbi inspekcijskog nadzora, u slučaju povrede ovoga Zakona, provedbenih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i Uredbe (EZ) br. 1013/2006, inspektori i druge ovlaštene osobe iz članka 136., 137. i 138. ovoga Zakona, svaki u okviru svoje nadležnosti određene ovim Zakonom i drugim posebnim propisom, imaju pravo i obvezu nadziranoj osobi narediti radnje odnosno rješenjem izreći upravne mjere za koje su ovlašteni temeljem ovoga Zakona, izdati prekršajni nalog ili obavezni prekršajni nalog te podnijeti nadležnom tijelu optužni prijedlog ili kaznenu prijavu zbog prekršaja ili sumnje na počinjenje kaznenog djela.

Otklanjanje nepravilnosti i nedostataka

Članak 142.

(1) Iznimno od odredbe članka 141. ovoga Zakona, ako se u provedbi inspekcijskog nadzora utvrde nedostaci i/ili nepravilnosti u radu, u suprotnosti s ovim Zakonom i propisima donijetim na temelju toga Zakona inspektor zaštite okoliša može osobi nad kojom se provodi nadzor (u daljnjem tekstu: nadzirana osoba) zapisnički ukazati na nedostatke i/ili nepravilnosti i odrediti rok njihovog otklanjanja.

(2) Rok za otklanjanje nepravilnosti i/ili nedostataka dan na zapisnik ne može biti duži od osam dana.

(3) Nadzirana osoba obvezna je pisano obavijestiti inspektora o poduzetim mjerama u roku od tri dana od otklanjanja nedostataka i/ili nepravilnosti odnosno od isteka roka iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Ako nadzirana osoba ne otkloni nedostatke i/ili nepravilnosti u roku za otklanjanje nepravilnosti i/ili nedostataka danom na zapisnik, inspektor će rješenjem izreći mjere za koje je ovlašten temeljem ovoga Zakona te poduzima i druge radnje za koje je ovlašten zbog utvrđenja prekršaja ili kaznenog djela.

(5) Komunalni redar postupa sukladno odredbama ovoga članka kada u provedbi nadzora postupanja s otpadom utvrdi da je fizička osoba učinila povredu ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.

Izrada, vođenje i dostava propisane dokumentacije te prijava u odgovarajuće registre

Članak 143.

(1) Inspektor zaštite okoliša rješenjem naređuje nadziranoj osobi izradu, donošenje, vođenje i dostavu propisanih akata i/ili dokumentacije, ako utvrdi da ih nije izradio ili donio ili dokumente ne vodi ili ih ne vodi na propisani način, odnosno ako ih ne dostavlja na propisani način i u propisanim rokovima.

(2) Inspektor zaštite okoliša rješenjem naređuje nadziranoj osobi prijavu u odgovarajuće registre, ako utvrdi da nadzirana osoba nije izvršila prijavu na propisani način i u propisanim rokovima.

Uklanjanje otpada

Članak 144.

(1) Inspektor zaštite okoliša rješenjem naređuje nadziranoj osobi uklanjanje otpada u primjerenom roku ako utvrdi da:

1. je ostavila, odbacila i/ili odložila otpad na mjestu koje nije predviđeno za odlaganje ili izvan lokacije gospodarenja otpadom ili

2. otpad ne skladišti na propisani način, odnosno ako skladišni prostor u kojem se otpad skladišti ne ispunjava propisane uvjete i/ili se skladišti duže nego je to ovim zakonom ili podzakonskim propisom dopušteno

3. otpad skladišti na lokaciji za koju nema odgovarajući akt za skladištenje otpada.

(2) Ako je nepropisno uskladištenim, ostavljenim, odbačenim ili odloženim otpadom onečišćen okoliš, inspektor rješenjem naređuje osobi iz stavka 1. ovoga članka i sanaciju onečišćenog okoliša putem ovlaštene osobe.

Članak 145.

(1) Komunalni redar naređuje uklanjanje otpada osobi koja je nepropisno uskladištila, ostavila, odbacila i/ili odložila otpad.

(2) Ako osoba koja je nepropisno uskladištila, ostavila, odbacila i/ili odložila otpad nepoznata, komunalni redar rješenjem naređuje uklanjanje otpada vlasniku nekretnine na kojoj je nepropisno uskladišten, ostavljen, odbačen i/ili odložen otpad ili posjedniku nekretnine ako vlasnik nekretnine nije poznat ili osobi koja sukladno posebnim propisima upravlja određenim područjem (dobrom), ako je otpad odložen na tom području (dobru) ili osobi koju je zatekao da odbacuje otpad izvan lokacije gospodarenja otpadom ili osobi za koju se može dokazati da je otpad odbacila izvan lokacije gospodarenja otpadom.

(3) Rješenjem iz stavaka 1. i 2. ovoga članka određuje se: lokacija i procijenjena količina otpada, obveznik uklanjanja otpada, te obveza uklanjanja otpada predajom ovlaštenoj osobi za gospodarenje tom vrstom otpada u roku koji ne može biti duži od šest mjeseci.

(4) Protiv rješenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka može se izjaviti žalba nadležnom upravnom tijelu županije, a protiv rješenja komunalnog redara Grada Zagreba može se izjaviti žalba Ministarstvu.

(5) Istekom roka određenog rješenjem iz stavaka 1. i 2. ovoga članka komunalni redar utvrđuje ispunjavanje obveze određene rješenjem.

(6) Ako komunalni redar utvrdi da obveza određena rješenjem iz stavka 1. ovoga članka nije izvršena, jedinica lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb dužan je osigurati uklanjanje tog otpada predajom ovlaštenoj osobi za gospodarenje tom vrstom otpada na trošak izvršenika.

Članak 146.

(1) Inspektor zaštite okoliša rješenjem naređuje jedinici lokalne samouprave odnosno Gradu Zagrebu uklanjanje, odnosno zbrinjavanje i/ili oporabu otpada u primjerenom roku, putem osobe koja posjeduje odgovarajući akt za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom sukladno odredbama ovoga Zakona, ako utvrdi da je otpad odbačen izvan građevine za zbrinjavanje otpada, odnosno lokacije za gospodarenje otpadom, a komunalni redar u roku od 60 dana od obavljenog nadzora nije donio rješenje iz članka 145. ovoga Zakona.

(2) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka inspektor naređuje i jedinici područne (regionalne) samouprave odnosno Gradu Zagrebu uklanjanje, odnosno zbrinjavanje i/ili oporabu u primjerenom roku otpada ako jedinica lokalne samouprave ne izvrši naređenu mjeru.

(3) Ako jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb ne postupi po izvršnom rješenju iz stavka 2. ovoga članka, izvršenje se provodi putem treće osobe na trošak jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba kojoj je izvršenje naređeno.

(4) Ako je nepropisno ostavljenim ili odloženim otpadom onečišćen okoliš, inspektor rješenjem iz stavka 1. ovoga članka naređuje i sanaciju onečišćenog okoliša putem osobe iz stavka 1. ovoga članka.

Otklanjanje nepravilnosti u postupanju i poslovanju s otpadom

Članak 147.

(1) Inspektor zaštite okoliša rješenjem naređuje nadziranoj osobi, a koja posjeduje odgovarajući akt kojim se određuju uvjeti i način obavljanja djelatnosti gospodarenja otpadom, otklanjanje nepravilnosti u postupanju i poslovanju s otpadom i posebnim kategorijama otpada ako utvrdi da ne postupa s tim vrstama otpada na propisani način, odnosno ako utvrdi da za obavljanje poslova nije osigurala propisane uvjete.

(2) Ako osoba iz stavka 1. ovoga članka i nakon izrečene novčane kazne ne izvrši rješenje iz stavka 1. ovoga članka inspektor će zapečatiti radne prostorije, prostore, uređaje i opremu ili na drugi način onemogućiti daljnje nezakonito obavljanje djelatnosti.

Članak 148.

(1) Inspektor zaštite okoliša rješenjem naređuje nadziranoj osobi otklanjanje nedostataka i/ili nepravilnosti u postupanju ako utvrdi da obveze određene propisom kojim se uređuje odlaganje otpada ne provodi ili ih ne provodi u potpunosti osobito ako:

1. ne poduzima mjere za sprječavanje štetnih utjecaja na okoliš određenih dozvolom za gospodarenje otpadom,

2. ne poduzima druge mjere propisane Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

(2) Inspektor zaštite okoliša rješenjem naređuje nadziranoj osobi otklanjanje nedostataka i/ili nepravilnosti u poslovanju ako utvrdi da nadzirana osoba ne radi u skladu s provedbenim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

Zabrana zbrinjavanja otpada odlaganjem

Članak 149.

(1) Inspektor zaštite okoliša rješenjem zabranjuje nadziranoj osobi zbrinjavanje otpada odlaganjem ako utvrdi da:

1. odlaže otpad neprihvatljiv za odlaganje na odlagalište

2. odlaže otpad bez osnovne karakterizacije otpada

3. rezultat analize eluata otpada nije u skladu s propisanim vrijednostima

4. masu otpada ne određuje odgovarajućim uređajem umjerenim za određivanje mase povezanim sa sustavom identifikacije vozila.

(2) Inspektor rješenjem zabranjuje osobi iz stavka 1. ovoga članka koja je proizvođač/posjednik i/ili upravitelj odlagališta otpada, svako daljnje zbrinjavanje otpada odlaganjem i u slučaju kada se u postupku naknadnog uzorkovanja otpada provedenog na zahtjev inspektora putem ovlaštenog laboratorija zbog sumnje na točnost prethodno dobivenih rezultata analize eluata otpada, utvrdi da rezultat analize nije u skladu s propisanim vrijednostima, do usklađenja s propisom.

(3) Inspektor rješenjem naređuje osobi iz stavka 1. ovoga članka, ovisno o vrsti otpada i mogućnosti njegovog uklanjanja, i uklanjanje otpada s odlagališta i njegovo zbrinjavanje na propisani način u primjerenom roku.

Zabrana obavljanja djelatnosti gospodarenja otpadom

Članak 150.

(1) Inspektor zaštite okoliša rješenjem zabranjuje nadziranoj osobi obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom ako utvrdi da:

1. nije registrirana za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom,

2. nema odgovarajući akt za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom sukladno odredbama ovoga Zakona.

(2) Ako osoba iz stavka 1. ovoga članka i nakon izrečene novčane kazne ne izvrši rješenje inspektor će zapečatiti radne prostorije, prostore, uređaje i opremu ili na drugi način onemogućuje daljnje nezakonito obavljanje djelatnosti.

(3) Inspektor rješenjem naređuje osobi koja posjeduje akt kojim se određuju uvjeti i način obavljanja djelatnosti gospodarenja otpadom privremenu obustavu obavljanja djelatnosti gospodarenja otpadom i rok za usklađivanje rada s uvjetima propisanim ovim Zakonom i propisa donesenih na osnovu njega ako utvrdi da:

1. ne ispunjava uvjete na osnovi kojih je izdan akt za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom,

2. ne radi u skladu s izdanim aktom za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom.

(4) Ako inspektor utvrdi da elaborat gospodarenja otpadom iz članka 31. ovoga Zakona nije usklađen s odredbama ovoga Zakona i propisima donesenim na osnovu njega ili da sadrži nepravilnosti u sadržaju, rješenjem naređuje osobi koja posjeduje akt kojim se određuju uvjeti i način obavljanja djelatnosti gospodarenja otpadom, privremenu obustavu obavljanja djelatnosti gospodarenja otpadom i rok za usklađivanje elaborata gospodarenja otpadom iz članka 31. ovoga Zakona s odredbama ovoga Zakona i propisima donesenih na osnovu njega.

(5) Inspektor će prije donošenja rješenja iz stavka 3. i 4. ovoga članka sastaviti zapisnik u kojem će ukazati na nedostatke i/ili nepravilnosti i odrediti primjereni rok njihovog otklanjanja.

(6) Ako osoba iz stavka 1., 3. i 4. ovoga članka postupi po rješenju u određenom mu roku, inspektor će odmah donijeti rješenje o nastavku obavljanja djelatnosti gospodarenja otpadom, ako ne postupi po rješenju, inspektor predlaže tijelu koje je izdalo akt za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom ukidanje tog akta.

(7) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, rješenje o zabrani obavljanja djelatnosti zbrinjavanja otpada donosi se i na temelju odluke iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona.

Nadzor pošiljaka otpada

Članak 151.

Inspektor zaštite okoliša rješenjem naređuje zabranu isporuke nezakonite pošiljke otpada iz Republike Hrvatske ili u Republiku Hrvatsku osobi koja obavlja prekogranični promet otpadom te o tome obavještava Ministarstvo radi pokretanja postupka iz članka 24. Uredbe (EZ) 1013/2006.

Privremeno skladištenje nezakonite pošiljke otpada

Članak 152.

(1) Prijevozno sredstvo i pošiljka otpada iz članka 151. ovoga Zakona privremeno se skladište u skladištu osobe s kojom Ministarstvo ima ugovor za skladištenje pošiljki otpada.

(2) U slučaju da postupak iz članka 151. ovoga Zakona traje duže od dvije kalendarske godine i postoji osnovana pretpostavka da neće biti riješen, inspektor zaštite okoliša donosi rješenje kojim će zaplijeniti pošiljku i prijevozno sredstvo.

Provedba mjera gospodarenja otpadom

Članak 153.

(1) Inspektor zaštite okoliša rješenjem naređuje izvršnom tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba osiguranje uvjeta i provedbu propisanih mjera gospodarenja otpadom ako utvrdi da se ne provode.

(2) Inspektor zaštite okoliša rješenjem naređuje izvršnom tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba da osigura da davatelj javne usluge preda miješani komunalni otpad u centar za gospodarenje otpadom sukladno Planu ako utvrdi da isto nije osigurano.

Otklanjanje nedostataka i nepravilnosti – Carinska uprava

Članak 154.

Carinska uprava rješenjem naređuje nadziranoj osobi otklanjanje nedostataka i/ili nepravilnosti u postupanju i poslovanju u primjerenom roku ako utvrdi da ne provodi odredbe o proširenoj odgovornosti proizvođača proizvoda.

Otklanjanje nedostataka i nepravilnosti – rudarski inspektor

Članak 155.

Ako rudarski inspektor u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrdi povredu odredbi ovoga Zakona ili propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, u dijelu koji se odnosi na gospodarenje otpadom iz rudarske industrije, rješenjem će nadziranoj osobi narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka, odnosno nepravilnosti u određenom roku.

Izvršenje inspekcijskog rješenja

Članak 156.

(1) Iznos novčane kazne kojom se nadzirana osoba prisiljava na izvršenje naređene mjere iz članka 143., članka 144., članka 147. stavka 1., članka 148., članka 149., članka 150. stavka 1., članka 153., članka 154. i članka 155 uplaćuje se u korist državnog proračuna u roku od 30 dana od izvršnosti rješenja o izvršenju naplatom novčane kazne.

(2) Ako nadzirana osoba nakon isteka roka iz stavka 1. ovoga članka ne dostavi inspektoru dokaz o uplati novčane kazne, naplati će se pristupiti prisilnim putem.

Onemogućavanje nezakonitog obavljanja djelatnosti

Članak 157.

(1) U svrhu osiguranja provedbe mjera iz članka 147. stavka 1. i članka 150. stavka 1. ovoga Zakona, inspektor može zapečatiti radne prostorije, prostore, uređaje i opremu ili na drugi način onemogućiti daljnje nezakonito obavljanje djelatnosti.

(2) Način pečaćenja iz stavka 1. ovoga članka određen je zakonom kojim se uređuje djelokrug, dužnosti i ovlasti inspektora Državnog inspektorata.

Dodatni rok za izvršenje naredbe inspektora

Članak 158.

Ako izvršenik ne postupi po izvršnom rješenju iz članka 144. stavka 1., članka 146. stavka 1. i članka 149. stavka 3. ovoga Zakona, inspektor rješenjem o izvršenju može odrediti dodatni rok za ispunjenje obveze dane tim rješenjem.

Troškovi izvršenja inspekcijskog rješenja

Članak 159.

(1) Troškovi izvršenja rješenja iz članka 144., članka 146. i članka 149. putem treće osobe namiruju se iz državnog proračuna do naplate od izvršenika.

(2) Republika Hrvatska ima pravo na naknadu svih troškova izvršenja rješenja putem treće osobe.

(3) Radi osiguranja naplate svih troškova iz stavka 2. ovoga članka Republika Hrvatska na temelju ovoga Zakona stječe zakonsko založno pravo na nekretnini na kojoj je izvršeno uklanjanje otpada putem treće osobe do visine svih troškova izvršenja inspekcijskog rješenja.

(4) Prije postupka izvršenja rješenja putem treće osobe mjesno nadležni općinski sud će na prijedlog Republike Hrvatske u zemljišnoj knjizi na temelju rješenja kojim se naređuje mjera izvršiti zabilježbu pokretanja postupka.

(5) Inspektor rješenjem utvrđuje iznos troškova izvršenja rješenja putem treće osobe na temelju računa treće osobe koja je izvela radove uklanjanja otpada za Republiku Hrvatsku.

(6) Mjesno nadležni općinski sud provest će u korist Republike Hrvatske upis založnog prava na temelju rješenja iz stavka 5. ovoga članka pod redom prvenstva zabilježbe iz stavka 4. ovoga Zakona.

(7) Istodobno s upisom založnog prava iz stavka 6. ovoga članka, nadležni sud će brisati zabilježbu iz stavka 4. ovoga članka.

Pravni lijek

Članak 160.

(1) Protiv rješenja tržišnog inspektora i rudarskog inspektora može se izjaviti žalba Državnom inspektoratu, a protiv rješenja inspektora zaštite okoliša može se izjaviti žalba Ministarstvu.

(2) Žalba izjavljena protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.

Prijedlog za ukidanje dozvole i odobrenja

Članak 161.

(1) Kad se u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi da se nadzirana osoba ne pridržava uvjeta određenih u dozvoli za gospodarenje otpadom, odredbi ovoga Zakona ili propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, zbog čega može prouzročiti tešku i neposrednu opasnost za život i zdravlje ljudi ili kažnjivo onečišćenje okoliša, inspektor zaštite okoliša predlaže Ministarstvu, odnosno nadležnom tijelu županije ukidanje dozvole.

(2) Kad se u provedbi inspekcijskog nadzora utvrde nepravilnosti sukladno članku 9. stavku 8. Uredbe (EZ) br. 1013/2006, inspektor zaštite okoliša predlaže Ministarstvu ukidanje odobrenja za prekogranični promet otpada.

Inspekcijski nadzor povodom prijave

Članak 162.

(1) Podnositelj prijave nije stranka u inspekcijskom postupku nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.

(2) Podnositelj prijave može, ako inspektor na temelju sadržaja prijave ocijeni opravdanim, biti prisutan pregledu lokacije tijekom provedbe inspekcijskog nadzora.

(3) Inspektor će pisano obavijestiti poznatog podnositelja prijave o utvrđenom činjeničnom stanju u inspekcijskom nadzoru najkasnije 30 dana od dana utvrđenja činjeničnog stanja.

Članak 163.

(1) Ako se tijekom inspekcijskoga nadzora utvrdi da nema povrede ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona koje je ovlaštena nadzirati inspekcija zaštite okoliša i opravdanog razloga za daljnje vođenje postupka, a podnositelj prijave zahtijeva izvođenje dokaza, postupak se nadalje vodi po zahtjevu podnositelja prijave.

(2) Troškove daljnjeg vođenja postupka iz stavka 1. ovoga članka u cijelosti snosi podnositelj prijave.

(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka inspektor će zaključkom zatražiti od podnositelja prijave da unaprijed položi novčani iznos za troškove izvođenja drugih dokaza.

 

XVII. PREKRŠAJNE ODREDBE

Članak 164.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja:

1. je upisana u Očevidnik nusproizvoda i nije do 1. ožujka tekuće kalendarske godine za prethodnu kalendarsku godinu dostavila Ministarstvu Izvješće o nusproizvodima koje sadrži podatke o osobi koja proizvodi nusproizvod, vrstama i količinama nastalih nusproizvoda te korisnicima nusproizvoda (članak 15. stavak 9.)

2. upravlja Centrom za ponovnu uporabu, a nije registrirana u Evidenciji centara ponovne uporabe (članak 16. stavak 2.)

3. upravlja centrom za ponovnu uporabu i nije dostavila Ministarstvu do 1. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu izvješće o količinama i vrsti proizvoda koji su stavljeni u ponovnu uporabu (članak 16. stavak 7.)

4. je posjednik otpada i koji nije kategorizirao otpad koji je imao u posjedu na način da nije odredio porijeklo i mjesto nastanka otpada, grupu, podgrupu i ključni broj otpada i svojstva otpada sukladno Katalogu otpada (članak 19. stavak 1.)

5. je posjednik otpada koji je predao pošiljku otpada i nije uz pošiljku otpada osobi koja je preuzela otpad predao ispunjeni pisani ili elektronički Prateći list ili Prateći list koji je predao nije sadržavao podatke o otpadu i osobama uključenim u gospodarenje tim otpadom (članak 24. stavak 1.)

6. je osoba koja je prevozila otpad i uz pošiljku otpada nije imala ispunjeni i ovjereni Prateći list (članak 24. stavak 3.)

7. je pošiljatelj pošiljke otpada ili primatelj otpada ili posrednik u gospodarenju otpadom, i nije razmijenio sve informacije nužne za ispunjavanje pratećeg lista, uključujući podatke o ovlasti za preuzimanje otpada, načinu obrade otpada i odredištu za obradu otpada. (članak 24. stavak 5.)

8. je obveznik vođenja e-ONTO i nije evidentirao u e-ONTO proizvodnju, predaju, preuzimanje, skladištenje ili obradu otpada (članak 25. stavak 3.)

9. je obveznik vođenja e-ONTO i nije vodio e-ONTO ažurno, točno i potpuno ili nije unio podatke u e-ONTO odmah nakon svake nastale promjene stanja (članak 25. stavak 4.)

10. je posjednik otpada ili osoba koja gospodari otpadom i nije čuvala podatke o gospodarenju s otpadom tri godine od dana poduzimanja radnje s otpadom, ili, kad se radi o prijevozu opasnog otpada, nije čuvala podatke o gospodarenju s otpadom jednu godinu (članak 26. stavak 1.)

11. je posjednik otpada ili osoba koja gospodari otpadom i nije dokaze i ostale relevantne podatke o poduzetim radnjama u gospodarenju otpadom učinila dostupnim na zahtjev prethodnog posjednika otpada, Ministarstva, inspektora zaštite okoliša Državnog inspektorata ili drugog nadležnog tijela (članak 26. stavak 2.)

12. je osoba koja je ishodila odobrenje iz članka 28. stavka 1. ovoga Zakona i nije, na zahtjev Ministarstva, u traženom roku dostavila izvješće o obradi otpada za koje je izdano to odobrenje (članak 28. stavak 5.)

13. je posrednik u gospodarenju otpadom i nije osigurao da otpad preuzme osoba koja je ovlaštena preuzeti otpad ili nije osigurao da otpad za koji posreduje obradi osoba koja je ovlaštena obraditi taj otpad (članak 29. stavak 8.)

14. je osoba kojoj je dozvolom dopušteno obavljanje djelatnosti oporabe odnosno zbrinjavanja otpada, i nije na zahtjev tijela koje je izdalo dozvolu za gospodarenje otpadom, dostavila sve podatke potrebne za preispitivanje dozvole (članak 30. stavak 8.)

15. je osoba koja je ishodila dozvolu za gospodarenje otpadom i nije tijelu koje je izdalo dozvolu za gospodarenje otpadom dostavila obavijest o promjeni propisanog uvjeta za ishođenje dozvole za gospodarenje otpadom i akta temeljem kojih mu je izdana dozvola za gospodarenje otpadom u roku od 30 dana od dana kad je promjena nastupila (članak 35.)

16. je osoba koja upravlja odlagalištem i nije Ministarstvu do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu dostavila podatke o masi otpada odloženog na odlagalište putem obrasca objavljenoga na mrežnoj stranici Ministarstva (članak 39. stavak 5.)

17. je proizvođač tvari ili predmeta upisanog u Očevidnik za ukidanje statusa otpada i nije do 1. ožujka tekuće kalendarske godine za prethodnu kalendarsku godinu dostavio Ministarstvu izvješće o ukidanju statusa otpada ili izvješće nije sadržavalo podatke o osobi koja ukida status otpada, o tvari ili predmetu koji je nastao i količini te tvari ili predmeta te vrsti i količini otpada koja je ušla u postupak oporabe i postupku oporabe (članak 45. stavak 6.)

18. je proizvođač tvari ili predmeta upisanog u Očevidnik za ukidanje statusa otpada i nije uz svaku pošiljku tvari ili predmeta kojoj je ukinut status otpada priložio izjavu o sukladnosti (članak 45. stavak 7.)

19. je osoba upisana u očevidnik i nije jednom godišnje potvrdila namjeru obavljanja djelatnosti u narednoj godini ili nije dostavila informacije o izmjeni podatka koji je dostavila u očevidnik iz članka 46. stavka 1. ovoga Zakona u roku od 30 dana od dana nastanka promjene (članak 46. stavak 7.)

20. je osoba upisana u evidenciju i nije jednom godišnje potvrdila namjeru obavljanja djelatnosti u narednoj godini ili nije dostavila, a bila je dužna, obavijest o izmjeni podataka na temelju kojih je upisana u Evidenciju iz stavka 1. ovoga članka u roku od 30 dana od dana nastanka promjene (članak 47. stavak 6.)

21. je operater, koji je proizvođač otpada, i koji nije izradio Plan gospodarenja otpadom iz rudarske industrije u skladu s podacima iz rudarskog projekta i uz poštivanje načela održivog razvoja (članak 48. stavak 4.)

22. je osoba iz članka 48. stavka 4. ovoga Zakona koja je ishodila suglasnost na Plan gospodarenja otpadom iz rudarske industrije i nije, u roku od 60 dana prije dana isteka suglasnosti na Plan gospodarenja otpadom iz rudarske industrije, dostavila nadležnom tijelu zahtjev za produženje suglasnosti, a nije bilo značajne izmjene u radu postrojenja za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije (članak 49. stavak 1.)

23. je operater postrojenja za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije kategorije A, osim operatera postrojenja za gospodarenje otpadom na koje se primjenjuje propis o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, i nije prije početka rada izradio sustav upravljanja sigurnošću, plan sprječavanja velikih nesreća, unutarnji plan za hitne slučajeve ili imenovao osobu odgovornu za uvođenje i nadzor sustava upravljanja sigurnošću (članak 49. stavak 4.)

24. je operater koji upravlja postrojenjem za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije kategorije A i nije nadležnom tijelu županije prije početka rada postrojenja dostavio plan sprječavanja velikih nesreća, unutarnji plan za hitne slučajeve i dokaz o uspostavi sustava upravljanja sigurnošću i sve podatke nužne za izradu Plana za slučaj velike nesreće izvan lokacije postrojenja za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije kategorije A (članak 49. stavak 5.)

25. je davatelj usluge i nije gospodario s odvojeno sakupljenim komunalnim otpadom, uključujući preuzimanje i prijevoz tog otpada, u skladu s redom prvenstva gospodarenja otpadom ili je gospodario tim otpadom na način koji je doveo do miješanja odvojeno sakupljenog komunalnog otpada s drugom vrstom otpada ili otpadom koji ima drukčija svojstva (članak 69. stavak 1. točka 1.)

26. je davatelj usluge i ne pruža javnu uslugu u skladu s ovim Zakonom i Odlukom iz članka 66. ovoga Zakona (članak 69. stavak 1. točka 2.)

27. je davatelj usluge i nije snosio sve troškove gospodarenja prikupljenim otpadom, izuzevši troškova postupanja s reciklabilnim komunalnim otpadom koji se sastoji pretežito od otpadne ambalaže (članak 69. stavak 1. točka 3.)

28. je davatelj usluge i nije osigurao korisniku usluge spremnik za primopredaju komunalnog otpada (članak 69. stavak 1. točka 4.)

29. je davatelj usluge i nije preuzeo sadržaj spremnika od korisnika usluge i to odvojeno miješani komunalni otpad, biootpad, reciklabilni komunalni otpad i glomazni otpad (članak 69. stavak 1. točka 5.)

30. je davatelj usluge i nije osigurao uvjete kojima se ostvaruje pojedinačno korištenje javne usluge neovisno o broju korisnika usluge koji koriste zajednički spremnik (članak 69. stavak 1.točka 7.)

31. je davatelj usluge i nije predao sakupljeni reciklabilni komunalni otpad osobi koju je odredio Fond (članak 69. stavak 1. točka 8.)

32. je davatelj usluge i nije vodio evidencije propisane člankom 82. ovoga Zakona (članak 69. stavak 1. točka 9.)

33. je davatelj usluge i nije na spremniku održavao natpis iz članka 69. stavka 2. ovoga Zakona (članak 69. stavak 1. točka 10.)

34. je davatelj usluge i nije osigurao sigurnost, redovitost i kvalitetu javne usluge (članak 69. stavak 1. točka 11.)

35. je davatelj usluge i nije predao miješani komunalni otpad u centar za gospodarenje otpadom sukladno Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (članak 69. stavak 1. točka 12.)

36. je davatelj usluge i nije obračunao cijenu javne usluge na način propisan ovim Zakonom, Odlukom iz članka 66. stavka 1. ovoga Zakona i cjenikom iz članka 77. ovoga Zakona (članak 69. stavak 1. točka 13.)

37. je davatelj usluge i nije na računu za javnu uslugu naveo sve elemente temeljem kojih je izvršio obračun cijene javne usluge, uključivo i porez na dodanu vrijednost određen sukladno posebnom propisu kojim se uređuje porez na dodanu vrijednost (članak 69. stavak 1. točka 14.)

38. je davatelj usluge i koji osim pružanja javne usluge, obavlja i druge poslove, i nije vodio evidenciju prihoda i rashoda od javne usluge na način da je u svakom trenutku bilo moguće utvrditi postojeće prihode i rashode od javne usluge (članak 69. stavak 3.)

39. je davatelj usluge i nije predstavničkom tijelu jedinice lokalne samouprave podnio Izvješće o radu do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu ili to izvješće nije dostavio Ministarstvu (članak 69. stavak 4.)

40. je korisnik usluge i nije koristio, a bio je dužan koristiti, javnu uslugu na području na kojem se nalazi nekretnina korisnika usluge na način da proizvedeni komunalni otpad predaje putem zaduženog spremnika (članak 70. stavak 4. točka 1.)

41. je korisnik usluge i nije omogućio davatelju usluge pristup spremniku na mjestu primopredaje otpada kad to mjesto nije na javnoj površini (članak 70. stavak 4. točka 2.)

42. je korisnik usluge i postupao je s otpadom na obračunskom mjestu korisnika usluge na način koji je doveo u opasnost ljudsko zdravlje ili je doveo do rasipanja otpada oko spremnika ili je uzrokovao pojavu neugode drugoj osobi zbog mirisa otpada (članak 70. stavak 4. točka 3.)

43. je korisnik usluge i nije predao opasni komunalni otpad u reciklažno dvorište ili mobilno reciklažno dvorište ili nije postupio s opasnim komunalnim otpadom u skladu s propisom kojim se uređuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada, osim korisnika koji nije kućanstvo (članak 70. stavak 4. točka 6.)

44. je korisnik usluge i nije predao odvojeno miješani komunalni otpad, reciklabilni komunalni otpad, opasni komunalni otpad, i glomazni otpad (članak 70. stavak 4. točka 7.)

45. je korisnik usluge i nije predao odvojeno biootpad, a nije kompostirao biootpad na mjestu nastanka (članak 70. stavak 4. točka 8.)

46. je korisnik usluge i nije omogućio davatelju javne usluge označivanje spremnika odgovarajućim natpisom i oznakom (članak 70. stavak 4. točka 10.)

47. je davatelj usluge i nije proveo prethodno javno savjetovanje od najmanje 30 dana o prijedlogu cjenika s obrazloženjem cijene i izmjene cijene te s obrazloženjem načina na koji je određena cijena obvezne minimalne javne usluge (članak 77. stavak 3.)

48. je davatelj usluge i nije prije primjene cjenika, odnosno primjene izmjene cjenika zatražio suglasnost izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba na koju se cjenik odnosi (članak 77. stavak 5.)

49. je davatelj usluge i primijeni cjenik bez očitovanja iz stavka 8. i suglasnosti iz stavka 5. članka 77. ovoga Zakona (članak 77. stavak 9.)

50. je davatelj usluge i nije objavio očitovanje iz stavka 8. i suglasnost iz stavka 5. članka 77. ovoga Zakona suglasnost na cjenik u službenom glasniku jedinice lokalne samouprave i na svojim mrežnim stranicama te nije obavijestio korisnika usluge o cjeniku i izmjeni cjenika 15 dana prije dana primjene cjenika i u istom roku cjenik dostavio Ministarstvu (članak 77. stavak 11.)

51. je davatelj usluge i nije omogućio korisniku usluge uvid u akte iz članka 78. stavka 2. ovoga Zakona prije sklapanja i izmjene i/ili dopune Ugovora i na zahtjev korisnika usluge (članak 78. stavak 3.)

52. je davatelj usluge i nije putem sredstava javnog informiranja, mrežne stranice, dostavom pisane obavijesti ili na drugi za korisnika usluge prikladan način osigurao, da je korisnik usluge, prije sklapanja Ugovora ili izmjene i/ili dopune Ugovora, upoznat s propisanim odredbama kojima se uređuje sustav sakupljanja komunalnog otpada, Ugovorom i pravnim posljedicama (članak 78. stavak 4.)

53. je davatelj usluge i nije na svojoj mrežnoj stranici imao poveznice na mrežne stranice »Narodnih novina« na kojima je objavljen ovaj Zakon, digitalnu presliku Odluke, digitalnu presliku cjenika sa svim pripadajućim dodacima i prilozima (članak 78. stavak 5.)

54. je davatelj usluge i nije vodio evidenciju o preuzetoj količini otpada od pojedinog korisnika usluge u obračunskom razdoblju prema kriteriju količine otpada iz članka 67. stavka 1. ovoga Zakona (članak 82. stavak 1.)

55. je davatelj usluge i nije omogućio da podaci iz Evidencije iz članka 82. stavka 1. ovoga Zakon budu dostupni na uvid korisniku usluge na njegov zahtjev (članak 82. stavak 4.)

56. je davatelj usluge i nije korisniku usluge do 31. prosinca tekuće kalendarske godine za iduću kalendarsku godinu dostavio Obavijest o sakupljanju komunalnog otpada elektroničkim putem, pisanim putem ili na drugi korisniku usluge prihvatljiv način (članak 83. stavak 1.)

57. je davatelj javne usluge i nije na svojim mrežnim stranicama objavio i ažurno održavao informacije o lokacijama mobilnih i reciklažnih dvorišta po naseljima i lokacijama spremnika za odvojeno sakupljanje komunalnog otpada postavljenih na javnoj površini (članak 83. stavak 2.)

58. je davatelj usluge i nije u okviru javne usluge najmanje jednom u kalendarskoj godini preuzeo glomazni otpad od korisnika usluge koji je kućanstvo na obračunskom mjestu korisnika usluge bez naknade, a korisnik je tražio preuzimanje toga otpada (članak 85. stavak 1.)

59. je davatelj usluge i nije na zahtjev korisnika usluge koji je kućanstvo osigurao preuzimanje glomaznog otpada od korisnika usluge na obračunskom mjestu korisnika usluge (članak 85. stavak 2.)

60. je odbacila ili sakupljala glomazni otpad na javnoj površini, osim putem spremnika (čanak 85. stavak 4.)

61. je osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem i koja nije utvrđivala, u suradnji s tijelima jedinice lokalne samouprave, pravo korištenja usluga reciklažnog dvorišta bez naknade u smislu odredbe članka 86. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona (članak 86. stavak 3.)

62. je osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem i koja nije zatražila na uvid osobni identifikacijski dokument od osobe koja predaje otpad radi ostvarenja prava iz članka 86. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona (članak 86. stavak 4.)

63. je proizvođač proizvoda koji udovoljava definiciji »dobavljač proizvoda« propisanoj člankom 3. točkom 33. Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (SL L 396, 18. 12. 2006) kako je zadnje izmijenjena Uredbom komisije (EU) 2020/1149 оd 3. kolovoza 2020. o izmjeni Priloga XVII. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) u pogledu diizocijanata (SL L 252, 4. 8. 2020.), i koji nije Europskoj agenciji za kemikalije dostavio podatke propisane člankom 33. stavkom 1. te Uredbe (članak 92. stavak 6.)

64. je proizvođač proizvoda koji je stavio na tržište Republike Hrvatske plastični proizvod za jednokratnu uporabu naveden u Popisu D Dodatka III. ovoga Zakona, i nije osigurao da taj proizvod ima oznaku na ambalaži ili na proizvodu (članak 93. stavak 1.)

65. je proizvođač proizvoda koji je stavio na tržište Republike Hrvatske plastični proizvod za jednokratnu uporabu naveden u Popisu D Dodatka III. ovoga Zakona, i nije osigurao da je oznaka iz članka 93. stavka 1. vidljiva, čitljiva ili neizbrisiva (članak 93. stavak 2.)

66. je proizvođač proizvoda koji je stavio na tržište Republike Hrvatske plastični proizvod za jednokratnu uporabu naveden u Popisu D Dodatka III. ovoga Zakona, nije osigurao da oznaka iz članka 93. stavka 1. sadrži obavijest potrošačima o gospodarenju otpadom od toga proizvoda ili o načinima na koje se može izbjeći zbrinjavanje otpada od toga proizvoda u skladu s redom prvenstva gospodarenja otpada, te prisutnosti plastike u proizvodu i negativnim posljedicama odbacivanja otpada u okoliš ili drugog neodgovarajuće zbrinjavanja otpada od toga proizvoda (članak 93. stavak 3.)

67. je organizirala akciju prikupljanja određenog otpada u svrhu provedbe sportskog, edukativnog, ekološkog ili humanitarnog sadržaja, a prije početka akcije nije obavijestila nadležni upravni odjel jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba o održavanju akcije (članak 115. stavak 2.)

68. organizirala akciju prikupljanja određenog otpada i nije u roku od osam dana od završetka akcije dostavila nadležnom upravnom odjelu jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba izvješće o provedenoj akciji koje je sadržavalo sljedeće podatke: vrijeme trajanja akcije, vrste i količine otpada koje su prikupljene, osobe kojima je otpad predan na daljnje gospodarenje (članak 115. stavak 3.)

69. nije osigurala pravodobno i bez naknade, podatke o gospodarenju otpadom koje je posjedovala, a koji su bili potrebni za vođenje informacijskog sustava (članak 129. stavak 7.).

(2) Za radnju iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu 1000,00 do 10.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

(3) Za radnju iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu 1000,00 do 10.000,00 kuna fizička osoba – obrtnik.

(4) Za radnju iz stavka 1. točaka 2. do 7., 10., 11., 40. do 46., 60., 67., 68. i 69. ovoga članka kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu 1000,00 do 10.000,00 kuna fizička osoba.

Članak 165.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja:

1. je osoba koja upravlja centrom za gospodarenje otpadom i nije primila sav miješani komunalni otpad od davatelja javne usluge, ili nije primijenila istu cijenu obrade preuzetog miješanog komunalnog otpada po toni za sve davatelje usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada, koji su sukladno Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske bili dužni predati miješani komunalni otpad u taj centar za gospodarenje otpadom (članak 13. stavak 3.)

2. je davatelj usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada, koji je sukladno Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske i koji nije, a bio je dužan, predati miješani komunalni otpad u određeni centar za gospodarenje otpadom (članak 13. stavak 3.)

3. je posjednik otpada i nije kategorizirao otpad kao opasni otpad, a postojala je sumnja da bi otpad mogao imati opasno svojstvo (članak 19. stavak 5.)

4. je posjednik otpada i nije odvojeno od ostalog otpada predao ovlaštenoj osobi opasni otpad ili otpadni papir, metal, plastiku, staklo, glomazni otpad te tekstil i obuću ili ambalažni otpad ili otpad koji se smatra posebnom kategorijom otpada (članak 22. stavak 2.)

5. je proizvođač biootpada i nije predao biootpad odvojeno od drugog otpada ovlaštenoj osobi, a nije reciklirao biootpad na mjestu nastanka (članak 22. stavak 3.)

6. nije sakupljala ili predala otpad odvojeno, a taj otpad je bilo potrebno oporabiti ili olakšati pripremu za ponovnu uporabu, reciklirati ili obraditi drugim postupkom oporabe ili je uzrokovala da se otpad pomiješao s drugim otpadom ili s tvarima koja imaju drukčija svojstva (članak 22. stavak 4.)

7. je izvorni proizvođač otpada ili je sadašnji ili je prethodni posjednik otpada i nije snosila troškove gospodarenja otpadom, uključujući troškove gradnje i rada neophodne infrastrukture za gospodarenje otpadom u skladu s načelom »onečišćivač plaća« (članak 23. stavak 1.)

8. je preuzela je otpad u posjed za znanstvene, istraživačke ili probne svrhe bez da je ishodila odobrenje iz članka 28. ovoga Zakona (članak 28. stavak 1.)

9. je ishodila odobrenje iz članka 28. ovoga Zakona i koja je preuzela je otpad u posjed za znanstvene, istraživačke ili probne svrhe u količini većoj od nužne za ostvarenje te svrhe (članak 28. stavak 1.)

10. je obavila postupak gospodarenja otpadom protivno načinu obavljanja postupaka gospodarenja otpadom propisanim pravilnikom (članak 30. stavak 5.)

11. je bila obvezna, a nije raspolagala financijskim jamstvom za cijelo razdoblje obavljanja i godinu dana nakon prestanka obavljanja djelatnosti određene dozvolom za gospodarenje otpadom, djelatnosti sakupljanja otpada i djelatnosti oporabe otpada za koju se ne izdaje dozvola za gospodarenje otpadom. (članak 36. stavak 1.)

12. je bila obvezna raspolagati financijskim jamstvom, a financijsko jamstvo je bilo izdano na razdoblje kraće od vremena trajanja dozvole za gospodarenje otpadom, te nije prije isteka roka na koje je izdano financijsko jamstvo isto produžila ili pribavila novo financijsko jamstvo ili ga nije dostavila tijelu koje je izdalo dozvolu (članak 36. stavak 2.)

13. je osoba koja upravlja odlagalištem i koja nije određivala masu otpada odgovarajućim uređajem umjerenim za određivanje mase povezanim sa sustavom identifikacije vozila (članak 39. stavak 4.)

14. je osoba koja upravlja odlagalištem koja je ujedno i davatelj javne usluge iz članka 66. ovoga Zakona, i koja je primijenila cijenu, za preuzimanje miješanog komunalnog otpada po toni za drugog davatelja javne usluge, koja je bila veća od troška po toni otpada kojim je opteretila vlastito poslovanje (članak 40. stavak 3.)

15. je posjednik otpada koji je bio obvezan, a nije proveo izdvajanje opasnog otpada radi izvršenja zahtjeva iz članka 5. ovoga Zakona (članak 42. stavak 2.)

16. je osoba koja obrađuje otpad i koja nije prije obrade ili u tijeku obrade iz odvojeno sakupljenog otpada radi obrade otpada pripremom za ponovnu uporabu, recikliranjem ili oporabom, izdvojila opasne tvari, smjese i komponente iz opasnog otpada kako bi se iste obradile u skladu s člankom 5. i 6. ovoga Zakona (članak 42. stavak 6.)

17. je odlučivala o obradi otpadnog ulja, a nije dala prioritet regeneraciji otpadnog ulja ili drugom postupku recikliranja koji daje jednako vrijedni ili bolji ishod za okoliš od regeneracije, u skladu s člankom 5. i 6. ovoga Zakona (članak 42. stavak 7.)

18. je pomiješala otpadna ulja različitih svojstva ili je pomiješala otpadno ulje i drugi otpad ili tvari, a takvo miješanje je onemogućilo regeneraciju ili drugi postupak recikliranja koji rezultira jednako vrijednim ili boljim ishodom za okoliš od regeneracije (članak 42. stavak 8.)

19. ukine status otpada određenom otpadu koji nije upisan u Očevidnik ukidanja statusa otpada (članak 44. stavak 1.)

20. je proizvođač tvari ili predmeta upisanog u Očevidnik za ukidanje statusa otpada i nije osigurao da tvar ili predmet udovoljava propisanim zahtjevima za kemikalije odnosno proizvode, u trenutku korištenja po prvi put nakon što joj je ukinut status otpada ili u trenutku stavljanja na tržište po prvi put nakon što joj je ukinut status otpada (članak 45. stavak 5.)

21. je osoba iz članka 48. stavka 4. ovoga Zakona koja 30 dana prije početka rada i u slučaju značajne izmjene u radu postrojenja za gospodarenjem otpadom iz rudarske industrije nije ishodila suglasnost nadležnog tijela županije na plan iz članka 48. stavka 4. ovoga Zakona (članak 48. stavak 5.)

22. je operater i nije, u slučaju velike nesreće, tijelu državne uprave nadležnom za civilnu zaštitu dostavio sve bitne informacije kako bi se mogle umanjiti posljedice po ljudsko zdravlje, te procijeniti i smanjiti opseg stvarnog ili mogućeg onečišćenja okoliša i ispuniti sve zahtjeve i mjere propisane unutarnjim planom za hitne slučajeve i Planom za slučaj velike nesreće izvan lokacije postrojenja za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije kategorije A (članak 49. stavak 7.)

23. je operater i nije podnio prijedlog za izmjenu dozvole za gospodarenje otpadom tijelu iz članka 49. stavka 2. ovoga Zakona, a došlo je do promijene okolnosti koje utječu na ostvarivanje prava dodijeljenih dozvolom za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije (članak 52. stavak 1.)

24. je davatelj usluge i nije iz prihoda od naplate cijene javne usluge iz članka 75. stavka 1. ovoga Zakona financirao samo troškove čija svrha je pružanje javne usluge iz članka 80. ovoga Zakona (članak 80. stavak 1.)

25. je osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem otpada i ne zaprima opasni komunalni otpad, otpadni papir, drvo, metal, staklo, plastiku, tekstil i krupni (glomazni) otpad koji je nastao kod korisnika usluge razvrstanog u kategoriju kućanstvo na odgovarajućem području jedinice lokalne samouprave za koje je uspostavljeno to reciklažno dvorište bez naknade (članak 86. stavak 2. točka 1.)

26. je osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem otpada i nije vodila evidenciju o zaprimljenom komunalnim otpadom na propisan način (članak 86. stavak 2. točka 2.)

27. je osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem otpada i nije odvojeno skladištila otpad u odgovarajućim spremnicima (članak 86. stavak 2. točka 3.)

28. je osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem otpada i nije preuzela ili predala otpad sukladno pravilniku kojim se uređuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada (članak 86. stavak 2. točka 4.)

29. je proizvođač proizvoda i nije osigurao da proizvod koji stavlja na tržište Republike Hrvatske udovoljava uvjetima za tu vrstu proizvoda (članak 91. stavak 1. točka 1.)

30. je proizvođač proizvoda i nema potvrdu o izvršenju članka 91. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona (članak 91. stavak 1. točka 2.)

31. je proizvođač proizvoda i ne osigura da proizvod koji stavlja na tržište Republike Hrvatske sadrži propisanu oznaku i podatke (članak 91. stavak 1. točka 3.)

32. je proizvođač proizvoda i nema točnu i potpunu propisanu evidenciju o proizvodima koje stavlja na tržište Republike Hrvatske (članak 91. stavak 1. točka 4.)

33. je proizvođač proizvoda i nije nadležnim tijelima dostavio propisane podatke o proizvodima koje stavlja na tržište Republike Hrvatske (članak 91. stavak 1. točka 5.)

34. je proizvođač proizvoda i nije predao nadležnom tijelu dokaze o ispunjenju zahtjeva iz članka 91. stavka 1. točke 2., 3. i 4. ovoga Zakona na zahtjev nadležnog tijela (članak 91. stavak 1. točka 6.)

35. je proizvođač proizvoda i nije osigurao da se u prodajnom prostoru nalaze propisane obavijesti (članak 91. stavak 1. točka 7.)

36. je proizvođač proizvoda i nije, a bio je obvezan, preuzeo rabljeni proizvod ili nije osigurao preuzimanje otpada koji nastaje od uporabe proizvoda ili nije osigurao provedbu usluga gospodarenja otpadom ili nije osigurao javno dostupne informacije o mjeri u kojoj se proizvod može ponovno uporabiti i reciklirati ili nije označio proizvod odnosno ambalažu i priložio uputu ili se nije registrirao i dostavio podatke u Registar proizvođača s proširenom odgovornosti (članak 92. stavak 1.).

(2) Za radnju iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu 5000,00 do 50.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

(3) Za radnju iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu 5000,00 do 50.000,00 kuna fizička osoba – obrtnik.

(4) Za radnju iz stavka 1. točaka 3. do 8., 10. i 15. do 18. ovoga članka kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu 5000,00 do 50.000,00 kuna fizička osoba.

Članak 166.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja ne ispuni obveze određene provedbenim propisima iz članka 184. stavak 1. i 2. ovoga Zakona u utvrđenom roku i na propisani način.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 20.000,00 kuna.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i fizička osoba – obrtnik: ovlašten za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom, vlasnik otpada, posjednik otpada, proizvođač proizvoda, proizvođač otpada, prodavatelj, prijevoznik, posrednik, trgovac otpadom, izvoznik, uvoznik, provoznik, ovlaštenik, koncesionar te druga osoba nad kojima je proveden nadzor, novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 50.000,00 kuna.

(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i fizička osoba u svojstvu posjednika otpada, vlasnika otpada i druge osobe nad kojom je proveden nadzor novčanom kaznom u iznosu od 1000,00 do 10.000,00 kuna.

Članak 167.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja:

1. je stavila na tržište u Republici Hrvatskoj plastični proizvod za jednokratnu uporabu koji je naveden u Popisu B Dodatka III. ovoga Zakona i proizvod koji su načinjeni od oksorazgradive plastike (članak 17. stavak 1.)

2. je stavila na tržište lagane plastične vrećice za nošenje osim vrlo laganih plastična vrećica za nošenje (članak 17. stavak 2.)

3. je stavila na tržište u Republici Hrvatskoj proizvod naveden Popisom C Dodatka III. ovoga Zakona, koji ima čep ili poklopac izrađen od plastike, a taj čep ili poklopac ne ostaje pričvršćen za spremnik tijekom faze predviđene uporabe proizvoda, pri čemu se ne smatra da je metalni čep ili poklopac s plastičnom brtvom izrađen od plastike (članak 17. stavak 3.)

4. je odbacila otpad u okoliš (članak 18. stavak 1.)

5. je potopila otpad u more (članak 18. stavak 3.)

6. je miješala odvojeno prikupljeni biootpad s drugim vrstama otpada (članak 18. stavak 4.)

7. je palila otpad u okolišu ili na moru, osim u skladu s međunarodnom konvencijom o sprječavanju onečišćenja s brodova (MARPOL konvencija) i njenim prilozima ili je spaljivala biljni otpad iz poljoprivrede i šumarstva osim na način propisan propisom kojim se uređuje zaštita od požara ili otpad koji je odvojeno sakupljen radi pripreme za ponovnu uporabu ili recikliranja, osim otpada koji nastaje obradom odvojeno sakupljenoga otpada za kojeg spaljivanje daje najbolji ishod za okoliš sukladno članku 5. ovoga Zakona (članak 18. stavak 5.)

8. je proizvođač otpada ili posjednik otpada i nije osigurao obradu otpada postupkom pripreme za ponovnu uporabu, recikliranjem ili oporabom sukladno člancima 5. i 6. ovoga Zakona, a to je bilo moguće (članak 21. stavak 1.)

9. je proizvođač otpada ili posjednik otpada, koji nije osigurao obradu otpada postupkom pripreme za ponovnu uporabu, recikliranjem ili oporabom sukladno člancima 5. i 6. ovoga Zakona, i nije osigurao zbrinjavanje otpada na siguran način u skladu s člankom 5. ovoga Zakona (članak 21. stavak 1.)

10. preuzme otpad u posjed, a nije ovlaštena osoba iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona (članak 27. stavak 1.)

11. je započela ili obavljala djelatnost oporabe i zbrinjavanja otpada za koju se izdaje dozvola za gospodarenje otpadom, bez da je ishodila dozvolu za gospodarenje otpadom (članak 29. stavak 1.)

12. je započela ili obavljala djelatnost sakupljanja otpada postupkom sakupljanja bez da je upisana u Očevidnik sakupljača i oporabitelja (članak 29. stavak 3. točka 1.)

13. je započela ili obavljala djelatnost oporabe postupkom za koji se ne izdaje dozvola za gospodarenje otpadom bez da je upisana u Očevidnik sakupljača i oporabitelja (članak 29. stavak 3. točka 2.)

14. je započela ili obavljala djelatnost posredovanja u gospodarenju otpadom bez da je upisana u Evidenciju posrednika otpadom, prijevoznika otpada, trgovaca otpadom i reciklažnih dvorišta (članak 29. stavak 4. točka 1.)

15. je započela ili obavljala djelatnost prijevoza otpada bez da je upisana u Evidenciju posrednika otpadom, prijevoznika otpada, trgovaca otpadom i reciklažnih dvorišta (članak 29. stavak 4. točka 2.)

16. je započela ili obavljala djelatnost trgovanja otpadom bez da je upisana u Evidenciju posrednika otpadom, prijevoznika otpada, trgovaca otpadom i reciklažnih dvorišta (članak 29. stavak 4. točka 3.)

17. je započela ili obavljala djelatnost sakupljanja otpada postupkom sakupljanja u reciklažnom dvorištu bez da je upisana u Evidenciju posrednika otpadom, prijevoznika otpada, trgovaca otpadom i reciklažnih dvorišta (članak 29. stavak 4. točka 4.)

18. je osoba koja je ishodila dozvolu za gospodarenje otpadom ili je prijevoznik otpada, ili je osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem, ili je sakupljač otpada ili je oporabitelj bez dozvole, i koji nije gospodario otpadom u skladu s člancima 5. i 6. ovoga Zakona (članak 29. stavak 7.)

19. je osoba koje je ishodila dozvolu za gospodarenje otpadom i nije radila u skladu s dozvolom za gospodarenje otpadom (članak 30. stavak 6.)

20. je na odlagalištu otpada odložila otpad za kojega je propisana zabrana odlaganja (članak 39. stavak 1.)

21. je na odlagalištu otpada odložila otpad koji nije prošao prethodnu obradu otpada prije odlaganja, a taj otpad nije obuhvaćen iznimkom iz članka 39. stavka 3. ovoga Zakona (članak 39. stavak 2.)

22. je osoba koja upravlja odlagalištem otpada i nije u vrijeme i na način propisan Odlukom iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona, obustavila preuzimanje otpada na odlagalištu ili nije zatvorila odlagalište ili za vrijeme dok odlagalište još nije zatvoreno, nije preuzimala miješani komunalni otpad prikupljen iz određene jedinice lokalne samouprave ili pri tome nije primjenjivala istu cijenu za preuzimanje miješanog komunalnog otpada po toni za sve davatelje javne usluge sakupljanja komunalnog otpada (članak 40. stavak 2.)

23. je osoba koja miješa opasni otpad s drugim vrstama opasnog otpada ili s drugim vrstama otpada ili s drugim tvarima ili materijalima, pri čemu miješanje uključuje i razrjeđivanje opasnih tvari (članak 42. stavak 1.)

24. je operater, koji upravlja postrojenjem za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije, i koji je počeo s radom postrojenja za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije prije nego je ishodio dozvolu za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije (članak 50. stavak 1.)

25. je osoba koja posjeduje dozvolu za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije i nije gospodarila otpadom sukladno člancima 5. i 6. ovoga Zakona (članak 50. stavak 7.).

(2) Za radnju iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu 10.000,00 do 100.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

(3) Za radnju iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu 10.000,00 do 100.000,00 kuna fizička osoba – obrtnik.

(4) Za radnju iz stavka 1. točaka 1. do 17., 20., 21. i 23. ovoga članka kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu 10.000,00 do 100.000,00 kuna fizička osoba.

Članak 168.

Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj Grad Zagreb odnosno jedinica lokalne samouprave:

1. koja nije na svom području osigurala uvjete i provedbu propisanih mjera gospodarenja otpadom. (članak 10. stavak 4.)

2. koja nije osigurala da davatelj javne usluge preda miješani komunalni otpad u centar za gospodarenje otpadom (članak 13. stavak 2. točka 1.)

3. koja nije sklopila sporazum s trgovačkim društvom iz članka 13. stavka 1. ovoga Zakona kojim uređuju odnose u svezi s predajom miješanog komunalnog otpada (članak 13. stavak 2. točka 2.)

4. koja je vlasnik osobe koja upravlja centrom za gospodarenje otpadom i nije osigurala provedbu obveze iz članka 13. stavka 2. ovoga Zakona (članak 13. stavak 4.)

5. koja nije na svom području osigurala obavljanje javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na kvalitetan, postojan i ekonomski učinkovit način, izbjegavajući neopravdano visoke troškove, u skladu s načelima održivog razvoja, zaštite okoliša, osiguravajući pri tom javnost rada kako bi se osiguralo odvojeno sakupljanje miješanog komunalnog otpada iz kućanstava i drugih izvora, biootpada iz kućanstava, reciklabilnog komunalnog otpada, opasnog komunalnog otpada i glomaznog otpada iz kućanstava (članak 64. stavak 4.)

6. koja nije dostavila Odluku iz članka 66. stavka 1. ovoga Zakona Ministarstvu ili ju nije objavilo u službenom glasilu i na mrežnim stranicama jedinice lokalne samouprave (članak 66. stavak 3.)

7. koja nije vodila popis korisnika usluge u čije ime je preuzelo obvezu sufinanciranja cijene javne usluge iz članka 66. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona ili taj popis ne sadrži propisane podatke (članak 66. stavak 5.)

8. koja nije dostavila Odluku iz članka 68. stavka 2. ovoga Zakona Ministarstvu u roku od osam dana od dana donošenja te odluke (članak 68. stavak 6.)

9. koja nije, prije nego je dana suglasnost na prijedlog cjenika odnosno prijedlog izmjene cjenika, provjerilo da je prijedlog cjenika u skladu sa Zakonom te da predložene cijene potiču korisnika usluge da odvojeno predaje biootpad, reciklabilni komunalni otpad, glomazni otpad i opasni komunalni otpad od miješanog komunalnog otpada te da, kad je to primjenjivo, kompostira biootpad te se nije o provjerenom očitovalo (članak 77. stavak 8.)

10. koja nije putem sredstava javnog informiranja, mrežne stranice, dostavom pisane obavijesti ili na drugi za korisnika usluge prikladan način osigurala, da je korisnik usluge, prije sklapanja Ugovora ili izmjene i/ili dopune Ugovora, upoznat s propisanim odredbama kojima se uređuje sustav sakupljanja komunalnog otpada, Ugovorom i pravnim posljedicama (članak 78. stavak 4.)

11. koja nije na mrežnim stranicama jedinice lokalne samouprave objavila i ažurno održavalo informacije o lokacijama mobilnih i reciklažnih dvorišta po naseljima i lokacijama spremnika za odvojeno sakupljanje komunalnog otpada postavljenih na javnoj površini (članak 83. stavak 2.

12. koja nije osigurala odvojeno prikupljanje otpadnog papira i kartona, stakla, metala, plastike, biootpada, drva, tekstila, ambalaže, električne i elektroničke opreme, baterija i akumulatora i glomaznog otpada, uključujući otpadne madrace i namještaj na način da osigura funkcioniranje jednog ili više reciklažnih dvorišta, odnosno mobilne jedinice na svom području sukladno članku 84. stavcima 2. i 3. ovoga zakona te uslugu prijevoza glomaznog komunalnog otpada na zahtjev korisnika usluge (članak 84. stavak 1.)

13. koja nije osigurala broj reciklažnih dvorišta ili dostupnost mobilnog reciklažnog dvorišta u skladu s člankom 84. ovoga Zakona (članak 84. stavak 2.)

14. koja nije osigurala provedbu propisanih mjera u sustavu sakupljanja posebnih kategorija otpada propisanih pravilnikom iz članka 88. stavka 3. ovoga Zakona (članak 88. stavak 2.)

15. koja nije o svom trošku, na odgovarajući način osigurala godišnju provedbu informativnih aktivnosti u svezi gospodarenja otpadom na svojem području, a osobito jednu javnu tribinu, te informativne publikacije o gospodarenju otpadom (članak 114. stavak 1.)

16. koja nije u sklopu mrežne stranice jedinice lokalne samouprave uspostavila i ažurno održavala mrežne stranice sa svim bitnim informacijama o gospodarenju otpadom na svojem području (članak 114. stavak 2.)

17. koja nije do 31. ožujka tekuće godine dostavila godišnje izvješće o provedbi izobrazno-informativnih aktivnosti za prethodnu godinu Ministarstvu putem mrežne aplikacije (članak 114. stavak 3.)

18. koja nije dostavila izvješće o provedenim akcijama iz članka 115. stavka 1. ovoga Zakona na svojem području Ministarstvu do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu (članak 115. stavak 4.)

19. koja nije osigurala pravodobno i bez naknade, podatke o gospodarenju otpadom koje posjeduju, a koji su potrebni za vođenje informacijskog sustava (članak 129. stavak 7.).

20. koja nije donijelo odluku o nužnom načinu pružanja javne usluge i naplati jedinstvene cijene javne usluge za vrijeme obustave Odluke iz članka 135. stavka 1. ovoga Zakona (članak 135. stavak 3.)

21. čija Odluka iz članka 135. stavka 3. ovoga Zakona ne sadrži jedinstvenu cijenu javne usluge za područje pružanja javne usluge za korisnike iz članka 70. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona i jedinstvenu cijenu javne usluge za područje pružanja javne usluge za korisnike iz članka 70. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona (članak 135. stavak 4.).

22. koja nije dostavila Odluku iz članka 135. stavka 3. ovoga Zakona Ministarstvu u roku od 15 dana od donošenja (članak 135. stavak 5.)

23. koja nije objavila Odluku iz članka 135. stavka 3. ovoga Zakona u službenom glasilu u roku od 15 dana od donošenja (članak 135. stavak 5.)

24. koja nije objavila Odluku iz članka 135. stavka 3. ovoga Zakona na mrežnim stranicama jedinice lokalne samouprave u roku od 15 dana od donošenja (članak 135. stavak 5.)

25. koja do donošenja Odluke iz članka 135. stavka 6. ovoga Zakona nije osigurala pružanje javne usluge temeljem odluke o nužnom načinu pružanja javne usluge i naplati jedinstvene cijene javne usluge. (članak 135. stavak 7.).

Članak 169.

Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj Grad Zagreb odnosno jedinica područne (regionalne) samouprave koja:

1. nije na svom području osigurala uvjete i provedbu propisanih mjera gospodarenja otpadom (članak 10. stavak 4.)

2. je vlasnik osobe koja upravlja centrom za gospodarenje otpadom i nije osigurala provedbu obveze iz članka 13. stavka 2. ovoga Zakona (članak 13. stavak 4.)

3. nije na svom području predložila donošenje ili osigurala provedbu plana gospodarenja otpadom (članak 111. stavak 1.)

4. nije obavijestila Ministarstvo o donošenju Plana iz članka 111. stavka 1. ovoga Zakona (članak 111. stavak 3.)

5. nije obavila evaluaciju plana iz članka 111. stavka 1. ovoga Zakona jednom u šest godina (članak 111. stavak 4.)

6. nije osigurala pravodobno i bez naknade, podatke o gospodarenju otpadom koje posjeduju, a koji su potrebni za vođenje informacijskog sustava (članak 129. stavak 7.).

Članak 170.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja:

1. je na teritorij Republike Hrvatske isporučila opasni otpad, miješani komunalni otpad ili ostatke od spaljivanja miješanog komunalnog otpada radi zbrinjavanja (članak 117. stavak 1.)

2. je na teritorij Republike Hrvatske isporučila miješani komunalni otpad radi korištenja u energetske svrhe (članak 117. stavak 2.)

3. je na teritorij Republike Hrvatske isporučila pošiljku otpada namijenjenog oporabi spaljivanjem koja je zabranjena naredbom ministra (članak 117. stavak 3.)

4. nije postupala prema odobrenju iz članka 118. stavka 1. ovoga Zakona i nije po isteku istoga obavijestila Ministarstvo o tome (članak 118. stavak 8.)

5. je osoba iz članka 124. stavka 1. ovoga Zakona i nije obavijestila Ministarstvo o svakoj promjeni podataka temeljem kojih mu je izdano rješenje o statusu postrojenja s prethodnim odobrenjem ili nije zatražila izmjenu rješenja u roku od 30 dana od nastale promjene (članak 126. stavak 1.)

6. je osoba iz članka 124. stavka 1. ovoga Zakona i nije do 1. ožujka tekuće godine, za proteklu kalendarsku godinu, dostavila Ministarstvu izvješće o uvezenim vrstama i količinama otpada za koje je ishodila rješenje o statusu postrojenja s prethodnim odobrenjem u pisanom ili digitalnom obliku putem elektroničke aplikacije Ministarstva iz članka 132. ovoga Zakona (članak 126. stavak 2.)

7. je pošiljatelj otpada iz Republike Hrvatske i nije preuzeo vraćeni otpad, iako je imao uvjete za skladištenje takvog otpada (članak 128. stavak 4.)

8. je pošiljatelj otpada iz Republike Hrvatske i nije preuzela vraćeni otpad i nije osigurala da taj otpad preuzme ovlaštena osoba (članak 128. stavak 5.)

9. je kao podnositelj obavijesti ili kao primatelj odgovorna za pošiljku otpada koja se smatra nezakonitom u skladu s člankom 2. točkom 35. Uredbe (EZ) br. 1013/2006 u neznatnoj količini

10. je podnositelj obavijesti koji je izvršio prekogranični promet protivno uvjetima nadležnog tijela utvrđenim sukladno članku 10. Uredbe (EZ) br. 1013/2006)

11. nakon odobrenja prekograničnog prometa otpada koji podliježe notifikacijskom postupku ne ispuni uvjete propisane člankom 16. Uredbe (EZ) br. 1013/2006)

12. kao osoba koja organizira otpremu otpada koji ne podliježe notifikacijskom postupku ne osigura uvjete propisane člankom 18. stavcima 1. i 2. Uredbe (EZ) br. 1013/2006

13. krši zabranu miješanja otpada tijekom otpreme iz članka 19. Uredbe (EZ) br. 1013/2006

14. je prvi podnositelj obavijesti i ne podnese novu obavijest sukladno članku 22. stavku 4. odnosno 5. Uredbe (EZ-a) br. 1013/2006 ili ne popuni novi dokument o prometu kad se, u skladu s člankom 22. stavcima 4. ili 6. Uredbe (EZ) br. 1013/2006 ne podnosi nova obavijest

15. je podnositelj obavijesti i nije osigurao pokriće troškova povrata u skladu s člankom 23. stavkom 1. točkama a) i b) Uredbe (EZ) br. 1013/2006

16. je podnositelj obavijesti i nije osigurao pokriće troškova povrata nezakonite pošiljke u skladu s člankom 25. stavkom 1. točkama a) i b) Uredbe (EZ) br. 1013/2006

17. je primatelj i nije osigurao pokriće troškova povrata nezakonite pošiljke u skladu s člankom 25. stavkom 2. točkom a) Uredbe (EZ) br. 1013/2006

18. je podnositelj obavijesti ili je primatelj i nije osigurao pokriće troškova povrata nezakonite pošiljke u skladu s člankom 25. stavkom 3. točkama a) i b) Uredbe (EZ) br. 1013/2006

19. u neznatnoj količini izvozi otpad u državu koja je u skladu s odredbama članka 34. stavka 3. točke (a) i članka 37. stavka 1. podstavka (ii) točke (a) Uredbe (EZ) br. 1013/2006 zabranila uvoz takvog otpada.

20. protivno zabrani o izvozu otpada iz članaka 34., 36., 39. i 40. Uredbe (EZ) br. 1013/2006 u neznatnoj količini izvozi otpad iz Republike Hrvatske

21. protivno zabrani uvoza otpada iz članaka 41. i 43. Uredbe (EZ) br. 1013/2006 u neznatnoj količini uvozi otpad u Republiku Hrvatsku.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna.

(3) Za radnju iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu 10.000,00 do 100.000,00 kuna fizička osoba – obrtnik

(4) Za prekršaje iz stavka 1. točaka 1. do 4. i 7. do 21. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna.

Članak 171.

(1) Svako neispunjenje obveza određenih provedbenim propisima iz članka 186. ovoga Zakona: osobi ovlaštenoj za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom, vlasniku otpada, posjedniku otpada, proizvođaču proizvoda, proizvođaču otpada, prodavatelju, prijevozniku, posredniku, trgovcu otpadom, izvozniku, uvozniku, provozniku, ovlašteniku, koncesionaru, jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave te drugim osobama nad kojima je proveden nadzor, kao i neispunjenje tih obveza u utvrđenom roku i na propisani način smatrat će se prekršajem u smislu ovoga Zakona.

(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se pravna osoba: ovlaštena za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom, vlasnik otpada, posjednik otpada, proizvođač proizvoda, proizvođač otpada, prodavatelj, prijevoznik, posrednik, trgovac otpadom, izvoznik, uvoznik, provoznik, ovlaštenik, koncesionar, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te druga osoba nad kojima je proveden nadzor, novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 800.000,00 kuna.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi iz stavka 2. ovoga članka, novčanom kaznom u iznosu od 30.000,00 do 70.000,00 kuna.

(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i fizička osoba – obrtnik: ovlašten za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom, vlasnik otpada, posjednik otpada, proizvođač proizvoda, proizvođač otpada, prodavatelj, prijevoznik, posrednik, trgovac otpadom, izvoznik, uvoznik, provoznik, ovlaštenik, koncesionar te druga osoba nad kojima je proveden nadzor, novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 do 70.000,00 kuna.

(5) Za radnje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj i fizička osoba u svojstvu posjednika otpada, vlasnika otpada i druge osobe nad kojom je proveden nadzor novčanom kaznom u iznosu od 3000,00 do 10.000,00 kuna.

 

XVIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 172.

Vlada će uskladiti Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. – 2022. godine (»Narodne novine«, br. 3/17.) s ovim Zakonom u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 173.

(1) Jedinica područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb dužni su donijeti plan gospodarenja otpadom iz članka 111. ovoga Zakona do 1. siječnja 2024.

(2) Do donošenja Plana iz stavka 1. ovoga članka ostaju na snazi Planovi gospodarenja otpadom jedinica lokalne samouprave i Grada Zagreba doneseni na temelju Zakona o održivom gospodarenju otpadom (»Narodne novine«, br. 94/13., 73/17., 14/19. i 98/19.).

(3) Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave dužno je za 2021., 2022., i 2023. godinu dostaviti godišnje izvješće o provedbi Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za prethodnu kalendarsku godinu jedinici područne (regionalne) samouprave i objaviti ga u svom službenom glasilu do 31. ožujka tekuće godine.

(4) Izvršno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave dužno je dostaviti godišnje izvješće o provedbi Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske i objedinjena izvješća iz stavka 3. ovoga članka Ministarstvu i objaviti ih u svom službenom glasilu i na svojim mrežnim stranicama do 31. svibnja tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu.

(5) Ministarstvo objavljuje objedinjena izvješća iz stavka 4. ovoga članka na svojim mrežnim stranicama.

(6) Obveze iz stavaka 3., 4. i 5. ovoga članka primjenjuju se jednu godinu od prestanka primjene Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. – 2022. godine (»Narodne novine«, br. 3/17.).

Članak 174.

(1) Fond će uspostaviti RPPO iz članka 94. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Fond i Financijska agencija dužni su sklopiti sporazum iz članka 94. stavka 8. ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 175.

(1) Osoba kojoj je izdana dozvola za gospodarenje otpadom temeljem Zakona o održivom gospodarenju otpadom (»Narodne novine«, br. 94/13., 73/17., 14/19. i 98/19.) može obavljati djelatnost sukladno izdanoj dozvoli:

– do šest mjeseci od dana stupanja na snagu pravilnika iz članka 5. stavka 5. ovoga Zakona, ako tom dozvolom određeni rok revizije odnosno rok za provjeru okolnosti koje utječu na ostvarivanje prava dodijeljenih dozvolom za gospodarenje otpadom pada u razdoblju od stupanja na snagu ovoga Zakona do dana stupanja na snagu pravilnika iz članka 5. stavka 5. ovoga Zakona

– do isteka roka revizije odnosno roka za provjeru okolnosti koje utječu na ostvarivanje prava dodijeljenih dozvolom za gospodarenje otpadom, ako tom dozvolom određeni rok revizije odnosno rok za provjeru okolnosti koje utječu na ostvarivanje prava dodijeljenih dozvolom za gospodarenje otpadom pada nakon dana stupanja na snagu pravilnika iz članka 5. stavka 5. ovoga Zakona

(2) U postupcima provjere okolnosti koje utječu na ostvarivanje prava dodijeljenih dozvolom za gospodarenje otpadom koji su započeli prije stupanja na snagu ovoga Zakona, ne utvrđuju se uvjeti iz članka 91. stavka 1. točaka 2., 6. i 7. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (»Narodne novine«, br. 94/13., 73/17., 14/19. i 98/19.), osim u postupcima izmjene prava dodijeljenih dozvolom za gospodarenje otpadom.

Članak 176.

(1) Podaci upisani u Očevidnike iz članka 14. stavka 1., članka 15. stavka 1. i članka 121. stavka 1. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (»Narodne novine«, br. 94/13., 73/17., 14/19. i 98/19.) na odgovarajući način prenose se u Očevidnike iz članka 15. stavka 1., članka 44. stavka 1. i članka 46. stavka 1. ovoga Zakona, a podaci upisani u Očevidnike iz članaka 116., 117., 118., 119. i članka 50. stavka 10. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (»Narodne novine«, br. 94/13., 73/17., 14/19. i 98/19.) na odgovarajući način prenose se u Evidencije iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Do uspostave Registra djelatnosti gospodarenja otpadom iz članka 130. stavka 1. ovoga Zakona, zahtjev za upis u Očevidnik sakupljača i oporabitelja podnosi se pisanim putem.

(3) Do šest mjeseci od dana stupanja na snagu pravilnika iz članka 5. stavka 5. ovoga Zakona upis u očevidnike iz članka 15. stavka 1., članka 44. stavka 1. i članka 46. stavka 1. ovoga Zakona, osim za sakupljača obavlja tijelo iz članka 15. stavka 2., članka 44. stavaka 2. i članka 46. stavka 1. ovoga Zakona sukladno Pravilniku o gospodarenju otpadom (»Narodne novine«, br. 81/20.).

(4) Do šest mjeseci od dana stupanja na snagu naputka iz članka 47. stavka 8. ovoga Zakona evidenciju iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona obavlja tijelo iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona putem aplikacije za rad registra djelatnosti gospodarenja otpadom.

(5) Do uspostave aplikacije za prekogranični promet otpadom iz članka 129. stavka 2. točke 2. ovoga Zakona, osoba koja je u prethodnoj kalendarskoj godini obavila prekogranični promet otpadom obvezna je do 1. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu dostaviti Ministarstvu izvješće o vrstama i količinama otpada koji je uvezla i izvezla na teritorij Republike Hrvatske.

Članak 177.

(1) Fond će donijeti Odluku iz članka 65. stavka 4. ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Financiranje troškova usluga iz članka 64. stavka 3. podstavka 1. točke 3. i podstavka 2. ovoga Zakona, do prikupljanja sredstava od naknade gospodarenja otpadom iz članka 105. ovoga Zakona, Fond obavlja iz sredstava prihoda prikupljenog od naknade gospodarenja otpadom posebnom kategorijom otpada iz članka 74. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (»Narodne novine«, br. 94/13., 73/17., 14/19. i 98/19.).

Članak 178.

(1) Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave dužno je donijeti Odluku o načinu pružanja javne usluge iz članka 66. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja snagu ovoga Zakona.

(2) Danom stupanja na snagu Odluke iz stavka 1. ovoga članka prestaje važiti Odluka o načinu pružanja javnih usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada iz članka 30. stavka 7. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (»Narodne novine«, br. 94/13., 73/17., 14/19 i 98/19.).

(3) Davatelj javne usluge dužan je cjenik iz članka 77. ovoga Zakona donijeti u roku od tri mjeseca od dana donošenja Odluke o sakupljanju komunalnog otpada iz članka 66. ovoga Zakona.

Članak 179.

(1) Obveza plaćanja naknade za gradnju građevina za gospodarenje komunalnim otpadom iz članka 33. stavka 13. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (»Narodne novine«, br. 94/13., 73/17., 14/19. i 98/19.), koja je određena odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave koja je donesena do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, prestaje u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave dužno je izvješće o izvršenju Programa gradnje građevina za gospodarenje komunalnim otpadom, koje sadrži opis provedenih aktivnosti iz Programa gradnje građevina za gospodarenje komunalnim otpadom, podatke o financijskom izvršenju i izvoru financiranja po pojedinoj aktivnosti. podnijeti predstavničkom tijelu jedinice lokalne samouprave do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu i dostaviti ga Ministarstvu.

(3) Obveza iz stavka 2. ovoga članka traje do prestanka obveze iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 180.

(1) Fond će odluku o osnivanju savjeta za posebnu kategoriju otpada iz članka 98. ovoga Zakona donijeti u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Prva sjednica savjeta za posebnu kategoriju otpada iz članka 98. ovoga Zakona održat će se u roku od 30 dana od stupanja na snagu odluke iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 181.

(1) Izvješće iz članka 15. stavka 9. ovoga Zakona sadrži, do stupanja na snagu pravilnika iz članka 5. stavka 5. ovoga Zakona, podatke propisane Dodatkom VII. Pravilnika o nusproizvodima i ukidanju statusa otpada (»Narodne novine«, br. 117/14.).

(2) Izvješće iz članka 45. stavka 6. ovoga Zakona sadrži, do stupanja na snagu pravilnika iz članka 45. stavka 8. ovoga Zakona, podatke propisane Dodatkom VI. Pravilnika o nusproizvodima i ukidanju statusa otpada (»Narodne novine«, br. 117/14.).

(3) Ministarstvo do 31. prosinca 2021. godine podnosi Europskoj komisiji izvješće o komunalnom otpadu i biootpadu s mjerama pripreme za ponovnu uporabu, recikliranja i drugih postupaka obrade toga otpada, te materijalnom i područnom obuhvatu odvojenog sakupljanja otpada, uključujući izuzeća od obveze odvojenoga sakupljanja toga otpada, te ograničenja miješanja otpada s drugim otpadom ili drugim materijalima različitih svojstava radi olakšanja ili unapređenja pripreme za ponovnu uporabu, recikliranja i drugih postupaka oporabe.

(4) Po stupanju na snagu ovoga Zakona Ministarstvo će pripremiti, dostaviti Europskoj komisiji i staviti na raspolaganje javnosti opis mjera za postizanje ambicioznog i trajnog smanjenja potrošnje plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu navedenih u Popisu A Dodatka III. ovoga Zakona u skladu s općim ciljevima politike Europske unije o otpadu, a posebno sprječavanjem nastanka otpada, kako bi se ostvario znatan preokret trendova rasta potrošnje te postiglo mjerljivo kvantitativno smanjenje potrošnje proizvoda iz članka 56. stavka 3. ovoga Zakona.

(5) Mjere za postizanje smanjenja potrošnje plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu utvrđene temeljem ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih propisa moraju biti sastavni dio planova ili programa mjera uspostavljenih u skladu s posebnim propisima u području zaštita voda, morskog okoliša i pomorstva, prilikom prvog sljedećeg ažuriranja tih planova ili programa.

Članak 182.

Koncesije za gospodarenje posebnim kategorijama otpada dodijeljene sukladno odredbama Zakona o otpadu (»Narodne novine«, br. 178/04., 111/06., 60/08. i 87/09.) vrijede najdulje do isteka roka na koji su dodijeljene.

Članak 183.

(1) Ugovori o obavljanju poslova obrade otpada određene posebne kategorije sklopljeni između Fonda i pravne ili fizičke osobe - obrtnika koji su na snazi temeljem Zakona o održivom gospodarenju otpadom (»Narodne novine«, br. 94/13., 73/17., 14/19. i 98/19.) primjenjuju se do dana sklapanja ugovora za obavljanje poslova obrade otpada sukladno članku 97. ovoga Zakona.

(2) Ugovori za obavljanje usluge obrade otpada određene posebne kategorije otpada sklopljeni između Fonda i ovlaštenika, stupanjem na snagu ovoga Zakona, smatraju se ugovorima za obavljanje poslova gospodarenja otpadom iz članka 97. ovoga Zakona.

(3) Ovlaštenik iz stavka 2. ovog članka dužan je u roku od 12 mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona osigurati sakupljanje odgovarajućeg otpada na čitavom teritoriju Republike Hrvatske i udovoljavati zahtjevima utvrđenim aktima Fonda.

(4) Ako ovlaštenik iz stavka 2. ovog članka ne osigura uvjete iz stavka 3. ovoga članka, ugovor za obavljanje usluge obrade otpada određene posebne kategorije otpada sklopljen između Fonda i ovlaštenika prestaje važiti istekom roka iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Ugovori o obavljanju poslova sakupljanja otpada određene kategorije otpada sklopljeni između Fonda i ovlaštenih sakupljača koji su na snazi temeljem Zakona o održivom gospodarenju otpadom (»Narodne novine«, br. 94/13., 73/17., 14/19. i 98/19.) prestaju važiti danom sklapanja ugovora za obavljanje poslova gospodarenja otpadom iz članka 97. ovoga Zakona, odnosno danom usklađenja iz stavka 3. ovoga članka Zakona.

(6) Ugovori o obavljanju poslova sakupljanja otpadne ambalaže u sustavu povratne naknade koji su na snazi temeljem Zakona o održivom gospodarenju otpadom (»Narodne novine«, br. 94/13., 73/17., 14/19. i 98/19.) primjenjuju se do dana sklapanja ugovora po provedenim javnim pozivima za iskaz interesa sukladno članku 97. stavku 13. ovoga Zakona.

Članak 184.

Ambalaža koja se stavlja na tržište Republike Hrvatske mora biti obuhvaćena sustavom proširene odgovornosti proizvođača iz glave X. ovoga Zakona do 31. prosinca 2024.

Članak 185.

(1) Vlada će uredbe iz članka 56. stavka 4., članka 100. stavka 6., članka 104. stavka 10. i članka 116. stavka 3. ovoga Zakona donijeti u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Ministar će donijeti u roku od:

– šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona pravilnike iz članka 5. stavka 5., članka 39. stavka 6., članka 88. stavka 3. kojima se uređuju posebne kategorije otpada u sustavu Fonda, ambalaža i otpadna ambalaža i plastični proizvodi za jednokratnu uporabu, te pravilnik iz članka 90. stavka 2. ovoga Zakona

– godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona pravilnike iz članka 41. stavka 2., članka 45. stavka 10., članka 48. stavka 11., članka 88. stavka 3. koji nisu obuhvaćeni podstavkom 1. ovoga stavka i članka 90. stavka 1. ovoga Zakona.

(3) Ministar će naputke iz članka 11. stavka 2., članka 47. stavka 8., članka 129. stavka 9., članka 130. stavka 6. i članka 132. stavka 5. donijeti u roku od šest mjesec od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 186.

(1) Do stupanja na snagu uredbi iz članka 185. stavka 1. ovoga Zakona ostaju na snazi:

– Uredba o gospodarenju otpadnom ambalažom (»Narodne novine«, br. 97/15., 7/20. i 140/20.)

– Uredba o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (»Narodne novine«, br. 105/15. i 57/20.)

– Uredba o gospodarenju otpadnim vozilima (»Narodne novine«, br. 112/15.) i

– Uredba o graničnim prijelazima na području Republike Hrvatske preko kojih je dopušten uvoz otpada u Europsku uniju i izvoz otpada iz Europske unije (»Narodne novine«, br. 6/14.).

– Odluka o izmjenama naknada u sustavima gospodarenja otpadnim vozilima i otpadnim gumama (»Narodne novine«, br. 40/15. i 57/20.).

(2) Do stupanja na snagu pravilnika iz članka 185. stavka 2. ovoga Zakona ostaju na snazi:

– Pravilnik o nusproizvodima i ukidanju statusa otpada (»Narodne novine«, br. 117/14.)

– Pravilnik o gospodarenju otpadom (»Narodne novine«, br. 81/20.)

– Pravilnik o katalogu otpada (»Narodne novine«, br. 90/15.)

– Pravilnik o termičkoj obradi otpada (»Narodne novine«, br. 75/16.)

– Pravilnik o gospodarenju otpadom iz rudarske industrije (»Narodne novine«, br. 22/19.)

– Pravilnik o gospodarenju polikloriranim bifenilima i polikloriranim terfenilima (»Narodne novine«, br. 103/14.)

– Pravilnik o gospodarenju otpadom iz proizvodnje titan-dioksida (»Narodne novine«, br. 117/14.)

– Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom (»Narodne novine«, br. 50/15. i 56/19.)

– Pravilnik o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi (»Narodne novine«, br. 38/08.)

– Pravilnik o gospodarenju otpadnim tekstilom i otpadnom obućom (»Narodne novine«, br. 99/15.)

– Pravilnik o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (»Narodne novine«, br. 69/16.)

– Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama (»Narodne novine«, br. 113/16.)

– Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (»Narodne novine«, br. 124/06., 121/08., 31/09., 156/09., 91/11., 45/12., 86/13.)

– Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima (»Narodne novine«, br. 125/15., 90/16., 60/18., 72/18., 81/20.)

– Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži (»Narodne novine«, br. 88/15., 78/16., 116/17., 14/20. i 144/20.)

– Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (»Narodne novine«, br. 114/15., 103/18. i 56/19.)

– Pravilnik o baterijama i akumulatorima i otpadnim baterijama i akumulatorima (»Narodne novine«, br. 111/15.), osim članka 31.

– Pravilnik o gospodarenju otpadnom električnom i elektroničkom opremom (»Narodne novine«, br. 42/14., 48/14., 107/14., 139/14.,.11/19. i 7/20.), osim članka 24. stavaka 2. i 3.

– Naputak o glomaznom otpadu (»Narodne novine«, br. 79/15.).

Članak 187.

Danom stupanja na snagu propisa iz članka 185. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona prestaje važiti članak 171. ovoga Zakona.

Članak 188.

(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom (»Narodne novine«, br. 50/17., 84/19. i 14/20. – Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske) ostaje na snazi, osim članaka 1. do 13., članka 14. stavaka 1., 3. do 12., članka 15., 18. do 21. i 23. do 27. Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom (»Narodne novine«, br. 50/17., 84/19. i 14/20. – Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske).

(2) Odredbe članka 14. stavka 2., članka 16., 17. i 22. Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom (»Narodne novine«, br. 50/17., 84/19. i 14/20. – Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske) prestaju važiti stupanjem na snagu pravilnika iz članka 5. stavka 5. ovoga Zakona.

Članak 189.

Ministarstvo će provesti naknadnu procjenu učinaka propisa ovoga Zakona u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 190.

Postupci pokrenuti temeljem Zakona o održivom gospodarenju otpadom (»Narodne novine«, br. 94/13., 73/17., 14/19. i 98/19.) dovršit će se po odredbama toga Zakona.

Članak 191.

Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o održivom gospodarenju otpadom (»Narodne novine«, br. 94/13., 73/17., 14/19. i 98/19.).

Članak 192.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim članka 101. ovoga Zakona i Dodatka V. točke 2. ovoga Zakona koji stupaju na snagu 16. rujna 2021., članka 17. stavka 2. ovoga Zakona koji stupa na snagu 1. siječnja 2022. i članka 17. stavka 3. ovoga Zakona koji stupa na snagu 3. srpnja 2024.

 

 

 

DODATAK I.   POPIS POSTUPAKA ZBRINJAVANJA OTPADA

D 1 Odlaganje otpada u ili na tlo (na primjer odlagalište itd.)

D 2 Obrada otpada na ili u tlu (na primjer biološka razgradnja tekućeg ili muljevitog otpada u tlu itd.)

D 3 Duboko utiskivanje otpada (na primjer utiskivanje otpada crpkama u bušotine, iscrpljena ležišta soli, prirodne šupljine itd.)

D 4 Odlaganje otpada u površinske bazene (na primjer odlaganje tekućeg ili muljevitog otpada u jame, bazene, lagune itd.)

D 5 Odlaganje otpada na posebno pripremljeno odlagalište (odlaganje u povezane komore koje su zatvorene i izolirane jedna od druge i od okoliša itd.)

D 6 Ispuštanje otpada u kopnene vode isključujući mora/oceane

D 7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući i ukapanje u morsko dno

D 8 Biološka obrada otpada koja nije specificirana drugdje u ovim postupcima, a koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom navedenim pod D 1 – D 12

D 9 Fizikalno-kemijska obrada otpada koja nije specificirana drugdje u ovim postupcima, a koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom navedenim pod D 1 – D 12 (na primjer isparavanje, sušenje, kalciniranje itd.)

D 10 Spaljivanje otpada na kopnu

D 11 Spaljivanje otpada na moru (ovaj je postupak zabranjen zakonodavstvom EU-a i međunarodnim konvencijama)

D 12 Trajno skladištenje otpada (na primjer smještaj spremnika u rudnike itd.)

D 13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku navedenim pod D 1 – D 12 (ako nijedna druga oznaka D nije odgovarajuća, ova može obuhvatiti prethodne postupke prije odlaganja, uključujući prethodnu preradu, primjerice, među ostalim, sortiranje, drobljenje, sabijanje, peletiranje, sušenje, usitnjavanje, kondicioniranje ili odvajanje prije podvrgavanja bilo kojem od postupaka navedenim pod D1 – D12)

D 14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem od postupaka navedenim pod D 1 – D 13 i

D 15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja navedenim pod D 1 – D 14 (osim privremenog skladištenja otpada na mjestu nastanka, prije sakupljanja)

i drugi postupci propisani posebnim propisom.

 

DODATAK II.   POPIS POSTUPAKA OPORABE OTPADA

R 1 korištenje otpada uglavnom kao goriva ili drugog načina dobivanja energije

Ovaj postupak obuhvaća spalionice namijenjene preradi krutog komunalnog otpada samo kad je njihova energetska efikasnost jednaka ili veća od:

– 0,60 za postrojenja u radu i odobrena u skladu s primjenjivim zakonodavstvom Zajednice prije 1. siječnja 2009.

– 0,65 za postrojenja koja su odobrena nakon 31. prosinca 2008. primjenom sljedeće formule:

Energetska efikasnost = (Ep – (Ef + Ei))/(0,97 × (Ew + Ef)) gdje:

Ep označava godišnju proizvodnju energije kao toplinske energije ili električne energije. Izračunava se tako da se energija u obliku električne energije pomnoži s 2,6, a toplinska energija proizvedena u komercijalne svrhe množi se s 1,1 (GJ/godina)

Ef označava količinu energije koja godišnje ulazi u sustav a dobivena je iz goriva i služi proizvodnji pare (GJ/godina)

Ew označava godišnju količinu energije sadržane u obrađenom otpadu izračunanu primjenom neto kalorične vrijednosti otpada (GJ/godina)

Ei označava godišnju uvezenu količinu energije bez Ew i Ef (GJ/godina)

0,97 je faktor obračuna gubitaka energije zbog pepela na dnu peći i isijavanja.

Ova se formula primjenjuje u skladu s referentnim dokumentom o najboljim dostupnim tehnikama za spaljivanje otpada.

Vrijednost formule za energetsku učinkovitost množi se s klimatskim korekcijskim faktorom (CCF) na sljedeći način:

1. CCF za pogone u funkciji i dopuštene u skladu s važećim zakonodavstvom Unije prije 1. rujna 2015.

CCF = 1 ako je HDD >= 3 350

CCF = 1,25 ako je HDD <= 2 150

CCF = – (0,25/1 200) × HDD + 1,698 kada je 2 150 < HDD < 3 350

2. CCF za pogone dopuštene nakon 31. kolovoza 2015. i za pogone u sklopu točke 1. ovoga Dodatka nakon 31. prosinca 2029.

CCF = 1 ako je HDD >= 3 350

CCF = 1,12 ako je HDD <= 2 150

CCF = – (0,12/1 200) × HDD + 1,335 kada je 2 150 < HDD < 3 350

(Dobivena vrijednost CCF-a zaokružit će se na tri decimalna mjesta.).

Vrijednost HDD-a (stupanj – dan grijanja) trebala bi se uzeti kao prosječna vrijednost HDD-a za lokaciju pogona za spaljivanje, izračunana za razdoblje od 20 uzastopnih godina prije godine za koju je izračunan CCF. Za izračun vrijednosti HDD-a trebala bi se primjenjivati sljedeća metoda koju je utvrdio Eurostat: HDD je jednak (18 °C – Tm) × d ako je Tm niži od ili jednak 15 °C (prag grijanja), a nula ako je Tm viši od 15 °C, pritom je Tm prosječna (Tmin + Tmax)/2 vanjska temperatura u razdoblju od d dana. Izračuni se provode na dnevnoj osnovi (d = 1) te se zbrajaju za godinu.

R 2 obnavljanje/regeneracija otpadnog otapala

R 3 recikliranje/obnavljanje otpadnih organskih tvari koje se ne koriste kao otapala

(ovaj postupak obuhvaća kompostiranje i druge procese biološke pretvorbe, pripremu za ponovnu uporabu, plinofikaciju i pirolizu u kojima se sastojci upotrebljavaju kao kemikalije te oporabu organskih materijala u obliku nasipavanja)

R 4 recikliranje/obnavljanje otpadnih metala i spojeva metala

(ovaj postupak obuhvaća pripremu za ponovnu uporabu)

R 5 recikliranje/obnavljanje drugih otpadnih anorganskih materijala

(ovaj postupak obuhvaća pripremu za ponovnu uporabu, recikliranje anorganskih građevinskih materijala, oporabu anorganskih materijala u obliku nasipavanja i čišćenje tla koje rezultira oporabom otpada)

R 6 regeneracija otpadnih kiselina ili lužina

R 7 oporaba otpadnih sastojaka koji se koriste za smanjivanje onečišćenja

R 8 oporaba otpadnih sastojaka iz katalizatora

R 9 ponovna prerada otpadnih ulja ili drugi načini ponovne uporabe ulja

R 10 tretiranje tla otpadom u svrhu poljoprivrednog ili ekološkog poboljšanja

R 11 upotreba otpada nastalog bilo kojim postupkom navedenim pod R 1 – R 10

R 12 razmjena otpada radi primjene bilo kojeg od postupaka oporabe navedenim pod R 1 – R 11

(ako nijedna druga oznaka R nije odgovarajuća, ova može obuhvatiti prethodne postupke prije oporabe, uključujući prethodnu preradu kao što su, među ostalim, rasklapanje, sortiranje, drobljenje, sabijanje, peletiranje, sušenje, usitnjavanje, kondicioniranje, ponovno pakiranje, odvajanje, uklapanje ili miješanje prije podvrgavanja bilo kojem od postupaka navedenim pod R1 – R11)

R 13 Skladištenje otpada prije bilo kojeg od postupaka oporabe navedenim pod R 1 do R 12 (osim privremenog skladištenja otpada na mjestu nastanka, prije sakupljanja).

i drugi postupci propisani posebnim propisom.

 

DODATAK III.   NECJELOVITI POPISI PLASTIČNIH PROIZVODA ZA JEDNOKRATNU UPORABU

Kako bi se utvrdilo treba li spremnik za hranu smatrati plastičnim proizvodom za jednokratnu uporabu, odlučujuću ulogu uz kriterije za spremnike za hranu koji su navedeni u ovom Dodatku ima tendencija njegova odbacivanja u okoliš kao smeća zbog volumena ili veličine, posebno spremnika za pojedinačne porcije. Kriteriji navedeni u Smjernicama Europske komisije što treba smatrati plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu za potrebe Direktive (EU) 2019/904 koriste se u određivanju plastičnog proizvoda za jednokratnu uporabu.

POPIS A
Smanjenje potrošnje

1. čaše za napitke, uključujući njihove čepove i poklopce

2. spremnici za hranu, tj. posude kao što su kutije, s poklopcem ili bez njega, koji se upotrebljavaju za držanje hrane

(a) koja je namijenjena neposrednoj konzumaciji na licu mjesta ili kasnije

(b) koja se obično konzumira iz posude i

(c) koja je spremna za konzumaciju bez ikakve daljnje pripreme, primjerice pečenja, kuhanja ili zagrijavanja

uključujući spremnike za hranu koji se upotrebljavaju za brzu hranu ili druge obroke spremne za neposrednu konzumaciju, osim spremnika za napitke, tanjura te vrećica i omota koji sadržavaju hranu.

POPIS B
Ograničenje u vezi sa stavljanjem na tržište

1. štapići za uši, osim štapića za uši na koje se odnosi posebni propis kojim se uređuju medicinski proizvodi odnosno posebni propis kojim se uređuju bitni zahtjevi, razvrstavanje, upis proizvođača u očevidnik proizvoda, upis medicinskih proizvoda u očevidnik medicinskih proizvoda te ocjenjivanje sukladnosti medicinskih proizvoda

2. pribor za jelo (vilice, noževi, žlice, štapići za jelo)

3. tanjuri

4. slamke, osim slamki na koje se odnosi posebni propis kojim se uređuju medicinski proizvodi odnosno posebni propis kojim se uređuju bitni zahtjevi, razvrstavanje, upis proizvođača u očevidnik proizvođača, upis medicinskih proizvoda u očevidnik medicinskih proizvoda te ocjenjivanje sukladnosti medicinskih proizvoda

5. štapići za miješanje napitaka

6. štapići namijenjeni pričvršćivanju na balone i njihovu pridržavanju, osim balona za industrijske ili druge profesionalne namjene i uporabe koji se ne dijele potrošačima, uključujući mehanizme takvih štapića

7. spremnici za hranu izrađeni od ekspandiranog polistirena, tj. posude kao što su kutije, s poklopcem ili bez njega, koji se upotrebljavaju za držanje hrane:

(a) koja je namijenjena neposrednoj konzumaciji na licu mjesta ili kasnije;

(b) koja se obično konzumira iz posude; i

(c) koja je spremna za konzumaciju bez ikakve daljnje pripreme, primjerice pečenja, kuhanja ili zagrijavanja

uključujući spremnike za hranu koji se upotrebljavaju za brzu hranu ili druge obroke spremne za neposrednu konzumaciju, osim spremnika za napitke, tanjura te vrećica i omota koji sadržavaju hranu

8. spremnici za napitke izrađeni od ekspandiranog polistirena, uključujući njihove čepove i poklopce

9. čaše za napitke izrađene od ekspandiranog polistirena, uključujući njihove čepove i poklopce.

POPIS C
Zahtjevi u pogledu proizvoda

Spremnici za napitke zapremine do tri litre, tj. posude za tekućine, kao što su boce za napitke, uključujući njihove čepove i poklopce, te višeslojna (kompozitna) ambalaža za napitke, uključujući njihove čepove i poklopce, ali ne i:

(a) staklene ili metalne spremnike za napitke s čepovima i poklopcima od plastike

(b) spremnike za napitke koji su namijenjeni i koji se upotrebljavaju za hranu za posebne medicinske potrebe, kako je definirana u članku 2. točki (g) Uredbe (EU) br. 609/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o hrani za dojenčad i malu djecu, hrani za posebne medicinske potrebe i zamjeni za cjelodnevnu prehranu pri redukcijskoj dijeti te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 92/52/EEZ, direktiva Komisije 96/8/EZ, 1999/21/EZ, 2006/125/EZ i 2006/141/EZ, Direktive 2009/39/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i uredbi Komisije (EZ) br. 41/2009 i (EZ) br. 953/2009 (SL L 181, 29.6.2013.), koja je u tekućem stanju.

POPIS D
Zahtjevi u pogledu označivanja

1. Higijenski ulošci, tamponi i aplikatori za tampone

2. Vlažne maramice, tj. prethodno ovlažene maramice za osobnu njegu i uporabu u kućanstvu

3. Duhanski proizvodi s filtrom te filtri koji se stavljaju na tržište za uporabu u kombinaciji s duhanskim proizvodima

4. Čaše za napitke

POPIS E
Proširena odgovornost proizvođača

I.

1. spremnici za hranu, tj. posude kao što su kutije, s poklopcem ili bez njega, koji se upotrebljavaju za držanje hrane:

(a) koja je namijenjena neposrednoj konzumaciji na licu mjesta ili kasnije;

(b) koja se obično konzumira iz posude; i

(c) koja je spremna za konzumaciju bez ikakve daljnje pripreme, primjerice pečenja, kuhanja ili zagrijavanja,

uključujući spremnike za hranu koji se upotrebljavaju za brzu hranu ili druge obroke spremne za neposrednu konzumaciju, osim spremnika za napitke, tanjura te vrećica i omota koji sadržavaju hranu

2. vrećice i omoti izrađeni od savitljivog materijala koji sadržavaju hranu namijenjenu konzumaciji izravno iz vrećice ili omota bez ikakve daljnje pripreme

3. spremnici za napitke zapremine do tri litre, tj. posude za tekućine, kao što su boce za napitke, uključujući njihove čepove i poklopce, te višeslojna (kompozitna) ambalaža za napitke, uključujući njihove čepove i poklopce, ali ne i staklene ili metalne spremnike za napitke s čepovima i poklopcima od plastike

4. čaše za napitke, uključujući njihove čepove i poklopce

5. lagane plastične vrećice za nošenje

II.

1. vlažne maramice, tj. prethodno ovlažene maramice za osobnu njegu i uporabu u kućanstvu

2 baloni, osim balona za industrijske ili druge profesionalne namjene i uporabe, koji se ne dijele potrošačima

III.

1. duhanski proizvodi s filtrom te filtri koji se stavljaju na tržište za uporabu u kombinaciji s duhanskim proizvodima

POPIS F
Odvojeno sakupljanje i zahtjevi u pogledu proizvoda

Boce za napitke zapremine do tri litre, uključujući njihove čepove i poklopce, ali ne i:

(a) staklene ili metalne boce za napitke s čepovima i poklopcima od plastike

(b) boce za napitke koje su namijenjene i koje se upotrebljavaju za hranu za posebne medicinske potrebe, kako je definirana u članku 2. točki (g) Uredbe (EU) br. 609/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o hrani za dojenčad i malu djecu, hrani za posebne medicinske potrebe i zamjeni za cjelodnevnu prehranu pri redukcijskoj dijeti te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 92/52/EEZ, direktiva Komisije 96/8/EZ, 1999/21/EZ, 2006/125/EZ i 2006/141/EZ, Direktive 2009/39/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i uredbi Komisije (EZ) br. 41/2009 i (EZ) br. 953/2009 (SL L 181, 29.6.2013.), koja je u tekućem stanju.

POPIS G
Mjere za podizanje svijesti

1. spremnici za hranu, tj. posude kao što su kutije, s poklopcem ili bez njega, koji se upotrebljavaju za držanje hrane:

(a) koja je namijenjena neposrednoj konzumaciji na licu mjesta ili kasnije;

(b) koja se obično konzumira iz posude i

(c) koja je spremna za konzumaciju bez ikakve daljnje pripreme, primjerice pečenja, kuhanja ili zagrijavanja,

uključujući spremnike za hranu koji se upotrebljavaju za brzu hranu ili druge obroke spremne za neposrednu konzumaciju, osim spremnika za napitke, tanjura te vrećica i omota koji sadržavaju hranu

2. vrećice i omoti izrađeni od savitljivog materijala koji sadržavaju hranu namijenjenu konzumaciji neposredno iz vrećice ili omota bez ikakve daljnje pripreme

3. spremnici za napitke zapremine do tri litre, tj. posude za tekućine, kao što su boce za napitke, uključujući njihove čepove i poklopce, te višeslojna (kompozitna) ambalaža za napitke, uključujući njihove čepove i poklopce, ali ne i staklene ili metalne spremnike za napitke s čepovima i poklopcima od plastike

4. čaše za napitke, uključujući njihove čepove i poklopce

5. duhanski proizvodi s filtrom te filtri koji se stavljaju na tržište za uporabu u kombinaciji s duhanskim proizvodima

6. vlažne maramice, tj. prethodno ovlažene maramice za osobnu njegu i uporabu u kućanstvu

7. baloni, osim balona za industrijske ili druge profesionalne namjene i uporabe, koji se ne dijele potrošačima

8. Lagane plastične vrećice za nošenje

9. higijenski ulošci, tamponi i aplikatori za tampone

 

DODATAK IV.   OBRAČUN CIJENE ZA KOLIČINU PREDANOG MIJEŠANOG KOMUNALNOG OTPADA

1. Kad je Odlukom kao kriterij količine otpada određen volumen spremnika i broj pražnjenja spremnika, cijena javne usluge za količinu predanog miješanog komunalnog otpada određuje se prema izrazu:

C = JCV × BP × U

pri čemu je:

C – cijena javne usluge za količinu predanog miješanog komunalnog otpada izražena u kunama

JCV – jedinična cijena za pražnjenje volumena spremnika miješanog komunalnog otpada izražena u kunama sukladno cjeniku

BP – broj pražnjenja spremnika miješanog komunalnog otpada u obračunskom razdoblju sukladno podacima u Evidenciji

U – udio korisnika usluge u korištenju spremnika.

2. Kad je Odlukom kao kriterij količine otpada određena masa predanog otpada, cijena javne usluge za količinu predanog miješanog komunalnog otpada određuje se prema izrazu:

C = JCM × ZM × U

pri čemu je:

C – cijena javne usluge za količinu predanog miješanog komunalnog otpada izražena u kunama

JCM – jedinična cijena za masu preuzetog miješanog komunalnog otpada izražena u kunama po kilogramu sukladno cjeniku

ZM – zbroj masa miješanog komunalnog otpada preuzetih u obračunskom razdoblju izraženo u kilogramima sukladno podacima u Evidenciji

U – udio korisnika usluge.

 

DODATAK V.   IZRAZI ZA OBRAČUN NAKNADA

1. Naknada za odlaganje otpada

Naknada za odlaganje otpada obračunava se kao zbroj iznosa za odložene vrste otpada prema sljedećem izrazu:

NOO = jNO × mO

pri čemu je:

NOO – iznos za odlaganje otpada u kalendarskoj godini izražen u kunama

jNO – jedinična naknada za određenu vrstu otpada određena uredbom u kunama po toni

mO – masa odloženog otpada određene vrste otpada izražena u tonama

2. Poticajna naknada

Iznos poticajne naknade obračunava se prema sljedećem izrazu:

NPN = JPN × mSK

pri čemu je:

NPN – iznos poticajne naknade izražen u kunama

JPN – jedinična poticajna naknada koja iznosi:

– za 2020. godinu 150,00 kuna po toni

– za 2021. godinu i nadalje 200,00 kuna po toni

mSK – masa sakupljenog miješanog komunalnog otpada koja prekoračuje graničnu količinu miješanog komunalnog otpada u jedinici lokalne samouprave odnosno Gradu Zagrebu u kalendarskoj godini izraženu u tonama

Masa sakupljenog miješanog komunalnog otpada koja prekoračuje graničnu količinu miješanog komunalnog otpada u jedinici lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba u kalendarskoj godini određuje se prema sljedećem izrazu:

mSK = mMKO - (mUK × k) i kada je mSK manji od nule iznosi nula tona

pri čemu je:

mMKO – masa miješanog komunalnog otpada ključnog broja 20 03 01 prikupljenog u sklopu javne usluge u kalendarskoj godini izražena u tonama

mUK – masa ukupnog komunalnog otpada prikupljenog u okviru javne usluge u kalendarskoj godini izražena u tonama

k – koeficijent graničnog udjela mase sakupljenog miješanog komunalnog otpada u masi ukupno prikupljenog komunalnog otpada u okviru javne usluge za pojedinu kalendarsku godinu iznosi:

– za 2020. godinu 0,58

– za 2021. godinu 0,54

– za 2022. godinu, i nadalje 0,50

Masa ukupnog komunalnog otpada prikupljenog u okviru javne usluge uključuje otpad sljedećih ključnih brojeva sukladno posebnom propisu kojim se uređuje Katalog otpada:

– sve vrste otpada iz podgrupe 15 01,

– sve vrste komunalnog otpada iz podgrupe 20 01 osim otpada koji se karakterizira ključnim brojem 20 01 99,

– otpad koji se karakterizira ključnim brojevima 20 02 01, 20 03 01, 20 03 02, 20 03 07.

3. Naknada zbog blizine odlagališta

Vršna točka katastarske čestice na kojoj se nalazi odlagalište je točka na granici katastarske čestice, na kojoj se nalazi odlagalište otpada, koja je najbliža katastarskoj čestici na kojoj se nalazi stambena ili stambeno-poslovna građevina.

Vršna točka katastarske čestice na kojoj se nalazi stambena odnosno stambeno-poslovna građevina je točka na granici katastarske čestice, na kojoj se nalazi stambena ili stambeno-poslovna građevina, a koja je najbliža katastarskoj čestici na kojoj se nalazi odlagalište otpada.

Naknada zbog blizine odlagališta za kalendarsku godinu u kojoj se na odlagalištu odlaže otpad određuje se prema sljedećem izrazu:

N = PO × K / BV

pri čemu je:

N - iznos naknade zbog blizine odlagališta za kalendarsku godinu izražen u kunama

PO - godišnji iznos prihoda osobe, koja upravlja odlagalištem otpada, ostvarenih odlaganjem otpada u prethodnoj kalendarskoj godini, izražen u kunama

K – koeficijent koji odlukom određuje izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba u rasponu od 0 do 0,05

BV – broj vlasnika nekretnina određen popisom vlasnika nekretnina jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba.

 

DODATAK VI.    SADRŽAJ PLANOVA GOSPODARENJA OTPADOM

1. SADRŽAJ PLANA GOSPODARENJA OTPADOM REPUBLIKE HRVATSKE

Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske iz članka 104. ovoga Zakona sadrži:

1. analizu i ocjenu stanja postojećeg gospodarenja otpadom

2. mjere unaprjeđenja ponovne uporabe, recikliranja, oporabe i zbrinjavanja otpada na način prihvatljiv za okoliš

3. ocjenu načina na koji će Plan doprinijeti implementaciji ciljeva i odredbi Direktive (EU) 2008/98/EZ

4. vrste, količine i porijeklo otpada proizvedenog u Republici Hrvatskoj, otpad koji će se vjerojatno isporučivati iz ili u Republiku Hrvatsku te procjenu budućih tokova otpada

5. postojeće važnije pogone za oporabu i zbrinjavanje otpada uključujući i sustave gospodarenja posebnim kategorijama otpada te otpad koji sadrži značajne količine kritičnih sirovina i tokove otpada propisane propisima Europske unije

6. procjenu nužnosti zatvaranja postojeće i uspostave nove infrastrukture za zbrinjavanje te oporabu miješanog komunalnog otpada iz kućanstva, uključujući i procjenu nužnih investicija i drugih financijskih sredstava uključujući i sredstva koja jedinica lokalne samouprave mora utrošiti kako bi se zatvorila postojeća i uspostavila nova infrastrukture za gospodarenje otpadom

7. mjere kojima će se nastojati da se od 2030. godine sav otpad koji je pogodan za recikliranje ili drugi postupak oporabe, posebno komunalni otpad, ne prihvaća na odlagališta uz iznimku otpada za koji odlaganje daje najbolji učinak na okoliš u skladu s redom prvenstva gospodarenja otpadom

8. procjenu postojećih sustava sakupljanja otpada, uključujući vrste materijala i područja pokrivena odvojenim sakupljanjem otpada, te mjere za unaprjeđenje tih sustava uključujući i sve dopuštene iznimke od obveze odvojenog sakupljanja otpada, kao i potrebe za uspostavu novih sustava odvojenog sakupljanja otpada

9. odgovarajuće informacije o kriterijima temeljem kojih se odabire lokacija te potrebnim kapacitetima novih važnijih pogona za oporabu ili zbrinjavanje otpada, ako je to nužno

10. opće politike gospodarenja otpadom uključujući planirane tehnologije i metode koje će se koristiti te politike kojima se rješava određeno pitanje u gospodarenju otpadom

11. mjere sprječavanja protuzakonitog odbacivanja otpada, te uklanjanja protuzakonito odbačenog otpada

12. odgovarajući kvalitativni ili kvantitativni pokazatelji i ciljne vrijednosti pokazatelja u svezi s količinama proizvedenog otpada i njegovom obradom, te u svezi s količinama komunalnog otpada koji je odložen ili energetski oporabljen

13. procjenu korisnosti i prikladnosti uporabe ekonomskih i drugih instrumenata u gospodarenja otpadom uz nesmetano funkcioniranje unutarnjeg tržišta

14. popis saniranih lokacija onečišćenih otpadom (crne točke) i saniranih i zatvorenih odlagališta uključujući i mjere sanacije

15. mjere za postizanje ciljeva gospodarenja otpadom, posebice iz članka 53. stavka 2. ovoga Zakona, te u slučaju odgode roka iz članka 53. stavka 2. ovoga zakona mjere kojima se postiže da do 2035. količina komunalnog otpada koji se odlaže smanji na najviše 25% ukupne količine (po masi) proizvedenog komunalnog otpada

16. proporcionalne i nediskriminirajuće mjere za postizanje smanjenja potrošnje plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu, posebice proizvoda navedenih Popisom A Dodatka VI. ovoga Zakona koje mogu uključivati nacionalne ciljeve za smanjenje potrošnje, mjere kojima se osigurava da se na mjestu prodaje krajnjem potrošaču stave na raspolaganje alternative plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu iz Popisa A Dodatka VI. ovoga Zakona koje se mogu ponovno upotrijebiti, ekonomske instrumente poput instrumenata kojima se osigurava da se ti plastični proizvodi za jednokratnu uporabu ne daju besplatno krajnjem potrošaču na mjestu prodaje i sektorske sporazume, tržišna ograničenja kojima se odstupa od zabrane sprječavanja stavljanja na tržište ambalaže koja ispunjava zahtjeve posebnog propisa kojim se uređuje ambalaža i otpadna ambalaža radi sprječavanja odbacivanja takvih proizvoda u okoliš kao otpada, kako bi se osiguralo da ih se zamijeni alternativama koje se mogu ponovno upotrebljavati ili ne sadržavaju plastiku, a mjere se mogu razlikovati ovisno o utjecaju koji ti plastični proizvodi za jednokratnu uporabu imaju na okoliš tijekom svojeg životnog ciklusa, među ostalim kada ih se odbaci u okoliš kao otpad

17. poglavlje o postupanju s ambalažom i ambalažnim otpadom, uključujući:

– mjere o postizanju ciljeva u svezi ambalaže i ambalažnog otpada, posebice u svezi postizanja ciljeva propisanih člankom 58. ovoga Zakona, pri čemu se planom mogu odrediti ciljevi koji su viši od ciljeva propisanih člankom 58. ovoga Zakona ako će se postizanjem takvih ciljeva ostvariti visoka razina zaštite okoliša te se time ne narušava unutarnje tržište Europske unije

– mjere o ponovnoj uporabi ambalaže

– ciljevi i mjere smanjenja korištenja plastičnih vrećica, neovisno o debljini stijeneke tih vrećica

– kvalitativni i kvantitativni ciljevi u svezi ambalaže i gospodarenja otpadnom ambalažom, uključujući i, po godinama, najmanje postotke povratne ambalaže koja se godišnje stavlja na tržište

18. Program sprječavanja nastanka otpada, koji sadrži ciljeve, opis postojećih mjera sprječavanja nastanka otpada, njihov doprinos sprječavanju nastanka otpada, te mjere sprječavanja nastanka otpada kojima se:

a) unaprjeđuju i podupiru modeli održive proizvodnje i potrošnje

b) potiče dizajn, proizvodnju i uporabu proizvoda koji učinkovito koriste resurse, koji su trajni (između ostaloga u pogledu životnog vijeka proizvoda i odsustva planiranog zastarijevanja), koje se može popraviti, ponovno koristiti i nadograditi

c) ciljaju proizvodi koji sadrže ključne sirovine kako bi se spriječilo da te sirovine postanu otpad

d) potiče ponovna uporaba proizvoda i uspostava sustava koji promiče popravljanje i ponovnu uporabu, posebice za električnu i elektroničku opremu, tekstil, namještaj, ambalažu i građevne materijale i proizvode

e) na odgovarajući način potiče, ne dovodeći u pitanje prava intelektualnog vlasništva, dostupnost rezervnih dijelova, uputa za uporabu, tehničkih informacija ili drugih instrumenata, opreme ili računalnih programa kojima se može popraviti i time ponovno uporabiti proizvod bez narušavanja kvalitete i sigurnosti

f) smanjuje stvaranje otpada u procesima povezanim s industrijskom proizvodnjom, ekstrakcijom mineralnih sirovina, proizvodnjom, građenjem i rušenjem, pri čemu se uzimaju u obzir najbolje raspoložive tehnike

g) potiče smanjenje sadržaja opasnih tvari u materijalima i proizvodima, ne dovodeći u pitanje usklađene pravne zahtjeve za te materijale i proizvode kako propisani na razini Europske unije.

h) smanjuje nastanak otpada, posebice otpada koji nije podesan za pripremu za ponovnu uporabu ili recikliranje

i) utvrđuju proizvodi koji su glavni uzročnik otpada odbačenog u okoliš, posebice u prirodu i morski okoliš, te poduzimaju odgovarajuće mjere sprječavanja i smanjivanja odbacivanja otpada od tih proizvoda u okoliš, a ako mjere uključuju ograničenja tržišta, mjere moraju biti proporcionalne i ne diskriminirajuće

j) nastoji zaustaviti odbacivanje otpada u morski okoliš u svrhu doprinosa cilju održivog razvoja Ujedinjenih naroda radi sprječavanja i značajnog smanjenja svih vrsta onečišćenja mora

k) razvijaju i podupiru informativne kampanje podizanja svijesti o sprječavanju nastanka otpada i odbacivanja otpada u okoliš

l) razvijaju kvalitativni i kvantitativni pokazatelji i ciljne vrijednosti pokazatelja, posebice u svezi proizvedenih količina otpada i

m) postiže smanjenje potrošnje plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu.

19. Prema potrebi, Programu sprječavanja nastanka otpada može priložiti:

– opis doprinosa sljedećih instrumenata i mjera sprječavanja nastanka otpada

a) Primjena mjera planiranja ili drugih ekonomskih instrumenata kojima se promiče učinkovita uporaba resursa

b) Promicanje istraživanja i razvoja na području postizanja čišćih tehnologija i proizvoda s manje otpada, te širenje i uporaba rezultata takvog istraživanja i razvoja

c) Razvoj učinkovitih i sadržajnih pokazatelja opterećenja na okoliš povezanih s proizvodnjom otpada s u cilju doprinosa sprječavanju nastanka otpada na svim razinama, od uspoređivanja proizvoda na razini Europske unije, preko djelovanja lokalnih vlasti, do nacionalnih mjera

d) Promicanje ekodizajna (sustavne integracije aspekata zaštite okoliša u dizajn proizvoda s ciljem unapređenja ponašanja proizvoda s obzirom na zaštitu okoliša u cijelom životnom vijeku proizvoda)

e) Pružanje informacija o tehnikama sprječavanja nastanka otpada s ciljem jednostavnije primjene najboljih dostupnih tehnika u industriji

f) Organiziranje izobrazbe nadležnih tijela u pogledu uključivanja zahtjeva za sprječavanje nastanka otpada u dozvole za gospodarenje otpadom i okolišne dozvole

g) Uključivanje mjera za sprječavanje proizvodnje otpada u postrojenjima što može obuhvaćati i procjene ili planove sprječavanja nastanka otpada

h) Organiziranje kampanja za podizanje svijesti ili pružanje pomoći poduzećima u pogledu financijske potpore, savjeta pri donošenju odluka i drugo

i) Sklapanje dobrovoljnih sporazuma, organiziranje foruma potrošača/proizvođača ili sektorskih pregovora kako bi se relevantni poslovni ili industrijski sektori potaknuli na izradu vlastitih planova ili ciljeva sprječavanja nastanka otpada ili zamjenu proizvoda ili njihove ambalaže koji proizvode previše otpada

j) Promicanje provjerenih sustava za gospodarenje okolišem, uključujući sustave EMAS i ISO 14001

k) Ekonomski instrumenti kao što su inicijative za odgovornije ponašanje potrošača prema okolišu u smislu kupnje proizvoda sa što manje ambalaže ili uvođenje obveze plaćanja ambalaže za potrošače za inače besplatni ambalažni artikl ili element

l) Organizacija kampanja podizanja svijesti i pružanje informacija usmjereno na širu javnost ili određenu kategoriju potrošača

lj) Promicanje provjerenih ekonaljepnica.

m) Postizanje dogovora s industrijom, putem studija o proizvodima poput onih koji se organiziraju u okviru integriranih politika za proizvode, ili s trgovcima na malo o dostupnosti informacija o sprječavanju nastanka otpada i dostupnosti proizvoda koji u manjoj mjeri utječu na okoliš

n) U kontekstu javnih i korporativnih nabava, integracija kriterija zaštite okoliša i sprječavanja nastanka otpada u pozive na dostavu ponuda i ugovore

nj) Promicanje ponovne uporabe i/ili popravka odgovarajućih odbačenih proizvoda ili njihovih sastavnih dijelova, posebno putem obrazovnih, gospodarskih, logističkih i drugih mjera kao što su pružanje potpore ovlaštenim centrima i mrežama za popravak i ponovnu uporabu, posebno u gusto naseljenim područjima

– vrednovanje uporabljivosti sljedećih mjera poticanja primjene reda prvenstva gospodarenja otpadom:

a) naknade i ograničenja za odlaganje i spaljivanje otpada koji potiču sprječavanje nastanka otpada i recikliranje, zadržavajući pritom odlaganje kao najmanje poželjnu opciju gospodarenja otpadom

b) programi »plati koliko baciš”, u okviru kojih proizvođači otpada plaćaju na osnovi stvarne količine nastalog otpada i kojima se pružaju poticaji za odvajanje na izvoru otpada koji se može reciklirati i za smanjenje miješanog otpada

d) programi proširene odgovornosti proizvođača za različite vrste otpada i mjere za povećanje njihove učinkovitosti, isplativosti i upravljanja

e) programi povrata pologa i druge mjere za poticanje učinkovitog skupljanja rabljenih proizvoda i materijala

f) razborito planiranje ulaganja u infrastrukturu za gospodarenje otpadom, među ostalim putem fondova Unije

g) održiva javna nabava za poticanje boljeg gospodarenja otpadom i uporabe recikliranih proizvoda i materijala

h) postupno ukidanje subvencija koje nisu u skladu s redom prvenstva gospodarenja otpadom

i) uporaba fiskalnih mjera ili drugih sredstava za promicanje uporabe proizvoda i materijala koji su pripremljeni za ponovnu uporabu ili reciklirani

j) potpora istraživanju i inovacijama u području ponovne proizvodnje i naprednih tehnologija recikliranja

k) uporaba najboljih raspoloživih tehnika za obradu otpada

l) ekonomski poticaji za regionalna i lokalna tijela, osobito za promicanje sprječavanja nastanka otpada i jačanje sustava odvojenog skupljanja otpada, uz izbjegavanje davanja potpore odlaganju na odlagališta ili spaljivanju

lj) kampanje za podizanje osviještenosti javnosti, osobito u pogledu odvojenog skupljanja, sprječavanja nastanka otpada i smanjenja količine smeća te uvrštavanja tih problema u obrazovanje i osposobljavanje

m) sustavi za koordinaciju, među ostalim digitalnim sredstvima, među svim nadležnim javnim tijelima uključenima u gospodarenje otpadom i

n) promicanje stalnog dijaloga i suradnje među svim dionicima u gospodarenju otpadom te poticanje dobrovoljnih sporazuma i izvješćivanja poduzeća o otpadu.

20. ciljeve, mjere (politike), pokazatelje postizanja cilja, aktivnosti te njihove nositelje, rokove provedbe te planirane iznose i izvore financiranja i

21. popis centara za gospodarenje otpadom s pridruženim jedinicama lokalne samouprave

2. SADRŽAJ PLANA GOSPODARENJA OTPADOM JEDINICE PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE I GRADA ZAGREBA

Plan gospodarenja otpadom jedinice područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba iz članka 105. ovoga Zakona sadrži:

1. analizu, te ocjenu stanja i potreba u gospodarenju otpadom na području jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno Grada Zagreba, uključujući ostvarivanje ciljeva

2. podatke o postojećim i planiranim građevinama i uređajima za gospodarenje otpadom te statusu sanacije odlagališta i lokacija onečišćenih otpadom

3. podatke o lokacijama odbačenog otpada i njihovom uklanjanju

4. podatke o vrstama i količinama stvorenog otpada, odvojeno sakupljenog otpada, odlaganju komunalnog i biorazgradivog otpada te ostvarivanju ciljeva

5. mjere potrebne za ostvarenje ciljeva smanjivanja ili sprječavanja nastanka otpada, uključujući izobrazno-informativne aktivnosti i akcije prikupljanja otpada

6. popis projekata važnih za provedbu Plana

7. organizacijske aspekte, izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu mjera gospodarenja otpadom

8. rokove i nositelje izvršenja Plana

9. mjere prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada i

10. mjere odvojenog prikupljanja opasnog komunalnog otpada, otpadnog papira i kartona, otpadnog metala, stakla i plastike te glomaznog otpada.

 

 

Copyright © Ante Borić