Članak 1.
Ovaj Zakon uređuje osnove organizacije policije i specifičnosti radnopravnog položaja policijskih službenika u Ministarstvu unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).
Pojedine odredbe ovoga Zakona odnose se na vježbenike, osobe koje se obrazuju za obavljanje policijskih poslova te pripadnike pričuvnog sastava policije.
Na pitanja radnopravnog položaja policijskih službenika koja nisu uređena ovim Zakonom ili propisima donesenim na temelju ovoga Zakona primjenjuju se propisi o državnim službenicima, opći propisi o radu, odnosno kolektivni ugovori sklopljeni u skladu s njima.
Članak 2.
Policija je središnja služba Ministarstva koja obavlja poslove određene zakonom i drugim propisima.
Policija građanima pruža zaštitu njihovih temeljnih ustavnih prava i sloboda i zaštitu drugih Ustavom Republike Hrvatske zaštićenih vrijednosti.
Članak 3.
Policijski službenik, u smislu ovoga Zakona, je policijski službenik prema Zakonu o policijskim poslovima i ovlastima i službenik Ministarstva koji obavlja poslove usko povezane s policijskim poslovima.
Vježbenik je osoba primljena u policiju bez radnog iskustva na policijskim poslovima, koja se osposobljava za samostalno obavljanje policijskih poslova.
Osoba koja se obrazuje za obavljanje policijskih poslova je polaznik redovitog srednjoškolskog obrazovanja kroz 3. i 4. razred Policijske škole ili srednjoškolskog obrazovanja odraslih za zanimanje policajac.
Pripadnik pričuvnog sastava policije je osoba koja se, prema odredbama ovoga Zakona i provedbenih propisa, angažira za obavljanje određenih policijskih poslova.
Glavni ravnatelj policije (u daljnjem tekstu: glavni ravnatelj) najkasnije do 31. ožujka ministru unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: ministar) dostavlja pisano izvješće o radu policije za prethodnu godinu, koji ga dostavlja Vladi Republike Hrvatske.
Vlada Republike Hrvatske dostavlja izvješće o radu policije Hrvatskome saboru najkasnije do 1. lipnja.
Ministar Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatskoga sabora, na njegovo traženje, dostavlja pisano izvješće o obavljanju policijskih poslova za pojedinačne slučajeve.
Članak 5. (NN 34/11, 33/15, 66/19)
Fizička ili pravna osoba koja smatra da su djelovanjem ili propuštanjem djelovanja policijskog službenika u primjeni policijskih ovlasti povrijeđena njezina prava ili slobode, ima pravo Ministarstvu podnijeti pritužbu u roku od 30 dana od dana saznanja za povredu.
Pritužba iz stavka 1. ovoga članka mora biti razumljiva i sadržavati:
– ime, prezime i adresu podnositelja,
– mjesto, vrijeme i opis djelovanja ili propuštanja djelovanja kojima su povrijeđena prava ili slobode podnositelja ili druge osobe,
– potpis podnositelja.
S pritužbama podnesenim nakon roka iz stavka 1. ovoga članka, kao i s pritužbama koje ne sadrže podatke iz stavka 2. ovoga članka, postupat će se sukladno odredbama zakona kojim se propisuje sustav državne uprave.
Pritužbu iz članka 5. ovoga Zakona razmatra rukovoditelj ustrojstvene jedinice Ministarstva u kojoj je raspoređen policijski službenik na kojeg se pritužba odnosi ili policijski službenik kojeg on ovlasti, radi utvrđivanja činjeničnog stanja.
Obveza je rukovoditelja iz stavka 1. ovoga članka obavijestiti podnositelja pritužbe o utvrđenom činjeničnom stanju i poduzetim mjerama u roku od 30 dana od dana primitka pritužbe.
Podnositelj pritužbe nezadovoljan sadržajem obavijesti iz stavka 2. ovoga članka može u roku od 15 dana od dana primitka obavijesti, podnijeti prigovor ustrojstvenoj jedinici nadležnoj za unutarnju kontrolu Ministarstva koja je obvezna podnositelju prigovora odgovoriti u roku od 30 dana od dana primitka prigovora.
Članak 5.b (NN 34/11, 33/15, 66/19)
Ako podnositelj pritužbe, u roku od 15 dana od primitka odgovora ustrojstvene jedinice za unutarnju kontrolu, izrazi nezadovoljstvo postupkom provedenih provjera i sadržajem odgovora, spis predmeta bez odgode dostavlja se na rješavanje Povjerenstvu za rad po pritužbama (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo)o čemu se obavještava podnositelja pritužbe.
Članak 5.c (NN 34/11, 33/15, 66/19)
Za rješavanje pritužbi na rad policijskih službenika osniva se Povjerenstvo.
Povjerenstvo čini devet predstavnika građana koje imenuje i razrješava Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora, a koje su, na javni poziv, predložile organizacije civilnog društva, organizacije stručne javnosti i nevladine organizacije ili su se osobno javili na javni poziv.
Članovi Povjerenstva, na konstituirajućoj sjednici, biraju predsjednika i potpredsjednika.
Povjerenstvo donosi Poslovnik o svom radu kojim detaljnije uređuje pitanja iz svoga djelokruga i na koji prethodno mišljenje daje Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora.
Stručnu i administrativnu pomoć Povjerenstvu pruža Ministarstvo.
Odluka Povjerenstva dostavlja se podnositelju pritužbe, glavnom ravnatelju, Ministarstvu i osobi ovlaštenoj za pokretanje disciplinskog postupka protiv policijskog službenika čiji rad je bio predmet pritužbe.
Ako je Povjerenstvo utvrdilo da je pritužba djelomično ili u cijelosti bila utemeljena, Ministarstvo je dužno, u roku od 30 dana od dana zaprimanja odluke Povjerenstva, preispitati svoju prethodnu odluku i o tome izvijestiti podnositelja pritužbe.
Godišnje izvješće o svome radu Povjerenstvo podnosi Hrvatskome saboru.
Članak 5.d (NN 34/11, 33/15, 66/19)
Članovi Povjerenstva su osobe koje uživaju profesionalni i osobni ugled u javnosti.
Članovi Povjerenstva za sudjelovanje na sjednici Povjerenstva primaju naknadu u visini 5% prosječne neto plaće isplaćene u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini za svaki završeni predmet.
Za članove Povjerenstva provodi se postupak temeljne sigurnosne provjere, sukladno zakonu kojim se uređuje područje sigurnosnih provjera.
Član Povjerenstva dužan je čuvati tajnost podataka koje je doznao sudjelujući u rješavanju pritužbi na rad policijskih službenika.
Član Povjerenstva ne može biti osoba koja:
– nije državljanin Republike Hrvatske,
– je član političke stranke,
– je osuđena ili se protiv nje vodi kazneni postupak za kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti,
– je osuđena ili se protiv nje vodi postupak za prekršaj s obilježjem nasilja ili za teži prekršaj za koji je propisana kazna zatvora.
Članove Povjerenstva imenuje se na vrijeme od četiri godine, s mogućnošću ponovnog imenovanja.
Člana Povjerenstva može se razriješiti prije isteka roka na koji je imenovan ako:
– sam to zatraži,
– nastupi neki od razloga zbog kojih ne može biti imenovan članom Povjerenstva,
– bez valjanog opravdanja nije prisustvovao dvjema sjednicama Povjerenstva u roku od jedne godine ili nemarno obavlja poslove člana Povjerenstva.
Članovi Povjerenstva, za dolazak na sjednicu Povjerenstva, imaju pravo na naknadu prijevoznih troškova u visini stvarnih troškova ili naknadu troškova za korištenje privatnog automobila u službene svrhe, kako je utvrđeno za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske.
Sredstva za naknade članovima Povjerenstva iz stavaka 2. i 8. ovoga članka osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske u razdjelu Ministarstva.
Odredbe ovoga članka koje se odnose na članove Povjerenstva odnose se i na predsjednika i potpredsjednika Povjerenstva.
Postupak po pritužbi sukladno odredbama ovoga Zakona ne isključuje korištenje drugih pravnih sredstava za zaštitu prava i sloboda.
Članak 5.f (NN 34/11, 33/15, 66/19)
Ministarstvo vodi evidenciju pritužbi.
Način rada i postupanja po pritužbama, vođenje evidencije i rokove čuvanja podataka u evidenciji propisuje ministar pravilnikom.
49. Pravilnik o načinu rada i postupanja po pritužbama
Članak 6.
Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu koji imaju rodno značenje, bez obzira jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, odnose se jednako na muški i ženski rod.
Ministarstvo, radi stvaranja uvjeta rada policije:
1. obavlja poslove u svezi s upravljanjem i razvojem ljudskih potencijala, uključujući planiranje i utvrđivanje potreba za prijamom u policiju, provođenje postupka prijama, napredovanja, ocjenjivanja rada i učinkovitosti, nagrađivanja i kontinuiranog obrazovanja policijskih službenika te obavlja i druge poslove u svezi s radnopravnim statusom policijskih službenika,
2. planira i utvrđuje strategiju obrazovanja policijskih službenika koju provodi Policijska akademija,
3. donosi i provodi planove o izgradnji i korištenju informacijskog, radiokomunikacijskog, telekomunikacijskog i sigurnosno-zaštićenog kriptološkog sustava za potrebe policije,
4. utvrđuje potrebe i nabavlja tehnička i materijalna sredstva za rad policije,
5. vodi brigu o sigurnosti, zdravlju i zaštiti policijskih službenika pri obavljanju službenih poslova te o dostojanstvu policijske službe,
6. organizira i provodi unutarnju kontrolu i nadzor rada službenika i ustrojstvenih jedinica,
7. organizira i provodi unutarnju reviziju poslovnih procesa financiranih iz sredstava državnog proračuna i sredstava Europske unije,
8. osigurava dušebrižništvo za vjernike zaposlenike Ministarstva,
9. organizira međunarodnu suradnju policije, obavlja poslove vezane za europsku suradnju te predstavljanje i sudjelovanje u radu tijela Europske unije, kao i upućivanje policijskih službenika na rad u inozemstvo,
10. donosi razvojne, organizacijske i druge temeljne smjernice za rad,
11. donosi planove o korištenju materijalnih i financijskih sredstava i nadzire njihovu provedbu,
12. obavlja i druge poslove vezane za podršku operativnim aktivnostima policije,
13. obavlja i druge poslove predviđene zakonom.
Način provođenja unutarnje kontrole i nadzora rada službenika i ustrojstvenih jedinica sukladno stavku 1. točki 6. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom.
Policija je jedinstveno organizirana u tri hijerarhijske razine:
1. Ravnateljstvo policije,
2. policijske uprave,
3. policijske postaje.
Radom policije i Ravnateljstva policije upravlja glavni ravnatelj koji za svoj rad odgovara ministru.
Radom policijske uprave upravlja načelnik policijske uprave koji za svoj rad odgovara glavnom ravnatelju i ministru.
Radom policijske postaje rukovodi načelnik policijske postaje koji za svoj rad odgovara načelniku policijske uprave.
Unutarnje ustrojstvo policije utvrdit će Vlada Republike Hrvatske Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva.
21. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva unutarnjih poslova
Članak 9.
Ravnateljstvo policije kao upravna organizacija u sastavu Ministarstva:
1. procjenjuje stanje sigurnosti, predviđa vjerojatni razvoj sigurnosne situacije, procjenjuje rizike, definira prioritete postupanja te planira mjere i radnje, kao i potrebne resurse, na temelju čega donosi Stratešku procjenu kao temeljni dokument iz djelokruga policije na nacionalnoj razini,
2. na temelju Strateške procjene donosi Strateški plan rada policije,
3. usklađuje, usmjerava, koordinira i nadzire rad policijskih uprava,
4. izravno obavlja poslove iz svog djelokruga i sudjeluje u obavljanju određenih složenijih poslova iz djelokruga policijskih uprava,
5. skrbi o provedbi međunarodnih ugovora o policijskoj suradnji i drugih međunarodnih akata iz svoje nadležnosti,
6. predlaže i provodi programe obrazovanja policijskih službenika,
7. donosi standarde za opremu, tehnička i materijalna sredstva policije,
8. skrbi o spremnosti policije za djelovanje u izvanrednim uvjetima, sukladno posebnim propisima.
Članak 10.
Radi obavljanja policijskih i drugih poslova, na području Republike Hrvatske osnivaju se policijske uprave.
Područje i sjedište pojedine policijske uprave utvrđuje Vlada Republike Hrvatske uredbom na temelju pokazatelja o veličini područja, broju stanovništva, broju kaznenih djela i prekršaja, značajkama prometnih pravaca i zemljopisnom položaju te drugih sigurnosno značajnih pokazatelja.
Uredbom iz stavka 2. ovoga članka Vlada Republike Hrvatske može utvrditi i kategorije policijskih uprava.
50. Uredba o područjima, sjedištima, vrstama i kategorijama policijskih uprava i policijskih postaja
Članak 11.
Policijska uprava na području za koje je osnovana:
1. procjenjuje stanje sigurnosti, predviđa vjerojatni razvoj sigurnosne situacije, procjenjuje rizike, definira prioritete postupanja te planira mjere i radnje, kao i potrebne resurse, na temelju čega donosi Stratešku procjenu kao temeljni dokument iz djelokruga policije na regionalnoj razini,
2. na temelju Strateške procjene donosi Strateški plan rada policijske uprave,
3. usklađuje, koordinira, usmjerava i nadzire rad policijskih postaja,
4. izravno obavlja policijske poslove iz svog djelokruga i sudjeluje u obavljanju složenijih poslova iz djelokruga policijskih postaja,
5. obavlja druge poslove utvrđene posebnim propisima.
Članak 12.
Za izravno obavljanje policijskih i drugih poslova u policijskim upravama osnivaju se policijske postaje.
Radi planiranja i usmjeravanja policijske službe te učinkovitog obavljanja policijskih poslova područje policijske postaje dijeli se na područne sektore, ophodne, pozorničke i kontakt rajone.
Područje, sjedište, vrstu i kategoriju policijskih postaja na temelju kriterija iz članka 10. stavka 2. ovoga Zakona utvrđuje Vlada Republike Hrvatske uredbom.
Ustrojstvo i način rada na područnom sektoru iz stavka 2. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom.
9. Uredba o područjima, sjedištima, vrstama i kategorijama policijskih uprava i policijskih postaja
Članak 13.
Radi posebnih razloga sigurnosti, zaštite osoba i imovine te održavanja i uspostavljanja narušenog javnog reda i mira u većem opsegu, glavni ravnatelj, na prijedlog načelnika policijske uprave, za područje policijske uprave može formirati zasebnu policijsku postrojbu.
Odluka o formiranju zasebne policijske postrojbe iz stavka 1. ovoga članka sadrži područje, način i vrijeme djelovanja, način uporabe postrojbe, razine i način rukovođenja postrojbom te broj i način određivanja posebno uvježbanih policijskih službenika.
Članak 14.
Za obavljanje određenih policijskih poslova u Ministarstvu se može ustrojiti pričuvna policija.
Način organizacije, angažiranja, broj i sastav pričuvne policije te ovlasti i prava pripadnika pričuvnog sastava policije propisat će Vlada Republike Hrvatske uredbom.
48. Uredba o pričuvnoj policiji
Članak 15.
Policijski službenici pod jednakim uvjetima ostvaruju prava iz ovoga Zakona.
Glavni ravnatelj i rukovodeći policijski službenici dužni su pravedno i jednako postupati prema svim policijskim službenicima, bez obzira na njihovu rasnu pripadnost, političko uvjerenje, spol, bračni ili obiteljski status, spolnu orijentaciju, osobne uvjete, dob ili etničko podrijetlo te im omogućiti jednake uvjete za napredovanje, nagrađivanje i pravnu zaštitu.
Glavni ravnatelj i rukovodeći policijski službenici dužni su poštovati dostojanstvo policijskog službenika.
Članak 16.
Policijski službenik ima pravo na profesionalni razvoj u policijskoj službi.
Profesionalni razvoj policijskog službenika odvija se kroz kontinuirano obrazovanje i stručno usavršavanje te napredovanje u službi.
Policijski službenik može napredovati promicanjem u zvanje, premještajem i imenovanjem.
Članak 17.
Policijskom službeniku raspoređenom na radno mjesto s otežanim uvjetima rada staž osiguranja računa se u povećanom trajanju tako da se svakih 12 mjeseci stvarno provedenih u obavljanju policijskih poslova računa od 14 do 18 mjeseci staža osiguranja.
Pod otežanim uvjetima rada iz stavka 1. ovoga članka smatra se osobito povećana opasnost za život i zdravlje, kao i spremnost za obavljanje policijskih poslova u posebnim radnim uvjetima.
Radna mjesta kojima se staž osiguranja računa u povećanom trajanju utvrđuje Vlada Republike Hrvatske uredbom.
Članak 18.
Policijski službenik ima pravo biti informiran o slobodnim radnim mjestima te mogućnostima policijskog obrazovanja.
Sadržaj i način dostupnosti informacija iz stavka 1. ovoga članka utvrdit će ministar pravilnikom.
Članak 19.
Policijski službenik dužan je, u svrhu provjere njegove posebne psihičke i tjelesne zdravstvene sposobnosti, pristupiti sistematskom kontrolnom zdravstvenom pregledu, a na obrazloženi prijedlog liječnika primarne zdravstvene zaštite ili nadređenog rukovoditelja i izvanrednom kontrolnom zdravstvenom pregledu.
Članak 20.
Policijski službenik, koji je odlukom zdravstvene komisije Ministarstva proglašen nesposobnim za obavljanje poslova policijskog službenika zbog oboljenja ili ozljede koja je nastupila u obavljanju policijskih poslova ili povodom obavljanja policijskih poslova, zadržava plaću u visini prosječne neto mjesečne plaće isplaćene u posljednja 3 mjeseca prije nastupa nesposobnosti za rad i druga prava iz radnopravnog odnosa, i to od dana donošenja odluke o nesposobnosti do dana izvršnosti rješenja nadležne službe koja odlučuje o pravu na mirovinu.
Sastav i način rada zdravstvene komisije iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom.
Članak 21.
Policijskom službeniku kojem prestaje državna služba radi stjecanja prava na invalidsku mirovinu zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, pripada pravo na neto iznos otpremnine u visini prosječne mjesečne neto plaće isplaćene po zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj utvrđenoj od strane Državnog zavoda za statistiku, a za razdoblje siječanj-kolovoz prethodne godine, uvećane 12 puta.
Policijskom službeniku kojem, sukladno posebnom propisu, prestaje državna služba radi stjecanja prava na starosnu mirovinu pripada pravo na neto iznos otpremnine u visini prosječne mjesečne neto plaće isplaćene po zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj utvrđenoj od strane Državnog zavoda za statistiku, a za razdoblje siječanj-kolovoz prethodne godine, uvećane 10 puta.
Policijskom službeniku kojem, sukladno posebnom propisu, prestaje državna služba radi stjecanja prava na prijevremenu starosnu mirovinu pripada pravo na neto iznos otpremnine u visini prosječne mjesečne neto plaće isplaćene po zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj utvrđenoj od strane Državnog zavoda za statistiku, a za razdoblje siječanj-kolovoz prethodne godine, uvećane 6 puta.
Policijskom službeniku iz ovoga članka može se dodijeliti spomen-značka ili kratko vatreno oružje.
Uvjete i način dodjele spomen-značke ili kratkog vatrenog oružja propisat će ministar pravilnikom.
16. Pravilnik o uvjetima i načinu dodjele spomen-značke ili kratkog vatrenog oružja
Članak 22.
Policijski službenik koji u obavljanju policijskih poslova ili povodom obavljanja policijskih poslova izgubi život, pokopat će se u mjestu koje odredi njegova obitelj na trošak Ministarstva.
Troškom iz stavka 1. ovoga članka smatraju se:
1. troškovi prijevoza posmrtnih ostataka do mjesta pokopa,
2. troškovi grobnog mjesta, ako obitelj nema grobno mjesto,
3. troškovi uobičajeni u mjestu u kojem se obavlja pogreb.
U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, obitelj koju je uzdržavao poginuli policijski službenik ima pravo:
1. na jednokratnu novčanu pomoć u visini posljednje isplaćene neto plaće poginuloga uvećane 24 puta i
2. stambeno zbrinjavanje.
Djeci policijskog službenika iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo će osigurati potporu za redovito školovanje.
Članak 23.
Policijski službenik kod kojeg se, zbog ozljede koja je nastupila u obavljanju policijskih poslova ili povodom obavljanja tih poslova, u postupku ocjene radne sposobnosti utvrdi tjelesno oštećenje od najmanje 80% i koji ostvari pravo na invalidsku mirovinu, ima pravo na:
1. jednokratnu novčanu pomoć u visini posljednje isplaćene neto plaće uvećane 24 puta i
2. stambeno zbrinjavanje.
Djeci policijskog službenika iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo će osigurati potporu za redovito školovanje.
Članak 24.
Osoba koja pruži pomoć policijskom službeniku u obavljanju policijskih poslova i tim povodom bude ozlijeđena, razboli se ili je spriječena za rad, a nije osigurana po drugoj osnovi, za vrijeme liječenja ima prava iz zdravstvenog osiguranja, a za slučaj invalidnosti i tjelesnog oštećenja prouzročenog ozljedom ili bolešću ima prava iz mirovinskog osiguranja na teret Ministarstva jednako kao i policijski službenici.
Obitelji osobe koja prilikom pružanja pomoći policijskom službeniku u obavljanju policijskih poslova izgubi život pripadaju troškovi utvrđeni člankom 22. stavkom 2. ovoga Zakona te jednokratna novčana pomoć u visini 12 prosječnih neto plaća svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u posljednja 3 mjeseca.
Članak 25.
Okolnosti pod kojima su policijski službenik ili osoba koja pruži pomoć policijskom službeniku u obavljanju policijskih poslova izgubili život ili zadobili ozljede, kao i okolnosti pod kojima su osobe pružale pomoć policijskom službeniku i posljedice koje su tim povodom nastale utvrđuje povjerenstvo koje imenuje ministar.
Način ostvarivanja prava iz članka 22., 23. i 24. ovoga Zakona propisat će ministar pravilnikom.
Članak 26.
Policijskom službeniku i drugom zaposleniku Ministarstva koji je u obavljanju policijskih poslova ili povodom obavljanja policijskih poslova, posredno ili neposredno sudjelovao u traumatskom događaju ili drugoj visokostresnoj i kriznoj situaciji, pružit će se psihološka pomoć sukladno pravilniku kojim se uređuje psihosocijalna zaštita zaposlenika Ministarstva.
Pravo na psihološku pomoć može se omogućiti i članovima obitelji osoba iz stavka 1. ovoga članka.
Policijski službenik koji odbije psihološku pomoć može se uputiti na izvanredni kontrolni zdravstveni pregled.
Mjerila i način postupanja u pružanju psihološke pomoći utvrđuju se pravilnikom iz stavka 1. ovoga članka koji donosi ministar.
45. Pravilnik o psihosocijalnoj zaštiti zaposlenika Ministarstva unutarnjih poslova
Članak 27.
Osoba koja se prima u policiju potpisuje izjavu o pravima i obvezama policijskog službenika.
Policijski službenik dužan je dati osobne podatke potrebne za reguliranje prava i obveza koje proistječu iz njegovog radnopravnog statusa te izvijestiti Ministarstvo o svakoj promjeni tih podataka.
Sadržaj izjave i podataka iz stavka 1. i 2. ovoga članka te način dostave podataka Ministarstvu propisat će ministar pravilnikom.
Članak 28.
Policijski službenik zadužuje službenu značku, službenu iskaznicu, oružje i streljivo, službenu odoru te drugu propisanu opremu.
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, službenu odoru ne zadužuje policijski službenik koji poslove svog radnog mjesta obavlja isključivo u građanskom odijelu.
Službenu odoru zadužuje osoba koja se osposobljava za policijskog službenika, pod uvjetima iz propisa o odorama policijskih službenika.
Pravo na građansko odijelo ima policijski službenik koji obavlja policijske poslove primjenom policijskih ovlasti, isključivo u građanskom odijelu.
Način i uvjete za ostvarivanje prava na građansko odijelo propisat će ministar pravilnikom.
Izgled službene značke i službene iskaznice iz stavka 1. ovoga članka propisat će ministar pravilnikom.
8. Pravilnik o načinu i uvjetima za ostvarivanje prava policijskih službenika na građansko odijelo
19. Pravilnik o izgledu službene značke i službene iskaznice policijskog službenika
Članak 29.
Policijski službenik dužan je vratiti službenu značku, službenu iskaznicu, oružje i streljivo te drugu propisanu opremu ako:
– je odlukom nadležne Zdravstvene komisije Ministarstva proglašen nesposobnim za obavljanje poslova policijskog službenika zbog oboljenja ili ozljede koja je nastupila u obavljanju policijskih poslova ili povodom obavljanja policijskih poslova te drugih zdravstvenih kontraindikacija, danom dostave odluke o nesposobnosti,
– mu prestaje služba u Ministarstvu, danom prestanka službe.
Policijski službenik dužan je vratiti službenu značku, službenu iskaznicu, oružje i streljivo ako je:
– privremeno nesposoban za rad po osnovi psihičkih tegoba, poremećaja i oboljenja danom privremene nesposobnosti za rad,
– privremeno udaljen iz službe, danom dostave rješenja o udaljenju.
Službena značka, službena iskaznica, oružje i streljivo te druga propisana oprema oduzet će se policijskom službeniku ako ih ne vrati sukladno stavku 1. i 2. ovoga članka.
Službena značka, službena iskaznica, oružje i streljivo vraćaju se policijskom službeniku:
– iz stavka 2. podstavka 1. ovoga članka dostavom odluke nadležne Zdravstvene komisije Ministarstva o njegovoj zdravstvenoj sposobnosti,
– iz stavka 2. podstavka 2. ovoga članka danom njegovog povratka na rad.
Članak 30.
Policijski službenik dužan je poslove obavljati u skladu sa zakonom, drugim propisima i pravilima struke te poštivati odredbe Etičkog kodeksa policijskih službenika.
Etički kodeks policijskih službenika donosi ministar.
56. Etički kodeks policijskih službenika
Članak 31.
Policijski službenik dužan je poštivati dostojanstvo, ugled i čast svake osobe kao i druga temeljna prava i slobode čovjeka.
Policijski službenik dužan je i izvan službe ponašati se tako da ne šteti ugledu službe.
Brisan.
Članak 33.
Policijski službenik dužan je i izvan radnog vremena odazvati se pozivu nadređenog rukovoditelja radi poduzimanja mjera i radnji za obavljanje neodgodivih poslova i zadaća.
Policijski službenik dužan je po nalogu nadređenog rukovoditelja poslove obavljati duže od punoga radnog vremena.
U slučaju iz stavka 1. i 2. ovoga članka policijskom službeniku pripada pravo na novčanu naknadu ili slobodne dane, sukladno općim propisima o radu i kolektivnom ugovoru.
Članak 34.
Policijski službenik dužan je obavljati poslove mentora sukladno programu vježbeničke prakse.
Program vježbeničke prakse donosi ministar.
Članak 35.
Policijski službenik dužan je čuvati podatke koje je saznao u obavljanju posla ili povodom obavljanja posla.
Podatkom, u smislu ovoga Zakona, smatra se podatak koji je na temelju posebnih propisa određen kao neklasificirani ili klasificirani podatak.
Obveza čuvanja podataka traje i nakon prestanka službe u Ministarstvu.
Ministar može osobe iz stavka 1. i 3. ovoga članka osloboditi obveze čuvanja podataka za svrhe vođenja sudskog ili upravnog postupka, ako se radi o podacima bez kojih u tom postupku nije moguće utvrditi činjenično stanje i donijeti zakonitu odluku.
Članak 36.
Policijskom službeniku može se odgoditi ili prekinuti korištenje godišnjeg odmora radi obavljanja policijskih poslova koji ne trpe odgodu.
U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, policijski službenik ima pravo na naknadu stvarnih troškova nastalih odgodom, odnosno prekidom godišnjeg odmora.
Članak 37.
Policijski službenik ne smije obavljati samostalnu gospodarsku ili profesionalnu djelatnost niti obavljati poslove ili pružati usluge pravnoj ili fizičkoj osobi.
Iznimno, policijski službenik smije, izvan redovitog radnog vremena i po prethodno pribavljenom pisanom odobrenju glavnog ravnatelja ili osobe koju on za to ovlasti, obavljati samostalno ili kod pravne ili fizičke osobe samo poslove koji ne utječu na zakonito i pravilno obavljanje policijskih poslova.
Policijski službenik smije, izvan redovitog radnog vremena i po prethodno pribavljenom pisanom odobrenju glavnog ravnatelja ili osobe koju on za to ovlasti, obavljati poslove ili pružati usluge pravnim osobama kojima je osnivač sindikat koji djeluje u Ministarstvu, a koje su osnovane u cilju poboljšanja socijalnog položaja članova ili jačanja institucija sindikata.
Postupak izdavanja odobrenja iz stavka 2. i 3. ovoga članka propisat će ministar pravilnikom.
Članak 38.
Policijski službenik ne smije biti član političke stranke, politički djelovati u Ministarstvu, niti se kandidirati na državnim i lokalnim izborima.
Policijski službenik ne smije u službenoj odori prisustvovati stranačkim i drugim političkim skupovima, osim ako je na tim skupovima prisutan radi obavljanja službenih obveza.
Policijskog službenika za kojeg se utvrdi da je član političke stranke premjestit će se na slobodno radno mjesto državnog službenika u Ministarstvu za koje ispunjava uvjete.
Članak 39.
Policijski službenik nema pravo na štrajk u slučaju:
1. ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države,
2. oružane pobune, ustanka i drugih oblika nasilnog ugrožavanja ustavnog poretka Republike Hrvatske ili temeljnih sloboda i prava čovjeka i građana,
3. proglašene elementarne nepogode ili izravne opasnosti od njezina nastanka na području dviju ili više županija ili na cijelom području Republike Hrvatske,
4. drugih nepogoda i nesreća koje ometaju normalno odvijanje života i ugrožavaju sigurnost ljudi i imovine.
Policijski službenik dužan je i za vrijeme sudjelovanja u štrajku primijeniti policijske ovlasti ako je to potrebno radi:
1. zaštite života i sigurnosti ljudi,
2. uhićenja i privođenja nadležnom tijelu osobe zatečene u kaznenom djelu za koje se progoni po službenoj dužnosti,
3. sprječavanja počinjenja i otkrivanja počinitelja kaznenog djela za koje se progoni po službenoj dužnosti.
Članak 40.
Policijski službenici imaju pravo na sindikalno organiziranje.
U radne skupine osnovane u Ministarstvu, radi izrade prijedloga odluka važnih za položaj policijskih službenika, mogu se uključiti predstavnici sindikata koji djeluju u Ministarstvu, a koji, sukladno odredbama Zakona o radu, mogu biti stranke kolektivnog ugovora.
Ako u Ministarstvu djeluje više sindikata, granski kolektivni ugovor može se sklopiti samo s pregovaračkim odborom koji čine predstavnici sindikata sukladno odredbama Zakona o radu.
Članak 41.
Policijska služba je organizirana na način da se policijski poslovi obavljaju 24 sata dnevno.
Tjedno radno vrijeme policijskog službenika u pravilu se raspoređuje na 5 radnih dana i traje 40 sati.
Dnevno radno vrijeme u pravilu traje od 8.00 do 16.00 sati.
Iznimno, ministar može, ovisno o potrebama određene službe, mjesnim prilikama, odnosno za pojedine policijske službenike, odrediti početak radnog vremena i na drugi način.
Članak 42.
Policijski službenik dužan je u obavljanju policijskih poslova raditi po posebnom rasporedu rada koji određuje nadležni rukovoditelj.
Poseban raspored rada uključuje:
– rad u smjenama,
– rad u turnusu,
– rad subotama, nedjeljama, praznicima i drugim neradnim danima,
– prekovremeni rad,
– rad noću,
– rad u dvokratnom radnom vremenu,
– pripravnost za rad,
– rad organiziran na drugačiji način.
Prilikom organizacije noćnog rada i rada u smjenama, policijskim službenicima osigurat će se dnevni odmor od najmanje 12 sati neprekidno.
Kada je policijske poslove potrebno obavljati u neprekidnom trajanju, redovito radno vrijeme policijskih službenika koji obavljaju takve poslove može trajati duže od 8 sati u razdoblju od 24 sata, ali ne duže od 12 sati.
O načinu dnevnog raspoređivanja policijskih službenika i vođenju registra službenih poslova ministar donosi naputak.
Prestalo važiti.
Članak 44.
Upravljanje ljudskim potencijalima omogućuje usklađivanje znanja i sposobnosti policijskih službenika sa zahtijevanim znanjima i sposobnostima nužnim za obavljanje poslova radnog mjesta, razvoj i suradnju između službi i hijerarhijskih razina u Ministarstvu te promicanje profesionalnih vrijednosti u obavljanju službe.
Upravljanje ljudskim potencijalima zasnovano je na profesionalizaciji i podršci službenicima te na razvoju karijera prema načelu upravljanja kompetencijama.
Članak 45.
Pravila i način raspodjele poslova i odgovornosti između različitih službi u Ministarstvu uključenih u upravljanje ljudskim potencijalima propisat će ministar pravilnikom.
Članak 46. (NN 34/11, 33/15, 66/19)
Odlučivanje o prijmu, rasporedu, izboru, imenovanju, razrješenju, plaći, premještaju, stavljanju na raspolaganje te prestanku službe policijskog službenika upravna je stvar.
Žalba na rješenje o prijmu, rasporedu, izboru, imenovanju, razrješenju, plaći, premještaju, stavljanju na raspolaganje, prestanku službe po sili zakona te udaljenju iz službe policijskog službenika ne odgađa izvršenje rješenja.
Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka policijski službenik može izjaviti žalbu Odboru za državnu službu u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.
Osoba koja se prima u policiju mora ispunjavati sljedeće uvjete:
1. imati hrvatsko državljanstvo,
2. imati završenu srednju školu u trogodišnjem ili četverogodišnjem trajanju,
3. biti mlađa od 30 godina, kod prvog zaposlenja, ako se prima na radno mjesto srednje stručne spreme,
4. imati posebnu psihičku i tjelesnu zdravstvenu sposobnost,
5. ispunjavati posebno propisanu razinu tjelesne motoričke sposobnosti,
6. biti osobno dostojna za obavljanje policijske službe,
7. ne smije biti član političke stranke.
Posebnu psihičku i tjelesnu zdravstvenu sposobnost osobe koja se prima u policiju, sukladno propisanim mjerilima, utvrđuju zdravstvene komisije u ovlaštenim zdravstvenim ustanovama.
Mjerila za utvrđivanje posebne psihičke i tjelesne zdravstvene sposobnosti za osobu koja se prima u policiju te policijskog službenika propisuje ministar pravilnikom, uz suglasnost ministra nadležnog za poslove zdravstva.
Sastav i način rada zdravstvenih komisija iz stavka 2. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom.
Kriterije za provjeru razine tjelesne motoričke sposobnosti iz stavka 1. točke 5. ovoga članka za osobu koja se prima u policiju te policijskog službenika propisuje ministar pravilnikom.
Nije dostojna za obavljanje policijske službe osoba koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo počinjeno iz koristoljublja ili nečasnih pobuda, ili osoba koja je kažnjena za prekršajno djelo protiv javnog reda i mira s obilježjem nasilja ili za drugo prekršajno djelo koje je čini nedostojnom za obavljanje policijske službe ili osoba čije dosadašnje ponašanje, navike ili sklonosti ukazuju na nepouzdanost za obavljanje službe.
Dostojnost za obavljanje policijske službe iz stavka 1. točke 6. ovoga članka provjerava nadležna policijska postaja na način koji propisuje ministar pravilnikom.
23. Pravilnik o načinu obavljanja provjere osobne dostojnosti za obavljanje policijske službe
Članak 48.
U policiju se ne može primiti osoba kojoj je prestala služba u državnom tijelu ili tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno prestao radni odnos u pravnoj osobi s javnim ovlastima, radi teške povrede službene dužnosti izvršnom odlukom nadležnoga tijela, u razdoblju od 4 godine od prestanka službe, odnosno radnog odnosa.
Članak 49.
Slobodna radna mjesta policijskih službenika popunjavaju se putem javnog natječaja.
Prije raspisivanja javnog natječaja radno mjesto iz stavka 1. ovoga članka može se popuniti putem internog oglasa, premještajem ili na drugi način propisan ovim Zakonom.
Slobodna radna mjesta policijskog službenika mogu se popuniti bez javnog natječaja, prijamom u policiju osoba koje su na temelju ugovora o školovanju i stipendiranju u obvezi raditi određeno vrijeme u policiji.
Radna mjesta u policiji koja se popunjavaju bez objave javnog natječaja utvrdit će Vlada Republike Hrvatske uredbom.
U Ministarstvu će se pripadnicima nacionalnih manjina, prilikom popune radnih mjesta policijskih službenika, osigurati zastupljenost vodeći računa o proporcionalnosti sukladno članku 22. stavak 2. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.
Članak 50.
Osoba s radnim iskustvom prima se u policiju na radno mjesto policijskog službenika uz obvezni probni rad u trajanju od 6 mjeseci.
Za vrijeme trajanja probnog rada, osoba iz stavka 1. ovoga članka dužna je završiti temeljni policijski tečaj.
Osoba iz stavka 1. ovoga članka koja je zadovoljila na probnom radu, dužna je položiti državni stručni ispit u roku od 6 mjeseci od isteka probnog rada.
Polaganjem završnog ispita temeljnog policijskog tečaja, osoba iz stavka 1. ovoga članka oslobađa se obveze polaganja ispita za početno policijsko zvanje.
Osoba s radnim iskustvom srednje stručne spreme prima se u policiju u svojstvu vježbenika nakon završenog srednjoškolskog obrazovanja odraslih za zanimanje policajac.
Članak 51.
U slučaju da je osoba iz članka 50. ovoga Zakona koja je primljena u policiju privremeno spriječena za obavljanje probnog rada zbog bolovanja, rodiljnog dopusta, odnosno drugog opravdanog razloga, propisani probni rad može se produžiti za onoliko vremena koliko je trajala privremena spriječenost za obavljanje probnog rada.
O produženju probnog rada donosi se posebno rješenje.
Odredbe ovoga članka primjenjuju se i na vježbenike.
Članak 52.
Osoba koja se prima u policiju bez radnog iskustva, raspoređuje se u svojstvu vježbenika na odgovarajuće radno mjesto sukladno članku 43. stavku 1. točki 2. i 3. ovoga Zakona, i to:
– osoba sa stečenim akademskim i stručnim nazivima i akademskim stupnjem – na radno mjesto višeg policijskog službenika u početnom policijskom zvanju,
– osoba sa završenom srednjom školom u četverogodišnjem trajanju i završenim programom srednjoškolskog obrazovanja odraslih za zanimanje policajac – na radno mjesto nižeg policijskog službenika u početnom policijskom zvanju,
– osoba sa završenom Policijskom školom – na radno mjesto nižeg policijskog službenika u početnom policijskom zvanju.
Članak 53.
Vježbenički staž za vježbenika sa završenom srednjom školom traje 6 mjeseci, a za vježbenika sa stečenim akademskim i stručnim nazivom i akademskim stupnjem 12 mjeseci.
Vježbenik sa stečenim akademskim i stručnim nazivom i akademskim stupnjem dužan je završiti temeljni policijski tečaj i položiti državni stručni ispit, u roku od 6 mjeseci od isteka vježbeničkog staža. Osoba iz ovoga stavka oslobađa se obveze polaganja ispita za početno policijsko zvanje.
Vježbenik sa stečenim akademskim i stručnim nazivom i akademskim stupnjem na Visokoj policijskoj školi i vježbenik koji je završio redovito srednjoškolsko obrazovanje kroz 3. i 4. razred Policijske škole ili srednjoškolsko obrazovanje odraslih za zanimanje policajac dužan je položiti samo državni stručni ispit.
Članak 54.
Vježbenik je dužan za vrijeme vježbeničkog staža, kroz program vježbeničke prakse, pod nadzorom mentora, osposobljavati se za samostalni rad, pravilnu primjenu znanja, vještina i sposobnosti.
Članak 55.
Osobi iz članka 50. ovoga Zakona i vježbeniku prestaje služba ako:
– nije zadovoljio na probnom radu odnosno vježbeničkom stažu,
– u propisanom roku ne položi državni stručni ispit ili ispit za zvanje,
– nastupe okolnosti iz članka 120. ovoga Zakona,
– mu je u postupku pred disciplinskim sudom izrečena kazna prestanka državne službe.
U slučaju iz stavka 1. ovoga članka vježbenik je dužan naknaditi troškove školovanja.
Članak 56.
Osoba primljena u policiju stječe status policijskog službenika stjecanjem policijskog zvanja.
Policijsko zvanje stječe se ovisno o stupnju obrazovanja, radnom iskustvu na poslovima policije, obliku stručnog usavršavanja, položenom ispitu za zvanje i godišnjim ocjenama.
Za policijske službenike utvrđuju se sljedeća policijska zvanja:
– policajac,
– viši policajac,
– samostalni policajac,
– policijski narednik,
– viši policijski narednik,
– samostalni policijski narednik,
– policijski inspektor,
– viši policijski inspektor,
– samostalni policijski inspektor,
– glavni policijski inspektor,
– policijski savjetnik i
– glavni policijski savjetnik.
Članak 57.
Uvjete za stjecanje policijskog zvanja, oznake policijskih zvanja, funkcionalne oznake radnog mjesta, promaknuće i napredovanje kroz policijska zvanja utvrdit će Vlada Republike Hrvatske uredbom.
Uredbom iz stavka 1. ovoga članka, Vlada Republike Hrvatske propisat će uvjete i način prevođenja stečenih osobnih policijskih zvanja u policijska zvanja sukladno ovom Zakonu.
53. Uredba o policijskim zvanjima
Članak 58.
Glavni ravnatelj bira se putem javnog natječaja na vrijeme od 5 godina.
Glavnim ravnateljem može se imenovati osoba koja, uz ispunjavanje općih zakonskih uvjeta, ispunjava i posebne uvjete:
– najmanje 15 godina radnog iskustva u obavljanju policijskih poslova, od čega najmanje 10 godina na radnom mjestu rukovodećeg policijskog službenika,
– položeno ili stečeno osobno policijsko zvanje glavni policijski savjetnik.
Članak 59.
Glavnog ravnatelja imenuje i razrješuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra.
Glavni ravnatelj ima jednog ili više zamjenika.
Glavnog ravnatelja može se razriješiti i prije isteka roka na koji je imenovan i to:
– na osobni zahtjev,
– radi trajne nesposobnosti za rad i obnašanje funkcije,
– ako je izvršnim rješenjem disciplinskog suda proglašen krivim za težu povredu službene dužnosti,
– prestankom službe po sili zakona.
U slučaju iz stavka 3. ovoga članka Vlada Republike Hrvatske će, na prijedlog ministra, glavnim ravnateljem imenovati privremeno, a najduže na 6 mjeseci, jednog od zamjenika glavnog ravnatelja.
Slobodna radna mjesta rukovodećih policijskih službenika, i to: zamjenika glavnog ravnatelja i načelnika policijske uprave popunjavaju se putem internog oglasa.
Odabir kandidata iz stavka 1. ovoga članka provodi povjerenstvo.
Članove povjerenstva koje ima predsjednika i četiri člana imenuje ministar iz redova rukovodećih, viših i nižih policijskih službenika te predstavnika sindikata na njihov prijedlog.
Ako na temelju internog oglasa nije odabran te imenovan ni jedan kandidat, slobodno radno mjesto iz stavka 1. ovoga članka može se popuniti privremenim premještajem, najduže do 6 mjeseci.
Izabrani kandidat iz članka 60. stavka 1. ovoga Zakona imenuje se na razdoblje od 5 godina, a može se razriješiti prije isteka roka na koji je imenovan iz razloga navedenih u članku 59. stavku 3. ovoga Zakona.
Osim razloga iz članka 59. stavka 3. ovoga Zakona, izabrani kandidat iz članka 60. stavka 1. ovoga Zakona može se razriješiti prije isteka roka na koji je imenovan i ako je za prethodnu kalendarsku godinu ocijenjen ocjenom »zadovoljava«.
Zamjenika glavnog ravnatelja te načelnika policijske uprave imenuje i razrješuje ministar na prijedlog glavnog ravnatelja.
Prije podnošenja prijedloga za imenovanje načelnika policijske uprave glavni ravnatelj će zatražiti mišljenje županijske skupštine ili Skupštine Grada Zagreba.
Zamjenikom glavnog ravnatelja te načelnikom policijske uprave može se imenovati policijski službenik koji ispunjava sljedeće uvjete:
– najmanje 15 godina radnog iskustva u obavljanju policijskih poslova, od čega najmanje 10 godina na rukovodećim policijskim poslovima,
– položeno ili stečeno osobno policijsko zvanje policijski savjetnik.
Članak 62. (NN 34/11, 33/15, 66/19)
Slobodna radna mjesta rukovodećih policijskih službenika potkategorije glavni rukovoditelj, a koja nisu navedena u članku 60. ovoga Zakona, i slobodna radna mjesta načelnika policijske postaje popunjavaju se putem internog oglasa premještajem ili rasporedom.
Odabir kandidata za radno mjesto pomoćnika glavnog ravnatelja i načelnika policijske postaje provodi povjerenstvo iz članka 60. ovoga Zakona.
Raspored na radno mjesto policijskog službenika provodi se:
1. prilikom prijma u policiju,
2. ako se ukine ustrojstvena jedinica ili radno mjesto na koje je raspoređen,
3. ako se smanji broj izvršitelja radnog mjesta na koje je raspoređen,
4. istekom razdoblja na koje su imenovane osobe iz članka 58. stavka 1. i članka 60. stavka 1. ovoga Zakona,
5. u slučaju razrješenja osoba iz članka 58. stavka 1. i članka 60. stavka 1. ovoga Zakona, zbog razloga iz članka 59. stavka 3. i članka 61. stavka 2. ovoga Zakona.
Policijski službenik iz članka 63. stavka 1. točke 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona raspoređuje se na radno mjesto sukladno stečenom stupnju obrazovanja i osobnom zvanju.
Policijski službenik za kojeg nema odgovarajućeg radnog mjesta na koje se može rasporediti može se, u slučaju iz članka 63. stavka 1. točke 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona rasporediti na radno mjesto za koje je propisano niže policijsko zvanje od njegovog osobnog.
Policijskom službeniku, koji je na poslovima policijskog službenika proveo najmanje 15 godina za kojeg nema odgovarajućeg radnog mjesta na koje se može rasporediti, prije stavljanja na raspolaganje Vladi Republike Hrvatske, ponudit će se raspored na radno mjesto za koje je propisano niže policijsko zvanje od njegovog osobnog.
Policijskom službeniku raspoređenom u mjesto rada koje je udaljeno više od 100 kilometara od mjesta njegova prebivališta, ako nema riješeno stambeno pitanje te ne prima naknadu troškova međumjesnog prijevoza na posao i s posla, isplatit će se naknada za stanovanje.
Pravo iz stavka 1. ovoga članka priznaje se i policijskim službenicima kojima je mjesto rada na otoku, a mjesto prebivališta na kopnu ili drugom otoku, ili obratno, bez obzira na udaljenost.
Smatra se da policijski službenik ima riješeno stambeno pitanje ako on ili član njegove obitelji (supružnik, maloljetno dijete ili dijete na redovitom školovanju, a s kojim živi u obiteljskom domaćinstvu) u mjestu rada ili u mjestu udaljenom do 100 kilometara od mjesta rada ima u vlasništvu stan ili obiteljsku kuću.
Visinu naknade iz stavaka 1. i 2. ovoga članka određuje odlukom ministar.
Članak 65.
Policijski službenik koji u roku od 2 mjeseca od dana stupanja na snagu Pravilnika o unutarnjem redu nije raspoređen sukladno članku 64. ovoga Zakona, stavlja se na raspolaganje Vladi Republike Hrvatske, na razdoblje od jedne godine.
Rješenje o stavljanju na raspolaganje Vladi Republike Hrvatske donosi se po isteku roka od 2 mjeseca od dana stupanja na snagu Pravilnika o unutarnjem redu.
Do donošenja rješenja iz stavka 2. ovoga članka, policijski službenik obavlja poslove za koje je stručno osposobljen, a pravo na plaću i ostala prava iz radnog odnosa ostvaruje prema dotadašnjem rješenju.
U slučaju stavljanja na raspolaganje Vladi Republike Hrvatske većeg broja policijskih službenika, Ministarstvo će u izradu programa zbrinjavanja uključiti predstavnike sindikata koji djeluju u Ministarstvu, a koji sukladno odredbama Zakona o radu mogu biti stranke kolektivnog ugovora.
Članak 66.
Za vrijeme trajanja raspolaganja policijski službenik ima sva prava i obveze iz radnog odnosa, kao i pravo na naknadu plaće:
– za prvih 6 mjeseci u visini plaće isplaćene u mjesecu koji je prethodio stavljanju na raspolaganje,
– za drugih 6 mjeseci u visini polovice plaće isplaćene u mjesecu koji je prethodio stavljanju na raspolaganje.
Članak 67.
Ako se za vrijeme trajanja raspolaganja oslobodi radno mjesto za koje ispunjava uvjete, policijski službenik može se rasporediti na to radno mjesto, a ako odbije raspored, prestaje mu služba.
Za vrijeme trajanja raspolaganja, policijski službenik može se, uz pisani pristanak, rasporediti na radno mjesto koje je udaljeno više od 50 kilometara od mjesta njegova stanovanja ili na radno mjesto državnog službenika u Ministarstvu ili drugom državnom tijelu.
Članak 68.
Policijskog službenika se premješta na osobni zahtjev ili po potrebi službe, na neodređeno vrijeme (trajni premještaj) ili određeno vrijeme (privremeni premještaj).
Članak 69.
Policijskog službenika može se na osobni zahtjev premjestiti na radno mjesto za koje ispunjava uvjete i na radno mjesto za koje je propisan niži stupanj obrazovanja od stečenog ili niže policijsko zvanje od osobnog, odnosno na radno mjesto državnog službenika.
Ministarstvo je dužno najmanje dva puta godišnje objaviti popis slobodnih radnih mjesta, radi popune tih radnih mjesta premještajem na osobni zahtjev na neodređeno vrijeme iz članka 68. ovoga Zakona.
Zamolbu za premještaj policijski službenik podnosi u roku od 15 dana od dana objave popisa.
Odabir kandidata za premještaj obavlja povjerenstvo, koje imenuje ministar.
O zamolbi iz stavka 2. ovoga članka odlučuje se u roku od 30 dana od dana objave popisa.
Način objave popisa slobodnih radnih mjesta, sastav i način rada povjerenstva propisat će ministar pravilnikom.
Članak 71.
Slobodna radna mjesta policijskih službenika mogu se popuniti privremenim premještajem državnog službenika koji, uz uvjete iz članka 47. stavka 1. točke 1., 2., 4., 5., 6. i 7. ovoga Zakona, u roku od godine dana od dana utvrđenog u rješenju o privremenom premještaju, završi temeljni policijski tečaj.
Polaganjem završnog ispita temeljnog policijskog tečaja, državni službenik iz stavka 1. ovoga članka oslobađa se obveze polaganja ispita za početno policijsko zvanje.
Danom ispunjenja uvjeta iz stavka 1. ovoga članka, donosi se rješenje o trajnom premještaju.
Do donošenja rješenja iz stavka 3. ovoga članka, državni službenik ostvaruje pravo na plaću i druga prava radnog mjesta s kojeg je premješten, ako je to za njega povoljnije.
Ako državni službenik ne ispuni uvjete u roku iz stavka 1. ovoga članka, vraća se na radno mjesto s kojeg je privremeno premješten.
Policijskog službenika može se po potrebi službe premjestiti na slobodno radno mjesto iste ili više složenosti poslova za koje ispunjava uvjete, vodeći računa o njegovu stručnom znanju, vještinama i sposobnostima, u istoj ili drugoj ustrojstvenoj jedinici, u istom ili drugom mjestu rada.
Policijskog službenika može se po potrebi službe premjestiti na slobodno radno mjesto niže složenosti poslova u okviru istog stupnja obrazovanja ako je za prethodnu kalendarsku godinu ocijenjen ocjenom »zadovoljava«, vodeći računa o njegovu stručnom znanju, vještinama i sposobnostima, u istoj ili drugoj ustrojstvenoj jedinici, u istom ili drugom mjestu rada.
Premještaj po potrebi službe temelji se na slobodnoj ocjeni o potrebi da se policijskog službenika premjesti na drugo radno mjesto zbog potrebe popunjavanja radnog mjesta na kojem se poslovi moraju obavljati u kontinuitetu ili zbog povećanja broja izvršitelja zbog povećanog opsega posla, zbog bolje organizacije rada ili potrebe za angažiranjem drugog policijskog službenika na određenom radnom mjestu radi pravodobnog ili efikasnijeg obavljanja određenih poslova i zadataka.
Članak 73.
Policijskog službenika može se po potrebi službe privremeno premjestiti najduže na 6 mjeseci, odnosno do povratka odsutnog policijskog službenika kojeg zamjenjuje.
U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, policijski službenik ima pravo na osnovnu plaću ostvarenu na radnom mjestu s kojeg je premješten, ako je to za njega povoljnije.
Članak 74.
Policijski službenik koji je privremeno premješten u drugo mjesto rada, udaljeno više od 100 km od mjesta njegova stanovanja, ima pravo i na:
1. jednokratnu novčanu naknadu u visini njegove prosječne plaće isplaćene u posljednja 3 mjeseca prije premještaja,
2. sedmodnevni plaćeni dopust za posjet obitelji svaka 3 mjeseca i naknadu troškova prijevoza za takve posjete,
3. mjesečnu naknadu za odvojeni život, ako uzdržava obitelj,
4. odgovarajući smještaj i prehranu.
Policijski službenik koji je trajno premješten u drugo mjesto rada udaljeno više od 100 km od mjesta stanovanja, uz prava iz članka 74. ovoga Zakona, ima pravo i na:
– putne i selidbene troškove, prema predočenom računu,
– odgovarajući smještaj za sebe i obitelj u roku od 3 godine od dana premještaja.
Policijskom službeniku iz stavka 1. ovoga članka pravo na prehranu prestaje nakon godine dana od dana trajnog premještaja.
Policijski službenik koji je trajno premješten u drugo mjesto rada nakon što je u to mjesto bio privremeno premješten ne ostvaruje pravo iz članka 74. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona.
Prava iz članka 74. ovoga Zakona i stavka 1. ovoga članka ne ostvaruje policijski službenik premješten na osobni zahtjev i policijski službenik premješten za vrijeme trajanja obveze proistekle iz ugovora o školovanju.
Članak 76.
Policijski službenik kojem nedostaje 5 godina do ostvarivanja prava na stjecanje starosne mirovine po općem propisu kojim se uređuje mirovinsko osiguranje, ne može biti premješten, osim na osobni zahtjev.
Policijskog službenika ne može se premjestiti sukladno članku 72. ovoga Zakona, ako je na poslovima policijskog službenika proveo više od 20 godina, osim uz pisani pristanak.
Članak 77.
Policijski službenik upućuje se na rad u inozemstvo na temelju utvrđenih pravila o međunarodnoj policijskoj suradnji te posebnih propisa.
Prava i obveze policijskog službenika iz stavka 1. ovoga članka te postupak i uvjete upućivanja na rad u inozemstvo propisat će ministar pravilnikom.
24. Pravilnik o policijskim časnicima za vezu
Prestao važiti.
Prestao važiti.
Prestao važiti.
Prestao važiti.
Prestao važiti.
Prestao važiti.
Članak 84.
Radi iznimnih radnih rezultata, poticanja uspješnosti rada te priznanja za istaknuto djelovanje u zaštiti temeljnih ustavnih prava i sloboda građana i drugih Ustavom Republike Hrvatske zaštićenih vrijednosti, policijskom službeniku dodjeljuju se:
– godišnja nagrada,
– prigodna nagrada,
– medalja,
– priznanje i
– zahvalnica.
Ministarstvo može dodijeliti priznanje i zahvalnicu drugim državnim službenicima, državnim i drugim tijelima, jedinicama lokalne ili područne (regionalne) samouprave, organizacijama, zajednicama, građanima, udrugama građana i stranim državljanima, za suradnju, sudjelovanje ili pružanje pomoći policiji u obavljanju policijskih poslova te za širenje sigurnosne kulture i sigurnosti građana.
Ministarstvo može dodijeliti priznanje i zahvalnicu policijskim službenicima stranih država za ostvarenu međunarodnu policijsku suradnju ili uspješno provedeno kriminalističko istraživanje.
Vrste nagrada, medalja, priznanja i zahvalnica, uvjete i postupak njihove dodjele propisuje ministar pravilnikom.
Članak 85.
Policijsko obrazovanje temelji se na načelu cjeloživotnog obrazovanja.
Policijsko obrazovanje obuhvaća:
– temeljno obrazovanje za zanimanje policajac,
– specijalizaciju, stručno osposobljavanje, usavršavanje i policijski trening,
– visokoškolsko obrazovanje.
Temeljnim obrazovanjem za zanimanje policajac smatra se redovito srednjoškolsko obrazovanje kroz 3. i 4. razred Policijske škole, srednjoškolsko obrazovanje odraslih za zanimanje policajac te temeljni policijski tečaj.
Temeljno obrazovanje za zanimanje policajac provodi Policijska škola sukladno svom Statutu i propisima o srednjoškolskom obrazovanju.
Program temeljnog obrazovanja za zanimanje policajac donosi ministar uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za znanost i obrazovanje.
Članak 87.
Specijalizacija, stručno osposobljavanje, usavršavanje i policijski trening provode se na načelima cjeloživotnog obrazovanja i upravljanja karijerom.
Programe specijalizacije, stručnog osposobljavanja, usavršavanja i policijskog treninga, na prijedlog Policijske akademije, donosi glavni ravnatelj.
Visoko obrazovanje provodi Visoka policijska škola kroz stručne i sveučilišne studijske programe sukladno Statutu i propisima o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.
Stručne studijske programe za potrebe visokog policijskog obrazovanja izvodi Visoka policijska škola na temelju dopusnice koju izdaje ministar nadležan za znanost i obrazovanje.
Visoka policijska škola sudjeluje u izvođenju diplomskih sveučilišnih studija, poslijediplomskih sveučilišnih studija i poslijediplomskih specijalističkih studija prilagođenih potrebama policije i javnosti, sukladno ugovoru sa sveučilištem i propisima o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.
Visoka policijska škola provodi znanstvenoistraživački rad za potrebe Ministarstva.
Poslovi Visoke policijske škole u području visokoškolskog obrazovanja i znanosti uređuju se Statutom.
Članak 89.
Obrazovanje se provodi u skladu s potrebama Ravnateljstva policije, općim propisima iz područja obrazovanja i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.
Način provedbe policijskog obrazovanja te prava i obveze polaznika obrazovanja, predavača i mentora, kao i uvjete za obavljanje poslova mentora, propisat će ministar pravilnikom.
30. Pravilnik o policijskom obrazovanju
Članak 90.
Policijsko obrazovanje iz članka 85. stavka 2. ovoga Zakona provodi Policijska akademija u suradnji sa sveučilištima, stranim policijskim organizacijama i drugim državnim tijelima i ustanovama.
Članak 91.
Ministarstvo može policijskog službenika uputiti na obrazovanje ili usavršavanje u drugo državno tijelo ili ustanovu u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu, sukladno potrebama Ministarstva.
Prava i obveze Ministarstva i policijskog službenika uređuju se ugovorom.
Članak 92.
Osoba koja se obrazovala na trošak Ministarstva dužna je nakon uspješno završenog obrazovanja ostati na radu u Ministarstvu dvostruko duže od dužine trajanja obrazovanja.
Osoba koja na radu u Ministarstvu ne ostane propisano vrijeme iz stavka 1. ovoga članka i osoba koja iz neopravdanih razloga ne završi obrazovanje dužna je naknaditi troškove obrazovanja.
Članak 93.
Policijski službenik odgovara za povredu službene dužnosti ako povjerene poslove i zadatke ne obavlja savjesno, stručno i u predviđenim rokovima, ako se ne pridržava Ustava, zakona, drugih propisa i pravila o ponašanju za vrijeme službe ili izvan službe kada šteti ugledu službe.
Policijski službenik odgovara za povrede službene dužnosti ako je povredu učinio namjerno ili iz krajnje nepažnje.
Kaznena, odnosno prekršajna odgovornost ne isključuje odgovornost za povredu službene dužnosti ako djelo koje je predmet kaznenog ili prekršajnog postupka ujedno predstavlja i povredu službene dužnosti.
Oslobođenje od kaznene, odnosno prekršajne odgovornosti ne pretpostavlja oslobađanje od odgovornosti i za povredu službene dužnosti ako je počinjeno djelo propisano kao povreda službene dužnosti.
Članak 94.
Povrede službene dužnosti mogu biti lakše i teže.
Teže povrede službene dužnosti propisuju se zakonom, a lakše povrede zakonom i podzakonskim propisom.
Članak 95.
Lakše povrede službene dužnosti su:
1. kašnjenja na posao ili raniji odlasci s posla,
2. napuštanje radnih prostorija tijekom radnog vremena bez odobrenja nadređenog službenika ili iz neopravdanih razloga,
3. nepravilno ili neuredno postupanje sa sredstvima za rad i službenim aktima,
4. neuljudan odnos prema strankama i suradnicima za vrijeme rada,
5. neopravdan izostanak s posla jedan dan,
6. neuredan izgled ili nepropisno nošenje policijske odore,
7. druge lakše povrede službene dužnosti koje su propisane podzakonskim aktom.
Teže povrede službene dužnosti su:
1. neizvršavanje, nesavjesno, nepravodobno ili nemarno izvršavanje službenih obveza,
2. nezakoniti rad ili propuštanje poduzimanja mjera i radnji na koje je službenik ovlašten radi sprječavanja nezakonitosti,
3. zlouporaba položaja u službi ili izvan službe ili prekoračenje ovlasti u službi,
4. odbijanje izvršenja zadaće ako za to ne postoje opravdani razlozi,
5. odavanje podataka iz članka 35. ovoga Zakona neovlaštenim osobama,
6. obavljanje samostalne gospodarske ili profesionalne djelatnosti suprotno odredbama članka 37. ovoga Zakona,
7. nedolično ponašanje u službi ili izvan službe kada teško šteti ugledu policije,
8. neopravdan izostanak s posla dva do četiri dana uzastopno,
9. neovlašteno ili nenamjensko korištenje sredstava Ministarstva,
10. odbijanje ili izbjegavanje obveza vezanih uz profesionalnu obuku i usavršavanje ili podvrgavanje provjere psihičkih i tjelesnih zdravstvenih sposobnosti te posebnih tjelesnih motoričkih sposobnosti utvrđenih posebnim pravilnicima,
11. nasilje u obitelji.
Članak 97.
Za lakše povrede službene dužnosti postupak vodi i odluku donosi ministar ili nadležni rukovoditelj.
Za teže povrede službene dužnosti postupak vodi i odluku donosi disciplinski sud.
Za policijske službenike i vježbenike iz članka 3. ovoga Zakona te za osobe iz članka 50. ovoga Zakona, u Ministarstvu su ustrojeni prvostupanjski i drugostupanjski disciplinski sud radi provođenja postupka zbog povrede službene dužnosti.
Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva određuje se područje djelovanja vijeća prvostupanjskog suda.
Drugostupanjski disciplinski sud može za vođenje postupka odrediti drugi mjesno nadležni prvostupanjski disciplinski sud ako je očito da će se tako lakše provesti postupak ili postoje drugi važni stvarni i pravni razlozi. Protiv odluke o zahtjevu za delegaciju mjesne nadležnosti nije dopuštena žalba.
Prvostupanjski disciplinski sud sudi u vijeću koje čine predsjednik i dva člana.
Drugostupanjski disciplinski sud sudi u vijeću koje čine predsjednik i dva člana.
Predsjednik i članovi vijeća prvostupanjskog i drugostupanjskog disciplinskog suda zaposlenici su Ministarstva koji tu dužnost obavljaju profesionalno.
Radna mjesta predsjednika i članova prvostupanjskog i drugostupanjskog disciplinskog suda utvrđuju se Pravilnikom o unutarnjem redu Ministarstva.
Članak 100.
Postupak zbog povrede službene dužnosti provodi se na temelju odredbi ovoga Zakona i Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti policijskih službenika, a u onim pitanjima koja nisu uređena ovim propisima primjenjuju se odredbe zakona kojima se uređuje opći upravni postupak.
Pravilnik iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar.
14. Pravilnik o disciplinskoj odgovornosti policijskih službenika
Članak 101.
Disciplinski postupak je hitan i javan.
Odlukom tijela koje vodi postupak može se iznimno isključiti javnost, ako to zahtijeva potreba čuvanja klasificiranih podataka ili iz drugih opravdanih razloga.
Članak 102.
Policijski službenik protiv kojeg je pokrenut disciplinski postupak ima pravo sudjelovati u tom postupku, očitovati se o dokazima, predlagati dokaze i iznijeti očitovanje o predloženim i izvedenim dokazima.
Policijski službenik u disciplinskom postupku ima pravo na branitelja koji u tom postupku ima položaj opunomoćenika.
Tijelo koje vodi disciplinski postupak zbog povrede službene dužnosti dužno je, na zahtjev policijskog službenika protiv kojeg se vodi postupak, omogućiti sudjelovanje sindikata čiji je član, koji u tom postupku ima položaj izjednačen s položajem branitelja.
Članak 103.
Pravo na razgledavanje i umnožavanje spisa imaju stranke u postupku, kao i osobe koje učine vjerojatnim svoj pravni interes za to.
Razgledavanje i umnožavanje spisa odobrava i nadzire osoba nadležna za vođenje disciplinskog postupka, a u njezinoj odsutnosti voditelj službe.
Ako spis predmeta sadrži dokumentaciju koja sadrži klasificirane podatke, nadležna osoba odobrit će uvid u spis i osobu koja spis razgleda upozoriti da je dužna držati tajnom činjenice i podatke koje spis sadrži.
Članak 104.
Postupak zbog lakše povrede službene dužnosti pokreće zaključkom čelnik tijela ili nadležni rukovoditelj po službenoj dužnosti ili na pisani prijedlog nadređenog službenika.
Postupak zbog teže povrede službene dužnosti pokreće čelnik tijela ili nadležni rukovoditelj, danom predaje zahtjeva za pokretanje postupka nadležnom disciplinskom sudu.
Članak 105.
Prije podnošenja zahtjeva za pokretanje disciplinskog postupka čelnik tijela ili nadležni rukovoditelj mora pružiti mogućnost policijskom službeniku da se očituje o povredi službene dužnosti koja mu se stavlja na teret.
Članak 106.
Disciplinski sud nije vezan za pravnu kvalifikaciju povrede službene dužnosti ali je vezan za činjenični opis povrede službene dužnosti.
Članak 107.
U postupku zbog teže povrede službene dužnosti mora se provesti usmena rasprava, a policijskom službeniku protiv kojeg je pokrenut disciplinski postupak mora se pružiti mogućnost da na toj raspravi sudjeluje.
Rasprava se može održati i bez nazočnosti policijskog službenika protiv kojeg se vodi disciplinski postupak ako je policijski službenik uredno pozvan, a pozivu se nije odazvao niti je svoj nedolazak opravdao.
Članak 108.
U postupku zbog povrede službene dužnosti o odgovornosti policijskog službenika odlučuje se rješenjem, a o pitanjima postupka zaključkom ako propisima kojima se uređuje opći upravni postupak nije propisano drugačije.
Protiv odluke čelnika tijela u postupku zbog lakše povrede službene dužnosti može se podnijeti žalba nadležnom prvostupanjskom disciplinskom sudu u roku od 15 dana od dana primitka odluke.
Protiv odluke prvostupanjskog disciplinskog suda u postupku zbog teže povrede službene dužnosti može se podnijeti žalba drugostupanjskom disciplinskom sudu u roku od 15 dana od dana primitka odluke.
Odluka o žalbi iz stavka 2. i 3. ovoga članka je izvršna.
Protiv drugostupanjske odluke u postupku zbog povrede službene dužnosti može se pokrenuti upravni spor.
Članak 109.
Pokretanje disciplinskog postupka zbog lakše povrede službene dužnosti zastarijeva u roku od 3 mjeseca od dana saznanja za počinjenu povredu i počinitelja, a najkasnije u roku od 6 mjeseci od dana kada je povreda počinjena. Ako u roku od 6 mjeseci od dana pokretanja postupka ne bude donesena izvršna odluka, postupak će se obustaviti zbog zastare vođenja postupka.
Pokretanje disciplinskog postupka zbog teže povrede službene dužnosti zastarijeva u roku od godine dana od dana saznanja za počinjenu povredu i počinitelja, a najkasnije u roku od 2 godine od dana kada je povreda počinjena. Ako u roku od 2 godine od dana pokretanja postupka ne bude donesena izvršna odluka, postupak će se obustaviti zbog zastare vođenja postupka. U slučajevima težih povreda službene dužnosti koje imaju obilježja korupcije, zastara vođenja postupka nastupa u roku od 4 godine od dana pokretanja disciplinskog postupka.
Zastara vođenja postupka prekida se svakom postupovnom radnjom nadležnog tijela usmjerenoj ka odlučivanju o disciplinskoj odgovornosti ili zakonitosti i ustavnosti upravnog akta te nakon svakog prekida zastara počinje iznova teći. U svakom slučaju apsolutna zastara vođenja postupka nastupa protekom dvostruko onoliko vremena koliko je prema zakonu propisana zastara vođenja disciplinskog postupka.
Za lakše povrede službene dužnosti mogu se izreći sljedeće kazne:
1. pisana opomena,
2. novčana kazna u visini do 10% od posljednje plaće koja mu je isplaćena za puni mjesec proveden na radu.
Za teže povrede službene dužnosti mogu se izreći sljedeće kazne:
1. novčana kazna u mjesečnom iznosu do 20% od posljednje plaće koja mu je isplaćena za puni mjesec proveden na radu, na vrijeme od 1 do 6 mjeseci,
2. zaustavljanje promicanja u zvanju od 2 do 4 godine,
3. zaustavljanje napredovanja u službi u trajanju od 2 do 4 godine,
4. premještaj na drugo radno mjesto iste ili niže složenosti poslova istog stupnja obrazovanja,
5. uvjetna kazna prestanka državne službe,
6. prestanak državne službe.
Policijskom službeniku obvezno se izriče kazna prestanka državne službe iz stavka 2. točka 6. ovoga članka ako bude proglašen odgovornim za težu povredu službene dužnosti koja ima obilježja korupcije.
Uvjetna kazna prestanka državne službe izriče se kao kazna prestanka državne službe uz rok kušnje od 3 mjeseca do 1 godine, s tim da se kazna neće izvršiti pod uvjetom da policijski službenik u tom roku ne počini novu težu povredu službene dužnosti.
Kazna premještaja na drugo radno mjesto iste ili niže složenosti poslova istog stupnja obrazovanja može se izreći samo ako postoji slobodno radno mjesto u Ministarstvu.
Zbroj novčanih kazni izrečenih u jednom mjesecu za lakše i teže povrede službene dužnosti ne može iznositi više od 30% posljednje plaće koja mu je isplaćena za puni mjesec proveden na radu.
Ako je policijski službenik u istom postupku proglašen odgovornim za više povreda službene dužnosti, disciplinski sud će utvrditi kaznu za svaku pojedinu povredu i izreći jedinstvenu kaznu.
Članak 111.
Pri određivanju vrste kazne uzimaju se u obzir težina počinjene povrede i nastale posljedice, stupanj odgovornosti policijskih službenika, okolnosti u kojima je povreda počinjena te olakotne i otegotne okolnosti na strani policijskih službenika.
Kazne izrečene u postupku zbog povrede službene dužnosti izvršava čelnik tijela ili nadležni rukovoditelj.
Izvršenje kazne za lakšu povredu službene dužnosti zastarijeva u roku od jedne godine, a za težu povredu službene dužnosti u roku od 2 godine od izvršnosti rješenja kojim je kazna izrečena.
Protekom roka od 2 godine nakon izvršnosti izrečene kazne za lakšu povredu službene dužnosti, izrečena kazna briše se pod uvjetom da službenik nije počinio novu povredu službene dužnosti od izvršnosti izrečene kazne.
Protekom roka od 4 godine nakon izvršnosti izrečene kazne za težu povredu službene dužnosti, izrečena kazna briše se pod uvjetom da službenik nije počinio novu povredu službene dužnosti od izvršnosti izrečene kazne.
Ministar ili nadležni rukovoditelj rješenjem će udaljiti iz službe policijskog službenika protiv kojeg je pokrenut kazneni postupak ili postupak zbog teže povrede službene dužnosti zbog djela s obilježjima korupcije ili protiv kojeg je nakon provedenog kriminalističkog istraživanja podnesena kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu zbog osnovane sumnje u počinjenje kaznenog djela nasilja u obitelji.
Policijski službenik se može udaljiti iz službe i ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak ili postupak zbog teže povrede službene dužnosti, a povreda je takve prirode da bi ostanak u službi, dok traje postupak, mogao štetiti interesima službe.
Ministar ili nadležni rukovoditelj, može udaljiti iz službe policijskog službenika i prije nego što je protiv njega pokrenut disciplinski postupak, pod uvjetima iz stavka 2. ovoga članka, u kojem slučaju se u roku od 8 dana od dana udaljenja mora pokrenuti disciplinski postupak.
Udaljenje iz službe traje do okončanja kaznenog postupka ili postupka zbog teže povrede službene dužnosti.
Članak 113.
Protiv rješenja o udaljenju policijski službenik može uložiti žalbu prvostupanjskom disciplinskom sudu, u roku od 15 dana od primitka rješenja.
Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.
Disciplinski sud iz stavka 1. ovoga članka je dužan odlučiti o žalbi u roku od 15 dana od primitka žalbe.
Odluka disciplinskog suda o žalbi je izvršna i protiv nje se može pokrenuti upravni spor.
Članak 114.
Za vrijeme udaljenja iz službe policijskom službeniku pripada naknada plaće u iznosu od 60%, a ako uzdržava obitelj 80% posljednje plaće koja mu je isplaćena za puni mjesec proveden na radu. Puna plaća pripada policijskom službeniku od dana vraćanja na posao.
Policijskom službeniku se vraća obustavljeni dio plaće od prvog dana udaljenja u sljedećim slučajevima:
1. ako disciplinski sud uvaži njegovu žalbu protiv rješenja o udaljenju iz službe i vrati ga u službu,
2. ako je pravomoćnim rješenjem obustavljen kazneni, odnosno disciplinski postupak, osim u slučaju pisanog otkaza koji podnese policijski službenik,
3. ako je pravomoćnom presudom u kaznenom, odnosno disciplinskom postupku oslobođen od odgovornosti.
Članak 115.
Za štetu koju policijski službenik počini trećim osobama u službi ili u svezi sa službom odgovara Republika Hrvatska, osim ako se dokaže da je šteta posljedica zakonite primjene policijskih ovlasti.
Članak 116.
Republika Hrvatska odgovara za štetu koja potječe od opasne stvari, ako je opasna stvar bila u vlasništvu Republike Hrvatske i ako je štetu počinio policijski službenik u službi ili u svezi s obavljanjem službe.
Članak 117.
Policijski službenici dužni su nadoknaditi štetu koju u službi ili u svezi s obavljanjem službe namjerno ili krajnjom nepažnjom nanesu Republici Hrvatskoj.
U disciplinskom postupku zbog teže povrede službene dužnosti može se odlučiti o naknadi štete nastale Ministarstvu.
Članak 118.
Policijski službenik može se u cijelosti ili dijelom osloboditi odgovornosti za nastalu štetu ako je do nje došlo postupanjem po nalogu nadređenog rukovoditelja, pod uvjetom da ga je policijski službenik prethodno pisano ili usmeno, ako to okolnosti nalažu, upozorio da će provedbom naloga nastati ili da bi mogla nastati šteta.
Članak 119.
Policijskog službenika koji je odgovoran za štetu počinjenu krajnjom nepažnjom može se iz opravdanih razloga djelomično ili u cijelosti osloboditi obveze naknade štete.
Smatrat će se da postoje opravdani razlozi u smislu stavka 1. ovoga članka ako je šteta nastala obavljanjem policijskih poslova, zbog znatnih napora u obavljanju policijskih poslova ili pod okolnostima kada je štetu bilo teško izbjeći.
Utvrđivanje postojanja razloga iz stavka 1. ovoga članka provodi povjerenstvo od 3 člana koje imenuje ministar.
Povjerenstvo iz stavka 3. ovoga članka, nakon provedenog postupka, predlaže odluku koju donosi ministar.
Članak 120.
Uz slučajeve prestanka službe po sili zakona, utvrđene propisom o državnim službenicima, policijskom službeniku po sili zakona služba prestaje:
1. utvrđivanjem prava na mirovinu na temelju djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, danom izvršnosti rješenja nadležne službe,
2. kada je pravomoćno kažnjen za kazneno djelo za koje se progon poduzima po službenoj dužnosti, danom saznanja za to,
3. ako se sazna da u vrijeme prijama u policiju nije ispunjavao uvjete za prijam u policiju propisane člankom 47. ovoga Zakona – danom saznanja za to,
4. kad se sazna da je u vrijeme prijama u policiju postojala zapreka za prijam u službu propisana člankom 48. ovoga Zakona – danom saznanja za to,
5. ako odbije raspored iz članka 67. stavka 1. ovoga Zakona, danom kada je trebao početi raditi na novom radnom mjestu.
Iznimno od stavka 1. točke 2. ovoga članka, policijskom službeniku neće prestati služba po sili zakona iako je kažnjen za kazneno djelo za koje se progon poduzima po službenoj dužnosti ako je kazneno djelo počinio s nehajnim oblikom krivnje, u prekoračenju nužne obrane ili u krajnjoj nuždi, i to ako je kazneno djelo počinjeno prilikom primjene policijskih ovlasti ili za kazneno djelo koje se odnosi na sigurnost prometa pod uvjetom da za to kazneno djelo nije osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora – danom pravomoćnosti presude.
Članak 121.
Sredstva za rad Ministarstva osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske.
Članak 122.
Specifičnu zdravstvenu zaštitu zaposlenika Ministarstva, u pravilu, provodi i organizira Dom zdravlja Ministarstva unutarnjih poslova kao zdravstvena ustanova u vlasništvu Republike Hrvatske.
Dom zdravlja pruža i primarnu zdravstvenu zaštitu zaposlenicima Ministarstva i članovima njihovih obitelji te drugim osiguranicima, na osnovi njihovog slobodnog izbora liječnika i ustanove, kao i druge zdravstvene ustanove koje ispunjavaju za to zakonom propisane uvjete.
Na Dom zdravlja odgovarajuće se primjenjuju, ako nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona, opći propisi kojima se uređuje osnivanje, djelatnost i upravljanje zdravstvenim ustanovama.
Članak 123.
Ministar, uz suglasnost ministra nadležnog za poslove zdravstva, donosi propise o određivanju zdravstvenih ustanova za pružanje zdravstvene zaštite te kadrovskim i tehničkim uvjetima zdravstvenih ustanova koje pružaju specifičnu zdravstvenu zaštitu policijskim službenicima.
Članak 124.
Vlada Republike Hrvatske i ministar donijet će propise iz ovoga Zakona u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Ministar donosi provedbene propise potrebne za obavljanje poslova iz djelokruga Ministarstva.
7. Rješenje o utvrđivanju cijena posebnih troškova nastalih radom Ministarstva unutarnjih poslova
40. Pravilnik o ustroju i provedbi mjera zaštite od ionizirajućeg zračenja
Članak 125.
Provedbeni propisi doneseni na temelju Zakona o policiji (»Narodne novine«, br. 129/00. i 41/08.) ostaju na snazi do stupanja na snagu provedbenih propisa koje će Vlada Republike Hrvatske i ministar donijeti na temelju ovoga Zakona, ako nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.
Članak 126.
Policijski službenici Ministarstva, zatečeni u službi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, nastavljaju s radom na svojim dosadašnjim radnim mjestima i zadržavaju zvanja i plaće prema dosadašnjim propisima, do donošenja rješenja o rasporedu na radna mjesta prema Pravilniku o unutarnjem redu Ministarstva, usklađenom s odredbama ovoga Zakona.
Policijski službenici Ministarstva, zatečeni u službi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, koji su članovi političke stranke dužni su u roku od 3 mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, podnijeti zahtjev za brisanje iz članstva političke stranke.
Članak 127.
Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o policiji (»Narodne novine«, br. 129/00. i 41/08.).
Članak 128. (NN 34/11, 121/16)
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim odredbi članka 21. stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. siječnja 2018.
Članak 9.
Ministar će pravilnik iz članka 2. ovoga Zakona donijeti u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Do stupanja na snagu pravilnika iz stavka 1. ovoga članka ostaje na snazi Pravilnik o načinu rada i postupanja po predstavkama i pritužbama, vođenju evidencije predstavki i pritužbi te o radu Povjerenstva (»Narodne novine«, br. 58/12. i 43/13.), u dijelu u kojem nije u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.
Članak 10.
Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Uredba o izmjeni Zakona o policiji (»Narodne novine«, br. 151/14.).
Članak 11.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Članak 2.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 31. prosinca 2016.
Članak 26.
Stupanjem na snagu ovoga Zakona policijski službenici imenovani na radna mjesta pomoćnika glavnog ravnatelja i načelnika policijske postaje prema odredbama Zakona o policiji (»Narodne novine«, br. 34/11., 130/12., 89/14., 151/14., 33/15. i 121/16.) nastavljaju obavljati poslove tog radnog mjesta u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Policijskim službenicima iz stavka 1. ovoga članka u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona izdat će se rješenja o rasporedu u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Članak 27.
Pravilnik o načinu rada i postupanja po pritužbama te radu povjerenstava za rad po pritužbama (»Narodne novine«, br. 78/15.) ministar će uskladiti s odredbama ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Visoka policijska škola uskladit će Statut Visoke policijske škole s odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 28.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.