FINTECH: Kriptovalute, blockchain, disruptori i cyberkriminalci – tehnologija koja upravlja novcem danas i sutra. Postaju li bankari suvišni? Hoće li AI odobravati kredite? Može li „open banking“ uopće postojati? Koja je budućnost kreditnih i debitnih kartica? Što je novo u svijetu insurtecha?
Saznajte na konferenciji F2 - Future of Fintech!
Članak 1. (NN 15/1997)
Primorska strana Velebita između mjesta Tribanj - Šibuljina i mjesta Modrić, uključujući vršnu zonu Velebita između Golovrha i Svetog brda, unutar granica iz članka 2. ovoga Zakona, u površini od 102 km2, proglašuje se Nacionalnim parkom.
Članak 2. (NN 15/1997)
Granica Nacionalnog parka Paklenica počinje na putu koji vodi u Veliku Paklenicu neposredno iza prvog mlina kod Marasovića na ulazu u kanjon Velike Paklenice, potom ide smjerom sjeverozapada rubom kanjona Velike Paklenice i proteže se oko kote Veliki Vitrenik (433 m). Od kote Veliki Vitrenik granica se proteže na kote Oštra Glava - Vidakov kuk (866 m) - kota 704 m istočno od zaseoka Ramići - smjerom sjeverozapada do kote 960 m, preko kote 682 m predjelu Strane. Od kote 682 u predjelu Strane granica skreće na sjeverozapad do Kadinovca (562 m). Od Kadinovca prema sjeveroistoku u smjeru kote 937 na Rujničkoj kosi, u duljini 1 km. Ovdje granica skreće na jugoistok do Šikića glavice (877 m). Od Šikića glavice skreće prema sjeveroistoku do Stražbenice (1160 m), a zatim skreće prema sjeverozapadu na Debelo Brdo, kota 1632 m. Od kote 1362 m granica skreće na jugozapad do kote 937 m na Rujničkoj Kosi. Od ove kote granica se proteže preko kote Brdašce 1399 m na kotu Jančerica 1278, pa do kote 1449 m koja se nalazi južno od predjela Počiteljski vrh. Od te kote granica prati izohipsu 1500 m smjerom jugoistoka do istočnog grebena brda Visibaba. S ovog grebena granica kreće pravocrtno do sjevernog grebena brda Badanj kod Rosovih poljana, tj. 500 m sjeverno od vrha Badanj (1638 m) pa do istočnog grebena brda Štirovac, gdje ponovo kreće izohipsom 1500 m i slijedi je do istočnog obronka brda Segestin gdje se spušta do kote 1245 m na Šumskoj cesti koja prolazi planinskom dolinom Bunovac. Granica prati sjeveroistočni rub doline Bunovac, uspinje se na predjel Solilo dosižući visinu 1500 m. Slojnicu 1500 m prati zaobilazeći Babin vrh (1744 m) Sveto brdo (1751) s istočne strane do kote 1461 m koja se nalazi južno od Svetog brda. S kote 1461 m granica se proteže na jug do kote 833 m u predjelu Polje, ovdje skreće u smjeru jugozapada do kote Gradina 833 m. Od kote Gradina ide do kote Runjavica 746 m s koje prelazi na kotu 673 m pa preko kote 528 m do kote 210 m u predjelu Strana. Od kote 210 m granica kreće pravocrtno smjerom zapad-sjeverozapad do polazne točke - mlina kod Marasovića.
Granice Nacionalnog parka Paklenica ucrtane su na topografskoj karti mjerila 1:25.000 koja se čuva u Ministarstvu kulture i sastavni je dio ovoga Zakona.
Članak 3.
Bliže propise o upravljanju nacionalnim parkom donijet će Vlada Narodne Republike Hrvatske.
Članak 4.
Ovaj zakon stupa na snagu danom objavljenja u Narodnim novinama.
Prijelazne i završne odredbe iz NN 15/1997
Članak 3.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Rješenje o određivanju granica Nacionalnog parka Paklenica broj: 7682-1956, od 14. ožujka 1956.
Članak 4.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".