pročišćeni tekst zakona
na snazi od 01.01.2019.
Uživajte...
Djelokrug Zakona
Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom uređuju ciljevi i načela upravljanja regionalnim razvojem Republike Hrvatske, planski dokumenti politike regionalnog razvoja, tijela nadležna za upravljanje regionalnim razvojem, ocjenjivanje stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, način utvrđivanja urbanih i potpomognutih područja, poticanje razvoja potpomognutih područja, provedba, praćenje i izvještavanje o provedbi politike regionalnoga razvoja u svrhu što učinkovitijeg korištenja fondova Europske unije.
(2) Ovim se Zakonom stvara pravni temelj za provedbu Uredbe broj 1301/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za regionalni razvoj te posebnim odredbama cilja »Ulaganje za rast i radna mjesta« te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) broj 1080/2006 (SL L 347/289).
Cilj politike regionalnog razvoja Republike Hrvatske
Članak 2.
(1) Cilj je politike regionalnog razvoja pridonijeti društveno-gospodarskom razvoju Republike Hrvatske, u skladu s načelima održivog razvoja, stvaranjem uvjeta koji će svim dijelovima zemlje omogućavati jačanje konkurentnosti i realizaciju vlastitih razvojnih potencijala.
(2) Radi postizanja navedenog cilja politikom regionalnog razvoja posebno se nastoji osigurati: povezanost lokalnih i regionalnih razvojnih potreba s prioritetima razvoja središnje razine te ciljevima kohezijske politike Europske unije; potpora slabije razvijenim područjima za povećanje i optimalno korištenje vlastitog razvojnog potencijala otklanjanjem uzroka razvojnih teškoća; odgovarajuće mjere za ravnomjeran i održiv razvoj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u pograničnom području; poticanje teritorijalne suradnje te učinkovito korištenje sredstva strukturnih i investicijskih fondova Europske unije namijenjenih regionalnom i urbanom razvoju.
Temeljni pojmovi
Članak 3. (NN 123/17)
Pojedini pojmovi u smislu ovog Zakona imaju sljedeće značenje:
1. četvrtina dio u razdiobi iznadprosječno odnosno ispodprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave koji sadrži jednu četvrtinu ukupnog broja iznadprosječnih odnosno ispodprosječnih jedinica. U prvu četvrtinu ulazi prvih 25 % najbolje, a u zadnju četvrtinu 25 % najlošije iznadprosječno odnosno ispodprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave,
2. indeks razvijenosti – kompozitni pokazatelj koji se računa kao prilagođeni prosjek standardiziranih vrijednosti društveno-gospodarskih pokazatelja radi mjerenja stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u određenom razdoblju
3. javnopravno tijelo – može biti tijelo državne uprave, drugo državno tijelo, tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravna osoba koja ima javne ovlasti
4. lokalna akcijska grupa ‒ partnerstvo predstavnika javnog, gospodarskog i civilnog sektora određenog ruralnog područja koje je osnovano s namjerom izrade i provedbe lokalne razvojne strategije tog područja
5. lokalna razvojna agencija – pravna osoba osnovana s ciljem učinkovite koordinacije i poticanja razvoja na lokalnoj razini
6. nacionalni razvojni dokumenti – strateški dokumenti koje je donijela Vlada Republike Hrvatske, odnosno Hrvatski sabor, kojima se utvrđuju temeljni nacionalni razvojni ciljevi i drugi ključni elementi pojedinih javnih politika
7. partnersko vijeće – savjetodavno tijelo sastavljeno od predstavnika javnog, poslovnog i civilnog sektora, odnosno predstavnika tijela državne uprave, jedinica područne (regionalne) samouprave, jedinica lokalne samouprave, gospodarskih subjekata, znanstvene zajednice, socijalnih partnera i organizacija civilnoga društva, koje raspravlja i daje mišljenja i prijedloge na razvojne dokumente tijekom njihove pripreme, izrade i provedbe
8. planski dokumenti politike regionalnog razvoja – Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske, županijska razvojna strategija te strategija razvoja urbanog područja
9. područja s razvojnim posebnostima – geografska područja koja se prema svojim prirodno-geografskim te društveno-gospodarskim i demografskim obilježjima mogu izdvojiti od ostalih područja Republike Hrvatske te kao takva zahtijevaju poseban programsko-planski pristup od strane nositelja politike regionalnoga razvoja
10. politika regionalnog razvoja – označava cjelovit i usklađen skup ciljeva, prioriteta, mjera i aktivnosti usmjerenih na poticanje dugoročnoga gospodarskog rasta i ukupno povećanje kvalitete života, sukladno načelima održivog razvoja dugoročno usmjerenog na smanjenje regionalnih razlika
11. polovina ‒ dio u razdiobi iznadprosječno odnosno ispodprosječno rangiranih jedinica područne (regionalne) samouprave koji sadrži jednu polovinu ukupnog broja iznadprosječnih odnosno ispodprosječnih jedinica. U prvu polovinu ulazi 50 % bolje, a u drugu polovinu 50 % lošije iznadprosječno odnosno ispodprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave
12. poslovi od općeg gospodarskog interesa – poslovi kojima se izvršavaju posebne zadaće u interesu cjelokupne društvene zajednice propisane posebnim propisima u kojima je precizno navedena priroda takve zadaće
13. potpomognuto područje – područje Republike Hrvatske koje je na temelju indeksa razvijenosti ocijenjeno kao područje koje prema stupnju razvijenosti zaostaje za nacionalnim prosjekom i čiji je razvoj potrebno dodatno poticati
14. plan razvojnih programa ‒ dokument jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sastavljen za trogodišnje razdoblje koji sadrži ciljeve i prioritete razvoja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave povezane s programskom i organizacijskom klasifikacijom proračuna
15. razvojni sporazum – dokument kojim se usuglašavaju prioriteti središnje i županijske razine i utvrđuju strateški projekti regionalnog razvoja
16. razvojni projekt – projekt izgradnje i/ili obnove komunalne, gospodarske, energetske, društvene i druge potporne infrastrukture za razvoj, izgradnju i/ili jačanje obrazovnih, kulturnih, znanstvenih i drugih institucija, jačanje i izgradnju društvenog kapitala te gospodarski i drugi projekti kojima se pridonosi regionalnom razvoju i jačanju regionalne konkurentnosti
17. regionalni razvoj – dugoročni proces unapređenja održivog gospodarskog i društvenog razvoja nekog područja koji se ostvaruje kroz prepoznavanje, poticanje i upravljanje razvojnim potencijalnom tog područja
18. regionalni koordinator ‒ javna ustanova koja obavlja poslove od javnog interesa osnovana s ciljem učinkovite koordinacije i poticanja regionalnog razvoja za područje jedinice područne (regionalne) samouprave
19. regionalni indeks konkurentnosti – analitički pokazatelj temeljem kojeg se prati i ocjenjuje konkurentnost statističkih regija i županija od 2007. godine temeljem metodologije i istraživanja Svjetskog gospodarskog foruma i Instituta za razvoj menadžmenta iz Lausanne; temelji se na velikom broju osnovnih pokazatelja koji izražavaju kvalitetu poslovnog okruženja i poslovnog sektora
20. statistička regija – prostorna jedinica za statistiku 2. razine, odnosno NUTS 2 regija koja se definira prema kriterijima utvrđenim u Uredbi (EZ) broj 1059/2003. Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. o uspostavi Zajedničke klasifikacije prostornih jedinica za statistiku (NUTS)
21. Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske – temeljni je planski dokument politike regionalnoga razvoja kojim se utvrđuju ciljevi i prioriteti regionalnog razvoja Republike Hrvatske te način njihova postizanja, područja s razvojnim posebnostima, kao i međusobni odnos i aktivnosti tijela državne uprave i drugih sudionika regionalnog razvoja uključenih u provedbu Strategije
22. strategija razvoja urbanog područja – planski je dokument politike regionalnog razvoja kojim se utvrđuju ciljevi i prioriteti razvoja urbanog područja
23. strateški projekt regionalnog razvoja – razvojni projekt čiji je nositelj javnopravno tijelo i kojemu je cilj jačanje regionalne konkurentnosti kroz razvoj regionalne infrastrukture, horizontalnu i/ili vertikalnu integraciju lanca vrijednosti jednog ili više sektora, sustavna ili pilot rješenja kojim se odgovara na jedan ili više društvenih izazova te kojim se sinergijski djeluje u smislu koristi i učinka na razvoj određenog područja za koji se sklapa razvojni sporazum
24. urbano područje – obuhvaća urbane aglomeracije i veća, odnosno manja urbana područja utvrđena ovim Zakonom za koja se izrađuju strategije urbanog razvoja
25. županijska razvojna strategija – planski je dokument kojim se utvrđuju ciljevi i prioriteti razvoja jedinice područne (regionalne) samouprave.
Solidarnost i usmjerenost
Članak 4.
Politika regionalnog razvoja temelji se na uzajamnoj solidarnosti svih građana Republike Hrvatske, a osobito se usmjerava na dodatno poticanje razvoja područja koja znatno zaostaju za nacionalnim prosjekom.
Partnerstvo i suradnja
Članak 5.
(1) Politika regionalnog razvoja temelji se na partnerstvu i suradnji između javnog, privatnog i civilnog sektora, pod čim se podrazumijeva suradnja između tijela državne uprave, jedinica područne (regionalne) samouprave, jedinica lokalne samouprave, gospodarskih subjekata, znanstvene zajednice, socijalnih partnera i organizacija civilnoga društva.
(2) Planski dokumenti politike regionalnog razvoja donose se u postupku savjetovanja s odgovarajućim partnerskim vijećem.
Strateško planiranje
Članak 6.
Strateško planiranje regionalnog razvoja ostvaruje se donošenjem i provedbom višegodišnjih planskih dokumenata.
Udruživanje financijskih sredstava
Članak 7.
Financiranje regionalnog razvoja osigurava se udruživanjem sredstava iz različitih izvora namijenjenih pripremi, izradi i provedbi planskih dokumenata i razvojnih projekata kojima se postiže trajan i mjerljiv učinak na razvoj.
Praćenje i vrednovanje
Članak 8.
Provedba politike regionalnog razvoja sustavno se prati i vrednuje radi povećavanja djelotvornosti, učinkovitosti i utjecaja na regionalni razvoj.
Održivost
Članak 9.
Politika regionalnog razvoja pridonosi skladnom i uravnoteženom razvoju Republike Hrvatske koji osigurava zaštitu i očuvanje prirodnog okoliša i raznolikosti kulturnog bogatstva.
Autonomija lokalne i područne (regionalne) samouprave
Članak 10.
Politika regionalnog razvoja provodi se u skladu s autonomijom jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, zajamčenom Ustavom Republike Hrvatske.
Planski dokumenti politike regionalnog razvoja
Članak 11. (NN 123/17)
(1) Planski dokumenti politike regionalnog razvoja su Strategija regionalnoga razvoja Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Strategija), županijska razvojna strategija, odnosno strategija razvoja Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: županijska razvojna strategija) te strategija razvoja urbanog područja.
(2) Planski dokumenti politike regionalnog razvoja iz stavka 1. ovoga članka donose se za sedmogodišnje razdoblje u skladu s višegodišnjim financijskim okvirom kohezijske politike Europske unije.
(3) Polazište za izradu planskih dokumenata politike regionalnoga razvoja su nacionalni razvojni dokumenti i prostorni planovi.
(4) Planski dokument politike regionalnog razvoja iz stavka 1. ovoga članka niže razine mora biti usklađen s planskim dokumentom politike regionalnog razvoja više razine.
(5) Brisan.
Strategija regionalnog razvoja
Članak 12. (NN 123/17)
(1) Strategijom se detaljnije utvrđuju ciljevi i prioriteti regionalnog razvoja Republike Hrvatske te način njihova postizanja, područja s razvojnim posebnostima, kao i međusobni odnos i aktivnosti tijela državne uprave i drugih dionika regionalnog razvoja uključenih u provedbu Strategije.
(2) Strategiju donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, a nositelj njezine izrade je ministarstvo nadležno za regionalni razvoj (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).
(3) Ciljevi i prioriteti definirani u Strategiji predstavljaju smjernice pri izradi strateških dokumenata koji se donose sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje državni proračun.
(4) Provedba Strategije temelji se na višegodišnjim programima za poticanje regionalnog razvoja utvrđenima Strategijom i ovim Zakonom.
(5) Programima iz stavka 4. ovoga članka detaljnije se utvrđuju aktivnosti za ostvarivanje ciljeva Strategije, financijski izvori, odgovorna tijela, pokazatelji uspješnosti i ostali elementi važni za provedbu, praćenje i vrednovanje programa.
9. Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do kraja 2020. godine
Županijska razvojna strategija
Članak 13.
(1) Županijska razvojna strategija je temeljni strateški planski dokument jedinice područne (regionalne) samouprave u kojem se određuju ciljevi i prioriteti razvoja za područje jedinice područne (regionalne) samouprave s posebnim naglaskom na ulogu velikih gradova i gradova sjedišta županija u poticanju razvoja te na razvoj slabije razvijenih područja.
(2) Županijsku razvojnu strategiju donosi jedinica područne (regionalne) samouprave u skladu s načelom partnerstva i suradnje nakon prethodno pribavljenog mišljenja partnerskog vijeća za područje županije, uzimajući u obzir potrebu osiguranja ravnomjernog razvoja svih dijelova županije.
(3) Plan razvojnih programa koji jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave donose sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje proračun mora biti u suglasju sa županijskom razvojnom strategijom.
(4) Dvije ili više jedinica područne (regionalne) samouprave mogu donijeti zajedničku razvojnu strategiju u skladu s načelom partnerstva i suradnje nakon prethodno pribavljenih mišljenja partnerskih vijeća za područje županija koje donose zajedničku razvojnu strategiju. Županije koje donose zajedničku razvojnu strategiju ne donose pojedinačne županijske razvojne strategije.
(5) Ministarstvo će izraditi smjernice za izradu županijskih razvojnih strategija, praćenje i vrednovanje njihove provedbe te druga pitanja s tim u vezi.
Urbana područja
Članak 14.
(1) Radi učinkovitijeg planiranja, usklađivanja i provedbe politike regionalnog razvoja, posebno njezine urbane dimenzije, ustrojavaju se urbana područja.
(2) Urbana područja ustrojavaju se kao urbane aglomeracije, veća urbana područja i manja urbana područja.
(3) Urbane aglomeracije su:
– urbana aglomeracija Zagreb, sa sjedištem u Zagrebu
– urbana aglomeracija Split, sa sjedištem u Splitu
– urbana aglomeracija Rijeka, sa sjedištem u Rijeci
– urbana aglomeracija Osijek, sa sjedištem u Osijeku.
(4) Jedinice lokalne samouprave, odnosno gradove i općine koje ulaze u sastav urbane aglomeracije utvrđuje ministar odlukom na prijedlog grada, sjedišta urbane aglomeracije uz prethodno mišljenje svih lokalnih jedinica uključenih u pojedinu aglomeraciju i ministarstva nadležnog za prostorno uređenje.
(5) Veća urbana područja su gradovi koji prema posljednjem popisu stanovništva imaju više od 35.000 stanovnika i nisu uključeni u urbane aglomeracije iz stavka 3. ovoga članka.
(6) Manja urbana područja su gradovi koji prema posljednjem popisu stanovništva imaju manje od 35.000 stanovnika čija središnja naselja imaju više od 10.000 stanovnika i/ili su sjedišta županija.
(7) Urbana područja iz stavaka 5. i 6. ovoga članka mogu uključivati i susjedne jedinice lokalne samouprave ili njihove dijelove, a uz prethodnu suglasnost njihovih predstavničkih tijela.
(8) Kada dva ili više urbanih područja iz stavka 2. ovoga članka neposredno graniče, smatraju se jedinstvenim urbanim područjem.
Strategija razvoja urbanog područja
Članak 15.
(1) Strategija razvoja urbanog područja temeljni je strateški dokument u kojem se određuju ciljevi i prioriteti razvoja za urbana područja.
(2) Nositelj izrade strategije razvoja urbanog područja iz stavka 1. ovoga članka je grad koji je središte urbanog područja.
(3) U slučaju jedinstvenog urbanog područja iz članka 14. stavka 8. ovoga Zakona nositelj izrade strategije razvoja urbanog područja je jedinica lokalne samouprave koja prema posljednjem popisu stanovništva ima najveći broj stanovnika.
(4) Strategija razvoja urbanog područja iz stavka 1. ovoga članka donosi se u skladu s načelom partnerstva i suradnje nakon prethodno pribavljenog mišljenja partnerskog vijeća za urbano područje.
(5) Strategiju urbanog područja iz stavka 1. ovoga članka donosi predstavničko tijelo koje je bilo nositelj njezine izrade, uz prethodno pribavljeno mišljenje svih jedinica lokalne samouprave s tog urbanog područja.
(6) Ministarstvo će izraditi smjernice za izradu strategije razvoja urbanih područja, praćenje njihove provedbe i vrednovanje te druga pitanja s tim u vezi.
Članak 16. (NN 123/17)
Brisan.
Nositelj
Članak 17.
(1) Ministarstvo je nositelj politike regionalnog razvoja.
(2) U pripremi i provedbi politike regionalnog razvoja sudjeluju i druga tijela državne uprave, odgovarajuća partnerska vijeća te druga javnopravna tijela koja svojim djelovanjem mogu znatnije pridonijeti ostvarivanju ciljeva politike regionalnog razvoja.
Vijeće za regionalni razvoj
Članak 18.
(1) Za potrebe osiguravanja aktivnog doprinosa jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te znanstvene i stručne zajednice u unapređenju politike regionalnog razvoja u skladu s načelima partnerstva osniva se Vijeće za regionalni razvoj (u daljnjem tekstu: Vijeće).
(2) Vijeće čine:
– predstavnici ministarstva nadležnog za regionalni razvoj
– predstavnici ministarstva nadležnog za prostorno uređenje
– predstavnici jedinica područne (regionalne) samouprave
– predstavnici regionalnih koordinatora
– predstavnici jedinica lokalne samouprave
– član odbora Hrvatskog sabora nadležnog za regionalni razvoj
– predstavnici znanstvene i stručne zajednice
– predstavnici drugih ministarstava te ostalih javnopravnih tijela od posebne važnosti za regionalni razvoj.
(3) Članove vijeća na prijedlog ministra nadležnog za regionalni razvoj imenuje Vlada Republike Hrvatske.
(4) Vijeće se sastaje po potrebi, a najmanje dvaput godišnje.
(5) Administrativne i stručne poslove za potrebe rada Vijeća obavlja Ministarstvo.
(6) Detaljna pitanja vezana uz ustrojstvo, djelokrug i način rada Vijeća te druga pitanja u vezi s djelovanjem Vijeća uređuje ministar pravilnikom.
14. Pravilnik o ustrojstvu, djelokrugu i načinu rada Vijeća za regionalni razvoj
Djelokrug Vijeća
Članak 19.
U obavljanju poslova iz svog djelokruga Vijeće:
– prati stanje i trendove u regionalnom razvoju Republike Hrvatske
– predlaže smjernice politike regionalnoga razvoja kako bi se osigurao ravnomjerniji razvoj svih dijelova Hrvatske
– razmatra nacionalne razvojne dokumente
– razmatra ključne programe i mjere za poticanje regionalnog razvoja koji se donose na temelju ovog Zakona
– razmatra učinke programa i mjera iz područja koja su u nadležnosti drugih državnih tijela, a čije djelovanje je od posebne važnosti za ravnomjerni regionalni razvoj
– obavlja druge poslove koje mu povjeri ministar, a koji su u funkciji unapređenja politike regionalnog razvoja.
Članak 20. (NN 123/17, 118/18)
Brisan.
Partnersko vijeće statističke regije
Članak 21.
(1) Partnersko vijeće statističke regije osniva Vlada Republike Hrvatske sukladno načelu partnerstva i suradnje kako bi se povezali dionici razvoja na razini statističke regije.
(2) Partnersko vijeće statističke regije osniva se radi sudjelovanja u utvrđivanju prioriteta razvoja statističke regije, predlaganja strateških projekata na razini statističke regije te njihove provedbe i praćenja.
(3) Na zajedničku inicijativu najmanje tri županije s područja jedne statističke regije može se ustrojiti Partnersko vijeće zajednice županija koje djeluje kao podvijeće Partnerskog vijeća statističke regije.
(4) Detaljna pitanja vezana uz osnivanje, sastav, djelokrug i način rada Partnerskog vijeća statističke regije i njihovih podvijeća te druga važna pitanja s tim u vezi uređuje Vlada Republike Hrvatske uredbom.
4. Uredba o osnivanju, sastavu, djelokrugu i načinu rada partnerskih vijeća
Sudjelovanje u radu Partnerskog vijeća statističke regije
Članak 22.
U radu Partnerskog vijeća statističke regije sudjeluju predstavnici tijela državne uprave, jedinica područne (regionalne) samouprave te jedinica lokalne samouprave, regionalnih koordinatora, gospodarskih subjekata, znanstvene zajednice, socijalnih partnera i organizacija civilnog društva.
Razvojni sporazum
Članak 23. (NN 123/17)
(1) Radi provedbe ovoga Zakona i učinkovite koordinacije politike regionalnog razvoja može se sklopiti razvojni sporazum za područje najmanje tri jedinice područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: razvojni sporazum).
(2) Razvojnim sporazumom usuglašavaju se prioriteti razvoja državne i područne (regionalne) razine, utvrđuju se strateški projekti regionalnog razvoja koji pridonose razvoju područja za koje se sklapa razvojni sporazum te se planiraju sredstva za njegovu provedbu.
(3) Razvojni sporazum sklapaju Ministarstvo kao nositelj politike regionalnog razvoja središnje razine i jedinice područne (regionalne) samouprave s područja za koje se on sklapa. Razvojni sporazum sklapa se na temelju planskih dokumenata politike regionalnog razvoja iz članka 12. i 13. ovoga Zakona.
(4) Na prijedlog Ministarstva razvojnom sporazumu mogu se priključiti i druga tijela državne uprave i javnopravna tijela koja svojim djelovanjem mogu znatnije pridonijeti ostvarivanju ciljeva politike regionalnog razvoja u području za koje se sklapa razvojni sporazum.
(5) Obavljanje administrativnih i stručnih poslova vezanih uz pripremu razvojnog sporazuma koordinira Ministarstvo.
(6) Sadržaj te postupak izrade i sklapanja razvojnog sporazuma propisuje ministar pravilnikom.
13. Pravilnik o sadržaju i postupku izrade i sklapanja razvojnog sporazuma
Koordinacija i poticanje regionalnog razvoja na razini područne (regionalne) samouprave
Članak 24. (NN 123/17)
(1) Jedinica područne (regionalne) samouprave nositelj je planiranja razvoja za svoje područje.
(2) U planiranju razvoja jedinica područne (regionalne) samouprave surađuje s jedinicama lokalne samouprave sa svojeg područja i drugim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(3) U svrhu učinkovite koordinacije i poticanja regionalnog razvoja jedinica područne (regionalne) samouprave osniva regionalnu razvojnu agenciju kao javnu ustanovu (u daljnjem tekstu: regionalni koordinator).
(4) Suosnivači regionalnog koordinatora iz stavka 3. ovoga članka mogu biti, uz jedinicu regionalne (područne) samouprave, i veliki gradovi, odnosno gradovi sjedišta županije te ostale jedinice lokalne samouprave te druga javnopravna tijela s područja županije.
(5) Osnivači, odnosno suosnivači regionalnih koordinatora dužni su osigurati odgovarajuće financijske i druge uvjete za kvalitetan rad regionalnih koordinatora.
Poslovi regionalnih koordinatora
Članak 25. (NN 123/17)
(1) Regionalni koordinatori obavljaju sljedeće poslove javnih ovlasti:
– izrađuju županijske razvojne strategije i druge strateške i razvojne dokumente za područje županije te njihove provedbene dokumente za koje ih ovlasti osnivač i/ili suosnivači
– provjeravaju usklađenost dokumenata strateškog planiranja razvoja županije s hijerarhijski višim dokumentima strateškog planiranja i donose odluke kojima se potvrđuje usklađenost
– pružaju stručnu pomoć u pripremi i provedbi programa potpore javnopravnim tijelima i javnim ustanovama s područja svoje županije kojima su osnivači Republika Hrvatska ili županija, u pripremi i provedbi razvojnih projekata od interesa za razvoj županije, a posebno projekata sufinanciranih sredstvima iz strukturnih i investicijskih fondova Europske unije
– pružaju stručnu pomoć u pripremi i provedbi razvojnih projekata javnopravnih tijela i javnih ustanova s područja svoje županije kojima su osnivači Republika Hrvatska ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, a koji su od interesa za razvoj županije, kao i zajedničkih razvojnih projekata od interesa za razvoj više županija
– provode županijske razvojne programe za koje ih ovlasti osnivač i/ili suosnivači
– provode programe Ministarstva i drugih središnjih tijela državne uprave koji se odnose na ravnomjerniji regionalni razvoj.
(2) Regionalni koordinatori dužni su, osim poslova iz stavka 1. ovoga članka, bez naknade, obavljati i druge poslove od javnog interesa za koje su registrirani ili koji su im ovim ili drugim zakonom stavljeni u nadležnost, a osobito:
– upisivati razvojne projekte od značaja za razvoj županije u središnji elektronički registar razvojnih projekata
– koordinirati upis ostalih javnih tijela u središnji elektronički registar razvojnih projekata
– provjeravati i pratiti stanje projekata svih korisnika s područja županije u središnjem elektroničkom registru razvojnih projekata
– obavljati stručne i savjetodavne poslove u vezi s provedbom županijske razvojne strategije i ostalih strateških, razvojnih i provedbenih dokumenata za područje županije te izvještavati osnivače i Ministarstvo o njihovoj provedbi
– surađivati s Ministarstvom i svim ostalim relevantnim dionicima na poslovima strateškog planiranja i upravljanja razvojem za područje županije
– usklađivati djelovanje jedinica lokalne samouprave s područja županije vezano uz regionalni razvoj
– obavljati administrativne i stručne poslove za potrebe županijskog partnerstva
– sudjelovati u radu partnerskih vijeća.
(3) Osim poslova iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, regionalni koordinatori mogu obavljati i druge poslove za koje su registrirani.
(4) Nadzor nad radom regionalnih koordinatora obavlja Ministarstvo.
Postupak akreditacije regionalnih koordinatora
Članak 26. (NN 123/17, 118/18)
(1) Ministarstvo provodi akreditacijski postupak na temelju kojeg se utvrđuje sposobnost regionalnog koordinatora za učinkovito i djelotvorno obavljanje poslova iz članka 25. ovoga Zakona.
(2) Akreditacijski postupak pokreće se na zahtjev regionalnog koordinatora.
(3) Kriteriji koje trebaju ispunjavati regionalni koordinatori propisuju se pravilnikom koji donosi ministar, a odnose se na:
– broj zaposlenih te plan zapošljavanja
– registar i plan edukacija
– uvid u dužnosti i poslove regionalnog koordinatora te sustav upravljanja osjetljivim radnim mjestima
– plan upravljanja mogućnostima postojanja sukoba interesa
– postojanje formalne uspostave sustava odgovornosti, nadležnosti, prenesenih ovlasti i svih nužnih povezanih ovlasti za zadatke i radna mjesta u unutarnjem ustroju
– objektivno određivanje visine i iznosa sredstava i njihove dodjele u odnosu na ciljeve
– postupak pohrane dokumentacije
– računovodstvene postupke
– osiguranje kontinuiteta izvršenja poslova
– jasnu segregaciju poslova od javnog interesa od poslova koje regionalni koordinatori obavljaju na slobodnom tržištu, i to tako da budu organizacijski odvojeni te da se za njih vodi zasebno računovodstvo
– organizacijske i tehničke pretpostavke.
(4) Ministar imenuje povjerenstvo koje temeljem kriterija iz stavka 3. ovoga članka utvrđuje postojanje pretpostavki za akreditaciju regionalnih koordinatora i dostavlja Ministarstvu obrazloženu procjenu sposobnosti regionalnih koordinatora za učinkovito obavljanje poslova iz članka 25. ovoga Zakona.
(5) Ministarstvo u roku od 60 dana od dana dostave procjene iz stavka 4. ovoga članka donosi odluku o statusu regionalnog koordinatora. Odluka o statusu regionalnog koordinatora nije upravni akt.
(6) Odluka iz stavka 5. ovoga članka izdaje se za razdoblje u skladu s trajanjem višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije.
(7) Postupak akreditacije ne može se ponovno pokrenuti prije isteka roka od godinu dana računajući od dana donošenja odluke iz stavka 5. ovoga članka.
(8) Pravilnikom iz stavka 3. ovoga članka propisat će se i sastav i način rada povjerenstva iz stavka 4. ovoga članka.
11. Pravilnik o provedbi postupka akreditacije regionalnih koordinatora
Partnersko vijeće za područje županije
Članak 27.
(1) Jedinica područne (regionalne) samouprave osniva partnersko vijeće za područje županije (u daljnjem tekstu: županijsko partnerstvo).
(2) Županijsko partnerstvo osniva se radi sudjelovanja u donošenju županijske razvojne strategije, utvrđivanja prioriteta razvoja na svom području, predlaganja strateških projekata važnih za razvoj jedinica područne (regionalne) samouprave te njihove provedbe i praćenja.
(3) Županijsko partnerstvo osniva se i djeluje sukladno načelu partnerstva i suradnje, vodeći računa o zastupljenosti različitih dionika razvoja s područja jedinice područne (regionalne) samouprave i zastupljenosti interesa većine stanovništva u jedinici područne (regionalne) samouprave.
(4) Veliki gradovi i gradovi sjedišta županija imaju svoje predstavnike u županijskom partnerstvu.
(5) Administrativne i stručne poslove za potrebe rada županijskog partnerstva obavlja regionalni koordinator za jedinicu područne (regionalne) samouprave.
(6) Detaljna pitanja vezana uz osnivanje, sastav, djelokrug i način rada županijskog partnerstva te druga važna pitanja s tim u svezi uređuje Vlada Republike Hrvatske uredbom.
4. Uredba o osnivanju, sastavu, djelokrugu i načinu rada partnerskih vijeća
Partnersko vijeće za urbano područje
Članak 28.
(1) Jedinica lokalne samouprave koja je u skladu s odredbama ovoga Zakona nositelj izrade strategije razvoja urbanog područja inicira ustrojavanje partnerskog vijeća za urbano područje.
(2) Partnersko vijeće za urbano područje osniva se radi sudjelovanja u donošenju strategije razvoja urbanog područja, utvrđivanja prioriteta razvoja urbanog područja, predlaganja strateških projekata važnih za razvoj urbanog područja te njihove provedbe i praćenja.
(3) Partnersko vijeće za urbano područje osniva se i djeluje sukladno načelu partnerstva i suradnje, vodeći računa o zastupljenosti različitih aktera razvoja iz urbanog područja i zastupljenosti interesa većine stanovništva urbanog područja.
(4) Sve jedinice lokalne samouprave koje ulaze u sastav urbanog područja imaju svoje predstavnike u partnerskom vijeću urbanog područja.
(5) Administrativne i stručne poslove za potrebe rada partnerskog vijeća urbanog područja obavlja jedinica lokalne samouprave koja je sukladno odredbama ovoga Zakona nositelj izrade strategije razvoja urbanog područja.
(6) Detaljna pitanja vezana uz osnivanje, sastav, djelokrug i način rada partnerskog vijeća za urbano područje te druga važna pitanja s tim u vezi uređuje Vlada Republike Hrvatske uredbom.
4. Uredba o osnivanju, sastavu, djelokrugu i načinu rada partnerskih vijeća
Lokalna razvojna agencija
Članak 29.
(1) U svrhu učinkovite koordinacije i poticanja lokalnog razvoja jedna ili više jedinica lokalne samouprave mogu osnovati lokalne razvojne agencije kao javne ustanove ili trgovačka društva.
(2) Jedinice lokalne samouprave koje na svom području imaju odabranu lokalnu akcijsku grupu (u daljnjem tekstu: LAG) mogu koordinaciju i poticanje lokalnog razvoja provoditi putem LAG-a.
Poslovi lokalnih razvojnih agencija
Članak 30.
(1) Lokalne razvojne agencije iz članka 29. ovoga Zakona obavljaju sljedeće poslove od općeg gospodarskog interesa:
– koordiniraju izradu strategija razvoja jedinica lokalne samouprave
– koordiniraju izradu akcijskih planova za provedbu strategija razvoja jedinica lokalne samouprave
– prate provedbu strategija razvoja jedinica lokalne samouprave
– potiču pripremu razvojnih projekata na području jedinice lokalne samouprave
– sudjeluju u izradi razvojnih projekata i strateških projekata regionalnog razvoja statističke regije
– surađuju s drugim lokalnim razvojnim agencijama i regionalnim koordinatorima radi stvaranja i provedbe zajedničkih projekata
– sudjeluju u provedbi programa Ministarstva i drugih središnjih tijela državne uprave
– obavljaju i druge poslove sukladno zakonu.
(2) Osim poslova iz stavka 1. ovoga članka, lokalne razvojne agencije mogu obavljati i druge poslove za koje su registrirane.
Članak 31. (NN 123/17, 118/18)
(1) Ministarstvo ustrojava i vodi Upisnik regionalnih koordinatora i lokalnih razvojnih agencija (u daljnjem tekstu: Upisnik).
(2) Sadržaj, postupak i način vođenja Upisnika propisuje ministar pravilnikom.
(3) Ministarstvo nadležno za poljoprivredu podatke o upisu LAG-ova u svoje evidencije dostavlja na znanje Ministarstvu.
12. Pravilnik o Upisniku regionalnih koordinatora i lokalnih razvojnih agencija
Indeks razvijenosti
Članak 32. (NN 123/17)
(1) Ocjenjivanje stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave temelji se na indeksu razvijenosti.
(2) Pokazatelje za izračun indeksa razvijenosti, izračun vrijednosti indeksa razvijenosti i druga pitanja s tim u vezi uređuje Vlada Republike Hrvatske uredbom.
Ocjenjivanje i praćenje stupnja razvijenosti
Članak 33. (NN 123/17)
(1) Postupak ocjenjivanja stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave provodi Ministarstvo na temelju indeksa razvijenosti iz članka 32. ovoga Zakona.
(2) Ocjenjivanje stupnja razvijenosti iz stavka 1. ovoga članka provodi se svake tri godine.
(3) Tijela državne uprave i druga javnopravna tijela dužna su na zahtjev Ministarstva dostaviti podatke iz očevidnika i drugih evidencija koje vode navedena tijela potrebne za praćenje stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(4) Podatke o ocjenjivanju stupnja razvijenosti iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo objavljuje na svojoj mrežnoj stranici.
(5) Ministarstvo kontinuirano prati stupanj razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Razvrstavanje jedinica područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti
Članak 34. (NN 123/17)
(1) Jedinice područne (regionalne) samouprave razvrstavaju se prema indeksu razvijenosti iz članka 32. ovoga Zakona u:
– I. skupinu jedinica područne (regionalne) samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u drugoj polovini ispodprosječno rangiranih jedinica područne (regionalne) samouprave
– II. skupinu jedinica područne (regionalne) samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u prvoj polovini ispodprosječno rangiranih jedinica područne (regionalne) samouprave
– III. skupinu jedinica područne (regionalne) samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u drugoj polovini iznadprosječno rangiranih jedinica područne (regionalne) samouprave
– IV. skupinu jedinica područne (regionalne) samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u prvoj polovini iznadprosječno rangiranih jedinica područne (regionalne) samouprave.
(2) Razvrstavanje jedinica područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti provodi se svake tri godine u skladu s ocjenjivanjem iz članka 33. ovoga Zakona.
Razvrstavanje jedinica lokalne samouprave po stupnju razvijenosti
Članak 35. (NN 123/17)
(1) Jedinice lokalne samouprave razvrstavaju se prema indeksu razvijenosti iz članka 32. ovoga Zakona u:
– I. skupinu jedinica lokalne samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u zadnjoj četvrtini ispodprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave
– II. skupinu jedinica lokalne samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u trećoj četvrtini ispodprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave
– III. skupinu jedinica lokalne samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u drugoj četvrtini ispodprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave
– IV. skupinu jedinica lokalne samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u prvoj četvrtini ispodprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave
– V. skupinu jedinica lokalne samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u zadnjoj četvrtini iznadprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave
– VI. skupinu jedinica lokalne samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u trećoj četvrtini iznadprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave
– VII. skupinu jedinica lokalne samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u drugoj četvrtini iznadprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave
– VIII. skupinu jedinica lokalne samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u prvoj četvrtini iznadprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave.
(2) Razvrstavanje jedinica lokalne samouprave prema stupnju razvijenosti provodi se svake tri godine u skladu s ocjenjivanjem iz članka 33. ovoga Zakona.
Utvrđivanje potpomognutih područja
Članak 36. (NN 123/17)
(1) Status potpomognutog područja stječe:
– jedinica područne (regionalne) samouprave razvrstana u I. ili II. skupinu iz članka 34. ovog Zakona
– jedinica lokalne samouprave razvrstana u I., II., III. ili IV. skupinu iz članka 35. ovog Zakona.«.
(2) Upravljanje razvojem potpomognutih područja uređuje se posebnim zakonom.
Odluka o razvrstavanju prema stupnju razvijenosti
Članak 37. (NN 123/17)
(1) Odluku o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva, a na temelju indeksa razvijenosti iz članaka 34. i 35. ovoga Zakona.
(2) Odluka iz stavka 1. ovoga članka donosi se nakon ocjenjivanja iz članka 33. ovoga Zakona i objavljuje se na mrežnim stranicama Ministarstva.
Članak 38. (NN 123/17)
Brisan.
Članak 38.a (NN 123/17)
(1) U svrhu prevladavanja razvojnih ograničenja odnosno posebnosti s kojima se suočavaju, otoci i brdsko-planinska područja proglašavaju se područjima s razvojnim posebnostima.
(2) Razvojna politika i upravljanje razvojem otoka i brdsko-planinskih područja uređuju se posebnim zakonima.
(3) Vlada Republike Hrvatske dužna je voditi brigu o tome postoji li potreba da se područjima s razvojnim posebnostima proglase i drugi dijelovi državnog teritorija Republike Hrvatske te predložiti Hrvatskom saboru donošenje odgovarajućih zakona.
Članak 38.b (NN 123/17)
Središnja tijela državne uprave dužna su prilikom planiranja mjera i projekata za razvoj upravnog područja iz svoje nadležnosti, ovisno o njihovoj prirodi i raspoloživim financijskim sredstvima, posebno voditi računa o njihovim učincima na razvoj potpomognutih područja i područja s razvojnim posebnostima, uzimajući u obzir stupanj razvijenosti potpomognutih područja sukladno odluci iz članka 37. ovoga Zakona odnosno razvrstavanje područja s razvojnim posebnostima temeljem posebnih zakona.
Program poticanja regionalne konkurentnosti i urbanog razvoja
Članak 39.
(1) Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva uz prethodno mišljenje ministarstva nadležnog za gospodarstvo i ministarstva nadležnog za prostorno planiranje, donosi Program poticanja regionalne konkurentnosti i urbanog razvoja (u daljnjem tekstu: Program konkurentnosti) za razdoblje od četiri godine.
(2) Program konkurentnosti se donosi na temelju Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske, rezultata regionalnoga indeksa konkurentnosti i drugih relevantnih strateških i analitičkih dokumenata na nacionalnoj i regionalnoj razini.
(3) Programom konkurentnosti utvrđuju se mjere poticanja regionalne konkurentnosti i urbanog razvoja, nositelji provedbe mjera, provedbene aktivnosti, izvori sredstava, te metodologija praćenja i vrednovanja provedbe pojedinih mjera.
(4) Na temelju Programa konkurentnosti iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo, najkasnije u roku od mjesec dana od prihvaćanja državnog proračuna za određenu godinu donosi godišnji plan provedbe Programa konkurentnosti.
(5) Godišnji plan provedbe Programa konkurentnosti sadrži plan ostvarivanja mjera poticanja regionalne konkurentnosti i urbanog razvoja koje se provode u godini za koju se plan donosi, aktivnosti, potrebna sredstva, izvore i način korištenja sredstava za realizaciju godišnjeg plana.
(6) Sredstva za provedbu godišnjeg plana provedbe Programa konkurentnosti osiguravaju se u državnom proračunu te iz drugih izvora u skladu sa zakonom.
(7) Izvješće o izvršenju provedbe Programa konkurentnosti iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo podnosi Vladi Republike Hrvatske svake dvije godine.
Članak 40. (NN 123/17)
Brisan.
Članak 41. (NN 123/17)
Brisan.
Članak 42. (NN 123/17)
Brisan.
Članak 43. (NN 123/17)
Brisan.
Članak 44. (NN 123/17)
Brisan.
Članak 45. (NN 123/17)
Brisan.
Članak 46. (NN 123/17)
Brisan.
Praćenje
Članak 47.
(1) Ministarstvo prati provedbu politike regionalnog razvoja i njezinih učinaka na razvoj svih dijelova Republike Hrvatske, a nadležna središnja tijela državne uprave prate provedbu za svoja upravna područja i njihov učinak na razvoj svih dijelova Republike Hrvatske.
(2) Središnja tijela državne uprave dužna su na zahtjev Ministarstva dostaviti podatke iz očevidnika i druge podatke potrebne za praćenje iz stavka 1. ovoga članka.
Vrednovanje
Članak 48.
(1) Planski dokumenti politike regionalnog razvoja podliježu postupku vrednovanja tijekom izrade, provedbe te nakon provedbe.
(2) Postupak vrednovanja iz stavka 1. ovoga članka provodi se temeljem postupka procjene učinaka provedenih mjera na razvoj.
(3) Detaljniji postupak i metodologija vrednovanja politike regionalnog razvoja uređuje ministar pravilnikom.
5. Pravilnik o postupku i metodologiji vrednovanja politike regionalnog razvoja
Izvještavanje
Članak 49.
(1) Središnja tijela državne uprave i druga javnopravna tijela, kao i trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske podnose Ministarstvu izvješće o učincima provedbe programa iz njihove nadležnosti s učincima na regionalni razvoj do 30. travnja tekuće godine za prethodnu godinu.
(2) Ministarstvo će izvješće iz stavka 1. ovoga članka u dijelu koji se odnosi na određenu županiju istoj dostaviti do 31. svibnja tekuće godine.
(3) Županija podnosi Ministarstvu godišnje izvješće o rezultatima provedbe županijske razvojne strategije najkasnije do 31. srpnja tekuće godine za prethodnu godinu.
(4) Veliki grad koji je nositelj izrade strategije razvoja za urbano područje podnosi Ministarstvu godišnje izvješće o rezultatima provedbe strategije razvoja urbanog područja najkasnije do 31. srpnja tekuće godine za prethodnu godinu.
(5) Ministarstvo podnosi Vladi izvješće o rezultatima provedbe politike regionalnog razvoja najkasnije do 1. studenoga tekuće godine za prethodnu godinu.
(6) Vlada Republike Hrvatske podnosi Hrvatskom saboru godišnje izvješće o rezultatima provedbe razvojne politike najkasnije do 1. prosinca tekuće godine za prethodnu godinu.
Provedba i nadzor
Članak 50.
(1) Ovaj Zakon provode nadležna ministarstva, svako u skladu sa svojim djelokrugom utvrđenim posebnim zakonom.
(2) Nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavlja Ministarstvo.
Donošenje podzakonskih propisa
Članak 51.
(1) Uredbu iz članka 21. stavka 4. i članka 27. stavka 6. i članka 28. stavka 6. ovoga Zakona Vlada Republike Hrvatske donijet će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Uredbu iz članka 32. stavka 2. ovoga Zakona Vlada Republike Hrvatske donijet će najmanje 18 mjeseci prije ocjenjivanja iz članka 33. ovoga Zakona.
(3) Odluku iz članka 45. stavka 6. ovoga Zakona Vlada Republike Hrvatske donijet će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(4) Odluku iz članka 14. stavka 4. ovoga Zakona ministar će donijeti u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(5) Pravilnik iz članka 16. stavka 3. ovoga Zakona ministar će donijeti u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(6) Pravilnik iz članka 18. stavka 6. ovoga Zakona ministar će donijeti u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(7) Pravilnik iz članka 26. stavka 10. ovoga Zakona ministar će donijeti u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(8) Pravilnik iz članka 31. stavka 2. ovoga Zakona ministar će donijeti u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(9) Pravilnik iz članka 48. stavka 3. ovoga Zakona ministar će donijeti u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(10) Smjernice iz članka 13. stavka 5. ovoga Zakona Ministarstvo će izraditi u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(11) Smjernice iz članka 15. stavka 6. ovoga Zakona Ministarstvo će izraditi u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(12) Dugoročne strateške podloge iz članka 11. stavka 4. ovoga Zakona Ministarstvo će pripremiti najkasnije u roku od 18 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(13) Statut Agencije i drugi akti Agencije iz članka 20. ovoga Zakona uskladit će se s odredbama ovoga Zakona najkasnije u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona.
Prestanak važenja propisa
Članak 52.
(1) Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 153/09.) i svi podzakonski propisi koji su doneseni na temelju tog zakona.
(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka Uredba o indeksu razvijenosti (»Narodne novine«, br. 63/10. i 158/13.) ostaje na snazi do donošenja nove Uredbe u skladu s odredbom članka 51. stavka 2. ovoga Zakona.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (»Narodne novine«, br. 158/13.) ostaje na snazi pet godina od stupanja na snagu ovoga Zakona.
Stupanje na snagu
Članak 53.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2015.
Klasa: 022-03/14-01/146
Zagreb, 2. prosinca 2014.
Članak 26.
(1) Uredbu iz članka 32. stavka 2. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 147/14.), koji je izmijenjen člankom 14. ovoga Zakona, Vlada Republike Hrvatske donijet će u roku od 60 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Odluku o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti iz članka 37. stavka 1. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 147/14.), koji je izmijenjen člankom 19. ovoga Zakona, Vlada Republike Hrvatske donijet će u roku od 90 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 27.
Pravilnike iz članaka 8., 11. i 12. ovoga Zakona ministar će donijeti u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 28.
Odluku o imenovanju članova Vijeća za regionalni razvoj iz članka 18. stavka 3. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 147/14.) Vlada Republike Hrvatske donijet će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 29.
Statut i drugi akti Agencije uskladit će se s odredbama ovoga Zakona u roku od 90 dana od njegova stupanja na snagu.
Članak 30.
(1) Jedinice područne (regionalne) samouprave dužne su osnovati regionalne koordinatore kao javne ustanove u roku od 180 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Regionalni koordinatori koji su već osnovani kao javne ustanove dužni su uskladiti svoje poslovanje s odredbama ovoga Zakona u roku od 180 dana od njegova stupanja na snagu.
(3) Istekom godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona regionalni koordinatori upisani do stupanja na snagu ovoga Zakona u Upisnik iz članka 31. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 147/14.), koji je izmijenjen člankom 12. ovoga Zakona, brisat će se iz Upisnika.
Članak 31.
(1) Uredba o indeksu razvijenosti (»Narodne novine«, br. 63/10. i 158/13.) ostaje na snazi do stupanja na snagu Uredbe iz članka 26. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (»Narodne novine«, br. 158/13.) ostaje na snazi do stupanja na snagu Odluke iz članka 26. stavka 2. ovoga Zakona.
Članak 32.
(1) Pravilnik o provedbi postupka akreditacije regionalnih koordinatora (»Narodne novine«, br. 121/15.) ostaje na snazi do donošenja Pravilnika iz članka 11. ovoga Zakona.
(2) Pravilnik o Upisniku regionalnih koordinatora i lokalnih razvojnih agencija (»Narodne novine«, br. 121/15.) ostaje na snazi do donošenja Pravilnika iz članka 12. ovoga Zakona.
Članak 33.
Ovaj Zakon stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim članka 4. ovoga Zakona koji stupa na snagu danom stupanja na snagu zakona kojim će se urediti sustav strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske te članaka 23. i 25. ovoga Zakona koji stupaju na snagu danom stupanja na snagu zakona kojim će se urediti upravljanje razvojem potpomognutih područja.
Prijelazne i završne odredbe iz NN 118/18
Članak 4.
Ministar će uskladiti Pravilnik o Upisniku regionalnih koordinatora i lokalnih razvojnih agencija (»Narodne novine«, br. 24/18.) i Pravilnik o provedbi postupka akreditacije regionalnih koordinatora (»Narodne novine«, br. 24/18.) s odredbama ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 5.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2019.