FINTECH: Kriptovalute, blockchain, disruptori i cyberkriminalci – tehnologija koja upravlja novcem danas i sutra. Postaju li bankari suvišni? Hoće li AI odobravati kredite? Može li „open banking“ uopće postojati? Koja je budućnost kreditnih i debitnih kartica? Što je novo u svijetu insurtecha?
Saznajte na konferenciji F2 - Future of Fintech!
GLAVA I.
1. OPĆE ODREDBE
Predmet Zakona
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuju:
1. pretpostavke za otvaranje predstečajnoga postupka, predstečajni postupak, pravne posljedice njegova otvaranja i provedbe
2. pretpostavke za otvaranje stečajnoga postupka, stečajni postupak, pravne posljedice njegova otvaranja i provedbe
3. stečajni plan
4. osobna uprava dužnika nesposobnoga za plaćanje te
5. pretpostavke i učinci oslobađanja dužnika od preostalih obveza.
Pravo Europske unije
Ovim se Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzima Direktiva (EU) 2019/1023 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o okvirima za preventivno restrukturiranje, otpustu duga i zabranama te o mjerama za povećanje učinkovitosti postupaka koji se odnose na restrukturiranje, nesolventnost i otpust duga i o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 (Direktiva o restrukturiranju i nesolventnosti) (SL L 172/18).
Ciljevi predstečajnoga i stečajnoga postupka
(1) Predstečajni postupak provodi se radi uređivanja pravnoga položaja dužnika i njegova odnosa prema vjerovnicima, sprečavanja nesposobnosti plaćanja i održavanja njegove djelatnosti.
(2) Stečajni postupak provodi se radi skupnoga namirenja vjerovnika stečajnoga dužnika, unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima. Poštenim dužnicima pojedincima omogućit će se oslobođenje od preostalih obveza prema odredbama glave IX. ovoga Zakona.
(3) Tijekom stečajnoga postupka može se provesti stečajni plan prema odredbama glave VII. ovoga Zakona.
Predstečajni i stečajni dužnik
(1) Predstečajni i stečajni postupak mogu se provesti nad pravnom osobom i nad imovinom dužnika pojedinca, ako zakonom nije drukčije određeno. Dužnikom pojedincem u smislu ovoga Zakona smatra se fizička osoba obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti prema odredbama Zakona o porezu na dohodak i fizička osoba obveznik poreza na dobit prema odredbama Zakona o porezu na dobit.
(2) Predstečajni i stečajni postupak ne mogu se provesti nad:
− Republikom Hrvatskom i fondovima koji se financiraju iz proračuna Republike Hrvatske
− Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje
− Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje i
− jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(3) Nad pravnom osobom čija je glavna djelatnost proizvodnja oružja i vojne opreme odnosno pružanje usluga Oružanim snagama Republike Hrvatske za potrebe obrane i sigurnosti predstečajni i stečajni postupak ne mogu se otvoriti bez prethodne suglasnosti ministra nadležnog za poslove obrane. Ako ministar nadležan za poslove obrane ne uskrati suglasnost za otvaranje predstečajnoga i stečajnoga postupka u roku od 30 dana od dana primitka obavijesti suda o pokretanju postupka, smatrat će se da je suglasnost dana. Ako ministar nadležan za poslove obrane uskrati suglasnost, za obveze dužnika solidarno odgovara Republika Hrvatska.
(4) Ako je potrebna suglasnost ministra nadležnog za poslove obrane, rokovi za poduzimanje radnji u postupku propisani ovim Zakonom počinju teći istekom roka za davanje suglasnosti iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Ako je zakonom isključena mogućnost provedbe predstečajnoga i stečajnoga postupka nad pravnom osobom, za njezine obveze solidarno odgovaraju njezini osnivači odnosno članovi. Ova odredba ne odnosi se na trgovačka društva kapitala.
(6) Predstečajni postupak ne može se provesti nad financijskom institucijom, kreditnom unijom, investicijskim društvom i društvom za upravljanje investicijskim fondovima, kreditnom institucijom, društvom za osiguranje i reosiguranje, leasing-društvom, institucijom za platni promet i institucijom za elektronički novac.
(7) Nad dužnikom koji je pravomoćno osuđen za kazneno djelo zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, prijevare u gospodarskom poslovanju, prouzročenja stečaja, pogodovanja vjerovnika ili povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz Kaznenog zakona Republike Hrvatske predstečajni postupak može se provesti samo ako je dužnik poduzeo primjerene mjere za otklanjanje problema koji su doveli do te osude te je o poduzetim mjerama i njihovim rezultatima obavijestio svoje vjerovnike tijekom pregovora o restrukturiranju i dao im detaljne informacije o poduzetim mjerama i njihovim rezultatima u prijedlogu za otvaranje predstečajnog postupka.
Predstečajni razlog
(1) Predstečajni postupak može se otvoriti ako sud utvrdi postojanje prijeteće nesposobnosti za plaćanje. Prijeteća nesposobnost za plaćanje postoji ako predlagatelj učini vjerojatnim da dužnik svoje postojeće obveze neće moći ispuniti po dospijeću.
(2) Smatrat će se da postoji prijeteća nesposobnost za plaćanje ako u trenutku podnošenja prijedloga nisu nastale okolnosti zbog kojih se smatra da je dužnik postao trajnije nesposoban za plaćanje i ako:
− dužnik u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje koji vodi Financijska agencija ima jednu ili više evidentiranih neizvršenih osnova za plaćanje koje je trebalo, na temelju valjanih osnova za plaćanje, bez daljnjeg pristanka dužnika naplatiti s bilo kojeg od njegovih računa ili
− duže od 30 dana kasni s isplatom plaće koja radniku pripada prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu odnosno prema drugom aktu kojim se uređuju obveze poslodavca prema radniku ili
− u roku od 30 dana ne uplati doprinose i poreze prema plaći iz podstavka 2. ovoga stavka, računajući od dana kada je radniku bio dužan isplatiti plaću.
(3) Postojanje okolnosti iz stavka 2. podstavka 1. ovoga članka dokazuje se potvrdom Financijske agencije. Financijska agencija dužna je na zahtjev dužnika ili vjerovnika bez odgode izdati takvu potvrdu. U protivnom Financijska agencija odgovara za štetu koju bi podnositelj zahtjeva zbog toga mogao pretrpjeti.
(4) Postojanje okolnosti iz stavka 2. podstavaka 2. i 3. ovoga članka dokazuje se obračunom neisplaćene plaće koji je sastavljen u skladu s propisima. Uz obračun podnositelj prijedloga dužan je dostaviti potvrdu Ministarstva financija – Porezne uprave kojom se potvrđuje da je dostavljeni obračun o neisplati plaće sastavljen u skladu s propisima.
Stečajni razlozi
(1) Stečajni postupak može se otvoriti ako sud utvrdi postojanje stečajnoga razloga.
(2) Stečajni razlozi su nesposobnost za plaćanje i prezaduženost.
(3) Dužnik može predložiti otvaranje stečajnoga postupka i ako učini vjerojatnim da svoje već postojeće obveze neće moći ispuniti po dospijeću (prijeteća nesposobnost za plaćanje).
(4) Na prijeteću nesposobnost za plaćanje kao stečajni razlog na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 4. ovoga Zakona.
Nesposobnost za plaćanje
Članak 6.
(1) Nesposobnost za plaćanje postoji ako dužnik ne može trajnije ispunjavati svoje dospjele novčane obveze. Okolnost da je dužnik namirio ili da može namiriti u cijelosti ili djelomično tražbine nekih vjerovnika ne znači da je sposoban za plaćanje.
(2) Smatrat će se da je dužnik nesposoban za plaćanje:
− ako u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje koji vodi Financijska agencija ima jednu ili više evidentiranih neizvršenih osnova za plaćanje u razdoblju dužem od 60 dana koje je trebalo, na temelju valjanih osnova za plaćanje, bez daljnjeg pristanka dužnika naplatiti s bilo kojeg od njegovih računa
− ako nije isplatio tri uzastopne plaće koje radniku pripadaju prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu odnosno prema drugom aktu kojim se uređuju obveze poslodavca prema radniku.
(3) Odredba stavka 2. ovoga članka neće se primijeniti ako dužnik tijekom prethodnoga postupka namiri sve tražbine koje je na temelju valjanih osnova za plaćanje trebalo naplatiti sa svih njegovih računa ili ako dođe do pristupanja dugu. Namirenje tražbina dužnik može dokazivati samo javnom ili javno ovjerovljenom ispravom ili potvrdom Financijske agencije.
(4) Postojanje okolnosti iz stavka 2. podstavka 1. ovoga članka dokazuje se potvrdom Financijske agencije. Financijska agencija dužna je na zahtjev dužnika ili vjerovnika bez odgode izdati takvu potvrdu. U protivnom Financijska agencija odgovara za štetu koju bi podnositelj zahtjeva zbog toga mogao pretrpjeti.
(5) Postojanje okolnosti iz stavka 2. podstavka 2. ovoga članka dokazuje se obračunom neisplaćene plaće koji je sastavljen u skladu s propisima. Uz obračun podnositelj prijedloga dužan je dostaviti potvrdu Ministarstva financija − Porezne uprave kojom se potvrđuje da je dostavljeni obračun o neisplati plaće sastavljen u skladu s propisima.
Prezaduženost
Članak 7.
(1) Prezaduženost postoji ako je imovina dužnika pravne osobe manja od postojećih obveza.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka neće se primijeniti:
− ako se prema okolnostima slučaja (razvojnom programu, raspoloživim izvorima sredstava, vrsti imovine, pribavljenim osiguranjima i slično) osnovano može pretpostaviti da će dužnik pravna osoba nastavljanjem poslovanja uredno ispunjavati svoje obveze po dospijeću
− ako za obveze društva osoba solidarno odgovara član društva fizička osoba nad čijom imovinom nije pokrenut ili otvoren stečajni postupak.
Rano upozoravanje dužnika i pristup informacijama
(1) Dužniku se osigurava pristup jasnom i transparentnom sustavu ranog upozoravanja na okolnosti koje bi mogle dovesti do prijeteće nesposobnosti plaćanja, posebice u slučaju njegova propuštanja izvršenja određenih vrsta plaćanja, a putem kojeg sustava se dužnik upozorava da je potrebno bez odgode djelovati.
(2) Dužnik se može koristiti uslugama savjetovanja koje pružaju javne ili privatne organizacije, radi izrade strategije na temelju koje bi se izbjegao nastanak prijeteće nesposobnosti za plaćanje.
(3) Poslodavac je dužan najmanje jednom godišnje obavijestiti radnike o novostima u pogledu sustava ranog upozoravanja, kao i postupaka i mjera koji se odnose na restrukturiranje i otpust duga (oslobođenje od preostalih obveza).
(4) Dužnicima i cjelokupnoj javnosti na raspolaganju stoje relevantne i ažurirane informacije o pristupu sustavu ranog upozoravanja, kao i postupcima koji se odnose na restrukturiranje i otpust duga (oslobođenje od preostalih obveza) na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova, pri čemu informacije moraju biti lako dostupne i predstavljene na način prilagođen korisnicima.
(5) Na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova javno su dostupni podaci o sadržaju i načinu sastavljanja planova restrukturiranja, posebice prilagođeni potrebama mikro, malih i srednjih poduzeća, i to na hrvatskom i engleskom jeziku.
(6) Uspostavu sustava ranog upozoravanja za subjekte malog gospodarstva osigurava ministarstvo nadležno za poduzetništvo i obrt.
(7) Ministar nadležan za poslove pravosuđa uz prethodnu će suglasnost ministra nadležnog za poduzetništvo i obrt te ministra nadležnog za financije pravilnikom urediti sustav iz stavka 1. ovoga članka, način njegova korištenja te način objave informacija iz stavaka 4. i 5. ovoga članka.
2. OSNOVNE POSTUPOVNE ODREDBE
Nadležnost i sastav suda
(1) U predstečajnom i stečajnom postupku isključivo je stvarno i mjesno nadležan trgovački sud na čijem se području nalazi sjedište dužnika.
(2) Ako dužnik pojedinac nema sjedište, isključivo je stvarno i mjesno nadležan trgovački sud na čijem se području nalazi prebivalište dužnika pojedinca. Ako dužnik pojedinac nema prebivalište, isključivo je stvarno i mjesno nadležan trgovački sud na čijem se području nalazi boravište dužnika pojedinca.
(3) U predstečajnom i stečajnom postupku prvostupanjski postupak provodi sudac pojedinac, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(4) U predstečajnom i stečajnom postupku drugostupanjski sud odlučuje o žalbi u vijeću koje čine tri suca.
Izuzeće
Članak 9.
(1) Ako je podnesen zahtjev za izuzeće suca, sudac može nastaviti s radom u postupku dok se ne odluči o zahtjevu za izuzeće.
(2) Ako se prihvati zahtjev za izuzeće suca, ukinut će se radnje koje je poduzeo ili u čijem je poduzimanju sudjelovao.
(3) O zahtjevu za izuzeće suca mora se odlučiti najkasnije u roku od tri dana.
Primjena odredbi pravila parničnoga postupka
Članak 10.
U predstečajnom i stečajnom postupku na odgovarajući se način primjenjuju pravila parničnoga postupka u postupku pred trgovačkim sudovima.
Načela postupka
Članak 11.
(1) Predstečajni i stečajni postupak pokreću se na prijedlog ovlaštene osobe.
(2) Predstečajni i stečajni postupci su hitni.
(3) Sud po službenoj dužnosti utvrđuje sve činjenice koje su važne za predstečajni i stečajni postupak te radi toga može izvoditi sve potrebne dokaze.
(4) Sud može odluke donositi i bez usmene rasprave.
(5) Sud može odustati od saslušanja dužnika kad je ono propisano ovim Zakonom, ako su osobe ovlaštene za zastupanje dužnika po zakonu ili osobe koje imaju udio u dužniku, odnosno dužnik pojedinac nepoznatog boravišta ili se nalaze u inozemstvu pa bi njihovo saslušanje dovelo do odugovlačenja postupka. Umjesto odsutnoga dužnika pojedinca može biti saslušan njegov zastupnik ili srodnik, ako je to moguće. Radi zaštite prava dužnika, u slučajevima u kojima je odustao od njegova saslušanja, sud može dužniku imenovati privremenoga zastupnika.
(6) Prijedlozi, izjave i prigovori ne mogu se davati, odnosno podnositi ako se propusti rok, odnosno izostane s ročišta na kojem ih je trebalo dati ili podnijeti, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. U predstečajnom i stečajnom postupku ne može se tražiti povrat u prijašnje stanje.
(7) Na postupke i mjere o kojima prema ovom Zakonu odlučuju vjerovnici, a kojima se odstupa od skupnoga namirenja vjerovnika unovčenjem dužnikove imovine i podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima na odgovarajući se način primjenjuju propisi kojima se uređuje područje državnih potpora.
Dostava sudskih pismena
(1) Sudska pismena dostavljaju se objavom pismena na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, dostava pismena između suda i Financijske agencije kao tijela koje poduzima radnje sukladno odredbama ovoga Zakona i postupa po odlukama suda obavlja se putem jedinstvenog informacijskog sustava eSpis.
(3) Dostava iz stavka 1. smatra se obavljenom istekom osmoga dana od dana objave pismena na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.
(4) Objava pismena na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova smatra se dokazom da je dostava obavljena svim sudionicama i onima za koje ovaj Zakon propisuje posebnu dostavu, osim u slučaju dostave Financijskoj agenciji iz stavka 2. ovoga članka.
(5) U svakom sudu posebno za svakog dužnika vodit će se očevidnik pismena dostavljenih preko mrežne stranice e-Oglasna ploča sudova u elektroničkom obliku prema redoslijedu objave. Očevidnik pismena je javan i mora biti dostupan zainteresiranim osobama tijekom cijeloga radnog vremena suda.
(6) U očevidnik pismena iz stavka 3. ovoga članka unosit će se podaci na temelju kojih se može utvrditi istovjetnost dužnika, broj predmeta, vrsta sudskoga pismena i dan objave pismena na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.
(7) Pismena koja Financijska agencija kao tijelo koje poduzima radnje sukladno odredbama ovoga Zakona dostavlja sudu putem jedinstvenog informacijskog sustava eSpis ovjeravaju se elektroničkim pečatom Financijske agencije.
SUDSKA PRAKSA: Rješenje
Obrasci
(1) U predstečajnom i stečajnom postupku podnesci se podnose na propisanim obrascima, ako je to ovim Zakonom određeno.
(2) Sadržaj i oblik obrazaca iz stavka 1. ovoga članka propisat će pravilnikom ministar nadležan za poslove pravosuđa.
(3) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa dužno je osigurati dostupnost obrazaca iz stavka 1. ovoga članka na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.
(4) Ako podnesak nije podnesen na propisanom obrascu, sud će ga odbaciti kao nedopušten, osim ako podnesak sadrži sve podatke koji moraju biti navedeni u obrascu.
Uporaba elektroničkih sredstava komunikacije
(1) U predstečajnom i stečajnom postupku mogu se upotrebljavati elektronička sredstva komunikacije, uz odgovarajuću primjenu pravila parničnog postupka pred trgovačkim sudovima.
(2) U prekograničnim slučajevima može se putem elektroničkih sredstava komunikacije:
– podnijeti prijava tražbine
– podnijeti plan restrukturiranja ili plan otplate
– poslati obavijesti vjerovnicima i
– podnositi prigovore odnosno pravne lijekove.
Podaci za identifikaciju
Članak 14.
Podaci za identifikaciju u smislu ovoga Zakona sastoje se od:
− tvrtke ili naziva, sjedišta i poslovne adrese i osobnoga identifikacijskog broja za pravnu osobu
− imena i prezimena, sjedišta i poslovne adrese, adrese prebivališta i osobnoga identifikacijskog broja za fizičku osobu.
Dopuštenost pokretanja postupka
(1) Za vrijeme likvidacije pravne osobe nije dopušteno pokretanje predstečajnoga postupka, a pokretanje stečajnoga postupka dopušteno je dok se ne provede podjela imovine.
(2) Ako je pokrenut predstečajni postupak, do njegova završetka nije dopušteno pokretanje stečajnoga postupka.
(3) Ako je pokrenut stečajni postupak, nije dopušteno pokretanje predstečajnoga postupka.
Prijedlog za otvaranje predstečajnoga i stečajnoga postupka
(1) Prijedlog za otvaranje predstečajnoga i stečajnoga postupka podnosi se sudu na propisanom obrascu te sadržava podatke za identifikaciju dužnika i podnositelja prijedloga i popis imovine i obveza dužnika.
(2) Podnositelj prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka koji nije dužnik, nije dužan naznačiti popis imovine i obveza dužnika.
(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka sud će dužniku narediti dostavu popisa imovine i obveza.
(4) Prijedlog za otvaranje predstečajnoga postupka može se povući do donošenja rješenja o otvaranju predstečajnoga postupka odnosno donošenja rješenja o odbacivanju prijedloga. U tom slučaju sud donosi rješenje o obustavi predstečajnoga postupka koje se objavljuje na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova. Nastale troškove postupka snosi predlagatelj.
(5) Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka može se povući do donošenja rješenja o otvaranju stečajnog postupka odnosno donošenja rješenja o odbacivanju ili odbijanju prijedloga. U tom slučaju sud donosi rješenje o obustavi stečajnoga postupka koje se objavljuje na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova. Nastale troškove postupka snosi predlagatelj.
(6) Prijedlog za otvaranje predstečajnoga i stečajnoga postupka objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova u roku od tri dana od dana podnošenja potpunoga prijedloga.
(7) Ako su podnesena dva ili više prijedloga za otvaranje predstečajnoga ili stečajnoga postupka, sud će za sve prijedloge provesti jedinstveni postupak i donijeti zajedničku odluku.
Prijedlog dužnika za otvaranje predstečajnoga postupka (čl. 16. SZ)
Prijedlog vjerovnika za otvaranje predstečajnoga postupka (čl. 16. SZ)
Prijedlog dužnika za otvaranje stečajnoga postupka (čl. 16. i čl. 109. SZ)
Popis imovine i obveza dužnika
Članak 17.
(1) Popis imovine i obveza dužnika sastoji se od naznake:
1. nekretnina i pokretnina dužnika
2. imovinskih prava dužnika na tuđim stvarima
3. novčanih i nenovčanih tražbina dužnika
4. drugih prava koja čine imovinu dužnika
5. novčanih sredstava na računima
6. druge imovine dužnika
7. obveza dužnika unesenih u njegove poslovne knjige
8. drugih novčanih i nenovčanih obveza dužnika
9. razlučnih prava na imovini dužnika
10. izlučnih prava
11. prosječnih mjesečnih troškova redovnoga poslovanja dužnika u posljednjih godinu dana
12. postupaka pred sudovima ili javnopravnim tijelima u kojima je dužnik stranka i visinu ili opis tražbine koja je predmet postupka.
(2) U popisu imovine i obveza iz stavka 1. ovoga članka moraju se navesti podaci o pravnoj i činjeničnoj osnovi u odnosu na svaki dio imovine i obveza, te o dokazima, osobito ispravama, kojima se oni mogu potkrijepiti i potvrditi da su navedeni podaci točni i potpuni i da ništa od imovine i obveza nije zatajeno.
(3) Za davanje neistinitoga ili nepotpunoga popisa imovine i obveza, dužnik odgovara kao za davanje lažnoga iskaza u postupku pred sudom.
Odluke
Članak 18.
(1) Odluke u predstečajnom i stečajnom postupku sud donosi u obliku rješenja i zaključka.
(2) Zaključkom sud izdaje nalog službenoj osobi ili tijelu u postupku za obavljanje pojedinih radnji te odlučuje o upravljanju postupkom i o drugim pitanjima ako je to izrijekom određeno ovim Zakonom.
Pravni lijekovi
(1) Protiv rješenja donesenoga u prvom stupnju može se izjaviti žalba, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(2) Žalba se izjavljuje u roku od osam dana od dostave prvostupanjskoga rješenja, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(3) Žalba ne odgađa provedbu rješenja, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(4) Prvostupanjski sud dužan je žalbu podobnu za odlučivanje dostaviti drugostupanjskom sudu u roku od osam dana od njezina primitka, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(5) Ako je protiv rješenja dopuštena posebna žalba, prvostupanjski sud će umnožiti dio spisa na koji se žalba odnosi i prijepis toga dijela spisa sa žalbom dostaviti drugostupanjskom sudu. Dok drugostupanjski sud ne donese odluku, u prvostupanjskom postupku poduzimat će se one radnje koje je moguće poduzimati prije pravomoćnosti pobijanoga rješenja, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(6) Drugostupanjski sud dužan je o žalbi odlučiti najkasnije u roku od 60 dana od primitka žalbe, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(7) Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek.
(8) U predstečajnom i stečajnom postupku ne može se podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka, a revizija se može izjaviti odgovarajućom primjenom pravila o reviziji u parničnom postupku.
Troškovi postupka
Članak 20.
U predstečajnom i stečajnom postupku svaki vjerovnik snosi svoje troškove postupka, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
Dužnosti direktora odnosno uprave društava u slučaju vjerojatnosti nastanka nesposobnosti za plaćanje
Direktori odnosno uprava društva dužni su u slučaju vjerojatnosti nastanka nesposobnosti za plaćanje uzeti u obzir:
1. interese vjerovnika, nositelja udjela i drugih osoba s posebnim interesom u skladu s člankom 232. ovoga Zakona
2. poduzimanje mjera kojima bi se izbjegla nesposobnost za plaćanje
3. izbjegavanje namjernih radnji ili radnji iz krajnje nepažnje kojima se ugrožava održivost poslovanja.
Prikupljanje podataka
(1) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa prikupljat će i generirati na godišnjoj osnovi i nacionalnoj razini podatke o postupcima koji se odnose na restrukturiranje, nesolventnost i otpust duga, po vrsti postupaka, te koji obuhvaćaju sljedeće elemente:
– broj postupaka za koje je podnesen zahtjev za pokretanje ili su pokrenuti, ako je njihovo pokretanje predviđeno ovim Zakonom, te postupaka koji su u tijeku ili su okončani
– prosječnu duljinu trajanja postupaka do predaje zahtjeva ili do njihova pokretanja, ako je njihovo pokretanje predviđeno ovim Zakonom, do njihova okončanja
– broj zahtjeva za postupke restrukturiranja koji su proglašeni nedopuštenima, odbijeni ili su povučeni prije pokretanja
– broj postupaka koji nisu oni koji se zahtijevaju prethodnim podstavkom, raščlanjenih po vrstama ishoda.
(2) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa prikupljat će i generirati na godišnjoj osnovi i nacionalnoj razini podatke o broju dužnika koji su podlijegali postupcima restrukturiranja ili postupcima u slučaju nesolventnosti i kojima je u razdoblju od tri godine prije podnošenja zahtjeva ili pokretanja takvih postupaka, ako je takvo pokretanje predviđeno važećim propisima, potvrđen plan restrukturiranja u okviru prethodnog postupka restrukturiranja.
(3) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa prikupljat će i generirati na godišnjoj osnovi i nacionalnoj razini podatke o:
– prosječnom trošku svake vrste postupka
– prosječnim stopama naplate za osigurane i neosigurane vjerovnike i, ako je to moguće, za ostale vrste vjerovnika, odvojeno
– broju poduzetnika koji su nakon provedenog postupka iz stavka 1. ovoga članka pokrenuli novi posao
– broju izgubljenih radnih mjesta povezanih s postupcima restrukturiranja i postupcima u slučaju insolventnosti.
(4) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa prikupljat će podatke iz stavka 1. ovoga članka i, ako je to moguće i dostupno, podatke iz stavka 3. ovoga članka prema sljedećim kriterijima:
– veličini dužnika koji nisu fizičke osobe
– jesu li dužnici koji podliježu postupcima koji se odnose na restrukturiranje ili nesolventnost fizičke ili pravne osobe i
– odnose li se postupci koji vode do otpusta duga samo na poduzetnike ili na sve fizičke osobe.
(5) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa može prikupljati i generirati podatke iz stavaka od 1. do 4. ovoga članka s pomoću metode uzoraka kojom se osigurava da su uzorci reprezentativni u odnosu na veličinu i raznolikost.
(6) Ministar nadležan za poslove pravosuđa propisat će pravilnikom način i kriterije prikupljanja podataka o postupcima koji se odnose na restrukturiranje, nesolventnost i otpust duga.
GLAVA II. PREDSTEČAJNI POSTUPAK
1. TIJELA PREDSTEČAJNOGA POSTUPKA
Općenito
Članak 21.
Tijela predstečajnoga postupka su sud i povjerenik.
Sud
Članak 22.
Sud u predstečajnom postupku:
1. odlučuje o otvaranju predstečajnoga postupka
2. imenuje i razrješava povjerenika i nadzire njegov rad
3. nadzire rad Financijske agencije
4. odlučuje o utvrđenim i osporenim tražbinama
5. odlučuje o obustavi predstečajnoga postupka
6. odlučuje o svim drugim pitanjima predstečajnoga postupka, ako prema ovom Zakonu ne odlučuje drugo tijelo predstečajnoga postupka.
Povjerenik
(1) Pretpostavke za imenovanje povjerenika iste su kao i pretpostavke za imenovanje stečajnoga upravitelja.
(2) Povjerenik prestaje obavljati dužnost na dan pravomoćnosti plana restrukturiranja, na dan otvaranja stečajnoga postupka ili odlukom vjerovnika.
(3) Na određivanje povjerenika, nadzor nad njegovim radom, odgovornost te nagradu i naknadu troškova za rad na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o stečajnom upravitelju.
Dužnosti povjerenika
Povjerenik je dužan u predstečajnom postupku:
1. ispitati poslovanje dužnika
2. ispitati popis imovine i obveza dužnika
3. ispitati vjerodostojnost prijavljenih tražbina
4. osporiti tražbine ako na temelju priopćenja vjerovnika ili iz nekoga drugog razloga posumnja u njihovo postojanje
5. nadzirati poslovanje dužnika, osobito financijsko poslovanje dužnika, stvaranje obveza prema trećim osobama, izdavanje sredstava osiguranja plaćanja, te poslovanje u prodaji robe odnosno usluga, pazeći pritom da se ne oštećuje imovina dužnika
6. podnijeti prijavu sudu ako dužnik postupa protivno odredbama članka 67. ovoga Zakona
7. pružati pomoć dužniku u izradi plana restrukturiranja ili u pregovorima o tom planu
8. preuzeti djelomično upravljanje nad imovinom ili poslovima dužnika tijekom pregovora, osim u dijelu u kojem dužnik može slobodno raspolagati prema odredbama ovoga Zakona
9. izdavati naloge i potvrde prema odredbama članaka 69. i 71. ovoga Zakona
10. nadzirati pravodobnost i potpunost namirenja troškova predstečajnoga postupka
11. podnositi na propisanom obrascu izvješća sudu o tijeku predstečajnoga postupka
12. obavljati druge poslove u skladu s ovim Zakonom.
2. POKRETANJE PREDSTEČAJNOGA POSTUPKA
Podnositelji prijedloga za otvaranje predstečajnoga postupka
(1) Prijedlog za otvaranje predstečajnoga postupka ovlašten je podnijeti dužnik.
(2) Brisan.
Isprave uz prijedlog za otvaranje predstečajnoga postupka
Članak 26. (NN 71/15, 104/17, 36/22)
(1) Podnositelj prijedloga za otvaranje predstečajnoga postupka dužan je uz prijedlog za otvaranje predstečajnoga postupka dostaviti:
− financijske izvještaje u skladu sa Zakonom o računovodstvu koji nisu stariji od tri mjeseca od dana podnošenja prijedloga za otvaranje predstečajnoga postupka, s time da se usporedni podaci u financijskim izvještajima iskazuju sa stanjem na dan godišnjih financijskih izvještaja prethodne godine, odnosno evidencije koje vode u skladu s poreznim propisima ako je dužnik obveznik poreza na dohodak
– izjavu o broju zaposlenih na zadnji dan u mjesecu koji prethodi danu podnošenja prijedloga
– prijedlog plana restrukturiranja ako je izrađen.
(2) Ako plan restrukturiranja nije podnesen, uz prijedlog za otvaranje predstečajnog postupka plan se sudu mora podnijeti najkasnije u roku od 21 dana od dana pravomoćnosti rješenja o utvrđenim i osporenim tražbinama odnosno od dana dostave odluke drugostupanjskog suda o žalbi protiv rješenja o utvrđenim i osporenim tražbinama.
Pravo podnošenja plana restrukturiranja
Pravo podnošenja plana restrukturiranja ima dužnik.
Prijedlog plana restrukturiranja
Članak 27. (NN 71/15, 104/17, 36/22)
Prijedlog plana restrukturiranja mora sadržavati:
1. podatke o identitetu dužnika
2. podatke o identitetu povjerenika, ako se prijedlog plana restrukturiranja podnosi nakon otvaranja predstečajnoga postupka
3. podatke o imovini i vrijednosti imovine dužnika u trenutku podnošenja plana restrukturiranja
4. opis ekonomske situacije dužnika i položaja radnika te opis razloga i razmjer poteškoća dužnika
5. činjenice i okolnosti iz kojih proizlazi postojanje prijeteće nesposobnosti za plaćanje
6. izračun manjka likvidnih sredstava na dan priloženih financijskih izvještaja
7. mjere financijskoga restrukturiranja, uz vremensku naznaku njihova trajanja, i izračun njihovih učinaka na manjak likvidnih sredstava
8. mjere operativnoga restrukturiranja, uz vremensku naznaku njihova trajanja, i izračun njihovih učinaka na poslovanje, uz posebnu naznaku mogućih općih posljedica u pogledu zapošljavanja, kao što su moguća otpuštanja, rad na kraće vrijeme i slično
9. plan poslovanja za razdoblje do kraja tekuće i za dvije sljedeće kalendarske godine uz detaljno obrazloženje razloga za utvrđivanje svake pozicije plana
10. planiranu bilancu na zadnji dan razdoblja za koje je sastavljen plan poslovanja
11. analizu svih tražbina prema visini i vrsti (tražbine radnika i prijašnjih dužnikovih radnika, izlučna prava, razlučna prava, tražbine za koje se vodi postupak, neosigurane tražbine i druge tražbine)
12. ponudu vjerovnicima razvrstanim u skupine odgovarajućom primjenom pravila o razvrstavanju sudionika u stečajnom planu koja sadržava načine, rokove i uvjete namirenja tražbina
13. najavu zaduženja u novcu radi privremenog novoga financiranja, ako je dužnik takvu mjeru restrukturiranja predvidio i
14. planirani iznos troškova restrukturiranja
15. naznaku kategorija tražbina na koje plan restrukturiranja sukladno zakonu ne utječe
16. način obavještavanja radnika i način obavljanja savjetovanja s njima
17. obrazloženje u kojem se razjašnjava zašto plan restrukturiranja ima razumne izglede za sprječavanje nesposobnosti dužnika za plaćanje i osiguravanje održivosti poslovanja, uključujući potrebne pretpostavke za uspjeh plana.
Predujmljivanje troškova predstečajnoga postupka
(1) Podnositelj prijedloga dužan je uplatiti predujam za troškove predstečajnoga postupka u iznosu od 660,00 eura.
(2) Ako su podnesena dva ili više prijedloga, svaki od podnositelja prijedloga dužan je uplatiti predujam za troškove predstečajnoga postupka u jednakom iznosu.
(3) Ako podnositelj prijedloga za otvaranje predstečajnoga postupka nije uplatio predujam za troškove predstečajnoga postupka, sud će prijedlog odbaciti kao nedopušten.
Postupanje dužnika od podnošenja prijedloga
Članak 29.
(1) Od dana podnošenja prijedloga za otvaranje predstečajnoga postupka do donošenja rješenja o otvaranju predstečajnoga postupka dužnik može obavljati samo plaćanja nužna za redovno poslovanje.
(2) Smatra se da su za redovno poslovanje nužna plaćanja iz radnoga odnosa u bruto iznosu za radnike i prijašnje dužnikove radnike čije su tražbine dospjele do dana otvaranja predstečajnoga postupka, otpremnine do iznosa propisanoga zakonom i kolektivnim ugovorom, tražbine po osnovi naknade štete pretrpljene zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, odnosno plaće radnika uvećane za iznos doprinosa na osnovicu i druga materijalna prava radnika u skladu s ugovorima o radu i kolektivnim ugovorima dospjela nakon podnošenja prijedloga za otvaranje predstečajnoga postupka, plaćanja za troškove predstečajnoga postupka i druga plaćanja nužna za redovno poslovanje propisana posebnim zakonom.
(3) U razdoblju iz stavka 1. ovoga članka dužnik ne može otuđiti ni opterećivati svoju imovinu.
Zabrana privremene mjere
Članak 30.
Od dana podnošenja prijedloga za otvaranje predstečajnoga postupka do dana pravomoćnosti odluke o prijedlogu za otvaranje predstečajnoga postupka dužnik nije ovlašten tražiti određivanje privremene mjere zabrane provedbe ovrhe i osiguranja na svojim novčanim sredstvima.
Rokovi za odlučivanje o prijedlogu za otvaranje predstečajnoga postupka
Članak 31.
(1) Sud je dužan odlučiti o prijedlogu za otvaranje predstečajnoga postupka u roku od osam dana od dana podnošenja potpunoga prijedloga.
(2) Ako prijedlog za otvaranje predstečajnoga postupka nije potpun, sud će u roku iz stavka 1. ovoga članka naložiti podnositelju prijedloga da prijedlog dopuni u skladu s uputom u roku od osam dana. Rok za dopunu prijedloga ne može se produžiti.
(3) Ako podnositelj prijedloga ne dopuni prijedlog za otvaranje predstečajnoga postupka u skladu s uputom suda u roku iz stavka 2. ovoga članka, sud će u roku od osam dana nakon isteka toga roka odbaciti prijedlog za otvaranje predstečajnoga postupka.
Odlučivanje o prijedlogu za otvaranje predstečajnoga postupka
Članak 32. (NN 71/15, 104/17, 36/22)
(1) Sud će odbaciti prijedlog za otvaranje predstečajnoga postupka:
1. ako se vodi predstečajni postupak na temelju prije podnesenoga prijedloga
2. ako nije istekao rok od dvije godine od ispunjenja obveza iz prije potvrđenoga plana restrukturiranja
3. ako prijedlog nije podnesen od ovlaštenog podnositelja prijedloga
4. ako se pred sudom ili javnopravnim tijelom vodi postupak u kojem je dužnik stranka, a koji postupak dužnik nije naveo u popisu imovine i obveza dužnika iako je znao ili morao znati za njegovo postojanje
5. u drugim slučajevima propisanim ovim Zakonom.
(2) Brisan.
3. OTVARANJE PREDSTEČAJNOGA POSTUPKA
Odlučivanje o otvaranju predstečajnoga postupka
(1) Ako sud utvrdi da su ispunjene pretpostavke za otvaranje predstečajnoga postupka, donijet će rješenje o otvaranju predstečajnoga postupka.
(2) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka sud će imenovati povjerenika.
(3) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.
(4) Protiv rješenja o otvaranju predstečajnoga postupka pravo na žalbu ima osoba ovlaštena za zastupanje dužnika po zakonu i dužnik pojedinac, a protiv rješenja o odbijanju prijedloga za otvaranje predstečajnog postupka pravo na žalbu ima podnositelj prijedloga.
Rješenje o otvaranju predstečajnoga postupka
(1) Rješenje o otvaranju predstečajnoga postupka osobito mora sadržavati:
− podatke za identifikaciju dužnika i povjerenika ako je imenovan
− poziv vjerovnicima da nadležnoj jedinici Financijske agencije, u roku od 21 dana od dana dostave toga rješenja, prijave svoje tražbine i da u roku od 15 dana od dana dostave očitovanja o prijavljenim tražbinama dužnika i povjerenika ako je imenovan, ospore prijavljene tražbine koje smatraju nepostojećim, uz obveznu naznaku iznosa za koji se tražbina osporava i razloga osporavanja
− poziv dužniku i povjereniku ako je imenovan da nadležnoj jedinici Financijske agencije, u roku od 30 dana od dostave tablice prijavljenih tražbina, dostavi pisano očitovanje o svakoj prijavljenoj tražbini priznaje li je ili osporava, uz obveznu naznaku iznosa za koji se tražbina osporava i razloga osporavanja
− poziv dužniku da vjerovnicima i povjereniku ako je imenovan omogući uvid u isprave iz kojih proizlaze tražbine navedene u popisu imovine i obveza
− poziv dužnikovim dužnicima da svoje dospjele obveze bez odgode ispunjavaju dužniku
− poziv na ročište radi ispitivanja tražbina.
(2) Vrijeme između posljednjega dana roka za osporavanje tražbina iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka i ročišta radi ispitivanja tražbina ne smije biti kraće od osam dana ni duže od 15 dana.
(3) Rješenjem o otvaranju predstečajnoga postupka sud će odrediti da se otvaranje predstečajnoga postupka upiše u registar u kojem je dužnik upisan i javne knjige, registre, upisnike i očevidnike u kojima je dužnik upisan kao nositelj nekoga prava.
(4) Rješenje o otvaranju predstečajnoga postupka i prijedlog plana restrukturiranja objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova istoga dana kad je doneseno rješenje o otvaranju predstečajnoga postupka.
(5) Rješenje o otvaranju predstečajnoga postupka sud će dostaviti Financijskoj agenciji.
4. UTVRĐIVANJE TRAŽBINE
Vjerovnici
(1) Vjerovnici dužnika u predstečajnom postupku su osobni vjerovnici dužnika koji u vrijeme otvaranja predstečajnoga postupka imaju imovinskopravnu tražbinu prema dužniku.
(2) Na tražbine otuđene nakon otvaranja predstečajnoga postupka na odgovarajući način primjenjuju se pravila iz članka 146. ovoga Zakona.
(3) Na razlučne vjerovnike kao vjerovnike dužnika u predstečajnom postupku na odgovarajući način primjenjuju se pravila iz članka 153. ovoga Zakona.
Prijava tražbine
Članak 36. (NN 71/15, 36/22, 27/24)
(1) Prijava tražbine podnosi se nadležnoj jedinici Financijske agencije na propisanom obrascu i sadržava:
1. podatke za identifikaciju vjerovnika
2. podatke za identifikaciju dužnika
3. pravnu osnovu tražbine, iznos dospjele tražbine i iznos tražbine koja dospijeva nakon otvaranja predstečajnoga postupka u eurima
4. naznaku o dokazu za postojanje tražbine
5. naznaku o postojanju ovršne isprave.
(2) Prijavi tražbine iz stavka 1. ovoga članka u prijepisu se prilažu isprave iz kojih tražbina proizlazi, odnosno kojima se dokazuje.
(3) Vjerovnici dužnika pojedinca prijavljuju samo tražbine proizašle iz obavljanja djelatnosti ili vezane uz obavljanje djelatnosti toga dužnika.
(4) Prijavi tražbine može se priložiti popunjeni obrazac za glasovanje o planu restrukturiranja, ako je dužnik uz prijedlog za otvaranje predstečajnog postupka dostavio plan prijedloga restrukturiranja.
(5) Ministarstvo financija – Porezna uprava može prijaviti tražbine po osnovi poreza, prireza, doprinosa za obvezna osiguranja koja se prema zakonu obvezno izdvajaju iz prihoda, odnosno plaća, kao i druge tražbine koje je ovlaštena naplaćivati na temelju posebnoga propisa, osim tražbina po osnovi poreza i prireza na dohodak od nesamostalnoga rada i doprinosa iz osnovice za osiguranike po osnovi radnoga odnosa.
(6) Prijavu tražbine podnesenu nakon isteka roka za prijavljivanje sud će odbaciti rješenjem.
Prijava tražbine vjerovnika u predstečajnom postupku (čl. 36. SZ)
Brisan.
Razlučni i izlučni vjerovnici
Članak 38. (NN 71/15, 104/17, 36/22)
(1) Razlučni vjerovnici dužni su nadležnu jedinicu Financijske agencije u roku od 21 dana od dostave plana restrukturiranja obavijestiti o svojim pravima, pravnoj osnovi razlučnoga prava i dijelu imovine dužnika na koji se odnosi njihovo razlučno pravo te dati izjavu odriču li se ili ne odriču prava na odvojeno namirenje.
(2) Izlučni vjerovnici dužni su nadležnu jedinicu Financijske agencije u roku od 21 dana od dostave plana restrukturiranja obavijestiti o svojim pravima, pravnoj osnovi izlučnoga prava i dijelu imovine dužnika na koji se odnosi njihovo izlučno pravo.
(3) Razlučni i izlučni vjerovnici dužni su u obavijesti dati izjavu o pristanku ili uskrati pristanka odgode namirenja iz predmeta na koji se odnosi njihovo razlučno pravo, odnosno izdvajanja predmeta na koje se odnosi njihovo izlučno pravo radi provedbe plana restrukturiranja.
(4) Plan restrukturiranja ne smije zadirati u pravo razlučnih vjerovnika na namirenje iz predmeta na kojima postoje prava odvojenoga namirenja, ako tim planom nije izrijekom drukčije određeno. Ako je planom restrukturiranja drukčije određeno, za razlučne vjerovnike posebno će se navesti u kojem se dijelu njihova prava smanjuju, na koje se vrijeme odgađa namirenje i koje druge odredbe plana restrukturiranja prema njima djeluju.
(5) Razlučni i izlučni vjerovnici mogu opozvati svoju izjavu iz stavka 3. ovoga članka najkasnije do početka ročišta za glasovanje o planu restrukturiranja ako su planom restrukturiranja njihova prava smanjena ili je ostvarenje njihovog prava izmijenjeno nakon dane izjave.
(6) Obavijest iz stavaka 1. i 2. ovoga članka i izjave iz stavka 3. ovoga članka podnose se na obrascu za prijavu tražbine vjerovnika u predstečajnom postupku.
Tražbine vjerovnika na koje predstečajni postupak utječe
Vjerovnici na koje predstečajni postupak utječe mogu svoje tražbine prema dužniku ostvarivati samo u predstečajnom postupku.
Naknada za prijavu tražbine
(1) Ako je pojedina prijavljena tražbina navedena u prijedlogu za otvaranje predstečajnoga postupka i bude osporena, podnositelj prijave dužan je za prijavu svake pojedine tražbine platiti naknadu Financijskoj agenciji u iznosu od 2 % od iznosa tražbine, ali ne više od 25 eura.
(2) Ako pojedina prijavljena tražbina nije navedena u prijedlogu za otvaranje predstečajnoga postupka i nije osporena, naknadu iz stavka 1. ovoga članka dužan je platiti dužnik.
(3) Od plaćanja naknade za prijavu tražbine oslobođeni su Republika Hrvatska i tijela državne vlasti.
Očitovanje o prijavljenim tražbinama
Članak 41.
(1) Dužnik i povjerenik ako je imenovan dužni su očitovati se o prijavljenim tražbinama vjerovnika.
(2) Očitovanje o prijavljenim tražbinama podnosi se nadležnoj jedinici Financijske agencije na propisanom obrascu i za svaku tražbinu sadržava:
1. broj tražbine iz tablice prijavljenih tražbina
2. podatke za identifikaciju vjerovnika
3. iznos prijavljene tražbine
4. izjavu dužnika i povjerenika ako je imenovan priznaje li ili osporava tražbinu
5. osporavani iznos tražbine
6. činjenice iz kojih proizlazi nepostojanje osporene tražbine ili dijela tražbine.
(3) Nakon isteka roka za očitovanje o prijavljenim tražbinama dužnik i povjerenik ako je imenovan ne mogu više osporavati tražbine koje su priznali.
Očitovanje dužnika o prijavljenim tražbinama (čl. 41. st. 2. SZ)
Očitovanje povjerenika o prijavljenim tražbinama (čl. 41. st. 2. SZ)
Osporavanje tražbine
Članak 42.
(1) Vjerovnik može osporiti prijavljenu tražbinu drugog vjerovnika.
(2) Osporavanje tražbine podnosi se nadležnoj jedinici Financijske agencije na propisanom obrascu i sadržava:
1. podatke za identifikaciju vjerovnika koji osporava tražbinu
2. broj osporene tražbine iz tablice prijavljenih tražbina
3. podatke za identifikaciju vjerovnika koji je prijavio tražbinu koja se osporava
4. iznos prijavljene tražbine koja se osporava
5. izjavu vjerovnika da osporava tražbinu
6. osporavani iznos tražbine
7. činjenice iz kojih proizlazi nepostojanje osporene tražbine ili dijela tražbine.
(3) Osporavanje tražbine podneseno nakon isteka roka za osporavanje sud će odbaciti rješenjem.
Osporavanje tražbine u predstečajnom postupku od strane vjerovnika (čl. 42. st. 2. SZ)
Tablica prijavljenih tražbina i tablica osporenih tražbina
Članak 43.
(1) Financijska agencija dužna je na propisanom obrascu sastaviti tablicu prijavljenih tražbina i tablicu osporenih tražbina.
(2) Tablica prijavljenih tražbina za svaku tražbinu sadržava:
1. broj prijavljene tražbine prema abecednom redu naziva vjerovnika
2. podatke za identifikaciju vjerovnika
3. iznos prijavljene tražbine
4. pravnu osnovu tražbine
5. predmet na kojem postoji razlučno ili izlučno pravo
6. podatak o tome je li podnesena prijava tražbine
7. datum podnošenja prijave tražbine
8. podatak o tome je li tražbina navedena u prijedlogu za otvaranje predstečajnoga postupka
9. iznos tražbine naveden u prijedlogu za otvaranje predstečajnoga postupka.
(3) Tablica osporenih tražbina za svaku osporenu tražbinu sadržava:
1. broj osporene tražbine iz tablice prijavljenih tražbina
2. podatke za identifikaciju vjerovnika koji je prijavio tražbinu koja je osporena
3. iznos prijavljene tražbine koja je osporena
4. podatke za identifikaciju osporavatelja
5. datum podnošenja osporavanja tražbine
6. osporavani iznos tražbine
7. činjenice iz kojih proizlazi nepostojanje osporene tražbine ili dijela tražbine.
(4) Financijska agencija dužna je objaviti na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova u roku od tri dana:
− od dana isteka roka za prijavu tražbine, tablicu prijavljenih tražbina zajedno s prijavama tražbina i ispravama
− od dana isteka roka za očitovanje dužnika i povjerenika ako je imenovan o prijavljenim tražbinama, očitovanje o prijavljenim tražbinama, odnosno podatak da očitovanje nije dostavljeno
− od dana isteka roka za osporavanje tražbina, tablicu osporenih tražbina.
(5) Ako je prijava tražbine, očitovanje o prijavljenim tražbinama ili osporavanje tražbine primljeno nakon objava iz stavka 4. ovoga članka, Financijska agencija dužna je sastaviti dopunu tablica i zajedno s prijavom tražbine, očitovanjem o prijavljenim tražbinama ili osporavanjem tražbine i ispravama objaviti na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova najkasnije prvoga dana nakon primitka.
(6) Financijska agencija dužna je dostaviti sudu cjelokupnu primljenu dokumentaciju u papirnatom obliku u roku od tri dana od isteka roka za osporavanje tražbina, a naknadno primljenu najkasnije prvoga dana nakon primitka.
(7) Financijska agencija dužna je omogućiti dužniku i vjerovniku uvid u cjelokupnu primljenu dokumentaciju sve dok ne postupi prema stavku 6. ovoga članka.
Tablica prijavljenih tražbina u predstečajnom postupku (čl. 43. st. 2. SZ)
Dopuna tablice prijavljenih tražbina u predstečajnom postupku (čl. 43. st. 5. SZ)
Tablica osporenih tražbina u predstečajnom postupku (čl. 43. st. 3. SZ)
Dopuna tablice osporenih tražbina u predstečajnom postupku (čl. 43. st. 5. SZ)
Nadležnost Financijske agencije
Članak 44.
(1) Za radnje u predstečajnom postupku propisane ovim Zakonom koje je dužna poduzeti Financijska agencija nadležne su jedinice Financijske agencije.
(2) Popis jedinica Financijske agencije i područja njihove nadležnosti propisat će pravilnikom ministar nadležan za poslove pravosuđa.
(3) Financijska agencija ima pravo na naknadu stvarnih troškova. Vrstu i visinu naknade troškova propisat će pravilnikom ministar nadležan za poslove pravosuđa.
(4) Naknada stvarnih troškova iz stavka 3. ovoga članka isplatit će se iz sredstava predujma iz članka 28. stavka 1. ovoga Zakona.
Nadzor nad radom Financijske agencije
(1) Rad Financijske agencije nadzire sud. Sud je ovlašten u svako doba dati upute i zatražiti obavijesti ili izvješća o poduzimanju radnji u postupku.
(2) Ako Financijska agencija ne poduzima radnje u postupku u skladu s odredbama ovoga Zakona, sud je može kazniti novčanom kaznom do 6630,00 eura.
Ročište radi ispitivanja tražbina
(1) Sud rukovodi ispitnim ročištem.
(2) Na ročištu radi ispitivanja tražbine sudjeluje povjerenik ako je imenovan, dužnik i vjerovnici koji su prijavili tražbine.
(3) Ročište radi ispitivanja tražbine održat će se i ako nisu nazočni vjerovnici koji su prijavili tražbine.
(4) Tražbine koje je osporio dužnik, povjerenik ili vjerovnik moraju se raspraviti.
(5) Na ročištu za ispitivanje tražbina izjavljeno osporavanje može se otkloniti.
(6) Izlučna i razlučna prava nisu predmet ispitivanja.
Utvrđene tražbine
Tražbine prijavljene u propisanom roku smatraju se utvrđenim ako ih nije osporio dužnik, povjerenik ili vjerovnik.
Osporene tražbine
(1) Ako je dužnik osporio tražbinu, sud će vjerovnika osporene tražbine uputiti na parnicu protiv dužnika radi utvrđivanja osporene tražbine.
(2) Ako je povjerenik osporio tražbinu koju je priznao dužnik, sud će vjerovnika osporene tražbine uputiti na parnicu protiv dužnika radi utvrđivanja osporene tražbine. Povjerenik u takvom postupku nastupa u ime i za račun te na trošak dužnika.
(3) Ako je vjerovnik osporio tražbinu koju su priznali dužnik i povjerenik, sud će osporavatelja uputiti na parnicu radi utvrđivanja osporene tražbine. Osporavatelj u takvom postupku nastupa u ime i za račun dužnika, a na svoj trošak.
(4) Ako je vjerovnik iz stavka 3. ovoga članka uspio u parnici, ima pravo na dosuđene troškove postupka od protivne stranke i dužnika, a ako ne uspije u parnici, dužan je protivnoj stranci naknaditi troškove.
(5) Ako za tražbinu postoji ovršna isprava, sud će na parnicu uputiti osporavatelja da dokaže osnovanost svoga osporavanja.
(6) Postupak radi utvrđivanja osporenih tražbina u predstečajnom postupku provodi se odgovarajućom primjenom pravila o postupku radi utvrđivanja osporenih tražbina u stečajnom postupku.
Tablica ispitanih tražbina i tablica razlučnih prava
Članak 49.
(1) Na ročištu radi ispitivanja tražbina sud sastavlja tablicu ispitanih tražbina i tablicu razlučnih prava.
(2) U tablicu ispitanih tražbina za svaku pojedinu tražbinu unosi se u kojem iznosu je utvrđena, odnosno osporena, uz obveznu naznaku razloga osporavanja.
(3) U tablicu razlučnih prava unose se tražbine razlučnih vjerovnika ako plan restrukturiranja zadire u njihova prava.
Rješenje o utvrđenim i osporenim tražbinama
(1) Na temelju tablice ispitanih tražbina sud donosi rješenje o utvrđenim i osporenim tražbinama, uz obveznu naznaku razloga osporavanja.
(2) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka sud će odlučiti o upućivanju na parnicu radi osporavanja tražbine.
(3) (3) U parnici iz stavka 2. ovoga članka može se zahtijevati utvrđenje tražbine samo na temelju osnove i u iznosu kako je naznačeno u prijavi ili na ispitnom ročištu. Uz zahtjev za utvrđenje osnovanosti osporene tražbine za koju ne postoji ovršna isprava vjerovnik može zahtijevati namirenje tražbine u opsegu koji je određen potvrđenim planom restrukturiranja, ako se parnica pokreće nakon potvrde plana restrukturiranja.
(4) Ako je osporena tražbina za koju postoji ovršna isprava, u parnici se može zahtijevati utvrđivanje osnovanosti osporavanja na temelju ovršne isprave koja je predmet prijave tražbine i u iznosu kako je naznačeno u prijavi ili na ispitnom ročištu. Ako osporavatelj ne uspije u parnici, vjerovnik osporene tražbine može na temelju ovršne isprave koja je bila predmet osporavanja zahtijevati ovrhu u opsegu određenom potvrđenim planom restrukturiranja.
(5) Ako se parnica pokreće nakon obustave predstečajnog postupka, vjerovnik može zahtijevati ispunjenje tražbine u cijelosti.
(6) U predstečajnom postupku na odgovarajući se način primjenjuje odredba članka 268. ovoga Zakona.
(7) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.
Žalba protiv rješenja o utvrđenim i osporenim tražbinama
Članak 51.
(1) Pravo na žalbu protiv rješenja o utvrđenim i osporenim tražbinama ima dužnik i svaki vjerovnik u dijelu koji se odnosi na njegovu prijavljenu tražbinu i tražbinu koju je osporio.
(2) Prvostupanjski sud dužan je žalbu protiv rješenja o utvrđenim i osporenim tražbinama dostaviti drugostupanjskom sudu u roku od tri dana od njezina primitka.
(3) Drugostupanjski sud dužan je odlučiti o žalbi protiv rješenja o utvrđenim i osporenim tražbinama u roku od osam dana od dana primitka.
5. RASPRAVLJANJE I GLASOVANJE O PLANU RESTRUKTURIRANJA
Plan restrukturiranja
Članak 52. (NN 71/15, 104/17, 36/22)
(1) Ako prijedlog plana restrukturiranja ne obuhvaća sve utvrđene i osporene tražbine, dužnik je dužan najkasnije u roku od 21 dan od dana pravomoćnosti rješenja o utvrđenim i osporenim tražbinama odnosno od dana dostave odluke drugostupanjskog suda o žalbi protiv rješenja o utvrđenim i osporenim tražbinama dostaviti sudu plan restrukturiranja kojim su obuhvaćene sve utvrđene i osporene tražbine. Na sadržaj plana restrukturiranja na odgovarajući način primjenjuje se članak 27. ovoga Zakona.
(2) Plan restrukturiranja koji je podnesen prije donošenja rješenja o utvrđenim i osporenim tražbinama iz stavka 1. ovoga članka sud će objaviti na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova u roku od tri dana od dana primitka.
(3) Ako dužnik ne dostavi plan restrukturiranja u roku iz stavka 1. ovoga članka, sud će obustaviti postupak.
Prethodna suglasnost za pretvaranje tražbine kreditne institucije u temeljni kapital
Članak 53.
(1) Ako je planom restrukturiranja predloženo pretvaranje tražbine kreditne institucije u temeljni kapital dužnika kojim kreditna institucija stječe udio od 20 % i više u dužniku, a koji je veći od 10 % priznatog kapitala kreditne institucije, odnosno stječe većinski udio u kapitalu ili većinsko pravo odlučivanja sukladno propisima kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija, prije zakazivanja ročišta za glasovanje kreditna institucija dužna je zatražiti prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke za pretvaranje tražbina kreditne institucije u temeljni kapital dužnika u predstečajnom postupku.
(2) Uz obrazloženi zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka kreditna institucija dužna je priložiti plan restrukturiranja.
(3) O izdavanju prethodne suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka dužna je odlučiti u roku od osam dana od dana primitka zahtjeva. Odluka mora biti obrazložena.
(4) Prethodna suglasnost iz stavka 1. ovoga članka ne obvezuje kreditnu instituciju na ročištu za glasovanje.
Prethodna suglasnost za tražbine Republike Hrvatske
Članak 54.
(1) Ako je planom restrukturiranja predloženo smanjenje tražbine Republike Hrvatske, nadležno državno odvjetništvo dužno je zatražiti prethodnu suglasnost ministra nadležnog za financije, odnosno čelnika državnoga tijela iz čijeg djelokruga proizlazi tražbina.
(2) O izdavanju prethodne suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka, ministar nadležan za financije, odnosno čelnik državnoga tijela iz čijeg djelokruga proizlazi tražbina dužan je odlučiti u roku od osam dana od dana primitka zahtjeva.
Ročište za raspravljanje i glasovanje o planu restrukturiranja
(1) Ročište za glasovanje mora se održati najkasnije 30 dana od dana pravomoćnosti rješenja o utvrđenim i osporenim tražbinama.
(2) Poziv za ročište za glasovanje objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.
(3) Na ročištu za glasovanje dužnik izlaže plan restrukturiranja.
(4) Nakon izlaganja dužnika o planu restrukturiranja očituje se povjerenik.
(5) O prijedlozima dužnika otvara se rasprava u kojoj imaju pravo sudjelovati vjerovnici, dužnik i povjerenik. O prijedlozima vjerovnika iznesenim na ročištu u svezi s izmjenama predloženoga plana restrukturiranja očituje se dužnik.
(6) Vjerovnici odlučuju o planu restrukturiranja glasovanjem.
Pravo glasa
Članak 56.
Na pravo glasa vjerovnika za glasovanje o planu restrukturiranja na odgovarajući se način primjenjuju pravila ovoga Zakona o utvrđivanju prava glasa u stečajnom planu.
Popis prava glasa
Članak 57.
Sud će sastaviti popis vjerovnika i prava glasa koja im pripadaju.
Glasovanje
(1) Vjerovnici glasuju pisanim putem na propisanom obrascu za glasovanje. Obrazac za glasovanje mora biti dostavljen sudu najkasnije do početka ročišta za glasovanje te ga mora potpisati i ovjeriti ovlaštena osoba. Ako je vjerovnik pravna osoba, uz obrazac mora biti priložen dokaz da ga je potpisala ovlaštena osoba. Ako vjerovnici do početka ročišta za glasovanje ne dostave obrazac za glasovanje ili dostave obrazac iz kojeg se ne može nedvojbeno utvrditi kako su glasovali, smatrat će se da su glasovali za plan restrukturiranja.
(2) Sud će o provedenom glasovanju sastaviti poseban zapisnik koji potpisuju dužnik i povjerenik ako je imenovan.
Obrazac za glasovanje u predstečajnom postupku (čl. 58. SZ)
Potrebne većine
(1) Svaka skupina vjerovnika s pravom glasa odvojeno glasuje o planu restrukturiranja. Pravila o razvrstavanju sudionika u planu restrukturiranja na odgovarajući način se primjenjuju na razvrstavanje vjerovnika u predstečajnom postupku. Svim vjerovnicima iste skupine osiguravaju se ista prava te se oni namiruju razmjerno njihovoj tražbini.
(2) Smatrat će se da su vjerovnici prihvatili plan restrukturiranja ako je u svakoj skupini većina vjerovnika glasovala za plan te zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali za plan dvostruko prelazi zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali protiv plana.
(3) Vjerovnici koji imaju neko zajedničko pravo ili čija su prava do nastanka predstečajnoga razloga činila jedinstveno pravo računaju se pri glasovanju kao jedan vjerovnik. Na odgovarajući način postupit će se i s nositeljima razlučnih prava ili prava plodouživanja.
Većinska odluka skupina vjerovnika
(1) Ako u određenoj skupini vjerovnika nije postignuta potrebna većina iz članka 59. stavka 2. ovoga Zakona, a sve ostale pretpostavke za potvrdu plana restrukturiranja iz članka 61. ovoga Zakona su ispunjene, na prijedlog dužnika ili uz njegovu suglasnost, smatrat će se da je ta skupina prihvatila plan i sud će potvrditi plan restrukturiranja ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
1. vjerovnici te skupine planom restrukturiranja nisu stavljeni u lošiji položaj od onoga u kojem bi bili da plana restrukturiranja nema
2. vjerovnici te skupine primjereno sudjeluju u gospodarskim koristima koje bi sudionicima trebale pripasti na temelju plana restrukturiranja
3. većina skupina vjerovnika prihvatila je plan restrukturiranja s potrebnom većinom, s tim što najmanje jedna od skupina vjerovnika koja je prihvatila plan ne smije biti skupina vjerovnika koji su nositelji udjela ili skupina vjerovnika s tražbinama nižih isplatnih redova u smislu članka 139. ovoga Zakona.
(2) Smatrat će se da primjereno sudjelovanje vjerovnika skupine u gospodarskim koristima u smislu stavka 1. točke 2. ovoga članka postoji ako prema planu restrukturiranja:
1. nijedan vjerovnik neće primiti imovinsku korist koja prelazi iznos njegove tražbine
2. vjerovnici skupine koja je odbila prihvatiti plan stavljeni su barem u isti položaj kao i druge skupine vjerovnika s tražbinama koje bi u slučaju otvaranja stečajnog postupka bile istog isplatnog reda
3. vjerovnici skupine koja je odbila prihvatiti plan stavljeni su u bolji položaj od vjerovnika drugih skupina s tražbinama koje bi u slučaju otvaranja stečajnog postupka bile nižeg isplatnog reda i
4. dužnik ili osoba koja u njemu ima udjel neće primiti imovinsku korist.
Odgoda ročišta za raspravljanje i glasovanje o planu restrukturiranja
(1) Dužnik i većina vjerovnika nazočnih na ročištu za glasovanje mogu zatražiti od suda odgodu ročišta na rok do osam dana. Ročište za glasovanje može se odgoditi najviše jedanput.
(2) Ako se na ročištu za glasovanje koji od vjerovnika očituje da nije suglasan s predloženim planom restrukturiranja, odnosno ako se prema ovom Zakonu smatra da je koji od vjerovnika glasovao protiv plana restrukturiranja, dužnik može zatražiti od suda odgodu ročišta na rok do 15 dana radi izmjene plana restrukturiranja.
(3) U slučaju odgode ročišta iz stavka 2. ovoga članka, izmijenjeni plan restrukturiranja dužnik je dužan dostaviti sudu u roku od osam dana od dana odgođenoga ročišta. Ako dužnik ne dostavi sudu izmijenjeni plan restrukturiranja u propisanom roku, sud će obustaviti postupak. Pravodobno dostavljen izmijenjeni plan restrukturiranja sud će u roku od tri dana od dana primitka objaviti na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.
Odlučivanje o potvrdi plana restrukturiranja
(1) Nakon što vjerovnici prihvate plan restrukturiranja i dužnik da svoj pristanak na njega, sud će odlučiti o tome hoće li plan restrukturiranja potvrditi.
(2) Pravila ovoga Zakona o pristanku dužnika na stečajni plan odgovarajuće se primjenjuju na pristanak dužnika na plan restrukturiranja.
(3) Sud će po službenoj dužnosti uskratiti potvrdu plana restrukturiranja:
1. ako je dužnik sposoban za plaćanje i ne postoji prijeteća nesposobnost za plaćanje njegovih obveza
2. ako su bitno povrijeđena pravila o sadržaju plana restrukturiranja i postupanja tijekom njegove izrade i donošenja, kao i o prihvatu od vjerovnika i o pristanku dužnika, osim ako se nedostatak može otkloniti u kratkom roku koji će odrediti sud
3. ako je prihvat plana restrukturiranja postignut na nedopušten način, osobito stavljanjem u povoljniji položaj pojedinih vjerovnika
4. ako planom restrukturiranja nije određeno namirenje iznosa koji bi vjerovnici dobili da njihova tražbina nije osporena
5. ako je planom restrukturiranja predloženo pretvaranje tražbine jednog ili više vjerovnika u temeljni kapital dužnika, a članovi dužnika nisu u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima donijeli odluku kojom se to dopušta
6. ako se planom restrukturiranja u svrhu njegova ostvarenja predviđa novo financiranje koje neopravdano oštećuje interese vjerovnika ili
7. ako očito ne postoje razumni izgledi da bi plan restrukturiranja mogao spriječiti nastanak nesposobnosti plaćanja ili osigurati održivost poslovanja.
(4) Sud će na prijedlog vjerovnika, dužnika, dioničara, nositelja udjela te nositelja drugih osnivačkih prava pravnih osoba uskratiti potvrdu plana restrukturiranja ako je podnositelj prijedloga:
– planu restrukturiranja prigovorio najkasnije na ročištu za raspravljanje i glasovanje pismeno ili usmeno na zapisnik i
– planom restrukturiranja stavljen u lošiji položaj od onoga u kojem bi bio da plana nema.
(5) Prijedlog iz stavka 4. ovoga članka dopušten je samo ako podnositelj prijedloga učini vjerojatnim da je planom restrukturiranja stavljen u lošiji položaj.
(6) Radi utvrđenja je li sudionik plana restrukturiranja stavljen u lošiji položaj od onoga u kojem bi bio da plana nema sud može izvesti dokaz vještačenjem na trošak sudionika plana restrukturiranja koji tvrdi da je planom stavljen u lošiji položaj.
Rješenje suda o planu restrukturiranja
(1) Ako nisu ispunjene pretpostavke za potvrdu plana restrukturiranja, sud će rješenjem uskratiti potvrdu plana restrukturiranja i obustaviti predstečajni postupak.
(2) Ako su ispunjene pretpostavke za potvrdu plana restrukturiranja, sud će rješenjem potvrditi plan restrukturiranja.
(3) Rješenje iz stavaka 1. i 2. ovoga članka objavljuje se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.
(4) Sud će u rješenju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka odrediti da se uskrata potvrde plana restrukturiranja i obustava predstečajnog postupka odnosno potvrda plana restrukturiranja upišu u registre, javne knjige, upisnike i očevidnike iz članka 34. stavka 3. ovoga Zakona.
(5) Pravomoćno rješenje iz stavaka 1. i 2. ovoga članka sud će bez odgode dostaviti Financijskoj agenciji.
Pravni lijek
(1) Protiv rješenja kojim se plan restrukturiranja potvrđuje ili se potvrda plana restrukturiranja uskraćuje sudionici plana restrukturiranja imaju pravo na žalbu.
(2) Žalba protiv rješenja kojim se plan restrukturiranja potvrđuje dozvoljena je samo ako je podnositelj žalbe:
1. prigovorio planu u postupku glasanja o njemu
2. glasao protiv plana i
3. učinio vjerojatnim da je planom stavljen u lošiji položaj od onoga u kojem bi bio da plana nema i da se primijene isplatni redovi iz članaka 138. i 139. ovoga Zakona.
(3) Žalba protiv rješenja kojim se plan restrukturiranja potvrđuje ne odgađa provedbu tog plana, ali sud može na prijedlog podnositelja žalbe odgoditi provedbu plana restrukturiranja ili njegovih dijelova, ako je to potrebno da bi se otklonilo nastupanje teške i nepopravljive štete za žalitelja koja bi nadišla prednosti neodgodive provedbe plana.
Učinci potvrđenoga plana restrukturiranja i nadzor nad njegovim ispunjenjem
(1) Potvrđeni plan restrukturiranja ima pravni učinak prema svim njegovim sudionicima. Tražbina vjerovnika koji svoju tražbinu nije prijavio u predstečajni postupak, premda je uredno bio obaviješten o njegovu otvaranju, može se namiriti samo na način, u rokovima i pod uvjetima koje predviđa plan restrukturiranja za tražbine skupine vjerovnika kojoj bi dotični vjerovnik pripadao da je prijavio tražbinu.
(2) Dužnik kojem su na temelju potvrđenoga plana restrukturiranja otpisane obveze po osnovi kojih je ostvario dobit, dužan je tako nastalu dobit zadržati do isteka roka za ispunjenje svih obveza koje proizlaze iz plana restrukturiranja.
(3) Vjerovniku koji u skladu s potvrđenim planom restrukturiranja otpisuje tražbinu od dužnika iznos otpisane tražbine utvrđuje se kao porezno priznati rashod.
(4) Odredbe glave VII. ovoga Zakona o učincima potvrđenoga stečajnog plana i nadzoru nad njegovim ispunjenjem primjenjuju se na odgovarajući način na potvrđeni plan restrukturiranja.
Privremeno i novo financiranje
Članak 62.a (NN 71/15, 104/17, 36/22)
(1) Dužnik može, uz suglasnost vjerovnika koji zajedno imaju više od dvije trećine pravomoćno utvrđenih tražbina, predložiti preuzimanje novog zaduženja u novcu od postojećeg ili novog vjerovnika radi privremenog financiranja koje je opravdano i hitno potrebno da bi se osigurao kontinuitet poslovanja i uvećala vrijednost imovine tijekom predstečajnoga postupka.
(2) Suglasnost iz stavka 1. ovoga članka daje se u pisanom obliku najkasnije na ročištu za glasovanje o planu restrukturiranja.
(3) Sud će u roku od tri dana od dostave prijedloga iz stavka 1. ovoga članka ispitati je li suglasnost dao potreban broj vjerovnika i je li zaduženje za privremeno financiranje opravdano i hitno potrebno da bi se osigurao kontinuitet poslovanja i uvećala vrijednost imovine tijekom predstečajnoga postupka.
(4) Ako novo zaduženje radi privremenog financiranja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. ovoga članka, sud će svojim rješenjem utvrditi iznose i uvjete zaduženja te rokove u kojima će se namirivati tražbine iz tog zaduženja.
(5) Rješenje iz stavka 4. ovoga članka sud će bez odgode objaviti na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova. Protiv toga rješenja nije dopuštena posebna žalba.
(6) Dužnik može u planu restrukturiranja predvidjeti novo financiranje od strane postojećeg ili novog vjerovnika, a koje je potrebno za provedbu plana restrukturiranja te neopravdano ne oštećuje interese vjerovnika, pri čemu je taj vjerovnik kao sudionik uključen u plan restrukturiranja.
(7) Ako se naknadno nad dužnikom otvori stečajni postupak, tražbine vjerovnika s osnove privremenog financiranja iz stavka 1. ovoga članka i tražbine vjerovnika s osnove novog financiranja iz stavka 6. ovoga članka namirit će se prije ostalih stečajnih vjerovnika, osim vjerovnika prvoga višega isplatnog reda.
(8) Ako se naknadno nad dužnikom otvori stečajni postupak, privremeno financiranje iz stavka 1. ovoga članka i novo financiranje iz stavka 6. ovoga članka ne mogu se pobijati i davatelji takvih financiranja ne podliježu odgovornosti s obrazloženjem da ono šteti sveukupnosti vjerovnika, osim ako se utvrdi da bi bilo riječi o povredi načela savjesnosti i poštenja, sukobu interesa davatelja osiguranja ili kaznenom djelu.
Zaštita drugih transakcija povezanih s restrukturiranjem
(1) Ako se naknadno nad dužnikom otvori stečajni postupak, transakcije koje su opravdane i hitno potrebne za pregovore o planu restrukturiranja ne mogu se pobijati, osim ako bi bila riječ o kaznenom djelu, povredi načela savjesnosti i poštenja te sukobu interesa protivne strane.
(2) Transakcije iz stavka 1. ovoga članka odnose se, primjerice, na:
1. plaćanje naknada i troškova vezanih za pregovore, prihvat ili potvrdu plana restrukturiranja
2. plaćanje naknada i troškova za uzimanje stručnog savjetovanja usko povezanog s restrukturiranjem
3. isplatu plaća radnicima za već obavljeni posao
4. sva ostala plaćanja i izdatke nastale u redovitom tijeku poslovanja.
(3) Ako se naknadno nad dužnikom otvori stečajni postupak, transakcije koje su opravdane i hitno potrebne za provedbu plana restrukturiranja i koje se u skladu s planom restrukturiranja koji je sud potvrdio provode ne mogu se pobijati s obrazloženjem da one štete materijalnim pravima vjerovnika, osim ako bi bila riječ o kaznenom djelu, povredi načela savjesnosti i poštenja te sukobu interesa protivne strane.
6. OBUSTAVA PREDSTEČAJNOGA POSTUPKA
Trajanje predstečajnoga postupka
Članak 63. (NN 71/15, 104/17, 36/22)
(1) Predstečajni postupak mora se završiti najkasnije u roku od 120 dana od dana otvaranja predstečajnoga postupka.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, sud može, na prijedlog dužnika, vjerovnika ili povjerenika, dopustiti produženje roka najviše za daljnjih 180 dana ako smatra da je postignut napredak u pregovorima o planu restrukturiranja i da postoji vjerojatnost uspješnog okončanja predstečajnog postupka.
(3) Sud može obustaviti predstečajni postupak ako je dužnik pridonio dužem trajanju predstečajnog postupka od rokova iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
(4) Sud će na prijedlog dužnika, vjerovnika ili povjerenika ukinuti zabranu provedbe ovršnih postupaka i postupaka osiguranja protiv dužnika te obustaviti predstečajni postupak ako postane očito da dio vjerovnika koji bi mogao spriječiti donošenje plana restrukturiranja ne podupire nastavak pregovora o planu restrukturiranja.
Rješenje o obustavi predstečajnoga postupka
Članak 64. (NN 71/15, 104/17, 36/22)
(1) Sud će rješenjem obustaviti otvoreni predstečajni postupak:
1. ako utvrdi da ne postoji predstečajni razlog
2. ako dužnik u tijeku predstečajnoga postupka postupa protivno odredbama članka 67. ovoga Zakona
3. ako dužnik u tijeku predstečajnoga postupka više od 30 dana kasni s isplatom plaće koja radniku pripada prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu odnosno prema drugom aktu kojim se uređuju obveze poslodavca prema radniku dospjelim nakon otvaranja predstečajnoga postupka ili ako u tom roku ne uplati doprinose i poreze prema plaći, računajući od dana kada je radniku bio dužan isplatiti plaću
4. ako dužnik ispuni sve obveze prema vjerovnicima do ročišta za glasovanje
5. ako Hrvatska narodna banka ne izda prethodnu suglasnost za pretvaranje tražbine kreditne institucije u temeljni kapital dužnika
6. ako utvrdi da vjerovnici neće prihvatiti plan restrukturiranja
7. u drugim slučajevima propisanim ovim Zakonom.
(2) U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, sud će po službenoj dužnosti nastaviti postupak kao da je podnesen prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka, osim ako utvrdi da je dužnik sposoban za plaćanje i da je ispunio sve obveze prema vjerovnicima.
(3) Pravomoćno rješenje o obustavi predstečajnoga postupka sud će dostaviti Financijskoj agenciji.
7. PRAVNE POSLJEDICE OTVARANJA PREDSTEČAJNOGA POSTUPKA
Vrijeme nastupanja pravnih posljedica
Članak 65.
(1) Pravne posljedice otvaranja predstečajnoga postupka nastupaju u trenutku kad je rješenje o otvaranju predstečajnoga postupka objavljeno na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.
(2) Ako rješenje o otvaranju predstečajnoga postupka u povodu žalbe bude ukinuto, a u ponovnom postupku predstečajni postupak bude opet otvoren, smatrat će se da su pravne posljedice otvaranja predstečajnoga postupka nastupile u trenutku objave prvoga rješenja o otvaranju predstečajnoga postupka.
(3) Pravne posljedice otvaranja predstečajnoga postupka nastaju za sve tražbine vjerovnika prema dužniku nastale do otvaranja postupka, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
Tražbine i prava na koje predstečajni postupak ne utječe
Članak 66. (NN 71/15, 104/17, 36/22)
(1) Predstečajni postupak ne utječe na:
1. tražbine sadašnjih i prijašnjih radnika dužnika iz radnoga odnosa u bruto iznosu, otpremnine do iznosa propisanoga zakonom odnosno kolektivnim ugovorom i tražbine po osnovi naknade štete pretrpljene zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti
2. tražbine po osnovi namjerno počinjene nedopuštene radnje
3. novčane kazne izrečene za kazneno ili prekršajno djelo i troškove kaznenoga ili prekršajnog postupka te
4. tražbine za uzdržavanje koje proizlaze iz obiteljskog odnosa, roditeljstva, braka ili tazbinskog srodstva.
(2) Predstečajni postupak ne utječe na kvalificirane financijske ugovore na koje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 182. stavaka 6. i 7. ovoga Zakona.
(3) Tražbine iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne mogu biti predmet plana restrukturiranja.
(4) Prava razlučnih vjerovnika mogu se ograničiti planom restrukturiranja i bez njihove suglasnosti, ali oni ne smiju biti stavljeni u lošiji položaj od onoga u kojem bi bili da plana nema i da je otvoren stečajni postupak.
(5) Izlučni vjerovnici mogu sudjelovati u planu restrukturiranja samo ako izričito i dobrovoljno pristanu na to.
(6) Predstečajni postupak ne utječe na pojedinačna i kolektivna prava radnika koja proizlaze iz domaćeg radnog prava i radnog prava Europske unije, kao što su sljedeća:
1. pravo na kolektivno pregovaranje i industrijske akcije
2. pravo na obavješćivanje i savjetovanje:
– obavješćivanje radnika o najnovijem i mogućem razvoju djelatnosti poduzeća ili pogona i njegovu gospodarskom položaju, kako bi mogli dužnika obavijestiti u vezi sa situacijom poslovanja i potrebi da se razmotre mehanizmi restrukturiranja
– obavješćivanje radnika o svakom postupku preventivnog restrukturiranja koji bi mogao utjecati na zapošljavanje, isplatu plaće i sve buduće isplate radnicima, uključujući mirovine
– obavješćivanje radnika i savjetovanje s njima u vezi s planovima restrukturiranja prije nego što oni budu podneseni na prihvat vjerovnicima ili na potvrdu sudu.
(7) Ako su planom restrukturiranja predviđene mjere koje dovode do promjena u organizaciji rada ili ugovora o radu s radnicima, te mjere podliježu odobrenju radnika.
Poslovanje dužnika od otvaranja predstečajnoga postupka
Članak 67. (NN 71/15, 104/17, 36/22)
(1) Od dana otvaranja predstečajnoga postupka do njegova završetka dužnik može obavljati samo plaćanja nužna za redovno poslovanje i ispunjavati obveze iz novog zaduženja koje je preuzeo u skladu s člankom 62.a stavcima 1. – 5. ovoga Zakona.
(2) U razdoblju iz stavka 1. ovoga članka dužnik ne smije ispunjavati obveze nastale i dospjele prije otvaranja predstečajnoga postupka, osim obveza iz članka 29. stavka 2. ovoga Zakona.
(3) Pravne poslove iz članka 29. stavka 3. ovoga Zakona dužnik može poduzimati samo na temelju prethodnoga odobrenja povjerenika ili suda ako povjerenik nije imenovan.
(4) Pravni poslovi koje je dužnik poduzeo protivno stavku 3. ovoga članka nemaju pravni učinak prema vjerovnicima ako je treća osoba znala ili morala znati da poduzeti pravni posao prelazi okvire redovnoga poslovanja dužnika i da njegovo poduzimanje nije odobrio povjerenik ili sud ako povjerenik nije imenovan.
(5) Mjenice i čekovi te drugi nalozi za plaćanje izdani prije otvaranja predstečajnoga postupka ne naplaćuju se na teret računa dužnika za vrijeme trajanja postupka, ali je dopušteno prezentiranje mjenica, s tim da će se na mjenici utvrditi datum (dan) prezentiranja i izdati potvrda da po mjenici nije plaćeno zato što je nad dužnikom otvoren predstečajni postupak.
Dvostrano obvezni ugovori koje nije ispunila niti jedna ugovorna strana
(1) Vjerovnik iz dvostrano obveznog ugovora koji je sklopljen prije otvaranja predstečajnog postupka i na koji predstečajni postupak utječe, a koji u vrijeme otvaranja tog postupka nisu ili nisu u potpunosti ispunili ni dužnik ni vjerovnik, nije ovlašten nakon otvaranja predstečajnog postupka uskratiti svoju činidbu, raskinuti ugovor, proglasiti dospjelost svoje tražbine ili na bilo koji drugi način izmijeniti taj ugovor na štetu dužnika pozivom na činjenicu da dužnik svoj dug nije platio. Pod bitnim ugovorom smatra se ugovor koji je nužan za nastavak redovitog poslovanja, uključujući ugovor koji se odnosi na opskrbu čiji bi prekid mogao dovesti do obustave poslovanja dužnika.
(2) Postupanje vjerovnika protivno stavku 1. ovoga članka nema pravni učinak.
(3) Vjerovnik iz dvostrano obveznog ugovora koji je sklopljen prije otvaranja predstečajnog postupka, a koji nisu ili nisu u potpunosti ispunili ni dužnik ni vjerovnik, nije ovlašten uskratiti svoju činidbu, raskinuti ugovor, proglasiti dospjelost svoje tražbine ili na bilo koji drugi način izmijeniti taj ugovor na štetu dužnika pozivom na odgovarajuću ugovorenu klauzulu zbog:
1. podnošenja prijedloga za otvaranje predstečajnog postupka
2. podnošenja prijedloga za zastoj/odgodu ovrhe
3. otvaranja predstečajnog postupka
4. usvajanja prijedloga za zastoj/odgodu ovrhe.
(4) Ugovorne odredbe kojima se unaprijed isključuje ili ograničava primjena pravila iz stavka 3. ovoga članka bez pravnog su učinka, kao i ponašanja koja bi mu bila protivna.
(5) Odredbe stavaka 1. do 4. ovoga članka ne primjenjuju se na ugovore iz članka 182. stavaka 1. do 4. ovoga Zakona.
Postupci na koje predstečajni postupak utječe
(1) Danom otvaranja predstečajnog postupka nastupa prekid parničnih i arbitražnih postupaka, kao i zabrana pokretanja novih parničnih i arbitražnih postupaka protiv dužnika u svezi s tražbinama na koje predstečajni postupak utječe. Parnični i arbitražni postupci u vezi s tražbinama na koje predstečajni postupak utječe mogu se nastaviti ili pokrenuti nakon sklopljenog predstečajnog sporazuma u odnosu na tražbine ili dio tražbina koje su u predstečajnom postupku osporene te nakon pravomoćnosti rješenja o obustavi predstečajnog postupka. Na zahtjeve u tim postupcima primjenjuju se pravila iz odredbe članka 50. stavaka 2. do 7. ovoga Zakona.
(2) Danom otvaranja predstečajnog postupka nastupa prekid ovršnih postupaka i postupaka osiguranja, kao i zabrana pokretanja novih ovršnih postupaka i postupaka osiguranja protiv dužnika u svezi s tražbinama na koje predstečajni postupak utječe. Zabrana provođenja ovrhe traje 120 dana. Prije isteka tog roka sud u predstečajnom postupku može na zahtjev dužnika, vjerovnika ili povjerenika produžiti trajanje zabrane provedbe ovršnih postupaka i postupaka osiguranja dva puta za daljnjih 90 dana, pod uvjetom da je postignut relevantan napredak u pregovorima o planu restrukturiranja i da je navedena zabrana nužna radi ostvarivanja plana restrukturiranja. Zahtjev za produljenje roka mora se podnijeti najkasnije 15 dana prije isteka roka zabrane provedbe ovrhe ili postupka osiguranja. Na prijedlog dužnika, vjerovnika ili povjerenika sud će ukinuti zabranu provedbe ovršnih postupaka i postupaka osiguranja ako postane očito da dio vjerovnika koji bi mogli spriječiti donošenje plana restrukturiranja ne podupire nastavak pregovora te će obustaviti predstečajni postupak.
(3) Ako sud ne dostavi Financijskoj agenciji odluku o produljenju trajanja zabrane provedbe ovršnih postupaka i postupaka osiguranja prije isteka 120 dana odnosno daljnjih 90 dana, Financijska agencija će nastaviti s provedbom ovrhe na novčanim sredstvima po računu dužnika na temelju osnova za plaćanje koje je prestala izvršavati od primitka rješenja o otvaranju predstečajnoga postupka.
(4) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka ne primjenjuju se na postupke radi ostvarenja tražbina koje su nastale nakon otvaranja predstečajnoga postupka.
(5) U parničnim i arbitražnim postupcima u kojima je utvrđen prekid postupka zbog otvaranja predstečajnoga postupka, u kojem je nakon toga doneseno pravomoćno rješenje o potvrdi plana restrukturiranja kojim je obuhvaćena tražbina vjerovnika o kojoj se vodi parnični odnosno arbitražni postupak, sud odnosno arbitražni sud nastavit će postupak i odbaciti tužbu u cijelosti odnosno u dijelu u kojem je tražbina obuhvaćena planom restrukturiranja.
(6) U ovršnim postupcima i postupcima osiguranja u kojima je utvrđen prekid postupka zbog otvaranja predstečajnoga postupka u kojem je nakon toga doneseno pravomoćno rješenje o potvrdi plana restrukturiranja kojim je obuhvaćena tražbina vjerovnika u pogledu koje se vodi ovršni postupak odnosno postupak osiguranja sud će obustaviti ovršni postupak odnosno postupak osiguranja.
SUDSKA PRAKSA: Rješenje
Postupci na koje predstečajni postupak ne utječe
Predstečajni postupak ne utječe na:
– mjere osiguranja u kaznenom postupku
– porezne postupke utvrđivanja zloupotrebe prava i
– upravne postupke koje provodi Ministarstvo financija, Porezna uprava u postupcima utvrđivanja poreznih obveza.
Postupanje Financijske agencije s osnovama za plaćanje nakon otvaranja predstečajnoga postupka
(1) Od dana primitka rješenja o otvaranju predstečajnoga postupka Financijska agencija prestaje izvršavati sve osnove za plaćanje evidentirane u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje na teret dužnika, osim obračuna neisplaćene plaće, naknade plaće i otpremnine, osnova za plaćanje koje se odnose na tražbine sadašnjih i prijašnjih radnika dužnika iz radnog odnosa u bruto iznosu, zahtjeva za prisilnu naplatu u postupku osiguranja radničkih tražbina, rješenja nadležnog tijela o privremenom osiguranju naplate u slučaju blokade računa poslodavca zbog nemogućnosti prisilne naplate neisplaćene plaće odnosno naknade plaće, osnova za plaćanje koje se odnose na uzdržavanje djeteta i osnova za plaćanje koje se odnose na mjere osiguranja u kaznenom postupku.
(2) Vjerovnik osnove za plaćanje na temelju koje se na novčanim sredstvima po računu dužnika pravne osobe treba provesti ili se provodi ovrha radi naplate tražbine po osnovi naknade štete pretrpljene zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, naplate tražbine po osnovi namjerno počinjene nedopuštene radnje, radi naplate novčane kazne izrečene za kazneno ili prekršajno djelo i troškove kaznenoga ili prekršajnog postupka ili radi tražbine koja je nastala nakon otvaranja predstečajnoga postupka može zatražiti od povjerenika da naloži Financijskoj agenciji da nastavi s provedbom ovrhe po toj osnovi za plaćanje odnosno da provede ovrhu na novčanim sredstvima po računu dužnika sukladno posebnom zakonu.
(3) Vjerovnik osnove za plaćanje na temelju koje se na novčanim sredstvima po računu dužnika pojedinca treba provesti ili se provodi ovrha radi naplate tražbine po osnovi naknade štete pretrpljene zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, naplate tražbine po osnovi namjerno počinjene nedopuštene radnje, radi naplate novčane kazne izrečene za kazneno ili prekršajno djelo i troškove kaznenoga ili prekršajnog postupka, naplate tražbine za uzdržavanje koja proizlazi iz obiteljskog odnosa, braka ili tazbinskog srodstva, radi tražbine koja je nastala nakon otvaranja predstečajnoga postupka ili naplate tražbine koja nije proizašla iz obavljanja ili nije vezana uz obavljanje djelatnosti dužnika pojedinca može zatražiti od povjerenika da naloži Financijskoj agenciji da nastavi s provedbom ovrhe po toj osnovi za plaćanje odnosno da provede ovrhu na novčanim sredstvima po računu dužnika sukladno posebnom zakonu.
(4) Razlučni vjerovnik čije se razlučno pravo temelji na založnom pravu stečenom pljenidbom novčane tražbine po računu dužnika provedbom ovrhe na novčanim sredstvima po računu, nakon utvrđenja njegova položaja kao razlučnoga vjerovnika za taj iznos tražbine, može zatražiti od povjerenika da naloži Financijskoj agenciji da nastavi s provedbom ovrhe po toj osnovi za plaćanje za iznos koji je zaplijenjen s računa dužnika do otvaranja predstečajnoga postupka.
(5) Od dana primitka rješenja o otvaranju predstečajnoga postupka do dana primitka pravomoćnoga rješenja o obustavi predstečajnoga postupka, pravomoćnoga rješenja kojim se potvrđuje plan restrukturiranja ili do isteka roka zabrane provedbe ovršnih postupaka i postupaka osiguranja iz članka 68. stavka 2. ovoga Zakona Financijska agencija osnove za plaćanje neće upisivati u Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje niti po njima postupati, osim u slučaju iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka i u slučaju primitka obračuna neisplaćene plaće, naknade plaće i otpremnine, osnova za plaćanje koje se odnose na tražbine sadašnjih i prijašnjih radnika dužnika iz radnog odnosa u bruto iznosu, zahtjeva za prisilnu naplatu u postupku osiguranja radničkih tražbina, rješenja nadležnog tijela o privremenom osiguranju naplate u slučaju blokade računa poslodavca zbog nemogućnosti prisilne naplate neisplaćene plaće odnosno naknade plaće, osnova za plaćanje koje se odnose na mjere osiguranja u kaznenom postupku i osnova za plaćanje koje se odnose na uzdržavanje djeteta.
Postupanje Financijske agencije s osnovama za plaćanje nakon obustave predstečajnoga postupka
Članak 70.
(1) Od dana primitka pravomoćnoga rješenja o obustavi predstečajnoga postupka, Financijska agencija će nastaviti s provedbom ovrhe na novčanim sredstvima po računu dužnika na temelju osnova za plaćanje koje je prestala izvršavati od primitka rješenja o otvaranju predstečajnoga postupka.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, Financijska agencija neće nastaviti s provedbom ovrhe na novčanim sredstvima po računu dužnika na temelju osnova za plaćanje koje je prestala izvršavati od dana primitka rješenja o otvaranju predstečajnoga postupka ako je predstečajni postupak obustavljen jer je dužnik ispunio sve obveze prema vjerovnicima.
Postupanje Financijske agencije s osnovama za plaćanje nakon pravomoćnosti rješenja o potvrdi plana restrukturiranja
(1) Od dana primitka pravomoćnoga rješenja kojim se potvrđuje plan restrukturiranja, Financijska agencija neće nastaviti s provedbom ovrhe na novčanim sredstvima po računu dužnika na temelju osnova za plaćanje koje je prestala izvršavati od primitka rješenja o otvaranju predstečajnoga postupka, a eventualno zaplijenjena sredstva po tim osnovama za plaćanje oslobodit će i omogućiti dužniku raspolaganje istima.
(2) Osnovu za plaćanje donesenu odnosno izdanu prije otvaranja predstečajnoga postupka, a primljenu nakon pravomoćne potvrde plana restrukturiranja Financijska agencija neće evidentirati u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje, nego će je vratiti podnositelju uz obrazloženje, osim:
– obračuna neisplaćene plaće, naknade plaće i otpremnine
– osnova za plaćanje koje se odnose na tražbine sadašnjih i prijašnjih radnika dužnika iz radnog odnosa u bruto iznosu
– zahtjeva za prisilnu naplatu u postupku osiguranja radničkih tražbina
– rješenja nadležnog tijela o privremenom osiguranju naplate u slučaju blokade računa poslodavca zbog nemogućnosti prisilne naplate neisplaćene plaće odnosno naknade plaće
– osnova za plaćanje koje se odnose na uzdržavanje djeteta
– osnova za plaćanje koje se odnose na mjere osiguranja u kaznenom postupku
– osnova za plaćanje za koje je povjerenik potvrdio da se ovrha treba provesti jer se radi o tražbini na koju predstečajni postupak ne utječe.
(3) Osnovu za plaćanje donesenu odnosno izdanu nakon otvaranja predstečajnoga postupka, a primljenu nakon potvrde plana restrukturiranja, Financijska agencija će evidentirati u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje sukladno zakonu kojim se uređuje provedba ovrhe na novčanim sredstvima.
(4) Ako se na temelju osnove za plaćanje iz stavka 3. ovoga članka naplati tražbina vjerovnika koja je nastala prije otvaranja predstečajnoga postupka i na koju predstečajni postupak utječe, dužnik može tražiti proglašenje ovrhe nedopuštenom i povrat prenesenih novčanih sredstava u posebnoj parnici.
Zastara
Prijavom tražbina, osim onih na koje predstečajni postupak ne utječe, u predstečajnom postupku prekida se zastara od dana podnošenja prijave do isteka roka za isplatu koji je određen u planu restrukturiranja plan restrukturiranja ne potvrdi, do pravomoćnosti rješenja o obustavi predstečajnoga postupka.
Umanjenje utvrđenih tražbina
(1) Pod utvrđenom tražbinom, u smislu ovoga Zakona, podrazumijevaju se glavni dug i kamate dospjele na dan otvaranja predstečajnoga postupka, a ako je tražbina sadržana u ovršnoj ispravi, pod utvrđenom tražbinom podrazumijeva se cjelokupni iznos naveden u toj ispravi.
(2) Ako je planom restrukturiranja određeno da se tražbine isplate u smanjenom iznosu, postotak koji se isplaćuje prema planu restrukturiranja obračunava se na cijeli iznos utvrđene tražbine iz stavka 1. ovoga članka.
Pravo na kamate
Članak 74.
(1) Od dana otvaranja predstečajnoga postupka do njegova završetka kamate ne teku, osim na tražbine na koje predstečajni postupak ne utječe.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka neće se primijeniti ako predstečajni postupak bude obustavljen, osim ako je postupak obustavljen jer je dužnik ispunio sve obveze prema vjerovnicima.
VIII. ZAKLJUČENJE PREDSTEČAJNOG POSTUPKA
Zaključenje predstečajnoga postupka
(1) Sud će donijeti rješenje o zaključenju predstečajnoga postupka čim rješenje o potvrdi plana restrukturiranja postane pravomoćno.
(2) Prije zaključenja predstečajnoga postupka dužnik je dužan namiriti troškove predstečajnoga postupka te nesporne dospjele tražbine vjerovnika koje su nastale nakon otvaranja predstečajnoga postupka, a za sporne pružiti odgovarajuće osiguranje.
(3) Sud će objaviti izreku rješenja s naznakom osnove za zaključenje predstečajnoga postupka.
(4) Sud će unaprijed izvijestiti dužnika i povjerenika o tome kada će nastupiti pravni učinci zaključenja predstečajnoga postupka.
GLAVA III. STEČAJNI POSTUPAK
1. TIJELA STEČAJNOGA POSTUPKA
1.1. Općenito
Tijela stečajnoga postupka
Članak 75.
Tijela stečajnoga postupka su sud, stečajni upravitelj, skupština vjerovnika i odbor vjerovnika.
1.2. Sud
Ovlaštenja suda
Članak 76.
Sud u stečajnom postupku:
1. odlučuje o pokretanju prethodnoga postupka radi utvrđivanja postojanja stečajnoga razloga i provodi taj postupak
2. odlučuje o otvaranju stečajnoga postupka
3. imenuje i razrješava stečajnoga upravitelja, nadzire njegov rad i daje mu obvezne upute, u skladu s ovim Zakonom
4. nadzire rad odbora vjerovnika
5. određuje započete poslove koje treba završiti tijekom stečajnoga postupka, u skladu s ovim Zakonom
6. određuje nagradu stečajnom upravitelju
7. odobrava isplatu vjerovnika
8. donosi odluke o zaključenju i obustavi stečajnoga postupka
9. odlučuje o svim drugim pitanjima stečajnoga postupka, ako prema ovom Zakonu ne odlučuje drugo tijelo stečajnoga postupka.
1.3. Stečajni upravitelj
Tko može biti imenovan za stečajnoga upravitelja
Članak 77.
(1) Za stečajnoga upravitelja može se imenovati osoba upisana na listi stečajnih upravitelja za područje nadležnoga suda.
(2) Za stečajnoga upravitelja ne može biti imenovana osoba koja bi morala biti izuzeta kao sudac u stečajnom postupku, osobito:
− osoba koja je bila zaposlena kod stečajnoga dužnika ili je bila član nekog njegova tijela
− bliski srodnik suca, osoba odgovornih za obveze u stečajnom postupku, članova uprave i drugih tijela dužnika, vjerovnika te osoba koje su u odnosu suparništva sa stečajnim dužnikom.
(3) Za stečajnoga upravitelja ne može biti imenovana osoba koja prema zakonu ne bi mogla biti imenovana za člana uprave dužnika, upravnoga odbora, nadzornoga odbora ili sličnoga tijela.
Lista stečajnih upravitelja
Članak 78. (NN 71/15, 36/22, 27/24)
(1) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa za područje nadležnosti svakoga suda utvrđuje listu stečajnih upravitelja.
(2) Lista stečajnih upravitelja može se dopunjavati.
(3) Osoba može biti upisana na listu stečajnih upravitelja za područje nadležnosti jednog ili više sudova.
(4) Lista stečajnih upravitelja objavljuje se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.
(5) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa dužno je voditi i na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova objaviti popis stečajnih upravitelja s naznakom predstečajnih i stečajnih postupaka u kojima su imenovani kao povjerenici, privremeni stečajni upravitelji i stečajni upravitelji, način njihova izbora, naznaku dužnika i suca koji vodi postupak, naznaku razrješenja i razloga razrješenja te izrečenih novčanih kazni.
(6) Sud je dužan ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa obavijestiti o pravomoćnosti rješenja iz članka 91. stavaka 1. i 4. ovoga Zakona te o pravomoćnosti rješenja o izrečenim novčanim kaznama stečajnim upraviteljima.
(7) Ministar nadležan za poslove pravosuđa propisat će pravilnikom podatke koji se upisuju na listu stečajnih upravitelja i popis stečajnih upravitelja te način vođenja i objave popisa stečajnih upravitelja na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.
16. Pravilnik o utvrđivanju lista stečajnih upravitelja
Upis na listu stečajnih upravitelja
Članak 79. (NN 71/15, 104/17, 36/22, 27/24)
(1) Na listu stečajnih upravitelja može biti upisana fizička osoba:
1. koja ima poslovnu sposobnost i zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova stečajnog upravitelja
2. koja ima položen stručni ispit za stečajnog upravitelja
3. koja je nakon položenoga stručnog ispita obavila stručnu obuku u trajanju od najmanje jedne godine
4. koja ima sklopljenu policu osiguranja od profesionalne odgovornosti odgovarajućom primjenom odredbi o osiguranju od profesionalne odgovornosti za odvjetnike
5. koja je dostojna za obavljanje poslova stečajnoga upravitelja.
(2) Smatrat će se da ne ispunjava pretpostavku iz stavka 1. točke 5. ovoga članka osoba:
− protiv koje je pokrenut kazneni postupak za kazneno djelo za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti
− koja je osuđena za kazneno djelo za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti
− koja je brisana s liste stečajnih upravitelja zbog nepostupanja po rješenju suda iz članka 91. stavka 6. ovoga Zakona, dok ne prođu tri godine od dana brisanja
− koja je razriješena dužnosti stečajnoga upravitelja zbog neurednog obavljanja dužnosti iz članka 91. stavka 2. ovoga Zakona u više od dva stečajna postupka u tijeku tri godine, dok ne prođu tri godine od dana brisanja i ponovno ne položi ispit za stečajnoga upravitelja
– koja je nesposobna za plaćanje.
(3) Osoba koja je brisana s liste stečajnih upravitelja sukladno članku 81. stavku 1. podstavku 2. točkama 5. i 6. ovoga Zakona ne može se ponovno upisati na listu stečajnih upravitelja dok ne prođe šest mjeseci od dana pravomoćnosti rješenja o brisanju.
(4) Osoba iz stavka 3. ovoga članka kod ponovnog upisa na listu stečajnih upravitelja dužna je uz zahtjev priložiti dokaz o sklopljenoj polici osiguranja od profesionalne odgovornosti odnosno dokaz o provedenom stručnom usavršavanju.
Lista visoko kvalificiranih stečajnih upravitelja
(1) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa utvrđuje i na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova objavljuje listu visokokvalificiranih stečajnih upravitelja za područje nadležnosti svih sudova.
(2) Na listu visokokvalificiranih stečajnih upravitelja može biti upisana osoba koja je upisana na listu stečajnih upravitelja najmanje sedam godina i:
1. koja je imenovana za stečajnog upravitelja u najmanje dva stečajna postupka u kojima se stečajni dužnici mogu označiti kao srednji i veliki poduzetnici u smislu računovodstvenih propisa
2. koja je uspješno dovršila najmanje dva stečajna postupka potvrdom stečajnog plana.
(3) Lista visokokvalificiranih stečajnih upravitelja može se dopunjavati.
(4) Ministar nadležan za poslove pravosuđa propisat će pravilnikom podatke koji se upisuju na popis visokokvalificiranih stečajnih upravitelja te način vođenja i objave popisa visokokvalificiranih stečajnih upravitelja na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.
16. Pravilnik o utvrđivanju lista stečajnih upravitelja
Društvo stečajnih upravitelja
Članak 79.b (NN 71/15, 36/22, 27/24)
(1) Dva ili više stečajnih upravitelja upisanih na listi stečajnih upravitelja može osnovati trgovačko društvo (društvo stečajnih upravitelja) za obavljanje poslova stečajnog upravitelja.
(2) Društvo stečajnih upravitelja osniva se kao javno trgovačko društvo ili kao društvo s ograničenom odgovornošću.
(3) Na društvo stečajnih upravitelja na odgovarajući se način primjenjuje Zakon o trgovačkim društvima, osim ako ovim Zakonom nije što drukčije uređeno.
(4) Društvo stečajnih upravitelja ne može osnovati drugo društvo stečajnih upravitelja.
(5) Društvo stečajnih upravitelja s ograničenom odgovornošću mogu osnovati dva ili više stečajnih upravitelja, a najniži iznos temeljnog kapitala iznosi 25.000,00 eura.
(6) Uvjete za prostor i opremu ureda društva stečajnih upravitelja pravilnikom propisuje ministar nadležan za poslove pravosuđa.
18. Pravilnik o uvjetima prostora i opreme ureda društva stečajnih upravitelja
Udaljenje od obavljanja dužnosti stečajnog upravitelja
(1) Stečajni upravitelj udaljit će se od obavljanja dužnosti stečajnog upravitelja ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti.
(2) Stečajni upravitelj može se udaljiti od obavljanja dužnosti stečajnog upravitelja ako je protiv njega pokrenut postupak za povredu Etičkog kodeksa stečajnih upravitelja.
(3) Udaljenje iz stavaka 1. i 2. ovoga članka traje do pravomoćnog okončanja kaznenog postupka odnosno postupka za povredu Etičkog kodeksa stečajnih upravitelja.
Brisanje s liste stečajnih upravitelja
(1) Osoba koja se nalazi na listi stečajnih upravitelja brisat će se s liste stečajnih upravitelja:
− na osobni zahtjev
− po službenoj dužnosti:
1. ako se utvrdi da nisu postojali odnosno da su prestali postojati uvjeti na temelju kojih je osoba upisana na listu
2. ako je pravomoćno osuđena zbog kaznenog djela za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti
3. ako je razriješena dužnosti stečajnoga upravitelja zbog neurednog obavljanja dužnosti iz članka 91. stavka 1. ovoga Zakona u više od dva stečajna postupka u posljednje tri godine
4. ako nije postupila po rješenju suda iz članka 91. stavka 4. ovoga Zakona
5. ako ne dostavi dokaz da ima sklopljenu policu osiguranja od profesionalne odgovornosti odgovarajućom primjenom odredbi o osiguranju od profesionalne odgovornosti za odvjetnike
6. ako svake dvije godine od dana upisa ne dostavi dokaz o provedenom stručnom usavršavanju
7. kad navrši 70 godina života
8. smrću.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. podstavka 2. točke 7., stečajni upravitelji koji će navršiti 70 godina života bit će izuzeti od dodjeljivanja novih predmeta, a brisat će se s liste nakon dovršetka svih postupaka u kojima su imenovani do trenutka navršavanja 70 godina života.
(3) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na listu visokokvalificiranih stečajnih upravitelja.
Stručni ispit, stručna obuka i stručno usavršavanje
(1) Stručni ispit za stečajnog upravitelja organizira i provodi ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.
(2) Polaganju stručnog ispita za stečajnog upravitelja može pristupiti osoba:
1. koja ima završeni diplomski sveučilišni studij pravne ili ekonomske struke odnosno završeno visoko obrazovanje s najmanje 300 ECTS bodova pravne ili ekonomske struke
2. koja ima najmanje tri godine radnog iskustava u pravnoj i/ili ekonomskoj struci i
3. koja je pohađala obvezne pripreme za polaganje stručnog ispita za stečajnog upravitelja u organizaciji ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.
(3) Stručnu obuku stečajnih upravitelja nakon položenog stručnog ispita organizira i provodi ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa u trajanju od najmanje jedne godine.
(4) Stečajni upravitelji dužni su stručno se usavršavati.
(5) Stručno usavršavanje iz stavka 4. ovoga članka provodi ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.
(6) Ministar nadležan za poslove pravosuđa propisat će pravilnikom program i trajanje obvezne pripreme za polaganje stručnog ispita za stečajnog upravitelja, program, pretpostavke i način polaganja stručnoga ispita za stečajne upravitelje te program i trajanje stručne obuke nakon položenog stručnog ispita za stečajne upravitelje i stručnoga usavršavanja.
17. Pravilnik o polaganju stručnog ispita, obuci i usavršavanju stečajnih upravitelja
Rješenje o upisu i brisanju s liste stečajnih upravitelja i rješenje o udaljenju od obavljanja dužnosti stečajnog upravitelja
(1) Rješenja o upisu i brisanju s liste stečajnih upravitelja te rješenje o udaljenju od obavljanja dužnosti stečajnog upravitelja donosi ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.
(2) Rješenja iz stavka 1. ovoga članka su upravni akti.
(3) Protiv rješenja iz stavka 1. nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Nadzor nad radom stečajnih upravitelja
(1) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa prati rad stečajnih upravitelja.
(2) Predstavke i pritužbe na nedolično ili neprimjereno ponašanje stečajnih upravitelja u postupcima u kojima sudjeluju u svojstvu stečajnog upravitelja podnose se ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa.
Etički kodeks stečajnih upravitelja
(1) Etički kodeks stečajnih upravitelja utvrđuje etička načela i pravila ponašanja stečajnih upravitelja radi čuvanja dostojanstva i ugleda dužnosti stečajnog upravitelja.
(2) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa, uz prethodno mišljenje strukovne udruge, donosi Etički kodeks stečajnih upravitelja.
(3) Etički kodeks objavljuje se na mrežnoj stranici ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.
(4) Prijedlog za izmjene i dopune Etičkog kodeksa može dati strukovna udruga i najmanje deset stečajnih upravitelja.
20. Etički kodeks stečajnih upravitelja
Etičko vijeće i postupak povodom povrede Etičkog kodeksa
(1) O povredama Etičkog kodeksa iz članka 83.b ovoga Zakona odlučuje ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.
(2) Protiv odluke ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa stečajni upravitelj i podnositelj pritužbe imaju pravo prigovora u roku od osam dana od dana dostave odluke, o kojem odlučuje Etičko vijeće.
(3) Etičko vijeće iz stavka 2. ovoga članka ima tri člana koji se biraju iz reda ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa, stečajnih upravitelja i suda.
(4) Ministar nadležan za poslove pravosuđa propisat će pravilnikom izbor predsjednika Etičkog vijeća i postupak po povredi Etičkog kodeksa.
Izbor stečajnoga upravitelja
Članak 84. (NN 71/15, 104/17, 36/22, 27/24)
(1) Izbor stečajnoga upravitelja u stečajnom postupku obavlja se metodom slučajnoga odabira s liste stečajnih upravitelja za područje nadležnoga suda odnosno s liste visoko kvalificiranih stečajnih upravitelja, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(2) Ako sud smatra da stečajni upravitelj izabran metodom slučajnoga odabira ne raspolaže potrebnom stručnošću ili poslovnim iskustvom potrebnim za vođenje stečajnoga postupka, za stečajnoga upravitelja može izabrati drugu osobu s liste stečajnih upravitelja za područje nadležnoga suda.
(3) Stečajni upravitelj može podnijeti zahtjev ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa da ga se privremeno izuzme od izbora za stečajnog upravitelja, u kojem slučaju može nastaviti obavljati dužnost u postupcima u kojima je imenovan, ali ga se izuzima od izbora i imenovanja za stečajnog upravitelja u novim predmetima u razdoblju od tri mjeseca do dvije godine. Vrijeme privremenog izuzeća računa se od dana izvršnosti rješenja o privremenom izuzimanju.
(4) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na listu visokokvalificiranih stečajnih upravitelja.
(5) Ministar nadležan za poslove pravosuđa propisat će pravilnikom pretpostavke i način izbora stečajnoga upravitelja metodom slučajnoga odabira.
21. Pravilnik o pretpostavkama i načinu izbora stečajnoga upravitelja metodom slučajnoga odabira
Imenovanje stečajnoga upravitelja
Članak 85.
(1) Na temelju izbora stečajnoga upravitelja u skladu s člankom 84. ovoga Zakona sud imenuje stečajnoga upravitelja rješenjem o otvaranju stečajnoga postupka.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako je u predstečajnom postupku koji je prethodio stečajnom postupku imenovan povjerenik ili je u stečajnom postupku imenovan privremeni stečajni upravitelj, sud će povjerenika odnosno privremenoga stečajnog upravitelja imenovati stečajnim upraviteljem.
(3) Obrazloženje odluke o imenovanju mora sadržavati način izbora stečajnoga upravitelja i razloge ako je izabran na temelju odredbe članka 84. stavka 2. ovoga Zakona.
(4) Odluka o imenovanju stečajnoga upravitelja može se pobijati žalbom protiv rješenja o otvaranju stečajnoga postupka.
(5) Ako se žalbom protiv rješenja o otvaranju stečajnoga postupka pobija odluka o imenovanju stečajnoga upravitelja, prvostupanjski sud može povodom žalbe donijeti odluku o imenovanju novoga stečajnog upravitelja u roku od tri dana.
(6) Protiv rješenja suda o imenovanju novoga stečajnog upravitelja dopuštena je žalba.
Izjava stečajnoga upravitelja i potvrda o imenovanju
Članak 86.
(1) Prije prihvaćanja dužnosti stečajni upravitelj će pred sudom dati izjavu da će savjesno, držeći se Ustava, zakona i pravnoga poretka Republike Hrvatske, obavljati svoju dužnost.
(2) Nakon davanja izjave iz stavka 1. ovoga članka sud će stečajnom upravitelju predati potvrdu o imenovanju u kojoj je navedeno da je rješenjem o otvaranju stečajnoga postupka imenovan za stečajnoga upravitelja određenoga stečajnog dužnika.
(3) Stečajni upravitelj dužan je odmah nakon prestanka obavljanja dužnosti vratiti sudu potvrdu o imenovanju.
Imenovanje drugoga stečajnog upravitelja
Članak 87. (NN 71/15, 104/17, 36/22)
(1) Na prvom ili kojem kasnijem ročištu nakon imenovanja stečajnoga upravitelja skupština vjerovnika može umjesto stečajnoga upravitelja kojeg je imenovao sud izabrati drugoga stečajnog upravitelja.
(2) Smatrat će se da je na skupštini vjerovnika odluka iz stavka 1. ovoga članka donesena ako je za izbor drugoga stečajnog upravitelja glasovala većina iz članka 105. stavka 2. ovoga Zakona.
(3) Sud donosi rješenje kojim potvrđuje imenovanje drugoga stečajnog upravitelja. Ako sud ne donese rješenje u roku od tri dana, smatrat će se da je potvrdio imenovanje stečajnoga upravitelja.
(4) Sud ne može odbiti potvrditi imenovanje stečajnoga upravitelja kojeg je izabrala skupština vjerovnika, osim u slučaju postojanja zapreka za imenovanje stečajnog upravitelja iz članka 77. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona..
(5) Novoimenovanom stečajnom upravitelju sud će predati potvrdu o imenovanju nakon davanja izjave iz članka 86. stavka 1. ovoga Zakona.
(6) Predajom potvrde o imenovanju prestaju ovlaštenja prijašnjem stečajnom upravitelju.
(7) Prijašnji stečajni upravitelj dužan je predati svoje dužnosti novom stečajnom upravitelju u roku od tri dana.
(8) Sud će zaključkom odrediti potrebne mjere radi ostvarenja primopredaje dužnosti između stečajnih upravitelja.
Ovlaštenja stečajnoga upravitelja
Članak 88.
(1) Stečajni upravitelj ima prava i obveze tijela dužnika pravne osobe, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(2) Ako stečajni dužnik nastavlja poslovati tijekom stečajnoga postupka u skladu s člankom 217. stavkom 2. ovoga Zakona, poslovanje vodi stečajni upravitelj.
(3) Stečajni upravitelj zastupa dužnika.
(4) Stečajni upravitelj vodi samo one poslove dužnika pojedinca koji se odnose na stečajnu masu i zastupa ga kao stečajnoga dužnika s ovlaštenjima zakonskoga zastupnika.
Dužnosti stečajnoga upravitelja
(1) Stečajni upravitelj dužan je postupati savjesno i uredno, a osobito:
1. dovesti u red očevidnik knjigovodstvenih podataka do dana otvaranja stečajnoga postupka te sklopiti ugovor s ovlaštenom fizičkom ili pravnom osobom za vođenje knjigovodstveno-računovodstvenih usluga
2. sastaviti predračun troškova stečajnoga postupka i dostaviti na odobrenje odboru vjerovnika
3. odrediti povjerenstvo za popis imovine
4. sastaviti početno stanje imovine dužnika
5. kao dobar gospodar brinuti se o završetku započetih, a neobavljenih poslova dužnika i poslova potrebnih da bi se spriječilo nastupanje štete nad sredstvima dužnika
6. brinuti se o ostvarivanju tražbine dužnika
7. savjesno voditi poslovanje dužnika iz članka 217. stavka 2. ovoga Zakona
8. dostaviti Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje isprave koje se odnose na radnopravni status osiguranika
9. unovčiti, odnosno naplatiti s pažnjom dobroga gospodara stvari i prava dužnika koja ulaze u stečajnu masu
10. dostaviti Financijskoj agenciji zahtjeve za prodaju nekretnina, pokretnina, prava i imovine stečajnog dužnika elektroničkom javnom dražbom i zahtjeve za upis nekretnina, pokretnina, prava i imovine stečajnog dužnika u Očevidnik nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom postupku
11. izvršiti uplatu predujma troškova provedbe prodaje elektroničkom javnom dražbom i troškova upisa podataka u Očevidnik nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom postupku Financijskoj agenciji, što predstavlja trošak postupka
12. pripremiti isplatu vjerovnika i nakon odobrenja izvršiti isplatu
13. dostaviti odboru vjerovnika završni račun
14. izvršiti naknadne isplate vjerovnika
15. nakon zaključenja stečajnoga postupka zastupati stečajnu masu u skladu s ovim Zakonom.
(2) Stečajni upravitelj dužan je podnositi na propisanom obrascu pisana izvješća o tijeku stečajnoga postupka i o stanju stečajne mase, i to najmanje jedanput u tri mjeseca.
(3) Pisana izvješća iz stavka 2. ovoga članka i druga izvješća koja je stečajni upravitelj dužan podnositi na temelju ovoga Zakona objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova bez odgode.
Nadzor nad radom stečajnoga upravitelja
(1) Rad stečajnoga upravitelja nadzire sud, odbor vjerovnika i skupština vjerovnika koji su ovlašteni u svako doba zatražiti obavijesti ili izvješća iz članka 89. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Ako stečajni upravitelj ne postupi prema nalogu suda za obavljanje dužnosti iz članka 89. ovoga Zakona, sud ga može kazniti novčanom kaznom do 1320,00 eura.
Razrješenje stečajnoga upravitelja
Članak 91. (NN 71/15, 104/17, 36/22, 27/24)
(1) Sud može po službenoj dužnosti ili na prijedlog odbora vjerovnika ili skupštine vjerovnika razriješiti stečajnog upravitelja ako svoju dužnost ne obavlja uspješno ili iz drugih važnih razloga, a osobito ako ne postupa po nalogu suda.
(2) Protiv rješenja o razrješenju stečajni upravitelj ima pravo žalbe. Protiv rješenja o odbijanju prijedloga za razrješenje pravo žalbe imaju odbor vjerovnika i svaki stečajni vjerovnik koji je na skupštini vjerovnika glasovao za prijedlog za razrješenje stečajnog upravitelja.
(3) Sud može razriješiti stečajnoga upravitelja na osobni zahtjev iz opravdanih razloga. Protiv rješenja o odbijanju osobnoga zahtjeva za razrješenje pravo na žalbu ima samo stečajni upravitelj.
(4) Sud može razriješenom stečajnom upravitelju rješenjem naložiti vraćanje onoga što je tijekom postupka primio, osobito ako odbije ispuniti nalog suda u svezi s predajom dužnosti, ako odbije ili nepotrebno odgađa predaju dokumentacije ili ako ne postupi prema nalogu suda za dostavu izvješća o određenim pitanjima.
(5) Ako razriješeni stečajni upravitelj ne postupi sukladno nalogu suda iz stavka 4. ovoga članka, može se kazniti novčanom kaznom do 1320,00 eura.
(6) Rješenjem o razrješenju stečajnoga upravitelja sud će donijeti odluku o imenovanju novoga stečajnog upravitelja odgovarajućom primjenom odredbe članka 84. ovoga Zakona. Na sljedećem ili kojem kasnijem ročištu skupština vjerovnika može izabrati neku drugu osobu za stečajnoga upravitelja odgovarajućom primjenom odredbe članka 87. ovoga Zakona.
(7) Pravomoćnošću rješenja o brisanju stečajnog upravitelja po službenoj dužnosti, izvršnošću rješenja o privremenom udaljenju te izvršnošću rješenja o brisanju stečajnog upravitelja na osobni zahtjev stečajnom upravitelju prestaje dužnost, što će sud utvrditi rješenjem, u kojem se slučaju na odgovarajući način primjenjuje odredba stavka 6. ovoga članka.
Odgovornost stečajnoga upravitelja
Članak 92.
(1) Stečajni upravitelj dužan je naknaditi štetu svim sudionicama ako je svojom krivnjom povrijedio koju od svojih dužnosti.
(2) Stečajni upravitelj ne odgovara za štetu nastalu zbog radnje koju je odobrio sud odnosno zbog radnje koju je poduzeo u ovrsi naloga ili upute suda, osim ako je odobrenje ili uputu ishodio na prijevaran način.
(3) Za štetu koju počine radnici stečajnoga upravitelja stečajni upravitelj odgovara samo ako je šteta nastala zbog propusta u njihovu nadzoru.
(4) Stečajni upravitelj dužan je naknaditi štetu vjerovniku stečajne mase koju je pretrpio zbog neispunjenja obveze stečajne mase preuzete njegovom pravnom radnjom, osim ako stečajni upravitelj u vrijeme preuzimanja obveze nije mogao predvidjeti da stečajna masa neće biti dostatna za njezino ispunjenje.
Rokovi za podnošenje zahtjeva za naknadu štete
Članak 93.
(1) Pravo na podnošenje zahtjeva za naknadu štete nastale zbog povrede dužnosti stečajnoga upravitelja zastarijeva istekom roka od tri godine od saznanja oštećenoga za štetu i okolnosti na kojima se zasniva obveza stečajnoga upravitelja za naknadu štete.
(2) Pravo na podnošenje zahtjeva za naknadu štete zastarijeva najkasnije istekom roka od tri godine od pravomoćnosti rješenja o zaključenju stečajnoga postupka.
(3) Pravo na podnošenje zahtjeva za naknadu štete prouzročene povredom dužnosti počinjene u svezi s naknadnom diobom ili nadzorom nad ispunjenjem stečajnoga plana zastarijeva istekom roka od tri godine od provedbe naknadne diobe ili završetka nadzora.
(4) O zahtjevima za naknadu štete protiv stečajnoga upravitelja sud odlučuje u parničnom postupku.
Nagrada za rad i naknada troškova
Članak 94.
(1) Stečajni upravitelj ima pravo na nagradu za svoj rad i naknadu stvarnih troškova.
(2) Nagradu stečajnom upravitelju rješenjem određuje sud prema uredbi kojom Vlada Republike Hrvatske utvrđuje kriterije i način obračuna i plaćanja nagrade stečajnim upraviteljima.
(3) Naknadu troškova rješenjem određuje sud na temelju pisanoga, obrazloženoga i dokumentiranoga izvješća stečajnoga upravitelja.
(4) Rješenja iz stavaka 2. i 3. ovoga članka objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.
(5) Protiv rješenja iz stavaka 2. i 3. ovoga članka pravo na žalbu imaju stečajni upravitelj, dužnik pojedinac i svaki stečajni vjerovnik.
(6) Ako u stečajnom postupku nema sredstava za nagradu i naknadu troškova stečajnoga upravitelja, nagrada i naknada troškova isplatit će se iz sredstava Fonda za namirenje troškova stečajnoga postupka.
(7) Ako je stečajni upravitelj razriješen zbog nesavjesnoga obavljanja dužnosti, nema pravo na nagradu.
9. Uredba o kriterijima i načinu obračuna i plaćanja nagrade stečajnim upraviteljima
Završni račun
Članak 95.
(1) Stečajni upravitelj dužan je nakon prestanka obavljanja svoje dužnosti na propisanom obrascu položiti završni račun vjerovnicima.
(2) Sud će ispitati završni račun prije ročišta vjerovnika i na njemu potvrditi da ga je ispitao. Ako smatra potrebnim, sud može odrediti da završni račun pregledaju vještaci.
(3) Prije ispitivanja završnoga računa sud će dostaviti završni račun odboru vjerovnika i odrediti mu rok za očitovanje.
(4) Ispitani završni račun i očitovanje odbora vjerovnika objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova. Ostale isprave sud će staviti na uvid vjerovnicima u pisarnici suda.
(5) Vrijeme između objave završnoga računa i održavanja ročišta vjerovnika ne smije biti kraće od osam dana.
(6) Vjerovnici mogu naložiti stečajnom upravitelju da u određenim vremenskim razmacima tijekom postupka polaže račune. U tom se slučaju na odgovarajući način primjenjuju odredbe stavaka 1. − 5. ovoga članka.
Završni račun stečajnoga upravitelja
1.4. Odbor vjerovnika
Osnivanje odbora vjerovnika prije prvoga ročišta vjerovnika
(1) Sud može, radi zaštite interesa vjerovnika u stečajnom postupku, prije prvoga ročišta vjerovnika osnovati odbor vjerovnika i imenovati njegove članove.
(2) U odboru vjerovnika moraju biti zastupljeni stečajni vjerovnici s najvišim tražbinama i stečajni vjerovnici s malim tražbinama. U odboru vjerovnika treba biti zastupljen i predstavnik prijašnjih dužnikovih radnika, osim ako kao stečajni vjerovnici sudjeluju s beznačajnim tražbinama.
(3) Za članove odbora vjerovnika mogu biti imenovani i razlučni vjerovnici i osobe koje nisu vjerovnici ako bi svojim stručnim znanjem mogle pridonijeti radu toga odbora.
(4) Članova odbora vjerovnika mora biti neparan broj, a najviše devet.
(5) Ako je ovim Zakonom određeno da odbor vjerovnika poduzima određene radnje u postupku, podneske u ime odbora vjerovnika podnosi odnosno izjave daje predsjednik odbora vjerovnika na temelju odluke odbora.
(6) Ako je broj stečajnih vjerovnika manji od pet, ovlaštenja odbora vjerovnika imaju svi vjerovnici.
Osnivanje odbora vjerovnika na skupštini vjerovnika
Članak 97.
(1) O osnivanju odbora vjerovnika odlučuju vjerovnici na skupštini vjerovnika, u skladu s odredbama članka 96. stavaka 2. − 6. ovoga Zakona. Ako je sud prethodno osnovao odbor vjerovnika, vjerovnici odlučuju treba li odbor zadržati.
(2) Skupština vjerovnika može iz odbora vjerovnika isključiti sve ili pojedine članove koje je imenovao sud i izabrati druge ili dodatne članove odbora vjerovnika.
Zadaci odbora vjerovnika
Članak 98.
(1) Odbor vjerovnika dužan je nadzirati stečajnoga upravitelja i pomagati mu u vođenju poslova, pratiti tijek poslovanja iz članka 217. ovoga Zakona, pregledavati poslovne knjige i poslovnu dokumentaciju te naložiti provjeru prometa i iznosa gotova novca. Za obavljanje pojedinih poslova iz svoga djelokruga odbor vjerovnika može ovlastiti pojedine svoje članove.
(2) U okviru svoga djelokruga odbor vjerovnika osobito:
1. razmatra izvješća stečajnoga upravitelja o tijeku stečajnoga postupka i o stanju stečajne mase
2. pregledava poslovne knjige i cjelokupnu dokumentaciju koju je preuzeo stečajni upravitelj
3. podnosi prigovor sudu na rad stečajnoga upravitelja
4. daje odobrenje na predračun troškova stečajnoga postupka
5. daje mišljenje sudu o unovčenju imovine dužnika, kad sud to zatraži
6. daje mišljenje sudu o nastavljanju započetih poslova odnosno o radu stečajnoga dužnika, kad sud to zatraži
7. daje mišljenje sudu o priznavanju opravdanih manjkova utvrđenih popisom imovine, kad sud to zatraži.
(3) Odbor vjerovnika dužan je obavješćivati vjerovnike o tijeku stečajnoga postupka i o stanju stečajne mase.
Razrješenje članova odbora vjerovnika
Članak 99.
(1) Sud može člana odbora vjerovnika razriješiti po službenoj dužnosti ili na zahtjev vjerovnika. Član odbora vjerovnika razriješit će se na osobni zahtjev. Prije donošenja odluke potrebno je saslušati člana odbora vjerovnika.
(2) Sud će imenovati novoga člana odbora vjerovnika ako bi zbog razrješenja broj članova odbora vjerovnika bio manji od tri člana. Vjerovnici mogu na prvom sljedećem ročištu vjerovnika isključiti člana kojeg je imenovao sud i izabrati drugoga člana odbora vjerovnika.
Odgovornost članova odbora vjerovnika
Članak 100.
Članovi odbora vjerovnika dužni su naknaditi štetu razlučnim i stečajnim vjerovnicima ako su svojom krivnjom povrijedili koju od svojih zakonskih dužnosti. Odredbe o zastari prava na podnošenje zahtjeva za naknadu štete prema stečajnom upravitelju primjenjuju se na odgovarajući način i na zastaru zahtjeva za naknadu štete prema članovima odbora vjerovnika.
Sjednice odbora vjerovnika i donošenje odluka
Članak 101.
(1) Odbor vjerovnika o pitanjima iz svoga djelokruga odlučuje na sjednicama, ako je nazočna većina ukupnoga broja njegovih članova.
(2) Prvu sjednicu odbora vjerovnika saziva sud po službenoj dužnosti ili na prijedlog stečajnoga upravitelja ili većine članova odbora vjerovnika. Na toj sjednici članovi odbora izabiru predsjednika.
(3) Iduće sjednice odbora vjerovnika može sazvati i predsjednik odbora vjerovnika.
(4) Člana odbora vjerovnika na sjednicama može zamjenjivati osoba koju on na to ovlasti ovjerovljenom punomoći.
(5) Na sjednicama odbora vjerovnika mogu biti nazočni sud i stečajni upravitelj bez prava glasa. Sud i stečajni upravitelj obvezno se pozivaju na sjednice odbora vjerovnika.
(6) Odbor vjerovnika odlučuje većinom glasova nazočnih članova, a ako su glasovi podijeljeni, odlučuje sud.
(7) Sud može ukinuti odluku odbora vjerovnika odgovarajućom primjenom odredbi članka 108. ovoga Zakona.
Nagrada za rad i naknada troškova
Članak 102.
(1) Članovi odbora vjerovnika imaju pravo na nagradu za rad u odboru vjerovnika. Nagrada se određuje do iznosa prosječne dnevne plaće u Republici Hrvatskoj po danu koji provedu u obavljanju poslova iz svoga djelokruga. Prosječna dnevna plaća utvrđuje se prema prosječnoj mjesečnoj isplaćenoj netoplaći po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, sud može odrediti nagradu članu odbora vjerovnika koji nije vjerovnik, uzimajući u obzir opseg i složenost poslova koji su mu povjereni.
(3) Članovi odbora vjerovnika imaju pravo na naknadu troškova uz odgovarajuću primjenu odredbe ovoga Zakona o naknadi troškova stečajnom upravitelju.
(4) O nagradama i troškovima iz stavaka 1. − 3. ovoga članka odlučuje sud posebnim rješenjem, na prijedlog odbora vjerovnika.
(5) Rješenje iz stavka 4. ovoga članka objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova. Protiv toga rješenja pravo na žalbu ima stečajni upravitelj i svi članovi odbora vjerovnika.
1.5. Skupština vjerovnika
Sazivanje skupštine vjerovnika
Članak 103.
(1) Skupštinu vjerovnika saziva sud. Pravo sudjelovanja imaju svi stečajni vjerovnici, svi stečajni vjerovnici s pravom odvojenoga namirenja, stečajni upravitelj i dužnik pojedinac.
(2) Vrijeme i mjesto održavanja i dnevni red skupštine vjerovnika objavljuju se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.
Prijedlog za sazivanje skupštine vjerovnika
Članak 104.
(1) Skupština vjerovnika sazvat će se na obrazloženi prijedlog:
1. stečajnoga upravitelja
2. odbora vjerovnika
3. najmanje pet stečajnih vjerovnika koji nisu nižega isplatnog reda, uz uvjet da zbroj tražbina stečajnih vjerovnika na temelju ocjene suda prelazi petinu iznosa tražbina svih stečajnih vjerovnika koji ne pripadaju nižim isplatnim redovima
4. jednoga ili više stečajnih vjerovnika koji ne pripadaju nižim isplatnim redovima, uz uvjet da zbroj njihovih tražbina na temelju ocjene suda prelazi dvije petine iznosa naznačenog u točki 3. ovoga stavka.
(2) Vrijeme između primitka prijedloga i skupštine vjerovnika ne smije biti duže od 30 dana.
(3) Protiv rješenja suda kojim je odbio sazvati skupštinu vjerovnika podnositelj prijedloga ima pravo na posebnu žalbu. Ako ima više podnositelja prijedloga, pravo na žalbu ima svaki od njih.
(4) Ako sud ne sazove skupštinu u roku iz stavka 2. ovoga članka niti u tom roku donese rješenje kojim se odbija prijedlog za sazivanje skupštine, smatrat će se da je donio rješenje kojim je prijedlog odbio. U tom slučaju podnositelj prijedloga ima pravo na posebnu žalbu. O toj je žalbi drugostupanjski sud dužan odlučiti u roku od osam dana.
Vođenje skupštine vjerovnika i odlučivanje
Članak 105.
(1) Skupštinu vjerovnika vodi sud.
(2) Smatrat će se da je na skupštini vjerovnika odluka donesena ako zbroj iznosa tražbina stečajnih vjerovnika koji su glasovali za neku odluku iznosi više od zbroja iznosa tražbina vjerovnika koji su glasovali protiv te odluke, ako ovim Zakonom za donošenje pojedine odluke nije drukčije određeno.
Pravo glasa
Članak 106.
(1) Pravo glasa na skupštini vjerovnika imaju stečajni vjerovnici čije su tražbine utvrđene.
(2) Smatrat će se da vjerovnik ima pravo glasa, iako je njegova tražbina osporena, ako postojanje svoje tražbine dokazuje ovršnom ispravom, osim ako se javnom ili javno ovjerovljenom ispravom ne dokaže prestanak postojanja tražbine.
(3) Smatrat će se da razlučni vjerovnik ima pravo glasa za dio svoje tražbine osigurane razlučnim pravom koju je prijavio u stečajnom postupku kao stečajni vjerovnik, iako je ta njegova tražbina osporena, ako je osigurana razlučnim pravom upisanim u javnoj knjizi, osim ako dužnik javnom ili javno ovjerovljenom ispravom ne dokaže prestanak postojanja tražbine.
(4) Vjerovnicima osporenih tražbina, i ako nisu ispunjene pretpostavke iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, priznat će se pravo glasa ako se na skupštini vjerovnika stečajni upravitelj i nazočni vjerovnici s pravom glasa tako sporazumiju. Ako se sporazum ne može postići, o tome odlučuje sud na skupštini rješenjem protiv kojeg nije dopuštena posebna žalba.
(5) Vjerovnici nižih isplatnih redova nemaju pravo glasa, osim ako su njihove tražbine utvrđene.
(6) Sud može tijekom glasovanja na sljedećim skupštinama vjerovnika na prijedlog stečajnoga upravitelja ili kojega od nazočnih vjerovnika s pravom glasa izmijeniti svoju odluku o pravu glasa vjerovnika osporenih tražbina.
(7) Odredba stavka 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje i na vjerovnike čije su tražbine vezane za odgodni uvjet.
(8) Pravo glasa imaju vjerovnici do potpunoga namirenja svoje tražbine.
Ovlaštenja skupštine vjerovnika
(1) Skupština vjerovnika ovlaštena je na izvještajnom ročištu ili kojem kasnijem ročištu:
1. osnovati odbor vjerovnika, ako on nije osnovan, odnosno izmijeniti njegov sastav ili ga ukinuti
2. imenovati novoga stečajnog upravitelja
3. odlučiti o poslovanju dužnika iz članka 217. stavka 2. ovoga Zakona i o načinu i uvjetima unovčenja njegove imovine koja nije opterećena razlučnim pravom
4. naložiti stečajnom upravitelju izradu stečajnoga plana
5. donijeti sve odluke iz nadležnosti odbora vjerovnika
6. odlučiti o drugim pitanjima važnim za provedbu i završetak stečajnoga postupka u skladu s ovim Zakonom.
(2) Skupština vjerovnika ima pravo zatražiti od stečajnoga upravitelja obavijesti i izvještaje o stanju stvari i vođenju poslova. Ako odbor vjerovnika nije osnovan, skupština vjerovnika može naložiti provjeru prometa i iznosa gotova novca kojom upravlja stečajni upravitelj.
(3) Vjerovnici svoje odluke mogu izmijeniti na kasnijim ročištima skupštine vjerovnika.
Ukidanje odluke skupštine vjerovnika
Članak 108.
(1) Sud će na zahtjev razlučnoga vjerovnika, stečajnoga vjerovnika koji nije nižega isplatnog reda, stečajnoga upravitelja ili iznimno po službenoj dužnosti ukinuti odluku skupštine vjerovnika ako je protivna zajedničkom interesu stečajnih vjerovnika.
(2) O zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka sud je dužan odlučiti odmah na toj skupštini, a u složenijim slučajevima može odgoditi donošenje odluke za osam dana od dana održavanja skupštine.
(3) Rješenje kojim se ukida odluka skupštine vjerovnika objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova. Protiv te odluke pravo na posebnu žalbu ima svaki razlučni vjerovnik i svaki stečajni vjerovnik koji nije nižega isplatnog reda.
2. POKRETANJE STEČAJNOGA POSTUPKA
Podnositelji prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka
Članak 109. (NN 71/15, 104/17, 36/22)
(1) Prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka ovlašten je podnijeti vjerovnik ili dužnik, ako zakonom nije drukčije određeno.
(2) Vjerovnik je ovlašten podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka ako učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i stečajnoga razloga.
(3) Razlučni vjerovnik kojemu je dužnik osobno odgovoran ovlašten je podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka ako učini vjerojatnim da tražbinu neće moći potpuno namiriti iz predmeta na koji se odnosi njegovo razlučno pravo.
(4) Prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka pravne osobe u ime dužnika ovlaštene su podnijeti:
− osoba ovlaštena za zastupanje dužnika po zakonu
− član upravnoga odbora dioničkoga društva
− likvidator dužnika
− član nadzornoga odbora dužnika, ako nema osoba ovlaštenih za zastupanje dužnika po zakonu
− član društva s ograničenom odgovornošću ako dužnik nema nadzorni odbor, a nema osoba ovlaštenih za zastupanje dužnika po zakonu.
(5) Ako prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka ne podnesu skupno sve osobe ovlaštene za zastupanje dužnika po zakonu ili svi članovi upravnoga odbora dioničkoga društva ili svi likvidatori dužnika, prijedlog je dopušten samo ako podnositelj prijedloga učini vjerojatnim postojanje stečajnoga razloga.
(6) Podnositelj prijedloga iz stavka 4. podstavaka 4. i 5. ovoga članka mora uz prijedlog dostaviti ispravu iz koje proizlazi nepostojanje osoba ovlaštenih za zastupanje dužnika po zakonu.
(7) Brisan.
Prijedlog dužnika za otvaranje stečajnoga postupka (čl. 16. i čl. 109. SZ)
Prijedlog vjerovnika za otvaranje stečajnoga postupka (čl. 16. i čl. 109. SZ)
Dužnost podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka pravne osobe
(1) Financijska agencija dužna je podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka ako pravna osoba u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje ima evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 120 dana, u roku od osam dana od isteka toga razdoblja, osim ako su ispunjene pretpostavke iz članka 428. ovoga Zakona.
(2) Prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka dužni su bez odgode, a najkasnije 21 dan od dana nastanka stečajnoga razloga podnijeti:
− osoba ovlaštena za zastupanje dužnika po zakonu
− član upravnoga odbora dioničkoga društva
− likvidator
− član nadzornoga odbora dužnika, ako nema osoba ovlaštenih za zastupanje dužnika po zakonu, ako joj je moglo biti poznato postojanje stečajnoga razloga i nepostojanje osoba ovlaštenih za zastupanje po zakonu
− član društva s ograničenom odgovornošću ako dužnik nema nadzorni odbor, a nema osoba ovlaštenih za zastupanje dužnika po zakonu, ako joj je moglo biti poznato postojanje stečajnoga razloga i nepostojanje osoba ovlaštenih za zastupanje po zakonu.
(3) Osobe iz stavka 2. ovoga članka osobno odgovaraju vjerovnicima za štetu koju su im prouzročili propustom svoje dužnosti utvrđene tom odredbom.
(4) Pravo na naknadu štete iz stavka 3. ovoga članka zastarijeva u roku od pet godina od dana otvaranja stečajnoga postupka.
(5) Za podnošenje prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka iz stavka 1. ovoga članka Financijska agencija ima pravo na naknadu troška. Trošak podnošenja prijedloga namiruje se iz predujma za namirenje troškova stečajnog postupka odnosno iz Fonda za namirenje troškova stečajnog postupka ako se naknada nije naplatila iz predujma. Visinu i način plaćanja naknade propisat će ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom.
(6) Visinu naknade troška iz stavka 5. ovoga članka propisat će pravilnikom ministar nadležan za poslove pravosuđa.
Prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka (čl. 110. st. 1. SZ)
Fond za namirenje troškova stečajnoga postupka
Članak 111.
(1) Fond za namirenje troškova stečajnoga postupka osniva se na svakom sudu.
(2) Sredstva Fonda za namirenje troškova stečajnoga postupka osiguravaju se iz sredstava pribavljenih na temelju ovoga Zakona.
(3) Iz Fonda za namirenje troškova stečajnoga postupka isplaćuju se sredstva potrebna za namirenje troškova stečajnoga postupka koji se ne mogu namiriti iz imovine dužnika i osiguranja predujma za namirenje troškova stečajnoga postupka.
(4) Sredstva isplaćena iz Fonda za namirenje troškova stečajnoga postupka su trošak stečajnoga postupka i stečajni upravitelj ih je dužan vratiti u Fond za namirenje troškova stečajnoga postupka nakon što u stečajnom postupku prikupi za to potrebna sredstva.
Osiguranje novčanih sredstava za namirenje troškova stečajnoga postupka
(1) Nakon što Financijska agencija utvrdi nemogućnost izvršenja osnove za plaćanje radi nedostatka novčanih sredstava na računima dužnika pravne osobe, naložit će banci da zaplijeni novčana sredstva s računa dužnika, u iznosu od 660,00 eura za predujam za namirenje troškova stečajnoga postupka.
(2) Nalog da se zaplijene novčana sredstva na temelju stavka 1. ovoga članka provodi se prije ostalih naloga, osim naloga za izvršavanje osnova za plaćanje obračuna poslodavca o neisplati dospjeloga iznosa plaće i naknade plaće.
(3) Ako Financijska agencija na temelju stavka 1. ovoga članka zaplijeni iznos koji je dovoljan za namirenje svih neizvršenih osnova za plaćanje upisanih u Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje, obustavit će daljnju zapljenu za iznos predujma za namirenje troškova stečajnoga postupka, oslobodit će iznos zaplijenjenih sredstava te izdati nalog bankama za izvršenje osnova za plaćanje upisanih u Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje, osim ako je Financijska agencija na temelju odredbe članka 110. stavka 1. ovoga Zakona podnijela prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka.
(4) Nakon izvršenja svih neizvršenih osnova za plaćanje Financijska agencija izdat će nalog za oslobođenje sredstava zaplijenjenih prema odredbi stavka 1. ovoga članka i omogućiti dužniku raspolaganje.
(5) Sud će odmah nakon primitka prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka zatražiti od Financijske agencije obavijest o osiguranju sredstava za namirenje troškova stečajnoga postupka.
(6) Rješenjem o otvaranju stečajnoga postupka nad dužnikom pravnom osobom sud će naložiti Financijskoj agenciji da naloži banci prijenos zaplijenjenoga iznosa predujma na račun suda i obustavi daljnju pljenidbu do iznosa iz stavka 1. ovoga članka ako iznos predujma nije zaplijenjen u cijelosti.
(7) Ako sud odbaci ili odbije prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka, rješenjem o odbacivanju odnosno odbijanju naložit će Financijskoj agenciji da oslobodi sredstva zaplijenjena na temelju stavka 1. ovoga članka.
Plaćanje predujma odgovornih osoba
Članak 113.
(1) Ako osobe iz članka 110. stavka 2. ovoga Zakona ne podnesu prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka u propisanom roku, sud će im po službenoj dužnosti u slučajevima iz članka 114. stavka 3. ovoga Zakona naložiti plaćanje predujma za namirenje troškova stečajnoga postupka u roku od osam dana.
(2) Neiskorišteni iznos predujma iz stavka 1. ovoga članka sud će nakon završetka postupka uplatiti u Fond za namirenje troškova stečajnoga postupka.
(3) Ako osoba iz stavka 1. ovoga članka ne plati predujam u propisanom roku, na odgovarajući način primijenit će se pravila o prisilnoj naplati novčane kazne u parničnom postupku.
Predujam za namirenje troškova stečajnoga postupka
(1) Podnositelj prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka dužan je platiti iznos predujma od 130,00 eura u Fond za namirenje troškova stečajnoga postupka te po nalogu suda u roku od osam dana dodatni iznos predujma koji ne može biti viši od 2700,00 eura, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(2) Ako su osigurana sredstva za namirenje troškova stečajnoga postupka u skladu s odredbom članka 112. ovoga Zakona, obveza podnositelja prijedloga iz stavka 1. ovoga članka umanjuje se za iznos osiguranih sredstava.
(3) Predujam iz stavka 1. ovoga članka nisu dužni platiti:
− radnici i prijašnji dužnikovi radnici ako su podnijeli prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka radi namirenja svoje dospjele tražbine po osnovi rada
− Financijska agencija ako je podnijela prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka u skladu s člankom 110. stavkom 1. ovoga Zakona
− Republika Hrvatska.
(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka sredstva za namirenje troškova postupka predujmit će se iz Fonda za namirenje troškova stečajnoga postupka, osim ako su osigurana sredstva u skladu s člancima 112. i 113. ovoga Zakona.
(5) Ako podnositelj prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka nije uplatio predujam iz stavka 1. ovoga članka, sud će prijedlog odbaciti kao nedopušten.
(6) Ako predujam ne plati podnositelj prijedloga iz članka 110. stavka 2. ovoga Zakona, smatrat će se da nije podnio prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka u propisanom roku.
(7) Predujam je trošak stečajnoga postupka na čiju naknadu vjerovnik koji je uplatio predujam ima pravo.
3. PRETHODNI POSTUPAK
Pokretanje prethodnoga postupka
Članak 115.
(1) Na temelju prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka sud donosi rješenje o pokretanju prethodnoga postupka radi utvrđivanja pretpostavki za otvaranje stečajnoga postupka (prethodni postupak), protiv kojega nije dopuštena posebna žalba, ili taj prijedlog odbacuje rješenjem.
(2) U rješenju o pokretanju prethodnoga postupka sud može imenovati privremenoga stečajnog upravitelja.
(3) Prethodni postupak može trajati najduže 60 dana od podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka.
Otvaranje stečajnoga postupka bez prethodnoga postupka
Članak 116.
Sud može donijeti rješenje o otvaranju stečajnoga postupka bez provedbe prethodnoga postupka:
− ako na temelju prijedloga za otvaranje predstečajnoga postupka utvrdi postojanje stečajnoga razloga
− ako Financijska agencija podnese prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka u skladu s člankom 110. stavkom 1. ovoga Zakona
– ako osoba ovlaštena za zastupanje dužnika po zakonu odnosno dužnik pojedinac podnese prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka
– ako vjerovnik podnese prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka, a dužnik prizna postojanje stečajnoga razloga
− ako je prije otvoreni predstečajni postupak završio bez uspjeha.
Obveza davanja podataka tijekom prethodnoga postupka
Članak 117.
(1) Osobe ovlaštene za zastupanje dužnika po zakonu, članovi tijela dužnika, radnici dužnika i u slučaju ako im je prestala dužnost odnosno zaposlenje, te tijela javne vlasti, dužni su nakon podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka stečajnim tijelima, na njihov zahtjev, bez odgode, pružiti sve potrebne podatke i obavijesti.
(2) Sud može zaključkom narediti stečajnom dužniku, odnosno osobama iz stavka 1. ovoga članka da u određenom roku predaju sudu pisano izvješće o financijsko-gospodarskom stanju dužnika.
(3) Osobe iz stavka 1. ovoga članka odgovaraju vjerovnicima osobno za naknadu štete koju su im prouzročili uskratom davanja ili davanjem netočnih ili nepotpunih podataka, obavijesti i izvješća prema odredbama stavaka 1. i 2. ovoga članka.
(4) Osobe iz stavka 1. ovoga članka odgovaraju za davanje netočnih ili nepotpunih podataka, obavijesti i izvješća prema odredbama stavaka 1. i 2. ovoga članka kao za davanje lažnoga iskaza u postupku pred sudom.
(5) Pravo na naknadu štete iz stavka 3. ovoga članka zastarijeva u roku od pet godina od dana zaključenja stečajnoga postupka.
(6) U slučaju iz stavka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 177., 178. i 180. ovoga Zakona.
Mjere osiguranja
(1) Sud će rješenjem o pokretanju prethodnoga postupka ili naknadnim rješenjem, na zahtjev podnositelja prijedloga ili po službenoj dužnosti, odrediti sve mjere koje smatra potrebnim kako bi se spriječilo da do donošenja odluke o prijedlogu za otvaranje stečajnoga postupka ne nastupe takve promjene imovinskoga položaja dužnika koje bi za vjerovnike mogle biti nepovoljne.
(2) Sud može osobito:
1. imenovati privremenoga stečajnog upravitelja uz odgovarajuću primjenu odredbi ovoga Zakona o izboru i imenovanju stečajnoga upravitelja
2. zabraniti raspolaganje imovinom dužnika ili odrediti da dužnik može raspolagati svojom imovinom samo uz prethodnu suglasnost suda ili privremenoga stečajnog upravitelja
3. zabraniti ili privremeno odgoditi određivanje, odnosno provedbu ovrhe ili osiguranja protiv dužnika
4. zabraniti isplate s računa dužnika.
(3) Sud može, ako za to postoje opravdani razlozi, mjere iz stavaka 1. i 2. ovoga članka odrediti i prije donošenja rješenja o pokretanju prethodnoga postupka.
(4) Osoba koja ne postupi po mjeri osiguranja može se kazniti novčanom kaznom do 6630,00 eura.
(5) Sud može, na prijedlog vjerovnika, privremenoga stečajnog upravitelja ili po službenoj dužnosti, odrediti privremene mjere osiguranja prema općim pravilima postupka osiguranja i protiv dužnika pojedinca, protiv osoba koje i inače odgovaraju za obveze dužnika te protiv dužnikovih dužnika, ako ocijeni da je to potrebno radi zaštite imovine stečajnoga dužnika.
Privremeni stečajni upravitelj
(1) Ako sud imenuje privremenoga stečajnog upravitelja i odredi zabranu raspolaganja, ovlaštenje za raspolaganje imovinom dužnika prelazi na privremenoga stečajnog upravitelja.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka privremeni stečajni upravitelj dužan je:
1. zaštititi i održavati imovinu dužnika
2. nastaviti s vođenjem dužnikova poslovanja sve do odluke o otvaranju stečajnoga postupka, osim ako sud ne odredi mirovanje kako bi se izbjeglo znatno smanjenje imovine
3. ispitati mogu li se imovinom dužnika namiriti troškovi postupka.
(3) Sud može zatražiti od privremenoga stečajnog upravitelja da ispita postoji li razlog za otvaranje stečajnoga postupka i kakvi su izgledi za nastavak poslovanja dužnika.
(4) Ako sud imenuje privremenoga stečajnog upravitelja u slučaju u kojemu nije određena zabrana raspolaganja, utvrdit će dužnosti privremenoga stečajnog upravitelja. Dužnosti ne smiju prelaziti dužnosti određene stavkom 2. ovoga članka.
(5) Privremeni stečajni upravitelj ovlašten je stupiti u poslovne prostorije dužnika i ondje provesti potrebne radnje. Dužnik pojedinac, odnosno tijela dužnika pravne osobe dužni su privremenom stečajnom upravitelju dopustiti uvid u poslovne knjige i poslovnu dokumentaciju dužnika. Protiv dužnika, odnosno članova njegovih tijela mogu se, radi pribavljanja potrebnih podataka i obavijesti, primijeniti mjere koje se radi toga mogu primijeniti protiv dužnika i članova njegovih tijela nakon otvaranja stečajnoga postupka.
(6) Na privremenoga stečajnog upravitelja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o stečajnom upravitelju.
Objava ograničenja raspolaganja
Članak 120.
(1) Rješenje kojim se određuju ograničenja raspolaganja određena člankom 118. stavkom 2. točkom 2. ovoga Zakona i kojim se imenuje privremeni stečajni upravitelj objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova. Dužnikovi dužnici ujedno će se pozvati da svoje obveze ispunjavaju vodeći računa o objavljenom rješenju.
(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka sud će dostaviti tijelu koje vodi registar u kojem je dužnik upisan.
(3) Za upis ograničenja raspolaganja u javnim knjigama, registrima, upisnicima i očevidnicima iz članka 34. stavka 3. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o upisu otvaranja stečajnoga postupka.
Učinci ograničenja raspolaganja
Članak 121.
(1) U slučaju povrede ograničenja raspolaganja iz članka 118. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o pravnim posljedicama povrede zabrane raspolaganja nakon otvaranja stečajnoga postupka.
(2) Ako je ovlaštenje za raspolaganje imovinom dužnika preneseno na privremenoga stečajnog upravitelja, na parnice u tijeku i njihovo preuzimanje na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o preuzimanju parnica nakon otvaranja stečajnoga postupka.
Ukidanje mjera osiguranja
Članak 122.
(1) Rješenje o ukidanju mjera osiguranja objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.
(2) Ako je ovlaštenje za raspolaganje imovinom dužnika preneseno na privremenoga stečajnog upravitelja, on će prije nego što bude razriješen, u ime i za račun dužnika namiriti nastale troškove te ispuniti obveze koje je preuzeo za stečajnoga dužnika. Isto vrijedi i za obveze iz nekoga trajnoga obveznog odnosa, ako je privremeni stečajni upravitelj primio protučinidbu za imovinu kojom upravlja.
(3) U hitnim slučajevima sud može odrediti da radnje iz stavka 2. ovoga članka umjesto privremenoga stečajnog upravitelja obavi novoimenovani stečajni upravitelj.
Ročište radi očitovanja o prijedlogu za otvaranje stečajnoga postupka
Članak 123.
(1) U rješenju o pokretanju prethodnoga postupka sud će odmah zakazati ročište na koje će pozvati osobe ovlaštene za zastupanje dužnika po zakonu, odnosno dužnika pojedinca, podnositelja prijedloga, pravnih osoba koje za dužnika obavljaju poslove platnoga prometa i privremenoga stečajnog upravitelja, a prema potrebi i druge osobe.
(2) Na ročištu iz stavka 1. ovoga članka pozvane osobe očitovat će se o prijedlogu za otvaranje stečajnoga postupka. One se o prijedlogu mogu očitovati i pisano.
Izjava o pristupanju dugu
Članak 124.
(1) Treća osoba može na ročištu iz članka 123. ovoga Zakona dati izjavu o pristupanju dugu stečajnoga dužnika. Uz izjavu je treća osoba dužna predočiti sudu od javnoga bilježnika ovjerovljenu ispravu o sadržaju i načinu ispunjenja dužnikovih obveza prema odredbi stavka 3. ovoga članka. Sud će ocijeniti danu izjavu i, prema potrebi, provjeriti je i zatražiti odgovarajuće jamstvo. Radi toga može i odgoditi ročište.
(2) Ako se pokaže da je izjava o pristupanju dugu bez valjanoga pokrića, njezin davatelj odgovara za prouzročenu štetu i troškove postupka.
(3) Sud će odobriti pristupanje dugu ako se pristupitelj obvezao da će najkasnije u roku od dva mjeseca od dana donošenja rješenja o odobrenju pristupanja dugu ispuniti sve dospjele obveze stečajnoga dužnika, a ostale, u vrijeme pristupanja dugu već nastale obveze, kako budu dospijevale.
(4) Davatelj izjave o pristupanju dugu i njegovi jamci, nakon što sud odobri pristupanje dugu, solidarno odgovaraju s dužnikom za njegove obveze nastale do davanja izjave o pristupanju dugu.
(5) Rješenjem kojim se odobrava pristupanje dugu sud će obustaviti stečajni postupak. Protiv toga rješenja pravo na žalbu imaju podnositelj prijedloga i dužnik.
(6) Vjerovnici stečajnoga dužnika čija je tražbina prema dužniku nastala do pristupanja dugu i koja je utvrđena ovršnom ispravom mogu na temelju te isprave i rješenja kojim se odobrava pristupanje dugu izravno tražiti ovrhu protiv pristupitelja i njegovih jamaca.
(7) Dužnik odgovara solidarno s pristupiteljem dugu za preuzete obveze. Vjerovnici koji imaju prema stečajnom dužniku ovršnu ispravu mogu i nakon pristupanja dugu izravno na temelju te isprave tražiti protiv njega ovrhu.
Ispitivanje gospodarsko-financijskoga stanja dužnika
Članak 125.
Sud će odrediti jednog ili više vještaka koji će u roku od 15 dana, zajedno s njim i s privremenim stečajnim upraviteljem ako je imenovan i prema njihovim uputama ispitati je li dužnik nesposoban za plaćanje ili prezadužen.
Slučajevi u kojima se neće odrediti ispitivanje gospodarsko-financijskoga stanja dužnika
Članak 126.
(1) Sud neće odrediti vještaka iz članka 125. ovoga Zakona ako utvrdi da su ispunjene pretpostavke za otvaranje stečajnoga postupka bez prethodnoga ispitivanja sposobnosti za plaćanje ili prezaduženosti, osobito ako se nesposobnost za plaćanje može nedvojbeno utvrditi iz okolnosti zbog kojih je dužnik obustavio plaćanje.
(2) Okolnost da je dužnik obustavio plaćanje može se osobito utvrditi na temelju izvješća pravnih osoba koje za dužnika obavljaju poslove platnoga prometa.
Stečajni postupak male vrijednosti
(1) Ako tijekom prethodnoga postupka sud ocijeni da imovina stečajnoga dužnika ne prelazi iznos od 270.000,00 eura, donijet će odluku da se stečajni postupak provede prema pravilima postupka male vrijednosti.
(2) Sud može odlučiti da se stečajni postupak provede prema pravilima postupka male vrijednosti i kada se imovina dužnika sastoji većim dijelom od pokretnina koje se mogu lako unovčiti, bez obzira na to što imovina stečajnoga dužnika prelazi 270.000,00 eura.
(3) U stečajnom postupku male vrijednosti ne primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o odboru vjerovnika.
4. OTVARANJE STEČAJNOGA POSTUPKA
Rasprava i odlučivanje o otvaranju stečajnoga postupka
Članak 128.
(1) Ako je pokrenut prethodni postupak, sud će odrediti ročište radi rasprave o pretpostavkama za otvaranje stečajnoga postupka najkasnije u roku od 60 dana od podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka.
(2) Ako nije pokrenut prethodni postupak, sud će odrediti ročište radi rasprave o pretpostavkama za otvaranje stečajnoga postupka najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka.
(3) Na ročište radi rasprave o pretpostavkama za otvaranje stečajnoga postupka pozivaju se podnositelj prijedloga, a za dužnika pravnu osobu osobe ovlaštene za zastupanje dužnika po zakonu, odnosno dužnik pojedinac, privremeni stečajni upravitelj te, prema potrebi, vještaci.
(4) Na ročištu iz stavka 1. ovoga članka može se ispitati mogućnost pristupanja dugu. U tom slučaju sud će na odgovarajući način primijeniti odredbe članka 124. ovoga Zakona, osim odredbe o odgodi ročišta.
(5) Ako nije određeno ispitivanje gospodarsko-financijskoga stanja dužnika, sud može ročište radi očitovanja o prijedlogu za otvaranje stečajnoga postupka spojiti s ročištem radi rasprave o pretpostavkama za otvaranje stečajnoga postupka.
(6) Sud će na ročištu, a najkasnije u roku od tri dana nakon njegova zaključenja, donijeti rješenje o otvaranju stečajnoga postupka ili o odbijanju prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka.
(7) U rješenju o odbijanju prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka sud će odrediti tko je dužan naknaditi troškove postupka.
(8) Protiv rješenja o otvaranju stečajnoga postupka pravo na žalbu ima osoba ovlaštena za zastupanje dužnika po zakonu do dana nastupanja pravnih posljedica otvaranja stečajnoga postupka i dužnik pojedinac, a protiv rješenja o odbijanju prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka pravo na žalbu ima podnositelj prijedloga.
(9) Ako dužnik do završetka prethodnoga postupka postane sposoban za plaćanje, sud će postupak obustaviti. Troškove provedenoga postupka u tom slučaju dužan je naknaditi dužnik.
Rješenje o otvaranju stečajnoga postupka
Članak 129.
(1) Rješenje o otvaranju stečajnoga postupka osobito mora sadržavati:
− podatke za identifikaciju dužnika
− podatke za identifikaciju stečajnoga upravitelja
− dan, sat i minutu otvaranja stečajnoga postupka
− poziv vjerovnicima da stečajnom upravitelju u roku od 60 dana od dana objave toga rješenja u skladu s pravilima ovoga Zakona o prijavi tražbina prijave svoje tražbine
− poziv razlučnim i izlučnim vjerovnicima da stečajnoga upravitelja u roku od 60 dana od dana objave toga rješenja podneskom obavijeste o svojim pravima, u skladu s odredbama članka 258. ovoga Zakona
− poziv dužnikovim dužnicima da svoje obveze bez odgode ispunjavaju stečajnom upravitelju za stečajnoga dužnika
− poziv na ispitno ročište i izvještajno ročište.
(2) Rješenjem o otvaranju stečajnoga postupka sud će odrediti da se otvaranje stečajnoga postupka upiše u registre, javne knjige, upisnike i očevidnike iz članka 34. stavka 3. ovoga Zakona.
(3) Rješenje o otvaranju stečajnoga postupka objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova istoga dana kad je doneseno.
Zakazivanje ispitnoga i izvještajnoga ročišta
Članak 130.
(1) Rješenjem o otvaranju stečajnoga postupka sud će zakazati:
1. ročište vjerovnika na kojem se ispituju prijavljene tražbine (ispitno ročište)
2. ročište vjerovnika na kojem će se na temelju izvješća stečajnoga upravitelja odlučivati o daljnjem tijeku stečajnoga postupka (izvještajno ročište).
(2) Vrijeme između zadnjega dana roka za prijavljivanje tražbine i ispitnoga ročišta ne smije biti kraće od osam dana ni duže od dva mjeseca.
(3) Izvještajno ročište ne može se održati prije ispitnoga ročišta ni 15 dana od dana održavanja toga ročišta.
(4) Ispitno i izvještajno ročište mogu se spojiti tako da se najprije održi ispitno ročište, a zatim izvještajno ročište.
Dostava rješenja o otvaranju stečajnoga postupka
Članak 131.
(1) Rješenje o otvaranju stečajnoga postupka sud će dostaviti:
− podnositelju prijedloga
− dužniku
− pravnim osobama koje za dužnika obavljaju poslove platnoga prometa
− ispostavi porezne uprave prema sjedištu dužnika
− nadležnom državnom odvjetništvu
− tijelima koja vode registre, javne knjige, upisnike i očevidnike iz članka 34. stavka 3. ovoga Zakona.
(2) Tijela iz stavka 1. podstavka 6. ovoga članka dužna su po službenoj dužnosti na temelju dostavljenoga rješenja zabilježiti otvaranje stečajnoga postupka.
(3) Ako je dužnik pojedinac, sud će ga uputiti na mogućnost oslobođenja preostalih obveza u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Slučajevi u kojima se otvoreni stečajni postupak ne provodi
(1) Ako prije otvaranja stečajnoga postupka sud utvrdi da imovina dužnika koja bi ušla u stečajnu masu nije dovoljna ni za namirenje troškova toga postupka ili je neznatne vrijednosti, rješenjem će pozvati osobe koje imaju pravni interes za provedbom stečajnoga postupaka da u roku od 15 dana uplate predujam za namirenje troškova prethodnoga i otvorenoga stečajnog postupka.
(2) Ako osobe iz stavka 1. ovoga članka ne predujme traženi iznos, sud će donijeti rješenje o otvaranju i zaključenju stečajnoga postupka. Na izbor i imenovanje stečajnoga upravitelja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o izboru i imenovanju stečajnoga upravitelja u skraćenom stečajnom postupku. Stečajni upravitelj nema obvezu dostavljanja godišnjih financijskih izvješća i dodatnih podataka Financijskoj agenciji radi javne objave i za nadzorne, statističke i druge potrebe, kao i podnošenja prijave poreza na dobit nadležnoj ispostavi porezne uprave
(3) Rješenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova istoga dana kada su donesena.
(4) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka postupak se neće provesti i na odgovarajući će se način primijeniti odredbe članaka 286. − 292. ovoga Zakona.
(5) Ako sud zaključi stečajni postupak u skladu s odredbom stavka 2. ovoga članka, a dužnik nema dovoljno sredstava za namirenje najnužnijih troškova (sređivanje arhivske građe i slično), potrebna sredstva isplatit će se iz Fonda za namirenje troškova stečajnoga postupka.
(6) Rješenje iz stavka 2. ovoga članka sud će dostaviti radnicima dužnika.
Stečajna masa u slučajevima u kojima se otvoreni stečajni postupak ne provodi
Članak 133.
(1) Nakon zaključenja stečajnoga postupka prema odredbi članka 132. stavka 2. ovoga Zakona stečajni upravitelj može u ime i za račun stečajne mase unovčiti imovinu dužnika i prikupljenim sredstvima namiriti nastale troškove stečajnoga postupka, a neiskorišteni iznos uplatiti u Fond za namirenje troškova stečajnoga postupka.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka stečajna masa će se upisati u sudski registar. Pri upisu stečajne mase u sudski registar Ministarstvo financija – Porezna uprava će po službenoj dužnosti odrediti i dodijeliti osobni identifikacijski broj stečajnoj masi.
(3) O radnjama poduzetim u skladu s odredbom stavka 1. ovoga članka stečajni upravitelj dužan je podnositi sudu pisana izvješća najmanje jedanput u tri mjeseca. Pisana izvješća objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova bez odgode.
(4) Stečajni upravitelj može, kad je to potrebno radi poduzimanja radnji iz stavka 1. ovoga članka, na temelju zaključka suda otvoriti bankovni račun.
(5) Ako se ispune pretpostavke za nastavljanje postupka radi naknadne diobe iz članka 289. stavka 1. ovoga Zakona, sud će rješenjem o nastavljanju postupka pozvati stečajne vjerovnike da u roku od 30 dana stečajnom upravitelju prijave svoje tražbine i zakazati ročište na kojem će se ispitati prijavljene tražbine (ispitno ročište).
(6) Ako se stečajni postupak nastavlja zbog pronađene imovine koja ulazi u stečajnu masu, sud će rješenjem iz stavka 5. ovoga članka zakazati istodobno i izvještajno ročište. Na odgovarajući način primijenit će se odredbe članaka 229. − 234. te članaka 247. − 285. ovoga Zakona.
5. STEČAJNA MASA I STEČAJNI VJEROVNICI
5.1. Stečajna masa
Pojam stečajne mase
Članak 134.
(1) Stečajna masa obuhvaća cjelokupnu imovinu dužnika u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka te imovinu koju on stekne tijekom stečajnoga postupka.
(2) Stečajna masa služi namirenju troškova stečajnoga postupka te tražbine vjerovnika stečajnoga dužnika, odnosno tražbine čije je namirenje osigurano određenim pravima na imovini dužnika.
Imovina koja ne ulazi u stečajnu masu dužnika pojedinca
Članak 135.
Imovina dužnika pojedinca na kojoj se ovrha protiv njega ne bi mogla provesti prema općim pravilima ovršnoga postupka ne ulazi u stečajnu masu.
Imovina bračnih drugova
Članak 136.
Ako je otvoren stečajni postupak nad imovinom jednoga bračnog druga, udio toga bračnog druga u imovini bračnih drugova ulazi u stečajnu masu ako se na tom udjelu prema općim pravilima ovršnoga postupka može protiv dužnika provesti ovrha. Podjela imovine provest će se izvan stečajnoga postupka, na zahtjev stečajnoga upravitelja.
5.2. Stečajni vjerovnici
Pojam stečajnoga vjerovnika
Članak 137.
(1) Stečajni vjerovnici su osobni vjerovnici dužnika koji u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka imaju koju imovinskopravnu tražbinu prema njemu.
(2) Stečajni vjerovnici se prema svojim tražbinama razvrstavaju u isplatne redove. Vjerovnici kasnijega isplatnoga reda mogu se namiriti tek nakon što budu u cijelosti namireni vjerovnici prethodnoga isplatnog reda. Stečajni vjerovnici istoga isplatnog reda namiruju se razmjerno veličini svojih tražbina.
Tražbine viših isplatnih redova
Članak 138. (NN 71/15, 104/17)
(1) U tražbine prvog višeg isplatnog reda ulaze:
– tražbine radnika i prijašnjih dužnikovih radnika nastale do otvaranja stečajnog postupka iz radnog odnosa
– tražbine proračuna, zavoda ili fondova u skladu s posebnim propisima u visini pripadajućeg dijela ukupnog troška plaće ili naknade plaće
– otpremnine do iznosa propisanoga zakonom odnosno kolektivnim ugovorom i tražbine po osnovi naknade štete pretrpljene zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
(2) U tražbine drugoga višega isplatnog reda ulaze sve ostale tražbine prema dužniku, osim onih koje su razvrstane u niže isplatne redove.
(3) Namirenje utvrđenih tražbina iz stavka 1. ovoga članka provodi se sukladno posebnim propisima koji uređuju isplatu plaće, doprinose za obvezna osiguranja prema plaći te pripadajući porez i prirez.
Stečajni vjerovnici nižih isplatnih redova
Članak 139.
(1) Nakon tražbina viših isplatnih redova, kao tražbine nižih isplatnih redova namiruju se prema navedenom redoslijedu:
1. kamate na tražbine stečajnih vjerovnika od otvaranja stečajnoga postupka
2. troškovi koji za pojedine vjerovnike nastanu njihovim sudjelovanjem u postupku
3. novčane kazne izrečene za kazneno ili prekršajno djelo i troškovi kaznenoga ili prekršajnoga postupka
4. tražbine za besplatnu činidbu dužnika
5. tražbine za povrat zajma kojim se nadomješta kapital nekoga člana društva ili odgovarajuće tražbine.
(2) Tražbine za koje je između vjerovnika i dužnika ugovoreno da će u stečajnom postupku biti nižega isplatnoga reda, u slučaju dvojbe, namirivat će se nakon tražbina iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Kamate na tražbine stečajnih vjerovnika nižih isplatnih redova i troškovi koji za te vjerovnike nastanu njihovim sudjelovanjem u postupku istoga su reda kao i tražbine tih vjerovnika.
Nedospjele tražbine
Članak 140.
(1) Nedospjele tražbine dospijevaju otvaranjem stečajnoga postupka.
(2) Ako se na tražbine iz stavka 1. ovoga članka nisu plaćale kamate, smatrat će se da su se na njih plaćale zakonske kamate i tražbine će se smanjiti na iznos koji bi, prema uračunavanju zakonskih kamata za vrijeme od otvaranja stečajnoga postupka do dospijeća, odgovarao punom iznosu tražbina.
Tražbine vezane uz raskidni uvjet
Članak 141.
Tražbine vezane uz raskidni uvjet koji nastupa nakon otvaranja stečajnoga postupka, do nastupanja uvjeta, uzimaju se u obzir kao bezuvjetne tražbine.
Odgovornost više osoba
Članak 142.
Vjerovnik kojemu više osoba odgovara za ispunjenje iste činidbe u cijelosti, može u stečajnom postupku, protiv svakoga od dužnika, isticati do svoga potpunog namirenja cijeli iznos koji je zahtijevao u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka.
Prava solidarnih dužnika i jamaca
Članak 143.
(1) Solidarni dužnici i jamci dužnika mogu kao stečajni vjerovnici tražiti da im se vrati ono što su za dužnika platili prije ili nakon dana otvaranja stečajnoga postupka, ako im pripada pravo na vraćanje isplaćenoga prema dužniku.
(2) Solidarni dužnici i jamci mogu podnijeti zahtjev da im se osigura iznos što će ga platiti za dužnika razmjerno iznosu koji bi im pripao kao stečajnim vjerovnicima.
Preračunavanje tražbina
Članak 144.
Nenovčane tražbine ili one čiji je novčani iznos neodređen ističu se u novčanoj vrijednosti na koju se mogu procijeniti u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka. Tražbine izražene u stranoj valuti ili u obračunskoj jedinici obračunavaju se u valutu Republike Hrvatske po tečaju mjerodavnom za mjesto plaćanja u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka.
Povremena davanja
Članak 145.
Tražbine koje imaju za predmet povremena davanja čiji su iznos i trajanje određeni utvrđuju se u iznosu koji se dobije zbrajanjem predstojećih davanja uz odbitak međukamata navedenih u članku 140. stavku 2. ovoga Zakona. Ako trajanje davanja nije određeno, primijenit će se na odgovarajući način odredba članka 144. ovoga Zakona.
Otuđenje tražbine
Članak 146.
(1) Ako stečajni vjerovnik nakon otvaranja stečajnoga postupka otuđi svoju tražbinu koju nije prijavio u tom postupku, stjecatelj tražbine može u stečajnom postupku imati samo ona prava koja bi mogao imati i njegov prednik, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(2) Ako stečajni vjerovnik otuđi svoju tražbinu koju je prijavio u stečajnom postupku, njezin stjecatelj stupa u pravni položaj svoga prednika, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(3) Prijenos tražbine iz stavka 2. ovoga članka može se dokazivati u stečajnom postupku samo javnom ili javno ovjerovljenom ispravom ili izjavom stečajnoga vjerovnika danom pred sudom.
5.3. Izlučni vjerovnici
Izlučna prava. Pravo na vraćanje stvari
Članak 147.
(1) Osoba koja na temelju kojega svoga stvarnog ili osobnog prava može dokazati da neki predmet ne ulazi u stečajnu masu nije stečajni vjerovnik. Njezino će se pravo na izdvajanje predmeta utvrđivati prema pravilima za ostvarivanje tih prava izvan stečajnoga postupka.
(2) Ako je pravo osobe iz stavka 1. ovoga članka upisano u javnoj knjizi, stečajni dužnik mora dokazati da predmet na koji se to pravo odnosi ulazi u stečajnu masu.
(3) Prodavatelj kojem cijena nije isplaćena u cijelosti može tražiti da mu se vrati roba koja je iz drugoga mjesta poslana dužniku prije dana otvaranja stečajnoga postupka, a do dana otvaranja toga postupka nije prispjela u odredišno mjesto, odnosno ako je do toga dana dužnik nije preuzeo (pravo na vraćanje).
(4) Pravo na vraćanje ima i komisionar za kupnju robe.
(5) Ako je dužnik preuzeo samo na čuvanje robu koja je stigla u odredišno mjesto prije dana otvaranja stečajnoga postupka, prodavatelj nema pravo na vraćanje, ali ima pravo redovnim putem ostvariti svoja prava u svezi s tom robom kao izlučni vjerovnik.
Naknada za izlučna prava
Članak 148.
(1) Ako je prije otvaranja stečajnoga postupka dužnik neovlašteno otuđio predmet čije se izdvajanje moglo tražiti, izlučni vjerovnik može zahtijevati da se na njega prenese pravo na protučinidbu, ako nije ispunjena. Ako se protučinidba može izdvojiti iz stečajne mase, izlučni vjerovnik može zahtijevati protučinidbu iz stečajne mase.
(2) Ako nisu ispunjene pretpostavke iz stavka 1. ovoga članka, izlučni vjerovnik može, kao stečajni vjerovnik, tražiti naknadu štete.
(3) Ako je prije otvaranja stečajnoga postupka privremeni stečajni upravitelj ili nakon otvaranja stečajnoga postupka stečajni upravitelj otuđio predmet čije se izdvajanje moglo tražiti, izlučni vjerovnik može prema svom izboru:
− zahtijevati da se na njega prenese pravo na protučinidbu ako protučinidba nije ispunjena
− zahtijevati protučinidbu iz stečajne mase ako se protučinidba može izdvojiti iz stečajne mase
− zahtijevati naknadu štete kao vjerovnik stečajne mase.
5.4. Razlučni vjerovnici
Pravo odvojenoga namirenja iz stvari i prava upisanih u javne knjige
Članak 149.
Vjerovnici koji imaju založno pravo ili pravo na namirenje na kojoj stvari ili pravu koji su upisani u javnoj knjizi imaju pravo odvojenoga namirenja na toj stvari ili pravo unovčenja prema odredbama članka 248. ovoga Zakona.
Sudsko ili javnobilježničko osiguranje tražbine prijenosom vlasništva na stvari ili prijenosom prava
Članak 150.
(1) Vjerovnik čija prava proizlaze iz sudskoga ili javnobilježničkoga osiguranja tražbine prijenosom vlasništva stvari ili prijenosom prava ima u stečajnom postupku pravni položaj razlučnoga vjerovnika.
(2) Otvaranjem stečajnoga postupka vjerovnik iz stavka 1. ovoga članka gubi pravo otuđenja i opterećenja stvari ili prava koja su na njega prenesena sudskim ili javnobilježničkim osiguranjem tražbine.
(3) Pravni poslovi sklopljeni protivno odredbi stavka 2. ovoga članka nisu valjani.
Pravo odvojenoga namirenja ostalih založnih vjerovnika
Članak 151.
(1) Vjerovnici koji na nekom predmetu iz stečajne mase imaju kakvo založno pravo koje nije upisano u javnu knjigu imaju, u skladu s ovim Zakonom, pravo na odvojeno namirenje svoje tražbine, kamata i troškova iz vrijednosti založnoga predmeta.
(2) Zakonsko založno pravo najmodavca ili zakupodavca u stečajnom postupku ne može se ostvarivati za najamninu ili zakupninu koja se duguje za vrijeme ranije od posljednjih godinu dana prije otvaranja stečajnoga postupka, kao ni za naknadu štete zbog otkaza najma ili zakupa od stečajnoga upravitelja. Navedena ograničenja ne tiču se založnoga prava zakupodavca poljoprivrednoga zemljišta za dužnu zakupninu.
Ostali razlučni vjerovnici
Članak 152.
S vjerovnicima navedenim u članku 151. ovoga Zakona izjednačeni su:
1. vjerovnici kojima je dužnik radi osiguranja njihove tražbine predao neku pokretnu stvar ili prenio neko pravo
2. vjerovnici koji imaju pravo zadržanja nekoga predmeta, jer su nešto upotrijebili u korist toga predmeta, u mjeri u kojoj njihova tražbina po toj osnovi ne prelazi još postojeću korist
3. vjerovnici koji pravo zadržanja imaju na temelju zakona
4. Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te druge javne pravne osobe, ako predmet za koji postoji obveza plaćanja carine ili poreza prema zakonu služi osiguranju javnih davanja.
Razlučni vjerovnici kao stečajni vjerovnici
Članak 153.
Vjerovnici s pravom odvojenoga namirenja su stečajni vjerovnici ako im je dužnik i osobno odgovoran. Oni imaju pravo na razmjerno namirenje iz stečajne mase samo ako se odreknu odvojenoga namirenja ili ako se ne uspiju odvojeno namiriti.
5.5. Vjerovnici stečajne mase
Obveze stečajne mase
Članak 154.
(1) Iz stečajne mase najprije se namiruju troškovi stečajnoga postupka i ostale obveze stečajne mase.
(2) Obveze stečajne mase iz stavka 1. ovoga članka stečajni upravitelj namirit će redom kojim one dospijevaju.
Troškovi stečajnoga postupka
U troškove stečajnoga postupka pripadaju:
1. sudski troškovi stečajnoga postupka
2. tražbine neisplaćenih plaća radnika u bruto iznosu utvrđene u stečajnom postupku koje su veće od tri neisplaćene plaće koje radnik ostvaruje prema posebnom propisu, a najviše do iznosa tri neisplaćene minimalne plaće u Republici Hrvatskoj. Odredbe ove točke ne primjenjuju se na osobe koje su bile ovlaštene voditi poslove društva
3. nagrade i izdaci privremenoga stečajnog upravitelja, stečajnoga upravitelja i članova odbora vjerovnika
4. troškovi vođenja knjigovodstveno-računovodstvenih usluga po ugovoru iz članka 89. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, ako stečajni upravitelj podnosi godišnja financijska izvješća
5. drugi troškovi za koje je ovim ili drugim zakonom određeno da će se namirivati kao troškovi stečajnoga postupka.
Ostale obveze stečajne mase
Članak 156.
(1) U ostale obveze stečajne mase pripadaju:
1. obveze zasnovane radnjama stečajnoga upravitelja ili na drugi način upravljanjem, unovčenjem i podjelom stečajne mase, a koje ne pripadaju u troškove stečajnoga postupka
2. tražbine odvjetnika za pružene usluge tijekom posljednjih šest mjeseci prije otvaranja stečajnoga postupka u svezi sa zaštitom i ostvarenjem prava dužnika koja ulaze u stečajnu masu
3. obveze iz dvostrano obveznih ugovora ako se njihovo ispunjenje traži za stečajnu masu ili mora slijediti nakon otvaranja stečajnoga postupka
4. obveze na temelju stjecanja u stečajnu masu bez osnove
5. tražbine radnika stečajnoga dužnika nastale nakon otvaranja stečajnoga postupka.
(2) Obveze koje je preuzeo privremeni stečajni upravitelj, ovlašten raspolagati imovinom dužnika do otvaranja stečajnoga postupka, smatraju se obvezama stečajne mase. Isto vrijedi i za obveze iz nekoga trajnoga obveznog odnosa ako je privremeni stečajni upravitelj primio protučinidbu za imovinu kojom je upravljao.
Isplata obveza stečajne mase
Članak 157.
(1) Tijekom cijeloga postupka stečajni upravitelj dužan je voditi računa o tome da se iz stečajne mase osiguraju sredstva potrebna za namirenje predvidivih obveza stečajne mase, a tijekom isplate pojedinih obveza stečajne mase dužan je izdvojiti sredstva potrebna za namirenje takvih obveza za koje se osnovano može pretpostaviti da bi ih trebalo namiriti u budućnosti.
(2) Prije zaključenja stečajnoga postupka stečajni upravitelj će, uz suglasnost suda, dio stečajne mase izdvojen u smislu odredbe stavka 1. ovoga članka položiti kod suda ili javnoga bilježnika. Nakon zaključenja stečajnoga postupka o isplati iz položenoga novca odlučuje sud na temelju zahtjeva pojedinih vjerovnika stečajne mase, vodeći računa o potrebi da se osiguraju odgovarajuća sredstva za isplatu onih vjerovnika koji za ostvarenje svojih tražbina još uvijek ne raspolažu ovršnom ispravom ili drugom valjanom pravnom osnovom.
GLAVA IV. PRAVNE POSLJEDICE OTVARANJA STEČAJNOGA POSTUPKA
1. OSNOVNE PRAVNE POSLJEDICE
Vrijeme nastupanja pravnih posljedica
Članak 158.
(1) Pravne posljedice otvaranja stečajnoga postupka nastupaju u trenutku kad je rješenje o otvaranju stečajnoga postupka objavljeno na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.
(2) Ako rješenje o otvaranju stečajnoga postupka u povodu žalbe bude ukinuto, a u ponovnom postupku stečajni postupak bude opet otvoren, smatrat će se da su pravne posljedice otvaranja stečajnoga postupka nastupile u trenutku kada je prvo rješenje o otvaranju stečajnoga postupka objavljeno na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.
(3) Ako rješenje o otvaranju stečajnoga postupka u povodu žalbe bude ukinuto, a u ponovnom postupku stečajni postupak bude opet otvoren, u drugim sudskim postupcima u kojima je stranka stečajni dužnik sud će ukinuti sve radnje provedene od dana donošenja odluke o ukidanju rješenja o otvaranju stečajnoga postupka do ponovnoga otvaranja stečajnoga postupka.
Prijelaz prava dužnikovih tijela, odnosno dužnika pojedinca na stečajnoga upravitelja
Članak 159.
(1) Otvaranjem stečajnoga postupka prava tijela dužnika pravne osobe prestaju i prelaze na stečajnoga upravitelja.
(2) Otvaranjem stečajnoga postupka prava dužnika pojedinca na upravljanje i raspolaganje imovinom koja ulazi u stečajnu masu prelaze na stečajnoga upravitelja.
Zabrane otuđenja ili opterećenja
Članak 160.
(1) Zabrana otuđenja ili opterećenja koja je protiv dužnika određena prema općim pravilima samo radi zaštite interesa određenih osoba u stečajnom je postupku bez učinka.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na zabrane otuđenja i opterećenja nastalih u svezi s postupkom ovrhe ili osiguranja.
Raspolaganja dužnika nakon otvaranja stečajnoga postupka
Članak 161.
Raspolaganja prijašnjih osoba ovlaštenih za zastupanje dužnika po zakonu, odnosno dužnika pojedinca nakon otvaranja stečajnoga postupka predmetima iz stečajne mase bez pravnoga su učinka, osim onih raspolaganja za koja vrijede opća pravila o zaštiti povjerenja u javne knjige. Drugoj strani vratit će se njezina protučinidba iz stečajne mase ako je njome povećana vrijednost stečajne mase.
Činidbe u korist dužnika
Članak 162.
Ako je nakon otvaranja stečajnoga postupka obveza ispunjena izravno osobi ovlaštenoj za zastupanje dužnika po zakonu ili dužniku pojedincu prije objave rješenja o otvaranju stečajnoga postupka, iako je obvezu trebalo ispuniti u korist stečajne mase, osoba se ispunjenjem oslobađa svoje obveze ako dokaže da u vrijeme ispunjenja nije znala da je stečajni postupak otvoren.
Nasljedstvo
Članak 163.
Ako je dužnik pojedinac stekao nasljedstvo ili zapis prije otvaranja ili tijekom stečajnoga postupka, samo se on ima pravo prihvatiti ili odreći nasljedstva ili zapisa.
Podjela imovine pravne zajednice
Članak 164.
(1) Ako je dužnik s nekom trećom osobom u suvlasničkoj ili kojoj drugoj pravnoj zajednici ili ortaštvu, podjela imovine obavit će se izvan stečajnoga postupka. Za obveze iz takvoga odnosa može se iz udjela dužnika tražiti odvojeno namirenje.
(2) U stečajnom postupku su bez učinka ugovorne odredbe kojima se u pravnim zajednicama iz stavka 1. ovoga članka isključuje trajno ili za određeno vrijeme pravo na razvrgnuće takve zajednice ili kojima se za to utvrđuje poseban otkazni rok. Isto vrijedi i za odredbe u oporuci na kojoj se zajednica temelji te za odgovarajući sporazum sunasljednika.
Preuzimanje parnica
Članak 165.
(1) Parnice o imovini koja ulazi u stečajnu masu, uključujući i arbitražne postupke koji su u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka bili u tijeku, stečajni upravitelj preuzet će u ime i za račun stečajnoga dužnika. Parnice u svezi s tražbinama koje se prijavljuju u stečajni postupak ne mogu se nastaviti prije nego što su ispitane na ispitnom ročištu.
(2) Parnice koje su u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka bile u tijeku protiv stečajnoga dužnika preuzet će u njegovo ime stečajni upravitelj ako se tiču:
1. izlučenja nekoga predmeta iz stečajne mase
2. odvojenoga namirenja
3. obveza stečajne mase.
(3) Protivna stranka, koja je uspjela u parnici iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, troškove parničnoga postupka nastale do prekida postupka, kao i troškove nastale nakon prekida postupka ako stečajni upravitelj odmah nakon nastavljanja prekinute parnice prizna tužbeni zahtjev ili se odrekne tužbenoga zahtjeva, može ostvarivati samo kao stečajni vjerovnik. U protivnom troškovi parničnoga postupka nastali nakon prekida namirit će se kao dugovi stečajne mase.
Trajanje postupaka u kojem je stranka stečajni dužnik
Članak 166.
(1) U postupku pred sudom u kojem je stranka stečajni dužnik, a osobito pri određivanju rokova i ročišta, sud će uvijek obraćati osobitu pažnju na potrebu hitnoga rješavanja.
(2) Postupak pred prvostupanjskim sudom iz stavka 1. ovoga članka mora se završiti u roku od šest mjeseci od dana pravomoćnosti rješenja o nastavku parničnoga postupka.
(3) O žalbi protiv odluke prvostupanjskoga suda u postupku iz stavka 1. ovoga članka drugostupanjski sud dužan je donijeti odluku u roku od šest mjeseci od dana primitka žalbe.
Tražbine stečajnih vjerovnika
Članak 167.
Stečajni vjerovnici mogu svoje tražbine prema dužniku ostvarivati samo u stečajnom postupku.
Prestanak prava stečenih ovrhom ili osiguranjem
Članak 168. (NN 71/15, 104/17, 36/22)
(1) Ako stečajni vjerovnik tijekom posljednjih 60 dana prije podnošenja prijedloga za otvaranje predstečajnoga postupka, odnosno ako nije podnesen prijedlog za otvaranje predstečajnoga postupka tijekom posljednjih 60 dana prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka odnosno zahtjeva za provedbu skraćenoga stečajnog postupka ili nakon toga sudskom ili izvansudskom ovrhom ili prisilnim sudskim osiguranjem stekne koje razlučno ili slično pravo na imovini koja ulazi u stečajnu masu, to pravo otvaranjem stečajnoga postupka prestaje, odnosno postupak u tijeku se obustavlja. Predmetna prava brisat će se iz javnih knjiga, upisnika i očevidnika u kojima se vode na temelju rješenja suda.
(2) Ako je postupak sudske ovrhe ili prisilnoga sudskog osiguranja obustavljen prije nastupanja pravnih posljedica otvaranja predstečajnoga ili stečajnoga postupka, rješenje iz stavka 1. ovoga članka donosi sud u stečajnom postupku.
Zabrana ovrhe i osiguranja
(1) Nakon otvaranja stečajnoga postupka pojedini stečajni vjerovnici ne mogu protiv dužnika tražiti ovrhu ili osiguranje na dijelovima imovine koja ulazi u stečajnu masu niti na drugoj imovini dužnika.
(2) Vjerovnici koji nisu stečajni vjerovnici nisu ovlašteni tražiti ovrhu ili osiguranje na budućim tražbinama dužnika pojedinca po osnovi njegova radnoga odnosa ili druge službe, ili na njegovim tražbinama po toj osnovi tijekom stečajnoga postupka, osim ovrhe ili osiguranja radi naplate zahtjeva za uzdržavanje i drugih tražbina koje se mogu namiriti iz onoga dijela prihoda dužnika iz radnoga odnosa iz kojega se ne mogu namiriti tražbine drugih vjerovnika.
(3) Postupci ovrhe i osiguranja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka koji su u tijeku u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka prekidaju se. Nakon što ti postupci budu nastavljeni, ovršni sud će ih obustaviti.
(4) Nakon otvaranja stečajnoga postupka izlučni vjerovnici mogu radi ostvarenja svojih prava pokrenuti protiv dužnika postupke ovrhe i osiguranja prema općim pravilima ovršnoga postupka. Prekinute postupke ovrhe i osiguranja koje su ti vjerovnici pokrenuli prije otvaranja stečajnoga postupka, nastavit će i provesti ovršni sud prema pravilima ovršnoga postupka.
(5) Nakon otvaranja stečajnoga postupka razlučni vjerovnici nisu ovlašteni pokrenuti postupak ovrhe ili osiguranja.
(6) Postupci ovrhe i osiguranja iz stavka 5. ovoga članka koji su u tijeku u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka prekidaju se, bez obzira na to kada je ovršni postupak pokrenut, osim ako u ovršnom postupku već nije doneseno rješenje o namirenju razlučnog vjerovnika. Prekinute postupke ovrhe i osiguranja nastavit će sud koji vodi stečajni postupak primjenom pravila o unovčenju predmeta na kojima postoji razlučno pravo u stečajnom postupku.
(7) Sud koji vodi postupak ovrhe ili osiguranja iz stavka 6. ovoga članka dužan je u roku od osam dana od dana otvaranja stečajnoga postupka rješenjem utvrditi prekid postupka, oglasiti se nenadležnim i ustupiti predmet sudu koji vodi stečajni postupak.
(8) Žalba protiv rješenja iz stavka 7. ovoga članka ne zadržava nastupanje pravnih učinaka rješenja.
(9) Nakon otvaranja stečajnoga postupka dopustit će se i provesti upis u javne knjige, ako su pretpostavke za upis ostvarene prije nastupanja pravnih posljedica otvaranja stečajnoga postupka.
SUDSKA PRAKSA: Rješenje, Rješenje, Rješenje
Zabrana ovrhe radi ostvarenja tražbina prema stečajnoj masi
Članak 170.
(1) Ovrha radi ostvarenja tražbina prema stečajnoj masi koje nisu zasnovane pravnom radnjom stečajnoga upravitelja nije dopuštena šest mjeseci od otvaranja stečajnoga postupka.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na:
1. obveze stečajne mase iz dvostrano obveznoga ugovora koje je stečajni upravitelj odlučio ispuniti
2. obveze iz trajnoga obveznog odnosa za vrijeme nakon prvoga roka u kojemu je stečajni upravitelj mogao otkazati ugovor
3. obveze iz trajnoga obveznog odnosa ako je stečajni upravitelj primio protučinidbu u korist stečajne mase.
Isključenje drugih oblika pravnoga stjecanja
Članak 171.
(1) Nakon otvaranja stečajnoga postupka ne mogu se valjano stjecati prava na dijelovima imovine koja ulazi u stečajnu masu i ako se to stjecanje ne temelji na raspolaganju dužnika ili ovrsi ili osiguranju u korist stečajnoga vjerovnika.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na slučajeve stjecanja prema načelu povjerenja u javne knjige.
SUDSKA PRAKSA: Rješenje
Skupna šteta
Članak 172.
(1) Zahtjeve stečajnih vjerovnika za naknadu štete koju su zajednički pretrpjeli zbog smanjenja imovine koja ulazi u stečajnu masu prije ili nakon otvaranja stečajnoga postupka (skupna šteta) može, za vrijeme trajanja stečajnoga postupka, ostvarivati samo stečajni upravitelj. Ako su zahtjevi za naknadu štete upravljeni protiv stečajnoga upravitelja, može ih ostvarivati samo novoimenovani stečajni upravitelj.
(2) Ako je na zahtjev stečajnoga upravitelja ili jednog ili više stečajnih vjerovnika skupština vjerovnika odbila dati odobrenje za pokretanje parnice, odnosno nastavak već pokrenute parnice radi naknade štete, parnicu su ovlašteni pokrenuti, odnosno nastaviti već pokrenutu parnicu stečajni vjerovnici u svoje ime i za svoj račun u roku od osam dana od donošenja odluke skupštine vjerovnika.
(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka tuženik se ne može protiviti stupanju stečajnih vjerovnika u parnicu.
(4) Ako stečajni vjerovnici ne pokrenu parnicu, odnosno ne predlože nastavak već pokrenute parnice u roku iz stavka 2. ovoga članka, smatrat će se da su odustali od prava na njezino vođenje.
(5) Ako stečajni vjerovnici uspiju u parnici na način da se njihove utvrđene tražbine i troškovi parničnoga postupka mogu namiriti u punom iznosu, dužni su preostali višak prenijeti u stečajnu masu.
Osobna odgovornost članova društva
Članak 173.
Ako je stečajni postupak otvoren nad društvom čiji članovi osobno odgovaraju za obveze društva, zahtjeve protiv članova društva po osnovi njihove osobne odgovornosti za vrijeme stečajnoga postupka može ostvarivati samo stečajni upravitelj.
Zadržavanje prava na prijeboj
Članak 174.
Ako je u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka stečajni vjerovnik, na temelju zakona ili ugovora, imao pravo na prijeboj, otvaranje stečajnoga postupka ne utječe na to njegovo pravo.
Nastupanje prijeboja u postupku
Članak 175.
(1) Ako su u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka jedna ili više tražbina koje se imaju prebiti pod odgodnim uvjetom ili nisu dospjele ili nisu upravljene na istovrsne činidbe, prijeboj će nastupiti kada za to budu ispunjene potrebne pretpostavke. Odredbe članaka 140. i 144. ovoga Zakona ne primjenjuju se u svrhu prijeboja. Ako tražbina kojom se treba obaviti prijeboj postane bezuvjetna i dospjela prije nego što prijeboj postane moguć, prijeboj je isključen.
(2) Prijeboj nije isključen za tražbine koje glase na različite valute ili obračunske jedinice, ako se te valute ili obračunske jedinice u mjestu isplate tražbine kojom se prijeboj obavlja, mogu slobodno zamijeniti. Preračunavanje se obavlja prema tečaju koji u mjestu plaćanja vrijedi u vrijeme primitka izjave o prijeboju.
Nedopustivost prijeboja
Članak 176.
Prijeboj nije dopušten:
1. ako je obveza stečajnoga vjerovnika prema stečajnoj masi nastala tek nakon otvaranja stečajnoga postupka
2. ako je stečajni vjerovnik svoju tražbinu stekao od drugoga vjerovnika tek nakon otvaranja stečajnoga postupka
3. ako je stečajni vjerovnik tražbinu stekao ustupom za posljednjih šest mjeseci prije dana otvaranja predstečajnoga postupka, odnosno ako nije otvoren predstečajni postupak za posljednjih šest mjeseci prije dana otvaranja stečajnoga postupka, a znao je ili morao znati da je dužnik postao nesposoban za plaćanje ili da je protiv njega podnesen prijedlog za otvaranje predstečajnoga postupka, odnosno prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka. Iznimno, prijeboj će biti dopušten ako se radi o tražbini koja je ustupljena u svezi s ispunjenjem neispunjenih ugovora ili o tražbini čije je pravo na ispunjenje ponovno stečeno uspješnim pobijanjem pravnoga posla dužnika
4. ako je stečajni vjerovnik mogućnost prijeboja stekao pobojnom pravnom radnjom.
Dužnost obavješćivanja i suradnje
Članak 177.
(1) Dužnik pojedinac dužan je sudu, stečajnom upravitelju, odboru vjerovnika i, prema nalogu suda, vjerovnicima davati sve potrebne obavijesti o okolnostima koje se odnose na postupak.
(2) Dužnik je dužan stečajnom upravitelju pomagati pri ispunjavanju njegovih zadataka.
(3) Dužnik je dužan davati obavijesti i surađivati, prema nalogu suda, u svako doba. Dužan je suzdržavati se od svih radnji kojima bi se moglo otežati ispunjenje tih obveza.
(4) Dužnik je dužan obavijestiti sud o svakoj nakani da se udalji iz mjesta svoga prebivališta, odnosno boravišta. Sud može dužniku zabraniti udaljavanje iz toga mjesta. Iz opravdanih razloga sud može izmijeniti takvu odluku.
Dovođenje i novčana kazna
(1) Ako radi pribavljanja odgovarajućih obavijesti bude potrebno, sud može odrediti saslušanje dužnika pojedinca. U slučaju neodazivanja sud može odrediti dovođenje.
(2) Ako dužnik ne ispuni dužnosti iz članka 177. ovoga Zakona, kaznit će se novčanom kaznom do 1320,00 eura.
Uzdržavanje iz stečajne mase
Članak 179.
(1) Vjerovnici na ročištu odlučuju hoće li se i u kojem obujmu dužniku pojedincu i njegovoj obitelji davati uzdržavanje iz stečajne mase.
(2) Do odluke vjerovnika stečajni upravitelj može, uz suglasnost odbora vjerovnika, odnosno stečajnoga suda ako taj odbor nije osnovan, odrediti dužniku nužno uzdržavanje. Na isti način jamči se uzdržavanje i osobama koje je on dužan uzdržavati po zakonu, u skladu s odredbama obiteljskoga prava.
Zastupnici po zakonu. Radnici
Članak 180.
(1) Ako je dužnik pravna osoba, odredbe članaka 177. i 178. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju na osobe ovlaštene za zastupanje dužnika po zakonu, članove nadzornoga tijela i osobno odgovorne članove dužnika ovlaštene za zastupanje. Odredbe članka 177. stavka 1. i članka 178. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju i na osobe koje su navedeno svojstvo izgubile tijekom posljednjih dviju godina prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka. Odredbe članka 179. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju na osobno odgovorne članove dužnika koji imaju ovlaštenje za zastupanje.
(2) Odredba članka 177. stavka 1. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuje na radnike i prijašnje dužnikove radnike, osim onih koji su to svojstvo izgubili prije više od dvije godine prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka.
2. ISPUNJENJE PRAVNIH POSLOVA
Pravo stečajnoga upravitelja na izbor
Članak 181.
(1) Ako dužnik i njegov suugovaratelj u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka nisu ili nisu u potpunosti ispunili dvostrano obvezni ugovor, stečajni upravitelj može umjesto dužnika ispuniti ugovor i zahtijevati ispunjenje od druge strane.
(2) Ako stečajni upravitelj odbije ispunjenje, druga strana svoju tražbinu zbog neispunjenja može ostvarivati samo kao stečajni vjerovnik.
(3) Ako druga strana pozove stečajnoga upravitelja da se očituje o svom pravu na izbor, stečajni upravitelj je dužan odmah, a najkasnije nakon izvještajnoga ročišta preporučenom pošiljkom obavijestiti drugu stranu o tome namjerava li zahtijevati ispunjenje ugovora.
(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, ako bi za drugu stranu do izvještajnoga ročišta nastupila znatna šteta, na koju je upozorila stečajnoga upravitelja, stečajni upravitelj dužan je u roku od osam dana preporučenom pošiljkom obavijestiti o tome namjerava li zahtijevati ispunjenje ugovora. Ako propusti tako postupiti, stečajni upravitelj neće biti ovlašten zahtijevati ispunjenje ugovora.
Fiksni poslovi, poslovi s indeksnom klauzulom i kvalificirani financijski poslovi s određenim rokom
Članak 182.
(1) Ako je isporuka robe prema nekoj tržišnoj ili burzovnoj cijeni ugovorena na fiksni dan ili unutar fiksnoga roka koji nastupa nakon otvaranja stečajnoga postupka, ne može se zahtijevati ispunjenje, nego samo naknada zbog neispunjenja.
(2) Ako je isplata naknade prema nekoj tržišnoj i burzovnoj vrijednosti ugovorena na fiksni dan ili unutar fiksnoga roka koji nastupa nakon otvaranja stečajnoga postupka, ne može se zahtijevati ispunjenje, nego samo naknada zbog neispunjenja.
(3) Poslovima iz stavka 2. ovoga članka osobito se smatraju:
1. isporuka plemenitih kovina
2. predaja vrijednosnih papira ili sličnih prava ako stjecanje udjela u nekom trgovačkom društvu nije učinjeno s namjerom uspostavljanja trajne veze s tim društvom
3. novčane činidbe koje se ispunjavaju u stranoj valuti ili obračunskoj jedinici
4. novčane činidbe čiji je iznos izravno ili neizravno određen tečajem strane valute ili obračunske jedinice, kamatnom stopom tražbine ili cijenom drugih dobara ili usluga
5. opcije i druga prava na isporuke ili novčane činidbe u smislu odredbi točaka 1. − 4. ovoga stavka.
(4) Ako su poslovi iz stavka 2. ovoga članka obuhvaćeni jednim okvirnim ugovorom kojim je određeno da u slučaju povrede ugovornih odredbi ugovor može prestati, svi će se ti poslovi smatrati jednim dvostrano obveznim ugovorom u smislu odredbi ovoga članka i članka 181. ovoga Zakona.
(5) Naknada zbog neispunjenja prema odredbama stavaka 1. − 4. ovoga članka sastoji se od razlike između ugovorene cijene i tržišne ili burzovne cijene koja drugoga radnog dana nakon otvaranja stečajnoga postupka u mjestu ispunjenja vrijedi za ugovore s ugovorenim rokom ispunjenja. Druga strana svoju tražbinu na takvu naknadu može ostvarivati samo kao stečajni vjerovnik.
(6) Otvaranje stečajnoga postupka ne utječe na kvalificirane financijske ugovore ako su ugovorne strane ugovorile obračunavanje (netiranje), te se naknada zbog neispunjenja može tražiti u skladu sa sadržajem ugovora. Ako nakon obračunavanja (netiranja) međusobnih tražbina preostane obveza stečajnoga dužnika, vjerovnik takvu tražbinu može ostvarivati u stečajnom postupku kao stečajni vjerovnik.
(7) Kvalificirani financijski ugovori u smislu odredbe stavka 6. ovoga članka financijski su ugovori u kojima je jedna od strana kreditna institucija, financijska institucija, investicijsko društvo, leasing-društvo, društvo za upravljanje, društvo za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima, mirovinsko društvo ili društvo za osiguranje, kojima nastaju obveze koje se moraju ispuniti u određeno vrijeme ili tijekom određenoga roka, bez obzira na to jesu li sklopljeni pod uvjetom ili nisu, osobito:
1. ugovori s financijskim instrumentima u smislu Zakona o tržištu kapitala
2. repo ugovori i ostali ugovori o financijskom osiguranju u smislu Zakona o financijskom osiguranju
3. uporaba financijskih instrumenata, uključujući kredite i zajmove kao pomoćne usluge u smislu Zakona o tržištu kapitala
4. sporazumi o bilančnom obračunavanju (netiranje) u smislu propisa kojima se regulira poslovanje kreditnih institucija i
5. transakcije kupoprodaje strane valute.
Djeljive činidbe
Članak 183.
Ako je dugovana činidba djeljiva te ako je druga strana svoju činidbu u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka djelomično ispunila, ona će svoje pravo na protučinidbu koja odgovara njezinoj djelomično ispunjenoj činidbi moći ostvarivati kao stečajni vjerovnik i ako stečajni upravitelj zahtijeva ispunjenje preostaloga dijela činidbe. Druga strana nema pravo zbog neispunjenja svoga prava na protučinidbu iz stečajne mase zahtijevati povrat onoga što je djelomičnim ispunjenjem njezine činidbe prije otvaranja stečajnoga postupka prešlo u imovinu dužnika.
Predbilježba
Članak 184.
(1) Ako je u zemljišnu knjigu upisana predbilježba radi osiguranja zahtjeva za stjecanje ili ukidanje prava na nekoj dužnikovoj nekretnini ili na nekom pravu upisanom u korist dužnika ili radi osiguranja zahtjeva za promjenu sadržaja ili reda toga prava, vjerovnik svoju tražbinu može namiriti kao vjerovnik stečajne mase. Isto vrijedi i ako je dužnik preuzeo daljnje obveze prema vjerovniku pa ih u cijelosti ili djelomično nije ispunio.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje na predbilježbe upisane u upisnik brodova, upisnik brodova u izgradnji ili registar zrakoplova.
Pridržaj prava vlasništva
Članak 185.
(1) Ako je dužnik prije otvaranja stečajnoga postupka pokretnu stvar prodao uz pridržaj prava vlasništva i kupcu stvar predao u posjed, kupac može zahtijevati ispunjenje ugovora o kupoprodaji. Isto vrijedi i ako je dužnik preuzeo daljnje obveze prema kupcu te ih u cijelosti ili djelomično nije ispunio.
(2) Ako je prije otvaranja stečajnoga postupka dužnik pokretnu stvar kupio uz pridržaj prava vlasništva i stvar od prodavatelja dobio u posjed, stečajni upravitelj ima pravo na izbor u skladu s odredbama članka 181. ovoga Zakona.
Najamni i zakupni odnosi
Članak 186.
(1) Najam i zakup nekretnina ili prostorija ne prestaju otvaranjem stečajnoga postupka. To vrijedi i za najamne i zakupne odnose koje je dužnik sklopio kao najmodavac ili zakupodavac, a tiču se predmeta koji su radi osiguranja preneseni na treću osobu koja je financirala njihovu nabavu ili proizvodnju.
(2) Prava koja se odnose na vrijeme prije otvaranja stečajnoga postupka, kao i štetu nastalu prijevremenim otkazom ugovora druga strana može ostvarivati samo kao stečajni vjerovnik.
Dužnik kao najmoprimac i zakupnik
Članak 187.
(1) Najam ili zakup nekretnine ili prostorije koji je dužnik ugovorio kao najmoprimac ili zakupnik stečajni upravitelj može otkazati bez obzira na ugovoreno trajanje, pridržavajući se zakonskoga otkaznog roka. Ako stečajni upravitelj izjavi otkaz, druga strana može kao stečajni vjerovnik zahtijevati naknadu štete nastale prijevremenim prestankom ugovornoga odnosa.
(2) Ako dužnik u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka nije preuzeo nekretninu ili prostoriju, stečajni upravitelj i druga strana mogu odustati od ugovora. Ako stečajni upravitelj odustane, druga strana može kao stečajni vjerovnik zahtijevati naknadu štete nastale prijevremenim prestankom ugovornoga odnosa. Svaka je strana dužna u roku od 15 dana obavijestiti drugu stranu, na njezin zahtjev, o tome namjerava li odustati od ugovora. Ako to ne učini, gubi pravo na odustanak.
Dužnik kao najmodavac ili zakupodavac
Članak 188.
(1) Ako je dužnik kao najmodavac ili zakupodavac nekretnine ili prostorije prije otvaranja stečajnoga postupka raspolagao tražbinama iz najamnoga i zakupnoga odnosa za neko kasnije vrijeme, ta raspoložba ima pravni učinak samo u mjeri u kojoj se odnosi na najamninu, odnosno zakupninu za kalendarski mjesec koji teče u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka. Ako je stečajni postupak otvoren nakon petnaestoga dana u mjesecu, raspoložba ima pravni učinak i za sljedeći kalendarski mjesec.
(2) Raspoložba iz stavka 1. ovoga članka osobito se odnosi na naplatu najamnine ili zakupnine. Raspoložba na temelju ovrhe izjednačena je s ugovornom raspoložbom.
(3) Najmoprimac ili zakupnik može prebiti svoju tražbinu prema dužniku s tražbinama dužnika iz najamnoga ili zakupnoga odnosa u smislu odredbe stavka 1. ovoga članka. Odredba ovoga stavka ne utječe na primjenu odredbi članaka 175. i 176. točaka 2. − 4. ovoga Zakona.
(4) Stečajni upravitelj može u ime stečajnoga dužnika kao najmodavca ili zakupodavca otkazati najamni ili zakupni odnos u zakonskom otkaznom roku neovisno o ugovorenom otkaznom roku.
Otuđenje predmeta najma ili zakupa
Članak 189.
Treća osoba kojoj je stečajni upravitelj otuđio nekretninu ili prostorije koje je dužnik dao u najam ili i koji stoga stupi umjesto dužnika u najamni ili zakupni odnos, može otkazati taj odnos u zakonskom otkaznom roku.
Zabrana otkazivanja
Članak 190.
Ako je dužnik najmoprimac ili zakupnik, druga ugovorna strana ne može otkazati ugovor o najmu ili zakupu nakon podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka:
1. zbog zakašnjenja s plaćanjem najamnine ili zakupnine do kojega je došlo prije otvaranja stečajnoga postupka
2. zbog pogoršanja dužnikova imovnoga stanja.
Ugovori o radu
Članak 191.
(1) Otvaranjem stečajnoga postupka ugovori o radu ili službi sklopljeni s dužnikom kao poslodavcem ne prestaju.
(2) Otvaranje stečajnoga postupka poseban je opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.
(3) Nakon otvaranja stečajnoga postupka stečajni upravitelj u ime dužnika poslodavca i radnik mogu otkazati ugovor o radu, bez obzira na ugovoreno trajanje ugovora i bez obzira na zakonske ili ugovorene odredbe o zaštiti radnika. Otkazni rok iznosi mjesec dana, ako zakonom nije određen kraći rok.
(4) Ako radnik smatra da otkaz njegova radnog odnosa nije u skladu sa zakonom, može tražiti zaštitu svojih prava u skladu s odredbama Zakona o radu.
(5) Stečajni upravitelj može, radi završetka započetih poslova i otklanjanja moguće štete, na temelju odobrenja suda, sklopiti nove ugovore o radu na određeno vrijeme bez ograničenja koji su za ugovor o radu na određeno vrijeme propisani općim propisom o radu.
(6) Plaće i ostala primanja iz radnoga odnosa određuje stečajni upravitelj, na temelju odobrenja suda, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.
(7) Plaće i ostala primanja iz radnoga odnosa na koja je pravo nastalo nakon otvaranja stečajnoga postupka namiruju se kao obveze stečajne mase.
Prestanak prava radnika na suodlučivanje
Članak 192.
Otvaranjem stečajnoga postupka prestaju prava radnika na suodlučivanje. Sporazumi s radničkim vijećem ne obvezuju stečajnoga upravitelja.
Prestanak naloga i ugovora o obavljanju poslova
Članak 193.
(1) Nalog dužnika koji se odnosi na imovinu koja ulazi u stečajnu masu prestaje otvaranjem stečajnoga postupka.
(2) Ako nalogoprimac, koji bez svoje krivnje nije saznao za otvaranje stečajnoga postupka, nastavi s obavljanjem posla, smatrat će se da je nalog i dalje na snazi. Tražbine nalogoprimca u svezi s takvim nastavljenim obavljanjem posla namiruju se kao tražbine stečajnoga vjerovnika.
(3) Nalogoprimac je dužan radi otklanjanja štete nastaviti s obavljanjem posla i nakon otvaranja stečajnoga postupka sve dok stečajni upravitelj ne preuzme obavljanje posla. Tražbine nalogoprimca u svezi s takvim nastavljenim obavljanjem posla namiruju se kao tražbine vjerovnika stečajne mase.
Ponude
Članak 194. (NN 71/15, 104/17)
Ponude učinjene dužniku ili ponude koje je učinio dužnik prestaju vrijediti otvaranjem stečajnoga postupka ako do tada nisu prihvaćene.
Prestanak ugovora o obavljanju poslova
Članak 195.
Na ugovore o djelu kojima se netko obvezao da će za dužnika obavljati određene poslove na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 193. ovoga Zakona.
Prestanak punomoći
Članak 196.
(1) Punomoć dužnika koja se odnosi na imovinu koja ulazi u stečajnu masu prestaje otvaranjem stečajnoga postupka.
(2) Odredbe članka 193. ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način i na punomoć.
Ništetnost ugovornih odredbi
Članak 197.
Ugovorne odredbe kojima se unaprijed isključuje ili ograničava primjena odredbi ovoga Zakona su bez pravnoga učinka.
3. POBIJANJE PRAVNIH RADNJI STEČAJNOGA DUŽNIKA
Opća odredba
Članak 198.
(1) Pravne radnje poduzete prije otvaranja stečajnoga postupka kojima se remeti pravo na ujednačeno namirenje stečajnih vjerovnika (oštećenje vjerovnika), odnosno kojima se pojedini stečajni vjerovnici stavljaju u povoljniji položaj (pogodovanje vjerovnika), stečajni upravitelj u ime stečajnoga dužnika i stečajni vjerovnici mogu pobijati u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(2) S pravnom radnjom izjednačeno je i propuštanje zbog kojega je stečajni dužnik izgubio kakvo pravo ili kojim su protiv njega imovinskopravni zahtjevi bili zasnovani, održani ili osigurani.
Kongruentno namirenje
Članak 199.
(1) Pravna radnja, poduzeta u posljednja tri mjeseca prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka, kojom se jednom stečajnom vjerovniku daje ili omogućava osiguranje ili namirenje na način i u vrijeme u skladu sa sadržajem njegova prava (kongruentno namirenje), može se pobijati ako je u vrijeme kad je poduzeta dužnik bio nesposoban za plaćanje i ako je vjerovnik u to vrijeme znao za tu nesposobnost.
(2) Pobojna je i pravna radnja kojom se jednom stečajnom vjerovniku daje ili omogućava osiguranje ili namirenje u skladu sa sadržajem njegova prava, ako je poduzeta nakon podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka i ako je vjerovnik u vrijeme njezina poduzimanja znao za nesposobnost za plaćanje ili za prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka.
(3) Smatrat će se da je vjerovnik znao za nesposobnost za plaćanje ili za prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka ako je znao ili je morao znati za okolnosti iz kojih se nužno moralo zaključiti da postoji nesposobnost za plaćanje ili da je podnesen prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka.
(4) Za osobu koja je s dužnikom bila bliska u vrijeme poduzimanja radnje pretpostavlja se da je znala za nesposobnost za plaćanje ili prijedlog za otvaranje postupka.
Inkongruentno namirenje
Članak 200.
(1) Pravna radnja kojom se jednom stečajnom vjerovniku daje ili omogućava osiguranje ili namirenje, koje on nije imao pravo zahtijevati ili nije imao pravo zahtijevati na taj način ili u to vrijeme, može se pobijati:
1. ako je poduzeta u posljednjem mjesecu prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili nakon toga ili
2. ako je poduzeta tijekom trećega ili drugoga mjeseca prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka, a dužnik je u to vrijeme bio nesposoban za plaćanje ili
3. ako je radnja poduzeta tijekom trećega ili drugoga mjeseca prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka, a vjerovnik je u vrijeme njezina poduzimanja znao da se njome oštećuju stečajni vjerovnici.
(2) Smatrat će se da je vjerovnik znao da se radnjom oštećuju vjerovnici ako je znao ili je morao znati za okolnosti na temelju kojih se nužno moralo zaključiti da se njome vjerovnici oštećuju. Za osobu koja je s dužnikom bila bliska u vrijeme poduzimanja radnje pretpostavlja se da je znala za oštećenje stečajnih vjerovnika.
Pravne radnje kojima se vjerovnici izravno oštećuju
Članak 201.
(1) Pravni posao dužnika kojim se stečajni vjerovnici izravno oštećuju može se pobijati:
1. ako je poduzet tijekom posljednja tri mjeseca prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka, ako je u vrijeme njegova poduzimanja dužnik bio nesposoban za plaćanje i ako je druga strana u to vrijeme znala za tu nesposobnost ili
2. ako je poduzet nakon podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka, a druga je strana u vrijeme pravnoga posla znala ili morala znati za nesposobnost za plaćanje ili za prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka.
(2) S pravnim poslom kojim se stečajni vjerovnici izravno oštećuju izjednačena je pravna radnja dužnika kojom dužnik gubi neko od svojih prava ili zbog koje pravo više ne može ostvarivati, ili radnja na temelju koje se protiv dužnika može održati na snazi ili ostvariti neki imovinsko-pravni zahtjev.
(3) U slučajevima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 199. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona.
Namjerno oštećenje
Članak 202.
(1) Pravna radnja koju je dužnik poduzeo u posljednjih deset godina prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili nakon toga s namjerom da ošteti svoje vjerovnike može se pobijati ako je druga strana u vrijeme poduzimanja radnje znala za namjeru dužnika. Znanje za namjeru pretpostavlja se ako je druga strana znala da dužniku prijeti nesposobnost za plaćanje i da se radnjom oštećuju vjerovnici.
(2) Smatrat će se da je vjerovnik znao da dužniku prijeti nesposobnost za plaćanje i da se radnjom oštećuju vjerovnici ako je znao ili je morao znati za okolnosti iz kojih se nužno moralo zaključiti da je dužnik nesposoban za plaćanje i da se radnjom oštećuju vjerovnici.
(3) Naplatni ugovor sklopljen između dužnika i njemu bliske osobe može se pobijati ako se stečajni vjerovnici njime izravno oštećuju. Taj se ugovor ne može pobijati ako je sklopljen ranije od dvije godine prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili ako druga strana dokaže da joj u vrijeme sklapanja ugovora nije bila poznata niti joj je morala biti poznata namjera dužnika da ošteti vjerovnike.
Pravne radnje bez naknade ili uz neznatnu naknadu
Članak 203.
(1) Pravna radnja dužnika bez naknade ili uz neznatnu naknadu može se pobijati, osim ako je poduzeta četiri godine prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka.
(2) Ako se radi o uobičajenom prigodnom daru neznatne vrijednosti, radnja se ne može pobijati.
Zajam kojim se nadomješta kapital
Članak 204.
Pobojna je pravna radnja kojom se za tražbinu člana društva za vraćanje zajma kojim se nadomješta kapital ili za neku njemu odgovarajuću tražbinu:
1. daje osiguranje, i to ako je radnja poduzeta u posljednjih pet godina prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili nakon toga
2. jamči namirenje, ako je radnja poduzeta u posljednjoj godini prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili nakon toga.
Tajno društvo
Članak 205.
(1) Pobojna je pravna radnja kojom je tajnom članu društva ulog u potpunosti ili djelomično vraćen ili kojom mu je njegov udio u nastalom gubitku u potpunosti ili djelomično oprošten, ako je sporazum na kojemu se radnja temelji sklopljen u posljednjoj godini prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka nad trgovačkim društvom ili nakon toga. Isto vrijedi i ako se u svezi sa sporazumom tajno društvo likvidira.
(2) Pravna radnja iz stavka 1. ovoga članka ne može se pobijati ako je razlog za otvaranje stečajnoga postupka nastao tek nakon sporazuma.
Isplata mjeničnih i čekovnih obveza
Članak 206.
(1) Od primatelja se u slučaju kongruentnoga namirenja ne može tražiti vraćanje onoga što mu je dužnik isplatio na temelju mjenice ako bi prema mjeničnom pravu primatelj u slučaju odbijanja primanja plaćanja izgubio mjenični zahtjev prema drugim mjeničnim obveznicima.
(2) Isplaćeni mjenični iznos mora namiriti posljednji regresni obveznik ili, ako je on mjenicu prodao za račun treće osobe, ta treća osoba, ako su posljednji regresni obveznik ili treća osoba u vrijeme kada je mjenicu prodala ili dala prodati, znali za dužnikovu nesposobnost za plaćanje ili za prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka. Odredbe članka 199. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način.
(3) Stavci 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na isplate dužnika na temelju čekova.
Bliske osobe
Članak 207.
(1) Bliskim osobama dužnika pojedinca u smislu ovoga Zakona smatraju se:
1. bračni ili izvanbračni drug dužnika ili životni partner, i ako je brak ili životno partnerstvo sklopljeno tek nakon pravne radnje ili ako je prestalo u posljednjoj godini prije poduzimanja radnje, odnosno ako je izvanbračna zajednica nastala nakon pravne radnje ili je prestala u posljednjoj godini prije poduzimanja radnje
2. srodnici dužnika ili osoba iz točke 1. ovoga stavka u ravnoj liniji te braća i sestre, odnosno polubraća i polusestre dužnika ili bračnoga druga iz točke 1. ovoga stavka, kao i bračni ili izvanbračni drugovi te životni partneri tih osoba
3. osobe koje žive u kućanstvu s dužnikom ili su u posljednjoj godini koja je prethodila radnji živjele u kućanstvu s dužnikom.
(2) Bliskim osobama dužnika pravne osobe u smislu ovoga Zakona smatraju se:
1. članovi upravnih i nadzornih tijela, osobno odgovorni članovi dužnika i osobe koje u kapitalu dužnika sudjeluju s više od jedne četvrtine
2. osoba ili društvo koji zbog svoje položajno-pravne ili radno-ugovorne veze s dužnikom imaju mogućnost biti upoznati s gospodarskim položajem dužnika
3. osoba koja stoji u osobnoj vezi opisanoj u stavku 1. ovoga članka s jednom od osoba navedenom pod točkom 1. ili 2. ovoga stavka, osim ako su osobe naznačene pod točkom 1. ili 2. ovoga stavka zakonom obvezane na čuvanje tajne o poslovima dužnika.
Računanje rokova prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka
Članak 208.
(1) Rokovi određeni u odredbama članaka 199. − 207. ovoga Zakona računaju se od početka dana u mjesecu koji brojem odgovara danu na koji je prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka zaprimljen u sudu. Ako taj dan s tim brojem ne postoji, rok se računa od početka sljedećega dana.
(2) Ako je podneseno više prijedloga za otvaranje postupka, mjerodavan je prvi dopušteni i obrazloženi prijedlog, pa i ako je postupak otvoren na temelju nekoga kasnijeg prijedloga.
(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ako je prije otvaranja stečajnoga postupka već vođen predstečajni postupak, rokovi se računaju od početka dana u mjesecu koji brojem odgovara danu kada je podnesen prijedlog za otvaranje predstečajnoga postupka.
Vrijeme poduzimanja pravne radnje
Članak 209.
(1) Smatra se da je pravna radnja poduzeta u vrijeme nastupanja njezinih pravnih učinaka.
(2) Ako je za pravovaljanost nekoga pravnog posla potreban upis u javnu knjigu, upisnik ili očevidnik, smatrat će se da je pravni posao poduzet onda kad su bile ispunjene ostale pretpostavke za njegovu valjanost, kad izjava volje o upisu postane obvezujuća za dužnika i kad druga strana podnese zahtjev za upis pravne promjene.
(3) Odredba stavka 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje na zahtjev za upis predbilježbe radi osiguranja prava na pravnu promjenu.
(4) Ako je pravna radnja s uvjetom ili rokom, mjerodavno je vrijeme njezina poduzimanja, a ne vrijeme nastupanja uvjeta ili isteka roka.
Ovršna isprava
Članak 210.
Može se pobijati i pravna radnja za koju postoji ovršna isprava i radnja koja je poduzeta u postupku ovrhe.
Gotovinski posao
Članak 211.
Ako je dužnik za svoju činidbu primio protučinidbu jednake vrijednosti koja je izravno ušla u njegovu imovinu, pravna radnja povodom koje je činidba ispunjena može se pobijati samo uz pretpostavke iz članka 202. ovoga Zakona.
Pravna sredstva i pravne posljedice pobijanja
(1) Pravne radnje stečajnoga dužnika ovlašteni su pobijati tužbom stečajni vjerovnici te stečajni upravitelj u ime stečajnoga dužnika.
(2) Tužba iz stavka 1. ovoga članka može se podnijeti u roku od dvije godine od otvaranja stečajnoga postupka.
(3) Tužba iz stavka 1. ovoga članka podnosi se protiv osobe prema kojoj je pobijana radnja poduzeta.
(4) Stečajni upravitelj može podnijeti tužbu iz stavka 1. za pobijanje pravnih radnji samo na temelju odobrenja stečajnoga suca.
(5) Ako sud usvoji tužbu za pobijanje pravne radnje, pobijena pravna radnja je bez učinka prema stečajnoj masi i protivna je strana dužna vratiti u stečajnu masu sve imovinske koristi stečene na osnovi pobijene radnje.
(6) Primatelj činidbe bez naknade ili uz neznatnu naknadu mora vratiti ono što je primio samo ako je time obogaćen, osim ako je znao ili je morao znati da se takvom činidbom oštećuje vjerovnike.
(7) Pravomoćna presuda donesena u parnici za pobijanje pravnih radnji djeluje prema stečajnom dužniku odnosno stečajnoj masi te svim stečajnim vjerovnicima.
(8) Stečajni vjerovnik koji je uspješno pobio pravnu radnju kojom su oštećeni stečajni vjerovnici u slučaju kada je nedostatnost stečajne mase utvrđena već tijekom prethodnog postupka, zbog čega je stečajni postupak otvoren i odmah zaključen, ima iz onoga što se mora vratiti u stečajnu masu na temelju stavka 5. ovoga članka pravo prvenstvenog namirenja za troškove koji su bili potrebni za navedenu parnicu. Stečajni vjerovnik čiji je tužbeni zahtjev za pobijanjem prihvaćen predložit će stečajnom sucu nastavak stečajnog postupka radi naknadne diobe.
(9) Pravne radnje dužnika mogu se pobijati i isticanjem prigovora u parnici bez vremenskoga ograničenja iz stavka 2. ovoga članka.
Prava protivnika pobijanja
Članak 213. (NN 71/15, 104/17)
(1) Ako protivnik pobijanja vrati natrag ono što je primio, njegova tražbina ponovno oživljuje. U tom slučaju protivnik pobijanja ima pravo u roku od 30 dana od dana dostave pravomoćne presude kojom se prihvaća tužbeni zahtjev za pobijanje pravne radnje prijaviti tražbinu stečajnom upravitelju u skladu s člankom 257. ovoga Zakona. Vrijeme između objave poziva za posebno ispitno ročište radi utvrđenja tražbine protivnika pobijanja i dana njegovog održavanja ne smije biti kraće od 15 dana ni duže od 45 dana.
(2) Protivnik pobijanja ima pravo tražiti da mu se njegova utvrđena protučinidba vrati iz stečajne mase ako je njegova tražbina utvrđena i ako se još može izdvojiti ili ako je masa obogaćena vrijednošću činidbe. Inače protivnik pobijanja može svoje pravo na povrat protučinidbe ostvarivati kao stečajni vjerovnik.
Pobijanje protiv pravnih sljednika
Članak 214.
(1) Pravna radnja može se pobijati i protiv nasljednika ili drugoga univerzalnoga pravnog sljednika protivnika pobijanja.
(2) Pravna radnja može se pobijati protiv ostalih pravnih sljednika protivnika pobijanja:
1. ako je pravni sljednik u vrijeme stjecanja znao za okolnosti na kojima se zasniva pobojnost stjecanja njegova pravnog prednika
2. ako je pravni sljednik u vrijeme stjecanja bio osoba koja je dužniku bliska, osim ako dokaže da u to vrijeme nije znao za okolnosti na kojima se zasniva pobojnost stjecanja njegova pravnog prednika
3. ako je pravnom sljedniku ono što je stečeno ustupljeno bez naknade ili uz neznatnu naknadu.
Pravne radnje nakon otvaranja stečajnoga postupka
Članak 215.
(1) Pravna radnja poduzeta nakon otvaranja stečajnoga postupka koja ostaje na snazi prema pravilima o zaštiti povjerenja u javne knjige, može se pobijati prema pravilima o pobijanju pravnih radnji poduzetih prije otvaranja stečajnoga postupka.
(2) Rokovi za podnošenje tužbe iz članka 212. stavaka 4. i 7. ovoga Zakona za pobijanje pravnih radnji iz stavka 1. ovoga članka počinju teći od nastupanja pravnih učinaka radnje.
GLAVA V. UPRAVLJANJE STEČAJNOM MASOM I UNOVČENJE STEČAJNE MASE
1. OSIGURANJE STEČAJNE MASE
Preuzimanje stečajne mase
(1) Nakon otvaranja stečajnoga postupka stečajni upravitelj je dužan cjelokupnu imovinu koja ulazi u stečajnu masu odmah preuzeti u posjed i njome upravljati.
(2) Stečajni upravitelj može na temelju ovršnoga rješenja o otvaranju stečajnoga postupka zahtijevati od suda da naloži dužniku predaju stvari i odrediti ovršne radnje kojima će se taj nalog prisilno ostvariti. Uz nalog za predaju sud može po službenoj dužnosti odrediti i mjere prisile protiv osoba ovlaštenih za zastupanje dužnika po zakonu ili dužnika pojedinca iz članka 178. ovoga Zakona. Radi provedbe toga naloga sud je ovlašten zatražiti pomoć policije.
(3) Stečajni upravitelj može nakon pravomoćnosti rješenja o otvaranju stečajnoga postupka zahtijevati od suda da naloži i trećim osobama, u čijem su posjedu predmeti stečajne mase, predaju tih stvari. Stečajni upravitelj dužan je uz zahtjev dostaviti ispravu o pravu vlasništva na stvari. O zahtjevu stečajnoga upravitelja, nakon što je saslušao osobe u čijem su posjedu predmeti stečajne mase, sud odlučuje rješenjem.
(4) Ako se treća osoba u čijem je posjedu predmet stečajne mase protivi zahtjevu stečajnoga upravitelja iz stavka 3. ovoga članka, sud će odbiti taj zahtjev i uputiti stečajnoga upravitelja u parnicu radi ostvarenja prava na predaju u posjed.
(5) Pravomoćno rješenje iz stavka 3. ovoga članka predstavlja ovršnu ispravu.
(6) Ako osobe iz stavaka 2. i 3. ovoga članka ne postupe prema nalogu suda, sud će na prijedlog stečajnoga upravitelja naložiti raspisivanje potrage za predmetima stečajne mase i osobi od koje je stvar prisilno oduzeta naložiti plaćanje odgovarajuće naknade stečajnom dužniku za neovlašteno korištenje odnosno uporabu od dana otvaranja stečajnoga postupka do dana oduzimanja.
(7) Naknada za neovlašteno korištenje odnosno uporabu iz stavka 6. ovoga članka ne može biti manja od 13,00 eura niti veća od 130,00 eura po danu.
(8) Ako za vrijeme neovlaštenoga korištenja odnosno uporabe predmet stečajne mase propadne, sud će osobi kod koje je stvar propala naložiti plaćanje odgovarajuće naknade stečajnom dužniku za vrijednost stvari i neovlašteno korištenje odnosno uporabu. U tom slučaju na odgovarajući se način primjenjuju odredbe stavaka 6. i 7. ovoga članka.
(9) Odgovorne osobe pravne osobe solidarno odgovaraju za obveze iz stavaka 6. i 8. ovoga članka.
Nastavljanje poslovanja
(1) Do izvještajnoga ročišta završit će se oni započeti poslovi čije je ispunjenje potrebno da bi se spriječilo nastupanje štete na imovini stečajnoga dužnika i oni poslovi za koje stečajni upravitelj utvrdi da su korisni za stečajnu masu.
(2) Na izvještajnom ročištu stečajni vjerovnici odlučuju hoće li se poslovanje dužnika nastaviti ili obustaviti. Odluku o nastavljanju odnosno obustavi poslovanja stečajni vjerovnici mogu izmijeniti bilo na kojoj skupštini vjerovnika.
(3) Brisan.
Računi dužnika
Članak 218.
(1) Danom otvaranja stečajnoga postupka prestaju prava osoba koje su bile ovlaštene raspolagati sredstvima na računima dužnika.
(2) Stečajni upravitelj bez odgode će zatvoriti sve račune dužnika i otvoriti novi račun dužnika ili više računa ako za to ima potrebe i odrediti osobe ovlaštene raspolagati sredstvima na tim računima.
(3) Ako je pravna osoba koja za dužnika obavlja poslove platnoga prometa saznala za otvaranje stečajnoga postupka prije nego što je stečajni upravitelj zatražio zatvaranje računa, dužna ih je zatvoriti.
(4) Sredstva sa zatvorenih računa prenijet će se na nove račune.
Tvrtka dužnika
Članak 219.
Nakon otvaranja stečajnoga postupka uz tvrtku ili naziv dužnika na poslovnom papiru dodaje se oznaka »u stečaju« s naznakom novih brojeva računa preko kojih se obavlja poslovanje dužnika iz članka 217. ovoga Zakona.
Novac i predmeti od vrijednosti
Članak 220.
(1) Odbor vjerovnika može odrediti gdje će se i pod kojim uvjetima novac, vrijednosni papiri ili dragocjenosti pohraniti ili uložiti. Ako odbor vjerovnika nije osnovan ili ako još nije donio odluku, sud može donijeti odgovarajuću odluku.
(2) Ako je odbor vjerovnika osnovan, stečajni upravitelj ima pravo pohranjeni ili uloženi novac, vrijednosne papire ili dragocjenosti preuzeti samo ako priznanicu supotpiše i jedan od članova odbora vjerovnika. Upute koje je stečajni upravitelj dao o uvjetima pohrane ili ulaganja obvezuju samo ako ih supotpiše i jedan od članova odbora vjerovnika.
(3) Vjerovnici na ročištu mogu donijeti odluku kojom se određuje način pohrane ili ulaganja novca ili predmeta od vrijednosti, ili izmijeniti odluku odbora vjerovnika, odnosno stečajnoga suda iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Ako stečajni upravitelj ne može dobiti supotpis kojega od članova odbora vjerovnika u skladu s odredbom stavka 2. ovoga članka, sud ga u slučaju potrebe može ovlastiti da sam preuzme pohranjen ili uložen novac, vrijednosne papire ili dragocjenosti.
Popis predmeta stečajne mase
Članak 221.
(1) Stečajni upravitelj dužan je sastaviti popis pojedinih predmeta stečajne mase. Dužnik pojedinac i prijašnje osobe ovlaštene za zastupanje dužnika po zakonu dužni su u tome surađivati sa stečajnim upraviteljem. Stečajni upravitelj dužan je od navedenih osoba prikupiti potrebne obavijesti, osim ako bi zbog toga došlo do štetnoga odugovlačenja postupka.
(2) Za svaki predmet potrebno je navesti njegovu vrijednost. Ako je potrebno, procjena pojedinih dijelova imovine može se povjeriti vještacima.
Popis vjerovnika
Članak 222.
(1) Stečajni upravitelj dužan je sastaviti popis svih dužnikovih vjerovnika za koje je saznao iz poslovnih knjiga i poslovne dokumentacije dužnika, iz drugih podataka dužnika, prijava tražbina ili na drugi način.
(2) U popisu vjerovnika odvojeno se vode vjerovnici s pravom odvojenoga namirenja i stečajni vjerovnici razvrstani prema pojedinim isplatnim redovima. Za svakoga vjerovnika potrebno je navesti osnovu i iznos njegove tražbine. Za razlučne vjerovnike potrebno je dodatno naznačiti i predmet na kojemu postoji razlučno pravo i vjerojatni iznos za koji vjerovnik neće biti odvojeno namiren. Ako je potrebno, sastavljanje popisa vjerovnika može se povjeriti vještacima.
(3) U popisu vjerovnika navest će se koje su mogućnosti za prijeboj. Potrebno je procijeniti i iznos obveza stečajne mase za slučaj uzastopnoga i neprekinutoga unovčenja imovine dužnika.
Pregled imovine i obveza
Članak 223.
(1) Stečajni upravitelj dužan je s obzirom na vrijeme otvaranja stečajnoga postupka sastaviti sustavan pregled u kojemu će se navesti i usporediti predmeti stečajne mase i dužnikove obveze i njihova procjena. Procjena vrijednosti predmeta stečajne mase obavit će se prema odredbama članka 221. ovoga Zakona, a procjena vrijednosti obveza prema odredbama članka 222. ovoga Zakona.
(2) Nakon sastavljanja pregleda imovine sud može na prijedlog stečajnoga upravitelja ili kojega od vjerovnika narediti dužniku da se očituje o potpunosti pregleda imovine. U tom će se slučaju na odgovarajući način primijeniti odredbe članaka 177. i 178. ovoga Zakona.
Izlaganje u pisarnici suda
Članak 224.
Popis predmeta stečajne mase, popis vjerovnika i pregled imovine i obveza moraju se izložiti u pisarnici suda najkasnije osam dana prije izvještajnoga ročišta.
Trgovačkopravno i poreznopravno polaganje računa
(1) Trgovačkopravne i poreznopravne obveze dužnika da vodi knjige i polaže račune ne mijenjaju se otvaranjem stečajnoga postupka. U odnosu na stečajnu masu te dužnosti mora ispunjavati stečajni upravitelj.
(2) Otvaranjem stečajnoga postupka započinje nova poslovna godina. Vrijeme do izvještajnoga ročišta ne uračunava se u zakonske rokove za sastavljanje i objavljivanje završnoga računa.
(3) Pravila iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne primjenjuju se ako se stečajni postupak odmah zaključi zbog nedostatnosti stečajne mase ili nakon provedenog skraćenog stečajnog postupka. Ako se nakon zaključenja stečajnog postupka zbog nedostatnosti stečajne mase nastavi stečajni postupak po pravilima za naknadnu diobu, stečajni upravitelj dužan je postupiti prema odredbi stavka 1. ovoga članka.
Imenovanje revizora završnoga računa
Članak 226.
(1) Imenovanje revizora završnoga računa u stečajnom postupku uređuje se posebnim propisima, s tim da revizora imenuje isključivo upisni sud, na prijedlog stečajnoga upravitelja.
(2) Ako je za poslovnu godinu prije otvaranja postupka već imenovan revizor, otvaranje stečajnoga postupka ne utječe na pravnu valjanost takvoga imenovanja.
2. ODLUKA O UNOVČENJU
Izvještajno ročište
Članak 227.
(1) Stečajni upravitelj dužan je najkasnije 15 dana prije izvještajnoga ročišta sudu dostaviti izvješće o gospodarskom položaju dužnika i njegovim uzrocima.
(2) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova najkasnije osam dana prije izvještajnoga ročišta.
(3) Na izvještajnom ročištu stečajni upravitelj dužan je podnijeti izvješće iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Na izvještajnom ročištu omogućit će se dužniku pojedincu i vjerovnicima očitovanje o izvješću stečajnoga upravitelja.
Odluke o provedbi i završetku stečajnoga postupka
Članak 228.
(1) Ako u dosadašnjem tijeku postupka nisu donesene odluke iz stavka 2. ovoga članka, sud će zakazati posebnu skupštinu vjerovnika najkasnije u roku od šest mjeseci od dana održavanja prvoga izvještajnog ročišta radi raspravljanja o provedenom stečajnom postupku i donošenju odluke o njegovu nastavljanju.
(2) Na ročištu iz stavka 1. ovoga članka vjerovnici mogu – na temelju izvješća stečajnoga upravitelja o provedenom stečajnom postupku i njegovim troškovima, o unovčenoj stečajnoj masi i obavljenim isplatama vjerovnicima, o sporovima i drugim postupcima u tijeku i njihovim izgledima, o opravdanosti nastavljanja s unovčenjem stečajne mase i o potrebi i izgledima da se pripremi stečajni plan – donijeti odluku:
1. o prihvaćanju u cijelosti ili djelomično izvješća stečajnoga upravitelja, odnosno o njegovu razrješenju i zamjeni drugim stečajnim upraviteljem
2. o potrebi provedbe revizije poslovanja stečajnoga upravitelja
3. o tome hoće li se nastaviti s unovčenjem preostaloga neunovčenog dijela imovine stečajnoga dužnika
4. o potrebi i mogućnostima da se pristupi pripremi stečajnoga plana
5. o neunovčenim predmetima stečajne mase i o nenaplaćenim tražbinama te o neunovčivim predmetima stečajne mase
6. o drugim pitanjima od važnosti za provedbu i završetak stečajnoga postupka.
(3) Prije zakazivanja posebne skupštine vjerovnika iz stavka 1. ovoga članka o izvješću stečajnoga upravitelja zatražit će se očitovanje odbora vjerovnika ako je osnovan i dužnika pojedinca.
Unovčenje stečajne mase
Članak 229. (NN 71/15, 104/17, 27/24)
(1) Nakon izvještajnoga ročišta stečajni upravitelj dužan je bez odgode unovčiti imovinu koja ulazi u stečajnu masu, ako to nije protivno odluci skupštine vjerovnika.
(2) Stečajni upravitelj dužan je unovčiti imovinu stečajne mase u skladu s odlukama skupštine vjerovnika i odbora vjerovnika.
(3) Stečajni upravitelj dužan je, uz odgovarajuću primjenu pravila ovršnoga postupka, Financijskoj agenciji bez odgode dostaviti podatke o svim nekretninama koje se prodaju u stečajnom postupku, a o pokretninama ako je njihova procijenjena vrijednost veća od 6630,00 eura radi upisa u Očevidnik nekretnina i pokretnina uz naznaku da se prodaju u stečajnom postupku.
(4) Ako stečajni vjerovnici nisu na izvještajnom ročištu drukčije odredili način i uvjete prodaje, imovina dužnika prodaje se odgovarajućom primjenom odredbi članaka 247. i 249. ovoga Zakona.
Pravne radnje od posebne važnosti
Članak 230.
(1) Stečajni upravitelj dužan je dobiti suglasnost odbora vjerovnika za pravne radnje koje su od posebne važnosti za stečajni postupak. Ako odbor vjerovnika nije osnovan, suglasnost daje skupština vjerovnika.
(2) Suglasnost iz stavka 1. ovoga članka potrebna je osobito:
1. ako se namjerava otuđiti poduzeće ili neki pogon, robno skladište u cjelini, nekretnina, udio dužnika u nekom drugom poduzeću koje treba služiti uspostavljanju trajne veze s tim poduzećem ili pravo na povremena primanja
2. ako se namjerava uzeti zajam kojim bi stečajna masa bila znatno opterećena
3. ako se namjerava pokrenuti ili preuzeti parnica znatne vrijednosti predmeta spora, ako se preuzimanje takve parnice namjerava odbiti ili se radi rješavanja ili izbjegavanja takve parnice namjerava sklopiti nagodba ili ugovor o izabranom sudu
4. ako se namjerava izdati odvjetniku punomoć za zastupanje u upravnom ili sudskom postupku
5. ako stečajni upravitelj namjerava sklopiti ili nastaviti ugovor o zakupu na rok duži od šest mjeseci.
Privremena zabrana pravne radnje
Članak 231.
(1) U slučajevima iz članka 230. ovoga Zakona stečajni upravitelj će prije donošenja odluke odbora vjerovnika ili skupštine vjerovnika obavijestiti dužnika pojedinca, ako je to moguće bez štetnoga odugovlačenja.
(2) Ako vjerovnici nisu dali svoju suglasnost iz članka 230. stavka 1. ovoga Zakona, sud može, na prijedlog dužnika ili većine vjerovnika iz članka 104. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, nakon što sasluša stečajnoga upravitelja, privremeno zabraniti poduzimanje pravne radnje te zakazati ročište vjerovnika na kojem će se odlučiti o poduzimanju te pravne radnje.
Otuđenje poduzeća ili pogona osobama s posebnim interesom
Članak 232.
(1) Poduzeće ili pogon smiju se otuđiti samo uz suglasnost vjerovnika, ako stjecatelj ili osoba koja ima udjela u njegovu kapitalu u iznosu od najmanje jedne petine:
1. pripada krugu osoba koje su dužniku bliske
2. pripada vjerovnicima s pravom odvojenoga namirenja ili stečajnim vjerovnicima koji nisu nižega isplatnoga reda, a čija razlučna prava i tražbine na temelju ocjene suda zajedno dosežu petinu svote koja se dobije zbrajanjem vrijednosti svih razlučnih prava i iznosa tražbina svih stečajnih vjerovnika koji nisu nižega isplatnoga reda.
(2) Smatrat će se da osoba ima udio u stjecatelju u smislu stavka 1. ovoga članka i ako u stjecatelju sudjeluje društvo ili trgovac pojedinac koji ovisi o toj osobi, ili treća osoba za račun te osobe ili ovisnoga društva ili trgovca pojedinca.
Otuđenje poduzeća ili pogona ispod vrijednosti
Članak 233.
(1) Na prijedlog dužnika ili većine vjerovnika iz članka 104. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona te nakon saslušanja stečajnoga upravitelja sud može odlučiti da se namjeravano otuđenje poduzeća ili pogona može provesti samo uz suglasnost vjerovnika ako podnositelj prijedloga učini vjerojatnim da bi otuđenje u korist nekoga drugog stjecatelja za stečajnu masu bilo povoljnije.
(2) Ako je podnositelj prijedloga zbog podnošenja prijedloga imao troškove, može zatražiti da mu se oni naknade iz stečajne mase čim sud donese rješenje iz stavka 1. ovoga članka.
Pravna valjanost pravne radnje
Članak 234.
(1) Otuđenje imovine dužnika protivno odredbama članaka 230. − 233. ovoga Zakona ne utječe na valjanost radnje stečajnoga upravitelja.
(2) Pravne radnje koje je stečajni upravitelj poduzeo u ime stečajnoga dužnika mogu se pobijati prema općim pravilima za pobijanje pravnih radnji, odnosno pravnih poslova.
3. PRODAJA IMOVINE DUŽNIKA KAO CJELINE
Prodaja imovine
(1) Vjerovnici mogu na izvještajnom ročištu ili na kojoj kasnijoj skupštini vjerovnika, na temelju izvještaja stečajnoga upravitelja, odnosno nalaza i mišljenja vještaka, odlučiti da se umjesto unovčenja pojedinih dijelova imovine dužnika odredi prodaja imovine dužnika kao cjeline (odluka o prodaji).
(2) U odluci o prodaji vjerovnici će odrediti uvjete i način prodaje i bitne sastojke ugovora o prodaji imovine dužnika kao cjeline.
(3) Ako je odlukom o prodaji određena prodaja elektroničkom javnom dražbom, prodaja će se provesti uz odgovarajuću primjenu pravila ovršnoga postupka o ovrsi na nekretnini i primjenom odredbi članaka 247. i 249. ovoga Zakona.
(4) Odluka o prodaji valjano je donesena ako je za nju glasovala većina vjerovnika koja je glasovala i ako zbroj tražbina vjerovnika koji su tako glasovali dvostruko prelazi zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali protiv prodaje, ne računajući razlučne vjerovnike.
(5) Odluka o prodaji objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova. Svaki stečajni vjerovnik i razlučni vjerovnik ima pravo na prigovor protiv odluke o prodaji u roku od osam dana od dana dostave.
(6) Sud će odluku o prodaji, nakon isteka roka za podnošenje prigovora iz stavka 5. ovoga članka, potvrditi rješenjem ako ocijeni da se prodajom vjerovnici ne dovode u nepovoljniji položaj za namirenje od onoga u kojemu bi bili kad bi se imovina dužnika unovčila po pojedinim dijelovima. Pri donošenju odluke sud će uzeti u obzir i moguće prigovore vjerovnika iz stavka 4. ovoga članka.
(7) Pravo na posebnu žalbu protiv rješenja o potvrđivanju odluke prodaji imaju vjerovnici koji su podnijeli prigovor. Pravo na posebnu žalbu protiv rješenja o uskrati potvrde odluke o prodaji ima svaki vjerovnik koji se ima pravo namiriti iz stečajne mase.
Sklapanje ugovora o prodaji
Članak 236.
(1) Na temelju odluke o prodaji i pravomoćnoga rješenja suda o potvrđivanju odluke o prodaji na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova i na mrežnoj stranici Financijske agencije objavit će se oglas, uz naznaku uvjeta i načina prodaje. U oglasu će se naznačiti mjesto, vrijeme i način uvida u popis imovine stečajnoga dužnika, popis razlučnih prava, dokaze da imovina pripada dužniku, poslovne knjige i dokumentaciju stečajnoga dužnika i razgledavanja imovine.
(2) Popis razlučnih prava iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća liste razlučnih prava koja su upisana u javnim knjigama, prijavljenih razlučnih prava te neprijavljenih razlučnih prava za koja je stečajni upravitelj utvrdio da postoje.
(3) Zainteresirana osoba može tražiti da joj se, na njezin trošak, umnože popisi iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Ugovor o prodaji, u pisanom obliku, sklapa s kupcem u ime i za račun stečajnoga dužnika stečajni upravitelj.
(5) Ugovorom o prodaji odredit će se osobito ostaju li i koji dijelovi imovine stečajnoga dužnika na kojima postoje razlučna prava u stečajnoj masi. Za utvrđivanje cijene uzet će se u obzir i okolnost jesu li dijelovi imovine koji se preuzimaju opterećeni razlučnim pravima i drugim teretima.
(6) Ako se cijena ne isplaćuje odmah nakon sklapanja ugovora o prodaji, ona se mora isplatiti najkasnije u roku od šest mjeseci, ali je u tom slučaju kupac dužan dati odgovarajuće osiguranje. Sud može odobriti kupcu da u stečajnu masu ne uplati onaj dio cijene koji odgovara predvidivom iznosu koji bi kupac dobio kao stečajni vjerovnik u stečajnom postupku.
(7) U cijenu će se uračunati i vrijednost razlučnih prava kojima je opterećena imovina koju kupac preuzima. Za utvrđivanje vrijednosti tih prava uzet će se u obzir i pretpostavljena cijena po kojoj bi stvar ili pravo na kojima postoji razlučno pravo mogli biti unovčeni u stečajnom postupku.
(8) Na prodaju imovine dužnika kao cjeline na odgovarajući se način primjenjuju pravila o učincima prodaje u ovršnom postupku radi naplate novčane tražbine.
Potvrđivanje ugovora o prodaji
Članak 237.
(1) Ugovor o prodaji sud potvrđuje rješenjem protiv kojega svaki stečajni i razlučni vjerovnik ima pravo na posebnu žalbu.
(2) Svaki stečajni i razlučni vjerovnik imaju pravo na posebnu žalbu i protiv rješenja kojim sud nije odobrio ugovor o prodaji.
(3) Danom pravomoćnosti rješenja o potvrđivanju ugovora o prodaji prekidaju se svi postupci koje prema odredbama ovoga Zakona nastavlja kupac u svoje ime i za svoj račun.
Predmnjeva o predmetu prodaje
Članak 238.
Predmet ugovora o prodaji jesu sve stvari i prava stečajnoga dužnika koja ulaze u stečajnu masu, osim ako odredbama ovoga odjeljka ili ugovora o prodaji nije drukčije izrijekom određeno.
Izlučna prava
Članak 239.
(1) Ako se stvar koja nije upisana u javne knjige nalazi u vrijeme prodaje u posjedu dužnika, danom pravomoćnosti rješenja o potvrđivanju ugovora o prodaji kupac postaje njezinim vlasnikom u skladu s pravilima o stjecanju prava vlasništva stvari kupnjom u ovršnom postupku iako u odnosu na nju treće osobe imaju izlučno pravo.
(2) Danom pravomoćnosti rješenja o potvrđivanju ugovora o prodaji kupac postaje nositelj tražbina i drugih prava stečajnoga dužnika koja nisu upisana u javne knjige u skladu s općim pravilima o stjecanju prava od osoba koje nisu njihovi nositelji iako na njima treće osobe imaju izlučna prava.
(3) U slučajevima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka izlučni vjerovnik ima prava iz članka 148. stavka 3. ovoga Zakona.
Razlučna prava
Članak 240.
(1) Ugovorom o prodaji kupac preuzima imovinu stečajnoga dužnika koja je kao njegova upisana u javnim knjigama zajedno s razlučnim pravima i drugim teretima koji su na njoj upisani u tim knjigama.
(2) Ako na dijelovima imovine stečajnoga dužnika koji su upisani u javnoj knjizi nije upisano neko razlučno pravo ili drugi teret koji inače na njima postoje, kupac ugovorom o prodaji preuzima te dijelove imovine opterećene razlučnim pravom ili drugim teretom:
1) ako su razlučna prava i drugi tereti prijavljeni u stečajnom postupku
2) ako je to određeno ugovorom o prodaji ili
3) ako to nije u protivnosti s pravilima o zaštiti povjerenja u javne knjige.
(3) Ako je stvar koja nije upisana u javnoj knjizi u posjedu stečajnoga upravitelja, ugovorom o prodaji kupac preuzima tu stvar zajedno s razlučnim pravima i drugim teretima koji na njoj postoje:
1) ako su prijavljeni u stečajnom postupku
2) ako je to određeno ugovorom o prodaji ili
3) ako je znao ili morao znati za njihovo postojanje.
(4) Ako stvar koja nije upisana u javnoj knjizi nije u posjedu stečajnoga upravitelja, ugovorom o prodaji kupac preuzima tu stvar zajedno s razlučnim pravima i drugim teretima koji na njoj postoje, neovisno o tome jesu li ta prava prijavljena u stečajnom postupku, odnosno jesu li navedena u ugovoru o prodaji.
(5) Ako je tražbina ili drugo pravo stečajnoga dužnika koje nije upisano u javne knjige preneseno na vjerovnika radi založnopravnoga osiguranja njegove tražbine, kupac preuzima tu tražbinu ili pravo opterećeno razlučnim pravom:
1) ako je razlučno pravo prijavljeno u stečajnom postupku
2) ako je to određeno ugovorom o prodaji ili
3) ako je znao ili morao znati za njihovo postojanje.
(6) Ako je tražbina ili drugo pravo stečajnoga dužnika koje nije upisano u javne knjige preneseno na vjerovnika radi založnopravnoga osiguranja njegove tražbine, kupac stječe tražbinu, odnosno pravo neopterećeno razlučnim pravom ako razlučno pravo nije prijavljeno u stečajnom postupku ili ako to nije određeno ugovorom o prodaji, osim ako je već prema sadržaju tražbine ili prava ili prema ispravama na kojima se oni temelje bilo moguće razumno pretpostaviti da na njima postoje razlučna prava, odnosno da ih stečajni upravitelj nije ovlašten otuđiti bez tereta.
(7) U mogućim parnicama ili drugim postupcima radi prisilnoga ostvarenja prava razlučnih vjerovnika iz stavka 3. ovoga članka stečajni dužnik može sudjelovati kao umješač radi zaštite svojih prava.
(8) Tražbine i radi njihova osiguranja zasnovana razlučna prava koja su priznata u stečajnom postupku prije prodaje kupac ne može nakon toga osporavati.
Namirenje razlučnih prava iz stečajne mase
Članak 241.
(1) Ugovorom o prodaji može se odrediti da određeni dijelovi imovine dužnika na kojima postoje razlučna prava ostanu u stečajnoj masi. U tom se slučaju ti dijelovi imovine unovčuju prema pravilima stečajnoga postupka o unovčenju dijelova imovine dužnika na kojima postoje razlučna prava.
(2) Razlučni vjerovnici koji su u stečajnom postupku prijavili iznos do kojega njihove tražbine neće biti namirene razlučnim pravom namiruju taj iznos iz stečajne mase kao stečajni vjerovnici. Iz stečajne mase izdvojit će se sredstva potrebna za namirenje razlučnih vjerovnika kao stečajnih vjerovnika do završetka postupka namirenja iz predmeta razlučnoga prava koji je preuzet ugovorom o prodaji.
(3) Sporazum između kupca i razlučnoga vjerovnika o načinu i uvjetima namirenja razlučnoga vjerovnika ne obvezuje stečajnu masu. U tom će slučaju sud, na prijedlog stečajnoga upravitelja, nakon što razlučnom vjerovniku koji je prijavio dio svoje tražbine u stečajnom postupku omogući da se o njemu očituje, odlučiti hoće li i u kojoj mjeri priznati tražbinu. Protiv rješenja suda pravo na žalbu imaju razlučni vjerovnik i stečajni upravitelj.
Prijenos prava vlasništva na stvari i prijenos prava radi osiguranja
Članak 242.
Ako je na vjerovnika preneseno pravo vlasništvo na stvari ili pravo radi osiguranja neke tražbine, prodajom imovine dužnika kao cjeline na kupca prelaze prava i obveze koje je stečajni dužnik imao prema vjerovniku u svezi s tim prijenosom prije otvaranja stečajnoga postupka.
Prava kupca
Članak 243.
(1) Na kupca prelaze sva prava stečajnoga dužnika prema trećim osobama koja se tiču preuzete imovine dužnika, ako ovim Zakonom ili ugovorom o prodaji nije što drugo određeno.
(2) Kupac ne odgovara za obveze stečajnoga dužnika nastale do dana pravomoćnosti rješenja o potvrđivanju ugovora o prodaji dužnika, osim za obveze osigurane razlučnim pravima u onoj mjeri u kojoj su one obuhvaćene vrijednošću preuzetoga predmeta opterećenoga razlučnim pravom. Za obveze osigurane razlučnim pravima kupac odgovara vrijednošću preuzetoga predmeta opterećenoga razlučnim pravom.
(3) Parnice pokrenute radi ostvarivanja prava dužnika prema trećim osobama kupac nastavlja u svoje ime i za svoj račun, ako ovim Zakonom ili ugovorom o prodaji nije drukčije određeno.
(4) Parnice o osporavanju tražbina vjerovnika nastavljaju se u ime i za račun stečajne mase, osim parnica koje se tiču razlučnih prava kojima je opterećena imovina koju je dužnik preuzeo, koje kupac nastavlja u svoje ime i za svoj račun.
(5) Ako ugovorom o prodaji nije drukčije određeno, parnice o pobijanju pravnih radnji stečajnoga dužnika mogu se pokrenuti i nastaviti za račun stečajnoga dužnika, osim parnica koje se tiču razlučnih prava kojima je opterećena imovina koju je dužnik preuzeo, koje kupac nastavlja u svoje ime i za svoj račun te koje, prema pravilima ovoga Zakona o pobijanju pravnih radnji stečajnoga dužnika, može pokrenuti, odnosno nastaviti kupac u svoje ime i za svoj račun.
(6) U slučajevima iz stavaka 3. i 5. ovoga članka u kojima je kupac ovlašten nastaviti parnicu u svoje ime i za svoj račun tuženik se ne može protiviti stupanju kupca u parnicu umjesto stečajnoga dužnika ili vjerovnika koji ju je pokrenuo.
(7) Kupac je ovlašten stupiti u parnicu do zaključenja glavne rasprave.
(8) Ako se vjerovnik koji je parnicu pokrenuo ili stečajni dužnik usprotive tome da je kupac preuzme umjesto njih, kupac je ovlašten zatražiti da o tome odluči sud.
(9) Ako je prema ugovoru o prodaji ili ovom Zakonu kupac ovlašten očekivati koristi od pobijanja pravne radnje stečajnoga dužnika, ovlašten je tražiti od stečajnoga dužnika korist koju je stekao u povodu pobijanja, odnosno da se na njega prenesu prava iz ovršne isprave stečene u povodu pobijanja.
Pravne posljedice otvaranja stečajnoga postupka
Članak 244.
(1) Pravne posljedice otvaranja stečajnoga postupka ostaju na snazi i nakon prodaje imovine dužnika kao cjeline, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(2) Prodajom imovine dužnika kao cjeline kupac na kojeg je prešla određena tražbina stupa u pravni položaj stečajnoga dužnika u svezi s mogućnošću njezina prijeboja sukladno odredbama ovoga Zakona.
(3) Prodajom imovine dužnika kao cjeline kupac stječe prava koja je stečajni dužnik imao u vrijeme prodaje u svezi s pravnim poslovima koji su bili zasnovani prije otvaranja stečajnoga postupka, ako ugovorom o prodaji nije drukčije određeno. Svoja prava da se u svezi s tim poslovima namiruju kao stečajni vjerovnici treće osobe ostvaruju prema stečajnom dužniku.
Obveze stečajne mase
Članak 245.
Obveze stečajne mase terete stečajnu masu.
Nastavljanje stečajnoga postupka
Članak 246.
Nakon pravomoćnosti rješenja o potvrđivanju ugovora o prodaji stečajni postupak nastavlja se protiv stečajnoga dužnika kojeg zastupa stečajni upravitelj.
4. UNOVČENJE PREDMETA NA KOJIMA POSTOJI RAZLUČNO PRAVO
Unovčenje nekretnina, brodova i zrakoplova
Članak 247. (NN 71/15, 36/22, 27/24)
(1) Nekretnina na kojoj postoji razlučno pravo prodaje se u stečajnom postupku, na prijedlog stečajnoga upravitelja ili razlučnoga vjerovnika, uz odgovarajuću primjenu pravila ovršnoga postupka o ovrsi na nekretnini. Pravila o obustavi postupka ne primjenjuju se.
(2) O prodaji nekretnine iz stavka 1. ovoga članka sud odlučuje rješenjem protiv kojeg pravo na žalbu imaju stečajni upravitelj i razlučni vjerovnici. U rješenju o prodaji nekretnine sud će odrediti da se nekretnina prodaje u stečajnom postupku. U zemljišnoj knjizi upisat će se zabilježba rješenja o prodaji nekretnine.
(3) Sud će zaključkom o prodaji utvrditi vrijednost nekretnine, način prodaje i uvjete prodaje.
(4) Prodaju nekretnine provodi Financijska agencija elektroničkom javnom dražbom.
(5) Nekretnina se ne može prodati:
– na prvoj dražbi ispod tri četvrtine utvrđene vrijednosti nekretnine
– na drugoj dražbi ispod jedne polovine utvrđene vrijednosti nekretnine
– na trećoj dražbi ispod jedne četvrtine utvrđene vrijednosti nekretnine.
(6) Na četvrtoj dražbi nekretnina se prodaje po početnoj cijeni od 1,00 eura. Nakon neuspjele četvrte dražbe razlučni vjerovnici imaju pravo odlučiti o neunovčenom predmetu stečajne mase.
(7) Prvi razlučni vjerovnik u prednosnom redu može izjaviti da kupuje nekretninu i da stavlja u prijeboj svoju tražbinu s protutražbinom stečajnoga dužnika po osnovi cijene u visini utvrđene vrijednosti nekretnine.
(8) Stavci 1. − 7. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na prodaju brodova, brodova u gradnji, zrakoplova i drugih prava upisanih u javne knjige.
Obračun troškova i namirenje razlučnih vjerovnika
Članak 248.
(1) Nakon unovčenja stvari ili prava na kojemu postoji razlučno pravo upisano u javnoj knjizi sud će iz iznosa ostvarenoga prodajom:
1. namiriti troškove unovčenja iz članka 254. ovoga Zakona
2. namiriti tražbine razlučnih vjerovnika prema redoslijedu određenom pravilima ovršnoga postupka i
3. preostali iznos predati stečajnom upravitelju za namirenje stečajnih vjerovnika.
(2) Sud je dužan donijeti rješenje o namirenju u roku od 30 od dana pravomoćnosti rješenja o dosudi.
Unovčenje drugih pokretnih stvari i prava
Članak 249.
(1) Pokretnu stvar na kojoj postoji razlučno pravo, ako se ta stvar nalazi u njegovu posjedu, stečajni upravitelj unovčit će uz odgovarajuću primjenu pravila ovršnoga postupka ili slobodnom pogodbom.
(2) Stečajni upravitelj smije naplatiti ili na drugi način unovčiti tražbinu ili drugo pravo koje je dužnik ustupio radi osiguranja nekoga prava.
Obavješćivanje vjerovnika
(1) Ako stečajni upravitelj ima pravo na unovčenje pokretne stvari u skladu s odredbom članka 249. stavka 1. ovoga Zakona, dužan je razlučnoga vjerovnika na njegov zahtjev obavijestiti o stanju te stvari.
(2) Ako stečajni upravitelj ima pravo na naplatu tražbine u skladu s odredbom članka 249. stavka 2. ovoga Zakona, dužan je razlučnoga vjerovnika, na njegov zahtjev, obavijestiti o toj tražbini.
Priopćenje namjere otuđenja
Članak 251.
(1) Prije nego što stečajni upravitelj trećoj osobi otuđi stvar ili pravo koje je ovlašten unovčiti u skladu s odredbama članka 249. ovoga Zakona, dužan je razlučnom vjerovniku priopćiti na koji način taj predmet namjerava otuđiti. Stečajni upravitelj dužan je omogućiti vjerovniku da u roku od osam dana predloži unovčenje predmeta koje bi za njega bilo povoljnije.
(2) Ako prijedlog bude podnesen u roku od osam dana ili pravodobno prije otuđenja, stečajni upravitelj dužan je uzeti u obzir mogućnost povoljnijega otuđenja koje je predložio vjerovnik.
(3) Drukčija mogućnost unovčenja može biti i u tome da vjerovnik sam preuzme predmet. Povoljnijom se smatra i ona mogućnost unovčenja kojom se smanjuju troškovi.
Zaštita vjerovnika od odugovlačenja s unovčenjem
Članak 252.
(1) Dok predmet koji je stečajni upravitelj ovlašten unovčiti prema odredbama članka 249. ovoga Zakona ne bude unovčen, vjerovnik ima pravo na kamate iz stečajne mase koje teku od izvještajnoga ročišta.
(2) Ako je vjerovnik već prije otvaranja stečajnoga postupka mjerama osiguranja spriječen u unovčenju predmeta, kamate počinju teći najkasnije tri mjeseca nakon što mjera bude određena.
(3) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka neće se primijeniti ako se prema iznosu tražbine te vrijednosti drugih tereta na predmetu vjerovnik ne bi mogao namiriti iz utrška.
Raspodjela utrška
Članak 253. (NN 71/15, 104/17)
(1) Nakon što stečajni upravitelj unovči pokretnu stvar ili tražbinu, iz utrška će se u stečajnu masu prije svega unijeti iznos potreban za naknadu troškova utvrđivanja predmeta razlučnoga prava i naknadu troškova njegova unovčenja. Od preostaloga iznosa bez odgode će se namiriti razlučni vjerovnik.
(2) Ako mu stečajni upravitelj prepusti unovčiti neki predmet koji ima pravo unovčiti u skladu s odredbama članka 249. ovoga Zakona, razlučni vjerovnik dužan je iz utrška u stečajnu masu najprije izdvojiti iznos potreban za namirenje troškova utvrđivanja predmeta razlučnoga prava i poreza kojim je takva prodaja opterećena.
(3) Troškovi utvrđivanja predmeta razlučnoga prava obuhvaćaju troškove utvrđivanja identiteta predmeta razlučnoga prava i troškove utvrđivanja prava koje postoji na njemu.
Obračun troškova
Članak 254. (NN 71/15, 104/17)
(1) Stečajni upravitelj dužan je dostaviti sudu obračun troškova utvrđivanja predmeta razlučnoga prava i troškova njegova unovčenja u roku od osam dana od dana pravomoćnosti rješenja o dosudi.
(2) Troškovi utvrđivanja predmeta razlučnoga prava određuju se paušalno u iznosu od 5 % od utrška.
(3) Troškovi unovčenja predmeta razlučnoga prava određuju se paušalno u iznosu od 5 % od utrška. Ako su stvarno nastali troškovi unovčenja znatno niži ili viši, odredit će se u stvarnoj visini. Ako je zbog unovčenja stečajna masa opterećena porezom, iznos toga poreza pridodaje se paušalu troškova unovčenja odnosno stvarno nastalim troškovima unovčenja.
Ostalo korištenje pokretnih stvari
Članak 255.
(1) Stečajni upravitelj smije koristiti za stečajnu masu pokretnu stvar koju ima pravo unovčiti ako on tako nastalo smanjenje vrijednosti osiguranja naknadi razlučnom vjerovniku iz stečajne mase.
(2) Stečajni upravitelj takvu stvar smije spojiti, izmiješati ili preraditi ako se time ne ugrožava osiguranje razlučnoga vjerovnika.
(3) Ako zbog radnji stečajnoga upravitelja iz stavka 2. ovoga članka razlučni vjerovnik stekne osiguranje na kojoj drugoj stvari, na toj će se stvari njegovo osiguranje ograničiti na vrijednost prijašnjeg predmeta osiguranja.
Pravo razlučnoga vjerovnika na unovčenje
Članak 256. (NN 71/15, 104/17)
(1) Ako stečajni upravitelj nema pravo na unovčenje pokretne stvari ili tražbina na kojima postoji razlučno pravo, vjerovnik ima pravo unovčiti stvar ili tražbinu.
(2) Na prijedlog stečajnoga upravitelja, a nakon što sasluša vjerovnika, sud može odrediti rok u kojem vjerovnik mora unovčiti predmet. Nakon isteka toga roka pravo na unovčenje stječe stečajni upravitelj.
GLAVA VI. NAMIRENJE STEČAJNIH VJEROVNIKA
1. UTVRĐIVANJE TRAŽBINE
Prijava tražbina stečajnih vjerovnika
Članak 257. (NN 71/15, 36/22, 27/24)
(1) Prijava tražbine podnosi se stečajnom upravitelju na propisanom obrascu u dva primjerka i sadržava:
1. podatke za identifikaciju vjerovnika
2. podatke za identifikaciju dužnika
3. pravnu osnovu tražbine, iznos tražbine u eurima
4. naznaku o dokazu za postojanje tražbine
5. naznaku o postojanju ovršne isprave
6. naznaku o postojanju postupka pred sudom.
(2) Prijavi tražbine iz stavka 1. ovoga članka u prijepisu se prilažu isprave iz kojih tražbina proizlazi, odnosno kojima se dokazuje.
(3) Stečajni upravitelj sastavit će popis svih tražbina radnika i prijašnjih dužnikovih radnika dospjelih do otvaranja stečajnoga postupka koje je obvezan iskazati u bruto iznosu i netoiznosu i predočiti na potpis prijavu njihovih tražbina u dva primjerka.
(4) Ako radnik ili prijašnji dužnikov radnik nije prijavio tražbinu, smatrat će se da je tražbinu prijavio u skladu s popisom iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Nadležno županijsko državno odvjetništvo ovlašteno je zastupati vjerovnike u stečajnom postupku po osnovi tražbina proračuna, zavoda ili fondova u skladu s posebnim propisima u visini pripadajućeg dijela ukupnog troška plaće ili naknade plaće.
(6) Tražbine vjerovnika nižih isplatnih redova prijavljuju se samo na poseban poziv suda. U prijavi takvih tražbina treba naznačiti da se radi o tražbini nižega isplatnog reda i redno mjesto na koje vjerovnik ima pravo.
(7) Prijavu tražbine podnesenu nakon isteka roka za prijavljivanje sud će odbaciti rješenjem.
Prijava tražbine u stečajnom postupku (čl. 257. st. 1. SZ)
Obavješćivanje o izlučnim i razlučnim pravima
Članak 258.
(1) Izlučni vjerovnici dužni su obavijestiti stečajnoga upravitelja o svom izlučnom pravu, pravnoj osnovi izlučnoga prava i naznačiti predmet na koji se njihovo izlučno pravo odnosi, odnosno u obavijesti naznačiti pravo iz članka 148. ovoga Zakona.
(2) Razlučni vjerovnici dužni su obavijestiti stečajnoga upravitelja o svom razlučnom pravu, pravnoj osnovi razlučnoga prava i dijelu imovine stečajnoga dužnika na koji se odnosi njihovo razlučno pravo. Ako razlučni vjerovnici prijavljuju i tražbinu kao stečajni vjerovnici, u prijavi su dužni naznačiti dio imovine stečajnoga dužnika na koji se odnosi njihovo razlučno pravo i iznos do kojega njihova tražbina predvidivo neće biti namirena tim razlučnim pravom.
(3) Razlučni vjerovnici koji nisu obavijestili stečajnoga upravitelja o razlučnom pravu na način iz stavka 2. ovoga članka ne gube pravo odvojenoga namirenja iz predmeta razlučnoga prava. Iznimno, razlučni vjerovnici gube pravo na odvojeno namirenje i nemaju pravo tražiti naknadu štete ili kakvu drugu naknadu od stečajnoga dužnika ili vjerovnika, ako je predmet razlučnoga prava bez njih unovčen u stečajnom postupku, a razlučno pravo nije bilo upisano u javnoj knjizi ili za njega stečajni upravitelj nije znao niti morao znati.
Tablice prijavljenih tražbina, razlučnih i izlučnih prava
Članak 259.
(1) Stečajni upravitelj dužan je na propisanom obrascu sastaviti:
– tablicu prijavljenih tražbina s podacima navedenim u članku 257. ovoga Zakona
– tablicu razlučnih prava koja su upisana u javnim knjigama, o kojima je obaviješten od razlučnih vjerovnika i o kojima je saznao na drugi način, s podacima za identifikaciju razlučnoga vjerovnika, iznos i pravnu osnovu tražbine osigurane razlučnim pravom i dio imovine dužnika na koji se razlučno pravo odnosi
– tablicu izlučnih prava o kojima su ga obavijestili izlučni vjerovnici, s podacima za identifikaciju izlučnoga vjerovnika, pravnom osnovom izlučnoga prava i predmetom izlučnoga prava.
(2) Tablice iz stavka 1. ovoga članka objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova nakon isteka roka za prijavu tražbina, a najkasnije osam dana prije održavanja ispitnoga ročišta.
(3) Prijave tražbina i isprave izložit će se u pisarnici suda na uvid sudionicima nakon isteka roka za prijavu tražbina, a najkasnije osam dana prije održavanja ispitnoga ročišta.
Tablice prijavljenih tražbina, razlučnih i izlučnih prava (čl. 259. st. 1. SZ)
Tijek ispitnoga ročišta
Članak 260.
(1) Na ispitnom ročištu prijavljene se tražbine ispituju prema svojim iznosima i redu.
(2) Stečajni upravitelj dužan je određeno se očitovati priznaje li ili osporava svaku prijavljenu tražbinu.
(3) Tražbine koje su osporili stečajni upravitelj, dužnik pojedinac ili koji od stečajnih vjerovnika moraju se posebno raspraviti.
(4) Izlučna i razlučna prava nisu predmet ispitivanja.
Prijave nižih isplatnih redova
Članak 261.
(1) Ako je sud u skladu s odredbom članka 257. stavka 5. ovoga Zakona pozvao vjerovnike nižih isplatnih redova da prijave tražbine tako da rok određen za te prijave istječe kasnije od osam dana prije ispitnoga ročišta, na trošak stečajne mase odredit će se posebno ispitno ročište.
(2) Poziv za posebno ispitno ročište se objavljuje. Na to se ročište posebno pozivaju stečajni upravitelj i dužnik fizička osoba.
Mirenje
Članak 262.
(1) Ako je stečajni upravitelj osporio tražbinu stečajnoga vjerovnika ili ako je koji od stečajnih vjerovnika osporio tražbinu koju je priznao stečajni upravitelj, vjerovnik osporene tražbine, vjerovnik koji je osporio priznatu tražbinu, odnosno stečajni upravitelj uz suglasnost odbora vjerovnika, mogu predložiti rješavanje spora u postupku mirenja u skladu s odredbama zakona koji uređuju postupak mirenja.
(2) Ako do zaključenja ispitnoga ročišta postoji suglasnost vjerovnika osporene tražbine, vjerovnika koji je osporio priznatu tražbinu, odnosno stečajnoga upravitelja i odbora vjerovnika, za rješavanje spora mirenjem, sud će osporene prijavljene tražbine izdvojiti iz tablice ispitanih tražbina.
(3) Postupak mirenja može trajati najduže 60 dana od zaključenja ispitnoga ročišta.
(4) Stečajni upravitelj dužan je prije sklapanja nagodbe dostaviti prijedlog nagodbe iz postupka mirenja odboru vjerovnika na očitovanje u roku od osam dana od zaprimanja prijedloga nagodbe.
(5) Ako se odbor vjerovnika ne očituje o prijedlogu nagodbe iz postupka mirenja u roku iz stavka 4. ovoga članka, smatra se da se suglasio s prijedlogom nagodbe.
(6) Prije osporenu tražbinu stečajnoga vjerovnika čija se osnovanost utvrdi nagodbom u postupku mirenja, sud će unijeti u tablicu ispitanih tražbina kao utvrđenu tražbinu.
(7) Osporenu tražbinu stečajnoga vjerovnika čija se neosnovanost utvrdi nagodbom u postupku mirenja, sud će unijeti u tablicu ispitanih tražbina kao osporenu tražbinu.
(8) U odnosu na tražbinu stečajnoga vjerovnika o kojem stranke ne postignu nagodbu u postupku mirenja, primijenit će se odredbe ovoga Zakona vezane za upućivanje u parnicu.
Utvrđivanje tražbine
Članak 263.
Tražbina se smatra utvrđenom ako je na ispitnom ročištu prizna stečajni upravitelj i ne ospori stečajni vjerovnik, odnosno ako izjavljeno osporavanje bude otklonjeno. Ako dužnik pojedinac ospori tražbinu, to ne sprečava utvrđivanje tražbine.
Tablica ispitanih tražbina
Članak 264.
Sud sastavlja tablicu ispitanih tražbina u koju za svaku prijavljenu tražbinu unosi u kojoj je mjeri tražbina utvrđena prema svom iznosu i svom redu odnosno tko je tražbinu osporio. Osporavanje tražbina dužnika pojedinca također se unosi u tablicu. Na mjenicama ili drugim ispravama o dugu sud će naznačiti da je tražbina utvrđena.
Rješenje o utvrđenim i osporenim tražbinama
Članak 265.
(1) Na temelju tablice ispitanih tražbina sud donosi rješenje kojim odlučuje u kojem iznosu i kojem isplatnom redu su utvrđene, odnosno osporene pojedine tražbine. Tim rješenjem sud odlučuje i o upućivanju na parnicu radi utvrđivanja, odnosno osporavanja tražbine.
(2) Rješenje o utvrđenim i osporenim tražbinama objavljuje se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.
(3) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka pravo na žalbu ima svaki vjerovnik u dijelu koji se tiče njegove prijavljene tražbine, odnosno tražbine koju je osporio i stečajni upravitelj.
(4) Vjerovnici čije su tražbine utvrđene o tome neće biti posebno obaviješteni, o čemu će biti upozoreni prije ispitnoga ročišta. Ti vjerovnici mogu na svoj trošak tražiti da im se izda ovjerovljeni izvadak rješenja.
Osporene tražbine
Članak 266.
(1) Ako je stečajni upravitelj osporio tražbinu, sud će vjerovnika uputiti na parnicu protiv stečajnoga dužnika radi utvrđivanja osporene tražbine.
(2) Ako je koji od stečajnih vjerovnika osporio tražbinu koju je priznao stečajni upravitelj, sud će stečajnoga vjerovnika uputiti na parnicu radi utvrđivanja osporene tražbine. Osporavatelj u takvoj parnici nastupa u ime i za račun stečajnoga dužnika.
(3) Ako su osporene tražbine radnika i prijašnjih dužnikovih radnika, parnica radi utvrđivanja osporene tražbine vodi se prema općim odredbama u postupku pred sudovima, te posebnim odredbama za parnice u radnim sporovima.
(4) Ako za osporenu tražbinu postoji ovršna isprava, sud će na parnicu uputiti osporavatelja da dokaže osnovanost svoga osporavanja.
Rok za pokretanje parnice
Članak 267.
(1) Ako osoba koja je upućena na parnicu ne pokrene parnicu u roku od osam dana od dana pravomoćnosti rješenja o upućivanju u parnicu, odnosno primitka drugostupanjske odluke, smatrat će se da je odustala od prava na vođenje parnice.
(2) Ako osporavatelj tražbine za koju postoji ovršna isprava ne pokrene parnicu u roku iz stavka 1. ovoga članka, smatrat će se da je osporavanje otklonjeno.
Povjeravanje rješavanja spora pred izbranim sudom
Članak 268.
(1) Na zahtjev vjerovnika koji je upućen na parnicu sud može rješenjem protiv kojeg nije dopuštena žalba odlučiti da se rješavanje spora povjeri kojem stalnom izbranom sudištu u Republici Hrvatskoj.
(2) Ako sud odbije zahtjev vjerovnika da se rješavanje spora povjeri stalnom izbranom sudištu, rok za pokretanje parnice iz članka 267. ovoga Zakona počinje teći od dostave rješenja o odbijanju zahtjeva vjerovnika.
(3) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka vjerovnik je dužan podnijeti u roku od osam dana od dana pravomoćnosti rješenja o upućivanju na parnicu, odnosno primitka drugostupanjske odluke.
(4) Rješenje suda iz stavka 1. ovoga članka u cijelosti zamjenjuje ugovor stranaka o izbranom sudu.
(5) U postupku pred izbranim sudom iz stavka 1. ovoga članka svaki stečajni vjerovnik, odnosno stečajni dužnik može se umiješati i sudjelovati u svojstvu umješača s položajem jedinstvenoga suparničara.
(6) Pravorijek izbranoga suda kojim je utvrđena tražbina i njezin isplatni red ili kojim je utvrđeno da tražbina ne postoji, djeluje prema stečajnom dužniku i svim stečajnim vjerovnicima. Odredbe članka 271. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način.
Nastavljanje parnica
Članak 269.
(1) Ako je u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka već pokrenut parnični postupak o tražbini pred državnim ili arbitražnim sudom, postupak radi utvrđivanja tražbine nastavit će se preuzimanjem te parnice.
(2) Prijedlog za nastavak parnice iz stavka 1. ovoga članka može podnijeti vjerovnik čija je tražbina osporena, u roku od osam dana od dana pravomoćnosti rješenja o upućivanju na parnicu odnosno primitka drugostupanjske odluke. Osporavatelj parnicu nastavlja u ime i za račun dužnika.
(3) Ako vjerovnik osporene tražbine koji je upućen na parnicu ne predloži nastavak parnice u roku iz stavka 2. ovoga članka, smatrat će se da je odustao od prava na vođenje parnice.
Opseg utvrđivanja i vrijednost predmeta spora
Članak 270.
U parnici se utvrđivanje tražbine može zahtijevati samo na temelju osnove, u iznosu i u isplatnom redu kako je ono naznačeno u prijavi ili na ispitnom ročištu.
Učinak odluke
Članak 271.
(1) Pravomoćna odluka kojom se utvrđuje tražbina i njezin isplatni red ili kojom se utvrđuje da tražbina ne postoji, djeluje prema stečajnom dužniku i svim stečajnim vjerovnicima.
(2) Osoba koja uspije u parnici, odnosno stečajni vjerovnik tražbine čije je osporavanje otklonjeno, može tražiti od suda ispravak tablice iz članka 264. ovoga Zakona.
(3) Vjerovnici koji su vodili parnicu bez sudjelovanja stečajnoga upravitelja mogu zahtijevati naknadu svojih troškova iz stečajne mase ako je vođenje parnice bilo korisno za masu.
Tužba protiv dužnika
Članak 272.
Ako je dužnik fizička osoba na ispitnom ročištu osporio neku tražbinu, vjerovnik ima pravo protiv dužnika podnijeti tužbu radi utvrđivanja svoje tražbine. Ako se u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka vodila parnica o toj tražbini, vjerovnik može preuzeti tu parnicu protiv dužnika.
2. DIOBA
Namirenje stečajnih vjerovnika
Članak 273.
(1) Namirenje stečajnih vjerovnika može započeti nakon općega ispitnog ročišta.
(2) Namirenje vjerovnika provodi se prema priljevu gotova novca. Stečajni vjerovnici nižih isplatnih redova ne uzimaju se u obzir kod djelomičnih dioba.
(3) Diobe obavlja stečajni upravitelj. Prije svake diobe stečajni upravitelj je dužan dobiti suglasnost odbora vjerovnika, odnosno suda ako odbor vjerovnika nije osnovan.
Diobni popis
Članak 274.
(1) Prije diobe stečajni upravitelj će sastaviti popis tražbina koje se uzimaju u obzir pri diobi. Tražbine radnika i prijašnjih dužnikovih radnika nastale do dana otvaranja stečajnoga postupka iz radnoga odnosa uzimaju se u obzir u bruto iznosu. Popis mora sadržavati zbroj tražbina i raspoloživi iznos iz stečajne mase koji će se raspodijeliti vjerovnicima.
(2) Popis tražbina iz stavka 1. ovoga članka objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.
Osporene tražbine
(1) Stečajni vjerovnik koji je upućen na parnicu radi utvrđivanja svoje osporene tražbine, mora u roku od 15 dana od dostave popisa tražbina iz članka 274. ovoga Zakona podnijeti dokaz stečajnom upravitelju da je podnio tužbu radi utvrđivanja te tražbine, odnosno da je preuzeo prije pokrenutu parnicu.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka iznos koji bi vjerovnik dobio da njegova tražbina nije osporena izdvojit će se sve dok parnica pravomoćno ne završi.
(3) Ako vjerovnik ne podnese pravodobno dokaz iz stavka 1. ovoga članka, njegova se tražbina pri djelomičnoj diobi neće uzeti u obzir.
Razlučni vjerovnici
Članak 276. (NN 71/15, 36/21)
(1) Razlučni vjerovnik kojem je dužnik i osobno odgovoran treba najkasnije u roku od 15 dana nakon dostave popisa tražbina iz članka 274. ovoga Zakona podnijeti dokaz stečajnom upravitelju da se i u kojem iznosu odrekao odvojenoga namirenja ili da nije odvojeno namiren. Ako dokaz ne podnese pravodobno, njegova se tražbina neće uzeti u obzir pri djelomičnoj diobi.
(2) Da bi tražbina razlučnoga vjerovnika bila uzeta u obzir pri djelomičnoj diobi, dovoljno je da vjerovnik unutar roka iz stavka 1. ovoga članka stečajnom upravitelju dokaže da će se unovčiti predmet na kojem postoji razlučno pravo te da učini vjerojatnim iznos u kojem neće biti odvojeno namiren. U tom će se slučaju pri diobi odvojiti iznos koji odgovara dijelu u kojem tražbina neće biti odvojeno namirena. Ako pretpostavke iz stavka 1. ovoga članka ne budu ispunjene do završne diobe, iznosi odvojeni radi namirenja razlučnoga vjerovnika raspodijelit će se stečajnim vjerovnicima.
(3) Ako samo stečajni upravitelj ima pravo unovčiti predmet na kojem postoji razlučno pravo, odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka neće se primjenjivati. Kod djelomične diobe stečajni upravitelj će, ako predmet još nije unovčio, procijeniti u kojem iznosu tražbina razlučnoga vjerovnika neće biti odvojeno namirena i pri djelomičnoj diobi odvojiti iznos koji odgovara dijelu u kojemu tražbina neće biti namirena.
Tražbina vezana uz odgodni uvjet
Članak 277.
(1) Tražbina vezana uz odgodni uvjet pri djelomičnoj se diobi uzima u obzir u njezinu punom iznosu. Udio koji otpada na tu tražbinu odvojit će se pri diobi.
(2) Pri završnoj diobi tražbina vezana uz odgodni uvjet neće se uzeti u obzir, ako je mogućnost nastupanja uvjeta toliko daleka da ona u vrijeme diobe nema imovinske vrijednosti. U tom će se slučaju iznosi odvojeni tijekom prethodnih dioba za namirenje te tražbine uključiti u masu iz koje će se obaviti završna dioba.
Naknadno uzimanje u obzir
Članak 278.
Vjerovnicima koji nisu uzeti u obzir pri djelomičnoj diobi, a za koje se naknadno ispune pretpostavke iz članaka 275. i 276. ovoga Zakona, isplatit će se u narednoj diobi iz preostale stečajne mase iznos koji ih izjednačava s ostalim vjerovnicima. Tek nakon toga moći će se pristupiti namirenju drugih vjerovnika.
Izmjene diobnoga popisa
Članak 279.
Stečajni upravitelj će u roku od tri dana od isteka rokova iz članaka 275. i 276. ovoga Zakona izmijeniti diobni popis ako to postane prijeko potrebno s obzirom na odredbe članaka 275. − 278. ovoga Zakona.
Prigovori na diobni popis
Članak 280.
(1) Kod djelomične diobe vjerovnici mogu sudu podnijeti prigovor na diobni popis u roku od osam dana nakon isteka roka iz članka 275. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Rješenje suda kojim se prigovor odbija dostavlja se vjerovniku i stečajnom upravitelju. Protiv rješenja o prigovoru vjerovnik ima pravo na žalbu.
(3) Rješenje kojim se određuje ispravak diobnoga popisa objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova. Stečajni upravitelj i stečajni vjerovnici protiv ovoga rješenja imaju pravo na žalbu.
(4) Djelomičnoj diobi može se pristupiti tek nakon pravomoćnosti rješenja iz stavka 3. ovoga članka.
Određivanje dijela iznosa koji se isplaćuje
Članak 281.
(1) Odbor vjerovnika određuje postotak namirenja tražbina djelomičnom diobom na prijedlog stečajnoga upravitelja, nakon što isteknu rokovi iz članaka 275. i 276. ovoga Zakona, nakon što se izmijeni diobni popis prema članku 279. ovoga Zakona te nakon pravomoćnosti rješenja kojim je određen ispravak diobnoga popisa. Ako odbor vjerovnika nije osnovan, postotak određuje sud.
(2) Stečajni upravitelj će postotak u kojem se tražbine namiruju priopćiti vjerovnicima koji se pri diobi uzimaju u obzir.
Završna dioba
Članak 282.
(1) Završnoj diobi pristupa se čim završi unovčenje stečajne mase.
(2) Završna dioba smije se poduzeti samo uz suglasnost suda.
Završno ročište
(1) Prigodom davanja suglasnosti za završnu diobu sud određuje završno ročište vjerovnika na kojem se:
1. raspravlja o završnom računu stečajnoga upravitelja
2. podnose prigovori na završni popis i
3. vjerovnici odlučuju o neunovčivim predmetima stečajne mase.
(2) Vrijeme između objave poziva za završno ročište i dana održavanja ne smije biti kraće od 30 dana ni duže od 60 dana.
(3) Sud će, rješenjem na završnom ročištu, odlučiti o prigovorima vjerovnika iz stavka 1. točke 2. ovoga članka.
(4) Na odluku suda o prigovorima vjerovnika na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 280. stavaka 2. − 4. ovoga Zakona.
(5) Brisan.
Polaganje zadržanih iznosa
Članak 284.
Iznose koji su odvojeni u završnoj diobi stečajni upravitelj će uz suglasnost suda, a za račun zainteresiranih osoba, položiti kod suda ili javnoga bilježnika.
Višak pri završnoj diobi
Članak 285.
Ako se pri završnoj diobi mogu u punom iznosu namiriti tražbine svih stečajnih vjerovnika, stečajni upravitelj će preostali višak predati dužniku pojedincu. Ako je dužnik pravna osoba, stečajni upravitelj će svakoj osobi koja ima udjela u dužniku dati onaj dio viška na koji bi imala pravo u slučaju likvidacije izvan stečajnoga postupka.
3. ZAKLJUČENJE STEČAJNOGA POSTUPKA
Rješenje o zaključenju stečajnoga postupka
(1) Odmah nakon završetka završne diobe sud će donijeti rješenje o zaključenju stečajnoga postupka.
(2) Rješenje i osnova zaključenja stečajnoga postupka objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova. Na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 131. ovoga Zakona.
(3) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se tijelu koje vodi registar u kojem je dužnik upisan. Brisanjem iz registra stečajni dužnik pravna osoba prestaje postojati, a stečajni dužnik fizička osoba gubi svojstvo trgovca pojedinca, obrtnika ili osobe koja obavlja samostalnu djelatnost.
(4) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka sud će dostaviti radnicima dužnika.
Prava stečajnih vjerovnika nakon zaključenja postupka
Članak 287.
(1) Stečajni vjerovnici mogu nakon zaključenja stečajnoga postupka protiv dužnika pojedinca neograničeno ostvarivati svoje preostale tražbine.
(2) Stečajni vjerovnici čije su tražbine utvrđene i koje dužnik nije osporio na ispitnom ročištu, mogu protiv dužnika pokrenuti postupak ovrhe na temelju rješenja kojim je njihova tražbina utvrđena. S neosporenom tražbinom izjednačena je tražbina osporavanje koje nije uspjelo.
(3) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka ne utječu na mogućnost oslobođenja od preostaloga duga.
Nadležnost za ovrhu
Članak 288.
U slučaju iz članka 287. ovoga Zakona za određivanje i provedbu ovrhe isključivo je nadležan sud koji je provodio stečajni postupak. Provedbu ovrhe na nenovčanim sredstvima dužnika sud koji je provodio stečajni postupak može povjeriti nadležnom općinskom sudu.
Naknadna dioba
Članak 289.
(1) Sud će na prijedlog stečajnoga upravitelja, kojega od stečajnih vjerovnika ili po službenoj dužnosti odrediti nastavljanje postupka radi naknadne diobe ako se nakon završnoga ročišta:
1. ostvare pretpostavke da se zadržani iznosi podijele stečajnim vjerovnicima
2. iznosi koji su isplaćeni iz stečajne mase vrate u masu
3. pronađe imovina koja ulazi u stečajnu masu.
(2) Nastavljanje postupka radi naknadne diobe sud će odrediti bez obzira na to je li postupak bio zaključen.
(3) Sud može odustati od određivanja nastavljanja postupka radi naknadne diobe, te iznos koji stoji na raspolaganju za podjelu vjerovnicima ili pronađeni predmet prepustiti dužniku pojedincu, ako to smatra primjerenim s obzirom na neznatnost iznosa ili malu vrijednost predmeta te troškove nastavljanja postupka radi naknadne diobe. Određivanje nastavljanja postupka radi naknadne diobe sud može uvjetovati uplatom predujma kojim će se namiriti troškovi nastavljanja postupka radi naknadne diobe.
(4) Imovina iz stavka 1. ovoga članka jest stečajna masa i na nju se na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o stečajnom dužniku i njegovim tijelima. U ime i za račun te mase mogu se voditi sporovi, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Stečajna masa je nositelj prava vlasništva i drugih prava.
(5) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka stečajna masa upisat će se u sudski registar. Pri upisu stečajne mase u sudski registar Ministarstvo financija – Porezna uprava po službenoj će dužnosti odrediti i dodijeliti osobni identifikacijski broj stečajnoj masi.
(6) Stečajni upravitelj dužan je na propisanom obrascu podnositi sudu pisana izvješća o stanju stečajne mase, i to najmanje jedanput u tri mjeseca ili kada to zatraži sud.
(7) Pisana izvješća iz stavka 6. ovoga članka objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova bez odgode.
(8) Nakon provedbe naknadne diobe sud će donijeti rješenje o zaključenju stečajnoga postupka.
SUDSKA PRAKSA: Rješenje
Pravni lijekovi
Članak 290.
(1) Rješenje kojim se odbija prijedlog za naknadnu diobu dostavlja se podnositelju prijedloga. Protiv toga rješenja podnositelj prijedloga ima pravo na žalbu.
(2) Rješenje kojim se određuje naknadna dioba dostavlja se stečajnom upravitelju, dužniku pojedincu ili pravnoj osobi i ako je diobu predložio vjerovnik, tom vjerovniku. Protiv toga rješenja dužnik pojedinac ima pravo na žalbu.
Provedba naknadne diobe
Članak 291.
Nakon određivanja naknadne diobe stečajni upravitelj će iznos kojim se može slobodno raspolagati ili iznos dobiven unovčenjem naknadno pronađenoga dijela stečajne mase podijeliti prema završnom popisu. Stečajni upravitelj račun polaže sudu.
Isključenje vjerovnika stečajne mase
Članak 292.
Vjerovnici stečajne mase za čije je zahtjeve stečajni upravitelj saznao:
1. pri djelomičnoj diobi, tek nakon određivanja dijela za diobu
2. pri završnoj diobi, tek nakon završetka završnoga ročišta ili
3. pri naknadnoj diobi, tek nakon objavljivanja popisa o toj diobi,
mogu tražiti namirenje samo iz sredstava koja nakon diobe preostanu u stečajnoj masi.
4. OBUSTAVA STEČAJNOGA POSTUPKA
Obustava postupka zbog nedostatnosti mase za namirenje troškova stečajnoga postupka
Članak 293.
(1) Ako se nakon otvaranja stečajnoga postupka pokaže da stečajna masa nije dostatna ni za namirenje troškova postupka, sud će rješenjem obustaviti i zaključiti postupak.
(2) Sud će, prije donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka, pozvati na očitovanje vjerovnike stečajne mase, stečajnoga upravitelja i skupštinu vjerovnika. Poziv na očitovanje objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.
(3) Stečajni postupak neće se obustaviti i zaključiti ako vjerovnici koji su se protivili obustavi postupka solidarno predujme dostatan iznos novca za namirenje troškova postupka u roku koji im je sud odredio rješenjem.
(4) Stečajni upravitelj može i nakon obustave i zaključenja stečajnoga postupka u ime stečajnoga dužnika, a za račun stečajne mase nastaviti s unovčenjem imovine dužnika i s ostvarenim sredstvima postupiti prema odredbi iz članka 133. stavaka 1. ovoga Zakona.
Obustava postupka zbog nedostatnosti mase za ispunjenje ostalih obveza stečajne mase
Članak 294.
(1) Stečajni upravitelj podnijet će sudu prijavu o nedostatnosti stečajne mase:
– ako je stečajna masa dostatna za namirenje troškova stečajnoga postupka, ali nije dostatna za ispunjenje ostalih dospjelih obveza stečajne mase ili
– ako se može pretpostaviti da stečajna masa neće biti dostatna za ispunjenje ostalih postojećih obveza stečajne mase kad one dospiju.
(2) Prijava iz stavka 1. ovoga članka objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova. Stečajni vjerovnici i vjerovnici ostalih obveza stečajne mase mogu se očitovati o prijavi.
(3) Obveza stečajnoga upravitelja na upravljanje i unovčenje stečajne mase postoji i nakon podnošenja prijave o nedostatnosti stečajne mase.
Namirenje vjerovnika stečajne mase
Članak 295.
(1) Stečajni upravitelj ispunjavat će obveze stečajne mase prema ovom redoslijedu:
1. troškovi stečajnoga postupka
2. obveze stečajne mase zasnovane nakon podnošenja prijave o nedostatnosti mase, a koje ne ulaze u troškove postupka
3. ostale obveze stečajne mase, s tim da na zadnje mjesto dolaze obveze po osnovi uzdržavanja odobrenoga u skladu s odredbama članaka 179. i 180. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Obvezama stečajne mase u smislu odredbe stavka 1. točke 2. ovoga članka smatraju se i obveze:
1. iz dvostrano obveznoga ugovora, ako je stečajni upravitelj izabrao ispunjenje nakon što je podnio prijavu o nedostatnosti stečajne mase
2. na temelju trajnoga obveznog odnosa nakon prvoga roka nakon kojega je stečajni upravitelj mogao izjaviti otkaz nakon podnošenja prijave o nedostatnosti
3. na temelju trajnoga obveznog odnosa ako je stečajni upravitelj nakon prijave o nedostatnosti mase primio protučinidbu u korist stečajne mase.
(3) Ako su obveze iz stavka 1. i 2. ovoga članka istoga reda, ispunjavaju se razmjerno njihovu iznosu.
Zabrana ovrhe
Članak 296.
Od dana podnošenja prijave o nedostatnosti stečajne mase za namirenje troškova stečajnoga postupka ili za ispunjenje ostalih obveza stečajne mase, nije dopuštena ovrha radi naplate obveza stečajne mase iz članka 295. ovoga Zakona.
Obustava postupka nakon prijave o nedostatnosti stečajne mase
Članak 297.
(1) Nakon što stečajni upravitelj podijeli stečajnu masu u skladu s odredbom članka 295. ovoga Zakona, sud će obustaviti i zaključiti postupak.
(2) Stečajni upravitelj posebno će položiti račune za svoju djelatnost nakon prijave o nedostatnosti mase.
Obustava postupka uz suglasnost vjerovnika
Članak 298.
(1) Stečajni postupak obustavit će se na prijedlog dužnika pojedinca ako on nakon isteka roka za prijavljivanje tražbina podnese sudu pismenu suglasnost svih stečajnih vjerovnika, koji su prijavili svoje tražbine. Sud će slobodnom ocjenom odlučiti je li potrebna i suglasnost stečajnih vjerovnika čije su tražbine osporili dužnik ili stečajni upravitelj te razlučnih vjerovnika, odnosno je li tim vjerovnicima potrebno pružiti odgovarajuće osiguranje.
(2) Stečajni postupak se na prijedlog dužnika pojedinca može obustaviti i prije isteka roka za prijavljivanje tražbina, ako nisu poznati drugi vjerovnici, osim onih čiju suglasnost dužnik podnese.
Postupak u povodu prijedloga za obustavu postupka
(1) Prijedlog za obustavu stečajnoga postupka iz članka 298. ovoga Zakona objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.
(2) Stečajni vjerovnici mogu u roku od osam dana od dostave prijedloga podnijeti pisani prigovor protiv prijedloga.
(3) Sud odlučuje o obustavi postupka nakon što sasluša podnositelja prijedloga, stečajnoga upravitelja i odbor vjerovnika i podnositelja prigovora.
(4) Prije obustave postupka stečajni će upravitelj namiriti nesporne zahtjeve iz stečajne mase, a za osporene pružiti potrebno osiguranje.
Objava i učinak obustave
Članak 300.
(1) Sud će rješenje kojim se stečajni postupak obustavlja te razlog za obustavu objaviti na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova. Sud će prije toga izvijestiti dužnika, stečajnoga upravitelja i članove odbora vjerovnika o vremenu nastupanja pravnih učinaka obustave postupka. U tom se slučaju na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 286. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) S obustavom stečajnoga postupka dužnik ponovno stječe pravo na slobodno raspolaganje stečajnom masom. U tom se slučaju na odgovarajući način primjenjuju odredbe članaka 287. i 288. ovoga Zakona.
Pravni lijekovi
Članak 301. (NN 71/15, 104/17)
(1) Pravo na žalbu protiv rješenja o obustavi stečajnoga postupka prema odredbama članaka 293. i 298. ovoga Zakona ima svaki stečajni vjerovnik, a dužnik samo ako je obustavljen stečajni postupak prema odredbi članka 293. ovoga Zakona.
(2) Ako sud odbije prijedlog iz članka 298. ovoga Zakona, pravo na žalbu ima dužnik.
Naknadno pronađeni predmeti
Članak 302.
Ako se nakon obustave stečajnoga postupka pronađu predmeti stečajne mase, sud će na prijedlog stečajnoga upravitelja, vjerovnika ili po službenoj dužnosti odrediti provedbu naknadne diobe. Na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 289. stavka 3. te članaka 290. i 291. ovoga Zakona.
GLAVA VII. STEČAJNI PLAN
1. PRIPREMA STEČAJNOGA PLANA
Osnovna odredba
(1) Nakon otvaranja stečajnoga postupka dopušteno je izraditi stečajni plan u kojemu se može odstupiti od zakonskih odredbi o unovčenju i raspodjeli stečajne mase.
(2) Stečajnim planom može se:
– ostaviti dužniku sva imovina ili dio njegove imovine radi nastavljanja poslovanja dužnika
– prenijeti dio ili svu imovinu dužnika na jednu ili više već postojećih osoba ili osoba koje će tek biti osnovane, uz isključenje primjene općeg pravila o pristupanju dugu u slučaju preuzimanja neke imovinske cjeline iz zakona kojim se uređuju obvezni odnosi i o dužnosti davanja izjave o nepostojanju dugovanja iz zakona kojim se uređuje postupak u sudskom registru
– dužnika pripojiti drugoj osobi ili spojiti s jednom ili više osoba
– prodati svu imovinu ili dio imovine dužnika, s razlučnim pravima ili bez razlučnih prava
– raspodijeliti svu imovinu ili dio imovine dužnika između vjerovnika
– odrediti način namirenja stečajnih vjerovnika
– namiriti ili izmijeniti razlučna prava
– smanjiti ili odgoditi isplatu obveza dužnika
– obveze dužnika pretvoriti u kredit
– preuzeti jamstvo ili dati drugo osiguranje za ispunjenje obveza dužnika
– urediti odgovornost dužnika nakon završetka stečajnoga postupka
– odrediti ostale odgovarajuće aktivnosti.
Podnošenje plana
(1) Dužnik može stečajni plan podnijeti zajedno s prijedlogom za otvaranje stečajnoga postupka. Nakon otvaranja stečajnoga postupka stečajni plan imaju pravo sudu podnijeti stečajni upravitelj i dužnik pojedinac. Neće se uzeti u obzir stečajni plan koji se podnese sudu nakon završnog ročišta.
(2) Ako je na ročištu vjerovnika stečajnom upravitelju naložena izrada stečajnoga plana, on je dužan stečajni plan podnijeti sudu u roku određenom u odluci vjerovnika. Sa stečajnim upraviteljem u izradi stečajnoga plana savjetodavno surađuju odbor vjerovnika, ako je osnovan, i dužnik pojedinac.
(3) Brisan.
Sadržaj stečajnoga plana
Članak 305.
Stečajni plan sastoji se od pripremne osnove i provedbene osnove. Uz stečajni plan prilažu se isprave navedene u člancima 315. i 316. ovoga Zakona.
Pripremna osnova
Članak 306.
(1) U pripremnoj osnovi stečajnoga plana navode se mjere koje su poduzete prije otvaranja stečajnoga postupka ili se trebaju poduzeti, kako bi se stvorili temelji za planirano ostvarivanje prava sudionika.
(2) Pripremna osnova mora sadržavati i sve ostale podatke o osnovama i posljedicama stečajnoga plana koji su važni za donošenje odluke vjerovnika o stečajnom planu i za njegovu sudsku potvrdu.
Provedbena osnova
Članak 307.
Provedbena osnova sadržava odredbe o tome kako će se stečajnim planom izmijeniti pravni položaj dužnika i drugih sudionika u postupku.
Razvrstavanje sudionika u stečajnom planu
(1) Sudionici u stečajnom planu razvrstavaju se pri utvrđivanju njihovih prava u skupine. Vjerovnici s različitim pravnim položajem razvrstavaju se u stečajnom planu u posebne skupine. Pritom treba razlikovati:
1. vjerovnike s pravom odvojenoga namirenja, ako stečajni plan zadire i u njihova prava
2. stečajne vjerovnike koji nisu nižega isplatnog reda
3. stečajne vjerovnike pojedinih nižih isplatnih redova, ako njihove tražbine ne prestaju prema članku 311. stavku 1. ovoga Zakona
4. dioničare, nositelje udjela te nositelje drugih osnivačkih prava pravnih osoba, ako se stečajnim planom zadire u njihova dioničarska, nositeljska odnosno osnivačka prava.
(2) Vjerovnici istoga pravnog položaja mogu se svrstati u skupine prema istovrsnosti gospodarskih interesa. Takvo razvrstavanje mora se temeljiti na valjanim razlozima. U stečajnom planu navest će se kriteriji za razvrstavanje.
(3) Posebnu skupinu čine radnici.
(4) Vjerovnici s malim tražbinama mogu se svrstati u posebnu skupinu.
(5) Prilikom osnivanja skupina sud će voditi posebnu brigu o zaštiti ranjivih vjerovnika poput malih dobavljača.
(6) Ako bi prema stečajnom planu njegovi učinci bili jednaki prema svim stečajnim vjerovnicima, ti se vjerovnici neće razvrstati u posebne skupine.
Prava razlučnih vjerovnika
Članak 309.
(1) Stečajnim planom ne smije se zadirati u pravo razlučnih vjerovnika na namirenje iz predmeta na kojima postoje prava odvojenoga namirenja, ako tim stečajnim planom nije izrijekom drukčije određeno.
(2) Ako je stečajnim planom drukčije određeno, u provedbenoj osnovi za razlučne vjerovnike posebno će se navesti u kojem se dijelu njihova prava smanjuju, na koje se vrijeme odgađa njihovo namirenje te koje druge odredbe stečajnoga plana prema njima djeluju.
Prava stečajnih vjerovnika
Članak 310.
Za vjerovnike koji nisu nižih isplatnih redova u provedbenoj se osnovi navodi u kojem se dijelu njihove tražbine smanjuju, na koje se vrijeme odgađa njihovo namirenje, kako se osiguravaju, te koje druge odredbe stečajnoga plana djeluju prema njima.
Prava stečajnih vjerovnika nižih isplatnih redova
Članak 311.
(1) Ako stečajnim planom nije drukčije određeno, smatrat će se da su njegovim prihvaćanjem prestale tražbine stečajnih vjerovnika nižih isplatnih redova.
(2) Ako se stečajnim planom odstupi od odredbe stavka 1. ovoga članka, u provedbenoj osnovi će se za svaku skupinu vjerovnika nižih isplatnih redova navesti podaci iz članka 310. ovoga Zakona.
(3) Stečajnim planom ne može se isključiti ni ograničiti odgovornost dužnika nakon završetka stečajnoga postupka za novčane kazne i s njime izjednačene obveze.
Načelo jednakoga postupanja prema svim sudionicima
Članak 312.
(1) Svim sudionicima pojedine skupine stečajnim planom moraju se osigurati ista prava.
(2) Različito postupanje prema sudionicima iste skupine dopušteno je samo uz suglasnost svih sudionika koji su time pogođeni. U tom je slučaju stečajnom planu potrebno priložiti izjave o suglasnosti dotičnih sudionika.
(3) Ništetan je svaki dogovor stečajnoga upravitelja, dužnika pojedinca i drugih osoba s pojedinim sudionicima kojim se tim sudionicima za njihovo ponašanje pri glasovanju ili inače u svezi sa stečajnim postupkom jamči pogodnost koja stečajnim planom nije određena.
Odgovornost dužnika
Članak 313.
(1) Dužnik se namirenjem stečajnih vjerovnika u skladu s provedbenom osnovom oslobađa svojih preostalih obveza prema tim vjerovnicima, ako stečajnim planom nije drukčije određeno.
(2) Ako je dužnik javno trgovačko društvo, komanditno društvo ili gospodarsko interesno udruženje, stavak 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje na osobnu odgovornost članova društva.
Stvarnopravni odnosi
Članak 314.
Ako se prema stečajnom planu trebaju zasnivati, mijenjati, prenositi ili ukidati prava na stvarima i pravima dužnika, potrebne se izjave volje sudionika mogu unijeti u provedbenu osnovu. Izjave koje treba upisati u javne knjige, upisnike i očevidnike moraju se dati u skladu s posebnim propisima.
Pregled imovine. Financijski plan i plan rezultata
Članak 315.
Ako se procijeni da će se vjerovnici namiriti iz prihoda poduzeća koje će nastaviti voditi dužnik ili treća osoba, uz stečajni plan treba priložiti i pregled imovine, u kojem će se, uz naznaku njihove vrijednosti, popisati dijelovi imovine i obveze koje bi trebalo ispuniti ako stečajni plan stupi na snagu. Uz to potrebno je prikazati i koji se rashodi i prihodi mogu očekivati u razdoblju tijekom kojega bi vjerovnike trebalo namiriti, i kojim se redoslijedom prihoda i izdataka jamči sposobnost nositelja poduzeća za plaćanje tijekom toga razdoblja.
Daljnji prilozi
(1) Ako je stečajnim planom određeno da dužnik pojedinac nastavlja voditi poduzeće, odnosno obrt, stečajnom planu treba priložiti izjavu dužnika da je spreman nastaviti s vođenjem poduzeća, odnosno obrta na osnovi stečajnoga plana. Ako je dužnik javno trgovačko društvo ili komanditno društvo, stečajnom planu treba priložiti odgovarajuću izjavu osobno odgovornih članova društva. Izjava dužnika nije potrebna ako je plan podnio sam dužnik.
(2) Ako je stečajnim planom određeno da neki vjerovnici dobiju udjele u dužniku pravnoj osobi ili da postanu njezini članovi ili da steknu određena prava u djelatnosti dužnika pojedinca, stečajnom planu treba priložiti izjavu o suglasnosti svakoga od tih vjerovnika.
(3) Ako je treća osoba preuzela obveze prema vjerovnicima za slučaj da stečajni plan bude odobren, stečajnom planu treba priložiti i izjavu te treće osobe.
(4) Ako su stečajnim planom određene statusne promjene dužnika, stečajnom planu treba priložiti i izjave pravnih osoba koje će sudjelovati u statusnim promjenama.
Odbacivanje stečajnoga plana
(1) Sud će stečajni plan odbaciti po službenoj dužnosti u roku od 15 dana od njegova podnošenja:
1. ako nisu poštivani propisi o podnošenju i sadržaju plana te ako podnositelj plana taj nedostatak ne može otkloniti ili ga ne otkloni unutar primjerenoga roka koji mu je odredio sud
2. ako nema izgleda da plan koji je dužnik podnio vjerovnici prihvate ili sud potvrdi
3. ako se ne mogu ostvariti prava koja bi sudionici trebali steći prema provedbenoj osnovi plana koji je dužnik podnio.
(2) Ako je dužnik u stečajnom postupku već podnio plan koji su vjerovnici odbili, koji sud nije potvrdio ili koji je dužnik povukao nakon javnoga zakazivanja ročišta za raspravljanje o planu, sud će odbaciti novi plan dužnika ako to odbacivanje zatraži stečajni upravitelj uz suglasnost odbora vjerovnika, ako je taj odbor osnovan.
(3) Protiv rješenja kojim se stečajni plan odbacuje podnositelj ima pravo na žalbu.
Očitovanja o stečajnom planu
(1) Ako stečajni plan ne bude odbačen, sud će zatražiti da se o njemu izjasne:
1. odbor vjerovnika, ako je osnovan
2. dužnik pojedinac, ako je plan podnio stečajni upravitelj
3. stečajni upravitelj, ako je plan podnio dužnik.
(2) Sud može pozvati tijela državne uprave nadležna za predmet poslovanja dužnika da se izjasne o predloženom planu.
(3) Sud će odrediti rok za predaju izjašnjenja, koji ne može biti dulji od 15 dana.
Obustava unovčenja dužnika i namirenja vjerovnika
Članak 319.
(1) Ako bi provedba podnesenoga stečajnog plana bila ugrožena nastavljanjem unovčenja i diobe stečajne mase, sud će, na prijedlog dužnika ili stečajnoga upravitelja, odrediti obustavu unovčenja i diobe te mase.
(2) Sud neće odrediti obustavu ili će već doneseno rješenje o obustavi staviti izvan snage ako bi zbog obustave mogla nastupiti znatna šteta za stečajnu masu ili ako stečajni upravitelj, uz suglasnost odbora vjerovnika ili vjerovnika, zatraži nastavak unovčenja i diobe mase.
Izlaganje stečajnoga plana
Članak 320.
Stečajni plan se sa svim prilozima i dostavljenim očitovanjima izlaže u pisarnici suda na uvid sudionicima.
2. PRIHVAĆANJE I POTVRDA STEČAJNOGA PLANA
Ročište za raspravljanje i glasovanje o stečajnom planu
Članak 321.
(1) Sud će zakazati ročište na kojem će se raspravljati i glasovati o stečajnom planu. Ročište se mora održati u roku od 30 dana od zakazivanja. U pozivu za ročište za raspravljanje i glasovanje sud će obavijestiti sudionike da u pisarnici suda mogu obaviti uvid u stečajni plan i dostavljena očitovanja o stečajnom planu.
(2) Poziv za ročište za raspravljanje i glasovanje o stečajnom planu i stečajni plan ili sažetak njegova bitnog sadržaja objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.
Spajanje s ispitnim ročištem
Članak 322.
Ročište za raspravljanje i glasovanje o stečajnom planu ne smije se održati prije ročišta za ispitivanje tražbina. Ta se dva ročišta mogu spojiti.
Pravo glasa stečajnih vjerovnika
(1) Na pravo glasa stečajnih vjerovnika pri glasovanju o stečajnom planu na odgovarajući se način primjenjuju pravila ovoga Zakona o utvrđivanju prava glasa stečajnih vjerovnika. Razlučni vjerovnici imaju pravo glasa kao stečajni vjerovnici samo ako im je dužnik i osobno odgovoran i ako se odreknu svoga prava na odvojeno namirenje ili ne budu u potpunosti odvojeno namireni.
(2) Vjerovnici na čije tražbine stečajni plan ne djeluje nemaju pravo glasa.
Pravo glasa razlučnih vjerovnika
Članak 324.
(1) Ako je stečajnim planom uređen i pravni položaj razlučnih vjerovnika, na ročištu će se pojedinačno raspraviti prava tih vjerovnika. Pravo glasa imaju oni razlučni vjerovnici čija razlučna prava nije osporio ni stečajni upravitelj, niti koji od razlučnih vjerovnika, niti koji od stečajnih vjerovnika. Na pravo glasa nositelja osporenih ili nedospjelih prava te prava vezanih uz odgodni uvjet na odgovarajući se način primjenjuju pravila ovoga Zakona o utvrđivanju prava glasa tih vjerovnika.
(2) Razlučni vjerovnici na čije tražbine stečajni plan ne djeluje nemaju pravo glasa.
Popis prava glasa
Članak 325.
Na temelju rasprave na ročištu sud će utvrditi popis vjerovnika i prava glasa koja im pripadaju.
Izmjena stečajnoga plana
Članak 326.
Podnositelj stečajnoga plana ima pravo, na osnovi rasprave o stečajnom planu na ročištu, sadržajno izmijeniti pojedine odredbe stečajnoga plana. O izmijenjenom stečajnom planu može se glasovati na istom ročištu.
Posebno ročište za glasovanje
Članak 327.
(1) Sud može odrediti posebno ročište za glasovanje o stečajnom planu. Vrijeme između ročišta za raspravljanje i ročišta za glasovanje ne smije biti duže od 30 dana.
(2) Na ročište za glasovanje pozivaju se svi vjerovnici s pravom glasa i dužnik. U slučaju izmjene stečajnoga plana potrebno je posebno ukazati na tu izmjenu.
Glasovanje pismenim putem
Članak 328.
(1) Ako je određeno posebno ročište za glasovanje, vjerovnici mogu i pismeno glasovati.
(2) Nakon ročišta za raspravljanje o stečajnom planu sud će na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova objaviti popis vjerovnika s pravom glasa uz upozorenje da će se pismeno glasovanje uzeti u obzir samo ako bude primljeno na sudu najkasnije tri dana prije održavanja ročišta za glasovanje.
Glasovanje prema skupinama
Članak 329.
Svaka skupina vjerovnika s pravom glasa odvojeno glasuje o stečajnom planu.
Potrebne većine
(1) Smatrat će se da su vjerovnici prihvatili stečajni plan ako je u svakoj skupini većina vjerovnika glasovala za plan te zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali za plan dvostruko prelazi zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali protiv plana.
(2) Vjerovnici koji imaju neko zajedničko pravo ili čija su prava do nastanka stečajnoga razloga tvorila jedinstveno pravo računaju se pri glasovanju kao jedan vjerovnik. Na odgovarajući način postupit će se i s nositeljima razlučnih prava ili prava plodouživanja.
(3) Ako se stečajnim planom ne zadire u prava razlučnih vjerovnika i ako stečajni vjerovnici nisu razvrstani u posebne skupine, smatrat će se da su vjerovnici prihvatili stečajni plan ako je za njega glasovala većina vjerovnika koji su glasovali i ako zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali za stečajni plan prelazi zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali protiv toga da se on prihvati.
Zabrana opstrukcije
(1) Smatrat će se da je glasačka skupina prihvatila stečajni plan, iako potrebna većina nije postignuta ako:
1. vjerovnici te skupine stečajnim planom nisu u lošijem položaju od onoga u kojem bi bili da stečajnog plana nema
2. vjerovnici te skupine primjereno sudjeluju u gospodarskim koristima koje bi sudionicima trebale pripasti na temelju stečajnoga plana i
3. je većina glasačkih skupina prihvatila stečajni plan s potrebnom većinom.
(2) Smatrat će se da primjereno sudjelovanje vjerovnika skupine u gospodarskim koristima u smislu stavka 1. točke 2. ovoga članka postoji ako prema stečajnom planu:
1. nijedan vjerovnik neće primiti imovinsku korist koja prelazi iznos njegove tražbine
2. vjerovnici skupine koja je odbila prihvatiti plan stavljeni su barem u isti položaj kao i druge skupine vjerovnika s tražbinama koje bi u slučaju da stečajnog plana nema bile istog isplatnog reda
3. vjerovnici skupine koja je odbila prihvatiti plan stavljeni su u bolji položaj od vjerovnika drugih skupina s tražbinama koje bi u slučaju da stečajnog plana nema bile nižeg isplatnog reda i
4. dužnik, dioničar, nositelj udjela i nositelj drugih osnivačkih prava pravnih osoba neće primiti imovinsku korist, osim ako bi njihovo sudjelovanje u stečajnom planu u vidu vođenja poslovanja bilo zbog njihovih osobnih sposobnosti nužno za ostvarenje toga stečajnoga plana.
Pristanak stečajnih vjerovnika nižih isplatnih redova
Članak 332.
(1) Smatrat će se da su skupine vjerovnika koji zahtijevaju kamate koje teku nakon otvaranja stečajnoga postupka i vjerovnika koji zahtijevaju naknadu troškova svoga sudjelovanja u stečajnom postupku pristale na stečajni plan ako je dužnik stečajnim planom oslobođen tih obveza ili se u skladu s odredbom članka 311. ovoga Zakona uzima da je dužnik oslobođen tih obveza te ako prema stečajnom planu ni glavna tražbina tih stečajnih vjerovnika neće biti namirena u cijelosti.
(2) Smatrat će se da su skupine koje su za jedan isplatni red iza obveza dužnika po osnovi novčanih kazni i sličnih obveza pristale na stečajni plan ako ni jedan stečajni vjerovnik stečajnim planom nije u boljem položaju od vjerovnika tih skupina.
(3) Ako u glasovanju ne sudjeluje niti jedan vjerovnik pojedine skupine, smatrat će se da je ta skupina pristala na stečajni plan.
Pristanak dužnika
Članak 333.
(1) Smatrat će se da je dužnik dao svoj pristanak na stečajni plan ako stečajnom planu ne prigovori najkasnije na ročištu za glasovanje pismeno ili usmeno na zapisnik.
(2) Sud prigovor iz stavka 1. ovoga članka neće uzeti u obzir ako dužnik stečajnim planom nije u težem položaju od onoga u kojem bi bio da stečajnoga plana nema te ako niti jedan vjerovnik ne dobiva gospodarsku korist koja prelazi puni iznos njegove tražbine.
(3) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na dioničare, nositelje udjela te nositelje drugih osnivačkih prava pravnih osoba.
Potvrda stečajnoga plana
Članak 334.
(1) Nakon što stečajni plan prihvate vjerovnici i nakon što na njega pristane dužnik, sud će odlučiti o tome hoće li stečajni plan potvrditi.
(2) Sud će prije toga saslušati stečajnoga upravitelja, odbor vjerovnika, ako je osnovan, i dužnika.
(3) Rješenje o potvrdi stečajnoga plana sadržava provedbenu osnovu stečajnoga plana koju su vjerovnici prihvatili.
Uvjetni plan
Članak 335.
Ako je stečajnim planom određeno da se prije potvrde moraju ispuniti određene činidbe ili ostvariti druge mjere, stečajni plan smije se potvrditi samo ako su te pretpostavke ispunjene. Sud će po službenoj dužnosti uskratiti potvrdu ako se te pretpostavke ne ispune ni nakon isteka primjerenoga roka koji je odredio.
Povreda postupovnih odredbi
Članak 336.
Sud će po službenoj dužnosti uskratiti potvrdu stečajnoga plana:
1. ako su bitno povrijeđeni propisi o sadržaju stečajnoga plana i postupanju tijekom njegove izrade i donošenja, kao i o prihvatu od vjerovnika i o pristanku dužnika, osim ako se ti nedostaci mogu otkloniti ili
2. ako je prihvat stečajnoga plana postignut na nedopušten način, osobito stavljanjem u povoljniji položaj pojedinih vjerovnika.
Zaštita manjine
Članak 337.
(1) Na prijedlog vjerovnika sud neće potvrditi stečajni plan ako je vjerovnik:
1. stečajnom planu prigovorio najkasnije na ročištu za glasovanje pismeno ili usmeno na zapisnik i
2. ako je stečajnim planom u lošijem položaju od onoga u kojem bi bio da plana nema.
(2) Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka dopušten je samo ako vjerovnik učini vjerojatnim da je stečajnim planom u lošijem položaju.
Objava odluke
Članak 338.
(1) Rješenje kojim se stečajni plan potvrđuje ili kojim se potvrda uskraćuje proglašava se na ročištu za glasovanje ili na posebnom ročištu koje će se održati u roku od 15 dana.
(2) Ako sud potvrdi stečajni plan, stečajni plan ili sažetak njegova bitnog sadržaja objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova. Podatak o potvrdi stečajnoga plana upisat će se u registar u kojem je dužnik upisan.
Pravni lijekovi
Članak 339.
Protiv rješenja kojim se stečajni plan potvrđuje ili se potvrda stečajnoga plana uskraćuje vjerovnici i dužnik imaju pravo na žalbu.
3. UČINCI POTVRĐENOGA STEČAJNOGA PLANA I NADZOR NAD NJEGOVIM ISPUNJENJEM
Osnovni učinci stečajnoga plana
Članak 340.
(1) Rješenje o potvrdi stečajnoga plana djeluje prema svim sudionicima od svoje pravomoćnosti. Ako je određeno zasnivanje, izmjena, prijenos ili ukidanje prava na dijelovima imovine ili prijenos poslovnih udjela u nekom društvu s ograničenom odgovornošću, smatrat će se da su u rješenju sadržane izjave volje sudionika dane u propisanom obliku; to na odgovarajući način vrijedi i za rješenjem obuhvaćene izjave o preuzimanju obveza na kojima se temelji zasnivanje, izmjena, prijenos ili ukidanje prava na dijelovima imovine ili prijenos poslovnih udjela i dionica. Ovo vrijedi i za vjerovnike koji svoje tražbine nisu prijavili te za sudionike koji su stečajnom planu prigovorili.
(2) Rješenje o potvrdi stečajnoga plana ne djeluje na prava stečajnih vjerovnika protiv sudužnika i dužnikovih jamaca te na prava tih vjerovnika na dijelovima imovine koji ne pripadaju u stečajnu masu, ili na temelju predbilježbe koja se odnosi na te predmete. Dužnik se, međutim, na temelju rješenja oslobađa od obveza prema svojim sudužnicima, jamcima ili drugim regresnim ovlaštenicima na isti način kao i prema svojim vjerovnicima.
(3) Ako je neki vjerovnik namiren u većoj mjeri nego što bi imao pravo prema stečajnom planu, on nema obvezu vratiti primljeno.
Prestanak odredbe o odgodi namirenja i otpustu duga
Članak 341.
(1) Ako je na temelju rješenja o potvrdi stečajnoga plana namirenje tražbina stečajnih vjerovnika odgođeno ili je dužnik djelomično oslobođen obveze namirenja, odgoda odnosno oslobođenje prestaje vrijediti u odnosu na onoga vjerovnika prema kojem je dužnik znatno zakasnio s ispunjenjem prihvaćenoga stečajnog plana. Smatrat će se da je dužnik znatno zakasnio s ispunjenjem stečajnoga plana ako nije platio dospjelu obvezu, iako ga je vjerovnik pismeno opomenuo i pritom mu odredio naknadni rok u trajanju od najmanje 15 dana.
(2) Ako se prije potpunoga ispunjenja stečajnoga plana nad imovinom dužnika otvori novi stečajni postupak, odgoda i otpust prestaju vrijediti u odnosu na sve stečajne vjerovnike.
Osporene tražbine i odvojeno namirenje
Članak 342.
(1) Ako je neka tražbina osporena na ispitnom ročištu ili ako iznos tražbina razlučnoga vjerovnika koja će se odvojeno namiriti nije utvrđena, neće se smatrati da dužnik kasni s ispunjenjem stečajnoga plana u smislu odredbe članka 341. ovoga Zakona ako dužnik tu tražbinu do konačnoga utvrđenja njezina iznosa uzima u obzir u onom opsegu koji odgovara odluci suda o pravu glasa vjerovnika pri glasovanju o stečajnom planu. Ako nije donio odluku o pravu glasa, sud će, na prijedlog dužnika ili vjerovnika, naknadno utvrditi opseg u kojem dužnik privremeno mora uzeti u obzir navedenu tražbinu.
(2) Ako iz konačnoga utvrđenja tražbine proizlazi da je dužnik platio premalo, dužan je nadoplatiti manjak. U tom slučaju smatrat će se da dužnik znatno kasni s ispunjenjem stečajnoga plana tek ako ne nadoplati manjak premda ga je vjerovnik pismeno opomenuo i pritom mu za to odredio naknadni rok u trajanju od najmanje 15 dana.
(3) Ako iz konačnoga utvrđenja tražbine proizlazi da je dužnik platio previše, on može zahtijevati povrat viška samo ako taj višak prelazi i nedospjeli dio tražbine na koje vjerovnik ima pravo na temelju stečajnoga plana.
Ovrha na temelju rješenja o potvrdi stečajnoga plana
Članak 343.
(1) Na osnovi pravomoćnoga rješenja o potvrdi stečajnoga plana stečajni vjerovnici čije su tražbine utvrđene i koje na ispitnom ročištu dužnik nije osporio mogu pokrenuti postupak ovrhe protiv dužnika. S neosporenom tražbinom izjednačena je i ona čije je osporavanje otklonjeno.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka primjenjuje se i na ovrhu protiv treće osobe, ako je rješenjem iz stavka 1. ovoga članka utvrđeno da je preuzela jamstvo za ispunjenje stečajnoga plana, osim ako pritom nije pridržala pravo prigovora prethodne tužbe.
(3) Prava koja mu pripadaju u slučaju znatnoga zakašnjenja dužnika s ispunjenjem stečajnoga plana vjerovnik može prisilno ostvariti na temelju rješenja kojim je potvrđen stečajni plan i rješenja kojim je utvrđena njegova tražbina u stečajnom postupku, ako učini vjerojatnim da je dužnika propisno opomenuo te da je istekao rok koji je naknadno odredio dužniku. Vjerovnik nije dužan dokazati zakašnjenje dužnika.
Zaključenje stečajnoga postupka
Članak 344.
(1) Sud će donijeti rješenje o zaključenju stečajnoga postupka čim rješenje o potvrdi stečajnoga plana postane pravomoćno.
(2) Prije zaključenja stečajnoga postupka stečajni upravitelj dužan je namiriti nesporne obveze stečajne mase, a za sporne pružiti odgovarajuće osiguranje.
(3) Sud će objaviti izreku rješenja s naznakom osnove za zaključenje stečajnoga postupka. Sud će unaprijed izvijestiti dužnika, stečajnoga upravitelja i članove odbora vjerovnika o tome kada će nastupiti pravni učinci zaključenja stečajnoga postupka.
(4) Ako stečajnim planom nisu obuhvaćene nekretnine opterećene razlučnim pravom a koje će se prodavati nakon prihvaćanja stečajnoga plana i zaključenja stečajnoga postupka, sud može odrediti nastavak postupka radi unovčenja stečajne mase.
Učinci zaključenja stečajnoga postupka
Članak 345.
(1) Donošenjem rješenja o zaključenju stečajnoga postupka prestaju službe stečajnoga upravitelja i članova odbora vjerovnika, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Dužnik ponovno stječe pravo slobodnoga raspolaganja stečajnom masom.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na propise o nadzoru nad ispunjenjem stečajnoga plana.
(3) Parnicu koja je u tijeku, a koja za predmet ima pobijanje pravnoga djela stečajnoga dužnika vezanoga uz stečajni postupak, stečajni upravitelj može voditi dalje i nakon zaključenja postupka ako je to određeno rješenjem o potvrdi stečajnoga plana. U tom će se slučaju parnica voditi za račun dužnika, ako stečajnim planom nije drukčije određeno.
Nadzor nad ispunjenjem stečajnoga plana
(1) U provedbenoj osnovi stečajnoga plana može se predvidjeti da će se njegovo ispunjenje nadzirati.
(2) Ako je nadzor određen, nakon zaključenja stečajnoga postupka, nadzirat će se ispunjava li dužnik svoje obveze prema vjerovnicima u skladu s provedbenom osnovom stečajnoga plana.
(3) Ako je to u provedbenoj osnovi stečajnoga plana određeno, nadzor se proteže i na ispunjenje tražbina koje vjerovnici, u skladu s tom provedbenom osnovom, imaju prema trgovačkim društvima koja su osnovana nakon otvaranja stečajnoga postupka radi preuzimanja ili daljnjeg vođenja poduzeća ili pogona dužnika (društva preuzimatelji).
Dužnosti i prava stečajnoga upravitelja
Članak 347.
(1) Nadzor obavljaju stečajni upravitelj i odbor vjerovnika te sud. U tom slučaju službe stečajnoga upravitelja i članova odbora vjerovnika neće prestati zaključenjem stečajnoga postupka. Na prava i dužnosti stečajnoga upravitelja na odgovarajući se način primjenjuju pravila o privremenom stečajnom upravitelju.
(2) Tijekom trajanja nadzora stečajni upravitelj dužan je odbor vjerovnika, ako je osnovan, i sud jednom godišnje izvijestiti o ispunjenju stečajnoga plana te o daljnjim izgledima za njegovo ispunjenje. Time se ne utječe na pravo odbora vjerovnika i suda da u svako doba zahtijevaju pojedine obavijesti ili podnošenje međuizvješća.
Podnošenje prijave
Članak 348.
Utvrdi li stečajni upravitelj da se tražbine čije se ispunjenje nadzire ne ispunjavaju ili ne mogu ispuniti, dužan je o tome bez odgode podnijeti prijavu sudu i odboru vjerovnika. Ako odbor vjerovnika nije osnovan, stečajni upravitelj će umjesto njega izvijestiti sve vjerovnike kojima prema rješenju o potvrdi stečajnoga plana pripadaju zahtjevi protiv društva preuzimatelja ili dužnika.
Poslovi za koje je potrebna suglasnost
U provedbenoj osnovi stečajnoga plana može se odrediti da je za valjanost određenih pravnih poslova dužnika ili društva preuzimatelja tijekom trajanja nadzora potrebna prethodna suglasnost stečajnoga upravitelja. Na radnje dužnika poduzete bez suglasnosti stečajnoga upravitelja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o pravnim radnjama dužnika poduzetim nakon otvaranja stečajnoga postupka bez stečajnoga upravitelja.
Krediti
(1) U provedbenoj osnovi stečajnoga plana može se predvidjeti da će stečajni vjerovnici biti u isplatnom redu iza vjerovnika s tražbinama po osnovi kredita ili zajmova koje će dužnik ili društvo preuzimatelj preuzeti tijekom trajanja nadzora ili koje je vjerovnik stečajne mase ostavio na snazi i tijekom trajanja nadzora. U tom će slučaju biti potrebno utvrditi ukupni iznos za kredite te vrste (kreditni okvir). Taj iznos ne smije prelaziti vrijednost predmeta imovine navedenih u pregledu imovine.
(2) Stečajni vjerovnici iz stavka 1. ovoga članka namirivat će se samo iza onih vjerovnika s kojima je dogovoreno da će se i u kojem iznosu kredit koji su odobrili s obzirom na glavnu tražbinu, kamate i troškove nalaziti unutar kreditnoga okvira, i kojima je stečajni upravitelj takav dogovor pismeno potvrdio.
Kasniji isplatni red tražbina novih vjerovnika
Članak 351.
Tražbine vjerovnika iz ugovornih odnosa zasnovanih tijekom trajanja nadzora namirivat će se iza tražbina vjerovnika po osnovi kredita iz članka 350. stavka 1. ovoga Zakona. U istom su položaju i tražbine po osnovi trajnoga obveznog odnosa zasnovanoga ugovorom prije nadzora za vrijeme nakon prvoga roka u kojem je vjerovnik mogao izjaviti otkaz nakon početka nadzora.
Uzimanje u obzir kasnijega isplatnog reda
Članak 352.
(1) Kasniji isplatni red stečajnih vjerovnika i vjerovnika iz članka 351. ovoga Zakona uzima se u obzir samo u stečajnom postupku otvorenom prije ukidanja nadzora.
(2) U tom novom stečajnom postupku vjerovnici iz stavka 1. ovoga članka nalaze se ispred ostalih vjerovnika kasnijega isplatnog reda.
Objava nadzora
Članak 353.
(1) Rješenje suda kojim je određen nadzor nad ispunjenjem stečajnoga plana objavit će se zajedno s rješenjem o zaključenju stečajnoga postupka. Osim toga, objavit će se, ako su za to ispunjene pretpostavke iz ovoga Zakona, i lista poslova za koje je potrebna prethodna suglasnost stečajnoga upravitelja, iznos određenoga kreditnog okvira te je li određen i nadzor nad društvom preuzimateljem.
(2) Podaci iz stavka 1. ovoga članka upisat će se u odgovarajuće javne knjige po službenoj dužnosti.
Ukidanje nadzora
Članak 354.
(1) Sud će donijeti rješenje o ukidanju nadzora:
1. ako su tražbine čije se ispunjenje nadzire ispunjene ili je njihovo ispunjenje osigurano ili
2. ako su od zaključenja stečajnoga postupka prošle tri godine, a nije podnesen prijedlog za otvaranje novoga stečajnog postupka.
(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka će se objaviti. U tom će se rješenju odrediti brisanje u odgovarajućim javnim knjigama zabilježbe nadzora i ograničenja određenih u svezi s nadzorom.
Troškovi nadzora
Članak 355.
Troškove nadzora dužan je naknaditi dužnik. Društvo preuzimatelj dužno je naknaditi troškove nastale nadzorom koji se nad njim provodi.
GLAVA VIII. OSOBNA UPRAVA
Pretpostavke
Članak 356.
(1) Sud može rješenjem o otvaranju stečajnoga postupka ovlastiti dužnika da sam upravlja i raspolaže stečajnom masom pod nadzorom stečajnoga povjerenika (osobna uprava). Na osobnu upravu dužnika na odgovarajući se način primjenjuju odredbe glave I. i glava III. − VII. ovoga Zakona, ako u ovom dijelu Zakona nije što drugo određeno.
(2) Sud će osobnu upravu odrediti:
1. ako to predloži dužnik
2. ako se tomu nije usprotivio vjerovnik koji je predložio otvaranje stečajnoga postupka te
3. ako se prema okolnostima slučaja može očekivati da određivanje osobne uprave neće dovesti do odugovlačenja postupka ili do kakvoga drukčijeg oštećenja prava i interesa vjerovnika.
(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka umjesto stečajnoga upravitelja postavit će se stečajni povjerenik. Svoje tražbine stečajni vjerovnici prijavljuju stečajnom povjereniku. Osobna uprava ne upisuje se u javne knjige i druge upisnike.
Naknadno određivanje osobne uprave
Članak 357.
Ako je sud odbio prijedlog dužnika za određivanje osobne uprave, a na prvom ročištu vjerovnici predlože osobnu upravu, sud će naknadno odrediti takvu upravu. Za stečajnoga povjerenika može se postaviti dotadašnji stečajni upravitelj.
Obustava osobne uprave
Članak 358.
(1) Sud će obustaviti osobnu upravu na prijedlog:
1. skupštine vjerovnika
2. razlučnoga ili stečajnoga vjerovnika, ako stečajni vjerovnik koji je predložio otvaranje stečajnoga postupka opozove svoju suglasnost za provedbu osobne uprave te
3. dužnika.
(2) Prije donošenja odluke o prijedlogu sud će saslušati dužnika. Protiv odluke o prijedlogu vjerovnik i dužnik imaju pravo na žalbu.
(3) Nakon donošenja rješenja o obustavi osobne uprave postupak se nastavlja prema pravilima stečajnoga postupka. U rješenju o obustavi osobne uprave sud će imenovati stečajnoga upravitelja. Za stečajnoga upravitelja može se imenovati dotadašnji stečajni povjerenik.
Obavijest o osobnoj upravi
Članak 359.
Rješenje suda kojim se nakon otvaranja stečajnoga postupka određuje ili obustavlja osobna uprava objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.
Pravni položaj stečajnoga povjerenika
Članak 360.
(1) Na postavljanje stečajnoga povjerenika, na nadzor suda nad njegovim radom te na odgovornost i nagradu stečajnoga povjerenika na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o stečajnom upravitelju.
(2) Stečajni povjerenik dužan je ispitati gospodarski položaj dužnika i nadzirati kako on vodi poslove, osobito troškove njegova poslovanja, a ako je dužnik pojedinac, i troškove njegova privatnoga života. Na stečajnoga povjerenika na odgovarajući se način primjenjuje odredba članka 129. stavka 1. ovoga Zakona.
(3) Utvrdi li stečajni povjerenik da postoje okolnosti iz kojih se može zaključiti da će nastavljanje osobne uprave dovesti do oštećenja vjerovnika, dužan je o tome bez odgode obavijestiti odbor vjerovnika i sud. Ako odbor vjerovnika nije osnovan, stečajni povjerenik će o tome obavijestiti stečajne vjerovnike koji su prijavili tražbine i razlučne vjerovnike.
Sudjelovanje stečajnoga povjerenika
Članak 361.
(1) Obveze koje ne pripadaju u redovno poslovanje dužnik smije preuzimati samo uz suglasnost stečajnoga povjerenika. Dužnik ne smije preuzimati ni obveze koje pripadaju u redovno poslovanje, ako se tome protivi stečajni povjerenik.
(2) Stečajni povjerenik može zahtijevati od dužnika da sav naplaćeni novac preuzima i da sva plaćanja obavlja samo stečajni povjerenik.
Sudjelovanje odbora vjerovnika
Članak 362.
Dužnik je dužan dobiti prethodnu suglasnost odbora vjerovnika za poduzimanje pravnih radnji koje su od posebnoga značenja za stečajni postupak. U tom se slučaju na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o pravnim radnjama stečajnoga upravitelja od posebnoga značenja.
Posebni slučajevi pribavljanja suglasnosti stečajnoga povjerenika
Članak 363.
(1) Na prijedlog skupštine vjerovnika, sud će odrediti pravne poslove za čiju je pravnu valjanost potrebna prethodna suglasnost stečajnoga povjerenika. Na radnje koje dužnik poduzme bez takve suglasnosti na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o radnjama stečajnoga dužnika poduzetim nakon otvaranja stečajnoga postupka bez stečajnoga upravitelja. Ako se stečajni povjerenik suglasio sa zasnivanjem neke obveze stečajne mase, na njegovu odgovornost vjerovnicima stečajne mase zbog neispunjenja obveza stečajne mase na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o odgovornosti stečajnoga upravitelja.
(2) Obvezno pribavljanje prethodne suglasnosti može se odrediti i na prijedlog razlučnoga vjerovnika ili stečajnoga vjerovnika ako je to potrebno da bi se izbjeglo oštećenje vjerovnika. Takav će prijedlog biti dopušten samo ako vjerovnik učini vjerojatnim postojanje opasnosti oštećenja vjerovnika.
(3) Rješenje o potrebi pribavljanja suglasnosti objavit će se i upisati u javne knjige.
Sredstva za život dužnika
Članak 364.
Dužnik pojedinac ima pravo za sebe i osobe koje je po zakonu dužan uzdržavati iz stečajne mase dobiti sredstva koja će im omogućiti, s obzirom na dotadašnje životne prilike, skroman način života.
Dvostrano obvezni odnosi
Članak 365.
U postupku osobne uprave primjenjuju se na odgovarajući način odredbe ovoga Zakona o ispunjenju pravnih poslova, s tim da prava i obveze stečajnoga upravitelja pripadaju stečajnom dužniku koji ih ostvaruje u dogovoru sa stečajnim povjerenikom.
Odgovornost i pobijanje pravnih radnji
Članak 366.
Prava iz članaka 172. i 173. ovoga Zakona može ostvarivati samo stečajni povjerenik koji je jedini ovlašten pobijati u ime i za račun dužnika pravne radnje prema člancima 198. − 215. ovoga Zakona.
Izvješćivanje vjerovnika
Članak 367.
(1) Popis dijelova imovine dužnika koji ulaze u stečajnu masu, popis vjerovnika i pregled imovine izrađuje dužnik. Stečajni povjerenik može ispitati popise i pregled imovine, te pismeno izjaviti trebaju li se, s obzirom na rezultate njegovih ispitivanja, podnositi prigovori.
(2) Na izvještajnom ročištu dužnik je obvezan podnijeti izvješće. Stečajni povjerenik dužan je iznijeti svoje mišljenje o tom izvješću.
(3) Dužnik ima obvezu polaganja računa. Na završni račun dužnika na odgovarajući se način primjenjuje odredba stavka 1. ovoga članka.
Unovčenje predmeta osiguranja
Članak 368.
(1) Dužniku pripada pravo stečajnoga upravitelja na unovčenje predmeta na kojima postoje razlučna prava. Troškovi utvrđivanja predmeta i prava na tim predmetima ne utvrđuju se. Kao troškovi unovčenja mogu se naknaditi samo stvarno nastali troškovi potrebni za unovčenje i plaćeni porez na promet.
(2) Dužnik svoje pravo na unovčenje ostvaruje u dogovoru sa stečajnim povjerenikom.
Namirenje stečajnih vjerovnika
Članak 369.
(1) Pri ispitivanju tražbina, osim stečajnih vjerovnika, prijavljene tražbine mogu osporavati dužnik i stečajni povjerenik. Tražbina koju ospori dužnik ili stečajni povjerenik ne smatra se utvrđenom.
(2) Diobe provodi dužnik. Stečajni povjerenik dužan je ispitati diobene popise i pismeno izjaviti je li prema rezultatima ispitivanja potrebno protiv tih popisa podnijeti prigovore.
Stečajni plan
Članak 370.
(1) Vjerovnici mogu izradu stečajnoga plana naložiti stečajnom povjereniku ili dužniku. Ako se dužniku izda takav nalog, stečajni povjerenik savjetodavno sudjeluje u njegovoj izradi.
(2) Nadzor nad ispunjenjem stečajnoga plana obavlja stečajni povjerenik.
Nedostatnost stečajne mase
Članak 371.
Stečajni povjerenik dužan je sudu prijaviti nedostatnost stečajne mase.
GLAVA IX. OSLOBOĐENJE OD PREOSTALIH OBVEZA
Osnovna odredba
Članak 372.
Ako je dužnik pojedinac, može se prema odredbama ovoga Zakona osloboditi svojih obveza prema stečajnim vjerovnicima koje su u stečajnom postupku ostale nenamirene.
Prijedlog dužnika
(1) Prijedlog za oslobođenje od preostalih obveza dužnik može podnijeti zajedno s prijedlogom za otvaranje stečajnoga postupka. Ako dužnik nije bio podnositelj prijedloga za otvaranje stečajnog postupka, on može prijedlog za oslobođenje od preostalih obveza u otvorenom stečajnom postupku podnijeti najkasnije u roku od 15 dana nakon primitka upute iz članka 131. stavka 3. ovoga Zakona. Prijedlogu za oslobođenje od preostalih obveza dužnik je dužan priložiti javno ovjerovljenu izjavu o tome postoje li u njegovu slučaju okolnosti iz članka 373.a stavka 2. točaka 1. i 2. ovoga Zakona.
(2) Prijedlogu se prilaže izjava da dužnik svoje založive tražbine iz radnoga odnosa ili druge odgovarajuće tekuće tražbine ustupa za vrijeme od tri godine nakon zaključenja stečajnoga postupka povjereniku kojega će odrediti sud. Ako je dužnik te svoje tražbine već prije ustupio ili založio trećoj osobi, dužan je u izjavi to navesti. Ako je dužniku već jednom dodijeljeno oslobođenje od preostalih obveza, vrijeme ustupa založivih tražbina iz radnog odnosa ili druge odgovarajuće tekuće tražbine u novom stečajnom postupku na temelju novog prijedloga za oslobođenje od preostalih obveza iznosi pet godina.
(3) Sporazumi kojima se ustup tražbina dužnika iz stavka 2. ovoga članka uvjetuje ili na drugi način ograničava nemaju pravnoga učinka ako se njima onemogućava ili ograničava učinak izjave o ustupu.
(4) Stečajni vjerovnici mogu se očitovati o prijedlogu za oslobođenje od preostalih obveza dužnika do završnog ročišta.
Odluka suda o dopuštenosti dužnikova prijedloga
Članak 373.a (NN 71/15, 36/22)
(1) Ako je prijedlog dužnika za oslobođenje od preostalih obveza dopušten, sud će rješenjem utvrditi da će dužnik biti oslobođen od preostalih obveza ako ispuni obveze iz članka 381. te ne postoje pretpostavke za uskratu oslobođenja iz članaka 376., 383. 383.a i 384. ovoga Zakona. Rješenje će se objaviti na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova. Protiv tog rješenja dužnik ima pravo na žalbu.
(2) Prijedlog dužnika za oslobođenje od preostalih obveza nije dopušten:
1. ako je dužnik u posljednjih deset godina koje su prethodile podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili nakon toga oslobođen preostalih obveza ili mu je oslobođenje uskraćeno u skladu s odredbama članka 383. ovoga Zakona ili
2. ako je dužniku u posljednje tri godine koje su prethodile podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili nakon toga oslobođenje uskraćeno u skladu s člankom 376. stavkom 1. točkom 4., 5. ili 6. odnosno u skladu s člankom 383.a, kada je naknadna uskrata oslobođenja utemeljena na razlozima iz članka 376. stavka 1. točke 4., 5. ili 6. ovoga Zakona.
(3) U slučajevima iz stavka 2. sud će dužniku dati mogućnost da povuče prijedlog za otvaranje stečajnog postupka prije nego što o njemu odluči.
(4) Nedopušteni prijedlog za oslobođenje od preostalih obveza sud će odbaciti rješenjem.
Dužnost dužnika u pogledu zaposlenja ili obavljanja primjerene djelatnosti
Članak 373.b (NN 71/15, 36/22)
Od trenutka ustupa tražbina do zaključenja stečajnoga postupka dužnik je dužan baviti se primjerenim zanimanjem, a ako je bez zaposlenja, potruditi se naći primjereno zaposlenje te ne smije odbiti primjereno zaposlenje ili obavljanje primjerene djelatnosti.
Predlaganje povjerenika
(1) Dužnik i vjerovnik imaju pravo za povjerenika predložiti fizičku osobu koja će biti podobna s obzirom na okolnosti konkretnoga slučaja.
(2) Sud će rješenjem iz članka 373.a stavka 1. odrediti povjerenika na kojeg prelaze založiva primanja dužnika u skladu s izjavom o ustupu.
Odluka suda o osnovanosti dužnikova prijedloga
(1) Sud će na završnom ročištu zatražiti očitovanje stečajnih vjerovnika i stečajnoga upravitelja o dužnikovu prijedlogu. Sud rješenjem odlučuje o prijedlogu dužnika.
(2) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga stavka dužnik i svaki stečajni vjerovnik koji se najkasnije na završnom ročištu usprotivio tome da se dužnik oslobodi od preostalih obveza imaju pravo na žalbu. Stečajni postupak zaključit će se nakon pravomoćnosti toga rješenja. Pravomoćno rješenje objavit će se zajedno s rješenjem o zaključenju stečajnoga postupka.
(3) Ako se stečajni postupak obustavi, dužnik se može osloboditi preostalih obveza samo ako je stečajna masa nakon prijave njezine nedostatnosti podijeljena u skladu s odredbom članka 295. ovoga Zakona te ako je postupak obustavljen na temelju odredbe članka 297. ovoga Zakona. Odredba stavka 2. ovoga članka primjenjuje se u tom slučaju na odgovarajući način.
Odbijanje prijedloga za oslobođenje
(1) Sud će rješenjem odbiti prijedlog dužnika za oslobođenje od preostalih obveza ako je to najkasnije na završnom ročištu predložio koji od stečajnih vjerovnika i:
1. ako je dužnik pravomoćno osuđen zbog kaznenog djela protiv imovine ili protiv gospodarstva ili
2. ako je dužnik u posljednje tri godine koje su prethodile podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili nakon toga namjerno ili iz krajnje nepažnje dao netočne ili nepotpune podatke o svom gospodarskom stanju, kako bi dobio kredit, primio plaćanja iz javnih sredstava ili izbjegao plaćanje poreza ili drugih javnih obveza ili
3. ako je dužnik u posljednje tri godine prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili nakon toga namjerno ili iz krajnje nepažnje onemogućio namirenje stečajnih vjerovnika time što je preuzimao neprimjerene obveze, rasipao svoju imovinu ili bez izgleda za poboljšanje gospodarskoga položaja odgađao otvaranje stečajnoga postupka ili
4. ako je dužnik tijekom stečajnoga postupka namjerno ili iz krajnje nepažnje povrijedio svoje dužnosti izvješćivanja i suradnje prema ovom Zakonu
5. ako je dužnik u izjavi iz članka 373. stavka 1. ili u pogledu popisa predmeta stečajne mase iz članka 221., popisa vjerovnika iz članka 222. ili pregleda imovine i obveza iz članka 223. ovoga Zakona te u pogledu svojih prihoda dao namjerno ili iz krajnje nepažnje netočne ili nepotpune podatke ili
6. ako je dužnik povrijedio svoju obvezu iz članka 373.a ovoga Zakona i time oštetio svoje vjerovnike u namirenju, odredbe članka 382. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona primijenit će se na odgovarajući način.
(2) Protivljenje vjerovnika bit će dopušteno samo ako je on učinio vjerojatnim postojanje koje od osnova za odbijanje prijedloga dužnika za oslobođenje od preostalih obveza.
(3) U slučaju moguće obustave stečajnog postupka u skladu s člankom 297. ovoga Zakona prijedlog vjerovnika da se odbije prijedlog dužnika za oslobađanje od preostalih obveza može se staviti u pisanom obliku do donošenja odluke o obustavi stečajnog postupka.
(4) Rješenje suda iz stavka 1. odnosno stavka 3. ovoga članka objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova. Protiv tih rješenja dužnik i svaki stečajni vjerovnik koji se usprotivio dužnikovu oslobađanju od preostalih obveza ima pravo na žalbu.
Brisan.
Pravni položaj povjerenika
Članak 378. (NN 71/15, 104/17, 36/22)
(1) Povjerenik je dužan osobe obvezane na plaćanje obavijestiti o ustupu. On je dužan iznose koje primi na osnovi ustupa, kao i ostale isplate u korist dužnika ili treće osobe držati odvojene od svoje imovine te ih jednom godišnje podijeliti stečajnim vjerovnicima na osnovi završnoga popisa. Povjerenik je dužan sudu jednom godišnje podnijeti izvješće o primljenim iznosima za raspodjelu vjerovnicima.
(2) Vjerovnici mogu na povjerenika dodatno prenijeti i nadzor nad ispunjenjem dužnosti dužnika. U tom će slučaju povjerenik bez odgode obavijestiti vjerovnike o utvrđenoj povredi dužnosti. Povjerenik je dužan preuzeti nadzor samo ako mu dodatni iznos nagrade koji bi mu na temelju toga pripao bude isplaćen ili predujmljen.
(3) Povjerenik je dužan nakon završetka svoje službe sudu položiti račun. U odnosu na povjerenika na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o nadzoru nad stečajnim upraviteljem i o razrješenju stečajnoga upravitelja, s tim da svaki stečajni vjerovnik ima pravo predložiti razrješenje te pravo na žalbu protiv odluke suda o prijedlogu za razrješenje.
Nagrada i naknada troškova
Članak 379.
(1) Povjerenik ima pravo na nagradu za svoj rad te na naknadu primjerenih izdataka, u skladu s utrošenim vremenom te opsegom i složenošću njegova rada.
(2) Na nagradu i naknadu troškova povjerenika na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o nagradi i naknadi izdataka stečajnom upravitelju.
Jednako postupanje prema svim vjerovnicima
(1) Od trenutka zaključenja stečajnog postupka odnosno obustave stečajnog postupka sukladno članku 297. ovoga Zakona pa sve do isteka vremena ustupa založivih tražbina nad imovinom dužnika nije dopuštena ovrha u korist pojedinih stečajnih vjerovnika.
(2) Ništetan je svaki sporazum između dužnika ili drugih osoba i pojedinih stečajnih vjerovnika na osnovi kojega bi koji od njih stekao neku posebnu prednost.
(3) Prijeboj protiv tražbine dužnika na iznose koji su obuhvaćeni izjavom o ustupu nije dopušten.
Dužnikove dužnosti
(1) Dužnik od zaključenja stečajnog postupka odnosno obustave stečajnog postupka u skladu s člankom 297. ovoga Zakona pa sve do isteka vremena ustupa založivih tražbina:
1. dužan je baviti se primjerenim zanimanjem i, ako je bez zaposlenja, potruditi se naći primjereno zaposlenje te ne smije odbiti primjereno zaposlenje ili obavljanje primjerene djelatnosti
2. dužan je predati povjereniku jednu polovinu vrijednosti imovine koju stekne nasljeđivanjem ili s obzirom na buduće pravo nasljeđivanja te cijelu vrijednost imovine koju stekne kao dar, dobitak na lutriji ili koju stekne u bilo kojoj drugoj igri na dobitak. Od dužnosti na predaju izuzeti su prigodni darovi i dobici koji su neznatne vrijednosti
3. dužan je bez odgode prijaviti povjereniku i sudu svaku promjenu mjesta stanovanja ili mjesta zaposlenja
4. ne smije zatajiti nijedan iznos obuhvaćen izjavom o ustupu niti imovinu iz točke 2. ovoga stavka te je dužan sudu i povjereniku, na njihovo traženje, dati obavijesti o svom zaposlenju ili svojim nastojanjima da nađe zaposlenje te o svojim primanjima i imovini
5. dužan je plaćanja radi namirenja stečajnih vjerovnika obavljati samo povjereniku te ne smije nijednom stečajnom vjerovniku dati posebnu prednost
6. ne smije zasnivati neprimjerene obveze u smislu članka 376. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona.
(2) Na prijedlog dužnika sud će utvrditi je li određena imovina stečena u smislu stavka 1. točke 2. ovoga članka izuzeta od dužnosti predaje povjereniku.
(3) Ako dužnik obavlja samostalnu djelatnost, obvezan je stečajne vjerovnike namirivati plaćanjima povjereniku kao da je zasnovao primjereni radni odnos.
Povreda dužnosti
(1) Sud će uskratiti oslobođenje dužnika od preostalih obveza, na prijedlog stečajnoga vjerovnika, ako dužnik od zaključenja stečajnog postupka odnosno obustave stečajnog postupka u skladu s člankom 297. ovoga Zakona pa do isteka vremena ustupa založivih tražbina povrijedi svoju dužnost i time onemogući namirenje stečajnih vjerovnika, osim ako dužnik nije kriv za povredu svojih dužnosti. U slučaju iz članka 381. stavka 1. točke 6. ne uzima se u obzir obična nepažnja. Prijedlog se može staviti samo u roku od godinu dana od dana kada je vjerovnik saznao za povredu dužnosti. Prijedlog je dopušten samo ako vjerovnik svoj prijedlog učini vjerojatnim.
(2) Prije odluke o prijedlogu sud će saslušati povjerenika, dužnika i stečajne vjerovnike. Dužnik je dužan dati obavijesti o ispunjavanju svojih dužnosti. Ako dužnik bez valjanoga razloga ne pruži tražene obavijesti ili ako neopravdano izostane s ročišta koje je sud zakazao radi davanja obavijesti, uskratit će se oslobođenje od preostalih obveza.
(3) Protiv odluke suda podnositelj prijedloga i dužnik imaju pravo na žalbu. Uskrata oslobođenja od preostalih obveza objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.
Uskrata oslobođenja od preostalih obveza
(1) Sud će, na prijedlog stečajnoga vjerovnika, uskratiti oslobođenje od preostalih obveza ako je dužnik u razdoblju između završnoga ročišta i zaključenja stečajnoga postupka ili od zaključenja stečajnog postupka odnosno obustave stečajnog postupka u skladu s člankom 297. ovoga Zakona pa do isteka vremena ustupa založivih tražbina pravomoćno osuđen zbog kaznenih djela iz članka 376. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona.
(2) Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka može se staviti u roku od godine dana od dana kada je vjerovnik saznao za pravomoćnu presudu kojom je dužnik osuđen za kaznena djela iz članka 376. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona. Prijedlog je dopušten samo ako vjerovnik svoj prijedlog učini vjerojatnim.
(3) Protiv odluke suda o uskrati oslobođenja od preostalih obveza podnositelj prijedloga i dužnik imaju pravo na žalbu. Uskrata oslobođenja od preostalih obveza objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.
Naknadno poznati razlozi za uskratu oslobođenja
Članak 383.a (NN 71/15, 36/22)
(1) Sud će, na prijedlog stečajnog vjerovnika, uskratiti oslobođenje od preostalih obveza ako se nakon zaključenja stečajnog postupka ili u slučaju iz članka 297. ovoga Zakona nakon obustave stečajnog postupka utvrdi da je postojao razlog za uskratu oslobođenja iz članka 376. stavka 1. ovoga Zakona. Prijedlog se može staviti samo unutar šest mjeseci nakon što je vjerovnik saznao za postojanje takvog razloga. Prijedlog je dopušten samo ako se učini vjerojatnim da postoje pretpostavke iz ovoga stavka i da vjerovnik prije nije imao saznanja o postojanju takvog razloga.
(2) Protiv odluke suda o uskrati oslobođenja od preostalih obveza podnositelj prijedloga i dužnik imaju pravo na žalbu. Uskrata oslobođenja od preostalih obveza objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.
Minimalna nagrada za povjerenika
Članak 384.
(1) Sud će, na prijedlog povjerenika, uskratiti oslobođenje dužnika od preostalih obveza ako iznosi koji su mu uplaćeni za prethodnu godinu njegova djelovanja nisu dovoljni za namirenje njegove minimalne nagrade, a dužnik ne doplati iznos koji nedostaje iako ga je povjerenik pismeno pozvao da u roku ne kraćem od 15 dana to učini i pritom ga upozorio na mogućnost uskraćivanja njegova oslobođenja od preostalih obveza.
(2) Prije donošenja odluke sud će saslušati dužnika. Ako dužnik u roku od 15 dana po pozivu suda uplati nedostajući iznos, sud neće uskratiti oslobođenje.
(3) U slučajevima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje odredba članka 382. stavka 3. ovoga Zakona.
Prijevremeni završetak
Pravomoćnošću odluke o uskrati oslobođenja od preostalih obveza u skladu s odredbama članaka 382., 383., 383.a i 384. ovoga Zakona prestaju važiti izjave o ustupu, služba povjerenika i ograničenja prava vjerovnika.
Odluka o oslobođenju od preostalih obveza
(1) Nakon što istekne vrijeme trajanja ustupa, ako nije bilo završeno prije toga, sud će, nakon saslušanja stečajnih vjerovnika, povjerenika i dužnika, rješenjem odlučiti o oslobođenju dužnika od preostalih obveza.
(2) Određeno oslobađanje dužnika od preostalih obveza iz stavka 1. ovoga članka djeluje od trenutka isteka vremena ustupa založivih tražbina.
(3) Ako u stečajnom postupku nisu prijavljene tražbine, ili su prijavljene i utvrđene tražbine stečajnih vjerovnika namirene, a dužnik je namirio i troškove stečajnog postupka, kao i ostale obveze stečajne mase, sud će na prijedlog dužnika odlučiti o oslobađanju od preostalih obveza i prije isteka vremena ustupa založivih tražbina. Određeno oslobađanje dužnika od preostalih obveza iz stavka 1. ovoga članka djeluje od trenutka isteka vremena ustupa založivih tražbina.
(4) Dužnik je dužan učiniti vjerojatnim postojanje pretpostavki iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Ako sud odredi oslobođenje od preostalih obveza u skladu s odredbom stavka 3. ovoga članka, odgovarajuće će se primijeniti članci 385. i 386.a ovoga Zakona.
(6) Sud će, na prijedlog kojega od stečajnih vjerovnika, ako utvrdi da postoji koji od razloga za to iz članka 376. stavka 1., iz članka 382. stavka 1., stavka 2. rečenice 3., iz članka 383. i iz članka 383.a, ili na prijedlog povjerenika, ako utvrdi da postoji razlog iz članka 384. ovoga Zakona, uskratiti oslobođenje dužnika od preostalih obveza.
(7) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka će se objaviti. Ako sud odredi oslobođenje od preostalih obveza, rješenje će se u izvodu objaviti na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova. Protiv toga rješenja dužnik i svaki stečajni vjerovnik koji je tijekom saslušanja iz stavka 1. ovoga članka predložio da sud dužniku uskrati oslobođenje od preostalih obveza imaju pravo na žalbu.
Stjecanje imovine nakon isteka vremena ustupa
Članak 386.a (NN 71/15, 36/22)
Ako je dužniku određeno oslobođenje od preostalih obveza, imovina koju dužnik stekne nakon isteka vremena ustupa založivih tražbina i nakon nastupa pretpostavka iz članka 386. stavka 2. ovoga Zakona ne pripada više stečajnoj masi, osim dijelova imovine koji su vraćeni stečajnoj masi na temelju pobijanja stečajnog upravitelja, na temelju spora koji je vodio stečajni upravitelj i na temelju radnji unovčenja stečajnog upravitelja.
Učinak oslobođenja od preostalih obveza
(1) Oslobođenje dužnika od preostalih obveza djeluje prema svim stečajnim vjerovnicima, i onima koji svoje tražbine nisu prijavili.
(2) Oslobođenje dužnika od preostalih obveza ne utječe na prava stečajnih vjerovnika prema sudužnicima i jamcima dužnika, na prava tih vjerovnika koja se temelje na predbilježbi upisanoj radi njihova osiguranja te prava koja u stečajnom postupku ovlašćuju vjerovnike na odvojeno namirenje. Dužnik se, međutim, oslobađa od svojih obveza prema sudužnicima, jamcima ili regresnim ovlaštenicima na isti način kao i od obveza prema stečajnim vjerovnicima.
(3) Ako dužnik namiri kojega od vjerovnika koji na temelju oslobođenja dužnika od preostalih obveza nema pravo tražiti namirenje, vjerovnik nije obvezan vratiti primljeno.
(4) Zabrana obavljanja trgovačkom, poslovnom, obrtničkom ili profesionalnom djelatnošću koja je izdana samo na temelju insolventnosti dužnika prestaje imati pravni učinak pravomoćnošću odluke kojom se određuje oslobađanje od preostalih obveza stečajnog dužnika.
Izuzete tražbine
Oslobođenje od preostalih obveza dužnika ne odnosi se na:
1. osigurane tražbine
2. tražbine po osnovi namjerno počinjene nedopuštene radnje
3. tražbine po osnovi novčane kazne izrečene za kazneno ili prekršajno djelo i troškove kaznenoga ili prekršajnog postupka
4. tražbine po osnovi uzdržavanja koje proizlaze iz obiteljskog odnosa, roditeljstva, braka ili tazbinskog srodstva
5. tražbine koje su nastale nakon otvaranja stečajnoga postupka te
6. tražbine po osnovi troškova za vođenje stečajnoga postupka.
Prijedlog za opoziv oslobođenja dužnika od preostalih obveza
(1) Na prijedlog stečajnih vjerovnika sud će opozvati određeno oslobođenje dužnika od preostalih obveza ako:
1. se naknadno utvrdi da je dužnik koju od svojih dužnosti namjerno povrijedio i time znatno onemogućio namirenje stečajnih vjerovnika
2. se naknadno utvrdi da je dužnik za vrijeme ustupa založivih tražbina pravomoćno osuđen za neko od kaznenih djela iz članka 376. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona ili da je dužnik tek nakon određenja oslobođenja od preostalih obveza pravomoćno osuđen za neko od kaznenih djela iz članka 376. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona koje je počinio do isteka vremena za ustup založivih tražbina ili
3. je dužnik nakon određenja oslobođenja od preostalih obveza namjerno ili iz krajnje nepažnje povrijedio svoje dužnosti izvješćivanja i suradnje koje ima tijekom stečajnoga postupka.
(2) Prijedlog se može podnijeti u roku od godine dana od pravomoćnosti odluke o oslobođenju dužnika od preostalih obveza. Opoziv prema stavku 1. točki 3. ovoga članka može se predložiti unutar šest mjeseci nakon pravomoćnog zaključenja stečajnoga postupka. Vjerovnik je dužan učiniti vjerojatnim da postoje pretpostavke za razlog opoziva na koji se poziva. U slučaju iz stavka 1. točke 3. ovoga članka vjerovnik je dužan učiniti vjerojatnim da prije pravomoćnosti odluke nije imao saznanja o postojanju toga razloga za opoziv.
Odluka o opozivu oslobođenja dužnika od preostalih obveza
Članak 390.
Prije donošenja odluke sud će saslušati dužnika i povjerenika. Protiv rješenja suda podnositelj prijedloga i dužnik imaju pravo na žalbu. Rješenje kojim se opoziva oslobođenje od preostalih obveza objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.
GLAVA X. POVEZANA DRUŠTVA
Članak 391. (NN 71/15, 104/17)
Brisan.
GLAVA XI. MEĐUNARODNI STEČAJ
1. MEĐUNARODNA NADLEŽNOST SUDA REPUBLIKE HRVATSKE
Isključiva međunarodna nadležnost
Članak 392.
(1) Sud Republike Hrvatske isključivo je nadležan za provedbu stečajnoga postupka protiv dužnika čije je središte poslovnoga djelovanja na području Republike Hrvatske.
(2) Središtem poslovnoga djelovanja smatra se mjesto u kojem dužnik ima upisano sjedište.
(3) Ako dužnik ima upisano sjedište u Republici Hrvatskoj, a dokaže se da je središte poslovnoga djelovanja u drugoj državi u kojoj se prema pravu te države ne može otvoriti stečajni postupak na temelju središta poslovnoga djelovanja, sud Republike Hrvatske isključivo je nadležan za provedbu stečajnoga postupka.
(4) Postupci iz stavaka 1. i 3. ovoga članka obuhvaćaju cjelokupnu imovinu dužnika bez obzira na to nalazi li se ona u Republici Hrvatskoj ili u drugoj državi (glavni stečajni postupak).
(5) Ako dužnik ima upisano sjedište u drugoj državi, a središte njegova poslovnog djelovanja je u Republici Hrvatskoj, u stečajnom postupku isključivo je mjesno nadležan sud na čijem se području nalazi središte poslovnoga djelovanja dužnika.
Međunarodna nadležnost prema poslovnoj jedinici, odnosno imovini stranoga dužnika u Republici Hrvatskoj
Članak 393.
(1) Ako sud Republike Hrvatske nije nadležan prema odredbi članka 392. stavka 1. i 3. ovoga Zakona, taj je sud nadležan za provedbu stečajnoga postupka ako dužnik ima poslovnu jedinicu bez svojstva pravne osobe u Republici Hrvatskoj.
(2) Ako se u Republici Hrvatskoj ne nalazi središte poslovnoga djelovanja ni poslovna jedinica dužnika, nego samo imovina dužnika, stečajni postupak u Republici Hrvatskoj moguće je otvoriti u ovim slučajevima:
1. kada se prema pravu države u kojoj dužnik ima središte poslovnoga djelovanja stečajni postupak protiv njega ne može otvoriti zbog pretpostavki određenih u stečajnom pravu, premda postoji stečajni razlog
2. kada prema pravu države u kojoj dužnik ima središte poslovnoga djelovanja stečajni postupak obuhvaća samo imovinu dužnika u toj državi
3. kada se otvaranje stečajnoga postupka u Republici Hrvatskoj predlaže na temelju članka 426. ovoga Zakona
4. kada se otvaranje posebnoga stečajnog postupka u Republici Hrvatskoj predlaže u postupku za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka.
(3) Za provedbu postupka iz stavka 1. i stavka 2. točaka 1., 2. i 3. ovoga članka nadležan je sud na čijem se području nalazi poslovna jedinica dužnika, odnosno ako dužnik nema poslovne jedinice u Republici Hrvatskoj sud na čijem se području nalazi imovina dužnika. Ako bi više sudova bilo mjesno nadležno, postupak provodi sud kojemu je prvom podnesen prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka.
(4) Postupci iz stavaka 1. i 2. ovoga članka obuhvaćaju samo imovinu dužnika koja se nalazi u Republici Hrvatskoj (poseban stečajni postupak).
(5) U posebnom stečajnom postupku sud neće ispitivati postojanje stečajnoga razloga:
– ako je u drugoj državi otvoren glavni stečajni postupak na temelju kriterija iz članka 392. stavaka 1. i 3. ovoga Zakona
– ako je stranu odluku o otvaranju glavnoga stečajnog postupka priznao sud u Republici Hrvatskoj.
2. OPĆE ODREDBE
Primjena
Članak 394.
Odredbe ove glave ne primjenjuju se na stečajne postupke na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2015/848 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o postupku u slučaju nesolventnosti.
Osnovno načelo
Članak 395.
Stečajni postupak i njegovi pravni učinci određuju se prema pravu države u kojoj je otvoren stečajni postupak, ako odredbama ovoga odjeljka nije drukčije određeno.
Izlučna i razlučna prava
Članak 396.
(1) Na izlučna i razlučna prava na predmetima koji se nalaze u državi priznanja strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka, primjenjuje se pravo države priznanja, ako se ti predmeti u vrijeme otvaranja stranoga stečajnog postupka nisu nalazili na području države u kojoj je otvoren stečajni postupak.
(2) Ako su prava nad predmetima unesena u javnu knjigu, smatra se da se predmet nalazi u državi u kojoj se vodi javna knjiga.
Ugovori o radu
Članak 397.
Za ugovore o radu i radne odnose isključivo je mjerodavno pravo države koje je mjerodavno za ugovor o radu.
Uračunavanje
Članak 398.
(1) Vjerovnik smije zadržati ono što je primio u posebnom stečajnom postupku koji je otvoren u drugoj državi i koji obuhvaća samo imovinu dužnika koja se nalazi u toj drugoj državi.
(2) Nakon odbitka troškova koje je vjerovnik imao u ostvarivanju namirenja u posebnom stečajnom postupku, primitak iz stavka 1. ovoga članka uračunat će se u stečajnu kvotu koja vjerovniku pripada u glavnom stečajnom postupku. Uračunavanje se neće obaviti ako je vjerovnik djelomično namirenje tražbine u posebnom stečajnom postupku ostvario kao razlučni vjerovnik ili na temelju dopuštenoga prijeboja.
Suradnja stečajnih upravitelja
Članak 399.
(1) Stečajni upravitelj stečajnoga postupka otvorenog u Republici Hrvatskoj i stečajni upravitelj stečajnoga postupka otvorenog u drugoj državi nad istim stečajnim dužnikom međusobno će surađivati. Međusobno su dužni jedan drugome dati sve pravno dopuštene obavijesti koje mogu biti važne za provedbu tih postupaka.
(2) Stečajni upravitelj glavnoga stečajnog postupka otvorenog u Republici Hrvatskoj dužan je tražbinu prijavljenu u tom postupku prijaviti u stranom stečajnom postupku, ako to od njega zatraži i na to ga ovlasti vjerovnik prijavljene tražbine.
3. PRETPOSTAVKE I POSTUPAK PRIZNANJA STRANE ODLUKE O OTVARANJU STEČAJNOGA POSTUPKA
Primjena općih pravila o priznanju strane sudske odluke
Članak 400.
Na priznanje strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka na odgovarajući se način primjenjuju opća pravila hrvatskoga prava o priznanju strane sudske odluke, ako odredbama ovoga odjeljka nije drukčije određeno.
Mjesna nadležnost i sastav suda
Članak 401.
(1) Prijedlog za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka podnosi se sudu na čijem se području nalazi poslovna jedinica dužnika u Republici Hrvatskoj, a ako dužnik nema poslovnu jedinicu u Republici Hrvatskoj, sudu na čijem se području nalazi imovina dužnika.
(2) Ako dužnik ima poslovne jedinice na području dvaju ili više sudova ili ako se njegova imovina nalazi na području dvaju ili više sudova, prijedlog za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka može se podnijeti svakom sudu na čijem se području nalazi poslovna jedinica dužnika u Republici Hrvatskoj, odnosno svakom sudu na čijem se području nalazi imovina dužnika.
(3) Ako se imovina dužnika u Republici Hrvatskoj sastoji od tražbine, smatrat će se da se tražbina dužnika nalazi u mjestu u kojemu dužnici stečajnoga dužnika imaju sjedište odnosno prebivalište.
Prijedlog za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka
Članak 402.
(1) Prijedlog za priznanje odluke stranoga suda ili drugoga nadležnog tijela o otvaranju stečajnoga postupka može podnijeti strani stečajni upravitelj ili vjerovnik stečajnoga dužnika.
(2) Uz prijedlog za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka treba priložiti:
1. izvornik ili ovjerovljeni prijepis odluke te ovjerovljeni prijevod na hrvatski jezik
2. potvrdu nadležnoga stranog tijela o njezinoj ovršnosti
3. popis poznate imovine dužnika u Republici Hrvatskoj te popis njegovih vjerovnika s odgovarajućim dokazima.
(3) Sud će odbaciti prijedlog uz koji ne budu podneseni prilozi iz stavka 2. ovoga članka ako nedostaci ne budu otklonjeni u primjerenom roku.
Pretpostavke za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka
Članak 403.
(1) Strana odluka o otvaranju stečajnoga postupka priznat će se:
1. ako ju je donio sud odnosno tijelo koje je prema hrvatskom pravu međunarodno nadležno
2. ako je ovršna prema pravu države u kojoj je donesena
3. ako njezino priznanje ne bi bilo u protivnosti s javnim poretkom Republike Hrvatske.
(2) Prijedlog za priznanje strane odluke sud će odbiti ako, u povodu prigovora dužnika ili kojega drugog sudionika u postupku, utvrdi da akt kojim je postupak bio pokrenut dužniku nije dostavljen u skladu sa zakonom države u kojoj je odluka donesena i ako su u tom postupku bila povrijeđena njegova temeljna prava na obranu.
(3) Strana odluka o otvaranju stečajnoga postupka priznat će se i ako nije pravomoćna.
Određivanje privremenih mjera i zabrana ovrhe i osiguranja
Članak 404.
(1) Od dana podnošenja prijedloga za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka, sud može odrediti mjere osiguranja u skladu s odredbama ovoga Zakona o prethodnom postupku.
(2) Od dana objave oglasa o prijedlogu za priznanje nije dopušteno pokretanje parničnoga postupka, ovrhe i osiguranja u kojem je dužnik stranka.
(3) Postupci iz stavka 2. ovoga članka koji su u tijeku prekidaju se danom objave oglasa.
(4) Odredbe stavaka 2. i 3. ovoga članka ne primjenjuju se na postupke ovrhe izlučnih i razlučnih vjerovnika iz članka 396. ovoga Zakona radi ostvarenja njihova zahtjeva, odnosno tražbine protiv stranoga dužnika, ali samo ako se s time suglasi strani stečajni upravitelj.
(5) Sud će po službenoj dužnosti odrediti da se prijedlog za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka i rješenje o mjerama osiguranja odmah zabilježi u registrima, javnim knjigama, upisnicima i očevidnicima iz članka 34. stavka 3. ovoga Zakona.
Oglas o prijedlogu za priznanje
(1) Nakon što primi prijedlog za priznanje strane odluke, sud će bez odgode objaviti oglas na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova u kojem će navesti:
1. podatke o sudu koji objavljuje oglas
2. podatke o svom predmetu s naznakom podataka o stranoj odluci čije se priznanje traži i njezinu bitnom sadržaju
3. podatke o stranom stečajnom upravitelju te podatke o odluci kojom je imenovan, ako nije imenovan odlukom o otvaranju stečajnoga postupka
4. poziv vjerovnicima, stranom stečajnom dužniku i svim drugim osobama koje imaju pravni interes da u roku od 15 dana od dostave oglasa prijave sudu tražbine te da se u podnesku očituju o postojanju pretpostavki za priznanje strane odluke te mogućim teškoćama u namirenju tražbina u stranom stečajnom postupku.
(2) Pismeno s izvješćem o podnesenom prijedlogu za priznanje te podacima i pozivu iz stavka 1. ovoga članka sud će dostaviti stranom stečajnom dužniku, stranom stečajnom upravitelju i vjerovnicima čije je prebivalište, odnosno sjedište poznato.
Ispitivanje pretpostavki za priznanje
Članak 406.
(1) Pri odlučivanju o prijedlogu za priznanje sud će se ograničiti na ispitivanje pretpostavki iz članka 403. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona.
(2) Potrebna objašnjenja sud može tražiti od tijela čija se odluka priznaje te od sudionika u postupku. Osobu koja se u svom podnesku protivi priznanju sud može saslušati.
(3) Sud će osobitu pozornost obratiti potrebi hitnoga rješavanja zahtjeva priznanja.
Rješenje o priznanju
Članak 407.
(1) Rješenje o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka s obzirom na krug osoba prema kojima djeluje ima isti pravni učinak kao i rješenje suda u Republici Hrvatskoj o otvaranju stečajnoga postupka.
(2) U rješenju iz stavka 1. ovoga članka sud će navesti pravne učinke koje ima priznata strana odluka.
(3) Ako se rješenjem o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka kao pravni učinak određuje otvaranje stečajnoga postupka u Republici Hrvatskoj, rješenje o priznanju strane odluke ima pravno značenje rješenja o otvaranju stečajnoga postupka.
(4) Rješenje o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova. Na objavu rješenja o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o objavi rješenja o otvaranju stečajnoga postupka.
(5) Rješenje o priznanju dostavlja se podnositelju prijedloga, stranom stečajnom upravitelju, stečajnom dužniku, pravnim osobama koje za dužnika obavljaju poslove platnoga prometa te državnom odvjetništvu. Rješenje će se dostaviti i tijelima koja vode registre, javne knjige, upisnike i očevidnike iz članka 34. stavka 3. ovoga Zakona, koja će po službenoj dužnosti, na temelju dostavljenoga rješenja, zabilježiti priznanje strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka.
Žalba protiv rješenja o priznanju
Članak 408.
Protiv rješenja o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka strani stečajni dužnik, strani stečajni upravitelj i vjerovnici imaju pravo na žalbu.
Priznavanje strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka kao prethodno pitanje
Članak 409.
(1) Ako o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka nije doneseno posebno rješenje, svaki sud može o priznanju te odluke rješavati u postupku kao o prethodnom pitanju, ali samo s učinkom za taj postupak.
(2) Pravni učinci priznanja strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka nastupaju danom donošenja odluke u kojoj je o navedenom priznanju odlučeno kao o prethodnom pitanju. U ostalom su pravni učinci određeni odgovarajućom primjenom odredbi članaka 411. − 416. ovoga Zakona.
4. UČINCI PRIZNANJA STRANE ODLUKE O OTVARANJU STEČAJNOGA POSTUPKA
4.1. Priznanje nakon otvaranja stečajnoga postupka u Republici Hrvatskoj
Priznanje strane odluke u slučaju prethodno otvorenoga stečajnog postupka u Republici Hrvatskoj
Članak 410.
(1) Strana odluka o otvaranju stečajnoga postupka koja ispunjava pretpostavke za priznanje prema članku 403. ovoga Zakona priznat će se i ako je prije podnošenja prijedloga za priznanje otvoren protiv dužnika stečajni postupak u Republici Hrvatskoj prema odredbi članka 393. stavaka 1. ili 2. ovoga Zakona.
(2) Priznata strana odluka o otvaranju stečajnoga postupka proizvodi učinke određene u odredbama članaka 419. − 423. ovoga Zakona. Strani stečajni upravitelj ne može osporiti tražbine koje su već utvrđene u prije pokrenutom postupku u Republici Hrvatskoj. Ako je na dan podnošenja prijedloga za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka istekao rok od 15 dana od dana objave prvoga diobnog popisa u stečajnom postupku u Republici Hrvatskoj, dioba u stečajnom postupku u Republici Hrvatskoj neće se provoditi na temelju odluke o diobi donesene u stranom stečajnom postupku.
4.2. Priznanje bez posljedice otvaranja stečajnoga postupka u Republici Hrvatskoj
Opće pravilo
Članak 411.
(1) Učinci priznate strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka određuju se prema pravu države u kojoj je postupak otvoren, ako nisu protivni osnovnim načelima hrvatskoga stečajnog prava i ako ovim Zakonom nije što drugo određeno.
(2) Učinci priznate strane odluke djeluju od dana objave rješenja o priznanju.
Ovrha i osiguranje
Članak 412.
(1) Namirenja koja su ostvarena u ovršnom postupku u Republici Hrvatskoj u razdoblju između dana otvaranja stranoga stečajnog postupka i dana objave oglasa o prijedlogu za priznanje strane odluke, kao i razlučna prava što su u ovršnom postupku ili postupku osiguranja u Republici Hrvatskoj u tom razdoblju nastala gube pravni učinak.
(2) U slučaju gubitka pravnoga učinka prema stavku 1. vjerovnik je dužan ono što je stekao po toj osnovi, nakon odbijanja troškova što su mu nastali u ovršnom postupku, odnosno postupku osiguranja, predati stečajnom upravitelju.
(3) Stavci 1. i 2. ovoga članka ne primjenjuju se na ovršna namirenja, odnosno u postupku ovrhe ili postupku osiguranja nastala razlučna prava vjerovnika koja su navedena u članku 396. i članku 418. stavku 1. ovoga Zakona.
(4) Stavci 1. i 2. ovoga članka ne primjenjuju se ako je između dana otvaranja stranoga stečajnog postupka i dana objave oglasa o prijedlogu za priznanje prošlo više od godinu dana.
Raspolaganje dužnika
Članak 413.
(1) Raspolaganja dužnika poduzeta u razdoblju između dana otvaranja stranoga stečajnog postupka i dana objave rješenja o priznanju gube pravni učinak ako su protivna interesima vjerovnika stečajnoga dužnika i bude dokazano da je protivna strana znala ili morala znati u trenutku raspolaganja dužnika da je protiv njega u inozemstvu otvoren stečajni postupak. Protivna strana ima pravo na protučinidbu iz strane stečajne mase ako je njome povećana vrijednost stečajne mase.
(2) Ako je raspolaganje dužnika nastalo nakon objave oglasa o prijedlogu za priznanje, smatrat će se da je protivna strana znala ili morala znati u trenutku raspolaganja dužnika da je protiv njega otvoren stečajni postupak u inozemstvu.
(3) Raspolaganja dužnika poduzeta nakon otvaranja stranoga stečajnog postupka ne gube pravni učinak ako za njih vrijede opća pravila o zaštiti povjerenja u javne knjige. Ta raspolaganja mogu se pobijati prema pravu države mjerodavnom za pobijanje.
Činidbe u korist dužnika
Članak 414.
(1) Osoba sa sjedištem odnosno prebivalištem u Republici Hrvatskoj koja je dužnik stranoga stečajnog dužnika dužna je odmah, čim sazna o otvaranju stečajnoga postupka u inozemstvu, obavijestiti stranoga stečajnog upravitelja o postojanju svoje obveze te o trenutku njezina dospijeća.
(2) Svoju dospjelu obvezu ta je osoba ovlaštena izravno ispuniti stranom stečajnom dužniku ako je od dana slanja obavijesti stranom stečajnom upravitelju isteklo osam dana, a hrvatski sud nije do toga trenutka u skladu sa člankom 404. stavkom 1. ovoga Zakona odredio mjere osiguranja ili imenovao privremenoga stečajnog upravitelja. Eventualni troškovi odgode ispunjenja dospjele obveze smatraju se troškovima stečajne mase.
(3) Ako je obveza izravno ispunjena stranom stečajnom dužniku u razdoblju između dana otvaranja stranoga stečajnog postupka i dana objave rješenje o priznanju, a bez izvješćivanja stranoga stečajnog upravitelja o postojanju obveze, osoba iz stavka 1. ovoga članka neće biti oslobođena svoje obveze ako se dokaže da je u trenutku izravnoga ispunjenja obveze stranom stečajnom dužniku znala ili morala znati da je protiv njega otvoren stečajni postupak u inozemstvu.
(4) Ako je obveza izravno ispunjena stranom stečajnom dužniku nakon objave oglasa o prijedlogu za priznanje, smatrat će se da je dužnik stečajnoga dužnika znao ili morao znati da je protiv njega otvoren stečajni postupak u inozemstvu.
Prijeboj
Članak 415.
(1) Prijeboj nije dopušten ako je tražbina ustupljena u razdoblju između dana otvaranja stranoga stečajnog postupka i dana objave rješenja o priznanju, a bude dokazano da je primatelj u trenutku ustupa znao ili morao znati da je protiv dužnika otvoren stečajni postupak u inozemstvu.
(2) Ako je tražbina ustupljena nakon objave oglasa o prijedlogu za priznanje, smatrat će se da je primatelj u trenutku ustupa znao ili morao znati da je protiv dužnika otvoren stečajni postupak u inozemstvu.
Privilegirane tražbine, izlučni i razlučni vjerovnici
Članak 416.
(1) Priznanje strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka ne utječe na pravo vjerovnika da svoje tražbine navedene u članka 418. stavku 1. točkama 1. i 2. ovoga Zakona namire u punom iznosu, ako im je za to dostatan dio imovine dužnika koji nije opterećen pravima trećih osoba, koji se u trenutku objave rješenja o priznanju nalazi u Republici Hrvatskoj.
(2) Radi ostvarenja i osiguranja svojih prava vjerovnici iz stavka 1. ovoga članka ovlašteni su i nakon priznanja strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka voditi protiv dužnikove imovine parnični postupak, te postupke ovrhe i osiguranja.
(3) Izlučni i razlučni vjerovnici iz članka 396. ovoga Zakona ovlašteni su voditi u Republici Hrvatskoj parnične postupke i postupke ovrhe, odnosno osiguranja pod pretpostavkama pod kojim bi ih mogli voditi da je u Republici Hrvatskoj otvoren stečajni postupak.
(4) Ovršni sud će na prijedlog stranoga stečajnog upravitelja odgoditi ovršni postupak iz stavka 2. ovoga članka ako je to nužno da bi se postiglo namirenje vjerovnika stečajnoga dužnika u većoj stečajnoj kvoti. Odgoda može trajati do tri mjeseca, s mogućnošću određenja nove odgode, ali najduže do prve diobe u stranom stečajnom postupku. Ovršni sud može u svakom trenutku na prijedlog vjerovnika ili stranoga stečajnog upravitelja opozvati odgodu ako više ne postoje pretpostavke za nju.
4.3. Priznanje s posljedicom otvaranja stečajnoga postupka u Republici Hrvatskoj
Priznanje strane odluke s posljedicom otvaranja stečajnoga postupka u Republici Hrvatskoj
Članak 417.
(1) U prijedlogu za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka strani stečajni upravitelj ili vjerovnik može kao neposredni pravni učinak priznanja zahtijevati otvaranje stečajnoga postupka u Republici Hrvatskoj. Otvaranje posebnoga stečajnog postupka u Republici Hrvatskoj stečajni upravitelj može zahtijevati i u podnesku upućenom sudu u roku od 15 dana od primitka pismena iz članka 405. stavka 2. ovoga Zakona. Otvaranje toga postupka vjerovnik može zahtijevati i u podnesku koji upućuje sudu na temelju članka 405. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona.
(2) U tom slučaju isključivo hrvatsko stečajno pravo određuje pravne učinke, osim ako člancima 395. − 399. i 418. − 423. ovoga Zakona nije izrijekom drukčije određeno. Na to se odgovarajuće primjenjuju članci 412. − 415. ovoga Zakona.
5. OTVARANJE POSEBNOGA STEČAJNOG POSTUPKA U REPUBLICI HRVATSKOJ KAO POSLJEDICA PRIZNANJA STRANE ODLUKE O OTVARANJU STEČAJNOGA POSTUPKA
Otvaranje stečajnoga postupka u Republici Hrvatskoj na prijedlog vjerovnika
Članak 418.
(1) Sud će uvijek otvoriti domaći stečajni postupak na prijedlog:
1. domaćih vjerovnika za tražbine po osnovi poreza, prireza, doprinosa za obvezna osiguranja koja se prema zakonu obvezno izdvajaju iz prihoda odnosno plaća
2. Agencije za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca za tražbine radnika dužnika isplaćene prema posebnom propisu
3. radnika dužnika s redovitim mjestom rada u Republici Hrvatskoj.
(2) Na prijedlog vjerovnika koji ne pripada vjerovnicima iz stavka 1. ovoga članka sud će otvoriti stečajni postupak u Republici Hrvatskoj samo ako vjerovnik učini vjerojatnim da bi namirenje njegove tražbine u stranom stečajnom postupku bilo vezano uz osobite teškoće.
(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, radi ostvarenja što ravnomjernijeg i potpunijeg namirenja vjerovnika na međunarodnoj razini sud neće otvoriti stečajni postupak u Republici Hrvatskoj ako ocijeni da bi otvaranje toga postupka s obzirom na veličinu tražbina vjerovnika iz stavaka 1. i 2. ovoga članka bilo gospodarski neprimjereno. Pri ocjeni sud se može savjetovati sa stranim stečajnim upraviteljem.
Ovlaštenja stranoga stečajnog upravitelja
Članak 419.
(1) Osim stečajnoga upravitelja posebnoga stečajnog postupka i vjerovnika koji u njemu sudjeluju, i strani stečajni upravitelj može u tom postupku osporavati prijavljene tražbine.
(2) Pravo pobijanja pravnih radnji dužnika prema pravilima stečajnoga prava Republike Hrvatske pripada u stečajnom postupku u Republici Hrvatskoj i stranom stečajnom upravitelju.
(3) Troškovi stranoga stečajnog upravitelja koji nastanu u svezi s obavljanjem ovlaštenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne smatraju se troškovima stečajnoga postupka u Republici Hrvatskoj.
Dioba (namirenje vjerovnika)
Članak 420.
(1) Nakon namirenja troškova i ostalih obveza stečajne mase, izlučnih i razlučnih vjerovnika te vjerovnika iz članka 418. stavka 1. ovoga Zakona preostala stečajna masa podijelit će se vjerovnicima u skladu s odlukom o diobi koju će sud donijeti na temelju odluke o diobi ili njoj odgovarajućoj diobnoj osnovi donesenoj u stranom stečajnom postupku. Ako pri izradi strane odluke ili diobne osnove nisu uzete u obzir tražbine utvrđene u stečajnom postupku u Republici Hrvatskoj, sud će preostalu stečajnu masu podijeliti na vjerovnike čije su tražbine utvrđene u stečajnom postupku u Republici Hrvatskoj, vodeći pritom računa o tome u kojoj su mjeri pojedini od njih uzeti u obzir pri podjeli stečajne mase u stranom stečajnom postupku.
(2) Sud neće pri podjeli preostale stečajne mase uzeti u obzir stranu odluku o diobi ako je u njoj određena podjela rezultat primjene pravila koja su protivna javnom poretku Republike Hrvatske. Isto vrijedi kada strana odluka o diobi nije sudu dana unutar roka koji je on odredio.
(3) Stečajna masa koja preostane nakon namirenja vjerovnika prema odredbama stavaka 1. i 2. ovoga članka predat će se odmah stranom stečajnom upravitelju.
(4) Ako stečajna masa nije dostatna da bi se namirile utvrđene tražbine u stečajnom postupku u Republici Hrvatskoj prema stavcima 1. i 2. ovoga članka, vjerovnici mogu nenamireni dio svojih tražbina namiriti samo u stranom stečajnom postupku prema pravilima stranoga stečajnog prava.
Posebni stečajni postupak u trećoj državi
Članak 421.
(1) Ako vjerovnik djelomično namiri svoje tražbine u posebnom stečajnom postupku koji je protiv dužnika otvoren u nekoj trećoj državi, a kojim je obuhvaćena samo imovina dužnika u toj trećoj državi, on smije zadržati stečeno. Primljeno će se, nakon odbitka troškova koje je vjerovnik imao u ostvarivanju namirenja u tom stranom posebnom stečajnom postupku, uračunati u stečajnu kvotu koja mu pripada u posebnom stečajnom postupku u Republici Hrvatskoj. Toga uračunavanja neće biti ako je vjerovnik djelomično namirenje tražbina u tom stranom posebnom stečajnom postupku ostvario kao razlučni vjerovnik ili na temelju dopuštenoga prijeboja.
(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka primijenit će se i kada je vjerovnik djelomično namirio svoju tražbinu u ovršnom postupku u trećoj državi.
Prijava tražbina u stranom stečajnom postupku
Članak 422.
Stečajni upravitelj posebnoga stečajnog postupka otvorenog u Republici Hrvatskoj dužan je tražbinu prijavljenu u tom postupku prijaviti u stranom stečajnom postupku ako to od njega zatraži i na to ga ovlasti vjerovnik te tražbine.
Suradnja stečajnih upravitelja
Članak 423.
(1) Osim međusobne izmjene obavijesti prema članku 399. ovoga Zakona, stečajni upravitelj posebnoga stečajnog postupka u Republici Hrvatskoj dužan je stečajnom upravitelju stranoga glavnoga stečajnog postupka omogućiti da se očituje o načinu unovčenja imovine dužnika koju obuhvaća domaći posebni stečajni postupak.
(2) Stečajnom upravitelju stranoga glavnoga stečajnog postupka dostavit će se i stečajni plan posebnoga stečajnog postupka u Republici Hrvatskoj. Stečajni upravitelj stranoga glavnoga stečajnog postupka ima pravo predložiti stečajni plan posebnoga stečajnog postupka.
6. NEPRIZNAVANJE STRANE ODLUKE O OTVARANJU STEČAJNOGA POSTUPKA
Odbijanje prijedloga za priznanje
Članak 424.
(1) Ako odbije prijedlog za priznanje, sud će, na prijedlog vjerovnika ili dužnika, ako je to potrebno radi ravnomjernoga namirenja svih dužnikovih vjerovnika, otvoriti stečajni postupak u Republici Hrvatskoj.
(2) Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka može se podnijeti u roku od osam dana od dana objave rješenja o odbijanju prijedloga za priznanje na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova. Taj prijedlog može biti sadržan već u podnesku koji se upućuje sudu na temelju članka 405. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona.
(3) Stečajni postupak iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća samo imovinu dužnika koja se nalazi u Republici Hrvatskoj.
Žalba
Članak 425.
Protiv rješenja kojim se odbija prijedlog za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka strani stečajni dužnik, strani stečajni upravitelj i vjerovnici imaju pravo na žalbu.
Prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka kada se strana odluka o otvaranju stečajnoga postupka ne može priznati
Članak 426.
(1) Svaki vjerovnik i dužnik ovlašteni su tražiti otvaranje stečajnoga postupka u Republici Hrvatskoj, neovisno o tome što je otvoren glavni stečajni postupak u drugoj državi, ako su ispunjene pretpostavke zbog kojih bi se prijedlog za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka mogao odbiti.
(2) Sud će dopustiti otvaranje stečajnoga postupka u Republici Hrvatskoj u slučaju iz stavka 1. ovoga članka ako to zahtijeva načelo ravnomjernoga namirenja svih dužnikovih vjerovnika.
(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka sud će o nemogućnosti priznanja strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka odlučiti kao o prethodnom pitanju.
(4) Stečajni postupak iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća samo imovinu dužnika koja se nalazi u Republici Hrvatskoj.
7. STRANE PRISILNE NAGODBE I DRUGI STEČAJNI POSTUPCI
Strana odluka o odobrenju prisilne nagodbe ili stranoga stečajnog plana
Članak 427.
Na priznanje strane odluke o odobrenju prisilne nagodbe ili stečajnoga plana, kao i priznanja strane odluke donesene u kojem drugom sličnom postupku na odgovarajući način primijenit će se odredbe ovoga Zakona o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka. Isto vrijedi za priznanje mjera osiguranja koje su donesene povodom prijedloga za otvaranje stečajnoga odnosno sličnoga postupka, kao i za druge odluke koje se donose radi provedbe i završetka tih priznatih stranih postupaka.
GLAVA XII. SKRAĆENI STEČAJNI POSTUPAK
Pretpostavke za provedbu skraćenoga stečajnog postupka
Članak 428.
Sud će provesti skraćeni stečajni postupak nad pravnom osobom ako su ispunjene sljedeće pretpostavke:
– ako nema zaposlenih
– ako u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje ima evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 120 dana
– ako nisu ispunjene pretpostavke za pokretanje drugog postupka radi brisanja iz sudskoga registra.
Zahtjev za provedbu skraćenoga stečajnog postupka
(1) Zahtjev za provedbu skraćenoga stečajnog postupka dužna je podnijeti Financijska agencija u roku od osam dana od isteka razdoblja iz članka 428. podstavka 2. ovoga Zakona.
(2) Zahtjev za provedbu skraćenoga stečajnog postupka podnosi se na propisanom obrascu i sadržava:
1. podatke za identifikaciju dužnika te brojeve bankovnih računa
2. podatak o ukupnom iznosu duga evidentiranog na temelju neizvršenih osnova za plaćanje
3. podatke o imovini pravnih osoba, ako podnositelj prijedloga raspolaže tim podacima.
(3) Financijska agencija ima pravo na naknadu troška za podnošenje zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka. Visinu i način plaćanja naknade propisat će ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom.
Zahtjev za provedbu skraćenog stečajnoga postupka (čl. 429. st. 2. SZ)
Oglas
Nakon uvida u sudski registar sud će na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova objaviti oglas koji sadržava:
– podatke za identifikaciju dužnika
– podatak o ukupnom iznosu duga evidentiranog na temelju neizvršenih osnova za plaćanje
– poziv osobama ovlaštenim za zastupanje dužnika po zakonu da u roku od 15 dana od dana objave oglasa podnesu sudu javnobilježnički ovjerovljen popis imovine i obveza na propisanom obrascu
– poziv vjerovnicima da najkasnije u roku od 45 dana od dostave oglasa predlože otvaranje stečajnoga postupka
– upozorenje o pravnim posljedicama nepodnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka iz članka 431. ovoga Zakona.
SUDSKA PRAKSA: Rješenje
Otvaranje i zaključenje skraćenoga stečajnog postupka
Članak 431.
(1) Ako osobe ovlaštene za zastupanje dužnika po zakonu u roku od 15 dana ne podnesu popis imovine i obveza dužnika ili ako iz toga popisa proizlazi da dužnik ima imovinu koja nije dostatna za namirenje predvidivih troškova stečajnoga postupka te ako u roku od 45 dana nijedan vjerovnik ne predloži otvaranje stečajnoga postupka i ne predujmi sredstva za namirenje troškova postupka, smatrat će se da je dužnik nesposoban za plaćanje.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka sud će po službenoj dužnosti donijeti rješenje o otvaranju i zaključenju skraćenoga stečajnog postupka. Odredbe članaka 132. i 133. te članaka 286. − 292. ovoga Zakona primijenit će se na odgovarajući način.
SUDSKA PRAKSA: Rješenje
Izbor stečajnoga upravitelja
Izbor stečajnoga upravitelja u skraćenom stečajnom postupku obavlja se metodom slučajnoga odabira s liste stečajnih upravitelja za područje nadležnoga suda.
Obustava skraćenoga stečajnog postupka
Članak 433.
Ako nisu ispunjene pretpostavke za istodobno otvaranje i zaključenje skraćenoga stečajnog postupka u smislu odredbe članka 431. ovoga Zakona, sud će obustaviti skraćeni stečajni postupak i odgovarajućom primjenom općih odredbi stečajnoga postupka ovoga Zakona donijeti rješenje o pokretanju prethodnoga postupka odnosno otvaranju stečajnoga postupka.
Troškovi stečajnoga postupka
Članak 434.
Vjerovnike koji predlože otvaranje stečajnoga postupka sud će pozvati na solidarno plaćanje predujma za namirenje troškova stečajnoga postupka.
Sudski savjetnici
Članak 435.
(1) Sudski savjetnici ovlašteni su provoditi skraćeni stečajni postupak i donositi odluke, osim odluke iz članka 433. ovoga Zakona.
(2) Ako nisu ispunjene pretpostavke za istodobno otvaranje i zaključenje skraćenoga stečajnog postupka, sudski savjetnik podnosi sucu, kojeg na to ovlasti predsjednik suda, pisani prijedlog na temelju kojeg sudac donosi odluku iz članka 433. ovoga Zakona.
(3) U uvodu odluke iz stavka 2. ovoga članka navest će se da je odluka donesena na temelju prijedloga sudskoga savjetnika.
SUDSKA PRAKSA: Rješenje
Žalba protiv rješenja sudskoga savjetnika
Članak 436.
(1) Protiv rješenja sudskoga savjetnika dopuštena je žalba.
(2) O žalbi protiv rješenja sudskoga savjetnika odlučuje sudac pojedinac toga suda. O žalbi protiv odluke suca donesene u prvom stupnju odlučuje drugostupanjski sud u vijeću koje čine tri suca.
GLAVA XIII. STEČAJNI POSTUPAK NAD IMOVINOM PRAVNE OSOBE KOJA JE PRESTALA POSTOJATI
Stečajni postupak nad likvidacijskom imovinom
Članak 437.
(1) Stečajni postupak nad imovinom pravne osobe koja je prestala postojati provodi se kad likvidator u postupku likvidacije nad imovinom pravne osobe koja je brisana iz sudskoga registra na temelju prijavljenih tražbina utvrdi da imovina nije dovoljna za namirenje svih tražbina vjerovnika s kamatama.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka stečajna masa upisat će se u sudski registar. Pri upisu stečajne mase u sudski registar Ministarstvo financija – Porezna uprava po službenoj će dužnosti odrediti i dodijeliti osobni identifikacijski broj stečajnoj masi.
(3) Na stečajnu masu na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o stečajnom dužniku i njegovim tijelima. U ime i za račun te mase mogu se voditi sporovi, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Stečajna masa nositelj je prava vlasništva i drugih prava.
(4) Na stečajni postupak nad imovinom pravne osobe koja je prestala postojati na odgovarajući se način primjenjuju odredbe glave III. i VI. ovoga Zakona.
GLAVA XIV. UPIS STEČAJNE MASE U SUDSKI REGISTAR
Podaci koji se upisuju u sudski registar za stečajnu masu
Članak 438.
(1) Podaci koji se upisuju u sudski registar za stečajnu masu:
1. matični broj subjekta
2. osobni identifikacijski broj
3. naziv, koji se određuje tako da sadržava riječi »stečajna masa iza« i tvrtku odnosno naziv stečajnoga dužnika
4. sjedište, koje se određuje prema adresi stečajnoga upravitelja
5. ime i prezime stečajnoga upravitelja, njegov osobni identifikacijski broj i adresa prebivališta
6. datum i broj rješenja kojim je određen upis stečajne mase u sudski registar
7. rješenje o brisanju.
(2) Stečajna masa briše se iz sudskoga registra na temelju rješenja suda. Sud će donijeti rješenje o brisanju stečajne mase po službenoj dužnosti nakon pravomoćnosti rješenja o zaključenju stečajnoga postupka.
GLAVA XV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Provedbeni propisi
Članak 439.
(1) Vlada Republike Hrvatske donijet će uredbu iz članka 94. stavka 2. ovoga Zakona u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Ministar nadležan za poslove pravosuđa donijet će pravilnike iz članka 13. stavka 2., članka 78. stavka 7., članka 82. stavka 2., članka 84. stavka 3. i članka 110. stavka 6. ovoga Zakona u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Do stupanja na snagu propisa iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ostaju na snazi u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona:
– Uredba o kriterijima i načinu obračuna i plaćanja nagrada stečajnim upraviteljima (»Narodne novine«, br. 189/03.)
– Pravilnik o programu stručnoga ispita za stečajnoga upravitelja i načinu njegova polaganja (»Narodne novine«, br. 110/06.)
– Pravilnik o utvrđivanju liste stečajnih upravitelja (»Narodne novine«, br. 65/07.)
– Rješenje o utvrđivanju Liste stečajnih upravitelja (»Narodne novine«, br. 88/11., 123/11., 151/11., 31/12., 73/12., 146/12., 42/13., 71/13., 118/13., 145/13., 30/14., 64/14., 95/14., 123/14., 156/14. i 26/15.).
Upis na liste stečajnih upravitelja
Članak 440.
(1) Smatra se da osobe koje su upisane na listu stečajnih upravitelja na dan stupanja na snagu ovoga Zakona ispunjavaju pretpostavku iz članka 79. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona ako su obavljale dužnost stečajnoga upravitelja u više od 10 otvorenih stečajnih postupaka u kojima se stečajni postupak provodio ili dužnost stečajnoga upravitelja najmanje tri godine.
(2) Osobe upisane na listu stečajnih upravitelja na dan stupanja na snagu ovoga Zakona ministar nadležan za poslove pravosuđa po službenoj će dužnosti upisati na listu B stečajnih upravitelja za područje nadležnosti suda prema adresi koja je navedena na listi, ako ne postoji koja od pretpostavki iz članka 79. stavka 2. ovoga Zakona.
(3) Osoba iz stavka 2. ovoga članka može zatražiti upis na listu za područje nadležnosti drugoga suda ili više sudova.
(4) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, ministar nadležan za poslove pravosuđa na zahtjev će osobu upisanu na listu stečajnih upravitelja na dan stupanja na snagu ovoga Zakona upisati na listu A stečajnih upravitelja za područje nadležnosti jednoga ili više sudova, ako ne postoji koja od pretpostavki iz članka 79. stavka 2. ovoga Zakona i ako osoba dostavi isprave iz kojih proizlazi da je obavljala dužnost stečajnoga upravitelja u više od 10 otvorenih stečajnih postupaka ili dužnost stečajnoga upravitelja najmanje tri godine. Ministar nadležan za poslove pravosuđa će na zahtjev predsjednika suda osobu upisanu na listi stečajnih upravitelja na dan stupanja na snagu ovoga Zakona upisati na listu A stečajnih upravitelja za područje nadležnosti toga suda, ako ne postoji koja od pretpostavki iz članka 79. stavka 2. ovoga Zakona.
(5) Osobama koje su upisane na listu stečajnih upravitelja na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, a koje nisu obavljale dužnost stečajnoga upravitelja u više od 10 otvorenih stečajnih postupaka ili dužnost stečajnog upravitelja najmanje tri godine, vrijeme stručne obuke iz članka 79. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona umanjuje se:
– za broj mjeseci koji odgovara broju otvorenih stečajnih postupaka u kojima su obavljale dužnost stečajnog upravitelja ili
– za broj tromjesečja u kojima su obavljale dužnost stečajnog upravitelja.
Stečajni postupci u tijeku
Članak 441.
(1) Stečajni postupci pokrenuti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama Stečajnoga zakona koji je bio na snazi u vrijeme njihova pokretanja.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, odredbe članka 12., članka 88. stavka 2., članaka 89. − 91., članaka 94. − 96., članka 98., članaka 102. i 103., članaka 132. i 133., članka 169. stavaka 5. − 8., članaka 216. i 217., članka 227., članka 229., članaka 235. − 248., članka 254., članka 289. stavaka 4. − 7., članka 293. stavka 4., članaka 303. − 355. i članka 438. ovoga Zakona primjenjuju se na postupke koji su u tijeku, osim ako su radnje na koje se odnose započete prije stupanja na snagu ovoga Zakona.
SUDSKA PRAKSA: Rješenje, Rješenje, Rješenje
Postupci predstečajne nagodbe
Članak 442.
(1) Postupci predstečajne nagodbe pokrenuti na temelju Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (»Narodne novine«, br. 108/12., 144/12., 81/13. i 112/13.) dovršit će se prema odredbama toga Zakona.
(2) Članak 32. stavak 1. točka 2. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuje na predstečajne nagodbe sklopljene na temelju Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (»Narodne novine«, br. 108/12., 144/12., 81/13. i 112/13.).
Prekinuti sudski postupci
Članak 443.
U postupcima pred sudom u kojima je utvrđen prekid postupka zbog otvaranja postupka predstečajne nagodbe i u kojima je, nakon toga, doneseno pravomoćno rješenje o odobrenju predstečajne nagodbe kojom je obuhvaćena tražbina vjerovnika sud će postupak nastaviti i odbaciti tužbu odnosno obustaviti ovrhu ili postupak osiguranja, osim u odnosu na tražbine ili dio tražbina koje su u postupku predstečajne nagodbe osporene.
Rokovi za podnošenje zahtjeva za provedbu skraćenoga stečajnog postupka i prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka
Članak 444.
(1) Iznimno od roka iz članka 429. stavka 1. ovoga Zakona, Financijska agencija dužna je za pravne osobe koje na dan stupanja na snagu ovoga Zakona u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje imaju evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 120 dana podnijeti zahtjev za provedbu skraćenoga stečajnog postupka:
– najkasnije dva mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona za pravnu osobu koja u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje ima evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u neprekinutom razdoblju dužem od 1000 dana
– najkasnije četiri mjeseca, ali ne ranije od dva mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona za pravnu osobu koja u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje ima evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 360 do 1000 dana
– najkasnije šest mjeseci, ali ne ranije od četiri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona za pravnu osobu koja u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje ima evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 120 do 360 dana.
(2) Iznimno od roka iz članka 110. stavka 1. ovoga Zakona, Financijska agencija dužna je za pravne osobe koje na dan stupanja na snagu ovoga Zakona u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje imaju evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 120 dana podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka:
– najkasnije osam mjeseci, ali ne ranije od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona za pravnu osobu koja u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje ima evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 120 dana i jednog zaposlenog
– najkasnije 10 mjeseci, ali ne ranije od osam mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona za pravnu osobu koja u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje ima evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 120 dana i dva ili više zaposlenih.
(3) Popis pravnih osoba iz stavaka 1. i 2. ovoga članka s naznakom neprekinutoga razdoblja i ukupnoga duga evidentiranih neizvršenih osnova za plaćanje u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje Financijska agencija objavit će na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova, bez pristanka pravne osobe, u roku od osam dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(4) Pravna osoba može podnijeti Financijskoj agenciji zahtjev za brisanje s popisa pravnih osoba iz stavka 3. ovoga članka ako u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje nema više evidentiranih neizvršenih osnova za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 120 dana.
Prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka (čl. 444. st. 2. SZ)
Zahtjev za provedbu skraćenog stečajnoga postupka (čl. 444. st. 1. SZ)
Prestanak važenja
Članak 445.
(1) Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Stečajni zakon (»Narodne novine«, br. 44/96., 29/99., 129/00., 123/03., 82/06., 116/10., 25/12. i 133/12.).
(2) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona u Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (»Narodne novine«, br. 108/12., 144/12., 81/13. i 112/13.) prestaje važiti odredba članka 1. točke 3., odredbe članka 3. točaka 10., 11., 12, 14. i 15., članak 17. stavak 7., članak 88. stavak 1. točke 3. − 6. te članci 18. − 86. toga Zakona.
(3) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona u Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (»Narodne novine«, br. 108/12., 144/12., 81/13. i 112/13.) u članku 86.c stavku 2. riječi: »te pokretanja i provedbe postupka predstečajne nagodbe«, a u članku 88. stavku 1. točki 2. riječi: »i članka 69.« brišu se.
Stupanje na snagu
Članak 446.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. rujna 2015.
Prijelazne i završne odredbe iz NN 104/17 od 25.10.2017.
Članak 37.
(1) Postupci u tijeku dovršit će se prema odredbama zakona koji je bio na snazi u vrijeme njihova pokretanja, osim ako je ovim člankom drukčije propisano.
(2) Odredbe članaka 13. i 17. ovoga Zakona primjenjuju se na postupke pokrenute nakon stupanja na snagu Stečajnog zakona (»Narodne novine«, br. 71/15.) ako na dan stupanja na snagu ovoga Zakona nije održano ročište za glasovanje o planu restrukturiranja.
(3) Odredbe članka 31. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona primjenjuju se u stečajnim postupcima koji su u tijeku, bez obzira na to kada su pokrenuti, ako rješenje o dosudi nije steklo svojstvo pravomoćnosti na dan stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 38.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Prijelazne i završne odredbe iz NN 36/22 od 18.03.2022.
Članak 115.
(1) Postupci započeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama zakona koji je bio na snazi u vrijeme njihova pokretanja.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, odredbe članka 89. stavka 1. točaka 10. i 11., koji je izmijenjen člankom 59. ovoga Zakona, članka 169. stavka 6., koji je izmijenjen člankom 68. ovoga Zakona, članka 235. stavka 3., koji je izmijenjen člankom 72. ovoga Zakona i članka 247. stavaka 4. i 7., koji je izmijenjen člankom 73. ovoga Zakona, primjenjivat će se na sve postupke u tijeku i na sve elektroničke javne dražbe u kojima se poziv na sudjelovanje u elektroničkoj javnoj dražbi objavljuje na mrežnim stranicama Financijske agencije nakon stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Ministar nadležan za poslove pravosuđa donijet će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona pravilnike iz članaka 4., 9., 49., 51., 54., 56., 63. i 112. ovoga Zakona.
Članak 116.
(1) Stečajne upravitelje koji su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona upisani na listi A stečajnih upravitelja za područje određenog trgovačkog suda i navršili su 70 godina života ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa po službenoj dužnosti upisat će na listu stečajnih upravitelja te će biti izuzeti od dodjeljivanja novih predmeta, a brisat će se s liste nakon dovršetka svih postupaka u kojima su imenovani do trenutka stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Stečajni upravitelji koji su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona upisani na listi B stečajnih upravitelja za područje određenog trgovačkog suda mogu ostati upisani na listi B stečajnih upravitelja radi obavljanja stručne obuke sukladno članku 79. stavku 1. točki 4. Stečajnog zakona (»Narodne novine«, br. 71/15. i 104/17.) najkasnije do 31. ožujka 2023. odnosno do isteka godine dana od upisa na listu B ili do brisanja s liste B.
Članak 117.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 31. ožujka 2022., osim odredbi članka 68. stavaka 2. i 3., koji je izmijenjen člankom 42. ovoga Zakona i članka 69., koji je izmijenjen člankom 44. ovoga Zakona, a koje stupaju na snagu 1. listopada 2022.
Prijelazne i završne odredbe iz NN 27/24 od 06.03.2024.
Članak 21.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.