Baza je ažurirana 20.01.2017. zaključno sa NN 04/17

Zakon u obliku e-knjige sadrži:

 

1. Zakon o patentu - pročišćeni tekst

2. Pravilnik o patentu - pročišćeni tekst

________________________________________


I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovaj Zakon uređuje sustav zaštite izuma patentom i konsenzualnim patentom.

(2) Na konsenzualni patent na odgovarajući će se način primijeniti odredbe ovoga Zakona, osim ako je drugačije izričito propisano.

Članak 1.a (NN 76/13)

Ovim se Zakonom utvrđuje nadležno tijelo i zadaće nadležnog tijela za provedbu Uredbe (EZ) br. 469/09 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. koja se odnosi na uvođenje svjedodžbe o dodatnoj zaštiti za lijekove namijenjene ljudima ili životinjama, kako je dopunjavana (SL L 152, 16. 6. 2009. sa svim izmjenama i dopunama – u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 469/2009), Uredbe (EZ) br. 1610/96 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 1996. koja se odnosi na uvođenje svjedodžbe o dodatnoj zaštiti za proizvode za zaštitu bilja, kako je dopunjavana (SL L 198, 8. 8. 1996. sa svim izmjenama i dopunama – u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 1610/1996) te Uredbe (EZ) br. 816/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o prisilnom licenciranju patenata koji se odnose na proizvodnju farmaceutskih proizvoda za izvoz u zemlje s problemima javnog zdravlja kako je dopunjavana (SL L 157, 9. 6. 2006. sa svim izmjenama i dopunama – u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 816/2006).

Članak 1.b (NN 76/13)

Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a koji imaju rodno značenje, bez obzira na to jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način muški i ženski rod.

Članak 2.

Patent je isključivo pravo koje štiti nositelja patenta u pogledu gospodarskog iskorištavanja izuma.

Članak 3.

Strane pravne i fizičke osobe koje nemaju sjedište, odnosno prebivalište ili uobičajeno boravište na teritoriju Republike Hrvat­ske uživaju zaštitu predviđenu ovim Zakonom, ako to proizlazi iz međunarodnih ugovora koji obvezuju Republiku Hrvatsku ili iz primjene načela uzajamnosti.

Članak 4.  (30/09)

(1) Pravnu ili fizičku osobu koja nema sjedište, odnosno prebivalište ili uobičajeno boravište na području Republike Hrvatske u postupcima pred Državnim zavodom za intelektualno vlasništvo (u daljnjem tekstu: Zavod) mora zastupati ovlašteni patentni zastupnik, sukladno odredbama ovoga Zakona i posebnim propisima.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, strana pravna ili fizička osoba može samostalno bez zastupnika poduzimati sljedeće radnje:

1. podnositi prijave patenta,

2. poduzimati druge radnje glede utvrđivanja datuma podnošenja prijave patenta,

3. podnositi prijepise prve prijave patenta kad zahtijeva pravo prvenstva iz članka 23. ovoga Zakona,

4. primati obavijesti od strane Zavoda u svezi s postupcima iz točaka od 1. do 3. stavka 2. ovoga članka,

5. plaćati upravne pristojbe i naknade troškova upravnoga postupka u skladu s člankom 16. ovoga Zakona.

(3) U slučaju samostalnog poduzimanja radnji iz stavka 2. ovoga članka, strana pravna ili fizička osoba Zavodu mora dostaviti adresu za dopisivanje koja mora biti na teritoriju Republike Hrvatske.

(4) Ako strana pravna ili fizička osoba ne imenuje zastupnika ili Zavodu ne dostavi adresu za dopisivanje u skladu s odredbom stavka 3. ovoga članka, Zavod će zaključkom naložiti da u roku od tri mjeseca imenuje zastupnika ili dostavi adresu za dopisivanje.

(5) Ako strana pravna ili fizička osoba ne postupi prema zaključku Zavoda iz stavka 4. ovoga članka, Zavod će rješenjem odbaciti njezin podnesak i odrediti dostavu javnom objavom.

(6) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka upravne pristojbe i naknade troškova za održavanje patenta u vrijednosti može platiti bilo koja osoba.


 

II. PREDMET ZAŠTITE PATENTOM

 

Patentibilni izum

Članak 5.

(1) Patent se priznaje za svaki izum iz bilo kojeg područja tehnike koji je nov, ima inventivnu razinu i koji se može industrijski primijeniti.

(2) Prema uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, patent se priznaje i za izum koji se odnosi na:

1. proizvod koji se sastoji od biološkog materijala ili koji sadržava biološki materijal,

2. postupak kojim je taj biološki materijal proizveden, prera­đen ili upotrijebljen,

3. biološki materijal izoliran iz prirodnog okruženja ili proizveden tehničkim postupkom, čak i ako se ranije nalazio u prirodi.

(3) Biološki materijal iz stavka 2. ovoga članka je bilo koji materijal koji sadrži genetičku informaciju i koji se može razmnožavati sam ili se može razmnožavati u biološkom sustavu.

(4) Prema uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, izum koji se odnosi na biljke ili životinje smatrat će se patentibilnim ako njegova tehnička izvedivost nije ograničena na određenu biljnu ili životinjsku vrstu i ako postupak ostvarivanja izuma nije bitno biološki.

(5) Postupak za dobivanje biljaka ili životinja iz stavka 4. ovoga članka bitno je biološki ako se u cijelosti sastoji od prirodnih postupaka kao što su križanje ili selekcija.

(6) Ne smatraju se izumima u smislu stavka 1. ovoga članka, osobito:

1. otkrića, znanstvene teorije i matematičke metode,

2. estetske tvorevine,

3. pravila, upute i metode za izvođenje umnih aktivnosti, igara ili za obavljanje poslova,

4. prikazivanje informacija i

5. računalni programi.

(7) Odredbom iz stavka 6. ovoga članka se od patentibilnosti isključuju navedeni predmeti ili aktivnosti samo u onoj mjeri u kojoj se prijava patenta ili patent odnose na te predmete ili aktivnosti kao takve.

Izuzeci od patentibilnosti

Članak 6.

Iz zaštite patentom izuzeti su:

1. izumi životinjskih i biljnih vrsta i bitno bioloških postupaka za dobivanje biljaka ili životinja, osim izuma nebioloških i mikrobioloških postupaka i proizvoda dobivenih tim postupcima kako je propisano člankom 5. stavkom 4. ovoga Zakona, pri čemu se, u smislu ovoga Zakona, pod mikrobiološkim postupkom pod­razumijeva bilo koji postupak koji uključuje ili koji se provodi na mikrobiološkom materijalu ili čiji je proizvod mikrobiološki materijal,

2. ljudsko tijelo, razni stupnjevi njegovog oblikovanja i raz­voja ili jednostavno otkriće jednog od njegovih elemenata, uključujući odsječak ili djelomični odsječak gena. Izum koji se odnosi na element izoliran iz ljudskog tijela ili proizveden tehničkim postupkom, uključujući odsječak ili djelomični odsječak gena može biti patentibilan, iako je strukturom jednak strukturi prirodnog elementa. Industrijska primjenljivost odsječka ili djelomič­nog odsječka gena mora biti razotkrivena u prijavi patenta, kako je izvorno podnesena,

3. izumi koji se odnose na dijagnostičke ili kirurške postupke ili postupke liječenja koji se primjenjuju neposredno na ljudskom ili životinjskom tijelu, osim proizvoda, posebno tvari i smjesa koje se primjenjuju u navedenim postupcima.

Članak 7.

(1) Neće se smatrati patentibilnima izumi čije bi komercijalno iskorištavanje bilo protivno javnom poretku ili moralu, ali ne samo zbog toga što je takvo iskorištavanje zabranjeno zakonom ili drugim propisom.

(2) Izumima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se osobito:

1. postupci kloniranja ljudskih bića,

2. postupci za modificiranje genetičkog identiteta zametne loze ljudskih bića,

3. uporaba ljudskih embrija u industrijske ili komercijalne svrhe i

4. postupci za modificiranje genetičkog identiteta životinja koji bi vjerojatno uzrokovali njihovu patnju bez ikakve bitne medicinske koristi za čovjeka ili životinju, kao i životinje koje su rezultat takvih postupaka.

Novost izuma

Članak 8. (NN 76/13)

(1) Izum je nov ako nije sadržan u stanju tehnike.

(2) Pod stanjem tehnike razumijeva se sve što je učinjeno pristupačnim javnosti u svijetu, pisanim ili usmenim putem, uporabom ili na bilo koji drugi način prije datuma podnošenja prijave patenta.

(3) U stanje tehnike uključen je i sadržaj svih prijava patenata koje imaju učinak u Republici Hrvatskoj, onakvih kako su podnesene, koje imaju raniji datum podnošenja od datuma prijave iz stavka 2. ovoga članka, i javnosti su učinjene pristupačnim tek na datum podnošenja prijave patenta ili nakon toga, objavom na način predviđen ovim Zakonom.

(4) Odredbe stavka 1. do 3. ovoga članka ne isključuju mogućnost zaštite patentom tvari ili smjesa sadržanih u stanju tehnike, koje se primjenjuju u postupcima iz članka 6. stavak 3. ovoga Zakona, pod uvjetom da njihova primjena u navedenim postupcima nije sadržana u stanju tehnike.

(5) Odredbe stavaka od 1. do 3. ovoga članka ne isključuju mogućnost zaštite patentom neke tvari ili smjese iz stavka 4. ovoga članka, za posebnu primjenu u postupcima iz članka 6. stavka 3. ovoga Zakona, pod pretpostavkom da takva njihova primjena nije sadržana u stanju tehnike.

Razotkrivanje izuma bez štetnih posljedica

Članak 9.

Također, novim se smatra izum koji je najviše šest mjeseci prije datuma podnošenja prijave patenta bio sadržan u stanju tehnike zbog, ili kao posljedica:

1. očite zlouporabe u odnosu na podnositelja prijave patenta ili njegova pravnoga prednika ili,

2. izlaganja na službenoj ili službeno priznatoj izložbi u skladu s Konvencijom o međunarodnim izložbama potpisanoj u Parizu 22. studenoga 1928. i revidiranoj posljednji put 30. studenoga 1972., pod uvjetom da podnositelj naznači u prijavi patenta prilikom njezina podnošenja da je izum bio izložen i najkasnije u roku od 4 mjeseca od datuma podnošenja prijave podnese odgovarajuću potvrdu o izlaganju izuma.

Inventivna razina

Članak 10.

(1) Izum ima inventivnu razinu ako za stručnu osobu iz odgovarajućega područja ne proizlazi, na očigledan način, iz stanja tehnike.

(2) Pri ispitivanju ima li izum inventivnu razinu, ne uzima se u obzir sadržaj prijava iz članka 8. stavka 3. ovoga Zakona.

Industrijska primjenljivost

Članak 11.

Izum je industrijski primjenljiv ako se njegov predmet može proizvesti ili upotrijebiti u bilo kojoj grani industrije, uključujući i poljoprivredu.

 

III. PRAVO NA STJECANJE PATENTA

 

Ovlaštenici za stjecanje patenta za izum

Članak 12.

(1) Pravo na stjecanje patenta ima izumitelj ili njegov pravni sljednik.

(2) Ako je izum stvoren zajedničkim radom dvaju ili više izumitelja, izumiteljima ili njihovim pravnim sljednicima pripada zajedničko pravo na patent.

Izumitelj

Članak 13.

(1) Izumitelj je osoba koja je stvorila izum svojim stvaralačkim radom.

(2) Izumiteljem se ne smatra osoba koja je u stvaranju izuma pružala samo tehničku pomoć.

(3) Izumitelj ima moralno pravo biti naveden u svojstvu izumitelja u prijavi patenta, svim ispravama koje se izdaju za priznanje patenta te u Registru prijava i Registru patenata.

(4) Moralno pravo izumitelja je neprenosivo.

Pravni sljednik izumitelja

Članak 14.

(1) Pravni sljednik izumitelja je fizička ili pravna osoba koja pravo na stjecanje patenta ima na temelju zakona, pravnoga posla ili nasljeđivanja.

(2) Poslodavac se smatra pravnim sljednikom izumitelja kad mu na temelju zakona koji se primjenjuje ili ugovora o radu pripada pravo na stjecanje patenta za izum stvoren u okviru radnog odnosa izumitelja.

 

IV. POSTUPAK ZA PRIZNANJE PATENTA

 

1. Zajedničke odredbe o postupku

Članak 15.

(1) Državni zavod za intelektualno vlasništvo (u daljnjem tekstu: Zavod) provodi upravni postupak za priznanje patenta i Konsenzualnog patenta te za izdavanje Svjedodžbe o dodatnoj zaštiti i obavlja druge upravne i stručne poslove u pogledu zaštite izuma.

(2) Protiv rješenja koje je u prvom stupnju donio Zavod dopuštena je žalba o kojoj odlučuje Žalbeno vijeće u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(3) Protiv rješenja koje je u drugom stupnju donijelo Žalbeno vijeće može se voditi upravni spor u skladu sa Zakonom o upravnim sporovima.

Pristojbe i naknade troškova postupka

Članak 16.

Za postupke propisane ovim Zakonom, te za podnošenje žalbe, plaćaju se pristojbe i naknade troškova postupka u skladu s posebnim propisima.

 

2. Prijava patenta

Pokretanje postupka za priznanje patenta

Članak 17.

(1) Postupak za priznanje patenta pokreće se podnošenjem Zavodu prijave patenta.

(2) Prijava patenta može se podnijeti neposredno u pisanom obliku, poštom ili elektroničkim putem.

(3) Način podnošenja prijave patenta utvrđuje se pravilnikom kojeg, na prijedlog ravnatelja Zavoda, donosi ministar nad­ležan za rad Zavoda (u daljnjem tekstu: Pravilnik).

Jedinstvo izuma

Članak 18.

(1) Za svaki izum podnosi se posebna prijava patenta.

(2) Jednom prijavom patenta može se zahtijevati priznanje patenta i za više izuma samo ako su ti izumi međusobno tako povezani da se njima ostvaruje jedinstvena izumiteljska zamisao.

Jezik i pismo prijave patenta

Članak 19.

(1) Prijava patenta mora biti sastavljena na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.

(2) Ako je prijava sastavljena na stranom jeziku, Zavodu se mora podnijeti prijevod prijave na hrvatski jezik.

Sadržaj prijave patenta

Članak 20.

(1) Prijava patenta mora sadržavati:

1. zahtjev za priznanje patenta,

2. opis izuma,

3. jedan ili više zahtjeva za zaštitu izuma (u daljnjem tekstu: patentni zahtjevi),

4. crteže na koje se pozivaju opis izuma i patentni zahtjevi i

5. sažetak izuma.

(2) Zahtjev za priznanje patenta sadržava: izričitu naznaku da se zahtijeva priznanje patenta, naziv izuma koji izražava bit izuma te podatke o podnositelju prijave.

(3) Pisana izjava izumitelja kad ne želi biti naveden u prijavi mora se podnijeti Zavodu najkasnije u roku od četiri mjeseca od datuma podnošenja prijave.

(4) Izum se mora dovoljno jasno i detaljno otkriti u prijavi patenta tako da ga stručna osoba iz odgovarajućega područja mo­že izvesti.

(5) Ako se izum odnosi na živi biološki materijal koji se ne može opisati tako da se stručnoj osobi omogući njegovo izvođe­nje, uz prijavu se mora priložiti dokaz da je uzorak takva materijala pohranjen kod ovlaštene institucije najkasnije na datum podnošenja prijave patenta.

(6) Ovlaštenom institucijom iz stavka 5. ovoga članka smatra se institucija koja zadovoljava uvjete propisane Budimpeštanskim sporazumom o međunarodnom priznavanju pohrane mikroorganizama, za potrebe patentnog postupka od 28. travnja 1977., revidiranog posljednji put 26. rujna 1980.

(7) Patentnim zahtjevima određuje se predmet čija se zaštita zahtijeva. Oni moraju biti jasni, sažeti i u cijelosti potkrijepljeni opisom izuma. Patentni zahtjevi mogu biti nezavisni i zavisni. Nezavisni patentni zahtjevi sadržavaju nova, bitna obilježja izuma. Zavisni patentni zahtjevi sadržavaju specifična obilježja izuma koji je određen u nezavisnom ili drugom zavisnom patentnom zahtjevu.

(8) Sažetak je kratak sadržaj biti izuma koji služi isključivo radi tehničkoga informiranja.

(9) Sadržaj i način sastavljanja pojedinih dijelova prijave patenta, kao i pojedinosti vezane uz pohranu živog biološkog materijala iz stavka 5. ovoga članka pobliže se utvrđuju Pravilnikom.

Sadržaj prijave patenta potreban za priznanje datuma podnoŠenja

Članak 21.

Za priznanje datuma podnošenja prijave patenta potrebno je da prijava na taj datum sadržava:

1. izričitu naznaku da se zahtijeva priznanje patenta,

2. ime odnosno naziv i prebivalište odnosno poslovno sjediš­te podnositelja prijave i

3. dio prijave patenta koji na prvi pogled izgleda kao opis izuma, iako taj opis ne zadovoljava sve uvjete propisane ovim Zakonom i Pravilnikom.


 

3. Pravo prvenstva

Članak 22.

(1) Ako su isti izum stvorila dva ili više izumitelja neovisno jedan o drugome, prvenstvo u pogledu prava na priznanje patenta ima podnositelj prijave s ranijim datumom podnošenja, pod uvjetom da je ta prijava objavljena u skladu sa člankom 35. ovoga Zakona.

(2) Prvenstvo vrijedi od datuma podnošenja prijave Zavodu, osim u slučaju kad su zadovoljeni uvjeti za priznanje prava prvenstva iz članka 23. i 24. ovoga Zakona.

Uvjeti za priznanje prava prvenstva

Članak 23.

(1) Svaka fizička ili pravna osoba koja je u nekoj državi članici Pariške unije za zaštitu industrijskoga vlasništva (u daljnjem tekstu: Pariška unija) ili državi članici Svjetske trgovinske organizacije (u daljnjem tekstu: WTO) podnijela urednu prijavu za bilo koji oblik zaštite izuma, ili njezin pravni sljednik, uživat će u Republici Hrvatskoj prvenstvo od datuma podnošenja prve prijave u državi članici Pariške unije ili članici WTO-a, pod uvjetom da je u roku od dvanaest mjeseci Zavodu podnesena prijava za isti izum i da je zahtijevano priznanje prava prvenstva.

(2) Urednom prijavom iz stavka 1. ovoga članka smatra se prijava čiji je datum podnošenja utvrđen u skladu s nacionalnim zakonodavstvom države članice Pariške unije ili članice WTO-a u kojoj je podnesena ili u skladu s međunarodnim ugovorom zaključenim između država članica, bez obzira na njezinu kasniju pravnu sudbinu.

(3) Kasnija prijava patenta koja je podnesena u istoj ili za istu državu smatrat će se prvom prijavom za potrebe utvrđivanja prava prvenstva u onom dijelu koji se odnosi na predmet izuma prve prijave, ako je na datum podnošenja kasnije prijave prva prijava, koja je služila za utvrđivanje prava prvenstva povučena, odbijena ili odbačena prije nego što je postala dostupna javnosti i nije proizvela nikakve pravne učinke. Prva prijava patenta ne može više služiti kao osnova za zahtijevanje prava prvenstva.

Zahtjev za priznanje prava prvenstva

Članak 24.

(1) Podnositelj prijave patenta koji se u Republici Hrvatskoj namjerava koristiti pravom prvenstva iz članka 23. ovoga Zakona dužan je Zavodu podnijeti:

1. zahtjev za priznanje prava prvenstva koji sadržava bitne podatke o prvoj prijavi čije se prvenstvo zahtijeva (broj i datum podnošenja prijave, državu članicu Pariške unije ili članicu WTO-a u kojoj je ili za koju je prijava podnesena), najkasnije do isteka roka od dva mjeseca od datuma podnošenja prijave u Republici Hrvatskoj i

2. prijepis prve prijave ovjeren od nadležnoga tijela države članice Pariške unije ili članice WTO-a u kojoj je ili za koju je prijava podnesena, najkasnije do isteka roka od tri mjeseca od datuma podnošenja zahtjeva za priznanje prava prvenstva, ili četiri mjeseca od datuma podnošenja prijave patenta u Republici Hrvatskoj, ili šesnaest mjeseci od najranijeg datuma zahtijevanih prvenstva, ovisno o tome koji od navedenih rokova ranije istječe.

(2) Ako je prijava patenta za koju se zahtijeva pravo prvenstva iz prve prijave podnesena na datum koji je kasniji od datuma na koji istječe razdoblje prvenstva iz članka 23. stavka 1. ovoga Zakona, ali unutar roka od dva mjeseca od datuma istjecanja prava prvenstva, podnositelj prijave patenta može podnijeti zahtjev za obnovu prava prvenstva.

(3) Zahtjev iz stavka 2. ovoga članka može se podnijeti u roku od dva mjeseca od datuma istjecanja razdoblja prvenstva.

(4) Zavod će usvojiti zahtjev za obnovu prava prvenstva, pod uvjetom da podnositelj:

1. navede razloge koji potvrđuju da je do propuštanja roka u kojem se priznaje razdoblje prvenstva došlo unatoč dužnoj pažnji koju su zahtijevale okolnosti i

2. plati upravne pristojbe i naknade troškova upravnog postupka iz članka 16. ovoga Zakona.

(5) Zavod prethodno obavještava podnositelja o razlozima zbog kojih zahtjev za obnovu prava prvenstva namjerava odbiti, te ga poziva da se u roku od dva mjeseca od dana primitka obavijesti izjasni o tim razlozima. Na obrazloženi zahtjev podnositelja prijave Zavod može rok za izjašnjenje produljiti za jedan mjesec.

 Članak 24.a

(1) Podnositelj prijave patenta može podnijeti zahtjev za ispravak ili dopunu zahtjeva za priznanje prava prvenstva u roku od šesnaest mjeseci od datuma prava prvenstva ili, ako bi ispravak ili dopuna uzrokovala promjenu datuma prava prvenstva, u roku od šesnaest mjeseci od tako promijenjenog datuma prvenstva, koje god od šesnaestomjesečnog razdoblja istječe prije, pod uvjetom da je takav zahtjev podnesen u roku od četiri mjeseca od datuma pod­nošenja prijave patenta.

(2) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnositelj je dužan platiti upravne pristojbe i naknade troškova upravnog postupka iz članka 16. ovoga Zakona. Ako u propisanom roku podnositelj ne plati pristojbe i naknade troškova upravnog postupka, zahtjev se odbacuje rješenjem.

(3) Ako je radi ispravka ili dopune zahtijeva za priznanje prava prvenstva promijenjen datum prava prvenstva koje se zahtijeva, rokovi se računaju od promijenjenog datuma prvenstva.

(4) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka ne može se podnijeti nakon što je podnositelj prijave patenta podnio zahtjev za objavu prijave u skladu sa člankom 35. stavkom 2. ovoga Zakona, osim ako je takav zahtjev za objavu povučen prije završetka tehničkih priprema za objavu prijave.

Članak 24.b

Zahtjevi iz članka 24. stavka 2. i članka 24.a stavka 1. ovoga Zakona ne mogu se podnijeti nakon što je podnositelj prijave patenta podnio zahtjev za objavu prijave u skladu sa člankom 35. stavkom 2. ovoga Zakona, osim ako je takav zahtjev za objavu povučen prije završetka tehničkih priprema za objavu prijave.

Zahtjev za priznanje višestrukog prava prvenstva

Članak 25.

Podnositelj prijave patenta može, uz uvjete iz članka 24. ovoga Zakona, zahtijevati priznanje višestrukog prava prvenstva na temelju većega broja ranije podnesenih prijava u jednoj ili više država članica Pariške unije ili članica WTO-a.

Obilježja izuma na koje se odnosi zahtjev za priznanje prava prvenstva

Članak 26.

(1) Zahtjev za priznanje prava prvenstva može se odnositi samo na ona obilježja izuma koja su sadržana u prvoj prijavi ili prijavama čije se prvenstvo zahtijeva.

(2) Ako se pojedina obilježja izuma na koje se odnosi zah­tjev za priznanje prava prvenstva ne nalaze u patentnim zahtjevima sadržanim u prvoj prijavi, odnosno prijavama, pravo prvenstva će se priznati ukoliko se ta obilježja mogu utvrditi iz svih sastavnih dijelova prijave.

Datum priznatoga prava prvenstva

Članak 27.

Datum priznatoga prvenstva smatra se datumom podnošenja prijave patenta Zavodu prilikom primjene odredaba članka 8. stav­ka 2. i 3. i članka 22. stavka 1. ovoga Zakona.

Računanje rokova u slučaju priznanja višestrukog prava prvenstva

Članak 28.

Ako je zahtijevano višestruko pravo prvenstva, rokovi koji prema ovom Zakonu počinju teći od datuma priznatoga prava prvenstva računaju se od najranijega datuma višestrukog prava prvenstva.

 

4. Tijek postupka od primitka do objave prijave patenta

Ispitivanje prijave patenta nakon primitka

Članak 29.

(1) Nakon primitka prijave patenta Zavod ispituje:

1. udovoljava li prijava uvjetima za priznanje datuma podnošenja iz članka 21. ovoga Zakona,

2. je li plaćena upravna pristojba i naknada troškova upravnoga postupka za podnošenje prijave, u skladu sa člankom 16. ovoga Zakona za podnošenje prijave,

3. je li podnesen prijevod prijave na hrvatski jezik, ako je prijava sastavljena na stranom jeziku,

4. jesu li podneseni crteži iz članka 20. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona,

5. zastupa li podnositelja prijave iz članka 4. ovoga Zakona, koji je pravna ili fizička osoba koja nema sjedište, odnosno prebivalište ili uobičajeno boravište na području Republike Hrvatske, ovlašteni patentni zastupnik.

(2) Ako prijava ne udovoljava uvjetima za priznanje datuma podnošenja iz članka 21. ovoga Zakona, Zavod zaključkom nalaže podnositelju da u roku od dva mjeseca od dana njegova primitka ukloni izričito navedene nedostatke.

(3) Ako podnositelj ne postupi u skladu sa zaključkom Zavoda u roku iz stavka 2. ovoga članka, prijava patenta rješenjem se odbacuje.

(4) Ako podnositelj ukloni nedostatke u roku iz stavka 2. ovoga članka, Zavod obavještava podnositelja da se datum primitka zahtijevanih ispravaka utvrđuje kao datum podnošenja prijave patenta.

(5) Kad se u prijavi patenta poziva na crteže koji nisu sadržani u prijavi, Zavod zaključkom nalaže podnositelju prijave da dostavi crteže u roku od dva mjeseca od dana primitka zaključka, a ako podnositelj postupi po zaključku Zavoda, datumom podnošenja prijave smatrat će se datum na koji Zavod zaprimi crteže. Ukoliko crteži ne budu dostavljeni, smatrat će se da se prijavitelj na njih nije ni pozvao.

(6) Zavod pisanim zaključkom nalaže podnositelju prijave koji nije platio upravnu pristojbu i naknadu troška upravnoga postupka ili dostavio prijevod prijave patenta na hrvatski jezik da te nedostatke ukloni u roku od dva mjeseca od dana primitka zaključka.

(7) Na obrazloženi zahtjev podnositelja prijave Zavod može produljiti rokove propisane ovim člankom za razdoblje koje smatra opravdanim, ali ne više od tri mjeseca.

(8) Ako podnositelj ne postupi u skladu sa zaključkom Zavoda iz stavka 6. ovoga članka, prijava patenta kojoj je utvrđen datum podnošenja smatra se povučenom i Zavod donosi rješenje o obustavi postupka za priznanje patenta.

Upis prijave u Registar prijava patenata

Članak 30.

(1) Prijava patenta kojoj je utvrđen datum pod­nošenja upisuje se u Registar prijava patenata koji vodi Zavod.

(2) Sadržaj i način vođenja Registra prijava patenata utvrđuju se Pravilnikom.

Svjedodžba o pravu prvenstva

Članak 31.

(1) Na zahtjev podnositelja prijave Zavod izdaje svjedodžbu o pravu prvenstva koje je stečeno datumom podnošenja prijave patenta utvrđenim u skladu s odredbama članka 29. ovoga Zakona.

(2) Uvjeti i postupak izdavanja te sadržaj svjedodžbe iz stav­ka 1. ovoga članka utvrđuju se Pravilnikom.

Podjela prijave patenta

Članak 32.

(1) Podnositelj može sam ili na zahtjev Zavoda podijeliti predmet prijave patenta kojoj je utvrđen datum podnošenja (prvobitna prijava) na dvije ili više prijava (izdvojena prijava) i na temelju svake od njih nastaviti samostalni postupak, o čemu Zavod donosi zaključak.

(2) Predmet zaštite izdvojene prijave ne smije izlaziti izvan sadržaja prvobitne prijave.

(3) Podjela prvobitne prijave patenta dopuštena je do donošenja rješenja o zahtjevu za priznanje patenta.

(4) Izdvojena prijava zadržava datum podnošenja prvobitne prijave i, ako za to ima temelja u smislu odredbe članka 23. ovoga Zakona, uživa pravo prvenstvo prvobitne prijave patenta.

Izmjene prijave patenta

Članak 33.

Prijava patenta kojoj   je utvrđen datum podnošenja ne može se naknadno izmijeniti proširenjem predmeta čija se zaštita zahtijeva.

Pretpostavke za objavu prijave patenta

Članak 34.

(1) Ispitivanjem pretpostavki za objavu prijave patenta utvrđuje se udovoljava li prijava sljedećim uvjetima:

1. sadržava li sve dijelove iz članka 20. ovoga Zakona sastav­ljene na propisani način i potrebne priloge propisane ovim Zakonom,

2. je li naznačen izumitelj,

3. je li podnesen uredan zahtjev za priznanje prava prvenstva u smislu članka 24. ovoga Zakona, ako je priznanje prava prvenstva zahtijevano,

(2) Ako se provedenim ispitivanjem utvrdi da nije udovoljeno uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, Zavod zaključkom nalaže podnositelju prijave da u primjerenom roku ukloni izričito navedene nedostatke. Taj rok ne može biti kraći od dva mjeseca niti dulji od tri mjeseca od dana primitka zaključka.

(3) Na obrazloženi zahtjev podnositelja prijave Zavod može produljiti rok iz stavka 2. ovoga članka za vrijeme koje smatra opravdanim.

(4) Ako podnositelj u određenom roku ne ukloni nedostatke iz stavka 1. ovoga članka, Zavod donosi rješenje o odbacivanju prijave patenta.

(5) Zavod neće priznati pravo prvenstva, ako podnositelj ne postupi u skladu sa zaključkom iz stavka 2. ovoga članka u pogledu uređivanja zahtjeva za pravo prvenstva.


 

5. Objava prijave patenta

Način i sadržaj objave prijave patenta

 Članak 35.

(1) Prijava patenta, za koju je ispitivanjem utvrđeno da udovoljava svim uvjetima iz članka 34. ovoga Zakona, o čemu Zavod donosi zaključak, objavljuje se u službenom glasilu Zavoda nakon isteka osamnaest mjeseci od datuma podnošenja, odnosno od datuma priznatoga prvenstva, čime postaje dostupna javnosti.

(2) Prijava patenta iz stavka 1. ovoga članka može se objaviti na zahtjev podnositelja i prije isteka navedenog roka, ali ne prije isteka roka od tri mjeseca od datuma podnošenja Zavodu.

(3) Prijava patenta koja je, unatoč tome što je bila povučena ili se smatrala povučenom, objavljena ili na koji drugi način učinjena dostupnom javnosti, ne ulazi u stanje tehnike.

(4) Sadržaj objave prijave patenta pobliže se utvrđuje Pravil­nikom.

 

6. Tijek postupka od objave prijave patenta do priznanja patenta

Zahtjev za priznanje patenta

Članak 36.

(1) Podnositelj može, u roku od šest mjeseci od datuma objave prijave patenta u službenom glasilu Zavoda podnijeti:

1. zahtjev za priznanje patenta provedbom postupka potpunog ispitivanja prijave patenta, ili

2. zahtjev za priznanje patenta bez potpunog ispitivanja pri­ja­ve patenta (konsenzualni patent).

(2) Ako u propisanom roku nije podnesen jedan od zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka ili plaćena upravna pristojba i naknada troška upravnoga postupka u skladu sa člankom 16. ovoga Zakona, prijava patenta smatra se povučenom i Zavod donosi rješenje o obustavi postupka za priznanje patenta.

(3) Sadržaj zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka pobliže se utvrđuje Pravilnikom.

Priznanje patenta na temelju provedbe postupka  potpunoga ispitivanja prijave patenta

Članak 37.

(1) Potpunim ispitivanjem prijave patenta utvrđuje se udovoljava li izum svim uvjetima za priznanje patenta, tj. je li predmet prijave:

1. izum koji nije isključen iz zaštite patentom u skladu sa člankom 5. stavkom 6., te člankom 6. i 7. ovoga Zakona,

2. izum koji je u prijavi otkriven u skladu sa člankom 20. stavkom 4. ovoga Zakona,

3. izum koji je u skladu s pravilom o jedinstvu izuma iz članka 18. ovoga Zakona,

4. izum koji je nov u skladu sa člankom 8. i 9. ovoga Zakona, koji ima inventivnu razinu u skladu sa člankom 10. ovoga Zakona i koji je industrijski primjenljiv u skladu sa člankom 11. ovoga Zakona.

(2) Potpuno ispitivanje prijave patenta iz stavka 1. ovoga članka Zavod može provesti, u potpunosti ili djelomično, putem jednoga od državnih patentnih ureda drugih zemalja s kojima ima sklopljen ugovor o suradnji.

(3) Podnositelj koji je prijavu patenta za zaštitu istog izuma podnio i jednom od patentnih ureda drugih zemalja, može Zavodu dostaviti rezultate postupka potpunog ispitivanja provedenog od strane tog ureda, prevedene na hrvatski jezik.

Članci 38. 39 i 40.

Brisani


 

Konsenzualni patent

Članak 41.

Konsenzualni patent priznaje se za izum čiji je predmet zaštite patentibilan u skladu sa člankom 5. stavkom 6. ovoga Zakona, čiji predmet zaštite nije izuzet od patentibilnosti u skladu sa člankom 6. i 7. ovoga Zakona, i koji je industrijski primjenjiv u skladu sa člankom 11. ovoga Zakona.

Članak 42.

(1) Zahtjev za priznanje konsenzualnog patenta iz članka 36. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona objavljuje se u službenom glasilu Zavoda u roku od tri mjeseca od datuma podnošenja.

(2) Način i sadržaj objave iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se Pravilnikom.

Prigovor na priznanje konsenzualnoga patenta

Članak 43.

(1) Svaka fizička ili pravna osoba može u roku od šest mjeseci nakon objave zahtjeva iz članka 42. ovoga Zakona Zavodu podnijeti prigovor protiv priznanja konsenzualnoga patenta, ili zahtjev za provođenje postupka potpunog ispitivanja u skladu sa člankom 36. stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona.

(2) Prigovoru ili zahtjevu za potpuno ispitivanje iz stavka 1. ovoga članka prilaže se dokaz o plaćenim troškovima upravnoga postupka za prigovor, koji iznosi jednu trećinu troškova upravnoga postupka potpunog ispitivanja, ili dokaz o plaćenoj naknadi troška za provođenje upravnoga postupka potpunog ispitivanja, u skladu sa člankom 16. ovoga Zakona.

(3) Prigovor na priznanje konsenzualnog patenta mora sadržavati:

1. izričitu naznaku o prigovoru na priznanje konsenzualnog patenta,

2. podatke o podnositelju prigovora, prezime, ime i prebivalište za fizičku osobu, ili tvrtku i sjedište za pravnu osobu,

3. broj prijave konsenzualnog patenta,

4. razloge zbog kojih se podnosi prigovor,

5. podatke o podnositelju prijave za koju se zahtijeva priznanje konsenzualnog patenta,

6. naziv izuma,

7. podatke o zastupniku, prezime, ime i prebivalište za fizičku osobu, ili tvrtku i sjedište za pravnu osobu, ako se prigovor podnosi putem zastupnika, te urednu punomoć,

8. potpis podnositelja prigovora ili njegova zastupnika.

Postupak povodom prigovora na priznanje konsenzualnoga patenta

Članak 44.

Ako je podnesen prigovor protiv priznanja konsenzualnog patenta ili zahtjev za provođenje postupka potpunog ispitivanja i ako su za njih plaćene propisane upravne pristojbe i naknade troškova upravnoga postupka, Zavod o tome bez odlaganja obav­ještava pod­nositelja zahtjeva za priznanje konsenzualnoga patenta.

Članak 45.

(1) Podnositelj zahtjeva za priznanje konsenzualnog patenta može u roku od šest mjeseci od primitka obavijesti o prigovoru podnesenom u skladu sa člankom 43. stavkom 1. ovoga Zakona podnijeti zahtjev za priznanje patenta provedbom postupka pot­punoga ispitivanja u skladu sa člankom 36. stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona, pri čemu je dužan platiti razliku između uplaćene upravne pristojbe za podnošenje prigovora i upravne pristojbe za provođenje postupka potpunog ispitivanja.

(2) Ako podnositelj zahtjeva za priznanje konsenzualnoga patenta ne postupi u skladu sa stavkom 1. ovoga članka Zavod rješenjem odbacuje prijavu patenta.

Članak 46.

Svaka fizička ili pravna osoba može podnijeti zahtjev za provedbu postupka potpunoga ispitivanja u skladu sa člankom 36. stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona, za cijelo vrijeme trajanja konsenzualnoga patenta, a postupak se provodi u skladu sa člankom 37. stavkom 1. ovoga Zakona, pod uvjetom da je plaćena upravna pristojba i naknada troška upravnoga postupka u skladu sa člankom 16. ovoga Zakona.

Rješenje o odbijanju patenta

Članak 47.

(1) Ako je utvrđeno da prijava patenta:

1. ne udovoljava svim uvjetima za priznanje patenta iz članka 37. stavka 1. ovoga Zakona, ili

2. ne udovoljava uvjetima za priznanje konsenzualnog patenta iz članka 41. ovoga Zakona,

Zavod prije donošenja rješenja o odbijanju patenta u pisanom obliku obavještava podnositelja prijave o razlozima zbog kojih se patent ne može priznati te ga poziva da se u pisanom obliku izjasni o navedenim razlozima u roku koji ne može biti kraći od dva mjeseca niti dulji od četiri mjeseca od dana primitka obavijesti.

(2) Rok iz stavka 1. ovoga članka Zavod može produljiti na obrazloženi zahtjev podnositelja prijave.

(3) Ako podnositelj prijave ne postupi u skladu s obavijesti iz stavka 1. ovoga članka, Zavod donosi rješenje o odbijanju patenta.

Rješenje o priznanju patenta

Članak 48.

(1) Ako je utvrđeno da prijava patenta:

1. udovoljava svim uvjetima za priznanje patenta iz članka 37. stavka 1. ovoga Zakona ili,

2. udovoljava uvjetima iz članka 41. za priznanje konsenzualnog patenta, i ako nije podnesen prigovor u skladu sa člankom 43. ovoga Zakona, ispunjeni su uvjeti za priznanje patenta, o čemu Zavod donosi rješenje.

(2) Zavod obavještava podnositelja o sadržaju prijave patenta za koju namjerava priznati patent i poziva ga da u roku od dva mjeseca od dana primitka obavijesti podnese pisanu suglasnost na dostavljeni tekst.

(3) Ako podnositelj ne postupi u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, Zavod donosi rješenje o priznanju patenta kao da je suglasnost podnesena.

(4) Ako podnositelj prijave patenta pravodobno dostavi Zavodu pisanu izjavu da nije suglasan s prijedlogom iz stavka 2. ovoga članka, obvezan je navesti razloge i Zavodu dostaviti izmijenjeni tekst patentnih zahtjeva.

(5) Ako Zavod prihvati podnositeljeve razloge i izmijenjeni tekst patentnih zahtjeva iz stavka 4. ovoga članka, donosi rješenje o priznanju patenta prema tekstu patentnih zahtjeva koje je pred­ložio podnositelj prijave patenta.

(6) Ako se razlozi koje podnositelj navodi ne mogu prihvatiti, Zavod će u pisanom obliku o tome detaljno izvijestiti podnositelja i donijeti rješenje o priznanju patenta prema konačnom tekstu patentnih zahtjeva kakav je dostavljen na suglasnost.

(7) Zavod donosi rješenje iz stavka 3. i 5. ovoga članka pod uvjetom da su plaćene upravne pristojbe i naknade troškova uprav­noga postupka u skladu sa člankom 16. ovoga Zakona za: održavanje patenta, tiskanje objave patenta, izdavanje isprave o patentu i patentnoga spisa.

Registar patenata

Članak 49.

(1) Podaci iz rješenja o priznanju patenta, s datumom donošenja rješenja, upisuju se u Registar patenata koji vodi Zavod.

(2) Podaci iz rješenja o odbijanju zahtjeva za priznanje patenta upisuju se u Registar prijava patenata.

(3) Sadržaj i način vođenja Registra patenata utvrđuju se Pravilnikom.

Isprava o patentu

Članak 50.

(1) Nositelju patenta izdaje se isprava o priznatom patentu, što je prije moguće, od datuma donošenja rješenja o priznanju patenta, a nositelju konsenzualnog patenta izdaje se isprava o priznatom konsenzualnom patentu.

(2) Sadržaj i oblik isprave iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se Pravilnikom.

Objava podatka o priznanju patenta

Članak 51.

(1) Podatak o priznanju patenta objavljuje se u prvom idućem broju službenog glasila Zavoda, računajući od datuma donošenja rješenja o priznanju. Rješenje o priznanju patenta ima učinak od datuma objave podatka o priznanju.

(2) Sadržaj objave iz stavka 1. ovoga članka detaljnije se utvrđuje Pravilnikom.

Patentni spis

Članak 52.

(1) Nositelju patenta izdaje se Patentni spis što je prije moguće, od datuma donošenja rješenja o priznanju patenta, koji se kod konsenzualnoga patenta označava nazivom »Spis konsenzualnoga patenta«.

(2) Sadržaj i oblik Patentnoga spisa i Spisa konsenzualnog patenta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se Pravilnikom.

Izvadak iz Registra

Članak 53.

(1) Zavod izdaje na zahtjev svake fizičke ili pravne osobe izvadak iz Registra prijava patenata i Registra patenata.

(2) Način izdavanja i sadržaj izvatka utvrđuje se Pravilni­kom.

Upis promjena u Registre

Članak 54.

Brisan.

 

7. Informacijske usluge

Članak 55.

(1) Zavod će svim pravnim ili fizičkim osobama na njihov zahtjev učiniti dostupnima primjerke prijava patenata objavljenih u službenom glasilu Zavoda, kao i priznatih patenata.

(2) Zavod može prije objave prijave patenta u službenom glasilu zainteresiranoj pravnoj ili fizičkoj osobi učiniti dostupnima sljedeće podatke: broj prijave, datum podnošenja prijave odnosno u slučaju da je zatraženo pravo prvenstva broj, datum i naznaku države ili organizacije kojoj je podnesena prva prijava, podatke o podnositelju prijave te naziv izuma.

(3) Zavod će na zahtjev zainteresirane pravne ili fizičke osobe pružati i druge informacijske usluge kao što je pretraživanje patentnih dokumenata iz određenog područja tehnike ili tehnologije.

(4) Način i opseg pružanja ovih usluga kao i naknada troškova uređuju se Pravilnikom.

Ispravljanje pogrešaka u dokumentima

Članak 56.

(1) Pogreške u imenima ili brojevima, pisanju, jezične pogreške te druge očite netočnosti u dokumentima, registrima ili u objavama ispravit će se na zahtjev podnositelja prijave, odnosno nositelja patenta ili po službenoj dužnosti.

(2) Za zahtjev za ispravak pogrešaka iz stavka 1. ovoga članka plaća se upravna pristojba i naknada troškova u slučajevima kada do pogreške nije došlo propustom Zavoda.

(3) Ako je prijava patenta objavljena, sve izmjene iz stavka 1. ovoga članka objavit će se u službenom glasilu Zavoda.

(4) Način podnošenja zahtjeva za ispravljanje pogrešaka utvrđuje se Pravilnikom.

 

8. Povrat u prijašnje stanje

Članak 57.

(1) Ako je podnositelj prijave ili nositelj patenta, unatoč dužnoj pažnji koju su zahtijevale okolnosti propustio u roku propisanom ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona izvršiti neku radnju u postupku pred Zavodom čega je neposredna posljedica gubitak prava iz prijave patenta ili patenta, Zavod će dopustiti povrat u prijašnje stanje, pod uvjetom da podnositelj:

1. podnese prijedlog za povrat u prijašnje stanje i izvrši sve propuštene radnje u propisanom roku,

2. iznese okolnosti zbog kojih je bio spriječen u roku izvršiti propuštenu radnju,

3. uplati upravnu pristojbu i naknadu troškova u skladu sa člankom 16. ovoga Zakona.

(2) Prijedlog za povrat u prijašnje stanje podnosi se u roku od tri mjeseca računajući od dana kad je prestao razlog koji je uzrokovao propuštanje. Nakon isteka godine dana od datuma propuštanja roka prijedlog se ne može podnijeti.

(3) Nakon isteka godine dana od datuma propuštanja roka prijedlog iz stavka 1. ovoga članka ne može se podnijeti. U slučaju propuštanja roka za plaćanje godišnje pristojbe za održavanje patenta u vrijednosti, rok propisan u članku 74. stavku 3. ovoga Zakona se uračunava u rok od godine dana.

(4) Ako prijedlog za povrat u prijašnje stanje ne ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga članka, Zavod će zaključkom naložiti podnositelju da u roku od dva mjeseca od njegova primitka uredi prijedlog. Ako podnositelj ne postupi po zaključku u propisanom roku, te ako prijedlog za povrat u prijašnje stanje nije podnesen u propisanom roku, Zavod će donijeti rješenje o odbacivanju prijedloga za povrat u prijašnje stanje.

(5) Zavod prije donošenja rješenja o prijedlogu za povrat u prijašnje stanje obavještava podnositelja o razlozima zbog kojih prijedlog namjerava odbiti, u cijelosti ili djelomično, te ga poziva da se u roku od dva mjeseca od dana primitka obavijesti izjasni o tim razlozima.

(6) Prijedlog za povrat u prijašnje stanje ne može se podnijeti zbog propuštanja roka za sljedeće radnje:

1. podnošenje prijedloga iz stavka 1. ovoga članka,

2. podnošenje zahtjeva za produljenje roka,

3. podnošenje zahtjeva iz članka 24. i 24.a ovoga Zakona,

4. podnošenje jednog od zahtjeva iz članka 36. ovoga Zakona,

5. podnošenje prigovora iz članka 43. stavka 1. ovoga Zakona,

6. podnošenje zahtjeva iz članka 57.a ovoga Zakona,

7. dostavu prijevoda iz članka 29. stavka 1. točke 3. i članka 103. stavka 2. i 3. ovoga Zakona, odnosno članka 108.e stavka 2. i 4. ovoga Zakona,

8. za sve radnje u postupcima pred Zavodom u kojima sudjeluje više stranaka,

9. podnošenje žalbe iz članka 88. ovoga Zakona i poduzimanje ostalih radnji u postupku pred Žalbenim vijećem.

(7) Svaka osoba koja je u dobroj vjeri iskorištavala ili obavila stvarne i ozbiljne pripreme za iskorištavanje izuma koji je predmet objavljene prijave, u razdoblju između gubitka prava iz stavka 1. ovoga članka i objave podatka o prihvaćanju prijedloga, povrat u prijašnje stanje može bez naknade štete nastaviti s takvim iskorištavanjem, u svrhu vlastitog poslovanja i potreba vezanih uz takvo poslovanje.

(8) Sadržaj objave u službenom glasilu podataka o povratu u prijašnje stanje utvrđuje se Pravilnikom.

 

9. Nastavak postupka

Članak 57.a

(1) Ako je podnositelj prijave ili nositelj patenta propustio u roku izvršiti neku radnju u postupku pred Zavodom čega je neposredna posljedica gubitak prava iz prijave patenta ili patenta, može podnijeti zahtjev za nastavak postupka u vezi s prijavom patenta ili patentom. Zavod će dopustiti nastavak postupka, pod uvjetom da podnositelj:

1. podnese zahtjev za nastavak postupka i izvrši sve propuštene radnje u propisanom roku i

2. uplati upravnu pristojbu i naknadu troškova upravnoga postupka u skladu s člankom 16. ovoga Zakona.

(2) Zahtjev za nastavak postupka može se podnijeti u roku od dva mjeseca od dana kad je saznao za pravne posljedice iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Ako propuštene radnje nisu izvršene u roku iz stavka 2. ovoga članka Zavod će donijeti rješenje o odbacivanju zahtjeva za nastavak postupka.

(4) Zahtjev za nastavak postupka ne može se podnijeti ako je propušten rok:

1. iz stavka 2. ovoga članka,

2. za podnošenje zahtjeva iz članka 24. i 24.a ovoga Zakona,

3. za podnošenje prijedloga iz članka 57. ovoga Zakona,

4. za podnošenje žalbe iz članka 88. ovoga Zakona i poduzimanje ostalih radnji u postupku pred Žalbenim vijećem,

5. za sve radnje u postupcima pred Zavodom u kojima sudjeluje više stranaka.

(5) Ako je Zavod udovoljio zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 57. stavka 7. i 8. ovoga Zakona.

 

V. UČINCI PATENTA

 

Isključiva prava stečena patentom

Članak 58.

(1) Nositelj patenta ovlašten je za iskorištavanje zaštićenog izuma.

(2) Bez odobrenja nositelja patenta svakoj drugoj osobi zabranjeno je:

1. izrađivati, nuditi na prodaju, prodavati, upotrebljavati, izvoziti ili uvoziti i skladištiti u te svrhe proizvod koji je izrađen prema izumu,

2. primjenjivati postupak koji je predmet izuma ili nuditi njegovu primjenu,

3. nuditi na prodaju, prodavati, upotrebljavati, izvoziti ili uvoziti i skladištiti u te svrhe proizvod koji je direktno dobiven postupkom koji je predmet izuma.

(3) Bez odobrenja nositelja patenta svakoj drugoj osobi zabranjeno je i nuđenje i isporučivanje proizvoda (tvari, smjese, dijela uređaja) koji čini bitni element izuma osobama koje nisu ovlaštene za iskorištavanje toga izuma, ako je ponuđaču ili isporučitelju poznato ili mu je iz okolnosti slučaja moralo biti poznato da je taj proizvod namijenjen za stavljanje u funkciju tuđega izuma.

(4) Odredbe stavka 3. ovoga članka ne primjenjuju se ako je proizvod koji se nudi ili isporučuje uobičajen na tržištu, osim kad ponuđač ili isporučitelj potiče druge osobe na poduzimanje radnji iz stavka 2. ovoga članka.

(5) U nedostatku dokaza o suprotnom, smatrat će se da je proizvod dobiven zaštićenim postupkom ako je proizvod nov ili ako je vjerojatno da je proizvod dobiven zaštićenim postupkom i da nositelj patenta nije mogao, unatoč razumnom trudu, utvrditi postupak koji je stvarno korišten. Vjerojatnost da je proizvod dobiven zaštićenim postupkom postoji osobito kad je zaštićeni postupak jedini poznati postupak.

Isključiva prava s obzirom na patente iz područja biotehnologije

Članak 59.

(1) Ako je patentom zaštićen biološki materijal koji sadrži posebna obilježja koja iz tog izuma proizlaze, isključiva prava iz članka 58. stavka 2. i 3. ovoga Zakona odnosit će se i na bilo koji biološki materijal koji je izveden iz toga biološkog materijala rasplođivanjem ili umnožavanjem u istovjetnom ili različitom obliku s istovjetnim obilježjima.

(2) Ako je patentom zaštićen postupak koji omogućuje proizvodnju biološkog materijala koji sadrži posebna obilježja koja iz izuma proizlaze, isključiva prava iz članka 58. stavka 2. i 3. ovoga Zakona odnosit će se i na biološki materijal dobiven neposredno tim postupkom, kao i na bilo koji biološki materijal koji je izveden iz toga biološkog materijala rasplođivanjem ili umnožavanjem u istovjetnom ili različitom obliku s istovjetnim obilježjima.

(3) Ako je patentom zaštićen proizvod koji sadrži ili se sastoji od genetičke informacije, isključiva prava iz članka 58. stav­ka 2. i 3. ovoga Zakona odnosit će se i na cjelokupan materijal, osim ljudskog tijela, raznih stupnjeva njegovog oblikovanja i razvoja ili jednostavnog otkrića jednog od njegovih elemenata, uključujući odsječak ili djelomični odsječak gena, u koji je taj proizvod ugrađen i u kojem je genetička informacija sadržana i obavlja svoju funkciju.

Prava iz prijave patenta

Članak 60.

(1) Objavom prijave u skladu sa člankom 35. ovoga Zakona podnositelj prijave patenta stječe privremena prava na temelju kojih može zahtijevati naknadu štete od bilo koje treće strane koja je u vremenskom razdoblju između datuma objave prijave patenta i datuma objave podatka o priznanju patenta iskorištavala izum u suprotnosti sa člankom 58. i 59. ovoga Zakona, što bi nakon priznanja patenta moglo biti zabranjeno.

(2) Prijava patenta koja je odbijena, odbačena, povučena ili se smatra povučenom, ne proizvodi učinke propisane odredbom stavka 1. ovoga članka.

Opseg isključivih prava

Članak 61.

(1) Opseg isključivih prava nositelja patenta određen je patentnim zahtjevima koji su konačno prihvaćeni u postupku za priznanje patenta, pri čemu će opis i crteži služiti tumačenju patentnih zahtjeva. Pojmovi upotrijebljeni u patentnim zahtjevima nisu strogo ograničeni na doslovno značenje riječi niti će se opis i crteži uzimati u obzir samo u svrhu razjašnjavanja nejasnoća u patentnim zahtjevima. Patentne zahtjeve ne treba shvatiti niti kao upute da se opseg isključivih prava može protezati na ono što bi na temelju opisa i crteža stručnjak u području tehnike mogao zaključiti da je namjeravani opseg zaštite.

(2) U vremenskom razdoblju od datuma objave prijave patenta do priznanja patenta, opseg zaštite određen je patentnim zahtjevima iz prijave patenta objavljene u skladu s ovim Zakonom, ali patentom, onakvim kakav je konačno priznat ili izmijenjen nakon provedenog postupka poništaja u kojem je djelomično poništen, retroaktivno se određuju prava iz prijave patenta, pod uvjetom da opseg zaštite time nije proširen.

 

V.a Promjene na patentu

 

Upis promjena u registre

Članak 61.a

 (1) Na zahtjev stranke za upis promjena u registru, Zavod donosi rješenje o upisu u Registar prijava patenata ili Registar patenata promjena koje nastupe nakon podnošenja prijave ili nakon upisa rješenja o priznanju patenta.

(2) Upisane promjene iz stavka 1. ovoga članka objavljuju se u službenom glasilu Zavoda.

(3) Postupak upisa promjena u Registre Zavoda i njihovo objavljivanje u službenom glasilu te plaćanje upravnih pristojbi i naknada troškova upravnog postupka utvrđuju se Pravilnikom i posebnim propisima donesenim na temelju ovog Zakona.

Ugovor o licenciji i prijenos prava

Članak 62.

(1) Ugovorom o licenciji ustupa se pravo na iskorištavanje zaštićenoga izuma.

(2) Patent može biti predmet prijenosa, potpunoga i djelomičnoga.

(3) Ugovor o licenciji te ugovor o prijenosu patenta zaključuju se uz uvjete i na način koji su propisani Zakonom o obveznim odnosima.

(4) Za zaključivanje ugovora o licenciji ili ugovora o prijenosu zajedničkog patenta potreban je pristanak svih nositelja prava.

(5) Licencija i prijenos prava imaju učinak prema trećima od datuma upisa u registar.

(6) Odredbe ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se i na zaključivanje ugovora o licenciji i ugovora o prijenosu prava iz prijave patenta, konsenzualnog patenta i svjedodžbe o dodatnoj zaštiti.

ZALOG I OVRHA

Članak 62.a

(1) Patent može biti predmetom založnog prava i predmetom ovrhe.

(2) Na zahtjev založnog vjerovnika ili založnog dužnika založno pravo upisuje se u registar. Osnivanje založnog prava ima učinak prema trećima od datuma upisa u registar.

(3) Sud koji provodi ovrhu po službenoj dužnosti bez odgode obavješćuje Zavod o pokrenutoj ovrsi na patentu radi upisa ovrhe u registar. Upis ovrhe u registar provodi se na teret ovrhovoditelja.

(4) Odredbe ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se i na osnivanje založnog prava i ovrhu na pravu iz prijave patenta, konsenzualnog patenta i svjedodžbe o dodatnoj zaštiti.

STEČAJ

Članak 62.b

Kada je patent, pravo iz prijave patenta, konsenzualni patent ili svjedodžba o dodatnoj zaštiti dio stečajne mase, stečajni upravitelj po službenoj dužnosti obavješćuje Zavod o pokrenutom stečajnom postupku radi upisa stečaja u registar.

 

VI. OGRANIČENJE UČINAKA PATENTA

 

Izuzeci od isključivih prava

Članak 63.

Isključivo pravo nositelja patenta na iskorištavanje izuma ne odnosi se na:

1. radnje kojima se izum iskorištava u osobne i nekomercijalne svrhe,

2. radnje koje se poduzimaju radi istraživanja i razvoja te po­kusa, koje se odnose na predmet zaštićenoga izuma, uključu­jući kada su te radnje potrebne za dobivanje registracije ili odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji je lijek namijenjen ljudima ili životinjama, ili medicinski proizvod.

3. neposrednu i pojedinačnu pripremu lijeka u ljekarni na temelju pojedinačnoga liječničkog recepta i na postupke koji se odnose na tako pripremljeni lijek.

Pravo ranijega korisnika

Članak 64.

(1) Patent ne djeluje prema osobi koja je prije datuma podnošenja ili prije datuma priznatog prvenstva prijave patenta, u dobroj vjeri, u Republici Hrvatskoj i u okviru svojih gospodarskih aktivnosti upotrebljavala ili izrađivala proizvod koji je predmet izuma ili je obavila stvarne i ozbiljne pripreme za takvo iskorištavanje izuma.

(2) Osoba iz stavka 1. ovoga članka ima pravo, bez odobrenja nositelja patenta, nastaviti s iskorištavanjem izuma u opsegu u kojem ga je iskorištavala ili pripremila njegovo iskorištavanje do datuma podnošenja prijave patenta za navedeni izum.

(3) Pravo iz stavka 2. ovoga članka može se prenijeti ili naslijediti samo s procesom rada i proizvodnim pogonom u kojem je pripremljeno ili započelo iskorištavanje izuma.

Ograničenje učinaka s obzirom na patente iz područja biotehnologije

Članak 65. (30/09)

(1) Isključiva prava koja proizlaze iz odredbe članka 59. ovoga Zakona neće se odnositi na biološki materijal dobiven rasplođivanjem i umnažanjem biološkog materijala koji je na tržište Republike Hrvatske, odnosno nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji na tržište neke od država Europske unije, odnosno države stranke ugovornice Ugovora o Europskom ekonomskom prostoru, pušten od strane nositelja patenta ili uz njegovu suglasnost, pri čemu rasplođivanje i umnažanje nužno proizlazi iz primjene radi koje je biološki materijal stavljen na tržište, pod uvjetom da se dobiveni materijal kasnije ne upotrebljava za daljnje rasplođivanje i umnažanje.

(2) Iznimno od odredbe članka 59. ovoga Zakona, prodajom ili nekim drugim načinom komercijalne uporabe materijala za umnažanje biljaka poljoprivredniku od strane nositelja patenta ili uz njegov pristanak, a u poljoprivredne svrhe, poljoprivrednik stječe ovlaštenje upotrijebiti proizvode svoje berbe za rasplođivanje ili za umnažanje na svom poljoprivrednom gospodarstvu.

(3) Iznimno od odredbe članka 59. ovoga Zakona, prodajom ili nekim drugim načinom komercijalne uporabe rasplodne stoke ili drugog životinjskoga reprodukcijskog materijala poljoprivredniku od strane nositelja patenta ili uz njegov pristanak, poljoprivrednik stječe ovlaštenje koristiti zaštićenu stoku u poljoprivredne svrhe čime je ujedno obuhvaćeno i raspolaganje životinjom odnosno drugim životinjskim reproduktivnim materijalom u svrhu obavljanja vlastitih poljoprivrednih aktivnosti, ali ne i prodaja u okviru ili u svrhu komercijalne reprodukcijske djelatnosti.

Iscrpljenje isključivih prava nositelja patenta

Članak 66.

(1) Stavljanjem u promet od strane nositelja patenta ili uz njegovu izričitu suglasnost, na području Republike Hrvatske, odnosno nakon stupanja Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije na području neke od država Europske unije, proizvoda koji je izrađen prema izumu ili proizvoda koji je direktno dobiven postupkom koji je predmet izuma, iscrpljuju se za područje Republike Hrvatske isključiva prava stečena patentom u odnosu na taj proizvod, osim ako postoje opravdani razlozi na temelju kojih nositelj patenta pridržava isključiva prava stečena patentom.

(2) Odredbe iz stavka 1. ovoga članka se na odgovarajući način primjenjuju i na isključiva prava stečena svjedodžbom o dodatnoj zaštiti.

Vozila u međunarodnom prometu

Članak 67.

Uporaba proizvoda izrađenih prema zaštićenom izumu u konstrukciji ili opremi plovila, zrakoplova ili kopnenoga vozila koje pripada nekoj od država članica Pariške unije ili članica WTO-a ne smatra se povredom patenta kada se to prijevozno sredstvo privremeno ili slučajno nađe na teritoriju Republike Hrvatske, pod uvjetom da ugrađeni proizvod služi isključivo za potrebe toga prijevoznog sredstva.

 

VII. PRISILNE LICENCIJE

 

1. Zajedničke odredbe

 

Nadležnost i postupak za izdavanje prisilne licencije

Članak 67.a

(1) Sud nadležan za izdavanje prisilne licencije je Trgovački sud u Zagrebu.

(2) Postupak za izdavanje prisilne licencije pokreće se tužbom protiv nositelja patenta ili nositelja svjedodžbe o dodatnoj zaštiti, koja sadrži zahtjev za izdavanjem prisilne licencije. Tužitelj je dužan u tužbi iznijeti sve činjenice i predložiti sve dokaze na kojima temelji svoj zahtjev. O izdavanju prisilne licencije sud odlučuje presudom.

(3) Protiv odluka suda u postupcima o izdavanju prisilne licencije dopuštena je žalba u skladu s odredbama iz Zakona o parničnom postupku.

(4) U nedostatku dokaza o suprotnom, u postupku za izdavanje prisilne licencije smatra se da je nositelj patenta odnosno nositelj svjedodžbe o dodatnoj zaštiti osoba koja je kao takva upisana u Registar patenata.

(5) Za pojedina pitanja iz postupka o izdavanju prisilne licencije koja nisu uređena ovim Zakonom, primjenjuje se Zakon o parničnom postupku.

 

2. Prisilne licencije u slučajevima nedovoljnog iskorištavanja patenta, izvanrednih stanja na nacionalnoj razini, potrebe za zaštitom od nepoštenog tržišnog natjecanja, za iskorištavanjem drugog patenta ili zaštićene biljne vrste te za uzajamnim licenciranjem.

 

Izdavanje prisilne licencije

Članak 68.

(1) Nadležni sud u Republici Hrvatskoj može izdati prisilnu licenciju u slučaju nedovoljnog iskorištavanja patenta bilo kojoj osobi koja podnese zahtjev za prisilnu licenciju ili Vladi Republike Hrvatske, ako nositelj patenta nije iskorištavao izum zaštićen patentom na području Republike Hrvatske pod razumnim uvjetima ili nije poduzeo učinkovite i ozbiljne pripreme za njegovo iskorištavanje.

(2) Zahtjev za izdavanje prisilne licencije iz stavka 1. ovoga članka može se podnijeti nakon isteka roka od četiri godine od datuma podnošenja prijave patenta ili nakon isteka roka od tri godine od datuma priznanja patenta.

(3) Prisilna licencija ne može se izdati ako nositelj patenta dokaže postojanje zakonskih razloga koji opravdavaju neiskoriš­tavanje ili nedovoljno iskorištavanje zaštićenoga izuma.

(4) Na obrazloženi zahtjev, sud može izdati prisilnu licenciju u odnosu na prvi patent nositelju patenta ili nositelju prava na zaštićenu biljnu vrstu, koji ne može iskorištavati svoj patent (drugi patent), odnosno pravo na zaštićenu biljnu vrstu bez povrede prvog patenta, pod uvjetom da izum zaštićen drugim patentom, odnosno, zaštićena biljna vrsta predstavlja značajan tehnološki napredak, koji je od posebnoga gospodarskog značaja u odnosu na izum zaštićen prvim patentom. Nadležni sud može poduzeti bilo koju mjeru koju smatra korisnim za utvrđivanje takvog stanja.

(5) U slučaju izdavanja prisilne licencije iz stavka 4. ovoga članka nositelju prvog patenta omogućit će se, pod razumnim uvjetima, pravo na uzajamnu prisilnu licenciju za iskorištavanje izuma zaštićenog drugim patentom ili zaštićene biljne vrste.

(6) Sud može izdati prisilnu licenciju ako je iskorištavanje patentom zaštićenoga izuma nužno zbog izvanrednih stanja na nacionalnoj razini (nacionalna sigurnost zemlje, zaštita javnoga interesa u području zdravstva, prehrane, zaštita i unaprjeđivanje čovjekova okoliša, poseban interes za pojedinu granu gospodarstva), ili kada je nužno ispravljanje postupaka za koje je sudskim ili administrativnim postupkom utvrđeno da su protivni tržišnom natjecanju.

(7) U slučaju poluvodičke tehnologije, prisilna se licencija može izdati samo u slučajevima iz stavka 6. ovoga članka.

(8) Prisilna licencija može se izdati samo ako je podnositelj zahtjeva bezuspješno, u razumnom vremenskom razdoblju, pokušao dobiti odobrenje od nositelja patenta za iskorištavanje zaštićenog izuma pod razumnim tržišnim uvjetima i rokovima. Sud može odstupiti od navedenih uvjeta u slučajevima iz stavka 6. ovoga članka. Nositelj prava mora u najkraćem mogućem roku biti obaviješten o izdavanju prisilne licencije.

Uvjeti pod kojima se izdaje prisilna licencija

Članak 69.

(1) Prisilna licencija ne može biti isključiva, a njezin opseg i njezino trajanje vezani su isključivo uz razloge zbog kojih je izdana.

(2) Prisilna licencija može se prenositi samo zajedno s proizvodnim pogonom, odnosno njegovim dijelom u kojem se iskorištava izum za koji je izdana.

(3) Prisilna licencija odobrava se prvenstveno za opskrbu domaćega tržišta, osim ako je nužno ispravljanje postupaka za koje je sudskim ili administrativnim postupkom utvrđeno da su protivni tržišnom natjecanju.

(4) Nadležno tijelo će na obrazloženi zahtjev zainteresirane osobe ukinuti prisilnu licenciju ako i kada okolnosti koje su dovele do njezina odobrenja prestanu postojati, a ne postoji mogućnost da bi ponovno mogle nastupiti, ali uz uvjet zaštite legitimnih prava stjecatelja prisilne licencije.

(5) Nositelj patenta ima pravo na naknadu uzimajući u obzir ekonomsku vrijednost licencije i potrebu za ispravljanjem postupaka protivnih tržišnom natjecanju.

(6) Prisilna licencija iz članka 68. stavka 4. ovoga Zakona neprenosiva je, osim u slučaju istodobnog prijenosa drugog patenta ili zaštićene biljne vrste.

 

3. Prisilne licencije za patente koji se odnose na proizvodnju farmaceutskih proizvoda za izvoz u zemlje s problemima javnog zdravlja

 

Izdavanje prisilne licencije

Članak 69.a (NN 76/13)

(1) Sud iz članka 67.a stavka 1. ovoga Zakona može bilo kojoj osobi koja podnese tužbu kojom zahtijeva izdavanje prisilne licencije u skladu s odredbama Uredbe (EZ) br. 816/2006 izdati prisilnu licenciju za patent ili svjedodžbu o dodatnoj zaštiti, potrebnu za proizvodnju i prodaju farmaceutskog proizvoda, kada je takav proizvod namijenjen izvozu u zemlje uvoznice s problemima javnog zdravlja.

(2) U odnosu na prisilne licencije koje se odnose na proizvodnju farmaceutskih proizvoda za izvoz u zemlje s problemima javnog zdravlja, pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju jednako značenje kao i pojmovi uporabljeni u Uredbi (EZ) br. 816/2006.

(3) Uz zahtjev za izdavanje prisilne licencije iz stavka 1. ovoga članka podnositelj je dužan dostaviti broj priznatog patenta ili svjedodžbe o dodatnoj zaštiti za izum koji je predmetom prisilne licencije te podatak o adresi mrežne stranice iz članka 10.6 Uredbe (EZ) br. 816/2006.

(4) Za pojedina pitanja iz postupka o izdavanju prisilne licencije, a koja nisu uređena Uredbom (EZ) br. 816/2006, na odgovarajući će se način primjenjivati odredbe ovoga Zakona koje se odnose na prisilne licencije i odredbe Zakona o parničnom postupku.

Usvajanje zahtjeva za izdavanje prisilne licencije

Članak 69.b (NN 76/13)

(1) Ako je u postupku ispitivanja zahtjeva za izdavanje prisilne licencije utvrđeno da zahtjev udovoljava svim uvjetima propisanima Uredbom (EZ) br. 816/2006 te uvjetima propisanima ovim Zakonom i Zakonom o parničnom postupku, sud donosi presudu kojom usvaja zahtjev.

(2) Sud u presudi detaljno navodi posebne uvjete propisane člankom 10. stavcima 2. do 9. Uredbe (EZ) br. 816/2006 koje stjecatelj licencije mora ispunjavati.

(3) Podatak o izdavanju prisilne licencije upisuje se u registar patenata ili registar svjedodžbi o dodatnoj zaštiti i objavljuje u službenom glasilu Zavoda.

(4) Sud će putem Zavoda obavijestiti Vijeće za TRIPS o svojim pravomoćnim presudama o izdavanju prisilne licencije, uvjetima pod kojima je izdana, kao i o njezinom prestanku i izmjeni, navodeći podatke propisane člankom 12. Uredbe (EZ) br. 816/2006. Primjerak te obavijesti Zavod će dostaviti carinskim tijelima te nadležnom tijelu za lijekove i medicinske proizvode u Republici Hrvatskoj.

Odbijanje zahtjeva za izdavanjem prisilne licencije

Članak 69.c (NN 76/13)

Sud iz članka 67.a stavka 1. ovoga Zakona će presudom odbiti zahtjev za izdavanje prisilne licencije ako on ne udovoljava svim uvjetima propisanima Uredbom (EZ) br. 816/2006 te uvjetima propisanima ovim Zakonom.

Prestanak ili izmjena prisilne licencije

Članak 69.d

(1) Nositelj prava ili primatelj licencije može tužbom zahtijevati da sud ukine prisilnu licenciju ako utvrdi da suprotna strana ne poštuje odluku o izdavanju prisilne licencije. U presudi kojom odlučuje o prestanku prisilne licencije, sud će odrediti rok u kojem je primatelj licencije dužan o svom trošku preusmjeriti sve proizvode koji se nalaze u njegovom posjedu, skrbi ili ovlasti u zemlje s potrebama iz članka 69.a ovoga Zakona ili ih na drugi način ukloniti uz savjetovanje s nositeljem prava.

(2) Nakon što je zemlja uvoznica obavijestila da je količina farmaceutskih proizvoda postala nedostatna za zadovoljenje njezinih potreba, primatelj licencije može tužbom zahtijevati izmjenu uvjeta licencije radi proizvodnje i izvoza dodatnih količina proizvoda do razine potrebne za zadovoljenje potreba odnosne zemlje uvoznice. U takvim slučajevima sud postupa žurno. Ako zatražena dodatna količina proizvoda ne prelazi 25%, ne primjenjuju se odredbe iz članka 69.a stavka 8. ovoga Zakona.

Članci 69.e do 69.h (NN 76/13)

Brisani.

 

VIII. TRAJANJE, ODRŽAVANJE I PRESTANAK PATENTA

 

Rok trajanja patenta

Članak 70.

(1) Patent traje dvadeset godina računajući od datuma podnošenja prijave patenta.

(2) Konsenzualni patent traje deset godina računajući od datuma podnošenja prijave patenta.

Članci 71, 72. i 73 brisani

Godišnje pristojbe i naknade troškova postupka za odravanje

Članak 74.

(1) Za održavanje prava iz prijave i priznatog patenta plaća se propisana godišnja pristojba i naknada troškova upravnoga postupka, na način utvrđen propisom donesenim na temelju ovoga Zakona.

(2) Godišnja pristojba i naknada troškova iz stavka 1. ovoga članka plaćaju se za treću i svaku sljedeću godinu, računajući od datuma podnošenja prijave.

(3) Ako nositelj patenta ne plati upravnu pristojbu i naknadu troškova upravnoga postupka u skladu s prethodnim stavkom, može ih platiti u dodatnom roku od šest mjeseci pod uvjetom plaćanja i dodatne upravne pristojbe i dodatne naknade troškova upravnoga postupka.

(4) Zavod će obavijestiti nositelja patenta, odnosno podnositelja prijave o propuštanju plaćanja godišnje pristojbe i naknade troškova postupka za održavanje patenta i na posljedice nepla­ćanja istih, te na mogućnost plaćanja iz stavka 3. ovoga članka.

Prijevremeni prestanak patenta zbog neplaćanja godišnjih pristojbi i naknada troškova postupka za održavanje

Članak 75.

Ako nositelj patenta ne plati propisanu upravnu pristojbu i naknadu troška upravnoga postupka za održavanje patenta, patent prestaje sljedećega dana od dana isteka roka za plaćanje iz članka 74. ovoga Zakona.

Prijevremeni prestanak patenta odricanjem od patenta

Članak 76.

(1) Nositelj patenta se može odreći patenta u cijelosti ili djelomično pisanom izjavom o odricanju, ovjerenom kod javnog bilježnika. Učinci izjave o odricanju nastupaju sljedećega dana od dana dostave Zavodu.

(2) Ako je u registru patenata upisano određeno pravo u korist trećih osoba, nositelj patenta ne može se odreći patenta bez prethodne ovjerene pisane suglasnosti tih osoba.

(3) Odricanje od patenta upisuje se u registar i objavljuje u službenom glasilu Zavoda.

Prijevremeni prestanak svjedodžbe

Članak 77.

Brisan

Nasljeđivanje svojstva nositelja patenta

Članak 78.

(1) Patent prestaje danom smrti nositelja patenta, odnosno danom gubitka svojstva pravne osobe, osim ako je prešao na nasljednike, odnosno pravne sljednike.

(2) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na podnositelja prijave patenta.

 

IX. PROGLAŠAVANJE NIŠTAVIM PATENTA

 

Razlozi za proglašavanje patenta ništavim

Članak 79.

Patent se može proglasiti ništavim u svako doba, na prijedlog fizičke ili pravne osobe ili državnoga odvjetnika ako je priznat:

1. za predmet zaštite koji se u smislu članka 5. stavka 6., te članka 6. i 7. ovoga Zakona ne može zaštititi patentom,

2. za izum koji, na datum podnošenja prijave patenta odnosno na datum priznatog prvenstva, nije bio nov ili nije imao inventivnu razinu,

3. za izum koji nije industrijski primjenljiv,

4. za izum koji nije otkriven na dovoljno jasan i detaljan način tako da ga stručna osoba iz odgovarajućeg područja može izvesti,

5. za predmet zaštite koji izlazi izvan sadržaja prijave patenta kakva je prijavljena, ili ako je patent priznat na temelju izdvojene prijave, ili na temelju nove prijave podnesene u skladu s odredbom članka 89. ovoga Zakona, izvan sadržaja prvobitne prijave, kakva je podnesena,

6. na ime osobe koja nije imala pravo na patentnu zaštitu izuma.

Prijedlog za proglašavanje patenta ništavim

Članak 80.

(1) Postupak za proglašavanje patenta ništavim pokreće se podnošenjem prijedloga Zavodu.

(2) Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati podatke o podnositelju prijedloga, nositelju patenta, broj rješenja i registarski broj patenta, razloge zbog kojih se predlaže proglašavanje patenta ništavim, s potrebnim dokazima.

Postupak povodom prijedloga za proglašavanje patenta ništavim

Članak 81.

(1) Ako prijedlog za proglašavanje patenta ništavim nije sastavljen u skladu s odredbom članka 80. stavka 2. ovoga Zakona ili ako nije plaćena upravna pristojba i naknada troška upravnoga postupka u skladu sa člankom 16. ovoga Zakona, Zavod zaključkom nalaže podnositelju da u roku od dva mjeseca od dana primitka zaključka otkloni te nedostatke.

(2) Ako podnositelj ne uredi prijedlog u roku koji je određen u stavku 1. ovoga članka, Zavod rješenjem odbacuje prijedlog.

(3) Uredan prijedlog Zavod dostavlja nositelju patenta i poziva ga da u roku koji ne može biti kraći od 30 niti dulji od 60 dana od dana njegova primitka dostavi svoj odgovor.

(4) U postupku za proglašavanje patenta ništavim Zavod poziva stranke onoliko puta koliko je potrebno da u roku iz stavka 3. ovoga članka dostave svoje primjedbe na podneske druge stranke. Kada je potrebno, Zavod ujedno poziva nositelja patenta da podnese opis, patentne zahtjeve i crteže u izmijenjenom obliku, pod uvjetom da predmet zaštite ne izlazi izvan sadržaja patenta kakav je priznat.

(5) Prije donošenja odluke o održavanju u vrijednosti patenta u izmijenjenom obliku, Zavod obavještava stranke da namjerava održati u vrijednosti patent kako je izmijenjen u postupku proglašenja ništavim i poziva ih da u roku iz stavka 3. ovoga članka podnesu obrazložene primjedbe ako nisu suglasne s tekstom na temelju kojeg namjerava održati patent u vrijednosti. Ako se stranke ne suglase s tim tekstom, postupak za proglašenje patenta ništavim može se nastaviti.

(6) Ako su stranke suglasne s tekstom na temelju kojeg Zavod namjerava održati patent u vrijednosti ili se nisu očitovale po pozivu iz stavka 5. ovoga članka, Zavod zaključkom nalaže nositelju patenta da u roku od dva mjeseca od primitka zaključka plati upravnu pristojbu i naknadu troškova za tiskanje novog patentnog spisa. Ako pristojba i naknada troškova ne budu plaćene, patent se proglašava ništavim u granicama prijedloga.

(7) Zavod može, na obrazloženi zahtjev, produljiti rokove iz ovoga članka za vrijeme koje smatra opravdanim, ali najviše za 60 dana.

(8) Ako ocijeni da je to nužno zbog utvrđivanja činjenica bitnih za donošenje odluke, Zavod može održati usmenu raspravu.

(9) Ako je podnesen prijedlog za proglašenje ništavim konsenzualnog patenta i kada su priloženi dokazi iz članka 80. stavka 2. ovoga Zakona dostatni za vjerojatnost da konsenzualni patent ne zadovoljava uvjete iz članka 41. ovoga Zakona, odgovor na poziv iz stavka 3. ovoga članka mora sadržavati i zahtjev za provedbu postupka potpunog ispitivanja.

Nastavak postupka za proglašavanje patenta ništavim  od strane Zavoda

Članak 82.

(1) Ako podnositelj prijedloga za proglašavanje patenta ništavim u tijeku postupka odustane od prijedloga, Zavod može na vlas­titu inicijativu nastaviti postupak.

(2) Ova se odredba na odgovarajući način primjenjuje i kada se nositelj odrekao patenta ili je patent prestao vrijediti.

Rješenje o prijedlogu za proglašavanje patenta ništavim

Članak 83.

(1) Na temelju rezultata provedenoga postupka Zavod donosi rješenje o proglašavanju patenta ništavim, u potpunosti ili djelomično uzimajući u obzir izmjene patenta koje je nositelj izvršio u postupku povodom prijedloga za proglašenje patenta ništavim, ili rješenje kojim se prijedlog odbija.

(2) Prijava patenta i patent priznat na temelju te prijave od početka neće imati učinke navedene u člankom 58. do 60. ovoga Zakona u mjeri u kojoj je patent proglašen ništavim ili nevažećim.

Članak 84. - Brisan.

 

X. UKIDANJE RJEŠENJA O PRIZNANJU PATENTA

 

Razlozi za ukidanje rješenja o priznanju patenta

Članak 85.

Rješenje o priznanju patenta može se ukinuti prije isteka roka trajanja patenta ako se utvrdi:

1. da živi biološki materijal koji je pohranjen u ovlaštenoj ustanovi u skladu s odredbom članka 20. stavka 6. ovoga Zakona više ne postoji ili da taj materijal iz drugih razloga više nije pristupačan javnosti,

2. da je njegova pristupačnost javnosti preko ovlaštene ustanove u kojoj je pohranjen bila prekinuta u roku duljem od propisanoga.

Prijedlog i postupak za ukidanje rješenja o priznanju patenta

Članak 86.

(1) Postupak za ukidanje rješenja o priznanju patenta pokre­će se podnošenjem prijedloga Zavodu.

(2) Odredbe ovoga Zakona o sadržaju prijedloga i o postupku za proglašavanje patenta ništavim na odgovarajući način primjenjuju se i na sadržaj prijedloga te na postupak za ukidanje rješenja o priznanju patenta.

Rješenje o prijedlogu za ukidanje rješenja o priznanju patenta

Članak 87.

(1) Na temelju rezultata provedenoga postupka Zavod donosi rješenje o ukidanju rješenja o priznanju patenta ili rješenje kojim se prijedlog odbija kao neutemeljen.

(2) Rješenje o ukidanju rješenja o priznanju patenta ima pravni učinak od datuma na koji je Zavod utvrdio da živi biološki materijal više ne postoji ili više nije pristupačan javnosti iz drugih razloga ili da je nastupio prekid pristupačnosti živoga biološkog materijala javnosti u roku duljem od propisanoga.


 

X.a SVJEDODŽBA O DODATNOJ ZAŠTITI

ZNAČENJE POJMOVA

Članak 87.a (NN 76/13)

(1) Ako je temeljni patent priznat za proizvod koji je sastavni dio lijeka namijenjenoga ljudima ili životinjama, Zavod može izdati svjedodžbu o dodatnoj zaštiti u skladu s Uredbom (EZ) br. 469/2009.

(2) Ako je temeljni patent priznat za proizvod koji je sastavni dio sredstva za zaštitu bilja, Zavod može izdati svjedodžbu o dodatnoj zaštiti u skladu s Uredbom (EZ) br. 1610/1996.

(3) U odnosu na svjedodžbe o dodatnoj zaštiti pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju jednako značenje kao pojmovi uporabljeni u uredbama (EZ) br. 469/2009 i 1610/1996.

(4) Za pojedina pitanja iz postupaka koji se odnose na svjedodžbe o dodatnoj zaštiti, a koja nisu uređena uredbama (EZ) br. 469/2009 i 1610/1996, na odgovarajući će se način primjenjivati odredbe ovoga Zakona, uz izuzeće članaka 57. i 57.a u slučaju propuštanja rokova predviđenih člankom 7. Uredbe (EZ) br. 469/2009 i člankom 7. Uredbe (EZ) br. 1610/1996.

REGISTAR

Članak 87.b  (NN 30/09, 76/13)

(1) Zavod vodi registar zahtjeva za izdavanje svjedodžbi o dodatnoj zaštiti, koji uključuje i zahtjeve za produljenje trajanja svjedodžbi i registar svjedodžbi o dodatnoj zaštiti.

(2) Sadržaj i način vođenja registara iz stavka 1. ovoga članka pobliže se utvrđuju Pravilnikom.

(3) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na registar prijava i registar patenata primjenjuju se na odgovarajući način na registre iz stavka 1. ovoga članka.

Zahtjev za izdavanje svjedodžbe o dodatnoj zaštiti

Članak 87.c  (NN 30/09, 76/13)

(1) Zahtjev za izdavanje svjedodžbe o dodatnoj zaštiti podnosi se Zavodu u skladu s odredbama članka 7. stavaka 1. i 2. Uredbe (EZ) br. 469/2009 i članka 7. Uredbe (EZ) br. 1610/96.

(2) Osim sadržaja propisanog člankom 8. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 469/2009 i člankom 8. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1610/96, zahtjev za izdavanje svjedodžbe o dodatnoj zaštiti mora sadržavati i naziv proizvoda za koji se zahtijeva izdavanje svjedodžbe.

(3) Uz zahtjev za izdavanje svjedodžbe o dodatnoj zaštiti podnositelj je dužan dostaviti dokaz o izvršenoj uplati upravne pristojbe i naknade troškova upravnog postupka za izdavanje svjedodžbe.

(4) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se putem obrasca čiji se sadržaj pobliže utvrđuje Pravilnikom.

Sadržaj zahtjeva za izdavanje svjedodžbe o dodatnoj zaštiti potreban za priznanje datuma podnošenja

Članak 87.d (NN 30/09, 76/13)

(1) Za priznanje datuma podnošenja zahtjeva za izdavanje svjedodžbe o dodatnoj zaštiti potrebno je da on na taj datum sadržava barem:

1. izričitu naznaku da se zahtijeva izdavanje svjedodžbe,

2. podatke o identitetu podnositelja zahtjeva,

3. broj temeljnog patenta i naziv izuma,

4. broj i datum prvog odobrenja za stavljanje proizvoda u promet u skladu s člankom 3. točkom b) Uredbe (EZ) br. 469/2009 i člankom 3. točkom 1(b) Uredbe (EZ) br.1610/96, i naznaku broja i datuma prvog odobrenja, ako podneseno odobrenje nije i prvo odobrenje za stavljanje proizvoda u promet.

(2) Zahtjev kojem je utvrđen datum podnošenja upisuje se u Registar zahtjeva za izdavanje svjedodžbi o dodatnoj zaštiti i dostupan je javnosti.

Ispitivanje zahtjeva za izdavanje svjedodžbe o dodatnoj zaštiti nakon primitka

Članak 87.e (NN 76/13)

(1) U postupku ispitivanja zahtjeva za izdavanje svjedodžbe Zavod utvrđuje:

1. udovoljava li zahtjev uvjetima za priznanje datuma podnošenja iz članka 87.d ovoga Zakona;

2. je li plaćena upravna pristojba i naknada troškova upravnog postupka za podnošenje zahtjeva.

(2) Ako zahtjev ne udovoljava uvjetima iz članka 87.d ovoga Zakona, Zavod zaključkom nalaže podnositelju da u roku od dva mjeseca od dana njegova primitka ukloni navedene nedostatke.

(3) Ako podnositelj ne postupi u skladu sa zaključkom Zavoda u roku iz stavka 2. ovoga članka zahtjev se odbacuje rješenjem.

(4) Ako podnositelj ukloni nedostatke u roku iz stavka 2. ovoga članka, Zavod obavještava podnositelja da se datum primitka zahtijevanih ispravaka utvrđuje kao datum podnošenja urednog zahtjeva za izdavanje svjedodžbe.

(5) Zavod pisanim zaključkom nalaže podnositelju zahtjeva koji nije platio upravnu pristojbu i naknadu troška upravnog postupka da to učini u roku od dva mjeseca od dana primitka zaključka. Ako u propisanom roku podnositelj ne plati pristojbe i naknade troškova upravnog postupka, zahtjev se odbacuje rješenjem.

(6) Na obrazloženi zahtjev podnositelja Zavod može produljiti rokove propisane ovim člankom za razdoblje koje smatra opravdanim, ali ne više od tri mjeseca.

(7) Zahtjev za izdavanje svjedodžbe koji ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se u službenom glasilu Zavoda u skladu s odredbama članka 9. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 469/2009 i članka 9. stavka 2. Uredbe (EZ) br.1610/96.

Rješenje o zahtjevu za izdavanje svjedodžbe o dodatnoj zaštiti

Članak 87.f (NN 76/13)

(1) Ako je u daljnjem postupku ispitivanja zahtjeva za izdavanje svjedodžbe utvrđeno da zahtjev udovoljava svim uvjetima propisanima uredbama (EZ) br. 469/2009 i br. 1610/96 te uvjetima propisanima ovim Zakonom, Zavod donosi rješenje o izdavanju svjedodžbe kojim se određuje i trajanje svjedodžbe.

(2) Zavod donosi rješenje iz stavka 2. ovoga članka pod uvjetom da su plaćene upravne pristojbe i naknade troškova upravnog postupka za: održavanje svjedodžbe, tiskanje i objavu svjedodžbe.

(3) Ako je u postupku ispitivanja utvrđeno da zahtjev ne udovoljava uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, Zavod donosi rješenje o odbijanju zahtjeva za izdavanje svjedodžbe.

(4) Prije donošenja rješenja o odbijanju zahtjeva za izdavanje svjedodžbe Zavod obavještava podnositelja zahtjeva o razlozima zbog kojih svjedodžbu ne može priznati te ga poziva da se u pisanom obliku izjasni o navedenim razlozima u roku od dva mjeseca od dana primitka obavijesti.

(5) Rok iz stavka 2. ovoga članka Zavod može produljiti na obrazloženi zahtjev podnositelja prijave za razdoblje koje smatra opravdanim, ali ne više od tri mjeseca.

(6) Podaci iz rješenja o izdavanju svjedodžbe upisuju se u Registar svjedodžbi o dodatnoj zaštiti i objavljuju se u službenom glasilu Zavoda u skladu s odredbama članka 9. Uredbe (EZ) br. 469/2009 i članka 9. Uredbe (EZ) br. 1610/96.

(7) Podaci o izdavanju svjedodžbe o dodatnoj zaštiti, kao i podaci o njezinom odbijanju objavljuju se u službenom glasilu Zavoda u skladu s odredbama članka 11. Uredbe (EZ) br. 469/2009 i članka 11. Uredbe (EZ) br. 1610/96.

Sadržaj svjedodžbe

Članak 87.g (NN 76/13)

Svjedodžba sadrži sljedeće podatke:

1. broj svjedodžbe,

2. naziv i adresu nositelja svjedodžbe,

3. naziv proizvoda za koji se izdaje svjedodžba,

4. broj temeljnog patenta,

5. naziv izuma,

6. broj i datum prvog odobrenja za stavljanje proizvoda u promet u skladu s člankom 3. točkom b) Uredbe (EZ) br. 469/2009 i člankom 3. točkom 1(b) Uredbe (EZ) br. 1610/96,

7. broj i datum prvog odobrenja, ako podneseno odobrenje nije i prvo odobrenje za stavljanje proizvoda u promet,

8. vrijeme trajanja svjedodžbe.

Zahtjev za produljenje trajanja svjedodžbe o dodatnoj zaštiti

Članak 87.h (NN 76/13)

(1) Zahtjev za produljenje trajanja svjedodžbe o dodatnoj zaštiti podnosi se Zavodu u skladu s odredbama članka 7. stavaka 3. do 5. Uredbe (EZ) br. 469/2009.

(2) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnositelj je dužan dostaviti dokaz o izvršenoj uplati upravne pristojbe i naknade troškova upravnog postupka za produljenje trajanja svjedodžbe. Ako u propisanom roku podnositelj ne plati pristojbe i naknade troškova upravnog postupka, zahtjev se odbacuje rješenjem.

(3) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se putem obrasca čiji se sadržaj pobliže utvrđuje Pravilnikom.

Ispitivanje zahtjeva za produljenje trajanja svjedodžbe

Članak 87.i (NN 76/13)

(1) Ako je u postupku ispitivanja zahtjeva za produljenje trajanja svjedodžbe utvrđeno da zahtjev udovoljava svim uvjetima propisanima Uredbom (EZ) br. 469/2009 te uvjetima propisanima ovim Zakonom, Zavod donosi rješenje o produljenju svjedodžbe u skladu s odredbom članka 13. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 469/2009.

(2) Ako zahtjev ne udovoljava uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, Zavod zaključkom nalaže podnositelju da u roku od dva mjeseca od dana njegova primitka ukloni navedene nedostatke.

(3) Ako podnositelj ne postupi u skladu sa zaključkom, zahtjev se odbacuje rješenjem.

(4) Na obrazloženi zahtjev podnositelja Zavod može produljiti rok iz stavka 2. ovoga članka za razdoblje koje smatra opravdanim, ali ne više od tri mjeseca.

(5) Ako je zahtjev za produljenje svjedodžbe podnesen istodobno sa zahtjevom za izdavanje svjedodžbe o dodatnoj zaštiti ili u tijeku postupka za izdavanje svjedodžbe o dodatnoj zaštiti, Zavod će o zahtjevu za produljenje odlučiti rješenjem o zahtjevu za izdavanje svjedodžbe o dodatnoj zaštiti.

(6) Ako je podnesen zahtjev za produljenje već izdane svjedodžbe, a pokrenuti su postupci za proglašavanje svjedodžbe ništavom ili za njezinim prestankom, Zavod će prekinuti postupak do pravomoćnosti rješenja o prijedlogu za proglašavanje ništavom svjedodžbe o dodatnoj zaštiti, odnosno do pravomoćnosti rješenja o prestanku. U slučaju pravomoćnosti navedenih rješenja zahtjev za produljenje svjedodžbe smatrat će se povučenim.

(7) Podaci o produljenju svjedodžbe upisuju se u Registar svjedodžbi o dodatnoj zaštiti.

(8) Podaci o produljenju svjedodžbe o dodatnoj zaštiti, kao i podaci o njezinom odbijanju objavljuju se u službenom glasilu Zavoda u skladu s odredbama članka 11. Uredbe (EZ) br. 469/2009 i članka 11. Uredbe (EZ) br.1610/96.

Objava

Članak 87.j  (NN 30/09, 76/13)

Sadržaj objave podataka vezanih uz postupak izdavanja i trajanje svjedodžbe o dodatnoj zaštiti, kako je propisano uredbama (EZ) br. 469/2009 i br. 1610/96, pobliže se utvrđuje Pravilnikom.

Održavanje svjedodžbe o dodatnoj zaštiti

Članak 87.k (NN 76/13)

(1) Godišnja naknada troškova za održavanje u vrijednosti svjedodžbe plaća se Zavodu za svaku godinu njezina trajanja.

(2) Godišnja naknada iz stavka 1. ovoga članka odnosi se na 12-mjesečno razdoblje koje počinje teći od datuma prestanka važenja temeljnog patenta i naplaćuje se posebno za svaku godinu.

(3) Ako je posljednje razdoblje trajanja svjedodžbe kraće od dvanaest mjeseci, godišnja naknada troškova plaća se u iznosu koji je razmjeran trajanju svjedodžbe, unaprijed prilikom plaćanja ukupnog iznosa godišnje naknade troškova za posljednju punu godinu dana.

(4) Ako nositelj svjedodžbe ne plati godišnju naknadu u skladu sa stavcima 2. i 3. ovoga članka, može je platiti u dodatnom roku od šest mjeseci pod uvjetom plaćanja i dodatne upravne pristojbe i dodatne naknade troškova upravnog postupka.

(5) Zavod će obavijestiti nositelja o propuštanju plaćanja godišnje naknade za održavanje svjedodžbe i na posljedice neplaćanja istih, te na mogućnost plaćanja iz stavka 4. ovoga članka.

Odnos prema konsenzualnom patentu

Članak 87.l (NN 76/13)

Odredbe članaka 87.a do 87.k ne primjenjuju se na konsenzualni patent.

Članak 87.m i 87.n - Brisani (NN 76/13)

 

XI. ŽALBA

 

1. Postupak povodom žalbe

PRAVO ŽALBE

Članak 88.

(1) Protiv rješenja Zavoda donesenih u prvom stupnju, stranka čijem zahtjevu u cijelosti ili u dijelu nije udovoljeno ima pravo žalbe u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

(2) Druge stranke u postupku koji je okončan rješenjem protiv koje se podnosi žalba imaju pravo biti stranke u žalbenom postupku.

SADRŽAJ ŽALBE

Članak 89.

Pored podataka koje mora imati svaki podnesak, žalba treba sadržavati:

1. naznaku rješenja protiv kojeg se podnosi,

2. određenu izjavu o tome da se rješenje pobija u cijelosti ili u nekom dijelu,

3. razloge zbog kojih se žalba podnosi,

4. obrazloženje žalbe, te sve dokaze kojima podnositelj žalbe potvrđuje svoje navode iz žalbe,

5. potpis podnositelja žalbe,

6. punomoć ako se žalba podnosi putem zastupnika.

ODLUČIVANJE O ŽALBI

Članak 90.

(1) Žalbeno vijeće odlučuje na sjednicama, većinom glasova.

(2) Žalbeno vijeće odlučuje na temelju podnesaka stranaka, a kada smatra da je to potrebno ili kada stranka u postupku to zahtijeva, može odrediti održavanje usmene rasprave. Stranke se na usmenu raspravu pozivaju najmanje 45 dana prije održavanja.

(3) Odredbe iz članka 47. i 48. odnosno 81. i 83. ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način u rješavanju Žalbenog vijeća o žalbi.


 

2. Sastav i ustrojstvo žalbenih vijeća

ŽALBENA VIJEĆA

Članak 91. (NN 76/13)

(1) Žalbena vijeća u području prava industrijskog vlasništva za odlučivanje o žalbama protiv odluka Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo (u daljnjem tekstu Žalbena vijeća) osnivaju se kao neovisno tijelo za odlučivanje o žalbi sukladno odredbama ovoga Zakona.

(2) U obavljanju svojih poslova Žalbena vijeća koriste pečat s grbom Republike Hrvatske.

(3) Na sadržaj zaglavlja akata Žalbenih vijeća primjenjuju se propisi kojima se uređuje sadržaj zaglavlja akata tijela državne uprave.

(4) Sjedište Žalbenih vijeća je pri Zavodu. Zavod daje Žalbenim vijećima na raspolaganje radni prostor i opremu što su potrebni za obavljanje njihovih zadaća.

(5) Uredske i druge administrativne poslove za Žalbena vijeća obavlja Zavod.

(6) Predsjednik Žalbenih vijeća (u daljnjem tekstu predsjednik) upravlja radom Žalbenih vijeća.

(7) Predsjednik i članovi Žalbenih vijeća neovisni su, nisu obvezani nikakvim uputama ravnatelja Zavoda i svoje zadaće obavljaju nepristrano i u skladu sa zakonom.

(8) Predsjednik i članovi Žalbenih vijeća imaju položaj neovisnih stručnjaka a naknadu za svoj rad primaju u skladu s Pravilnikom o naknadama za rad Žalbenih vijeća u području prava industrijskog vlasništva. Oni za vrijeme svog mandata u Žalbenim vijećima mogu obavljati i druge poslove i dužnosti, te mogu istodobno biti službenici i dužnosnici Zavoda.

(9) Predsjednik, uz suglasnost ravnatelja Zavoda donosi Poslovnik o radu Žalbenih vijeća u području prava industrijskog vlasništva.

(10) Izabrani dijelovi rješenja Žalbenih vijeća objavljuju se na službenim internetskim stranicama Žalbenih vijeća.

IMENOVANJE I RAZRJEŠENJE PREDSJEDNIKA I ČLANOVA ŽALBENIH VIJEĆA

Članak 92. (NN 76/13)

(1) Predsjednika, dva zamjenika predsjednika i 14 članova Žalbenih vijeća po javnom pozivu imenuje ministar nadležan za rad Zavoda na prijedlog ravnatelja Zavoda, na vrijeme od 5 godina, uz mogućnost ponovnog izbora.

(2) Za predsjednika može biti imenovan diplomirani pravnik koji je nakon položenog pravosudnog ispita 4 godine radio na pravnim poslovima vezanim uz intelektualno vlasništvo te koji je stručnjak u području prava industrijskog vlasništva.

(3) Za zamjenike predsjednika mogu biti imenovani:

- diplomirani inženjer koji je nakon položenog državnog stručnog ispita 4 godine radio na poslovima vezanim uz intelektualno vlasništvo te koji je stručnjak u području patentnog prava; i

- diplomirani pravnik, diplomirani ekonomist ili profesor francuskog, engleskog ili hrvatskog jezika koji je nakon položenog državnog stručnog ispita 4 godine radio na poslovima vezanim uz intelektualno vlasništvo te koji je stručnjak u području prava žiga i industrijskog dizajna.

(4) Za članove Žalbenih vijeća imenuju se:

– dva diplomirana pravnika s položenim državnim stručnim ispitom koji su stručnjaci u području patentnog prava i prava topografija poluvodičkih proizvoda s 4 godine radnog iskustva na poslovima vezanim uz intelektualno vlasništvo;

– pet diplomiranih inženjera s položenim državnim stručnim ispitom koji su stručnjaci u području patentnog prava s 4 godine radnog iskustva na poslovima vezanim uz intelektualno vlasništvo; i

– sedam osoba koje su ili diplomirani pravnik ili diplomirani ekonomist ili profesor francuskog, engleskog ili hrvatskog jezika i koje su stručnjaci u području prava žiga, industrijskog dizajna i oznaka zemljopisnog podrijetla s 4 godine radnog iskustva na poslovima vezanim uz intelektualno vlasništvo.

(5) Predsjednika, njegove zamjenike i članove Žalbenih vijeća, prije isteka vremena na koje su imenovani, može razriješiti Vlada na obrazloženi prijedlog ravnatelja Zavoda:

– ako to sam zatraži;

– ako trajno izgubi sposobnost obavljanja dužnosti zbog bolesti i sl. razloga;

– ako je osuđen za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim obnašanja te dužnosti;

– ako se utvrdi da je zlouporabio svoj položaj;

– ako se utvrdi da je teško povrijedio zakon, ili pravila struke ili teško zanemario svoje dužnosti zbog čega je izazvao poremećaj u radu Žalbenih vijeća koji utječe na zakonito i pravodobno izvršavanje njegovih zadaća; ili

– kada navrši 70 godina života

ŽALBENO VIJEĆE U SVAKOM POJEDINOM SLUČAJU

Članak 93.

(1) Imajući u vidu okolnosti i narav svakog pojedinog slučaja, predsjednik od osoba imenovanih u skladu s odredbama članka 92. ovoga Zakona, određuje Žalbeno vijeće od tri osobe koje odlučuje o žalbi (u daljnjem tekstu Žalbeno vijeće) i među njima određuje predsjedatelja.

(2) Za člana Žalbenog vijeća iz stavka 1. ovoga članka ne može biti određena osoba koja je sudjelovala u donošenju odluke protiv koje se žalba podnosi.

IZUZEĆE ČLANA ŽALBENOG VIJEĆA

Članak 94.

(1) Član Žalbenog vijeća iz članka 93. ovoga Zakona izuzet će se od odlučivanja o žalbi u predmetu u kojem ima osobni interes, u kojem je prethodno sudjelovao kao zastupnik ili punomoćnik jedne od stranaka, u kojem je sudjelovao u donošenju odluke povodom koje se žalba podnosi, ili ako postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristranost.

(2) Izuzeće može zahtijevati stranka u postupku i imenovani član. O izuzeću odlučuje ravnatelj Zavoda. Ravnatelj Zavoda je dužan donijeti odluku u roku od 15 dana od dostave zahtjeva za izuzeće. Do odluke ravnatelja Zavoda, član o čijem se izuzeću odlučuje dužan je prekinuti svaki dalji rad na predmetu. Protiv odluke ravnatelja Zavoda nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(3) O podnesenom zahtjevu za izuzeće ravnatelj Zavoda bez odgode obavješćuje predsjednika i člana Žalbenog vijeća na kojeg se zahtjev za izuzeće odnosi. Ako ravnatelj Zavoda odluči da je imenovani član izuzet, predsjednik mora bez odgode na njegovo mjesto imenovati drugog člana.

 

XI.a ZAŠTITA PRAVA U SLUČAJU POVREDE

 

OSOBE OVLAŠTENE ZAHTIJEVATI ZAŠTITU PRAVA

Članak 95.

Osim nositelja prava, odnosno osobe koju on ovlasti u skladu s općim propisima o zastupanju, zaštitu prava iz ovoga Zakona može zahtijevati i nositelj isključive licencije u onoj mjeri u kojoj je stekao pravo na iskorištavanje izuma na temelju pravnog posla ili zakona.

ZAHTJEV ZA UTVRĐENJEM PRAVA NA PATENT

Članak 95.a

(1) Ako je prijavu patenta neovlašteno podnijela osoba kojoj ne pripada pravo na zaštitu izuma patentom, izumitelj odnosno njegov pravni sljednik može tužbom zahtijevati utvrđenje svog prava na zaštitu izuma patentom.

(2) Ako je prijavu patenta neovlašteno podnijela osoba koja je jedna od više osoba koje su zajedničkim radom stvorile izum, ostali izumitelji odnosno njihovi pravni sljednici mogu zahtijevati utvrđenje svog prava na zajednički patent.

(3) Tužbe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka se mogu podnijeti do donošenja rješenja o priznanju patenta.

(4) Izumitelj odnosno njegov pravni sljednik čije je pravo na zaštitu izuma patentom utvrđeno pravomoćnom sudskom presudom može:

- nastaviti pokrenuti postupak za priznanje patenta u roku od tri mjeseca od dana pravomoćnosti sudske presude; ili

- podnijeti novu prijavu patenta za isti izum, zahtijevajući priznavanje datuma podnošenja i prava prvenstva, ako ga ima, od prijave koju je neovlašteno podnijela osoba kojoj to pravo ne pripada.

(5) Izumitelj čije je pravo na zaštitu izuma patentnom utvrđeno pravomoćnom presudom može u svako doba od Zavoda zahtijevati upis svog imena u prijavu patenta i sve isprave koje se izdaju za patent te u odgovarajuće registre Zavoda. Upis izumiteljevog imena može zahtijevati i njegov pravni sljednik.

ZAHTJEV ZBOG POVREDE PRAVA NAVOĐENJA IZUMITELJA

Članak 95.b

(1) Ako je u prijavi patenta i/ili u ispravama koje se izdaju za patent i/ili u registrima Zavoda, u svojstvu izumitelja upisana osoba koja nije izumitelj ili ako izumitelj nije upisan, izumitelj može tužbom zahtijevati upis svog imena.

(2) Kada je u prijavi patenta i/ili u ispravama koje se izdaju za patent i/ili u registrima Zavoda u svojstvu izumitelja upisana osoba koja nije izumitelj, zahtjev se postavlja protiv te osobe, a ako izumitelj nije upisan, zahtjev se postavlja protiv Zavoda.

(3) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka pripada i izumitelju zajedničkog izuma.

(4) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka ne zastarijeva i nasljeđuje se.

ZAHTJEV ZA UTVRĐENJEM I ZAHTJEV ZA PRESTANKOM POVREDE

Članak 95.c

(1) Protiv osobe koja je neovlaštenim poduzimanjem neke od radnji iz članka 58. stavaka 2. i 3. i članka 59. ovoga Zakona povrijedila patent, nositelj patenta može tužbom zahtijevati utvrđenje povrede.

(2) Protiv osobe koja je neovlaštenim poduzimanjem neke od radnji iz članka 58. stavaka 2. i 3. i članka 59. ovoga Zakona povrijedila patent, nositelj patenta može tužbom zahtijevati prestanak povrede i zabranu takve i slične povrede ubuduće.

(3) Protiv osobe koja je neovlaštenim poduzimanjem neke radnje prouzročila ozbiljnu prijetnju da će patent biti povrijeđen, nositelj patenta može tužbom zahtijevati prestanak poduzimanja te radnje i zabranu povrede patenta.

(4) Zahtjevi iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka mogu se postaviti i protiv osobe koja u obavljanju svoje gospodarske djelatnosti pruža usluge koje se koriste u radnjama kojima se povrjeđuje patent odnosno od kojih prijeti povreda patenta.

ZAHTJEV ZA ODUZIMANJEM I UNIŠTENJEM PREDMETA

Članak 95.d

(1) Protiv osobe koja je neovlaštenim poduzimanjem neke od radnji iz članka 58. stavaka 2. i 3. i članka 59. ovoga Zakona povrijedila patent, nositelj patenta može tužbom zahtijevati da se na njen teret, proizvodi koji su nastali ili su pribavljeni povredom patenta i predmeti (pribori i alati) pretežito upotrijebljeni za proizvodnju proizvoda kojima se povređuje patent povuku iz prometa, oduzmu ili unište.

(2) Mjere iz stavka 1. ovoga članka sud će odrediti na teret tuženika, osim ako postoje osobiti razlozi da tako ne odluči.

(3) Prilikom određivanja mjere iz stavka 1. ovoga članka sud će paziti da one budu razmjerne naravi i intenzitetu povrede.

ZAHTJEV ZA NAKNADOM ŠTETE, ZA UOBIČAJENOM NAKNADOM I ZA KORISTIMA STEČENIM BEZ OSNOVE

Članak 95.e

(1) Protiv osobe koja je neovlaštenim poduzimanjem neke od radnji iz članka 58. stavaka 2. i 3. i članka 59. ovoga Zakona nositelju patenta prouzročila štetu, on može tužbom zahtijevati popravljanje štete prema općim pravilima o popravljanju štete iz Zakona o obveznim odnosima.

(2) Protiv osobe koja je neovlašteno poduzela neku od radnji iz članka 58. stavaka 2. i 3. i članka 59. ovoga Zakona, nositelj patenta može tužbom zahtijevati plaćanje naknade u iznosu kojeg je obzirom na okolnosti mogao zahtijevati u ugovoru o licenciji, da je sklopljen.

(3) Protiv osobe koja je bez osnove u pravnom poslu, odluci suda ili zakonu, neovlaštenim poduzimanjem neke od radnji iz članka 58. stavaka 2. i 3. i članka 59. ovoga Zakona povrijedila patent te time stekla neku korist, nositelj patenta može tužbom zahtijevati vraćanje ili naknađivanje tih koristi prema općim pravilima o stjecanju bez osnove iz Zakona o obveznim odnosima.

(4) Zahtjevi iz stavaka 1., 2. i 3. se međusobno ne isključuju. Prilikom odlučivanja o kumulativno postavljenim zahtjevima iz stavaka 1., 2. ili 3. sud će paziti na opća načela iz Zakona o obveznim odnosima.

ZAHTJEV ZA NAKNADOM ŠTETE ZBOG POVREDE PRAVA IZ PRIJAVE PATENTA I KONSENZUALNOG PATENTA

Članak 95.f

(1) Protiv osobe koja je u vremenskom razdoblju između datuma objave prijave patenta i datuma objave podatka o priznanju patenta neovlaštenim poduzimanjem neke od radnji iz članka 58. stavaka 2. i 3. i članka 59. ovoga Zakona povrijedila privremena prava iz prijave patenta iz članka 60. ovoga Zakona, podnositelj prijave patenta može tužbom zahtijevati popravljanje štete prema općim pravilima o popravljanju štete iz Zakona o obveznim odnosima.

(2) Zahtjev iz stavka 1. pripada i nositelju konsenzualnog patenta ako uz tužbu podnese i dokaz da je Zavodu podnio zahtjev za priznanje patenta provedbom postupka potpunog ispitivanja prijave patenta.

(3) Na zahtjev suda ili neke od stranaka u postupku iz stavaka 1. i 2. ovoga članka Zavod će odmah uzeti u rad odnosnu prijavu i žurno po njoj postupati.

ZAHTJEV ZA OBJAVOM PRESUDE

Članak 95.g

Nositelj patenta može zahtijevati da pravomoćna presuda kojom se makar i djelomično udovoljilo zahtjevu usmjerenom na zaštitu patenta u slučaju povrede, bude objavljena u sredstvima javnog priopćavanja na trošak tuženika. Sud će, u granicama tužbenog zahtjeva, odlučiti u kojem će sredstvu javnog priopćavanja presuda biti objavljena te hoće li se objaviti cijela presuda ili njezin dio. Ako sud odluči da se objavi samo dio presude, odredit će, u granicama tužbenog zahtjeva, da se objavi barem izreka i prema potrebi onaj dio presude iz kojeg je vidljivo o kakvoj se povredi radi i tko je povrijedio patent.

TERET DOKAZA

Članak 95.h

U parničnom postupku koji se vodi zbog povrede patentom zaštićenog postupka za proizvodnju nove tvari, smatra se da je svaka jednaka tvar ili tvar jednakog sastava proizvedena zaštićenim postupkom, dok suprotno ne dokaže osoba koja takvu supstanciju ili kompoziciju proizvodi.

ZAHTJEV ZA DOSTAVOM PODATAKA

Članak 95.i

(1) Nositelj patenta koji je pokrenuo parnični postupak za zaštitu patenta u slučaju povrede može zahtijevati dostavu podataka o porijeklu i distribucijskim kanalima robe ili usluga kojima se povrjeđuje njegov patent.

(2) Zahtjev iz članka 1. se može postaviti u obliku tužbe ili privremene mjere protiv:

- osobe koja je tužena u parničnom postupku iz stavka 1. ovoga članka;

- osobe koja u obavljanju svoje gospodarske djelatnosti posjeduje robu za koju se sumnja da se njome povrjeđuje patent;

- osobe koja u obavljanju svoje gospodarske djelatnosti daje usluge za koje se sumnja da se njima povrjeđuje patent;

- osobe koje u obavljanju svoje gospodarske djelatnosti daju usluge koje se koriste u radnjama za koje se sumnja da se njima povrjeđuje patent;

- osobe koja je od jedne od navedenih osoba označena kao osoba koja sudjeluje u proizvodnji ili distribuciji roba ili davanju usluga za koje se sumnja da se njima povrjeđuje patent.

(3) Zahtjev iz članka 1. se može postaviti i kao prvi zahtjev u stupnjevitoj tužbi, ako je osoba protiv koje se postavlja tuženik i u glavnom zahtjevu.

(4) Zahtjev za dostavom podataka o porijeklu roba i distribucijskim kanalima roba ili usluga iz stavka 1. ovoga članka može obuhvaćati osobito:

- podatke o imenima i adresama proizvođača i distributera, dobavljača i drugih prijašnjih posjednika robe odnosno davatelja usluga, kao i prodavača na veliko i prodavača na malo kojima je ta roba namijenjena;

- podatke o količinama proizvedene, izrađene, isporučene, primljene ili naručene robe ili usluga, kao i cijenama ostvarenim za odnosnu robu i usluge.

(5) Osoba prema kojoj je postavljen zahtjev na dostavu podataka iz ovoga članka može odbiti dostavu tih podataka iz istih razloga iz kojih se prema pravilima Zakona o parničnom postupku može uskratiti svjedočenje. Ako odbije dostavu podataka bez opravdanog razloga, odgovara za štetu u skladu s odredbama Zakona o obveznim odnosima.

(6) Odredbe ovoga članka su bez utjecaja na propise o načinu korištenja povjerljivih podataka u građanskim i kaznenim postupcima, na propise kojima se uređuje odgovornost za zlouporabu prava na dobivanje podataka, te na propise kojima se uređuje obrada i zaštita osobnih podataka.

(7) Odredbe ovoga članka su bez utjecaja na odredbe iz članka 95.l ovoga Zakona kojima se uređuje pribavljanje dokaza. Podaci iz stavaka 1. i 4. ovoga članka mogu se zahtijevati i na način kako je u tim odredbama propisano.

PRIVREMENE MJERE ZBOG POVREDE PATENTA

Članak 95.j

(1) Na zahtjev nositelja patenta koji učini vjerojatnim da mu je patent povrijeđen ili da prijeti opasnost od povrede patenta, sud može odrediti bilo koju privremenu mjeru koja je usmjerena na prestanak ili sprječavanje povrede, a osobito:

- naložiti protivniku osiguranja da prestane odnosno odustane od radnji kojima se povrjeđuje patent; ovaj nalog sud može izreći i protiv posrednika čije usluge koriste treće osobe da bi povrijedile patent;

- odrediti oduzimanje ili isključenje iz prometa proizvoda koji su nastali ili pribavljeni povredom patenta i predmeta (pribora i alata) pretežito upotrijebljenih u stvaranju proizvoda kojima se povrjeđuje patent.

(2) Na zahtjev nositelja patenta koji učini vjerojatnim da mu je patent povrijeđen u obavljanju gospodarske djelatnosti s ciljem pribavljanja gospodarske ili ekonomske koristi, te da mu zbog takve povrede prijeti nenadoknadiva šteta, pored privremenih mjera iz stavka 1. ovoga članka, sud može odrediti i oduzimanje pokretnina ili nekretnina u vlasništvu protivnika osiguranja koje nisu u neposrednoj vezi s povredom, kao i zabranu raspolaganja sredstvima na računu kod financijskih institucija i raspolaganja drugom imovinom.

 (3) Radi određivanja i provedbe privremene mjere iz stavka 2. ovoga članka sud može zahtijevati od protivnika osiguranja ili drugih osoba koje time raspolažu, dostavu bankovnih, financijskih i drugih ekonomskih podataka, ili pristup drugim potrebnim podacima i dokumentima. Sud je dužan osigurati čuvanje tajnosti te zabraniti svaku zlouporabu ovih podataka.

(4) Privremena mjera iz stavka 1. ovoga članka se može izreći i bez obavješćivanja protivnika osiguranja ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim da u protivnom privremena mjera neće biti učinkovita, ili da prijeti opasnost od nastanka nenadoknadive štete. Privremena mjera iz stavka 2. ovoga članka se može izreći i bez obavješćivanja protivnika osiguranja ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim da u protivnom privremena mjera neće biti učinkovita ili da je obzirom na osobito teške okolnosti povrede to potrebno.

(5) U rješenju kojim se određuje privremena mjera sud će odrediti i trajanje te mjere, a ako je mjera određena prije podnošenja tužbe, i rok u kojemu predlagatelj osiguranja mora podnijeti tužbu radi opravdanja mjere, koji ne može biti kraći od 20 radnih odnosno 31 kalendarski dan od dana dostave rješenja predlagatelju osiguranja, ovisno o tome koji kasnije istječe.

(6) Na pitanja koja nisu uređena u ovom članku primjenjuju se odredbe Ovršnog zakona.

(7) Odredbe ovoga članka su bez utjecaja na mogućnost određivanja privremenih mjera prema drugim odredbama ovoga Zakona i odredbama Ovršnog zakona.

PRIVREMENE MJERE ZA OSIGURANJE DOKAZA

Članak 95.k

(1) Na zahtjev nositelja patenta koji učini vjerojatnim da mu je patent povrijeđen ili da prijeti opasnost od povrede patenta te da prijeti opasnost da se neki dokaz o odnosnoj povredi ili prijetnji povredom neće moći izvesti ili da će njegovo kasnije izvođenje biti otežano, sud može odrediti privremenu mjeru radi osiguranja dokaza.

(2) Privremenom mjerom iz stavka 1. ovoga članka sud može osobito odrediti:

- izradu detaljnog opisa robe za koju se učini vjerojatnim da se njome povrjeđuje patent, uz ili bez uzimanja primjeraka;

- oduzimanje robe za koju se učini vjerojatnim da se njome povrjeđuje patent;

- oduzimanje materijala i sredstava što su upotrijebljeni za izradu i distribuciju robe za koju se učini vjerojatnim da se njome povrjeđuje patent, te dokumentacije koja se na to odnosi.

(3) Privremena mjera iz ovoga članka se može izreći i bez obavješćivanja protivnika osiguranja ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim da prijeti opasnost od uništenja dokaza ili od nastanka nenadoknadive štete ili da u protivnom privremena mjera neće biti učinkovita.

(4) U rješenju kojim se određuje privremena mjera sud će odrediti i trajanje te mjere, a ako je mjera određena prije podnošenja tužbe, i rok u kojemu predlagatelj osiguranja mora podnijeti tužbu radi opravdanja mjere, koji ne može biti kraći od 20 radnih odnosno 31 kalendarski dan od dana dostave rješenja predlagatelju osiguranja, ovisno o tome koji kasnije istječe.

(5) Na pitanja koja nisu uređena u ovom članku primjenjuju se odredbe Ovršnog zakona.

(6) Odredbe ovoga članka ne utječu na mogućnost suda da naloži mjere za osiguranje dokaza u skladu s odredbama Zakona o parničnom postupku.

PRIBAVLJANJE DOKAZA TIJEKOM PARNIČNOG POSTUPKA

Članak 95.l

(1) Kada se stranka u parničnom postupku poziva na dokaz i tvrdi da se on nalazi kod druge stranke ili pod njenom kontrolom, sud će tu stranku pozvati da podnese taj dokaz, ostavljajući joj za to određeni rok.

(2) Kada nositelj patenta kao tužitelj u tužbi tvrdi da se dogodila povreda patenta u obavljanju gospodarske djelatnosti radi stjecanja gospodarske ili ekonomske koristi i tijekom postupka učini to vjerojatnim, te kada se u postupku poziva na bankovne, financijske ili slične ekonomske dokumente, isprave i slične dokaze i tvrdi da se oni nalaze kod druge stranke ili pod njenom kontrolom, sud će tu stranku pozvati da podnese te dokaze, ostavljajući joj za to određeni rok.

(3) Kada stranka koja je pozvana na podnošenje dokaza poriče da se dokaz nalazi kod nje ili pod njenom kontrolom, sud može radi utvrđivanja te činjenice izvoditi dokaze.

(4) U pogledu prava stranke da uskrati podnošenje dokaza na odgovarajući se način primjenjuju odredbe iz Zakona o parničnom postupku o pravu na uskratu svjedočenja.

(5) Sud će, s obzirom na sve okolnosti, po svom vlastitom uvjerenju cijeniti od kakva je značenja to što stranka kod koje se dokaz nalazi neće postupiti po rješenju suda kojim joj se nalaže da podnese dokaz ili protivno uvjerenju suda poriče da se dokaz nalazi kod nje.

(6) Protiv odluke suda iz stavaka 1. i 2. ovoga članka nije dopuštena posebna žalba.

(7) Odredbe iz ovoga članka ne utječu na primjenu propisa o pribavljanju dokaza iz Zakona o parničnom postupku.

HITNOST I PRIMJENA ODREDABA DRUGIH ZAKONA

Članak 95.m

(1) Postupak zbog povrede prava iz ovoga Zakona je hitan.

(2) Na postupke zbog povrede patenta se primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku odnosno Ovršnog zakona.

(3) Na zahtjev suda ili neke od stranaka u postupku zbog povrede patenta Zavod odnosno Žalbeno vijeće će odmah uzeti u rad zahtjev za proglašenjem ništavim rješenja o priznanju patenta koji je podnesen prije ili u tijeku parnice i žurno po njemu postupati. Sud će obzirom na okolnosti slučaja odlučiti hoće li odrediti prekid postupka do konačne odluke o zahtjevu za proglašenje ništavim rješenja o priznanju patenta.

Hitnost postupka povodom tuŽbe zbog povrede patenta

Članak 96.

brisan

Prekršajne odredbe

Članak 97.

(1) Novčanom kaznom od 20.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako protivno odredbama ovoga Zakona:

1. izrađuje, nudi na prodaju, prodaje, izvozi ili uvozi i skladišti u te svrhe proizvod koji je izrađen prema zaštićenom izumu (članak 58. stavak 2. točka 1. i članak 59.),

2. primjenjuje ili nudi na primjenu postupak koji je predmet zaštićenoga izuma (članak 58. stavak 2. točka 2. i članak 59.),

3. nudi na prodaju, prodaje, uporablja, izvoz ili uvozi i skladišti u te svrhe proizvod koji je izravno dobiven postupkom koji je predmet zaštićenoga izuma (članak 58. stavak 2. točka 3. i članak 59.),

4. nudi ili isporučuje proizvod koji čini bitan element zaštićenog izuma osobama koje nisu ovlaštene za korištenje tog izuma (članak 58. stavak 3. i članak 59.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna

(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 5.000 do 50.000 kuna fizička osoba obrtnik, odnosno osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, kada su prekršaj počinile u vezi s obavljanjem svog obrta odnosno samostalne djelatnosti.

(5) Proizvodi koji su bili namijenjeni ili upotrijebljeni za počinjenje prekršaja iz stavka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka oduzet će se i uništiti, o čemu konačnu odluku donosi sudbeno tijelo.

Članak 98.

(1) Za prekršaje iz članka 97. ovoga Zakona, može se rješenjem izreći, uz novčanu kaznu, i zaštitna mjera oduzimanja proizvoda koji su nastali ili pribavljeni izvršenjem prekršaja i predmeta (alata i pribora) pretežno upotrijebljenih u stvaranju proizvoda kojima se povređuje patent, bez obzira na to jesu li u vlasništvu počinitelja.

(2) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka može se odrediti uništenje oduzetih proizvoda i predmeta.

 

XII. PROŠIRENI EUROPSKI PATENT

Proširenje učinaka europskih patenata

Članak 99.

(1) Europska prijava patenta i europski patent koji se širi na Republiku Hrvatsku, u skladu s odredbama ovog Poglavlja, imaju isti učinak i podložni su istim uvjetima kao i nacionalna prijava patenta i nacionalni patent prema ovom Zakonu.

(2) Prema ovom Zakonu:

1. europska prijava patenta znači prijavu europskog patenta podnesenu prema Europskoj patentnoj konvenciji (u daljnjem tekstu: EPC), kao i međunarodnu prijavu podnesenu prema Ugovoru o suradnji na području patenata (u daljnjem tekstu: PCT) za koju Europski patentni ured (u daljnjem tekstu: EPO) obavlja poslove kao naznačeni ili izabrani ured i u kojoj je Republika Hrvatska naznačena,

2. prošireni europski patent znači europski patent priznat od EPO-a na temelju europske prijave patenta za koju je zahtijevano proširenje na Republiku Hrvatsku,

3. nacionalna prijava patenta znači prijavu patenta podnesenu Zavodu prema ovom Zakonu,

4. nacionalni patent znači patent priznat na temelju nacionalne prijave patenta.

Zahtjev za proširenje

Članak 100.

(1) Europska prijava patenta i europski patent, priznat na temelju te prijave, proširuju se na Republiku Hrvatsku na zahtjev podnositelja prijave. Smatra se da je zahtjev za proširenje podnesen za svaku europsku prijavu patenta koja je podnesena na datum stupanja na snagu Sporazuma o suradnji između Vlade Republike Hrvatske i Europske patentne organizacije ili nakon tog datuma.

(2) Zavod će, što je prije moguće, objaviti u službenom glasilu svaki zahtjev za proširenje nakon što je obaviješten od EPO-a da je plaćena propisana pristojba za proširenje, ali ne prije isteka roka od osamnaest mjeseci od datuma podnošenja ili, kad je zahtijevano prvenstvo, od najranijeg datuma prvenstva.

(3) Zahtjev za proširenje može se povući u svako doba. Zahtjev se smatra povučenim ako propisana pristojba za proši­renje nije plaćena u roku, ili ako je europska prijava patenta konačno odbijena, ili povučena, ili se smatra povučenom. Zavod će promjene objaviti u službenom glasilu što je prije moguće, ako je zahtjev za proširenje već objavljen u skladu sa stavkom 2. ovoga članka.

(4) Način i sadržaj objave u skladu sa stavkom 2. i 3. ovoga članka utvrđuju se posebnim propisom donesenim na temelju ovoga Zakona.

Pristojba za proširenje

Članak 101.

(1) Pristojba za proširenje prema članku 100. stavku 2. ovoga Zakona plaća se EPO-u u rokovima koji su u EPC-u predviđeni za plaćanje pristojbe za naznaku.

(2) Pristojba za proširenje može se uredno platiti i u dodatnom roku navedenom u EPC-u za plaćanje pristojbi za naznaku, pod uvjetom da se u tom roku plati u iznosu uvećanom za 50%.

(3) Na plaćanje pristojbi za proširenje primjenjuju se na odgovarajući način pravila EPC-a koja se odnose na pristojbe. Za uredno plaćene pristojbe za proširenje ne postoji mogućnost povrata.

Učinci europskih prijava patenata

Članak 102.

(1) Europska prijava patenta, kojoj je utvrđen datum podno­šenja ekvivalentna je urednoj nacionalnoj prijavi patenta s pravom prvenstva zahtijevanim za europsku prijavu patenta, kad je priznato, bez obzira na njezin ishod.

(2) Objavljena europska prijava patenta privremeno daje istu zaštitu kakvu daje i objavljena nacionalna prijava patenta prema članku 60. ovoga Zakona, od datuma na koji je podnositelj prijave dostavio prijevod patentnih zahtjeva objavljene europske prijave patenta na hrvatski jezik osobi koja se koristi tim izumom u Republici Hrvatskoj.

(3) Smatra se da europska prijava patenta od početka nije imala učinke navedene u stavku 2. ovoga članka ako je zahtjev za proširenje povučen ili se smatra povučenim.

Učinci proširenih europskih patenata

Članak 103.

(1) Prošireni europski patent, u skladu s odredbama stavka od 2. do 6. ovoga članka, daje od datuma objave podatka o njegovu priznavanju od strane EPO-a, ista prava koja bi bila dana i nacionalnim patentom priznatim prema ovom Zakonu.

(2) U roku od tri mjeseca od datuma objave podatka o priznavanju europskog patenta, nositelj patenta mora dostaviti Zavodu zahtjev za upis proširenog europskog patenta u Registar patenata, patentni spis europskog patenta kako je objavljen u službenom glasilu EPO-a, prijevod tog patentnog spisa na hrvatski jezik i platiti upravnu pristojbu i naknadu troškova za objavu i tiskanje prijevoda spisa europskog patenta na hrvatski jezik, u skladu s posebnim propisom.

(3) Ako kao rezultat prigovora podnesenog EPO-u europski patent ostane na snazi s izmijenjenim patentnim zahtjevima, nositelj patenta mora Zavodu dostaviti prijevod izmijenjenih patentnih zahtjeva na hrvatski jezik i platiti propisanu upravnu pristojbu i naknadu troškova za objavu u službenom glasilu Zavoda, u roku od 3 mjeseca od datuma na koji je objavljen podatak o odluci da europski patent ostane na snazi s izmijenjenim patentnim zahtje­vima.

(4) Ako tekst patentnih zahtjeva sadržava pozivne oznake upotrijebljene u crtežima, ti se crteži moraju priložiti uz prijevod naveden u stavku 2. i 3. ovoga članka.

(5) Zavod u službenom glasilu objavljuje, što je prije moguće, podatak o svakom prijevodu koji je uredno podnesen prema stavku 2. ili 3. ovoga članka. Sadržaj objave propisat će se Pravilnikom.

(6) Ako prijevod naveden u stavku 2. ili 3. ovoga članka nije podnesen u propisanom roku ili ako propisana upravna pristojba i naknada troškova nije plaćena u određenom roku, smatra se da prošireni europski patent otpočetka ne vrijedi. Članak 122. EPC-a primjenjuje se na odgovarajući način.

(7) Smatra se da prošireni europski patent i prijava na kojoj se temelji otpočetka nisu imali učinke navedene u stavku 1. ovoga članka i članku 102. stavku 2. ovoga Zakona, u opsegu u kojem je taj patent ukinut u postupku po prigovoru pred EPO-om.

(8) Zavod donosi rješenje o upisu proširenog europskog patenta u Registar patenata iz članka 49. ovoga Zakona.

Vjerodostojan tekst europskih prijava patenata ili europskih patenata

Članak 104.

(1) Tekst europske prijave patenta ili europskog patenta koji je sastavljen na jeziku postupka koji se vodi pred EPO-om vjerodostojan je tekst u bilo kojem postupku u Republici Hrvatskoj.

(2) Ako prijevod na hrvatski jezik daje zaštitu užu od zaštite koju daje proširena europska prijava patenta ili prošireni europski patent, prijevod propisan člankom 102. i 103. ovoga Zakona smatrat će se vjerodostojnim, osim u postupcima za poništaj patenta.

(3) Podnositelj prijave ili nositelj proširenog europskog patenta može u svako doba podnijeti ispravljeni prijevod. Ispravljeni prijevod patentnih zahtjeva objavljene europske prijave patenta nema nikakav pravni učinak sve dok nije dostavljen osobi koja se u Republici Hrvatskoj koristi izumom. Ispravljeni prijevod patentnog spisa proširenoga europskog patenta nema nikakve pravne učinke sve dok Zavod ne objavi podatak da je prijevod ispravljen, što je prije moguće, nakon uplate upravne pristojbe i naknade troškova propisane za objavu.

(4) Svaka osoba koja se u dobroj vjeri, koristi izumom ili koja je obavila učinkovite i ozbiljne pripreme za korištenje izumom, a čije korištenje ne bi činilo povredu prijave ili patenta u izvornom prijevodu može, nakon što ispravljeni prijevod počne proizvoditi učinak, nastaviti takvo korištenje u okviru svojeg poslovanja ili za potrebe svojeg poslovanja, bez plaćanja naknade.

Prava ranijeg datuma

Članak 105.

(1) Europska prijava patenta za koju je plaćena pristojba za proširenje i prošireni europski patent imaju, s obzirom na nacionalnu prijavu patenta i nacionalni patent, isti učinak na stanje tehnike kao i nacionalna prijava patenta i nacionalni patent.

(2) Nacionalna prijava patenta i nacionalni patent imaju, s obzirom na prošireni europski patent, isti učinak na stanje tehnike koji imaju i s obzirom na nacionalni patent.

Istodobna zaštita

Članak 106.

Ako prošireni europski patent i nacionalni patent imaju isti datum podnošenja, ili ako je zatraženo pravo prvenstva, isti je datum prvenstva priznat istoj osobi ili njezinu pravnom sljedniku, nacionalni patent nema učinak u opsegu u kojem pokriva isti izum kao i prošireni europski patent, od datuma na koji je rok za podnošenje prigovora istekao a da prigovor nije podnesen, ili od datuma na koji je u postupku po prigovoru donesena konačna odluka da europski patent ostaje na snazi.

Pristojbe za održavanje proširenih europskih patenata

Članak 107.

(1) Pristojbe za održavanje proširenih europskih patenata plaćaju se Zavodu za godine koje slijede nakon godine u kojoj je objavljen podatak o priznavanju europskog patenta.

(2) Članak 141. stavak 2. EPC-a primjenjuje se na odgovara­jući način.

Primjena EPC-a

Članak 108.

Odredbe EPC-a i njegovih provedbenih propisa ne primjenjuju se, osim ako je drukčije određeno odredbama ovoga Zakona.

 

XII.a EUROPSKI PATENT

 

UČINAK EUROPSKIH PATENATA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Članak 108.a

(1) Europska prijava patenta i europski patent, u skladu s odredbama ovoga Poglavlja, imaju isti učinak i podložni su istim uvjetima kao i nacionalna prijava patenta i nacionalni patent prema ovom Zakonu.

(2) Prema ovom Zakonu:

1. europska prijava patenta znači prijavu europskog patenta podnesenu prema Europskoj patentnoj konvenciji (u daljnjem tekstu: EPC), kao i međunarodnu prijavu patenta podnesenu prema Ugovoru o suradnji na području patenata (u daljnjem tekstu: PCT) za koju Europski patentni ured (u daljnjem tekstu: EPO) obavlja poslove kao naznačeni ili izabrani ured i u kojoj je Republika Hrvatska naznačena,

2. europski patent znači europski patent priznat od EPO-a na temelju europske prijave patenta i u

skladu s EPC-om, u kojem je naznačena Republika Hrvatska.

3. nacionalna prijava patenta znači prijavu patenta podnesenu Zavodu prema ovom Zakonu,

4. nacionalni patent znači patent priznat na temelju nacionalne prijave patenta.

PODNOŠENJE EUROPSKE PRIJAVE PATENTA

Članak 108.b

(1) Europska prijava patenta može se podnijeti:

(a) Europskom patentnom uredu; ili

(b) Zavodu.

(2) Europska prijava patenta podnesena Zavodu ima isti učinak kao da je istog datuma podnesena EPO-u, pod uvjetom da ju Zavod u skladu s odredbama EPC-a, pravodobno proslijedi EPO-u.

(3) Europska izdvojena prijava patenta podnosi se neposredno EPO-u.

(4) Ako Zavod na prvi pogled utvrdi da se radi o mogućem povjerljivom izumu od interesa za Republiku Hrvatsku, europsku prijavu patenta neće proslijediti EPO-u u skladu s odredbama iz stavka 2. ovoga članka, već će postupiti u skladu s posebnim propisima o povjerljivim izumima.

(5) Europska prijava patenta koja se podnese Zavodu u skladu s odredbama iz ovoga članka može se podnijeti na bilo kojem od jezika iz članka 14. stavaka 1. i 2. EPC-a.

PRISTOJBE I NAKNADE TROŠKOVA ZA EUROPSKE PRIJAVE PATENTA

Članak 108.c

Pristojbe i troškovi u vezi s europskim prijavama patenta plaćaju se u skladu s odredbama EPC-a i propisa uz EPC.

UČINCI EUROPSKIH PRIJAVA PATENATA

Članak 108.d

(1) Europska prijava patenta kojoj je utvrđen datum podnošenja i u kojoj je naznačena Republika Hrvatska, ekvivalentna je urednoj nacionalnoj prijavi patenta s pravom prvenstva zahtijevanim za europsku prijavu patenta, kad je priznato, bez obzira na njezin ishod.

(2) Objavljena europska prijava patenta privremeno daje istu zaštitu kakvu daje i objavljena nacionalna prijava patenta prema članku 60. ovoga Zakona, od datuma na koji je podnositelj prijave dostavio prijevod patentnih zahtjeva objavljene europske prijave patenta na hrvatski jezik osobi koja se koristi tim izumom u Republici Hrvatskoj.

(3) Smatra se da europska prijava patenta od početka nije imala učinke navedene u stavku 2. ovoga članka ako je povučena, ako se smatra povučenom, ako je konačno odbijena ili ako je naznaka Republike Hrvatske povučena ili se smatra povučenom.

UČINCI EUROPSKIH PATENATA

Članak 108.e

(1) Europski patent u kojem je naznačena Republika Hrvatska, uz ispunjenje pretpostavki iz ovoga članka, daje od datuma objave podatka o njegovu priznavanju od strane EPO-a, ista prava koja bi bila dana i nacionalnim patentom priznatim prema ovom Zakonu.

(2) U roku od 3 mjeseca od datuma objave podatka o priznavanju europskog patenta, nositelj patenta mora dostaviti Zavodu zahtjev za upis europskog patenta u Registar patenata, patentni spis europskog patenta kako je objavljen u službenom glasilu EPO-a, prijevod tog patentnog spisa na hrvatski jezik i platiti upravnu pristojbu i naknadu troškova za objavu i tiskanje prijevoda spisa europskog patenta na hrvatski jezik, u skladu s posebnim propisom.

(3) Zavod donosi rješenje o upisu europskog patenta u Registar patenata iz članka 49. ovoga Zakona.

(4) Ako kao rezultat prigovora podnesenog EPO-u europski patent ostane na snazi s izmijenjenim patentnim zahtjevima, ili kao rezultat zahtjeva za ograničenje iz članka 105.a EPC-a europski patent bude ograničen izmjenom patentnih zahtjeva, nositelj patenta mora Zavodu dostaviti prijevod izmijenjenih patentnih zahtjeva na hrvatski jezik i platiti propisanu upravnu pristojbu i naknadu troškova za objavu u službenom glasilu Zavoda, u roku od 3 mjeseca od datuma na koji je objavljen podatak o odnosnoj odluci EPO-a.

(5) Ako tekst patentnih zahtjeva sadržava pozivne oznake upotrijebljene u crtežima, ti se crteži moraju priložiti uz prijevod naveden u stavku 2. i 4. ovoga članka.

(6) Zavod u službenom glasilu objavljuje, što je prije moguće, podatak o svakom prijevodu koji je uredno podnesen prema stavku 2. ili 4. ovoga članka. Sadržaj objave propisat će se Pravilnikom.

(7) Ako prijevod iz stavaka 2. ili 4. ovoga članka nije podnesen u propisanom roku ili ako propisana upravna pristojba i naknada troškova za objavu nisu plaćeni u roku iz stavaka 2. ili 4. ovoga članka, smatra se da europski patent za Republiku Hrvatsku otpočetka ne vrijedi. Članak 122. EPC-a o povratu u prijašnje stanje primjenjuje se na odgovarajući način.

(8) Smatra se da europski patent i prijava na kojoj se temelji otpočetka nisu imali učinke navedene u stavku 1. ovoga članka i članku 108.d stavku 2. ovoga Zakona, u opsegu u kojem je taj patent pred EPO-m ukinut u postupku po prigovoru ili proglašen nevažećim ili ograničen u postupku po zahtjevu iz članka 105.a EPC-a.

VJERODOSTOJAN TEKST EUROPSKIH PRIJAVA PATENATA I EUROPSKIH PATENATA

Članak 108.f

(1) Tekst europske prijave patenta ili europskog patenta koji je sastavljen na jeziku postupka koji se vodi pred EPO-om vjerodostojan je tekst u bilo kojem postupku u Republici Hrvatskoj.

(2) Ako prijevod na hrvatski jezik daje zaštitu užu od zaštite koju daje europska prijava patenta ili europski patent, taj će se prijevod smatrati vjerodostojnim, osim u postupcima za proglašenje patenta ništavim.

(3) Podnositelj prijave ili nositelj europskog patenta može u svako doba podnijeti ispravljeni prijevod. Ispravljeni prijevod patentnih zahtjeva objavljene europske prijave patenta nema pravne učinke u Republici Hrvatskoj sve dok nije dostavljen osobi koja se u Republici Hrvatskoj koristi izumom. Ispravljeni prijevod patentnog spisa europskog patenta u kojemu je naznačena Republika Hrvatska nema pravne učinke sve dok Zavod ne objavi podatak da je prijevod ispravljen, što je prije moguće, nakon uplate upravne pristojbe i naknade troškova propisanih za objavu.

(4) Svaka osoba koja se u dobroj vjeri koristi izumom ili koja je obavila učinkovite i ozbiljne pripreme za korištenje izumom, a čije korištenje ne bi činilo povredu europske prijave patenta ili europskog patenta u izvornom prijevodu može, nakon što ispravljeni prijevod počne proizvoditi učinak, nastaviti takvo korištenje u okviru svojeg poslovanja ili za potrebe svojeg poslovanja, bez plaćanja naknade.

PRAVA RANIJEG DATUMA

Članak 108.g

(1) U Republici Hrvatskoj europska prijava patenta i europski patent u kojem je naznačena Republika Hrvatska imaju u odnosu prema nacionalnoj prijavi patenta i nacionalnom patentu isti učinak na stanje tehnike kao i nacionalna prijava patenta i nacionalni patent.

(2) Nacionalna prijava patenta i nacionalni patent u Republici Hrvatskoj imaju u odnosu prema europskom patentu u kojem je naznačena Republika Hrvatska, isti učinak na stanje tehnike koji imaju i s obzirom na nacionalni patent.

ISTODOBNA ZAŠTITA

Članak 108.h

 Ako su europski patent u kojem je naznačena Republika Hrvatska i nacionalni patent, koji imaju isti datum podnošenja, ili ako je zatraženo pravo prvenstva, isti datum prvenstva, priznati istoj osobi ili njezinu pravnom sljedniku, nacionalni patent nema učinak u opsegu u kojem pokriva isti izum kao i europski patent u kojem je naznačena Republika Hrvatska, od datuma na koji je rok za podnošenje prigovora protiv europskog patenta istekao a da prigovor nije podnesen, ili od datuma na koji je u postupku po prigovoru protiv europskog patenta donesena konačna odluka da europski patent ostaje na snazi.

PRETVORBA U NACIONALNU PRIJAVU PATENTA

Članak 108.i

(1) Zavod provodi postupak za priznavanje nacionalnog patenta na zahtjev podnositelja europske prijave patenta ili na zahtjev nositelja europskog patenta, u sljedećim slučajevima:

(a) kada se europska prijava patenta smatra povučenom prema članku 77. stavku 3. EPC-a, ili

(b) kada prijevod europske prijave patenta nije pravodobno podnesen u skladu s odredbom iz članka 14. stavka 2. i članka 90. stavka 3. EPC-a.

 (2) U slučaju iz stavka 1. točke (a) ovoga članka, zahtjev za pretvorbu podnosi se Zavodu. Zavod, pridržavajući se propisa o nacionalnoj sigurnosti, zahtjev prosljeđuje neposredno središnjim uredima za industrijsko vlasništvo država ugovornica koje su u njemu navedene.

 (3) U slučajevima iz stavka 1. točke (b) ovoga članka, zahtjev za pretvorbu podnosi se EPO-u koji ga prosljeđuje Zavodu ako je u njemu navedena Republika Hrvatska.

 (4) Zahtjev se smatra podnesenim nakon uplate pristojbe i naknade troškova za pretvorbu. Učinci europske prijave patenta iz članka 66. EPC-a prestaju ako zahtjev za pretvorbu nije pravodobno podnesen.

(5) U roku od dva mjeseca od podnošenja zahtjeva za pretvorbu europske prijave patenta u nacionalnu prijavu patenta, podnositelj prijave je dužan platiti propisanu upravnu pristojbu i naknadu troškova za pretvorbu i objavu, u skladu s posebnim propisima, te podnijeti Zavodu prijevod izvornog teksta europske prijave patenta na hrvatski jezik. Podatak o pretvorbi se objavljuje u službenom glasilu Zavoda. Ako upravna pristojba i naknada troškova nisu pravodobno plaćene, odnosno ako prijevod izvornog teksta europske prijave patenta na hrvatski jezik nije pravodobno podnesen, smatra se da zahtjev za pretvorbu nije podnesen, o čemu Zavod donosi odgovarajući akt.

PRISTOJBE ZA ODRŽAVANJE EUROPSKIH PATENATA

Članak 108.j

(1) Pristojbe za održavanje europskih patenata plaćaju se Zavodu za godine koje slijede nakon godine u kojoj je objavljen podatak o priznavanju europskog patenta, u skladu s posebnim propisima.

(2) Članak 141. stavak 2. EPC-a primjenjuje se na odgovarajući način.

RASPOLAGANJA EUROPSKOM PRIJAVOM PATENTA I EUROPSKIM PATENTOM

Članak 108.k

Odredbe ovoga Zakona o prijenosu, licenciji, založnom pravu, ovrsi, stečaju i prisilnim licencijama se primjenjuju na europske prijave patenata i europske patente s učinkom na području Republike Hrvatske.

ZAŠTITA OD POVREDE

Članak 108.l

Odredbe ovoga Zakona o zaštiti patenata u slučaju povrede se primjenjuju na europske prijave patenata i europske patente u kojima je naznačena Republika Hrvatska.

PROGLAŠENJE NIŠTAVIM EUROPSKOG PATENTA

Članak 108.m

(1) Pridržavajući se odredaba iz članka 139. EPC-a, odnosno odredaba iz članaka 78. i 79. ovoga Zakona, europski patent može biti proglašen ništavim u postupku pred Zavodom u skladu s odredbama ovoga Zakona, s učinkom za Republiku Hrvatsku.

(2) Ako je Zavodu podnesen zahtjev za proglašenje ništavim europskog patenta nakon što je pred EPO-m pokrenut postupak povodom prigovora iz članka 99. EPC-a ili zahtjeva za ograničenje ili proglašenje nevažećim iz članka 105.a EPC-a, Zavod će prekinuti postupak povodom zahtjeva za proglašenje ništavim do okončanja navedenih postupaka pred EPO-m.

PRIMJENA EPC-A

Članak 108.n

Na europske prijave patenta i europske patente koji u skladu s odredbama EPC-a i ovoga Zakona imaju učinak u Republici Hrvatskoj, primjenjuje se EPC.

PRIJEVODI U SKLADU SA SPORAZUMOM O PRIMJENI ČLANKA 65. EPCa

Članak 108.o

(1) Odredbe članka 108.e stavaka 2. do 5. ovoga Zakona, koje propisuju obvezu nositelja europskog patenta da dostavi prijevod patentnog spisa i izmijenjenih patentnih zahtjeva na hrvatski jezik, primjenjuju se do stupanja na snagu Sporazuma o primjeni članka 65. EPC-a od 17. listopada 2000. godine.

(2) Nakon stupanja na snagu Sporazuma iz stavka 1. ovoga članka nositelj patenta mora dostaviti Zavodu:

1. patentni spis na engleskom jeziku, ili prijevod tog spisa na engleski jezik ako je patent priznat na jeziku postupka koji nije engleski jezik, te prijevod patentnih zahtjeva na hrvatski jezik, u roku i uz obvezu plaćanja propisane upravne pristojbe i troškova za objavu propisanih člankom 108.e stavkom 2. ovoga Zakona,

2. prijevod izmijenjenih patentnih zahtjeva na engleski i hrvatski jezik, ako je europski patent ostao na snazi s izmijenjenim patentnim zahtjevima, u roku i uz obvezu plaćanja propisanih upravnih pristojbi i troškova za objavu propisanih člankom 108.e stavkom 3. ovoga Zakona.

(3) U slučaju spora zbog europskog patenta nositelj patenta mora, o vlastitom trošku, dostaviti kompletan prijevod patentnog spisa na hrvatski jezik na zahtjev osobe koja navodno povređuje patent, ili na zahtjev nadležnog suda ili drugoga sudskog tijela koje vodi pravni postupak.

(4) Prijevod naveden u stavku 3. ovoga Zakona smatra se vjerodostojnim tekstom u bilo kojem postupku u Republici Hrvatskoj, osim u postupku poništaja, ako prijevod na hrvatski jezik daje zaštitu koja je uža od zaštite koju daje europski patent na jeziku postupka.

 

XIII. MEĐUNARODNA PRIJAVA PREMA UGOVORU O SURADNJI NA PODRUČJU PATENATA

Međunarodna prijava

Članak 109.

(1) Međunarodna prijava je prijava koja se podnosi u skladu s PCT-em. Svako pozivanje na PCT u ovom poglavlju Zakona smatra se, ujedno, pozivanjem i na odredbe pravilnika u skladu s Ugovorom o suradnji na području patenata.

(2) Na međunarodne prijave koje se Zavodu podnose kao prijamnom uredu, ili u kojima je Zavod naveden kao naznačeni ili izabrani ured primjenjuju se odredbe PCT-a, ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.

Međunarodna prijava koja se Zavodu podnosi kao prijamnom uredu

Članak 110.

(1) Međunarodna prijava može se Zavodu podnijeti kao prijamnom uredu ako je podnositelj prijave hrvatski državljanin ili fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj ima prebivalište ili pravna osoba koja ima svoje poslovno sjedište u Republici Hrvatskoj.

(2) Za podnošenje međunarodne prijave iz stavka 1. ovoga članka plaća se propisana upravna pristojba i naknada troškova upravnoga postupka u skladu sa člankom 16. ovoga Zakona, za prosljeđivanje Međunarodnom uredu, u roku od mjesec dana od datuma primitka međunarodne prijave.

Međunarodna prijava koja se Zavodu podnosi kao naznačenom ili izabranom uredu

Članak 111.

(1) Međunarodna prijava u kojoj je Republika Hrvatska, u skladu s odredbama PCT-a, naznačena ili izabrana radi priznanja nacionalnoga patenta, za koju je plaćena upravna pristojba i naknada troškova upravnog postupka, podnosi se Zavodu na hrvat­skom jeziku najkasnije do isteka 31-og mjeseca računajući od međunarodnog datuma podnošenja, odnosno, datuma prvenstva ako je u međunarodnoj prijavi zahtijevano prvenstvo u skladu sa člankom 8. PCT-a.

(2) Međunarodna prijava koja je Zavodu podnesena kao naznačenom ili izabranom uredu objavljuje se u službenom glasilu Zavoda na način predviđen u članku 35. ovoga Zakona.

(3) Privremena prava propisana odredbom članka 60. ovoga Zakona međunarodna prijava iz stavka 1. ovoga članka stječe datumom objave prijave patenta na hrvatskom jeziku.

(4) Za međunarodne prijave iz stavka 1. ovoga članka rok u kojem se može podnijeti jedan od zahtjeva iz članka 36. ovoga Zakona počinje teći od datuma objave u službenom glasilu Zavoda.

(5) Međunarodna prijava objavljena prema članku 21. PCT-a neće se smatrati stanjem tehnike u skladu s odredbom članka 8. stavka 3. ovoga Zakona sve dok se ne udovolji uvjetima predviđenim odredbom stavka 1. ovoga članka.

 

XIV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Patenti priznati do primjene ovoga Zakona

Članak 112.

(1) Patenti koji su do dana određenog za primjenu ovoga Zakona upisani u Registar patenata pri Zavodu ostaju na snazi i na njih će se primjenjivati odredbe ovoga Zakona.

(2) Nositelj patenta kojim se štiti izum lijeka za ljude ili životinje ili izum koji se odnosi na primjenu tvari ili smjesa u liječenju ljudi ili životinja, za koji je prijava podnesena do 31. prosinca 1992. ili je za takvu prijavu zahtijevano prvenstvo do 31. prosinca 1992. može u postupku zbog povrede patenta tužbom zahtijevati samo naknadu, i to za vrijeme poslije 1. siječnja 1993.

Postupci u tijeku

Članak 113.

(1) Svi započeti postupci za priznanje patenta, postupci po prijedlozima za proglašavanje patenta ništavim, kao i postupci po prijedlozima za ukidanje rješenja o patentu, a koji nisu završeni do dana početka primjene ovoga Zakona, dovršit će se prema propisima koji su bili na snazi do dana početka primjene ovoga Zakona.

 (2) Postupci zbog povrede patenta ili prava iz prijave patenta, a koji nisu završeni do dana početka primjene ovoga Zakona, dovršit će se prema propisima koji su bili na snazi do dana početka primjene ovoga Zakona.

Prijevodi u skladu sa Sporazumom o primjeni Članka 65. EPC-a

Članak 114.

(1) Odredbe članka 103. stavka 2. i 3. ovoga Zakona, koje propisuju obvezu nositelja proširenoga europskog patenta da dostavi prijevod patentnog spisa i izmijenjenih patentnih zahtjeva na hrvatski jezik, primjenjuju se do stupanja na snagu Sporazuma o primjeni članka 65. EPC-a od 17. listopada 2000.

(2) Nakon stupanja na snagu Sporazuma iz stavka 1. ovoga članka nositelj patenta mora dostaviti Zavodu:

1. patentni spis na engleskom jeziku, ili prijevod tog spisa na engleski jezik ako je patent priznat na jeziku postupka koji nije engleski jezik, te prijevod patentnih zahtjeva na hrvatski jezik, u roku i uz obvezu plaćanja propisane upravne pristojbe i troškova za objavu propisanih člankom 103. stavkom 2. ovoga Zakona,

2. prijevod izmijenjenih patentnih zahtjeva na engleski i hrvatski jezik, ako je prošireni europski patent ostao na snazi s izmijenjenim patentnim zahtjevima, u roku i uz obvezu plaćanja propisanih upravnih pristojbi i troškova za objavu propisanih člankom 103. stavkom 3. ovoga Zakona.

(3) U slučaju spora zbog proširenog europskog patenta nositelj patenta mora, o vlastitom trošku, dostaviti kompletan prijevod patentnog spisa na hrvatski jezik na zahtjev osobe koja navodno povređuje patent, ili na zahtjev nadležnog suda ili drugoga sud­skog tijela koje vodi pravni postupak.

(4) Prijevod naveden u stavku 3. ovoga Zakona smatra se vjerodostojnim tekstom u bilo kojem postupku u Republici Hrvat­skoj, osim u postupku poništaja, ako prijevod na hrvatski jezik daje zaštitu koja je uža od zaštite koju daje prošireni europski patent na jeziku postupka.

Pravilnik

Članak 115.

Pravilnik kojim se pobliže uređuju pitanja iz: članka 17. stavka 2., članka 20. stavka 9., članka 21., članka 30. stavka 2., članka 31. stavka 2., članka 35. stavka 4., članka 36. stavka 3., članka 39. stavka 4., članka 42. stavka 2., članka 43. stavka 3., članka 49. stavka 3., članka 50. stavka 2., članka 51. stavka 2., članka 52. stavka 2., članka 53. stavka 2., članka 54. stavka 3., članka 55. stavka 4., članka 57. stavka 7., članka 71. stavka 9., članka 73. stavka 2., članka 74. stavka 1., članka 103. stavka 5.i članka 109. stavka 2., donijet će ministar nadležan za rad Zavoda, na prijedlog ravnatelja Zavoda, najkasnije do početka primjene ovoga Zakona.

Prestanak važenja drugih propisa

Članak 116.

Danom početka primjene ovoga Zakona prestaju važiti odred­be Zakona o patentima (»Narodne novine«, br. 78/99. i 32/02.), izuzev odredbe članka 95. u dijelu koji se odnosi na zastupanje, koja se primjenjuje do donošenja posebnog zakona.

Odgoda primjene pojedinih odredaba Zakona

Članak 117.

(1) Odredbe članka 71.-73. i članka 84. ovoga Zakona počet će se primjenjivati 1. ožujka 2010.

(2) Odredbe članka 99. do 108. i članka 114. ovoga Zakona primjenjivat će se od stupanja na snagu Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Europske Patentne Organizacije o suradnji na području patenata, sukladno odredbama Zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Europske Patentne Organizacije o suradnji na području patenata (»Narodne novine« – Međunarodni ugovori, br. 14/03).

Stupanje na snagu i primjena Zakona

Članak 118.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od 1. siječnja 2004.

Klasa: 381-03/03-01/02

Zagreb, 15. listopada 2003.

 

 

Prijelazne i završne odredbe iz Zakona o izmjenama i dopunama NN 76/07

Članak 48.

 (1) Odredbe iz članka 4., te članka 32. do 39. ovoga Zakona stupaju na snagu 1. lipnja 2008.godine.

 (2) Upravni sporovi koji su prije 1. lipnja 2008. godine već pokrenuti pred Upravnim sudom dovršit će se pred Upravnim sudom u skladu s odredbama koje su bile na snazi do tog datuma.

 (3) Stranka koja je do 1. lipnja 2008. godine podnijela tužbu Upravnom sudu u skladu s odredbama koje su bile na snazi do tog datuma, može zahtijevati od Upravnog suda da prekine postupak ako je u roku od 30 dana od tog datuma podnijela žalbu zbog istih razloga i s istim obrazloženjem kao u tužbi, kada je žalba protiv takvog upravnog akta prema odredbama ovoga Zakona dopuštena. Protiv upravnog akta kojeg se na temelju te žalbe donese u drugom stupnju, može se pokrenuti upravni spor, u skladu s odredbama Zakona o upravnim sporovima.

Članak 49.

POSEBNA ZAŠTITA NA TEMELJU PATENTA ILI SVJEDODŽBE O DODATNOJ ZAŠTITI U DRŽAVI ČLANICI EUROPSKE UNIJE

(1) Ako je prije dana stupanja Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije u nekoj od država članica Europske unije stečen patent ili svjedodžba o dodatnoj zaštiti za lijek namijenjen ljudima ili životinjama, u vrijeme kada za takav lijek u Republici Hrvatskoj nije mogao biti stečen patent ili svjedodžba o dodatnoj zaštiti, nositelj takvog patenta ili svjedodžbe o dodatnoj zaštiti može zabraniti izvoz iz Republike Hrvatske radi nuđenja na prodaju, prodaju, upotrebu ili skladištenje u te svrhe proizvoda izrađenog prema takvom patentu, u države članice Europske unije u kojima je na snazi odnosan patent ili svjedodžba o dodatnoj zaštiti, čak i ako je takav proizvod izrađen ili po prvi puta stavljen u promet na području Republike

Hrvatske od strane nositelja patenta ili nositelja svjedodžbe o dodatnoj zaštiti stečenih prije pristupanja Republike Hrvatske u Europsku uniju u odnosnoj državi članici Europske unije, ili uz njegovu izričitu suglasnost.

(2) Posebnim propisom će se urediti način obavješćivanja nadležnih carinskih vlasti o namjeravanom izvozu iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Odredbe ovoga članka stupaju na snagu danom stupanja Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije.

Članak 50.

ODGODA STUPANJA NA SNAGU ODREDABA O SVJEDODŽBI O DODATNOJ ZAŠTITI I POSEBNA PRAVA U PRIJELAZNOM RAZDOBLJU

(1) Odredbe iz članka 31. ovoga Zakona stupaju na snagu danom stupanja Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije.

(2) U roku od 6 mjeseci od dana stupanja Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije nositelj temeljnog patenta u Republici Hrvatskoj priznatog za lijek namijenjen ljudima ili životinjama odnosno za sredstvo za zaštitu bilja, za koje je na dan stupanja Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije u nekoj od država članica Europske unije ili u Republici Hrvatskoj nakon 1.siječnja 2008.godine stečeno odobrenje nadležnog tijela za stavljanje u promet, može zahtijevati izdavanje Svjedodžbe o dodatnoj zaštiti u Republici Hrvatskoj.

Članak 51.

(1) Odredbe iz članka 46.ovoga Zakona stupaju na snagu danom stupanja na snagu EPC-a.

(2) Danom stupanja na snagu članka 46. ovoga Zakona prestaju važiti odredbe iz članaka 99. do 108. Zakona o patentu («Narodne novine». broj 173/03 i 87/05).

Članak 52.

 (1) Postupci koji se na dan stupanja na snagu ovoga Zakona vode zbog zaštite patenta od povrede,

dovršit će se prema propisima koji su bili na snazi do dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

 (2) Na sve započete postupke za priznanje patenta, za proglašenje patenta ništavim i za ukidanje rješenja o patentu, ako i nisu dovršeni do stupanja na snagu ovog zakona, ne primjenjuju se odredbe iz članka 10 – 14 ovog zakona (vidi promjene na člancima 34, 36, 38, 47 i 48 Zakona o patentu).

Članak 53.

 (1) Pravilnik iz članka 115. Zakona o patentu («Narodne novine». broj 173/03 i 87/05) uskladit će s odredbama ovoga Zakona ministar nadležan za rad Zavoda, na prijedlog ravnatelja Zavoda, najkasnije do stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Pravilnik iz članka 36. ovoga Zakona donijet će ministar nadležan za rad Zavoda, na prijedlog ravnatelja Zavoda, najkasnije do 1. lipnja 2008.godine.

(3) Poslovnik iz članka 36. ovoga Zakona donijet će se najkasnije do 1. lipnja 2008.godine.

Članak 54.

Ovlašćuje se Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora da utvrdi i izradi pročišćeni tekst Zakona o patentu.

Članak 55.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama

 

Prijelazne i završne odredbe iz NN 30/09

 

POSEBNA PRAVA U PRIJELAZNOM RAZDOBLJU

Članak 16.

U roku od 6 mjeseci od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji nositelj temeljnog patenta u Republici Hrvatskoj priznatog za proizvod kao lijek namijenjen ljudima ili životinjama odnosno za proizvod kao sredstvo za zaštitu bilja, za koji je na dan pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji u nekoj od država članica Europske unije ili u Republici Hrvatskoj nakon 1. siječnja 2003. stečeno odobrenje nadležnog tijela za stavljanje u promet, može zahtijevati izdavanje Svjedodžbe o dodatnoj zaštiti u Republici Hrvatskoj.

Članak 17.

Na sve europske patente, kao i na proširene europske patente koji su priznati nakon 1. svibnja 2008., bez obzira jesu li priznati nakon provedbe prvostupanjskog postupka ili postupka po prigovoru ili po žalbi te o čijem je priznanju ili izmjeni objavljen podatak od strane EPO-a, primjenjuje se Sporazum o primjeni članka 65. EPC-a (Londonski sporazum).

Članak 18.

Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o patentu (»Narodne novine«, br. 76/07.) članak 50. i naslov iznad njega prestaju važiti.

 

Prijelazne i završne odredbe iz NN 76/13

 

Članak 22.

Ministar nadležan za rad Zavoda, na prijedlog ravnatelja Zavoda, uskladit će Pravilnik iz članka 115. Zakona o patentu (»Narodne novine«, br. 173/03., 87/05., 76/07., 30/09., 128/10. i 49/11.) s odredbama ovoga Zakona u roku od osam dana od dana njegova stupanja na snagu.

Članak 23.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim odredbi članaka 1., 4., 5. do 20. i članka 23. koji stupaju na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.


 

Copyright © Ante Borić