Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma

GLAVA I.   UVODNE ODREDBE

Predmet Zakona

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom propisuju mjere, radnje i postupci koje obveznici i nadležna državna tijela poduzimaju radi sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma te druge preventivne mjere u svrhu sprječavanja korištenja financijskoga sustava za pranje novca i financiranje terorizma.

(2) Odredbe ovoga Zakona, koje se odnose na sprječavanje i otkrivanje pranja novca, odgovarajuće se primjenjuju i na sprječavanje i otkrivanje financiranja terorizma s ciljem sprječavanja i otkrivanja aktivnosti pojedinaca, pravnih osoba, skupina i organizacija u vezi s financiranjem terorizma.

Usklađivanje propisa s pravnim poretkom Europske unije

Članak 2. (NN 108/17, 39/19)

(1) Ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju se sljedeći akti Europske unije:

1. Direktiva (EU) 2015/849 Europskoga parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprječavanju korištenja financijskoga sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) 648/2012 Europskoga parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 141, 5. 6. 2015.) (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2015/849)

2. Direktiva (EU) 2018/843 Europskoga parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprječavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni direktiva 2009/138/EZ i 2013/36/EU (Tekst značajan za EGP) (SL L 156, 19. 6. 2018.) (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2018/843).

(2) Ovim se Zakonom osigurava provedba:

1. Uredbe (EU) 2015/847 Europskoga parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o informacijama koje su priložene prijenosu novčanih sredstava i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) 1781/2006 (Tekst značajan za EGP) (SL L 141, 5. 6. 2015.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2015/847)

2. Uredbe (EZ) br. 1889/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2005. o kontrolama gotovine koja se unosi u Zajednicu ili iznosi iz Zajednice (Tekst značajan za EGP) (SL L 309, 25. 11. 2005.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 1889/2005),

3. Delegirana uredba Komisije (EU) 2018/1108 оd 7. svibnja 2018. o dopuni Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća regulatornim tehničkim standardima o kriterijima za imenovanje središnjih kontaktnih točaka za izdavatelje elektroničkog novca i pružatelje platnih usluga i pravilima o njihovim funkcijama (Tekst značajan za EGP) (u daljnjem tekstu: Delegirana uredba Komisije (EU) 2018/1108).

Temeljni pojmovi pranja novca i financiranja terorizma

Članak 3. (NN 108/17, 39/19, 151/22)

(1) Pranjem novca smatra se:

1. zamjena ili prijenos imovine, kada se zna da je ta imovina stečena kriminalnom aktivnošću ili sudjelovanjem u takvoj aktivnosti, u svrhu skrivanja ili prikrivanja nezakonitoga podrijetla imovine ili pomaganja bilo kojoj osobi koja je uključena u počinjenje takve aktivnosti u izbjegavanju pravnih posljedica djelovanja te osobe

2. skrivanje ili prikrivanje prave prirode, izvora, lokacije, raspolaganja, kretanja, prava povezanih s vlasništvom ili vlasništva imovine, kada se zna da je ta imovina stečena kriminalnom aktivnošću ili sudjelovanjem u takvoj aktivnosti

3. stjecanje, posjedovanje ili korištenje imovine ako se zna, u vrijeme primitka, da je ta imovina stečena kriminalnom aktivnošću ili sudjelovanjem u takvoj aktivnosti ili

4. sudjelovanje u počinjenju, udruživanje radi počinjenja, pokušaj počinjenja i pomaganja u počinjenju, poticanje, savjetovanje i olakšavanje ostvarenja bilo koje od aktivnosti navedene u točkama 1., 2. i 3. ovoga stavka.

(2) Pranjem novca smatra se i kada su aktivnosti kojima je stvorena imovina koja je predmet pranja novca provedene na državnome području druge države članice ili treće zemlje.

(3) Financiranjem terorizma smatra se:

1. osiguravanje ili prikupljanje sredstava odnosno pokušaj osiguravanja ili prikupljanja sredstava, zakonitih ili nezakonitih, na bilo koji način, izravno ili neizravno, s namjerom da se upotrijebe ili sa znanjem da će biti upotrijebljena, u cijelosti ili dijelom, od strane terorista ili terorističke organizacije u bilo koju svrhu, što uključuje i počinjenje terorističkoga kaznenog djela, ili od strane osoba koje financiraju terorizam

2. financiranje putovanja u svrhu počinjenja ili doprinosa u počinjenju kaznenog djela terorizma ili počinjenja kaznenog djela obuke za terorizam i terorističkog udruženja.

(4) Terorističko kazneno djelo je kazneno djelo propisano člankom 2. Međunarodne konvencije o sprječavanju financiranja terorizma (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, br. 16/03.) te kazneno djelo terorizam i kaznena djela povezana s terorizmom propisana u glavi Kaznenog zakona koja propisuje kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva.

(5) Terorist je fizička osoba koja:

1. počini ili pokuša počiniti terorističko kazneno djelo koristeći bilo koja sredstva, izravno ili neizravno, nezakonito i voljno

2. sudjeluje u počinjenju terorističkoga kaznenog djela

3. organizira ili upravlja drugima u počinjenju terorističkoga kaznenog djela

4. svjesno pridonese počinjenju jednoga ili više terorističkih kaznenih djela od strane pojedinca ili grupe osoba koje djeluju iz zajedničkih interesa: s ciljem nastavljanja kriminalne aktivnosti ili kriminalnih interesa pojedinca ili grupe, u kojem slučaju takva aktivnost ili interes uključuje počinjenje terorističkoga kaznenog djela, ili sa sviješću o namjeri pojedinca ili grupe da počini terorističko kazneno djelo.

(6) Teroristička skupina odnosno organizacija odnosi se na sve grupe terorista koje:

1. počine ili pokušavaju počiniti terorističko kazneno djelo na bilo koji način, izravno ili neizravno, protuzakonito i svojevoljno

2. sudjeluju kao suučesnici u terorističkim kaznenim djelima

3. organiziraju ili usmjeravaju druge da počine teroristička kaznena djela

4. doprinose počinjenju terorističkih kaznenih djela od strane pojedinca ili grupe osoba koje postupaju sa zajedničkom svrhom kada se doprinos daje namjerno i s ciljem nastavljanja terorističkoga kaznenog djela ili sa saznanjem o namjeri pojedinca ili grupe da će počiniti terorističko kazneno djelo.

(7) Temeljni pojmovi propisani ovim člankom propisuju se isključivo za potrebe provedbe mjera, radnji i postupaka za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma koje provode obveznici iz članka 9. stavaka 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona.

Značenje pojedinih pojmova

Članak 4. (NN 108/17, 39/19, 151/22)

Pojedini pojmovi u ovome Zakonu imaju sljedeće značenje:

1) burza i uređeno tržište pojmovi su koji imaju isto značenje kao u zakonu kojim je uređeno tržište kapitala

2) Carinska uprava jest Ministarstvo financija, Carinska uprava

3) država članica jest država članica Europske unije ili država potpisnica Sporazuma o osnivanju Europskoga gospodarskog prostora

4) elektronički novac ima isto značenje kao u zakonu koji uređuje elektronički novac

5) Europska nadzorna tijela su Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA), osnovano Uredbom (EU) br. 1093/2010 Europskoga parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskoga nadzornog tijela (Europskoga nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se mijenja Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ; Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) osnovano Uredbom (EU) br. 1094/2010 Europskoga parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskoga nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje), o izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i o stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/79/EZ; Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržište kapitala (ESMA) osnovano Uredbom (EU) br. 1095/2010 Europskoga parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskoga nadzornog tijela (Europskoga nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ

6) fiktivna banka jest kreditna ili financijska institucija ili institucija koja obavlja poslove jednakovrijedne poslovima kreditnih ili financijskih institucija, a koja nije fizički prisutna u državi ili na području na kojem je osnovana, niti ima stvarno vodstvo ili upravu te koja nije članica uređene financijske grupe koja podliježe učinkovitom konsolidiranom nadzoru

7) financijska institucija pojam je koji se koristi za obveznike iz članka 9. stavka 2. točaka 2., 3., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13., 14., 15. i 17. a), b), c), d) i e) ovoga Zakona, te njihove podružnice, neovisno o tome je li njezino glavno sjedište u Europskoj uniji ili u trećoj zemlji

8) Financijski inspektorat jest Ministarstvo financija, Financijski inspektorat Republike Hrvatske

9) financijsko-obavještajna jedinica jest:

a) domaća financijsko-obavještajna jedinica jest Ured za sprječavanje pranja novca (u daljnjem tekstu: Ured)

b) inozemna financijsko-obavještajna jedinica jest središnje tijelo za zaprimanje i analizu sumnjivih transakcija i drugih informacija sa sumnjom na pranje novca i financiranje terorizma te za dostavljanje rezultata analize nadležnim tijelima u državi članici ili trećoj državi (u daljnjem tekstu: inozemna FOJ)

10) FIU.net jest zaštićena decentralizirana računalna mreža za međunarodnu razmjenu informacija i podataka između financijsko-obavještajnih jedinica država članica

11) gotovina iz članka 121. ovoga Zakona ima isto značenje kao u Uredbi EZ br. 1889/2005

12) gotovina jesu novčanice i kovani novac koji su u optjecaju kao zakonsko sredstvo plaćanja

13) gotovinska transakcija jest svaka transakcija pri kojoj obveznik fizički primi od stranke gotovinu odnosno stranci fizički preda gotovinu u posjedovanje i na raspolaganje

14) grupa znači grupu društava koja se sastoji od matičnoga društva, društava kćeri te društava u kojima matično društvo ili društvo kći sudjeluju, kao i društava koja su međusobno povezana kako je to propisano zakonom koji uređuje trgovačka društva i zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika

15) identifikacijski broj jest osobni identifikacijski broj obveznika osobnoga identifikacijskog broja određenoga zakonom kojim se uređuje osobni identifikacijski broj (u daljnjem tekstu: OIB), odnosno drugi identifikacijski broj za osobe koje nisu obveznici OIB-a

16) imovina jest imovina svake vrste, bilo fizička ili ne, pokretna ili nepokretna, materijalna ili nematerijalna i pravni dokumenti ili instrumenti u bilo kojem obliku, uključujući elektronički ili digitalni, kojima se dokazuje vlasništvo nad imovinom ili udio u imovini te vrste

17) informacija o djelatnosti stranke koja je fizička osoba jest svaki podatak koji je osnova za uspostavljanje i praćenje poslovnoga odnosa, bez obzira je li riječ o privatnome ili profesionalnome statusu odnosno aktivnosti stranke

18) kanal dostave jest kanal koji se koristi za isporuku proizvoda i usluga do krajnjega korisnika

19) korespondentnim odnosom smatra se:

a) da jedna banka kao »korespondent« pruža bankovne usluge drugoj banci kao »respondentu«, uključujući vođenje računa i pružanje usluga povezanih s vođenjem računa kao što su upravljanje gotovinom, međunarodni prijenosi novčanih sredstava, obračun čekova, prolazni računi te usluge deviznoga poslovanja

b) odnosi između i unutar kreditnih institucija te financijskih institucija, uključujući kada se slične usluge pružaju preko institucije korespondenta instituciji respondenta te uključujući odnose uspostavljene za transakcije vrijednosnim papirima ili prijenos novčanih sredstava

20) kreditna institucija pojam je koji se koristi za obveznike iz članka 9. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona, a ima isto značenje kao u članku 4. stavku 1. točki 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskoga parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012, uključujući njezine podružnice kako je definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 17. te Uredbe, smještena u Europskoj uniji, neovisno o tome je li njezino glavno sjedište u Europskoj uniji ili u trećoj zemlji

21) kriminalna aktivnost jest svako sudjelovanje u počinjenju kaznenoga djela, propisanog Kaznenim zakonom i drugim zakonima kojima su propisana kaznena djela, uključujući i porezna kaznena djela povezana s izravnim i neizravnim porezima

22) kvalificirani certifikat:

a) za elektronički potpis jest certifikat za elektroničke potpise koji izdaje kvalificirani pružatelj usluga povjerenja i koji ispunjava zahtjeve utvrđene u Prilogu I. Uredbe (EU) 910/2014

b) za elektronički pečat jest certifikat za elektronički pečat koji izdaje kvalificirani pružatelj usluge povjerenja i koji ispunjava zahtjeve određene u Prilogu III. Uredbe (EU) 910/2014

23) Međuinstitucionalna radna skupina za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma jest stručna radna skupina koju čine predstavnici državnih tijela i institucija nadležnih za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma, a koja je zadužena za koordinaciju i provođenje zajedničkih politika i aktivnosti u postizanju strateških i operativnih ciljeva u području sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma

24) Nacionalna procjena rizika jest sveobuhvatan proces identifikacije i analize glavnih rizika od pranja novca i financiranja terorizma na nacionalnoj razini

25) Nadnacionalna procjena rizika jest procjena rizika od pranja novca i financiranja terorizma koji utječu na unutarnje tržište i koji su povezani s prekograničnim aktivnostima, a koju provodi Europska komisija

26) neprofitne organizacije jesu udruge, zaklade, fundacije, vjerske zajednice i druge pravne osobe koje ne obavljaju gospodarsku djelatnost sa svrhom stjecanja dobiti

27) obveznici su pravne i fizičke osobe koje su obvezne poduzimati mjere i radnje radi sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma u skladu s ovim Zakonom

28) osoba koja obavlja profesionalnu djelatnost jest pravna ili fizička osoba koja djeluje u okviru svoje profesionalne djelatnosti, i to: odvjetnik, odvjetničko društvo, javni bilježnik, revizorsko društvo, samostalni revizor, društvo za porezno savjetništvo, porezni savjetnik, vanjski računovođa koji je fizička ili pravna osobe koja obavlja računovodstvene usluge

29) ovlaštena osoba i njezin zamjenik jesu osobe koje imenuje obveznik te koje su ovlaštene i odgovorne za provođenje mjera i radnji koje se poduzimaju radi sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma koje su propisane ovim Zakonom i na temelju njega donesenim podzakonskim aktima

30) Porezna uprava jest Ministarstvo financija, Porezna uprava

31) poslovni odnos jest:

a) poslovni, profesionalni ili komercijalni odnos povezan s profesionalnim aktivnostima obveznika i za koji se očekuje, u vrijeme uspostavljanja, da ima element trajnosti, što uključuje i otvaranje računa kod obveznika

b) odnos u kojem se od obveznika traži da osnuje trgovačko društvo ili trust za svoju stranku, neovisno o tome je li osnivanje trgovačkog društva ili trusta jedina transakcija koja se obavlja za tu stranku

c) registracija i/ili identifikacija igrača sukladno propisima kojima se uređuje priređivanje igara na sreću i sukladno ovom Zakonu

32) povremena transakcija jest transakcija koja se ne obavlja u okviru uspostavljenoga poslovnog odnosa

33) predikatno kazneno djelo jest svako kazneno djelo kojim je ostvaren nezakonit prihod koji može biti predmet kaznenoga djela pranja novca

34) preporuke FATF jesu međunarodni standardi o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma koje je izdala Stručna skupina za financijsko djelovanje (engl. Financial Action Task Force, u daljnjem tekstu: FATF) koje je međudržavno tijelo osnovano sa zadaćom utvrđivanja standarda i promoviranja učinkovite implementacije postavljanja standarda i promicanja učinkovite provedbe zakonskih, regulatornih i operativnih mjera za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma na međunarodnoj razini

35) prijenos novčanih sredstava ima isto značenje kao što je definirano u članku 3. točki 9. Uredbe (EU) 2015/847

36) pružatelj usluga povezanih s trustovima ili trgovačkim društvima jest svaka osoba koja u skladu sa svojim poslovanjem trećim osobama pruža bilo koju od sljedećih usluga:

a) osnivanje trgovačkih društava ili drugih pravnih osoba

b) obavljanje funkcije ili postavljanje druge osobe da obavlja funkciju direktora ili tajnika trgovačkoga društva, partnera u partnerstvu ili sličnoga položaja u odnosu na druge pravne osobe

c) pružanje usluga registriranoga sjedišta, poslovne adrese, korespondentne adrese ili administrativne adrese i ostalih povezanih usluga trgovačkomu društvu, partnerstvu ili nekoj drugoj pravnoj osobi ili pravnoga uređenja

d) obavljanje funkcije ili postavljanje druge osobe da djeluje kao upravitelj trusta osnovanoga izričitom izjavom (engl. express trust) ili sličnoga pravnog uređenja

e) obavljanje funkcije ili postavljanje druge osobe da obavlja funkciju nominalnoga dioničara uime druge osobe, osim ako je riječ o trgovačkome društvu uvrštenome na uređeno tržište koje podliježe obvezi objavljivanja podataka u skladu s pravom Europske unije ili ekvivalentnim međunarodnim standardima

37) razumne mjere su odgovarajuće mjere koje poduzimaju obveznici, a koje su razmjerne rizicima od pranja novca i financiranja terorizma

38) Registar stvarnih vlasnika jest središnja elektronička baza podataka o stvarnim vlasnicima pravnih subjekata iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona osnovanih na području Republike Hrvatske i trustova i s njima izjednačenih subjekata stranoga prava iz članka 32. stavka 1. točke b) ovoga Zakona (u daljnjem tekstu: Registar)

39) službeni osobni dokument jest svaka javna isprava s fotografijom osobe koju izdaje nadležno državno domaće ili strano tijelo, a sa svrhom identifikacije osobe

40) sredstva jesu imovina i financijska sredstva i koristi bilo koje vrste, uključujući virtualnu imovinu, gospodarske resurse (uključujući naftu i druge prirodne resurse), te uključujući:

a) gotovinu, čekove, novčane tražbine, mjenice, novčane doznake i druga sredstva plaćanja

b) uložena sredstva kod obveznika

c) financijske instrumente određene zakonom koji uređuje tržište kapitala kojima se trguje javnom ili privatnom ponudom, uključujući dionice i udjele, certifikate, dužničke instrumente, obveznice, garancije i izvedene financijske instrumente

d) ostale isprave kojima se dokazuju prava na financijskim sredstvima ili drugim financijskim izvorima

e) kamate, dividende i druge prihode od sredstava

f) tražbine, kredite i akreditive

41) stranka jest osoba ili trust iz točke 59. ovoga članka koji uspostavlja ili već ima uspostavljen poslovni odnos kod obveznika ili obavlja povremenu transakciju, uključujući upravitelja trusta i osobu koja obavlja jednakovrijedne funkcije u drugom sličnom obliku stranog prava

42) stvarni vlasnik stranke jest svaka fizička osoba (osobe) koja je konačni vlasnik stranke ili kontrolira stranku ili na drugi način njome upravlja, i/ili fizička osoba (osobe) u čije ime se provodi transakcija, uključujući onu fizičku osobu (osobe) koje izvršavaju krajnju učinkovitu kontrolu nad pravnom osobom ili pravnim uređenjem

43) transakcija jest svaki primitak, izdatak, prijenos s računa na račun, zamjena, čuvanje, raspolaganje i drugo postupanje s novcem ili drugom imovinom kod obveznika

44) treća država jest država koja nije članica Europske unije ili potpisnica Sporazuma o osnivanju Europskoga gospodarskog prostora

45) usluga priređivanja igara na sreću jest usluga koja uključuje primanje uplata u igrama na sreću, uključujući one s elementom vještine, kao što su lutrijske igre na sreću, igre na sreću na automatima, igre u kasinima i igre klađenja koje se igraju na fizičkoj lokaciji ili na daljinu preko interneta, telefona ili nekih drugih interaktivnih komunikacijskih uređaja preko kojega igrač može odigrati igru samostalno, interakcijom sa sustavom

46) utvrđivanje i provjera identiteta stranke jest postupak prikupljanja podataka i informacija o stranci te njihovo provjeravanje korištenjem dokumenata, podataka i informacija dobivenih iz pouzdanoga i neovisnoga izvora

47) više rukovodstvo obveznika znači zaposlenik obveznika s dovoljno znanja o izloženosti institucije riziku od pranja novca i financiranja terorizma te odgovarajuće razine da donosi odluke koje utječu na njezinu izloženost riziku te ne treba, u svim slučajevima, biti član uprave ili drugoga poslovodnog tijela obveznika,

48) virtualna imovina jest digitalni prikaz vrijednosti ili prava kojim se može digitalno trgovati ili ga se može digitalno prenositi te koji se može koristiti za plaćanje ili investicijske svrhe, pri čemu se virtualnom imovinom ne smatraju:

a) financijski instrumenti kako su definirani zakonom kojim se uređuje tržište kapitala

b) elektronički novac kako je definiran zakonom kojim se uređuje platni promet

c) depoziti kako su definirani zakonom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija

d) strukturirani depoziti kako su definirani u zakonu kojim se uređuje tržište kapitala

e) sekuritizacija kako je definirana u zakonu kojim se osigurava provedba Uredbe (EU) 2017/2402 o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju

f) proizvodi životnog ili neživotnog osiguranja

g) mirovinski proizvodi

h) virtualna imovina koja je jedinstvena i nije zamjenjiva s drugim digitalnim prikazom

49) virtualna valuta jest podvrsta virtualne imovine i predstavlja digitalni prikaz vrijednosti koji nije izdala i za koji ne jamči središnja banka ni javno tijelo, koji nije nužno povezan sa zakonski uspostavljenom valutom te nema pravni status valute ili novca, ali ga fizičke ili pravne osobe prihvaćaju kao sredstvo razmjene i može se prenositi, pohranjivati te se njime može trgovati elektroničkim putem

50) skrbništvo i upravljanje virtualnom imovinom uime trećih strana jest čuvanje ili kontrola, uime trećih strana, virtualne imovine ili načina pristupa takvoj virtualnoj imovini, prema potrebi u obliku privatnih kriptografskih ključeva

51) upravljanje platformom za trgovanje virtualnom imovinom jest upravljanje s jednim ili više multilateralnih sustava, koji spaja ili olakšava spajanje višestrukih interesa trećih strana za kupnju i prodaju virtualne imovine, u okviru sustava i u skladu s njegovim nediskrecijskim pravilima, na način koji dovodi do sklapanja ugovora u vezi s virtualnom imovinom, bilo razmjenom jedne virtualne imovine za drugu bilo razmjenom virtualne imovine za fiducijarnu valutu koja je zakonsko sredstvo plaćanja

52) razmjena virtualne imovine za fiducijarnu valutu jest sklapanje ugovora o kupnji ili prodaji virtualne imovine s trećim stranama za fiducijarnu valutu koja je zakonsko sredstvo plaćanja uz korištenje vlasničkog kapitala

53) razmjena virtualne imovine za drugu virtualnu imovinu jest sklapanje ugovora o kupnji ili prodaji virtualne imovine s trećim stranama u zamjenu za drugu virtualnu imovinu uz korištenje vlasničkog kapitala

54) izvršavanje naloga za virtualnu imovinu uime trećih strana jest sklapanje ugovora o kupnji ili prodaji jedne ili više stavki virtualne imovine ili o upisu jedne ili više stavki virtualne imovine uime trećih strana, a uključuje i sklapanje ugovora o prodaji virtualne imovine u trenutku njezina izdavanja

55) usluge provedbe ponude odnosno prodaje virtualne imovine su plasman novoizdane virtualne imovine, ili virtualne imovine koja je već izdana, ali nije uvrštena za trgovanje na platformi za trgovanje virtualnom imovinom, određenim kupcima, a koji ne uključuje javnu ponudu ili ponudu postojećim imateljima izdavateljeve virtualne imovine

56) zaprimanje i prijenos naloga za virtualnu imovinu uime trećih strana jest zaprimanje od osobe naloga za kupnju ili prodaju jedne ili više stavki virtualne imovine ili za upis jedne ili više stavki virtualne imovine i prijenos tog naloga trećoj strani na izvršenje

57) savjetovanje o virtualnoj imovini jest ponuda, davanje ili suglasnost za davanje personaliziranih preporuka trećoj strani, bilo na zahtjev treće strane bilo na inicijativu pružatelja usluga povezanih s virtualnom imovinom koji savjetuje, u vezi s jednom ili više transakcija koje se odnose na virtualnu imovinu ili korištenje usluga povezanih s virtualnom imovinom

58) pružatelj usluga povezanih s virtualnom imovinom jest pravna osoba ili obrtnik iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona

59) trust jest trust i s trustom izjednačeni subjekt stranoga prava iz članka 32. stavka 1. točke b) ovoga Zakona, a obuhvaća trust osnovan izričitom izjavom (engl. express trust), fiducij, treuhand, fideicomiso i druge slične pravne oblike stranoga prava

60) nefinancijski sektor i samostalna djelatnost podrazumijevaju obveznike iz članka 9. stavka 2. točke 16., točke 17. podtočaka f), g), h), i), j) i točke 18. ovoga Zakona

61) suradnik osobe osuđene za kazneno djelo pranja novca i/ili financiranja terorizma je:

a) svaka fizička osoba koja je član uprave ili nadzornog odbora u pravnom subjektu ili stvarni vlasnik pravne osobe osuđene za kazneno djelo pranja novca i/ili financiranja terorizma

b) svaka fizička osoba koja je stvarni vlasnik nad pravnim subjektom u kojem je osoba osuđena za kazneno djelo pranja novca i/ili financiranja terorizma član uprave ili nadzornog odbora ili

c) svaka fizička osoba koja s osobom osuđenom za kazneno djelo pranja novca i/ili financiranja terorizma ima zajedničko stvarno vlasništvo nad pravnim subjektom.

 

GLAVA II.   NACIONALNA PROCJENA RIZIKA OD PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA

Nacionalna procjena rizika od pranja novca i financiranja terorizma

Članak 5. (NN 108/17, 39/19)

(1) Za prepoznavanje, procjenu, razumijevanje i smanjenje rizika od pranja novca i financiranja terorizma Republika Hrvatska provodi nacionalnu procjenu rizika od pranja novca i financiranja terorizma, pri čemu uzima u obzir propise koji uređuju zaštitu osobnih podataka i zaštitu tajnosti podataka, a koja procjena će se redovito ažurirati svake četiri godine od prethodno provedene nacionalne procjene rizika, te po potrebi i ranije.

(2) Prilikom provedbe nacionalne procjene rizika iz stavka 1. ovoga članka među ostalim procjenjuju se prijetnje i ranjivosti od pranja novca i financiranja terorizma, a posebna pozornost usmjerava se na svaku financijsku aktivnost koja se zbog svoje prirode smatra pogodnom za upotrebu ili zloupotrebu u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma.

(3) Nacionalna procjena rizika od pranja novca i financiranja terorizma koordinira se radom Međuinstitucionalne radne skupine za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma iz članka 120. stavka 2. ovoga Zakona, čije se zadaće, među ostalim, sastoje od:

1. provedbe nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj

2. izrade izvještaja o provedenoj nacionalnoj procjeni rizika od pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj

3. izrade prijedloga Akcijskoga plana s mjerama za smanjenje identificiranih rizika od pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj i

4. provedbe drugih analiza za koje je nužna suradnja i koordinacija između različitih državnih i javnih tijela te drugih relevantnih institucija, uključujući i privatni sektor.

(4) Nacionalna procjena rizika sadrži i:

1. podatke o institucionalnoj strukturi i općim postupcima sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, uključujući, među ostalim, podatke o Uredu, Poreznoj upravi i državnim odvjetništvima te podatke o osiguranim financijskim sredstvima i kadrovskim kapacitetima tih tijela, u mjeri u kojoj su te informacije dostupne

2. podatke o aktivnostima poduzetima na državnoj razini te podatke o financijskim sredstvima i kadrovskim kapacitetima koji su dodijeljeni za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma javnopravnim i drugim tijelima iz članka 120. ovoga Zakona

3. podatke o obilježjima pomoću kojih se utvrđuje imaju li pravne osobe ili pravna uređenja u Republici Hrvatskoj strukturu ili funkcije slične trustovima.

(5) Ured usmjerava i koordinira obavljanje zadaća Međuinstitucionalne radne skupine iz stavka 3. ovoga članka te obavještava Europsku komisiju, europska nadzorna tijela i ostale države članice o stavku 3. ovoga članka.

Rezultati Nacionalne procjene rizika

Članak 6.

(1) Vlada Republike Hrvatske donosi Nacionalnu procjenu rizika od pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj te na temelju nje donosi Akcijski plan za smanjenje identificiranih rizika od pranja novca i financiranja terorizma.

(2) Rezultati Nacionalne procjene rizika namijenjeni su:

1. unaprjeđenju sustava sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma identificiranjem sektora ili djelatnosti u kojima obveznici moraju primjenjivati pojačane mjere te, prema potrebi, utvrđivanju mjera koje su obveznici dužni poduzeti

2. prema potrebi određivanju sektora ili područja niskoga ili pojačanoga rizika od pranja novca i financiranja terorizma

3. pomoći obveznicima u provođenju njihovih procjena rizika od pranja novca i financiranja terorizma

4. utvrđivanju, kao pomoćno sredstvo, kod obveznika iz članka 9. ovoga Zakona i nadležnih državnih tijela iz članka 120. ovoga Zakona, prioriteta raspodjele resursa i sredstava namijenjenih sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma i

5. pripremanju odgovarajućih propisa za pojedine sektore i djelatnosti u skladu s identificiranim rizicima od pranja novca i financiranja terorizma.

(3) Rezultate Nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma Ured je bez odgađanja dužan učiniti dostupnim svim obveznicima iz članka 9. ovoga Zakona i nadležnim državnim tijelima iz članka 120. ovoga Zakona.

Nadnacionalna procjena rizika

Članak 7.

(1) Prilikom provođenja nacionalne procjene rizika iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona uzet će se u obzir Nadnacionalna procjena rizika te preporuke Europske komisije o mjerama primjerenima za rješavanje identificiranih rizika i zajedničko mišljenje europskih nadzornih tijela o rizicima od pranja novca i financiranja terorizma koji utječu na obveznike koji obavljaju financijsku djelatnost.

(2) Ako Republika Hrvatska odluči ne primijeniti bilo koju od preporuka Europske komisije iz stavka 1. ovoga članka, o tome pisanim putem obavještava Europsku komisiju te daje obrazloženje za takvu odluku.

Obavještavanje europskih institucija, država članica i javnosti

Članak 8. (NN 108/17, 39/19)

(1) Ured o rezultatima Nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma obavještava Europsku komisiju, europska nadzorna tijela i druge države članice.

(2) Ured na zahtjev nadležnog tijela druge države članice koja provodi nacionalnu procjenu rizika od pranja novca i financiranja terorizma tom nadležnom tijelu dostavlja odgovarajuće dodatne informacije potrebne za provedbu nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma.

(3) Ured stavlja na raspolaganje javnosti cjeloviti tekst ili sažetak Nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma, bez navođenja klasificiranih podataka.

 

GLAVA III.   MJERE, RADNJE I POSTUPCI KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA

I. OPĆE ODREDBE

Obveznici provedbe mjera

Članak 9. (NN 108/17, 39/19, 151/22)

(1) Mjere, radnje i postupci za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma određeni ovim Zakonom provode se prije i/ili prilikom svake transakcije, kao i pri sklapanju pravnih poslova kojima se stječe ili koristi imovina te u ostalim oblicima raspolaganja sredstvima, pravima i drugom imovinom koji mogu poslužiti za pranje novca i financiranje terorizma.

(2) Obveznici provedbe mjera, radnji i postupaka iz stavka 1. ovoga članka jesu:

1. kreditne institucije

2. kreditne unije

3. Hrvatska banka za obnovu i razvitak

4. HP ‒ Hrvatska pošta d. d. u dijelu poslovanja koji se odnosi na poštanske novčane uputnice

5. institucije za platni promet

6. društva za upravljanje investicijskim fondovima i investicijski fondovi s pravnom osobnošću s unutarnjim upravljanjem

7. mirovinska društva u dijelu poslovanja koje se odnosi na dobrovoljne mirovinske fondove te mirovinska osiguravajuća društva u dijelu poslovanja koji se odnosi na izravne jednokratne uplate osoba u takva društva i društva za dokup mirovine

8. društva ovlaštena za pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti

9. društva za osiguranje koja imaju odobrenje za obavljanje poslova životnih osiguranja i drugih osiguranja povezanih s ulaganjima

10. pravne i fizičke osobe koje se bave djelatnošću zastupanja u osiguranju pri sklapanju ugovora o životnome osiguranju i drugih osiguranja povezanih s ulaganjima

11. pravne i fizičke osobe koje se bave djelatnošću posredovanja u osiguranju pri sklapanju ugovora o životnome osiguranju i drugih osiguranja povezanih s ulaganjima

12. faktoring-društva

13. leasing-društva

14. institucije za elektronički novac

15. ovlašteni mjenjači

16. priređivači igara na sreću za:

a) lutrijske igre, uključujući online igranje

b) igre u kasinima, uključujući online igranje

c) igre klađenja, uključujući online igranje

d) igre na sreću na automatima

17. pravne i fizičke osobe koje se bave djelatnošću:

a) odobravanja kredita i zajmova, uključujući potrošačke kredite, ako je to dopušteno posebnim zakonom, i financiranje komercijalnih poslova, uključujući izvozno financiranje na osnovi otkupa s diskontom i bez regresa dugoročnih nedospjelih tražbina osiguranih financijskim instrumentima (engl. forfeiting), uključujući i otkup dospjelih tražbina

b) izdavanja ostalih sredstava plaćanja i upravljanja njima (putnički čekovi i bankovne mjenice), ako ta djelatnost nije platna usluga u smislu zakona kojim se uređuje platni promet

c) izdavanja garancija i jamstava

d) upravljanja ulaganjima za treće osobe i savjetovanja u vezi s tim

e) iznajmljivanja sefova

f) pružanja usluga povezanih s trustovima ili trgovačkim društvima, što uključuje osnivanje trgovačkih društava i drugih pravnih osoba, obavljanje funkcije direktora, tajnika, partnera ili sličnoga položaja u odnosu na druge pravne osobe, pružanje usluga registriranog sjedišta, pružanje poslovne, korespondentne ili administrativne adrese i ostalih povezanih usluga trgovačkom društvu, obavljanje funkcije ili postavljanje druge osobe da djeluje kao upravitelj trusta, te obavljanje funkcije ili postavljanje druge osobe da obavlja funkciju nominalnog dioničara uime druge osobe

g) prometa plemenitih metala i dragoga kamenja

h) trgovine ili posredovanja u trgovini umjetničkim djelima i antikvitetima, među ostalim, kada se time bave umjetničke galerije i aukcijske kuće, pri svakoj transakciji u vrijednosti od 10.000,00 eura i većoj, bez obzira na to je li riječ o jednokratnoj transakciji ili o više transakcija koje su međusobno očigledno povezane i koje ukupno dosežu vrijednost od 10.000,00 eura i veću

i) pohranjivanja umjetničkih djela ili trgovine umjetničkim djelima ili posredovanja u trgovini umjetničkim djelima, kada se navedeno odvija u slobodnim zonama, pri svakoj transakciji u vrijednosti od 10.000,00 eura i većoj, bez obzira na to je li riječ o jednokratnoj transakciji ili o više transakcija koje su međusobno očigledno povezane i koje ukupno dosežu vrijednost od 10.000,00 eura i veću

j) posredovanja u kupnji i prodaji nekretnina te kada posreduju u iznajmljivanju nekretnina, ali samo u vezi s transakcijama u kojima je mjesečna najamnina u vrijednosti od 10.000,00 eura i većoj

18. pravne i fizičke osobe u obavljanju profesionalnih djelatnosti:

a) revizorsko društvo, samostalni revizor, porezni savjetnik, društvo za porezno savjetništvo te sve ostale osobe koje se obvežu da će izravno ili pomoću drugih osoba s kojima su te ostale osobe povezane pružati materijalnu pomoć, potporu ili savjete o poreznim pitanjima kao glavnu poslovnu djelatnost ili profesionalnu aktivnost

b) odvjetnik, odvjetničko društvo, javni bilježnik ako sudjeluje, bilo da djeluje uime svoje stranke bilo za svoju stranku, u bilo kojoj vrsti financijskih transakcija ili transakcija koje uključuju nekretnine ili pak pružaju pomoć u planiranju ili provođenju transakcije za svoju stranku u vezi s:

1. kupnjom ili prodajom nekretnina ili poslovnih subjekata

2. upravljanjem novčanim sredstvima, vrijednosnim papirima ili drugom imovinom u vlasništvu stranke

3. otvaranjem i upravljanjem bankovnim računima, štednim ulozima ili računima za poslovanje s financijskim instrumentima

4. prikupljanjem sredstava potrebnih za osnivanje, poslovanje ili upravljanje trgovačkim društvom

5. osnivanjem, poslovanjem ili upravljanjem trustovima, trgovačkim društvima, zakladama ili sličnim pravnim uređenjima

6. pružanjem usluga povezanih s trustovima ili trgovačkim društvima iz točke 17. podtočke f) ovoga stavka

c) vanjski računovođa u obavljanju računovodstvenih poslova za druge pravne ili fizičke osobe te ako sudjeluje, bilo da djeluje uime svoje stranke bilo za svoju stranku, u bilo kojoj vrsti financijskih transakcija ili transakcija koje uključuju nekretnine ili pak pruža pomoć u planiranju ili provođenju transakcije za svoju stranku u vezi s:

1. kupnjom ili prodajom nekretnina ili poslovnih subjekata

2. upravljanjem novčanim sredstvima, vrijednosnim papirima ili drugom imovinom u vlasništvu stranke

3. otvaranjem i upravljanjem bankovnim računima, štednim ulozima ili računima za poslovanje s financijskim instrumentima

4. prikupljanjem sredstava potrebnih za osnivanje, poslovanje ili upravljanje trgovačkim društvom

5. osnivanjem, poslovanjem ili upravljanjem trustovima, trgovačkim društvima, zakladama ili sličnim pravnim uređenjima

6. pružanjem usluga povezanih s trustovima ili trgovačkim društvima iz točke 17. podtočke f) ovoga Stavka

19. pravna osoba ili obrtnik koji nisu obuhvaćeni točkama 1., 2., 4., 5., 6., 8., 9. i 14. ovoga stavka, a koji na profesionalnoj osnovi uime ili za račun druge fizičke ili pravne osobe obavljaju jednu ili više sljedećih djelatnosti povezanih s virtualnom imovinom:

a) skrbništvo i upravljanje virtualnom imovinom

b) upravljanje platformom za trgovanje virtualnom imovinom

c) razmjena virtualne imovine za fiducijarnu valutu koja je zakonsko sredstvo plaćanja

d) razmjena virtualne imovine za drugu virtualnu imovinu

e) izvršavanje naloga za virtualnu imovinu

f) usluge provedbe ponude odnosno prodaje virtualne imovine

g) zaprimanje i prijenos naloga za virtualnu imovinu uime trećih strana

h) savjetovanje o virtualnoj imovini.

(3) Obveznici su provedbe mjera i radnji iz stavka 1. ovoga članka i podružnice kreditnih i financijskih institucija i drugih obveznika iz drugih država članica i trećih država koje su osnovane u Republici Hrvatskoj u skladu sa zakonom koji uređuje njihov rad.

(4) Obveznici su provedbe mjera i radnji iz stavka 1. ovoga članka i zastupnici institucija za platni promet i distributeri institucija za elektronički novac iz druge države članice.

(5) Obveznicima mjera i radnji iz stavka 1. ovoga članka također se smatraju obveznici iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona kada se nalaze u stečaju ili je za njih pokrenut postupak likvidacije.

(6) Republika Hrvatska obavještava Europsku komisiju o proširenjima područja primjene ovoga Zakona u odnosu na Direktivu (EU) 2015/849 te o izuzećima za određene sektore obveznika sukladno odredbama ovoga Zakona, zajedno s obrazloženjem u skladu s provedenom procjenom rizika.

Registar pružatelja usluga virtualne imovine

Članak 9.a (NN 108/17, 151/22)

(1) Pravna osoba odnosno obrtnik sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koji namjerava obavljati djelatnosti iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona mora prije početka obavljanja tih djelatnosti iste upisati u registar pružatelja usluga virtualne imovine koji vodi Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga.

(2) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga upisat će pravnu osobu odnosno obrtnika u registar iz stavka 1. ovoga članka ako je podnesen zahtjev za upis u registar i ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1. pravna osoba odnosno obrtnik namjerava obavljati jednu ili više djelatnosti propisanih člankom 9. stavkom 2. točkom 19. ovoga Zakona

2. zahtjevu je priložena izjava odgovornih osoba pravne osobe odnosno obrtnika da su upoznati s obvezama iz ovoga Zakona

3. zahtjevu su priloženi dokazi o imenovanju ovlaštene osobe i zamjenika ovlaštene osobe u skladu s člankom 68. ovoga Zakona

4. zahtjevu su priloženi dokazi da fizičke osobe stvarni vlasnici pravne osobe i članovi uprave pravne osobe odnosno vlasnici obrta, njihovi suradnici i članovi nadzornog odbora ili upravnog odbora imaju dobar ugled u smislu članka 9.e ovoga Zakona

5. zahtjevu za registraciju dostavljeni su i svi drugi podaci propisani pravilnikom iz stavka 7. ovoga članka.

(3) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga odbit će zahtjev za upis u registar ako ocijeni da podnositelj zahtjeva ne ispunjava uvjete iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Registar iz stavka 1. ovoga članka javni je registar u koji se upisuju najmanje sljedeći podaci:

1. tvrtka i sjedište pravne osobe i OIB odnosno naziv obrta, ime, prezime i OIB obrtnika

2. naznaka djelatnosti iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona koje pravna osoba odnosno obrtnik obavlja.

(5) Nakon upisa u registar iz stavka 1. ovoga članka pravna osoba može djelatnost iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona upisati u sudski registar kao djelatnost odnosno obrtnik može tu djelatnost upisati u obrtni registar.

(6) U sudski odnosno obrtni registar ne mogu se kao djelatnost upisati djelatnosti iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona bez dokaza o upisu u registar iz stavka 1. ovoga članka.

(7) Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga pravilnikom detaljnije uređuje sadržaj zahtjeva za registraciju, dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu za upis u registar te način vođenja registra iz stavka 1. ovoga članka.

23. Pravilnik o vođenju registra pružatelja usluga virtualne imovine i procjeni dobrog ugleda fizičkih osoba u pružateljima usluga virtualne imovine

Zabrana obavljanja djelatnosti povezanih s virtualnom imovinom

Članak 9.b (NN 108/17, 151/22)

(1) Osim pravnih osoba i obrtnika koji su upisani u registar iz članka 9.a ovoga Zakona, nitko ne smije u Republici Hrvatskoj obavljati djelatnosti iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, djelatnost iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona može pružati pravna i fizička osoba kojoj je odobrenje izdalo matično nadležno nadzorno tijelo ili je upisana u registar nadležnog nadzornog tijela u matičnoj državi članici, o čemu je dužna obavijestiti Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga prije početka obavljanja djelatnosti iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona u Republici Hrvatskoj i uz obavijest dostaviti najmanje sljedeću dokumentaciju:

1. podatak o djelatnostima iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona koje je ovlaštena pružati

2. podatak o datumu nakon kojeg planira početi obavljati djelatnost iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona

3. podatak o matičnoj državi

4. naziv i kontakt podatke nadležnog nadzornog tijela i

5. potvrdu o odobrenju nadležnog nadzornog tijela ili izvadak iz registra nadležnog nadzornog tijela matične države.

(3) Uprava pravne osobe odnosno obrtnik upisan u registar iz članka 9.a ovoga Zakona dužni su voditi poslovanje te pravne osobe odnosno obrta s područja Republike Hrvatske.

(4) Smatra se da je djelatnost iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona obavljena u Republici Hrvatskoj ako je uslugu pružila pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili ako je ta djelatnost obavljena odnosno usluga pružena na inicijativu osobe iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona fizičkim osobama koje imaju prebivalište/uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj ili pravnim osobama koje imaju sjedište u Republici Hrvatskoj.

(5) Smatra se da je djelatnost obavljena u Republici Hrvatskoj ako je ispunjen bilo koji od sljedećih kriterija:

1. pružatelj usluga ima mjesto poslovanja u Republici Hrvatskoj putem kojeg obavlja komercijalnu djelatnost iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona ili putem kojeg oglašava svoje usluge prema fizičkim osobama koje imaju prebivalište/uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj ili pravnim osobama koje imaju sjedište u Republici Hrvatskoj

2. pružatelj usluga putem jednog ili više automatiziranih sustava nudi virtualnu imovinu u Republici Hrvatskoj

3. pružatelj usluga, neovisno o mediju, marketinšku komunikaciju usmjerava na fizičke osobe koje imaju prebivalište/uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj ili pravne osobe koje imaju sjedište u Republici Hrvatskoj

4. pružatelj usluga je distribuciju proizvoda i/ili usluga organizirao kroz jedan ili više distribucijskih kanala namijenjenih fizičkim osobama koje imaju prebivalište/uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj ili pravnim osobama koje imaju sjedište u Republici Hrvatskoj ili

5. pružatelj usluga ima adresu pošte ili telefonski broj u Republici Hrvatskoj, ili ima ».hr« ekstenziju na domeni na svojoj mrežnoj stranici.

Brisanje iz registra

Članak 9.c (NN 108/17, 151/22)

(1) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga donijet će rješenje o brisanju pravne osobe odnosno obrta iz registra iz članka 9.a ovoga Zakona:

1. ako je upisana u registar na temelju neistinite ili netočne dokumentacije ili neistinito predstavljenih činjenica

2. ako Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga dostavi obavijest u pisanom obliku da više ne namjerava obavljati djelatnost za koju je registrirana

3. ako prestane ispunjavati uvjete iz članka 9.a ovoga Zakona pod kojima je upisana u registar, a posebno ako član uprave ili stvarni vlasnik pravne osobe odnosno obrtnik prestane ispunjavati uvjet dobrog ugleda u smislu članka 9.e ovoga Zakona

4. ako Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga utvrdi da se registrirane djelatnosti ne obavljaju s područja Republike Hrvatske ili

5. ako ovlaštenoj osobi Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga ne dopusti nadzor ili je spriječi u obavljanju službene radnje.

(2) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga može donijeti rješenje iz stavka 1. ovoga članka ako je obveznik pravomoćno kažnjen zbog teškog djela prekršaja iz članka 150. ovoga Zakona, ako je počinjenjem prekršaja ostvarena imovinska korist ili nastala šteta, kada je prekršaj počinjen u povratu te kada utvrdi da počinitelj i nakon pravomoćnosti ne primjenjuje propisane mjere.

(3) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga dostavit će rješenje iz stavka 1. ovoga članka nadležnom trgovačkom sudu odnosno obrtnom registru.

(4) U postupku upisa u registar na odgovarajući način primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje opći upravni postupak.

(5) Protiv rješenja kojim se odbija zahtjev za upis i rješenja o brisanju obveznika iz registra nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Obveza registracije i vođenje registra pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću pružanja usluga povezanih s trustovima i trgovačkim društvima te prometom plemenitih metala i dragog kamenja

Članak 9.d (NN 108/17, 151/22)

(1) Obveznici iz članka 9. stavka 2. točke 17. podtočaka f) i g) ovoga Zakona – pravne i fizičke osobe koje se bave djelatnošću pružanja usluga povezanih s trustovima i trgovačkim društvima te prometom plemenitih metala i dragog kamenja dužni su najkasnije u roku od 30 dana od dana osnivanja ili registracije podnijeti zahtjev za upis u registar pružatelja usluga koji vodi Ministarstvo financija.

(2) Obveznici iz članka 9. stavka 2. točke 18. ovoga Zakona koji se u okviru svojih profesionalnih djelatnosti bave pružanjem usluga povezanih s trustovima ili trgovačkim društvima nisu dužni upisati se u registar iz stavka 1. ovoga članka.

(3) O zahtjevu za upis u registar Ministarstvo financija odlučit će u roku od 60 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva.

(4) Ministarstvo financija izvršit će upis u registar obveznika iz stavka 1. ovoga članka pod uvjetom da fizičke osobe stvarni vlasnici pravne osobe i članovi uprave pravne osobe odnosno vlasnici obrta, njihovi suradnici i članovi nadzornog odbora ili upravnog odbora, imaju dobar ugled u smislu članka 9.e ovoga Zakona.

(5) Ministarstvo financija odbit će zahtjev za upis u registar ako utvrdi da podnositelj zahtjeva za upis u registar iz stavka 1. ovoga članka ne udovoljava uvjetima dobrog ugleda iz članka 9.e ovoga Zakona.

(6) Podatke o ispunjavanju uvjeta iz članka 9.e ovoga Zakona Ministarstvo financija pribavlja od podnositelja zahtjeva.

(7) Podatke o neosuđivanosti iz članka 9.e stavka 1. ovoga Zakona Ministarstvo financija na temelju obrazloženog zahtjeva dobiva iz kaznene evidencije.

(8) Obveznici iz stavka 1. ovoga članka dužni su obavještavati Ministarstvo financija o svim promjenama podataka prikupljenim pri procjeni dobrog ugleda iz članka 9.e ovoga Zakona, u roku od osam dana od dana nastanka promjene.

(9) Ministarstvo financija, na temelju procjene rizika, periodično obavlja provjere je li kod obveznika došlo do promjena koje bi mogle utjecati na procjenu dobrog ugleda obveznika.

(10) Ministarstvo financija će brisati obveznika iz stavka 1. ovoga članka iz registra ako:

1. prestane ispunjavati uvjete pod kojima mu je odobren upis u registar

2. pisanim putem obavijesti Ministarstvo financija da više ne namjerava pružati usluge iz stavka 1. ovoga članka

3. bude brisan iz sudskog odnosno odgovarajućeg poslovnog registra

4. utvrdi da je upis u registar obavljen na temelju neistinitih ili netočnih podataka ili izjava ili

5. je pravomoćno kažnjen zbog teškog djela prekršaja iz članka 150. ovoga Zakona učinjenog u povratu.

(11) U postupku upisa u registar na odgovarajući način primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje opći upravni postupak.

(12) Protiv rješenja kojim se odbija zahtjev za upis i rješenja o brisanju obveznika iz registra nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(13) Podaci o upisu u registar objavljuju se na mrežnoj stranici Ministarstva financija na kojoj se nalazi registar.

(14) Ministar financija pravilnikom detaljnije uređuje sadržaj zahtjeva za upis, dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu za upis te način vođenja registra.

Dobar ugled

Članak 9.e (NN 108/17, 151/22)

(1) Dobar ugled, u smislu ovoga Zakona, ima fizička osoba u odnosu na koju ne postoje okolnosti koje dovode u sumnju dobar ugled te koja ispunjava sljedeće uvjete:

1. da se protiv nje ne vodi kazneni postupak odnosno da nije osuđivana ni za jedno od sljedećih kaznenih djela, osim ako je za osobu čiji se podaci vode u kaznenoj evidenciji nastupila rehabilitacija sukladno zakonu kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija:

a) protiv imovine (osim za kazneno djelo neovlaštene uporabe tuđe pokretne stvari i kazneno djelo oštećenja tuđe stvari) kod kojih se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti (glava XXIII.), protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva (glava IX.), protiv života i tijela (glava X.), protiv gospodarstva (glava XXIV.), protiv računalnih sustava, programa i podataka (glava XXV.), krivotvorenja (glava XXVI.), protiv službene dužnosti (glava XXVIII.), protiv pravosuđa (glava XXIX.), iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21. i 114/22.)

b) protiv života i tijela (glava X.), protiv imovine (osim za kazneno djelo oduzimanja tuđe pokretne stvari i kazneno djelo uništenja i oštećenja tuđe stvari) kod kojih se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti (glava XVII.), protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom (glava XIII.), protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja (glava XXI.), protiv vjerodostojnosti isprava (glava XXIII.), protiv službene dužnosti (glava XXV.), protiv pravosuđa (glava XXII.), protiv slobode i prava čovjeka i građanina, i to za kazneno djelo povrede prava na rad i drugih prava iz rada i za kazneno djelo povrede prava na zdravstvenu i invalidsku zaštitu (glava XI.), iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – Odluka Ustavnog suda, 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.)

2. da se protiv nje ne vodi kazneni postupak odnosno da nije osuđivana ni za jedno od kaznenih djela iz zakona drugih država članica i trećih država koja po svom opisu odgovaraju kaznenim djelima iz točke 1. ovoga stavka

3. koja nije kao zakonski zastupnik teže ili sustavno povrijedila odredbe ovoga Zakona i propise donesene na temelju ovoga Zakona

4. koja nije suradnik osobe osuđene za kazneno djelo pranja novca i/ili financiranja terorizma.

(2) Sljedeće okolnosti mogu dovesti u sumnju dobar ugled osobe:

1. ako joj je zbog nepoštivanja propisa ukinuta ili odbijena odgovarajuća suglasnost odnosno odobrenje za obavljanje poslova od strane nadležnog tijela

2. ako je pravomoćno osuđena, protiv osobe je izrečena mjera ili protiv nje nadležni sudovi ili tijela vode postupke zbog nepravilnosti ili nepridržavanja propisa kojima se uređuje područje sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma ili propisa kojima se uređuje poslovanje obveznika iz članka 9. ovoga Zakona ili

3. ako rukovodi ili je u vrijeme počinjenja djela rukovodila pravnom osobom koja je pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela iz stavka 1. ovoga članka, posebno ako joj je izrečena sigurnosna mjera zabrane obavljanja određenih djelatnosti ili poslova ili protiv koje se vode postupci iz točke 2. ovoga stavka.

(3) Pri ocjeni okolnosti iz stavka 2. ovoga članka Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i Ministarstvo financija uzet će u obzir sve dostupne informacije vezane za vrstu odluke, stupanj u kojem se postupak nalazi i izjavljene pravne lijekove, izrečenu sankciju, učinke rehabilitacijskih mjera, olakotne i otegotne okolnosti, težinu djela, razdoblje koje je proteklo od vremena počinjenja djela i ponašanje osobe u tom vremenu, sve dostupne informacije o postupcima, nadzornim mjerama i prijavama nadležnim tijelima koje su pokrenula, izdala ili podnijela nadležna tijela iz članka 81. ovoga Zakona ili srodna nadzorna tijela iz druge države članice ili treće države, kao i činjenicu da postojanje većeg broja lakših djela iz stavka 2. ovoga članka zajedno mogu narušiti dobar ugled osobe iako pojedinačno nemaju taj učinak.

(4) Smatra se da osobe iz stavaka 1. do 3. ovoga članka imaju dobar ugled nakon što prestanu pravne posljedice presuda za kaznena djela i prekršaje iz stavaka 1. do 3. ovoga članka.

(5) Odredbe stavaka 1. do 4. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se i na državljane druge države članice ili treće države.

(6) Obveznici iz ovoga Zakona su dužni bez odgode obavijestiti nadležno tijelo o nastupanju okolnosti iz stavaka 1. do 3. ovoga članka.

(7) Ministar financija za obveznike iz članka 9. stavka 2. točke 17. podtočaka f) i g), a Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za obveznike iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona pravilnikom detaljnije propisuju način procjene dobrog ugleda iz stavaka 2. i 3. ovoga članka i dokumentaciju koja se prilaže za potrebe utvrđivanja i procjene dobrog ugleda.

22. Pravilnik o upisu u registar i vođenju registra pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću pružanja usluga povezanih s trustovima i trgovačkim društvima te prometom plemenitih metala i dragog kamenja

23. Pravilnik o vođenju registra pružatelja usluga virtualne imovine i procjeni dobrog ugleda fizičkih osoba u pružateljima usluga virtualne imovine

Izuzetci u odnosu na pravne i fizičke osobe koje obavljaju financijsku djelatnost na povremenoj ili vrlo ograničenoj osnovi

Članak 10. (NN 108/17, 151/22)

(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona koji se na povremenoj vrlo ili ograničenoj osnovi bavi financijskom djelatnošću za koju je Nacionalnom procjenom rizika utvrđen nizak rizik od pranja novca ili financiranja terorizma, ne mora primjenjivati mjere iz ovoga Zakona ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

1. godišnji promet sporedne financijske djelatnosti ne prelazi 100.000,00 eura godišnje

2. transakcija ne prelazi vrijednost od 1000,00 eura, bez obzira na to je li riječ o jednokratnoj transakciji ili o više transakcija koje su međusobno očigledno povezane

3. financijska djelatnost nije glavna djelatnost i godišnji promet sporedne financijske djelatnosti ne prelazi 5 % od ukupnoga godišnjeg prometa

4. financijska djelatnost je sporedna djelatnost, izravno povezana s glavnom djelatnošću i

5. financijska djelatnost obavlja se samo u odnosu na osobe koje su stranke u vezi s obavljanjem glavne djelatnosti te se općenito ne nudi javnosti.

(2) Obveznik iz stavka 1. ovoga članka dužan je obavijestiti nadležno nadzorno tijelo iz članka 82. ovoga Zakona o ispunjavanju uvjeta iz stavka 1. ovoga članka. Nadležno nadzorno tijelo uspostavlja odgovarajuće mjere praćenja koje se temelje na procjeni rizika ili druge odgovarajuće mjere u svrhu onemogućavanja zloupotrebe ove iznimke.

(3) Izuzeća iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju se na pružatelje usluga novčanih pošiljaka iz članka 9. ovoga Zakona niti na druge obveznike iz članka 9. stavka 2. točaka 16., 17. podtočaka f) i j), točaka 18. i 19 ovoga Zakona.

(4) Republika Hrvatska obavještava Europsku komisiju o promjenama uvjeta propisanih za korištenje izuzeća iz stavka 1. ovoga članka.

Obveze obveznika

Članak 11.

(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona prilikom obavljanja svojih djelatnosti dužan je ispunjavati obveze određene ovim Zakonom i na temelju njega donesenih podzakonskih akata, s ciljem sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma.

(2) Obveze iz stavka 1. ovoga članka obuhvaćaju:

1. izradu procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma

2. uspostavljanje politika, kontrola i postupaka za učinkovito smanjivanje i djelotvorno upravljanje rizicima od pranja novca i financiranja terorizma

3. provođenje mjera dubinske analize stranke na način i pod uvjetima određenima ovim Zakonom

4. provođenje mjera za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma u poslovnim jedinicama i društvima u kojima obveznik ima većinski udio ili većinsko pravo u odlučivanju, a koje imaju sjedište u drugoj državi članici ili trećoj državi

5. imenovanje ovlaštene osobe i zamjenika ovlaštene osobe za provedbu mjera za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, s obzirom na organizacijsku strukturu obveznika, dovoljan broj zamjenika ovlaštene osobe te osiguranje primjerenih uvjeta za njihov rad

6. omogućavanje redovitoga stručnog osposobljavanja i izobrazbe zaposlenika obveznika te osiguravanje redovite unutarnje revizije sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma kod obveznika

7. izradu i redovito dopunjavanje liste indikatora za prepoznavanje stranaka i sumnjivih transakcija i sredstava za koje postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma

8. obavještavanje i dostavljanje Uredu propisanih i traženih podataka, informacija i dokumentacije o transakcijama, sredstvima i osobama

9. čuvanje i zaštitu podataka te vođenje evidencija podataka propisanih ovim Zakonom

10. obvezu kreditnih i financijskih institucija da uspostave odgovarajući informacijski sustav s obzirom na svoju organizacijsku strukturu i izloženost riziku od pranja novca i financiranja terorizma radi cjelovite procjene rizika stranaka, poslovnih odnosa i transakcija te stalnoga praćenja poslovnih odnosa te sa svrhom pravodobnoga i cjelovitoga obavještavanja Ureda i

11. provođenje drugih obveza i mjera propisanih ovim Zakonom i na temelju njega donesenih podzakonskih akata.

(3) Obveznik ne smije eksternalizirati obveze ovlaštene osobe i zamjenika iz članka 69. ovoga Zakona.

Analiza rizika od pranja novca i financiranja terorizma

Članak 12. (NN 108/17, 39/19)

(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je izraditi analizu rizika od pranja novca i financiranja terorizma kako bi prepoznao, procijenio, razumio i smanjio rizike od pranja novca i financiranja terorizma, uzimajući u obzir čimbenike rizika koji se odnose na:

a) stranke

b) države ili geografska područja

c) proizvode, usluge ili transakcije i

d) kanale dostave.

(2) Analiza rizika iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati i procjenu mjera, radnji i postupaka koje obveznik iz članka 9. ovoga Zakona poduzima za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma.

(3) Analiza rizika iz stavka 1. ovoga članka mora biti dokumentirana i razmjerna veličini obveznika, vrsti, opsegu i složenosti njegova poslovanja te ju je obveznik dužan redovito ažurirati i dostaviti nadležnom nadzornom tijelu iz članka 82. ovoga Zakona na njegov zahtjev.

(4) Nadležna nadzorna tijela smjernicama mogu propisati da pojedinačne dokumentirane procjene rizika iz stavka 1. ovoga članka nisu potrebne za pojedini sektor obveznika ako su određeni rizici karakteristični za sektor jasni i shvaćeni od strane toga sektora obveznika.

(5) Obveznik je dužan analizu rizika iz stavka 1. ovoga članka usklađivati s pravilnicima i odlukama odnosno smjernicama koje donosi nadležno tijelo te je dužan uzeti u obzir Nacionalnu procjenu rizika i Nadnacionalnu procjenu rizika.

(6) Obveznik je, prije svih bitnih promjena u poslovnim procesima i poslovnoj praksi koje mogu utjecati na mjere koje se poduzimaju radi sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma te pri uvođenju novoga proizvoda, eksternalizirane aktivnosti ili kanala dostave, kao i kod uvođenja novih tehnologija za postojeće i nove proizvode, dužan provesti procjenu rizika radi utvrđivanja i procjene kako navedene promjene utječu na izloženost riziku od pranja novca ili financiranja terorizma te poduzeti primjerene mjere za smanjenje rizika i učinkovito upravljanje tim rizikom.

Upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma

Članak 13. (NN 108/17, 151/22)

(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je uspostaviti i provoditi djelotvoran sustav unutarnjih kontrola te donijeti pisane politike, kontrole i postupke za smanjivanje i učinkovito upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma utvrđenih analizom rizika iz članka 12. stavka 1. ovoga Zakona, te je dužan uzeti u obzir pravilnike i odluke odnosno smjernice nadležnoga tijela, Nacionalnu procjenu rizika i Nadnacionalnu procjenu rizika.

(2) Politike, kontrole i postupci iz stavka 1. ovoga članka moraju biti razmjerni veličini obveznika, vrsti, opsegu i složenosti poslova koje obavlja obveznik te dokumentirani.

(3) Politike, kontrole i postupci iz stavka 1. ovoga članka uključuju:

1. ciljeve, opseg i način rada sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma kod obveznika

2. organizacijski ustroj obveznika

3. položaj ovlaštene osobe i zamjenika ovlaštene osobe u organizacijskoj strukturi kada je to primjereno veličini i prirodi posla obveznika

4. ovlasti i odgovornosti ovlaštene osobe i zamjenika ovlaštene osobe

5. ovlasti i odgovornosti svih zaposlenika obveznika koji sudjeluju u provedbi ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata

6. mjere dubinske analize stranke

7. modele upravljanja rizikom od pranja novca i financiranja terorizma

8. načine/modele upravljanja usklađenošću poslovanja obveznika s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata

9. uspostavu odgovarajućih linija izvještavanja unutar obveznika radi osiguranja pravodobnoga i odgovarajućega izvještavanja

10. čuvanje podataka, način vođenja i sadržaj evidencija podataka

11. stručno osposobljavanje i izobrazbu zaposlenika obveznika

12. neovisnu unutarnju reviziju sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma kada je to primjereno veličini obveznika, opsegu i vrsti poslovanja te riziku pranja novca i financiranja terorizma kojem je obveznik izložen i

13. provjeru zaposlenika obveznika kada je to primjereno veličini obveznika, opsegu i vrsti poslovanja te riziku pranja novca i financiranja terorizma kojem je obveznik izložen.

(4) Uprava obveznika dužna je donijeti politike, kontrole i postupke iz stavka 1. ovoga članka radi sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, redovito pratiti i preispitivati njihovu primjerenost i djelotvornost i, ako je potrebno, pojačati mjere poduzete od obveznika.

Procjena rizika pojedinoga poslovnog odnosa ili povremene transakcije

Članak 14. (NN 108/17, 39/19, 151/22)

(1) Prilikom provođenja mjera dubinske analize stranke iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona obveznici su dužni imati u vidu varijable i čimbenike rizika od pranja novca i financiranja terorizma kako bi mogli procijeniti rizike povezane s pojedinim poslovnim odnosom ili provođenjem povremene transakcije iz članka 16. stavka 1. točaka 2. i 3. ovoga Zakona.

(2) Varijable rizika iz stavka 1. ovoga članka uključuju najmanje sljedeće:

1. namjenu i predviđenu prirodu poslovnoga odnosa, uključujući i svrhu otvaranja računa stranci

2. vrijednost imovine koju stranka polaže, iznose i visinu obavljenih transakcija i

3. redovitost ili trajanje poslovnoga odnosa.

(3) Čimbenici rizika iz stavka 1. ovoga članka povezani sa strankom koji mogu upućivati na potencijalno niži rizik najmanje uključuju:

1. trgovačka društva čijim se financijskim instrumentima trguje na burzi ili uređenome tržištu pod uvjetom da podliježu zahtjevu za objavljivanje podataka i zahtjevu za osiguranje odgovarajuće transparentnosti stvarnoga vlasništva stranke

2. tijela javne vlasti i pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska ili druga država članica ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iz Republike Hrvatske ili druge države članice

3. stranke koje imaju prebivalište na području država iz stavka 4. ovoga članka.

(4) Čimbenici rizika iz stavka 1. ovoga članka povezani s geografskim područjem, koji mogu upućivati na potencijalno niži rizik, najmanje uključuju registraciju, sjedište ili prebivalište stranke u jednoj od sljedećih država:

1. države članice

2. treće države koje imaju djelotvoran sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma

3. treće države za koje su vjerodostojni izvori ustanovili da imaju nisku razinu korupcije ili drugih kaznenih djela

4. treće države koje, na temelju vjerodostojnih izvora, poput uzajamnih procjena ili objavljenih izvještaja o daljnjim aktivnostima, ispunjavaju zahtjeve za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma u skladu s preporukama FATF-a i djelotvorno ih provode.

(5) Čimbenici rizika iz stavka 1. ovoga članka povezani s proizvodima, uslugama, transakcijama ili kanalima dostave, koji mogu upućivati na potencijalno niži rizik, najmanje uključuju:

1. police životnoga osiguranja s niskom premijom

2. police mirovinskoga osiguranja ako ne postoji mogućnost ranijega otkupa i ne mogu se upotrijebiti kao osiguranje

3. doprinosi koji se u mirovinski sustav uplaćuju preko odbitaka od plaća, a prijenos članskoga udjela nije moguć

4. financijske proizvode ili usluge koje se pružaju određenomu tipu stranaka sa svrhom povećanja financijske uključenosti

5. proizvode kod kojih na manji rizik utječu ograničenja izdataka ili transparentnost vlasništva (npr. određene vrste elektroničkoga novca).

(6) Obveznik može primijeniti mjere pojednostavljene dubinske analize stranke u odnosu na pojedini poslovni odnos ili povremenu transakciju za koju procijeni da predstavlja nizak rizik za pranje novca i financiranje terorizma pri čemu je dužan uzeti u obzir rezultate Nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma.

(7) Čimbenici rizika iz stavka 1. ovoga članka, povezani sa strankom koji mogu upućivati na potencijalno viši rizik, najmanje uključuju:

1. stranku s kojom se poslovni odnos odvija u neuobičajenim okolnostima

2. stranku koja ima prebivalište na području države iz stavka 8. ovoga članka

3. pravne osobe i pravna uređenja koja predstavljaju sredstva za čuvanje osobne imovine

4. društva koja imaju nominalne dioničare ili dionice na donositelja

5. društva s intenzivnim gotovinskim poslovanjem

6. društva kojima se struktura vlasništva čini neobična ili prekomjerno složena s obzirom na prirodu posla društva

7. društva koja ne obavljaju ili ne smiju obavljati trgovinsku, proizvodnu ili drugu djelatnost u državi u kojoj su registrirana

8. društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje je 25 % i više u vlasništvu strane pravne osobe koja ne obavlja ili ne smije obavljati trgovinsku, proizvodnu ili drugu djelatnost u državi u kojoj je registrirana

9. stranku državljanina treće zemlje koji traži pravo na boravak ili državljanstvo u Republici Hrvatskoj u zamjenu za transfere kapitala, kupnju nekretnina ili državnih obveznica ili ulaganja u trgovačka društva u Republici Hrvatskoj.

(8) Čimbenici rizika iz stavka 1. ovoga članka povezani s geografskim područjem, koji mogu upućivati na potencijalno viši rizik, najmanje uključuju:

1. države za koje je na temelju vjerodostojnih izvora (poput uzajamnih procjena ili objavljenih izvještaja o daljnjim aktivnostima) utvrđeno da nemaju djelotvoran sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma

2. države za koje je na temelju vjerodostojnih izvora utvrđeno da imaju znatnu razinu korupcije ili drugih kaznenih djela

3. države u odnosu na koje su na snazi sankcije Europske unije, Ujedinjenih naroda, zabrana trgovanja ili slične mjere

4. države koje financiraju ili podržavaju terorističke aktivnosti ili unutar kojih djeluju terorističke organizacije.

(9) Čimbenici rizika iz stavka 1. ovoga članka, povezani s proizvodima, uslugama, transakcijama ili kanalima dostave koji mogu upućivati na potencijalno viši rizik, najmanje uključuju:

1. privatno bankarstvo

2. proizvode ili transakcije koji mogu pogodovati anonimnosti

3. poslovne odnose ili transakcije s nenazočnom strankom, bez određenih oblika zaštite, kao što su sredstva elektroničke identifikacije, relevantne usluge povjerenja kako su definirane u Uredbi (EU) br. 910/2014 ili bilo koji drugi siguran, daljinski ili elektronički postupak identifikacije koji su regulirala, priznala, odobrila ili prihvatila relevantna nacionalna tijela

4. plaćanja primljena od nepoznatih ili nepovezanih trećih osoba

5. nove proizvode i nove poslovne prakse, uključujući nove mehanizme dostave i upotrebu novih tehnologija ili tehnologija u razvoju za nove i postojeće proizvode

6. transakcije povezane s naftom, oružjem, plemenitim kovinama, duhanskim proizvodima, kulturnim artefaktima i drugim predmetima od arheološkog, povijesnog, kulturnog i vjerskog značaja ili od izuzetne znanstvene vrijednosti, te s bjelokošću i zaštićenim vrstama.

(10) Obveznik je dužan primijeniti mjere pojačane dubinske analize stranke u odnosu na pojedini poslovni odnos ili povremenu transakciju za koju je ovim Zakonom ili Nacionalnom procjenom rizika utvrđen viši rizik za pranje novca ili financiranje terorizma.

(11) Obveznici su dužni postupak procjene rizika iz stavka 1. ovoga članka provoditi u skladu s pravilnicima i odlukama iz stavka 12. ovoga članka.

(12) Ministar financija, guverner Hrvatske narodne banke i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga donose pravilnike odnosno odluku kojima obveznicima koji su kreditne i financijske institucije te obveznicima iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona propisuju postupak procjene rizika pranja novca i financiranja terorizma.

(13) Pravilnici odnosno odluka iz stavka 12. ovoga članka donose se u skladu sa smjernicama koje su izdala europska nadzorna tijela.

9. Odluka o postupku procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma te načinu provođenja mjera pojednostavljene i pojačane dubinske analize stranke

26. Pravilnik o postupku procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma te načinu provođenja mjera pojednostavljene i pojačane dubinske analize stranke

II. DUBINSKA ANALIZA STRANKE

Mjere dubinske analize stranke

Članak 15. (NN 108/17, 39/19, 151/22)

(1) Dubinska analiza stranke obuhvaća sljedeće mjere, ako nije drukčije propisano ovim Zakonom:

1. utvrđivanje identiteta stranke i provjeru njezina identiteta na osnovi dokumenata, podataka ili informacija dobivenih iz vjerodostojnoga, pouzdanoga i neovisnoga izvora, uključujući, ako ga stranka ima, kvalificirani certifikat za elektronički potpis ili elektronički pečat ili bilo koji drugi siguran, daljinski ili elektronički, postupak identifikacije koji su regulirala, priznala, odobrila ili prihvatila relevantna nacionalna tijela

2. utvrđivanje identiteta stvarnoga vlasnika stranke i poduzimanje odgovarajućih mjera za provjeru identiteta stvarnoga vlasnika stranke, uključujući poduzimanje mjera potrebnih za razumijevanje vlasničke i kontrolne strukture stranke kada je stranka trgovačko društvo, druga pravna osoba i s njome izjednačen subjekt ili trust i s njime izjednačen subjekt stranoga prava

3. prikupljanje podataka o namjeni i predviđenoj prirodi poslovnoga odnosa te drugih podataka u skladu s ovim Zakonom i na temelju njega donesenim podzakonskim aktima i koji će omogućiti razumijevanje namjene i predviđene prirode poslovnog odnosa i

4. stalno praćenje poslovnoga odnosa, uključujući i kontrolu transakcija koje stranka obavlja tijekom poslovnoga odnosa kako bi se osiguralo da su transakcije koje se obavljaju u skladu sa saznanjima obveznika o stranci, poslovnome profilu, profilu rizika, uključujući prema potrebi i podatke o izvoru sredstava, pri čemu dokumentacija i podatci kojima obveznik raspolaže moraju biti ažurni.

(2) Prilikom provedbi mjera iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka obveznik je dužan provjeriti je li osoba koja djeluje ili tvrdi da djeluje uime stranke za to i ovlaštena te u skladu s odredbama ovoga Zakona utvrditi i provjeriti identitet te osobe.

(3) Obveznik je dužan primjenjivati sve mjere dubinske analize iz stavka 1. ovoga članka sukladno odredbama ovoga Zakona, pri čemu opseg primjene mjera treba ovisiti o procjeni rizika provedenoj sukladno članku 14. ovoga Zakona.

(4) Obveznik je dužan mjere dubinske analize stranke provoditi na način propisan politikama, kontrolama i postupcima iz članka 13. stavka 1. ovoga Zakona.

(5) Obveznik je dužan, na zahtjev nadležnoga nadzornog tijela iz članka 82. ovoga Zakona, dostaviti na uvid dokumentaciju vezanu uz analizu i procjenu rizika iz koje proizlazi da su poduzete mjere primjerene identificiranim rizicima od pranja novca i financiranja terorizma.

Obveza primjene mjera dubinske analize stranke

Članak 16. (NN 108/17, 39/19, 151/22)

(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je sukladno odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenim podzakonskim aktima obaviti dubinsku analizu stranke u sljedećim slučajevima:

1. prilikom uspostavljanja poslovnoga odnosa sa strankom

2. pri svakoj povremenoj transakciji u vrijednosti od 10.000,00 eura i većoj, bez obzira na to je li riječ o jednokratnoj transakciji ili o više transakcija koje su međusobno očigledno povezane i koje ukupno dosežu vrijednost od 10.000,00 eura i veću

3. pri svakoj povremenoj transakciji koja predstavlja prijenos novčanih sredstava u vrijednosti većoj od 1000,00 eura u smislu Uredbe (EU) 2015/847

4. u pružanju usluga igara na sreću, prilikom stavljanja uloga i preuzimanja dobitaka, uključujući kupnju ili zamjenu žetona u vrijednosti od 2000,00 eura i većoj bez obzira na to je li riječ o jednokratnoj transakciji ili o više transakcija koje su međusobno očigledno povezane i koje ukupno dosežu vrijednost od 2000,00 eura i veću

5. ako postoji sumnja u vjerodostojnost i primjerenost prethodno dobivenih podataka o stranci i

6. uvijek kada u vezi s transakcijom ili strankom postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, bez obzira na sva propisana izuzeća i vrijednost transakcije.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. točaka 2. i 3. ovoga članka, obveznik iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona dužan je obaviti dubinsku analizu stranke:

1. pri svakoj povremenoj transakciji u vrijednosti od 1000,00 eura i većoj

2. pri svakoj povremenoj transakciji koja predstavlja prijenos virtualne imovine u vrijednosti od 1000,00 eura i većoj.

(3) Osim obveze provođenja dubinske analize sukladno stavku 1. ovoga članka, obveznik iz članka 9. stavka 2. točke 15. i točke 17. podtočaka g) i h) ovoga Zakona pri svakoj transakciji u vrijednosti od 2000,00 eura i većoj dužan je utvrditi i provjeriti identitet stranke te prikupiti sljedeće podatke: ime i prezime, prebivalište, dan, mjesec i godinu rođenja, identifikacijski broj ako je vidljiv iz identifikacijske isprave, naziv i broj identifikacijske isprave, naziv i državu izdavatelja, državljanstvo/državljanstva.

(4) Obveznik iz članka 9. stavka 2. točaka 9., 10. i 11. ovoga Zakona, kod poslova životnoga osiguranja i drugih osiguranja povezanih s ulaganjem, dužan je pored mjera propisanih člankom 15. stavkom 1. točkama 1. i 2. ovoga Zakona, čim su korisnici identificirani ili imenovani:

a) za korisnika osiguranja koji je određen kao posebno imenovana fizička ili pravna osoba ili pravno uređenje (npr. zakonski nasljednik, djeca, supružnik i dr.) utvrditi i provjeriti identitet korisnika osiguranja i

b) za korisnika osiguranja koji je određen specifičnim karakteristikama ili skupinom prikupiti dovoljno podataka kako bi se uvjerio da će moći utvrditi identitet korisnika osiguranja u trenutku isplate police.

(5) U slučajevima iz stavka 3. točaka a) i b) ovoga članka, obveznik je dužan provjeriti identitet korisnika osiguranja u trenutku isplate, a u slučaju dodjele, u cijelosti ili djelomično, životnoga osiguranja i drugih osiguranja povezanih s ulaganjem trećoj fizičkoj ili pravnoj osobi ili pravnom aranžmanu, obveznik kreditna ili financijska institucija je dužan utvrditi identitet stvarnoga vlasnika u trenutku dodjele.

(6) Za korisnika trusta i s njim izjednačenoga subjekta stranog prava, koji je određen specifičnim karakteristikama ili skupinom, obveznik je dužan pribaviti dovoljno informacija kako bi bio siguran da će moći utvrditi identitet korisnika u vrijeme isplate ili u trenutku kada korisnik odluči iskoristiti dodijeljena prava.

(7) Obveznici iz članka 9. stavka 2. točke 17. podtočke j) ovoga Zakona kada obavljaju poslove posredovanja u kupnji ili prodaji nekretnina dužni su mjere dubinske analize provesti u odnosu na kupca i prodavatelja nekretnine.

(8) Obveznici su dužni primijeniti mjere dubinske analize ne samo na nove stranke, već i pravodobno na postojeće stranke na temelju procjene rizika, posebno kod stranaka kod kojih se promijene okolnosti koje su relevantne za primjenu ovoga Zakona, ili kada je obveznik na temelju bilo kakve pravne obveze dužan tijekom kalendarske godine kontaktirati sa strankom u svrhu provjere svih relevantnih informacija povezanih sa stvarnim vlasnikom odnosno sa stvarnim vlasnicima, ili ako je obveznik to bio dužan učiniti u skladu s propisima koji uređuju administrativnu suradnju u području poreza.

(9) Prilikom odlučivanja o učestalosti provedbe mjera iz stavka 8. ovoga članka obveznici uzimaju u obzir sve okolnosti povezane sa strankom, primjerenost prethodno prikupljenih podataka o stranci i vrijeme prethodno provedene dubinske analize.

Dubinska analiza stranke prilikom uspostavljanja poslovnoga odnosa ili obavljanja transakcije

Članak 17. (NN 108/17, 39/19)

(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je mjere iz članka 15. stavka 1. točaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona provesti:

1. prije uspostavljanja poslovnoga odnosa sa strankom i

2. prije obavljanja transakcije iz članka 16. stavka 1. točaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona.

(2) Prilikom ulaska u novi poslovni odnos s trgovačkim društvom ili drugom pravnom osobom ili trustom, za koje postoji obveza unosa podataka o stvarnom vlasništvu u odgovarajući registar, obveznici prikupljaju izvadak iz tog registra.

(3) Iznimno od odredbe stavka 1. točke 1. ovoga članka, obveznik može provjeru identiteta stranke i stvarnoga vlasnika provesti i tijekom uspostavljanja poslovnoga odnosa sa strankom, i to što je prije moguće, nakon prvoga kontakta sa strankom ako je to:

1. prijeko potrebno kako se ne bi prekinuo uobičajeni način uspostavljanja poslovnih odnosa i

2. ako postoji nizak rizik od pranja novca i financiranja terorizma.

(4) Obveznik kreditna ili financijska institucija iz članka 9. ovoga Zakona može otvoriti račun stranci prije provjere identiteta stranke i provjere identiteta stvarnoga vlasnika stranke, uključujući račun koji omogućuje transakcije s prenosivim vrijednosnim papirima, pod uvjetom da postoje odgovarajući zaštitni mehanizmi koji osiguravaju da stranka ili netko u njezino ime ne provodi transakcije prije nego identitet stranke i stvarnoga vlasnika ne bude provjeren na način propisan poglavljima IV. (Način provođenja mjera utvrđivanja i provjere identiteta stranke) i V. (Način provođenja mjera utvrđivanja i provjere identiteta stvarnoga vlasnika stranke) ovoga Zakona.

(5) U slučajevima iz stavka 3. ovoga članka obveznik je dužan donijeti pisane politike, kontrole i postupke za smanjivanje i učinkovito upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma.

Iznimka od provođenja mjera dubinske analize u pogledu elektroničkoga novca

Članak 18. (NN 108/17, 39/19, 151/22)

(1) Iznimno obveznici nisu dužni provesti mjere iz članka 15. stavka 1. točaka 1., 2. i 3. i članka 17. ovoga Zakona u pogledu elektroničkoga novca ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

1. platni instrument ne može se ponovno puniti ili je na tom platnom instrumentu ukupni iznos platnih transakcija ograničen na mjesečnoj razini iznosa od 150,00 eura te se platni instrument može koristiti isključivo u Republici Hrvatskoj

2. sredstva pohranjena na platnom instrumentu ne smiju prelaziti iznos od 250,00 eura

3. platni instrument upotrebljava se isključivo za kupnju robe ili usluga

4. na platni instrument ne može se pohraniti anonimni elektronički novac i

5. izdavatelj elektroničkoga novca provodi mjeru praćenja transakcija ili poslovnoga odnosa u svrhu otkrivanja složenih i neobičnih transakcija iz članka 53. ovoga Zakona ili sumnjivih transakcija iz članka 56. ovoga Zakona.

(2) Iznimku iz stavka 1. ovoga članka obveznici ne smiju primijeniti na iskupe elektroničkog novca u gotovini ili podizanje gotovine u novčanoj vrijednosti elektroničkoga novca iznosa većega od 50,00 eura niti na platne transakcije s udaljenosti propisane zakonom koji uređuje platni promet u kojima plaćeni iznos premašuje 50,00 eura po transakciji.

(3) Kreditne i financijske institucije u svojstvu prihvatitelja smiju prihvatiti plaćanja izvršena anonimnim karticama s unaprijed uplaćenim sredstvima iz trećih zemalja, u kojima takve kartice ispunjavaju zahtjeve jednakovrijedne onima utvrđenima u stavcima 1. i 2. ovoga članka.

Odbijanje poslovnoga odnosa i obavljanja transakcije

Članak 19.

(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona koji ne može provesti mjere dubinske analize iz članka 15. stavka 1. točaka 1., 2. i 3. i članka 15. stavka 2. ovoga Zakona ne smije uspostaviti poslovni odnos ili obaviti transakciju, odnosno mora prekinuti već uspostavljeni poslovni odnos te razmotriti treba li Uredu dostaviti obavijest o sumnjivoj transakciji, sredstvima i osobama u skladu s člancima 56. i 57. ovoga Zakona.

(2) Obveznik može prekinuti već uspostavljeni poslovni odnos ako nije u mogućnosti provesti mjeru iz članka 15. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, odnosno ako ocijeni da ne može učinkovito upravljati rizikom pranja novca i financiranja terorizma u odnosu na stranku.

(3) Obveznik koji obavlja profesionalnu djelatnost iz članka 9. stavka 2. točke 18. ovoga Zakona nije dužan odbiti uspostaviti poslovni odnos ili obaviti transakciju, odnosno prekinuti već uspostavljeni poslovni odnos u skladu sa stavkom 1. ovoga članka u slučaju kada utvrđuje pravni položaj svoje stranke ili brani ili zastupa stranku u sudskom postupku ili u vezi sa sudskim postupkom, uključujući davanje savjeta o pokretanju ili izbjegavanju takvoga postupka.

III. NAČIN PROVOĐENJA MJERA DUBINSKE ANALIZE STRANKE

Prikupljanje podataka

Članak 20. (NN 108/17, 151/22)

(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona pri obavljanju dubinske analize stranke prikuplja sljedeće podatke:

1. za fizičku osobu: ime i prezime, prebivalište, dan, mjesec i godina rođenja, identifikacijski broj, naziv i broj identifikacijske isprave, naziv i državu izdavatelja te državljanstvo/državljanstva:

a) fizičke osobe i njezina zakonskoga zastupnika, obrtnika ili osobe koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, a koja uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakciju odnosno za koju se uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakcija

b) zakonskoga zastupnika i punomoćnika koji za pravnu osobu ili drugu pravnu osobu i s njom izjednačeni subjekt iz članka 26. ovoga Zakona uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakciju

c) punomoćnika koji za stranku uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakciju i

d) fizičke osobe koja pristupa sefu

2. za fizičku osobu kojoj je namijenjena transakcija: ime i prezime, prebivalište te podatak o identifikacijskome broju fizičke osobe ako mu je taj podatak dostupan

3. za obrt i drugu samostalnu djelatnost:

a) naziv, sjedište (ulica i kućni broj, mjesto i država) i identifikacijski broj obrta i osobe koja obavlja drugu samostalnu djelatnost kada se u svrhu poslovanja obrta ili obavljanja druge samostalne djelatnosti uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakcija i

b) naziv, sjedište (ulica i kućni broj, mjesto i država) obrta i osobe koja obavlja drugu samostalnu djelatnost kojoj je namijenjena transakcija te identifikacijski broj obrta i osobe koja obavlja drugu samostalnu djelatnost samo ako mu je taj podatak dostupan

4. za pravnu osobu: naziv, pravni oblik, sjedište (ulica i kućni broj, mjesto i država) i identifikacijski broj pravne osobe:

a) za koju se uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakcija odnosno za pravnu osobu u čije se ime uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakcija i

b) drugu pravnu osobu i s njom izjednačeni subjekt iz članka 26. ovoga Zakona

5. za pravnu osobu kojoj je namijenjena transakcija obveznik pribavlja podatke o nazivu i sjedištu (ulica i kućni broj, mjesto i država) te pravne osobe, te podatak o identifikacijskome broju pravne osobe ako mu je taj podatak dostupan

6. za stvarnoga vlasnika stranke: ime i prezime, država prebivališta, dan, mjesec i godina rođenja i državljanstvo/državljanstva

7. podatke o namjeni i predviđenoj prirodi poslovnoga odnosa, uključujući i informaciju o djelatnosti stranke

8. datum i vrijeme uspostavljanja poslovnoga odnosa

9. datum i vrijeme pristupa sefu

10. datum i vrijeme provedbe transakcije, iznos i valutu u kojoj se obavlja transakcija, način provedbe transakcije te, kada obveznik na temelju procjene rizika provedene sukladno odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata utvrdi viši rizik od pranja novca ili financiranja terorizma, svrhu (namjenu) transakcije

11. o izvoru sredstava koja jesu ili će biti predmet poslovnoga odnosa

12. o izvoru sredstava koja jesu ili će biti predmet transakcije

13. prikuplja i druge podatke o sumnjivim transakcijama, sredstvima i osobama koji su mu potrebni za obrazloženje razloga za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma u skladu s člancima 56. i 57. ovoga Zakona.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. točke 1. ovoga članka, ako obveznik nije u mogućnosti pribaviti podatak o identifikacijskome broju fizičke osobe stranca kojemu nije izdan osobni identifikacijski broj, dužan je pribaviti podatak o vrsti, broju, izdavatelju i državi identifikacijske isprave na temelju koje je utvrdio i provjerio identitet te fizičke osobe.

(3) Osim podataka iz stavka 1. ovoga članka, obveznik pribavlja i ostale podatke u opsegu u kojem su mu potrebni za procjenu rizika od pranja novca i financiranja terorizma sukladno odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata.

(4) Ministar financija pravilnikom propisuje dodatne podatke koje je obveznik dužan pribaviti u svrhu provođenja mjera dubinske analize i obavješćivanja Ureda o transakcijama iz članaka 56., 57. i 61. ovoga Zakona.

(5) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona u okviru dubinske analize stranke pri uspostavljanju poslovnog odnosa iz članka 16. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona prikuplja podatke iz stavka 1. točaka 1., 3., 4., 6., 7. i 8. ovoga članka i prema potrebi podatak iz stavka 1. točke 11. ovoga članka.

(6) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona u okviru dubinske analize stranke pri svakoj povremenoj transakciji u vrijednosti od 10.000,00 eura i većoj iz članka 16. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona prikuplja podatke iz stavka 1. točaka 1., 2., 3., 4., 5., 6. i 10. ovoga članka.

(7) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona u okviru dubinske analize stranke pri svakoj povremenoj transakciji iz članka 16. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona pored informacija o platitelju i primatelju koje moraju biti priložene prijenosu novčanih sredstava u skladu s Uredbom (EU) 2015/847 dužan je prikupiti i podatke iz stavka 1. točaka 6. i 10. ovoga članka.

(8) Obveznik iz članka 9. stavka 2. točke 16. ovoga Zakona u okviru dubinske analize stranke prilikom provođenja transakcije iz članka 16. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona prikuplja podatke iz stavka 1. točaka 1., 2., 3. b), 5., 6. i 10. ovoga članka.

(9) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona u okviru dubinske analize stranke ako postoji sumnja u vjerodostojnost i primjerenost prethodno dobivenih podataka o stranci iz članka 16. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona prikuplja podatke iz stavka 1. točaka 1., 3., 4., 6., 7. i 11. ovoga članka.

(10) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona u okviru dubinske analize stranke uvijek kada u vezi s transakcijom ili strankom postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, bez obzira na sva propisana izuzeća i vrijednost transakcije iz članka 16. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona prikuplja podatke iz stavka 1. ovoga članka.

(11) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona u svrhu postupanja sukladno odredbama članka 61. ovoga Zakona (gotovinska transakcija u vrijednosti od 10.000,00 eura i većoj) prikuplja podatke iz stavka 1. točaka 1., 2., 3., 4., 5., 6. i 10. ovoga članka, te je dužan uvijek prikupiti i podatak o svrsi (namjeni) transakcije.

(12) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona, u odnosu na gotovinsku transakciju uplate gotovine u vrijednosti od 30.000,00 eura i većoj ili mjenjački posao u vrijednosti od 30.000,00 eura i većoj, osim postupanja sukladno odredbama članka 61. ovoga Zakona te prikupljanja podataka iz stavka 11. ovoga članka, dužan je prikupiti i podatak iz stavka 1. točke 12. ovoga članka (izvor sredstava koja jesu ili će biti predmet transakcije).

(13) Obveznik iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona, u odnosu na sve povremene transakcije iz članka 16. stavka 2. ovoga Zakona, dužan je prikupljati podatke iz stavka 1. točaka 1., 2., 3., 4., 5., 6., 10., 11. i 12. ovoga članka te je dužan uvijek prikupiti i podatak o svrsi (namjeni) transakcije.

IV. NAČIN PROVOĐENJA MJERE UTVRĐIVANJA I PROVJERE IDENTITETA STRANKE

Utvrđivanje i provjera identiteta fizičke osobe, obrtnika i osobe koja obavlja drugu samostalnu djelatnost

Članak 21. (NN 108/17, 39/19, 151/22)

(1) Za stranku koja je fizička osoba i njezina zakonskoga zastupnika te stranku koja je obrtnik ili osoba koja se bavi drugom samostalnom djelatnošću obveznik utvrđuje i provjerava njezin identitet prikupljanjem podataka iz članka 20. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona uvidom u službeni osobni dokument stranke u njezinoj nazočnosti.

(2) Ako uvidom u službeni osobni dokument nije moguće prikupiti sve propisane podatke, nedostajući podatci prikupljaju se iz drugih važećih javnih isprava koje podnese stranka.

(3) Kada obveznik iz objektivnih razloga ne uspije prikupiti podatak u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka, takav podatak može prikupiti neposredno od stranke, te je dužan poduzeti razumne mjere za provjeru toga podatka.

(4) Ako je stranka obrtnik ili osoba koja se bavi drugom samostalnom djelatnošću, obveznik prikuplja podatke iz članka 20. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona:

1. uvidom u izvornik ili ovjerenu presliku dokumentacije iz obrtnoga ili drugoga javnog registra koja dokumentacija ne smije biti starija od tri mjeseca ili

2. elektroničkim preuzimanjem podataka iz obrtnog ili drugog javnog registra koji moraju sadržavati datum kada je obveznik izvršio uvid.

Utvrđivanje i provjera identiteta punomoćnika fizičke osobe, obrtnika i osobe koja obavlja drugu samostalnu djelatnost

Članak 22. (NN 108/17, 39/19)

(1) Ako stranka, koja je fizička osoba, obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, preko punomoćnika uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakciju, obveznik utvrđuje i provjerava identitet punomoćnika prikupljanjem podataka iz članka 20. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona uvidom u službeni osobni dokument punomoćnika u njegovoj nazočnosti.

(2) Ako uvidom u službeni osobni dokument punomoćnika nije moguće prikupiti sve propisane podatke, nedostajući se podatci prikupljaju iz drugih važećih javnih isprava koje podnese punomoćnik.

(3) Kada obveznik iz objektivnih razloga ne uspije prikupiti podatak u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka, takav podatak može prikupiti neposredno od stranke, te je dužan poduzeti razumne mjere za provjeru toga podatka.

(4) Podatke iz članka 20. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona o fizičkoj osobi, obrtniku ili osobi koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, obveznik pribavlja iz ovjerene punomoći i preslike službenoga osobnog dokumenta fizičke osobe koju mu dostavi punomoćnik.

(5) Ako je stranka obrtnik ili osoba koja se bavi drugom samostalnom djelatnošću, obveznik prikuplja podatke iz članka 20. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona u skladu s odredbom članka 21. stavka 4. ovoga Zakona.

Utvrđivanje i provjera identiteta pravne osobe

Članak 23. (NN 108/17, 39/19, 151/22)

(1) Identitet stranke koja je pravna osoba obveznik utvrđuje i provjerava prikupljanjem podataka iz članka 20. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona uvidom u izvornik ili ovjerenu presliku dokumentacije iz sudskoga ili drugoga javnog registra koju mu uime pravne osobe dostavi zakonski zastupnik ili punomoćnik pravne osobe.

(2) Dokumentacija iz stavka 1. ovoga članka ne smije biti starija od tri mjeseca.

(3) Obveznik može utvrditi i provjeriti identitet pravne osobe prikupljanjem podataka iz članka 20. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona elektroničkim preuzimanjem podataka iz sudskoga ili drugoga javnog registra koji moraju sadržavati datum kada je obveznik izvršio uvid.

(4) Ostale podatke iz članka 20. stavka 1. ovoga Zakona obveznik prikuplja uvidom u izvornike ili ovjerene preslike isprava i drugu vjerodostojnu poslovnu dokumentaciju. Ako iz tih isprava i dokumentacije nije moguće prikupiti sve podatke iz članka 20. stavka 1. ovoga Zakona, podatke koji nedostaju obveznik prikuplja neposredno od zakonskoga zastupnika ili punomoćnika.

(5) Ako je stranka pravna osoba koja obavlja djelatnost u Republici Hrvatskoj preko podružnice, obveznik utvrđuje i provjerava identitet strane pravne osobe i podružnice.

(6) Ako je stranka pravna osoba, osim podataka iz članka 20. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, obveznik je dužan prikupiti i podatke o njezinim članovima uprave ili osobama koje obavljaju jednakovrijedne funkcije (ime, prezime, identifikacijski broj, država prebivališta), podatke o osobama ovlaštenima za zastupanje pravne osobe (ime, prezime, identifikacijski broj, država prebivališta), te presliku osnivačkog akta pravne osobe.

(7) Iznimno od odredbi stavka 6. ovoga članka, obveznik iz članka 9. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona prilikom uspostavljanja korespondentnog odnosa s drugom kreditnom institucijom dužan je prikupiti podatke o osobama iz stavka 6. ovoga članka iz dokumentacije koju mu dostavi respondentna institucija ili iz pouzdanih javno dostupnih informacija u mjeri u kojoj su ti podatci dostupni te je dužan poduzeti razumne mjere za provjeru tih podataka te ih dokumentirati.

Utvrđivanje i provjera identiteta zakonskoga zastupnika pravne osobe

Članak 24. (NN 108/17, 39/19)

(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona utvrđuje i provjerava identitet zakonskoga zastupnika pravne osobe prikupljanjem podataka iz članka 20. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona uvidom u službeni osobni dokument zakonskoga zastupnika u njegovoj nazočnosti. Ako iz toga dokumenta nije moguće prikupiti sve propisane podatke, podatci koji nedostaju prikupljaju se iz druge važeće javne isprave.

(2) Kada obveznik iz objektivnih razloga ne uspije prikupiti podatak u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, takav podatak može prikupiti neposredno od stranke, te je dužan poduzeti razumne mjere za provjeru toga podatka.

Utvrđivanje i provjera identiteta punomoćnika pravne osobe

Članak 25.

(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona utvrđuje i provjerava identitet punomoćnika pravne osobe prikupljanjem podataka iz članka 20. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona uvidom u službeni osobni dokument punomoćnika u njegovoj nazočnosti.

(2) Ako iz dokumenta iz stavka 1. ovoga članka nije moguće prikupiti sve propisane podatke, podatci koji nedostaju prikupljaju se iz druge važeće javne isprave koju podnese punomoćnik odnosno neposredno od punomoćnika. Podatke iz članka 20. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona o zakonskome zastupniku, koji je uime pravne osobe izdao punomoć, obveznik prikuplja na temelju podataka iz ovjerene punomoći.

Utvrđivanje i provjera identiteta drugih pravnih osoba i s njima izjednačenih subjekata

Članak 26. (NN 108/17, 39/19, 151/22)

(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je za domaće i strane udruge i njihove saveze, zaklade, fundacije, ustanove, umjetničke organizacije, komore, sindikate, udruge poslodavaca, političke stranke, zadruge, kreditne unije, vjerske zajednice:

1. utvrditi i provjeriti identitet osobe ovlaštene za zastupanje odnosno zakonskog zastupnika

2. utvrditi i provjeriti identitet punomoćnika te pribaviti punomoć za zastupanje ako je stranka zastupana po punomoćniku i

3. prikupiti podatke iz članka 20. stavka 1. točaka 1. i 4. b) ovoga Zakona.

(2) Identitet zakonskog zastupnika stranke iz stavka 1. ovoga članka obveznik utvrđuje i provjerava prikupljanjem podataka iz članka 20. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona uvidom u službeni osobni dokument zakonskog zastupnika u njegovoj nazočnosti. Ako iz toga dokumenta nije moguće prikupiti sve propisane podatke, podatci koji nedostaju pribavljaju se iz druge važeće javne isprave.

(3) Kada obveznik iz objektivnih razloga ne uspije prikupiti podatak u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, takav podatak može prikupiti neposredno od stranke, te je dužan poduzeti razumne mjere za provjeru toga podatka.

(4) Obveznik može utvrditi i provjeriti identitet drugih pravnih osoba i s njima izjednačenih subjekata iz stavka 1. ovoga članka uvidom u izvornik ili ovjerenu presliku dokumentacije iz registra, upisnika ili druge službene evidencije koju mu uime osobe iz stavka 1. ovoga članka dostavi zakonski zastupnik ili punomoćnik.

(5) Dokumentacija iz stavka 4. ovoga članka ne smije biti starija od tri mjeseca.

(6) Obveznik može utvrditi i provjeriti identitet drugih pravnih osoba i s njima izjednačenih subjekata iz stavka 1. ovoga članka elektroničkim preuzimanjem podataka iz registra, upisnika ili druge službene evidencije koji moraju sadržavati datum kada je obveznik izvršio uvid.

(7) Identitet punomoćnika iz stavka 1. ovoga članka obveznik utvrđuje i provjerava u skladu s člankom 25. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona.

Utvrđivanje i provjera identiteta fizičke osobe koja pristupa sefu

Članak 27.

(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona koji pruža uslugu iznajmljivanja sefa identitet stranke dužan je utvrditi i provjeriti prilikom svakoga pristupa stranke sefu.

(2) Pri utvrđivanju i provjeri identiteta stranke u skladu sa stavkom 1. ovoga članka obveznik prikuplja podatke iz članka 20. stavka 1. točke 1. podtočke d) i točke 9.

(3) Odredbe ovoga članka u vezi s obvezom provjere identiteta stranke kod pristupa sefu odnose se na svaku fizičku osobu koja stvarno pristupi sefu, bez obzira na to je li ona korisnik sefa prema ugovoru o sefu odnosno njegov zakonski zastupnik ili punomoćnik.

V. NAČIN PROVOĐENJA MJERE UTVRĐIVANJA I PROVJERE IDENTITETA STVARNOG VLASNIKA

Stvarni vlasnik

Članak 28. (NN 108/17, 39/19)

(1) Stvarnim vlasnikom pravne osobe smatra se svaka fizička osoba (osobe) koja je u konačnici vlasnik ili kontrolira pravnu osobu ili u čije ime se provodi transakcija i uključuje barem:

1. fizičku osobu (osobe) koja je vlasnik pravne osobe te koja kontrolira pravnu osobu izravnim vlasništvom preko dovoljnoga postotka dionica, uključujući i dionice na donositelja, ili prava glasa ili poslovnih udjela u toj pravnoj osobi

2. fizičku osobu (osobe) koja kontrolira pravnu osobu neizravnim vlasništvom preko dovoljnoga postotka dionica, uključujući i dionice na donositelja, ili prava glasa ili poslovnih udjela u toj pravnoj osobi ili

3. fizičku osobu (osobe) koja ima kontrolni položaj u upravljanju imovinom pravne osobe preko drugih sredstava.

(2) Stvarnim vlasnikom smatra se fizička osoba (osobe) koja kontrolira drugu fizičku osobu i/ili fizička osoba (osobe) u čije se ime obavlja transakcija.

(3) Stvarnim vlasnikom trusta i s njime izjednačenoga subjekta stranoga prava smatra se svaka fizička osoba (ili više njih) iz članka 31. ovoga Zakona, koja u konačnici kontrolira trust ili s njim izjednačeni subjekt stranoga prava, izravnim ili neizravnim vlasništvom ili drugim sredstvima.

(4) Ako nije moguće identificirati fizičku osobu (osobe) iz stavka 1. ovoga članka, stvarnim vlasnikom domaćih i stranih udruga i njihovih saveza, zaklada, fundacija, ustanova, umjetničkih organizacija, komora, sindikata, udruga poslodavaca, političkih stranaka, zadruga, kreditnih unija ili vjerskih zajednica može se smatrati svaka fizička osoba ovlaštena za zastupanje.

(5) Pokazatelj izravnoga vlasništva iz stavka 1. točke 1. ovoga članka koje fizička osoba ima u pravnoj osobi vlasništvo je nad preko 25 % poslovnih udjela, glasačkih ili drugih prava na temelju kojih ostvaruje pravo upravljanja pravnom osobom ili vlasništvo 25 % plus jedna dionica.

(6) Pokazatelj neizravnoga vlasništva iz stavka 1. točke 2. ovoga članka vlasništvo je ili kontrola iste fizičke osobe (osoba) nad jednom ili više pravnih osoba ili trustova koja (koje) pojedinačno ili zajedno imaju više od 25 % poslovnih udjela, glasačkih ili drugih prava na temelju kojih ostvaruje (ostvaruju) pravo upravljanja ili 25 % plus jedna dionica u pravnoj osobi.

(7) Kontrolni položaj u upravljanju imovinom pravne osobe preko drugih sredstava iz stavka 1. točke 3. ovoga članka može se odnositi i na kriterije kontrole korištene u pripremi konsolidiranih financijskih izvještaja, primjerice sporazuma dioničara, ostvarivanjem prevladavajućega utjecaja i ovlasti za imenovanje višega rukovodstva.

(8) Ako nije moguće identificirati fizičku osobu (osobe) iz stavka 1. ovoga članka ili ako postoji sumnja da identificirana fizička osoba (osobe) nije stvarni vlasnik te kada su iscrpljena sva moguća sredstva kako bi se utvrdio stvarni vlasnik, stvarnim vlasnikom smatra se fizička osoba (osobe) koja je član uprave ili drugoga poslovodnog tijela ili osoba koja obavlja jednakovrijedne funkcije.

(9) Ako je identificirani stvarni vlasnik fizička osoba (osobe) koja je član uprave ili drugoga poslovodnog tijela ili osoba koja obavlja jednakovrijedne funkcije sukladno stavku 8. ovoga članka, obveznik iz članka 9. ovoga Zakona poduzima potrebne razumne mjere radi provjere identiteta fizičke osobe (osoba) koja je član uprave ili drugoga poslovodnog tijela te vodi evidenciju o poduzetim mjerama i o eventualnim poteškoćama s kojima se susreo tijekom procesa provjere.

(10) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je dokumentirati postupke utvrđivanja i provjere identiteta stvarnoga vlasnika stranke.

Izuzeća od utvrđivanja i provjere identiteta stvarnoga vlasnika stranke

Članak 29. (NN 108/17, 39/19)

Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona nije dužan utvrđivati ni provjeravati identitet stvarnoga vlasnika stranke ako je stranka trgovačko društvo čijim se financijskim instrumentima trguje na burzi ili uređenom tržištu u jednoj ili više država članica u skladu s propisima u Europskoj uniji ili u trećoj državi, pod uvjetom da u toj trećoj državi vrijede zahtjevi za objavljivanje podataka u skladu s propisima u Europskoj uniji, koji osiguravaju odgovarajuću transparentnost podataka o stvarnim vlasnicima stranke.

 

Utvrđivanje i provjera identiteta stvarnoga vlasnika stranke

Članak 30. (NN 108/17, 39/19, 151/22)

(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je utvrditi identitet stvarnoga vlasnika stranke i poduzeti razumne mjere za provjeru identiteta stvarnoga vlasnika stranke koristeći pouzdane izvore informacija te prikupiti podatke iz članka 20. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona.

(2) Stranka je dužna obvezniku, uz podatke o svome pravnom vlasniku, predočiti dokumentaciju na temelju koje je moguće utvrditi vlasničku i kontrolnu strukturu stranke i prikupiti podatke o stvarnome vlasniku stranke.

(3) Upravitelj trusta ili osoba koja obavlja jednakovrijedne funkcije u drugom sličnom pravnom obliku stranoga prava dužna je, kada u tom svojstvu uspostavlja poslovni odnos s obveznikom ili obavlja transakciju iz članka 16. stavka 1. točaka 2. do 4. ovoga Zakona, obveznika pravodobno obavijestiti o tome da postupa u tom svojstvu te obvezniku dati informacije o identitetu osoba iz članka 31. stavka 1. točaka 1. do 6. ovoga Zakona.

(4) Osoba iz članka 31. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona dužna je, kada obavlja jednakovrijedne ili slične funkcije upravitelju trusta iz stavka 3. ovoga članka odnosno uspostavlja poslovni odnos s obveznikom ili obavlja transakciju iz članka 16. stavka 1. točaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona, obveznika obavijestiti o tome da postupa u tom svojstvu te obvezniku dati informacije o identitetu osoba iz članka 31. stavka 1. točaka 5. i 6. ovoga Zakona.

(5) Podatke iz stavka 1. ovoga članka obveznik prikuplja uvidom u ispis podataka iz Registra iz članka 32. ovoga Zakona, koji ne smije biti stariji od jednoga mjeseca, ili uvidom u izvornike ili ovjerene preslike dokumentacije iz sudskoga ili drugoga javnog registra koju mu u ime stranke dostavi zakonski zastupnik ili punomoćnik pravne osobe, a koja dokumentacija ne smije biti starija od tri mjeseca. Navedene podatke obveznik može prikupiti i izravnim uvidom u Registar, sudski ili drugi javni registar, pri čemu je dužan postupiti u skladu s člankom 23. stavkom 3. ovoga Zakona.

(6) Ako na temelju uvida u ispis iz Registra, sudskoga ili drugoga javnog registra nije moguće prikupiti sve podatke o stvarnome vlasniku stranke, podatke koji nedostaju obveznik prikuplja uvidom u izvornike ili ovjerene preslike dokumenata i druge vjerodostojne poslovne dokumentacije koju je obvezniku podnio zakonski zastupnik ili punomoćnik.

(7) Ako iz objektivnih razloga nije moguće prikupiti nedostajuće podatke na način opisan u stavcima 5. i 6. ovoga članka, obveznik ih prikuplja neposredno iz izjave dane u pisanome obliku zakonskoga zastupnika ili punomoćnika stranke, pri čemu je dužan, kada u skladu s člankom 14. stavcima 7., 8., 9. i 10. ovoga Zakona utvrdi da stranka predstavlja viši rizik za pranje novca ili financiranja terorizma, provesti mjere pojačane dubinske analize stranke.

(8) Podatke iz stavka 1. ovoga članka obveznik prikuplja u mjeri koja mu omogućuje poznavanje strukture vlasništva i kontrolu stranke u stupnju koji, ovisno o procjeni rizika, odgovara kriteriju zadovoljavajućega poznavanja stvarnog vlasnika stranke.

(9) Obveznici se prilikom utvrđivanja i provjere identiteta stvarnoga vlasnika stranke ne smiju oslanjati isključivo na podatke iz Registra iz članka 32. ovoga Zakona nego su dužni postupak utvrđivanja i provjere identiteta stvarnoga vlasnika stranke provesti na temelju procjene rizika stranke.

(10) Iznimno od odredbi stavaka 1., 2., 5., 6. i 7. ovoga članka, obveznik iz članka 9. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona dužan je utvrditi identitet stvarnog vlasnika respondentne institucije prikupljanjem podataka iz članka 20. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona u mjeri u kojoj su ti podatci dostupni iz dokumentacije koju mu dostavi respondentna institucija ili iz pouzdanih javno dostupnih informacija te je dužan poduzeti razumne mjere za provjeru tih podataka te ih dokumentirati.

Utvrđivanje i provjera identiteta stvarnoga vlasnika trusta i s njim izjednačenoga subjekta stranoga prava

Članak 31. (NN 108/17, 39/19, 151/22)

(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona je, u postupku utvrđivanja i provjere identiteta stvarnoga vlasnika trusta, dužan utvrditi i provjeriti identitet sljedećih osoba:

1. svih osnivača

2. svih upravitelja

3. svih zaštitnika, ako postoje

4. svih korisnika ili skupine korisnika imovine kojom upravlja, pod uvjetom da su budući korisnici već određeni ili odredivi, a u slučaju kada se pojedinci koji imaju korist od trusta i s njim izjednačenoga subjekta stranoga prava tek trebaju utvrditi, skupinu osoba u čijem se temeljnom interesu trust i s njim izjednačeni subjekt stranoga prava uspostavlja ili u čijem temeljnom interesu pravni aranžman ili subjekt djeluje

5. svih osoba koje obavljaju funkcije jednakovrijedne ili slične onima opisanima u točkama 1. do 4. ovoga stavka i

6. svih drugih fizičkih osoba koje izravnim ili neizravnim vlasništvom ili na drugi način u konačnici provode kontrolu nad trustom ili s njim izjednačenim subjektom stranoga prava.

(2) Podatke iz članka 20. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona o osobama iz stavka 1. ovoga članka obveznik prikuplja uvidom u izvornike ili ovjerenu presliku dokumentacije, a koja dokumentacija ne smije biti starija od tri mjeseca, odnosno neposrednim uvidom u Registar. Kada obveznik izvrši neposredan uvid u Registar, dužan je na ispisu iz Registra u obliku zabilješke upisati datum i vrijeme te ime i prezime osobe koja je izvršila uvid.

(3) Ako je stranka trust i s trustom izjednačeni subjekt stranoga prava, osim podataka iz članka 20. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona, obveznik je dužan prikupiti i provjeriti podatke o nazivu, adresi i pravnom obliku trusta i s trustom izjednačenog subjekta stranoga prava te akt o osnivanju trusta i s trustom izjednačenog subjekta stranoga prava.

(4) Ako je jedna od osoba iz stavka 1. ovoga članka pravna osoba, obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je utvrditi i provjeriti identitet stvarnog vlasnika te pravne osobe.

VI. OSNIVANJE, USTROJ I VOĐENJE REGISTRA STVARNIH VLASNIKA TE DOSTUPNOST PODATAKA IZ REGISTRA STVARNIH VLASNIKA

Registar stvarnih vlasnika

Članak 32. (NN 108/17, 39/19)

(1) Registar je središnja elektronička baza podataka koja sadrži podatke o stvarnim vlasnicima:

a) pravnih subjekata osnovanih na području Republike Hrvatske, a kojima Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nije jedini osnivač:

1. trgovačkih društava

2. podružnica stranih trgovačkih društava

3. udruga

4. zaklada

5. ustanova

b) trusta i s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava:

1. čiji upravitelj ili osoba koja obavlja funkcije jednakovrijedne ili slične onima opisanima u članku 31. stavku 1. ovoga Zakona ima prebivalište ili sjedište u Republici Hrvatskoj ili

2. čiji upravitelj ili osoba koja obavlja funkcije jednakovrijedne ili slične onima opisanima u članku 31. stavku 1. ovoga Zakona nema prebivalište ili sjedište u Republici Hrvatskoj ni u drugoj državi članici, a u ime trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava u Republici Hrvatskoj stječe nekretnine ili uspostavlja poslovni odnos s obveznikom iz članka 9. ovoga Zakona.

(2) Registar u ime Ureda operativno vodi Financijska agencija.

(3) Financijska agencija dužna je:

1. uspostaviti, održavati i upravljati Registrom

2. prikupljati, evidentirati, obrađivati i arhivirati podatke iz Registra

3. omogućiti upis i ažuriranje podataka u Registar u skladu s člankom 33. stavkom 4. ovoga Zakona

4. omogućiti dostupnost podataka iz Registra u skladu s člankom 34. ovoga Zakona

5. provjeravati podatke u Registru u skladu s člankom 36. stavkom 1. ovoga Zakona i

6. poduzimati i druge radnje u skladu s ovim Zakonom.

(4) Financijska agencija dužna je podatke upisane u Registar u skladu s člankom 33. stavkom 4. ovoga Zakona čuvati trajno.

(5) Financijska agencija ovlaštena je preuzimati podatke iz sudskog registra te podatke iz drugih matičnih registara preko kojih se osnivaju ili registriraju pravni subjekti iz stavka 1. točke a) ovoga članka te druge podatke iz službenih evidencija Porezne uprave na način i u rokovima propisanima pravilnikom iz stavka 8. ovoga članka, bez naknade.

(6) Financijska agencija u svrhu vođenja Registra ovlaštena je upravljati bazom podataka Registra, održavati i osigurati zaštitu baze podataka Registra i dokumenata koji su pohranjeni u arhivu Registra.

(7) Financijska agencija odgovorna je za vjerodostojnost evidentiranja unesenih podataka i identifikaciju obveznika unosa podataka iz članka 33. stavka 4. ovoga Zakona.

(8) U svezi s Registrom ministar financija pravilnikom detaljnije propisuje: sadržaj i strukturu podataka, način vođenja, način upisa i rokove upisa podataka, način provjere upisanih podataka, dodatne podatke koje je potrebno prikupiti odnosno upisati, sadržaj, oblik i način popunjavanja obrasca za upis podataka, postupak nadzora nad dostavom i provjeru podataka, upisom, ažuriranjem i točnošću podataka, način provedbe ovoga Zakona u odnosu na dostupnost podataka, vrste i visine naknada za pristup podatcima od strane obveznika iz članka 9. ovoga Zakona, način pristupa (registracija putem interneta kako bi se identificirale osobe koje traže pristup podatcima) i naknadu za pristup podatcima od strane pravnih i fizičkih osoba iz članka 34. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, pri čemu naknada ne smije biti veća od troškova stavljanja informacija na raspolaganje, uključujući troškove održavanja i daljnjeg razvoja Registra, te uporabu, čuvanje i zaštitu podataka, u skladu s propisima koji uređuju zaštitu osobnih podataka.

(9) Ured o značajkama Registra iz stavka 1. ovoga članka obavještava Europsku komisiju.

20. Pravilnik o Registru stvarnih vlasnika

Obveze pravnog subjekta te upravitelja trusta i s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava

Članak 33. (NN 108/17, 39/19)

(1) Pravni subjekt iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona dužan je imati i čuvati odgovarajuće, točne i ažurirane podatke o:

a) stvarnome vlasniku ili stvarnim vlasnicima, koji podatci obuhvaćaju:

1. ime i prezime

2. državu prebivališta

3. dan, mjesec i godinu rođenja

4. identifikacijski broj ili podatak o vrsti, broju, izdavatelju, državi i datumu važenja identifikacijske isprave

5. državljanstvo stvarnoga vlasnika i

6. podatke o prirodi i opsegu stvarnoga vlasništva

b) vlasničkoj strukturi, a trgovačka društva i podatke o udjelima, ulozima ili drugom sudjelovanju u vlasništvu društva.

(2) Financijska agencija preuzima osnovne podatke o pravnim subjektima iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona (naziv, adresa sjedišta, OIB i pravni oblik) u Registar iz matičnih registara preko kojih se osnivaju ili registriraju pravni subjekti iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Upravitelj trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka 32. stavka 1. točke b) ovoga Zakona dužan je imati i čuvati odgovarajuće, točne i ažurirane podatke iz stavka 1. točke a) ovoga članka za osobe iz članka 31. stavka 1. ovoga Zakona te ih upisati u Registar.

(4) Pravni subjekti iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona, osim pravnih subjekata iz članka 29. ovoga Zakona, i upravitelj trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka 31. stavka 1. točaka 2. i 5. ovoga Zakona dužni su upisati podatke iz stavaka 1. i 3. ovoga članka na način i u rokovima propisanima pravilnikom iz članka 32. stavka 8. ovoga Zakona.

(5) Za upis u Registar odgovarajućih, točnih i ažuriranih podataka iz stavaka 1. i 3. ovoga članka odgovorni su pravni subjekti iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona i upravitelj trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz stavka 4. ovoga članka.

(6) Stvarni vlasnik pravnog subjekta iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona, osim stvarnog vlasnika pravnog subjekta iz članka 29. ovoga Zakona, dužan je članu uprave ili osobi koja obavlja jednakovrijednu funkciju ili zakonskom zastupniku toga pravnog subjekta pravodobno učiniti dostupnim podatke iz stavaka 1. i 3. ovoga članka.

(7) Stvarni vlasnik trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava te svaka osoba iz članka 31. stavka 1. ovoga Zakona dužna je upravitelju trusta pravodobno učiniti dostupnim podatke iz stavaka 1. i 3. ovoga članka.

(8) Iznimno od stavaka 1. do 5. ovoga članka, ako upravitelj trusta i s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava ili osoba koja obavlja funkcije jednakovrijedne ili slične onima opisanima u članku 31. stavku 1. ovoga Zakona ima prebivalište ili sjedište u više država članica, ili ako u ime trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava stječe nekretnine u više država članica ili uspostavlja poslovne odnose s obveznicima provedbe mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma iz više država članica, potvrda kao dokaz o registraciji ili izvadak s informacijama o stvarnom vlasništvu koje se čuvaju u registru u jednoj od država članica može se smatrati dovoljnim dokazom o ispunjavanju obveze registriranja.

Dostupnost podataka o stvarnome vlasništvu

Članak 34. (NN 108/17, 39/19)

(1) Podatci iz Registra, u opsegu i na način propisanim ovim Zakonom i na temelju njega donesenih podzakonskih akata, dostupni su sljedećim ovlaštenicima:

1. ovlaštenim službenicima Ureda

2. ovlaštenim osobama javnopravnih i drugih tijela iz članka 120. ovoga Zakona

3. ovlaštenoj osobi i zamjeniku ovlaštene osobe obveznika te drugim zaposlenicima obveznika iz članka 9. ovoga Zakona, te osobama iz članka 68. stavka 4. ovoga Zakona, kada provode mjere dubinske analize stranke na temelju ovoga Zakona i

4. domaćim ili stranim fizičkim i pravnim osobama u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) Uredu, javnopravnim i drugim tijelima iz stavka 1. točke 2. ovoga članka pravodobno i bez ograničenja te izravno elektroničkim putem dostupni su svi podatci koji se nalaze u Registru bez naknade, kada postupaju u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti. Ured, javnopravna i druga tijela iz stavka 1. točke 2. ovoga članka dužni su podatke iz članka 33. stavaka 1. i 3. ovoga Zakona koje preuzmu iz Registra na zahtjev dostaviti financijsko-obavještajnim jedinicama i nadležnim tijelima drugih država članica, bez naknade.

(3) Osobama iz stavka 1. točke 3. ovoga članka izravno su elektroničkim putem dostupni ili neizravno dostupni podatci koji se nalaze u Registru u opsegu, na način i uz naknadu propisanu pravilnikom iz članka 32. stavka 8. ovoga Zakona, kada obveznici provode mjere dubinske analize sukladno odredbama ovoga Zakona.

(4) Domaće ili strane fizičke i pravne osobe mogu sukladno članku 35. ovoga Zakona, na način propisan pravilnikom iz članka 32. stavka 8. ovoga Zakona, pristupiti podatcima o stvarnome vlasniku pojedinog konkretnog pravnog subjekta iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona koji su upisani u Registar.

(5) U iznimnim okolnostima, na pojedinačnoj osnovi i na obrazloženi i potkrijepljeni zahtjev pravnoga subjekta iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona ili nadležnoga javnopravnog i drugog tijela iz članka 120. ovoga Zakona, ograničit će se pristup podatcima ili jednome dijelu podataka o stvarnome vlasništvu pojedinoga pravnog subjekta ako bi pristup tim podatcima izložio stvarnoga vlasnika nerazmjernom riziku, riziku od prijevare, otmice, ucjene, iznude, zlostavljanja, nasilja ili zastrašivanja ili ako je stvarni vlasnik maloljetna osoba ili mu je oduzeta poslovna sposobnost.

(6) Ured utvrđuje je li zahtjev iz stavka 5. ovoga članka opravdan na način propisan zakonom koji uređuje upravni postupak.

(7) Protiv rješenja kojim se odlučuje o zahtjevu iz stavka 5. ovoga Zakona nije dopuštena žalba, nego se može pokrenuti upravni spor.

(8) Ograničenja pristupa podatcima iz stavka 5. ovoga članka ne odnose se na obveznike iz članka 9. ovoga Zakona koji su kreditne i financijske institucije ili javni bilježnici iz članka 9. stavka 2. točke 18. ovoga Zakona kada provode postupak dubinske analize stranke u skladu s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata, niti na Ured i državna tijela iz stavka 1. točke 2. ovoga članka.

(9) Ured na svojim mrežnim stranicama objavljuje godišnje statističke podatke o broju ograničenja pristupa podatcima iz stavka 5. ovoga članka te obrazloženja razloga zbog kojih je udovoljio zahtjevu pravnoga subjekta iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona podnesenom na temelju stavka 5. ovoga članka te o tome obavještava Europsku komisiju.

Javna dostupnost podataka iz Registra stvarnih vlasnika

Članak 35. (NN 108/17, 39/19)

Domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi iz članka 34. stavka 4. ovoga Zakona dostupni su na način propisan pravilnikom iz članka 32. stavka 8. ovoga Zakona sljedeći podatci o stvarnome vlasniku pravnoga subjekta ili trusta i s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka 32. stavka 1. ovoga Zakona:

1. ime i prezime

2. država prebivališta

3. mjesec i godina rođenja

4. državljanstvo i

5. priroda i opseg stvarnoga vlasništva.

Prijavljivanje neusklađenosti informacija o stvarnom vlasništvu koje su dostupne obvezniku ili državnom tijelu s informacijama koje se nalaze u Registru stvarnih vlasnika

Članak 35.a (NN 108/17, 39/19)

(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona je dužan pisanim putem, na način propisan pravilnikom iz članka 32. stavka 8. ovoga Zakona, obavijestiti Ured kada utvrdi da postoji neusklađenost između informacija o stvarnom vlasništvu pojedinog pravnog subjekta ili trusta dostupnih u Registru stvarnih vlasnika i informacija o stvarnom vlasništvu koje su dostupne tome obvezniku.

(2) Javnopravna i druga tijela iz članka 120. ovoga Zakona dužna su pisanim putem obavijestiti Ured kada utvrde da postoji neusklađenost između informacija o stvarnom vlasništvu pojedinog pravnog subjekta ili trusta dostupnih u Registru stvarnih vlasnika i informacija o stvarnom vlasništvu pojedinog pravnog subjekta ili trusta koje su dostupne tome tijelu.

(3) Ured o obavijesti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka pisanim putem, na način propisan pravilnikom iz članka 32. stavka 8. ovoga Zakona, obavještava Poreznu upravu i Financijsku agenciju radi postupanja iz njihove nadležnosti sukladno odredbama ovoga Zakona.

Nadzor nad Registrom stvarnih vlasnika i prekršajni postupak

Članak 36.

(1) Financijska agencija obavlja nadzor na temelju provjere podataka u Registru, utvrđuje je li pravni subjekt iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona i upravitelj trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka 31. stavka 1. točaka 2. i 5. ovoga Zakona upisao podatke iz članka 33. stavaka 1. i 3. ovoga Zakona na način i u rokovima propisanima pravilnikom iz članka 32. stavka 8. ovoga Zakona.

(2) Financijska agencija je ovlašteni tužitelj za pokretanje prekršajnog postupka protiv pravnog subjekta iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona i upravitelja trusta i s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka 31. stavka 1. točaka 2. i 5. koji ne upiše podatke iz članka 33. stavaka 1. i 3. ovoga Zakona u Registar na način i u rokovima propisanima pravilnikom iz članka 32. stavka 8. ovoga Zakona.

(3) Porezna uprava provodi nadzor nad pravnim subjektima iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona i upraviteljem trusta i s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka 31. stavka 1. točaka 2. i 5. ovoga Zakona te utvrđuje:

1. raspolažu li isti točnim i potpunim podatcima o stvarnom vlasniku iz članka 33. stavaka 1. i 3. ovoga Zakona i

2. jesu li isti na način i u rokovima propisanima pravilnikom iz članka 32. stavka 8. ovoga Zakona upisali točne i potpune podatke iz točke 1. ovoga stavka u Registar.

(4) Pravni subjekti iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona i upravitelj trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka 31. stavka 1. točaka 2. i 5. ovoga Zakona dužni su na zahtjev Porezne uprave pisanim putem dostaviti Poreznoj upravi dokumentaciju na temelju koje je moguće utvrditi vlasničku i kontrolnu strukturu stranke i prikupiti podatke o stvarnome vlasniku stranke.

(5) Porezna uprava je ovlašteni tužitelj za pokretanje prekršajnoga postupka protiv pravnih subjekata iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona i upravitelja trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka 31. stavka 1. točaka 2. i 5. ovoga Zakona:

1. koji ne raspolažu točnim i potpunim podatcima o stvarnom vlasniku iz članka 33. stavaka 1. i 3. ovoga Zakona ili

2. koji ne upišu točne i potpune podatke iz članka 33. stavaka 1. i 3. ovoga Zakona u Registar na način i u rokovima propisanima pravilnikom iz članka 32. stavka 8. ovoga Zakona.

Povezivanje Registra stvarnih vlasnika s registrima stvarnih vlasnika iz država članica

Članak 36.a (NN 108/17, 39/19)

(1) Financijska agencija u ime Ministarstva financija osigurava povezanost Registra stvarnih vlasnika s registrima stvarnih vlasnika iz drugih država članica putem europske središnje platforme uspostavljene člankom 22. stavkom 1. Direktive (EU) 2017/1132 Europskog parlamenta i Vijeća, a u skladu s tehničkim specifikacijama i postupcima utvrđenima provedbenim aktima koje Europska komisija donosi u skladu s člankom 24. Direktive (EU) 2017/1132 i člankom 31.a Direktive (EU) 2015/849.

(2) Financijska agencija u ime Ministarstva financija osigurava dostupnost informacija iz stavka 1. ovoga članka putem sustava međupovezivanja registara, uspostavljenog na temelju članka 22. stavka 1. Direktive (EU) 2017/1132, u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(3) Informacije iz stavka 1. ovoga članka ostaju dostupne korisnicima deset godina nakon što se pravni subjekt ili trust izbriše iz registra. Financijska agencija i Ured surađuju s odgovarajućim tijelima drugih država članica i Europskom komisijom radi provedbe različitih vrsta pristupa u skladu s ovim člankom.

VII. NAČIN PROVOĐENJA MJERE STALNOG PRAĆENJA POSLOVNOG ODNOSA

Mjera stalnoga praćenja poslovnoga odnosa

Članak 37.

(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je pozorno pratiti poslovne aktivnosti i transakcije koje stranka obavlja kod njega, čime se osigurava poznavanje stranke, uključujući prema potrebi i poznavanje izvora sredstava kojima stranka posluje.

(2) Obveznik je dužan pratiti poslovne aktivnosti stranke primjenjujući najmanje sljedeće mjere:

1. pratiti i provjeravati usklađenost poslovanja stranke s predviđenom prirodom i namjenom poslovnoga odnosa i transakcije

2. pratiti i provjeravati usklađenost izvora sredstava s predviđenim izvorom sredstava koji je stranka navela pri uspostavljanju poslovnoga odnosa i kod transakcija iz članaka 46., 47., 49., 50., 53., 56. i 57. ovoga Zakona, te kod transakcija iz članka 61. ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na uplatu gotovine i mjenjačke poslove

3. pratiti i provjeravati usklađenost poslovanja odnosno transakcija stranke s njezinim uobičajenim opsegom poslovanja, odnosno uobičajenim transakcijama i

4. redovito provjeravati i ažurirati prikupljene dokumente i podatke o stranci, stvarnome vlasniku stranke i profilu rizičnosti stranke te provjeravati podatke je li stranka ili stvarni vlasnik stranke postao ili prestao biti politički izložena osoba.

(3) Obveznik je dužan osigurati da opseg i učestalost provođenja mjera iz stavka 2. ovoga članka budu usklađeni s analizom i procjenom rizika iz članaka 12. i 14. ovoga Zakona i prilagođeni riziku pranja novca ili financiranja terorizma kojem je obveznik izložen tijekom obavljanja pojedinoga posla ili transakcije, odnosno pri poslovanju s pojedinom strankom.

VIII. DUBINSKA ANALIZA STRANKE PREKO TREĆE OSOBE

Prepuštanje dubinske analize trećoj osobi

Članak 38.

(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona može, pod uvjetima određenima ovim Zakonom, pri uspostavljanju poslovnoga odnosa sa strankom, povjeriti trećoj osobi utvrđivanje i provjeru identiteta stranke, utvrđivanje identiteta stvarnoga vlasnika stranke i prikupljanje podataka o namjeni i predviđenoj prirodi poslovnoga odnosa u skladu s člankom 15. stavkom 1. točkama 1., 2. i 3. ovoga Zakona.

(2) Odgovornost za provođenje mjera dubinske analize povjerene trećoj osobi i dalje snosi obveznik.

Treća osoba

Članak 39. (NN 108/17, 39/19, 151/22)

(1) Treća osoba može biti:

1. javni bilježnik, Financijska agencija, HP – Hrvatska pošta d. d. i obveznik kreditna i financijska institucija iz članka 9. stavka 2. točaka 1., 2., 6., 7., 8. i 9. ovoga Zakona

2. obveznik iz točke 1. ovoga stavka sa sjedištem u državi članici ili trećoj državi:

a) koji provodi mjere dubinske analize stranke i vodi propisane evidencije sa svrhom sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, jednake ili jednakovrijedne onima navedenima u Direktivi (EU) 2015/849 i

b) čija se usklađenost sa zahtjevima u svrhu sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma nadzire od strane nadležnoga nadzornog tijela na način jednak ili jednakovrijedan onome navedenom u Direktivi (EU) 2015/849.

(2) Prije povjeravanja provođenja mjera dubinske analize iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona trećoj osobi, obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je provjeriti ispunjava li treća osoba uvjete iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Prije povjeravanja trećoj osobi provođenja mjera dubinske analize iz stavka 1. ovoga članka, obveznik je dužan procijeniti rizik države u kojoj treća osoba ima sjedište i dokumentirati procjenu rizika.

(4) Treća osoba ne može biti osoba sa sjedištem u visokorizičnoj trećoj državi, a iznimno, obveznik može prepustiti obavljanje dubinske analize trećoj osobi sa sjedištem u visokorizičnoj trećoj zemlji koja je podružnica ili društvo kći obveznika iz države članice, pod uvjetom da se u potpunosti pridržava politika i postupaka grupe.

(5) Treća osoba ne može biti fiktivna banka koja ne obavlja ili ne smije obavljati djelatnost u državi u kojoj je registrirana.

(6) Treća osoba ne smije povjerene joj mjere dubinske analize stranke povjeriti nekoj drugoj osobi.

(7) Nadzorna tijela mogu smatrati da je obveznik koji posluje u sastavu grupe usklađen s odredbama ovoga članka:

1. ako se oslanja na informacije koje pruža treća osoba koja je dio iste grupe

2. ako grupa primjenjuje mjere dubinske analize stranke, pravila o vođenju evidencije i programe protiv pranja novca i financiranja terorizma u skladu s odredbama ovoga Zakona ili na način jednak ili jednakovrijedan onome navedenom u Direktivi (EU) 2015/849 i

3. ako učinkovitu primjenu mjera i postupaka iz točke 2. ovoga stavka na razini grupe nadzire nadležno tijelo matične države članice ili treće države

4. ako je viši rizik treće države primjereno umanjen politikama i postupcima grupe.

(8) Vanjski suradnici i zastupnici obveznika koji za obveznika na temelju ugovornoga odnosa (eksternalizacija ili zastupnički odnosi) provode dubinsku analizu stranke, smatraju se dijelom obveznika, a ne trećom osobom, te obveznik ne smije pružatelju eksternaliziranih usluga povjeriti poslove obavještavanja Ureda o sumnjivim transakcijama iz članaka 56. i 57. ovoga Zakona te o gotovinskim transakcijama iz članka 61. ovoga Zakona.

(9) Obveznik je dužan uspostaviti odgovarajuće procedure kako bi osigurao da od vanjskog suradnika i zastupnika iz stavka 6. ovoga članka dobije sve informacije potrebne za pravodobno:

1. obavještavanje Ureda o sumnjivim transakcijama iz članaka 56. i 57. ovoga Zakona

2. obavještavanje Ureda o gotovinskim transakcijama iz članka 61. ovoga Zakona ili

3. postupanje po nalozima Ureda iz članaka 117. i 119. ovoga Zakona.

Zabrana povjeravanja dubinske analize stranke trećoj osobi

Članak 40. (NN 108/17, 39/19)

Obvezniku iz članka 9. ovoga Zakona nije dopušteno povjeriti provođenje mjera dubinske analize stranke trećoj osobi ako je stranka strana pravna osoba sa sjedištem u visokorizičnoj trećoj državi.

Pribavljanje podataka i dokumentacije od treće osobe

Članak 41. (NN 108/17, 39/19, 151/22)

(1) Treća osoba, koja provede dubinsku analizu stranke, dužna je obvezniku bez odgađanja dostaviti ili učiniti izravno dostupnima dobivene podatke o stranci, stvarnome vlasniku stranke te namjeni i predviđenoj prirodi poslovnoga odnosa.

(2) Obveznik je dužan uspostaviti odgovarajuće procedure kako bi osigurao da od treće osobe pravodobno dobije preslike ili izravan pristup preslikama identifikacijskih isprava i druge dokumentacije na osnovi kojih je treća osoba provela dubinsku analizu stranke, uključujući, kada su dostupni, i podatke prikupljene na temelju kvalificiranoga certifikata za elektronički potpis ili elektronički pečat ili bilo kojim drugim sigurnim, daljinskim ili elektroničkim postupkom identifikacije koji su regulirala, priznala, odobrila ili prihvatila relevantna nacionalna tijela, kao i podatke o utvrđivanju i provjeri identiteta stranke i stvarnoga vlasnika stranke.

(3) Treća osoba dužna je obvezniku bez odgađanja, na zahtjev obveznika, dostaviti ili učiniti izravno dostupnima presliku identifikacijskih isprava i druge dokumentacije na osnovi kojih je provela dubinsku analizu stranke i pribavila podatke o stranci.

(4) Obveznik je dužan s trećom osobom sklopiti pisani sporazum o dostavi podataka i dokumentacije iz stavaka 1. i 3. ovoga članka pri čemu uzima u obzir propise kojima se uređuje zaštita osobnih podataka.

(5) Ako obveznik procijeni da postoji sumnja u vjerodostojnost provedene dubinske analize stranke ili isprava i druge dokumentacije, odnosno u istinitost pribavljenih podataka o stranci, dužan je sam provesti dubinsku analizu stranke.

(6) Obveznik ne smije uspostaviti poslovni odnos:

1. ako mu treća osoba nije dostavila ili učinila izravno dostupnima podatke iz stavka 1. ovoga članka ili

2. ako mu treća osoba nije na zahtjev dostavila ili učinila izravno dostupnima preslike identifikacijskih isprava i druge potrebne dokumentacije iz stavka 2. ovoga članka.

IX. POJEDNOSTAVLJENA I POJAČANA DUBINSKA ANALIZA STRANKE

Opće odredbe

Članak 42. (NN 108/17, 39/19, 151/22)

(1) Obveznici koji su kreditne i financijske institucije te obveznici iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona dužni su provoditi mjere pojednostavljene i pojačane dubinske analize stranke na način propisan pravilnicima i odlukama iz stavka 3. ovoga članka.«.

(2) Pravilnik odnosno odluke iz stavka 3. ovoga članka donose se u skladu sa smjernicama koje su izdala europska nadzorna tijela.

(3) Ministar financija, guverner Hrvatske narodne banke i Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga donijet će pravilnik odnosno odluke kojima će propisati obveznicima koji su kreditne i financijske institucije te obveznicima iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona način provođenja mjera pojednostavljene i pojačane dubinske analize stranke.

9. Odluka o postupku procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma te načinu provođenja mjera pojednostavljene i pojačane dubinske analize stranke

11. Pravilnik o postupku procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma te načinu provođenja mjera pojednostavljene i pojačane dubinske analize stranke

Pojednostavljena dubinska analiza stranke

Članak 43. (NN 108/17, 39/19)

(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona može provesti pojednostavljenu dubinsku analizu stranke ako sukladno odredbi članka 12. stavka 1. i članka 14. stavka 6. ovoga Zakona procijeni da stranka predstavlja nizak rizik od pranja novca ili financiranja terorizma.

(2) Pri odlučivanju hoće li provesti pojednostavljenu dubinsku analizu, obveznik iz stavka 1. ovoga članka dužan je uzeti u obzir i rezultate Nacionalne procjene rizika.

(3) Pojednostavljene mjere dubinske analize mogu se sastojati od:

1. provjere identiteta stranke i stvarnoga vlasnika stranke nakon uspostavljanja poslovnoga odnosa

2. smanjene učestalosti ažuriranja podataka o identitetu stranke

3. smanjenoga opsega stalnoga praćenja transakcija ako vrijednost transakcije ne prelazi visinu za koju je prilikom analize rizika stranke obveznik procijenio da je primjerena poslovanju i niskom riziku stranke i/ili

4. izvođenja zaključaka o svrsi i predviđenoj prirodi poslovnoga odnosa prema vrsti transakcije ili uspostavljenoga poslovnoga odnosa umjesto prikupljanja informacija o tome i provođenja specifičnih mjera.

(4) Obveznik je dužan i u odnosu na stranku niskoga rizika provoditi mjere stalnoga praćenja poslovnoga odnosa iz članka 37. ovoga Zakona u svrhu otkrivanja složenih i neobičnih ili sumnjivih transakcija iz članaka 53., 56. i 57. ovoga Zakona.

(5) Pojednostavljena dubinska analiza stranke nije dopuštena kada u vezi sa strankom, transakcijom, imovinom ili sredstvima postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, ili se primjenjuju specifični scenariji višeg rizika od pranja novca ili financiranja terorizma, ili je riječ o složenoj i neobičnoj transakciji iz članka 53. stavka 1. ovoga Zakona.

Pojačana dubinska analiza stranke

Članak 44. (NN 108/17, 39/19, 151/22)

Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je provesti mjere pojačane dubinske analize stranke kako bi se na odgovarajući način upravljalo rizicima od pranja novca ili financiranja terorizma te kako bi se te rizike na odgovarajući način umanjilo:

1. pri uspostavljanju korespondentnoga odnosa s bankom ili drugom kreditnom institucijom koja nema sjedište u Republici Hrvatskoj

2. kada je stranka ili stvarni vlasnik stranke politički izložena osoba

3. kada su korisnici polica životnoga osiguranja i drugih osiguranja povezanih s ulaganjem ili stvarni vlasnici korisnika politički izložene osobe ili predstavljaju viši rizik od pranja novca i financiranja terorizma

4. kada je stranka povezana s visokorizičnom trećom državom

5. kada je stranka pravna osoba koja je izdala dionice na donositelja ili fizička ili pravna osoba koja obavlja transakciju u vezi s dionicama na donositelja

6. kada u skladu s člankom 14. stavcima 7., 8. i 9. ovoga Zakona procijeni da stranka predstavlja viši rizik od pranja novca ili financiranja terorizma

7. kada je utvrđen viši ili visok rizik od pranja novca ili financiranja terorizma sukladno Nacionalnoj procjeni rizika

8. uvijek kada postoji sumnja na pranje novca ili financiranje terorizma i

9. kod svih složenih i neobično velikih transakcija i svih neobičnih uzoraka transakcija koje nemaju vidljivu ekonomsku ili pravnu svrhu.

koja nema sjedište u Republici Hrvatskoj

Članak 45. (NN 108/17, 39/19, 151/22)

(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona je pri uspostavljanju korespondentnoga odnosa koji uključuje izvršavanje plaćanja s kreditnom ili financijskom institucijom koja nema sjedište u Republici Hrvatskoj, u okviru pojačane dubinske analize stranke, osim mjera iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, dužan provesti sljedeće dodatne mjere:

1. prikupiti dovoljno informacija o respondentnoj instituciji radi potpunoga razumijevanja prirode njezina poslovanja i utvrđivanja s pomoću javno dostupnih informacija, ugleda institucije i kvalitete nadzora poslovanja, uključujući informacije je li respondentna institucija bila pod istragom za pranje novca ili financiranje terorizma te jesu li joj bile naložene nadzorne mjere

2. procijeniti sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma respondentne institucije

3. dokumentirati i razumjeti odgovornost obveznika i respondentne institucije i

4. uvjeriti se, u odnosu na prolazne račune, da je respondentna institucija obavila provjeru identiteta stranaka, da kontinuirano provodi mjere dubinske analize stranaka koje imaju izravan pristup računima korespondentne institucije te da na zahtjev korespondentne institucije može pružiti relevantne podatke u vezi s provedenim mjerama dubinske analize stranke.

(2) Zaposlenik obveznika koji uspostavlja korespondentne odnose iz stavka 1. ovoga članka i vodi postupak pojačane dubinske analize stranke obvezan je prije uspostavljanja poslovnoga odnosa pribaviti pisanu suglasnost višega rukovodstva obveznika.

(3) Provedbu mjera iz stavaka 1. i 2. ovoga članka obveznik je dužan dokumentirati.

(4) Obveznik ne smije uspostaviti ili nastaviti korespondentan odnos s kreditnom ili financijskom institucijom koja nema sjedište u Republici Hrvatskoj:

1. ako prethodno nije poduzeo mjere iz stavaka 1. i 2. ovoga članka

2. ako kreditna ili financijska institucija nema uspostavljene kontrole sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma ili nije obvezna primjenjivati zakone i druge propise u području sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma ili

3. ako kreditna ili financijska institucija posluje kao fiktivna banka odnosno ako uspostavlja korespondentne ili druge poslovne odnose i obavlja transakcije s fiktivnim bankama.

Politički izložene osobe

Članak 46. (NN 108/17, 39/19, 151/22)

(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je prilikom uspostavljanja poslovnoga odnosa, za vrijeme trajanja poslovnog odnosa ili obavljanja transakcija iz članka 16. stavka 1. točaka 2., 3. i 4. i stavka 2. ovoga Zakona, osim propisanih mjera dubinske analize iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, uspostaviti odgovarajući sustav upravljanja rizikom, uključujući i postupke koji se temelje na procjeni rizika za utvrđivanje je li stranka ili stvarni vlasnik stranke politički izložena osoba.

(2) Politički izložena osoba je svaka fizička osoba koja djeluje ili je u proteklih najmanje 12 mjeseci djelovala na istaknutoj javnoj dužnosti u državi članici ili trećoj državi, uključujući i članove njezine uže obitelji i osobe za koje je poznato da su bliski suradnici politički izložene osobe.

(3) Fizičke osobe koje djeluju ili su djelovale na istaknutoj javnoj dužnosti su:

1. predsjednici država, predsjednici vlada, ministri i njihovi zamjenici odnosno državni tajnici te pomoćnici ministara

2. izabrani članovi zakonodavnih tijela

3. članovi upravnih tijela političkih stranaka

4. suci vrhovnih ili ustavnih sudova ili drugi visoki pravosudni dužnosnici protiv čijih odluka, osim u iznimnim slučajevima, nije moguće koristiti pravne lijekove

5. suci revizorskih sudova

6. članovi savjeta središnjih banaka

7. veleposlanici, otpravnici poslova i visoki časnici oružanih snaga

8. članovi upravnih i nadzornih odbora trgovačkih društava koja su u vlasništvu ili većinskom vlasništvu države ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te osobe koje obavljaju jednakovrijedne funkcije

9. direktori, zamjenici direktora, članovi odbora i osobe koje obavljaju jednakovrijedne funkcije u međunarodnoj organizaciji

10. općinski načelnici, gradonačelnici, župani i njihovi zamjenici izabrani na temelju zakona kojim se uređuju lokalni izbori u Republici Hrvatskoj.

(4) Za potrebe provedbe mjera pojačane dubinske analize sukladno odredbama ovoga Zakona, članovima obitelji politički izložene osobe iz stavka 3. ovoga članka smatraju se:

1. bračni drug ili osoba s kojom je politički izložena osoba u izvanbračnoj zajednici te osoba s kojom je politički izložena osoba u životnom partnerstvu ili osoba s kojom je politički izložena osoba u neformalnom životnom partnerstvu

2. djeca i njihovi bračni drugovi ili osobe s kojima su djeca politički izložene osobe u izvanbračnoj zajednici te osobe s kojima su djeca politički izložene osobe u životnom partnerstvu ili osobe s kojima su djeca politički izložene osobe u neformalnom životnom partnerstvu

3. roditelji politički izložene osobe.

(5) Bliski suradnik politički izložene osobe iz stavka 3. ovoga članka jest svaka fizička osoba:

1. za koju je poznato da ima zajedničko stvarno vlasništvo nad pravnom osobom ili pravnim uređenjem ili bilo koje druge bliske poslovne odnose s politički izloženom osobom ili

2. koja je jedini stvarni vlasnik pravne osobe ili pravnoga uređenja za koje je poznato da su osnovani za dobrobit politički izložene osobe.

Popis istaknutih javnih dužnosti u Republici Hrvatskoj

Članak 46.a (NN 108/17, 39/19)

(1) Ažurirani popis istaknutih javnih dužnosti iz članka 46. stavka 3. ovoga Zakona Ured objavljuje na svojim mrežnim stranicama.

(2) Međunarodna organizacija akreditirana u Republici Hrvatskoj dužna je objaviti i ažurirati popis istaknutih javnih funkcija u toj međunarodnoj organizaciji (direktori, zamjenici direktora, članovi odbora i osobe koje obavljaju jednakovrijedne funkcije u međunarodnoj organizaciji).

(3) Ured o popisu iz stavka 1. ovoga članka pisanim putem obavještava Europsku komisiju.

Mjere pojačane dubinske analize koje se primjenjuju kod politički izloženih osoba

Članak 47. (NN 108/17, 151/22)

(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je u slučajevima propisanim člankom 46. stavkom 1. ovoga Zakona, vezano za politički izloženu osobu ili za stranku čiji je stvarni vlasnik politički izložena osoba, provesti pojačanu dubinsku analizu stranke koja osim propisanih mjera dubinske analize iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona obuhvaća sljedeće mjere:

1. pribaviti pisanu suglasnost višega rukovodstva obveznika za uspostavu ili nastavak poslovnoga odnosa sa strankom koja je politički izložena osoba ili sa strankom čiji je stvarni vlasnik politički izložena osoba

2. provesti odgovarajuće mjere za utvrđivanje izvora imovine i izvora sredstava koja sredstva su uključena u poslovni odnos ili transakciju i

3. pojačano i trajno pratiti poslovni odnos s politički izloženom osobom.

(2) Mjere iz stavka 1. ovoga članka i članka 46. stavka 1. ovoga Zakona provode se i za članove uže obitelji i bliske suradnike iz članka 46. stavaka 4. i 5. ovoga Zakona.

(3) Obveznik je dužan, kada politički izložena osoba prestane djelovati na istaknutoj javnoj dužnosti, procijeniti daljnji rizik koji ta osoba predstavlja i na temelju procjene rizika poduzimati odgovarajuće mjere, sve dok obveznik više ne smatra da ta politički izložena osoba predstavlja daljnji rizik specifičan za politički izložene osobe, pri čemu razdoblje provedbe mjera traje najmanje 12 mjeseci od prestanka djelovanja na istaknutoj javnoj dužnosti.

(4) Provedbu mjera iz ovoga članka obveznik je dužan dokumentirati.

Politički izložene osobe i životno osiguranje

Članak 48. (NN 108/17, 151/22)

(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je poduzeti razumne mjere kojima će utvrditi je li korisnik životnoga osiguranja i drugih osiguranja povezanih s ulaganjima i/ili, gdje je potrebno, stvarni vlasnik korisnika politički izložena osoba. Navedene mjere poduzimaju se najkasnije u trenutku isplate police osiguranja ili u vrijeme potpune ili djelomične dodjele police.

(2) Kada obveznik na temelju procjene rizika iz članka 14. stavka 10. ovoga Zakona utvrdi viši rizik od pranja novca ili financiranja terorizma, osim mjera iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, dužan je poduzeti sljedeće mjere:

1. obavijestiti više rukovodstvo obveznika prije isplate prihoda police osiguranja i

2. temeljito proučiti cijeli poslovni odnos s ugovarateljem osiguranja

3. razmotriti treba li Ured obavijestiti o sumnjivoj transakciji, sredstvima i osobama sukladno članku 56. ovoga Zakona.

(3) Mjere iz stavka 2. ovoga članka odnose se i na članove uže obitelji i bliske suradnike iz članka 46. stavaka 4. i 5. ovoga Zakona.

(4) Provedbu mjera iz ovoga članka obveznik je dužan dokumentirati.

Mjere pojačane dubinske analize koje se primjenjuju na stranke iz visokorizičnih trećih država

Članak 49. (NN 108/17, 39/19, 151/22)

(1) Kada je stranka iz visokorizične treće države ili transakcija uključuje visokorizične treće države, obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je u okviru mjera pojačane dubinske analize prilikom uspostavljanja poslovnoga odnosa ili obavljanja transakcija, uključujući i transakcije iz članka 16. stavka 1. točaka 2. do 4. ovoga Zakona, osim mjera iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, poduzeti najmanje sljedeće mjere:

1. prikupiti dodatne informacije o stranci i stvarnom vlasniku odnosno stvarnim vlasnicima stranke

2. prikupiti dodatne informacije o svrsi i namjeni poslovnog odnosa

3. prikupiti informacije o izvoru sredstava koja su uključena u poslovni odnos ili transakciju te izvoru imovine stranke i stvarnog vlasnika odnosno stvarnih vlasnika stranke

4. prikupiti informacije o razlozima za planirane ili izvršene transakcije

5. pribaviti odobrenje višega rukovodstva obveznika za uspostavu ili nastavak poslovnog odnosa

6. pojačano pratiti poslovni odnos povećanjem broja i učestalosti primijenjenih kontrola te odabirom uzoraka transakcija za koje je potrebno daljnje ispitivanje.

(2) Obveznici nisu dužni provesti mjere iz stavka 1. ovoga članka u odnosu na stranku iz visokorizične treće države koja je podružnica ili društvo kći u većinskom vlasništvu obveznika iz države članice pod uvjetom da u cijelosti provodi politike i postupke grupe koji su jednaki ili jednakovrijedni odredbama ovoga Zakona.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka obveznik će opseg provođenja mjera prilagoditi procjeni rizika od pranja novca i financiranja terorizma iz članka 14. ovoga Zakona.

(4) Osim mjera iz stavka 1. ovoga članka, obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je, ako je to u skladu s njegovom procjenom rizika stranke koja obavlja transakcije koje uključuju visokorizične treće zemlje, poduzeti jednu ili više sljedećih mjera umanjenja rizika:

1. poduzeti dodatne mjere pojačane dubinske analize stranke

2. uvesti pojačane mehanizme izvješćivanja ovlaštene osobe obveznika o transakcijama stranke ili uvesti sustavno izvješćivanje ovlaštene osobe obveznika o transakcijama stranke

3. ograničiti uspostavljanje poslovnih odnosa ili obavljanje transakcija s fizičkim ili pravnim osobama iz visokorizičnih trećih država.

(5) U primjeni stavka 1. ovoga članka obveznik je dužan uzeti u obzir delegirani akt Europske komisije u kojemu su utvrđene visokorizične treće države koje ne primjenjuju odgovarajuće mjere za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma. Informacije o visokorizičnim trećim državama Ured i nadležna nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona objavljuju na svojim mrežnim stranicama.

(6) Pri donošenju ili primjeni mjera iz ovoga članka obveznik je dužan prema potrebi uzeti u obzir relevantne evaluacije, procjene ili izvješća koja su sastavile međunarodne organizacije i stručnjaci zaduženi za određivanje standarda nadležni u području sprječavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma u vezi s rizicima koje predstavljaju pojedinačne treće zemlje.

(7) Ured obavještava Europsku komisiju o mjerama iz ovoga članka.

Mjere pojačane dubinske analize u vezi s dionicama na donositelja

Članak 50. (NN 108/17, 39/19, 151/22)

(1) Kada je stranka pravna osoba koja je izdala dionice na donositelja ili fizička ili pravna osoba koja obavlja transakciju u vezi s dionicama na donositelja, obveznik je dužan prilikom uspostavljanja poslovnoga odnosa ili obavljanja transakcija iz članka 16. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, osim mjera iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, provesti pojačanu dubinsku analizu stranke koja obuhvaća sljedeće mjere:

1. prikuplja i provjerava dodatne podatke o:

a) djelatnosti stranke i njezinu stvarnome vlasniku i

b) izvoru imovine i izvoru sredstava koja sredstva su predmet transakcije ili poslovnog odnosa

2. provjerava prikupljene podatke o:

a) predviđenoj prirodi poslovnoga odnosa i

b) svrsi i načinu provedbe transakcije

3. zaposlenik obveznika koji vodi postupak uspostavljanja poslovnoga odnosa sa strankom prije uspostavljanja obvezno pribavlja pisanu suglasnost višega rukovodstva obveznika i

4. nakon uspostavljanja poslovnoga odnosa pozorno prati transakcije i druge poslovne aktivnosti koje stranka kod njega obavlja.

(2) Ako ne primijeni mjere iz stavka 1. ovoga članka, obveznik ne smije uspostaviti poslovni odnos s pravnom osobom koja je izdala dionice na donositelja niti obaviti transakciju fizičke ili pravne osobe u vezi s dionicama na donositelja.

Članak 51. (NN 108/17, 39/19)

Brisan.

Utvrđivanje i provjera identiteta stranke na temelju kvalificiranoga certifikata za elektronički potpis ili elektronički pečat te na temelju videoelektroničke identifikacije

Članak 52. (NN 108/17, 39/19, 151/22)

(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona može na daljinu utvrditi i provjeriti identitet fizičke osobe, obrtnika ili osobe koja se bavi drugom samostalnom djelatnošću, pravne osobe i fizičke osobe koja zastupa pravnu osobu na temelju kvalificiranoga certifikata za elektronički potpis ili elektronički pečat koji je izrađen kvalificiranim sredstvom za izradu elektroničkoga potpisa ili sredstvom za izradu kvalificiranoga elektroničkog pečata koji je izdao kvalificirani pružatelj usluga povjerenja sa sjedištem u Europskoj uniji primjenom Uredbe (EU) 910/2014.

(2) U postupku utvrđivanja i provjere identiteta stranke iz stavka 1. ovoga članka obveznik prikuplja podatke iz članka 20. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona uvidom u kvalificirani certifikat za elektronički potpis ili elektronički pečat. Podatci koje nije moguće pribaviti iz kvalificiranoga certifikata pribavit će se uvidom u presliku službenoga osobnog dokumenta ili druge važeće javne isprave koju mu stranka dostavi klasičnom ili elektroničkom poštom. Ako na opisani način nije moguće pribaviti sve propisane podatke, nedostajući podatci prikupljaju se neposredno od stranke.

(3) Utvrđivanje i provjera identiteta stranke na temelju kvalificiranoga certifikata za elektronički potpis ili elektronički pečat nisu dopušteni ako postoji sumnja da je kvalificirani certifikat zloupotrijebljen, odnosno ako obveznik utvrdi da su se promijenile okolnosti koje bitno utječu na njegovu valjanost, a kvalificirani pružatelj usluga ga još nije privremeno suspendirao.

(4) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona može na daljinu utvrditi i provjeriti identitet fizičke osobe, obrtnika ili osobe koja se bavi drugom samostalnom djelatnošću te fizičke osobe koja zastupa pravnu osobu osnovanu u državi članici korištenjem sredstava videoelektroničke identifikacije ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

1. identitet se utvrđuje i provjerava na temelju službenog osobnog dokumenta fizičke osobe iz ovoga stavka koji sadrži biometrijsku fotografiju osobe, a koji dokument je izdalo nadležno državno tijelo države članice ili treće države koja provodi mjere sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, jednake ili jednakovrijedne onima navedenima u ovom Zakonu

2. stranka je punoljetna

3. stranka nema boravište na području države iz članka 14. stavka 8. ovoga Zakona.

(5) U postupku utvrđivanja i provjere identiteta osobe iz stavka 6. ovoga članka obveznik prikuplja podatke iz članka 20. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona. Podatci koje nije moguće pribaviti u skladu sa stavkom 6. ovoga članka pribavit će se uvidom u presliku službenoga osobnog dokumenta ili druge važeće javne isprave koju mu stranka dostavi klasičnom ili elektroničkom poštom. Ako na opisani način nije moguće pribaviti sve propisane podatke, nedostajući podatci prikupljaju se neposredno od stranke.

(6) Ministar financija donosi pravilnik kojim propisuje minimalne tehničke uvjete koje moraju ispunjavati sredstva videoelektroničke identifikacije.

12. Pravilnik o minimalnim tehničkim uvjetima koje moraju ispunjavati sredstva videoelektroničke identifikacije

Složene i neobične transakcije

Članak 53. (NN 108/17, 39/19)

(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je obratiti posebnu pozornost na sve transakcije koje ispunjavaju najmanje jedan od sljedećih uvjeta:

1. transakcija je složena

2. transakcija je neobično velika

3. transakcija se izvršava prema neobičnom uzorku

4. transakcija nema očitu ekonomsku ili pravnu svrhu.

(2) U vezi s transakcijama iz stavka 1. ovoga članka obveznik je dužan analizirati pozadinu i svrhu takvih transakcija, uključujući i podatak o izvoru sredstava te rezultate analize u pisanome obliku evidentirati kako bi bili dostupni na zahtjev Ureda i nadzornih tijela iz članka 81. ovoga Zakona.

(3) U vezi s transakcijama iz stavka 1. ovoga članka obveznik u okviru pojačane dubinske analize stranke, osim mjera iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, pojačava razinu i prirodu praćenja poslovnog odnosa kako bi utvrdio postoje li razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma u pogledu transakcija ili aktivnosti stranke.

(4) Ako obveznik u vezi s transakcijama iz stavka 1. ovoga članka nakon provedene analize utvrdi razloge za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma u skladu s člancima 56. ili 57. ovoga Zakona, dužan je o tome obavijestiti Ured na način kako je to propisano člankom 59. ovoga Zakona.

X. OGRANIČENJA PRILIKOM POSLOVANJA SA STRANKAMA

Zabrana korištenja anonimnih proizvoda i zabrana poslovanja s fiktivnim bankama

Članak 54. (NN 108/17, 39/19)

(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona ne smije strankama otvoriti, izdavati ili za njih voditi anonimne račune, štedne knjižice na šifru ili na donositelja, anonimne sefove odnosno druge anonimne proizvode, uključujući i račune koji glase na lažna imena ili nazive, koji bi posredno odnosno neposredno omogućavali prikrivanje identiteta stranke.

(2) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona je dužan kod anonimnih računa, štednih knjižica na šifru ili na donositelja, anonimnih sefova odnosno kod drugih anonimnih proizvoda, uključujući i račune koji glase na lažna imena ili nazive za koje nije moguće utvrditi vlasnika, a koji anonimni proizvodi postoje na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, provesti mjere dubinske analize stranke iz članka 15. ovoga Zakona što je prije moguće, a u svakome slučaju prije bilo kakve upotrebe takvih računa ili štednih knjižica ili sefova ili drugih anonimnih proizvoda.

(3) Obveznik ne smije uspostaviti ili održavati korespondentne odnose s fiktivnom bankom.

(4) Obveznik je dužan poduzeti odgovarajuće mjere kako bi onemogućio uspostavljanje ili nastavak korespondentnoga odnosa s kreditnom institucijom ili financijskom institucijom za koju se zna da dopušta da se njezinim računima koristi fiktivna banka.

Ograničenja u poslovanju s gotovinom

Članak 55. (NN 108/17, 151/22)

(1) Pravna ili fizička osoba koja obavlja registriranu djelatnost u Republici Hrvatskoj ne smije primiti naplatu ili obaviti plaćanje u gotovini u vrijednosti od 10.000,00 eura i većoj.

(2) Ograničenje iz stavka 1. ovoga članka vrijedi i u slučaju ako se naplata ili plaćanje obavlja u više međusobno očigledno povezanih gotovinskih transakcija u vrijednosti od 10.000,00 eura i većoj.

(3) Naplata i plaćanje u gotovini iz stavaka 1. i 2. ovoga članka mora se provesti uplatom ili prijenosom na transakcijski račun za plaćanje otvoren kod kreditne institucije.

(4) Ograničenja u poslovanju s gotovinom iz ovoga članka ne primjenjuju se na priređivače igara na sreću kao obveznike iz članka 9. stavka 2. točke 16. ovoga Zakona.

XI. OBAVJEŠTAVANJE UREDA ZA SPRJEČAVANJE PRANJA NOVCA O TRANSAKCIJAMA

Obveza i rokovi obavještavanja o sumnjivim transakcijama, sredstvima i osobama

Članak 56. (NN 108/17, 151/22)

(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je suzdržati se od obavljanja sumnjive transakcije iz stavka 6. ovoga članka kada zna, sumnja ili ima razloga sumnjati da u vezi s tom transakcijom postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma.

(2) Obveznik je dužan bez odgađanja prije obavljanja sumnjive transakcije iz stavka 1. ovoga članka obavijestiti Ured i u obavijesti navesti rok u kojem će se transakcija obaviti.

(3) Ako obveznik u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, zbog prirode transakcije ili zbog drugih opravdanih razloga, obavijest nije mogao dostaviti prije obavljanja transakcije ili ako je vjerojatno da će se dostavljanjem Uredu obavijesti o sumnjivoj transakciji prije obavljanja transakcije otežati analiza transakcije od strane obveznika, obveznik je dužan Uredu prijaviti sumnjivu transakciju nakon obavljanja, a najkasnije sljedeći radni dan.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, obveznik je dužan obrazložiti razloge zbog kojih nije bio u objektivnoj mogućnosti obavijestiti Ured u skladu sa stavkom 2. ovoga članka o sumnjivoj transakciji prije obavljanja iste.

(5) Obveznik je dužan obavijestiti Ured o namjeri, planiranju ili pokušaju obavljanja sumnjive transakcije iz stavka 1. ovoga članka bez obzira je li transakcija poslije obavljena ili nije.

(6) Sumnjivom transakcijom smatra se svaka pokušana ili obavljena gotovinska i bezgotovinska transakcija, bez obzira na njezinu vrijednost i način obavljanja, ako je ispunjen jedan ili više sljedećih razloga:

1. obveznik zna, sumnja ili ima razloge za sumnju da transakcija uključuje sredstva proizašla iz kriminalne aktivnosti ili je povezana s financiranjem terorizma

2. indikatori za prepoznavanje sumnjivih transakcija, sredstava i osoba iz članka 60. stavka 1. ovoga Zakona upućuju na to da postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma

3. transakcija odgovara tipologijama ili trendovima pranja novca ili financiranja terorizma i/ili

4. kada obveznik procijeni da u vezi s transakcijom, sredstvima ili strankom postoje i drugi razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma.

(7) Ako obveznik zna, sumnja ili ima razloga sumnjati da sredstva, bez obzira na njihov iznos, predstavljaju imovinsku korist ostvarenu kriminalnom aktivnošću ili su povezana s financiranjem terorizma, dužan je o tome bez odgađanja obavijestiti Ured.

(8) Iznimno od odredbi članka 16. ovoga Zakona, kada obveznik iz članka 9. ovoga Zakona zna, sumnja ili ima razloga sumnjati da u vezi s transakcijom postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, ali na temelju opravdanih razloga procijeni da će provođenje mjera dubinske analize rezultirati otkrivanjem informacije stranci da je Uredu bio ili će biti dostavljen podatak, informacija ili dokumentacija o njoj ili trećoj osobi ili transakciji, nije obvezan nastaviti provođenje mjera dubinske analize, nego Uredu dostaviti obavijest o sumnjivoj transakciji.

(9) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je pokušanu transakciju u odnosu na ograničenja raspolaganja imovinom utvrđena pravnim aktima Ujedinjenih naroda čija je primjena propisana zakonom kojim se uređuju međunarodne mjere ograničavanja prijaviti Uredu najkasnije sljedeći radni dan.

25. Pravilnik o uvođenju stranke na daljinu i minimalnim uvjetima koje mora ispunjavati rješenje kojim se utvrđuje i provjerava identitet stranke na daljinu

Obveza i rokovi obavještavanja o sumnjivim transakcijama, sredstvima i osobama od strane obveznika koji obavljaju profesionalne djelatnosti

Članak 57.

(1) Odvjetnik, odvjetničko društvo i javni bilježnik u obavljanju poslova iz članka 9. stavka 2. točke 18. podtočke b) ovoga Zakona dužni su obavijestiti Ured o sumnjivoj transakciji, sredstvima i osobama iz članka 56. stavaka 1. i 7. ovoga Zakona, a sukladno članku 56. stavcima 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona.

(2) Revizorsko društvo, samostalni revizor, vanjski računovođa koji je pravna ili fizička osoba koja obavlja računovodstvene usluge, porezni savjetnik te društvo za porezno savjetništvo iz članka 9. stavka 2. točke 18. podtočke a) u obavljanju poslova iz svoga djelokruga rada dužni su obavijestiti Ured o sumnjivoj transakciji, sredstvima i osobama iz članka 56. stavaka 1. i 7. ovoga Zakona, a sukladno članku 56. stavcima 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona.

(3) Obveznik koji obavlja profesionalnu djelatnost iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dužan je svaki put kada stranka od njega zatraži savjet u vezi s pranjem novca ili financiranjem terorizma o tome obavijestiti Ured najkasnije sljedeći radni dan od dana kada je stranka od njega tražila takav savjet.

Iznimke za obveznike koji obavljaju profesionalne djelatnosti

Članak 58.

(1) Na obveznike koji obavljaju profesionalne djelatnosti iz članka 9. stavka 2. točke 18. ovoga Zakona ne primjenjuju se odredbe članaka 56. i 57. ovoga Zakona u odnosu na podatke koje dobiju od stranke ili prikupe o stranci tijekom utvrđivanja pravnoga položaja stranke ili prilikom zastupanja stranke u vezi sa sudskim postupkom, što uključuje savjetovanje za predlaganje ili izbjegavanje sudskih postupaka, bez obzira na to jesu li podatci dobiveni ili prikupljeni prije, tijekom ili nakon završenoga sudskog postupka.

(2) Obveznici koji obavljaju profesionalne djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka, kada su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka, ne moraju udovoljiti zahtjevu Ureda iz članka 113. ovoga Zakona te su dužni Uredu najkasnije u roku od tri dana od primitka zahtjeva pisanim putem dostaviti obrazloženje razloga zbog kojih nisu postupili u skladu sa zahtjevom Ureda iz članka 113. ovoga Zakona.

Način obavještavanja i sadržaj obavijesti o sumnjivim transakcijama, sredstvima i osobama

Članak 59.

(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je obavijestiti Ured o sumnjivoj transakciji iz članka 56. stavka 1. ovoga Zakona i sumnjivim sredstvima iz članka 56. stavka 7. ovoga Zakona te o sumnjivoj transakciji, sredstvima i osobama iz članka 57. stavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona, s propisanim podatcima iz članka 20. ovoga Zakona.

(2) U obavijesti iz stavka 1. ovoga članka obveznik je dužan navesti i obrazložiti razloge koji upućuju na to da u vezi s transakcijom, sredstvima ili osobama postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma.

(3) Ministar financija pravilnikom propisuje način i opseg dostavljanja podataka iz stavka 1. ovoga članka te dodatne podatke koje je obveznik dužan pribaviti u svrhu obavještavanja Ureda o sumnjivim transakcijama, sredstvima i osobama.

13. Pravilnik o obavještavanju Ureda za sprječavanje pranja novca o sumnjivim transakcijama, sredstvima i osobama

Obveza sastavljanja i korištenja liste indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija, sredstava i osoba

Članak 60. (NN 108/17, 39/19)

(1) Obveznici iz članka 9. ovoga Zakona dužni su sastaviti listu indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija, sredstava i osoba u vezi s kojima postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma te ju dopunjavati s pomoću informacija koje su im dostupne o novim trendovima i tipologijama pranja novca i financiranja terorizma te u slučaju izmijenjenih okolnosti u poslovanju obveznika ako su one važne za primjenu ovoga Zakona.

(2) Prilikom sastavljanja liste indikatora iz stavka 1. ovoga članka obveznici uzimaju u obzir specifičnost svoga poslovanja, vrstu stranaka, geografsko područje, vrstu proizvoda i usluga koje nude, kanale dostave i karakteristike sumnjive transakcije iz članka 56. stavka 6. ovoga Zakona.

(3) Obveznici su prilikom utvrđivanja razloga za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, te drugih okolnosti u vezi s tim, dužni upotrebljavati listu indikatora iz stavka 1. ovoga članka kao osnovne smjernice u utvrđivanju razloga za sumnju na pranje novca i financiranje terorizma.

(4) Lista indikatora iz stavka 1. ovoga članka sastavni je dio politika, kontrola i postupaka obveznika u skladu s člankom 13. ovoga Zakona.

(5) Ured, nadležna nadzorna tijela, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska udruga banaka, Hrvatska javnobilježnička komora, Hrvatska odvjetnička komora, Hrvatska komora poreznih savjetnika, Hrvatska revizorska komora te udruženja čiji su članovi obveznici primjene ovoga Zakona mogu surađivati s obveznicima pri sastavljanju liste indikatora.

(6) Ministar financija pravilnikom propisuje obvezno uključivanje pojedinih indikatora na listu indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija, sredstava i osoba u vezi s kojima postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma.

Obveza i rokovi obavještavanja o gotovinskim transakcijama

Članak 61. (NN 108/17, 151/22)

(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je o transakciji koja se provodi u gotovini u vrijednosti od 10.000,00 eura i većoj obavijestiti Ured najkasnije u roku od tri dana od dana obavljanja transakcije.

(2) Prilikom obavještavanja Ureda o gotovinskoj transakciji iz stavka 1. ovoga članka obveznik je dužan dostaviti podatke iz članka 20. ovoga Zakona.

(3) Ministar financija pravilnikom propisuje način i opseg dostavljanja podataka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka i dodatne podatke koje je obveznik dužan pribaviti u svrhu obavještavanja Ureda o gotovinskim transakcijama.

14. Pravilnik o obavještavanju Ureda za sprječavanje pranja novca o gotovinskoj transakciji u vrijednosti od 200.000,00 kuna i većoj

XII. PROVEDBA POLITIKA I POSTUPAKA GRUPE U PODRUŽNICI I DRUŠTVU KĆERI SA SJEDIŠTEM U DRŽAVI ČLANICI ILI TREĆOJ DRŽAVI

Obveza provođenja mjera u podružnicama i društvima kćerima

Članak 62.

(1) Obveznici iz članka 9. ovoga Zakona koji su dio grupe provode politike i postupke grupe koji se odnose na provođenje mjera za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, uključujući i mjere zaštite podataka i razmjenu informacija unutar grupe u svrhu sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.

(2) Obveznik je dužan osigurati da se politike i postupci iz stavka 1. ovoga članka provode u njegovim podružnicama i društvima kćerima koje imaju sjedište u državi članici ili trećoj državi.

Obveza provođenja mjera u poslovnoj jedinici u drugoj državi članici

Članak 63.

Ako obveznik iz članka 9. ovoga Zakona u drugoj državi članici pruža usluge preko poslovne jedinice, zastupnika, mreže zastupnika ili osoba koje distribuiraju elektronički novac, dužan je osigurati da njegove poslovne jedinice poštuju zakonodavstvo te druge države članice u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.

Obveza provođenja mjera u trećoj državi

Članak 64. (NN 108/17, 39/19)

(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je osigurati da se politike i postupci za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma određeni ovim Zakonom u istome opsegu provode u njegovim podružnicama i društvima kćerima sa sjedištem u trećoj državi u mjeri u kojoj to dopušta pravo treće države, uključujući i mjere zaštite podataka.

(2) Ako su u trećoj državi minimalni standardi za provedbu mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma blaži od mjera propisanih ovim Zakonom, obveznik je dužan osigurati da njegove podružnice i društva kćeri usvoje i provode odgovarajuće mjere koje su jednakovrijedne odredbama ovoga Zakona, u mjeri u kojoj to dopušta pravo treće države, uključujući i mjere zaštite podataka.

(3) Ako zakoni treće države ne dopuštaju provođenje politika i postupaka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, obveznik je dužan osigurati da podružnice i društva kćeri usvoje i provedu odgovarajuće dodatne mjere za učinkovito upravljanje rizicima od pranja novca i financiranja terorizma te je dužan o tome obavijestiti nadležno nadzorno tijelo iz članka 82. ovoga Zakona.

(4) Ako zakoni treće države ne dopuštaju provođenje politika i postupaka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, nadležno nadzorno tijelo iz članka 82. ovoga Zakona će o tome obavijestiti europska nadzorna tijela radi usklađivanja aktivnosti i postizanja odgovarajućih rješenja. Prilikom procjenjivanja koje treće države ne dopuštaju provedbu politika i postupaka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, nadležno nadzorno tijelo uzima u obzir sva pravna ograničenja koja bi mogla ometati pravilnu provedbu tih politika i postupaka, uključujući tajnost, zaštitu podataka i druga ograničenja kojima se ograničava razmjena informacija koje bi u tu svrhu mogle biti relevantne.

(5) Ako nadležno nadzorno tijelo iz članka 82. ovoga Zakona ocijeni da su dodatne mjere iz stavka 3. ovoga članka nedostatne, naložit će obvezniku da u trećoj državi provede dodatne mjere koje mogu uključivati:

1. zabranu sklapanja poslovnih odnosa

2. prekid poslovnih odnosa

3. zabranu provođenja transakcija ili

4. prema potrebi, prestanak poslovanja podružnice i društva kćeri u trećoj državi.

(6) Pri usvajanju i provođenju mjera iz stavaka 2. i 3. ovoga članka obveznici su dužni pridržavati se regulatornih tehničkih standarda izdanih od Europske komisije.

(7) Ako su u trećoj državi ili državi članici minimalni standardi za provedbu mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma viši od mjera propisanih ovim Zakonom, obveznik je dužan osigurati da njegove podružnice i društva kćeri usvoje i provode odgovarajuće mjere u skladu s pravom treće države ili države članice, uključujući i mjere zaštite podataka.

Imenovanje središnje kontaktne točke

Članak 65. (NN 108/17, 39/19)

(1) Izdavatelj elektroničkog novca ili pružatelj platnih usluga iz druge države članice koji posluje na području Republike Hrvatske putem distributera ili zastupnika na temelju prava poslovnog nastana i koji ispunjava kriterije za imenovanje središnje kontaktne točke propisane člankom 3. stavkom 1. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1108, dužan je najkasnije u roku od 90 dana od ispunjenja kriterija imenovati središnju kontaktnu točku u Republici Hrvatskoj kako bi se u ime izdavatelja elektroničkog novca i pružatelja platnih usluga iz druge države članice osigurala usklađenost s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata te kako bi se nadležnom nadzornom tijelu olakšao nadzor.

(2) Hrvatska narodna banka ovlaštena je od izdavatelja elektroničkog novca i pružatelja platnih usluga iz druge države članice koji posluje na području Republike Hrvatske putem distributera ili zastupnika na temelju prava poslovnog nastana, a koji ne ispunjava kriterije za imenovanje središnje kontaktne točke propisane člankom 3. stavcima 1. i 2. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1108, zahtijevati imenovanje središnje kontaktne točke iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Zahtjev iz stavka 2. ovoga članka mora biti opravdan odnosno proporcionalan riziku od pranja novca ili financiranja terorizma povezanim s radom tih poslovnih jedinica ili podnesen ako postoje opravdani razlozi za sumnju da je djelovanje poslovnih jedinica tog izdavatelja elektroničkog novca ili pružatelja platnih usluga povezano s visokim rizikom od pranja novca ili financiranja terorizma.

(4) Središnja kontaktna točka iz stavka 1. ovoga članka mora biti pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili inozemna podružnica sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

(5) Središnja kontaktna točka dužna je obavljati poslove propisane člancima 4. i 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1108.

(6) Izdavatelj elektroničkog novca ili pružatelj platnih usluga iz druge države članice iz stavka 1. ovoga članka dužan je o imenovanju središnje kontaktne točke obavijestiti Ured i nadležna nadzorna tijela iz članka 82. stavka 8. ovoga Zakona u roku od 30 dana od imenovanja te na zahtjev nadležnog nadzornog tijela bez odgađanja dostaviti podatke iz članka 3. stavka 1. točke c) Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1108.

(7) Ured je ovlašten pisanim putem zahtijevati od središnje kontaktne točke da, proporcionalno riziku od pranja novca i financiranja terorizma, osim poslova propisanih člancima 4. i 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1108, obavlja sljedeće dodatne poslove u skladu s člankom 6. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1108:

1. obavijestiti Ured o sumnjivoj transakciji, sredstvima i osobama sukladno članku 56. ovoga Zakona

2. na zahtjev Ureda prikupiti od distributera institucija za elektronički novac ili zastupnika institucija za platni promet dodatne podatke, informacije i dokumentaciju te ih dostaviti Uredu sukladno članku 113. ovoga Zakona

3. nadzirati transakcije radi otkrivanja sumnjivih transakcija, sredstava i osoba kada je to primjereno s obzirom na opseg i složenost transakcija

4. obavijestiti Ured o imenu i prezimenu te kontakt podatcima osobe koja za središnju kontaktnu točku obavlja poslove iz ovoga stavka najkasnije u roku od tri dana od dana imenovanja odnosno promjene podataka o toj osobi.

(8) Podatke iz stavka 7. točke 1. ovoga članka središnja kontaktna točka dužna je čuvati deset godina od dostavljene obavijesti Uredu.

XIII. UPRAVLJANJE SUSTAVOM SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA KOD OBVEZNIKA

Sustav sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma kod obveznika

Članak 66.

(1) Sustav sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma je skup mjera, radnji i postupaka koje obveznik uspostavlja radi utvrđivanja, procjenjivanja, ovladavanja i praćenja rizika od pranja novca i financiranja terorizma kojima obveznik jest ili bi mogao biti izložen u svome poslovanju.

(2) Sustav sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma iz stavka 1. ovoga članka mora biti razmjeran veličini, vrsti, opsegu i složenosti poslova koje obveznik obavlja, a obuhvaća najmanje:

1. primjerene organizacijske i kadrovske uvjete

2. odgovarajuću razinu svijesti zaposlenika obveznika o rizicima od pranja novca i financiranja terorizma

3. politike, kontrole i postupke iz članka 13. ovoga Zakona

4. odgovarajuće stručno osposobljavanje i izobrazbu svih zaposlenika obveznika uključenih u sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma

5. zaposlenike obveznika zadužene za uspostavu i praćenje poslovnoga odnosa sa strankama

6. imenovanje ovlaštene osobe i njezina zamjenika

7. provođenje unutarnje revizije u skladu s člankom 72. ovoga Zakona i

8. propisivanje odgovornosti uprave i/ili višega rukovodstva obveznika za funkcioniranje sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma kod obveznika.

Dužnosti i odgovornost uprave

Članak 67. (NN 108/17, 39/19, 151/22)

(1) U svrhu uspostavljanja i provedbe djelotvornoga i učinkovitoga sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma uprava obveznika dužna je:

1. donijeti politike, kontrole i postupke iz članka 13. ovoga Zakona i usvojiti analizu rizika iz članka 12. ovoga Zakona

2. imenovati ovlaštenu osobu te jednoga ili više zamjenika ovlaštene osobe sukladno članku 68. ovoga Zakona

3. osigurati da ovlaštena osoba bude zaposlena na radnome mjestu koje je u organizacijskoj strukturi obveznika sistematizirano na takvome položaju da ovlaštenoj osobi omogućava brzo, kvalitetno i pravodobno izvršavanje zadaća propisanih ovim Zakonom i na temelju njega donesenih podzakonskih akata te nezavisnost u radu i mogućnost izravne komunikacije s upravom

4. osigurati ovlaštenoj osobi i zamjeniku ovlaštene osobe neograničeni pristup svim potrebnim podatcima, informacijama i dokumentaciji

5. osigurati ovlaštenoj osobi i zamjeniku ovlaštene osobe odgovarajuće organizacijske, kadrovske, materijalne i druge uvjete rada

6. osigurati ovlaštenoj osobi i zamjeniku ovlaštene osobe primjerene prostorne i tehničke uvjete koji jamče odgovarajući stupanj zaštite povjerljivih podataka i informacija kojima raspolaže ovlaštena osoba i njezin zamjenik

7. osigurati sustav koji obvezniku, ovlaštenoj osobi i zamjeniku ovlaštene osobe omogućava da, sukladno ovlastima i nadležnosti Ureda i nadležnoga nadzornog tijela iz članka 82. ovoga Zakona, istima pravodobno dostavi sve zatražene podatke, informacije i dokumentaciju, kao i sve podatke, informacije i dokumentaciju za koje je propisana dostava, sigurnim kanalima i na način kojim se osigurava zaštita podataka

8. osigurati redovito stručno osposobljavanje i izobrazbu zaposlenika obveznika

9. jasno razgraničiti ovlasti i odgovornosti ovlaštene osobe i zamjenika ovlaštene osobe u odnosu na ovlasti i odgovornosti drugih zaposlenika obveznika u primjeni ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata

10. osigurati kod obveznika provođenje neovisne unutarnje revizije sustava sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma i

11. osigurati učinkovitu komunikaciju i suradnju, uključujući i primjeren tijek informacija na svim organizacijskim razinama obveznika, u provedbi mjera propisanih ovim Zakonom i na temelju njega donesenih podzakonskih akata.

(2) Obveznici iz članka 9. stavka 2. točaka 1., 2., 5., 6., 7., 8., 9., 12., 13., 14. i 19. ovoga Zakona dužni su Hrvatskoj narodnoj banci odnosno Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga dostaviti godišnji plan rada za tekuću godinu i izvještaj o radu za prethodnu godinu u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma najkasnije do 31. ožujka tekuće godine, a obveznici iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona do 30. lipnja tekuće godine.

(3) Uprava banke dužna je osigurati da ovlaštena osoba bude zaposlena na rukovodećemu radnome mjestu.

(4) Obveznik iz stavka 2. ovoga članka dužan je odrediti člana uprave koji će biti odgovoran za provedbu ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata.

(5) Uprava kreditne i financijske institucije dužna je uspostaviti odgovarajući informacijski sustav s obzirom na organizacijsku strukturu i izloženost riziku od pranja novca i financiranja terorizma radi automatizirane i cjelovite procjene rizika stranaka, stalnoga praćenja poslovnih odnosa te u svrhu pravodobnoga i cjelovitoga obavještavanja Ureda o transakcijama te u svrhu postupanja po zahtjevima i nalozima Ureda u skladu s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata.

(6) Obveznici za čiji je nadzor nadležna Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga dužni su na zahtjev Hrvatske narodne banke odnosno Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga dostaviti izvješća i informacije o svim pitanjima i okolnostima bitnim za obavljanje nadzora ili za praćenje usklađenosti obveznika s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenim podzakonskim aktima.

(7) Guverner Hrvatske narodne banke donosi odluku, a Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga pravilnik kojima će detaljnije urediti sadržaj izvješća iz stavka 6. ovoga članka te način i rokove izvještavanja.

24. Pravilnik o nadzornim izvještajima i informacijama o pitanjima bitnim za obavljanje nadzora ili za praćenje usklađenosti obveznika u smislu Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma

Imenovanje ovlaštene osobe i zamjenika

Članak 68. (NN 108/17, 151/22)

(1) Obveznik iz članka 9. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona dužan je imenovati ovlaštenu osobu te jednoga ili više zamjenika ovlaštene osobe za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, a kada je to primjereno veličini i prirodi posla obveznika, obveznik je dužan imenovati ovlaštenu osobu na rukovodećoj razini.

(2) Obveznici kreditne i financijske institucije iz članka 9. stavka 2. točaka 1., 2., 5., 6., 7., 8., 9., 12., 13. i 14. ovoga Zakona, podružnice istovrsnih obveznika iz druge države članice i trećih država te zastupnici institucija za platni promet i distributeri institucija za elektronički novac iz druge države članice iz članka 9. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona te obveznik iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona te podružnice istovrsnih obveznika iz druge države članice i trećih država dužni su o imenovanju ovlaštene osobe i zamjenika obavijestiti Ured najkasnije u roku od tri dana od dana imenovanja odnosno promjene podataka o ovlaštenoj osobi ili zamjeniku ovlaštene osobe.

(3) U obavijesti iz stavka 2. ovoga članka potrebno je navesti naziv i sjedište obveznika, ime i prezime ovlaštene osobe, ime i prezime zamjenika ovlaštene osobe, datum imenovanja, broj telefona i telefaksa te adresu elektroničke pošte ovlaštene osobe i zamjenika ovlaštene osobe.

(4) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona koji je fizička osoba koja obavlja registriranu djelatnost nije dužan imenovati ovlaštenu osobu nego je sam dužan obavljati poslove ovlaštene osobe propisane ovim Zakonom i na temelju njega donesenim podzakonskim aktima.

Dužnosti i odgovornost ovlaštene osobe i zamjenika ovlaštene osobe kod obveznika

Članak 69.

Ovlaštena osoba i zamjenik ovlaštene osobe dužni su:

1. pravilno i pravodobno dostavljati podatke i informacije Uredu u skladu s ovim Zakonom i na temelju njega donesenim podzakonskim aktima

2. provesti nalog Ureda iz članaka 117. i 119. ovoga Zakona

3. pratiti usklađenost poslovanja obveznika s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata te davati upravi preporuke za poboljšanje sustava sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma

4. koordinirati aktivnosti obveznika u području sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma

5. sudjelovati u uspostavljanju i razvoju informacijske potpore za provođenje aktivnosti na području sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma kod obveznika

6. pri uvođenju novoga proizvoda ili kanala dostave i novih tehnologija sudjelovati u procjeni rizika radi utvrđivanja i procjene kako navedeni čimbenici utječu na izloženost obveznika riziku od pranja novca i financiranja terorizma i

7. provoditi stručno osposobljavanje i izobrazbu zaposlenika obveznika u području sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma.

Uvjeti za ovlaštenu osobu i zamjenika

Članak 70.

Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona mora osigurati da poslove ovlaštene osobe i zamjenika ovlaštene osobe obavlja isključivo osoba koja istodobno ispunjava sljedeće uvjete:

1. da se protiv nje ne vodi kazneni postupak odnosno da nije osuđivana ni za jedno od sljedećih kaznenih djela, osim ako je za osobu nastupila rehabilitacija sukladno zakonu koji uređuje pravne posljedice osude, kaznenu evidenciju i rehabilitaciju:

a) iz članka 279. (prikrivanje protuzakonito dobivenog novca) Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00. – Odluka USRH, 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – Odluka USRH, 105/04., 84/05., 71/06. i 110/07.)

b) iz članka 173. (zlouporaba opojnih droga), članka 175. (trgovanje ljudima i ropstvo), članka 187.a (pripremanje kaznenih djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom), članka 223. (povreda tajnosti, cjelovitosti i dostupnosti računalnih podataka, programa ili sustava), članka 223.a (računalno krivotvorenje), članka 224.a (računalna prijevara), članka 274. (krivotvorenje novca), članka 275. (krivotvorenje vrijednosnih papira), članka 276. (krivotvorenje znakova za vrijednost), članka 277. (izradba, nabavljanje, posjedovanje, prodaja ili davanje na uporabu sredstva za krivotvorenje), članka 278. (krivotvorenje znakova za obilježavanje robe, mjera i utega), članka 279. (pranje novca), članka 286. (utaja poreza i drugih davanja), članka 287. (povreda obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga), članka 291. (nesavjesno gospodarsko poslovanje), članka 292. (zlouporaba ovlasti u gospodarskom poslovanju), članka 293. (prijevara u gospodarskom poslovanju), članka 294.a (primanje mita u gospodarskom poslovanju), članka 294.b (davanje mita u gospodarskom poslovanju), članka 311. (krivotvorenje isprave), članka 312. (krivotvorenje službene isprave), članka 313. (posebni slučajevi krivotvorenja), članka 314. (izradba, nabavljanje, posjedovanje, prodaja ili davanje na uporabu sredstva za krivotvorenje isprava) i članka 315. (ovjerovljavanje neistinitog sadržaja) Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00. – Odluka USRH, 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08., 57/11. i 77/11. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske)

c) iz članka 98. (financiranje terorizma), članka 105. (ropstvo), članka 106. (trgovanje ljudima), članka 190. (neovlaštena proizvodnja i promet drogama), članka 191. (omogućavanje trošenja droga), članka 246. (zlouporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju), članka 247. (prijevara u gospodarskom poslovanju), članka 248. (povreda obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga), članka 252. (primanje mita u gospodarskom poslovanju), članka 253. (davanje mita u gospodarskom poslovanju), članka 256. (utaja poreza ili carine), članka 258. (subvencijska prijevara), članka 265. (pranje novca), članka 274. (krivotvorenje novca), članka 275. (krivotvorenje vrijednosnih papira), članka 276. (krivotvorenje znakova za vrijednost), članka 277. (krivotvorenje znakova za obilježavanje robe, mjera i utega), članka 278. (krivotvorenje isprave), članka 279. (krivotvorenje službene ili poslovne isprave), članka 281. (ovjeravanje neistinitog sadržaja), članka 283. (izrada, nabavljanje, posjedovanje ili davanje na uporabu sredstva za krivotvorenje) te za neko kazneno djelo protiv računalnih sustava, programa i podataka (glava XXV.) iz Kaznenog zakona

2. ima dovoljno stručnoga znanja, sposobnosti i iskustva za provođenje zadaća u području sprječavanja i pranja novca i financiranja terorizma i

3. dobro poznaje poslovanje i poslovne procese obveznika.

Obveza redovitoga stručnog osposobljavanja i izobrazbe

Članak 71.

(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je, razmjerno vrsti i veličini obveznika te riziku od pranja novca i financiranja terorizma kojem je obveznik izložen, kontinuirano poduzimati mjere da svi zaposlenici obveznika koji obavljaju zadaće u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma budu upoznati s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata te zakona kojima se uređuje zaštita osobnih podataka.

(2) Mjere iz stavka 1. ovoga članka odnose se na sudjelovanje zaposlenika obveznika u posebnim unutarnjim ili vanjskim programima stručnoga osposobljavanja i izobrazbe kako bi im se pomoglo u provedbi ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata te prepoznavanju aktivnosti koje bi mogle biti povezane s pranjem novca ili financiranjem terorizma i kako bi bili upoznati s mjerama, radnjama i postupcima propisanima ovim Zakonom i na temelju njega donesenim podzakonskim aktima.

(3) Obveznik je dužan u svrhu provedbe stavaka 1. i 2. ovoga članka, najkasnije do kraja tekuće godine, donijeti program godišnjega stručnog osposobljavanja i izobrazbe za sljedeću kalendarsku godinu te isti program provesti.

Obveza redovite unutarnje revizije

Članak 72.

(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona je dužan najmanje jednom godišnje osigurati redovitu unutarnju reviziju sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma ako je to prikladno s obzirom na veličinu i prirodu posla obveznika.

(2) Unutarnja revizija iz stavka 1. ovoga članka procjenjuje adekvatnost, učinkovitost i djelotvornost sustava unutarnjih kontrola i na temelju objektivnih dokaza provjerava postoji li dostatna razina sigurnosti da provođenje politika, kontrola i postupaka bude u funkciji smanjivanja i djelotvornoga upravljanja rizikom od pranja novca ili financiranja terorizma.

XIV. ZAŠTITA OSOBNIH I DRUGIH PODATAKA OD STRANE OBVEZNIKA

Opća odredba

Članak 73. (NN 108/17, 39/19)

(1) Prikupljanje i obrada osobnih podataka od strane obveznika u svrhu provedbe mjera i radnji koje se poduzimaju radi sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma obavlja se na temelju i u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) Obrada osobnih podataka na temelju i u skladu s odredbama ovoga Zakona smatra se pitanjem od javnog interesa u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća.

Zaštita podataka, zabrana otkrivanja podataka i iznimke

Članak 74.

(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona i njegovi zaposlenici, uključujući članove upravnih i nadzornih odbora ili drugih poslovodnih tijela obveznika te druge osobe kojima su na bilo koji način bili dostupni podatci prikupljeni sukladno ovomu Zakonu i na temelju njega donesenim podzakonskim aktima, ne smiju stranci ili trećoj osobi otkriti sljedeće informacije:

1. da je u tijeku ili je moguća analiza transakcije ili stranke u vezi s kojom postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, uključujući i pregled dokumentacije iz članka 114. ovoga Zakona od strane Ureda kod obveznika

2. da je Uredu bio ili će biti dostavljen podatak, informacija ili dokumentacija o njoj ili trećoj osobi ili transakciji iz članaka 56. i 57. ovoga Zakona

3. da je Ured na temelju članka 117. ovoga Zakona izdao nalog obvezniku za privremeno zaustavljanje obavljanja sumnjive transakcije

4. da je Ured na temelju članka 119. ovoga Zakona izdao nalog obvezniku za stalno praćenje financijskoga poslovanja stranke i

5. da je protiv stranke ili treće osobe započeto ili bi moglo biti započeto provođenje izvida, istrage ili kaznenoga postupka zbog postojanja sumnje na pranje novca ili financiranje terorizma.

(2) Podatci, informacije i dokumentacija iz stavka 1. ovoga članka klasificirani su podatci za koje je utvrđen odgovarajući stupanj tajnosti u skladu s posebnim propisima o tajnosti podataka.

(3) Obveznik je dužan poduzeti tehničke, kadrovske i organizacijske mjere zaštite osobnih podataka koje su potrebne da bi se osobni podatci zaštitili od slučajnoga gubitka ili uništenja i od nedopuštenoga pristupa, nedopuštene promjene, nedopuštenoga objavljivanja i svake druge zloupotrebe te utvrditi obvezu osoba koje su zaposlene u obradi podataka na potpisivanje izjave o povjerljivosti.

(4) Zabrana otkrivanja klasificiranih podataka iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se:

1. ako su podatci, informacije i dokumentacija, koju u skladu s ovim Zakonom prikupi i vodi obveznik, potrebni za utvrđivanje činjenica u kaznenome postupku i ako dostavljanje tih podataka od obveznika pisanim putem zatraži nadležni sud ili

2. ako su podatci, informacije i dokumentacija iz točke 1. ovoga stavka potrebni nadzornom tijelu iz članka 81. ovoga Zakona radi obavljanja nadzora nad obveznikom u provođenju odredaba ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata.

(5) Ako obveznik iz članka 9. stavka 2. točke 18. ovoga Zakona koji obavlja profesionalnu djelatnost pokuša odvratiti stranku od sudjelovanja u kriminalnim aktivnostima, to neće predstavljati otkrivanje podataka u smislu stavka 1. ovoga članka.

Otkrivanje podataka primateljima unutar grupe

Članak 75. (NN 108/17, 39/19, 151/22)

(1) Zabrana razmjene informacija iz članka 74. stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga Zakona i informacija koje obveznik iz članka 9. ovoga Zakona prikupi na temelju članka 20. ovoga Zakona ne primjenjuje se u slučaju razmjene informacija s:

a) kreditnom ili financijskom institucijom iz države članice koja je dio iste grupe pod uvjetom da politike i postupci unutar grupe udovoljavaju zahtjevima propisanima ovim Zakonom ili

b) društvom kćeri ili podružnicom koju kreditna ili financijska institucija iz točke a) ovoga stavka ima u većinskom vlasništvu u trećoj državi, pod uvjetom da to društvo kći ili podružnica u potpunosti poštuje politike i postupke unutar grupe, među ostalim postupke za razmjenu informacija unutar grupe te pod uvjetom da politike i postupci unutar grupe udovoljavaju zahtjevima propisanima ovim Zakonom.

(2) Zabrana razmjene informacija iz članka 74. stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga Zakona ne primjenjuje se u slučaju razmjene informacija između obveznika iz članka 9. stavka 2. točke 18. ovoga Zakona iz država članica ili subjekata iz trećih država koje propisuju obveze jednakovrijedne odredbama ovoga Zakona, a koji obavljaju svoju profesionalnu djelatnost, bez obzira jesu li zaposlenici ili nisu, u okviru iste pravne osobe ili veće strukture kojoj pravna osoba pripada i uz koju je veže zajedničko vlasništvo, uprava ili nadzor usklađenosti.

Otkrivanje podataka primateljima u okviru iste kategorije obveznika

Članak 76.

U slučajevima koji se odnose na istu stranku i istu transakciju, a u kojima sudjeluju dva ili više obveznika, ne primjenjuje se zabrana razmjene informacija iz članka 74. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona između kreditnih i financijskih institucija te između obveznika koji obavljaju profesionalne djelatnosti iz članka 9. stavka 2. točke 18. ovoga Zakona, pod uvjetom da:

1. su osnovani u državi članici ili trećoj državi koja provodi mjere sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma jednakovrijedne odredbama iz ovoga Zakona

2. obavljaju istu vrstu djelatnosti ili pripadaju istoj kategoriji profesionalne djelatnosti i

3. podliježu obvezama za zaštitu profesionalne i poslovne tajne i osobnih podataka.

Iznimke od obveze čuvanja poslovne, bankovne, profesionalne, javnobilježničke, odvjetničke ili druge tajne

Članak 77. (NN 108/17, 151/22)

(1) Za obveznika iz članka 9. ovoga Zakona i njegove zaposlenike, uključujući i direktore, dostava podataka, informacija i dokumentacije Uredu ne predstavlja odavanje poslovne, bankovne, profesionalne, javnobilježničke, odvjetničke ili druge tajne.

(2) Obveznik, njegovi zaposlenici i direktori nisu odgovorni za štetu učinjenu strankama ili trećim osobama ako u dobroj vjeri u skladu s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata:

1. dostave Uredu podatke, informacije i dokumentaciju o svojim strankama

2. prikupljaju i obrađuju podatke, informacije i dokumentaciju o strankama

3. provedu nalog Ureda o privremenome zaustavljanju obavljanja sumnjive transakcije ili

4. provedu nalog Ureda o stalnome praćenju financijskoga poslovanja stranke.

(3) Zaposlenici obveznika ne mogu stegovno i direktori ne mogu disciplinski ili kazneno odgovarati za kršenje obveze čuvanja podataka koji predstavljaju poslovnu, bankovnu, profesionalnu, javnobilježničku, odvjetničku ili drugu tajnu:

1. ako podatke, informacije i dokumentaciju prikupljenu u skladu s ovim Zakonom i na temelju njega donesenih podzakonskih akata analiziraju zbog utvrđivanja razloga za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma vezanih za određenu stranku ili transakciju ili

2. ako obavijeste Ured o sumnjivim transakcijama, sredstvima i osobama sukladno odredbama članaka 56. i 57. ovoga Zakona, čak ako i nisu točno znali o kojoj je povezanoj kriminalnoj aktivnosti riječ i bez obzira na to je li se nezakonita aktivnost uistinu dogodila.

Svrha korištenja prikupljenih podataka i obavještavanje stranaka o obradi osobnih podataka

Članak 78.

(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona osobne podatke prikupljene na temelju ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata obrađuje isključivo u svrhu sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma te se oni ne smiju dodatno obrađivati na način koji nije u skladu s tom svrhom te se obvezniku zabranjuje obrada osobnih podataka prikupljenih na temelju ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata u bilo koje druge svrhe, uključujući i komercijalne.

(2) Obveznici i njihovi zaposlenici dužni su prilikom obrade osobnih podataka primijeniti odredbe propisa kojima se uređuje zaštita osobnih podataka.

(3) U skladu s propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka, prije uspostavljanja poslovnoga odnosa ili provođenja povremene transakcije, obveznik je dužan upoznati stranku sa svrhom u koju se prikupljaju i koriste osobni podatci propisani ovim Zakonom i informirati ju o identitetu voditelja zbirke osobnih podataka, pravu na pristup podatcima, pravu na ispravak podataka koji se na nju odnose, primateljima osobnih podataka te je li riječ o dobrovoljnome ili obveznome davanju podataka i mogućim posljedicama uskrate davanja podataka obvezniku.

(4) Ograničava se stranci pravo uvida u osobne podatke, informacije i dokumentaciju prikupljenu na temelju ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata ako bi ostvarivanje prava uvida u osobne podatke, informacije i dokumentaciju koje je obveznik prikupio o stranci bilo u suprotnosti s člankom 74. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona odnosno ako bi ostvarivanje prava uvida u osobne podatke, informacije i dokumentaciju koje je obveznik prikupio o stranci, obvezniku ili nadležnom tijelu onemogućilo ili otežalo obavljanje zadaća propisanih ovim Zakonom i na temelju njega donesenim podzakonskim aktima te postupaka povezanih sa sprječavanjem, istraživanjem i otkrivanjem pranja novca i financiranja terorizma.

XV. ČUVANJE PODATAKA

Rokovi čuvanja podataka od strane obveznika

Članak 79. (NN 108/17, 39/19, 151/22)

(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je podatke, informacije i dokumentaciju prikupljenu primjenom ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata i Uredbe (EU) 2015/847 čuvati deset godina nakon prestanka poslovnoga odnosa, obavljanja transakcije iz članka 16. stavka 1. točaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona, prikupljanja podataka iz članka 16. stavka 2. i 3. ovoga Zakona ili pristupa sefu iz članka 27. ovoga Zakona.

(2) Dokumentacija iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati:

1. dokumentaciju na temelju koje je utvrđen identitet stranke (preslika službenoga osobnog dokumenta, preslika izvoda iz sudskoga ili drugoga registra i dr.)

2. podatke i dokumentaciju o poduzetim mjerama utvrđivanja stvarnoga vlasnika stranke

3. dokumentaciju o poslovnim odnosima i računima stranke

4. dokumentaciju o poslovnoj korespondenciji obveznika sa strankom

5. zapise i evidenciju potrebnu za identifikaciju i praćenje nacionalnih i prekograničnih transakcija

6. dokumentaciju koja se odnosi na utvrđivanje pozadine i svrhe složenih i neobičnih transakcija te rezultate analize tih transakcija

7. drugu pripadajuću dokumentaciju dobivenu prilikom provođenja mjera dubinske analize stranke ili provođenja pojedinačnih transakcija uključujući i rezultate provedenih analiza i

8. ako postoje, informacije dobivene sredstvima elektroničke identifikacije, relevantnim uslugama povjerenja kako je propisano Uredbom (EU) 910/2014 te bilo kojim drugim sigurnim, daljinskim ili elektroničkim postupkom identifikacije koji su regulirala, priznala, odobrila ili prihvatila relevantna nadležna tijela.

(3) Obveznik je dužan pet godina čuvati podatke i odgovarajuću dokumentaciju o ovlaštenoj osobi i zamjeniku ovlaštene osobe, procjeni rizika stranke, stručnome osposobljavanju i izobrazbi zaposlenika i provođenju unutarnje revizije.

(4) Obveznik je dužan nakon isteka rokova utvrđenih u stavcima 1. i 3. ovoga članka osobne podatke o stranci brisati, a dokumentaciju iz stavka 2. ovoga članka uništiti u skladu sa zakonom koji uređuje zaštitu osobnih podataka.

(5) Opseg dokumentacije o transakcijama iz stavka 1. ovoga članka mora biti dovoljan da omogući rekonstrukciju pojedinačnih transakcija kako bi se, u slučaju potrebe, nadležnim državnim tijelima pružili dokazi potrebni za kazneni postupak.

Vođenje evidencija

Članak 80. (NN 108/17, 39/19)

(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je voditi sljedeće evidencije:

1. evidenciju podataka o rezultatima stalnoga praćenja poslovnoga odnosa iz članka 15. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona

2. evidenciju podataka o strankama, poslovnim odnosima i transakcijama iz članka 16. ovoga Zakona

3. evidenciju o poduzetim mjerama i o eventualnim poteškoćama s kojima se susreo tijekom procesa provjere iz članka 28. stavka 9. ovoga Zakona

4. evidenciju o složenim i neobičnim transakcijama te o rezultatima analize tih transakcija sukladno članku 53. ovoga Zakona

5. evidenciju dostavljenih podataka Uredu o sumnjivim transakcijama iz članaka 56. i 57. ovoga Zakona

6. evidenciju dostavljenih podataka Uredu o gotovinskim transakcijama iz članka 61. ovoga Zakona

7. evidenciju o otkrivanju podataka primateljima unutar grupe u skladu s člankom 75. ovoga Zakona

8. evidenciju o otkrivanju podataka primateljima u okviru iste kategorije obveznika iz članka 76. ovoga Zakona

9. evidenciju naloga koje je Ured izdao obvezniku za privremeno zaustavljanje obavljanja sumnjive transakcije iz članka 117. ovoga Zakona i

10. evidenciju naloga koje je Ured izdao obvezniku za stalno praćenje financijskoga poslovanja stranke iz članka 119. ovoga Zakona.

(2) Obveznik može evidencije iz stavka 1. ovoga članka voditi na papiru ili u elektroničkome obliku.

 

GLAVA IV.   NADZOR NAD OBVEZNICIMA

I. NADZORNA TIJELA

Nadležna nadzorna tijela

Članak 81. (NN 108/17, 39/19)

(1) Nadzor nad obveznicima iz članka 9. ovoga Zakona u provedbi odredaba ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata obavljaju:

1. Hrvatska narodna banka

2. Financijski inspektorat

3. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i

4. Porezna uprava.

(2) Ured dostavlja Europskoj komisiji popis nadležnih nadzornih tijela iz stavka 1. ovoga članka, uključujući i njihove podatke za kontakt (naziv, adresa, telefon, telefaks, adresa elektroničke pošte), a nadležna nadzorna tijela iz stavka 1. ovoga članka dužna su Ured obavijestiti o svim promjenama tih podataka.

Nadležnost nadzornih tijela

Članak 82. (NN 108/17, 39/19, 151/22)

(1) Hrvatska narodna banka provodi nadzor primjene ovoga Zakona kod obveznika iz članka 9. stavka 2. točaka 1., 2., 5. i 14. ovoga Zakona osnovanih u Republici Hrvatskoj, podružnica istovrsnih obveznika iz drugih država članica i trećih država osnovanih u Republici Hrvatskoj te kod zastupnika odnosno distributera institucija za platni promet i institucija za elektronički novac iz drugih država članica ako su oni kreditne institucije, kreditne unije, institucije za platni promet i institucije za elektronički novac osnovane u Republici Hrvatskoj u skladu s odgovarajućim zakonom.

(2) Financijski inspektorat primarno provodi nadzor primjene ovoga Zakona kod obveznika iz članka 9. stavka 2. točaka 3., 4., 15., 17. i 18. te obveznika iz članka 9. stavka 4. ovoga Zakona koji su zastupnici institucija za platni promet iz druge države članice i distributeri izdavatelja elektroničkoga novca iz druge države članice, a koji nisu u nadležnosti Hrvatske narodne banke.

(3) Financijski inspektorat provodi ciljane nadzore primjene ovoga Zakona kod svih obveznika iz članka 9. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona, temeljem procjene o povećanim rizicima pranja novca i financiranja terorizma.

(4) U obavljanju nadzora iz stavka 3. ovoga članka, kod obveznika koji podliježu nadzoru Hrvatske narodne banke i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, Financijski inspektorat će primjenjivati odluke i smjernice koje su obveznicima izdala navedena nadzorna tijela, a sukladno sporazumu o suradnji u području nadzora s drugim nadležnim nadzornim tijelom.

(5) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga provodi nadzor primjene ovoga Zakona kod obveznika iz članka 9. stavka 2. točaka 6. do 13. i točke 19. ovoga Zakona i podružnice istovrsnih obveznika iz druge države članice i trećih država, a koje su osnovane u Republici Hrvatskoj u skladu sa zakonom kojim se uređuje njihov rad. U svrhu nadzora prema članku 9. stavku 2. točki 19. ovoga Zakona te ovlasti za nadzor Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga u tom pogledu na odgovarajući se način primjenjuju odredbe zakona kojima se uređuje tržište kapitala i Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga.

(6) Porezna uprava provodi nadzor primjene ovoga Zakona kod obveznika iz članka 9. stavka 2. točke 16. ovoga Zakona.

(7) Porezna uprava, ovlaštena je, pored nadzora propisanoga stavkom 6. ovoga članka, provoditi i nadzor nad primjenom odredbi iz članka 36. stavka 3. (Registar stvarnih vlasnika) te nadzor nad primjenom odredbi iz članka 55. ovoga Zakona (ograničenje u poslovanju s gotovinom) kod pravnih i fizičkih osoba koje nisu obveznici provedbe ovoga Zakona.

(8) Nadzor provedbe Uredbe (EU) 2015/847 i Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1108 obavljaju u okviru svoje nadležnosti Hrvatska narodna banka i Financijski inspektorat Republike Hrvatske.

(9) Zaposlenici nadležnih nadzornih tijela iz članka 81. ovoga Zakona, kao i revizori i druge stručne osobe koje rade po ovlaštenju tih nadzornih tijela dužni su sve informacije koje saznaju u vezi s nadzorom i drugim poslovima koje obavljaju vezano za područje primjene ovoga Zakona čuvati kao povjerljive te na odgovarajući način primjenjivati standarde sprječavanja sukoba interesa. Dužnost čuvanja povjerljivosti informacija traje i nakon prestanka radnog odnosa zaposlenika u nadzornom tijelu iz članka 81. ovoga Zakona odnosno nakon prestanka obavljanja poslova po ovlaštenju tog nadzornog tijela.

(10) Nadležna nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona podatke pribavljene sukladno ovom Zakonu smiju koristiti samo:

a) pri obavljanju svojih dužnosti u skladu s ovim Zakonom ili drugim zakonodavnim aktima u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, bonitetnih propisa te nadzora kreditnih i financijskih institucija, uključujući postupanje po zahtjevima obveznika iz članka 9. ovoga Zakona koje nadziru, za izdavanje odobrenja, suglasnosti i licencija za rad obveznika iz članka 9. ovoga Zakona koje nadziru i postupanje po zahtjevima osoba kojima izdaju odobrenja za obavljanje određenih funkcija te za postupanje po zahtjevima za izdavanje odobrenja za stjecanje kvalificiranih udjela u financijskim institucijama i pravnim osobama koje podnose obveznici iz članka 9. ovoga Zakona te za postupanje po zahtjevima i obavijestima trećih osoba, koje nisu obveznici iz članka 9. ovoga Zakona, a koji se podnose nadležnim nadzornim tijelima iz članka 81. ovoga Zakona za izdavanje odobrenja, suglasnosti i licencija za rad, te uključujući i pokretanje prekršajnog postupka

b) u slučaju žalbe protiv odluke nadležnog tijela koje nadzire kreditne i financijske institucije, uključujući sudske postupke

c) u sudskim postupcima pokrenutima na temelju posebnih odredaba koje su predviđene u pravu Europske unije koje je doneseno u području primjene ovoga Zakona ili u području bonitetnih propisa te nadzora kreditnih i financijskih institucija

d) u slučajevima suradnje s nadležnim nadzornim tijelima iz članka 81. ovoga Zakona pri obavljanju svojih dužnosti u skladu s ovim Zakonom ili drugim zakonodavnim aktima koji se odnose na nadzor kreditnih i financijskih institucija

e) u slučajevima suradnje s:

1. tijelima drugih država članica nadležnima za provedbu nadzora u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma

2. tijelima drugih država članica nadležnima za provedbu nadzora u skladu s drugim zakonodavnim aktima koji se odnose na nadzor kreditnih i financijskih institucija

3. europskim nadzornim tijelima

4. Europskom središnjom bankom (ESB) kada djeluje u skladu s Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/2013 te

5. nadležnim tijelima trećih država u skladu s člankom 92. ovoga Zakona

f) u slučajevima suradnje s državnim tijelima nadležnim za sprječavanje ili istraživanje pranja novca, povezanih predikatnih kaznenih djela ili financiranja terorizma.

(11) Osobe iz stavka 9. ovoga članka povjerljive informacije smiju otkriti samo u sažetom ili općenitom obliku, na način da nije moguće identificirati pojedinačne kreditne i financijske institucije.

(12) Nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona dužna su dostaviti podatke i informacije državnim tijelima nadležnim za sprječavanje ili istraživanje pranja novca, povezanih predikatnih kaznenih djela ili financiranja terorizma.

(13) Nadležna nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona dužna su dostaviti podatke na zahtjev istražnog povjerenstva Hrvatskoga sabora, kada su te informacije nužne za ispunjavanja mandata toga tijela, u skladu sa zakonom koji uređuje osnivanje, sastav, djelokrug, ovlasti, načela djelovanja i način rada istražnih povjerenstava Hrvatskoga sabora.

(14) Nadležna nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona podatke iz članka 74. stavka 1. ovoga Zakona ne smiju proslijediti ili učiniti dostupnima drugim tijelima ili trećim osobama bez prethodne pisane suglasnosti Ureda.

Suradnja nadležnih nadzornih tijela

Članak 82.a (NN 108/17, 39/19)

(1) Nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona dužna su međusobno surađivati te razmjenjivati podatke i informacije potrebne za postupak nadzora te se obavještavati o nepravilnostima i nezakonitostima koje utvrde tijekom obavljanja nadzora i izrečenim mjerama za njihovo otklanjanje ako su ti nalazi i izrečene mjere bitni za rad drugoga tijela.

(2) Nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona mogu potpisati sporazum o suradnji i razmjeni informacija te koordinirati svoje djelovanje kada se bave prekograničnim slučajevima.

(3) Nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona surađuju i razmjenjuju informacije s drugim nadležnim tijelima u Republici Hrvatskoj koja nadziru kreditne i financijske institucije u skladu sa zakonodavnim aktima kojima je propisan nadzor kreditnih i financijskih institucija te drugim nadležnim tijelima u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.

(4) Suradnja iz stavaka 1. i 3. ovoga članka obuhvaća i prikupljanje podataka i informacija u ime nadzornog tijela koje je pomoć zatražilo te razmjenu prikupljenih podataka i informacija u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Mjere i radnje nadzornih tijela

Članak 83. (NN 108/17, 151/22)

(1) Kada nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga Zakona u obavljanju nadzora, pregledom dokumentacije ili na drugi način utvrdi povrede odredaba ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata te Uredbe (EU) 2015/847 i/ili nepravilnosti u poslovanju, ovlašteno je:

1. dati pisano upozorenje obvezniku ako utvrdi nepravilnosti u poslovanju obveznika

2. rješenjem naložiti mjere za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti u radu obveznika u roku koji nadzorno tijelo samo odredi

3. ako tijekom provođenja nadzora utvrdi postojanje osnovane sumnje da je počinjen prekršaj propisan ovim Zakonom, podnijeti optužni prijedlog tijelu nadležnomu za provođenje prekršajnoga postupka

4. rješenjem privremeno ograničiti i/ili zabraniti obvezniku obavljanje određene poslovne aktivnosti ili pružanje usluge u trajanju od najdulje 12 mjeseci ako tijekom nadzora utvrdi da će obavljanje poslovne aktivnosti ili pružanje usluge vjerojatno dovesti do novih povreda odredbi ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih propisa

5. nakon što je podnesen optužni prijedlog, predložiti nadležnomu prekršajnom tijelu izricanje zabrane obavljanja određene dužnosti, djelatnosti ili poslova obveznika kao mjere opreza ili kao zaštitne mjere

6. kada je posebnim zakonom predviđeno izdavanje odobrenja za rad obvezniku za obavljanje određenih poslova, tijelo nadležno za izdavanje odobrenja može oduzeti odobrenje za rad obvezniku odnosno pravnoj ili fizičkoj osobi koja počini prekršaj propisan ovim Zakonom

7. kada je posebnim zakonom predviđeno izdavanje prethodne suglasnosti ili odobrenja za obavljanje funkcije predsjednika ili člana uprave kreditne ili financijske institucije, tijelo nadležno za izdavanje suglasnosti ili odobrenja može ukinuti suglasnost ili odobrenje izdano predsjedniku ili članu uprave koji počini prekršaj propisan ovim Zakonom i/ili

8. poduzeti ostale mjere i radnje za koje je zakonom ovlašteno.

(2) Mjere iz stavka 1. ovoga članka nadležno nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga Zakona izricat će samostalno ili u suradnji s drugim nadležnim tijelom, primjenjujući načelo razmjernosti.

(3) Ako obveznik ne postupi sukladno pisanom upozorenju iz stavka 1. točke 1. ovoga članka, nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga Zakona ovlašteno je donijeti rješenje o otklanjanju nepravilnosti.

(4) Obveznik je dužan postupiti u skladu s rješenjem nadzornog tijela iz članka 81. ovoga Zakona.

(5) Protiv rješenja iz stavka 1. točaka 2. i 4. i stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(6) Guverner Hrvatske narodne banke i Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga donijet će odluku odnosno pravilnik kojima će detaljnije urediti način provedbe nadzora i izricanja nadzornih mjera iz stavaka 1. i 3. ovoga članka.

Posebna ovlaštenja nadzornih tijela

Članak 83.a (NN 108/17, 39/19)

(1) Nadležno nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga Zakona ovlašteno je u pogledu visokorizičnih trećih država iz članka 49. stavka 5. ovoga Zakona poduzeti sljedeće mjere i radnje:

1. odbiti osnivanje društava kćeri, podružnica ili predstavništava obveznika iz visokorizične treće države, ili uzeti u obzir, na drugi način, činjenicu da obveznik potječe iz zemlje koja nema odgovarajuće režime sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma

2. zabraniti obveznicima da osnivaju podružnice ili predstavništva u visokorizičnoj trećoj državi, ili uzeti u obzir, na drugi način, činjenice da bi se relevantna podružnica ili relevantno predstavništvo nalazili u zemlji koja nema odgovarajuće režime sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma

3. uvesti pojačani nadzor ili naložiti pojačanu vanjsku reviziju za podružnice i društva kćeri obveznika koji se nalaze u visokorizičnoj trećoj državi

4. naložiti pojačanu vanjsku reviziju za financijske grupacije u odnosu na sve njihove podružnice i društva kćeri koji se nalaze u visokorizičnoj trećoj državi

5. naložiti kreditnim i financijskim institucijama da preispitaju i izmijene te, ako je to potrebno, prekinu korespondentne odnose s respondentnim institucijama u visokorizičnoj trećoj državi.

(2) Pri donošenju ili primjeni mjera utvrđenih u stavku 1. ovoga članka nadležno nadzorno tijelo uzima u obzir, prema potrebi, relevantne evaluacije, procjene ili izvješća koja su sastavile međunarodne organizacije i stručnjaci zaduženi za određivanje standarda nadležni u području sprječavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma u vezi s rizicima koje predstavljaju pojedinačne treće zemlje.

(3) Nadležno nadzorno tijelo obavješćuje Ured prije donošenja ili primjene mjera utvrđenih u stavcima 1. i 2. ovoga članka, a Ured o tome obavještava Europsku komisiju.

Nadzor i procjena rizika

Članak 84.

(1) Nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona dužna su prilikom planiranja provođenja nadzora kod obveznika iz članka 9. ovoga Zakona primijeniti pristup temeljen na procjeni rizika od pranja novca i financiranja terorizma.

(2) Nadzorna tijela dužna su prilikom planiranja i provođenja nadzora:

1. jasno razumjeti rizik od pranja novca i financiranja terorizma identificiran u Republici Hrvatskoj

2. imati izravan i neizravan pristup svim važnim informacijama o specifičnim domaćim i međunarodnim rizicima povezanima sa strankama, proizvodima i uslugama obveznika i

3. temeljiti učestalost i intenzitet izravnoga i neizravnoga nadzora na profilu rizika obveznika te na rizicima od pranja novca i financiranja terorizma identificiranima u Republici Hrvatskoj na temelju Nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma iz članka 5. ovoga Zakona.

(3) Nadzorna tijela dužna su procjenu profila rizika obveznika od pranja novca i financiranja terorizma te rizike neusklađenosti s odredbama ovoga Zakona revidirati periodički te kada dođe do bitnih promjena u poslovnim procesima i poslovnoj praksi ili razvoja u upravljanju i radu toga obveznika.

(4) Nadzorna tijela uzimaju u obzir diskrecijsko pravo obveznika prilikom njegove procjene rizika te mogu, ako je to potrebno, prikladno revidirati procjenu rizika koju je obveznik proveo na temelju odredbi ovoga Zakona te na temelju toga revidirati prikladnost i provedbu njegovih politika, kontrola i postupaka.

(5) Hrvatska narodna banka, Financijski inspektorat i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga dužni su prilikom planiranja i provođenja nadzora pridržavati se smjernica europskih nadzornih tijela.

Nadzor nad poslovanjem obveznika u drugoj državi članici

Članak 85.

(1) Nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga Zakona obavlja nadzor primjene politika i postupaka grupe, ako obveznik pruža usluge u drugoj državi članici preko poslovne jedinice, neposredno ili preko zastupnika.

(2) Nadzor iz stavka 1. ovoga članka može uključivati i izravan nadzor nad podružnicom ili zastupnikom sa sjedištem u drugoj državi članici.

(3) Nadležno nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga Zakona u provedbi nadzora iz stavaka 1. i 2. ovoga članka surađuje s nadležnim tijelom države domaćina i obavještava ga o svim nedostatcima koji bi mogli utjecati na procjenu usklađenosti poslovne jedinice ili zastupnika s propisima države domaćina o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma.

Nadzor nad podružnicama i zastupnicima institucija iz drugih država članica

Članak 86.

(1) Nadzor nad obveznicima iz članka 9. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona provodi nadležno nadzorno tijelo iz članka 82. ovoga Zakona.

(2) Nadzorno tijelo iz stavka 1. ovoga članka surađuje s nadležnim tijelom matične države članice kako bi se osigurao djelotvoran nadzor nad provedbom ovoga Zakona.

(3) Nadzorno tijelo obavještava nadležno tijelo matične države članice o svim nedostatcima koji bi mogli utjecati na njegovu procjenu usklađenosti obveznika s politikama i postupcima grupe.

(4) U nadzoru obveznika iz članka 9. stavka 4. ovoga Zakona mogu biti izdane prikladne i proporcionalne nadzorne mjere iz članka 83. stavka 1. ovoga Zakona za otklanjanje ozbiljnih propusta u vezi s kojima je potrebno hitno djelovanje, koje mjere su privremene i obustavlja ih se kad se propusti otklone, među ostalim, uz pomoć nadležnih tijela matične države članice ili u suradnji s njima.

Suradnja nadzornih tijela i Ureda

Članak 87.

(1) Nadležno nadzorno tijelo iz članka 82. ovoga Zakona za potrebe pripreme i provođenja nadzora iz svoje nadležnosti može zatražiti od Ureda statističke podatke iz evidencija Ureda iz članka 147. točaka 1., 3., 4. i 11. ovoga Zakona, te druge raspoložive statističke podatke o obvezniku ako su nadležnom nadzornom tijelu ti podatci potrebni za pripremu i nadzor nad obveznikom, uključujući i podatke o tipologijama, uzorcima i trendovima pranja novca i financiranja terorizma.

(2) Nadležno nadzorno tijelo iz stavka 1. ovoga članka, u roku od 60 dana od završetka izravnog nadzora nad obveznikom iz članka 9. ovoga Zakona, Uredu će dostaviti izvadak iz zapisnika o utvrđenim nepravilnostima, nezakonitostima i izrečenim mjerama te utvrđenim prekršajima u dijelu koji se odnosi na provedbu odredaba ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata.

Smjernice obvezniku za jedinstvenu primjenu Zakona

Članak 88.

(1) Pored podzakonskih akata iz članka 14. stavka 11. i članka 42. stavka 1. ovoga Zakona, nadležno nadzorno tijelo iz članka 82. ovoga Zakona može donijeti sektorske smjernice radi jedinstvene primjene od strane obveznika odredaba ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata.

(2) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona može pisanim putem zatražiti donošenje smjernice o primjeni pojedine odredbe ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata od onoga nadzornoga tijela koje je člankom 82. stavcima 1., 2., 3., 5., 6. i 8. ovoga Zakona određeno kao nadležno tijelo za provođenje nadzora nad tim obveznikom.

(3) Nadležno nadzorno tijelo samostalno izdaje obvezniku smjernicu iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Radi jedinstvene primjene ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata, nadležno nadzorno tijelo prilikom donošenja smjernice iz stavaka 1. i 2. ovoga članka može zatražiti mišljenje Ureda ili drugih nadzornih tijela iz članka 81. ovoga Zakona, vezano za izdavanje smjernice iz stavka 2. ovoga članka.

(5) Nadležna nadzorna tijela nisu dužna donijeti smjernicu iz stavka 2. ovoga članka:

a) na zahtjev pravnih i fizičkih osoba koje nisu obveznici iz članka 9. ovoga Zakona

b) ako je pitanje povezano s predmetom nadzora koji je u tijeku kod obveznika koji je zatražio izdavanje smjernice iz stavka 2. ovoga članka ili

c) povodom hipotetskoga ili općenitoga pitanja koje ne proizlazi iz konkretne odredbe ovoga Zakona.

(6) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona može od Ureda pisanim putem zatražiti donošenje smjernice radi jedinstvene primjene od strane obveznika odredaba ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata, sukladno članku 141. ovoga Zakona.

Obavještavanje Ureda od nadzornih tijela o sumnji na pranje novca ili financiranje terorizma

Članak 89.

(1) Nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona obvezna su, bez odgađanja, u pisanome obliku na način kako je to propisano člankom 123. ovoga Zakona, obavijestiti Ured o informacijama koje upućuju na povezanost neke transakcije, sredstava ili osobe s pranjem novca ili financiranjem terorizma, bez obzira na to jesu li do njih došla tijekom obavljanja nadzora po ovome Zakonu ili obavljajući poslove iz svoga djelokruga rada.

(2) Kada tijelo nadležno za nadzor drugih pravnih osoba i s njima izjednačenih subjekata iz članka 26. ovoga Zakona, tijekom obavljanja nadzora iz svoje nadležnosti, utvrdi razloge za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma u vezi s njihovim djelovanjem, djelovanjem njihovih članova ili s njima povezanih osoba, dužno je, bez odgađanja o tome obavijestiti Ured, u pisanome obliku na način kako je to propisano člankom 123. ovoga Zakona.

II. SURADNJA NADZORNIH TIJELA S NADLEŽNIM TIJELIMA DRŽAVA ČLANICA, TREĆIH DRŽAVA I EUROPSKIM NADZORNIM TIJELIMA

Suradnja nadzornih tijela s nadležnim nadzornim tijelima država članica

Članak 90. (NN 108/17, 39/19, 151/22)

(1) Nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona surađuju i razmjenjuju informacije s nadležnim tijelima koja nadziru kreditne i financijske institucije u drugim državama članicama u skladu s propisima koji uređuju sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma ili drugim zakonodavnim aktima koji se odnose na nadzor kreditnih i financijskih institucija, bez obzira na prirodu i status tih nadležnih tijela, uključujući Europsku središnju banku kada djeluje u skladu s Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/2013, te s drugim tijelima drugih država članica nadležnima za provedbu nadzora u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.

(2) Suradnja iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća i prikupljanje informacija u ime nadležnog tijela koje je pomoć zatražilo te razmjenu prikupljenih informacija.

(3) Nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga Zakona dužno je surađivati i razmjenjivati informacije s nadležnim tijelima iz stavka 1. ovoga članka i u sljedećim slučajevima:

a) zahtjev za razmjenom informacija uključuje i porezna pitanja

b) u svezi s traženim informacijama provodi se istraživanje, istraga ili postupak, osim ako bi razmjena traženih informacija omela to istraživanje, tu istragu ili taj postupak

c) priroda ili status ekvivalentnog nadležnog tijela koje podnosi zahtjev za razmjenom informacija razlikuje se od prirode ili statusa nadzornog tijela kojem se podnosi zahtjev

d) od obveznika se zakonom zahtijeva tajnost ili povjerljivost informacija, osim u onim slučajevima u kojima su relevantne informacije koje se traže zaštićene pravnom obvezom čuvanja povjerljivosti ili u kojima se primjenjuje pravna obveza čuvanja povjerljivosti informacija kako je opisano u članku 58. stavku 1. ovoga Zakona.

(4) Nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona koja nadziru kreditne i financijske institucije sklapaju s Europskom središnjom bankom, kada djeluje na temelju članka 27. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1024/2013 i ostalih odredaba koje uređuju razmjenu informacija između nadležnih tijela, uz potporu europskih nadzornih tijela, sporazum o načinu razmjene informacija sukladno odredbama ovoga članka.

(5) Nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga Zakona može odbiti dostaviti tražene informacije nadležnom tijelu iz stavka 1. ovoga članka ako to tijelo ne može osigurati povjerljivost informacija koje se dostavljaju.

(6) Nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga Zakona može od nadležnih tijela iz stavka 1. ovoga članka s kojima surađuje i razmjenjuje informacije tražiti povratne informacije o korisnosti razmijenjenih podataka, informacija i dokumentacije.

(7) Nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga Zakona nadležnom tijelu iz stavka 1. ovoga članka s kojim surađuje i razmjenjuje informacije, na njegovu zamolbu, dostavlja povratne informacije o korisnosti razmijenjenih podataka, informacija i dokumentacije.

Suradnja s europskim nadzornim tijelima

Članak 91.

Nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona pružaju sve potrebne informacije europskim nadzornim tijelima radi omogućavanja obavljanja njihovih zadaća u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.

Suradnja s europskim nadzornim tijelima u pogledu virtualne imovine

Članak 91.a (NN 108/17, 151/22)

(1) Nadzorno tijelo nadležno za provođenje nadzora primjene ovoga Zakona kod obveznika iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona surađuje i razmjenjuje informacije s nadležnim tijelima koja nadziru obveznike kako su navedeni u odredbama članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona u drugim državama članicama u skladu s propisima kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma ili drugim zakonodavnim aktima koji se odnose na nadzor tih obveznika, bez obzira na prirodu i status tih nadležnih tijela, te s drugim tijelima drugih država članica nadležnima za provedbu nadzora u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.

(2) Suradnja iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća i prikupljanje podataka i informacija uime nadzornog tijela koje je pomoć zatražilo te razmjenu prikupljenih podataka i informacija u skladu s odredbama ovoga Zakona.

 

Suradnja s nadzornim tijelima država članica u pogledu nefinancijskog sektora i samostalnih djelatnosti

Članak 91.b (NN 108/17, 151/22)

(1) Nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga Zakona nadležno za nadzor primjene ovoga Zakona kod obveznika iz nefinancijskog sektora i samostalnih djelatnosti surađuje i razmjenjuje informacije s nadležnim tijelima koja nadziru te obveznike u drugim državama članicama u skladu s propisima kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma ili drugim propisima koji se odnose na nadzor tih obveznika, bez obzira na prirodu i status tih nadležnih tijela, te s drugim tijelima država članica nadležnima za provedbu nadzora u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.

(2) Suradnja iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća i prikupljanje podataka, informacija i dokumentacije uime nadzornog tijela koje je pomoć zatražilo te razmjenu prikupljenih podataka, informacija i dokumentacije u skladu s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenim podzakonskim aktima.

(3) Podaci, informacije i dokumentacija zaprimljeni na temelju odredaba ovoga članka ne smiju se dostaviti, dati na uvid drugomu tijelu ili se koristiti za namjene u suprotnosti s uvjetima i ograničenjima koje određuje nadležno tijelo koje je dostavilo podatke, informacije i dokumentaciju.

(4) Nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga Zakona može odbiti dostaviti zatražene podatke, informacije i dokumentaciju ako nadležno tijelo druge države članice ne može osigurati zaštitu podataka koje zatraži od nadzornog tijela iz članka 81. ovoga Zakona.

(5) Nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga Zakona može od nadležnih tijela iz stavka 1. ovoga članka s kojima surađuje i razmjenjuje informacije tražiti povratne informacije o korisnosti razmijenjenih podataka, informacija i dokumentacije.

(6) Nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga Zakona nadležnim tijelima iz stavka 1. ovoga članka s kojima surađuje i razmjenjuje informacije, na njihovu zamolbu, dostavlja povratne informacije o korisnosti razmijenjenih podataka, informacija i dokumentacije.

Suradnja s nadležnim nadzornim tijelima trećih država

Članak 92. (NN 108/17, 39/19, 151/22)

(1) Nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga Zakona može surađivati i razmjenjivati povjerljive informacije s nadležnim tijelima trećih država koja su ekvivalentna tom nadzornom tijelu, ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

a) ako je s nadležnim tijelom iz treće države sklopljen sporazum o suradnji kojim se predviđa suradnja i razmjena povjerljivih informacija na temelju uzajamnosti

b) ako razmijenjene informacije podliježu zahtjevima obveze čuvanja povjerljivosti tih informacija koja je jednakovrijedna onoj iz članka 82. stavka 9. ovoga Zakona

c) ako će se informacije koje su predmet dostavljanja tijelima u trećoj državi upotrijebiti samo u svrhu obavljanja nadzornih zadaća tih tijela.

(2) Informacije koje potječu iz druge države članice smiju se u okviru suradnje iz stavka 1. ovoga članka razmijeniti samo uz izričitu suglasnost nadležnog tijela koje je te informacije podijelilo te, ovisno o slučaju, isključivo u svrhe za koje je to tijelo dalo svoju suglasnost.

(3) Nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga Zakona može od nadležnih tijela iz stavka 1. ovoga članka s kojima surađuje i razmjenjuje informacije tražiti povratne informacije o korisnosti razmijenjenih podataka, informacija i dokumentacije.

(4) Nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga Zakona nadležnim tijelima iz stavka 1. ovoga članka s kojima surađuje i razmjenjuje informacije, na njihovu zamolbu, dostavlja povratne informacije o korisnosti razmijenjenih podataka, informacija i dokumentacije.

III. SUSTAV OBAVJEŠTAVANJA NADZORNIH TIJELA O POVREDAMA ODREDBI ZAKONA

Sustav obavještavanja nadzornih tijela o povredama odredbi ovoga Zakona od obveznika

Članak 93. (NN 108/17, 39/19)

(1) Nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona uspostavljaju učinkovit i pouzdan sustav obavještavanja koji omogućava zaposlenicima obveznika i osobama u sličnome položaju kod obveznika podnošenje prijave nadzornom tijelu iz članka 81. ovoga Zakona o:

1. povredama ili mogućim povredama odredaba ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata te Uredbe (EU) 2015/847

2. prijetnjama, zastrašivanju odnosno nepovoljnim ili diskriminatornim postupcima na radnom mjestu zbog prijavljivanja sumnje na pranje novca ili financiranje terorizma interno ili Uredu.

(2) Nadzorna tijela dužna su, u odnosu na sustav obavještavanja iz stavka 1. ovoga članka, osigurati:

1. posebne postupke za zaprimanje prijava iz stavka 1. ovoga članka te daljnja postupanja u vezi s tim prijavama

2. odgovarajuću zaštitu zaposlenika obveznika ili osoba u sličnome položaju kod obveznika koji podnese prijavu iz stavka 1. ovoga članka

3. prikladnu zaštitu osobe koja je podnijela prijavu iz stavka 1. ovoga članka

4. zaštitu osobnih podataka osobe koja podnosi prijavu i fizičke osobe koja je po navodima iz prijave odgovorna za povredu ili prijetnju u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka i

5. jasna pravila koja osiguravaju jamstvo povjerljivosti u svim slučajevima u odnosu na osobu koja podnosi prijavu, osim kada je objavljivanje identiteta podnositelja potrebno za provođenje istrage ili kaznenoga postupka.

Interni sustav izvještavanja o povredama odredbi ovoga Zakona kod obveznika

Članak 94.

(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je uspostaviti interni sustav izvještavanja kod obveznika koji omogućuje zaposlenicima obveznika i osobama u sličnome položaju kod obveznika da preko posebnoga, neovisnoga i anonimnoga kanala prijavljuju povrede odredaba ovoga Zakona.

(2) Sustav iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati jasno definirane postupke za zaprimanje i obradu prijava koji moraju biti razmjerni prirodi i veličini obveznika.

(3) Obveznik mora osigurati da se svi podatci koji se odnose na osobu koja je prijavila povredu tretiraju kao povjerljivi u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka te osigurati da se takvu osobu zaštiti od izloženosti prijetnjama ili zastrašivanju te posebno od nepovoljnih ili diskriminacijskih radnih postupaka.

IV. NADLEŽNOST ZA VOĐENJE PREKRŠAJNOG POSTUPKA I OBJAVLJIVANJE PODATAKA O SANKCIJAMA

Nadležnost za vođenje prekršajnoga postupka

Članak 95.

(1) Financijski inspektorat odlučuje u prvome stupnju o prekršajima propisanima ovim Zakonom.

(2) Protiv rješenja Financijskoga inspektorata može se podnijeti žalba Visokomu prekršajnom sudu Republike Hrvatske.

Objavljivanje i dostava podataka o prekršajnim sankcijama

Članak 96.

(1) Nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga Zakona na svojim mrežnim stranicama objavljuje obavijest o pravomoćnoj prekršajnoj sankciji izrečenoj sukladno odredbama ovoga Zakona te u obavijest uvrštava informacije o prekršaju, sankciji i identitetu odgovornih osoba obveznika.

(2) Ako objavu smatra nerazmjernom težini prekršaja, te u situaciji u kojoj bi ona ugrozila stabilnost financijskoga tržišta ili tijek istrage, nadzorno tijelo iz stavka 1. ovoga članka može:

a) objaviti odluku u anonimnome obliku, pri čemu osigurava odgovarajuću zaštitu osobnih podataka

b) odgoditi objavu do trenutka u kojem razlozi za neobjavljivanje prestanu postojati ili

c) odustati od objave ako mogućnosti iz točaka a) i b) ovoga stavka nisu dovoljne za očuvanje stabilnosti financijskoga tržišta i poštovanje načela razmjernosti.

(3) O prekršajnim sankcijama i drugim mjerama izrečenim kreditnim i financijskim institucijama nadzorno tijelo izvještava nadležno europsko nadzorno tijelo te u izvještaj uključuje podatke o podnesenim žalbama i ishodu žalbenoga postupka.

(4) Podatci iz stavka 1. ovoga članka moraju biti javno dostupni pet godina nakon objave. Iznimno, istekom tri godine od pravomoćnosti odluke o prekršaju, nadzorno tijelo će s mrežnih stranica ukloniti osobne podatke sadržane u obavijesti iz stavka 1. ovoga članka.

V. IZUZEĆE OD PRIMJENE ODREDABA UREDBE (EU) 2015/847

Uvjeti za izuzeće

Članak 97.

Obveznici iz članka 9. ovoga Zakona nisu dužni primijeniti Uredbu (EU) 2015/847 na prijenos novčanih sredstava unutar Republike Hrvatske na primateljev račun za plaćanje koji omogućuje plaćanja isključivo za isporuku robe ili pružanje usluga ako su istodobno ispunjeni sljedeći uvjeti:

1. primateljev pružatelj platnih usluga podliježe Direktivi (EU) 2015/849

2. primateljev pružatelj platnih usluga može, preko primatelja, s pomoću jedinstvene identifikacijske oznake transakcije unatrag slijediti prijenos novčanih sredstava od osobe koja s primateljem ima sporazum o isporuci robe ili pružanju usluga i

3. iznos prijenosa novčanih sredstava ne prelazi vrijednost od 1000,00 eura.

Članak 98.

Guverner Hrvatske narodne banke donosi odluku kojom propisuje način provođenja mjera koje treba poduzeti u skladu s Uredbom (EU) 2015/847, u odnosu na provedbu članaka koji se odnose na obveze primateljeva pružatelja platnih usluga i posredničkih pružatelja platnih usluga za otkrivanje informacija o platitelju ili primatelju koje nedostaju i prijenose novčanih sredstava pri kojima informacije o platitelju ili primatelju nedostaju ili su nepotpune, a u skladu sa smjernicama koje su izdala europska nadzorna tijela.

10. Odluka o mjerama pružatelja platnih usluga u skladu s člankom 25. Uredbe (EU) 2015/847

 

GLAVA V.   POLOŽAJ, TEMELJNE ZADAĆE I NADLEŽNOSTI UREDA ZA SPRJEČAVANJE PRANJA NOVCA

I. OPĆE ODREDBE

Opće odredbe

Članak 99.

(1) Ured je financijsko-obavještajna jedinica Republike Hrvatske.

(2) Ured djeluje pod nazivom: Ministarstvo financija – Ured za sprječavanje pranja novca.

(3) Ured je ustrojstvena jedinica u sastavu Ministarstva financija koja samostalno i neovisno obavlja temeljne i druge zadaće propisane ovim Zakonom.

(4) Ured putem Ministarstva financija podnosi Vladi Republike Hrvatske izvještaj o radu jednom godišnje.

(5) Ured obavještava Europsku komisiju o svome nazivu i adresi.

Upravljanje Uredom

Članak 100.

(1) Uredom upravlja predstojnik Ureda.

(2) Predstojnik Ureda za svoj je rad odgovoran ministru financija.

(3) Predstojnik Ureda može imati jednoga pomoćnika.

(4) Pomoćnik predstojnika pomaže predstojniku u radu Ureda te zamjenjuje predstojnika u slučaju njegova izbivanja ili spriječenosti u skladu s pravilnikom o unutarnjem redu Ministarstva financija.

(5) Pomoćnik predstojnika za svoj je rad odgovoran predstojniku Ureda.

Nadležnost Ureda

Članak 101.

(1) Ured je središnja nacionalna administrativna jedinica nadležna za primanje i analiziranje obavijesti o sumnjivim transakcijama i drugih informacija propisanih ovim Zakonom i na temelju njega donesenim podzakonskim aktima u vezi s pranjem novca, povezanim predikatnim kaznenim djelima i financiranjem terorizma.

(2) Ured je nadležan za dostavljanje rezultata svojih operativnih analiza kao financijsko-obavještajnih podataka i svih drugih relevantnih informacija nadležnim tijelima na daljnje postupanje i procesuiranje kada utvrdi da u konkretnom slučaju postoje razlozi za sumnju na pranje novca i/ili financiranje terorizma.

Samostalnost i operativna neovisnost Ureda

Članak 102.

(1) Ured je samostalan i operativno neovisan u obavljanju zadaća propisanih ovim Zakonom te:

1. ima ovlaštenje potpuno slobodno ispunjavati svoje funkcije, uključujući samostalno odlučivanje u vezi s analiziranjem, zahtijevanjem, prosljeđivanjem i dostavljanjem rezultata svojih operativnih analiza i specifičnih informacija, podataka i dokumentacije nadležnim tijelima i inozemnim FOJ-evima na daljnje postupanje i procesuiranje

2. ima odvojene ključne funkcije od funkcija koje obavljaju druge ustrojstvene jedinice Ministarstva financija, uključujući i ograničavanje pristupa prostorijama, podatcima i informacijama te informacijskom sustavu Ureda

3. Uredu se osiguravaju za obavljanje njegovih temeljnih i drugih zadaća propisanih ovim Zakonom odgovarajuća financijska sredstva, kadrovski kapaciteti, informatička i tehnička opremljenost

4. ima ovlaštenja na individualnoj i redovitoj osnovi pribavljati i razmještati resurse iz točke 3. ovoga stavka prijeko potrebne za obavljanje zadaća Ureda propisanih ovim Zakonom, bez neprimjerenoga političkog utjecaja ili utjecaja privatnoga sektora ili ometanja od istih, kako bi se osigurala potpuna operativna neovisnost Ureda i

5. ovlašten je sklapati sporazume o suradnji ili uspostavljati samostalnu suradnju u razmjeni informacija s drugim domaćim nadležnim tijelima i inozemnim FOJ-evima.

(2) Na temelju odredbe članka 100. stavka 1. ovoga Zakona, a u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, predstojnik Ureda ovlašten je ministru financija predložiti unutarnje ustrojstvo, djelokrug rada ustrojstvenih jedinica i okvirni broj službenika Ureda.

(3) U skladu sa stavkom 1. točkom 3. ovoga članka, za rad Ureda osiguravaju se sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske na razdjelu Ministarstva financija.

II. PRAVA, OBVEZE I ODGOVORNOSTI SLUŽBENIKA UREDA

Prijam u državnu službu

Članak 103.

Na prava, obveze i odgovornosti službenika Ureda primjenjuju se propisi o državnim službenicima ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.

Članak 104.

(1) Slobodno radno mjesto u Uredu može se popuniti prijmom u državnu službu osobe koja ispunjava opće uvjete za prijam u državnu službu i posebne uvjete za raspoređivanje na pojedino radno mjesto u Uredu te kod koje ne postoje sigurnosne i druge zapreke za prijam u državnu službu.

(2) Ministarstvo financija će prema posebnim propisima zatražiti od nadležnoga tijela provođenje sigurnosne provjere za osobu koja se prima u državnu službu u Ured.

(3) Sigurnosna provjera može se provesti prema posebnim propisima za:

1. predstojnika Ureda, na zahtjev ministra financija i

2. pomoćnika predstojnika Ureda i voditelje ustrojstvenih jedinica u Uredu te za ostale službenike Ureda, na zahtjev predstojnika Ureda.

(4) Ako službenik, koji je zaposlen u Uredu, ne pristane na sigurnosnu provjeru ili se nakon provedene sigurnosne provjere ocijeni da postoje sigurnosne zapreke za rad toga službenika u Uredu, službenik će se rasporediti na odgovarajuće radno mjesto unutar ministarstva nadležnog za financije, a ako nema odgovarajućeg radnog mjesta na koje se službenik može rasporediti, stavit će se na raspolaganje Vladi Republike Hrvatske odgovarajućom primjenom propisa o državnim službenicima.

Ovlašteni službenici Ureda

Članak 105.

(1) Ovlašteni službenici Ureda su predstojnik, pomoćnik predstojnika, voditelji ustrojstvenih jedinica, viši analitičari specijalisti, viši analitičari i analitičari.

(2) Status ovlaštenoga službenika Ureda stječe se rasporedom na radno mjesto predstojnika, pomoćnika predstojnika, voditelja ustrojstvenih jedinica, višega analitičara specijalista, višega analitičara i analitičara.

(3) Ovlašteni službenik Ureda ima službenu iskaznicu čiji izgled i sadržaj propisuje ministar financija posebnim pravilnikom.

Ovlasti službenika Ureda

Članak 106.

(1) Ovlasti službenika Ureda su:

1. obavljati analitičko-obavještajnu obradu podataka, informacija i dokumentacije u slučajevima sa sumnjom na pranje novca, povezana predikatna kaznena djela i financiranje terorizma

2. izdavati nalog obvezniku za privremeno zaustavljanje obavljanja sumnjive transakcije

3. izdavati nalog obvezniku za stalno praćenje financijskog poslovanja stranke

4. pribavljati dodatne podatke, informacije i dokumentaciju od obveznika

5. pregledati dokumentaciju u sjedištu obveznika i u poslovnim jedinicama obveznika te zatražiti ispis pohranjenih dokumenata i preslike izvornih dokumenata

6. obavljati neizravni nadzor obveznika analizom prikupljenih podataka, informacija i dokumentacije i

7. voditi upravni postupak na temelju članka 34. stavka 6. i članka 35. stavka 4. ovoga Zakona.

(2) Ovlašteni službenik Ureda iz članka 105. stavka 1. ovoga Zakona obavlja poslove i zadatke radnoga mjesta na koje je raspoređen i primjenjuje ovlasti po službenoj dužnosti sukladno odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata te obavlja i druge poslove po nalogu nadređenoga službenika.

(3) Nalog nadređenoga službenika može biti usmeni ili pisani.

(4) Ovlašteni službenik Ureda ne smije obavljati poslove koji prelaze ovlasti koje su mu propisane sukladno radnome mjestu na koje je raspoređen, osim u slučajevima iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.

Obveze službenika Ureda

Članak 107.

(1) Ovlašteni službenik Ureda dužan je i izvan radnoga vremena poduzimati mjere i nužne radnje za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma koje su u nadležnosti Ureda.

(2) Ovlašteni službenik Ureda dužan je na temelju naloga nadređenoga službenika poslove obavljati i duže od punoga radnoga vremena, u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisima koji uređuju prava i obveze državnih službenika ako je to nužno radi učinkovitoga i pravodobnoga obavljanja poslova i zadaća radnoga mjesta na koje je raspoređen.

Članak 108.

Službenici Ureda dužni su poslove obavljati u skladu s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata i pravilima struke te u skladu s propisima o državnim službenicima i Etičkim kodeksom državnih službenika.

Članak 109.

Službenici Ureda dužni su trajno stručno se usavršavati za poslove radnoga mjesta koje obavljaju i usavršavati stručne sposobnosti i vještine u organiziranim programima izobrazbe.

III. ULOGA I ZADAĆE UREDA U SPRJEČAVANJU I OTKRIVANJU PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA

Zadaće Ureda

Članak 110.

(1) U svrhu sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma Ured obavlja sljedeće temeljne zadaće na način propisan ovim Zakonom:

1. prima i analizira informacije, podatke i dokumentaciju koju mu obveznici, državna tijela, sudovi, pravne osobe s javnim ovlastima i inozemni FOJ-evi dostave u vezi sa sumnjom na pranje novca, povezano predikatno kazneno djelo ili financiranje terorizma

2. od obveznika, državnih tijela, sudova, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima traži podatke ili drugu dokumentaciju potrebnu za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma

3. obavlja uvid i pregled podataka, informacija i dokumentacije u sjedištu ili poslovnim jedinicama obveznika

4. izdaje naloge obveznicima za privremeno zaustavljanje obavljanja sumnjive transakcije

5. izdaje naloge obveznicima za stalno praćenje financijskoga poslovanja stranke

6. dostavlja nadležnim državnim tijelima i inozemnim FOJ-evima obavijesti o individualnim slučajevima sa sumnjom na pranje novca ili financiranje terorizma u zemlji i/ili inozemstvu

7. provodi strategijske analize zaprimljenih i prikupljenih podataka od obveznika te podataka dostavljenih Uredu od nadležnih tijela i inozemnih FOJ-eva, a koje uključuju utvrđivanje tipologija, uzoraka i trendova pranja novca i financiranja terorizma

8. na nacionalnoj razini proaktivno međuinstitucionalno surađuje sa svim nadležnim državnim tijelima uključenim u sustav sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma

9. međunarodno razmjenjuje podatke, informacije i dokumentaciju s inozemnim FOJ-evima u slučajevima sa sumnjom na pranje novca i/ili financiranje terorizma preko zaštićenih komunikacijskih kanala te surađuje s drugim inozemnim tijelima i međunarodnim organizacijama nadležnima za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma

10. obavlja neizravan nadzor obveznika pregledom prikupljenih podataka, informacija i dokumentacije dostavljene od obveznika sukladno ovom Zakonu i na temelju njega donesenim podzakonskim aktima te podnosi optužni prijedlog ako utvrdi postojanje osnovane sumnje da je počinjen prekršaj propisan ovom Zakonom i

11. predlaže nadležnome nadzornom tijelu provođenje ciljanoga izravnog nadzora kod obveznika provedbe mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.

(2) Osim temeljnih zadaća iz stavka 1. ovoga članka, Ured obavlja i druge zadaće bitne za razvoj preventivnoga sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, tako da:

1. predlaže izmjene i dopune propisa koji se primjenjuju za sprječavanje i otkrivanje pranja novca te financiranja terorizma

2. koordinira rad Međuinstitucionalne radne skupine za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma u postupku provođenja i redovitoga ažuriranja nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma

3. zajedno s nadzornim tijelima surađuje s obveznicima prilikom sastavljanja liste indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija, sredstava i osoba u vezi s kojima postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma

4. samostalno daje smjernice obvezniku sukladno članku 141. ovoga Zakona o primjeni pojedine odredbe ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata

5. organizira i sudjeluje sa strukovnim udruženjima obveznika, državnim tijelima iz članka 120. ovoga Zakona u stručnom osposobljavanju i izobrazbi zaposlenika obveznika, nadležnog nadzornog tijela te drugih državnih tijela

6. najmanje jednom godišnje objavljuje statističke podatke iz područja pranja novca i financiranja terorizma

7. na drugi odgovarajući način obavještava javnost o pojavnim oblicima pranja novca i financiranja terorizma i

8. vodi upravni postupak utvrđivanja opravdanosti zahtjeva iz članka 34. stavaka 4. i 5. ovoga Zakona.

IV. ANALITIČKO-OBAVJEŠTAJNI RAD UREDA

Analitička funkcija Ureda

Članak 111.

Ured provodi:

1. operativne analize sumnjivih transakcija i drugih informacija zaprimljenih sukladno ovom Zakonu usmjerenih na individualne slučajeve radi utvrđivanja razloga za sumnju na pranje novca, povezana predikatna kaznena djela i financiranje terorizma u vezi s transakcijom, određenom osobom ili sredstvima i

2. strategijske analize zaprimljenih i prikupljenih podataka od obveznika te podataka dostavljenih Uredu od nadležnih tijela i inozemnih FOJ-eva, a koje uključuju utvrđivanje tipologija, uzoraka i trendova pranja novca i financiranja terorizma.

Zaprimanje i operativna analiza transakcija

Članak 112.

(1) Ured je primarno nadležan za primanje, analiziranje i provođenje analitičko-obavještajne obrade sljedećih podataka, informacija i dokumentacije:

1. obavijesti o sumnjivim transakcijama, osobama i sredstvima iz članaka 56. i 57. ovoga Zakona koje zaprimi od obveznika iz članka 9. ovoga Zakona s obrazloženim razlozima za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma i

2. zamolbi inozemnih FOJ-eva koje je zaprimio preko međunarodne razmjene podataka sukladno odredbi iz članka 129. ovoga Zakona.

(2) Osim nadležnosti iz stavka 1. ovoga članka, Ured je nadležan i za primanje, analiziranje i provođenje analitičko-obavještajne obrade sljedećih podataka, informacija i dokumentacije zaprimljene od:

1. nadzornog tijela iz članka 81. ovoga Zakona u skladu s člankom 89. ovoga Zakona

2. državnog tijela, suda i drugih osoba s javnim ovlastima i drugih subjekata iz članka 120. ovoga Zakona u skladu s člankom 123. ovoga Zakona i

3. Carinske uprave sa sumnjom na pranje novca i financiranje terorizma u skladu s člankom 121. stavkom 3. ovoga Zakona.

(3) Ured je nadležan i za primanje i analiziranje i drugih informacija zaprimljenih sukladno odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata.

Zahtjev obveznicima za dostavu dodatnih podataka

Članak 113. (NN 108/17, 39/19)

(1) Ured može, u okviru analitičko-obavještajne obrade iz članka 112. ovoga Zakona ili strategijske analize iz članka 111. točke 2. ovoga Zakona, svim obveznicima iz članka 9. ovoga Zakona naložiti dostavljanje svih dodatnih podataka, informacija i dokumentacije potrebne za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma bez obzira je li obveznik kojemu je naloženo dostavljanje podataka prijavio sumnjivu transakciju.

(2) Ured može od obveznika zahtijevati da mu dostave i druge dodatne podatke potrebne za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma, kao što su:

1. podatci o strankama, transakcijama i sredstvima koje obveznici pribavljaju sukladno odredbi članka 20. ovoga Zakona

2. podatci o stanju sredstava i druge imovine stranke kod obveznika

3. podatci o prometu sredstvima i imovinom stranke kod obveznika

4. podatci o drugim poslovnim odnosima stranke sklopljenim kod obveznika i/ili

5. sve druge podatke i informacije koje je obveznik prikupio ili ih ima o stranci, a koji su potrebni za sprječavanje i otkrivanje pranja novca ili financiranja terorizma, a osobito bankovnu i financijsku dokumentaciju, poslovnu korespondenciju sa strankom, evidencije i druge dokumente prikupljene od obveznika.

(3) Podatke iz stavka 2. ovoga članka Ured može od obveznika tražiti također i u odnosu na osobu za koju je moguće pretpostaviti da je sudjelovala odnosno da je uključena na bilo koji način u transakcije ili poslove osobe u vezi s kojom postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma.

(4) U slučajevima iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka obveznik mora Uredu, na njegov zahtjev, dostaviti i svu pripadajuću dokumentaciju.

(5) Podatke, informacije i dokumentaciju iz prethodnih stavaka ovoga članka obveznik mora dostaviti Uredu u roku koji odredi Ured, a najkasnije u roku od petnaest dana od dana primitka zahtjeva.

(6) Ako je dokumentacija opsežna te zbog drugih opravdanih razloga na obrazloženi pisani prijedlog obveznika Ured može produžiti rok za dostavu podataka iz stavka 5. ovoga članka te će pisanim putem obavijestiti obveznika o produženju roka ili o odbijanju navedenoga prijedloga obveznika.

(7) Ministar financija pravilnikom propisuje način dostave podataka iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka.

15. Pravilnik o načinu dostavljanja dodatnih podataka koje su obveznici dužni dostaviti na zahtjev Ureda za sprječavanje pranja novca

Pregled dokumentacije kod obveznika

Članak 114.

(1) Ovlašteni službenik Ureda ovlašten je, za potrebe operativne analize sumnjivih transakcija zaprimljenih od obveznika iz članka 9. ovoga Zakona, obaviti pregled i izravan uvid u podatke, informacije i dokumentaciju iz članka 113. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona kod obveznika iz članka 9. ovoga Zakona.

(2) U obavljanju pregleda i izravnoga uvida u dokumentaciju iz stavka 1. ovoga članka ovlašteni službenik Ureda ovlašten je:

1. pregledati izvornu dokumentaciju u bilo kojemu obliku

2. zatražiti ispis dokumenata pohranjenih u računalu i preslike izvornih dokumenata i

3. zatražiti i druge informacije od zaposlenika obveznika koji imaju saznanja važna za obavljanje operativne analize sumnjivih transakcija u skladu sa stavkom 1. ovoga članka.

(3) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je ovlaštenom službeniku Ureda omogućiti pregled i izravan uvid u podatke, informacije i dokumentaciju iz stavka 1. ovoga članka u sjedištu obveznika i na ostalim mjestima u kojima obveznik ili druga osoba po njegovoj ovlasti obavlja djelatnosti i poslove.

(4) Obveznici iz članka 9. ovoga Zakona, sukladno članku 74. stavku 1. ovoga Zakona, ne smiju stranci ili trećoj osobi otkriti da je ovlašteni službenik Ureda obavio pregled i izravan uvid u podatke, informacije i dokumentaciju na temelju stavka 1. ovoga članka.

Zahtjev državnom tijelu, sudovima, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnoj osobi s javnim ovlastima za dostavu podataka o sumnjivim transakcijama, određenim osobama ili sredstvima

Članak 115.

(1) U okviru analitičko-obavještajne obrade iz članka 112. ovoga Zakona, Ured može od državnih tijela, sudova, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima zatražiti dostavljanje podataka, informacija i dokumentacije potrebne za sprječavanje i otkrivanje pranja novca ili financiranja terorizma.

(2) Podatke iz stavka 1. ovoga članka Ured može od državnih tijela, sudova, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima tražiti i u odnosu na osobu za koju je moguće pretpostaviti da je sudjelovala odnosno da je uključena na bilo koji način u transakcije ili poslove osobe u vezi s kojom postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma.

(3) Državna tijela, sudovi, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe s javnim ovlastima dužni su Uredu dostaviti podatke, informacije i dokumentaciju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka u roku koji odredi Ured, a najkasnije u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva.

(4) Ako je dokumentacija opsežna te zbog drugih opravdanih razloga, na obrazloženi pisani prijedlog državnoga tijela, suda, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima, Ured može produžiti rok iz stavka 3. ovoga članka te će pisanim putem obavijestiti podnositelja prijedloga o produženju roka ili o odbijanju navedenoga prijedloga.

Pristup i dostava podataka Uredu

Članak 116.

(1) Državna tijela, sudovi i pravne osobe s javnim ovlastima dužni su Uredu omogućiti, u svrhu djelotvornoga obavljanja zadaća Ureda propisanih ovim Zakonom, pravodoban izravan ili neizravan pristup financijskim i administrativnim podatcima, informacijama i dokumentaciji kojom raspolažu, uključujući i pristup informacijama u vezi s otkrivanjem kaznenih djela i kaznenim progonom te podatcima iz kaznenih evidencija.

(2) Državna tijela, sudovi i pravne osobe s javnim ovlastima dužni su bez naknade omogućiti Uredu izravan elektronički pristup podatcima, informacijama i dokumentaciji iz stavka 1. ovoga članka odnosno iste dostaviti Uredu bez naknade.

Nalog Ureda obvezniku za privremeno zaustavljanje obavljanja sumnjive transakcije

Članak 117. (NN 108/17, 39/19)

(1) Ured može pisanim nalogom obvezniku naložiti privremeno zaustavljanje obavljanja sumnjive transakcije u sljedećim slučajevima:

1. kada Ured treba poduzeti hitne radnje da bi se provjerili podatci o sumnjivoj transakciji, određenoj osobi ili sredstvima, uključujući pribavljanje dodatnih podataka, informacija i dokumentacije u zemlji i inozemstvu ili

2. kada Ured ocijeni da postoje razlozi za sumnju da su transakcija, određena osoba ili sredstva povezani s pranjem novca i/ili financiranjem terorizma.

(2) Ured može naložiti obvezniku privremeno zaustavljanje obavljanja sumnjive transakcije iz stavka 1. ovoga članka najdulje na rok od 120 sati od trenutka izdavanja naloga obvezniku.

(3) Kada zbog prirode ili načina obavljanja sumnjive transakcije odnosno okolnosti koje prate sumnjivu transakciju nije moguće izdati pisani nalog obvezniku te u drugim hitnim slučajevima, Ured može izdati obvezniku usmeni nalog za privremeno zaustavljanje obavljanja sumnjive transakcije iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Usmeni nalog iz stavka 3. ovoga članka Ured mora potvrditi pisanim nalogom najkasnije prvi sljedeći radni dan nakon izdavanja usmenoga naloga.

(5) Ovlaštena osoba obveznika sastavit će zabilješku o primitku usmenoga naloga iz stavka 3. ovoga članka i pohraniti je u svoju evidenciju sukladno odredbama ovoga Zakona koje se odnose na zaštitu i čuvanje podataka od strane obveznika.

(6) Ured će o izdanom nalogu iz stavaka 1. do 3. ovoga članka bez odgađanja obavijestiti nadležno državno odvjetništvo radi daljnjeg postupanja u skladu sa zakonskim ovlastima tog državnog odvjetništva, o čemu će obavijestiti i Državno odvjetništvo Republike Hrvatske.

(7) Nakon isteka roka iz stavka 2. ovoga članka sumnjiva se transakcija može privremeno obustaviti samo rješenjem suda sukladno odredbama zakona koji uređuje kazneni postupak.

(8) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona, sukladno članku 74. stavku 1. ovoga Zakona, ne smije stranci ili trećoj osobi otkriti da mu je Ured izdao naloge iz stavaka 1. do 3. ovoga članka.

Prestanak važenja naloga za privremeno zaustavljanje obavljanja sumnjive transakcije

Članak 118. (NN 108/17, 39/19)

Ako Ured prije isteka roka iz članka 117. stavka 2. ovoga Zakona ocijeni da više ne postoje razlozi za privremeno zaustavljanje obavljanja sumnjive transakcije, bez odgađanja o prestanku važenja izdanoga naloga obavještava:

1. obveznika kojemu je izdao nalog i

2. nadležno državno odvjetništvo koje je Ured na temelju članka 117. stavka 6. ovoga Zakona obavijestio o izdanom nalogu, o čemu će obavijestiti i Državno odvjetništvo Republike Hrvatske.

Nalog Ureda obvezniku za stalno praćenje financijskoga poslovanja stranke

Članak 119.

(1) Ured može pisanim nalogom obvezniku naložiti stalno praćenje financijskoga poslovanja:

1. stranke kada u vezi sa strankom ili financijskim poslovanjem stranke postoje razlozi za sumnju na pranje novca i/ili financiranje terorizma i/ili

2. druge osobe za koju je moguće osnovano zaključiti da je pomagala ili sudjelovala u transakcijama ili financijskom poslovanju stranke u vezi s kojom postoji sumnja na pranje novca ili financiranje terorizma.

(2) Ured može iznimno izdati obvezniku usmeni nalog za stalno praćenje financijskoga poslovanja iz stavka 1. ovoga članka ako zbog prirode ili načina financijskoga poslovanja odnosno okolnosti koje prate financijsko poslovanje nije moguće izdati pisani nalog obvezniku te u drugim hitnim slučajevima.

(3) Usmeni nalog iz stavka 2. ovoga članka Ured mora potvrditi pisanim nalogom najkasnije prvi sljedeći radni dan nakon izdavanja usmenoga naloga.

(4) Ovlaštena osoba obveznika sastavit će zabilješku o primitku usmenoga naloga iz stavka 2. ovoga članka i pohraniti ju u svoju evidenciju sukladno odredbama ovoga Zakona koje se odnose na zaštitu i čuvanje podataka od strane obveznika.

(5) U slučaju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka obveznik je dužan redovito obavještavati Ured o transakcijama ili financijskome poslovanju koje kod obveznika obave ili imaju namjeru obaviti osobe iz stavka 1. ovoga članka, uključujući i transakcije obavljene u korist tih osoba.

(6) Podatke i informacije iz stavka 5. ovoga članka obveznik mora dostaviti Uredu prije obavljanja transakcije ili sklapanja posla, a u obavijesti navesti rok u kojemu će se transakcija ili posao obaviti.

(7) Ako obveznik iz opravdanih razloga podatke i informacije iz stavka 5. ovoga članka nije mogao dostaviti prije obavljanja transakcije ili sklapanja posla, dužan je Uredu dostaviti podatke odmah čim je to moguće, a najkasnije sljedeći radni dan te je u obavijesti dužan navesti razloge zbog kojih je bio u objektivnoj nemogućnosti postupiti u skladu sa stavkom 6. ovoga članka.

(8) Provođenje naloga iz stavka 1. ovoga članka može trajati najviše tri mjeseca, a u opravdanim slučajevima trajanje naloga može se produljiti svaki put za još jedan mjesec, te provođenje naloga iz stavka 1. ovoga članka ukupno može trajati najdulje šest mjeseci od izdavanja naloga.

V. SURADNJA UREDA S DOMAĆIM NADLEŽNIM DRŽAVNIM TIJELIMA

Međuinstitucionalna suradnja Ureda

Članak 120.

(1) Ured interaktivno surađuje u sprječavanju i otkrivanju pranja novca i/ili financiranja terorizma s:

1. nadzornim i drugim službama ministarstva nadležnoga za financije

2. Hrvatskom narodnom bankom

3. Hrvatskom agencijom za nadzor financijskih usluga

4. ministarstvom nadležnim za unutarnje poslove

5. Državnim odvjetništvom Republike Hrvatske

6. Sigurnosno-obavještajnom agencijom

7. ministarstvom nadležnim za gospodarstvo

8. ministarstvom nadležnim za državnu imovinu

9. ministarstvom nadležnim za obranu

10. ministarstvom nadležnim za pravosuđe

11. ministarstvom nadležnim za vanjske i europske poslove

12. burzom

13. središnjim klirinško depozitarnim društvom

14. sudovima i

15. drugim državnim tijelima.

(2) Radi koordiniranja i provođenja zajedničkih politika i aktivnosti u postizanju strateških i operativnih ciljeva u području sprječavanja i otkrivanja pranja novca ili financiranja terorizma, tijela iz stavka 1. ovoga članka pristupaju Protokolu o suradnji i uspostavi Međuinstitucionalne radne skupine za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.

Dostava podataka Uredu o prijenosu gotovine preko državne granice

Članak 121.

(1) Carinska uprava obvezna je o svakoj prijavi unošenja ili iznošenja gotovine u domaćoj ili stranoj valuti preko državne granice u vrijednosti od 10.000,00 eura ili više obavijestiti Ured najkasnije u roku od tri dana od dana prijenosa gotovine preko državne granice.

(2) Carinska uprava obvezna je o svakom unošenju ili iznošenju gotovine u domaćoj ili stranoj valuti u vrijednosti od 10.000,00 eura ili više preko državne granice koje nije bilo prijavljeno Carinskoj upravi obavijestiti Ured najkasnije u roku od tri dana od dana pokušaja neprijavljenoga prijenosa gotovine preko državne granice.

(3) Carinska uprava obvezna je u slučaju unošenja ili iznošenja odnosno pokušaja unošenja ili iznošenja gotovine u domaćoj ili stranoj valuti preko državne granice, bez obzira na iznos, ako u vezi s gotovinom, osobom koja gotovinu prenosi, načinom prijenosa ili drugim okolnostima prijenosa postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, obavijestiti Ured najkasnije prvi sljedeći radni dan od dana prijenosa gotovine preko državne granice.

(4) Ministar financija pravilnikom propisuje način i opseg dostavljanja podataka iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka Uredu od strane Carinske uprave.

(5) Državnom granicom u smislu ovoga članka smatra se vanjska granica Europske unije.

16. Pravilnik o načinu i opsegu dostavljanja podataka o prijenosu gotovine preko državne granice Uredu za sprječavanje pranja novca od strane Carinske uprave

Članak 122.

(1) Carinska uprava vodi sljedeće evidencije podataka:

1. evidenciju o prijavljenom unošenju i iznošenju gotovine u domaćoj ili stranoj valuti u vrijednosti od 10.000,00 eura ili više pri prelasku državne granice iz članka 121. stavka 1. ovoga Zakona

2. evidenciju o neprijavljenom unošenju i iznošenju gotovine u domaćoj ili stranoj valuti u vrijednosti od 10.000,00 eura ili više pri prelasku državne granice iz članka 121. stavka 2. ovoga Zakona i

3. evidenciju o unošenju odnosno iznošenju ili pokušaju unošenja odnosno iznošenja gotovine u domaćoj ili stranoj valuti, pri prelasku državne granice iz članka 121. stavka 3. ovoga Zakona, kod kojih postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma.

(2) Carinska uprava čuva podatke iz stavka 1. ovoga članka deset godina od dana prikupljanja te se po isteku toga roka podatci i informacije uništavaju sukladno zakonu kojim se uređuju arhivsko gradivo i arhivi.

Obavještavanje Ureda od strane državnih tijela, sudova, pravnih osoba s javnim ovlastima i drugih subjekata o sumnji na pranje novca i financiranje terorizma

Članak 123.

(1) Ured može započeti analitičko-obavještajnu obradu transakcija, sredstava i osoba na obrazloženi pisani prijedlog tijela iz članka 120. stavka 1. ovoga Zakona, kao i pravnih osoba s javnim ovlastima ako su u prijedlogu navedeni:

1. ime i prezime, dan, mjesec i godina rođenja, prebivalište fizičke osobe odnosno naziv, adresa i sjedište pravne osobe, osobni identifikacijski broj i drugi raspoloživi podatci o fizičkoj ili pravnoj osobi na koju se prijedlog odnosi

2. podatci o transakciji, sredstvima, aktivnostima i vremenskom razdoblju u vezi s kojima postoje razlozi za sumnju iz točke 3. ovoga stavka i

3. razlozi za sumnju na pranje novca, povezana predikatna kaznena djela ili financiranje terorizma za transakciju, određenu osobu ili sredstva, a koji su utvrđeni u obavljanju poslova iz nadležnosti tijela koje podnosi prijedlog.

(2) Kada pisani prijedlog iz stavka 1. ovoga članka nije obrazložen i ne sadrži druge podatke iz stavka 1. ovoga članka, Ured će prijedlog vratiti na dopunu tijelu koje je podnijelo prijedlog.

(3) Kada u roku od 15 dana pisani prijedlog iz stavka 1. ovoga članka nije dopunjen u skladu sa stavkom 2. ovoga članka ili ako u njemu ponovno nisu navedeni podatci i obrazloženi razlozi sukladno odredbama stavka 1. ovoga članka, Ured pisanim putem obavještava tijelo koje je podnijelo prijedlog o tome da na temelju takvoga prijedloga nije moguće provesti analitičko-obavještajnu obradu sukladno odredbama ovoga Zakona.

(4) Iznimno, ako okolnosti konkretnoga slučaja to dopuštaju, Ured može započeti analitičko-obavještajnu obradu i na temelju raspoloživih podataka iz stavka 1. točaka 1., 2. i 3. ovoga članka.

(5) Tijelo koje je podnijelo prijedlog iz stavka 1. ovoga članka dužno je na zahtjev Ureda osim podataka iz stavka 1. ovoga članka dostaviti i dodatne podatke, informacije i dokumentaciju koja upućuje na sumnju na pranje novca i/ili financiranje terorizma.

(6) Iznimno od odredbi ovoga članka, ako postoje objektivni razlozi za pretpostavku da bi dostavljanje podataka, informacija i dokumentacije tijelu koje je podnijelo prijedlog iz stavka 1. ovoga članka otežalo ili onemogućilo izvide i istrage nadležnih tijela ili analitičko-obavještajni rad Ureda, ili, ako u iznimnim slučajevima otkrivanje tih informacija očito ne bi bilo razmjerno opravdanim pravnim interesima fizičke ili pravne osobe, ili bi bilo nebitno s obzirom na svrhe u koje je zatraženo, Ured nije dužan dostaviti podatke, informacije i dokumentaciju tijelu koje je podnijelo prijedlog iz stavka 1. ovoga članka.

Dostava podataka od strane Ureda nadzornim i drugim službama ministarstva nadležnoga za financije

Članak 124.

(1) Ured dostavlja nadzornim i drugim službama ministarstva nadležnoga za financije iz članka 120. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona na njihov pisani prijedlog podatke iz:

1. evidencije o gotovinskim transakcijama iz članka 61. ovoga Zakona i

2. evidencije o prijenosu gotovine preko državne granice iz članka 121. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona.

(2) Podatke iz evidencija iz stavka 1. ovoga članka nadzorne i druge službe ministarstva nadležnoga za financije mogu tražiti samo u svrhu obavljanja poslova iz svoje nadležnosti u vezi s provođenjem:

1. nadzora ili

2. financijskih istraga.

(3) U pisanom prijedlogu iz stavka 1. ovoga članka podnositelj prijedloga dužan je navesti svrhu iz stavka 2. ovoga članka, podatke iz članka 123. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona te podatak za koje vremensko razdoblje se traže podatci iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Ako pisani prijedlog iz stavka 1. ovoga članka ne sadrži podatke iz stavka 3. ovoga članka, Ured ne može dostaviti tražene podatke iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Ured može odbiti dostavljanje podataka po pisanom prijedlogu iz stavka 1. ovoga članka ako bi dostava podataka otežala i onemogućila obavljanje analitičko-obavještajnoga rada Ureda.

(6) Nadzorne i druge službe ministarstva nadležnoga za financije iz stavka 1. ovoga članka dužne su redovito, najmanje jednom godišnje, a najkasnije do kraja prvoga kvartala tekuće godine za prethodnu godinu, obavijestiti Ured o fazama postupka i radnjama koje su poduzele na temelju dostavljenih podataka od strane Ureda iz stavka 1. ovoga članka.

Dostava podataka od strane Ureda sudu i nadležnom državnom odvjetništvu

Članak 125.

(1) Ured dostavlja sudu i nadležnom državnom odvjetništvu na njihov pisani prijedlog podatke iz:

1. evidencija o gotovinskim transakcijama iz članka 61. ovoga Zakona i

2. evidencija o transakcijama prijenosa gotovine preko državne granice iz članka 121. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona.

(2) Podatke iz evidencija iz stavka 1. ovoga članka sud i nadležno državno odvjetništvo mogu tražiti samo u svrhu u koju su im potrebni za utvrđivanje okolnosti važnih za oduzimanje imovinske koristi ili određivanje privremenih mjera osiguranja oduzimanja imovinske koristi u skladu s odredbama zakona koji uređuje kazneni postupak.

Korištenje podataka, informacija i dokumentacije

Članak 126.

(1) Ured je ovlašten podatke, informacije i dokumentaciju zaprimljenu sukladno ovom Zakonu i na temelju njega donesenih podzakonskih akata koristiti isključivo za potrebe analitičko-obavještajnog rada, uključujući i operativne analize sumnjivih transakcija, sredstava i osoba, a u svrhu sprječavanja i otkrivanja pranja novca, povezanih predikatnih kaznenih djela i financiranja terorizma, te provođenja strategijskih analiza, osim ako nije drukčije propisano ovim Zakonom.

(2) Državna tijela i pravne osobe s javnim ovlastima koje su Uredu podnijele obrazloženi pisani prijedlog u skladu s člankom 123. stavkom 1. ovoga Zakona i njihovi zaposlenici ovlašteni su podatke, informacije i dokumentaciju zaprimljenu od Ureda sukladno ovom Zakonu koristiti isključivo u svrhu sprječavanja i otkrivanja pranja novca, povezanih predikatnih kaznenih djela i financiranja terorizma, sukladno svojoj nadležnosti, osim ako nije drukčije propisano ovim Zakonom.

(3) Nadzorne i druge službe ministarstva nadležnoga za financije te sudovi i nadležna državna odvjetništva dužni su podatke dobivene na temelju članaka 124. i 125. ovoga Zakona koristiti isključivo u svrhu propisanu ovim Zakonom.

VI. MEĐUNARODNA SURADNJA UREDA

Opće odredbe

Članak 127. (NN 108/17, 39/19)

(1) Ured međunarodno surađuje s inozemnim FOJ-em razmjenom relevantnih podataka, informacija i dokumentacije u svrhu sprječavanja i otkrivanja pranja novca, predikatnih kaznenih djela i financiranja terorizma.

(2) Međunarodna razmjena podataka, informacija i dokumentacije iz stavka 1. ovoga članka pokreće se na temelju:

1. zamolbe Ureda upućene inozemnomu FOJ-u

2. zamolbe inozemnog FOJ-a upućene Uredu

3. spontane dostave podataka, informacija i dokumentacije od strane Ureda inozemnomu FOJ-u ili

4. spontane dostave podataka, informacija i dokumentacije od strane inozemnoga FOJ-a Uredu.

(3) Ured može surađivati s inozemnim FOJ-em bez obzira na njegov organizacijski status i neovisno o tome je li predikatno kazneno djelo u trenutku razmjene podataka poznato.

(4) Različite definicije predikatnih kaznenih djela ne predstavljaju zapreku za razmjenu informacija između Ureda i inozemnoga FOJ-a sukladno odredbama ovoga Zakona.

(5) Prije dostave osobnih podataka inozemnomu FOJ-u Ured može tražiti potvrdu od inozemnoga FOJ-a:

1. da je nacionalnim zakonodavstvom toga inozemnog FOJ-a uređena zaštita osobnih podataka i

2. jamstvo da će inozemni FOJ upotrijebiti osobne podatke samo za svrhu i namjenu određenu ovim Zakonom.

(6) Na međunarodnu suradnju Ureda s inozemnim FOJ-em i drugim stranim tijelima i međunarodnim organizacijama nadležnima za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma koji nisu iz država članica, u pogledu prikupljanja dodatnih podataka od obveznika i drugih državnih tijela, Ured može primijeniti uvjet stvarne uzajamnosti.

(7) Ured može s inozemnim FOJ-em potpisivati memorandume o suglasnosti u svrhu unaprjeđenja suradnje u međunarodnoj razmjeni podataka, informacija i dokumentacije u području sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma.

(8) Potpisivanje memoranduma o suglasnosti iz stavka 7. ovoga članka nije preduvjet za međunarodnu suradnju Ureda s inozemnim FOJ-evima.

Zamolba Ureda inozemnom FOJ-u za dostavom podataka

Članak 128.

(1) Ured može, u okviru provođenja zadaća sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma, inozemnomu FOJ-u uputiti zamolbu za dostavu podataka, informacija i dokumentacije potrebne za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i/ili financiranja terorizma.

(2) Ured u zamolbi iz stavka 1. ovoga članka navodi sve relevantne činjenice i okolnosti koje upućuju na sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, kao i svrhu u koju Ured namjerava upotrijebiti zatražene podatke, informacije i dokumentaciju.

(3) Podatke, informacije i dokumentaciju pribavljenu na temelju stavka 1. ovoga članka Ured smije upotrijebiti isključivo za potrebe svoga analitičko-obavještajnoga rada i za namjenu određenu ovim Zakonom, uz ograničenja i uvjete koje je odredio inozemni FOJ.

(4) Bez prethodne suglasnosti inozemnoga FOJ-a, koji je dostavio podatke, informacije i dokumentaciju, Ured iste ne smije dostaviti ili dati na uvid drugomu tijelu ili ih koristiti za namjene u suprotnosti s uvjetima i ograničenjima koje određuje inozemni FOJ i dužan je iste podatke označiti najmanje istim stupnjem tajnosti kao inozemni FOJ koji je podatke, informacije i dokumentaciju dostavio Uredu.

(5) Kada su Uredu potrebni podatci, informacije i dokumentacija od obveznika sa sjedištem u drugoj državi članici, a koji obveznik posluje na državnom području Republike Hrvatske, zamolba se upućuje FOJ-u te države članice.

Zamolba inozemnoga FOJ-a Uredu za dostavom podataka

Članak 129. (NN 108/17, 39/19, 151/22)

(1) Na zamolbu inozemnoga FOJ-a upućenu pisanim putem Ured pravodobno inozemnom FOJ-u dostavlja podatke, informacije i dokumentaciju o transakcijama, sredstvima i osobama u vezi s kojima postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, a koje prikuplja ili vodi u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) Kada inozemni FOJ druge države članice zatraži od Ureda podatke, informacije i dokumentaciju koja se odnosi na obveznika sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, a koji obveznik posluje u državi članici čiji FOJ je uputio zahtjev, Ured bez odgađanja pri traženju podataka, informacija i dokumentacije od obveznika primjenjuje sve ovlasti sukladno odredbama ovoga Zakona.

(3) U zamolbi inozemnoga FOJ-a iz stavaka 1. i 2. ovoga članka moraju biti navedene sve relevantne činjenice i okolnosti koje upućuju na sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, kao i svrha u koju inozemni FOJ namjerava upotrijebiti zatražene podatke, informacije i dokumentaciju.

(4) Ured može odbiti zamolbu inozemnoga FOJ-a u sljedećim slučajevima:

1. ako procijeni na temelju činjenica i okolnosti navedenih u zamolbi da nisu navedeni razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma ili

2. ako bi dostavljanje podataka ugrozilo ili bi moglo ugroziti provođenje kaznenoga postupka u Republici Hrvatskoj te ako bi moglo na bilo koji drugi način štetiti nacionalnim interesima Republike Hrvatske

3. ako inozemni FOJ koji je Uredu dostavio zamolbu ne može osigurati zaštitu podataka koje zatraži od Ureda.

(5) Ured pisanim putem obavještava inozemni FOJ koji je dostavio zamolbu o odbijanju zamolbe iz stavka 4. ovoga članka, navodeći pri tome razloge zbog kojih nije udovoljio zamolbi inozemnog FOJ-a.

(6) Kada udovolji zamolbi iz stavka 1. ovoga članka, Ured može odrediti i dodatne uvjete i ograničenja pod kojima inozemni FOJ može koristiti podatke iz stavka 1. ovoga članka.

(7) Kada inozemni FOJ od Ureda zatraži prethodnu suglasnost za prosljeđivanje podataka, informacija i dokumentacije koju je Ured dostavio inozemnom FOJ-u u skladu sa stavkom 1. ovoga članka nadležnim tijelima iz države inozemnog FOJ-a, Ured suglasnost daje bez odgađanja i u najvećoj mogućoj mjeri, bez obzira na vrstu povezanih predikatnih kaznenih djela.

(8) Kada je od Ureda zatražena suglasnost iz stavka 7. ovoga članka, Ured je smije uskratiti samo u sljedećim slučajevima, uz pisano obrazloženje inozemnom FOJ-u koji je od Ureda zatražio suglasnost:

1. ako bi prosljeđivanje podataka, informacija i dokumentacije koju je Ured dostavio inozemnom FOJ-u u skladu sa stavkom 1. ovoga članka nadležnim tijelima iz države inozemnog FOJ-a bilo izvan područja primjene ovoga Zakona

2. ako bi prosljeđivanje podataka, informacija i dokumentacije koju je Ured dostavio inozemnom FOJ-u u skladu sa stavkom 1. ovoga članka nadležnim tijelima iz države inozemnog FOJ-a moglo naštetiti istrazi u kaznenom postupku ili

3. ako prosljeđivanje podataka, informacija i dokumentacije koju je Ured dostavio inozemnom FOJ-u u skladu sa stavkom 1. ovoga članka nadležnim tijelima iz države inozemnog FOJ-a očito ne bi bilo u skladu s temeljnim načelima nacionalnog prava Republike Hrvatske.

Spontana dostava podataka od strane Ureda inozemnomu FOJ-u

Članak 130.

(1) Ured može podatke, informacije i dokumentaciju o određenim transakcijama, sredstvima ili osobama u vezi s kojima postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, a koje prikuplja ili vodi u skladu s odredbama ovoga Zakona spontano dostaviti inozemnomu FOJ-u države članice odnosno treće države.

(2) Ured može prilikom spontanoga dostavljanja podataka, na vlastitu inicijativu, odrediti dodatne uvjete i ograničenja pod kojima inozemni FOJ smije upotrijebiti primljene podatke, informacije i dokumentaciju iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Za dostavu podataka, informacija i dokumentacije sukladno stavcima 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona koje uređuju međunarodnu suradnju Ureda.

Prijedlog Ureda inozemnomu FOJ-u za privremeno zaustavljanje obavljanja sumnjive transakcije u inozemstvu

Članak 131.

Ured može u okviru provođenja zadaća sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma inozemnomu FOJ-u države članice odnosno treće države dostaviti pisani prijedlog za privremeno zaustavljanje obavljanja sumnjive transakcije u inozemstvu ako Ured ocijeni da u vezi s transakcijom, određenom osobom ili sredstvima postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma.

remeno zaustavljanje obavljanja sumnjive transakcije na prijedlog inozemnoga FOJ-a

Članak 132. (NN 108/17, 39/19)

(1) Na obrazloženi pisani prijedlog inozemnoga FOJ-a iz države članice odnosno treće države, a pod uvjetima koje određuje ovaj Zakon, Ured može pisanim putem obvezniku izdati nalog za privremeno zaustavljanje obavljanja sumnjive transakcije najdulje na rok propisan člankom 117. stavkom 2. ovoga Zakona.

(2) Ured o izdanom nalogu iz stavka 1. ovoga članka bez odgađanja obavještava nadležno državno odvjetništvo radi daljnjeg postupanja u skladu sa zakonskim ovlastima tog državnog odvjetništva, o čemu će obavijestiti i Državno odvjetništvo Republike Hrvatske.

(3) Ured postupa sukladno odredbama stavka 1. ovoga članka ako na temelju razloga za sumnju navedenih u pisanom prijedlogu inozemnoga FOJ-a procijeni da su transakcija, određena osoba ili sredstva povezani s pranjem novca ili financiranjem terorizma.

(4) Ured neće prihvatiti prijedlog inozemnoga FOJ-a ako nisu ispunjeni uvjeti iz stavaka 1. i 3. ovoga članka te o odbijanju prijedloga Ured pisanim putem obavještava inozemni FOJ, navodeći razloge zbog kojih prijedlog inozemnoga FOJ-a nije prihvaćen.

(5) Na nalog izdan obvezniku za privremeno zaustavljanje obavljanja sumnjive transakcije u skladu s ovim člankom odgovarajuće se primjenjuju odredbe članaka 117. i 118. ovoga Zakona.

Suradnja Ureda s FOJ-em iz država članica

Članak 133. (NN 108/17, 39/19)

(1) Kada Ured zaprimi obavijest o sumnjivim transakcijama, sredstvima i osobama iz članaka 56. i 57. ovoga Zakona, koja je povezana s drugom državom članicom, bez odgađanja je prosljeđuje FOJ-u te države članice, koristeći zaštićene komunikacijske kanale.

(2) Ured određuje kontaktnu točku koja će biti odgovorna za zaprimanje zahtjeva za informacije od FOJ-eva iz drugih država članica i o tome obavještava druge države članice i Europsku komisiju.

Povratne informacije

Članak 134.

(1) Ured od inozemnoga FOJ-a može tražiti povratne informacije o korisnosti razmijenjenih podataka, informacija i dokumentacije.

(2) Ured inozemnomu FOJ-u, na njegovu zamolbu, dostavlja povratne informacije o korisnosti razmijenjenih podataka, informacija i dokumentacije.

Suradnja Ureda i Europske komisije

Članak 135.

Ured surađuje s Europskom komisijom radi olakšavanja koordinacije i sudjelovanja na sastancima Platforme EU-a za FOJ-eve država članica, uključujući i razmjenu informacija između FOJ-eva država članica, vezano za:

1. otkrivanje prekograničnih sumnjivih transakcija

2. standardizaciju formata za prijavljivanje sumnjivih transakcija unutar mreže FIU.net ili njezina sljednika

3. zajedničku analizu prekograničnih slučajeva sa sumnjom na pranje novca i financiranje terorizma i

4. utvrđivanje trendova i čimbenika od važnosti za procjenu rizika od pranja novca i financiranja terorizma na nacionalnoj i nadnacionalnoj razini.

Zaštićena komunikacija Ureda

Članak 136.

(1) Ured u međunarodnoj razmjeni podataka s inozemnim FOJ-em, u skladu s odredbama iz članaka 127., 128., 129., 130., 131., 132., 133., 134. i 135. ovoga Zakona, koristi zaštićene komunikacijske kanale, a za suradnju s FOJ-evima iz država članica uglavnom koristi FIU.net mrežu ili njezina sljednika.

(2) Ured u međunarodnoj razmjeni podataka s FOJ-em iz država članica primjenjuje najsuvremenije tehnologije kako bi obavio zadaće propisane ovim Zakonom, a koje tehnologije dopuštaju Uredu usporedbu vlastitih podataka s podatcima drugih inozemnih FOJ-eva iz država članica na anoniman način, osiguravajući potpunu zaštitu osobnih podataka, radi otkrivanja transakcija, sredstava i osoba za koje postoji sumnja na pranje novca i financiranje terorizma u drugim državama članicama i identifikaciju imovinske koristi i novčanih sredstava tih osoba.

Dijagonalna razmjena podataka, informacija i dokumentacije Ureda

Članak 137.

(1) Ured može, u svrhu sprječavanja i otkrivanja pranja novca, povezanih predikatnih kaznenih djela i financiranja terorizma, koristeći zaštićene kanale komunikacije, preko inozemnoga FOJ-a:

1. zatražiti podatke, informacije i dokumentaciju od drugoga tijela države članice ili treće države ili

2. dostaviti podatke, informacije i dokumentaciju drugom tijelu države članice ili treće države.

(2) Na međunarodnu razmjenu podataka iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona koje uređuju međunarodnu razmjenu podataka Ureda s inozemnim FOJ-em.

VII. DOSTAVLJANJE SLUČAJEVA NADLEŽNIM TIJELIMA

Dostavljanje obavijesti o slučajevima sa sumnjom na pranje novca i/ili financiranje terorizma nadležnim državnim tijelima odnosno inozemnim FOJ-evima

Članak 138.

(1) Kada na temelju analitičko-obavještajne obrade, uključujući operativnu analizu sumnjivih transakcija zaprimljenih od obveznika, podataka i informacija nadležnih tijela i inozemnih FOJ-eva te dokumentacije koju Ured prikupi i zaprimi u skladu s ovim Zakonom, u individualnom slučaju u vezi s transakcijom, određenom osobom ili sredstvima postoje razlozi za sumnju na pranje novca i s time povezana predikatna kaznena djela i/ili financiranje terorizma u zemlji i/ili inozemstvu, Ured dostavlja pisanim putem ili preko zaštićenih komunikacijskih kanala rezultate svojih operativnih analiza nadležnim državnim tijelima odnosno inozemnim FOJ-evima na daljnje postupanje i procesuiranje.

(2) Ured slučajeve iz stavka 1. ovoga članka dostavlja nadležnim državnim tijelima na daljnje postupanje za potrebe provođenja daljnjih postupaka nadležnih državnih tijela (provođenje izvida i kriminalističkih obrada, financijskih istraga i kaznenih postupaka) u cilju pokretanja kaznenog postupka za kazneno djelo pranje novca, povezano predikatno kazneno djelo i kazneno djelo financiranje terorizma.

(3) U obavijesti o slučaju iz stavka 1. ovoga članka Ured ne navodi podatke o ovlaštenoj osobi obveznika koja mu je u skladu s ovim Zakonom dostavila podatke o sumnjivim transakcijama, osobama ili sredstvima, osim ako postoje razlozi za sumnju da je obveznik ili njegov zaposlenik počinio kazneno djelo pranja novca ili kazneno djelo financiranja terorizma ili ako su ti podatci potrebni za utvrđivanje ovih djela u kaznenom postupku, a zahtijeva ih nadležni sud u pisanom obliku.

(4) Nadležna državna tijela dužna su podatke, informacije i dokumentaciju dostavljenu od strane Ureda, sukladno stavku 1. ovoga članka, koristiti samo u svrhu propisanu člankom 126. stavkom 2. ovoga Zakona.

(5) Nadležna državna tijela kojima su dostavljeni slučajevi iz stavka 1. ovoga članka dužna su redovito, najmanje jednom godišnje, a najkasnije do kraja prvoga kvartala tekuće godine za prethodnu godinu, Uredu pisanim ili elektroničkim putem dostaviti povratnu informaciju o rezultatima svojih postupanja vezano za obavijesti o slučajevima iz stavka 1. ovoga članka.

(6) Podatci, informacije i dokumentacija sadržani u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka klasificirani su podatci za koje je utvrđen odgovarajući stupanj tajnosti u skladu s posebnim propisima koji uređuju tajnost podataka.

(7) Dostavljanje slučajeva iz stavka 1. ovoga članka nadležnim državnim tijelima odnosno inozemnim FOJ-evima ne smatra se odavanjem klasificiranih podataka od strane Ureda.

VIII. NEIZRAVNI NADZOR OBVEZNIKA I IZDAVANJE SMJERNICA OD STRANE UREDA

Neizravni nadzor obveznika

Članak 139.

(1) Ovlašteni službenici Ureda obavljaju neizravni nadzor primjene ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata kod obveznika iz članka 9. ovoga Zakona analizom prikupljenih podataka, informacija i dokumentacije dostavljene i prikupljene od obveznika sukladno ovom Zakonu.

(2) Obveznik je dužan na zahtjev Ureda u roku koji odredi Ured, a najkasnije u roku od 15 dana dostaviti dodatne podatke, informacije i dokumentaciju potrebnu za obavljanje neizravnog nadzora iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Ako Ured u obavljanju neizravnoga nadzora iz stavka 1. ovoga članka ili na drugi način utvrdi povrede ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata, može:

1. obavijestiti nadležno nadzorno tijelo iz članka 82. ovoga Zakona ili

2. podnijeti optužni prijedlog tijelu nadležnom za vođenje prekršajnoga postupka iz članka 95. ovoga Zakona ako utvrdi postojanje osnovane sumnje da je počinjen prekršaj propisan ovom Zakonom.

Članak 140.

(1) Ured može koordinirati rad nadzornih tijela iz članka 81. ovoga Zakona i od njih tražiti provođenje ciljanih nadzora kod pojedinih obveznika iz članka 9. ovoga Zakona.

(2) Ured može s nadzornim tijelima iz članka 81. ovoga Zakona sklapati sporazume o suradnji i razmjeni podataka, informacija i dokumentacije vezane za postupanja na temelju ovoga Zakona.

Smjernice Ureda u odnosu na upite obveznika

Članak 141.

(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona može od Ureda pisanim putem zatražiti donošenje smjernica o primjeni pojedinih odredbi ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata, vezano za:

1. obavještavanje Ureda o transakcijama od strane obveznika (članci 56., 57., 59. i 61. ovoga Zakona)

2. zaštitu i čuvanje osobnih i drugih podataka od strane obveznika (članci 73., 74., 75., 76., 77., 78., 79. i 80. ovoga Zakona) i

3. postupanja Ureda (članci 110., 111., 112., 113., 114., 117., 118., 119., 139. i 149. ovoga Zakona).

(2) Ured samostalno izdaje obvezniku smjernicu iz stavka 1. ovoga članka te može radi jedinstvene primjene ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata zatražiti mišljenje nadležnih nadzornih tijela iz članka 82. ovoga Zakona vezano za izdavanje smjernice iz stavka 1. ovoga članka.

 

GLAVA VI.   ZAŠTITA I ČUVANJE PODATAKA, INFORMACIJA I DOKUMENTACIJE TE VOĐENJE STATISTIČKIH PODATAKA I EVIDENCIJA OD STRANE UREDA

Zaštita i čuvanje podataka, informacija i dokumentacije Ureda

Članak 142.

(1) Ured je dužan štititi podatke, informacije i dokumentaciju na sljedeći način:

1. donošenjem internih uputa o sigurnosti i tajnosti informacija, uključujući procedure o postupanju, pohranjivanju, prosljeđivanju i zaštiti informacija te o pristupu informacijama i prostorijama Ureda, sukladno propisima koji uređuju zaštitu tajnosti podataka i informacijsku sigurnost i

2. ograničavanjem pristupa neovlaštenim osobama prostorijama, podatcima, informacijama i dokumentaciji Ureda, uključujući i pristup informacijskom sustavu Ureda.

(2) Službenik Ureda mora imati odgovarajuću razinu certifikata za pristup klasificiranim podatcima sukladno radnome mjestu na koje je raspoređen sukladno članku 104. stavku 1. ovoga Zakona te na odgovarajući način biti upoznati sa svojom odgovornošću u postupanju s klasificiranim, neklasificiranim i drugim podatcima, informacijama i dokumentaciji i prosljeđivanju klasificiranih podataka nadležnim državnim tijelima i inozemnim FOJ-evima.

Tajnost prikupljenih podataka i tajnost postupanja Ureda

Članak 143.

(1) Ured u skladu s člankom 74. stavkom 2. ovoga Zakona te u skladu s člankom 138. stavkom 6. ovoga Zakona nije ovlašten:

1. o prikupljenim podatcima, informacijama i dokumentaciji niti o postupanju na temelju ovoga Zakona obavijestiti osobe na koje se podatci, informacije i dokumentacija ili postupak odnose ili treće osobe i

2. iznositi u javnost informacije, podatke i dokumentaciju u vezi s individualnim slučajevima sa sumnjom na pranje novca i/ili financiranje terorizma za koje provodi postupanja sukladno ovomu Zakonu ili koje dostavlja na daljnje postupanje drugim nadležnim državnim tijelima u Republici Hrvatskoj ili inozemnim FOJ-evima.

(2) O deklasifikaciji podataka, informacija i dokumentacije iz stavka 1. ovoga članka te oslobađanju od obveze čuvanja tajnosti podataka odlučuje predstojnik Ureda odnosno osoba koju predstojnik Ureda u tu svrhu ovlasti.

(3) Deklasificirani podatci, informacije i dokumentacija iz stavka 2. ovoga članka mogu se koristiti samo u svrhu propisanu člankom 126. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona.

Članak 144.

(1) Službenici Ureda, koji su ostvarili pristup podatcima, informacijama i dokumentaciji prikupljenoj ili zaprimljenoj od strane Ureda u skladu s ovim Zakonom i na temelju njega donesenim podzakonskim aktima, dužni su čuvati podatke, informacije i dokumentaciju, bez obzira na način na koji su ostvarili pristup podatcima, informacijama i dokumentaciji, dok ne budu oslobođeni čuvanja tajne na temelju članka 143. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Službenici Ureda ne smiju prisvajati podatke, informacije i dokumentaciju iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Obveza čuvanja tajnosti podataka i postupanja Ureda traje i nakon prestanka rada službenika u Uredu.

Rok čuvanja podataka u Uredu

Članak 145.

(1) Ured podatke, informacije i dokumentaciju iz evidencija koje vodi u skladu s člankom 147. točkama 1., 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13. i 14. ovoga Zakona čuva deset godina od dana prikupljanja.

(2) Ured podatke, informacije i dokumentaciju iz evidencija koje vodi u skladu s člankom 147. točkom 2. ovoga Zakona čuva deset godina od dana zatvaranja (arhiviranja) predmeta.

(3) Nakon isteka roka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka podatci, informacije i dokumentacija uništavaju se sukladno zakonu kojim se uređuju arhivsko gradivo i arhivi.

Naknada štete

Članak 146.

(1) Ministarstvo financija – Ured za sprječavanje pranja novca i službenici Ureda nisu odgovorni za štetu učinjenu strankama ili trećim osobama ako postupaju u skladu s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata.

(2) Republika Hrvatska ne odgovara za štetu prouzročenu primjenom ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata.

(3) Iznimno, odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka ne primjenjuju se ako je šteta prouzročena namjerno ili krajnjom nepažnjom.

Vođenje evidencija i statističkih podataka Ureda

Članak 147.

Ured vodi sljedeće evidencije podataka:

1. evidenciju podataka o transakcijama, sredstvima i osobama iz članaka 56., 57., 61. i 121. ovoga Zakona

2. evidenciju o analitičko obavještajnim obradama iz članka 112. ovoga Zakona

3. evidenciju izdanih naloga obvezniku od strane Ureda za privremeno zaustavljanje obavljanja sumnjive transakcije iz članka 117. ovoga Zakona

4. evidenciju izdanih naloga obvezniku od strane Ureda za stalno praćenje financijskoga poslovanja stranke iz članka 119. ovoga Zakona

5. evidenciju o primljenim pisanim prijedlozima sa sumnjom na pranje novca i financiranje terorizma iz članka 123. ovoga Zakona

6. evidenciju o primljenim pisanim prijedlozima nadzornih i drugih službi ministarstva nadležnoga za financije iz članka 124. ovoga Zakona

7. evidenciju obavijesti o slučajevima sa sumnjom na pranje novca i financiranje terorizma dostavljenim nadležnim državnim tijelima i inozemnim FOJ-evima sukladno članku 138. ovoga Zakona

8. evidenciju o međunarodnoj razmjeni podataka iz članaka 128., 129., 130., 133. i 134. ovoga Zakona

9. evidenciju o prijedlozima Ureda inozemnom FOJ-u za privremeno zaustavljanje obavljanja sumnjive transakcije u inozemstvu iz članka 131. ovoga Zakona

10. evidenciju o privremenom zaustavljanju obavljanja sumnjivih transakcija od strane Ureda na prijedlog inozemnog FOJ-a iz članka 132. ovoga Zakona

11. evidenciju o utvrđenim nepravilnostima, nezakonitostima i izrečenim mjerama te utvrđenim prekršajima od strane nadležnih nadzornih tijela u skladu s člankom 87. stavkom 2. ovoga Zakona

12. evidenciju o obavještavanju Ureda od strane nadležnih nadzornih tijela o sumnji na pranje novca ili financiranje terorizma iz članka 89. ovoga Zakona

13. evidenciju o obavljenom pregledu dokumentacije iz članka 114. stavka 1. ovoga Zakona i provedenim neizravnim nadzorima iz članka 139. ovoga Zakona od strane Ureda nad obveznicima iz članka 9. ovoga Zakona

14. evidenciju o izdanim smjernicama od strane Ureda obveznicima u skladu s člankom 141. ovoga Zakona i

15. evidencije o statističkim podatcima vezanima za kaznene i prekršajne postupke iz članka 148. ovoga Zakona, koje Ured prikuplja od drugih državnih tijela.

Prikupljanje statističkih podataka od drugih tijela

Članak 148. (NN 108/17, 39/19)

(1) Ured, u svrhu centraliziranoga vođenja i analize relevantnih statističkih podataka, provedbe nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma te procjene djelotvornosti cjelovitoga sustava u sprječavanju i otkrivanju pranja novca i financiranja terorizma, prikuplja relevantne statističke podatke koje vode i dostavljaju Uredu:

1. Ravnateljstvo policije, uključujući i Policijski nacionalni ured za suzbijanje korupcije i organiziranoga kriminaliteta

2. nadzorne službe ministarstva nadležnog za financije – Porezna uprava, Financijski inspektorat, Carinska uprava i druge službe ministarstva nadležnog za financije

3. Hrvatska narodna banka

4. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga

5. nadležna državna odvjetništva i

6. nadležni sudovi.

(2) Tijela iz stavka 1. točaka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka dužna su redovito, a najmanje jednom godišnje, do kraja prvog kvartala tekuće godine za prethodnu godinu, obavijestiti Ured o:

1. datumu podnošenja kaznene ili druge prijave za kazneno djelo pranja novca, povezana predikatna kaznena djela i kazneno djelo financiranja terorizma

2. imenu, prezimenu, danu, mjesecu i godini rođenja prijavljene fizičke osobe, odnosno nazivu i sjedištu prijavljene pravne osobe

3. zakonskom nazivu kaznenoga djela te mjestu, vremenu i načinu počinjenja djela koje ima obilježja kaznenoga djela

4. zakonskom nazivu predikatnoga kaznenog djela te mjestu, vremenu i načinu počinjenja djela koje ima obilježja predikatnoga kaznenog djela i

5. je li kaznena i druga prijava iz točke 1. ovoga stavka inicirana obaviješću Ureda o slučajevima sa sumnjom na pranje novca i/ili financiranje terorizma iz članka 138. ovoga Zakona.

(3) Tijela iz stavka 1. točaka 5. i 6. ovoga članka, u predmetima u kojima se kazneni postupak vodi za kazneno djelo pranja novca, povezana predikatna kaznena djela ili kazneno djelo financiranja terorizma, dužni su dvaput godišnje Uredu dostaviti podatke o:

1. pokretanju istrage

2. potvrđivanju optužnice

3. nepravomoćnim i pravomoćnim presudama

4. ostvarenoj međunarodnoj suradnji, uključujući međunarodnu pravnu pomoć i

5. privremenom oduzimanju predmeta, mjerama osiguranja i oduzimanju imovinske koristi stečene kaznenim djelom.

(4) Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, Financijski inspektorat i Porezna uprava Uredu dostavljaju podatke o podnesenim optužnim prijedlozima protiv obveznika zbog prekršaja propisanih ovim Zakonom.

(5) Na pisani zahtjev Ureda, Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, Financijski inspektorat i Porezna uprava Uredu dostavljaju podatke o broju zaposlenika zaduženih za nadzor nad obveznicima iz članka 9. ovoga Zakona, podatke o broju obavljenih izravnih i neizravnih nadzora nad obveznicima iz članka 9. ovoga Zakona, te podatke o veličini i važnosti različitih sektora obveznika koje nadziru na temelju članka 82. ovoga Zakona, uključujući i broj obveznika pravnih i fizičkih osoba koje nadziru, te podatke o gospodarskoj važnosti svakog sektora.

(6) Financijski inspektorat Uredu dostavlja podatke o predmetima u kojima je dovršen prekršajni postupak zbog prekršaja propisanih ovim Zakonom.

(7) Osobni podatci koje je Ured prikupio na temelju ovoga članka smatraju se klasificiranim podatcima za koje se utvrđuje odgovarajuća razina tajnosti u skladu s posebnim propisima o tajnosti podataka.

(8) Ured objavljuje objedinjene statističke podatke prikupljenje na temelju ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata.

(9) Ministar financija pravilnikom propisuje način i rokove dostavljanja relevantnih statističkih podataka Uredu propisanih ovim člankom te način objavljivanja objedinjenih statističkih podataka.

(10) Ured o statističkim podatcima prikupljenima u skladu s odredbama ovoga članka jednom godišnje obavještava Europsku komisiju.

17. Pravilnik o načinu i rokovima dostavljanja podataka Uredu za sprječavanje pranja novca o kaznenom djelu pranja novca, povezanim predikatnim kaznenim djelima ili kaznenom djelu financiranja terorizma

18. Pravilnik o načinu i rokovima dostavljanja podataka Uredu za sprječavanje pranja novca o kaznenim i drugim prijavama za kaznena djela pranje novca ili financiranja terorizma

19. Pravilnik o načinu i rokovima dostavljanja podataka Uredu za sprječavanje pranja novca o prekršajnim postupcima 

Povratna informacija obveznicima o tipologijama, uzorcima i trendovima

Članak 149.

(1) Ured o zaprimljenim i operativno analiziranim sumnjivim transakcijama iz članaka 56. i 57. ovoga Zakona pisanim putem povratno obavještava obveznike iz članka 9. ovoga Zakona koji su prijavili sumnjivu transakciju, osim ako ocijeni da bi to moglo štetiti daljnjemu tijeku i ishodu postupka vezano za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, i to na način da će:

1. dostaviti obvezniku informaciju o odluci ili rezultatu slučaja sa sumnjom na pranje novca i financiranje terorizma ako je slučaj po obavijesti o sumnjivoj transakciji dovršen, a podatak o tome dostupan Uredu u skladu s člankom 148. ovoga Zakona, i

2. najmanje jednom godišnje dostaviti obveznicima ili objaviti rezultate strategijskih analiza iz članka 111. točke 2. ovoga Zakona, uključujući statističke podatke o zaprimljenim obavijestima o sumnjivim transakcijama od obveznika i rezultatima analitičko-obavještajnog rada Ureda na temelju zaprimljenih sumnjivih transakcija.

(2) Ured dostavlja obveznicima ili objavljuje na mrežnim stranicama informacije o tipologijama, uzorcima i trendovima pranja novca i financiranja terorizma.

(3) Ured dostavlja obveznicima ili objavljuje na mrežnim stranicama sažete anonimne primjere konkretnih slučajeva sa sumnjom na pranje novca i financiranje terorizma koje je Ured dostavio nadležnim državnim tijelima i inozemnim FOJ-evima na daljnje postupanje i procesuiranje.

(4) Ured obvezniku potvrđuje zaprimanje obavijesti o sumnjivoj transakciji iz članaka 56. i 57. ovoga Zakona te obavijesti o gotovinskoj transakciji iz članka 61. ovoga Zakona.

 

GLAVA VII.   PREKRŠAJNE ODREDBE

Članak 150. (NN 108/17, 39/19, 151/22)

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 4640,00 do 132.720,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba:

1. ako obavlja djelatnost povezanu s virtualnom imovinom za koju joj nije odobren upis u registar pružatelja usluga virtualne imovine ili nakon provedenog postupka brisanja iz registra (članci 9.a i 9.c)

2. ako obavlja djelatnost povezanu s virtualnom imovinom, a osobe koje vode poslove nisu fizički prisutne u Republici Hrvatskoj ili poslove ne vode s područja Republike Hrvatske (članak 9.b stavak 3.)

3. ako pruža usluge povezane s trustovima ili trgovačkim društvima ili obavlja djelatnost trgovine na veliko plemenitim metalima ili dragim kamenjem za koju nije u propisanom roku podnijela zahtjev za upis u registar pružatelja usluga povezanih s trustovima ili trgovačkim društvima te prometom plemenitih metala i dragog kamenja ili joj zahtjev za upis nije odobren ili nakon provedenog postupka brisanja iz registra (članak 9.d stavci 1. i 10.)

4. ako ne obavijesti nadležno nadzorno tijelo iz članka 82. ovoga Zakona o ispunjavanju uvjeta za izuzeće iz članka 10. stavka 1. ovoga Zakona, a ne primjenjuje mjere iz ovoga Zakona (članak 10. stavak 2.)

5. ako ne izradi analizu rizika tako da bude razmjerna veličini obveznika te vrsti, opsegu i složenosti njegova poslovanja, ili ako ne sadržava procjenu mjera, radnji i postupaka koje obveznik iz članka 9. ovoga Zakona poduzima za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma, ili je propusti redovito ažurirati, uskladiti s pravilnicima i odlukama odnosno smjernicama nadležnog nadzornog tijela, ili je propusti dostaviti nadzornom tijelu na njegov zahtjev, ili ako pri izradi analize rizika ne uzme u obzir izvješća o rezultatima Nacionalne procjene rizika i Nadnacionalne procjene rizika (članak 12. stavci 1., 2., 3. i 5.)

6. ako ne provede procjenu rizika prije svih bitnih promjena u poslovnim procesima i poslovnoj praksi koji mogu utjecati na mjere koje se poduzimaju radi sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma te pri uvođenju novoga proizvoda, eksternalizirane aktivnosti, kanala dostave ili novih tehnologija za postojeće i nove proizvode ne poduzme primjerene mjere za upravljanje tim rizikom i smanjenje toga rizika (članak 12. stavak 6.)

7. ako ne uspostavi djelotvoran sustav unutarnjih kontrola ili ako ne donese ili ne uspostavi pisane politike, kontrole i postupke za smanjivanje i učinkovito upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma utvrđenih analizom rizika iz članka 12. stavka 1. ovoga Zakona, ako pri donošenju ili uspostavi politika, kontrola i postupaka ne uzme u obzir pravilnike i odluke odnosno smjernice nadležnoga nadzornog tijela, Nacionalnu procjenu rizika i Nadnacionalnu procjenu rizika, ako politike, kontrole i postupci nisu razmjerni veličini obveznika te vrsti, opsegu i složenosti poslova koje obavlja, te ako u politike, kontrole i postupke ne uključi modele upravljanja rizikom od pranja novca i financiranja terorizma, mjere dubinske analize, ovlasti, odgovornosti i druge propisane funkcije iz članka 13. ovoga Zakona ili ih propusti redovito pratiti u svrhu pojačanja poduzetih mjera kada je to potrebno (članak 13. stavci 1., 2., 3. i 4.)

8. ako u procjeni rizika povezanih sa strankom nema u vidu neku od propisanih varijabli rizika od pranja novca i financiranja terorizma ili čimbenike rizika koji se odnose na stranku, geografsko područje, proizvode, usluge, transakcije ili kanale dostave, ako primijeni mjere pojednostavljene dubinske analize na stranku koju nije procijenila kao niskorizičnu, ako ne primijeni mjere pojačane dubinske analize u odnosu na stranku za koju procijeni da predstavlja viši ili visoki rizik za pranje novca i financiranje terorizma te ako postupak procjene rizika ne uskladi ili ne provede u skladu s podzakonskim aktom nadležnoga tijela (članak 14. stavci 1., 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11. i 12.)

9. ako ne primijeni sve propisane mjere dubinske analize ili opseg primjene mjera ne uskladi s procjenom rizika stranke (članak 15. stavci 1. i 3.)

10. ako ne provjeri je li osoba koja djeluje ili tvrdi da djeluje uime stranke za to i ovlaštena odnosno ako ne utvrdi ili ne provjeri identitet te osobe (članak 15. stavak 2.)

11. ako mjere dubinske analize stranke ne provodi na način propisan politikama, kontrolama i postupcima iz članka 13. ovoga Zakona (članak 15. stavak 4.)

12. ako na zahtjev nadležnoga nadzornog tijela ne dostavi dokumentaciju vezanu za analizu i procjenu rizika stranke iz koje proizlazi da su poduzete mjere dubinske analize bile primjerene identificiranim rizicima od pranja novca ili financiranja terorizma (članak 15. stavak 5.)

13. ako ne primijeni mjere dubinske analize stranke u slučajevima i na način propisanim ovim Zakonom (članak 16. stavci 1., 2., 7. i 9.)

14. ako pri sklapanju poslova životnoga osiguranja ili drugoga osiguranja povezanoga s ulaganjima ne utvrdi ili ne provjeri identitet korisnika koji je određen kao posebno imenovana fizička ili pravna osoba ili pravno uređenje, ako za korisnika koji je određen specifičnim karakteristikama ili skupinom ne prikupi dovoljno podataka kako bi se uvjerila da će moći utvrditi identitet korisnika u trenutku isplate police te ako ne utvrdi ili ne provjeri identitet stvarnoga vlasnika korisnika osiguranja u trenutku isplate odnosno u trenutku kad imatelj prava iz osiguranja zatraži isplatu svojih tražbina u cijelosti ili djelomično (članak 16. stavci 4. i 5.)

15. ako o korisniku trusta ili s njim izjednačenoga subjekta stranoga prava ne pribavi informacije koje omogućuju utvrđivanje identiteta korisnika u vrijeme isplate ili u trenutku kad korisnik odluči iskoristiti dodijeljena prava (članak 16. stavak 6.)

16. ako ne primijeni mjere dubinske analize na postojeću stranku na temelju procjene rizika ili na postojeću stranku kod koje se promijene okolnosti relevantne za primjenu ovoga Zakona, ili kada je obveznik na temelju bilo kakve pravne obveze dužan tijekom kalendarske godine kontaktirati sa strankom u svrhu provjere svih relevantnih informacija povezanih sa stvarnim vlasnikom odnosno sa stvarnim vlasnicima, ili ako je obveznik to bio dužan učiniti u skladu s propisima kojima se uređuje administrativna suradnja u području poreza (članak 16. stavak 8.)

17. ako prilikom odlučivanja o učestalosti provedbe mjera dubinske analize ne uzme u obzir sve okolnosti povezane sa strankom, primjerenost prethodno prikupljenih podataka o stranci i vrijeme prethodno provedene dubinske analize (članak 16. stavak 9.)

18. ako sa strankom uspostavi poslovni odnos ili obavi transakciju iz članka 16. stavka 1. točaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona, a prije toga ne provede mjere dubinske analize stranke iz članka 15. stavka 1. točaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona (članak 17. stavak 1.)

19. ako iznimku iz članka 18. stavka 1. ovoga Zakona primijeni na iskupe elektroničkog novca u gotovini ili podizanja gotovine u novčanoj vrijednosti elektroničkog novca koja premašuje 50,00 eura ili na platne transakcije s udaljenosti propisane zakonom kojim se uređuje platni promet u kojima plaćeni iznos premašuje 50,00 eura po transakciji (članak 18. stavak 2.)

20. ako prihvati plaćanje izvršeno anonimnom karticom s unaprijed uplaćenim sredstvima iz treće zemlje, u kojoj takve kartice ne ispunjavaju zahtjeve jednakovrijedne onima koji su utvrđeni u članku 18. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona (članak 18. stavak 3.)

21. ako uspostavi ili ne prekine već uspostavljeni poslovni odnos sa strankom ili obavi transakciju za stranku za koju nije mogla provesti mjere iz članka 15. stavka 1. točaka 1., 2. i 3. i članka 15. stavka 2. ovoga Zakona (članak 19. stavak 1.)

22. ako pri obavljanju mjera dubinske analize stranke ne pribavi propisane podatke (članak 20. stavci 1., 2., 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12. i 13.)

23. ako ne utvrdi ili ne provjeri identitet stranke, zakonskoga zastupnika, punomoćnika ili stvarnoga vlasnika stranke, ako ne provjeri podatke koje je prikupila neposredno od stranke kada je to ovim Zakonom dopušteno, te ako ne pribavi dokumentaciju propisanu za utvrđivanje i provjeru identiteta, osnivački akt stranke koja je pravna osoba ili punomoć u slučaju kad stranka uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakciju preko punomoćnika (članak 21. stavci 1., 2., 3. i 4., članak 22. stavci 1., 2., 3., 4. i 5., članak 23. stavci 1., 2., 3., 4., 5., 6. i 7., članak 24. stavci 1. i 2., članak 25. stavci 1. i 2., članak 26. stavci 1., 2., 3., 4., 5., 6. i 7., članak 27. stavci 1., 2. i 3., članak 30. stavci 1., 5., 6., 7., 8., 9. i 10. i članak 31. stavci 1., 2., 3. i 4.)

24. ako ne utvrdi ili ne provjeri identitet stranke ili druge fizičke osobe koja pristupi sefu odnosno ako ne pribavi propisane podatke o stranci ili ih ne pribavi na propisani način (članak 27. stavci 1., 2. i 3.)

25. ako ne dokumentira postupke utvrđivanja i provjere identiteta stvarnoga vlasnika stranke (članak 28. stavak 10.)

26. ako u praćenju poslovnih aktivnosti stranke i transakcija koje stranka obavlja kod obveznika ne primjenjuje propisane mjere te ne osigura da opseg odnosno učestalost provođenja mjera budu usklađeni s analizom i procjenom rizika iz članaka 12. i 14. ovoga Zakona i prilagođeni riziku pranja novca ili financiranja terorizma kojemu je obveznik izložen tijekom obavljanja pojedinoga posla ili transakcije odnosno pri poslovanju s pojedinom strankom (članak 37. stavci 2. i 3.)

27. ako mjere pojednostavljene i pojačane dubinske analize stranke ne provodi na način propisan podzakonskim aktom nadležnoga tijela (članak 42. stavci 1. i 3.)

28. ako pri odlučivanju hoće li provesti pojednostavljenu dubinsku analizu ne uzme u obzir rezultate Nacionalne procjene rizika (članak 43. stavak 2.)

29. ako u odnosu na stranke niskog rizika ne provodi mjere stalnog praćenja poslovnog odnosa u svrhu otkrivanja složenih i neobičnih transakcija iz članka 53. ovoga Zakona ili sumnjivih transakcija iz članaka 56. i 57. ovoga Zakona (članak 43. stavak 4.)

30. ako provede mjere pojednostavljene dubinske analize stranke kada u vezi sa strankom, transakcijom, imovinom ili sredstvima postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma ili u odnosu na stranku koja obavlja složene i neobične transakcije (članak 43. stavak 5.)

31. ako ne provede mjere pojačane dubinske analize stranke u slučaju u kojemu je ona propisana kao obvezna (članak 44.)

32. ako pri uspostavljanju korespondentnog odnosa s drugom kreditnom institucijom ne prikupi, ne provjeri ili ne dokumentira podatke o osobama iz članka 23. stavka 6. ovoga Zakona, ako pri uspostavljanju korespondentnoga odnosa koji uključuje izvršavanje plaćanja s kreditnom ili financijskom institucijom koja nema sjedište u Republici Hrvatskoj ne provede propisane dodatne mjere ili ne dokumentira provedene mjere te ako zaposlenik obveznika koji uspostavlja korespondentni odnos prije uspostavljanja poslovnog odnosa ne pribavi pisanu suglasnost višega rukovodstva obveznika te uime kreditne ili financijske institucije nastavi održavati korespondentni odnos a da nije prethodno poduzeo propisane dodatne mjere (članak 23. stavak 7. i članak 45. stavci 1., 2. i 3. i stavak 4. točka 1.)

33. ako uspostavi ili nastavi održavati korespondentni odnos s kreditnom ili financijskom institucijom koja nema sjedište u Republici Hrvatskoj, a koja ne primjenjuje mjere sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma ili posluje kao fiktivna banka ili koja s fiktivnim bankama uspostavlja korespondentne ili druge poslovne odnose i obavlja transakcije (članak 45. stavak 4. točke 2. i 3. i članak 54. stavci 3. i 4.)

34. ako ne uspostavi odgovarajući sustav upravljanja rizicima koji uključuje postupak utvrđivanja je li stranka ili stvarni vlasnik stranke politički izložena osoba ili uži član obitelji ili bliski suradnik politički izložene osobe (članak 46. stavci 1. i 2.)

35. ako ne provede odgovarajuće mjere za utvrđivanje izvora imovine i izvora sredstava koja sredstva su uključena u poslovni odnos ili transakciju politički izložene osobe ili stranke čiji je stvarni vlasnik politički izložena osoba, ako neprekidno i pojačano ne prati poslovni odnos s politički izloženom osobom ili ako zaposlenik obveznika propusti pribaviti pisanu suglasnost višega rukovodstva obveznika za uspostavu ili nastavak poslovnoga odnosa s politički izloženom osobom ili sa strankom čiji je stvarni vlasnik politički izložena osoba (članak 47. stavak 1.)

36. ako ne provede odgovarajuće mjere za utvrđivanje izvora imovine i izvora novčanih sredstava kojima raspolaže član uže obitelji ili bliski suradnik politički izložene osobe, ako neprekidno i pojačano ne prati poslovni odnos s članom obitelji ili bliskim suradnikom politički izložene osobe te ako zaposlenik obveznika ne pribavi pisanu suglasnost višega rukovodstva obveznika za uspostavu ili nastavak poslovnoga odnosa s članom obitelji ili bliskim suradnikom politički izložene osobe (članak 47. stavak 2.)

37. ako ne procijeni daljnji rizik politički izložene osobe koja je prestala djelovati na istaknutoj javnoj funkciji te ako ne poduzima odgovarajuće mjere u odnosu na tu osobu u razdoblju od 12 mjeseci od prestanka djelovanja na istaknutoj javnoj funkciji ili sve dok u konkretnom slučaju ne prestane vrijediti daljnji rizik specifičan za politički izložene osobe (članak 47. stavak 3.)

38. ako ne dokumentira provedbu mjera dubinske analize kod politički izložene osobe (članak 47. stavak 4.)

39. ako, najkasnije u trenutku isplate police osiguranja, ne poduzme razumne mjere s pomoću kojih je moguće utvrditi je li korisnik životnoga osiguranja ili drugoga osiguranja povezanoga s ulaganjima, ili stvarni vlasnik korisnika gdje je to potrebno, politički izložena osoba ili član uže obitelji ili bliski suradnik politički izložene osobe, ili ako ne poduzme dodatne propisane mjere u slučaju u kojemu je utvrdila viši rizik od pranja novca ili financiranja terorizma, ili ako ne dokumentira provedbu mjera iz članka 48. ovoga Zakona (članak 48. stavci 1., 2., 3. i 4.)

40. ako u odnosu na stranku iz visokorizične treće države ili transakciju koja uključuje visokorizične treće države ne poduzme propisane mjere pojačane dubinske analize ili mjere umanjenja rizika ako je to u skladu s njezinom procjenom rizika stranke koja obavlja transakcije koje uključuju visokorizične treće zemlje, ili u primjeni mjera ne uzme u obzir delegirani akt Europske komisije, te ako pri donošenju ili primjeni mjera iz članka 49. ovoga Zakona ne uzme u obzir relevantne evaluacije, procjene ili izvješća koja su sastavile međunarodne organizacije i stručnjaci zaduženi za određivanje standarda nadležni u području sprječavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma u vezi s rizicima koje predstavljaju pojedinačne treće zemlje (članak 49. stavci 1., 4., 5. i 6.)

41. ako ne poduzme propisane mjere pojačane dubinske analize u odnosu na stranku koja je izdala dionice na donositelja ili koja obavlja transakciju povezanu s dionicama na donositelja odnosno ako suprotno odredbama ovoga Zakona uspostavi poslovni odnos s pravnom osobom koja je izdala dionice na donositelja ili obavi transakciju povezanu s dionicama na donositelja (članak 50.)

42. ako provede videoelektroničku identifikaciju stranke suprotno odredbama pravilnika kojima su propisani minimalni tehnički uvjeti koje moraju ispunjavati sredstva videoelektroničke identifikacije (članak 52. stavak 6.)

43. ako ne analizira pozadinu i svrhu, uključujući i podatak o izvoru sredstava složenih i neobično velikih transakcija, transakcija koje se izvršavaju prema neobičnom uzorku ili transakcija koje nemaju očitu ekonomsku ili pravnu svrhu te ako u pisanom obliku ne evidentira rezultate analize ili ne poduzme propisane dodatne mjere (članak 53. stavci 1., 2. i 3.)

44. ako ne obavijesti Ured o složenoj i neobičnoj transakciji u odnosu na koju je utvrdila razloge za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma u skladu s člancima 56. i 57. ovoga Zakona, a na način propisan člankom 59. ovoga Zakona (članak 53. stavak 4.)

45. ako strankama otvara, izdaje ili za njih vodi anonimne račune, štedne knjižice na šifru ili na donositelja, anonimne sefove odnosno druge anonimne proizvode, uključujući i račune koji glase na lažna imena ili nazive (članak 54. stavak 1.)

46. ako ne provede mjere dubinske analize stranke prije nego što stranka upotrijebi ranije otvoreni anonimni račun, štednu knjižicu na šifru ili na donositelja, anonimni sef ili drugi anonimni proizvod, uključujući i račune koji glase na lažna imena za koje nije moguće utvrditi vlasnika (članak 54. stavak 2.)

47. ako Ured ne obavijesti o transakciji, sredstvima ili osobi za koju zna ili sumnja da je povezana s pranjem novca ili financiranjem terorizma, ili se ne suzdrži od provođenja sumnjive transakcije, ili o takvoj transakciji Ured ne obavijesti prije obavljanja, ili u obavijesti ne navede obrazložene razloge za sumnju, rok u kojemu treba obaviti transakciju i druge propisane podatke ili obavijest o sumnjivoj transakciji ne dostavi na način propisan pravilnikom ministra financija (članak 56. stavci 1., 2., 3., 4., 5., 7. i 9. i članak 59.)

48. ako kao osoba koja obavlja profesionalnu djelatnost, u propisanome roku i na propisani način, ne obavijesti Ured o transakciji, sredstvima ili osobi u vezi s kojom utvrdi razloge za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, ili o stranci koja je zatražila savjet u vezi s pranjem novca ili financiranjem terorizma (članak 57. stavci 1., 2. i 3.)

49. ako ne sastavi listu indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija, sredstava i osoba u vezi s kojima postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma te je ne dopunjava na propisan način, ili pri sastavljanju liste ne uzme u obzir specifičnost svoga poslovanja, vrstu stranaka, geografsko područje, vrstu proizvoda i usluga, kanale dostave i karakteristike sumnjive transakcije iz članka 56. stavka 6. ovoga Zakona, ili se prilikom utvrđivanja razloga za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma ne koristi listom indikatora koji čine sastavni dio politika, kontrola i postupaka obveznika kao smjernicama u utvrđivanju razloga za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma odnosno ako je ne sastavi na propisani način ili u propisanome roku (članak 60. stavci 1., 2., 3., 4. i 6.)

50. ako Uredu u propisanom roku ne dostavi podatke o transakciji koja se provodi u gotovini čija je vrijednost 10.000,00 eura ili veća ili ih ne dostavi na način propisan pravilnikom ministra financija donesenim na temelju članka 61. stavka 3. ovoga Zakona (članak 61. stavci 1., 2. i 3.)

51. ako ovlaštenoj osobi ne osigura radno mjesto koje omogućava brzo, kvalitetno i pravodobno ispunjavanje zadaća te nezavisnost u radu i mogućnost izravne komunikacije s upravom (članak 67. stavak 1. točka 3.)

52. ako ovlaštenoj osobi i zamjeniku ovlaštene osobe ne osigura neograničeni pristup svim potrebnim podatcima, informacijama i dokumentaciji ili ako ne osigura organizacijske, kadrovske, materijalne i druge uvjete rada (članak 67. stavak 1. točke 4. i 5.)

53. ako ne osigura ovlaštenoj osobi i zamjeniku ovlaštene osobe primjerene prostorne i tehničke uvjete koji jamče odgovarajući stupanj zaštite povjerljivih podataka i informacija kojima raspolaže ovlaštena osoba i njezin zamjenik (članak 67. stavak 1. točka 6.)

54. ako ne osigura odgovarajući sustav dostave podataka Uredu i drugomu nadležnom tijelu, ako Hrvatskoj narodnoj banci odnosno Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga ne dostavi u ovim Zakonom propisanom roku godišnji plan rada za tekuću godinu ili izvještaj o radu za prethodnu godinu u području sprječavanja pranja novca, te ako na zahtjev Hrvatske narodne banke odnosno Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga ne dostavi druga izvješća i informacije na način i u rokovima koje propiše guverner Hrvatske narodne banke odnosno Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (članak 67. stavak 1. točka 7. i stavci 2., 6. i 7.)

55. ako jasno ne razgraniči ovlasti i odgovornosti ovlaštene osobe i zamjenika ovlaštene osobe u odnosu na ovlasti i odgovornosti drugih zaposlenika obveznika, učinkovitu komunikaciju i primjeren tijek informacija na svim organizacijskim razinama obveznika (članak 67. stavak 1. točke 9. i 11.)

56. ako posluje kao kreditna ili financijska institucija, a ne osigura u svom informacijskom sustavu programska rješenja koja omogućuju automatiziranu i cjelovitu procjenu rizika stranaka, stalno praćenje poslovnih odnosa te pravodobnu i cjelovitu dostavu obavijesti i podataka Uredu (članak 67. stavak 5.)

57. ako ne imenuje ovlaštenu osobu i zamjenika ovlaštene osobe za otkrivanje i sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma sukladno odredbama članka 68. ovoga Zakona

58. ako ne osigura da posao ovlaštene osobe i njezina zamjenika obavlja osoba koja ispunjava propisane uvjete (članak 70.)

59. ako jednom godišnje ne osigura redovitu unutarnju reviziju sustava sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma (članak 72. stavci 1. i 2.)

60. ako razmijeni informacije unutar grupe ili između obveznika iz članka 75. stavka 2. ovoga Zakona, a da za to nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom (članak 75. stavci 1. i 2.)

61. ako podatke prikupljene u skladu s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa i Uredbe (EU) 2015/847 ne čuva deset godina nakon obavljene transakcije, prestanka poslovnoga odnosa ili pristupa sefu ili je dokumentacija koju čuva nepotpuna (članak 79. stavci 1., 2. i 5.)

62. ako ne vodi neku od propisanih evidencija ili je evidencija koju vodi netočna ili nepotpuna (članak 80.)

63. ako ne postupi po rješenju nadzornog tijela za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti u radu (članak 83. stavak 1. točka 2.)

64. ako ne uspostavi interni sustav izvještavanja koji omogućuje zaposlenicima obveznika i osobama u sličnome položaju kod obveznika da preko posebnoga, neovisnoga i anonimnoga kanala prijavljuju povrede odredaba ovoga Zakona ili ako interni sustav izvještavanja ne sadržava jasno definirane postupke za zaprimanje i obradu prijava koji su razmjerni prirodi i veličini obveznika (članak 94. stavci 1. i 2.)

65. ako Uredu u propisanom roku ne dostavi zatražene podatke, informacije i dokumentaciju potrebnu za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma (članak 113. stavci 1., 2., 3., 4., 5., 6. i 7.)

66. ako ovlaštenom službeniku Ureda ne omogući pregled i izravan uvid na način propisan ovim Zakonom u podatke, informacije i dokumentaciju u sjedištu obveznika i na ostalim mjestima u kojima obveznik ili druga osoba po njegovoj ovlasti obavlja djelatnosti i poslove, ili ovlaštenom službeniku Ureda ne preda ispis dokumenata pohranjenih u računalu i preslike izvornih dokumenata, ili ne omogući pribavljanje informacija od zaposlenika obveznika koji imaju saznanja važna za obavljanje operativne analize sumnjivih transakcija (članak 114. stavci 1., 2. i 3.)

67. ako ne provede nalog Ureda za privremeno zaustavljanje obavljanja sumnjive transakcije (članak 117. stavci 1., 2. i 3.)

68. ako ne provede nalog Ureda za stalno praćenje financijskoga poslovanja stranke (članak 119. stavci 1., 2., 4., 5. i 6.)

69. ako Uredu u propisanom roku ne dostavi zatražene dodatne podatke, informacije i dokumentaciju potrebnu za obavljanje neizravnoga nadzora (članak 139. stavak 2.)

70. ako u propisanom roku ne provjeri, u odnosu na postojeće stranke, je li stranka ili stvarni vlasnik stranke politički izložena osoba (članak 156.).

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 790,00 do 9950,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 1990,00 do 59.720,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka odvjetnik, javni bilježnik, samostalni revizor, vanjski računovođa, porezni savjetnik, obrtnik i fizička osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.

(4) Novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 46.450,00 eura kaznit će se za prekršaj obveznik iz članka 9. stavka 2. točke 15. i točke 17. podtočaka g) i h) ovoga Zakona koji pri transakciji u vrijednosti od 2000,00 eura ili većoj ne utvrdi ili ne provjeri identitet stranke ili ne prikupi propisane podatke o stranci (članak 16. stavak 2.).

(5) Novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 1990,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 4. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.

(6) Za najteže prekršaje iz stavka 1. ovoga članka, ako je prekršajem ostvarena imovinska korist ili je nastala šteta, kada je prekršaj počinjen u povratu ili počinitelj uopće ne primjenjuje propisane mjere, obvezniku se može izreći novčana kazna u visini dvostruko utvrđenoga iznosa ostvarene koristi, ako se ona može utvrditi, ili u iznosu do 1.000.000,00 eura.

(7) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 6. ovoga članka, počinitelju prekršaja koji je kreditna ili financijska institucija može se izreći novčana kazna u iznosu do 5.000.000,00 eura ili u postotku do 10 % ukupnoga godišnjeg prihoda prema posljednjim dostupnim financijskim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo.

(8) Ako je obveznik matično društvo ili društvo kći matičnoga društva od kojega se zahtijeva priprema konsolidiranih financijskih izvještaja u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika, relevantni ukupni godišnji prihod iz stavka 7. ovoga članka jest ukupan godišnji prihod ili odgovarajuća vrsta prihoda u skladu s relevantnim računovodstvenim propisima prema posljednjim dostupnim konsolidiranim financijskim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo krajnjega matičnog društva.

(9) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 6. ovoga članka, obrtniku koji obavlja djelatnost iz članka 9. stavka 2. točke 10., 11., 15. ili 17. podtočaka a), b), c), d) i e) ovoga Zakona može se izreći novčana kazna u iznosu do 5.000.000,00 eura.

Članak 151. (NN 108/17, 39/19, 151/22)

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 3310,00 do 106.170,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba:

1. ako eksternalizira obveze ovlaštene osobe ili njezina zamjenika (članak 11. stavak 3.)

2. ako dubinsku analizu stranke povjeri trećoj osobi koja ne ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom te ako propusti procijeniti rizik države u kojoj treća osoba ima sjedište ili ne dokumentira procjenu rizika te države (članak 39. stavci 1., 2., 3., 4. i 5.)

3. ako u svojstvu treće osobe iz članka 39. stavka 1. povjerene joj mjere dubinske analize stranke povjeri nekoj drugoj osobi (članak 39. stavak 6.)

4. ako pružatelju eksternaliziranih usluga povjeri poslove obavještavanja Ureda o transakcijama iz članaka 56., 57. i 61. ovoga Zakona (članak 39. stavak 8.)

5. ako ne uspostavi odgovarajuće procedure kako bi osigurala da od vanjskog suradnika i zastupnika iz članka 39. stavka 8. ovoga Zakona dobije sve informacije potrebne za pravodobno obavještavanje Ureda o sumnjivim transakcijama iz članaka 56. i 57. ovoga Zakona, obavještavanje Ureda o gotovinskim transakcijama iz članka 61. ovoga Zakona ili postupanje po nalozima Ureda iz članaka 117. i 119. ovoga Zakona (članak 39. stavak 9.)

6. ako mjere dubinske analize povjeri trećoj osobi u slučaju kada je stranka strana pravna osoba sa sjedištem u visokorizičnoj trećoj državi (članak 40.)

7. ako ne uspostavi odgovarajuće procedure za pravodobni primitak ili izravan pristup preslikama identifikacijskih isprava i drugih dokumenata na temelju kojih je treća osoba provela dubinsku analizu stranke, uključujući, kada su dostupni, i podatke prikupljene na temelju kvalificiranog certifikata za elektronički potpis ili elektronički pečat, kao i podatke o utvrđivanju i provjeri identiteta stranke i stvarnoga vlasnika stranke ili s trećom osobom ne sklopi pisani sporazum o dostavi podataka i dokumentacije (članak 41. stavci 2. i 4.)

8. ako sama ne provede dubinsku analizu stranke u slučaju kad posumnja u vjerodostojnost provedene dubinske analize stranke ili isprava i druge dokumentacije odnosno u istinitost podataka koje je treća osoba pribavila o stranci ili uspostavi poslovni odnos sa strankom za koju od treće osobe nije zaprimila podatke o stranci, stvarnom vlasniku te svrsi i predviđenoj prirodi poslovnoga odnosa ili sa strankom za koju joj treća osoba nije dostavila ili učinila izravno dostupnima zatražene preslike identifikacijskih isprava i druge dokumentacije (članak 41. stavci 5. i 6.)

9. ako ne osigura provođenje politika i postupaka grupe koji se odnose na mjere sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u podružnici i društvu kćeri sa sjedištem u državi članici ili trećoj državi (članak 62. stavci 1. i 2.)

10. ako podružnica, zastupnik, mreža zastupnika ili distributer u drugoj državi članici ne primjenjuje propise države domaćina u pogledu mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma (članak 63.)

11. ako ne osigura da se politike i postupci za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, određeni ovim Zakonom, u istom opsegu provode u podružnicama i društvima kćerima sa sjedištem u trećoj državi u mjeri u kojoj to dopušta pravo treće države, uključujući i mjere zaštite podataka (članak 64. stavak 1.)

12. ako ne osigura da podružnica ili društvo kći u trećoj državi, u kojoj su minimalni standardi za provedbu mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma blaži od mjera propisanih ovim Zakonom, usvoji i provede odgovarajuće mjere koje su jednakovrijedne odredbama ovoga Zakona u mjeri u kojoj to dopušta pravo treće države, uključujući i mjere zaštite podataka ili se u provođenju mjera ne pridržava regulatornih tehničkih standarda izdanih od strane Europske komisije (članak 64. stavci 2. i 6.)

13. ako ne osigura usvajanje i provođenje odgovarajućih dodatnih mjera za učinkovito upravljanje rizicima od pranja novca i financiranja terorizma u podružnici ili društvu kćeri u trećoj državi čiji zakoni ne dopuštaju primjenu mjera koje su jednakovrijedne odredbama ovoga Zakona, ako o tome propusti obavijestiti nadležno nadzorno tijelo ili se u provođenju mjera ne pridržava regulatornih tehničkih standarda izdanih od Europske komisije (članak 64. stavci 3. i 6.)

14. ako u podružnici ili društvu kćeri u trećoj državi ne provede dodatne mjere u skladu s nalogom nadležnoga nadzornog tijela (članak 64. stavak 5.)

15. ako kao obveznik koji podliježe njihovu nadzoru, Hrvatskoj narodnoj banci odnosno Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga ne dostavi plan rada za tekuću godinu i izvještaj o radu za prethodnu godinu u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma ili ih ne dostavi u ovim Zakonom propisanom roku (članak 67. stavak 2.)

16. ako osoba koja u banci obavlja poslove ovlaštene osobe ne radi na rukovodećemu radnome mjestu (članak 67. stavak 3.)

17. ako je obveznik kreditna institucija, a ne odredi člana uprave koji je odgovoran za provedbu ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa (članak 67. stavak 4.)

18. ako u propisanom roku ne obavijesti Ured o imenovanju ovlaštene osobe i zamjenika ili u obavijesti ne navede propisane podatke (članak 68. stavci 2. i 3.)

19. ako ne osigura, razmjerno vrsti i veličini obveznika te riziku od pranja novca i financiranja terorizma kojemu je obveznik izložen, da svi zaposlenici obveznika koji obavljaju zadaće u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma budu upoznati s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa te zakona kojim se uređuje zaštita osobnih podataka (članak 71. stavak 1.)

20. ako ne donese i ne provede program godišnjega stručnog osposobljavanja i izobrazbe u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma za sljedeću kalendarsku godinu u propisanome roku (članak 71. stavak 3.)

21. ako podatke i dokumentaciju o ovlaštenoj osobi, zamjeniku ovlaštene osobe, procjeni rizika stranke, stručnome osposobljavanju i izobrazbi zaposlenika i provođenju unutarnje revizije ne čuva pet godina (članak 79. stavak 3.).

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 6630,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 46.450,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka odvjetnik, javni bilježnik, samostalni revizor, vanjski računovođa, porezni savjetnik, obrtnik i fizička osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.

                                                                  Članak 152. (NN 108/17, 39/19, 151/22)    

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 6630,00 do 132.720,00 eura kaznit će se za prekršaj platiteljev pružatelj platnih usluga i zastupnik platiteljeva pružatelja platnih usluga:

1. ako ne osigura informacije o platitelju i primatelju koje moraju biti priložene prijenosu novčanih sredstava, ako prije prijenosa ne provjeri na propisani način točnost pribavljenih informacija i identitet platitelja ili ne čuva pribavljene informacije i dokaz o identitetu do isteka ovim Zakonom propisanoga roka (članak 4. stavci 1., 2., 3., 4. i 5. i članak 16. stavci 1., 2. i 3. Uredbe (EU) 2015/847)

2. ako ne priloži prijenosima novčanih sredstava, kada svi pružatelji platnih usluga koji su uključeni u lanac plaćanja imaju poslovni nastan u Uniji, broj platiteljeva i primateljeva računa za plaćanje ili, ako se primjenjuje članak 4. stavak 3. Uredbe (EU) 2015/847, jedinstvenu identifikacijsku oznaku transakcije (članak 5. stavak 1. Uredbe (EU) 2015/847)

3. ako pri prijenosu novčanih sredstava unutar Unije ne dostavi primateljevu pružatelju platnih usluga propisane informacije o platitelju i primatelju na njegov zahtjev ili ih ne dostavi u propisanom roku (članak 5. stavak 2. Uredbe (EU) 2015/847)

4. ako pri prijenosu novčanih sredstava unutar Unije ne provjeri točnost informacija o platitelju i identitet platitelja koji je novčana sredstva isplatio u gotovini ili anonimnom elektroničkom novcu ili u odnosu na kojega ima opravdanu osnovu za sumnju u pranje novca ili financiranje terorizma, neovisno o tome što vrijednost prijenosa ne prelazi 1000,00 eura (članak 5. stavak 3. Uredbe (EU) 2015/847)

5. ako pri prijenosu novčanih sredstva izvan Unije ne prikupi informacije o platitelju, primatelju i brojevima računa ili jedinstvenoj identifikacijskoj oznaci, neovisno o tome što vrijednost prijenosa ne prelazi 1000,00 eura (članak 6. stavak 2. podstavak 1. Uredbe (EU) 2015/847)

6. ako pri prijenosu novčanih sredstva izvan Unije, ako su primljena u gotovini ili anonimnom elektroničkom novcu ili u odnosu na koje ima opravdanu osnovu za sumnju u pranje novca ili financiranje terorizma, ne provjeri točnost informacija o platitelju, primatelju i brojevima računa ili jedinstvenoj identifikacijskoj oznaci, neovisno o tome što vrijednost prijenosa ne prelazi 1000,00 eura (članak 6. stavak 2. podstavak 2. Uredbe (EU) 2015/847).

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 6630,00 do 132.720,00 eura kaznit će se za prekršaj primateljev pružatelj platnih usluga i zastupnik primateljeva pružatelja platnih usluga:

1. ako prijenosima novčanih sredstava ne osigura da budu priloženi, kada svi pružatelji platnih usluga koji su uključeni u lanac plaćanja imaju poslovni nastan u Uniji, broj platiteljeva i primateljeva računa za plaćanje ili, ako se primjenjuje članak 4. stavak 3. Uredbe (EU) 2015/847, jedinstvenu identifikacijsku oznaku transakcije (članak 5. stavak 1. Uredbe (EU) 2015/847)

2. ako ne uvede djelotvorne postupke za otkrivanje jesu li u razmjeni poruka ili u sustavu plaćanja i namire popunjena polja koja se odnose na informacije o platitelju ili primatelju, kako bi u vrijeme odvijanja transakcije ili naknadno mogao provjeriti nedostaju li propisane informacije ili ne čuva pribavljene informacije i dokaz o identitetu do isteka ovim Zakonom propisanoga roka (članak 7. stavak 1. i članak 16. Uredbe (EU) 2015/847)

3. ako prije knjiženja na primateljevu računu ili prije nego što novčana sredstva budu dostupna primatelju ne provjeri na propisani način točnost informacija o primatelju u slučaju prijenosa u iznosu većem od 1000,00 eura u jednoj transakciji ili u povezanim transakcijama (članak 7. stavak 3. Uredbe (EU) 2015/847)

4. ako ne provjeri točnost informacija o primatelju u korist kojega je isplatu novčanih sredstava obavio u gotovini ili anonimnom elektroničkom novcu ili u odnosu na kojega ima opravdanu osnovu za sumnju u pranje novca ili financiranje terorizma, neovisno o tome što vrijednost prijenosa ne prelazi 1000,00 eura (članak 7. stavak 4. Uredbe (EU) 2015/847)

5. ako ne uvede postupke za utvrđivanje treba li obaviti, odbiti ili suspendirati prijenos novčanih sredstava kojemu nedostaju potrebne i potpune informacije o platitelju i primatelju i poduzimanje odgovarajućih daljnjih mjera te ako, u slučaju u kojemu informacije nisu priložene ili su nepotpune ili slova i znakovi u poruci ne odgovaraju pravilima sustava razmjene poruka ili sustava plaćanja i namire, ne donese ni odluku o odbijanju prijenosa ni odluku o traženju informacija prije ili nakon što odobri račun primatelja ili mu novčana sredstva stavi na raspolaganje (članak 8. stavak 1. Uredbe (EU) 2015/847)

6. ako ne odluči o radnjama koje će poduzeti prema pružatelju platnih usluga koji nastavi s nedostavljanjem potrebnih informacija o platitelju ili primatelju, ako o ponovljenim propustima i poduzetim radnjama ne obavijesti nadležna nadzorna tijela te ako ne razmotri, imajući u vidu informacije o platitelju ili primatelju koje nedostaju ili su nepotpune, jesu li prijenos ili bilo koja s njim povezana transakcija sumnjivi i treba li ih prijaviti Uredu (članak 8. stavak 2. i članak 9. Uredbe (EU) 2015/847)

7. ako ne uvede djelotvorne postupke, uključujući, gdje je primjereno, ex post praćenje ili praćenje u stvarnom vremenu, za otkrivanje nedostaju li o platitelju i primatelju informacije iz članka 5. Uredbe (EU) 2015/847 za prijenose novčanih sredstava pri kojima platiteljev pružatelj platnih usluga ima poslovni nastan u Europskoj uniji, informacije iz članka 4. stavaka 1. i 2. Uredbe (EU) 2015/847 za prijenose novčanih sredstava pri kojima platiteljev pružatelj platnih usluga ima poslovni nastan izvan Europske unije odnosno informacije iz članka 4. stavaka 1. i 2. Uredbe (EU) 2015/847 u odnosu na prijenos putem skupne datoteke za prijenose putem skupnih datoteka pri kojima platiteljev pružatelj platnih usluga ima poslovni nastan izvan Europske unije (članak 7. stavak 2. Uredbe (EU) 2015/847).

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 6630,00 do 132.720,00 eura kaznit će se za prekršaj posrednički pružatelj platnih usluga:

1. ako ne priloži prijenosima novčanih sredstava ili ne osigura da budu priloženi, kada svi pružatelji platnih usluga koji su uključeni u lanac plaćanja imaju poslovni nastan u Uniji, broj platiteljeva i primateljeva računa za plaćanje ili, ako se primjenjuje članak 4. stavak 3. Uredbe (EU) 2015/847, jedinstvenu identifikacijsku oznaku transakcije (članak 5. stavak 1. Uredbe (EU) 2015/847)

2. ako ne osigura da se sve primljene informacije o platitelju i primatelju čuvaju uz prijenos sredstava (članak 10. Uredbe (EU) 2015/847)

3. ako ne uvede djelotvorne postupke za otkrivanje jesu li u razmjeni poruka ili u sustavu plaćanja i namire popunjena polja koja se odnose na informacije o platitelju ili primatelju kako bi u vrijeme odvijanja transakcije ili naknadno mogao provjeriti nedostaju li propisane informacije (članak 11. Uredbe (EU) 2015/847)

4. ako ne uspostavi djelotvorne postupke koji se temelje na procjeni rizika za utvrđivanje treba li izvršiti, odbiti ili suspendirati prijenos novčanih sredstava kojem nedostaju potrebne informacije o platitelju i primatelju te za poduzimanje odgovarajućih daljnjih mjera (članak 12. stavak 1. Uredbe (EU) 2015/847)

5. ako u slučaju u kojemu otkrije da informacije nedostaju ili nisu popunjene slovima ili znakovima dopuštenima u skladu s konvencijama sustava razmjene poruka ili sustava plaćanja i namire ne donese ni odluku o odbijanju prijenosa ni odluku o traženju informacija o platitelju i primatelju, prije ili poslije prijenosa novčanih sredstava (članak 12. stavak 1. Uredbe (EU) 2015/847)

6. ako ne poduzme korake, poput slanja upozorenja i postavljanja rokova, prema pružatelju koji opetovano ne pruža zahtijevane informacije o platitelju ili primatelju, ako o tom nepružanju i poduzetim koracima ne obavijesti nadležna nadzorna tijela te ako informacije o platitelju ili primatelju koje nedostaju ili su nepotpune ne uzme u obzir kao čimbenik u prosuđivanju jesu li prijenos novčanih sredstava ili bilo koja s njim povezana transakcija sumnjivi i treba li ih prijaviti Uredu (članak 12. stavak 2. i članak 13. Uredbe (EU) 2015/847).

(4) Novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 46.450,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.

(5) Za najteže prekršaje iz stavka 1. ovoga članka, ako je prekršajem ostvarena imovinska korist ili je nastala šteta, kada je prekršaj počinjen u povratu ili počinitelj uopće ne primjenjuje propisane mjere, pružatelju platnih usluga može se izreći novčana kazna u visini dvostruko utvrđenoga iznosa ostvarene koristi, ako se ona može utvrditi, ili u iznosu do 1.000.000,00 eura.

(6) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 5. ovoga članka, počinitelju prekršaja koji je kreditna ili financijska institucija može se izreći novčana kazna u iznosu do 5.000.000,00 eura ili u postotku do 10 % ukupnoga godišnjeg prihoda prema posljednjim dostupnim financijskim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo.

(7) Ako je obveznik matično društvo ili društvo kći matičnoga društva od kojega se zahtijeva priprema konsolidiranih financijskih izvještaja u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika, relevantan ukupan godišnji prihod iz stavka 6. ovoga članka jest ukupan godišnji prihod ili odgovarajuća vrsta prihoda u skladu s relevantnim računovodstvenim propisima prema posljednjim dostupnim konsolidiranim financijskim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo krajnjega matičnog društva.

Članak 153. (NN 108/17, 39/19, 151/22)

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 4640,00 do 46.450,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako primi naplatu ili obavi plaćanje u gotovini u vrijednosti od 10.000,00 eura i većoj odnosno ako primi naplatu ili obavi plaćanje u više međusobno povezanih gotovinskih transakcija u vrijednosti od 10.000,00 eura i većoj (članak 55. stavci 1. i 2.).

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 4640,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 1990,00 do 26.540,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka obrtnik i fizička osoba koja obavlja registriranu djelatnost.

(4) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 eura do 46.450,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona ako ne raspolaže odgovarajućim, točnim i ažuriranim podatcima propisanima člankom 33. stavkom 1. ovoga Zakona o svome stvarnom vlasniku ili stvarnim vlasnicima (članak 33. stavak 1.).

(5) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 9950,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 4. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona.

(6) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 eura do 46.450,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona ako odgovarajuće, točne i ažurirane podatke propisane člankom 33. stavkom 1. ovoga Zakona ne upiše u Registar stvarnih vlasnika na način i u rokovima propisanim pravilnikom koji donese ministar financija (članak 33. stavak 1. i članak 32. stavak 8.).

(7) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 9950,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 6. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona.

(8) Za najteže prekršaje iz stavaka 4. i 6. ovoga članka, ako je prekršajem ostvarena imovinska korist ili je nastala šteta ili je prekršaj počinjen u povratu, pravnoj osobi može se izreći novčana kazna u visini dvostruko utvrđenoga iznosa ostvarene koristi, ako se ona može utvrditi, ili u iznosu do 99.540,00 eura.

(9) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 8. ovoga članka, i članu uprave ili drugoj odgovornoj osobi u pravnoj osobi iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona može se izreći novčana kazna u iznosu do 13.270,00 eura.

(10) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 9950,00 eura kaznit će se za prekršaj upravitelj trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka 32. stavka 1. točke b) ovoga Zakona koji ne raspolaže odgovarajućim, točnim i ažuriranim podatcima iz članka 33. stavka 1. točke a) ovoga članka za osobe iz članka 31. stavka 1. ovoga Zakona (članak 33. stavak 3. i članak 32. stavak 8.).

(11) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 9950,00 eura kaznit će se za prekršaj upravitelj trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka 32. stavka 1. točke b) ovoga Zakona koji odgovarajuće, točne i ažurirane podatke propisane člankom 33. stavkom 1. točkom a) ne upiše u Registar stvarnih vlasnika na način i u rokovima propisanim pravilnikom koji donese ministar financija (članak 33. stavci 3. i 4.).

(12) Za najteže prekršaje iz stavaka 10. i 11. ovoga članka, ako je prekršajem ostvarena imovinska korist ili je nastala šteta ili je prekršaj počinjen u povratu, upravitelju trusta i s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka 32. stavka 1. točke b) ovoga Zakona može se izreći novčana kazna u iznosu do 13.270,00 eura.

(13) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 eura do 46.450,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona ako na zahtjev Porezne uprave pisanim putem ne dostavi Poreznoj upravi dokumentaciju na temelju koje je moguće utvrditi vlasničku i kontrolnu strukturu stranke i prikupiti podatke o stvarnome vlasniku stranke (članak 36. stavak 4.).

(14) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 9950,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 13. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona.

(15) Za najteže prekršaje iz stavka 13. ovoga članka, ako je prekršajem ostvarena imovinska korist ili je nastala šteta ili je prekršaj počinjen u povratu, pravnoj osobi može se izreći novčana kazna u visini dvostruko utvrđenoga iznosa ostvarene koristi, ako se ona može utvrditi, ili u iznosu do 99.540,00 eura.

(16) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 15. ovoga članka, i članu uprave ili drugoj odgovornoj osobi u pravnoj osobi iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona može se izreći novčana kazna u iznosu do 13.270,00 eura.

(17) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 9950,00 eura kaznit će se za prekršaj upravitelj trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka 32. stavka 1. točke b) ovoga Zakona ako na zahtjev Porezne uprave pisanim putem ne dostavi Poreznoj upravi dokumentaciju na temelju koje je moguće utvrditi vlasničku i kontrolnu strukturu stranke i prikupiti podatke o stvarnome vlasniku stranke (članak 36. stavak 4.).

(18) Za najteže prekršaje iz stavka 17. ovoga članka, ako je prekršajem ostvarena imovinska korist ili je nastala šteta ili je prekršaj počinjen u povratu, upravitelju trusta i s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka 32. stavka 1. točke b) ovoga Zakona može se izreći novčana kazna u iznosu do 13.270,00 eura.

(19) Novčanom kaznom u iznosu od 4640,00 do 46.450,00 eura kaznit će se za prekršaj obveznik iz članka 9. ovoga Zakona ako pristupa podatcima iz Registra stvarnih vlasnika suprotno namjeni propisanoj člankom 34. stavkom 3. ovoga Zakona.

(20) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 4640,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 19. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.

(21) Novčanom kaznom u iznosu od 4640,00 do 46.450,00 eura kaznit će se za prekršaj pružatelj platnih usluga koji ima poslovni nastan u Republici Hrvatskoj, a koji u cijelosti i bez odgađanja, među ostalim putem središnje kontaktne točke u skladu s člankom 45. stavkom 9. Direktive (EU) 2015/849, ako je takva kontaktna točka utvrđena, te u skladu s postupovnim zahtjevima utvrđenima ovim Zakonom, ne odgovori na zahtjev za podacima isključivo tijela nadležnih za sprječavanje i suzbijanje pranja novca ili financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj u pogledu informacija koje se zahtijevaju na temelju Uredbe (EU) 2015/847 (članak 14. Uredbe (EU) 2015/847).

(22) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 eura do 4640,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 21. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.

(23) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 9950,00 eura kaznit će se za prekršaj stvarni vlasnik pravnog subjekta iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona, stvarni vlasnik trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava i svaka osoba iz članka 31. stavka 1. točaka 1. do 6. ovoga Zakona koja pravnom subjektu odnosno upravitelju trusta pravodobno ne učini dostupnim podatke iz članka 33. stavaka 1. i 3. ovoga Zakona (članak 33. stavci 6. i 7.).

Članak 153.a (NN 108/17, 39/19, 151/22)

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 4640,00 do 132.720,00 eura kaznit će se za prekršaj izdavatelj elektroničkog novca i pružatelj platnih usluga iz druge države članice koji posluje na području Republike Hrvatske putem distributera ili zastupnika na temelju prava poslovnog nastana i koji ispunjava kriterije za imenovanje središnje kontaktne točke propisane člankom 3. stavcima 1. i 2. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1108 ako:

1. ne imenuje središnju kontaktnu točku u propisanome roku (članak 65. stavak 1.)

2. na zahtjev Hrvatske narodne banke ne imenuje središnju kontaktnu točku (članak 65. stavak 2.)

3. za središnju kontaktnu točku ne imenuje pravnu osobu sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili inozemnu podružnicu sa sjedištem u Republici Hrvatskoj (članak 65. stavak 4.)

4. o imenovanju središnje kontaktne točke ne obavijesti Ured i nadležna nadzorna tijela iz članka 82. stavka 8. ovoga Zakona u propisanome roku te na zahtjev nadležnog nadzornog tijela bez odgađanja ne dostavi podatke iz članka 3. stavka 1. točke c) Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1108 (članak 65. stavak 6.)

5. ne osigura da središnja kontaktna točka obavlja poslove propisane člancima 4. i 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1108 (članak 65. stavak 5.).

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 4640,00 do 132.720,00 eura kaznit će se za prekršaj središnja kontaktna točka ako:

1. ne obavlja poslove propisane člancima 4. i 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1108 (članak 65. stavak 5.)

2. ne obavijesti Ured o sumnjivoj transakciji, sredstvima i osobama sukladno članku 56. ovoga Zakona (članak 65. stavak 7. točka 1.)

3. na zahtjev Ureda ne prikupi od distributera ili zastupnika iz članka 65. stavka 1. ovoga Zakona dodatne podatke, informacije i dokumentaciju te ako Uredu u propisanom roku ne dostavi zatražene podatke, informacije i dokumentaciju potrebnu za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma sukladno članku 113. ovoga Zakona (članak 65. stavak 7. točka 2.)

4. ne nadzire transakcije radi otkrivanja sumnjivih transakcija, sredstava i osoba kada je to primjereno s obzirom na opseg i složenost transakcija (članak 65. stavak 7. točka 3.).

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 3310,00 do 106.170,00 eura kaznit će se za prekršaj središnja kontaktna točka ako u propisanom roku ne obavijesti Ured o imenovanju osobe koja obavlja poslove iz članka 65. stavka 7. točke 4. ovoga Zakona ili u obavijesti ne navede propisane podatke (članak 65. stavak 7. točka 4.).

(4) Novčanom kaznom u iznosu od 790,00 do 9950,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.

(5) Za najteže prekršaje iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, ako je prekršajem ostvarena imovinska korist ili je nastala šteta, kada je prekršaj počinjen u povratu ili počinitelj uopće ne primjenjuje propisane mjere, obvezniku se može izreći novčana kazna u visini dvostruko utvrđenoga iznosa ostvarene koristi, ako se ona može utvrditi, ili u iznosu do 1.000.000,00 eura.

(6) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 5. ovoga članka, počinitelju prekršaja koji je kreditna ili financijska institucija može se izreći novčana kazna u iznosu do 5.000.000,00 eura ili u postotku do 10 % ukupnoga godišnjeg prihoda prema posljednjim dostupnim financijskim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo.

(7) Ako je obveznik matično društvo ili društvo kći matičnoga društva od kojega se zahtijeva priprema konsolidiranih financijskih izvještaja u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika, relevantni ukupni godišnji prihod iz stavka 6. ovoga članka jest ukupan godišnji prihod ili odgovarajuća vrsta prihoda u skladu s relevantnim računovodstvenim propisima prema posljednjim dostupnim konsolidiranim financijskim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo krajnjega matičnog društva.

 

VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 154.

(1) Vlada Republike Hrvatske će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi (»Narodne novine«, br. 37/01., 38/01. – ispravak, 71/01., 89/01., 112/01., 7/02. – ispravak, 17/03., 197/03., 21/04., 25/04. – ispravak, 66/05., 131/05., 11/07., 47/07., 109/07., 58/08., 32/09., 140/09., 21/10., 38/10., 77/10., 113/10., 22/11., 142/11., 31/12., 49/12., 60/12., 78/12., 82/12., 100/12., 124/12., 140/12., 16/13., 25/13., 52/13., 96/13., 126/13., 2/14., 94/14., 140/14., 151/14., 76/15. i 100/15.) s odredbama ovoga Zakona.

(2) Ministar financija će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnik iz članka 20. stavka 4., članka 32. stavka 8., članka 59. stavka 3., članka 60. stavka 7., članka 61. stavka 3., članka 105. stavka 3., članka 113. stavka 7., članka 121. stavka 4. i članka 148. stavka 9. ovoga Zakona.

(3) Ministar financija, guverner Hrvatske narodne banke i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga donijet će podzakonske akte predviđene ovim Zakonom (članak 14. stavak 11., članak 42. stavak 1., članak 98.) u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(4) Ministar financija će u roku od 30 dana od usklađivanja Uredbe iz stavka 1. ovoga članka s odredbama ovoga Zakona uskladiti Pravilnik o unutarnjem redu Ministarstva financija i sistematizaciju radnih mjesta u Ministarstvu financija s odredbama ovoga Zakona.

(5) Nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona uskladit će provođenje nadzora s pristupom na temelju procjene rizika iz članka 84. stavka 1. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(6) Postupci nadzora započeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (»Narodne novine«, br. 87/08. i 25/12.).

(7) Postupci za prekršaje započeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (»Narodne novine«, br. 87/08. i 25/12.).

Objava regulatornih tehničkih standarda

Članak 155.

Financijski inspektorat, Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga objavit će na svojim mrežnim stranicama podatak o stupanju na snagu regulatornih tehničkih standarda iz članka 64. stavka 6. i članka 65. stavka 4. ovoga Zakona.

Dubinska analiza politički izloženih osoba u odnosu na postojeće stranke

Članak 156.

Obveznici iz članka 9. ovoga Zakona dužni su u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona u odnosu na postojeće stranke utvrditi je li stranka ili stvarni vlasnik stranke politički izložena osoba.

Učinci stupanja Zakona na snagu

Članak 157.

(1) Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaju važiti:

– Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (»Narodne novine«, br. 87/08. i 25/12.)

– Pravilnik o uvjetima pod kojima obveznici Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma mogu mjere dubinske analize stranke prepustiti trećim osobama (»Narodne novine«, br. 76/09.).

(2) Do dana stupanja na snagu novih podzakonskih akata donesenih na temelju ovoga Zakona ostaju na snazi i primjenjuju se sljedeći pravilnici i smjernice nadzornih tijela i to u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona:

– Pravilnik o obavještavanju Ureda za sprječavanje pranja novca o gotovinskoj transakciji u vrijednosti od 200.000,00 kuna i većoj te o uvjetima pod kojima obveznici za određene stranke nisu dužni obavještavati Ured o gotovinskoj transakciji (»Narodne novine«, br. 01/09.)

– Pravilnik o obavještavanju Ureda za sprječavanje pranja novca o sumnjivim transakcijama i osobama (»Narodne novine«, br. 1/09.)

– Pravilnik o načinu i rokovima obavještavanja Ureda za sprječavanje pranja novca o sumnjivim transakcijama i osobama te vođenju evidencija od strane odvjetnika, odvjetničkih društava, javnih bilježnika, revizorskih društava i samostalnih revizora te pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju računovodstvene poslove i poslove poreznoga savjetovanja (»Narodne novine«, br. 1/09. i 153/13.)

– Pravilnik o kontroli unošenja i iznošenja gotovine u domaćoj ili stranoj valuti preko državne granice (»Narodne novine«, br. 1/09. i 153/13.)

– Pravilnik o načinu i rokovima dostavljanja podataka Uredu za sprječavanje pranja novca o kaznenom djelu pranja novca i financiranja terorizma (»Narodne novine«, br. 76/09.)

– Pravilnik o načinu i rokovima dostavljanja podataka Uredu za sprječavanje pranja novca o prekršajnim postupcima (»Narodne novine«, br. 76/09.)

– Pravilnik o određivanju uvjeta pod kojima obveznici svrstavaju stranke u stranke koje predstavljaju neznatan rizik za pranje novca ili financiranja terorizma (»Narodne novine«, br. 76/09.)

– Smjernice nadzornih tijela izdane sukladno članku 88. Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (»Narodne novine«, br. 87/08. i 25/12.).

Procjena učinaka

Članak 158.

Ministarstvo financija će u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona provesti naknadnu procjenu učinaka ovoga Zakona.

Stupanje na snagu

Članak 159.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2018.

Prijelazne i završne odredbe iz NN 39/19

Članak 71.

(1) Postupci nadzora započeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (»Narodne novine«, br. 108/17.).

(2) Postupci za prekršaje započeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (»Narodne novine«, br. 108/17.).

Članak 72.

(1) Nadležna tijela dužna su podzakonske akte donesene na temelju odredbi Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (»Narodne novine«, br. 108/17.) uskladiti s odredbama ovoga Zakona najkasnije do 31. ožujka 2020.

(2) Do dana stupanja na snagu novih podzakonskih akata usklađenih s odredbama ovoga Zakona ostaju na snazi i primjenjuju se podzakonski akti iz stavka 1. ovoga članka, i to u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.

(3) Guverner Hrvatske narodne banke donijet će podzakonski akt iz članka 67. stavka 6. dodanoga člankom 46. ovoga Zakona u roku od 24 mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 73.

(1) Ured o obilježjima pomoću kojih se utvrđuje imaju li pravne osobe ili pravna uređenja u Republici Hrvatskoj strukturu ili funkcije slične trustovima te o tome je li utvrđeno postojanje takvih pravnih osoba ili pravnih uređenja u Republici Hrvatskoj obavijestit će Europsku komisiju najkasnije do 10. srpnja 2019.

(2) Ured će popis istaknutih javnih dužnosti iz članka 36. ovoga Zakona objaviti u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 74.

Ministarstvo financija će do 1. siječnja 2020. provesti naknadnu procjenu učinaka ovoga Zakona.

Članak 75.

(1) Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim članaka 4., 5., 6., 10. i 12., članaka 22. do 27., članaka 37., 51., 54. i 64. ovoga Zakona, te osim članka 82. stavka 5. koji je izmijenjen člankom 52. ovoga Zakona, članka 150. stavka 1. točaka 13.b), 15.b), 16., 36.b) i 65. koji je izmijenjen člankom 66. ovoga Zakona, te članka 153. stavka 23. koji je izmijenjen člankom 69. ovoga Zakona, koji stupaju na snagu 1. siječnja 2020.

(2) Dana 1. siječnja 2020. u članku 150. stavku 1. izmijenjenim člankom 66. ovoga Zakona točke 13.a), 15.a) i 36.a) prestaju važiti.

Prijelazne i završne odredbe iz NN 151/22

Članak 48.

(1) Ministar financija uskladit će pravilnike iz članka 59. stavka 3., članka 61. stavka 3. i članka 121. stavka 4. Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (»Narodne novine«, br. 108/17. i 39/19.) s odredbama ovoga Zakona u roku od 30 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga uskladit će pravilnike iz članka 14. stavka 11. i članka 42. stavka 1. Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (»Narodne novine«, br. 108/17. i 39/19.) s odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga donijet će pravilnike iz članka 9.a stavka 7. i članka 9.e stavka 7. koji su dodani člankom 4. ovoga Zakona te članka 67. stavka 7. koji se mijenja člankom 32. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona.

(4) Ministar financija donijet će pravilnike iz članka 9.d stavka 14. i članka 9.e stavka 7. koji su dodani člankom 4. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona.

(5) Guverner Hrvatske narodne banke i Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga donijet će odluku odnosno pravilnik iz članka 83. stavka 6. koji je izmijenjen člankom 38. ovoga Zakona u roku od dvanaest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 49.

(1) Obveznik iz članka 9. stavka 2. točke 17. podtočke k) odnosno podtočke l) Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (»Narodne novine«, br. 108/17. i 39/19.) dužan je uskladiti se s odredbom članka 9.a koji je dodan člankom 4. ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu pravilnika iz članka 9.a stavka 7. koji je dodan člankom 4. ovoga Zakona tako da Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga podnese zahtjev za upis u registar iz članka 9.a koji je dodan člankom 4. ovoga Zakona, i to u odnosu na djelatnost iz članka 9. stavka 2. točke 19. podtočaka a), b) i c) koje su dodane člankom 3. ovoga Zakona.

(2) Obveznik iz članka 9. stavka 2. točke 19. podtočaka a), b) i c) koje su dodane člankom 3. ovoga Zakona dužan je uskladiti se s odredbama članka 9.a koji je dodan člankom 4. ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu pravilnika iz članka 9.a stavka 7. koji je dodan člankom 4. ovoga Zakona tako da Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga podnese zahtjev za upis u registar iz članka 9.a koji je dodan člankom 4. ovoga Zakona.

(3) Obveznik iz članka 9. stavka 2. točke 19. podtočaka d), e), f), g) i h) koje su dodane člankom 3. ovoga Zakona dužan je uskladiti se s odredbom članka 9.a koji je dodan člankom 4. ovoga Zakona u roku od 18 mjeseci od dana stupanja na snagu pravilnika iz članka 9.a stavka 7. koji je dodan člankom 4. ovoga Zakona tako da Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga podnese zahtjev za upis u registar iz članka 9.a koji je dodan člankom 4. ovoga Zakona.

(4) Ako obveznik iz stavaka 1. do 3. ovoga članka propusti postupiti na način i u rokovima iz stavaka 1. do 3. ovoga članka, istekom navedenog roka smatrat će se da djelatnosti iz članka 9. stavka 2. točke 19. koja je dodana člankom 3. ovoga Zakona obavlja neovlašteno.

(5) Osoba koja je prije stupanja na snagu ovoga Zakona u sudski odnosno obrtni registar upisala djelatnosti iz članka 9. stavka 2. točke 19. koja je dodana člankom 3. ovoga Zakona, a nije se uskladila s odredbama stavaka 1. do 3. ovoga članka dužna je podnijeti zahtjev za brisanje upisane djelatnosti iz sudskog odnosno obrtnog registra.

(6) Na obveznika iz stavaka 1. do 3. ovoga članka do isteka propisanog roka ne primjenjuju se odredbe članka 9.a stavaka 5. i 6. i članka 9.b stavka 1. koji su dodani člankom 4. ovoga Zakona.

(7) Obveznici iz članka 9. stavka 2. točke 17. podtočaka f) i g) Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (»Narodne novine«, br. 108/17. i 39/19.) koji se s danom stupanja na snagu ovoga Zakona bave djelatnošću pružanja usluga povezanih s trustovima i trgovačkim društvima te prometom plemenitih metala i dragog kamenja dužni su do 31. prosinca 2023. podnijeti zahtjev za upis u registar pružatelja usluga koji vodi Ministarstvo financija.

Stupanje na snagu

Članak 50.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2023.