baza je ažurirana 17.04.2014.g.

zaključno sa NN 46/14

Upišite Vaš e-mail za obavijesti
o promjeni ovog zakona:

povezani zakoni

Banke, financije i investicije
Pomorski zakonik
Stečajni zakon
Zakon o Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka
Zakon o Državnom uredu za reviziju
Zakon o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga
Zakon o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak
Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci
Zakon o Upisniku sudskih i javnobilježničkih osiguranja tražbina vjerovnika na pokretnim stvarima i pravima
Zakon o Vijeću za financijsku stabilnost
Zakon o alternativnim investicijskim fondovima
Zakon o arbitraži
Zakon o deviznom poslovanju
Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima
Zakon o državnim potporama
Zakon o elektroničkoj trgovini
Zakon o elektroničkom novcu
Zakon o financijskim konglomeratima
Zakon o financijskom inspektoratu Republike Hrvatske
Zakon o financijskom osiguranju
Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi
Zakon o igrama na sreću
Zakon o informacijskoj sigurnosti
Zakon o inspekcijama u gospodarstvu
Zakon o investicijskim fondovima
Zakon o istraživanju, uređenju i održavanju vojnih groblja, groblja žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja
Zakon o jamstvenom fondu za gospodarski oporavak i razvitak
Zakon o javno-privatnom partnerstvu
Zakon o kamatama
Zakon o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata
Zakon o kreditnim institucijama
Zakon o kreditnim unijama
Zakon o leasingu
Zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima
Zakon o mjenici
Zakon o obrtu
Zakon o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima
Zakon o obveznim mirovinskim fondovima
Zakon o obveznim odnosima
Zakon o osiguranju
Zakon o osiguranju depozita
Zakon o osnivanju Agencije za investicije i konkurentnost
Zakon o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom
Zakon o platnom prometu
Zakon o posredovanju u prometu nekretnina
Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva
Zakon o potrošačkom kreditiranju
Zakon o preuzimanju dioničkih društava
Zakon o provedbi Uredbe Europske unije o europskim fondovima poduzetničkog kapitala
Zakon o provedbi Uredbe Europske unije o europskim fondovima socijalnog poduzetništva
Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima
Zakon o provedbi uredbi Europske unije iz područja platnog prometa
Zakon o računovodstvu
Zakon o reviziji
Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma
Zakon o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje
Zakon o subvencioniranju i državnom jamstvu stambenih kredita
Zakon o sudskom registru
Zakon o tajnosti podataka
Zakon o trgovačkim društvima
Zakon o trgovini
Zakon o tržištu kapitala
Zakon o unapređenju poduzetničke infrastrukture
Zakon o zaštiti potrošača
Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja
Zakon o čeku
Zakono nadzoru predmeta od plemenitih kovina
Građansko pravo
Obiteljski zakon
Ovršni zakon
Stečajni zakon
Zakon o izvlaštenju
Zakon o kamatama
Zakon o koncesijama
Zakon o leasingu
Zakon o mirenju
Zakon o mjenici
Zakon o najmu stanova
Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine
Zakon o nasljeđivanju
Zakon o obveznim odnosima
Zakon o obveznim osiguranjima u prometu
Zakon o osiguranju
Zakon o parničnom postupku
Zakon o poljoprivrednom zemljištu
Zakon o posredovanju u prometu nekretnina
Zakon o potrošačkom kreditiranju
Zakon o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo
Zakon o prodaji stanova namijenjenih za nadstojnika stambene zgrade
Zakon o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim pitanjima
Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima
Zakon o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora
Zakon o zemljišnim knjigama

Stečajni zakon

pročišćeni tekst zakona

NN 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06, 116/10, 25/12, 133/12

Uživajte...

 

GLAVA I.   OPĆE ODREDBE

Predmet Zakona

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuju:

1. uvjeti za otvaranje stečajnoga postupka, stečajni postupak, pravne posljedice njegova otvaranja i provedbe,

2. stečajni plan,

3. osobna uprava dužnika nesposobnoga za plaćanje te

4. uvjeti i učinci oslobađanja dužnika od preostalih obveza.

Ciljevi stečajnoga postupka

Članak 2.

(1) Stečajni postupak se provodi radi skupnoga namirenja vjerovnika stečajnoga dužnika, unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima.

(2) Tijekom stečajnoga postupka može se provesti i stečajni plan po odredbama glave VI. ovoga Zakona radi uređivanja pravnoga položaja dužnika i njegova odnosa prema vjerovnicima.

Stečajni dužnik

Članak 3.

(1) Stečaj se može provesti nad pravnom osobom te nad imovinom dužnika pojedinca, osim ako Zakonom nije drukčije određeno. Dužnikom pojedincem u smislu ovoga Zakona smatraju se trgovac pojedinac i obrtnik.

(2) Stečaj se ne može provesti nad Republikom Hrvatskom, fondovima koji se financiraju iz proračuna Republike Hrvatske, mirovinskim i invalidskim fondovima djelatnika, samostalnih gospodarstvenika i individualnih poljoprivrednika, Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje te jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(3) Nad pravnom osobom čija je osnovna djelatnost proizvodnja predmeta naoružanja i vojne opreme, odnosno pružanje usluga Hrvatskoj vojsci stečaj se ne može otvoriti bez prethodne suglasnosti Ministarstva obrane. Ako Ministarstvo obrane ne uskrati svoju suglasnost za otvaranje stečajnoga postupka u roku od trideset dana od dana primitka obavijesti stečajnog suca o pokretanju prethodnoga postupka, smatrat će se da je suglasnost dana. Ako Ministarstvo obrane uskrati svoju suglasnost, za obveze stečajnoga dužnika solidarno odgovara Republika Hrvatska.

(4) Ako je zakonom isključena mogućnost stečaja nad imovinom neke pravne osobe, za obveze te pravne osobe solidarno odgovaraju njeni osnivači, odnosno članovi. Ova se odredba ne odnosi na dionička društva.

(5) Za vrijeme likvidacije pravne osobe otvaranje stečajnoga postupka dopušteno je sve dok se ne provede podjela imovine.

Stečajni razlozi

Članak 4.

(1) Stečaj se može otvoriti samo ako se utvrdi postojanje kojega od zakonom predviđenih stečajnih razloga.

(2) Stečajni razlozi su: nelikvidnost, nesposobnost za plaćanje i prezaduženost.

(3) Dužnik je nelikvidan ako ne može u određenom vremenskom razdoblju ispuniti novčane obveze koje dospijevaju u tom razdoblju.

(4) Smatrat će se da je dužnik nelikvidan ako više od 60 dana kasni u ispunjenju jedne ili više novčanih obveza čiji iznos prelazi 20% od iznosa njegovih obveza objavljenih u godišnjem izvješću za proteklu financijsku godinu ili ako više od 30 dana kasni s isplatom plaće u visini ugovorene plaće te plaćanjem pripadajućih poreza i doprinosa koje je dužan obračunati i uplatiti zajedno s plaćom.

(5) Predmnjeva iz stavka 4. ovoga članka neće se primijeniti ako dužnik tijekom prethodnoga postupka ispuni novčane obveze čiji iznos prelazi 20% od iznosa njegovih obveza objavljenih u godišnjem izvješću za proteklu financijsku godinu, odnosno ako isplati plaće u visini ugovorene plaće te pripadajuće poreze i doprinose koje je bio dužan obračunati i uplatiti zajedno s plaćom, a s kojim je isplatama kasnio više od 30 dana.

(6) Dužnik je nesposoban za plaćanje ako ne može trajnije ispunjavati svoje dospjele novčane obveze. Okolnost da je dužnik podmirio ili da može podmiriti u cijelosti ili djelomično tražbine nekih vjerovnika sama po sebi ne znači da je on sposoban za plaćanje.

(7) Smatrat će se da je dužnik nesposoban za plaćanje ako u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje koji vodi Financijska agencija ima evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u razdoblju duljem od 60 dana, a koje je trebalo, na temelju valjanih osnova za plaćanje, bez daljnjeg pristanka dužnika naplatiti s bilo kojeg od njegovih računa.

(8) Predmnjeva iz stavka 7. ovoga članka neće se primijeniti ako dužnik tijekom prethodnoga postupka podmiri sve tražbine koje je trebalo na temelju valjanih osnova za plaćanje naplatiti sa svih njegovih računa, ili ako dođe do pristupanja dugu (članak 50.). Podmirenje tražbina dužnik može dokazivati samo javnom ili javno ovjerovljenom ispravom ili potvrdom Financijske agencije.

(9) Postojanje okolnosti iz stavaka 7. i 8. ovoga članka o tome da je dužnik nesposoban za plaćanje dokazuje se potvrdom Financijske agencije. Financijska agencija dužna je bez odgode vjerovniku, na njegov zahtjev, izdati takvu potvrdu. U suprotnom ona odgovara za štetu koju bi vjerovnik zbog toga mogao pretrpjeti.

(10) Dužnik može predložiti otvaranje stečajnoga postupka i ako učini vjerojatnim da svoje već postojeće obveze neće moći ispuniti po dospijeću (prijeteća nesposobnost za plaćanje).

(11) Nad pravnom osobom stečaj će se otvoriti i u slučaju njezine prezaduženosti. Smatrat će se da je dužnik prezadužen ako njegova imovina ne pokriva postojeće obveze. Neće se smatrati da je dužnik prezadužen ako se prema okolnostima slučaja (razvojnom programu, raspoloživim izvorima sredstava, vrsti imovine, pribavljenim osiguranjima i sl.) može osnovano pretpostaviti da će nastavkom poslovanja uredno ispunjavati svoje obveze po dospijeću.

(12) Neće se smatrati da je prezaduženo trgovačko društvo osoba ako je koji od njegovih članova koji solidarno odgovaraju za njegove obveze fizička osoba.

(13) Ako je trgovačko društvo nelikvidno, osobe koje su ovlaštene voditi poslove društva moraju bez odgode, a najkasnije šezdeset jedan (61) dan od dana nastanka nelikvidnosti predložiti otvaranje stečajnog postupka, osim ako je posebnim zakonom propisana obveza pokretanja postupka predstečajne nagodbe.

(14) Ako je trgovačko društvo nesposobno za plaćanje ili prezaduženo, osobe koje su ovlaštene voditi poslove društva moraju bez odgode, a najkasnije dvadeset jedan (21) dan od dana nastanka nesposobnosti za plaćanje ili prezaduženosti, predložiti otvaranje stečajnoga postupka, osim ako je posebnim zakonom propisana obveza pokretanja postupka predstečajne nagodbe.

 

GLAVA II.   STEČAJNI POSTUPAK

 

1. OSNOVNE POSTUPOVNE ODREDBE

Nadležnost

Članak 5.

U stečajnom postupku isključivo je stvarno i mjesno nadležan trgovački sud na čijem se području nalazi sjedište dužnika pravne osobe, odnosno sjedište dužnika pojedinca.

Primjena pravila parničnog postupka

Članak 6.

U stečajnom postupku na odgovarajući se način primjenjuju pravila parničnog postupka u postupku pred trgovačkim sudovima.

Načela postupka

Članak 7.

(1) Stečajni postupak se pokreće samo prijedlogom ovlaštene osobe.

(2) Stečajni postupak je hitan.

(3) Stečajni sudac po službenoj dužnosti utvrđuje sve činjenice koje su od važnosti za stečajni postupak i radi toga može izvoditi sve potrebne dokaze.

(4) Sud može odluke donositi i bez usmene rasprave.

(5) Sud može odustati od saslušanja dužnika kad je ono propisano ovim Zakonom, ako su osobe ovlaštene za zastupanje dužnika na temelju zakona, ili osobe koje imaju udio u dužniku, odnosno sam dužnik pojedinac nepoznata boravišta ili se nalaze u inozemstvu pa bi njihovo saslušanje dovelo do prekomjernoga odugovlačenja postupka. Umjesto odsutnoga dužnika pojedinca može biti saslušan njegov zastupnik ili srodnik, ako je to moguće. Radi zaštite prava dužnika, u slučajevima u kojima je odustao od njegova saslušanja, sud može dužniku imenovati privremenoga zastupnika.

(6) Prijedlozi, izjave i prigovori ne mogu se davati, odnosno podnositi ako se propusti rok, odnosno izostane s ročišta na kojem ih je trebalo dati ili podnijeti, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. U stečajnom postupku se ne može tražiti povrat u prijašnje stanje.

Izuzeće

Članak 7.a

(1) Kad sudac sazna da je stavljen zahtjev za njegovo izuzeće, može nastaviti rad u postupku dok se ne odluči o tom zahtjevu.

(2) Ako se prihvati zahtjev za izuzeće suca, ukinut će se radnje koje je on poduzeo ili u čijem je poduzimanju sudjelovao.

(3) Svaki zahtjev za izuzeće mora se odnositi na određenog suca i mora biti obrazložen. Nije dopušteno općenito tražiti izuzeće svih sudaca i predsjednika nekog suda.

(4) O zahtjevu za izuzeće mora se odlučiti najkasnije u roku od tri dana.

Dostava

Članak 8.

(1) Sudska pismena koja su upućena širem krugu osoba dostavljaju se, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, stavljanjem pismena na posebnu stečajnu oglasnu ploču suda, na kojoj se pismena pregledno svrstavaju prema danu objave. Dostava se smatra izvršenom istekom trećega dana od dana stavljanja pismena na oglasnu ploču suda.

(2) Kada se prema odredbama ovoga Zakona pismeno suda ili drugoga stečajnoga tijela treba dostaviti dužniku ili nekoj drugoj osobi koja ima sjedište upisano u odgovarajućem upisniku, dostava se obavlja na adresu sjedišta te osobe u upisniku. Ako se dostava ne može obaviti na toj adresi, obavit će se stavljanjem pismena na oglasnu ploču suda. Dostava se smatra obavljenom protekom trećega dana od dana stavljanja pismena na oglasnu ploču.

(3) Odredba stavka 2. ovoga članka primjenjuje se i na odgovorne osobe u pravnoj osobi kada im se dostava obavlja u svojstvu odgovorne osobe.

(4) Osobi koja je nepoznata boravišta pismena se ne dostavljaju. Ako ona ima punomoćnika za primanje pismena ili privremenoga zastupnika, dostava se obavlja na adresu punomoćnika, odnosno zastupnika.

(5) Stečajni sudac može dostavu koju je potrebno neposredno obaviti, osim sudskom dostavljaču, povjeriti i javnom bilježniku. Troškovi takve dostave su troškovi stečajnoga postupka.

(6) U svakom sudu očevidnik pismena dostavljenih preko oglasne ploče suda vodit će se računalom i u pisanom obliku prema vremenskom slijedu objave, posebno prema svakom dužniku. Očevidnik je javan i mora biti dostupan zainteresiranim osobama tijekom cijeloga radnoga vremena suda.

(7) U očevidniku iz stavka 6. ovoga članka unosit će se samo najnužniji podaci na temelju kojih će se moći utvrditi istovjetnost dužnika, broj predmeta, vrsta sudskoga pismena i dan stavljanja pismena na oglasnu ploču suda.

Javna priopćenja

Članak 9.

(1) Sudska pismena (odluke, pozivi, obavijesti i sl.) koja treba javno objaviti objavljuju se u «Narodnim novinama», na oglasnoj ploči suda te ako to dopuštaju uvjeti u sudu i u elektroničkom obliku, u cijelosti ili u izvatku. U objavljenom pismenu treba točno navesti tvrtku odnosno naziv dužnika, a osobito njegovu adresu i predmet poslovanja. Smatrat će se da je priopćenje obavljeno protekom osmoga dana od dana objave u «Narodnim novinama».

(2) Stečajni sudac može odrediti da se priopćenje objavi i u kojem drugom javnom glasilu, odnosno da se objavljeno priopćenje ponovno objavi. U slučaju ponovne objave treba naznačiti kada je i gdje prva objava obavljena. Rokovi vezani uz objavu teku od dana kojega je priopćenje obavljeno na temelju prve objave.

(3) Javno se priopćenje smatra valjanim dokazom da je dostava obavljena svim sudionicama, čak i onda kad ovaj Zakon propisuje posebnu dostavu.

Odluke

Članak 10.

(1) Odluke u stečajnom postupku donose se u obliku rješenja i zaključka.

(2) Zaključkom se izdaje nalog službenoj osobi ili tijelu stečajnog postupka za obavljanje pojedinih radnji, te odlučuje o upravljanju postupkom i o drugim pitanjima kada je to izrijekom predviđeno ovim Zakonom.

Pravni lijekovi

Članak 11.

(1) Protiv rješenja žalba je dopuštena, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(2) Rok za žalbu je osam dana, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(3) Ako se prema ovom Zakonu dostava obavlja stavljanjem pismena na oglasnu ploču suda, rok za žalbu počinje teći istekom trećega dana od dana stavljanja rješenja na oglasnu ploču suda, osim ako dostava nije izvršena i javnim priopćenjem.

(4) Ako se prema ovom Zakonu rješenje mora dostaviti određenim osobama, rok za podnošenje žalbe teče od dana dostave rješenja, osim ako dostava nije izvršena i javnim priopćenjem.

(5) Žalba protiv rješenja ne zadržava ovrhu rješenja, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(6) Ako je protiv rješenja dopuštena posebna žalba, sud će umnožiti dio spisa na koji se žalba odnosi i prijepis toga dijela spisa sa žalbom dostaviti drugostupanjskom sudu. Dok drugostupanjski sud ne donese odluku, u prvostupanjskom će se postupku poduzimati one radnje koje je moguće poduzimati prije pravomoćnosti pobijanoga rješenja, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(7) Drugostupanjski sud odlučuje o žalbi u vijeću sastavljenom od triju sudaca. Vijeće drugostupanjskog suda dužno je o žalbi odlučiti hitno, a najkasnije u roku od 60 dana od primitka žalbe.

(8) Prvostupanjski sud je dužan žalbu podobnu za odlučivanje dostaviti drugostupanjskom sudu u roku od 8 dana od njezinog primitka.

(9) Protiv zaključka nije dopuštena žalba.

(10) U stečajnom postupku ne može se podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka, a revizija se može izjaviti samo ako odluka drugostupanjskog suda ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguravanje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana, u skladu s pravilima parničnog postupka.

Prigovor protiv naredbe

Članak 12.

Brisan

Izvanredni pravni lijekovi

Članak 13.

Brisan

Troškovi postupka

Članak 14.

Svaki vjerovnik snosi svoje troškove u stečajnom postupku, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

 

 

2. TIJELA STEČAJNOGA POSTUPKA

2.1. Općenito

Tijela stečajnoga postupka

Članak 15.

Tijela stečajnoga postupka su stečajni sudac, stečajni upravitelj, skupština vjerovnika i odbor vjerovnika.

2.2. Stečajni sudac

Članak 16.

Brisan

Ovlasti stečajnog suca

Članak 17.

(1) Stečajni sudac:

1. odlučuje o pokretanju prethodnog postupka radi utvrđivanja postojanja stečajnoga razloga i provodi taj postupak,

2. odlučuje o otvaranju stečajnoga postupka,

3. imenuje i razrješava stečajnoga upravitelja, nadzire njegov rad i daje mu obvezatne upute, u skladu s ovim Zakonom,

4. nadzire rad odbora vjerovnika,

5. određuje započete poslove koje treba završiti tijekom stečajnoga postupka, u skladu s ovim Zakonom,

6. odobrava predračun troškova stečajnoga postupka i određuje nagradu stečajnom upravitelju,

7. odobrava isplatu vjerovnika,

8. donosi odluke o zaključenju i obustavi stečajnoga postupka,

9. odlučuje i o svim drugim pitanjima stečajnoga postupka, osim o onima o kojima po ovom Zakonu odlučuje koje drugo tijelo stečajnoga postupka.

Članak 17.a

Brisan

Članak 18.

Brisan

Članak 19.

Brisan

2.4. Stečajni upravitelj

Tko može biti imenovan za stečajnoga upravitelja

Članak 20.

(1) Za stečajnog upravitelja može se imenovati fizička osoba koja ima visoku stručnu spremu, položen stručni ispit za stečajnog upravitelja te se nalazi na listi stečajnih upravitelja.

(2) Prigodom imenovanja stečajnog upravitelja posebno će se voditi računa o tome da upravitelj raspolaže potrebnom stručnošću i poslovnim iskustvom potrebnim za vođenje odnosnog stečajnog postupka.

(3) Za stečajnog upravitelja ne može biti imenovana osoba koja bi morala biti izuzeta kao sudac u stečajnom postupku, a osobito osoba koja je bila zaposlena kod dužnika ili je bila članom nekog njegovog tijela, zatim bliski srodnik stečajnoga suca, osoba odgovornih za obveze u stečaju, članova uprave i drugih tijela dužnika, vjerovnika te osoba koje su u odnosu suparništva s dužnikom.

(4) Za stečajnog upravitelja ne može biti imenovana osoba koja po zakonu ne bi mogla biti imenovana za člana uprave dužnika, nadzornog odbora ili sličnog tijela, osoba pravomoćno osuđena za počinjena kaznena dijela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja, te za druga kaznena djela koja ju čine nedostojnom za obavljanje dužnosti stečajnog upravitelja.

(5) Za stečajnog upravitelja može biti imenovan i odvjetnik pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka.

Lista stečajnih upravitelja

Članak 21.

(1) Listu stečajnih upravitelja utvrđuje ministar nadležan za poslove pravosuđa i objavljuje se u «Narodnim novinama». Utvrđena lista može se dopunjavati.

(2) Na listu iz stavka 1. ovoga članka ima pravo biti upisana osoba koja ima visoku stručnu spremu te položen stručni ispit za stečajnog upravitelja, osim ako postoje okolnosti iz stavka 4. članka 20. ovoga Zakona.

(3) Osoba koja se nalazi na listi stečajnih upravitelja može se brisati s liste odlukom ministra nadležnog za poslove pravosuđa po službenoj dužnosti zbog razloga koji su zapreka za obavljanje dužnosti stečajnog upravitelja iz članka 20.stavka 1. i stavka 4. ovoga Zakona ili na osobni zahtjev osobe koja se nalazi na listi.

(4) Rješenja iz stavka 2. i 3. ovoga članka su upravni akti.

(5) Ministar nadležan za poslove pravosuđa će posebnim podzakonskim aktom propisati postupak uvrštavanja i brisanja sa liste stečajnih upravitelja.

Stručni ispit

Članak 21a.

(1) Program stručnog ispita za stečajne upravitelje te uvjeti i način za polaganje stručnog ispita utvrđuju se pravilnikom koji donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.

(2) Vlada Republike Hrvatske posebnim aktom utvrđuje kriterije i način obračuna i plaćanja nagrade stečajnim upraviteljima.

Imenovanje stečajnoga upravitelja

Članak 22.

(1) Stečajni upravitelj se imenuje rješenjem o otvaranju stečajnoga postupka.

(2) Odluka o imenovanju stečajnoga upravitelja može se pobijati žalbom protiv rješenja o otvaranju stečajnoga postupka.

(3) Ako se žalbom protiv rješenja o otvaranju stečajnoga postupka pobija i odluka o imenovanju stečajnoga upravitelja, stečajni sudac može povodom žalbe samo izmijeniti odluku o imenovanju stečajnoga upravitelja u roku od tri dana.

(4) Protiv rješenja stečajnog suca o imenovanju novoga stečajnoga upravitelja dopuštena je žalba.

(5) Pri primanju dužnosti, stečajni upravitelj daje izjavu pred stečajnim sucem da će savjesno, držeći se Ustava, zakona i pravnog poretka Republike Hrvatske, obavljati svoju dužnost. Tom će se prigodom stečajnom upravitelju predati potvrda o imenovanju u kojoj će se navesti da je rješenjem o otvaranju stečajnoga postupka imenovan za stečajnoga upravitelja određenoga stečajnog dužnika. Tu je ispravu stečajni upravitelj dužan vratiti odmah po završetku svoje dužnosti.

(6) Imenovanje stečajnog upravitelja mora biti takvo da isti stečajni sudac može istu osobu imenovati za stečajnog upravitelja u najviše tri stečajna postupka u kojima se otvoreni stečajni postupak provodi kod tog stečajnog suca.

Imenovanje drugoga stečajnoga upravitelja

Članak 23.

(1) Na prvom ili kojem kasnijem ročištu nakon imenovanja stečajnog upravitelja skupština vjerovnika može umjesto stečajnog upravitelja kojeg je imenovao stečajni sudac izabrati drugog stečajnog upravitelja. Druga osoba smatrat će se izabranom za stečajnog upravitelja ako je za njezin izbor glasovala većina iz članka 38.c ovoga Zakona. Novoimenovani stečajni upravitelj ne mora biti na listi stečajnih upravitelja. Novoimenovanom stečajnom upravitelju isprava o imenovanju predat će se nakon što da izjavu da će savjesno obavljati svoju dužnost.

(2) Stečajni sudac donosi rješenje kojim se potvrđuje imenovanje stečajnoga upravitelja. Ako stečajni sudac to rješenje ne donese u roku od tri dana smatrat će se da je potvrdilo imenovanje stečajnoga upravitelja.

(3) Stečajni sudac može uskratiti potvrdu novoimenovanog stečajnog upravitelja samo ako on nema visoku stručnu spremu odnosno položeni stručni ispit za stečajnog upravitelja te ako ne ispunjava uvjete iz članka 20. stavka 3. i 4. ovoga Zakona.

(4) Protiv rješenja kojim je stečajni sudac odbio potvrditi imenovanje stečajnoga upravitelja svaki stečajni vjerovnik ima pravo na žalbu.

(5) Ovlasti ranijeg stečajnoga upravitelja prestaju predajom isprave o imenovanju novom stečajnom upravitelju.

(6) Raniji stečajni upravitelj je dužan izvršiti predaju svoje dužnosti novom stečajnom upravitelju u roku od tri dana.

(7) Stečajni sudac će zaključkom odrediti potrebne mjere radi ostvarenja primopredaje dužnosti između stečajnih upravitelja.

Ovlasti stečajnoga upravitelja

Članak 24.

(1) Stečajni upravitelj ima prava i obveze tijela dužnika pravne osobe, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(2) Ako stečajni dužnik nastavlja poslovati tijekom stečajnoga postupka sukladno članku 145.a ovoga Zakona, poslovanje vodi stečajni upravitelj.

(3) Stečajni upravitelj zastupa dužnika.

(4) Stečajni upravitelj vodi samo one poslove dužnika pojedinca koji se odnose na stečajnu masu i zastupa ga kao stečajnoga dužnika s ovlastima zakonskoga zastupnika.

(5) Brisan.

Dužnosti stečajnoga upravitelja

Članak 25.

(1) Stečajni upravitelj je dužan postupati savjesno i uredno, a osobito:

1. dovesti u red očevidnik knjigovodstvenih podataka do dana otvaranja stečajnoga postupka,

2. sastaviti, u suglasnosti sa stečajnim sucem, predračun troškova stečajnoga postupka i podnijeti ga na odobrenje stečajnom sucu,

3. odrediti povjerenstvo za popis imovine,

4. sastaviti početno stanje imovine dužnika,

5. kao dobar gospodar brinuti se o završetku započetih, a neizvršenih poslova dužnika i poslova potrebnih da bi se spriječilo nastupanje štete nad sredstvima dužnika,

6. brinuti se o ostvarivanju tražbine dužnika,

7. savjesno voditi poslovanje dužnika iz članka 145.a ovoga Zakona,

8. dostaviti Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje isprave koje se odnose na radnopravni status osiguranika,

9. unovčiti, odnosno naplatiti s pažnjom dobroga gospodara stvari i prava dužnika koje ulaze u stečajnu masu,

10. pripremiti isplatu vjerovnika i nakon odobrenja izvršiti isplatu,

11. dostaviti odboru vjerovnika završni stečajni račun,

12. izvršiti naknadne isplate vjerovnika,

13. nakon zaključenja stečajnog postupka zastupati stečajnu masu u skladu s ovim Zakonom,

14. obavljati i druge poslove u skladu s ovim Zakonom.

(2) Stečajni upravitelj je dužan podnositi pisana izvješća o tijeku stečajnoga postupka i o stanju stečajne mase, i to najmanje jedanput u tri mjeseca ili kada to zatraže stečajni sudac ili odbor vjerovnika.

Nadzor nad stečajnim upraviteljem

Članak 26.

(1) Rad stečajnoga upravitelja nadziru stečajni sudac, odbor vjerovnika i skupština vjerovnika, koji su ovlašteni u svako doba zatražiti obavijesti ili izvješća o stanju stvari i vođenju poslova.

(2) Ako stečajni upravitelj ne postupi po nalogu stečajnog suca za poduzimanje neke od radnji iz članka 25. ovoga Zakona, stečajni sudac ga može novčano kazniti. Iznos pojedine novčane kazne ne može biti veći od 10.000,00 kuna.

Razrješenje stečajnoga upravitelja

Članak 27.

(1) Stečajni sudac će, na zahtjev odbora vjerovnika ili skupštine vjerovnika, razriješiti stečajnoga upravitelja istekom godine i pol dana od dana održavanja izvještajnog ročišta, ako nije unovčio imovinu koja ulazi u stečajnu masu tako da se može pristupiti završnoj diobi. Ako se imovina dužnika koja ulazi u stečajnu masu sastoji većim dijelom od pokretnina koje se lako mogu unovčiti, taj rok iznosi devet mjeseci.

(2) Stečajni sudac može, po službenoj dužnosti ili na zahtjev odbora vjerovnika ili skupštine vjerovnika, razriješiti stečajnoga upravitelja i prije isteka rokova iz stavka 1. ovoga članka ako svoju dužnost ne obavlja uspješno ili iz drugih važnih razloga. Osobito ako je imenovan u više od tri stečaja čija je vrijednost stečajne mase procijenjena na više od dva milijuna kuna i kod tih stečajnih dužnika se obavlja poslovanje sukladno članku 145.a ovoga Zakona.

(3) Prije donošenja odluke stečajni će sudac omogućiti stečajnome upravitelju da se očituje, osim ako važni razlozi ne zahtijevaju da se drukčije postupi.

(4) Protiv rješenja o razrješenju stečajnog upravitelja pravo na žalbu imaju samo stečajni vjerovnici.

(5) Stečajni upravitelj razriješit će se dužnosti i kad to sam zatraži. U tom slučaju protiv rješenja o odbijanju zahtjeva za razrješenje pravo na žalbu ima samo stečajni upravitelj.

(6) Stečajni sudac može rješenjem razriješenom stečajnom upravitelju naložiti vraćanje onoga što je tijekom postupka primio, osobito ako odbije izvršiti nalog stečajnog suca u vezi s predajom dužnosti; odbije ili nepotrebno odgađa predaju dužnikove dokumentacije ili ako ne postupi po nalogu suca za dostavu izvješća o određenim pitanjima.

(7) Stečajni sudac može u rješenju, iz stavka 4. ovoga članka, stečajnom upravitelju zaprijetiti novčanom kaznom iz članka 26. stavka 2. ovoga Zakona.

(8) Zajedno s rješenjem o razrješenju stečajnog upravitelja stečajni će sudac donijeti rješenje o imenovanju novog stečajnog upravitelja. Na prvom narednom ili kojem kasnijem ročištu skupština vjerovnika može izabrati neku drugu osobu za stečajnog upravitelja, pri čemu će se odgovarajuće primijeniti odredbe članka 23. ovoga Zakona.

Odgovornost stečajnoga upravitelja

Članak 28.

(1) Stečajni upravitelj dužan je naknaditi štetu svim sudionicama ako je skrivljeno povrijedio koju od svojih dužnosti.

(2) Stečajni upravitelj ne odgovara za štetu nastalu zbog radnje koju je odobrio stečajni sudac, odnosno zbog radnje koju je poduzeo u ovrsi naloga ili upute stečajnoga suca, osim ako je odobrenje ili uputu isposlovao na prijevaran način.

(3) Za štetu koju počine radnici stečajnoga upravitelja stečajni upravitelj odgovara samo ako je šteta nastala uslijed propusta u njihovu nadzoru.

(4) Stečajni upravitelj dužan je naknaditi štetu vjerovniku stečajne mase koju je ovaj pretrpio zbog neispunjenja obveze stečajne mase preuzete njegovom pravnom radnjom, osim ako stečajni upravitelj u vrijeme preuzimanja te obveze nije mogao predvidjeti da stečajna masa neće biti dostatna za njeno ispunjenje.

(5) Pravo na podnošenje zahtjeva za naknadu štete nastale zbog povrede dužnosti stečajnoga upravitelja zastarijeva protekom roka od tri godine od saznanja oštećenoga za štetu i okolnosti na kojima se zasniva obveza stečajnoga upravitelja za naknadu štete. Pravo na podnošenje zahtjeva za naknadu štete zastarijeva najkasnije protekom roka od tri godine od pravomoćnosti odluke o zaključenju stečajnoga postupka. Pravo na podnošenje zahtjeva za naknadu štete prouzrokovane povredom dužnosti počinjene u svezi s naknadnom diobom ili s nadzorom nad ispunjenjem plana, zastarijeva protekom roka od tri godine od provedbe naknadne diobe ili završetka nadzora.

(6) Stečajni upravitelj dužan je nakon stupanja na dužnost osigurati se kod osiguravajućeg društva od odgovornosti u smislu odredaba ovoga članka, nakon što visinu osigurnine odredi zaključkom stečajni sudac uzimajući u obzir predvidivu veličinu stečajne mase te složenost postupka. Troškovi osiguranja su troškovi stečajnog postupka.

(7) O zahtjevima za naknadu štete podnesenim protiv stečajnog upravitelja sud odlučuje u parničnom postupku.

Nagrada za rad i naknada troškova

Članak 29.

(1) Stečajni upravitelj ima pravo na nagradu za svoj rad te na naknadu stvarnih troškova.

(2) Nagradu stečajnom upravitelju rješenjem određuje stečajni sudac prema posebnom propisu kojim Vlada Republike Hrvatske utvrđuje kriterije i način obračuna i plaćanja nagrade stečajnim upraviteljima.

 (3) Obračun stvarnih troškova rješenjem odobrava stečajni sudac na temelju pisanog, obrazloženog i dokumentiranog izvješća stečajnog upravitelja.

(4) Rješenje iz stavka 2. i 3.ovoga članka posebno se dostavlja članovima odbora vjerovnika, ako je osnovan te dužniku pojedincu. Obavijest o određivanju nagrade i naknade bez naznake visine iznosa objavljuje se na oglasnoj ploči suda, uz napomenu da se u pisarnici može izvršiti uvid u potpuni tekst rješenja.

(5) Protiv rješenja iz stavka 2. i 3.ovoga članka stečajni upravitelj, dužnik pojedinac i svaki stečajni vjerovnik imaju pravo na žalbu.

(6) Brisan.

(6) Ako u stečajnom postupku nema sredstava za isplatu nagrade i naknade troškova stečajnoga upravitelja, nagrada i naknada troškova isplatit će se iz sredstava fonda iz članka 39.a stavka 1. ovoga Zakona.

(7) Ako je stečajni upravitelj razriješen zbog nesavjesnog obavljanja svojih dužnosti, nema pravo na nagradu za svoj rad.

Članak 30.

Brisan.

Polaganje računa

Članak 31.

(1) Stečajni upravitelj dužan je po završetku svoje dužnosti položiti račun vjerovnicima.

(2) Stečajni sudac će, prije ročišta vjerovnika, ispitati završni račun upravitelja i na njemu potvrditi da ga je ispitao. U slučaju potrebe stečajni sudac može odrediti da završni račun pregledaju vještaci.

(3) Ako je osnovan odbor vjerovnika, stečajni sudac će, završni račun, prije nego što ga ispita, dostaviti tom odboru i odrediti mu rok u kojem se treba izjasniti o tom računu. Ispitani završni račun, zajedno s dokazima i izjašnjenjem odbora vjerovnika, stečajni sudac će staviti na uvid vjerovnicima u pisarnici suda. Rok između izlaganja završnoga računa s prilozima i održavanja ročišta vjerovnika mora iznositi najmanje osam dana.

(4) Vjerovnici mogu naložiti stečajnom upravitelju da u određenim vremenskim razmacima tijekom postupka polaže račune. Na te se račune na odgovarajući način primjenjuju odredbe stavka 1., 2. i 3. ovoga članka.

 

2.5. Odbor vjerovnika

Osnivanje odbora vjerovnika prije ročišta vjerovnika

Članak 32.

(1) Radi zaštite interesa vjerovnika u stečajnom postupku, prije prvoga ročišta vjerovnika, stečajni sudac može osnovati odbor vjerovnika i imenovati njegove članove.

(2) U odboru vjerovnika moraju biti zastupljeni stečajni vjerovnici s najvišim tražbinama i vjerovnici s malim tražbinama. U odboru treba biti zastupljen i predstavnik ranijih dužnikovih radnika, osim ako oni kao stečajni vjerovnici ne sudjeluju tek s beznačajnim tražbinama.

(3) Za članove odbora mogu biti imenovani i razlučni vjerovnici te osobe koje nisu vjerovnici ako bi svojim stručnim znanjem mogle pridonijeti radu odbora.

(4) Broj članova odbora vjerovnika mora biti neparan, ali u pravilu ne više od sedam.

(5) Kad je ovim Zakonom određeno da odbor vjerovnika poduzima određene radnje u postupku, podneske u ime odbora vjerovnika podnosi, odnosno izjave daje predsjednik odbora vjerovnika na temelju odluke odbora.

(6) Ako je broj stečajnih vjerovnika manji od pet, ovlasti odbora vjerovnika imaju svi vjerovnici.

Osnivanje odbora vjerovnika na skupštini vjerovnika

Članak 32.a

(1) O osnivanju odbora vjerovnika odlučuju vjerovnici na prvoj skupštini vjerovnika, sukladno odredbi članka 32. stavka 2. do 6. ovoga Zakona. Ako je stečajni sudac već osnovao odbor vjerovnika, vjerovnici odlučuju treba li taj odbor zadržati.

(2) Skupština vjerovnika može iz odbora vjerovnika isključiti sve ili pojedine članove koje je imenovao stečajni sudac i izabrati druge ili dodatne članove odbora vjerovnika.

Članak   33.

Brisan.

Zadaci odbora vjerovnika

Članak 34.

(1) Odbor vjerovnika je dužan nadzirati stečajnoga upravitelja i pomagati mu u vođenju poslova, pratiti tijek poslovanja iz članka 145.a ovoga Zakona, pregledavati knjige i poslovnu dokumentaciju te naložiti provjeru prometa i iznosa gotovine. Za obavljanje pojedinih poslova iz svoga djelokruga odbor vjerovnika može ovlastiti pojedine svoje članove.

(2) U okviru svoga djelokruga odbor vjerovnika osobito:

1. razmatra izvješća stečajnoga upravitelja o tijeku stečajnoga postupka i o stanju stečajne mase,

2. pregledava poslovne knjige i cjelokupnu dokumentaciju koju je preuzeo stečajni upravitelj,

3. podnosi prigovor stečajnom sucu na rad stečajnoga upravitelja,

4. daje mišljenje stečajnom sucu o unovčenju imovine dužnika, kad stečajni sudac to zatraži,

5. daje mišljenje stečajnom sucu o nastavljanju započetih poslova, odnosno o radu stečajnoga dužnika, kad stečajni sudac to zatraži,

6. daje mišljenje stečajnom sucu o priznavanju opravdanih manjkova utvrđenih popisom imovine, kada stečajni sudac to zatraži.

(3) Odbor vjerovnika je dužan obavješćivati vjerovnike o tijeku stečajnoga postupka i o stanju stečajne mase.

Razrješenje članova odbora vjerovnika

Članak 35.

(1) Stečajni sudac može člana odbora vjerovnika razriješiti po službenoj dužnosti ili na zahtjev vjerovnika. Član odbora vjerovnika razriješit će se i kada to sam zatraži. Prije donošenja odluke potrebno je saslušati člana odbora vjerovnika.

(2) Stečajni će sudac imenovati novoga člana odbora vjerovnika ako bi zbog razrješenja broj članova odbora vjerovnika bio manji od tri člana. Vjerovnici mogu na prvom sljedećem ročištu vjerovnika isključiti člana kojeg je imenovao stečajni sudac i izabrati drugoga člana odbora vjerovnika.

Odgovornost članova odbora vjerovnika

Članak 36.

Članovi odbora vjerovnika dužni su razlučnim i stečajnim vjerovnicima, naknaditi štetu ako su skrivljeno povrijedili koju od svojih zakonskih dužnosti. Odredbe o zastari prava na podnošenje zahtjeva za naknadu štete prema stečajnom upravitelju primjenjuju se na odgovarajući način i na zastaru zahtjeva za naknadu štete prema članovima odbora vjerovnika.

Sjednice odbora vjerovnika i donošenje odluka

Članak 37.

(1) Odbor vjerovnika o pitanjima iz svoga djelokruga odlučuje na sjednicama, ako je nazočna većina ukupnog broja njegovih članova.

(2) Prvu sjednicu odbora vjerovnika saziva stečajni sudac po službenoj dužnosti ili na prijedlog stečajnoga upravitelja ili većine članova odbora vjerovnika. Na toj sjednici članovi odbora izabiru predsjednika.

(3) Naredne sjednice odbora vjerovnika može sazvati i predsjednik odbora vjerovnika.

(4) Člana odbora vjerovnika na sjednicama može zamjenjivati osoba koju on na to ovlasti ovjerovljenom punomoći.

(5) Sjednicama odbora vjerovnika mogu biti nazočni stečajni sudac i stečajni upravitelj bez prava glasa. Stečajni sudac i stečajni upravitelj obvezatno se pozivaju na sjednice odbora vjerovnika.

(6) Odbor vjerovnika odlučuje većinom glasova nazočnih članova, a ako su glasovi podijeljeni, odlučuje stečajni sudac.

(7) Stečajni sudac može ukinuti odluku odbora vjerovnika odgovarajućom primjenom odredbe iz članka 38.f ovoga Zakona.

Nagrada za rad i naknada troškova

Članak 38.

(1) Članovi odbora vjerovnika imaju pravo na nagradu za rad u odboru vjerovnika. Nagrada se određuje do visine prosječne dnevne plaće u Republici Hrvatskoj po danu koji provedu u obavljanju poslova iz svog djelokruga.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka stečajni sudac može odrediti nagradu članu odbora vjerovnika koji nije vjerovnik (članak 32. stavak 3.) uzimajući u obzir opseg i složenost poslova koji su mu povjereni.

(3) Članovi odbora vjerovnika imaju pravo na naknadu troškova uz odgovarajuću primjenu odredbe ovoga Zakona o naknadi troškova stečajnom upravitelju.

(4) O nagradama i troškovima iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka odlučuje stečajni sudac posebnim rješenjem, na prijedlog odbora vjerovnika.

(5) Rješenje iz stavka 4. ovoga članka dostavlja se osobno stečajnom upravitelju i svim članovima odbora vjerovnika koji imaju pravo na žalbu protiv tog rješenja.

 

2.6. Skupština vjerovnika

Sazivanje skupštine vjerovnika

Članak 38.a

(1) Skupštinu vjerovnika saziva stečajni sudac. Pravo sudjelovanja imaju svi vjerovnici s pravom odvojenog namirenja, svi stečajni vjerovnici, stečajni upravitelj i dužnik pojedinac.

(2) Vrijeme i mjesto održavanja te dnevni red skupštine javno se priopćuje. Javno priopćenje može izostati ako se rasprava odgodi na skupštini vjerovnika.

Prijedlog za sazivanje skupštine vjerovnika

Članak 38.b

(1) Skupština vjerovnika sazvat će se na prijedlog:

1. stečajnoga upravitelja,

2. odbora vjerovnika,

3. najmanje pet stečajnih vjerovnika koji nisu nižega isplatnog reda, uz uvjet da zbroj tražbina stečajnih vjerovnika po procjeni stečajnoga suca premašuje petinu iznosa tražbina svih stečajnih vjerovnika koji ne spadaju u niže isplatne redove,

4. jednoga ili više stečajnih vjerovnika koji ne spadaju u niže isplatne redove, uz uvjet da zbroj njihovih tražbina po procjeni stečajnoga suca premašuje dvije petine iznosa naznačenog u točki 3. ovoga stavka.

(2) Između primitka prijedloga i sjednice skupštine ne smije proteći više od trideset dana.

(3) Protiv rješenja stečajnoga suca kojim je odbio sazvati skupštinu vjerovnika podnositelj prijedloga ima pravo na posebnu žalbu. Ako ima više predlagatelja, pravo na žalbu ima svaki od njih.

(4) Ako stečajni sudac ne sazove skupštinu u roku iz stavka 2. ovoga članka niti u tom roku donese rješenje kojim se odbija prijedlog za sazivanje skupštine, smatrat će se da je donio rješenje kojim je prijedlog odbio. U tom slučaju podnositelj prijedloga ima pravo na posebnu žalbu. O toj je žalbi drugostupanjski sud dužan odlučiti u roku od osam dana.

Vođenje skupštine vjerovnika i odlučivanje

Članak 38.c

(1) Skupštinu vjerovnika vodi stečajni sudac.

(2) Smatrat će se da je na skupštini vjerovnika odluka donesena ako zbroj iznosa tražbina stečajnih vjerovnika koji su glasovali za neku odluku iznosi više od zbroja iznosa tražbina vjerovnika koji su glasovali protiv te odluke. Za razlučne vjerovnike kojima dužnik ne duguje osobno prigodom utvrđivanja prava glasa umjesto iznosa tražbina uzet će se u obzir vrijednost razlučnog prava.

Pravo glasa

Članak 38.d

(1) Pravo glasa na skupštini vjerovnika imaju stečajni vjerovnici čije su tražbine utvrđene.

(2) Smatrat će se da vjerovnik ima pravo glasa, iako je njegova tražbina osporena, ako postojanje svoje tražbine dokazuje ovršnom ispravom, osim ako se javnom ili javno ovjerovljenom ispravom ne dokaže prestanak postojanja tražbine.

(3) Smatrat će se da razlučni vjerovnik ima pravo glasa glede dijela svoje tražbine osigurane razlučnim pravom koju je prijavio u stečajnom postupku (članak 173. stavak 6.), iako je ta njegova tražbina osporena, ako je osigurana razlučnim pravom upisanim u zemljišnoj ili kojoj drugoj javnoj knjizi, osim ako dužnik javnom ili javno ovjerovljenom ispravom ne dokaže prestanak postojanja tražbine.

(4) Vjerovnicima osporenih tražbina, i ako nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 2. i 3., priznat će se pravo glasa ako se na skupštini vjerovnika stečajni upravitelj i nazočni vjerovnici s pravom glasa tako sporazumiju. Ako se sporazum ne može postići, o tome odlučuje stečajni sudac na skupštini rješenjem protiv kojeg nije dopuštena posebna žalba.

(5) Vjerovnici nižih isplatnih redova nemaju pravo glasa, osim ako su njihove tražbine utvrđene (članak 176. stavak 7. u vezi s člankom 72.).

(6) Stečajni sudac može prigodom glasovanja na slijedećim skupštinama vjerovnika na prijedlog stečajnog upravitelja ili kojega od nazočnih vjerovnika s pravom glasa, izmijeniti svoju odluku o pravu glasa vjerovnika osporenih tražbina.

(7) Odredba stavka 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje i na vjerovnike čije su tražbine vezane za odgodni uvjet.

Ovlasti skupštine vjerovnika

Članak 38.e

(1) Skupština vjerovnika ovlaštena je na izvještajnom ročištu ili kojem kasnijem ročištu:

1. osnovati odbor vjerovnika, ako on nije osnovan, odnosno izmijeniti njegov sastav ili ga ukinuti,

2. imenovati novoga stečajnog upravitelja,

3. odlučiti o poslovanju dužnika iz članka 145.a ovoga Zakona i o načinu i uvjetima unovčenja njegove imovine,

4. naložiti stečajnom upravitelju izradu stečajnog plana,

5. donijeti sve odluke iz nadležnosti odbora vjerovnika

6. odlučiti o drugim pitanjima od važnosti za provedbu i okončanje stečajnog postupka u skladu s ovim Zakonom.

(2) Skupština vjerovnika ima pravo zatražiti od stečajnoga upravitelja obavijesti i izvještaje o stanju stvari i vođenju poslova. Ako odbor vjerovnika nije osnovan, tada skupština vjerovnika može naložiti provjeru prometa i iznosa gotovine kojom upravlja stečajni upravitelj.

(3) Vjerovnici svoje odluke mogu izmijeniti na kasnijim ročištima skupštine vjerovnika.

Ukidanje odluke skupštine vjerovnika

Članak 38.f

(1) Ako je koja od odluka skupštine vjerovnika u suprotnosti sa zajedničkim interesom stečajnih vjerovnika, stečajni će sudac na zahtjev kojega od razlučnih vjerovnika, stečajnoga vjerovnika koji nije nižega isplatnog reda ili stečajnog upravitelja ili iznimno po službenoj dužnosti, tu odluku ukinuti.

(2) O zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka stečajni sudac će odlučiti odmah na toj skupštini, ali u složenijim slučajevima može odgoditi donošenje odluke za 8 dana od dana održanja skupštine vjerovnika.

(3) Rješenje kojim se ukida odluka skupštine vjerovnika javno se objavljuje. Protiv te odluke pravo na posebnu žalbu ima svaki razlučni vjerovnik te svaki stečajni vjerovnik koji nije nižega isplatnog reda.

 

3. POKRETANJE STEČAJNOGA POSTUPKA

Prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka

Članak 39.

(1) Stečajni postupak se pokreće prijedlogom vjerovnika ili dužnika, ako zakonom nije drugačije određeno.

(2) Vjerovnik je ovlašten podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka ako učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i kojega od stečajnih razloga. Smatrat će se da je vjerovnik učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine ako njezino postojanje temelji na ovršnoj ispravi ili nepravomoćnoj sudskoj ili upravnoj odluci.

(3) Razlučni vjerovnici mogu predlagati otvaranje stečajnog postupka nad dužnikom samo ako učine vjerojatnim da se njihova tražbina neće moći potpuno namiriti iz predmeta na koji se odnosi njihovo razlučno pravo.

(4) Prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka nad pravnom osobom može u ime dužnika podnijeti svaka osoba ovlaštena za zastupanje pravne osobe po zakonu te svaki likvidator.

(5) Prijedlog iz stavka 4. ovoga članka koji ne podnesu sve osobe ovlaštene za zastupanje pravne osobe po zakonu ili svi likvidatori, bit će dopušten samo ako podnositelj prijedloga učini vjerojatnim postojanje kojega od stečajnih razloga. Stečajni sudac će ako je to moguće (članak 7. stavak 5.) u tom slučaju saslušati ostale osobe ovlaštene za zastupanje po zakonu ili likvidatore.

(6) Dužnik pojedinac osobno podnosi prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka nad svojom imovinom.

(7) Osobe ovlaštene za zastupanje dužnika po zakonu, odnosno dužnik pojedinac dužni su podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka najkasnije šezdeset jedan dan od dana nastanka nelikvidnosti, odnosno u roku od dvadeset jedan dan od dana nastupanja nesposobnosti za plaćanje osim ako u tom roku ne pokrenu postupak predstečajne nagodbe.

(8) Osobe iz stavka 7. ovoga članka osobno odgovaraju vjerovnicima za štetu koju su im prouzročili propustom svoje dužnosti utvrđene tom odredbom.

 (9) Brisan.

(10) Brisan.

(11) Brisan.

Dodatna pristojba za vođenje stečajnoga postupka

Članak 39.a

(1) Vjerovnik koji predlaže pokretanje stečajnoga postupka dužan je pri podnošenju prijedloga uz sudsku pristojbu na prijedlog za pokretanje stečajnoga postupka uplatiti i dodatnu pristojbu u iznosu od 10.000,00 kuna radi osnivanja Fonda za pokriće troškova stečajnog postupka koji se ne mogu namiriti iz imovine dužnika (članak 63. stavak 4.), odnosno za predujmljivanje sredstava za vođenje stečajnog postupka dok se u tom postupku ne prikupe za to potrebna sredstva. Na pozivanje i naplatu ovih pristojbi na odgovarajući način se primjenjuju odredbe Zakona o sudskim pristojbama.

(2) Dodatna pristojba iz stavka 1. ovoga članka uplaćuje se na poseban račun trgovačkoga suda.

(3) Dodatnu pristojbu iz stavka 1. ovoga članka dužne su uplatiti i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kada kao vjerovnik predlažu pokretanje stečajnog postupka. Tu pristojbu nisu dužni uplatiti radnici i raniji radnici dužnika koji kao vjerovnici predlažu pokretanje stečajnog postupka radi namirenja dospjelih tražbina po osnovi rada, Republika Hrvatska kao ni kada se stečaj pokreće temeljem odredbe članka 41. Zakona o platnom prometu.

(4) Uplaćena sudska pristojba i dodatna pristojba iz stavka 1. ovoga članka jesu troškovi stečajnoga postupka na čiju naknadu vjerovnik koji je uplatio predujam ima pravo.

(5) Predujam iz fonda iz stavka 1. ovoga članka za vođenje stečajnoga postupka dok se u tom postupku ne prikupe za to potrebna sredstva trošak je stečajnoga postupka i stečajni upravitelj dužan je vratiti taj predujam u fond nakon što u stečajnom postupku prikupi za to potrebna sredstva.

Povlačenje prijedloga

Članak 40.

Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka ne može se povući.

Predujmljivanje troškova prethodnoga postupka

Članak 41.

(1) Stečajni vjerovnik, kao predlagatelj, dužan je uplatiti predujam za pokriće troškova prethodnog postupka u iznosu koji zaključkom odredi stečajni sudac.

(2) Ako vjerovnik ne uplati predujam u roku od 15 dana, stečajni sudac rješenjem će odbaciti prijedlog.

(3) Ako stečajni postupak bude otvoren, predujmljeni iznos ulazi u troškove stečajnoga postupka.

(4) Stečajni sudac može rješenjem osloboditi uplate predujma stečajnog dužnika koji je predložio otvaranje stečajnog postupka, ako on dokaže dostavljanjem javnobilježnički ovjerovljenog prokaznog popisa imovine da ima dovoljno imovine za pokriće troškova prethodnog postupka.

(5) Kad stečajni postupak radi namirenja dospjelih tražbina pokreću radnici i prijašnji radnici dužnika, oni nisu dužni predujmiti iznos potreban za pokriće troškova prethodnoga postupka. U tom će se slučaju sredstva za pokriće troškova prethodnoga postupka predujmiti iz Fonda iz članka 39.a stavka 1. ovoga Zakona.

 

4. PRETHODNI POSTUPAK

Pokretanje prethodnoga postupka

Članak 42.

(1) Na temelju prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka stečajni sudac donosi rješenje o pokretanju postupka radi utvrđivanja uvjeta za otvaranje stečajnoga postupka (prethodni postupak), protiv kojega nije dopuštena posebna žalba ili taj prijedlog odbacuje rješenjem.

(2) U rješenju o pokretanju prethodnoga postupka stečajni sudac može imenovati privremenoga stečajnog upravitelja.

(3) Stečajni sudac može donijeti rješenje o otvaranju stečajnoga postupka bez provođenja prethodnog postupka:

ako osoba ovlaštena za zastupanje dužnika po zakonu, odnosno dužnik pojedinac podnesu prijedlog za otvaranje stečajnog postupka,

ako vjerovnik podnese prijedlog za otvaranje stečajnog postupka, a dužnik prizna postojanje stečajnog razloga.

(4) Prethodni postupak može trajati najduže 60 dana od podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka.

Obveza davanja podataka tijekom prethodnoga postupka

Članak 43.

(1) Osobe koje vode poslove dužnika i članovi nadzornog odbora dužnika, kao i radnici dužnika, i u slučaju ako im je prestala dužnost, odnosno zaposlenje dužni su nakon podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka stečajnim tijelima, na njihov zahtjev, bez odgode, pružiti sve potrebne podatke i obavijesti.

(2) Stečajni sudac može zaključkom narediti stečajnom dužniku, odnosno osobama iz stavka 1. ovoga članka da u određenom roku predaju sudu pisano izvješće o financijsko-gospodarskom stanju dužnika.

(3) Stečajni sudac može, ako ocijeni da je to, potrebno, rješenjem narediti osobama koje vode poslove dužnika iz stavka 1. ovoga članka davanje prokazne izjave ili prokaznoga popisa imovine u skladu s pravilima ovrhe.

(4) Osobe iz stavka 1. ovoga članka odgovaraju vjerovnicima osobno za naknadu štete koju su im prouzročili uskratom davanja ili davanjem netočnih ili nepotpunih podataka, obavijesti, izvješća, izjava ili popisa prema odredbama stavka 1., 2. i 3. ovoga članka.

(5) Osobe iz stavka 1. ovoga članka odgovaraju kazneno za davanje netočnih ili nepotpunih podataka, obavijesti, izvješća, izjava ili popisa prema odredbama stavka 1., 2. i 3. ovoga članka kao za davanje lažnoga iskaza u sudskom postupku.

(6) Pravo na naknadu štete iz stavka 4. ovoga članka zastarijeva u roku od pet godina od dana zaključenja stečajnoga postupka.

(7) Na slučajeve iz stavka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 106., 107. i 109. ovoga Zakona.

Mjere osiguranja

Članak 44.

(1) Stečajni sudac će, rješenjem o pokretanju prethodnoga postupka ili naknadnim rješenjem, na zahtjev predlagatelja ili po službenoj dužnosti, odrediti sve mjere koje smatra potrebnim kako bi se spriječilo da do donošenja odluke o prijedlogu za otvaranje stečajnoga postupka ne nastupe takve promjene imovinskoga položaja dužnika koje bi za vjerovnike mogle biti nepovoljne.

(2) Stečajni sudac može osobito:

1. postaviti privremenoga stečajnoga upravitelja, na kojega se na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o stečajnom upravitelju,

2. zabraniti raspolaganje imovinom dužnika ili odrediti da dužnik može raspolagati svojom imovinom samo uz prethodnu suglasnost stečajnoga suca ili privremenoga stečajnoga upravitelja,

3. zabraniti ili privremeno odgoditi određivanje, odnosno provedbu prisilne ovrhe ili osiguranja protiv dužnika,

4. zabraniti isplate s računa dužnika.

(3) Stečajni sudac može, ako za to postoje opravdani razlozi, mjere iz stavka 1. i 2. ovoga članka odrediti i prije donošenja rješenja o pokretanju prethodnoga postupka.

(4) Ako druge mjere ne budu dostatne, stečajni sudac može odrediti da se osobe iz članka 43. stavka 1. ovoga Zakona prisilno privedu.

(5) Osobama iz stavka 4. ovoga članka stečajni sudac može izreći novčanu kaznu do 50.000,00 kuna.

(6) Stečajni sudac može, na prijedlog vjerovnika, privremenoga stečajnog upravitelja ili po službenoj dužnosti, odrediti privremene mjere osiguranja predviđene pravilima ovrhe i protiv dužnika pojedinca, protiv osoba koje i inače odgovaraju za obveze dužnika te protiv dužnikovih dužnika, ako ocijeni da je to potrebno radi zaštite imovine stečajnoga dužnika.

(7) Na privremene mjere iz stavka 6. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju pravila o postupku osiguranja prema pravilima ovrhe.

Privremeni stečajni upravitelj

Članak 45.

(1) Ako se dužniku postavi privremeni stečajni upravitelj i odredi zabrana raspolaganja, ovlast za raspolaganje imovinom dužnika prelazi na privremenoga stečajnoga upravitelja. U tom je slučaju privremeni stečajni upravitelj dužan:

1. zaštititi i održavati imovinu dužnika,

2. nastaviti s vođenjem dužnikova poduzeća sve do odluke o otvaranju stečajnoga postupka, osim ako stečajni sudac ne odredi mirovanje, kako bi se izbjeglo znatno smanjenje imovine,

3. ispitati mogu li se imovinom dužnika pokriti troškovi postupka.

(2) Stečajni sudac može zatražiti od stečajnoga upravitelja da, kao stručna osoba, ispita postoji li razlog za otvaranje stečajnoga postupka.

(3) Postavi li se privremeni stečajni upravitelj u slučaju u kojemu nije određena zabrana raspolaganja, sud će utvrditi dužnosti privremenoga stečajnoga upravitelja. One ne smiju prelaziti dužnosti određene stavkom 1. ovoga članka.

(4) Privremeni stečajni upravitelj ovlašten je stupiti u poslovne prostorije dužnika te tamo provesti potrebne radnje. Dužnik pojedinac, odnosno tijela dužnika pravne osobe dužni su privremenom stečajnom upravitelju dopustiti uvid u knjige i poslovnu dokumentaciju dužnika. Protiv dužnika, odnosno članova njegovih tijela mogu se, radi pribavljanja potrebnih podataka i obavijesti, primijeniti mjere koje se radi toga mogu primijeniti protiv dužnika i članova njegovih tijela nakon otvaranja stečajnoga postupka.

Objava ograničenja raspolaganja

Članak 46.

(1) Rješenje kojim se određuju ograničenja raspolaganja predviđena člankom 44. stavkom 2. točkom 2. ovoga Zakona i kojim se postavlja privremeni stečajni upravitelj javno će se objaviti. To je rješenje potrebno dostaviti dužniku i privremenom stečajnom upravitelju. Dužnikovi dužnici ujedno će se pozvati da svoje obveze ispunjavaju vodeći računa o objavljenom rješenju.

(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka stečajni sudac će dostaviti upisniku u koji je dužnik upisan.

(3) Za upis ograničenja raspolaganja u zemljišnu knjigu, upisnik brodova, upisnik brodova u izgradnji i upisnik zrakoplova na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o upisu otvaranja stečajnoga postupka u te upisnike.

Učinci ograničenja raspolaganja

Članak 47.

(1) U slučaju povrede ograničenja raspolaganja iz članka 44. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o pravnim posljedicama povrede zabrane raspolaganja nakon otvaranja stečajnoga postupka.

(2) Ako je ovlast za raspolaganje imovinom dužnika prešla na privremenoga stečajnoga upravitelja, na parnice u tijeku i njihovo preuzimanje na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o preuzimanju parnica nakon otvaranja stečajnoga postupka.

Ukidanje mjera osiguranja

Članak 48.

(1) Rješenje o ukidanju mjera osiguranja objavit će se, odnosno dostaviti na način na koji je objavljeno i rješenje kojim su određene.

(2) Ako je ovlast za raspolaganje imovinom dužnika prešla na privremenoga stečajnoga upravitelja, on će prije nego što bude razriješen, u ime i za račun dužnika podmiriti nastale troškove te ispuniti obveze koje je preuzeo za stečajnoga dužnika. Isto vrijedi i za obveze iz nekoga trajnoga obveznoga odnosa, ako je privremeni stečajni upravitelj primio protučinidbu za imovinu kojom upravlja.

(3) U hitnim slučajevima stečajni sudac može odrediti da radnje iz stavka 2. ovoga članka obavi umjesto privremenoga stečajnoga upravitelja novoimenovani stečajni upravitelj.

Ročište radi izjašnjenja o prijedlogu za otvaranje stečajnoga postupka

Članak 49.

(1) U rješenju o pokretanju prethodnoga postupka stečajni sudac će odmah zakazati ročište na koje će pozvati zastupnike dužnika po zakonu, odnosno dužnika pojedinca, predlagatelja, pravnih osoba koje za dužnika obavljaju poslove platnoga prometa i privremenoga stečajnoga upravitelja, a po potrebi i druge osobe.

(2) Na ročištu iz stavka 1. ovoga članka pozvane osobe će se izjasniti o prijedlogu za otvaranje stečajnoga postupka. One se o prijedlogu mogu i pisano izjasniti.

Izjava o pristupanju dug

Članak 50.

(1) Treća osoba može na ročištu iz članka 49. ovoga Zakona dati izjavu o pristupanju dugu stečajnoga dužnika. Uz izjavu je treća osoba dužna predočiti stečajnom sucu po javnom bilježniku ovjerovljenu ispravu o sadržaju i načinu podmirenja dužnikovih obveza prema odredbi stavka 3. ovoga članka. Stečajni sudac će ocijeniti danu izjavu i, po potrebi, provjeriti je i zatražiti odgovarajuće jamstvo. Radi toga može i odgoditi ročište.

(2) Ako se pokaže da je izjava o pristupanju dugu bez valjanoga pokrića, njen davatelj odgovara za prouzročenu štetu i troškove postupka.

(3) Stečajni će sudac odobriti pristupanje dugu ako se pristupitelj obvezao da će najkasnije u roku od dva mjeseca od dana donošenja rješenja o odobrenju pristupanja dugu namiriti sve dospjele obveze stečajnoga dužnika, a ostale, u vrijeme pristupanja dugu već nastale obveze, kako budu dospijevale.

(4) Davatelj izjave o pristupanju dugu i njegovi jamci, nakon što stečajni sudac odobri pristupanje dugu, solidarno odgovaraju s dužnikom za njegove obveze koje su nastale do davanja izjave o pristupanju dugu.

(5) Rješenjem kojim se odobrava pristupanje dugu, stečajni sudac će obustaviti stečajni postupak. Protiv toga rješenja pravo na žalbu imaju predlagatelj i dužnik.

(6) Vjerovnici stečajnoga dužnika čija je tražbina prema dužniku nastala do pristupanja dugu i koja je utvrđena ovršnom ispravom mogu na temelju te isprave i rješenja kojim se odobrava pristupanje dugu izravno tražiti ovrhu protiv pristupitelja i njegovih jamaca.

(7) Dužnik odgovara solidarno s pristupiteljem dugu za preuzete obveze. Vjerovnici koji imaju prema stečajnom dužniku ovršnu ispravu mogu i nakon pristupanja dugu izravno na temelju te isprave tražiti protiv njega ovrhu

Ispitivanje gospodarsko-financijskoga stanja dužnika

Članak 51.

Stečajni sudac će odrediti jednog ili više vještaka koji će u roku od 15 dana, zajedno s njime i s privremenim stečajnim upraviteljem ako je imenovan i po njihovim uputama ispitati je li dužnik nesposoban za plaćanje ili prezadužen.

Slučajevi u kojima se neće odrediti ispitivanje gospodarsko-financijskog stanja dužnika

Članak 52.

(1) Vještaci iz članka 51. ovoga Zakona neće se imenovati ako se utvrdi da su ispunjeni uvjeti za otvaranje stečajnoga postupka bez prethodnoga ispitivanja sposobnosti dužnika za plaćanje ili njegove prezaduženosti.

(2) Vještaci iz stavka 1. ovoga članka neće se imenovati i ako se nesposobnost dužnika za plaćanje može nedvojbeno utvrditi iz okolnosti što je obustavio plaćanje. Okolnost da je dužnik obustavio plaćanje može se osobito utvrditi na temelju izvješća pravnih osoba koje za dužnika obavljaju poslove platnoga prometa.

 

5. OTVARANJE STEČAJNOGA POSTUPKA

Rasprava i odlučivanje o otvaranju stečajnoga postupka

Članak 53.

(1) Ako je pokrenut prethodni postupak, stečajni sudac će odrediti ročište radi rasprave o uvjetima za otvaranje stečajnoga postupka najkasnije u roku od 60 dana od podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka.

(2) Ako nije pokrenut prethodni postupak, stečajni sudac će odrediti ročište radi rasprave o uvjetima za otvaranje stečajnoga postupka najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka.

(3) Na ročište radi rasprave o uvjetima za otvaranje stečajnoga postupka pozivaju se predlagatelj, a za dužnika pravnu osobu zastupnici po zakonu, odnosno dužnik pojedinac, privremeni stečajni upravitelj te, po potrebi, vještaci.

(4) Na ročištu iz stavka 1. ovoga članka može se ispitati mogućnost pristupanja dugu. U tom će slučaju stečajni sudac na odgovarajući način primijeniti odredbe članka 50. ovoga Zakona, osim odredbe o odgodi ročišta.

(5) Ako je riječ o slučaju u kojem se neće ispitivati gospodarsko-financijsko stanje dužnika (članak 51.) tada se ročište radi izjašnjenja o prijedlogu za otvaranje stečajnoga postupka (članak 49.) može spojiti s ročištem radi rasprave o uvjetima za otvaranje stečajnog postupka (članak 53.).

(6) Stečajni sudac će na ročištu, a najkasnije u roku od tri dana nakon njegova zaključenja, donijeti rješenje o otvaranju stečajnoga postupka ili o odbijanju prijedloga za otvaranje toga postupka.

(7) U rješenju o odbijanju prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka, stečajni sudac će odrediti tko je dužan snositi troškove postupka.

(8) Protiv rješenja o otvaranju stečajnoga postupka žalbu može podnijeti osoba koja je bila zastupnik po zakonu dužnika pravne osobe do dana nastupanja pravnih posljedica otvaranja stečajnoga postupka i dužnik pojedinac, a protiv rješenja stečajnog suca kojim se odbija prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka žalbu može podnijeti predlagatelj.

(9) Ako se utvrdi da je dužnik do završetka prethodnoga postupka postao sposoban za plaćanje, postupak će se obustaviti. Troškove provedenoga postupka u tom slučaju snosi dužnik.

Sadržaj rješenja o otvaranju stečajnoga postupka

Članak 54.

(1) Ako otvori stečajni postupak, stečajni sudac će u tom rješenju imenovati stečajnoga upravitelja.

(2) U rješenju o otvaranju stečajnoga postupka posebno će se navesti podaci o:

1. tvrtki, nazivu, osobnom identifikacijskom broju, predmetu poslovanja i sjedištu dužnika,

2. prezimenu, imenu, osobnom identifikacijskom broju i adresi stečajnoga upravitelja,

3. danu, satu i minuti otvaranja stečajnoga postupka.

(3) Rješenjem o otvaranju stečajnoga postupka pozvat će se vjerovnici da u određenom roku, u skladu s pravilima ovoga Zakona o prijavi tražbina, stečajnom upravitelju prijave svoje tražbine. Rok za prijavu tražbina ne može biti kraći od petnaest dana niti dulji od mjesec dana.

(4) Razlučni i izlučni vjerovnici pozvat će se da u roku iz stavka 3. ovog članka obavijeste stečajnog upravitelja o svojim pravima, sukladno odredbi članka 173. stavka 5. i 6. ovog Zakona.

(5) Rješenjem o otvaranju stečajnoga postupka pozvat će se dužnikovi dužnici da svoje obveze bez odgode ispunjavaju stečajnom upravitelju za stečajnoga dužnika.

(6) U rješenju o otvaranju stečajnoga postupka stečajni sudac će odrediti da se otvaranje stečajnoga postupka upiše u sudski, odnosno obrtni upisnik, u zemljišne knjige, upisnik brodova, upisnik brodova u izgradnji, upisnik zrakoplova te upisnik prava intelektualnog vlasništva.

Zakazivanje ispitnoga i izvještajnoga ročišta

Članak 55.

(1) Rješenjem o otvaranju stečajnoga postupka stečajni sudac će zakazati:

1. ročište vjerovnika na kojem se ispituju prijavljene tražbine (ispitno ročište). Između posljednjega dana roka za prijavljivanje tražbine i ispitnoga ročišta ne smije proteći manje od osam dana niti više od dva mjeseca,

2. ročište vjerovnika na kojem će se na temelju izvješća stečajnoga upravitelja odlučivati o daljnjem tijeku stečajnoga postupka (izvještajno ročište). To se ročište ne može održati prije ročišta iz točke 1. ovoga stavka niti petnaest dana od dana održavanja toga ročišta.

(2) Ročišta iz stavka 1. ovoga članka mogu se spojiti tako da se najprije održi ispitno ročište, a zatim izvještajno ročište.

(3) Na izvještajnom ročištu vjerovnici mogu osnovati odbor vjerovnika i imenovati novoga stečajnoga upravitelja, odlučiti o poslovanju dužnika iz članka 145.a ovoga Zakona i o načinu unovčenja imovine stečajnoga dužnika te donijeti sve odluke iz nadležnosti odbora vjerovnika.

Članak 56. - 62.

Brisani

Slučajevi u kojima se otvoreni stečajni postupak ne provodi

Članak 63.

(1) Ako tijekom prethodnoga postupka utvrdi da imovina dužnika koja bi ušla u stečajnu masu nije dovoljna ni za namirenje troškova toga postupka ili je neznatne vrijednosti, stečajni sudac će donijeti odluku o otvaranju i zaključenju stečajnoga postupka. U tom se slučaju stečajni postupak neće provesti i na odgovarajući će se način primijeniti odredbe članka 196. do 202. ovoga Zakona. Postupak se neće zaključiti, ako se u roku koji rješenjem odredi stečajni sudac predujmi dostatan iznos novca za pokriće troškova kako prethodnog, tako i otvorenog stečajnog postupka.

(2) Rješenja iz stavka 1. ovoga članka objavljuju se u "Narodnim novinama".

(3) Predlagatelj iz stavka 4. ovoga članka može od svake osobe koja je odgovorna zato što prijedlog za pokretanje stečajnoga postupka nije pravodobno podnesen zahtijevati naknadu predujmljenog iznosa i pretrpljene štete. Na toj je osobi teret dokaza da nije postupala protivno svojim dužnostima i da za to nije kriva. Pravo predlagatelja da sudski zahtijeva naknadu troškova i pretrpljene štete zastarijeva protekom roka od pet godina od objave iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Ako se stečajni postupak zaključi u skladu s odredbama stavka 1. ovoga članka, a dužnik nema sredstava niti za pokriće najnužnijih troškova (oglas, sređivanje arhivske građe i sl.), ta će se sredstva isplatiti na teret Fonda za pokriće troškova stečajnih postupaka.

(5) Stečajni upravitelj može i nakon zaključenja stečajnog postupka u ime stečajnog dužnika, a za račun stečajne mase unovčiti imovinu dužnika i prikupljenim sredstvima podmiriti nastale troškove stečajnoga postupka, a eventualni ostatak uplatiti u Fond iz članka 39.a ovoga Zakona. O obavljenim radnjama stečajni upravitelj podnosi izvješća stečajnom sucu.

(6) Stečajni upravitelj je ovlašten, kad je to potrebno radi poduzimanja radnji iz stavka 5. ovoga Zakona, na temelju zaključka stečajnog suca otvoriti kod banke odgovarajući račun

(7) Ako se ispune pretpostavke iz članka 199. stavka 1. ovoga Zakona, stečajni sudac će rješenjem o nastavku postupka radi naknade diobe pozvati stečajne vjerovnike da u roku od trideset dana stečajnom upravitelju prijave svoje tražbine i zakazati ročište na kojem će se ispitati prijavljene tražbine (ispitno ročište). Ako se stečajni postupak nastavlja zbog naknadno pronađene imovine koja ulazi u stečajnu masu, stečajni sudac će zakazati istovremeno i izvještajno ročište. Na odgovarajući način će se primijeniti odredbe članka 158. do 163. te članka 164. do 195. ovoga Zakona.

(7) Brisan.

Oglas o otvaranju stečajnoga postupka

Članak 64.

(1) O otvaranju stečajnoga postupka vjerovnici se obavješćuju oglasom.

(2) Oglas se objavljuje isticanjem na oglasnoj ploči suda i objavom u "Narodnim novinama". Oglas mora biti istaknut na oglasnoj ploči suda istoga dana kada je doneseno rješenje o otvaranju stečajnoga postupka.

(3) Oglas o otvaranju stečajnoga postupka sadrži:

1. naziv suda koji je donio rješenje o otvaranju stečajnoga postupka,

2. izvadak iz rješenja o otvaranju stečajnoga postupka,

3. tvrtku ili naziv dužnika, osobni identifikacijski broj i matični broj subjekta (MBS),

4. ime i sjedište stečajnoga suca,

5. ime, osobni identifikacijski broj i adresu stečajnoga upravitelja,

6. pozive vjerovnicima da u skladu s odredbama članka 54. ovoga Zakona prijave svoje tražbine, odnosno obavijeste o svojim pravima, te adresu na koju će dostavljati prijave,

7. mjesto, dan i sat izvještajnog i ispitnog ročišta,

8. poziv dužnikovim dužnicima da svoje obveze bez odgode ispunjavaju stečajnom upravitelju za stečajnoga dužnika,

9. dan isticanja oglasa na oglasnoj ploči suda.

Dostava i objava rješenja o otvaranju stečajnoga postupka

Članak 65.

(1) Rješenje o otvaranju stečajnoga postupka dostavlja se predlagatelju, dužniku, pravnim osobama koje za dužnika obavljaju poslove platnoga prometa, ispostavi porezne uprave prema sjedištu dužnika i državnom odvjetništvu. Rješenje se pravnim osobama koje za dužnika obavljaju poslove platnoga prometa upućuje telefaksom i dostavlja poštom.

(2) Rješenje o otvaranju stečajnoga postupka dostavit će se i tijelima koja vode upisnike, odnosno javne knjige iz članka 54. stavka 6. ovoga Zakona. Tim će se tijelima dostaviti i rješenje o otvaranju stečajnoga postupka iz članka 63. ovoga Zakona.

(3) Tijela iz stavka 2. ovoga članka dužna su po službenoj dužnosti na temelju dostavljenoga rješenja zabilježiti otvaranje stečajnoga postupka.

(4) Ako je dužnik pojedinac, stečajni sudac će ga uputiti da se, u skladu s ovim Zakonom, može osloboditi svojih preostalih obveza.

(5) Rješenje o otvaranju stečajnoga postupka objavljuje se isticanjem na oglasnoj ploči suda.

(6) Stečajni sudac može naložiti stečajnom upravitelju da rješenja o otvaranju stečajnoga postupka dostavi vjerovnicima i dužnicima stečajnoga dužnika čija je adresa poznata.

Pravna sredstva   Članak 66.   Brisan.

 

6. STEČAJNA MASA I STEČAJNI VJEROVNICI

6.1. Stečajna masa

Pojam stečajne mase

Članak 67.

(1) Stečajna masa obuhvaća cjelokupnu imovinu dužnika u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka te imovinu koju on stekne tijekom stečajnoga postupka.

(2) Stečajna masa služi namirenju troškova stečajnoga postupka te tražbine vjerovnika stečajnoga dužnika, odnosno tražbine čije je namirenje osigurano određenim pravima na imovini dužnika.

Imovina koja ne ulazi u stečajnu masu dužnika pojedinca

Članak 68.

Imovina dužnika pojedinaca na kojoj se ovrha protiv njega ne bi mogla provesti, kad on ne bi bio trgovac pojedinac ili obrtnik, ne ulazi u stečajnu masu.

Skupna imovina kod imovinskih zajednica

Članak 69.

Ako je otvoren stečajni postupak nad imovinom jednoga bračnoga druga, udio toga bračnoga druga u zajedničkoj imovini bračnih drugova ulazi u stečajnu masu ako se na tom udjelu po općim pravilima o ovrsi može protiv dužnika provesti ovrha. Podjela imovine obavit će se izvan stečaja, na zahtjev stečajnoga upravitelja.

 

6.2. Stečajni vjerovnici

Pojam stečajnoga vjerovnika

Članak 70.

(1) Stečajni vjerovnici su osobni vjerovnici dužnika koji u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka imaju koju imovinsko-pravnu tražbinu prema njemu.

(2) Stečajni vjerovnici se prema svojim tražbinama razvrstavaju u isplatne redove. Vjerovnici kasnijega isplatnoga reda mogu se namiriti tek pošto budu u cijelosti namireni vjerovnici prethodnoga isplatnoga reda. Stečajni vjerovnici istoga isplatnoga reda namiruju se razmjerno veličini svojih tražbina.

Tražbine viših isplatnih redova

Članak 71.

(1) U tražbine prvog višeg isplatnog reda ulaze tražbine radnika i prijašnjih radnika stečajnog dužnika nastale do dana otvaranja stečajnog postupka iz radnog odnosa u bruto iznosu, otpremnine do iznosa propisanog zakonom odnosno kolektivnim ugovorom i tražbine po osnovi  naknade štete pretrpljene zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti.

(2) U tražbine drugog višeg isplatnog reda ulaze sve ostale tražbine prema dužniku, osim onih koje su razvrstane u niže isplatne redove.

Stečajni vjerovnici nižih isplatnih redova

Članak 72.

(1) Nakon tražbina viših isplatnih redova, kao tražbine nižih isplatnih redova, namiruju se prema navedenom redoslijedu:

1. kamate na tražbine stečajnih vjerovnika od otvaranja stečajnoga postupka,

2. troškovi koji za pojedine vjerovnike nastanu njihovim sudjelovanjem u postupku,

3. novčane kazne za kazneno ili prekršajno djelo kao i takve sporedne posljedice kaznenoga ili prekršajnoga djela kojima se nameće obveza plaćanja novca,

4. tražbine za besplatnu činidbu dužnika,

5. tražbine za povrat zajma kojim se nadomješta kapital nekoga člana društva ili odgovarajuće tražbine.

(2) Brisan

(3) Kamate na tražbine stečajnih vjerovnika nižih isplatnih redova i troškovi koji za te vjerovnike nastanu njihovim sudjelovanjem u postupku, istoga su reda kao i tražbine tih vjerovnika.

Nedospjele tražbine

Članak 73.

(1) Nedospjele tražbine dospijevaju otvaranjem stečajnoga postupka.

(2) Ako se na tražbine iz stavka 1. ovoga članka nije plaćala kamata, smatrat će se kao da se na njih plaćala zakonska kamata i tražbine će se smanjiti na iznos koji bi, po uračunavanju zakonskih kamata za vrijeme od otvaranja stečajnoga postupka do dospijeća, odgovarao punom iznosu tražbina.

Tražbine vezane uz raskidni uvjet

Članak 74.

Tražbine vezane uz raskidni uvjet koji nastupa nakon otvaranja stečajnog postupka se, sve dok uvjet ne nastupi, uzimaju u obzir kao bezuvjetne tražbine.

Odgovornost više osoba

Članak 75.

Vjerovnik kojemu više osoba odgovora za ispunjenje iste činidbe u cijelosti, može u stečajnom postupku, protiv svakoga od dužnika, isticati do svoga potpunoga namirenja cijeli iznos koji je potraživao u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka.

Prava solidarnih dužnika i jamaca

Članak 76.

(1) Solidarni dužnici i jamci dužnika mogu kao stečajni vjerovnici tražiti da im se vrati ono što su za dužnika platili prije ili nakon dana otvaranja stečajnoga postupka, ako im pripada pravo na vraćanje isplaćenoga prema dužniku.

(2) Solidarni dužnici i jamci mogu podnijeti zahtjev da im se osigura iznos što će ga platiti za dužnika razmjerno iznosu koji bi im pripao kao stečajnim vjerovnicima.

Preračunavanje tražbina

Članak 77.

Nenovčane tražbine ili one čiji je novčani iznos neodređen, ističu se u novčanoj vrijednosti na koju se mogu procijeniti u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka. Tražbine izražene u stranoj valuti ili u obračunskoj jedinici obračunavaju se u valutu Republike Hrvatske po tečaju mjerodavnom za mjesto plaćanja u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka.

Povremena davanja

Članak 78.

Tražbine koje imaju za predmet povremena davanja čiji su iznos i trajanje određeni, utvrđuju se u iznosu koji se dobije zbrajanjem još predstojećih davanja uz odbitak međukamata navedenih u članku 73. stavka 2. ovoga Zakona. Ako trajanje davanja nije određeno, primijenit će se na odgovarajući način odredba članka 77. ovoga Zakona.

Otuđenje tražbine

Članak 78.a

(1) Ako stečajni vjerovnik otuđi nakon otvaranja stečajnoga postupka svoju tražbinu koju nije prijavio u tom postupku, stjecatelj tražbine može u stečajnom postupku imati samo ona prava koja bi mogao imati i njegov prednik, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(2) Ako stečajni vjerovnik otuđi svoju tražbinu koju je prijavio u stečajnom postupku, njezin stjecatelj ulazi u pravni položaj svoga prednika, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(3) Prijenos tražbine iz stavka 2. ovoga članka u stečajnom se postupku može dokazivati samo javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, ili ako stečajni vjerovnik taj prijenos potvrdi svojom izjavom danom pred stečajnim sudom.

 

6.3. Izlučni vjerovnici

Izlučna prava. Pravo na vraćanje stvari

Članak 79.

(1) Osoba koja na temelju kojega svoga stvarnoga ili osobnoga prava može dokazati da neki predmet ne spada u stečajnu masu, nije stečajni vjerovnik. Njeno će se pravo na izdvajanje predmeta utvrđivati prema pravilima koja važe za ostvarivanje tih prava izvan stečajnoga postupka.

(2) Ako je pravo osobe iz stavka 1. ovoga članka upisano u zemljišnoj ili u kojoj drugoj javnoj knjizi, stečajni dužnik mora dokazati da predmet na koji se to pravo odnosi spada u stečajnu masu.

(3) Prodavatelj kojem kupovna cijena nije isplaćena u cijelosti može tražiti da mu se vrati roba koja je iz drugoga mjesta poslana dužniku prije dana otvaranja stečajnoga postupka a do dana otvaranja toga postupka nije prispjela u odredišno mjesto, odnosno ako je do toga dana dužnik nije preuzeo (pravo na vraćanje).

(4) Pravo na vraćanje ima i komisionar za kupnju robe.

(5) Ako je dužnik preuzeo samo na čuvanje robu koja je stigla u odredišno mjesto prije dana otvaranja stečajnoga postupka, prodavatelj nema pravo na vraćanje ali ima pravo redovnim putem ostvariti svoja prava u svezi s tom robom kao izlučni vjerovnik.

Naknada za izlučna prava

Članak 80.

(1) Ako je predmet, čije se izdvajanje moglo tražiti, dužnik neovlašteno otuđio prije otvaranja stečajnoga postupka, izlučni vjerovnik može zahtijevati da se na njega prenese pravo na protučinidbu, ako ona još uvijek nije izvršena. On može zahtijevati protučinidbu iz stečajne mase, ako se ona još uvijek iz te mase može izdvojiti.

(2) Ako nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka, izlučni vjerovnik može, kao stečajni vjerovnik, tražiti naknadu pretrpljene štete.

(3) Ako je predmet čije se izdvajanje moglo tražiti otuđio privremeni stečajni upravitelj prije otvaranja stečajnoga postupka ili stečajni upravitelj nakon toga, izlučni vjerovnik može, po svom izboru, zahtijevati da se na njega prenese pravo na protučinidbu ako ona još uvijek nije izvršena, ili zahtijevati protučinidbu iz stečajne mase ako se ona još uvijek iz te mase može izdvojiti ili tražiti naknadu pretrpljene štete kao vjerovnik stečajne mase.

 

6.4. Razlučni vjerovnici

Pravo odvojenoga namirenja iz stvari i prava upisanih u javne knjige

Članak 81.

Vjerovnici koji imaju založno pravo ili pravo na namirenje na kojoj stvari ili pravu koji su upisani u javnoj knjizi (zemljišnoj knjizi, upisniku brodova, zrakoplova, intelektualnog vlasništva i sl.), imaju pravo pokrenuti ovršni postupak radi prodaje stvari ili unovčenja prava prema odredbama članka 164.a ovoga Zakona.

Sudsko ili javnobilježničko osiguranje tražbine prijenosom vlasništva na stvari ili prijenosom prava

Članak 81.a

Vjerovnik čija prava proizlaze iz sudskog ili javnobilježničkog osiguranja tražbine prijenosom vlasništva stvari ili prijenosom prava ima u stečajnom postupku pravni položaj razlučnog vjerovnika.

Pokretanje ovršnog postupka

Članak 81.b

Brisan

Članak 81.c

Brisan

Pravo odvojenoga namirenja ostalih založnih vjerovnika

Članak 82.

(1) Vjerovnici koji na nekom predmetu iz stečajne mase imaju kakvo založno pravo koje nije upisano u javnu knjigu, imaju, u skladu s ovim Zakonom, pravo na odvojeno namirenje svoje tražbine, kamata i troškova iz vrijednosti založnoga predmeta.

(2) Zakonsko založno pravo najmodavca ili zakupodavca u stečajnom postupku se ne može ostvarivati za najamninu ili zakupninu koja se duguje za vrijeme ranije od posljednjih godinu dana prije otvaranja stečajnoga postupka, kao ni za naknadu štete zbog otkaza najma ili zakupa od strane stečajnoga upravitelja. Navedena ograničenja ne tiču se založnoga prava zakupodavca poljoprivrednoga zemljišta za dužnu zakupninu.

Ostali razlučni vjerovnici

Članak 83.

S vjerovnicima navedenim u članku 82. ovoga Zakona izjednačeni su:

1. vjerovnici kojima je dužnik radi osiguranja njihove tražbine predao neku pokretnu stvar ili prenio neko pravo,

2. vjerovnici koji imaju pravo zadržanja nekoga predmeta, jer su nešto upotrijebili u korist toga predmeta, u mjeri u kojoj njihova tražbina po toj osnovi ne prelazi još postojeću korist,

3. vjerovnici koji pravo zadržanja imaju na temelju zakona,

4. Republika Hrvatska, jedinice lokalne samouprave i uprave te druge javne pravne osobe, ako predmet za koji postoji obveza plaćanja carine ili poreza po zakonu služi osiguranju javnih davanja.

Razlučni vjerovnici kao stečajni vjerovnici

Članak 84.

Vjerovnici s pravom odvojenoga namirenja su stečajni vjerovnici ako im je dužnik i osobno odgovoran. Oni imaju pravo na razmjerno namirenje iz stečajne mase samo ako se odreknu odvojenoga namirenja ili ako se ne uspiju odvojeno namiriti.

 

6.5. Vjerovnici stečajne mase

Obveze stečajne mase

Članak 85.

(1) Iz stečajne mase najprije se namiruju troškovi stečajnoga postupka i ostale obveze stečajne mase.

(2) Brisan.

(2) Obveze stečajne mase iz stavka 1. ovoga članaka stečajni upravitelj namirit će redom kojim one dospijevaju.

Troškovi stečajnoga postupka

Članak 86.

U troškove stečajnoga postupka spadaju:

1. sudski troškovi stečajnoga postupka,

2. tražbine neisplaćenih plaća radnika u bruto iznosu utvrđene u stečajnom postupku, koje su veće od tri neisplaćene plaće koje radnik ostvaruje prema članku 3. stavku 1. točki 1. Zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca (»Narodne novine«, br. 86/08.), a najviše do iznosa tri neisplaćene minimalne plaće u Republici Hrvatskoj. Odredbe ove točke ne primjenjuju se na osobe koje su bile ovlaštene voditi poslove društva posljednja tri mjeseca prije otvaranja stečajnog postupka,

3. nagrade i izdaci privremenoga stečajnoga upravitelja, stečajnoga upravitelja i članova odbora vjerovnika,

4. drugi troškovi za koje je ovim ili drugim zakonom određeno da će se namirivati kao troškovi stečajnoga postupka.

Ostale obveze stečajne mase

Članak 87.

(1) U ostale obveze stečajne mase spadaju obveze:

1. zasnovane radnjama stečajnoga upravitelja ili na drugi način upravljanjem, unovčenjem i podjelom stečajne mase, a koje ne spadaju u troškove stečajnoga postupka,

2. tražbine odvjetnika za pružene usluge tijekom posljednjih šest mjeseci prije otvaranja stečajnoga postupka u svezi sa zaštitom i ostvarenjem prava dužnika koja ulaze u stečajnu masu,

3. iz dvostranoobveznih ugovora ako se njihovo ispunjenje traži za stečajnu masu ili mora uslijediti nakon otvaranja stečajnoga postupka,

4. na temelju neosnovanoga obogaćenja mase,

5. tražbine radnika stečajnoga dužnika nastale nakon otvaranja stečajnoga postupka.

(2) Obveze koje je preuzeo privremeni stečajni upravitelj, ovlašten raspolagati imovinom dužnika do otvaranja stečajnoga postupka, smatraju se obvezama stečajne mase. Isto vrijedi i za obveze iz nekoga trajnoga obveznoga odnosa ako je privremeni stečajni upravitelj primio protučinidbu za imovinu kojom je upravljao.

Isplata obveza stečajne mase

Članak 87.a

(1) Tijekom cijeloga postupka stečajni je upravitelj dužan voditi računa o tome da se iz stečajne mase osiguraju sredstva potrebna za namirenje predvidivih obveza stečajne mase, a prigodom isplate pojedinih obveza stečajne mase dužan je izdvojiti sredstva potrebna za pokriće onih takvih obveza za koje se osnovano može pretpostaviti da bih ih trebalo namiriti u budućnosti.

(2) Prije zaključenja stečajnoga postupka stečajni će upravitelj, uz suglasnost stečajnoga suca, dio stečajne mase izdvojen u smislu odredbe stavka 1. ovoga članka položiti kod suda ili javnog bilježnika. Nakon zaključenja stečajnoga postupka o isplati iz položenog novca odlučuje stečajni sudac na temelju zahtjeva pojedinih vjerovnika stečajne mase vodeći računa o potrebi da se osiguraju odgovarajuća sredstva za isplatu onih vjerovnika koji za ostvarenje svojih tražbina još uvijek ne raspolažu ovršnom ispravom ili drugom valjanom pravnom osobom.

 

GLAVA III.   PRAVNE POSLJEDICE OTVARANJA STEČAJNOGA POSTUPKA

 

1. OSNOVNE PRAVNE POSLJEDICE

Vrijeme nastupanja pravnih posljedica

Članak 88.

(1) Pravne posljedice otvaranja stečajnoga postupka nastupaju početkom dana kojega je oglas o otvaranju stečajnoga postupka istaknut na oglasnoj ploči suda.

(2) Ako rješenje o otvaranju stečajnoga postupka u povodu žalbe bude ukinuto, a u ponovnom postupku stečajni postupak bude opet otvoren, smatrat će se da su pravne posljedice otvaranja stečajnoga postupka nastupile početkom dana kojega je prvo rješenje o otvaranju stečajnoga postupka istaknuto na oglasnoj ploči suda.

Prijelaz prava dužnikovih tijela, odnosno dužnika pojedinca na stečajnoga upravitelja

Članak 89.

Otvaranjem stečajnoga postupka prava tijela dužnika pravne osobe prestaju i prelaze na stečajnoga upravitelja. Otvaranjem stečajnoga postupka prava dužnika pojedinca na upravljanje i raspolaganje imovinom koja ulazi u stečajnu masu prelaze na stečajnoga upravitelja.

Zabrane otuđenja ili opterećenja

Članak 90.

(1) Zabrana otuđenja ili opterećenja koja je protiv dužnika određena prema općim pravilima samo radi zaštite interesa određenih osoba, u stečajnom postupku je bez učinka.

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na zabrane otuđenja i opterećenja do kojih je došlo u svezi s postupkom ovrhe ili osiguranja.

Raspolaganja tijela dužnika, odnosno dužnika

Članak 91.

Raspolaganja ranijih zastupnika dužnika pravne osobe, odnosno dužnika pojedinca nakon otvaranja stečajnoga postupka predmetima iz stečajne mase bez pravnog su učinka, osim onih raspolaganja za koja vrijede opća pravila o zaštiti povjerenja u javne knjige. Drugoj će se strani vratiti njena protučinidba iz stečajne mase ako je njome povećana vrijednost stečajne mase.

Činidbe u korist dužnika

Članak 92.

Ako nakon otvaranja stečajnoga postupka netko izravno ispuni obvezu zastupniku dužnika pravne osobe ili dužniku pojedincu prije javnog priopćenja o otvaranju stečajnoga postupka, iako je obvezu trebalo ispuniti u korist stečajne mase, takvim se ispunjenjem oslobađa svoje obveze ako dokaže da u vrijeme ispunjenja nije znao da je stečajni postupak otvoren.

Nasljedstvo

Članak 93.

Ako je dužnik pojedinac stekao nasljedstvo ili zapis prije otvaranja ili tijekom stečajnoga postupka, samo se on ima pravo prihvatiti ili odreći nasljedstva ili zapisa.

Podjela imovine pravne zajednice

Članak 94.

(1) Ako je dužnik s nekom trećom osobom u suvlasničkoj ili kojoj drugoj pravnoj zajednici ili ortaštvu, podjela imovine obavit će se izvan stečajnoga postupka. Za obveze iz takvoga odnosa može se iz udjela dužnika tražiti odvojeno namirenje.

(2) U stečajnom su postupku bez učinka ugovorne odredbe kojima se u pravnim zajednicama iz stavka 1. ovoga članka isključuje trajno ili za određeno vrijeme pravo na razvrgnuće takve zajednice ili kojima se za to utvrđuje poseban otkazni rok. Isto vrijedi i za odredbe u oporuci na kojoj se zajednica temelji te za odgovarajući sporazum sunasljednika.

Preuzimanje parnica

Članak 95.

(1) Parnice o imovini koja ulazi u stečajnu masu, uključujući i arbitražne postupke, koji su u vrijeme otvaranja stečajnog postupka bili u tijeku, stečajni upravitelj preuzet će u ime i za račun stečajnog dužnika. Parnice glede onih tražbina koje se prijavljuju u stečajni postupak, ne mogu se nastaviti prije nego što su ispitane na ispitnom ročištu.

(2) Parnice koje su u vrijeme otvaranja stečajnog postupka bile u tijeku protiv stečajnog dužnika preuzet će u njegovo ime stečajni upravitelj ako se tiču:

1. izlučenja nekog predmeta iz stečajne mase,

2. odvojenog namirenja,

3. obveza stečajne mase.

(3) Protivna stranka, koja je uspjela u parnici iz stavka 1. i 2. ovoga članka, troškove parničnog postupka nastale do prekida postupka, kao i troškove nastale nakon prekida postupka ako stečajni upravitelj odmah nakon nastavljanja prekinute parnice prizna tužbeni zahtjev ili se odrekne tužbenog zahtjeva, može ostvarivati samo kao stečajni vjerovnik. U protivnom troškovi parnice nastali nakon prekida namirit će se kao dugovi stečajne mase.

Tražbine stečajnih vjerovnika

Članak 96.

Stečajni vjerovnici mogu svoje tražbine prema dužniku ostvarivati samo u stečajnom postupku.

Prestanak prava stečenih ovrhom ili osiguranjem

Članak 97.

Ako stečajni vjerovnik tijekom posljednjih šezdeset dana prije podnošenja prijedloga za otvaranje postupka predstečajne nagodbe, odnosno ako nije podnesen prijedlog za otvaranje postupka predstečajne nagodbe tijekom posljednjih šezdeset dana prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka ili nakon toga sudskom ovrhom ili prisilnim sudskim osiguranjem stekne koje razlučno ili slično pravo koje ulazi u stečajnu masu, to pravo otvaranjem stečajnog postupka prestaje, odnosno postupak u tijeku se obustavlja.

Zabrana ovrhe i osiguranja

Članak 98.

(1) Nakon otvaranja stečajnoga postupka pojedini stečajni vjerovnici ne mogu protiv dužnika tražiti osiguranje ili ovrhu na dijelovima imovine koja ulazi u stečajnu masu niti na drugoj imovini dužnika.

(2) Ni vjerovnici koji nisu stečajni vjerovnici nisu ovlašteni tražiti prisilnu ovrhu ili osiguranje na budućim tražbinama dužnika pojedinca po osnovi njegova radnoga odnosa ili druge službe, ili na njegovim tražbinama po toj osnovi tijekom stečajnoga postupka, osim prisilnu ovrhu ili osiguranje radi naplate zahtjeva za uzdržavanje i drugih tražbina koje se mogu namiriti iz onoga dijela prihoda dužnika iz radnoga odnosa iz kojega se ne mogu namiriti tražbine drugih vjerovnika.

(3) Postupci ovrhe i osiguranja iz stavka 1. i 2. ovoga članka koji su u tijeku u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka prekidaju se. Nakon što ti postupci budu nastavljeni, ovršni će ih sud obustaviti.

(4) Nakon otvaranja stečajnoga postupka izlučni vjerovnici mogu radi ostvarenja svojih prava pokrenuti protiv dužnika postupke ovrhe i osiguranja po općim pravilima ovršnoga postupka. Prekinute postupke ovrhe i osiguranja koje su ti vjerovnici pokrenuli prije otvaranja stečajnoga postupka, nastavit će i provesti ovršni sud po pravilima ovršnoga postupka.

(5) Nakon otvaranja stečajnoga postupka razlučni vjerovnici ovlašteni su pokrenuti postupak ovrhe ili osiguranja po općim pravilima ovršnoga postupka. Prekinuti postupci ovrhe i osiguranja koje su ti vjerovnici pokrenuli prije otvaranja stečajnoga postupka, nastavit će i provesti ovršni sud po pravilima ovršnoga postupka.

(6) Nakon otvaranja stečajnog postupka dopustit će se i provesti upis u javne knjige, ako su uvjeti za upis ostvareni prije nastupanja pravnih posljedica otvaranja stečajnog postupka.

Zabrana ovrhe radi ostvarenja tražbina prema stečajnoj masi

Članak 99.

(1) Prisilna ovrha radi ostvarenja tražbina prema stečajnoj masi koje nisu zasnovane pravnom radnjom stečajnoga upravitelja nije dopuštena šest mjeseci od otvaranja stečajnoga postupka.

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na:

1. obveze stečajne mase iz dvostranoobveznoga ugovora koje je stečajni upravitelj odlučio ispuniti,

2. obveze iz trajnoga obveznoga odnosa za vrijeme nakon prvoga roka u kojemu je stečajni upravitelj mogao otkazati ugovor,

3. obveze iz trajnoga obveznoga odnosa ako je stečajni upravitelj primio protučinidbu u korist stečajne mase.

Isključenje drugih oblika pravnoga stjecanja

Članak 100.

(1) Nakon otvaranja stečajnoga postupka ne mogu se valjano stjecati prava na dijelovima imovine koja ulazi u stečajnu masu i ako se to stjecanje ne temelji na raspolaganju dužnika ili prisilnoj ovrsi ili osiguranju u korist stečajnoga vjerovnika.

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na slučajeve stjecanja prema načelu povjerenja u javne knjige.

Skupna šteta

Članak 101.

(1) Zahtjeve stečajnih vjerovnika za naknadu štete koju su zajednički pretrpjeli zbog smanjenja imovine koja ulazi u stečajnu masu prije ili nakon otvaranja stečajnoga postupka (skupna šteta) može, za vrijeme trajanja stečajnoga postupka, ostvarivati samo stečajni upravitelj. Ako su zahtjevi za naknadu štete upravljeni protiv stečajnoga upravitelja, može ih ostvarivati samo novopostavljeni stečajni upravitelj.

(2) Ako je na zahtjev stečajnog upravitelja ili jednog ili više stečajnih vjerovnika skupština vjerovnika odbila dati odobrenje za pokretanje parnice, odnosno nastavak već pokrenute parnice radi naknade štete, parnicu su ovlašteni pokrenuti, odnosno nastaviti već pokrenutu parnicu stečajni vjerovnici u svoje ime i za svoj račun u roku od osam dana od donošenja odluke skupštine vjerovnika.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka tuženik se ne može protiviti stupanju stečajnih vjerovnika u parnicu.

(4) Ako stečajni vjerovnici ne pokrenu parnicu, odnosno ne predlože nastavak već pokrenute parnice u roku iz stavka 2. ovoga članka, smatrat će se da su odustali od prava na njezino vođenje.

(5) Ako stečajni vjerovnici uspiju u parnici na način da se njihove utvrđene tražbine i troškovi parničnog postupka mogu namiriti u punoj visini, dužni su preostali višak prenijeti u stečajnu masu.

Osobna odgovornost članova društva

Članak 102.

Ako je stečajni postupak otvoren nad društvom čiji članovi osobno odgovaraju za obveze društva, zahtjeve protiv članova društva po osnovi njihove osobne odgovornosti za vrijeme stečajnoga postupka, može ostvarivati samo stečajni upravitelj.

Zadržavanje prava na prijeboj

Članak 103.

Ako je stečajni vjerovnik u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka imao, na temelju zakona ili ugovora, pravo na prijeboj, otvaranje stečajnoga postupka je bez utjecaja na to njegovo pravo.

Nastupanje prijeboja u postupku

Članak 104.

(1) Ako su u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka tražbine ili jedna od tražbina koje se imaju prebiti, još pod odgodnim uvjetom ili još nisu dospjele ili tražbine još nisu upravljene na istovrsne činidbe, do prijeboja će doći tek kada za to budu ispunjeni potrebni uvjeti. Odredbe članka 73. i 77. ovoga Zakona ne primjenjuju se u svrhu prijeboja. Prijeboj je isključen ako tražbina kojom se prijeboj treba izvršiti postane bezuvjetna i dospjela prije nego što prijeboj postane moguć.

(2) Prijeboj nije isključen time što tražbine glase na različite valute ili obračunske jedinice, ako se te valute ili obračunske jedinice u mjestu isplate tražbine kojom se prijeboj vrši mogu slobodno zamijeniti. Preračunavanje se obavlja prema tečaju koji u mjestu plaćanja vrijedi u vrijeme primitka izjave o prijeboju.

Nedopustivost prijeboja

Članak 105.

Prijeboj nije dopušten:

1. ako je obveza stečajnoga vjerovnika prema stečajnoj masi nastala tek nakon otvaranja stečajnoga postupka,

2. ako je stečajni vjerovnik svoju tražbinu stekao od drugoga vjerovnika tek nakon otvaranja stečajnoga postupka,

3. ako je stečajni vjerovnik tražbinu stekao ustupom (cesijom) za posljednjih šest mjeseci prije dana otvaranja postupka predstečajne nagodbe, odnosno ako nije otvoren postupak predstečajne nagodbe za posljednjih šest mjeseci prije dana otvaranja stečajnoga postupka, a znao je ili morao znati da je dužnik postao nesposoban za plaćanje ili da je protiv njega podnesen prijedlog za otvaranje postupka predstečajne nagodbe, odnosno prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka. Iznimno, prijeboj će biti dopušten ako se radi o tražbini koja je ustupljena u svezi s ispunjenjem neispunjenih ugovora, ili o tražbini koja je oživjela uspješnim pobijanjem pravnoga posla dužnika,

4. ako je stečajni vjerovnik mogućnost prijeboja stekao pobojnom pravnom radnjom.

Dužnost obavješćivanja i suradnje

Članak 106.

(1) Dužnik pojedinac dužan je stečajnom sudu, stečajnom upravitelju, odboru vjerovnika i, po nalogu suda, vjerovnicima davati sve potrebne obavijesti o okolnostima koje se odnose na postupak.

(2) Obavijesti dane prema odredbama stavka 1. ovoga članka, u kaznenom ili prekršajnom postupku mogu se koristiti protiv dužnika ili kojega od njegovih bliskih srodnika samo uz pristanak dužnika.

(3) Dužnik je dužan stečajnom upravitelju pomagati pri ispunjavanju njegovih zadataka.

(4) Dužnik je dužan davati obavijesti i surađivati, po nalogu suda, u svako doba. Dužan se je suzdržavati od svih radnji kojima bi se moglo otežati ispunjenje tih obveza.

(5) Dužnik je dužan obavijestiti sud o svakoj nakani da se udalji iz mjesta svoga prebivališta, odnosno boravišta. Sud može dužniku zabraniti udaljavanje iz toga mjesta. Iz opravdanih razloga sud može izmijeniti takvu odluku.

Dovođenje, zatvor i novčana kazna

Članak 107.

(1) Ako radi pribavljanja odgovarajućih obavijesti to bude potrebno, sud može odrediti saslušanje dužnika pojedinca. Za slučaj neodazivanja, sud može odrediti dovođenje.

(2) Stečajni sudac može, nakon saslušanja, zatvoriti dužnika:

1. ako je unatoč nalogu suda odbio dati potrebne obavijesti i surađivati sa stečajnim upraviteljem u ispunjavanju njegovih zadataka,

2. ako unatoč nalogu suda izbjegava ili namjerava izbjeći davanje obavijesti i suradnju, a osobito ako se unatoč zabrane udaljavanja priprema za bijeg,

3. ako se unatoč zabrani suda ponaša na način kojim bi mogao onemogućiti ili otežati prikupljanje potrebnih isprava i obavijesti, a osobito radi zaštite stečajne mase.

(3) Stečajni sudac može odrediti zatvor u trajanju od najviše tri mjeseca. Sud drugoga stupnja može na prijedlog vijeća suda prvoga stupnja zatvor produžiti za još dva mjeseca. Protiv rješenja o određivanju zatvora dopuštena je žalba koja ne odgađa provedbu rješenja. O žalbi protiv rješenja suda drugoga stupnja o produljenju zatvora odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske.

(4) Rok za Žalbu iz prethodnog stavka je tri dana. Sud koji odlučuje o Žalbi dužan je odluku donijeti u roku od tri dana.

(5) Stečajni sudac može dužniku ispunjavanje dužnosti iz članka 106. ovoga Zakona uvjetovati izricanjem novčane kazne. Pojedinačno izrečena novčana kazna ne može biti veća od 10.000,00 kuna. Na izricanje i provedbu novčane kazne na odgovarajući se način primjenjuju pravila ovršnog postupka o ovrsi radi ostvarenja radnje koju može obaviti samo dužnik.

(6) Dužniku koji ne ispunjava svoje dužnosti iz članka 106. ovoga Zakona stečajni sudac može, neovisno o odredbi stavka 5. ovoga članka, izreći novčanu kaznu do 50.000,00 kuna.

(7) Ministar pravosuđa u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijet će pravilnik kojim će se urediti način izvršavanja kazni zatvora određenih prema prethodnim stavcima ovoga članka.

Uzdržavanje iz stečajne mase

Članak 108.

(1) Vjerovnici na ročištu odlučuju hoće li se i u kome obujmu dužniku pojedincu i njegovoj obitelji davati uzdržavanje iz stečajne mase.

(2) Do odluke vjerovnika stečajni upravitelj može, uz suglasnost odbora vjerovnika, odnosno stečajnog suca ako taj odbor nije osnovan, odrediti dužniku nužno uzdržavanje. Na isti se način uzdržavanje jamči i osobama koje je on dužan uzdržavati po zakonu, u skladu s odredbama obiteljskoga prava.

Zastupnici po zakonu. Radnici

Članak 109.

(1) Ako je dužnik pravna osoba, odredbe članka 106. i 107. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju na članove njegove uprave ili nadzornoga odbora te na osobno odgovorne članove dužnika, koji imaju ovlasti za zastupanje. Odredbe članka 106. stavka 1. i članka 107. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju i na osobe koje su navedeno svojstvo izgubile tijekom zadnje dvije godine prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka. Odredbe članka 108. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju na osobno odgovorne članove dužnika koji imaju ovlast za zastupanje.

(2) Odredba članka 106. stavka 1. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuje na radnike i bivše radnike dužnika, osim onih koji su to svojstvo izgubili prije više od dvije godine prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka.


 

2. ISPUNJENJE PRAVNIH POSLOVA

Pravo stečajnoga upravitelja na izbor

Članak 110.

(1) Ako dužnik i njegov suugovaratelj u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka nisu ili nisu u potpunosti ispunili neki dvostranoobvezni ugovor, stečajni upravitelj može umjesto dužnika ispuniti ugovor i tražiti ispunjenje od druge strane.

(2) Ako stečajni upravitelj odbije ispunjenje, druga strana svoju tražbinu zbog neispunjenja može ostvarivati samo kao stečajni vjerovnik. Ako druga strana pozove stečajnoga upravitelja da se izjasni o svom pravu na izbor, on je dužan odmah, a najkasnije nakon izvještajnog ročišta preporučenom pošiljkom obavijestiti drugu stranu o tome namjerava li zatražiti ispunjenje ugovora. Iznimno, ako bi za drugu stranu do izvještajnog ročišta nastupila znatna šteta, na koju je ona upozorila stečajnoga upravitelja, stečajni upravitelj je dužan u roku od osam dana preporučenom pošiljkom obavijestiti o tome namjerava li zatražiti ispunjenje ugovora. Ako propusti tako postupiti stečajni upravitelj neće moći tražiti ispunjenje.

Fiksni poslovi. Financijski poslovi s određenim rokom

Članak 111.

(1) Ako je isporuka robe koja ima neku tržišnu ili burzovnu cijenu ugovorena za neko fiksno određeno vrijeme ili unutar nekog fiksnog roka, a to vrijeme ili istek roka nastupi tek nakon otvaranja stečajnoga postupka, druga strana ne može tražiti ispunjenje, već samo naknadu zbog neispunjenja fiksnih poslova.

(2) Ako je za financijske usluge koje imaju tržišnu i burzovnu vrijednost ugovoreno određeno vrijeme ili rok, a to vrijeme ili istek toga roka nastupi nakon otvaranja stečajnoga postupka, druga strana ne može tražiti ispunjenje, već samo naknadu zbog neispunjenja.

(3) Financijskim se uslugama iz stavka 2. ovoga članka osobito smatraju:

1. isporuka plemenitih kovina,

2. predaja vrijednosnih papira ili sličnih prava, ako stjecanje udjela u nekom trgovačkom društvu nije učinjeno s namjerom uspostavljanja trajne veze s tim društvom,

3. novčane činidbe koje se ispunjavaju u stranoj valuti ili u nekoj obračunskoj jedinici,

4. novčane činidbe čija visina je izravno ili neizravno određena tečajem strane valute ili obračunske jedinice, kamatnom stopom tražbine ili cijenom drugih dobara ili usluga,

5. opcije i druga prava na isporuke ili novčane činidbe u smislu odredaba točke 1. do 4. ovoga stavka.

(4) Ako su poslovi o financijskim uslugama obuhvaćeni jednim okvirnim ugovorom kojim je predviđeno, da u slučaju povrede ugovornih odredaba, može prestati samo sporazumno, svi će se ti poslovi smatrati jednim dvostrano obveznim ugovorom u smislu odredaba ovoga članka i članka 110. ovoga Zakona.

(5) Naknada zbog neispunjenja prema odredbama prethodnih stavaka ovoga članka sastoji se u razlici između ugovorene cijene i tržišne ili burzovne cijene, koja drugoga radnoga dana nakon otvaranja stečajnoga postupka u mjestu ispunjenja vrijedi za ugovore s ugovorenim vremenom ispunjenja. Druga strana svoju tražbinu na takvu naknadu može ostvarivati samo kao stečajni vjerovnik.

Djeljive činidbe

Članak 112.

Ako je dugovana činidba djeljiva, te ako je druga strana svoju činidbu u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka djelomično već ispunila, ona će svoju tražbinu na protučinidbu koja odgovara njenoj djelomično ispunjenoj činidbi moći ostvarivati kao stečajni vjerovnik, čak i ako stečajni upravitelj zatraži ispunjenje preostaloga dijela činidbe. Druga strana nema pravo zbog neispunjenja svoje tražbine na protučinidbu iz stečajne mase tražiti povrat onoga što je djelomičnim ispunjenjem njene činidbe prije otvaranja stečajnoga postupka prešlo u imovinu dužnika.

Predbilježba

Članak 113.

(1) Ako je u zemljišnu knjigu upisana predbilježba radi osiguranja zahtjeva za stjecanje ili ukidanje prava na nekoj dužnikovoj nekretnini ili na nekom pravu upisanom u korist dužnika ili radi osiguranja zahtjeva za promjenu sadržaja ili reda toga prava, vjerovnik svoju tražbinu može namiriti kao vjerovnik stečajne mase. Isto vrijedi i ako je dužnik preuzeo daljnje obveze prema vjerovniku pa ih u cijelosti ili djelomično nije ispunio.

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje i na predbilježbe upisane u upisnik brodova, upisnik brodova u izgradnji ili upisnik zrakoplova.

Pridržaj prava vlasništva

Članak 114.

(1) Ako je dužnik prije otvaranja stečajnoga postupka pokretnu stvar prodao uz pridržaj prava vlasništva i kupcu stvar predao u posjed, kupac može zatražiti ispunjenje ugovora o prodaji. Isto vrijedi i ako je dužnik preuzeo daljnje obveze prema kupcu te ih u cijelosti ili djelomično nije ispunio.

(2) Ako je prije otvaranja stečajnoga postupka dužnik pokretnu stvar kupio uz pridržaj prava vlasništva i stvar od prodavatelja dobio u posjed, stečajni upravitelj ima pravo na izbor u skladu s odredbama članka 110. ovoga Zakona.

Najamni i zakupni odnosi

Članak 115.

(1) Najam i zakup nekretnina ili prostorija ne prestaju otvaranjem stečajnog postupka. To vrijedi i za najamne i zakupne odnose koje je dužnik sklopio kao najmodavac ili zakupodavac, a tiču se predmeta koji su radi osiguranja preneseni na treću osobu koja je financirala njihovu nabavu ili proizvodnju.

(2) Prava koja se odnose na vrijeme prije otvaranja stečajnog postupka, kao i štetu nastalu prijevremenim otkazom ugovora, druga strana može ostvarivati samo kao stečajni vjerovnik.

Dužnik kao najmoprimac i zakupac

Članak 116.

(1) Najam ili zakup nekretnine ili prostorije koji je dužnik ugovorio kao najmoprimac ili zakupoprimac, stečajni upravitelj može otkazati bez obzira na dogovoreno trajanje ugovora, pridržavajući se zakonskoga otkaznoga roka. Ako upravitelj izjavi otkaz, druga strana može kao stečajni vjerovnik zahtijevati naknadu štete nastale prijevremenim prestankom ugovornoga odnosa.

(2) Ako dužnik u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka još uvijek nije preuzeo nekretninu ili prostoriju, upravitelj i druga strana mogu odustati od ugovora. Ako upravitelj odustane, druga strana može kao stečajni vjerovnik zahtijevati naknadu štete nastale prijevremenim prestankom ugovornoga odnosa. Svaka strana je dužna u roku od petnaest dana obavijestiti drugu stranu, na njezin zahtjev, o tome namjerava li odustati od ugovora. Ako to ne učini, gubi pravo na odustanak.

Dužnik kao najmodavac ili zakupodavac

Članak 117.

(1) Ako je dužnik kao najmodavac ili zakupodavac nekretnine ili prostorije prije otvaranja stečajnoga postupka raspolagao tražbinama iz najamnoga i zakupnoga odnosa za neko kasnije vrijeme, ta je raspoložba djelotvorna samo u mjeri u kojoj se odnosi na najamninu, odnosno zakupninu za kalendarski mjesec koji teče u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka. Ako je otvaranje stečajnoga postupka uslijedilo nakon petnaestoga dana u mjesecu, raspoložba proizvodi pravni učinak i za slijedeći kalendarski mjesec.

(2) Raspoložba iz stavka 1. ovoga članka osobito se odnosi na naplatu najamnine ili zakupnine. Raspoložba na temelju prisilne ovrhe izjednačena je s ugovornom raspoložbom.

(3) Najmoprimac ili zakupoprimac može prebiti svoju tražbinu prema dužniku s tražbinama dužnika iz najamnoga ili zakupnoga odnosa u smislu odredbe stavka 1. ovoga članka. Odredba ovoga stavka ne utječe na primjenu odredaba članka 104. i 105. točke 2. do 4., ovoga Zakona.

(4) Stečajni upravitelj može u ime stečajnog dužnika kao najmodavca ili zakupodavca otkazati najamni ili zakupni odnos u zakonskom otkaznom roku neovisno o ugovorenom otkaznom roku.

Otuđenje predmeta najma ili zakupa

Članak 118.

Treći kojemu je stečajni upravitelj otuđio nekretninu ili prostorije koje je dužnik iznajmio ili dao u zakup i koji stoga stupi umjesto dužnika u najamni ili zakupni odnos, može otkazati taj odnos u zakonskom otkaznom roku.

Zabrana otkazivanja

Članak 119.

Ako je dužnik najmoprimac ili zakupoprimac, druga ugovorna strana ne može otkazati ugovor o najmu ili zakupu nakon podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka:

1. zbog zakašnjenja s plaćanjem najamnine ili zakupnine do kojega je došlo prije otvaranja stečajnoga postupka,

2. zbog pogoršanja dužnikova imovnoga stanja.

Ugovori o radu

Članak 120.

(1) Otvaranjem stečajnoga postupka ugovori o radu ili službi sklopljeni s dužnikom kao poslodavcem ne prestaju.

(2) Otvaranje stečajnoga postupka je poseban opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.

(3) Nakon otvaranja stečajnoga postupka stečajni upravitelj u ime dužnika poslodavca i radnika mogu otkazati ugovor o radu, bez obzira na dogovoreno trajanje ugovora ili dogovoreno isključenje prava na redoviti otkaz te bez obzira na zakonske ili ugovorene odredbe o zaštiti radnika. Otkazni rok iznosi mjesec dana, ako zakonom nije predviđen kraći rok. Ako otkaz izjavi stečajni upravitelj, druga strana može kao stečajni vjerovnik zahtijevati naknadu štete zbog prijevremenoga prestanka radnoga odnosa.

(4) Ako radnik smatra da otkaz njegova radnoga odnosa nije pravno valjan, može tražiti zaštitu svojih prava u skladu s odredbama Zakona o radu.

(5) Stečajni upravitelj može, na temelju odobrenja stečajnoga suca, sklopiti nove ugovore o radu na određeno vrijeme radi dovršenja započetih poslova i otklanjanja moguće štete.

(6) Plaće i ostala primanja iz radnoga odnosa određuje stečajni upravitelj, na temelju odobrenja stečajnoga suca, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.

(7) Plaće i ostala primanja iz radnog odnosa na koja je pravo nastalo nakon otvaranja stečajnoga postupka namiruju se kao obveze stečajne mase.

Prestanak prava radnika na suodlučivanje

Članak 121.

Otvaranjem stečajnoga postupka prestaju prava radnika na suodlučivanje. Sporazumi sa radničkim vijećem ne obvezuju stečajnoga upravitelja.

Prestanak naloga i ugovora o obavljanju poslova

Članak 122.

(1) Nalog dužnika koji se odnosi na imovinu koja ulazi u stečajnu masu prestaje otvaranjem stečajnoga postupka.

(2) Ako nalogoprimac, koji bez svoje krivnje nije saznao za otvaranje stečajnoga postupka, nastavi s objavljenjem posla, smatrat će se da je nalog i dalje na snazi. Tražbine nalogoprimca u svezi s takvim nastavljenim obavljanjem posla namiruju se kao tražbine stečajnoga vjerovnika.

(3) Nalogoprimac je dužan radi otklanjanja štete nastaviti s obavljanjem posla i nakon otvaranja stečajnoga postupka sve dok stečajni upravitelj ne preuzme obavljanje posla. Tražbine nalogoprimca u svezi s takvim nastavljenim obavljanjem posla namiruju se kao tražbine vjerovnika stečajne mase.

Ponude

Članak 123.

Ponude učinjene dužniku ili ponude koje je učinio dužnik prestaju vrijediti na dan otvaranja stečajnoga postupka ako do toga dana nisu prihvaćene.

Prestanak ugovora o obavljanju poslova

Članak 124.

Na ugovore o djelu kojima se netko obvezao da će za dužnika obavljati određene poslove na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 122. ovoga Zakona.

Prestanak punomoći

Članak 125.

(1) Punomoć dužnika koja se odnosi na imovinu koja ulazi u stečajnu masu, prestaje otvaranjem stečajnoga postupka.

(2) Odredbe članka 122. ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način i na punomoć.

Ništavost ugovornih odredaba

Članak 126.

Ugovorne odredbe kojima se unaprijed isključuje ili ograničava primjena odredaba ovoga Zakona bez pravnoga su učinka.


 

 3. POBIJANJE PRAVNIH RADNJI STEČAJNOGA DUŽNIKA

Opća odredba

Članak 127.

(1) Pravne radnje poduzete prije otvaranja stečajnoga postupka kojima se remeti ujednačeno namirenje stečajnih vjerovnika (oštećenje vjerovnika), odnosno kojima se pojedini stečajni vjerovnici stavljaju u povoljniji položaj (pogodovanje vjerovnika), stečajni upravitelj u ime stečajnoga dužnika i stečajni vjerovnici mogu pobijati u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) S pravnom radnjom izjednačeno je i propuštanje zbog kojeg je stečajni dužnik izgubio kakvo pravo ili kojim su protiv njega imovinskopravni zahtjevi bili zasnovani, održani ili osigurani.

Kongruentno namirenje

Članak 128.

(1) Pravna radnja, poduzeta u posljednja tri mjeseca prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka, kojom se jednom stečajnom vjerovniku daje ili omogućava osiguranje ili namirenje na način i u vrijeme u skladu sa sadržajem njegova prava (kongruentno namirenje), može se pobijati ako je u vrijeme kad je poduzeta dužnik bio nesposoban za plaćanje i ako je vjerovnik u to vrijeme znao za tu nesposobnost.

(2) Pobojna je i pravna radnja kojom se jednom stečajnom vjerovniku daje ili omogućava osiguranje ili namirenje u skladu sa sadržajem njegova prava, ako je poduzeta nakon podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka i ako je vjerovnik u vrijeme njenog poduzimanja znao za nesposobnost za plaćanje ili za prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka.

(3) Smatrat će se da je vjerovnik znao za nesposobnost za plaćanje ili za prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka ako je znao ili je morao znati za okolnosti iz kojih se nužno moralo zaključiti da postoji nesposobnost za plaćanje ili da je podnesen prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka.

(4) Za osobu koja je s dužnikom bila bliska u vrijeme poduzimanja radnje pretpostavlja se da je znala za nesposobnost za plaćanje ili prijedlog za otvaranje postupka.

Inkongruentno namirenje

Članak 129.

(1) Pravna radnja kojom se jednom stečajnom vjerovniku daje ili omogućava osiguranje ili namirenje, koje on nije imao pravo zahtijevati ili nije imao pravo zahtijevati na taj način ili u to vrijeme, može se pobijati:

1. ako je poduzeta u posljednjem mjesecu prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili nakon toga, ili

2. ako je poduzeta tijekom trećega ili drugoga mjeseca prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka, a dužnik je u to vrijeme bio nesposoban za plaćanje, ili

3. ako je radnja poduzeta tijekom trećega ili drugoga mjeseca prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka, a vjerovnik je u vrijeme njena poduzimanja znao da se njome oštećuju stečajni vjerovnici.

(2) Smatrat će se da je vjerovnik znao da se radnjom oštećuju vjerovnici ako je znao ili je morao znati za okolnosti na temelju kojih se nužno moralo zaključiti da se njome vjerovnici oštećuju. Za osobu koja je s dužnikom bila bliska u vrijeme poduzimanja radnje pretpostavlja se da je znala za oštećenje stečajnih vjerovnika.

Pravne radnje kojima se vjerovnici izravno oštećuju

Članak 130.

(1) Pravni posao dužnika kojim se stečajni vjerovnici izravno oštećuju može se pobijati:

1. ako je poduzet tijekom posljednja tri mjeseca prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka, ako je u vrijeme njegova poduzimanja dužnik bio nesposoban za plaćanje i ako je druga strana u to vrijeme znala za tu nesposobnost, ili

2. ako je poduzet nakon podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka, a druga je strana u vrijeme pravnoga posla znala ili morala znati za nesposobnost za plaćanje ili za prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka.

(2) S pravnim poslom kojim se stečajni vjerovnici izravno oštećuju izjednačena je pravna radnja dužnika kojom dužnik gubi neko od svojih prava ili zbog koje pravo više ne može ostvarivati, ili radnja na temelju koje se protiv dužnika može održati na snazi ili ostvariti neki imovinsko-pravni zahtjev.

(3) U slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 128. stavka 3. i 4. ovoga Zakona.

Namjerno oštećenje

Članak 131.

(1) Pravna radnja koju je dužnik poduzeo u posljednjih deset godina prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili nakon toga s namjerom da ošteti svoje vjerovnike, može se pobijati ako je druga strana u vrijeme poduzimanja radnje znala za namjeru dužnika. Znanje za namjeru se pretpostavlja ako je druga strana znala da dužniku prijeti nesposobnost za plaćanje i da se radnjom oštećuju vjerovnici.

(2) Smatrat će se da je vjerovnik znao da dužniku prijeti nesposobnost za plaćanje i da se radnjom oštećuju vjerovnici ako je znao ili je morao znati za okolnosti iz kojih se nužno moralo zaključiti da je dužnik nesposoban za plaćanje i da se radnjom oštećuju vjerovnici.

(3) Naplatni ugovor sklopljen između dužnika i njemu bliske osobe može se pobijati ako se stečajni vjerovnici njime izravno oštećuju. Taj se ugovor ne može pobijati ako je sklopljen ranije od dvije godine prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili ako druga strana dokaže da joj u vrijeme sklapanja ugovora nije bila poznata niti joj je morala biti poznata namjera dužnika da ošteti vjerovnike.

Pravne radnje bez naknade ili uz neznatnu naknadu

Članak 132.

(1) Pravna radnja dužnika bez naknade ili uz neznatnu naknadu može se pobijati, osim ako je poduzeta četiri godine prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka.

(2) Ako se radi o uobičajenom prigodnom daru neznatne vrijednosti, radnja se ne može pobijati.

Zajam kojim se nadomještava kapital

Članak 133.

Pobojna je pravna radnja kojom se za tražbinu člana društva za vraćanje zajma kojim se nadomještava kapital ili za neku njemu odgovarajuću tražbinu:

1. daje osiguranje, i to ako je radnja poduzeta u posljednjih pet godina prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili nakon toga,

2. jamči namirenje, ako je radnja poduzeta u posljednjoj godini prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili nakon toga.

Tajno društvo

Članak 134.

(1) Pobojna je pravna radnja kojom je tajnom članu društva ulog u potpunosti ili djelomično vraćen ili kojom mu je njegov udio u nastalom gubitku u potpunosti ili djelomično oprošten, ako je sporazum na kojemu se radnja temelji sklopljen u posljednjoj godini prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka nad trgovačkim društvom ili nakon toga. Isto vrijedi i ako se u svezi sa sporazumom tajno društvo likvidira.

(2) Pravna radnja iz stavka 1. ovoga članka ne može se pobijati ako je razlog za otvaranje stečajnoga postupka nastao tek nakon sporazuma.

Isplata mjeničnih i čekovnih obveza

Članak 135.

(1) Od primatelja se u slučaju kongruentnog namirenja ne može tražiti vraćanje onoga što mu je dužnik isplatio na temelju mjenice, ako bi prema mjeničnom pravu primatelj u slučaju odbijanja primanja plaćanja izgubio mjenični zahtjev prema drugim mjeničnim obveznicima.

(2) Isplaćeni mjenični iznos mora podmiriti posljednji regresni obveznik, ili, ako je on mjenicu prodao za račun treće osobe, ta treća osoba, ako su posljednji regresni obveznik ili treća osoba u vrijeme kada je mjenicu prodala ili dala prodati, znali za dužnikovu nesposobnost za plaćanje ili za prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka. Odredbe članka 128. stavka 3. i 4. ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način.

(3) Stavak 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na isplate dužnika na temelju čekova.

Bliske osobe

Članak 136.

(1) Bliskim osobama dužnika pojedinca u smislu ovoga Zakona smatraju se:

1. bračni drug dužnika, čak i ako je brak sklopljen tek nakon pravne radnje ili ako je prestao u posljednjoj godini prije poduzimanja radnje,

2. srodnici dužnika ili bračnog druga iz točke 1. ovoga stavka u ravnoj liniji te braća i sestre, odnosno polubraća i polusestre dužnika ili bračnog druga iz točke 1. ovoga stavka, kao i bračni drugovi tih osoba,

3. osobe koje Žive u domaćinstvu s dužnikom ili su u posljednjoj godini koja je prethodila radnji Živjele u domaćinstvu s dužnikom.

(2) Bliskim osobama dužnika pravne osobe u smislu ovoga Zakona smatraju se:

1. članovi upravnih i nadzornih tijela i osobno odgovorni članovi dužnika kao i osobe koje u kapitalu dužnika sudjeluju s više od jedne četvrtine,

2. osoba ili društvo koji zbog svoje položajno-pravne ili radno-ugovorne veze s dužnikom imaju priliku biti upoznati s gospodarskim položajem dužnika,

3. osoba koja stoji u osobnoj vezi opisanoj u stavku 1. ovoga članka s jednom od osoba navedenom pod točkom 1. ili

2. ovoga stavka, osim ako su osobe naznačene pod točkom 1. ili 2. ovoga stavka zakonom obvezane na čuvanje tajne o poslovima dužnika.

Izračunavanje rokova prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka

Članak 137.

(1) Rokovi određeni u odredbama članka 128. do 136. ovoga Zakona računaju se od početka dana u mjesecu koji brojem odgovara danu kojega je prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka zaprimljen u sudu. Ako taj dan s tim brojem ne postoji, rok se računa od početka sljedećega dana.

(2) Ako je podneseno više prijedloga za otvaranje postupka, mjerodavan je prvi dopušteni i obrazloženi prijedlog, pa i ako je postupak otvoren u povodu nekoga kasnijega prijedloga.

(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ako je stečajni postupak otvoren na temelju prijedloga Financijske agencije nakon okončanja postupka predstečajne nagodbe rokovi se računaju od početka dana u mjesecu koji brojem odgovara danu kada je prijedlog za otvaranje postupka predstečajne nagodbe zaprimljen u Financijskoj agenciji.

Vrijeme poduzimanja pravne radnje

Članak 138.

(1) Smatra se da je pravna radnja poduzeta u vrijeme kada nastupe njeni pravni učinci.

(2) Ako je za pravovaljanost nekoga pravnoga posla potreban upis u zemljišnu knjigu, upisnik brodova, brodova u izgradnji ili zrakoplova, smatrat će se da je pravni posao poduzet onda kada su bile ispunjene ostale pretpostavke za njegovu valjanost, izjava volje o upisu postane obvezujuća za dužnika i druga strana podnese zahtjev za upis pravne promjene.

(3) Odredba stavka 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje i na zahtjev za upis predbilježbe radi osiguranja prava na pravnu promjenu.

(4) Ako je pravna radnja s uvjetom ili rokom, mjerodavno je vrijeme njena poduzimanja, a ne vrijeme nastupa uvjeta ili isteka roka.

Ovršna isprava

Članak 139.

Može se pobijati i pravna radnja za koju je dobivena ovršna isprava i radnja koja je poduzeta u postupku prisilne ovrhe.

Gotovinski posao

Članak 140.

Ako je dužnik za svoju činidbu primio protučinidbu jednake vrijednosti koja je izravno ušla u njegovu imovinu, pravna radnja u povodu koje je činidba izvršena može se pobijati samo uz uvjete iz članka 131. ovoga Zakona.

Pravna sredstva i pravne posljedice pobijanja

Članak 141.

(1) Pravne radnje stečajnoga dužnika ovlašteni su pobijati stečajni vjerovnici te stečajni upravitelj u ime stečajnoga dužnika.

(2) Tužba za pobijanje pravnih radnji može se podnijeti u roku od dvije godine od otvaranja stečajnoga postupka.

(3) Tužba iz stavka 1. ovoga članka podnosi se protiv osobe prema kojoj je pobijana radnja poduzeta.

(4) Stečajni upravitelj može podnijeti tužbu za pobijanje pravnih radnji samo na temelju odobrenja stečajnoga suca.

(5) Ako se zahtjev za pobijanje pravne radnje prihvati, pobijena pravna radnja je bez učinka prema stečajnoj masi i protivna je strana dužna vratiti u stečajnu masu sve imovinske koristi stečene na osnovi pobijene radnje.

(6) Primatelj činidbe bez naknade ili uz neznatnu naknadu mora vratiti ono što je primio samo ako je time obogaćen, osim ako je znao ili je morao znati da se takvom činidbom oštećuje vjerovnike.

(7) Pravomoćna presuda donesena u parnici za pobijanje pravnih radnji djeluje prema stečajnom dužniku, odnosno stečajnoj masi te svim stečajnim vjerovnicima.

(8) Stečajni vjerovnik koji je uspješno pobio pravnu radnju kojom su oštećeni stečajni vjerovnici u slučaju kada je nedostatnost stečajne mase utvrđena već tijekom prethodnog postupka, uslijed čega je stečajni postupak otvoren i odmah zaključen (članak 63. stavak 1. rečenica 1.) ima iz onoga što se mora vratiti u stečajnu masu na temelju stavka 5. ovoga članka pravo prvenstvenog namirenja za troškove koji su bili potrebni za navedenu parnicu. Stečajni vjerovnik čiji je tužbeni zahtjev za pobijanjem prihvaćen, predložit će stečajnom sucu nastavak stečajnog postupka radi naknadne diobe (članak 199.).

(9) Pravne radnje dužnika mogu se pobijati i isticanjem prigovora u parnici bez vremenskoga ograničenja iz stavka 2. ovoga članka.

Prava protivnika pobijanja

Članak 142.

(1) Ako protivnik pobijanja vrati natrag ono što je primio, njegova tražbina ponovno oživljuje.

(2) Protivnik pobijanja ima pravo tražiti da mu se njegova protučinidba vrati iz stečajne mase ako se iz te mase još može izdvojiti ili ako je masa obogaćena vrijednošću činidbe. Inače protivnik pobijanja može svoje pravo na povrat protučinidbe ostvarivati kao stečajni vjerovnik.

Pobijanje protiv pravnih sljednika

Članak 143.

(1) Pravna radnja može se pobijati i protiv nasljednika ili drugog univerzalnog pravnoga sljednika protivnika pobijanja.

(2) Pravna radnja se može pobijati protiv ostalih pravnih sljednika protivnika pobijanja:

1. ako je pravni sljednik u vrijeme stjecanja znao za okolnosti na kojima se zasniva pobojnost stjecanja njegova pravnog prednika,

2. ako je pravni sljednik u vrijeme stjecanja spadao u osobe koje su dužniku bliske, osim ako dokaže da u to vrijeme nije znao za okolnosti na kojima se zasniva pobojnost stjecanja njegova pravnog prednika,

3. ako je pravnom sljedniku ono što je stečeno ustupljeno bez naknade ili uz neznatnu naknadu.

Pravne radnje nakon otvaranja stečajnoga postupka

Članak 144.

(1) Pravna radnja poduzeta nakon otvaranja stečajnoga postupka koja ostaje na snazi prema pravilima o zaštiti povjerenja u javne knjige, može se pobijati po pravilima o pobijanju pravnih radnji poduzetih prije otvaranja stečaja.

(2) Rok za tužbu iz članka 141. ovoga Zakona počinje teći od nastupanja pravnih učinaka radnje.

 

 

GLAVA IV.   UPRAVLJANJE STEČAJNOM MASOM I UNOVČENJE STEČAJNE MASE

 

1. OSIGURANJE STEČAJNE MASE

Preuzimanje stečajne mase

Članak 145.

(1) Nakon otvaranja stečajnoga postupka stečajni upravitelj je dužan cjelokupnu imovinu koja ulazi u stečajnu masu odmah uzeti u posjed i njome upravljati.

(2) Stečajni upravitelj može na temelju ovršnoga otpravka rješenja o otvaranju stečajnoga postupka zahtijevati od suda da naredi dužniku predaju stvari i odrediti ovršne radnje kojima će se ta naredba prisilno ostvariti. Uz nalog za predaju sud može po službenoj dužnosti odrediti i mjere prisile protiv zastupnika koji po zakonu zastupa dužnika pravnu osobu ili dužnika pojedinca iz članka 107. ovoga Zakona.

(3) Stečajni upravitelj može nakon pravomoćnosti rješenja o otvaranju stečajnoga postupka predložiti stečajnom sucu da naredi i trećim osobama, u čijem su posjedu predmeti stečajne mase, predaju tih stvari. Stečajni upravitelj dužan je uz prijedlog dostaviti ispravu o vlasništvu na stvari. O prijedlogu stečajnog upravitelja, a nakon što je saslušao osobe u čijem su posjedu predmeti stečajne mase, stečajni sudac odlučuje rješenjem. Radi provedbe tog rješenja, stečajni sudac može zatražiti pomoć policije.

(4) Ako se treća osoba u čijem je posjedu predmet stečajne mase protivi prijedlogu stečajnog upravitelja iz stavka 3. ovog članka, stečajni sudac odbit će taj prijedlog i uputiti stečajnog upravitelja u parnicu radi ostvarenja prava na predaju u posjed.

(5) Pravomoćno rješenje iz stavka 3. ovoga članka predstavlja ovršnu ispravu.

Poslovi stečajnog dužnika

Članak 145.a

(1) Tijekom stečajnoga postupka završit će se samo oni započeti poslovi čije je ispunjenje prijeko potrebno da bi se spriječilo nastupanje štete na imovini stečajnog dužnika.

(2) Tijekom stečajnoga postupka mogu se poduzimati novi poslovi samo radi unovčenja imovine stečajnog dužnika i radi završetka započetih poslova i poslova koji su prijeko potrebni da bi se spriječilo nastupanje štete na imovini stečajnog dužnika.

(3) U slučaju dvojbe stečajnog upravitelja je li određeni posao prijeko potreban da bi se spriječilo nastupanje štete na imovini stečajnog dužnika, odluku o tome će, na obrazloženi pisani zahtjev stečajnog upravitelja, donijeti stečajni sudac.

Računi dužnika

Članak 146.

(1) Danom otvaranja stečajnoga postupka gase se računi dužnika i prestaju prava osoba koje su bile ovlaštene raspolagati imovinom dužnika na tim računima.

(2) Stečajni upravitelj će otvoriti novi račun dužnika ili dva računa ako dužnik ima deviznih sredstava i odrediti osobe koje će biti ovlaštene raspolagati sredstvima na tim računima.

(3) Sredstva s ugašenih računa prenijet će se na nove račune.

Tvrtka dužnika

Članak 147.

Nakon otvaranja stečajnoga postupka uz tvrtku ili naziv dužnika dodaje se oznaka "u stečaju" s naznakom novih brojeva računa preko kojih se obavlja poslovanje dužnika iz članka 145.a ovoga Zakona.

Novac i predmeti od vrijednosti

Članak 148.

(1) Odbor vjerovnika može odrediti gdje će se i pod kojim uvjetima novac, vrijednosni papiri ili dragocjenosti pohraniti ili uložiti. Ako odbor vjerovnika nije osnovan ili ako još nije donio odluku, stečajni sudac može donijeti odgovarajuću odluku.

(2) Ako je odbor vjerovnika osnovan, stečajni upravitelj ima pravo pohranjeni ili uloženi novac, vrijednosne papire ili dragocjenosti preuzeti samo ako priznanicu supotpiše i jedan od članova odbora vjerovnika. Upute koje je stečajni upravitelj dao o uvjetima pohrane ili ulaganja obvezuju samo ako ih supotpiše i jedan od članova odbora vjerovnika.

(3) Vjerovnici na ročištu mogu donijeti odluku kojom se određuje način pohrane ili ulaganja novca ili predmeta od vrijednosti, ili izmijeniti odluku odbora vjerovnika, odnosno stečajnog suca iz stavka 1. ovog članka.

(4) Ako stečajni upravitelj ne može dobiti supotpis kojega od članova odbora vjerovnika u skladu s odredbom stavka 2. ovoga članka, stečajni sudac ga u slučaju potrebe može ovlastiti da sam preuzme pohranjeni ili uloženi novac, vrijednosne papire ili dragocjenosti.

Pečaćenje

Članak 149.

Stečajni upravitelj može radi osiguranja stvari koje ulaze u stečajnu masu zatražiti da službena osoba suda ili javni bilježnik popiše i zapečati dužnikove stvari. Zapisnik o stavljanju ili odstranjivanju pečata stečajni upravitelj je dužan izložiti na uvid svim sudionicima u sudskoj pisarnici.

Popis predmeta stečajne mase

Članak 150.

(1) Stečajni upravitelj dužan je sastaviti popis pojedinih predmeta stečajne mase. Dužnik pojedinac i prijašnji zastupnici po zakonu dužnika pravne osobe dužni su u tome surađivati sa stečajnim upraviteljem. Stečajni upravitelj dužan je od navedenih osoba prikupiti potrebne obavijesti, izuzev ako bi uslijed toga došlo do štetnog odugovlačenja postupka.

(2) Za svaki predmet potrebno je navesti njegovu vrijednost. Ako je to potrebno, procjena pojedinih dijelova imovine može se povjeriti vještacima.

Popis vjerovnika

Članak 151.

(1) Stečajni upravitelj dužan je sastaviti popis svih dužnikovih vjerovnika za koje je saznao iz knjiga i poslovne dokumentacije dužnika, iz drugih podataka dužnika, prijava njihovih tražbina ili na koji drugi način.

(2) U popisu se odvojeno vode vjerovnici s pravom odvojenoga namirenja i stečajni vjerovnici razvrstani po pojedinim isplatnim redovima. Za svakoga vjerovnika potrebno je navesti adresu kao i osnovu i iznos njegove tražbine. Za razlučne vjerovnike potrebno je dodatno označiti i predmet na kojemu postoji razlučno pravo i vjerojatnu visinu iznosa za koji vjerovnik neće biti odvojeno namiren. Sastavljanje popisa vjerovnika stečajni upravitelj može, po potrebi, povjeriti i vještacima.

(3) U popisu će se navesti koje su mogućnosti za prijeboj. Potrebno je procijeniti i visinu obveza stečajne mase za slučaj uzastopnoga i neprekinutoga unovčenja imovine dužnika.

Pregled imovine i obveza

Članak 152.

(1) Stečajni upravitelj je dužan s obzirom na vrijeme otvaranja stečajnoga postupka sastaviti sustavan pregled u kojemu će se navesti i usporediti predmeti stečajne mase i dužnikove obveze i njihova procjena. Procjena vrijednosti predmeta stečajne mase obavit će se prema odredbama članka 150. ovoga Zakona, a procjena vrijednosti obveza prema odredbama članka 151. ovoga Zakona.

(2) Nakon sastavljanja pregleda imovine stečajni sudac može na prijedlog stečajnoga upravitelja ili kojega od vjerovnika, narediti dužniku da se očituje o potpunosti pregleda imovine. U ovom će se slučaju na odgovarajući način primijeniti odredbe članka 106. i 107. ovoga Zakona.

Izlaganje u sudskoj pisarnici

Članak 153.

Popis predmeta stečajne mase, popis vjerovnika te pregled imovine i obveza moraju se izložiti u sudskoj pisarnici najkasnije osam dana prije izvještajnoga ročišta.

Trgovačko-pravno i porezno-pravno polaganje računa

Članak 154.

(1) Trgovačko-pravne i porezno-pravne obveze dužnika da vodi knjige i polaže račune ne mijenjaju se otvaranjem stečajnoga postupka. U odnosu na stečajnu masu te dužnosti mora ispunjavati stečajni upravitelj.

(2) Otvaranjem stečajnoga postupka započinje nova poslovna godina. Vrijeme do izvještajnoga ročišta ne uračunava se u zakonske rokove za sastavljanje i objavljivanje završnoga računa.

(3) Postavljanje revizora završnoga računa u stečajnom postupku uređuje se posebnim propisima, s time da revizora postavlja isključivo upisni sud, na prijedlog upravitelja. Ako je za poslovnu godinu prije otvaranja postupka već izabran revizor, otvaranje stečajnoga postupka ne utječe na pravnu valjanost takvog postavljenja.

 

2. ODLUKA O UNOVČENJU

Izvještajno ročište

Članak 155.

(1) Na izvještajnom ročištu stečajni upravitelj je dužan podnijeti izvješće o gospodarskom položaju dužnika i njegovim uzrocima.

(2) Dužniku pojedincu i vjerovnicima omogućit će se da se na izvještajnom ročištu izjasne o izvješću stečajnoga upravitelja.

Članak 155.a

(1) Ako u dosadašnjem tijeku postupka nisu donesene odluke iz stavka 2. ovoga članka stečajni sudac zakazat će posebnu sjednicu skupštine vjerovnika najkasnije u roku od šest mjeseci od dana održavanja prvoga izvještajnog ročišta radi raspravljanja o provedenom stečajnom postupku i donošenju odluke o njegovu nastavljanju.

(2) Na ročištu iz stavka 1. ovoga članka vjerovnici mogu – na temelju izvješća stečajnoga upravitelja o provedenom stečajnom postupku i njegovim troškovima, o unovčenoj stečajnoj masi i obavljenim isplatama vjerovnicima, o sporovima i drugim postupcima u tijeku i njihovim izgledima, o opravdanosti nastavljanja s unovčenjem stečajne mase i o potrebi i izgledima da se pripremi stečajni plan – donijeti odluku:

1. o prihvaćanju u cijelosti ili djelomice izvješća stečajnoga upravitelja, odnosno o njegovu razrješenju i zamjeni drugim stečajnim upraviteljem,

2. o potrebi provedbe revizije poslovanja stečajnog upravitelja,

3. o tome hoće li se nastaviti s unovčenjem preostaloga neunovčenog dijela imovine stečajnoga dužnika,

4. o potrebi i mogućnostima da se pristupi pripremi stečajnoga plana,

5. o neunovčenim predmetima stečajne mase i o nenaplaćenim tražbinama te o neunovčivim predmetima stečajne mase,

6. o drugim pitanjima od važnosti za provedbu i okončanje stečajnoga postupka.

(3) Prije zakazivanja sjednice skupštine vjerovnika iz stavka 1. ovoga članka o izvješću stečajnoga upravitelja zatražit će se očitovanje odbora vjerovnika (ako je osnovan), te dužnika pojedinca.

(4) Brisan.

(5) Brisan.

Članak 155.b

Brisan.

Članak 156.

Brisan.

Članak 157.

Brisan.

Unovčenje stečajne mase

Članak 158.

(1) Nakon izvještajnoga ročišta stečajni upravitelj je dužan bez odgode unovčiti imovinu koja ulazi u stečajnu masu, ako to nije u suprotnosti s odlukom skupštine vjerovnika.

(2) Prigodom unovčenja imovine stečajne mase stečajni upravitelj je dužan držati se odluka skupštine vjerovnika i odbora vjerovnika.

(3) Stečajni upravitelj može predložiti sudu da unovčenje određenih dijelova imovine koja ulazi u stečajnu masu odredi i provede po pravilima koja vrijede za sudsku ovrhu radi naplate novčane tražbine.

(4) Stečajni upravitelj je dužan, uz odgovarajuću primjenu pravila ovršnoga postupka, Hrvatskoj gospodarskoj komori bez odgode dostaviti podatke o svim nekretninama koje se prodaju u stečajnom postupku, a o pokretninama ako je njihova procijenjena vrijednost veća od 50.000,00 kuna te će Hrvatska gospodarska komora u skladu s pravilima ovršnog postupka iste uvesti u očevidnik nekretnina i pokretnina uz naznaku da se prodaju u stečajnom postupku.

(5) Ako se imovina dužnika nije mogla prodati nakon tri pokušaja prodaje u skladu s odlukom skupštine vjerovnika na izvještajnom ročištu o načinu i uvjetima prodaje, stečajni upravitelj dužan je u roku od tri dana od posljednjeg pokušaja prodaje predložiti stečajnom sucu sazivanje skupštine vjerovnika radi donošenja odluke o daljnjem načinu i uvjetima prodaje.

(6) Ako vjerovnici ne donesu odluku o daljnjem načinu i uvjetima prodaje, stečajni upravitelj će odrediti način i uvjete prodaje.

Pravne radnje od posebne važnosti

Članak 159.

(1) Stečajni upravitelj dužan je pribaviti suglasnost odbora vjerovnika za pravne radnje koje su od posebne važnosti za stečajni postupak. Ako odbor vjerovnika nije osnovan, suglasnost daje skupština vjerovnika.

(2) Suglasnost iz stavka 1. ovoga članka potrebna je osobito:

1. ako se namjerava otuđiti poduzeće ili neki pogon, robno skladište u cjelini, nekretnina, udio dužnika u nekom drugom poduzeću koje treba služiti uspostavljanju trajne veze s tim poduzećem, ili pravo na povremena primanja,

2. ako se namjerava uzeti zajam, kojim bi stečajna masa bila znatno opterećena,

3. ako se namjerava pokrenuti ili preuzeti parnica znatne vrijednosti predmeta spora, ako se preuzimanje takve parnice namjerava odbiti ili se radi rješavanja ili izbjegavanja takve parnice namjerava sklopiti nagodba ili ugovor o izbranom sudu,

4. ako se namjerava izdati odvjetniku punomoć za zastupanje u upravnom ili sudskom postupku,

5. ako stečajni upravitelj namjerava sklopiti ili nastaviti ugovor o zakupu na rok dulji od šest mjeseci.

Privremena zabrana pravne radnje

Članak 160.

U slučajevima iz članka 159. ovoga Zakona stečajni upravitelj će prije donošenja odluke odbora vjerovnika ili vjerovnika obavijestiti dužnika pojedinca, ako je to moguće bez štetnoga odugovlačenja. Ako vjerovnici nisu još dali svoju suglasnost, stečajni sudac može, na prijedlog dužnika ili većine vjerovnika iz članka 38.b stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, nakon što sasluša stečajnoga upravitelja, privremeno zabraniti poduzimanje pravne radnje, te zakazati ročište vjerovnika, na kojem će se odlučiti o poduzimanju te pravne radnje.

Otuđenje poduzeća ili pogona osobama s posebnim interesom

Članak 161.

(1) Poduzeće ili pogon smiju se otuđiti samo uz suglasnost vjerovnika, ako stjecatelj ili osoba koja ima udjela u njegovu kapitalu u visini od najmanje jedne petine:

1. spada u krug osoba koje su dužniku bliske,

2. spada u vjerovnike s pravom odvojenoga namirenja ili stečajne vjerovnike, koji nisu nižega isplatnoga reda, a čija razlučna prava i tražbine po procjeni stečajnoga suda zajedno dosežu petinu svote koja se dobije zbrajanjem vrijednosti svih razlučnih prava i iznosa tražbina svih stečajnih vjerovnika, koji nisu nižega isplatnoga reda.

(2) Smatrat će se da osoba ima udio u stjecatelju u smislu stavka 1. ovoga članka i ako u stjecatelj sudjeluje društvo, ili trgovac pojedinac koji ovisi o toj osobi, ili treća osoba za račun te osobe ili ovisnoga društva ili trgovca pojedinca.

Otuđenje poduzeća ili pogona ispod vrijednosti

Članak 162.

(1) Na prijedlog dužnika ili većine vjerovnika opisane člankom 38.b stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, te nakon saslušanja stečajnoga upravitelja, stečajni sudac može odlučiti da se namjeravano otuđenje poduzeća ili pogona može provesti samo uz suglasnost vjerovnika, ako predlagatelj učini vjerojatnim da bi otuđenje u korist nekoga drugoga stjecatelja za stečajnu masu bilo povoljnije.

(2) Ako je predlagatelj uslijed podnošenja prijedloga imao troškove, može zatražiti da mu se oni naknade iz stečajne mase čim stečajni sudac donese rješenje iz stavka 1. ovoga članka.

Pravna valjanost pravne radnje

Članak 163.

(1) Otuđenje imovine dužnika protivno odredbama članaka 159. do 162. ovoga Zakona ne utječe na valjanost radnje stečajnoga upravitelja.

(2) Pravne radnje koje je stečajni upravitelj poduzeo u ime stečajnoga dužnika mogu se pobijati po općim pravilima za pobijanje pravnih radnji, odnosno pravnih poslova.

  

2.a Prodaja imovine dužnika kao cjeline

Prodaja imovine

Članak 163.a

(1) Vjerovnici mogu na izvještajnom ročištu ili na kojoj kasnijoj sjednici skupštine vjerovnika, na temelju izvještaja stečajnoga upravitelja, odnosno nalaza i mišljenja vještaka, odlučiti da se umjesto unovčenja pojedinih dijelova imovine dužnika odredi prodaja imovine dužnika kao cjeline (odluka o prodaji).

(2) U odluci iz stavka 1. ovoga članka vjerovnici će odrediti uvjete i način prodaje imovine dužnika kao cjeline.

(3) Odluka o prodaji valjano je donesena ako je za nju glasovala većina vjerovnika i ako zbroj tražbina vjerovnika koji su tako glasovali dvostruko prelazi zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali protiv prodaje, ne računajući razlučne vjerovnike.

(4) Odluka vjerovnika iz stavka 1. ovoga članka izložit će se na uvid u sudskoj pisarnici i objaviti u »Narodnim novinama«. Svaki stečajni i razlučni vjerovnik ima pravo podnijeti prigovor protiv te odluke u roku od osam dana od dana njezine objave u »Narodnim novinama«.

(5) Odluku vjerovnika iz stavka 1. ovoga članka stečajni sudac će, nakon isteka roka za podnošenje prigovora iz stavka 4. ovoga članka, potvrditi rješenjem ako ocijeni da se prodajom vjerovnici ne dovode u nepovoljniji položaj glede namirenja od onoga u kojemu bi bili kad bi se imovina dužnika unovčila po pojedinim dijelovima. Prigodom donošenja toga rješenja stečajni sudac će uzeti u obzir i moguće prigovore vjerovnika iz stavka 4. ovoga članka.

(6) Pravo na posebnu žalbu protiv rješenja o potvrđivanju odluke vjerovnika iz stavka 1. ovoga članka imaju vjerovnici koji su podnijeli prigovor protiv te odluke. Pravo na posebnu žalbu protiv odluke o uskrati potvrde odluke vjerovnika iz stavka 1. ovoga članka ima svaki vjerovnik koji se ima pravo namiriti iz stečajne mase.

(7) Drugostupanjski sud dužan je o žalbi odlučiti u roku od petnaest dana.

(8) Danom pravomoćnosti rješenja o potvrđivanju ugovora o prodaji prekidaju se svi postupci koje prema odredbama ovoga Zakona nastavlja kupac u svoje ime i za svoj račun.

Sklapanje ugovora o prodaji

Članak 163.b

(1) Na temelju odluke vjerovnika iz članka 163.a stavka 1. ovoga Zakona i pravomoćnoga rješenja stečajnog suca iz članka 163.a stavka 5. ovoga Zakona stečajni upravitelj će objaviti u »Narodnim novinama« i u dnevnom tisku prodaju, uz naznaku uvjeta i načina prodaje prema odluci o prodaji iz članka 163.a stavka 2. ovoga Zakona. U oglasu će se naznačiti gdje se može obaviti uvid u popis imovine stečajnoga dužnika i popis razlučnih prava te kako će se i kada moći razgledati ta imovina, odnosno dokazi o tome da ona pripada dužniku. U oglasu će se isto tako naznačiti gdje će se, kako i kada moći obaviti uvid u poslovne knjige i dokumentaciju stečajnoga dužnika.

(2) Popis razlučnih prava iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća liste razlučnih prava koja su upisana u zemljišnim i drugim javnim knjigama, prijavljenih razlučnih prava te neprijavljenih razlučnih prava za koja je stečajni upravitelj utvrdio da postoje.

(3) Zainteresirana osoba može tražiti da joj se, na njezin trošak, umnože popisi iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Ugovor o prodaji sklapa s kupcem u ime i za račun stečajnoga dužnika stečajni upravitelj.

(5) Ugovorom o prodaji odredit će se osobito ostaju li i koji dijelovi imovine stečajnoga dužnika na kojima postoje razlučna prava u stečajnoj masi. Prigodom utvrđivanja prodajne cijene uzet će se u obzir i okolnost jesu li dijelovi imovine koji se preuzimaju opterećeni razlučnim pravima i drugim teretima (članak 163.f).

(6) Ako se kupovna cijena ne isplaćuje odmah po sklapanju ugovora o prodaji, ona se mora isplatiti najkasnije u roku od šest mjeseci, ali je u tom slučaju kupac dužan dati odgovarajuće osiguranje. Stečajni sudac može odobriti kupcu da u stečajnu masu ne uplati onaj dio kupovne cijene koji odgovara predvidivom iznosu koji bi kupac dobio kao stečajni vjerovnik u stečajnom postupku.

(7) U kupovnu cijenu uračunat će se i vrijednost razlučnih prava kojima je opterećena imovina koju kupac preuzima. Prigodom utvrđivanja vrijednosti tih prava uzet će se u obzir i pretpostavljena cijena po kojoj bi stvar ili pravo na kojima postoji razlučno pravo mogli biti unovčeni u stečajnom postupku.

(8) Na prodaju imovine dužnika kao cjeline na odgovarajući se način primjenjuju pravila o učincima prodaje u ovrsi radi naplate novčane tražbine.

Potvrđivanje ugovora o prodaji

Članak 163.c

(1) Ugovor o prodaji stečajni sudac potvrđuje rješenjem, protiv kojega svaki stečajni i razlučni vjerovnik ima pravo na posebnu žalbu.

(2) Svaki stečajni i razlučni vjerovnik imaju pravo na posebnu žalbu i protiv rješenja kojim stečajni sudac nije odobrio ugovor o prodaji.

(3) Drugostupanjski sud dužan je o žalbama iz stavka 1. i 2. ovoga članka odlučiti u roku od petnaest dana.

Opća predmnjeva o predmetu prodaje

Članak 163.d

Predmet ugovora o prodaji jesu sve stvari i prava stečajnoga dužnika koja ulaze u stečajnu masu, osim ako daljnjim odredbama ovoga odjeljka ili ugovora o prodaji nije drukčije izrijekom određeno.

Izlučna prava

Članak 163.e

(1) Ako se stvar koja nije upisana u zemljišne ili javne knjige nalazi u vrijeme prodaje u posjedu dužnika, danom pravomoćnosti rješenja o potvrđivanju ugovora o prodaji kupac postaje njezinim vlasnikom u skladu s pravilima o stjecanju vlasništva stvari kupnjom u ovršnom postupku iako u odnosu na nju treći imaju izlučno pravo.

(2) Danom pravomoćnosti rješenja o potvrđivanju ugovora o prodaji kupac postaje nositeljem tražbina i drugih prava stečajnoga dužnika koja nisu upisana u zemljišne i druge javne knjige u skladu s općim pravilima o stjecanju prava od osoba koje nisu njihovim nositeljima iako na njima treći imaju izlučna prava.

(3) U slučajevima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka izlučni vjerovnik ima prava iz članka 80. stavka 3. ovoga Zakona.

Razlučna prava

Članak 163.f

(1) Ugovorom o prodaji kupac preuzima imovinu stečajnoga dužnika koja je kao njegova upisana u zemljišnim ili drugim javnim knjigama zajedno s razlučnim pravima te drugim teretima koji su na njoj upisani u tim knjigama.

(2) Ako na dijelovima imovine stečajnoga dužnika koji su upisani u zemljišnoj ili kojoj drugoj javnoj knjizi nije upisano neko razlučno pravo ili drugi teret koji inače na njima postoje, kupac ugovorom o prodaji preuzima te dijelove imovine opterećene razlučnim pravom ili drugim teretom:

1) ako su razlučna prava i drugi tereti prijavljeni u stečaju,

2) ako je to određeno u ugovoru o prodaji, ili

3) ako to nije u protivnosti s pravilima o zaštiti povjerenja u javne knjige.

(3) Ako se stvar koja nije upisana u zemljišnoj ili kojoj drugoj javnoj knjizi nalazi u posjedu stečajnoga upravitelja, ugovorom o prodaji kupac preuzima tu stvar zajedno s razlučnim pravima i drugim teretima koji na njoj postoje:

1) ako su oni prijavljeni u stečaju,

2) ako je to određeno u ugovoru o prodaji, ili

3) ako je kupac znao ili morao znati za njihovo postojanje.

(4) Ako se stvar koja nije upisana u zemljišnoj ili kojoj drugoj javnoj knjizi ne nalazi u posjedu stečajnoga upravitelja, ugovorom o prodaji kupac preuzima tu stvar zajedno s razlučnim pravima te drugim teretima koji na njoj postoje, neovisno o tome jesu li ta prava prijavljena u stečaju, odnosno jesu li navedena u ugovoru o prodaji.

(5) Ako su tražbina ili koje drugo pravo stečajnoga dužnika koji nisu upisani u javne knjige preneseni na vjerovnika radi založnopravnoga osiguranja njegove tražbine, kupac preuzima tu tražbinu ili pravo opterećeno razlučnim pravom:

1) ako je to razlučno pravo prijavljeno u stečaju,

2) ako je to određeno u ugovoru o prodaji, ili

3) ako je kupac znao ili morao znati za njihovo postojanje.

(6) Ako su tražbina ili koje drugo pravo stečajnoga dužnika koji nisu upisani u javne knjige preneseni na vjerovnika radi založnopravnoga osiguranja njegove tražbine, kupac stječe tražbinu, odnosno pravo neopterećene razlučnim pravom ako to razlučno pravo nije prijavljeno u stečaju ili ako to nije određeno u ugovoru o prodaji, osim ako je već prema sadržaju tražbine ili prava ili prema ispravama na kojima se oni temelje bilo moguće razumno pretpostaviti da na njima postoje razlučna prava, odnosno da ih stečajni upravitelj nije ovlašten otuđiti bez tereta.

(7) U mogućim parnicama ili drugim postupcima radi prisilnoga ostvarivanja prava razlučnih vjerovnika iz stavka 3. ovoga članka stečajni dužnik može sudjelovati kao umješač radi zaštite svojih prava.

(8) Tražbine i radi njihova osiguranja zasnovana razlučna prava koja su priznata u stečajnom postupku prije prodaje kupac ne može nakon toga osporavati.

Namirenje razlučnih prava iz stečajne mase

Članak 163.g

(1) Ugovorom o prodaji može se odrediti da određeni dijelovi imovine dužnika na kojima postoje razlučna prava ostanu u stečajnoj masi. U tom se slučaju ti dijelovi imovine unovčuju po pravilima stečajnoga postupka o unovčenju dijelova imovine dužnika na kojima postoje razlučna prava.

(2) Razlučni vjerovnici koji su u stečajnom postupku prijavili iznos do kojega njihove tražbine neće biti pokrivene razlučnim pravom namiruju se glede toga iznosa iz stečajne mase kao stečajni vjerovnici. Iz stečajne će se mase izdvojiti sredstva potrebna za namirenje razlučnih vjerovnika kao stečajnih vjerovnika do okončanja postupka njihova prisilnoga namirenja iz predmeta razlučnoga prava koji je preuzet ugovorom o prodaji.

(3) Sporazum između kupca i razlučnoga vjerovnika o načinu i uvjetima namirenja razlučnoga vjerovnika ne obvezuje stečajnu masu. U tom će slučaju na prijedlog stečajnoga upravitelja, nakon što razlučnom vjerovniku koji je prijavio dio svoje tražbine u stečajnom postupku (stavak 2.) omogući da se o njemu očituje, stečajni sudac odlučiti hoće li i u kojoj mjeri priznati tu tražbinu. Protiv rješenja stečajnog suca pravo žalbe imaju razlučni vjerovnik i stečajni upravitelj.

Prijenos vlasništva na stvari i prijenos prava radi osiguranja

Članak 163.h

Ako je na vjerovnika preneseno vlasništvo stvari ili je prenesno pravo radi osiguranja neke tražbine, prodajom imovine dužnika kao cjeline na kupca prelaze prava i obveze koje je stečajni dužnik imao prema vjerovniku u svezi s tim prijenosom prije otvaranja stečajnoga postupka.

Prava kupca

Članak 163.i

(1) Na kupca prelaze sva prava stečajnoga dužnika prema trećim osobama koja se tiču preuzete imovine dužnika, ako ovim Zakonom ili ugovorom o prodaji nije što drugo određeno.

(2) Kupac ne odgovara za obveze stečajnoga dužnika nastale do dana pravomoćnosti rješenja o potvrđivanju ugovora o prodaji dužnika, osim za obveze osigurane razlučnim pravima u onoj mjeri u kojoj su one pokrivene vrijednošću preuzetog predmeta opterećenog razlučnim pravom. Za obveze osigurane razlučnim pravima kupac odgovara vrijednošću preuzetog predmeta opterećenog razlučnim pravom.

(3) Parnice pokrenute radi ostvarivanja prava dužnika prema trećima kupac nastavlja u svoje ime i za svoj račun, ako ovim Zakonom ili ugovorom o prodaji nije drukčije određeno.

(4) Parnice o osporavanju tražbina vjerovnika nastavljaju se u ime i za račun stečajne mase, osim parnica koje se tiču razlučnih prava kojima je opterećena imovina koju je dužnik preuzeo, koje kupac nastavlja u svoje ime i za svoj račun.

(5) Ako ugovorom o prodaji nije drukčije određeno, parnice o pobijanju pravnih radnji stečajnoga dužnika mogu se pokrenuti i nastaviti za račun stečajnoga dužnika, osim parnica koje se tiču razlučnih prava kojima je opterećena imovina koju je dužnik preuzeo, koje kupac nastavlja u svoje ime i za svoj račun, koje, po pravilima ovoga Zakona o pobijanju pravnih radnji stečajnoga dužnika, može pokrenuti, odnosno nastaviti kupac u svoje ime i za svoj račun.

(6) U slučajevima iz stavaka 3. i 5. ovoga članka u kojima je kupac ovlašten nastaviti parnicu u svoje ime i za svoj račun tuženik se ne može protiviti stupanju kupca u parnicu umjesto stečajnoga dužnika ili vjerovnika koji ju je pokrenuo.

(7) Kupac je ovlašten stupiti u parnicu do zaključenja glavne rasprave.

(8) Ako se vjerovnik koji je parnicu pokrenuo ili stečajni dužnik usprotive tome da je kupac preuzme umjesto njih, kupac je ovlašten zatražiti da o tome odluči sud.

(9) Ako je prema ugovoru o prodaji ili ovom Zakonu kupac ovlašten očekivati koristi od pobijanja pravne radnje stečajnoga dužnika, ovlašten je tražiti od stečajnoga dužnika korist koju je stekao u povodu pobijanja, odnosno da se na njega prenesu prava iz ovršne isprave stečene u povodu pobijanja.

Pravne posljedice otvaranja stečajnoga postupka

Članak 163.j

(1) Pravne posljedice otvaranja stečajnoga postupka ostaju na snazi i nakon prodaje imovine dužnika kao cjeline, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(2) Prodajom imovine dužnika kao cjeline kupac na kojeg je time prešla određena tražbina ulazi u pravni položaj stečajnoga dužnika glede mogućnosti njezina prijeboja (članci 103. do 105.).

(3) Prodajom imovine dužnika kao cjeline kupac stječe prava koja je stečajni dužnik imao u vrijeme prodaje u svezi s pravnim poslovima koji su bili zasnovani prije otvaranja stečajnoga postupka, ako ugovorom o prodaji nije drukčije određeno. Svoja prava da se u svezi s tim poslovima namiruju kao stečajni vjerovnici treći ostvaruju prema stečajnom dužniku.

Obveze stečajne mase

Članak 163.k

Obveze stečajne mase terete stečajnu masu.

Nastavljanje stečajnoga postupka

Članak 163.l

Nakon pravomoćnosti rješenja o potvrđivanju ugovora o prodaji stečajni se postupak nastavlja protiv stečajnoga dužnika kojega zastupa stečajni upravitelj.

 

3. UNOVČENJE PREDMETA NA KOJIMA POSTOJI RAZLUČNO PRAVO

Unovčenje nekretnina, brodova i zrakoplova

Članak 164.

(1) Ako razlučni vjerovnik nije pokrenuo postupak ovrhe na nekretnini radi prisilnoga namirenja svoje tražbine, nekretnine na kojima postoji razlučno pravo stečajni sudac prodaje, na prijedlog stečajnoga upravitelja, uz odgovarajuću primjenu pravila o ovrsi na nekretnini.

(2) Ako je razlučni vjerovnik pokrenuo postupak ovrhe na nekretnini radi prisilnoga namirenja svoje tražbine prije nego što je stečajni upravitelj predložio njenu prodaju prema odredbi stavka 1. ovoga članka, nekretnina će se prodati u ovršnom postupku koji je pokrenuo razlučni vjerovnik.

(3) O prodaji iz stavka 1. ovoga članka odlučuje stečajni sudac rješenjem protiv kojeg pravo žalbe imaju stečajni upravitelj i razlučni vjerovnici. U rješenju o prodaji nekretnine stečajni sudac će odrediti da se nekretnina prodaje u stečajnom postupku. U zemljišnoj knjizi će se upisati zabilježba rješenja o prodaji nekretnine.

(4) Stečajni sudac će zaključkom o prodaji utvrditi vrijednost nekretnine, način prodaje i uvjete prodaje.

(5) Kad se imovina prodaje u stečajnom postupku rok od objave zaključka na oglasnoj ploči do prodaje iznosi 15 dana, a pravila o obustavi postupka prodaje ne primjenjuju se.

(6) Ako se nekretnina nije mogla prodati na drugom ročištu za prodaju po utvrđenoj vrijednosti, na narednim ročištima može se prodati za nižu vrijednost koju zaključkom odredi stečajni sudac.

(7) Na prijedlog stečajnog upravitelja ovršni sud će rješenjem odgoditi ovršni postupak koji je pokrenuo razlučni vjerovnik radi prisilnoga namirenja svoje tražbine na nekretnini na kojoj postoji njegovo razlučno pravo ako je nekretnina nužno potrebna radi poslova iz članka 145.a ovoga Zakona ili ako izvještajno ročište još nije održano.

(8) Prijedlog stečajnog upravitelja iz stavka 7. ovoga članka ovršni sud će rješenjem odbiti, ako razlučni vjerovnik učini vjerojatnim da bi uslijed odgode za njega nastupila nenadoknadiva šteta.

(9) Protiv rješenja iz stavka 7. ovoga članka pravo na žalbu ima razlučni vjerovnik, a protiv rješenja iz stavka 8. ovoga članka pravo na žalbu imaju stečajni upravitelj i svaki stečajni vjerovnik.

(10) U slučaju određenja odgode ovršnog postupka razlučni vjerovnik ima pravo na kamate iz stečajne mase koje teku od izvještajnoga ročišta. Ako stečajni upravitelj koristi nekretninu za stečajnu masu, te se uslijed toga smanji vrijednost nekretnine, razlučni vjerovnik ima pravo tražiti naknadu iz stečajne mase zbog smanjenja vrijednosti njegovog osiguranja.

(11) Ovršni sud će na prijedlog razlučnog vjerovnika nastaviti ovršni postupak kada prestanu postojati pretpostavke za odgodu iz stavka 7. ovoga članka. Prije donošenja odluke ovršni sud će saslušati stečajnog upravitelja. Ako razlučni vjerovnik ne stavi prijedlog za nastavak ovršnog postupka ni unutar tri mjeseca nakon pravomoćnosti odluke o obustavi ili zaključenju stečajnog postupka, ovršni sud će po službenoj dužnosti obustaviti ovršni postupak.

(12) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na prodaju brodova, brodova u izgradnji i zrakoplova, te prava upisanih u javne knjige.

Obračun troškova i namirenje razlučnih vjerovnika

Članak 164.a

(1) Nakon što unovči stvar ili pravo na kojemu postoji razlučno pravo upisano u javnoj knjizi ovršni će sud, nakon što iz iznosa ostvarenog prodajom namiri troškove do tada provedenoga ovršnog postupka, preostali novac predati stečajnom sucu.

(2) Iz iznosa dobivenog od ovršnog suda stečajni sudac će: 1. izdvojiti u stečajnu masu odgovarajući iznos prema pravilima iz članka 170. ovoga Zakona; 2. namiriti tražbine razlučnih vjerovnika prema redoslijedu predviđenom pravilima ovršnog postupka i 3. preostali iznos predati stečajnom upravitelju.

(3) Nakon što stečajni sudac u stečajnom postupku unovči stvar ili pravo na kojemu postoji razlučno pravo upisano u javnoj knjizi, on će iz iznosa ostvarenog prodajom 1. namiriti troškove unovčenja obračunate prema pravilima iz članka 170. ovoga Zakona, 2. namiriti tražbine razlučnih vjerovnika prema redoslijedu predviđenom pravilima ovršnog postupka i 3. preostali iznos predati stečajnom upravitelju za namirenje stečajnih vjerovnika.

Unovčenje drugih pokretnih stvari i prava

Članak 165.

(1) Pokretnu stvar na kojoj postoji razlučno pravo, ako se ta stvar nalazi u njegovu posjedu, stečajni upravitelj unovčit će uz odgovarajuću primjenu pravila ovrhe ili slobodnom pogodbom.

(2) Stečajni upravitelj smije naplatiti ili na drugi način unovčiti tražbinu ili drugo pravo koje je dužnik ustupio radi osiguranja nekoga prava.

Obavješćivanje vjerovnika

Članak 166.

(1) Ako stečajni upravitelj ima pravo na unovčenje pokretne stvari u skladu s odredbom članka 165. stavka 1. ovoga Zakona, dužan je razlučnoga vjerovnika na njegov zahtjev obavijestiti o stanju te stvari. Umjesto obavijesti on može dopustiti vjerovniku razgledavanje te stvari.

(2) Ako upravitelj ima pravo na naplatu tražbine u skladu s odredbom članka 165. stavka 2. ovoga Zakona, dužan je razlučnoga vjerovnika, na njegov zahtjev, obavijestiti o toj tražbini. Umjesto obavijesti on može dopustiti vjerovniku uvid u knjige i u poslovnu dokumentaciju dužnika.

Priopćenje namjere otuđenja

Članak 167.

(1) Prije nego što stečajni upravitelj otuđi trećoj osobi stvar ili pravo koje je ovlašten unovčiti u skladu s odredbama članka 165. ovoga Zakona, dužan je razlučnom vjerovniku priopćiti na koji način taj predmet namjerava otuđiti. Stečajni upravitelj će dati vjerovniku priliku da u roku od osam dana predloži unovčenje predmeta koje bi za vjerovnika bilo povoljnije.

(2) Ako prijedlog bude podnesen u roku od osam dana ili pravovremeno prije otuđenja, stečajni upravitelj je dužan uzeti u obzir mogućnost povoljnijega otuđenja koje je predložio vjerovnik.

(3) Drukčija mogućnost unovčenja može biti i u tome da vjerovnik sam preuzme predmet. Povoljnijom se smatra i ona mogućnost unovčenja kojom se smanjuju troškovi.

Zaštita vjerovnika od odugovlačenja s unovčenjem

Članak 168.

(1) Dok predmet koji je stečajni upravitelj ovlašten unovčiti prema odredbama članka 165. ovoga Zakona ne bude unovčen, vjerovnik ima pravo na kamate iz stečajne mase koje teku od izvještajnoga ročišta.

(2) Ako je vjerovnik već prije otvaranja stečajnoga postupka određenim mjerama osiguranja spriječen u unovčenju predmeta, kamate počinju teći najkasnije tri mjeseca nakon što mjera bude određena.

(3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka neće se primijeniti ako se prema visini tražbine te vrijednosti drugih tereta na predmetu vjerovnik ne bi mogao namiriti iz utrška.

Raspodjela utrška

Članak 169.

(1) Nakon što stečajni upravitelj unovči pokretnu stvar ili tražbinu, iz utrška će se u stečajnu masu prije svega unijeti iznos potreban za naknadu troškova utvrđivanja tražbine ili unovčenja. Od preostaloga će se iznosa bez odlaganja namiriti razlučni vjerovnik.

(2) Ako mu stečajni upravitelj prepusti unovčiti neki predmet, koji ima pravo unovčiti u skladu s odredbama članka 165. ovoga Zakona, razlučni vjerovnik je dužan iz utrška u stečajnu masu najprije izdvojiti iznos potreban za pokriće troškova utvrđivanja tražbine i poreza kojim je takva prodaja opterećena.

Obračun troškova

Članak 170.

(1) Troškovi utvrđivanja tražbine, koji obuhvaćaju troškove utvrđivanja istovjetnosti predmeta i prava na tom predmetu, određuju se paušalno u iznosu od 5 posto od utrška.

(2) Troškovi unovčenja određuju se paušalno u iznosu od 5 posto od utrška. Ako su stvarno nastali troškovi i ostale obveze stečajne mase znatno niži ili viši, odredit će se u stvarnoj visini. Ako je zbog unovčenja stečajna masa opterećena porezom, iznos toga poreza pridodaje se troškovima unovčenja.

Ostalo korištenje pokretnih stvari

Članak 171.

(1) Stečajni upravitelj smije koristiti za stečajnu masu pokretnu stvar koju ima pravo unovčiti ako on tako nastalo smanjenje vrijednosti osiguranja naknadi razlučnom vjerovniku iz stečajne mase.

(2) Upravitelj takvu stvar smije spojiti, izmiješati ili preraditi, ako se time ne ugrožava osiguranje razlučnoga vjerovnika.

(3) Ako uslijed radnji stečajnoga upravitelja iz stavka 2. ovoga članka razlučni vjerovnik stekne osiguranje na kojoj drugoj stvari, na toj će se stvari njegovo osiguranje ograničiti na vrijednost ranijega predmeta osiguranja.

Pravo razlučnoga vjerovnika da obavi unovčenje

Članak 172.

(1) Ako stečajni upravitelj nema pravo na unovčenje pokretne stvari ili tražbina na kojima postoji razlučno pravo, vjerovnik ima pravo unovčiti stvar ili tražbinu.

(2) Na prijedlog stečajnoga upravitelja, a nakon što sasluša vjerovnika, stečajni sudac može odrediti rok u kojem vjerovnik mora unovčiti predmet. Nakon proteka toga roka pravo na unovčenje stječe stečajni upravitelj.

 

GLAVA V.   NAMIRENJE STEČAJNIH VJEROVNIKA

 

1. UTVRĐIVANJE TRAŽBINE

Prijavljivanje tražbina stečajnih vjerovnika i obavještavanje o izlučnim i razlučnim pravima

Članak 173.

(1) Stečajni vjerovnici prijavu svojih tražbina podnose stečajnom upravitelju u dva primjerka. Prijavi se u prijepisu prilažu isprave iz kojih tražbina proizlazi, odnosno kojima se dokazuje. U prijavi se navodi: tvrtka i sjedište, odnosno ime i adresa vjerovnika, pravna osnova i iznos tražbine u kunama te broj računa vjerovnika.

(2) Stečajni upravitelj sastavit će popis svih tražbina radnika i prijašnjih radnika dužnika dospjelih do otvaranja stečajnog postupka koje je u obvezi iskazati u bruto i netto iznosu i predočiti na potpis prijavu njihovih tražbina u dva primjerka. Smatrat će se da je radnik svoju tražbinu prijavio u skladu s popisom koji je sastavio stečajni upravitelj, ako najkasnije 8 dana prije općeg ispitnog ročišta ne podnese svoju samostalnu prijavu. Odredbe članka 176. ovog Zakona primjenjuju se na odgovarajući način.

(3)Ako se prijavljuju tražbine o kojima se vodi parnica, u prijavi treba navesti sud pred kojim se vodi parnica s naznakom broja spisa.

(4)Izlučni vjerovnici dužni su obavijestiti stečajnog upravitelja o svom izlučnom pravu, pravnoj osnovi izlučnog prava i označiti predmet na koji se njihovo izlučno pravo odnosi, odnosno u obavijesti označiti pravo iz članka 80. ovoga Zakona.

(5) Razlučni vjerovnici dužni su obavijestiti stečajnog upravitelja o svom razlučnom pravu, pravnoj osnovi razlučnog prava i dijelu imovine stečajnog dužnika na koji se odnosi njihovo razlučno pravo. Ako razlučni vjerovnici prijavljuju i tražbinu kao stečajni vjerovnici, u prijavi su dužni označiti  dio imovine stečajnog dužnika na koji se odnosi njihovo razlučno pravo i iznos do kojeg njihova tražbina predvidivo neće biti pokrivena tim razlučnim pravom.

(6) Razlučni vjerovnici koji nisu obavijestili stečajnoga upravitelja o razlučnom pravu na način iz prethodnog stavka ne gube pravo odvojenog namirenja iz predmeta razlučnog prava. Iznimno razlučni vjerovnici gube pravo na odvojeno namirenje i nemaju pravo tražiti naknadu štete ili bilo kakvu drugu naknadu od stečajnoga dužnika ili od vjerovnika, ako je predmet razlučnog prava mimo njih unovčen u stečajnom postupku, a razlučno pravo nije bilo upisano u javnoj knjizi ili za njega stečajni upravitelj nije znao niti morao znati.

(7) Tražbine vjerovnika nižih isplatnih redova prijavljuju se samo ako stečajni sudac posebno pozove i te vjerovnike da prijave svoje tražbine. U prijavi takvih tražbina treba naznačiti da se radi o tražbini nižega isplatnoga reda te označiti redno mjesto na koje vjerovnik ima pravo.

Tablice

Članak 174.

(1) Stečajni upravitelj svaku prijavljenu tražbinu s podacima navedenim u članku 173. ovoga Zakona upisuje u tablicu. Tablica se nakon isteka roka za prijavljivanje a prije ispitnoga ročišta, zajedno s prijavama kao i priloženim ispravama, izlaže u pisarnici stečajnoga suda na uvid sudionicima.

(2) Stečajni upravitelj će sastaviti posebnu tablicu o razlučnim pravima koja su upisana u javnim knjigama, o kojima je obaviješten od razlučnih vjerovnika i o kojima je saznao na drugi način. U tablicu će unijeti ime i prezime, odnosno tvrtku ili naziv, osobni identifikacijski broj razlučnog vjerovnika, iznos i pravnu osnovu tražbine osigurane razlučnim pravom i dio imovine dužnika na koji se razlučno pravo odnosi.

(3) Stečajni upravitelj sastavit će posebnu tablicu izlučnih prava o kojima su ga obavijestili izlučni vjerovnici. U tablicu će unijeti ime i prezime, odnosno tvrtku ili naziv, osobni identifikacijski broj izlučnog vjerovnika, pravnu osnovu izlučnog prava i predmet izlučnog prava.

(4) Tablice iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka se nakon isteka roka za prijavljivanje, a najkasnije osam dana prije održavanja ispitnog ročišta, zajedno s prijavama kao i priloženim ispravama, izlažu u pisarnici stečajnoga suda na uvid sudionicima.

(5) Stečajni sudac može u slučaju potrebe odrediti da se tablice s prilozima iz stavka 1. ovoga članka izlože umjesto u pisarnici suda na kojem drugom mjestu.

Tijek ispitnoga ročišta

Članak 175.

(2) Stečajni upravitelj je dužan određeno se izjasniti priznaje li ili osporava svaku prijavljenu tražbinu.

(3) Tražbine koje su osporili stečajni upravitelj, dužnik pojedinac ili koji od stečajnih vjerovnika moraju se posebno raspraviti.

(4) Izlučna i razlučna prava nisu predmet ispitivanja.

Naknadne prijave

Članak 176.

(1) Tražbine prijavljene nakon isteka roka za prijavljivanje mogu se ispitati na ispitnom ročištu ako to predloži stečajni upravitelj.

(2) Tražbine prijavljene nakon isteka roka za prijavljivanje koje nisu ispitane na ispitnom ročištu te tražbine prijavljene najkasnije u roku od tri mjeseca nakon prvoga ispitnog ročišta, ali ne poslije objavljivanja poziva za završno ročište, mogu se ispitati na jednom ili više posebnih ispitnih ročišta koja će, na prijedlog vjerovnika koji nisu pravodobno prijavili svoje tražbine, odrediti stečajni sudac rješenjem uz uvjet da u roku od petnaest dana solidarno uplate predujam za pokriće troškova toga ročišta. Ako se predujam ne uplati u roku, posebno se ispitno ročište neće održati, a nepravodobne će prijave biti odbačene.

(3) Vjerovnici čije se tražbine naknadno ispituju nisu dužni naknaditi troškove postupka drugim vjerovnicima.

(4) Prijave podnesene nakon isteka rokova iz stavka 2. ovoga članka odbacit će se.

(5) O odbacivanju nepravodobno podnesenih prijava (stavak 2. i 4.) odlučuje rješenjem stečajni sudac. Rješenje se objavljuje na oglasnoj ploči suda i dostavlja podnositelju prijave, stečajnom upravitelju i stečajnom vjerovniku koji je predložio odbacivanje prijave.

(6) Protiv rješenja o odbacivanju prijave pravo na žalbu ima podnositelj prijave, a protiv rješenja kojim je utvrđeno da je naknadno podnesena prijava pravodobna - stečajni upravitelj i bilo koji od stečajnih vjerovnika.

(7) Ako je sud u skladu s odredbom članka 173. stavka 5. ovoga Zakona pozvao vjerovnike nižih isplatnih redova da prijave svoje tražbine tako da rok određen za te prijave istječe kasnije od osam dana prije ispitnoga ročišta, na trošak stečajne mase odredit će se posebno ispitno ročište.

(8) Poziv za posebno ispitno ročište objavljuje se. Na to se ročište posebno pozivaju stečajni upravitelj i dužnik fizička osoba.

Mirenje

Članak 176.a

(1) Ako je stečajni upravitelj osporio tražbinu stečajnog vjerovnika ili ako je koji od stečajnih vjerovnika osporio tražbinu koju je priznao stečajni upravitelj, vjerovnik osporene tražbine, vjerovnik koji je osporio priznatu tražbinu, odnosno stečajni upravitelj uz suglasnost odbora vjerovnika, mogu predložiti rješavanje spora u postupku mirenja u skladu s odredbama zakona koji uređuju postupak mirenja.

(2) Ako do zaključenja ispitnog ročišta postoji suglasnost vjerovnika osporene tražbine, vjerovnika koji je osporio priznatu tražbinu, odnosno stečajnog upravitelja i odbora vjerovnika, za rješavanje spora mirenjem, stečajni sudac će sporne prijavljene tražbine izdvojiti iz posebne tablice ispitanih tražbina.

(3) Postupak mirenja može trajati najduže 60 dana od zaključenja ispitnog ročišta.

(4) Stečajni upravitelj dužan je prije sklapanja nagodbe dostaviti prijedlog nagodbe iz postupka mirenja odboru vjerovnika na izjašnjenje u roku od osam dana od zaprimanja prijedloga nagodbe.

(5) Ako se odbor vjerovnika ne izjasni o prijedlogu nagodbe iz postupka mirenja u roku iz stavka 4. ovoga članka, smatra se da se suglasio s prijedlogom nagodbe.

(6) Ranije osporenu tražbinu stečajnog vjerovnika čija osnovanost se utvrdi nagodbom u postupku mirenja, stečajni sudac će unijeti u posebnu tablicu ispitanih tražbina kao utvrđenu tražbinu.

(7) Osporenu tražbinu stečajnog vjerovnika čija neosnovanost se utvrdi nagodbom u postupku mirenja, stečajni sudac će unijeti u posebnu tablicu ispitanih tražbina kao osporenu tražbinu.

(8) U odnosu na tražbinu stečajnog vjerovnika o kojem stranke ne postignu nagodbu u postupku mirenja, primijenit će se odredbe ovoga Zakona vezane za upućivanje u parnicu.

Utvrđivanje tražbine

Članak 177.

(1) Tražbina se smatra utvrđenom ako ju na ispitnom ročištu prizna stečajni upravitelj, a ne ospori ju, koji od stečajnih vjerovnika, odnosno ako izjavljeno osporavanje bude otklonjeno. Ako dužnik pojedinac ospori tražbinu, to ne sprečava utvrđivanje tražbine.

(2) Stečajni sudac sastavlja posebnu tablicu ispitanih tražbina u koju za svaku prijavljenu tražbinu unosi u kojoj je mjeri tražbina utvrđena prema svom iznosu i svom redu odnosno tko je tražbinu osporio. Osporavanje dužnika fizičke osobe također se unosi u tablicu. Na mjenicama ili drugim ispravama o dugu ovršni sudac će naznačiti da je tražbina utvrđena.

(3) Na temelju tablice iz stavka 2. ovoga članka stečajni sudac donosi rješenje kojim odlučuje o tome u kojem su iznosu i u kojem isplatnom redu utvrđene, odnosno osporene pojedine tražbine. Tim rješenjem stečajni sudac odlučuje i o upućivanju na parnicu radi utvrđivanja, odnosno osporavanja tražbine.

(4) Rješenje iz stavka 3. ovoga članka objavljuje se na oglasnoj ploči suda i dostavlja, u pravilu u obliku izvatka, svakom vjerovniku čija je tražbina osporena, odnosno koji je upućen na parnicu. To rješenje svaki vjerovnik može pobijati žalbom u dijelu koji se tiče njegove prijavljene tražbine, odnosno tražbine koju je osporio.

(5) Rješenje iz stavka 4. ovoga članka dostavlja se i stečajnom upravitelju. Protiv tog rješenja stečajni upravitelj može podnijeti žalbu.

(6) Na naknadnom ispitnom ročištu ne mogu se osporavati tražbine koje su utvrđene na prethodnom ispitnom ročištu.

Osporene tražbine

Članak 178.

(1) Ako je stečajni upravitelj osporio tražbinu, stečajni sudac će vjerovnika uputiti na parnicu protiv stečajnog dužnika radi utvrđivanja osporene tražbine.

(2) Ako je koji od stečajnih vjerovnika osporio tražbinu koju je priznao stečajni upravitelj, stečajni sudac će stečajnog vjerovnika uputiti na parnicu radi utvrđivanja osporene tražbine. Osporavatelj u takvoj parnici nastupa u ime i za račun stečajnog dužnika.

(3) Ako su osporene tražbine radnika i ranijih radnika stečajnog dužnika, parnica radi utvrđivanja osporene tražbine vodi se po općim odredbama u postupku pred sudovima, te posebnim odredbama za parnice u radnim sporovima.

(4) Ako za osporenu tražbinu postoji ovršna isprava, stečajni sudac će na parnicu uputiti osporavatelja da dokaže osnovanost svoga osporavanja.

(5) Vjerovnici čije su tražbine utvrđene o tome neće biti posebno obaviješteni, o čemu će biti upozoreni prije ispitnoga ročišta. Ti vjerovnici mogu na svoj trošak tražiti da im se izda ovjerovljeni izvadak rješenja.

(6) Ako osoba koja je upućena na parnicu ne pokrene parnicu u roku od 8 dana od primitka rješenja o upućivanju na parnicu, smatrat će se da je odustala od prava na vođenje parnice. Ako osporavatelj tražbine za koju postoji ovršna isprava ne pokrene parnicu u roku iz ovog stavka, smatrat će se da je osporavanje otklonjeno. Žalba izjavljena protiv rješenja o upućivanju u parnicu bez utjecaja je na rok iz ovoga stavka.

(7) Na zahtjev vjerovnika koji je upućen na parnicu stečajni sudac može rješenjem protiv kojeg nije dopuštena žalba odlučiti da se rješavanje spora povjeri kojem stalnom izbranom sudištu u Republici Hrvatskoj. U tom slučaju rok za pokretanje parnice počinje teći od dostave rješenja kojim je odbijen zahtjev vjerovnika.

(8) Zahtjev iz stavka 7. ovoga članka vjerovnik je dužan podnijeti u roku od osam dana od dana kada mu je dostavljena odluka o upućivanju na parnicu.

(9) Rješenje stečajnoga suca iz stavka 7. ovoga članka u cijelosti zamjenjuje ugovor stranaka o izbranom sudu.

(10) U postupku pred izbranim sudom iz stavka 7. ovoga članka svaki stečajni vjerovnik, odnosno stečajni dužnik može se umiješati i sudjelovati u svojstvu umješača s položajem jedinstvenoga suparničara.

(11) Pravorijek izbranoga suda kojim je utvrđena tražbina i njezin isplatni red ili kojim je utvrđeno da tražbina ne postoji, djeluje prema stečajnom dužniku i svim stečajnim vjerovnicima. Odredbe članka 181. stavka 2. i 3. ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način.

(11) Brisan.

(12) Brisan.

Nastavljanje parnica

Članak 179.

Ako je u vrijeme otvaranja stečajnog postupka već pokrenut parnični postupak o tražbini pred državnim ili arbitražnim sudom, postupak radi utvrđivanja tražbine nastavit će se preuzimanjem te parnice.  Prijedlog za nastavak parnice može staviti vjerovnik čija je tražbina osporena, u roku od 8 dana od primitka rješenja o upućivanju u parnicu. Osporavatelj parnicu nastavlja u ime i za račun dužnika. Ako vjerovnik osporene tražbine koji je upućen na parnicu ne predloži nastavak parnice u tom roku, smatrat će se da je odustao od prava na vođenje parnice.

Opseg utvrđivanja i vrijednost predmeta spora

Članak 180.

(1) U parnici se utvrđenje tražbine može zahtijevati samo na temelju osnove, u iznosu i u isplatnom redu kako je ono označeno u prijavi ili na ispitnom ročištu.

(2) Brisan.

Učinak odluke

Članak 181.

(1) Pravomoćna odluka kojom se utvrđuje tražbina i njezin isplatni red ili kojom se utvrđuje da tražbina ne postoji, djeluje prema stečajnom dužniku i svim stečajnim vjerovnicima.

(2) Osoba koja uspije u parnici, odnosno stečajni vjerovnik tražbine glede koje je osporavanje otklonjeno, može tražiti od stečajnoga suca ispravak tablice iz članka 177. stavka 2. ovog Zakona.

(3) Vjerovnici koji su vodili parnicu bez sudjelovanja stečajnoga upravitelja mogu zahtijevati naknadu svojih troškova iz stečajne mase ako je vođenje parnice bilo korisno za masu.

Tužba protiv dužnika

Članak 182.

Ako je dužnik fizička osoba na ispitnom ročištu osporio neku tražbinu, vjerovnik ima pravo protiv dužnika podići tužbu radi utvrđenja svoje tražbine. Ako se u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka vodila parnica o toj tražbini, vjerovnik može preuzeti tu parnicu protiv dužnika.

 

2. DIOBA

Namirenje stečajnih vjerovnika

Članak 183.

(1) S namirenjem stečajnih vjerovnika može se započeti tek nakon općeg ispitnoga ročišta.

(2) Namirenje vjerovnika provodi se prema pritjecanju gotovinskih sredstava. Stečajni vjerovnici nižih isplatnih redova ne uzimaju se u obzir kod djelomičnih dioba.

(3) Diobe obavlja stečajni upravitelj. Prije svake diobe on je dužan pribaviti suglasnost odbora vjerovnika, a ako odbor vjerovnika nije osnovan dužan je pribaviti suglasnost stečajnoga suca.

Diobni popis

Članak 184.

(1) Prije diobe stečajni upravitelj će sastaviti popis tražbina koje se uzimaju u obzir pri diobi. Tražbine radnika i prijašnjih radnika stečajnog dužnika nastale do dana otvaranja stečajnog postupka iz radnog odnosa uzimaju se u obzir u bruto iznosu.

(2) Taj se popis izlaže u pisarnici stečajnoga suda na uvid sudionicima. Stečajni upravitelj je dužan javno objaviti zbroj tražbina i raspoloživi iznos iz stečajne mase koji će se raspodijeliti vjerovnicima.

Osporene tražbine

Članak 185.

(1) Stečajni vjerovnik koji je upućen na parnicu radi utvrđenja svoje osporene tražbine, mora u roku od petnaest dana od javne objave iz članka 184. ovoga Zakona podnijeti dokaz stečajnom upravitelju da je podnio tužbu radi utvrđenja te tražbine, odnosno da je preuzeo ranije pokrenutu parnicu.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka iznos koji bi vjerovnik dobio da njegova tražbina nije osporena izdvojit će se sve dok se parnica pravomoćno ne završi.

(3) Ako vjerovnik ne podnese pravodobno dokaz iz stavka 1. ovoga članka, njegova se tražbina pri djelomičnoj diobi neće uzeti u obzir.

Razlučni vjerovnici

Članak 186.

(1) Razlučni vjerovnik kojem je dužnik i osobno odgovoran (članak 84.) treba najkasnije u roku od petnaest dana nakon javne objave iz članka 184. ovoga Zakona podnijeti dokaz stečajnom upravitelju da se i u kojem iznosu odrekao odvojenoga namirenja ili da nije odvojeno namiren. Ako dokaz ne podnese pravodobno, njegova se tražbina neće uzeti u obzir pri djelomičnoj diobi.

(2) Da bi tražbina razlučnoga vjerovnika bila uzeta u obzir pri djelomičnoj diobi, dovoljno je da vjerovnik unutar roka iz stavka 1. ovoga članka upravitelju dokaže da će se unovčiti predmet na kojem postoji razlučno pravo te da učini vjerojatnim visinu iznosa u kojem neće biti odvojeno namiren. U tom će se slučaju pri diobi odvojiti iznos koji odgovara dijelu u kojem tražbina neće biti odvojeno namirena. Ako uvjeti iz stavka 1. ovoga članka ne budu ispunjeni do završne diobe, iznosi odvojeni radi namirenja razlučnoga vjerovnika raspodijelit će se stečajnim vjerovnicima.

(3) Ako samo stečajni upravitelj ima pravo unovčiti predmet na kojem postoji razlučno pravo, odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka neće se primjenjivati. Kod djelomične diobe upravitelj će, ako predmet još nije unovčio, procijeniti u kojem iznosu tražbina razlučnoga vjerovnika neće biti odvojeno namirena i pri djelomičnoj diobi odvojiti iznos koji odgovara dijelu u kojemu tražbina neće biti namirena.

Tražbina vezana uz odgodni uvjet

Članak 187.

(1) Tražbina vezana uz odgodni uvjet pri djelomičnoj se diobi uzima u obzir u njegovoj punoj visini. Udio koji otpada na tu tražbinu odvojit će se pri diobi.

(2) Pri završnoj diobi tražbina vezana uz odgodni uvjet neće se uzeti u obzir, ako je mogućnost nastupa uvjeta toliko daleka da ona u vrijeme diobe nema imovinske vrijednosti. U tom će se slučaju iznosi odvojeni prigodom prethodnih dioba za namirenje te tražbine uključiti u masu iz koje će se obaviti završna dioba.

Naknadno uzimanje u obzir

Članak 188.

Vjerovnicima koji nisu uzeti u obzir pri djelomičnoj diobi, a koji naknadno ispune uvjete iz članaka 185. i 186. ovoga Zakona, isplatit će se prigodom naredne diobe iz preostale stečajne mase iznos koji ih izjednačava s ostalim vjerovnicima. Tek nakon toga moći će se pristupiti namirenju drugih vjerovnika.

Izmjene diobnog popisa

Članak 189.

Stečajni upravitelj će u roku od tri dana od isteka rokova iz članka 185. i 186. ovoga Zakona izmijeniti popis ako to postane prijeko potrebno s obzirom na odredbe članka 185. do 188. ovoga Zakona.

Prigovori na diobni popis

Članak 190.

(1) Kod djelomične diobe vjerovnici mogu stečajnom sucu podnijeti prigovor na popis u roku od osam dana nakon isteka roka iz članka 185. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Rješenjem stečajnog suca kojim se prigovor odbija dostavlja se vjerovniku i stečajnom upravitelju. Protiv rješenja o prigovoru vjerovnik ima pravo na žalbu.

(3) Rješenje kojim se određuje ispravak popisa dostavlja se vjerovniku i upravitelju te se izlaže u sudskoj pisarnici na uvid svim sudionicima. Upravitelj i stečajni vjerovnici protiv ovoga rješenja imaju pravo izjaviti žalbu. Rok za žalbu počinje teći od dana kada je rješenje izloženo.

(4) Djelomičnoj diobi može se pristupiti tek po pravomoćnosti rješenja iz stavka 3. ovoga članka.

Određivanje visine dijela koji se isplaćuje

Članak 191.

(1) Odbor vjerovnika određuje postotak namirenja tražbina djelomičnom diobom na prijedlog stečajnoga upravitelja, nakon što isteknu rokovi iz članka 185. i 186., nakon što se izmjeni diobni popis prema članku 189. ovog Zakona te nakon pravomoćnosti rješenja kojim je određen ispravak diobnog popisa. Ako odbor vjerovnika nije osnovan, postotak određuje stečajni sudac.

(2) Stečajni upravitelj će postotak u kojem se tražbine namiruju priopćiti vjerovnicima koji se pri diobi uzimaju u obzir.

Završna dioba

Članak 192.

(1) Završnoj diobi pristupa se čim se okonča unovčenje stečajne mase.

(2) Završna dioba smije se poduzeti samo uz suglasnost stečajnoga suca.

Završno ročište

Članak 193.

(1) Prigodom davanja suglasnosti za završnu diobu stečajni sudac određuje završno ročište vjerovnika. Na tom ročištu se:

1. raspravlja o završnom računu stečajnoga upravitelja,

2. podnose prigovori na završni popis i

3. vjerovnici odlučuju o neunovčivim predmetima stečajne mase.

(2) Između objavljivanja poziva za ročište i njegova održavanja mora proći rok od najmanje trideset dana, a najviše šezdeset dana.

(3) Stečajni sudac rješenjem na završnom ročištu odlučuje o prigovorima vjerovnika iz stavka 1. točke 2. ovoga članka.

(4) Na odluku stečajnog suca o prigovorima vjerovnika na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 190. stavka 2., 3. i 4. ovoga Zakona.

(5) Završno ročište odrediti će se najkasnije u roku od godinu i pol dana od održanog izvještajnog ročišta.

Članak 193.

Brisan

Polaganje zadržanih iznosa

Članak 194.

Iznose koji su odvojeni prigodom završne diobe stečajni upravitelj će uz suglasnost stečajnoga suca, a za račun zainteresiranih osoba, položiti kod suda ili javnoga bilježnika.

Višak pri završnoj diobi

Članak 195.

Ako se pri završnoj diobi mogu u punoj visini namiriti tražbine svih stečajnih vjerovnika, stečajni upravitelj će preostali višak predati dužniku pojedincu. Ako je dužnik pravna osoba, upravitelj će svakoj osobi koja ima udjela u dužniku dati onaj dio viška, na koji bi imala pravo u slučaju likvidacije izvan stečajnoga postupka.


 

3. ZAKLJUČENJE STEČAJNOGA POSTUPKA

Rješenje o zaključenju stečajnoga postupka

Članak 196.

(1) Odmah nakon okončanja završne diobe stečajni sudac će donijeti rješenje o zaključenju stečajnoga postupka.

(2) Rješenje i osnova zaključenja postupka moraju se objaviti. Oglas se objavljuje u izvodu u "Narodnim novinama" i po pravilima o javnom priopćenju. Na odgovarajući se način primjenjuju i odredbe članka 65. ovoga Zakona.

(3) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se sudu ili kojem drugom tijelu koje vodi upisnik dužnika pravne osobe, odnosno dužnika pojedinca. Brisanjem iz upisnika stečajni dužnik kao pravna osoba prestaje postojati, stečajni dužnik kao trgovac pojedinac gubi svojstvo trgovca pojedinca, a stečajni dužnik obrtnik gubi svojstvo obrtnika.

(4) Brisan.

Prava stečajnih vjerovnika nakon zaključenja postupka

Članak 197.

(1) Stečajni vjerovnici mogu nakon zaključenja stečajnoga postupka protiv dužnika pojedinca neograničeno ostvarivati svoje preostale tražbine.

(2) Stečajni vjerovnici čije su tražbine utvrđene i koje dužnik nije osporio na ispitnom ročištu, mogu protiv dužnika pokrenuti postupak prisilne ovrhe na temelju rješenja kojim je njihova tražbina utvrđena. S neosporenom tražbinom izjednačena je tražbina osporavanje koje nije uspjelo.

(3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka ne utječu na mogućnost oslobođenja od preostaloga duga.

Nadležnost za ovrhu

Članak 198.

U slučaju iz članka 197. ovoga Zakona za određivanje i provedbu ovrhe isključivo je nadležan sud koji je provodio stečajni postupak. Provedbu ovrhe na nenovčanim sredstvima dužnika sud koji je provodio stečajni postupak može povjeriti nadležnom općinskom sudu.

Naknadna dioba

Članak 199.

(1) Stečajni sudac će na prijedlog stečajnoga upravitelja, kojega od stečajnih vjerovnika ili po službenoj dužnosti odrediti nastavak postupka radi naknadne diobe, ako se nakon završnoga ročišta:

1. stvore uvjeti da se zadržani iznosi podijele stečajnim vjerovnicima,

2. iznosi koji su isplaćeni iz stečajne mase vrate natrag u masu,

3. pronađe imovina koja ulazi u stečajnu masu.

(2) Nastavak postupka radi naknadne diobe sud će odrediti bez obzira na to je li postupak bio zaključen.

(3) Stečajni sudac može odustati od određivanja nastavka postupka radi naknadne diobe, te iznos koji stoji na raspolaganju za podjelu vjerovnicima ili pronađeni predmet prepustiti dužniku pojedincu, ako to smatra primjerenim s obzirom na neznatnu visinu iznosa ili malu vrijednost predmeta te troškove nastavka postupka radi naknadne diobe. Određivanje nastavka postupka radi naknadne diobe stečajni sudac može uvjetovati uplatom predujma kojim će se pokriti troškovi nastavka postupka radi naknadne diobe.

(4) Imovina iz stavka 1. ovoga članka jest stečajna masa i glede nje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o stečajnom dužniku i njegovim tijelima. U ime i za račun te mase mogu se voditi sporovi radi prikupljanja imovine koja u nju ulazi, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Nakon provedbe

naknadne diobe stečajni će sudac donijeti rješenje o zaključenju stečajnoga postupka.

Pravni lijekovi

Članak 200.

(1) Rješenje kojim se odbija prijedlog za naknadnu diobu dostavlja se predlagatelju. Protiv toga rješenja predlagatelj ima pravo na žalbu.

(2) Rješenje kojim se određuje naknadna dioba dostavlja se stečajnom upravitelju, dužniku pojedincu ili pravnoj osobi i, ako je diobu predložio vjerovnik, tom vjerovniku. Protiv toga rješenja dužnik pojedinac ima pravo na žalbu.

Provedba naknadne diobe

Članak 201.

Nakon određivanja naknadne diobe stečajni upravitelj će iznos kojim se može slobodno raspolagati ili iznos dobiven unovčenjem naknadno pronađenoga dijela stečajne mase podijeliti prema završnom popisu. Stečajni upravitelj račun polaže stečajnom sucu.

Isključenje vjerovnika stečajne mase

Članak 202.

Vjerovnici stečajne mase za čije je zahtjeve stečajni upravitelj saznao:

1. pri djelomičnoj diobi, tek nakon određivanja dijela za diobu,

2. pri završnoj diobi, tek nakon okončanja završnoga ročišta ili,

3. pri naknadnoj diobi, tek nakon objavljivanja popisa o toj diobi,

mogu tražiti namirenje samo iz sredstava koja nakon diobe preostanu u stečajnoj masi.

 

4. OBUSTAVA STEČAJNOGA POSTUPKA

Obustava zbog nedostatnosti mase za pokriće troškova stečajnoga postupka

Članak 203.

(1) Ako se nakon otvaranja stečajnoga postupka pokaže da stečajna masa nije dostatna ni za pokriće troškova postupka, stečajni sudac će obustaviti i zaključiti postupak.

(2) Prije donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka stečajni sudac će pribaviti mišljenje vjerovnika stečajne mase, stečajnog upravitelja i  skupštine vjerovnika.

(3) Postupak se neće obustaviti i zaključiti ako vjerovnici koji su se protivili obustavi postupka solidarno predujme dostatan iznos novca za pokriće troškova postupka, u roku koji im je za to stečajni sudac odredio rješenjem.

(4) Stečajni upravitelj može i nakon obustave i zaključenja stečajnog postupka u ime stečajnog dužnika, a za račun stečajne mase nastaviti s unovčenjem imovine dužnika i s ostvarenim sredstvima postupiti prema odredbi iz članka 63. stavka 5. ovog Zakona.

Obustava zbog nedostatnosti mase za ispunjenje ostalih obveze stečajne mase

Članak 204.

(1) Ako su troškovi stečajnoga postupka pokriveni, ali stečajna masa nije dostatna za ispunjenje ostalih dospjelih obveza stečajne mase, stečajni upravitelj će podnijeti prijavu stečajnom sucu o nedostatnosti stečajne mase. Tako će postupiti i ako se može pretpostaviti da stečajna masa neće biti dostatna za ispunjenje ostalih postojećih obveza stečajne mase kad one dospiju.

(2) Stečajni upravitelj dužan je javno objaviti prijavu iz stavka 1. ovoga članka i pozvati stečajne vjerovnike i vjerovnike ostalih obveza stečajne mase na dostavljanje mišljenja o prijavi.

(3) Obveza stečajnoga upravitelja na upravljanje i unovčenje stečajne mase postoji i nakon podnošenja prijave o nedostatnosti stečajne mase.

Namirenje vjerovnika stečajne mase

Članak 205.

(1) Stečajni upravitelj će podmirivati obveze stečajne mase prema ovom redoslijedu:

1. troškovi stečajnoga postupka,

2. obveze stečajne mase zasnovane nakon podnošenja prijave o nedostatnosti mase, a koje ne ulaze u troškove postupka,

3. ostale obveze stečajne mase, s time da na posljednje mjesto dolaze obveze po osnovi uzdržavanja odobrenoga u skladu s odredbama članka 108. i 109. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Obvezama stečajne mase u smislu odredbe stavka 1. točke 2. ovoga članka smatraju se i obveze:

1. iz dvostrano obveznoga ugovora, ako je stečajni upravitelj izabrao ispunjenje nakon što je podnio prijavu o nedostatnosti stečajne mase,

2. na temelju trajnoga obveznog odnosa nakon prvoga roka nakon kojega je stečajni upravitelj mogao izjaviti otkaz poslije podnošenja prijave o nedostatnosti,

3. na temelju trajnoga obveznog odnosa ako je stečajni upravitelj nakon prijave o nedostatnosti mase primio protučinidbu u korist stečajne mase.

(3) Ako su obveze iz stavka 1. i 2. ovoga članka istoga reda, podmiruju se razmjerno visini njihovih iznosa.

Zabrana ovrhe

Članak 206.

Čim stečajni upravitelj prijavi nedostatnost stečajne mase za pokriće troškova stečajnoga postupka ili za ispunjenje ostalih obveza stečajne mase, nije dopuštena ovrha radi naplate obveza stečajne mase iz članka 205. ovoga Zakona.

Obustava postupka nakon prijave o nedostatnosti stečajne mase

Članak 207.

(1) Čim stečajni upravitelj podijeli stečajnu masu u skladu s odredbom članka 205. ovoga Zakona, stečajni sudac će obustaviti i zaključiti postupak.

(2) Stečajni upravitelj će posebno položiti račune za svoju djelatnost nakon prijave o nedostatnosti mase.

(3) Ako se nakon obustave postupka pronađu predmeti stečajne mase, sud će na prijedlog stečajnoga upravitelja, vjerovnika ili po službenoj dužnosti odrediti provođenje naknadne diobe. Na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 199. stavka 3., 200. i 201. ovoga Zakona.

Obustava zbog naknadnoga nestanka stečajnoga razloga

Članak 208.

Stečajni postupak će se obustaviti na prijedlog dužnika ako bude pruženo jamstvo da dužnik nakon obustave neće biti nesposoban za plaćanje ili prezadužen. Prijedlog je dopušten samo ako se nepostojanje stečajnoga razloga učini barem vjerojatnim.

Obustava uz suglasnost vjerovnika

Članak 209.

(1) Stečajni postupak obustavit će se na prijedlog dužnika pojedinca ako on nakon isteka roka za prijavljivanje tražbina podnese sudu pismenu suglasnost svih stečajnih vjerovnika, koji su prijavili svoje tražbine. Sud će po slobodnoj ocjeni odlučiti je li potrebna i suglasnost stečajnih vjerovnika čije su tražbine osporili dužnik ili stečajni upravitelj te razlučnih vjerovnika, odnosno je li tim vjerovnicima potrebno pružiti odgovarajuće osiguranje.

(2) Postupak se na prijedlog dužnika pojedinca može obustaviti i prije isteka roka za prijavljivanje tražbina, ako nisu poznati drugi vjerovnici, osim onih čiju suglasnost dužnik podnese.

Postupak u povodu prijedloga za obustavu

Članak 210.

(1) Prijedlog za obustavu stečajnoga postupka iz članka 208. i 209. ovoga Zakona objavljuje se. Prijedlog se izlaže na oglasnoj ploči suda na uvid svim sudionicima. U slučaju iz članka 209. ovoga Zakona uz prijedlog se prilažu i izjave o suglasnosti vjerovnika. Stečajni vjerovnici mogu u roku od osam dana od objavljivanja prijedloga pismeno ili usmeno na zapisnik izjaviti prigovor protiv toga prijedloga.

(2) Stečajni sudac odlučuje o obustavi postupka nakon što sasluša predlagatelja, stečajnoga upravitelja i odbor vjerovnika, ako je ovaj osnovan. Ako je podnesen prigovor protiv prijedloga, sud će saslušati i podnositelja prigovora.

(3) Prije obustave stečajni upravitelj će podmiriti nesporne zahtjeve iz stečajne mase, a za osporene pružit će potrebno osiguranje.

Objava i učinak obustave

Članak 211.

(1) Sud će objaviti rješenje kojim se stečajni postupak obustavlja te razlog za obustavu. Sud će prije toga izvijestiti dužnika, stečajnoga upravitelja i članove odbora vjerovnika o vremenu kada će obustava početi proizvoditi pravne učinke. U tom slučaju će se na odgovarajući način primijeniti odredbe članka 196. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) S obustavom stečajnoga postupka dužnik ponovno stječe pravo na slobodno raspolaganje stečajnom masom. U tom slučaju se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 197. i 198. ovoga Zakona.

Pravni lijekovi

Članak 212.

(1) Obustavi li se stečajni postupak prema odredbama članka 203., 208. i 209. ovoga Zakona, svaki stečajni vjerovnik, a ako je do obustave stečajnoga postupka došlo prema odredbi članka 203. ovoga Zakona i dužnik, ima pravo na žalbu protiv odluke suda.

(2) Ako sud odbije prijedlog iz članka 207. ili 208. ovoga Zakona, pravo na žalbu ima dužnik.

 

GLAVA VI.   STEČAJNI PLAN

 

1. PRIPREMA STEČAJNOGA PLANA

Osnovna odredba

Članak 213.

(1) Nakon otvaranja stečajnoga postupka dopušteno je izraditi stečajni plan u kojemu se može odstupiti od zakonskih odredaba o unovčenju i raspodjeli stečajne mase.

(2) Stečajnim planom može se prenijeti svu imovinu dužnika na osobu koju će osnovati stečajni dužnik uz isključenje primjene članka 102. Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, br. 35/05., 41/08. i 125/11.) i članka 40.a Zakona o sudskom registru (»Narodne novine«, br. 1/95., 57/96., 1/98., 30/99., 45/99., 54/05., 40/07., 91/10. i 90/11.).

Podnošenje plana

Članak 214.

(1) Stečajni plan ima pravo stečajnom sucu podnijeti stečajni upravitelj. Neće se uzeti u obzir plan koji se podnese sudu nakon završnoga ročišta.

(2) Ako je na ročištu vjerovnika stečajnom upravitelju naložena izrada stečajnoga plana, on je dužan taj plan podnijeti stečajnom sucu u primjerenom roku. Sa stečajnim upraviteljem u izradi plana savjetodavno surađuju odbor vjerovnika, ako je osnovan, i dužnik pojedinac.

Sadržaj plana

Članak 215.

Stečajni plan sastoji se od pripremne osnove i provedbene osnove. Uz plan se prilažu i isprave navedene u članku 226. i 227. ovoga Zakona.

Pripremna osnova

Članak 216.

(1) U pripremnoj se osnovi stečajnoga plana navode mjere koje su poduzete prije otvaranja stečajnoga postupka ili se još trebaju poduzeti, kako bi se stvorili temelji za planirano ostvarivanje prava sudionika.

(2) Pripremna osnova mora sadržavati i sve ostale podatke o osnovama i posljedicama plana koji su značajni za donošenje odluke vjerovnika o planu i za njegovu sudsku potvrdu.

Provedbena osnova

Članak 217.

Provedbena osnova sadrži odredbe o tome kako će se planom izmijeniti pravni položaj dužnika i drugih sudionika u postupku.

Razvrstavanje sudionika u stečajnom planu

Članak 218.

(1) Sudionici u stečajnom planu razvrstavaju se pri utvrđivanju njihovih prava u skupine. Vjerovnici s različitim pravnim položajem razvrstavaju se u stečajnom planu u posebne skupine. Kod toga treba razlikovati:

1. vjerovnike s pravom odvojenoga namirenja, ako plan zadire i u njihova prava,

2. stečajne vjerovnike koji nisu nižeg isplatnoga reda,

3. stečajne vjerovnike pojedinih nižih isplatnih redova, ako njihove tražbine ne prestaju prema članku 221. ovoga Zakona.

(2) Vjerovnici istoga pravnoga položaja mogu se svrstati u skupine prema istovrsnosti gospodarskih interesa. Takvo razvrstavanje mora se temeljiti na valjanim razlozima. U planu će se navesti kriteriji za razvrstavanje.

(3) Posebnu skupinu tvorit će radnici, ako sudjeluju kao stečajni vjerovnici s tražbinama koje nisu neznatne. Posebne se skupine mogu oblikovati od vjerovnika s malim tražbinama.

(4) Ako bi prema stečajnom planu njegovi učinci bili jednaki prema svim stečajnim vjerovnicima, ti se vjerovnici neće razvrstati u posebne skupine.

Prava razlučnih vjerovnika

Članak 219.

(1) Stečajnim planom ne smije se zadirati u pravo razlučnih vjerovnika na namirenje iz predmeta na kojima postoje prava odvojenoga namirenja, ako tim planom nije izrijekom drukčije određeno.

(2) Ako je planom drukčije određeno, u provedbenoj osnovi za razlučne vjerovnike će se posebno navesti u kojem se dijelu njihova prava smanjuju, na koje vrijeme se odgađa njihovo namirenje te koje još odredbe plana prema njima djeluju.

Prava stečajnih vjerovnika

Članak 220.

Za vjerovnike koji nisu nižih isplatnih redova u provedbenoj se osnovi navodi u kojem se dijelu njihove tražbine smanjuju, na koje vrijeme se odgađa njihovo namirenje, kako se osiguravaju, te koje druge odredbe plana djeluju prema njima.

Prava stečajnih vjerovnika nižih isplatnih redova

Članak 221.

(1) Ako stečajnim planom nije drukčije određeno, smatrat će se da su njegovim prihvaćanjem tražbine stečajnih vjerovnika nižih isplatnih redova prestale.

(2) Ako se stečajnim planom odstupi od odredbe stavka 1. ovoga članka, u provedbenoj osnovi će se za svaku skupinu vjerovnika nižih isplatnih redova navesti podaci propisani u članku 220. ovoga Zakona.

(3) Planom se ne može isključiti niti ograničiti odgovornost dužnika nakon okončanja stečajnoga postupka za novčane kazne i s njime izjednačene obveze.

Načelo jednakoga postupanja prema svim sudionicima

Članak 222.

(1) Svim sudionicima pojedine skupine stečajnim planom moraju se osigurati ista prava.

(2) Različito postupanje prema sudionicima iste skupine dopušteno je samo uz suglasnost svih sudionika koji su time pogođeni. U tom je slučaju stečajnom planu potrebno priložiti izjave o suglasnosti dotičnih sudionika.

(3) Ništav je svaki dogovor stečajnoga upravitelja, dužnika pojedinca i drugih osoba s pojedinim sudionicima kojim se tim sudionicima za njihovo ponašanje pri glasovanju ili inače u svezi sa stečajnim postupkom jamči pogodnost koja planom nije predviđena.

Odgovornost dužnika

Članak 223.

(1) Dužnik se namirenjem stečajnih vjerovnika u skladu s provedbenom osnovom oslobađa svojih preostalih obveza prema tim vjerovnicima.

(2) Ako je dužnik javno trgovačko društvo, komanditno društvo ili gospodarsko interesno udruženje, stavak 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje na osobnu odgovornost članova društva.

Stvarnopravni odnosi

Članak 224.

Ako se prema stečajnom planu trebaju zasnivati, mijenjati, prenositi ili ukidati prava na stvarima i pravima dužnika, potrebne se izjave volje sudionika mogu unijeti u provedbenu osnovu. Izjave koje treba upisati u zemljišne knjige ili koje druge odgovarajuće upisnike moraju se dati u skladu sa zemljišnoknjižnim, odnosno drugim odgovarajućim upisnim propisima.

Pregled imovine. Financijski plan i plan rezultata

Članak 225.

Ako se predviđa da će se vjerovnici namiriti iz prihoda poduzeća koje će nastaviti voditi osoba koja će biti osnovana, uz stečajni plan treba priložiti i pregled imovine, u kojem će se, uz navođenje njihove vrijednosti, popisati dijelovi imovine i obveze koje bi trebalo ispuniti ako plan stupi na snagu. Uz to potrebno je prikazati i koji se rashodi i prihodi mogu očekivati u vremenskom razdoblju tijekom kojega bi vjerovnike trebalo namiriti, i kojim se redoslijedom prihoda i izdataka jamči sposobnost nositelja poduzeća za plaćanje tijekom toga vremenskoga razdoblja.

Daljnji prilozi

Članak 226.

Brisan.

Odbacivanje plana

Članak 227.

(1) Stečajni sudac će stečajni plan odbaciti po službenoj dužnosti ako nisu poštovani propisi o pravu na podnošenje i sadržaju plana te ako podnositelj plana taj nedostatak ne može otkloniti ili ga ne otkloni unutar primjerenog roka koji mu je sud odredio.

(2) Protiv rješenja kojim se plan odbacuje podnositelj ima pravo na žalbu.

Izjašnjenja o planu

Članak 228.

(1) Ako stečajni plan ne bude odbačen, stečajni sudac će zatražiti da se o njemu, u roku od petnaest dana, izjasne:

1. odbor vjerovnika, ako je osnovan,

2. dužnik pojedinac.

(2) Stečajni sudac može pozvati državna tijela nadležna za predmet poslovanja dužnika te gospodarsku, odnosno obrtničku komoru da se izjasne o predloženom planu.

Obustava unovčenja dužnika i namirenja vjerovnika

Članak 229.

Ako bi provedba podnesenoga stečajnoga plana bila ugrožena nastavljanjem unovčenja i diobe stečajne mase, stečajni sudac će, na prijedlog dužnika ili stečajnoga upravitelja, odrediti obustavu unovčenja i diobe te mase.

Sud neće odrediti obustavu ili će već donijeto rješenje o obustavi staviti izvan snage ako bi uslijed obustave mogla nastupiti znatna šteta za stečajnu masu ili ako stečajni upravitelj, uz suglasnost odbora vjerovnika ili vjerovnika, zatraži nastavak unovčenja i diobe mase.

Izlaganje plana

Članak 230.

Stečajni plan se sa svim svojim prilozima i prispjelim izjašnjenjima izlaže u sudskoj pisarnici na uvid sudionicima.

 

2. PRIHVAĆANJE I POTVRDA PLANA

Ročište za raspravljanje i glasovanje o planu

Članak 231.

(1) Stečajni sudac će zakazati ročište na kojem će se raspravljati i glasovati o stečajnom planu. Ročište se mora održati u roku od 30 dana od zakazivanja.

(2) Ročište za raspravljanje i glasovanje mora biti objavljeno. U objavi treba istaknuti da se u plan i prispjele stavove o planu može izvršiti uvid u pisarnici stečajnoga suda.

(3) Stečajni vjerovnici koji su prijavili svoje tražbine, razlučni vjerovnici, stečajni upravitelj i dužnik pojedinac posebno će se pozvati na ročište za raspravljanje i glasovanje o planu. S pozivom potrebno je dostaviti i kopiju plana ili sažetak njegovoga bitnoga sadržaja, koji je podnositelj plana na zahtjev suda dužan podnijeti sudu.

Spajanje s ispitnim ročištem

Članak 232.

Ročište za raspravljanje i glasovanje o planu ne smije se održati prije ročišta za ispitivanje tražbina. Ta se dva ročišta mogu spojiti.

Pravo glasa stečajnih vjerovnika

Članak 233.

(1) Na pravo glasa stečajnih vjerovnika pri glasovanju o stečajnom planu na odgovarajući se način primjenjuju pravila ovoga Zakona o utvrđivanju prava glasa stečajnih vjerovnika. Razlučni vjerovnici imaju pravo glasa kao i stečajni vjerovnici samo ako im je dužnik i osobno odgovoran i ako se odreknu svoga prava na odvojeno namirenje ili ne budu odvojeno namireni.

(2) Vjerovnici na čije tražbine plan ne djeluje nemaju pravo glasa.

Pravo glasa razlučnih vjerovnika

Članak 234.

(1) Ako je stečajnim planom uređen i pravni položaj razlučnih vjerovnika, na ročištu će se pojedinačno raspraviti prava tih vjerovnika. Pravo glasa imaju oni razlučni vjerovnici čija razlučna prava nije osporio ni stečajni upravitelj, niti koji od razlučnih vjerovnika niti koji od stečajnih vjerovnika. Na pravo glasa nositelja osporenih ili nedospjelih prava te prava vezanih uz odgodni uvjet na odgovarajući se način primjenjuju pravila ovoga Zakona o utvrđivanju prava glasa tih vjerovnika.

(2) Razlučni vjerovnici na čije tražbine plan ne djeluje nemaju pravo glasa.

Popis prava glasa

Članak 235.

Na temelju rasprave na ročištu stečajni sudac će utvrditi popis vjerovnika i prava glasa koja im pripadaju.

Izmjena plana

Članak 236.

Podnositelj plana ima pravo, na osnovi rasprave o planu na ročištu, sadržajno izmijeniti pojedine odredbe stečajnoga plana. O izmijenjenom planu može se glasovati na istom ročištu.

Posebno ročište za glasovanje

Članak 237.

(1) Stečajni sudac može odrediti posebno ročište za glasovanje o stečajnom planu. U tom slučaju vremensko razdoblje između ročišta za raspravljanje i ročišta za glasovanje ne smije biti dulje od 30 dana.

(2) Na ročište za glasovanje pozivaju se svi vjerovnici s pravom glasa i dužnik. U slučaju izmjene plana potrebno je posebno ukazati na tu izmjenu.

Glasovanje pismenim putem

Članak 238.

(1) Ako je određeno posebno ročište za glasovanje, vjerovnici mogu i pismeno glasovati.

(2) Stečajni sudac će vjerovnicima s pravom glasa, nakon ročišta za raspravljanje o planu, dostaviti glasački listić i tako ih obavijestiti o njihovu pravu glasa. Pismeno glasovanje uzet će se u obzir samo ako bude primljeno na sudu najkasnije tri dana prije održavanja ročišta za glasovanje. Sud će na to upozoriti vjerovnike dostavljajući im glasačke listiće.

Glasovanje po skupinama

Članak 239.

Svaka skupina vjerovnika s pravom glasa odvojeno glasuje o stečajnom planu.

Potrebne većine

Članak 240.

(1) Smatrat će se da su vjerovnici prihvatili stečajni plan ako je u svakoj skupini glasovala većina vjerovnika i ako zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali za plan dvostruko premašuje zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali protiv toga da se plan prihvati.

(2) Vjerovnici koji imaju neko zajedničko pravo ili čija su prava do nastanka stečajnoga razloga tvorila jedinstveno pravo računaju se pri glasovanju kao jedan vjerovnik. Na odgovarajući način će se postupiti i s nositeljima razlučnih prava ili prava plodouživanja.

(3) Ako se stečajnim planom ne zadire u prava razlučnih vjerovnika te ako stečajni vjerovnici nisu razvrstani u posebne skupine (članak 218. stavak 4.), smatrat će se da su vjerovnici prihvatili stečajni plan ako je za njega glasovala većina vjerovnika koji su glasovali i ako zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali za plan premašuje zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali protiv toga da se on prihvati.

Zabrana opstrukcije

Članak 241.

(1) Smatrat će se da je glasačka skupina prihvatila plan, iako potrebna većina nije postignuta, ako vjerovnici te skupine stečajnim planom nisu stavljeni u lošiji položaj od onoga u kojem bi bili da plana nema, ako primjereno sudjeluju u gospodarskim koristima koje bi sudionicima trebale pripasti na temelju stečajnoga plana i ako je većina glasačkih skupina plan prihvatila s potrebnom većinom.

(2) Smatrat će se da primjereno sudjelovanje vjerovnika neke skupine u gospodarskim koristima u smislu stavka 1. ovoga članka postoji ako prema planu ni jedan drugi vjerovnik ne bi trebao primiti imovinsku korist koja bi prelazila puni iznos njegove tražbine, ako imovinsku korist ne bi primio ni vjerovnik koji bi u slučaju da plana nema bio u isplatnom redu iza vjerovnika skupine, niti dužnik ili osoba koja u njemu ima udjela, ako se niti jedan od vjerovnika koji bi u slučaju da plana nema bio u istom isplatnom redu s vjerovnicima te skupine, ne stavlja u bolji položaj od onoga u kojem se nalaze ti vjerovnici.

Pristanak stečajnih vjerovnika nižih isplatnih redova

Članak 242.

(1) Smatrat će se da su skupine vjerovnika koji potražuju kamate koje teku nakon otvaranja stečajnoga postupka i vjerovnika koji potražuju naknadu troškova svoga sudjelovanja u stečajnom postupku pristale na plan ako je dužnik planom oslobođen tih obveza ili se u skladu s odredbom članka 221. ovoga Zakona uzima da je dužnik

oslobođen tih obveza te ako prema planu čak ni glavna tražbina tih stečajnih vjerovnika neće biti podmirena u cijelosti.

(2) Smatrat će se da su skupine koje su za jedan isplatni red iza obveza dužnika po osnovi novčanih kazni i sličnih obveza pristale na plan ako nijedan stečajni vjerovnik planom nije stavljen u bolji položaj od vjerovnika tih skupina.

(3) Ako u glasovanju ne sudjeluje niti jedan vjerovnik pojedine skupine, smatrat će se da je ta skupina pristala na plan.

Pristanak dužnika

Članak 243.

(1) Smatrat će se da je dužnik dao svoj pristanak na plan ako planu ne prigovori najkasnije na ročištu za glasovanje pismeno ili usmeno na zapisnik.

(2) Stečajni sudac prigovor iz stavka 1. ovoga članka neće uzeti u obzir ako dužnik planom nije stavljen u teži položaj od onoga u kojem bi bio da plana nema te ako niti jedan vjerovnik ne dobiva gospodarsku korist koja prelazi puni iznos njegove tražbine.

(3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na dioničare, nositelje udjela te nositelje drugih osnivačkih prava pravnih osoba.

Potvrda plana

Članak 244.

(1) Nakon što stečajni plan prihvate vjerovnici i nakon što na njega pristane dužnik, stečajni sudac će odlučiti o tome hoće li plan potvrditi.

(2) Stečajni sudac će prije toga saslušati stečajnoga upravitelja, odbor vjerovnika, ako je osnovan, i dužnika.

(3) Rješenje o potvrdi stečajnoga plana sadrži provedbenu osnovu plana koju su vjerovnici prihvatili.

Uvjetni plan

Članak 245.

Ako je stečajnim planom predviđeno da se prije potvrde moraju izvršiti određene činidbe ili ostvariti druge mjere, plan se smije potvrditi samo ako su te pretpostavke ispunjene. Sud će potvrdu uskratiti po službenoj dužnosti ako se te pretpostavke ne ispune niti nakon isteka primjerenoga roka koji je odredio.

Povreda postupovnih odredbi

Članak 246.

Stečajni sudac će po službenoj dužnosti uskratiti potvrdu stečajnoga plana:

1. ako su bitno povrijeđeni propisi o sadržaju stečajnog plana i postupanju prilikom njegove izrade i donošenja kao i o prihvatu od strane vjerovnika i o pristanku dužnika, osim ako se ti nedostaci mogu otkloniti, ili

2. ako je prihvat plana postignut na nedopušten način, osobito stavljanjem u povoljniji položaj pojedinih vjerovnika.

Zaštita manjine

Članak 247.

(1) Na prijedlog vjerovnika, stečajni sudac neće potvrditi stečajni plan ako je vjerovnik:

1. planu prigovorio najkasnije na ročištu za glasovanje pismeno ili usmeno na zapisnik i

2. ako je planom stavljen u lošiji položaj od onoga u kojem bi bio da plana nema.

(2) Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka dopušten je samo, ako vjerovnik učini vjerojatnim da je planom stavljen u lošiji položaj.

Objava odluke

Članak 248.

(1) Rješenje kojim se stečajni plan potvrđuje ili kojim se potvrda uskraćuje proglašava se na ročištu za glasovanje ili na posebnom ročištu koje će se održati u roku od petnaest dana.

(2) Ako plan potvrdi, sud će stečajnim vjerovnicima koji su prijavili svoju tražbinu i razlučnim vjerovnicima, upućujući ih na odluku o potvrdi plana, dostaviti kopiju plana ili sažetak njegova bitnoga sadržaja.

Pravni lijekovi

Članak 249.

Protiv rješenja kojim se stečajni plan potvrđuje ili se potvrda plana uskraćuje vjerovnici i dužnik imaju pravo na žalbu.

 

3. UČINCI POTVRĐENOG PLANA I NADZOR NAD ISPUNJENJEM PLANA

Osnovni učinci plana

Članak 250.

(1) Rješenje o potvrdi plana djeluje prema svim sudionicima od svoje pravomoćnosti. Ako je predviđeno zasnivanje, izmjena, prijenos ili ukidanje prava na dijelovima imovine, ili prijenos poslovnih udjela u nekom društvu s ograničenom odgovornošću, smatrat će se da su u rješenju sadržane izjave volje sudionika dane u propisanom obliku; to na odgovarajući način vrijedi i za rješenjem obuhvaćene izjave o preuzimanju obveza na kojima se temelji zasnivanje, izmjena, prijenos ili ukidanje prava na dijelovima imovine ili prijenos poslovnih udjela i dionica. Ovo vrijedi i za stečajne vjerovnike koji svoje tražbine nisu prijavili te za sudionike koji su planu prigovorili.

(2) Brisan.

(3) Rješenje o potvrdi plana ne djeluje na prava stečajnih vjerovnika protiv sudužnika i dužnikovih jamaca te na prava tih vjerovnika na dijelovima imovine koji ne spadaju u stečajnu masu, ili na temelju predbilježbe koja se odnosi na te predmete. Dužnik se, međutim, na temelju rješenja oslobađa od obveza prema svojim sudužnicima, jamcima ili drugim regresnim ovlaštenicima na isti način kao i prema svojim vjerovnicima.

(4) Ako je neki vjerovnik namiren u većoj mjeri nego što bi imao pravo prema planu, on nema obvezu vratiti primljeno.

Prestanak odredbe o odgodi namirenja i otpustu duga

Članak 251.

Brisan.

Osporene tražbine i odvojeno namirenje

Članak 252.

Brisan.

Ovrha na rješenja o potvrdi stečajnoga plana

Članak 253.

Brisan.

Zaključenje stečajnoga postupka

Članak 254.

(1) Stečajni sudac će donijeti rješenje o zaključenju stečajnoga postupka čim rješenje o potvrdi stečajnoga plana postane pravomoćno.

(2) Prije zaključenja stečajnoga postupka stečajni je upravitelj dužan namiriti nesporne obveze stečajne mase, a za sporne pružiti odgovarajuće osiguranje.

(3) Sud će objaviti izreku rješenja s naznakom osnove za zaključenje stečajnoga postupka. Sud će unaprijed izvijestiti dužnika, stečajnoga upravitelja i članove odbora vjerovnika o tome kada će nastupiti pravni učinci zaključenja stečajnoga postupka.

Učinci zaključenja stečajnoga postupka

Članak 255.

(1) Donošenjem rješenja o zaključenju stečajnoga postupka prestaju službe stečajnoga upravitelja i članova odbora vjerovnika, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na propise o nadzoru nad ispunjenjem stečajnoga plana.

(3) Parnicu koja je u tijeku, a koja za predmet ima pobijanje pravnoga djela stečajnoga dužnika vezanoga uz stečajni postupak, stečajni upravitelj može voditi dalje i nakon zaključenja postupka ako je to predviđeno u rješenjem o potvrdi stečajnoga plana. U tom će se slučaju parnica voditi za račun dužnika, ako planom nije drugačije određeno.

Nadzor nad ispunjenjem plana

Članak 256.

(1) U rješenju o potvrdi stečajnoga plana može se predvidjeti da će se njegovo ispunjenje nadzirati.

(2) Ako je to u rješenju iz stavka 1. ovoga članka predviđeno, nadzor se proteže i na ispunjenje tražbina koje vjerovnici, u skladu s tim rješenjem, imaju prema trgovačkim društvima koja su osnovana nakon otvaranja stečajnoga postupka radi preuzimanja ili daljnjega vođenja poduzeća ili pogona dužnika - društvo-preuzimatelj.

Dužnosti i ovlasti stečajnoga upravitelja

Članak 257.

(1) Nadzor obavljaju stečajni upravitelj i odbor vjerovnika te stečajni sudac. U tom slučaju službe stečajnoga upravitelja i članova odbora vjerovnika neće prestati zaključenjem stečajnoga postupka. Na prava i dužnosti stečajnoga upravitelja na odgovarajući se način primjenjuju pravila o privremenom stečajnom upravitelju.

(2) Tijekom trajanja nadzora upravitelj je dužan odbor vjerovnika, ako je osnovan, i sud jednom godišnje izvijestiti o ispunjenju plana te o daljnjim izgledima za njegovo ispunjenje. Time se ne utječe na pravo odbora vjerovnika i suda da u svako doba zahtijevaju pojedine obavijesti ili podnošenje međuizvješća.

Podnošenje prijave

Članak 258.

Utvrdi li stečajni upravitelj da se tražbine čije se ispunjenje nadzire ne ispunjavaju ili ne mogu ispuniti, dužan je o tome bez odgode podnijeti prijavu stečajnom sudu i odboru vjerovnika. Ako odbor vjerovnika nije osnovan, upravitelj će umjesto njega izvijestiti sve vjerovnike kojima prema rješenju o potvrdi stečajnoga plana pripadaju zahtjevi protiv društva-preuzimatelja.

Poslovi za koje je potrebna suglasnost

Članak 259.

U rješenju o potvrdi stečajnoga plana može se predvidjeti da će za valjanost određenih pravnih poslova društva-preuzimatelja tijekom trajanja nadzora biti potrebna prethodna suglasnost stečajnoga upravitelja.

Krediti

Članak 260.

(1) U rješenju o potvrdi stečajnoga plana može se predvidjeti da će stečajni vjerovnici biti u isplatnom redu iza vjerovnika s tražbinama po osnovi kredita ili zajmova koje će društvo-preuzimatelj preuzeti tijekom trajanja nadzora ili koje je vjerovnik stečajne mase ostavio na snazi i tijekom trajanja nadzora. U tom će slučaju biti potrebno utvrditi ukupni iznos za kredite te vrste (kreditni okvir). Taj iznos ne smije prelaziti vrijednost predmeta imovine navedenih u pregledu imovine.

(2) Stečajni vjerovnici iz stavka 1. ovoga članka namirivat će se samo iza onih vjerovnika s kojima je dogovoreno da će se i u kojoj visini kredit koji su odobrili s obzirom na glavnu tražbinu, kamate i troškove nalaziti unutar kreditnoga okvira, i kojima je stečajni upravitelj takav dogovor pismeno potvrdio.

Kasniji isplatni red tražbina novih vjerovnika

Članak 261.

Tražbine vjerovnika iz ugovornih odnosa zasnovanih tijekom trajanja nadzora namirivat će se iza tražbina vjerovnika po osnovi kredita iz članka 260. stavka 1. ovoga Zakona. U istom su položaju i tražbine po osnovi trajnog obveznoga odnosa zasnovanoga ugovorom prije nadzora za vrijeme nakon prvoga roka u kojem je vjerovnik mogao izjaviti otkaz nakon početka nadzora.

Uzimanje u obzir kasnijeg isplatnog reda

Članak 262.

(1) Kasniji isplatni red stečajnih vjerovnika i vjerovnika iz članka 261. ovoga Zakona uzima se u obzir samo u stečajnom postupku otvorenom prije ukidanja nadzora.

(2) U tom novom stečajnom postupku vjerovnici iz stavka 1. ovoga članka nalaze se ispred ostalih vjerovnika kasnijega isplatnoga reda.

Objava nadzora

Članak 263.

(1) Rješenje stečajnoga suca kojim je određen nadzor nad ispunjenjem stečajnoga plana objavit će se zajedno s rješenjem o zaključenju stečajnoga postupka. Pored toga objavit će se, ako su za to ispunjeni uvjeti iz ovoga Zakona, i lista poslova za koje je potrebna prethodna suglasnost stečajnoga upravitelja, visina predviđenoga kreditnoga okvira.

(2) Podaci iz stavka 1. ovoga članka upisat će se u odgovarajuće javne knjige po službenoj dužnosti.

Ukidanje nadzora

Članak 264.

(1) Stečajni sudac će donijeti rješenje o ukidanju nadzora:

1. ako su tražbine čije se ispunjenje nadzire ispunjene ili je njihovo ispunjenje osigurano, ili

2. ako je od zaključenja stečajnoga postupka prošlo tri godine, a nije podnesen prijedlog za otvaranje novoga stečajnoga postupka.

(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka će se objaviti. U tom rješenju će se odrediti brisanje u odgovarajućim javnim knjigama zabilježbe nadzora i ograničenja određenih u svezi s nadzorom.

Troškovi nadzora

Članak 265.

Troškove nadzora snosi društvo-preuzimatelj.

 

GLAVA VII.   OSOBNA UPRAVA

 

Pretpostavke

Članak 266.

(1) Stečajni sudac može rješenjem o otvaranju stečajnoga postupka ovlastiti dužnika da sam upravlja i raspolaže stečajnom masom pod nadzorom stečajnoga povjerenika (osobna uprava). Na osobnu upravu dužnika na odgovarajući način se primjenjuju odredbe prvoga do šestoga dijela ovoga Zakona ako u ovom dijelu Zakona nije što drugo određeno.

(2) Sud će osobnu upravu odrediti:

1. ako to dužnik predloži,

2. ako se s time suglasio vjerovnik koji je predložio otvaranje stečajnoga postupka, te

3. ako se prema okolnostima slučaja može očekivati da određivanje osobne uprave neće dovesti do odugovlačenja postupka ili do kakvoga drukčijega oštećenja prava i interesa vjerovnika.

(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka umjesto stečajnoga upravitelja postavit će se stečajni povjerenik. Svoje tražbine stečajni vjerovnici prijavljuju stečajnom povjereniku. Osobna uprava se ne upisuje u zemljišne knjige i druge odgovarajuće upisnike.

Naknadno određivanje osobne uprave

Članak 267.

Ako je stečajni sudac odbio prijedlog dužnika za određivanje osobne uprave, a na prvom ročištu vjerovnici predlože osobnu upravu, stečajni sudac će naknadno odrediti takvu upravu. Za stečajnoga povjerenika može se postaviti dotadašnji stečajni upravitelj.

Obustava osobne uprave

Članak 268.

(1) Stečajni sudac će obustaviti osobnu upravu na prijedlog:

1. skupštine vjerovnika,

2. razlučnoga ili stečajnoga vjerovnika, ako stečajni vjerovnik koji je predložio pokretanje stečajnoga postupka opozove svoju suglasnost za provedbu osobne uprave, te

3. dužnika.

(2) Prije donošenja odluke o prijedlogu stečajni sudac će saslušati dužnika. Protiv odluke o prijedlogu vjerovnik i dužnik imaju pravo na samostalnu Žalbu.

(3) Nakon donošenja rješenja o obustavi osobne uprave postupak se nastavlja po pravilima stečajnoga postupka. U rješenju o obustavi osobne uprave stečajni sudac će imenovati stečajnoga upravitelja. Za stečajnoga upravitelja može se postaviti dotadašnji stečajni povjerenik.

Javno priopćenje

Članak 269.

Rješenje stečajnoga suda kojim se nakon otvaranja stečajnoga postupka određuje ili obustavlja osobna uprava, objavljuje se.

Pravni položaj stečajnoga povjerenika

Članak 270.

(1) Na postavljenje stečajnoga povjerenika, na nadzor stečajnoga suda nad njegovim radom te na odgovornost i nagradu stečajnoga povjerenika na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o stečajnom upravitelju.

(2) Stečajni povjerenik dužan je ispitati gospodarski položaj dužnika i nadzirati kako on vodi poslove, osobito troškove njegova poslovanja, a ako je dužnik pojedinac i troškove njegova privatnoga Života. Na stečajnoga se povjerenika na odgovarajući način primjenjuje odredba članka 54. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Utvrdi li stečajni povjerenik da postoje okolnosti iz kojih se može zaključiti da će nastavljanje osobne uprave dovesti do oštećenja vjerovnika, dužan je o tome bez odgode obavijestiti odbor vjerovnika i stečajni sudac. Ako odbor vjerovnika nije osnovan, stečajni povjerenik će o tome obavijestiti stečajne vjerovnike koji su prijavili tražbine i razlučne vjerovnike.

Sudjelovanje stečajnoga povjerenika

Članak 271.

(1) Obveze koje ne spadaju u redovno poslovanje dužnik smije preuzimati samo uz suglasnost stečajnoga povjerenika. Dužnik ne smije preuzimati ni obveze koje spadaju u redovno poslovanje, ako se tome protivi stečajni povjerenik.

(2) Stečajni povjerenik može zahtijevati od dužnika da sav naplaćeni novac preuzima i da sva plaćanja obavlja samo stečajni povjerenik.

Sudjelovanje odbora vjerovnika

Članak 272.

Dužnik je dužan pribaviti prethodnu suglasnost odbora vjerovnika za poduzimanje pravnih radnji koje su od posebnoga značenja za stečajni postupak. U slučaju iz prethodne rečenice na odgovarajući će se način primjenjivati odredbe ovoga Zakona o posebno značajnim pravnim radnjama stečajnoga upravitelja.

Posebni slučajevi pribavljanja suglasnosti stečajnoga povjerenika

Članak 273.

(1) Na prijedlog skupštine vjerovnika, stečajni sudac će odrediti pravne poslove za čiju će pravnu valjanost biti potrebna prethodna suglasnost stečajnoga povjerenika. Na radnje koje dužnik poduzme bez takve suglasnosti na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o radnjama stečajnoga dužnika poduzetim nakon otvaranja stečajnoga postupka mimo stečajnoga upravitelja. Ako se stečajni povjerenik suglasio sa zasnivanjem neke obveze stečajne mase, na njegovu se odgovornost vjerovnicima stečajne mase zbog neispunjenja obveza stečajne mase na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o odgovornosti stečajnoga upravitelja.

(2) Obvezatno pribavljanje prethodne suglasnosti može se odrediti i na prijedlog razlučnoga vjerovnika ili stečajnoga vjerovnika ako je to potrebno da bi se izbjeglo oštećenje vjerovnika. Takav će prijedlog biti dopušten samo ako vjerovnik učini vjerojatnim postojanje opasnosti oštećenja vjerovnika.

(3) Rješenje o potrebi pribavljanja suglasnosti objavit će se i upisati u zemljišne i druge javne knjige.

Sredstva za život dužnika

Članak 274.

Dužnik pojedinac ima pravo da za sebe i za osobe koje je po zakonu dužan uzdržavati dobiva iz stečajne mase sredstva koja će njemu i osobama koje je dužan uzdržavati omogućiti, s obzirom na njegove dotadašnje životne prilike, skroman način života.

Dvostranoobvezni odnosi

Članak 275.

U postupku osobne uprave primjenjuju se na odgovarajući način odredbe ovoga Zakona o ispunjenju pravnih poslova, s time da prava i obveze stečajnoga upravitelja pripadaju stečajnom dužniku koji ih ostvaruje u dogovoru sa stečajnim povjerenikom.

Odgovornost i pobijanje pravnih radnji

Članak 276.

Prava iz članka 101. i 102. ovoga Zakona može ostvarivati samo stečajni povjerenik, koji je jedini ovlašten pobijati u ime i za račun dužnika pravne radnje prema članku 127. do 144. ovoga Zakona.

Izvješćivanje vjerovnika

Članak 277.

(1) Popis dijelova imovine dužnika koji ulaze u stečajnu masu, popis vjerovnika i pregled imovine izrađuje dužnik. Stečajni povjerenik može ispitati popise i pregled imovine, te pismeno izjaviti da li se, s obzirom na rezultate njegovih ispitivanja, trebaju ulagati prigovori.

(2) Na izvještajnom ročištu dužnik je obvezan podnijeti izvješće. Stečajni povjerenik dužan je iznijeti svoj stav o tom izvješću.

(3) Dužnik ima obvezu polaganja računa. Na završni račun dužnika na odgovarajući se način primjenjuje odredba stavka 1. ovoga članka.

Unovčenje predmeta osiguranja

Članak 278.

(1) Dužniku pripada pravo stečajnoga upravitelja na unovčenje predmeta na kojima postoje razlučna prava. Troškovi utvrđenja predmeta i prava na tim predmetima ne utvrđuju se. Kao troškovi unovčenja mogu se naknaditi samo stvarno nastali troškovi potrebni za unovčenje i plaćeni porez na promet.

(2) Dužnik svoje pravo na unovčenje ostvaruje u dogovoru sa stečajnim povjerenikom.

Namirenje stečajnih vjerovnika

Članak 279.

(1) Pri ispitivanju tražbina, osim stečajnih vjerovnika, prijavljene tražbine mogu osporavati dužnik i stečajni povjerenik. Tražbina koju ospori, dužnik ili stečajni povjerenik ne smatra se utvrđenom.

(2) Diobe provodi dužnik. Stečajni povjerenik dužan je ispitati diobene popise i pismeno izjaviti je li prema rezultatima ispitivanja potrebno protiv tih popisa podnijeti prigovore.

Stečajni plan

Članak 280.

(1) Vjerovnici mogu izradu stečajnoga plana naložiti stečajnom povjereniku ili dužniku. Ako se dužniku izda takav nalog, stečajni povjerenik savjetodavno sudjeluje u njegovoj izradi.

(2) Nadzor nad ispunjenjem plana obavlja stečajni povjerenik.

Nedostatnost stečajne mase

Članak 281.

Stečajni povjerenik dužan je stečajnom sudu prijaviti nedostatnost stečajne mase.

 

GLAVA VIII.   OSLOBOĐENJE OD PREOSTALIH OBVEZA

 

Osnovna odredba

Članak 282.

Ako je dužnik pojedinac, može se prema odredbama ovoga Zakona osloboditi svojih obveza prema stečajnim vjerovnicima koje su u stečajnom postupku ostale nenamirene.

Prijedlog dužnika

Članak 283.

(1) Dužnik se može osloboditi preostalih obveza ako podnese odgovarajući prijedlog. Prijedlog se stečajnom sucu mora podnijeti najkasnije na izvještajnom ročištu u pisanom obliku. Taj se prijedlog može spojiti s prijedlogom za otvaranje stečajnoga postupka.

(2) Prijedlogu se prilaže izjava da dužnik svoje založive tražbine iz radnoga odnosa ili druge odgovarajuće tekuće tražbine ustupa za vrijeme od sedam godina nakon zaključenja stečajnoga postupka povjereniku kojega će odrediti stečajni sudac. Ako je dužnik te svoje tražbine već ranije ustupio ili založio trećoj osobi, dužan je u izjavi to navesti.

(3) Sporazumi kojima se ustup tražbina dužnika iz stavka 2. ovoga članka uvjetuje ili na drugi način ograničava, nemaju pravnoga učinaka ako se njima onemogućava ili ograničava učinak izjave o ustupu.

Predlaganje povjerenika

Članak 284.

Dužnik i vjerovnik imaju pravo za povjerenika predložiti fizičku osobu koja će biti podobna s obzirom na okolnosti konkretnoga slučaja.

Odluka stečajnoga suca

Članak 285.

(1) Stečajni sudac će na završnom ročištu zatražiti mišljenje stečajnih vjerovnika i stečajnoga upravitelja o dužnikovom prijedlogu. Stečajni sudac rješenjem odlučuje o prijedlogu dužnika.

(2) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga stavka dužnik i svaki stečajni vjerovnik koji se na završnom ročištu usprotivio tome da se dužnik oslobodi od preostalih obveza imaju pravo na žalbu. Stečajni postupak će se zaključiti tek po pravomoćnosti toga rješenja. Pravomoćno rješenje će se objaviti zajedno s rješenjem o zaključenju stečajnoga postupka.

(3) Ako se stečajni postupak obustavi, dužnik se može osloboditi preostalih obveza samo ako je stečajna masa nakon prijave njene nedostatnosti podijeljena u skladu s odredbom članka 207. ovoga Zakona te ako je do obustave došlo u skladu s odredbom članka 209. ovoga Zakona. Odredba stavka 2. ovoga članka primjenjuje se u tom slučaju na odgovarajući način.

Odbijanje prijedloga za oslobođenje

Članak 286.

(1) Stečajni sudac će rješenjem odbiti prijedlog dužnika za oslobođenje od preostalih obveza ako je to na završnom ročištu predložio koji od stečajnih vjerovnika i:

1. ako je dužnik pravomoćno osuđen zbog kaznenih djela protiv gospodarstva - prouzročenja stečaja i oštećenja vjerovnika, ili

2. ako je dužnik u posljednje tri godine koje su prethodile podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili nakon toga namjerno ili iz krajnje nepažnje pismeno dao netočne ili nepotpune podatke o svojim gospodarskim prilikama, kako bi dobio kredit, primio plaćanja iz javnih sredstava ili izbjegao plaćanje poreza ili drugih javni obveza, ili

3. ako je u posljednjih deset godina koje su prethodile podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili nakon toga dužnik oslobođen preostalih obveza ili mu je oslobođenje uskraćeno u skladu s odredbama članka 292. i 293. ovoga Zakona, ili

4. ako je dužnik u posljednjoj godini prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili nakon toga namjerno ili iz krajnje nepažnje onemogućio namirenje stečajnih vjerovnika time što je preuzimao neprimjerene obveze, rasipao svoju imovinu ili bez izgleda na poboljšanje gospodarskoga položaja odgađao otvaranje stečajnoga postupka, ili

5. ako je dužnik tijekom stečajnoga postupka namjerno ili iz krajnje nepažnje povrijedio svoje dužnosti izvješćivanja i suradnje prema ovom Zakonu.

(2) Protivljenje vjerovnika bit će dopušteno samo ako je on učinio vjerojatnim postojanje koje od osnova za odbijanje prijedloga dužnika za oslobođenje od preostalih obveza.

Najava oslobođenja od preostalih obveza

Članak 287.

(1) Ako utvrdi da ne postoje razlozi za odbijanje prijedloga za oslobođenje iz članka 286. ovoga Zakona, stečajni sudac će rješenjem odrediti da će dužnika osloboditi preostalih obveza ako ispuni obveze prema odredbi članka 291. ovoga Zakona odnosno ako ne nastupe činjenice predviđene u odredbama članka 293. i 294. ovoga Zakona.

(2) Istim rješenjem stečajni sudac će odrediti povjerenika na kojega prelaze založiva primanja dužnika u skladu s izjavom o ustupu.

Pravni položaj povjerenika

Članak 288.

(1) Povjerenik je dužan osobe obvezane na plaćanje obavijestiti o ustupu. On je dužan iznose koje primi na osnovi ustupa kao i ostale isplate u korist dužnika ili treće osobe držati odvojene od svoje imovine te ih jednom godišnje podijeliti stečajnim vjerovnicima na osnovi završnoga popisa. Povjerenik je dužan dužniku, nakon četiri godine od zaključenja stečajnoga postupka predati deset, nakon pet godina od zaključenja stečajnoga postupka petnaest, a nakon šest godina od zaključenja stečajnoga postupka dvadeset posto od iznosa koje primi na temelju ustupa ili od drugih preuzetih plaćanja.

(2) Vjerovnici mogu na povjerenika dodatno prenijeti i nadzor nad ispunjenjem dužnosti dužnika. U tom će slučaju povjerenik bez odgode obavijestiti vjerovnike o utvrđenoj povredi dužnosti. Povjerenik je dužan preuzeti nadzor samo ako mu dodatni iznos nagrade koji bi mu na temelju toga pripao bude isplaćen ili predujmljen.

(3) Povjerenik je dužan stečajnom sudu po okončanju svoje službe položiti račun. U odnosu na povjerenika na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o nadzoru nad stečajnim upraviteljem i o razrješenju stečajnoga upravitelja, s time da svaki stečajni vjerovnik ima pravo predložiti razrješenje te pravo na žalbu protiv odluke suda o prijedlogu za razrješenje.

Nagrada i naknada troškova

Članak 289.

(1) Povjerenik ima pravo na nagradu za svoj rad te na naknadu primjerenih izdataka, u skladu s utrošenim vremenom te opsegom i složenošću njegova rada.

(2) Na nagradu i naknadu troškova povjerenika na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o nagradi i naknadi izdataka stečajnom upravitelju.

Jednako postupanje prema svim vjerovnicima

Članak 290.

(1) Tijekom trajanja ustupa nije nad imovinom dužnika dopuštena prisilna ovrha u korist pojedinih stečajnih vjerovnika.

(2) Ništav je svaki sporazum između dužnika ili drugih osoba i pojedinih stečajnih vjerovnika na osnovi kojega bi koji od njih stekao neku posebnu prednost.

(3) S tražbinom iznosa obuhvaćenih izjavom o ustupu obvezana osoba može prebiti svoju tražbinu prema dužniku samo ako bi ona i u slučaju nastavljanja stečajnoga postupka imala pravo na prijeboj.

Dužnikove dužnosti

Članak 291.

(1) Dužnik tijekom trajanja ustupa:

1. dužan je baviti se primjerenim zanimanjem i, ako je bez zaposlenja, potruditi se da nađe primjereno zaposlenje te ne smije odbiti primjereno zaposlenje ili obavljanje primjerene djelatnosti,

2. dužan je predati povjereniku polovicu vrijednosti imovine koju stekne nasljeđivanjem ili s obzirom na buduće pravo nasljeđivanja,

3. dužan je bez odgode prijaviti povjereniku i stečajnom sudu svaku promjenu mjesta stanovanja ili mjesta zaposlenja,

4. ne smije zatajiti nijedan iznos obuhvaćen izjavom o ustupu niti imovinu iz točke 2. ovoga stavka te je dužan sudu i povjereniku, na njihovo traženje, dati obavijesti o svom zaposlenju ili svojim nastojanjima da nađe zaposlenje te o svojim primanjima i imovini,

5. dužan je plaćanja radi namirenja stečajnih vjerovnika obavljati samo povjereniku te ne smije nijednom stečajnom vjerovniku dati posebnu prednost.

(2) Ako dužnik obavlja samostalnu djelatnost, obvezan je stečajne vjerovnike namirivati plaćanjima povjereniku kao da je zasnovao primjereni radni odnos.

Povreda dužnosti

Članak 292.

(1) Stečajni sudac će uskratiti oslobođenje dužnika od preostalih obveza, na prijedlog stečajnoga vjerovnika, ako dužnik tijekom trajanja ustupa povrijedi svoju dužnost i time onemogući namirenje stečajnih vjerovnika. Prijedlog se može staviti samo u roku od godinu dana od dana kojega je vjerovnik saznao za povredu dužnosti. Prijedlog je dopušten samo ako vjerovnik svoj prijedlog učini vjerojatnim.

(2) Prije odluke o prijedlogu stečajni sudac će saslušati povjerenika, dužnika i stečajne vjerovnike. Dužnik je dužan dati obavijesti o ispunjavanju svojih dužnosti. Ako dužnik bez valjanoga razloga ne pruži tražene obavijesti ili ako neopravdano izostane s ročišta koje je sud zakazao radi davanja obavijesti, uskratit će se oslobođenje od preostalih obveza.

(3) Protiv odluke suda predlagatelj i dužnik imaju pravo na žalbu. Uskrata oslobođenja od preostalih obveza se objavljuje.

Uskrata oslobođenja od preostalih obveza

Članak 293.

(1) Stečajni sudac će, na prijedlog stečajnoga vjerovnika, uskratiti oslobođenje od preostalih obveza ako je dužnik u vremenskom razdoblju između završnoga ročišta i zaključenja stečajnoga postupka ili za vrijeme trajanja ustupa pravomoćno osuđen zbog kaznenih djela protiv gospodarstva - prouzročenja stečaja i oštećenja vjerovnika.

(2) Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka može se staviti u roku od godine dana od dana kada je vjerovnik saznao za pravomoćnu presudu kojom je dužnik osuđen za kaznena djela protiv gospodarstva - prouzročenje stečaja i oštećenja vjerovnika. Prijedlog je dopušten samo ako vjerovnik svoj prijedlog učini vjerojatnim.

Pokriće minimalne nagrade za povjerenika

Članak 294.

(1) Stečajni sudac će, na prijedlog povjerenika, uskratiti oslobođenje dužnika od preostalih obveza ako iznosi koji su mu uplaćeni za prethodnu godinu njegova djelovanja nisu dovoljni za pokriće njegove minimalne nagrade, a dužnik ne doplati iznos koji nedostaje iako ga je povjerenik pismeno pozvao u roku ne kraćem od petnaest dana da to učini i pri tome ga upozorio na mogućnost uskraćivanja njegova oslobođenja od preostalih obveza.

(2) Prije donošenja odluke stečajni sudac će saslušati dužnika. Ako dužnik u roku od petnaest dana po pozivu suda uplati nedostajući iznos, sud neće uskratiti oslobođenje.

(3) U slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje odredba članka 292. stavka 3. ovoga Zakona.

Prijevremeno okončanje

Članak 295.

Pravomoćnošću odluke o uskrati oslobođenja od preostalih obveza u skladu s odredbama članka 292., 293. i 294. ovoga Zakona prestaju važiti izjave o ustupu, služba povjerenika i ograničenja prava dužnika.

Odluka o oslobođenju od preostalih obveza

Članak 296.

(1) Nakon što istekne vrijeme trajanja ustupa, ako nije bilo okončano prije toga, stečajni sudac će, poslije saslušanja stečajnih vjerovnika, povjerenika i dužnika, rješenjem odlučiti o oslobođenju dužnika od preostalih obveza.

(2) Stečajni sudac će, na prijedlog kojega od stečajnih vjerovnika, ako utvrdi da postoji koji od razloga za to iz članka 292. stavka 1. ili 2., ili iz članka 293., ili na prijedlog povjerenika, ako utvrdi da postoji razlog iz članka 294. ovoga Zakona, uskratiti oslobođenje dužnika od preostalih obveza.

(3) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka objavit će se. Ako sud odredi oslobođenje od preostalih obveza, rješenje će se u izvodu objaviti u "Narodnim novinama". Protiv toga rješenja dužnik i svaki stečajni vjerovnik koji je tijekom saslušanja iz stavka 1. ovoga članka predložio da sud dužniku uskrati oslobođenje od preostalih obveza, imaju pravo na žalbu.

Učinak oslobođenja od preostalih obveza

Članak 297.

(1) Oslobođenje dužnika od preostalih obveza djeluje prema svim stečajnim vjerovnicima, čak i onima koji svoje tražbine nisu prijavili.

(2) Oslobođenje dužnika od preostalih obveza je bez utjecaja na prava stečajnih vjerovnika prema sudužnicima i jamcima dužnika, na prava tih vjerovnika koja se temelje na predbilježbi upisanoj radi njihova osiguranja te prava koja u stečajnom postupku ovlašćuju vjerovnike na odvojeno namirenje. Dužnik se, međutim, oslobađa od svojih obveza prema sudužnicima, jamcima ili regresnim ovlaštenicima na isti način kao i od obveza prema stečajnim vjerovnicima.

(3) Ako dužnik namiri kojega od vjerovnika koji na temelju oslobođenja dužnika od preostalih obveza nema pravo tražiti namirenje, vjerovnik nije obvezan vratiti primljeno.

Izuzete tražbine

Članak 298.

Od oslobođenja su izuzete:

1. obveze dužnika po osnovi namjerno počinjene nedopuštene radnje,

2. novčane kazne i s njima izjednačene obveze dužnika.

Opoziv oslobođenja dužnika od preostalih obveza

Članak 299.

(1) Na prijedlog kojega od stečajnih vjerovnika, stečajni sudac će opozvati određeno oslobođenje dužnika od preostalih obveza ako se naknadno ustanovi da je dužnik koju od svojih dužnosti namjerno povrijedio ili time znatno onemogućio namirenje stečajnih vjerovnika. Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka može se podnijeti samo u roku od godinu dana od pravomoćnosti odluke o oslobođenju dužnika od preostalih obveza.

(2) Pravodobni prijedlog vjerovnika dopušten je samo ako vjerovnik učini vjerojatnim da postoji koji od razloga iz stavka 1. ovoga članka i da vjerovnik prije pravomoćnosti odluke nije saznao da oni postoje.

(3) Prije donošenja odluke stečajni sudac će saslušati dužnika i povjerenika. Protiv rješenja suda predlagatelj i dužnik imaju pravo na žalbu. Rješenje kojim se opoziva oslobođenje od preostalih obveza javno se priopćuje.

 

GLAVA IX.   STEČAJ MALE VRIJEDNOSTI

Članak 300.

(1) Ako se tijekom prethodnoga postupka ocijeni da imovina stečajnoga dužnika ne prelazi iznos od 2.000.000,00 kuna, stečajni sudac će odlučiti da se stečaj provede po pravilima stečaja male vrijednosti.

(2) Stečajni sudac može odlučiti da se stečaj provede po pravilima stečaja male vrijednosti i kada se imovina dužnika sastoji većim dijelom od pokretnina koje se mogu lako unovčiti, bez obzira na to što imovina stečajnoga dužnika prelazi 2.000.000,00 kuna.

(3) U stečaju male vrijednosti ne primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o odboru vjerovnika.

(4) Brisan.

(5) Dodatna pristojba iz članka 39.a ovoga Zakona u stečaju male vrijednosti iznosi 5.000,00 kuna.

 

GLAVA X.   MEĐUNARODNI STEČAJ

 

1. MEĐUNARODNA NADLEŽNOST SUDA REPUBLIKE HRVATSKE

Isključiva međunarodna nadležnost

Članak 301.

(1) Sud Republike Hrvatske isključivo je nadležan za provedbu stečajnoga postupka protiv dužnika čije je središte poslovnoga djelovanja na području Republike Hrvatske. Predmnijeva se da je središte poslovnog djelovanja dužnika u mjestu u kojem on ima upisano svoje sjedište. Ako se dokaže da se središte poslovnog djelovanja dužnika nalazi u inozemstvu, a njegovo je sjedište upisano u Republici Hrvatskoj, sud Republike Hrvatske isključivo je nadležan za provedbu stečajnoga postupka protiv toga dužnika ako se prema pravu države u kojoj dužnik ima središte poslovnog djelovanja ne može otvoriti stečajni postupak u toj državi na temelju središta poslovnog djelovanja.

(2) Postupak iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća cjelokupnu imovinu dužnika, bez obzira na to nalazi li se ona u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu (glavni stečajni postupak).

(3) Kada se upisano sjedište dužnika nalazi u inozemstvu, a središte njegova poslovnog djelovanja u Republici Hrvatskoj, u stečajnom postupku isključivo je mjesno nadležan trgovački sud na čijem se području nalazi središte poslovnog djelovanja dužnika.

Međunarodna nadležnost prema poslovnoj jedinici, odnosno imovini stranoga dužnika u Republici Hrvatskoj

Članak 302.

(1) Ako sud Republike Hrvatske nije nadležan prema odredbi članka 301. stavka 1. ovoga Zakona, taj je sud nadležan za provedbu stečajnoga postupka protiv dužnika ako on ima poslovnu jedinicu bez svojstva pravne osobe u Republici Hrvatskoj.

(2) Kada se u Republici Hrvatskoj ne nalazi ni središte poslovnoga djelovanja, a ni poslovna jedinica dužnika, već samo njegova imovina, stečajni postupak u Republici Hrvatskoj moguće je otvoriti u ovim slučajevima:

1. kada se u državi u kojoj dužnik ima središte poslovnoga djelovanja stečajni postupak protiv njega ne može otvoriti zbog uvjeta predviđenih u stečajnom pravu te države, premda postoji stečajni razlog,

2. kada prema pravu države u kojoj dužnik ima središte poslovnoga djelovanja stečajni postupak obuhvaća samo imovinu dužnika u toj državi,

3. kada se otvaranje stečajnoga postupka u Republici Hrvatskoj predlaže na temelju članka 334. ovoga Zakona,

4. kada se otvaranje posebnoga stečajnoga postupka u Republici Hrvatskoj predlaže u okviru postupka za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka.

(3) Za provođenje postupka iz stavka 1. i stavka 2. točke 1., 2. i 3. ovoga članka nadležan je trgovački sud na čijem se području nalazi poslovna jedinica dužnika, a ako dužnik nema poslovne jedinice u Republici Hrvatskoj trgovački sud na čijem se području nalazi imovina dužnika. Ako bi više trgovačkih sudova bilo mjesno nadležno, postupak provodi sud kojemu je prvom podnesen prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka.

(4) Postupak iz stavka 1. i 2. ovoga članka obuhvaća samo imovinu dužnika, koja se nalazi u Republici Hrvatskoj (poseban stečajni postupak).

(5) Kada je glavni stečajni postupak već otvoren u stranoj državi temeljem kriterija navedenog u rečenici 1. ili rečenici 3. stavka 1. članka 301. ovoga Zakona prilikom otvaranja domaćeg posebnog stečajnog postupka na temelju stavka 1. odnosno 2. ovoga članka sud neće ispitivati postojanje stečajnoga razloga, ako je strana odluka o otvaranju glavnog stečajnog postupka priznata u tuzemstvu.

 

2. OPĆE ODREDBE

Osnovno načelo

Članak 303.

Stečajni postupak i njegovi pravni učinci određuju se prema pravu države u kojoj je postupak otvoren, ukoliko ovaj Zakon u daljnjim odredbama nešto drugo ne određuje.

Izlučna i razlučna prava

Članak 304.

(1) U pogledu izlučnih i razlučnih prava na predmetima, koji se nalaze u državi priznanja strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka, primijenit će se pravo države priznanja, ako se ti predmeti u trenutku otvaranja stranoga stečajnoga postupka nisu nalazila na području države otvaranja toga postupka.

(2) Ukoliko su prava nad predmetima unesena u javnu knjigu, smatra se da se predmet nalazi u državi, u kojoj se vodi javna knjiga.

Radni ugovor

Članak 305.

U pogledu učinaka stečajnoga postupka na radni ugovor i radni odnos isključivo je mjerodavno pravo države, koje je mjerodavno za radni ugovor.

Uračunavanje

Članak 306.

Vjerovnik smije zadržati ono što je primio u posebnom stečajnom postupku koji je otvoren u drugoj državi i koji obuhvaća samo imovinu dužnika koja se nalazi u toj drugoj državi. Primljeno će se, nakon odbitka troškova koje je vjerovnik imao u ostvarivanju namirenja u tom posebnom stečajnom postupku, uračunati u stečajnu kvotu, koja mu pripada u glavnom stečajnom postupku. Toga uračunavanja neće biti ako je vjerovnik djelomično namirenje tražbine u posebnom stečajnom postupku ostvario kao razlučni vjerovnik ili na temelju dopuštenoga prijeboja.

Suradnja stečajnih upravitelja

Članak 307.

(1) Upravitelj stečajnoga postupka otvorenog u Republici Hrvatskoj i upravitelj stečajnoga postupka otvorenog u drugoj državi nad istim stečajnim dužnikom međusobno će surađivati. Međusobno su dužni jedan drugome dati sve pravno dopuštene obavijesti koje mogu biti od značenja za provedbu tih postupaka.

(2) Stečajni upravitelj glavnoga stečajnoga postupka otvorenog u Republici Hrvatskoj dužan je tražbinu prijavljenu u tom postupku prijaviti u stranom stečajnom postupku, ako to od njega zatraži i na to ga ovlasti vjerovnik te tražbine.

 

3. PRETPOSTAVKE I POSTUPAK PRIZNANJA STRANE ODLUKE O OTVARANJU STEČAJNOGA POSTUPKA

 

Primjena općih pravila o priznanju stranih sudskih odluka

Članak 308.

Na priznanje stranih odluka o otvaranju stečajnoga postupka na odgovarajući se način primjenjuju opća pravila hrvatskoga prava o priznanju stranih sudskih odluka, ako odredbama ovoga Zakona nije drukčije predviđeno.

Mjesna nadležnost i sastav suda

Članak 309.

(1) Prijedlog za priznanje podnosi se trgovačkom sudu na čijem se području nalazi poslovna jedinica dužnika u Republici Hrvatskoj, a ako dužnik nema poslovnu jedinicu u Republici Hrvatskoj, trgovačkom sudu na području kojega se nalazi neka imovina dužnika.

(2) Ako dužnik ima poslovne jedinice na području različitih trgovačkih sudova ili ako se njegova imovina nalazi na području različitih trgovačkih sudova, za donošenje odluke o priznanju mjesno je nadležan sud koji je prvi na oglasnoj ploči suda objavio oglas iz članka 313. stavka 1. ovoga Zakona.

(3) Ako se imovina dužnika u Republici Hrvatskoj sastoji u tražbini, smatrat će se da se tražbina dužnika nalazi u mjestu u kojemu dužnici stečajnoga dužnika imaju svoje sjedište odnosno prebivalište.

(4) O priznanju strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka te o otvaranju stečajnoga postupka u Republici Hrvatskoj na temelju strane odluke odlučuje stečajni sudac.

Prijedlog za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka

Članak 310.

(1) Prijedlog za priznanje odluke stranoga suda ili drugoga nadležnoga tijela o otvaranju stečajnoga postupka može podnijeti strani stečajni upravitelj ili vjerovnik stečajnoga dužnika.

(2) Uz prijedlog za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka treba priložiti:

1. izvornik ili ovjerovljeni prijepis odluke te ovjerovljeni prijevod na hrvatski jezik,

2. potvrdu nadležnoga stranoga tijela o njenoj ovršnosti,

3. popis poznate imovine dužnika u Republici Hrvatskoj te popis njegovih vjerovnika s odgovarajućim dokazima.

(3) Sud će odbaciti prijedlog uz koji ne budu podneseni i prilozi iz stavka 2. ovoga članka, ako nedostaci ne budu otklonjeni u primjerenom roku.

Pretpostavke za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka

Članak 311.

(1) Strana će se odluka o otvaranju stečajnoga postupka priznati:

1. ako je donesena od strane suda, odnosno tijela koji je prema hrvatskom pravu međunarodno nadležan,

2. ako je ovršna prema pravu države u kojoj je donesena,

3. ako njeno priznanje ne bi bilo u protivnosti s javnim poretkom Republike Hrvatske.

(2) Prijedlog za priznanje strane odluke sud će odbiti ako, u povodu prigovora dužnika ili kojega drugoga sudionika u postupku, utvrdi da dužniku akt kojim je postupak bio pokrenut nije dostavljen u skladu sa zakonom države u kojoj je odluka donesena i ako su u tom postupku bila povrijeđena njegova temeljna prava na obranu.

(3) Strana odluka o otvaranju stečajnoga postupka priznat će se i ako nije pravomoćna.

Određivanje privremenih mjera i zabrana ovrhe i osiguranja

Članak 312.

(1) Čim je prijedlog za priznanje podnesen, stečajni sudac može odrediti mjere osiguranja, odnosno imenovati privremenoga stečajnoga upravitelja u skladu s odredbama ovoga Zakona o prethodnom postupku.

(2) Nakon objave oglasa na oglasnoj ploči suda prema članku 313. stavku 1. ovoga Zakona nije moguće, dok teče postupak za priznanje, pokrenuti parnični postupak, kao ni postupak ovrhe ili osiguranja u kojemu je dužnik stranka. Parnični postupci te postupci ovrhe i osiguranja koji su bili u tijeku prekidaju se objavom oglasa.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka izlučni i razlučni vjerovnici iz članka 304. ovoga Zakona mogu i za vrijeme trajanja postupka priznanja pokrenuti, odnosno nastaviti prekinuti ovršni postupak radi ostvarenja svoga zahtjeva, odnosno tražbine protiv stranoga dužnika, ali samo pod uvjetom ako se sa time složi strani stečajni upravitelj.

(4) Stečajni sudac određuje po službenoj dužnosti da se prijedlog za priznanjem strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka, kao i rješenje o privremenim mjerama, odnosno o postavljenju privremenoga upravitelja odmah zabilježi u javnim upisnicima, odnosno u javnim knjigama navedenim u članku 54. stavku 6. ovoga Zakona.

Oglas u povodu prijedloga za priznanje

Članak 313.

(1) Pošto primi prijedlog za priznanje, stečajni sudac će bez odgode objaviti oglas u "Narodnim novinama" i na oglasnoj ploči suda u kojem će navesti:

1. podatke o sudu koji objavljuje oglas,

2. podatke o svom predmetu s naznakom podataka o stranoj odluci čije se priznanje traži i njenom bitnom sadržaju,

3. podatke o stranom stečajnom upravitelju te podatke o odluci kojom je imenovan, ako nije imenovan odlukom o otvaranju stečajnoga postupka,

4. poziv vjerovnicima, stranom stečajnom dužniku i svim drugim osobama koje imaju pravni interes da u roku od petnaest dana od objave oglasa u "Narodnim novinama" prijave stečajnom sucu svoje tražbine te da se u podnesku izjasne o postojanju pretpostavki za priznanje strane odluke te mogućim teškoćama u namirenju tražbina u stranom stečajnom postupku.

(2) Pismeno s izvješćem o stavljenom prijedlogu za priznanje te podacima i pozivu iz stavka 1. ovoga članka stečajni sudac će dostaviti stranom stečajnom dužniku, stranom stečajnom upravitelju te onim vjerovnicima, čije je prebivalište, odnosno sjedište poznato.

Ispitivanje pretpostavki za priznanje

Članak 314.

(1) Pri odlučivanju o prijedlogu za priznanje sud će se ograničiti na to da ispita jesu li ispunjene pretpostavke za priznanje navedene u članku 311. stavku 1. i 2. ovoga Zakona. Potrebna objašnjenja sud može tražiti od tijela čija se odluka priznaje te od sudionika u postupku.

(2) Osobu koja se u svom podnesku protivi priznanju stečajni sudac može saslušati.

(3) Stečajni sudac će obratiti osobitu pažnju na potrebu hitnoga rješavanja zahtjeva priznanja.

Rješenje o priznanju

Članak 315.

(1) Rješenje o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka glede kruga osoba prema kojima djeluje ima isti učinak kao i rješenje suda u Republici Hrvatskoj o otvaranju stečajnoga postupka.

(2) U rješenju iz stavka 1. ovoga članka sud će navesti koje učinke ima priznata strana odluka.

(3) Kada se rješenjem o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka kao pravni učinak određuje otvaranje stečajnoga postupka u Republici Hrvatskoj, rješenje o priznanju ima ujedno pravno značenje rješenja o otvaranju stečajnoga postupka.

(4) O priznanju strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka objavit će se oglas u "Narodnim novinama". Oglas će se objaviti i isticanjem na oglasnoj ploči suda. Na oglas iz ovoga stavka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o oglasu o otvaranju stečajnoga postupka.

(5) Rješenje o priznanju dostavlja se predlagatelju, stranom stečajnom upravitelju, stečajnom dužniku, pravnim osobama koje za dužnika obavljaju poslove platnoga prometa te državnom odvjetništvu. Rješenje će se dostaviti i tijelima koja vode javne upisnike, odnosno javne knjige iz članka 54. stavka 6. ovoga Zakona, koja će po službenoj dužnosti, na temelju dostavljenoga rješenja, zabilježiti priznanje strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka.

Žalba protiv rješenja o priznanju

Članak 316.

(1) Protiv rješenja o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka strani stečajni dužnik, strani stečajni upravitelj i vjerovnici imaju pravo na žalbu.

(2) Žalba protiv rješenja o priznanju ne zadržava njegovu ovrhu.

Priznavanje strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka kao prethodno pitanje

Članak 317.

(1) Ako o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka nije doneseno posebno rješenje, svaki sud može o priznanju te odluke rješavati u postupku kao o prethodnom pitanju, ali samo s učinkom za taj postupak.

(2) Pravni učinci priznanja strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka nastupaju danom donošenja odluke u kojoj je o navedenom priznanju odlučeno kao o prethodnom pitanju. U ostalom su pravni učinci određeni odgovarajućom primjenom članka od 319. do 324. ovoga Zakona.

 

4. UČINCI PRIZNANJA STRANE ODLUKE O OTVARANJU STEČAJNOGA POSTUPKA

4.1. Priznanje nakon otvaranja stečajnoga postupka u Republici Hrvatskoj

Priznanje strane odluke u slučaju prethodno otvorenog stečajnoga postupka u Republici Hrvatskoj

Članak 318.

(1) Strana odluka o otvaranju stečajnoga postupka koja ispunjava pretpostavke za priznanje prema članku 311. ovoga Zakona priznat će se i ako je prije podnošenja prijedloga za priznanje otvoren protiv dužnika stečajni postupak u Republici Hrvatskoj prema odredbi članka 302. stavka 1. ili 2. ovoga Zakona.

(2) Priznata strana odluka o otvaranju stečajnoga postupka proizvodi učinke predviđene u odredbama članka 327. do 331. ovoga Zakona. Strani stečajni upravitelj ne može osporiti tražbine koje su već utvrđene u ranije pokrenutom postupku u Republici Hrvatskoj. Ako je na dan podnošenja prijedloga za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka istekao rok od petnaest dana od dana javne objave prvoga diobnoga popisa u stečajnom postupku u Republici Hrvatskoj, dioba u stečajnom postupku u Republici Hrvatskoj neće se provoditi na temelju odluke o diobi donesene u stranom stečajnom postupku.

4.2. Priznanje bez posljedice otvaranja stečajnoga postupka u Republici Hrvatskoj

Opće pravilo

Članak 319.

(1) Učinci priznate strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka određuju se prema pravu države u kojoj je postupak otvoren, ukoliko nisu suprotni s osnovnim načelima hrvatskoga stečajnoga prava i ukoliko ovim Zakonom nije što drugo predviđeno.

(2) Učinci priznate strane odluke djeluju od dana objave rješenja o priznanju na oglasnoj ploči suda prema članku 315. stavku 4. ovoga Zakona.

Ovrha i osiguranje

Članak 320.

(1) Namirenja, koja su ostvarena putem ovršnoga postupka u Republici Hrvatskoj u vremenu između dana otvaranja stranoga stečajnoga postupka i dana objave oglasa o prijedlogu za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka na oglasnoj ploči prema članku 313. stavku 1. ovoga Zakona, kao i razlučna prava, što su putem ovršnoga postupka ili postupka osiguranja u Republici Hrvatskoj u tom vremenu nastala, gube pravni učinak.

(2) U slučaju gubitka pravnoga učinka prema stavku 1. vjerovnik je dužan ono što je stekao po toj osnovi, nakon odbijanja troškova što su mu nastali u ovršnom postupku, odnosno postupku osiguranja, predati stečajnom upravitelju.

(3) Stavci 1. i 2. ovoga članka ne primjenjuju se na ovršna namirenja, odnosno u postupku ovrhe ili postupku osiguranja nastala razlučna prava vjerovnika, koji su navedeni u članku 304. i članku 326. stavku 1. ovoga Zakona.

(4) Stavci 1. i 2. ovoga članka ne primjenjuju se ako je između dana otvaranja stranoga stečajnoga postupka i dana objave oglasa o prijedlogu za priznanje na oglasnoj ploči suda prema članku 313. stavku 1. ovoga Zakona prošlo više od godinu dana.

Raspolaganje dužnika

Članak 321.

(1) Raspolaganja dužnika koja su poduzeta u vremenu između dana otvaranja stranoga stečajnoga postupka i dana objave rješenja o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka na oglasnoj ploči suda prema članku 315. stavku 4. ovoga Zakona gube pravni učinak ako su protivna interesima vjerovnika stečajnoga dužnika, i bude dokazano da je protivna strana znala ili morala znati u trenutku raspolaganja dužnika da je protiv njega u inozemstvu otvoren stečajni postupak. Protivna strana ima pravo na protučinidbu iz strane stečajne mase, ako je njome povećana vrijednost stečajne mase.

(2) Ako je raspolaganje dužnika uslijedilo nakon objave oglasa o prijedlogu za priznanje u "Narodnim novinama" prema članku 313. stavku 1. ovoga Zakona smatrat će se, da je protivna strana znala ili morala znati u trenutku raspolaganja dužnika da je protiv njega otvoren stečajni postupak u inozemstvu.

(3) Raspolaganja dužnika poduzeta nakon otvaranja stranoga stečajnog postupka ne gube pravni učinak ako za njih vrijede opća pravila o zaštiti povjerenja u javne knjige. Ta raspolaganja mogu se pobijati prema pravu države mjerodavnom za pobijanje.

Činidbe u korist dužnika

Članak 322.

(1) Osoba sa sjedištem, odnosno prebivalištem u Republici Hrvatskoj, koja je dužnik stranoga stečajnoga dužnika, dužna je odmah, čim sazna o otvaranju stečajnoga postupka u inozemstvu, obavijestiti stranoga stečajnoga upravitelja o postojanju svoje obveze te o trenutku njezinoga dospijeća.

(2) Svoju dospjelu obvezu ta je osoba ovlaštena izravno ispuniti stranom stečajnom dužniku, ako je od dana slanja obavijesti stranom stečajnom upravitelju proteklo osam dana, a hrvatski sud nije do toga momenta u skladu sa člankom 312. stavkom 1. ovoga Zakona odredio mjere osiguranja ili imenovao privremenoga stečajnoga upravitelja. Eventualni troškovi odgode ispunjenja dospjele obveze, smatraju se troškovima stečajne mase.

(3) Ako je obveza izravno ispunjena stranom stečajnom dužniku u vremenu između dana otvaranja stranoga stečajnoga postupka i dana objave rješenje o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka na oglasnoj ploči suda prema članku 315. stavku 4. ovoga Zakona, a bez izvješćivanja stranoga stečajnoga upravitelja o

postojanju obveze, osoba iz stavka 1. ovoga članka neće biti oslobođena svoje obveze, ako se dokaže da je u trenutku izravnoga ispunjenja obveze stranom stečajnom dužniku znala ili morala znati da je protiv njega otvoren stečajni postupak u inozemstvu.

(4) Ako je obveza izravno ispunjena stranom stečajnom dužniku nakon objavljivanja oglasa o prijedlogu za priznanje u "Narodnim novinama" prema članku 313. stavku 1. ovoga Zakona smatrat će se da je dužnik stečajnoga dužnika znao ili morao znati da je protiv njega otvoren stečajni postupak u inozemstvu.

Prijeboj

Članak 323.

(1) Prijeboj nije dopušten, ako je tražbina ustupljena u vremenu između dana otvaranja stranoga stečajnoga postupka i dana objave rješenja o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka na sudskoj ploči prema članku 315. stavku 4. ovoga Zakona, a bude dokazano da je novi vjerovnik (cesionar) u trenutku ustupa znao ili morao znati da je protiv dužnika otvoren stečajni postupak u inozemstvu.

(2) Ako je tražbina ustupljena nakon objavljivanja oglasa o prijedlogu za priznanje u "Narodnim novinama" prema članku 313. stavku 1. ovoga Zakona, smatrat će se da je novi vjerovnik (cesionar) u trenutku ustupa znao ili morao znati, da je protiv dužnika otvoren stečajni postupak u inozemstvu.

Privilegirane tražbine, izlučni i razlučni vjerovnici

Članak 324.

(1) Priznanje strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka ne utječe na pravo vjerovnika da svoje tražbine navedene u članka 326. stavku 1. točki 1. i 2. ovoga Zakona namire u punom iznosu, ako im je za to dostatan dio imovine dužnika koji nije opterećen pravima trećih, koji se u trenutku objave rješenja o priznanju na oglasnoj ploči prema članku 315. stavku 4. nalazi u Republici Hrvatskoj.

(2) Radi ostvarenja i osiguranja svojih prava vjerovnici iz stavka 1. ovoga članka ovlašteni su i nakon priznanja strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka voditi protiv dužnikove imovine parnični postupak, te postupke ovrhe i osiguranja.

(3) Izlučni i razlučni vjerovnici iz članka 304. ovoga Zakona ovlašteni su voditi u Republici Hrvatskoj parnične postupke i postupke ovrhe, odnosno osiguranja pod uvjetima pod kojim bi ih mogli voditi da je u Republici Hrvatskoj otvoren stečajni postupak.

(4) Ovršni će sud na prijedlog stranoga stečajnog upravitelja odgoditi ovršni postupak iz stavka 2. ovoga članaka ako je to nužno da bi se postiglo namirenje vjerovnika stečajnoga dužnika u većoj stečajnoj kvoti. Odgoda može trajati do tri mjeseca, s mogućnošću određenja nove odgode, no najdulje do prve diobe u stranom stečajnom postupku. Ovršni sud može u svakom trenutku na prijedlog vjerovnika ili stranoga stečajnog upravitelja opozvati odgodu, ako više ne postoje uvjeti za nju.

4.3. Priznanje s posljedicom otvaranja stečajnoga postupka u Republici Hrvatskoj

Priznanje strane odluke s posljedicom otvaranja stečajnoga postupka u Republici Hrvatskoj

Članak 325.

(1) U prijedlogu za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka može strani stečajni upravitelj ili vjerovnik kao neposredni pravni učinak priznanja zahtijevati otvaranje stečajnoga postupka u Republici Hrvatskoj. Otvaranje posebnoga stečajnog postupka u Republici Hrvatskoj stečajni upravitelj može zahtijevati i u podnesku upućenom stečajnom sucu u roku od 15 dana od primitka pismena iz članka 313. stavka 2. ovoga Zakona. Otvaranje tog postupka vjerovnik može zahtijevati i u podnesku koji upućuje stečajnom sucu na temelju članka 313. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona.

(2) U tom slučaju određuje isključivo hrvatsko stečajno pravo pravne učinke, izuzev ako članci 303. do 307. i 326. do 331. ovoga Zakona izrijekom nešto drugo ne predviđaju. Na to se odgovarajuće primjenjuju članci 320. do 323. ovoga Zakona.

 

5. OTVARANJE POSEBNOGA STEČAJNOGA POSTUPKA U REPUBLICI HRVATSKOJ KAO POSLJEDICA PRIZNANJA STRANE ODLUKE O OTVARANJU STEČAJNOGA POSTUPKA

Otvaranje stečajnoga postupka u Republici Hrvatskoj na prijedlog vjerovnika

Članak 326.

(1) Sud će uvijek otvoriti domaći stečajni postupak na prijedlog:

1. domaćih vjerovnika tražbina s temelja poreza, prireza, doprinosa za obvezna osiguranja koja se po zakonu obvezatno izdvajaju iz prihoda, odnosno plaća te Agencije za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca za tražbine iz članka 3. Zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca (»Narodne novine«, br. 86/08.).

2. radnika dužnika s redovitim mjestom rada u Republici Hrvatskoj.

(2) Na prijedlog vjerovnika, koji ne pripada vjerovnicima iz stavka 1. ovoga članka, sud će otvoriti stečajni postupak u Republici Hrvatskoj samo ako vjerovnik učini vjerojatnim da bi namirenje njegove tražbine u stranom stečajnom postupku bilo vezano uz osobite teškoće.

(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, radi ostvarenja što ravnomjernijeg i potpunijeg namirenja vjerovnika na međunarodnoj razini, stečajni sudac neće otvoriti stečajni postupak u Republici Hrvatskoj ako ocijeni da bi otvaranje toga postupka s obzirom na veličinu tražbina vjerovnika iz stavka 1. i 2. ovoga članka bilo gospodarski neprimjereno. Pri ocjeni sud se može savjetovati sa stranim stečajnim upraviteljem.

Ovlasti stranoga stečajnoga upravitelja

Članak 327.

(1) Pored stečajnoga upravitelja posebnoga stečajnog postupka i vjerovnika koji u njemu sudjeluju, i strani stečajni upravitelj može u tom postupku osporavati prijavljene tražbine.

(2) Pravo pobijanja pravnih radnji dužnika prema pravilima stečajnoga prava Republike Hrvatske pripada u stečajnom postupku u Republici Hrvatskoj i stranom stečajnom upravitelju.

(3) Troškovi stranoga stečajnoga upravitelja koji nastanu u vezi s vršenjem ovlasti iz stavka 1. i 2. ovoga članka ne smatraju se troškovima stečajnoga postupka u Republici Hrvatskoj.

Dioba (Namirenje vjerovnika)

Članak 328.

(1) Nakon namirenja troškova i ostalih obveza stečajne mase, izlučnih i razlučnih vjerovnika, te vjerovnika iz članka 326. stavka 1. ovoga Zakona, preostala stečajna masa podijelit će se vjerovnicima u skladu s odlukom o diobi koju će stečajni sudac donijeti na temelju odluke o diobi ili njoj odgovarajuće diobne osnove donesene u stranom stečajnom postupku. Ako pri izradi strane odluke ili diobne osnove nisu uzete u obzir tražbine utvrđene u stečajnom postupku u Republici Hrvatskoj, stečajni sudac će preostalu stečajnu masu podijeliti na vjerovnike, čije su tražbine utvrđene u stečajnom postupku u Republici Hrvatskoj, vodeći pri tome računa o tome u kojoj su

mjeri pojedini od njih uzeti u obzir pri podjeli stečajne mase u stranom stečajnom postupku.

(2) Stečajni sudac neće pri podjeli preostale stečajne mase uzeti u obzir stranu odluku o diobi, ako je u njoj predviđena podjela rezultat primjene pravila koja su protivna hrvatskom javnom poretku. Isto vrijedi, kada strana odluka o diobi nije stečajnom sucu dana unutar roka, koji je ono odredilo.

(3) Stečajna masa koja preostane nakon namirenja vjerovnika prema prethodnim odredbama ovoga članka predat će se odmah stranom stečajnom upravitelju.

(4) Ako stečajna masa nije dostatna da bi se namirile utvrđene tražbine u stečajnom postupku u Republici Hrvatskoj prema stavku 1. i 2. ovoga članka, vjerovnici mogu nenamireni dio svojih tražbina namiriti samo u stranom stečajnom postupku prema pravilima stranoga stečajnoga prava.

Posebni stečajni postupak u trećoj zemlji

Članak 329.

(1) Ako vjerovnik djelomično namiri svoje tražbine u posebnom stečajnom postupku koji je protiv dužnika otvoren u nekoj trećoj državi, a kojim je obuhvaćena samo imovina dužnika u toj trećoj državi, on smije zadržati stečeno. Primljeno će se, nakon odbitka troškova koje je vjerovnik imao u ostvarivanju namirenja u tom stranom posebnom stečajnom postupku, uračunati u stečajnu kvotu, koja mu pripada u posebnom stečajnom postupku u Republici Hrvatskoj. Toga uračunavanja neće biti ako je vjerovnik djelomično namirenje tražbina u tom stranom posebnom stečajnom postupku ostvario kao razlučni vjerovnik ili na temelju dopuštenoga prijeboja.

(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka primijenit će se i kada je vjerovnik djelomično namirio svoju tražbinu putem ovršnoga postupka u trećoj zemlji.

Prijava tražbina u stranom stečajnom postupku

Članak 330.

Stečajni upravitelj posebnoga stečajnog postupka otvorenog u Republici Hrvatskoj dužan je tražbinu prijavljenu u tom postupku prijaviti u stranom stečajnom postupku ako to od njega zatraži i na to ga ovlasti vjerovnik te tražbine.

Suradnja stečajnih upravitelja

Članak 331.

(1) Osim međusobne izmjene obavijesti prema članku 307. ovoga Zakona, stečajni upravitelj posebnoga stečajnoga postupka u Republici Hrvatskoj dužan je stečajnom upravitelju stranoga glavnoga stečajnoga postupka omogućiti da se izjasni o načinu unovčenja imovine dužnika koju obuhvaća domaći posebni stečajni postupak.

(2) Stečajnom upravitelju stranoga glavnoga stečajnoga postupka dostavit će se i stečajni plan posebnoga stečajnoga postupka u Republici Hrvatskoj. On ima pravo i sam predložiti stečajni plan posebnoga stečajnog postupka.

 

6. NEPRIZNAVANJE STRANE ODLUKE O OTVARANJU STEČAJNOGA POSTUPKA

Odbijanje prijedloga za priznanje

Članak 332.

(1) Ako odbije prijedlog za priznanje, stečajni sudac će, na prijedlog vjerovnika ili dužnika, ako je to potrebno radi ravnomjernoga namirenja svih dužnikovih vjerovnika, otvoriti stečajni postupak u Republici Hrvatskoj.

(2) Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka može se podnijeti u roku od osam dana od dana objave rješenja o odbijanju prijedloga za priznanje na oglasnoj ploči suda. Taj prijedlog može biti sadržan već u podnesku koji se upućuje stečajnom sucu na temelju članka 313. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona.

(3) Stečajni postupak iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća samo imovinu dužnika, koja se nalazi u Republici Hrvatskoj.

Žalba

Članak 333.

(1) Protiv rješenja kojim se odbija prijedlog za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka strani stečajni dužnik, strani stečajni upravitelj i vjerovnici imaju pravo žalbe.

(2) Žalba ne zadržava ovrhu.

Prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka kada se strana odluka o otvaranju stečajnoga postupka ne može priznati

Članak 334.

(1) Svaki je vjerovnik te dužnik ovlašten tražiti da se otvori stečajni postupak u Republici Hrvatskoj, neovisno o tome što je otvoren glavni stečajni postupak u drugoj državi, ako su ispunjeni uvjeti zbog kojih bi se prijedlog za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka mogao odbiti.

(2) Sud će dozvoliti otvaranje stečajnoga postupka u Republici Hrvatskoj u slučaju stavka 1. ovoga članka ako to zahtijeva načelo ravnomjernoga namirenja svih dužnikovih vjerovnika.

(3) Prigodom donošenja rješenja o otvaranju stečajnoga postupka iz stavka 1. ovoga članka stečajni sudac će o nemogućnosti priznanja strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka odlučiti kao o prethodnom pitanju.

(4) Stečajni postupak iz stavka 1. obuhvaća samo imovinu dužnika koja se nalazi u Republici Hrvatskoj.

 

7. STRANE PRISILNE NAGODBE I DRUGI STEČAJNI POSTUPCI

Strana odluka o odobrenju prisilne nagodbe ili stranoga stečajnoga plana

Članak 335.

Na priznanje strane odluke o odobrenju prisilne nagodbe ili stečajnoga plana, kao i priznanja strane odluke donesene u kojem drugom sličnom postupku na odgovarajući način primijenit će se odredbe ovoga Zakona o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka. Isto vrijedi za priznanje mjera osiguranja koje su donesene povodom prijedloga za otvaranje stečajnog odnosno sličnog postupka, kao i za druge odluke koje se donose radi provođenja i završetka tih priznatih stranih postupaka.

 

Glava X.a   SKRAĆENI STEČAJNI POSTUPAK

 

Članak 335.a

(1) Na temelju zahtjeva Ministarstva financija – Porezne uprave stečajni sudac donosi rješenje o pokretanju skraćenog stečajnog postupaka ili taj zahtjev odbacuje rješenjem.

(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se za svaku pravnu osobu:

1. koja nema zaposlenih,

2. za koju su ispunjeni uvjeti iz članka 4. stavka 4. ovoga Zakona,

3. za koju nisu ispunjeni uvjeti za pokretanje drugog postupka radi brisanja iz sudskog registra.

Članak 335.b

Zahtjev iz članka 335.a ovoga Zakona sadrži:

1. podatke o tvrtki i sjedištu pravne osobe, uključujući i njezinu adresu, te brojeve njezinih računa,

2. podatke o iznosu nepodmirenih tražbina koje čekaju na namirenje,

3. podatke o imovini pravnih osoba, ako podnositelj zahtjeva raspolaže tim podacima.

Članak 335.c

Na temelju zahtjeva iz članka 335.a ovoga Zakona osnovat će se spisi za svaku pravnu osobu posebno.

Članak 335.d

Za svaku pravnu osobu posebno sud će po službenoj dužnosti pribaviti izvadak iz sudskog registra.

Članak 335.e

Nakon pribavljanja izvatka iz sudskog registra sud će:

1. zatražiti od članova uprave, odnosno osoba ovlaštenih za zastupanje da u roku od petnaest dana podnesu sudu javnobilježnički ovjerovljen prokazni popis imovine pravne osobe, uz upozorenje da se davanjem netočnih ili nepotpunih podataka izlažu odgovornosti kao za lažan iskaz pred sudom,

2. objaviti oglas u »Narodnim novinama« kojim će pozvati vjerovnike da najkasnije u roku od četrdeset pet dana od objave poziva predlože otvaranje stečajnoga postupka.

Članak 335.f

Oglas iz članka 335.e ovoga Zakona sadržavat će podatke o tvrtki pravne osobe i o visini tražbina koje čekaju na naplatu iz sredstava s računa. Sud će u oglasu upozoriti vjerovnike o pravnim posljedicama nepodnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka iz članka 335.h ovoga Zakona.

Članak 335.g

(1) Prilikom podnošenja zahtjeva iz članka 335.a ovoga Zakona podnositelj zahtjeva dužan je predujmiti troškove objavljivanja oglasa iz članka 335.e točke 2. ovoga Zakona. Ako se ne uplati trošak objave oglasa sud će odbaciti zahtjev iz članka 335.a ovoga Zakona.

(2) Iznos troška objave oglasa iz članka 335.e ovoga Zakona propisat će odlukom Vlada Republike Hrvatske.

Članak 335.h

(1) Ako članovi uprave ili osobe ovlaštene za zastupanje pravne osobe u roku od petnaest dana ne podnesu prokazni popis imovine pravne osobe ili ako iz toga popisa proizlazi da pravna osoba ima imovinu koja ne bi bila dostatna ni za pokriće predvidivih troškova stečajnoga postupka, te ako u roku od četrdeset pet dana ni jedan vjerovnik ne predloži otvaranje stečajnoga postupka i ne predujmi sredstva za pokriće troškova toga postupka, smatrat će se da je pravna osoba nesposobna za plaćanje.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka sud će po službenoj dužnosti donijeti rješenje o otvaranju i zaključenju stečajnoga postupka. Odredbe članka 63. te članaka 196. do 202. ovoga Zakona primijenit će se na odgovarajući način.

Članak 335.i

Ako se ne ispune uvjeti za istovremeno otvaranje i zaključenje stečajnog postupka nad pravnom osobom u smislu odredbe članka 335.h ovoga Zakona, sud će obustaviti skraćeni stečajni postupak i donijeti rješenje o pokretanju prethodnog postupka, odnosno otvaranju stečajnog postupka, na koje se primjenjuju opće odredbe ovoga Zakona, osim ako odredbama ove Glave nije drugačije propisano.

Članak 335.j

Vjerovnike koji predlože otvaranje stečajnog postupka, osim podnositelja zahtjeva iz članka 335.a ovoga Zakona, sud će pozvati na solidarno plaćanje predujma za pokriće troškova postupka. Ovi vjerovnici oslobođeni su plaćanja dodatne pristojbe za vođenje stečajnog postupka iz članka 39.a ovoga Zakona.

Članak 335.k

(1) Ako sud obustavi skraćeni stečajni postupak i donese rješenje o pokretanju prethodnog postupka sukladno odredbi članka 335.i ovoga Zakona, stečajni sudac može za privremenog stečajnog upravitelja postaviti odvjetnika, javnog bilježnika ili osobu s liste stečajnih upravitelja ili liste sudskih vještaka

(2) Za privremenog stečajnog upravitelja iz stavka 1. ovoga članka ne može se postaviti osoba koja ne ispunjava uvjete iz članka 20. stavka 3. i 4. ovoga Zakona.

Članak 335.l

(1) Sudski savjetnici ovlašteni su provoditi skraćeni stečajni postupak. Na temelju tako provedenog postupka sudski savjetnik podnosi sucu kojeg na to ovlasti predsjednik suda, pisani prijedlog na temelju kojeg sudac donosi odluku iz članka 335.h ovoga Zakona.

(2) U uvodu odluke navest će se da je odluka donesena na temelju prijedloga sudskog savjetnika.

Članak 335.m

Rješenja iz članka 335.l ovoga Zakona smatrat će se prigodom vrednovanja obujma sudačkoga rada novim stečajnim predmetom.

 

GLAVA XI.   PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

 

Zamjena izrečene novčane kazne kaznom zatvora

Članak 336.

Novčane kazne izrečene prema odredbama ovoga Zakona koje se neće moći prisilno naplatiti, zamijenit će se kaznom zatvora uz odgovarajuću primjenu odredaba kaznenoga prava.

Primjena dosadašnjega prava

Članak 337.

Stečajni postupci i postupci prisilne nagodbe pokrenuti do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama Zakona o prisilnoj nagodbi, stečaju i likvidaciji ("Narodne novine", br. 54/94.).

Članak 338.

Pravne radnje dužnika poduzete prije stupanja na snagu ovoga Zakona moći će se pobijati po odredbama ovoga Zakona, ako nisu bile izuzete od pobijanja po odredbama Zakona o prisilnoj nagodbi, stečaju i likvidaciji.

Primjena prava na stečaj osiguravajućih društava

Članak 338.a

Na stečajne postupke nad osiguravajućim društvima primjenjuju se odredbe ovog Zakona.

Primjena prava na stečaj banaka

Članak 339.

Stečajni postupci nad bankama i štedionicama pokrenuti do dana stupanja na snagu Zakona o bankama («Narodne novine», broj 161/98.) dovršit će prema odredbama Glave VI. (Stečaj i likvidacija banaka) Zakona o prisilnoj nagodbi stečaju i likvidaciji («Narodne novine», br. 54/94.).

Članak 340.

Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na pravne osobe nad kojima se provodi postupak sanacije prema odredbama Zakona o sanaciji određenih poduzeća ("Narodne novine", br. 56/95. i 109/95.).

Zakoni koji prestaju važiti

Članak 341.

Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o prisilnoj nagodbi, stečaju i likvidaciji.

Stupanje na snagu Zakona

Članak 342.

Ovaj će se Zakon objaviti u "Narodnim novinama", a stupa na snagu 1. siječnja 1997.


 

Prijelazne i završne odredbe iz NN 25/12

Članak 2.

Pravo na naknadu iz članka 1. ovoga Zakona može se ostvariti u stečajnom postupku koji je otvoren nakon dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 3.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 423-05/12-01/01
Zagreb, 24. veljače 2012.

 

Prijelazne i završne odredbe iz NN 133/12

Članak 63.

Stečajni postupci pokrenuti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama Stečajnog zakona koji je bio na snazi u vrijeme njihova pokretanja.

Članak 64.

Odredbe članka 4., članka 6., članka 15. stavka 1., članka 17., članka 19., članka 24., članka 28., članka 37., članka 40., članka 41., članka 42., članka 43. i članka 44. ovoga Zakona primjenjuju se na postupke koji su u tijeku, osim ako su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona započete radnje na koje se odnose.

Članak 65.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 423-05/12-01/03

Zagreb, 23. studenoga 2012.

HRVATSKI SABOR


Mi pratimo Narodne Novine za Vas!
copyright ante borić