Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuju prihodi i primici, rashodi i izdaci Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu (u daljnjem tekstu: Proračun) i njegovo izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje javnim dugom te financijskom i nefinancijskom imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, korištenje vlastitih prihoda, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada), predsjednika Vlade, Ministarstva financija (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) i ministra financija u izvršavanju Proračuna, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju Proračuna.

 

II. IZVRŠAVANJE PRORAČUNA

1. Upravljanje prihodima i rashodima

Članak 2.

Sredstva se u Proračunu osiguravaju proračunskim korisnicima (u daljnjem tekstu: korisnici), koji su u njegovu Posebnom dijelu određeni za nositelje sredstava raspoređenih po programima (aktivnostima i projektima), po vrstama rashoda i izdataka te po izvorima financiranja.

Članak 3.

Radi upravljanja likvidnošću Proračuna za rashode i izdatke za koje je nastala obveza koja dospijeva u ovoj proračunskoj godini mora se izvršiti rezervacija sredstava prema dospijeću tih obveza.

Članak 4.

(1) Korisnici – nositelji projekata obvezni su u financijskom planu planirati sredstva učešća Republike Hrvatske za projekte financirane iz pomoći i/ili namjenskih primitaka u iznosu koji je predviđen u ugovoru za financiranje projekta, razmjerno sredstvima koja će se koristiti u 2016. godini.

(2) Sredstva učešća Republike Hrvatske planirana u Proračunu za financiranje projekata koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije mogu se, u skladu s člankom 46. Zakona o proračunu, preraspodjeljivati samo između tih projekata.

(3) Za sredstva učešća Republike Hrvatske za financiranje projekata koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije, sredstava na proračunskim stavkama kod korisnika ili između korisnika i kod izvanproračunskih korisnika mogu se preraspodijeliti najviše do 15 % rashoda i izdataka na proračunskoj stavci donesenoj od strane Hrvatskoga sabora koja se umanjuje, ako to odobri ministar financija.

(4) Sredstva učešća Republike Hrvatske planirana u Proračunu za financiranje projekata koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije mogu se preraspodjelom osigurati i iz drugih izvora financiranja osim onih čija je namjena unaprijed utvrđena i vlastitih prihoda.

(5) Sredstva učešća Republike Hrvatske za financiranje projekata koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije mogu se, uz suglasnost Ministarstva financija, osigurati i u okviru naknadno utvrđenih stavki.

(6) Za naknadno utvrđene aktivnosti i projekte mogu se preraspodjelom osigurati sredstva učešća Republike Hrvatske za financiranje projekata koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije, uz suglasnost Ministarstva financija.

Članak 5.

(1) Potraživanja države za javna davanja, naplaćena u financijskoj i nefinancijskoj imovini sukladno posebnim propisima, istodobno za vrijednost te imovine povećavaju izvršenje prihoda i rashoda iznad visine utvrđene Proračunom, a uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija.

(2) Za iskazivanje prihoda i rashoda iz stavka 1. ovoga članka mogu se naknadno utvrditi aktivnosti i/ili projekti uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija.

2. Trošenje proračunskih sredstava

Članak 6.

Radi održavanja tekuće likvidnosti na temelju naloga ministra financija mogu se povlačiti sredstva s računa korisnika.

Članak 7.

(1) Ako se tijekom izvršavanja Proračuna utvrdi da su sredstva Proračuna nepravilno korištena, korisniku će se umanjiti sredstva u visini nenamjenskog korištenja sredstava ili će se privremeno obustaviti isplata sredstava na stavkama s kojih su sredstva bila nenamjenski utrošena.

(2) Odluku o umanjenju i obustavi doznake sredstava donijet će ministar financija.

Članak 8.

(1) Aktivnosti i projekti koji se financiraju iz sredstava Europske unije te kapitalni projekti koji nisu izvršeni do kraja 2015. godine mogu se prenijeti i izvršavati u 2016. godini ako su ispunjeni osnovni preduvjeti:

1. Proračunska sredstva osigurana u Proračunu 2015. godine za aktivnosti i projekte koji se prenose, moraju ostati na kraju 2015. godine neizvršena ili izvršena u iznosu manjem od planiranog, bez izvršenih preraspodjela tijekom 2015. godine.

2. Prenesene aktivnosti i projekti mogu se izvršavati u 2016. godini uz suglasnost Ministarstva financija.

3. Korisnici podnose zahtjev za prijenos najkasnije do 31. svibnja 2016. Uz zahtjev dužni su dostaviti ugovor i račun za obveze nastale u 2015. godini, s dospijećem plaćanja u 2016. godini.

(2) Aktivnosti i projekti koji se financiraju iz sredstava Europske unije te kapitalni projekti koji ne budu izvršeni do kraja 2016. godine mogu se prenijeti i izvršavati u 2017. godini ako su ispunjeni osnovni preduvjeti:

1. Proračunska sredstva osigurana u Proračunu 2016. godine za aktivnosti i projekte koji se prenose, moraju ostati na kraju 2016. godine neizvršena ili izvršena u iznosu manjem od planiranog, bez izvršenih preraspodjela tijekom 2016. godine.

2. Prenesene aktivnosti i projekti mogu se izvršavati u 2017. godini uz suglasnost Ministarstva financija.

3. Korisnici podnose zahtjev za prijenos najkasnije do 31. ožujka 2017. Uz zahtjev dužni su dostaviti ugovor i račun za obveze nastale u 2016. godini, s dospijećem plaćanja u 2017. godini.

Članak 9.

(1) Korisnici su dužni sredstva doznačena iz Proračuna do 31. prosinca 2016., a za koja nisu iskazane obveze u Bilanci na dan 31. prosinca 2016. vratiti u Proračun.

(2) Način i rok povrata sredstava iz stavka 1. ovoga članka odredit će ministar financija.

Članak 10.

Korisnik može plaćati predujmom bez suglasnosti ministra financija do pojedinačnog iznosa od 50.000,00 kuna.

Članak 11.

(1) Ministar financija daje suglasnost proračunskim korisnicima državnog proračuna za preuzimanje obveza po ugovorima koji zahtijevaju plaćanje u sljedećim godinama ako ukupna obveza po ugovoru ne prelazi iznos od 10.000.000,00 kuna.

(2) Ako ukupna obveza po ugovoru koji zahtijeva plaćanje u sljedećim godinama prelazi iznos iz stavka 1. ovoga članka, suglasnost korisnicima za preuzimanje navedene obveze daje Vlada, na prijedlog ministra financija, sukladno članku 44. Zakona o proračunu.

Članak 12. (NN 111/16)

(1) U Proračunu su planirana sredstva proračunske zalihe u iznosu od 230.000.000,00 kuna.

(2) Iznos sredstava proračunske zalihe iz stavka 1. ovoga članka može se preraspodjeljivati i može, sukladno Zakonu o proračunu, iznositi najviše 0,50 posto planiranih proračunskih prihoda bez primitaka.

(3) O korištenju sredstava proračunske zalihe odlučuje Vlada.

(4) Predsjednik Vlade može raspolagati sredstvima proračunske zalihe do pojedinačnog iznosa od 500.000,00 kuna.

(5) Ministar financija može raspolagati sredstvima proračunske zalihe do pojedinačnog iznosa od 100.000,00 kuna.

(6) Neutrošena i nenamjenski utrošena sredstva iz ovoga članka primatelj sredstava dužan je vratiti u Proračun.

(7) Ako se tijekom godine u Proračunu osiguraju sredstva za namjenu za koju su sredstva proračunske zalihe dodijeljena, akti kojima su sredstva proračunske zalihe dodijeljena stavljaju se van snage po sili ovoga Zakona.

(8) Primatelj sredstava dužan je Ministarstvu financija dostaviti izvješće o zakonitom, namjenskom i svrhovitom utrošku dodijeljenih sredstava proračunske zalihe.

(9) Nakon što korisnik zaprimi mjesečni izvještaj Financijske agencije (FINA) o ovrhama koje su provedene na teret sredstava proračunske zalihe, a iz nadležnosti su korisnika, korisnik je dužan najkasnije u roku od 14 dana preknjižiti ovrhe na svoju proračunsku poziciju. Ako korisnik najkasnije u roku od 14 dana ne preknjiži ovrhe na svoje proračunske pozicije, odnosno ne dostavi Ministarstvu financija i Financijskoj agenciji (FINA) obavijest da ovrhe nisu iz njegove nadležnosti, sredstva će na njegove proračunske pozicije preknjižiti Ministarstvo financija.

Članak 13.

(1) U skladu s odredbama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, a u vezi s člankom 58. Zakona o proračunu, raspoređuju se sredstva na korisnike ili u proračunsku zalihu, a odluke o raspoređivanju objavljuju se u »Narodnim novinama«.

(2) Odluku iz stavka 1. ovoga članka donosi Vlada.

Članak 14.

(1) Devizna sredstva koja ostvare korisnici uplaćuju se na račun Proračuna.

(2) Sredstvima iz stavka 1. ovoga članka raspolaže Ministarstvo.

(3) Iznimno, korisnici koji ostvaruju devizna sredstva za posebne namjene mogu, uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija, otvoriti račun.

Članak 15.

(1) Pogrešno ili više uplaćeni prihodi u Proračun vraćaju se uplatiteljima na teret tih prihoda. Rješenje o tome donosi Ministarstvo.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka rješenja donose:

– Ministarstvo unutarnjih poslova – za pogrešno ili više uplaćene prihode od novčanih kazni, troškova postupka i ostalih prihoda iz nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova

– Ministarstvo pravosuđa – za pogrešno ili više uplaćene prihode od sudskih pristojbi, novčanih kazni, troškova postupka i ostalih prihoda iz nadležnosti pravosudnih tijela.

(3) Prije donošenja rješenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka korisnici su dužni dostaviti očitovanje o opravdanosti zahtjeva za povrat pogrešno ili više uplaćenih sredstava u Proračun, iznos sredstava koja se vraćaju uplatitelju, te dokumentaciju kojom isto potkrepljuju.

(4) Protiv rješenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 16.

(1) Radi pravodobnog obračunavanja i doznačivanja proračunskih sredstava u 2016. godini za plaće i druge rashode, korisnici koji se financiraju iz Proračuna obvezni su nadležnom ministarstvu dostaviti rješenje o zasnivanju i o prestanku radnog odnosa radnika, odnosno ugovor o radu i prestanku ugovora o radu radnika.

(2) Rješenje, odnosno ugovor o radu iz stavka 1. ovoga članka korisnici su obvezni dostaviti u roku od osam dana od dana zasnivanja ili prestanka radnog odnosa.

Članak 17.

(1) Ovlašćuje se Vlada da donosi odluku o naknadama troškova za službena putovanja koje se isplaćuju iz državnog proračuna i visini naknade za terenski dodatak, naknade za korištenje osobnog automobila u službene svrhe i o visini naknade za odvojeni život od obitelji zaposlenih i dužnosnika kojima se ti rashodi financiraju iz sredstava državnog proračuna, a čija materijalna prava nisu uređena kolektivnim ugovorima, odnosno čija prava nisu na drukčiji način uređena posebnim propisima.

(2) Ovlašćuje se Vlada da donosi odluku o visini dnevnice za službena putovanja u inozemstvo, i to korisnika i drugih pravnih i fizičkih osoba kojima se ti rashodi isplaćuju iz sredstava državnog proračuna.

Članak 18.

(1) Ovlašćuje se Vlada da može dati suglasnosti za zaduživanje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, najviše do tri posto ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iskazanih u financijskom izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2015. (Obrazac: PR-RAS u stupcu 7 pod oznakom AOP 001).

(2) Ograničenje iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na:

1. jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kojima je Vlada dala suglasnosti do 31. prosinca 2015., a nisu korištene u 2015. godini

2. jedinice lokalne samouprave na potpomognutim područjima

3. jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje se zadužuju za projekte koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije te

4. projekte unapređenja energetske učinkovitosti u kojima sudjeluju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(3) Odluke o davanju suglasnosti za zaduživanje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje je Vlada donijela do 31. prosinca 2015., a koje se mogu koristiti od 1. siječnja 2016. ulaze u ograničenje od tri posto iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 19.

(1) Doprinosi za mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje koji su uplaćeni za osiguranike prema članku 23. Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara vratit će se poslodavcima sa sjedištem, odnosno s prebivalištem na području Grada Vukovara, Iloka te Lovasa i Tovarnika na teret tih doprinosa.

(2) Poslodavci iz stavka 1. ovoga članka zahtjev za povrat doprinosa podnose Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje.

Članak 20.

(1) Korisnici su obvezni u svojim financijskim planovima planirati sredstva za obvezno osiguranje vozila, zrakoplova i brodica, odnosno jahti prema posebnim propisima iz djelatnosti osiguranja.

(2) Korisnici su obvezni u svojim financijskim planovima planirati sredstva za osiguranje prijevoznih sredstava i druge imovine koja je zbog pojačanog rizika i velike pojedinačne vrijednosti više izložena mogućim štetnim događajima u obavljanju redovite djelatnosti.

(3) Sredstva za naknadu štete na neosiguranoj imovini (poslovne zgrade, uređaji i instalacije) osigurana su u Proračunu i doznačavat će se korisnicima na njihov zahtjev uz koji je potrebno priložiti dokaze o nastaloj šteti.

(4) U Proračunu su osigurana sredstva za osiguranje službenika, namještenika i dužnosnika od posljedica nesretnog slučaja.

Članak 21.

(1) U Proračunu su utvrđena sredstva za naknade i druga primanja na temelju posebnih propisa.

(2) Osnovica za obračun naknada i drugih primanja iz stavka 1. ovoga članka iznosi 3326,00 kuna.

Članak 22.

Ministar financija će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti naredbu o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2016. godini.

 

III. UPRAVLJANJE DRŽAVNOM IMOVINOM I DUGOVIMA

1. Upravljanje državnom imovinom

Članak 23.

(1) Korisnik koji je stekao nekretninu obvezan je u roku od 30 dana od dana njezina stjecanja podnijeti zahtjev nadležnom općinskom državnom odvjetništvu (u daljnjem tekstu: Državno odvjetništvo) da podnese prijedlog za upis prava vlasništva Republike Hrvatske i drugih stvarnih prava na nekretninama kojih je nositelj Republika Hrvatska u zemljišne knjige, s potrebnom dokumentacijom.

(2) Državno odvjetništvo sastavit će zemljišnoknjižni prijedlog, koji će podnijeti nadležnom sudu radi upisa prava iz stavka 1. ovoga članka u zemljišne knjige.

Članak 24.

Državno odvjetništvo podnosi zemljišnoknjižni prijedlog za upis nekretnine iz članka 69. stavka 2. Zakona o proračunu ako je Vlada dala prethodnu suglasnost u skladu s člankom 69. stavkom 2. Zakona o proračunu.

Članak 25.

Prihodi od upravljanja slobodnim novčanim sredstvima s računa Proračuna prihod su Proračuna.

Članak 26.

(1) Kada se sredstva Proračuna koriste za sanaciju, dokapitalizaciju ili kao udio u sredstvima pravne osobe, Republika Hrvatska postaje vlasnikom u tim pravnim osobama razmjerno uloženim sredstvima.

(2) Imovinu u vlasništvu Republike Hrvatske iz stavka 1. ovoga članka upisuje njezin korisnik u svoju evidenciju, a pravna osoba upisuje Republiku Hrvatsku kao vlasnika razmjernog dijela kapitala.

(3) Evidenciju o imovini i vlasničkim dijelovima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka vode korisnici i tijelo nadležno za upravljanje državnom imovinom, a podatke o tome dostavljaju Ministarstvu radi evidencije imovine u vlasništvu Republike Hrvatske u Glavnoj knjizi Državne riznice.

Članak 27.

(1) Sredstva ostvarena prodajom dionica i poslovnih udjela trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske kojima sukladno Zakonu o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 94/13. i 18/16.) upravlja Centar za restrukturiranje i prodaju, i sredstva ostvarena podjelom dobiti tih društava prihod su Centra za restrukturiranje i prodaju te se uplaćuju na njegov žiro račun, a koriste se za podmirivanje obveza temeljem ugovora koje je Centar za restrukturiranje i prodaju sklopio za račun Republike Hrvatske i za podmirivanje obveza Centra za restrukturiranje i prodaju.

(2) Sredstva doznačena Centru za restrukturiranje i prodaju, kao pravnom sljedniku Agencije za upravljanje državnom imovinom, temeljem upravljanja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske prihod su Centra za restrukturiranje i prodaju i uplaćuju se na njegov žiro račun.

(3) Ostatak stečajne ili likvidacijske mase trgovačkih društava iz stavka 1. ovoga članka prenosi se u vlasništvo Centra za restrukturiranje i prodaju, razmjerno učešću Republike Hrvatske u temeljnom kapitalu tih trgovačkih društava.

(4) Višak ostvarenih prihoda nad rashodima Centra za restrukturiranje i prodaju prihod je državnog proračuna.

2. Zaduživanje i tekuće otplate

Članak 28. (NN 111/16)

(1) Zaduživanje se može provesti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala do ukupnog iznosa od 19.014.884.781,00 kuna iskazanog u Računu financiranja Proračuna.

(2) Tekuće otplate glavnice državnoga duga, iskazane u Računu financiranja Proračuna za 2016. godinu u iznosu od 17.032.800.495,00 kuna te pripadajuće kamate imaju u izvršavanju Proračuna prednost pred svim ostalim rashodima i izdacima.

(3) Ukupna visina zaduženja iskazana u financijskim planovima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna iznosi 2.130.695.358,00 kuna. Tekuće otplate glavnice duga, iskazane u financijskim planovima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna iznose 2.106.660.898,00 kuna.

Članak 29.

(1) Ako se ministar financija, uz suglasnost Vlade, u 2016. godini zaduži za povrat državnog duga čije je dospijeće u sljedećoj proračunskoj godini, iznos zaduženja evidentirat će se u 2016. godini.

(2) Iznos zaduženja iz stavka 1. ovoga članka ne uključuje se u ukupan iznos zaduživanja iz članka 28. stavka 1. ovoga Zakona.

Članak 30.

Ministar financija može se, uz suglasnost Vlade, dodatno zadužiti do iznosa neostvarenih primitaka od prodaje dionica i udjela u glavnici.

Članak 31.

Tečajne razlike mogu se u skladu s obračunom priznati i iznad iznosa predviđenog Proračunom.

Članak 32.

Mjenice kojima se na teret Proračuna stvaraju obveze može izdavati samo ministar financija.

3. Državna jamstva

Članak 33. (NN 111/16)

(1) Ovlašćuje se Vlada da u ime Republike Hrvatske može davati financijska i činidbena jamstva na prijedlog Ministarstva.

(2) Godišnja vrijednost novih financijskih jamstava za 2016. godinu iznosi 6.000.000.000,00 kuna od čega se iznos od 2.500.000.000,00 kuna odnosi na izvanproračunske korisnike državnog proračuna iz članka 28. stavka 3. ovoga Zakona.

(3) U iznos iz stavka 2. ovoga članka ne ulazi vrijednost jamstava danih za refinanciranje i reprogramiranje obveza iz prethodnih godina za koje je bilo dano jamstvo.

(4) Godišnja vrijednost novih financijskih jamstava može biti iznad iznosa utvrđenog u stavku 2. ovoga članka za iznos jamstava stavljenih van snage u prethodnoj godini.

(5) Jamstvena zaliha za financijska jamstva u Proračunu iznosi 271.000.000,00 kuna.

(6) Tražitelj jamstva, koji može biti isključivo pravna osoba, dužan je dokumentirani zahtjev dostaviti ministarstvu nadležnom za tražitelja jamstva. Nadležno ministarstvo će zaprimljeni dokumentirani zahtjev, zajedno s provizijom i ostalim potrebnim elementima jamstva koje odredi, dostaviti u roku od 45 dana od zaprimanja Ministarstvu radi davanja mišljenja i prijave Europskoj komisiji, u skladu s odredbama zakona kojim su uređene državne potpore. Prije dostave Ministarstvu nadležno ministarstvo dužno je ocijeniti:

– temelj donošenja prijedloga dodjele jamstva u obliku programa ili druge osnove za podnošenje zahtjeva za dodjelu jamstva

– bonitet tražitelja

– ocjenu stanja zaduženosti

– efekte novog zaduženja na mogućnost razvoja i likvidnosti te

– izraditi stručno mišljenje i jasno opredjeljenje prema odobrenju predloženog jamstva.

(7) Pri ocjeni zahtjeva za davanje državnog jamstva uzimat će se u obzir:

– potpora kapitalnim ulaganjima u razvitak kojima se poboljšavaju opći uvjeti gospodarskog djelovanja i koji utječu na izvozni učinak i

– gospodarska stabilnost i važnost u regionalnom razvitku.

(8) Nadležno ministarstvo, u roku od 30 dana od zaprimanja odobrenja prijedloga državne potpore od Europske komisije, odnosno mišljenja Ministarstva ako se radi o državnoj potpori izuzetoj od obveze prijave Europskoj komisiji, odnosno odluke Europske komisije o nepostojanju državne potpore, u skladu s odredbama zakona kojim su uređene državne potpore, dostavlja Ministarstvu dokumentirani zahtjev tražitelja jamstva, zajedno s:

– određenom provizijom i ostalim potrebnim elementima jamstva

– odobrenjem prijedloga državne potpore od Europske komisije, odnosno mišljenjem Ministarstva ako se radi o državnoj potpori izuzetoj od obveze prijave Europskoj komisiji ili odlukom Europske komisije o nepostojanju državne potpore, odnosno mišljenjem Ministarstva o nepostojanju državne potpore

– svojom ocjenom i mišljenjem iz stavka 6. ovoga članka te

– prijedlogom odluke o dodjeli jamstva.

(9) Nadležnim ministarstvom, odnosno ministarstvom nadležnim za podnošenje zahtjeva Ministarstvu financija za izdavanje mišljenja i prijavu programa jamstava Europskoj komisiji, u smislu ovoga članka, smatra se ono ministarstvo u čijem su djelokrugu i koje obavlja poslove vezane za namjene za koje se predviđa izdavanje jamstava iz programa jamstava.

(10) Ministarstvo, uz procjenu kreditnih uvjeta banaka davatelja kredita, obvezno je Vladi uputiti svoje mišljenje najkasnije u roku od 30 dana od dostave dokumentacije iz stavka 8. ovoga članka.

(11) Činidbena jamstva iz stavka 1. ovoga članka, koja su u pravilu vezana za okončanje posla, mogu se davati na temelju primljenih predujmova u novcu ili imovini za gradnju brodova do njihove isporuke, nabavu zrakoplova na temelju dugoročnog ugovora o zakupu te za infrastrukturne projekte koji se izvode na osnovi ugovora o koncesiji ili zajedničkih ulaganja.

(12) Vlada može iznimno odobriti jamstvo za zaduženje određenog korisnika vezano za provedbu prioritetnog programa/projekta koji ima značenje za regionalnu gospodarsku stabilnost, radi ublažavanja gospodarske nerazvijenosti određenog područja, uklanjanje ratnih šteta, obnovu ili hitnu obnovu od posljedica elementarnih nepogoda.

(13) Jamstvo koje, sukladno Zakonu, odobrava Vlada može biti u obliku posebnog dokumenta ili ugovora o jamstvu.

(14) Jamstvo se može mijenjati ili dopunjavati samo uz suglasnost Vlade.

(15) Za dana jamstva ugovorom o izdavanju jamstva uređuju se obveze tražitelja jamstva i instrumenti osiguranja.

(16) Za jamstva koja se aktiviraju Ministarstvo može Financijskoj agenciji dati nalog za naplatu po aktiviranom državnom jamstvu radi namirenja duga.

(17) Potraživanja Ministarstva, na temelju utvrđenih obveza dužnika, imaju isti prioritet u izvršavanju kao i nalozi za javna davanja, u odnosu na sve ostale naloge po obvezama dužnika, njegova pravnog sljednika ili solidarnog jamca.

(18) Ako zbog neizvršenja kreditnih obveza jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave bude aktivirano državno jamstvo, ta jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može izvršavati samo nužne rashode (minimalne plaće za zaposlene, doprinose, minimalne rashode za materijal i usluge).

Članak 34.

Pravna osoba u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu Republike Hrvatske sklapa ugovore o kreditu, ugovore o zajmu u kojima je zajmoprimac ili daje jamstva na osnovi odluke o suglasnosti Vlade, ako vrijednost posla ili jamstvo prelazi iznos od 7.500.000,00 kuna.

Članak 35.

Vlada Republike Hrvatske uredbom će propisati uvjete, način i postupak raspolaganja tražbinama Republike Hrvatske s naslova duga po kreditima i protestiranim državnim jamstvima u predstečajnim i stečajnim postupcima u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

 

IV. POTICAJNE MJERE U GOSPODARSTVU

Članak 36.

Za temeljni kapital, udio u kreditima i jamstveni fond Hrvatske banke za obnovu i razvitak u 2016. godini osigurava se 53.000.000,00 kuna.

Članak 37.

Nadležno ministarstvo može obustaviti državne potpore korisnicima ako utvrdi nenamjensko korištenje sredstava, ako naknadnom provjerom utvrdi drukčije stanje u odnosu na ono koje je bilo osnova za odobrenje potpore te ako utvrdi da korisnici nisu ispunjavali obveze prema državi za proteklu godinu.

Članak 38. (NN 111/16)

(1) Jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave čiji su rezidenti ostvarili pravo na uvećani osobni odbitak temeljem članka 54. Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 43/13., 120/13., 125/13., 148/13., 83/14., 143/14. i 136/15.), odnosno jedinicama lokalne samouprave koje su, Odlukom o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (»Narodne novine«, br. 158/13.), razvrstane u I. i II. skupinu jedinica lokalne samouprave isplaćivat će se pomoć iz razdjela 025 – MINISTARSTVO FINANCIJA u visini izvršenog povrata poreza na dohodak po godišnjoj prijavi obveznicima na njihovu području u 2014. godini.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka jedinicama lokalne samouprave koje su status potpomognutog područja stekle u 2014. godini pomoć će se isplaćivati u visini izvršenog povrata poreza na dohodak po godišnjoj prijavi obveznicima na njihovu području u 2015. godini.

(3) Jedinicama lokalne samouprave iz stavka 1. ovoga članka isplaćivat će se pomoć u visini ostvarenog poreza na dobit na njihovu području u godini koja prethodi godini izrade proračuna ako su i u 2014. godini ostvarivali pravo na tu pomoć.

(4) Jedinicama lokalne samouprave iz stavka 1. ovoga članka isplaćivat će se pomoć u visini 50 posto ostvarenog poreza na dobit na njihovu području u godini koja prethodi godini izrade proračuna ako u 2014. godini nisu ostvarivali pravo na tu pomoć.

(5) Jedinicama lokalne samouprave iz stavka 1. ovoga članka isplaćivat će se pomoć u visini pomoći planiranih na razdjelu 025 – MINISTARSTVO FINANCIJA u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2014. godinu i projekcijama za 2015. i 2016. godinu i to samo onim jedinicama koje su u 2014. godini ostvarivale pravo na tu pomoć.

(6) Jedinicama lokalne samouprave iz stavka 1. ovoga članka te jedinicama područne (regionalne) samouprave koje su, temeljem Odluke iz stavka 1. ovoga članka, razvrstane u I. skupinu jedinica područne (regionalne) samouprave isplaćivat će se dodatna pomoć u iznosu od 93.084.960,00 kuna. Pomoć jedinicama iz ovoga stavka dodjeljuje se obrnuto proporcionalno njihovu indeksu razvijenosti.

(7) Jedinice lokalne samouprave iz stavka 1. ovoga članka mogu koristiti pomoći iz stavaka 3. 4., 5. i 6. ovoga članka samo za financiranje Materijalnih rashoda (skupina 32 Računskog plana proračuna) i Rashoda za nabavu nefinancijske imovine (razred 4 Računskog plana proračuna, osim za nabavu osobnih automobila – osnovni račun 42311 Osobni automobili).

Članak 39. (NN 111/16)

(1) Jedinicama lokalne samouprave sa statusom područja posebne državne skrbi (u cijelosti), a koje su, temeljem Odluke iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona, razvrstane u III., IV. ili V. skupinu jedinica lokalne samouprave čija vrijednost indeksa razvijenosti prelazi 75 posto prosjeka Republike Hrvatske isplaćivat će se pomoć iz razdjela 025 – MINISTARSTVO FINANCIJA, i to:

– jedinicama lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 75,01 posto i 100 posto prosjeka Republike Hrvatske isplaćivat će se pomoć u iznosu od 45 posto prihoda iz stavka 2. ovoga članka

– jedinicama lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 100,01 posto i 125 posto prosjeka Republike Hrvatske isplaćivat će se pomoć u iznosu od 25 posto prihoda iz stavka 2. ovoga članka

– jedinicama lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti veća od 125,01 posto prosjeka Republike Hrvatske isplaćivat će se pomoć u iznosu od 15 posto prihoda iz stavka 2. ovoga članka.

(2) Osnovica za izračun pomoći iz stavka 1. ovoga članka je prihod od poreza na dobit ostvaren u 2013. godini na području jedinice lokalne samouprave te izravne pomoći iz razdjela 025 – MINISTARSTVO FINANCIJA iz 2013. godine uvećano za dio poreza na dohodak koji je jedinica lokalne samouprave u 2013. godini ostvarila iz uvećanog udjela u porezu na dohodak zbog svoje pripadnosti području posebne državne skrbi.

(3) Jedinicama lokalne samouprave sa statusom brdsko-planinskih područja, a koje su, temeljem Odluke iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona, razvrstane u III., IV. ili V. skupinu jedinica lokalne samouprave čija vrijednost indeksa razvijenosti prelazi 75 posto prosjeka Republike Hrvatske, isplaćivat će se pomoć iz razdjela 025 – MINISTARSTVO FINANCIJA sukladno kriterijima iz stavka 1. ovoga članka koja se umanjuje za iznos razlike prihoda od poreza na dohodak koji te jedinice ostvaruju temeljem članka 45. stavka 9. Zakona oizmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (»Narodne novine«, br. 100/15.) te prihoda koje bi ostvarile temeljem osnovne raspodjele prihoda od poreza na dohodak propisane člankom 45. stavkom 5. Zakona o izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (»Narodne novine«, br. 100/15.).

(4) Općine i gradovi iz stavka 1. ovoga članka mogu koristiti pomoći iz stavka 1. ovoga članka samo za financiranje Materijalnih rashoda (skupina 32 Računskog plana proračuna) i Rashoda za nabavu nefinancijske imovine (razred 4 Računskog plana proračuna, osim za nabavu osobnih automobila – osnovni račun 42311 Osobni automobili).

 

V. KORIŠTENJE NAMJENSKIH PRIHODA I PRIMITAKA

Članak 40.

(1) Nadležna ministarstva nadziru ostvarenje i trošenje namjenskih prihoda i primitaka korisnika iz svoje nadležnosti.

(2) Nadležna ministarstva mogu, u suglasnosti s Ministarstvom, donijeti pravilnik o mjerilima i načinu korištenja donacija za koje namjena nije utvrđena te participacija studenata u troškovima studija na akreditiranim studijskim programima.

(3) Namjenski prihodi i primici svih korisnika planiraju se u državnom proračunu, a obveza uplate ovih prihoda u državni proračun ne odnosi se na proračunske korisnike u znanosti, visokom obrazovanju, pravosuđu – sustavu izvršenja sankcija, kao i za ustanove u kulturi, nacionalne parkove, parkove prirode, zdravstvene ustanove, Agenciju za elektroničke medije i Agenciju za civilno zrakoplovstvo te na prihode ostvarene od pruženih konzularnih usluga u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske u inozemstvu. Ostvarenje i trošenje namjenskih prihoda i primitaka navedenih korisnika iskazuje se mjesečno u sustavu državne riznice.

 

VI. KORIŠTENJE VLASTITIH PRIHODA

Članak 41.

(1) Vlastitim prihodima korisnici podmiruju rashode nastale obavljanjem poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima temeljem kojih su vlastiti prihodi i ostvareni.

(2) Ako se vlastiti prihodi ostvare u iznosu većem od potrebnog za podmirenje rashoda iz stavka 1. ovoga članka, mogu se koristiti za podmirenje rashoda redovne djelatnosti.

(3) Nadležna ministarstva nadziru ostvarenje i trošenje vlastitih prihoda korisnika iz svoje nadležnosti.

(4) Nadležna ministarstva mogu, u suglasnosti s Ministarstvom financija, donijeti pravilnik o mjerilima i načinu korištenja vlastitih prihoda iz ovoga članka.

(5) Vlastiti prihodi svih korisnika planiraju se u državnom proračunu, a obveza uplate ovih prihoda u državni proračun ne odnosi se na proračunske korisnike u znanosti, visokom obrazovanju, pravosuđu – sustavu izvršenja sankcija, socijalnoj skrbi kao i za ustanove u kulturi, nacionalne parkove, parkove prirode, zdravstvene ustanove, Agenciju za elektroničke medije i Agenciju za civilno zrakoplovstvo. Ostvarenje i trošenje vlastitih prihoda navedenih korisnika iskazuje se mjesečno u sustavu državne riznice.

Članak 42.

(1) Namjenski prihodi i primici te vlastiti prihodi koji nisu iskorišteni u 2015. godini u skladu sa Zakonom o proračunu prenose se u Proračun, a na zahtjev proračunskog korisnika.

(2) Zahtjev za prijenos namjenskih prihoda i primitaka te vlastitih prihoda iz stavka 1. ovoga članka podnosi se Ministarstvu financija najkasnije do 30. travnja 2016.

 

VII. NAPLATA PRORAČUNSKIH PRIHODA

Članak 43.

(1) Ako inspektor proračunskog nadzora u postupku nadzora utvrdi da su prihodi koji su u nadležnosti korisnika državnog proračuna i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i pravnih osoba u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu države ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, neobračunati i/ili manje obračunati i neplaćeni i/ili manje plaćeni, donosi rješenje kojim nalaže njihovu uplatu u proračun, odnosno na račun pravne osobe.

(2) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

 

VIII. MJERE ZA UMANJENJE PREKOMJERNOG DEFICITA

Članak 44.

(1) Članovi skupština trgovačkih društava od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku u kojima Republika Hrvatska ima većinski paket dionica ili većinski udio, obvezni su poduzeti sve potrebne radnje i mjere da trgovačka društva dio dobiti nakon oporezivanja za 2015. godinu uplate izravno u Proračun, a razmjerno paketu dionica ili udjela Republike Hrvatske u temeljnom kapitalu društva.

(2) U skladu sa stavkom 1. ovoga članka, u trgovačkim društvima od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku u kojima Republika Hrvatska ima manjinski paket dionica ili manjinski udio, članovi nadzornih odbora i članovi skupštine koji zastupaju Republiku Hrvatsku obvezni su zahtijevati da se dio dobiti nakon oporezivanja za 2015. godinu uplati izravno u Proračun, a razmjerno paketu dionica ili udjela Republike Hrvatske u temeljnom kapitalu društva.

(3) Članovi nadzornih odbora trgovačkih društava od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku dužni su se zalagati za provedbu mjera iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, i to na način koji ne utječe negativno na poslovanje u trgovačkom društvu u kojem obnašaju dužnost člana nadzornog odbora.

(4) U skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka, članovi nadzornih odbora obvezni su poduzeti sve pripremne radnje prije održavanja redovitih skupština trgovačkih društava kojima će se omogućiti provedba mjera iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.

(5) Odluku o visini, načinu i rokovima uplate sredstava iz ovoga članka u Proračun donijet će Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za upravljanje strateškim trgovačkim društvima.

 

IX. PREKRŠAJNE ODREDBE

Članak 45.

Novčanom kaznom od 10.000,00 kuna do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba korisnika Proračuna:

1. ako devizna sredstva ne uplati na račun koji odredi Ministarstvo (članak 14. stavak 1. i 3.)

2. ako naknade i druga primanja na temelju posebnih propisa poveća suprotno osnovici iz članka 21. stavka 2. ovoga Zakona

3. ako prihode od upravljanja slobodnim novčanim sredstvima ne uplaćuje u Proračun (članak 25.)

4. ako nužne rashode isplaćuje iznad razine utvrđene člankom 33. stavkom 18. ovoga Zakona

5. ako vlastite prihode koristi suprotno članku 41. ovoga Zakona.

Članak 46.

(1) Uz novčanu kaznu iz članka 45. ovoga Zakona izreći će se i zaštitna mjera obustave daljnjih doznaka sredstava u slučajevima korištenja sredstava Proračuna protivno zakonu.

(2) Mjere iz stavka 1. ovoga članka mogu se propisati u trajanju od jednog mjeseca do jedne godine.

Članak 47.

(1) Inspektor proračunskog nadzora koji je u postupku nadzora utvrdio radnje kojima je ostvaren prekršaj, sastavlja u ime Ministarstva optužni prijedlog protiv počinitelja prekršaja i podnosi ga nadležnom područnom uredu Porezne uprave.

(2) Prekršajni postupak za prekršaje propisane ovim Zakonom u prvom stupnju vodi nadležni područni ured Porezne uprave.

Članak 48.

Na pravila vođenja prekršajnog postupka, žalbeni postupak i izvanredne pravne lijekove primjenjuju se odredbe Prekršajnog zakona.

 

X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 49.

(1) Odluku iz članka 17. stavka 1. ovoga Zakona Vlada Republike Hrvatske donijet će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Do donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka ostaje na snazi Uredba o izdacima za službena putovanja u inozemstvo koji se korisnicima državnog proračuna priznaju u materijalne troškove (»Narodne novine«, br. 50/92. i 73/93.).

(3) Do donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka primjenjivat će se Odluka o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovorima (»Narodne novine«, br. 117/12.), u dijelu u kojem nije u suprotnosti s posebnim propisima.

(4) Do donošenja odluke iz članka 17. stavka 2. ovoga Zakona primjenjivat će se Odluka o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna (»Narodne novine«, br. 8/06.).

Članak 50.

Do stupanja na snagu naredbe iz članka 22. ovoga Zakona primjenjivat će se Naredba o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2015. godini (»Narodne novine«, br. 12/15., 103/15. i 132/15.).

Članak 51.

Pravilnik o mjerilima i načinu korištenja vlastitih prihoda kaznenih tijela (»Narodne novine«, br. 114/15.) donesen na temelju članka 38. stavka 4. Zakona o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu (»Narodne novine«, br. 148/14. i 103A/15.) primjenjivat će se do donošenja pravilnika o mjerilima i načinu korištenja vlastitih prihoda iz članka 41. stavka 4. ovoga Zakona.

Članak 52.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Odluka o privremenom financiranju poslova, funkcija i programa državnih tijela i drugih proračunskih korisnika državnog proračuna Republike Hrvatske u prvom tromjesečju 2016. godine (»Narodne novine«, br. 109/15. i 130/15.).

Članak 53.

Ovaj Zakon stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 400-06/16-01/03

Zagreb, 21. ožujka 2016.