pročišćeni tekst zakona
NN 128/99, 16/01, 22/02, 41/08, 97/12, 118/12
Uživajte...
Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom uređuju prava iz mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti:
1) djelatnih vojnih osoba,
2) policijskih službenika,
3) službenih osoba s posebnim dužnostima i ovlastima u sigurnosno-obavještajnom sustavu,
4) ovlaštenih službenih osoba na poslovima izvršavanja kazne zatvora, mjere pritvora, odgojne mjere upućivanja u odgojni zavod i osiguranja pravosudnih tijela (u daljnjem tekstu: ovlaštene službene osobe pravosuđa).
(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka (u daljnjem tekstu: osiguranici) ostvaruju prava iz mirovinskog osiguranja prema Zakonu o mirovinskom osiguranju kao osiguranici iz članka 10. stavka 1. točke 1. toga Zakona, ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno.
(3) Odredbe ovoga Zakona o određivanju starosne i prijevremene starosne mirovine primjenjuju se samo na osiguranika koji je stvarno proveo najmanje 10 godina u svojstvu djelatne vojne osobe, odnosno u svojstvu osobe iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Odredbe ovoga Zakona o određivanju starosne i prijevremene starosne mirovine primjenjuju se i na osobu koja na dan stjecanja prava na mirovinu nema svojstvo osobe iz stavka 1. ovoga članka, ako je u tome svojstvu stvarno provela najmanje 20 godina.
(5) U vrijeme od 10 godina iz stavka 3. ovoga članka, odnosno u vrijeme od 20 godina iz stavka 4. ovoga članka, uračunava se i vrijeme provedeno u Domovinskom ratu u statusu hrvatskog branitelja u jednostrukom trajanju.
(6) Osoba iz stavka 4. ovoga članka ne ostvaruje pravo na mirovinu prema odredbama ovoga Zakona ako joj je služba prestala zbog počinjenog kaznenog djela, stegovnog prijestupa, uz nečastan otpust ili radi samovoljnog napuštanja službe.
Članak 2.
(1) Djelatnoj vojnoj osobi na određenim dužnostima i poslovima zbog otežanih uvjeta rada i prirode obavljanja poslova, staž osiguranja računa se u povećanom trajanju tako da se svakih 12 mjeseci stvarno provedenih na tim dužnostima i poslovima računa kao 15, 16, odnosno 18 mjeseci staža osiguranja.
(2) Uredbom Vlade Republike Hrvatske utvrđuju se dužnosti iz stavka 1. ovoga članka na kojima se zbog otežanih uvjeta rada i prirode obavljanja poslova staž osiguranja računa s povećanim trajanjem i način računanja toga staža.
(3) Državnim službenicima i namještenicima koji su raspoređeni na dužnosti djelatne vojne osobe na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem, vrijeme provedeno na tim dužnostima računa se kao staž osiguranja s povećanim trajanjem, u skladu s odredbom stavka 1. ovoga članka.
Članak 3.
Odlukom Vlade Republike Hrvatske, odnosno općim aktom tijela sigurnosno-obavještajnog sustava utvrđuju se poslovi na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem.
Članak 4.
(1) Osiguranik iz članka 1. ovoga Zakona ima pravo na starosnu mirovinu kada navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.
(2) Osiguranik iz članka 1. ovoga Zakona ima pravo na prijevremenu starosnu mirovinu kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža.
(3) Osiguraniku iz članka 1. ovoga Zakona, kojem se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem, starosna granica za stjecanje prava na starosnu mirovinu propisana stavkom 1. ovoga članka snižava se, i to:
1) po jednu godinu za svakih 5 godina provedenih na dužnostima, odnosno poslovima na kojima se navršenih 12 mjeseci staža osiguranja računa kao 15 mjeseci,
2) po jednu godinu za svake 4 godine provedene na dužnostima, odnosno poslovima na kojima se navršenih 12 mjeseci staža osiguranja računa kao 16 mjeseci,
3) po jednu godinu za svake 3 godine provedene na dužnostima, odnosno poslovima na kojima se navršenih 12 mjeseci staža osiguranja računa kao 18 mjeseci.
Članak 5.
Na temelju odluke Vrhovnog zapovjednika, djelatnoj vojnoj osobi koja ima osobite zasluge za unapređenje oružanih snaga, odnosno ako postoji drugi osobito važan razlog, vojna služba može prestati s pravom na starosnu mirovinu i prije ispunjenja uvjeta za stjecanje prava utvrđenih ovim Zakonom i Zakonom o mirovinskom osiguranju.
Članak 6.
(1) Na temelju rješenja nadležnog ministra, odnosno čelnika tijela sigurnosno-obavještajnog sustava o prestanku službe zbog potreba službe osiguranik može ostvariti pravo na starosnu mirovinu, bez obzira na godine života, kada navrši mirovinski staž od najmanje 30 godina, od toga najmanje 15 godina mirovinskog staža na dužnostima, odnosno na poslovima na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem prema odredbama ovoga Zakona i drugih propisa kojima je bila uređena djelatna vojna služba, služba policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba pravosuđa.
(2) Osobama sa statusom hrvatskog branitelja u 15 godina mirovinskog staža iz stavka 1. ovoga članka uračunava se i vrijeme provedeno u Domovinskom ratu u dvostrukom trajanju.
(3) Svi staževi osiguranja s povećanim trajanjem ostvareni po ranijim propisima kojima je bila uređena djelatna vojna služba i služba u svojstvu ovlaštene službene osobe, kao i poseban staž ostvaren na temelju sudjelovanja u Domovinskom ratu, međusobno se zbrajaju prilikom utvrđivanja uvjeta od 15 godina iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 6.a
(1) Na temelju rješenja nadležnog ministra, odnosno čelnika tijela sigurnosno-obavještajnog sustava osobi iz članka 1. stavka 1. točke 1.-3. ovoga Zakona, koja ima 20 godina staža osiguranja, a za koju se u odgovarajućem postupku utvrdi nemogućnost daljnjeg profesionalnog razvoja, služba može prestati s pravom na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad uzrokovane ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću.
(2) U staž osiguranja iz stavka 1. ovoga članka ne uračunava se staž s povećanim trajanjem.
(3) Obvezuju se nadležni ministri da jednom godišnje podnesu Vladi Republike Hrvatske izvješće o osiguranicima umirovljenim u skladu s odredbom stavka 1. ovoga članka.
(4) Nadležni ministar, odnosno čelnik tijela sigurnosno-obavještajnog sustava propisat će postupak utvrđivanja nemogućnosti daljnjeg profesionalnog razvoja iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 7.
(1) Vrijednosni bodovi osiguranika radi određivanja mirovine utvrđuju se prema najpovoljnijim prosječnim vrijednosnim bodovima, koji se računaju na temelju vrijednosnih bodova utvrđenih za pojedinu kalendarsku godinu prema člancima 75. do 77. Zakona o mirovinskom osiguranju, ostvarenih:
1) u 1999. godini - za 1998. godinu,
2) u 2000. godini - za 1998. i 1999. godinu,
3) u 2001. godini - za 1998., 1999. i 2000. godinu,
4) u 2002. godini - za 1998., 1999., 2000. i 2001. godinu,
5) u 2003. godini - za 1998., 1999., 2000., 2001. i 2002. godinu,
6) u 2004. godini - za 1998., 1999., 2000., 2001., 2002. i 2003. godinu,
7) u 2005. godini - za 1998., 1999., 2000., 2001., 2002., 2003. i 2004. godinu,
8) u 2006. godini - za 1998., 1999., 2000., 2001., 2002., 2003., 2004. i 2005. godinu,
9) u 2007. godini - za 1998., 1999., 2000., 2001., 2002., 2003., 2004., 2005. i 2006. godinu,
10) od 1. siječnja 2008. i nadalje - u bilo kojih za osiguranika najpovoljnijih uzastopnih 10 kalendarskih godina od 1. siječnja 1998.
(2) Najpovoljniji prosječni vrijednosti bodovi računaju se tako da se zbroj vrijednosnih bodova iz stavka 1. ovoga članka podijeli s razdobljem za koje su obračunati.
(3) Osobni bodovi utvrđuju se tako da se ukupni mirovinski staž pomnoži s najpovoljnijim prosječnim vrijednosnim bodovima iz stavka 2. ovoga članka i polaznim faktorom.
(4) Osobni bodovi za određivanje mirovine osiguranika iz članka 5. ovoga Zakona utvrđuju se na temelju mirovinskog staža od najmanje 40 godina.
Članak 8.
(1) Osiguraniku se mirovina određuje na temelju osobnih bodova utvrđenih prema članku 7. ovoga Zakona, povećanih za 45 posto.
(2) Svota mirovine izračunava se tako da se osobni bodovi iz stavka 1. ovoga članka pomnože s mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednošću mirovine na dan ostvarivanja prava.
Članak 9.
(1) Pri određivanju starosne ili prijevremene starosne mirovine, osiguraniku koji ima manje od 40 godina mirovinskog staža, dodaje se staž osiguranja, s tim da ukupni ostvareni i dodani staž može iznositi najviše 40 godina mirovinskog staža, i to:
1) u 1999. godini - 5 godina staža osiguranja,
2) u 2000. godini - 4 godine staža osiguranja,
3) u 2001. godini - 3 godine staža osiguranja,
4) u 2002. godini - 2 godine staža osiguranja,
5) u 2003. godini - 1 godina staža osiguranja.
(2) Osiguraniku-ženi dodaje se staž osiguranja iz stavka 1. ovoga članka nakon dodavanja staža osiguranja iz članka 180. Zakona o mirovinskom osiguranju.
Članak 9.a
(1) Svota mirovine određena prema članku 7. – 9. ovoga Zakona smanjuje se ovisno o visini, i to:
1) za 8% razlika od 2.500,01 do 3.000,00 kuna,
2) za 12% razlika od 3.000,01 do 4.000,00 kuna,
3) za 16% razlika od 4.000,01 do 5.000,00 kuna,
4) za 20% iznos od 5.000,01 kuna i nadalje.
(2) Svota mirovine smanjena prema stavku 1. ovoga članka ne može iznositi manje od svote mirovine određene prema općim propisima o mirovinskom osiguranju.
Članak 10.
(1) Osiguraniku koji je obezno osiguran i prema Zakonu o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima starosna i prijevremena starosna mirovina određuje se na način da se dio mirovine koji mu pripada za mirovinski staž navršen do dana uspostavljanja obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje određuje prema članku 7. i 8. ovoga Zakona, a dio mirovine koji mu pripada za mirovinski staž navršen nakon toga dana određuje se kao osnovna mirovina.
(2) Osiguraniku koji do dana uspostavljanja obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje nije bio osiguran u sustavu obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti, a na taj dan je bio mlađi od 40 godina, starosna i prijevremena starosna mirovina određuje se kao osnovna mirovina.
(3) Osnovna mirovina određuje se kao zbroj dijelova mirovine određenih u visini:
1) 0,25% prosječne bruto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku za svaku godinu mirovinskog staža navršenog nakon početka primjene obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje.
2) 25% mirovine određene prema članku 7. i 8. ovoga Zakona za osobne bodove ostvarene nakon početka primjene obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje.
(4) Osiguraniku koji ima pravo na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad, osnovna mirovina iz članka 47. stavka 3. Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, odnosno članovima obitelji koji imaju pravo na obiteljsku mirovinu nakon smrti osiguranika, osnovna mirovina iz članka 48. stavka 3. toga Zakona određuje se prema stavku 3. ovoga članka.
Članak 11.
Ako zdravstvena komisija nadležnog ministarstva, odnosno tijela sigurnosno-obavještajnog sustava proglasi osiguranika nesposobnim za poslove koje obavlja osoba iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona, ovlašteni vještak iz članka 113. stavka 1. Zakona o mirovinskom osiguranju utvrdit će kod tog osiguranika postojanje profesionalne ili opće nesposobnosti za rad prema tom Zakonu.
Članak 12.
Radi primjene članka 86. Zakona o mirovinskom osiguranju, mirovine i druga mirovinska primanja osiguranika ostvarena do dana stupanja na snagu ovoga Zakona iskazat će se u osobnim bodovima tako da se svota starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine i invalidske mirovine i drugog primanja koje pripada do dana stupanja na snagu ovoga Zakona podijeli s aktualnom vrijednošću mirovine važeće na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, a obiteljska mirovina podijeli i s mirovinskim faktorom iz članka 80. stavka 1. točke 7. Zakona o mirovinskom osiguranju.
Članak 13.
(1) Brisan.
(2) Republika Hrvatska osigurava sredstva u državnom proračunu za pokrivanje obveza mirovinskog osiguranja koje nastaju priznavanjem i određivanjem mirovine pod povoljnijim uvjetima osiguranicima iz članka 1. ovoga Zakona.
(3) Brisan.
Članak 14.
(1) Vlada Republike Hrvatske donijet će odluku, odnosno Ured za nacionalnu sigurnost opći akt iz članka 3. stavka 3. ovoga Zakona do 31. prosinca 1999.
(2) Do donošenja odluke, odnosno općeg akta iz stavka 1. ovoga članka staž osiguranja s povećanim trajanjem računat će se osobama iz članka 1. stavka 1. točke 2. i 3. ovoga Zakona prema propisima koji se primjenjuju do dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 15.
Istražnom sucu koji je navršio najmanje 30 godina mirovinskog staža, od čega najmanje 15 godina provedenih na poslovima istražnog suca s punim radnim vremenom u razdoblju do 31. prosinca 2003., mirovina će se odrediti prema odredbama ovoga Zakona, ako ostvaruje mirovinu do navedenog dana.
Članak 16.
Kod utvrđivanja vrijednosnih bodova, prema članku 7. ovoga Zakona, radi određivanja mirovine osiguraniku koji je uz plaću primao i gardijski dodatak, vrijednosni bodovi za 1998. i 1999. godinu utvrđuju se na temelju plaće ostvarene u tim godinama u koju je uračunat gardijski dodatak, bez obzira je li plaćen doprinos za mirovinsko osiguranje na taj dodatak.
Članak 17.
Iznimno od odredbe članka 7. do 9. ovoga Zakona, osobi kojoj je prestao radni odnos u razdoblju od 31. prosinca 1998. do dana stupanja na snagu Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba i ovlaštenih službenih osoba (»Narodne novine«, br. 128/99.) prema odredbama članka 68. i 69. Zakona o unutarnjim poslovima (»Narodne novine«, br. 55/89., 18/90., 19/91., 29/91., – pročišćeni tekst, 73/91., 19/92., 33/92., 76/94. i 151/98.), odnosno članka 70. Zakona o izvršenju sankcija izrečenih za krivična djela privredne prijestupe i prekršaje (»Narodne novine«, br. 21/74., 39/94., 55/88., 19/90., 66/93. i 29/94.) starosna mirovina određuje se od njene prosječne mjesečne plaće ostvarene u kalendarskoj godini koja prethodi godini stjecanja prava na mirovinu.
Osobi iz stavka 1. ovoga članka starosna mirovina za 20 godina mirovinskog staža iznosi muškarcu 55%, a ženi 57,5% od osnovice i povećava se po 2,5% od osnovice za svaku daljnju navršenu godinu, do navršenih 30 godina mirovinskog staža. Za svaku navršenu godinu mirovinskog staža preko 30 godina, mirovina se povećava po 0,5% od osnovice, tako da mirovina može iznositi najviše 85% od osnovice.
Članak 18.
Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti:
1) Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju vojnih osiguranika ("Narodne novine", br. 53/91., 73/91., 18/92., 71/92., 26/93. i 96/93.),
2) članak 95. stavak 1. podstavak 1., članak 96. stavak 1. točka 1. i stavka 2., članak 97., 98. i 167. Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 23/95., 33/95 i 105/99.),
3) članci 67. do 69. Zakona o unutarnjim poslovima ("Narodne novine", br. 55/89., 18/90., 47/90., 19/91., 29/91 - pročišćeni tekst 73/91., 19/92., 33/92., 76/94. i 161/98.),
4) članci 69. 70. i 71. stavak 1. i 2. Zakona o izvršenju sankcija izrečenih za krivična djela, privredne prijestupe i prekršaje ("Narodne novine", br. 21/74., 39/74., 55/88., 19/90., 66/93. i 29/94.).
Članak 19.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama", a odredbe članka 7. do 9. i članka 17. ovoga Zakona primjenjivat će se od 1. siječnja 1999.
Klasa: 140-01/99-01/05
Zagreb, 22. listopada 1999.
Članak 7.
(1) Korisnicima mirovine kojima je mirovina određena do 31. prosinca 2001. prema propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju djelatnih vojnih osoba i ovlaštenih službenih osoba unutarnjih poslova i pravosuđa, za koje se sredstva osiguravaju u državnom proračunu, svota mirovine koja im je pripadala na dan 30. rujna 2001. smanjuje se prema članku 6. ovoga Zakona. Tako smanjena svota mirovine ne može iznositi manje od svote mirovine određene prema općim propisima o mirovinskom osiguranju.
(2) Svota mirovine određena prema stavku 1. ovoga članka pripada korisniku od 1. siječnja 2002.
Članak 8.
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje po službenoj će dužnosti donijeti novo rješenje o smanjenoj svoti mirovine prema članku 7. ovoga Zakona.
Članak 9.
Propisi za provedbu ovoga Zakona donijet će se u roku od 3 mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 10.
Ovlašćuje se Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora da utvrdi i izda pročišćeni tekst Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba i ovlaštenih službenih osoba.
Članak 11.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.