NN 93/14
na snazi od 07.08.2014.
Uživajte...
Predmet Zakona
Članak 1.
(1) Ovim Zakonom uređuje se način sudjelovanja radnika u odlučivanju u europskom društvu (Societas Europaea – SE) (u daljnjem tekstu: europsko društvo) te u europskoj zadruzi (Societas Cooperativa Europaea – SCE) (u daljnjem tekstu: europska zadruga).
(2) Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski rod.
Članak 2.
Ovim Zakonom se u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive Europske unije:
– Direktiva Vijeća 2001/86/EZ od 8. listopada 2001. o dopuni Statuta Europskoga društva u pogledu sudjelovanja radnika (SL, L 294, od 10. 11. 2001.)
– Direktiva Vijeća 2003/72/EZ od 22. srpnja 2003. koja izmjenjuje i dopunjuje Statut za Europsku zadrugu s obzirom na sudjelovanje radnika u upravljanju (SL, L 207, 18. 8. 2003.).
Primjena Zakona
Članak 3.
(1) Ovaj Zakon primjenjuje se na europsko društvo, odnosno europsku zadrugu koja ima ili će imati sjedište u Republici Hrvatskoj.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, odredbe ovoga Zakona primjenjivat će se, bez obzira na sjedište europskog društva, odnosno europske zadruge, na radnike europskog društva, odnosno europske zadruge koji su u Republici Hrvatskoj zaposleni kod poslodavca sudionika, ovisnog poslodavca ili zainteresiranog poslodavca europskog društva, odnosno europske zadruge koja ima ili će imati sjedište u drugoj državi članici Europske unije ili državi koja je stranka Ugovora o europskom gospodarskom prostoru (u daljnjem tekstu: država članica).
Pravo radnika na sudjelovanje u odlučivanju u europskom društvu
Članak 4.
Radnici zaposleni u europskom društvu, odnosno u društvima sudionika, ovisnom društvu ili zainteresiranom društvu europskog društva koje ima ili će imati sjedište u državi članici imaju pravo sudjelovati u odlučivanju u poslovima europskog društva.
Pojam europskog društva
Članak 5.
(1) Europsko društvo je, u smislu ovoga Zakona, društvo osnovano u skladu s Uredbom Vijeća 2157/2001/EZ od 8. listopada 2001. o Statutu europskog vijeća (SE) (SL, L 294 od 10. 11. 2001.), odnosno posebnim zakonom.
(2) Društvo sudionik je, u smislu ovoga Zakona, društvo koje izravno sudjeluje u osnivanju europskog društva.
(3) Ovisno društvo je, u smislu ovoga Zakona, društvo nad kojim drugo društvo sudionik izravno ili neizravno ima vladajući utjecaj.
(4) Zainteresirano društvo je, u smislu ovoga Zakona, ovisno društvo ili podružnica društva sudionika za koje se predlaže da nakon osnivanja europskog društva postane njegovo ovisno društvo ili podružnica.
(5) Društvo koje ima vladajući utjecaj, u smislu stavka 3. ovoga članka, je pravno samostalno društvo koje nad ovisnim društvom može:
1) imenovati više od polovice članova uprave, nadzornog ili upravnog odbora ovisnog društva ili
2) nadzirati većinsko pravo odlučivanja u ovisnom društvu ili
3) imati većinski udio u upisanom temeljnom kapitalu ovisnih društava.
(6) Ako više društava udovoljava uvjetima iz stavka 5. ovoga članka, društvom s vladajućim utjecajem smatra se ono društvo koje udovoljava uvjetu iz stavka 5. podstavka 1. ovoga članka.
(7) Prilikom određivanja društva s vladajućim utjecajem, pravu imenovanja i pravu odlučivanja iz stavka 5. podstavaka 1. i 2. ovoga članka, pribrajaju se odgovarajuća prava svih ovisnih društava te prava svih fizičkih i pravnih osoba koje djeluju u svoje ime, a za račun društva s vladajućim utjecajem ili ovisnih društava.
(8) Neće se smatrati da društvo nad drugim društvom ima vladajući utjecaj ako se njihov međusobni utjecaj prema posebnom propisu kojim se uređuje tržišno natjecanje ne smatra koncentracijom poduzetnika.
(9) Pravo koje se primjenjuje pri utvrđivanju vladajućeg utjecaja između povezanih društava je pravo države članice u kojoj se nalazi sjedište društva koje ima vladajući utjecaj, osim kada to mjerodavno pravo nije pravo države članice, u kojem slučaju će se primijeniti pravo države članice u kojoj sjedište ima ovlašteni predstavnik društva s vladajućim utjecajem ili ako takav predstavnik ne postoji, u kojoj je središnja uprava društva pod vladajućim utjecajem koje zapošljava najveći broj radnika.
Sudjelovanje radnika u odlučivanju
Članak 6.
(1) Sudjelovanje radnika u odlučivanju u europskom društvu, u smislu ovoga Zakona, je postupak obavješćivanja, savjetovanja te suodlučivanja radnika, kao i drugi uređeni postupak putem kojeg radnici mogu utjecati na odlučivanje.
(2) Postupak obavješćivanja iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća obavješćivanje vijeća radnika ili drugih predstavnika radnika o pitanjima koja se odnose na europsko društvo i na društva iz članka 5. ovoga Zakona koja imaju sjedište u drugoj državi članici ili o odlukama za čije donošenje nije nadležna uprava u samo jednoj državi članici, a u vrijeme i na način koji omogućava predstavnicima radnika da izvrše procjenu mogućeg utjecaja i da se pripreme za moguće savjetovanje.
(3) Postupak savjetovanja iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća razmjenu stajališta i uspostavu dijaloga vijeća radnika ili drugih predstavnika radnika i odgovarajuće razine uprave, a u vrijeme i na način koji omogućava predstavnicima radnika da izraze svoje mišljenje o predloženim mjerama, radi usuglašavanja stajališta pri donošenju odluka u europskom društvu.
(4) Suodlučivanje radnika iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća pravo na imenovanje ili izbor predstavnika radnika u organ koji nadzire vođenje poslova europskog društva (nadzorni odbor, upravni odbor, odnosno drugo odgovarajuće tijelo), odnosno pravo na predlaganje ili protivljenje imenovanju pojedinih ili svih predstavnika u organ koji nadzire vođenje poslova europskog društva.
Osnivanje pregovaračkog odbora
Članak 7.
(1) Sva društva sudionici dužna su u roku od osam dana od dana objave prijedloga za osnivanje europskog društva započeti pregovore s predstavnicima svojih radnika i predstavnicima radnika društava iz članka 5. stavaka 2. i 4. ovoga Zakona o uređenju načina sudjelovanja radnika u odlučivanju u europskom društvu.
(2) Predstavnici radnika prije početka pregovora iz stavka 1. ovoga članka moraju biti obaviješteni o:
1) podacima u pogledu pravnog oblika, međusobnoj povezanosti, sjedištu društava iz stavka 1. ovoga članka
2) broju radnika zaposlenih u svakom pojedinom društvu iz stavka 1. ovoga članka
3) imenovanim, odnosno izabranim predstavnicima radnika u društvima iz stavka 1. ovoga članka i
4) broju predstavnika radnika koji imaju pravo sudjelovati u odlučivanju u organima koji nadziru vođenje poslova (nadzorni odbor, upravni odbor, odnosno drugo odgovarajuće tijelo) društava iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Ako u društvima iz stavka 1. ovoga članka nema predstavnika radnika, takvo društvo je o pitanjima iz stavka 2. ovoga članka dužno obavijestiti svoje radnike.
(4) Pregovarački odbor je, u smislu ovoga Zakona, odbor utemeljen radi uređenja postupka sudjelovanja predstavnika radnika u odlučivanju u europskom društvu.
(5) Predstavnici radnika u pregovarački odbor biraju se, odnosno imenuju u skladu s pravom države članice.
Broj članova pregovaračkog odbora
Članak 8.
(1) Broj članova pregovaračkog odbora određuje se razmjerno ukupnom broju radnika zaposlenih u društvu sudioniku, ovisnim društvima ili zainteresiranim društvima, tako da radnici iz svake države članice imaju pravo na jednog predstavnika za svakih započetih deset posto od ukupnog broja radnika zaposlenih u tim društvima u svim državama članicama.
(2) Ako se europsko društvo osniva spajanjem društava, radnici iz svake države članice mogu ostvarivati pravo na dodatnog predstavnika kojim će se osigurati zastupljenost radnika zaposlenih u društvima sudionicima kojima osnivanjem europskog društva prestaje pravna osobnost.
(3) Broj dodatnih predstavnika iz stavka 2. ovoga članka u odnosu na ukupan broj članova pregovaračkog odbora, ne smije prelaziti dvadeset posto niti dovesti do toga da radnici zaposleni u društvima kojima osnivanjem europskog društva prestaje pravna osobnost budu dvostruko zastupani, odnosno zastupani na temelju ovoga stavka i stavka 1. ovoga članka.
(4) Ako je broj društava sudionika kojima osnivanjem europskog društva prestaje pravna osobnost veći od ukupnog broja dodatnih predstavnika u skladu sa stavkom 3. ovoga članka, pravo na dodatnog predstavnika imat će radnici društava sa sjedištem u različitim državama članicama koji zapošljavaju najveći broj radnika, zaključno s društvom koje je prema broju zaposlenih radnika redoslijedom na onom mjestu koliko se dodatnih predstavnika može izabrati.
(5) Broj radnika zaposlenih u društvima sudionicima utvrđuje se prema broju radnika zaposlenih na dan objavljivanja prijedloga za osnivanje europskog društva.
(6) Pri izboru ili imenovanju članova pregovaračkog odbora potrebno je voditi računa o ravnomjernoj zastupljenosti svih skupina zaposlenih radnika (po spolu, dobi, stručnoj spremi, poslovima na kojima rade i slično).
Predstavnik radnika iz Republike Hrvatske u pregovaračkom odboru
Članak 9.
(1) Predstavnika radnika iz Republike Hrvatske u pregovarački odbor biraju radnici poslodavaca sudionika ovisnog poslodavca ili zainteresiranog poslodavca europskog društva, na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem.
(2) Pravo predlaganja kandidata za izbor predstavnika radnika u pregovaračkom odboru ima radničko vijeće, sindikati u društvu sudioniku, ovisnom društvu i u podružnici ili skupina radnika koju podržava najmanje dvadeset posto radnika zaposlenih u društvu sudioniku, ovisnom društvu i u podružnici.
(3) Ministar nadležan za rad pravilnikom propisuje izbor i opoziv predstavnika radnika iz Republike Hrvatske u pregovarački odbor.
Suradnja društava i pregovaračkog odbora
Članak 10.
(1) Društva sudionici dužna su pregovarački odbor obavještavati o prijedlogu i provođenju postupka osnivanja europskog društva.
(2) Pregovarački odbor i društva sudionici mogu, osim ako se drukčije ne dogovore, o postizanju pisanog sporazuma o uređenju načina sudjelovanja radnika u odlučivanju u europskom društvu pregovarati u razdoblju od šest mjeseci od dana osnivanja pregovaračkog odbora.
(3) Ako pregovarački odbor i društva sudionici ne postignu sporazum iz stavka 2. ovoga članka, pregovori mogu trajati najdulje godinu dana od osnivanja pregovaračkog odbora.
Uvjeti za rad pregovaračkog odbora
Članak 11.
(1) Društva sudionici snose troškove utemeljenja i rada pregovaračkog odbora.
(2) Pregovarački odbor može o pitanjima iz svog djelokruga zatražiti mišljenje, odnosno stručnu pomoć stručnjaka te o početku pregovora obavijestiti udrugu sindikata.
(3) Društva sudionici dužna su omogućiti osobama iz stavka 2. ovoga članka nazočnost na sastancima pregovaračkog odbora te snositi troškove za jednog stručnjaka.
(4) Društva sudionici dužna su pregovaračkom odboru osigurati potreban prostor, osoblje, sredstva i druge uvjete za rad, uključujući i sredstva za naknadu plaće, troškove puta, smještaja i prijevoda.
Odlučivanje pregovaračkog odbora
Članak 12.
(1) Pregovarački odbor odlučuje većinom glasova koji ujedno predstavljaju i većinu ukupnog broja radnika zaposlenih u svim društvima sudionicima.
(2) Član pregovaračkog odbora imenovan ili izabran u pojedinoj državi članici ima jedan glas i zastupa sve radnike zaposlene u društvu sudioniku u toj državi.
(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, pri donošenju odluka koje umanjuju prava suodlučivanja radnika, pregovarački odbor odlučuje najmanje dvotrećinskom većinom svojih članova, koja ujedno predstavlja dvije trećine radnika zaposlenih u društvima sudionicima iz najmanje dvije države članice, ako se europsko društvo osniva:
1) spajanjem, a pravo na suodlučivanje ostvaruje najmanje dvadeset pet posto radnika zaposlenih u društvima sudionicima ili
2) kao holding ili kao ovisno društvo, a pravo na suodlučivanje ostvaruje najmanje pedeset posto radnika zaposlenih u društvima sudionicima.
(4) Umanjenje prava suodlučivanja radnika iz stavka 3. ovoga članka označava umanjenje udjela broja predstavnika radnika u organima europskog društva u odnosu na najveći udio broja predstavnika radnika u organima društava sudionika.
(5) Ako u društvu koje se preoblikuje u europsko društvo postoji postupak suodlučivanja radnika, neće se primijeniti odredba iz stavka 3. ovoga članka.
(6) Ako u društvima sudionicima postoje različiti postupci suodlučivanja radnika, a pregovarački odbor ne odluči koji će se oblik suodlučivanja primijeniti u europskom društvu, primijenit će se onaj postupak suodlučivanja radnika koji se primjenjivao za većinu radnika zaposlenih u svim društvima sudionicima, o čemu je pregovarački odbor dužan u roku od osam dana obavijestiti sva ta društva.
Prekid pregovora
Članak 13.
(1) Pregovarački odbor može, najmanje dvotrećinskom većinom članova koja ujedno predstavlja dvije trećine radnika zaposlenih u društvima u najmanje dvjema državama članicama, odlučiti da ne započne pregovore ili da već započete pregovore prekine.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, pregovarački odbor ne može odlučiti na propisan način ako u društvu koje se preoblikuje u europsko društvo postoji postupak sudjelovanja radnika u odlučivanju.
(3) U slučaju donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka na obavješćivanje i savjetovanje primjenjivat će se poseban propis kojim je uređeno sudjelovanje radnika u odlučivanju putem europskog radničkog vijeća.
(4) Nakon donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka pregovarački odbor može se ponovno sazvati na pisani zahtjev najmanje dvadeset posto radnika europskog društva ili njihovih predstavnika, a ne prije isteka dvije godine nakon donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka, osim ako se stranke pregovora ne dogovore o ponovnom početku pregovora.
Primjena nacionalnog zakonodavstva
Članak 14.
Na postupak pregovora primjenjuje se zakonodavstvo države članice u kojoj će biti sjedište europskog društva.
Sporazum o sudjelovanju radnika u odlučivanju u europskom društvu
Članak 15.
(1) Pregovarački odbor i društva sudionici pisanim sporazumom uređuju postupak sudjelovanja radnika u odlučivanju u europskom društvu.
(2) Sporazum iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati podatke o:
1) području primjene sporazuma
2) sastavu i broju članova, članstvu te trajanju mandata predstavničkog tijela radnika europskog društva koji obavješćivanjem ili savjetovanjem sudjeluje u odlučivanju
3) načinu i postupku obavješćivanja i savjetovanja s predstavničkim tijelom radnika europskog društva
4) mjestu, učestalosti i trajanju sastanaka predstavničkog tijela radnika europskog društva
5) sredstvima koja je potrebno osigurati za rad predstavničkog tijela radnika europskog društva
6) roku na koji je sporazum sklopljen
7) slučajevima i postupku ponovnog pregovaranja o sklapanju sporazuma
8) načinu izmjena i dopuna sporazuma u slučaju izvanrednih okolnosti koje u znatnoj mjeri utječu na interese radnika.
(3) Ako sporazumom iz stavka 1. ovoga članka stranke pregovora utvrde da će se umjesto osnivanja predstavničkog tijela radnika europskog društva uspostaviti jedan ili više postupaka obavješćivanja i savjetovanja, sporazumom mora biti utvrđen njihov sadržaj i način provođenja.
(4) Sporazumom iz stavka 1. ovoga članka stranke pregovora mogu urediti postupke suodlučivanja radnika, uključujući i broj predstavnika radnika u organima koji nadziru vođenje poslova europskog društva, te pravo izbora ili imenovanja članova, odnosno pravo na predlaganje ili protivljenje imenovanju pojedinih ili svih članova organa koji nadzire vođenje poslova europskog društva.
Osnivanje europskog društva preoblikovanjem
Članak 16.
(1) U slučaju osnivanja europskog društva preoblikovanjem, sporazumom iz članka 15. ovoga Zakona osigurat će se najmanje ona razina sudjelovanja radnika u odlučivanju koja postoji u društvu koje se preoblikuje u europsko društvo.
(2) Na postupke sudjelovanja radnika u odlučivanju u europskom društvu uređene sporazumom iz članka 15. ovoga Zakona neće se primjenjivati odredbe poglavlja 4. ovoga Zakona, osim ako se tim sporazumom ne uredi drukčije.
Primjena ovoga Zakona
Članak 17.
(1) Odredbe ovoga poglavlja primjenjivat će se na europsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ako:
1) se stranke pregovora tako dogovore ili
2) u roku iz članka 10. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona nije postignut sporazum o postupcima sudjelovanja radnika u odlučivanju u europskom društvu, a društva sudionici se odluče za primjenu odredaba ovoga Zakona o vijeću radnika europskog društva te nastave s postupkom osnivanja europskog društva, a pregovarački odbor nije donio odluku iz članka 13. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Odredbe ovoga poglavlja neće se primijeniti ako nakon ponovnog započinjanja pregovora iz članka 13. stavka 4. ovoga Zakona nije zaključen sporazum o sudjelovanju radnika u odlučivanju u europskom društvu.
Vijeće radnika europskog društva
Članak 18.
(1) U slučaju iz članka 17. ovoga Zakona u europskom društvu utemeljuje se vijeće radnika europskog društva radi sudjelovanja radnika europskog društva u obavješćivanju i savjetovanju.
(2) Vijeće radnika europskog društva sudjeluje u odlučivanju o pitanjima koja se odnose na europsko društvo i na društva iz članka 5. ovoga Zakona koja imaju sjedište u drugoj državi članici ili o odlukama za čije donošenje nije nadležna uprava u samo jednoj državi članici.
Sastav vijeća radnika europskog društva
Članak 19.
(1) Vijeće radnika europskog društva sastoji se od predstavnika radnika zaposlenih u europskom društvu, odnosno u društvima sudionicima ovisnog društva ili podružnice.
(2) Broj članova vijeća iz stavka 1. ovoga članka određuje se razmjerno ukupnom broju radnika zaposlenih u društvima iz stavka 1. ovoga članka u trenutku obavješćivanja iz članka 7. stavka 2. ovoga Zakona, tako da se u vijeće radnika europskog društva za svakih započetih deset posto od ukupnog broja radnika zaposlenih u tim društvima određuje po jedan predstavnik.
(3) Vijeće radnika europskog društva dužno je na temelju godišnjeg izvješća o broju zaposlenih radnika u europskom društvu uskladiti broj članova u skladu sa stavkom 2. ovoga članka.
(4) Predstavnika radnika iz Republike Hrvatske u vijeću radnika europskog društva biraju radnici svih društava, podružnica društava ili povezanih društava na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem.
(5) Liste kandidata za predstavnika radnika iz stavka 4. ovoga članka mogu predložiti sindikati koji imaju svoje članove zaposlene u određenim društvima, povezanim društvima ili podružnicama ili skupina radnika koju podržava najmanje deset posto radnika zaposlenih u društvima, povezanim društvima ili podružnicama.
(6) Ministar nadležan za rad, pravilnikom iz članka 9. stavka 3. ovoga Zakona, propisuje izbor i opoziv predstavnika radnika iz Republike Hrvatske u vijeće radnika europskog društva.
Rad vijeća radnika europskog društva
Članak 20.
(1) Imenovani ili izabrani članovi vijeća radnika europskog društva dužni su o imenovanju ili izboru, najkasnije u roku od osam dana od dana imenovanja ili izbora, obavijestiti organ koji nadzire vođenje poslova europskog društva.
(2) Organ koji nadzire vođenje poslova europskog društva dužan je u roku od trideset dana od dana primitka obavijesti iz stavka 1. ovoga članka sazvati osnivačku sjednicu vijeća radnika europskog društva na kojoj članovi većinom glasova biraju predsjednika, zamjenika predsjednika i donose poslovnik o radu.
(3) Vijeće radnika europskog društva zastupa i predstavlja predsjednik, a u njegovoj odsutnosti zamjenik predsjednika.
(4) Poslovnikom iz stavka 2. ovoga članka vijeće radnika europskog društva može, ako ima više od deset članova, urediti osnivanje tročlanog odbora.
(5) Vijeće radnika europskog društva je dužno, u roku od četiri godine nakon svog utemeljenja, odlučiti hoće li započeti pregovore za sklapanje sporazuma iz članka 15. ovoga Zakona ili će nastaviti s radom u skladu s ovim Zakonom.
(6) Ako vijeće radnika europskog društva odluči započeti pregovore iz stavka 5. ovoga članka, ima ista prava i obveze kao pregovarački odbor.
(7) Ako u roku iz članka 10. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona nije postignut sporazum o sudjelovanju radnika u odlučivanju u europskom društvu, vijeće radnika europskog društva nastavlja s radom u skladu s ovim Zakonom.
Ovlaštenja vijeća radnika europskog društva
Članak 21.
(1) Vijeće radnika europskog društva ili njegov odbor ima pravo jednom godišnje održati sastanak s organom koji nadzire vođenje poslova europskog društva, radi obavješćivanja i savjetovanja u vezi s pitanjima koja se odnose na poslovanje i planove razvoja europskog društva, odnosno društava iz članka 5. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, a koji ima sjedište u drugoj državi članici ili o odlukama za čije donošenje nije nadležna uprava u samo jednoj državi članici.
(2) Organ koji nadzire vođenje poslova europskog društva, dužan je vijeću radnika europskog društva redovito dostavljati izvješća o stanju poslovanja europskog društva i razvojnim planovima, dnevni red sjednica organa koji nadzire vođenje poslova europskog društva te dokumentaciju o radu glavne skupštine osnivača europskog društva, a o tome je dužan obavijestiti i uprave društava sudionika, ovisnih društava i podružnica.
(3) Izvješće o poslovanju i planovima razvoja iz stavka 1. ovoga članka odnosi se na:
1) stanje i rezultate poslovanja europskog društva
2) uvođenje novih tehnologija, razvojne planove i njihov utjecaj na gospodarski i socijalni položaj radnika
3) broj i strukturu radnika prema vrstama ugovora o radu te plan zapošljavanja
4) planirano zbrinjavanje viška radnika
5) organizacijske i statusne promjene europskog društva
6) promjenu sjedišta europskog društva te prijenos gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti.
(4) Vijeće radnika europskog društva ili njegov odbor dužan je o sadržaju i ishodu postupaka sudjelovanja u odlučivanju u europskom društvu obavijestiti predstavnike radnika zaposlene u europskom društvu, a ako takvi predstavnici nisu izabrani ili imenovani, sve radnike zaposlene u europskom društvu.
Sudjelovanje u odlučivanju u europskom društvu u posebnom slučaju
Članak 22.
(1) Organ koji nadzire vođenje poslova europskog društva dužan je vijeće radnika europskog društva, odnosno njegov odbor ako je osnovan, pravodobno obavijestiti o posebnim slučajevima koji bitno utječu na interese radnika te mu predočiti odgovarajuću dokumentaciju i na posebnom se sastanku s njime o tome savjetovati.
(2) Posebnim slučajem iz stavka 1. ovoga članka smatra se osobito:
1) promjena sjedišta europskog društva, te prijenos gospodarske djelatnosti ili dijela djelatnosti
2) statusna promjena europskog društva
3) zbrinjavanje viška radnika.
(3) Ako organ nadležan za vođenje poslova europskog društva ne prihvati mišljenje ili prijedlog vijeća radnika europskog društva, vijeće radnika europskog društva ima pravo na ponovni sastanak s organom koji nadzire vođenje poslova europskog društva radi postizanja dogovora.
(4) Članovi vijeća radnika europskog društva koji su predstavnici radnika na čije interese utječu posebni slučajevi iz stavka 2. ovoga članka imaju pravo sudjelovati na sastancima iz stavaka 1. i 3. ovoga članka ako se ti sastanci održavaju s odborom.
(5) Prije održavanja sastanka iz stavaka 1. i 3. ovoga članka vijeće radnika europskog društva, odnosno odbor iz stavka 4. ovoga članka ima pravo održati pripremni sastanak bez nazočnosti ostalih članova organa koji nadzire vođenje poslova europskog društva.
Suradnja nadležnog organa europskog društva i vijeća radnika europskog društva
Članak 23.
(1) Na suradnju nadležnog organa europskog društva i vijeća radnika europskog društva na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 10. ovoga Zakona.
(2) Na uvjete rada vijeća radnika europskog društva na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 11. ovoga Zakona.
(3) Na članove pregovaračkog odbora, članove vijeća radnika europskog društva, predstavnike radnika u organima europskog društva koji nadziru vođenje poslova europskog društva na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 29. ovoga Zakona.
Suodlučivanje radnika u europskom društvu
Članak 24.
(1) Na postupak suodlučivanja radnika iz članka 6. stavka 4. ovoga Zakona u europskom društvu primjenjuju se odredbe ovoga Zakona ako se europsko društvo osniva:
1) preoblikovanjem, a radnici su prije preoblikovanja imali pravo na suodlučivanje u upravnom ili nadzornom tijelu društva preoblikovanog u europsko društvo
2) spajanjem, a pravo na suodlučivanje je prije registracije europskog društva ostvarivalo najmanje dvadeset pet posto ukupnog broja radnika zaposlenih u društvima sudionicima ili je u jednom ili više tih društava prije registracije, pravo na suodlučivanje ostvarivalo i manje od dvadeset pet posto ukupnog broja radnika, ako tako odluči pregovarački odbor
3) kao holding ili kao ovisno društvo, a pravo na suodlučivanje je prije registracije europskog društva ostvarivalo najmanje pedeset posto ukupnog broja radnika zaposlenih u društvima sudionicima ili je u jednom ili više tih društava prije registracije pravo na suodlučivanje ostvarivalo i manje od pedeset posto ukupnog broja radnika, ako tako odluči pregovarački odbor.
(2) U europskom društvu iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka nastavit će se provođenje postupaka suodlučivanja koji su se primjenjivali prije preoblikovanja društava sudionika u europsko društvo.
(3) U europskom društvu iz stavka 1. podstavaka 2. i 3. ovoga članka, kada je u društvima sudionicima postojalo više postupaka suodlučivanja radnika, postupak suodlučivanja u europskom društvu izabrat će pregovarački odbor, vijeće radnika ili radnici zaposleni u europskom društvu ili u društvima iz članka 5. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona, uključujući i imenovanje ili izbor svojih predstavnika u organu europskog društva koji nadzire vođenje poslova europskog društva, s tim da njihov udio ne može biti manji od udjela predstavnika radnika u organima društava sudionika.
(4) Pregovarački odbor, vijeće radnika europskog društva ili radnici zaposleni u europskom društvu dužni su, u roku od osam dana od donošenja odluke o izboru postupaka suodlučivanja, o tome izvijestiti sva društva sudionike.
(5) Iznimno od odredbi stavaka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka, u europskom društvu nije potrebno urediti pravo na suodlučivanje radnika ako takvo pravo prije osnivanja europskog društva nije postojalo niti u jednom društvu sudioniku.
Zastupljenost radnika u organu koji nadzire vođenje poslova europskog društva
Članak 25.
(1) Vijeće radnika europskog društva odlučuje o raspodjeli mjesta između predstavnika radnika u organu koji nadzire vođenje poslova europskog društva, imenovanjem ili izborom predstavnika radnika iz različitih država članica, razmjerno udjelu radnika zaposlenih u društvima sudionicima u pojedinoj državi članici u odnosu na ukupan broj radnika zaposlenih u europskom društvu.
(2) Ako bi pri odlučivanju iz stavka 1. ovoga članka radnici zaposleni u društvima sudionicima jedne države članice bili nadzastupljeni, a ujedno radnici zaposleni u društvima sudionicima drugih država članica ne bi bili zastupljeni, vijeće radnika europskog društva dužno je ponovno odlučiti o raspodjeli mjesta između predstavnika radnika.
(3) Pri ponovnom odlučivanju o raspodjeli mjesta između predstavnika radnika iz stavka 2. ovoga članka potrebno je osigurati zastupljenost radnika društava sudionika iz država članica koji prethodno nisu bili zastupljeni.
(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka potrebno je osigurati zastupljenost radnika zaposlenih u društvima sudionicima iz države članice u kojoj će europsko društvo imati sjedište, a ako su ti radnici već zastupljeni, potrebno je osigurati zastupljenost radnika zaposlenih u društvima sudionicima u državi članici koji nisu bili zastupljeni, a imaju najveći udio zaposlenih radnika.
(5) Ako se promijeni sastav i broj članova u organu koji nadzire vođenje poslova europskog društva, vijeće radnika europskog društva dužno je ponovno odlučiti o raspodjeli mjesta između predstavnika radnika.
(6) Predstavnik radnika imenovan ili izabran u organ koji nadzire vođenje poslova europskog društva ima isti pravni položaj kao i drugi imenovani članovi toga organa.
Predstavnik radnika iz Republike Hrvatske u organu koji nadzire vođenje poslova europskog društva
Članak 26.
Predstavnika radnika iz Republike Hrvatske u organu koji nadzire vođenje poslova u europskom društvu sa sjedištem u Republici Hrvatskoj imenuje ili bira vijeće radnika europskog društva, u skladu s općim propisom o radu kojim je propisan način sudjelovanja predstavnika radnika u organu poslodavca.
Sprječavanje zlouporabe postupka osnivanja europskog društva
Članak 27.
(1) Radnicima iz članka 4. ovoga Zakona postupkom osnivanja europskog društva ne smije biti oduzeto niti uskraćeno pravo na sudjelovanje u odlučivanju.
(2) Ako je odlukom nadležnog suda utvrđeno da je zlouporabom postupka osnivanja europskog društva došlo do oduzimanja ili uskraćivanja prava radnika na sudjelovanje u odlučivanju, obveza je europskog društva, odnosno društava sudionika da na temelju te odluke, a u skladu s odredbama ovoga Zakona, ponove postupak pregovora.
(3) Sudska nadležnost i rokovi za donošenje odluke iz stavka 2. ovoga članka utvrđuju se u skladu s općim propisom o radu kojim se propisuje sudska nadležnost i rokovi za donošenje odluke o poništenju izbora, raspuštanju radničkoga vijeća i isključenju njegova člana.
Suradnja poslodavaca i predstavnika radnika
Članak 28.
(1) Suradnja između organa koji nadzire vođenje poslova društava sudionika i predstavnika radnika temelji se na međusobnom povjerenju.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje i na suradnju između organa koji nadzire vođenje poslova društava sudionika i predstavnika radnika u okviru postupaka obavješćivanja, savjetovanja i suodlučivanja.
(3) Članovi pregovaračkog odbora dužni su i nakon isteka mandata čuvati poslovnu tajnu koju su saznali u obavljanju ovlaštenja koja su im dana ovim Zakonom.
(4) Dužnost čuvanja poslovne tajne iz stavka 3. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje i na:
1) predstavnike radnika u okviru postupaka obavješćivanja, savjetovanja i suodlučivanja
2) stručnjake i prevoditelje
3) predstavnike radnika u vijeću radnika europskog društva.
(5) Obveza čuvanja poslovne tajne iz stavka 3. ovoga članka ne primjenjuje se:
1) glede provođenja postupaka obavješćivanja, savjetovanja i suodlučivanja s drugim članovima vijeća radnika europskog društva i s predstavnicima radnika u društvima sudionicima, ovisnim društvima i podružnicama
2) na odnose s predstavnicima radnika u organima društava
3) na prevoditelje ili stručnjake koji pomažu predstavnicima radnika.
(6) Obveza čuvanja poslovne tajne iz stavka 4. ovoga članka ne primjenjuje se na:
1) predstavnike radnika glede stručnjaka i prevoditelja
2) predstavnike radnika u okviru postupaka obavješćivanja, savjetovanja i suodlučivanja glede prevoditelja i stručnjaka koji im pomažu, kao i u odnosu na predstavnike radnika zaposlenih u društvima sudionicima, ovisnim društvima i podružnicama.
Zaštita predstavnika radnika u Republici Hrvatskoj
Članak 29.
Na predstavnike radnika koji sudjeluju u postupcima obavješćivanja, savjetovanja i suodlučivanja, a koji su zaposleni u društvu sudioniku, ovisnom društvu ili podružnici u Republici Hrvatskoj, glede prava i zaštite na odgovarajući se način primjenjuju odredbe općeg propisa o radu kojim se propisuju uvjeti za rad radničkog vijeća i zabrana nejednakog postupanja prema članovima radničkog vijeća, uključujući i pravo na sudjelovanje na sastancima pregovaračkog odbora ili vijeća radnika, odnosno sastancima koji su utvrđeni sporazumom iz članka 15. ovoga Zakona.
Pravo radnika na sudjelovanje u odlučivanju u europskoj zadruzi
Članak 30.
Radnici zaposleni u europskoj zadruzi, odnosno kod poslodavca sudionika, ovisnog poslodavca ili zainteresiranog poslodavca europske zadruge koja ima ili će imati sjedište u državi članici imaju pravo sudjelovati u odlučivanju u poslovima europske zadruge.
Pojam europske zadruge
Članak 31.
(1) Europska zadruga je, u smislu ovoga Zakona, zadruga osnovana u skladu s posebnim zakonom.
(2) Poslodavac sudionik je, u smislu ovoga Zakona, društvo ili zadruga koja izravno sudjeluje u osnivanju europske zadruge.
(3) Ovisni poslodavac je, u smislu ovoga Zakona, društvo nad kojim društvo sudionik ima vladajući utjecaj u smislu članka 5. stavka 3. ovoga Zakona.
(4) Zainteresirani poslodavac je, u smislu ovoga Zakona, ovisno društvo ili podružnica poslodavca sudionika za koju se predlaže da nakon osnivanja europske zadruge postane njezino ovisno društvo ili podružnica.
(5) Društvo koje ima vladajući utjecaj, u smislu stavka 3. ovoga članka, je društvo iz odredbe članka 5. stavka 5. ovoga Zakona.
Sudjelovanje radnika u odlučivanju
Članak 32.
(1) Sudjelovanje radnika u odlučivanju u europskoj zadruzi, u smislu ovoga Zakona, je postupak obavješćivanja, savjetovanja te suodlučivanja radnika, kao i drugi uređeni postupak putem kojeg radnici mogu utjecati na odlučivanje.
(2) Postupak obavješćivanja iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća obavješćivanje vijeća radnika ili drugih predstavnika radnika o pitanjima koja se odnose na europsku zadrugu i na poslodavce iz članka 31. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona, koji imaju sjedište u drugoj državi članici ili o odlukama za čije donošenje nije nadležna uprava u samo jednoj državi članici, a u vrijeme i na način koji omogućava predstavnicima radnika da izvrše procjenu mogućeg utjecaja i da se pripreme za moguće savjetovanje.
(3) Postupak savjetovanja iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća razmjenu stajališta i uspostavu dijaloga vijeća radnika ili drugih predstavnika radnika i odgovarajuće razine uprave, a u vrijeme i na način koji omogućava predstavnicima radnika da izraze svoje mišljenje o predloženim mjerama, radi usuglašavanja stajališta pri donošenju odluka u europskoj zadruzi.
(4) Suodlučivanje radnika iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća pravo na imenovanje ili izbor predstavnika radnika u organ koji nadzire vođenje poslova europske zadruge (nadzorni odbor, upravni odbor, odnosno drugo odgovarajuće tijelo), odnosno pravo na predlaganje ili protivljenje imenovanju pojedinih ili svih predstavnika u organ koji nadzire vođenje poslova europske zadruge.
Primjena odredbi o sudjelovanju radnika u odlučivanju u europskoj zadruzi
Članak 33.
Na sudjelovanje radnika u odlučivanju u europskoj zadruzi na odgovarajući se način primjenjuju odredbe glave II. ovoga Zakona, i to odredbe članaka 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13., 15., 17., 19., 20., 21., 22., 23., 24., 25., 26., 27., 28. i 29.
Europska zadruga čiji su osnivači fizičke osobe ili jedna pravna osoba i fizičke osobe
Članak 34.
(1) Na europsku zadrugu čiji su osnivači isključivo fizičke osobe ili jedna pravna osoba i fizičke osobe, a koje zajedno zapošljavaju najmanje pedeset radnika u najmanje dvjema državama članicama primjenjuju se sve odredbe glave III. ovoga Zakona.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka fizičke osobe, odnosno jedna pravna osoba i fizičke osobe smatraju se poslodavcima sudionicima iz članka 31. stavka 2. ovoga Zakona.
(3) U europskoj zadruzi sa sjedištem u Republici Hrvatskoj čiji su osnivači isključivo fizičke osobe ili jedna pravna osoba i fizičke osobe, a koje zajedno zapošljavaju manje od pedeset radnika ili zapošljavanju pedeset ili više radnika u samo jednoj državi članici, sudjelovanje radnika u odlučivanju uređuje se odgovarajućom primjenom odredbi glave III. ovoga Zakona.
(4) U europskoj zadruzi osnovanoj sukladno stavku 3. ovoga članka, a koja ima sjedište u drugoj državi, a ima ovisnog poslodavca ili podružnicu u Republici Hrvatskoj, na sudjelovanje radnika u odlučivanju na odgovarajući se način primjenjuju odredbe glave III. ovoga Zakona.
(5) U slučaju prijenosa sjedišta europske zadruge iz stavka 3. ovoga članka iz jedne u drugu državu članicu u kojoj je uređen postupak suodlučivanja, radnici i nakon prijenosa zadržavaju istu razinu tih prava.
(6) Ako nakon osnivanja europske zadruge iz stavka 3. ovoga članka, najmanje jedna trećina ukupnog broja radnika europske zadruge, njezinih ovisnih poslodavaca ili podružnica u najmanje dvjema državama članicama zatraži ili ako ukupan broj zaposlenih radnika dostigne ili prijeđe pedeset radnika u najmanje dvjema državama članicama, primjenjuju se odredbe glave III. ovoga Zakona.
Sudjelovanje radnika u općoj ili sektorskoj skupštini
Članak 35.
(1) Radnici imaju pravo sudjelovanja u općoj ili sektorskoj skupštini europske zadruge, ako je sporazumom o sudjelovanju radnika u odlučivanju u europskoj zadruzi dogovoreno suodlučivanje radnika tako da radnici imaju pravo imenovanja ili izbora svojih predstavnika radnika koji sudjeluju u radu opće, odnosno sektorske skupštine s pravom glasa, uz ograničenje da, u skladu s posebnim propisom, ti predstavnici u njezinu radu ne mogu nadzirati više od petnaest posto glasova.
(2) Pravo imenovanja ili izbora radnika u opću, odnosno sektorsku skupštinu radnici imaju, osim u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, i u slučaju kada:
1) se zadruga u kojoj već postoji takav oblik suodlučivanja preoblikuje u europsku zadrugu
2) u jednom od poslodavaca sudionika već postoji takav oblik suodlučivanja.
(3) Pravo iz stavka 2. ovoga članka radnici ostvaruju ako:
1) se stranke pregovora nisu uspjele sporazumjeti u roku iz članka 10. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona ili nisu sklopile sporazum, ali su dogovorile primjenu postojećih postupaka suodlučivanja i
2) poslodavac sudionik s takvim oblikom suodlučivanja ima najveći omjer uključenosti predstavnika radnika u postupku suodlučivanja.
Upravni nadzor
Članak 36.
Upravni nadzor nad primjenom ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa obavlja središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove rada, ako drugim zakonom nije drukčije određeno.
Inspekcijski nadzor
Članak 37.
(1) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa obavlja središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove inspekcije rada, ako drugim zakonom nije drukčije određeno.
(2) U provođenju nadzora inspektor rada ima ovlaštenja utvrđena zakonom ili na temelju zakona donesenog propisa.
Članak 38.
(1) Novčanom kaznom od 7000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba:
1) ako u propisanom roku ne započne pregovore s predstavnicima radnika o uređenju načina sudjelovanja radnika u odlučivanju u europskom društvu i odlučivanju u europskoj zadruzi ili ako predstavnike radnika prije početka pregovora ne obavijesti o svim propisanim podacima (članak 7. stavci 1. i 2.)
2) ako ne osigura uvjete za rad pregovaračkog odbora na način propisan ovim Zakonom (članak 11. i članak 33.)
3) ako u propisanom roku ne sazove osnivačku sjednicu vijeća radnika europskog društva i vijeća radnika europske zadruge (članak 20. stavak 2. i članak 33.)
4) ako vijeću radnika europskog društva ili vijeću radnika europske zadruge redovito ne dostavlja izvješća ili propisanu dokumentaciju (članak 21. stavci 1., 2. i 3. i članak 33.)
5) ako vijeće radnika europskog društva ili europske zadruge, odnosno njihov odbor, ako je osnovan, pravodobno ne obavijesti o posebnim slučajevima koji bitno utječu na interese radnika ili mu ne predoči odgovarajuću dokumentaciju ili se na posebnom sastanku s njim o tome ne savjetuje (članak 22. i članak 33.)
6) ako ne osigura uvjete za rad vijeća radnika europskog društva ili europske zadruge, odnosno njihova odbora na način propisan ovim Zakonom (članak 23. stavak 2. i članak 33.).
(2) Novčanom kaznom od 2000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.
Članak 39.
(1) Postupci izbora predstavnika radnika u pojedina tijela u kojima radnici sudjeluju u odlučivanju pokrenuti prije stupanja na snagu ovoga Zakona provest će se i dovršiti po odredbama Zakona o radu (»Narodne novine«, br. 149/09., 61/11., 82/12. i 73/13.), a članovi tih tijela zadržat će svoj mandat do njegova isteka.
(2) Ministar nadležan za rad će u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnik iz članka 9. stavka 3. ovoga Zakona.
(3) Do stupanja na snagu pravilnika iz stavka 2. ovoga članka primjenjivat će se Pravilnik o postupku izbora predstavnika radnika iz Republike Hrvatske u tijelima za provedbu sudjelovanja radnika u odlučivanju na transnacionalnoj razini (»Narodne novine«, br. 122/13.).
Članak 40.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 022-03/14-01/15
Zagreb, 15. srpnja 2014.
HRVATSKI SABOR