Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola

NN 92/14, 98/19

na snazi od 01.01.2020.

Uživajte...

Baza je ažurirana 19.03.2024. 

zaključno sa NN 31/24

PRVI DIO  OPĆE ODREDBE

Predmet Zakona

Članak 1.

Ovim Zakonom uređuje se životno partnerstvo osoba istog spola, načela, sklapanje i prestanak životnog partnerstva, postupci nadležnih tijela u svezi sa sklapanjem i prestankom životnog partnerstva, vođenje registra o životnom partnerstvu te pravni učinci životnog partnerstva.

Pojam životnog partnerstva

Članak 2.

Životno partnerstvo je zajednica obiteljskog života dviju osoba istog spola sklopljena pred nadležnim tijelom u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Pojam neformalnog životnog partnerstva

Članak 3.

(1) Neformalno životno partnerstvo je zajednica obiteljskog života dviju osoba istog spola, koje nisu sklopile životno partnerstvo pred nadležnim tijelom, ako zajednica traje najmanje tri godine i od početka je udovoljavala pretpostavkama propisanim za valjanost životnog partnerstva.

(2) Postojanje neformalnog životnog partnerstva dokazuje se na isti način i pod istim uvjetima kao i izvanbračna zajednica.

(3) U slučaju spora između partnera postojanje neformalnog životnog partnerstva dokazuje se pred nadležnim sudom.

Učinci neformalnog životnog partnerstva

Članak 4.

(1) Neformalno životno partnerstvo koje ispunjava pretpostavke iz članka 3. stavka 1. ovoga Zakona stvara osobne i imovinske učinke na koje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona u području osobnih prava, odnosa vezanih uz djecu i imovinskih odnosa životnih partnera, osim članka 38. ovoga Zakona.

(2) Neformalno životno partnerstvo u području nasljeđivanja, poreznog sustava, mirovinskog osiguranja, sustava socijalne skrbi, obveznog zdravstvenog osiguranja i zdravstvene zaštite, prava i obveza iz radnih odnosa, pristupa javnim i tržišnim uslugama te javnopravnog položaja stvara iste učinke, koji su posebnim propisima kojima se uređuju ta područja, priznati izvanbračnoj zajednici.

(3) Odredba iz stavka 1. ovog članka neće se primjenjivati na osobe koje su već u životnom partnerstvu ili u braku s trećom osobom.

Rodna neutralnost izraza

Članak 5.

Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu i propisima koji se donose na temelju njega, a koji imaju rodno značenje, bez obzira na to jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način muški i ženski rod.

Načela

Članak 6.

(1) Životno partnerstvo zasniva se na načelima ravnopravnosti, međusobnom poštovanju dostojanstva, međusobnom pomaganju i uvažavanju životnih partnera.

(2) Zabranjen je svaki oblik nasilja u zajednici obiteljskog života, a prevencija, sankcioniranje i suzbijanje svih vrsta nasilja u njoj uređuje se posebnim zakonom.

(3) Zabranjen je svaki oblik diskriminacije, izravne i neizravne, temeljem sklopljenog životnog partnerstva, seksualne orijentacije i rodnog identiteta.

I. SKLAPANJE I PRESTANAK ŽIVOTNOG PARTNERSTVA

1. SKLAPANJE ŽIVOTNOG PARTNERSTVA

Pretpostavke za sklapanje životnog partnerstva

Članak 7.

(1) Za sklapanje životnog partnerstva potrebno je:

1. da su osobe koje namjeravaju sklopiti životno partnerstvo istog spola

2. da su osobe izjavile svoj pristanak za sklapanje životnog partnerstva

3. da je životno partnerstvo sklopljeno pred matičarom.

(2) Ako u vrijeme sklapanja životnog partnerstva nije ispunjena koja od pretpostavki iz stavka 1. ovoga članka, životno partnerstvo nije sklopljeno.

(3) Pravo na tužbu radi utvrđenja postojanja ili nepostojanja životnog partnerstva ima svaka osoba koja za to ima pravni interes i centar za socijalnu skrb.

Pretpostavke za valjanost životnog partnerstva

Članak 8.

Životno partnerstvo ne može sklopiti osoba koja nije navršila osamnaest godina života.

Članak 9.

(1) Životno partnerstvo ne može sklopiti osoba nesposobna za rasuđivanje.

(2) Životno partnerstvo može sklopiti osoba lišena poslovne sposobnosti u davanju izjava koje se odnose na strogo osobna stanja, uz odobrenje skrbnika.

(3) Ako skrbnik iz stavka 2. ovoga članka odbije dati odobrenje za sklapanje životnog partnerstva, osoba lišena poslovne sposobnosti u davanju izjava koje se odnose na strogo osobna stanja može u izvanparničnom postupku podnijeti prijedlog sudu za donošenje odluke o dopuštenju sklapanja životnog partnerstva, u skladu s odredbama posebnog zakona kojim se uređuju obiteljski odnosi.

Članak 10.

(1) Životno partnerstvo ne mogu međusobno sklopiti krvni srodnici u ravnoj lozi, a u pobočnoj lozi do četvrtog stupnja.

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka primjenjuje se i na odnose nastale posvojenjem.

Članak 11.

Životno partnerstvo ne može sklopiti osoba koja je već u životnom partnerstvu ili u braku.

Članak 12.

Životno partnerstvo sklopljeno protivno odredbama članaka 8. do 11. ovoga Zakona nije valjano i na njega će se primijeniti odredbe o poništaju sklopljenog životnog partnerstva.

Prijava namjere sklapanja životnog partnerstva

Članak 13.

(1) Osobe koje namjeravaju sklopiti životno partnerstvo svoju namjeru osobno prijavljuju matičaru nadležnom za mjesto u kojem žele sklopiti životno partnerstvo.

(2) Osobe koje namjeravaju sklopiti životno partnerstvo prijavi će priložiti po potrebi izvatke iz matice rođenih, a na zahtjev matičara i druge isprave.

Ispunjavanje pretpostavki za sklapanje životnog partnerstva

Članak 14.

(1) Matičar će provjeriti jesu li ispunjene pretpostavke za sklapanje životnog partnerstva.

(2) Ako je za sklapanje životnog partnerstva potrebna sudska odluka, matičar će osobe koje namjeravaju sklopiti životno partnerstvo uputiti da je pribave.

Postupanje u slučaju neispunjavanja pretpostavki

Članak 15. (NN 98/19)

(1) Ako matičar utvrdi da nije ispunjena koja od pretpostavki za sklapanje životnog partnerstva, usmeno će priopćiti osobama da nije dopušteno sklapanje životnog partnerstva i o tome sastaviti bilješku u prijavi.

(2) Osobe koje namjeravaju sklopiti životno partnerstvo mogu u roku od osam dana od dana priopćenja o nedopustivosti sklapanja životnog partnerstva podnijeti zahtjev za utvrđivanje ispunjavaju li pretpostavke za njegovo sklapanje nadležnom upravnom tijelu županije odnosno Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: nadležno upravno tijelo).

(3) O zahtjevu iz stavka 2. ovoga članka nadležno upravno tijelo donosi rješenje u roku od petnaest dana od primitka urednog zahtjeva.

(4) Protiv rješenja može se izjaviti žalba ministarstvu nadležnom za poslove opće uprave.

Uzimanje izjave o prezimenu

Članak 16.

Kad utvrdi da su ispunjene pretpostavke za sklapanje životnog partnerstva, matičar će uzeti izjavu osoba koje namjeravaju sklopiti životno partnerstvo o izboru prezimena.

Određivanje dana sklapanja životnog partnerstva

Članak 17.

(1) Matičar će na prijedlog osoba koje namjeravaju sklopiti životno partnerstvo odrediti dan za sklapanje životnog partnerstva u pravilu u razdoblju od tridesetog do četrdeset petog dana od dana podnošenja prijave.

(2) U iznimnim slučajevima kad za to postoje opravdani razlozi matičar može odobriti sklapanje životnog partnerstva prije tridesetog dana od dana podnošenja prijave.

Povlačenje prijave namjere sklapanja životnog partnerstva

Članak 18.

Ako na dan određen za sklapanje životnog partnerstva ne pristupe osobe koje su podnijele prijavu namjere, a izostanak ne opravdaju, smatrat će se da je prijava namjere sklapanja životnog partnerstva povučena.

Mjesto sklapanja životnog partnerstva

Članak 19.

(1) Sklapanje životnog partnerstva obavlja se na svečan način u službenoj prostoriji ili na drugom prikladnom mjestu, o čemu na prijedlog stranaka odluku donosi matičar.

(2) Za sklapanje životnog partnerstva u službenoj prostoriji i izvan službene prostorije plaća se posebna naknada.

(3) Ministar nadležan za poslove opće uprave propisat će mjerila za određivanje iznosa naknada i namjenu prihoda ostvarenih od sklapanja životnog partnerstva iz stavka 2. ovoga članka.

Pravilnik o mjerilima za određivanje iznosa i namjeni naknade ostvarene za sklapanje životnog partnerstva izvan službene prostorije

Osobe nazočne pri sklapanju životnog partnerstva

Članak 20.

(1) Životno partnerstvo sklapa se u nazočnosti osoba koje namjeravaju sklopiti životno partnerstvo, matičara i dvaju svjedoka.

(2) Svjedok koji prisustvuje sklapanju životnog partnerstva može biti svaka punoljetna i poslovno sposobna osoba.

Postupanje matičara pri sklapanju životnog partnerstva

Članak 21.

(1) Na dan i u vrijeme određeno za sklapanje životnog partnerstva matičar će objaviti da su osobno nazočne obje osobe koje namjeravaju sklopiti životno partnerstvo i svjedoci te da nema zapreka za sklapanje životnog partnerstva.

(2) Matičar će prigodnim govorom upoznati osobe koje namjeravaju sklopiti životno partnerstvo s odredbama ovoga Zakona, o njihovim pravima i dužnostima te istaknuti značenje sklapanja životnog partnerstva.

Čin sklapanja životnog partnerstva

Članak 22.

(1) Životno partnerstvo je sklopljeno kad osobe izjave pristanak na sklapanje životnog partnerstva.

(2) Nakon pristanka životnih partnera matičar će objaviti da je između njih, navođenjem njihovih osobnih imena, sklopljeno životno partnerstvo.

(3) Izjavu o pristanku potpisat će životni partneri, svjedoci i matičar.

(4) Životno partnerstvo matičar će upisati u registar životnog partnerstva (u daljnjem tekstu: registar) te životnim partnerima izdati izvadak iz registra životnog partnerstva.

(5) Obavijest o sklopljenom životnom partnerstvu matičar će dostaviti matičnom uredu koji vodi maticu rođenih životnih partnera.

(6) U slučaju promjene prezimena obavijest o prezimenu po sklapanju životnog partnerstva matičar će dostaviti i drugim nadležnim državnim tijelima koja vode evidencije o građanima te upisuju promjene u njih, sukladno s posebnim propisima.

 

2. PRESTANAK ŽIVOTNOG PARTNERSTVA

Način prestanka životnog partnerstva

Članak 23.

(1) Životno partnerstvo prestaje smrću životnog partnera, proglašenjem nestalog životnog partnera umrlim, poništajem i raskidom.

(2) Životno partnerstvo prestaje poništajem ili raskidom kad presuda suda o poništaju ili raskidu postane pravomoćna odnosno danom potpisivanja izjave o sporazumnom prestanku životnog partnerstva.

(3) Ako je nestali životni partner proglašen umrlim, životno partnerstvo prestaje danom koji je pravomoćnom odlukom suda utvrđen kao dan smrti nestalog životnog partnera.

Zadržavanje prezimena

Članak 24.

U slučaju poništaja ili raskida životnog partnerstva svaki od prijašnjih životnih partnera može zadržati prezime koje je imao u trenutku prestanka životnog partnerstva.

2.1. Poništaj životnog partnerstva

Pravo na tužbu za poništaj životnog partnerstva

Članak 25.

(1) Pravo na tužbu za poništaj životnog partnerstva na temelju članaka 8. do 11. ovoga Zakona imaju životni partneri, centar za socijalnu skrb i osobe koje imaju pravni interes.

(2) Pravo na tužbu za poništaj životnog partnerstva ne prelazi na nasljednike, ali nasljednici umrloga životnoga partnera koji je podnio tužbu za poništaj životnog partnerstva mogu nastaviti postupak poništaja.

Postupanje suda

Članak 26.

(1) Sud može odbiti tužbeni zahtjev radi poništaja životnog partnerstva koje je sklopila osoba lišena poslovne sposobnosti bez dopuštenja suda ako je to u skladu s dobrobiti te osobe.

(2) Tužba za poništaj životnog partnerstva ne može se podnijeti nakon pravomoćnosti odluke o vraćanju poslovne sposobnosti.

(3) Životni partner koji je lišen poslovne sposobnosti može podnijeti tužbu za poništaj životnog partnerstva i unutar roka od jedne godine od pravomoćnosti odluke o vraćanju poslovne sposobnosti.

Članak 27.

(1) Sud će odbiti tužbu za poništaj životnog partnerstva ako je prijašnji brak ili životno partnerstvo prestalo do zaključenja glavne rasprave.

(2) Osobe koje ostvaruju pravo na nasljedstvo iza umrloga životnog partnera koji je podnio tužbu radi poništaja životnog partnerstva mogu nastaviti postupak radi utvrđivanja da je tužba bila osnovana ako od smrti ostavitelja nije proteklo više od šest mjeseci, a nakon isteka tog roka zahtjev se može istaknuti u posebnom parničnom postupku.

Dokazivanje postojanja ili nepostojanja životnog partnerstva ili braka

Članak 28.

(1) U postupku za poništaj životnog partnerstva sklopljenog dok traje prijašnje životno partnerstvo ili brak jednog od životnih partnera, postojanje ili nepostojanje tog životnog partnerstva ili braka dokazuje se izvatkom iz registra životnog partnerstva ili iz matice vjenčanih ili drugom odgovarajućom javnom ispravom.

(2) Ako stranke postojanje ili nepostojanje prijašnjeg životnog partnerstva ili braka ne mogu dokazati ispravama iz stavka 1. ovoga članka, sud će prekinuti postupak i uputiti ih da u određenom roku pokrenu parnični postupak radi utvrđivanja postoji li životno partnerstvo ili brak ili ne postoji te da o pokretanju parničnog postupka obavijeste sud. Na vođenje parničnog postupka će se uputiti tužitelj koji tvrdi da prijašnje životno partnerstvo ili brak postoji, a tuženik koji osporava postojanje prijašnjeg životnog partnerstva ili braka iako je njegovo sklapanje upisano u registar životnog partnerstva ili maticu vjenčanih.

(3) Postupak prekinut prema odredbi stavka 2. ovoga članka nastavit će se kad odluka u parničnom postupku radi utvrđivanja postoji li životno partnerstvo ili brak ili ne postoji postane pravomoćna.

(4) Ako parnični postupak radi utvrđivanja postoji li prijašnje životno partnerstvo ili brak ili ne postoji ne bude pokrenut u roku koji je sud odredio, smatrat će se da je tužba za poništaj životnog partnerstva povučena ako je tužitelj upućen na pokretanje parničnog postupka, a ako je na pokretanje parničnog postupka upućen tuženik, smatrat će se da je odustao od svoje tvrdnje da prijašnje životno partnerstvo ili brak ne postoji.

2.2. Raskid životnog partnerstva

Postupak raskida životnog partnerstva pred sudom

Članak 29.

(1) Raskid životnog partnerstva može tužbom sudu zahtijevati jedan životni partner, a oba životna partnera sporazumnim prijedlogom.

(2) Sud će raskinuti životno partnerstvo:

1. na sporazumni prijedlog životnih partnera

2. ako utvrdi da su odnosi teško i trajno poremećeni ili

3. ako je od prestanka životne zajednice protekla godina dana.

(3) Iznimno od stavka 2. točke 1. ovoga članka, životno partnerstvo može se raskinuti davanjem sporazumne izjave kod matičara, pod uvjetom da u životnoj zajednici ne živi maloljetno dijete.

Članak 30.

Na postupke pred sudom koji se odnose na sporove o životnom partnerstvu, a nisu obuhvaćeni ovim Zakonom, primjenjuju se odredbe posebnog zakona kojim se uređuju obiteljski odnosi.

 

II. REGISTAR ŽIVOTNOG PARTNERSTVA

Način vođenja registra životnog partnerstva

Članak 31. (NN 98/19)

(1) Registar životnog partnerstva (u daljnjem tekstu: registar) vodi se u obliku jedinstvene središnje elektroničke baze podataka o svim sklopljenim životnim partnerstvima.

(2) Bazu podataka iz stavka 1. ovoga članka vodi ministarstvo nadležno za poslove opće uprave te se brine za njezino održavanje i nadogradnju.

(3) Ministarstvo nadležno za poslove opće uprave voditelj je zbirke osobnih podataka registra sukladno propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka.

(4) Na obradu podataka primjenjuju se propisi kojima se uređuje zaštita osobnih podataka i informacijska sigurnost.

(5) Sastavni dio registra su temeljni spisi na osnovi kojih se upisuju podaci u registar.

(6) Način rada u vođenju registra propisat će naputkom ministar nadležan za poslove opće uprave.

Naputak za vođenje registra životnog partnerstva

Nadležnost za vođenje registra

Članak 32. (NN 98/19)

(1) Nadležna upravna tijela vode dio registra za područje za koje su ustrojena.

(2) Registar neposredno vode matičari.

Sadržaj registra

Članak 33.

U registar se upisuje:

a) kod temeljnog upisa:

1. podaci o životnim partnerima: ime i prezime, spol, dan, mjesec, godina i mjesto rođenja, matični broj građana i osobni identifikacijski broj, državljanstvo, dan, mjesec, godina i mjesto sklapanja životnog partnerstva i sporazumna izjava o prezimenu nakon sklopljenog životnog partnerstva

2. imena i prezimena roditelja životnih partnera, ime i prezime svjedoka pri sklapanju životnog partnerstva te ime i prezime matičara

3. ime i prezime sudskog tumača ako je pri sklapanju životnog partnerstva bila nužna nazočnost sudskog tumača.

b) kao naknadni upisi i bilješke:

1. prestanak životnog partnerstva smrću životnog partnera, proglašenjem nestalog životnog partnera umrlim, poništajem ili raskidom životnog partnerstva

2. promjena imena i prezimena životnih partnera

3. naknadni ispravci pogrešaka.

Ispravak pogrešaka u registru

Članak 34. (NN 98/19)

(1) Matičar smije ispraviti pogreške koje je primijetio prije zaključivanja upisa u registru.

(2) Nakon zaključivanja upisa u registru matičar smije izvršiti ispravke na temelju rješenja nadležnog upravnog tijela.

Izdavanje isprava iz registra

Članak 35.

(1) O činjenicama upisanim u registar izdaju se izvadak i potvrda iz registra životnog partnerstva, kao javne isprave trajne vrijednosti.

(2) Obrazac isprava koje se izdaju iz registra propisat će pravilnikom ministar nadležan za poslove opće uprave.

(3) Izvadak iz registra sadrži podatke koji su upisani u registar do vremena izdavanja izvatka.

(4) Potvrda koja se izdaje na temelju registra sadrži posljednje važeće podatke upisane u registar do izdavanja potvrde, a iskazuju se u pripadajućim rubrikama.

(5) Izvadak i potvrdu iz registra izdaje matičar koji je zaprimio zahtjev neovisno o mjestu upisa u registar.

(6) Izvadak i potvrda iz registra izdaju se na zahtjev osoba koje imaju pravni interes.

(7) Ministar nadležan za poslove opće uprave određuje cijenu obrasca izvatka i potvrde iz registra koju snosi podnositelj zahtjeva.

(8) U pravnom prometu nije dopušteno koristiti ispravu koja ne sadrži posljednje važeće podatke upisane u registar.

Pravo uvida u registar

Članak 36.

(1) Pravo uvida u registar u nazočnosti matičara dopustit će se osobi na koju se ti podaci odnose, a drugoj osobi koja dokaže postojanje pravnog interesa.

(2) Uvid u spise na temelju kojih je izvršen upis u registar dopustit će se samo onim osobama koje dokažu postojanje pravnog interesa.

Članak 36.a (NN 98/19)

Nadležno upravno tijelo obavlja poslove utvrđene ovim Zakonom kao povjerene poslove državne uprave.

 

DRUGI DIO   PRAVNI UČINCI ŽIVOTNOG PARTNERSTVA

Opća prava i obveze

Članak 37.

(1) Životni partneri sporazumno i zajednički odlučuju o svim pitanjima od značaja za zajednički život.

(2) Životni partneri imaju pravo na zaštitu privatnosti obiteljskog života i pravo na međusobno zajedništvo.

(3) Životni partneri imaju obvezu međusobnog pomaganja i pružanja njege i pomoći u slučaju bolesti.

(4) Životni partneri imaju jednaka postupovna prava i status u svim sudskim i upravnim postupcima kao i bračni drugovi.

1. OSOBNA PRAVA ŽIVOTNIH PARTNERA

Izbor prezimena

Članak 38.

Prilikom sklapanja životnog partnerstva osobe koje namjeravaju sklopiti životno partnerstvo mogu se sporazumjeti:

1. da svako zadrži svoje prezime

2. da kao zajedničko prezime uzmu prezime jednog od njih

3. da kao zajedničko uzmu oba prezimena i odluče koje će prezime upotrebljavati na prvom, a koje na drugom mjestu

4. da svaki od njih uz svoje prezime uzme i prezime životnog partnera i odluči koje će biti na prvom, a koje na drugom mjestu.

Uzdržavanje u okviru životnog partnerstva

Članak 39.

(1) Uzdržavanje je dužnost i pravo životnih partnera te pod posebnim uvjetima djece i životnog partnera roditelja te djece i partnera-skrbnika.

(2) Na uzdržavanje životnih partnera na odgovarajući način se primjenjuju odredbe posebnog zakona kojim se uređuju obiteljski odnosi, a odnosi se na uzdržavanje bračnih drugova.

(3) Na uzdržavanje između djece i partnera-skrbnika na odgovarajući način primjenjuju se odredbe posebnog zakona kojim se uređuju obiteljski odnosi, a odnosi se na uzdržavanje između roditelja i djece.

(4) Na uzdržavanje između djece i životnog partnera roditelja na odgovarajući način se primjenjuju odredbe posebnog zakona kojim se uređuju obiteljski odnosi, a odnosi se na uzdržavanje maćehe ili očuha i pastorka.

 

2. ODNOSI VEZANI UZ DJECU

2.1. Roditeljska skrb životnog partnera

Ostvarivanje roditeljske skrbi životnog partnera

Članak 40.

(1) Životni partner roditelja djeteta ima pravo ostvarivati roditeljsku skrb o djetetu, odnosno sadržaje roditeljske skrbi zajedno s roditeljima ili umjesto roditelja temeljem odluke suda, u skladu s odredbama posebnog zakona kojim se uređuju obiteljski odnosi.

(2) Oba roditelja zajednički ili roditelj koji samostalno ostvaruje roditeljsku skrb o djetetu u cijelosti, mogu ostvarivanje roditeljske skrbi o djetetu djelomično ili u cijelosti privremeno povjeriti životnom partneru ako ispunjava pretpostavke za skrbnika propisane posebnim zakonom kojim se uređuju obiteljski odnosi.

(3) Ako se roditeljska skrb o djetetu iz stavka 2. ovoga članka povjerava na vrijeme dulje od trideset dana, izjava roditelja mora biti ovjerena kod javnog bilježnika.

(4) Životni partner koji ima pravo ostvarivati roditeljsku skrb o djetetu dužan ju je ostvarivati u skladu s odredbama posebnog zakona kojim se uređuju obiteljski odnosi, a odnosi se na roditeljsku skrb i ostvarivanje roditeljske skrbi.

Donošenje odluka u vezi s djetetom

Članak 41.

(1) Kad roditelj koji samostalno ostvaruje roditeljsku skrb o djetetu u cijelosti i životni partner ostvaruju zajedničku roditeljsku skrb prema članku 40. ovoga Zakona, odluke koje su bitne za dijete, kao i pristanke u vezi s tim odlukama dužni su donositi sporazumno.

(2) Odluke koje su bitne za dijete, a odnose se na zastupanje u vezi s bitnim osobnim pravima djeteta i zastupanje u vezi s vrednijom imovinom i imovinskim pravima djeteta, kao i odluke koje mogu znatno utjecati na život djeteta, donose se prema odredbama posebnog zakona kojim se uređuju obiteljski odnosi, a odnosi se na ta područja.

(3) U hitnim slučajevima, kad prijeti neposredna opasnost za dijete, životni partner ima pravo donijeti hitne odluke o poduzimanju nužnih radnji u skladu s djetetovom dobrobiti i o tome odmah obavijestiti roditelja.

(4) Svakodnevne odluke u vezi s djetetom može donositi i životni partner uz pristanak roditelja djeteta.

Ostvarivanje osobnih odnosa nakon prestanka životnog partnerstva

Članak 42.

(1) Ako je u obiteljskoj zajednici životnih partnera živjelo maloljetno dijete, bivši životni partner koji nije roditelj djeteta može podnijeti prijedlog sudu za ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom.

(2) Pravo na ostvarivanje osobnih odnosa imaju obostrano dijete i životni partner ako je duže vrijeme živio s djetetom i kroz to se vrijeme brinuo o djetetu ili s njim ima razvijen emocionalni odnos.

(3) Sud će u izvanparničnom postupku donijeti odluku o prijedlogu bivšeg životnog partnera uzimajući u obzir najbolji interes djeteta, primjenjujući na odgovarajući način odredbe posebnog zakona kojim se uređuju obiteljski odnosi o ostvarivanju osobnih odnosa između djece i roditelja, odnosno djece i drugih osoba.

Ostali odnosi vezani uz djecu

Članak 43.

Na ostvarivanje roditeljske skrbi, osobnih odnosa s djetetom, roditeljske skrbi u slučaju smrti roditelja i drugih odnosa koji nisu obuhvaćeni ovim Zakonom te na postupak i uvjete ostvarenja tih prava primjenjuju se odredbe posebnog zakona kojim se uređuju obiteljski odnosi.

2.2. Partnerska skrb

Definicija partnerske skrbi

Članak 44.

Partnerska skrb, pod uvjetima utvrđenim ovim Zakonom, je oblik skrbi za maloljetno dijete koju može pružiti životni partner nakon smrti životnog partnera roditelja djeteta, a iznimno i za života životnog partnera roditelja djeteta, ako drugi roditelj nije poznat ili ako mu je oduzeta roditeljska skrb zbog zlostavljanja djeteta.

Uvjeti za ostvarivanje partnerske skrbi

Članak 45.

(1) U slučaju smrti životnog partnera roditelja maloljetnog djeteta, koje je u trenutku njegove smrti živjelo u zajednici obiteljskog života životnih partnera, preživjeli životni partner može pred nadležnim sudom predložiti da se imenuje partnerom skrbnikom maloljetnog djeteta, pod uvjetom da drugi roditelj nije živ ili je proglašen umrlim ili mu je oduzeta roditeljska skrb zbog zlostavljanja djeteta.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako drugi roditelj djeteta nije poznat ili ako mu je oduzeta roditeljska skrb zbog zlostavljanja djeteta, a radi zaštite interesa i dobrobiti djeteta, životni partneri mogu podnijeti prijedlog sudu da se drugi životni partner koji nije roditelj djeteta, imenuje partnerom skrbnikom.

(3) Sud će imenovati životnog partnera iz stavaka 1. i 2. ovoga članka partnerom skrbnikom maloljetnog djeteta ako je to u najboljem interesu djeteta.

Partner-skrbnik djeteta

Članak 46.

(1) Partner skrbnik djeteta ne može biti osoba koja ne ispunjava uvjete za imenovanje skrbnika propisane posebnim zakonom kojim se uređuju obiteljski odnosi.

(2) Partnera skrbnika djeteta imenuje općinski sud nadležan prema mjestu prebivališta djeteta.

(3) Sud će tijekom postupka zatražiti stručno mišljenje centra za socijalnu skrb.

(4) Centar za socijalnu skrb dužan je pribaviti mišljenje djeteta koje je sposobno shvatiti značenje partnerskog skrbništva te uzeti u obzir želje djeteta o izboru skrbnika, osim ako to nije u suprotnosti s dobrobiti djeteta na način propisan posebnim zakonom kojim se uređuju obiteljski odnosi.

(5) Sud će upozoriti centar za socijalnu skrb da pri izradi stručnog mišljenja strogo poštuje zabranu diskriminacije temeljem spolne orijentacije.

(6) Sud je dužan odluku iz stavka 1. ovoga članka donijeti u najboljem interesu djeteta, u roku od devedeset dana od dana podnošenja zahtjeva.

Prava i obveze partnera skrbnika djeteta

Članak 47.

(1) Temeljem odluke suda o partnerskoj skrbi nad maloljetnim djetetom partner-skrbnik djeteta stječe roditeljsku skrb te sva prava i obveze koja iz toga proizlaze.

(2) Bilješka o partnerskoj skrbi upisuje se u maticu rođenih djeteta.

Učinci partnerske skrbi

Članak 48.

Zasnivanjem skrbi između partnera skrbnika djeteta s jedne strane te djeteta i njegovih potomaka s druge strane zasnivaju se trajna prava i dužnosti koja po zakonu postoje između roditelja i djece i njihovih potomaka.

Prestanak partnerske skrbi

Članak 49.

(1) Nadležni sud donosi rješenje o prestanku partnerske skrbi:

1. na prijedlog centra za socijalnu skrb, ako utvrdi da to zahtijevaju opravdani interesi maloljetnog djeteta

2. na sporazumni prijedlog partnera skrbnika djeteta i djeteta

3. na zahtjev partnera skrbnika djeteta ili djeteta

4. na prijedlog roditelja kojemu je rješenjem suda vraćeno pravo na roditeljsku skrb.

(2) Ako se radi o sporazumnom prijedlogu za prestanak partnerske skrbi, sud donosi rješenje o prestanku partnerske skrbi ako je u interesu djeteta.

 

3. IMOVINSKI ODNOSI ŽIVOTNIH PARTNERA

Imovina životnih partnera

Članak 50.

Životni partneri mogu imati partnersku stečevinu i vlastitu imovinu.

Partnerska stečevina

Članak 51.

(1) Partnerska stečevina je imovina koju životni partneri steknu radom za vrijeme trajanja životnog partnerstva ili potječe iz te imovine.

(2) Životni partneri su u jednakim dijelovima suvlasnici u partnerskoj stečevini, ako nije drukčije dogovoreno.

(3) Imovinska korist od autorskog prava i autorskom pravu srodnih prava ostvarena tijekom životnog partnerstva je partnerska stečevina.

(4) Dobitak od igara na sreću je partnerska stečevina.

Vlastita imovina

Članak 52.

(1) Imovina koju životni partner ima u trenutku sklapanja životnog partnerstva ostaje njegova vlastita imovina.

(2) Vlastita imovina je i imovina koju je životni partner stekao tijekom životnog partnerstva na pravnom temelju različitom od navedenoga u članku 51. ovoga Zakona.

(3) Autorsko djelo je vlastita imovina onog životnog partnera koji ga je stvorio.

Ugovor o imovini

Članak 53.

(1) Životni partneri mogu ugovorom o imovini životnih partnera drukčije urediti svoje odnose glede partnerske stečevine.

(2) Ugovor o imovini životnih partnera mora biti u pisanom obliku, a potpisi životnih partnera moraju biti ovjereni od javnog bilježnika.

(3) Nije dopušteno ugovorom o imovini životnih partnera uglaviti primjenu stranog prava na imovinskopravne odnose.

Primjena posebnog zakona

Članak 54.

(1) Na imovinske odnose životnih partnera koji nisu obuhvaćeni ovim Zakonom na odgovarajući način primjenjuju se odredbe posebnog zakona kojim se uređuju obiteljski odnosi, a odnose se na to područje.

(2) Na partnersku stečevinu primjenjuju se odredbe posebnog zakona kojima se uređuju pitanja stvarnog i obveznog prava, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

 

4. NASLJEĐIVANJE

Pravo na nasljeđivanje

Članak 55.

Na nasljeđivanje životnog partnera na odgovarajući način se primjenjuju odredbe zakona kojima je uređeno pravo nasljeđivanja, pri čemu je životni partner u pravu nasljeđivanja izjednačen s bračnim drugom, a djeca nad kojom ima partnersku skrb izjednačena s njegovom djecom.

 

5. POREZNI STATUS ŽIVOTNOG PARTNERSTVA

Porezna oslobođenja

Članak 56.

(1) Životni partneri, njihova djeca, odnosno djeca nad kojom životni partner ostvaruje roditeljsku ili partnersku skrb te osobe koje su u braku, izvanbračnoj zajednici ili životnom partnerstvu s djecom ostavitelja ili darovatelja, a s ostaviteljem odnosno darovateljem su živjeli u zajedničkom kućanstvu u trenutku njegove smrti odnosno primitka dara, oslobođeni su poreza na nasljedstva i darove propisanog posebnim zakonom kojim se uređuje porez na nasljedstva i darove.

(2) Životni partneri, njihova djeca i djeca nad kojom se ostvaruje roditeljska ili partnerska skrb predstavljaju prvi nasljedni red za potrebe oslobođenja od posebnog poreza na stjecanje rabljenih motornih vozila propisanog posebnim zakonskim propisom.

(3) Porezni status životnog partnerstva u pogledu poreza iz stavka 1. i stavka 2. ovog članka dopušteno je mijenjati posebnim zakonom kojim se regulira tu vrstu poreza, poštujući pritom jamstvo zabrane nepovoljnog postupanja propisane člankom 60. ovog Zakona.

Osobni odbici

Članak 57.

(1) Dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava se ne oporezuje ako je otuđenje izvršeno između životnih partnera odnosno životnih partnera, njihove djece i djece nad kojom se ostvaruje roditeljska ili partnerska skrb te između životnih partnera koji su raskinuli životno partnerstvo, ako je otuđenje u neposrednoj svezi s raskidom životnog partnerstva te nasljeđivanjem nekretnina i imovinskih prava.

(2) Uzdržavanje životnog partnera odnosno djece nad kojom se ostvaruje roditeljska ili partnerska skrb smatra se osobnim odbitkom od poreza na dohodak, sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje porez na dohodak.

(3) Uzdržavanje bivšeg životnog partnera smatra se osobnim odbitkom od poreza na dohodak, sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje porez na dohodak.

(4) Porezni status životnog partnerstva u pogledu poreza iz stavka 1. ovoga članka dopušteno je mijenjati posebnim zakonom kojim se regulira tu vrstu poreza, poštujući pritom jamstvo zabrane nepovoljnog postupanja propisane člankom 60. ovog Zakona.

Pravo na naknadu

Članak 58.

(1) Životni partneri, djeca životnih partnera i djeca u partnerskoj skrbi životnih partnera smatraju se članovima uže obitelji u smislu odredaba zakona kojim su uređeni obvezni odnosi te imaju pravo na pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete u slučaju smrti ili osobito teškog invaliditeta bliske osobe.

(2) Na prava iz stavka 1. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe posebnog zakona kojim se uređuju obvezni odnosi o popravljanju štete.

(3) Naknade za smrt životnog partnera, djeteta životnog partnera ili djeteta nad kojim ostvaruje roditeljsku ili partnersku skrb predstavljaju neoporezivu naknadu u smislu posebnog zakona kojim se uređuje porez na dohodak, do iznosa koji je tim propisom određen za slučajeve smrti člana uže obitelji.

Oslobođenje poreza na nekretnina

Članak 59.

(1) Životni partneri, djeca životnih partnera i djeca nad kojom životni partner ostvaruje roditeljsku ili partnersku skrb, koji u odnosu na primatelja uzdržavanja stječu nekretnine na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju, ne plaćaju porez na promet nekretnina, sukladno posebnom zakonu kojim se regulira porez na promet nekretnina.

(2) Životni partneri, djeca životnih partnera i djeca nad kojom ostvaruje roditeljsku ili partnersku skrb, smatraju se članovima uže obitelji, sukladno posebnom zakonu kojim se regulira porez na nekretnine.

(3) Životni partneri, djeca životnih partnera i djeca nad kojom ostvaruje roditeljsku ili partnersku skrb, imaju isti porezni položaj u pogledu povlastica, izuzetaka i obveza, koji se priznaje bračnim drugovima i njihovoj djeci, sukladno posebnom zakonu kojim se regulira porez na nekretnine.

Jamstvo zabrane nepovoljnijeg postupanja

Članak 60.

(1) Životno partnerstvo ima ista prava i obveze kao i bračna zajednica u pogledu bilo koje zakonom ili podzakonskim propisom propisane obveze, prava ili povlastice, koja se odnosi na porezna ili slična fiskalna davanja.

(2) Zabranjeno je nepovoljnije postupanje prema životnom partnerstvu u pogledu obveza, prava ili povlastica, koje se odnose na porezna ili slična fiskalna davanja od onog koje je pruženo bračnim zajednicama.

(3) Svi propisi o poreznim i ostalim fiskalnim pravima i obvezama tumače se u skladu s jamstvom iz stavka 2. ovoga članka.

 

6. STATUS ŽIVOTNOG PARTNERSTVA U MIROVINSKOM OSIGURANJU

Članovi obitelji osiguranika

Članak 61.

(1) U slučaju smrti osiguranika ili korisnika mirovine pod članom njegove obitelji, osim osoba utvrđenih propisima kojima se uređuje mirovinsko osiguranje, smatra se i:

− životni partner

− dijete nad kojim ostvaruje partnersku skrb

− dijete preminulog životnog partnera kojeg je osiguranik uzdržavao u skladu s ovim Zakonom i zakonom kojim se uređuje mirovinsko osiguranje

− životni partner roditelja osiguranika kojeg je osiguranik uzdržavao sukladno odredbama ovoga Zakona i zakona kojim se uređuje mirovinsko osiguranje.

(2) Članovi obitelji životnog partnera iz stavka 1. ovoga članka ostvaruju pravo na obiteljsku mirovinu prema propisima kojima se uređuje mirovinsko osiguranje.

Pravo na produženo osiguranje

Članak 62.

Pravo na produženo osiguranje životni partner stječe prema propisima kojima se uređuje mirovinsko osiguranje, pod uvjetima propisanim za bračnog druga osiguranika.

Jamstvo zabrane nepovoljnijeg postupanja

Članak 63.

Položaj životnih partnerstva u mirovinskom osiguranju dopušteno je mijenjati propisima kojima se uređuje mirovinsko osiguranje, poštujući pritom jamstvo zabrane nepovoljnijeg postupanja prema životnim partnerstvima glede prava i obveza koje se odnose na mirovinsko osiguranje od onog koje ostvaruju bračne zajednice.

 

7. STATUS ŽIVOTNIH PARTNERA U SUSTAVU SOCIJALNE SKRBI

Prava i usluge iz sustava socijalne skrbi

Članak 64.

Životni partneri u zajedničkom kućanstvu koji nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba, a nisu ih u mogućnosti ostvariti svojim radom, prihodima od imovine, od obveznika uzdržavanja ili na drugi način te oni životni partneri kojima je zbog poremećenih odnosa ili drugih nepovoljnih okolnosti potrebna stručna pomoć ili druga potpora mogu ostvariti sva prava i usluge iz sustava socijalne skrbi, kako je to propisano posebnim zakonom.

Jamstvo zabrane nepovoljnijeg postupanja

Članak 65.

(1) Položaj životnih partnera u sustavu socijalne skrbi dopušteno je mijenjati posebnim zakonom o socijalnoj skrbi, poštujući jamstvo zabrane nepovoljnijeg postupanja prema životnim partnerstvima glede obveza, prava i usluga koje se odnose na sustav socijalne skrbi, od onog koje je pruženo bračnim zajednicama.

(2) Posebni propisi o socijalnoj skrbi tumače se u skladu s jamstvom iz stavka 1. ovoga članka.

 

8. PRAVA I OBVEZE ŽIVOTNIH PARTNERA U SUSTAVU OBVEZNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA I ZDRAVSTVENE ZAŠTITE

Status u obveznom zdravstvenom osiguranju

Članak 66.

(1) Životni partneri, njihova djeca i djeca koja su u njihovoj roditeljskoj ili partnerskoj skrbi smatraju se osiguranim osobama kojima se osiguravaju prava i obveze iz obveznoga zdravstvenog osiguranja u smislu posebnog zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.

(2) Životni partner umrlog osiguranika koji nakon smrti životnog partnera nije stekao pravo na obiteljsku mirovinu stječe status osiguranika ako se Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod) prijavio u roku od trideset dana od dana smrti životnog partnera, a pravo na obvezno zdravstveno osiguranje ne može ostvariti po drugoj osnovi.

(3) Životni partner raskidom životnog partnerstva zadržava status osigurane osobe Zavoda kao član obitelji životnog partnera od kojeg je raskinuo životno partnerstvo:

1. ako je sudskom odlukom stekao pravo na uzdržavanje, dok traje uzdržavanje

2. ako je u vrijeme raskida životnog partnerstva bio potpuno i trajno nesposoban za rad sukladno propisima o mirovinskom osiguranju

3. ako su mu sudskom odlukom o raskidu životnog partnerstva djeca povjerena na čuvanje i odgoj, pod uvjetom da se prijavi Zavodu u roku od trideset dana od dana pravomoćnosti sudske odluke ako pravo na obvezno zdravstveno osiguranje ne može ostvariti po drugoj osnovi.

(4) Osobe iz stavka 3. točke 1. ovoga članka zadržavaju status osigurane osobe kao članovi obitelji i po prestanku uzdržavanja pod uvjetom da se prijave Zavodu u roku od trideset dana od dana pravomoćnosti sudske odluke ako pravo na obvezno zdravstveno osiguranje ne mogu ostvariti po drugoj osnovi.

Mogućnost zaštite zdravstvenih interesa životnog partnera

Članak 67.

(1) Radi zaštite interesa i dobrobiti svog životnog partnera, koji nije sposoban dati pristanak na bilo koji oblik medicinske intervencije uređen posebnim zakonskim propisima, životni partneri imaju jednaka prava i obveze kao i bračni drugovi.

(2) Nepovoljno postupanje pri ostvarivanju prava i obveza iz stavka 1. ovoga članka u praksi koje je uvjetovano činjenicom da je životno partnerstvo zajednica osoba istog spola predstavlja diskriminaciju na temelju seksualne orijentacije.

Članak 68.

(1) Životno partnerstvo ima ista prava i obveze kao i bračna zajednica glede bilo koje zakonom ili podzakonskim propisom propisane obveze, prava ili povlastice, koja se odnosi na obvezno zdravstveno osiguranje i zdravstvenu zaštitu.

(2) Zabranjeno je nepovoljnije postupanje prema životnom partnerstvu glede obveza, prava ili povlastica, koje se odnose na zdravstveno osiguranje i zdravstvenu zaštitu od onog koje je pruženo bračnim zajednicama.

(3) Svi propisi iz područja zdravstvenog osiguranja i zdravstvene zaštite tumače se u skladu s jamstvom iz stavka 2. ovoga članka.

 

9. PRAVA I OBVEZE ŽIVOTNIH PARTNERA U VEZI SA ZAPOŠLJAVANJEM I RADNIM ODNOSIMA

Zabrana diskriminacije

Članak 69.

(1) Nepovoljno postupanje bilo koje vrste u vezi sa zapošljavanjem, radnim uvjetima i sudjelovanjem na tržištu rada uvjetovano statusom životnog partnerstva predstavlja oblik diskriminacije temeljem seksualne orijentacije i kao takvo je zabranjeno.

(2) Prava koja su općim propisom o radu i svim njime propisanim izvorima prava iz radnog odnosa osigurana, bračnim drugovima, zajamčena su i životnim partnerima.

Jamstvo zabrane nepovoljnijeg postupanja

Članak 70.

(1) Prava i obveze životnih partnera na tržištu rada dopušteno je mijenjati posebnim zakonima kojima se uređuju radni odnosi, poštujući pritom jamstvo zabrane nepovoljnijeg postupanja prema životnim partnerima glede obveza, prava ili povlastica koje se odnose na položaj na tržištu rada od onih koje su pružene bračnim drugovima.

(2) Svi propisi o radu tumače se u skladu s jamstvom iz stavka 1. ovoga članka.

 

10. PRISTUP JAVNIM I TRŽIŠNIM USLUGAMA

Zabrana diskriminacije

Članak 71.

(1) Nepovoljno postupanje temeljem statusa životnog partnerstva u vezi s pristupom svim uslugama, kako na tržištu tako i u javnom sektoru, predstavlja oblik diskriminacije i kao takav je zabranjen.

(2) Osiguravajuća društva ne mogu, izravno ili neizravno, dovoditi životna partnerstva u nepovoljniji položaj u vezi s pristupom uslugama osiguranja u odnosu na bračne zajednice.

Ugovor o najmu

Članak 72.

(1) Ugovor o najmu stana sklapa se s jednim partnerom, a iznimno s oba životna partnera.

(2) Najmodavac ne može raskinuti ugovor o najmu ako se stanom koristi životni partner koji nije naveden u ugovoru o najmu.

(3) U slučaju smrti najmoprimca ili kada najmoprimac napusti stan, prava i dužnosti najmoprimca iz ugovora o najmu stana prelaze na njegova životnog partnera. Ako životnog partnera nema, prava i obveze iz ugovora o najmu prelaze na dijete i dijete nad kojim ostvaruje roditeljsku ili partnersku skrb, a koje je navedeno u ugovoru o najmu.

 

11. JAVNOPRAVNI POLOŽAJ ŽIVOTNOG PARTNERSTVA

Odobrenje privremenog boravka radi spajanja obitelji

Članak 73.

(1) Životni partneri koji su životno partnerstvo ili brak sklopili i registrirali u skladu s propisima države u kojoj je partnerstvo ili brak sklopljen, odnosno partneri istog spola koji žive u neformalnoj životnoj zajednici koja traje najmanje tri godine, imaju pravo podnijeti zahtjev za odobrenje privremenog boravka u Republici Hrvatskoj, sukladno posebnom zakonu.

(2) U postupku odobrenja privremenog boravka iz stavka 1. ovoga članka, nadležno tijelo sukladno posebnom zakonu, dužno je s posebnom pažnjom uzeti u obzir okolnost da su životni partneri svoj obiteljski život držali u tajnosti.

Sloboda kretanja unutar Europskog gospodarskog prostora

Članak 74.

(1) Kako bi se zajamčila temeljna sloboda kretanja, sukladno Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, životno partnerstvo ili brak između osoba istog spola koje su državljani država članica Europskog gospodarskog prostora, odnosno onih u kojima jedna od osoba ima državljanstvo države izvan Europskog gospodarskog prostora, sklopljeno i registrirano u skladu s propisima države članice u kojoj je zajednica sklopljena, uživa jednaku mogućnost pristupa pravima i povlasticama koja ulaze u opseg jamstva temeljne slobode kretanja unutar Europskog gospodarskog prostora kao i bračne zajednice sklopljene u Republici Hrvatskoj.

(2) U svrhu ostvarivanja temeljne slobode kretanja unutar Europskog gospodarskog prostora životno partnerstvo sklopljeno između državljana država članica Europskog gospodarskog prostora, u skladu s odredbama ovog Zakona, uključujući partnerstvo u kojem samo jedan od partnera ima državljanstvo države članice, bit će izjednačeno po statusu s bračnim zajednicama.

Položaj životnih zajednica osoba istog spola sklopljenih izvan Europskog gospodarskog prostora

Članak 75.

(1) Životno partnerstvo, odnosno brak osoba istog spola između hrvatskih državljana i državljana država koje nisu članice Europskog gospodarskog prostora, sklopljeno i registrirano u skladu s propisima države koja nije članica Europskog gospodarskog prostora, izjednačeno je glede prava, obveza i položaja sa životnim partnerstvima sklopljenim sukladno odredbama ovoga Zakona i posebnih propisa kojima se uređuje položaj stranaca u Republici Hrvatskoj.

(2) Životno partnerstvo odnosno brak osoba istog spola između državljana država koje nisu članice Europskog gospodarskog prostora, sklopljeno i registrirano u skladu s propisima države koja nije članica Europskog gospodarskog prostora, a koji legalno borave na području Republike Hrvatske, izjednačeno je u položaju s bračnim zajednicama državljana država koje nisu članice Europskog gospodarskog prostora.

(3) Kada se radi o pravima i obvezama koja ne ulaze u opseg članka 74. stavka 1. ovoga Zakona, odredba iz stavka 1. ovoga članka primjenjuje se na životno partnerstvo odnosno brak osoba istog spola, sklopljen između državljana države članice Europskog gospodarskog prostora u državi članici, uključujući i one u kojima jedna od osoba ima državljanstvo države izvan Europskog gospodarskog prostora.

Međunarodna zaštita

Članak 76.

(1) U svrhu ostvarivanja mogućnosti zaštite tražitelja azila, azilanta, stranca pod supsidijarnom zaštitom i stranca pod privremenom zaštitom, a posebno mogućnost ostvarivanja prava na spajanje obitelji, životno partnerstvo uživa isti status kao brak, ako je to partnerstvo već postojalo u zemlji podrijetla tražitelja azila, azilanta, stranca pod supsidijarnom zaštitom i stranca pod privremenom zaštitom.

(2) Ako u zemlji podrijetla ne postoje propisi koji određuju uvjete nastanka i trajanja životnog partnerstva, za potrebe ostvarivanja zaštite iz stavka 1. ovoga članka primjenjivat će se odredbe posebnog zakona kojim se uređuju pitanja međunarodne zaštite.

(3) U svrhu ostvarivanja mogućnosti učinkovite zaštite iz stavka 1. ovoga članka nadležna tijela će u prikupljanju potrebnih informacija i dokaza odnosno pri donošenju ocjene iz stavka 1. ovoga članka postupiti sukladno članku 73. stavku 2. ovoga Zakona.

Stjecanje hrvatskog državljanstva

Članak 77.

Osoba koja je u životnom partnerstvu s hrvatskim državljaninom može steći hrvatsko državljanstvo pod istim uvjetima kao i osoba koja je u braku s hrvatskim državljaninom.

Prava i obveze životnih partnera tijekom izvršavanja kazne zatvora

Članak 78.

Životni partneri predstavljaju članove obitelji i u jednakom su položaju s bračnim drugovima u svrhu ostvarivanja prava i obveza propisanih posebnim zakonom kojim se uređuje položaj osoba na izvršenju kazne zatvora.

Jamstvo zabrane nepovoljnijeg postupanja

Članak 79.

(1) Javnopravni status životnih partnera koji se odnosi na stjecanje državljanstva, slobodu kretanja i boravka i međunarodnu zaštitu, dopušteno je mijenjati posebnim zakonima, poštujući pritom jamstvo zabrane nepovoljnijeg postupanja prema životnim partnerstvima glede obveza, prava ili povlastica koje su pružene bračnim zajednicama.

(2) Svi propisi koji reguliraju javnopravni položaj životnog partnerstva tumače se u skladu s jamstvom iz stavka 1. ovoga članka.

 

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 80.

Ministar nadležan za poslove uprave u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona donijet će pravilnik kojim će propisati mjerila za određivanje iznosa naknade i namjenu prihoda ostvarenih od sklapanja životnog partnerstva, pravilnik kojim će propisati obrazac isprava koje se izdaju iz registra životnog partnerstva te naputak kojim će propisati način rada u vođenju registra.

Članak 81.

Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o istospolnim zajednicama (»Narodne novine« br. 116/03.).

Članak 82.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama« osim članaka 40. – 43. ovoga Zakona koji stupaju na snagu 1. rujna 2014.

Prijelazne i završne odredbe iz NN 70/19

Članak 6.

Ministar nadležan za poslove opće uprave uskladit će Naputak za vođenje registra životnog partnerstva (»Narodne novine«, br. 147/14.) s odredbama ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Ministar nadležan za poslove opće uprave uskladit će Pravilnik o mjerilima za određivanje iznosa i namjeni naknade ostvarene za sklapanje životnog partnerstva izvan službene prostorije (»Narodne novine«, br. 99/14.) s odredbama ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 7.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2020.

 

Copyright © Ante Borić