NN 77/14
Uživajte...
FINTECH: Kriptovalute, blockchain, disruptori i cyberkriminalci – tehnologija koja upravlja novcem danas i sutra. Postaju li bankari suvišni? Hoće li AI odobravati kredite? Može li „open banking“ uopće postojati? Koja je budućnost kreditnih i debitnih kartica? Što je novo u svijetu insurtecha?
Saznajte na konferenciji F2 - Future of Fintech!
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuje način i postupak donošenja programa, mjera i aktivnosti radi saniranja posljedica katastrofe proglašene na području Vukovarsko-srijemske županije koje je pogođeno poplavom, određuju se nadležna tijela i rokovi za postupanje te druga pitanja s tim u vezi, a s ciljem zaštite života i zdravlja ljudi, zaštite životinja, zaštite imovine, prava vlasništva, zaštite okoliša, prirodnih i gospodarskih dobara, kulturne baštine, kulturne infrastrukture, drugih prava i sloboda te stvaranja uvjeta za uspostavu normalnoga života i obavljanja gospodarskih, obrazovnih i kulturnih djelatnosti.
Ovaj Zakon donosi se za razdoblje od godinu dana od dana njegova stupanja na snagu.
Članak 2.
Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) donosi programe obnove i saniranja posljedica katastrofe na području Vukovarsko-srijemske županije (u daljnjem tekstu: Program), na temelju prijedloga nadležnih središnjih tijela državne uprave.
Nadležna središnja tijela državne uprave dužna su pri izradi prijedloga Programa surađivati s drugim tijelima državne uprave, tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, drugim nadležnim tijelima, pravnim osobama s javnim ovlastima i drugim pravnim osobama, sukladno njihovom propisanom djelokrugu i nadležnosti.
Članak 3.
Program iz članka 2. ovoga Zakona, u pravilu, sadrži sljedeće:
– lokaciju područja na kojima se provode mjere
– podjelu lokacije područja na kojima se provode mjere na zone obnove, ako je to potrebno
– analizu zatečenog stanja i nastale štete te predviđanje mogućih daljnjih štetnih posljedica
– prijedlog mjera po svakom sektorskom području
– prijedlog mjera za opremanje stambenih zgrada najnužnijim namještajem i kućanskim aparatima
– način i opseg provedbe mjera te kriterije za provedbu
– redoslijed provedbe mjera
– rokove provedbe mjera
– nadležna tijela za koordinaciju i nositelje izvršenja pojedinih mjera
– procjenu potrebnih financijskih sredstava i izvore financiranja
– i druge potrebne elemente.
Program se izrađuje na temelju izvješća i nalaza nadležnih inspekcija, stručnih mišljenja drugih nadležnih tijela i pravnih osoba, kao i mišljenja nadležnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Mjere iz Programa provode se po službenoj dužnosti u skladu s ovim Zakonom.
Čelnici središnjih tijela državne uprave ovlašteni su donositi interventne mjere, naredbe i naputke s ciljem učinkovite provedbe ovoga Zakona i Programa.
Članak 4.
U svrhu osiguranja sredstava za saniranje posljedica katastrofe proglašene na području Vukovarsko-srijemske županije koje je pogođeno poplavom, preraspodjela sredstava u državnom proračunu Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: državni proračun) na proračunskim stavkama kod proračunskih korisnika ili između proračunskih korisnika i kod izvanproračunskih korisnika može se izvršiti u iznosu većem od propisanog Zakonom o proračunu (»Narodne novine«, br. 87/08. i 136/12.).
Vlada na prijedlog Ministarstva financija donosi odluku o preraspodjeli sredstava iz stavka 1. ovoga članka.
Vlada o preraspodjelama sredstava iz stavka 1. ovoga članka izvještava Hrvatski sabor u polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju državnog proračuna.
Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Članak 5.
U svrhu saniranja posljedica katastrofe proglašene na području Vukovarsko-srijemske županije koje je pogođeno poplavom, odredbe propisa o javnoj nabavi ne primjenjuju se na nabavu robe, usluga i radova čija je procijenjena vrijednost manja od europskih pragova koje Europska komisija objavljuje u Službenom listu Europske unije.
Pragovi iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se na nabavu robe, usluga i radova unutar pojedine zone obnove određene Programom.
Postupci nabava robe, usluga i radova koji se u skladu s propisima o javnoj nabavi provode radi saniranja posljedica katastrofe proglašene na području Vukovarsko-srijemske županije smatraju se iznimno žurnim.
Članak 6.
Ministar nadležan za zdravlje, na prijedlog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u svrhu saniranja posljedica katastrofe proglašene na području Vukovarsko-srijemske županije koje mogu dovesti do epidemije zaraznih bolesti ili do oboljenja od drugih bolesti i ozljeda velikog broja osoba, proglašava odlukom epidemiju ili opasnost od epidemije zaraznih bolesti te drugih prijetnji za zdravlje većeg broja ljudi i određuje zaraženo, odnosno ugroženo područje, kao i poduzimanje mjera u slučaju sprečavanja i suzbijanja zaraznih i drugih bolesti te drugih prijetnji za zdravlje većeg broja ljudi.
Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka Hrvatski zavod za javno zdravstvo može dati uz prethodno pribavljeno mišljenje drugih nadležnih državnih zdravstvenih zavoda i drugih nadležnih državnih tijela.
Nadležni državni zdravstveni zavod i drugo nadležno državno tijelo obvezni su mišljenje iz stavka 2. ovoga članka zajedno s prijedlogom plana i programa mjera dostaviti Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, bez odgode.
Članak 7.
Ministar nadležan za zdravlje, radi zaštite zdravlja i otklanjanja posljedica katastrofe, može donijeti odluku o:
– proglašavanju epidemija ili opasnosti od epidemije zaraznih bolesti te drugih prijetnji za zdravlje većeg broja ljudi
– određivanju zaraženog, odnosno ugroženog područja
– određivanju općih, posebnih i sigurnosnih mjera te ostalih mjera za sprečavanje, suzbijanje i liječenje zaraznih bolesti te drugih prijetnji za zdravlje i oštećenja zdravlja većeg broja ljudi sukladno planu i programu mjera Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo
– drugim mjerama zaštite zdravlja, po potrebi
– izvršitelju plana i programa mjera.
Članak 8.
Ministar nadležan za zdravlje, osim mjera propisanih člankom 7. ovoga Zakona, može po potrebi odrediti i ove mjere:
– mobilizaciju zdravstvenih radnika i drugih osoba
– posebnu organizaciju i raspored rada i radnog vremena, promjene mjesta i uvjeta rada pojedinih zdravstvenih ustanova i radnika
– rekviziciju opreme, lijekova, medicinskih proizvoda, prijevoznih sredstava
– privremenu uporabu poslovnih i drugih prostorija za pružanje zdravstvene zaštite, izolaciju i liječenje
– određivanje posebnih zadataka pravnim osobama koje obavljaju zdravstvenu djelatnost i privatnim zdravstvenim radnicima
– organizaciju i distribuciju donacija.
Ministar nadležan za zdravlje radi poduzimanja mjera iz ovoga članka i članka 7. ovoga Zakona može predložiti Vladi:
– korištenje materijalnih sredstava na teret proračunske zalihe
– korištenje robnih rezervi neophodnih za provedbu mjera.
Članak 9.
Koordinaciju mjera iz članka 7. i 8. ovoga Zakona provodi Krizni stožer Ministarstva zdravlja.
Članak 10.
U slučaju iz članka 7. ovoga Zakona, a posebno u slučaju prekograničnih prijetnji zdravlju, ministar nadležan za zdravlje može predložiti Vladi sklapanje sporazuma s drugim državama o suradnji u provedbi mjera zaštite zdravlja.
Članak 11.
Donacije vezane uz provedbu mjera zaštite zdravlja u slučajevima iz članka 7. ovoga Zakona, oslobođene su od plaćanja poreza na dodanu vrijednost.
Članak 12.
Mjere obnove zgrada odnose se na obnovu postojećih zgrada javne namjene, gospodarskih zgrada i stambenih zgrada te nezakonito izgrađenih zgrada javne namjene, gospodarskih zgrada i stambenih zgrada, za čije je ozakonjenje podnesen zahtjev u roku propisanom posebnim zakonom, na području Vukovarsko-srijemske županije koje su oštećene ili uništene poplavom (u daljnjem tekstu: zgrada).
Zgrada javne namjene je zgrada namijenjena obavljanju poslova, odnosno djelatnosti u području društvenih djelatnosti (odgoja, obrazovanja, prosvjete, znanosti, kulture, sporta, zdravstva i socijalne skrbi), radu državnih tijela i organizacija, tijela i organizacija lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih osoba s javnim ovlastima i vjerskih zajednica i u kojoj se pruža usluge većem broju ljudi.
Gospodarska zgrada podrazumijeva sve proizvodne građevine na gospodarstvu, građevine za preradu, skladištenje, doradu i prodaju poljoprivrednih proizvoda te sve prateće građevine koje služe odvijanju tehnološkog procesa na poljoprivrednom gospodarstvu.
Pod stambenom zgradom podrazumijeva se zgrada u kojoj je u vrijeme nastanka katastrofe iz članka 1. ovoga Zakona stanovao njezin vlasnik, odnosno srodnik vlasnika ili u kojoj je vlasnik, odnosno srodnik vlasnika imao prijavljeno prebivalište ili boravište. Pod pojmom stambene zgrade podrazumijevaju se i pomoćne i gospodarske zgrade koje su u funkciji stambene zgrade.
Članak 13.
Pojmovi uporabljeni u ovom poglavlju imaju značenje određeno zakonima kojima se uređuje područje prostornoga uređenja i gradnje te drugim zakonima, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.
Članak 14.
Na obnovu zgrada, koja se provodi na temelju ovoga Zakona, ne primjenjuju se propisi kojima se uređuje prostorno uređenje, gradnja, nadzor gradnje i ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada te posebni propisi koji utječu na propisivanje uvjeta za građenje građevina, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.
Iznimno od stavka 1. ovoga članka u obnovi zgrada koje imaju status kulturnog dobra na odgovarajući način primjenjuju se posebni propisi kojima se uređuje zaštita kulturnih dobara.
Članak 15.
Obnova zgrada provodi se prema Programu donesenom na temelju ovoga Zakona.
Članak 16.
Za zgrade obnovljene na temelju ovoga Zakona ne plaća se vodni doprinos, komunalni doprinos i naknada za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta.
Članak 17.
Obnova zgrada provodi se njihovim popravkom, isplatom novčanih sredstava umjesto popravka ili uklanjanjem zgrada koje nisu sigurne za boravak i izgradnjom novih zgrada.
Zgrade koje nisu sigurne za boravak utvrđuje građevinska inspekcija zapisnikom na licu mjesta te iste označava opasnima odgovarajućim znakom.
Članak 18.
Obnova zgrada provodi se uz suglasnost njihovih vlasnika, odnosno posjednika ako vlasnik nije dostupan ili se ne može utvrditi, osim uklanjanja zgrada i izgradnje novih, koje je dopušteno samo uz suglasnost vlasnika.
Uklanjanje zgrada za koje nema suglasnosti vlasnika obavlja se u skladu s propisima kojima se uređuje nadzor gradnje i drugim propisima.
Članak 19.
Obnova zgrada provodi se sredstvima državnog proračuna prikupljenim od naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru na temelju zakona kojim je uređeno postupanje s nezakonito izgrađenim zgradama, sredstvima državnog proračuna na proračunskim stavkama Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i Ministarstva poduzetništva i obrta, sredstvima vlasnika stambenih zgrada od premija osiguranja tih zgrada, donacija i drugih izvora.
Vlasnik zgrade koja je osigurana, a koja se obnavlja na temelju ovoga Zakona, dužan je pravo na premiju osiguranja za oštećenja ili uništenja te zgrade prenijeti u korist državnog proračuna do donošenja odluke o obnovi.
Ako vlasnik ne postupi sukladno stavku 2. ovoga članka ne može koristiti organiziranu obnovu putem ovog Zakona.
Članak 20.
Popravku zgrade, isplati novčanih sredstava umjesto popravka, odnosno uklanjanju zgrade i izgradnji nove zgrade, pristupa se na temelju odluke o obnovi koju donosi ministar nadležan za graditeljstvo i prostorno uređenje.
Odluka o obnovi iz stavka 1. ovoga članka donosi se u skladu s Programom, s obzirom na činjenično stanje zgrade koje zapisnikom sačinjenim na licu mjesta (u daljnjem tekstu: zapisnik o obnovi) utvrdi ovlašteni inženjer građevinarstva te činjenica koje utvrdi ministarstvo nadležno za poslove graditeljstva i prostornoga uređenja, a nakon dobivanja suglasnosti vlasnika odnosno posjednika zgrade.
Odluka o obnovi iz stavka 1. ovoga članka nije upravni akt.
Članak 21.
Uklanjanje zgrade na temelju odluke o obnovi provodi građevinska inspekcija putem ugovornih izvođača za uklanjanje nezakonito izgrađenih građevina.
Popravak zgrade, isplatu novčanih sredstava umjesto popravka, odnosno izgradnju nove zgrade, na temelju odluke o obnovi, provodi Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (u daljnjem tekstu: APN), sama, putem ovlaštenog arhitekta, ovlaštenog inženjera odgovarajuće struke, odnosno izvođača.
Provođenje popravka zgrade, odnosno izgradnje nove zgrade iz stavka 2. ovoga članka obuhvaća:
− odabir ovlaštenih inženjera građevinarstva, odnosno trgovačkih društava u kojima su zaposleni, koji utvrđuju činjenično stanje zgrade zapisnikom o obnovi
− odabir projektanta tipskog projekta za novu zgradu
− odabir izvođača te sklapanje i praćenje provedbe ugovora o građenju
− odabir nadzornog inženjera koji provodi nadzor i nad obračunom troškova
− odabir službe za koordinaciju izvođača i nadzornih inženjera
− primanje zgrade od izvođača i predaju vlasniku zgrade
− druge potrebne radnje.
Članak 22.
Odabir izvođača radova na uklanjanju, popravku, odnosno izgradnji nove zgrade obavlja se na temelju javnog poziva, osim volontera.
Članak 23.
Izvođač je dužan graditi, odnosno izvoditi radove u skladu s odlukom o obnovi i propisima kojima se uređuje gradnja, osim u dijelu tih propisa prema kojima je dužan graditi u skladu s građevinskom dozvolom, te tipskim projektom ako gradi novu zgradu.
Nad izvođenjem radova u svrhu obnove zgrada provodi se stručni nadzor građenja sukladno posebnim propisima.
Članak 24.
Na nabavu usluga i radova iz članka 21. i 22. ovoga Zakona primjenjuju se odredbe članka 5. ovoga Zakona.
Članak 25.
Nova zgrada izgrađena na temelju odluke o obnovi i nezakonito izgrađena zgrada za čije je ozakonjenje podnesen zahtjev u roku propisanom posebnim zakonom obnovljena na temelju odluke o obnovi (u daljnjem tekstu: obnovljena nezakonito izgrađena zgrada) smatra se, u smislu propisa kojima se uređuje gradnja, zgradom izgrađenom na temelju pravomoćne građevinske dozvole.
Nova zgrada izgrađena na temelju odluke o obnovi i obnovljena nezakonito izgrađena zgrada može se početi rabiti po primitku iste od APN-a, odnosno po dovršenju radova ako je obnovljena isplatom novčanih sredstava umjesto popravka, a evidentirati u katastarskom operatu može se na temelju uporabne dozvole za novu zgradu izgrađenu na temelju odluke o obnovi, odnosno uporabne dozvole za obnovljenu zgradu na temelju odluke o obnovi.
Članak 26.
Uporabnu dozvolu za novu zgradu izgrađenu na temelju odluke o obnovi i uporabnu dozvolu za obnovljenu zgradu na temelju odluke o obnovi, izdaje upravni odjel Vukovarsko-srijemske županije nadležan za upravne poslove graditeljstva.
Uz zahtjev za izdavanje dozvole iz stavka 1. ovoga članka podnositelj zahtjeva prilaže:
− kopiju katastarskog plana za katastarsku česticu na kojoj je zgrada izgrađena
− odluku o obnovi i
− tipski projekt za novu zgradu izgrađenu na temelju odluke o obnovi.
Članak 27.
Uporabna dozvola za novu zgradu izgrađenu na temelju odluke o obnovi, odnosno uporabna dozvola za obnovljenu zgradu na temelju odluke o obnovi, izdaje se ako su uz zahtjev priloženi propisani dokumenti i ako je zgrada izgrađena u skladu s odlukom o obnovi glede katastarske čestice, odnosno čestica, te vanjskih gabarita zgrade ako se radi o uporabnoj dozvoli za novu zgradu.
Izreka uporabne dozvole iz stavka 1. ovoga članka sadrži:
− utvrđenje da je zgrada izgrađena u provedbi ovoga Zakona
− ime katastarske općine i broj jedne ili više katastarskih čestica na kojima je zgrada izgrađena
− podatke o zgradi s obzirom na namjenu, način smještaja na katastarskoj čestici, odnosno česticama (slobodnostojeća, poluugrađena ili ugrađena), broj i vrstu etaža te vanjsku veličinu svih nadzemnih i podzemnih dijelova građevine (visinu, dužinu i širinu) i
− napomenu da ispitivanje ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu, lokacijskih uvjeta te drugih uvjeta i zahtjeva nije prethodilo izdavanju dozvole.
Članak 28.
Uporabna dozvola iz članka 26. ovoga Zakona dostavlja se podnositelju zahtjeva i APN-u, te javnopravnom tijelu koje provodi postupak ozakonjenja zgrade ako se radi o uporabnoj dozvoli za zgradu koja je izgrađena umjesto nezakonito izgrađene zgrade ili uporabnoj dozvoli za obnovljenu zgradu na temelju odluke o obnovi.
Članak 29.
Postupak ozakonjenja zgrade za koju je izdana uporabna dozvola iz članka 26. stavka 1. ovoga Zakona se obustavlja.
Članak 30.
Obnova oštećenih vodnih građevina bez građevinske dozvole može se obavljati i temeljem projekta obnove građevine.
Članak 31.
Lokacijska dozvola nije potrebna za lokaciju unutar granice inundacijskog područja s koje se uzima prirodni materijal potreban za građenje odnosno obnovu vodnih građevina (pozajmište). Nositelj zahvata dužan je prije početka korištenja pozajmišta isto prijaviti tijelu graditeljstva.
Članak 32.
Na obnovu oštećenih vodnih građevina ne primjenjuje se Zakon o zaštiti prirode.
Članak 33.
Za obnovu oštećenih vodnih građevina nije potrebno provoditi ocjenu utjecaja zahvata na okoliš.
Članak 34.
Postupak sanacija šteta na javnim i nerazvrstanim cestama nastalih kao posljedica katastrofe proglašene na području Vukovarsko-srijemske županije koje je pogođeno poplavom provodi se kroz operativne i tehničke elemente postupka, sukladno Programu iz članka 2. ovoga Zakona.
Članak 35.
Financijska sredstva za sanaciju šteta iz članka 34. ovoga Zakona osigurat će trgovačko društvo Hrvatske ceste d. o. o., u visini koju odlukom odredi Vlada.
Ako financijska sredstva iz stavka 1. ovoga članka nisu dostatna za sanaciju šteta iz članka 34. ovoga Zakona, preostala financijska sredstva osigurat će se u državnom proračunu.
Članak 36.
Privremeni smještaj stradalnika katastrofe proglašene na području Vukovarsko-srijemske županije koje je pogođeno poplavom, za vrijeme trajanja obnove stambenih zgrada prema odredbama ovoga Zakona, osigurava bez naknade Republika Hrvatska putem Ministarstva socijalne politike i mladih, sukladno raspoloživim kapacitetima.
Državni ured za upravljanje državnom imovinom će u svrhu privremenog smještaja stradalnika iz stavka 1. ovoga članka predati na privremeno upravljanje Ministarstvu socijalne politike i mladih nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske (zgrade, stanove, kuće i sl.) koje su slobodne od stvari i osoba.
U svrhu ostvarivanja obveze Republike Hrvatske iz stavka 1. ovoga članka, državna tijela, javne ustanove, trgovačka društva u pretežnom državnom vlasništvu i agencije dužni su na zahtjev staviti na raspolaganje prostorne i ljudske kapacitete te opremu Ministarstvu socijalne politike i mladih.
Prilikom upućivanja na privremeni smještaj iz stavka 1. ovoga članka, uzet će se u obzir osobne i imovinske prilike stradalnika.
Članak 37.
Državni ured za upravljanje državnom imovinom osigurat će nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu privremenog deponiranja mulja, glomaznog otpada i ostalih naplavina nastalih kao posljedica poplava na području Vukovarsko-srijemske županije do njihova konačnog zbrinjavanja.
Postupak i način privremenog deponiranja mulja, glomaznog otpada i ostalih naplavina utvrdit će Ministarstvo zaštite okoliša i prirode.
Članak 38.
Ako Programom iz članka 2. ovoga Zakona bude utvrđena potreba za eksploatacijom mineralnih sirovina u svrhu saniranja posljedica katastrofe (obnova stambenih zgrada, izgradnja/rekonstrukcija cesta i sl.), Državni ured za upravljanje državnom imovinom osnovat će pravo služnosti bez naknade u korist trgovačkog društva kojem bude odobrena eksploatacija do prestanka važenja ovog Zakona.
Članak 39.
Državni ured za upravljanje državnom imovinom i Državne nekretnine d. o. o. oslobodit će postojeće zakupnike, najmoprimce, odnosno korisnike poslovnih prostora i stanova od plaćanja zakupnina, najamnina, odnosno naknada za korištenje poslovnih prostora i stanova u vlasništvu Republike Hrvatske koji su pogođeni poplavom na području Vukovarsko-srijemske županije do dana primopredaje po završetku obnove, a najkasnije do prestanka važenja ovog Zakona.
Članak 40.
Ovlašćuje se Vlada da posebnim odlukama privremeno propiše prava i obveze sudionika iz porezno-dužničkog odnosa.
Članak 41.
Ministarstvo nadležno za poduzetništvo i obrt, može subjektima malog gospodarstva dodijeliti bespovratne potpore u skladu s Programom iz članka 2. ovoga Zakona.
Bespovratna potpora iz stavka 1. ovoga članka može se dodijeliti subjektu malog gospodarstva koji je pretrpio štetu od poplave na području Vukovarsko-srijemske županije za koje je proglašena katastrofa, ako je bio registriran na tom području, odnosno ako je na tom području imao izdvojenu poslovnu jedinicu u trenutku proglašenja katastrofe.
Kriteriji za dodjelu bespovratne potpore iz stavka 1. ovoga članka obvezno se utvrđuju Programom iz članka 2. ovoga Zakona.
Članak 42.
Sredstva za dodjelu bespovratnih potpora osigurat će se u državnom proračunu, odnosno putem donacija i drugih izvora.
Donacije iz stavka 1. ovoga članka oslobođene su od plaćanja poreza na dodanu vrijednost.
Članak 43.
Na obnovu poslovnih prostora odgovarajuće se primjenjuju pravila za obnovu zgrada propisana ovim Zakonom.
Poduzetnicima s područja pogođenih katastrofom osigurava se zaštita izuzećem od primjene odredaba propisa o administrativnim postupcima i rokovima vezanim uz poslovanje poduzetnika.
Izuzeća iz stavka 1. ovoga članka propisuju čelnici središnjih tijela državne uprave sukladno svom djelokrugu.
Izuzeća iz stavka 1. ovoga članka osobito se odnose na:
– obveze i rokove za podnošenje propisanih prijava u matičnu evidenciju mirovinskog osiguranja
– obveze i rokove za podnošenje propisanih prijava za obvezno zdravstveno osiguranje
– obveze i rokove za podnošenje propisanih prijava poreza na dodanu vrijednost, JOPPD obrazaca i drugih poreznih prijava
– obveze i rokove za podnošenje izvještaja vezano uz korištenje državnih potpora i poticaja
– obveze i rokove za podmirenje javnih davanja
– obveze i rokove po kreditima HBOR-a
– obveze i rokove ispunjenja novčanih obveza između poduzetnika
– postupak i rokove za prijavu privremene obustave obavljanja obrta
– troškove ishođenja novih dokumenata vezanih uz obavljanje gospodarske djelatnosti
– provedbu postupaka predstečajne nagodbe
– provedbu postupaka ovrhe i prinudne naplate obveza nastalih iz poslovanja
– provedbu postupaka i izricanje prekršajnih kazni zbog propuštenih obveza i rokova vezanih uz poslovanje poduzetnika i
– sve druge postupke, obveze i rokove koje su poduzetnici propustili zbog katastrofe iz članka 1. ovoga Zakona.
Članak 44.
Od donošenja Odluke o proglašenju katastrofe na području Vukovarsko-srijemske županije koje je pogođeno poplavom do okončanja provedbe mjera za saniranje posljedica te katastrofe, na izuzeća iz članka 43. ovoga Zakona ne teku kamate.
Članak 45.
Ministar nadležan za poljoprivredu radi zaštite zdravlja životinja i ljudi u svrhu saniranja posljedica katastrofe proglašene na području Vukovarsko-srijemske županije određuje sljedeće mjere:
– obveznu dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju predmeta, opreme, objekata, prijevoznih sredstava te drugih mjesta i površina na poplavljenim područjima
– sakupljanje, preradu i uklanjanje nusproizvoda životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi s poplavljenih područja
– uklanjanje spaljivanjem i/ili zakapanjem na licu mjesta nusproizvoda životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi kategorije 1 i 2 na poplavljenim područjima, a koji su zbog povećanog stupnja razgradnje neprikladni za prijevoz i preradu u odobrenom objektu za preradu nusproizvoda
– dezinfekciju na graničnim prijelazima
– obvezno sudjelovanje veterinara i drugih djelatnika veterinarskih organizacija za provedbu mjera kontrole i sprječavanje pojave zarazne bolesti
– klinički pregled i liječenje životinja na poplavom ugroženom području i područjima na kojima su privremeno zbrinute životinje
– pojačan veterinarski nadzor na svim gospodarstvima koja drže životinje na području Vukovarsko-srijemske županije te ostalim gospodarstvima na kojima su smještene životinje s poplavom ugroženog područja kroz obvezne veterinarske preglede gospodarstva i veterinarske preglede na mjestu opreme
– obvezno označavanje neoznačenih životinja
– profilaktičke i dijagnostičke mjere na poplavom ugroženom području i područjima na kojima su privremeno zbrinute životinje.
Troškovi provođenja mjera iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju se u državnom proračunu.
Sredstva za nabavu opreme i sredstava te veterinarsko-medicinskih proizvoda radi suzbijanja i iskorjenjivanja zaraznih i nametničkih bolesti životinja na poplavljenim područjima osiguravaju se iz sredstava državnog proračuna.
Članak 46.
Životinje i kućni ljubimci sakupljeni na poplavljenim područjima mogu se privremeno smjestiti u posebne objekte koje određuje ministar nadležan za poljoprivredu.
O prestanku rada objekta iz stavka 1. ovoga članka odlučuje ministar nadležan za poljoprivredu.
Članak 47.
Za životinje, osim kućnih ljubimaca, s poplavljenih područja, označene i registrirane u skladu s posebnim propisom, koje su uginule ili usmrćene ili prisilno zaklane u slučajevima zaštite dobrobiti životinja, posjednik životinja ostvaruje pravo na naknadu štete u naravi i/ili novcu, sukladno kriterijima utvrđenim Programom iz članka 2. ovoga Zakona.
Pravo na naknadu štete za životinje iz stavka 1. ovoga članka ostvaruje posjednik upisan u Jedinstveni registar domaćih životinja ili druge propisane evidencije s čijeg su gospodarstva životinje uginule ili usmrćene ili prisilno zaklane.
Mjere usmrćivanja ili prisilnog klanja iz stavka 1. ovoga članka određuje nadležni veterinarski inspektor.
Članak 48.
Štete nastale na poljoprivrednom zemljištu zbog poplave vlasnicima ili posjednicima poljoprivrednog zemljišta na poplavljenom području neće se smatrati kršenjem odredbi u smislu članaka 4. i 9. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 39/13.).
Članak 49.
U odnosu na ostvarivanje potpora prema Zakonu o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju (»Narodne novine«, br. 80/13. i 41/14.), a u vezi s poštivanjem odredbi Pravilnika o višestrukoj sukladnosti (»Narodne novine«, br. 27/14.), za poljoprivredna gospodarstva na poplavljenom području moguće kršenje odredbi Pravilnika zbog stanja katastrofe smatrat će se kao posljedica više sile.
Članak 50.
Za vrijeme trajanja katastrofe te sanacije i godinu dana nakon završetka sanacije na području obuhvaćenom katastrofom neće se naplaćivati naknade za korištenje voda i naknade za zaštitu voda propisane podzakonskim aktima donesenim na temelju Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva.
Članak 51.
U skladu s Programom iz članka 2. ovoga Zakona putem Ministarstva rada i mirovinskog sustava omogućit će se kroz program javnih radova zapošljavanje nezaposlenih osoba s područja pogođenih poplavama.
Javni radovi iz stavka 1. ovoga članka odnose se na saniranje posljedica poplave, obnovu poplavljenih područja, osiguranje povratka i integracije lokalnog stanovništva te na pružanje psihosocijalne podrške stanovništvu na ugroženom području.
Na temelju odluke Vlade o pomoći poslodavcima i samostalnim obveznicima plaćanja doprinosa na područjima pogođenim poplavama, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, putem nadležnih provedbenih tijela, propisuje uvjete i način prikupljanja podataka te uvjete i način korištenja prava.
Članak 52.
Nadležni probacijski ured može rasporediti osuđenika na rad za opće dobro u mjesto izvršavanja rada neovisno o udaljenosti od njegova mjesta prebivališta, odnosno boravišta ako će biti raspoređen na poslove vezane uz saniranje posljedica katastrofe na području Vukovarsko-srijemske županije koje je pogođeno poplavom, uz prethodnu suglasnost osuđenika.
Članak 53.
Ako je osuđeniku odobrena molba za odgodu ili prekid rada za opće dobro sukladno članku 25. stavku 3. Zakona o probaciji (»Narodne novine«, br. 143/12.), trajanje odgode ili prekida može biti i dulje od 60 dana ako je utvrđeno da je šteta nastala kao posljedica katastrofe na području Vukovarsko-srijemske županije koje je pogođeno poplavom.
Ako se radi o osobi uključenoj u probaciju za koju se utvrdi da je zbog katastrofe morala napustiti prebivalište, odnosno boravište, poslove probacije može izvršavati probacijski ured prema privremenom mjestu stanovanja osobe, nakon što mu je predmet ustupljen od nadležnog probacijskog ureda.
Članak 54.
Za vrijeme provedbe mjera radi saniranja posljedica katastrofe na području Vukovarsko-srijemske županije koje je pogođeno poplavom, nije dopušteno pokretanje ovršnog postupka i postupka osiguranja protiv osobe koja je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imala prebivalište ili sjedište i obavljala svoju djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa.
Postupke ovrhe i osiguranja u tijeku sud će odgoditi na prijedlog osobe koja je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imala prebivalište ili sjedište i obavljala svoju djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa.
Odluku o prijedlogu za odgodu sud će donijeti u roku od osam dana od dana podnošenja prijedloga.
Za vrijeme odgode ovrhe i osiguranja neće se poduzimati radnje kojima se one provode.
U slučaju iz stavka 2. ovoga članka, postupak ovrhe i osiguranja sud će nastaviti po službenoj dužnosti nakon okončanja provedbe mjera radi saniranja posljedica katastrofe.
Odluku o okončanju provedbe mjera radi saniranja posljedica katastrofe donijet će tijelo koje ovlasti Vlada.
Članak 55.
Za vrijeme provedbe mjera radi saniranja posljedica katastrofe na području Vukovarsko-srijemske županije koje je pogođeno poplavama, od ovrhe su izuzeti svi iznosi naknada koje je kao pomoć za ublažavanje i uklanjanje posljedica katastrofe dobila osoba koja je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imala prebivalište ili sjedište i obavljala svoju djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.
Članak 56.
Od donošenja Odluke o proglašenju katastrofe na području Vukovarsko-srijemske županije koje je pogođeno poplavom do okončanja provedbe mjera radi saniranja posljedica katastrofe, na obveze osobe koja je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imala prebivalište ili sjedište i obavljala svoju djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa, ne teku kamate.
Članak 57.
U obveznim odnosima u kojima je vjerovnik ili dužnik osoba koja je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imala prebivalište ili sjedište i obavljala svoju djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa, za vrijeme provedbe mjera radi saniranja posljedica katastrofe, zastara ne teče.
Zastara počinje teći nakon okončanja provedbe mjera radi saniranja posljedica katastrofe.
Zastara koja je počela teći prije nego što je započela provedba mjera radi saniranja posljedica katastrofe, nastavlja teći okončanjem provedbe mjera za uklanjanje posljedica štete, a vrijeme koje je isteklo prije zastoja računa se u zakonom određen rok za zastaru.
Članak 58.
Sud će u parničnom postupku, na prijedlog stranke koja je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imala prebivalište ili sjedište i obavljala svoju djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa, odrediti zastoj postupka.
Odluku o zastoju postupka sud je dužan donijeti u roku od osam dana od dana podnošenja prijedloga.
Zastoj iz stavka 2. ovoga članka traje do okončanja provedbe mjera radi saniranja posljedica katastrofe, nakon čega će sud nastaviti postupak po službenoj dužnosti.
Članak 59.
Na prijedlog stranke koja je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imala prebivalište ili sjedište i obavljala svoju djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa, sud je u parničnom postupku, osobito pri određivanju rokova i ročišta, dužan postupati hitno.
Članak 60.
Osobe na čiji se zahtjev ili u čijem se interesu poduzimaju radnje u sudskim postupcima koji se vode radi ostvarenja prava nastalih radi saniranja posljedica katastrofe proglašene na području Vukovarsko-srijemske županije koje je pogođeno poplavom, oslobođene su od plaćanja sudskih pristojbi propisanih odredbama zakona kojim se uređuju sudske pristojbe, u visini utvrđenoj Tarifom sudskih pristojbi.
Članak 61.
U postupcima koji se odnose na ostvarenje prava nastalih s osnova otklanjanja posljedica katastrofe na području Vukovarsko-srijemske županije koje je pogođeno poplavom, stranke ostvaruju pravo na pravnu pomoć sukladno odredbama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći.
Odredbe članaka 10. i 13. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći (»Narodne novine«, br. 143/13.), ne primjenjuju se u postupcima iz stavka 1. ovog članka.
Članak 62.
Ako je Ministarstvo pravosuđa nadležno za rješavanje upravne stvari, ministar pravosuđa će na zahtjev stranke koja je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imala prebivalište ili sjedište i obavljala svoju djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa, donijeti odluku o hitnom rješavanju.
Članak 63.
Za vrijeme trajanja mjera za otklanjanje posljedica katastrofe proglašene na području Vukovarsko-srijemske županije koje je pogođeno poplavom, može se državnog službenika privremeno premjestiti na odgovarajuće radno mjesto u drugo nadležno javnopravno tijelo za obavljanje privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno povećao, a koji poslovi nisu u opisu poslova radnog mjesta na koje je raspoređen, neovisno o broju izvršitelja utvrđenom u uredbi o unutarnjem ustrojstvu i pravilniku o unutarnjem redu državnoga tijela.
Radi obavljanja poslova koji zahtijevaju posebne vještine i stručno iskustvo osoba zaposlena u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravnoj osobi s javnim ovlastima može se, za vrijeme trajanja mjera za uklanjanje posljedica štete, uputiti na rad u državnu službu.
Članak 64.
Hrvatskim ratnim vojnim invalidima (u daljnjem tekstu: HRVI) iz Domovinskog rata i članovima uže obitelji umrloga HRVI iz Domovinskog rata s područja Vukovarsko-srijemske županije pogođene katastrofom, odgađa se do 31. prosinca 2015. otplata stambenog kredita (glavnice i kamata).
Članak 65.
Odgoda otplate stambenog kredita iz članka 64. ovog Zakona provest će se na zahtjev HRVI uz sljedeće uvjete:
– da je stambeni kredit dodijeljen na temelju odredaba Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 174/04., 92/05., 2/07., 107/07., 65/09., 137/09., 146/10., 55/11., 140/12., 33/13. i 148/13.) ili na temelju odredaba Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 108/96. i 23/01.)
– da je korisniku kredita, koji ima prebivalište na području Vukovarsko-srijemske županije koja je pogođena katastrofom, odobren stambeni kredit za nekretninu smještenu na tom području.
Nastale troškove prema poslovnoj banci u vezi reguliranja odgode otplate stambenog kredita iz stavka 1. ovoga članka za HRVI snosit će Ministarstvo branitelja.
Članak 66.
HRVI koji ima prebivalište na području Vukovarsko-srijemske županije koje je pogođeno katastrofom može ostvariti pravo na stambeno zbrinjavanje mimo utvrđenog redoslijeda na Listi prvenstva za dodjelu stambenog kredita za 2014. godinu pod uvjetom da se nalazi na istoj i da ispunjava ostale uvjete iz važećeg Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.
Članak 67.
Hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i djeci smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata s prebivalištem na području Vukovarsko-srijemske županije pogođenog katastrofom, korisnicima mjera Programa stručnog osposobljavanja i zapošljavanja Ministarstva branitelja produžuje se ugovorna obveza glede dokazivanja namjenskog utroška sredstava do 31. prosinca 2015.
Članak 68.
Udrugama hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji iz Domovinskog rata, s područja Vukovarsko-srijemske županije pogođenog katastrofom, korisnicima sredstava odobrenih po javnim natječajima Ministarstva branitelja odobrava se prenamjena do 50 % dobivenih sredstava za saniranje posljedica poplave (nabavu higijenskih potrepština, hrane, kupnju opreme i alata i slično).
Članak 69.
Učenicima osnovnih škola koje su oštećene ili uništene poplavom na području Vukovarsko-srijemske županije osigurava se besplatna prehrana u školama koje pohađaju.
Financijska sredstva za prehranu učenika iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju se u okviru bilančnih prava za financiranje minimalnog financijskog standarda javnih potreba osnovnog školstva.
Članak 70.
U slučajevima ishođenja dokumenata za ostvarivanje prava učenika i zaposlenika škola na području Vukovarsko-srijemske županije koje je pogođeno poplavom, ne plaćaju se upravne i druge pristojbe propisane posebnim zakonima.
Članak 71.
Redoviti studenti s prebivalištem na području Vukovarsko-srijemske županije pogođenog poplavom, stječu posebna prava iz studentskog standarda.
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, prava iz studentskog standarda mogu steći i izvanredni studenti s prebivalištem na području Vukovarsko-srijemske županije, pogođenog poplavom.
Uvjeti i način ostvarivanja prava iz stavka 1. i 2. ovoga članka odredit će se Programom iz članka 2. ovog Zakona.
Osobe s prebivalištem na području Vukovarsko-srijemske županije koje je pogođeno poplavom, a koje zbog okolnosti vezanih uz katastrofu nisu mogle pristupiti razredbenom postupku u ljetnome upisnom roku u akademsku godinu 2014./2015., omogućit će se upis u jesenskom roku i na studijske programe čija je upisna kvota popunjena u ljetnom upisnom roku, ako su ostvarili barem onoliko bodova koliko su ostvarili kandidati koji su stekli pravo upisa na to visoko učilište u ljetnom roku s najmanjim brojem bodova.
Osobe koje se upišu na studij u statusu redovitog studenta u postupku iz stavka 4. ovog članka stječu pravo na subvenciju troškova studija u akademskoj godini 2014./2015.
Uvjeti i način stjecanja prava na subvenciju troškova studija za redovite studente koji imaju prebivalište na području Vukovarsko-srijemske županije koje je pogođeno poplavom, utvrđuju se Programom iz članka 2. ovoga Zakona.
Članak 72.
Obnova kulturnih dobara i kulturne infrastrukture te uspostavljanje kulturnih djelatnosti na području Vukovarsko-srijemske županije pogođenog poplavom, za koje je proglašena katastrofa, obavit će se u skladu s Programom donesenim u skladu s člankom 2. ovoga Zakona.
Programom iz stavka 1. ovoga članka obuhvatit će se kulturna dobra na navedenom području, s prijedlogom mjera koje treba poduzeti, uključujući mjere uspostavljanja kulturnih djelatnosti koje su prekinute katastrofom.
III. NADZOR
Članak 73.
Nadzor nad primjenom ovoga Zakona provode središnja tijela državne uprave, sukladno svom djelokrugu.
Članak 74.
O izvršenju programa čelnici nadležnih tijela dužni su redovito mjesečno izvješćivati Vladu.
Članak 75.
Središnja tijela državne uprave dužna su sukladno svojoj nadležnosti predložiti Vladi Republike Hrvatske programe iz članka 2. ovoga Zakona najkasnije u roku od sedam dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Vlada će u daljnjem roku od sedam dana donijeti programe nadležnih središnjih tijela državne uprave iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 76.
Ovaj Zakon stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a prestaje važiti istekom godine dana od dana njegova stupanja na snagu.
Klasa: 022-03/14-01/78
Zagreb, 18. lipnja 2014.
HRVATSKI SABOR