Zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima

GLAVA I.   OPĆE ODREDBE

Članak 1. (NN 115/18)

Ovim se Zakonom uređuju:

– osnivanje, poslovanje i prestanak mirovinskih osiguravajućih društava koja isplaćuju mirovine u okviru obveznog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje te isplate mirovina na temelju jednokratne uplate osoba u mirovinsko osiguravajuće društvo i prekogranično poslovanje

– mirovinski programi obveznog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje, mirovinski programi na temelju jednokratne uplate osoba u mirovinsko osiguravajuće društvo

– mirovine i njihova isplata.

Prijenos propisa Europske unije

Članak 2. (NN 29/18, 115/18)

Ovim se Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju sljedeće direktive Europske unije:

– Direktiva Vijeća 88/361/EEC od 24. lipnja 1988. za provedbu članka 67. Ugovora (SL L 178, 8. 7. 1988.)

– Direktiva Vijeća 98/49/EZ od 29. lipnja 1998. o zaštiti prava na dopunsku mirovinu zaposlenih i samozaposlenih osoba koje se kreću unutar Zajednice (SL L 209, 25. 7. 1998.)

– Direktiva 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada (preinačena) (SL L 204, 26. 7. 2006.)

– Direktiva 2010/41/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o primjeni načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama koji su samozaposleni i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 86/613/EEZ (SL L 180, 15. 7. 2010.)

‒ Direktiva 2014/50/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o minimalnim zahtjevima za poboljšanje mobilnosti radnika među državama članicama unaprjeđivanjem stjecanja i očuvanja prava na dopunsku mirovinu (SL L 128, 30. 4. 2014.)

– Direktiva 2016/2341/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje (SL L 354, 23. 12. 2016.).

Pojmovi

Članak 3. (NN 29/18, 115/18, 156/23)

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:

1. mirovinsko osiguravajuće društvo je dioničko društvo koje ima sjedište u Republici Hrvatskoj i posluje na temelju odobrenja Agencije, a distribuira mirovinske programe i isplaćuje mirovine:

a) korisnicima mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje člana u okviru obveznog mirovinskog osiguranja

b) korisnicima mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje člana otvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda

c) korisnicima dopunskih mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje člana zatvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda pri čemu nastupa kao institucija za strukovno mirovinsko osiguranje pri obavljanju poslova isplate mirovina

d) korisnicima mirovina koje se isplaćuju na temelju izravnih jednokratnih uplata

i obavlja druge poslove u skladu s odredbama ovoga Zakona

2. institucija za strukovno mirovinsko osiguranje je institucija, bez obzira na njezin pravni oblik, koja posluje na temelju kapitalizacije i koja je osnovana odvojeno od pokrovitelja ili strukovnog udruženja u svrhu osiguravanja mirovina u kontekstu strukovne djelatnosti na temelju sporazuma ili ugovora sklopljenoga:

a) pojedinačno ili kolektivno između jednog ili više poslodavaca i jednog ili više zaposlenika ili njihovih predstavnika ili

b) pojedinačno ili kolektivno sa samozaposlenim osobama, u skladu s pravom matične države članice i države članice domaćina i koja obavlja djelatnosti koje iz njega izravno proizlaze

3. obvezno mirovinsko osiguranje je obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

4. dobrovoljno mirovinsko osiguranje je dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje i na temelju jednokratne uplate osoba u mirovinsko osiguravajuće društvo

5. mirovinski program je program isplate mirovina, uključujući ugovor, sporazum, punomoć ili cjelokupnost pravila, propisa ili izjava kojima se reguliraju međusobna prava i obveze između mirovinskog osiguravajućeg društva i korisnika mirovine u vezi s isplatom mirovine, a koji mora sadržavati postupak za određivanje mirovine, učestalost i trajnost isplata te ostale informacije o mirovinskom programu koje su važne za donošenje odluke pojedinca o izboru mirovinskog programa

6. korisnik mirovine je osoba koja prima mirovinu u skladu s ovim Zakonom

7. mirovinsko društvo je pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, koja posluje odvojeno od pokrovitelja, koja na temelju odobrenja Agencije obavlja djelatnost upravljanja mirovinskim fondom

8. obvezno mirovinsko društvo je mirovinsko društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima osnovano prema zakonu kojim se uređuje osnivanje i poslovanje mirovinskih društava za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima i obveznih mirovinskih fondova

9. dobrovoljno mirovinsko društvo je mirovinsko društvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima osnovano prema zakonu kojim se uređuje osnivanje i poslovanje mirovinskih društava za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima i dobrovoljnih mirovinskih fondova

10. mirovinski fond je fond osnovan prema zakonu kojim se uređuje osnivanje i poslovanje mirovinskih društava za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima i obveznih mirovinskih fondova odnosno fond osnovan prema zakonu kojim se uređuje osnivanje i poslovanje mirovinskih društava za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima i dobrovoljnih mirovinskih fondova; mirovinski fond može biti obvezni mirovinski fond ili dobrovoljni mirovinski fond

11. obvezni mirovinski fond je fond osnovan prema zakonu kojim se uređuje osnivanje i poslovanje obveznih mirovinskih fondova u sklopu obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje

12. dobrovoljni mirovinski fond je zasebna imovina bez pravne osobnosti koju na temelju odobrenja Agencije osniva i kojom upravlja mirovinsko društvo, društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima ili društvo za upravljanje UCITS fondovima, u svoje ime i za zajednički račun članova fonda, a čija su prava i obveze uređena mirovinskim programom mirovinskog društva. Dobrovoljni mirovinski fond može biti otvoreni i zatvoreni

13. otvoreni fond je dobrovoljni mirovinski fond u koji se, pod uvjetima predviđenima zakonom kojim se uređuje osnivanje i poslovanje mirovinskih društava za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima mogu učlaniti sve fizičke osobe

14. zatvoreni fond je dobrovoljni mirovinski fond u koji se, pod uvjetima predviđenima zakonom, mogu učlaniti fizičke osobe koje su zaposlene kod poslodavca ili su članovi sindikata, članovi udruge samostalnih djelatnosti ili samozaposlene osobe

15. pokrovitelj je pravna ili fizička osoba, uključujući i sindikate, udruge samostalnih djelatnosti te druge subjekte, koja u svojstvu poslodavca ili samozaposlene osobe ili na drugi odgovarajući način sudjeluje u osnivanju zatvorenog fonda i uplaćuje doprinose u zatvoreni fond u ime i za račun članova fonda

16. član mirovinskog fonda je osoba koja je prijavljena obveznom mirovinskom fondu odnosno osoba koja je pristupila dobrovoljnom mirovinskom fondu na temelju sklopljenog ugovora i koja temeljem članstva u fondu ostvaruje ili će ostvariti pravo na mirovinu

17. član obveznog mirovinskog fonda je osoba koja je prijavljena obveznom mirovinskom fondu

18. član otvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda je osoba koja je pristupila dobrovoljnom mirovinskom fondu na temelju sklopljenog ugovora

19. član zatvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda je osoba koja je pristupila dobrovoljnom mirovinskom fondu na temelju sklopljenog ugovora i čija strukovna djelatnost je ovlašćuje ili će je ovlastiti na pravo na mirovinu

20. pravo na mirovinu je pravo na isplatu mirovine na temelju propisa kojima se uređuje obvezno i dobrovoljno mirovinsko osiguranje, odnosno ovoga Zakona

21. ostvareno pravo na mirovinu je svako pravo na isplatu koje je ostvareno nakon ispunjenja uvjeta na temelju propisa kojima se uređuje obvezno i dobrovoljno mirovinsko osiguranje, odnosno na temelju ovoga Zakona

22. mirovina je doživotna odnosno privremena mjesečna isplata u novcu koju mirovinsko osiguravajuće društvo isplaćuje korisniku mirovine na temelju ugovora o mirovini nakon ispunjavanja uvjeta propisanih ovim Zakonom

23. dopunska mirovina je mirovina predviđena pravilima sustava dopunskih mirovina

24. sustav dopunskih mirovina je sustav dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje u zatvorenim mirovinskim fondovima

25. ugovor o mirovini je ugovor između korisnika mirovine i mirovinskog osiguravajućeg društva o isplati mirovine

26. doznaka je uplata iznosa s osobnog računa člana mirovinskog fonda na račun mirovinskoga osiguravajućeg društva

27. imenovani korisnik je osoba koja ima pravo na primanje zajamčenih isplata prema ugovoru o mirovini u slučaju smrti korisnika mirovine u zajamčenom razdoblju

28. zajamčena isplata je isplata mirovine u zajamčenom razdoblju koju mirovinsko osiguravajuće društvo isplaćuje korisniku mirovine ili imenovanom korisniku na temelju ugovora o mirovini

29. zajamčeno razdoblje je razdoblje isplate mirovine koje ne može biti kraće od pet godina, a obuhvaća razdoblje ugovoreno ugovorom o mirovini koji je sklopljen između mirovinskog osiguravajućeg društva i korisnika mirovine

30. biometrijski rizici su rizici povezani sa smrću, invalidnosti i dugovječnosti

31. kvalificirani udjel je svaki izravni ili neizravni udjel u mirovinskom osiguravajućem društvu koji predstavlja 10 % ili više udjela u temeljnom kapitalu ili glasačkim pravima, ili manji udjel koji omogućava ostvarenje značajnog utjecaja na upravljanje mirovinskim osiguravajućim društvom. Pri izračunu postotka glasačkih prava na odgovarajući način primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje tržište kapitala

32. povezana osoba je u odnosu na određenu pravnu ili fizičku osobu prema ovom Zakonu:

a) osoba koja ima više od 10 % izdanih dionica ili poslovnih udjela i prava u odlučivanju odnosno vlasničkih udjela u nekoj drugoj osobi – subjektu ili koja, iako ima manji postotak od ovoga, može utjecati, izravno ili neizravno, na odluke koje donosi druga osoba – subjekt, do trećeg stupnja povezanosti po vertikalnoj liniji posjedovanja dionica, poslovnih udjela odnosno prava u odlučivanju

b) osoba u kojoj neka druga osoba – subjekt iz podtočke a) ove točke ima, izravno ili neizravno, više od 10 % izdanih dionica ili poslovnih udjela i prava u odlučivanju, odnosno vlasničkih udjela ili koja, iako posjeduje manji postotak od ovoga, može utjecati, izravno ili neizravno, na odluke koje donosi takva osoba, do trećeg stupnja povezanosti po vertikalnoj liniji posjedovanja dionica ili poslovnih udjela odnosno prava u odlučivanju

c) svaka druga osoba – subjekt u kojem dioničar ili imatelj udjela izravno ili neizravno posjeduje više od 10 % dionica ili poslovnih udjela i prava u odlučivanju odnosno vlasničkih udjela ako u isto vrijeme isti dioničar ili imatelj udjela ima, također izravno ili neizravno, više od 10 % dionica ili poslovnih udjela te prava u odlučivanju odnosno vlasničkih udjela u prvom subjektu, do trećeg stupnja povezanosti po vertikalnoj liniji posjedovanja dionica, vlasničkih udjela odnosno prava u odlučivanju

d) svaka fizička osoba ili osobe koje mogu, izravno ili neizravno, utjecati na odluke druge osobe – subjekta

e) svaki član uprave, nadzornog odbora ili drugog tijela druge osobe – subjekta koje donosi odluke ili provodi nadzor

f) u odnosu na svaku gore navedenu osobu bračni drug, izvan­bračni drug, životni partner ili srodnik do uključujući drugog stupnja u ravnoj lozi

33. stvarni vlasnik nad pravnim subjektom je stvarni vlasnik stranke sukladno zakonu kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma

34. suradnik namjeravanog stjecatelja kvalificiranog udjela u mirovinskom osiguravajućem društvu je:

a) svaka fizička osoba koja je član uprave ili nadzornog odbora u pravnom subjektu u kojem je namjeravani stjecatelj kvalificiranog udjela u mirovinskom osiguravajućem društvu član uprave ili nadzornog odbora ili stvarni vlasnik nad pravnim subjektom

b) svaka fizička osoba koja je stvarni vlasnik pravnog subjekta u kojem je namjeravani stjecatelj kvalificiranog udjela u mirovinskom osiguravajućem društvu član uprave ili nadzornog odbora

c) svaka fizička osoba koja s namjeravanim stjecateljem kvalificiranog udjela u mirovinskom osiguravajućem društvu ima zajedničko stvarno vlasništvo nad pravnim subjektom

35. suradnik osobe za koju je podnesen zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog osiguravajućeg društva je:

a) svaka fizička osoba koja je član uprave ili nadzornog odbora u pravnom subjektu u kojem je osoba za koju je podnesen zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog osiguravajućeg društva, član uprave ili nadzornog odbora ili stvarni vlasnik nad pravnim subjektom

b) svaka fizička osoba koja je stvarni vlasnik pravnog subjekta u kojem je osoba za koju je podnesen zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog osiguravajućeg društva, član uprave ili nadzornog odbora

c) svaka fizička osoba koja s osobom za koju je podnesen zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave u mirovinskom osiguravajućem društvu ima zajedničko stvarno vlasništvo nad pravnim subjektom

36. relevantna osoba je u odnosu na mirovinsko osiguravajuće društvo:

a) osoba na rukovodećoj poziciji u mirovinskom osiguravajućem društvu ili osoba koja je član mirovinskog osiguravajućeg društva, član nadzornog odbora ili prokurist mirovinskog osiguravajućeg društva

b) osoba na rukovodećoj poziciji ili osoba koja je član društva u svakoj pravnoj osobi ovlaštenoj za distribuciju mirovinskih programa

c) zaposlenik mirovinskog osiguravajućeg društva, zaposlenik pravne osobe na koju je mirovinsko osiguravajuće društvo delegiralo svoje poslove ili zaposlenik pravne osobe ovlaštene za ponudu mirovinskih programa, a koja je uključena u poslove koje mirovinsko osiguravajuće društvo obavlja

d) svaka druga fizička osoba čije su usluge stavljene na raspolaganje i u nadležnosti su mirovinskog osiguravajućeg društva, a koja je uključena u poslove koje mirovinsko osiguravajuće društvo obavlja

37. osoba s kojom je relevantna osoba u rodbinskoj vezi je:

a) bračni drug relevantne osobe ili bilo koja osoba koja se po nacionalnom pravu smatra izjednačenom s bračnim drugom

b) uzdržavano dijete ili pastorak relevantne osobe

38. uska povezanost je povezanost dviju ili više fizičkih ili pravnih osoba, odnosno subjekata na jedan od sljedećih načina:

a) odnosom sudjelovanja

b) odnosom kontrole

39. sudjelovanje je sudjelovanje neke osobe u drugoj pravnoj osobi ako:

a) ima izravna ili neizravna ulaganja na temelju kojih sudjeluje s 20 % udjela ili više u kapitalu te pravne osobe ili glasačkim pravima u toj pravnoj osobi ili

b) ima udjel u kapitalu te pravne osobe ili u glasačkim pravima u toj pravnoj osobi manji od 20 %, a stečen je s namjerom da, na temelju trajne povezanosti s tom pravnom osobom, omogući utjecaj na njezino poslovanje

40. kontrola je odnos između matičnog društva i društva kćeri ili sličan odnos između bilo koje fizičke ili pravne osobe i nekog društva

U smislu ove točke:

a) društvo kći društva kćeri također se smatra društvom kćeri matičnog društva koje je na čelu tih društava

b) situaciju u kojoj su dvije ili više pravnih ili fizičkih osoba trajno povezane s istom osobom putem odnosa kontrole smatrat će se odnosom uske povezanosti između tih osoba

41. prenosivi vrijednosni papiri su vrste vrijednosnih papira koji su prenosivi na tržištu kapitala; mogu biti prenosivi vlasnički vrijednosni papiri, prenosivi dužnički vrijednosni papiri i svi ostali vrijednosni papiri koji daju pravo na stjecanje ili prodaju takvih prenosivih vrijednosnih papira ili na temelju kojih se može obavljati plaćanje u novcu koje se utvrđuje na temelju prenosivih vrijednosnih papira, valuta, kamatnih stopa ili prinosa, robe, indeksa ili drugih mjernih veličina. Instrumenti plaćanja ne smatraju se prenosivim vrijednosnim papirima u smislu ove točke

42. prenosivi vlasnički vrijednosni papiri su dionice ili drugi vrijednosni papiri istog značaja koji predstavljaju udio u kapitalu ili članskim pravima u društvu, kao i potvrde o deponiranim dionicama

43. prenosivi dužnički vrijednosni papiri su obveznice i druge vrste sekuritiziranog duga, uključujući i potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima

44. instrumenti tržišta novca su financijski instrumenti, osim instrumenata plaćanja, kojima se uobičajeno trguje na tržištu novca, kao što su trezorski, blagajnički i komercijalni zapisi i certifikati o depozitu, bankovni akcepti, a koji su likvidni i čija se vrijednost može precizno odrediti u bilo kojem trenutku

45. UCITS fond (engl. Undertakings for Collective Investment in Transferable Securities) je investicijski fond određen zakonom kojim se uređuje osnivanje i upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom

46. alternativni investicijski fond je investicijski fond određen zakonom kojim se uređuje osnivanje i upravljanje alternativnim investicijskim fondovima

47. država članica je država članica Europske unije odnosno država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru

48. treća država je država koja nije država članica u smislu točke 47. ovoga članka

49. matična država članica je država članica u kojoj je mirovinsko osiguravajuće društvo ili institucija za strukovno mirovinsko osiguranje registrirana ili ima odobrenje za rad i u kojoj se nalazi njezina središnja uprava

50. država članica domaćin je država članica čije se socijalno i radno pravo mjerodavno za područje programa strukovnog mirovinskog osiguranja primjenjuje na odnos između pokrovitelja i članova ili korisnika

51. uređeno tržište je uređeno tržište kako je definirano u smislu zakona kojim se uređuje tržište kapitala u Republici Hrvatskoj i/ili državi članici

52. multilateralna trgovinska platforma ili »MTP« je multilateralna trgovinska platforma ili MTP kako je definirana u smislu zakona kojim se uređuje tržište kapitala u Republici Hrvatskoj i/ili državi članici

53. organizirana trgovinska platforma ili »OTP« je organizirana trgovinska platforma ili OTP kako je definirana u smislu zakona kojim se uređuje tržište kapitala u Republici Hrvatskoj i/ili državi članici

54. trajni medij je svako sredstvo koje omogućava članu ili korisniku pohranjivanje informacija naslovljenih na njega osobno tako da mu budu dostupne za buduću uporabu i tijekom razdoblja koje odgovara namjeni tih informacija te koje mu omogućuje neizmijenjenu reprodukciju pohranjenih informacija

55. ključna funkcija unutar sustava upravljanja je unutarnja sposobnost za obavljanje praktičnih zadaća koje obuhvaćaju funkciju upravljanja rizicima, funkciju unutarnje revizije, funkciju praćenja usklađenosti i aktuarsku funkciju

56. prekogranična djelatnost je distribucija mirovinskih programa i isplata mirovina, pri čemu je odnos između mirovinskog osiguravajućeg društva i korisnika uređen socijalnim i radnim pravom mjerodavnim za područje programa strukovnog mirovinskog osiguranja države članice koja nije matična država članica

57. institucija za strukovno mirovinsko osiguranje iz druge države članice je institucija bez obzira na njezin pravni oblik, koja ima odobrenje za rad od nadležnog tijela te države članice za obavljanje poslova isplate mirovina u okviru dobrovoljnog mirovinskog osiguranja u skladu s mirovinskim programima na temelju individualne kapitalizirane štednje člana zatvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda

58. Središnji registar osiguranika je ustanova čiji su nadležnost i djelokrug propisani posebnim zakonom

59. Agencija je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga čiji su nadležnost i djelokrug propisani Zakonom o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (»Narodne novine«, br. 140/05., 154/11. i 12/12.) i ovim Zakonom

60. subjekt nadzora je pravna i fizička osoba koju nadzire Agencija u skladu s odredbama ovoga Zakona

61. nadležno tijelo države članice je tijelo pojedine države članice koje je, na temelju propisa te države članice, nadležno za institucije za strukovno mirovinsko osiguranje

62. Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (engl. European Insurance and Occupational Pensions Authority – u daljnjem tekstu: EIOPA) je Europsko nadzorno tijelo osnovano Uredbom Komisije (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) o izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i o stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/79/EZ (SL L 331, 15. 12. 2010.)

63. ESMA je Europsko nadzorno tijelo – Europska agencija za nadzor vrijednosnih papira i tržišta kapitala, osnovana Uredbom (EZ) 1095/2010 Europskoga parlamenta i Vijeća

64. EBA je Europsko nadzorno tijelo – Europska agencija za nadzor banaka osnovana Uredbom (EZ) 1093/2010 Europskoga parlamenta i Vijeća

65. ESRB je Europski odbor za sistemski rizik, osnovan Uredbom (EZ) 1092/2010 Europskoga parlamenta i Vijeća

66. Društvo prenositelj je mirovinsko osiguravajuće društvo ili institucija za strukovno mirovinsko osiguranje iz druge države članice koje prenosi sve ili dio ugovora iz mirovinskih programa, tehničkih pričuva te drugih obveza i prava kao i pripadajuće imovine ili njezine novčane protuvrijednosti na drugo mirovinsko osiguravajuće društvo ili drugu instituciju za strukovno mirovinsko osiguranje iz druge države članice

67. Društvo primatelj je mirovinsko osiguravajuće društvo ili institucija za strukovno mirovinsko osiguranje iz druge države članice koja prima sav ili dio obveza mirovinskog programa, tehničkih pričuva te drugih obveza i prava kao i pripadajuće imovine ili njezine novčane protuvrijednosti od strane mirovinskog osiguravajućeg društva ili druge institucije za strukovno mirovinsko osiguranje iz druge države članice

68. bračni drug obuhvaća bračnog druga, izvanbračnog druga koji je s članom fonda do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, te životnog partnera i neformalnog životnog partnera u skladu s odredbama zakona kojima se uređuje životno partnerstvo osoba istog spola. Status izvanbračne zajednice i neformalnog životnog partnerstva utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku

69. ispitanik je osoba čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi, a čiji se osobni podaci obrađuju u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travanja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46 EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4. 5. 2016.; u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2016/679) i ovim Zakonom

70. infrastrukturni projekti su projekti koji se odnose na javne sustave na razini države ili jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, uključujući ceste, mostove, zračne luke, cjevovode, mrežu za prijenos energije, komunikacije, obrazovne ili zdravstvene ustanove, komunalnu infrastrukturu, javne zgrade i druga ulaganja koja Vlada Republike Hrvatske odredi kao takve, a posebno ona koja omogućuju implementaciju ciljeva održivosti i koja se mogu klasificirati kao održiva ulaganja, sve u skladu s postupkom kako je propisano zakonom kojim je uređeno osnivanje i poslovanje obveznih mirovinskih fondova

71. održivo ulaganje je ulaganje u gospodarsku aktivnost kojom se pridonosi ostvarenju okolišnih ciljeva, mjereno, primjerice, ključnim pokazateljima učinkovitosti resursa u pogledu upotrebe energije, obnovljivih izvora energije, sirovina, vode i zemljišta, u pogledu stvaranja otpada, emisija stakleničkih plinova ili u pogledu bioraznolikosti i kružnoga gospodarstva ili ulaganje u gospodarsku aktivnost kojom se pridonosi ostvarenju i socijalnih ciljeva, a posebno ulaganja kojima se pridonosi borbi protiv nejednakost ili potiče socijalna kohezija, socijalna integracija i radni odnosi ili ulaganje u ljudski kapital ili gospodarski kapital ili socijalno ugrožene zajednice, pod uvjetom da se takvim ulaganjima ne nanosi bitna šteta bilo kojem od tih ciljeva i da društva u koja se ulaže slijede prakse dobrog upravljanja, a osobito u pogledu dobrih upravljačkih struktura, odnosa sa zaposlenicima, isplaćivanja naknada za osoblje i izvršavanja poreznih obveza

72. rizik održivosti je okolišni, socijalni ili upravljački događaj ili uvjet koji, ako do njega dođe, može uzrokovati stvaran ili potencijalno negativan bitan učinak na vrijednost ulaganja

73. čimbenici održivosti su okolišna i socijalna pitanja, pitanja u vezi sa zaposlenicima, poštivanjem ljudskih prava, borbom protiv korupcije i podmićivanja

74. usluga posrednog poravnanja je dogovor o posrednom poravnanju kako je definirano člankom 1. točkom b) Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 149/2013 od 19. prosinca 2012. o dopuni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća vezano uz regulatorne tehničke standarde o dogovorima o posrednom poravnanju, obvezi poravnanja, javnom registru, pristupu mjestu trgovanja, nefinancijskim drugim ugovornim strankama i tehnikama smanjenja rizika za ugovore o OTC izvedenicama čije se poravnanje ne obavlja posredstvom središnje druge ugovorne stranke (SL L 52, 23. 2. 2013.; u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 149/2013).

75. bez odgode i/ili bez odgađanja i/ili odmah smatra se poduzimanje neke radnje ili posla najkasnije sljedeći radni dan

76. država članica OECD-a je država članica Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj i država pristupnica Kodeksa o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj.

Primjena drugih propisa

Članak 4. (NN 156/23)

(1) U pitanjima koja nisu uređena ovim Zakonom, na mirovinsko osiguravajuće društvo na odgovarajući se način primjenjuju odredbe zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava.

(2) U pitanjima koja se odnose na mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja, a nisu uređena ovim Zakonom, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe zakona koji uređuje obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti.

(3) Na ugovore koje sklapa mirovinsko osiguravajuće društvo, primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

Osiguranje provedbe uredbi Europske unije, regulatornih i provedbenih tehničkih standarda te preporuka i smjernica europskih nadzornih tijela i ovlasti Agencije

Članak 4.a (NN 115/18, 156/23)

(1) Agencija je nadležna i odgovorna za provedbu i nadzor primjene uredbi Europske unije koje se odnose na isplate mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje člana zatvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda.

(2) Agencija će na svojoj mrežnoj stranici objaviti tekstove smjernica kojih će se Agencija i/ili subjekti nadzora u cijelosti ili djelomično pridržavati ili s kojima se do određenog roka namjeravaju uskladiti, zajedno s obavijesti koja će sadržavati:

a) na koje se subjekte nadzora smjernica odnosi

b) primjenjuje li se smjernica u cijelosti ili djelomično i

c) datum početka primjene smjernice, s relevantnim prijelaznim razdobljima, ako je primjenjivo.

(3) Smjernice koje europska nadzorna tijela donose u skladu sa svojim ovlastima obvezujuće su za Agenciju i osobe čije su obveze definirane odredbama ovoga Zakona i relevantnih propisa koji se odnose na isplate mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje člana zatvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

a) da se, sukladno proceduri propisanoj uredbama kojima se osnivaju europska nadzorna tijela, Agencija očitovala da se obvezuje u cijelosti ili djelomično pridržavati odredbi pojedine smjernice ili da se do određenog roka namjerava uskladiti s pojedinom smjernicom

b) da je Agencija na svojoj stranici objavila obavijest o očitovanju iz točke a) ovoga stavka pri čemu je stupanje na snagu i početak primjene određen pojedinom smjernicom.

(4) Agencija i subjekti nadzora dužni su poduzeti sve potrebne aktivnosti radi usklađenja sa smjernicama iz stavka 2. ovoga članka.

(5) O zadaćama i odgovornostima koje su joj dodijeljene ovim Zakonom Agencija obavještava Europsku komisiju, EIOPA-u i nadležna tijela država članica.

(6) Odredbe ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju na preporuke europskih nadzornih tijela.

(7) Kada je ovim Zakonom propisana ovlast Agencije za donošenje pravilnika, taj pravilnik donosi Upravno vijeće Agencije.

Transparentnost i odgovornost

Članak 4.b (NN 115/18)

Agencija će na svojoj mrežnoj stranici objaviti:

a) tekstove zakona i drugih propisa koji se primjenjuju na poslovanje subjekata nadzora

b) informaciju o primjeni Direktive 2016/2341

c) informaciju o postupku nadzornog pregleda

d) skupne statističke podatke o ključnim aspektima provedbe nadzornog pregleda

e) informaciju o glavnim nadzornim ciljevima, nadzornim funkcijama i glavnim područjima kontinuiranih i planiranih nadzornih aktivnosti

f) informacije o mjerama koje se primjenjuju u slučaju kršenja ovog Zakona.

GLAVA II.   MIROVINSKO OSIGURAVAJUĆE DRUŠTVO

Oblik Društva

Članak 5. (NN 115/18)

(1) Mirovinsko osiguravajuće društvo se osniva i posluje kao dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj prema odredbama zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava (u daljnjem tekstu: Društvo) i ovoga Zakona.

(2) Društvo ne smije izdavati povlaštene dionice.

(3) Društvo se mora odnositi jednako prema svim dioničarima i ne smije priznavati nikakva dodatna prava ili povlastice određenim dioničarima, ograničavati njihova prava niti im nametati dodatne obveze.

Tvrtka Društva

Članak 6.

(1) Tvrtka Društva mora sadržavati riječi: »mirovinsko osiguravajuće društvo«.

(2) Samo Društvo osnovano u postupku propisanim ovim Zakonom ima pravo koristiti u svojoj tvrtki riječi navedene u stavku 1. ovoga članka.

(3) U slučaju ukidanja rješenja o odobrenju za rad Društvo mora promijeniti svoju tvrtku tako da iz nje briše riječi iz stavka 1. ovoga članka.

Temeljni kapital Društva

Članak 7. (NN 115/18, 156/23)

(1) Temeljni kapital Društva ne smije biti manji od 3.065.897,00 eura.

(2) Temeljni kapital Društva mora biti u cijelosti uplaćen isključivo u novcu prije upisa osnivanja ili upisa povećanja temeljnog kapitala.

(3) Sredstva za uplatu temeljnog kapitala Društva ne smiju potjecati iz zajmova ili kredita, niti smiju biti opterećena na drugi način.

Ograničenja za imatelje udjela

Članak 8.

(1) Ista pravna ili fizička osoba može imati kvalificirani udjel samo u jednom Društvu.

(2) Povezane osobe mogu biti imatelji kvalificiranog udjela samo u jednom Društvu.

(3) U slučaju spajanja ili pripajanja dviju ili više pravnih osoba, gdje je prije spajanja ili pripajanja svaka pravna osoba dioničar zasebnog Društva i gdje osobe koje su bile dioničari zasebnih Društava postaju povezane osobe, Agencija može odlučiti da ne primjenjuje ograničenja navedena u stavcima 1. ili 2. ovoga članka tijekom razdoblja od najviše šest mjeseci, a u svrhu omogućavanja pravnoj osobi nastaloj kao rezultat spajanja ili pripajanja, ili osobama koje su postale povezane osobe, da svoje aktivnosti prilagode odredbama ovoga Zakona.

Predmet poslovanja

Članak 9. (NN 115/18)

(1) Predmet poslovanja Društva može biti:

1. isplata mirovina u okviru obveznog mirovinskog osiguranja u skladu s mirovinskim programima Društva na temelju individualne kapitalizirane štednje člana obveznog mirovinskog fonda

2. isplata mirovina u okviru dobrovoljnog mirovinskog osiguranja u skladu s mirovinskim programima Društva na temelju individualne kapitalizirane štednje člana otvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda

3. isplata mirovina u okviru dobrovoljnog mirovinskog osiguranja u skladu s mirovinskim programima Društva na temelju individualne kapitalizirane štednje člana zatvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda

4. isplata mirovina na temelju izravnih jednokratnih uplata osoba u Društvo

5. obavljanje i drugih poslova vezano za poslove mirovinskog osiguranja uz prethodno odobrenje ili suglasnost Agencije.

(2) Poslove iz stavka 1. ovoga članka u Republici Hrvatskoj može obavljati samo:

1. Društvo koje je dobilo odobrenje za rad od Agencije

2. institucija za strukovno mirovinsko osiguranje koja ima pravo, u skladu s odredbama ovoga Zakona, izravno ili putem podružnice u Republici Hrvatskoj obavljati poslove iz stavka 1. točke 3. ovoga članka

3. druga pravna osoba koja je na temelju zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje mirovinskih društava za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima i dobrovoljnih mirovinskih fondova dobila odobrenje Agencije za obavljanje poslova iz stavka 1. točaka 2. i 3. ovoga članka

4. društvo za životno osiguranje koje ima dozvolu ili odobrenje za rad Agencije može obavljati poslove iz stavka 1. točaka 2. i 3. ovoga članka, u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje osnivanje i poslovanje društava za životno osiguranje.

(3) Na poslove iz stavka 1. točke 4. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe ovoga Zakona koje se odnose na poslove iz stavka 1. točke 2. ovoga članka.

(4) Ako Agencija, prema podacima kojima raspolaže, utvrdi da fizička ili pravna osoba obavlja poslove iz stavka 1. ovoga članka bez odobrenja Agencije za obavljanje navedenih poslova, Agencija će toj osobi naložiti da prestane s obavljanjem navedenih poslova.

(5) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka Agencija može prethodno pregledati poslovne knjige i drugu dokumentaciju osobe iz stavka 4. ovoga članka i prikupiti dokaze kako bi utvrdila obavlja li osoba poslove iz stavka 1. ovoga članka.

Prošireni predmet poslovanja

Članak 10.

(1) Osim poslova iz članka 9. ovoga Zakona Društvo može obavljati i poslove koji su u izravnoj ili neizravnoj vezi s poslovima iz članka 9. ovoga Zakona, a to su poslovi:

1. pružanja usluge pokroviteljima u okviru provedbe dobrovoljnog mirovinskog osiguranja iz članka 9. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona (informativni izračun mirovina, izrada nacrta mirovinskih programa, izrada nacrta izvješća, izrada financijskih planova i projekcija uz uporabu aktuarske računice i dr.)

2. drugi poslovi koji se obavljaju na temelju ugovora s mirovinskim društvima i drugim osobama u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

(2) Društvo koje ispunjava uvjete za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka može ih upisati u statut i sudski registar bez odobrenja Agencije.

Prekogranična djelatnost za isplate mirovina povezane s dobrovoljnim zatvorenim mirovinskim fondovima

Članak 11. (NN 115/18)

(1) Društvo može putem podružnice ili izravno obavljati poslove iz članka 9. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona u drugoj državi članici pri čemu se mora pridržavati odredbi zakonodavstva kojim se uređuje područje rada i socijalne skrbi države članice domaćina.

(2) Društvo koje namjerava poslove iz članka 9. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona obavljati u drugoj državi članici dužno je o tome prethodno obavijestiti Agenciju.

(3) Obavijest iz stavka 2. ovoga članka sadržava sljedeće podatke:

1. ime države članice domaćina, a ako je to primjenjivo ime države članice domaćina koju određuje pokrovitelj

2. ime i sjedište pokrovitelja

3. glavna obilježja mirovinskog programa koje će nuditi.

(4) Ako Agencija nema razloga sumnjati da sustav upravljanja, financijski položaj Društva ili zahtjevi u vezi s primjerenosti, odnosno dobrim poslovnim ugledom, stručnim kvalifikacijama ili iskustvom osoba koje vode Društvo nisu usklađeni s predloženim prekograničnim djelovanjem, u roku od tri mjeseca od primitka svih informacija iz stavka 3. ovoga članka dostavit će podatke i dokumentaciju iz stavka 3. ovoga članka nadležnom nadzornom tijelu države članice u kojoj Društvo namjerava prekogranično obavljati poslove iz članka 9. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona te o tome obavijestiti i Društvo.

(5) Ako Agencija ima razloga sumnjati da sustav upravljanja, financijski položaj Društva ili zahtjevi u vezi s primjerenosti, odnosno dobrim poslovnim ugledom, stručnim kvalifikacijama ili iskustvom osoba koje vode Društvo nisu usklađeni s predloženim prekograničnim djelovanjem, donijet će rješenje kojim će odbiti zahtjev Društva za izdavanje odobrenja za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka s uputom o pravnom lijeku, u roku od tri mjeseca od dana zaprimanja informacija iz stavka 3. ovoga članka i za dostavljanje informacija nadležnom nadzornom tijelu države članice.

(6) Društvo koje obavlja prekograničnu djelatnost dužno je priopćiti informacije koje se daju potencijalnim korisnicima mirovina i korisnicima mirovine, a koje je propisala država članica domaćin.

(7) Nadležno tijelo države članice domaćina obavijestit će u roku od 42 dana od primitka informacija iz stavka 3. ovoga članka Agenciju o zahtjevima države članice domaćina u vezi s priopćavanjem informacija potencijalnim korisnicima mirovina i korisnicima mirovina, a Agencija će te informacije proslijediti Društvu.

(8) Društvo može početi obavljati prekograničnu djelatnost u drugoj državi članici od dana kada je Agencija primila informacije od nadležnog tijela države članice domaćina iz stavka 7. ovoga članka ili u slučaju da ih Agencija ne zaprimi, protekom 42 dana od dana kada je nadležno nadzorno tijelo države članice domaćina zaprimilo od Agencije informacije iz stavka 3. ovoga članka.

(9) Nadležno tijelo države članice domaćina obavijestit će Agenciju o svim značajnijim promjenama zahtjeva socijalnog i radnog prava države članice domaćina mjerodavnog za područje programa strukovnog mirovinskog osiguranja, koje mogu utjecati na obilježja mirovinskog programa u onoj mjeri u kojoj se tiču prekogranične djelatnosti i o svim značajnim promjenama u vezi s priopćavanjem informacija kako je navedeno u stavku 7. ovoga članka, a Agencija će te informacije proslijediti Društvu.

(10) Kada institucija za strukovno mirovinsko osiguranje namjerava obavljati prekograničnu djelatnosti na području Republike Hrvatske, odredbe ovoga članka primjenjuju se na odgovarajući način.

Institucija za strukovno mirovinsko osiguranje koja nije usklađena s propisima

Članak 11.a (NN 115/18)

(1) Agencija provodi kontinuirani nadzor nad usklađenosti institucija za strukovno mirovinsko osiguranje u obavljanju djelatnosti na području Republike Hrvatske sa zahtjevima u vezi s priopćavanjem informacija kako je navedeno u članku 11. stavku 7. ovoga Zakona.

(2) Kada Agencija u nadzoru iz stavka 1. ovoga članka utvrdi nepravilnosti, odmah o tome obavješćuje nadležno tijelo matične države članice.

(3) Nadležno tijelo matične članice u suradnji s Agencijom poduzima potrebne mjere kako bi se osiguralo da institucija za strukovno mirovinsko osiguranje otkloni takvu nepravilnost.

(4) Ako unatoč mjerama koje je poduzelo nadležno tijelo matične države članice ili zbog toga što nema primjerenih mjera u matičnoj državi članici, institucija za strukovno mirovinsko osiguranje nastavi s kršenjem važećih odredaba u pogledu zahtjeva socijalnog i radnog prava koje mogu utjecati na obilježja mirovinskog programa u onoj mjeri u kojoj se tiču prekogranične djelatnosti ili zahtjeva u vezi s priopćavanjem informacija kako je navedeno u članku 11. stavku 7. ovoga Zakona, Agencija može, nakon što o tome obavijesti nadležno tijelo matične države članice, poduzeti primjerene mjere za sprječavanje ili sankcioniranje daljnjih nepravilnosti, a to može biti izricanje opomene, donošenje rješenja kojim se nalaže otklanjanje nezakonitosti ili nepravilnosti ili, uključujući u mjeri u kojoj je to iznimno nužno, donošenje rješenja kojim se nalaže prestanak poslovanja odnosno zabraniti poslovanje instituciji za strukovno mirovinsko osiguranje u Republici Hrvatskoj.

Prekogranični prijenosi

Članak 11.b (NN 115/18)

(1) Društvo prenositelj može prenijeti sav ili dio portfelja obveza mirovinskog programa iz članka 9. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona odnosno ugovora o isplati mirovina, tehničkih pričuva te drugih obveza i prava, kao i pripadajuće imovine ili njezine novčane protuvrijednosti na Društvo primatelja u drugoj državi članici.

(2) Troškove prijenosa iz stavka 1. ovoga članka ne snose preostali korisnici Društva prenositelja ni postojeći korisnici Društva prenositelja niti Društva primatelja.

(3) Prijenos iz stavka 1. ovoga članka podliježe odobrenju nadležnog tijela matične države članice Društva primatelja nakon dobivanja prethodne suglasnosti nadležnog tijela matične države članice Društva prenositelja koja daje ili odbija dati odobrenje i priopćava svoju odluku Društvu primatelju u roku od tri mjeseca od primitka zahtjeva iz stavka 4. ovoga članka.

(4) Zahtjev za odobrenje prijenosa podnosi Društvo primatelj, a zahtjev treba sadržavati sljedeće informacije:

1. pisani sporazum između Društva prenositelja i Društva primatelja u kojem se utvrđuju uvjeti prijenosa

2. opis glavnih obilježja mirovinskog programa

3. opis obveza i tehničkih pričuva koje treba prenijeti te drugih obveza i prava kao i pripadajuće imovine ili njezine novčane protuvrijednosti

4. nazive i sjedište Društva prenositelja i Društva primatelja te imena država članica u kojima su ta Društva registrirana ili imaju odobrenje za rad

5. sjedište i naziv pokrovitelja, kad je primjenjivo

6. popis ugovora koji se prenose

7. imena država članica čije se socijalno i radno pravo mjerodavno za područje programa strukovnog mirovinskog osiguranja primjenjuje na mirovinski program, ako je to primjenjivo.

(5) Nadležno tijelo matične države članice Društva primatelja dostavlja zahtjev iz stavka 4. ovoga članka nadležnom tijelu Društva prenositelja bez odgode nakon primitka tog zahtjeva.

(6) Nadležno tijelo matične države članice Društva primatelja procjenjuje sljedeće:

1. je li Društvo primatelj pružilo sve informacije iz stavka 4. ovoga članka

2. jesu li sustav upravljanja, financijski položaj Društva primatelja ili zahtjevi u vezi s primjerenosti odnosno stručnim kvalifikacijama ili iskustvom osoba koje upravljaju Društvom primateljem usklađeni s predloženim prijenosom

3. jesu li dugoročni interesi korisnika mirovina Društva primatelja te preneseni dio mirovinskog programa zaštićeni na odgovarajući način tijekom i nakon prijenosa

4. je li na dan prijenosa u potpunosti osigurano pokriće tehničkih pričuva Društva primatelja i

5. je li imovina koju treba prenijeti dostatna i primjerena za pokriće obveza, tehničkih pričuva i drugih obveza i prava koje treba prenijeti, u skladu s važećim pravilima u matičnoj državi članici Društva primatelja.

(7) Nadležno tijelo Društva prenositelja nakon dostavljenog zahtjeva iz stavka 5. ovoga članka procjenjuje sljedeće:

1. jesu li, u slučaju djelomičnog prijenosa obveza mirovinskog programa, tehničkih pričuva te drugih obveza i prava kao i pripadajuće imovine ili njezine novčane protuvrijednosti, dugoročni interesi preostalih korisnika portfelja ugovora zaštićeni na odgovarajući način

2. jesu li pojedinačna prava korisnika barem jednaka nakon prijenosa i

3. je li imovina mirovinskog programa koji treba prenijeti dostatna i primjerena za pokriće obveza, tehničkih pričuva i drugih obveza i prava koje treba prenijeti, u skladu s važećim pravilima u matičnoj državi Društva prenositelja.

(8) Nadležno tijelo matične države članice Društva prenositelja priopćuje rezultate procjene iz stavka 7. ovoga članka, u roku od 56 dana od primitka zahtjeva iz stavka 4. ovoga članka, nadležnom tijelu matične države članice Društva primatelja, kako bi mu omogućilo da donese odluku u skladu sa stavkom 3. ovoga članka.

(9) Ako nadležno tijelo matične države članice Društva primatelja odluči odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja, donijet će, u roku od tri mjeseca od dana podnošenja urednog zahtjeva iz stavka 4. ovoga članka, obrazloženu odluku s uputom o pravnom lijeku kojom se odbija zahtjev ili u slučaju izostanka djelovanja nadležnog tijela matične države članice Društva primatelja, Društvo primatelj može podnijeti tužbu sudu u matičnoj državi članici.

(10) Nadležno tijelo matične države članice Društva primatelja obavješćuje nadležno tijelo Društva prenositelja o odluci iz stavka 3. ovoga članka u roku od 14 dana od donošenja te odluke.

(11) Nadležno tijelo Društva prenositelja će u roku od 30 dana od isteka roka iz stavka 10. ovoga članka obavijestiti nadležno tijelo Društva primatelja o zahtjevima države članice domaćina u vezi s priopćavanjem informacija korisnicima mirovina kada se obavlja prekogranična djelatnost.

(12) Nakon primitka informacija iz stavka 11. ovoga članka nadležno tijelo matične države članice Društva primatelja će, u roku od sedam dana od primitka informacija, te informacije proslijediti Društvu primatelju.

(13) Društvo primatelj može započeti s isplatom mirovina nakon primitka odluke o davanju odobrenja iz stavka 3. ovoga članka ili ako nadležno tijelo matične države članice Društva primatelja nije primilo informacije o odluci, po isteku roka od sedam dana iz stavka 12. ovoga članka.

(14) EIOPA može provesti neobvezujuće posredovanje u skladu s člankom 31. stavkom 2. točkom (c) Uredbe (EU) br. 1094/2010 na zahtjev jednog od nadležnih tijela ili na vlastitu inicijativu u slučaju neslaganja oko postupka ili sadržaja činjenja ili nečinjenja, uključujući odluku o odobrenju ili odbijanju prekograničnog prijenosa.

(15) Kada Društvo primatelj obavlja prekograničnu djelatnost, primjenjuje se članak 11. stavak 9. i članak 11.a ovoga Zakona.

(16) Za prijenos i preuzimanje ugovora o mirovini nije potrebna suglasnost korisnika mirovine, ali je Društvo preuzimatelj dužno, nakon preuzetog portfelja, bez odgađanja, o prijenosu portfelja obavijestiti svakog korisnika mirovine čiji je ugovor o mirovini preuzet, na način kako je to ugovoreno ugovorom o preuzimanju te objavom informacije o prijenosu portfelja u »Narodnim novinama« i dva dnevna lista u Republici Hrvatskoj.

Zabrana davanja povlastica

Članak 12.

(1) Društvo ne smije ponuditi dodatne isplate, odnosno povlastice nekoj osobi u svrhu utjecanja na tu osobu da sklopi ugovor o mirovini.

(2) Društvo ne smije ponuditi dodatne isplate poslodavcu ili povezanoj osobi tog poslodavca u vidu poticanja ili nagrađivanja tog poslodavca s ciljem da ovaj utječe na svog radnika na sklapanje ugovora o mirovini s Društvom.

(3) Društvo ne smije ponuditi dodatne isplate sindikatu ili drugoj pravnoj osobi ili povezanoj osobi tog sindikata ili pravne osobe u svrhu poticanja ili nagrađivanja tog subjekta da utječe ili zahtijeva od svojih članova da sklope ugovor o mirovini s Društvom.

(4) Povlastice, odnosno dodatne isplate su isplate poput dodatnih naknada, plaćanja naknade radi raskida s drugim Društvom ili davanje drugih materijalnih ili nematerijalnih dobara, osim isplata koje proizlaze iz statusa korisnika mirovine.

Registar Društava

Članak 13. (NN 115/18)

(1) Društva kojima je Agencija izdala rješenje o odobrenju za rad upisuju se u registar Društava koji vodi Agencija.

(2) U registar Društava upisuju se Društva te svi podaci određeni ovim Zakonom i pravilnikom iz stavka 6. ovoga članka, kao i promjene tih podataka.

(3) Podatke iz registra Društava Agencija će objaviti na svojoj mrežnoj stranici.

(4) U registru Društava, uz podatke određene ovim Zakonom i pravilnikom iz stavka 6. ovoga članka, mora biti naznačeno u kojim državama članicama Društvo obavlja poslove.

(5) Podatke iz stavka 4. Agencija mora dostavljati EIOPA-i.

(6) Agencija će pravilnikom propisati sadržaj i način vođenja registra iz stavka 1. ovoga članka, kao i podatke koji se u skladu sa stavkom 3. ovoga članka objavljuju na mrežnoj stranici Agencije.

(7) U slučaju ukidanja rješenja o odobrenju za rad Društva Agencija će Društvo brisati iz registra Društava.

(8) U slučaju obavljanja prekograničnih djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona u registru se navode i države članice u kojima društvo posluje.

Objava popisa društava iz država članica Europske unije

Članak 14. (NN 115/18)

Agencija će na svojoj mrežnoj stranici objaviti popis svih institucija za strukovno mirovinsko osiguranje i njihovih podružnica koje pružaju svoje usluge ili obavljaju poslove na području Republike Hrvatske.

 

GLAVA III.   ODOBRENJE ZA RAD

Opće odredbe

Članak 15. (NN 115/18)

(1) Prije upisa Društva u sudski registar članovi Društva moraju ishoditi rješenje o odobrenju za rad od Agencije.

(2) Prijava za upis Društva u sudski registar i odobrenje za rad moraju se podnijeti najkasnije u roku od šest mjeseci od dana primitka rješenja o odobrenju za rad, u suprotnom nastupaju posljedice propisane člankom 23. stavkom 1. točkom 4. ovoga Zakona.

(3) Nakon upisa u sudski registar Društvo može obavljati poslove sukladno odobrenju za rad i odredbama ovoga Zakona.

(4) Rješenje o odobrenju za rad izdaje se na neodređeno vrijeme, ne može se prenijeti na drugu osobu i ne vrijedi za pravnog sljednika.

(5) Društvu se ne može izdati rješenje o odobrenju za rad koje sadrži odobrenje za obavljanje isključivo pomoćnih poslova iz članka 10. ovoga Zakona.

(6) Rješenje o odobrenju za rad može zatražiti i već osnovano dioničko društvo, pri čemu zahtjev za izdavanje rješenja podnosi uprava tog društva.

(7) Društvo iz stavka 6. ovoga članka mora ishoditi rješenje o odobrenju za rad prije upisa promjene djelatnosti društva u sudski registar.

Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad Društva

Članak 16. (NN 29/18, 115/18)

(1) Uz zahtjev za izdavanje rješenja o odobrenju za rad potrebno je priložiti sljedeću dokumentaciju:

1. statut Društva s ispravom na temelju koje je statut usvojen (izjava članova)

2. popis članova koji su dioničari Društva s informacijom o tome jesu li oni povezane osobe i o prirodi njihove povezanosti, te dokumente koji potvrđuju pravni status i porijeklo financijskih sredstava namijenjenih za uplatu temeljnoga kapitala Društva

3. popis kandidata za obavljanje funkcije članova uprave i nadzornog odbora Društva s njihovim izjavama da pristaju obavljati ove dužnosti i da nema okolnosti koje bi bile protivne odredbama zakona kojima se uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, odredbama ovoga Zakona i odredbama akta o osnivanju društva, za obavljanje tih funkcija

4. isprave koje iskazuju financijski položaj svih članova koji su stjecatelji kvalificiranog udjela Društva za posljednje dvije godine prije dana podnošenja zahtjeva, uključujući isprave koje potvrđuju da nema zaostalih poreznih obveza i neplaćenih doprinosa

5. organizacijsku strukturu i poslovni plan Društva za sljedećih pet poslovnih godina

6. opis sustava upravljanja rizicima, a koji uključuju i upravljanje rizikom pranja novca i financiranja terorizma

7. potvrdu kandidata za nositelja aktuarske funkcije odnosno ovlaštenog aktuara o tome je li Društvo sposobno osigurati adekvatnost kapitala s obzirom na vrstu i opseg poslova koje će obavljati.

(2) Poslovni plan iz stavka 1. točke 5. ovoga članka mora sadržavati:

1. temeljne poslovne politike

2. opis mirovinskih programa koje Društvo nudi u okviru svog poslovanja

3. projekcije izvještaja o financijskom položaju i izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti

4. izračun iznosa kapitala iz članka 75. i jamstvenog kapitala iz članka 81. ovoga Zakona i stavki koje ga čine

5. izračun potrebnih granica solventnosti iz članka 79. ovoga Zakona

6. predviđenu visinu troškova osnivanja, organizacijskih troškova i troškova poslovanja te izvore financiranja ovih troškova

7. ocjenu predviđenog stanja likvidnosti i financijska sredstva koja će biti na raspolaganju za pokriće obveza i osiguravanja adekvatnosti kapitala

8. elaborat o očekivanim poslovnim rezultatima, osobito o očekivanim prihodima, očekivanim isplatama i drugim troškovima te očekivanom oblikovanju tehničkih pričuva

9. računske osnovice te načela i formule za obračun mirovine, kao što su tablice vjerojatnosti i kamatne stope s mišljenjem ovlaštenog aktuara.

(3) Agencija će ocijeniti primjerenost, prikladnost i financijsku stabilnost osoba iz stavka 1. točke 2. ovoga članka, uzimajući u obzir sljedeće kriterije:

1. poslovni ugled članova Društva

2. financijsku stabilnost članova Društva

3. mogućnost kontinuiranog ispunjavanja zahtjeva iz ovoga Zakona, kao i drugih zakona kada je to primjenjivo na pojedinačnoj i konsolidiranoj osnovi, od strane Društva, a posebno postojanje strukture koja omogućava učinkovito provođenje nadzora, učinkovitu razmjenu podataka između nadležnih tijela te mogućnost razgraničenja nadležnosti između više nadležnih tijela

4. postojanje osnovane sumnje o počinjenju ili pokušaju počinjenja kaznenog djela pranja novca ili financiranja terorizma, prema propisima koji to uređuju, od strane Društva.

(4) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati i drugu dokumentaciju i informacije koje se moraju priložiti uz zahtjev za izdavanje odobrenja za rad Društva.

51. Pravilnik o uvjetima za izdavanje odobrenja za rad i odobrenja za stjecanje kvalificiranog udjela u mirovinskom osiguravajućem društvu

Poslovi za koje se izdaje odobrenje za rad

Članak 17.

(1) Agencija rješenjem odlučuje o izdavanju odobrenja Društvu za obavljanje poslova iz članka 9. ovoga Zakona.

(2) Ovisno o podnesenom zahtjevu Agencija može izdati rješenje o odobrenju za rad Društvu za obavljanje svih poslova iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona ili pojedinačnih poslova iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona.

(3) Agencija će u rješenju o odobrenju za rad navesti poslove na koje se odobrenje odnosi.

Proširenje predmeta poslovanja

Članak 18. (NN 115/18)

(1) Ako Društvo ima rješenje o odobrenju za rad Agencije za obavljanje pojedinih poslova iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona, a namjerava proširiti predmet poslovanja i na ostale poslove iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona, dužno je prethodno ishoditi odobrenje za rad Agencije, za obavljanje tih poslova.

(2) Na ishođenje rješenja o odobrenju za rad za proširenje predmeta poslovanja na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članaka 15. do 23. ovoga Zakona.

(3) Društvo je ovlašteno obavljati samo poslove za koje ima odobrenje za rad i poslove iz članka 10. ovoga Zakona.

Odlučivanje o zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad

Članak 19.

(1) Agencija će rješenjem odobriti zahtjev za izdavanje odobrenja za rad ako utvrdi da su na temelju zaprimljene dokumentacije i prikupljenih informacija zadovoljeni sljedeći uvjeti:

1. uvjet vezan za uplatu temeljnog kapitala Društva

2. uvjet financijske stabilnosti, primjerenosti i prikladnosti za obavljanje poslova od strane članova Društva, članova uprave i nadzornog odbora, kao i svih povezanih osoba o kojima Agencija ima saznanja

3. uvjeti za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave Društva, za sve članove uprave

4. da je utvrđen ili barem učinjen vjerojatnim uvjet da članovi Društva ispunjavaju ili da će prije početka obavljanja poslova ispunjavati organizacijske zahtjeve u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona

5. da su osigurani uvjeti za poslovanje Društva u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, odnosno u skladu s drugim zakonima kojima se uređuje poslovanje Društva te propisima donesenim na temelju tih zakona

6. da je osnivački akt Društva u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) O zahtjevu za izdavanje rješenja Agencija će odlučiti rješenjem u roku od 60 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva.

Spajanje postupaka pri odlučivanju o zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad

Članak 20.

Agencija pri odlučivanju o zahtjevu za izdavanje rješenja o odobrenju za rad Društvu može istodobno odlučivati o sljedećim zahtjevima:

1. zahtjevu za izdavanje rješenja o odobrenju za stjecanje kvalificiranog udjela u Društvu

2. zahtjevu za izdavanje rješenja o odobrenju za obavljanje funkcije člana uprave Društva.

Suradnja s drugim tijelima

Članak 21. (NN 115/18)

Agencija može, ako to smatra potrebnim, preispitati činjenice na kojima se temelji zahtjev za izdavanje odobrenja za rad. Prigodom toga ona može:

– surađivati s drugim tijelima

– prikupljati isprave i informacije iz drugih izvora.

Odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad

Članak 22.

Agencija će rješenjem odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za rad Društvu ako:

1. nisu ispunjeni uvjeti propisani u članku 19. ovoga Zakona

2. na temelju prikupljenih informacija i priložene dokumentacije procijeni da se poslovanje Društva neće voditi pažnjom dobrog stručnjaka i dobrom poslovnom praksom.

Prestanak važenja odobrenja za rad

Članak 23. (NN 115/18, 156/23)

(1) Agencija će donijeti rješenje kojim će ukinuti rješenje o odobrenju za rad Društva:

1. ako je nad Društvom otvoren stečajni postupak

2. ako Društvo prestane postojati

3. ako Društvo ne započne obavljati djelatnost u roku od jedne godine od dana izdavanja odobrenja za rad

4. ako se odobrenje za rad Društva ne upiše u sudski registar u roku od šest mjeseci od dana donošenja tog odobrenja.

(2) O prestanku važenja odobrenja iz stavka 1. ovoga članka Agencija će obavijestiti i nadležni trgovački sud.

Uvjeti za imatelja kvalificiranog udjela u Društvu

Članak 24.

(1) Imatelj kvalificiranog udjela u Društvu može biti osoba:

1. koja u razdoblju od tri godine prije stjecanja članstva u Društvu nije imala više od 10 % udjela u temeljnom kapitalu Društva, investicijskom društvu ili kreditnoj instituciji, mirovinskom društvu, društvu za upravljanje investicijskim fondovima, društvu za osiguranje ili društvu za reosiguranje, u vrijeme kada je tim društvima oduzeto odobrenje za rad

2. koja je potpuno poslovno sposobna i primjerena

3. trgovačko društvo, trgovac pojedinac ili obrtnik nad čijom imovinom nije otvoren ili proveden stečajni postupak ili pokrenut predstečajni postupak

4. koja nije bila na rukovodećim položajima u trgovačkom društvu nad kojim je otvoren stečajni postupak, pokrenut predstečajni postupak, donesena odluka o prisilnoj likvidaciji ili kojem je oduzeto odobrenje za rad, osim ako Agencija utvrdi da ta osoba nije svojim postupanjem ili nepostupanjem pridonijela ovim okolnostima

5. koja ne obnaša dužnost u državnoj službi, odnosno koja ne obnaša dužnost u tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i koja nije službenik državne ili lokalne i područne (regionalne) samouprave ili tijela odgovornih zakonodavnoj i izvršnoj vlasti u Republici Hrvatskoj, državi članici ili trećoj državi

6. kojoj zbog nepoštivanja odgovarajućih propisa nije oduzeto odobrenje za obavljanje poslova prema zakonima koji su u nadležnosti Agencije ili Hrvatske narodne banke ili srodnih nadzornih tijela iz Republike Hrvatske, država članica i trećih država

7. koja nije pravomoćno osuđena za prekršaj ili kazneno djelo koje predstavlja grubo ili trajno kršenje propisa iz nadležnosti Agencije, Hrvatske narodne banke ili srodnih nadzornih tijela iz Republike Hrvatske, država članica i trećih država, odnosno koja nije pravomoćno osuđena za kazneno djelo:

a) propisano zakonom kojim se uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava, zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika te za kaznena djela propisana Kaznenim zakonom (»Narodne novine«, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. i 101/17.) i to:

– glava IX. – kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva

– glava X. – kaznena djela protiv života i tijela

– članak 125. – kazneno djelo povrede ravnopravnosti

– glava XII. – kaznena djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja

– glava XVI. – kaznena djela protiv spolne slobode

– glava XXIII. – kaznena djela protiv imovine (osim za kazneno djelo neovlaštene uporabe tuđe pokretne stvari i kazneno djelo oštećenja tuđe stvari), kod kojih se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti

– glava XXIV. – kaznena djela protiv gospodarstva

– glava XXVI. – kaznena djela krivotvorenja

– članak 190. – kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i prometa drogama

– članak 191. – kazneno djelo omogućavanja trošenja droga

– članak 270. – kazneno djelo računalnog krivotvorenja

– članak 271. – kazneno djelo računalne prijevare

– članak 273. – teška kaznena djela protiv računalnih sustava, programa i podataka

– glava XXVIII. – kaznena djela protiv službene dužnosti

– glava XXIX. – kaznena djela protiv pravosuđa

– glava XXXIII. – kaznena djela protiv strane države ili međunarodne organizacije

– odnosno za kaznena djela iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.), i to:

– glava X. – kaznena djela protiv života i tijela

– glava XIII. – kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom

– glava XIV. – kaznena djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa

– glava XVII. – kaznena djela protiv imovine (osim za kazneno djelo oduzimanja tuđe pokretne stvari i kazneno djelo uništenja i oštećenja tuđe stvari) kod kojih se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti

– glava XXI. – kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja

– glava XXII. – kaznena djela protiv pravosuđa

– glava XXIII. – kaznena djela protiv vjerodostojnosti isprava

– glava XXV. – kaznena djela protiv službene dužnosti

– kazneno djelo povrede prava na rad i drugih prava iz rada iz članka 114. i kazneno djelo povrede prava na zdravstvenu i invalidsku zaštitu iz članka 115. i

b) koja nije pravomoćno osuđena za kaznena djela iz zakona drugih država članica i trećih država koja po svom opisu odgovaraju kaznenim djelima iz ove točke

8. koja nije suradnik osobe pravomoćno osuđene za kaznena djela iz točke 7. ovoga stavka.

(2) Imatelj kvalificiranog udjela u Društvu dužan je bez odgađanja pisano obavijestiti Agenciju i Društvo ako je prestao ispunjavati uvjete iz ovoga članka.

Ispunjavanje uvjeta za stjecatelja kvalificiranog udjela

Članak 25. (NN 115/18)

(1) Stjecatelj kvalificiranog udjela dužan je dokazati ispunjavanje uvjeta iz članka 24. ovoga Zakona, a Agencija može provjeriti ispunjavanje tih uvjeta s drugim nadzornim tijelima i tijelima javne vlasti u skladu s odredbama ovoga Zakona o razmjeni informacija.

(2) Isprave kojima namjeravani stjecatelj dokazuje ispunjenje uvjeta propisanih ovim Zakonom za stjecanje kvalificiranog udjela u Društvu ne smiju biti starije od tri mjeseca od datuma podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za stjecanje kvalificiranog udjela u Društvu.

(3) Pod dokazom iz članka 24. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona podrazumijeva se uvjerenje nadležnog tijela da kandidat nije pravomoćno osuđen za navedena kaznena djela ili prekršaje, kad je primjenjivo, ili javnobilježnički ovjerena izjava osobe na koju se podatak odnosi.

Zahtjev za izdavanje odobrenja za stjecanje kvalificiranog udjela u Društvu

Članak 26. (NN 115/18)

(1) Svaka pravna ili fizička osoba, ili više njih, djelujući zajednički (namjeravani stjecatelj), koje namjeravaju izravno ili neizravno steći ili povećati udjel u Društvu što bi rezultiralo time da visina udjela u temeljnom kapitalu ili u glasačkim pravima dosegne ili premaši prag od 10 %, 20 %, 30 % ili 50 % ili da Društvo postane ovisno društvo namjeravanog stjecatelja (namjeravano stjecanje), dužne su prethodno podnijeti Agenciji zahtjev za izdavanje odobrenja za stjecanje kvalificiranog udjela u Društvu u pisanom obliku i dobiti odobrenje Agencije za to stjecanje.

(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati:

– podatak o visini udjela koji namjerava steći, na koji način namjerava steći taj udjel odnosno stječe li taj udjel izravno ili neizravno i

– dokumentaciju kojom se dokazuje ispunjenje uvjeta iz stavka 3. ovoga članka i članka 24. ovoga Zakona.

(3) Agencija može tijekom postupka procjene zatražiti od podnositelja zahtjeva da u određenom roku dostavi i drugu dokumentaciju koju ocijeni potrebnom, u svrhu utvrđivanja uvjeta za izdavanje odobrenja za stjecanje kvalificiranog udjela i postoje li opravdani razlozi za sumnju da se u vezi s namjeravanim stjecanjem provelo, provodi ili pokušava provesti pranje novca ili financiranje terorizma ili da namjeravano stjecanje može povećati rizik od provođenja pranja novca i financiranja terorizma.

(4) Kao dokaz o tome da osoba u prošlosti nije bila u stečaju prihvaća se podnošenje izvatka iz sudskog registra druge države članice ili ako takav sudski registar ne postoji u drugoj državi članici, istovrijedne isprave kojom se dokazuje da je taj zahtjev ispunjen, koju je izdalo nadležno sudsko ili upravno tijelo u državi članici u kojoj je osoba državljanin ili u matičnoj državi članici ili javnobilježnički ovjerena izjava osobe na koju se podatak odnosi.

(5) Agencija je ovlaštena podatke o pravomoćnoj osuđivanosti namjeravanog stjecatelja kvalificiranog udjela i suradnika namjeravanog stjecatelja kvalificiranog udjela u društvu za osiguranje, za kaznena djela u Republici Hrvatskoj pribaviti od ministarstva nadležnog za pravosuđe i iz Europskog sustava kaznenih evidencija u skladu sa zakonom kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija.

(6) Agencija je ovlaštena zatražiti od nadležnih državnih tijela i nadzornih tijela država članica, kad je primjenjivo, podatke o namjeravanom stjecatelju kvalificiranog udjela, odnosno imatelju kvalificiranog udjela u Društvu.

(7) Društvo je dužno provjeravati ispunjava li imatelj kvalificiranog udjela propisane uvjete za stjecanje tog udjela i o izvršenoj provjeri obavještavati Agenciju u skladu s odredbama pravilnika Agencije iz članka 102. ovoga Zakona.

(8) Agencija pravilnikom detaljnije propisuje:

1. sadržaj zahtjeva za izdavanje odobrenja za stjecanje kvalificiranog udjela

2. dokumentaciju koju je potrebno dostaviti uz zahtjev, a kojom se dokazuje ispunjavanje uvjeta za izdavanje odobrenja za stjecanje kvalificiranog udjela

3. kriterije na temelju kojih se procjenjuje primjerenost i financijsko stanje namjeravanog stjecatelja kvalificiranog udjela i

4. sadržaj obavijesti o promjenama kvalificiranih udjela i njihovih imatelja.

51. Pravilnik o uvjetima za izdavanje odobrenja za rad i odobrenja za stjecanje kvalificiranog udjela u mirovinskom osiguravajućem društvu

Osobe koje djeluju zajednički

Članak 27.

(1) Osobe koje djeluju zajednički jesu fizičke ili pravne osobe koje namjeravaju steći ili povećati kvalificirani udio, u skladu s izričitim ili implicitnim, usmenim ili pisanim sporazumom postignutim između njih i dužne su podnijeti zahtjev iz članka 26. ovoga Zakona.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako Agencija smatra da postoje okolnosti koje upućuju da osobe djeluju zajednički kod stjecanja kvalificiranog udjela u Društvu, a između kojih ne postoji sporazum iz stavka 1. ovoga članka, pozvat će ih uz obrazloženje da podnesu zahtjev iz članka 26. ovoga Zakona.

Smanjenje i povećanje kvalificiranog udjela

Članak 28. (NN 115/18, 156/23)

(1) Imatelj kvalificiranog udjela dužan je za svako daljnje stjecanje udjela u glasačkim pravima ili kapitalu Društva na osnovi kojih stječe ili prelazi 20 %, 30 % ili 50 % udjela u glasačkim pravima ili kapitalu Društva odnosno ako bi Društvo postalo njegovo društvo kćer, prethodno dobiti odobrenje Agencije za stjecanje kvalificiranog udjela.

(2) Osoba koja je dobila prethodno odobrenje Agencije za stjecanje kvalificiranog udjela u Društvu i donijela odluku da proda ili na drugi način otuđi te svoje dionice, tako da će se zbog toga njezin udio u Društvu smanjiti ispod visine za koju je dobila prethodno odobrenje, dužna je o tome prethodno pisano obavijestiti Agenciju, a u slučaju da nakon toga želi povećati svoj kvalificirani udjel, dužna je ponovno podnijeti Agenciji zahtjev za izdavanje odobrenja za stjecanje tog udjela u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(3) Agencija će ukinuti odobrenje za stjecanje kvalificiranog udjela ako namjeravani stjecatelj u roku od šest mjeseci od izvršnosti rješenja o odobrenju za stjecanje kvalificiranog udjela ne stekne udjel na koji se odobrenje odnosi, osim ako Agencija nije u rješenju kojim odobrava namjeravano stjecanje odredila krajnji rok do kojeg se namjeravano stjecanje mora provesti.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka i članka 30. ovoga Zakona, ako osoba koja je dobila prethodno odobrenje za stjecanje kvalificiranog udjela u Društvu neće dovršiti stjecanje kvalificiranog udjela u roku iz stavka 3. ovoga članka, može najkasnije 15 dana prije isteka toga roka Agenciji podnijeti obrazloženi zahtjev za produljenje toga roka koji se može produljiti za najviše šest mjeseci.

(5) Ako se udjel imatelja kvalificiranog udjela poveća zbog djelovanja Društva tako da bude jednak ili prelazi 20 %, 30 %, odnosno 50 %, kvalificirani imatelj dužan je podnijeti zahtjev Agenciji za daljnje stjecanje udjela u kapitalu ili glasačkim pravima u roku od 30 dana od dana kada je saznao ili morao saznati da se njegov udjel povećao, a ako to ne učini i ne ishodi odobrenje Agencije za stjecanje tog udjela na dio udjela koji je na taj način stekao, primjenjuje se članak 34. ovoga Zakona.

(6) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka, kada je stjecatelj kvalificiranog udjela u Društvu Republika Hrvatska ili javna ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u okviru samoupravnog djelovanja, nadležno tijelo ovlašteno da je zastupa dužno je u roku od osam dana od dana stjecanja, ili povećanja, ili smanjenja kvalificiranog udjela o tome pisano obavijestiti Agenciju.

Značajan utjecaj ili kontrola nad poslovanjem Društva

Članak 29. (NN 115/18)

Ako se radi o stjecanju kvalificiranog udjela koji omogućava značajan utjecaj ili kontrolu nad poslovanjem Društva, namjeravani stjecatelj dužan je uz zahtjev za izdavanje odobrenja za stjecanje kvalificiranog udjela priložiti i:

1. poslovni plan i strategiju Društva u kojem stječe kvalificirani udjel koji uključuje projekcije izvještaja o financijskom položaju i izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti za prve tri poslovne godine

2. planirane promjene u upravljačkoj, organizacijskoj i kadrovskoj strukturi Društva

3. planirane promjene u vezi s postojećim mirovinskim programima Društva, odnosno planirano uvođenje novih mirovinskih programa, kao i plan aktivnosti za izradu novih ili izmjenu postojećih internih akata Društva

4. plan aktivnosti na području informacijske tehnologije, ako su promjene planirane.

Rok za provođenje stjecanja kvalificiranog udjela

Članak 30.

(1) Ako je Agencija zaprimila dva ili više zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela, odnosit će se prema svim namjeravanim stjecateljima ravnopravno.

(2) Osoba koja je dobila rješenje o odobrenju za stjecanje kvalificiranog udjela, dužna je provesti stjecanje u odnosu na koje je odobrenje izdano, u roku od šest mjeseci od dana primitka rješenja o izdavanju odobrenja za to stjecanje.

(3) Ako osoba u roku iz stavka 2. ovoga članka ne stekne kvalificirani udjel za koji je dobila odobrenje Agencije, Agencija će donijeti rješenje kojim će ukinuti rješenje o odobrenju za stjecanje kvalificiranog udjela.

Odlučivanje o zahtjevu za izdavanje odobrenja za stjecanje kvalificiranog udjela

Članak 31. (NN 115/18)

(1) Pri odlučivanju o zahtjevu za izdavanje rješenja o odobrenju za stjecanje kvalificiranog udjela Agencija procjenjuje primjerenost i financijsko stanje namjeravanog stjecatelja kvalificiranog udjela prema sljedećim kriterijima:

1. ugledu namjeravanog stjecatelja, a osobito:

a) provodi li se protiv namjeravanog stjecatelja istraga, kazneni progon, kazneni postupak ili prekršajni postupak, je li donesena presuda odnosno rješenje u tim postupcima te vrsta presude odnosno rješenja, stupanj u kojemu se postupak nalazi, izjavljene pravne lijekove, izrečenu sankciju, postojeće okolnosti, razdoblje koje je proteklo od vremena počinjenja djela i ponašanje osobe u tom vremenu

b) je li namjeravani stjecatelj počinio veći broj prekršajnih ili kaznenih djela koja pojedinačno ne narušavaju, ali zajedno mogu narušiti dobar ugled

c) je li, prema podacima kojima Agencija raspolaže, ponašanje namjeravanog stjecatelja u dosadašnjem profesionalnom radu bilo nekorektno, poput netransparentnog postupanja, nesuradnje s nadležnim tijelima ili nepoštivanja izrečenih mjera Agencije ili drugoga nadležnog tijela

2. ugledu, iskustvu i odgovarajućim sposobnostima osoba koje će nakon stjecanja voditi ili nadzirati poslovanje Društva

3. financijskom stanju namjeravanog stjecatelja

4. mogućnostima Društva da se kontinuirano pridržava odredbi ovoga Zakona i drugih zakona i propisa primjenjivih na poslovanje Društva

5. postojanju opravdanih razloga za sumnju, u skladu s propisima o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, da se predmetnim stjecanjem kvalificiranog udjela provodi ili pokušava provesti pranje novca, ili financiranje terorizma, ili postojanju opravdanih razloga za sumnju da predmetno stjecanje kvalificiranog udjela može povećati rizik od pranja novca ili financiranja terorizma.

(2) Stjecatelj kvalificiranog udjela u Društvu ne može biti osoba koja je suradnik osobe pravomoćno osuđene za kazneno djelo iz članka 24. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona.

(3) Agencija je ovlaštena podatke o pravomoćnoj osuđivanosti namjeravanog stjecatelja kvalificiranog udjela u Društvu i suradnika namjeravanog stjecatelja kvalificiranog udjela u Društvu za kaznena djela u Republici Hrvatskoj pribaviti iz kaznene evidencije ministarstva nadležnog za pravosuđe ili iz Europskog sustava kaznenih evidencija u skladu sa zakonom kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija.

(4) Agencija je ovlaštena zatražiti od nadležnih državnih tijela podatke u postupku izdavanja odobrenja za stjecanje kvalificiranog udjela u Društvu.

(5) Smatra se da nema dobar ugled osoba koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo iz članka 24. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona ili je evidentirana kao suradnik osobe koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo iz članka 24. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona.

Odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za stjecanje kvalificiranog udjela

Članak 32. (NN 115/18)

Agencija će rješenjem odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za stjecanje kvalificiranog udjela ako:

1. ocijeni da primjerenost ili financijsko stanje namjeravanog stjecatelja kvalificiranog udjela ne zadovoljava kriterije iz članka 31. ovoga Zakona

2. iz pravnog, odnosno financijskog položaja namjeravanog stjecatelja kvalificiranog udjela ili zbog djelatnosti, odnosno poslova koje obavlja namjeravani stjecatelj kvalificiranog udjela ili s njime povezane osobe ili zbog postupaka koje su namjeravani stjecatelji kvalificiranog udjela činili, proizlazi da bi moglo biti ugroženo poslovanje Društva

3. bi zbog djelatnosti ili poslova koje obavlja budući stjecatelj kvalificiranog udjela moglo biti onemogućeno ili znatno otežano obavljanje nadzora nad poslovanjem Društva

4. je namjeravani stjecatelj kvalificiranog udjela dostavio netočne ili nepotpune podatke ili podatke koji dovode u zabludu, a ti su podaci bili značajni za donošenje rješenja o izdavanju odobrenja.

Dodatna dokumentacija za odlučivanje o zahtjevu

Članak 33. (NN 115/18)

(1) Agencija može zatražiti i druge podatke, odnosno dokumentaciju koju ocijeni potrebnom za odlučivanje o zahtjevu za izdavanje rješenja o odobrenju, uključujući informacije koje su propisane zakonom kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, a koju prikupljaju obveznici toga zakona.

(2) Agencija će pri odlučivanju o izdavanju rješenja o odobrenju za stjecanje kvalificiranog udjela ispitati primjerenost izvora sredstava kojima stjecatelj namjerava steći kvalificirani udjel u Društvu.

(3) Agencija može, radi pribavljanja informacija potrebnih za odlučivanje o izdavanju rješenja o odobrenju za stjecanje kvalificiranog udjela, obaviti provjeru podataka koje je dostavio namjeravani stjecatelj kvalificiranog udjela.

Pravne posljedice stjecanja bez odobrenja i ukidanje rješenja o odobrenju za stjecanje kvalificiranog udjela

Članak 34. (NN 115/18)

(1) Osoba koja stekne ili posjeduje dionice protivno odredbama ovoga Zakona nema pravo glasa, odnosno sudjelovanja u upravljanju Društvom na temelju dionica stečenih bez odobrenja Agencije, a kvorum za valjano odlučivanje i potrebna većina za donošenje odluka glavne skupštine Društva računaju se u odnosu na temeljni kapital umanjen za iznos dionica na temelju kojih stjecatelj ne može ostvarivati pravo glasa.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Agencija može naložiti prodaju tako stečenih dionica.

(3) Agencija može ukinuti rješenje o odobrenju za stjecanje kvalificiranog udjela u slučaju:

1. ako nakon provedene obnove postupka utvrdi da je imatelj kvalificiranog udjela dobio odobrenje davanjem neistinitih, netočnih podataka, podataka koji dovode u zabludu ili na drugi nepropisan način

2. ako ne ispunjava kriterije iz članka 30. ovoga Zakona

3. ako imatelj kvalificiranog udjela postupa protivno interesima Društva ili ne postupi u skladu s rješenjem Agencije.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka osoba kojoj je ukinuto rješenje o odobrenju za stjecanje kvalificiranog udjela nema pravo glasa temeljem stečenih dionica za koje joj je ukinuto rješenje o odobrenju stjecanja te će Agencija naložiti prodaju stečenih dionica za koje je imatelju kvalificiranog udjela ukinuto rješenje o odobrenju za stjecanje kvalificiranog udjela.

(5) Troškove prodaje dionica iz stavka 4. ovoga članka podmiruje imatelj kvalificiranog udjela.

Odobrenje za stjecanje kvalificiranog udjela u drugoj pravnoj osobi

Članak 35.

(1) Društvo je, prije stjecanja udjela u drugoj pravnoj osobi na temelju kojeg izravno stječe ili povećava udjel u drugoj pravnoj osobi što bi rezultiralo time da visina udjela u temeljnom kapitalu ili u glasačkim pravima dosegne ili premaši prag od 10 %, 20 %, 30 % ili 50 % ili da ta pravna osoba postane ovisno društvo Društva, dužno podnijeti Agenciji zahtjev za izdavanje rješenja o odobrenju i dobiti rješenje Agencije za to stjecanje.

(2) Dokumentacija potrebna za procjenu pravne osobe u kojoj Društvo stječe ili povećava kvalificirani udjel i učinaka namjeravanog stjecanja na poslovanje Društva koja se mora dostaviti Agenciji uz zahtjev za izdavanje odobrenja za stjecanje ili povećanje kvalificiranog udjela mora biti prilagođena i primjerena pravnoj osobi u kojoj Društvo stječe ili povećava kvalificirani udjel i namjeravanom stjecanju.

(3) Agencija će pravilnikom propisati dokumentaciju iz stavka 2. ovoga članka i kriterije na temelju kojih procjenjuje primjerenost i financijsko stanje pravne osobe u kojoj Društvo stječe ili povećava kvalificirani udjel.

(4) Ako Društvo namjerava prodati ili na drugi način otpustiti udjel u drugoj pravnoj osobi tako da bi se na taj način smanjio njegov udjel ispod praga navedenog u stavku 1. ovoga članka, o svojoj namjeri dužno je, pisanim putem, obavijestiti Agenciju.

(5) Na postupak donošenja rješenja o odobrenju Društvu za stjecanje kvalificiranog udjela u drugoj pravnoj osobi na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članaka 31. do 34. ovoga Zakona.

51. Pravilnik o uvjetima za izdavanje odobrenja za rad i odobrenja za stjecanje kvalificiranog udjela u mirovinskom osiguravajućem društvu

Statusne promjene

Članak 35.a (NN 115/18)

(1) Ako je Društvo uključeno u pripajanje, spajanje ili podjelu Društva, mora za to pripajanje, spajanje ili podjelu dobiti rješenje o odobrenju Agencije.

(2) Za odlučivanje o izdavanju rješenja o odobrenju za statusne promjene iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ovoga Zakona za izdavanje rješenja o odobrenju za rad Društva.

(3) Ako zbog statusne promjene Društva nastane novo Društvo, to Društvo mora prije upisa statusne promjene u sudski registar od Agencije dobiti rješenje o odobrenju za rad.

(4) Društvo može biti uključeno i u druge statusne promjene na koje se, na odgovarajući način, primjenjuju odredbe ovoga članka.

 

GLAVA IV.   TIJELA DRUŠTVA

Članak 36.

(1) Tijela Društva su uprava, nadzorni odbor i glavna skupština.

(2) Sve odredbe ovoga Zakona koje se odnose na upravu odnosno na nadzorni odbor Društva primjenjuju se na odgovarajući način i na upravni odbor i izvršne direktore Društva.

(3) O održanim sastancima ili sjednicama tijela Društva vode se zapisnici.

Uprava Društva

Članak 37. (NN 115/18)

(1) Uprava Društva mora imati najmanje dva člana koji vode poslove i zajedno zastupaju Društvo.

(2) Ako osnivačkim aktom Društva nije drugačije određeno, a Društvo ima više članova uprave, članovi uprave zajedno vode poslove i zastupaju Društvo.

(3) Članovi uprave Društva dužni su voditi poslove društva s područja Republike Hrvatske.

(4) Članovi uprave Društva moraju voditi poslovanje Društva u punom radnom vremenu i biti u radnom odnosu s Društvom.

(5) Najmanje jedan član uprave Društva mora znati hrvatski jezik.

(6) Članovi uprave Društva moraju zajedno imati stručne kvalifikacije, znanje i iskustvo koje im omogućuju osiguravanje dobrog i razboritog upravljanja Društvom.

(7) Uprava društva može ovlastiti prokurista za zastupanje Društva, odnosno sklapanje ugovora i poduzimanje pravnih radnji u ime i za račun Društva koje proizlaze iz poslovanja Društva.

(8) Prokurist može zastupati Društvo samo zajedno s najmanje dva člana uprave.

Uvjeti za obavljanje funkcije člana uprave

Članak 38. (NN 29/18, 115/18)

(1) Član uprave Društva može biti osoba:

1. koja ispunjava zahtjev stručnosti odnosno ima odgovarajuće stručne kvalifikacije, znanje i iskustvo potrebno za vođenje poslova Društva

2. koja ispunjava zahtjev primjerenosti odnosno ima dobar ugled i integritet

3. nad čijom imovinom kao dužnika pojedinca (trgovac pojedinac ili obrtnik) nije otvoren, ne vodi se, niti je proveden stečajni postupak, odnosno nije pokrenut i ne vodi se predstečajni postupak, osim ako Agencija ocijeni da ta osoba nije svojim nesavjesnim ili nestručnim radom i postupanjem utjecala na otvaranje stečaja, odnosno pokretanje predstečajnog postupka

4. koja nije bila član nadzornog odbora, član uprave ili osoba na drugom rukovodećem položaju u Društvu, odnosno trgovačkom društvu kada je nad njim otvoren stečajni postupak ili predstečajni postupak, donesena odluka o prisilnoj likvidaciji ili kojem je oduzeto odobrenje za rad, osim ako Agencija ocijeni da ta osoba nije svojim nesavjesnim ili nestručnim radom i postupanjem utjecala na otvaranje stečaja, pokretanja predstečajnog postupka, prisilne likvidacije ili oduzimanje odobrenja za rad

5. kojoj Agencija, Hrvatska narodna banka ili srodno nadzorno tijelo iz Republike Hrvatske, država članica i trećih država nije odbilo izdati odobrenje za obavljanje funkcije člana uprave, ili ako je proteklo najmanje godinu dana od dana izvršnosti rješenja kojim se odbija zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave

6. za koju je na osnovi dosadašnjeg ponašanja moguće opravdano zaključiti da će pošteno i savjesno obavljati poslove člana uprave Društva

7. koja ispunjava uvjete za člana uprave iz zakona kojim se uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava

8. koja nije pravomoćno osuđena za kazneno djelo ili prekršaj iz članka 24. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona

9. koja nije suradnik osobe pravomoćno osuđene za kazneno djelo iz članka 24. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona

10. koja nije u sukobu interesa u odnosu na Društvo, dioničare, članove nadzornog odbora nositelje ključnih funkcija i više rukovodstvo Društva

11. koja ima položen stručni ispit za provjeru znanja i stjecanje kvalifikacija za upravljanje mirovinskim osiguravajućim društvom ili neki drugi stručni ispit iz područja upravljanja investicijama koji Agencija smatra prihvatljivim.

(2) Agencija organizira provođenje ispita za provjeru znanja i stjecanje kvalifikacija za upravljanje mirovinskim osiguravajućim društvom te može organizirati obrazovni program za provjeru znanja i stjecanje kvalifikacija za upravljanje mirovinskim osiguravajućim društvom.

(3) Smatra se da osobe koje imaju položen ispit za stjecanje zvanja ovlaštenog upravitelja mirovinskog osiguravajućeg društva, u skladu sa Zakonom o mirovinskim osiguravajućim društvima (»Narodne novine«, br. 22/14. i 29/18.), i osobe čija se licencija, u skladu s odredbama tog Zakona, smatra položenim ispitom za stjecanje zvanja ovlaštenog upravitelja mirovinskog osiguravajućeg društva, ispunjavaju uvjet iz članka 38. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona.

(4) Pod iskustvom iz stavka 1. točke 1. ovoga članka podrazumijeva se najmanje trogodišnje iskustvo na rukovodećim poslovima u Društvu, mirovinskom društvu, društvu za upravljanje investicijskim fondovima, društvu za osiguranje ili društvu za reosiguranje, odnosno pet godina iskustva u rukovođenju poslovima koji se mogu usporediti s poslovima Društva ili poslovima za koje Agencija ocijeni da je obavljajući takve poslove osoba mogla steći iskustvo za obavljanje funkcije člana uprave Društva.

(5) Agencija je ovlaštena podatke o pravomoćnoj osuđivanosti kandidata za člana uprave Društva i suradnika kandidata za člana uprave Društva, za kaznena djela u Republici Hrvatskoj, pribaviti iz kaznene evidencije ministarstva nadležnog za pravosuđe ili iz Europskog sustava kaznenih evidencija u skladu sa zakonom kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija.

(6) Agencija je ovlaštena zatražiti od nadležnih državnih tijela podatke u postupku izdavanja odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave Društva.

(7) Ispunjenje uvjeta da osoba u prošlosti nije bila u stečaju dokazuje se na način propisan člankom 26. stavkom 5. ovoga Zakona, a ispunjenje uvjeta da osoba nije pravomoćno osuđena za kazneno djelo ili prekršaj iz stavka 1. točke 8. ovoga članka dokazuje se na način propisan člankom 26. stavcima 6. i 8. ovoga Zakona.

(8) Smatra se da nema dobar ugled osoba koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo iz članka 24. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona ili je suradnik osobe koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo iz članka 24. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona.

(9) Agencija će o tijelima nadležnim za izdavanje i predaju isprava iz stavka 7. i u vezi s obavljanjem prekograničnih djelatnosti u skladu s ovim Zakonom obavijestiti druge države članice i Europsku komisiju.

(10) Agencija pravilnikom propisuje sadržaj ispita i uvjete za pristup ispitu iz stavka 2. ovoga članka.

(11) Agencija pravilnikom detaljnije propisuje uvjete iz ovoga članka, za obavljanje funkcije člana uprave Društva, odnosno za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave te dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave.

Sukob interesa

Članak 39.

(1) Član uprave Društva ne može biti član uprave ili prokurist u drugom trgovačkom društvu.

(2) Član uprave ili prokurist Društva ne može biti član uprave, nadzornog odbora ili prokurist:

1. drugog Društva

2. investicijskog društva

3. društva za upravljanje investicijskim fondovima

4. kreditne institucije

5. mirovinskog društva

6. društva za osiguranje

7. društva za reosiguranje

8. drugih pravnih osoba koje posluju na temelju odobrenja Agencije.

(3) Članovi uprave, prokuristi i zaposlenici Društva ne smiju obavljati nikakve poslove niti pružati usluge kojima konkuriraju poslovanju Društva ili obavljanjem kojih bi mogli biti u sukobu interesa u odnosu na poslovanje Društva.

Odgovornost članova uprave

Članak 40.

Članovi uprave Društva solidarno odgovaraju Društvu za štetu koja je nastala kao posljedica činjenja, nečinjenja ili propuštanja ispunjavanja njihovih obveza i dužnosti, osim ako dokažu da su pri izvršavanju svojih obveza i dužnosti postupali s pažnjom dobrog stručnjaka.

Odobrenje za obavljanje funkcije člana uprave

Članak 41. (NN 115/18, 156/23)

(1) Članom uprave Društva može biti imenovana osoba koja je dobila rješenje Agencije o odobrenju za obavljanje funkcije člana uprave Društva.

(2) Zahtjev za izdavanje rješenja o odobrenju za obavljanje funkcije člana uprave Društva Agenciji podnosi nadzorni odbor Društva za mandat koji ne može biti duži od pet godina.

(3) Za svaki mandat člana uprave potrebno je prethodno ishoditi odobrenje Agencije.

(4) Agencija može izdati odobrenje i za kraći mandat nego što je zatraženo kada to ocijeni primjerenim.

(5) Iznimno, ako člana uprave Društva imenuje nadležni sud u skladu s odredbama zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, njegov mandat ne može trajati duže od šest mjeseci, ali i u tom slučaju osoba koja se imenuje mora ispunjavati uvjete iz članka 38. ovoga Zakona, osim uvjeta iz stavka 8. istoga članka.

(6) Nadzorni odbor Društva dužan je osigurati da zahtjev za izdavanje rješenja o odobrenju za obavljanje funkcije člana uprave Društva i program vođenja poslova Društva za mandatno razdoblje budu podneseni Agenciji najmanje tri mjeseca prije isteka mandata pojedinom članu uprave.

(7) Nadzorni odbor Društva dužan je da novi zahtjev za izdavanje odobrenja iz stavka 2. ovoga članka i program vođenja poslova Društva budu podneseni Agenciji u roku od 45 dana od dana izvršnosti rješenja kojim se ukida rješenje o odobrenju za rad ili rješenje o odbijanju izdavanja odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave Društva, u situaciji kada Društvo ne ispunjava uvjet o najmanjem potrebnom broju članova uprave u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(8) Podnositelj zahtjeva za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka dužan je priložiti dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 38. ovoga Zakona i pravilnika iz stavka 10. ovoga članka.

(9) U postupku odlučivanja o odobrenju za obavljanje funkcije člana uprave Agencija može zatražiti da kandidat za člana uprave Društva predstavi program vođenja poslova Društva za mandatno razdoblje.

(10) Za osobu kojoj je Agencija izdala odobrenje za obavljanje funkcije člana uprave Društva, nadzorni odbor istog ili drugog Društva dužan je, prije nego što bude imenovana na istu funkciju za novi mandat odnosno na istu funkciju u drugom Društvu, ponovno ishoditi odobrenje Agencije.

(11) Agencija pravilnikom propisuje sadržaj zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka i dokumentaciju kojom se dokazuje ispunjenje uvjeta iz članka 38. ovoga Zakona, sadržaj programa vođenja poslova Društva, kriterije za ocjenjivanje programa i kandidata koji predstavlja program te opravdane razloge radi kojih Agencija može izdati odobrenje za kraći mandat od zahtijevanog.

Odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave

Članak 42. (NN 115/18)

Agencija će rješenjem odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave ako:

1. predloženi kandidat za člana uprave ne ispunjava uvjete propisane odredbama članka 38. ovoga Zakona i odredbama pravilnika iz članka 41. stavka 10. ovoga Zakona

2. Agencija raspolaže objektivnim i opravdanim razlozima zbog kojih se može pretpostaviti da bi djelatnosti ili poslovi kojima se predloženi kandidat za člana uprave bavi ili se bavio predstavljali prijetnju upravljanju Društvom, u skladu s pravilima o organizacijskim zahtjevima iz glave V. ovoga Zakona

3. su u zahtjevu za izdavanje odobrenja navedeni netočni, neistiniti podaci ili podaci koji dovode u zabludu, ili su prešućeni podaci koji su bitni za odlučivanje o zahtjevu za izdavanje odobrenja

4. program iz članka 41. stavka 8. ovoga Zakona i njegovo predstavljanje ocijeni nezadovoljavajućim.

Ukidanje rješenja o odobrenju za obavljanje funkcije člana uprave

Članak 43. (NN 115/18)

(1) Agencija će rješenjem ukinuti Rješenje o odobrenju za obavljanje funkcije člana uprave Društva u slučaju:

1. ako osoba u roku od šest mjeseci od izdavanja odobrenja ne bude imenovana ili ne stupi na dužnost na koju se odobrenje odnosi, istekom navedenog roka

2. ako osobi prestane članstvo u upravi, s danom prestanka članstva

3. ako osobi prestane radni odnos u Društvu, s danom prestanka radnog odnosa

4. ako član uprave ne ispunjava uvjete pod kojima mu je odobrenje izdano

5. ako nakon provedene obnove postupka utvrdi da je odobrenje izdano zbog prešućivanja bitnih činjenica ili na temelju neistinitih, netočnih podataka ili podataka koji dovode u zabludu, odnosno na koji drugi prijevaran način

6. ako je član uprave prekršio odredbe o zabrani trgovanja ili izvršavanja transakcija, odnosno davanja naloga za trgovanje na temelju povlaštenih informacija ili na način koji bi predstavljao tržišnu manipulaciju prema odredbama zakona kojim se uređuje tržište kapitala

7. ako su Društvo i/ili član uprave teže ili sustavno kršili odredbe ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona ili ostalih zakonskih propisa vezanih uz poslovanje Društva, a osobito ako su zbog toga ugroženi interesi korisnika mirovina, likvidnost ili održavanje kapitala Društva ili se radi o jednakom kršenju propisa koje se ponavlja dva puta u tri godine.

(2) Agencija može donijeti rješenje o ukidanju rješenja o odobrenju za obavljanje funkcije člana uprave u sljedećim slučajevima:

1. ako zbog nepostupanja ili nemara člana uprave Društvo nije provelo nadzorne mjere koje je naložila Agencija

2. ako član uprave nije osigurao odgovarajuće organizacijske uvjete iz glave V. ovoga Zakona

3. ako utvrdi da je član uprave u sukobu interesa zbog kojeg ne može ili je opravdano za pretpostaviti da ne može ispunjavati svoje obveze i dužnosti s pažnjom dobrog stručnjaka

4. ako član uprave redovito ili s dužnom pažnjom ne ispunjava obvezu utvrđivanja i ocjenjivanja učinkovitosti politika, mjera ili internih procedura vezanih za usklađenost Društva s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona ili obvezu poduzimanja odgovarajućih mjera, s ciljem ispravljanja nedostataka, odnosno nepravilnosti u poslovanju Društva.

Postupanje nadzornog odbora

Članak 44.

Ako Agencija donese rješenje kojim ukida rješenje o odobrenju za obavljanje funkcije člana uprave, nadzorni odbor Društva obvezan je bez odgode donijeti odluku o opozivu tog člana uprave.

Uvjeti za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora

Članak 45. (NN 115/18, 156/23)

(1) Član nadzornog odbora Društva može biti osoba koja u svakom trenutku ispunjava uvjete stručnosti, odnosno posjeduje odgovarajuće stručne kvalifikacije, znanje i iskustvo potrebno za ispunjavanje obveza iz svoje nadležnosti, kao i uvjete primjerenosti, odnosno ima dobar ugled i integritet i nije u sukobu interesa u odnosu na Društvo, dioničare, druge članove nadzornog odbora, nositelje ključnih funkcija i više rukovodstvo Društva.

(2) Smatra se da je uvjet potrebnog iskustva iz stavka 1. ovoga članka ispunjen ako osoba ima najmanje pet godina iskustva u vođenju ili nadzoru nad vođenjem poslova društva usporedive veličine i predmeta poslovanja kao i Društvo.

(3) Smatra se da nema dobar ugled osoba koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo ili prekršaj iz članka 24. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona ili je evidentirana kao suradnik osobe koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo iz članka 24. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona.

(4) U nadzorni odbor Društva ne mora biti imenovan predstavnik radnika.

(5) Agencija može naložiti Društvu sazivanje glavne skupštine i predlaganje opoziva člana nadzornog odbora Društva ako:

1. član nadzornog odbora krši svoje dužnosti određene ovim i drugim zakonima te propisima donesenim na temelju tih zakona

2. Društvo nema dovoljan broj članova nadzornog odbora u skladu s odredbama zakona koji uređuju osnivanje i poslovanje trgovačkih društava

3. član nadzornog odbora ne ispunjava uvjete za člana nadzornog odbora Društva.

(6) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati uvjete koje moraju ispunjavati članovi nadzornog odbora Društva.

Odobrenje za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora

Članak 45.a (NN 156/23)

(1) Za člana nadzornog odbora Društva može biti izabrana ili imenovana samo osoba koja je dobila odobrenje Agencije za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora Društva.

(2) Zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora Društva podnosi Društvo za mandat koji ne može biti duži od četiri godine.

(3) Ako člana nadzornog odbora Društva imenuje nadležni sud u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, njegov mandat ne može trajati duže od šest mjeseci, ali i u tom slučaju osoba koja se imenuje mora ispunjavati uvjete iz članka 45. ovoga Zakona.

(4) Uz zahtjev za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka potrebno je priložiti dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 45. ovoga Zakona.

(5) Za svaki mandat na funkciji člana nadzornog odbora Društva potrebno je prethodno ishoditi odobrenje Agencije u skladu s ovim člankom.

(6) Osoba za koju je Agencija izdala odobrenje za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora Društva, dužna je prije nego što bude imenovana na tu dužnost u drugom Društvu, ponovno dobiti odobrenje Agencije.

(7) Društvo je dužno podnijeti zahtjev za izdavanje prethodnog odobrenja iz stavka 2. ovoga članka najmanje tri mjeseca prije isteka mandata pojedinog člana nadzornog odbora.

Odbijanje izdavanja odobrenja za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora

Članak 45.b (NN 156/23)

Agencija će rješenjem odbiti izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora ako:

1. predložena osoba ne ispunjava uvjete propisane odredbom članka 45. ovoga Zakona

2. Agencija raspolaže objektivnim i dokazivim razlozima zbog kojih se može osnovano pretpostaviti da bi djelatnosti ili poslovi kojima se osoba bavi ili se bavila, predstavljali prijetnju pažljivom, stručnom i savjesnom nadziranju upravljanja Društvom

3. su u zahtjevu za izdavanje odobrenja navedeni netočni, neistiniti podaci ili podaci koji dovode u zabludu ili su prešućeni podaci koji su bitni za odlučivanje i davanje odobrenja.

Ukidanje odobrenja za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora

Članak 45.c (NN 156/23)

(1) Agencija će donijeti rješenje o ukidanju rješenja o odobrenju za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora Društva u sljedećim slučajevima:

1. ako član nadzornog odbora ne ispunjava uvjete pod kojima mu je odobrenje izdano

2. ako član nadzornog odbora teže ili sustavno krši svoje dužnosti i ovlasti određene ovim i drugim zakonima te propisima donesenim na temelju zakona

3. ako osoba u roku od tri mjeseca od izdavanja rješenja o odobrenju ne bude izabrana za člana nadzornog odbora

4. ako osobi prestane članstvo u nadzornom odboru, s danom prestanka članstva

5. ako osoba da ostavku ili bude opozvana prije isteka mandata.

(2) Ako Agencija rješenjem ukine rješenje o odobrenju za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora, nadležno tijelo Društva obvezno je bez odgode donijeti odluku o opozivu tog člana.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka, ako Društvo ne bi imalo minimalan broj članova nadzornog odbora u skladu s osnivačkim aktom, odnosno zakonom kojim se uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, nadležno tijelo Društva dužno je u roku od tri mjeseca izabrati novog člana nadzornog odbora.

Dužnosti članova nadzornog odbora

Članak 46. (NN 115/18)

(1) Osim ovlasti koje nadzorni odbor ima prema odredbama zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, nadzorni odbor Društva obvezan je odlučiti o davanju suglasnosti upravi:

1. za određivanje poslovne politike Društva

2. na poslovni plan Društva

3. na organizaciju sustava unutarnjih kontrola Društva i sustava upravljanja rizicima

4. na ulaganja iz članka 93. stavka 5. ovoga Zakona

5. za odlučivanje o drugim pitanjima određenima ovim Zakonom.

(2) Nadzorni odbor odgovoran je za praćenje primjene internih akata Društva.

Aktivnosti nadzornog odbora

Članak 47.

(1) Nadzorni odbor Društva:

1. nadzire primjerenost postupanja i učinkovitost rada interne revizije

2. nadzire postupanje Društva u skladu s nalozima i rješenjima Agencije te utvrđenjima iz postupaka nadzora

3. podnosi izvješće glavnoj skupštini o nalozima Agencije te postupcima iz prethodne točke ovoga stavka

4. odlučuje o davanju suglasnosti na financijske izvještaje Društva te o njima pisanim putem izvještava glavnu skupštinu Društva

5. obrazlaže glavnoj skupštini Društva svoje mišljenje o godišnjem izvješću interne revizije i o godišnjem izvješću uprave.

(2) Članovi nadzornog odbora Društva solidarno odgovaraju Društvu za štetu koja je nastala kao posljedica kršenja njihovih obveza i dužnosti, osim ako dokažu da su pri izvršavanju svojih obveza i dužnosti postupali s pažnjom dobrog stručnjaka.

Načela poslovanja

Članak 48.

(1) Društvo, odnosno članovi njegove uprave i nadzornog odbora, prokuristi i zaposlenici dužni su:

1. u obavljanju svoje djelatnosti, odnosno svojih dužnosti, postupati savjesno i pošteno te u skladu s pravilima struke i najboljim interesima korisnika mirovina, kao i štititi integritet tržišta kapitala

2. u izvršavanju svojih obveza postupati s pažnjom dobrog stručnjaka

3. pribaviti i učinkovito koristiti sredstva i procedure potrebne za uredno obavljanje djelatnosti Društva

4. poduzeti sve razumne mjere kako bi se izbjegli sukobi interesa, a kada se isti ne mogu izbjeći, utvrditi ih, istima upravljati te ih objaviti, kada je to primjenjivo, kako bi se spriječio negativan utjecaj na interese korisnika mirovina i osiguralo da se prema njima postupa pošteno

5. pridržavati se odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona na način koji promovira najbolje interese korisnika mirovina i integritet tržišta kapitala.

(2) Društvu, članovima uprave i nadzornog odbora, prokuristima i zaposlenicima Društva interesi korisnika mirovina moraju uvijek biti prioritet i ne smiju svoje interese ili interese povezanih osoba stavljati ispred interesa korisnika mirovina te integriteta tržišta kapitala.

 

GLAVA V.   SUSTAV UPRAVLJANJA

DIO I.   ZAHTJEVI SUSTAVA UPRAVLJANJA

Opći zahtjevi za sustav upravljanja

Članak 49. (NN 115/18, 156/23)

(1) Uprava Društva dužna je uspostaviti djelotvoran sustav upravljanja kojim se osigurava dobro i razborito upravljanje njegovim poslovima.

(2) Uprava Društva dužna je, uzimajući u obzir veličinu, vrstu, opseg i složenost poslovanja u pisanom obliku donijeti politike u vezi s upravljanjem rizicima, unutarnjom revizijom, praćenjem usklađenosti s relevantnim propisima i poslovima aktuarske funkcije i izdvojenim poslovima i osigurati primjenu politika koje uključuju:

1. mehanizme za uspostavu djelotvornog sustava upravljanja koji osigurava razborito vođenje poslova Društva, a uključuje odgovarajuću i transparentnu organizacijsku strukturu s jasnom dodjelom i odgovarajućom raspodjelom linija odgovornosti, ključne funkcije i djelotvoran sustav kojim se osigurava prijenos informacija

2. mehanizme za razmatranje okolišnih, socijalnih i upravljačkih čimbenika povezanih s investicijskom imovinom pri donošenju odluka o ulaganju i podliježe redovitom unutarnjem preispitivanju

3. mjere i postupke kojima će osiguravati da su relevantne osobe Društva svjesne postupaka koje moraju poštivati za pravilno izvršavanje svojih dužnosti i odgovornosti

4. mehanizme unutarnje kontrole, namijenjene osiguranju usklađenosti s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, kao i s drugim relevantnim propisima te internim odlukama, procedurama i postupcima na svim razinama Društva

5. interno izvješćivanje i dostavu informacija na svim relevantnim razinama Društva, kao i učinkovite protoke informacija sa svim uključenim trećim osobama

6. evidenciju svoga poslovanja i unutarnje organizacije

7. evidencije svih internih akata, kao i njihovih izmjena

8. politike i procedure kontinuiranog stručnog osposobljavanja zaposlenika, primjerenog opisu poslova koje zaposlenik obavlja

9. administrativne i računovodstvene procedure i postupke te sustav izrade poslovnih knjiga i financijskih izvještaja, kao i procedure i postupke vođenja i čuvanja poslovne dokumentacije koje će osigurati istinit i vjeran prikaz financijskog položaja Društva u skladu sa svim važećim računovodstvenim propisima

10. mjere i postupke za primjereno upravljanje, nadzor i zaštitu informacijskog sustava i sustava za elektroničku obradu podataka, uključujući i kibernetičke rizike i način upravljanja istima

11. mjere i postupke za očuvanje sigurnosti, cjelovitosti i povjerljivosti informacija

12. pisane politike, mjere i postupke osiguranja neprekidnog poslovanja u vezi s upravljanjem rizicima, uključujući i rizike održivosti, unutarnjom revizijom, praćenjem usklađenosti s relevantnim propisima i poslovima aktuarske funkcije te izdvojenim poslovima, prethodno odobrene od nadzornog odbora uz preispitivanje najmanje svake tri godine i prilagođavanje znatnim izmjenama pojedinog sustava

13. razumne mjere u svrhu kontinuiranog i redovitog obavljanja svojih poslova, uključujući razvoj planova za slučaj nepredviđenih okolnosti s primjerenim i razmjernim sustavima, resursima i postupcima.

(3) Uprava Društva dužna je u okviru mehanizma unutarnje kontrole, uzimajući u obzir vrstu, opseg i složenost svog poslovanja ustrojiti ključne funkcije, koji uključuje administrativne i računovodstvene postupke, okvir za unutarnju kontrolu te odgovarajuće izvještajne mehanizme na svim razinama Društva.

(4) Uprava Društva dužna je dio prihoda Društva svake godine izdvajati na aktivnosti kojima se podržava osnaživanje financijske pismenosti građana Republike Hrvatske.

(5) Društvo je dužno zapošljavanjem, odnosno edukacijom postojećeg osoblja ili angažiranjem osoba koje raspolažu znanjem, vještinama i stručnošću vezano za rizike održivosti osigurati raspolaganje potrebnim resursima i stručnim znanjima za učinkovito uključivanje rizika održivosti u sustav upravljanja rizicima iz članka 50. ovoga Zakona.

(6) Društvo je dužno, kada koristi usluge poravnanja u smislu Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (SL L 201, 27. 7. 2012.; u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 648/2012) kod ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva, redovito procjenjivati i upravljati rizikom koji za imovinu za pokriće tehničkih pričuva može proizaći iz različitih razina segregacije u smislu članka 39. Uredbe (EU) 648/2012, te s tim povezane vjerojatnosti izvršenja prijenosa poslovanja iz članka 48. stavaka 5. i 6. Uredbe (EU) 648/2012.

(7) Društvo je minimalno dužno osigurati da imovina za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje nije izložena riziku drugih klijenata članova sustava poravnanja koje Društvo koristi za pristup uslugama poravnanja, osim kada se radi o članovima sustava poravnanja iz trećih zemalja na koje se ne primjenjuju odredbe Uredbe (EU) 648/2012, te u kojim trećim zemljama obveze članova poravnanja nisu istovjetne ili usporedive s onima koje su propisane Uredbom (EU) 648/2012, ako može dokazati da se time materijalno ne povećavaju rizici za imovinu za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje.

(8) Ako Društvo koristi posredne usluge poravnanja u smislu članka 1. točke b) Uredbe (EU) 149/2013, minimalno je dužno osigurati da imovina za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje nije izložena riziku drugih klijenata pružatelja usluge posrednog poravnanja, osim kada se radi o trećim zemljama u kojima obveze članova poravnanja nisu istovjetne ili usporedive s onima koje su propisane Uredbom (EU) 648/2012, ako može dokazati da se time materijalno ne povećavaju rizici za imovinu za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje, pri čemu je Društvo dužno procijeniti je li za imovinu za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje prikladno koristiti usluge posrednog poravnanja te jesu li dostupne sigurnije strukture računa.

(9) Agencija će pravilnikom propisati kriterije na temelju kojih Društvo procjenjuje potrebnu razinu segregacije iz stavka 6. ovoga članka te na temelju kojih Društvo procjenjuje je li prikladno koristiti usluge posrednog poravnanja iz stavka 8. ovoga članka ili ne.

Ključne funkcije

Članak 49.a (NN 115/18)

(1) Društvo je dužno uspostaviti sljedeće ključne funkcije:

1. funkciju upravljanja rizicima

2. funkciju unutarnje revizije

3. funkciju praćenja usklađenosti i

4. aktuarsku funkciju.

(2) Društvo je dužno imenovati nositelje ključnih funkcija iz stavka 1. ovoga članka i omogućiti nositeljima ključnih funkcija da stvarno obavljaju svoje dužnosti na objektivan, pošten i neovisan način.

(3) Društvo može jednoj osobi ili organizacijskoj jedinici dopustiti obavljanje više od jedne ključne funkcije kada se povjereni poslovi ne preklapaju i kada postoji jasna raspodjela odgovornosti, a nema sukoba interesa, osim ključne funkcije unutarnje revizije.

(4) Nositelji ključnih funkcija dužni su, bez odgađanja, pisano obavijestiti upravu Društva o svim značajnim nalazima i preporukama u području za koje su odgovorni, a uprava Društva dužna je po zaprimljenoj obavijesti poduzeti potrebne mjere u skladu s pisanim procedurama Društva.

(5) Nositelj ključne funkcije dužan je bez odgađanja obavijestiti Agenciju ako uprava ili nadzorni odbor Društva ne poduzme odgovarajuće i pravodobno korektivno djelovanje u sljedećim slučajevima:

– ako je osoba ili organizacijska jedinica koja obavlja ključnu funkciju utvrdila znatan rizik neusklađenosti Društva s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona i to prijavila upravi ili nadzornom odboru Društva i ako bi to moglo imati znatan utjecaj na interese korisnika mirovine, ili

– ako je osoba ili organizacijska jedinica koja obavlja ključnu funkciju utvrdila mogućnost značajnog kršenja zakona ili drugih propisa koji se primjenjuju na Društvo i njegovo poslovanje u opsegu poslova ključne funkcije, osobe ili organizacijske jedinice i to prijavila upravi ili nadzornom odboru Društva.

(6) Nositelj ključne funkcije nije dužan postupiti u skladu s odredbom stavka 5. ovoga članka ako je vjerojatno da bi time inkriminirao samog sebe.

(7) Prilikom dostavljanja obavijesti iz stavka 5. ovoga članka Agencija će osigurati odgovarajuću zaštitu nositelja ključne funkcije koji je dostavio predmetnu obavijest, u svrhu njegove zaštite od moguće diskriminacije ili drugih oblika dovođenja u nepovoljniji položaj, odnosno pozivanja na odgovornost zbog otkrivanja navedenih podataka.

Uvjeti za obavljanje ključnih funkcija

Članak 49.b (NN 115/18, 156/23)

(1) Osoba koje obavlja ključnu funkciju i nositelj ključne funkcije iz članka 49.a stavka 1. ovoga Zakona može biti samo osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:

1. znanje hrvatskog jezika

2. stručnosti, odnosno posjeduje odgovarajuće stručne kvalifikacije, znanje i iskustvo potrebno za primjereno obavljanje povjerenih poslova ključne funkcije

3. primjerenosti, odnosno ima dobar ugled i integritet

4. koja nije pravomoćno osuđena za kazneno djelo iz članka 24. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona niti je suradnik osobe koja je osuđena za kazneno djelo iz članka 24. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona

5. ne obnaša funkciju člana uprave ili prokurista te člana nadzornog odbora Društva, odnosno koja posredno ili neposredno nema udjel u Društvu veći od 1 ‰.

(2) Pod iskustvom iz stavka 1. točke 2. ovoga članka podrazumijeva se najmanje trogodišnje radno iskustvo u Društvu ili u obavljanju odgovarajućih poslova u drugoj pravnoj osobi.

(3) Pod dokazom iz stavka 1. točke 4. ovoga članka podrazumijeva se uvjerenje nadležnog tijela da kandidat nije pravomoćno osuđen za kazneno djelo iz članka 24. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona, kad je primjenjivo, ili javnobilježnički ovjerena izjava kandidata.

(4) Isprave i potvrde iz ovoga članka ne smiju biti starije od tri mjeseca od dana njihova izdavanja.

(5) Društvo je dužno utvrditi postojanje uvjeta propisanih ovim Zakonom i pravilnikom iz stavka 11. ovoga članka, a Agencija može izvršiti provjeru podataka izvatkom iz odgovarajućih evidencija u Republici Hrvatskoj, kao i evidencija drugih država članica ili trećih država.

(6) Društvo je dužno pisanim putem obavijestiti Agenciju u roku od osam dana o imenovanju osoba koje su nositelji ključnih funkcija u Društvu te o svim značajnim informacijama koje utječu na njihov poslovni ugled i iskustvo te o prestanku i razlozima prestanka obavljanja ključne funkcije.

(7) Ako Agencija utvrdi da osoba koja je nositelj ključne funkcije ne ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom, ili učestalo krši odredbe ovoga Zakona ili drugih propisa kojima se uređuje poslovanje Društva, naložit će Društvu da tog nositelja ključne funkcije bez odgađanja razriješi dužnosti i imenuje novog nositelja ključne funkcije, uključujući i mjeru učinkovitije kontrole imenovanja i praćenja poslovanja nositelja ključne funkcije.

(8) Uprava Društva dužna je nositeljima ključnih funkcija omogućiti pristup svim informacijama Društva koje su im potrebne za obavljanje te funkcije.

(9) Uprava Društva dužna je uzeti u obzir izvještaje, mišljenja i preporuke nositelja ključnih funkcija i po potrebi donijeti odgovarajuće mjere radi osiguranja njihove provedbe.

(10) Agencija će o tijelima nadležnim za izdavanje i predaju isprava iz članka 24. stavka 1. ovoga Zakona u vezi s obavljanjem prekograničnih djelatnosti, u skladu s ovim Zakonom, obavijestiti druge države članice i Europsku komisiju.

(11) Agencija pravilnikom detaljnije propisuje uvjete i dokumentaciju kojom se dokazuje ispunjenje uvjeta za imenovanje i obavljanje poslova nositelja ključne funkcije.

50. Pravilnik o uvjetima za obavljanje ključne funkcije u mirovinskom osiguravajućem društvu

Funkcija upravljanja rizicima

Članak 49.c (NN 115/18)

(1) Društvo je dužno na način razmjeran svojoj veličini i unutarnjem ustrojstvu te veličini, vrsti, opsegu i složenosti svog poslovanja uspostaviti djelotvornu funkciju upravljanja rizicima.

(2) Funkcija upravljanja rizicima Društva mora biti strukturirana na način koji olakšava funkcioniranje sustava upravljanja rizicima, za koji Društvo donosi strategije, procedure i postupke izvješćivanja potrebne za utvrđivanje, mjerenje i praćenje rizika, upravljanje rizicima i redovito izvješćivanje o njima uprave i nadzornog odbora Društva na pojedinačnoj i skupnoj razini, kojima su Društvo i mirovinski programi koje nude izloženi ili bi mogli biti izloženi te o međuovisnostima tih rizika.

Sustav upravljanja rizicima

Članak 50. (NN 29/18, 115/18)

(1) Sustav upravljanja rizicima mora biti djelotvoran i dobro integriran u organizacijsku strukturu i procedure donošenja odluka Društva, a uključuje i sustav upravljanja rizikom od pranja novca i financiranja terorizma.

(2) U skladu s veličinom i unutarnjim ustrojstvom Društva, vrstom, opsegom i složenosti djelatnosti, sustavom upravljanja rizicima obuhvaćeni su rizici koji mogu nastati u Društvu ili poduzećima kojima su izdvojene funkcije ili poslovi, ako je to primjenjivo, najmanje u sljedećim područjima:

1. preuzimanje rizika i oblikovanje pričuva

2. upravljanje imovinom i obvezama

3. ulaganja, posebno izvedenice, sekuritizacije i slične obveze

4. upravljanje rizicima likvidnosti i koncentracijskim rizicima

5. upravljanje operativnim rizicima

6. osiguranje i ostale tehnike smanjenja rizika

7. okolišni, socijalni i upravljački rizici povezani s portfeljem ulaganja i upravljanjem njime.

(3) Ako u skladu s uvjetima mirovinskog programa rizik snose korisnici mirovine, sustavom upravljanja rizicima uzimaju se u obzir ti rizici u odnosu na korisnike mirovine.

(4) Društvo je dužno u procesu upravljanja rizicima odrediti sklonost prema riziku i profil rizičnosti Društva.

(5) Društvo je dužno u okviru procesa upravljanja rizicima, a u skladu s vrstom, opsegom i složenosti svoga poslovanja, uspostaviti sveobuhvatan i učinkovit proces procjene kreditne sposobnosti izdavatelja u koje namjerava ulagati ili ulaže svoju imovinu.

(6) Društvo je dužno na osnovi usvojenih strategija i politika upravljanja rizicima i utvrđenog prihvatljivog stupnja rizika donijeti učinkovite postupke i mjere upravljanja rizicima te tehnike mjerenja rizika.

(7) Društvo je dužno nadzirati, ocjenjivati, preispitivati i ažurirati primjerenost, sveobuhvatnost i učinkovitost donesenih strategija, politika, postupaka upravljanja rizicima i tehnika mjerenja rizika te primjerenost i učinkovitost predviđenih mjera u svrhu otklanjanja mogućih nedostataka u strategijama, politikama i postupcima upravljanja rizicima, uključujući i propuste relevantnih osoba.

(8) Usvojenu strategiju i politike upravljanja rizicima Društvo je dužno na zahtjev Agencije dostaviti bez odgode.

(9) Uprava Društva odgovorna je za proces upravljanja rizicima, a u provođenju istog moraju sudjelovati svi zaposlenici Društva.

(10) Društvo je dužno redovito obavještavati Agenciju o vrstama izvedenih financijskih instrumenata, rizicima temeljne imovine, kvantitativnim ograničenjima ulaganja i odabranim metodama za procjenu rizika povezanih s transakcijama s izvedenim financijskim instrumentima.

Funkcija unutarnje revizije

Članak 51. (NN 115/18)

(1) Društvo je dužno razmjerno svojoj veličini i unutarnjem ustrojstvu te veličini, vrsti, opsegu i složenosti djelatnosti ustrojiti funkciju unutarnje revizije koja neovisno i objektivno procjenjuje sustav unutarnjih kontrola, daje neovisno i objektivno stručno mišljenje i savjete za unapređenje poslovanja s ciljem poboljšanja poslovanja Društva, a obuhvaća evaluaciju primjerenosti i djelotvornosti sustava unutarnje revizije i ostalih elemenata sustava upravljanja, uključujući, ako je to primjenjivo, izdvojene poslove.

(2) Nositelj funkcije unutarnje revizije mora imati zvanje ovlaštenog revizora ili ovlaštenog unutarnjeg revizora stečenog u skladu sa zakonom kojim se uređuje revizija, odnosno stečenog u skladu s pravilima i programom kompetentne strukovne organizacije za stručno obrazovanje unutarnjih revizora.

(3) Društvo može obavljanje unutarnje revizije povjeriti revizorskom društvu, odnosno jednoj ili više osoba koje nisu u radnom odnosu s Društvom, pod uvjetom da najmanje jedna od tih osoba ispunjava uvjet iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Osoba koja obavlja poslove unutarnje revizije ne smije obavljati druge poslove u Društvu, a nositelj funkcije unutarnje revizije ne smije obavljati druge poslove različite od poslova unutarnje revizije i zadatke u istom Društvu ili u društvu s kojim je to Društvo u odnosu uske povezanosti.

(5) Poslove unutarnje revizije ne smiju obavljati članovi nadzornog odbora Društva.

(6) Nositelj funkcije unutarnje revizije dužan je izvijestiti upravu i nadzorni odbor Društva o svim nalazima utvrđenim u postupku unutarnje revizije i danim preporukama koje se moraju poduzeti s obzirom na svaki nalaz i preporuku unutarnje revizije te pratiti provedbu tih aktivnosti.

(7) Unutarnja revizija može se obaviti i po nalogu člana uprave ili nadzornog odbora Društva i na zahtjev Agencije.

Izvješće unutarnje revizije

Članak 51.a (NN 115/18)

(1) Nositelj funkcije unutarnje revizije sastavlja izvješće o radu unutarnje revizije najmanje jednom godišnje.

(2) Izvješće unutarnje revizije sadržava:

1. popis svih obavljenih revizija

2. ocjenu primjerenosti i učinkovitosti djelovanja sustava unutarnjih kontrola te preporuke za njihovo poboljšanje

3. nezakonitosti i nepravilnosti ako su utvrđene tijekom obavljanja revizije te preporuke i prijedloge mjera za njihovo otklanjanje

4. poduzete aktivnosti u vezi s danim preporukama.

(3) Nositelj funkcije unutarnje revizije mora svoja izvješća o radu unutarnje revizije dostavljati upravi i nadzornom odboru Društva.

(4) Uprava i nadzorni odbor Društva dužni su, kada je to potrebno, poduzeti potrebne aktivnosti u skladu s nalazima i preporukama unutarnje revizije.

Praćenje usklađenosti s relevantnim propisima

Članak 52.

(1) Društvo je dužno uspostaviti, provoditi te redovito ažurirati, procjenjivati i nadzirati primjerene politike i postupke čiji je cilj otkrivanje svakog rizika neusklađenosti s relevantnim propisima, kao i povezanih rizika, te uspostaviti primjerene mjere i postupke radi smanjivanja takvih rizika.

(2) Društvo je dužno uspostaviti, provoditi te redovito ažurirati, procjenjivati i nadzirati politike i postupke kako bi osiguralo da posluje u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, kao i s drugim relevantnim propisima, te osigurati da članovi uprave i druge relevantne osobe postupaju u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, te internim aktima Društva.

Vlastita procjena rizika

Članak 52.a (NN 115/18)

(1) Društvo je dužno na način primjeren svojoj veličini i unutarnjem organizacijskom ustrojstvu te veličini, vrsti, opsegu i složenosti svog poslovanja provoditi i dokumentirati vlastitu procjenu rizika.

(2) Procjena rizika iz stavka 1. ovoga članka provodi se najmanje jednom u tri godine te bez odgode nakon svake značajne promjene profila rizičnosti Društva ili mirovinskih programa koje Društvo nudi.

(3) U slučaju značajne promjene profila rizičnosti pojedinog mirovinskog programa procjena rizika iz stavka 1. ovoga članka može se ograničiti na taj mirovinski program.

(4) Društvo provodi procjenu rizika iz stavka 1. ovoga članka, uzimajući u obzir veličinu i unutarnje ustrojstvo Društva te veličinu, vrstu, opseg i složenost poslovanja, a ista mora obuhvaćati sljedeće:

1. opis načina na koji je vlastita procjena rizika integrirana u proces upravljanja i u postupak donošenja odluka Društva

2. procjenu učinkovitosti sustava upravljanja rizicima

3. procjenu vrijednosti imovine za pokriće tehničkih pričuva i visine traženog pokrića, kao i procjenu kapitalnih zahtjeva Društva uključujući opis plana oporavka, ako je to primjenjivo

4. procjenu rizika za korisnike mirovine u vezi s isplatom njihovih mirovina te djelotvornost svih korektivnih mjera, pri čemu se, ako je to primjenjivo, uzimaju u obzir:

a) indikacijski mehanizmi

b) mehanizmi smanjenja primanja, uključujući mjeru u kojoj je stečena mirovinska primanja moguće smanjiti i pod kojim uvjetima te tko ih može smanjiti

5. kvalitativnu procjenu mehanizama za zaštitu mirovina, uključujući eventualne garancije

6. kvalitativnu procjenu operativnih rizika

7. kada se okolišni, socijalni i upravljački čimbenici uzimaju u obzir pri odlukama o ulaganju, procjenu novih rizika ili rizika u nastajanju, uključujući rizike povezane s klimatskim promjenama, korištenjem resursa i okolišem, socijalne rizike i rizike povezane sa smanjenjem vrijednosti imovine zbog regulatornih promjena

8. opis metoda utvrđivanja i procjene rizika kojima Društvo jest ili bi moglo biti kratkoročno ili dugoročno izloženo, a koji bi mogli utjecati na sposobnost Društva da ispunjava svoje obveze.

(5) Za potrebe stavka 1. ovoga članka Društvo je dužno unutar vlastite procjene rizika uspostaviti metode utvrđivanja i procjene rizika kojima jest ili bi moglo biti kratkoročno ili dugoročno izloženo, a koji bi mogli imati utjecaj na sposobnost Društva da ispunjava svoje obveze.

(6) Metode iz stavka 5. trebaju biti razmjerne veličini, vrsti, opsegu i složenosti rizika povezanih s njegovim poslovanjem.

(7) Društvo je dužno vlastitu procjenu rizika uzeti u obzir pri donošenju strateških odluka.

(8) Vlastitu procjenu rizika, iz stavka 1. i 2. ovoga članka, Društvo je dužno dostaviti Agenciji u roku od 14 dana od provođenja i dokumentiranja iste.

Aktuarska funkcija

Članak 53. (NN 115/18)

(1) Društvo je dužno uspostaviti stalnu i djelotvornu aktuarsku funkciju koja je neovisna o ostalim aktivnostima Društva te imenovati nositelja aktuarske funkcije koji je imenovani ovlašteni aktuar.

(2) Poslovi vezani uz aktuarsku funkciju uključuju najmanje:

1. koordinaciju i nadzor izračuna tehničkih pričuva

2. osiguravanje primjerenosti metodologija i odnosnih modela kao i pretpostavki na kojima se temelji izračun tehničkih pričuva

3. procjenjivanje dostatnosti i kvalitete podataka koji se upotrebljavaju u izračunu tehničkih pričuva

4. uspoređivanje pretpostavki na kojima se temelji izračun tehničkih pričuva

5. obavještavanje uprave i nadzornog odbora Društva i Agencije o pouzdanosti i primjerenosti izračuna tehničkih pričuva

6. nadzor izračuna tehničkih pričuva u slučajevima kada nema dovoljno podataka za primjenu pouzdane aktuarske metode

7. davanje mišljenja o cjelokupnoj politici preuzimanja rizika, primjerenosti mehanizma osiguranja i pridonošenje djelotvornoj provedbi sustava upravljanja rizicima.

Imenovanje i razrješenje ovlaštenog aktuara

Članak 54. (NN 156/23)

(1) Društvo je dužno imenovati ovlaštenog aktuara i omogućiti mu obavljanje poslova iz članka 53. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Imenovani ovlašteni aktuar ne može biti osoba koja u Društvu obnaša funkciju člana uprave Društva, člana nadzornog odbora ili prokurista, odnosno koja ima izravni ili neizravni udjel u Društvu veći od jednog promila.

(3) Društvo je dužno o imenovanju odnosno razrješenju ovlaštenog aktuara u roku od osam dana od imenovanja odnosno razrješenja obavijestiti Agenciju.

(4) Ako Agencija donese rješenje o ukidanju rješenja o ovlaštenju za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara, Društvo je dužno imenovati drugog ovlaštenog aktuara.

(5) Ako Društvo u roku od dva mjeseca ne imenuje ovlaštenog aktuara ili ako za obavljanje poslova imenovanoga ovlaštenog aktuara odredi osobu koja nije ovlašteni aktuar, Agencija će donijeti rješenje kojim će Društvu naložiti otklanjanje utvrđene nezakonitosti i imenovanje ovlaštenog aktuara u određenom roku. Ako Društvo ne postupi po rješenju Agencije, ovlaštenog aktuara Društva rješenjem će imenovati Agencija.

(6) Društvo ne može imenovati za ovlaštenog aktuara osobu koja je kao ovlašteni aktuar sudjelovala u obavljanju zakonske revizije tog društva u posljednje dvije godine.

Uvjeti za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara

Članak 55. (NN 115/18, 156/23)

(1) Ovlašteni aktuar je osoba koja ima rješenje Agencije o ovlaštenju za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara.

(2) Agencija izdaje rješenje o ovlaštenju za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara osobi koja ispunjava sljedeće uvjete:

1. znanje hrvatskog jezika

2. da je uspješno obavila provjeru stručnih znanja potrebnih za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara sukladno programu izobrazbe međunarodnih odnosno europskih aktuarskih udruga

3. da nije pravomoćno osuđena za kazneno djelo iz članka 24. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona.

4. da joj do izdavanja ovlaštenja nije bilo ukinuto rješenje o ovlaštenju za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara.

(3) Nadzor nad ovlaštenim aktuarima obavlja Agencija. Na provedbu nadzora nad ovlaštenim aktuarima na odgovarajući način se primjenjuju odredbe ovoga Zakona koje uređuju nadzor nad poslovanjem koji provodi Agencija.

(4) Agencija može s nadležnim nadzornim tijelom druge države članice sklopiti sporazum o uzajamnom priznavanju ovlaštenja za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara.

(5) Agencija će pravilnikom propisati uvjete za stjecanje i provjeru stručnih znanja potrebnih za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara.

62. Pravilnik o uvjetima za stjecanje i provjeru stručnih znanja potrebnih za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara

Odgovornosti imenovanog ovlaštenog aktuara

Članak 56. (NN 115/18)

(1) Imenovani ovlašteni aktuar odgovoran je za provođenje poslova iz članka 53. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Imenovani ovlašteni aktuar odgovoran je i za oblikovanje mirovina te mirovinskih programa sukladno aktuarskoj struci i važećim propisima tako da omogućuju trajno ispunjavanje svih obveza Društva.

(3) Imenovani ovlašteni aktuar mora nadzornom odboru i upravi Društva istodobno s izvješćem aktuarske funkcije s mišljenjem imenovanog ovlaštenog aktuara iz članka 99. ovoga Zakona uz godišnje izvješće predočiti izvješće o kontroli ispravnosti obračuna pričuva i oblikovanju mirovina te mirovinskih programa u poslovnoj godini za koju je izrađeno godišnje izvješće.

(4) Izvješće imenovanog ovlaštenog aktuara mora obuhvaćati prije svega razloge za dano pozitivno mišljenje, mišljenje uz ograde, odnosno negativno mišljenje uz godišnje izvješće.

(5) Ako imenovani ovlašteni aktuar u obavljanju poslova za koje je ovlašten temeljem ovoga Zakona i propisa donesenih temeljem ovoga Zakona utvrdi nepravilnosti, mora o tome neodgodivo izvijestiti upravu Društva.

(6) Uprava Društva dužna je poduzeti mjere radi usklađivanja poslovanja sukladno izvješću imenovanoga ovlaštenog aktuara.

(7) Ako uprava Društva ne poduzme mjere sukladno izvješću iz stavka 3. ovoga članka, imenovani ovlašteni aktuar dužan je o tome neodgodivo obavijestiti nadzorni odbor Društva i Agenciju.

(8) Ako imenovani ovlašteni aktuar prestane obavljati tu funkciju u Društvu, dužan je o tome obavijestiti Agenciju u roku od osam dana od dana prestanka obavljanja te funkcije.

Ukidanje rješenja o ovlaštenju za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara

Članak 57. (NN 115/18)

(1) Agencija će ukinuti rješenje o ovlaštenju za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara u slučaju:

1. ako nakon provedene obnove postupka utvrdi da je ovlaštenje dobiveno navođenjem neistinitih podataka

2. ako ovlašteni aktuar teže krši pravila aktuarske struke

3. ako ovlašteni aktuar više ne ispunjava uvjete iz članka 55. stavka 2. točke 3. ovoga Zakona.

(2) O ukidanju rješenja iz stavka 1. ovoga članka Agencija će obavijestiti Društvo u kojem osoba kojoj je ukinuto rješenje o ovlaštenju za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara obavlja poslove imenovanog ovlaštenog aktuara.

(3) Ovlaštenom aktuaru koji teže krši pravila aktuarske struke Agencija će privremeno zabraniti obavljanje poslova ovlaštenog aktuara na vrijeme od godinu dana do tri godine.

Prijenos portfelja

Članak 58. (NN 115/18, 156/23)

(1) Društvo može ugovorom prenijeti na drugo Društvo (u daljnjem tekstu: Društvo preuzimatelj) sav ili dio portfelja ugovora o mirovini istodobno s prijenosom imovine za pokriće tehničkih pričuva u vrijednosti imovine za pokriće tehničkih pričuva te drugih obveza i prava, kao i pripadajuće imovine ili njezine novčane protuvrijednosti oblikovane za portfelj ugovora koji je predmet prijenosa ako Društvo preuzimatelj za to ishodi prethodno odobrenje Agencije.

(2) Za prijenos i preuzimanje ugovora o mirovini nije potrebna suglasnost korisnika mirovine, ali je Društvo preuzimatelj dužno, bez odgađanja, nakon preuzetog portfelja, o prijenosu portfelja obavijestiti svakog korisnika mirovine čiji je ugovor preuzet, na način kako je to ugovoreno preuzetim ugovorom te objavom informacije o prijenosu portfelja u »Narodnim novinama« i dva dnevna lista u Republici Hrvatskoj.

(3) Društvo je dužno portfelj iz stavka 1. ovoga članka prenijeti na Društvo preuzimatelja u roku od tri mjeseca od dana izvršnosti rješenja o odobrenju za prijenos portfelja od Agencije.

(4) Agencija će ukinuti rješenje o odobrenju za prijenos port­felja ako Društvo ne postupi u skladu sa stavkom 3. ovoga članka.

(5) Društvo je dužno u roku od 30 dana od dana prijenosa portfelja ugovora Agenciji podnijeti dokaze o prijenosu portfelja na Društvo preuzimatelja te o izvršenju obveze iz stavka 2. ovoga članka.

(6) Ako Društvo ne postupi sukladno stavku 5. ovoga članka, odnosno ako iz podnesenih dokaza nije vidljivo da je izvršen prijenos portfelja, Agencija će ukinuti rješenje o odobrenju za prijenos portfelja.

(7) Troškove prijenosa iz stavka 1. ovoga članka ne snose preostali korisnici Društva prenositelja ni postojeći korisnici Društva prenositelja niti Društva preuzimatelja.

Zahtjev za izdavanje odobrenja za preuzimanje portfelja ugovora o mirovini

Članak 59. (NN 115/18, 156/23)

Zahtjev za izdavanje odobrenja za preuzimanje portfelja ugovora o mirovini Društva prenositelja Agenciji podnosi Društvo preuzimatelj, a taj zahtjev mora sadržavati sljedeće:

1. tvrtku, sjedište i OIB društva koje preuzima portfelj ugovora o mirovini Društva i Društva koje prenosi portfelj ugovora o mirovini

2. zahtjev u kojem je precizirano traži li se izdavanje odobrenja za preuzimanje cijelog ili dijela portfelja ugovora o mirovini Društva, uz navođenje što obuhvaća taj portfelj

3. popis ugovora o mirovini koji su predmet prijenosa te podatke o mirovinskom programu ugovora koji se prenose, kao i izračune pričuva za taj portfelj ugovora o mirovini

4. popis imovine za pokriće tehničkih pričuva, uz navođenje vrijednosti te podatke na temelju kojih je moguće provjeriti izračun te vrijednosti

5. izmjenu poslovnog plana Društva preuzimatelja koja je nužna radi preuzimanja portfelja ugovora o mirovini

6. ugovor o prijenosu portfelja ugovora o mirovini

7. očitovanje je li predmet prijenosa, osim tehničkih pričuva, i imovina Društva prenositelja

8. očitovanje na koji način i u kojem roku će Društvo preuzimatelj izvršiti obvezu obavještavanja korisnika mirovine čiji ugovor o mirovini je preuzet o izvršenom preuzimanju tog portfelja

9. drugu dokumentaciju koju odredi Agencija.

Odlučivanje o zahtjevu za odobrenje za preuzimanje portfelja ugovora o mirovini

Članak 60. (NN 156/23)

(1) Prilikom odlučivanja o zahtjevu za izdavanje odobrenja za preuzimanje portfelja ugovora o mirovini Društva, Agencija procjenjuje sljedeće:

1. je li Društvo preuzimatelj pružilo sve informacije iz članka 59. ovoga Zakona

2. jesu li sustav upravljanja, financijski položaj Društva preuzimatelja ili zahtjevi u vezi s primjerenosti, odnosno stručnim kvalifikacijama ili iskustvom osoba koje upravljaju Društvom preuzimateljem usklađeni s predloženim prijenosom

3. jesu li dugoročni interesi korisnika mirovina Društva preuzimatelja te preneseni dio mirovinskog programa zaštićeni na odgovarajući način tijekom i nakon prijenosa

4. je li na dan prijenosa u potpunosti osigurano pokriće tehničkih pričuva Društva preuzimatelja

5. je li imovina koju treba prenijeti dostatna i primjerena za pokriće obveza, tehničkih pričuva i drugih obveza i prava koje treba prenijeti, u skladu s pravilima ovoga Zakona

6. jesu li, u slučaju djelomičnog prijenosa obveza mirovinskog programa, tehničkih pričuva te drugih obveza i prava, kao i pripadajuće imovine ili njezine novčane protuvrijednosti, dugoročni interesi preostalih korisnika portfelja ugovora o mirovini zaštićeni na odgovarajući način

7. jesu li pojedinačna prava korisnika barem jednaka nakon prijenosa.

(2) Agencija će rješenjem odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za preuzimanje portfelja ugovora o mirovini u slučaju ako:

1. je vrijednost imovine za pokriće tehničkih pričuva manja od visine pričuva koje se moraju oblikovati za portfelj ugovora o mirovini koji je predmet prijenosa, osim:

a) ako će takav manjak društvo preuzimatelj nadoknaditi iz vlastitih sredstava ili

b) ako se takav manjak može pokriti iz interventnih pričuva ili

c) Društvo ispunjava uvjete iz članka 87. stavka 3. ovoga Zakona, a Agencija nije rješenjem zabranila korištenje mogućnosti iz članka 87. stavka 3. ovoga Zakona

2. Društvo preuzimatelj nema odobrenje za rad za obavljanje poslova koji su predmet prijenosa, odnosno ako bi zbog preuzimanja portfelja ugovora o mirovini bilo ugroženo poslovanje Društva preuzimatelja sukladno pravilima o upravljanju rizicima

3. postoje drugi razlozi zbog kojih bi bili ugroženi interesi korisnika mirovina.

(3) Društvo preuzimatelj može započeti s isplatom mirovina nakon primitka odobrenja Agencije za preuzimanje portfelja ugovora o mirovini Društva te nakon što je obavijestilo Agenciju da je preuzelo ugovore o mirovini koji su predmet preuzimanja.

(4) Agencija će pravilnikom propisati sadržaj zahtjeva za izdavanje odobrenja za preuzimanje portfelja ugovora o mirovini i dokumentaciju koja se dostavlja uz zahtjev za izdavanje odobrenja za preuzimanje portfelja iz ovoga članka.

Sukob interesa

Članak 61. (NN 115/18, 156/23)

(1) Društvo je dužno, uzimajući u obzir vrstu, opseg i složenost poslovanja, organizirati poslovanje na način da svodi rizik sukoba interesa na najmanju moguću mjeru.

(2) Društvo je dužno poduzeti sve razumne korake kako ne bi tijekom poslovanja u pitanje došli interesi korisnika mirovina.

(3) Društvo je dužno poduzeti sve razumne korake kako bi utvrdilo, otkrilo te spriječilo ili riješilo sukob interesa te uspostavilo odgovarajuće kriterije za utvrđivanje vrste sukoba interesa čije bi postojanje moglo naštetiti interesima korisnika mirovina.

(4) Društvo je pri utvrđivanju vrsta sukoba interesa koji bi mogli naštetiti interesima korisnika mirovina dužno uključiti i sukobe interesa koji bi mogli nastati zbog uključivanja rizika održivosti u njegove procese, sustave i unutarnje kontrole.

(5) Društvo je dužno, uzimajući u obzir vrstu, opseg i složenost poslovanja uspostaviti, provoditi te redovito ažurirati i nadzirati učinkovite politike upravljanja sukobima interesa.

(6) Društvo je dužno uspostaviti, provoditi te redovito ažurirati politike o transakcijama relevantnih osoba i osoba koje su s njima u rodbinskoj vezi, s financijskim instrumentima u koje ulaže Društvo, s ciljem sprječavanja sukoba interesa.

(7) Relevantne osobe Društva nemaju pravo na nagradu ili naknadu s osnova članstva u nadzornom odboru nekog društva temeljem vlasništva Društva nad dionicama ili udjelima tog društva, osim prava na naknadu putnih i drugih opravdanih troškova.

Mjere za neprekidno poslovanje

Članak 62.

(1) Društvo je dužno poduzeti sve primjerene mjere koje su potrebne da bi se osiguralo njegovo neprekidno i redovito poslovanje.

(2) Za postizanje svrhe iz stavka 1. ovoga članka Društvo je dužno koristiti odgovarajuće sustave, sredstva i postupke, koji su razmjerni vrsti, opsegu i složenosti njegova poslovanja.

Izdvajanje poslova ili funkcija

Članak 63. (NN 115/18)

(1) Izdvajanje poslova ili funkcija ugovorni je prijenos obavljanja poslova vezanih za djelatnost Društva, odnosno ugovorni prijenos ključnih, odnosno važnih poslovnih funkcija Društva, u cijelosti ili djelomično, koje inače Društvo samo obavlja u okviru svoje registrirane djelatnosti, na pružatelje usluga, u skladu s kojim pružatelj usluga izravno ili neizravno obavlja poslove ili funkcije Društva.

(2) Društvo odgovara u potpunosti za izdvojene poslove ili funkcije.

(3) Izdvajanje poslova ili funkcija provodi se iz objektivnih razloga i isključivo s ciljem povećanja učinkovitosti obavljanja tih poslova, vodeći računa o veličini Društva.

(4) Izdvajanje ključnih funkcija ili poslova nije moguće ako bi dovelo do:

1. narušavanja kvalitete sustava upravljanja Društva

2. neopravdanog povećanja operativnog rizika

3. narušavanja ovlasti Agencije ili drugog nadležnog tijela za praćenje ispunjavanja obveza Društva

4. ugrožavanja trajnog i zadovoljavajućeg pružanja usluga korisnicima mirovine.

(5) Društvo je dužno osigurati pravilno funkcioniranje izdvojenih poslova putem procesa odabira pružatelja usluga i neprekidnim praćenjem poslova tog pružatelja usluga.

(6) Društvo je dužno sklopiti pisani ugovor s pružateljem usluga koji sadržava prava i obveze Društva i pružatelja usluga.

(7) Društvo je dužno obavijestiti Agenciju o prestanku i svakoj promjeni ugovora, dostavljanjem preslike tog ugovora odnosno dodatka ugovora, u roku od osam dana od dana njegova sklapanja.

(8) Osobe ili subjekti na koje je Društvo izdvojilo obavljanje ključne funkcije u skladu s ovim člankom moraju ispunjavati uvjete stručnosti i primjerenosti iz članka 49.b ovoga Zakona.

(9) Agencija može zatražiti informacije i dokumentaciju u bilo kojem trenutku o izdvojenim ključnim funkcijama ili poslovima od Društva i pružatelja usluga.

Izdavanje i ukidanje rješenja o odobrenju za izdvajanje poslova ili funkcija

Članak 64. (NN 115/18)

(1) Agencija će donijeti rješenje o odobrenju za svako početno i naknadno izdvajanje poslova ili funkcija na zahtjev Društva ako ocijeni da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1. da izdvajanjem poslova ili funkcija nisu ugroženi interesi korisnika mirovina

2. da izdvajanjem poslova ili funkcija neće biti onemogućeno odnosno bitno otežano kvalitetno provođenje sustava unutarnjih kontrola ili obavljanje nadzora nad poslovanjem Društva u skladu s ovim Zakonom

3. ako izdvajanje ne bi dovelo do ispunjenja uvjeta iz članka 63. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) Agencija može izdavanje, odnosno važenje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka vezati uz određene uvjete ako je to nužno radi zaštite interesa korisnika mirovina.

(3) Agencija će rješenjem odbiti izdavanje odobrenja za izdvajanje poslova i funkcija ako nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Agencija će rješenjem ukinuti rješenje o odobrenju za izdvajanje poslova ili funkcija ako:

1. Društvo prestane ispunjavati uvjete iz stavka 1. ovoga članka

2. Društvo ne ispunjava uvjete iz stavka 2. ovoga članka

3. Društvo u roku od šest mjeseci od izdavanja odobrenja ne izdvoji posao na pružatelja usluge

4. dođe do prestanka ugovora iz članka 63. stavka 1. ovoga Zakona.

(5) Agencija pravilnikom detaljnije propisuje dokumentaciju koja se dostavlja uz zahtjev za izdavanje odobrenja za izdvajanje poslova ili funkcija i izvještavanje Agencije o izdvojenim poslovima ili funkcijama.

56. Pravilnik o organizacijskim uvjetima i dokumentaciji za izdvajanje poslova i funkcija mirovinskog osiguravajućeg društva

Nadzor nad izdvojenim poslovima

Članak 65.

(1) Odredbe ovoga Zakona o nadzoru na odgovarajući način se primjenjuju i na nadzor nad pružateljem usluge.

(2) Društvo je dužno na zahtjev Agencije predočiti sve podatke o pravnom i financijskom stanju, te o poslovanju pružatelja usluge.

Politike primitaka

Članak 66. (NN 115/18)

(1) Društvo je dužno utvrditi i primjenjivati razumnu politiku primitaka za članove uprave, osobe koje obavljaju ključne funkcije i druge zaposlenike ili osobe koje obavljaju poslove za Društvo čije profesionalne aktivnosti imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti Društva na način razmjeran njegovoj veličini i unutarnjem ustrojstvu te veličini, vrsti, opsegu i složenosti njegovih djelatnosti.

(2) Politika primitaka utvrđuje se, provodi i održava u skladu s djelatnostima, profilom rizičnosti, ciljevima, i dugoročnim interesom, financijskom stabilnosti i rezultatima Društva kao cjeline te se njome podupire dobro, razborito i djelotvorno upravljanje Društvom.

(3) Pri utvrđivanju i primjeni politike primitaka iz stavka 1. ovoga članka Društvo poštuje sljedeća načela:

1. politika primitaka utvrđuje se, provodi i održava u skladu s poslovanjem, profilom rizičnosti, ciljevima i dugoročnim interesom, financijskom stabilnosti i rezultatima Društva kao cjeline te se njome podupire dobro, razborito i djelotvorno upravljanje Društvom

2. politika primitaka u skladu je s dugoročnim interesima Društva i korisnika mirovina

3. politika primitaka uključuje mjere za izbjegavanje sukoba interesa

4. politika primitaka sukladna je dobrom i djelotvornom upravljanju rizicima i ne potiče preuzimanje rizika koje nije u skladu s profilima rizičnosti i pravilima Društva, a promiče razborito i učinkovito upravljanje Društvom

5. politika primitaka primjenjuje se na Društvo i pružatelje usluga na koje su izdvojeni poslovi ili funkcije, a ne primjenjuje se kada su izdvojeni poslovi ili funkcije u vezi s obavljanjem djelatnosti iz članka 9. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, ako su ti pružatelji usluga društva za osiguranje, društva za reosiguranje, društva za upravljanje UCITS fondovima, društva za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima, kreditne institucije ili investicijska društva

6. Društvo utvrđuje opća načela politike primitaka, preispituje ju i ažurira najmanje svake tri godine te je odgovorno za njezinu provedbu

7. jasno, transparentno i djelotvorno upravljanje u pogledu primitaka i nadzora.

(4) Ako su primici povezani s uspješnošću, ukupni iznos primitaka mora se temeljiti na uspješnosti pojedinca i relevantne poslovne jedinice te na ukupnim rezultatima Društva, pri čemu se prilikom ocjenjivanja uspješnosti pojedinca uzimaju u obzir financijski i nefinancijski kriteriji.

(5) U godišnjim financijskim izvještajima Društva potrebno je objaviti, osim ako je drugačije predviđeno Uredbom (EU) br. 2016/679:

1. ukupni iznos bonusa i nagrada, odijeljenih na fiksne i varijabilne iznose, koji su od strane Društva isplaćeni zaposlenicima Društva, kao i broj korisnika takvih bonusa i nagrada

2. ukupni iznos bonusa i nagrada, odijeljenih na iznose koje su primili članovi uprave, nadzornog odbora, prokurist ili pak zaposlenici Društva čiji rad može imati materijalni utjecaj na profil rizičnosti Društva.

Transparentnost politika u području rizika održivosti

Članak 66.a (NN 156/23)

Društvo je dužno na svojim mrežnim stranicama objaviti informacije o politikama u vezi s uključivanjem rizika održivosti u svoj proces odlučivanja o ulaganjima imovine za pokriće tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje.

Transparentnost štetnih učinaka na održivost na razini Društva

Članak 66.b (NN 156/23)

(1) Društvo je dužno na svojim mrežnim stranicama objaviti i redovito ažurirati informacije o štetnim učincima odluka o ulaganjima imovine za pokriće tehničkih pričuva na čimbenike održivosti.

(2) Ako Društvo uzima u obzir glavne štetne učinke odluka o ulaganjima na čimbenike održivosti, dužno je objaviti izjavu o politikama dužne pažnje u pogledu tih učinaka, pri čemu uvažava veličinu, prirodu i opseg svoga poslovanja te mirovinskih programa koje distribuira.

(3) Ako Društvo ne uzima u obzir štetne učinke odluka o ulaganjima na čimbenike održivosti, dužno je objaviti jasne razloge zašto to ne čini, uključujući, ako je to relevantno, informacije o tome namjerava li i kada uzeti u obzir takve štetne učinke.

(4) Društvo iz stavka 2. ovoga članka dužno je u izjavu o politikama dužne pažnje u pogledu glavnih štetnih učinaka odluka o ulaganjima na čimbenike održivosti uključiti sljedeće:

1. informacije o svojim politikama za utvrđivanje glavnih štetnih učinaka na održivost i pokazatelje održivosti, kao i određivanja prioriteta u vezi s tim učincima i pokazateljima

2. opis glavnih štetnih učinaka na održivost i svih mjera poduzetih u vezi s time ili, ako je to relevantno, planiranih mjera

3. kratke sažetke o politikama sudjelovanja u skladu s odredbama zakona kojim je uređeno osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, za izdavatelje dionica koje su uvrštene na uređenom tržištu

4. upućivanje na svoje poštovanje kodeksa odgovornog poslovnog ponašanja i međunarodno priznatih standarda u vezi s dužnom pažnjom i izvještavanjem.

(5) Agencija će pravilnikom propisati sadržaj, metodologije i prikaz informacija iz stavaka 2. do 4. ovoga članka koje se odnose na pokazatelje održivosti povezane sa štetnim učincima u vezi s klimom kao i drugim štetnim učincima u vezi s okolišem te pojedinosti o sadržaju i prikazu informacija u pogledu načela »ne nanosi bitnu štetu«.

(6) Agencija će pravilnikom propisati sadržaj, metodologije i prikaz informacija iz stavaka 2. do 4. ovoga članka koje se odnose na pokazatelje održivosti povezane sa štetnim učincima u području socijalnih pitanja te pitanja u vezi sa zaposlenicima, poštovanjem ljudskih prava, borbom protiv korupcije i podmićivanja.

Transparentnost politika primitaka u vezi s uključivanjem rizika održivosti

Članak 66.c (NN 156/23)

Društvo je dužno u svoje politike primitaka iz članka 66. ovoga Zakona uključiti informacije o tome kako su te politike usklađene s uključivanjem rizika održivosti i objaviti te informacije na svojim mrežnim stranicama.

Transparentnost uključivanja rizika održivosti

Članak 66.d (NN 156/23)

(1) Društvo je dužno u informacije iz članka 71. ovoga Zakona, a koje uključuju izjavu o načelima ulaganja iz članka 91. ovoga Zakona, uključiti sljedeće:

1. opis načina na koji su rizici održivosti uključeni u donošenje odluke o ulaganju imovine za pokriće tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje i

2. opis rezultata procjene vjerojatnih učinaka rizika održivosti na prinose mirovinskog programa.

(2) Ako Društvo rizike održivosti ne smatra relevantnima, opisi iz stavka 1. ovoga članka moraju sadržavati jasno i sažeto objašnjenje razloga za to.

Transparentnost štetnih učinaka na održivost na razini mirovinskog programa obveznog osiguranja

Članak 66.e (NN 156/23)

(1) Društvo iz članka 66.b stavka 2. ovoga Zakona dužno je za svaki mirovinski program obveznog osiguranja u informacije iz članka 71. ovoga Zakona uključiti i sljedeće informacije:

1. jasno i obrazloženo objašnjenje o tome uzimaju li se u tom mirovinskom programu u obzir glavni štetni učinci na čimbenike održivosti i, ako da, na koji način

2. izjavu da su informacije o glavnim štetnim učincima na čimbenike održivosti dostupne u godišnjem financijskom izvještaju Društva.

(2) Društvo iz članka 66.b stavka 3. ovoga Zakona dužno je za svaki mirovinski program obveznog osiguranja kojeg distribuira, u informacijama iz članka 71. ovoga Zakona uključiti izjavu da Društvo ne uzima u obzir štetne učinke odluka o ulaganjima na čimbenike održivosti, kao i razloge za to.

Transparentnost promicanja okolišnih ili socijalnih obilježja u informacijama koje se daju potencijalnim korisnicima mirovina i korisnicima mirovina

Članak 66.f (NN 156/23)

(1) Ako Društvo kroz ulaganja imovine za pokriće tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje promiče, uz ostala obilježja, okolišna ili socijalna obilježja, ili kombinacije tih obilježja, pod uvjetom da društva u koja se ulaže primjenjuju prakse dobrog upravljanja, ili ako Društvo ulaže dio imovine za pokriće tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje u održiva ulaganja iz članka 3. točke 71. ovoga Zakona, informacije koje je Društvo dužno objaviti u okviru informacija iz članka 71. ovoga Zakona uključuju sljedeće:

1. informacije o tome kako se ostvaruju okolišna i/ili socijalna obilježja

2. informacije o tome planira li Društvo dio imovine za pokriće tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje ulagati u održiva ulaganja iz članka 3. točke 71. ovoga Zakona

3. ako se koristi indeks kao referentna vrijednost, informacije o tome je li i na koji je način taj indeks usklađen s okolišnim i/ili socijalnim obilježjima.

(2) Društvo je dužno u informacije iz članka 71. ovoga Zakona za mirovinski program obveznog osiguranja uključiti i informaciju o tome gdje se može pronaći metodologija upotrjebljena za izračun indeksa iz stavka 1. točke 3. ovoga članka.

(3) Ako se imovina za pokriće tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje ulaže i u održiva ulaganja iz članka 3. točke 71. ovoga Zakona, Društvo je dužno u informacije iz članka 71. ovoga Zakona uključiti sljedeću izjavu:

»Načelo »ne nanosi bitnu štetu« primjenjuje se samo na ona ulaganja kod kojih se uzimaju u obzir kriteriji Europske unije za okolišno održive gospodarske djelatnosti. Kod ulaganja na kojima se temelji preostali udio ovoga mirovinskog programa, ne uzimaju se u obzir kriteriji Europske unije za okolišno održive gospodarske djelatnosti.«.

(4) Ako se imovina za pokriće tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje ulaže i u održiva ulaganja iz članka 3. točke 71. ovoga Zakona, na takva ulaganja se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 66.g stavaka 6. i 7. ovoga Zakona.

(5) Agencija će pravilnikom propisati pojedinosti o sadržaju i prikazu informacija koje Društvo treba objaviti na temelju stavaka 1. i 2. ovoga članka.

Transparentnost održivih ulaganja u informacijama koje se daju potencijalnim korisnicima mirovina i korisnicima mirovina

Članak 66.g (NN 156/23)

(1) Ako Društvo upravlja mirovinskim programom obveznog osiguranja koji ima za cilj ulagati u održiva ulaganja te je utvrđen indeks kao referentna vrijednost, u informacijama iz članka 71. ovoga Zakona za taj mirovinski program dužno je objaviti i:

1. informacije o tome na koji je način određeni indeks usklađen s tim ciljem

2. objašnjenje o tome zašto i na koji način se utvrđeni indeks usklađen s tim ciljem razlikuje od šireg tržišnog indeksa.

(2) Ako mirovinski program obveznog osiguranja ima za cilj ulagati u održiva ulaganja i nije određen indeks kao referentna vrijednost, u informacijama iz članka 71. ovoga Zakona za taj mirovinski program je potrebno uključiti objašnjenje načina na koji se taj cilj treba ostvariti.

(3) Ako mirovinski program obveznog osiguranja ima za cilj smanjenje emisija ugljika, u informacijama iz članka 71. ovoga Zakona za taj mirovinski program je potrebno navesti da je cilj biti izložen niskim emisijama ugljika kako bi se ostvarili dugoročni ciljevi u vezi s globalnim zatopljenjem koji su utvrđeni Pariškim sporazumom (SL L 282, 19. 10. 2016).

(4) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako ne postoji referentna vrijednost Europske unije za klimatsku tranziciju ili referentna vrijednost Europske unije usklađena s Pariškim sporazumom u skladu s Uredbom (EU) 2019/2089 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izmjeni Uredbe (EU) 2016/1011 u pogledu referentnih vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i referentnih vrijednosti EU-a usklađenih s Pariškim sporazumom te objavama u vezi s održivošću za referentne vrijednosti (SL L 317, 9. 12. 2019.), u informacijama iz članka 71. ovoga Zakona za mirovinski program obveznog osiguranja je potrebno uključiti podrobno objašnjenje o načinu osiguravanja trajnog napora u svrhu postizanja cilja smanjenja emisija ugljika radi postizanja dugoročnih ciljeva u vezi s globalnim zatopljenjem koji su utvrđeni Pariškim sporazumom.

(5) Društvo u informacijama iz članka 71. ovoga Zakona za mirovinski program obveznog osiguranja uključuje i naznaku gdje se može pronaći metodologija upotrijebljena za izračun indeksa iz stavka 1. ovoga članka i referentnih vrijednosti Europske unije iz stavka 4. ovoga članka, ako referentne vrijednosti Europske unije postoje.

(6) Ako se imovina za pokriće tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje ulaže u gospodarsku djelatnost kojom se pridonosi okolišnom cilju u smislu članka 3. točke 71. ovoga Zakona, u informacije iz članka 71. ovoga Zakona za mirovinski program i godišnji financijski izvještaj Društva potrebno je uključiti sljedeće:

1. informacije o okolišnom cilju ili okolišnim ciljevima utvrđenim u članku 9. Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22. 6. 2020.; u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2020/852), kojima pridonosi ulaganje imovine za pokriće tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje i

2. opis kako su i u kojoj mjeri ulaganja imovine za pokriće tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje ulaganja u gospodarske djelatnosti koje se smatraju okolišno održivima u skladu s člankom 3. Uredbe (EU) 2020/852.

(7) U opisu iz stavka 6. točke 2. ovoga članka Društvo je dužno odrediti udio ulaganja imovine za pokriće tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje u okolišno održive gospodarske djelatnosti, uključujući pojedinosti o udjelima omogućujućih i prijelaznih djelatnosti iz članka 16., odnosno članka 10. stavka 2. Uredbe (EU) 2020/852, kao postotak svih ulaganja imovine za pokriće tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje.

(8) Agencija će pravilnikom propisati pojedinosti o sadržaju i prikazu informacija koje Društvo treba objaviti na temelju stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka.

Transparentnost promicanja okolišnih ili socijalnih obilježja i održivih ulaganja na mrežnim stranicama

Članak 66.h (NN 156/23)

(1) Društvo je dužno na svojim mrežnim stranicama, uz podatke iz članka 70. ovoga Zakona, objaviti i ažurirati sljedeće informacije za mirovinske programe obveznog osiguranja iz članka 66.f stavka 1. i članka 66.g stavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona:

1. opis okolišnih ili socijalnih obilježja ili cilja održivog ulaganja

2. informacije o metodologijama upotrijebljenim za procjenu, mjerenje i praćenje okolišnih ili socijalnih obilježja ili učinka održivih ulaganja odabranih za mirovinski program obveznog osiguranja, uključujući izvore podataka, kriterije za analizu ulaganja imovine za pokriće tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje, te relevantne pokazatelje održivosti koji se upotrebljavaju za mjerenje okolišnih ili socijalnih obilježja ili ukupnog učinka mirovinskog programa obveznog osiguranja na održivost

3. informacije iz članaka 66.f i 66.g ovoga Zakona

4. informacije iz članka 66.i ovoga Zakona.

(2) Informacije koje Društvo treba objaviti na temelju stavka 1. ovoga članka moraju biti jasne, sažete i razumljive članovima, a Društvo ih je dužno objaviti na točan, pošten, jasan, nedvosmislen, jednostavan i sažet način na istaknutom i lako dostupnom dijelu mrežnih stranica Društva.

(3) Agencija će pravilnikom propisati sadržaj informacija iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka te zahtjeve u vezi s prikazom informacija iz stavka 2. ovoga članka.

Transparentnost promicanja okolišnih ili socijalnih obilježja i održivih ulaganja u periodičnim izvještajima

Članak 66.i (NN 156/23)

(1) Društvo koje distribuira mirovinske programe obveznog osiguranja iz članka 66.f stavka 1. ili članka 66.g stavaka 1., 2. ili 3. ovoga Zakona, u godišnji izvještaj Društva iz članka 98. ovoga Zakona uključuje i sljedeće informacije:

1. za mirovinski program iz članka 66.f stavka 1. ovoga Zakona:

a) opis opsega u kojem su ostvarena okolišna ili socijalna obilježja te ako se imovina za pokriće tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje ulaže i u održiva ulaganja, udio održivih ulaganja

b) informacije iz članka 66.g stavka 6. ovoga Zakona, za dio ulaganja u održiva ulaganja, ako se imovina za pokriće tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje ulaže i u održiva ulaganja

c) izjavu iz članka 66.f stavka 3. ovoga Zakona, ako se imovina za pokriće tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje ulaže i u održiva ulaganja.

2. za mirovinski program iz članka 66.g stavaka 1., 2. ili 3. ovoga Zakona:

a) opis ukupnog učinka mirovinskog programa u području održivosti na temelju relevantnih pokazatelja održivosti ili

b) ako je indeks utvrđen kao referentna vrijednost, usporedbe između ukupnog učinka mirovinskog programa koji je povezan s održivosti s učinkom utvrđenog indeksa i šireg tržišnog indeksa na temelju pokazatelja održivosti

c) informacije iz članka 66.g stavka 6. ovoga Zakona.

(2) Za potrebe objave informacija iz stavka 1. ovoga članka, Društvo može upotrebljavati informacije iz izvještaja poslovodstva u skladu s člancima 21. ili 21.a Zakona o računovodstvu (»Narodne novine«, br. 78/15., 134/15., 120/16., 116/18., 42/20., 47/20. – ispravak, 114/22. i 82/23.) ili informacije iz nefinancijskih izvještaja u skladu s člankom 24. ili 24.a istog Zakona, kada je to prikladno.

(3) Agencija će pravilnikom propisati sadržaj i prikaz informacija iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka.

Preispitivanje objava

Članak 66.j (NN 156/23)

(1) Društvo je dužno osigurati redovito ažuriranje informacija objavljenih u skladu s člancima 66.a, 66.c i 66.g ovoga Zakona, kada je obvezno takve informacije objavljivati u skladu s tim člancima.

(2) Ako Društvo izmijeni informacije iz stavka 1. ovoga članka, dužno je na mrežnim stranicama objaviti i jasno objašnjenje takve izmjene.

Investicijski proces – alternativna ulaganja

Članak 66.k (NN 156/23)

(1) Prilikom odabira i kontinuiranog praćenja ulaganja imovine tehničkih pričuva obveznog mirovinskog osiguranja u alternativna ulaganja iz članka 93. stavka 3. ovoga Zakona, Društvo je dužno koristiti visoki stupanj dužne pažnje što podrazumijeva odgovarajuću stručnost i znanje o imovini u koju se ulaže i razumijevanje rizika ulaganja vezanih uz takvu imovinu, kao i provođenje adekvatne dubinske analize predmeta takvih ulaganja kada vrijednost ulaganja prelazi 3 % vrijednosti imovine za pokriće tehničkih pričuva.

(2) Kako bi se osiguralo da se investicijske odluke o alternativnim ulaganjima iz članka 93. stavka 3. ovoga Zakona donose i provode u skladu s ciljevima i investicijskom strategijom ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva obveznog mirovinskog osiguranja, obvezama koje za Društvo proizlaze iz ugovora o mirovinama, kao i ograničenjima rizika, Društvo je dužno uspostaviti, provoditi i primjenjivati pisane politike i postupke o primjeni dužne pažnje iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Društvo je dužno redovito preispitivati i ažurirati politike i postupke iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Pored poštivanja zahtjeva iz stavaka 1., 2 i 3. ovoga članka, kod alternativnih ulaganja iz članka 93. stavka 3. ovoga Zakona, Društvo je dužno:

1. odrediti i redovito ažurirati poslovni plan koji je u skladu s vremenskim horizontom konkretnog ulaganja i tržišnim uvjetima, kao i obvezama iz ugovora o mirovinama, a koji najmanje uključuje razloge odabira takvog ulaganja, rizike takvog ulaganja i način upravljanja istima, ekonomski i financijski plan za realizaciju i praćenje tog ulaganja, vremenski horizont ulaganja, usklađenost s obvezama koje za Društvo proizlaze iz ugovora o mirovinama, izlaznu strategiju, te poduzimanje aktivnosti do planiranog izlaska iz takve investicije

2. odrediti moguće načine za ostvarenje ulaganja koja su u skladu s poslovnim planom iz točke 1. ovoga stavka

3. ocijeniti moguće načine za ostvarenje ulaganja u odnosu na sve dostupne opcije i ukupne povezane rizike, te sve relevantne pravne, porezne, financijske i druge čimbenike koji utječu na vrijednost tog ulaganja, ljudske i materijalne resurse i strategije koji su potrebni za realizaciju tog ulaganja, uključujući i izlazne strategije

4. kod ulaganja koja prelaze 3 % vrijednosti imovine za pokriće tehničkih pričuva obavljati aktivnosti dubinske analize koje su potrebne za ostvarenje ulaganja s dužnom pažnjom prije pristupanja njihovom izvršenju i

5. pratiti uspješnost provedenog ulaganja u odnosu na poslovni plan iz točke 1. ovoga stavka.

(5) Društvo je dužno je za ulaganje imovine za pokriće tehničkih pričuva obveznog mirovinskog osiguranja u alternativna ulaganja iz članka 93. stavka 3. ovoga Zakona osigurati dovoljno osoblja koje ima kvalifikacije, znanje i stručnost koji su potrebni za obavljanje poslova iz ovoga članka, pri čemu je obvezno voditi računa o vrsti, opsegu i složenosti konkretnih alternativnih ulaganja te vrsti i rasponu aktivnosti koje se moraju poduzeti za odabir, realizaciju i praćenje takvih ulaganja.

(6) Društvo je dužno jednom godišnje, u roku od 30 dana od isteka kalendarske godine, Agenciji dostaviti izvještaj o portfelju alternativnih ulaganja iz članka 93. stavka 3. ovoga Zakona koje minimalno uključuje podatke o realizaciji poslovnog plana iz stavka 4. točke 1. ovoga članka, aktivnostima koje su poduzete u skladu s takvim poslovnim planom te podatke o uspješnosti provedenog ulaganja u odnosu na poslovni plan, uključujući i podatke o ostvarenju predviđene izlazne strategije, pripremnim radnjama za provođenje predviđene izlazne strategije te potencijalnim problemima kod provođenja predviđene izlazne strategije.

(7) Društvo je dužno u sklopu izvještaja iz stavka 6. ovoga članka Agenciji dostaviti podatke o osobama koje su unutar Društva zadužene za upravljanje portfeljem alternativnih ulaganja iz članka 93. stavka 3. ovoga Zakona, osobama na koje je Društvo izdvojilo takve aktivnosti te procjenu Društva vezano za njihove kvalifikacije, razinu znanja i stručnosti u odnosu na konkretni portfelj alternativnih ulaganja za koji su zaduženi te takve podatke ažurirati prilikom svake promjene zaduženih osoba ili portfelja, ako se ulaže u vrstu imovine koja ima drugačiji profil rizika od alternativnih ulaganja kojima su ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva obveznog mirovinskog osiguranja do tada bila izložena.

(8) Ako Društvo ne postupa u skladu s ovim člankom, Agencija može tom Društvu privremeno zabraniti ili ograničiti ulaganje u alternativna ulaganja iz članka 93. stavka 3. ovoga Zakona, kao i naložiti njihovo otuđenje u roku koji ocijeni primjerenim.

Procedure postupanja, evidencije i poslovna dokumentacija Društva

Članak 67.

(1) Društvo mora imati jasne i transparentne procedure postupanja s dokumentacijom koja se odnosi na poslovanje Društva.

(2) Društvo je dužno voditi i čuvati evidencije i poslovnu dokumentaciju o svim aktivnostima, kao i o transakcijama koje je izvršilo, na način koji omogućuje nadzor nad poslovanjem u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, a posebice nad ispunjavanjem obveza prema korisnicima mirovine i potencijalnim korisnicima mirovine.

(3) Društvo je dužno organizirati poslovanje i ažurno voditi poslovnu dokumentaciju i druge administrativne ili poslovne evidencije na način koji omogućuje da se u svakom trenutku može provjeriti tijek pojedinog posla koji je izvršilo.

(4) Svu poslovnu dokumentaciju Društvo mora zaštititi od neovlaštenog pristupa i mogućih gubitaka u zapisu te čuvati na trajnom mediju.

Poslovna tajna i razmjena informacija

Članak 68. (NN 115/18, 156/23)

(1) Poslovnom tajnom u smislu ovoga Zakona smatra se bilo koji podatak čije bi otkrivanje štetilo interesima Društva ili interesima korisnika mirovine, a osobito podaci potencijalnih korisnika mirovine i korisnika mirovine koje su Društvo ili osobe koje obavljaju distribuciju mirovinskih programa saznali na osnovi pružanja usluga iz ovoga Zakona i u obavljanju poslova s pojedinačnim potencijalnim korisnikom mirovine ili korisnikom mirovine te poslovni planovi Društva.

(2) Članovi uprave ili nadzornog odbora Društva, dioničari Društva, zaposlenici Društva, pravne ili fizičke osobe koje rade za Društvo na temelju ugovora i njihovi zaposlenici ne smiju te podatke priopćavati trećim osobama, iskoristiti ih protiv interesa Društva ili interesa korisnika mirovine ili omogućiti da ih koriste treće osobe.

(3) Podaci iz stavka 1. ovoga članka ne predstavljaju poslovnu tajnu kada ih u izvršavanju svojih nadzornih i drugih javnih ovlasti u skladu s ovim ili drugim zakonom zahtijevaju Agencija, pravosudna i upravna tijela ili kada za njihovo objavljivanje Društvo ima privolu korisnika mirovine.

(4) Poslovnom tajnom iz stavka 1. ovoga članka ne smatraju se pretpostavke i parametri te aktuarske metode na kojima se temelje izračuni mirovina koje Društvo distribuira, a kada iste od Društva zatraže korisnici mirovine, odnosno potencijalni korisnici mirovine.

(5) Osobe zaposlene u Agenciji, revizori ili osobe angažirane od strane Agencije ne smiju drugim osobama ili tijelima odavati povjerljive informacije koje su pribavile u okviru obavljanja svojih dužnosti.

(6) Obveza iz stavka 5. ovoga članka traje i nakon prestanka radnog odnosa u Agenciji, odnosno nakon prestanka angažmana od strane Agencije.

(7) Stavci 5. i 6. ovoga članka ne odnose se na objavljivanje podataka u sažetom obliku ili zbirnom obliku, kod kojih se ne mogu razaznati pojedina Društva.

(8) Iznimno od stavaka 5. do 7. ovoga članka, povjerljive informacije mogu se otkriti u građanskim i trgovačkim postupcima ako je u tijeku likvidacija Društva.

Upotreba povjerljivih informacija

Članak 68.a (NN 115/18)

Kada Agencija primi povjerljive informacije, na temelju ovoga Zakona, te informacije upotrebljava samo tijekom obavljanja svojih dužnosti i u sljedeće svrhe:

1. radi provjere je li Društvo prije početka obavljanja svojih djelatnosti ispunilo uvjete za početak obavljanja poslova

2. radi olakšavanja praćenja djelatnosti Društva, uključujući praćenje tehničkih pričuva, solventnosti, sustava upravljanja te informacija pruženih korisnicima

3. radi određivanja korektivnih mjera, uključujući izricanja mjera

4. radi objavljivanja ključnih pokazatelja uspješnosti za svako pojedinačno Društvo, koji mogu pomoći potencijalnim korisnicima u donošenju financijskih odluka u vezi sa svojom mirovinom u skladu s odredbama Uredbe (EU) 2016/679

5. u okviru tužbi protiv rješenja Agencije donesenih u skladu s odredbama ovoga Zakona

6. u sudskim postupcima povezanima s odredbama ovoga Zakona.

Pravo Europskog parlamenta na istragu

Članak 68.b (NN 115/18)

Iznimno od članaka 68. i 68.a ovoga Zakona, Europski parlament ima pravo na provođenje istrage na temelju članka 226. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Obrada osobnih podataka

Članak 68.c (NN 115/18, 156/23)

(1) Obradu osobnih podataka u okviru ovoga Zakona Društvo i nadležna tijela obavljaju u skladu s Uredbom (EU) 2016/679, a u vezi s obradom osobnih podataka koju provodi EIOPA u okviru Direktive (EU) 2016/2341, EIOPA poštuje Uredbu (EZ) br. 45/2001.

(2) Društvo obavezno prikuplja, obrađuje, čuva, dostavlja i upotrebljava osobne podatke potrebne za sklapanje ugovora o mirovini, obradu i isplatu mirovine i zajamčene isplate koje proizlaze iz ugovora o mirovini, obradu i isplatu djelomične jednokratne isplate, a sve u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka.

(3) Društvu je dopuštena obrada osobnog identifikacijskog broja ili drugog primjenjivog osobnog identifikatora koji jednoznačno označava ispitanika u svrhu sklapanja i izvršenja ugovora o mirovini te ostvarenja zakonskih prava korisnika mirovina bračnog druga, imenovanog korisnika ili zakonskog nasljednika.

(4) U svrhu sklapanja i izvršenja ugovora o mirovini te u svrhu isplate mirovine ili druge financijske transakcije, kada je to nužno za utvrđivanje identiteta ispitanika i za osiguranje točnosti podataka, Društvu je dopuštena obrada osobnih podataka prikupljanjem preslike odgovarajućeg identifikacijskog dokumenta i drugih javnih isprava koje izdaju nadležna državna tijela te kartice bankovnog računa bez vidljivog kontrolnog koda.

(5) Obrada podataka iz ovoga članka vrši se uz primjenu odgovarajućih mjera zaštite prava i sloboda ispitanika te uz ograničavanje količine podataka sukladno svrsi koja se takvom obradom ostvaruje.

DIO II.   PROMIDŽBA I ODNOS S KORISNICIMA

Promidžbene aktivnosti Društva

Članak 69. (NN 115/18, 156/23)

(1) Promidžbene aktivnosti i informacije o Društvu i mirovinskim programima koje distribuiraju na tržištu moraju sadržavati jasne, istinite i potpune informacije koje se temelje na vjerodostojnim podacima.

(2) U promidžbene informacije spadaju sve informacije priopćene korisnicima odnosno potencijalnim korisnicima mirovina putem oglasa u tisku, radiju, televiziji, putem osobnih posjeta, telefonskih poziva i elektronskih medija, te na bilo koji drugi način iz kojeg proizlazi namjera promidžbe.

(3) Društvo i osobe ovlaštene od Društva za distribuciju mirovinskih programa ne smiju provoditi promidžbene aktivnosti i davati informacije koje mogu dovesti u zabludu korisnike odnosno potencijalne korisnike mirovina.

(4) Društvo je odgovorno za potpunost i točnost informacija objavljenih u svrhu svoje promidžbe.

(5) Društvo je dužno osigurati da njegove promidžbene informacije nisu u suprotnosti s informacijama objavljenim na temelju članaka 66.a do 66.j ovoga Zakona.

53. Pravilnik o promidžbenim aktivnostima i internetskoj stranici mirovinskog osiguravajućeg društva

Mrežna stranica Društva

Članak 70. (NN 115/18, 156/23)

Društvo mora imati, redovito ažurirati i održavati svoju mrežnu stranicu koja sadrži najmanje sljedeće podatke i informacije:

1. opće podatke o Društvu (tvrtka, pravni oblik, sjedište i mjesto uprave, ako ono nije isto kao sjedište, broj odobrenja za rad izdanog od Agencije, kao i datum osnivanja i upisa u sudski registar, iznos temeljnog kapitala, članovi)

2. osnovne podatke o članovima uprave, nadzornog odbora i prokuristima Društva (osobna imena, kratke životopise)

3. polugodišnje i revidirane godišnje financijske izvještaje Društva

4. izjavu o načelima ulaganja

5. popis izdvojenih poslova s naznakom trećih osoba kojima su ti poslovi izdvojeni

6. sve obavijesti vezane za Društvo te druge podatke za javnu objavu predviđene ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona

7. informacije o mogućnosti podnošenja pritužbi te izvansudskom rješavanju sporova između Društva i korisnika mirovine.

53. Pravilnik o promidžbenim aktivnostima i internetskoj stranici mirovinskog osiguravajućeg društva

Informacije koje se daju potencijalnim korisnicima mirovina i korisnicima mirovina

Članak 71. (NN 115/18, 156/23)

(1) Društvo je dužno informirati potencijalne korisnike mirovina o relevantnim značajkama mirovinskih programa koje Društvo nudi i mogućnostima koje im se pružaju sklapanjem ugovora o isplati mirovina s Društvom i obavijestiti ih o pravima i obvezama korisnika mirovina.

(2) Društvo je dužno informacije iz stavka 1. ovoga članka:

1. redovito ažurirati

2. sastaviti na jasnom, jezgrovitom i razumljivom jeziku, izbjegavati žargon i tehničke termine, ako je moguće koristiti jednostavne riječi

3. sastaviti tako da ne dovode u zabludu i da je osigurana usklađenost terminologije i sadržaja

4. prikazati na lako čitljiv način

5. učiniti dostupnima na službenom jeziku države članice čije se socijalno i radno pravo koje je mjerodavno za područje programa strukovnog mirovinskog osiguranja primjenjuje na taj mirovinski program

6. staviti na raspolaganje potencijalnim korisnicima mirovina besplatno, elektroničkim putem, na trajnom mediju, preko internetskih stranica ili u papirnatom obliku.

(3) Društvo je dužno na zahtjev i na način definiran ugovorom sklopljenim s korisnikom mirovine, dostaviti mu:

1. revidirane godišnje financijske izvještaje Društva

2. pisanu izjavu o načelima ulaganja iz članka 91. ovoga Zakona

3. obračun mjesečne isplate mirovine i informacije o promjenama iznosa mirovine koja mu se isplaćuje zbog usklađivanja ili na temelju dodatnih doznaka kao i u slučaju ugovaranja promjenjive mirovine ili druge vrste mirovine kod koje korisnik mirovine snosi rizik ulaganja.

(4) Društvo tijekom faze isplate mirovine redovito osigurava korisnicima promjenjivih mirovina sve informacije o prinosu i načinu utvrđivanja prinosa odnosno načinu izračuna visine mjesečne mirovine.

Rješavanje pritužbi korisnika mirovine

Članak 72. (NN 156/23)

Društvo je dužno:

1. uspostaviti i ostvarivati primjerene postupke koji osiguravaju da se pritužbe korisnika mirovine rješavaju na adekvatan način te da nema ograničenja za ostvarivanje prava korisnika mirovine na podnošenje pritužbi

2. omogućiti korisnicima mirovine i potencijalnim korisnicima mirovine, podnošenje pritužbi na službenom jeziku države u kojoj se distribuira mirovinski program dobrovoljnog mirovinskog osiguranja iz članka 9. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona

3. uspostaviti i ostvarivati primjerene postupke koji osiguravaju da su informacije u vezi s postupkom rješavanja pritužbi korisnika mirovine dostupne korisnicima i Agenciji

4. voditi evidenciju i čuvati dokumentaciju o svim pritužbama korisnika mirovine i mjerama koje su temeljem njih poduzete najmanje pet godina od dana rješavanja pritužbe

5. pisano odgovoriti na pritužbu korisniku mirovine, odnosno potencijalnog korisnika mirovine u roku od 15 dana od dana primitka pritužbe.

Rješavanje sporova između Društva i korisnika mirovine

Članak 73.

(1) Društvo je dužno uspostaviti postupak izvansudskog rješavanja sporova između Društva i korisnika mirovine.

(2) U odredbama ugovora o mirovini Društvo je dužno propisati postupak izvansudskog rješavanja sporova iz stavka 1. ovoga članka.

Donošenje pravilnika

Članak 74. (NN 115/18, 156/23)

(1) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati organizacijske zahtjeve s obzirom na:

1. opće organizacijske uvjete

2. sustav upravljanja rizicima

3. internu reviziju

4. praćenje usklađenosti s relevantnim propisima

5. aktuarsku funkciju

6. sukob interesa

7. mjere za neprekidno poslovanje

8. izdvajanje poslova

9. politike primitaka

10. vođenje i čuvanje poslovne dokumentacije Društva

11. primjereno upravljanje informacijskim sustavom, uključujući i kibernetičke rizike i način upravljanja istima.

(2) Agencija će pravilnikom propisati pravila promidžbenih aktivnosti Društva te dodatne podatke i informacije koje mora sadržavati mrežna stranica Društva.

53. Pravilnik o promidžbenim aktivnostima i internetskoj stranici mirovinskog osiguravajućeg društva

56. Pravilnik o organizacijskim uvjetima i dokumentaciji za izdvajanje poslova i funkcija mirovinskog osiguravajućeg društva

57. Pravilnik o organizacijskim zahtjevima mirovinskog osiguravajućeg društva

 

GLAVA VI.   ADEKVATNOST KAPITALA

Izračun kapitala

Članak 75.

(1) Pri izračunu kapitala Društva uzimaju se u obzir stavke osnovnog kapitala iz članka 76. ovoga Zakona i stavke dopunskog kapitala iz članka 77. ovoga Zakona te stavke odbitka iz članka 78. ovoga Zakona.

(2) Agencija će pravilnikom propisati obilježja kategorija kapitala iz stavka 1. ovoga članka i obilježja stavki koji ga čine.

67. Pravilnik o adekvatnosti kapitala mirovinskog osiguravajućeg društva

Osnovni kapital

Članak 76. (NN 115/18)

(1) Pri izračunu osnovnog kapitala Društava uzimaju se u obzir sljedeće stavke:

1. temeljni kapital Društava, uplaćen na temelju redovitih dionica

2. rezerve kapitala koje se ne odnose na obveze iz ugovora o mirovinama

3. interventne pričuve

4. prenesena dobit nakon odbitka dividendi koje se isplaćuju

5. rezerve iz dobiti iskazane u bilanci koje se mogu koristiti za pokriće gubitaka, ako već nisu raspoređene za raspodjelu korisnicima mirovina.

(2) Pri izračunu osnovnog kapitala Društava kao stavke odbitka uzimaju se u obzir sljedeće stavke:

1. otkupljene vlastite dionice

2. nematerijalna imovina

3. preneseni gubitak iz prethodnih razdoblja i gubitak iz tekućeg obračunskog razdoblja.

Dopunski kapital

Članak 77. (NN 115/18, 156/23)

(1) Pri izračunu dopunskog kapitala Društava uzimaju se u obzir sljedeće stavke:

1. podređeni financijski instrumenti pod uvjetom da postoje obvezujući sporazumi prema kojima su u slučaju stečaja ili likvidacije Društva ovi podređeni financijski instrumenti rangirani iza potraživanja svih ostalih vjerovnika te se ne isplaćuju sve dok se ne podmire sve ostale nepodmirene obveze u tom trenutku

2. druge stavke.

(2) Ukupni iznos iz stavka 1. točke 1. ovoga članka ne smije prelaziti 50 % iznosa osnovnog kapitala, odnosno potrebne granice solventnosti, ovisno o tome koji je iznos niži, pri čemu podređeni financijski instrumenti s određenim rokom dospijeća ne smiju prelaziti 25 % iznosa osnovnog kapitala odnosno potrebne granice solventnosti, ovisno o tome koji je iznos niži.

(3) Druge stavke iz stavka 1. točke 2. ovoga članka su:

1. vrijednosti tehničke pričuve koja u izračunu ne uzima u obzir stvarni trošak odnosno dio stvarnog troška pribave osiguranja umanjena za vrijednost tehničke pričuve koja u izračunu uzima u obzir stvarni trošak pribave osiguranja. Stvarni troškovi pribave osiguranja u izračunu tehničke pričuve ne smiju prelaziti 3,5 % od doznake odnosno jednokratne uplate

2. rezerve s naslova vrednovanja imovine koje nisu izvanrednog karaktera i ostale rezerve.

(4) Druge stavke iz stavka 1. točke 2. ovoga članka mogu se uključiti kao stavke dopunskog kapitala samo na temelju prethodne suglasnosti Agencije.

Stavke odbitka pri izračunu kapitala

Članak 78.

Pri izračunu kapitala Društva zbroj osnovnog i dopunskog kapitala umanjuje se za sljedeće stavke:

1. udjele u drugim Društvima, društvima za osiguranje, kreditnim institucijama, investicijskim društvima, društvima za upravljanje i drugim financijskim institucijama u skladu s člankom 3. točkom 43. ovoga Zakona, te ako adekvatnost kapitala izračunavaju na temelju sličnih propisa

2. ulaganja u podređene dužničke instrumente i druga ulaganja u osobe iz točke 1. ovoga stavka koja se radi poštivanja adekvatnosti kapitala tih osoba, uzimaju u obzir pri izračunu njihova kapitala i u kojima je udjel Društva u skladu s člankom 3. točkom 43. ovoga Zakona

3. nelikvidnu imovinu.

Potrebna granica solventnosti

Članak 79. (NN 115/18)

(1) Potrebna granica solventnosti Društva posebno se računa za mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja, a posebno za mirovine iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju doznaka iz otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova i izravnih jednokratnih uplata osoba u Društvo, i posebno za mirovine iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju doznaka iz zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova.

(2) Granica solventnosti Društva jednaka je zbroju prvog i drugog rezultata.

1. Prvi rezultat izračunava se na sljedeći način:

– iznos tehničke pričuve obračunate na zadnji dan prethodne poslovne godine množi se sa 0,04.

2. Drugi rezultat izračunava se samo za mirovine kod kojih rizični kapital nije negativan, i to na sljedeći način:

– iznos rizičnog kapitala na zadnji dan prethodne godine, uključujući rizični kapital za mirovine, množi se sa 0,003.

3. Iznimno od odredbe točke 2. ovoga stavka, ukupni iznos rizičnog kapitala za mirovine, koji pokrivaju slučaj smrti s određenim trajanjem množi se sa 0,001 ako je osiguranje sklopljeno na najviše tri godine, odnosno sa 0,0015 ako je osiguranje sklopljeno na više od tri i manje od pet godina.

(3) Rizični kapital iz stavka 2. točke 2. ovoga članka razlika je između iznosa koji se isplaćuje u slučaju smrti i obračunate tehničke pričuve.

(4) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati način izračuna potrebne granice solventnosti te način i rokove izvještavanja o adekvatnosti kapitala.

67. Pravilnik o adekvatnosti kapitala mirovinskog osiguravajućeg društva

Kapital

Članak 80. (NN 156/23)

(1) Kapital Društva mora biti najmanje jednak potrebnoj granici solventnosti koja se računa na način određen člankom 79. ovoga Zakona.

(2) Ako je iznos kapitala Društva iz stavka 1. ovoga članka manji od 120 % granice solventnosti ili manji od 120 % iznosa iz članka 81. ovoga Zakona (»prag za obavješćivanje«), Društvo je dužno odmah obavijestiti Agenciju te Agenciju redovito izvještavati o novim informacijama na polugodišnjoj razini sve dok se iznos kapitala Društva ne vrati ispod praga za obavješćivanje.

(3) Obavijest iz stavka 2. dostavlja se Agenciji u pisanom obliku te sadrži sljedeće elemente:

1. razloge zbog kojih je kapital Društva ispod praga za obavješćivanje i opis kratkoročnih predviđanja financijske situacije Društva

2. sveobuhvatan opis mjera koje Društvo namjerava donijeti kako bi osiguralo trajno ispunjavanje kapitalnih zahtjeva te interesa korisnika mirovina

3. procjenu ugrožava li pad razine kapitala Društva ispod praga za obavješćivanje financijsku stabilnost društva ili interese korisnika mirovina

4. procjenu predstavlja li pad razine kapitala Društva ispod praga za obavješćivanje privremenu situaciji ili je indikator dugoročnijeg trenda, a u odnosu na mogućnost Društva da preuzima nove obveze po ugovorima o mirovini.

(4) Agencija može od Društva, kao i od imatelja kvalificiranih udjela Društva, zatražiti i dodatne podatke, analize i očitovanja, ako procijeni da su ista potrebna s ciljem osiguranja financijske stabilnosti Društva ili zaštite interesa korisnika mirovine.

Jamstveni kapital

Članak 81. (NN 115/18)

(1) Jamstveni kapital predstavljaju stavke osnovnog kapitala iz članka 76. ovoga Zakona i stavke dopunskog kapitala iz članka 77. ovoga Zakona.

(2) Jamstveni kapital ne smije biti manji od jedne trećine potrebne granice solventnosti iz članka 79. ovoga Zakona.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, jamstveni kapital ne smije biti manji od iznosa temeljnog kapitala Društva iz članka 7. stavka 1. ovoga Zakona.

Interventne pričuve

Članak 81.a (NN 115/18, 156/23)

(1) Imenovani ovlašteni aktuar godišnje utvrđuje iznos viška sredstava iz ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva, višak sredstava za pokriće isplate mirovina i višak sredstava za pokriće budućih troškova isplate mirovina u Mišljenju imenovanog ovlaštenog aktuara o višku sredstava.

(2) Interventne pričuve stvaraju se prilikom raspodjele viška sredstava iz ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva u skladu s člankom 88. ovoga Zakona.

(3) Društvo je dužno imovinu za pokriće interventnih pričuva ulagati na način koji je primjeren svrsi interventnih pričuva i u najboljem interesu korisnika mirovine te u skladu s utvrđenom i dokumentiranom politikom ulaganja.

(4) U slučaju sukoba interesa, Društvo i osobe koje upravljaju imovinom za pokriće interventnih pričuva dužni su osigurati da je ulaganje izvršeno u najboljem interesu korisnika mirovine.

(5) Društvo je dužno imovinu za pokriće interventnih pričuva ulagati na način koji osigurava sigurnost, kvalitetu, likvidnost i profitabilnost portfelja u cjelini i provoditi lokalizaciju te imovine na način da se osigura njezina raspoloživost.

(6) Imovina za pokriće interventnih pričuva mora biti primjereno diverzificirana kako bi se izbjeglo prekomjerno oslanjanje na pojedinu vrstu imovine, jednog izdavatelja, grupu izdavatelja, geografsko područje, kao i prekomjerno akumuliranje rizika u portfelju kao cjelini.

(7) Ulaganja u imovinu koju je izdao isti izdavatelj ili izdavatelji koji pripadaju istoj grupi ne smiju portfelj imovine za pokriće interventnih pričuva izložiti prekomjernoj koncentraciji rizika.

(8) Zahtjevi iz stavaka 6. i 7. ovoga članka primjenjuju se na proporcionalan način ovisno o iznosu imovine za pokriće interventnih pričuva.

(9) Prilikom ulaganja imovine za pokriće interventnih pričuva Društvo može ulagati samo u imovinu i financijske instrumente čije rizike može primjereno utvrditi, mjeriti i pratiti, kojima može primjereno upravljati, nadzirati ih i izvještavati o njima.

(10) Agencija pravilnikom propisuje obilježja interventnih pričuva i strukturu, sadržaj, način i rokove dostave izvještaja koje je mirovinsko osiguravajuće društvo obvezno sastavljati za potrebe Agencije.

68. Pravilnik o interventnim pričuvama mirovinskog osiguravajućeg društva

Zabrana isplate dobiti

Članak 81.b (NN 156/23)

Društvo ne smije isplatiti dobit u obliku akontacije dobiti, odnosno dividende ni u obliku isplate iz naslova sudjelovanja u dobiti uprave društva, nadzornog odbora, odnosno zaposlenika ako:

1. je razina kapitala Društva manja od praga za obavješćivanje iz članka 80. stavka 2. ovoga Zakona ili bi se razina kapitala Društva zbog isplate dobiti smanjila ispod praga za obavješćivanje iz članka 80. stavka 2. ovoga Zakona

2. postoji manjak imovine za pokriće tehničkih pričuva ili je izgledno da će se takav manjak pojaviti unutar sljedeća tri mjeseca

3. je Agencija Društvu odredila otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti u vezi s krivim iskazivanjem bilančnih ili izvanbilančnih stavki i poslovnog rezultata Društva te ako Društvo nije postupilo u skladu s mjerama Agencije o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti.

Mjere uprave u svrhu osiguravanja potrebne granice solventnosti

Članak 82. (NN 156/23)

(1) Društvo je dužno uspostaviti postupke za utvrđivanje pogoršanja financijskog stanja Društva, odnosno razine pokrića granice solventnosti kapitalom Društva.

(2) Društvo je dužno bez odgađanja obavijestiti Agenciju ako kapital Društva zbog povećane granice solventnosti ili drugih razloga nije dostatan, ili kad postoji rizik da se taj nedostatak pojavi u sljedeća tri mjeseca.

(3) U slučaju nedostatka kapitala iz stavka 2. ovoga članka uprava Društva dužna je bez odgađanja poduzeti mjere radi dostizanja iznosa potrebnog kapitala i izraditi prijedlog mjera za koja su nadležna druga tijela tog Društva.

(4) Društvo je dužno u roku od dva mjeseca od dana kad je utvrđeno postojanje nedostatka kapitala iz stavka 2. ovoga članka dostaviti Agenciji na odobrenje realan plan oporavka.

(5) Društvo je dužno poduzeti potrebne mjere radi otklanjanja nedostatka kapitala iz stavka 2. ovoga članka u roku od šest mjeseci od dana kad je utvrđeno postojanje nedostatka kapitala na način da:

1. poveća razinu kapitala kako bi se osigurala usklađenost s potrebnom granicom solventnosti ili

2. do razine koliko je to moguće, smanji profil rizičnosti kako bi se osigurala usklađenost s potrebnom granicom solventnosti.

(6) Agencija može, na zahtjev Društva, produljiti rok iz stavka 5. ovoga članka za tri mjeseca kako bi se osigurala usklađenost s potrebnom granicom solventnosti.

(7) Agencija može rješenjem ograničiti ili zabraniti slobodno raspolaganje imovinom Društva, u kojem slučaju Društvo ne smije raspolagati imovinom koja je obuhvaćena ograničenjem ili zabranom Agencije u razdoblju u kojem su takvo ograničenje ili zabrana na snazi.

(8) U slučaju poduzimanja mjera iz stavka 7. ovoga članka Agencija će odrediti koja će imovina biti obuhvaćena tim mjerama.

(9) Kada Društvo obavlja poslove u drugoj državi članici, te u slučaju poduzimanja mjera iz stavka 7. ovoga članka, Agencija će o mjerama koje je poduzela obavijestiti nadležno nadzorno tijelo države članice u kojoj Društvo obavlja poslove neposredno ili putem podružnice, a nadležno tijelo te države članice je dužno, na zahtjev Agencije, poduzeti iste mjere.

(10) Na isti način kako je to opisano u stavku 9. ovoga članka Agencija će postupiti i kada zaprimi takav zahtjev od strane nadležnog nadzornog tijela matične države članice.

Plan oporavka

Članak 82.a (NN 156/23)

(1) Plan oporavka iz članka 82. stavka 4. ovoga Zakona mora sadržavati pojedinosti ili dokaze o sljedećem:

1. procjeni troškova upravljanja, posebno tekućim općim troškovima

2. procjeni prihoda i rashoda iz djelatnosti isplate mirovina u okviru obveznog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja

3. procjeni financijskih sredstava za pokriće tehničkih pričuva, potrebne granice solventnosti

4. projekcije izvještaja o financijskom položaju i izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti

5. druge podatke na zahtjev Agencije.

(2) U razdoblju u kojem se provode mjere iz članka 82. ovoga Zakona Agencija neće Društvu izdati rješenje o odobrenju za prijenos portfelja sve dok smatra da su ugrožena prava korisnika mirovine.

(3) Agencija će pravilnikom propisati minimalni sadržaj plana oporavka iz stavka 1. ovoga članka.

 

GLAVA VII.   TEHNIČKE PRIČUVE I ULAGANJA IMOVINE ZA POKRIĆE TEHNIČKIH PRIČUVA

DIO I.   TEHNIČKE PRIČUVE

Članak 83. (NN 115/18, 156/23)

(1) Tehničke pričuve predstavljaju računovodstvenu vrijednost ugovora o mirovini koju Društvo oblikuje za potrebe financijskog izvještavanja u skladu s računovodstvenim propisima, ovim Zakonom i drugim propisima.

(2) Društvo oblikuje tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje, dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju doznaka iz otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova i izravnih jednokratnih uplata osoba u društvo te dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju doznaka iz zatvorenih mirovinskih fondova te utvrđuje interventne pričuve u skladu s propisima Agencije.

Sredstva tehničkih pričuva

Članak 84. (NN 115/18, 156/23)

(1) Tehničke pričuve se oblikuju na temelju doznaka i jednokratnih uplata osoba u mirovinsko osiguravajuće društvo.

(2) Tehničke pričuve vode se odvojeno za obvezno mirovinsko osiguranje, dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju doznaka iz otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova i izravnih jednokratnih uplata osoba u društvo te dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju doznaka iz zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova.

(3) Tehničke pričuve moraju biti dovoljne da omoguće trajno ispunjavanje svih obveza koje proizlaze iz ugovora o mirovinama, uključujući buduće troškove poslovanja mirovinskog osiguravajućeg društva.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, Društvo ima pravo na naknadu za upravljanje imovinom za pokriće tehničkih pričuva u iznosu do najviše 0,6 % godišnje ukupne imovine umanjene za financijske obveze imovine za pokriće tehničkih pričuva u 2019., 2020., i 2021. godini, a za svaku daljnju godinu najveća stopa naknade umanjuje se za 10 % u odnosu na stopu naknade koja se primjenjivala u prethodnoj godini, zaokruženo na tri decimalna mjesta, sve dok takvim smanjenjem najveća stopa naknade ne dosegne 0,3%.

(6) Društvo ima pravo na naknadu za upravljanje imovinom za pokriće interventnih pričuva iz članka 81.a ovoga Zakona, u iznosu do najviše 0,437 % godišnje ukupne imovine umanjene za financijske obveze imovine za pokriće interventnih pričuva u 2024. godini, a za svaku daljnju godinu najveća stopa naknade umanjuje se za 10 % u odnosu na stopu naknade koja se primjenjivala u prethodnoj godini, zaokruženo na tri decimalna mjesta, sve dok takvim smanjenjem najveća stopa naknade ne dosegne 0,3 %.

(7) Agencija će pravilnikom propisati osnovicu za izračun i način naplate naknade iz stavaka 5. i 6. ovoga članka.

49. Pravilnik o osnovici za izračun i način naplate naknade za upravljanje imovinom

Oblikovanje tehničkih pričuva

Članak 85. (NN 156/23)

(1) Društvo mora u vezi sa svim poslovima koje obavlja oblikovati odgovarajuće tehničke pričuve namijenjene pokriću tekućih i budućih obveza prema ugovorima o mirovini, koje je Društvo sklopilo, te eventualnih gubitaka zbog rizika koji proizlaze iz poslova koje obavlja.

(2) Društvo je dužno donijeti, primjenjivati, dokumentirati i redovito ažurirati odgovarajuće, učinkovite i sveobuhvatne politike i postupke, odnosno interne akte za oblikovanje i vrednovanje tehničkih pričuva i to posebno za poslove obveznog mirovinskog osiguranja, dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju doznaka iz otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova i izravnih jednokratnih uplata osoba u društvo te dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju doznaka iz zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova.

(3) Agencija će pravilnikom propisati minimalne standarde koji se primjenjuju u postupku obračuna tehničkih pričuva iz stavka 1. ovoga članka.

69. Pravilnik o minimalnim standardima koji se primjenjuju u postupku obračuna tehničkih pričuva mirovinskog osiguravajućeg društva

Imovina za pokriće tehničkih pričuva

Članak 85.a (NN 115/18, 156/23)

(1) Imovina za pokriće tehničkih pričuva je imovina namijenjena pokriću obveza iz ugovora o mirovinama i vodi se odvojeno za obvezno mirovinsko osiguranje, dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju doznaka iz otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova i doznaka iz zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova i izravnih jednokratnih uplata osoba u Društvo.

(2) Vrijednost imovine za pokriće tehničkih pričuva mora u svakom trenutku biti najmanje jednaka visini traženog pokrića.

(3) Vrijednost imovine iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje se na isti način kao što je uređeno pravilnikom kojim je definirano vrednovanje imovine Društva.

(4) Društvo ulaže imovinu za pokriće tehničkih pričuva u skladu s odredbama ovoga Zakona, uz uvažavanje načela iz članka 90. ovoga Zakona, što uključuje i geografsku diverzifikaciju portfelja.

(5) Imovinom za pokriće tehničkih pričuva Društvo upravlja u svoje ime i za zajednički račun korisnika mirovine u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Potvrda imenovanog ovlaštenog aktuara o imovini za pokriće tehničkih pričuva

Članak 86.

Potvrda imenovanog ovlaštenog aktuara Društva da je imovina za pokriće tehničkih pričuva niža od iznosa tehničkih pričuva smatra se manjkom imovine.

Manjak imovine za pokriće tehničkih pričuva

Članak 87. (NN 115/18, 156/23))

(1) Ako postoji manjak imovine za pokriće tehničkih pričuva, Društvo je dužno o tome bez odgađanja obavijestiti Agenciju i u roku od 15 dana od utvrđenja postojanja manjka imovine za pokriće tehničkih pričuva donijeti plan za pokrivanje manjka korištenjem sredstava interventnih pričuva i vlastitih sredstava Društva i bez odgađanja provesti mjere predviđene tim planom u cilju zaštite korisnika mirovine.

(2) U slučaju iz članka 11. ovoga Zakona, Društvo je dužno postupiti kao u slučaju iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Iznimno od odredbi stavaka 1. i 2. ovoga članka, kada se manjak imovine za pokriće tehničkih pričuva ne može u cijelosti pokriti iz sredstava interventnih pričuva, te ako taj manjak ne utječe na uredno i pravovremeno izvršavanje preuzetih obveza iz mirovinskih programa sukladno ugovorenom dospijeću, Društvo, uz prethodno obavještavanje Agencije, može odgoditi pokrivanje manjka imovine za pokriće tehničkih pričuva korištenjem vlastitih sredstava Društva, za razdoblje od najviše 24 mjeseca, ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

1. izgledno je ili Društvo smatra vjerojatnim da bi se manjak u imovini za pokriće tehničkih pričuva mogao pokriti kroz razdoblje od najviše 24 mjeseca, a na temelju promjena u vrijednosti imovine za pokriće tehničkih pričuva ili na drugi način, što je Društvo dužno detaljno obrazložiti u planu za pokrivanje manjka iz stavka 1. ovoga članka

2. imenovani ovlašteni aktuar Društva je dostavio izvještaj odnosno analizu o razlozima nastanka manjka imovine za pokriće tehničkih pričuva s osvrtom na točku 1. ovoga stavka

3. Društvo, u trenutku kada je utvrđen manjak imovine za pokriće tehničkih pričuva i kontinuirano u razdoblju dok se koristi mogućnost odgode pokrića tog manjka, održava kapital u iznosu od najmanje 120 % potrebne granice solventnosti

4. iznos manjka imovine za pokriće tehničkih pričuva ne prelazi iznos od 10 % tehničkih pričuva

5. iznos manjka imovine za pokriće tehničkih pričuva ne prelazi iznos viška kapitala koje Društvo održava iznad praga iz točke 3. ovoga stavka

6. iznos viška kapitala koje Društvo održava iznad praga iz točke 3. ovoga stavka, smatra se namjenskim sredstvima koja služe za jamstvo pokrića manjka u imovini za pokriće tehničkih pričuva

7. Društvo u svojim poslovnim knjigama odvojeno vodi iznos namjenskih sredstava iz točke 6. ovoga stavka

8. Društvo revidira iznos namjenskih sredstava iz točke 6. ovoga stavka najmanje jednom mjesečno

9. nikakva druga sredstva osim osnovnog kapitala, uključujući zadržanu dobit i rezerve, kako je navedeno u članku 76. ovoga Zakona, ne smiju se upotrebljavati kao namjenska sredstva iz točke 6. ovoga stavka

10. namjenska sredstva iz točke 6. ovoga stavka se ulažu na način koji osigurava njihovu likvidnost i unovčivost, a najmanje sukladno pravilima koja se odnose na ulaganja interventnih pričuva iz članka 81.a ovoga Zakona te na način koji je usklađen s dospijećem obveza iz mirovinskih programa

11. svi prinosi ostvareni ulaganjem namjenskih sredstava iz točke 6. ovoga stavka se također smatraju namjenskim sredstvima koja služe za jamstvo pokrića manjka u imovini za pokriće tehničkih pričuva, i to u iznosu koji je potreban da se pokrije manjak u imovini za pokriće tehničkih pričuva.

(4) Društvo je dužno o ispunjavanju uvjeta iz stavka 3. ovoga članka najmanje svakih 60 dana obavještavati Agenciju.

(5) Nakon isteka razdoblja od 24 mjeseca iz stavka 3. ovoga članka, te ako još uvijek postoji manjak u imovini za pokriće tehničkih pričuva, Društvo je bez odgađanja dužno pokriti takav manjak korištenjem vlastitih sredstava Društva.

(6) Ako u razdoblju od 24 mjeseca iz stavka 3. ovoga članka Društvo prestane ispunjavati uvjete iz stavka 3. ovoga članka, dužno je o tome bez odgađanja obavijestiti Agenciju te bez odgađanja pokriti manjak u imovini za pokriće tehničkih pričuva korištenjem vlastitih sredstava Društva.

(7) Agencija može Društvu zabraniti korištenje mogućnosti iz stavka 3. ovoga članka, ako ocijeni da uvjeti iz stavka 3. ovoga članka nisu ispunjeni ili ako ocijeni da bi korištenje takve mogućnosti nerazmjerno ugrozilo interese korisnika mirovine ili tržišta mirovinskog osiguranja.

(8) U razdoblju u kojem postoji manjak u imovini za pokriće tehničkih pričuva te kada Društvo koristi mogućnost iz stavka 3. ovoga članka, na namjenska sredstva iz stavka 3. točke 6. ovoga članka se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 197. ovoga Zakona.

Raspoređivanje viška sredstava iz ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva

Članak 88. (NN 115/18, 156/23)

(1) Ako imenovani ovlašteni aktuar Društva potvrdi u godišnjem financijskom izvještaju da vrijednost imovine za pokriće tehničkih pričuva u obveznom mirovinskom osiguranju prelazi 110 % vrijednosti svih tekućih i budućih obveza prema ugovorima o mirovinama koje je Društvo sklopilo, najviše iznos koji prelazi tu vrijednost Društvo može raspodijeliti u skladu sa stavcima 3. i 4. ovoga članka.

(2) Ako imovina za pokriće tehničke pričuve u obveznom mirovinskom osiguranju prelazi 115 % vrijednosti svih tekućih i budućih obveza prema ugovorima o mirovinama koje je Društvo sklopilo iznos koji prelazi tu vrijednost, Društvo je obvezno raspodijeliti višak vrijednosti imovine za pokriće tehničkih pričuva u mirovinskom osiguranju koji prelazi 110% vrijednosti svih tekućih i budućih obveza prema ugovorima o mirovini koje je Društvo sklopilo, u skladu sa stavcima 3. i 4. ovoga članka.

(3) Društvo će raspodijeliti višak sredstava utvrđenih u stavcima 1. i 2. ovoga članka tako da za jednu četvrtinu tog viška poveća interventne pričuve, a ostatak raspodijeli korisnicima mirovina u skladu sa stavkom 4. ovoga članka.

(4) Dio iznosa viška određen za pripis raspodijelit će se korisnicima mirovina razmjerno iznosu mirovine, trajanju isplate mirovine, obliku mirovine, odnosno mirovinskom programu te potrebnom iznosu tehničke pričuve za pojedini ugovor o mirovini.

(5) Društvo pripisuje korisnicima mirovina višak iz stavka 4. ovoga članka u roku od 60 dana od dana prihvaćanja godišnjega financijskog izvješća od strane glavne skupštine.

(6) Višak iz stavka 4. ovoga članka osnova je za uvećanje iznosa ugovorene mirovine koji postaje zajamčeni iznos mirovine.

(7) Ako je Društvo prethodno prenijelo vlastita sredstva na račun imovine za pokriće tehničkih pričuva u skladu s člankom 87. stavkom 1. ovoga Zakona, tada se višak iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje nakon što se imovina za pokriće tehničkih pričuva umanji za prethodno prenesena vlastita sredstva Društva.

(8) U slučaju iz stavka 7. ovoga članka, prije obračuna pripisa viška imovine za pokriće tehničkih pričuva, Društvo može prethodno prenesena vlastita sredstva s računa imovine za pokriće tehničkih pričuva prenijeti na poslovni račun Društva.

(9) Društvo može pripisati dio godišnjeg viška sredstava iz ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva dobrovoljnog mirovinskog osiguranja ako se taj višak može raspodijeliti u skladu sa stavcima 1. ili 2. ovoga članka.

Članak 89. (NN 115/18)

Brisan.

DIO II.   ULAGANJA IMOVINE ZA POKRIĆE TEHNIČKIH PRIČUVA

Načela ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva

Članak 90. (NN 115/18, 156/23)

(1) Društvo je dužno imovinu za pokriće tehničkih pričuva ulagati u najboljem interesu korisnika mirovine, u skladu s vrstom i trajanjem očekivanih budućih mirovina, uvažavajući načela sigurnosti, kvalitete, likvidnosti i profitabilnosti ulaganja te smanjenja rizika diversifikacijom i disperzijom ulaganja.

(2) U skladu s pažnjom dobrog stručnjaka i s načelom razboritosti, Društvo je dužno uzeti u obzir mogući dugoročan utjecaj odluka o ulaganju na okolišne, socijalne i upravljačke čimbenike.

Izjava o načelima ulaganja

Članak 91. (NN 115/18, 156/23)

(1) Društvo je dužno sastaviti izjavu o načelima ulaganja koja mora sadržavati najmanje sljedeće:

1. stratešku alokaciju imovine za pokriće tehničkih pričuva s obzirom na prirodu i trajanje obveza iz ugovora o mirovinama

2. metode/tehnike mjerenja rizika ulaganja

3. toleranciju rizika

4. implementirane strategije, procedure, postupke i mjere upravljanja rizicima

5. informaciju o tome kako su prilikom određivanja strategije ulaganja i donošenja investicijskih odluka uzeti u obzir okolišni, socijalni i upravljački čimbenici te kako su oni uključeni u sustav upravljanja rizicima.

(2) Izjavu iz stavka 1. ovoga članka Društvo je dužno revidirati nakon svake značajne promjene u politici ulaganja, a najmanje svake tri godine.

(3) Izjavu iz stavka 1. ovoga članka Društvo mora učiniti dostupnom svim korisnicima mirovine te Agenciji.

Dozvoljena ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva

Članak 92. (NN 115/18, 156/23)

(1) Imovina za pokriće tehničkih pričuva može se sastojati isključivo od:

1. prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, druga država članica ili država članica OECD-a te Hrvatska narodna banka ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a

2. prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca za koje jamči Republika Hrvatska, druga država članica, država članica OECD-a, Hrvatska narodna banka, ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a, ili je izdavatelj javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica, odnosno kojemu pripada jedna ili više članica OECD-a

3. prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca uvrštenih na uređeno tržište u smislu odredbi zakona kojim se uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a

4. prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca uvrštenih na uređeno tržište u smislu odredbi zakona kojim se uređuje tržište kapitala, čiji izdavatelj ima sjedište u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a

5. neuvrštenih pokrivenih obveznica koje izdaju kreditne institucije koje imaju registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, a kod kojih su u skupu za pokriće stambeno potrošački krediti osigurani hipotekama, a koji ispunjavaju zahtjeve iz članka 129. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27. 6. 2013.)

6. prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira uvrštenih na uređeno tržište u smislu odredbi zakona kojim se uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a

7. prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira primljenih u trgovanje na MTP-u u smislu odredbi zakona kojim se uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a

8. nedavno izdanih prenosivih dužničkih vrijednosnih papira, instrumenata tržišta novca i prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira koji nisu uvršteni na uređeno tržište u trenutku njihova stjecanja, čiji je izdavatelj sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a, pod određenim uvjetima. U protivnom će se vrijednosni papiri i instrumenti tržišta novca smatrati neuvrštenima. Uvjeti su sljedeći:

a) uvjeti izdanja uključuju obvezu da će izdavatelj podnijeti zahtjev za uvrštenje na uređeno tržište, a uvrštenje će se izvršiti u roku od jedne godine od dana izdanja ili

b) nadležno tijelo izdavatelja donijelo je odluku o uvrštenju izdanih vrijednosnih papira ili instrumenata tržišta novca na uređeno tržište, koja je objavljena na mrežnim stranicama izdavatelja, a uvrštenje će se izvršiti u roku od jedne godine od dana takve objave.

9. prenosivih vlasničkih i/ili dužničkih vrijednosnih papira s dugoročnom perspektivom ulaganja, kojima se ne trguje na uređenim tržištima, MTP-u ili organiziranim trgovačkim platformama (OTP) čiji je izdavatelj sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a

10. prenosivih vlasničkih i/ili dužničkih vrijednosnih papira koje izdaje ili za koje jamči Europska investicijska banka u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja, europskih fondova za dugoročna ulaganja, europskih fondova za socijalno poduzetništvo i europskih fondova poduzetničkog kapitala

11. prenosivih vlasničkih i/ili dužničkih vrijednosnih papira koji služe za financiranje ili sekuritizaciju infrastrukturnih projekata na području Republike Hrvatske, koji ne moraju biti uvršteni na uređeno tržište, odnosno primljeni u trgovanje na MTP-u, pod sljedećim uvjetima:

a) ti vrijednosni papiri imaju dugoročne, stabilne i predvidljive novčane tokove, kako bi odgovarali ročnosti obveza mirovinskog fonda uz uvažavanje načela sigurnosti, razboritosti i opreza

b) Vlada Republike Hrvatske je klasificirala izdavatelja tih vrijednosnih papira kao namjenskog izdavatelja za financiranje ili sekuritizaciju infrastrukturnih projekata na području Republike Hrvatske

12. udjela UCITS fondova koji su odobrenje za rad dobili u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, ili odgovarajućih otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom koji su odobrenje za rad dobili u državi članici OECD-a, pod uvjetom da su provođenje nadzora nad tim fondovima i razina zaštite ulagatelja istovjetni s onima propisanim zakonom kojim se uređuje osnivanje i rad otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom

13. udjela ili dionica u otvorenim alternativnim investicijskim fondovima, odnosno dionica ili poslovnih udjela u zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima koji su odobrenje za rad dobili u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili odgovarajućih fondova koji su odobrenje za rad dobili u državi članici OECD-a, pod uvjetom da su provođenje nadzora nad tim fondovima i razina zaštite ulagatelja istovjetni s onima propisanim zakonom koje uređuje osnivanje i upravljanje alternativnim investicijskim fondovima

14. depozita kod kreditnih institucija koji su povratni na zahtjev, pod uvjetom da kreditna institucija ima registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici ili državi članici OECD-a, pod uvjetom da su provođenje nadzora nad tom kreditnom institucijom i razina zaštite deponenata istovjetni s onima propisanima zakonom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija

15. izvedenih financijskih instrumenata kojima se trguje na uređenim tržištima u smislu odredbi zakona kojim se uređuje tržište kapitala ili izvedenih financijskih instrumenata kojima se trguje izvan uređenih tržišta (neuvrštene OTC izvedenice), pod sljedećim uvjetima:

a) izvedeni financijski instrumenti koriste se jedino u svrhu zaštite imovine za pokriće tehničkih pričuva i obveza iz ugovora o mirovini i/ili učinkovito upravljanje imovinom za pokriće tehničkih pričuva

b) temeljna imovina izvedenih financijskih instrumenata sastoji se od financijskih instrumenata obuhvaćenih točkama 1. do 5. ovoga stavka, financijskih indeksa, kamatnih stopa, deviznih tečajeva ili valuta, u koje Društvo može ulagati u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, a temeljna imovina izvedenih financijskih instrumenata koji se koriste u svrhe zaštite imovine za pokriće tehničkih pričuva i obveza iz ugovora o mirovini također se može sastojati od indeksa vezanih za inflaciju, ili nekretnine, od kreditnih izloženosti i pokrića rizika vjerojatnosti doživljenja

c) druge ugovorne strane u transakcijama s neuvrštenim (OTC) izvedenicama su institucije financijskog sektora koje imaju sjedište u državi članici ili državi članici OECD-a koje podliježu bonitetnom nadzoru te imaju zadovoljavajuću kreditnu kvalitetu, kao i druge vrste subjekata koje ispunjavaju ekvivalentne uvjete

d) neuvrštene (OTC) izvedenice podliježu svakodnevnom pouzdanom i povjerljivom vrednovanju te ih je u svakom trenutku moguće prodati, likvidirati ili zatvoriti prijebojnom transakcijom po njihovoj fer vrijednosti na zahtjev Društva

e) ulaganjem u izvedenice ili druge instrumente iz ovoga stavka koji u sebi imaju ugrađenu izvedenicu, nije dozvoljeno stvoriti izloženost prema temeljnoj imovini kojom se prekoračuju ograničenja ulaganja propisana ovim Zakonom ili pravilnicima donesenim na temelju ovoga Zakona te se ne smije stvoriti izloženost prema imovini u koju nije dozvoljeno uložiti imovinu za pokriće tehničkih pričuva.

16. nekretnina koje zadovoljavaju sljedeće uvjete:

a) smještene su na teritoriju Republike Hrvatske, druge države članice i/ili države članice OECD-a

b) radi se o funkcionalnim poslovnim zgradama sa ili bez pripadajućeg zemljišta, koje nose predvidive i stabilne novčane tokove

c) nezavisni vanjski procjenitelj dao je procjenu vrijednosti nekretnine, koja sadržava eventualnu opterećenost hipotekama i izjavu da bi nekretnina mogla u primjereno kratkom roku biti otuđena po procijenjenoj vrijednosti

d) mogu se steći izravno ili posredstvom jednog ili više subjekata za posebnu namjenu, koji može biti osnovan kao dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću i ne mora biti uvršten na uređeno tržište niti primljen u trgovanje na MTP-u, pri čemu se takvo ulaganje u smislu ovoga Zakona smatra izravnim ulaganjem u nekretninu. Društvo posebne namjene obavlja stjecanje, otuđivanje i upravljanje nekretninom te treba imati istog revizora i sastavljati financijske izvještaje za ista izvještajna razdoblja na isti izvještajni datum kao i mirovinsko osiguravajuće društvo. Financijski izvještaji društva posebne namjene moraju se konsolidirati s financijskim izvještajima mirovinskog osiguravajućeg društva.

17. novca na računu kod kreditnih institucija iz točke 14. ovoga stavka

18. drugih vrsta imovine koja je proizašla iz imovine iz točaka 1. do 13. ovoga stavka.

(2) Izdavatelj, odnosno jamac iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka, osim Republike Hrvatske, mora imati kreditni rejting za dugoročni dug izdan u stranoj valuti koji spada u investicijski razred prema ocjeni najmanje dvije globalno priznate rejting agencije.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako izdavatelj, odnosno jamac iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka, nema kreditni rejting za dugoročni dug izdan u stranoj valuti prema ocjeni najmanje dvije globalno priznate rejting agencije, tada se uvjeti iz stavka 2. ovoga članka primjenjuju na kreditni rejting za dugoročni dug izdan u domaćoj valuti.

(4) Agencija će pravilnikom propisati uvjete koje mora ispunjavati imovina iz ovoga članka, kao i uvjete koje mora zadovoljavati druga ugovorna strana u transakciji Društva.

66. Pravilnik o dozvoljenim ulaganjima i ograničenjima ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva mirovinskog osiguravajućeg društva

Ograničenja ulaganja s obzirom na vrijednost imovine za pokriće tehničke pričuve prema klasama imovine

Članak 93. (NN 115/18, 156/23)

(1) Ulaganje imovine za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje podliježe sljedećim ograničenjima:

1. najmanje 50 % imovine za pokriće tehničkih pričuva mora biti uloženo u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, druga država članica ili država članica OECD-a te Hrvatska narodna banka ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a iz članka 92. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona

2. najviše 30 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca za koje jamči Republika Hrvatska, druga država članica, država članica OECD-a, Hrvatska narodna banka, ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a, ili je izdavatelj javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica, odnosno kojemu pripada jedna ili više članica OECD-a iz članka 92. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona

3. najviše 20 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca uvrštene na uređeno tržište u smislu odredbi zakona kojim se uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 92. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona

4. najviše 20 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca uvrštene na uređeno tržište u smislu odredbi zakona kojim se uređuje tržište kapitala, čiji izdavatelj ima sjedište u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 92. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona

5. najviše 7 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u neuvrštene pokrivene obveznice koje izdaju kreditne institucije koje imaju registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, a kod kojih su u skupu za pokriće stambeno potrošački krediti osigurani hipotekama iz članka 92. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona

6. najviše 35 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u prenosive vlasničke vrijednosne papire uvrštene na uređeno tržište u smislu odredbi zakona kojim se uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 92. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona

7. najviše 5 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u prenosive vlasničke vrijednosne papire primljene u trgovanje na MTP u smislu odredbi zakona kojim se uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 92. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona

8. najviše 3 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u prenosive vlasničke i/ili dužničke vrijednosne papire s dugoročnom perspektivom ulaganja, kojima se ne trguje na uređenim tržištima, MTP-u ili OTP-u iz članka 92. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona

9. najviše 5 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u prenosive vlasničke i/ili dužničke vrijednosne papire koje izdaje ili za koje jamči Europska investicijska banka u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja, europskih fondova za dugoročna ulaganja, europskih fondova za socijalno poduzetništvo i europskih fondova poduzetničkog kapitala iz članka 92. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona

10. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u prenosive vlasničke i/ili dužničke vrijednosne papire koji služe za financiranje ili sekuritizaciju infrastrukturnih projekata na području Republike Hrvatske iz članka 92. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona

11. najviše 35 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u UCITS fondove i/ili druge otvorene investicijske fondove s javnom ponudom iz članka 92. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona

12. najviše 15 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u udjele ili dionice u otvorenim alternativnim investicijskim fondovima, odnosno dionice ili poslovne udjele u zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima iz članka 92. stavka 1. točke 13. ovoga Zakona

13. najviše 20 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u depozite iz članka 92. stavka 1. točke 14. ovoga Zakona

14. najviše 20 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u nekretnine iz članka 92. stavka 1. točke 16. ovoga Zakona, uzimajući u obzir i posrednu izloženost kroz ulaganja u udjele, dionice i/ili poslovne udjele alternativnih investicijskih fondova iz članka 92. stavka 1. točke 13. ovoga Zakona i izvedenih financijskih instrumenata iz članka 92. stavka 1. točke 15. ovoga Zakona

15. najviše 5 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti u novcu na računima iz članka 92. stavka 1. točke 17. ovoga Zakona

16. iznimno od odredbi točke 15. ovoga stavka u novcu na računima može biti i više od 5 %, ali najviše do 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva, ali na rok ne duži od 14 dana

17. ukupna izloženost prema temeljnoj imovini koja je stvorena kroz financijske izvedenice iz članka 92. stavka 1. točke 15. ovoga Zakona ne smije biti veća od 100 % vrijednosti imovine za pokriće tehničkih pričuva, a ako Društvo pri upravljanju imovinom za pokriće tehničkih pričuva koristi tehnike i instrumente u svrhu učinkovitog upravljanja imovinom za pokriće tehničkih pričuva, dužno je takve transakcije uzeti u obzir prilikom izračunavanja ukupne izloženosti, pri čemu ukupna izloženost stvorena tehnikama i instrumentima koji se koriste u svrhu učinkovitog upravljanja imovinom za pokriće tehničkih pričuva ne smije biti veća od 30 % vrijednosti imovine za pokriće tehničkih pričuva, a navedena ograničenja ulaganja neće se kombinirati, te ukupna izloženost prema temeljnoj imovini koja je stvorena kroz financijske izvedenice i tehnike i instrumente korištene u svrhu učinkovitog upravljanja imovinom za pokriće tehničkih pričuva ne smije prelaziti 100 % vrijednosti imovine za pokriće tehničkih pričuva.

(2) Kod ograničenja ulaganja propisanih u stavku 1. točkama 2., 3., 4. i 6. ovoga članka u obzir se uzima i posredna izloženost stečena kroz ulaganja u udjele UCITS fondova i drugih otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom iz članka 92. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona, udjele ili dionice u otvorenim alternativnim investicijskim fondovima, odnosno dionice ili poslovne udjele u zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima iz članka 92. stavka 1. točke 13. ovoga Zakona i izvedene financijske instrumente iz članka 92. stavka 1. točke 15. ovoga Zakona.

(3) Neovisno o pojedinačnim ograničenjima ulaganja iz stavka 1. ovoga članka, ista se neće kombinirati te se najviše 25 % vrijednosti imovine za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje može ukupno uložiti u alternativna ulaganja koja obuhvaćaju:

1. neuvrštene vlasničke vrijednosne papire s dugoročnom perspektivom ulaganja iz članka 92. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona

2. udjele ili dionice u otvorenim alternativnim investicijskim fondovima, odnosno dionice ili poslovne udjele u zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima iz članka 92. stavka 1. točke 13. ovoga Zakona, a u kojima je mirovinsko osiguravajuće društvo u okviru ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje ili u okviru ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva za obvezno i dobrovoljno mirovinsko osiguranje, steklo preko 10 % udjela ili dionica i

3. nekretnine iz članka 92. stavka 1. točke 16. ovoga Zakona.

(4) Ulaganje imovine za pokriće tehničke pričuve za dobrovoljno mirovinsko osiguranje podliježe sljedećim ograničenjima:

1. do 100 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u prenosive dužničkih vrijednosne papire i instrumente tržišta novca čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, druga država članica ili država članica OECD-a te Hrvatska narodna banka ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a iz članka 92. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona

2. najviše 50 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca za koje jamči Republika Hrvatska, druga država članica, država članica OECD-a, Hrvatska narodna banka, ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a, ili je izdavatelj javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica, odnosno kojemu pripada jedna ili više članica OECD-a iz članka 92. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona

3. najviše 20 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca uvrštene na uređeno tržište u smislu odredbi zakona kojim se uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 92. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona

4. najviše 30 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca uvrštene na uređeno tržište u smislu odredbi zakona kojim se uređuje tržište kapitala, čiji izdavatelj ima sjedište u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 92. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona

5. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u neuvrštene pokrivene obveznice koje izdaju kreditne institucije koje imaju registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, a kod kojih su u skupu za pokriće stambeno potrošački krediti osigurani hipotekama iz članka 92. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona

6. najviše 50 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u prenosive vlasničke vrijednosne papire uvrštene na uređeno tržište u smislu odredbi zakona kojim se uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 92. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona

7. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u prenosive vlasničke vrijednosne papire primljene u trgovanje na MTP-u u smislu odredbi zakona kojim se uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 92. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona

8. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u prenosive vlasničke i/ili dužničke vrijednosne papire s dugoročnom perspektivom ulaganja, kojima se ne trguje na uređenim tržištima, MTP-u ili OTP-u iz članka 92. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona

9. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u prenosive vlasničke i/ili dužničke vrijednosne papire koje izdaje ili za koje jamči Europska investicijska banka u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja, europskih fondova za dugoročna ulaganja, europskih fondova za socijalno poduzetništvo i europskih fondova poduzetničkog kapitala iz članka 92. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona

10. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u prenosive vlasničke i/ili dužničke vrijednosne papire koji služe za financiranje ili sekuritizaciju infrastrukturnih projekata na području Republike Hrvatske iz članka 92. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona

11. najviše 40 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u UCITS fondove i/ili druge otvorene investicijske fondove s javnom ponudom iz članka 92. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona

12. najviše 20 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u udjele ili dionice u otvorenim alternativnim investicijskim fondovima, odnosno dionice ili poslovne udjele u zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima iz članka 92. stavka 1. točke 13. ovoga Zakona

13. najviše 20 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u depozite iz članka 92. stavka 1. točke 14. ovoga Zakona

14. najviše 20 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u nekretnine iz članka 92. stavka 1. točke 16. ovoga Zakona, uzimajući u obzir i posrednu izloženost kroz ulaganja u udjele, dionice i/ili poslovne udjele alternativnih investicijskih fondova iz članka 92. stavka 1. točke 13. ovoga Zakona i izvedenih financijskih instrumenata iz članka 92. stavka 1. točke 15. ovoga Zakona

15. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti u novcu na računima iz članka 92. stavka 1. točke 17. ovoga Zakona

16. iznimno od odredbi točke 15. ovoga stavka, u novcu na računima iz članka 92. stavka 1. točke 17. ovoga Zakona može biti više od 10 %, ali najviše do 20 % imovine za pokriće tehničkih pričuva, ali na rok ne duži od 14 dana

17. ukupna izloženost prema temeljnoj imovini koja je stvorena kroz financijske izvedenice iz članka 92. stavka 1. točke 15. ovoga Zakona ne smije biti veća od 100 % vrijednosti imovine za pokriće tehničkih pričuva, a ako Društvo pri upravljanju imovinom za pokriće tehničkih pričuva koristi tehnike i instrumente u svrhu učinkovitog upravljanja imovinom za pokriće tehničkih pričuva, dužno je takve transakcije uzeti u obzir prilikom izračunavanja ukupne izloženosti, pri čemu ukupna izloženost stvorena tehnikama i instrumentima koji se koriste u svrhu učinkovitog upravljanja imovinom za pokriće tehničkih pričuva ne smije biti veća od 50 % vrijednosti imovine za pokriće tehničkih pričuva, a navedena ograničenja ulaganja neće se kombinirati te ukupna izloženost prema temeljnoj imovini koja je stvorena kroz financijske izvedenice i tehnike i instrumente korištene u svrhu učinkovitog upravljanja imovinom za pokriće tehničkih pričuva ne smije prelaziti 100 % vrijednosti imovine za pokriće tehničkih pričuva.

(5) Kod ograničenja ulaganja propisanih u stavku 4. točkama 2., 3., 4. i 6. ovoga članka u obzir se uzima i posredna izloženost stečena kroz ulaganja u udjele UCITS fondova i drugih otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom iz članka 92. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona, udjele ili dionice u otvorenim alternativnim investicijskim fondovima, odnosno dionice ili poslovne udjele u zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima iz članka 92. stavka 1. točke 13. ovoga Zakona i izvedene financijske instrumente iz članka 92. stavka 1. točke 15. ovoga Zakona.

66. Pravilnik o dozvoljenim ulaganjima i ograničenjima ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva mirovinskog osiguravajućeg društva

Ograničenja ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje prema jednom izdavatelju, odnosno grupi povezanih izdavatelja

Članak 93.a (NN 156/23)

(1) Ulaganje imovine za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje podliježe i sljedećim ograničenjima:

1. najviše 20 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u pojedini prenosivi dužnički vrijednosni papir ili instrument tržišta novca čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, druga država članica ili država članica OECD-a te Hrvatska narodna banka ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a, odnosno javno međunarodno tijelo kojemu pripada većina država članica iz članka 92. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona

2. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u pojedini prenosivi dužnički vrijednosni papir ili instrument tržišta novca za koje jamči Republika Hrvatska, druga država članica, država članica OECD-a, Hrvatska narodna banka, ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a, ili je izdavatelj javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica, odnosno kojemu pripada jedna ili više članica OECD-a iz članka 92. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona

3. najviše 5 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u pojedini prenosivi dužnički vrijednosni papir ili instrument tržišta jednog izdavatelja iz članka 92. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, a najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u prenosive dužničke vrijednosne papire ili instrumente tržišta novca više izdavatelja koji su međusobno povezane osobe iz članka 92. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona

4. najviše 5 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u pojedini prenosivi dužnički vrijednosni papir i instrument tržišta novca jednog izdavatelja iz članka 92. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, a najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u prenosive dužničke vrijednosne papire ili instrumente tržišta novca više izdavatelja koji su međusobno povezane osobe iz članka 92. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona

5. najviše 3 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u pojedini prenosivi vrijednosni papir jednog izdavatelja iz članka 92. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona

6. najviše 5 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u pojedini prenosivi vlasnički vrijednosni papir jednog izdavatelja iz članka 92. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona, a najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih može biti uloženo u prenosive vlasničke vrijednosne papire više izdavatelja koji su međusobno povezane osobe iz članka 92. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona

7. najviše 3 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u pojedini prenosivi vlasnički vrijednosni papir primljen u trgovanje na MTP-u u smislu odredbi zakona kojim se uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 92. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona

8. najviše 3 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u pojedini prenosivi vlasnički i/ili dužnički vrijednosni papir s dugoročnom perspektivom ulaganja, kojim se ne trguje na uređenim tržištima, MTP-u ili OTP-u iz članka 92. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona

9. najviše 5 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u pojedini prenosivi vlasnički i/ili dužnički vrijednosni papir kojeg izdaje ili za kojeg jamči Europska investicijska banka u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja, europskih fondova za dugoročna ulaganja, europskih fondova za socijalno poduzetništvo i europskih fondova poduzetničkog kapitala iz članka 92. stavka 1. točka 10. ovoga Zakona

10. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti izloženo prema jednom infrastrukturnom projektu iz članka 92. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona

11. neovisno o pojedinačnim ograničenjima iz točaka 2. do 10. ovoga stavka, ista se neće kombinirati te se najviše 7 % imovine za pokriće tehničkih pričuva smije ukupno uložiti u prenosive vrijednosne papire i instrumente tržišta novca jednog izdavatelja, odnosno najviše 10 % temeljne imovine za pokriće tehničkih pričuva u prenosive vrijednosne papire i instrumente tržišta novca grupe izdavatelja, koji čine povezana društva, i financijske izvedenice iz članka 92. stavka 1. točke 15. ovoga Zakona sklopljene s tim izdavateljem ili grupom izdavatelja, koji čine povezana društva

12. najviše 7 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u pojedini UCITS fond ili drugi otvoreni investicijski fond s javnom ponudom iz članka 92. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona, a najviše 15 % može biti uloženo u sve UCITS fondove, odnosno otvorene investicijske fondove s javnom ponudom iz članka 92. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona kojima upravlja isto društvo za upravljanje

13. najviše 7 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u pojedini alternativni investicijski fond iz članka 92. stavka 1. točke 13. ovoga Zakona, a najviše 15 % može biti uloženo u sve alternativne investicijske fondove iz članka 92. stavka 1. točke 13. ovoga Zakona kojima upravlja isto društvo za upravljanje

14. neovisno o ograničenjima iz točaka 13. i 14. ovoga stavka, najviše 15 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može ukupno biti uloženo u UCITS fondove, odnosno otvorene investicijske fondove s javnom ponudom i alternativne investicijske fondove iz članka 92. stavka 1. točaka 12. i 13. ovoga Zakona kojima upravlja isto društva za upravljanje

15. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u depozite iz članka 92. stavka 1. točke 14. ovoga Zakona kod jedne kreditne institucije, a najviše 15 % u depozite kod više kreditnih institucija koje su međusobno povezane osobe

16. izloženost prema jednoj osobi na temelju izvedenih financijskih instrumenta ugovorenih s tom osobom, uključujući i razmijenjeni kolateral, ne smije prelaziti:

a) 5 % imovine za pokriće tehničkih pričuva, ako je druga ugovorna strana kreditna institucija iz članka 92. stavka 1. točke 14. ovoga Zakona, odnosno 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva ako su druge ugovorne strane međusobno povezane kreditne institucije ili

b) 2 % imovine za pokriće tehničkih pričuva, ako je druga ugovorna strana neki drugi subjekt iz članka 92. stavka 1. točke 15. podtočke c) ovoga Zakona, odnosno 5 % imovine za pokriće tehničkih pričuva ako su druge ugovorne strane međusobno povezane osobe.

17. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u jednu nekretninu iz članka 92. stavka 1. točke 16. ovoga Zakona, odnosno u više nekretnina koje su međusobno povezane

18. kada se izloženost iz točke 16. ovoga stavka odnosi na središnju drugu ugovornu stranu, mirovinsko osiguravajuće društvo može primijeniti više limite od onih navedenih u točki 15. ovoga stavka. Smatrat će se da se izloženost stvara izravno prema središnjoj drugoj ugovornoj strani samo ako mirovinsko osiguravajuće društvo za ulaganje imovine za pokriće tehničkih pričuva koristi individualnu segregaciju u smislu članka 39. Uredbe (EU) 648/2012 ili razinu segregacije koja je jednakovrijedna individualnoj razini segregacije ili iznimno, primjerenu razinu segregacije kada se radi o trećim zemljama u kojima obveze članova poravnanja nisu istovjetne ili usporedive s onima koje su propisane Uredbom (EU) 648/2012 ako mirovinsko društvo može dokazati da se time materijalno ne povećavaju rizici za imovinu mirovinskih fondova, a kod izloženosti uvrštenim financijskim izvedenicama, ako se radi o izloženosti prema središnjoj drugoj ugovornoj strani, limiti točke 16. ovoga stavka se neće primjenjivati

19. kod ograničenja ulaganja u udjele UCITS fondova i/ili otvorenih investicijskih fondova propisanih u točki 10. ovoga stavka koji su osnovani u strukturi glavni-napajajući fond (engl. master-feeder), ista se računaju u odnosu na vrijednost imovine glavnog (engl. master) fonda.

(2) Agencija će pravilnikom propisati ograničenja ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva i način izračuna izloženosti.

Ograničenja ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva za dobrovoljno mirovinsko osiguranje prema jednom izdavatelju, odnosno grupi povezanih izdavatelja

Članak 93.b (NN 156/23)

(1) Ulaganje imovine za pokriće tehničkih pričuva za dobrovoljno mirovinsko osiguranje podliježe i sljedećim ograničenjima:

1. najviše 20 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u pojedini prenosivi dužnički vrijednosni papir ili instrument tržišta novca čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, druga država članica ili država članica OECD-a te Hrvatska narodna banka ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a, odnosno javno međunarodno tijelo kojemu pripada većina država članica iz članka 92. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona

2. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u pojedini prenosivi dužnički vrijednosni papir ili instrument tržišta novca za koje jamči Republika Hrvatska, druga država članica, država članica OECD-a, Hrvatska narodna banka, ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a, ili je izdavatelj javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica, odnosno kojemu pripada jedna ili više članica OECD-a iz članka 92. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona

3. najviše 5 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u pojedini prenosivi dužnički vrijednosni papir ili instrument tržišta jednog izdavatelja iz članka 92. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, a najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u prenosive dužničke vrijednosne papire ili instrumente tržišta novca više izdavatelja iz članka 92. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona koji su međusobno povezane osobe

4. najviše 5 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u pojedini prenosivi dužnički vrijednosni papir i instrument tržišta novca jednog izdavatelja iz članka 92. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, a najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u prenosive dužničke vrijednosne papire ili instrumente tržišta novca više izdavatelja iz članka 92. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona koji su međusobno povezane osobe

5. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u pojedini prenosivi vrijednosni papir jednog izdavatelja iz članka 92. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona

6. najviše 5 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u pojedini prenosivi vlasnički vrijednosni papir jednog izdavatelja iz članka 92. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona, a najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih može biti uloženo u prenosive vlasničke vrijednosne papire više izdavatelja iz članka 92. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona koji su međusobno povezane osobe

7. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u pojedini prenosivi vlasnički vrijednosni papir primljen u trgovanje na MTP-u u smislu odredbi zakona kojim se uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 92. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona

8. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u pojedini prenosivi vlasnički i/ili dužnički vrijednosni papir s dugoročnom perspektivom ulaganja, kojim se ne trguje na uređenim tržištima, MTP-u ili OTP-u iz članka 92. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona

9. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u pojedini prenosivi vlasnički i/ili dužnički vrijednosni papir kojeg izdaje ili za koje jamči Europska investicijska banka u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja, europskih fondova za dugoročna ulaganja, europskih fondova za socijalno poduzetništvo i europskih fondova poduzetničkog kapitala iz članka 92. stavka 1. točka 10. ovoga Zakona

10. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti izloženo prema jednom infrastrukturnom projektu iz članka 92. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona

11. neovisno o pojedinačnim ograničenjima iz točaka 2. do 10. ovoga stavka, ista se neće kombinirati te se najviše 7 % imovine za pokriće tehničkih pričuva smije ukupno uložiti u prenosive vrijednosne papire i instrumente tržišta novca jednog izdavatelja, odnosno najviše 15 % temeljne imovine za pokriće tehničkih pričuva u prenosive vrijednosne papire i instrumente tržišta novca grupe izdavatelja koji čine povezana društva i financijske izvedenice iz članka 92. stavka 1. točke 15. ovoga Zakona sklopljene s tim izdavateljem ili grupom izdavatelja koji čine povezana društva

12. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u pojedini UCITS fond ili drugi otvoreni investicijski fond s javnom ponudom iz članka 92. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona, a najviše 15 % može biti uloženo u sve UCITS fondove, odnosno otvorene investicijske fondove s javnom ponudom iz članka 92. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona kojima upravlja isto društvo za upravljanje

13. najviše 7 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u pojedini alternativni investicijski fond iz članka 92. stavka 1. točke 13. ovoga Zakona, a najviše 15 % može biti uloženo u sve alternativne investicijske fondove iz članka 92. stavka 1. točke 13. ovoga Zakona kojima upravlja isto društvo za upravljanje

14. neovisno o ograničenjima iz točaka 12. i 13. ovoga stavka, najviše 15 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može ukupno biti uloženo u UCITS fondove, odnosno otvorene investicijske fondove s javnom ponudom i alternativne investicijske fondove iz članka 92. stavka 1. točaka 12. i 13. ovoga Zakona kojima upravlja isto društva za upravljanje

15. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u depozite kod jedne kreditne institucije iz članka 92. stavka 1. točke 14. ovoga Zakona, a najviše 15 % u depozite kod više kreditnih institucija koje su međusobno povezane osobe

16. izloženost prema jednoj osobi na temelju izvedenih financijskih instrumenta ugovorenih s tom osobom, uključujući i razmijenjeni kolateral, ne smije prelaziti:

a) 5 % imovine za pokriće tehničkih pričuva, ako je druga ugovorna strana kreditna institucija iz članka 92. stavka 1. točke 14. ovoga Zakona, odnosno 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva ako su druge ugovorne strane međusobno povezane kreditne institucije ili

b) 2 % imovine za pokriće tehničkih pričuva, ako je druga ugovorna strana neki drugi subjekt iz članka 92. stavka 1. točke 15. podtočke c) ovoga Zakona, odnosno 5 % imovine za pokriće tehničkih pričuva ako su druge ugovorne strane međusobno povezane osobe.

17. kada se izloženost iz točke 16. ovoga stavka odnosi na središnju drugu ugovornu stranu, Društvo može primijeniti više limite od onih navedenih u točki 15. ovoga stavka

18. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u jednu nekretninu iz članka 92. stavka 1. točke 16. ovoga Zakona, odnosno u više nekretnina koje su međusobno povezane

19. kod ograničenja ulaganja u udjele UCITS fondova i/ili otvorenih investicijskih fondova propisanih u točki 12. ovoga stavka koji su osnovani u strukturi glavni-napajajući fond (engl. master-feeder), ista se računaju u odnosu na vrijednost imovine glavnog (engl. master) fonda

(2) Agencija će pravilnikom propisati ograničenja ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva i način izračuna izloženosti, kao i limite iz stavka 1. točke 18. ovoga članka koje Društvo može primijeniti prema središnjoj drugoj ugovornoj strani te kriterije prema kojima se može smatrati da se za imovinu za pokriće tehničkih pričuva obveznog mirovinskog osiguranja postiže jednakovrijedna razina zaštite kao kod individualne segregacije u smislu stavka 1. točke 18. ovoga članka.

Ograničenja ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva radi sprječavanja bitnog utjecaja nad izdavateljima

Članak 93.c (NN 156/23)

(1) Društvo u okviru ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje, odnosno za pokriće tehničkih pričuva za dobrovoljno mirovinsko osiguranje može steći najviše:

1. 100 % jednog izdanja prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca iz članka 92. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona

2. 10 % jednog izdanja prenosivih dužničkih vrijednosnih papira iz članka 92. stavka 1. točaka 2. do 4. ovoga Zakona

3. 10 % jednog izdanja instrumenata tržišta novca iz članka 92. stavka 1. točaka 2. do 4. ovoga Zakona

4. 15 % jednog izdanja neuvrštenih pokrivenih obveznica koje izdaju kreditne institucije koje imaju registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, a kod kojih su u skupu za pokriće stambeno potrošački krediti osigurani hipotekama iz članka 92. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona

5. 10 % prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira jednog izdavatelja s pravom glasa iz članka 92. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona

6. 10 % prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira jednog izdavatelja bez prava glasa iz članka 92. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona

7. 10 % prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira jednog izdavatelja primljenih u trgovanje na MTP-u iz članka 92. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona

8. 10 % jednog izdanja prenosivih dužničkih vrijednosnih papira s dugoročnom perspektivom ulaganja, odnosno 10 % prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira jednog izdavatelja, kojima se ne trguje na uređenim tržištima, MTP-u ili OTP-u iz članka 92. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona

9. 10 % jednog izdanja prenosivih dužničkih vrijednosnih papira s dugoročnom perspektivom ulaganja, odnosno 10 % prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira koje izdaje ili za koje jamči Europska investicijska banka iz članka 92. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona

10. 100 % prenosivih vlasničkih i/ili dužničkih vrijednosnih papira koji služe za financiranje ili sekuritizaciju infrastrukturnih projekata na području Republike Hrvatske iz članka 92. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona

11. 20 % udjela u pojedinom UCITS fondu ili drugom otvorenom investicijskom fondu s javnom ponudom iz članka 92. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona

12. 10 % jednog izdanja dionica, udjela ili poslovnih udjela u pojedinom alternativnom investicijskom fondu iz članka 92. stavka 1. točke 13. ovoga Zakona

13. iznimno od točke 12. ovoga stavka, Društvo u okviru ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje može steći najviše 20 % jednog izdanja dionica, udjela ili poslovnih udjela u pojedinom alternativnom investicijskom fondu iz članka 92. stavka 1. točke 13. ovoga Zakona, pod uvjetom da vrijednost pojedinog takvog ulaganja ne smije prijeći 3 % imovine za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje, a zbroj vrijednosti za sva takva ulaganja ne smije prijeći 10 % vrijednosti imovine za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje

14. izloženost u vrijednosti do 7 % regulatornog kapitala jedne kreditne institucije iz članka 92. stavka 1. točke 14. ovoga Zakona ulaganjem u depozite, pri čemu se u obzir uzima i novac na računima iz članka 92. stavka 1. točke 17. ovoga Zakona kod te kreditne institucije

15. iznimno od točke 14. ovoga stavka, može se steći izloženost do 10 % regulatornog kapitala jedne kreditne institucije iz članka 92. stavka 1. točke 14. ovoga Zakona ulaganjem u depozite, pri čemu se u obzir uzima i novac na računima iz članka 92. stavka 1. točke 17. ovoga Zakona kod te kreditne institucije, ali na rok ne duži od 14 dana

(2) Društvo u okviru ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva ukupno može steći najviše:

1. 100 % jednog izdanja prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca iz članka 92. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona

2. 15 % jednog izdanja prenosivih dužničkih vrijednosnih papira iz članka 92. stavka 1. točaka 2. do 4. ovoga Zakona

3. 15 % jednog izdanja instrumenata tržišta novca iz članka 92. stavka 1. točaka 2. do 4. ovoga Zakona

4. 30 % jednog izdanja neuvrštenih pokrivenih obveznica koje izdaju kreditne institucije koje imaju registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, a kod kojih su u skupu za pokriće stambeno potrošački krediti osigurani hipotekama iz članka 92. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona

5. 15 % prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira jednog izdavatelja s pravom glasa iz članka 92. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona

6. 15 % prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira bez prava glasa jednog izdavatelja iz članka 92. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona

7. 10 % prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira jednog izdavatelja primljenih u trgovanje na MTP-u iz članka 92. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona

8. 10 % jednog izdanja prenosivih dužničkih vrijednosnih papira, odnosno 10 % prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira jednog izdavatelja s dugoročnom perspektivom ulaganja, kojima se ne trguje na uređenim tržištima, MTP-u ili OTP-u iz članka 92. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona

9. 10 % jednog izdanja prenosivih dužničkih vrijednosnih papira, odnosno 10 % prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira koje izdaje ili za koje jamči Europska investicijska banka iz članka 92. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona

10. 25 % udjela u pojedinom UCITS fondu ili drugom otvorenom investicijskom fondu s javnom ponudom iz članka 92. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona

11. 15 % jednog izdanja dionica, udjela ili poslovnih udjela u pojedinom alternativnom investicijskom fondu iz članka 92. stavka 1. točke 13. ovoga Zakona

12. izloženost u vrijednosti do 7 % regulatornog kapitala jedne kreditne institucije iz članka 92. stavka 1. točke 14. ovoga Zakona ulaganjem u depozite, pri čemu se u obzir uzima i novac na računima iz članka 92. stavka 1. točke 17. ovoga Zakona kod te kreditne institucije

13. iznimno od točke 12. ovoga stavka, može se steći izloženost do 10 % regulatornog kapitala jedne kreditne institucije iz članka 92. stavka 1. točke 14. ovoga Zakona ulaganjem u depozite, pri čemu se u obzir uzima i novac na računima iz članka 92. stavka 1. točke 17. ovoga Zakona kod te kreditne institucije, ali na rok ne duži od 14 dana.

(3) Društvo je dužno pri izračunu ograničenja ulaganja iz stavka 2. ovoga članka uzeti u obzir i ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva iz drugih poslova vezanih za poslove mirovinskog osiguranja iz članka 9. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona u skladu s posebnim propisima koji uređuju te poslove.

Valutna usklađenost

Članak 94. (NN 115/18, 156/23)

Imovina za pokriće tehničkih pričuva mora se ulagati na način da bude valutno usklađena s obvezama, odnosno najmanje:

– 70 % imovine za pokriće tehničkih pričuva obveznog mirovinskog osiguranja

– 70 % imovine za pokriće tehničkih pričuva dobrovoljnog mirovinskog osiguranja

mora biti uloženo u imovinu kojom se trguje ili koja se namiruje u valuti u kojoj se ugovaraju mirovine.

Pozajmljivanje i ograničenje ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva u odnosu na dioničare Društva

Članak 95. (NN 115/18, 156/23)

(1) Društvo može pozajmiti novčana sredstva od trećih osoba u ukupnom iznosu do 5 % imovine za pokriće tehničkih pričuva, samo u svrhu osiguranja likvidnosti na rok ne duži od tri mjeseca.

(2) Najviše 5 % imovine za pokriće tehničkih pričuva, a najviše do 50 % svakog pojedinog ulaganja dozvoljeno je pozajmiti trećim osobama.

(3) Imovina za pokriće tehničkih pričuva može se pozajmljivati isključivo temeljem pisanog ugovora ili u sklopu organiziranih sustava za pozajmljivanje vrijednosnih papira koji djeluju u sklopu sustava za poravnanje i namiru.

(4) Pozajmljivanje je dozvoljeno samo na isključivu korist imovine za pokriće tehničkih pričuva radi povećanja prinosa, bez neprimjerenog povećanja rizika; pozajmljeni vrijednosni papiri moraju biti primjereno osigurani kolateralom.

(5) Ugovori o zajmu moraju sadržavati odredbu kojom se omogućava povlačenje pozajmljenih vrijednosnih papira na poziv u roku od 15 radnih dana.

(6) Imovina za pokriće tehničkih pričuva ne smije biti uložena u vrijednosne papire bilo kojeg dioničara Društva ili bilo koje osobe koja je povezana osoba s dioničarom Društva. Navedeno ograničenje se ne primjenjuje na vrijednosne papire iz članka 92. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona.

(7) U slučaju ugovaranja transakcija s dioničarima Društva ili s bilo kojom osobom koja je povezana s dioničarima Društva, Društvo je dužno o tome voditi evidenciju i na zahtjev je bez odgode dostaviti Agenciji. Agencija može, kada to smatra potrebnim, a posebno radi zaštite imovinskih interesa korisnika mirovina zabraniti Društvu sklapanje transakcija sa ili uz posredovanje povezane osobe, na određeno vrijeme ili trajno.

Postupanje u slučaju prekoračenja ograničenja ulaganja

Članak 96. (NN 156/23)

(1) Ograničenja ulaganja iz članaka 92. do 95. ovoga Zakona Društvo može prekoračiti kada ostvaruje prava prvenstva upisa ili prava upisa koja proizlaze iz prenosivih vrijednosnih papira ili instrumenata tržišta novca koji čine dio njegove imovine.

(2) Ako su prekoračenja ograničenja iz članaka 92. do 95. ovoga Zakona posljedica:

a) okolnosti na koje Društvo nije moglo utjecati

b) ostvarivanja prava upisa iz stavka 1. ovoga članka ili

c) stjecanja imovine iz članka 92. stavka 1. točke 18. ovoga Zakona,

Društvo je dužno, osim u slučaju otvaranja stečajnog postupka ili pokretanja postupka likvidacije nad kreditnom institucijom ili izdavateljem financijskih instrumenata, uskladiti ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva u razumnom roku ne duljem od šest mjeseci i transakcije poduzimati ponajprije u svrhu usklađenja ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva, nastojeći pritom eventualni gubitak svesti na najmanju moguću mjeru.

(3) Iznimno, na zahtjev Društva, Agencija može produljiti rok iz stavka 2. ovoga članka za dodatnih šest mjeseci, ako je to u interesu korisnika mirovina, a u slučaju da se prekoračenje ulaganja odnosi na izdavatelja nad kojim je pokrenut postupak predstečajne nagodbe, odnosno predstečajni postupak, i duže od šest mjeseci.

(4) Ograničenja ulaganja iz članaka 92. do 95. ovoga Zakona mogu biti prekoračena u prvih šest mjeseci od početka obavljanja djelatnosti Društva, uz dužno poštivanje načela razdiobe rizika i zaštite interesa korisnika mirovina.

(5) Ako su prekoračenja ograničenja iz članaka 92. do 95. ovoga Zakona posljedica transakcije koju je sklopilo Društvo, a kojom su se prekoračila navedena ograničenja ili dodatno povećala prekoračenja ulaganja, a koja nisu obuhvaćena stavkom 2. ovoga članka, Društvo je dužno uskladiti ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva odmah po saznanju za prekoračenje ograničenja.

(6) U slučaju nastanka posebnih okolnosti koje podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, narušava gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu, Agencija može donijeti odluku kojom privremeno dozvoljava prekoračenje ograničenja ulaganja iz članaka 92. do 95. ovoga Zakona.

(7) Odluka iz stavka 6. ovoga članka može se donijeti na razdoblje od najviše godinu dana, osim ako Agencija procijeni da još uvijek traju posljedice posebnih okolnosti ili nije došlo do okončanja posebnih okolnosti kojim je izazvano donošenje odluke te će vodeći računa o zaštiti javnog interesa i/ili interesa korisnika mirovine odlučiti o daljnjem trajanju odluke iz stavka 6. ovoga članka.

Vrednovanje imovine

Članak 97.

(1) Društvo je dužno usvojiti računovodstvene politike, odnosno metodologije vrednovanja imovine koje su u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, drugim propisima i statutom Društva.

(2) Društvo je dužno vrednovati imovinu barem jednom mjesečno. Društvo je odgovorno za točnost izračuna.

(3) Agencija će pravilnikom propisati način vrednovanja imovine.

65. Pravilnik o vrednovanju imovine mirovinskog osiguravajućeg društva

Vrednovanje imovine od strane vanjskog procjenitelja

Članak 97.a (NN 156/23)

(1) Ako postoji sumnja u objektivnost ili ispravnost postupaka vrednovanja i/ili vrednovanja i/ili provedenog dubinskog snimanja Agencija može zahtijevati od Društva da postupke vrednovanja i/ili vrednovanje i/ili provedeno dubinsko snimanje potvrdi vanjski procjenitelj kojeg imenuje Društvo ili revizor kojeg odabere Agencija, a na trošak Društva.

(2) Društvo kao vanjskog procjenitelja iz stavka 1. ovoga članka može imenovati pravnu ili fizičku osoba koja je nezavisna od Društva i bilo kojih drugih osoba usko povezanih s Društvom, te koja:

1. je registrirana za obavljanje navedene djelatnosti

2. može osigurati dovoljno profesionalnih jamstava za učinkovito obavljanje odnosnog posla vrednovanja u skladu sa stavkom 4. ovoga članka

3. nije prethodno najmanje pet godina obavljala procjenu i/ili reviziju Društva.

(3) Kada Društvo imenuje vanjskog procjenitelja, dužno je dokazati da:

1. je vanjski procjenitelj registriran za obavljanje navedene djelatnosti

2. vanjski procjenitelj može osigurati dovoljno profesionalnih jamstava kojima dokazuje svoju osposobljenost za učinkovito obavljanje odnosnog posla vrednovanja u skladu s člankom 97. ovoga Zakona i pravilnikom iz članka 97. stavka 3. ovoga Zakona

3. nije prethodno najmanje pet godina obavljao procjenu i/ili reviziju Društva.

(4) Profesionalna jamstva iz stavka 3. točke 2. ovoga članka sadrže dokaze o kvalifikacijama vanjskog procjenitelja i njegovoj sposobnosti za pravilno i neovisno provođenje vrednovanja, a uključuju dokaze o:

1. dovoljnim ljudskim i tehničkim resursima

2. odgovarajućim postupcima koji osiguravaju pravilno i neovisno vrednovanje

3. odgovarajućem znanju i razumijevanju investicijske strategije za ulaganje imovine za pokriće tehničkih pričuva i imovine za čiju procjenu je vanjski procjenitelj imenovan

4. dovoljno dobrom ugledu i dovoljnom iskustvu u vrednovanju.

(5) Imenovani vanjski procjenitelj ne smije delegirati posao vrednovanja na treće osobe.

(6) Društvo je dužno o imenovanju vanjskog procjenitelja iz stavka 1. ovoga članka obavijestiti Agenciju kao i dostaviti dokaze o ispunjenju uvjeta iz stavaka 2. do 5. ovoga članka, a Agencija može u roku od 30 radnih dana od primitka takve obavijesti odbiti vanjskog procjenitelja kojeg predloži mirovinsko društvo ako smatra da uvjeti iz stavaka 2. do 5. ovoga članka nisu ispunjeni.

(7) Revizor iz stavka 1. ovoga članka kojeg odabere Agencija mora ispunjavati uvjete iz stavaka 2. do 5. ovoga članka.

 

GLAVA VIII.   POSLOVNE KNJIGE I IZVJEŠTAVANJE AGENCIJE

Financijski izvještaji

Članak 98. (NN 115/18)

(1) Na financijsko izvještavanje Društva primjenjuju se propisi kojima se uređuje računovodstvo i Međunarodni standardi financijskog izvještavanja, osim ako Agencija ne propiše drugačije.

(2) Godišnji financijski izvještaji obuhvaćaju i izvješće aktuarske funkcije s mišljenjem imenovanog ovlaštenog aktuara.

(3) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na instituciju za strukovno mirovinsko osiguranje koje u Republici Hrvatskoj obavlja poslove putem podružnice.

(4) Agencija će pravilnikom propisati sljedeće:

1. strukturu i sadržaj godišnjih financijskih izvještaja Društva te objavljivanje, način i rokove njihove dostave

2. strukturu, sadržaj, način i rokove dostave drugih izvještaja Društva koje je Društvo obvezno sastavljati za potrebe Agencije

3. kontni plan Društva

4. minimalne standarde izrade izvješća aktuarske funkcije s mišljenjem imenovanog ovlaštenog aktuara o oblikovanju mirovina i tehničkih pričuva.

63. Pravilnik o strukturi i sadržaju financijskih i dodatnih izvještaja mirovinskog osiguravajućeg društva

64. Pravilnik o kontnom planu mirovinskog osiguravajućeg društva

66. Pravilnik o dozvoljenim ulaganjima i ograničenjima ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva mirovinskog osiguravajućeg društva

69. Pravilnik o minimalnim standardima koji se primjenjuju u postupku obračuna tehničkih pričuva mirovinskog osiguravajućeg društva

Izvješće aktuarske funkcije s mišljenjem imenovanog ovlaštenog aktuara

Članak 99. (NN 115/18)

Društvo je dužno u roku od 14 dana od dana podnošenja godišnjeg izvješća priložiti Agenciji izvješće aktuarske funkcije koje sadržava mišljenje imenovanog ovlaštenog aktuara o oblikovanju mirovina i tehničkih pričuva sukladno odredbama ovoga Zakona, odnosno na temelju njega donesenih propisa.

Vanjska revizija

Članak 100. (NN 115/18)

(1) Godišnji financijski izvještaji i konsolidirani godišnji financijski izvještaji Društva podliježu obvezi zakonske revizije za svaku poslovnu godinu.

(2) Zakonska revizija iz stavka 1. ovoga članka provodi se u skladu s propisima Republike Hrvatske i pravom Europske unije, a kojima se uređuju računovodstvo i revizija ako ovim Zakonom i propisima donesenima na temelju ovoga Zakona nije drukčije određeno.

(3) Društvo je dužno Agenciji dostaviti revidirane godišnje financijske izvještaje iz članka 98. stavka 2. ovoga Zakona u roku od 15 dana od datuma izdavanja revizorskog izvješća, a najkasnije u roku od četiri mjeseca nakon isteka poslovne godine za koju se izvještaji sastavljaju.

(4) Agencija pravilnikom propisuje opseg i sadržaj te način i rokove dostave revizije koju obavlja revizorsko društvo iz članka 100.a ovoga Zakona.

48. Pravilnik o reviziji u mirovinskom osiguravajućem društvu

Imenovanje revizorskog društva

Članak 100.a (NN 115/18)

(1) Glavna skupština Društva imenuje revizorsko društvo koje će obaviti zakonsku reviziju za poslovnu godinu na koju se revizija odnosi najkasnije do 30. rujna te poslovne godine.

(2) Odluku o imenovanju revizorskog društva uprava Društva dužna je dostaviti Agenciji u roku od osam dana od dana donošenja odluke.

(3) Revizorsko društvo dužno je za Društvo koje mu je povjerilo obavljanje revizije do 31. listopada tekuće godine dostaviti Agenciji plan obavljanja zakonske revizije za tu poslovnu godinu, iz kojeg se vide područja poslovanja koja će biti predmet zakonske revizije, opis sadržaja planirane zakonske revizije po pojedinim područjima i predviđeno trajanje zakonske revizije.

(4) Društvo može za pružanje revizorskih usluga sklopiti ugovor samo s revizorskim društvom koje ispunjava uvjet iz članka 100.b ovoga Zakona.

Ograničenje obavljanja revizije

Članak 100.b (NN 115/18)

(1) Isto revizorsko društvo može obavljati zakonsku reviziju Društva najviše za sedam uzastopnih godina.

(2) Nakon proteka razdoblja iz stavka 1. ovoga članka isto revizorsko društvo ne smije sljedeće četiri godine obavljati zakonsku reviziju Društva.

(3) Zakonsku reviziju Društva može obavljati samo revizorsko društvo u kojem tu reviziju obavljaju najmanje tri ovlaštena revizora koji su zaposlenici revizorskog društva zaposleni u punom radnom vremenu.

Zaštita neovisnosti revizora

Članak 100.c (NN 115/18)

(1) U slučaju raskida ugovora o obavljanju zakonske revizije Društvo je dužno, u primjerenom roku, Agenciji pisano obrazložiti razloge za raskid.

(2) Ovlašteni revizor ili revizorsko društvo koji obavljaju zakonsku reviziju Društva i svi članovi mreže kojoj ovlašteni revizor ili revizorsko društvo pripadaju, ne smiju pružati, izravno ili neizravno, Društvu koje je predmet revizije bilo koje zabranjene nerevizorske usluge iz članka 5. stavka 1. Uredbe (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o posebnim zahtjevima u vezi zakonske revizije subjekata od javnog interesa i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2005/909/EZ (SL L 158, 27. 5. 2014) tijekom:

1. razdoblja između početka razdoblja koje je predmet revizije i izdavanja revizorskog izvješća i

2. poslovne godine koja prethodi razdoblju iz točke 1. ovoga stavka u vezi s uslugom osmišljavanja i provedbe postupaka unutarnje kontrole ili upravljanja rizikom povezanih s pripremom i/ili nadzorom financijskih informacija ili osmišljavanja i provedbe tehnoloških sustava za financijske informacije.

Obveze revizorskog društva

Članak 100.d (NN 115/18)

(1) Revizorsko društvo dužno je nakon obavljene zakonske revizije sastaviti pismo preporuka upravi i dostaviti ga upravi Društva i Agenciji.

(2) Revizorsko društvo dužno je pisano i bez odgađanja obavijestiti Agenciju o svim činjenicama, odnosno odlukama koje je utvrdilo pri obavljaju zakonske revizije, a koje bi mogle dovesti do:

1. težeg kršenja zakona, propisa ili odredbi na temelju kojih je izdano odobrenje za obavljanje poslova Društvu

2. ugrožavanja daljnjeg poslovanja Društva

3. izdavanja revizorskog mišljenja s rezervom, negativnog mišljenja ili suzdržavanja od izražavanja mišljenja na financijske izvještaje.

(3) Otkrivanje u dobroj vjeri bilo koje činjenice u smislu stavka 2. ovoga članka od strane revizorskog društva ne smatra se kršenjem propisa i odredaba ugovora sklopljenog između revizorskog društva i Društva koje se odnose na ograničenja davanja podataka, niti kršenje obveze čuvanja revizorske tajne koja proizlazi iz zakona kojim se uređuje revizija ili iz ugovora sklopljenog između revizorskog društva i Društva.

(4) Revizorsko društvo je tijekom obavljanja zakonske revizije dužno revidirati primjenu metodologije utvrđivanja vrijednosti imovine Društva sadržane u ovom Zakonu, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona i drugim važećim propisima, kako bi se utvrdilo jesu li na temelju primjene naznačenih načela utvrđene vrijednosti točne te da naknade predviđene ovim Zakonom ne prelaze dozvoljene iznose.

(5) Agencija od revizorskog društva može tražiti dodatna pojašnjenja u vezi s revidiranim godišnjim financijskim izvještajima, odnosno drugim revidiranim izvještajima Društva.

Odbacivanje i odbijanje godišnjih financijskih izvještaja

Članak 100.e (NN 115/18)

(1) Ako revizorsko društvo obavi zakonsku reviziju Društva suprotno članku 100.b ili članku 100.c stavku 2. ovoga Zakona, Agencija će donijeti rješenje kojim će odbaciti godišnje financijske izvještaje Društva odnosno godišnje konsolidirane financijske izvještaje za tu godinu.

(2) Ako Agencija utvrdi da su godišnji financijski izvještaji i godišnji konsolidirani financijski izvještaji sastavljeni suprotno propisima ili da oni ne pružaju istinit i fer prikaz financijskog položaja i uspješnosti poslovanja Društva o kojem je u revizorskom izvješću izdano pozitivno ili uvjetno mišljenje, donijet će rješenje kojim će odbiti godišnje financijske izvještaje odnosno godišnje konsolidirane financijske izvještaje.

(3) U slučaju iz stavaka 1., 2. i 5. ovoga članka, Društvo je dužno ponovo izraditi godišnje financijske izvještaje odnosno godišnje konsolidirane financijske izvještaje, osigurati obavljanje zakonske revizije tih izvještaja te revizorsko izvješće, uključujući i relevantne financijske izvještaje, dostaviti Agenciji u roku koji je svojim rješenjem odredila Agencija, a novu zakonsku reviziju ne smije obaviti revizorsko društvo koje je izdalo mišljenje o godišnjim financijskim izvještajima odnosno godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima koji su odbijeni odnosno odbačeni.

(4) O odbacivanju iz stavka 1. ovoga članka odnosno odbijanju iz stavka 2. ovoga članka Agencija će bez odgađanja obavijestiti tijelo nadležno za nadzor osoba ovlaštenih za obavljanje revizorskih usluga prema zakonu kojim je uređena revizija uz obrazloženje razloga odbacivanja odnosno odbijanja.

(5) Ako tijelo nadležno za nadzor osoba ovlaštenih za obavljanje revizorskih usluga prema zakonu kojim je uređena revizija utvrdi da revizorsko izvješće ne ispunjava zahtjeve iz zakona kojima se uređuje revizija i iz Uredbe (EU) br. 537/2014, Agencija može odbiti ili odbaciti godišnje financijske izvještaje odnosno godišnje konsolidirane financijske izvještaje Društva za koje je ta osoba obavila zakonsku reviziju.

(6) Društvo ne smije objaviti godišnje financijske izvještaje odnosno godišnje konsolidirane financijske izvještaje koji su odbijeni odnosno odbačeni te je dužno osigurati da godišnji financijski izvještaji odnosno godišnji konsolidirani financijski izvještaji koji su odbijeni odnosno odbačeni ne budu javno objavljeni.

(7) Ako su godišnji financijski izvještaji odnosno godišnji konsolidirani financijski izvještaji koji su odbijeni odnosno odbačeni već javno objavljeni, Društvo je dužno bez odgađanja osigurati da se ti izvještaji povuku iz javne objave te na svojim mrežnim stranicama bez odgađanja izvijestiti o navedenom.

Revizija informacijskog sustava

Članak 100.f (NN 156/23)

(1) Za potrebe Agencije revizorsko društvo daje ocjenu o:

1. pridržavanju pravila o upravljanju rizicima i

2. stanju informacijskog sustava i adekvatnosti upravljanja informacijskim sustavom.

(2) Ocjena iz stavka 1. ovoga članka opisna je i kreće su u rasponu od potpuno zadovoljavajuće do potpuno nezadovoljavajuće (potpuno zadovoljavajuće, zadovoljavajuće, nezadovoljavajuće, potpuno nezadovoljavajuće).

(3) Agencija može od revizorskog društva zatražiti dodatne informacije u vezi s obavljenom revizijom.

(4) Ako Agencija utvrdi da ocjena nije dana u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona ili ako obavljenim nadzorom poslovanja Društva ili na drugi način utvrdi da ocjena nije zasnovana na istinitim i objektivnim činjenicama, može:

1. zahtijevati od revizora da svoju ocjenu ispravi, odnosno dopuni ili

2. odbiti ocjenu i zahtijevati od mirovinskog društva da ocjenu daju ovlašteni revizori drugog revizorskog društva, a na trošak Društva.

(5) Odbijanje ocjene iz stavka 1. ovoga članka nema za posljedicu odbijanje godišnjih financijskih izvještaja, odnosno godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja za tu godinu o kojima je u revizorskom izvještaju izdano pozitivno ili uvjetno mišljenje.

(6) Na obavljanje revizije iz ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članaka 100.a do 100.e ovoga Zakona.

(7) Agencija će donijeti pravilnik kojim pobliže uređuje sadržaj revizije za potrebe Agencije, način i rokove dostave, kao i razloge za odbijanje ocjene iz stavka 1. ovoga članka.

Konsolidirani financijski izvještaji

Članak 101.

(1) Agencija može za potrebe nadzora naložiti Društvu sastavljanje konsolidiranih financijskih izvještaja ako:

1. se jedno ili više trgovačkih društava smatra pridruženim društvom Društvu u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja

2. su Društvo i drugo trgovačko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ovisna društva istog vladajućeg društva koje ima sjedište izvan Republike Hrvatske

3. je Društvo s drugim trgovačkim društvom sklopilo ugovor na osnovi kojeg se zajednički upravlja tim društvima

4. uprava ili nadzorni odbor Društva i jednog ili više trgovačkih društava s kojima Društvo nije kapitalno povezano imaju većinu istih članova u razdoblju za koje sastavljaju konsolidirane financijske izvještaje.

(2) U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, Agencija svojim rješenjem određuje opseg konsolidacije, a osobito trgovačka društva koja će biti obuhvaćena konsolidacijom te način i učestalost sastavljanja konsolidiranih financijskih i nadzornih izvještaja.

Redovno izvještavanje i izvještavanje na zahtjev Agencije

Članak 102.

(1) Društvo je dužno izvještavati Agenciju posebno o sljedećim činjenicama i okolnostima:

1. upisu i promjenama podataka koji se upisuju u sudski registar

2. sazivu glavne skupštine i svim odlukama prihvaćenim na glavnoj skupštini

3. imateljima dionica Društva te stjecanju, odnosno izmjeni kvalificiranih udjela

4. planiranom otvaranju, preseljenju, zatvaranju ili privremenom prestanku podružnice ili predstavništva, odnosno drugim organizacijskim promjenama

5. ulaganjima na temelju kojih je Društvo neizravno ili izravno steklo kvalificirani udjel u drugoj pravnoj osobi, kao i o svakom daljnjem ulaganju u tu pravnu osobu

6. promjenama u strukturi kapitala

7. prestanku obavljanja pojedinih poslova Društva.

(2) Društvo je dužno na zahtjev Agencije dostaviti izvješća i informacije o svim poslovima bitnim za obavljanje nadzora, odnosno obavljanje drugih poslova Agencije.

(3) Agencija će detaljnije propisati podrobniji sadržaj izvješća iz stavaka 1. i 2. ovoga članka kao i način i rokove izvještavanja.

 

GLAVA IX.   MIROVINSKI PROGRAMI, MIROVINE TE NJIHOVA ISPLATA

DIO I.   OPĆE ODREDBE

Članak 103. (NN 115/18, 156/23)

Mirovina koja se isplaćuje na temelju odredaba ovoga Zakona određuje se i isplaćuje na temelju ugovora o mirovini, a prema ukupnim kapitaliziranim uplatama doprinosa člana obveznog fonda ostvarenim u obveznom mirovinskom fondu, odnosno kapitaliziranim uplatama doprinosa člana otvorenog dobrovoljnog fonda ostvarenim u otvorenom dobrovoljnom mirovinskom fondu, odnosno kapitaliziranim uplatama doprinosa člana zatvorenog dobrovoljnog fonda ostvarenim u zatvorenom dobrovoljnom mirovinskom fondu, do ostvarivanja prava na mirovinu člana fonda, ili na temelju izravnih jednokratnih uplata iz članka 9. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, odnosno kako je to propisano člankom 111. ovoga Zakona.

Isplata mirovina u državama članicama i trećim državama

Članak 104.

(1) Društvo isplaćuje bez ograničenja mirovine u smislu ovoga Zakona, korisnicima mirovina u državama članicama, a korisnicima mirovina u trećim državama – pod uvjetima iz ugovora s odnosnim državama, odnosno na temelju uzajamnosti.

(2) Troškove isplate mirovina ostvarenih prema ovome Zakonu snosi Društvo.

Rodna jednakost

Članak 105.

(1) Pri izračunu mirovine koja se isplaćuje sukladno odredbama ovoga Zakona ne može se uspostavljati odnosno provoditi, izravno ili neizravno, nejednakost u pravu ili isključenje iz prava zasnovano na rodnoj razlici.

(2) Nejednakost u pravu ili isključenje iz prava, prema stavku 1. ovoga članka, osobito se odnosi na:

– različite uvjete računanja razdoblja osiguranja za ostvarivanje prava

– različite uvjete starosne dobi za stjecanje prava, osim ako isto nije propisano drugim zakonom

– određivanje različitih svota mirovine zbog različitih uvjeta primjenjivih samo na korisnike mirovine istoga spola, pri određivanju mirovina.

Jedinični iznosi mirovina

Članak 106. (NN 156/23)

(1) Društvo je dužno Agenciji dostaviti na pregled podatke o jediničnim iznosima mirovina i zajamčenim isplatama imenovanim korisnicima koje namjerava primjenjivati, kao i podatke o izmjeni tih iznosa, prije njihove primjene.

(2) Društvo može primjenjivati jedinične iznose mirovina i zajamčenih isplata iz obavijesti iz stavka 1. ovoga članka, ako Agencija ne iznese primjedbe na njihovu primjenu u roku od 30 dana od dana primitka obavijesti iz stavka 1. ovoga članka ili od dana kada Agencija obavijesti Društvo da nema primjedbi na njihovu primjenu.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kada radi specifičnosti pojedinog oblika mirovine nije moguće dostaviti predložene jedinične iznose mirovina i zajamčene isplate imenovanim korisnicima radi većeg broja mogućih kombinacija, Društvo je dužno Agenciji dostaviti dokumentaciju i podloge radi provjere adekvatnosti izračuna, što uključuje podatke iz stavka 4. ovoga članka.

(4) Podaci iz stavaka 1. i 3. ovoga članka moraju biti detaljno obrazloženi uzimajući u obzir gospodarske i aktuarske parametre na kojima se temelje predloženi jedinični iznosi, s mišljenjem ovlaštenog aktuara.

(5) Na obavijesti iz stavka 3. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuje stavak 2. ovoga članka.

(6) Agencija će pravilnikom propisati sadržaj obavijesti iz ovoga članka, kao i način i rokove izvještavanja Agencije..

Članak 107.

Jedinični iznosi mirovina i zajamčenih isplata mogu se razlikovati samo ovisno o vrsti i obliku mirovine, o načinu usklađivanja, o dobnoj skupini kojoj korisnik mirovine pripada i o trajanju zajamčenog razdoblja. Jedinični iznosi jednako se primjenjuju prema svim osobama koje žele sklopiti ugovor o mirovini.

Članak 108.

(1) Društvo može izmijeniti jedinične iznose mirovina i zajamčenih isplata, pod uvjetom da takva izmjena utječe na isti način na sve osobe koje žele sklopiti ugovor o mirovini.

(2) Osobi koja želi sklopiti ugovor o mirovini, dostavljena obavijest o predloženim jediničnim iznosima mirovina i zajamčenih isplata ne može se izmijeniti u roku od osam dana od dana dostavljene obavijesti.

Dužnost obavještavanja Društva

Članak 109. (NN 115/18, 156/23)

Korisnik mirovine, dužan je u roku od 15 dana prijaviti Društvu svaku promjenu nastalu u stvarnim ili osobnim okolnostima koje utječu na isplatu mirovine (promjena adrese, promjena tekućeg računa, promjena opunomoćenika i dr.).

Zastara potraživanja neisplaćenih mirovina

Članak 109.a (NN 156/23)

(1) Neisplaćeni iznosi koji proizlaze iz ugovora o mirovini zastarijevaju u roku od pet godina.

(2) Zastara potraživanja neisplaćenih iznosa koji proizlaze iz ugovora o mirovini počinje teći prvi dan nakon proteka kalendarske godine u kojoj nije ispunjena obveza iz ugovora o mirovini.

(3) Iznosi za koje je nastupila zastara ostaju u imovini za pokriće tehničkih pričuva Društva.

Ovrhe nad mirovinama

Članak 110. (NN 115/18, 156/23)

Mirovina koja se isplaćuje korisniku mirovine u skladu s ovim Zakonom može biti predmet ovrhe od strane vjerovnika tog korisnika mirovine ako je mogućnost takve ovrhe propisana zakonom kojim je uređen postupak ovrhe na novčanim sredstvima, i to na način kako je to propisano tim zakonom.

DIO II.   MIROVINSKI PROGRAMI OBVEZNOG I DOBROVOLJNOG MIROVINSKOG OSIGURANJA

Opća odredba

Članak 111. (NN 115/18, 156/23)

(1) Iznos mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja koja će se isplaćivati korisnicima mirovine po ovom Zakonu, određuje se na temelju članka 103. ovoga Zakona, s obzirom na godine života korisnika mirovine na dan ostvarivanja prava na mirovinu odnosno na dan početka isplate mirovine po ugovoru o mirovini u slučaju da korisnik mirovine ne odabere jednokratnu isplatu propisanu člankom 112. stavkom 10. ovoga Zakona te vrstu i oblik mirovine koja će se isplaćivati i druge elemente aktuarskih izračuna.

(2) Iznos mirovine iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja određuje se na temelju članka 103. ovoga Zakona, s obzirom na godine života korisnika mirovine na dan početka isplate mirovine po ugovoru o mirovini te vrstu i oblik mirovine koja će se isplaćivati i druge elemente aktuarskih izračuna.

Vrste mirovine u okviru obveznog mirovinskog osiguranja

Članak 112. (NN 156/23)

(1) Društvo koje isplaćuje mirovine korisniku mirovine u okviru obveznog mirovinskog osiguranja obvezno je ponuditi sljedeće vrste mirovina:

1. doživotnu mjesečnu starosnu, odnosno prijevremenu starosnu mirovinu

2. doživotnu mjesečnu invalidsku mirovinu

3. obiteljsku mjesečnu mirovinu.

(2) Društvo je korisniku mirovine obvezno ponuditi mirovine iz stavka 1. točaka 2. i 3. ovoga članka kada je to u obvezi sukladno odredbama zakona kojim se uređuje osnivanje i poslovanje mirovinskih društava za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima i obveznih mirovinskih fondova.

(3) Obiteljska mirovina iz stavka 1. točke 3. ovoga članka određuje se kao jedinstvena mirovina za članove obitelji, te se na nju primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti.

(4) Za potrebe izračuna obiteljske mirovine iz stavka 1. točke 3. ovoga članka članovi obitelji korisnika mirovine utvrđeni su zakonom kojim se uređuje obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, uz ograničenje isplate mirovine za djecu do navršenih 26 godina života.

(5) Ako dijete koje je kao član obitelji korisnik obiteljske mirovine umre prije navršenih 26 godina života, sav novčani iznos koji pripada tom korisniku mirovine bit će uključen u njegovu ostavinu.

(6) Na oblik isplate obiteljske mirovine na odgovarajući se način primjenjuju članak 113. ovoga Zakona u dijelu koji propisuje pravila za isplatu pojedinačne mirovine i pojedinačne mirovine sa zajamčenim razdobljem, dok se na promjene oblika isplate obiteljske mirovine na odgovarajući način primjenjuje članak 127. ovoga Zakona.

(7) Mirovine iz stavka 1. ovoga članka mogu se isplaćivati nakon ostvarivanja prava na mirovinu prema zakonu kojim se uređuje obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti.

(8) Djelomična jednokratna isplata je isplata u novcu koju Društvo u okviru obveznog mirovinskog osiguranja na temelju ugovora o mirovini isplaćuje korisniku starosne i prijevremene starosne osnovne mirovine ostvarene prema propisu kojim je uređeno obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, u visini od najviše 20 % od ukupno primljene doznake prije njezina umanjenja za naknadu Društvu.

(9) Isplata iz stavka 8. ovoga članka može se ugovoriti samo ako je osnovna starosna, odnosno osnovna prijevremena starosna mirovina iz mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti veća od najniže mirovine prema propisu kojim je uređeno obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti.

(10) Prije sklapanja ugovora o mirovini iz obveznog mirovinskog osiguranja s Društvom, Društvo mora korisniku mirovine ponuditi mogućnost jednokratne isplate iznosa mirovine na koju bi korisnik mirovine imao pravo, od datuma stjecanja prava na mirovinu prema zakonu kojim se uređuje obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti do trenutka početka isplate mirovine prema sklopljenom ugovoru o mirovini s Društvom, da je taj ugovor sklopljen na datum stjecanja prava na mirovinu prema zakonu kojim se uređuje obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, pri čemu taj iznos Društvo nije obvezno uskladiti po članku 116. stavku 1. ovoga Zakona.

(11) Član obveznog mirovinskog fonda ovlašten je kontaktirati Društvo nakon što, sukladno odredbama zakona kojim se uređuje poslovanje obveznih mirovinskih fondova, zaprimi obavijest da je za njega nastupio trenutak da ima manje od godinu dana do ostvarenja prava na mirovinu i od Društva zatražiti da mu napravi informativni izračun mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje za razne opcije mirovinskih programa koje Društvo nudi, pri čemu je:

a) Društvo dužno upozoriti člana da se radi o informativnim izračunima koji nisu konačni jer krajnji izračun ovisi o nizu faktora (i navesti kojim) te da isti obuhvaćaju samo mirovinu iz obveznog mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje

b) Društvo dužno člana uputiti koje podatke mu treba dostaviti kako bi mogao napraviti korektan informativni izračun

c) Društvo dužno članu jasno prenijeti ograde o preciznosti izračuna i razlozima takvih ograda

d) Društvo dužno članu objasniti rizike koji su povezani s pojedinim mirovinskim programom i različitim opcijama isplate mirovine koje nude, uključujući i sve povezane naknade.

(12) Kada član zatraži izradu informativnog izračuna iz stavka 12. ovoga članka, o tome Društvu daje izjavu te Društvo na temelju te izjave i uz suglasnost člana, može od Središnjeg registra osiguranika zatražiti dostavu stanja na osobnom računu tog člana, a za potrebe informativnog izračuna.

(13) Suradnju mirovinskih društava, Središnjeg registra osiguranika i Društava će isti urediti međusobnim sporazumom.

(14) Obrazac obavijesti da je za člana obveznog mirovinskog fonda nastupio trenutak da ima manje od godinu dana do ostvarenja prava na mirovinu dužni su zajednički izraditi mirovinska društva, Središnji registar osiguranika i Društva, sukladno odredbama ovoga Zakona i zakona kojim se uređuje poslovanje obveznih mirovinskih fondova.

(15) Mirovinska društva su dužna najmanje jednom godišnje ažurirati obrasce iz stavka 15. ovoga članka, na temelju podataka koje su im obvezna dostaviti Društva, a obvezno kod promjene nekog od relevantnih podataka.

(16) Podatke za ažuriranje obrasca iz stavka 15. ovoga članka Društva su dužna dostaviti mirovinskim društvima i Središnjem registru osiguranika prilikom svake izmjene.

(17) Agencija će smjernicama opisati principe kojih se mirovinska osiguravajuća društva moraju držati sukladno stavku 12. ovoga članka kada rade informativne izračune iz stavka 13. ovoga članka na zahtjev člana fonda.

(18) Agencija pravilnikom propisuje postupak koji se odnosi na djelomičnu jednokratnu isplatu iz stavaka 8. i 9. ovoga članka.

Oblici mirovina iz obveznog mirovinskog osiguranja

Članak 113. (NN 115/18, 156/23)

(1) Društvo isplaćuje mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja u jednom od sljedećih oblika:

1. pojedinačna mirovina

2. zajednička mirovina koja se isplaćuje korisniku mirovine, odnosno koja se isplaćuje doživotno bračnom drugu koji nadživi korisnika

3. pojedinačna mirovina sa zajamčenim razdobljem, koja se isplaćuje korisniku mirovine, s time da se u slučaju smrti korisnika mirovine prije isteka zajamčenog razdoblja isplata nastavi imenovanom korisniku do isteka zajamčenog razdoblja

4. zajednička mirovina sa zajamčenim razdobljem koja se isplaćuje korisniku mirovine, odnosno koja se isplaćuje doživotno bračnom drugu koji nadživi korisnika, a ako oboje umru unutar zajamčenog razdoblja, imenovanom korisniku do isteka zajamčenog razdoblja. Imenovanje korisnika je valjano samo uz suglasnost bračnih drugova.

(2) Ako u vrijeme zaključivanja ugovora o mirovini osoba odluči primati mirovinu u obliku iz stavka 1. točaka 3. ili 4. ovoga članka, Društvo će uputiti tu osobu da pisano imenuje korisnika ili korisnike.

(3) U slučajevima isplate zajedničke mirovine iz stavka 1. točaka 2. ili 4. ovoga članka iznos mirovine koji se isplaćuje bračnom drugu koji nadživi korisnika mirovine ne može biti manji od 60 % mirovine koja se isplaćivala korisniku mirovine.

(4) U slučajevima isplate mirovine imenovanom korisniku iz stavka 1. točaka 3. i 4. ovoga članka iznos mirovine koja se isplaćuje do kraja zajamčenog razdoblja ne može biti manji od 50 % mirovine koja se isplaćivala korisniku mirovine.

(5) U slučajevima iz stavaka 3. i 4. ovoga članka Društvo koje je isplaćivalo mirovinu korisniku mirovine, na zahtjev bračnog druga, odnosno imenovanog korisnika, nastavlja isplatu mirovine na bankovni račun istih.

(6) Korisniku mirovine pripada mirovina i za mjesec u kojem je korisnik mirovine umro, a zajamčena isplata imenovanom korisniku pripada za posljednji mjesec zajamčenog razdoblja.

Način isplate mirovine

Članak 113.a (NN 156/23)

(1) Društvo isplaćuje mirovine korisnicima mirovina mjesečno i unaprijed, ne kasnije od dana utvrđenog u ugovoru o mirovini.

(2) Ako je iznos mjesečne isplate manji od 10 % prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini, isplata se može obavljati tromjesečno.

(3) Društvo može prijeći s mjesečnog na tromjesečni način isplate samo uz prethodnu suglasnost korisnika mirovine.

Nepripadna isplata mirovine

Članak 113.b (NN 156/23)

(1) Osoba koja primi mirovinu koja joj ne pripada dužna ju je vratiti Društvu zbog stjecanja bez osnove.

(2) Obveza vraćanja davanja stečenog bez osnove zbog nepripadne isplate mirovine postoji:

1. kada je pravo isplate mirovine ostvareno protivno ovome Zakonu

2. kada je mirovina ili drugo primanje isplaćeno u većoj svoti od pripadajuće

3. kada je mirovina ili drugo primanje isplaćeno pravnoj ili fizičkoj osobi kojoj ne pripada.

(3) Društvo utvrđuje visinu nepripadno isplaćenih sredstava stečenih bez osnove prema ovome članku.

(4) Nepripadno isplaćena sredstva iz stavaka 1. i 2. ovoga članka vraćaju se u imovinu za pokriće tehničkih pričuva ili korisniku mirovine.

Ograničenja iz obveznog mirovinskog osiguranja

Članak 114. (NN 156/23)

(1) Korisnik mirovine mora odabrati isplatu mirovine u okviru obveznog mirovinskog osiguranja u obliku iz članka 113. stavka 1. točaka 1. ili 3. ovoga Zakona ako na dan sklapanja ugovora o mirovini nema bračnog druga.

(2) Ako na dan sklapanja ugovora o mirovini bračni drug korisnika mirovine ima manje od 50 godina života, ne može se ugovoriti isplata mirovine prema članku 113. stavku 1. točkama 2. i 4. ovoga Zakona.

(3) U slučajevima iz stavka 2. ovoga članka, korisnik mirovine dužan je izabrati pojedinačnu mirovinu sa zajamčenim razdobljem iz članka 113. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, pri čemu za imenovanog korisnika mora imenovati svog bračnog druga, ako je bračni drug korisnika mirovine nezaposlen i ne ostvaruje druge redovite prihode. Ako je bračni drug zaposlen ili ostvaruje druge redovite prihode, korisnik mirovine može odabrati isplatu mirovine u obliku iz članka 113. stavka 1. točaka 1. i 3. ovoga Zakona samo uz suglasnost bračnog druga.

(4) Korisnik mirovine mora odabrati isplatu mirovine u obliku iz članka 113. stavka 1. točaka 2. ili 4. ovoga Zakona ako u vrijeme umirovljenja ima bračnog druga koji je stariji od 50 godina, koji nije zaposlen i ne ostvaruje druge redovite prihode. Ako je bračni drug zaposlen ili ostvaruje druge redovite prihode, korisnik mirovine može odabrati isplatu mirovine u obliku iz članka 113. stavka 1. točaka 1. ili 3. ovoga Zakona samo uz suglasnost bračnog druga.

Vrste mirovine u okviru dobrovoljnog mirovinskog osiguranja

Članak 115. (NN 115/18)

(1) Društvo koje isplaćuje mirovine u okviru dobrovoljnog mirovinskog osiguranja dužno je ponuditi doživotnu mirovinu, a može nuditi i privremenu mirovinu, promjenjivu mirovinu, djelomične jednokratne isplate i druge vrste mirovina prema svom mirovinskom programu.

(2) Privremena mirovina prema mirovinskom programu iz stavka 1. ovoga članka može se ostvariti najranije s navršenih 55 godina života, a doživotna mirovina prema mirovinskom programu iz stavka 1. ovoga članka može se ostvariti najranije s navršenih 60 godina života.

(3) Privremena starosna mirovina je obročna isplata u novcu, koju Društvo u okviru dobrovoljnog mirovinskog osiguranja isplaćuje korisniku mirovine na temelju ugovora o mirovini, a koja ne može biti ugovorena na razdoblje kraće od pet godina.

(4) Promjenjiva mirovina je doživotna odnosno privremena mjesečna isplata u novcu koju Društvo isplaćuje korisniku mirovine na temelju ugovora o mirovini, a koja se mijenja sukladno kretanju vrijednosti sredstava tehničkih pričuva namijenjenih isplati ovih mirovina.

(5) Djelomična jednokratna isplata je isplata u novcu koju Društvo u okviru dobrovoljnog mirovinskog osiguranja isplaćuje korisniku mirovine na temelju ugovora o mirovini, u visini od najviše 30 % od ukupno primljene doznake prije njezina umanjenja za naknadu Društvu, pod uvjetom da korisniku nije isplaćena jednokratna isplata prema članku 127. Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima (»Narodne novine«, br. 19/14. i 29/18.).

Usklađivanje mirovina u okviru obveznog mirovinskog osiguranja

Članak 116. (NN 115/18, 156/23)

(1) Prije sklapanja ugovora o mirovini iz obveznog mirovinskog osiguranja s Društvom, Društvo mora potencijalnom korisniku mirovine ponuditi mogućnost isplate mirovine na način da se visina mirovine usklađuje prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena koji se utvrđuje prema podacima Državnog zavoda za statistiku, najmanje dva puta godišnje za prethodno polugodište.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Društvo može potencijalnom korisniku mirovine, uz mogućnost isplate mirovine s usklađivanjem prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena, ponuditi i mogućnost isplate mirovine bez usklađivanja prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena iz stavka 1. ovoga članka, pri čemu Društvo ne smije mogućnost isplate mirovine bez usklađivanja prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena nuditi bez istodobne ponude isplate mirovine s usklađivanjem prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena najmanje dva puta godišnje za prethodno polugodište.

(3) Društvo je dužno potencijalnom korisniku mirovine pružiti sve relevantne informacije koje su mu potrebne za razumijevanje razlika između načina isplate mirovine iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, kao i za donošenje informirane odluke o sklapanju ugovora o mirovini s Društvom, ovisno o tome kakvu opciju potencijalni korisnik mirovine odabere, uključujući i jasan opis rizika inflacije i potencijalnih posljedica za korisnika mirovine, ako se ne provodi usklađivanje mirovine prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena u uvjetima visoke ili rastuće inflacije.

(4) Mogućnost dodatnog povećanja mirovina iz stavaka 1. i 2. ovoga članka s osnova raspoređivanja viška propisana je člankom 88. ovoga Zakona.

(5) Korisnik mirovine može, u roku od 90 dana od dana sklapanja ugovora o mirovini u kojem je prvi puta odabrao način isplate mirovine iz stavaka 1. ili 2. ovoga članka, od Društva zatražiti promjenu odabranog načina isplate mirovine, pri čemu za takvu izmjenu ugovora o mirovini nije potrebna suglasnost Društva, a prava i obveze po izmijenjenom načinu isplate mirovine iz stavaka 1. ili 2. ovoga članka počinju teći nakon potpisa i dostave izmijenjenog ugovora.

(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka i članka 127. stavka 7. ovoga Zakona, za svaku naknadnu promjenu načina isplate mirovine iz stavaka 1. ili 2. ovoga članka koju je korisnik mirovine izabrao, potrebna je suglasnost Društva, a Društvo je dužno propisati pravila za davanje suglasnosti iz ovog stavka.

(7) Društvo je dužno potencijalnom korisniku mirovine prije odabira načina isplate mirovine iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, a u svakom slučaju prije sklapanja ugovora o mirovini s Društvom, pružiti sve relevantne informacije o mogućnostima i uvjetima pod kojima će korisnik mirovine naknadno moći promijeniti izabranu opciju te informacije o tome na koji način bi naknadna promjena izbora načina isplate mirovine iz stavaka 1. i 2. ovoga članka utjecala na isplate iz ugovora o mirovini.

Određivanje i opoziv imenovanih korisnika

Članak 117.

(1) Korisnik mirovine može u bilo koje vrijeme pisanim putem opozvati imenovanje ili imenovati drugog korisnika. Kod mirovina iz članka 113. stavka 1. točaka 2. i 4. ovoga Zakona to se može učiniti samo uz suglasnost bračnog druga.

(2) Ako korisnik mirovine u trenutku sklapanja ugovora ima maloljetnu djecu (djeca rođena u braku ili izvan braka ili posvojena te pastorčad uzeta na uzdržavanje), dužan ih je imenovati za korisnike do njihove 18. godine života.

(3) Odredba stavka 2. ovoga članka ne odnosi se na mirovine ostvarene u okviru dobrovoljnog mirovinskog osiguranja.

(4) Ako imenovani korisnik koji prima zajamčenu isplatu umre prije isteka zajamčenog razdoblja, sav novčani iznos koji pripada tom korisniku bit će uključen u njegovu ostavinu.

(5) Ako korisnik mirovine nije imenovao korisnika sukladno odredbama ovoga Zakona, zajamčena isplata na koju bi imao pravo korisnik mirovine isplaćuje se sukladno odredbama zakona kojim je uređeno nasljeđivanje.

(6) Ako je korisnik mirovine izabrao isplatu mirovine u obliku navedenom u članku 113. stavku 1. točki 4. ovoga Zakona te nakon toga umro, nadživjeli bračni drug može opozvati bilo koje imenovanje korisnika, osim ako su imenovani korisnici djeca umrlog korisnika mirovine mlađa od 18 godina života.

Pribavljanje podataka

Članak 118. (NN 115/18)

(1) Središnji registar osiguranika, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Porezna uprava, matični uredi i druge nadležne institucije dostavljaju Društvu podatke o korisnicima mirovine, članovima njihovih obitelji i imenovanim korisnicima koji su vezani za ostvarivanje ili prestanak prava na mirovinu iz ovoga Zakona.

(2) Nadležne institucije iz stavka 1. ovoga članka na obrazloženi zahtjev dostavljaju Društvu tražene podatke u roku od 15 dana od dana traženja.

(3) Kada je Društvo dužno isplatiti mirovinu ili zajamčene isplate, a osoba koja ima pravo na primitak tih isplata se ne može pronaći na adresi kojom raspolaže Društvo ili Društvo nema podatke o njezinu bankovnom računu, Društvo te podatke pribavlja od pravnih osoba, odnosno drugih tijela koja vode odgovarajuće registre.

Središnji registar osiguranika

Članak 119.

(1) U slučajevima primjene odredbi članka 112. stavka 2. na zahtjev Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnji registar osiguranika dužan je od Društva pribaviti podatke o mirovini koja bi se ostvarila iz obveznog mirovinskog osiguranja. Društvo je dužno dostaviti te podatke Središnjem registru osiguranika u roku od osam dana od dana traženja.

(2) Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje dužan je u roku od osam dana od dana donošenja rješenja o ostvarenom pravu na osnovnu mirovinu člana obveznoga mirovinskog fonda, odnosno člana njegove obitelji izvijestiti Središnji registar osiguranika.

(3) U slučajevima kada Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ili Središnji registar osiguranika treba informacije od Društva radi provjere i osiguranja prava korisnika mirovine, Društvo je dužno te podatke na zahtjev Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ili Središnjeg registra osiguranika u svrhu koja je određena pojedinim zakonom, odlukom ili drugim aktom izravno dostaviti Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje ili Središnjem registru osiguranika i jamčiti za ispravnost i točnost tih podataka.

 

DIO III.   DISTRIBUCIJA MIROVINSKIH PROGRAMA

Usluge distribucije mirovinskih programa od strane trećih osoba ovlaštenih za distribuciju

Članak 120. (NN 115/18, 156/23)

(1) U smislu ovoga Zakona, distribucija mirovinskih programa Društva je djelatnost pružanja informacija o mirovinskim programima Društva, a koja se sastoji od:

1. dostavljanja pravila pojedinog mirovinskog programa Društva

2. prikaza mogućih opcija isplate mirovine putem Društva

3. dostavljanja informativnog izračuna mirovine prilagođene tom korisniku mirovine, kao i informacija o naknadama i troškovima korisnika mirovine i

4. u slučaju kada distribuciju obavlja Društvo, pružanja drugih relevantnih informacija izrađenih od strane Društva koje su korisniku mirovine potrebne za razumijevanje mirovinskog programa i donošenje informirane odluke o sklapanju ugovora o mirovini s Društvom.

5. u slučaju kada distribuciju obavljaju druge osobe u skladu s odredbama ovoga Zakona, dostavu drugih relevantnih informacija u pisanom obliku izrađenih od strane Društva koje su korisniku mirovine potrebne za razumijevanje mirovinskog programa i donošenje informirane odluke o sklapanju ugovora o mirovini s Društvom.

(2) Distribuciju mirovinskih programa, osim Društva, mogu obavljati i druge osobe u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(3) Osim poslova distribucije iz stavka 1. ovoga članka, osoba ovlaštena za distribuciju mirovinskih programa Društva može obavljati i sljedeće radnje, pod uvjetom da je to pisano ugovoreno s Društvom:

1. prikupljanje i/ili prosljeđivanje zahtjeva za sklapanjem ugovora o mirovini Društvu

2. uručivanje korisniku mirovine pripremljenih ugovora o mirovini od strane Društva i prikupljanje i/ili prosljeđivanje ugovora o mirovini Društvu.

(4) Osoba ovlaštena za distribuciju mirovinskih programa ne smije pružati savjete niti davati preporuke o odabiru konkretnog mirovinskog programa korisnicima i potencijalnim korisnicima mirovina.

(5) Distribucijom mirovinskih programa ne smatra se dijeljenje brošura ili sličnog informativnog odnosno promidžbenog materijala Društva bez pružanja dodatnih informacija u pogledu sadržaja istih.

Osobe ovlaštene za distribuciju mirovinskih programa

Članak 121. (NN 156/23)

(1) Distribuciju mirovinskih programa u smislu članka 120. ovoga Zakona, osim Društva, može obavljati i druga pravna ili fizička osoba u Republici Hrvatskoj, uključujući kreditnu instituciju koja je osnovana u skladu sa zakonom kojim se uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija, društvo Hrvatska pošta d.d. i Financijsku agenciju, isključivo na temelju pisanog ugovora o poslovnoj suradnji s Društvom, ako ispunjava uvjete propisane ovim člankom i pravilnikom iz stavka 13. ovoga članka.

(2) Pravna osoba može obavljati poslove ponude mirovinskih programa Društva pod uvjetom da ona i odgovorne osobe u toj pravnoj osobi:

1. nije pravomoćno osuđivana niti je pokrenuta istraga ili kazneni postupak za kaznena djela protiv imovine, kaznena djela protiv gospodarstva i kaznena djela protiv krivotvorenja te, za odgovornu osobu u pravnoj osobi, nad kojom nije otvoren postupak stečaja potrošača u skladu sa zakonom kojim se uređuje stečaj potrošača

2. ne postoje zakonski razlozi zbog kojih ne smije obavljati distribuciju mirovinskih programa

3. ima sklopljen pisani ugovor s Društvom o obavljanju poslova ponude mirovinskih programa Društva

4. fizičke osobe koje na temelju ugovora o radu rade za tu pravnu osobu ispunjavaju uvjete iz stavka 3. ovoga članka.

(3) Fizička osoba može obavljati poslove ponude mirovinskih programa Društva pod uvjetom da:

1. zna hrvatski jezik

2. ima najmanje srednju stručnu spremu što se dokazuje ovjerenom preslikom svjedodžbe o završenoj srednjoj školi, odnosno svjedodžbom o položenoj maturi ili završnom ispitu ili drugim odgovarajućim ispravama, a strani državljani odgovarajućom ispravom kojom se dokazuje potreban stupanj obrazovanja, koja mora biti prevedena i potpisana od ovlaštenog sudskog tumača za hrvatski jezik i dokumentom o priznavanju inozemne srednjoškolske kvalifikacije u svrhu zapošljavanja ili nastavka obrazovanja izdanom od nadležnog tijela u Republici Hrvatskoj

3. nije pravomoćno osuđivana za kaznena djela protiv imovine, kaznena djela protiv gospodarstva i kaznena djela protiv krivotvorenja ili je nastupila rehabilitacija, nad tom osobom nije otvoren postupak stečaja potrošača u skladu sa zakonom kojim se uređuje stečaj potrošača te ne postoje drugi zakonski razlozi zbog kojih ne smije obavljati ponudu mirovinskih programa

4. ima sklopljen ugovor s Društvom o obavljanju poslova ponude mirovinskih programa

5. ispunjava uvjete iz stavka 4. ovoga članka.

(4) Društvo je dužno osigurati da su osobe koje obavljaju distribuciju mirovinskih programa upoznate s opsegom dokumentacije i informacija koje su dužne dostaviti korisniku mirovine, te da imaju sve relevantne informacije koje su korisniku mirovine potrebne za razumijevanje mirovinskog programa i donošenje informirane odluke o sklapanju ugovora o mirovini s Društvom te da raspolažu vjerodostojnom dokumentacijom i podacima Društva.

(5) Prije sklapanja ugovora iz stavka 1. ovoga članka Društvo je dužno utvrditi da osoba koja će obavljati distribuciju mirovinskih programa ispunjava uvjete iz ovoga članka.

(6) Osoba iz stavka 1. ovoga članka ne smije obavljanje navedenih poslova prenijeti na treću osobu.

(7) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati odredbu o tome koje je poslove iz članka 120. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona Društvo osobi povjerilo te odredbu sukladno kojoj Društvo u potpunosti odgovara za poslove koje je povjerilo pravnoj ili fizičkoj osobi iz stavka 1. ovoga članka i odredbu da ta pravna i fizička osoba odgovara Društvu za postupanje protivno sklopljenom ugovoru o poslovnoj suradnji.

(8) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati odredbu o naknadi koju Društvo plaća osobi koja za njega obavlja distribuciju mirovinskih programa uključujući i sve druge troškove na koje ima pravo u skladu s tim ugovorom, vrijeme trajanja ugovora i uvjete za prestanak, odnosno raskid ugovora.

(9) Društvo je dužno voditi evidenciju o sklopljenim ugovorima iz stavka 1. ovoga članka i jednom godišnje, do kraja siječnja tekuće godine, Agenciji dostaviti popis osoba s kojima ima sklopljen važeći ugovor o distribuciji mirovinskih programa, sa stanjem na dan 31. prosinca prethodne godine, a koji uključuje i popis poslova iz članka 120. ovoga Zakona koji će se obavljati na temelju takvog ugovora.

(10) Sklopljeni ugovori iz stavka 1. ovoga članka dostavljaju se Agenciji na zahtjev.

(11) Društvo i pravna i fizička osoba iz stavka 1. ovoga članka, koja zaprima i Društvu prosljeđuje zahtjeve za sklapanje ugovora o mirovini, dužni su voditi evidenciju o zaprimljenim i Društvu proslijeđenim zahtjevima za sklapanje ugovora o mirovini i/ili ugovora o mirovini.

(12) Ako osoba koja obavlja poslove distribucije mirovinskog programa ujedno obavlja poslove distribucije mirovinskih programa za mirovinsko društvo sukladno zakonu kojim su uređeni dobrovoljni odnosno obvezni mirovinski fondovi, ta je osoba dužna o tome prethodno obavijestiti potencijalnog korisnika mirovine i učinkovito upravljati sukobima interesa koji proizlaze iz obavljanja tih poslova.

(13) Agencija će pravilnikom propisati dokumentaciju kojom se dokazuje ispunjavanje uvjeta iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka te sadržaj, format i način izvještavanja o sklopljenim ugovorima iz stavka 9. ovoga članka.

54. Pravilnik o ponudi mirovinskih programa mirovinskih osiguravajućih društava

Zabrana distribucije mirovinskih programa

Članak 122. (NN 156/23)

(1) Osoba iz članka 121. ovoga Zakona ne smije distribuirati mirovinske programe u vremenu u kojem im je Agencija, Hrvatska narodna banka, odnosno drugo nadležno tijelo poništilo ili ukinulo odobrenje za rad, u skladu s posebnim propisima ili ako prestane ispunjavati uvjete iz članka 121. ovoga Zakona.

(2) O poništenju ili ukidanju rješenja o odobrenju za rad osoba iz stavka 1. ovoga članka mora bez odgode obavijestiti Društvo s kojim je sklopljen ugovor o obavljanju distribucije mirovinskih programa.

54. Pravilnik o ponudi mirovinskih programa mirovinskih osiguravajućih društava

Dužnosti osoba ovlaštenih za distribuciju mirovinskih programa

Članak 123. (NN 115/18, 156/23)

(1) Osobe iz članka 121. ovoga Zakona ovlaštene za distribuciju mirovinskih programa dužne su:

1. osigurati potencijalnim korisnicima mirovine dostupnost svih relevantnih dokumenata i podataka u skladu sa stavcima 2., 3. i 4. ovoga članka

2. pravodobno prosljeđivati Društvu prikupljene zahtjeve za sklapanje ugovora o mirovinama i uručiti i prosljeđivati ugovore o mirovini, kad su na to ovlaštene ugovorom koji su sklopile s Društvom

3. u oglašavanju Društva koristiti se isključivo promidžbenim sadržajem koji odobri Društvo

4. ne davati lažne podatke ili podatke koji korisnike i potencijalne korisnike mirovine mogu dovesti u zabludu o stanju Društva, ne prešućivati bitne činjenice niti davati netočne navode o Društvu, njegovim ciljevima ulaganja, povezanim rizicima, prinosima ili bilo kojem drugom pitanju ili sadržaju vezanom uz Društvo, niti davati druge navode koji nisu u skladu s financijskim izvještajima Društva

5. odgovarati Društvu za greške ili propuste svojih zaposlenika te svako nepridržavanje ovoga Zakona i drugih propisa

6. upoznati potencijalnog korisnika mirovine o tome da trošak i naknadu za osobu ovlaštenu za distribuciju mirovinskih programa ne snosi korisnik nego isključivo Društvo te o naknadama koje korisnici mirovina plaćaju Društvu na temelju ugovora o mirovinama

7. upoznati potencijalnog korisnika mirovine o tome distribuira li mirovinske programe samo za naznačeno Društvo ili distribuira mirovinske programe za više Društava

8. u svako doba postupati u skladu s ovim Zakonom i mjerodavnim propisima.

(2) Prilikom distribucije mirovinskih programa, Društvo, odnosno osoba koja za Društvo obavlja distribuciju mirovinskog programa dužni su podatke iz članka 120. stavka 1. ovoga Zakona potencijalnom korisniku mirovine dostaviti pravodobno, prije potpisivanja ugovora o mirovini.

(3) Relevantne informacije iz članka 120. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona uključuju sljedeće podatke:

1. podatke o Društvu i osobi koja distribuira mirovinski program

2. objašnjenje postupka po kojem se sklapa ugovor o mirovini

3. uvjete i rok za odustanak od sklapanja ugovora o mirovini te postupak izbora Društva za isplatu mirovine

4. podatke o vremenu trajanja ugovora o mirovini i mogućnosti raskida i izmjene ugovora o mirovini

5. upućivanje na poveznicu na mrežnu stranicu na kojoj se mogu pronaći pravila mirovinskog programa Društva koja se primjenjuju na pojedini ugovor

6. visinu i vrstu naknada koje pripadaju Društvu i načinima njihovog plaćanja kao i drugim troškovima koji se naplaćuju od korisnika

7. uvjete za isplatu mirovine koju Društvo isplaćuje korisniku

8. uvjete za isplatu djelomične jednokratne isplate

9. informaciju o pravu koje se primjenjuje na ugovor o mirovini

10. informacije o mogućnosti podnošenja pritužbi te izvansudskom rješavanju sporova između Društva i korisnika mirovine

11. obveze Društva i potencijalnog korisnika mirovine, odnosno korisnika mirovine, na početku ugovora o mirovini i obveze za vrijeme trajanja ugovora o mirovini

12. informaciju o nadzornom tijelu nadležnom za nadzor poslovanja Društva

13. informaciju o povijesnim prinosima ulaganja koja su povezana s mirovinskim programom, ako potencijalni korisnici mirovina namjeravaju ugovoriti promjenjivu mirovinu ili drugu vrstu mirovine kod koje korisnici mirovine snose rizik ulaganja, i to za najmanje pet godina ili za sve godine u kojima je program poslovao ako je to razdoblje kraće od pet godina

14. strukturi troškova koje snose korisnici mirovina, za mirovinske programe koji ne osiguravaju određenu visinu mirovine

15. vrsti financijskih rizika koje snose korisnici mirovina, kada takvi rizici postoje

16. mehanizmima smanjenja iznosa mirovina, ako su isti predviđeni mirovinskim programima

17. informaciju o ulagačkom profilu, ako je isti predviđen mirovinskim programom

18. ako potpuno jamstvo u vezi isplata mirovina nije predviđeno u okviru određenog mirovinskog programa, izjavu Društva u tu svrhu

19. za mirovinske programe u kojima korisnici mirovina snose rizik ulaganja i koji predviđaju više od jedne opcije ulaganja s različitim ulagačkim profilima, Društvo odnosno osoba ovlaštena za distribuciju mirovinskih programa je dužno korisnike mirovina informirati o uvjetima u pogledu raspona dostupnih ulagačkih opcija i, ako su iste predviđene, standardnim ulagačkim opcijama

20. za mirovinske programe u kojima korisnici mirovina snose rizik ulaganja i u kojima se korisniku mirovine posebnim pravilom određenim u mirovinskom programu nameće ulagačka opcija, Društvo je dužno u okviru informacija iz ovog stavka naznačiti mjesto gdje su korisnicima mirovine dostupne dodatne informacije u vezi rezultata poslovanja pri čemu prikaz rezultata poslovanja Društva:

a) ne smije podlijegati bilo kakvom jamstvu, garanciji ili obećanju, kada je to primjenjivo

b) mora, ako uključuje projekcije bilo koje vrste, kao što su projekcije mirovina odnosno budućih rezultata poslovanja Društva, sadržavati izjavu o odricanju od odgovornosti u kojoj se navodi da projekcije ne predstavljaju nikakve garancije te se mogu razlikovati od konačnog iznosa mirovine odnosno rezultata poslovanja Društva. Ako se projekcije temelje na ekonomskim scenarijima, moraju sadržavati najbolji mogući scenarij i nepovoljan scenarij

c) mora odražavati rezultate poslovanja Društva od uvođenja tog mirovinskog programa do dana davanja prikaza ili u zadnjih pet godina, ovisno koje je od naznačenih razdoblja kraće

d) mora sadržavati ažurne podatke dostupne u trenutku prikaza rezultata poslovanja Društva

e) mora biti sastavljen na dosljednoj osnovi u odnosu na razdoblja, uz obuhvaćanje ili isključivanje određenih čimbenika koji utječu na takve rezultate.

(4) Informacije iz stavka 3. ovoga članka Društvo odnosno osoba ovlaštena za distribuciju mirovinskog programa dostavlja potencijalnom korisniku mirovine na dokumentu kojeg Društvo sastavlja za svaki mirovinski program u skladu s člankom 71. ovoga Zakona, a potpisom ugovora o mirovini putem Društva podnositelj zahtjeva ujedno potvrđuje da je prethodno bio upoznat sa svim mogućim opcijama isplate mirovine putem Društva i s time povezanim naknadama i troškovima.

Način poslovanja osoba ovlaštenih za distribuciju mirovinskih programa

Članak 124. (NN 156/23)

(1) Osoba koja obavlja distribuciju mirovinskih programa dužna je postupati u skladu s uvjetima propisanima člankom 123. ovoga Zakona, u skladu sa sklopljenim ugovorom o poslovnoj suradnji, u skladu s ostalim primjenjivim odredbama ovoga Zakona, te:

1. potencijalnog korisnika mirovine informirati o svom imenu i prezimenu, ako je obrtnik i o nazivu obrta, a ako je zaposlenik pravne osobe, o nazivu i adresi te pravne osobe te o informaciji za koje Društvo obavlja poslove distribucije mirovinskih programa

2. postupati s podacima o potencijalnim korisnicima mirovine i korisnicima mirovine Društva u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje zaštita osobnih podataka i odredbama članka 68. ovoga Zakona

3. za cijelo vrijeme obavljanja distribucije mirovinskih programa ispunjavati uvjete iz članka 121. ovoga Zakona, a u slučaju prestanka tih uvjeta bez odgađanja o tome obavijestiti Društvo

4. u oglašavanju, odnosno promidžbi postupati u skladu s člankom 69. ovoga Zakona

5. u obavljanju usluga distribucije mirovinskih programa postupati po načelu opreznog i savjesnog gospodarstvenika.

(2) Društvo je dužno osigurati da osoba iz stavka 1. ovoga članka u obavljanju distribucije mirovinskih programa raspolaže vjerodostojnim podacima i dokumentacijom Društva radi informiranja potencijalnih korisnika mirovina o relevantnim značajkama mirovinskih programa koje Društvo distribuira i mogućnostima koje im se pružaju sklapanjem ugovora o mirovini s Društvom, te s pravima i obvezama korisnika mirovina, u skladu s člankom 71. ovoga Zakona.

(3) Osobe iz stavka 1. ovoga članka prikupljenu dokumentaciju potencijalnih korisnika mirovine dužne su, do njezine dostave Društvu, čuvati kao poslovnu tajnu u skladu s odredbama ovoga Zakona i pravilnika kojim se uređuju organizacijski zahtjevi Društva u dijelu koji se odnosi na vođenje i čuvanje poslovne dokumentacije te voditi evidenciju o proslijeđenim zahtjevima Društvu.

(4) Osobe koje za Društvo obavljaju usluge distribucije mirovinskih programa pravo na naknadu za obavljeni posao ostvaruju od Društva i nemaju pravo od potencijalnog korisnika mirovine naplatiti bilo kakvu naknadu ili trošak.

 

GLAVA X.   UGOVOR O MIROVINI

Standardni obrazac

Članak 125.

Društvo mora imati standardni obrazac ugovora o mirovini za svaku vrstu mirovine koju isplaćuje.

Obveza sklapanja ugovora

Članak 126. (NN 156/23)

(1) Društvo koje isplaćuje mirovine u okviru obveznog mirovinskog osiguranja dužno je sklopiti ugovor o mirovini sa svakim članom obveznog mirovinskog fonda koji izabere to Društvo nakon što Društvo primi podatke iz Središnjeg registra osiguranika iz članka 130. stavka 4. ovoga Zakona.

(2) Društvo koje isplaćuje mirovine u okviru dobrovoljnog mirovinskog osiguranja obvezno je sklopiti ugovor o mirovini sa svakim članom dobrovoljnog mirovinskog fonda koji izabere to Društvo.

(3) Osoba koja sklapa ugovor o mirovini dužna je Društvu pružiti informacije relevantne za provedbu Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država o unaprjeđenju ispunjavanja poreznih obveza na međunarodnoj razini i provedbi FATCA-e (»Narodne novine«, Međunarodni ugovori, br. 5/16.) i Direktive Vijeća 2014/107/EU od 9. prosinca 2014. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja (SL L 359, 16. 12. 2014.), koje su potrebne za ispunjavanje obveza propisanih zakonom kojim se uređuje odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela koja primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima.

(4) Član obveznog mirovinskog fonda dužan je sklopiti ugovor o mirovini, pri čemu je takav ugovor o mirovini dužan sklopiti samo s jednim Društvom.

(5) Članovi obitelji člana obveznog mirovinskog fonda koji imaju pravo na obiteljsku mirovinu iza smrti osiguranika iz obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti, a obiteljska mirovina im se određuje i prema mirovinskom programu mirovinskog osiguravajućeg društva prema odredbama zakona kojim se uređuju obvezni mirovinski fondovi, sklopit će ugovor o mirovini pod uvjetima iz stavka 4. ovoga članka.

(6) Ako član obveznog mirovinskog fonda, koji je u skladu sa stavkom 4. ovoga članka dužan sklopiti ugovor o mirovini, uključujući i članove obitelji koji imaju pravo na obiteljsku mirovinu iz stavka 5. ovoga članka, ne sklopi s Društvom ugovor o mirovini u roku od 12 mjeseci računajući od dana kada su sredstva iz članka 131. stavka 3. ovoga Zakona doznačena na račun Društva, Društvo će u roku od 30 dana računajući od dana isteka tog roka, izvršiti prijenos doznačenih sredstava, koja ima pravo umanjiti za iznos stvarnih troškova koje je Društvo imalo u vezi s čuvanjem tih sredstava, u državni proračun Republike Hrvatske.

(7) O prijenosu sredstava iz stavka 6. ovoga članka, Društvo će u roku od osam dana od dana prijenosa sredstava u državni proračun Republike Hrvatske izvijestiti Ministarstvo financija i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.

(8) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka, a nakon prijenosa sredstava u državni proračun Republike Hrvatske, mirovinu određuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje prema zakonu kojim se uređuje mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti, s danom ostvarivanja prava na mirovinu kao da je korisnik mirovine bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti.

(9) Društvo je dužno, putem preporučene pošiljke, u roku od tri mjeseca računajući od dana zaprimanja sredstava iz članka 131. stavka 3. ovoga Zakona te još jednom pet mjeseci prije isteka roka od 12 mjeseci iz stavka 6. ovoga članka, upozoriti osobe iz stavka 6. ovoga članka na obvezu sklapanja ugovora o mirovini i na posljedice nesklapanja ugovora o mirovini propisane stavcima 6., 7. i 8. ovoga članka, uključujući i pravo Društva da dok drži ta sredstva iz istih ima pravo podmiriti stvarne troškove koje Društvo ima u vezi s navedenim sredstvima.

(10) Po isteku roka iz stavka 6. ovoga članka, ako član obveznog mirovinskog fonda nije sklopio ugovor o mirovini s Društvom, smatrat će se da je član obveznog mirovinskog fonda odustao od sklapanja ugovora o mirovini odnosno ostvarivanja prava na mirovinu putem Društva te da je suglasan da Društvo postupi u skladu sa stavkom 6. ovoga članka radi određivanja i isplate mirovine u skladu sa stavkom 8. ovoga članka.

(11) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka, Društvo će na kvartalnoj razini izvršiti prijenos u državni proračun Republike Hrvatske i svih naknadnih doprinosa iz obveznog mirovinskog osiguranja koji se uplate na račun Društva za račun člana obveznog mirovinskog fonda iz stavka 6. ovoga članka, koja ima pravo umanjiti za iznos stvarnih troškova koje je Društvo imalo u vezi s čuvanjem tih sredstava, pri čemu Društvo u takvom slučaju nije obvezno postupiti u skladu sa stavkom 9. ovoga članka.

(12) U slučaju iz stavka 11. ovoga članka, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe stavaka 7. i 8. ovoga članka.

(13) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na korisnike obiteljske mirovine ostvarene nakon smrti osiguranika člana mirovinskog fonda, ako sredstva kapitaliziranih doprinosa s osobnog računa člana obveznog mirovinskog fonda nisu naslijeđena, u slučaju kada se mirovina određuje i u okviru obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje.

Oblik i sadržaj ugovora o mirovini

Članak 127. (NN 115/18, 156/23)

(1) Ugovor o mirovini mora biti sastavljen u pisanom obliku i sadržavati najmanje sljedeće podatke:

1. tvrtku i sjedište Društva te ime i prezime osoba koje zastupaju Društvo

2. ime, prezime, adresu i osobni identifikacijski broj (OIB) korisnika mirovine i datum rođenja i spol

3. ime i prezime, adresu i osobni identifikacijski broj (OIB) i datum rođenja bračnog druga i imenovanog korisnika, te spol bračnog druga kada je to potrebno sukladno odredbama ovoga Zakona

4. ime i prezime te adresu staratelja za korisnika obiteljske mirovine iz članka 112. stavka 3. ovoga Zakona, kada je primjenjivo

5. iznos mirovine i zajamčenih isplata, trajanje zajamčenog razdoblja, kao i kada je to potrebno sukladno odredbama ovoga Zakona, iznos koji se isplaćuje bračnom drugu ili imenovanom korisniku u slučaju smrti korisnika mirovine

6. način usklađivanja mirovine, kada je to potrebno sukladno odredbama ovoga Zakona

7. broj bankovnog računa korisnika mirovine

8. način isplate mirovine

9. visinu naknade Društvu iz članka 135. ovoga Zakona

10. postupak izvansudskog rješavanja sporova

11. druge podatke značajne za isplatu mirovine.

(2) Ugovor o mirovini iz obveznog mirovinskog osiguranja mora sadržavati odredbu kojom je kao valuta ugovorne obveze Društva utvrđena valuta u službenoj uporabi u Republici Hrvatskoj.

(3) Sastavni dio ugovora o mirovini su pisana pravila Društva koja se odnose na navedene ugovore.

(4) U ugovoru o mirovini mora stajati odredba da je korisnik mirovine primio pisana pravila Društva koja se odnose na navedeni ugovor.

(5) Osoba koja sklopi ugovor o mirovini ne može raskinuti takav ugovor, niti sklopiti ugovor o mirovini s drugim Društvom, ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno.

(6) Osoba koja je sklopila ugovor o mirovini u okviru dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, uz pristanak Društva, može odabrati drugi oblik isplate sklapanjem s Društvom izmjene ugovora o mirovini.«.

(7) Osoba koja je sklopila ugovor o mirovini u okviru obveznog mirovinskog osiguranja može odabrati drugi oblik isplate mirovine sklapanjem s Društvom izmjene ugovora o mirovini.

Prethodna provjera obrasca ugovora

Članak 128. (NN 156/23)

(1) Društvo je dužno Agenciji dostaviti na pregled primjerak standardnog obrasca ugovora o mirovini, zajedno s pisanim pravilima Društva koja se odnose na taj ugovor, prije njihove primjene.

(2) Društvo može primjenjivati obrazac ugovora o mirovini i pisana pravila iz stavka 1. ovoga članka ako Agencija ne iznese primjedbe na njihovu primjenu u roku od 30 dana od dana primitka obavijesti iz stavka 1. ovoga članka ili od dana kada Agencija obavijesti Društvo da nema primjedbi na njihov sadržaj.

(3) Kada Agencija ima primjedbe na primjenu obrasca ugovora o mirovini ili pisanih pravila iz stavka 1. ovoga članka, pisanim putem će zatražiti od Društva da izmijeni ili dopuni obrazac ugovora o mirovini ili pisana pravila koja se odnose na taj ugovor o mirovini.

(4) Društvo ne smije koristiti obrazac ugovora o mirovini ni pisana pravila na koje je Agencija iznijela primjedbe, već je dužno postupiti po primjedbama Agencije i o tome pisano obavijestiti Agenciju.

(5) Na ništetnost ugovora o mirovini i pojedinih odredbi ugovora o mirovini primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, a ništetnost pojedinih odredaba ne povlači ništetnost cijelog ugovora o mirovini ako ugovor o mirovini može opstati bez ništetnih odredaba i ako one nisu bile ni uvjet ugovora o mirovini ni odlučujuća pobuda zbog koje je ugovor sklopljen.

Obavijest o promjenama standardnog obrasca ugovora

Članak 129. (NN 115/18, 156/23)

(1) Društvo je dužno Agenciji dostaviti na pregled svaku izmjenu standardnog obrasca ugovora o mirovini i pisanih pravila koja čine sastavni dio ugovora o mirovini iz obveznog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja.

(2) Društvo može primjenjivati izmijenjeni standardni obrazac ugovora o mirovini i pisana pravila koja se odnose na taj ugovor o mirovini iz stavka 1. ovoga članka ako Agencija ne iznese primjedbe na njihovu primjenu u roku od 30 dana od primitka obavijesti iz stavka 1. ovoga članka ili od dana kada Agencija obavijesti Društvo da nema primjedbi na njihovu primjenu.

Postupak izbora Društva u okviru obveznog mirovinskog osiguranja

Članak 130. (NN 115/18)

(1) U okviru obveznog mirovinskog osiguranja izbor Društva obavlja se prijavom Središnjem registru osiguranika nakon ostvarenog prava na osnovnu mirovinu.

(2) Promjena izbora Društva može se obaviti prijavom iz stavka 1. ovoga članka u roku od 15 dana od dana prve prijave.

(3) Istekom roka iz stavka 2. ovoga članka izbor Društva ne može se promijeniti, niti opozvati te se smatra konačnim.

(4) Izabrano Društvo sa članom obveznog fonda, odnosno potencijalnim korisnikom mirovine zaključuje ugovor o mirovini nakon primitka podatka iz Središnjeg registra osiguranika o prijavi i o ukupnom iznosu kapitaliziranih sredstava na osobnom računu na dan zatvaranja osobnog računa.

(5) Općim aktom Središnjeg registra osiguranika, uz suglasnost Agencije, pobliže se uređuje:

– oblik i sadržaj prijave o izboru Društva

– postupak i rokovi izvještavanja izabranog Društva.

Postupak zatvaranja osobnog računa člana obveznog fonda

Članak 131. (NN 115/18)

(1) Postupak zatvaranja osobnog računa člana obveznog mirovinskog fonda Središnji registar osiguranika pokreće prvi radni dan nakon isteka roka iz članka 130. stavka 2. ovoga Zakona izdavanjem naloga odgovarajućem obveznom mirovinskom društvu da izvrši doznaku izabranom Društvu.

(2) Obvezno mirovinsko društvo doznakom putem Središnjeg registra osiguranika izvršava plaćanje izabranom Društvu najkasnije peti radni dan nakon što primi nalog od Središnjeg registra osiguranika.

(3) Doznaka obveznog mirovinskog društva obuhvaća sva sredstva koja su prikupljena na osobnom računu člana mirovinskog fonda i na nju se ne odnose nikakva potraživanja fonda, u skladu sa zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje mirovinskih društava za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima i obveznih mirovinskih fondova.

(4) Ako član obveznog mirovinskog fonda ne odabere Društvo u roku od šest mjeseci od ostvarivanja prava na mirovinu, član se raspoređuje u Društvo rasporedom Središnjeg registra osiguranika tako da sve članove u jednom mjesecu koji nisu odabrali Društvo rasporedi jednako u sva Društva na način kako je to propisano pravilnikom Agencije.

(5) Središnji registar osiguranika, uz suglasnost Agencije, donosi pravilnik kojim pobliže uređuje postupak zatvaranja osobnog računa, sadržaj naloga koji izdaje Središnji registar osiguranika obveznom mirovinskom društvu i doznake sredstava izabranom Društvu.

(6) Ako obvezno mirovinsko društvo ne izvrši doznaku u roku iz stavka 2. ovoga članka, iznosu doznake pridodaju se zatezne kamate prema stopi utvrđenoj posebnim zakonom.

45. Pravilnik o rasporedu člana obveznog mirovinskog fonda u mirovinsko osiguravajuće društvo

Postupanje po uplati nakon sklapanja ugovora o mirovini iz obveznog mirovinskog osiguranja

Članak 132. (NN 115/18, 156/23)

(1) Ako dospjeli doprinosi na osobni račun člana obveznog fonda nisu pravodobno bili uplaćeni, odnosno ako je nakon sklapanja ugovora o mirovini korisniku mirovine naknadno uplaćen doprinos, obveznik plaćanja tog doprinosa svoju obvezu, s eventualno pripadajućom kamatom, izvršava uplatom Središnjem registru osiguranika koji ta sredstva prosljeđuje Društvu s kojim je korisnik mirovine sklopio ugovor o mirovini.

(2) Ako se za korisnika mirovne nakon sklapanja ugovora o mirovini uplaćuju dospjeli doprinosi iz obveznog mirovinskog osiguranja iz stavka 1. ovoga članka koji nisu bili pravodobno uplaćeni, Društvo je dužno odmah po primitku uplate tih doprinosa, a najkasnije u roku od 30 dana nakon primitka uplate tih doprinosa, utvrditi novu svotu mjesečne mirovine i datum početka isplate uvećanog iznosa mirovine, prema jediničnim iznosima početnih mirovina na dan obračuna prema kojima je određena mirovina u ugovoru o mirovini, uz odgovarajuću primjenu članka 135. ovoga Zakona te započeti s isplatom mirovine prema novoutvrđenom iznosu s prvom sljedećom isplatom mirovine.

(3) Ako se za korisnika mirovne nakon sklapanja ugovora o mirovini uplaćuju naknadni doprinosi iz stavka 1. ovoga članka, Društvo je dužno najmanje jednom godišnje, a na zahtjev korisnika mirovine i u kraćem roku koji odredi korisnik mirovine, koji ne može biti kraći od mjesec dana, utvrditi novu svotu mjesečne mirovine i datum početka isplate uvećanog iznosa mirovine, prema jediničnim iznosima početnih mirovina na dan obračuna prema kojima je određena uvećana mirovina, odnosno na dan sklapanja aneksa ugovora ako je korisnik mirovine zatražio sklapanje aneksa ugovora o mirovini, uz odgovarajuću primjenu članka 135. ovoga Zakona te započeti s isplatom mirovine prema novoutvrđenom iznosu s prvom sljedećom isplatom mirovine.

(4) U slučaju iz stavaka 2. i 3. ovoga članka Društvo će na zahtjev korisnika mirovine sklopiti aneks ugovora o mirovini s korisnikom mirovine.

Zabrana sklapanja ugovora o mirovini

Članak 133. (NN 156/23)

(1) Društvo ne smije sklopiti ugovor o mirovini kada financijsko stanje Društva pokazuje manjak u sredstvima tehničkih pričuva ili kada imenovani ovlašteni aktuar Društva obavijesti upravu Društva da će se takav manjak vjerojatno pojaviti te kada se steknu zakonski uvjeti za prestanak poslovanja tog Društva.

(2) Ako je ugovor o mirovini sklopljen unatoč postojanju okolnosti iz stavka 1. ovoga članka, ugovor je ništetan.

(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, kada financijsko stanje Društva pokazuje manjak u sredstvima tehničkih pričuva ili kada imenovani ovlašteni aktuar Društva obavijesti upravu Društva da će se takav manjak vjerojatno pojaviti, Društvo može sklopiti ugovor o mirovini:

− ako se manjak u sredstvima tehničkih pričuva može u cijelosti pokriti iz interventnih pričuva ili

− ako se manjak u sredstvima tehničkih pričuva ne može u cijelosti pokriti iz interventnih pričuva, ali Društvo ispunjava uvjete iz članka 87. stavka 3. ovoga Zakona, a Agencija nije rješenjem zabranila korištenje mogućnosti iz članka 87. stavka 3. ovoga Zakona, ili

− ako takav manjak Društvo u cijelosti pokrije iz vlastitih sredstava.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka Agencija može Društvu rješenjem privremeno zabraniti sklapanje ugovora o mirovini, dok se uvjeti iz stavka 3. ovoga članka ne ostvare ili dok se ne ukloni manjak u sredstvima tehničkih pričuva, ako smatra da bi sklapanje takvih ugovora bilo protivno interesima korisnika mirovine.

(5) Ako je ugovor o mirovini sklopljen unatoč zabrani iz stavka 4. ovoga članka, ugovor je ništetan.

Porezna davanja

Članak 134. (NN 115/18)

Plaćanje poreza ili drugih pristojbi na sredstva koja se doznačuju Društvu i koja su temelj za određivanje mirovine po ovome Zakonu, prigodom njihova prijenosa odnosno uplate u Društvo, uređeni su drugim propisima kojima se regulira plaćanje poreza i drugih pristojbi na sredstva koja se doznačuju Društvu u svrhu ostvarivanja prava na mirovinu.

Naknade Društvu

Članak 135. (NN 115/18, 156/23)

(1) Društvo ima pravo na naknadu troškova koje naplaćuje od primljene doznake iz obveznog mirovinskog fonda i to:

– najviše do 1,5 % primljene doznake jednokratno i

– najviše do 0,17 % primljene doznake godišnje za vrijeme trajanja isplate mirovine.

(2) Za jednokratnu isplatu iz članka 115. stavka 5. ovoga Zakona Društvo ne naplaćuje naknadu.

(3) Društvo koristi doznaku i jednokratnu uplatu za stvaranje sredstava tehničkih pričuva i za isplate utvrđene ugovorom o mirovini.

(4) Društvo ne može korisnicima mirovine ili imenovanim korisnicima iz obveznog mirovinskog osiguranja naplatiti druge naknade, osim naknada iz ovoga članka.

(5) Iznimno od odredbi ovoga članka Društvo ima pravo na naknadu iz članka 84. stavka 5. ovoga Zakona za upravljanje imovinom za pokriće tehničkih pričuva, u slučaju kada imovina za pokriće tehničkih pričuva prelazi 100 % vrijednosti svih tekućih i budućih obveza prema ugovorima o mirovinama koje je Društvo sklopilo.

(6) Iznimno od odredbi ovoga članka Društvo u skladu s člankom 84. stavkom 6. ovoga Zakona ima pravo na naknadu za upravljanje imovinom za pokriće interventnih pričuva iz članka 81.a ovoga Zakona.

(7) Iznimno od odredbi ovoga članka, kada osoba, koja je u skladu s člankom 124. stavkom 4. ovoga Zakona dužna sklopiti ugovor o mirovini, uključujući i članove obitelji koji imaju pravo na obiteljsku mirovinu, ne sklopi s Društvom ugovor o mirovini u roku od 12 mjeseci računajući od dana kada su sredstva iz članka 131. stavka 3. ovoga Zakona doznačena na račun Društva, Društvo ima pravo iz tih sredstava pokrivati stvarne troškove koje je Društvo imalo u vezi tih sredstava, kako ti troškovi dospijevaju.

 

GLAVA XI.   NADZOR NAD POSLOVANJEM

DIO I.   OPĆE ODREDBE

Nadzor

Članak 136. (NN 115/18)

(1) U smislu ovoga Zakona, nadzor je provjera posluje li subjekt nadzora u skladu s odredbama ovoga Zakona, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, u skladu s drugim propisima, s propisima o upravljanju rizicima, kao i u skladu s vlastitim pravilima i standardima, pravilima struke te općenito na način koji omogućuje uredno funkcioniranje subjekta nadzora te provođenje mjera i aktivnosti radi otklanjanja utvrđenih nezakonitosti ili nepravilnosti.

(2) Osnovni ciljevi nadzora su provjera zakonitosti te procjena sigurnosti i stabilnosti poslovanja subjekta nadzora, a radi zaštite interesa i prava korisnika mirovina i javnog interesa te doprinošenja stabilnosti financijskog sustava te promicanja i očuvanja povjerenja u tržište kapitala.

(3) Nadzor se temelji na pristupu koji je prospektivan (okrenut mogućim budućim događajima) i zasnovan na rizicima.

(4) Temeljem odredaba ovoga Zakona Agencija provodi nadzor po službenoj dužnosti.

Predmet nadzora

Članak 137. (NN 115/18, 156/23)

(1) Agencija u obavljanju nadzora provjerava i procjenjuje usklađenost Društva s ovim Zakonom, podzakonskim popisima donesenim na temelju ovoga Zakona te drugim primjenjivim propisima u nadležnosti Agencije, što obuhvaća:

1. provjeru organizacijskih uvjeta, strategije, politike i postupke te procjenu kvalitativnih zahtjeva vezanih za sustav upravljanja, koje je subjekt nadzora uspostavio radi usklađenja svojeg poslovanja s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona

2. provjeru i procjenu financijske stabilnosti i položaja subjekta nadzora te rizike kojima je subjekt nadzora izložen ili bi mogao biti izložen u svom poslovanju te procjenjuje sposobnost subjekta nadzora da identificira i upravlja rizicima

3. provjeru stanja kapitalne adekvatnosti Društva, oblikovanje tehničkih pričuva, ulaganje imovine Društva, imovine za pokriće tehničkih pričuva i imovine za pokriće interventnih pričuva u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugim propisima

4. provjeru primjerenosti metoda i praksi Društva koje su namijenjene utvrđivanju mogućih događaja ili budućih promjena gospodarskih uvjeta koji bi mogli nepovoljno utjecati na sveukupni financijski položaj Društva

5. provjeru oblikovanja tehničkih pričuva prema računovodstvenim propisima i imovinu za pokriće tehničkih pričuva prema računovodstvenim propisima u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugim propisima.

(2) Agencija će pri provjeri i procjeni financijske stabilnosti i položaja te pri procjeni rizika kojima je subjekt nadzora izložen, ili bi mogao biti izložen, uzeti u obzir vrstu, opseg i složenost poslovanja subjekta nadzora.

(3) Provjera iz stavka 1. ovoga članka u odnosu na Društvo i odgovorne osobe Društva osobito obuhvaća provjere i procjene:

1. sustava upravljanja, uključujući procjenu rizika i kapitalne adekvatnosti

2. tehničkih pričuva i interventnih pričuva

3. potrebnog kapitala Društva

4. pravila ulaganja

5. kvalitete i kvantitete kapitala Društva, imovine za pokriće tehničkih pričuva i imovine za pokriće interventnih pričuva

6. sposobnost Društva da podnese moguće događaje ili buduće promjene gospodarskih uvjeta iz stavka 1. točke 4. ovoga članka.

(4) U smislu stavka 1. točke 1. ovoga članka, Agencija nadzire primjerenost procesa procjene kreditne sposobnosti koje je uspostavio subjekt nadzora u skladu s člankom 50. stavkom 5. ovoga Zakona, procjenjuje korištenje upućivanja na kreditne rejtinge, koje su dodijelile agencije za kreditni rejting kako je određeno u članku 3. stavku 1. točki (b) Uredbe (EZ) br. 1060/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o agencijama za kreditni rejting (SL L 302, 17. 11. 2009.), u politikama upravljanja rizicima koje se odnose na ulaganja subjekta nadzora i, prema potrebi, potiče ublažavanje učinka takvih upućivanja radi smanjenja isključivog i automatskog oslanjanja na takve kreditne rejtinge.

(5) Agencija će na temelju nadzora, provjera i procjena iz stavka 1. ovoga članka utvrditi posluje li subjekt nadzora u skladu sa zakonskim propisima, ima li subjekt nadzora uspostavljen odgovarajući organizacijski ustroj te stabilan sustav upravljanja u Društvu, kao i kapital koji osigurava primjeren sustav upravljanja i pokrića rizika kojima je subjekt nadzora izložen ili bi mogao biti izložen u svom poslovanju te upravlja li navedenim rizicima na primjeren način.

(6) Agencija će na temelju nadzora, provjera i procjena iz stavka 1. ovoga članka procijeniti kvalitativne zahtjeve vezano za sustav upravljanja, procjenu rizika s kojima se Društvo suočava ili bi se moglo suočiti te procjenu sposobnosti Društva da procijeni rizike uzimajući u obzir okruženje u kojem posluje.

(7) Agencija može, ako je potrebno, razviti prikladne kvantitativne alate u okviru postupka nadzora, u cilju procjene sposobnosti Društva da se suoči s mogućim događajima ili budućim promjenama gospodarskih uvjeta koje bi mogle imati nepovoljne učinke na njegov ukupni financijski položaj.

(8) U svrhu iz stavka 7. ovoga članka, Agencija može zahtijevati od Društva provedbu odgovarajućih testova.

(9) Agencija se pri utvrđivanju učestalosti i intenziteta obavljanja nadzora za pojedini subjekt nadzora rukovodi veličinom i značajem subjekta nadzora, kao i opsegom, složenošću te pokazateljima njihova poslovanja.

Informacije za potrebe nadzora

Članak 137.a (NN 156/23)

(1) Na zahtjev Agencije subjekt nadzora je dužan dostaviti informacije koje su potrebne za nadzor, a koje moraju sadržavati informacije potrebne za:

1. procjenu sustava upravljanja subjekata nadzora, djelatnosti koje subjekti nadzora obavljaju, načela vrednovanja koja se primjenjuju u subjektima nadzora, rizika kojima su subjekti nadzora izloženi, sustava upravljanja rizicima i strukture kapitala

2. donošenje primjerenih odluka Agencije koje proizlaze iz provedbe njezinih nadzornih prava i dužnosti.

(2) Subjekti nadzora su dužni dostavljati informacije Agenciji u skladu s ovim Zakonom te propisima donesenima na temelju ovoga Zakona kojima se uređuje izvještavanje Agencije.

(3) Agencija može, ovisno o slučaju, naložiti subjektu nadzora da dostavi informacije iz stavka 1. ovoga članka te odrediti prirodu, opseg i oblik informacija:

1. u unaprijed određenim razdobljima (redovito nadzorno izvještavanje)

2. nakon što se dogode unaprijed utvrđeni događaji (izvještavanje o značajnim promjenama)

3. tijekom obavljanja postupka nadzora nad subjektom nadzora (izvještavanje za postupak nadzora Agencije).

(4) Agencija može za potrebe nadzora zatražiti sve informacije o ugovorima koje drže subjekti nadzora, distributeri mirovinskih programa ili treće strane koje imaju sklopljene ugovore sa subjektima nadzora, a koji su vezani za djelatnosti koje su regulirane ovim Zakonom.

(5) Agencija može za potrebe nadzora zatražiti informacije od vanjskih stručnjaka, kao što su revizori i aktuari.

(6) Informacije iz stavaka 1. do 5. ovoga članka sadržavaju:

1. kvalitativne i kvantitativne elemente ili bilo koju primjerenu kombinaciju tih elemenata

2. prošle, sadašnje i buduće elemente ili bilo koju primjerenu kombinaciju tih elemenata

3. podatke iz unutarnjih i vanjskih izvora ili bilo koju primjerenu kombinaciju tih informacija.

(7) Informacije iz stavaka 1. do 5. ovoga članka moraju biti usklađene sa sljedećim načelima:

1. moraju odražavati prirodu, opseg i složenost poslovanja Društva ili drugog subjekta nadzora, a posebno rizike prisutne u njihovom poslovanju

2. moraju biti dostupne, potpune, usporedive i dosljedne tijekom vremena

3. moraju biti relevantne, pouzdane i razumljive.

(8) Subjekti nadzora dužni su osigurati Agenciji dostupnost svih informacija i podataka za potrebe nadzora i transparentno surađivati s Agencijom u postupku provjere poslovanja u skladu s propisima te poštivati izrečene mjere Agencije ili drugog nadležnog tijela i postupati u skladu s njima.

Subjekti nadzora

Članak 138. (NN 115/18, 156/23)

(1) Agencija provodi nadzor nad subjektima nadzora u skladu sa zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje Agencije, ovim Zakonom, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona te drugim zakonima i propisima donesenima na temelju istih.

(2) Na postupke koje u okviru svoje nadležnosti provodi Agencija primjenjuju se odredbe iz ovoga dijela Zakona, ako nije drugačije propisano.

(3) Na postupke iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku. U postupcima koje vodi Agencija u pravilu odlučuje bez usmene rasprave.

(4) Agencija za potrebe nadzora ima pravo uvida u sve podatke i dokumentaciju koja se vodi u subjektima nadzora.

(5) Subjekti nadzora Agencije prema odredbama ovoga Zakona su:

1. Društva i njihove podružnice izvan Republike Hrvatske

2. podružnice institucija za strukovno mirovinsko osiguranje iz drugih država članica koje obavljaju poslove u Republici Hrvatskoj, u skladu s odredbama ovoga Zakona

3. institucije za strukovno mirovinsko osiguranje iz druge države članice u dijelu u kojem obavljaju poslove izravno na području Republike Hrvatske, u skladu s odredbama ovoga Zakona

4. osobe koje distribuiraju mirovinske programe u ime i za račun jednoga ili više Društava

5. imatelji kvalificiranih udjela u Društvu i osobe u odnosu uske povezanosti s Društvom, a te su osobe dužne na zahtjev Agencije, za potrebe provođenja nadzora, dostaviti odgovarajuća izvješća i informacije

6. pružatelj usluga koji obavlja izdvojene poslove odnosno funkciju za Društvo

7. odgovorne osobe subjekata nadzora iz točaka 1. do 6. ovoga stavka

8. ovlašteni aktuar

9. ostale pravne i fizičke osobe koje u skladu s ovim Zakonom Agencija ima pravo nadzirati.

Naknada za nadzor

Članak 138.a (NN 115/18)

Za obavljanje nadzora subjekti nadzora iz članka 138. ovoga Zakona, osim subjekata nadzora iz članka 138. stavka 5. točke 4. ovoga Zakona te osoba iz članka 55. stavka 3. ovoga Zakona, plaćaju Agenciji naknadu za nadzor, čiju visinu, način izračuna i način plaćanja Agencija detaljnije propisuje pravilnikom.

DIO II.   POSTUPAK OBAVLJANJA NADZORA

Način obavljanja nadzora

Članak 139. (NN 115/18)

(1) Agencija provodi nadzor po službenoj dužnosti:

1. neposrednim nadzorom, u prostorijama subjekta nadzora ili pravne osobe s kojom je nadzirana osoba izravno ili neizravno, poslovno, upravljački ili kapitalno povezana, pružatelja usluga na koje je subjekt nadzora izdvojio svoje poslove ili funkcije pregledom izvorne dokumentacije, provjerom i procjenom cjelokupnog poslovanja, provođenjem razgovora sa članovima uprave, članovima nadzornog odbora i drugim relevantnim osobama te u prostorijama Agencije

2. posrednim nadzorom u prostorijama Agencije, na temelju analize izvještaja koje su subjekti nadzora dužni u propisanim rokovima dostavljati Agenciji, te prikupljanjem i provjerom dokumentacije, obavijesti i podataka dobivenih na poseban zahtjev Agencije, kao i prikupljanjem i provjerom podataka i saznanja iz drugih izvora te provjerom i procjenom poslovanja na temelju dostavljenih izvještaja i prikupljenih informacija, provođenjem razgovora sa članovima uprave, članovima nadzornog odbora i drugim relevantnim osobama.

(2) Neposredni nadzor iz stavka 1. točke 1. ovoga članka može biti redovni ili izvanredni.

(3) Nadzor obuhvaća odgovarajuću kombinaciju posrednih i neposrednih nadzora.

Osobe ovlaštene za nadzor

Članak 140.

(1) Nadzor obavljaju zaposlenici Agencije (u daljnjem tekstu: ovlaštene osobe Agencije).

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, za obavljanje zadataka u vezi s nadzorom Agencija može zatražiti stručno sudjelovanje revizora, revizorskog društva ili druge stručno osposobljene osobe.

(3) Na osobe iz stavka 2. ovoga članka primjenjuju se na odgovarajući način propisi o izuzeću službene osobe i o tajnosti podataka koji se primjenjuju na zaposlenike Agencije.

Dostavljanje podataka na zahtjev Agencije

Članak 141. (NN 115/18)

(1) Na zahtjev Agencije, subjekt nadzora je dužan dostaviti ili učiniti dostupnom dokumentaciju, izvještaje i podatke o svim okolnostima potrebnim za nadzor ili izvršavanje drugih ovlasti i mjera koje Agencija ima na temelju ovoga Zakona i zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje Agencije te propisa donesenih na temelju tih zakona.

(2) Dokumentaciju, izvještaje i podatke iz stavka 1. ovoga članka Agenciji su dužni dostaviti članovi uprave, nadzornog odbora, prokuristi i druge relevantne osobe subjekta nadzora.

(3) Agencija je od osoba iz stavka 2. ovoga članka ovlaštena zatražiti pisano očitovanje o okolnostima iz stavka 1. ovoga članka ili ih pozvati da daju usmeno očitovanje.

(4) Ovlaštena osoba Agencije može provoditi razgovore s osobama iz stavka 2. ovoga članka radi dobivanja informacija potrebnih za obavljanje nadzora i ispunjavanje ciljeva nadzora.

Obavijest o neposrednom nadzoru

Članak 142.

(1) Prije početka obavljanja neposrednog nadzora subjektu nadzora dostavlja se pisana obavijest o neposrednom nadzoru koja sadrži najmanje:

1. predmet nadzora

2. podatke o osobama ovlaštenima za nadzor

3. naznaku lokacije na kojoj će se nadzor obavljati

4. datum početka obavljanja nadzora

5. vremensko razdoblje koje se nadzire.

(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka može sadržavati i podatke koje je subjekt nadzora dužan pripremiti ovlaštenim osobama Agencije za potrebe obavljanja neposrednog nadzora.

(3) Agencija može tijekom nadzora dopuniti obavijest o neposrednom nadzoru. Na dopunu obavijesti o neposrednom nadzoru se na odgovarajući način odnose odredbe stavka 1. ovoga članka.

(4) Obavijest o neposrednom nadzoru dostavlja se subjektu nadzora u roku koji ne može biti kraći od tri dana prije dana početka nadzora.

(5) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, ovlaštena osoba Agencije može dostaviti obavijest o neposrednom nadzoru i na dan početka provođenja nadzora ako je potrebno hitno provođenje nadzora ili nije moguće na drugi način postići svrhu nadzora.

Neposredni nadzor poslovanja

Članak 143.

(1) Subjekt nadzora dužan je ovlaštenoj osobi Agencije, nakon zaprimanja obavijesti o neposrednom nadzoru, omogućiti obavljanje neposrednog nadzora u sjedištu subjekta nadzora i na ostalim mjestima u kojima on ili druga osoba po njegovu ovlaštenju obavlja djelatnost i poslove u vezi s kojima Agencija obavlja nadzor.

(2) Subjekt nadzora je dužan ovlaštenoj osobi Agencije koja provodi nadzor omogućiti kontrolu poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije, administrativne ili poslovne evidencije te nadzor nad informacijskim sustavom i tehnologijama koje omogućavaju rad informacijskog sustava, u opsegu potrebnom za obavljanje nadzora.

(3) Subjekt nadzora je dužan ovlaštenoj osobi Agencije koja provodi nadzor uručiti svu traženu poslovnu dokumentaciju, računalne ispise, preslike poslovnih knjiga, zapise o telefonskim razgovorima i snimke telefonskih razgovora, zapise s telefaks uređaja, administrativne ili poslovne evidencije u papirnatom obliku ili u obliku elektroničkog zapisa na mediju i u obliku koji zahtijeva ovlaštena osoba. Subjekt nadzora je dužan ovlaštenoj osobi osigurati standardno sučelje za pristup sustavu za upravljanje bazama podataka kojima se koristi, u svrhu provođenja nadzora potpomognutog računalnim programima.

(4) Dokumentaciju, ispise, zapise i snimke iz stavka 3. ovoga članka, financijske instrumente, novac ili predmete koji mogu poslužiti kao dokaz u kaznenom ili prekršajnom postupku, ovlaštene osobe Agencije mogu, uz izdavanje potvrde, privremeno oduzeti subjektu nadzora, ali samo do pokretanja tih postupaka, kada ih predaju tijelu nadležnom za vođenje postupka.

(5) Relevantne osobe subjekta nadzora dužne su surađivati s ovlaštenom osobom Agencije, na njezin zahtjev provesti s njome razgovor te joj dati sve informacije bitne za obavljanje nadzora i ispunjavanje ciljeva nadzora.

Uvjeti za obavljanje neposrednog nadzora

Članak 144.

(1) Subjekt nadzora je dužan ovlaštenoj osobi Agencije osigurati prikladne prostorije u kojima je moguće neometano i bez prisutnosti drugih osoba obavljati nadzor poslovanja.

(2) Na zahtjev ovlaštene osobe Agencije, subjekt nadzora je dužan osigurati stručnu i tehničku pomoć, potrebna pojašnjenja i druge uvjete potrebne za obavljanje nadzora.

(3) Nadzor poslovanja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka obavlja ovlaštena osoba Agencije tijekom radnog vremena subjekta nadzora. Ako je zbog opsega ili prirode posla nužno, subjekt nadzora je dužan omogućiti ovlaštenoj osobi Agencije obavljanje nadzora poslovanja i izvan radnog vremena.

Kontrola informacijskog sustava

Članak 145.

(1) Subjekt nadzora koji u svom poslovanju koristi informacijski sustav, dužan je na zahtjev ovlaštene osobe Agencije osigurati uvjete za pregled informacijskog sustava te mogućnost ispitivanja jesu li podaci obrađeni korištenjem informacijske tehnologije obrađeni na primjeren način.

(2) Subjekt nadzora je dužan na zahtjev ovlaštene osobe Agencije predati dokumentaciju iz koje je razvidan potpuni opis rada informacijskog sustava. Iz dokumentacije moraju biti razvidne komponente informacijskog sustava. Dokumentacija mora omogućiti ovlaštenoj osobi uvid u:

1. programska rješenja

2. postupke obrade podataka korištenjem informacijske tehnologije

3. kontrole koje osiguravaju pravilnu obradu podataka i

4. kontrole koje osiguravaju čuvanje povjerljivosti, integriteta i raspoloživosti podataka.

Okončanje postupka neposrednog nadzora

Članak 146. (NN 115/18)

(1) Nakon obavljenog neposrednog nadzora sastavlja se zapisnik o obavljenom nadzoru koji se dostavlja subjektu nadzora, s detaljnim opisom utvrđenih činjenica. Uprava subjekta nadzora dužna je bez odgode zapisnik o obavljenom nadzoru dostaviti nadzornom odboru ili drugom odgovarajućem nadzornom tijelu subjekta nadzora.

(2) Na dostavljeni zapisnik subjekt nadzora ima pravo podnijeti prigovor u roku koji ne može biti kraći od 15 dana od dana primitka istog.

(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, Agencija može odrediti rok kraći od petnaest dana kad je to potrebno u svrhu sprječavanja mogućih značajnih štetnih posljedica za subjekt nadzora, korisnike mirovina ili treće osobe.

(4) Ako u postupku nadzora nisu utvrđene nezakonitosti ili nepravilnosti za koje bi se donosila odgovarajuća nadzorna mjera, ili su iste utvrđene, ali su otklonjene do izrade zapisnika, to će se unijeti u zapisnik.

(5) U slučajevima iz stavka 4. ovoga članka Agencija će, po isteku roka za prigovor, donijeti rješenje kojim se utvrđuje da je postupak nadzora okončan.

Dopuna zapisnika

Članak 147. (NN 115/18)

Ako su zapisnikom utvrđene nezakonitosti i/ili nepravilnosti, za koje bi se donosila odgovarajuća nadzorna mjera, djelomično ili u potpunosti otklonjene nakon izrade i dostave zapisnika subjektu nadzora, a prije donošenja rješenja kojim se izriče odgovarajuća nadzorna mjera, Agencija će o tome sastaviti dopunu zapisnika i dostaviti je subjektu nadzora te ako su otklonjene sve utvrđene nezakonitosti i/ili nepravilnosti, po isteku roka za prigovor donijeti rješenje kojim se utvrđuje da su nezakonitosti ili nepravilnosti utvrđene u zapisniku i dopuni zapisnika otklonjene i postupak nadzora okončan.

Prigovor na zapisnik i dopuna zapisnika

Članak 148. (NN 115/18)

(1) Prigovor na zapisnik mora sadržavati navode o okolnostima iz kojih proizlazi da je zapisnikom pogrešno utvrđeno postojanje određenih nedostataka, nezakonitosti ili nepravilnosti.

(2) Prigovoru na zapisnik moraju biti priloženi odgovarajući dokazi ako subjekt nadzora njima raspolaže.

(3) Ako Agencija ocijeni osnovanim pojedine ili sve navode iz prigovora na zapisnik, izradit će dopunu zapisnika i dostaviti je subjektu nadzora.

(4) Na prigovor na dopunu zapisnika na odgovarajući se način primjenjuju odredbe stavka 1. – 3. ovoga članka i članka 146. stavka 2. ovoga Zakona.

(5) Ako Agencija utvrdi da je prigovor subjekta nadzora na zapisnik, odnosno na dopunu zapisnika neosnovan, donijet će rješenje kojim će odlučiti o upravnoj stvari..

Posredni nadzor poslovanja

Članak 149. (NN 115/18)

(1) Ovlaštena osoba Agencije tijekom posrednog nadzora:

1. utvrđuje jesu li propisani izvještaji i drugi podaci dostavljeni u propisanom roku i propisanoj formi

2. utvrđuje jesu li podaci u izvještajima ili drugoj traženoj dokumentaciji istiniti, točni i ispravni

3. utvrđuje posluje li subjekt nadzora u skladu s propisima o upravljanju rizicima, u skladu s drugim propisima određenim ovim Zakonom i propisima donesenima na temelju ovoga Zakona te drugim zakonima kojima se uređuje poslovanje subjekta nadzora i donesenim propisima na temelju istih

4. provjerava i procjenjuje financijsku stabilnost i položaj subjekta nadzora te rizike kojima je subjekt nadzora izložen ili bi mogao biti izložen u svom poslovanju

5. putem odgovarajućih alata utvrđuje pogoršanje financijskih uvjeta Društva i prati otklanjanje navedenog pogoršanja.

(2) Agencija će pri provjeri i procjeni financijske stabilnosti i položaja te pri procjeni rizika kojima je subjekt nadzora izložen, ili bi mogao biti izložen, uzeti u obzir vrstu, opseg i složenost poslovanja subjekta nadzora.

Okončanje postupka posrednog nadzora

Članak 150. (NN 115/18)

(1) U slučaju utvrđenih nedostataka, nezakonitosti ili nepravilnosti u poslovanju subjekta nadzora, utvrđenih u postupku posrednog nadzora, ovlaštena osoba Agencije sastavlja zapisnik.

(2) Zapisnik o obavljenom nadzoru dostavlja se subjektu nadzora, s detaljnim opisom utvrđenih činjenica odnosno opisom nedostataka, nezakonitosti i nepravilnosti u poslovanju subjekta nadzora utvrđenih u postupku nadzora.

(3) Na okončanje postupka posrednog nadzora na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članaka 146. do 148. ovoga Zakona.

(4) Na temelju nalaza iz zapisnika iz ovoga članka Agencija je ovlaštena poduzeti sve nadzorne mjere kao i u slučaju neposrednog nadzora.

Mjere ujednačavanja nadzorne prakse

Članak 150.a (NN 156/23)

Agencija je ovlaštena raznim vrstama objava putem svoje mrežne stranice ili na drugi način izvještavati određene skupine subjekata nadzora i druge adresate o objašnjenju ili načinu primjene određenih propisa iz njezine nadležnosti ili s njima povezanih općih pravnih akata.

Nadzorne mjere i objava nadzornih mjera

Članak 151. (NN 156/23)

(1) Na temelju provedenog postupka neposrednog ili posrednog nadzora Agencija može subjektu nadzora izreći nadzorne mjere propisane ovim Zakonom.

(2) U smislu ovoga Zakona, nezakonitosti su stanja i postupci koji nisu u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, drugim zakonima i podzakonskim aktima te međunarodnim aktima i propisima.

(3) U smislu ovoga Zakona, nepravilnosti su stanja i postupci koji nisu u skladu s vlastitim poslovnim politikama i internim aktima subjekta nadzora te standardima i pravilima struke, ili se isti dosljedno ne primjenjuju, a time se ugrožava poslovanje, posebice u vezi s organizacijskim zahtjevima i upravljanjem rizicima.

(4) Kada Agencija utvrdi postojanje osnovane sumnje o počinjenom kaznenom djelu ili prekršaju, podnosi odgovarajuću prijavu nadležnom tijelu.

(5) Kada Agencija u postupku nadzora dođe do saznanja o mogućim nezakonitostima i nepravilnostima iz područja koja nisu uređena ovim Zakonom i drugim relevantnim propisima, o tome podnosi prijavu odgovarajućem nadležnom tijelu.

(6) Prilikom određivanja nadzorne mjere Agencija će uzeti u obzir:

1. ozbiljnost i trajanje kršenja propisa, ponavljanje kršenja propisa, težinu, odnosno posljedicu neizvršavanja ili nepravodobnog izvršavanja obveza Društva ili drugog subjekta nadzora

2. stupanj ugrožavanja stabilnosti tržišta mirovinskog osiguranja

3. dosadašnje slučajeve i stupnjeve utvrđenih nepravilnosti i nezakonitosti u poslovanju Društva ili drugog subjekta nadzora

4. pokazanu spremnost odgovornih osoba Društva ili drugog subjekta nadzora da otkloni utvrđene nepravilnosti u poslovanju

5. težinu, odnosno posljedicu utvrđene nezakonitosti, odnosno nepravilnosti

6. stupanj odgovornosti odgovornih osoba Društva ili drugog subjekta nadzora

7. razinu suradnje odgovornih osoba Društva ili drugog subjekta nadzora s Agencijom

8. mjere koje su subjekt nadzora ili njegove odgovorne osobe poduzele kako bi se spriječilo kršenje propisa ili ponavljanje nezakonitosti ili nepravilnosti i

9. sve prethodne nadzorne mjere i prekršaje članova uprave i Društva utvrđene na temelju istih propisa.

(7) Agencija će bez odgađanja, a nakon što su subjekt nadzora ili druga osoba kojoj je izrečena nadzorna mjera obaviješteni o toj mjeri, na svojim mrežnim stranicama javno objaviti podatke o svakoj nadzornoj mjeri koja je izrečena u vezi s ponašanjem za koje su propisani prekršaji iz ovoga Zakona, uključujući i izvršna rješenja o izricanju nadzornih mjera, a koje su donesene u postupcima nadzora koje provodi Agencija, uz naznaku da se radi o nepravomoćnim rješenjima.

(8) Objava iz stavka 7. ovoga članka sadrži najmanje informacije o vrsti i karakteru kršenja odredbi ovoga Zakona ili relevantnih osoba i identitetu osobe kojoj je izrečena nadzorna mjera.

(9) Iznimno od stavaka 7. i 8. ovoga članka, ako Agencija smatra da bi objavljivanje identiteta pravnih osoba ili osobnih podataka fizičkih osoba bilo nerazmjerno ili ako bi objavljivanje ugrozilo stabilnost financijskih tržišta ili istragu u tijeku, ovisno o okolnostima pojedinačnih slučajeva, Agencija može:

1. odgoditi objavu nadzorne mjere do trenutka kada razlozi neobjavljivanja prestanu postojati

2. nadzornu mjeru objaviti na anonimnoj osnovi, ako takvo anonimno objavljivanje osigurava učinkovitu zaštitu dotičnih osobnih podataka ili

3. ne objaviti nadzornu mjeru ako smatra da mogućnosti u točkama 1. i 2. ovoga stavka nisu dostatne za osiguravanje neugrožavanja stabilnosti financijskih tržišta ili razmjernost objave takvih odluka u odnosu na mjere koje se smatraju mjerama blaže naravi.

(10) U slučaju odluke o anonimnoj objavi nadzorne mjere iz stavka 9. točke 2. ovoga članka, Agencija može objavu relevantnih podataka odgoditi na razuman rok, ako je predviđeno da će razlozi za anonimnu objavu prestati postojati tijekom tog roka.

(11) Ako je protiv nadzorne mjere podnesen pravni lijek, odnosno pokrenut upravni spor, Agencija će tu informaciju uključiti u objavu ili izmijeniti prethodnu objavu ako je pravni lijek podnesen, odnosno upravni spor pokrenut nakon prvobitne objave.

(12) Agencija će objaviti podatak o ishodu postupka pokrenutog po podnesenom pravnom lijeku, odnosno pokrenutom upravnom sporu, kao i svaku odluku kojom se poništava prethodna izrečena nadzorna mjera odnosno usvaja tužbeni zahtjev u upravnom sporu.

(13) Agencija će javno objavljene nadzorne mjere držati objavljene na svojoj mrežnoj stranici najmanje pet godina od trenutka njihove objave, u skladu s propisima o zaštiti osobnih podataka.

Neprimjereni utjecaj člana Društva

Članak 152.

(1) Ako je neprimjerenim utjecajem člana Društva upravljanje Društvom pažnjom dobrog stručnjaka dovedeno u pitanje, Agencija je ovlaštena poduzimati odgovarajuće mjere kako bi se taj utjecaj spriječio.

(2) Mjere iz stavka 1. ovoga članka obuhvaćaju, uz odgovarajuće nadzorne mjere, i podnošenje zahtjeva nadležnom sudu za izricanje privremenih mjera u vezi sa stjecanjem glasačkih prava vezanih za dionice članova Društva iz stavka 1. ovoga članka.

Vrste nadzornih mjera

Članak 153. (NN 115/18)

Agencija Društvu, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, može odrediti sljedeće nadzorne mjere:

1. opomenu

2. otklanjanje nezakonitosti ili nepravilnosti

3. posebne nadzorne mjere

4. ukidanje rješenja o odobrenju za rad za sve ili za pojedine poslove

5. ukidanje rješenja o odobrenju za stjecanje kvalificiranog udjela

6. ukidanje rješenja o odobrenju za obavljanje funkcije člana uprave

7. ukidanje rješenja o ovlaštenju za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara

8. reorganizaciju Društva i imenovanje posebne uprave

9. likvidaciju Društva

10. podnošenje prijedloga za otvaranje stečajnog postupka.

Preporuke upravi Društva

Članak 154.

(1) Kada Agencija u okviru nadzora te provjere i procjene financijske stabilnosti i položaja Društva, kao i provjere i procjene rizika kojima je Društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo u svom poslovanju, utvrdi slabosti, manjkavosti, nedostatke i nepravilnosti koje nemaju značaj kršenja ovoga Zakona ili na temelju njega donesenih propisa te drugih zakona kojima se uređuje poslovanje Društva i propisa donesenih na temelju istih ili ako Agencija smatra potrebnim da Društvo poduzme radnje i aktivnosti radi poboljšanja poslovanja, financijske stabilnosti i položaja te smanjenja rizika kojima je izloženo ili može biti izloženo u svom poslovanju, Agencija će izreći preporuke upravi Društva.

(2) Preporuke sadrže utvrđene i procijenjene značajne rizike i probleme kojima je Društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo, odnosno utvrđene slabosti, manjkavosti, nedostatke i nepravilnosti koje nemaju značaj kršenja propisa ovoga Zakona, te smjernice upravi Društva radi otklanjanja istih, te radi poboljšanja poslovanja, financijske stabilnosti i položaja te smanjenja rizika kojima je Društvo izloženo ili može biti izloženo u svom poslovanju.

(3) Uprava Društva dužna je Agenciji dostaviti plan, rokove i dinamiku postupanja po preporukama Agencije.

(4) Kako bi utvrdila poboljšanje poslovanja, financijske stabilnosti i položaja te smanjenja rizika kojima je Društvo izloženo ili može biti izloženo u svom poslovanju, Agencija može provesti ponovni nadzor nad Društvom.

Opomena

Članak 155.

(1) Kada Agencija tijekom nadzora utvrdi nezakonitosti ili nepravilnosti, a priroda i opseg utvrđenih nezakonitosti ili nepravilnosti nemaju značajan utjecaj i posljedice na poslovanje Društva, na tržište ili korisnike mirovina, Agencija može izreći opomenu Društvu.

(2) Agencija može opomenu javno objaviti.

(3) Opomena Agencije može sadržavati i nalog da Društvo ispravi utvrđene nezakonitosti ili nepravilnosti te rokove u kojima je Društvo dužno to učiniti i dinamiku obavještavanja Agencije o poduzetim radnjama i aktivnostima.

(4) Ako u roku iz stavka 3. ovoga članka Društvo ne postupi po nalogu Agencije iz stavka 3. ovoga članka, Agencija će donijeti rješenje za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti ili nepravilnosti.

(5) Agencija je ovlaštena provesti ponovni nadzor nad Društvom u mjeri i opsegu potrebnima kako bi se utvrdilo je li Društvo postupilo po nalogu Agencije iz stavka 3. ovoga članka te jesu li utvrđene nezakonitosti ili nepravilnosti otklonjene na odgovarajući način i u odgovarajućem opsegu.

Otklanjanje utvrđenih nezakonitosti ili nepravilnosti

Članak 156.

(1) Kada Agencija tijekom nadzora utvrdi nezakonitosti ili nepravilnosti, rješenjem će Društvu naložiti mjere za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti ili nepravilnosti ili prestanak postupanja koje predstavlja povredu odredbi ovoga Zakona ili na temelju njega donesenih propisa te drugih zakona kojima se uređuje poslovanje subjekata nadzora i propisa na temelju istih.

(2) Agencija će u rješenju iz stavka 1. ovoga članka navesti i rokove u kojima je Društvo dužno otkloniti utvrđene nezakonitosti ili nepravilnosti.

 

Izvješće Društva s mišljenjem ovlaštenog revizora

Članak 157.

Ako pri obavljanju nadzora Agencija utvrdi nezakonitosti ili nepravilnosti koje se odnose na vođenje poslovnih knjiga i druge poslovne dokumentacije koju je Društvo dužno voditi prema odredbama ovoga Zakona, na temelju njega donesenih propisa ili drugih zakona kojima se uređuje poslovanje Društva i propisa donesenih na temelju istih, odnosno ako utvrdi druge značajnije nezakonitosti, može naložiti Društvu da podnese izvješće o otklanjanju nezakonitosti ili nepravilnosti, kojemu je dužno priložiti mišljenje revizora iz kojeg je vidljivo jesu li nezakonitosti ili nepravilnosti otklonjene.

Izvješće o otklanjanju nezakonitosti ili nepravilnosti

Članak 158.

(1) Društvo je dužno otkloniti utvrđene nezakonitosti ili nepravilnosti te Agenciji podnijeti izvješće o mjerama koje je poduzelo za njihovo otklanjanje, unutar roka koji je odredila Agencija.

(2) Izvješću iz stavka 1. ovoga članka Društvo je dužno priložiti dokumentaciju i druge dokaze iz kojih je vidljivo jesu li utvrđene nezakonitosti ili nepravilnosti otklonjene.

(3) Kada izvješće iz stavka 1. ovoga članka nije potpuno ili iz dokumentacije u prilogu ne proizlazi da su nezakonitosti otklonjene, Agencija će naložiti nadopunu izvješća i rok u kojemu se izvješće mora nadopuniti.

(4) Ako Agencija ne naloži nadopunu izvješća iz stavka 3. ovoga članka u roku od 60 dana od podnošenja izvješća, smatrat će se da su nezakonitosti ili nepravilnosti otklonjene.

Rješenje o otklanjanju nezakonitosti ili nepravilnosti

Članak 159.

(1) Ako Agencija iz izvještaja iz članka 158. ovoga Zakona, priložene dokumentacije i drugih dokaza zaključi da su utvrđene nezakonitosti ili nepravilnosti otklonjene, donijet će rješenje kojim se utvrđuje da su nezakonitosti ili nepravilnosti otklonjene.

(2) Prije donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka Agencija može provesti ponovni nadzor nad Društvom odnosno subjektom nadzora u mjeri i opsegu potrebnima kako bi se utvrdilo jesu li utvrđene nezakonitosti ili nepravilnosti otklonjene na odgovarajući način i u odgovarajućem opsegu.

Posebne nadzorne mjere

Članak 160. (NN 115/18, 156/23)

(1) Agencija je ovlaštena Društvu izreći posebne nadzorne mjere iz stavka 2. ovoga članka u sljedećim slučajevima:

1. ako Društvo nije postupilo u skladu s rješenjem kojim Agencija nalaže mjere za otklanjanje nezakonitosti ili nepravilnosti iz članka 156. ovoga Zakona

2. ako Društvo nije uspostavilo, ne provodi ili redovito ne održava organizacijske, tehničke, kadrovske ili druge uvjete za poslovanje propisane odredbama glave V. ovoga Zakona ili pravilnika koji te uvjete pobliže uređuju

3. ako je kapital Društva ispod propisanog minimuma iz članka 80. ili članka 81. ovoga Zakona

4. ako Društvo ne poštuje odredbe ovoga Zakona koje se odnose na financijsko upravljanje Društvom i upravljanje rizicima

5. ako Društvo nije oblikovalo dostatne tehničke pričuve ili ne raspolaže dostatnom imovinom za pokriće tehničkih pričuva

6. u drugim slučajevima kada Agencija utvrdi kršenje odredbi ovoga Zakona i/ili relevantnih propisa, a takva mjera je potrebna kako bi se takvo kršenje obustavilo i/ili uspostavilo zakonito postupanje i/ili osiguralo poštivanje ovoga Zakona i/ili drugih relevantnih propisa.

(2) Ako nastupe okolnosti iz stavka 1. ovoga članka, Agencija može izreći sljedeće posebne nadzorne mjere:

1. naložiti Društvu da poveća kapital na razinu predviđenu člankom 80. ili člankom 81. ovoga Zakona

2. naložiti nadzornom odboru Društva, odnosno drugom nadzornom tijelu mirovinskog osiguravajućeg društva, da razriješi člana uprave i/ili da imenuje novog člana uprave

3. naložiti Društvu da sazove glavnu skupštinu i predloži odgovarajuća rješenja, kao što su povećanje kapitala, opoziv člana nadzornog odbora i/ili izbor novog člana nadzornog odbora

4. privremeno zabraniti Društvu sklapanje poslova s pojedinim svojim dioničarima, članovima uprave, nadzornog odbora, prokuristima i društvima koji su s Društvom u odnosu uske povezanosti

5. naložiti Društvu da uspostavi, provodi ili poboljša organizacijske, tehničke, kadrovske ili druge uvjete za poslovanje Društva propisane odredbama glave V. ovoga Zakona ili pravilnika koji te uvjete pobliže uređuju

6. naložiti Društvu poboljšanje strategija, politika i procesa upravljanja rizicima

7. naložiti Društvu da u daljnjem poslovanju smanjuje rizike koji su povezani s poslovanjem Društva

8. naložiti Društvu smanjenje troškova poslovanja, uključujući ograničenje plaća i drugih primanja članova uprave, nadzornog odbora, prokurista i zaposlenika Društva

9. naložiti nadzornom odboru Društva da imenuje odgovarajuće odbore za pojedina područja poslovanja koja su u nadležnosti nadzornog odbora

10. naložiti Društvu da promijeni, smanji ili prestane obavljati određenu aktivnost za koju Agencija utvrdi da je prouzročila značajne gubitke ili da predstavlja veliki rizik za Društvo

11. zabraniti Društvu isplatu akontacije dobiti ili dividende, dobiti ili dividende ili obavljanje isplata određenim osobama pri čemu će Agencija uzeti u obzir svu zadržanu dobit Društva kao i dobit ili dividendu koja nije isplaćena do dana donošenja te mjere

12. zabraniti Društvu sklapanje poslova s pojedinim dioničarima, članovima uprave, članovima nadzornog odbora, prokuristima, društvima i osobama koje su usko povezane s Društvom ili su s njim povezane osobe u smislu Zakona o trgovačkim društvima

13. ograničiti ili zabraniti Društvu slobodno raspolaganje imovinom

14. naložiti Društvu druge razmjerne mjere koje su potrebne da bi ono poslovalo u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugih zakona kojima se utvrđuje poslovanje Društva te propisa donesenih na temelju istih.

(3) Agencija će rješenjem iz stavka 2. ovoga članka odrediti primjeren rok za poduzimanje mjera iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Društvo je dužno Agenciji dostaviti izvještaj o provedbi naloženih mjera iz stavka 2. ovoga članka, na koji se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 157. i članka 158. stavaka 1. do 3. ovoga Zakona.

Neposredno odlučivanje

Članak 161.

Ako je donošenje mjera iz članka 160. ovoga Zakona potrebno radi zaštite korisnika mirovina ili javnog interesa, a radi se o mjerama koje se ne mogu odgađati pri čemu su činjenice na kojima se mjera temelji utvrđene ili su barem učinjene vjerojatnim, Agencija može o istima neposredno riješiti u skladu s odredbama Zakona o općem upravnom postupku.

Ukidanje rješenja o odobrenju za rad

Članak 162. (NN 115/18)

(1) Agencija može donijeti rješenje o ukidanju rješenja o odobrenju za rad Društvu:

1. ako u slučaju provedene obnove postupka utvrdi da je odobrenje za rad izdano na temelju neistinitih, netočnih ili prešućenih podataka ili podataka koji dovode u zabludu, odnosno na koji drugi prijevaran način

2. ako Društvo prestane ispunjavati uvjete pod kojima je odobrenje za rad izdano

3. ako Agencija ocijeni da se poslovanje Društva ne vodi pažnjom dobrog stručnjaka i u skladu s dobrom poslovnom praksom

4. ako je Društvo teže ili sustavno kršilo odredbe ovoga Zakona ili propise donesene na temelju ovoga Zakona

5. ako Društvo ne održava kapital iz članka 80. ovoga Zakona

6. ako Društvo ne postupi u skladu s rješenjem kojim Agencija nalaže mjere za otklanjanje nezakonitosti ili nepravilnosti iz članka 156. ovoga Zakona ili posebne nadzorne mjere iz članka 160. ovoga Zakona

7. ako Društvo krši odredbe o pravodobnom i točnom izvješćivanju Agencije, više od dva puta u razdoblju od tri godine, ili ako na drugi način onemogućava nadzor Agencije nad svojim poslovanjem

8. ako Društvo obavlja poslove na način koji može pogoršati ili ugroziti njegovu likvidnost ili solventnost

9. ako Društvo nije organiziralo poslovanje ili ne vodi svoje poslovne knjige, ili administrativnu i drugu poslovnu dokumentaciju, na način koji u svakom trenutku omogućuje provjeru posluje li Društvo u skladu s propisima i pravilima o upravljanju rizicima, ili u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa koji su na temelju istih doneseni i drugih propisa kojih se dužno pridržavati

10. ako Društvo sustavno i/ili teško krši organizacijske, tehničke, kadrovske ili druge uvjete za poslovanje propisane člancima 49. do 58. ovoga Zakona ili pravilnika Agencije koji te uvjete pobliže uređuju

11. ako nastupi razlog za ukidanje rješenja o odobrenju za rad propisan drugim odredbama ovoga Zakona

12. ako Društvo ne započne obavljati poslove u roku od godine dana od izdavanja odobrenja za rad, istekom navedenoga roka

13. ako Društvo u roku iz članka 15. stavka 2. ovoga Zakona ne podnese prijavu za upis u sudski registar, istekom navedenog roka

14. ako Društvo ne štiti interese korisnika mirovina na odgovarajući način

15. ako u slučaju prekogranične djelatnosti Društvo ne poštuje zahtjeve socijalnog i radnog prava države članice domaćina mjerodavnog za područje programa strukovnog mirovinskog osiguranja.

(2) O ukidanju rješenja o odobrenju za rad Društvu te o razlozima ukidanja o odobrenju za rad, Agencija mora bez odgode obavijestiti Društvo i nadležni trgovački sud, a u slučaju da Društvo obavlja poslove iz članka 9. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona u roku od 15 dana i EIOPA-u.

(3) Ponovni zahtjev za izdavanje odobrenja za rad u skladu s odredbama ovoga Zakona osnivači Društva odnosno Društvo ne mogu podnijeti prije isteka roka od jedne godine od dana izvršnosti rješenja o ukidanju rješenja o odobrenju za rad.

Nadležnost Agencije za nadzor nad poslovanjem institucije za strukovno mirovinsko osiguranje i njegove podružnice u Republici Hrvatskoj

Članak 163.

(1) Agencija je nadležna za nadzor nad institucijom za strukovno mirovinsko osiguranje u vezi s poslovima koje izravno pruža i obavlja u Republici Hrvatskoj te nad podružnicom institucije za strukovno mirovinsko osiguranje, u opsegu utvrđenim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

(2) Agencija je nadležna za nadzor institucije za strukovno mirovinsko osiguranje koje u Republici Hrvatskoj posluje putem podružnice, u dijelu koji se odnosi na ispunjavanje uvjeta iz članka 48. ovoga Zakona.

Ovlasti nadležnog tijela u obavljanju nadzora nad radom podružnice institucije za strukovno mirovinsko osiguranje

Članak 164.

(1) Ako institucija za strukovno mirovinsko osiguranje posluje putem podružnice na području Republike Hrvatske, nadležno tijelo države članice na području Republike Hrvatske može:

1. obaviti izravni nadzor poslovanja samostalno ili putem osobe koju je ono ovlastilo, po prethodnoj obavijesti Agenciji, ili

2. zatražiti od Agencije obavljanje izravnog nadzora poslovanja podružnice institucije za strukovno mirovinsko osiguranje na području Republike Hrvatske.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Agencija je ovlaštena obaviti neposredni nadzor podružnice institucije za strukovno mirovinsko osiguranje radi zaštite interesa korisnika mirovina ili radi zaštite javnog interesa.

(3) Nadležno tijelo države članice ovlašteno je sudjelovati u neposrednom nadzoru iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, neovisno o tome tko obavlja neposredni nadzor nad poslovanjem podružnice.

Ovlasti Agencije u obavljanju nadzora nad institucijom za strukovno mirovinsko osiguranje

Članak 165.

(1) Ako Agencija utvrdi da institucija za strukovno mirovinsko osiguranje koje izravno pruža usluge u Republici Hrvatskoj postupa suprotno odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa i drugih zakona kojim se određuje poslovanje subjekta nadzora te propisa donesenih na temelju istih, ili u slučaju da institucija za strukovno mirovinsko osiguranje koje putem podružnice obavlja poslove u Republici Hrvatskoj postupa suprotno odredbama ovoga Zakona i pravilnika donesenih na temelju ovoga Zakona i drugih zakona kojim se određuje poslovanje subjekta nadzora te propisa donesenih na temelju istih, zbog čega bi se mogle izreći nadzorne mjere iz članka 153. ovoga Zakona, zahtijevat će od mirovinskog osiguravajućeg društva da u određenom roku otkloni utvrđene nezakonitosti ili nepravilnosti i o tome dostavi dokaze Agenciji.

(2) Ako institucija za strukovno mirovinsko osiguranje iz stavka 1. ovoga članka, istekom roka koji je odredila Agencija ne otkloni utvrđene nezakonitosti ili nepravilnosti te Agenciji ne dostavi dokaze o otklanjanju istih, Agencija će o tome obavijestiti nadležno tijelo države članice.

(3) Ako nadležno tijelo države članice u roku od 60 dana od dana primitka obavijesti iz stavka 2. ovoga članka ne poduzme nikakve mjere ili su te mjere neodgovarajuće u toj mjeri da institucija za strukovno mirovinsko osiguranje nastavlja s kršenjem odredbi ovoga Zakona, Agencija će obavijestiti nadležno tijelo države članice o mjerama koje će Agencija poduzeti kako bi se institucija za strukovno mirovinsko osiguranje spriječilo u kršenju odredbi ovoga Zakona.

(4) Nakon dostave obavijesti iz stavka 3. ovoga članka nadležnom tijelu države članice, Agencija će instituciji za strukovno mirovinsko osiguranje iz stavka 1. ovoga članka naložiti nadzorne mjere u okviru svojih ovlasti.

(5) Ako unatoč mjerama iz stavka 4. ovoga članka institucija za strukovno mirovinsko osiguranje nastavi kršiti odredbe ovoga Zakona, Agencija će donijeti rješenje o zabrani poslovanja institucije za strukovno mirovinsko osiguranje na području Republike Hrvatske i u slučaju da institucija za strukovno mirovinsko osiguranje obavlja poslove iz članka 9. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona o tome obavijestiti nadležno tijelo države članice i EIOPA-u.

(6) Agencija može u statističke svrhe zahtijevati od svih mirovinskih osiguravajućih društava iz drugih država članica koja su osnovala podružnicu na području Republike Hrvatske periodičke izvještaje o aktivnostima tih podružnica.

(7) U svrhu izvršavanja svojih ovlasti Agencija može zahtijevati od institucije za strukovno mirovinsko osiguranje dostavu podataka nužnih za nadzor.

(8) Prije postupanja u skladu sa stavcima 1. do 4. ovoga članka, Agencija može u hitnim slučajevima izreći mjere koje su nužne za zaštitu interesa korisnika mirovina ili javnog interesa. Agencija će, u tom slučaju, što je prije moguće o izrečenim mjerama obavijestiti EIOPA-u i nadležna tijela država članica kojih se to tiče.

Postupanje Agencije kada je nadležnom tijelu iz države članice oduzeto odobrenje za rad

Članak 166.

Kada Agencija zaprimi obavijest nadležnog tijela države članice da je institucija za strukovno mirovinsko osiguranje koje obavlja poslove iz članka 9. stavka 1. točke 3. na području Republike Hrvatske oduzeto odobrenje za rad, u cijelosti ili u odnosu na pojedine poslove, Agencija može poduzeti odgovarajuće mjere za zaštitu interesa korisnika mirovina, uključujući, između ostaloga, i zabranu obavljanja transakcija ili zabranu ponude mirovinskih programa na području Republike Hrvatske.

Nadležnost Agencije za nadzor nad osobama koje obavljaju poslove ponude mirovinskih programa i nad drugim osobama

Članak 167. (NN 118/15)

(1) Agencija je nadležna za obavljanje nadzora nad osobama koje obavljaju poslove ponude mirovinskih programa iz članaka 120. do 124. ovoga Zakona, u mjeri i opsegu kao nad Društvom.

(2) Kada Agencija obavlja nadzor nad osobama koje obavljaju poslove ponude mirovinskih programa, Društvo koje je s istima sklopilo ugovor iz članka 120. ovoga Zakona dužno je Agenciji pružiti sve podatke potrebne za nadzor.

(3) Nadzor iz stavka 1. ovoga članka Agencija obavlja pregledom poslovne dokumentacije te ostale dokumentacije, ispisa, zapisa i snimki iz članka 143. stavka 3. ovoga Zakona, u dijelu koji se odnosi na ponudu mirovinskih programa ovlaštena ih je privremeno oduzeti u skladu s člankom 143. stavkom 4. ovoga Zakona, te uzimanjem izjava od članova uprave i drugih relevantnih osoba subjekta nadzora te članova nadzornog odbora i prokurista, kada je to primjenjivo.

(4) Agencija može osobi koja obavlja poslove ponude mirovinskih programa naložiti mjere za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti ili nepravilnosti, pri čemu se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članaka 156.,158. i 159. ovoga Zakona.

(5) Agencija može naložiti Društvu raskidanje ili otkaz ugovora o poslovnoj suradnji s osobom koja obavlja poslove ponude mirovinskih programa.

(6) Agencija je nadležna za obavljanje nadzora nad osobama koje obavljaju poslove ponude mirovinskih programa Društva iz članka 138. stavka 5. točke 1. ovoga Zakona, odnosno podružnica Društva iz članka 138. stavka 5. točke 2. ovoga Zakona, u mjeri i opsegu kao nad Društvom, te u skladu sa stavcima 2. do 5. ovoga članka.

(7) Agencija je ovlaštena za obavljanje nadzora nad drugim osobama koje bez odobrenja predviđenog odredbama članka 15. ovoga Zakona obavljaju poslove Društva u Republici Hrvatskoj, kao i za obavljanje nadzora nad osobama koje bez ugovora o poslovnoj suradnji predviđenog člankom 120. stavkom 1. ovoga Zakona vrše ponudu mirovinskih programa u Republici Hrvatskoj.

DIO III.   POSEBNA UPRAVA

Odluka o posebnoj upravi

Članak 168.

(1) Agencija može donijeti rješenje o posebnoj upravi u sljedećim slučajevima:

1. ako su Društvu određene posebne nadzorne mjere iz članka 160. ovoga Zakona, a Društvo nije, u rokovima određenim za provedbu posebnih nadzornih mjera, započelo njihovu provedbu, odnosno nije ih provelo

2. ako Društvo, unatoč provedenim posebnim nadzornim mjerama, ne dostigne potrebnu granicu solventnosti iz članka 80. ovoga Zakona

3. ako bi daljnje poslovanje Društva moglo ugroziti njegovu likvidnost ili solventnost, odnosno sigurnost korisnika mirovine.

(2) Rješenjem o imenovanju posebne uprave Agencija će odrediti rok trajanja posebne uprave.

Članovi posebne uprave

Članak 169.

Rješenjem o imenovanju posebne uprave Agencija će imenovati dva ili više posebnih upravitelja koji su članovi posebne uprave Društva te odrediti vrstu i opseg poslova koje obavlja pojedini posebni upravitelj.

Upis u sudski registar

Članak 170.

(1) Agencija donosi rješenje o imenovanju posebne uprave koje se upisuje u sudski registar.

(2) Prijedlog za upis podataka iz stavka 1. ovoga članka posebna uprava mora uložiti u roku od tri dana nakon primitka odluke. Prijedlogu mora biti priloženo rješenje Agencije o imenovanju posebne uprave.

Pravne posljedice posebne uprave

Članak 171.

(1) Za vrijeme trajanja posebne uprave obavljanje nadležnosti nadzornog odbora preuzima Agencija.

(2) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka, Agencija ima pravo davati posebnom upravitelju obvezujuće upute za reorganizaciju i vođenje poslova Društva. Agencija će opozvati imenovanje posebnog upravitelja ako ne postupa sukladno navedenim uputama i odredbama ovoga Zakona.

(3) Posebni upravitelj preuzima obveze člana uprave Društva osim ako Agencija uputama iz stavka 2. ovoga članka ne odredi drugačije.

(4) Danom donošenja rješenja o imenovanju posebne uprave prestaju sve nadležnosti i ovlasti članova uprave i nadzornog odbora Društva, kao i nadležnosti glavne skupštine, osim nadležnosti iz članka 174. i članka 175. stavka 4. ovoga Zakona.

(5) Rješenjem o imenovanju posebne uprave istodobno se ukida rješenje o odobrenju za obavljanje funkcije člana uprave osobama koje su obavljale funkciju člana uprave Društva do imenovanja posebne uprave.

Ovlasti za vrijeme trajanja posebne uprave

Članak 172.

(1) Osobe koje su obavljale funkciju člana uprave Društva do imenovanja posebne uprave dužne su posebnoj upravi neodgodivo omogućiti pristup cjelokupnoj poslovnoj i drugoj dokumentaciji Društva te pripremiti izvješće o primopredaji poslova.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka dužne su na zahtjev posebne uprave, odnosno pojedinog posebnog upravitelja dati sva objašnjenja, odnosno dodatna izvješća o poslovanju Društva.

(3) Posebni upravitelj ima pravo udaljiti osobu koja ga ometa u radu, a s obzirom na okolnosti slučaja može zatražiti i pomoć nadležnog tijela unutarnjih poslova.

Izvješća posebne uprave

Članak 173.

(1) Posebna uprava dužna je najmanje svaka tri mjeseca sastaviti i predati Agenciji izvješće o financijskom stanju i uvjetima poslovanja Društva pod posebnom upravom.

(2) Posebna uprava dužna je, u roku od devet mjeseci nakon imenovanja posebne uprave, predati Agenciji izvješće o financijskom stanju i uvjetima poslovanja Društva pod posebnom upravom, zajedno s ocjenom stabilnosti Društva i mogućnosti za daljnje poslovanje Društva, koje obuhvaća:

1. ocjenu i posljedice preuzimanja gubitaka Društva od strane dioničara Društva

2. mogućnosti alokacije i disperzije ostalih gubitaka Društva

3. nepredviđene rashode koji mogu utjecati na obveze Društva

4. ocjenu mogućih mjera za otklanjanje financijskih poteškoća Društva uključujući prijenos ugovora o mirovini, s procjenom troškova provedbe tih mjera

5. procjenu uvjeta za početak prisilne likvidacije, odnosno stečaja Društva.

Povećanje temeljnog kapitala radi osiguranja financijske stabilnosti Društva

Članak 174.

(1) Ako Agencija na temelju izvješća posebne uprave iz članka 173. ovoga Zakona procijeni da je radi osiguranja minimalnog kapitala Društva, odnosno radi otklanjanja uzroka nelikvidnosti ili nesolventnosti Društva nužno povećati temeljni kapital Društva novim novčanim ulozima, naložit će posebnoj upravi da sazove glavnu skupštinu Društva i predloži joj prihvaćanje odluke o takvom povećanju temeljnog kapitala.

(2) Posebna uprava dužna je objaviti saziv glavne skupštine radi odlučivanja o povećanju temeljnog kapitala iz stavka 1. ovoga članka najkasnije u roku od osam dana nakon primitka naloga Agencije iz stavka 1. ovoga članka.

(3) U pozivu na glavnu skupštinu dioničari moraju biti upozoreni na pravne posljedice iz članka 181. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona.

Ocjena rezultata posebne uprave

Članak 175.

(1) Agencija je dužna najmanje jednom u tri mjeseca ocijeniti rezultate posebne uprave.

(2) Agencija je dužna prihvatiti završnu ocjenu rezultata posebne uprave najmanje tri mjeseca nakon primitka izvješća iz članka 173. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Ako Agencija procijeni da se za vrijeme trajanja posebne uprave financijsko stanje Društva poboljšalo do mjere da je Društvo dostiglo potrebnu granicu solventnosti iz članka 80. ovoga Zakona, odnosno da je u stanju redovito izvršavati dospjele obveze, Agencija će rješenjem naložiti posebnoj upravi da u roku od osam dana od dostave rješenja sazove glavnu skupštinu Društva koja se mora održati najkasnije u roku od dva mjeseca od dostave tog rješenja.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka glavna skupština izabire nadzorni odbor čime prestaju ovlasti Agencije iz članka 171. ovoga Zakona. Nadzorni odbor će nakon dobivanja odobrenja iz članka 41. ovoga Zakona imenovati upravu Društva. Danom imenovanja uprave Društva prestaju ovlasti posebne uprave.

(5) Ako Agencija procijeni da se za vrijeme trajanja posebne uprave financijsko stanje Društva nije poboljšalo do mjere da Društvo dostigne potrebnu granicu solventnosti iz članka 80. ovoga Zakona, odnosno da bi bilo u stanju izvršavati dospjele obveze, može donijeti rješenje o produženju rada posebne uprave na rok od najviše šest mjeseci ako ne postoje uvjeti za podnošenje prijedloga za otvaranje stečaja nad Društvom i ako Agencija procijeni da će Društvo u sljedećih šest mjeseci dostići potrebnu granicu solventnosti iz članka 80. ovoga Zakona. Ako ne donese navedeno rješenje, Agencija će donijeti rješenje o ukidanju rješenja o odobrenju za rad, a u slučaju postojanja stečajnog razloga, podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.

 

GLAVA XII.   LIKVIDACIJA DRUŠTVA

DIO I.   REDOVITA LIKVIDACIJA DRUŠTVA

Odluka glavne skupštine o pokretanju likvidacijskog postupka

Članak 176.

(1) Glavna skupština može biti sazvana i na njoj donesena odluka o prestanku Društva ili odluka o promjeni poslova na način da Društvo više ne obavlja poslove iz članka 9. ovoga Zakona, samo uz prethodnu suglasnost Agencije.

(2) Uprava i nadzorni odbor Društva dužni su prije sazivanja glavne skupštine zatražiti suglasnost Agencije iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Agencija je dužna odlučiti o zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka, u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva.

(4) Ako Agencija u roku iz stavka 3. ovoga članka odbije dati suglasnost, na glavnoj skupštini se ne može donijeti odluka o prestanku Društva ili promjeni djelatnosti na način da Društvo više ne obavlja poslove iz članka 9. ovoga Zakona.

(5) Ako Agencija ne odluči o zahtjevu u roku iz stavka 3. ovoga članka, smatrat će se da je suglasnost dana.

(6) Ako glavna skupština donese odluku protivno stavku 1. i stavku 5. ovoga članka, ta odluka neće proizvoditi pravne učinke i neće se upisati u sudski registar.

(7) Agencija je dužna o davanju suglasnosti na odluku iz stavka 1. ovoga članka obavijestiti EIOPA-u.

Objava odluke

Članak 176.a (NN 156/23)

(1) Odluku o početku likvidacijskog postupka Društvo objavljuje u »Narodnim novinama« i u »Službenom listu Europske unije« na hrvatskom jeziku ili na jednom od službenih jezika drugih država članica.

(2) Sažetak odluke o početku likvidacijskog postupka Društvo koje obavlja poslove osiguranja u trećoj državi preko podružnice objavljuje u »Narodnim novinama« i službenom listu treće države u kojoj ima podružnicu.

(3) U objavi iz stavaka 1. i 2. ovoga članka navodi se nadležno nadzorno tijelo, propisi koji se primjenjuju i likvidatori koji su imenovani.

Likvidator Društva

Članak 177. (NN 156/23)

(1) Likvidatorom Društva može biti imenovana samo fizička osoba koja ispunjava uvjete za imenovanje za člana uprave Društva iz članka 38. ovoga Zakona.

(2) Društvo mora imati najmanje dva likvidatora koji ga zajedno zastupaju.

(3) Odluku o imenovanju likvidatora Društvo je dužno bez odgađanja dostaviti nadležnom sudu radi upisa likvidatora Društva u sudski registar.

(4) Likvidatori svoje imenovanje dokazuju ovjerenim prijepisom izvornika odluke kojom su imenovani ili bilo kojom drugom potvrdom koju je izdalo nadležno tijelo Republike Hrvatske.

Ograničenje odobrenja za rad

Članak 178.

(1) Uprava, odnosno likvidatori Društva dužni su Agenciju obavijestiti o odluci iz članka 176. stavka 1. ovoga Zakona sljedećega radnog dana nakon donošenja odluke.

(2) Agencija će na temelju obavijesti iz stavka 1. ovoga članka donijeti rješenje kojim će:

1. ograničiti važenje odobrenja za rad na poslove koji su potrebni radi provedbe likvidacije Društva

2. odrediti u kojem se opsegu na Društvo u likvidaciji primjenjuju pravila o ograničavanju rizika.

(3) Nakon započete likvidacije Društvo može obavljati još samo poslove određene rješenjem iz stavka 2. ovoga članka i poslove koji su potrebni za prijenos portfelja na drugu osobu.

(4) Ako se rješenje iz stavka 2. ovoga članka odnosi na Društvo koje ima podružnicu u državi članici, Agencija je dužna prije izdavanja rješenja obavijestiti nadležno tijelo države članice Europskog gospodarskog prostora.

(5) Obavijest iz stavka 4. ovoga članka mora sadržavati pravne posljedice i stvarne učinke donesenog rješenja.

(6) Ako zbog zaštite interesa korisnika mirovina ili zbog zaštite javnog interesa nije moguće odgoditi donošenje rješenja iz stavka 4. ovoga članka, Agencija je dužna obavijestiti nadležno tijelo odmah po donošenju rješenja.

Obveze likvidatora Društva

Članak 179. (NN 156/23)

(1) Likvidatori Društva dužni su okončati poslove koji su u tijeku, naplatiti tražbine, unovčiti imovinu Društva i podmiriti obveze Društva.

(2) U mjeri u kojoj to zahtijeva provođenje likvidacije, likvidatori mogu ulaziti u nove poslove osim onih koji su nužni radi unovčenja likvidacijske mase.

(3) Na zahtjev Agencije likvidatori su dužni dostaviti izvještaj o tijeku postupka likvidacije.

(4) Ako likvidatori utvrde postojanje stečajnog razloga, dužni su bez odgađanja podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka i o tome odmah pisano obavijestiti Agenciju.

(5) Kad je otvoren postupak likvidacije, likvidator je dužan bez odgađanja pisanim putem o toj odluci pojedinačno obavijestiti svakog poznatog vjerovnika, uključujući i korisnike mirovine, koji ima poreznu rezidentnost, uobičajeno boravište ili sjedište u Republici Hrvatskoj i drugim državama članicama.

(6) Obavijest iz stavka 5. ovoga članka obvezno mora sadržavati:

1. ime i naslov tijela koje će voditi postupak likvidacije i tijela kojem je potrebno poslati prijavu tražbina

2. rok za prijavu tražbina i pravne posljedice ako ih vjerovnik koji ujedno nije korisnik mirovine ne prijavi

3. prava i dužnosti vjerovnika u postupku likvidacije, prije svega, jesu li vjerovnici s privilegiranim tražbinama i vjerovnici čije su tražbine osigurane stvarnim pravima dužni podnijeti prijavu

4. opće učinke početka postupka likvidacije na ugovore o mirovini, posebno na datum prestanka njihove valjanosti i posljedicama na prava i dužnosti korisnika mirovina, odnosno Društva.

(7) Vjerovnik šalje likvidatorima preslike bilo kojih dodatnih dokumenata i naznačuje sljedeće:

1. prirodu i iznos tražbine

2. datum s kojim je tražbina nastala

3. kad tvrdi da je privilegiran, stvarnopravno sredstvo osiguranja ili pridržaj prava vlasništva s obzirom na tražbinu

4. prema potrebi, navodi koja je imovina pokrivena njegovim osiguranjem.

(8) Informacije i obavijesti iz stavaka 6. i 7. ovoga članka dostavljaju se na hrvatskom jeziku.

(9) U skladu s odredbama ovoga članka dužni su postupiti i likvidatori Društva sa sjedištem u drugoj državi članici koje ima podružnicu u Republici Hrvatskoj.

(10) Vjerovnik prijavljuje tražbinu Društvu u likvidaciji na službenom jeziku države članice u kojoj ima prebivalište, odnosno sjedište.

(11) Vjerovnici čije se uobičajeno boravište, porezna rezidentnost ili sjedište nalazi u drugoj državi članici prijavu svojih tražbina ili obrazloženje tražbina mogu dostaviti na službenom jeziku ili na jednom od službenih jezika te druge države članice.

(12) U slučaju iz stavka 11. ovoga članka, prijava njihovih tražbina ili dostavljanje obrazloženja tražbina, prema potrebi, sadržavaju u zaglavlju sljedeće riječi »Prijava tražbine« ili »Dostavljanje obrazloženja tražbina« na službenom jeziku Republike Hrvatske.

(13) Prilikom likvidacije Društva, obveze koje proizlaze iz ugovora o mirovini sklopljenih preko prava poslovnog nastana i ugovora sklopljenih u skladu sa slobodom pružanja usluga podmiruju se na isti način kao obveze koje proizlaze iz drugih ugovora tog Društva te bez obzira na državljanstvo korisnika mirovine.

(14) Likvidatori Društva dužni su na primjeren način redovito obavještavati vjerovnike o postupku likvidacije, a Agenciju na njezin zahtjev.

(15) Agencija obavještava nadzorna tijela drugih država članica o razvoju postupka likvidacije na njihov zahtjev.

Ponovno stjecanje odobrenja za rad

Članak 180. (NN 156/23)

Društvo koje je donijelo odluku iz članka 176. stavka 1. ovoga Zakona ili nad kojim je otvoren postupak prisilne likvidacije, odnosno Društvo nad kojim je otvoren stečajni postupak ne može promijeniti djelatnost na način da prestane distribuirati mirovinske programe i isplaćivati mirovine i nastavi poslovati već mora završiti postupak likvidacije, odnosno stečaja i provesti brisanje u sudskom registru.

Primjena drugih propisa

Članak 180.a (NN 156/23)

Na postupak i učinke likvidacije Društva primjenjuju se odredbe ovoga Zakona i odredbe zakona kojim se uređuju trgovačka društva, osim ako odredbama ovoga Zakona nije drukčije propisano.

DIO II.   PRISILNA LIKVIDACIJA DRUŠTVA

Razlozi za početak prisilne likvidacije

Članak 181.

(1) Agencija će donijeti rješenje o ukidanju rješenja o odobrenju za rad Društvu, osim u slučajevima propisanim člankom 162. ovoga Zakona, i u sljedećim slučajevima:

1. ako na temelju izvješća iz članka 173. stavka 2. ovoga Zakona procijeni da se za vrijeme trajanja posebne uprave financijsko stanje nije poboljšalo do mjere da Društvo dostiže potrebnu granicu solventnosti iz članka 80. ovoga Zakona te da ne postoje uvjeti za podnošenje prijedloga za otvaranje stečajnog postupka

2. ako glavna skupština Društva sazvana po članku 174. ovoga Zakona odbije donijeti odluku o povećanju temeljnog kapitala Društva ili je donese, ali prva prodaja dionica ne uspije.

(2) Agencija je dužna donijeti rješenje o ukidanju rješenja o odobrenju za rad Društvu u roku od osam dana koji teče:

1. u slučaju iz stavka 1. točke 1. ovoga članka od dana isteka roka za prihvaćanje konačnog izvješća o ocjeni rezultata posebne uprave iz članka 175. stavka 2. ovoga Zakona

2. u slučaju iz stavka 1. točke 2. ovoga članka od dana kada je glavna skupština odbacila prijedlog odluke iz članka 174. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno od dana kada je istekao rok za upis i uplatu dionica na temelju bezuspješne prve prodaje.

Članak 182. (NN 115/18)

Brisan.

Obavijest nadležnim tijelima država članica o početku postupka prisilne likvidacije

Članak 183.

(1) Na postupak prisilne likvidacije Društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, koje ima podružnicu u drugoj državi članici Europskog gospodarskog prostora, isključivo je nadležna Agencija.

(2) Agencija je dužna o izdanom rješenju o ukidanju rješenja o odobrenju za rad Društvu neodgodivo obavijestiti nadležno tijelo države članice u kojoj je podružnica tog Društva.

(3) Na postupak prisilne likvidacije Društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje ima podružnicu u drugoj državi članici primjenjuju se pravni propisi Republike Hrvatske.

Učinak odluke o prestanku Društva

Članak 184. (NN 115/18)

Rješenje nadležnog tijela države članice o prestanku važenja odobrenja za rad institucije za strukovno mirovinsko osiguranje iz druge države članice koje ima podružnicu u Republici Hrvatskoj, ima jednak pravni učinak kao rješenje o ukidanju rješenja o odobrenju za rad Društvu prema ovom Zakonu, te bez posebnog postupka priznanja i izvršenja ima neposredni učinak na području Republike Hrvatske i u državi članici.

Objava sažetka odluke o početku postupka prisilne likvidacije u Službenom listu Europske unije i Europskoga gospodarskog prostora

Članak 185.

Rješenje o ukidanju rješenja o odobrenju za rad Društvu sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje ima podružnicu u drugoj državi članici Agencija je dužna objaviti u »Narodnim novinama«, a sažetak rješenja dužna je objaviti u Službenom listu Europske unije i Europskog gospodarskog prostora. Na isti način dužno je postupiti nadležno tijelo države članice u slučaju prestanka važenja odobrenja za rad mirovinskog osiguravajućeg društva koje ima sjedište u toj državi članici, a podružnicu u Republici Hrvatskoj.

Obavještavanje poznatih vjerovnika o početku postupka prisilne likvidacije

Članak 186.

(1) O početku postupka prisilne likvidacije Društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje ima podružnicu u državi članici likvidatori su dužni obavijestiti sve poznate vjerovnike Društva koji imaju sjedište, odnosno adresu na području država članica.

(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka obvezno mora sadržavati:

– ime i naslov tijela koje će voditi postupak prisilne likvidacije i tijela kojem je potrebno poslati prijavu tražbina

– rok za prijavu tražbina i pravne posljedice ako ih vjerovnik ne prijavi

– prava i dužnosti vjerovnika u postupku prisilne likvidacije, prije svega, jesu li vjerovnici s privilegiranim tražbinama i vjerovnici čije su tražbine osigurane stvarnim pravima dužni podnijeti prijavu

– učinke početka postupka prisilne likvidacije na ugovore o mirovini, posebno na datum prestanka njihove valjanosti i posljedicama na prava i dužnosti korisnika mirovina odnosno Društva.

(3) Likvidatori Društva sa sjedištem u državi članici koje ima podružnicu u Republici Hrvatskoj dužni su postupiti u skladu s odredbama stavaka 1. i 2. ovoga članka.

Prijava tražbina vjerovnika

Članak 187.

Vjerovnik prijavljuje tražbinu u likvidacijsku masu na službenom jeziku države članice u kojoj ima prebivalište, odnosno sjedište.

Primjena odredaba u postupku stečaja Društva

Članak 188. (NN 115/18)

(1) U slučaju početka stečajnog postupka nad Društvom koje ima podružnicu u državi članici, odgovarajuće se primjenjuju odredbe članaka 184., 185. i 187. ovoga Zakona.

(2) Sažetak odluke o početku stečajnog postupka objavljuje se u Službenom listu Europske unije i Europskoga gospodarskog prostora.

Likvidator

Članak 189. (NN 156/23)

(1) Rješenjem o ukidanju rješenja o odobrenju za rad Društvu Agencija će imenovati dva ili više likvidatora te odrediti vrstu i opseg poslova koje obavlja pojedini likvidator.

(2) Na likvidatore iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe članka 177. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona te članka 179. stavaka 1. do 4. ovoga Zakona.

(3) Danom imenovanja likvidatora prestaju sve ovlasti članova uprave Društva, a ovlasti glavne skupštine i nadzornog odbora izvršavaju se uz prethodnu suglasnost Agencije, osim ovlasti za podnošenje tužbe nadležnom sudu protiv rješenja Agencije iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Likvidatori su dužni pisano izvještavati Agenciju o tijeku likvidacijskog postupka te izraditi i Agenciji dostaviti u roku od 30 dana od dana podmirenja svih obveza i eventualne isplate preostale imovine dioničarima Društva, zaključni likvidacijski izvještaj i izvještaj o provedenoj likvidaciji Društva te su odgovorni za izradu tih izvještaja.

(5) Likvidatori imaju pravo na primjerenu naknadu troškova i na nagradu za rad koju određuje i isplaćuje Društvo nad kojim je otvoren postupak likvidacije.

(6) Rješenje o imenovanju likvidatora Agencija će dostaviti nadležnom sudu radi upisa likvidatora Društva u sudski registar.

Pravne posljedice prisilne likvidacije

Članak 190.

(1) Danom izvršnosti rješenja o ukidanju rješenja o odobrenju za rad prestaju sve nadležnosti i ovlasti članova uprave i članova nadzornog odbora Društva te ovlasti glavne skupštine, osim ovlasti podnošenja tužbe nadležnom upravnom sudu protiv rješenja Agencije iz članka 181. ovoga Zakona.

(2) U postupku prisilne likvidacije nadležnosti nadzornog odbora Društva i nadležnosti glavne skupštine, osim nadležnosti navedene u stavku 1. ovoga članka, preuzima Agencija.

Postupak prisilne likvidacije

Članak 191.

Ako odredbama ovoga Zakona nije drugačije određeno, na postupak prisilne likvidacije na odgovarajući način se primjenjuju odredbe o likvidaciji dioničkog društva iz zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava.

Zabrana sklapanja novih poslova

Članak 192.

Za vrijeme postupka prisilne likvidacije Društvo ne smije sklapati nove poslove, osim onih koji su nužni radi unovčenja likvidacijske mase i onih koji su potrebni za prijenos portfelja ugovora o mirovini na drugu osobu.

Prisilni prijenos portfelja ugovora o mirovini

Članak 192.a (NN 156/23)

(1) Prisilni prijenos portfelja ugovora o mirovini Društva na drugu osobu ovlaštenu za isplatu mirovina provodi se radi zaštite korisnika mirovina i osiguravanja nastavka isplata mirovina, a Agencija može rješenjem naložiti njegovo provođenje:

1. ako su ispunjeni uvjeti iz ovoga Zakona za ukidanje rješenja o odobrenju za rad Društva ili

2. ako je nadležno tijelo države članice domaćina zabranilo Društvu da na području te države članice pruža usluge isplate mirovina.

(2) Agencija može rješenjem naložiti Društvu objavu javnog poziva za prikupljanje ponuda za preuzimanje portfelja ugovora o mirovini Društva kojim Društvo više nije ovlašteno upravljati.

(3) Portfelj ugovora o mirovini Društva može preuzeti u cjelini ili jedan njegov dio:

1. drugo mirovinsko osiguravajuće društvo

2. društvo za životno osiguranje, pri čemu je društvo za životno osiguranje ovlašteno preuzeti portfelj ugovora o mirovini iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja Društva ako je za to ovlašteno odredbama zakona kojim se uređuje osnivanje i poslovanje društava za osiguranje

3. mirovinsko društvo, pri čemu je mirovinsko društvo ovlašteno preuzeti portfelj ugovora o mirovini iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja Društva ako je za to ovlašteno odredbama zakona kojim se uređuje osnivanje i poslovanje mirovinskih društava za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima i dobrovoljnih mirovinskih fondova.

(4) Ako se na javni poziv za prikupljanje ponuda za preuzimanje portfelja ugovora o mirovini Društva ne javi pravna osoba koja ispunjava uvjete za preuzimanje portfelja Društva, Agencija je ovlaštena:

1. naložiti ponovnu objavu javnog poziva za prikupljanje ponuda za preuzimanje portfelja ugovora o mirovini Društva i/ili

2. pozvati na savjetovanje pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje ispunjavaju uvjete za preuzimanje portfelja ugovora o mirovini Društva i Društvo radi postizanja sporazuma o preuzimanju portfelja ugovora o mirovini Društva.

(5) Na prijenos portfelja u skladu s odredbama ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članaka 58. do 60. ovoga Zakona.

Nastupanje stečajnog razloga

Članak 193.

Ako likvidatori utvrde postojanje stečajnog razloga, dužni su bez odgađanja podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka i o tome odmah obavijestiti Agenciju.

 

GLAVA XIII.   STEČAJ

Ovlast Agencije za podnošenje prijedloga za otvaranje stečajnog postupka

Članak 194. (NN 156/23)

(1) Otvaranje stečajnog postupka nad Društvom može se pokrenuti samo na prijedlog Agencije, zbog razloga navedenih u članku 195. ovoga Zakona.

(2) Ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, na stečajni postupak nad Društvom primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju stečaj trgovačkih društava.

(3) Predstečajni postupak kako je definiran odredbama zakona kojim se uređuje stečaj ne može se provesti nad Društvom sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

(4) Kod kvalificiranih financijskih ugovora kako su definirani odredbama zakona kojim se uređuje stečajni postupak, pojam financijske institucije uključuje i Društvo.

Stečajni razlozi

Članak 195.

Agencija podnosi prijedlog za otvaranje stečajnog postupka u sljedećim slučajevima:

1. ako na temelju izvješća iz članka 173. stavka 2. ovoga Zakona procijeni da se za vrijeme trajanja posebne uprave financijsko stanje nije poboljšalo te da Društvo nije u stanju ispunjavati tekuće dospjele obveze

2. ako prilikom obavljanja nadzora nad Društvom utvrdi postojanje kojeg od zakonom propisanih stečajnih razloga.

Stečajni upravitelj

Članak 195.a (NN 156/23)

(1) Za stečajnog upravitelja Društva može se imenovati osoba koja, osim uvjeta predviđenih propisom kojim je uređen stečajni postupak, ima i znanje i iskustvo iz područja mirovinskih osiguranja.

(2) Prije imenovanja stečajnog upravitelja nadležni sud će se savjetovati s Agencijom.

Obavještavanje Agencije

Članak 196. (NN 115/18)

Rješenje o otvaranju, obustavi ili zaključenju stečajnog postupka nad Društvom nadležni sud dostavlja i Agenciji.

Izuzeće iz likvidacijske i stečajne mase i tražbine viših isplatnih redova

Članak 197. (NN 156/23)

(1) Imovina za pokriće tehničkih pričuva ugovora o mirovini i imovina za pokriće interventnih pričuva, kao i sredstva iz članka 126. stavka 6. ovoga Zakona, izuzeti su iz likvidacijske i stečajne mase i ne mogu biti predmetom ovrhe vjerovnika Društva koji nisu korisnici mirovine.

(2) Iz imovine za pokriće tehničkih pričuva ugovora o mirovini i imovina za pokriće interventnih pričuva namiruju se tražbine iz ugovora o mirovini.

(3) Imovinom za pokriće tehničkih pričuva i imovinom za pokriće interventnih pričuva upravlja se putem posebnog računa port­felja mirovinskog osiguranja.

(4) U tražbine prvog višeg isplatnog reda, osim onih utvrđenih zakonom kojim se uređuje stečajni postupak, spadaju i tražbine iz ugovora o mirovini koje se nisu mogle namiriti iz imovine za pokriće tehničkih pričuva i imovine za pokriće interventnih pričuva.

(5) Cjelokupnim poslovanjem novčanim sredstvima stečenima unovčenjem imovine za pokriće tehničkih pričuva ugovora o mirovini iz članka 83. stavka 1. ovoga Zakona stečajni je upravitelj dužan upravljati putem posebnog računa imovine za pokriće tehničkih pričuva ugovora o mirovini.

 

GLAVA XIV.   SURADNJA S DRUGIM NADLEŽNIM TIJELIMA

Suradnja s drugim nadzornim tijelima Republike Hrvatske

Članak 198. (NN 115/18)

(1) Člancima 68. i 68.a ovoga Zakona ne sprječava se ni jedno od sljedećeg:

1. razmjena informacija između nadležnih tijela u istoj državi članici pri obavljanju njihovih nadzornih funkcija

2. razmjena informacija između nadležnih tijela u različitim državama članicama pri obavljanju njihovih nadzornih funkcija

3. razmjena informacija između nadležnih tijela i bilo kojeg od sljedećih tijela ili osoba koje se nalaze u istoj državi članici prilikom obavljanja njihovih nadzornih funkcija:

a) tijela nadležnih za nadzor nad subjektima u financijskom sektoru i drugim financijskim organizacijama te tijela nadležnih za nadzor nad financijskim tržištima

b) tijela zaduženih za održavanje stabilnosti financijskog sustava u državama članicama primjenom makrobonitetnih pravila

c) tijela uključenih u likvidaciju ili stečaj Društva

d) reorganizacijskih tijela čiji je cilj zaštita stabilnosti financijskog sustava

e) osoba nadležnih za obavljanje zakonom propisanih revizija financijskih izvještaja Društva, institucija za strukovno mirovinsko osiguranje, društava za osiguranje i ostalih financijskih institucija

4. otkrivanje informacija potrebnih za obavljanje njihovih dužnosti tijelima koja provode likvidaciju Društva.

(2) Informacije koje prime tijela i osobe iz stavka 1. podliježu pravilima u pogledu poslovne tajne utvrđenima u članku 68. ovoga Zakona.

(3) Članci 68. i 68.a ovoga Zakona ne sprječavaju države članice da dopuste razmjenu informacija između nadležnih tijela i:

1. tijela nadležnih za nadzor nad tijelima uključenima u likvidaciju Društva i za druge slične postupke

2. tijela nadležnih za nadzor nad osobama zaduženima za obavljanje zakonom propisanih revizija financijskih izvještaja Društva, institucija za strukovno mirovinsko osiguranje, društava za osiguranje i ostalih financijskih institucija

3. neovisnih aktuara institucija za strukovno mirovinsko osiguranje koji obavljaju nadzor nad tim institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje te tijela nadležnih za nadzor nad tim aktuarima.

Prijenos informacija središnjim bankama, monetarnim vlastima, europskim nadzornim tijelima i Europskom odboru za sistemske rizike

Članak 198.a (NN 115/18)

(1) Iznimno od članaka 68. i 68.a ovoga Zakona Agencija prenosi informacije sljedećim subjektima u svrhu obavljanja njihovih zadaća:

1. središnjim bankama i drugim tijelima sa sličnom funkcijom u svojstvu monetarnih vlasti

2. ostalim javnim tijelima nadležnima za nadzor nad platnim sustavima, prema potrebi ESRB-u, EIOPA-i, EBA-i ESMA-i.

(2) Odredbama članaka od 198. do 198.c ovoga Zakona ne sprječava se tijela iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka da nadležnim tijelima priopće informacije koje su im potrebne za potrebe članka 68.a ovoga Zakona.

(3) Informacije primljene u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka podliježu zahtjevima čuvanja poslovne tajne koji su barem istovrijedni zahtjevima utvrđenima u ovoj Direktivi.

Otkrivanje informacija tijelima državne uprave nadležnima za financijsko zakonodavstvo

Članak 198.b (NN 115/18)

(1) Iznimno od članka 68. stavaka 1. do 3. ovoga Zakona, člankom 68.a ovoga Zakona i člankom 198.c stavkom 1. ovoga Zakona nadležna tijela i tijela državne uprave nadležna za izvršavanje zakonodavstva u području nadzora nad Društvima, institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje, kreditnim institucijama, financijskim institucijama, investicijskim uslugama i društvima za osiguranje ili drugih ovlaštenih osoba za obavljanje nadzora mogu međusobno razmjenjivati povjerljive informacije.

(2) Razmjena povjerljivih informacija iz stavka 1. ovoga članka dozvoljena je ako se provodi bonitetna kontrola te sprječavanja i sanacije propadajućih Društava.

(3) Povjerljive informacije primljene u skladu s člankom 198. ovoga Zakona i informacije dobivene izravnom provjerom mogu otkriti samo uz izričitu suglasnost nadležnog tijela od kojeg te informacije potječu ili nadležnog tijela države članice u kojoj je provedena izravna provjera.

(4) Povjerljive informacije povezane s bonitetnim nadzorom nad Društvima, parlamentarnim istražnim odborima iz članka 68.b ovoga Zakona ili višestupanjskim sudovima u postupcima u kojima Društvo sudjeluje te drugim subjektima zaduženima za istrage nad Društvom ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

1. subjekti nadležni za istragu ili pregled djelovanja tijela koja su odgovorna za nadzor nad Društvom ili za zakone kojima je uređen taj nadzor

2. informacije su nužne za ispunjavanje nadležnosti iz točke 1. ovoga stavka

3. osobe koje imaju pristup informacijama podliježu zahtjevima čuvanja poslovne tajne na temelju nacionalnog prava koji su barem istovrijedni zahtjevima utvrđenima u ovoj Direktivi

4. ako informacije potječu iz druge države članice, te informacije smiju se otkriti uz izričitu suglasnost nadležnog tijela od kojeg potječu i samo u svrhe za koje je to tijelo dalo svoju suglasnost.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, osobe koje imaju pristup informacijama podliježu zahtjevima čuvanja poslovne tajne koji su barem istovjetni zahtjevima utvrđenima u ovom Zakonu.

Uvjeti za razmjenu informacija

Članak 198.c (NN 115/18)

Za razmjenu informacija na temelju članka 198. ovoga Zakona, prijenos informacija na temelju članka 198.a ovoga Zakona i otkrivanje informacija na temelju članka 198.b ovoga Zakona moraju biti ispunjeni najmanje sljedeći uvjeti:

1. informacije se razmjenjuju, prenose ili otkrivaju u svrhu obavljanja nadzora ili supervizije

2. primljene informacije podliježu obvezi čuvanja poslovne tajne koja je utvrđena u članku 68. ovoga Zakona

3. ako informacije potječu iz druge države članice, ne otkrivaju se bez izričite suglasnosti nadležnog tijela od kojeg potječu te, prema potrebi, samo u svrhe za koje je to tijelo dalo svoju suglasnost.

Suradnja s nadležnim tijelima država članica i obavještavanje EIOPA-e

Članak 199. (NN 115/18)

(1) Agencija će surađivati s nadležnim tijelima država članica radi razmjene informacija i razvijanja najboljih praksi na području zakonodavstva kojim se uređuje područje rada i socijalne skrbi te uže suradnje koja, ako je to primjenjivo, uključuje socijalne partnere, čime se sprječavaju narušavanja tržišnog natjecanja te stvaraju potrebni uvjeti za nesmetano obavljanje prekograničnih poslova u državama članicama u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) Agencija će obavijestiti EIOPA-u o odredbama zakonodavstva bonitetne prirode, koje su relevantne za područje strukovnih mirovinskih programa, a koje nisu obuhvaćene zakonodavstvom navedenim u stavku 1. ovoga članka.

(3) Informacije iz stavka 2. ovoga članka Agencija će redovito ažurirati, najmanje svake dvije godine te, ako je došlo do izmjena, o istome obavijestiti EIOPA-u koja te informacije objavljuje na svojim mrežnim stranicama.

(4) Agencija će surađivati s EIOPA-om radi provedbe ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na strukovno mirovinsko osiguranje, u skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 1094/2010 i bez odgode pružiti EIOPA-i sve informacije koje su joj potrebne za obavljanje njezinih zadaća na temelju navedene Direktive i Uredbe, u skladu s člankom 35. te Uredbe.

(5) Agencija će surađivati s Europskom komisijom i nadležnim tijelima država članica radi olakšavanja provođenja nadzora nad Društvima.

(6) Agencija će obavijestiti Europsku komisiju i EIOPA-u o svim većim poteškoćama u vezi s primjenom Direktive (EU) 2016/2341 i u suradnji s Europskom komisijom i EIOPA-om ispitati poteškoće što je prije moguće, radi pronalaženja odgovarajućeg rješenja.

Dostava informacija nadležnom ministarstvu

Članak 199.a (NN 29/18)

Agencija je dužna ministarstvu nadležnom za mirovinski sustav na zahtjev dostaviti informacije u vezi s primjenom Direktive 2014/50/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o minimalnim zahtjevima za poboljšanje mobilnosti radnika među državama članicama unaprjeđivanjem stjecanja i očuvanja prava na dopunsku mirovinu, u roku od 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva, na temelju kojih će ministarstvo izvijestiti Europsku komisiju.

Rok za ukidanje rješenja i pravo stranke na pravni lijek

Članak 200. (NN 115/18)

(1) Protiv rješenja koja u upravnim stvarima iz svoje nadležnosti donosi Agencija žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

(2) Tužba kojom se pokreće upravni spor protiv rješenja Agencije ne može imati odgodni učinak.

Objava izrečenih prekršajnih sankcija

Članak 200.a (NN 156/23)

(1) Agencija će bez nepotrebnog odgađanja, a nakon što je osoba kojoj se izriče prekršajna sankcija obaviještena o takvoj odluci, na svojim mrežnim stranicama javno objaviti podatke o svakoj prekršajnoj sankciji izrečenoj zbog počinjenja prekršaja, uključujući i:

1. nepravomoćne odluke o prekršajima koje se odnose na kršenje odredbi ovoga Zakona, uz naznaku da se radi o nepravomoćnim odlukama

2. prekršajne naloge na koje nije uložen prigovor u skladu sa zakonom kojim je uređen prekršajni postupak.

(2) Obveza iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na odluke o izricanju mjera istražne prirode.

(3) Objava iz stavka 1. ovoga članka sadrži najmanje informacije o vrsti i karakteru kršenja i identitetu počinitelja prekršaja.

(4) Iznimno od odredbi stavaka 1. i 3. ovoga članka, ako Agencija smatra da bi objavljivanje identiteta pravnih osoba ili osobnih podataka fizičkih osoba bilo nerazmjerno ili ako bi objavljivanje ugrozilo stabilnost financijskih tržišta ili istragu u tijeku, ovisno o okolnostima pojedinačnih slučajeva, Agencija može:

1. odgoditi objavu izrečene prekršajne sankcije do trenutka kada razlozi neobjavljivanja prestanu postojati

2. izrečenu prekršajnu sankciju objaviti na anonimnoj osnovi, ako takvo anonimno objavljivanje osigurava učinkovitu zaštitu dotičnih osobnih podataka ili

3. ne objaviti izrečenu prekršajnu sankciju ako smatra da mogućnosti u točkama 1. i 2. ovoga stavka nisu dostatne za osiguravanje neugrožavanja stabilnosti tržišta mirovinskih osiguranja ili razmjernost objave takvih odluka u odnosu na prekršaje koje se smatraju prekršajima blaže naravi.

(5) U slučaju odluke o anonimnoj objavi izračene prekršajne sankcije iz stavka 4. točke 2. ovoga članka, Agencija može objavu relevantnih podataka odgoditi na razuman rok, ako je predviđeno da će razlozi za anonimnu objavu prestati postojati tijekom toga roka.

(6) Ako je protiv prekršajne sankcije podnesen pravni lijek, Agencija će tu informaciju uključiti u objavu ili izmijeniti prethodnu objavu ako je pravni lijek podnesen nakon prvobitne objave.

(7) Agencija će objaviti podatak o ishodu postupka pokrenutog po podnesenom pravnom lijeku, kao i svaku odluku kojom se poništava prethodna odluka o izricanju prekršajne sankcije.

(8) Agencija će u skladu s odredbama o rehabilitaciji u smislu zakona kojim se uređuje prekršajni postupak istekom roka od tri godine od dana pravomoćnosti odluke o prekršaju sa svojih mrežnih stranica ukloniti osobne podatke u smislu propisa kojima se uređuje zaštita osobnih podataka, a iz kojih bi bilo moguće utvrditi identitet počinitelja prekršaja.

 

GLAVA XV.   PREKRŠAJNE ODREDBE

Teži prekršaji mirovinskog osiguravajućeg društva

Članak 201. (NN 115/18, 156/23)

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 26.540,00 do 66.360,00 eura kaznit će se za prekršaj mirovinsko osiguravajuće društvo:

1. ako protivno odredbi članka 5. stavka 2. ili stavka 3. ovoga Zakona izdaje povlaštene dionice ili se ne odnosi jednako prema svim dioničarima i priznaje ili ograničava prava ili povlastice određenim dioničarima ili im nameće dodatne obveze

2. ako je protivno odredbama članka 7. stavka 1. ili stavka 2. ili stavka 3. ovoga Zakona temeljni kapital manji od propisanog ili nije u cijelosti uplaćen u novcu prije upisa osnivanja ili upisa povećanja temeljnog kapitala ili sredstva za uplatu temeljnog kapitala potječu iz zajmova ili kredita ili su na drugi način opterećena

3. ako protivno članku 11. stavku 2. ovoga Zakona obavlja prekogranične djelatnosti u drugoj državi članici bez prethodne obavijesti Agencije

4. ako protivno članku 11.b stavku 3. ovoga Zakona ne ishodi prethodnu suglasnost nadležnog tijela matične države članice Društva prenositelja za prekogranični prijenos portfelja

5. ako protivno članku 18. stavku 1. ovoga Zakona ne ishodi odobrenje Agencije za proširenje predmeta poslovanja na ostale poslove iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona za koje mu nije izdano rješenje o odobrenju za rad

6. ako protivno članku 35. stavku 1. ovoga Zakona izravno stekne ili poveća kvalificirani udjel u drugoj pravnoj osobi što bi rezultiralo time da visina udjela u temeljnom kapitalu i glasačkim pravima dosegne ili premaši prag od 10 %, 20 %, 30 % ili 50 % ili da ta pravna osoba postane ovisno društvo bez prethodnog odobrenja Agencije

7. ako protivno članku 35.a stavku 1. ovoga Zakona ne ishodi rješenje o odobrenju Agencije za pripajanje, spajanje ili podjelu Društva

8. ako protivno članku 37. stavku 1. ovoga Zakona ne osigura ili ne postupi pravodobno radi osiguranja ispunjenja uvjeta da uprava Društva ima najmanje dva člana koja vode poslove i zajedno zastupaju Društvo

9. ako postupi protivno:

a) članku 39. stavku 1. ovoga Zakona tako što je član uprave Društva, član uprave ili prokurist u drugom trgovačkom društvu

b) članku 39. stavku 2. ovoga Zakona tako što je član uprave ili prokurist Društva, član uprave ili nadzornog odbora ili prokurist drugog Društva ili investicijskog društva ili društva za upravljanje investicijskim fondovima ili kreditne institucije ili mirovinskog društva ili društva za osiguranje ili društva za reosiguranje ili drugih pravnih osoba koje posluju na temelju odobrenja Agencije

c) članku 39. stavku 3. ovoga Zakona tako što član uprave ili prokurist ili zaposlenik Društva obavlja poslove ili pruža usluge kojima konkurira poslovanju Društva ili obavlja usluge zbog kojih bi mogao biti u sukobu interesa u odnosu na poslovanje Društva

d) članku 61. stavku 1. ovoga Zakona i ne organizira poslovanje tako da svodi rizik sukoba interesa na najmanju moguću mjeru uzimajući u obzir vrstu, opseg i složenost poslovanja

e) članku 61. stavku 2. ovoga Zakona tako što ne poduzima sve razumne korake kako tijekom poslovanja ne bi došli u pitanje interesi korisnika mirovina

f) članku 61. stavku 3. ovoga Zakona tako što ne poduzima sve razumne korake kako bi utvrdilo, ili otkrilo te spriječilo ili riješilo sukob interesa te uspostavilo odgovarajuće kriterije za utvrđivanje vrste sukoba interesa čije bi postojanje moglo naštetiti interesima korisnika mirovina

g) članku 61. stavku 4. ovoga Zakona tako što pri utvrđivanju vrsta sukoba interesa koji bi mogli naštetiti interesima korisnika mirovina nije uključilo i sukobe interesa koji bi mogli nastati zbog uključivanja rizika održivosti u njegove procese, sustave i unutarnje kontrole

h) članku 61. stavku 5. ovoga Zakona tako što uzimajući u obzir vrstu, opseg i složenost poslovanja nije uspostavilo ili ne provodi ili redovito ne ažurira i ne nadzire učinkovite politike upravljanja sukobima interesa

i) članku 61. stavku 6. ovoga Zakona tako što nije uspostavilo ili ne provodi ili redovito ne ažurira politike o transakcijama relevantnih osoba i osoba koje su s njima u srodstvu, s financijskim instrumentima u koje ulaže Društvo, s ciljem sprječavanja sukoba interesa

j) članku 61. stavku 7. ovoga Zakona tako da omogući da relevantne osobe Društva imaju pravo na nagradu ili naknadu s osnova članstva u nadzornom odboru nekog društva na temelju vlasništva Društva nad dionicama ili udjelima tog društva, osim prava na naknadu putnih i drugih opravdanih troškova

k) članku 66.k stavku 1. ovoga Zakona, tako što prilikom odabira ili kontinuiranog praćenja ulaganja imovine tehničkih pričuva obveznog mirovinskog osiguranja u alternativna ulaganja iz članka 93. stavka 3. ovoga Zakona nije koristilo visoki stupanj dužne pažnje

l) članku 66.k stavku 2. ovoga Zakona, tako što nije uspostavilo, provodilo ili primjenjivalo pisane politike i postupke o primjeni visokog stupnja dužne pažnje iz članka 66.k stavka 1. ovoga Zakona

m) članku 66.k stavku 3. ovoga Zakona, tako što redovito ne preispituje i ažurira politike i postupke iz članka 66.k stavka 2. ovoga Zakona

n) članku 66.k stavku 4. točki 1. ovoga Zakona te prilikom odabira i kontinuiranog praćenja ulaganja imovine tehničkih pričuva obveznog mirovinskog osiguranja u alternativna ulaganja iz članka 93. stavka 3. ovoga Zakona, ne odredi poslovni plan koji je u skladu s vremenskim horizontom konkretnog ulaganja i tržišnim uvjetima te obvezama iz ugovora o mirovinama

o) članku 66.k stavku 4. ovoga Zakona, prilikom odabira i kontinuiranog praćenja ulaganja imovine tehničkih pričuva obveznog mirovinskog osiguranja u alternativna ulaganja iz članka 93. stavka 3. ovoga Zakona, protivno članku 66.k stavku 4. točki 1. redovito ne ažurira poslovni plan koji je u skladu s vremenskim horizontom konkretnog ulaganja i tržišnim uvjetima te obvezama iz ugovora o mirovinama

p) članku 66.k stavku 4. točki 2. ovoga Zakona, prilikom odabira i kontinuiranog praćenja ulaganja imovine tehničkih pričuva obveznog mirovinskog osiguranja u alternativna ulaganja iz članka 93. stavka 3. ovoga Zakona, ne odredi moguće načine za ostvarenje ulaganja koje su u skladu s poslovnim planom iz članka 66.k stavka 4. točke 1. ovoga Zakona

r) članku 66.k stavku 4. točki 3. ovoga Zakona, prilikom odabira i kontinuiranog praćenja ulaganja imovine tehničkih pričuva obveznog mirovinskog osiguranja u alternativna ulaganja iz članka 93. stavka 3. ovoga Zakona, ne ocijeni moguće načine za ostvarenje ulaganja u odnosu na sve dostupne opcije i ukupne povezane rizike, te sve relevantne pravne, porezne, financijske i druge čimbenike koji utječu na vrijednost tog ulaganja, ljudske i materijalne resurse i strategije koji su potrebni za realizaciju tog ulaganja, uključujući i izlazne strategije

s) članku 66.k stavku 4. točki 4. ovoga Zakona, prilikom odabira i kontinuiranog praćenja ulaganja imovine tehničkih pričuva obveznog mirovinskog osiguranja u alternativna ulaganja iz članka 93. stavka 3. ovoga Zakona, ne obavlja aktivnosti dubinske analize koje su potrebne za ostvarenje ulaganja s dužnom pažnjom prije pristupanja njihovom izvršenju

t) članku 66.k stavku 4. točki 5. ovoga Zakona, prilikom odabira i kontinuiranog praćenja ulaganja imovine tehničkih pričuva obveznog mirovinskog osiguranja u alternativna ulaganja iz članka 93. stavka 3. ovoga Zakona, ne prati uspješnost provedenog ulaganja u odnosu na poslovni plan iz članka 66.k stavka 4. točke 1. ovoga Zakona

u) članku 66.k stavku 5. ovoga Zakona, tako da kod alternativnih ulaganja iz članka 93. stavka 3. ovoga Zakona nije osiguralo dovoljno osoblja koje ima kvalifikacije, znanje i stručnost koji su potrebni za obavljanje poslova iz članka 66.k ovoga Zakona

v) članku 66.k stavku 6. ovoga Zakona, tako da ako Agenciji u roku iz članka 66.k stavka 6. ovoga Zakona nije dostavilo izvještaj o portfelju alternativnih ulaganja

z) članku 66.k stavku 6. ovoga Zakona, tako da izvještaj o portfelju alternativnih ulaganja koje je dostavilo Agenciji u skladu s člankom 66.k stavkom 6. ovoga Zakona ne sadrži minimalni set podataka propisan tom odredbom

x) članku 66.k stavku 7. ovoga Zakona, tako da u sklopu izvještaja o portfelju alternativnih ulaganja iz članka 66.k stavka 6. ovoga Zakona ne dostavi Agenciji sve podatke propisane člankom 66.k stavkom 7. ovoga Zakona.

10. ako protivno članku 49. stavku 1. ili stavku 2. ovoga Zakona uprava Društva ne uspostavi djelotvoran sustav upravljanja kojim se osigurava dobro i razborito upravljanje poslovima Društva ili ne donese politike u pisanom obliku u vezi s upravljanjem rizicima, ili u vezi s unutarnjom revizijom, ili u vezi s aktuarskom funkcijom ili u vezi s praćenjem usklađenosti s relevantnim propisima ili u vezi s izdvojenim poslovima, uzimajući u obzir veličinu, vrstu, opseg i složenost poslovanja

11. ako protivno članku 52.a stavku 1. ili stavku 2. ovoga Zakona ne provodi vlastitu procjenu rizika na način primjeren njegovoj veličini i unutarnjem organizacijskom ustrojstvu te veličini, vrsti, opsegu i složenosti njegovih djelatnosti te ne provodi i ne dokumentira vlastitu procjenu rizika ili ako procjenu rizika ne provodi najmanje jednom u tri godine ili nakon svake značajne promjene profila rizičnosti Društva ili mirovinskih programa koje Društvo nudi

12. ako protivno članku 53. stavku 1. ovoga Zakona uspostavi aktuarsku funkciju koja nije stalna, djelotvorna te neovisna o ostalim aktivnostima Društva ili imenuje nositelja aktuarske funkcije koji nije imenovani ovlašteni aktuar

13. ako u pogledu imenovanja i/ili razrješenja ovlaštenog aktuara ne postupi u skladu s odredbama članka 54. stavka 1. ili stavka 2. ili stavka 3. ili stavka 4. ovoga Zakona tako što ne omogući imenovanom ovlaštenom aktuaru obavljati poslove iz članka 53. stavka 2. ovoga Zakona ili imenuje ovlaštenim aktuarom osobu koja u tom mirovinskom osiguravajućem društvu obnaša funkciju člana uprave Društva ili člana nadzornog odbora ili prokurista, odnosno koja ima izravni ili neizravni udjel u Društvu veći od jednog promila ili ne obavijesti Agenciju o imenovanju odnosno razrješenju ovlaštenog aktuara u roku od osam dana ili ne imenuje drugog ovlaštenog aktuara kada Agencija donese rješenje o ukidanju rješenja o ovlaštenju za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara

14. ako za ovlaštenog aktuara imenuje osobu koja je kao ovlašteni aktuar sudjelovala u obavljanju zakonske revizije tog društva u posljednje dvije godine, protivno članku 54. stavku 6. ovoga Zakona

15. ako protivno članku 56. stavku 5. ovoga Zakona ne poduzme mjere u pogledu usklađivanja poslovanja

16. ako je provodilo promidžbene aktivnosti ili davalo informacije koje mogu dovesti u zabludu korisnike, odnosno potencijalne korisnike mirovina, protivno članku 69. stavku 3. ovoga Zakona

17. ako prilikom izračuna kapitala postupi protivno odredbi članka 75. stavka 1. ovoga Zakona pa pri izračunu kapitala ne uzme u obzir stavke osnovnog kapitala iz članka 76. ovoga Zakona i stavke dopunskog kapitala iz članka 77. ovoga Zakona te stavke odbitka iz članka 78. ovoga Zakona

18. ako prilikom izračuna osnovnog kapitala postupi protivno odredbama članka 76. stavka 1. ili stavka 2. ovoga Zakona pa pri izračunu osnovnog kapitala ne uzme u obzir stavke iz stavka 1. tog članka ili pri izračunu osnovnog kapitala kao stavke odbitka ne uzme u obzir stavke navedene u stavku 2. navedenog članka

19. ako prilikom izračuna dopunskog kapitala postupi protivno odredbama članka 77. stavka 1. ili stavka 2. ili stavka 3. ili stavka 4. ovoga Zakona pa pri izračunu dopunskog kapitala Društva ne uzme u obzir podređene financijske instrumente iz stavka 1. točke 1. tog članka ovoga Zakona ili ne uzme u obzir druge stavke iz stavka 1. točke 2. tog članka ovoga Zakona ili ako ukupni iznos iz stavka 1. točke 1. navedenog članka prelazi 50 % iznosa osnovnog kapitala, odnosno potrebne granice solventnosti, ovisno o tome koji je iznos niži, pri čemu podređeni financijski instrumenti s određenim rokom dospijeća prelazi 25 % iznosa osnovnog kapitala odnosno potrebne granice solventnosti, ovisno o tome koji je iznos niži ili ako pri izračunu dopunskog kapitala Društva uzima u obzir druge stavke koje nisu stavke iz stavka 3. tog članka ovoga Zakona ili ako druge stavke iz stavka 1. točke 2. tog članka ovoga Zakona uključi kao stavke dopunskog kapitala bez prethodne suglasnosti Agencije

20. ako u pogledu stavki odbitka pri izračunu kapitala postupi protivno odredbama članka 78. ovoga Zakona pa ne umanji zbroj osnovnog i dopunskog kapitala za stavke 1. ili 2. ili 3. tog članka

21. ako u pogledu potrebne granice solventnosti postupa protivno odredbama članka 79. ovoga Zakona tako što ne računa potrebnu granicu solventnosti posebno za mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja, a posebno za mirovine iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju doznaka iz otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova i izravnih jednokratnih uplata osoba u Društvo, i posebno za mirovine iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju doznaka iz zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova ili ne izračunava potrebnu granicu solventnosti u skladu sa stavkom 2. tog članka ili u skladu s pravilnikom Agencije iz stavka 4. navedenog članka

22. ako ne održava kapital u skladu s odredbom članka 80. ovoga Zakona tako da ima kapital koji nije najmanje jednak potrebnoj granici solventnosti koja se računa na način određen člankom 79. ovoga Zakona

23. ako u pogledu jamstvenog kapitala postupi protivno odredbama članka 81. stavka 1. ili stavka 2. ovoga Zakona tako da ima jamstveni kapital koji ne predstavljaju stavke osnovnog kapitala iz članka 76. ovoga Zakona i stavke dopunskog kapitala iz članka 77. ovoga Zakona ili mu je jamstveni kapital manji od jedne trećine potrebne granice solventnosti iz članka 79. ovoga Zakona

24. ako je imovinu za pokriće interventnih pričuva uložilo na način koji nije u skladu s obvezama iz članka 81.a stavka 3. ovoga Zakona

25. ako je, u slučaju sukoba interesa, imovinu za pokriće interventnih pričuva uložilo na način koji nije u skladu s obvezama iz članka 81.a stavka 4. ovoga Zakona

26. ako je imovinu za pokriće interventnih pričuva uložilo na način koji ne osigurava sigurnost, kvalitetu, likvidnost i profitabilnost portfelja u cjelini u skladu s člankom 81.a stavkom 5. ovoga Zakona

27. ako je imovinu za pokriće interventnih pričuva uložio u imovinu čije rizike ne može primjereno utvrditi, mjeriti, pratiti, odnosno kojima ne može primjereno upravljati, nadzirati ih i izvještavati o njima u skladu s člankom 81.a stavkom 9. ovoga Zakona

28. ako isplati dobit u obliku akontacije dobiti, dividende ili u obliku isplate iz naslova sudjelovanja u dobiti upravi društva, članu nadzornog odbora ili zaposleniku, a razina kapitala Društva je manja od praga za obavješćivanje iz članka 80. stavka 2. ovoga Zakona ili se razina kapitala Društva zbog isplate dobiti smanjila ispod praga za obavješćivanje iz članka 80. stavka 2. ovoga Zakona, suprotno zabrani iz odredbe članka 81.b točke 1. ovoga Zakona

29. ako isplati dobit u obliku akontacije dobiti, odnosno dividende ili u obliku isplate iz naslova sudjelovanja u dobiti uprave društva, nadzornog odbora, odnosno zaposlenika, a postoji manjak imovine za pokriće tehničkih pričuva ili je izgledno da će se takav manjak pojaviti unutar sljedeća tri mjeseca, suprotno zabrani iz odredbe članka 81.b točke 2. ovoga Zakona

30. ako isplati dobit u obliku akontacije dobiti, odnosno dividende ili u obliku isplate iz naslova sudjelovanja u dobiti uprave društva, nadzornog odbora, odnosno zaposlenika, a Agencija je Društvu odredila otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti u svezi s krivim iskazivanjem bilančnih ili izvanbilančnih stavki i poslovnog rezultata Društva te ako Društvo nije postupilo u skladu s mjerama Agencije o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti, suprotno zabrani iz odredbe članka 81.b točke 3. ovoga Zakona

31. ako nije uspostavilo postupke za utvrđivanje pogoršanja financijskog stanja, odnosno razine pokrića granice solventnosti u skladu s člankom 82. stavkom 1. ovoga Zakona

32. ako Agenciju nije obavijestilo bez događanja o okolnostima iz članka 82. stavka 2. ovoga Zakona

33. ako Uprava Društva u slučaju nedostatka kapitala iz članka 82. stavka 2. ovoga Zakona bez odgađanja ne postupi u skladu s člankom 82. stavkom 3. ovoga Zakona

34. ako ne dostavi Agenciji na odobrenje realan plan oporavka u skladu s člankom 82. stavkom 4. ovoga Zakona

35. ako, kada Agencija ograniči ili zabrani slobodno raspolaganje imovinom Društva, nakon takvog ograničenja ili zabrane raspolaže imovinom Društva suprotno obvezi iz članka 82. stavka 7. ovoga Zakona

36. ako u pogledu tehničkih pričuva ne postupa u skladu s odredbama članka 84. stavka 1. ovoga Zakona tako što ih ne oblikuje od doznaka i jednokratnih uplata osoba u mirovinsko osiguravajuće društvo ili ne postupa u skladu sa stavkom 2. navedenog članka pa tehničke pričuve ne vodi odvojeno za obvezno mirovinsko osiguranje, dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju doznaka iz otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova i izravnih jednokratnih uplata osoba u društvo te dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju doznaka iz zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova ili ne postupa u skladu sa stavkom 3. navedenog članka pa tehničke pričuve ne koristi za pokriće tekućih i budućih obveza prema ugovorima o mirovinama ili ostvari naknadu za upravljanje imovinom za pokriće tehničkih pričuva protivno stavku 5. ili je obračuna protivno stavku 6. i 7. tog članka

37. ako u pogledu tehničkih pričuva ne postupa u skladu s odredbama članka 85. stavka 1. ovoga Zakona tako što ne oblikuje odgovarajuće tehničke pričuve namijenjene pokriću tekućih i budućih obveza prema ugovorima o mirovini koje je Društvo sklopilo, te eventualnih gubitaka zbog rizika koji proizlaze iz poslova koje obavlja

38. ako nije propisalo politike, odnosno interne akte za oblikovanje i vrednovanje tehničkih pričuva u skladu s člankom 85. stavkom 2. ovoga Zakona

39. ako nije primjenjivalo politike, odnosno interne akte za oblikovanje i vrednovanje tehničkih pričuva u skladu s člankom 85. stavkom 2. ovoga Zakona

40. ako nije dokumentiralo politike, odnosno interne akte za oblikovanje i vrednovanje tehničkih pričuva u skladu s člankom 85. stavkom 2. ovoga Zakona

41. ako nije redovito ažuriralo politike, odnosno interne akte za oblikovanje i vrednovanje tehničkih pričuva u skladu s člankom 85. stavkom 2. ovoga Zakona

42. ako postupa protivno:

a) članku 87. stavku 1. ovoga Zakona u pogledu manjka imovine za pokriće tehničkih pričuva, tako da, kada postoji manjak imovine za pokriće tehničkih pričuva, a uvjeti iz članka 87. stavka 3. ovoga Zakona nisu ispunjeni, Društvo o tome bez odgađanja ne obavijesti Agenciju

b) članku 87. stavku 1. ovoga Zakona u pogledu manjka imovine za pokriće tehničkih pričuva, tako da, kada postoji manjak imovine za pokriće tehničkih pričuva, Društvo u roku od 15 dana od utvrđenja postojanja manjka imovine za pokriće tehničkih pričuva ne donese plan za pokrivanje manjka korištenjem sredstava interventnih pričuva i vlastitih sredstava Društva

c) članku 87. stavku 3. ovoga Zakona tako da odgodi pokrivanje manjka imovine za pokriće tehničkih pričuva korištenjem vlastitih sredstava Društva, iako za to nisu ispunjeni propisani uvjeti

d) članku 87. stavku 3. ovoga Zakona tako da odgodi pokrivanje manjka imovine za pokriće tehničkih pričuva korištenjem vlastitih sredstava Društva, a o tome bez odgode ne obavijesti Agenciju

e) članku 87. stavku 4. ovoga Zakona tako da, kada sukladno članku 87. stavku 3. ovoga Zakona odgodi pokrivanje manjka imovine za pokriće tehničkih pričuva korištenjem vlastitih sredstava Društva, Agenciji u propisanom roku ne dostavi obavijest o ispunjavanju uvjeta iz članka 87. stavka 3. ovoga Zakona

f) članku 87. stavku 5. ovoga Zakona tako da, kada sukladno članku 87. stavku 3. ovoga Zakona odgodi pokrivanje manjka imovine za pokriće tehničkih pričuva korištenjem vlastitih sredstava Društva, ako još uvijek postoji manjak u imovini za pokriće tehničkih pričuva nakon isteka razdoblja iz članka 87. stavka 3. ovoga Zakona, bez odgađanja takav manjak ne pokrije korištenjem vlastitih sredstava Društva

g) članku 87. stavku 6. ovoga Zakona tako da, kada sukladno članku 87. stavku 3. ovoga Zakona odgodi pokrivanje manjka imovine za pokriće tehničkih pričuva korištenjem vlastitih sredstava Društva, ne obavijesti Agenciju bez odgađanja ako u razdoblju iz članka 87. stavka 3. ovoga Zakona prestane ispunjavati uvjete iz članka 87. stavka 3. ovoga Zakona

h) članku 87. stavku 6. ovoga Zakona tako da, kada sukladno članku 87. stavku 3. ovoga Zakona odgodi pokrivanje manjka imovine za pokriće tehničkih pričuva korištenjem vlastitih sredstava Društva, ako u razdoblju iz članka 87. stavka 3. ovoga Zakona prestane ispunjavati uvjete iz članka 87. stavka 3. ovoga Zakona, bez odgađanja ne pokrije manjak u imovini za pokriće tehničkih pričuva korištenjem vlastitih sredstava Društva

43. ako višak sredstava iz ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva koji prelazi 110 % ili 115 % vrijednosti svih tekućih i budućih obveza prema ugovorima o mirovinama koje je Društvo sklopilo ne rasporedi u skladu s člankom 88. stavkom 3. ovoga Zakona tako što jednom četvrtinom tog viška ne poveća interventne pričuve, ili ako u skladu sa stavkom 4. ostatak iznosa viška ne raspodijeli korisnicima mirovine, ili ako u skladu sa stavkom 5. ne pripiše korisnicima mirovina višak u roku od 60 dana od prihvaćanja godišnjeg financijskog izvješća od strane glavne skupštine Društva

44. ako dio iznosa viška određen za pripis ne raspodjeli korisnicima mirovina u skladu s člankom 88. stavkom 4. ovoga Zakona

45. ako u pogledu načela ulaganja ne postupi u skladu s odredbama članka 90. stavka 1. ovoga Zakona tako što imovinu za pokriće tehničkih pričuva ne ulaže u najboljem interesu korisnika mirovine, u skladu s vrstom i trajanjem očekivanih budućih mirovina, uzimajući u obzir načela sigurnosti, kvalitete, likvidnosti i profitabilnosti ulaganja te smanjenja rizika diversifikacijom i disperzijom ulaganja ili ne postupi u skladu sa stavkom 2. navedenog članka tako što ne postupi u skladu s pažnjom dobrog stručnjaka i s načelom razboritosti pri uzimanju u obzir mogućeg dugoročnog utjecaja odluka o ulaganju na okolišne, socijalne i upravljačke čimbenike

46. ako u pogledu ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva postupi protivno odredbama članka 92. stavka 1. točke 1. ili točke 2. ili točke 3. ili točke 4. ili točke 5. ili točke 6. ili točke 7. ili točke 8. ili točke 9. ili točke 10. ili točke 11. ili točke 12. ili točke 13. ili točke 14. ili točke 15. ili točke 16. ili točke 17. ili točke 18. ovoga Zakona tako što omogući da se imovina za pokriće tehničkih pričuva ne sastoji isključivo od imovine navedene u tom članku

47. ako je imovinu za pokriće tehničkih pričuva uložilo u imovinu iz članka 92. stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga Zakona, a izdavatelj, osim Republike Hrvatske, nema kreditni rejting za dugoročni dug izdan u stranoj valuti koji spada u investicijski razred prema ocjeni najmanje dvije globalno priznate rejting agencije, protivno članku 92. stavku 2. ovoga Zakona, ili protivno članku 92. stavku 3. ovoga Zakona izdavatelj nema kreditni rejting za dugoročni dug izdan u domaćoj valuti koji spada u investicijski razred prema ocjeni najmanje dvije globalno priznate rejting agencije

48. ako je imovinu za pokriće tehničkih pričuva uložilo suprotno ograničenjima iz članka 93. stavka 1. ovoga Zakona, a nije uskladilo ulaganje imovine u roku iz članka 96. stavaka 2., 3. ili 4. ovoga Zakona

49. ako je imovinu za pokriće tehničkih pričuva za dobrovoljno mirovinsko osiguranje uložilo suprotno ograničenjima iz članka 93. stavka 4. ovoga Zakona, a nije uskladilo ulaganje imovine u roku iz članka 96. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona

50. ako je imovinu za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje uložilo suprotno ograničenjima iz članka 93.a ovoga Zakona, a nije uskladilo ulaganje imovine u roku iz članka 96. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona

51. ako je imovinu za pokriće tehničkih pričuva za dobrovoljno mirovinsko osiguranje uložilo suprotno ograničenjima iz članka 93.b ovoga Zakona, a nije uskladilo ulaganje imovine u roku iz članka 96. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona

52. ako je u okviru ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje steklo više od postotaka propisanih člankom 93.c stavkom 1. ovoga Zakona, a nije uskladilo ulaganje imovine u roku iz članka 96. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona

53. ako je u okviru ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva za dobrovoljno mirovinsko osiguranje steklo više od postotaka propisanih člankom 93.c stavkom 1. ovoga Zakona, a nije uskladilo ulaganje imovine u roku iz članka 96. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona

54. ako je u okviru ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva ukupno steklo više od postotaka propisanih člankom 93.c stavkom 2. ovoga Zakona, a nije uskladilo ulaganje imovine u roku iz članka 96. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona

55. ako, u slučaju da su prekoračenja ograničenja iz članaka 92. do 95. ovoga Zakona posljedica transakcije koju je sklopilo Društvo, a kojom su se prekoračila navedena ograničenja ili dodatno povećala prekoračenja ulaganja, a koja nisu obuhvaćena člankom 96. stavkom 2. ovog Zakona, nije uskladilo ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva u roku iz članka 96. stavka 5. ovoga Zakona

56. ako ne poštuje ograničenja ulaganja u skladu s odredbama članka 93. ovoga Zakona tako što uloži imovinu za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje bez ograničenja navedenih u tom članku

57. ako u pogledu pozajmljivanja postupi protivno odredbi članka 95. stavka 1. ovoga Zakona

58. ako u pogledu davanja u zajam i/ili jamstva postupi protivno odredbama članka 95. stavaka 2. – 5. ovoga Zakona

59. ako imovinu za pokriće tehničkih pričuva protivno članku 95. stavku 6. ovoga Zakona ulaže u vrijednosne papire bilo kojeg dioničara Društva ili bilo koje osobe koja je povezana osoba s dioničarom Društva

60. ako u slučaju ugovaranja transakcija s dioničarima mirovinskog osiguravajućeg društva ili s bilo kojom osobom koja je povezana s dioničarima mirovinskog osiguravajućeg društva postupi protivno odredbi članka 95. stavka 7. ovoga Zakona

61. ako u pogledu vrednovanja imovine postupi protivno odredbama članka 97. stavka 1. ili stavka 2. ovoga Zakona tako što ne usvoji računovodstvene politike, odnosno metodologije vrednovanja imovine koje su u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, drugim propisima i njegovim statutom ili ne vrednuje imovinu barem jednom mjesečno

62. ako kao vanjskog procjenitelja imenuje osobu koja ne ispunjava bilo koji od uvjeta iz članka 97.a stavka 2. ovoga Zakona

63. ako kao vanjskog procjenitelja imenuje osobu koja ne ispunjava bilo koji od uvjeta iz članka 97.a stavka 3. ovoga Zakona

64. ako u pogledu određivanja isplate mirovine postupa protivno odredbama članka 103. ovoga Zakona tako što mirovinu ne određuje i ne isplaćuje na temelju ugovora o mirovini, a prema ukupnim kapitaliziranim uplatama doprinosa člana obveznog fonda ostvarenim u obveznom mirovinskom fondu, ili ukupnim kapitaliziranim uplatama doprinosa člana otvorenog dobrovoljnog fonda ostvarenim u otvorenom dobrovoljnom mirovinskom fondu ili ukupnim kapitaliziranim uplatama doprinosa člana zatvorenog dobrovoljnog fonda ostvarenim u zatvorenom dobrovoljnom mirovinskom fondu, do ostvarivanja prava na mirovinu člana fonda, ili na temelju izravnih jednokratnih uplata osoba u Društvo, kako je to propisano člankom 9. stavkom 1. točkom 4. ovoga Zakona

65. ako u pogledu isplate mirovine postupi protivno odredbama članka 104. stavka 1. ili stavka 2. ovoga Zakona tako što ne isplaćuje bez ograničenja mirovine u smislu ovoga Zakona korisnicima mirovina u državama članicama ili korisnicima mirovina u trećim državama pod uvjetima iz ugovora s odnosnim državama, odnosno na temelju uzajamnosti ili ako ne snosi troškove isplate mirovina ostvarenih prema ovome Zakonu

66. ako u pogledu jediničnog iznosa i/ili zajamčenih isplata mirovina postupi protivno odredbama članka 108. ovoga Zakona tako što izmijeni jedinične iznose mirovina i zajamčenih isplata tako da takva izmjena ne utječe na isti način na sve osobe koje žele sklopiti ugovor o mirovini ili osobi koja želi sklopiti ugovor o mirovini, dostavljenu obavijest o predloženim jediničnim iznosima mirovina i zajamčenih isplata izmijeni u roku od 30 dana od dana dostavljene obavijesti, osim u slučaju kada su predloženi jedinični iznosi mirovina i zajamčenih isplata koji su na snazi u trenutku sklapanja ugovora o mirovini povoljniji za korisnika mirovine

67. ako u pogledu vrste mirovina u okviru obveznog mirovinskog osiguranja ne postupi u skladu s odredbama članka 112. stavka 1. ili stavka 2. ovoga Zakona pa ne ponudi vrste mirovina propisane stavkom 1. tog članka ili korisniku mirovine ne ponudi mirovine iz stavka 1. točaka 2. i 3. navedenog članka kada je to u obvezi sukladno odredbama zakona kojim se uređuje osnivanje i poslovanje mirovinskih društava za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima i obveznih mirovinskih fondova

68. ako prije sklapanja ugovora o mirovini iz obveznog mirovinskog osiguranja nije postupilo u skladu s odredbom članka 112. stavka 10. ovoga Zakona pa korisniku mirovine nije ponudilo mogućnost jednokratne isplate iznosa mirovina na koji bi korisnik mirovine imao pravo, od datuma stjecanja prava na mirovinu prema zakonu kojim se uređuje obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti do trenutka početka isplate mirovine prema sklopljenom ugovoru o mirovini s Društvom, da je taj ugovor sklopljen na datum stjecanja prava na mirovinu prema zakonu kojim se uređuje obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti

69. ako ne isplaćuje mirovinu iz obveznog mirovinskog osiguranja u skladu s odredbama članka 113. stavka 1. ili stavka 3. ili stavka 4. ili stavka 5. ili stavka 6. ovoga Zakona u jednom od oblika iz stavka 1. tog članka ili ako u slučajevima isplate zajedničke mirovine iz stavka 1. točaka 2. ili 4. navedenog članka iznos mirovine koji se isplaćuje bračnom drugu koji nadživi korisnika mirovine bude manji od 60 % mirovine koja se isplaćivala korisniku mirovine ili ako u slučajevima isplate mirovine imenovanom korisniku iz stavka 1. točaka 3. i 4. navedenog članka iznos mirovine koja se isplaćuje do kraja zajamčenog razdoblja bude manji od 50 % mirovine koja se isplaćivala korisniku mirovine ili u slučajevima iz stavka 3. i 4. navedenog članka Zakona, na zahtjev bračnog druga odnosno imenovanog korisnika, Društvo ne doznači sredstva za isplatu mirovine na bankovni račun istih ili korisnicima mirovine ne isplaćuje mirovinu mjesečno i unaprijed kasnije od dana utvrđenog ugovorom o mirovini ili ne isplati mirovinu i za mjesec u kojem je korisnik mirovine umro, a zajamčena isplata imenovanom korisniku pripada za posljednji mjesec zajamčenog razdoblja

70. ako prilikom isplate mirovine u okviru dobrovoljnog mirovinskog osiguranja ne postupa u skladu s odredbama članka 115. stavka 1. ovoga Zakona tako što ne ponudi doživotnu mirovinu ili ne postupi u skladu sa stavkom 5. tog članka tako što isplati djelomičnu jednokratnu isplatu korisniku mirovine u visini većoj od 30 % od ukupno primljene doznake prije njezina umanjenja za naknadu Društvu

71. ako u pogledu usklađivanja visine mirovine ne postupa u skladu s odredbom članka 116. stavka 1. ovoga Zakona tako što, za one korisnike mirovine koji su odabrali takvu mogućnost isplate mirovine, ne usklađuje mirovine prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena najmanje dva puta godišnje za prethodno polugodište

72. ako postupi protivno članku 116. stavku 2. ovoga Zakona tako da mogućnost isplate mirovine bez usklađivanja prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena, nudi bez istodobne ponude isplate mirovine s usklađivanjem prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena najmanje dva puta godišnje za prethodno polugodište

73. ako postupi protivno članku 116. stavku 3. ovoga Zakona tako da potencijalnom korisniku mirovine ne pruži sve relevantne informacije koje su mu potrebne za razumijevanje razlika između načina isplate mirovine iz članka 116. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, kao i za donošenje informirane odluke o sklapanju ugovora o mirovini s Društvom, ovisno o tome kakvu opciju potencijalni korisnik mirovine odabere

74. ako postupi protivno članku 116. stavku 3. ovoga Zakona tako da potencijalnom korisniku mirovine koji se odlučuje između načina isplate mirovine iz članka 116. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ne da jasan opis rizika inflacije i potencijalnih posljedica za korisnika mirovine, ako se ne provodi usklađivanje mirovine prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena u uvjetima visoke ili rastuće inflacije

75. ako postupi protivno članku 116. stavku 5. ovoga Zakona tako da na zahtjev korisnika mirovine ne promjeni odabrani način isplate mirovine, kada su uvjeti iz članka 116. stavka 5. ovoga Zakona ispunjeni

76. ako postupi protivno članku 116. stavku 7. ovoga Zakona tako da potencijalnom korisniku mirovine prije odabira načina isplate mirovine iz članka 116. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, a u svakom slučaju prije sklapanja ugovora o mirovini s Društvom, ne pruži sve relevantne informacije o mogućnostima i uvjetima pod kojima će korisnik mirovine naknadno moći promijeniti izabranu opciju

77. ako postupi protivno članku 116. stavku 7. ovoga Zakona tako da potencijalnom korisniku mirovine prije odabira načina isplate mirovine iz članka 116. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, a u svakom slučaju prije sklapanja ugovora o mirovini s Društvom, ne pruži informacije o tome na koji način bi naknadna promjena izbora načina isplate mirovine iz članka 116. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona utjecala na isplate iz ugovora o mirovini

78. ako protivno članku 121. stavku 2. ovoga Zakona nije osiguralo da osobe koje obavljaju distribuciju mirovinskih programa imaju dostatna znanja za prenošenje relevantnih informacija koje su korisniku mirovine potrebne za razumijevanje mirovinskog programa i donošenje informirane odluke o sklapanju ugovora o mirovini s Društvom te da raspolažu vjerodostojnom dokumentacijom i podacima Društva

79. ako postupi protivno članku 126. stavku 7. ovoga Zakona na način da ne izvrši prijenos doznačenih sredstava, koja mogu biti umanjena za iznos stvarnih troškova koje je Društvo imalo u vezi s čuvanjem tih sredstava, u državni proračun Republike Hrvatske u roku koji je propisan tim stavkom

80. ako postupi protivno članku 126. stavku 8. ovoga Zakona na način da u roku koji je propisan tim stavkom ne izvijesti Ministarstvo financija i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje o prijenosu sredstava u državni proračun Republike Hrvatske

81. ako postupi protivno članku 126. stavku 9. ovoga Zakona na način da u roku i na način koji je propisan tim stavkom ne upozori osobe iz članka 126. stavka 6. ovoga Zakona na obvezu sklapanja ugovora o mirovini i na posljedice nesklapanja ugovora o mirovini propisane člankom 126. stavcima 6., 7. i 8. ovoga Zakona

82. ako postupi protivno članku 135. stavku 2. ovoga Zakona na način da za djelomičnu jednokratnu isplatu, kao propisanu isplatu u novcu koju Društvo u okviru dobrovoljnog mirovinskog osiguranja isplaćuje korisniku mirovine na temelju ugovora o mirovini, naplati naknadu

83. ako sklopi ugovor o mirovini protivno odredbi članka 133. stavka 1. ovoga Zakona

84. ako u pogledu naplate naknade za pokrivanje troškova mirovinskog osiguravajućeg društva postupi protivno odredbama članka 135. stavka 1. ovoga Zakona tako što od primljene doznake iz obveznog mirovinskog fonda odbije više od 1,5 % od primljene doznake jednokratno ili odbije više od 0,17 % od primljene doznake godišnje za vrijeme trajanja isplate mirovine

85. ako ne dostavi i/ili ne učini dostupnim Agenciji dokumentaciju i/ili izvještaje i/ili podatke u skladu s odredbom članka 141. stavka 1. ovoga Zakona

86. ako prilikom obavljanja nadzora ne postupi u skladu s odredbama članka 143. stavka 1. ovoga Zakona tako što ovlaštenoj osobi Agencije ne omogući obavljanje neposrednog nadzora u sjedištu subjekta nadzora i na ostalim mjestima u kojima on ili druga osoba po njegovu ovlaštenju obavlja djelatnost i poslove u vezi s kojima Agencija obavlja nadzor ili ne postupi u skladu sa stavkom 2. tako što ovlaštenoj osobi Agencije koja provodi nadzor ne omogući kontrolu poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije, administrativne ili poslovne evidencije te nadzor nad informacijskim sustavom i tehnologijama koje omogućavaju rad informacijskog sustava, u opsegu potrebnom za obavljanje nadzora ili ne postupi u skladu sa stavkom 3. tako što ovlaštenoj osobi Agencije koja provodi nadzor ne uruči svu traženu poslovnu dokumentaciju, računalne ispise, preslike poslovnih knjiga, zapise o telefonskim razgovorima i snimke telefonskih razgovora, zapise s telefaks uređaja, administrativne ili poslovne evidencije u papirnatom obliku ili u obliku elektroničkog zapisa na mediju i u obliku koji zahtijeva ovlaštena osoba ili ovlaštenoj osobi Agencije ne osigura standardno sučelje za pristup sustavu za upravljanje bazama podataka kojima se koristi, u svrhu provođenja nadzora potpomognutog računalnim programima

87. ako prilikom obavljanja nadzora ne postupi u skladu s odredbama članka 144. stavka 1. ili stavka 2. ovoga Zakona tako što ovlaštenoj osobi Agencije ne osigura prikladne prostorije u kojima je moguće neometano i bez prisutnosti drugih osoba obavljati nadzor poslovanja ili na zahtjev ovlaštene osobe Agencije ne osigura stručnu i tehničku pomoć, potrebna pojašnjenja i druge uvjete potrebne za obavljanje nadzora

88. ako prilikom obavljanja nadzora ne postupi u skladu s odredbama članka 145. stavka 1. ili stavka 2. ovoga Zakona tako što na zahtjev ovlaštene osobe Agencije ne osigura uvjete za pregled informacijskog sustava te mogućnost ispitivanja jesu li podaci obrađeni korištenjem informacijske tehnologije obrađeni na primjeren način ili na zahtjev ovlaštene osobe Agencije ne preda dokumentaciju iz koje je razvidan potpuni opis rada informacijskog sustava i komponente informacijskog sustava

89. ako ne otkloni utvrđene nezakonitosti ili ne izvijesti Agenciju o poduzetim mjerama u skladu s odredbama članka 158. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona

90. ako ne izvijesti Agenciju o poduzetim mjerama u skladu s odredbom članka 160. stavka 4. ovoga Zakona

91. ako kao Društvo koje je donijelo odluku iz članka 176. stavka 1. ovoga Zakona ili nad kojim je otvoren postupak prisilne likvidacije, odnosno Društvo nad kojim je otvoren stečajni postupak primijeni djelatnost i nastavi poslovati protivno članku 180. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 2650,00 do 6630,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba mirovinskog osiguravajućeg društva.

Lakši prekršaji mirovinskog osiguravajućeg društva

Članak 202. (NN 115/18, 156/23)

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 6630,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj mirovinsko osiguravajuće društvo ako:

1. u pogledu zabrane davanja povlastica postupi protivno odredbama članka 12. ovoga Zakona

2. ne obavijesti Agenciju o stjecanju i/ili otpuštanju kvalificiranog udjela u skladu s odredbom članka 27. stavka 3. ovoga Zakona

3. ne obavijesti Agenciju o namjeri prodaje odnosno otpuštanja udjela u drugoj pravnoj osobi u skladu s odredbom članka 35. stavka 4. ovoga Zakona

4. u pogledu zahtjeva za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave i/ili programa vođenja poslova ne postupi u skladu s odredbom članka 41. stavka 5. ovoga Zakona

5. u pogledu novog zahtjeva za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave i/ili programa vođenja poslova ne postupi u skladu s odredbom članka 41. stavka 6. ovoga Zakona

6. postupa protivno članku 48. stavku 1. ili stavku 2. ovoga Zakona Društvo, ako članovi uprave i nadzornog odbora, prokuristi i zaposlenici u pogledu urednog obavljanja svoje djelatnosti odnosno dužnosti ne izvršavaju svoje obveze, ne poduzimaju mjere radi izbjegavanja, sprečavanja i upravljanja sukobom interesa ili se ne pridržavaju odredaba ovoga Zakona i svih propisa te im interesi korisnika mirovina nisu prioritet ili svoje interese ili interese povezanih osoba stavljaju ispred interesa korisnika mirovine i integriteta tržišta kapitala

7. protivno članku 50. stavku 1. ili stavku 2. ovoga Zakona ne osigura sustav upravljanja rizicima koji je djelotvoran i dobro integriran u organizacijsku strukturu i procedure donošenja odluka u skladu s veličinom i unutarnjim ustrojstvom Društva, vrstom, opsegom i složenosti djelatnosti te ne obuhvati sve rizike koji mogu nastati u Društvu ili poduzećima kojima su izdvojene funkcije ili poslovi

8. u pogledu interne revizije ne postupa u skladu s odredbama članka 51. ovoga Zakona

9. u pogledu praćenja usklađenosti s relevantnim propisima ne postupa u skladu s odredbama članka 52. ovoga Zakona

10. u pogledu prijenosa portfelja postupi protivno odredbama članka 58. stavka 2. ovoga Zakona

11. kao Društvo preuzimatelj u pogledu prijenosa portfelja postupi protivno odredbama članka 58. stavka 4. ovoga Zakona

12. u pogledu izdvajanja poslova ne postupi u skladu s odredbama članka 63. ovoga Zakona

13. u pogledu politike nagrađivanja ne postupi u skladu s odredbama članka 66. stavka 1. ili stavka 9. ovoga Zakona

14. nije na svojim mrežnim stranicama objavilo informacije o politikama u vezi s uključivanjem rizika održivosti u svoj proces odlučivanja o ulaganjima imovine za pokriće tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje, u skladu s člankom 66.a ovoga Zakona

15. nije u skladu s člankom 66.j stavkom 1. ovoga Zakona osiguralo redovito ažuriranje informacija o politikama u vezi s uključivanjem rizika održivosti u svoj proces odlučivanja o ulaganjima imovine za pokriće tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje

16. nije na svojim mrežnim stranicama objavilo i redovito ažuriralo informacije o štetnim učincima odluka o ulaganjima imovine za pokriće tehničkih pričuva na čimbenike održivosti, u skladu s člankom 66.b stavkom 1. ovoga Zakona

17. Društvo koje uzima u obzir štetne učinke odluka o ulaganjima na čimbenike održivosti u izjavu o politikama dužne pažnje u pogledu glavnih štetnih učinaka ne uključi sve podatke i informacije iz članka 66.b stavka 4. ovoga Zakona

18. nije osiguralo da informacije koje se daju potencijalnim korisnicima mirovina i korisnicima mirovina iz članka 71. ovoga Zakona, a koje uključuju izjavu o načelima ulaganja iz članka 91. ovoga Zakona, uključuju informacije i podatke iz članka 66.d ovoga Zakona

19. mirovinsko društvo koje kroz ulaganja imovine za pokriće tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje promiče okolišna ili socijalna obilježja u informacije iz članka 71. ovoga Zakona ne uključi informacije i podatke iz članka 66.f stavka 1. ovoga Zakona

20. mirovinsko društvo koje ulaže dio imovine za pokriće tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje u održiva ulaganja iz članka 3. točke 72. ovoga Zakona, u informacije iz članka 71. ovoga Zakona ne uključi informacije i podatke iz članka 66.f stavka 1. ovoga Zakona

21. na svojim mrežnim stranicama ne objavi sve informacije iz članka 66.h stavka 1. ovoga Zakona za mirovinske programe obveznog osiguranja iz članka 66.f stavka 1. ovoga Zakona i članka 66.g stavaka 1. do 3. ovoga Zakona, u skladu s člankom 66.h stavkom 1. ovoga Zakona

22. za mirovinske programe obveznog osiguranja iz članka 66.f stavka 1. ovoga Zakona ili članka 66.g stavaka 1. do 3. ovoga Zakona u godišnjem izvještaju iz članka 98. ovoga Zakona ne uključi sve primjenjive informacije iz članka 66.i ovoga Zakona

23. nije osiguralo da njegove promidžbene informacije nisu u suprotnosti s informacijama objavljenim na temelju članaka 66.a do 66.j ovoga Zakona, u skladu s člankom 69. stavkom 5. ovoga Zakona

24. u pogledu informacija koje se dostavljaju korisnicima mirovine ne postupi u skladu s odredbama članka 71. ovoga Zakona

25. u pogledu načela ulaganja ne postupa u skladu s odredbama članka 91. ovoga Zakona

26. u pogledu valutne usklađenosti ne postupa u skladu s odredbama članka 94. ovoga Zakona

27. u pogledu financijskih izvještaja ne postupa u skladu s članka 66.i te odredbama članka 98. ovoga Zakona

28. u pogledu izvješća ne postupa u skladu s odredbom članka 99. ovoga Zakona

29. protivno članku 100. stavku 3. ili članku 100.b stavku 1. ovoga Zakona ne dostavi revidirane godišnje financijske izvještaje iz članka 98. stavka 2. ovoga Zakona ili ih ne dostavi u roku od 15 dana od izdavanja revizorskog izvješća, odnosno najkasnije u roku od četiri mjeseca nakon isteka poslovne godine za koju se izvještaji sastavljaju ili ako isto revizorsko društvo obavi zakonsku reviziju Društva više od sedam uzastopnih godina

30. ne izvještava Agenciju u skladu s odredbama članka 102. ovoga Zakona

31. ne dostavi podatke u skladu s odredbama članka 106. ovoga Zakona

32. ne postupi u skladu s odredbom članka 106. stavaka 2. i 5. ovoga Zakona, na način da primjenjuje jedinične iznose mirovina i zajamčenih isplata iz obavijesti iz članka 106. stavka 1. ovoga Zakona, prije isteka roka od 30 dana za iznošenje primjedbi Agencije ili nakon što Agencija obavijesti Društvo da ima primjedbi na njihovu primjenu

33. ne postupi u skladu s odredbom članka 119. stavka 3. ovoga Zakona na način da ne pribavi Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje ili Središnjem registru osiguranika tražene podatke

34. ne vodi evidenciju o sklopljenim ugovorima iz članka 121. stavka 1. ovoga Zakona u skladu s člankom 121. stavkom 9. ovoga Zakona

35. ne dostavi u propisanom roku Agenciji popis osoba s kojima ima sklopljen važeći ugovor o distribuciji mirovinskih programa u skladu s člankom 121. stavkom 7. ovoga Zakona

36. ne vodi evidenciju o zahtjevima za sklapanje ugovora o mirovini i/ili ugovora o mirovini u skladu s člankom 121. stavkom 11. ovoga Zakona

37. prilikom distribucije mirovinskih programa, učestalo potencijalnim korisnicima mirovine ne dostavlja pravodobno, prije potpisivanja ugovora o mirovini, podatke iz članka 120. stavka 1. ovoga Zakona u skladu s člankom 123. stavkom 2. ovoga Zakona

38. nije osiguralo u skladu s člankom 124. stavkom 2. ovoga Zakona da osoba iz članka 124. stavka 1. ovoga Zakona u obavljanju distribucije mirovinskih programa raspolaže vjerodostojnim podacima i dokumentacijom Društva radi informiranja potencijalnih korisnika mirovina o relevantnim značajkama mirovinskih programa koje Društvo nudi i mogućnostima koje im se pružaju sklapanjem ugovora o mirovini s Društvom, te s pravima i obvezama korisnika mirovina, u skladu s člankom 71. ovoga Zakona

39. ne sklopi ugovor o mirovini u skladu s odredbama članka 126. stavka 1. ovoga Zakona

40. ne sklopi ugovor o mirovini u skladu s odredbama članka 127. stavaka 1., 2. i 4. ovoga Zakona

41. u pogledu standardnog obrasca ugovora o mirovini ne postupi u skladu s odredbama članka 128. stavka 1. ovoga Zakona

42. ne postupi u skladu s odredbom članka 128. stavka 2. ovoga Zakona, na način da primjenjuje obrazac ugovora o mirovini i pisana pravila iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona, prije isteka roka od 30 dana za iznošenje primjedbi Agencije ili nakon što Agencija obavijesti Društvo da ima primjedbi na njihov sadržaj

43. postupi protivno članku 128. stavku 4. ovoga Zakona, na način da koristi obrazac ugovora o mirovini na koji je Agencija imala primjedbe

44. postupi protivno članku 128. stavku 4. ovoga Zakona, na način da koristi pisana pravila na koja je Agencija imala primjedbe

45. u pogledu standardnog obrasca ugovora o mirovini ne postupi u skladu s odredbama članka 129. ovoga Zakona

46. ne postupi u skladu s odredbom članka 129. stavka 2. ovoga Zakona, na način da primjenjuje izmijenjeni standardni obrazac ugovora o mirovini i pisana pravila iz članka 129. stavka 1. ovoga Zakona, prije isteka roka od 30 dana za iznošenje primjedbi Agencije ili nakon što Agencija obavijesti društvo da ima primjedbi na njihovu primjenu

47. ne zaključi ugovor o mirovini u skladu s odredbom članka 130. stavka 4. ovoga Zakona

48. ne utvrđuje novu svotu mjesečne mirovine i datum početka isplate uvećanog iznosa mirovine u skladu s odredbom članka 132. stavka 2. ovoga Zakona

49. postupi protivno članku 100.a stavku 2. ovoga Zakona tako da Agenciji ne dostavi odluku o imenovanju revizorskog društva

50. postupi protivno članku 100.e stavku 6. ili stavku 7. ovoga Zakona tako da Društvo objavi godišnje financijske izvještaje odnosno godišnje konsolidirane financijske izvještaje koji su odbijeni odnosno odbačeni te ne osigura da godišnji financijski izvještaji odnosno godišnji konsolidirani financijski izvještaji koji su odbijeni odnosno odbačeni ne budu javno objavljeni ili ako su godišnji financijski izvještaji odnosno godišnji konsolidirani financijski izvještaji koji su odbijeni odnosno odbačeni već javno objavljeni, ne osigura njihovo povlačenje iz javne objave ili na svojim mrežnim stranicama bez odgađanja ne izvijesti o navedenom.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 2650,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba mirovinskog osiguravajućeg društva.

Prekršaji određenih fizičkih osoba vezanih uz mirovinsko osiguravajuće društvo

Članak 203. (NN 156/23)

Novčanom kaznom u iznosu od 2650,00 do 6630,00 eura kaznit će se za prekršaj:

1. ovlašteni aktuar koji ne postupa u skladu s odredbama članka 56. stavaka 2., 3. ili 6. ovoga Zakona

2. osoba koja obavlja poslove distribucije mirovinskih programa protivno članku 121. stavku 1. ovoga Zakona

3. član uprave mirovinskog osiguravajućeg društva ako u pogledu omogućavanja obavljanja poslova posebne uprave ne postupi u skladu s odredbama članka 172. stavka 1. ili stavka 2. ovoga Zakona

4. član posebne uprave mirovinskog osiguravajućeg društva, ako u pogledu izvješća i/ili uvjeta poslovanja, ne postupi u skladu s odredbama članka 173. ovoga Zakona.

Prekršaji osoba ovlaštenih za distribuciju mirovinskih programa

Članak 203.a (NN 156/23)

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.650,00 do 6.630,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba ovlaštena za distribuciju mirovinskih programa koja:

1. protivno članku 69. stavku 3. ovoga Zakona provodi promidžbene aktivnosti i daje informacije koje mogu dovesti u zabludu korisnike, odnosno potencijalne korisnike mirovina

2. obavlja poslove distribucije mirovinskih programa protivno odredbama članka 120. ovoga Zakona

3. protivno članku 121. stavku 6. ovoga Zakona obavljanje poslova distribucije mirovinskih programa prenese na treću osobu

4. ne vodi evidenciju o zahtjevima za sklapanje ugovora o mirovini i/ili ugovora o mirovini u skladu s člankom 121. stavkom 9. ovoga Zakona

5. protivno članku 122. stavku 1. ovoga Zakona distribuira mirovinske programe u vremenu u kojem im je Agencija, Hrvatska narodna banka, odnosno drugo nadležno tijelo poništilo ili ukinulo odobrenje za rad, u skladu s posebnim propisima ili ako prestane ispunjavati uvjete iz članka 121. ovoga Zakona

6. ne ispunjava dužnosti propisane člankom 123. stavkom 1. ovoga Zakona

7. prilikom distribucije mirovinskih programa, potencijalnom korisniku mirovine ne dostavi pravodobno, prije potpisivanja ugovora o mirovini, podatke iz članka 120. stavka 1. ovoga Zakona u skladu s člankom 123. stavkom 2. ovoga Zakona

8. postupa protivno članku 124. stavku 1. ovoga Zakona

9. prikupljenu dokumentaciju potencijalnih korisnika mirovine, do njezine dostave Društvu, ne čuva u skladu s odredbama ovoga Zakona i pravilnika kojim se uređuju organizacijski zahtjevi Društva u dijelu koji se odnosi na vođenje i čuvanje poslovne dokumentacije, odnosno ne vode evidenciju o proslijeđenim zahtjevima Društvu, u skladu s člankom 124. stavkom 3. ovoga Zakona

10. protivno članku 124. stavku 4. ovoga Zakona naplati bilo kakvu naknadili trošak potencijalnom korisniku mirovine.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1.320,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba pravne osobe ovlaštene za distribuciju mirovinskih programa.«.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 2.650,00 do 6.630,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. fizička osoba ovlaštena za distribuciju mirovinskih programa.

Prekršaji likvidatora mirovinskog osiguravajućeg društva

Članak 204. (NN 156/23)

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 6630,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj likvidator mirovinskog osiguravajućeg društva kao pravna osoba ako:

1. ne obavijesti Agenciju u skladu s odredbom članka 178. stavka 1. ovoga Zakona

2. ne podnese prijedlog za otvaranje stečajnog postupka i/ili o tome ne obavijesti Agenciju u skladu s odredbom članka 179. ovoga Zakona

3. o početku postupka likvidacije ne obavijesti vjerovnike u skladu s odredbama članka 186. ovoga Zakona

4. ne podnese prijedlog za otvaranje stečajnog postupka i/ili o tome ne obavijesti Agenciju u skladu s odredbom članka 193. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 2650,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u likvidatoru pravnoj osobi.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 2650,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka likvidator kao fizička osoba.

Prekršaji revizora i revizorskog društva

Članak 205. (NN 115/18, 156/23)

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 6630,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj revizorsko društvo mirovinskog osiguravajućeg društva ako u pogledu revizije godišnjih financijskih izvještaja ne postupi u skladu s odredbama članka 100. stavka 2. ili članka 100.d stavka 4. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 2650,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba revizorskog društva.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 2650,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka samostalni revizor.

(4) Novčanom kaznom u iznosu od 3980,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj revizorsko društvo koje:

1. ne dostavi Agenciji plan obavljanja zakonske revizije za Društvo u skladu s člankom 100.a stavkom 3. ovoga Zakona

2. ne obavijesti Agenciju o pismu preporuka danom upravi Društva u skladu s člankom 100.d stavkom 1. ovoga Zakona

3. ne obavijesti Agenciju o svim činjenicama, odnosno odlukama koje je utvrdilo pri obavljaju zakonske revizije, a koje bi mogle dovesti do okolnosti iz točaka 1. ili 2. ili 3. stavka 2. članka 100.d ovoga Zakona

4. obavlja zakonsku reviziju financijskih izvještaja Društva protivno članku 100.b stavku 2. odnosno društvo obavlja zakonsku reviziju Društva sljedeće četiri godine ili obavlja druge poslove tijekom razdoblja propisanih u točkama 1. ili 2. stavka 2. članka 100.c ovoga Zakona

5. ne obavi revizorski pregled u skladu s člankom 100.f stavkom 1. ovoga Zakona.

Prekršaji ostalih osoba

Članak 206. (NN 115/18, 156/23)

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 13.270,00 do 39.810,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

1. protivno članku 9. stavku 1. ili članku 10. stavku 1. ovoga Zakona obavlja poslove koji ne ulaze u predmet poslovanja Društva

2. protivno članku 11.a stavku 3. ovoga Zakona unatoč mjerama koje je poduzelo nadležno tijelo matične države članice ili zbog toga što nema primjerenih mjera u matičnoj državi članici, institucija za strukovno mirovinsko osiguranje nastavi s kršenjem važećih odredaba u pogledu zahtjeva socijalnog i radnog prava koje mogu utjecati na obilježja mirovinskog programa u onoj mjeri u kojoj se tiču prekogranične djelatnosti ili zahtjeva u vezi s priopćavanjem informacija kako je navedeno u članku 11. stavku 7. ovoga Zakona

3. protivno članku 28. stavku 1. ovoga Zakona kao namjeravani stjecatelj bez prethodnog odobrenja Agencije stekne udjel u Društvu na osnovi kojih stječe ili prelazi 20 %, 30 % ili 50 % kvalificiranih udjela u glasačkim pravima ili kapitalu Društva, odnosno ako bi Društvo postalo Društvo kći

4. protivno članku 28. stavku 2. ovoga Zakona prethodno pisano ne obavijesti Agenciju da je donijela odluku o prodaji ili drugom načinu otuđenja svojih dionica tako da će se zbog toga njezin udio smanjiti ispod visine za koju je dobila prethodno odobrenje

5. obavlja poslove distribucije mirovinskih programa protivno članku 121. stavku 1. ovoga Zakona

6. protivno članku 123. ovoga Zakona ne postupa prema potencijalnim korisnicima mirovine u skladu s ovim Zakonom i mjerodavnim propisima prije sklapanja ugovora o mirovini i za vrijeme trajanja ugovora o mirovini u pogledu dostavljanja predugovornih informacija, točnosti podataka ili isplaćenim iznosima provizije ili podacima za koje Društvo nudi programe isplate mirovina ili Društvu ne prosljeđuje prikupljene zahtjeve za sklapanje ugovora o mirovini, ne koristi se isključivo promidžbenim sadržajima koje odobri Društvo.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 2650,00 do 6630,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 2650,00 do 6630,00 eura kaznit će se za prekršaj fizička osoba ako:

1. kao namjeravani stjecatelj ne postupi u skladu s odredbama članka 26. ovoga Zakona

2. u pogledu obavijesti o otpuštanju kvalificiranog udjela ne postupi u skladu s odredbama članka 27. stavka 1. ovoga Zakona

3. u pogledu obavijesti o namjeri smanjenja kvalificiranog udjela ne postupi u skladu s odredbama članka 27. stavka 2. ovoga Zakona

4. protivno članku 46. stavku 1. ovoga Zakona kao član nadzornog odbora Društva ne odluči o pitanjima iz svoje nadležnosti propisanim točkama 1. do 4. tog stavka ili ako protivno stavku 2. toga članka ne prati primjenu internih akata Društva

5. protivno članku 47. stavku 1. ovoga Zakona kao član nadzornog odbora postupa protivno članku 47. stavku 1. ovoga Zakona u pogledu provođenja nadzora, davanja suglasnosti i mišljenja i podnošenja izvješća.

Prekršaji Središnjeg registra osiguranika

Članak 207. (NN 156/23)

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 6630,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj Središnji registar osiguranika ako:

1. ne obavijesti mirovinsko osiguravajuće društvo u skladu s odredbom članka 118. stavka 2. ovoga Zakona

2. u pogledu zatvaranja osobnog računa ne postupi u skladu s odredbom članka 131. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 2650,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba Središnjeg registra osiguranika.

 

GLAVA XVI.   PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 208.

(1) Društvo koje ima odobrenje za rad dobiveno sukladno odredbama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje (»Narodne novine«, br. 106/99., 63/00., 140/05., 107/07. i 114/11.) i upisano je u sudski registar, nastavlja poslovati kao Društvo prema ovome Zakonu, te je dužno uskladiti svoje poslovanje s odredbama ovoga Zakona u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Društvo iz stavka 1. ovoga članka dužno je u roku od 30 dana od dana isteka roka iz stavka 1. ovoga članka podnijeti Agenciji:

– izvješće o usklađenju poslovanja s odredbama ovoga Zakona s dokazima o izvršenom usklađenju i

– zahtjev za izdavanje odobrenja za rad u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(3) Agencija će na temelju urednog zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka s dokazima o usklađenju poslovanja s odredbama ovoga Zakona, najkasnije u roku od 90 dana od dana zaprimanja tog zahtjeva, izdati odobrenje za rad u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(4) Ako Društvo iz stavka 1. ovoga članka ne postupi u skladu s odredbama ovoga članka, Agencija može donijeti rješenje kojim tom Društvu ukida rješenje o odobrenju za rad.

Status licencije prema ranijim propisima

Članak 209.

Licencija za upravljanje mirovinskim osiguravajućim društvom koju je izdala Agencija u skladu s odredbom članka 10. stavka 4. Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje (»Narodne novine«, br. 106/99., 63/00., 140/05., 107/07. i 114/11.), odnosno posljednja obnova predmetne licencije u skladu s odredbom članka 10. stavka 5. istog Zakona, smatra se položenim ispitom za stjecanje zvanja ovlaštenog upravitelja mirovinskog osiguravajućeg društva iz članka 38. stavka 6. ovoga Zakona, te stupanjem na snagu ovoga Zakona istu nije potrebno obnavljati.

Donošenje propisa

Članak 210.

(1) Agencija će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnike čije je donošenje propisano ovim Zakonom.

(2) Do stupanja na snagu pravilnika na temelju ovoga Zakona na odgovarajući način se primjenjuju pravilnici doneseni na temelju Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje (»Narodne novine«, br. 106/99., 63/00., 140/05., 107/07. i 114/11.).

(3) Vlada Republike Hrvatske donijet će odluku iz članka 81. stavka 3. ovoga Zakona u roku od 30 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona i objaviti je u »Narodnim novinama«.

(4) Do stupanja na snagu odluke iz stavka 3. ovoga članka, najmanji iznos jamstvenog kapitala jednak je iznosu najnižeg temeljnog kapitala iz Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje (»Narodne novine«, br. 106/99., 63/00., 140/05., 107/07. i 114/11.).

Postupci

Članak 211.

Svi postupci započeti pred Agencijom u skladu s odredbama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje (»Narodne novine«, br. 106/99., 63/00., 140/05., 107/07. i 114/11.), dovršit će se u skladu s odredbama toga Zakona.

Prestanak važenja propisa

Članak 212.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje (»Narodne novine«, br. 106/99., 63/00., 140/05., 107/07. i 114/11.).

Stupanje na snagu

Članak 213.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Prijelazne i završne odredbe iz NN 115/18

Članak 129.

Društvo koje ima odobrenje za rad dobiveno sukladno odredbama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima (»Narodne novine«, br. 22/14. i 29/18.) i upisano je u sudski registar nastavlja poslovati kao Društvo prema ovome Zakonu.

Članak 130.

(1) Agencija će u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnik iz članka 49.b stavka 11. koji se dodaje člankom 38. ovoga Zakona, pravilnik iz članka 64. stavka 5. koji se mijenja člankom 51. ovoga Zakona, pravilnik iz članka 81.a stavka 3. koji se dodaje člankom 63. ovoga Zakona, pravilnik iz članka 84. stavka 5. koji se mijenja člankom 65. ovoga Zakona i pravilnik iz članka 131. stavka 4. koji je dodan člankom 95. ovoga Zakona.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Agencija će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnik iz članka 112. stavka 8. koji se dodaje člankom 84. ovoga Zakona.

Članak 131.

(1) Pravilnik iz članka 26. stavka 8. koji se mijenja člankom 19. ovoga Zakona, članka 38. stavka 10. i 11. koji se mijenja člankom 29. ovoga Zakona, članka 41. stavka 11. koji se mijenja člankom 30. ovoga Zakona, članka 100. stavka 4. koji se mijenja člankom 78. ovoga Zakona i članka 138.a koji se dodaje člankom 102. ovoga Zakona Agencija će donijeti u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Do stupanja na snagu provedbenih propisa iz stavka 1. ovoga članka ostaju na snazi provedbeni propisi doneseni na temelju Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima (»Narodne novine«, br. 22/14. i 29/18.):

– Pravilnik o organizacijskim zahtjevima mirovinskog osiguravajućeg društva (»Narodne novine«, br. 101/14.)

– Pravilnik o minimalnim standardima, načinu izračuna i mjerilima za izračun tehničkih pričuva mirovinskog osiguravajućeg društva (»Narodne novine«, br. 98/14., 45/16. i 42/17.)

– Pravilnik o dozvoljenim ulaganjima i ograničenjima ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva mirovinskog osiguravajućeg društva (»Narodne novine«, br. 98/14. i 121/16.)

– Pravilnik o ponudi mirovinskih programa mirovinskih osiguravajućih društava (»Narodne novine«, br. 98/14.)

– Pravilnik o redovitim izvješćima mirovinskog osiguravajućeg društva (»Narodne novine«, br. 86/14.)

– Pravilnik o adekvatnosti kapitala mirovinskog osiguravajućeg društva (»Narodne novine«, br. 74/14. i 121/16.)

– Pravilnik o promidžbenim aktivnostima i mrežnoj stranici mirovinskog osiguravajućeg društva (»Narodne novine«, br. 72/14.)

– Pravilnik o uvjetima za izdavanje odobrenja za rad i odobrenja za stjecanje kvalificiranog udjela (»Narodne novine«, br. 72/14.)

– Pravilnik o uvjetima za obavljanje funkcije člana uprave i člana nadzornog odbora mirovinskog osiguravajućeg društva (»Narodne novine«, br. 72/14.)

– Pravilnik o uvjetima za stjecanje i provjeru stručnih znanja potrebnih za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara (»Narodne novine«, br. 7/16.)

– Pravilnik o reviziji izvještaja mirovinskog osiguravajućeg društva (»Narodne novine«, br. 98/14.) i

– Pravilnik o obrazovnom programu i ispitu za stjecanje zvanja ovlaštenog upravitelja mirovinskih fondova, ovlaštenog upravitelja mirovinskog osiguravajućeg društva, brokera i investicijskog savjetnika (»Narodne novine«, br. 133/15.).

Članak 132.

(1) Svi postupci za dobivanje odobrenja, ovlaštenja, suglasnosti i dozvola te postupci nadzora koji nisu dovršeni do stupanja na snagu ovoga Zakona i koji su u nadležnosti Agencije dovršit će se u skladu s odredbama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima (»Narodne novine«, br. 22/14. i 29/18.).

(2) Odobreni jedinični iznosi mirovina iz članka 106. stavka 1. Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima (»Narodne novine«, br. 22/14. i 29/18.) i odobreni obrasci ugovora o mirovini moraju se uskladiti s ovim Zakonom u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

(3) Nakon provedenog usklađenja iz stavka 2. ovoga članka Društvo je u obvezi ponuditi korisniku mirovine s kojim je sklopilo ugovor o mirovini nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, a prije provedenog usklađenja iz stavka 2. ovoga članka, sklapanje novog ugovora o isplati mirovine i djelomičnu jednokratnu isplatu iz članka 84. stavka 2. ovoga Zakona u roku od 90 dana od donošenja Pravilnika iz članka 112. stavka 8. koji se dodaje člankom 84. ovoga Zakona.

(4) Odredba članka 86. stavka 2. ovoga Zakona primjenjuje se na sve ugovore o članstvu prema Zakonu o dobrovoljnim mirovinskim fondovima (»Narodne novine«, br. 19/14., 29/18.) sklopljene nakon stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 133.

(1) Bivšem članu obveznog mirovinskog fonda – korisniku mirovine prema Zakonu o mirovinskim osiguravajućim društvima (»Narodne novine«, br. 22/14. i 29/18.), koji je ostvario staž osiguranja s povećanim trajanjem te mu je u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti u razdoblju od 1. siječnja 2014. do stupanja na snagu ovoga Zakona određena osnovna mirovina, odredit će se i isplaćivati mirovina samo na temelju članka 79. do 90. Zakona o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18. i 62/18.), kao da je bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti, ako korisnik mirovine zahtjev za određivanje mirovine samo u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti podnese Društvu u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, Društvo će obustaviti isplatu mirovine prema ugovoru o mirovini odnosnom korisniku s posljednjim danom mjeseca u kojem je podnesen zahtjev za određivanje mirovine prema stavku 1. ovoga članka i taj zahtjev bez odgađanja uputiti područnoj službi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje koja korisniku isplaćuje osnovnu mirovinu određenu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, uz obavijest o datumu obustave isplate mirovine.

(3) Po zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje donijet će rješenje o prestanku prava na osnovnu mirovinu i o ostvarivanju prava na mirovinu određenu prema članku 79. do 90. Zakona o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18. i 62/18.).

(4) Mirovina određena prema stavku 1. ovoga članka pripada od prvog dana sljedećeg mjeseca od mjeseca s kojim je Društvo obustavilo isplatu mirovine određene na temelju ovoga Zakona.

(5) Društvo će sredstva prenesena s osobnog računa korisnika mirovine, umanjena za svotu iz članka 98. stavka 1. ovoga Zakona i za svote isplaćene mirovine, u roku od 30 dana po primitku zahtjeva prenijeti u državni proračun.

(6) Zahtjev za određivanje mirovine prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18. i 62/18.) ujedno je i zahtjev za raskid ugovora o mirovini iz obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje.

(7) U slučaju iz stavka 5. ovoga članka Društvo će izvijestiti Središnji registar osiguranika u roku od osam dana od dana prijenosa sredstava u državni proračun.

Članak 134.

Članovi obveznog mirovinskog fonda koji su prije stupanja na snagu ovoga Zakona ostvarili pravo na mirovinu u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti, a na dan stupanja na snagu ovoga Zakona još nisu odabrali Društvo za isplatu mirovine, rasporedit će se jednako u sva Društva rasporedom Središnjeg registra osiguranika u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 135.

(1) Društvo je dužno, u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, pisano ponuditi korisnicima mirovina iz obveznog mirovinskog osiguranja izmjenu ugovora o mirovini tako da im se mirovina usklađuje prema odredbama članka 87. ovoga Zakona, a uz tu ponudu dostaviti novi izračun mirovine izrađen u skladu s odredbama članka 87. ovoga Zakona te pozvati korisnike da u roku od najdulje 15 dana od dana primitka ponude dostave pisani odgovor Društvu prihvaćaju li tu ponudu.

(2) U slučaju da korisnik ne odgovori na navedenu ponudu u ostavljenom roku ili prihvati navedenu ponudu izvan ostavljenog roka, smatra se da nije pristao na navedenu ponudu.

(3) U slučaju da korisnik mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja prihvati ponudu novog izračuna i usklađenja mirovine iz stavka 1. ovoga članka, Društvo je dužno izmijeniti postojeći ugovor o mirovini i korisniku mirovine nastaviti isplaćivati mirovinu u skladu s prihvaćenom ponudom, počevši od prvog dana idućeg mjeseca nakon izmjene ugovora o mirovini.

(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, korisnik se može osobno obratiti Društvu godinu dana od stupanja na snagu ovoga Zakona i zatražiti ponudu novog izračuna mirovine.

Članak 136.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2019.

Prijelazne i završne odredbe iz NN 156/23

Članak 105.

(1) Upravno vijeće Agencije će u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti s odredbama ovoga Zakona:

− Pravilnik o izboru mirovinskog osiguravajućeg društva u okviru obveznog mirovinskog osiguranja (»Narodne novine«, br. 99/14.)

− Pravilnik o uvjetima za obavljanje funkcije člana uprave i člana nadzornog odbora mirovinskog osiguravajućeg društva (»Narodne novine«, br. 121/19.)

− Pravilnik o organizacijskim zahtjevima mirovinskog osiguravajućeg društva (»Narodne novine«, br. 2/20.)

− Pravilnik o uvjetima za obavljanje ključne funkcije u mirovinskom osiguravajućem društvu (»Narodne novine«, br. 121/19.)

− Pravilnik o promidžbenim aktivnostima i internetskoj stranici mirovinskog osiguravajućeg društva (»Narodne novine«, br. 2/20. i 155/22.)

− Pravilnik o strukturi i sadržaju financijskih i dodatnih izvještaja mirovinskog osiguravajućeg društva (»Narodne novine«, br. 30/23.)

− Pravilnik o interventnim pričuvama mirovinskog osiguravajućeg društva (»Narodne novine«, br. 30/23.)

− Pravilnik o dozvoljenim ulaganjima i ograničenjima ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva mirovinskog osiguravajućeg društva (»Narodne novine«, br. 30/23.)

− Pravilnik o vrednovanju imovine mirovinskog osiguravajućeg društva (»Narodne novine«, br. 30/23.)

− Pravilnik o reviziji u mirovinskom osiguravajućem društvu (»Narodne novine«, br. 116/19. i 155/22)

− Pravilnik o djelomičnoj jednokratnoj isplati korisniku starosne i prijevremene starosne osnovne mirovine (»Narodne novine«, br. 9/19.)

− Pravilnik o ponudi mirovinskih programa mirovinskih osiguravajućih društava (»Narodne novine«, br. 2/20. i 155/22.)

− Pravilnik o osnovici za izračun i način naplate naknade za upravljanje imovinom (»Narodne novine«, br. 116/19.)

− Pravilnik o minimalnim standardima, načinu izračuna i mjerilima za izračun tehničkih pričuva mirovinskog osiguravajućeg društva (»Narodne novine«, br. 98/14., 45/16., 42/17. i 146/22.)

− Pravilnik o redovitim izvješćima mirovinskog osiguravajućeg društva (»Narodne novine«, br. 99/19. i 155/22.)

− Pravilnik o vrsti i visini naknada Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (»Narodne novine«, br. 26/19.).

(2) Do stupanja na snagu provedbenih propisa iz stavka 1. ovoga članka, na snazi ostaju provedbeni propisi doneseni na temelju Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima (»Narodne novine«, br. 22/14., 29/18. i 115/18.).

Članak 106.

(1) Upravno vijeće Agencije će u roku od 12 mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnike propisane člancima 19., 34. i 53. ovoga Zakona.

(2) Upravno vijeće Agencije će u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnike iz članka 66.b stavka 5., članka 66.f stavka 5., članka 66.g stavka 8., članka 66.h stavka 3. i članka 66.i stavka 3. koji su dodani člankom 21. ovoga Zakona.

(3) Upravno vijeće Agencije će u roku od 36 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnik iz članka 66.b stavka 6. koji je dodan člankom 21. ovoga Zakona.

(4) Upravno vijeće Agencije će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti smjernice iz članka 112. stavka 18. koji je dodan člankom 59. ovoga Zakona.

Članak 107.

(1) Društvo se dužno uskladiti s obvezama iz članaka 66.a do 66.k koji su dodani člankom 21. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu pravilnika iz članka 105. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Društvo se dužno uskladiti s obvezama iz članka 66.e stavka 1. koji je dodan člankom 21. ovoga Zakona najkasnije do 30. prosinca 2024.

(3) Društvo je dužno uskladiti nadzorni odbor s člankom 12. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu pravilnika iz članka 105. stavka 1. podstavka 2. ovoga Zakona prilikom čega isto nije u obvezi ishoditi odobrenje Agencije za članove nadzornog odbora koji su na tu funkciju imenovani prije stupanja na snagu ovoga Zakona.

(4) Društvo se dužno u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti s obvezama iz članaka 13., 20., 30., 31., 32., 67. i 70. ovoga Zakona, a u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona postojeće ugovore o uslugama poravnanja koje je sklopilo za račun imovine za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje uskladiti sa zahtjevima iz članka 49. stavaka 6. do 8.. koji su dodani člankom 13. ovoga Zakona.

(5) Društvo se dužno uskladiti s obvezama iz članka 66.j koji je dodan člankom 21. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(6) Društvo se dužno uskladiti s obvezama iz članka 112. stavka 10. te stavaka 12. do 17. koji su izmijenjeni člankom 59. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(7) Iznimno od članka 9. stavka 1. Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima (»Narodne novine«, br. 22/14., 29/18. i 115/18.), Društvo koje je do stupanja na snagu ovoga Zakona zaprimilo kapitaliziranu uplatu doprinosa člana dobrovoljnog fonda ostvarenog u dobrovoljnom mirovinskom fondu u iznosu do 30.000,00 kuna, odnosno 3981,69 eura, dužno je o tome obavijestiti člana fonda, te mu ponuditi mogućnosti jednokratne isplate tog iznosa bez naknade u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(8) Ako član obveznog mirovinskog fonda, uključujući i članove obitelji koji imaju pravo na obiteljsku mirovinu sukladno članku 126. stavku 3. Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima (»Narodne novine«, br. 22/14., 29/18. i 115/18.), čija su sredstva iz članka 131. stavka 3. Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima (»Narodne novine«, br. 22/14., 29/18. i 115/18.), i/ili članka 132. stavka 1. istog Zakona doznačena na račun Društva do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, ne sklopi s Društvom ugovor o mirovini u roku od 12 mjeseci računajući od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, Društvo će, u roku 30 dana računajući od dana isteka tog roka, izvršiti prijenos doznačenih sredstava, koje Društvo ima pravo umanjiti za iznos stvarnih troškova koje je Društvo imalo u vezi s čuvanjem tih sredstava, u državni proračun Republike Hrvatske.

(9) O prijenosu sredstava iz stavka 8. ovoga članka, Društvo će u roku od osam dana od dana prijenosa sredstava u državni proračun Republike Hrvatske izvijestiti Ministarstvo financija i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.

(10) U slučaju iz stavka 8. ovoga članka, a nakon prijenosa sredstava u državni proračun Republike Hrvatske, mirovinu određuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 62/18., 115/18., 102/19., 84/21. i 119/22.), s danom ostvarivanja prava na mirovinu kao da je korisnik mirovine bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti.

(11) Društvo je dužno, putem preporučene pošiljke, u roku od 30 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona, te još jednom pet mjeseci prije isteka roka od 12 mjeseci iz stavka 8. ovoga članka, upozoriti osobe iz stavka 8. ovoga članka na obvezu sklapanja ugovora o mirovini i na posljedice nesklapanja ugovora o mirovini propisane stavcima 8., 9. i 10. ovoga članka, uključujući i pravo Društva da, dok drži ta sredstva, iz istih podmiri stvarne troškove koje Društvo ima u vezi s navedenim sredstvima.

(12) Po isteku roka iz stavka 8. ovoga članka smatrat će se da je član obveznog mirovinskog fonda odustao od sklapanja ugovora o mirovini odnosno ostvarivanja prava na mirovinu putem Društva te da je suglasan da Društvo postupi u skladu sa stavkom 8. ovoga članka radi određivanja i isplate mirovine u skladu sa stavkom 10. ovoga članka, pri čemu takva suglasnost ne ovisi o zaprimanju obavijesti iz stavka 11. ovoga članka od strane člana obveznog mirovinskog fonda.

(13) U slučaju iz stavka 8. ovoga članka, Društvo će na kvartalnoj razini izvršiti prijenos u državni proračun Republike Hrvatske i svih naknadnih doprinosa iz obveznog mirovinskog osiguranja koji se uplate na račun Društva za račun člana obveznog mirovinskog fonda iz stavka 8. ovoga članka, koja ima pravo umanjiti za iznos stvarnih troškova koje je Društvo imalo u vezi s čuvanjem tih sredstava, pri čemu Društvo u takvom slučaju nije obvezno postupiti u skladu sa stavkom 11. ovoga članka.

(14) U slučaju iz stavka 13. ovoga članka, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe stavaka11. i 12. ovoga članka.

Članak 108.

Postupci započeti prema odredbama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima (»Narodne novine«, br. 22/14., 29/18. i 115/18.) koji nisu dovršeni do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se primjenom odredbi toga Zakona.

Članak 109.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2024.