FINTECH: Kriptovalute, blockchain, disruptori i cyberkriminalci – tehnologija koja upravlja novcem danas i sutra. Postaju li bankari suvišni? Hoće li AI odobravati kredite? Može li „open banking“ uopće postojati? Koja je budućnost kreditnih i debitnih kartica? Što je novo u svijetu insurtecha?
Saznajte na konferenciji F2 - Future of Fintech!
Dio prvi ZAJEDNIČKE ODREDBE
Opće odredbe
Članak 1.
Ovim Zakonom uređuje se osnivanje i poslovanje obveznih mirovinskih fondova u sklopu obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje; osnivanje i poslovanje mirovinskih društava za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima; poslovanje depozitara obveznog mirovinskog fonda i Središnjeg registra osiguranika te nadzor nad poslovanjem obveznih mirovinskih fondova, mirovinskih društava za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima, depozitara obveznog mirovinskog fonda i Središnjeg registra osiguranika.
Značenje pojedinih pojmova
(1) Pojedini pojmovi, u smislu ovoga Zakona, imaju sljedeće značenje:
1. Mirovinsko društvo je dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću koje upravlja obveznim mirovinskim fondovima.
2. Mirovinski fond je obvezni mirovinski fond koji na temelju odobrenja Agencije osniva mirovinsko društvo i kojim mirovinsko društvo upravlja u svoje ime i za zajednički račun članova mirovinskog fonda u skladu s odredbama ovoga Zakona. Mirovinski fond može biti mirovinski fond kategorije A, B ili C.
3. Mirovinski fondovi kategorije A, B, C su kategorije mirovinskih fondova kojima upravlja isto mirovinsko društvo. Mirovinski fondovi različitih kategorija imaju različite strategije ulaganja. Preuzeti rizik treba biti najmanji u fondu kategorije C, a najveći u mirovinskom fondu kategorije A.
4. Dobrovoljni mirovinski fond je fond osnovan prema zakonu koji uređuje osnivanje i poslovanje dobrovoljnih mirovinskih fondova u sklopu dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje.
5. Član mirovinskog fonda je osiguranik koji je prijavljen mirovinskom fondu.
6. Član mirovinskog društva je dioničar ili imatelj poslovnog udjela mirovinskog društva.
7. Korisnik mirovine je osoba koja je ostvarila pravo na mirovinu.
8. Referentni dan je dan ispunjenja starosnih uvjeta za stjecanje prava na starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.
9. Osobni račun je račun otvoren na ime člana mirovinskog fonda u odabranom mirovinskom fondu, na kojemu se evidentiraju uplaćeni doprinosi i sve promjene osobne imovine člana mirovinskog fonda tijekom razdoblja individualne kapitalizirane štednje, a koji vodi Središnji registar osiguranika.
10. Privremeni račun je račun otvoren za prosljeđivanje sredstava nepovezanih uplata i uplata koje nakon povezivanja nije moguće proslijediti u mirovinske fondove te u razdoblju prije odabira mirovinskog fonda.
11. Prolazni račun je račun na koji se uplaćuju sredstva doprinosa za sustav individualne kapitalizirane štednje i sredstva s osobnih računa u svrhu daljnjeg raspoređivanja, u korist obveznih mirovinskih fondova, obveznih mirovinskih društava, privremenog računa, mirovinskih osiguravajućih društava, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ili zakonskog nasljednika.
12. Prijenos računa znači prijenos sredstava s osobnog računa člana iz jednog u drugi mirovinski fond.
13. Informativni prospekt znači izjavu mirovinskog društva s cjelovitom, točnom i objektivnom informacijom o mirovinskom fondu i mirovinskom društvu koje upravlja tim fondom, na temelju koje potencijalni član mirovinskog fonda može donijeti odluku o članstvu u mirovinskom fondu.
14. Statut je temeljni akt mirovinskog fonda kojim se određuju osnovni pravni odnosi fonda.
15. Jamstveni polog su sredstva na posebnom računu otvorenom u depozitaru na kojem mirovinsko društvo mora držati 132.722,81 eura za svakih 10.000 članova iznad pedeset tisuća članova svih kategorija mirovinskih fondova kojima upravlja isto mirovinsko društvo.
16. Uska povezanost je povezanost dvije ili više fizičkih ili pravnih osoba, odnosno subjekata, na jedan od sljedećih načina:
a) odnosom sudjelovanja.
b) odnosom kontrole.
17. Sudjelovanje je sudjelovanje neke osobe u drugoj pravnoj osobi ako:
a) ima izravna ili neizravna ulaganja na temelju kojih sudjeluje s 20% udjela ili više u kapitalu te pravne osobe ili glasačkim pravima u toj pravnoj osobi, ili
b) ima udjel u kapitalu te pravne osobe ili u glasačkim pravima u toj pravnoj osobi manji od 20%, a stečen je s namjerom da, na temelju trajne povezanosti s tom pravnom osobom, omogući utjecaj na njezino poslovanje.
18. Kontrola je odnos između matičnog društva i ovisnog društva ili sličan odnos između bilo koje fizičke ili pravne osobe i nekog društva.
U smislu ove točke:
1. ovisno društvo ovisnog društva također se smatra ovisnim društvom matičnog društva koje je na čelu tih društava
2. situaciju u kojoj su dvije ili više pravnih ili fizičkih osoba trajno povezane s istom osobom putem odnosa kontrole, smatrat će se odnosom uske povezanosti između tih osoba.
19. Matično društvo je matično društvo kako je definirano propisima koji uređuju računovodstvo poduzetnika i primjenu standarda financijskog izvještavanja.
20. Ovisno društvo je ovisno društvo kako je definirano propisima koji uređuju računovodstvo poduzetnika i primjenu standarda financijskog izvještavanja.
21. Trajni medij je papir ili drugo sredstvo koje omogućuje pohranu informacija, na takav način da je osiguran pristup toj informaciji za buduću uporabu i to za vremensko razdoblje koje je odgovarajuće s obzirom na svrhu te informacije te omogućuje reprodukciju pohranjene informacije bez njezine izmjene.
22. Prenosivi vrijednosni papiri su one vrste vrijednosnih papira koji su prenosivi na tržištu kapitala, kao što su:
a) dionice ili drugi vrijednosni papiri istog značaja koji predstavljaju udio u kapitalu ili članskim pravima u društvu, kao i potvrde o deponiranim dionicama
b) obveznice i druge vrste sekuritiziranog duga, uključujući i potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima
c) svi ostali vrijednosni papiri koji daju pravo na stjecanje ili prodaju takvih prenosivih vrijednosnih papira ili na temelju kojih se može obavljati plaćanje u novcu koje se utvrđuje na temelju prenosivih vrijednosnih papira, valuta, kamatnih stopa ili prinosa, robe, indeksa ili drugih mjernih veličina.
Instrumenti plaćanja ne smatraju se prenosivim vrijednosnim papirima u smislu ove točke.
23. Prenosivi vlasnički vrijednosni papiri su vrijednosni papiri definirani u točki 22. a) ovoga članka.
24. Prenosivi dužnički vrijednosni papiri su vrijednosni papiri definirani u točki 22. b) ovoga članka.
25. Instrumenti tržišta novca su financijski instrumenti kojima se uobičajeno trguje na tržištu novca, kao što su trezorski, blagajnički i komercijalni zapisi i certifikati o depozitu, osim instrumenata plaćanja, a koji su likvidni i čija se vrijednost može precizno odrediti u bilo kojem trenutku.
26. Relevantna osoba u odnosu na mirovinsko društvo je fizička osoba koja je:
a) na rukovodećoj poziciji u mirovinskom društvu ili osoba koja je član mirovinskog društva
b) član nadzornog odbora ili prokurist mirovinskog društva
c) radnik mirovinskog društva.
27. Osoba s kojom je relevantna osoba u srodstvu je:
a) bračni drug relevantne osobe ili bilo koja osoba koja se po nacionalnom pravu smatra izjednačenom s bračnim drugom
b) uzdržavano dijete ili pastorak relevantne osobe
c) bilo koji drugi srodnik relevantne osobe koji je na dan predmetne osobne transakcije s relevantnom osobom proveo u zajedničkom kućanstvu najmanje godinu dana.
28. Povezana osoba u odnosu na određenu pravnu ili fizičku osobu prema ovom Zakonu je:
– svaka fizička osoba ili osobe koje mogu, izravno ili neizravno, utjecati na odluke druge osobe – subjekta
– svaki član uprave, nadzornog odbora ili drugog tijela druge osobe – subjekta koje donosi odluke ili provodi nadzor
– u odnosu na svaku gore navedenu osobu, bračni drug izvanbračni drug, životni partner ili srodnik do uključujući drugog stupnja u ravnoj lozi.
Pojam povezanosti znači povezanost prvog i drugog subjekta, zatim povezanost drugog i trećeg subjekta te povezanost trećeg i četvrtog subjekta. Povezanost četvrtog subjekta s bilo kojim daljnjim subjektom ne smatra se povezanom osobom s prvim subjektom.
U smislu ovoga Zakona, povezanim osobama smatraju se i usko povezane osobe, relevantne osobe te osobe s kojima su relevantne osobe u srodstvu.
29. Revizor je revizorsko društvo definirano propisima kojima se uređuje revizija.
30. Depozitar je kreditna institucija ili podružnica kreditne institucije kojoj su povjerene dužnosti propisane odredbama članka 172. ovoga Zakona.
31. UCITS fond (Undertakings for Collective Investment in Transferable Securities) je investicijski fond određen zakonom koji uređuje osnivanje i rad otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom.
32. Alternativni investicijski fond je investicijski fond određen zakonom koji uređuje osnivanje i upravljanje alternativnim investicijskim fondovima.
33. Društvo za upravljanje je društvo za upravljanje UCITS fondovima i/ili alternativnim investicijskim fondovima.
34. Investicijsko društvo je pravna osoba čija je redovita djelatnost pružanje jedne ili više investicijskih usluga trećima i/ili obavljanje jedne ili više investicijskih aktivnosti na profesionalnoj osnovi.
35. Država članica je država članica Europske unije i država potpisnica Ugovora o europskom gospodarskom prostoru.
36. Treća država je država koja nije država članica u smislu točke 35. ovoga članka.
37. Agencija je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, čije nadležnosti i djelokrug rada su propisani Zakonom o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga i ovim Zakonom.
38. Središnji registar osiguranika je ustanova čije su ovlasti i poslovanje propisani Zakonom o Središnjem registru osiguranika.
39. Odobrenje je odluka Agencije kojom se usvaja podneseni zahtjev, koje se uvijek zahtijeva i izdaje prije poduzimanja određene radnje ili sklapanja nekog posla, kada je to propisano ovim Zakonom.
40. Bez odgode ili odmah znači poduzimanje neke radnje ili posla najkasnije sljedeći radni dan.
41. Poravnanje je poravnanje kako je definirano člankom 2. točkom 3. Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (SL L 201/1, 27. 7. 2012.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 648/2012).
42. Središnja druga ugovorna strana je središnja druga ugovorna strana kako je definirano člankom 2. točkom 1. Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju.
43. Član sustava poravnanja je član sustava poravnanja kako je definirano člankom 2. točkom 14. Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju.
44. Usluga posrednog poravnanja je dogovor o posrednom poravnanju kako je definirano člankom 1. točkom b) Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 149/2013 od 19. prosinca 2012. o dopuni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća vezano uz regulatorne tehničke standarde o dogovorima o posrednom poravnanju, obvezi poravnanja, javnom registru, pristupu mjestu trgovanja, nefinancijskim drugim ugovornim strankama i tehnikama smanjenja rizika za ugovore o OTC izvedenicama čije se poravnanje ne obavlja posredstvom središnje druge ugovorne stranke (SL L 052/11, 23. 2. 2013.) (u daljnjem tekstu: Delegirana uredba Komisije (EU) 149/2013).
45. Kvalificirani udjel je svaki izravni ili neizravni udjel u mirovinskom društvu koji predstavlja 10 % ili više udjela u temeljnom kapitalu ili glasačkim pravima, ili manji udjel koji omogućava ostvarenje značajnog utjecaja na upravljanje mirovinskim društvom. Pri izračunu postotka glasačkih prava na odgovarajući način se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje tržište kapitala.
46. Osobe koje djeluju zajednički su:
a) fizičke ili pravne osobe koje surađuju međusobno na temelju sporazuma, izričitoga ili prešutnoga, usmenoga ili pisanoga, čiji je cilj stjecanje dionica ili poslovnog udjela s pravom glasa ili usklađeno ostvarivanje prava glasa ili
b) pravne osobe koje su međusobno povezane u smislu odredbi zakona kojim se uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava.
47. Održivo ulaganje je ulaganje u gospodarsku aktivnost kojom se pridonosi ostvarenju okolišnih ciljeva, mjereno, primjerice, ključnim pokazateljima učinkovitosti resursa u pogledu upotrebe energije, obnovljivih izvora energije, sirovina, vode i zemljišta, u pogledu stvaranja otpada, emisija stakleničkih plinova ili u pogledu bioraznolikosti i kružnoga gospodarstva ili ulaganje u gospodarsku aktivnost kojom se pridonosi ostvarenju socijalnih ciljeva, a posebno ulaganja kojima se pridonosi borbi protiv nejednakosti ili, potiče socijalna kohezija, socijalna integracija i radni odnosi, ili ulaganje u ljudski kapital ili gospodarski ili socijalno ugrožene zajednice, pod uvjetom da se takvim ulaganjima ne nanosi bitna šteta bilo kojem od tih ciljeva i da društva u koja se ulaže slijede prakse dobrog upravljanja, osobito u pogledu dobrih upravljačkih struktura, odnosa sa zaposlenicima, isplaćivanja naknada za osoblje i izvršavanje poreznih obveza.
48. Rizik održivosti je okolišni, socijalni ili upravljački događaj ili uvjet koji, ako do njega dođe, može uzrokovati stvaran ili potencijalno negativan bitan učinak na vrijednost ulaganja.
49. Čimbenici održivosti su okolišna i socijalna pitanja, pitanja u vezi sa zaposlenicima, poštovanjem ljudskih prava, borbom protiv korupcije i podmićivanja.
50. Infrastrukturni projekti su projekti koji se odnose na javne sustave na razini države ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave uključujući ceste, mostove, zračne luke, cjevovode, mrežu za prijenos energije, komunikacije, obrazovne ili zdravstvene ustanove, komunalnu infrastrukturu, javne zgrade i druga ulaganja koja Vlada Republike Hrvatske odredi kao takve, a posebno ona koja omogućuju implementaciju ciljeva održivosti i koja se mogu klasificirati kao održiva ulaganja.
51. ETF (Exchange-Traded Fund) je otvoreni investicijski fond s javnom ponudom čijom se barem jednom klasom udjela trguje tijekom dana na uređenom tržištu, s barem jednim održavateljem tržišta, koji poduzima odgovarajuće radnje kako bi osigurao da tržišna vrijednost njegovih udjela ne odstupa znatno od njegove neto vrijednosti imovine odnosno njegove indikativne neto vrijednosti imovine.
52. Država članica OECD-a je država članica Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj i država pristupnica Kodeksa o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj.
Primjena drugih propisa
Članak 3.
Na poslovanje mirovinskih društava na odgovarajući način se primjenjuju odredbe zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, ako ovim Zakonom ili drugim propisom nije određeno drugačije.
Registar mirovinskih fondova i mirovinskih društava
Članak 4.
(1) Mirovinski fondovi i mirovinska društva kojima je Agencija izdala odobrenje za osnivanje i rad, upisuju se u registar obveznih mirovinskih fondova i registar mirovinskih društava za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima u Republici Hrvatskoj. Registre vodi Agencija.
(2) U registar obveznih mirovinskih fondova i mirovinskih društava za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima upisuju se mirovinski fondovi i mirovinska društva te svi podaci određeni ovim Zakonom i pravilnikom iz stavka 4. ovoga članka, kao i promjene tih podataka.
(3) Podatke iz registra obveznih mirovinskih fondova i mirovinskih društava za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima Agencija će objaviti na svojoj mrežnoj stranici.
(4) Agencija će pravilnikom propisati sadržaj i način vođenja registra obveznih mirovinskih fondova i registra mirovinskih društava za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima, kao i podatke koji se u skladu sa stavkom 3. ovoga članka objavljuju na mrežnoj stranici Agencije.
Dio drugi MIROVINSKO DRUŠTVO
Glava 1.
Odjeljak 1.
Oblik mirovinskog društva
Članak 5.
(1) Mirovinsko društvo je trgovačko društvo u smislu zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava osnovano u pravnom obliku dioničkog društva ili društva s ograničenom odgovornošću.
(2) Mirovinsko društvo ne može izdavati povlaštene dionice.
(3) Mirovinsko društvo dužno je osigurati jednako postupanje prema svim dioničarima, odnosno imateljima poslovnih udjela te istima ne smije priznavati nikakva dodatna prava ili povlastice, ograničavati njihova prava niti im nametati dodatne odgovornosti.
Tvrtka mirovinskog društva
Članak 6.
(1) Tvrtka mirovinskog društva mora sadržavati riječi: »društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima«, odnosno riječi: »društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima« ako mirovinsko društvo obavlja i djelatnost iz članka 7. stavka 1. točke b. ovoga Zakona.
(2) Samo mirovinska društva osnovana u postupku propisanom ovim Zakonom imaju pravo koristiti u svojoj tvrtki riječi navedene u stavku 1. ovoga članka.
(3) U slučaju prestanka važenja odobrenja za rad, mirovinsko društvo mora odmah promijeniti svoju tvrtku tako da iz nje briše riječi: »društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima«, odnosno riječi: »i dobrovoljnim«, ovisno o tome za koje djelatnosti prestaje važiti odobrenje za rad.
Djelatnosti mirovinskog društva
Članak 7.
(1) Djelatnosti mirovinskog društva su:
a. osnivanje i upravljanje mirovinskim fondovima (u daljnjem tekstu: upravljanje mirovinskim fondovima)
b. osnivanje i upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima prema zakonu koji uređuje osnivanje i upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima (u daljnjem tekstu: upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima).
(2) Osnivanje i upravljanje mirovinskim fondovima obuhvaća:
1. osnivanje mirovinskih fondova
2. upravljanje imovinom mirovinskih fondova i
3. administrativne poslove.
(3) Osnivanje i upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima određeno je zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje dobrovoljnih mirovinskih fondova.
(4) Administrativni poslovi iz stavka 2. točke 3. ovoga članka obuhvaćaju:
1. pravne i računovodstvene poslove u vezi s upravljanjem mirovinskim fondovima
2. zaprimanje i obradu upita članova mirovinskih fondova
3. vrednovanje imovine i utvrđivanje vrijednosti obračunske jedinice mirovinskih fondova
4. praćenje usklađenosti s propisima
5. namiru ugovorenih obveza
6. vođenje poslovnih evidencija
7. vođenje evidencije o članovima mirovinskih fondova, prema podacima koje mu treba učiniti dostupnim Središnji registar osiguranika
8. prijenos osobne imovine članova pod uvjetima određenim ovim Zakonom
9. objave i obavještavanje članova mirovinskog fonda
10. promidžbu mirovinskog društva i mirovinskih fondova.
(5) Mirovinsko društvo mora osnovati i upravljati jednim mirovinskim fondom svake od kategorija A, B i C.
(6) Mirovinsko društvo ne smije obavljati druge djelatnosti osim onih navedenih u stavku 1. ovoga članka.
(7) Mirovinsko društvo ne smije delegirati poslove iz stavka 2. ovoga članka na treće osobe.
Odjeljak 2.
Temeljni kapital mirovinskog društva
Članak 8. (NN 156/23)
(1) Najniži iznos temeljnog kapitala mirovinskog društva iznosi 5.308.910,00 eura.
(2) Ako mirovinsko društvo ima odobrenje za upravljanje i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, najniži iznos temeljnog kapitala jednak je iznosu iz stavka 1. ovoga članka uvećanim za iznos najnižeg temeljnog kapitala koji je propisan zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje dobrovoljnih mirovinskih fondova.
(3) Temeljni kapital mirovinskog društva mora u cijelosti biti uplaćen u novcu.
(4) Temeljni kapital mirovinskog društva ne smije potjecati iz zajmova ili kredita niti smije biti opterećen na bilo koji način.
(5) Temeljni kapital mirovinskog društva mora se uplatiti u ukupnom iznosu prije registracije tog društva na trgovačkom sudu.
(6) Ako se mirovinsko društvo osniva i posluje kao dioničko društvo, sve dionice mirovinskog društva moraju glasiti na ime, izdaju se u nematerijaliziranom obliku i nije moguće izdati povlaštene dionice.
(7) Dionice mirovinskog društva nije dopušteno uvrstiti na uređeno tržište, MTP ili drugo organizirano tržište.
(8) Temeljni kapital mirovinskog društva ne može se povećavati javnim pozivom.
Regulatorni kapital mirovinskog društva
Članak 9. (NN 64/18)
(1) Mirovinsko društvo je obvezno uvijek održavati regulatorni kapital mirovinskog društva u iznosu najnižeg temeljnog kapitala iz članka 8. ovoga Zakona.
(2) Svaka promjena u temeljnom kapitalu mirovinskog društva, prije upisa u sudski registar, mora imati prethodno odobrenje Agencije.
(3) Mirovinsko društvo će bez odgode obavijestiti Agenciju o svakom smanjenju regulatornog kapitala mirovinskog društva ispod razine utvrđene stavkom 1. ovoga članka.
(4) Mirovinsko društvo, u slučaju smanjenja regulatornog kapitala ispod iznosa propisanog stavkom 1. ovoga članka, mora povećati regulatorni kapital društva na potrebnu razinu povećanjem temeljnog kapitala u roku koji odredi Agencija.
(5) Agencija će pravilnikom propisati stavke regulatornog kapitala mirovinskog društva.
48. Pravilnik o kapitalu mirovinskih društava koja upravljaju obveznim mirovinskim fondovima
Odjeljak 3.
Odobrenje za osnivanje i rad mirovinskog društva
Članak 10.
(1) Prije upisa mirovinskog društva u sudski registar, od Agencije se mora ishoditi odobrenje za osnivanje i rad mirovinskog društva (u daljnjem tekstu: odobrenje za rad), koje se prilaže prijavi za upis osnivanja društva u sudski registar, a nakon upisa u sudski registar mirovinsko društvo podnosi Agenciji zahtjev za izdavanje odobrenja za osnivanje i upravljanje mirovinskim fondovima.
(2) Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad podnose Agenciji svi članovi uprave i nadzornog odbora mirovinskog društva.
(3) Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad mora se odnositi na osnivanje i upravljanje obveznim mirovinskim fondovima, a može pored toga i na osnivanje i upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima u skladu sa zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje dobrovoljnih mirovinskih fondova.
(4) Odobrenje za rad izdaje se na neodređeno vrijeme, ne može se prenijeti na drugu osobu i ne vrijedi za pravnog slijednika.
(5) Odobrenje za rad može zatražiti od Agencije i već osnovano dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću, pri čemu zahtjev za izdavanje odobrenja za rad podnosi uprava društva.
(6) Društvo iz stavka 5. ovoga članka mora ishoditi od Agencije odobrenje za rad prije upisa promjene djelatnosti društva u sudski registar.
(7) Nakon što dobije odobrenje za rad mirovinsko društvo može zatražiti proširenje odobrenja za rad za obavljanje djelatnosti iz članka 7. ovoga Zakona na koje se prije izdano odobrenje ne odnosi.
(8) Zahtjev za izdavanje proširenja odobrenja za rad iz stavka 1. ovoga članka podnosi uprava mirovinskog društva.
(9) Na proširenje odobrenja za rad na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o izdavanju odobrenja za rad.
Članak 11. (NN 156/23)
(1) Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za rad potrebno je priložiti sljedeću dokumentaciju:
1. statut mirovinskog društva s ispravom na temelju koje je statut usvojen (izjava osnivača) ako se mirovinsko društvo osniva kao dioničko društvo, odnosno društveni ugovor ili izjavu o osnivanju društva ako se mirovinsko društvo osniva kao društvo s ograničenom odgovornošću
2. popis osnivača s informacijom o tome jesu li oni povezane osobe i o prirodi njihove povezanosti te dokumente koji potvrđuju pravni status i porijeklo financijskih sredstava namijenjenih za uplatu temeljnog kapitala mirovinskog društva, kao i visinu udjela osnivača, odnosno članova u temeljnom kapitalu mirovinskog društva
3. popis članova uprave i nadzornog odbora mirovinskog društva s izjavama da pristaju obavljati ove dužnosti i da nema okolnosti koje bi bile protivne odredbama članaka 31. i 32. za članove uprave, odnosno odredbama članka 39. za članove nadzornog odbora ovoga Zakona, kao i opis njihovih kvalifikacija i prethodne profesionalne djelatnosti
4. organizacijsku strukturu i poslovni plan mirovinskog društva za sljedećih pet godina
5. opis sustava upravljanja rizicima.
(2) Agencija će pravilnikom propisati sadržaj poslovnog plana mirovinskog društva iz stavka 1. točke 4. ovoga članka i drugu dokumentaciju i informacije koje se moraju priložiti uz zahtjev za izdavanje odobrenja za rad mirovinskog društva.
Članak 12. (NN 115/18)
(1) U razdoblju od 30 dana od dana primitka zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad Agencija može od osnivača zatražiti dodatnu dokumentaciju i informacije.
(2) Agencija može, ako to smatra potrebnim, preispitati dokumentaciju i informacije koje se odnose na zahtjev za izdavanje odobrenja za rad. Pritom, Agencija može:
1. surađivati s nadležnim tijelima
2. prikupljati dokumente i informacije iz drugih izvora.
Članak 13. (NN 115/18)
Agencija razmatra zahtjev za izdavanje odobrenja za rad, podnesen u skladu s člancima 11. i 12. ovoga Zakona, te će u roku od 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva, odnosno primitka posljednjeg dokumenta, informacije ili održanog saslušanja, odobriti ili odbiti zahtjev.
Članak 14. (NN 156/23)
Agencija će odobriti zahtjev za izdavanje odobrenja za rad ako utvrdi da su na temelju zaprimljene dokumentacije i prikupljenih informacija zadovoljeni sljedeći uvjeti:
1. predloženo mirovinsko društvo zadovoljava uvjete vezane za uplatu temeljnog kapitala
2. imatelji kvalificiranog udjela mirovinskog društva, članovi uprave i nadzornog odbora, kao i sve povezane osobe za koje zna, financijski su stabilne, primjerene i prikladne za obavljanje tih poslova
3. članovi uprave i nadzornog odbora mirovinskog društva ispunjavaju uvjete za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcija člana uprave, odnosno nadzornog odbora mirovinskog društva
4. utvrđeno je ili barem učinjeno vjerojatnim da su osnivači mirovinskog društva zadovoljili ili da će prije početka upravljanja mirovinskim fondovima zadovoljiti organizacijske zahtjeve u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona
5. osigurani su uvjeti za poslovanje mirovinskog društva u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona
6. osnivački akt predloženog mirovinskog društva u skladu je s odredbama ovoga Zakona
7. predložena tvrtka mirovinskog društva ne navodi na pogrešno mišljenje potencijalne i buduće članove mirovinskog fonda, kao i sve druge osobe koje bi mogle s njim poslovati.
Članak 14.a (NN 156/23)
(1) Prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad, podnositelj zahtjeva dužan je Agenciji dostaviti podatke o identitetu izravnih ili neizravnih imatelja kvalificiranih udjela u mirovinskom društvu, kao i visinu tih udjela te dodatnu dokumentaciju propisanu pravilnikom iz članka 21. stavka 4. ovoga Zakona.
(2) Agencija će u okviru postupka izdavanja odobrenja za rad ocijeniti prikladnost i financijsku stabilnost imatelja kvalificiranih udjela na temelju kriterija iz članka 21. stavka 2. ovoga Zakona.
Članak 15.
Agencija će odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za rad ako:
1. nisu ispunjeni uvjeti iz članka 14. ovoga Zakona
2. na temelju prikupljenih informacija i dokumentacije procijeni da se poslovanje mirovinskog društva neće voditi s pažnjom dobrog stručnjaka i dobrom poslovnom praksom.
Članak 16.
(1) Ako se zahtjev za izdavanje odobrenja za rad odobri, osnivači mogu osnovati mirovinsko društvo podnošenjem prijave za upis društva u sudski registar, uz koju se obvezno prilaže rješenje Agencije o izdavanju odobrenja za rad.
(2) Prijava za upis u sudski registar mora se podnijeti najkasnije u roku od šest mjeseci od dana primitka rješenja o izdavanju odobrenja za rad.
(3) Odobrenje za rad mirovinskog društva i upis tog društva u sudski registar ne jamči dobivanje odobrenja za osnivanje i upravljanje mirovinskim fondovima.
Prestanak važenja odobrenja za rad
Članak 17.
(1) Odobrenje za rad mirovinskog društva prestaje važiti:
1. danom otvaranja stečajnog postupka nad mirovinskim društvom ili pokretanjem postupka predstečajne nagodbe nad mirovinskim društvom
2. pokretanjem postupka likvidacije mirovinskog društva
3. nastupanjem pravnih posljedica prijenosa poslova upravljanja mirovinskim fondom na drugo mirovinsko društvo
4. ako dođe do prestanka mirovinskog društva.
(2) U slučajevima prestanka važenja odobrenja za rad iz stavka 1. ovoga članka, Agencija će donijeti rješenje kojim se utvrđuje prestanak važenja odobrenja za rad.
(3) O prestanku važenja odobrenja za rad iz stavka 1. ovoga članka Agencija će obavijestiti depozitara i Središnji registar osiguranika. U slučaju prestanka važenja odobrenja za rad iz razloga navedenih u stavku 1. točki 3. ovoga članka, Agencija će obavijestiti i nadležni trgovački sud.
Spajanje postupaka pri odlučivanju o zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad
Članak 18.
Agencija može istodobno odlučivati o sljedećim zahtjevima pri izdavanju odobrenja za rad mirovinskom društvu:
1. zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad
2. zahtjevu za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva
3. zahtjevu za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora mirovinskog društva.
Odjeljak 4.
Članovi mirovinskog društva
Članak 19.
Član mirovinskog društva može biti osoba:
1. koja u razdoblju od tri godine prije stjecanja članstva u mirovinskom društvu nije imala više od 10% udjela u temeljnom kapitalu u mirovinskom društvu, kreditnoj instituciji ovlaštenoj za obavljanje poslova depozitara, investicijskom društvu ili kreditnoj instituciji ovlaštenoj za obavljanje poslova kupnje i prodaje financijskih instrumenata, društvu za upravljanje ili društvu za osiguranje, u vrijeme kada je tim društvima oduzeto odobrenje za rad
2. koja je potpuno poslovno sposobna
3. trgovačko društvo, trgovac pojedinac ili obrtnik nad čijom imovinom nije otvoren ili proveden stečajni postupak na temelju odredaba zakona kojim se uređuje stečajni postupak
4. koja nije bila na rukovodećim položajima u trgovačkom društvu nad kojim je otvoren ili proveden stečajni postupak ili kojemu je oduzeto odobrenje za rad, osim ako Agencija utvrdi da ta osoba nije svojim postupanjem ili ne postupanjem pridonijela ovim okolnostima
5. koja nije državni dužnosnik, ne obnaša dužnost u državnoj službi niti u tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i nije službenik državne ili lokalne i područne (regionalne) samouprave ili tijela odgovornih zakonodavnoj ili izvršnoj vlasti u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili trećoj državi
6. kojoj zbog nepoštivanja propisa nije oduzeto ili ukinuto odgovarajuće odobrenje ili suglasnost za obavljanje određenih poslova od strane Agencije, Hrvatske narodne banke ili srodnih nadzornih tijela iz Republike Hrvatske, drugih država članica i trećih država
7. koja nije pravomoćno osuđena za kaznena djela propisana pravilnikom iz članka 34. stavka 11. ovoga Zakona
8. koja nije pravomoćno osuđena za prekršaj ili kazneno djelo koje predstavlja grubo ili trajno kršenje propisa iz nadležnosti Agencije, Hrvatske narodne banke ili srodnih nadzornih tijela iz Republike Hrvatske, drugih država članica i trećih država, odnosno za kaznena djela propisana Kaznenim zakonom (»Narodne novine«, br. 125/11. i 144/12.), i to:
– glava IX. – kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva
– glava XII. – kaznena djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja
– glava XXIII. – kaznena djela protiv imovine (osim za kazneno djelo neovlaštene uporabe tuđe pokretne stvari i kazneno djelo oštećenja tuđe stvari), kod kojih se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti
– glava XXIV. – kaznena djela protiv gospodarstva
– glava XXVI. – kaznena djela krivotvorenja
– glava XXVIII. – kaznena djela protiv službene dužnosti
– glava XXIX. – kaznena djela protiv pravosuđa
– kaznena djela iz glave II. Zakona o trgovačkim društvima, odnosno za
– kaznena djela iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.), i to:
– glava XIII. – kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom
– glava XVII. – kaznena djela protiv imovine (osim za kazneno djelo oduzimanja tuđe pokretne stvari i kazneno djelo uništenja i oštećenja tuđe stvari) kod kojih se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti
– glava XXI. – kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja
– glava XXII. – kaznena djela protiv pravosuđa
– glava XXIII. – kaznena djela protiv vjerodostojnosti isprava
– glava XXV. – kaznena djela protiv službene dužnosti
– kazneno djelo povrede prava na rad i drugih prava iz rada iz članka 114. i kazneno djelo povrede prava na zdravstvenu i invalidsku zaštitu iz članka 115.
Stjecanje ili povećanje kvalificiranog udjela u mirovinskom društvu
Članak 20. (NN 156/23)
(1) Izravni ili neizravni imatelji kvalificiranog udjela u mirovinskom društvu mogu biti samo fizička ili pravna osoba, grupa povezanih osoba ili osobe koje djeluju zajednički, koje su na temelju zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela dobile odobrenje Agencije za stjecanje kvalificiranog udjela.
(2) Svaki imatelj kvalificiranog udjela koji namjerava izravno ili neizravno povećati udjel u mirovinskom društvu, što bi rezultiralo time da visina udjela u kapitalu ili u glasačkim pravima dosegne ili premaši 10 % , 20 % , 30 % ili 50 % , ili da mirovinsko društvo postane ovisno društvo imatelja kvalificiranog udjela, također je dužan prethodno Agenciji podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za povećanje kvalificiranog udjela.
(3) Zahtjev iz stavaka 1. i 2. ovoga članka mora sadržavati podatke o visini udjela koji se namjerava steći te podatke i dokumentaciju propisane pravilnikom Agencije iz članka 21. stavka 4. ovoga Zakona.
(4) Ako je Agencija zaprimila dva ili više zahtjeva za stjecanje ili povećanje kvalificiranog udjela u istom mirovinskom društvu, odnosi se prema svim namjeravanim stjecateljima ravnopravno.
(5) Ista pravna ili fizička osoba može imati kvalificirani udjel u samo jednom mirovinskom društvu.
(6) U rješenju kojim se izdaje odobrenje za stjecanje kvalificiranog udjela može se odrediti krajnji rok do kojeg se stjecanje mora provesti, koji Agencija na zahtjev stjecatelja kvalificiranog udjela zbog opravdanih razloga može produljiti.
(7) Agencija će ukinuti odobrenje za stjecanje kvalificiranog udjela ako podnositelj zahtjeva u roku određenom prema stavku 6. ovoga članka ne stekne dionice ili poslovne udjele u mirovinskom društvu na koje se odobrenje odnosi.
Izvještavanje Agencije
Članak 20.a (NN 156/23)
(1) Svaka fizička ili pravna osoba koja namjerava izravno ili neizravno otpustiti kvalificirani udjel u mirovinskom društvu dužna je najmanje sedam dana unaprijed o tome izvijestiti Agenciju pisanim putem, navodeći visinu udjela koji namjerava otpustiti.
(2) Svaka fizička ili pravna osoba koja namjerava svoj udjel u mirovinskom društvu smanjiti na način da udio u kapitalu ili glasačkim pravima te osobe padne ispod praga od 10 % , 20 % , 30 % ili 50 % ili da mirovinsko društvo prestaje biti ovisno društvo te osobe, dužna je najmanje sedam dana unaprijed o tome izvijestiti Agenciju pisanim putem, navodeći visinu udjela koji namjerava otpustiti.
Naknadno izvještavanje Agencije
Članak 20.b (NN 156/23)
(1) Ako mirovinsko društvo sazna za stjecanje ili otpuštanje kvalificiranog udjela u mirovinskom društvu koji će izazvati prelazak ili smanjenje ispod 10 % , 20 % , 30 % ili 50 % , dužno je o tome bez odgode izvijestiti Agenciju.
(2) Mirovinsko društvo dužno je jednom godišnje Agenciji dostaviti popis imena odnosno naziva svih dioničara, kao i imatelja kvalificiranih udjela s veličinom pojedinih udjela, sa stanjem na dan 1. siječnja tekuće godine, najkasnije do 31. ožujka tekuće godine.
Savjetovanje s drugim nadležnim tijelima
Članak 20.c (NN 156/23)
(1) Agencija može surađivati s drugim nadležnim tijelom ako je podnositelj zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela:
1. kreditna institucija, društvo za životno osiguranje, društvo za osiguranje, društvo za reosiguranje, investicijsko društvo ili društvo za upravljanje kojem je odobrenje za rad izdano u drugoj državi članici ili je za stjecatelja nadležno drugo nadzorno tijelo
2. matično društvo kreditne institucije, društva za životno osiguranje, društva za osiguranje, društva za reosiguranje, investicijskog društva ili društva za upravljanje kojem je odobrenje za rad izdano u drugoj državi članici ili je za stjecatelja nadležno drugo nadzorno tijelo ili
3. fizička ili pravna osoba koja kontrolira kreditnu instituciju, društvo za životno osiguranje, društvo za osiguranje, društvo za reosiguranje, investicijsko društvo ili društvo za upravljanje kojem je odobrenje za rad izdano u drugoj državi članici ili je za stjecatelja nadležno drugo nadzorno tijelo.
(2) Agencija od drugog nadležnog tijela može zatražiti sve podatke relevantne za donošenje odluke o odobrenju za stjecanje kvalificiranog udjela.
(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, Agencija u obrazloženju odluke o odobrenju za stjecanje kvalificiranog udjela navodi mišljenje drugog nadležnog tijela.
Odlučivanje o odobrenju za stjecanje kvalificiranog udjela
Članak 21. (NN 156/23)
(1) Za potrebe odlučivanja o izdavanju odobrenja za stjecanje ili povećanje kvalificiranog udjela podnositelj zahtjeva dužan je dostaviti Agenciji podatke o visini udjela koji se namjerava steći te dodatnu dokumentaciju propisanu pravilnikom iz stavka 4. ovoga članka.
(2) Agencija pri odlučivanju o izdavanju odobrenja za stjecanje ili povećanje kvalificiranog udjela, u svrhu provjere hoće li se mirovinskim društvom upravljati pažnjom dobrog stručnjaka, a s obzirom na vjerojatni utjecaj stjecatelja kvalificiranog udjela na mirovinsko društvo, procjenjuje primjerenost stjecatelja kvalificiranog udjela i financijsku stabilnost uzimajući u obzir:
1. ugled podnositelja zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela
2. ugled, stručna znanja, sposobnost i iskustvo osoba koje stjecatelj namjerava predložiti kao članove uprave ili nadzornog odbora mirovinskog društva
3. financijsku stabilnost podnositelja zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela, posebno u odnosu na poslovanje mirovinskog društva u kojemu se stjecanje predlaže
4. mogućnosti mirovinskog društva da se pridržava odnosno nastavi pridržavati odredbi ovoga Zakona te drugih relevantnih propisa, a posebno prema tome ima li grupa čijim će članom postati mirovinsko društvo strukturu koja omogućava učinkovito provođenje nadzora, djelotvornu razmjenu podataka između nadležnih nadzornih tijela i određivanje podjele odgovornosti među nadležnim tijelima
5. postoje li opravdani razlozi za sumnju, u skladu s propisima o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma, da se u vezi sa stjecanjem kvalificiranog udjela provodi ili pokušava provesti pranje novca ili financiranje terorizma ili da stjecanje kvalificiranog udjela može povećati rizik od provođenja pranja novca ili financiranja terorizma.
(3) Agencija može surađivati s nadležnim tijelima državne vlasti i prikupljati dokumente i informacije iz drugih izvora kada vrši procjene iz stavka 2. ovoga članka.
(4) Agencija će pravilnikom propisati kriterije ocjenjivanja koje primjenjuje radi bonitetne procjene stjecanja i povećanja kvalificiranih udjela u mirovinskim društvima, te opseg potrebnih podataka i popis dokumentacije koji se prilaže zahtjevu iz članka 20. ovoga Zakona.
(1) Agencija će procjenu iz članka 21. stavka 2. ovoga Zakona izvršiti i odluku donijeti u roku od 60 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva (u daljnjem tekstu: razdoblje procjene) iz članka 20. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Agencija može, ako je to potrebno, tijekom razdoblja procjene, a ne kasnije od pedesetog dana razdoblja procjene, zatražiti dodatne podatke ili pojašnjenja potrebne za dovršenje procjene i u tom slučaju se rok od 60 dana za donošenje odluke računa od dana primitka svih zatraženih podataka ili pojašnjenja.
(1) Agencija će odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za stjecanje ili povećanje kvalificiranog udjela ako:
1. nisu ispunjeni uvjeti propisani člancima 20. i 21. ovoga Zakona ili
2. su dostavljeni netočni i nepotpuni podaci odnosno podaci koji dovode u zabludu ili
3. nisu dostavljeni dodatni podaci iz članka 22. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Ako Agencija unutar razdoblja procjene iz članka 22. ovoga Zakona ne odbije zahtjev za izdavanje odobrenja, smatra se da je stjecanje odobreno.
Pravne posljedice stjecanja bez odobrenja i ukidanje odobrenja za stjecanje kvalificiranog udjela
Članak 23.a (NN 156/23)
(1) Osoba koja stekne kvalificirani udjel u mirovinskom društvu protivno odredbama ovoga Zakona, nema pravo glasa iz dionica ili poslovnih udjela stečenih bez odobrenja.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Agencija će naložiti otuđenje i rok za prodaju tako stečenih dionica ili poslovnih udjela.
(3) Agencija može ukinuti odobrenje za stjecanje kvalificiranog udjela ako:
1. u slučaju provedene obnove postupka utvrdi da je suglasnost izdana na temelju neistinitih ili netočnih podataka ili izjava bitnih za donošenje tog rješenja
2. stjecatelj krši obveze propisane ovim Zakonom vezano za nadzor na konsolidiranoj osnovi, odnosno ako ne postupi u skladu s rješenjem Agencije ili drugog tijela nadležnog za nadzor na konsolidiranoj osnovi kojim se nalaže uklanjanje određenih nedostataka
3. nakon izdavanja suglasnosti nastupe okolnosti koje bi, da su postojale u vrijeme odlučivanja, bile razlog za odbijanje zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela ili
4. stjecatelj se koristi svojim utjecajem protivno dobrom i razboritom upravljanju mirovinskim društvom ili ne postupa s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika.
(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, osoba kojoj je ukinuto odobrenje za stjecanje kvalificiranog udjela nema pravo glasa iz dionica ili poslovnih udjela za koje joj je ukinuto odobrenje.
(5) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, Agencija će naložiti otuđenje i rok za prodaju stečenih dionica ili poslovnih udjela za koje je imatelju kvalificiranog udjela ukinuto odobrenje za stjecanje kvalificiranog udjela.
(6) Troškove prodaje dionica ili poslovnih udjela iz stavaka 2. i 5. ovoga članka podmiruje imatelj kvalificiranog udjela.
Uska povezanost
Članak 24.
(1) U slučaju uske povezanosti između mirovinskog društva i drugih fizičkih ili pravnih osoba, Agencija će izdati odobrenje za rad mirovinskom društvu samo ako odnos uske povezanosti ne onemogućava, odnosno ne otežava obavljanje nadzora nad mirovinskim društvom.
(2) Agencija će odbiti izdavanje odobrenja za rad ako propisi treće države, koji se odnose na jednu ili više fizičkih ili pravnih osoba s kojima je mirovinsko društvo usko povezano, odnosno primjena i izvršavanje tih propisa, onemogućavaju ili otežavaju obavljanje nadzora nad mirovinskim društvom.
Članak 25. (NN 115/18)
(1) Mirovinsko društvo je dužno trajno udovoljavati uvjetima pod kojima mu je Agencija izdala odobrenje za rad.
(2) Mirovinsko društvo obvezno je u roku od tri radna dana izvijestiti Agenciju o svakoj bitnoj promjeni podataka navedenih u zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad i o bitnim činjenicama zbog kojih bi mu u skladu s člankom 222. ovoga Zakona trebalo ukinuti izdano odobrenje za rad.
(1) Mirovinsko društvo može uložiti svoja sredstva isključivo u:
1. prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca iz članka 125. stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga Zakona
2. depozite iz članka 125. stavka 1. točaka 13. i 14. ovoga Zakona te novac na računima iz članka 125. stavka 1. točaka 16. i 17. ovoga Zakona, pri čemu se ne primjenjuju ograničenja iz članka 125. stavka 1. točaka 14. i 17. ovoga Zakona te depoziti i novac mogu biti na računu kod kreditne institucije koja je povezana osoba mirovinskog društva, i
3. udio ili cjelokupni vlasnički udjel drugoga mirovinskog društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, državi članici ili trećoj državi i/ili dobrovoljnog mirovinskog društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, državi članici ili trećoj državi, u skladu s člankom 27. ovoga Zakona.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, mirovinsko društvo može uložiti svoja sredstva i u:
1. udjele UCITS fondova iz članka 125. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona koji su novčani ili su po svojim karakteristikama slični novčanim fondovima, u skladu s kriterijima koje će pravilnikom propisati Agencija i
2. ugovore o izvedenicama koji zadovoljavaju uvjete iz članka 125. stavka 1. točke 18. ovoga Zakona i koji su sklopljeni isključivo radi zaštite od valutnog, kamatnog i/ili inflacijskog rizika.
(3) Iznos propisanog kapitala iz članka 9. ovoga Zakona mirovinsko društvo dužno je održavati u imovini iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka.
(4) Ako mirovinsko društvo posredno stekne imovinu koja nije u skladu sa stavcima 1. do 3. ovoga članka, dužno je o tome bez odgode obavijestiti Agenciju, a strukturu ulaganja mora uskladiti u roku od šest mjeseci od dana stjecanja.
91. Pravilnik o dozvoljenim ulaganjima i dodatnim ograničenjima ulaganja obveznog mirovinskog fonda
Članak 27. (NN 64/18)
(1) Mirovinsko društvo može steći dio ili cjelokupni vlasnički udjel drugoga mirovinskog društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, državi članici ili trećoj državi i/ili dobrovoljnog mirovinskog društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, državi članici ili trećoj državi, uz prethodno odobrenje Agencije i u skladu s propisima kojima se regulira zaštita tržišnog natjecanja.
(2) Agencija će izdati odobrenje za stjecanje, osim ako smatra:
1. da to nije u interesu članova mirovinskih fondova kojima upravljaju mirovinska društva iz stavka 1. ovoga članka
2. da mirovinsko društvo stjecatelj neće ispuniti uvjete iz ovoga Zakona ili drugih propisa koji uređuju poslovanje mirovinskih društava u Republici Hrvatskoj.
(3) Mirovinsko društvo ne smije steći dio ili cjelokupni vlasnički udjel drugoga mirovinskog društva i/ili dobrovoljnog mirovinskog društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, državi članici ili trećoj državi ako bi takvo stjecanje dovelo do odgovornosti mirovinskog društva za obveze društva čije je udjele steklo.
(4) Ugovor o stjecanju dijela ili cjelokupnog vlasničkog udjela drugog mirovinskog društva bez prethodnog odobrenja iz stavka 1. ovoga članka, ništetan je.
Statusne promjene mirovinskog društva
Članak 28.
(1) Ako je mirovinsko društvo uključeno u pripajanje, spajanje, podjelu ili preoblikovanje društva, mora za tu statusnu promjenu prije upisa u sudski registar dobiti odobrenje Agencije. Prilikom odlučivanja o davanju odobrenja Agencija će posebice voditi računa o tome dolazi li zbog statusne promjene do prestanka postojanja mirovinskog društva, te tko će i na koji način preuzeti obavljanje djelatnosti mirovinskog društva predviđene člankom 7. ovoga Zakona, odnosno tko će i na koji način preuzeti upravljanje mirovinskim fondovima i/ili dobrovoljnim mirovinskim fondovima kojima upravlja mirovinsko društvo koje prestaje postojati.
(2) Za odlučivanje o izdavanju odobrenja za statusne promjene društva iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe ovoga Zakona za izdavanje odobrenja za rad mirovinskom društvu.
(3) Ako se mirovinsko društvo spaja s drugim mirovinskim ili trgovačkim društvom, novo društvo mora prije upisa statusne promjene u sudski registar od Agencije dobiti odobrenje za rad.
(4) Ako mirovinsko društvo pripoji drugo mirovinsko ili trgovačko društvo, ono nastavlja poslovati kao mirovinsko društvo. Međutim, ako se mirovinsko društvo kao pripojeno društvo pripaja od strane nekog trgovačkog društva koje nije mirovinsko društvo, to društvo (društvo preuzimatelj) mora prije upisa pripajanja osim odobrenja Agencije za pripajanje dobiti i odobrenje Agencije za rad, kako bi moglo nastaviti poslovati kao mirovinsko društvo i upravljati fondovima kojima je upravljalo pripojeno mirovinsko društvo.
(5) Ako mirovinsko društvo prestaje postojati zbog razdvajanja, prestaje važiti i njegovo odobrenje za rad te najmanje jedno od društava na koje se dijeli imovina mora prije upisa podjele u sudski registar ishoditi od Agencije odobrenje za rad.
(6) Statusne promjene moraju biti u skladu i s propisima koji reguliraju zaštitu tržišnog natjecanja.
(7) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati uvjete koje je potrebno ispuniti u svrhu davanja odobrenja na statusne promjene iz ovoga članka.
Glava 2.
Tijela mirovinskog društva
Članak 29.
(1) Tijela mirovinskog društva su:
a) kod dioničkog društva – glavna skupština, uprava i nadzorni odbor
b) kod društva s ograničenom odgovornošću – skupština, uprava i nadzorni odbor.
(2) O održanim sastancima ili sjednicama tijela mirovinskog društva vode se zapisnici.
Uprava mirovinskog društva
Članak 30. (NN 64/18)
(1) Uprava mirovinskog društva mora imati najmanje dva člana koji zajedno vode poslove i zastupaju mirovinsko društvo. Mandat člana i predsjednika uprave može trajati najviše pet godina.
(2) Ako mirovinsko društvo obavlja i poslove upravljanja dobrovoljnim mirovinskom fondom, uprava mirovinskog društva mora imati najmanje tri člana.
(3) Niti jedan član uprave mirovinskog društva ne može biti ovlašten za samostalno zastupanje mirovinskog društva.
(4) Uprava mirovinskog društva dužna je voditi poslove mirovinskog društva s područja Republike Hrvatske.
Uvjeti za obavljanje funkcije člana uprave
Članak 31. (NN 115/18, 156/23)
(1) Član uprave mirovinskog društva može biti osoba:
1. koja ima odgovarajuće stručne kvalifikacije, sposobnost i iskustvo potrebno za vođenje poslova mirovinskog društva
2. koja ima dobar ugled
3. nad čijom imovinom kao dužnika pojedinca (trgovac pojedinac ili obrtnik) nije otvoren, ne vodi se niti je proveden stečajni postupak odnosno nije pokrenut i ne vodi se postupak predstečajne nagodbe, osim ako Agencija ocijeni da ta osoba nije svojim nesavjesnim ili nestručnim radom i postupanjem utjecala na otvaranje stečaja, odnosno pokretanje postupka predstečajne nagodbe
4. koja nije bila član nadzornog odbora, član uprave ili osoba na drugom rukovodećem položaju u mirovinskom društvu ili kojem drugom trgovačkom društvu kada je nad njim otvoren stečajni postupak, donesena odluka o prisilnoj likvidaciji ili kojem je oduzeto odobrenje za rad, osim ako Agencija ocijeni da ta osoba nije svojim nesavjesnim ili nestručnim radom i postupanjem utjecala na otvaranje stečaja, pokretanja postupka predstečajne nagodbe, prisilne likvidacije ili oduzimanje, odnosno ukidanje odobrenja za rad
5. kojoj Agencija, Hrvatska narodna banka ili srodno nadzorno tijelo iz Republike Hrvatske, drugih država članica i trećih država nije odbilo izdati odobrenje za obavljanje funkcije člana uprave, ili ako je odbilo, proteklo je najmanje godinu dana od dana donošenja rješenja kojim se odbija zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave
6. za koju je na osnovi dosadašnjeg ponašanja moguće opravdano zaključiti da će pošteno i savjesno obavljati poslove člana uprave mirovinskog društva
7. koja ispunjava uvjete za člana uprave iz zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava
8. koja nije pravomoćno osuđena za kazneno djelo ili prekršaj koji predstavlja grubo ili trajno kršenje propisa iz nadležnosti Agencije, Hrvatske narodne banke ili srodnih nadzornih tijela iz Republike Hrvatske, drugih država članica i trećih država, odnosno za kaznena djela propisana Kaznenim zakonom (»Narodne novine«, br. 125/11. i 144/12.) i to:
– glava IX. – kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva
– glava XII. – kaznena djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja
– glava XXIII. – kaznena djela protiv imovine (osim za kazneno djelo neovlaštene uporabe tuđe pokretne stvari i kazneno djelo oštećenja tuđe stvari), kod kojih se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti
– glava XXIV. – kaznena djela protiv gospodarstva
– glava XXVI. – kaznena djela krivotvorenja
– glava XXVIII. – kaznena djela protiv službene dužnosti
– glava XXIX. – kaznena djela protiv pravosuđa
– kaznena djela iz glave II. Zakona o trgovačkim društvima, odnosno za
– kaznena djela iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.) i to:
– glava XIII. – kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom
– glava XVII. – kaznena djela protiv imovine (osim za kazneno djelo oduzimanja tuđe pokretne stvari i kazneno djelo uništenja i oštećenja tuđe stvari) kod kojih se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti
– glava XXI. – kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja
– glava XXII. – kaznena djela protiv pravosuđa
– glava XXIII. – kaznena djela protiv vjerodostojnosti isprava
– glava XXV. – kaznena djela protiv službene dužnosti
– kazneno djelo povrede prava na rad i drugih prava iz rada iz članka 114. i kazneno djelo povrede prava na zdravstvenu i invalidsku zaštitu iz članka 115.
(2) Pod iskustvom iz stavka 1. točke 1. ovoga članka podrazumijeva se najmanje trogodišnje iskustvo na rukovodećim poslovima u mirovinskom društvu, društvu za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom, mirovinskom osiguravajućem društvu ili društvu za upravljanje investicijskim fondovima, odnosno pet godina iskustva u rukovođenju poslovima koji se mogu usporediti s djelatnostima mirovinskog društva.
(3) Smatra se da fizička osoba koja nije državljanin Republike Hrvatske ispunjava uvjete o nekažnjavanju iz stavka 1. točke 8. ovoga članka ako nije pravomoćno osuđena za djela koja u svom opisu odgovaraju tim djelima.
(4) Članovi uprave mirovinskog društva moraju voditi poslovanje mirovinskog društva u punom radnom vremenu i biti u radnom odnosu s mirovinskim društvom.
(5) Svi članovi uprave mirovinskog društva moraju znati hrvatski jezik.
(6) Član uprave mirovinskog društva može biti samo ona osoba koja ima položeni ispit za stjecanje zvanja ovlaštenog upravitelja mirovinskih fondova ili neki drugi međunarodno priznati stručni ispit iz područja upravljanja investicijama koji odobri Agencija.
(7) Agencija će organizirati obrazovni program i provođenje ispita za stjecanje zvanja ovlaštenog upravitelja mirovinskih fondova. Sadržaj i trajanje obrazovnog programa, uvjete za pristup ispitu i sadržaj ispita Agencija će propisati pravilnikom.
(8) Agencija će pravilnikom propisati uvjete za člana uprave i člana društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima, kojim će se propisati uvjeti iz članka 19. točke 8. ovoga Zakona i uvjeti iz stavaka 1., 2., 3. i 6. ovoga članka te dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave.
Članak 32.
(1) Član uprave mirovinskog društva ne može biti član uprave ili prokurist u drugom trgovačkom društvu.
(2) Član uprave ili prokurist mirovinskog društva ne može biti član uprave, nadzornog odbora ili prokurist:
1. drugog mirovinskog društva
2. mirovinskog društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima
3. depozitara
4. društva za upravljanje
5. kreditne institucije
6. investicijskog društva
7. društva za osiguranje
8. društva za reosiguranje
9. mirovinskog osiguravajućeg društva
10. drugih pravnih osoba koje posluju na temelju odobrenja ili dozvole Agencije, osim burze.
Odgovornost članova uprave
Članak 33.
Članovi uprave mirovinskog društva solidarno odgovaraju mirovinskom društvu za štetu koja je nastala kao posljedica činjenja, nečinjenja i propuštanja ispunjavanja njihovih obveza i dužnosti, osim ako dokažu da su pri izvršavanju svojih obveza i dužnosti postupali s pažnjom dobrog stručnjaka.
Odobrenje za obavljanje funkcije člana uprave
Članak 34. (NN 64/18, 115/18, 156/23)
(1) Članom uprave mirovinskog društva može biti imenovana osoba koja je dobila odobrenje Agencije za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva.
(2) ) Zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva Agenciji podnose članovi, odnosno nadzorni odbor mirovinskog društva za mandat koji ne može biti duži od pet godina.
(3) Uz zahtjev iz stavka 2. ovoga članka podnositelj zahtjeva dostavlja i program vođenja poslova društva kandidata za traženo mandatno razdoblje.
(4) Agencija može izdati odobrenje za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva i za kraći mandat nego što je zatraženo, kada to smatra opravdanim.
(5) Iznimno, ako nadležni sud imenuje člana uprave, odnosno postavi privremenog upravitelja mirovinskog društva u skladu s odredbama zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, njegov mandat ne može trajati duže od šest mjeseci, ali i u tom slučaju osoba koja se imenuje mora ispunjavati uvjete iz članka 31. ovoga Zakona, osim uvjeta iz članka 31. stavka 6. ovoga Zakona.
(6) Mirovinsko društvo dužno je osigurati da zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva i program vođenja poslova mirovinskog društva za mandatno razdoblje budu Agenciji podneseni najmanje tri mjeseca prije isteka mandata pojedinom članu uprave.
(7) Mirovinsko društvo dužno je osigurati da novi zahtjev za izdavanje odobrenja i program vođenja poslova mirovinskog društva za mandatno razdoblje budu podneseni Agenciji najkasnije u roku od 45 dana od dana primitka obavijesti o ukidanju, prestanku ili odbijanju odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva, kao i uvijek u situaciji kada mirovinsko društvo ne ispunjava uvjet o najmanjem potrebnom broju članova uprave u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(8) Podnositelji zahtjeva za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka dužni su priložiti dokaze o ispunjavanju uvjeta za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva, propisanih ovim Zakonom i pravilnikom iz stavka 11. ovoga članka.
(9) U postupku odlučivanja o odobrenju iz stavka 1. ovoga članka Agencija može zatražiti da kandidat za člana uprave mirovinskog društva predstavi program vođenja poslova mirovinskog društva za mandatno razdoblje.
(10) Osoba za koju je Agencija izdala odobrenje za obavljanje funkcije člana uprave jednog mirovinskog društva dužna je prije nego što bude imenovana na tu dužnost u drugom mirovinskom društvu ponovno dobiti odobrenje Agencije.
(11) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati sadržaj programa vođenja poslova mirovinskog društva, opravdane razloge zbog kojih Agencija može izdati suglasnost na mandat kraći od zatraženog te postupak i kriterije za ocjenjivanje programa i kandidata koji predstavljaju program.
Članak 35.
Agencija će rješenjem odbiti izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave ako:
1. predložena osoba ne ispunjava uvjete propisane odredbama članka 31. ovoga Zakona i odredbama pravilnika iz članka 34. stavka 11. ovoga Zakona
2. Agencija raspolaže objektivnim i dokazivim razlozima zbog kojih se može osnovano pretpostaviti da bi djelatnosti ili poslovi kojima se osoba bavi ili se bavila, predstavljali prijetnju upravljanju mirovinskim društvom s pažnjom dobrog stručnjaka i u skladu s pravilima o organizacijskim zahtjevima iz članaka 48. do 58. ovoga Zakona
3. su u zahtjevu za izdavanje odobrenja navedeni netočni, neistiniti podaci ili podaci koji dovode u zabludu, ili su prešućeni podaci koji su bitni za odlučivanje o davanju odobrenja
4. program vođenja poslova mirovinskog društva iz članka 34. stavka 2. ovoga Zakona i njegovo predstavljanje Agencija ne ocijeni zadovoljavajućim.
Prestanak važenja odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva
Članak 36. (NN 64/18)
(1) Odobrenje za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva prestaje važiti ako:
1. osoba u roku od šest mjeseci od izdavanja rješenja o odobrenju ne bude imenovana ili ne stupi na dužnost na koju se rješenje o odobrenju odnosi, istekom navedenog roka
2. osobi prestane članstvo u upravi, s danom prestanka članstva
3. osobi prestane radni odnos u mirovinskom društvu, s danom prestanka radnog odnosa.
(2) U slučajevima prestanka važenja odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva iz stavka 1. točke 1. ovoga članka, Agencija će donijeti rješenje kojim se utvrđuje prestanak važenja odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave.
Ukidanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva
Članak 37. (NN 115/18)
(1) Agencija će donijeti rješenje o ukidanju rješenja o odobrenju za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva u sljedećim slučajevima:
1. ako član uprave više ne ispunjava uvjete pod kojima mu je odobrenje izdano
2. ako je odobrenje izdano zbog prešućivanja bitnih činjenica ili na temelju neistinitih, netočnih podataka ili podataka koji dovode u zabludu, odnosno na koji drugi prijevaran način
3. ako je član uprave prekršio odredbe o zabrani trgovanja ili izvršavanja transakcija, odnosno davanja naloga za trgovanje na temelju povlaštenih informacija ili na način koji bi predstavljao tržišnu manipulaciju prema odredbama zakona koji uređuje tržište kapitala
4. ako je član uprave teže ili sustavno kršio odredbe ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona ili ostalih zakonskih propisa vezanih uz poslovanje mirovinskog društva, a osobito ako su zbog toga ugroženi interesi članova mirovinskih fondova, likvidnost ili održavanje kapitala mirovinskog društva ili se radi o jednakom kršenju koje se ponavlja dva puta u tri godine
5. ako zbog postupanja ili nemara člana uprave mirovinsko društvo nije provelo nadzorne mjere koje je naložila Agencija
6. ako član uprave nije osigurao adekvatne organizacijske uvjete iz članaka 48. do 58. ovoga Zakona
7. ako utvrdi da je član uprave u sukobu interesa zbog kojeg ne može ili je opravdano za pretpostaviti da ne može ispunjavati svoje obveze i dužnosti s pažnjom dobrog stručnjaka
8. ako član uprave redovito i s dužnom pažnjom ne ispunjava obvezu utvrđivanja i ocjenjivanja učinkovitosti politika, mjera ili internih procedura vezanih za usklađenost mirovinskog društva i mirovinskih fondova kojim ono upravlja u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona ili obvezu poduzimanja odgovarajućih mjera radi ispravljanja nedostataka, odnosno nepravilnosti u poslovanju mirovinskog društva
9. ako mirovinsko društvo sklopi pravni posao protivno odredbama članka 49.a ovoga Zakona
10. ako mirovinsko društvo ne uplati iznos naknade za upravljanje Središnjem registru osiguranika u skladu s odredbama članka 63.a stavka 2. ovoga Zakona.
(2) U slučajevima iz stavka 1. točaka 5. do 8. ovoga članka, Agencija može i posebnom nadzornom mjerom privremeno zabraniti obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva (članak 220. stavak 2. točka 12. ovoga Zakona) do otklanjanja nezakonitosti ili nepravilnosti, a najduže na rok od šest mjeseci. U slučaju da u navedenom roku član uprave, odnosno mirovinsko društvo ne otklone nezakonitost ili nepravilnost, Agencija će donijeti rješenje kojim će ukinuti rješenje o odobrenju za obavljanje funkcije tog člana uprave mirovinskog društva.
(3) Ako Agencija rješenjem ukine rješenje o odobrenju za obavljanje funkcije člana uprave, nadležno tijelo mirovinskog društva obvezno je bez odgode donijeti odluku o opozivu imenovanja tog člana uprave.
Članak 38.
(1) Prokurist može zastupati mirovinsko društvo samo zajedno s najmanje jednim članom uprave. Uprava mirovinskog društva dužna je pri upisu prokurista u sudski registar upisati i ograničenja prokure.
(2) Prokurist ne mora imati položen ispit za stjecanje zvanja ovlaštenog upravitelja mirovinskih fondova ili neki drugi međunarodno priznati stručni ispit iz područja upravljanja investicijama koji odobrava Agencija, osim ako ima ovlasti za upravljanje imovinom mirovinskih fondova i/ili upravljanje rizicima.
Nadzorni odbor mirovinskog društva
Uvjeti za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora mirovinskog društva
Članak 39.
(1) Za člana nadzornog odbora mirovinskog društva može biti izabrana ili imenovana osoba koja ima dobar ugled, odgovarajuće stručne kvalifikacije i iskustvo za nadziranje vođenja poslova mirovinskog društva.
(2) Smatra se da je uvjet o posjedovanju iskustva iz stavka 1. ovoga članka ispunjen ako osoba ima najmanje pet godina iskustva u vođenju ili nadzoru nad rukovođenju poslova društva usporedive veličine i predmeta poslovanja kao i mirovinsko društvo.
(3) Agencija može naložiti mirovinskom društvu sazivanje glavne skupštine ili skupštine i predlaganje opoziva člana nadzornog odbora mirovinskog društva ako:
1. nadzorni odbor duže vrijeme ne obavlja svoje dužnosti iz osnivačkog akta mirovinskog društva
2. član nadzornog odbora krši svoje dužnosti određene ovim i drugim zakonima, te propisima donesenim na temelju tih zakona
3. mirovinsko društvo nema dovoljan broj članova nadzornog odbora u skladu s odredbama zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava
4. član nadzornog odbora neovlašteno oda poslovnu tajnu ili
5. član nadzornog odbora ne ispunjava uvjete za člana nadzornog odbora.
(4) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati uvjete kojima moraju udovoljavati članovi nadzornog odbora mirovinskog društva.
Članak 40. (NN 115/18, 156/23)
(1) Vlada Republike Hrvatske će na prijedlog ministra nadležnog za mirovinski sustav u nadzorni odbor svakog mirovinskog društva imenovati po jednu osobu koja će biti predstavnik članova mirovinskog fonda te će zastupati interese članova mirovinskog fonda.
(2) Osoba iz stavka 1. ovoga članka mora zadovoljavati uvjete za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora mirovinskog društva iz članka 39. ovoga Zakona i pravilnika iz članka 39. stavka 4. ovoga Zakona, a ujedno će biti imenovana i članom revizorskog odbora mirovinskog društva.
(3) U nadzorni odbor mirovinskog društva ne mora biti imenovan, odnosno izabran predstavnik radnika.
(4) Uz predstavnika članova mirovinskog fonda iz stavka 1. ovoga članka, mirovinska društva su dužna u nadzorni odbor svakog mirovinskog društva imenovati jednoga nezavisnog stručnjaka na temelju javnog poziva.
(5) Na imenovanje nezavisnog stručnjaka iz stavka 4. ovoga članka prethodnu suglasnost daje ministar nadležan za mirovinski sustav.
(6) Nezavisni stručnjak iz stavka 4. ovoga članka mora biti nezavisan u odnosu na mirovinsko društvo i povezane osobe mirovinskog društva te će također biti predstavnik članova mirovinskog fonda i zastupati njihove interese, pri čemu neće primati upute od strane vlasnika mirovinskog društva niti bilo koje druge treće osobe.
(7) Nezavisni stručnjak iz stavka 4. ovoga članka mora zadovoljavati uvjete za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora mirovinskog društva iz članka 39. ovoga Zakona i pravilnika iz članka 39. stavka 4. ovoga Zakona, a ujedno će biti imenovan i članom revizorskog odbora mirovinskog društva.
(8) Tri četvrtine članova nadzornog odbora mirovinskog društva moraju znati hrvatski jezik.
Odobrenje za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora mirovinskog društva
Članak 41.
(1) Članom nadzornog odbora mirovinskog društva može biti izabrana ili imenovana samo osoba koja je dobila odobrenje Agencije za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora mirovinskog društva.
(2) Zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora mirovinskog društva podnosi mirovinsko društvo za mandat koji ne može biti duži od četiri godine.
(3) Iznimno, ako člana nadzornog odbora mirovinskog društva imenuje nadležni sud u skladu s odredbama zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, njegov mandat ne može trajati duže od šest mjeseci, ali i u tom slučaju osoba koja se imenuje mora ispunjavati uvjete iz članka 39. ovoga Zakona.
(4) Uz zahtjev za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka potrebno je priložiti dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 39. ovoga Zakona.
(5) Osoba za koju je Agencija izdala odobrenje za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora mirovinskog društva dužna je prije nego što bude imenovana na tu dužnost u drugom mirovinskom društvu, ponovno dobiti odobrenje Agencije.
Članak 42.
Agencija će rješenjem odbiti izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora ako:
1. predložena osoba ne ispunjava uvjete propisane odredbama članka 39. ovoga Zakona
2. Agencija raspolaže objektivnim i dokazivim razlozima zbog kojih se može osnovano pretpostaviti da bi djelatnosti ili poslovi kojima se osoba bavi ili se bavila, predstavljali prijetnju pažljivom, stručnom i savjesnom nadziranju upravljanja mirovinskim društvom
3. su u zahtjevu za izdavanje odobrenja navedeni netočni, neistiniti podaci ili podaci koji dovode u zabludu ili su prešućeni podaci koji su bitni za odlučivanje i davanje odobrenja.
Prestanak važenja odobrenja za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora mirovinskog društva
Članak 43.
(1) Odobrenje za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora mirovinskog društva prestaje važiti ako:
1. osoba u roku od tri mjeseca od izdavanja rješenja o odobrenju ne bude izabrana za člana nadzornog odbora, istekom navedenog roka
2. osobi prestane članstvo u nadzornom odboru, s danom prestanka članstva
3. osoba da ostavku ili bude opozvana prije isteka mandata.
(2) U slučajevima prestanka važenja odobrenja za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora mirovinskog društva iz stavka 1. ovoga članka, Agencija će donijeti rješenje kojim se utvrđuje prestanak važenja odobrenja za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora.
Ukidanje odobrenja za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora mirovinskog društva
Članak 44. (NN 115/18)
(1) Agencija će donijeti rješenje o ukidanju rješenja o odobrenju za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora mirovinskog društva u sljedećim slučajevima:
1. ako član nadzornog odbora ne ispunjava uvjete pod kojima mu je odobrenje izdano
2. ako je odobrenje izdano zbog prešućivanja bitnih činjenica na temelju neistinitih, netočnih podataka ili podataka koji dovode u zabludu, odnosno na koji drugi nepropisan način
3. ako je član nadzornog odbora prekršio odredbe o zabrani trgovanja ili izvršavanja transakcija, odnosno davanja naloga za trgovanje na temelju povlaštenih informacija ili na način koji bi predstavljao tržišnu manipulaciju prema odredbama zakona koji uređuje tržište kapitala
4. ako član nadzornog odbora teže ili sustavno krši svoje dužnosti i ovlasti određene ovim i drugim zakonima te propisima donesenim na temelju zakona
5. ako mirovinsko društvo sklopi pravni posao protivno odredbama članka 49.a ovoga Zakona, kada je to primjenjivo u odnosu na člana nadzornog odbora.
(2) Ako Agencija rješenjem ukine rješenje o odobrenju za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora, nadležno tijelo mirovinskog društva obvezno je bez odgode donijeti odluku o opozivu tog člana.
(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka, ako mirovinsko društvo ne bi imalo minimalan broj članova nadzornog odbora u skladu s osnivačkim aktom, odnosno zakonom, nadležno tijelo mirovinskog društva dužno je u roku od tri mjeseca izabrati novog člana nadzornog odbora.
Dužnosti nadzornog odbora mirovinskog društva
Članak 45. (NN 64/18, 115/18, 156/23)
(1) Pored ovlasti koje nadzorni odbor ima prema odredbama zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, nadzorni odbor mirovinskog društva obvezan je odlučiti o davanju suglasnosti upravi:
1. za određivanje poslovne politike mirovinskog društva
2. na financijski plan mirovinskog društva
3. na organizaciju sustava unutarnjih kontrola mirovinskog društva i sustava upravljanja rizicima
4. na odluke o ulaganjima iz članka 125. stavka 1. točke 10., članka 128. stavka 1. točke 6. te članka 128.b stavaka 3. i 4. ovoga Zakona
5. za provođenje radnji koje su potrebne za donošenje konačne odluke o ulaganjima iz članka 125. stavka 1. točke 10., članka 128. stavka 1. točke 6. te članka 128.b stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, a kada mirovinsko društvo kod takvih ulaganja planira koristiti usluge vanjskih suradnika
6. na godišnji plan mirovinskog društva te
7. za odlučivanje o drugim pitanjima određenima ovim Zakonom.
(2) Nadzorni odbor mirovinskog društva daje suglasnost na utvrđena načela ulaganja mirovinskih fondova koja su sastavni dio statuta mirovinskog fonda, sukladno s načelima iz članka 124. ovoga Zakona.
(3) Nadzorni odbor odgovoran je za praćenje primjene internih akata mirovinskog društva.
Članak 46. (NN 156/23)
(1) Nadzorni odbor mirovinskog društva mora:
1. nadzirati primjerenost postupanja i učinkovitost rada interne revizije
2. dati svoje mišljenje Agenciji o nalazima Agencije u postupcima nadzora mirovinskog društva u roku od 30 dana od dana dostave zapisnika Agencije o obavljenom nadzoru te nadzirati postupanje mirovinskog društva u skladu s nalozima i rješenjima Agencije
3. podnijeti izvješće glavnoj skupštini odnosno skupštini o nalozima i utvrđenjima Agencije te postupcima iz prethodne točke ovoga stavka
4. odlučiti o davanju suglasnosti na godišnje financijske izvještaje mirovinskog društva i godišnje izvještaje mirovinskih fondova te o njima pisanim putem izvijestiti glavnu skupštinu ili skupštinu mirovinskog društva
5. obrazložiti glavnoj skupštini ili skupštini mirovinskog društva svoje mišljenje o godišnjem izvješću interne revizije i o godišnjem izvješću uprave.
(2) Članovi nadzornog odbora mirovinskog društva dužni su djelovati u najboljem interesu članova mirovinskog fonda u odnosu na odluke o ulaganjima koje se provode za račun mirovinskog fonda, neovisno na čiji prijedlog su izabrani ili tko ih je imenovao.
(3) Članovi nadzornog odbora mirovinskog društva ne smiju od trećih osoba primati upute koje bi ugrozile interese članova mirovinskih fondova u odnosu na odluke o ulaganjima koje se provode za račun mirovinskog fonda niti postupati po takvim uputama.
(4) Svaki član nadzornog odbora dužan je prijaviti nadzornom odboru svaku okolnost koja može ukazivati na mogući sukob interesa prije donošenja odluke o davanju suglasnosti upravi iz članka 45. ovoga Zakona.
(5) Svakom članu nadzornog odbora koji predstavlja povezanu osobu s kojom mirovinsko društvo obavlja određenu radnju za koju se traži prethodna suglasnost, ili u odnosu na kojeg se sumnja da je u sukobu interesa, isključeno je pravo glasa o donošenju takve odluke.
(6) Članovi nadzornog odbora mirovinskog društva solidarno odgovaraju mirovinskom društvu za štetu koja je nastala kao posljedica kršenja njihovih obveza i dužnosti, osim ako dokažu da su pri izvršavanju svojih obveza i dužnosti postupali s pažnjom dobrog stručnjaka.
Članak 47. (NN 156/23)
(1) Mirovinsko društvo, odnosno članovi njegove uprave i nadzornog odbora, prokuristi i radnici dužni su:
1. u obavljanju svoje djelatnosti, odnosno svojih dužnosti, postupati savjesno i pošteno te u skladu s pravilima struke i najboljim interesima članova mirovinskih fondova kojima upravljaju, kao i štititi integritet tržišta kapitala
2. u izvršavanju svojih obveza postupati s pažnjom dobrog stručnjaka
3. pribaviti i učinkovito koristiti sredstva i procedure potrebne za uredno obavljanje djelatnosti mirovinskog društva
4. poduzeti sve razumne mjere kako bi se izbjegli sukobi interesa, a kada se isti ne mogu izbjeći, prepoznati ih, istima upravljati te ih objaviti, kada je to primjenjivo, kako bi se spriječio negativan utjecaj na interese mirovinskih fondova i članova mirovinskih fondova i osiguralo da se prema članovima mirovinskih fondova postupa pošteno
5. pridržavati se odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, na način koji promovira najbolje interese članova mirovinskih fondova i integritet tržišta kapitala.
(2) Mirovinskom društvu, članovima uprave i nadzornog odbora, prokuristima i radnicima mirovinskog društva interesi članova mirovinskih fondova moraju biti prioritet i ne smiju svoje interese ili interese povezanih osoba stavljati ispred interesa članova mirovinskih fondova te integriteta tržišta kapitala.
(3) Osobe, uključujući i članove nadzornog odbora, koje s namjerom, koristeći svoj utjecaj u mirovinskom društvu, navedu člana uprave, člana nadzornog odbora, prokurista ili punomoćnika da poduzme nešto na štetu mirovinskog društva ili članova mirovinskih fondova, odgovaraju mirovinskom društvu za štetu koja mu time bude nanesena.
Glava 3. Organizacijski zahtjevi mirovinskog društva
Opći organizacijski uvjeti
Članak 48. (NN 156/23)
(1) Mirovinsko društvo dužno je uspostaviti, provoditi te redovito ažurirati, procjenjivati i nadzirati, uzimajući u obzir vrstu, opseg i složenost poslovanja, učinkovite i primjerene:
1. postupke odlučivanja i organizacijsku strukturu koja jasno i na dokumentiran način utvrđuje linije odgovornosti i dodjeljuje funkcije i odgovornosti
2. mjere i postupke kojima će osiguravati da su relevantne osobe društva svjesne postupaka koje moraju poštivati za pravilno izvršavanje svojih dužnosti i odgovornosti
3. mehanizme unutarnje kontrole, namijenjene osiguranju usklađenosti s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona kao i s drugim relevantnim propisima te internim odlukama, procedurama i postupcima na svim razinama mirovinskog društva, uključujući i pravila za osobne transakcije svih relevantnih osoba
4. procedure internog izvještavanja i dostave informacija na svim relevantnim razinama mirovinskog društva kao i učinkovitog protoka informacija sa svim uključenim trećim osobama
5. evidencije svoga poslovanja i unutarnje organizacije
6. evidencije svih internih akata, kao i njihovih izmjena
7. politike i procedure kontinuiranog stručnog osposobljavanja radnika, primjerenog opisu poslova koje radnik obavlja
8. administrativne i računovodstvene procedure i postupke te sustav izrade poslovnih knjiga i financijskih izvještaja kao i procedure i postupke vođenja i čuvanja poslovne dokumentacije koje će osigurati istinit i vjeran prikaz financijskog položaja društva i mirovinskih fondova u skladu sa svim važećim računovodstvenim propisima
9. mjere i postupke za nadzor i zaštitu informacijskog sustava i sustava za elektroničku obradu podataka
10. mjere i postupke za kontinuirano očuvanje sigurnosti, integriteta i povjerljivosti informacija
11. politike, mjere i postupke osiguranja neprekidnog poslovanja
12. politike, mjere i postupke upravljanja rizicima, uključujući i rizike održivosti.
(2) Mirovinsko društvo dužno je u okviru svoje organizacijske strukture, uzimajući u obzir vrstu, opseg i složenost poslovanja ustrojiti najmanje sljedeće organizacijske jedinice:
1. upravljanja rizicima
2. pravne podrške i praćenja usklađenosti s relevantnim propisima
3. internu reviziju
4. upravljanje imovinom
5. analize financijskih tržišta te
6. administrativne i računovodstvene podrške.
(3) Osobe zaposlene u organizacijskim jedinicama iz stavka 2. ovoga članka moraju biti zaposlene u mirovinskom društvu na puno radno vrijeme, a broj radnika u pojedinoj organizacijskoj jedinici i opseg njihovih zaduženja mora biti primjeren.
(4) Osoba iz stavka 3. ovoga članka ne može istodobno raditi u dvije organizacijske jedinice iz stavka 2. ovoga članka.
(5) Osobe zaposlene u organizacijskim jedinicama iz stavka 3. ovoga članka moraju imati adekvatnu naobrazbu i biti osposobljene za obavljanje radnih zadataka koji proizlaze iz opisa posla njihovog radnog mjesta.
(6) Mirovinsko društvo dužno je osigurati raspolaganje potrebnim resursima i stručnim znanjima za učinkovito uključivanje rizika održivosti u sustav upravljanja rizicima iz članka 51. ovoga Zakona.
Sukob interesa
Članak 49. (NN 115/18)
(1) Mirovinsko društvo dužno je, uzimajući u obzir vrstu, opseg i složenost poslovanja, organizirati poslovanje na način da svodi rizik sukoba interesa na najmanju moguću mjeru.
(2) Mirovinsko društvo dužno je poduzeti sve razumne korake kako ne bi tijekom pružanja usluga i obavljanja aktivnosti u pitanje došli interesi mirovinskih fondova i njihovih članova.
(3) Mirovinsko društvo dužno je poduzeti sve razumne korake kako bi utvrdilo, otkrilo te spriječilo ili riješilo sukob interesa te uspostavilo odgovarajuće kriterije za utvrđivanje vrste sukoba interesa čije bi postojanje moglo naštetiti interesima mirovinskih fondova i njihovih članova.
(4) Mirovinsko društvo dužno je, uzimajući u obzir vrstu, opseg i složenost poslovanja uspostaviti, provoditi te redovito ažurirati i nadzirati učinkovite politike upravljanja sukobima interesa.
(5) Mirovinsko društvo je dužno uspostaviti, provoditi, te redovito ažurirati politike o osobnim transakcijama relevantnih osoba i osoba koje su s njima u srodstvu s financijskim instrumentima u koje ulažu mirovinski fondovi kojima upravlja mirovinsko društvo radi sprječavanja sukoba interesa.
(6) Kada mirovinsko društvo predlaže ili imenuje člana nadzornog odbora u društvo u koje je uložilo imovinu mirovinskog fonda, mora predložiti člana koji ima odgovarajuće stručne kvalifikacije i iskustvo.
(7) Relevantne osobe mirovinskog društva nemaju pravo na nagradu ili naknadu po osnovi članstva u nadzornom odboru nekog društva na temelju vlasništva mirovinskog fonda nad dionicama ili udjelima tog društva, osim prava na naknadu putnih i drugih opravdanih troškova.
(8) Mirovinska društva će samostalno ili putem strukovnih udruženja propisati kodeks postupanja kojim će urediti i pitanja korporativnog upravljanja u društvima u koja ulažu imovinu mirovinskih fondova kojima upravljaju, potrebne kvalifikacije članova nadzornog odbora u tim društvima, način njihova izbora, kao i ostala pitanja koja smatraju relevantnim za korporativno upravljanje.
(9) Mirovinsko društvo je pri utvrđivanju vrsta sukoba interesa koji bi mogli naštetiti interesima mirovinskog fonda dužno uključiti i sukobe interesa koji bi mogli nastati zbog uključivanja rizika održivosti u njihove procese, sustave i unutarnje kontrole.
Kriteriji za prepoznavanje sukoba interesa
Članak 49.a (NN 115/18)
(1) Kod prepoznavanja vrsta sukoba interesa do kojih može doći prilikom obavljanja djelatnosti mirovinskog društva, a koji mogu naštetiti interesima mirovinskog fonda i njegovih članova, mirovinsko društvo dužno je najmanje uzeti u obzir nalaze li se ono, relevantna osoba ili drugi mirovinski fond pod upravljanjem društva ili osoba koja je posredno ili neposredno povezana s mirovinskim društvom putem kontrole, u sklopu obavljanja djelatnosti mirovinskog društva ili iz drugih razloga, u situaciji da:
1. bi mogli ostvariti financijsku dobit ili izbjeći financijski gubitak na štetu mirovinskog fonda
2. imaju interes ili korist od usluge ili izvršene transakcije za račun mirovinskog fonda, a koji se razlikuju od interesa mirovinskog fonda
3. primaju ili će primiti od drugih osoba dodatne poticaje ili naknade u vezi s upravljanjem imovinom mirovinskog fonda, u vidu novca, robe ili usluga, a što nije uobičajena provizija ili naknada za tu uslugu.
(2) Mirovinsko društvo dužno je prilikom utvrđivanja vrsta sukoba interesa uzeti u obzir:
1. interese mirovinskog društva, uključujući one koji proizlaze iz njegova pripadanja grupi ili obavljanja djelatnosti mirovinskog društva i obveze mirovinskog društva prema mirovinskom fondu
2. interese dvaju ili više mirovinskih fondova kojima upravlja.
(3) Ako mirovinsko društvo utvrdi da bi mogle nastupiti okolnosti iz stavka 1. ovoga članka, dužno je o tome, uz dostavu analize iz članka 52. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, bez odgode obavijestiti Agenciju te ne smije realizirati namjeravano ulaganje dok:
– se predmetni sukob interesa ne ukloni ili
– Agenciji ne pruži dokaze da predmetni sukob interesa neće negativno utjecati na interese mirovinskog fonda.
(4) Agencija pravilnikom propisuje kriterije za prepoznavanje vrsta sukoba interesa i donosi smjernice kojima dodatno opisuje situacije koje smatra sukobom interesa, u smislu odredaba stavka 1. ovoga članka.
Praćenje usklađenosti s relevantnim propisima
Članak 50.
(1) Mirovinsko društvo dužno je uspostaviti, provoditi te redovito ažurirati, procjenjivati i nadzirati primjerene politike i postupke, čija je svrha otkrivanje svakog rizika neusklađenosti s relevantnim propisima, kao i povezanih rizika te uspostaviti primjerene mjere i postupke radi smanjivanja takvih rizika.
(2) Mirovinsko društvo dužno je uspostaviti, provoditi te redovito ažurirati, procjenjivati i nadzirati politike i postupke kako bi osiguralo da posluje u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, kao i s drugim relevantnim propisima, te osigurati da članovi uprave i druge relevantne osobe postupaju u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, te internim aktima mirovinskog društva.
Sustav upravljanja rizicima
(1) Mirovinsko društvo dužno je uspostaviti sveobuhvatan i učinkovit sustav upravljanja rizicima za mirovinsko društvo i mirovinske fondove, u skladu s vrstom, opsegom i složenosti svoga poslovanja, koji mora uključivati najmanje:
1. strategije, politike, postupke i mjere upravljanja rizicima
2. tehnike mjerenja rizika
3. podjelu odgovornosti u vezi s upravljanjem rizicima.
(2) Mirovinsko društvo dužno je u okviru sustava upravljanja rizicima, a u skladu s vrstom, opsegom i složenosti svojega poslovanja, uspostaviti sveobuhvatan i učinkovit proces procjene kreditne sposobnosti izdavatelja u koje namjerava ulagati ili ulaže svoju imovinu i imovinu mirovinskih fondova kojima upravlja.
(3) Za procjenu kreditne sposobnosti iz stavka 2. ovoga članka mirovinsko društvo se ne smije automatski ili isključivo oslanjati na kreditne rejtinge koje su dodijelile agencije za kreditni rejting kako je propisano u članku 3. stavku 1. točki (b) Uredbe (EZ) br. 1060/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o agencijama za kreditni rejting
(4) Mirovinsko društvo dužno je propisati, primjenjivati, dokumentirati i redovito ažurirati odgovarajuće, učinkovite i sveobuhvatne strategije i politike upravljanja rizicima u svrhu utvrđivanja rizika povezanih s poslovanjem mirovinskog društva i radom mirovinskih fondova kojima upravlja te poslovnim procesima i sustavima mirovinskog društva i mirovinskih fondova kojima upravlja.
(5) Mirovinsko društvo dužno je rizike održivosti uključiti u sustav upravljanja rizicima, u skladu s vrstom, opsegom i složenosti svojega poslovanja.
(6) Politika upravljanja rizicima obuhvaća sve postupke koji su potrebni da bi mirovinsko društvo, za svaki mirovinski fond kojim upravlja, moglo procijeniti izloženost pojedinog mirovinskog fonda tržišnom riziku, riziku likvidnosti, riziku koncentracije uključujući i onaj koji proizlazi iz geografske diverzifikacije portfelja, riziku održivosti i riziku druge ugovorne strane, kao i izloženost mirovinskog fonda svim drugim rizicima, uključujući operativni rizik, koji mogu biti značajni za svaki mirovinski fond kojim mirovinsko društvo upravlja.
(7) Mirovinsko društvo dužno je u procesu upravljanja rizicima odrediti profil rizičnosti mirovinskih fondova kojima upravlja, doprinose pojedinih rizika cjelokupnom profilu rizičnosti pojedinog mirovinskog fonda i utvrditi prihvatljivi stupanj rizika.
(8) Mirovinsko društvo dužno je koristiti proces upravljanja rizicima koji u svakom trenutku omogućuje praćenje i mjerenje pozicijskog rizika i doprinosa pozicija sveukupnom profilu rizičnosti portfelja mirovinskih fondova kojima upravlja.
(9) Mirovinsko društvo dužno je, na osnovi usvojenih strategija i politika upravljanja rizicima i utvrđenog prihvatljivog stupnja rizika, a u svrhu prikladnog identificiranja, mjerenja, upravljanja i nadziranja svih rizika kojima su mirovinski fondovi izloženi, donijeti učinkovite postupke, tehnike mjerenja rizika i mjere upravljanja rizicima.
(10) Mirovinsko društvo dužno je nadzirati, ocjenjivati, preispitivati i ažurirati primjerenost, sveobuhvatnost i učinkovitost donesenih strategija, politika, postupaka upravljanja rizicima i tehnika mjerenja rizika te primjerenost i učinkovitost predviđenih mjera u svrhu otklanjanja mogućih nedostataka u strategijama, politikama i postupcima upravljanja rizicima, uključujući i propuste relevantnih osoba.
(11) Usvojenu strategiju i politike upravljanja rizicima mirovinsko društvo dužno je na zahtjev Agencije dostaviti bez odgode.
(12) Uprava mirovinskog društva odgovorna je za proces upravljanja rizicima, a u provođenju istog moraju sudjelovati svi radnici mirovinskog društva.
(13) Mirovinsko društvo dužno je koristiti odgovarajuće postupke za točnu i neovisnu procjenu vrijednosti neuvrštenih (OTC) izvedenica.
(14) Mirovinsko društvo dužno je, kada koristi usluge poravnanja u smislu Uredbe (EU) br. 648/2012 za račun mirovinskih fondova kojima upravlja, redovito procjenjivati i upravljati rizikom koji za mirovinske fondove može proizaći iz različitih razina segregacije u smislu članka 39. Uredbe (EU) 648/2012 te s tim povezane vjerojatnosti izvršenja prijenosa poslovanja iz članka 48. stavaka 5. i 6. Uredbe (EU) 648/2012.
(15) Mirovinsko društvo je minimalno dužno osigurati da mirovinski fondovi kojima upravlja nisu izloženi riziku drugih klijenata članova sustava poravnanja koje mirovinsko društvo koristi za pristup uslugama poravnanja, osim kada se radi o članovima sustava poravnanja iz trećih zemalja na koje se ne primjenjuju odredbe Uredbe (EU) 648/2012 te u takvim trećim zemljama obveze članova poravnanja nisu istovjetne ili usporedive s onima koje su propisane Uredbom (EU) 648/2012 i ako može dokazati da se time materijalno ne povećavaju rizici za imovinu mirovinskih fondova.
(16) Ako mirovinsko društvo koristi posredne usluge poravnanja u smislu članka 1. točke b) Delegirane uredbe Komisije (EU) 149/2013, minimalno je dužno osigurati da mirovinski fondovi kojima upravlja nisu izloženi riziku drugih klijenata pružatelja usluge posrednog poravnanja (klijent člana sustava poravnanja), osim kada se radi o članovima sustava poravnanja iz trećih zemalja na koje se ne primjenjuju odredbe Uredbe (EU) 648/2012 te u takvim trećim zemljama obveze članova poravnanja nisu istovjetne ili usporedive s onima koje su propisane Uredbom (EU) 648/2012 i ako može dokazati da se time materijalno ne povećavaju rizici za imovinu mirovinskih fondova, pri čemu je mirovinsko društvo dužno procijeniti je li prikladno za mirovinske fondove kojima upravlja koristiti usluge posrednog poravnanja te jesu li dostupne sigurnije strukture računa.
(17) Mirovinsko društvo dužno je redovito obavještavati Agenciju o vrstama izvedenih financijskih instrumenata, rizicima temeljne imovine, kvantitativnim ograničenjima ulaganja i odabranim metodama za procjenu rizika povezanih s transakcijama s izvedenim financijskim instrumentima za svaki mirovinski fond kojim upravlja.
(18) Agencija će pravilnikom propisati kriterije za procjenu adekvatnosti procesa upravljanja rizicima koji koristi mirovinsko društvo u skladu sa stavkom 4. ovoga članka, kriterije na temelju kojih mirovinsko društvo procjenjuje potrebnu razinu segregacije iz stavka 14. ovoga članka te na temelju kojih mirovinsko društvo procjenjuje je li prikladno koristiti usluge posrednog poravnanja iz stavka 16. ovoga članka ili ne, te pravila koja se odnose na obavještavanje Agencije u skladu sa stavkom 17. ovoga članka.
Investicijski proces
Članak 52. (NN 115/18, 156/23)
(1) Mirovinsko društvo je dužno organizirati poslovanje na način da osigurava kontinuirani investicijski proces, koji se mora najmanje sastojati od:
1. izrade analiza
2. određivanja strategije ulaganja uzimajući u obzir i rizike održivosti
3. donošenja investicijskih odluka
4. analize sukoba interesa, posebice u odnosu na odredbe članka 49.a stavka 2. ovoga Zakona
5. upravljanja rizicima
6. trgovanja
7. kontrole usklađenosti te
8. analize realizacije u odnosu na očekivane rezultate ulaganja.
(2) Za svaku vrstu imovine koja je značajna po udjelu u imovini, rizičnosti i/ili operativnim zahtjevima, mirovinsko društvo je dužno osigurati adekvatan broj radnika zaduženih za ulaganje, trgovanje, analizu i upravljanje rizicima te vrste imovine. Opseg zaduženja pojedinog radnika mora biti primjeren.
(3) Za svaku vrstu imovine društvo je dužno poznavati prirodu investicije, izdavatelja, specifičnosti vezane za trgovanje, pravne propise te rizike koji proizlaze iz prije navedenoga, uključujući i rizike održivosti te, ako je mirovinsko društvo za mirovinski fond odabralo dio imovine mirovinskog fonda ulagati u održiva ulaganja, glavne štetne učinke odluka o ulaganjima na čimbenike održivosti.
(4) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati potrebne postupke, uvjete, dokumentaciju, sudionike i ostale zahtjeve vezane za investicijski proces te ostale zahtjeve navedene u ovom članku.
Investicijski proces – alternativna ulaganja
Članak 52.a (NN 156/23)
(1) Prilikom odabira i kontinuiranog praćenja ulaganja imovine mirovinskog fonda u alternativna ulaganja iz članka 126. stavka 3. i članka 126.a stavka 3. ovoga Zakona, mirovinsko društvo dužno je koristiti visoki stupanj dužne pažnje što podrazumijeva odgovarajuću stručnost i znanje o imovini u koju se ulaže i razumijevanje rizika ulaganja vezanih uz takvu imovinu, kao i provođenje adekvatne dubinske analize predmeta takvih ulaganja.
(2) Kako bi se osiguralo da se investicijske odluke o alternativnim ulaganjima iz članka 126. stavka 3. i članka 126.a stavka 3. ovoga Zakona donose i provode u skladu s ciljevima i investicijskom strategijom mirovinskog fonda, kao i ograničenjima rizika, mirovinsko društvo dužno je uspostaviti, provoditi i primjenjivati pisane politike i postupke o primjeni dužne pažnje iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Mirovinsko društvo dužno je redovito preispitivati i ažurirati politike i postupke iz stavka 2. ovoga članka.
(4) Osim poštivanja zahtjeva iz stavaka 1., 2 i 3. ovoga članka, kod alternativnih ulaganja iz članka 126. stavka 3. i članka 126.a stavka 3. ovoga Zakona, mirovinsko društvo dužno je:
a) odrediti i redovito ažurirati poslovni plan koji je u skladu s vremenskim horizontom konkretnog ulaganja i tržišnim uvjetima, a koji najmanje uključuje razloge odabira takvog ulaganja, rizike takvog ulaganja i način upravljanja istima, ekonomski i financijski plan za realizaciju i praćenje tog ulaganja, vremenski horizont ulaganja, izlaznu strategiju te poduzimanje aktivnosti do planiranog izlaska iz takve investicije
b) odrediti moguće načine za ostvarenje ulaganja koje su u skladu s poslovnim planom iz točke a) ovoga stavka
c) ocijeniti moguće načine za ostvarenje ulaganja u odnosu na sve dostupne opcije i ukupne povezane rizike te sve relevantne pravne, porezne, financijske i druge čimbenike koji utječu na vrijednost tog ulaganja, ljudske i materijalne resurse i strategije koji su potrebni za realizaciju tog ulaganja, uključujući i izlazne strategije
d) obavljati prikladne aktivnosti dubinske analize koje su potrebne za ostvarenje ulaganja s dužnom pažnjom prije pristupanja njihovom izvršenju
e) pratiti uspješnost provedenog ulaganja u odnosu na poslovni plan iz točke a) ovoga stavka.
(5) Mirovinsko društvo dužno je za ulaganje imovine mirovinskog fonda u alternativna ulaganja iz članka 126. stavka 3. i članka 126.a stavka 3. ovoga Zakona osigurati dovoljno osoblja koje ima kvalifikacije, znanje i stručnost potrebne za obavljanje poslova iz ovoga članka, pri čemu je obvezno voditi računa o vrsti, opsegu i složenosti konkretnih alternativnih ulaganja te vrsti i rasponu aktivnosti koje se moraju poduzeti za odabir, realizaciju i praćenje takvih ulaganja.
(6) Mirovinsko društvo dužno je jednom godišnje, u roku od 30 dana od isteka kalendarske godine, Agenciji dostaviti izvješće o portfelju alternativnih ulaganja iz članka 126. stavka 3. i članka 126.a stavka 3. ovoga Zakona koje minimalno uključuje podatke o realizaciji poslovnog plana iz stavka 4. točke a) ovoga članka, aktivnostima koje su poduzete u skladu s takvim poslovnim planom te podatke o uspješnosti provedenog ulaganja u odnosu na poslovni plan, uključujući i podatke o ostvarenju predviđene izlazne strategije, pripremnim radnjama za provođenje predviđene izlazne strategije te potencijalnim problemima kod provođenja predviđene izlazne strategije.
(7) Mirovinsko društvo dužno je u sklopu izvješća iz stavka 6. ovoga članka Agenciji inicijalno dostaviti podatke o osobama koje su unutar mirovinskog društva zadužene za upravljanje portfeljem alternativnih ulaganja iz članka 126. stavka 3. i članka 126.a stavka 3. ovoga Zakona te procjenu mirovinskog društva vezano za njihove kvalifikacije, razinu znanja i stručnosti u odnosu na konkretni portfelj alternativnih ulaganja za koji su zaduženi te takve podatke ažurirati prilikom svake promjene zaduženih osoba ili portfelja, ako se ulaže u vrstu imovine koja ima drugačiji profil rizika od alternativnih ulaganja kojima je mirovinski fond do tada bio izložen.
(8) Ako mirovinsko društvo ne postupa u skladu s odredbama ovoga članka, Agencija može mirovinskom društvu privremeno zabraniti ili ograničiti ulaganje u alternativna ulaganja iz članka 126. stavka 3. i članka 126.a stavka 3. ovoga Zakona, kao i naložiti njihovo otuđenje u roku koji ocijeni primjerenim.
(9) Agencija će pravilnikom propisati pojedinosti o sadržaju i prikazu informacija u izvješću o portfelju alternativnih ulaganja iz stavaka 6. i 7. ovoga članka.
Korporativno upravljanje
Članak 53. (NN 115/18, 156/23)
(1) Mirovinsko društvo dužno je ustrojiti interno tijelo koje donosi odluke vezane uz korporativno upravljanje i odnose s izdavateljima čiji su vrijednosni papiri u vlasništvu mirovinskih fondova kojima mirovinsko društvo upravlja, a koje se mora sastojati od osoba s odgovarajućim znanjem iz područja korporativnog upravljanja.
(2) Mirovinsko društvo dužno je utvrditi jasne procedure postupanja u svim standardnim situacijama vezanim uz izdavatelje.
(3) Ako je relevantna osoba mirovinskog društva član nadzornog odbora ili drugog tijela izdavatelja, ta osoba ne smije koristiti informacije kojima raspolaže o izdavatelju na temelju obavljanja takve funkcije u izdavatelju na način da bi formalno ili neformalno, posredno ili neposredno utjecala na osobe u mirovinskom društvu koje donose investicijske odluke vezane uz vrijednosne papire tog izdavatelja.
(4) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati zahtjeve vezane uz korporativno upravljanje u mirovinskom društvu.
Interna revizija
Članak 54. (NN 156/23)
(1) Mirovinsko društvo dužno je ustrojiti internu reviziju koja neovisno i objektivno procjenjuje sustav unutarnjih kontrola, daje neovisno i objektivno stručno mišljenje i savjete za unaprjeđenje poslovanja radi poboljšanja poslovanja društva, uvodeći sustavan, discipliniran pristup procjenjivanju i poboljšanju djelotvornosti upravljanja rizicima, kontrole i korporativnog upravljanja.
(2) Agencija će pravilnikom propisati organizacijski oblik, poslove, osobe koje obavljaju internu reviziju, uključujući i internu reviziju informacijskog sustava, planiranje te izvješćivanje o radu revizije mirovinskog društva.
Mjere za neprekidno poslovanje
Članak 55.
(1) Mirovinsko društvo dužno je poduzeti sve primjerene mjere koje su potrebne da bi se osiguralo njegovo neprekidno i redovito poslovanje.
(2) Za postizanje svrhe iz stavka 1. ovoga članka mirovinsko društvo dužno je koristiti odgovarajuće sustave, sredstva i postupke, koji su razmjerni vrsti, opsegu i složenosti njegova poslovanja.
Politike primitaka
Članak 56. (NN 156/23)
(1) Mirovinsko društvo dužno je, radi sprječavanja preuzimanja neprimjerenih rizika u svom poslovanju, propisati i implementirati jasne politike i postupke vezane uz primitke radnika, članova uprave i nadzornog odbora, čiji rad može imati materijalni utjecaj na profil rizičnosti mirovinskog društva ili mirovinskog fonda.
(2) Primici iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju sve oblike fiksnih i varijabilnih plaćanja i pogodnosti, u novcu ili u naravi, koje isplaćuje odnosno dodjeljuje mirovinsko društvo, uključujući primitke povezane s uspješnošću i udio u dobiti, a koji se primici isplaćuju odnosno dodjeljuju u korist osoba iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Politike i postupci vezni uz primitke mirovinskog društva moraju dosljedno promicati učinkovito upravljanje rizicima i ne ohrabrivati preuzimanje rizika koji nisu u skladu s profilom rizičnosti ili statutom mirovinskog fonda.
(4) Politika primitaka mirovinskog društva mora biti u skladu s poslovnom strategijom, ciljevima i veličinom mirovinskog društva i mirovinskih fondova, kao i interesima mirovinskog društva, mirovinskih fondova i njihovih članova te uključivati mjere za izbjegavanje sukoba interesa.
(5) Uprava mirovinskog društva dužna je usvojiti i najmanje jednom godišnje preispitivati opća načela politika primitaka te je odgovorna za njihovu primjenu.
(6) Primjena politika i postupaka vezanih uz primitke mora najmanje jednom godišnje, u funkciji nadzora nad poslovanjem mirovinskog društva, biti interno revidirana u smislu usklađenosti s politikama i postupcima vezanim uz primitke usvojenima od uprave mirovinskog društva.
(7) Ako su primici povezani s uspješnošću, ukupni iznos primitaka mora se temeljiti na uspješnosti pojedinca i relevantne poslovne jedinice te na ukupnim rezultatima mirovinskog društva ili mirovinskih fondova, pri čemu se kod ocjene uspješnosti pojedinca uzimaju u obzir financijski i nefinancijski kriteriji.
(8) Mirovinsko društvo smije isplaćivati nagrade radnicima, prokuristima, članovima uprave i nadzornog odbora samo ako su one održive, uzimajući u obzir financijsko stanje mirovinskog društva u cjelini, te ako je to opravdano s obzirom na uspješnost mirovinskih fondova i mirovinskog društva odnosno njegovih radnika.
(9) Ukupni primici iz stavka 1. ovoga članka ne smiju ograničavati sposobnost mirovinskog društva da ojača kapitalnu osnovu mirovinskog društva.
(10) U slučaju slabijih ili negativnih poslovnih rezultata mirovinskog društva i/ili mirovinskih fondova, mirovinsko društvo iste rezultate mora uzeti u obzir prilikom razmatranja isplate primitaka članovima uprave, nadzornog odbora, prokuristima i radnicima.
(11) U godišnjim financijskim izvještajima mirovinskog društva potrebno je objaviti:
1. podatke o ukupnom iznosu koji je mirovinsko društvo isplatilo u poslovnoj godini radnicima mirovinskog društva, raščlanjenom na fiksne i varijabilne primitke, te broju korisnika takvih primitaka
2. podatke o ukupnom iznosu primitaka iz točke 1. ovoga stavka, raščlanjenom na iznose koje su primili članovi uprave, nadzornog odbora, prokuristi ili radnici mirovinskog društva čiji rad može imati materijalni utjecaj na profil rizičnosti mirovinskog društva ili mirovinskog fonda.
(12) Fiksni i varijabilni primici iz stavka 11. ovoga članka trebaju biti raščlanjeni na primitke u novcu i primitke u naravi.
Transparentnost politika u području rizika održivosti
Članak 56.a (NN 156/23)
Mirovinsko društvo dužno je na svojim mrežnim stranicama objaviti informacije o svojim politikama u vezi s uključivanjem rizika održivosti u proces odlučivanja o ulaganjima obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja.
Transparentnost štetnih učinaka na održivost na razini mirovinskog društva
Članak 56.b (NN 156/23)
(1) Mirovinsko društvo dužno je na svojim mrežnim stranicama objaviti i redovito ažurirati informacije o štetnim učincima odluka o ulaganjima na čimbenike održivosti.
(2) Ako mirovinsko društvo uzima u obzir glavne štetne učinke odluka o ulaganjima na čimbenike održivosti, dužno je objaviti izjavu o politikama dužne pažnje u pogledu tih učinaka, uzimajući u obzir veličinu, prirodu i opseg svoga poslovanja te kategorije mirovinskih fondova kojima upravlja.
(3) Ako mirovinsko društvo ne uzima u obzir štetne učinke odluka o ulaganjima na čimbenike održivosti, dužno je objaviti jasne razloge zašto to ne čini, uključujući, ako je to relevantno, informacije o tome namjerava li i kada uzeti u obzir takve štetne učinke.
(4) Mirovinsko društvo iz stavka 2. ovoga članka dužno je u izjavu o politikama dužne pažnje u pogledu glavnih štetnih učinaka odluka o ulaganjima na čimbenike održivosti uključiti najmanje sljedeće:
a) informacije o svojim politikama za utvrđivanje glavnih štetnih učinaka na održivost i pokazatelja održivosti, kao i određivanja prioriteta u vezi s tim učincima i pokazateljima
b) opis glavnih štetnih učinaka na održivost i svih mjera poduzetih u vezi s time ili, ako je to relevantno, planiranih mjera
c) kratke sažetke o politikama sudjelovanja u skladu s odredbama zakona kojim je uređeno osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, za izdavatelje dionica koje su uvrštene na uređenom tržištu
d) upućivanje na svoje poštovanje kodeksa odgovornog poslovnog ponašanja i međunarodno priznatih standarda u vezi s dužnom pažnjom i izvješćivanjem.
(5) Agencija će pravilnikom propisati sadržaj, metodologije i prikaz informacija iz stavaka 2. do 4. ovoga članka koje se odnose na pokazatelje održivosti povezane sa štetnim učincima u vezi s klimom, kao i drugim štetnim učincima u vezi s okolišem te pojedinosti o sadržaju i prikazu informacija u pogledu načela »ne nanosi bitnu štetu«.
(6) Agencija će pravilnikom propisati sadržaj, metodologije i prikaz informacija iz stavaka 2. do 4. ovoga članka koje se odnose na pokazatelje održivosti povezane sa štetnim učincima u području socijalnih pitanja te pitanja u vezi sa zaposlenicima, poštovanjem ljudskih prava, borbom protiv korupcije i podmićivanja.
Transparentnost politika primitaka u vezi s uključivanjem rizika održivosti
Članak 56.c (NN 156/23)
Mirovinsko društvo dužno je u svoje politike primitaka iz članka 56. ovoga Zakona uključiti informacije o tome kako su te politike usklađene s uključivanjem rizika održivosti i objaviti te informacije na svojim mrežnim stranicama.
Transparentnost uključivanja rizika održivosti
Članak 56.d (NN 156/23)
(1) Mirovinsko društvo dužno je u statut mirovinskog fonda kojim upravlja uključiti sljedeće:
a) opis načina na koji su rizici održivosti uključeni u donošenje odluke o ulaganju imovine mirovinskih fondova kojima upravlja i
b) opis rezultata procjene vjerojatnih učinaka rizika održivosti na prinose mirovinskih fondova kojima upravlja.
(2) Ako mirovinsko društvo rizike održivosti ne smatra relevantnima, opisi iz stavka 1. ovoga članka moraju sadržavati jasno i sažeto objašnjenje razloga za to.
Transparentnost štetnih učinaka na održivost na razini kategorije mirovinskog fonda
Članak 56.e (NN 156/23)
(1) Mirovinsko društvo iz članka 56.b. stavka 2. ovoga Zakona dužno je za svaku kategoriju mirovinskog fonda kojim upravlja, u statut mirovinskog fonda uključiti sljedeće informacije:
a) jasno i obrazloženo objašnjenje o tome uzimaju li se u toj kategoriji mirovinskog fonda u obzir glavni štetni učinci na čimbenike održivosti i, ako da, na koji način i
b) izjavu da su informacije o glavnim štetnim učincima na čimbenike održivosti dostupne u godišnjem financijskom izvještaju mirovinskog fonda u okviru informacija koje mirovinsko društvo objavljuje u skladu s člankom 56.h stavkom 2. ovoga Zakona.
(2) Mirovinsko društvo iz članka 56.b stavka 3. ovoga Zakona dužno je za svaku kategoriju mirovinskog fonda kojim upravlja, u statutu tog mirovinskog fonda uključiti izjavu da mirovinsko društvo ne uzima u obzir štetne učinke odluka o ulaganjima na čimbenike održivosti, kao i razloge za to.
Transparentnost promicanja okolišnih ili socijalnih obilježja u statutu mirovinskog fonda
Članak 56.f (NN 156/23)
(1) Ako mirovinsko društvo kroz ulaganja mirovinskog fonda kojim upravlja uz ostala obilježja promiče okolišna ili socijalna obilježja, ili kombinacije tih obilježja, pod uvjetom da društva u koja se ulaže primjenjuju prakse dobrog upravljanja, informacije koje je mirovinsko društvo dužno objaviti u statutu mirovinskog fonda uključuju sljedeće:
a) informacije o tome kako se ostvaruju okolišna i/ili socijalna obilježja
b) informacije o tome planira li mirovinsko društvo dio imovine mirovinskog fonda ulagati u održiva ulaganja iz članka 2. točke 47. ovoga Zakona i
c) ako se koristi indeks kao referentna vrijednost, informacije o tome je li i na koji je način taj indeks usklađen s okolišnim i/ili socijalnim obilježjima.
(2) Mirovinsko društvo dužno je u statutu mirovinskog fonda uključiti i informaciju o tome gdje se može pronaći metodologija upotrijebljena za izračun indeksa iz stavka 1. točke c) ovoga članka.
(3) Ako se imovina mirovinskog fonda ulaže i u održiva ulaganja iz članka 2. točke 47. ovoga Zakona, mirovinsko društvo dužno je u statut mirovinskog fonda uključiti sljedeću izjavu: »Načelo »ne nanosi bitnu štetu« primjenjuje se samo na ona ulaganja kod kojih se uzimaju u obzir kriteriji Europske unije za okolišno održive gospodarske djelatnosti. Kod ulaganja na kojima se temelji preostali udio ovoga mirovinskog fonda, ne uzimaju se u obzir kriteriji Europske unije za okolišno održive gospodarske djelatnosti.«.
(4) Ako se imovina mirovinskog fonda ulaže i u održiva ulaganja iz članka 2. točke 47. ovoga Zakona, na takva ulaganja se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 56.g stavaka 6. i 7. ovoga Zakona.
(5) Agencija će pravilnikom propisati pojedinosti o sadržaju i prikazu informacija koje mirovinsko društvo treba objaviti na temelju stavaka 1. i 2. ovoga članka.
Transparentnost održivih ulaganja u statutu mirovinskog fonda
Članak 56.g (NN 156/23)
(1) Ako mirovinsko društvo upravlja mirovinskim fondom koji ima za cilj ulagati u održiva ulaganja te je utvrđen indeks kao referentna vrijednost, u statutu mirovinskog fonda dužno je objaviti i:
a) informacije o tome na koji je način određeni indeks usklađen s tim ciljem i
b) objašnjenje o tome zašto i na koji način se utvrđeni indeks usklađen s tim ciljem razlikuje od šireg tržišnog indeksa.
(2) Ako mirovinski fond ima za cilj ulagati u održiva ulaganja i nije određen indeks kao referentna vrijednost, u statutu mirovinskog fonda je potrebno uključiti objašnjenje načina na koji se taj cilj treba ostvariti.
(3) Ako mirovinski fond ima za cilj smanjenje emisija ugljika, u statutu mirovinskog fonda je potrebno navesti da je cilj biti izložen niskim emisijama ugljika kako bi se ostvarili dugoročni ciljevi u vezi s globalnim zatopljenjem koji su utvrđeni Pariškim sporazumom (SL L 282, 19. 10. 2016.).
(4) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako ne postoji referentna vrijednost Europske unije za klimatsku tranziciju ili referentna vrijednost Europske unije usklađena s Pariškim sporazumom u skladu s Uredbom (EU) 2019/2089 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izmjeni Uredbe (EU) 2016/1011 u pogledu referentnih vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i referentnih vrijednosti EU-a usklađenih s Pariškim sporazumom te objavama u vezi s održivošću za referentne vrijednosti (SL L 317, 9. 12. 2019.), u statut mirovinskog fonda je potrebno uključiti podrobno objašnjenje o načinu osiguravanja trajnog napora u svrhu postizanja cilja smanjenja emisija ugljika radi postizanja dugoročnih ciljeva u vezi s globalnim zatopljenjem koji su utvrđeni Pariškim sporazumom.
(5) Mirovinsko društvo u statutu mirovinskog fonda uključuje i naznaku gdje se može pronaći metodologija upotrjebljena za izračun indeksa iz stavka 1. ovoga članka i referentnih vrijednosti Europske unije iz stavka 4. ovoga članka, ako referentne vrijednosti Europske unije postoje.
(6) Ako se imovina mirovinskog fonda ulaže u gospodarsku djelatnost kojom se pridonosi okolišnom cilju u smislu članka 2. točke 47. ovoga Zakona, u statutu i godišnjem financijskom izvještaju mirovinskog fonda potrebno je uključiti sljedeće:
a) informacije o okolišnom cilju ili okolišnim ciljevima utvrđenim u članku 9. Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22. 6. 2020.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2020/852) kojima pridonosi ulaganje mirovinskog fonda i
b) opis kako su i u kojoj mjeri ulaganja mirovinskog fonda ulaganja u gospodarske djelatnosti koje se smatraju okolišno održivima u skladu s člankom 3. Uredbe (EU) 2020/852.
(7) U opisu iz stavka 6. točke b) ovoga članka mirovinsko društvo dužno je odrediti udio ulaganja mirovinskog fonda u okolišno održive gospodarske djelatnosti, uključujući pojedinosti o udjelima omogućujućih i prijelaznih djelatnosti iz članka 16. odnosno članka 10. stavka 2. Uredbe (EU) 2020/852, kao postotak svih ulaganja mirovinskog fonda.
(8) Agencija će pravilnikom propisati pojedinosti o sadržaju i prikazu informacija koje mirovinsko društvo treba objaviti na temelju stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka.
Transparentnost promicanja okolišnih ili socijalnih obilježja i održivih ulaganja na mrežnim stranicama mirovinskog društva
Članak 56.h (NN 156/23)
(1) Mirovinsko društvo dužno je na svojim mrežnim stranicama, uz podatke iz članka 123. ovoga Zakona, objaviti i ažurirati sljedeće informacije za mirovinske fondove iz članka 56.f stavka 1. i članka 56.g stavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona:
a) opis okolišnih ili socijalnih obilježja ili cilja održivog ulaganja
b) informacije o metodologijama upotrijebljenim za procjenu, mjerenje i praćenje okolišnih ili socijalnih obilježja ili učinka održivih ulaganja odabranih za mirovinski fond, uključujući izvore podataka, kriterije za analizu ulaganja mirovinskog fonda te relevantne pokazatelje održivosti koji se upotrebljavaju za mjerenje okolišnih ili socijalnih obilježja ili ukupnog učinka mirovinskog fonda na održivost
c) informacije iz članaka 56.f i 56.g ovoga Zakona
d) informacije iz članka 56.i ovoga Zakona.
(2) Informacije koje mirovinsko društvo treba objaviti na temelju stavka 1. ovoga članka moraju biti jasne, sažete i razumljive članovima, a mirovinsko društvo dužno ih je objaviti na točan, pošten, jasan, nedvosmislen, jednostavan i sažet način na istaknutom i lako dostupnom dijelu mrežne stranice mirovinskog društva.
(3) Agencija će pravilnikom propisati sadržaj informacija iz stavka 1. točaka a) i b) ovoga članka te zahtjeve u vezi s prikazom informacija iz stavka 2. ovoga članka.
Transparentnost promicanja okolišnih ili socijalnih obilježja i održivih ulaganja u godišnjim izvješćima
Članak 56.i (NN 156/23)
(1) Mirovinsko društvo koje upravlja mirovinskim fondom iz članka 56.f stavka 1. ili članka 56.g stavaka 1., 2. ili 3. ovoga Zakona, u godišnje izvješće mirovinskog fonda iz članka 145. ovoga Zakona uključuje i sljedeće informacije:
a) za mirovinski fond iz članka 56.f stavka 1. ovoga Zakona:
1. opis opsega u kojem su ostvarena okolišna ili socijalna obilježja te, ako je mirovinsko društvo za mirovinski fond odabralo dio imovine mirovinskog fonda ulagati u održiva ulaganja, udio održivih ulaganja
2. ako je mirovinsko društvo za mirovinski fond odabralo dio imovine mirovinskog fonda ulagati u održiva ulaganja, informacije iz članka 56.g stavka 6. ovoga Zakona, za dio ulaganja u održiva ulaganja
3. ako je mirovinsko društvo za mirovinski fond odabralo dio imovine mirovinskog fonda ulagati u održiva ulaganja, izjavu iz članka 56.f stavka 3. ovoga Zakona
b) za financijski proizvod iz članka 56.g stavka 1., 2. ili 3. ovoga Zakona
1. opis ukupnog učinka financijskog proizvoda u području održivosti na temelju relevantnih pokazatelja održivosti ili
2. ako je indeks utvrđen kao referentna vrijednost, usporedbe između ukupnog učinka financijskog proizvoda koji je povezan s održivosti s učinkom utvrđenog indeksa i šireg tržišnog indeksa na temelju pokazatelja održivosti
3. informacije iz članka 56.g stavka 6. ovoga Zakona.
(2) Za potrebe objave informacija iz stavka 1. ovoga članka, mirovinsko društvo može upotrebljavati informacije iz izvješća poslovodstva u skladu s člankom 21. ili 21.a Zakona o računovodstvu (»Narodne novine«, br. 78/15., 134/15., 120/16., 116/18., 42/20., 47/20., 114/22. i 82/23.) ili informacije iz nefinancijskih izvješća u skladu s člankom 24. ili 24.a istog Zakona, kada je to prikladno.
(3) Agencija će pravilnikom propisati sadržaj i prikaz informacija iz stavka 1. ovoga članka.
Preispitivanje objava
Članak 56.j (NN 156/23)
(1) Mirovinsko društvo dužno je osigurati redovito ažuriranje informacija objavljenih u skladu s člancima 56.a, 56.c i/ili 56.h ovoga Zakona.
(2) Ako mirovinsko društvo izmijeni informacije iz stavka 1. ovoga članka, dužno je na mrežnim stranicama objaviti i jasno objašnjenje takve izmjene.
Promidžbeni sadržaji
Članak 56.k (NN 156/23)
Mirovinsko društvo dužno je osigurati da njegovi promidžbeni sadržaji iz članka 114. ovoga Zakona nisu u suprotnosti s informacijama objavljenim na temelju članaka 56.a do 56.j ovoga Zakona.
Procedure postupanja, evidencije i poslovna dokumentacija društva
Članak 57.
(1) Mirovinsko društvo mora imati jasne i transparentne procedure postupanja s dokumentacijom koja se odnosi na mirovinsko društvo i mirovinske fondove kojima upravlja.
(2) Mirovinsko društvo dužno je voditi i čuvati evidencije i poslovnu dokumentaciju o svim aktivnostima, kao i transakcijama koje je izvršilo, posebice vezanima uz upravljanje imovinom mirovinskih fondova, na način koji omogućuje nadzor nad poslovanjem u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, a posebice nad ispunjavanjem obveza prema članovima i potencijalnim članovima mirovinskog fonda.
(3) Mirovinsko društvo dužno je organizirati poslovanje i ažurno voditi poslovnu dokumentaciju i druge administrativne ili poslovne evidencije na način koji omogućuje da se u svakom trenutku može provjeriti tijek pojedinog posla koji je izvršilo za svoj račun ili račun pojedinog mirovinskog fonda.
(4) Mirovinsko društvo dužno je svu dokumentaciju o poslovanju s imovinom pojedinog mirovinskog fonda čuvati odvojeno od dokumentacije mirovinskog društva i ostalih mirovinskih fondova kojima upravlja.
(5) Svu poslovnu dokumentaciju mirovinsko društvo mora zaštititi od neovlaštenog pristupa i mogućih gubitaka u zapisu te čuvati na trajnom mediju.
Donošenje pravilnika
Članak 58. (NN 156/23)
Agencija će pravilnicima propisati organizacijske zahtjeve mirovinskog društva, uključujući i dodatne organizacijske zahtjeve u slučaju kada mirovinsko društvo upravlja i dobrovoljnim mirovinskim fondom te dodatne organizacijske zahtjeve koji se primjenjuju kada mirovinsko društvo ulaže u alternativna ulaganja iz članka 126. stavka 3. i članka 126.a stavka 3. ovoga Zakona, s obzirom na:
1. organizacijske uvjete
2. sukob interesa
3. administrativne i računovodstvene postupke
4. praćenje usklađenosti s relevantnim propisima
5. upravljanje rizicima
6. mehanizme unutarnje kontrole
7. mjere za neprekidno poslovanje
8. politike primitaka
9. vođenje i čuvanje poslovne dokumentacije mirovinskog društva
10. primjereno upravljanje informacijskim sustavom, uključujući i kibernetičke rizike i način upravljanja istima
11. pravila poslovnog ponašanja i
12. izvještavanje Agencije o alternativnim ulaganjima iz članka 126. stavka 3. i članka 126.a stavka 3. ovoga Zakona.
Glava 4. Vođenje poslova mirovinskog društva
Članak 59. (NN 115/18)
Mirovinsko društvo dužno je:
1. biti sposobno pravodobno ispuniti dospjele obveze (načelo likvidnosti), odnosno trajno sposobno ispunjavati sve svoje obveze (načelo solventnosti)
2. upravljati mirovinskim fondovima na način da je svaki mirovinski fond sposoban pravodobno ispunjavati svoje dospjele obveze (načelo likvidnosti), odnosno da je svaki mirovinski fond trajno sposoban ispunjavati sve svoje obveze (načelo solventnosti)
3. upravljati mirovinskim fondom u skladu s ograničenjima ulaganja i propisanom rizičnošću svakoga pojedinog mirovinskog fonda kojim upravlja
4. odgovarati za pravodobno, pošteno i učinkovito ispunjavanje svih prava i obveza predviđenih ovim Zakonom i statutom mirovinskog fonda
5. osigurati sustave i mehanizme nadzora koji zorno pokazuju da mirovinsko društvo na dugoročnoj osnovi postupa u skladu s ovim Zakonom i statutom mirovinskog fonda te koji omogućuju praćenje svih odluka, naloga i transakcija imovinom mirovinskog fonda
6. osigurati da promidžbeni sadržaji, objave i izvješća članovima mirovinskih fondova, bilo da su im dostavljena, odnosno objavljena u tisku ili putem elektroničkih sredstava javnog priopćavanja, budu jasna, točna, da ne navode na pogrešne zaključke i da su u skladu sa zahtjevima Agencije
7. stjecati imovinu za mirovinske fondove isključivo u svoje ime i za račun mirovinskog fonda pohranjujući je kod depozitara, a u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, te drugim relevantnim propisima
8. dostavljati depozitaru preslike svih izvornih isprava vezanih uz transakcije imovinom mirovinskih fondova, i to odmah po sastavljanju tih isprava ili njihovom primitku, te sve ostale isprave i dokumentaciju važnu za obavljanje poslova i izvršavanje dužnosti depozitara predviđenih ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona te drugim relevantnim propisima
9. evidencije transakcija s imovinom pojedinog mirovinskog fonda voditi odvojeno od svojih vlastitih evidencija, računa, kao i od evidencija transakcija ostalih mirovinskih fondova, te ih u pravilnim vremenskim razmacima usklađivati s evidencijama depozitara
10. Središnjem registru osiguranika pravodobno dostavljati informacije propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona
11. objavljivati podatke o mirovinskom društvu i mirovinskim fondovima kojima upravlja u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i drugim relevantnim propisima
12. podnositi Agenciji redovite izvještaje u skladu s postupkom predviđenim propisima Agencije
13. u odnosima s Agencijom pridržavati se načela savjesnosti i poštenja
14. uvesti, voditi i stavljati na uvid svu evidenciju koju Agencija odredi svojim propisom i to na potpun, pravodoban, točan i istinit način, te u onom trajanju koje odredi Agencija
15. pravodobno omogućiti Agenciji uvid u svu svoju evidenciju, te omogućiti razgovor s osobama koje obavljaju poslove u mirovinskom društvu
16. pridržavati se drugih zahtjeva predviđenih ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona
17. ne sklapati nikakav ugovor kojemu je cilj umanjivanje ili promjena odgovornosti utvrđenih ovim Zakonom, pri čemu se svaka odredba ugovora sastavljanog s tim ciljem smatra ništetnom
18. jednog člana uprave zadužiti za održavanje kontakata s Agencijom radi provedbe izvješćivanja i drugih korespondentnih aktivnosti zahtijevanih odredbama ovoga Zakona
19. izdavati depozitaru naloge za ostvarivanje prava povezanih s imovinom mirovinskog fonda
20. osigurati procjenu fer vrijednosti imovine i obveza mirovinskog fonda te ispravno utvrđivanje vrijednosti obračunske jedinice
21. pridržavati se i drugih zahtjeva predviđenih ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona
22. dio prihoda svake godine ulagati u osnaživanje financijske pismenosti građana Republike Hrvatske o individualnoj kapitaliziranoj štednji.
Zabranjene radnje za mirovinsko društvo
Članak 60.
Mirovinsko društvo ne smije:
1. obavljati djelatnosti posredovanja u kupnji i prodaji financijskih instrumenata
2. stjecati ili otuđivati imovinu mirovinskih fondova kojim upravlja za svoj račun ili račun relevantnih osoba
3. kupovati sredstvima mirovinskog fonda imovinu ili sklapati poslove koji nisu predviđeni ovim Zakonom
4. obavljati transakcije kojima krši odredbe ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i statuta mirovinskog fonda, uključujući odredbe o ograničenjima ulaganja u mirovinske fondove kojima upravlja
5. nenaplatno otuđivati imovinu mirovinskog fonda
6. stjecati ili otuđivati imovinu mirovinskih fondova kojima upravlja po cijeni nepovoljnijoj od njezine fer vrijednosti
7. neposredno ili posredno, istodobno ili s odgodom, dogovarati prodaju, kupnju ili prijenos imovine između dva mirovinska fonda kojima upravlja isto mirovinsko društvo pod uvjetima različitim od tržišnih uvjeta ili uvjetima koji jedan mirovinski fond stavljaju u povoljniji položaj u odnosu na drugi
8. preuzimati obveze u vezi s imovinom koja u trenutku preuzimanja tih obveza nije vlasništvo mirovinskog fonda, uz iznimku:
a. transakcija financijskim instrumentima obavljenih na uređenom tržištu ili drugom tržištu čija pravila omogućavaju isporuku financijskih instrumenata uz istodobno plaćanje i
b. transakcija za koje nije moguća istodobno isporuka financijskih instrumenata ili nisu uobičajeno izvodljive putem sustava namire uz istodobno plaćanje, pri čemu mirovinsko društvo mora uspostaviti odgovarajuće procedure, postupke i mjere u svrhu kontrole rizika namire.
Odgovornost mirovinskog društva
Članak 61.
(1) Mirovinsko društvo odgovorno je članovima mirovinskih fondova za uredno i savjesno obavljanje poslova propisanih ovim Zakonom, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona i statutom mirovinskog fonda.
(2) U slučaju da mirovinsko društvo ne obavi ili propusti obaviti, u cijelosti ili djelomično, odnosno ako nepropisno obavi bilo koji posao ili dužnost predviđenu ovim Zakonom ili statutom mirovinskog fonda, mirovinsko društvo odgovara članovima mirovinskog fonda za štetu koja je nanesena imovini mirovinskog fonda, a koja je nastala kao posljedica propusta mirovinskog društva u obavljanju i izvršavanju njegovih dužnosti.
(3) Mirovinsko društvo dužno je statutom mirovinskog fonda za slučaj pogrešnog izračuna vrijednosti obračunske jedinice i za slučaj povrede ograničenja ulaganja u smislu članka 135. stavka 4. ovoga Zakona predvidjeti odgovarajuće postupke naknade štete za članove mirovinskih fondova, koji moraju posebno obuhvatiti izradu i provjeru plana naknade štete, kao i mjere naknade štete.
(4) Postupci naknade štete iz stavka 3. ovoga članka moraju biti revidirani od strane revizora u okviru revizije godišnjih izvještaja mirovinskog fonda.
(5) Agencija će pravilnikom detaljnije razraditi postupak naknade štete i njegovo provođenje, a posebno:
1. pojedinosti postupka naknade štete, minimalnu visinu pogrešnog izračuna vrijednosti obračunske jedinice, nakon koje se provodi postupak naknade štete, kao i pojedinosti pojednostavljenog postupka naknade štete kod nedostatka određene visine za ukupnu štetu
2. mjere naknade štete koje se trebaju poduzeti prema članovima mirovinskog fonda ili mirovinskom fondu te bagatelne granice u kojima bi takve mjere naknade štete prouzrokovale nesrazmjeran trošak
3. obveze izvještavanja prema Agenciji
4. obveze informiranja članova mirovinskog fonda
5. sadržaj i izradu plana naknade štete koji se treba izraditi te pojedinosti mjera naknade štete
6. sadržaj i opseg revizije plana naknade štete i mjera naknade štete od strane revizora.
Ostvarivanje zahtjeva i prava od strane mirovinskog društva
Članak 62.
Mirovinsko društvo ovlašteno je i dužno u svoje ime ostvarivati prava članova mirovinskih fondova prema depozitaru.
Glava 5. Financiranje djelatnosti mirovinskog društva
Članak 63. (NN 115/18, 156/23)
Radi pokrića troškova mirovinskog društva, za mirovinsko društvo mogu se zaračunati sljedeće naknade:
1. naknada za upravljanje u iznosu od najviše:
a) u 2024. godini 0,25 % godišnje od ukupne imovine umanjene za financijske obveze mirovinskog fonda
b) u 2025. godini 0,24 % godišnje od ukupne imovine umanjene za financijske obveze mirovinskog fonda
c) u 2026. godini 0,23 % godišnje od ukupne imovine umanjene za financijske obveze mirovinskog fonda
d) u 2027. godini 0,22 % godišnje od ukupne imovine umanjene za financijske obveze mirovinskog fonda
e) u 2028. godini 0,21 % godišnje od ukupne imovine umanjene za financijske obveze mirovinskog fonda
f) u 2029. godini i nadalje 0,20 % godišnje od ukupne imovine umanjene za financijske obveze mirovinskog fonda
2. naknada za izlaz iz mirovinskog fonda u prve tri godine članstva, ako se istodobno radi o promjeni mirovinskog društva, u iznosu od najviše 0,8 % u prvoj, 0,4 % u drugoj i 0,2 % u trećoj godini članstva.
(2) Agencija će pravilnikom propisati osnovicu za izračun i način naplate naknada iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 63.a (NN 115/18, 156/23)
(1) Mirovinsko društvo ima pravo na iznos naknade za upravljanje koji čini 20% ukupno naplaćenog iznosa naknade za upravljanje od strane svih mirovinskih društava u Republici Hrvatskoj u promatranom obračunskom razdoblju od jedne kalendarske godine.
(2) Ako mirovinsko društvo tijekom godišnjeg obračunskog razdoblja obračuna i naplati naknadu za upravljanje koja čini više od 20% ukupno naplaćenog iznosa naknade za upravljanje od strane svih mirovinskih društava u Republici Hrvatskoj u istom obračunskom razdoblju, dužno je najkasnije do 30. travnja iduće kalendarske godine 55% tako više naplaćenog iznosa naknade za upravljanje uplatiti na odgovarajući uplatni račun Središnjem registru osiguranika kako bi se izvršio raspored tih sredstava mirovinskim fondovima.
(3) Središnji registar osiguranika će zaprimljeni iznos naplaćene naknade iz stavka 2. ovoga članka rasporediti na sve mirovinske fondove u Republici Hrvatskoj razmjerno njihovoj veličini, promatrano prema neto vrijednosti imovine pojedinog mirovinskog fonda.
(4) Agencija pravilnikom utvrđuje način izračuna osnovice utvrđivanja visine sredstava koja se prenose Središnjem registru osiguranika, uplatni račun na koji će se izvršiti uplate mirovinskih društava, način dostave podataka od mirovinskih društava Središnjem registru osiguranika potrebnih za raspored sredstava, rokove zaprimanja i raspoređivanja sredstava te druge podatke potrebne za provedbu odredbi stavka 2. i 3. ovoga članka.
Glava 6. Izvještavanje mirovinskog društva
Izvještaji mirovinskog društva
Članak 64.
(1) Na financijsko izvještavanje mirovinskog društva primjenjuju se propisi kojima se uređuje računovodstvo i Međunarodni standardi financijskog izvještavanja, osim ako Agencija ne propiše drugačije.
(2) Strukturu i sadržaj godišnjih financijskih izvještaja mirovinskog društva te objavljivanje, način i rokove dostave istih Agencija će propisati pravilnikom.
(3) Osim godišnjih financijskih izvještaja iz stavka 2. ovoga članka, Agencija može propisati strukturu, sadržaj, način i rokove dostave drugih izvještaja mirovinskog društva koje su mirovinska društva obvezna sastavljati za potrebe Agencije.
(4) Agencija može propisati kontni plan mirovinskog društva.
Revizija izvještaja mirovinskog društva
Članak 65. (NN 64/18)
Godišnji financijski izvještaji mirovinskog društva podliježu obvezi zakonske revizije za svaku poslovnu godinu.
(2) Zakonsku reviziju iz stavka 1. ovoga članka provodi revizor na način i pod uvjetima određenima propisima kojima se uređuje računovodstvo i revizija te pravilima revizorske struke, ako ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona nije drugačije određeno.
(3) Mirovinsko društvo može za pružanje revizorskih usluga sklopiti ugovor samo s revizorom koji ispunjava uvjete iz stavaka 4. i 5. ovoga članka.
(4) Isti revizor može obavljati zakonsku reviziju financijskih izvještaja određenog mirovinskog društva najviše za sedam uzastopnih godina.
(5) Isti revizor ne smije sljedeće četiri godine obavljati zakonsku reviziju tog mirovinskog društva.
(6) Zakonsku reviziju financijskih izvještaja mirovinskog društva može obavljati samo revizorsko društvo u kojem tu reviziju obavljaju najmanje tri ovlaštena revizora koji su radnici revizorskog društva zaposleni u punom radnom vremenu.
(7) Revizor koji obavlja zakonsku reviziju financijskih izvještaja mirovinskog društva i svi članovi mreže kojoj revizor pripada ne smiju pružati, izravno ili neizravno, mirovinskom društvu koje je predmet revizije, njegovu matičnom društvu ili društvima koja su pod njegovom kontrolom u Republici Hrvatskoj ili drugim državama članicama bilo koje zabranjene nerevizorske usluge iz članka 5. stavka 1. Uredbe (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o posebnim zahtjevima u vezi zakonske revizije subjekata od javnog interesa i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2005/909/EZ tijekom:
a) razdoblja između početka razdoblja koje je predmet revizije i izdavanja revizorskog izvještaja i
b) poslovne godine koja prethodi razdoblju iz točke a) ovoga stavka u vezi s uslugom osmišljavanja i provedbe postupaka unutarnje kontrole ili upravljanja rizikom povezanih s pripremom i/ili nadzorom financijskih informacija ili osmišljavanja i provedbe tehnoloških sustava za financijske informacije.
(8) Mirovinsko društvo dužno je Agenciji dostaviti revizorski izvještaj o obavljenoj zakonskoj reviziji godišnjih financijskih izvještaja, uključujući godišnje izvješće i financijske izvještaje iz članka 64. stavka 2. ovoga Zakona, u roku od 15 dana od datuma izdavanja revizorskog izvještaja, a najkasnije u roku od četiri mjeseca nakon isteka poslovne godine za koju se izvještaji sastavljaju.
Članak 65.a (NN 156/23)
(1) Za potrebe Agencije revizorsko društvo daje ocjenu o:
1. pridržavanju pravila o upravljanju rizicima i
2. stanju informacijskog sustava i adekvatnosti upravljanja informacijskim sustavom.
(2) Ocjena iz stavka 1. ovoga članka opisna je i kreće se u rasponu od potpuno zadovoljavajuće do potpuno nezadovoljavajuće (potpuno zadovoljavajuće, zadovoljavajuće, nezadovoljavajuće, potpuno nezadovoljavajuće).
(3) Agencija može od revizorskog društva zatražiti dodatne informacije u vezi s obavljenom revizijom.
(4) Ako Agencija utvrdi da ocjena iz stavka 1. ovoga članka nije dana u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona ili ako obavljenim nadzorom poslovanja mirovinskog društva ili na drugi način utvrdi da ocjena nije zasnovana na istinitim i objektivnim činjenicama, može:
1. zahtijevati od revizora da svoju ocjenu ispravi odnosno dopuni ili
2. odbiti ocjenu i zahtijevati od mirovinskog društva da ocjenu daju ovlašteni revizori drugog revizorskog društva na trošak mirovinskog društva.
(5) Odbijanje ocjene iz stavka 1. ovoga članka nema za posljedicu odbijanje godišnjih financijskih izvještaja odnosno godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja za tu godinu o kojima je u revizorskom izvješću izdano pozitivno ili uvjetno mišljenje.
(6) Na obavljanje revizije iz ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 65. ovoga Zakona.
(7) Agencija će pravilnikom propisati sadržaj revizije za potrebe Agencije, način i rokove dostave, kao i razloge za odbijanje ocjene iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 66. (NN 64/18)
(1) Agencija od revizora može tražiti dodatna pojašnjenja u vezi s revidiranim godišnjim financijskim izvještajima, odnosno drugim revidiranim izvještajima mirovinskog društva.
(2) Ako revizor obavi zakonsku reviziju financijskih izvještaja mirovinskog društva suprotno odredbama članka 65. stavaka 4. i 5. ovoga članka, Agencija će odbaciti godišnje financijske izvještaje mirovinskog društva za tu poslovnu godinu.
(3) Ako Agencija utvrdi da su godišnji financijski izvještaji mirovinskog društva sastavljeni suprotno odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, propisa kojima se uređuje računovodstvo te suprotno pravilima struke, ili da oni ne pružaju istinit i pošten prikaz financijskog položaja i uspješnosti poslovanja mirovinskog društva o kojima je u revizorskom izvještaju izdano pozitivno ili uvjetno mišljenje, Agencija će odbiti godišnje financijske izvještaje.
(4) U slučaju iz stavaka 2., 3. i 6. ovoga članka mirovinsko društvo dužno je ponovo izraditi godišnje financijske izvještaje, osigurati obavljanje zakonske revizije tih izvještaja te revizorski izvještaj, uključujući i relevantne financijske izvještaje i dostaviti Agenciji u roku koji je svojim rješenjem odredila Agencija.
(5) Novu zakonsku reviziju ne smije obaviti revizor koji je izdao mišljenje o godišnjim financijskim izvještajima koji su odbijeni, odnosno odbačeni.
(6) O odbacivanju iz stavka 2. ovoga članka, odnosno odbijanju iz stavka 3. ovoga članka Agencija će bez odgađanja obavijestiti tijelo nadležno za nadzor osoba ovlaštenih za obavljanje revizorskih usluga prema zakonu kojim je uređena revizija uz obrazloženje razloga odbacivanja odnosno odbijanja.
(7) Ako tijelo nadležno za nadzor osoba ovlaštenih za obavljanje revizorskih usluga prema zakonu kojim je uređena revizija utvrdi da revizorski izvještaj ne ispunjava zahtjeve iz zakona kojim se uređuje revizija ili iz Uredbe (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o posebnim zahtjevima u vezi zakonske revizije subjekata od javnog interesa i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2005/909/EZ, Agencija može odbiti ili odbaciti godišnje financijske izvještaje mirovinskog društva za koje je ta osoba obavila zakonsku reviziju.
(8) Mirovinsko društvo ne smije objaviti godišnje financijske izvještaje koji su odbijeni odnosno odbačeni te je dužno osigurati da godišnji financijski izvještaji, koji su odbijeni odnosno odbačeni, ne budu javno objavljeni.
(9) Ako su godišnji financijski izvještaji, koji su odbijeni odnosno odbačeni već objavljeni, mirovinsko društvo dužno je osigurati da se ti izvještaji povuku iz javne objave.
(10) Revizor iz članka 65. stavka 2. ovoga Zakona dužan je Agenciji prijaviti svako kršenje odredbi ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju njega ili drugih relevantnih propisa koje utvrdi u obavljanju zakonske revizije iz članka 65. stavka 1. ovoga Zakona.
(11) Otkrivanje bilo koje činjenice u smislu stavka 8. ovoga članka od strane revizora ne smatra se kršenjem propisa i odredbi ugovora između revizora i mirovinskog društva koje se odnose na ograničenja davanja podataka, niti kršenjem obveze čuvanja revizorske tajne koja proizlazi iz zakona kojim se uređuje revizija ili iz ugovora.
48. Pravilnik o kapitalu mirovinskih društava koja upravljaju obveznim mirovinskim fondovima
Glava 7. Prijenos poslova upravljanja mirovinskim fondovima na drugo mirovinsko društvo
Odjeljak 1. Dobrovoljni prestanak obavljanja djelatnosti mirovinskog društva
Članak 67.
(1) Mirovinsko društvo može prestati obavljati svoju registriranu djelatnost tako da:
1. donese odluku o prestanku obavljanja djelatnosti i da
2. sklopi ugovor o prijenosu poslova upravljanja s drugim mirovinskim društvom.
(2) Odluku iz stavka 1. točke 1. ovoga članka i obavijest o prestanku obavljanja djelatnosti mirovinsko društvo mora uputiti depozitaru mirovinskih fondova i Agenciji najmanje četiri mjeseca prije dana prestanka upravljanja mirovinskim fondovima.
Članak 68.
(1) Mirovinsko društvo dužno je u roku od dva mjeseca od upućivanja obavijesti iz članka 67. stavka 2. ovoga Zakona provesti postupak prijenosa poslova upravljanja mirovinskim fondovima na drugo mirovinsko društvo, u skladu s odredbama članaka 69. do 71. ovoga Zakona.
(2) Ako mirovinsko društvo ne pronađe drugo mirovinsko društvo i na njega ne prenese upravljanje mirovinskim fondovima u skladu s odredbama stavka 1. ovoga članka, dužno je o navedenom odmah izvijestiti Agenciju. U tom slučaju nastupaju uvjeti za prisilni prijenos, te se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članaka 75. do 77. ovoga Zakona.
(3) Nakon provedbe postupka prijenosa upravljanja mirovinskim fondovima na drugo društvo za upravljanje ili završetka prisilnog prijenosa Agencija će ukinuti izdano odobrenje za rad, na zahtjev mirovinskog društva.
Odjeljak 2. Dobrovoljni prijenos poslova upravljanja mirovinskim fondovima na drugo mirovinsko društvo
Prijenos poslova upravljanja mirovinskim fondovima na drugo mirovinsko društvo
Članak 69.
(1) Mirovinsko društvo (društvo prenositelj) ima pravo prenijeti poslove upravljanja mirovinskim fondovima na neko drugo mirovinsko društvo (društvo preuzimatelj) u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona te propisima koji reguliraju zaštitu tržišnog natjecanja.
(2) Prije prijenosa poslova upravljanja mirovinskim fondovima društvo preuzimatelj mora dobiti odobrenje Agencije.
(3) O prijenosu poslova upravljanja mirovinskim fondovima sklapa se između društva prenositelja i društva preuzimatelja pisani ugovor koji mora sadržavati:
1. opis svih postupaka i radnji koje će mirovinska društva poduzeti u vezi s prijenosom poslova upravljanja
2. rok u kojem će se poslovi upravljanja prenijeti na drugo mirovinsko društvo. Taj rok ne smije biti kraći od jednog mjeseca, a počinje teći od javne objave obavijesti o prijenosu poslova upravljanja iz članka 72. stavka 1. ovoga Zakona.
(4) U postupku prijenosa poslova upravljanja mirovinskim fondovima društvu preuzimatelju prenose se sva tri mirovinska fonda kategorije A, B i C.
(5) Ako društvo preuzimatelj već upravlja s mirovinskim fondovima, svaki mirovinski fond društva prenositelja mora se pripojiti mirovinskom fondu društva preuzimatelja iste kategorije.
(6) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati postupak, uvjete i način prijenosa poslova upravljanja mirovinskih fondova.
Zahtjev za izdavanje odobrenja za prijenos poslova upravljanja mirovinskim fondovima
Članak 70.
Zahtjevu za izdavanje odobrenja za prijenos poslova upravljanja mirovinskim fondovima društvo preuzimatelj prilaže:
1. ugovor o prijenosu poslova upravljanja mirovinskim fondovima iz članka 69. stavka 3. ovoga Zakona
2. tekst informacije iz članka 72. stavka 1. ovoga Zakona
3. tekst obavijesti članovima mirovinskih fondova iz članka 72. stavka 2. ovoga Zakona
4. zahtjev za izdavanje odobrenja za sklapanje, odnosno promjenu ugovora o obavljanju poslova depozitara iz članka 170. stavka 3. ovoga Zakona
5. prema potrebi i drugu dokumentaciju na zahtjev Agencije.
Odlučivanje o zahtjevu za izdavanje odobrenja za prijenos poslova upravljanja mirovinskim fondovima
Članak 71.
(1) Agencija će odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za prijenos poslova upravljanja mirovinskim fondovima ako:
1. društvo preuzimatelj ne ispunjava uvjete za upravljanje mirovinskim fondovima
2. sadržaj informacije za objavu i obavijesti članovima mirovinskih fondova iz članka 72. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona nije u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona
3. ocijeni da bi prijenos poslova upravljanja mogao štetiti interesima članova u mirovinskim fondovima koji su predmet prijenosa ili interesima javnosti
4. ocijeni da bi prijenos poslova upravljanja bio u suprotnosti s propisima koji uređuju zaštitu tržišnog natjecanja.
(2) Ako zahtjev za izdavanje odobrenja za prijenos poslova upravljanja mirovinskim fondom podnese društvo prenositelj, Agencija će takav zahtjev odbaciti.
Obavještavanje članova mirovinskih fondova o prijenosu upravljanja
Članak 72.
(1) Društvo prenositelj i društvo preuzimatelj dužni su u roku od osam dana od zaprimanja odobrenja Agencije zajednički javno objaviti informaciju o prijenosu poslova upravljanja.
(2) Društvo prenositelj i društvo preuzimatelj dužni su u roku od 15 dana od zaprimanja odobrenja Agencije putem Središnjeg registra osiguranika obavijestiti sve članove mirovinskih fondova kojima upravljaju o prijenosu poslova upravljanja.
(3) Članovima mirovinskih fondova ne smije se obračunati naknada za izlaz zbog prijenosa upravljanja mirovinskim fondovima na drugo mirovinsko društvo.
(4) Članovima fonda kojima upravlja društvo prenositelj i fonda kojima upravlja društvo preuzimatelj mora se omogućiti prelazak u mirovinski fond kojim upravlja neko treće mirovinsko društvo bez obračunavanja naknade za izlaz u razdoblju od dana zaprimanja obavijesti iz stavka 2. ovoga članka do isteka šest mjeseci od nastupanja pravnih posljedica prijenosa upravljanja.
(5) Agencija će pravilnikom propisati sadržaj, način objave i dostave informacije i obavijesti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
Pravne posljedice prijenosa poslova upravljanja
Članak 73.
(1) Istekom roka iz članka 69. stavka 3. točke 2. ovoga Zakona nastupaju sljedeće pravne posljedice:
1. sva prava i obveze društva prenositelja u vezi s upravljanjem mirovinskim fondovima prelaze na društvo preuzimatelja
2. društvu prenositelju prestaje važiti odobrenje za upravljanje mirovinskim fondovima.
(2) Društvo prenositelj i društvo preuzimatelj dužni su do isteka roka iz članka 69. stavka 3. točke 2. ovoga Zakona završiti sve postupke i radnje potrebne za prijenos poslova upravljanja mirovinskim fondovima i Agenciji dostaviti obavijest o svim poduzetim postupcima i radnjama.
(3) Iznimno, na zahtjev društva prenositelja i društva preuzimatelja Agencija može produžiti rok iz članka 69. stavka 3. točke 2. ovoga Zakona ako je to u interesu članova mirovinskih fondova. Zahtjev za produženje roka društvo prenositelj i društvo preuzimatelj moraju podnijeti Agenciji prije isteka roka iz članka 69. stavka 3. točke 2. ovoga Zakona.
(4) Nakon završetka postupka prijenosa poslova upravljanja provodi se pripajanje mirovinskih fondova iste kategorije sukladno odredbama članaka 151. do 169. ovoga Zakona.
Odjeljak 3. Prisilni prijenos poslova upravljanja mirovinskim fondovima na drugo mirovinsko društvo
Razlozi za prisilni prijenos poslova upravljanja mirovinskim fondovima
Prisilni prijenos poslova upravljanja mirovinskim fondovima provodi se:
1. ako je Agencija mirovinskom društvu ukinula odobrenje za rad ili
2. ako je nad mirovinskim društvom otvoren stečajni postupak ili pokrenut postupak predstečajne nagodbe ili likvidacije ili
3. ako je nastupio slučaj iz članka 68. stavka 2. ovoga Zakona.
Obveze depozitara
Članak 75.
(1) Od trenutka nastupanja razloga za prisilni prijenos poslova upravljanja mirovinskim fondovima do nastupanja pravnih posljedica prijenosa poslova upravljanja na drugo mirovinsko društvo (društvo preuzimatelj), depozitar je dužan obavljati one poslove upravljanja mirovinskim fondovima koje u svrhu zaštite interesa članova mirovinskih fondova nije moguće odgađati.
(2) Poslovi upravljanja mirovinskim fondovima, iz stavka 1. ovoga članka, koji se ne mogu odgađati, smatraju se, primjerice:
a) administrativni poslovi iz članka 7. stavka 3. točaka 3., 5., 6., 7. i 8. ovoga Zakona
b) ostali poslovi zbog kojih bi, da ih depozitar ne obavi, za mirovinske fondove nastala šteta.
(3) Od nastupanja razloga za prisilni prijenos poslova upravljanja mirovinskim fondovima Agencija može u iznimnim slučajevima, radi zaštite imovine članova mirovinskih fondova, izdati nalog Središnjem registru osiguranika za obustavu uplata doprinosa članova mirovinskih fondova u mirovinske fondove, obustavu prijelaza članova mirovinskih fondova u druge mirovinske fondove i obustavu zatvaranja osobnih računa.
(4) Od nastupanja razloga za prisilni prijenos poslova upravljanja mirovinskim fondovima do nastupanja pravnih posljedica prijenosa poslova upravljanja na društvo preuzimatelja, depozitar, osim naknade propisane člankom 191. ovoga Zakona, za obavljanje poslova iz stavka 2. ovoga članka ima pravo i na dodatnu naknadu, sukladno ugovoru sklopljenom s društvom preuzimateljem iz članka 76. stavka 5. ovoga Zakona. Naknada od uplaćenih doprinosa u navedenom razdoblju prihod je društva preuzimatelja.
Izbor drugog mirovinskog društva i prijenos poslova upravljanja
Članak 76.
(1) Depozitar je dužan u roku od sedam dana od dana nastupanja razloga za prisilni prijenos poslova upravljanja mirovinskim fondovima iz članka 74. ovoga Zakona uputiti javni poziv mirovinskim društvima da u roku od 45 dana depozitaru podnesu ponudu za upravljanje mirovinskim fondovima koji su pod privremenom upravom depozitara. Po isteku navedenog roka depozitar će u daljnjem roku od 15 dana pisanim putem predložiti Agenciji mirovinsko društvo za preuzimanje poslova upravljanja te ujedno dostaviti sve zaprimljene ponude. Agencija će u daljnjem roku od 15 dana predloženom mirovinskom društvu izdati odobrenje za upravljanje mirovinskim fondovima, osim ako utvrdi da isto ne zadovoljava uvjetima propisanim ovim Zakonom i na osnovi njega donesenim propisima, u kojem slučaju će naložiti depozitaru da od preostalih zaprimljenih ponuda predloži drugo mirovinsko društvo ili da ponovno uputi javni poziv.
(2) Agencija ponovno upućivanje javnog poziva može depozitaru naložiti samo jednom. Agencija neće izdati odobrenje za upravljanje mirovinskim fondovima ako prijedlog depozitara odnosno niti jednu od zaprimljenih ponuda ne smatra prihvatljivom.
(3) Kriterije za izbor najpovoljnijeg mirovinskog društva iz stavka 1. ovoga članka pravilnikom će propisati Agencija. Prilikom izbora mirovinskog društva mora se isključivo voditi računa o interesima članova mirovinskih fondova, a kriterij za izbor najpovoljnijeg mirovinskog društva ne može biti plaćanje bilo kojeg oblika naknade.
(4) Mirovinsko društvo kojemu je Agencija izdala odobrenje iz stavka 1. ovoga članka dužno je u roku od šest mjeseci od dana dostave odobrenja iz stavka 1. ovoga članaka pripojiti preuzete mirovinske fondove mirovinskim fondovima kojima već upravlja, sukladno postupku za pripajanje propisanom člancima 151. do 169. ovoga Zakona.
(5) Depozitar i društvo preuzimatelj dužni su sklopiti ugovor o prijenosu poslova upravljanja.
(6) Na ugovor iz stavka 5. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članka 69. stavka 3. ovoga Zakona, s tim da rok u kojem će depozitar i društvo preuzimatelj izvršiti prijenos poslova upravljanja ne smije biti duži od 15 dana od dana dostave rješenja Agencije mirovinskom društvu o izdavanju odobrenja iz stavka 1. ovoga članka.
(7) Na prisilni prijenos poslova upravljanja se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 69. stavaka 4. i 5. i odredbe članka 71. točaka 1., 3. i 4., članka 72. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona u odnosu na društvo preuzimatelja te odredbe članaka 156. do 169. ovoga Zakona.
(8) Od nastupanja razloga za prisilni prijenos poslova upravljanja mirovinskim fondovima do nastupanja pravnih posljedica prijenosa poslova upravljanja na društvo preuzimatelja, nije dopuštena promjena mirovinskog fonda članovima mirovinskih fondova koji su pod privremenom upravom depozitara.
(9) U bilo kojem trenutku unutar godine dana od dana nastupanja pravnih posljedica prijenosa poslova upravljanja na društvo preuzimatelja, članovi preuzetih mirovinskih fondova mogu prijeći u mirovinski fond odgovarajuće kategorije sukladno ograničenjima iz članka 93. ovoga Zakona kojim upravlja treće mirovinsko društvo, bez obračunavanja naknade za izlaz.
(10) U bilo kojem trenutku unutar šest mjeseci od dana nastupanja pravnih posljedica prijenosa poslova upravljanja iz stavka 4. ovog članka članovima mirovinskih fondova kojima upravlja društvo preuzimatelj mora se omogućiti prelazak u mirovinski fond kojim upravlja treće mirovinsko društvo bez obračunavanja naknade za izlaz.
(11) Ako depozitar ne postupi u skladu s obvezama propisanim u stavku 1. ovoga članka ili na javni poziv iz stavka 1. ovoga članka ponudu ne podnese niti jedno mirovinsko društvo ili ako u slučaju iz stavka 2. ovoga članka Agencija ne izda odobrenje za upravljanje mirovinskim fondovima jer niti jednu od zaprimljenih ponuda ne smatra prihvatljivom, Središnji registar osiguranika će članove mirovinskih fondova posebnim naputkom izvijestiti o potrebi izbora mirovinskog fonda kojim upravlja drugo mirovinsko društvo i odrediti rok u kojem trebaju pristupiti novom fondu.
(12) Na članove mirovinskog fonda koji u roku iz stavka 11. ovoga članka ne izvrše izbor fonda kojim upravlja drugo mirovinsko društvo na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članka 91. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona.
(13) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati postupke, uvjete i način prisilnog prijenosa poslova upravljanja mirovinskim fondovima te obveze sudionika u postupku prisilnog prijenosa poslova upravljanja mirovinskim fondovima.
Članak 77.
Nakon provedenog pripajanja mirovinskih fondova u slučaju iz članka 69. stavka 5. i članka 76. stavka 4. ovoga Zakona, kao i u slučaju iz članka 76. stavka 11. ovoga Zakona, Agencija će po službenoj dužnosti brisati navedene mirovinske fondove iz registra mirovinskih fondova i mirovinskih društava.
Dio treći MIROVINSKI FONDOVI
Glava 8.
Članak 78.
(1) U mirovinskom fondu se obvezno osiguravaju na temelju individualne kapitalizirane štednje osiguranici koji su obvezno osigurani u sustavu obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti.
(2) Mirovinski fondovi se prema članstvu i načelima ulaganja dijele u tri kategorije: A, B i C. Mirovinski fondovi različitih kategorija se međusobno razlikuju po ograničenjima članstva sukladno odredbama članka 93. ovoga Zakona te investicijskoj strategiji i ograničenjima ulaganja sukladno odredbama članaka 126. i 127. ovoga Zakona.
Članak 79.
(1) Mirovinski fond iz članka 78. ovoga Zakona je zasebna imovina bez pravne osobnosti, koji se kao fond posebne vrste osniva radi prikupljanja novčanih sredstava uplaćivanjem doprinosa članova mirovinskog fonda i ulaganja tih sredstava radi povećanja vrijednosti imovine mirovinskog fonda radi osiguranja isplate mirovinskih davanja članovima mirovinskog fonda, u skladu sa zakonskim odredbama.
(2) Mirovinski fond je u vlasništvu svojih članova čija se pojedinačna vlasnička prava određuju razmjerno iznosu sredstava na njihovom osobnom računu.
(3) Dokaz o vlasništvu u mirovinskom fondu je potvrda koju Središnji registar osiguranika izdaje članovima mirovinskog fonda sukladno odredbama članka 193. ovoga Zakona.
Članak 80.
Mirovinskim fondom upravlja, na temelju statuta fonda i ovoga Zakona, mirovinsko društvo.
Članak 81.
Registrirano ime mirovinskog fonda mora sadržavati riječi: »obvezni mirovinski fond« i oznaku kategorije iz članka 78. stavka 2. ovoga Zakona.
Odobrenje za osnivanje i upravljanje mirovinskim fondovima
Članak 82.
(1) Mirovinsko društvo podnosi Agenciji zahtjev za izdavanje odobrenja za osnivanje i upravljanje mirovinskim fondovima u roku od tri mjeseca od dana upisa u sudski registar te je uz zahtjev dužno priložiti:
1. dokumentaciju i informacije iz članka 11. ovoga Zakona ako je od trenutka podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad mirovinskog društva došlo do promjene istih
2. statute mirovinskih fondova kategorije A, B i C
3. ugovor s depozitarom, u skladu s odredbom članka 170. ovoga Zakona
4. procjenu dinamike upisa broja članova mirovinskih fondova kategorije A, B i C koji bi mogli pristupiti u prvih pet godina i njihovu strukturu temeljenu na istraživanju tržišta, kao i o načinu postizanja tog broja
5. drugu dokumentaciju koja je potrebna prema propisima Agencije.
(2) Agencija može zatražiti odgovarajuće izmjene ili dopune te obrazloženja dokumentacije iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Ako je došlo do promjena u odnosu na dokumente i informacije iz stavka 1. točke 1. ovoga članka, odnosno ako je prije izdavanja odobrenja za osnivanje i upravljanje mirovinskim fondovima mirovinsko društvo predložilo izmjenu dokumentacije i informacija navedenih u članku 11. ovoga Zakona, potrebno je pribaviti odobrenje Agencije, osim ako je takva promjena izvan kontrole mirovinskog društva i ako je ono uložilo razumne napore kako bi spriječilo tu promjenu. Agencija će razmatrati svaku promjenu u skladu s odredbama članka 15. ovoga Zakona, pri čemu može primijeniti i spajanje postupaka predviđeno u članku 18. ovoga Zakona.
(4) Agencija će pravilnikom propisati dodatnu dokumentaciju koju mirovinsko društvo mora priložiti uz zahtjev za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 83.
(2) Ako je uredno dostavljena sva dokumentacija i informacije u skladu s člankom 82. ovoga Zakona, te je pribavljeno odobrenje Agencije u smislu članka 82. stavka 3. ovoga Zakona, kada je ono bilo potrebno, Agencija će izdati odobrenje za osnivanje i upravljanje mirovinskim fondovima u roku od 15 dana od primitka urednog zahtjeva, odnosno primitka posljednjeg dokumenta i informacija pribavljenih u skladu s člankom 82. ovoga Zakona, ako joj nije poznat niti jedan razlog naveden u članku 14. ovoga Zakona zbog kojega bi trebalo odbiti izdavanje navedenog odobrenja.
(3) Obavijest o odluci iz stavka 1. ovoga članka Agencija će dostaviti Središnjem registru osiguranika.
Članak 84.
(1) Agencija će odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za osnivanje i upravljanje mirovinskim fondovima, ako utvrdi da:
1. zahtjev nije u skladu s uvjetima iz ovoga Zakona
2. poslovanje i organizacija mirovinskih fondova ne bi bili u skladu s ovim Zakonom
3. dokumentacija podnesena u skladu sa člankom 82. ovoga Zakona, sadrži podatke koji upućuju na nedovoljnu zaštitu interesa članova mirovinskih fondova.
(2) Obavijest o odluci iz ovoga članka ili iz članka 83. ovoga Zakona Agencija dostavlja mirovinskom društvu i Središnjem registru osiguranika.
Spajanje postupaka pri odlučivanju o zahtjevu za izdavanje odobrenja za osnivanje i upravljanje mirovinskim fondovima
Članak 85.
Agencija može istodobno odlučivati o sljedećim zahtjevima pri izdavanju odobrenja za osnivanje i upravljanje mirovinskim fondovima:
1. o zahtjevu mirovinskog društva za izdavanje odobrenja za osnivanje i upravljanje mirovinskim fondovima
2. o zahtjevu za odobrenje statuta mirovinskih fondova kategorije A, B i C i
3. o zahtjevu za odobrenje depozitara za mirovinske fondove kategorije A, B i C.
Imovina mirovinskog fonda
Članak 86.
Imovina mirovinskog fonda ne pripada mirovinskom društvu niti je dio njegove imovine, njegove likvidacijske ili stečajne mase, niti može biti predmetom ovrhe radi namirenja tražbine prema mirovinskom društvu. Imovina mirovinskog fonda drži se i vodi odvojeno od imovine mirovinskog društva.
Troškovi mirovinskog fonda
Članak 87. (NN 156/23)
(1) Iz imovine mirovinskog fonda mogu se izravno plaćati isključivo:
1. naknada za upravljanje iz članka 63. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona
2. naknada plativa depozitaru i
3. troškovi, provizije ili pristojbe vezane uz stjecanje ili prodaju imovine mirovinskog fonda, uključivši neophodne troškove radi zaštite odnosno očuvanja imovine fonda.
4. troškovi vezani uz transakcije financijskim instrumentima koje su zaključene za račun mirovinskog fonda, a koje se poravnavaju neposredno ili posredno, posredstvom središnje druge ugovorne strane, uključujući i potrebne iznose nadoknade (margin) vezane za takve transakcije, a koje za pokriće rizika transakcije prikupljaju središnje druge ugovorne strane od članova sustava poravnanja te članovi sustava poravnanja od svojih klijenata, pri čemu se na odgovarajući način primjenjuju definicije iz Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju.
(2) Uz troškove iz stavka 1. točaka 3. i 4. ovoga članka, mirovinsko društvo može na razini svake godine iz imovine mirovinskog fonda izravno platiti i pokriće do najviše 50 % nužnih troškova vezanih uz stjecanje ili prodaju imovine mirovinskih fondova kod kojih mirovinsko društvo koristi usluge vanjskih suradnika, u iznosu koji u svakom slučaju ne može prelaziti 0,5 % od uplaćenih doprinosa u toj godini.
(3) Zahtjev iz stavka 2. ovoga članka, kojim se propisuje da najviše 50 % nužnih troškova vezanih uz stjecanje ili prodaju imovine mirovinskih fondova kod kojih mirovinsko društvo koristi usluge vanjskih suradnika može biti pokriveno iz imovine mirovinskog fonda, se primjenjuje i na razini individualnog troška i kumulativno na razini svih takvih troškova u jednoj godini.
(4) Iznimno od stavaka 2. i 3. ovoga članka, kada je riječ o nužnim troškovima vezanim uz stjecanje ili prodaju imovine mirovinskih fondova kod kojih mirovinsko društvo koristi usluge vanjskih suradnika koji su povezane osobe mirovinskog društva ili povezane osobe imatelja kvalificiranog udjela u mirovinskom društvu, ti se troškovi plaćaju isključivo iz imovine mirovinskog društva.
(5) Kada mirovinsko društvo u postupku vezanom uz stjecanje ili prodaju imovine mirovinskog fonda koristi usluge vanjskih suradnika, dužno je osigurati da vanjski suradnik:
1. je registriran za obavljanje takvih poslova, kada je za konkretnu radnju za koju ga je mirovinsko društvo angažiralo takva registracija potrebna
2. može osigurati dovoljno profesionalnih jamstava kojima dokazuje svoju osposobljenost za učinkovito obavljanje odnosne aktivnosti, uključujući i ona u skladu s člankom 111. ovoga Zakona i pravilnikom iz članka 108. stavka 4. ovoga Zakona, kada je vanjski suradnik angažiran da provede vrednovanje vezano uz stjecanje ili prodaju imovine mirovinskog fonda
3. posjeduje profesionalna jamstva iz točke 2. ovoga stavka koja sadrže dokaze o kvalifikacijama vanjskog suradnika i njegovoj sposobnosti za pravilno i neovisno provođenje konkretne radnje za koju ga je mirovinsko društvo angažiralo, a uključuju dokaze o:
a) dovoljnim ljudskim i tehničkim resursima koji osiguravaju kvalifikacije, znanje i stručnost koji su potrebni za pravilno obavljanje poslova na kojima su angažirani
b) odgovarajućim postupcima koji osiguravaju pravilno i neovisno vrednovanje, ako je vanjski suradnik angažiran da provede vrednovanje vezano uz stjecanje ili prodaju imovine mirovinskog fonda
c) u slučaju iz podtočke b) ove točke, odgovarajućem znanju i razumijevanju investicijske strategije mirovinskog fonda i imovine za čiju procjenu je vanjski suradnik imenovan i
d) profesionalnom ugledu i dovoljnom iskustvu u obavljanju konkretne radnje za koju ga je mirovinsko društvo angažiralo
4. kada je vanjski suradnik angažiran da provede vrednovanje vezano uz stjecanje ili prodaju imovine mirovinskog fonda, isti ne smije delegirati posao vrednovanja na treće osobe.
(6) Mirovinsko društvo dužno je iskazivati ukupan iznos troškova iz stavaka 1. i 2. ovoga članka kao pokazatelj ukupnih troškova i objavljivati ga u revidiranim godišnjim izvještajima mirovinskog fonda.
(7) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati troškove koji se mogu plaćati iz imovine mirovinskog fonda te način i sadržaj izračuna pokazatelja ukupnih troškova mirovinskog fonda, uključujući i vrste nužnih troškova vezanih uz stjecanje ili prodaju imovine mirovinskih fondova kod kojih mirovinsko društvo koristi usluge vanjskih suradnika, način izračuna ograničenja iz stavka 2. ovoga članka, definiciju povezane osobe u smislu stavka 4. ovoga članka te izvještavanje Agencije o naplati troška iz stavka 2. ovoga članka.
Odgovornost mirovinskog fonda
Članak 88.
(1) Mirovinski fond ne odgovara za obveze mirovinskog društva.
(2) Članovi mirovinskog fonda ne odgovaraju izravno za obveze mirovinskog društva pa ni za one koje proizlaze iz pravnih poslova koje je mirovinsko društvo zaključilo u svoje ime i za zajednički račun članova mirovinskih fondova. Mirovinsko društvo ne može sklopiti pravni posao kojim bi nastala obveza izravno članu mirovinskog fonda. Svi pravni poslovi protivni ovome stavku ništetni su.
(3) Ništetna je svaka punomoć temeljem koje bi mirovinsko društvo zastupalo članove mirovinskih fondova.
(4) Potraživanja za naknadu troškova i naknada nastalih u vezi zaključivanja pravnih poslova za zajednički račun članova mirovinskog fonda mirovinsko društvo može podmiriti isključivo iz imovine mirovinskog fonda, bez mogućnosti da za iste tereti članove mirovinskog fonda izravno.
Članak 89.
(1) Mirovinsko društvo ne može izdati punomoć članovima mirovinskih fondova za ostvarivanje prava glasa iz financijskih instrumenata koji pripadaju imovini mirovinskog fonda.
(2) Mirovinsko društvo će samo ili putem depozitara ostvarivati pravo glasa iz dionica, kao i prava iz drugih financijskih instrumenata koji čine imovinu mirovinskog fonda. Mirovinsko društvo dužno je depozitaru izdati jasne upute za glasovanje.
(3) Pravo glasa iz dionica kao i prava iz drugih financijskih instrumenata koji čine imovinu mirovinskog fonda može ostvariti i punomoćnik kojem će mirovinsko društvo ili depozitar u tom slučaju izdati posebnu pisanu punomoć.
Članstvo i doprinosi u mirovinskim fondovima
Članak 90. (NN 93/15)
(1) Osiguranici koji su osigurani u sustavu obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i koji su mlađi od 40 godina obvezno se osiguravaju na temelju individualne kapitalizirane štednje u mirovinskom fondu koji sami izaberu te poštujući ograničenja iz članka 93. ovoga Zakona postaju članovi tog mirovinskog fonda.
(2) Obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje iz stavka 1. ovoga članka uspostavlja se danom uspostavljanja osiguranja u sustavu obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i od toga dana nastaje obveza izbora mirovinskog fonda određene kategorije u skladu s ograničenjima iz članka 93. ovoga Zakona.
(3) Osiguranik može biti članom samo jednog mirovinskog fonda i imati samo jedan račun u tom mirovinskom fondu.
(4) Osiguranici iz stavka 1. ovoga članka obveznici su doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za koje obvezu plaćanja izvršavaju obveznici utvrđeni zakonom.
(5) Doprinosi za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje uplaćuju se po zakonom utvrđenoj stopi.
(6) Prikupljena sredstva doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje Središnji registar osiguranika raspoređuje u mirovinske fondove u skladu sa zakonom koji uređuje poslovanje Središnjeg registra osiguranika.
(7) Način raspoređivanja sredstava doprinosa utvrđuje se zakonom i propisima Agencije.
Izbor fonda
Članak 91. (NN 64/18, 115/18, 156/23)
(1) Osiguranici iz članka 90. stavka 1. ovoga Zakona dužni su u roku od mjesec dana od dana uspostavljanja njihovog obveznog mirovinskog osiguranja odabrati mirovinski fond određene kategorije u skladu s ograničenjima iz članka 93. ovoga Zakona.
(2) Do dana izbora mirovinskog fonda određene kategorije sredstva osiguranika polažu se na privremeni račun.
(3) Ako osiguranik u roku od mjesec dana od uspostavljanja obveznog mirovinskog osiguranja ne odabere mirovinski fond, Središnji registar osiguranika će ga po službenoj dužnosti rasporediti u mirovinski fond kategorije A, ako je to u skladu s člankom 93. stavkom 1. ovoga Zakona.
(4) Odredba stavka 3. ovoga članka neće se primijeniti na osiguranika koji ne ispunjava uvjet iz članka 93. stavka 1. ovoga Zakona, već će se u tom slučaju osiguranik rasporediti u mirovinski fond kategorije B.
(5) Član mirovinskog fonda koji je u skladu s odredbama stavka 3. ovoga članka po službenoj dužnosti raspoređen u mirovinski fond kategorije A nakon isteka roka od 10 godina od dana raspoređivanja u mirovinski fond kategorije A bit će po službenoj dužnosti raspoređen u mirovinski fond kategorije B, osim ako prethodno nije osobno izvršio izbor kategorije mirovinskog fonda.
(6) Raspored osiguranika prema stavcima 3. i 4. ovoga članka obavit će se na način da svakom mirovinskom društvu pripada udio u ukupnom broju osiguranika koji je jednak kvocijentu broja jedan i broja mirovinskih društava uvećanog za jedan, zaokruženo na dvije decimale, dok se ostatak raspoređuje svakoj kategoriji mirovinskog fonda onog mirovinskog društva koje je ostvarilo najveći godišnji prinos u zadnje tri godine prilagođen rizikom.
(7) Središnji registar osiguranika će osiguraniku iz članka 90. stavka 1. ovoga zakona odmah po zaprimanju podatka od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o uspostavljanju osiguranja u sustavu obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti prema Zakonu o mirovinskom osiguranju dostaviti obavijest o potrebi izbora fonda.
(8) U obavijesti iz stavka 7. ovoga članka Središnji registar osiguranika će jasnim, jednostavnim, nedvosmislenim i osiguraniku razumljivim jezikom opisati vrste fondova koje može izabrati, njihove bitne karakteristike, prava osiguranika i podatak o tome gdje se mogu pribaviti detaljniji podaci o pojedinoj vrsti mirovinskog fonda i mirovinskog društva.
(9) Agencija će do 15. siječnja svake godine odlukom utvrditi za svaku kategoriju mirovinskih fondova mirovinsko društvo koje je ostvarilo najveći godišnji prinos u zadnje tri godine prilagođen riziku.
(10) Agencija će pravilnikom propisati način raspoređivanja i izvještavanja osiguranika o potrebi izbora fonda od strane Središnjeg registra osiguranika, način osiguravanja doprinosa koje je potrebno plaćati prije zakašnjelog učlanjenja, način i učestalost raspoređivanja, način izračuna prinosa iz stavka 6. ovoga članka te obavještavanja mirovinskih društava o izračunatom prinosu, način izvještavanja o smrti člana mirovinskog fonda te ostale postupke i uvjete koje je potrebno ispuniti pri izboru fonda.
Članak 92.
Na osiguranike koji su osigurani na produženo osiguranje prema Zakonu o mirovinskom osiguranju na odgovarajući način se primjenjuju odredbe ovoga Zakona.
Ograničenja članstva
Članak 93. (NN 156/23)
(1) Osiguranik može biti član mirovinskog fonda kategorije A ako je do referentnog dana ostalo deset ili više godina.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, na temelju zahtjeva, osiguranik može biti član mirovinskog fonda kategorije A ako je do referentnog dana ostalo pet ili više godina.
(3) Osiguranik može biti član mirovinskog fonda kategorije B ili mirovinskog fonda kategorije C neovisno o duljini vremenskog razdoblja do referentnog dana.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, osiguranik koji je član mirovinskog fonda kategorije C i kojemu je do referentnog dana ostalo manje od šest mjeseci, ne može promijeniti kategoriju mirovinskog fonda.
Članak 94. (NN 64/18)
(1) Član mirovinskog fonda može prijeći u mirovinski fond iste kategorije kojim upravlja drugo mirovinsko društvo ako je od prethodne promjene mirovinskog fonda prošlo više od 14 dana, bez obzira je li prethodna promjena posljedica promjene mirovinskog fonda s obzirom na kategoriju, a kojim upravlja isto mirovinsko društvo ili promjene mirovinskog fonda kojim upravlja drugo mirovinsko društvo.
(2) U slučaju promjene iz stavka 1. ovoga članka naplaćuje se naknada za izlaz u skladu s člankom 63. stavkom 3. ovoga Zakona.
(1) Član mirovinskog fonda može jednom godišnje promijeniti kategoriju mirovinskog fonda unutar istog mirovinskog društva ili prelaskom u mirovinski fond kojim upravlja drugo mirovinsko društvo.
(2) Izbor kategorije mirovinskog fonda mora biti u skladu s ograničenjima iz članka 93. ovoga Zakona.
(3) Prilikom promjene kategorije mirovinskog fonda, naknada za izlaz se naplaćuje u skladu s člankom 63. stavkom 1. točkom 2. ovoga Zakona, samo ako se istodobno radi i o promjeni mirovinskog društva.
Članak 96. (NN 156/23)
(1) Ako je osiguranik član mirovinskog fonda kategorije A, na dan kada ispuni uvjet da do referentnog dana ima manje od deset godina, Središnji registar osiguranika će ga rasporediti u mirovinski fond kategorije B kojim upravlja isto mirovinsko društvo, osim ako ne zatraži od Središnjeg registra osiguranika da ostane član mirovinskog fonda kategorije A, u roku iz stavka 3. ovoga članka.
(2) Ako je osiguranik u skladu sa stavkom 3. ovoga članka zatražio ostanak u fondu kategorije A, na dan kada ispuni uvjet da do referentnog dana ima manje od pet godina, Središnji registar osiguranika će ga rasporediti u mirovinski fond kategorije B kojim upravlja isto mirovinsko društvo.
(3) Osiguranik od Središnjeg registra osiguranika može zatražiti da ostane član mirovinskog fonda kategorije A najkasnije do dana na koji bi do svog referentnog dana imao deset godina i dva mjeseca, uključujući i taj dan, a ako takvu mogućnost ne iskoristi pa ga Središnji registar osiguranika rasporedi u mirovinski fond kategorije B, osiguranik može sukladno članku 95. stavku 1. ovoga Zakona naknadno sam promijeniti kategoriju mirovinskog fonda te se vratiti u kategoriju A, uz ograničenje iz članka 93. stavka 2. ovoga Zakona.
(4) Središnji registar osiguranika dužan je šest mjeseci prije isteka roka iz stavka 3. ovoga članka člana mirovinskog fonda kategorije A obavijestiti o:
a) mogućnosti ostanka u fondu kategorije A, odnosno mogućnosti povratka u fond kategorije A
b) roku u kojem se ta mogućnost može iskoristiti i
c) načinu na koji se ta mogućnost može iskoristiti.
(5) Obavijest iz stavka 4. ovoga članka Središnji registar osiguranika će članu mirovinskog fonda učiniti dostupnom u skladu s člankom 194. stavkom 1. točkom 1. ili 3. ovoga Zakona.
(6) Središnji registar osiguranika dužan je na svojim mrežnim stranicama na istaknutom mjestu objaviti općenite podatke o rokovima i načinu na koji se mogućnost ostanka u fondu kategorije A može zatražiti, u skladu sa stavcima 2. i 3. ovoga članka.
(7) Mirovinsko društvo dužno je četiri mjeseca prije isteka roka iz stavka 3. ovoga članka člana mirovinskog fonda kategorije A obavijestiti o:
a) mogućnosti ostanka u fondu kategorije A
b) roku u kojem se ta mogućnost može iskoristiti
c) načinu na koji se ta mogućnost može iskoristiti i
d) potencijalnim prednostima i rizicima za člana fonda koji mogu proizaći iz donošenja odluke o ostanku u fondu kategorije A.
(8) Obavijest iz stavka 7. ovoga članka mirovinsko društvo će članu mirovinskog fonda dostaviti ili putem valjane adrese elektroničke pošte ili putem mrežne stranice ako član podacima pristupa putem dodijeljenog korisničkog imena i zaporke ili putem mobilne aplikacije ili putem pošte.
(9) Mirovinsko društvo dužno je na svojim mrežnim stranicama na istaknutom mjestu objaviti dokument koji članovima mirovinskog fonda pojašnjava na koji način mogu ostvariti pravo ostanka u fondu kategorije A iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, rokove iz stavka 3. ovoga članka, potencijalne prednosti i rizike za člana fonda koji mogu proizaći iz donošenja takve odluke u odnosu na profil rizika koje kategorije A, B ili C podrazumijevaju za članove te opis načina ostvarivanja takvog prava, s odgovarajućim poveznicama na mrežne stranice Središnjeg registra osiguranika.
(10) Obavijest o raspoređivanju Središnji registar osiguranika će članu mirovinskog fonda i mirovinskom društvu učiniti dostupnom u skladu s člankom 194. ovoga Zakona.
(11) Mirovinska društva su dužna kontinuirano javno informirati članove mirovinskih fondova o mogućnosti ostanka u fondu kategorije A iz stavaka 2. i 3. ovoga članka te o mogućnostima prelaska u kategoriju B ili C, pri čemu se ova obveza mirovinskih društava smatra dijelom njihove obveze osnaživanja financijske pismenosti građana Republike Hrvatske o individualnoj kapitaliziranoj štednji iz članka 59. točke 22. ovoga Zakona, a Središnji registar osiguranika dužan je članovima mirovinskih fondova redovito pružati informacije o mogućnosti ostanka u fondu kategorije A iz stavaka 2. i 3. ovoga članka i o mogućnostima prelaska u kategoriju B ili C, i to putem svojih mrežnih stranica, periodičkim obavještavanjem članova mirovinskih fondova u skladu s člankom 194. stavkom 1. točkom 1. ili 3. ovoga Zakona i putem mirovinskih informativnih centara.
(12) Središnji registar osiguranika će dostaviti mirovinskom društvu podatke o adresi prebivališta ili boravišta za člana mirovinskog fonda kategorije A radi ispunjenja obveza mirovinskog društva iz stavaka 7. i 8. ovoga članka, u skladu s propisima o zaštiti osobnih podataka.
(13) Mirovinsko društvo podatke iz stavka 12. ovoga članka može koristiti u svrhu dostave obavijesti iz stavka 7. ovoga članka te radi obavještavanja člana o njegovim pravima i dužnostima u skladu s ovim Zakonom.
Članak 97.
(1) Ako član mirovinskog fonda sam želi izabrati ili promijeniti mirovinski fond mora to obaviti prijavom Središnjem registru osiguranika, na temelju koje postaje član novoizabranog mirovinskog fonda.
(2) Prijava iz stavka 1. ovoga članka obvezno mora sadržavati ime i prezime, osobni identifikacijski broj, datum rođenja, spol i adresu osiguranika, ime mirovinskog društva i kategoriju mirovinskog fonda koji osiguranik bira, datum podnošenja prijave i vlastoručni potpis osiguranika. Središnji registar osiguranika dužan je sve podatke iz prijave učiniti dostupnim mirovinskom društvu koje upravlja izabranim mirovinskim fondom kako bi ono moglo unijeti podatke iz prijave, odnosno izmjene podataka u slučaju promjene mirovinskog fonda u svoju evidenciju o članovima mirovinskog fonda.
(3) Središnji registar osiguranika koristi jedan oblik prijave za sve slučajeve pristupanja članova mirovinskom fondu te poseban oblik prijave za promjenu mirovinskog fonda s obzirom na kategoriju.
(4) Agencija će pravilnikom propisati sadržaj obrazaca prijave iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Članstvo u mirovinskom fondu ne može se uskratiti, osim ako osoba koja podnosi zahtjev za članstvo ne ispunjava uvjete utvrđene ovim Zakonom.
Članak 98.
(1) Promjenom mirovinskog fonda obavlja se prijenos računa člana mirovinskog fonda.
(2) Prijenos računa obuhvaća iznos koji je na osobnom računu člana mirovinskog fonda na dan prethodnog vrednovanja od kojeg se oduzimaju odbici u skladu sa člankom 63. ovoga Zakona.
(3) Prilikom promjene iz stavka 1. ovoga članka, Središnji registar osiguranika dužan je bez odgode mirovinskom društvu koje upravlja mirovinskim fondom u koji se prenosi osobni račun člana mirovinskog fonda učiniti dostupnim izvještaj o ukupnom stanju i svim dosadašnjim uplatama na osobnom računu, izračunatom prema stavku 2. ovoga članka.
(4) Agencija će pravilnikom propisati način prijenosa računa i obveze mirovinskog društva u procesu prijenosa računa.
Članak 99.
Ako član mirovinskog fonda prestane uplaćivati doprinose u mirovinski fond, on ostaje punopravni član mirovinskog fonda u koji je uplaćivao doprinose.
Ostvarivanje prava na mirovinu
Članak 100. (NN 93/15, 115/18)
(1) Ukupna kapitalizirana sredstva s osobnog računa člana mirovinskog fonda prenijet će se u državni proračun kada se član fonda u postupku ostvarivanja prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, br. 157/13., 33/15., 120/16., 18/18. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 62/18.) svojom osobno potpisanom izjavom Središnjem registru osiguranika opredijeli za mirovinu određenu kao da je bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti.
(2) Ukupna kapitalizirana sredstva s osobnog računa člana mirovinskog fonda prenijet će se mirovinskom osiguravajućem društvu kada član fonda ostvari pravo na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, br. 157/13., 33/15., 120/16., 18/18. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 62/18.), a u postupku ostvarivanja prava svojom se osobno potpisanom izjavom Središnjem registru osiguranika opredijeli za ostvarivanje mirovine i iz obveznog mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje prema programu mirovinskog osiguravajućeg društva u skladu s posebnim zakonom te mu se iz obveznog mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti određuje osnovna mirovina.
(3) Ako član mirovinskog fonda nije ostvario pravo i uvjete na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, a na referentni dan nije u osiguranju, kapitalizirana sredstva s njegovog osobnog računa mogu se prenijeti mirovinskom osiguravajućem društvu po ostvarivanju dobnih uvjeta za starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.
(4) Povlačenjem sredstava prema stavcima 1., 2. i 3. ovoga članka osiguraniku prestaje članstvo u mirovinskom fondu.
(5) Član mirovinskog fonda čija su prava iz mirovinskog osiguranja uređena posebnim propisom koji uređuje prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, ili mu se mirovina određuje prema tom propisu, može u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, dati izjavu Središnjem registru osiguranika da želi i nadalje ostati član mirovinskog fonda.
(6) Ako član mirovinskog fonda ne da izjavu u roku iz stavka 4. ovoga članka, Središnji registar osiguranika prenijet će u državni proračun ukupna kapitalizirana sredstva s osobnog računa člana mirovinskog fonda, a Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje će bivšem članu mirovinskog fonda po stjecanju prava na mirovinu odrediti mirovinu, kao da je bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti.
(7) O prijenosu sredstava s osobnih računa iz stavka 5. ovoga članka Središnji registar osiguranika mjesečno izvještava Ministarstvo financija i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.
Članak 101. (NN 93/15)
(1) Ako kod člana mirovinskog fonda nastane potpuni gubitak radne sposobnosti s pravom na invalidsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, ukupna kapitalizirana sredstva na osobnom računu člana mirovinskog fonda mirovinsko društvo će putem Središnjeg registra osiguranika prenijeti u državni proračun, a Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje će mu odrediti invalidsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, kao da je član fonda bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka neće se primijeniti na člana mirovinskog fonda koji je stariji od 55 godina i koji je član mirovinskog fonda duže od 10 godina, ako bi mjesečna svota invalidske mirovine koja bi mu pripadala prema programu mirovinskog osiguravajućeg društva uvećana za iznos osnovne invalidske mirovine iz stavka 3. ovoga članka iznosila više od mjesečne svote invalidske mirovine određene primjenom stavka 1. ovoga članka. U tom slučaju, sredstva s računa člana mirovinskog fonda prenijet će se putem Središnjeg registra osiguranika mirovinskom osiguravajućem društvu koje on izabere i koje mu osigurava trajnu mjesečnu invalidsku mirovinu prema svome programu, u skladu s posebnim zakonom.
(3) U slučaju primjene stavka 2. ovoga članka, osiguraniku će se invalidska mirovina u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti odrediti kao osnovna mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.
(4) Ako kod člana mirovinskog fonda nastane djelomični gubitak radne sposobnosti s pravom na invalidsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, član fonda može ostvariti pravo na mirovinu samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti, a sredstva kapitaliziranih doprinosa ostaju na osobnom računu člana fonda, dok član ne ostvari pravo na prijevremenu starosnu, starosnu ili invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti.
Članak 102. (NN 93/15)
(1) Ako član mirovinskog fonda umre prije ostvarivanja prava na mirovinu prema člancima 100. ili 101. ovoga Zakona, a članovi obitelji imaju pravo na obiteljsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, ukupno kapitalizirana sredstva s računa tog člana mirovinsko društvo će putem Središnjeg registra osiguranika prenijeti u državni proračun. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje odredit će obiteljsku mirovinu na temelju ukupnog mirovinskog staža umrlog osiguranika prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, kao da je umrli osiguranik bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka neće se primijeniti ako je umrli član mirovinskog fonda u trenutku smrti bio stariji od 55 godina i ako je bio član mirovinskog fonda duže od 10 godina, te ako bi članovima obitelji na temelju ukupnih kapitaliziranih sredstava umrloga člana mirovinskog fonda, mjesečna svota obiteljske mirovine koja bi pripadala prema programu mirovinskog osiguravajućeg društva uvećana za iznos osnovne obiteljske mirovine iznosila više od mjesečne svote obiteljske mirovine određene primjenom stavka 1. ovoga članka. U tom slučaju ukupna kapitalizirana sredstva s računa umrlog člana mirovinskog fonda prenijet će se putem Središnjeg registra osiguranika mirovinskom osiguravajućem društvu koje članovi obitelji izaberu, a koje im osigurava mjesečnu obiteljsku mirovinu prema svome programu, u skladu s posebnim zakonom.
(3) Nakon smrti korisnika mirovine mirovina koja je u dijelu ili u cijelosti bila određena kao osnovna mirovina, u slučaju ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu, obiteljska mirovina se određuje primjenom mirovinskog faktora prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju.
(4) Ako je član mirovinskog fonda korisnik invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti, a u trenutku smrti je bio zaposlen, odnosno obavljao djelatnost na temelju koje je bio obvezno osiguran, članovi obitelji mogu ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu pod istim uvjetima kao i nakon smrti osiguranika.
(5) Ako je član mirovinskog fonda korisnik invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti umro, a u trenutku smrti nije bio zaposlen, odnosno nije obavljao djelatnost na temelju koje bi bio obvezno osiguran, članovi obitelji mogu ostvariti obiteljsku mirovinu kao i nakon smrti korisnika mirovine samo iz obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti, a sredstva s osobnog računa putem Središnjeg registra osiguranika prenose se u državni proračun.
Članak 103.
(1) Ako član mirovinskog fonda umre, a članovi obitelji nemaju pravo na obiteljsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, ukupno kapitalizirana sredstva na računu umrlog člana mirovinskog fonda predmet su nasljeđivanja prema zakonu koji uređuje pravo nasljeđivanja.
(2) Ako su sredstva s osobnog računa umrlog člana mirovinskog fonda naslijeđena, a član obitelji naknadno stekne pravo na obiteljsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i pravo na mirovinu izvodi od umrlog člana fonda, obiteljska mirovina se određuje kao osnovna mirovina prema tom Zakonu.
(3) Ako član mirovinskog fonda umre prije ostvarivanja prava na mirovinu koju bi ostvario pod povoljnijim uvjetima od uvjeta utvrđenih Zakonom o mirovinskom osiguranju, ili bi se mirovina odredila na povoljniji način od uvjeta propisanim tim Zakonom, i ako su sredstva s osobnog računa člana mirovinskog fonda naslijeđena, a član obitelji naknadno stekne pravo na obiteljsku mirovinu u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti, obiteljska mirovina može se ostvariti samo u tom osiguranju. Dio mirovine koji pripada za staž osiguranja ostvaren nakon početka primjene obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje određuje se od mirovine koja bi se ostvarila da je umrli član mirovinskog fonda bio osiguranik samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti primjenom faktora osnovne mirovine prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.
Članak 104. (NN 115/18, 156/23)
(1) Član mirovinskog fonda koji je obvezno osiguran u obveznom mirovinskom osiguranju individualne kapitalizirane štednje, kao i član fonda koji je pristupio u obvezno mirovinsko osiguranje individualne kapitalizirane štednje u dobi između 40 i 50 godina, koji ostvari pravo na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, br. 157/13., 33/15., 120/16., 18/18. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 62/18.), u postupku ostvarivanja prava svojom osobno potpisanom izjavom Središnjem registru osiguranika obvezno se opredjeljuje između istupa iz toga osiguranja ili ostvarivanja mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje prema programu mirovinskog osiguravajućeg društva.
(2) U slučaju ako se član fonda iz stavka 1. ovoga članka izjavom opredijeli za istup iz obveznog mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje će bivšem članu fonda s danom ostvarivanja prava na mirovinu odrediti mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, br. 157/13., 33/15., 120/16., 18/18. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 62/18.) kao da je bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti.
(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka mirovinski fond će putem Središnjeg registra osiguranika u roku od 30 dana po zaprimanju podataka od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prenijeti u državni proračun ukupna kapitalizirana sredstva s osobnog računa toga člana fonda.
(4) U slučaju ako se član fonda iz stavka 1. ovoga članka izjavom opredijeli da mu se iz obveznog mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje odredi mirovina prema programu mirovinskog osiguravajućeg društva, ukupna kapitalizirana sredstva s osobnog računa člana fonda prenijet će se putem Središnjeg registra osiguranika mirovinskom osiguravajućem društvu koje član fonda izabere, koje će odrediti mirovinu prema programu mirovinskog osiguravajućeg društva, a iz obveznog mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti odredit će se s danom ostvarivanja prava na mirovinu osnovna mirovina.
(5) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na zahtjev korisnika obiteljske mirovine ostvarene nakon smrti osiguranika, člana mirovinskog fonda, ako sredstva kapitaliziranih doprinosa s osobnog računa umrlog člana fonda nisu naslijeđena.
(6) Središnji registar osiguranika će za potrebe donošenja odluke o izboru mirovine iz stavka 1. ovoga članka, članu fonda obvezno dostaviti obavijest o informativnom izračunu mirovine.
(7) Izjavu iz stavka 1. ovoga članka, član fonda dužan je dati na prijemnom mjestu Središnjeg registra osiguranika.
(8) Središnji registar osiguranika dužan je do kraja svake kalendarske godine mirovinskim društvima dostaviti podatke o članovima koji će u sljedećoj kalendarskoj godini imati manje od jedne godine do ostvarivanja prava na starosnu mirovinu prema zakonu kojim se uređuje mirovinsko osiguranje, što uključuje i podatak o važećoj adresi elektronske pošte člana, ako Središnji registar osiguranika istom raspolaže, podatak o adresi prebivališta ili boravišta člana te podatak o datumu nakon kojeg će član imati manje od jedne godine do ostvarivanja prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu prema zakonu kojim se uređuje mirovinsko osiguranje.
(9) Mirovinsko društvo dužno je članovima iz stavka 8. ovog članka, u roku od 15 dana od dana na koji član ima jednu godinu do ostvarivanja prava na starosnu mirovinu, dostaviti obavijest koja mora sadržavati najmanje:
1. informaciju da član ima manje od godine dana do ostvarenja prava na mirovinu
2. informaciju da će član u trenutku ostvarenja prava na mirovinu imati pravo izbora između mirovine određene kao da je bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti i mirovine i iz obveznog mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje, uz kratak i jasan opis postupka izbora i opcija koje su članu na raspolaganju
3. informaciju kako će, u slučaju da se opredijeli za mirovinu i iz obveznog mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje, član biti obvezan sklopiti ugovor o mirovini s mirovinskim osiguravajućim društvom kojeg sam odabere
4. informacije o postupku i načinu izbora mirovinskog osiguravajućeg društva
5. opće informacije o mirovinskim programima
6. podatke o raspoloživim mirovinskim programima za svako postojeće mirovinsko osiguravajuće društvo i njihov kratak i jasan opis
7. informacije o rizicima koji mogu proizaći iz različitih opcija koje se nude
8. kontakt podatke svakog postojećeg mirovinskog osiguravajućeg društva s uputom da od istih mogu dobiti daljnje informacije
9. kontakt podatke mirovinskih centara Središnjeg registra osiguranika
10. preporuku da se članovi fonda kao potencijalni korisnici mirovine informiraju o ponudi mirovinskih programa te da uz pomoć mirovinskih osiguravajućih društava prouče relevantne mirovinske programe prije donošenja odluke o sklapanju ugovora o mirovini kako bi u potpunosti razumjeli potencijalne rizike i koristi povezane s takvom odlukom
11. informaciju o broju obračunskih jedinica člana u obveznom mirovinskom fondu, vrijednosti obračunske jedinice i novčanoj vrijednosti imovine na osobnom računu tog člana.
(10) Sadržaj obavijesti iz stavka 9. ovog članka mora biti:
1. sastavljen jasnim, jednostavnim te članovima lako razumljivim jezikom
2. ne smije člana upućivati prema određenom mirovinskom osiguravajućem društvu ili prema određenom mirovinskom programu, te se mora suzdržati od korištenja pohvalnog odnosno laskavog izražavanja koje bi moglo promovirati usluge mirovinskih osiguravajućih društava
3. ne smije članove dovoditi u zabludu, posebno u odnosu na prirodu mirovinskih programa i povezanih rizika različitih opcija.
(11) Obavijest iz stavka 9. ovoga članka mirovinsko društvo će članu mirovinskog fonda dostaviti ili putem valjane adrese elektroničke pošte, ili putem mrežne stranice ako član podacima pristupa putem dodijeljenog korisničkog imena i zaporke, ili putem mobilne aplikacije ili putem pošte.
(12) Obveza mirovinskih društava o slanju obavijesti iz stavka 9. ovoga članka smatra se dijelom njihove obveze osnaživanja financijske pismenosti građana Republike Hrvatske o individualnoj kapitaliziranoj štednji iz članka 59. točke 22. ovoga Zakona.
(13) Obrazac obavijesti iz stavka 9. ovoga članka dužni su zajednički izraditi mirovinska društva, Središnji registar osiguranika i mirovinska osiguravajuća društva, sukladno odredbama ovoga Zakona i zakona kojim se uređuje osnivanje i poslovanje mirovinskih osiguravajućih društava.
(14) Mirovinsko društvo dužno je obrazac obavijesti iz stavka 13. ovoga članka, najkasnije 15 dana prije njegova korištenja ili prije bilo kakve izmjene, dostaviti Agenciji radi provjere usklađenosti sadržaja obavijesti s odredbama ovoga Zakona.
(15) Ako Agencija u roku od 15 dana od dana primitka obrasca obavijesti iz stavka 13. ovoga članka utvrdi da isti nije izrađen u skladu s odredbama ovoga Zakona, obavijestit će o tome mirovinsko društvo.
(16) Suradnju mirovinskih društava, Središnjeg registra osiguranika i mirovinskih osiguravajućih društava će isti urediti međusobnim sporazumom.
(17) Ako član obveznog mirovinskog fonda, koji se u skladu sa stavkom 1. i 4. ovoga članka opredijelio za ostvarivanje mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje prema programu mirovinskog osiguravajućeg društva, s mirovinskim osiguravajućim društvom ne sklopi ugovor o mirovini u roku koji je propisan zakonom kojim je uređeno osnivanje i poslovanje mirovinskih osiguravajućih društava, mirovinsko osiguravajuće društvo će pod uvjetima i u roku koji je propisan zakonom kojim je uređeno osnivanje i poslovanje mirovinskih osiguravajućih društava, izvršiti prijenos doznačenih sredstava takvog člana obveznog mirovinskog fonda, umanjenih za iznos stvarnih troškova koje je imalo u vezi s čuvanjem tih sredstava, u državni proračun.
(18) U slučaju iz stavka 17. ovoga članka, nakon prijenosa sredstava u državni proračun, mirovinu članu obveznog mirovinskog fonda određuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje prema zakonu kojim se uređuje obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, s danom ostvarivanja prava na mirovinu kao da je korisnik mirovine bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti te će se smatrati da je član obveznog mirovinskog fonda odustao od sklapanja ugovora o mirovini, odnosno ostvarivanja prava na mirovinu putem mirovinskog osiguravajućeg društva i da je suglasan da mirovinsko osiguravajuće društvo postupi u skladu sa stavkom 17. ovoga članka radi određivanja i isplate mirovine u skladu s ovim stavkom.
(19) Izjava iz stavka 1. ovoga članka obvezno sadrži upozorenje o pravnim posljedicama nesklapanja ugovora o mirovini s mirovinskim osiguravajućim društvom u roku koji je propisan zakonom kojim je uređeno osnivanje i poslovanje mirovinskih osiguravajućih društava za one članove mirovinskog fonda koji se opredjeljuju za ostvarivanje mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje prema programu mirovinskog osiguravajućeg društva, pri čemu se potpisom izjave iz stavka 1. ovoga članka smatra da je član mirovinskog fonda upoznat s takvim pravnim posljedicama te da je s istima suglasan.
(20) Odredbe stavaka 17. i 18. ovoga članka se na odgovarajući način primjenjuju i na mjesečnu obiteljsku mirovinu prema programu mirovinskog osiguravajućeg društva iz članka 102. stavka 2. ovoga Zakona.
(21) Agencija će pravilnikom urediti minimalni sadržaj obavijesti o informativnom izračunu mirovine iz stavka 6. ovoga članka.
Članak 105.
Središnji registar osiguranika osigurava prijenos sredstava s osobnih računa u slučajevima iz članka 104. ovoga Zakona i o tome mjesečno izvještava Ministarstvo financija i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.
Glava 9. Vođenje osobnih računa i vrednovanje imovine
članak 106.
(1) Uplaćeni doprinosi u mirovinski fond i preneseni računi knjiže se u korist osobnih računa na ime člana. Sredstva na osobnom računu člana mirovinskog fonda su njegova osobna imovina. Pravo na primitak sredstava s osobnog računa člana mirovinskog fonda ne može se iskoristiti do umirovljenja i podložno je odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i drugih važećih propisa.
(2) Sredstva na osobnom računu člana mirovinskog fonda ne mogu biti predmet ovrhe ili osiguranja protiv člana mirovinskog fonda niti dio njegove stečajne ili likvidacijske mase. Ta sredstva također ne mogu biti predmetom ovrhe ili osiguranja protiv depozitara ili bilo koje druge osobe niti ulaze u stečajnu ili likvidacijsku masu depozitara ili bilo koje druge osobe.
(3) Sredstva na osobnom računu člana mirovinskog fonda ne mogu se dati u zalog niti prenijeti u korist ikoga drugoga. Svaka takva radnja ništetna je.
Članak 107.
(1) Mirovinsko društvo dužno je za mirovinski fond utvrditi vrijednost njegove imovine, te svih obveza prilikom utvrđivanja neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda, odnosno vrijednosti obračunske jedinice.
(2) Izračunom neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda mora se osigurati nepristrano postupanje prema svim članovima mirovinskog fonda te isti mora biti u interesu članova mirovinskog fonda.
Članak 108.
(1) Uplaćeni doprinosi u mirovinski fond, kao i preneseni računi u fond, preračunat će se u obračunske jedinice.
(2) Za potrebe vrednovanja, svaka obračunska jedinica predstavlja proporcionalni udjel u neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda.
(3) Ukupna vrijednost svih obračunskih jedinica mirovinskog fonda uvijek će biti jednaka neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda, izračunatoj u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.
(4) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati utvrđivanje neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda i obračunske jedinice mirovinskog fonda.
Članak 109. (NN 156/23)
(1) Uplaćeni doprinosi i preneseni računi preračunavaju se u obračunske jedinice svakodnevno u skladu s vrijednošću obračunskih jedinica na taj datum.
(2) Početna vrijednost obračunske jedinice mirovinskih fondova kategorije A, B i C iznosi 13,27 eura (slovima: sto kuna).
Članak 110.
(1) Neto vrijednost imovine mirovinskog fonda mora se izračunavati za svaki dan vrednovanja, u skladu s člancima 108. i 111. ovoga Zakona.
(2) Svakoga dana vrednovanja izračunava se i vrijednost obračunske jedinice koja se zaokružuje na četiri decimalna mjesta.
Članak 111.
(1) Neto vrijednost imovine te vrijednost obračunske jedinice mirovinskog fonda izračunava mirovinsko društvo prema usvojenim računovodstvenim politikama, odnosno metodologijama vrednovanja, koje su u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, drugim propisima i statutom mirovinskog fonda.
(2) Računovodstvene politike, odnosno metodologije vrednovanja mirovinsko društvo dužno je usvojiti za svaki mirovinski fond kojim upravlja, prilikom njegova osnivanja, te ih bez odgode dostaviti depozitaru mirovinskog fonda.
(3) Depozitar osigurava da mirovinsko društvo izračunava neto vrijednost imovine mirovinskog fonda te vrijednost obračunske jedinice mirovinskog fonda u skladu s usvojenim računovodstvenim politikama, odnosno metodologijama vrednovanja, koje moraju biti u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, drugim važećim propisima i statutom mirovinskog fonda.
(4) Izračun vrijednosti iz stavka 1. ovoga članka kontrolira depozitar koji je odgovoran za kontrolu izračuna.
(5) Depozitar potpisuje i zadržava jedan primjerak dokumentacije o kontroli izračuna za svoju evidenciju.
(6) Ako depozitar prilikom kontrole izračuna neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda utvrdi netočnost i/ili nepravilnost, o tome će bez odgode pisanim putem obavijestiti mirovinsko društvo.
(7) Revizor mirovinskog fonda je tijekom revizije godišnjih izvještaja dužan revidirati primjenu metodologije utvrđivanja neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda sadržanih u ovom Zakonu, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona i drugim važećim propisima, kako bi se utvrdilo jesu li na temelju primjene naznačenih načela utvrđene vrijednosti obračunske jedinice točne te da naknada za upravljanje i druge naknade i troškovi predviđeni propisima i statutom mirovinskog fonda ne prelaze dozvoljene iznose.
(8) Mirovinsko društvo dužno je za svaki dan vrednovanja u roku propisanom pravilnikom iz stavka 13. ovoga članka izvijestiti Središnji registar osiguranika o vrijednosti obračunske jedinice mirovinskog fonda koju potvrdi depozitar.
(9) Mirovinsko društvo dužno je za svaki dan vrednovanja objaviti na svojoj mrežnoj stranici neto vrijednost imovine i vrijednost obračunske jedinice mirovinskih fondova koje potvrdi depozitar.
(10) Mirovinsko društvo je odgovorno za pravilno vrednovanje imovine mirovinskog fonda, točnost izračuna neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda i vrijednosti obračunske jedinice.
(11) U slučaju da izračun i kontrola neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda nisu izvršeni u propisanom roku, mirovinsko društvo dužno je bez odgode o tome izvijestiti Agenciju i Središnji registar osiguranika, uz naznaku razloga zbog kojih nije bilo moguće odrediti točnu neto vrijednost imovine mirovinskog fonda. Agencija će pravilnikom propisati postupanje u takvom slučaju.
(12) Agencija će pravilnikom propisati način i rok u kojem je depozitar obvezan izvijestiti Agenciju o izračunu neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda i vrijednosti obračunske jedinice mirovinskog fonda kao i način izvještavanja.
(13) Agencija će pravilnikom propisati način i rok u kojem je mirovinsko društvo dužno izvijestiti Središnji registar osiguranika o vrijednosti obračunske jedinice kao i način izvještavanja.
Članak 111.a (NN 156/23)
(1) Ako postoji sumnja u objektivnost ili ispravnost postupaka vrednovanja i/ili vrednovanja i/ili provedenog dubinskog snimanja po najboljim standardima struke, Agencija može zahtijevati od mirovinskog društva da postupke vrednovanja i/ili vrednovanje i/ili provedeno dubinsko snimanje potvrdi vanjski procjenitelj kojeg imenuje mirovinsko društvo ili revizor kojeg odabere Agencija, a na trošak mirovinskog društva.
(2) Mirovinsko društvo kao vanjskog procjenitelja iz stavka 1. ovoga članka može imenovati pravnu ili fizičku osoba koja je nezavisna od mirovinskog fonda, mirovinskog društva i bilo kojih drugih osoba usko povezanih s mirovinskim fondom ili mirovinskim društvom, te koja:
1. je registrirana za obavljanje navedene djelatnosti
2. može osigurati dovoljno profesionalnih jamstava za učinkovito obavljanje odnosnog posla vrednovanja u skladu sa stavkom 5. ovoga članka.
(3) Depozitar mirovinskog fonda ne smije biti imenovan za vanjskog procjenitelja iz stavka 1. ovoga članka ako nije funkcionalno i hijerarhijski razdvojio obavljanje svojih poslova depozitara od dužnosti vanjskog procjenitelja i, ako moguće, sukobe interesa primjereno ne prepoznaje, njima upravlja, prati i objavljuje članovima mirovinskog fonda.
(4) Kada mirovinsko društvo imenuje vanjskog procjenitelja, dužno je dokazati da:
1. je vanjski procjenitelj registriran za obavljanje navedene djelatnosti
2. vanjski procjenitelj može osigurati dovoljno profesionalnih jamstava kojima dokazuje svoju osposobljenost za učinkovito obavljanje odnosnog posla vrednovanja u skladu s člankom 111. ovoga Zakona i pravilnikom iz članka 108. stavka 4. ovoga Zakona.
(5) Profesionalna jamstva iz stavka 4. točke 2. ovoga članka sadrže dokaze o kvalifikacijama vanjskog procjenitelja i njegovoj sposobnosti za pravilno i neovisno provođenje vrednovanja, a uključuju dokaze o:
1. dovoljnim ljudskim i tehničkim resursima
2. odgovarajućim postupcima koji osiguravaju pravilno i neovisno vrednovanje
3. odgovarajućem znanju i razumijevanju investicijske strategije mirovinskog fonda i imovine za čiju procjenu je vanjski procjenitelj imenovan i
4. profesionalnom ugledu i dovoljnom iskustvu u vrednovanju.
(6) Imenovani vanjski procjenitelj ne smije delegirati posao vrednovanja na treće osobe.
(7) Mirovinsko društvo dužno je o imenovanju vanjskog procjenitelja iz stavka 1. ovoga članka obavijestiti Agenciju kao i dostaviti dokaze o ispunjenju uvjeta iz stavaka 2. do 6. ovoga članka, a Agencija može u roku od 30 radnih dana od primitka takve obavijesti odbiti vanjskog procjenitelja kojeg predloži mirovinsko društvo ako smatra da uvjeti iz stavaka 2. do 6. ovoga članka nisu ispunjeni.
(8) Revizor iz stavka 1. ovoga članka kojeg odabere Agencija mora ispunjavati uvjete iz stavaka 2., 4., 5. i 6. ovoga članka.
Jamstveni polog
Članak 112. (NN 64/18, 156/23)
(1) Mirovinsko društvo dužno je za svakih deset tisuća članova iznad pedeset tisuća članova svih kategorija mirovinskih fondova kojima upravlja održavati jamstveni polog najmanje u vrijednosti osnovice koju čini iznos od 132.722,81 eura usklađen prema indeksu potrošačkih cijena.
(2) Osnovica iz stavka 1. ovoga članka usklađuje se prema odluci koju donosi Agencija u prvom tromjesečju svake kalendarske godine prema indeksu potrošačkih cijena u prethodnoj kalendarskoj godini, na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku, pri čemu je baza za izračun 2002. godina.
(3) O svim uplatama i isplatama sredstava jamstvenog pologa mirovinsko društvo dužno je obavijestiti Agenciju.
(4) Jamstveni polog može se držati na posebnom transakcijskom računu kod depozitara koji je zaštićen od ovrhe od strane trećih osoba ili uložiti u:
a) trezorske zapise Republike Hrvatske
b) kratkoročne prenosive dužničke vrijednosne papire s rokom dospijeća kraćim od 18 mjeseci i instrumente tržišta novca čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, druga država članica ili država članica OECD-a
c) izvedene financijske instrumente iz članka 125. stavka 1. točke 18. ovoga Zakona koji služe za zaštitu od rizika iznosa jamstvenog pologa.
(5) Nad sredstvima jamstvenog pologa koja se drže na posebnom transakcijskom računu kod depozitara ne može se provesti ovrha ili osiguranje protiv depozitara niti ta sredstva ulaze u imovinu, odnosno stečajnu ili likvidacijsku masu depozitara kao ni stečajnu ili likvidacijsku masu mirovinskog društva.
(6) Imovina iz stavka 4. ovoga članka vrednuje se u skladu s odredbama pravilnika iz članka 108. stavka 4. ovoga Zakona.
Zajamčeni prinos
Članak 113.
(1) Svakom članu mirovinskog fonda jamči se prinos u visini referentnog prinosa odgovarajuće kategorije mirovinskih fondova umanjenog za dvanaest postotnih bodova u mirovinskom fondu kategorije A, šest postotnih bodova u mirovinskom fondu kategorije B te tri postotna boda u mirovinskom fondu kategorije C.
(2) Stopa referentnog prinosa mirovinskih fondova izračunava se za proteklu kalendarsku godinu za svaku kategoriju mirovinskih fondova kao ponderirana aritmetička sredina stopa prosječnih godišnjih prinosa svih mirovinskih fondova iste kategorije za razdoblje od prethodne tri kalendarske godine, gdje je ponder udio neto vrijednosti imovine pojedinog mirovinskog fonda u ukupnoj neto vrijednosti imovine svih mirovinskih fondova iste kategorije na zadnji radni dan u kalendarskoj godini.
(3) Ako je prosječni godišnji prinos mirovinskog fonda kroz razdoblje od prethodne tri kalendarske godine manji od zajamčenog prinosa prema stavku 1. ovoga članka, mirovinsko društvo uplatit će razliku mirovinskom fondu do zajamčenog prinosa iz jamstvenog pologa, a ako to nije dovoljno, iz temeljnog kapitala mirovinskog društva do najviše 50% temeljnog kapitala mirovinskog društva.
(4) Izračun zajamčenog prinosa prema ovom članku obavlja se u siječnju svake godine za prethodnu kalendarsku godinu, na način i u roku koje će Agencija propisati pravilnikom.
59. Pravilnik o načinu i roku izračuna zajamčenog prinosa obveznog mirovinskog fonda
Glava 10. Promidžba mirovinskih fondova i odnosi s članovima mirovinskih fondova
Članak 114.
(1) Svaki promidžbeni sadržaj, koji je uz primjenu tiskanih ili elektroničkih medija namijenjen članovima ili potencijalnim članovima mirovinskih fondova mora biti jasno prepoznatljiv kao takav.
(2) Promidžbeni sadržaj o mirovinskim fondovima i mirovinskim društvima:
1. mora biti sastavljen jasnim, jednostavnim te članovima i potencijalnim članovima lako razumljivim jezikom
2. ne smije biti sastavljen tako da njegov smisao bude poticanje osobe da otkaže članstvo u jednom mirovinskom fondu i postane članom mirovinskog fonda kojim upravlja to mirovinsko društvo već ponajviše usmjeren na dodatnu edukaciju i povećanje svijesti članova i potencijalnih članova mirovinskog fonda o ulaganjima, ograničenjima ulaganja svake pojedine kategorije mirovinskih fondova i rizicima koji su s tim povezani, pri tome uzimajući u obzir raznoliki profil članova mirovinskog fonda, kako bi isti sami na temelju objektivno iznesenih i nepristranih činjenica donijeli odluku o izboru ili promjeni mirovinskog fonda
3. ne smije biti u suprotnosti sa sadržajem statuta i informativnog prospekta mirovinskog fonda
4. mora sadržavati točan i istinit opis mirovinskih fondova koji se promoviraju
5. činjenice i navodi koji se iznose moraju biti cjeloviti, jasni, točni, istiniti i nedvosmisleni na dan njihova iznošenja te ne smiju dovoditi u zabludu
6. mora biti sastavljen na način da, prilikom neke usporedbe, činjenice na kojima se takva usporedba temelji budu točne i ažurne ili da bitne pretpostavke budu jasno navedene te da usporedba bude iznesena na pošten i nepristran način koji ne dovodi u zabludu i koji obuhvaća sve bitne čimbenike za takvu usporedbu
7. mora biti sastavljen na način da je svako navedeno mišljenje točno, potpuno i nedvosmisleno te za svako daljnje korištenje mora imati odobrenje mirovinskog društva
8. svojim izgledom, sadržajem ili oblikom ne smije iskrivljavati, prikrivati niti umanjivati važnost bilo koje izjave, upozorenja ili drugog navoda koji se prema ovom Zakonu ili propisu donesenom na temelju ovoga Zakona moraju iznijeti
9. ne smije izostaviti niti jedan podatak čiji bi izostanak prouzročio da promidžbeni sadržaj bude netočan, neistinit, nejasan ili da dovodi u zabludu.
Članak 115.
(1) Prikaz rezultata poslovanja mirovinskih fondova:
1. ne smije podlijegati bilo kakvom jamstvu, garanciji ili obećanju
2. ne smije biti sastavljen u obliku procjene bilo koje vrste
3. mora odražavati rezultate poslovanja mirovinskih fondova od dana osnutka do dana davanja prikaza
4. mora sadržavati ažurne podatke dostupne u trenutku prikaza rezultata poslovanja mirovinskih fondova
5. mora biti sastavljen na dosljednoj osnovi u odnosu na razdoblje, uz obuhvaćanje ili isključivanje određenih čimbenika koji utječu na takve rezultate
6. ne smije biti predstavljen na način koji bi dao naslutiti da se radi o predviđanju mogućih budućih rezultata poslovanja mirovinskih fondova.
(2) Agencija će pravilnikom propisati sadržaj i metode prikaza i izračuna rezultata poslovanja mirovinskih fondova.
Članak 116.
Promidžbeni sadržaj o mirovinskim fondovima i mirovinskim društvima putem tiskanih i elektroničkih medija uključuje:
1. brošure
2. oglase u novinama, časopisima, na radiju ili televiziji, te mrežnim stranicama
3. pošiljke slane običnom ili elektroničkom poštom, telefaksom ili na druge načine
4. telemarketing, što uključuje i korištenje specijaliziranog pružatelja telemarketing usluga na temelju ugovora sklopljenog s mirovinskim društvom
5. sredstva za unapređenje nuđenja koja prema svojim obilježjima čine financijsku promidžbu
6. investicijske ili druge publikacije kojima se nude neosobne preporuke o nuđenju članstva u mirovinskim fondovima ili promjeni mirovinskog fonda
7. druge metode ili sredstva promidžbe koje članovi i potencijalni članovi mirovinskih fondova mogu pročitati, vidjeti ili primiti.
Članak 117.
(1) Mirovinsko društvo ne smije:
1. ponuditi nikakve povlastice niti jednoj osobi u svrhu nagovaranja te osobe da se učlani u određeni mirovinski fond ili da ostane njegov član
2. ponuditi nikakve povlastice poslodavcu ili povezanoj osobi poslodavca u svrhu poticanja tog poslodavca da nagovara ili zahtijeva od svojih radnika da se učlane u određeni mirovinski fond
3. ponuditi nikakve popratne povlastice sindikatu ili drugom kolektivnom subjektu, odnosno povezanoj osobi takvog sindikata ili subjekta u svrhu poticanja spomenutoga tijela da nagovara ili zahtijeva od svojih članova da se učlane u određeni mirovinski fond
4. svojem radniku, predstavniku ili relevantnoj osobi nuditi niti isplaćivati nikakve novčane naknade, niti druge povlastice radi učlanjenja ili prelaska članova u mirovinski fond kojim upravlja to mirovinsko društvo.
(2) U smislu stavka 1. ovoga članka, povlastice su primjerice: novčane stimulacije, plaćanje naknade za prelazak iz mirovinskih fondova kojima upravlja drugo mirovinsko društvo ili poklanjanje materijalne imovine, izuzete su povlastice koje prirodno i izravno proizlaze iz članstva u mirovinskom fondu.
(3) Radnicima i relevantnim osobama mirovinskog društva nije dozvoljeno uzimati osobne podatke budućeg člana mirovinskog fonda u pisanom obliku u svrhu bilježenja ulaska ili prelaska te osobe u mirovinski fond kojim upravlja to mirovinsko društvo.
Članak 118.
(1) Mirovinska društva, s njima povezane osobe, te radnici mirovinskih društava i povezanih osoba ne smiju izražavati nikakve tvrdnje, odnosno davati izjave, bilo usmeno, putem oglasa, drugog promidžbenog sadržaja bilo u obliku informacija priopćenih članovima mirovinskog fonda, onima koji su stekli pravo da budu članovi mirovinskog fonda ili onima koji bi u budućnosti mogli steći to pravo, o mirovinskom fondu ili mirovinskom društvu koje njime upravlja, a koje bi mogle stvoriti krivi ili lažni dojam te prenositi lažne informacije.
(2) Mirovinska društva, s njima povezane osobe, te radnici mirovinskih društava i povezanih osoba ne smiju izražavati nikakve tvrdnje, odnosno davati izjave ili predviđanja, koje se odnose na buduće ulagačke aktivnosti mirovinskog fonda, članovima mirovinskog fonda ili onima koji bi u budućnosti mogli steći pravo na to, osim putem davanja izjave u obliku i na način utvrđen propisima Agencije.
(3) Prije objave, promidžbeni sadržaj o mirovinskom društvu i mirovinskim fondovima, a posebice koji se odnosi na objavu vrijednosti obračunskih jedinica, financijsko poslovanje i prava članova mirovinskih fondova, moraju se dostaviti Agenciji.
(4) Mirovinsko društvo odgovorno je za potpunost i točnost informacija objavljenih u svrhu promidžbe mirovinskih fondova.
(5) Mirovinsko društvo mora sačuvati primjerak svakog objavljenog promidžbenog sadržaja, kada je to primjenjivo, kao i izvore podataka koji potkrepljuju navode iz takvih publikacija.
(6) Agencija će pravilnikom iz članka 120. ovoga Zakona propisati što ne bi smjelo biti sadržano u informacijama navedenima u stavku 4. ovoga članka.
(7) Ako Agencija smatra da informacije iz stavka 4. ovoga članka jesu ili bi mogle navoditi na pogrešan zaključak, ona može zabraniti njihovo objavljivanje ili priopćavanje, te narediti da se u utvrđenom roku objavi ili priopći odgovarajući ispravak.
Članak 119.
Promidžba mirovinskih fondova nisu:
1. kratke, isključivo činjenične objave na radiju, televiziji, mrežnim stranicama, u tiskovinama ili elektroničkim medijima koje se odnose na mirovinsko društvo i/ili mirovinski fond te naznake osnovnih podataka za kontakt
2. dopisi i pisane pošiljke pojedinačno naslovljene trećim osobama o njihovim posebnim zahtjevima koji ne potpadaju pod masovno oglašavanje poštom
3. tromjesečni i godišnji izvještaji mirovinskog fonda, godišnji financijski izvještaji mirovinskog društva te drugi izvještaji mirovinskog društva i mirovinskih fondova koja su mirovinska društva dužna sastavljati za potrebe Agencije
4. statut i informativni prospekt mirovinskog fonda.
Članak 120.
Agencija će pravilnikom detaljnije propisati promidžbeni sadržaj mirovinskih fondova.
Rješavanje pritužbi članova mirovinskog fonda
Članak 121.
Mirovinsko društvo dužno je:
1. uspostaviti i ostvarivati primjerene postupke koji osiguravaju da se pritužbe članova mirovinskih fondova kojima mirovinsko društvo upravlja rješavaju na adekvatan način te da nema ograničenja za ostvarivanje prava članova
2. uspostaviti i ostvarivati primjerene postupke koji osiguravaju da su informacije u vezi s postupkom rješavanja pritužbi člana mirovinskog fonda dostupne i članu mirovinskog fonda i Agenciji
3. voditi evidenciju i čuvati dokumentaciju o svim pritužbama članova mirovinskog fonda i mjerama koje su temeljem njih poduzete najmanje pet godina od dana zadnjeg postupanja povodom pritužbe.
Rješavanje sporova između mirovinskog društva i članova mirovinskog fonda
Članak 122.
(1) Bez utjecaja na mogućnost rješavanja sporova pred sudom ili drugim nadležnim tijelom, mirovinsko društvo dužno je osigurati uvjete za izvansudsko rješavanje sporova između mirovinskog društva i članova mirovinskih fondova kojima mirovinsko društvo upravlja.
(2) Postupak i uvjete za izvansudsko rješavanje sporova iz stavka 1. ovoga članka mirovinska društva mogu regulirati i zajednički, putem strukovnog udruženja iz članka 227. ovoga Zakona.
Mrežna stranica mirovinskog društva
Članak 123. (NN 115/18, 156/23)
(1) Mirovinsko društvo mora imati, redovito ažurirati i održavati svoju mrežnu stranicu koja sadrži najmanje sljedeće podatke i informacije:
1. opće podatke o mirovinskom društvu (tvrtka, sjedište i adresa uprave, ako ona nije ista kao sjedište, broj odobrenja za rad izdanog od Agencije, kao i datum osnivanja i upisa u sudski registar, iznos temeljnog kapitala, osnivači i članovi)
2. osnovne podatke o članovima uprave, nadzornog odbora i prokuristima mirovinskog društva (osobna imena, kratke životopise)
3. tromjesečne i revidirane godišnje izvještaje mirovinskih fondova
4. tromjesečne i revidirane godišnje financijske izvještaje mirovinskog društva
5. opće podatke o depozitaru mirovinskih fondova (tvrtka, sjedište i adresa uprave, ako ona nije ista kao sjedište, podaci i broj odobrenja nadležne institucije za obavljanje poslova depozitara, iznos temeljnog kapitala, popis svih trećih osoba s kojima depozitar ima sklopljen ugovor o delegiranju poslova iz članka 172. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona)
6. popis mirovinskih fondova kojima mirovinsko društvo upravlja, uz naznaku kategorije mirovinskog fonda
7. informativni prospekt i statut mirovinskih fondova kojima upravlja
8. informacije članovima mirovinskog fonda o mogućnostima i pravima za prelazak iz mirovinskog fonda jedne kategorije u mirovinski fond druge kategorije
9. sažeti tabelarni prikaz rizika vezanih uz mirovinsko društvo i mirovinske fondove sa stupnjem utjecaja svakog rizika na mirovinsko društvo i mirovinski fond
10. vrijednost obračunske jedinice za svaki dan vrednovanja
11. informacije o identificiranom sukobu interesa, ostvarivanju strategije i ciljeva ulaganja za vrijednosne papire koji služe za financiranje ili sekuritizaciju infrastrukturnih projekata iz članka 125. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona te kada mirovinsko društvo za račun mirovinskog fonda ili mirovinskih fondova kojima upravlja stekne više od 10 % prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira jednog izdavatelja iz članka 125. stavka 1. točaka 6., 7. ili 9. ovoga Zakona ili više od 10 % prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca jednog izdanja iz članka 125. stavka 1. točaka 2., 3., 4. i 9. ovoga Zakona
12. sve obavijesti vezane za mirovinsko društvo i mirovinske fondove kojim mirovinsko društvo upravlja te druge podatke za javnu objavu predviđene ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona
13. informacije o mogućnosti podnošenja pritužbi te izvansudskom rješavanju sporova između mirovinskog društva i članova mirovinskih fondova kojima mirovinsko društvo upravlja.
(2) Agencija će pravilnikom odrediti dodatne podatke i informacije koje mora sadržavati mrežna stranica mirovinskog društva, za koje smatra da su važni za članove, tržište i javnost.
Glava 11. Upravljanje imovinom mirovinskih fondova
Članak 124. (NN 156/23)
Imovina mirovinskog fonda ulaže se u skladu s odredbama ovoga Zakona radi povećanja vrijednosti imovine mirovinskog fonda, uz uvažavanje načela sigurnosti, razboritosti i opreza te smanjenja rizika kroz raspršenost ulaganja, što uključuje i geografsku diverzifikaciju portfelja.
Dopuštena ulaganja imovine mirovinskih fondova
Članak 125. (NN 64/18, 115/18, 58/20, 156/23)
(1) Imovina mirovinskog fonda, ovisno o kategoriji, može se sastojati isključivo od:
1. prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, druga država članica ili država članica OECD-a te Hrvatska narodna banka ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a odnosno javno međunarodno tijelo kojemu pripada većina država članica
2. prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca za koje jamči Republika Hrvatska, druga država članica, država članica OECD-a, Hrvatska narodna banka, ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a, ili javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica
3. prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca uvrštenih na uređeno tržište u smislu odredbi zakona kojim se uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a
4. prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca uvrštenih na uređeno tržište u smislu odredbi zakona kojim se uređuje tržište kapitala, čiji izdavatelj ima sjedište u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a
5. neuvrštenih pokrivenih obveznica koje izdaju kreditne institucije koje imaju registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, a kod kojih su u skupu za pokriće stambeno potrošački krediti osigurani hipotekama, a koji ispunjavaju zahtjeve iz članka 129. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27. 6. 2013.)
6. prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira uvrštenih na uređeno tržište u smislu odredbi zakona kojim se uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a
7. prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira primljenih u trgovanje na multilateralnoj trgovinskoj platformi u smislu odredbi zakona kojim se uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a
8. prenosivih vlasničkih i dužničkih vrijednosnih papira i/ili poslovnih udjela koji se nude na platformama za skupno financiranje u smislu Uredbe (EU) 2020/1503 Europskog parlamenta i Vijeća od 7. listopada 2020. o europskim pružateljima usluga skupnog financiranja za poduzeća i izmjeni Uredbe (EU) 2017/1129 i Direktive (EU) 2019/1937 (SL L 347, 20. 10. 2020) i/ili prenosivih vlasničkih i dužničkih vrijednosnih papira i poslovnih udjela koji se nude na platformama za skupno financiranje u skladu sa smjernicama iz stavka 6. točke d) ovoga članka
9. nedavno izdanih prenosivih dužničkih vrijednosnih papira, instrumenata tržišta novca i prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira koji nisu uvršteni na uređeno tržište u trenutku njihova stjecanja, koji će se u slučaju neispunjenja uvjeta iz podtočaka a) i b) ove točke smatrati neuvrštenima:
a) uvjeti izdanja uključuju obvezu da će izdavatelj podnijeti zahtjev za uvrštenje na uređeno tržište, a uvrštenje će se izvršiti u roku od jedne godine od dana izdanja ili
b) ako je nadležno tijelo izdavatelja donijelo odluku o uvrštenju izdanih vrijednosnih papira ili instrumenata tržišta novca na uređeno tržište, koja je objavljena na mrežnim stranicama izdavatelja, a uvrštenje će se izvršiti u roku od jedne godine od dana takve objave
10. prenosivih vlasničkih i/ili dužničkih vrijednosnih papira koji služe za financiranje ili sekuritizaciju infrastrukturnih projekata na području Republike Hrvatske, koji ne moraju biti uvršteni na uređeno tržište odnosno primljeni u trgovanje na multilateralnu trgovinsku platformu, pod sljedećim uvjetima:
a) ti vrijednosni papiri imaju dugoročne, stabilne i predvidljive novčane tokove, kako bi odgovarali ročnosti obveza mirovinskog fonda uz uvažavanje načela sigurnosti, razboritosti i opreza
b) Vlada Republike Hrvatske je odlukom klasificirala izdavatelja tih vrijednosnih papira kao namjenskog izdavatelja za financiranje ili sekuritizaciju infrastrukturnih projekata na području Republike Hrvatske, a sukladno kriterijima i postupku iz uredbe Vlade Republike Hrvatske iz stavka 7. ovoga članka
11. udjela UCITS fondova koji su odobrenje za rad dobili u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici ili odgovarajućih fondova koji su odobrenje za rad dobili u državi članici OECD-a, pod uvjetom da su provođenje nadzora nad tim fondovima i razina zaštite ulagatelja istovjetni s onima propisanim zakonom kojim se uređuje osnivanje i rad otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom
12. udjela ili dionica u otvorenim alternativnim investicijskim fondovima, odnosno udjela, dionica ili poslovnih udjela u zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima kojima upravljaju upravitelji koji su odobrenje za rad srednjeg ili velikog društva za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima dobili u Republici Hrvatskoj ili odobrenje za rad u drugoj državi članici, ili odgovarajućih fondova kojima upravljaju upravitelji koji su odobrenje za rad dobili u državi članici OECD-a, pod uvjetom da su provođenje nadzora nad tim upraviteljima i razina zaštite ulagatelja istovjetni s onima propisanim zakonom kojim se uređuje osnivanje i upravljanje alternativnim investicijskim fondovima
13. depozita kod kreditnih institucija koji su povratni na zahtjev te koji dospijevaju za najviše 12 mjeseci, pod uvjetom da:
a) kreditna institucija ima registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici ili državi članici OECD-a
b) su provođenje nadzora nad tom kreditnom institucijom i razina zaštite deponenata istovjetni s onima propisanima zakonom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija i
c) kreditna institucija nije povezana osoba mirovinskog društva
14. iznimno od odredbi točke 13. ovoga stavka, imovina mirovinskog fonda smije se sastojati od depozita kod kreditne institucije koja je povezana osoba mirovinskog društva, pod uvjetom da:
a) su iskorištena ograničenja ulaganja u depozite kod kreditnih institucija koje imaju registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj u koje je mirovinskom društvu, u skladu s internim aktom usvojenim na temelju pravilnika iz članka 52. ovoga Zakona, dozvoljeno i omogućeno ulagati i
b) da se kod razročavanja depozita najprije razročava depozit kod kreditne institucije koja je povezana osoba mirovinskog društva
15. depozita kod Hrvatske narodne banke i Europske središnje banke
16. novca na računima otvorenima u kreditnim institucijama iz točke 13. ovoga stavka
17. iznimno od odredbi točke 16. ovoga stavka, imovina mirovinskog fonda smije se sastojati novca na računu kod kreditne institucije koja je povezana osoba mirovinskog društva, pod uvjetom da:
a) su iskorištena ograničenja ulaganja u novac na računu kod kreditnih institucija koje imaju registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj u koje je mirovinskom društvu, u skladu s internim aktom usvojenim na temelju pravilnika iz članka 52. ovoga Zakona, dozvoljeno i omogućeno ulagati i
b) da se kod ulaganja novca najprije ulaže novac s računa otvorenog u kreditnoj instituciji koja je povezana osoba mirovinskog društva
18. izvedenih financijskih instrumenata kojima se trguje na uređenim tržištima u smislu odredbi zakona kojim se uređuje tržište kapitala ili izvedenih financijskih instrumenata kojima se trguje izvan uređenih tržišta (neuvrštene OTC izvedenice) pod sljedećim uvjetima:
a) temeljna imovina izvedenice sastoji se od financijskih instrumenata obuhvaćenih točkama 1. do 4. ovoga stavka i točkama 6. i 7. ovoga stavka, financijskih indeksa, kamatnih stopa, deviznih tečajeva ili valuta, u koje mirovinski fond može ulagati u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, a temeljna imovina izvedenih financijskih instrumenata koji se koriste u svrhe zaštite imovine također se može sastojati od indeksa vezanih za inflaciju, ili nekretnine i od kreditnih izloženosti
b) druge ugovorne strane u transakcijama s neuvrštenim (OTC) izvedenicama su institucije financijskog sektora koje imaju sjedište u državi članici ili državi članici OECD-a koje podliježu bonitetnom nadzoru te imaju zadovoljavajuću kreditnu kvalitetu, kao i druge vrste subjekata koje ispunjavaju ekvivalentne uvjete i
c) neuvrštene (OTC) izvedenice podliježu svakodnevnom pouzdanom i povjerljivom vrednovanju, te ih je u svakom trenutku moguće prodati, likvidirati ili zatvoriti prijebojnom transakcijom po njihovoj fer vrijednosti na zahtjev mirovinskog fonda
19. nekretnina koje zadovoljavaju sljedeće uvjete:
a) smještene su na teritoriju Republike Hrvatske, druge države članice i/ili države članice OECD-a
b) radi se o funkcionalnim poslovnim zgradama s ili bez pripadajućeg zemljišta koje nose predvidive i stabilne novčane tokove
c) nezavisni vanjski procjenitelj dao je procjenu vrijednosti nekretnine, koja sadržava eventualnu opterećenost hipotekama i izjavu da bi nekretnina mogla u primjereno kratkom roku biti otuđena po procijenjenoj vrijednosti
d) mogu se steći izravno ili posredstvom jednog ili više subjekata za posebnu namjenu, koji može biti osnovan kao dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću i ne mora biti uvršten na uređeno tržište niti primljen u trgovanje na multilateralnoj trgovinskoj platformi, pri čemu se takvo ulaganje u smislu ovoga Zakona smatra izravnim ulaganjem u nekretninu
e) kada se nekretnine stječu posredstvom jednog ili više subjekata za posebnu namjenu, ti subjekti za posebnu namjenu:
– transparentno javno objavljuju relevantne informacije koje se odnose na ulaganje na platformi koja pruža takvu uslugu ili na mrežnoj stranici mirovinskog društva ili
– prema mirovinskom društvu su se ugovorno obvezali na objavu informacija iz prve alineje ove točke te su mirovinskom društvu dostavili informacije na temelju kojih je moguće utvrditi da će u trenutku ulaganja relevantne informacije biti dostupne na takvoj platformi
20. drugih vrsta imovine koja je proizašla iz imovine iz točaka 1. do 19. ovoga stavka.
(2) Izdavatelj, odnosno jamac iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka, osim Republike Hrvatske:
1. mora imati kreditni rejting za dugoročni dug izdan u stranoj valuti koji spada u investicijski razred prema ocjeni najmanje dvije globalno priznate rejting agencije
2. iznimno od točke 1. ovoga stavka, ako izdavatelj odnosno jamac iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovog članka, nema kreditni rejting za dugoročni dug izdan u stranoj valuti prema ocjeni najmanje dvije globalno priznate rejting agencije, tada se uvjeti iz točke 1. ovoga stavka primjenjuju na kreditni rejting za dugoročni dug izdan u domaćoj valuti.
(3) Kada mirovinsko društvo ulaže imovinu mirovinskog fonda u:
1. prenosive vrijednosne papire i/ili poslovne udjele koji se nude na platformama za skupno financiranje iz stavka 1. točke 8. ovoga članka, u informativnom prospektu mora navesti podatak o subjektu u koji je uložena imovina, koliko je imovine uloženo, obrazloženje takvog ulaganja, koji su prihodi ostvareni te koji se prihodi očekuju u idućem razdoblju
2. nekretnine iz stavka 1. točke 19. ovoga članka, u informativnom prospektu mora navesti koliko je imovine uloženo u nekretnine, obrazloženje takvih ulaganja, procjenu vrijednosti nekretnine, je li u iste uloženo izravno ili putem subjekta za posebnu namjenu, koji su prihodi ostvareni te koji se prihodi očekuju u idućem razdoblju.
(4) Subjekt posebne namjene iz stavka 1. točke 19. podtočke d) ovoga članka obavlja stjecanje, otuđivanje i upravljanje nekretninom za račun mirovinskog fonda u skladu s investicijskom strategijom i ciljevima mirovinskog fonda.
(5) Kada u skladu sa standardima financijskog izvještavanja koji se primjenjuju za sastavljanje financijskih izvještaja mirovinskog fonda postoji obveza konsolidacije financijskih izvještaja društva posebne namjene iz stavka 1. točke 19. podtočke d) ovoga članka s financijskim izvještajima mirovinskog fonda ili kada Agencija rješenjem naloži takvu konsolidaciju, društvo posebne namjene treba imati istog revizora i sastavljati financijske izvještaje za ista izvještajna razdoblja na isti izvještajni datum kao i mirovinski fond.
(6) Agencija će pravilnikom odrediti dodatne uvjete koje mora zadovoljavati imovina iz ovoga članka uključujući i dodatne uvjete koje moraju zadovoljavati nekretnine iz stavka 1. točke 19. ovoga članka te što se smatra neposrednim ulaganjem u nekretnine putem subjekata posebne namjene, odrediti uvjete koje moraju zadovoljavati računi iz stavka 1. točke 16. i 17. ovoga članka, propisati uvjete koje mora zadovoljavati druga ugovorna strana u transakciji mirovinskog fonda te donijeti smjernice za platforme za skupno financiranje iz stavka 1. točke 8. ovoga članka i opisati prikladne zaštitne mehanizme u slučaju neispunjenja obveza izdavatelja kod imovine iz stavka 1. točke 9. ovoga članka.
(7) Vlada Republike Hrvatske donosi uredbu kojom se propisuju kriteriji za klasifikaciju izdavatelja kao namjenskog izdavatelja za financiranje ili sekuritizaciju infrastrukturnih projekata na području Republike Hrvatske iz stavka 1. točke 10. ovoga članka, postupak i sadržaj prijave odnosno zahtjeva za izdavanje klasifikacije te postupak za procjenu i izdavanje klasifikacije.
91. Pravilnik o dozvoljenim ulaganjima i dodatnim ograničenjima ulaganja obveznog mirovinskog fonda
Obavještavanje Agencije o provedenim ulaganjima
Članak 125.a (NN 156/23)
(1) Kada mirovinsko društvo imovinu mirovinskog fonda ili mirovinskih fondova kojima upravlja ulaže u vrijednosne papire ili instrumente tržišta novca koji u trenutku njihova stjecanja nisu uvršteni na uređeno tržište iz članka 125. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona, mirovinsko društvo dužno je u roku od tri radna dana nakon provedenog ulaganja dostaviti Agenciji sljedeću dokumentaciju:
1. analizu ulaganja, posebice u odnosu na rizike i prinose tog ulaganja, koja sadrži i jasno definirane ciljeve ulaganja, strategiju kojom se namjeravaju postići ciljevi tog ulaganja, rokove i praćenje realizacije strategije i uspješnosti ostvarivanja cilja, upravljanje sukobom interesa kao i izlaznu strategiju u slučaju neispunjenja ili ispunjenja ciljeva ulaganja
2. analizu postupanja u slučaju neuvrštenja vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca, koja uključuje i opis predviđenih zaštitnih mehanizama u slučaju neispunjenja obveza izdavatelja, posebice obveze uvrštenja
3. drugu dokumentaciju, na zahtjev Agencije.
(2) Ako mirovinsko društvo ne postupa u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, Agencija može tom mirovinskom društvu privremeno zabraniti ili ograničiti ulaganje u vrijednosne papire i instrumente tržišta novca iz članka 125. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona, kao i naložiti njihovo otuđenje u roku koji ocijeni primjerenim.
(3) Kada mirovinsko društvo imovinu mirovinskog fonda ili mirovinskih fondova kojima upravlja ulaže u vrijednosne papire koji služe za financiranje ili sekuritizaciju infrastrukturnih projekata iz članka 125. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona, mirovinsko društvo dužno je u roku od tri radna dana nakon provedenog ulaganja dostaviti Agenciji obavijest o provedenom ulaganju i ispunjenju uvjeta iz članka 125. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona.
(4) Kada mirovinsko društvo za račun mirovinskog fonda ili mirovinskih fondova kojima upravlja stekne više od 10 % prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira jednog izdavatelja iz članka 125. stavka 1. točaka 6., 7. ili 9. ovoga Zakona ili više od 10 % prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca jednog izdanja iz članka 125. stavka 1. točaka 2., 3., 4. i 9. ovoga Zakona, mirovinsko društvo dužno je u roku od tri radna dana nakon provedenog ulaganja obavijestiti Agenciju.
(5) Mirovinsko društvo dužno je o ulaganjima iz stavaka 3. i 4. ovoga članka javno objaviti informacije na svojim mrežnim stranicama u roku od tri radna dana od provedenog ulaganja, koja uz informacije propisane u članku 128.b stavku 5. ovoga Zakona mora sadržavati i opće podatke o provedenom ulaganju, a obavijest mora biti istaknuta na lako vidljivom mjestu.
(6) Kada mirovinsko društvo imovinu mirovinskog fonda ili mirovinskih fondova kojima upravlja ulaže u nekretnine iz članka 125. stavka 1. točke 19. ovoga Zakona, mirovinsko društvo dužno je u roku od tri radna dana nakon provedenog ulaganja obavijestiti Agenciju i dostaviti dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 125. stavka 1. točke 19. ovoga Zakona.
(7) Kada mirovinsko društvo imovinu mirovinskog fonda ili mirovinskih fondova kojima upravlja ulaže u udjele, dionice ili poslovne udjele alternativnih investicijskih fondova s garancijom iz članka 126. stavka 1. točke 2. i/ili članka 126.a stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, mirovinsko društvo dužno je u roku od tri radna dana nakon davanja obvezujuće ponude i nakon svake uplate u takav fond obavijestiti Agenciju i dostaviti dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 126. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona odnosno članka 126.a stavka 1. točke 2. ovoga Zakona.
(8) Agencija će pravilnikom propisati minimalni sadržaj i način dostave obavijesti iz stavaka 3., 4., 6. i 7. ovoga članka.
Korištenje referentnih vrijednosti
Članak 125.b (NN 156/23)
(1) Kada mirovinsko društvo ulaže imovinu mirovinskog fonda u prenosive vlasničke vrijednosne papire iz članka 125. stavka 1. točaka 6., 7. ili 9. ovoga Zakona, za skupinu ulaganja ili cjelokupna ulaganja mora koristiti jednu ili više referentnih vrijednosti koje priznaje Agencija.
(2) U slučaju odstupanja prinosa ulaganja iz članka 125. stavka 1. točaka 6., 7. ili 9. ovoga Zakona od prinosa odabrane referentne vrijednosti iz stavka 1. ovoga članka mirovinsko društvo dužno je u informativnom prospektu obrazložiti prinose te naznačiti i obrazložiti odstupanja prinosa takvih ulaganja u odnosu na prinos odabrane referentne vrijednosti iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Agencija će pravilnikom propisati način izračuna odstupanja prinosa iz stavka 2. ovoga članka i donijeti smjernice za referentne vrijednosti iz stavka 1. ovoga članka.
Ograničenja ulaganja mirovinskog fonda kategorije A s obzirom na neto vrijednost imovine prema klasama imovine
Članak 126. (NN 64/18, 115/18, 156/23)
(1) Ulaganje imovine mirovinskog fonda kategorije A podliježe sljedećim ograničenjima:
1. najmanje 25 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda mora biti uloženo u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, druga država članica ili država članica OECD-a, Hrvatska narodna banka ili središnja banka druge države članice odnosno države članice OECD-a ili javno međunarodno tijelo kojemu pripada većina država članica iz članka 125. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona
2. najmanje 5 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda mora biti uloženo u udjele, dionice ili poslovne udjele alternativnih investicijskih fondova s garancijom povrata najmanje cjelokupno uloženih sredstava na kraju trajanja alternativnog investicijskog fonda, ako su takvi alternativni investicijski fondovi dostupni, pri čemu takvo jamstvo mora dati Vlada Republike Hrvatske u ime Republike Hrvatske, druga država članica, država članica OECD-a ili javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica
3. najviše 30 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca za koje jamči Republika Hrvatska, druga država članica, država članica OECD-a, Hrvatska narodna banka, ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a, ili javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica iz članka 125. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona
4. najviše 30 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca uvrštene na uređeno tržište u smislu odredbi zakona kojim se uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 125. stavka 1. točaka 3. i 9. ovoga Zakona
5. najviše 50 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca uvrštene na uređeno tržište u smislu odredbi zakona kojim se uređuje tržište kapitala, čiji izdavatelj ima sjedište u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 125. stavka 1. točaka 4. i 9. ovoga Zakona
6. najviše 10 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u neuvrštene pokrivene obveznice koje izdaju kreditne institucije koje imaju registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, a kod kojih su u skupu za pokriće stambeno potrošački krediti osigurani hipotekama iz članka 125. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona
7. najviše 70 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u prenosive vlasničke vrijednosne papire uvrštene na uređeno tržište i primljene u trgovanje na multilateralnu trgovinsku platformu u smislu odredbi zakona kojim se uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 125. stavka 1. točaka 6., 7. i 9. ovoga Zakona, s time da najviše 10 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u prenosive vlasničke vrijednosne papire primljene u trgovanje na multilateralnu trgovinsku platformu iz članka 125. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona
8. najviše 0,2 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u prenosive vlasničke i dužničke vrijednosne papire i/ili poslovne udjele koji se nude na platformama za skupno financiranje iz članka 125. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona
9. najviše 55 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u prenosive vlasničke i/ili dužničke vrijednosne papire koji služe za financiranje ili sekuritizaciju infrastrukturnih projekata na području Republike Hrvatske iz članka 125. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona
10. najviše 45 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u udjele UCITS fondova i drugih otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom iz članka 125. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona
11. najviše 20 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u udjele ili dionice u otvorenim alternativnim investicijskim fondovima, odnosno udjele, dionice ili poslovne udjele u zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima iz članka 125. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona
12. najviše 20 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u depozite iz članka 125. stavka 1. točaka 13. i 14. ovoga Zakona, pri čemu se u obzir uzima i novac na računima iz članka 125. stavka 1. točaka 16. i 17. ovoga Zakona, a najviše 30 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u depozite iz članka 125. stavka 1. točke 15. ovoga Zakona, s tim da kumulativno ulaganje u depozite iz članka 125. stavka 1. točaka 13., 14. i 15. ovoga Zakona i u novac na računu iz članka 125. stavka 1. točaka 16. i 17. ovoga Zakona ne smije prijeći 30 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda
13. najviše 5 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može neposredno biti uloženo u nekretnine iz članka 125. stavka 1. točke 19. ovoga Zakona
14. najviše 10 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može neposredno biti uloženo u nekretnine iz članka 125. stavka 1. točke 19. ovoga Zakona ako su kumulativno ispunjeni sljedeći uvjeti:
a) mirovinski fond je u razdoblju od pet godina od dana stupanja na snagu ovoga Zakona ili naknadno dosegnuo ograničenje za neposredno ulaganje u nekretnine iz točke 13. ovoga stavka
b) mirovinsko društvo je osiguralo dovoljno osoblja koje ima kvalifikacije, znanje i stručnost koji su potrebni za odabir, realizaciju i kontinuirano praćenje ulaganja imovine mirovinskog fonda u nekretnine iz članka 125. stavka 1. točke 19. ovoga Zakona, a u skladu s člankom 52.a stavcima 5. i 7. ovoga Zakona
15. najviše 15 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u nekretnine iz članka 125. stavka 1. točke 19. ovoga Zakona uzimajući u obzir i posrednu izloženost kroz udjele ili dionice u otvorenim alternativnim investicijskim fondovima, odnosno dionice ili poslovne udjele u zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima iz članka 125. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona i
16. ukupna ulaganja u udjele UCITS fondova i otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom iz članka 125. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona te udjele i/ili dionice i/ili poslovne udjele alternativnih investicijskih fondova iz članka 125. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona kojima se stječe posredna izloženost prema tržištima izvan Republike Hrvatske, drugih država članica i država članica OECD-a zajedno ne smiju prelaziti 10 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda.
(2) Kod ograničenja ulaganja propisanih u stavku 1. točkama 3., 4., 5. i 7. ovoga članka u obzir se uzima i posredna izloženost stečena kroz ulaganja u udjele UCITS fondova i drugih otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom iz članka 125. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona, udjele ili dionice u otvorenim alternativnim investicijskim fondovima, odnosno udjele, dionice ili poslovne udjele u zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima iz članka 125. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona i izvedene financijske instrumente iz članka 125. stavka 1. točke 18. ovoga Zakona.
(3) Neovisno o pojedinačnim ograničenjima ulaganja iz stavka 1. ovoga članka, ista se neće kombinirati te se najviše 20 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može ukupno uložiti u alternativna ulaganja koja obuhvaćaju:
1. prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca iz članka 125. stavka 1. točaka 3., 4. i 9. ovoga Zakona ako mirovinski fond drži više od 10 % vrijednosti izdanja pojedinačnog izdavatelja ili ako obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi kojima upravlja isto mirovinsko društvo drže više od 15 % vrijednosti izdanja pojedinačnog izdavatelja
2. prenosive vlasničke vrijednosne papire jednog izdavatelja uvrštene na uređeno tržište iz članka 125. stavka 1. točaka 6. i 9. ovoga Zakona ili primljene u trgovanje na multilateralnu trgovinsku platformu iz članka 125. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona, ako mirovinski fond drži više od 20 % vrijednosti izdanja pojedinačnog izdavatelja ili ako obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi kojima upravlja isto mirovinsko društvo drže više od 25 % vrijednosti izdanja pojedinačnog izdavatelja
3. prenosive vlasničke vrijednosne papire i poslovne udjele koji se nude na platformama za skupno financiranje iz članka 125. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona
4. udjele ili dionice u otvorenim alternativnim investicijskim fondovima, odnosno udjele, dionice ili poslovne udjele u zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima iz članka 125. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona, a u kojima je mirovinski fond stekao preko 20 % udjela ili dionica, ili u kojima su obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi kojima upravlja isto mirovinsko društvo, stekli preko 25 % udjela ili dionica i
5. nekretnine iz članka 125. stavka 1. točke 19. ovoga Zakona.
(4) Kod obveze ulaganja iz stavka 1. točke 2. ovoga članka primjenjuje se sljedeće:
1. ako cjelokupno ili djelomično ispunjavanje obveze ulaganja iz stavka 1. točke 2. ovoga članka nije moguće jer alternativni investicijski fondovi s garancijom iz stavka 1. točke 2. ovoga članka nisu dostupni ili mirovinskom fondu nije omogućen upis dovoljnog iznosa sredstava za zadovoljavanje predmetne obveze ulaganja ili u slučaju iz točke 3. ovoga stavka, obveza iz stavka 1. točke 2. ovoga članka može se u cijelosti ili djelomično ispuniti ulaganjem u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca iz stavka 1. točke 1. ovoga članka
2. obveza ulaganja iz stavka 1. točke 2. ovoga članka smatra se ispunjenom prihvaćanjem obveze za ulaganje pri čemu, radi upravljanja rizikom likvidnosti mirovinskog fonda, uplate na temelju poziva za uplatu ne moraju biti veće od neto tekućih priljeva u mirovinski fond u razdoblju do ispunjenja poziva na uplatu, a poziv na uplatu može biti ispunjen i ranije, ako to neće negativno utjecati na likvidnost mirovinskog fonda
3. da bi se zaštitili interesi mirovinskog fonda i njegovih članova, mirovinsko društvo iznimno može odbiti uložiti u alternativni investicijski fond s garancijom iz stavka 1. točke 2. ovoga članka ili odbiti poziv na uplatu za određeno ulaganje tog fonda ako:
a) društvo koje upravlja alternativnim investicijskim fondom s garancijom iz stavka 1. točke 2. ovoga članka krši odredbe pravila tog fonda
b) bi se provedenim ulaganjem kršile odredbe ovoga Zakona, drugih zakona te propisa donesenih na temelju tih zakona i/ili propisa Europske unije
c) državnim jamstvom nije pokriven cjelokupni iznos ulaganja
d) mirovinsko društvo ne može osigurati imenovanje svog predstavnika u tijelo koje čine predstavnici ulagatelja u alternativni investicijski fond s garancijom iz stavka 1. točke 2. ovoga članka te koje najmanje daje suglasnost na investicijsku strategiju fonda, uključujući ključna ulaganja
e) mirovinsko društvo ne može osigurati minimalnu razinu transparentnosti ulaganja, odnosno barem polugodišnju objavu svih ulaganja alternativnog investicijskog fonda s garancijom iz stavka 1. točke 2. ovoga članka, koju je mirovinsko društvo dužno objaviti na svojim mrežnim stranicama
4. na ulaganja iz stavka 1. točke 2. ovoga članka primjenjuju se sljedeća ograničenja:
a) ulaganje do iznosa od 5 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda u udjele, dionice ili poslovne udjele alternativnih investicijskih fondova s garancijom iz stavka 1. točke 2. ovoga članka ne uključuje se u izračun ograničenja ulaganja iz stavka 1. točke 11. ovoga članka
b) iznimno od odredbe članka 127. stavka 6. ovoga Zakona, najviše 7 % neto imovine mirovinskog fonda kategorije A može biti uloženo u pojedini alternativni investicijski fond s garancijom iz stavka 1. točke 2. ovoga članka
c) iznimno od odredbi članka 128. stavka 1. točaka 11. i 12. i članka 128.b stavka 1. točaka 11. i 12. ovoga Zakona, mirovinsko društvo za račun pojedinog mirovinskog fonda ili obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova kojima upravlja može steći najviše 50 % jednog izdanja dionica, udjela ili poslovnih udjela u pojedinom alternativnom investicijskom fondu s garancijom iz stavka 1. točke 2. ovoga članka
d) kada mirovinsko društvo za račun mirovinskog fonda kategorije A stekne više od 20 % jednog izdanja dionica, udjela ili poslovnih udjela u pojedinom alternativnom investicijskom fondu s garancijom iz stavka 1. točke 2. ovoga članka, zbroj vrijednosti za sva takva ulaganja ne smije prijeći 15 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda
e) ulaganje u alternativne investicijske fondove s garancijom iz stavka 1. točke 2. ovoga članka ne ulazi u alternativna ulaganja iz stavka 3. ovoga članka
f) strategijom ulaganja i pravilima alternativnog investicijskog fonda s garancijom iz stavka 1. točke 2. ovoga članka mora biti predviđeno da najmanje 30 % ulaganja takvog alternativnog investicijskog fonda mora biti usmjereno u ulaganja u Republici Hrvatskoj.
(5) Ministarstvo nadležno za mirovinski sustav nakon dostave propisane dokumentacije od strane društva za upravljanje alternativnim investicijskim fondom iz stavka 1. točke 2. ovoga članka, koja obvezno mora sadržavati analizu strategije ulaganja takvog alternativnog investicijskog fonda te nakon procjene visine potencijalne obveze za Republiku Hrvatsku i procjene fiskalnog učinka na državni proračun, predlaže Vladi Republike Hrvatske davanje garancije iz stavka 1. točke 2. ovoga članka kao državnog jamstva u ime Republike Hrvatske.
(6) Na postupak procjene i davanje državnog jamstva iz stavka 5. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju propisi kojima se uređuje sustav proračuna i izvršavanje državnog proračuna, uključujući i propise koji se odnose na davanje državnih jamstava.
(7) Na postupak procjene i davanje državnog jamstva iz stavka 5. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju pravila o državnim potporama.
(8) Način i postupak davanja državnog jamstva iz stavaka 5., 6. i 7. ovoga članka, kao i uvjete koje će biti potrebno ispuniti kako bi se davanje državnog jamstva smatralo opravdanim te potrebnu dokumentaciju propisat će Vlada Republike Hrvatske uredbom na prijedlog ministarstva nadležnog za mirovinski sustav uz suglasnost ministarstva nadležnog za financije.
91. Pravilnik o dozvoljenim ulaganjima i dodatnim ograničenjima ulaganja obveznog mirovinskog fonda
Ograničenja ulaganja mirovinskog fonda kategorije B s obzirom na neto vrijednost imovine prema klasama imovine
Članak 126.a (NN 156/23)
(1) Ulaganje imovine mirovinskog fonda kategorije B podliježe sljedećim ograničenjima:
1. najmanje 45 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda mora biti uloženo u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, druga država članica ili država članica OECD-a, Hrvatska narodna banka ili središnja banka druge države članice odnosno države članice OECD-a ili javno međunarodno tijelo kojemu pripada većina država članica iz članka 125. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona
2. najmanje 5 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda mora biti uloženo u udjele, dionice ili poslovne udjele alternativnih investicijskih fondova s garancijom povrata najmanje cjelokupno uloženih sredstava na kraju trajanja alternativnog investicijskog fonda, ako su takvi alternativni investicijski fondovi dostupni, pri čemu takvo jamstvo mora dati Vlada Republike Hrvatske u ime Republike Hrvatske, druga država članica, država članica OECD-a ili javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica
3. najviše 30 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca za koje jamči Republika Hrvatska, druga država članica, država članica OECD-a, Hrvatska narodna banka, ili središnja banka druge države članice odnosno države članice OECD-a ili javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica iz članka 125. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona
4. najviše 30 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca uvrštene na uređeno tržište u smislu odredbi zakona kojim se uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 125. stavka 1. točaka 3. i 9. ovoga Zakona
5. najviše 30 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca uvrštene na uređeno tržište u smislu odredbi zakona kojim se uređuje tržište kapitala, čiji izdavatelj ima sjedište u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 125. stavka 1. točaka 4. i 9. ovoga Zakona
6. najviše 7 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u neuvrštene pokrivene obveznice koje izdaju kreditne institucije koje imaju registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, a kod kojih su u skupu za pokriće stambeno potrošački krediti osigurani hipotekama iz članka 125. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona
7. najviše 40 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u prenosive vlasničke vrijednosne papire uvrštene na uređeno tržište i primljenih u trgovanje na multilateralnu trgovinsku platformu u smislu odredbi zakona kojim se uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 125. stavka 1. točaka 6., 7. i 9. ovoga Zakona, s time da najviše 5 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u prenosive vlasničke vrijednosne papire primljenih u trgovanje na multilateralnu trgovinsku platformu iz članka 125. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona
8. najviše 0,1 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u prenosive vlasničke i dužničke vrijednosne papire i/ili poslovne udjele koji se nude na platformama za skupno financiranje iz članka 125. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona
9. najviše 35 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u prenosive vlasničke i/ili dužničke vrijednosne papire koji služe za financiranje ili sekuritizaciju infrastrukturnih projekata na području Republike Hrvatske iz članka 125. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona
10. najviše 35 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u udjele UCITS fondova i drugih otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom iz članka 125. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona
11. najviše 15 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u udjele ili dionice u otvorenim alternativnim investicijskim fondovima, odnosno udjele, dionice ili poslovne udjele u zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima iz članka 125. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona
12. najviše 20 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u depozite iz članka 125. stavka 1. točaka 13. i 14. ovoga Zakona, pri čemu se u obzir uzima i novac na računima iz članka 125. stavka 1. točaka 16. i 17. ovoga Zakona, a najviše 30 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u depozite iz članka 125. stavka 1. točke 15. ovoga Zakona, s tim da kumulativno ulaganje u depozite iz članka 125. stavka 1. točaka 13., 14. i 15. ovoga Zakona i u novac na računu iz članka 125. stavka 1. točaka 16. i 17. ovoga Zakona ne smije prijeći 30 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda
13. najviše 4 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može neposredno biti uloženo u nekretnine iz članka 125. stavka 1. točke 19. ovoga Zakona
14. najviše 7 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može neposredno biti uloženo u nekretnine iz članka 125. stavka 1. točke 19. ovoga Zakona ako su kumulativno ispunjeni sljedeći uvjeti:
a) mirovinski fond je u razdoblju od pet godina od dana stupanja na snagu ovoga Zakona ili naknadno dosegnuo ograničenje za neposredno ulaganje u nekretnine iz točke 13. ovoga stavka
b) mirovinsko društvo je osiguralo dovoljno osoblja koje ima kvalifikacije, znanje i stručnost koji su potrebni za odabir, realizaciju i kontinuirano praćenje ulaganja imovine mirovinskog fonda u nekretnine iz članka 125. stavka 1. točke 19. ovoga Zakona, a u skladu s člankom 52.a stavcima 5. i 7. ovoga Zakona
15. najviše 10 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u nekretnine iz članka 125. stavka 1. točke 19. ovoga Zakona uzimajući u obzir i posrednu izloženost kroz udjele ili dionice u otvorenim alternativnim investicijskim fondovima, odnosno udjele, dionice ili poslovne udjele u zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima iz članka 125. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona
16. ukupna ulaganja u udjele UCITS fondova i otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom iz članka 125. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona te udjele, poslovne udjele i/ili dionice alternativnih investicijskih fondova iz članka 125. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona kojima se stječe posredna izloženost prema tržištima izvan Republike Hrvatske, drugih država članica i država članica OECD-a zajedno ne smiju prelaziti 7 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda.
(2) Kod ograničenja ulaganja propisanih u stavku 1. točkama 3., 4., 5. i 7. ovoga članka u obzir se uzima i posredna izloženost stečena kroz ulaganja u udjele UCITS fondova i drugih otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom iz članka 125. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona, udjele ili dionice u otvorenim alternativnim investicijskim fondovima, odnosno udjele, dionice ili poslovne udjele u zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima iz članka 125. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona i izvedene financijske instrumente iz članka 125. stavka 1. točke 18. ovoga Zakona.
(3) Neovisno o pojedinačnim ograničenjima ulaganja iz stavka 1. ovoga članka, ista se neće kombinirati te se najviše 15 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda smije ukupno uložiti u alternativna ulaganja koja obuhvaćaju:
a) prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca iz članka 125. stavka 1. točaka 3., 4. i 9. ovoga Zakona ako mirovinski fond drži više od 10 % vrijednosti izdanja pojedinačnog izdavatelja ili ako obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi kojima upravlja isto mirovinsko društvo drže više od 15 % vrijednosti izdanja pojedinačnog izdavatelja
b) prenosive vlasničke vrijednosne papire jednog izdavatelja uvrštene na uređeno tržište iz članka 125. stavka 1. točaka 6. i 9. ovoga Zakona ili primljene u trgovanje na multilateralnu trgovinsku platformu iz članka 125. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona, ako mirovinski fond drži više od 20 % vrijednosti izdanja pojedinačnog izdavatelja ili ako obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi kojima upravlja isto mirovinsko društvo drže više od 25 % vrijednosti izdanja pojedinačnog izdavatelja
c) prenosive vlasničke vrijednosne papire i poslovne udjele koji se nude na platformama za skupno financiranje iz članka 125. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona
d) udjele ili dionice u otvorenim alternativnim investicijskim fondovima, odnosno udjele, dionice ili poslovne udjele u zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima iz članka 125. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona, a u kojima je mirovinski fond stekao preko 20 % udjela ili dionica, ili u kojima su obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi kojima upravlja isto mirovinsko društvo, stekli preko 25 % udjela ili dionica i
e) nekretnine iz članka 125. stavka 1. točke 19. ovoga Zakona.
(4) Kod obveze ulaganja iz stavka 1. točke 2. ovoga članka primjenjuje se sljedeće:
1. ako cjelokupno ili djelomično ispunjavanje obveze ulaganja iz stavka 1. točke 2. ovoga članka nije moguće jer alternativni investicijski fondovi s garancijom iz stavka 1. točke 2. ovoga članka nisu dostupni ili mirovinskom fondu nije omogućen upis dovoljnog iznosa sredstava za zadovoljavanje predmetne obveze ulaganja ili u slučaju iz točke 3. ovoga stavka, obveza iz stavka 1. točke 2. ovoga članka može se u cijelosti ili djelomično ispuniti ulaganjem u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca iz stavka 1. točke 1. ovoga članka
2. obveza ulaganja iz stavka 1. točke 2. ovoga članka smatra se ispunjenom prihvaćanjem obveze za ulaganje pri čemu, radi upravljanja rizikom likvidnosti mirovinskog fonda, uplate na temelju poziva za uplatu ne moraju biti veće od tekućih priljeva u periodu do ispunjenja poziva na uplatu, a poziv na uplatu može biti ispunjen i ranije, ako to neće negativno utjecati na likvidnost mirovinskog fonda
3. da bi se zaštitili interesi mirovinskog fonda i njegovih članova, mirovinsko društvo iznimno može odbiti uložiti u alternativni investicijski fond s garancijom iz stavka 1. točke 2. ovoga članka ili odbiti poziv na uplatu za određeno ulaganje tog fonda ako:
a) društvo koje upravlja predmetnim alternativnim investicijskim fondom s garancijom iz stavka 1. točke 2. ovoga članka krši odredbe pravila tog fonda
b) bi se provedenim ulaganjem kršile odredbe ovoga Zakona, drugih zakona te propisa donesenih na temelju tih zakona i/ili propisa Europske unije
c) državnim jamstvom nije pokriven cjelokupni iznos ulaganja
d) mirovinsko društvo ne može osigurati imenovanje svog predstavnika u tijelo koje čine predstavnici ulagatelja u alternativni investicijski fond s garancijom iz stavka 1. točke 2. ovoga članka te koje najmanje daje suglasnost na investicijsku strategiju fonda, uključujući ključna ulaganja
e) mirovinsko društvo ne može osigurati minimalnu razinu transparentnosti ulaganja, odnosno barem polugodišnju objavu svih ulaganja alternativnog investicijskog fonda s garancijom, koju je mirovinsko društvo dužno objaviti na svojim mrežnim stranicama
4. na ulaganja iz stavka 1. točke 2. ovoga članka primjenjuju se sljedeća ograničenja:
a) ulaganje do iznosa od 5 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda u udjele, dionice ili poslovne udjele alternativnih investicijskih fondova s garancijom iz stavka 1. točke 2. ovoga članka ne uključuje se u izračun ograničenja ulaganja iz stavka 1. točke 11. ovoga članka
b) iznimno od odredbe članka 127. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona, najviše 7 % neto imovine mirovinskog fonda kategorija B može biti uloženo u pojedini alternativni investicijski fond s garancijom iz stavka 1. točke 2. ovoga članka
c) iznimno od odredbi članka 128. stavka 1. točaka 11. i 12. i članka 128.b stavka 1. točaka 11. i 12. ovoga Zakona, mirovinsko društvo za račun pojedinog mirovinskog fonda ili obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova kojima upravlja može steći najviše 50 % jednog izdanja dionica, udjela ili poslovnih udjela u pojedinom alternativnom investicijskom fondu s garancijom iz stavka 1. točke 2. ovoga članka
d) kada mirovinsko društvo za račun mirovinskog fonda kategorije B stekne više od 20 % jednog izdanja dionica, udjela ili poslovnih udjela u pojedinom alternativnom investicijskom fondu s garancijom iz stavka 1. točke 2. ovoga članka, zbroj vrijednosti za sva takva ulaganja ne smije prijeći 15 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda
e) ulaganje u alternativne investicijske fondove s garancijom iz stavka 1. točke 2. ovoga članka ne ulazi u alternativna ulaganja iz stavka 3. ovoga članka
f) strategijom ulaganja i pravilima alternativnog investicijskog fonda s garancijom iz stavka 1. točke 2. ovoga članka mora biti predviđeno da najmanje 30 % ulaganja takvog alternativnog investicijskog fonda mora biti usmjereno u ulaganja u Republici Hrvatskoj.
(5) Ministarstvo nadležno za mirovinski sustav nakon dostave propisane dokumentacije od strane društva za upravljanje alternativnim investicijskim fondom iz stavka 1. točke 2. ovoga članka, koja obvezno mora sadržavati analizu strategije ulaganja takvog alternativnog investicijskog fonda te nakon procjene visine potencijalne obveze za Republiku Hrvatsku i procjene fiskalnog učinka na državni proračun, predlaže Vladi Republike Hrvatske davanje garancije iz stavka 1. točke 2. ovoga članka kao državnog jamstva u ime Republike Hrvatske.
(6) Na postupak procjene i davanje državnog jamstva iz stavka 5. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju propisi kojima se uređuje sustav proračuna i izvršavanje državnog proračuna, uključujući i propise koji se odnose na davanje državnih jamstava.
(7) Na postupak procjene i davanje državnog jamstva iz stavka 5. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju pravila o državnim potporama.
(8) Način i postupak davanja državnog jamstva iz stavaka 5., 6. i 7. ovoga članka, kao i uvjete koje će biti potrebno ispuniti kako bi se davanje državnog jamstva smatralo opravdanim te potrebnu dokumentaciju propisat će Vlada Republike Hrvatske uredbom na prijedlog ministarstva nadležnog za mirovinski sustav uz suglasnost ministarstva nadležnog za financije.«.
Ograničenja ulaganja mirovinskog fonda kategorije C s obzirom na neto vrijednost imovine prema klasama imovine
Članak 126.b (NN 156/23)
(1) Ulaganje imovine mirovinskog fonda kategorije C podliježe sljedećim ograničenjima:
1. najmanje 60 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda mora biti uloženo u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, druga država članica ili država članica OECD-a te Hrvatska narodna banka ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a odnosno javno međunarodno tijelo kojemu pripada većina država članica iz članka 125. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona
2. najviše 30 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca za koje jamči Republika Hrvatska, druga država članica, država članica OECD-a, Hrvatska narodna banka, ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a, ili javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica iz članka 125. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona
3. najviše 10 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca uvrštene na uređeno tržište u smislu odredbi zakona kojim se uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 125. stavka 1. točaka 3. i 9. ovoga Zakona
4. najviše 10 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca uvrštene na uređeno tržište u smislu odredbi zakona kojim se uređuje tržište kapitala, čiji izdavatelj ima sjedište u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 125. stavka 1. točaka 4. i 9. ovoga Zakona
5. iznimno od točke 4. ovoga stavka, najviše 15 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u prenosive dužničke vrijednosne papire uvrštene na uređeno tržište u smislu odredbi zakona kojim se uređuje tržište kapitala, čiji izdavatelj ima sjedište u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 125. stavka 1. točaka 4. i 9. ovoga Zakona, ako se radi o pokrivenim obveznicama koje izdaju kreditne institucije koje imaju registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, a kod kojih su u skupu za pokriće stambeno potrošački krediti osigurani hipotekama
6. najviše 5 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u neuvrštene pokrivene obveznice koje izdaju kreditne institucije koje imaju registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, a kod kojih su u skupu za pokriće stambeno potrošački krediti osigurani hipotekama iz članka 125. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona
7. najviše 10 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u:
a) visoko likvidne prenosive vlasničke vrijednosne papire s ograničenom volatilnosti cijene, uvrštene na uređeno tržište, u smislu odredbi zakona kojim se uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj financijski stabilno dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 125. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona ili
b) udjele UCITS ETF-ova ili udjele odgovarajućih ETF-ova koji su odobrenje za rad dobili u državi članici OECD-a iz članka 125. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona, te koji bi se mogli smatrati ekvivalentnima UCITS ETF-ovima da su odobrenje za rad dobili u Europskoj uniji, čiji je cilj prvenstveno i pretežito stjecanje posredne izloženosti prema prenosivim vlasničkim vrijednosnim papirima iz članka 125. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona, a koji pretežito ulažu u visoko likvidne prenosive vlasničke vrijednosne papire u smislu točke a) ovoga stavka
8. najviše 10 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u prenosive dužničke vrijednosne papire koji služe za financiranje ili sekuritizaciju infrastrukturnih projekata na području Republike Hrvatske iz članka 125. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona
9. najviše 20 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u udjele UCITS fondova i drugih otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom iz članka 125. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona, pod uvjetom da je cilj takvog ulaganja prvenstveno i pretežito stjecanje posredne izloženosti prema prenosivim dužničkim vrijednosnim papirima i instrumentima tržišta novca iz članka 125. stavka 1. točaka 1. do 5. ovoga Zakona, depozitima i/ili novcu na računima iz članka 125. stavka 1. točaka 13., 14., 16. i 17. ovoga Zakona
10. najviše 20 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u depozite iz članka 125. stavka 1. točaka 13. i 14. ovoga Zakona, pri čemu se u obzir uzima i novac na računima iz članka 125. stavka 1. točaka 16. i 17. ovoga Zakona, a iznimno najviše 30 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u depozite iz članka 125. stavka 1. točke 15. ovoga Zakona, s tim da kumulativno ulaganje u depozite iz članka 125. stavka 1. točaka 13. do 15. ovoga Zakona i u novac na računu iz članka 125. stavka 1. točaka 16. i 17. ovoga Zakona ne smije prijeći 30 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda
11. ulaganje u imovinu iz članka 125. stavka 1. točke 18. ovoga Zakona dozvoljeno je isključivo radi postizanja valutne usklađenosti i u svrhu zaštite imovine i obveza mirovinskog fonda
12. imovina mirovinskog fonda ne smije biti uložena u:
a) prenosive vlasničke vrijednosne papire iz članka 125. stavka 1. točaka 7. i 9. ovoga Zakona
b) prenosive vlasničke i dužničke vrijednosne papire i poslovne udjele kojima se trguje ili koji se nude na platformama za skupno financiranje iz članka 125. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona
c) udjele ili dionice u otvorenim alternativnim investicijskim fondovima odnosno dionice ili poslovne udjele u zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima iz članka 125. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona
d) nekretnine iz članka 125. stavka 1. točke 19. ovoga Zakona.
(2) Kod ograničenja ulaganja propisanih u stavku 1. točkama 2., 3. i 4. ovoga članka u obzir se uzima i posredna izloženost stečena kroz ulaganja u udjele UCITS fondova i drugih otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom iz članka 125. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona.
(3) Agencija će pravilnikom propisati uvjete koje moraju zadovoljiti visoko likvidni prenosivi vlasnički vrijednosni papiri iz stavka 1. točke 7. ovoga članka.
Ograničenja ulaganja u odnosu na neto vrijednost imovine mirovinskog fonda kategorija A i B prema jednom izdavatelju
Članak 127. (NN 64/18, 115/18, 156/23)
(1) Najviše 20 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u pojedini prenosivi dužnički vrijednosni papir ili instrument tržišta novca čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, druga država članica ili država članica OECD-a te Hrvatska narodna banka ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a odnosno javno međunarodno tijelo kojemu pripada većina država članica iz članka 125. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona.
(2) Najviše 5 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u pojedini prenosivi vrijednosni papir ili instrument tržišta novca jednog izdavatelja, osim izdavatelja iz članka 125. stavka 1. točke 1., 5. i 7. ovoga Zakona.
(3) Najviše 3 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u pojedini prenosivi vrijednosni papir jednog izdavatelja iz članka 125. stavka 1. točke 5. i 7. ovoga Zakona.
(4) Neovisno o pojedinačnim ograničenima iz stavaka 2., 3. i 11. ovoga članka, ista se neće kombinirati te se najviše 10 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda smije ukupno uložiti u prenosive vrijednosne papire i instrumente tržišta novca jednog izdavatelja ili grupe izdavatelja koji čine povezana društva i financijske izvedenice iz članka 125. stavka 1. točke 18. ovoga Zakona sklopljene s tim izdavateljem ili grupom izdavatelja koji čine povezana društva.
(5) Najviše 25 % neto vrijednosti imovine fonda ukupno može biti izloženo prema jednom infrastrukturnom projektu iz članka 125. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona.
(6) Najviše 5 % neto imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u pojedini investicijski fond iz članka 125. stavka 1. točaka 11. i 12. ovoga Zakona.
(7) Najviše 10 % neto imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u UCITS fondove odnosno otvorene investicijske fondove s javnom ponudom iz članka 125. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona kojima upravlja isto društvo za upravljanje.
(8) Najviše 10 % neto imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u alternativne investicijske fondove iz članka 125. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona kojima upravlja isto društvo za upravljanje.
(9) Neovisno o ograničenjima iz stavaka 7. i 8. ovoga članka, najviše 10 % neto imovine mirovinskog fonda može ukupno biti uloženo u UCITS fondove odnosno otvorene investicijske fondove s javnom ponudom i alternativne investicijske fondove iz članka 125. stavka 1. točaka 11. i 12. ovoga Zakona kojima upravlja isto društvo za upravljanje.
(10) Najviše 5 % neto vrijednosti imovine fonda ukupno može biti uloženo u depozite iz članka 125. stavka 1. točaka 13. i 14. ovoga Zakona i novac na računima iz članka 125. stavka 1. točaka 16. i 17. ovoga Zakona kod jedne kreditne institucije odnosno jedne grupe kreditnih institucija.
Ograničenja ulaganja u odnosu na neto vrijednost imovine mirovinskog fonda kategorije C prema jednom izdavatelju
Članak 127.a (NN 156/23)
(1) Najviše 20 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u pojedini prenosivi dužnički vrijednosni papir ili instrument tržišta novca čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, druga država članica ili država članica OECD-a te Hrvatska narodna banka ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a odnosno javno međunarodno tijelo kojemu pripada većina država članica iz članka 125. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona.
(2) Najviše 3 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u pojedini prenosivi dužnički vrijednosni papir ili instrument tržišta novca jednog izdavatelja, osim izdavatelja iz članka 125. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona.
(3) Neovisno o pojedinačnim ograničenjima iz stavka 2. ovoga članka, ista se neće kombinirati te se najviše 5 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda smije ukupno uložiti u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca jednog izdavatelja ili grupe izdavatelja koji čine povezana društva i financijske izvedenice iz članka 125. stavka 1. točke 18. ovoga Zakona sklopljene s tim izdavateljem ili grupom izdavatelja koji čine povezana društva.
(4) Najviše 3 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u pojedini visoko likvidni prenosivi vrijednosni papir jednog izdavatelja iz članka 125. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona.
(5) Najviše 5 % neto imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u pojedini UCITS ETF ili odgovarajući ETF koji je odobrenje za rad dobio u državi članici OECD-a iz članka 125. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona, koji ispunjava uvjete iz članka 126.b stavka 1. točke 7. podtočke b) ovoga Zakona.
(6) Najviše 10 % neto vrijednosti imovine fonda ukupno može biti izloženo prema jednom infrastrukturnom projektu iz članka 125. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona.
(7) Najviše 5 % neto imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u pojedini UCITS ili otvoreni investicijski fond s javnom ponudom iz članka 125. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona koji ispunjavaju uvjete iz članka 126.b stavka 1. točke 9. ovoga Zakona.
(8) Najviše 10 % neto imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u UCITS fondove odnosno otvorene investicijske fondove s javnom ponudom iz članka 125. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona kojima upravlja isto društvo za upravljanje.
(9) Najviše 5 % neto vrijednosti imovine fonda ukupno može biti uloženo u depozite iz članka 125. stavka 1. točaka 13. i 14. ovoga Zakona i novac na računima iz članka 125. stavka 1. točaka 16. i 17. ovoga Zakona kod jedne kreditne institucije odnosno jedne grupe kreditnih institucija.
Ograničenja ulaganja mirovinskog fonda kategorija A i B radi sprječavanja bitnog utjecaja nad izdavateljima
Članak 128. (NN 64/18, 115/18)
(1) Mirovinsko društvo za račun pojedinog mirovinskog fonda kategorije A i kategorije B može steći najviše:
1. 100 % jednog izdanja prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, druga država članica ili država članica OECD-a te Hrvatska narodna banka ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a odnosno javno međunarodno tijelo kojemu pripada većina država članica iz članka 125. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona
2. 10 % jednog izdanja prenosivih dužničkih vrijednosnih papira:
a) za koje jamči Republika Hrvatska, druga država članica, država članica OECD-a, Hrvatska narodna banka, ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a, ili javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica iz članka 125. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona
b) uvrštenih na uređeno tržište u smislu odredbi zakona kojim se uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 125. stavka 1. točaka 3. i 9. ovoga Zakona
c) uvrštenih na uređeno tržište u smislu odredbi zakona kojim se uređuje tržište kapitala, čiji izdavatelj ima sjedište u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 125. stavka 1. točaka 4. i 9. ovoga Zakona
3. 10 % jednog izdanja instrumenata tržišta novca:
a) za koje jamči Republika Hrvatska, druga država članica, država članica OECD-a, Hrvatska narodna banka, ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a, ili javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica iz članka 125. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona
b) uvrštenih na uređeno tržište u smislu odredbi zakona kojim se uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 125. stavka 1. točke 3. i 9. ovoga Zakona
c) uvrštenih na uređeno tržište u smislu odredbi zakona kojim se uređuje tržište kapitala, čiji izdavatelj ima sjedište u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 125. stavka 1. točaka 4. i 9. ovoga Zakona
4. 20 % jednog programa neuvrštenih pokrivenih obveznica koje izdaju kreditne institucije koje imaju registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, a kod kojih su u skupu za pokriće stambeno potrošački krediti osigurani hipotekama iz članka 125. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona
5. 20 % prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira jednog izdavatelja s pravom glasa iz članka 125. stavka 1. točaka 6. i 9. ovoga Zakona uvrštenih na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a, odnosno 20 % prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira jednog izdavatelja s pravom glasa iz članka 125. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona primljenih u trgovanje na multilateralnoj trgovinskoj platformi čiji je izdavatelj dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a
6. iznimno od točaka 2., 3. i 5. ovoga stavka, mirovinsko društvo za mirovinski fond može steći i više od 20 % prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira jednog izdavatelja odnosno više od 10 % prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca jednog izdanja uz ispunjenje sljedećih uvjeta:
a) da pojedino takvo ulaganje ne prelazi 5 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda, osim u slučaju prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira jednog izdavatelja s pravom glasa primljenih u trgovanje na multilateralnoj trgovinskoj platformi iz članka 125. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona gdje pojedino takvo ulaganje ne prelazi 3 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda
b) da ukupna takva ulaganja ne prelaze 15 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda i
c) da maksimalni udio nedavno izdanih prenosivih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca koji nisu uvršteni na uređeno tržište u smislu odredbi zakona kojim se uređuje tržište kapitala iz članka 125. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona u ukupnim ulaganjima iz točke b) ovoga stavka ne prelazi 40 %
7. 10 % prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira jednog izdavatelja uvrštenih na uređeno tržište bez prava glasa iz članka 125. stavka 1. točaka 6. i 9. ovoga Zakona, a iznimno i do 100 % izdanja ako se takvim stjecanjem ne prelazi prag od 20 % u ukupno izdanom kapitalu tog izdavatelja kojeg čine dionice sa i bez prava glasa
8. 100 % prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira i/ili poslovnih udjela jednog izdavatelja koji se nude na platformama za skupno financiranje iz članka 125. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona
9. 100 % prenosivih vrijednosnih papira jednog izdavatelja koji služe za financiranje ili sekuritizaciju infrastrukturnih projekata iz članka 125. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona
10. 20 % udjela u pojedinom UCITS fondu i/ili otvorenim investicijskom fondu s javnom ponudom iz članka 125. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona
11. 20 % jednog izdanja dionica, udjela ili poslovnih udjela u pojedinom alternativnom investicijskom fondu iz članka 125. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona
12. iznimno od točke 11. ovoga stavka, mirovinsko društvo za mirovinski fond može steći najviše 40 % jednog izdanja dionica, udjela ili poslovnih udjela u pojedinom alternativnom investicijskom fondu iz članka 125. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona, pod uvjetom da vrijednost pojedinog takvog ulaganja ne smije prijeći 3 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda, a zbroj vrijednosti za sva takva ulaganja ne smije prijeći 10 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda
13. izloženost u vrijednosti do 7 % regulatornog kapitala jedne kreditne institucije iz članka 125. stavka 1. točaka 13. i 14. ovoga Zakona ulaganjem u depozite, pri čemu se u obzir uzima i novac na računima iz članka 125. stavka 1. točaka 16. i 17. ovoga Zakona kod te kreditne institucije
14. iznimno od točke 13. ovoga stavka, mirovinsko društvo za mirovinski fond može steći izloženost do 10 % regulatornog kapitala jedne kreditne institucije iz članka 125. stavka 1. točaka 13. i 14. ovoga Zakona ulaganjem u depozite, pri čemu se u obzir uzima i novac na računima iz članka 125. stavka 1. točaka 16. i 17. ovoga Zakona kod te kreditne institucije, ali na rok ne duži od 14 dana.
(2) Kod ograničenja ulaganja u udjele UCITS fondova i/ili otvorenih investicijskih fondova propisanih u stavku 1. točki 10. ovoga članka koji su osnovani u strukturi glavni-napajajući fond (engl. master-feeder), ista se računaju u odnosu na vrijednost imovine glavnog (engl. master) fonda.
Ograničenja ulaganja mirovinskog fonda kategorije C radi sprječavanja bitnog utjecaja nad izdavateljima
Članak 128.a (NN 156/23)
(1) Mirovinsko društvo za račun pojedinog mirovinskog fonda kategorije C može steći najviše:
1. 100 % jednog izdanja prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, druga država članica ili država članica OECD-a te Hrvatska narodna banka ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a odnosno javno međunarodno tijelo kojemu pripada većina država članica iz članka 125. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona
2. 10 % jednog izdanja prenosivih dužničkih vrijednosnih papira:
a) za koje jamči Republika Hrvatska, druga država članica, država članica OECD-a, Hrvatska narodna banka, ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a, ili javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica iz članka 125. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona
b) uvrštenih na uređeno tržište u smislu odredbi zakona kojim se uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 125. stavka 1. točaka 3. i 9. ovoga Zakona
c) uvrštenih na uređeno tržište u smislu odredbi zakona kojim se uređuje tržište kapitala, čiji izdavatelj ima sjedište u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 125. stavka 1. točaka 4. i 9. ovoga Zakona
3. 10 % jednog izdanja instrumenata tržišta novca:
a) za koje jamči Republika Hrvatska, druga država članica, država članica OECD-a, Hrvatska narodna banka, ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a, ili javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica iz članka 125. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona
b) uvrštenih na uređeno tržište u smislu odredbi zakona kojim se uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 125. stavka 1. točaka 3. i 9. ovoga Zakona
c) uvrštenih na uređeno tržište u smislu odredbi zakona kojim se uređuje tržište kapitala, čiji izdavatelj ima sjedište u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 125. stavka 1. točaka 4. i 9. ovoga Zakona
4. 15 % jednog programa neuvrštenih pokrivenih obveznica koje izdaju kreditne institucije koje imaju registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, a kod kojih su u skupu za pokriće stambeno potrošački krediti osigurani hipotekama iz članka 125. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona
5. iznimno od točaka 2. i 3. ovoga stavka, mirovinsko društvo za mirovinski fond može steći i više od 10 % prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca jednog izdanja uz ispunjenje sljedećih uvjeta:
a) da pojedino takvo ulaganje ne prelazi 3 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda
b) da ukupna takva ulaganja ne prelaze 10 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda
6. 10 % visoko likvidnih prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira jednog izdavatelja s pravom glasa iz članka 125. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona
7. 100 % prenosivih dužničkih vrijednosnih papira jednog izdavatelja koji služe za financiranje ili sekuritizaciju infrastrukturnih projekata iz članka 125. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona
8. 20 % udjela u pojedinom UCITS fondu i/ili otvorenim investicijskom fondu s javnom ponudom iz članka 125. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona
9. izloženost u vrijednosti do 7 % regulatornog kapitala jedne kreditne institucije iz članka 125. stavka 1. točaka 13. i 14. ovoga Zakona ulaganjem u depozite, pri čemu se u obzir uzima i novac na računima iz članka 125. stavka 1. točaka 16. i 17. ovoga Zakona kod te kreditne institucije
10. iznimno od točke 8. ovoga stavka, mirovinsko društvo za mirovinski fond može steći izloženost do 10 % regulatornog kapitala jedne kreditne institucije iz članka 125. stavka 1. točaka 13. i 14. ovoga Zakona ulaganjem u depozite, pri čemu se u obzir uzima i novac na računima iz članka 125. stavka 1. točaka 16. i 17. ovoga Zakona kod te kreditne institucije, ali na rok ne duži od 14 dana.
(2) Kod ograničenja ulaganja u udjele UCITS fondova i/ili otvorenih investicijskih fondova propisanih u stavku 1. točki 8. ovoga članka koji su osnovani u strukturi glavni-napajajući fond (engl. master-feeder), ista se računaju u odnosu na vrijednost imovine glavnog (engl. master) fonda.
Zbirna ograničenja ulaganja za mirovinske fondove kojima upravlja isto mirovinsko društvo radi sprječavanja bitnog utjecaja nad izdavateljima
Članak 128.b (NN 156/23)
(1) Mirovinsko društvo može, zbirno, za račun obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova kojima upravlja odnosno za račun obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja, steći najviše:
1. 100 % jednog izdanja prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, druga država članica ili država članica OECD-a te Hrvatska narodna banka ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a odnosno javno međunarodno tijelo kojemu pripada većina država članica iz članka 125. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona
2. 15 % jednog izdanja prenosivih dužničkih vrijednosnih papira:
a) za koje jamči Republika Hrvatska, druga država članica, država članica OECD-a, Hrvatska narodna banka, ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a, ili javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica iz članka 125. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona
b) uvrštenih na uređeno tržište u smislu odredbi zakona kojim se uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 125. stavka 1. točaka 3. i 9. ovoga Zakona
c) uvrštenih na uređeno tržište u smislu odredbi zakona kojim se uređuje tržište kapitala, čiji izdavatelj ima sjedište u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 125. stavka 1. točaka 4. i 9. ovoga Zakona
3. 15 % jednog izdanja instrumenata tržišta novca:
a) za koje jamči Republika Hrvatska, druga država članica, država članica OECD-a, Hrvatska narodna banka, ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a, ili javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica iz članka 125. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona
b) uvrštenih na uređeno tržište u smislu odredbi zakona kojim se uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 125. stavka 1. točaka 3. i 9. ovoga Zakona
c) uvrštenih na uređeno tržište u smislu odredbi zakona kojim se uređuje tržište kapitala, čiji izdavatelj ima sjedište u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 125. stavka 1. točaka 4. i 9. ovoga Zakona
4. 30 % jednog programa neuvrštenih pokrivenih obveznica koje izdaju kreditne institucije koje imaju registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, a kod kojih su u skupu za pokriće stambeno potrošački krediti osigurani hipotekama iz članka 125. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona
5. 25 % prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira jednog izdavatelja s pravom glasa iz članka 125. stavka 1. točaka 6. i 9. ovoga Zakona uvrštenih na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a, odnosno 25 % prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira jednog izdavatelja s pravom glasa iz članka 125. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona primljenih u trgovanje na multilateralnoj trgovinskoj platformi čiji je izdavatelj dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a
6. iznimno od točaka 2., 3. i 5. ovoga stavka, mirovinsko društvo za mirovinske fondove kojima upravlja može steći i više od 25 % prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira jednog izdavatelja odnosno više od 15 % prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca jednog izdanja uz ispunjenje sljedećih uvjeta:
a) da pojedino takvo ulaganje ne prelazi 5 % neto vrijednosti imovine svakog mirovinskog fonda zasebno, osim u slučaju prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira jednog izdavatelja s pravom glasa primljenih u trgovanje na multilateralnoj trgovinskoj platformi iz članka 125. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona gdje pojedino takvo ulaganje ne prelazi 3 % neto vrijednosti imovine svakog mirovinskog fonda zasebno
b) da ukupna takva ulaganja ne prelaze 15 % neto vrijednosti imovine svakog mirovinskog fonda zasebno i
c) da maksimalni udio nedavno izdanih prenosivih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca koji nisu uvršteni na uređeno tržište u smislu odredbi zakona kojim se uređuje tržište kapitala iz članka 125. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona u ukupnim ulaganjima iz podtočke b) ove točke ne prelazi 40 %
7. 15 % prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira jednog izdavatelja uvrštenih na uređeno tržište bez prava glasa iz članka 125. stavka 1. točaka 6. i 9. ovoga Zakona, a iznimno i do 100 % izdanja ako se takvim stjecanjem ne prelazi prag od 25 % u ukupno izdanom kapitalu tog izdavatelja kojeg čine dionice sa i bez prava glasa
8. 100 % prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira i/ili poslovnih udjela jednog izdavatelja kojima se trguje ili koji se nude na platformama za skupno financiranje iz članka 125. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona
9. 100 % prenosivih vrijednosnih papira jednog izdavatelja koji služe za financiranje ili sekuritizaciju infrastrukturnih projekata iz članka 125. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona
10. 25 % udjela u pojedinom UCITS fondu i/ili otvorenim investicijskom fondu s javnom ponudom iz članka 125. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona
11. 25 % jednog izdanja dionica, udjela ili poslovnih udjela u pojedinom alternativnom investicijskom fondu iz članka 125. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona
12. iznimno od točke 11. ovoga stavka, mirovinsko društvo za mirovinske fondove kojima upravlja može steći najviše 40 % jednog izdanja dionica, udjela ili poslovnih udjela u pojedinom alternativnom investicijskom fondu iz članka 125. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona, pod uvjetom da vrijednost pojedinog takvog ulaganja ne smije prijeći 3 % neto vrijednosti imovine svakog mirovinskog fonda zasebno, a zbroj vrijednosti za sva takva ulaganja ne smije prijeći 10 % neto vrijednosti imovine svakog mirovinskog fonda zasebno
13. izloženost u vrijednosti do 10 % regulatornog kapitala jedne kreditne institucije iz članka 125. stavka 1. točaka 13. i 14. ovoga Zakona ulaganjem u depozite, pri čemu se u obzir uzima i novac na računima iz članka 125. stavka 1. točaka 16. i 17. ovoga Zakona kod te kreditne institucije
14. iznimno od točke 13. ovoga stavka, mirovinsko društvo za mirovinske fondove može steći izloženost do 15 % regulatornog kapitala jedne kreditne institucije iz članka 125. stavka 1. točaka 13. i 14. ovoga Zakona ulaganjem u depozite, pri čemu se u obzir uzima i novac na računima iz članka 125. stavka 1. točaka 16. i 17. ovoga Zakona kod te kreditne institucije, ali na rok ne duži od 14 dana.
(2) Kod ograničenja ulaganja u udjele UCITS fondova i/ili otvorenih investicijskih fondova propisanih u stavku 1. točki 10. ovoga članka koji su osnovani u strukturi glavni-napajajući fond (engl. master-feeder), ista se računaju u odnosu na vrijednost imovine glavnog (engl. master) fonda.
(3) Kada mirovinsko društvo za mirovinski fond, odnosno za mirovinske fondove kojima upravlja stječe više od 10 % vlasničkih vrijednosnih papira jednog izdavatelja ili kada ulaže u vrijednosne papire koji služe za financiranje ili sekuritizaciju infrastrukturnih projekata iz članka 125. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona, nadzorni odbor mirovinskog društva mora dati suglasnost na:
1. metodologiju prepoznavanja, upravljanja, praćenja i objavljivanja sukoba interesa u vrijeme trajanja ulaganja između izdavatelja s jedne strane i mirovinskog društva i povezanih osoba mirovinskog društva s druge strane
2. jasno definirane ciljeve ulaganja, strategiju kojom se namjeravaju postići ciljevi tog ulaganja, rokove i praćenje realizacije strategije i uspješnosti ostvarivanja ciljeva, kao i izlaznu strategiju u slučaju neispunjenja ili ispunjenja ciljeva ulaganja te
3. precizna pravila korporativnog upravljanja i postupanja prema izdavatelju.
(4) Kada mirovinsko društvo za mirovinski fond, odnosno mirovinske fondove kojima upravlja stječe više od 10 % jednog izdanja prenosivih dužničkih vrijednosnih papira ili jednog izdanja instrumenata tržišta novca iz članka 125. stavka 1. točaka 2., 3., 4. i 9. ovoga Zakona, nadzorni odbor mirovinskog društva mora dati suglasnost na jasno definirane ciljeve ulaganja, strategiju kojom se namjeravaju postići ciljevi tog ulaganja, rokove i praćenje realizacije strategije i uspješnosti ostvarivanja ciljeva, kao i izlaznu strategiju u slučaju neispunjenja ili ispunjenja ciljeva ulaganja.
(5) Mirovinsko društvo mora u informativnom prospektu i na svojoj mrežnoj stranici objaviti i redovito ažurirati informacije o identificiranom sukobu interesa te o ostvarivanju strategije i ciljeva ulaganja mirovinskog fonda, odnosno mirovinskih fondova kojima upravlja, za ulaganja iznad 10 % vlasničkih vrijednosnih papira jednog izdavatelja, iznad 10 % izdanja prenosivih dužničkih vrijednosnih papira ili instrumenata tržišta novca iz članka 125. stavka 1. točaka 2., 3., 4. i 9. ovoga Zakona odnosno u vrijednosne papire koji služe za financiranje ili sekuritizaciju infrastrukturnih projekata iz članka 125. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona.
(6) Ako mirovinsko društvo ne postupa u skladu sa stavcima 3., 4. ili 5. ovoga članka, Agencija može tom mirovinskom društvu privremeno zabraniti ili ograničiti ulaganja imovine mirovinskih fondova kojima upravlja iznad 10 % vlasničkih vrijednosnih papira jednog izdavatelja ili ulaganja imovine mirovinskim fondovima kojima upravlja iznad 10 % jednog izdanja prenosivih dužničkih vrijednosnih papira ili jednog izdanja instrumenata tržišta novca iz članka 125. stavka 1. točaka 2., 3., 4. i 9. ovoga Zakona, odnosno u vrijednosne papire koji služe za financiranje ili sekuritizaciju infrastrukturnih projekata iz članka 125. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona.
(7) Agencija će pravilnikom propisati način ulaganja u imovinu iz stavaka 3. i 4. ovoga članka i članka 125. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona, kao i način informiranja javnosti i Agencije o ulaganjima iz stavka 5. ovoga članka i članka 125. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona.
Valutna usklađenost imovine
Članak 129.
Imovina mirovinskog fonda mora se ulagati na način da bude valutno usklađena s obvezama mirovinskog fonda, odnosno najmanje:
– 40% neto vrijednosti imovine fonda kategorije A
– 60% neto vrijednosti imovine fonda kategorije B
– 90% neto vrijednosti imovine fonda kategorije C
mora biti uloženo u imovinu kojom se trguje ili koja se namiruje u valuti u kojoj se isplaćuju mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje.
Ročna usklađenost imovine
Članak 130.
Imovina mirovinskog fonda kategorije C mora se ulagati na način da bude ročno usklađena s obvezama mirovinskog fonda.
Pozajmljivanje
Članak 131. (NN 58/20, 156/23)
(1) Mirovinski fond može pozajmiti novčana sredstva od trećih osoba u ukupnom iznosu do 5 % neto vrijednosti imovine fonda putem repo poslova, transakcija prodaje i ponovne kupnje te putem programa kreditiranja, i to:
1. na rok ne duži od pet godina kada je riječ o pozajmljivanju novčanih sredstava od Hrvatske narodne banke ili Europske središnje banke
2. na rok ne duži od tri mjeseca kada je riječ o pozajmljivanju novčanih sredstava od trećih osoba.
(2) Najviše 5% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda, a najviše do 50% svakog pojedinog ulaganja dozvoljeno je pozajmiti trećim osobama. Imovina mirovinskog fonda može se pozajmljivati isključivo temeljem pisanog ugovora ili u sklopu organiziranih sustava za pozajmljivanje vrijednosnih papira koji djeluju u sklopu sustava za poravnanje i namiru. Pozajmljivanje je dozvoljeno samo na isključivu korist mirovinskog fonda radi povećanja prinosa mirovinskog fonda, bez neprimjerenog povećanja rizika. U tom smislu, pozajmljeni vrijednosni papiri moraju biti primjereno osigurani kolateralom. Ugovori o zajmu moraju sadržavati odredbu kojom se omogućava povlačenje pozajmljenih vrijednosnih papira na poziv u roku od 15 radnih dana.
(3) Iznimno, od stavka 1. ovoga članka Agencija može svojom odlukom u slučaju nastanka posebnih okolnosti koje podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, narušava gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu, limit iz stavka 1. ovoga članka povećati do 15 % neto vrijednosti imovine fonda.
Izvedenice
Članak 132. (NN 115/18, 156/23)
(1) Financijske izvedenice mirovinsko društvo može koristiti u svoje ime i za račun mirovinskog fonda jedino u svrhu:
1. zaštite imovine i obveza mirovinskog fonda
2. efikasnog upravljanja imovinom i obvezama mirovinskog fonda.
(2) Prilikom ugovaranja financijskih izvedenica moraju se uvažavati sljedeća ograničenja:
1. ukupna izloženost prema temeljnoj imovini koja je stvorena kroz financijske izvedenice ne smije biti veća od 100 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda, a ukupna izloženost generirana tehnikama i instrumentima koji se koriste u svrhu efikasnog upravljanja imovinom i obvezama ne smije biti veća od 30 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda, pri čemu, ako mirovinsko društvo pri upravljanju imovinom mirovinskog fonda koristi tehnike i instrumente u svrhu efikasnog upravljanja imovinom i obvezama mirovinskog fonda, dužno je navedene transakcije uzeti u obzir prilikom izračunavanja ukupne izloženosti
2. izloženost prema jednoj osobi na temelju izvedenih financijskih instrumenta ugovorenih s tom osobom, uključujući i razmijenjeni kolateral, ne smije prelaziti:
a) 3 % neto vrijednosti imovine fonda, ako je druga ugovorna strana kreditna institucija iz članka 125. stavka 1. točke 13. podtočaka a) i b) ovoga Zakona ili
b) 2 % neto vrijednosti imovine fonda, ako je druga ugovorna strana neki drugi subjekt iz članka 125. stavka 1. točke 18.b) ovoga Zakona
3. ulaganjem u izvedenice ili druge instrumente iz članka 125. stavka 1. ovoga Zakona koji u sebi imaju ugrađenu izvedenicu, nije dozvoljeno stvoriti izloženost prema temeljnoj imovini kojom se prekoračuju ograničenja ulaganja propisana ovim Zakonom ili pravilnicima donesenim na temelju ovoga Zakona te se ne smije stvoriti izloženost prema imovini iz članka 134. ovoga Zakona.
(3) Ograničenja ulaganja iz stavka 2. točke 1. ovoga članka neće se kombinirati i prema tome ukupna izloženost prema temeljnoj imovini koja je stvorena kroz financijske izvedenice i tehnike i instrumente korištene u svrhu efikasnog upravljanja imovinom i obvezama mirovinskog fonda ne smije prelaziti 100 % neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda.
(4) Kada se izloženost iz stavka 2. točke 2. ovoga članka odnosi na središnju drugu ugovornu stranu, mirovinsko društvo može primijeniti više limite od onih navedenih u stavku 2. točki 2. ovoga članka, a kod izloženosti uvrštenim financijskim izvedenicama, na izloženosti prema središnjoj drugoj ugovornoj strani limiti iz stavka 2. točke 2. ovoga članka neće se primjenjivati.
(5) Smatrat će se da se izloženost stvara izravno prema središnjoj drugoj ugovornoj strani samo ako mirovinsko društvo za mirovinski fond koristi individualnu segregaciju u smislu članka 39. Uredbe (EU) 648/2012 ili razinu segregacije koja je jednakovrijedna individualnoj razini segregacije, ili iznimno, primjerenu razinu segregacije kada se radi o trećim zemljama u kojima obveze članova poravnanja nisu istovjetne ili usporedive s onima koje su propisane Uredbom (EU) 648/2012 ako mirovinsko društvo može dokazati da se time materijalno ne povećavaju rizici za imovinu mirovinskih fondova.
Članak 133. (NN 156/23)
Agencija će pravilnikom dodatno pojasniti ograničenja za ulaganja, uvjete koji se primjenjuju na kategorije ugovornih strana iz članka 132. stavka 2. ovoga Zakona, postupanja s imovinom mirovinskih fondova te izračuna izloženosti iz ove glave Zakona i način izračuna ukupne izloženosti iz članka 132. stavka 2. točke 1. i stavka 3. ovoga Zakona, limite iz članka 132. stavka 4. ovoga Zakona koje mirovinsko društvo može primijeniti prema središnjoj drugoj ugovornoj strani te kriterije prema kojima se može smatrati da se za mirovinski fond postiže jednakovrijedna razina zaštite kao kod individualne segregacije ili primjerena razina segregacije u smislu članka 132. stavka 5. ovoga Zakona.
91. Pravilnik o dozvoljenim ulaganjima i dodatnim ograničenjima ulaganja obveznog mirovinskog fonda
Članak 134. (NN 115/18)
Imovina mirovinskog fonda ne može biti uložena u:
1. imovinu koja je po zakonu neotuđiva ili koja je opterećena, odnosno založena ili fiducijarno prenesena radi osiguranja kakve tražbine i
2. vrijednosne papire i/ili poslovne udjele izdane od depozitara mirovinskog fonda, bilo kojeg dioničara, odnosno vlasnika udjela mirovinskog društva, ili bilo koje osobe koja je povezana osoba s prethodno navedenim osobama. Navedeno ograničenje se ne primjenjuje na vrijednosne papire iz članka 125. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona
3. u udjele UCITS fondova iz članka 125. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona i/ili udjele ili dionice u otvorenim alternativnim investicijskim fondovima odnosno dionice ili poslovne udjele u zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima iz članka 125. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona kojima upravlja dioničar odnosno vlasnik udjela mirovinskog društva, odnosno bilo koja osoba koja je povezana osoba s prethodno navedenim osobama.
Članak 135. (NN 64/18, 115/18, 58/20, 156/23)
(1) Ograničenja ulaganja iz članaka 125. do 134. ovoga Zakona mirovinski fond može prekoračiti kada ostvaruje prava prvenstva upisa ili prava upisa koja proizlaze iz prenosivih vrijednosnih papira ili instrumenata tržišta novca koji čine dio njegove imovine.
(2) Ako su prekoračenja ograničenja iz članaka 125. do 134. ovoga Zakona posljedica:
1. okolnosti na koje mirovinsko društvo nije moglo utjecati ili
2. ostvarivanja prava upisa iz stavka 1. ovoga članka,
mirovinsko društvo dužno je, osim u slučaju otvaranja stečajnog postupka ili pokretanja postupka likvidacije nad kreditnom institucijom ili izdavateljem financijskih instrumenata, uskladiti ulaganja mirovinskog fonda u razumnom roku, ne duljem od tri mjeseca, i transakcije poduzimati prvenstveno u svrhu usklađenja ulaganja imovine mirovinskog fonda, pri čemu mora uzimati u obzir interese članova mirovinskog fonda, nastojeći pri tome eventualni gubitak svesti na najmanju moguću mjeru.
(3) Iznimno na zahtjev mirovinskog društva Agencija može produljiti rok iz stavka 2. ovoga članka za dodatna tri mjeseca ako je to u interesu članova mirovinskog fonda, a u slučaju da se prekoračenje ulaganja odnosi na izdavatelja nad kojim je pokrenut postupak predstečajne nagodbe, odnosno predstečajni postupak, i na duže od tri mjeseca.
(4) Ako su prekoračenja ograničenja iz članaka 125. do 134. ovoga Zakona posljedica transakcije koju je sklopilo mirovinsko društvo, a kojom su se prekoračila navedena ograničenja ili dodatno povećala prekoračenja ulaganja, a koja nisu obuhvaćena stavkom 2. ovoga članka, mirovinsko društvo dužno je uskladiti ulaganja mirovinskog fonda odmah po saznanju za prekoračenje ograničenja. Mirovinsko društvo dužno je mirovinskom fondu nadoknaditi tako nastalu štetu.
(5) Ograničenja ulaganja iz članaka 125. do 134. ovoga Zakona mogu biti prekoračena u prvih šest mjeseci od osnivanja mirovinskog fonda, uz dužno poštivanje načela razdiobe rizika i zaštite interesa članova mirovinskog fonda.
(6) Iznimno od stavaka 2. do 5. ovoga članka, u slučaju prekoračenja ograničenja ulaganja iz članka 128. stavka 1. točke 6. podtočke c) ili članka 128.b stavka 1. točke 6. podtočke c) ovoga Zakona vezano za prenosive vlasničke vrijednosne papire s pravom glasa koji nisu uvršteni na uređeno tržište, mirovinsko društvo dužno je uskladiti ulaganja u roku od jedne godine od trenutka prekoračenja ograničenja ulaganja, a u kojem razdoblju nisu dozvoljena daljnja stjecanja kojima bi se dodatno povećala prekoračenja ograničenja ulaganja iz članka 128. stavka 1. točke 6. podtočke c) ili članka 128.b stavka 1. točke 6. podtočke c) ovoga Zakona.
(7) U slučaju nastanka posebnih okolnosti koje podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, narušava gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu, Agencija može na zahtjev mirovinskog društva donijeti odluku kojom privremeno dozvoljava prekoračenje ograničenja ulaganja iz članaka 125. do 134. ovoga Zakona.
(8) Odluka iz stavka 7. ovoga članka može se donijeti na razdoblje od najviše godinu dana, osim ako Agencija procijeni da još uvijek traju posljedice posebnih okolnosti ili nije došlo do okončanja posebnih okolnosti kojim je izazvano donošenje odluke te će vodeći računa o zaštiti javnog interesa i/ili interesa članova mirovinskih fondova odlučiti o daljnjem trajanju odluke iz stavka 7. ovoga članka.
Članak 136. (NN 64/18)
(1) Mirovinskom društvu je zabranjeno ugovaranje transakcija, u svoje ime i za račun mirovinskog fonda, s članovima uprave ili nadzornog odbora mirovinskog društva.
(2) U slučaju ugovaranja transakcija za račun mirovinskog fonda u kojima su suprotne strane:
1. dioničari, odnosno vlasnici udjela mirovinskog društva
2. depozitar mirovinskog fonda ili
3. bilo koja druga osoba koja je povezana s navedenim pravnim ili fizičkim osobama,
mirovinsko društvo dužno je o tome voditi evidenciju i na zahtjev je bez odgode dostaviti Agenciji.
(3) Agencija može, kada to smatra potrebnim, a posebno radi zaštite imovinskih interesa članova mirovinskog fonda, zabraniti mirovinskom društvu sklapanje transakcija u svoje ime i za račun mirovinskog fonda sa ili uz posredovanje povezane osobe, na određeno vrijeme ili trajno.
(4) Mirovinskom društvu je zabranjeno davanje zajma ili jamstva iz imovine mirovinskog fonda bilo kojoj pravnoj ili fizičkoj osobi, osim u slučajevima koji su propisani odredbama ovoga Zakona.
Glava 12. Dokumenti i obavijesti mirovinskog fonda
Opće odredbe
Dokumenti, obavijesti i druge objave
Članak 137.
(1) Mirovinsko društvo je dužno:
1. usvojiti i objaviti statute mirovinskih fondova, prema odredbama članaka 138. do 140. ovoga Zakona
2. usvojiti i objaviti informativni prospekt mirovinskih fondova, prema odredbama članaka 141. do 143. ovoga Zakona
3. za svaki mirovinski fond kojim upravlja usvojiti i objaviti tromjesečne i revidirane godišnje izvještaje, prema odredbama članaka 144. do 148. ovoga Zakona
4. u vezi s poslovanjem mirovinskog fonda obavještavati članove mirovinskog fonda o drugim događajima propisanima odredbama članaka 149. i 150. ovoga Zakona
(2) Dokumenti i obavijesti iz stavka 1. ovoga članka moraju biti izrađeni i objavljeni na hrvatskom jeziku.
(3) Najnovije verzije dokumenata i obavijesti iz članaka 138. do 149. ovoga Zakona moraju biti objavljene na mrežnim stranicama mirovinskog društva.
Statut mirovinskog fonda
Članak 138. (NN 156/23)
(1) Statut mirovinskog fonda mora sadržavati najmanje sljedeće podatke, opisane jasnim, jednostavnim i članovima lako razumljivim jezikom:
1. osnovna prava, obveze i odgovornosti mirovinskog društva prema članu mirovinskog fonda i mirovinskom fondu člana mirovinskog fonda prema mirovinskom društvu i mirovinskom fondu te način i uvjete njihova ostvarenja i zaštite
2. osnovna prava, obveze i odgovornosti mirovinskog društva prema depozitaru, depozitara prema mirovinskom društvu i članovima mirovinskog fonda te članova mirovinskog fonda prema depozitaru
3. osnovne podatke o uvjetima poslovanja mirovinskog društva i nadzoru nad njegovim poslovanjem
4. postupke naknade štete članu mirovinskog fonda za slučaj pogrešnog izračuna vrijednosti obračunske jedinice i povrede ograničenja ulaganja, u skladu s odredbama članka 61. stavka 5. ovoga Zakona
5. podatke o sukobu interesa i načinu njegova rješavanja, osobito u odnosu na mogući sukob interesa između mirovinskog društva, članova mirovinskog društva i/ili povezanih osoba mirovinskog društva i mirovinskog fonda, odnosno članova mirovinskog društva te sukob interesa između mirovinskih fondova međusobno kao i istih u odnosu na dobrovoljne mirovinske fondove ako mirovinsko društvo obavlja djelatnost upravljanja i dobrovoljnim mirovinskim fondovima
6. opis postupka rješavanja sporova između mirovinskog društva i člana mirovinskog fonda
7. naziv mirovinskog fonda, naznaku kategorije mirovinskog fonda
8. datum osnivanja mirovinskog fonda
9. mjesto gdje je moguće dobiti, odnosno način objavljivanja informativnog prospekta i statuta mirovinskog fonda ili dodatnih informacija o mirovinskom fondu, te tromjesečnih i revidiranih godišnjih izvještaja
10. načela, strategiju i ciljeve ulaganja mirovinskog fonda
11. neovisno o instrumentima u koje se ulaže imovina mirovinskog fonda, jasno i lako razumljivo objašnjenje profila rizičnosti mirovinskog fonda te sažeto, jasno i lako razumljivo objašnjenje rizika povezanih s ulaganjima i sa strukturom imovine mirovinskog fonda, uz tabelarni prikaz tih rizika
12. uvjete pripajanja fonda i prava članova u postupku pripajanja
13. naknade i troškove upravljanja i poslovanja koji smiju teretiti mirovinski fond, kao i način obračuna ulazne naknade, naknade za izlaz, naknade za upravljanje te naknade depozitaru
14. trajanje poslovne godine
15. datum izdavanja statuta mirovinskog fonda
16. prava članova mirovinskog fonda, i uvjete za prelazak iz mirovinskog fonda jedne kategorije u mirovinski fond druge kategorije te prelaska u mirovinski fond kojim upravlja drugo mirovinsko društvo.
(2) Statut fonda stupa na snagu pod uvjetom dobivanja odobrenja Agencije, a najranije sljedeći dan po javnoj objavi iz članka 140. ovoga Zakona.
(3) Informacije navedene u statutu moraju biti istinite, točne, potpune i dosljedne.
(4) Agencija će pravilnikom propisati dodatni sadržaj statuta mirovinskog fonda.
Izdavanje odobrenja na statut mirovinskog fonda
Članak 139. (NN 64/18)
(1) Agencija će pravilnikom pobliže odrediti obvezni sadržaj zahtjeva za izdavanje odobrenja na statut mirovinskog fonda, a može propisati i dodatne podatke koji se prilažu uz zahtjev.
(2) Agencija će o zahtjevu za izdavanje odobrenja na statut mirovinskog fonda odlučiti u roku od 60 dana od dana primitka urednog zahtjeva. Smatrat će se da je zahtjev uredan ako, u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 1. ovoga članka, sadrži sve propisane podatke i ako mu je priložena sva potrebna dokumentacija s propisanim sadržajem.
(3) Ako u roku iz stavka 2. ovoga članka Agencija ne odluči o zahtjevu za izdavanje odobrenja na statut mirovinskog fonda, smatra se da je odobrenje dano.
(4) Agencija daje odobrenje i na sve bitne izmjene i dopune statuta mirovinskog fonda, pri čemu se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članaka 138. do 140. ovoga Zakona.
(5) Bitnim izmjenama i dopunama statuta za koje je potrebno ishoditi odobrenje Agencije smatraju se izmjene i dopune statuta mirovinskog fonda koje se predlažu radi promjena koje se odnose na:
1. osnovna prava, obveze i odgovornosti mirovinskog društva prema članu mirovinskog fonda i mirovinskom fondu, člana mirovinskog fonda prema mirovinskom društvu i mirovinskom fondu te način i uvjete njihova ostvarenja i zaštite
2. postupke naknade štete članu mirovinskog fonda
3. načela, strategiju i ciljeve ulaganja mirovinskog fonda
4. uvjete pripajanja fonda i prava članova u postupku pripajanja
5. promjene naknada koje mogu rezultirati većim troškovima za članove fonda
6. prava članova mirovinskog fonda i uvjete za prelazak iz mirovinskog fonda jedne kategorije u mirovinski fond druge kategorije te prelaska u mirovinski fond kojim upravlja drugo mirovinsko društvo.
Javna objava statuta mirovinskog fonda
Članak 140.
(1) Nakon izdavanja odobrenja od strane Agencije, statut mirovinskog fonda, kao i njegove izmjene i dopune, moraju se objaviti u elektroničkom obliku na mrežnim stranicama mirovinskog društva te na jedan od sljedećih načina:
1. objavom u jednim ili više dnevnih novina koje se prodaju na cijelom ili pretežitom području Republike Hrvatske ili
2. u tiskanom obliku, besplatno stavljeni javnosti na raspolaganje u službenim prostorijama mirovinskog društva i na prijemnim mjestima Središnjeg registra osiguranika.
(2) Mirovinsko društvo dužno je u roku od sedam dana nakon dobivanja odobrenja Agencije statut mirovinskog fonda objaviti u skladu s odredbama stavka 1. ovoga članka te Agenciju izvijestiti o načinu objave.
Informativni prospekt
Članak 141. (NN 115/18, 156/23)
(1) Mirovinsko društvo će najkasnije do 30. travnja svake kalendarske godine izdati informativni prospekt mirovinskog fonda s informacijama do 31. prosinca prethodne godine.
(2) Informativni prospekt mirovinskog fonda mora sadržavati najmanje sljedeće podatke o mirovinskom fondu:
1. naziv mirovinskog fonda i naznaku svih kategorija mirovinskih fondova kojima društvo upravlja
2. datum osnivanja mirovinskog fonda
3. mjesto gdje je moguće dobiti, odnosno način objavljivanja statuta mirovinskog fonda ili dodatnih informacija o mirovinskom fondu te tromjesečnih i revidiranih godišnjih izvještaja
4. podatke o revizorskom društvu i drugim pružateljima usluga mirovinskom fondu
5. način konvertiranja uplaćenih doprinosa i prenesenih računa u obračunske jedinice, način i uvjete prijenosa sredstava s računa člana mirovinskog fonda u mirovinsko osiguravajuće društvo ili drugi mirovinski fond te okolnosti u kojima može doći do obustave obračuna
6. prikaz izloženosti imovine mirovinskog fonda svake kategorije pojedinom riziku na 31. prosinca prethodne kalendarske godine, utjecaj i promjene navedenih izloženosti tijekom prethodne godine te način upravljanja navedenim rizicima
7. način i vrijeme izračuna neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda svake kategorije
8. vrijeme, metodu i učestalost izračunavanja vrijednosti obračunske jedinice te način objavljivanja njihove vrijednosti
9. način obračuna naknada za mirovinsko društvo:
a) ulazne naknade
b) naknade za upravljanje i
c) naknade za izlaz u slučaju promjene mirovinskog fonda
10. način obračuna naknade za depozitara
11. opis, iznos i učestalost plaćanja dopuštenih naknada i troškova koji smiju teretiti mirovinski fond i člana mirovinskog fonda
12. podatke o portfelju mirovinskog fonda s osvrtom na investicijske ciljeve i promjene u strukturi portfelja; naznake i obrazloženja odstupanja prinosa ulaganja iz članka 125.b ovoga Zakona, podatke iz članka 125. stavka 3. točke 1. ovoga Zakona o ulaganjima u prenosive vrijednosne papire i/ili poslovne udjele koji se nude na platformama za skupno financiranje iz članka 125. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona; podaci iz članka 125. stavka 3. točke 2. ovoga Zakona o ulaganjima u nekretnine iz članka 125. stavka 1. točke 19. ovoga Zakona
13. opis ciljane strukture portfelja mirovinskog fonda
14. rizike povezane s ulaganjima i sa strukturom mirovinskog fonda, uz tabelarni prikaz tih rizika i stupnja njihova utjecaja na mirovinski fond i mirovinsko društvo, kao i način upravljanja rizicima te profil rizičnosti, sklonost prema riziku i sposobnost nosivosti rizika
15. popis svih ulaganja za mirovinski fond koja čine 1 % ili više od neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda, s nazivom izdavatelja, količinom, vrijednošću (u eurima) na zadnji dan izvještajnog razdoblja, te ukupnom vrijednošću tog ulaganja u neto imovini fonda
16. informacije o identificiranom sukobu interesa, ostvarivanju strategije i ciljeva ulaganja, u skladu s člankom 128.b stavkom 5. ovoga Zakona, za ulaganja iznad 10 % vlasničkih vrijednosnih papira jednog izdavatelja, iznad 10 % izdanja prenosivih dužničkih vrijednosnih papira ili instrumenata tržišta novca iz članka 125. stavka 1. točaka 2., 3., 4. i 9. ovoga Zakona odnosno za ulaganja u vrijednosne papire koji služe za financiranje ili sekuritizaciju infrastrukturnih projekata iz članka 125. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona
17. način izračuna rezultata poslovanja mirovinskog fonda, a posebno definiranje pojmova referentni prinos, zajamčeni prinos i realni prinos, te njihove vrijednosti za izvještajno razdoblje
18. povijesni prinos mirovinskog fonda
19. prikaz stope prometa i volumena mirovinskog fonda s posebnim obrazloženjem
20. trajanje poslovne godine
21. datum izdavanja informativnog prospekta.
(3) Informativni prospekt mirovinskog fonda mora sadržavati najmanje sljedeće podatke o mirovinskom društvu:
1. tvrtka, pravni oblik, sjedište mirovinskog društva i adresa uprave, ako ona nije ista kao sjedište, broj odobrenja za rad izdanog od Agencije, datum osnivanja, datum upisa u sudski registar
2. organizacijska shema mirovinskog društva
3. osobna imena i položaj članova uprave, prokurista i članova nadzornog odbora, odnosno upravnog odbora, njihovi kratki životopisi, uključujući i pojedinosti o njihovim glavnim djelatnostima izvan mirovinskog društva, ako su značajne za mirovinsko društvo i mirovinski fond
4. iznos temeljnog kapitala mirovinskog društva te osobna imena ili naziv članova mirovinskog društva, pravni oblik i naznaku udjela članova u temeljnom kapitalu
5. značajne odredbe ugovora sklopljenog s depozitarom koje mogu biti važne za članove mirovinskog fonda, osim onih koje se odnose na plaćanje naknada
6. poslovne ciljeve i strategiju mirovinskog društva
7. organizacijsku strukturu mirovinskog društva s jasnim linijama odgovornosti
8. opis rizika povezanih s poslovanjem mirovinskog društva, uz tabelarni prikaz tih rizika i stupnja njihova utjecaja na Fond i mirovinsko društvo, kao i način upravljanja rizicima te profil rizičnosti, sklonost prema riziku i sposobnost nosivosti rizika
9. načela i strategija ulaganja imovine mirovinskog društva
10. opis odgovornosti i načina donošenja investicijskih odluka
11. opis korporativnog upravljanja u proteklom razdoblju
12. opis politike primitaka
13. podaci o revizorskom društvu mirovinskog društva
14. godišnji financijski izvještaji mirovinskog društva revidirani od strane ovlaštenog revizora
15. informacija o tome jesu li članovi uprave i nadzornog odbora članovi fonda kojim upravlja mirovinsko društvo.
(4) Informativni prospekt mirovinskog fonda mora sadržavati najmanje sljedeće podatke o depozitaru:
1. tvrtka, pravni oblik, sjedište i adresa uprave depozitara, podaci i broj odobrenja nadležne institucije za obavljanje poslova depozitara, osnovna djelatnost depozitara
2. izjava depozitara o načinu obavljanja skrbničkih poslova u inozemstvu
3. kada je depozitar delegirao poslove iz članka 174. ovoga Zakona na treće osobe, podatke iz članka 185. ovoga Zakona te popis svih trećih osoba s kojima depozitar ima sklopljen ugovor o delegiranju poslova iz članka 172. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona
4. visina temeljnog kapitala depozitara.
(5) Osim podataka iz stavaka 1. do 4. ovoga članka, informativni prospekt mirovinskog fonda mora sadržavati i osnovne podatke o Agenciji i Središnjem registru osiguranika, s objašnjenjima njihove uloge u mirovinskom sustavu, prikaz prava članova mirovinskog fonda propisanih Zakonom te mogućnosti promjene mirovinskog društva, kao i promjene kategorije mirovinskog fonda.
(6) Mirovinsko društvo će informativni prospekt dati na uvid svakoj osobi koja zatraži članstvo u fondu kojim to društvo upravlja.
(7) Mirovinsko društvo će informativni prospekt dostaviti svakom članu mirovinskog fonda na njegov zahtjev i besplatno, u pisanom obliku ili na trajnom mediju, ovisno o zahtjevu člana.
(8) Agencija će pravilnikom propisati dodatni sadržaj i strukturu informativnog prospekta mirovinskog fonda.
Članak 142.
(1) Informacije navedene u informativnom prospektu moraju biti istinite, točne, potpune i dosljedne.
(2) Sve odredbe u informativnom prospektu moraju biti napisane jasnim, jednostavnim i članovima lako razumljivim jezikom.
Objava informativnog prospekta
Članak 143.
(1) Mirovinsko društvo dužno je informativni prospekt mirovinskog fonda u elektroničkom obliku dostaviti Agenciji i Središnjem registru osiguranika u roku iz članka 141. stavka 1. ovoga Zakona, te objaviti informativni prospekt u skladu s odredbama stavka 2. ovoga članka, te Agenciju izvijestiti o načinu objave.
(2) Mirovinsko društvo izvršilo je svoju obvezu objavljivanja informativnog prospekta iz stavka 1. ovoga članka kada je on objavljen u elektroničkom obliku na mrežnim stranicama mirovinskog društva i kada je učinjen dostupnim javnosti na jedan od sljedećih načina:
1. objavom u jednim ili više dnevnih novina koje se prodaju na cijelom ili pretežitom području Republike Hrvatske ili
2. u tiskanom obliku, besplatno stavljen javnosti na raspolaganje u službenim prostorijama mirovinskog društva i na prijemnim mjestima Središnjeg registra osiguranika.
(3) Dodatne uvjete koji se odnose na objavu informativnog prospekta Agencija može propisati pravilnikom.
Izvještavanje mirovinskih fondova
Poslovna godina mirovinskog fonda i primjena standarda financijskog izvještavanja
Članak 144.
(1) Poslovna godina mirovinskog fonda jednaka je kalendarskoj godini.
(2) Na financijsko izvještavanje mirovinskog fonda primjenjuju se propisi kojima se uređuje računovodstvo i Međunarodni standardi financijskog izvještavanja, osim ako Agencija ne propiše drugačije.
(3) Agencija će pravilnikom propisati kontni plan za mirovinske fondove.
88. Pravilnik o godišnjim, tromjesečnim i drugim izvještajima obveznog mirovinskog fonda
Izvještaji mirovinskog fonda
Članak 145.
(1) Agencija će pravilnikom propisati strukturu i sadržaj tromjesečnih i godišnjih izvještaja mirovinskog fonda te način dostavljanja i objavljivanja istih.
(2) Osim tromjesečnih i godišnjih izvještaja mirovinskog fonda iz stavka 1. ovoga članka, Agencija će pravilnikom propisati strukturu, sadržaj, način i rokove dostave drugih izvještaja mirovinskog fonda koja su mirovinska društva obvezna sastavljati za potrebe Agencije.
88. Pravilnik o godišnjim, tromjesečnim i drugim izvještajima obveznog mirovinskog fonda
Revizija izvještaja mirovinskog fonda
Članak 146. (NN 64/18)
(1) Godišnji izvještaji mirovinskog fonda iz članka 145. ovoga Zakona podliježu obvezi zakonske revizije za svaku poslovnu godinu.
(2) Zakonsku reviziju iz stavka 1. ovoga članka provodi revizor na način i pod uvjetima određenima propisima kojima se uređuje računovodstvo i revizija te pravilima revizorske struke, ako ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona nije drugačije određeno.
(3) Mirovinsko društvo za račun mirovinskog fonda može za pružanje revizorskih usluga sklopiti ugovor samo s revizorom koji ispunjava uvjete iz stavaka 4. i 5. ovoga članka.
(4) Isti revizor može obavljati zakonsku reviziju godišnjih izvještaja određenog mirovinskog fonda najviše za sedam uzastopnih godina te sljedeće četiri godine isti revizor ne smije obavljati zakonsku reviziju tog mirovinskog fonda.
(5) Zakonsku reviziju financijskih izvještaja mirovinskog fonda može obavljati samo revizorsko društvo u kojem tu reviziju obavljaju najmanje tri ovlaštena revizora koji su radnici revizorskog društva zaposleni u punom radnom vremenu.
(6) Revizor koji obavlja zakonsku reviziju mirovinskog fonda i svi članovi mreže kojoj ovlašteni revizor pripada ne smiju pružati, izravno ili neizravno, mirovinskom fondu koji je predmet revizije te mirovinskom društvu koje njime upravlja bilo koje zabranjene nerevizorske usluge iz članka 5. stavka 1. Uredbe (EU) br. 537/2014 tijekom:
a) razdoblja između početka razdoblja koje je predmet revizije i izdavanja revizorskog izvješća i
b) poslovne godine koja prethodi razdoblju iz alineje a) ovoga stavka u vezi s uslugom osmišljavanja i provedbe postupaka unutarnje kontrole ili upravljanja rizikom povezanih s pripremom i/ili nadzorom financijskih informacija ili osmišljavanja i provedbe tehnoloških sustava za financijske informacije.
(7) Agencija od revizora može tražiti dodatna pojašnjenja u vezi s revidiranim godišnjim izvještajima mirovinskog fonda.
(8) Ako revizor obavi zakonsku reviziju godišnjih izvještaja mirovinskog fonda suprotno odredbama iz stavaka 4. i 5. ovoga članka, Agencija će odbaciti godišnje izvještaje mirovinskog fonda za tu poslovnu godinu.
(9) Ako Agencija utvrdi da su godišnji izvještaji mirovinskog fonda sastavljeni suprotno odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, propisa kojima se uređuje računovodstvo te pravilima struke, ili da oni ne pružaju istinit i pošten prikaz financijskog položaja i uspješnosti poslovanja mirovinskog fonda o kojem je u revizorskom izvješću izdano pozitivno ili uvjetno mišljenje, Agencija će odbiti godišnje izvještaje.
(10) U slučaju iz stavaka 8., 9. i 12. ovoga članka mirovinsko društvo dužno je ponovo izraditi godišnje izvještaje mirovinskog fonda, osigurati obavljanje zakonske revizije tih izvještaja te revizorsko izvješće, uključujući i relevantne godišnje izvještaje, dostaviti Agenciji u roku koji je svojim rješenjem odredila Agencija.
(11) Novu zakonsku reviziju ne smije obaviti revizor koji je izdao mišljenje o godišnjim izvještajima koji su odbijeni, odnosno odbačeni.
(12) O odbacivanju iz stavka 8. ovoga članka, odnosno odbijanju iz stavka 9. ovoga članka Agencija će bez odgađanja obavijestiti tijelo nadležno za nadzor osoba ovlaštenih za obavljanje revizorskih usluga prema zakonu kojim je uređena revizija uz obrazloženje razloga odbacivanja odnosno odbijanja.
(13) Ako tijelo nadležno za nadzor osoba ovlaštenih za obavljanje revizorskih usluga prema zakonu kojim je uređena revizija utvrdi da revizorsko izvješće ne ispunjava zahtjeve iz zakona kojim se uređuje revizija ili iz Uredbe (EU) br. 537/2014, Agencija može odbiti ili odbaciti godišnje izvještaje mirovinskog fonda za koje je ta osoba obavila zakonsku reviziju.
(14) Mirovinsko društvo ne smije objaviti godišnje izvještaje mirovinskog fonda koji su odbijeni odnosno odbačeni te je dužno osigurati da ti godišnji izvještaji ne budu javno objavljeni, a u slučaju da su isti već objavljeni, mirovinsko društvo je dužno osigurati da se ti izvještaji povuku iz javne objave.
(15) Revizor iz stavka 2. ovoga članka dužan je Agenciji prijaviti svako kršenje odredbi ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju njega ili drugih relevantnih propisa koje utvrdi u obavljanju zakonske revizije iz stavka 1. ovoga članka.
(16) Otkrivanje bilo koje činjenice u smislu stavka 14. ovoga članka od strane revizora ne smatra se kršenjem propisa i odredbi ugovora između revizora i mirovinskog društva za račun mirovinskog fonda koje se odnose na ograničenja davanja podataka, niti kršenjem obveze čuvanja revizorske tajne koja proizlazi iz zakona kojim se uređuje revizija ili iz ugovora.
88. Pravilnik o godišnjim, tromjesečnim i drugim izvještajima obveznog mirovinskog fonda
Rokovi izrade tromjesečnih izvještaja i revidiranih godišnjih izvještaja
Članak 147.
(1) Tromjesečni izvještaji mirovinskog fonda dostavljaju se Agenciji i Središnjem registru osiguranika u roku od mjesec dana od završetka tromjesečja na koji se isti odnose.
(2) Revidirani godišnji izvještaji mirovinskog fonda dostavljaju se Agenciji i Središnjem registru osiguranika u roku od četiri mjeseca od završetka poslovne godine.
Dostupnost tromjesečnih izvještaja i revidiranih godišnjih izvještaja
Članak 148.
(1) Mirovinsko društvo dužno je objaviti tromjesečne i revidirane godišnje izvještaje na svojim mrežnim stranicama.
(2) U prostorijama mirovinskog društva i na svim prijemnim mjestima Središnjeg registra osiguranika članovima i potencijalnim članovima mora biti omogućen uvid u posljednje revidirane godišnje izvještaje i tromjesečne izvještaje mirovinskog fonda.
(3) Članovima se, na njihov zahtjev i besplatno, moraju dostaviti posljednji revidirani godišnji izvještaji i tromjesečni izvještaji mirovinskog fonda.
Druge objave i obavijesti mirovinskog fonda
Objava pravnih i poslovnih događaja te dostava informacija
Članak 149.
(1) Mirovinsko društvo dužno je, kada je to moguće, na svojim mrežnim stranicama objaviti svaki pravni i poslovni događaj u vezi s mirovinskim društvom kada se radi o događajima koji bi mogli značajno utjecati na poslovanje mirovinskog fonda.
(2) O pravnim i poslovnim događajima iz stavka 1. ovoga članka mirovinsko društvo dužno je bez odgode obavijestiti i Agenciju.
(3) Na zahtjev člana mirovinskog fonda mirovinsko društvo dužno je dostaviti i dodatne informacije o limitima koji se primjenjuju na području upravljanja rizicima mirovinskog fonda kojim društvo upravlja, postupcima koji se koriste u tu svrhu, kao i o promjenama u rizičnosti i prinosima osnovnih vrsta financijskih instrumenata u koje je uložena imovina mirovinskog fonda.
Izvještavanje Hrvatskoga sabora
Članak 150. (NN 156/23)
(1)Mirovinsko društvo dužno je jednom godišnje i to u prvom tromjesečju za proteklu godinu Hrvatskome saboru podnijeti izvještaj o radu mirovinskih fondova kojima upravlja.
(2) Agencija će pravilnikom propisati sadržaj i strukturu izvještaja iz stavka 1. ovoga članka.
Glava 13. Pripajanje mirovinskih fondova
Pripajanje mirovinskih fondova
Članak 151.
(1) Dva ili više mirovinskih fondova iste kategorije mogu se pripojiti.
(2) Ako se fondovi iz stavka 1. ovoga članka pripajaju, moraju se na odgovarajući način pripojiti mirovinski fondovi svih kategorija kojima upravljaju ta mirovinska društva.
(3) Dozvoljeno je pripajanje samo mirovinskih fondova iste kategorije.
(4) Pripajanje mirovinskih fondova provodi se prijenosom cjelokupne imovine, prava i obveza jednog ili više mirovinskih fondova (fond prenositelj) na drugi, postojeći mirovinski fond (fond preuzimatelj).
(5) U pripajanju mirovinskih fondova može sudjelovati više fondova prenositelja, ali samo jedan fond preuzimatelj.
(6) Pripajanje mirovinskih fondova provodi se u sljedećim slučajevima:
1. kod prijenosa poslova upravljanja, bilo da se radi o dobrovoljnom bilo o prisilnom prijenosu na drugo mirovinsko društvo koje već upravlja mirovinskim fondovima
2. ako jedno mirovinsko društvo izravno stekne sve dionice, odnosno poslovne udjele u drugom mirovinskom društvu (isključivi vlasnik) ili
3. kod međusobnog spajanja ili pripajanja mirovinskih društava.
Pravne posljedice pripajanja mirovinskog fonda
Članak 152.
(1) Provođenjem pripajanja mirovinskih fondova fond prenositelj prestaje postojati, a sva imovina, prava i obveze fonda prenositelja prelaze na fond preuzimatelj.
(2) Mirovinsko društvo koje upravlja fondom preuzimateljem stupa u sve pravne odnose u kojima je bilo mirovinsko društvo fonda prenositelja u svoje ime, a za račun fonda prenositelja.
(3) Nakon provedbe pripajanja mirovinskih fondova član fonda prenositelja dobiva obračunske jedinice u fondu preuzimatelju, u skladu s određenim omjerom zamjene.
Dan izračuna omjera zamjene i dan provođenja pripajanja
Članak 153. (NN 64/18)
(1) Omjer zamjene obračunskih jedinica u fondu prenositelju za obračunske jedinice u fondu preuzimatelju izračunat će se na dan provođenja pripajanja na temelju neto vrijednosti imovine fondova koji sudjeluju u pripajanju izračunate prema pravilima koja donosi Agencija, a kojima se utvrđuje način vrednovanja imovine i obveza mirovinskog fonda (dan izračuna omjera zamjene).
(2) Dan provođenja pripajanja je dan određen u nacrtu pripajanja kao predviđeni datum provođenja pripajanja, na koji se provodi prijenos imovine i obveza fonda prenositelja na fond preuzimatelj, te zamjena obračunskih jedinica fonda prenositelja za obračunske jedinice u fondu preuzimatelju.
(3) Središnji registar osiguranika izvršit će zamjenu obračunskih jedinica, na način da će na dan provedbe pripajanja članovima mirovinskog fonda u fondu prenositelju zamijeniti obračunske jedinice u fondu prenositelju za obračunske jedinice u fondu preuzimatelju, u skladu s omjerom zamjene iz članka 164. stavka 2. ovoga Zakona.
(4) Rok za dodjelu obračunskih jedinica u fondu preuzimatelju je sljedeći radni dan od dana provođenja pripajanja.
Pravila i uvjeti provođenja pripajanja
Članak 154.
(1) Nakon provedbe pripajanja neto vrijednost imovine fonda preuzimatelja mora biti najmanje jednaka iznosu neto vrijednosti imovine fonda prenositelja prije provedbe pripajanja. Ukupna vrijednost svih obračunskih jedinica fonda preuzimatelja kojih je imatelj pojedini član mirovinskog fonda nakon provedenog pripajanja mora biti najmanje jednaka ukupnoj vrijednosti obračunskih jedinica fonda prenositelja kojih je taj član mirovinskog fonda bio imatelj prije provođenja pripajanja.
(2) Pripajanjem mirovinskih fondova ne smije se oslabiti ekonomski položaj članova mirovinskih fondova koji sudjeluju u pripajanju.
Postupak pripajanja mirovinskog fonda
Odobrenje za pripajanje
Članak 155.
(1) Prije provođenja postupka pripajanja mirovinsko društvo fonda prenositelja mora dobiti odobrenje Agencije (odobrenje za pripajanje).
(2) Ako u postupku pripajanja sudjeluju fondovi prenositelji kojima upravljaju različita mirovinska društva, svako mirovinsko društvo koje upravlja fondom prenositeljem mora dobiti odobrenje za pripajanje za sve fondove prenositelje.
Zahtjev za izdavanje odobrenja za pripajanje
Članak 156.
(1) Zahtjev za izdavanje odobrenja za pripajanje Agenciji podnosi mirovinsko društvo fonda prenositelja.
(2) Zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka prilažu se:
1. nacrt pripajanja, u skladu s odredbama članka 157. ovoga Zakona
2. statut i informativni prospekt fonda preuzimatelja
3. mišljenje depozitara o pripajanju, iz članka 158. ovoga Zakona
4. obavijest o pripajanju koja će se poslati članovima fonda prenositelja i fonda preuzimatelja.
Nacrt pripajanja
Članak 157.
(1) Mirovinska društva koja upravljaju fondom prenositeljem i fondom preuzimateljem dužna su izraditi zajednički nacrt pripajanja.
(2) Nacrt pripajanja mora sadržavati:
1. naziv i kategoriju mirovinskih fondova koji sudjeluju u postupku pripajanja, tvrtku i sjedište mirovinskog društva koje upravlja fondom prenositeljem i fondom preuzimateljem te naznaku da se provodi postupak pripajanja
2. kratak opis razloga za provedbu pripajanja i osnove pripajanja
3. opis predviđenih posljedica pripajanja za članove fonda prenositelja i fonda preuzimatelja,
4. opis načina vrednovanja imovine i obveza fonda prenositelja i fonda preuzimatelja na datum izračuna omjera zamjene
5. opis metodologije koja će se primijeniti za izračun omjera zamjene na datum izračuna omjera zamjene
6. naznaku predviđenoga datuma provođenja pripajanja
7. detaljan opis postupaka u vezi s prijenosom imovine fonda prenositelja na fond preuzimatelj i u vezi sa zamjenom obračunskih jedinica u fondu prenositelju za obračunske jedinice u fondu preuzimatelju.
(3) Osim informacija i dokumentacije iz stavka 2. ovoga članka, u nacrt pripajanja mogu se unijeti i dodatne informacije povezane s postupkom pripajanja.
(4) Nacrt pripajanja potpisuju svi članovi uprave mirovinskih društava fonda prenositelja i fonda preuzimatelja.
(5) Ako u postupku pripajanja sudjeluje više fondova prenositelja kojima upravljaju različita mirovinska društva, izrađuje se također jedan nacrt pripajanja.
Mišljenje i obveze depozitara kod pripajanja
Članak 158.
(1) Depozitari mirovinskih fondova koji sudjeluju u postupku pripajanja dužni su, samostalno i neovisno jedan od drugoga, izraditi mišljenje o pripajanju svaki za mirovinski fond za koji obavlja poslove depozitara, na temelju nacrta pripajanja iz članka 157. ovoga Zakona.
(2) U svome mišljenju depozitar mora izričito navesti jesu li točke 1., 4., 5., 6. i 7. iz stavka 2. članka 157. ovoga Zakona izrađene u skladu s odredbama ovoga Zakona i statuta mirovinskog fonda.
(3) Troškovi povezani s izradom mišljenja depozitara o pripajanju ne smiju biti plaćeni iz imovine mirovinskih fondova koji sudjeluju u postupku pripajanja.
(4) Ako neko mirovinsko društvo fonda prenositelja nije u mogućnosti izvršiti svoje obveze u skladu s odredbama ove glave Zakona, iste će na odgovarajući način izvršiti depozitar mirovinskih fondova kojima upravlja ili je upravljalo to mirovinsko društvo.
Obavijest članovima o pripajanju
Članak 159.
(1) Mirovinsko društvo fonda preuzimatelja putem Središnjeg registra osiguranika dužno je svim članovima fonda preuzimatelja učiniti dostupnim obavijesti o svim radnjama i okolnostima pripajanja kako bi članovi mogli procijeniti posljedice koje će pripajanje imati na njihovu imovinu u fondu preuzimatelju.
(2) Mirovinsko društvo fonda prenositelja dužno je putem Središnjeg registra osiguranika svim članovima fonda prenositelja učiniti dostupnim obavijesti o svim radnjama i okolnostima pripajanja kako bi članovi mogli procijeniti posljedice koje će pripajanje imati na njihovu imovinu u fondu prenositelju.
(3) Obavijest o pripajanju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka sadrži:
1. kratak opis razloga za provedbu pripajanja i osnove pripajanja
2. opis predviđenih posljedica pripajanja na članove mirovinskog fonda prenositelja
3. opis i postupak ostvarivanja svih prava koja pripadaju članovima mirovinskog fonda na temelju odredaba ovoga Zakona te predviđeni dan provođenja pripajanja
4. informativni prospekt fonda preuzimatelja.
(4) Mirovinska društva koja upravljaju fondom prenositeljem i fondom preuzimateljem dostavit će obavijesti o pripajanju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka članovima tek nakon što Agencija mirovinskom društvu fonda prenositelja izda odobrenje za pripajanje, ali najmanje 30 dana prije provođenja postupka pripajanja.
(5) Članovima fonda prenositelja i fonda preuzimatelja mora se omogućiti prelazak u mirovinski fond kojim upravlja neko drugo mirovinsko društvo bez naplate naknade za izlaz u roku iz stavka 4. ovoga članka te u roku od šest mjeseci nakon izvršenog pripajanja.
(6) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati sadržaj obavijesti o pripajanju i način njezine dostave članovima u fondu prenositelju i fondu preuzimatelju.
50. Pravilnik o sadržaju obavijesti o pripajanju obveznih mirovinskih fondova i načinu njene dostave
Članak 160. (NN 64/18)
Mirovinsko društvo fonda preuzimatelja dužno je obavijestiti Središnji registar osiguranika o svim radnjama i okolnostima provođenja pripajanja te uz obavijest dostaviti nacrt pripajanja.
Odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za pripajanje
Članak 161.
Agencija će odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za pripajanje ako utvrdi da nisu poštovane odredbe članaka 151. do 160. ovoga Zakona.
Revizija pripajanja
Članak 162. (NN 64/18)
(1) Prije dana izračuna omjera zamjene i dana provođenja pripajanja, pripajanje mora revidirati revizor iz revizorskog društva kojeg je, u suglasnosti s depozitarom fonda prenositelja, imenovalo mirovinsko društvo fonda prenositelja.
(2) Na temelju revizije iz stavka 1. ovoga članka, revizor je dužan izraditi izvješće o pripajanju koje uključuje nalaz revizora o:
1. tome poštuje li se predloženim pripajanjem načelo nepromjenjivosti ekonomskog položaja članova mirovinskog fonda iz članka 154. ovoga Zakona.
2. o kriterijima prihvaćenima za vrednovanje iz članka 157. stavka 2. točke 4. ovoga Zakona
3. primjerenosti metodologije izračuna omjera zamjene iz članka 157. stavka 2. točke 5. ovoga Zakona.
(3) Revizor svoje izvješće o pripajanju podnosi upravama mirovinskih društava fonda prenositelja i fonda preuzimatelja te ga mirovinsko društvo fonda preuzimatelja u roku od tri radna dana dostavlja Agenciji i Središnjem registru osiguranika.
(4) Ako u postupku pripajanja sudjeluju fondovi prenositelji više mirovinskih društava, revizor će provesti reviziju pripajanja za svaki fond prenositelj svakog mirovinskog društva. Mirovinska društva fondova prenositelja mogu, u dogovoru s depozitarima tih fondova, odrediti da reviziju pripajanja provede isti revizor koji će izdati jedinstveno izvješće o pripajanju u kojem će se zasebno obraditi fond prenositelj svakog mirovinskog društva, što znači da će se u izvješću za fond prenositelj svakog mirovinskog društva navesti odredbe iz stavka 2. ovoga članka.
(5) Na odgovornost za štetu revizora koji izrađuje izvješće iz stavka 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe propisa kojima se uređuje revizija.
(6) Troškovi revizije ne smiju biti plaćeni iz imovine mirovinskih fondova koji sudjeluju u postupku pripajanja.
Pristup podacima o pripajanju
Članak 163.
(1) Član fonda prenositelja ili fonda preuzimatelja od mirovinskog društva fonda preuzimatelja može zahtijevati kopiju izvješća revizora o pripajanju.
(2) Mirovinsko društvo dužno je članu fonda besplatno dati kopiju izvješća revizora o pripajanju najkasnije sljedeći radni dan od primitka pisanog zahtjeva.
(3) Kopija izvješća revizora o pripajanju članu može se dostaviti i u elektroničkom obliku.
Provedba pripajanja
Članak 164. (NN 64/18)
(1) Pripajanje se provodi na isti dan za sve kategorije fondova mirovinskog društva fonda prenositelja i mirovinskog društva fonda preuzimatelja.
(2) Mirovinska društva koja upravljaju fondom prenositeljem i fondom preuzimateljem moraju, prema stanju na dan izračuna omjera zamjene i prema metodologiji opisanoj u nacrtu pripajanja, na temelju kojega je Agencija izdala odobrenje za pripajanje, odrediti omjer zamjene prema kojem će se provesti zamjena obračunskih jedinica u fondu prenositelju za obračunske jedinice u fondu preuzimatelju. Pritom se mora poštovati neto vrijednost imovine mirovinskih fondova koji sudjeluju u postupku pripajanja.
(3) Mirovinska društva koja upravljaju fondom prenositeljem i fondom preuzimateljem dužna su na dan provedbe pripajanja provesti nacrtom pripajanja predviđen cjelokupni prijenos imovine i obveza u vezi sa svakim mirovinskim fondom koji sudjeluje u postupku pripajanja.
(4) U slučaju da revizor prethodno nije izdao pozitivno mišljenje o pripajanju, mirovinska društva koja upravljaju fondom prenositeljem i fondom preuzimateljem ne smiju provesti prijenos imovine i obveza, a Središnji registar osiguranika ne smije provesti zamjenu obračunskih jedinica u skladu s odredbama ovoga članka.
(5) Imovina fonda preuzimatelja u dijelu koji se odnosi na ograničenja ulaganja ne mora biti u potpunosti usklađena s odredbama ovoga Zakona i statutom fonda preuzimatelja najviše 60 dana od dana provedbe pripajanja, uz dužno poštivanje načela razdiobe rizika i zaštite interesa članova mirovinskog fonda.
(6) Iznimno na zahtjev mirovinskog društva Agencija može produljiti rok iz stavka 5. ovoga članka na dodatnih 60 dana ako je to u interesu članova mirovinskog fonda.
Obavještavanje Agencije
Članak 165.
Mirovinsko društvo koje upravlja fondom preuzimateljem dužno je sljedeći radni dan nakon provedbe pripajanja o tome obavijestiti Agenciju i dostaviti nalaz revizora o točnosti stvarnog omjera zamjene utvrđenog na dan njegova izračuna.
Objava informacije o provedbi pripajanja
Članak 166.
Mirovinsko društvo koje upravlja fondom preuzimateljem dužno je sljedeći radni dan nakon provedbe pripajanja na svojim mrežnim stranicama objaviti informaciju o provedbi pripajanja.
Konvalidacija pogrešaka u postupku pripajanja
Članak 167.
Nakon provedbe zamjene obračunskih jedinica fonda prenositelja za obračunske jedinice fonda preuzimatelja, nije moguće tražiti da se provedeno pripajanje mirovinskih fondova utvrdi ništetnim, niti je moguće osporavati pravne radnje izvršene radi provedbe pripajanja.
Troškovi pripajanja
Članak 168.
Sve troškove koji nastanu zbog provedbe pripajanja snose mirovinska društva fonda prenositelja i fonda preuzimatelja.
Odgovornost za štetu mirovinskog društva i članova njegove uprave
Članak 169.
(1) Mirovinska društva fonda prenositelja i fonda preuzimatelja i članovi njihove uprave odgovorni su solidarno za štetu koja zbog provedbe pripajanja nastane članovima tih mirovinskih fondova, osim ako dokažu da su u postupku pripajanja postupali pažnjom dobrog stručnjaka.
(2) Na odgovornost za štetu mirovinskog društva i članova njihove uprave te postupak naknade štete i zastaru na odgovarajući se način primjenjuju odredbe zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava o odgovornosti za štetu članova tijela pripojenoga društva dioničarima ili imateljima poslovnih udjela tog društva.
Dio četvrti DEPOZITAR
Opće odredbe
Članak 170. (NN 64/18)
(1) Imovina mirovinskog fonda povjerava se na pohranu i administriranje depozitaru.
(2) Mirovinsko društvo dužno je izabrati jednog depozitara kojemu će povjeriti imovinu mirovinskih fondova i s kojim će sklopiti ugovor o obavljanju poslova depozitara imovine mirovinskih fondova. Depozitar može biti:
1. kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, koja ima odobrenje Hrvatske narodne banke za obavljanje poslova pohrane i administriranja financijskih instrumenata za račun klijenta, uključujući i poslove skrbništva i s tim povezane usluge, kao na primjer upravljanje novčanim sredstvima, odnosno instrumentima osiguranja
2. podružnica kreditne institucije druge države članice, osnovana u Republici Hrvatskoj u skladu s odredbama zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija, koja ima odobrenje nadležnog tijela države članice za obavljanje poslova pohrane i administriranja financijskih instrumenata za račun klijenta, uključujući i poslove skrbništva i s tim povezane usluge, kao na primjer upravljanje novčanim sredstvima, odnosno instrumentima osiguranja.
(3) Depozitar obavlja poslove određene ovim Zakonom na temelju pisanog ugovora o obavljanju poslova depozitara sklopljenog s mirovinskim društvom.
(4) Depozitar mora biti spreman i sposoban ispuniti sve organizacijske zahtjeve i uvjete potrebne za ispunjenje dužnosti depozitara prema odredbama ovoga Zakona.
(5) Upravitelji depozitara za mirovinski fond moraju imati odgovarajuće iskustvo. Upraviteljima depozitara smatraju se osobe odgovorne za poslovanje organizacijske jedinice koja obavlja poslove depozitara unutar kreditne institucije, odnosno podružnice kreditne institucije ili osobe koje mogu utjecati na poslovnu politiku u depozitarnom poslovanju kreditne institucije.
(6) Niti jedan subjekt ne smije djelovati i kao mirovinsko društvo i kao depozitar.
(7) Svaki mirovinski fond može imati samo jednoga depozitara.
(8) Poslovi depozitara svih kategorija mirovinskih fondova kojima upravlja isto mirovinsko društvo moraju biti povjereni istom depozitaru.
(9) Pri obavljanju poslova depozitara za više mirovinskih fondova, imovina, djelatnost i evidencije svakog mirovinskog fonda moraju biti potpuno odvojeni, kako međusobno, tako i od samog depozitara.
(10) Depozitar prilikom obavljanja poslova iz članka 172. ovoga Zakona djeluje isključivo u interesu članova mirovinskih fondova za koje obavlja poslove depozitara.
(11) Podatke koji su mu učinjeni dostupnima u skladu s odredbama ovoga Zakona depozitar je dužan čuvati kao poslovnu tajnu.
(12) Depozitar i mirovinsko društvo ne smiju biti povezane osobe.
Izbor i promjena depozitara
Članak 171.
(1) Na izbor depozitara od strane mirovinskog društva, kao i svaku promjenu depozitara, Agencija mora izdati odobrenje.
(2) Agencija će pravilnikom propisati uvjete i način za izbor depozitara i dokumentaciju koja se prilaže uz zahtjev za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Agencija u bilo koje doba može mirovinskom društvu naložiti promjenu depozitara, a osobito u slučaju:
1. kada depozitar, prema ocjeni Agencije, ne ispunjava svoje dužnosti u skladu s preuzetim obvezama i/ili odredbama ovoga Zakona i propisima donesenima na temelju ovoga Zakona
2. kada postoje okolnosti koje dovode u sumnju sposobnost depozitara za uredno, pravodobno i kvalitetno ispunjenje dužnosti u skladu s preuzetim obvezama i/ili odredbama ovoga Zakona i propisima donesenima na temelju ovoga Zakona
3. kada Agencija opravdano sumnja da mirovinsko društvo i depozitar djeluju u dosluhu na štetu interesa članova mirovinskih fondova
4. kada postoje okolnosti koje konkretno upućuju na povredu kontrolnih obveza depozitara i osnovnih obveza mirovinskog društva
5. kada je financijska ili organizacijska struktura depozitara bitno oslabila, čime predstavlja potencijalnu prijetnju sigurnosti imovine mirovinskih fondova.
Dužnosti i obveze depozitara
Članak 172. (NN 156/23)
(1) Depozitar za mirovinski fond obavlja sljedeće poslove:
1. pohranjuje i/ili evidentira imovinu mirovinskog fonda
2. kontinuirano prati novčane tokove mirovinskog fonda
3. vodi račune za imovinu mirovinskog fonda i odjeljuje imovinu svakog pojedinog mirovinskog fonda od imovine ostalih mirovinskih fondova, imovine depozitara i drugih klijenata depozitara te mirovinskog društva
4. kontrolira da se imovina mirovinskog fonda ulaže u skladu s proklamiranim ciljevima, odredbama ovoga Zakona i drugih važećih propisa te statuta mirovinskog fonda
5. izvješćuje Agenciju i mirovinsko društvo o provedenom postupku utvrđivanja vrijednosti imovine mirovinskog fonda i cijene udjela te potvrđuje i osigurava da je izračun neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda te vrijednost obračunske jedinice u mirovinskom fondu obavljen u skladu s usvojenim računovodstvenim politikama, odnosno metodologijama vrednovanja, ovim Zakonom, važećim propisima, te statutom mirovinskog fonda
6. izvršava naloge mirovinskog društva u vezi s transakcijama financijskim instrumentima i drugom imovinom koja čini imovinu mirovinskog fonda, pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom, propisima Agencije i statutom mirovinskog fonda
7. izvješćuje mirovinsko društvo o korporativnim akcijama vezanim za imovinu mirovinskog fonda koja mu je povjerena na pohranu i izvršava njegove naloge koji iz toga proizlaze
8. pruža usluge glasovanja na godišnjim skupštinama dioničara i usluge vezane uz ostvarivanje drugih prava koja proizlaze iz financijskih instrumenata u koje je uložena imovina mirovinskog fonda
9. zaprima uplate svih prihoda i drugih prava dospjelih u korist mirovinskog fonda, a koje proizlaze iz njegove imovine
10. osigurava da se prihodi mirovinskog fonda koriste u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona i statutom mirovinskog fonda te da su troškovi koje plaća mirovinski fond u skladu s odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i drugih propisa te statutom mirovinskog fonda
11. obavlja druge poslove koji su predviđeni ugovorom o obavljanju poslova depozitara
12. prijavljuje Agenciji svako ozbiljnije ili teže kršenje ovoga Zakona i ugovora o obavljanju poslova depozitara od strane mirovinskog društva
13. revizorima i drugim osobama ovlaštenima za obavljanje uvida, uključujući Agenciju, omogućuje pristup i razmjenjuje informacije o podacima i računima vezanim uz mirovinski fond i njegovu imovinu.
(2) Ako obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi kojima upravlja isto mirovinsko društvo imaju različite depozitare, njihovi su depozitari dužni sklopiti sporazum o razmjeni svih informacija potrebnih da oba depozitara ispunjavaju zahtjeve i obveze određene ovim Zakonom i zakonom kojim se uređuje osnivanje i upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima, pri čemu se na razmjenu informacija ne primjenjuju odredbe drugih zakona koje bi mogle ograničiti opseg razmjene informacija.
(3) Agencija može propisati i posebna pravila za obavljanje poslova depozitara nad imovinom mirovinskih fondova i pojedinosti o standardnom sporazumu između depozitara i mirovinskog društva.
Praćenje tijeka novca mirovinskog fonda
Članak 172.a (NN 64/18)
(1) Depozitar je dužan osigurati učinkovito i prikladno praćenje tijeka novca mirovinskog fonda, a posebno da se sva novčana sredstva mirovinskog fonda evidentiraju na novčanim računima koji ispunjavaju sljedeće uvjete:
1. otvoreni su u ime mirovinskog društva ili depozitara, a za račun mirovinskog fonda
2. otvoreni su kod središnje banke, kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili državi članici ili banke sa sjedištem u trećoj državi s odobrenjem za rad izdanim od nadležnog tijela, na tržištima gdje su takvi novčani računi potrebni za poslovanje mirovinskog fonda i koji su predmet propisa koji imaju jednak učinak kao i hrvatsko pravo i nad kojima se učinkovito provodi nadzor
3. vode se u skladu s načelima zaštite imovine klijenata propisane zakonom kojim se uređuje tržište kapitala i propisima donesenim na temelju njega u dijelu koji se odnosi na zaštitu imovine klijenata.
(2) Kada su novčani računi otvoreni u ime depozitara, a za račun mirovinskog fonda, na njima se ne smiju držati vlastita novčana sredstva osoba iz stavka 1. točke 2. ovoga članka, kao ni vlastita novčana sredstva depozitara.
(3) Depozitar je o novčanim sredstvima mirovinskog fonda evidentiranim na novčanim računima otvorenima kod osoba iz stavka 1. točke 2. ovoga članka dužan ažurno voditi i vlastite evidencije.
Evidencija o kršenjima i obavijesti depozitara o pitanjima važnima za nadzor
Članak 173.
(1) Na zahtjev Agencije, depozitar će Agenciji dostaviti dokumentaciju, obavijesti i informacije o svim pitanjima važnima za obavljanje nadzora nad obavljanjem poslova depozitara.
(2) Kada depozitar, pri izvršavanju svojih dužnosti i obveza iz članka 172. ovoga Zakona, utvrdi nepravilnosti i/ili nezakonitosti koje su posljedica aktivnosti mirovinskog društva, a predstavljaju kršenje obveza mirovinskog društva određenih ovim Zakonom, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona ili statuta mirovinskog fonda, na iste će bez odgode upozoriti mirovinsko društvo i zatražiti pojašnjenje tih okolnosti.
(3) Ako mirovinsko društvo nakon upozorenja depozitara iz stavka 2. ovoga članka nastavi s kršenjem svojih obveza, depozitar će o tome bez odgode obavijestiti Agenciju.
(4) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati način i rokove obavještavanja o utvrđenim nepravilnostima i/ili nezakonitostima iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.
Način pohrane imovine mirovinskog fonda
Članak 174.
(1) Imovina mirovinskog fonda povjerit će se na pohranu depozitaru na sljedeći način:
1. financijski instrumenti pohranjeni na skrbništvo:
a) depozitar će pohraniti na skrbništvo sve financijske instrumente koji mogu biti ubilježeni na računu nematerijaliziranih vrijednosnih papira
b) financijski instrumenti koji ne mogu biti ubilježeni na računu nematerijaliziranih vrijednosnih papira i materijalizirani financijski instrumenti predani depozitaru bit će ubilježeni na drugim odgovarajućim računima
2. neplasirana novčana sredstva držat će se na transakcijskim računima za poslovne namjene koji ne mogu biti predmetom ovrhe u vezi potraživanja prema depozitaru ili mirovinskom društvu
3. ostala imovina:
a) ostalu imovinu mirovinskog fonda depozitar će provjeriti i potvrditi da je ona vlasništvo mirovinskog fonda te će voditi evidencije takve imovine
b) provjera i potvrda činjenice da je imovina vlasništvo mirovinskog fonda mora se temeljiti na informacijama ili dokumentima koje je depozitaru dostavilo mirovinsko društvo ili, kada je to primjenjivo, na podacima iz javno dostupnih registara i evidencija.
(2) U svrhu pohrane, depozitar će osigurati da se svi financijski instrumenti i novčana sredstva iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka u njegovim knjigovodstvenim evidencijama vode na odvojenim računima na način propisan zakonom koji uređuje tržište kapitala i propisima donesenim na temelju istog u dijelu koji se odnosi na zaštitu imovine klijenata, otvorenim u ime mirovinskog društva, a za račun mirovinskog fonda kojim upravlja, tako da se u svakom trenutku može jasno odrediti i razlučiti imovina koja pripada mirovinskom fondu od imovine depozitara i ostalih klijenata depozitara.
(3) Depozitar je dužan ažurno voditi svoje evidencije.
(4) Agencija će pravilnikom dodatno propisati način pohrane imovine mirovinskog fonda kod depozitara.
Odvojenost poslovanja depozitara te vođenje imovine mirovinskog fonda
Članak 175.
(1) Poslovi pohrane i administriranja te ostali poslovi koje depozitar obavlja za mirovinsko društvo moraju biti ustrojstveno odvojeni od ostalih poslova koje depozitar obavlja u skladu sa zakonom koji uređuje osnivanje i rad kreditnih institucija.
(2) Imovinu mirovinskog fonda depozitar čuva i vodi tako da se u svakom trenutku može jasno odrediti i razlučiti imovina koja pripada mirovinskom fondu od imovine depozitara i ostalih klijenata depozitara.
(3) Kada je depozitaru povjerena na pohranu imovina mirovinskog fonda, dužan je primjenjivati odgovarajuće mjere kako bi se zaštitila prava vlasništva i druga prava mirovinskog fonda, osobito u slučaju nesolventnosti mirovinskog društva i depozitara.
(4) Depozitar i poddepozitar iz članka 182. ovoga Zakona ne smiju koristiti imovinu iz članka 174. stavka 1. točaka 1. i 3. ovoga Zakona za obavljanje transakcija za vlastiti račun ili za ostvarivanje bilo kakve koristi za sebe, svoje osnivače, radnike ili u bilo koju drugu svrhu osim u korist članova mirovinskog fonda.
(5) Imovina mirovinskog fonda iz članka 174. stavka 1. točaka 1. i 3. ovoga Zakona ne ulazi u imovinu, likvidacijsku ili stečajnu masu depozitara ili poddepozitara iz članka 182. ovoga Zakona, niti može biti predmetom ovrhe u vezi potraživanja prema depozitaru ili poddepozitaru iz članka 182. ovoga Zakona.
Izvršavanje obveza depozitara
Članak 176.
(1) U izvršavanju svojih poslova i dužnosti predviđenih ovim Zakonom i ugovorom o obavljanju poslova depozitara, depozitar će postupati pažnjom dobrog stručnjaka, u skladu s načelom savjesnosti i poštenja, neovisno o mirovinskom društvu, svojem osnivaču ili članu mirovinskog društva i isključivo u interesu članova mirovinskog fonda za koje obavlja poslove depozitara.
(2) Depozitar će izvršavati naloge i upute mirovinskog društva isključivo ako su u skladu s odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i statuta mirovinskog fonda.
(3) Depozitar putem svoje organizacijske strukture i internih akata, u izvršavanju poslova, obveza i dužnosti depozitara predviđenih ovim Zakonom i ugovorom o obavljanju poslova depozitara, mora izbjegavati sukob interesa između depozitara, osnivača i/ili imatelja kvalificiranog udjela u depozitaru, člana mirovinskog društva, i mirovinskog društva. Nadzor postupanja depozitara u skladu s ovom odredbom u nadležnosti je tijela depozitara koje je neovisno o upravi depozitara.
(4) Upravitelji i ostali radnici depozitara, njegovi prokuristi te punomoćnici ne smiju biti radnici mirovinskog društva.
(5) Članovi uprave mirovinskog društva, njegovi prokuristi, punomoćnici i ostali radnici mirovinskog društva ne smiju biti radnici depozitara.
Članak 177.
(1) Depozitar je odgovoran mirovinskom fondu i članovima mirovinskog fonda za gubitak imovine koji je prouzrokovao on ili treća osoba kojoj je delegirao pohranu financijskih instrumenata mirovinskog fonda.
(2) U slučaju gubitka financijskih instrumenata koji su pohranjeni na skrbništvo, depozitar u imovinu mirovinskog fonda vraća financijski instrument iste vrste ili odgovarajući iznos novčanih sredstava, bez nepotrebnog kašnjenja.
(3) Depozitar nije odgovoran za gubitak financijskih instrumenata koji su pohranjeni na skrbništvo ako može dokazati da je gubitak nastao kao rezultat vanjskog događaja izvan njegove razumne kontrole, čije bi posljedice bile neizbježne unatoč svim razumnim nastojanjima da se one izbjegnu.
Revizija izvršavanja obveza depozitara
Članak 178. (NN 64/18)
(1) Izvršavanje obveza depozitara jednom godišnje revidirat će revizor.
(2) Depozitar mora imenovati revizorsko društvo u roku utvrđenom propisima koji uređuju reviziju.
(3) Depozitar je dužan obavijestiti Agenciju o izboru revizorskog društva bez odgode.
(4) U roku od jednog mjeseca od primitka obavijesti iz stavka 3. ovoga članka, Agencija depozitaru može naložiti imenovanje novog revizorskog društva ako ocijeni da je to potrebno kako bi se ostvarila svrha revizije.
(5) Revizor je po završetku revizorskog izvješća dužan bez odgode predati revizorsko izvješće depozitaru, a depozitar Agenciji i to najkasnije u roku od četiri mjeseca nakon isteka poslovne godine za koju se izvješće sastavlja.
(6) Agencija će pravilnikom propisati opseg i sadržaj revizorskog izvješća o obavljenoj reviziji izvršavanja obveza depozitara.
(7) Ako Agencija utvrdi da revizija izvršavanja obveza depozitara nije obavljena ili revizorsko izvješće nije sastavljeno u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, propisima kojima se uređuje računovodstvo i revizija te pravilima revizorske struke, ili ako obavljenim nadzorom nad depozitarom ili na drugi način utvrdi da revizija i revizorsko izvješće o izvršavanju obveza depozitara nije zasnovano na istinitim i objektivnim činjenicama, može odbiti revizorsko izvješće i zahtijevati od depozitara da reviziju obave ovlašteni revizori drugog revizorskog društva, a na trošak depozitara.
Odgovornost depozitara
Članak 179.
Depozitar odgovara mirovinskom društvu i članovima mirovinskog fonda:
1. za gubitak imovine koji podnese depozitar ili treća osoba kojoj je delegirao pohranu financijskih instrumenata mirovinskog fonda
2. za pričinjenu štetu ako neopravdano ne ispunjava, ne obavlja ili nepravilno obavlja poslove predviđene ugovorom o obavljanju poslova depozitara, ovim Zakonom, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona ili statutom mirovinskog fonda, uključujući i slučaj kada je obavljanje svojih poslova iz članka 172. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona delegirao trećim osobama
3. zbog gubitka imovine mirovinskog fonda koji su nastali kao posljedica propusta depozitara u obavljanju i izvršavanju njegovih dužnosti.
Ostvarivanje zahtjeva i prava od strane depozitara i prema depozitaru
Članak 180.
(1) Depozitar je ovlašten i dužan u svoje ime ostvarivati zahtjeve i prava članova mirovinskog fonda prema mirovinskom društvu zbog kršenja odredaba ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i statuta mirovinskog fonda. To ne sprječava članove mirovinskog fonda da iz navedenih razloga pojedinačno i samostalno ostvaruju imovinsko-pravne zahtjeve prema mirovinskom društvu.
(2) Depozitar je dužan vratiti u imovinu mirovinskog fonda sve što je iz nje isplaćeno bez valjane pravne osnove.
(3) Mirovinsko društvo ovlašteno je i dužno u svoje ime ostvarivati prava članova mirovinskog fonda prema depozitaru.
(4) U slučaju da mirovinsko društvo ne podnese tužbu iz stavka 3. ovoga članka u roku od 60 dana od nastupa kršenja ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona ili prospekta i statuta mirovinskog fonda, pravo na pokretanje odgovarajućeg postupka, uključivši izravno podnošenje tužbe imaju članovi mirovinskog fonda.
Članak 181.
(1) Depozitar će s računa mirovinskog fonda isplatiti mirovinskom društvu naknadu za upravljanje mirovinskim fondom i s time povezane troškove te ako je predviđeno statutom mirovinskog fonda, naknadu za izlaz.
(2) Depozitar može samo uz odobrenje mirovinskog društva s računa mirovinskog fonda isplatiti naknadu za obavljene poslove depozitara u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Delegiranje poslova depozitara na treće osobe
Članak 182.
(1) Depozitar može dio svojih poslova povjeriti trećoj osobi, poddepozitaru, čime se ne isključuje odgovornost depozitara.
(2) Poslovi depozitara iz stavka 1. ovoga članka mogu se odnositi samo na poslove povjerene trećoj osobi u drugoj državi članici ili trećoj državi, i to za obavljanje poslova skrbništva nad imovinom mirovinskog fonda koja je uložena u vrijednosne papire za koje mjesto izdanja nije Republika Hrvatska, čime se ne isključuje odgovornost depozitara. Ako depozitar povjeri dio svojih poslova nekoj trećoj osobi u drugoj državi članici ili trećoj državi, ta treća osoba mora biti registrirana za poslove skrbništva.
(3) Depozitar može trećim osobama delegirati samo poslove i dužnosti iz članka 172. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona (pohrana i/ili evidencija imovine Fonda) i to ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
1. poslovi se ne delegiraju kako bi se izbjegle obveze i zahtjevi predviđeni ovim Zakonom
2. delegiranje se provodi iz objektivnih razloga i isključivo radi povećanja učinkovitosti obavljanja tih poslova i dužnosti
3. depozitar mora dokazati da je treća osoba izabrana primjenom dužne pažnje i da će depozitar u svako doba dužnom pažnjom i učinkovito nadzirati obavljanje delegiranih poslova i dužnosti
4. depozitar mora dokazati da treća osoba ispunjava i da će za trajanja ugovora o delegiranju kontinuirano ispunjavati sljedeće uvjete:
a) da ima uređeno unutarnje ustrojstvo te iskustvo potrebno i primjereno prirodi i složenosti imovine mirovinskog fonda koja mu je povjerena na pohranu u skladu s odredbama članka 174. ovoga Zakona
b) da se radi o osobi koja podliježe bonitetnom nadzoru i nadzoru prema odredbama mjerodavnog prava (uključujući zahtjeve o adekvatnosti kapitala), u odnosu na delegiranje poslova skrbništva iz članka 172. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona
c) da se radi o osobi nad kojom se redovito periodički provodi neovisna vanjska revizija kako bi se osiguralo i potvrdilo da je osoba u posjedu i/ili ima nadzor nad financijskim instrumentima koji su joj povjereni na skrbništvo, u odnosu na delegiranje poslova skrbništva iz članka 172. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona
d) da odvaja imovinu klijenata depozitara od vlastite imovine tako da se u bilo kojem trenutku može jasno i nedvojbeno identificirati i utvrditi koja imovina pripada klijentima toga depozitara
e) da bez suglasnosti mirovinskog društva i prethodnog obavještavanja depozitara neće raspolagati imovinom koja je povjerena na pohranu
f) da udovoljava obvezama i zabranama iz članaka 175. i 176. ovoga Zakona.
(4) Treća osoba može dalje delegirati obavljanje delegiranih poslova i dužnosti samo ako su ispunjeni uvjeti iz stavaka 3. ovoga članka.
(5) Depozitar odgovara mirovinskom društvu i članovima mirovinskog fonda za izbor treće osobe.
(6) Treće osobe kojima je depozitar delegirao obavljanje poslova i dužnosti iz članka 172. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona mogu biti samo strane kreditne institucije ili strani skrbnici koji imaju odobrenje nadležnog tijela za obavljanje poslova pohrane i administriranja financijskih instrumenata za račun klijenta, uključujući i poslove skrbništva i s tim povezane usluge, kao na primjer upravljanje novčanim sredstvima, odnosno instrumentima osiguranja, a koji su propisani zakonom koji uređuje tržište kapitala.
Članak 183. (NN 64/18)
(1) Depozitar koji je delegirao poslove iz članka 172. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona na treće osobe Agenciji će dostaviti:
a) obavijest o sklapanju ugovora s trećim osobama i
b) popis svih trećih osoba s kojima je sklopio ugovor o delegiranju, najkasnije do 31. ožujka svake godine.
(2) Popis iz stavka 1. točke b) ovoga članka depozitar dostavlja i mirovinskom društvu, a depozitar i mirovinsko društvo objavljuju ga bez odgode svaki na svojim mrežnim stranicama.
Članak 184.
Depozitar koji je delegirao poslove iz članka 172. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona na treće osobe dužan je:
1. učinkovito, kontinuirano i s dužnom pažnjom nadzirati obavljanje delegiranih poslova, a osobito potencijalnih rizika vezanih uz pohranu imovine mirovinskog fonda na skrbništvo te obavještavati mirovinsko društvo o okolnostima koje mogu uzrokovati promjenu tih rizika
2. bez odgode obavijestiti Agenciju i mirovinsko društvo o neispunjenju i/ili neurednom ispunjenju obveze te propustu treće osobe koji može značajno utjecati na imovinu mirovinskog fonda pohranjenu na skrbništvo.
Članak 185.
Kada je depozitar delegirao poslove iz članka 172. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona na treće osobe, u informativnom prospektu mirovinskog fonda, u dijelu koji se odnosi na depozitara moraju se navesti i sljedeći podaci:
1. ugovori sklopljeni između depozitara i trećih osoba koji mogu utjecati na njihovu odgovornost prema članovima (primjerice izbor mjerodavnog prava)
2. jasna naznaka subjekata koji će u konačnici skrbiti o imovini fonda i pod čijim je nadzorom ta imovina
3. opis rizika koje delegiranje može imati na imovinu mirovinskog fonda, osobito u slučaju neispunjenja i/ili neurednog ispunjenja obveze te propusta poddepozitara.
Promjena depozitara
Članak 186.
(1) Depozitar koji namjerava prestati obavljati poslove depozitara ili raskinuti, odnosno otkazati ugovor o obavljanju poslova depozitara imovine mirovinskog fonda, dužan je najmanje dva mjeseca prije planiranog prestanka obavljanja djelatnosti, odnosno raskida ili otkaza ugovora uputiti pisanu obavijest o svojoj namjeri Agenciji i mirovinskom društvu za koje obavlja poslove depozitara mirovinskih fondova.
(2) Depozitar smije prestati obavljati poslove depozitara isključivo za sve mirovinske fondove pod upravljanjem jednog mirovinskog društva.
(3) U slučaju da mirovinsko društvo ne zaključi ugovor o obavljanju poslova depozitara s drugim depozitarom u roku od dva mjeseca od dana primitka obavijesti iz stavka 1. ovoga članka, depozitar je dužan, ako je u mogućnosti, nastaviti s pružanjem usluga depozitara u daljnjem roku od mjesec dana, u kojem je mirovinsko društvo dužno zaključiti ugovor s novim depozitarom.
(4) Ako mirovinsko društvo ne zaključi ugovor s novim depozitarom u daljnjem roku od mjesec dana iz stavka 3. ovoga članka, oduzet će mu se odobrenje za rad.
Članak 187.
(1) Mirovinsko društvo može, uz odobrenje Agencije i prema uvjetima iz ovoga Zakona, zamijeniti postojećeg depozitara novim depozitarom.
(2) Promjena depozitara mora se obaviti na način da se održi neprekinuto obavljanje poslova depozitara u odnosu na imovinu mirovinskog fonda.
(3) Dotadašnji depozitar mora u pisanom obliku, u roku tri dana od primitka zahtjeva mirovinskog društva za raskid ili otkaz ugovora o obavljanju poslova depozitara, obavijestiti Agenciju postoje li, prema svim njegovim saznanjima, nerazriješene povrede ovoga Zakona ili drugih propisa.
Članak 188.
U slučaju raskida ili otkaza ugovora o obavljanju poslova depozitara, depozitar je dužan, u roku od 30 dana, svu imovinu mirovinskog fonda prenijeti na pohranu i administriranje novom depozitaru s kojim mirovinsko društvo zaključi ugovor o obavljanju poslova depozitara, pri čemu mora predati i knjige računa, evidenciju i sve druge dokumente i materijale bitne za poslovanje mirovinskog fonda za koji je do tada obavljao poslove depozitara, i to u pisanom ili elektroničkom obliku, ovisno o načinu vođenja naznačenih podataka.
Članak 189.
(1) U slučaju otvaranja postupka stečaja ili pokretanja postupka likvidacije nad depozitarom, mirovinsko društvo će:
1. odmah dostaviti obavijest depozitaru o raskidu ili otkazu ugovora i o tome obavijestiti Agenciju
2. odmah izabrati novog depozitara i zatražiti odgovarajuće odobrenje Agencije.
(2) Ako mirovinsko društvo ne poduzme mjere iz stavka 1. ovoga članka, Agencija će naložiti promjenu depozitara, pri čemu se odgovarajuće primjenjuju odredbe članka 187. stavka 2. i članka 188. ovoga Zakona.
(3) Agencija može narediti mirovinskom društvu promjenu depozitara ako je financijska ili organizacijska struktura depozitara bitno oslabila, čime predstavlja potencijalnu prijetnju sigurnosti imovine mirovinskog fonda.
(4) Hrvatska narodna banka obavijestit će Agenciju o svakom slučaju koji bi prema kriterijima Hrvatske narodne banke mogao uzrokovati bitno slabljenje financijske ili organizacijske strukture depozitara.
Članak 190. (NN 115/18)
(1) Agencija će ukinuti zakonito rješenje kojim je izdano odobrenje na izbor depozitara u sljedećim slučajevima:
1. ako je odobrenje izdano na temelju neistinitih, netočnih podataka ili podataka koji dovode u zabludu, odnosno na koji drugi prijevaran način
2. ako depozitar prestane ispunjavati uvjete pod kojima je odobrenje izdano
3. ako Agencija utvrdi da depozitar ne ispunjava svoje dužnosti u skladu s preuzetim obvezama i/ili odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona osobito u odnosu na delegirane poslove, a ukidanje odobrenja je primjerenije od promjene depozitara iz članka 171. stavka 3. ovoga Zakona
4. ako postoje okolnosti koje dovode u sumnju sposobnost depozitara za uredno, pravodobno i kvalitetno ispunjenje dužnosti u skladu s preuzetim obvezama i/ili odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, osobito u odnosu na delegirane poslove, a ukidanje odobrenja je primjerenije od promjene depozitara iz članka 171. stavka 3. ovoga Zakona
5. ako depozitar sustavno i/ili teško krši odredbe ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona ili statuta mirovinskog fonda.
(2) Odobrenje na izbor depozitara po sili zakona prestaje važiti:
a) danom otvaranja stečajnog postupka nad depozitarom
b) danom pokretanja postupka redovne ili prisilne likvidacije depozitara.
(3) Agencija će pravilnikom propisati način postupanja mirovinskog društva i depozitara u slučajevima kada je depozitaru ukinuto odobrenje za rad, odnosno kad je ukinuto odobrenje na izbor depozitara.
Članak 191.
(1) Za poslove depozitara iz članka 172. ovoga Zakona depozitar ima pravo na naknadu čiji najviši postotak propisuje Agencija.
(2) Agencija će svake godine, za narednu kalendarsku godinu, odlukom utvrditi visinu naknade depozitaru, ali ista ne može biti viša od 0,1% od prosječne godišnje neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda.
Dio peti SREDIŠNJI REGISTAR OSIGURANIKA
Članak 192.
(1) Središnji registar osiguranika surađuje s depozitarima, Financijskom agencijom, Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje i drugim tijelima kako bi se osiguralo efikasno prikupljanje doprinosa i izvještavanje.
(2) Središnji registar osiguranika mjesečno za svakog člana mirovinskog fonda ima pravo na naknadu koju plaća mirovinsko društvo, kako je propisano zakonom koji uređuje poslovanje Središnjeg registra osiguranika.
(3) Agencija će pravilnikom propisati način plaćanja doprinosa, uspostavljanje privremenog računa, način postupanja sa sredstvima na prolaznom i privremenom računu te način prosljeđivanja sredstava.
Članak 193.
(1) Središnji registar osiguranika će najmanje jednom na godinu svakom članu mirovinskog fonda bez plaćanja naknade učiniti dostupnom potvrdu koja sadrži broj obračunskih jedinica na osobnom računu, vrijednost imovine koja se nalazi na osobnom računu, kategoriji mirovinskog fonda u kojem je ta imovina uložena, mirovinskom društvu koje upravlja tim mirovinskim fondom, o datumima uplate i svotama doprinosa koje je član mirovinskog fonda imao u odgovarajućem razdoblju, informaciju o eventualnom prelasku u mirovinski fond druge kategorije u proteklom izvještajnom razdoblju te mogućnosti prelaska u mirovinski fond druge kategorije u sljedećih godinu dana.
(2) Na zahtjev člana mirovinskog fonda Središnji registar osiguranika će dostaviti tom članu obavijest o vrijednosti imovine na njegovom računu. Središnji registar osiguranika može zaračunati naknadu za takve obavijesti koje ne proizlaze iz stavka 1. ovoga članka, ali ona ne može biti veća od troška izrade ove obavijesti.
(3) Središnji registar osiguranika dužan je obavijesti s podacima iz stavka 1. ovoga članka najmanje jednom godišnje učiniti dostupnim i mirovinskom društvu za svakog člana mirovinskog fonda kojim to društvo upravlja.
(4) Središnji registar osiguranika podatke o članovima, broju obračunskih jedinica, vrijednosti imovine na osobnom računu, uplatama i isplatama te kategoriji mirovinskog fonda i eventualnim prelascima može priopćavati pravosudnim i upravnim tijelima, te drugim osobama na temelju zahtjeva i u okviru ovlaštenja u skladu s odredbama posebnog zakona.
(5) Središnji registar osiguranika dužan je po primitku vrijednosti obračunskih jedinica svih mirovinskih fondova iz članka 111. stavka 8. ovoga Zakona, iste objaviti na svojoj mrežnoj stranici.
(6) Agencija će pravilnikom propisati način i rokove dostave obavijesti iz stavka 1. ovoga članka.
(7) Agencija će pravilnikom propisati način, rokove i dodatne zahtjeve vezane uz objavljivanje podataka iz stavaka 3. i 5. ovoga članka.
Članak 194.
(1) Smatra se da je Središnji registar osiguranika članu mirovinskog fonda učinio podatke dostupnim ako su isti dostupni na jedan od sljedećih načina:
1. podaci su dostupni preko internetskog sučelja Središnjeg registra osiguranika
2. član fonda može dobiti podatke na prijemnim mjestima Središnjeg registra osiguranika besplatno na zahtjev
3. podaci su poslani na adresu elektroničke pošte člana mirovinskog fonda ako su zadovoljeni i sljedeći uvjeti:
a) član mirovinskog fonda je dostavio Središnjem registru osiguranika valjanu adresu elektroničke pošte
b) član mirovinskog fonda je odabrao takav način dostave podataka.
(2) Smatra se da je Središnji registar osiguranika mirovinskom društvu učinio podatke dostupnim ako su:
1. dostupni preko mrežnog sučelja Središnjeg registra osiguranika ili
2. dostavljeni mirovinskom društvu u elektroničkom obliku.
Članak 195.
Središnji registar osiguranika dužan je uspostaviti, provoditi te redovito ažurirati, procjenjivati i nadzirati, uzimajući u obzir opseg i složenost poslovanja, učinkovite i primjerene:
1. mjere i postupke za nadzor i zaštitu informacijskog sustava i sustava za elektroničku obradu podataka
2. mjere i postupke za neprekidno očuvanje sigurnosti, cjelovitosti i povjerljivosti informacija
3. politike, mjere i postupke osiguranja neprekidnog poslovanja, a u koju svrhu je Središnji registar osiguranika dužan koristiti odgovarajuće sustave, sredstva i postupke, koji su razmjerni opsegu i složenosti njegovog poslovanja.
Dio šesti NADZOR NAD POSLOVANJEM MIROVINSKIH DRUŠTAVA, MIROVINSKIH FONDOVA, DEPOZITARA I SREDIŠNJEG REGISTRA OSIGURANIKA
Opće odredbe
Nadzor
Članak 196.
(1) U smislu ovoga Zakona, nadzor je provjera posluje li subjekt nadzora u skladu s odredbama ovoga Zakona, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, u skladu s drugim propisima, s propisima o upravljanju rizicima, kao i u skladu s vlastitim pravilima i standardima, pravilima struke te općenito na način koji omogućuje uredno funkcioniranje subjekta nadzora i provođenje mjera i aktivnosti s ciljem otklanjanja utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti.
(2) Osnovni ciljevi nadzora su provjera zakonitosti, procjena sigurnosti i stabilnosti poslovanja subjekata nadzora, a radi zaštite interesa članova mirovinskog fonda, te javnog interesa, pridonošenja stabilnosti financijskog sustava te promicanja i očuvanja povjerenja u tržište kapitala.
(3) Temeljem odredaba ovoga Zakona nadzor se provodi po službenoj dužnosti.
Predmet nadzora
Članak 197.
(1) Pri obavljanju nadzora Agencija posebice:
1. provjerava organizacijske uvjete, strategije, politike i postupke koje je subjekt nadzora uspostavio radi usklađenja svojeg poslovanja s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona
2. provjerava i procjenjuje financijsku stabilnost i položaj subjekta nadzora te rizike kojima je subjekt nadzora izložen ili bi mogao biti izložen u svom poslovanju.
(2) Agencija će pri provjeri i procjeni financijske stabilnosti i položaja, te pri procjeni rizika kojima je subjekt nadzora izložen ili bi mogao biti izložen, uzeti u obzir vrstu, opseg i složenost poslovanja subjekta nadzora.
(3) Agencija će na temelju nadzora, provjera i procjena iz stavka 1. ovoga članka utvrditi posluje li subjekt nadzora u skladu sa zakonskim propisima, ima li subjekt nadzora uspostavljen odgovarajući organizacijski ustroj te stabilan sustav upravljanja u društvu, kao i kapital koji osigurava primjeren sustav upravljanja i pokrića rizika kojima je subjekt nadzora izložen ili bi mogao biti izložen u svom poslovanju.
(4) Agencija se pri utvrđivanju učestalosti i intenziteta obavljanja nadzora, za pojedini subjekt nadzora rukovodi veličinom, utjecajem i značajem mirovinskog društva i fondova kojima upravlja, kao i prirodom, vrstom, opsegom, složenošću, te pokazateljima njihova poslovanja.
Subjekti nadzora
Članak 198. (NN 156/23)
(1) Agencija provodi nadzor nad subjektima nadzora u skladu sa Zakonom o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga, ovim Zakonom, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona te drugim zakonima i propisima donesenima na temelju istih.
(2) Na postupke koje u okviru svoje nadležnosti provodi Agencija primjenjuju se odredbe iz ovoga dijela Zakona, ako nije drugačije propisano.
(3) Na postupke iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku. U postupcima koje vodi Agencija u pravilu, odlučuje bez usmene rasprave.
(4) Agencija za potrebe nadzora ima pravo uvida u sve podatke i dokumentaciju koja se vodi u subjektima nadzora.
(5) Subjekti nadzora Agencije prema odredbama ovoga Zakona su:
1. mirovinska društva
2. mirovinski fondovi kojima upravljaju mirovinska društva iz točke 1. ovoga stavka
3. depozitari mirovinskih fondova iz točke 2. ovoga stavka
4. Središnji registar osiguranika.
Postupak nadzora
Način obavljanja nadzora
Članak 199.
(1) Agencija provodi nadzor po službenoj dužnosti:
1. neposrednim nadzorom, u prostorijama subjekta nadzora ili pravne osobe s kojom je nadzirana osoba izravno ili neizravno, poslovno, upravljački ili kapitalno povezana, pregledom izvorne dokumentacije, provjerom i procjenom cjelokupnog poslovanja, provođenjem razgovora s članovima uprave, članovima nadzornog odbora i drugim relevantnim osobama, te u prostorijama Agencije
2. posrednim nadzorom u prostorijama Agencije, na temelju analize izvještaja koje su subjekti nadzora dužni u propisanim rokovima dostavljati Agenciji, te praćenjem, prikupljanjem i provjerom dokumentacije, obavijesti i podataka dobivenih na poseban zahtjev Agencije, kao i praćenjem, prikupljanjem i provjerom podataka i saznanja iz drugih izvora te provjerom i procjenom poslovanja na temelju dostavljenih izvještaja i prikupljenih informacija, provođenjem razgovora s članovima uprave, članovima nadzornog odbora i drugim relevantnim osobama.
(2) Neposredni nadzor iz stavka 1. točke 1. ovoga članka može biti redovni ili izvanredni.
Osobe ovlaštene za nadzor
Članak 200.
(1) Nadzor obavljaju radnici Agencije (u daljnjem tekstu: ovlaštene osobe Agencije).
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, za obavljanje zadataka u vezi s nadzorom, Agencija može zatražiti stručno sudjelovanje revizora, revizorskog društva ili druge stručno osposobljene osobe, pri čemu se na te osobe na odgovarajući način primjenjuju propisi o tajnosti podataka koji se primjenjuju na radnike Agencije.
Dostavljanje podataka na zahtjev Agencije
Članak 201.
(1) Na zahtjev Agencije, subjekt nadzora dužan je dostaviti ili učiniti dostupnom dokumentaciju, izvještaje i podatke o svim okolnostima potrebnim za nadzor ili izvršavanje drugih ovlasti i mjera koje Agencija ima na temelju ovoga Zakona, zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje Agencije, te propisa donesenih na temelju tih zakona.
(2) Dokumentaciju, izvještaje i podatke iz stavka 1. ovoga članka Agenciji su dužni dostaviti članovi uprave, nadzornog odbora, prokuristi i druge relevantne osobe subjekta nadzora.
(3) Agencija je, od osoba iz stavka 2. ovoga članka, ovlaštena zatražiti pisano očitovanje o okolnostima iz stavka 1. ovoga članka ili ih pozvati da daju usmeno očitovanje.
Obavijest o neposrednom nadzoru
Članak 202.
(1) Prije početka obavljanja neposrednog nadzora subjektu nadzora dostavlja se pisana obavijest o neposrednom nadzoru koja sadrži najmanje:
1. predmet nadzora
2. podatke o osobama ovlaštenima za nadzor
3. naznaku lokacije na kojoj će se nadzor obavljati
4. datum početka obavljanja nadzora
5. vremensko razdoblje koje se nadzire.
(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka može sadržavati i podatke koje je subjekt nadzora dužan pripremiti ovlaštenim osobama Agencije za potrebe obavljanja neposrednog nadzora.
(3) Agencija može tijekom nadzora dopuniti obavijest o nadzoru. Na dopunu obavijesti o nadzoru se na odgovarajući način odnose odredbe stavka 1. ovoga članka.
(4) Obavijest o neposrednom nadzoru dostavlja se subjektu nadzora u roku koji ne može biti kraći od tri dana prije dana početka nadzora.
(5) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, ovlaštena osoba Agencije može dostaviti obavijest o neposrednom nadzoru i na dan početka provođenja nadzora, ako je potrebno hitno provođenje nadzora ili nije moguće na drugi način postići svrhu nadzora.
Neposredni nadzor poslovanja
Članak 203.
(1) Subjekt nadzora dužan je ovlaštenoj osobi Agencije, nakon zaprimanja obavijesti o nadzoru, omogućiti obavljanje neposrednog nadzora u sjedištu subjekta nadzora i na ostalim mjestima u kojima on ili druga osoba po njegovom ovlaštenju obavlja djelatnost i poslove u vezi kojih Agencija obavlja nadzor.
(2) Subjekt nadzora dužan je ovlaštenoj osobi Agencije koja provodi nadzor omogućiti kontrolu poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije, administrativne ili poslovne evidencije te nadzor nad informacijskim sustavom i tehnologijama koje omogućavaju rad informacijskog sustava, u opsegu potrebnom za obavljanje nadzora.
(3) Subjekt nadzora dužan je ovlaštenoj osobi Agencije koja provodi nadzor uručiti svu traženu poslovnu dokumentaciju, računalne ispise, preslike poslovnih knjiga, zapise o telefonskim razgovorima i snimke telefonskih razgovora, zapise s telefaksa, administrativne ili poslovne evidencije u papirnatom obliku ili u obliku elektroničkog zapisa na mediju i u obliku koji zahtijeva ovlaštena osoba. Subjekt nadzora dužan je ovlaštenoj osobi osigurati standardno sučelje za pristup sustavu za upravljanje bazama podataka kojima se koristi, u svrhu provođenja nadzora potpomognutog računalnim programima.
(4) Dokumentaciju, ispise, zapise i snimke iz stavka 3. ovoga članka, financijske instrumente, novac ili predmete koji mogu poslužiti kao dokaz u kaznenom ili prekršajnom postupku ovlaštene osobe Agencije mogu, uz izdavanje potvrde, privremeno oduzeti subjektu nadzora, ali samo do pokretanja tih postupaka, kada ih predaju tijelu nadležnom za vođenje postupka.
(5) Relevantne osobe subjekta nadzora dužne su surađivati s ovlaštenom osobom Agencije, na njezin zahtjev provesti s njome razgovor te joj dati sve informacije bitne za obavljanje nadzora i ispunjavanje ciljeva nadzora.
Uvjeti za obavljanje neposrednog nadzora
Članak 204.
(1) Subjekt nadzora dužan je ovlaštenoj osobi Agencije osigurati prikladne prostorije u kojima je moguće neometano i bez prisutnosti drugih osoba obavljati nadzor poslovanja.
(2) Na zahtjev ovlaštene osobe Agencije, subjekt nadzora dužan je osigurati stručnu i tehničku pomoć, potrebna pojašnjenja i druge uvjete potrebne za obavljanje nadzora.
(3) Nadzor poslovanja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka obavlja ovlaštena osoba Agencije tijekom radnog vremena subjekta nadzora. Ako je zbog opsega ili prirode posla nužno, subjekt nadzora dužan je omogućiti ovlaštenoj osobi Agencije obavljanje nadzora poslovanja i izvan radnog vremena.
Kontrola informacijskog sustava
Članak 205.
(1) Subjekt nadzora koji u svom poslovanju koristi informacijski sustav dužan je na zahtjev ovlaštene osobe Agencije osigurati uvjete za pregled informacijskog sustava te mogućnost ispitivanja jesu li podaci obrađeni korištenjem informacijske tehnologije obrađeni na primjeren način.
(2) Subjekt nadzora dužan je na zahtjev ovlaštene osobe Agencije predati dokumentaciju iz koje je razvidan potpuni opis rada informacijskog sustava. Iz dokumentacije moraju biti razvidne komponente informacijskog sustava. Dokumentacija mora omogućiti ovlaštenoj osobi Agencije uvid u:
1. programska rješenja
2. postupke obrade podataka korištenjem informacijske tehnologije
3. kontrole koje osiguravaju pravilnu obradu podataka i
4. kontrole koje osiguravaju čuvanje povjerljivosti, integriteta i raspoloživosti podataka.
Okončanje postupka neposrednog nadzora
Članak 206.
(1) Nakon obavljenog neposrednog nadzora, sastavlja se zapisnik o obavljenom nadzoru koji se uručuje subjektu nadzora, s detaljnim opisom utvrđenih činjenica. Uprava subjekta nadzora dužna je bez odgode zapisnik o obavljenom nadzoru dostaviti nadzornom odboru.
(2) Na dostavljeni zapisnik subjekt nadzora ima pravo na prigovor u roku od 15 dana od dana primitka istog.
(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, Agencija može odrediti rok kraći od 15 dana, kad je to potrebno u svrhu sprječavanja mogućih značajnih štetnih posljedica za mirovinsko društvo, mirovinski fond, depozitara, člana mirovinskog fonda ili treće osobe.
(4) Ako u postupku nadzora nisu utvrđene nezakonitosti i/ili nepravilnosti za koje bi se donosila odgovarajuća nadzorna mjera ili su iste utvrđene, ali su otklonjene do izrade zapisnika, to će se unijeti u zapisnik.
(5) U slučajevima iz stavka 4. ovoga članka Agencija će donijeti rješenje kojim se utvrđuje da je postupak nadzora okončan.
Dopuna zapisnika
Članak 207.
Ako sve nezakonitosti ili nepravilnosti utvrđene zapisnikom iz članka 206. ovoga Zakona, za koje bi se inače donosila odgovarajuća nadzorna mjera, budu otklonjene prije donošenja rješenja kojim se izriče odgovarajuća nadzorna mjera, Agencija će o tome sastaviti dopunu zapisnika i po isteku roka za davanje prigovora donijeti rješenje kojim se utvrđuje da su nezakonitosti ili nepravilnosti utvrđene u zapisniku, odnosno dopuni zapisnika otklonjene i da je postupak nadzora okončan.
Sadržaj očitovanja
Članak 208.
Prigovor na zapisnik iz članka 206. ovoga Zakona mora sadržavati navode o okolnostima iz kojih proizlazi da je zapisnikom pogrešno utvrđeno postojanje određenih nedostataka, nezakonitosti ili nepravilnosti. Prigovoru na zapisnik moraju biti priloženi odgovarajući dokazi ako stranka istima raspolaže.
Posredni nadzor
Članak 209.
(1) Ovlaštena osoba Agencije tijekom posrednog nadzora:
1. utvrđuje jesu li propisani izvještaji i drugi podaci dostavljeni u propisanom roku i propisanoj formi
2. utvrđuje jesu li podaci u izvještajima ili drugoj traženoj dokumentaciji istiniti, točni i ispravni
3. utvrđuje posluje li subjekt nadzora u skladu s propisima o upravljanju rizicima, u skladu s drugim propisima određenim ovim Zakonom i propisima donesenima na temelju ovoga Zakona te drugim zakonima kojima se uređuje poslovanje subjekata nadzora i donesenim propisima na temelju istih
4. provjerava i procjenjuje financijsku stabilnost i položaj subjekta nadzora te rizike kojima je subjekt nadzora izložen ili bi mogao biti izložen u svom poslovanju.
(2) Agencija će pri provjeri i procjeni financijske stabilnosti i položaja te pri procjeni rizika kojima je subjekt nadzora izložen ili bi mogao biti izložen uzeti u obzir vrstu, opseg i složenost poslovanja subjekta nadzora.
Zapisnik o posrednom nadzoru
Članak 210.
(1) U slučaju utvrđenih nedostataka, nezakonitosti i nepravilnosti u poslovanju subjekta nadzora, utvrđenih u postupku posrednog nadzora, ovlaštena osoba Agencije sastavlja zapisnik.
(2) Zapisnik o obavljenom nadzoru dostavlja se subjektu nadzora, s detaljnim opisom utvrđenih činjenica u postupku nadzora.
(3) Na zapisnik o posrednom nadzoru na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članaka 206. do 208. ovoga Zakona.
(4) Na temelju nalaza iz zapisnika iz ovoga članka, Agencija je ovlaštena poduzeti sve nadzorne mjere kao i u slučaju neposrednog nadzora.
Nadzorne mjere
Članak 211. (NN 156/23)
(1) Na temelju provedenog postupka neposrednog ili posrednog nadzora, osim ostalih mjera i postupaka predviđenih ovim Zakonom, Agencija može subjektu nadzora izreći nadzorne mjere propisane ovim Zakonom u svrhu zakonitog i urednog poslovanja subjekata nadzora, zaštite interesa članova i zaštite javnog interesa, a u slučaju utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti podnijeti odgovarajuću prijavu nadležnom tijelu.
(2) U smislu ovoga Zakona, nezakonitosti su stanja i postupci koji nisu u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, drugim zakonima i podzakonskim aktima te međunarodnim aktima i propisima.
(3) U smislu ovoga Zakona, nepravilnosti su stanja i postupci koji nisu u skladu s vlastitim poslovnim politikama i internim aktima subjekta nadzora te standardima i pravilima struke ili se isti dosljedno ne primjenjuju, a time se ugrožava poslovanje, posebice u vezi organizacijskih zahtjeva i upravljanja rizicima.
(4) Kada Agencija utvrdi postojanje osnovane sumnje o počinjenom kaznenom djelu, podnosi odgovarajuću prijavu nadležnom tijelu.
(5) Kada Agencija utvrdi postojanje osnovane sumnje o počinjenom prekršaju, podnosi odgovarajuću prijavu nadležnom tijelu, ako to u konkretnom slučaju smatra opravdanim i svrsishodnim.
Članak 211.a (NN 115/18)
Agencija je ovlaštena raznim vrstama objava (uputama, smjernicama i slično) obavještavati određene skupine subjekata nadzora i druge adresate o objašnjenju ili načinu primjene određenih propisa iz njezine nadležnosti ili s njima povezanih općih pravnih akata.
Mjere koje Agencija poduzima u slučajevima kada je upravljanje mirovinskim društvom pažnjom dobrog stručnjaka dovedeno u pitanje
Članak 212.
(1) Ako je neprimjerenim utjecajem člana mirovinskog društva upravljanje mirovinskim društvom pažnjom dobrog stručnjaka dovedeno u pitanje, Agencija je ovlaštena poduzimati odgovarajuće mjere kako bi se taj utjecaj spriječio.
(2) Mjere iz stavka 1. ovoga članka obuhvaćaju, uz odgovarajuće nadzorne mjere, i podnošenje zahtjeva nadležnom sudu za izricanje privremenih mjera u vezi stjecanja glasačkih prava vezanih za dionice ili poslovne udjele članova mirovinskog društva iz stavka 1. ovoga članka.
Vrste nadzornih mjera
Članak 213. (NN 64/18, 115/18, 156/23)
(1) Agencija mirovinskom društvu, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, može odrediti sljedeće nadzorne mjere:
1. opomenu
2. otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti
3. posebne nadzorne mjere
4. ukidanje odobrenja za rad.
(2) Agencija na svojoj mrežnoj stranici javno objavljuje podatke o svakoj nadzornoj mjeri izrečenoj prema odredbama ovoga Zakona, uključujući i nepravomoćna rješenja o izricanju nadzornih mjera, a koja su donesena u postupcima nadzora koje provodi Agencija u skladu s odredbama ovoga Zakona, uz naznaku da se radi o nepravomoćnim rješenjima. Objava i obrada osobnih podataka provodi se u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka.
(3) Objava iz stavka 2. ovoga članka sadrži najmanje informacije o vrsti i karakteru kršenja odredbi ovoga Zakona ili relevantnih propisa i identitetu osobe kojoj je izrečena nadzorna mjera.
(4) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako Agencija smatra da bi objavljivanje identiteta pravnih osoba ili osobnih podataka fizičkih osoba bilo nerazmjerno, ili ako bi objavljivanje podataka o nadzornim mjerama ugrozilo stabilnost financijskih tržišta ili istragu u tijeku, bilo štetno za interese članova mirovinskog fonda, ili bi uzrokovalo nerazmjernu štetu uključenim stranama, ovisno o okolnostima pojedinačnog slučaja, Agencija može:
1. odgoditi objavu nadzorne mjere do trenutka kada razlozi neobjavljivanja prestanu postojati
2. nadzornu mjeru objaviti na anonimnoj osnovi, ako takvo anonimno objavljivanje osigurava učinkovitu zaštitu osobnih podataka ili
3. ne objaviti nadzornu mjeru.
(5) U slučaju odluke o anonimnoj objavi nadzorne mjere Agencija može objavu relevantnih podataka odgoditi na razuman rok, ako je predviđeno da će razlozi za anonimnu objavu prestati postojati tijekom toga roka.
Preporuke upravi mirovinskog društva
Članak 214.
(1) Kada Agencija u okviru nadzora te provjere i procjene financijske stabilnosti i položaja mirovinskog društva, odnosno mirovinskih fondova kojima upravlja, kao i provjere i procjene rizika kojima je mirovinsko društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo u svom poslovanju, utvrdi slabosti, manjkavosti, nedostatke i nepravilnosti koje nemaju značaj kršenja ovoga Zakona ili na temelju njega donesenih propisa te drugih zakona i propisa donesenih na temelju istih ili ako Agencija smatra potrebnim da mirovinsko društvo poduzme radnje i aktivnosti radi poboljšanja poslovanja, financijske stabilnosti i položaja te smanjenja rizika kojima je izloženo ili može biti izloženo u svom poslovanju ili poslovanju mirovinskih fondova kojima upravlja, Agencija će izreći preporuke upravi mirovinskog društva.
(2) Preporuke sadrže utvrđene i procijenjene značajne rizike i probleme kojima je mirovinsko društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo, odnosno utvrđene slabosti, manjkavosti, nedostatke i nepravilnosti koje nemaju značaj kršenja propisa ovoga Zakona te smjernice upravi mirovinskog društva radi otklanjanja istih, te radi poboljšanja poslovanja, financijske stabilnosti i položaja, te smanjenja rizika kojima je mirovinsko društvo izloženo ili može biti izloženo u svom poslovanju.
(3) Uprava mirovinskog društva dužna je Agenciji dostaviti plan, rokove i dinamiku postupanja po preporukama Agencije.
(4) Kako bi utvrdila poboljšanje poslovanja, financijske stabilnosti i položaja te smanjenja rizika kojima je mirovinsko društvo izloženo ili može biti izloženo u svom poslovanju i u poslovanju mirovinskih fondova kojima upravlja, Agencija može provesti ponovni nadzor nad mirovinskim društvom.
Opomena
Članak 215. (NN 115/18)
(1) Kad Agencija tijekom nadzora utvrdi nezakonitosti i nepravilnosti, a priroda i opseg utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti nemaju značajan utjecaj i posljedice na poslovanje mirovinskog društva, mirovinskih fondova, na tržište i/ili članove mirovinskog fonda, Agencija može izreći opomenu mirovinskom društvu.
(2) Agencija može mirovinskom društvu izreći opomenu i u slučaju kada tijekom nadzora utvrdi nezakonitosti i nepravilnosti za koje bi se inače izrekla nadzorna mjera otklanjanja nezakonitosti i nepravilnosti, a koje je mirovinsko društvo do donošenja rješenja otklonilo.
(3) Opomena Agencije iz stavka 1. ovoga članka može sadržavati i nalog da mirovinsko društvo ispravi utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti te rokove u kojima je mirovinsko društvo dužno to učiniti i dinamiku obavještavanja Agencije o poduzetim radnjama i aktivnostima.
(4) Ako u roku iz stavka 3. ovoga članka mirovinsko društvo ne postupi po nalogu Agencije iz stavka 3. ovoga članka Agencija će izdati rješenje kojim nalaže otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti.
(5) Agencija je ovlaštena provesti ponovni nadzor nad mirovinskim društvom u mjeri i opsegu potrebnima kako bi se utvrdilo je li mirovinsko društvo postupilo po nalogu Agencije iz stavaka 3. i 4. ovoga članka te jesu li utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene na odgovarajući način i u odgovarajućem opsegu.
Otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti
Članak 216.
(1) Kad Agencija tijekom nadzora utvrdi nezakonitosti i nepravilnosti, rješenjem će mirovinskom društvu naložiti mjere za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti ili prestanak postupanja koje predstavlja povredu odredbi ovoga Zakona ili na temelju njega donesenih propisa te drugih zakona kojima se uređuje poslovanje subjekata nadzora i propisa na temelju istih.
(2) Agencija će u rješenju iz stavka 1. ovoga članka navesti i rokove u kojima je mirovinsko društvo dužno otkloniti utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti.
Izvješće ovlaštenog revizora o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti
Članak 217.
Ako pri obavljanju nadzora Agencija utvrdi nezakonitosti i nepravilnosti koje se odnose na vođenje poslovnih knjiga i druge poslovne dokumentacije koju je mirovinsko društvo dužno voditi prema odredbama ovoga Zakona, na temelju njega donesenih propisa ili drugih zakona kojima se uređuje poslovanje mirovinskog društva i propisa donesenih na temelju istih, odnosno ako utvrdi druge značajnije nezakonitosti, može naložiti mirovinskom društvu da podnese izvješće o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti, kojemu je dužno priložiti mišljenje revizora iz kojeg je vidljivo jesu li nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene.
Izvješće o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti
Članak 218.
(1) Mirovinsko društvo dužno je otkloniti utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti te Agenciji podnijeti izvješće o mjerama koje je poduzelo za njihovo otklanjanje, unutar roka koji je odredila Agencija.
(2) Izvješću iz stavka 1. ovoga članka mirovinsko društvo dužno je priložiti dokumentaciju i druge dokaze iz kojih je vidljivo jesu li utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene.
(3) Ako izvješće iz stavka 1. ovoga članka nije potpuno ili iz dokumentacije u prilogu ne proizlazi da su nezakonitosti otklonjene, Agencija će naložiti nadopunu izvješća i rok u kojemu se izvještaj mora nadopuniti.
(4) Ako Agencija ne naloži nadopunu izvješća iz stavka 3. ovoga članka, u roku od 60 dana od podnošenja izvješća iz stavka 1. ovoga članka, smatrat će se da su nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene.
Rješenje o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti
Članak 219.
(1) Ako Agencija iz izvještaja iz članka 218. ovoga Zakona, priložene dokumentacije i drugih dokaza zaključi da su utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene, donijet će rješenje kojim se utvrđuje da su nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene.
(2) Prije donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka Agencija može provesti ponovni nadzor nad mirovinskim društvom u mjeri i opsegu potrebnima kako bi se utvrdilo jesu li utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene na odgovarajući način i u odgovarajućem opsegu.
Posebne nadzorne mjere
Članak 220. (NN 115/18)
(1) Agencija je ovlaštena mirovinskom društvu, uključivši članove uprave ili nadzornog odbora mirovinskog društva, izreći posebne nadzorne mjere iz stavka 2. ovoga članka u sljedećim slučajevima:
1. ako mirovinsko društvo nije postupilo u skladu s rješenjem kojim Agencija nalaže mjere za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti iz članka 216. ovoga Zakona
2. ako nije uspostavilo, ne provodi ili redovito ne održava organizacijske, tehničke, kadrovske ili druge uvjete za poslovanje propisane člancima 48. do 58. ovoga Zakona ili pravilnika koji te uvjete pobliže uređuju
3. ako je kapital mirovinskog društva ispod propisanog minimuma iz članka 9. ovoga Zakona
4. ako ne poštuje odredbe o ograničenjima ulaganja mirovinskih fondova kojima upravlja ili o drugim ograničenjima propisanim odredbama ovoga Zakona ili propisima donesenim na temelju ovoga Zakona
5u drugim slučajevima kada Agencija utvrdi kršenje odredbi ovoga Zakona i/ili relevantnih propisa, a takva mjera je potrebna kako bi se takvo kršenje obustavilo i/ili uspostavilo zakonito postupanje i/ili osiguralo poštivanje ovoga Zakona i/ili drugih relevantnih propisa.
(2) Ako nastupe okolnosti iz stavka 1. ovoga članka Agencija može izreći sljedeće posebne nadzorne mjere:
1. naložiti mirovinskom društvu da poveća kapital na razinu predviđenu člankom 9. ovoga Zakona
2. naložiti nadzornom odboru mirovinskog društva da razriješi člana i/ili da imenuje novog člana uprave
3. naložiti mirovinskom društvu da sazove glavnu skupštinu, odnosno skupštinu i predloži odgovarajuća rješenja, kao što su povećanje kapitala, opoziv člana nadzornog odbora i/ili izbor novog člana nadzornog odbora
4. privremeno zabraniti mirovinskom društvu sklapanje poslova s pojedinim svojim dioničarima, odnosno članovima, članovima uprave, nadzornog odbora, prokuristima i društvima koja su s mirovinskim društvom u odnosu uske povezanosti
5. naložiti mirovinskom društvu da uspostavi, provodi ili poboljša organizacijske, tehničke, kadrovske ili druge uvjete za poslovanje propisane člancima 48. do 58. ovoga Zakona ili pravilnika koji te uvjete pobliže uređuju
6. naložiti mirovinskom društvu poboljšanje strategija, politika i procesa upravljanja rizicima
7. naložiti mirovinskom društvu da u daljnjem poslovanju smanjuje rizike koji su povezani s poslovanjem mirovinskog društva ili mirovinskog fonda kojim upravlja
8. naložiti mirovinskom društvu smanjenje troškova poslovanja, uključujući ograničenje plaća i drugih primanja članova uprave, nadzornog odbora, prokurista i radnika mirovinskog društva
9. naložiti nadzornom odboru mirovinskog društva da imenuje odgovarajuće odbore za pojedina područja poslovanja koja su u nadležnosti nadzornog odbora
10. naložiti mirovinskom društvu da promijeni, smanji ili prestane obavljati određenu aktivnost za koju Agencija utvrdi da je prouzročila značajne gubitke ili da predstavlja veliki rizik za mirovinsko društvo ili mirovinske fondove kojima upravlja
11. naložiti da mirovinsko društvo suspendira jednu ili više osoba s posebnim pravima ili odgovornostima
12. privremeno zabraniti obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva
13. naložiti mirovinskom društvu druge razmjerne mjere koje su potrebne da bi ono poslovalo u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona ili na temelju drugih zakona kojima se uređuje poslovanje mirovinskog društva i propisa donesenih na temelju istih.
(3) Agencija će rješenjem iz stavka 2. ovoga članka odrediti primjeren rok za poduzimanje mjera iz stavka 2. ovoga članka.
(4) Mirovinsko društvo dužno je Agenciji dostaviti izvještaj o provedbi naloženih mjera iz stavka 2. ovoga članka, na koji se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 217. i članka 218. stavaka 1. do 3. ovoga Zakona.
(5) Ako je donošenje mjera iz ovoga članka Zakona potrebno radi zaštite članova mirovinskog fonda ili javnog interesa, a radi se o mjerama koje se ne mogu odgađati, pri čemu su činjenice na kojima se mjera temelji utvrđene ili su barem učinjene vjerojatnima, Agencija može o istima neposredno riješiti u skladu sa Zakonom o općem upravnom postupku.
Članak 221. (NN 115/18)
Protiv rješenja koja u upravnim stvarima iz svoje nadležnosti donosi Agencija žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
(2) Tužba kojom se pokreće upravni spor protiv rješenja Agencije ne može imati odgodni učinak.
Ukidanje odobrenja za rad
Članak 222.
(1) Agencija može donijeti rješenje o ukidanju rješenja o odobrenju za rad mirovinskom društvu:
1. ako je odobrenje za rad izdano na temelju neistinitih, netočnih ili prešućenih podataka ili podataka koji dovode u zabludu, odnosno na koji drugi prijevaran način
2. ako mirovinsko društvo prestane ispunjavati uvjete pod kojima je odobrenje za rad izdano
3. ako Agencija ocijeni da se poslovanje mirovinskog društva ne vodi pažnjom dobrog stručnjaka i u skladu s dobrom poslovnom praksom
4. ako je mirovinsko društvo teže i/ili sustavno kršilo odredbe ovoga Zakona ili propise donesene na temelju ovoga Zakona
5. ako ne održava kapital iz članka 9. ovoga Zakona
6. ako mirovinsko društvo ne postupi u skladu s rješenjem kojim Agencija nalaže mjere za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti iz članka 216. ovoga Zakona ili posebne nadzorne mjere iz članka 220. ovoga Zakona
7. ako mirovinsko društvo krši odredbe o pravodobnom i točnom izvješćivanju Agencije, više od dva puta u razdoblju od tri godine, ili ako na drugi način onemogućava nadzor Agencije nad svojim poslovanjem
8. ako mirovinsko društvo obavlja poslove na način koji može pogoršati ili ugroziti njegovu likvidnost ili solventnost ili likvidnost mirovinskih fondova kojima upravlja
9. ako mirovinsko društvo nije organiziralo poslovanje ili ne vodi svoje poslovne knjige ili poslovne knjige mirovinskih fondova kojima upravlja ili administrativnu i drugu poslovnu dokumentaciju, na način koji u svakom trenutku omogućuje provjeru posluje li mirovinsko društvo u skladu s propisima i pravilima o upravljanju rizicima, upravlja li mirovinskim fondovima u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa koji su na temelju istih doneseni i drugih propisa kojih se dužno pridržavati
10. ako mirovinsko društvo sustavno i/ili teško krši organizacijske, tehničke, kadrovske ili druge uvjete za poslovanje propisane člancima 48. do 58. ovoga Zakona ili pravilnika Agencije koji te uvjete pobliže uređuju
11. ako se u roku iz članka 16. stavka 2. ovoga Zakona ne podnese prijava za upis u sudski registar
12. ako mirovinsko društvo ne započne obavljati djelatnost upravljanja mirovinskim fondovima u roku od jedne godine od dana izdavanja odobrenja za rad
13. ako mirovinsko društvo podnese Agenciji zahtjev za prestankom važenja odobrenja za rad.
(2) Agencija može donijeti rješenje o ukidanju rješenja kojim je izdano odobrenje za rad mirovinskom društvu ako mirovinsko društvo ne zaključi ugovor s depozitarom koji ispunjava uvjete, odnosno zaključi ugovor s depozitarom koji ne ispunjava uvjete iz članka 170. stavka 2. ovoga Zakona.
(3) O ukidanju rješenja o odobrenju za rad Agencija će odmah obavijestiti mirovinsko društvo, depozitara i Središnji registar osiguranika.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako okolnosti to opravdavaju ili je takav zahtjev mirovinskog društva, odobrenje za rad moguće je ukinuti i samo u odnosu na upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima.
(5) Ovlaštenje Agencije da rješenjem ukine rješenje o odobrenju za rad nije ograničeno rokom.
Nadležnost Agencije za nadzor nad depozitarom
Članak 223.
(1) Agencija je nadležna za nadzor nad depozitarom mirovinskog fonda.
(2) U smislu stavka 1. ovoga članka nadzor je provjera posluje li depozitar u skladu s odredbama ovoga Zakona, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, u skladu s drugim propisima, kao i internim aktima standardima i pravilima struke.
(3) Agencija u okviru nadzora provjerava i procjenjuje rizike kojima je depozitar izložen ili bi mogao biti izložen u dijelu poslova koje obavlja u skladu s ovim Zakonom, uzimajući u obzir mišljenja drugih nadzornih i regulatornih tijela koja su nadležna za nadzor poslovanja depozitara.
(4) Na nadzor iz stavka 1. ovoga članka, pored odredbi ovoga Zakona, na odgovarajući način se primjenjuju i odredbe zakona koji uređuje tržište kapitala o nadzoru nad kreditnom institucijom koja pruža investicijske usluge i obavlja investicijske aktivnosti.
(5) Nadzor nad poslovanjem kreditne institucije koja je depozitar mirovinskog fonda, u dijelu njezina poslovanja koji se odnosi na poslove depozitara, obavlja Agencija samostalno ili u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom.
(6) Agencija je ovlaštena od osoba na koje su delegirani poslovi depozitara zahtijevati izvješća i podatke te obaviti pregled dijela poslovanja, kontrolu poslovnih knjiga i poslovne dokumentacije te ostale dokumentacije, ispisa, zapisa i snimki iz članka 203. stavka 3. ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na delegirani dio poslova te ih privremeno oduzeti u skladu s člankom 203. stavkom 4. ovoga Zakona.
Nadzorne mjere koje Agencija može izreći depozitaru
Članak 224.
(1) Agencija depozitaru, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, može odrediti sljedeće nadzorne mjere:
1. preporuke upravi depozitara
2. opomenu
3. naložiti otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti
4. ukinuti izdano odobrenje na izbor depozitara u skladu s člankom 190. ovoga Zakona
5. naložiti promjenu poddepozitara, osobito u slučaju neispunjenja i/ili neurednog ispunjenja obveze te propusta poddepozitara ili ako postoje okolnosti koje dovode u sumnju sposobnost poddepozitara za uredno, pravodobno i kvalitetno ispunjenje dužnosti u skladu s preuzetim obvezama i/ili odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.
(2) Na nadzorne mjere iz stavka 1. točaka 1. do 3. ovoga članka koje se mogu izreći depozitaru na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članaka 214. do 219. ovoga Zakona.
Nadležnost Agencije za nadzor nad Središnjim registrom osiguranika
Članak 225. (NN 115/18)
(1) Agencija je nadležna za nadzor nad Središnjim registrom osiguranika u dijelu poslovanja propisanom ovim Zakonom.
(2) U smislu stavka 1. ovoga članka, nadzor je provjera posluje li Središnji registar osiguranika u skladu s odredbama ovoga Zakona, propisima donesenima na temelju njega, u skladu s drugim propisima, kao i vlastitim pravilima, standardima i pravilima struke.
(3) Agencija u okviru nadzora provjerava i procjenjuje izvršava li Središnji registar osiguranika poslove propisane člancima 192. do 195. ovoga Zakona.
Nadzorne mjere koje Agencija može izreći Središnjem registru osiguranika
Članak 226.
(1) Agencija Središnjem registru osiguranika, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, može odrediti sljedeće nadzorne mjere:
1. preporuke ravnatelju Središnjeg registra osiguranika
2. opomenu
3. naložiti otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti.
(2) Na nadzorne mjere iz stavka 1. točaka 1. do 3. ovoga članka koje se mogu izreći Središnjem registru osiguranika na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članaka 214. do 219. ovoga Zakona.
Dio sedmi STRUKOVNO UDRUŽIVANJE MIROVINSKIH DRUŠTAVA
Članak 227.
(1) Mirovinska društva mogu se strukovno-interesno udružiti u udruženje mirovinskih društava kroz oblik udruživanja koji samostalno odaberu.
(2) Mirovinsko društvo ne smije sklapati nikakve pisane ili usmene ugovore s drugim mirovinskim društvom ili udruženjem mirovinskih društava kojima se može ograničiti načelo slobodnog tržišnog natjecanja, odnosno konkurencije u djelatnosti mirovinskih društava.
(3) Radi provedbe stavka 2. ovoga članka udruženje mirovinskih društava mora Agenciji dostaviti svoj statut, sve sporazume, pravilnike i ostale opće akte.
Dio osmi SURADNJA NADZORNIH TIJELA REPUBLIKE HRVATSKE
Članak 228.
(1) Agencija i druga nadzorna tijela Republike Hrvatske, koja su odgovorna za superviziju i nadzor istih ili drugih institucija, dužna su na zahtjev pojedinih nadzornih tijela dostaviti tim tijelima sve podatke o tim subjektima nadzora potrebne za provođenje postupaka supervizije i nadzora nad subjektima nadzora, u postupku izdavanja odobrenja za rad ili drugim postupcima.
(2) Nadzorna tijela dužna su se međusobno obavještavati o nepravilnostima ili drugim okolnostima koje su utvrdila, ako su takva utvrđenja važna za rad drugih nadzornih tijela.
Prikupljanje i obrada informacija
Članak 228.a (NN 64/18)
(1) Agencija je ovlaštena i odgovorna za prikupljanje i obradu informacija o činjenicama i okolnostima koje su važne za izvršavanje njezinih obveza i dužnosti određenih ovim Zakonom i zakonom kojim se uređuje pravni položaj Agencije.
(2) Informacijama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se osobito informacije o:
1. odobrenjima za osnivanje i rad mirovinskih društava i drugim odobrenjima koje Agencija izdaje na temelju odredbi ovoga Zakona
2. članovima uprave i nadzornog odbora mirovinskog društva, njihovoj organizaciji i radu interne revizije
3. financijskom položaju i poslovanju mirovinskog društva i drugih osoba nad kojima je Agencija ovlaštena obavljati nadzor
4. imateljima dionica ili poslovnih udjela mirovinskog društva
5. nadzornim mjerama koje je Agencija izrekla na temelju odredbi ovoga Zakona i
6. informacijama koje je saznala, u okviru razmjene informacija, od drugih nadzornih tijela Republike Hrvatske, druge države članice ili treće države.
(3) Za dobivanje informacija iz registara i evidencija koje vode sudovi i druga državna i javna tijela Agencija je oslobođena plaćanja pristojbi i naknada.
Obveza čuvanja povjerljivih podataka
Članak 228.b (NN 64/18)
(1) Radnici Agencije, revizori i druge stručne osobe koje rade ili su radile po ovlaštenju Agencije dužni su sve informacije u vezi sa subjektima nadzora koje su saznali tijekom rada za Agenciju čuvati kao povjerljive.
(2) Obveza čuvanja povjerljivih podataka iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na:
1. dostavljanje povjerljivih podataka koji se priopćavaju za potrebe provođenja kaznenog postupka ili postupka koji mu prethodi, a to pisanim putem zatraži ili naloži nadležni sud, Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, Ministarstvo unutarnjih poslova ako mu je to pisanim putem naložilo Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, ili to pisanim putem zatraži ovlašteno tijelo iz druge države članice i
2. dostavljanje povjerljivih podataka u slučajevima kad je nad subjektom nadzora pokrenut stečajni postupak ili je u tijeku postupak prisilne likvidacije.
Članak 229.
U vezi s ostvarivanjem prava na temelju ovoga Zakona sudska zaštita može se ostvariti pred redovnim sudom Republike Hrvatske, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
Dio deveti PREKRŠAJNE ODREDBE
Teži prekršaji mirovinskog društva
Članak 230. (NN 64/18, 115/18, 58/20, 156/23)
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 26.540,00 do 66.360,00 eura kaznit će se za prekršaj mirovinsko društvo:
1. ako ne poštuje zabranu iz članka 5. stavka 2. ovoga Zakona o izdavanju povlaštenih dionica
2. ako ne osigura jednako postupanje prema svim dioničarima, odnosno imateljima poslovnih udjela te im prizna dodatna prava ili povlastice, ograničava njihova prava ili im nameće dodatne odgovornosti, protivno odredbama članka 5. stavka 3. ovoga Zakona
3. ako protivno odredbama članka 7. stavka 6. ovoga Zakona obavlja druge djelatnosti od onih navedenih u članku 7. stavku 1. ovoga Zakona
4. ako protivno odredbama članka 7. stavka 7. ovoga Zakona delegira poslove iz članka 7. stavka 2. ovoga Zakona na treće osobe
5. ako ne održava kapital mirovinskog društva na način propisan člankom 9. stavkom 1. ovoga Zakona
6. ako prije upisa promjene temeljnog kapitala u sudski registar nije ishodilo odobrenje Agencije u skladu s člankom 9. stavkom 2. ovoga Zakona
7. ako nije bez odgode obavijestilo Agenciju o svakom smanjenju regulatornog kapitala mirovinskog društva ispod razine utvrđene člankom 9. stavkom 1. ovoga Zakona u skladu s člankom 9. stavkom 3. ovoga Zakona
8. ako u slučaju smanjenja regulatornog kapitala ispod iznosa propisanog člankom 9. stavkom 1. ovoga Zakona ne poveća regulatorni kapital mirovinskog društva na potrebnu razinu u roku koji odredi Agencija u skladu s člankom 9. stavkom 4. ovoga Zakona
9. ako u roku od tri radna dana ne izvijesti Agenciju o svakoj bitnoj promjeni podataka navedenih u zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad i o bitnim činjenicama zbog kojih bi mu u skladu s člankom 222. ovoga Zakona trebalo ukinuti izdano odobrenje za rad, u skladu s člankom 25. stavkom 2. ovoga Zakona
10. ako protivno odredbama članka 26. ovoga Zakona uloži svoja sredstva u imovinu različitu od one iz stavka 1. točaka 1., 2. i 3. istoga članka
11. ako suprotno odredbi članka 26. stavka 3. ovoga Zakona iznos propisanog kapitala iz članka 9. ovoga Zakona održava u imovini različitoj od one iz članka 26. stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga Zakona
12. ako ne obavijesti Agenciju o posrednom stjecanju imovine koja nije u skladu s člankom 26. stavcima 1. do 3. ovoga Zakona, u skladu s člankom 26. stavkom 4. ovoga Zakona
13. ako ne uskladi strukturu ulaganja u roku od šest mjeseci od dana stjecanja imovine koja nije u skladu s člankom 26. stavcima 1. do 3. ovoga Zakona, u skladu s člankom 26. stavkom 4. ovoga Zakona
14. ako stekne vlasnički udio u drugom mirovinskom društvu bez prethodnog odobrenja Agencije propisanog člankom 27. stavkom 1. ovoga Zakona
15. ako prije upisa statusne promjene u sudski registar nije dobilo odobrenje Agencije, u skladu s člankom 28. stavkom 1. ovoga Zakona
16. ako nije osiguralo da je novo društvo s kojim se mirovinsko društva spaja, prije upisa statusne promjene u sudski registar, od Agencije dobilo odobrenje za rad, u skladu s člankom 28. stavkom 3. ovoga Zakona
17. ako nije osiguralo da je kod statusne promjene razdvajanja najmanje jedno od društava na koje se dijeli imovina mirovinskog društva, prije upisa statusne promjene u sudski registar, od Agencije dobilo odobrenje za rad, u skladu s člankom 28. stavkom 5. ovoga Zakona
18. ako ne osigura da član uprave ne zastupa mirovinsko društvo samostalno, u skladu s člankom 30. stavkom 3. ovoga Zakona
19. ako funkciju člana uprave mirovinskog društva obavlja osoba koja nije dobila odobrenje Agencije za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva u skladu s odredbama članka 34. stavka 1. ovoga Zakona
20. ako nije osiguralo da zahtjev za izdavanje odobrenja iz članka 34. stavka 1. ovoga Zakona bude podnesen najmanje tri mjeseca prije isteka mandata pojedinom članu uprave, u skladu s člankom 34. stavkom 6. ovoga Zakona
21. ako nije osiguralo da novi zahtjev za izdavanje odobrenja za imenovanje i program vođenja poslova mirovinskog društva za mandatno razdoblje budu podneseni Agenciji najkasnije u roku od četrdeset i pet dana od dana primitka obavijesti o ukidanju, prestanku ili odbijanju odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva, u skladu s člankom 34. stavkom 7. ovoga Zakona
22. ako nije osiguralo da novi zahtjev za izdavanje odobrenja za imenovanje i program vođenja poslova mirovinskog društva za mandatno razdoblje budu podneseni Agenciji najkasnije u roku od četrdeset i pet dana od dana nastanka situacije kada mirovinsko društvo ne ispunjava uvjet o najmanjem potrebnom broju članova uprave u skladu s odredbama ovoga Zakona, u skladu s člankom 34. stavkom 7. ovoga Zakona
23. ako mirovinsko društvo, odnosno članovi njegove uprave i nadzornog odbora, prokuristi i radnici postupe protivno odredbama članka 47. stavka 1. ovoga Zakona
24. ako mirovinsko društvo, odnosno članovi njegove uprave i nadzornog odbora, prokuristi i radnici postupe tako da im interesi članova mirovinskih fondova nisu prioritet i svoje interese ili interese povezanih osoba stavljaju ispred interesa članova mirovinskih fondova te integriteta tržišta kapitala, protivno odredbama članka 47. stavka 2. ovoga Zakona
25. ako mirovinsko društvo nije osiguralo raspolaganje potrebnim resursima i stručnim znanjima za učinkovito uključivanje rizika održivosti u sustav upravljanja rizicima iz članka 51. ovoga Zakona, protivno odredbi članka 48. stavka 6. ovoga Zakona
26. ako kod prepoznavanja vrsta sukoba interesa do kojih može doći prilikom obavljanja djelatnosti mirovinskog društva, a koji mogu naštetiti interesima mirovinskog fonda i njegovih članova, protivno odredbama članka 49.a stavka 1. ovoga Zakona, ne uzme u obzir nalazi li se ono, relevantna osoba ili drugi mirovinski fond pod upravljanjem društva ili osobe koja je posredno ili neposredno povezana s mirovinskim društvom putem kontrole, u sklopu obavljanja djelatnosti mirovinskog društva ili iz drugih razloga, u situacijama opisanima u točkama 1. do 3. toga stavka
27. ako prilikom utvrđivanja vrsta sukoba interesa ne uzme u obzir interese mirovinskog društva, uključujući one koji proizlaze iz njegova pripadanja grupi ili obavljanja djelatnosti mirovinskog društva i obveze mirovinskog društva prema mirovinskom fondu, u skladu s odredbama članka 49.a stavka 2. točke 1. ovoga Zakona
28. ako prilikom utvrđivanja vrsta sukoba interesa ne uzme u obzir interese dvaju ili više mirovinskih fondova kojima upravlja, u skladu s odredbama članka 49.a stavka 2. točke 2. ovoga Zakona
29. ako utvrdi da bi mogle nastupiti okolnosti iz članka 49.a stavka 1. ovoga Zakona, a o tome, protivno odredbama članka 49.a stavka 3. ovoga Zakona, bez odgode ne obavijesti Agenciju, uz dostavu ili bez dostave analize iz članka 52. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona
30. ako utvrdi da bi mogle nastupiti okolnosti iz članka 49.a stavka 1. ovoga Zakona i, protivno odredbama članka 49.a stavka 3. ovoga Zakona, realizira namjeravano ulaganje, a predmetni sukob interesa nije uklonjen
31. ako utvrdi da bi mogle nastupiti okolnosti iz članka 49.a stavka 1. ovoga Zakona i, protivno odredbama članka 49.a stavka 3. ovoga Zakona, realizira namjeravano ulaganje, a Agenciji nije pružilo dokaze da predmetni sukob interesa neće negativno utjecati na interese mirovinskog fonda
32. ne uspostavi sveobuhvatan i učinkovit sustav upravljanja rizicima za mirovinsko društvo i mirovinske fondove kojima upravlja, u skladu s člankom 51. stavkom 1. ovoga Zakona i pravilnikom iz članka 58. ovoga Zakona
33. ako nije organiziralo svoje poslovanje na način koji osigurava kontinuirani investicijski proces, u skladu s odredbama članka 52. stavka 1. ovoga Zakona
34. ako za svaku vrstu imovine koja je značajna po udjelu u imovini, rizičnosti i/ili operativnim zahtjevima nije osiguralo adekvatan broj radnika zaduženih za ulaganje, trgovanje, analizu i upravljanje rizicima konkretnom vrstom imovine te opseg zaduženja pojedinog radnika nije primjeren, u skladu s člankom 52. stavkom 2. ovoga Zakona
35. ako u odnosu na svaku vrstu imovine nije osiguralo poznavanje prirode investicije, izdavatelja, specifičnosti vezanih za trgovanje, pravnih propisa te rizika koji proizlaze iz toga, uključujući rizike održivosti, u skladu s člankom 52. stavkom 3. ovoga Zakona
36. ako prilikom odabira ili kontinuiranog praćenja ulaganja imovine mirovinskog fonda u alternativna ulaganja iz članka 126. stavka 3. i članka 126.a stavka 3. ovoga Zakona nije koristilo visoki stupanj dužne pažnje odnosno osiguralo odgovarajuću stručnost i znanje o imovini u koju se ulaže i razumijevanje rizika ulaganja vezanih uz takvu imovinu, protivno članku 52.a stavku 1. ovoga Zakona
37. ako nije uspostavilo, provodilo ili primjenjivalo pisane politike i postupke o primjeni dužne pažnje iz članka 52.a stavka 1. ovoga Zakona, protivno članku 52.a stavku 2. ovoga Zakona
38. ako redovito ne preispituje i ažurira politike i postupke iz članka 52.a stavka 2. ovoga Zakona, protivno članku 52.a stavku 3. ovoga Zakona
39. ako kod alternativnih ulaganja iz članka 126. stavka 3. i članka 126.a. stavka 3. ovoga Zakona učestalo ne provodi aktivnosti propisane člankom 52.a stavkom 4. ovoga Zakona
40. ako kod alternativnih ulaganja iz članka 126. stavka 3. i članka 126.a. stavka 3. ovoga Zakona nije osiguralo dovoljno osoblja koje ima kvalifikacije, znanje i stručnost koji su potrebni za obavljanje poslova iz članka 52.a, protivno članku 52.a stavku 5. ovoga Zakona
41. ako Agenciji u roku iz članka 52.a stavka 6. ovoga Zakona nije dostavilo izvješće o portfelju alternativnih ulaganja, protivno članku 52.a stavku 6. ovoga Zakona
42. ako izvješće o portfelju alternativnih ulaganja koje je dostavilo Agenciji u skladu s člankom 52.a stavkom 6. ovoga Zakona ne sadrži minimalni set podataka propisan člankom 52.a stavkom 6. ovoga Zakona
43. ako u sklopu izvješća o portfelju alternativnih ulaganja iz članka 52.a stavka 6. ovoga Zakona ne dostavi Agenciji sve podatke iz članka 52.a stavka 7. ovoga Zakona
44. ako ne osigura sustave i mehanizme nadzora koji zorno pokazuju da mirovinsko društvo na dugoročnoj osnovi postupa u skladu s ovim Zakonom i statutom mirovinskog fonda te koji omogućuju praćenje svih odluka, naloga i transakcija imovinom mirovinskog fonda, u skladu s člankom 59. točkom 5. ovoga Zakona
45. ako ne osigura da promidžbeni sadržaji, objave i izvješća članovima mirovinskih fondova budu jasna, točna, da ne navode na pogrešne zaključke i da su u skladu sa zahtjevima Agencije, u skladu s člankom 59. točkom 6. ovoga Zakona
46. ako ne dostavi depozitaru preslike svih izvornih isprava vezanih uz transakcije imovinom mirovinskih fondova, i to odmah po sastavljanju tih isprava ili njihovu primitku, te sve ostale isprave i dokumentaciju važnu za obavljanje poslova i izvršavanje dužnosti depozitara predviđenih ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona te drugim relevantnim propisima, u skladu s člankom 59. točkom 8. ovoga Zakona
47. ako ne vodi evidencije transakcija s imovinom pojedinog mirovinskog fonda odvojeno od vlastitih evidencija, računa, kao i od evidencija transakcija ostalih mirovinskih fondova, te ih u pravilnim vremenskim razmacima ne usklađuje s evidencijama depozitara, u skladu s člankom 59. točkom 9. ovoga Zakona
48. ako Središnjem registru osiguranika pravodobno ne dostavi informacije propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, u skladu s člankom 59. točkom 10. ovoga Zakona
49. ako ne objavljuje podatke o mirovinskom društvu i mirovinskim fondovima kojima upravlja u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i drugim relevantnim propisima, u skladu s člankom 59. točkom 11. ovoga Zakona
50. ako ne podnosi Agenciji redovite izvještaje u skladu s postupkom predviđenim propisima Agencije, u skladu s člankom 59. točkom 12. ovoga Zakona
51. ako sklopi ugovor kojemu je cilj umanjivanje ili promjena odgovornosti mirovinskog društva utvrđenih ovim Zakonom, protivno članku 59. točki 17. ovoga Zakona
52. ako jednog člana uprave ne zaduži za održavanje kontakata s Agencijom radi provedbe izvješćivanja i drugih korespondentnih aktivnosti zahtijevanih odredbama ovoga Zakona, u skladu s člankom 59. točkom 18. ovoga Zakona
53. ako ne izdaje depozitaru naloge za ostvarivanje prava povezanih s imovinom mirovinskog fonda, u skladu s člankom 59. točkom 19. ovoga Zakona
54. ako ne osigura procjenu fer vrijednosti imovine i obveza mirovinskog fonda te ispravno utvrđivanje vrijednosti obračunske jedinice, u skladu s člankom 59. točkom 20. ovoga Zakona
55. ako dio prihoda svake godine ne ulaže u osnaživanje financijske pismenosti građana Republike Hrvatske o individualnoj kapitaliziranoj štednji, u skladu s člankom 59. stavkom 1. točkom 22. ovoga Zakona
56. ako obavlja djelatnosti posredovanja u kupnji i prodaji financijskih instrumenata, protivno članku 60. točki 1. ovoga Zakona
57. ako stječe ili otuđuje imovinu mirovinskih fondova kojim upravlja za svoj račun ili račun relevantnih osoba, protivno članku 60. točki 2. ovoga Zakona
58. ako sredstvima mirovinskog fonda kupuje imovinu ili sklapa poslove koji nisu predviđeni ovim Zakonom, protivno članku 60. točki 3. ovoga Zakona
59. ako obavlja transakcije kojima krši odredbe ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i statuta mirovinskog fonda, uključujući odredbe o ograničenjima ulaganja u mirovinske fondove kojima upravlja, protivno članku 60. točki 4. ovoga Zakona
60. ako nenaplatno otuđi imovinu mirovinskog fonda, protivno članku 60. točki 5. ovoga Zakona
61. ako stekne ili otuđi imovinu mirovinskih fondova kojima upravlja po cijeni nepovoljnijoj od njezine fer vrijednosti, protivno članku 60. točki 6. ovoga Zakona
62. ako neposredno ili posredno, istodobno ili s odgodom, dogovori prodaju, kupnju ili prijenos imovine između dva mirovinska fonda kojima upravlja isto mirovinsko društvo pod uvjetima različitim od tržišnih uvjeta ili uvjetima koji jedan mirovinski fond stavljaju u povoljniji položaj u odnosu na drugi, protivno članku 60. točki 7. ovoga Zakona
63. ako preuzme obveze u vezi s imovinom koja u trenutku preuzimanja tih obveza nije vlasništvo mirovinskog fonda, a ne radi se o iznimci iz članka 60. točke 8. podtočaka a) i b), protivno članku 60. točki 8. ovoga Zakona
64. ako ne ostvaruje prava članova prema depozitaru, u skladu s člankom 62. ovoga Zakona
65. ako radi pokrića troškova mirovinskog društva za mirovinsko društvo zaračunava naknade koje nisu propisane člankom 63. točkama 1. do 3. ovoga Zakona
66. ako iz imovine mirovinskog fonda isplaćuje naknade, troškove, provizije i pristojbe koje nisu propisane člankom 87. stavkom. 1. točkama 1. do 4.
67. ako iz imovine fonda izravno plati pokriće za troškove koji nisu vezani uz stjecanje ili prodaju imovine mirovinskih fondova, suprotno odredbi članka 87. stavka 2. ovoga Zakona
68. ako za pokriće određenih troškova vezanih uz stjecanje ili prodaju imovine mirovinskih fondova iz članka 87. stavka 2. ovoga Zakona, iz imovine mirovinskog fonda plati pokriće za više od 50 % takvih nužnih troškova kod kojih mirovinsko društvo koristi usluge vanjskih suradnika, a u iznosu koji prelazi postotke navedene u članku 87. stavku 2. ovoga Zakona, suprotno odredbi članka 87. stavka 2. ovoga Zakona
69. ako u postupku vezanom uz stjecanje ili prodaju imovine mirovinskog fonda koristi usluge vanjskih suradnika, a ne osigura da vanjski suradnik ispunjava uvjete iz članka 87. stavka 5. ovoga Zakona
70. ako ne iskazuje ukupan iznos troškova iz članka 87. stavaka 1. i 2 ovoga Zakona kao pokazatelj ukupnih troškova i ne objavljuje ga u revidiranim godišnjim izvještajima mirovinskog fonda, protivno članku 87. stavku 6. ovoga Zakona
71. ako potraživanja za naknadu troškova i naknada nastalih u vezi sa zaključivanjem pravnih poslova za zajednički račun članova mirovinskog fonda ne podmiri isključivo iz imovine mirovinskog fonda, nego za njih tereti članove mirovinskog fonda izravno, protivno odredbi članka 88. stavka 4. ovoga Zakona
72. ako uplaćene doprinose u mirovinski fond i prenesene račune ne knjiži u korist osobnih računa na ime člana, u skladu s člankom 106. stavkom 1. ovoga Zakona
73. ako prilikom utvrđivanja neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda odnosno vrijednosti obračunske jedinice ne utvrdi vrijednost imovine mirovinskog fonda i svih obveza, u skladu s člankom 107. stavkom 1. ovoga Zakona
74. ako u pogledu utvrđivanja neto vrijednosti imovine i obračunske jedinice ne postupa u skladu s pravilnikom iz članka 108. stavka 4. ovoga Zakona
75. ako uplaćene doprinose i prenesene račune ne preračunava u obračunske jedinice svakodnevno u skladu s vrijednošću obračunskih jedinica na taj datum, u skladu s člankom 109. stavkom 1. ovoga Zakona
76. ako neto vrijednost imovine mirovinskog fonda ne izračunava u skladu s člancima 108. i 111. ovoga Zakona za svaki dan vrednovanja, u skladu s člankom 110. ovoga Zakona
77. ako ne usvoji računovodstvene politike, odnosno metodologije vrednovanja za svaki mirovinski fond kojim upravlja, prilikom njegova osnivanja, i bez odgode ih ne dostavi depozitaru mirovinskog fonda, u skladu s člankom 111. stavkom 2. ovoga Zakona
78. ako za svaki dan vrednovanja ne izvijesti Središnji registar osiguranika o vrijednosti obračunske jedinice mirovinskog fonda u roku iz članka 111. stavka 8. ovoga Zakona
79. ako kao vanjskog procjenitelja imenuje osobu koja ne ispunjava uvjete iz članka 111.a stavka 2. ovoga Zakona
80. ako protivno članku 111.a stavku 7. ovoga Zakona o imenovanju vanjskog procjenitelja iz članka 111.a stavka 1. ovoga Zakona ne obavijesti Agenciju
81. ako za svakih deset tisuća članova iznad pedeset tisuća članova svih kategorija mirovinskih fondova kojima upravlja ne održava jamstveni polog najmanje u vrijednosti osnovice koju čini iznos od 132.722,81 eura usklađen prema indeksu potrošačkih cijena, u skladu s člankom 112. stavkom 1. ovoga Zakona
82. ako ne usklađuje osnovicu iz članka 112. stavka 1. ovoga Zakona prema odluci koju donosi Agencija u prvom tromjesečju svake kalendarske godine prema indeksu potrošačkih cijena u prethodnoj kalendarskoj godini, na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku, u skladu s člankom 112. stavkom 2. ovoga Zakona
83. ako jamstveni polog ne drži na posebnom transakcijskom računu kod depozitara koji je zaštićen od ovrhe od strane trećih osoba ili ga ne uloži u trezorske zapise Republike Hrvatske, kratkoročne prenosive dužničke vrijednosne papire s rokom dospijeća kraćim od 18 mjeseci ili instrumente tržišta novca čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, druga država članica ili država članica OECD-a, ili u izvedene financijske instrumente koji služe za zaštitu od rizika iznosa jamstvenog pologa, u skladu s člankom 112. stavkom 4. ovoga Zakona
84. ako ne uplati razliku mirovinskom fondu do zajamčenog prinosa iz jamstvenog pologa ili, ako taj iznos nije dovoljan, iz temeljnog kapitala mirovinskog društva do najviše 50% temeljnog kapitala mirovinskog društva, u skladu s člankom 113. stavkom 3. ovoga Zakona
85. ako se imovina mirovinskog fonda sastoji od imovine različite od one iz članka 125. stavka 1. ovoga Zakona
86. ako se imovina mirovinskog fonda kojim upravlja sastoji od prenosivih vlasničkih i dužničkih vrijednosnih papira i/ili poslovnih udjela koji se nude na platformama za skupno financiranje koje nisu u skladu sa smjernicama iz članka 125. stavka 6. točke d) ovoga Zakona, protivno članku 125. stavku 1. točki 8. ovoga Zakona
87. ako na svojim mrežnim stranicama na istaknutom mjestu ne objavi dokument koji članovima mirovinskog fonda pojašnjava na koji način mogu ostvariti pravo ostanka u fondu kategorije A, rokove u kojima to mogu učiniti, potencijalne prednosti i rizike za člana fonda koji mogu proizaći iz donošenja takve odluke, te opis načina ostvarivanja takvog prava, u skladu s člankom 96. stavkom 9. ovoga Zakona
88. ako se imovina mirovinskog fonda kojim upravlja sastoji od prenosivih vlasničkih i/ili dužničkih vrijednosnih papira koji služe za financiranje ili sekuritizaciju infrastrukturnih projekata na području Republike Hrvatske a koji ne ispunjavaju uvjete iz članka 125. stavka 1. točke 10. podtočaka a) i b) ovoga Zakona, protivno članku 125. stavku 1. točki 10. ovoga Zakona
89. ako se imovina mirovinskog fonda kojim upravlja sastoji od udjela u fondovima koji su odobrenje za rad dobili u državi članici OECD-a, a provođenje nadzora nad tim fondovima i razina zaštite ulagatelja nisu istovjetni s onima propisanim zakonom kojim se uređuje osnivanje i rad otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom, protivno članku 125. stavku 1. točki 11. ovoga Zakona
90. ako se imovina mirovinskog fonda kojim upravlja sastoji od udjela u fondovima koji su odobrenje za rad dobili u državi članici OECD-a, a provođenje nadzora nad tim fondovima i razina zaštite ulagatelja nisu istovjetni s onima propisanim zakonom kojim se uređuje osnivanje i upravljanje alternativnim investicijskim fondovima, protivno članku 125. stavku 1. točki 12. ovoga Zakona
91. ako se imovina mirovinskog fonda kojim upravlja sastoji od depozita kod kreditne institucije koja ne ispunjava uvjete propisane člankom 125. stavkom 1. točkom 13. ovoga Zakona, a ne radi se o iznimci propisanoj člankom 125. stavkom 1. točkom 14. ovoga Zakona, protivno članku 125. stavku 1. točki 13. ovoga Zakona
92. ako se imovina mirovinskog fonda kojim upravlja sastoji od novca na računu otvorenog kod kreditne institucije koja ne ispunjava uvjete propisane člankom 125. stavkom 1. točkom 13. ovoga Zakona, a ne radi se o iznimci propisanoj člankom 125. stavkom 1. točkom 17. ovoga Zakona, protivno članku 125. stavku 1. točki 16. ovoga Zakona
93. ako se imovina mirovinskog fonda kojim upravlja sastoji od izvedenih financijskih instrumenata koji ne ispunjavaju uvjete propisane člankom 125. stavkom 1. točkom 18. ovoga Zakona, protivno članku 125. stavku 1. točki 18. ovoga Zakona
94. ako se imovina mirovinskog fonda kojim upravlja sastoji od nekretnina koje ne zadovoljavaju uvjete propisane člankom 125. stavkom 1. točkom 19. ovoga Zakona, protivno članku 125. stavku 1. točki 19. ovoga Zakona
95. ako je imovinu mirovinskog fonda kojim upravlja uložilo u imovinu iz članka 125. stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga Zakona, a izdavatelj nema kreditni rejting za dugoročni dug izdan u stranoj valuti koji spada u investicijski razred prema ocjeni najmanje dvije globalno priznate rejting agencije, protivno članku 125. stavku 2. točki 1. ovoga Zakona ili nema kreditni rejting za dugoročni dug izdan u domaćoj valuti koji spada u investicijski razred prema ocjeni najmanje dvije globalno priznate rejting agencije, protivno članku 125. stavku 2. točki 2. ovoga Zakona
96. ako je imovinu mirovinskog fonda kojim upravlja uložilo u prenosive vrijednosne papire i/ili poslovne udjele koji se nude na platformama za skupno financiranje iz članka 125. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona, a u informativnom prospektu nisu navedeni podaci o subjektu u koji je imovina uložena, koliko je imovine uloženo, obrazloženje ulaganja, koji su prihodi ostvareni ili koji se prihodi očekuju u idućem razdoblju, protivno članku 125. stavku 3. točki 1. ovoga Zakona
97. ako je imovinu mirovinskog fonda kojim upravlja uložilo u nekretnine iz članka 125. stavka 1. točke 19. ovoga Zakona, a u informativnom prospektu nije navedeno koliko je imovine uloženo u nekretnine, obrazloženje takvih ulaganja, procjenu vrijednosti nekretnine, je li u iste uloženo izravno ili putem subjekta za posebnu namjenu, koji su prihodi ostvareni te koji se prihodi očekuju u idućem razdoblju, protivno članku 125. stavku 3. točki 2. ovoga Zakona
98. ako je imovinu mirovinskog fonda, odnosno mirovinskih fondova kojima upravlja uložilo u vrijednosne papire ili instrumente tržišta novca koji u trenutku njihova stjecanja nisu uvršteni na uređeno tržište iz članka 125. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona, a nije u roku od tri radna dana nakon provedenog ulaganja Agenciji dostavilo dokumentaciju propisanu člankom 125.a stavkom 1. ovoga Zakona
99. ako je imovinu mirovinskog fonda uložilo u vrijednosne papire koji služe za financiranje ili sekuritizaciju infrastrukturnih projekata iz članka 125. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona, a nije u roku od tri radna dana nakon provedenog ulaganja dostavilo Agenciji obavijest o provedenom ulaganju i ispunjenju uvjeta iz članka 125. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona, protivno članku 125.a stavku 3. ovoga Zakona
100. ako je mirovinsko društvo za račun mirovinskog fonda, odnosno mirovinskih fondova kojima upravlja steklo više od 10 % prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira jednog izdavatelja iz članka 125. stavka 1. točaka 6., 7. i 9. ovoga Zakona ili više od 10 % prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca jednog izdanja iz članka 125. stavka 1. točaka 2., 3., 4. i 9. ovoga Zakona, a nije u roku od tri radna dana nakon provedenog ulaganja obavijestilo Agenciju o provedenom ulaganju, protivno članku 125.a stavku 4. ovoga Zakona
101. ako o ulaganjima iz članka 125.a stavaka 3. ili 4. ovoga Zakona u roku od tri radna dana od provedenog ulaganja ne objavi opće podatke o provedenom ulaganju i informacije iz članka 128.b stavka 5. ovoga Zakona, protivno članku 125.a stavku 5. ovoga Zakona
102. ako je imovinu mirovinskog fonda kojim upravlja uložilo u nekretnine iz članka 125. stavka 1. točke 19. ovoga Zakona, a u roku od tri radna dana nakon provedenog ulaganja nije obavijestilo Agenciju i/ili Agenciji nije dostavilo dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 125. stavka 1. točke 19. ovoga Zakona, protivno članku 125.a stavku 6. ovoga Zakona
103. ako je imovinu mirovinskog fonda kojim upravlja uložilo u udjele, dionice ili poslovne udjele alternativnih investicijskih fondova s garancijom iz članka 126. stavka 1. točke 2. i/ili članka 126.a stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, a u roku od tri radna dana nakon davanja obvezujuće ponude i nakon svake uplate u takav fond nije obavijestilo Agenciju i/ili Agenciji nije dostavilo dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 126. stavka 4. ovoga Zakona odnosno članka 126.a stavka 4. ovoga Zakona, protivno članku 125.a stavku 7. ovoga Zakona
104. ako mirovinsko društvo imovinu mirovinskog fonda kojim upravlja uloži u prenosive vlasničke vrijednosne papire iz članka 125. stavka 1. točaka 6., 7. i 9. ovoga Zakona, a za skupinu ulaganja ili cjelokupna ulaganja nije koristio jednu ili više referentnih vrijednosti koje priznaje Agencija, protivno članku 125.b stavku 1. ovoga Zakona
105. ako u slučaju odstupanja prinosa ulaganja iz članka 125. stavka 1. točaka 6., 7. i 9. ovoga Zakona od prinosa odabrane referentne vrijednosti iz članka 125.b stavka 1. ovoga Zakona, nije u informativnom prospektu obrazložilo prinose i naznačilo i obrazložilo odstupanje prinosa takvih ulaganja u odnosu na prinos odabrane referentne vrijednosti iz članka 125.b stavka 1. ovoga Zakona, protivno članku 125.b stavku 2. ovoga Zakona
106. ako je uložilo imovinu mirovinskog fonda kategorije A protivno ograničenjima ulaganja iz članka 126. ovoga Zakona, a nije uskladilo ulaganja fonda u roku iz članka 135. stavaka 2., 3., 4., 7. ili 8. ovoga Zakona
107. ako je uložilo imovinu mirovinskog fonda kategorije B protivno ograničenjima ulaganja iz članka 126.a ovoga Zakona, a nije uskladilo ulaganja fonda u roku iz članka 135. stavaka 2., 3., 4., 7. ili 8. ovoga Zakona
108. ako je uložilo imovinu mirovinskog fonda kategorije C protivno ograničenjima ulaganja iz članka 126.b ovoga Zakona, a nije uskladilo ulaganja fonda u roku iz članka 135. stavaka 2., 3. ili 4. ovoga Zakona
109. ako je uložilo imovinu mirovinskog fonda kategorije A ili B u pojedini prenosivi vrijednosni papir ili instrument tržišta novca jednog izdavatelja ili grupe izdavatelja koji čine povezana društva i financijske izvedenice sklopljene s tim izdavateljem ili grupom izdavatelja koji čine povezana društva, protivno ograničenjima ulaganja iz članka 127. stavaka 1., 2., 3. ili 4. ovoga Zakona, a nije uskladilo ulaganja fonda u roku iz članka 135. stavaka 2., 3. ili 4. ovoga Zakona
110. ako je uložilo imovinu mirovinskog fonda kategorije A ili B na način da je neto vrijednost imovine mirovinskog fonda ukupno izložena prema jednom infrastrukturnom projektu iz članka 125. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona veća od 25 % , a nije uskladilo ulaganja fonda u roku iz članka 135. stavaka 2., 3. ili 4. ovoga Zakona, protivno članku 127. stavku 5. ovoga Zakona
111. ako je uložilo imovinu mirovinskog fonda kategorije A ili B na način da je neto vrijednost imovine mirovinskog fonda uložena u pojedini investicijski fond iz članka 125. stavka 1. točaka 11. i 12. ovoga Zakona veća od 5 % , a nije uskladilo ulaganja fonda u roku iz članka 135. stavaka 2., 3. ili 4. ovoga Zakona, protivno članku 127. stavku 6. ovoga Zakona
112. ako je uložilo imovinu mirovinskog fonda kategorije A ili B na način da je neto vrijednost imovine mirovinskog fonda uložena u UCITS fondove odnosno otvorene investicijske fondove s javnom ponudom iz članka 125. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona istog društva za upravljanje veća od 10 % , a nije uskladilo ulaganja fonda u roku iz članka 135. stavaka 2., 3. ili 4. ovoga Zakona, protivno članku 127. stavku 7. ovoga Zakona
113. ako je uložilo imovinu mirovinskog fonda kategorije A ili B na način da je neto vrijednost imovine mirovinskog fonda uložena u alternativne investicijske fondove iz članka 125. stavka 1. točke 12. kojima upravlja isto društvo za upravljanje veća od 10 % , a nije uskladilo ulaganja fonda u roku iz članka 135. stavaka 2., 3. ili 4. ovoga Zakona, protivno članku 127. stavku 8. ovoga Zakona
114. ako je uložilo imovinu mirovinskog fonda kategorije A ili B na način da je neto vrijednost imovine mirovinskog društva uložena u UCITS fondove odnosno otvorene investicijske fondove s javnom ponudom i alternativne investicijske fondove iz članka 125. stavka 1. točaka 11. i 12. ovoga Zakona kojima upravlja isto društva za upravljanje veća od 10 % , a nije uskladilo ulaganja fonda u roku iz članka 135. stavaka 2., 3. ili 4. ovoga Zakona, protivno članku 127. stavku 9. ovoga Zakona
115. ako je uložilo imovinu mirovinskog fonda kategorije A ili B na način da je neto vrijednost imovine mirovinskog društva uložena u depozite iz članka 125. stavka 1. točaka 13. i 14. ovoga Zakona te novac na računima iz članka 125. stavka 1. točaka 16. i 17. ovoga Zakona kod jedne kreditne institucije odnosno jedne grupe kreditnih institucija veća od 5 % , a nije uskladilo ulaganja fonda u roku iz članka 135. stavaka 2., 3. ili 4. ovoga Zakona, protivno članku 127. stavku 10. ovoga Zakona
116. ako je uložilo imovinu mirovinskog fonda kategorije C u pojedini prenosivi vrijednosni papir ili instrument tržišta novca jednog izdavatelja ili grupe izdavatelja koji čine povezana društva i financijske izvedenice sklopljene s tim izdavateljem ili grupom izdavatelja koji čine povezana društva, protivno ograničenjima ulaganja iz članka 127.a stavaka 1., 2. ili 3. ovoga Zakona, a nije uskladilo ulaganja fonda u roku iz članka 135. stavaka 2., 3. ili 4. ovoga Zakona
117. ako je uložilo imovinu mirovinskog fonda kategorije C na način da je neto vrijednost imovine mirovinskog fonda ukupno izložena prema jednom infrastrukturnom projektu iz članka 125. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona veća od 10 %, a nije uskladilo ulaganja fonda u roku iz članka 135. stavaka 2., 3. ili 4. ovoga Zakona, protivno članku 127.a stavku 6. ovoga Zakona
118. ako je uložilo imovinu mirovinskog fonda kategorije C na način da je neto vrijednost imovine mirovinskog fonda uložena u pojedini visoko likvidni prenosivi vrijednosni papir jednog izdavatelja iz članka 125. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona veća od 3 %, a nije uskladilo ulaganja fonda u roku iz članka 135. stavaka 2., 3. ili 4. ovoga Zakona, protivno članku 127.a stavku 4. ovoga Zakona
119. ako je uložilo imovinu mirovinskog fonda kategorije C na način da je neto vrijednost imovine mirovinskog fonda uložena u pojedini UCITS ETF ili odgovarajući ETF koji je odobrenje za rad dobio u državi članici OECD-a iz članka 125. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona, koji ispunjava uvjete iz članka 126.b stavka 1. točke 7. podtočke b) ovoga Zakona, veća od 5 %, a nije uskladilo ulaganja fonda u roku iz članka 135. stavaka 2., 3. ili 4. ovoga Zakona, protivno članku 127.a stavku 5. ovoga Zakona
120. ako je uložilo imovinu mirovinskog fonda kategorije C na način da je neto vrijednost imovine mirovinskog fonda uložena u pojedini UCITS ili otvoreni investicijski fond s javnom ponudom fond iz članka 125. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona veća od 5 %, a nije uskladilo ulaganja fonda u roku iz članka 135. stavaka 2., 3. ili 4. ovoga Zakona, protivno članku 127.a stavku 7. ovoga Zakona
121. ako je uložilo imovinu mirovinskog fonda kategorije C na način da je neto vrijednost imovine mirovinskog fonda uložena u UCITS fondove odnosno otvorene investicijske fondove s javnom ponudom iz članka 125. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona kojim upravlja isto društvo za upravljanje veća od 10 %, a nije uskladilo ulaganja fonda u roku iz članka 135. stavaka 2., 3. ili 4. ovoga Zakona, protivno članku 127.a stavku 8. ovoga Zakona
122. ako je uložilo imovinu mirovinskog fonda kategorije C na način da je neto vrijednost imovine mirovinskog društva uložena u depozite iz članka 125. stavka 1. točaka 13. i 14. ovoga Zakona te novac na računima iz članka 125. stavka 1. točaka 16. i 17. ovoga Zakona kod jedne kreditne institucije odnosno jedne grupe kreditnih institucija veća od 5 %, a nije uskladilo ulaganja fonda u roku iz članka 135. stavaka 2., 3. ili 4. ovoga Zakona, protivno članku 127.a stavku 9. ovoga Zakona
123. ako je uložilo imovinu pojedinog mirovinskog fonda kategorije A i B kojim upravlja u više od 10 % jednog izdanja prenosivih dužničkih vrijednosnih papira protivno ograničenjima ulaganja iz članka 128. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, a nije uskladilo ulaganja fonda u roku iz članka 135. stavaka 2., 3., 4., 7. ili 8. ovoga Zakona
124. ako je uložilo imovinu pojedinog mirovinskog fonda kategorije A i B kojim upravlja u više od 10 % jednog izdanja instrumenata tržišta novca protivno ograničenjima ulaganja iz članka 128. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, a nije uskladilo ulaganja fonda u roku iz članka 135. stavaka 2., 3., 4., 7. ili 8. ovoga Zakona
125. ako je uložilo imovinu pojedinog mirovinskog fonda kategorije A i B kojim upravlja u više od 20 % jednog programa neuvrštenih pokrivenih obveznica protivno ograničenjima ulaganja iz članka 128. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, a nije uskladilo ulaganja fonda u roku iz članka 135. stavaka 2., 3., 4., 7. ili 8. ovoga Zakona
126. ako je uložilo imovinu pojedinog mirovinskog fonda kategorije A i B kojim upravlja u više od 20 % prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira jednog izdavatelja s pravom glasa protivno ograničenjima ulaganja iz članka 128. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona, a nije uskladilo ulaganja fonda u roku iz članka 135. stavaka 2., 3., 4., 7. ili 8. ovoga Zakona
127. ako je uložilo imovinu pojedinog mirovinskog fonda kategorije A i B kojim upravlja protivno ograničenjima ulaganja iz članka 128. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona, a nije uskladilo ulaganja fonda u roku iz članka 135. stavaka 2., 3., 4., 7. ili 8. ovoga Zakona
128. ako je uložilo imovinu pojedinog mirovinskog fonda kategorije A i B kojim upravlja protivno ograničenjima ulaganja iz članka 128. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona, a nije uskladilo ulaganja fonda u roku iz članka 135. stavaka 2., 3., 4., 7. ili 8. ovoga Zakona
129. ako je uložilo imovinu pojedinog mirovinskog fonda kategorije A i B kojim upravlja u više od 20 % udjela u pojedinom UCITS fondu i/ili otvorenim investicijskom fondu s javnom ponudom protivno ograničenjima ulaganja iz članka 128. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona, a nije uskladilo ulaganja fonda u roku iz članka 135. stavaka 2., 3., 4., 7. ili 8. ovoga Zakona
130. ako je uložilo imovinu pojedinog mirovinskog fonda kategorije A i B kojim upravlja u više od 20 % jednog izdanja dionica, udjela ili poslovnih udjela u pojedinom alternativnom investicijskom fondu protivno ograničenjima ulaganja iz članka 128. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona, a nije uskladilo ulaganja fonda u roku iz članka 135. stavaka 2., 3., 4., 7. ili 8. ovoga Zakona
131. ako je uložilo imovinu pojedinog mirovinskog fonda kategorije A i B kojim upravlja u više od 40 % jednog izdanja dionica, udjela ili poslovnih udjela u pojedinom alternativnom investicijskom fondu protivno ograničenjima ulaganja iz članka 128. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona, a nije uskladilo ulaganja fonda u roku iz članka 135. stavaka 2., 3., 4., 7. ili 8. ovoga Zakona
132. ako je uložilo imovinu pojedinog mirovinskog fonda kategorije A i B kojim upravlja na način da je postiglo izloženost višu od 7 % regulatornog kapitala jedne kreditne institucije protivno ograničenjima ulaganja iz članka 128. stavka 1. točke 13. ovoga Zakona, a nije uskladilo ulaganja fonda u roku iz članka 135. stavaka 2., 3., 4., 7. ili 8. ovoga Zakona
133. ako je uložilo imovinu pojedinog mirovinskog fonda kategorije A i B kojim upravlja na način da je postiglo izloženost višu od 10 % regulatornog kapitala jedne kreditne institucije protivno ograničenjima ulaganja iz članka 128. stavka 1. točke 14. ovoga Zakona, a nije uskladilo ulaganja fonda u roku iz članka 135. stavaka 2., 3., 4., 7. ili 8. ovoga Zakona
134. ako je uložilo imovinu mirovinskog fonda kategorije C kojima upravlja u više od 10 % jednog izdanja prenosivih dužničkih vrijednosnih papira protivno ograničenjima ulaganja iz članka 128.a stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, a nije uskladilo ulaganja fonda u roku iz članka 135. stavaka 2., 3. ili 4. ovoga Zakona
135. ako je uložilo imovinu mirovinskog fonda kategorije C kojim upravlja više od 10 % jednog izdanja instrumenata tržišta novca protivno ograničenjima ulaganja iz članka 128.a stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, a nije uskladilo ulaganja fonda u roku iz članka 135. stavaka 2., 3., 4., 7. ili 8. ovoga Zakona
136. ako je uložilo imovinu mirovinskog fonda kategorije C kojim upravlja u više od 15 % jednog programa neuvrštenih pokrivenih obveznica protivno ograničenjima ulaganja iz članka 128.a stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, a nije uskladilo ulaganja fonda u roku iz članka 135. stavaka 2., 3., 4., 7. ili 8. ovoga Zakona
137. ako je uložilo imovinu mirovinskog fonda kategorije C kojim upravlja protivno ograničenjima ulaganja iz članka 128.a stavka 1. točke 5. ovoga Zakona, a nije uskladilo ulaganja fonda u roku iz članka 135. stavaka 2., 3., 4., 7. ili 8. ovoga Zakona
138. ako je uložilo imovinu mirovinskog fonda kategorije C kojim upravlja u više od 10 % visoko likvidnih prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira jednog izdavatelja s pravom glasa protivno ograničenjima ulaganja iz članka 128.a stavka 1. točke 6. ovoga Zakona, a nije uskladilo ulaganja fonda u roku iz članka 135. stavaka 2., 3., 4., 7. ili 8. ovoga Zakona
139. ako je uložilo imovinu mirovinskog fonda kategorije C kojim upravlja u više od 20 % udjela u pojedinom UCITS fondu i/ili otvorenim investicijskom fondu s javnom ponudom protivno ograničenjima ulaganja iz članka 128.a stavka 1. točke 8. ovoga Zakona, a nije uskladilo ulaganja fonda u roku iz članka 135. stavaka 2., 3., 4., 7. ili 8. ovoga Zakona
140. ako je uložilo imovinu mirovinskog fonda kategorije C kojim upravlja na način da je postiglo izloženost višu od 7 % regulatornog kapitala jedne kreditne institucije protivno ograničenjima ulaganja iz članka 128.a stavka 1. točke 9. ovoga Zakona, a nije uskladilo ulaganja fonda u roku iz članka 135. stavaka 2., 3., 4., 7. ili 8. ovoga Zakona
141. ako je uložilo imovinu mirovinskog fonda kategorije C kojim upravlja na način da je postiglo izloženost višu od 10 % regulatornog kapitala jedne kreditne institucije protivno ograničenjima ulaganja iz članka 128.a stavka 1. točke 10. ovoga Zakona, a nije uskladilo ulaganja fonda u roku iz članka 135. stavaka 2., 3., 4., 7. ili 8. ovoga Zakona
142. ako je uložilo imovinu obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova kojima upravlja odnosno imovinu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja u više od 15 % jednog izdanja prenosivih dužničkih vrijednosnih papira protivno ograničenjima ulaganja iz članka 128.b stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, a nije uskladilo ulaganja fonda u roku iz članka 135. stavaka 2., 3., 4., 7. ili 8. ovoga Zakona
143. ako je uložilo imovinu obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova kojima upravlja odnosno imovinu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja u više od 15 % jednog izdanja instrumenata tržišta novca protivno ograničenjima ulaganja iz članka 128.b stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, a nije uskladilo ulaganja fonda u roku iz članka 135. stavaka 2., 3., 4., 7. ili 8. ovoga Zakona
144. ako je uložilo imovinu obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova kojima upravlja odnosno imovinu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja u više od 30 % jednog programa neuvrštenih pokrivenih obveznica protivno ograničenjima ulaganja iz članka 128.b stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, a nije uskladilo ulaganja fonda u roku iz članka 135. stavaka 2., 3., 4., 7. ili 8. ovoga Zakona
145. ako je uložilo imovinu obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova kojima upravlja odnosno imovinu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja u više od 25 % prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira jednog izdavatelja s pravom glasa protivno ograničenjima ulaganja iz članka 128.b stavka 1. točke 5. ovoga Zakona, a nije uskladilo ulaganja fonda u roku iz članka 135. stavaka 2., 3., 4., 7. ili 8. ovoga Zakona
146. ako je uložilo imovinu obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova kojima upravlja odnosno imovinu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja protivno ograničenjima ulaganja iz članka 128.b stavka 1. točke 6. ovoga Zakona, a nije uskladilo ulaganja fonda u roku iz članka 135. stavaka 2., 3., 4., 7. ili 8. ovoga Zakona
147. ako je uložilo imovinu obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova kojima upravlja odnosno imovinu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja protivno ograničenjima ulaganja iz članka 128.b stavka 1. točke 7. ovoga Zakona, a nije uskladilo ulaganja fonda u roku iz članka 135. stavaka 2., 3., 4., 7. ili 8. ovoga Zakona
148. ako je uložilo imovinu obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova kojima upravlja odnosno imovinu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja u više od 25 % udjela u pojedinom UCITS fondu i/ili otvorenim investicijskom fondu s javnom ponudom protivno ograničenjima ulaganja iz članka 128.b stavka 1. točke 10. ovoga Zakona, a nije uskladilo ulaganja fonda u roku iz članka 135. stavaka 2., 3., 4., 7. ili 8. ovoga Zakona
149. ako je uložilo imovinu obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova kojima upravlja odnosno imovinu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja u više od 25 % jednog izdanja dionica, udjela ili poslovnih udjela u pojedinom alternativnom investicijskom fondu protivno ograničenjima ulaganja iz članka 128.b stavka 1. točke 11. ovoga Zakona, a nije uskladilo ulaganja fonda u roku iz članka 135. stavaka 2., 3., 4., 7. ili 8. ovoga Zakona
150. ako je uložilo imovinu obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova kojima upravlja odnosno imovinu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja u više od 40 % jednog izdanja dionica, udjela ili poslovnih udjela u pojedinom alternativnom investicijskom fondu protivno ograničenjima ulaganja iz članka 128.b stavka 1. točke 12. ovoga Zakona, a nije uskladilo ulaganja fonda u roku iz članka 135. stavaka 2., 3., 4., 7. ili 8. ovoga Zakona
151. ako je uložilo imovinu obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova kojima upravlja odnosno imovinu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja na način da je postiglo izloženost višu od 10 % regulatornog kapitala jedne kreditne institucije protivno ograničenjima ulaganja iz članka 128.b stavka 1. točke 13. ovoga Zakona, a nije uskladilo ulaganja fonda u roku iz članka 135. stavaka 2., 3., 4., 7. ili 8. ovoga Zakona
152. ako je uložilo imovinu obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova kojima upravlja odnosno imovinu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja na način da je postiglo izloženost višu od 15 % regulatornog kapitala jedne kreditne institucije protivno ograničenjima ulaganja iz članka 128.b stavka 1. točke 14. ovoga Zakona, a nije uskladilo ulaganja fonda u roku iz članka 135. stavaka 2., 3., 4., 7. ili 8. ovoga Zakona
153. ako za račun mirovinskog fonda pozajmi novčana sredstva od Hrvatske narodne banke ili Europske središnje banke u ukupnom iznosu većem od 5 % neto vrijednosti imovine fonda i/ili to učini na rok duži od pet godina, protivno članku 131. stavku 1. točki 1. ovoga Zakona
154. ako za račun mirovinskog fonda pozajmi novčana sredstva od trećih osoba u ukupnom iznosu većem od 5 % neto vrijednosti imovine fonda i/ili to učini na rok duži od tri mjeseca, protivno članku 131. stavku 1. točki 2. ovoga Zakona
155. ako za račun mirovinskog fonda pozajmi novčana sredstva od Hrvatske narodne banke ili Europske središnje banke u ukupnom iznosu manjem od 5 % neto vrijednosti imovine fonda i to ne učini putem repo poslova, transakcija prodaje i ponovne kupnje ili putem programa kreditiranja koje organizira i provodi Hrvatska narodna banka ili Europska središnja banka i/ili predmetne transakcije sklopi na rok duži od pet godina, protivno članku 131. stavku 1. točki 1. ovoga Zakona
156. ako za račun mirovinskog fonda pozajmi novčana sredstva od trećih osoba u ukupnom iznosu manjem od 5 % neto vrijednosti imovine fonda i to ne učini putem repo poslova, transakcija prodaje i ponovne kupnje i/ili predmetne transakcije sklopi na rok duži od tri mjeseca, protivno članku 131. stavku 1. točki 2. ovoga Zakona
157. ako više od 5% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda pozajmi trećim osobama, protivno članku 131. stavku 2. ovoga Zakona
158. ako više od 50% svakog pojedinog ulaganja pozajmi trećim osobama, protivno članku 131. stavku 2. ovoga Zakona
159. ako imovinu mirovinskog fonda pozajmi bez pisanog ugovora ili izvan organiziranih sustava za pozajmljivanje vrijednosnih papira koji djeluju u sklopu sustava za poravnanje i namiru, protivno članku 131. stavku 2. ovoga Zakona
160. ako za račun mirovinskog fonda pozajmi novčana sredstva od trećih osoba putem repo poslova, transakcija prodaje i ponovne kupnje te putem programa kreditiranja u ukupnom iznosu većem od onog određenog odlukom Agencije iz članka 131. stavka 3. ovoga Zakona
161. koje protivno članku 132. stavku 1. točki 1. ovoga Zakona financijske izvedenice ne koristi u svoje ime i za račun mirovinskog fonda jedino u svrhu zaštite imovine i obveza mirovinskog fonda ili protivno članku 132. stavku 1. točki 2. ovoga Zakona financijske izvedenice ne koristi u svoje ime i za račun mirovinskog fonda jedino u svrhu efikasnog upravljanja imovinom i obvezama mirovinskog fonda
162. ako prilikom ugovaranja financijskih izvedenica ne uvažava ograničenja ulaganja iz članka 132. stavka 2. ovoga Zakona
163. ako ulaže imovinu mirovinskog fonda u imovinu koja je po zakonu neotuđiva ili koja je opterećena, odnosno založena ili fiducijarno prenesena radi osiguranja kakve tražbine, protivno članku 134. točki 1. ovoga Zakona
164. ako ulaže u vrijednosne papire izdane od depozitara mirovinskog fonda, bilo kojeg dioničara, odnosno vlasnika udjela mirovinskog društva ili bilo koje osobe koja je povezana osoba s prethodno navedenim osobama, protivno članku 134. točki 2. ovoga Zakona
165. ako ulaže imovinu mirovinskog fonda u vrijednosne papire izdane od depozitara mirovinskog fonda, bilo kojeg dioničara, odnosno vlasnika udjela mirovinskog društva ili bilo koje osobe koja je povezana osoba s prethodno navedenim osobama, protivno članku 134. točki 2. ovoga Zakona, a ne uskladi ulaganja fonda u roku iz članka 135. stavaka 2. ili 3. ovoga Zakona
166. ako je uložio imovinu mirovinskog fonda u udjele UCITS fondova iz članka 125. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona i/ili udjele ili dionice u otvorenim alternativnim investicijskim fondovima odnosno dionice ili poslovne udjele u zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima iz članka 125. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona kojima upravlja dioničar odnosno vlasnik udjela mirovinskog društva, odnosno bilo koja osoba koja je povezana osoba s prethodno navedenim osobama, protivno članku 134. točki 3. ovoga Zakona, a ne uskladi ulaganja fonda u roku iz članka 135. stavaka 2., 3 ili 4. ovoga Zakona
167. ako mirovinsko društvo ne uskladi ulaganja mirovinskog fonda odmah po saznanju za prekoračenja ulaganja iz članaka 125. do 134. ovoga Zakona, koja su posljedica transakcije koju je sklopilo mirovinsko društvo, a kojom su se u trenutku njezina sklapanja prekoračila navedena ograničenja ili dodatno povećala prekoračenja ulaganja, a koja nisu obuhvaćena člankom 135. stavkom 2. ovoga Zakona, protivno odredbama članka 135. stavka 4. ovoga Zakona
168. ako u svoje ime, a za račun mirovinskog fonda ugovara transakcije s članovima uprave ili nadzornog odbora mirovinskog fonda, suprotno odredbama članka 136. stavka 1. ovoga Zakona
169. ako ne vodi evidenciju o transakcijama ugovorenima za račun mirovinskog fonda u kojima su suprotne strane dioničari, odnosno vlasnici udjela mirovinskog društva, depozitar mirovinskog fonda ili bilo koja druga osoba koja je povezana s navedenim pravnim ili fizičkim osobama, u skladu s člankom 136. stavkom 2. ovoga Zakona
170. ako daje zajam ili jamstva iz imovine mirovinskog fonda bilo kojoj pravnoj ili fizičkoj osobi, protivno članku 136. stavku 4. ovoga Zakona
171. ako ne izvijesti Hrvatski sabor o radu mirovinskih fondova kojima upravlja u roku iz članka 150. ovoga Zakona
172. ako ne izračuna omjer zamjene obračunskih jedinica u fondu prenositelju za obračunske jedinice u fondu preuzimatelju, u skladu s člankom 153. stavkom 1. ovoga Zakona
173. ako prije provođenja postupka pripajanja mirovinsko društvo fonda prenositelja nije dobilo odobrenje Agencije, u skladu s člankom 155. ovoga Zakona
174. fonda prenositelja ako ne izradi nacrt pripajanja sa sadržajem i formom propisanim člankom 157. stavkom 2. ovoga Zakona, u skladu s člankom 157. stavkom 1. ovoga Zakona
175. fonda preuzimatelja ako ne izradi nacrt pripajanja sa sadržajem i formom propisanim člankom 157. stavkom 2. ovoga Zakona, u skladu s člankom 157. stavkom 1. ovoga Zakona
176. ako naplaćuje troškove povezane s izradom mišljenja depozitara o pripajanju, na temelju nacrta pripajanja iz članka 157. stavka 1. ovoga Zakona iz imovine fonda, protivno članku 158. stavku 3. ovoga Zakona
177. fonda preuzimatelja ako putem Središnjeg registra osiguranika ne učini dostupnim svim članovima fonda preuzimatelja obavijesti o svim radnjama i okolnostima pripajanja koja sadrži elemente iz članka 159. stavka 3. ovoga Zakona, kako bi članovi mogli procijeniti posljedice koje će pripajanje imati na njihovu imovinu u fondu preuzimatelju, u skladu s člankom 159. stavkom 1. ovoga Zakona
178. fonda prenositelja ako putem Središnjeg registra osiguranika ne učini dostupnim svim članovima fonda prenositelja obavijesti o svim radnjama i okolnostima pripajanja koja sadrži elemente iz članka 159. stavka 3. ovoga Zakona, kako bi članovi mogli procijeniti posljedice koje će pripajanje imati na njihovu imovinu u fondu prenositelju u skladu s člankom 159. stavkom 2. ovoga Zakona
179. prenositelj, ako članovima ne dostavi obavijesti o pripajanju iz članka 159. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, nakon što Agencija mirovinskom društvu fonda prenositelja izda odobrenje za pripajanje, ali najmanje 30 dana prije provođenja postupka pripajanja, u skladu s člankom 159. stavkom 4. ovoga Zakona i pravilnikom iz članka 159. stavka 6. ovoga Zakona
180. preuzimatelj, ako članovima ne dostavi obavijesti o pripajanju iz članka 159. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, nakon što Agencija mirovinskom društvu fonda prenositelja izda odobrenje za pripajanje, ali najmanje 30 dana prije provođenja postupka pripajanja, u skladu s člankom 159. stavkom 4. ovoga Zakona i pravilnikom iz članka 159. stavka 6. ovoga Zakona
181. ako u postupku pripajanja ne omogući članovima fonda prenositelja i fonda preuzimatelja prelazak u mirovinski fond kojim upravlja neko drugo mirovinsko društvo bez naplate naknade za izlaz u roku iz članka 159. stavka 4. ovoga Zakona te u roku od šest mjeseci nakon izvršenog pripajanja, u skladu s člankom 159. stavkom 5. ovoga Zakona
182. ako ne obavijesti Središnji registar osiguranika o svim radnjama i okolnostima provođenja pripajanja, u skladu s člankom 160. ovoga Zakona
183. ako naplaćuje troškove revizije iz imovine mirovinskog fonda koji sudjeluje u postupku pripajanja, protivno odredbi članka 162. stavka 6. ovoga Zakona
184. ako mirovinsko društvo koje upravlja fondom preuzimateljem ne obavijesti Agenciju o provedenom pripajanju i ne dostavi nalaz revizora o točnosti stvarnog omjera zamjene utvrđenog na dan njegova izračuna, u roku iz članka 165. ovoga Zakona
185. ako izabere ili promijeni depozitara bez odobrenja Agencije, protivno odredbama članka 171. stavka 1. ovoga Zakona
186. ako u slučaju otvaranja postupka stečaja ili pokretanja postupka likvidacije nad depozitarom odmah ne dostavi obavijest o depozitaru o raskidu ili otkazu ugovora i o tome ne obavijesti Agenciju, u skladu s člankom 189. stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona
187. ako u slučaju otvaranja stečaja ili likvidacije nad depozitarom ne zatraži odobrenje Agencije za izbor novog depozitara, u roku iz članka 189. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona
188. ako na zahtjev Agencije ne dostavi ili ne učini dostupnim dokumentaciju, izvještaje ili podatke o svim okolnostima potrebnima za nadzor ili izvršavanje drugih ovlasti i mjera Agencije, u skladu s člankom 201. stavkom 1. ovoga Zakona
189. ako kao subjekt nadzora Agencije iz članka 198. stavka 5. točke 1. ovoga Zakona ne omogući Agenciji obavljanje nadzora, u skladu s člankom 198. stavcima 1. do 3. ovoga Zakona, na način da protivno člancima 203. do 205. ovoga Zakona ovlaštenoj osobi Agencije na traženje ne uruči svu traženu dokumentaciju i podatke iz članka 203. stavka 3. ili članka 205. stavka 2. ovoga Zakona, odnosno ako ne osigura uvjete za obavljanje nadzora u skladu s člankom 204. ovoga Zakona ili ako ne osigura uvjete za pregled informacijskog sustava u skladu s člankom 205. stavkom 1. ovoga Zakona
190. ako, unutar roka koji je odredila Agencija, Agenciji ne dostavi izvještaj o provedbi naloženih mjera iz članka 220. stavka 2. ovoga Zakona, u skladu s člankom 220. stavkom 4. ovoga Zakona.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 2650,00 do 6630,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba mirovinskog društva.
Lakši prekršaji mirovinskog društva
Članak 231. (NN 64/18, 115/18, 156/23)
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 6630,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj mirovinsko društvo:
1. ako sazna za stjecanje ili otpuštanje kvalificiranog udjela u mirovinskom društvu koji će izazvati prelazak ili smanjenje ispod 10 %, 20 %, 30 % ili 50 %, a o tome nije bez odgode obavijestilo Agenciju, protivno članku 20.b stavku 1. ovoga Zakona
2. ako najkasnije do 31. ožujka tekuće godine nije dostavilo Agenciji popis imena/naziva svih dioničara, kao i imatelja kvalificiranih udjela s veličinom pojedinih udjela, sa stanjem na dan 1. siječnja tekuće godine, protivno članku 20.b stavku 2. ovoga Zakona
3. ako o održanim sastancima ili sjednicama tijela mirovinskog društva ne vodi zapisnik u skladu s člankom 29. stavkom 2. ovoga Zakona
4. ako nadzorni odbor ne odluči o davanju suglasnosti upravi na pitanja iz članka 45. stavka 1. ovoga Zakona
5. ako nadzorni odbor, protivno članku 45. stavku 2. ovoga Zakona, ne da suglasnost na utvrđena načela ulaganja mirovinskih fondova koja su sastavni dio statuta mirovinskog fonda, u skladu s načelima iz članka 124. ovoga Zakona
6. ako nadzorni odbor ne prati primjenu internih akata mirovinskog društva, u skladu s člankom 45. stavkom 3. ovoga Zakona
7. ako nadzorni odbor ne nadzire primjerenost postupanja i učinkovitost rada interne revizije, u skladu s člankom 46. stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona
8. ako nadzorni odbor ne nadzire postupanje mirovinskog društva u skladu s nalozima i rješenjima Agencije te utvrđenjima iz postupka nadzora, u skladu s člankom 46. stavkom 1. točkom 2. ovoga Zakona
9. ako nadzorni odbor nije podnio izvješće glavnoj skupštini odnosno skupštini o nalozima i utvrđenjima Agencije te postupcima iz članka 46. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, u skladu s člankom 46. stavkom 1. točkom 3. ovoga Zakona
10. ako nadzorni odbor nije odlučio o davanju suglasnosti na godišnje financijske izvještaje mirovinskog društva i godišnje izvještaje mirovinskih fondova te o njima pisanim putem izvijestio glavnu skupštinu ili skupštinu mirovinskog društva, u skladu s člankom 46. stavkom 1. točkom 4. ovoga Zakona
11. ako nadzorni odbor nije obrazložio glavnoj skupštini ili skupštini mirovinskog društva svoje mišljenje o godišnjem izvješću interne revizije i o godišnjem izvješću uprave, u skladu s člankom 46. stavkom 1. točkom 5. ovoga Zakona
12. ako nije uspostavilo, ne provodi ili redovito ne ažurira, ne procjenjuje i ne nadzire učinkovite i primjerene opće organizacijske uvjete te nije uspostavilo, ne provodi ili redovito ne ažurira, ne procjenjuje i ne nadzire politike, mjere i postupke iz članka 48. ovoga Zakona ili pravilnika iz članka 58. ovoga Zakona
13. ako ne organizira poslovanje na način da svodi rizik sukoba interesa na najmanju moguću mjeru, u skladu s člankom 49. stavkom 1. ovoga Zakona
14. ako nije, uzimajući u obzir vrstu, opseg i složenost poslovanja, uspostavilo i ne provodi učinkovite politike upravljanja sukobima interesa, u skladu s člankom 49. stavkom 4. ovoga Zakona
15. ako uzimajući u obzir vrstu, opseg i složenost poslovanja, redovito ne ažurira i ne nadzire učinkovite politike upravljanja sukobima interesa, u skladu s člankom 49. stavkom 4. ovoga Zakona
16. ako nije uspostavilo i ne provodi politike o osobnim transakcijama relevantnih osoba i osoba koje su s njima u srodstvu s financijskim instrumentima u koje ulažu mirovinski fondovi kojima upravlja mirovinsko društvo radi sprječavanja sukoba interesa, u skladu s člankom 49. stavkom 5. ovoga Zakona
17. ako redovito ne ažurira politike o osobnim transakcijama relevantnih osoba i osoba koje su s njima u srodstvu s financijskim instrumentima u koje ulažu mirovinski fondovi kojima upravlja mirovinsko društvo radi sprječavanja sukoba interesa, u skladu s člankom 49. stavkom 5. ovoga Zakona
18. ako predloži ili imenuje člana nadzornog odbora u društvo u koje je uložilo imovinu mirovinskog fonda, a on nema odgovarajuće stručne kvalifikacije i iskustvo, protivno odredbi članka 49. stavka 6. ovoga Zakona
19. ako pri utvrđivanju vrsta sukoba interesa koji bi mogli naštetiti interesima mirovinskog fonda nije uključilo i sukobe interesa koji bi mogli nastati zbog uključivanja rizika održivosti u njihove procese, sustave i unutarnje kontrole, suprotno odredbi članka 49. stavka 9. ovoga Zakona
20. ako ne uspostavi i ne provodi primjerene politike i postupke kako bi osiguralo da posluje u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, kao i s drugim relevantnim propisima te ne osigura da članovi uprave i druge relevantne osobe postupaju u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenima na temelju ovoga Zakona te internim aktima mirovinskog društva, u skladu s člankom 50. stavkom 2. ovoga Zakona
21. ako redovito ne ažurira, ne procjenjuje i ne nadzire politike i postupke kako bi osiguralo da posluje u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, kao i s drugim relevantnim propisima te ne osigura da članovi uprave i druge relevantne osobe postupaju u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenima na temelju ovoga Zakona te internim aktima mirovinskog društva, u skladu s člankom 50. stavkom 2. ovoga Zakona
22. ako nije u sustav upravljanja rizicima u skladu s vrstom, opsegom i složenosti svojega poslovanja uključilo rizike održivosti, suprotno odredbi članka 51. stavka 5. ovoga Zakona
23. ako politika upravljanja rizicima koju je donijelo mirovinsko društvo ne obuhvaća sve postupke koji su potrebni da bi mirovinsko društvo, za svaki mirovinski fond kojim upravlja, moglo procijeniti izloženost pojedinog mirovinskog fonda tržišnom riziku, riziku likvidnosti, riziku koncentracije uključujući i onaj koji proizlazi iz geografske diverzifikacije portfelja, riziku održivosti i riziku druge ugovorne strane, kao i izloženost mirovinskog fonda svim drugim rizicima, uključujući operativni rizik, koji mogu biti značajni za svaki mirovinski fond kojim mirovinsko društvo upravlja, suprotno odredbi članka 51. stavka 6. ovoga Zakona
24. ako nije ustrojilo trajnu i učinkovitu funkciju usklađenosti, u skladu s pravilnikom iz članka 58. ovoga Zakona
25. ako ne ustroji interno tijelo koje donosi odluke vezano uz korporativno upravljanje i odnose s izdavateljima čiji su vrijednosni papiri u vlasništvu mirovinskih fondova kojima mirovinsko društvo upravlja, a koje se mora sastojati od osoba s odgovarajućim znanjem iz područja korporativnog upravljanja, u skladu s člankom 53. stavkom 1. ovoga Zakona
26. ako ne ustroji internu reviziju u skladu s člankom 54. stavkom 1. i pravilnikom iz članka 54. stavka 2. ovoga Zakona
27. ako nije poduzelo sve primjerene mjere potrebne da bi se osiguralo njegovo neprekidno i redovito poslovanje, u skladu s člankom 55. stavkom 1. ovoga Zakona
28. ako nije propisalo ili ne implementira jasne politike i postupke vezane uz primitke radnika, članova uprave i nadzornog odbora, čiji rad može imati materijalni utjecaj na profil rizičnosti mirovinskog društva ili mirovinskog fonda, u skladu s člankom 56. stavkom 1. ovoga Zakona
29. ako uprava mirovinskog društva ne usvoji i najmanje jednom godišnje ne preispita opća načela politika primitaka, u skladu s člankom 56. stavkom 5. ovoga Zakona
30. ako najmanje jednom godišnje interno ne revidira primjenu politike i postupke vezane uz primitke, u skladu s člankom 56. stavkom 6. ovoga Zakona
31. ako isplati nagradu radnicima, prokuristima, članovima uprave i nadzornog odbora protivno članku 56. stavcima 8. i 9. ovoga Zakona
32. ako u godišnjim financijskim izvještajima mirovinskog društva ne objavi podatke iz članka 56. stavka 11. ovoga Zakona
33. ako nije na svojim mrežnim stranicama objavilo informacije o svojim politikama u vezi s uključivanjem rizika održivosti u svoj proces odlučivanja o ulaganjima obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja, protivno članku 56.a ovoga Zakona
34. ako nije na svojim mrežnim stranicama objavilo informacije o štetnim učincima odluka o ulaganjima na čimbenike održivosti, protivno članku 56.b stavku 1. ovoga Zakona
35. ako nije u statut mirovinskog fonda kojim upravlja uključilo opis načina na koji su rizici održivosti uključeni u donošenje odluke o ulaganju imovine mirovinskih fondova kojima upravlja i opis rezultata procjene vjerojatnih učinaka rizika održivosti na prinose mirovinskih fondova kojima upravlja, protivno članku 56.d stavku 1. ovoga Zakona
36. ako kroz ulaganja mirovinskog fonda kojim upravlja promiče okolišna ili socijalna obilježja, ili kombinacije tih obilježja, a u statutu mirovinskog fonda nije objavio sve informacije iz članka 56.f stavka 1. točaka a) do c) ovoga Zakona
37. ako u statutu mirovinskog fonda koji ima za cilj ulagati u održiva ulaganja te je utvrđen indeks kao referentna vrijednost nije objavio sve informacije iz članka 56.g stavka 1. točaka a) i b) ovoga Zakona
38. ako za mirovinske fondove iz članka 56.f stavka 1. ili članka 56.g stavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona na svojim mrežnim stranicama ne objavi sve informacije iz članka 56.h stavka 1. točaka a) do d) ovoga Zakona
39. ako za mirovinske fondove iz članka 56.f stavka 1. ili članka 56.g stavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona u godišnjem izvješću iz članka 145. ovoga Zakona ne uključi sve primjenjive informacije iz članka 56.i stavka 1. točaka a) i b) ovoga Zakona.
40. ako nije osiguralo da promidžbeni sadržaji mirovinskog društva iz članka 114. ovoga Zakona nisu u suprotnosti s informacijama objavljenima na temelju članka 56.a do 56.j. ovoga Zakona, protivno odredbi članka 56.k ovoga Zakona
41. ako ne vodi i ne čuva evidencije i poslovnu dokumentaciju o svim aktivnostima, kao i transakcijama koje je izvršilo, posebice vezanima uz upravljanje imovinom mirovinskim fondovima, na način koji omogućuje nadzor nad poslovanjem u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, a posebice nad ispunjavanjem obveza prema članovima i potencijalnim članovima mirovinskog fonda, u skladu s odredbama članka 57. stavka 2. ovoga Zakona
42. ako ne organizira poslovanje i ne vodi ažurno poslovnu dokumentaciju i druge administrativne ili poslovne evidencije na način koji omogućuje da se u svakom trenutku može provjeriti tijek pojedinog posla koji je izvršilo za svoj račun ili račun pojedinog mirovinskog fonda, u skladu s odredbama članka 57. stavka 3. ovoga Zakona
43. ako ne izrađuje ili ne dostavlja izvještaje mirovinskog društva Agenciji u rokovima ili na način propisan pravilnikom iz članka 64. stavka 2. ovoga Zakona, odnosno pravilnikom iz članka 64. stavka 3. ovoga Zakona
44. ako sklopi ugovor o zakonskoj reviziji s revizorom koji ne ispunjava uvjete iz članka 65. stavaka 4. i 5. ovoga Zakona, protivno članku 65. stavku 3. ovoga Zakona
45. ako ne dostavi revizorski izvještaj o obavljenoj zakonskoj reviziji godišnjih financijskih izvještaja, uključujući godišnje izvješće i financijske izvještaje iz članka 64. stavka 2. ovoga Zakona, u roku iz članka 65. stavka 7. ovoga Zakona
46. ako nije ponovo izradilo godišnje financijske izvještaje, osiguralo obavljanje zakonske revizije tih izvještaja te revizorskog izvještaja, uključujući i relevantne financijske izvještaje i dostavilo Agenciji u roku koji je ona odredila svojim rješenjem, protivno članku 66. stavku 4. ovoga Zakona
47. ako objavi godišnje financijske izvještaje koji su odbijeni odnosno odbačeni te ne osigura da godišnji financijski izvještaji, koji su odbijeni odnosno odbačeni, ne budu javno objavljeni, protivno članku 66. stavku 8. ovoga Zakona, i ako ne osigura da se povuku iz javne objave već objavljeni godišnji financijski izvještaji koji su odbijeni odnosno odbačeni, protivno članku 66. stavku 9. ovoga Zakona
48. ako preuzme poslove upravljanja mirovinskim fondom bez odobrenja Agencije, protivno članku 69. stavku 2. ovoga Zakona
49. prenositelj i preuzimatelj ako zajednički javno ne objave informaciju o prijenosu upravljanja u roku iz članka 72. stavka 1. ovoga Zakona
50. prenositelj ako putem Središnjeg registra osiguranika ne obavijesti sve članove mirovinskih fondova o prijenosu upravljanja, u skladu s člankom 72. stavkom 2. ovoga Zakona
51. preuzimatelj ako putem Središnjeg registra osiguranika ne obavijesti sve članove mirovinskih fondova o prijenosu upravljanja, u skladu s člankom 72. stavkom 2. ovoga Zakona
52. ako na svojim mrežnim stranicama na istaknutom mjestu ne objavi dokument iz članka 96. stavka 9. ovoga Zakona
53. ako u slučaju iz članka 104. stavka 2. ovoga Zakona ne prenese ukupna kapitalizirana sredstva s osobnog računa člana fonda u državni proračun, na način i u roku iz članka 104. stavka 3. ovoga Zakona
54. ako ne izvijesti Agenciju i Središnji registar osiguranika o činjenici da izračun i kontrola neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda nisu izvršeni u propisanom roku, na način i u roku iz članka 111. stavka 11. ovoga Zakona
55. ako promidžbeni sadržaj o mirovinskom društvu i mirovinskim fondovima koji je namijenjen članovima ili potencijalnim članovima mirovinskih fondova ne ispunjava zahtjeve iz članka 114. stavka 2. ovoga Zakona
56. ako prikazuje rezultate poslovanja mirovinskog fonda protivno odredbama članka 115. stavka 1. i pravilnika iz članka 115. stavka 2. ovoga Zakona
57. ako u odnosima s članovima, potencijalnim članovima, poslodavcima, sindikatima i radnicima, postupa protivno odredbama članka 117. stavka 1. ovoga Zakona
58. ako promidžbeni sadržaj o mirovinskom društvu i mirovinskim fondovima ne dostavi Agenciji, u skladu s člankom 118. stavkom 3. ovoga Zakona
59. ako informacije objavljene u svrhu promidžbe mirovinskih fondova nisu potpune i točne, u skladu s člankom 118. stavkom 4. ovoga Zakona i pravilnikom iz članka 120. ovoga Zakona
60. ako ne uspostavi i ne ostvaruje primjerene postupke za rješavanje pritužbi članova mirovinskog fonda, u skladu s člankom 121. točkama 1. i 2. ovoga Zakona
61. ako ne vodi evidenciju o svim pritužbama članova mirovinskog fonda i poduzetim mjerama, u skladu s rokom iz članka 121. točke 3. ovoga Zakona
62. ako ne čuva dokumentaciju o svim pritužbama članova mirovinskog fonda i poduzetim mjerama, u skladu s rokom iz članka 121. točke 3. ovoga Zakona
63. ako se imovina mirovinskog fonda ulaže na način da nije valutno usklađena s obvezama mirovinskog fonda u skladu s člankom 129. ovoga Zakona, a ne uskladi ulaganja fonda u roku iz članka 135. stavaka 2., 3. ili 4. ovoga Zakona
64. ako se imovina mirovinskog fonda ulaže na način da nije ročno usklađena s obvezama mirovinskog fonda u skladu s člankom 130. ovoga Zakona, a ne uskladi ulaganja fonda u roku iz članka 135. stavaka 2., 3. ili 4. ovoga Zakona
65. ako ne usvoji statute mirovinskih fondova u skladu s člancima 138. do 140. ovoga Zakona, u skladu s člankom 137. stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona
66. ako ne objavi statute mirovinskih fondova u skladu s člancima 138. do 140. ovoga Zakona, u skladu s člankom 137. stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona
67. ako ne usvoji informativni prospekt mirovinskih fondova u skladu s člancima 141. do 143. ovoga Zakona, u skladu s člankom 137. stavkom 1. točkom 2. ovoga Zakona
68. ako ne objavi informativni prospekt mirovinskih fondova u skladu s člancima 141. do 143. ovoga Zakona, u skladu s člankom 137. stavkom 1. točkom 2. ovoga Zakona
69. ako ne usvoji tromjesečne i revidirane godišnje izvještaje mirovinskih fondova u skladu s člancima 144. do 148. ovoga Zakona, u skladu s člankom 137. stavkom 1. točkom 3. ovoga Zakona
70. ako ne objavi tromjesečne i revidirane godišnje izvještaje mirovinskih fondova u skladu s člancima 144. do 148. ovoga Zakona, u skladu s člankom 137. stavkom 1. točkom 3. ovoga Zakona
71. ako ne obavijesti članove mirovinskog fonda o događajima iz članka 149. i 150. ovoga Zakona, u skladu s člankom 137. stavkom 1. točkom 4. ovoga Zakona
72. ako sklopi ugovor o zakonskoj reviziji s revizorom koji ne ispunjava uvjete iz članka 146. stavaka 4. i 5. ovoga Zakona, protivno članku 146. stavku 3. ovoga Zakona
73. ako nije ponovo izradilo godišnje izvještaje mirovinskog fonda, nije osiguralo obavljanje zakonske revizije tih izvještaja te revizorsko izvješće, uključujući i relevantne godišnje izvještaje, nije ih dostavilo Agenciji u roku koji je ona svojim rješenjem odredila, u skladu s člankom 146. stavkom 10. ovoga Zakona
74. ako objavi godišnje financijske izvještaje koji su odbijeni odnosno odbačeni i ako ne povuče iz javne objave već objavljene godišnje financijske izvještaje koji su odbijeni odnosno odbačeni, u skladu s člankom 146. stavkom 13. ovoga Zakona
75. ako ne dostavi Agenciji tromjesečne izvještaje i revidirane godišnje izvještaje mirovinskog fonda u skladu s rokovima iz članka 147. stavka 1. odnosno stavka 2. ovoga Zakona
76. ako ne dostavi Središnjem registru osiguranika tromjesečne izvještaje i revidirane godišnje izvještaje mirovinskog fonda u skladu s rokovima iz članka 147. stavka 1., odnosno stavka 2. ovoga Zakona
77. ako ne da članu mirovinskog fonda besplatno presliku izvješća revizora o pripajanju, najkasnije sljedeći radni dan od primitka pisanog zahtjeva, protivno članku 163. stavku 2. ovoga Zakona
78. ako ne objavi informaciju o provedbi pripajanja na način i u roku iz članka 166. ovoga Zakona
79. ako informativni prospekt mirovinskog fonda, kada je depozitar delegirao poslove iz članka 172. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona na treće osobe, u dijelu koji se odnosi na depozitara, ne sadrži i podatke iz članka 185. točaka 1. do 3. ovoga Zakona.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 2650,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba mirovinskog društva.
Teži prekršaji depozitara
Članak 232. (NN 64/18, 156/23)
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 26.540,00 do 66.360,00 eura kaznit će se za prekršaj depozitar ako:
1. prilikom obavljanja poslova depozitara iz članka 172. ovoga Zakona ne postupa u skladu s člankom 170. stavkom 10. ovoga Zakona
2. nije s depozitarom drugog mirovinskog fonda kojim upravlja isto mirovinsko društvo sklopio sporazum o razmjeni informacija, protivno članku 172. stavku 2. ovoga Zakona
3. ne obavlja za mirovinski fond neki od poslova iz članka 172. stavka 3. ovoga Zakona i pravilnika iz članka 172. stavka 3. ovoga Zakona
4. ne osigura učinkovito i prikladno praćenje tijeka novca mirovinskog fonda u skladu s člankom 172.a stavkom 1. ovoga Zakona i pravilnikom iz članka 172. stavka 2. ovoga Zakona
5. ne osigura da se sva novčana sredstva mirovinskog fonda evidentiraju na novčanim računima koji ispunjavaju uvjete iz članka 172.a stavka 1. ovoga Zakona
6. na zahtjev Agencije ne dostavi dokumentaciju, obavijesti i informacije o svim pitanjima važnima za obavljanje nadzora nad poslovima depozitara, u skladu s člankom 173. stavkom 1. ovoga Zakona
7. ne upozori mirovinsko društvo o utvrđenim nepravilnostima i/ili nezakonitostima i ne zatraži pojašnjenje o utvrđenim okolnostima, u skladu s člankom 173. stavkom 2. ovoga Zakona
8. ne obavijesti Agenciju o okolnostima iz članka 173. stavka 3. ovoga Zakona
9. ne pohranjuje imovinu mirovinskog fonda u skladu s člankom 174. stavkom 1. ovoga Zakona
10. imovinu mirovinskog fonda ne čuva i ne vodi tako da se u svakom trenutku može jasno odrediti i razlučiti imovina koja pripada mirovinskom fondu, u skladu s člankom 175. stavkom 2. ovoga Zakona
11. koristi imovinu iz članka 174. stavka 1. točaka 1. i 3. ovoga Zakona za obavljanje transakcija za vlastiti račun ili za ostvarivanje bilo kakve koristi za sebe, svoje osnivače, ranike ili u bilo koju drugu svrhu osim u korist članova mirovinskog fonda, protivno članku 175. stavku 4. ovoga Zakona
12. u izvršavanju svojih poslova i dužnosti depozitar ne postupi pažnjom dobrog stručnjaka, u skladu s načelom savjesnosti i poštenja, neovisno i isključivo u interesu članova mirovinskog fonda za koji obavlja poslove depozitara, u skladu s člankom 176. stavkom 1. ovoga Zakona
13. ne izbjegava sukob interesa između depozitara, osnivača i/ili imatelja kvalificiranog udjela u depozitaru, člana mirovinskog društva i mirovinskog društva, u skladu s člankom 176. stavkom 3. ovoga Zakona
14. u odnosu na ostvarivanje zahtjeva i prava članova mirovinskog fonda te imovinu mirovinskog fonda ne postupa u skladu s člankom 180. stavkom 1. ovoga Zakona
15. ne vrati u imovinu mirovinskog fonda sve što je iz nje isplaćeno bez valjane pravne osnove, u skladu s člankom 180. stavkom 2. ovoga Zakona
16. s računa mirovinskog fonda ne isplati mirovinskom društvu naknadu za upravljanje mirovinskim fondom i s time povezane troškove te ako je predviđeno statutom mirovinskog fonda naknadu za izlaz, protivno članku 181. stavku 1. ovoga Zakona
17. s računa mirovinskog fonda bez odobrenja mirovinskog društva isplati naknadu za obavljene poslove depozitara, protivno članku 181. stavku 2. ovoga Zakona
18. u slučaju raskida ili otkaza ugovora o obavljanju poslova depozitara, u roku od 30 dana, svu imovinu mirovinskog fonda ne prenese na pohranu i administriranje novom depozitaru s kojim mirovinsko društvo zaključi ugovor o obavljanju poslova depozitara, pri čemu ne preda i knjige računa, evidenciju i sve druge dokumente i materijale bitne za poslovanje mirovinskog fonda za koji je do tada obavljao poslove depozitara, i to u pisanom ili elektroničkom obliku, ovisno o načinu vođenja naznačenih podataka, u skladu s člankom 188. ovoga Zakona
19. ne naplaćuje naknadu u skladu s odlukom Agencije kojom se svake godine za iduću kalendarsku godinu utvrđuje visina naknade depozitaru protivno članku 191. stavku 2. ovoga Zakona
20. na zahtjev Agencije ne dostavi ili ne učini dostupnim dokumentaciju, izvještaje ili podatke o svim okolnostima potrebnima za nadzor ili izvršavanje drugih ovlasti i mjera Agencije, u skladu s člankom 201. stavkom 1. ovoga Zakona
21. kao subjekt nadzora Agencije iz članka 198. stavka 5. točke 3. ovoga Zakona ne omogući Agenciji obavljanje nadzora, u skladu s člankom 198. stavcima 1. do 3. ovoga Zakona, na način da protivno člancima 203. do 205. ovoga Zakona ovlaštenoj osobi Agencije na traženje ne uruči svu traženu dokumentaciju i podatke iz članka 203. stavka 3. ili članka 205. stavka 2. ovoga Zakona, odnosno ako ne osigura uvjete za obavljanje nadzora u skladu s člankom 204. ovoga Zakona ili ako ne osigura uvjete za pregled informacijskog sustava u skladu s člankom 205. stavkom 1. ovoga Zakona.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 2650,00 do 6630,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba depozitara.
Lakši prekršaji depozitara
Članak 233. (NN 64/18, 156/23)
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 6630,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj depozitar ako:
1. ne obavlja poslove upravljanja mirovinskim fondovima koje nije moguće odgađati u skladu s člankom 75. stavkom 1. ovoga Zakona
2. u roku od sedam dana od dana nastupanja razloga za prisilni prijenos poslova upravljanja mirovinskim fondovima ne uputi javni poziv ili ako u roku od 15 dana pisanim putem ne predloži Agenciji mirovinsko društvo za preuzimanje poslova upravljanja te ne dostavi zaprimljene ponude, sve u skladu s člankom 76. stavkom 1. ovoga Zakona
3. ne sklopi ugovor o prijenosu poslova upravljanja s društvom preuzimateljem u skladu s člankom 76. stavkom 5. ovoga Zakona
4. ne osigura da mirovinsko društvo izračunava neto vrijednost imovine mirovinskog fonda te vrijednost obračunske jedinice mirovinskog fonda u skladu s člankom 111. stavkom 3. ovoga Zakona
5. ne obavijesti mirovinsko društvo o netočnosti i/ili nepravilnosti koje je uočilo prilikom kontrole izračuna neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda na način i u roku iz članka 111. stavka 6. ovoga Zakona
6. umjesto mirovinskog društva fonda prenositelja koje nije u mogućnosti izvršiti svoje obveze vezane za postupak pripajanja, ne izvrši iste, u skladu s člankom 158. stavkom 4. ovoga Zakona
7. ne imenuje revizorsko društvo u skladu s člankom 178. stavkom 2. ovoga Zakona
8. ne obavijesti Agenciju o izboru revizorskog društva, u skladu s člankom 178. stavkom 3. ovoga Zakona
9. ne dostavi Agenciji revizorsko izvješće koje je zaprimio od revizora, u roku iz članka 178. stavka 5. ovoga Zakona
10. na treću osobu u drugoj državi članici ili trećoj državi koja nije registrirana za poslove skrbništva delegira poslove skrbništva nad imovinom mirovinskog fonda koja je uložena u vrijednosne papire za koje mjesto izdanja nije Republika Hrvatska, protivno članku 182. stavku 2. ovoga Zakona
11. delegira poslove iz članka 172. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona na treću osobu, protivno uvjetima iz članka 182. stavka 3. ovoga Zakona
12. ne dostavi Agenciji sve ugovore koje je sklopio s trećim osobama i/ili popis tih trećih osoba u rokovima iz članka 183. stavka 1. točke a) odnosno b) ovoga Zakona
13. u odnosu na poslove iz članka 172. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona koje je delegirao na treću osobu, učinkovito, kontinuirano i s dužnom pažnjom ne nadzire obavljanje delegiranih poslova, u skladu s člankom 184. točkom 1. ovoga Zakona
14. ne obavijesti Agenciju i/ili mirovinsko društvo o neispunjenju i/ili neurednom ispunjenju obveze te propustu treće osobe koji može bitno utjecati na imovinu mirovinskog fonda pohranjenu na skrbništvo, u skladu s člankom 184. točkom 2. ovoga Zakona
15. o namjeri prestanka obavljanja poslova depozitara ili raskida odnosno otkaza ugovora o obavljanju poslova depozitara ne obavijesti Agenciju i mirovinsko društvo, u roku iz članka 186. stavka 1. ovoga Zakona
16. u slučaju otkaza ili raskida ugovora o obavljanju poslova depozitara ne obavijesti Agenciju o postojanju nerazriješenih povreda ovoga Zakona ili drugih propisa, u skladu s člankom 187. stavkom 3. ovoga Zakona.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 2650,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba depozitara.
Prekršaji Središnjeg registra osiguranika
Članak 234. (NN 64/18, 115/18, 156/23)
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 6630,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj Središnji registar osiguranika ako:
1. ne rasporedi zaprimljeni iznos naplaćene naknade iz članka 63.a stavka 2. ovoga Zakona na sve mirovinske fondove u Republici Hrvatskoj razmjerno njihovoj veličini promatrano prema neto vrijednosti imovine pojedinog mirovinskog fonda sredstava, u skladu s člankom 63.a stavkom 3. ovoga Zakona
2. ne rasporedi osiguranike u mirovinski fond u skladu s člankom 91. stavkom 3. ovoga Zakona
3. ne rasporedi osiguranike u mirovinski fond u skladu s člankom 91. stavkom 6. ovoga Zakona
4. ne rasporedi osiguranike u mirovinski fond pripadajuće kategorije, u skladu s uvjetima iz članka 96. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona
5. ne obavijesti člana mirovinskog fonda prije ispunjenja uvjeta iz članka 96. stavka 3. ovoga Zakona o mogućnosti iz članka 96. stavka 3. ovoga Zakona, protivno odredbi članka 96. stavka 4. ovoga Zakona
6. članu mirovinskog fonda ili mirovinskom društvu ne učini dostupnom obavijest o raspoređivanju, u skladu s člankom 96. stavkom 3. ovoga Zakona
7. prilikom promjene iz članka 98. stavka 1. ovoga Zakona mirovinskom društvu koje upravlja mirovinskim fondom u koji se prenosi osobni račun člana mirovinskog fonda ne učini dostupnim izvještaj o ukupnom stanju i svim dotadašnjim uplatama na osobnom računu, u skladu s člankom 98. stavkom 3. ovoga Zakona
8. ako članu mirovinskog fonda za potrebe donošenje odluke o izboru mirovine nije učinio dostupnim informativni izračun mirovine, protivno članku 104. stavku 6. ovoga Zakona
9. svakom članu mirovinskog fonda ne učini dostupnom potvrdu koja sadrži sve informacije iz članka 193. stavka 1. ovoga Zakona na način i u roku iz članka 193. stavka 1. ovoga Zakona
10. na zahtjev člana mirovinskog fonda ne dostavi obavijest o vrijednosti imovine na njegovu računu, u skladu s člankom 193. stavkom 2. ovoga Zakona
11. obavijesti s podacima iz članka 193. stavka 1. ovoga Zakona najmanje jednom godišnje ne učiniti dostupnim mirovinskom društvu za svakog člana mirovinskog fonda kojim to društvo upravlja, u skladu s člankom 193. stavkom 3. ovoga Zakona
12. po primitku vrijednosti obračunskih jedinica svih mirovinskih fondova iz članka 111. stavka 8. ovoga Zakona iste ne objavi na svojoj mrežnoj stranici, u skladu s člankom 193. stavkom 5. ovoga Zakona
13. ne uspostavi i ne provodi učinkovite i primjerene mjere i postupke za nadzor i zaštitu informacijskog sustava i sustava za elektroničku obradu podataka, u skladu s člankom 195. točkom 1. ovoga Zakona
14. redovito ne ažurira, ne procjenjuje i ne nadzire učinkovite i primjerene mjere i postupke za nadzor i zaštitu informacijskog sustava i sustava za elektroničku obradu podataka, u skladu s člankom 195. točkom 1. ovoga Zakona
15. ne uspostavi i ne provodi učinkovite i primjerene mjere i postupke za neprekidno očuvanje sigurnosti, cjelovitosti i povjerljivosti informacija, u skladu s člankom 195. točkom 2. ovoga Zakona
16. redovito ne ažurira, ne procjenjuje i ne nadzire učinkovite i primjerene mjere i postupke za neprekidno očuvanje sigurnosti, cjelovitosti i povjerljivosti informacija, u skladu s člankom 195. točkom 2. ovoga Zakona
17. ne uspostavi i ne provodi učinkovite i primjerene politike, mjere i postupke osiguranja neprekidnog poslovanja, u skladu s člankom 195. točkom 3. ovoga Zakona
18. redovito ne ažurira, ne procjenjuje i ne nadzire učinkovite i primjerene politike, mjere i postupke osiguranja neprekidnog poslovanja, u skladu s člankom 195. točkom 3. ovoga Zakona
18. na zahtjev Agencije ne dostavi ili ne učini dostupnim dokumentaciju, izvještaje ili podatke o svim okolnostima potrebnima za nadzor ili izvršavanje drugih ovlasti i mjera Agencije, u skladu s člankom 201. stavkom 1. ovoga Zakona
20. kao subjekt nadzora Agencije iz članka 198. stavka 5. točke 4. ovoga Zakona ne omogući Agenciji obavljanje nadzora, u skladu s člankom 198. stavcima 1. do 3. ovoga Zakona, na način da protivno člancima 203. do 205. ovoga Zakona ovlaštenoj osobi Agencije na traženje ne uruči svu traženu dokumentaciju i podatke iz članka 203. stavka 3. ili članka 205. stavka 2. ovoga Zakona, odnosno ako ne osigura uvjete za obavljanje nadzora u skladu s člankom 204. ovoga Zakona ili ako ne osigura uvjete za pregled informacijskog sustava u skladu s člankom 205. stavkom 1. ovoga Zakona.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 2650,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba Središnjeg registra osiguranika.
Prekršaji revizora i revizorskog društva
Članak 235. (NN 64/18, 156/23)
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 6630,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj revizorsko društvo:
1. mirovinskog fonda koji ne revidira postupke naknade štete u skladu s člankom 61. stavkom 4. ovoga Zakona
2. mirovinskog fonda koji tijekom zakonske revizije godišnjih izvještaja mirovinskog fonda ne revidira primjenu metodologije utvrđivanja neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda, u skladu s člankom 111. stavkom 7. ovoga Zakona
3. mirovinskog fonda ako ne izradi izvješće o pripajanju u skladu s člankom 162. stavkom 2. ovoga Zakona
4. mirovinskog fonda ako svoje izvješće o pripajanju ne podnese upravama mirovinskih društava fonda prenositelja i fonda preuzimatelja, u skladu s člankom 162. stavkom 3. ovoga Zakona
5. ako ne preda depozitaru revizorsko izvješće u roku iz članka 178. stavka 5. ovoga Zakona.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 3980,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka ovlašteni revizor.
Prekršaji ostalih osoba
Članak 236. (NN 156/23)
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 6630,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba:
1. ako u sudski registar upiše djelatnosti iz članka 7. ovoga Zakona bez prethodno ishođenog odobrenja Agencije u skladu s odredbom članka 10. ovoga Zakona
2. ako kao imatelj kvalificiranog udjela u mirovinskom društvu namjerava otpustiti kvalificirani udio, a nije Agenciju najmanje sedam dana unaprijed obavijestila o otpuštanju udjela, protivno odredbi članka 20.a stavka 1. ovoga Zakona
3. ako kao imatelj kvalificiranog udjela u mirovinskom društvu namjerava smanjiti svoj udio na način da udio u kapitalu ili glasačkim pravima te osobe padne ispod praga od 10 %, 20 %, 30 % ili 50 %, ili da mirovinsko društvo prestaje biti ovisno društvo te osobe, a nije Agenciju najmanje sedam dana unaprijed obavijestila o tome, protivno odredbi članka 20.a stavka 2. ovoga Zakona
4. ako kao treća osoba dalje delegira obavljanje delegiranih poslova i dužnosti, protivno odredbi članka 182. stavka 4. ovoga Zakona.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 2650,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 2650,00 do 6630,00 eura kaznit će se za prekršaj fizička osoba:
1. ako kao imatelj kvalificiranog udjela u mirovinskom društvu namjerava otpustiti kvalificirani udio, a nije Agenciju najmanje sedam dana unaprijed obavijestila o otpuštanju udjela, protivno odredbi članka 20.a stavka 1. ovoga Zakona
2. ako kao imatelj kvalificiranog udjela u mirovinskom društvu namjerava smanjiti svoj udio na način da udio u kapitalu ili glasačkim pravima te osobe padne ispod praga od 10 %, 20 %, 30 % ili 50 %, ili da mirovinsko društvo prestaje biti ovisno društvo te osobe, a nije Agenciju najmanje sedam dana unaprijed obavijestila o tome, protivno odredbi članka 20.a stavka 2. ovoga Zakona
3. ako kao relevantna osoba mirovinskog društva u funkciji člana nadzornog odbora ili drugog tijela izdavatelja koristi informacije kojima raspolaže o izdavatelju na temelju obavljanja takve funkcije u izdavatelju na način da bi formalno ili neformalno, posredno ili neposredno utjecala na osobe u mirovinskom društvu koje donose investicijske odluke vezane uz vrijednosne papire tog izdavatelja, protivno odredbi članka 53. stavka 3. ovoga Zakona.
Dio deseti PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Usklađenje mirovinskih društava i mirovinskih fondova
Članak 237.
(1) Mirovinska društva koja na dan stupanja na snagu ovoga Zakona imaju autorizaciju i odobrenje za upravljanje mirovinskim fondom izdano od strane Agencije, nastavljaju poslovati kao mirovinska društva prema ovom Zakonu na temelju postojećeg odobrenja te su dužna u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti svoje akte i organizacijsku strukturu s njegovim odredbama.
(2) Postojeći mirovinski fondovi postaju mirovinski fondovi kategorije B istekom šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, pri čemu je početna vrijednost obračunske jedinice tako osnovanog fonda kategorije B jednaka vrijednosti obračunske jedinice postojećeg mirovinskog fonda na zadnji dan njegova postojanja.
(3) Mirovinska društva dužna su u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona osnovati mirovinske fondove kategorije A i C.
(4) Mirovinski fondovi kategorija A i C počinju s radom istekom šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(5) Članovi postojećih mirovinskih fondova mogu jednom u razdoblju od tri mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona pa do 14 dana prije početka rada fondova kategorije A i C Središnjem registru osiguranika podnijeti prijavu za promjenu mirovinskog fonda s obzirom na kategoriju koja će nastupiti početkom rada mirovinskih fondova kategorije A i C. Izbor kategorije fonda mora biti u skladu sa odredbama članka 93. ovoga Zakona.
(6) Ako mirovinsko društvo ne postupi sukladno odredbama stavaka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka Agencija će ukinuti rješenje kojim mu je izdano odobrenje za rad.
Članak 238.
(1) Osobe koje su do dana stupanja na snagu ovoga Zakona položile ispit za ovlaštenog upravitelja mirovinskim fondovima imaju ista prava kao i osobe koje će ispit položiti sukladno ovom Zakonu.
(2) Odredbe članka 65. stavka 3. i članka 146. stavka 4. primjenjuju se i na godišnje financijske izvještaje koji su revidirani prije dana početka primjene ovoga Zakona.
Raspored osiguranika
Članak 239.
(1) Osiguranici koji su postali članovi obveznog mirovinskog fonda prije stupanja na snagu ovoga Zakona ili će postati članovi obveznog mirovinskog fonda u prvih šest mjeseci nakon stupanja na snagu ovoga Zakona postaju članovi mirovinskog fonda kategorije B, osim ako su se u razdoblju prijave iz članka 237. stavka 5. ovoga Zakona drugačije izjasnili.
(2) Po isteku šest mjeseci nakon stupanja na snagu ovoga Zakona članovi mirovinskog fonda kategorije B raspoređuju se u mirovinski fond kategorije C istog mirovinskog društva ako do referentnog dana imaju manje od pet godina.
Članak 240.
(1) Naknada Središnjem registru osiguranika iz članka 192. stavka 2. ovoga Zakona od datuma stupanja na snagu ovoga Zakona iznosi 2,50 kuna mjesečno po članu mirovinskog fonda.
(2) Depozitar u 2014. godini ostvaruje pravo na naknadu iz članka 191. stavka 2. ovoga Zakona do 0,1% godišnje.
Članovi uprave mirovinskog društva
Članak 241.
(1) Osoba koja je od Agencije dobila odobrenje za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva na temelju odredbi Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, smatra se da ima odobrenje za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva izdano prema odredbama članka 34. ovoga Zakona, ali najduže na mandat od pet godina od dana imenovanja. U slučaju da je od dana imenovanja člana uprave prošlo više od pet godina, mirovinsko društvo dužno je osigurati da kandidat za člana uprave Agenciji podnese zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Osoba iz stavka 1. ovoga članka dužna je u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona ispunjavati uvjete iz članka 31. stavka 1. točke 8. i članka 32. ovoga Zakona.
Izvještaj o usklađenju
Članak 242.
(1) Mirovinska društva iz članka 237. stavka 1. ovoga Zakona dužna su Agenciji dostaviti izvještaj o usklađenju u roku od 30 dana nakon isteka roka iz članka 237. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Izvještaju o usklađenju iz stavka 1. ovoga članka potrebno je priložiti:
1. podatke o članovima uprave mirovinskog društva
2. podatke o identitetu dioničara ili članova mirovinskog društva i podatak o visini udjela u apsolutnom i relativnom iznosu
3. popis povezanih osoba s mirovinskim društvom i detaljan opis načina povezanosti
4. detaljan prikaz organizacijske strukture mirovinskog društva, uključujući izjavu o načinu ispunjavanja uvjeta iz ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.
(3) Ako mirovinsko društvo ne postupi u skladu s odredbama stavaka 1. i 2. ovoga članka, Agencija može ukinuti rješenje kojim je mirovinskom društvu izdano odobrenje za rad. U tom slučaju mirovinsko društvo dužno je prestati obavljati djelatnosti za koje ima odobrenje za rad i brisati iste djelatnosti iz sudskog registra. Mirovinsko društvo ponovni zahtjev za izdavanje odobrenja za rad u skladu s odredbama ovoga Zakona ne može podnijeti prije isteka roka od jedne godine od dana ukidanja rješenja kojim mu je izdano odobrenje za rad.
Usklađenje depozitara i Središnjeg registra osiguranika
Članak 243.
Depozitar i Središnji registar osiguranika dužni su svoje poslovanje uskladiti s odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana njegova stupanja na snagu.
Postupci Agencije
Članak 244.
Postupci pokrenuti pred Agencijom do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršit će se primjenom odredbi Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima (»Narodne novine«, br. 49/99., 63/00., 103/03., 177/04., 140/05., 71/07., 124/10., 114/11. i 51A/13.).
Donošenje provedbenih propisa
Članak 245.
(1) Agencija će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti propise za provedbu ovoga Zakona, kada je za to ovlaštena ovim Zakonom.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Agencija će provedbene propise iz članka 58., članka 64. stavaka 3. i 4., članka 66. stavka 3., članka 139. stavka 1., članka 141. stavka 3., članka 143. stavka 3., članka 146. stavka 2. i članka 172. stavka 2. ovoga Zakona donijeti u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Do donošenja propisa na temelju ovoga Zakona na odgovarajući način se primjenjuju propisi doneseni na temelju Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima (»Narodne novine«, br. 49/99., 63/00., 103/03., 177/04., 140/05., 71/07., 124/10., 114/11. i 51A/13.), ako nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na poslovanje obveznih mirovinskih društava i obveznih mirovinskih fondova.
Prestanak važenja propisa
Članak 246.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima (»Narodne novine«, br. 49/99., 63/00., 103/03., 177/04., 140/05., 71/07., 124/10., 114/11. i 51A/13.).
Stupanje na snagu
Članak 247.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Prijelazne i završne odredbe iz NN 93/15
Članak 5.
(1) Osiguranik čije je pravo iz mirovinskog osiguranja uređeno posebnim propisom koji uređuje prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, ili mu se mirovina određuje prema tom propisu, koji je bio član mirovinskog fonda do dana stupanja na snagu ove Uredbe, ostaje osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti i prava ostvaruje u tom osiguranju, osim ako do 31. listopada 2015. godine da izjavu da i nadalje želi ostati član mirovinskog fonda.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, osiguranik koji nije dao izjavu iz razloga što mu se služba nalazi u statusu mirovanja, izjavu može dati naknadno, u roku od 15 dana od dana povratka u službu.
(3) Izjava iz stavka 1. ovoga članka daje se osobno na prijemnom mjestu Središnjeg registra osiguranika i neopoziva je.
(4) Osiguranik iz stavka 1. ovoga članka koji nije dao izjavu, ne može ponovno postati član mirovinskog fonda.
(5) Podatak o svojstvu osiguranika za osiguranika iz stavka 1. ovoga članka Središnjem registru osiguranika dostavlja obveznik doprinosa najkasnije do 30. rujna 2015.
(6) Osiguranik koji se opredijelio za članstvo u mirovinskom fondu, pravo iz mirovinskog osiguranja ostvaruje prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i Zakonu o obveznim mirovinskim fondovima (»Narodne novine«, broj 19/2014), osim ako pravo ne ostvaruje prema posebnom propisu koji uređuje prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba ili mu se mirovina određuje prema tom propisu.
(7) Ukupna kapitalizirana svota doprinosa s osobnog računa člana mirovinskog fonda, koji u roku iz stavka 1. ovoga članka nije dao izjavu da i dalje želi ostati član mirovinskog fonda, prenosi se putem Središnjeg registra osiguranika u državni proračun do 30. studenoga 2015., a Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje će bivšem članu fonda odrediti mirovinu prema posebnom propisu koji uređuje prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, kao da je bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti.
Članak 6.
(1) Članu mirovinskog fonda korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, kojemu su prava iz mirovinskog osiguranja uređena posebnim propisom koji uređuje prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, ili kojem se mirovina određuje prema tom propisu, a koji je to pravo ostvario do dana stupanja na snagu ove Uredbe, prestaje članstvo u mirovinskom fondu 1. rujna 2015.
(2) Članu mirovinskog fonda korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad prema Zakonu o mirovinskom osiguranju koji je bio na snazi do 31. prosinca 2013., odnosno invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, koji je to pravo ostvario do dana stupanja na snagu ove Uredbe, prestaje članstvo u mirovinskom fondu 1. rujna 2015.
(3) Članu mirovinskog fonda korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad iz stavaka 1. i 2. ovoga članka koji ostvari pravo iz mirovinskog osiguranja nakon stupanja na snagu ove Uredbe, članstvo u mirovinskom fondu prestaje danom zatvaranja osobnog računa.
(4) Podatak o članu mirovinskog fonda korisniku mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje dostavlja Središnjem registru osiguranika.
(5) Ukupna kapitalizirana svota doprinosa s osobnog računa člana mirovinskog fonda iz stavaka 1. i 2. ovoga članka prenosi se putem Središnjeg registra osiguranika u državni proračun do 30. studenoga 2015., a Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje će bivšem članu fonda nakon ispunjenja uvjeta odrediti mirovinu kao da je bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti.
(6) O prijenosu sredstava s osobnog računa člana mirovinskog fonda iz stavaka 1. i 2. ovoga članka Središnji registar osiguranika mjesečno izvještava Ministarstvo financija i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.
Članak 7.
Ova Uredba objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. rujna 2015. godine.
Prijelazne i završne odredbe iz NN 64/18
Članak 46.
Agencija će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnik iz članka 17. ovoga Zakona.
Članak 47.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Prijelazne i završne odredbe iz NN 115/18
Članak 41.
Članovi odnosno dioničari mirovinskog društva dužni su u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona zamijeniti jednog člana nadzornog odbora mirovinskog društva novim članom kojeg će kao predstavnika članova mirovinskog fonda u skladu s odredbama članka 7. ovoga Zakona imenovati Vlada Republike Hrvatske.
Članak 42.
(1) Mirovinsko društvo koje je predložilo i/ili imenovalo člana nadzornog odbora u društvo u koje je uložilo imovinu mirovinskog fonda dužno je u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona predložiti i osigurati sazivanje glavne skupštine, odnosno skupštine društva u koje je uložilo imovinu mirovinskog fonda te zamijeniti tog postojećeg člana nadzornog odbora novim nezavisnim članom koji ima odgovarajuće stručne kvalifikacije i iskustvo te nije u poslovnim, obiteljskim i drugim vezama s mirovinskim društvom, većinskim dioničarom odnosno imateljem udjela ili grupom većinskih dioničara odnosno imatelja udjela ili članovima uprave ili nadzornog odbora mirovinskog društva ili većinskog dioničara odnosno imatelja udjela, a kako je propisano člankom 10. ovoga Zakona.
(2) Mirovinska društva će u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona samostalno ili putem strukovnih udruženja donijeti kodeks postupanja iz članka 49. stavka 7., a kako je propisano člankom 10. ovoga Zakona.
Članak 43.
(1) Agencija će u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnike iz članka 49.a stavka 4. koji je dodan člankom 11. ovoga Zakona, članka 63.a stavka 4. koji je dodan člankom 16. ovoga Zakona i članka 125. stavka 9. koji je dodan člankom 22. ovoga Zakona te smjernice iz članka 49.a stavka 4. koji je dodan člankom 11. ovoga Zakona i smjernice iz članka 125. stavka 9. koji je dodan člankom 22. ovoga Zakona.
(2) Agencija će u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti izmjene i dopune:
– Pravilnika o organizacijskim zahtjevima za mirovinsko društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima (»Narodne novine«, br. 103/14. i 39/17.)
– Pravilnika o dozvoljenim ulaganjima i dodatnim ograničenjima ulaganja obveznog mirovinskog fonda (»Narodne novine«, br. 103/14., 67/15. i 39/17.)
– Pravilnika o utvrđivanju neto vrijednosti imovine i vrijednosti obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda (»Narodne novine«, br. 128/17.)
– Pravilnika o postupanju Središnjeg registra osiguranika i mirovinskih društava prema članovima obveznih mirovinskih fondova (»Narodne novine«, br. 135/15. i 86/18.)
– Pravilnika o godišnjim, tromjesečnim i drugim izvještajima obveznog mirovinskog fonda (»Narodne novine«, br. 104/17.).
(3) Do stupanja na snagu izmjena i dopuna pravilnika iz stavka 2. ovoga članka na snazi ostaju provedbeni propisi doneseni na temelju Zakona o obveznim mirovinskim fondovima (»Narodne novine«, br. 19/14. i 29/18.).
Članak 44.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2019., osim članka 18. ovoga Zakona koji stupa na snagu 1. listopada 2019.
Prijelazne i završne odredbe iz NN 58/20
Članak 5.
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava će u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona provesti naknadnu procjenu učinaka ovoga Zakona.
Članak 6.
Ovaj Zakon stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Prijelazne i završne odredbe iz NN 156/23
Članak 70.
(1) Vlada Republike Hrvatske će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti uredbu iz članka 125. stavka 7. koji je izmijenjen člankom 43. ovoga Zakona.
(2) Vlada Republike Hrvatske će u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti uredbu iz članka 126. stavka 8. koji je izmijenjen člankom 45. ovoga Zakona i članka 126.a stavka 8. koji je dodan člankom 46. ovoga Zakona.
(3) Upravno vijeće Agencije će u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnike iz članka 56.b stavka 5., članka 56.f stavka 5., članka 56.g stavka 8., članka 56.h stavka 3. i članka 56.i stavka 3. koji su dodani člankom 27. ovoga Zakona, pravilnik iz članka 65.a stavka 7. koji je dodan člankom 31. ovoga Zakona, pravilnik iz članka 104. stavka 21. koji je dodan člankom 37. ovoga Zakona te pravilnik iz članka 150. stavka 2. koji je dodan člankom 58. ovoga Zakona.
(4) Upravno vijeće Agencije će u roku od 36 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnik iz članka 56.b stavka 6. koji je dodan člankom 27. ovoga Zakona.
(5) Upravno vijeće Agencije će u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti smjernice iz članka 125. stavka 6. koji je izmijenjen člankom 43. ovoga Zakona.
Članak 71.
(1) Upravno vijeće Agencije će u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti sljedeće pravilnike s odredbama ovoga Zakona:
– Pravilnik o strukturi i sadržaju financijskih izvještaja i drugih izvještaja mirovinskog društva koje upravlja obveznim mirovinskim fondovima (»Narodne novine«, br. 104/17., 118/21. i 146/22.)
– Pravilnik o promidžbi, informativnom prospektu i ostalim informacijama za članove obveznih mirovinskih fondova (»Narodne novine«, br. 2/20. i 80/20.)
– Pravilnik o postupku naknade štete članovima obveznog mirovinskog fonda i/ili obveznom mirovinskom fondu (»Narodne novine«, br. 101/14., 39/17. i 146/22.)
– Pravilnik o kapitalu mirovinskih društava koja upravljaju obveznim mirovinskim fondovima (»Narodne novine«, br. 60/14., 39/17. i 146/22.) i
– Pravilnik o uvjetima za članstvo u upravi i nadzornom odboru mirovinskog društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima (»Narodne novine«, br. 52/14., 39/17. i 112/19.).
(2) Upravno vijeće Agencije će u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti sljedeće pravilnike s odredbama ovoga Zakona:
– Pravilnik o organizacijskim zahtjevima za mirovinsko društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima (»Narodne novine«, br. 103/14., 39/17. i 2/20.)
– Pravilnik o dozvoljenim ulaganjima i dodatnim ograničenjima ulaganja obveznog mirovinskog fonda (»Narodne novine«, br. 2/20., 15/20. i 24/21.)
– Pravilnik o utvrđivanju neto vrijednosti imovine i vrijednosti obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda (»Narodne novine«, br. 128/17., 114/18., 2/20., 146/22. i 139/23.)
– Pravilnik o godišnjim, tromjesečnim i drugim izvještajima obveznog mirovinskog fonda (»Narodne novine«, br. 2/20., 98/20., 24/21. i 146/22.)
– Pravilnik o izdavanju odobrenja za rad te stjecanju dionica ili poslovnih udjela mirovinskog društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima (»Narodne novine«, br. 52/14. i 39/17.) i
– Pravilnik o troškovima koji se mogu plaćati iz imovine obveznog mirovinskog fonda te načinu i sadržaju izračuna pokazatelja ukupnih troškova obveznog mirovinskog fonda (»Narodne novine«, br. 9/19.).
(3) Do stupanja na snagu pravilnika iz stavaka 1. i 2. ovoga članka na snazi ostaju provedbeni propisi doneseni na temelju Zakona o obveznim mirovinskim fondovima (»Narodne novine«, br. 19/14., 93/15., 64/18., 115/18. i 58/20.).
Članak 72.
(1) Mirovinsko društvo dužno je u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti se s obvezama iz članka 16. ovoga Zakona, članka 46. stavaka 2. do 6. koji su dodani člankom 17. ovoga Zakona, članka 48. stavka 1. točke 12. koja je dodana člankom 19. ovoga Zakona, članka 51. stavaka 5. i 6. koji su dodani člankom 21. ovoga Zakona, članka 52.a koji je dodan člankom 23. ovoga Zakona i članka 104. stavaka 8. do 16. koji su dodani člankom 37. ovoga Zakona te uskladiti statute mirovinskih fondova kojima upravljaju s odredbama ovoga Zakona.
(2) Mirovinsko društvo dužno je u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu pravilnika iz članka 70. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona uskladiti se s obvezama iz članaka 56.a do 56.k koji su dodani člankom 27. ovoga Zakona.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, mirovinsko društvo dužno je uskladiti se s obvezama iz članka 56.e stavka 1. koji je dodan člankom 27. ovoga Zakona najkasnije do 30. prosinca 2024.
(4) Mirovinsko društvo dužno je u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti se s obvezama iz članka 15. ovoga Zakona i uskladiti postojeće ugovore o uslugama poravnanja koje je sklopilo za račun mirovinskih fondova kojima upravlja sa zahtjevima iz članka 51. stavka 14. koji je dodan člankom 21. ovoga Zakona.
(5) Postupci započeti prema odredbama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima (»Narodne novine«, br. 19/14., 93/15., 64/18., 115/18. i 58/20.) koji nisu dovršeni do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se primjenom odredbi toga Zakona.
Članak 73.
Iznos koji se u skladu s odredbom članka 32. ovoga Zakona može koristiti kao najviši iznos za pokriće nužnih troškova vezanih uz stjecanje ili prodaju imovine mirovinskih fondova kod kojih mirovinsko društvo koristi usluge vanjskih suradnika, mirovinsko društvo može početi računati na svaki novi uplaćeni doprinos nakon stupanja ovoga Zakona na snagu.
Članak 74.
Osiguranik koji je na dan stupanja na snagu ovoga Zakona član mirovinskog fonda kategorije A u koji je raspoređen po službenoj dužnosti sukladno odredbi članka 18. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima (»Narodne novine«, br. 115/18.), nakon isteka roka od 15 godina od dana raspoređivanja u mirovinski fond kategorije A, bit će po službenoj dužnosti raspoređen u mirovinski fond kategorije B, osim ako prethodno osobno ne izvrši izbor kategorije mirovinskog fonda.
Članak 75.
Osiguranik koji je na dan stupanja na snagu članaka 34., 35. i 36. ovoga Zakona član mirovinskog fonda kategorije C, može od dana stupanja na snagu članaka 34., 35. i 36. ovoga Zakona zatražiti od Središnjeg registra osiguranika prelazak u mirovinski fond kategorije B, ako na dan podnošenja takvog zahtjeva do referentnog dana ima više od šest mjeseci.
Članak 76.
(1) Iznimno od članka 96. stavka 4. koji je izmijenjen člankom 36. ovoga Zakona, Središnji registar osiguranika dužan je bez odgode člana mirovinskog fonda kategorije A koji na dan stupanja na snagu članaka 34., 35. i 36. ovoga Zakona ima manje od osam mjeseci do automatskog rasporeda u mirovinski fond kategorije B i člana mirovinskog fonda kategorije C koji na dan stupanja na snagu članaka 34., 35. i 36. ovoga Zakona ima više od šest mjeseci do ostvarivanja prava na starosnu mirovinu prema zakonu koji se uređuje mirovinsko osiguranje, obavijestiti člana fonda kategorije A o mogućnosti ostanka u fondu kategorije A, odnosno člana fonda kategorije C o mogućnosti prelaska u fond kategorije B te o roku i načinu na koji se ta mogućnost može iskoristiti.
(2) Iznimno od članka 96. stavka 7. koji je izmijenjen člankom 36. ovoga Zakona, mirovinsko društvo dužno je bez odgode člana mirovinskog fonda kategorije A koji na dan stupanja na snagu članaka 34., 35. i 36. ovoga Zakona ima manje od šest mjeseca do automatskog rasporeda u mirovinski fond kategorije B i člana mirovinskog fonda kategorije C koji na dan stupanja na snagu članaka 34., 35. i 36. ovoga Zakona ima više od šest mjeseci do ostvarivanja prava na starosnu mirovinu prema zakonu kojim se uređuje mirovinsko osiguranje, obavijestiti o mogućnosti ostanka u fondu kategorije A, odnosno člana fonda kategorije C o mogućnosti prelaska u fond kategorije B, o roku i načinu na koji se ta mogućnost može iskoristiti te o potencijalnim prednostima i rizicima za člana fonda koji mogu proizaći iz donošenja odluke o ostanku u fondu kategorije A, odnosno prelasku u fond kategorije B.
(3) Središnji registar osiguranika će dostaviti mirovinskom društvu podatke o adresi prebivališta ili boravišta, kao i o važećoj adresi elektronske pošte, ako istom raspolaže, za člana mirovinskog fonda kategorije A i člana mirovinskog fonda kategorije C radi ispunjenja obveza mirovinskog društva iz stavka 2. ovoga članka, u skladu s primjenjivim propisima o zaštiti osobnih podataka.
(4) Iznimno od članka 96. stavka 3. koji je izmijenjen člankom 36. ovoga Zakona, član mirovinskog fonda kategorije A iz stavka 1. ovoga članka može do dana koji prethodi danu automatskog rasporeda u mirovinski fond kategorije B, od Središnjeg registra osiguranika zatražiti da ostane član mirovinskog fonda kategorije A.
Članak 77.
(1) Iznimno od članka 104. stavaka 8. do 16. koji su dodani člankom 37. ovoga Zakona, Središnji registar osiguranika dužan je u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona, mirovinskim društvima dostaviti podatke o članovima koji u 2024. godini imaju manje od jedne godine do ostvarivanja prava na starosnu mirovinu prema zakonu koji se uređuje o mirovinsko osiguranje, što uključuje i podatak o važećoj adresi elektronske pošte člana ako Središnji registar osiguranika istom raspolaže, te podatak o adresi prebivališta ili boravišta člana, kao i podatak o datumu nakon kojeg član ima manje od jedne godine do ostvarivanja prava na starosnu mirovinu prema zakonu kojim se uređuje mirovinsko osiguranje.
(2) Mirovinsko društvo dužno je članovima iz stavka 1. ovog članka, nakon što zaprimi podatke iz stavka 1. ovoga članka, dostaviti obavijest iz članka 104. stavka 9. koji je dodan člankom 37. ovoga Zakona, u roku od 15 dana od:
– dana na koji član ima jednu godinu do ostvarivanja prava na starosnu mirovinu, za one članove za koje taj datum još nije nastupio
– dana kada je mirovinskom društvu istekao rok za usklađenje s odredbama iz članka 104. stavaka 8. do 16. koji su dodani člankom 37. ovoga Zakona, za one članove za koje je datum na koji član ima jednu godinu do ostvarivanja prava na starosnu mirovinu već nastupio.
Članak 78.
Ako obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi kojima upravlja isto mirovinsko društvo imaju različite depozitare, njihovi su depozitari dužni u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona sklopiti sporazum iz članka 59. ovoga Zakona.
Članak 79.
Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike provest će naknadnu procjenu učinaka ovoga Zakona u roku od dvije godine od dana njegova stupanja na snagu.
Članak 80.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2024., osim članka 93. stavaka 2. i 3. koji su izmijenjeni člankom 34. ovoga Zakona, članka 95. stavaka 1. i 3. koji su izmijenjeni člankom 35. ovoga Zakona, članka 96. stavaka 2. do 13. koji su izmijenjeni člankom 36. ovoga Zakona i članaka 75. i 76. ovoga Zakona koji stupaju na snagu 1. travnja 2024. te članka 126. stavka 1. točke 14. koja je izmijenjena člankom 45. ovoga Zakona i članka 126.a stavka 1. točke 14. koja je dodana člankom 46. ovoga Zakona koji stupaju na snagu 1. siječnja 2029.