FINTECH: Kriptovalute, blockchain, disruptori i cyberkriminalci – tehnologija koja upravlja novcem danas i sutra. Postaju li bankari suvišni? Hoće li AI odobravati kredite? Može li „open banking“ uopće postojati? Koja je budućnost kreditnih i debitnih kartica? Što je novo u svijetu insurtecha?
Saznajte na konferenciji F2 - Future of Fintech!
I. OPĆE ODREDBE
Predmet i svrha Zakona
Članak 1.
Ovim Zakonom uređuju se:
– pitanja određenja poduzetničke infrastrukture, vrste i kategorizacija poduzetničkih zona (PZ) i poduzetničkih potpornih institucija (PPI)
– ustrojavanje registra PZ/PPI-ja, odnosno izgradnja sistematizirane baze podataka poduzetničkih zona i poduzetničkih potpornih institucija u ministarstvu nadležnom za gospodarstvo, poduzetništvo i obrt, kao nadležnom tijelu državne uprave za poduzetničke zone i poduzetničke potporne institucije
– sustavi potpora, odnosno preduvjeti i kriteriji odobravanja potpora za unapređenje poslovnih aktivnosti poduzetničkih zona i poduzetničkih potpornih institucija.
Članak 2. (NN 138/21)
(1) Poduzetnička infrastruktura u širem smislu ovoga Zakona predstavlja ukupnost svih prostorno specifičnih oblika odvijanja različitih poduzetničkih aktivnosti nastalih kao rezultat promišljenog i organiziranog prostorno razvojnog koncepta jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno Republike Hrvatske.
(2) Poduzetnička infrastruktura u užem smislu ovoga Zakona predstavlja sustav:
– poduzetničkih zona uključujući i sustav slobodnih zona unutar Republike Hrvatske
– poduzetničkih potpornih institucija unutar Republike Hrvatske.
(3) Cilj, odnosno svrha unapređenja poduzetničke infrastrukture i poslovnog okruženja je: poticanje gospodarskog rasta planiranjem i pravodobnom izgradnjom poduzetničke infrastrukture koja je u funkciji ravnomjernog regionalnog razvoja Republike Hrvatske, bržeg rasta poduzetništva i povećanja investicija i zaposlenosti unutar područja na kojem se poduzetnička infrastruktura planira, odnosno gradi.
(4) Na razini gospodarskih subjekata, cilj i svrha unapređenja poduzetničke infrastrukture i poslovnog okruženja je stvaranje u potpunosti infrastrukturno opremljenih poduzetničkih područja, visoke razine lokacijske konkurentnosti koja uključuje kvalitetnu prometnu povezanost tih područja s glavnim prometnim pravcima i sustav poticajnih mjera i povlastica za poslovanje u tim područjima i na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) i na nacionalnoj razini unutar Republike Hrvatske.
Sukladno odredbama članka 2. stavka 2. ovoga Zakona poduzetnička infrastruktura definira se kao:
1. Poduzetničke zone – infrastrukturno opremljena područja odnosno površine planirane prostornim planovima za poslovnu i/ili proizvodnu namjenu, namijenjena obavljanju određenih vrsta poduzetničkih, odnosno gospodarskih aktivnosti. Osnovna karakteristika poduzetničkih zona je zajedničko korištenje infrastrukturno opremljenog i organiziranog prostora od strane poduzetnika kojima se poslovanjem unutar poduzetničke zone omogućuje racionalizacija poslovanja i korištenje raspoloživih resursa poduzetničke zone zajedno s ostalim korisnicima poduzetničke zone.
1.1. Slobodne zone – osnovane temeljem odluka Vlade Republike Hrvatske sukladno odredbama zakona kojim se regulira osnivanje, upravljanje i poslovanje slobodnih zona u Republici Hrvatskoj.
2. Poduzetničke potporne institucije – subjekti definirani u članku 4. ovoga Zakona usmjereni na stvaranje kvalitetnog, korisnički orijentiranog poduzetničkog okruženja u Republici Hrvatskoj koji provode programe razvoja poduzetništva te su usmjereni na operativno pružanje podrške poduzetnicima, uključujući pružanje podrške i na nekomercijalnoj osnovi.
Poduzetničke potporne institucije – vrste i kategorije
Sukladno odredbama članka 2. stavka 2. ovoga Zakona poduzetničke potporne institucije kao dio ukupne poduzetničke infrastrukture definiraju se kako slijedi:
1. RAZVOJNE AGENCIJE – registrirane pravne osobe zadužene za operativno provođenje mjera za razvoj gospodarstva i poduzetništva na lokalnoj (regionalnoj) i nacionalnoj razini, poticanje i privlačenje investicija te iniciranje i realizaciju projekata poticanja gospodarskog razvitka i poduzetništva, objedinjavajući rad gospodarskih subjekata, lokalnih i regionalnih poduzetničkih institucija, te visokoobrazovnih institucija i centara znanja.
1.1. LOKALNE RAZVOJNE AGENCIJE – osnovane od strane jedinice lokalne samouprave
1.2. ŽUPANIJSKE RAZVOJNE AGENCIJE – osnovane od strane jedinice područne (regionalne) samouprave
1.3. RAZVOJNE AGENCIJE ODREĐENE DJELATNOSTI – npr. Energetska razvojna agencija, itd. – osnovana od strane jedinice lokalne i/ili područne (regionalne) samouprave
2. PODUZETNIČKI CENTRI – registrirane pravne osobe zadužene za operativno provođenje mjera za razvoj i poticanje poduzetništva na lokalnom i/ili širem području (županija, regija), koji predstavljaju središta stručne i edukativne pomoći poduzetnicima radi razvoja poduzetništva u sredinama u kojima su osnovani.
2.1. DIGITALNI INOVACIJSKI CENTRI – pružaju podršku poduzetnicima u procesu digitalizacije poslovanja, digitalne transformacije i razvoju digitalnih vještina te u posredovanju između pružatelja usluga u području novih tehnologija i korisnika
3. POSLOVNI INKUBATORI – registrirane pravne osobe koje pružaju stručnu tehničku i edukativnu pomoć za pokretanje poduzetničkih pothvata i poduzeća te njihov brz i održiv razvoj, uključujući poslovne (radne) prostore po povoljnijim uvjetima za poduzetnike početnike do treće godine poslovanja.
3.1. PODUZETNIČKI INKUBATORI – pružaju podršku uspješnom razvoju poduzetništva kroz poslovne usluge i resurse za poduzetnike, uključujući poslovne (radne) prostore po povoljnijim uvjetima za poduzetnike početnike
3.2. INKUBATORI ZA NOVE TEHNOLOGIJE − predstavljaju specijalizirane poslovne subjekte s tematskim fokusom i usmjerenjem na područja nove (visoke) tehnologije koji podržavaju pokretanje i rast inovativnog poduzetništva kroz inkubacijske programe te koji inovativnim poduzećima sličnog profila i interesa pružaju resurse i profesionalne usluge potrebne za rast i razvoj, uključujući istraživačko-razvojne jedinice te poslovne (radne) prostore po povoljnijim uvjetima za poduzetnike početnike.
4. PODUZETNIČKI AKCELERATORI – registrirane pravne osobe, odnosno specijalizirani poslovni subjekti zaduženi za pružanje usluga podrške poduzetnicima u postinkubacijskoj fazi, odnosno u fazi razvoja i širenja poslovanja na domaćem i stranom tržištu.
5. POSLOVNI PARKOVI – registrirane pravne osobe s fizičkim prostorima, zemljištem i resursima za smještaj malih, srednjih i velikih poduzetnika na komercijalnoj osnovi s posebnim fokusom na privlačenje domaćih i inozemnih investicija.
6. ZNANSTVENO-TEHNOLOGIJSKI PARKOVI su registrirane pravne osobe koje se osnivaju radi komercijalizacije znanstvenih rezultata, poticanja suradnje znanstvenika i gospodarstvenika, a sukladno odredbama zakona kojim se regulira znanstvena djelatnost i visoko obrazovanje.
7. CENTRI KOMPETENCIJE predstavljaju specijalizirane poslovne subjekte koji provode istraživačke projekte razvojnog ili proizvodnog karaktera i razvijaju kompetencije u pojedinim područjima te s kojim drugi poslovni subjekti mogu ugovoriti usluge istraživanja i razvoja u svrhu jačanja pojedinih industrijskih grana. Usmjereni su na razvojna i primijenjena istraživanja i njihovu komercijalizaciju te potporu i jačanje intelektualnog vlasništva unutar specifičnih tematskih područja i grana kompetencije.
Članak 5. (NN 41/14, 57/18, 138/21)
(1) Poduzetnička infrastruktura podrazumijeva, odnosno treba biti opremljena:
– energetskom infrastrukturom (struja, javna rasvjeta, plin, plinska podstanica, priključci na javnu mrežu i/ili izgrađena trafostanica i drugi energetski priključci)
– komunalnom infrastrukturom (opskrba vodom, vodovodne i oborinske instalacije, kanalizacija i odvodnja – fekalna, oborinska, tehnološka, priključci na javnu mrežu)
– prometnom infrastrukturom (pristupne ceste, ceste unutar poduzetničke zone, odnosno poduzetničke potporne institucije, parkirališta, utovarne rampe i dr.)
– komunikacijskom infrastrukturom (telefonska i internetska, radio, TV mreža i dr.).
(2) Osnivači poduzetničke infrastrukture propisane člancima 3. i 4. ovoga Zakona su pojedinačne fizičke ili pravne osobe koje provode programe usmjerene na razvoj poduzetništva ili konzorcij sastavljen od sljedećih pravnih subjekata:
– Republika Hrvatska samostalno ili u suradnji s jedinicama i tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim pravnim osobama
– jedinice i tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave
– visoka učilišta, znanstveni instituti i znanstvene organizacije
– strukovne udruge i druge pravne osobe kao osnivači, odnosno upravitelji poduzetničke infrastrukture u Republici Hrvatskoj koje su registrirane za djelatnosti koje unapređuju razvoj poduzetničke infrastrukture i/ili koje se bave i/ili promoviraju istraživanje, inovacije i tehnološki razvoj u poslovnom sektoru.
(3) Upravitelji poduzetničke infrastrukture propisane člancima 3. i 4. ovoga Zakona su pojedinačne pravne osobe ili konzorcij sastavljen od sljedećih pravnih subjekata:
– Republika Hrvatska samostalno ili u suradnji s jedinicama i tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim pravnim osobama
– jedinice i tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave
– visoka učilišta, znanstveni instituti i znanstvene organizacije
– strukovne i druge udruge i druge pravne osobe kao osnivači, odnosno upravitelji poduzetničke infrastrukture u Republici Hrvatskoj koje su registrirane za djelatnosti koje unapređuju razvoj poduzetničke infrastrukture i/ili koje se bave i/ili promoviraju istraživanje, inovacije i tehnološki razvoj u poslovnom sektoru.
(4) Odluku o osnivanju, odnosno osnivački akt poduzetničke zone donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne i /ili područne (regionalne) samouprave koja je osnivač poduzetničke zone, a sadrži podatke o važećoj prostorno-planskoj dokumentaciji za područje poduzetničke zone, popis svih katastarskih čestica u obuhvatu poduzetničke zone te iskazuje ukupnu površinu poduzetničke zone za koju se donosi odluka o osnivanju, odnosno osnivački akt.
(5) Odluku o osnivanju, odnosno osnivački akt poduzetničke potporne institucije donosi osnivač poduzetničke potporne institucije, a sadrži podatke o kategoriji poduzetničke potporne institucije sukladno članku 4. ovoga Zakona, sjedištu, poslovnom i/ili radnom prostoru, obvezu donošenja i provođenja godišnjeg plana rada usmjerenog na provedbu programa razvoja poduzetništva i na operativno pružanje podrške poduzetnicima na nekomercijalnoj osnovi te obvezu izvješćivanja o provedbi godišnjeg plana rada.
(6) Odluka o osnivanju, odnosno osnivački akt poduzetničke zone i odluka o osnivanju, odnosno osnivački akt poduzetničke potporne institucije koju donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne i/ili područne (regionalne) samouprave osnivača poduzetničke potporne institucije objavljuju se u službenom glasilu i na mrežnoj stranici te jedinice lokalne i /ili područne (regionalne) samouprave. Ako jedinica lokalne samouprave nema svoje službeno glasilo, odluka o osnivanju, odnosno osnivački akt objavljuje se u službenom glasilu jedinice područne (regionalne) samouprave.
Poduzetničke zone – vrste i kategorije
(1) Ovim Zakonom poduzetničke zone definiraju se prema trima osnovnim kriterijima:
1. veličini ukupne površine poduzetničke zone
2. tipu aktivnosti unutar poduzetničke zone
3. intenzitetu aktivacije raspoložive površine poduzetničke zone.
(2) Ukupna površina poduzetničke zone definirana je prostornim planom i odlukom o osnivanju, odnosno osnivačkim aktom koji sadrže sve katastarske čestice u definiranom obuhvatu zone i čine jedinstvenu cjelinu.
(3) Raspoloživa površina poduzetničke zone uključuje one katastarske čestice koje su namijenjene poduzetnicima za obavljanje poduzetničkih aktivnosti unutar poduzetničke zone, odnosno katastarske čestice u vlasništvu osnivača poduzetničke zone, uključujući i katastarske čestice drugih vlasnika s kojima je osnivač pravno definirao načine raspolaganja zemljištem.
(4) Raspoloživa površina poduzetničke zone računa se tako da se od ukupne površine poduzetničke zone oduzme površina svih katastarske čestice koje nisu namijenjene poduzetnicima, odnosno katastarske čestice u vlasništvu Republike Hrvatske, katastarske čestice namijenjene infrastrukturi u zoni (ceste, sve vrste vodova, zajednička parkirališta, zelene površine i druge površine namijenjene zajedničkom korištenju) i katastarske čestice u privatnom vlasništvu odnosno u vlasništvu fizičkih osoba koje nisu poduzetnici i s kojima nije pravno definiran način raspolaganja zemljištem odnosno nije sklopljen predugovor ili ugovor o prodaji ili najmu tih katastarskih čestica.
(5) Aktivna površina poduzetničke zone uključuje one katastarske čestice koje su u vlasništvu poduzetnika i na kojima je poduzetnik započeo građevinske i/ili poduzetničke aktivnosti ili na njima obavlja poduzetničku aktivnost unutar poduzetničke zone. Aktivna površina poduzetničke zone uključuje i one katastarske čestice koje nisu u vlasništvu poduzetnika, ali je poduzetnik na njima započeo građevinske i/ili poduzetničke aktivnosti, temeljem druge pravne osnove (ugovor o zakupu, osnovano pravo građenja itd.).
(6) Nova poduzetnička zona je ona koja nije infrastrukturno opremljena ili je djelomično infrastrukturno opremljena sukladno članku 5. stavku 1. ovoga Zakona i/ili čija odluka o osnivanju, odnosno osnivački akt nije stariji od jedne godine.
(7) Proširenjem poduzetničke zone smatra se proširenje ukupne površine poduzetničke zone na katastarske čestice koje u naravi s površinom poduzetničke zone predstavljaju infrastrukturnu gospodarsku cjelinu i nisu sadržane u odluci o osnivanju, odnosno osnivačkom aktu, a koje mogu biti predmet darovanja odnosno stavljanja na raspolaganje zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske za proširenje poduzetničke zone. Opravdanost proširenja poduzetničke zone predmetnim katastarskim česticama dokazuje se i prostorno-planskom dokumentacijom koju dostavlja osnivač poduzetničke zone.
(8) Proširenjem poduzetničke zone smatra se i proširenje raspoložive površine poduzetničke zone na katastarske čestice koje su predmet darovanja odnosno stavljanja na raspolaganje zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske za proširenje poduzetničke zone, a sadržane su u odluci o osnivanju, odnosno osnivačkom aktu.
Članak 7.
Prema veličini ukupne površine poduzetničke zone dijele se na:
1. MIKRO ZONE – veličine ukupne površine do 10 ha
2. MALE ZONE – veličine ukupne površine od 10 do 50 ha
3. SREDNJE ZONE – veličine ukupne površine od 50 do 100 ha
4. VELIKE ZONE – veličine ukupne površine veće od 100 ha.
Članak 8.
Prema tipu aktivnosti koje se obavljaju unutar zone poduzetničke zone dijele se na:
1. PROIZVODNO − PRERAĐIVAČKE ZONE – u kojima pretežiti broj korisnika zone obavlja proizvodno-prerađivačke poduzetničke aktivnosti, odnosno u kojima pretežiti dio raspoložive površine zone zauzimaju poduzetnici koji obavljaju proizvodno-prerađivačku poduzetničku aktivnost
2. LOGISTIČKO − DISTRIBUCIJSKE ZONE – u kojima pretežiti broj korisnika zone obavlja logističko-distribucijske aktivnosti (distributivni centri, veletrgovina, skladištenje i transport, logističko servisni centri i dr.), odnosno u kojima pretežiti dio raspoložive površine zone zauzimaju poduzetnici koji obavljaju logističko-distribucijske aktivnosti
3. USLUŽNO MJEŠOVITE ZONE – u kojima pretežiti broj korisnika zone obavlja uslužne aktivnosti, servisne aktivnosti, aktivnosti poslovne podrške i druge poduzetničke aktivnosti, odnosno u kojima pretežiti dio raspoložive površine zone zauzimaju poduzetnici koji obavljaju uslužne aktivnosti, servisne aktivnosti, aktivnosti poslovne podrške i druge poduzetničke aktivnosti.
Članak 9.
Prema intenzitetu aktivacije raspoložive površine zone poduzetničke zone kategoriziraju se kao:
1. NEAKTIVNE PODUZETNIČKE ZONE – u kojima stupanj aktivacije (popunjenost aktivnim poduzetnicima) raspoložive površine zone iznosi 0% (0 ha aktivirane površine poduzetničke zone), nakon isteka prve godine od osnivanja poduzetničke zone
2. ZONE U INICIJALNOJ AKTIVACIJI – u kojima stupanj aktivacije zone iznosi < 33% raspoložive površine zone, izraženo u hektarima površine poduzetničke zone
3. SREDNJE AKTIVNE ZONE – u kojima stupanj aktivacije zone iznosi od 33% < 66% raspoložive površine zone, izraženo u hektarima površine poduzetničke zone
4. POTPUNO AKTIVNE ZONE – u kojima stupanj aktivacije zone iznosi ≥ 66% raspoložive površine zone, izraženo u hektarima površine poduzetničke zone.
II. REGISTAR PODUZETNIČKIH ZONA I PODUZETNIČKIH POTPORNIH INSTITUCIJA
Jedinstveni registar poduzetničke infrastrukture (JRPI)
(1) Jedinstveni registar poduzetničke infrastrukture je integrirana elektronička baza podataka upisanih i verificiranih subjekata poduzetničke infrastrukture u Republici Hrvatskoj, ustrojen prema Nacionalnoj klasifikaciji statističkih regija 3. razine prostornih jedinica Republike Hrvatske sukladno propisima kojima se definira Nacionalna klasifikacija statističkih regija, a koji čine:
1. Registar poduzetničkih zona
2. Registar poduzetničkih potpornih institucija.
(2) U Jedinstvenom registru poduzetničke infrastrukture evidentirani su i sistematizirani svi subjekti poduzetničke infrastrukture u Republici Hrvatskoj koji su korisnici potpora, poticajnih mjera, darovnica ili povlastica odobrenih od nadležnog ministarstva za gospodarstvo i održivi razvoj u Republici Hrvatskoj, ostalih tijela državne uprave ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, uključujući darovanje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske, ostalih tijela nadležnih za odobravanje potpora, poticajnih mjera, darovnica ili povlastica iz Republike Hrvatske, Europske unije ili drugih inozemnih, odnosno međunarodnih tijela koja odobravaju potpore, poticajne mjere, darovnice ili povlastice.
(3) Jedinstveni registar poduzetničke infrastrukture vodi se u ministarstvu nadležnom za gospodarstvo i održivi razvoj.
Za svaki subjekt poduzetničke infrastrukture Jedinstveni registar poduzetničke infrastrukture sadrži sljedeće kategorije podataka:
1. OPĆI PODACI O SUBJEKTU PODUZETNIČKE INFRASTRUKTURE: osobni identifikacijski broj (OIB), matični broj subjekta, godina osnivanja subjekta, osnivač subjekta, odluka o osnivanju odnosno osnivački akt, kraći i duži naziv subjekta, županija, općina ili grad, adresa subjekta, djelatnost, podaci za kontakt (telefon, faks, e-pošta)
2. POSEBNI PODACI O PODUZETNIČKIM ZONAMA: popis svih katastarskih čestica sadržanih u odluci o osnivanju, odnosno osnivačkom aktu poduzetničke zone, veličina površine poduzetničke zone (ha), broj poduzetnika prisutnih u poduzetničkoj zoni, površina zauzetosti poduzetničke zone po pojedinom poduzetniku u poduzetničkoj zoni, djelatnost i broj zaposlenih po poduzetniku prisutnom u poduzetničkoj zoni, podaci o programima privlačenja i poticajima (potporama) za ulaganje i poslovanje poduzetnika u poduzetničkim zonama
3. POSEBNI PODACI O PODUZETNIČKIM POTPORNIM INSTITUCIJAMA: vrsta poduzetničke potporne institucije, broj zaposlenih u poduzetničkoj potpornoj instituciji, vrste usluga koje pruža poduzetnička potporna institucija, veličina površine/prostora poduzetničke potporne institucije (m²), broj prisutnih poduzetnika u poduzetničkoj potpornoj instituciji, djelatnost i broj zaposlenih po poduzetniku prisutnom u poduzetničkoj potpornoj instituciji, površina zauzetosti poduzetničke potporne institucije po pojedinom poduzetniku, podaci o programima i aktivnostima poduzetničkih potpornih institucija na godišnjoj razini.
Dostava podataka u Jedinstveni registar poduzetničke infrastrukture (JRPI)
(1) Točne i potpune podatke iz članka 11. ovoga Zakona u Jedinstveni registar poduzetničke infrastrukture dužni su dostavljati subjekti poduzetničke infrastrukture koji su evidentirani i sistematizirani u Jedinstvenom registru poduzetničke infrastrukture sukladno članku 10. stavcima 2. i 3. ovoga Zakona.
(2) Podatke iz članka 11. ovoga Zakona svi subjekti poduzetničke infrastrukture iz stavka 1. ovoga članka dostavljaju ministarstvu nadležnom za gospodarstvo i održivi razvoj do kraja travnja tekuće godine za proteklu godinu, odnosno najkasnije u roku od mjesec dana od nastale promjene u poduzetničkoj infrastrukturi, a koja spada u navedene kategorije podataka iz članka 11. ovoga Zakona.
(3) Podatke iz članka 11. ovoga Zakona u Jedinstveni registar poduzetničke infrastrukture dostavljaju i oni subjekti poduzetničke infrastrukture koji nisu korisnici potpora ministarstva nadležnog za gospodarstvo i održivi razvoj, ali imaju namjeru koristiti potpore počevši od godine u kojoj dostavljaju podatke iz članka 11. ovoga Zakona.
(4) Osim podataka iz članka 11. ovoga Zakona, osnivači poduzetničke infrastrukture dužni su dostaviti u Jedinstveni registar poduzetničke infrastrukture dokumentaciju temeljem koje je donesena odluka o osnivanju odnosno osnivački akt.
(5) Osim podataka iz članka 11. ovoga Zakona, subjekti poduzetničke infrastrukture dužni su dostaviti u Jedinstveni registar poduzetničke infrastrukture sve ostale podatke i dokumentaciju navedenu u naputku koji propisuje ministar nadležan za gospodarstvo i održivi razvoj.
(6) Naputkom iz stavka 5. ovoga članka propisat će se pobliže struktura, sadržaj, oblik i elektronički standard Jedinstvenog registra poduzetničke infrastrukture, ovlasti i obveze korisnika, kategorije podataka, način prijave, upisa i rada u Jedinstvenom registru poduzetničke infrastrukture, način dostave odnosno učitavanja podataka i dokumentacije, način obrade i verifikacije podataka, rokovi upisa i ažuriranja podataka, način korištenja i objava podataka iz Jedinstvenog registra poduzetničke infrastrukture.
Članak 13. (NN 57/18)
(1) Prijavom u Jedinstveni registar poduzetničke infrastrukture i ispunjenjem uvjeta propisanih u članku 12. ovoga Zakona subjekti poduzetničke infrastrukture u Republici Hrvatskoj stječu pravo na prijavu za korištenje potpora ministarstva nadležnog za gospodarstvo i održivi razvoj namijenjenih subjektima poduzetničke infrastrukture.
(2) Brisan.
Korištenje podataka iz Jedinstvenog registra poduzetničke infrastrukture (JRPI)
Članak 14. (NN 57/18)
(1) Korištenje podataka iz Jedinstvenog registra poduzetničke infrastrukture dozvoljeno je na način i pod uvjetima određenim od strane ministarstva nadležnog za gospodarstvo i održivi razvoj.
(2) Brisan.
Članak 15.
Svaki drugi način korištenja podataka iz Jedinstvenog registra poduzetničke infrastrukture suprotan odredbama članka 14. ovoga Zakona predstavlja povredu zaštićenog prava.
III. SUSTAV POTPORA ZA UNAPREĐENJE POSLOVNIH AKTIVNOSTI PODUZETNIČKIH ZONA I PODUZETNIČKIH POTPORNIH INSTITUCIJA
Prioriteti i ciljevi sustava potpora
Članak 16. (NN 57/18)
Prioriteti sustava potpora za unapređenje poslovnih aktivnosti poduzetničkih zona i poduzetničkih potpornih institucija su:
1. unapređenje uvjeta poduzetničke infrastrukture za privlačenje investicija
2. jačanje konkurentnosti poduzetništva
3. razvoj tehnološki usmjerenog i na znanju utemeljenog poduzetništva
4. poticanje inventivnog poduzetništva i poduzetničkih inovacija
5. povećanje zaposlenosti broja gospodarskih subjekata
6. poticanje internacionalizacije poslovanja poduzetništva.
Članak 17. (NN 57/18)
Ciljevi sustava potpora za unapređenje poslovnih aktivnosti poduzetničkih zona i poduzetničkih potpornih institucija su:
1. unapređenje energetske, komunalne, prometne i komunikacijske infrastrukture unutar poduzetničkih zona
2. privlačenje investicija i stvaranje mogućnosti za otvaranje novih radnih mjesta
3. uređenje i opremanje prostora za poduzetničku djelatnost temeljenu na primjeni inovacija i primjeni visokih tehnologija
4. razvoj poduzetničkih potpornih institucija sukladno članku 4. ovoga Zakona
5. podizanje razine poduzetničkih znanja i vještina.
Članak 18. (NN 57/18)
(1) Sustav potpora za unapređenje poslovnih aktivnosti poduzetničkih zona i poduzetničkih potpornih institucija namijenjen je subjektima poduzetničke infrastrukture u Republici Hrvatskoj koji su evidentirani u Jedinstvenom registru poduzetničke infrastrukture sukladno odredbama članka 10. i članka 11. ovoga Zakona.
(2) Brisan.
Sustav potpora za poduzetničke zone
Članak 19.
Sustav potpora za poduzetničke zone čine tri vrste potpora:
1. INFRASTRUKTURNE POTPORE – potpore za izgradnju energetske, komunalne, prometne i komunikacijske infrastrukture u poduzetničkoj zoni
2. POTPORE ZA JAČANJE KONKURENTNOSTI – potpore za izlazak na nova, međunarodna tržišta i ciljano privlačenje potencijalnih investitora – korisnika poduzetničke zone
3. POTPORE ZA JAČANJE PODUZETNIČKIH KOMPETENCIJA – potpore za edukaciju i unapređenje poduzetničkih vještina.
Članak 20. (NN 57/18)
(1) Sustav potpora iz članka 19. ovoga Zakona, osim infrastrukturnih potpora, podrazumijeva samo one kategorije potpora sukladne odredbama zakona kojim se reguliraju državne potpore, odnosno one potpore koje spadaju u kategorije regionalnih potpora, potpora male vrijednosti i potpora čiji je način dodjele reguliran propisima o općim pravilima o skupnim izuzećima u području državnih potpora.
(2) Infrastrukturne potpore iz članka 19. ovoga Zakona, odnosno financiranje izgradnje infrastrukture poduzetničkih zona od strane jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne smatra se državnom potporom u smislu zakona kojim se uređuju državne potpore.
Članak 21.
Pri dodjeli potpora iz članka 19. ovoga Zakona ministarstva nadležna za gospodarstvo i održivi razvoj i regionalni razvoj i fondove Europske unije procjenjuju učinke potpora na:
– ravnomjerni regionalni razvoj i ujednačen gospodarski razvoj svih dijelova Republike Hrvatske
– jednaki tretman i tržišno natjecanje svih subjekata na području Republike Hrvatske i
– gospodarsku opravdanost potpore u smislu dostignutog intenziteta aktivacije raspoložive površine poduzetničke zone.
Članak 22.
Radi učinkovite i gospodarski opravdane dodjele potpora prema kriteriju intenziteta aktivacije raspoložive površine poduzetničke zone, nadležna državna tijela prednost pri dodjeli potpora daju poduzetničkim zonama s višim stupnjem aktivacije raspoložive površine poduzetničke zone, a sukladno kategorizaciji poduzetničkih zona iz članka 9. ovoga Zakona.
Članak 23. (NN 57/18)
(1) U slučaju darovanja zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske za osnivanje nove, odnosno za proširenje postojeće poduzetničke zone sukladno članku 24. ovoga Zakona, ukupan iznos aktivirane raspoložive površine, izraženo u hektarima površine poduzetničke zone, izračunava se kako slijedi:
UAPPZ = ukupno aktivirana površina poduzetničkih zona u JLP(R)S-u
n1, n2, n3… = poduzetnička zona
APPZ = aktivirana površina poduzetničke zone
Σn = ukupno raspoloživa površina svih poduzetničkih zona u JLP(R)S-u.
(2) Kada zahtjev za darovanje zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske za osnivanje nove, odnosno za proširenje postojeće poduzetničke zone podnosi jedinica lokalne samouprave, u izračun iz stavka 1. ovoga članka uključuju se postojeće poduzetničke zone u prostoru te jedinice lokalne samouprave.
(3) Kada zahtjev za darovanje zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske za osnivanje nove, odnosno za proširenje postojeće poduzetničke zone podnosi jedinica područne (regionalne) samouprave, u izračun iz stavka 1. ovoga članka uključuju se postojeće poduzetničke zone u prostoru te jedinice područne (regionalne) samouprave.
Raspolaganje zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske za izgradnju/proširenje poduzetničke zone
Članak 24. (NN 114/13, 41/14, 57/18, 138/21)
(1) U slučaju raspolaganja zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske za izgradnju nove i za proširenje postojeće poduzetničke zone, odnosno raspolaganja zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske koje je obuhvaćeno odlukom o osnivanju odnosno osnivačkim aktom poduzetničke zone, prioritetni modeli raspolaganja zemljištem sukladno odredbama zakona kojim se regulira upravljanje i raspolaganje imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske su: prodaja zemljišta, osnivanje prava građenja, zamjena i darovanje.
(2) Odluka o modelu raspolaganja zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske u slučaju izgradnje poduzetničke zone iz stavka 4. ovoga članka donosi se u skladu s ovlastima za raspolaganje nekretninama propisanim odredbama zakona kojim se regulira upravljanje i raspolaganje imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, uz pribavljeno prethodno očitovanje ministarstva nadležnog za gospodarstvo i održivi razvoj.
(3) Darovanje zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske jedinicama lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave za izgradnju nove, odnosno za proširenje postojeće poduzetničke zone ne smatra se državnom potporom u smislu zakona kojim se reguliraju državne potpore.
(4) U slučaju darovanja zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske za izgradnju nove i za proširenje postojeće poduzetničke zone, odnosno raspolaganja zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske koje je obuhvaćeno odlukom o osnivanju odnosno osnivačkim aktom poduzetničke zone, darovanje zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske za izgradnju nove ili za proširenje postojeće poduzetničke zone opravdano je samo kada ukupni iznos aktivirane raspoložive površine svih poduzetničkih zona unutar prostora jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave koja podnosi zahtjev za darovanje zemljišta iznosi ≥ 50 % ukupno raspoložive površine svih poduzetničkih zona u prostoru te jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, izraženo u hektarima površine poduzetničke zone, i to prema izračunu iz članka 23. stavka 1. ovoga Zakona.
(5) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, darovanje zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske moguće je za poduzetničke zone kojima je odobreno sufinanciranje iz fondova Europske unije, uz uvjet da površina zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske koja se traži darovanjem ne prelazi 50% ukupno aktivirane raspoložive površine te poduzetničke zone sukladno odredbama ovoga Zakona u trenutku podnošenja zahtjeva za darovanje.
(6) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, darovanje zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske moguće je u slučaju osnivanja, izgradnje poduzetničke zone za realizaciju investicije koju je Vlada Republike Hrvatske proglasila strateškim projektom Republike Hrvatske sukladno odredbama zakona kojim se uređuju strateški investicijski projekti Republike Hrvatske.
(7) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, darovanje je moguće u slučaju darovanja zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske jedinicama lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave za izgradnju nove i za proširenje postojeće poduzetničke zone koje je u naravi prethodno predstavljalo javno dobro (javna infrastruktura) samo kada ukupna površina darovanog zemljišta koja je u naravi prethodno predstavljala javno dobro ne prelazi maksimalni udio od 5 % ukupne površine poduzetničke zone, odnosno ne prelazi maksimalnu veličinu ukupno darovane površine do 5 hektara, uz prethodno pribavljenu suglasnost o prestanku svojstva javnog dobra za navedeno zemljište dobiveno od nadležnog tijela te uz uvjet da na predmetnom zemljištu nije započela gradnja ili drugi oblik gospodarskog korištenja do trenutka darovanja.
(8) Jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave koja je podnositelj zahtjeva za darovanje zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske dužna je u roku od 45 dana od dana zaprimanja zahtjeva ministarstva nadležnog za gospodarstvo i održivi razvoj dostaviti podatke i dokumentaciju potrebnu za utvrđivanje ispunjenja uvjeta i davanje prethodnog očitovanja iz stavka 2. ovoga članka.
Članak 25.
Uz ispunjenje uvjeta iz članka 24. ovoga Zakona, u slučaju darovanja zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske za izgradnju nove, odnosno proširenje postojeće poduzetničke zone jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave dužna je ministarstvu nadležnom za gospodarstvo i održivi razvoj radi utvrđenja gospodarske opravdanosti darovanja zemljišta i dugoročne održivosti projekta izgradnje/proširenja poduzetničke zone dostaviti Izjavu kojom jamči za ulaganja u izgradnju i opremanje poduzetničke zone sa specificiranim izvorima financiranja predmetnih ulaganja.
Članak 26. (NN 57/18)
(1) Ministarstvo nadležno za državnu imovinu raskinut će ugovor o darovanju na temelju zaključka povjerenstva iz stavka 4. ovoga članka nakon obavljenog nadzora poduzetničke zone, i to:
– u slučaju raspolaganja darovanim zemljištem suprotno odredbama ovoga Zakona i ugovora o darovanju, neovisno o intenzitetu aktivacije raspoložive površine poduzetničke zone ili
– ako darovano zemljište nije privedeno namjeni u svrhu izgradnje poduzetničke zone, neovisno o intenzitetu aktivacije raspoložive površine poduzetničke zone ili
– ako sredstva ostvarena prodajom darovanog zemljišta nisu korištena za infrastrukturno opremanje sukladno članku 5. stavku 1. ovoga Zakona poduzetničke zone za koju je darovano zemljište ili nisu korištena za unapređenje poduzetničkog okruženja unutar jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave u kojoj se nalazi poduzetnička zona za koju je darovano zemljište, neovisno o intenzitetu aktivacije raspoložive površine poduzetničke zone ili
– ako darovano zemljište nije privedeno namjeni u ugovornom roku, a najduže do pet godina ili
– kada je zemljište darovano temeljem odredbe članka 24. stavka 6. ovoga Zakona, a projekt sufinanciran sredstvima iz fondova Europske unije nije proveden.
(2) Produženje roka za privođenje namjeni iz ugovora o darovanju za još najduže do tri godine moguće je samo za neaktivne zone koje su unutar roka privođenja namjeni iz ugovora o darovanju započele infrastrukturno opremanje zone sukladno odredbama članka 5. stavka 1. Zakona, za zone u inicijalnoj aktivaciji, srednje aktivne zone i potpuno aktivne zone, osim u slučaju ispunjenja uvjeta iz stavka 1. podstavka 1., 2. i 3. ovoga članka, i to temeljem zaključka povjerenstva iz stavka 4. ovoga članka nakon obavljenog nadzora poduzetničke zone.
(3) Smatra se da je zemljište privedeno namjeni ako su u ugovornom roku, a najduže do pet godina, ispunjene odredbe ugovora o darovanju, a na darovanom zemljištu su provedene aktivnosti infrastrukturnog opremanja sukladno članku 5. stavku 1. ovoga Zakona. Privođenje namjeni darovanog zemljišta dokazuje se dokumentacijom koju dostavlja osnivač poduzetničke zone, a koja se odnosi na ishođene dozvole, izvršene radove i druge dokaze.
(4) Nadzor nad izvršenjem obveza iz ugovora o darovanju zemljišta za izgradnju, proširenje poduzetničke zone, odnosno nadzor nad izvršenjem odredbi iz stavka 1. ovoga članka provodi povjerenstvo sastavljeno od predstavnika ministarstva nadležnog za upravljanje državnom imovinom i predstavnika ministarstva nadležnog za gospodarstvo i održivi razvoj koje posebnim aktom imenuje potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske zadužen za gospodarstvo.
Sustav potpora za poduzetničke potporne institucije
Članak 27.
Sustav potpora za poduzetničke potporne institucije čine četiri vrste potpora:
1. POTPORE ZA PRIPREMU PROJEKATA – potpore za pripremu infrastrukturnih projekata (za kategoriju infrastrukture iz članka 5. ovog Zakona) uključujući potpore i za izradu idejnih, glavnih i izvedbenih arhitektonskih projekata, studija izvodljivosti s analizom troškova i koristi i izradu prijavne dokumentacije za natječaje EU fondova
2. POTPORE ZA JAČANJE KAPACITETA – potpore za izgradnju, adaptaciju, rekonstrukciju i opremanje infrastrukture iz članka 5. ovog Zakona, uključujući troškove kupnje i amortizacije materijalne i nematerijalne imovine
3. POTPORE ZA PODIZANJE KVALITETE USLUGA potpore za pružanje savjetodavnih i mentorskih usluga, razvojno-istraživačkih i tehničko-tehnoloških usluga, ciljano privlačenje investicija, pružanje stručne pomoći za razvoj poslovanja, umrežavanje i širenje tržišta
4. POTPORE ZA JAČANJE PODUZETNIČKIH KOMPETENCIJA – potpore za podizanje konkurentske sposobnosti malih i srednjih poduzetnika edukacijom i unapređenjem poduzetničkih vještina.
Članak 28. (NN 57/18)
Sustav potpora iz članka 27. ovoga Zakona podrazumijeva samo one kategorije potpora sukladne odredbama zakona kojim se reguliraju državne potpore, odnosno one potpore koje spadaju u kategorije regionalnih potpora, potpora male vrijednosti i potpora čiji je način dodjele reguliran propisima o općim pravilima o skupnim izuzećima u području državnih potpora.
Članak 29. (NN 57/18)
Pri dodjeli potpora iz članka 27. ovoga Zakona ministarstvo nadležno za gospodarstvo i održivi razvoj i ministarstvo nadležno za regionalni razvoj i fondove Europske unije procjenjuju učinke potpora na:
– ravnomjerni regionalni razvoj i ujednačen gospodarski razvoj svih dijelova Republike Hrvatske
– jednaki tretman i tržišno natjecanje svih subjekata na području Republike Hrvatske
– gospodarsku opravdanost potpore u smislu intenziteta uključivanja poduzetnika u aktivnosti poduzetničke potporne institucije i
– broj i kvalitetu izrađenih projekata (nacionalnih i EU) gospodarskog razvoja i poduzetništva.
Raspolaganje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu osnivanja i/ili poslovanja poduzetničkih potpornih institucija
Članak 29.a (NN 138/21)
(1) U slučaju raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu osnivanja i/ili poslovanja poduzetničkih potpornih institucija sukladno članku 4. ovoga Zakona, prioritetni modeli raspolaganja nekretninama sukladno odredbama zakona kojim se regulira upravljanje i raspolaganje imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske su: kupoprodaja, osnivanje prava građenja, zamjena, darovanje, osnivanje prava služnosti, zakup, najam, razvrgnuće suvlasničkih zajednica, koncesija, osnivanje prava zaloga ili drugo.
(2) Odluka o modelu raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu osnivanja i/ili poslovanja poduzetničkih potpornih institucija donosi se u skladu s ovlastima za raspolaganje nekretninama propisanim odredbama zakona kojim se regulira upravljanje i raspolaganje imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, uz pribavljeno prethodno očitovanje ministarstva nadležnog za gospodarstvo i održivi razvoj.
(3) Darovanje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske jedinicama lokalne i/ili područne (regionalne) samouprave u svrhu osnivanja i/ili poslovanja poduzetničkih potpornih institucija ne smatra se državnom potporom u smislu zakona kojim se reguliraju državne potpore.
(4) Darovanje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske jedinicama lokalne i/ili područne (regionalne) samouprave u svrhu osnivanja i/ili poslovanja poduzetničkih potpornih institucija opravdano je kada su za poduzetničku potpornu instituciju za koju je podnesen zahtjev za darovanje ispunjeni sljedeći uvjeti:
– osnovana je od strane jedinice lokalne i/ili područne (regionalne) samouprave koja je podnijela zahtjev za darovanje
– upisana je i verificirana u Jedinstvenom registru poduzetničke infrastrukture
– ima najmanje jednu zaposlenu osobu u godini koja prethodi godini u kojoj je podnesen zahtjev za darovanje
– jedinica lokalne i/ili područne (regionalne) samouprave u funkciji osnivača poduzetničke potporne institucije ima usvojen program privođenja namjeni darovane nekretnine od strane predstavničkog tijela te jedinice lokalne i/ili područne (regionalne) samouprave
– jedinica lokalne i/ili područne (regionalne) samouprave u funkciji osnivača poduzetničke potporne institucije ima osigurana sredstva u proračunu i u predviđenim projekcijama proračuna za iduće dvije godine za provedbu aktivnosti infrastrukturnog opremanja sukladno članku 5. stavku 1. ovoga Zakona te za provedbu programa privođenja namjeni darovane nekretnine iz podstavka 4. ovoga članka
– jedinica lokalne i/ili područne (regionalne) samouprave u funkciji osnivača subjekata poduzetničke infrastrukture ima upisane i verificirane sve subjekte poduzetničke infrastrukture na svom području u Jedinstvenom registru poduzetničke infrastrukture.
(5) Jedinica lokalne i/ili područne (regionalne) samouprave koja je podnositelj zahtjeva za darovanje nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu osnivanja i/ili poslovanja poduzetničkih potpornih institucija dužna je u roku od 45 dana od dana zaprimanja zahtjeva ministarstva nadležnog za gospodarstvo i održivi razvoj dostaviti podatke i dokumentaciju potrebnu za utvrđivanje ispunjenja uvjeta iz stavka 4. ovoga članka i davanje prethodnog očitovanja iz stavka 2. ovoga članka.
(6) Smatra se da su darovane nekretnine privedene namjeni ako su u ugovornom roku, a najduže do tri godine, ispunjene odredbe ugovora o darovanju nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu osnivanja i/ili poslovanja poduzetničkih potpornih institucija, a na darovanoj nekretnini su provedene aktivnosti infrastrukturnog opremanja sukladno članku 5. stavku 1. ovoga Zakona te program privođenja namjeni darovane nekretnine iz podstavka 4. stavka 4. ovoga članka. Privođenje namjeni darovane nekretnine dokazuje se dokumentacijom koju dostavlja jedinica lokalne i/ili područne (regionalne) samouprave u funkciji osnivača poduzetničke potporne institucije i obuhvaća ishođene dozvole, izvršene radove i druge dokaze.
(7) Produženje roka privođenja namjeni iz ugovora o darovanju nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu osnivanja i/ili poslovanja poduzetničkih potpornih institucija najduže do jedne godine moguće je samo za darovane nekretnine kod kojih je unutar roka privođenja namjeni iz ugovora o darovanju nastao događaj više sile.
Ispunjenje odredbi ugovora o darovanju nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu osnivanja i/ili poslovanja poduzetničkih potpornih institucija
Članak 29.b (NN 138/21)
Ministarstvo nadležno za državnu imovinu raskinut će ugovor o darovanju nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu osnivanja i/ili poslovanja poduzetničkih potpornih institucija, i to:
– u slučaju raspolaganja darovanom nekretninom suprotno odredbama ovoga Zakona i ugovora o darovanju nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu osnivanja i/ili poslovanja poduzetničkih potpornih institucija ili
– ako darovana nekretnina nije privedena namjeni u svrhu osnivanja i/ili poslovanja poduzetničke potporne institucije ili
– ako darovana nekretnina nije privedena namjeni u svrhu osnivanja i/ili poslovanja poduzetničke potporne institucije u ugovornom roku.
IV. PREKRŠAJNE ODREDBE
Članak 30. (NN 57/18)
Ministarstvo nadležno za gospodarstvo i održivi razvoj izdat će prethodno upozorenje osnivaču poduzetničke zone odnosno odgovornoj osobi poduzetničke potporne institucije o obvezi dostave podataka u Jedinstveni registar poduzetničke infrastrukture sukladno članku 12. ovoga Zakona, uz uputu o načinu postupanja.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj osnivač poduzetničke zone, osim kada je osnivač Republika Hrvatska, ako u roku od 30 dana od dana primitka prethodnog upozorenja iz stavka 1. ovoga članka:
– ne dostavi podatke sukladno članku 12. stavku 1. ovoga Zakona
– ne dostavi odluku o osnivanju odnosno osnivački akt u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu odluke odnosno akta te dokumentaciju propisanu člankom 12. stavcima 4. i 5. ovoga Zakona.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba poduzetničke potporne institucije ako u roku od 30 dana od dana primitka prethodnog upozorenja iz stavka 1. ovoga članka:
– ne dostavi podatke sukladno članku 12. stavku 1. ovoga Zakona
– ne dostavi odluku o osnivanju odnosno osnivački akt u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu odluke odnosno akta te dokumentaciju propisanu člankom 12. stavcima 4. i 5. ovoga Zakona.
V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 31.
Ministar nadležan za gospodarstvo i održivi razvoj će donijeti naputak iz članka 13. stavka 2. i članka 14. stavka 2. ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 32. (NN 57/18)
Brisan.
Članak 33.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Prijelazne i završne odredbe iz NN 57/18
Članak 21.
(1) Ministar nadležan za gospodarstvo, poduzetništvo i obrt će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti naputak iz članka 7. ovoga Zakona.
(2) Danom stupanja na snagu naputaka iz stavka 1. ovoga članka prestaje važiti Naputak za izradu i način korištenja Jedinstvenog registra poduzetničke infrastrukture (»Narodne novine«, br. 123/13.).
Članak 22.
U cijelom tekstu Zakona o unapređenju poduzetničke infrastrukture riječi: »Zakon o državnim potporama (»Narodne novine«, br. 140/05. i 49/11.)« u određenom padežu zamjenjuju se riječima: »zakon kojim se uređuju državne potpore« u odgovarajućem padežu, riječi: »Odluka o objavljivanju općih pravila o skupnim izuzećima u području državnih potpora (»Narodne novine«, br. 37/09.)« u određenom padežu zamjenjuju se riječima: »propisima o općim pravilima o skupnim izuzećima u području državnih potpora« u odgovarajućem padežu, riječi: »Agencija za upravljanje državnom imovinom« u određenom padežu zamjenjuju se riječima: »ministarstvo nadležno za upravljanje državnom imovinom« u odgovarajućem padežu, riječi: »Ministarstvo poduzetništva i obrta« u određenom padežu zamjenjuju se riječima: »ministarstvo nadležno za gospodarstvo, poduzetništvo i obrt« u odgovarajućem padežu, a riječi: »Ministarstvo znanosti i visokog obrazovanja« u određenom padežu zamjenjuju se riječima: »ministarstvo nadležno za znanost i obrazovanje« u odgovarajućem padežu.
Članak 23.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Prijelazne i završne odredbe iz NN 138/21
Članak 11.
(1) Ministar nadležan za gospodarstvo i održivi razvoj donijet će naputak iz članka 7. ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Danom stupanja na snagu naputka iz stavka 1. ovoga članka prestaje važiti Naputak o načinu korištenja Jedinstvenog registra poduzetničke infrastrukture (»Narodne novine«, br. 86/18.).
Članak 12.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.