Zakon o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava

I. OPĆE ODREDBE

Predmet Zakona

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom utvrđuju uvjeti za sigurno upravljanje željezničkim prometom i za sigurno odvijanje željezničkog prometa, mjere za razvoj i upravljanje sigurnošću uzimajući u obzir cjelovitost željezničkog sustava Europske unije, uvjeti za postizanje interoperabilnosti željezničkog sustava Europske unije, uvjeti za obavljanje djelatnosti upravitelja infrastrukture i željezničkih prijevoznika, uvjeti za strojovođe i ostale izvršne radnike, postupanje tijela nadležnog za sigurnost željezničkog prometa i tijela za istraživanje željezničkih nesreća, nadzor sigurnosti te upravni i inspekcijski nadzor.

(2) Sigurnost željezničkog sustava mora se sustavno održavati i trajno unaprjeđivati na nediskriminirajući i otvoren način, potičući i uzimajući u obzir razvoj prava Europske unije i međunarodnih pravila te tehnički i znanstveni napredak, a posebno radi sprječavanja ozbiljnih nesreća.

(3) Uvjeti koji se moraju ispuniti radi postizanja interoperabilnosti željezničkog sustava Europske unije utvrđuju se u svrhu definiranja optimalne razine tehničke usklađenosti, omogućavanja, olakšavanja, poboljšanja i razvoja usluga željezničkog prijevoza unutar Europske unije i s trećim zemljama te doprinosa dovršavanja jedinstvenog europskog željezničkog prostora i postupnog stvaranja jedinstvenog unutarnjeg tržišta Europske unije.

(4) Uvjeti iz stavka 3. ovoga članka odnose se na projektiranje, izgradnju, puštanje u uporabu i stavljanje na tržište, modernizaciju, obnovu, uporabu i održavanje dijelova željezničkog sustava, stručnu osposobljenost te zdravstvene i sigurnosne uvjete radnika koji pridonose njegovu radu, funkcioniranju i održavanju.

(5) Ovim se Zakonom za svaki podsustav utvrđuju odredbe o sastavnim dijelovima interoperabilnosti, sučeljima i postupcima te uvjetima za ukupnu kompatibilnost željezničkog sustava Europske unije koji su potrebni kako bi se ostvarila interoperabilnost.

(6) Željeznički sustav Unije, podsustavi i sastavni dijelovi interoperabilnosti, uključujući sučelja, moraju ispunjavati relevantne osnovne zahtjeve iz Priloga 3. ovoga Zakona.

Usklađenost s pravnim aktima Europske unije

Članak 2.

(1) Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive Europske unije:

a) Direktiva (EU) 2016/797 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o interoperabilnosti željezničkog sustava u Europskoj uniji (Tekst značajan za EGP) (SL L 138, 26. 5. 2016.)

b) Direktiva (EU) 2016/798 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o sigurnosti željeznica (preinaka) (Tekst značajan za EGP) (SL L 138, 26. 5. 2016.)

c) Direktiva 2007/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o davanju ovlaštenja strojovođama koji upravljaju lokomotivama i vlakovima na željezničkom sustavu Zajednice (SL L 315, 3. 12. 2007.) i

d) Direktiva Vijeća 2005/47/EZ od 18. srpnja 2005. o Sporazumu između Zajednice europskih željeznica (CER) i Europske federacije radnika u prometu (ETF) o određenim pitanjima uvjeta rada mobilnih radnika u interoperabilnom prekograničnom prometu u željezničkom sektoru (SL L 195, 27. 7. 2005.).

(2) Ovim Zakonom osigurava se provedba Provedbene odluke Komisije (EU) 2018/1614 оd 25. listopada 2018. o utvrđivanju specifikacija za registre vozila iz članka 47. Direktive (EU) 2016/797 Europskog parlamenta i Vijeća te o izmjeni i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2007/756/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 268, 26. 10. 2018.).

Primjena ostalih propisa

Članak 3.

(1) Na gradnju željezničke infrastrukture primjenjuju se i odredbe propisa kojima se uređuje područje prostornog uređenja i gradnje, energetske učinkovitosti, zaštite okoliša i prirode, sigurnosti prometa na cestama te drugih propisa.

(2) Na pitanja o izvršnim radnicima primjenjuju se i odredbe propisa kojima se uređuje područje rada i obrazovanja.

(3) Na pitanja o prijevozu opasnih tvari željeznicom primjenjuju se propisi kojima se uređuje područje prijevoza opasnih tvari.

Primjena

Članak 4.

(1) Ovaj Zakon primjenjuje se na željeznički sustav u cjelini.

(2) Željeznički sustav u smislu ovoga Zakona sastoji se od dijelova iz Priloga 1. ovoga Zakona.

(3) Željeznički sustav iz stavka 1. ovoga članka, u smislu ovoga Zakona, dijeli se na strukturne podsustave i funkcionalne podsustave u skladu s Prilogom 2. ovoga Zakona.

(4) Ovaj Zakon ne primjenjuje se na:

a) podzemne željeznice

b) tramvaje i vozila lake željeznice te infrastrukturu kojom se isključivo koriste ta vozila

c) mreže koje su funkcionalno odvojene od ostatka željezničkog sustava Europske unije i koje su namijenjene isključivo za odvijanje lokalnog, gradskog ili prigradskog putničkog prometa, kao ni na prijevoznike koji obavljaju djelatnost isključivo na tim mrežama

d) željezničku infrastrukturu u privatnom vlasništvu, uključujući sporedne kolosijeke, koju isključivo koristi njezin vlasnik za vlastiti prijevoz tereta i vozila koja se isključivo koriste na takvoj infrastrukturi te na strojovođe koji upravljaju tim vozilima

e) željezničku infrastrukturu i vozila predviđena isključivo za lokalnu, povijesnu ili turističku uporabu

f) infrastrukturu lake željeznice koju povremeno koriste teška željeznička vozila pod operativnim uvjetima sustava lake željeznice, a kada je to potrebno u svrhu povezivanja isključivo za ta vozila i

g) vozila koja se ponajprije koriste na infrastrukturi lake željeznice, ali koja su opremljena određenim komponentama teške željeznice kako bi se omogućilo izvršavanje provoza na ograničenom dijelu infrastrukture teške željeznice, i to isključivo u svrhu povezivanja.

(5) Odredbe o uvjerenju o sigurnosti iz glave IV. ovoga Zakona ne odnose se na industrijske kolosijeke, ako ispunjavaju uvjet iz stavka 4. točke d) ovoga članka.

(6) Odredbe ovoga Zakona o industrijskim kolosijecima na odgovarajući se način primjenjuju i na kolosijeke u morskim lukama, u lukama unutarnjih voda i u robnim terminalima.

(7) Odredbe o izdavanju odobrenja za puštanje u uporabu strukturnih podsustava iz glava VIII. i IX. ovoga Zakona ne primjenjuju se na industrijske kolosijeke i na kolosijeke u morskim lukama, lukama unutarnjih voda i u robnim terminalima, ako ispunjavaju uvjet iz stavka 4. točke d) ovoga članka.

(8) Odredbe o strojovođama iz glave XV. ovoga Zakona ne primjenjuju se na dijelove željezničke pruge koji su privremeno zatvoreni za redovit promet radi održavanja, modernizacije ili obnove željezničke infrastrukture te na industrijske kolosijeke i na kolosijeke u morskim lukama, lukama unutarnjih voda i u robnim terminalima, ako ispunjavaju uvjet iz stavka 4. točke d) ovoga članka.

Tijela nadležna za željeznički sustav

Članak 5.

(1) Javnopravna tijela nadležna za željeznički sustav prema ovom Zakonu su:

a) ministarstvo nadležno za promet (u daljnjem tekstu: Ministarstvo)

b) Agencija za sigurnost željezničkog prometa (u daljnjem tekstu: Agencija) i

c) Agencija za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu, osnovana posebnim propisom (u daljnjem tekstu: Istražno tijelo).

(2) Javnopravna tijela iz stavka 1. ovoga članka surađuju radi ostvarenja sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava.

Pojmovi

Članak 6.

(1) Pojmovi uporabljeni u ovom Zakonu imaju sljedeće značenje:

1. Agencija Europske unije za željeznice je agencija Europske unije nadležna za sigurnost i interoperabilnost željezničkog sustava Europske unije, osnovana Uredbom (EU) 2016/796 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o Agenciji Europske unije za željeznice i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 881/2004 (Tekst značajan za EGP) (SL L 138, 26. 5. 2016.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2016/796)

2. akreditacija je akreditacija kako je određena u članku 2. točki 10. Uredbe (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o utvrđivanju zahtjeva za akreditaciju i za nadzor tržišta u odnosu na stavljanje proizvoda na tržište i o stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 339/93 (Tekst značajan za EGP) (SL L 218, 13. 8. 2008.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 765/2008)

3. europska specifikacija je specifikacija koja pripada u jednu od sljedećih kategorija:

a) zajednička tehnička specifikacija u smislu odredbi propisa kojim se uređuje postupak javne nabave

b) europsko tehničko odobrenje u smislu odredbi propisa kojim se uređuje postupak javne nabave i

c) europska norma u smislu članka 2. stavka 1. točke b) Uredbe (EU) br. 1025/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o europskoj normizaciji, o izmjeni direktiva Vijeća 89/686/EEZ i 93/15/EEZ i direktiva 94/9/EZ, 94/25/EZ, 95/16/EZ, 97/23/EZ, 98/34/EZ, 2004/22/EZ, 2007/23/EZ, 2009/23/EZ i 2009/105/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 87/95/EEZ i Odluke br. 1673/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 316, 14. 11. 2012.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 1025/2012)

4. glavni istražitelj je osoba odgovorna za organizaciju i provedbu istrage te za nadzor nad njom

5. incident je svaki događaj, osim nesreće ili ozbiljne nesreće, koji utječe ili može utjecati na sigurnost željezničkog prijevoza

6. industrijski kolosijek je željeznički kolosijek koji nije javno dobro u općoj uporabi, a koji je izravno ili neizravno povezan sa željezničkom infrastrukturom koja je javno dobro u općoj uporabi

7. infrastrukturni pojas je pojas koji čini zemljište ispod željezničke pruge s pružnim pojasom, zemljište ispod ostalih funkcionalnih dijelova željezničke infrastrukture, kao i zemljište potrebno za tehnološka unaprjeđenja i razvoj željezničkog sustava te pripadajući zračni prostor

8. interoperabilnost je sposobnost željezničkog sustava za siguran i neprekinut željeznički promet, pri čemu se postižu zahtijevane razine učinkovitosti

9. interoperabilna prekogranična usluga je prekogranična usluga prijevoza, za koju željeznički prijevoznik posjeduje jedinstvenu potvrdu o sigurnosti s područjem djelovanja u najmanje dvije države članice

10. iskrcatelj je trgovačko društvo koje s vagona istovaruje kontejnere, kontejnere za rasuti teret, višedijelne plinske kontejnere, kontejnere cisterne ili prenosive cisterne ili trgovačko društvo koje iz ili sa vagona ili kontejnera istovaruje pakiranu robu, male kontejnere ili prenosive cisterne ili trgovačko društvo koje iskrcava robu iz cisterne (vagonske cisterne, cisterne koje se mogu skinuti, prenosive cisterne ili kontejneri cisterne), baterijskog vagona, višedijelnog plinskog kontejnera ili iz vagona

11. istraga je postupak koji se provodi radi sprječavanja ozbiljnih nesreća, nesreća i incidenata koji uključuje prikupljanje i analizu podataka, predlaganje zaključaka, uključujući otkrivanje uzroka ozbiljnih nesreća, nesreća i incidenata te prema potrebi, izradu i izdavanje sigurnosnih preporuka

12. laka željeznica je gradski i/ili prigradski sustav željezničkog prijevoza s otpornošću na sudare kategorije C-III ili C-IV (u skladu s HRN EN 15227) i najvećom čvrstoćom vozila od 800 kN (uzdužna tlačna sila u području priključivanja vagona) čiji sustavi mogu imati vlastitu infrastrukturu ili je mogu dijeliti s cestovnim prijevozom te obično ne razmjenjuju vozila s daljinskim prijevozom putnika ili tereta na dugim relacijama

13. mobilni podsustav je podsustav željezničkog vozila te prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav ugrađen u vozilo

14. modernizacija je svaka veća preinaka strukturnog podsustava ili dijela podsustava koja ima za posljedicu promjenu tehničke dokumentacije koja se prilaže »EZ« izjavi o provjeri, ako takva tehnička dokumentacija postoji, i koja poboljšava cjelokupnu izvedbu podsustava; u smislu propisa o gradnji modernizacija se odnosi na radove kojima se mijenjaju temeljni zahtjevi za građevinu i/ili usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (rekonstrukcija)

15. mreža se sastoji od željezničkih pruga, kolodvora, terminala i svih vrsta stabilnih postrojenja potrebnih za osiguranje sigurnog i neprekinutog rada željezničkog sustava Europske unije

16. nacionalna pravila su svi propisi Republike Hrvatske koji sadrže zahtjeve u vezi sa sigurnošću željeznica ili tehničke zahtjeve, osim onih utvrđenih pravilima Europske unije ili međunarodnim pravilima, i koja se primjenjuju na željezničke prijevoznike, upravitelje infrastrukture ili treće osobe

17. nacionalno akreditacijsko tijelo je nacionalno akreditacijsko tijelo kako je određeno u članku 2. točki 11. Uredbe (EZ) br. 765/2008

18. nacionalno tijelo nadležno za sigurnost je nacionalno tijelo kojemu su povjereni zadaci u vezi sa sigurnošću željeznice u skladu s ovim Zakonom ili bilo koje tijelo kojemu je više država članica Europske unije povjerilo te zadatke kako bi se osigurao jedinstven sustav sigurnosti

19. naručitelj je svaka pravna ili fizička osoba koja naručuje projektiranje i/ili građenje, obnovu ili modernizaciju strukturnog podsustava

20. nesreća je neželjeni ili nenamjerni iznenadni događaj ili poseban slijed takvih događaja koji ima štetne posljedice; nesreće mogu biti sudar, iskliznuće, nesreća na željezničko-cestovnom prijelazu ili pješačkom prijelazu preko pruge, nesreća s ljudskim žrtvama koja uključuje željezničko vozilo u pokretu, požar i ostalo

21. obnova je svaka veća izmjena na podsustavu ili dijelu strukturnog podsustava kojom se ne mijenja cjelokupna izvedba podsustava; u smislu propisa o gradnji, ovisno o tome utječe li se radovima obnove na način ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu i/ili lokacijske uvjete u skladu s kojima je izgrađena, obnova infrastrukturnih podsustava može predstavljati održavanje ili rekonstrukciju

22. ocjenjivanje sukladnosti je postupak kojim se dokazuje da su određeni zahtjevi koji se odnose na proizvod, postupak, uslugu, podsustav, osobu ili tijelo ispunjeni

23. opseg djelovanja je opseg koji je obilježen brojem putnika i/ili količinom robe i procijenjenom veličinom željezničkog prijevoznika u pogledu broja zaposlenika koji rade u željezničkom sektoru

24. osnovni parametri su svi regulatorni, tehnički ili operativni uvjeti koji su od presudnog značaja za interoperabilnost i koji su navedeni u odgovarajućim tehničkim specifikacijama za interoperabilnost (u daljnjem tekstu: TSI)

25. osnovni zahtjevi su svi zahtjevi utvrđeni u Prilogu 3. ovoga Zakona koje mora ispunjavati željeznički sustav Europske unije te podsustavi i sastavni dijelovi interoperabilnosti, uključujući sučelja

26. osoba s invaliditetom i osoba s ograničenom pokretljivošću je svaka osoba koja ima trajno ili privremeno tjelesno, duševno, intelektualno ili osjetilno oštećenje koje, u interakciji s različitim preprekama, može ometati potpuno i učinkovito korištenje te osobe prijevoznim sredstvima na ravnopravnoj osnovi s ostalim putnicima ili čija je pokretljivost u prometu ograničena zbog dobi

27. ovlašteni zastupnik je svaka fizička ili pravna osoba s prebivalištem ili sjedištem u Europskoj uniji, koju je proizvođač ili naručitelj pisano ovlastio da u ime proizvođača ili naručitelja obavlja određene zadaće

28. ozbiljna nesreća je sudar vlakova ili iskliznuće vlaka koje ima za posljedicu smrt najmanje jedne osobe ili teške ozljede pet ili više osoba ili veliku štetu na vozilima, željezničkoj infrastrukturi ili okolišu, kao i svaka druga nesreća sa sličnim posljedicama koja ima očigledan utjecaj na sigurnost željezničkog sustava ili na upravljanje sigurnošću

29. pješački prijelaz preko pruge je mjesto križanja željezničke pruge ili industrijskoga kolosijeka i pješačke staze odnosno prometne površine određene za kretanje pješaka u istoj razini, a koji može biti i u sklopu željezničko-cestovnog prijelaza

30. planirani koridor željezničke pruge je zaštitni prostor u prostornom planu određen radi buduće realizacije trase željezničke pruge i pripadajućih građevina sukladno strateškim razvojnim dokumentima Republike Hrvatske i Europske unije

31. podnositelj zahtjeva je fizička ili pravna osoba koja traži odobrenje, bez obzira na to radi li se o željezničkom prijevozniku, upravitelju infrastrukture ili bilo kojoj drugoj pravnoj osobi, primjerice proizvođaču, vlasniku ili posjedniku; u smislu odredbe članka 63. ovoga Zakona podnositelj zahtjeva je naručitelj ili proizvođač ili njihovi ovlašteni zastupnici; u smislu odredbe članka 59. ovoga Zakona podnositelj zahtjeva je pravna ili fizička osoba koja zahtijeva odobrenje Agencije Europske unije za željeznice u vezi s tehničkim rješenjima za projekte pružne opreme Europskog sustava upravljanja željezničkim prometom (engl. European Rail Traffic Management System – ERTMS) (u daljnjem tekstu: ERTMS)

32. područje djelovanja je mreža ili mreže u jednoj državi članici ili više njih na kojima željeznički prijevoznik namjerava obavljati svoju djelatnost

33. područje uporabe vozila je mreža ili mreže unutar države članice ili grupe država članica u kojima se vozilo namjerava upotrebljavati

34. podsustavi su strukturni ili funkcionalni dijelovi željezničkog sustava Europske unije kako je određeno u Prilogu 2. ovoga Zakona

35. poseban slučaj (izuzeće) je bilo koji dio željezničkog sustava, za koji su u TSI-ima potrebne posebne privremene ili trajne odredbe zbog zemljopisnih ili topografskih ograničenja, ograničenja zbog prostornih planova, ili odredbe kojima se utječe na usklađenost s postojećim stanjem sustava; to može posebno uključivati željezničke pruge i mreže koje su odvojene od ostatka mreže Europske unije, tovarni profil, širinu kolosijeka ili razmak između kolosijeka te vozila koja su namijenjena isključivo za lokalnu, regionalnu ili povijesnu uporabu, kao i vozila iz trećih zemalja ili koja su namijenjena trećim zemljama

36. posjednik vozila je pravna ili fizička osoba koja kao vlasnik vozila ili imatelj prava korištenja koristi vozilo kao prijevozno sredstvo te je kao posjednik upisana u registru vozila

37. postojeći željeznički sustav je željeznička infrastruktura koja se sastoji od željezničkih pruga i stabilnih postrojenja postojeće željezničke mreže, uz vozila svih kategorija i podrijetla koja prometuju na toj infrastrukturi

38. pošiljatelj je trgovačko društvo koje šalje robu u vlastito ime ili u ime treće osobe

39. praznitelj je trgovačko društvo koje istovaruje robu iz cisterne (uključujući vagonsku cisternu, vagon s cisternom koja se može skinuti, prenosivu cisternu ili kontejner cisternu), vagona, velikog kontejnera ili manjeg kontejnera za prijevoz rasutog tereta, baterijskog vagona ili višedijelnog plinskog kontejnera

40. prihvatljiv nacionalni način osiguravanja usklađenosti su neobvezujuća mišljenja koja izdaju države članice Europske unije radi definiranja načina utvrđivanja usklađenosti s nacionalnim pravilima

41. prihvatljiv način osiguravanja usklađenosti su neobvezujuća mišljenja koja izdaje Agencija Europske unije za željeznice radi definiranja načina utvrđivanja usklađenosti s osnovnim zahtjevima

42. prijevoznik je trgovačko društvo koje obavlja prijevoz u skladu s ugovorom o prijevozu

43. primatelj je svaka fizička ili pravna osoba koja prima robu u skladu s ugovorom o prijevozu, a ako se prijevoz obavlja bez ugovora o prijevozu i svaka fizička ili pravna osoba koja preuzme robu pri dolasku

44. proizvod je konačni rezultat dobiven postupkom proizvodnje, uključujući sastavne dijelove interoperabilnosti i podsustave

45. proizvođač je svaka fizička ili pravna osoba koja proizvodi proizvod u obliku sastavnih dijelova interoperabilnosti, podsustava ili vozila ili za koju taj proizvod projektira ili proizvodi netko drugi te koja taj proizvod stavlja na tržište pod vlastitim imenom ili zaštitnim znakom

46. projekt u kasnijoj fazi razvoja je projekt u kojemu je faza planiranja ili izgradnje dostigla točku u kojoj bi promjena tehničkih specifikacija mogla ugroziti održivost planiranog projekta

47. projektirano stanje uporabe je uobičajeni način rada i predvidivi pogoršani uvjeti (uključujući trošenje) u opsegu i pod uvjetima uporabe navedenima u tehničkoj dokumentaciji i dokumentaciji o održavanju

48. pružni pojas je pojas koji čini zemljište ispod željezničke pruge odnosno kolosijeka, između kolosijeka i pokraj krajnjih kolosijeka s obje strane željezničke pruge, na udaljenosti od najmanje osam metara odnosno najmanje šest metara ako željeznička pruga prolazi kroz naseljeno mjesto, mjereno vodoravno od osi krajnjega kolosijeka sa svake strane, kao i pripadajući zračni prostor

49. punitelj je trgovačko društvo koje utovaruje robu u cisternu (uključujući vagonsku cisternu, vagon s cisternom koja se može skinuti, prenosivu cisternu ili kontejner cisternu), vagon, veliki kontejner ili manji kontejner za prijevoz rasutog tereta, baterijski vagon ili višedijelni plinski kontejner

50. puštanje u uporabu je skup aktivnosti kojima se infrastrukturni podsustav stavlja u operativno stanje

51. sastavni dijelovi interoperabilnosti su osnovni elementi, skupine elemenata, sklopovi, naprave ili uređaji (što obuhvaća materijalne i nematerijalne proizvode kao što je programska podrška), koji su ugrađeni ili koji se namjeravaju ugraditi u podsustav i o kojima izravno ili neizravno ovisi interoperabilnost željezničkog sustava

52. serija je niz istovrsnih vozila jednog određenog tipa s istovjetnim bitnim svojstvima

53. stavljanje na tržište je prvo stavljanje sastavnog dijela interoperabilnosti, podsustava ili vozila na tržište Europske unije koje je spremno funkcionirati u projektiranom stanju uporabe

54. strojovođa je osoba koja je osposobljena i ovlaštena za samostalno, odgovorno i sigurno upravljanje vlakom za prijevoz putnika ili tereta, radnim vlakom, lokomotivom, manevarskom lokomotivom i vozilom za posebne namjene s vlastitim pogonom

55. subjekt nadležan za održavanje (engl. Entity in Charge of Maintenance – ECM) je subjekt koji je nadležan za održavanje vozila i koji je kao takav upisan u registru vozila

56. sustav upravljanja sigurnošću (engl. Safety Management System – SMS) su organizacija, mjere predostrožnosti i postupci koje upravitelj infrastrukture ili željeznički prijevoznik uspostavlja radi sigurnog upravljanja svojom djelatnosti

57. tehnička specifikacija je dokument kojim se propisuju tehnički zahtjevi koje proizvod, podsustav, postupak ili usluga moraju ispuniti

58. tehnička specifikacija za interoperabilnost (TSI) je specifikacija kojom je obuhvaćen svaki podsustav ili dio podsustava s ciljem ispunjavanja osnovnih zahtjeva i postizanja interoperabilnosti željezničkog sustava Europske unije

59. tijelo za ocjenjivanje sukladnosti je tijelo koje je prijavljeno ili imenovano kao tijelo odgovorno za poslove ocjenjivanja sukladnosti, uključujući umjeravanje, ispitivanje, potvrđivanje i pregled; tijelo za ocjenjivanje sukladnosti klasificirano je kao »prijavljeno tijelo« (engl. Notified Body – NoBo) nakon što ga prijavi država članica, a tijelo za ocjenjivanje sukladnosti klasificirano je kao »imenovano tijelo« (engl. Designated Body – DeBo) nakon što ga imenuje država članica

60. upravitelj infrastrukture je upravitelj infrastrukture kako je određeno u propisu kojim se uređuje područje željeznice

61. usklađena norma je europska norma u smislu članka 2. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 1025/2012

62. utovaritelj je trgovačko društvo koje u ili na vagon ili kontejner utovaruje pakiranu robu, male kontejnere ili prenosive cisterne ili koje na vagon utovaruje kontejnere, kontejnere za rasuti teret, višedijelne plinske kontejnere, kontejnere cisterne ili prenosive cisterne

63. uzroci su radnje, propusti, događaji ili uvjeti, ili njihova kombinacija, koji su doveli do nesreće ili incidenta

64. velika šteta je šteta koju Istražno tijelo može odmah procijeniti na ukupan iznos od najmanje 2 milijuna eura u kunskoj protuvrijednosti

65. vlak je sastavljeni i spojeni niz željezničkih vozila s jednim ili više vučnih vozila ili samo vučno vozilo odnosno više međusobno spojenih vučnih vozila, koji prometuju pod određenim brojem ili oznakom, označen signalnim znakom čelnoga i završnoga signala, dok se vlakom ne smatraju vozila za posebne namjene s vlastitim pogonom, koja sama ili s priključenim vozilima ne udovoljavaju propisanim tehničkim uvjetima (osovinsko opterećenje, električni otpor osovinskog sklopa, izmjere kotača i sl.)

66. vozilo je željezničko vozilo, s vlastitim pogonom ili bez njega, sposobno kretati se željezničkom prugom na kotačima, a sastoji se od jednog ili više strukturnih i funkcionalnih podsustava ili njihovih dijelova

67. vrsta usluga je usluga prijevoza putnika, uključujući ili isključujući uslugu prijevoza pri velikim brzinama, usluga prijevoza tereta, uključujući ili isključujući uslugu prijevoza opasnih tvari te samo usluga ranžiranja

68. zajednički sigurnosni ciljevi (engl. Common Safety Targets – CST) su ciljevi kojima se utvrđuju minimalne razine sigurnosti koje treba ostvariti željeznički sustav kao cjelina, a kada je to izvedivo, i različiti dijelovi željezničkog sustava u svakoj državi članici i u Europskoj uniji (kao što je konvencionalni željeznički sustav, željeznički sustav velikih brzina, dugački željeznički tuneli ili pruge koje se upotrebljavaju isključivo za prijevoz tereta)

69. zajedničke sigurnosne metode (engl. Common Safety Methods – CSM) su metode kojima se opisuje ocjena razine sigurnosti i postizanje sigurnosnih ciljeva i usklađenost s drugim sigurnosnim zahtjevima

70. zamjena u okviru održavanja je zamjena sastavnih dijelova strukturnih podsustava iste funkcije i izvedbe u okviru preventivnog ili korektivnog održavanja

71. zaštitni pružni pojas je pojas koji čini zemljište s obje strane željezničke pruge odnosno kolosijeka, na udaljenosti od 100 m mjereno vodoravno od osi krajnjega kolosijeka sa svake strane, kao i pripadajući zračni prostor

72. željeznička infrastruktura je željeznička infrastruktura kako je određeno u propisu kojim se uređuje područje željeznice

73. željeznički prijevoznik je željeznički prijevoznik kako je određeno u propisu kojim se uređuje područje željeznice i svaka druga pravna osoba koja obavlja usluge prijevoza putnika i/ili tereta željeznicom, pod uvjetom da ta pravna osoba osigurava vuču vlakova, a to također uključuje i pravnu osobu koja obavlja samo vuču vlakova

74. željeznički sustav Europske unije sastoji se od dijelova koji su određeni u Prilogu 1. ovoga Zakona

75. željezničko-cestovni prijelaz je mjesto križanja željezničke pruge ili industrijskoga kolosijeka i ceste u istoj razini koje može uključivati i križanje s pješačkom i biciklističkom stazom ili drugim putovima namijenjenim prolasku ljudi, životinja, vozila ili strojeva.

(2) Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na ženski i muški rod.

 

II. AGENCIJA ZA SIGURNOST ŽELJEZNIČKOG PROMETA

Agencija

Članak 7.

(1) Agencija je nacionalno nadležno tijelo u smislu zakonodavstva Europske unije o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava Europske unije.

(2) Agencija je javna ustanova sa sjedištem u Zagrebu.

(3) Osnivač Agencije je Republika Hrvatska, a osnivačka prava u skladu s odredbama ovoga Zakona ostvaruje Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada).

(4) Agencija na temelju javne ovlasti obavlja poslove određene ovim Zakonom kao djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku te obavlja i druge poslove u skladu s propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i izravno primjenjivim propisima Europske unije.

(5) Agencija je samostalna u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga, a za svoj rad odgovara Vladi.

(6) Agencija je organizacijski, pravno i u donošenju odluka neovisna o svakom željezničkom prijevozniku, upravitelju infrastrukture, podnositelju zahtjeva i subjektu koji provodi javnu nabavu vozila i usluga, uključujući dodjelu ugovora za usluge javnog prijevoza putnika željeznicom.

(7) Skraćeni naziv Agencije je ASŽ.

(8) Naziv Agencije na engleskom jeziku je Croatian Railway Safety Agency.

(9) Na sva pitanja u vezi s radom Agencije, a koja nisu uređena ovim Zakonom, primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju ustanove.

Nadležnosti Agencije

Članak 8.

(1) Djelatnost Agencije obuhvaća poslove vezane uz potvrde i uvjerenja o sigurnosti, odobrenja, dozvole i druga ovlaštenja te nadzor i inspekciju u cilju osiguravanja kontinuiranog udovoljavanja zahtjevima za sigurnost željezničkog sustava, vođenje propisanih registara te obavljanje drugih poslova utvrđenih ovim Zakonom i izravno primjenjivim propisima Europske unije.

(2) Agencija je nadležna za:

a) izdavanje odobrenja za puštanje u uporabu infrastrukturnih podsustava koji čine željeznički sustav Europske unije u skladu s ovim Zakonom i izravno primjenjivim propisima Europske unije

b) nadzor infrastrukturnih podsustava i osiguravanje njihove usklađenosti s osnovnim zahtjevima

c) izdavanje, obnavljanje, izmjenu i ukidanje jedinstvenih potvrda o sigurnosti, uvjerenja o sigurnosti, odobrenja za stavljanje vozila na tržište i odobrenja za tip vozila u skladu s ovim Zakonom i izravno primjenjivim propisima Europske unije

d) pružanje potpore Agenciji Europske unije za željeznice pri izdavanju, obnavljanju, izmjeni i ukidanju jedinstvenih potvrda o sigurnosti, odobrenja za stavljanje vozila na tržište i odobrenja za tip vozila u skladu s ovim Zakonom i izravno primjenjivim propisima Europske unije

e) nadzor sukladnosti sastavnih dijelova interoperabilnosti s osnovnim zahtjevima

f) osiguravanje da je dodijeljen broj vozila u skladu s člankom 80. ovoga Zakona

g) nadgledanje, promicanje, izvršavanje i ažuriranje regulatornog okvira u području sigurnosti, uključujući sustav nacionalnih pravila

h) nadziranje željezničkih prijevoznika i upravitelja infrastrukture u skladu s člankom 9. ovoga Zakona

i) izdavanje, obnavljanje, izmjenu i ukidanje ovlaštenja subjektu nadležnom za održavanje (ECM)

j) obavljanje poslova tijela za procjenu rizika i izdavanje izvješća o procjeni sigurnosti u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 402/2013 od 30. travnja 2013. o zajedničkoj sigurnosnoj metodi za vrednovanje i procjenu rizika i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 352/2009 (Tekst značajan za EGP) (SL L 121, 3. 5. 2013.)

k) inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i izravno primjenjivim propisima Europske unije

l) praćenje, promicanje i provođenje pravnog okvira sigurnosti željezničkog sustava, uključujući sudjelovanje u donošenju podzakonskih propisa i donošenje obvezujućih uputa iz područja svoje nadležnosti

m) izdavanje odobrenja za probni rad prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava

n) izdavanje odobrenja za probne pružne dionice

o) izdavanje odobrenja za puštanje u uporabu novog, moderniziranog ili obnovljenog industrijskog kolosijeka

p) izdavanje odobrenja za otvaranje novoizgrađenoga stalnoga ili privremenoga željezničko-cestovnog prijelaza odnosno pješačkog prijelaza preko pruge i objava odluke u »Narodnim novinama« i

r) izdavanje odobrenja za zatvaranje postojećeg željezničko-cestovnog prijelaza odnosno pješačkog prijelaza preko pruge i objava odluke u »Narodnim novinama«.

(3) Agencija je osobito nadležna za sljedeće poslove vezane uz ovlaštenja za strojovođe iz glave XV. ovoga Zakona:

a) izdavanje dozvole za strojovođe

b) redovite provjere valjanosti dozvole za strojovođe

c) privremeno ili trajno oduzimanje dozvola za strojovođe te izvješćivanje tijela nadležnih za izdavanje potvrda o utemeljenim zahtjevima za privremeno oduzimanje potvrda zbog neispunjavanja uvjeta za potvrdu

d) izdavanje ovlaštenja za centre za osposobljavanje strojovođa i ispitivača strojovođa

e) objavljivanje i ažuriranje registra centara za osposobljavanje strojovođa i ispitivača ovlaštenih u skladu s ovim Zakonom i izravno primjenjivim propisima Europske unije

f) vođenje i ažuriranje registra dozvola za strojovođe

g) praćenje postupka davanja ovlaštenja strojovođama u skladu sa sustavom upravljanja kvalitetom i

h) provođenje nadzora osposobljenosti strojovođa.

(4) Agencija provodi razmjenu stajališta i iskustava, osobito u okviru mreže koju je uspostavila Agencija Europske unije za željeznice u svrhu usklađivanja kriterija odlučivanja na području Europske unije.

(5) Agencija surađuje s Agencijom Europske unije za željeznice, osobito u svrhu nadgledanja razvoja sigurnosti željeznica na razini Europske unije.

(6) Agencija sklapa sporazum s Agencijom Europske unije za željeznice sukladno članku 76. Uredbe (EU) 2016/796 uz prethodnu suglasnost Ministarstva i ministarstva nadležnog za financije.

(7) Agencija obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom i izravno primjenjivim propisima Europske unije.

(8) Poslove iz stavka 2. točaka a), c), i), m), n), o), p) i r) i stavka 3. točaka a), c) i d) Agencija obavlja kao javnu ovlast.

(9) Za obavljanje poslova iz nadležnosti iz stavaka 2. i 3. ovoga članka ne može se sklopiti ugovor s upraviteljem infrastrukture, željezničkim prijevoznikom ili naručiteljem.

Nadzor nad sustavom za upravljanje sigurnošću

Članak 9.

(1) Agencija obavlja poslove nadzora nad uspostavom i održavanjem sustava upravljanja sigurnošću željezničkog prijevoznika i upravitelja infrastrukture iz članaka 24. i 25. ovoga Zakona.

(2) U skladu sa stavkom 1. ovoga članka Agencija je dužna primijeniti načela utvrđena u odgovarajućim zajedničkim sigurnosnim metodama u smislu odredaba Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/762 оd 8. ožujka 2018. o utvrđivanju zajedničkih sigurnosnih metoda u vezi sa zahtjevima za sustav upravljanja sigurnošću na temelju Direktive (EU) 2016/798 Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage uredaba Komisije (EU) br. 1158/2010 i (EU) br. 1169/2010 (Tekst značajan za EGP) (SL L 129, 25. 5. 2018.), pri čemu osigurava da aktivnosti nadzora obuhvaćaju provjeru da željeznički prijevoznik i upravitelj infrastrukture primjenjuje:

a) sustav upravljanja sigurnošću kako bi se nadgledala njihova djelotvornost

b) pojedinačne ili djelomične dijelove sustava upravljanja sigurnošću, uključujući operativne aktivnosti, pružanje usluga održavanja i opskrbu materijalima te ugovaranje vanjskih usluga kako bi se nadgledala njihova djelotvornost i

c) odgovarajuće zajedničke sigurnosne metode pri čemu se aktivnosti nadzora, prema potrebi, odnose i na subjekte nadležne za održavanje.

(3) Željeznički prijevoznici dužni su najkasnije dva mjeseca prije početka obavljanja svakog novog željezničkog prijevoza obavijestiti Agenciju zbog planiranja aktivnosti nadzora, pri čemu željeznički prijevoznici dostavljaju i podjelu kategorija radnika i vrsta vozila.

(4) Imatelj jedinstvene potvrde o sigurnosti bez odgode obavješćuje Agenciju o svim bitnim promjenama informacija iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Agencija prilikom nadzora sustava upravljanja sigurnošću upravitelja infrastrukture i željezničkog prijevoznika, uz odgovornost željezničkih prijevoznika i upravitelja infrastrukture, može uzeti u obzir odredbe članka 21. stavka 5. i članka 36. ovoga Zakona ako utječu na sigurnost željezničkog sustava.

(6) Agencija je dužna osigurati nadgledanje usklađenosti s primjenjivim pravilima o radnom vremenu, vremenu vožnje i razdobljima odmora za strojovođe.

(7) U postupku nadzora sustava upravljanja sigurnošću Agencija je ovlaštena izricati upozorenja, naredbe i druge primjerene mjere po kojima je upravitelj infrastrukture i željeznički prijevoznik dužan postupiti.

(8) Ako u postupku nadzora sustava upravljanja sigurnošću posumnja u povrede ovoga Zakona i izravno primjenjivih propisa Europske unije, Agencija bez odgode provodi inspekcijski nadzor.

Nadzor nad jedinstvenom potvrdom o sigurnosti

Članak 10.

(1) Ako Agencija utvrdi da imatelj jedinstvene potvrde o sigurnosti više ne ispunjava uvjete za potvrdu, ona zahtijeva od Agencije Europske unije za željeznice izmjenu ili ukidanje te potvrde, o čemu Agencija Europske unije za željeznice odmah obavještava sva nacionalna tijela nadležna za sigurnost.

(2) U slučaju neslaganja između Agencije Europske unije za željeznice i Agencije primjenjuje se arbitražni postupak iz članka 28. ovoga Zakona, a ako se jedinstvena potvrda o sigurnosti ne ograničava niti ukida, suspendiraju se privremene sigurnosne mjere iz stavka 5. ovoga članka.

(3) Ako je Agencija samostalno izdala jedinstvenu potvrdu o sigurnosti, u skladu s ovim Zakonom, može izmijeniti ili ukinuti potvrdu, pri čemu je dužna navesti razloge za svoju odluku te o tome obavijestiti Agenciju Europske unije za željeznice.

(4) Imatelj jedinstvene potvrde o sigurnosti čiju su potvrdu Agencija Europske unije za željeznice ili Agencija djelomično ili u cijelosti ukinuli ima pravo podnijeti žalbu u skladu s člankom 28. ovoga Zakona.

(5) Ako tijekom nadzora Agencija utvrdi ozbiljan rizik u pogledu sigurnosti, u bilo kojem trenutku, može primijeniti privremene sigurnosne mjere, uključujući trenutačno ograničavanje ili privremenu zabranu obavljanja odgovarajuće djelatnosti.

(6) Ako Agencija primijeni privremene sigurnosne mjere iz stavka 5. ovoga članka u slučaju da je jedinstvenu potvrdu o sigurnosti izdala Agencija Europske unije za željeznice, Agencija odmah o tim mjerama obavještava Agenciju Europske unije za željeznice te podnosi odgovarajuće dokaze na kojima se temelji njezina odluka.

(7) Ako Agencija Europske unije za željeznice utvrdi da imatelj jedinstvene potvrde o sigurnosti više ne zadovoljava uvjete za posjedovanje potvrde, odmah djelomično ili u cijelosti ukida tu potvrdu.

(8) Ako Agencija Europske unije za željeznice utvrdi da mjere koje primjenjuje Agencija nisu razmjerne, može zatražiti od Agencije da povuče ili prilagodi te mjere, pri čemu Agencija Europske unije za željeznice i Agencija surađuju kako bi se pronašlo uzajamno prihvatljivo rješenje, a prema potrebi u postupak može biti uključen i željeznički prijevoznik.

(9) Ako Agencija i Agencija Europske unije za željeznice ne uspiju pronaći uzajamno prihvatljivo rješenje, odluka Agencije o primjeni privremenih mjera ostaje na snazi.

(10) Protiv odluke Agencije o privremenoj sigurnosnoj mjeri može se pokrenuti upravni spor koji ne odgađa izvršenje odluke, neovisno o postupku iz stavaka 1. do 4. ovoga članka.

(11) Ako privremena mjera traje dulje od tri mjeseca, Agencija će zatražiti od Agencije Europske unije za željeznice da djelomično ili u cijelosti ukine jedinstvenu potvrdu o sigurnosti, pri čemu se primjenjuje postupak iz stavaka 1. do 4. ovoga članka.

(12) Ako je područje djelovanja ograničeno na teritorij Republike Hrvatske, Agencija je dužna, neovisno o izdavatelju, u najkraćem mogućem roku obavijestiti sve upravitelje infrastrukture u Republici Hrvatskoj o izmjeni ili ukidanju jedinstvene potvrde o sigurnosti.

Nadzor nad uvjerenjem o sigurnosti

Članak 11.

U slučaju prekograničnih infrastruktura Agencija obavlja svoje aktivnosti nadzora iz članka 8. stavka 2. točke b) ovoga Zakona u suradnji s drugim nacionalnim tijelima nadležnima za sigurnost, a ako Agencija utvrdi da upravitelj infrastrukture više ne zadovoljava uvjete za posjedovanje uvjerenja o sigurnosti, ona to uvjerenje u cijelosti ili djelomično ukida, navodeći razloge za svoju odluku.

Koordiniranje aktivnosti nadziranja

Članak 12.

(1) Nacionalna tijela nadležna za sigurnost u državama članicama Europske unije u kojima djeluje željeznički prijevoznik surađuju u koordiniranju aktivnosti nadzora kako bi se osigurala razmjena svih bitnih informacija o određenom željezničkom prijevozniku, posebno o poznatim rizicima i njegovoj djelatnosti s obzirom na sigurnost.

(2) Agencija je dužna razmjenjivati informacije s nacionalnim tijelima nadležnima za sigurnost iz stavka 1. ovoga članka i Agencijom Europske unije za željeznice ako otkrije da željeznički prijevoznik ne poduzima potrebne mjere za upravljanje rizicima.

(3) Suradnja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka osigurava da su aktivnosti nadziranja u dovoljnoj mjeri pokrivene te se izbjegavaju dvostruke inspekcije i provjere.

(4) Nacionalna tijela nadležna za sigurnost mogu razviti zajednički plan nadzora kako bi se osiguralo da se provjere i druge inspekcije provode periodično, uzimajući u obzir vrstu i opseg djelatnosti prijevoza u svakoj od uključenih država članica Europske unije.

(5) Agencija može uputiti obavijest kako bi upozorila upravitelja infrastrukture ili željezničkog prijevoznika u slučaju nepoštivanja obveza određenih u članku 9. ovoga Zakona.

(6) Agencija je dužna koristiti informacije koje je Agencija Europske unije za željeznice prikupila tijekom ocjene dokumentacije iz članka 27. stavka 3. točke a) ovoga Zakona za potrebe nadziranja željezničkog prijevoznika nakon izdavanja svoje jedinstvene potvrde o sigurnosti.

(7) Agencija koristi informacije prikupljene tijekom postupka izdavanja uvjerenja o sigurnosti u skladu s člankom 34. ovoga Zakona za potrebe nadzora upravitelja infrastrukture.

(8) Kada je jedinstvena potvrda o sigurnosti izdana u skladu s člankom 30. ovoga Zakona, Agencija koristi informacije prikupljene tijekom nadzora za potrebe obnavljanja jedinstvenih potvrda o sigurnosti, kao i za potrebe obnavljanja uvjerenja o sigurnosti.

(9) Agencija Europske unije za željeznice i Agencija razvijaju smjernice i poduzimaju potrebne mjere kako bi koordinirali i osigurali potpunu razmjenu informacija iz ovoga članka.

Načela rada Agencije

Članak 13.

(1) Agencija je dužna poslove iz svoje nadležnosti obavljati na transparentan i nediskriminirajući način.

(2) Upravitelj infrastrukture, željeznički prijevoznik i ostala stručna tijela i osobe na zahtjev Agencije pružaju tehničku pomoć Agenciji, odgovaraju na upite te dostavljaju tražene podatke i izvješća Agenciji u vezi s poslovima iz nadležnosti Agencije.

(3) Pri obavljanju poslova u cilju razvoja nacionalnog pravnog okvira sigurnosti željezničkog sustava, Agencija se savjetuje sa svim zainteresiranim stranama, uključujući upravitelje infrastrukture, željezničke prijevoznike, proizvođače, subjekte nadležne za održavanje, radionice koje provode održavanje, korisnike i predstavnike radnika u željezničkom sustavu.

(4) Agencija je ovlaštena provoditi sve vrste pregleda i provjera koji su potrebni za ispunjavanje poslova iz njezine nadležnosti, a upravitelj infrastrukture ili željeznički prijevoznik moraju u tu svrhu omogućiti pristup svim odgovarajućim dokumentima, objektima, postrojenjima i opremi.

Akti Agencije

Članak 14.

(1) Radi provedbe svojih nadležnosti propisanih ovim Zakonom i izravno primjenjivim propisima Europske unije Agencija može donositi obvezujuće mjere za održavanje i poboljšavanje sigurnosti i ostvarenje interoperabilnosti željezničkog sustava.

(2) Željeznički prijevoznik, upravitelj infrastrukture i druge pravne osobe dužni su postupiti po izrečenoj mjeri iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Upravni akti Agencije su:

a) jedinstvene potvrde o sigurnosti i uvjerenja o sigurnosti

b) ovlaštenje subjekta za održavanje (ECM)

c) dozvole za strojovođe

d) ovlaštenja za centre za osposobljavanje strojovođa i ovlaštenja za ispitivače strojovođa

e) odobrenja za puštanje u uporabu infrastrukturnih podsustava i industrijskih kolosijeka

f) odobrenja za probni rad prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava i odobrenja za probne pružne dionice

g) odobrenja za stavljanje vozila na tržište i odobrenja za tip vozila i

h) zabrane, naredbe ili druge mjere željezničkog inspektora.

(4) Protiv upravnih akata Agencije žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

Statut Agencije

Članak 15.

(1) Statutom Agencije uređuje se unutarnje ustrojstvo, predstavljanje i zastupanje, financiranje, poslovno planiranje i godišnje izvještavanje, rad i poslovanje, ovlasti i način odlučivanja, opći akti, tajnost podataka, javnost rada te druga pitanja značajna za rad Agencije.

(2) Statut Agencije, uz prethodnu suglasnost Vlade Republike Hrvatske, donosi Upravno vijeće Agencije.

Tijela Agencije

Članak 16.

Tijela Agencije su Upravno vijeće i ravnatelj, koji za svoj rad odgovaraju Vladi.

Upravno vijeće Agencije

Članak 17.

(1) Upravno vijeće ima pet članova koji se imenuju na vrijeme od pet godina, s mogućnošću ponovnog imenovanja.

(2) Četiri člana Upravnog vijeća imenuje Vlada, a jedan član je predstavnik radnika koji se imenuje sukladno propisima kojima se uređuje područje rada.

(3) Predsjednika Upravnog vijeća imenuje Vlada iz reda članova Upravnog vijeća Agencije.

(4) Upravno vijeće upravlja Agencijom, a članovi Upravnog vijeća, osim predstavnika radnika iz stavka 2. ovoga članka, imenuju se nakon provedenog javnog natječaja.

(5) Javni natječaj iz stavka 4. ovoga članka provodi Ministarstvo.

(6) Članom Upravnog vijeća Agencije može biti imenovan državljanin Republike Hrvatske s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koji ima završen diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja tehničkih, pravnih ili ekonomskih znanosti i najmanje pet godina radnog iskustva u odgovarajućem stupnju obrazovanja vezano uz područje željeznice te aktivno znanje engleskog jezika.

(7) Član Upravnog vijeća ne može biti osoba:

a) protiv koje se vodi kazneni postupak ili koja je pravomoćno osuđena na kaznu zatvora u trajanju jedne ili više godina za kaznena djela propisana Kaznenim zakonom (»Narodne novine«, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. i 126/19.) kao i prije važećim Kaznenim zakonom (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98. – ispravak, 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03., 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08., 57/11., 77/11. i 143/12.) ili

b) koja obnaša dužnost zastupnika Hrvatskoga sabora ili člana predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave ili područne (regionalne) samouprave i izvršne vlasti, koja je u radnom odnosu ili obavlja druge poslove kod upravitelja infrastrukture, željezničkog prijevoznika, podnositelja zahtjeva ili subjekta koji provodi javnu nabavu vozila i usluga, uključujući dodjelu ugovora za usluge javnog prijevoza putnika željeznicom te koja je vlasnik ili suvlasnik ili član njegove uprave ili nadzornog odbora.

(8) Vlada će razriješiti predsjednika i ostale članove Upravnog vijeća i prije isteka vremena na koje su imenovani zbog sljedećih razloga:

a) ako predsjednik odnosno član Upravnog vijeća to sam zatraži

b) zbog teže povrede dužnosti utvrđene Statutom Agencije

c) u slučaju nemogućnosti urednog obavljanja dužnosti dulje od šest mjeseci

d) u slučaju trajnog gubitka sposobnosti za obavljanje dužnosti

e) ako su pravomoćno osuđeni za kazneno djelo iz stavka 7. točke a) ovoga članka ili

f) u slučaju nastupa okolnosti koje upućuju na sukob interesa iz stavka 7. točke b) ovoga članka.

(9) Upravno vijeće obavlja sljedeće poslove:

a) donosi Statut Agencije i druge opće akte

b) donosi godišnji program rada i razvoja Agencije te nadzire njegovo izvršavanje

c) daje prijedloge i mišljenja na financijski plan i završni račun Agencije

d) daje suglasnost na godišnja izvješća iz članka 20. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona i

e) odlučuje o drugim pitanjima utvrđenim ovim Zakonom i Statutom Agencije, kao i o ostalim pitanjima koja se odnose na upravljanje Agencijom.

(10) Upravno vijeće sastaje se prema potrebi, u skladu sa Statutom Agencije.

(11) Članovi Upravnog vijeća imaju pravo na mjesečnu naknadu za svoj rad i naknadu troškova u vezi s njihovim radom, koji se isplaćuju iz sredstava Agencije u skladu sa Statutom Agencije.

Ravnatelj Agencije

Članak 18.

(1) Ravnatelj Agencije vodi stručni rad Agencije, organizira rad i poslovanje Agencije, predstavlja i zastupa Agenciju te obavlja druge poslove utvrđene ovim Zakonom i Statutom Agencije.

(2) Ravnatelja Agencije imenuje Vlada na temelju javnog natječaja na vrijeme od četiri godine, s mogućnošću ponovnog imenovanja.

(3) Javni natječaj iz stavka 2. ovoga članka provodi Ministarstvo.

(4) Ravnateljem može biti imenovan državljanin Republike Hrvatske s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koji ima završen diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja tehničkih, pravnih ili ekonomskih znanosti i najmanje deset godina radnog iskustva u odgovarajućem stupnju obrazovanja vezano uz područje željeznice.

(5) Na ravnatelja Agencije odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 17. stavka 7. ovoga Zakona.

(6) Ravnatelj ne može bez posebne ovlasti Upravnog vijeća nastupati kao druga ugovorna strana i s Agencijom sklapati ugovore u svoje ime i za svoj račun ili račun drugih osoba ili u ime i za račun drugih osoba.

(7) Vlada će razriješiti ravnatelja Agencije u slučajevima predviđenim općim propisom kojim se uređuju ustanove.

Poslovanje Agencije

Članak 19.

(1) Stručne poslove u okviru rada i poslovanja Agencije obavljaju zaposlenici Agencije, čiji se pravni položaj, uvjeti za zasnivanje radnog odnosa, plaće i druga pitanja u vezi s radnim odnosom uređuju Statutom Agencije i drugim općim aktima Agencije u skladu s propisima kojima se uređuje područje rada i propisima kojima se uređuju plaće u javnim službama.

(2) Sredstva za obavljanje djelatnosti Agencije iz članka 8. ovoga Zakona osiguravaju se iz državnog proračuna Republike Hrvatske koji uključuje sredstva doznačena od Agencije Europske unije za željeznice temeljem članka 8. stavka 6. ovoga Zakona.

(3) Agencija može stjecati sredstva i iz drugih izvora (donacije, fondovi i sl.) sukladno propisu kojim se uređuju obvezni odnosi, pod uvjetom da se time ne narušava njezina neovisnost u radu.

(4) Agencija vodi poslovne knjige i sastavlja financijske izvještaje, sukladno propisima kojima se uređuje područje proračunskog računovodstva.

(5) Visina pristojbi za obavljanje poslova iz nadležnosti Agencije iz članka 8. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona propisuje se posebnim propisom kojim se uređuju upravne pristojbe.

(6) Pristojbe iz stavka 5. ovoga članka uplaćene izravno na propisani račun za pismena i radnje Agencije prihod su državnog proračuna Republike Hrvatske.

(7) Statutom Agencije određuju se ograničenja glede stjecanja, opterećivanja i otuđivanja nekretnina i druge imovine Agencije, kao i vrijednost pravnih poslova za koje je potrebna suglasnost Vlade.

(8) Agencija odgovara za obveze cijelom svojom imovinom, a Republika Hrvatska solidarno i neograničeno odgovara za obveze Agencije.

Godišnja izvješća

Članak 20.

(1) Agencija do 30. rujna svake godine podnosi Vladi godišnje izvješće o svom radu u prethodnoj godini, uključujući i financijsko izvješće.

(2) Agencija svake godine javno objavljuje godišnje izvješće o svojim aktivnostima iz prethodne godine te ga najkasnije do 30. rujna podnosi Agenciji Europske unije za željeznice.

(3) Izvješće iz stavka 2. ovoga članka sadržava podatke o:

a) razvoju sigurnosti željezničkog sustava, uključujući podatke o zajedničkim sigurnosnim pokazateljima, objedinjene na razini država članica Europske unije

b) bitnim promjenama hrvatskog zakonodavstva koje se odnose na sigurnost željezničkog sustava

c) razvoju u obavljanju poslova vezanih uz jedinstvene potvrde i uvjerenja o sigurnosti

d) rezultatima nadzora nad upraviteljem infrastrukture i željezničkim prijevoznicima te s time povezanim iskustvima, uključujući broj i rezultate inspekcija i provjera

e) odstupanjima koja su usvojena u skladu s člankom 82. stavcima od 4. do 6. ovoga Zakona i

f) iskustvima željezničkih prijevoznika i upravitelja infrastrukture u pogledu primjene zajedničkih sigurnosnih metoda.

 

III. RAZVOJ I UPRAVLJANJE SIGURNOŠĆU

Održavanje i unaprjeđenje sigurnosti željezničkog sustava

Članak 21.

(1) Upravitelji infrastrukture i željeznički prijevoznici, u okviru svoje djelatnosti, odgovorni su za sigurnost željezničkog sustava Europske unije i za upravljanje povezanim rizicima.

(2) Upravitelji infrastrukture i željeznički prijevoznici dužni su provoditi mjere potrebne za upravljanje rizicima, primjenjivati pravila Europske unije i nacionalna pravila te uspostaviti sustav upravljanja sigurnošću u skladu s ovim Zakonom.

(3) Uz građanskopravnu odgovornost, upravitelji infrastrukture i željeznički prijevoznici odgovorni su korisnicima, putnicima, radnicima i ostalim strankama za dio sustava u okviru svoje djelatnosti i za njegov siguran rad, uključujući nabavu materijala i ugovaranje usluga.

(4) Željeznički prijevoznici i upravitelji infrastrukture:

a) u svojim sustavima upravljanja sigurnošću uzimaju u obzir rizike povezane s aktivnostima drugih sudionika i trećih osoba

b) prema potrebi, ugovorno obvezuju druge sudionike iz stavka 5. ovoga članka koji imaju mogući utjecaj na siguran rad željezničkog sustava Europske unije da provode mjere za upravljanje rizicima i

c) osiguravaju da njihovi izvođači provode mjere za upravljanje rizicima putem primjene zajedničkih sigurnosnih metoda za postupke nadgledanja koji su utvrđeni u zajedničkim sigurnosnim metodama o nadgledanju te da je to propisano u odgovarajućim aktima koje treba predočiti na zahtjev Agencije Europske unije za željeznice ili Agencije.

(5) Uz odgovornosti željezničkih prijevoznika i upravitelja infrastrukture iz stavka 4. ovoga članka, subjekti nadležni za održavanje i svi ostali sudionici koji imaju potencijalni utjecaj na siguran rad željezničkog sustava Europske unije, uključujući proizvođače, pružatelje usluga održavanja, posjednike, pružatelje usluga, naručitelje, prijevoznike, pošiljatelje, primatelje, punitelje, praznitelje, utovaritelje, iskrcatelje:

a) provode potrebne mjere za upravljanje rizicima, prema potrebi u suradnji s drugim sudionicima i

b) osiguravaju da podsustavi, pribor i oprema koje dostavljaju te usluge koje pružaju ispunjavaju navedene zahtjeve i uvjete korištenja kako bi ih željeznički prijevoznik i/ili upravitelj infrastrukture mogao koristiti na siguran način.

(6) U cilju razvoja i unaprjeđenja sigurnosti na mreži Europske unije razvijaju se zajednički sigurnosni ciljevi i zajedničke sigurnosne metode te se razvijaju i objavljuju godišnji sigurnosni planovi u kojima se navode mjere planirane za ostvarivanje zajedničkih sigurnosnih ciljeva.

(7) Željeznički prijevoznici, upravitelji infrastrukture i svi sudionici iz stavka 5. ovoga članka koji otkriju sigurnosni rizik povezan s nedostacima i nesukladnostima u konstrukciji ili kvarovima tehničke opreme, uključujući one na opremi strukturnih podsustava ili su obaviješteni o njima, u granicama svojih nadležnosti:

a) moraju poduzeti potrebne korektivne mjere kako bi se otklonio utvrđeni sigurnosni rizik i

b) moraju obavijestiti uključene stranke o rizicima kako bi im omogućili poduzimanje svakog daljnjeg potrebnog korektivnog djelovanja radi osiguranja neprekinute izvedbe željezničkog sustava Europske unije u pogledu sigurnosti.

(8) U slučaju razmjene vozila između željezničkih prijevoznika, svaki sudionik koji je uključen u razmjenu odgovoran je za potpuno i istinito prenošenje svih potrebnih informacija kako bi se provjerilo jesu li vozila ispravna za korištenje, a osobito za informacije vezane uz stanje i povijest vozila, dokumentaciju o održavanju, sljedivost utovarnih djelatnosti i teretnih listova.

Zajednički sigurnosni pokazatelji

Članak 22.

(1) U cilju ocjene postizanja zajedničkih sigurnosnih ciljeva i praćenja općeg razvoja sigurnosti željezničkog sustava, Agencija prikuplja podatke o zajedničkim sigurnosnim pokazateljima (engl. Common Safety Indicators – CSI) te ih u okviru godišnjeg izvješća podnosi Agenciji Europske unije za željeznice.

(2) Ako Agencija nakon podnošenja godišnjeg izvješća iz stavka 1. ovoga članka otkrije nove činjenice ili uoči greške, izmijenit će ili ispraviti zajedničke sigurnosne pokazatelje za određenu godinu prvom prilikom, a najkasnije u sljedećem godišnjem izvješću.

(3) Zajednički sigurnosni pokazatelji utvrđeni su u Prilogu 4. ovoga Zakona.

Nacionalna pravila

Članak 23.

(1) Nova nacionalna pravila mogu se utvrditi samo u sljedećim slučajevima:

a) ako pravila koja se odnose na postojeće sigurnosne metode nisu obuhvaćena zajedničkim sigurnosnim metodama

b) ako operativna pravila željezničke mreže još nisu obuhvaćena TSI-ima

c) kada TSI ne ispunjava u potpunosti osnovne zahtjeve

d) kao hitnu preventivnu mjeru, posebice nakon nesreće ili incidenta

e) kada je potrebno revidirati pravilo o kojem se već obavijestilo ili

f) kada pravila o zahtjevima koje trebaju ispunjavati radnici koji obavljaju zadaće bitne za sigurnost, uključujući kriterije za odabir, fizičku i psihičku sposobnost te stručnu osposobljenost, još nisu obuhvaćena TSI-em ili ovim Zakonom.

(2) Nacionalna pravila iz stavka 1. ovoga članka donose se u obliku zakonskih i podzakonskih propisa te se objavljuju u »Narodnim novinama«.

(3) Ministarstvo dostavlja izrađeni nacrt novog nacionalnog pravila Agenciji Europske unije za željeznice i Europskoj komisiji na razmatranje pravodobno i u rokovima iz članka 25. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/796 prije uvođenja predloženog novog pravila u zakonodavstvo Republike Hrvatske, pružajući obrazloženje za njegovo uvođenje, putem odgovarajućeg informatičkog sustava u skladu s člankom 27. Uredbe (EU) 2016/796, a Agencija Europske unije za željeznice provodi ispitivanje u skladu s člankom 25. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/796.

(4) U slučaju hitnih preventivnih mjera novo nacionalno pravilo može se odmah donijeti i primjenjivati.

(5) Ministarstvo o nacionalnom pravilu iz stavka 4. ovoga članka obavještava Agenciju Europske unije za željeznice i Europsku komisiju u skladu s člankom 27. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/796 i podložno je ocjeni Agencije Europske unije za željeznice u skladu s člankom 26. stavcima 1., 2. i 5. Uredbe (EU) 2016/796.

(6) Ministarstvo o donesenim nacionalnim pravilima obavještava Agenciju Europske unije za željeznice i Europsku komisiju koristeći se odgovarajućim informatičkim sustavom u skladu s člankom 27. Uredbe (EU) 2016/796.

(7) O donošenju novog nacionalnog pravila iz stavka 1. točke c) ovoga članka Ministarstvo obavještava Agenciju Europske unije za željeznice i Europsku komisiju putem odgovarajućeg informatičkog sustava u skladu s člankom 27. Uredbe (EU) 2016/796 te se obrazlaže potreba za donošenjem novog pravila kako bi se ispunio osnovni zahtjev koji još nije obuhvaćen odgovarajućim TSI-em.

(8) Ministarstvo može odlučiti ne obavijestiti Agenciju Europske unije za željeznice i Europsku komisiju o pravilima i ograničenjima izričito lokalne naravi.

(9) Ministarstvo u slučajevima iz stavka 8. ovoga članka navodi pravila i ograničenja u registrima infrastrukture iz ovoga Zakona ili ih naznačuje u Izvješću o mreži u skladu s odredbama propisa kojim se uređuje područje željeznice.

(10) Pravila o kojima Ministarstvo nije obavijestilo Agenciju Europske unije za željeznice i Europsku komisiju u skladu s ovim člankom ne primjenjuju se za potrebe ovoga Zakona.

(11) Nacionalno pravilo može izravno i jasno upućivati na usklađene hrvatske norme i objave Međunarodne željezničke unije (fr. Union Internationale des Chemins de fer) ili druge jasno utvrđene normativne dokumente, koji se smatraju obveznim od trenutka stupanja na snagu nacionalnog pravila.

Sustav upravljanja sigurnošću

Članak 24.

(1) Upravitelj infrastrukture i željeznički prijevoznik dužni su uspostaviti sustav upravljanja sigurnošću radi osiguranja da željeznički sustav Europske unije može ostvariti barem zajedničke sigurnosne ciljeve, da je u skladu sa sigurnosnim zahtjevima utvrđenim u TSI-ima, da se primjenjuju odgovarajući dijelovi zajedničkih sigurnosnih metoda i nacionalna pravila o kojima se obavijestilo u skladu s člankom 23. ovoga Zakona.

(2) Sustav upravljanja sigurnošću iz stavka 1. ovoga članka mora zadovoljiti zahtjeve iz ovoga članka i sadržavati dijelove sustava upravljanja sigurnošću iz članka 25. ovoga Zakona, prilagođene svojstvima, opsegu i drugim uvjetima obavljanja djelatnosti upravitelja infrastrukture ili željezničkog prijevoznika.

(3) Sustav upravljanja sigurnošću iz stavka 1. ovoga članka mora pokazati na koji je način osigurana kontrola od strane uprave na različitim razinama, na koji su način zaposlenici i njegovi predstavnici na svim razinama uključeni, kako se osigurava kontinuirano poboljšanje sustava upravljanja sigurnošću te kako se kontrolira utjecaj ljudskog faktora uz primjenu odgovarajućih metoda kontrole.

(4) Upravitelji infrastrukture i željeznički prijevoznici putem sustava upravljanja sigurnošću promiču kulturu uzajamnog povjerenja, pouzdanja i učenja u kojoj se zaposlenike potiče da pridonose razvoju sigurnosti, osiguravajući pritom povjerljivost.

(5) Sustav upravljanja sigurnošću prilagođen je vrsti, opsegu, području djelovanja i drugim uvjetima djelatnosti koja se obavlja.

(6) Sustavom se osigurava upravljanje svim rizicima povezanima s djelatnošću upravitelja infrastrukture ili željezničkog prijevoznika, uključujući pružanje usluga održavanja te nabavu materijala i ugovaranje vanjskih usluga, neovisno o subjektu nadležnom za održavanje.

(7) Uz postojeća nacionalna i međunarodna pravila o građanskopravnoj odgovornosti, sustavom upravljanja sigurnošću uzimaju se u obzir, kada je to primjereno i razumno, rizici koji proizlaze iz djelatnosti svih uključenih stranaka.

(8) Sustavom upravljanja sigurnošću upravitelja infrastrukture uzimaju se u obzir učinci obavljanja djelatnosti željezničkih prijevoznika na željezničku mrežu te se osigurava da željeznički prijevoznici mogu djelovati u skladu s TSI-ima, nacionalnim pravilima i s uvjetima koji su utvrđeni u njihovoj potvrdi o sigurnosti.

(9) Sustavi upravljanja sigurnošću razvijaju se radi koordiniranja postupaka u slučaju izvanrednih situacija koje provodi upravitelj infrastrukture sa svim željezničkim prijevoznicima koji pružaju usluge na njegovoj infrastrukturi i s hitnim službama kako bi se olakšala brza intervencija službi spašavanja te sa svakom drugom stranom koja bi u izvanrednu situaciju mogla biti uključena.

(10) U slučaju iz stavka 9. ovoga članka kod prekogranične infrastrukture se suradnjom upravitelja infrastrukture olakšava potrebna koordinacija i pripremljenost nadležnih hitnih službi s obje strane granice.

(11) Željeznički prijevoznik pruža pomoć žrtvama nakon ozbiljne nesreće pomažući im u postupcima pritužbi u skladu s pravom Europske unije, a osobito Uredbom (EZ) br. 1371/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o pravima i obvezama putnika u željezničkom prometu (SL L 315, 3. 12. 2007.), neovisno o obvezama drugih stranaka.

(12) U okviru pomoći iz stavka 11. ovoga članka koriste se kanali za komunikaciju s obiteljima žrtava te ona uključuje psihološku podršku za žrtve nesreće i njihove obitelji.

(13) Upravitelj infrastrukture i željeznički prijevoznik dužni su imenovati osobu nadležnu za sustav upravljanja sigurnošću i o tome obavijestiti Agenciju.

Dijelovi sustava upravljanja sigurnošću

Članak 25.

(1) Osnovni dijelovi sustava upravljanja sigurnošću su:

a) politika sigurnosti odobrena od uprave trgovačkog društva i dostupna svim radnicima

b) kvalitativni i kvantitativni ciljevi održavanja i poboljšanja sigurnosti te planovi i postupci trgovačkog društva za postizanje tih ciljeva

c) postupci za zadovoljavanje postojećih, novih i izmijenjenih tehničkih normi i operativnih standarda ili drugih propisanih uvjeta utvrđenih u:

– TSI-ima

– nacionalnim pravilima

– drugim mjerodavnim pravilima i

– odlukama nadležnih tijela

d) postupci koji osiguravaju da su oprema i postupci usklađeni s normama i drugim propisanim uvjetima tijekom cijelog uporabnog vijeka opreme i tijekom cijelog rada sustava

e) postupci i metode za otkrivanje rizika, provedbu procjene rizika i implementaciju mjera za upravljanje rizicima kada promjena uvjeta poslovanja ili uvođenje novih materijala postavljaju nove rizike za infrastrukturu ili međuodnos čovjeka, stroja i organizacije

f) mjere osposobljavanja radnika i sustavi kojima se osigurava njihova trajna osposobljenost i obavljanje poslova na stručan način, uključujući i mjere u pogledu fizičke i psihičke sposobnosti

g) mjere za dostupnost i razmjenu informacija unutar trgovačkog društva i po potrebi između trgovačkih društava u željezničkom sustavu

h) postupci i obrasci za dokumentiranje sigurnosnih informacija i određivanje postupaka za kontrolu najvažnijih sigurnosnih informacija

i) postupci prijave, istraživanja i analize nesreća, incidenata, izbjegnutih nesreća i ostalih opasnih događaja te poduzimanje nužnih preventivnih mjera

j) pravila o postupanju, davanju upozorenja i informiranja javnosti u izvanrednim situacijama, usuglašena s nadležnim tijelima i

k) redovite unutarnje provjere sustava upravljanja sigurnošću.

(2) Upravitelji infrastrukture i željeznički prijevoznici dodaju sve ostale dijelove koji su potrebni kako bi se obuhvatili sigurnosni rizici, u skladu s procjenom rizika koji proizlaze iz njihove vlastite djelatnosti.

Izvješće o sigurnosti

Članak 26.

(1) Upravitelji infrastrukture i željeznički prijevoznici moraju Agenciji dostaviti svake godine najkasnije do 30. svibnja izvješće o sigurnosti za prethodnu kalendarsku godinu.

(2) Izvješće o sigurnosti iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati:

a) podatke o ispunjavanju unutarnjih sigurnosnih ciljeva trgovačkog društva i rezultate planova sigurnosti

b) razvoj nacionalnih sigurnosnih pokazatelja i zajedničkih sigurnosnih pokazatelja utvrđenih u Prilogu 4. ovoga Zakona, u mjeri u kojoj se to odnosi na podnositelja izvješća

c) rezultate unutarnje provjere sigurnosti

d) podatke o nedostacima i nepravilnostima u odvijanju željezničkog prometa i upravljanju željezničkom infrastrukturom koji mogu biti od značaja za Agenciju, uključujući sažetak informacija koje su pružile stranke u skladu s člankom 21. stavkom 7. točkom b) ovoga Zakona i

e) izvješće o primjeni zajedničkih sigurnosnih metoda.

(3) Upravitelj infrastrukture dužan je, neovisno o stavku 1. ovoga članka, redovito dostavljati Agenciji dnevne evidencije o nepravilnostima u odvijanju redovitog željezničkog prometa.

 

IV. POTVRDA I UVJERENJE O SIGURNOSTI

Jedinstvena potvrda o sigurnosti

Članak 27.

(1) Upravitelj infrastrukture, u cilju pružanja usluge prijevoza putnika i tereta na siguran način, može dati pristup željezničkoj infrastrukturi samo željezničkom prijevozniku koji ima jedinstvenu potvrdu o sigurnosti izdanu od Agencije Europske unije za željeznice ili Agencije, kojom željeznički prijevoznik dokazuje da je uspostavio vlastiti sustav upravljanja sigurnošću i da može na siguran način obavljati djelatnost na određenom području.

(2) U svom zahtjevu za jedinstvenu potvrdu o sigurnosti željeznički prijevoznik navodi vrstu i opseg obuhvaćenih željezničkih djelatnosti te planirano područje djelovanja.

(3) Uz zahtjev za jedinstvenu potvrdu o sigurnosti prilaže se dokumentacija kojom se dokazuje:

a) da je željeznički prijevoznik uspostavio svoj sustav upravljanja sigurnošću u skladu s člankom 24. ovoga Zakona, da taj sustav ispunjava zahtjeve utvrđene u TSI-ima, zajedničkim sigurnosnim metodama, zajedničkim sigurnosnim ciljevima i ostalom primjenjivom zakonodavstvu kako bi se upravljalo rizicima i osiguralo sigurno obavljanje usluga prijevoza na mreži i

b) da željeznički prijevoznik, prema potrebi, ispunjava zahtjeve utvrđene u nacionalnim pravilima o kojima se obavijestilo Agenciju Europske unije za željeznicu u skladu s člankom 23. ovoga Zakona.

(4) Zahtjev iz stavka 3. ovoga članka podnosi se putem jedinstvene kontaktne točke iz članka 12. Uredbe (EU) 2016/796, putem koje su dostupne informacije o svim zahtjevima, fazama postupaka u tijeku i njihovom ishodu te, prema potrebi, zahtjevima i odlukama odbora za žalbe.

(5) U jedinstvenoj potvrdi o sigurnosti utvrđuju se vrsta i opseg obuhvaćenih željezničkih djelatnosti te područje djelovanja, a može obuhvaćati i sporedne kolosijeke koje željeznički prijevoznik posjeduje, ako su obuhvaćeni njegovim sustavom upravljanja sigurnošću.

Postupak izdavanja jedinstvene potvrde o sigurnosti

Članak 28.

(1) Agencija Europske unije za željeznice ili Agencija, kada je područje djelovanja podnositelja zahtjeva ograničeno na teritorij Republike Hrvatske, po izboru i na zahtjev podnositelja zahtjeva izdaje jedinstvenu potvrdu o sigurnosti, ili obavještava podnositelja zahtjeva o negativnoj odluci u unaprijed utvrđenom i razumnom roku, a u svakom slučaju najkasnije četiri mjeseca, odnosno Agencija u roku od najduže 60 dana nakon što je podnositelj zahtjeva dostavio sve potrebne informacije i sve dodatne tražene informacije.

(2) Agencija Europske unije za željeznice ili Agencija, kada je područje djelovanja podnositelja zahtjeva ograničeno na teritorij Republike Hrvatske, provodi postupak izdavanja jedinstvene potvrde o sigurnosti kako je određeno u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2018/763 оd 9. travnja 2018. o utvrđivanju praktičnih aranžmana za izdavanje jedinstvenih potvrda o sigurnosti željezničkim prijevoznicima u skladu s Direktivom (EU) 2016/798 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Uredbe Komisije (EZ) br. 653/2007 (Tekst značajan za EGP) (SL L 129, 25. 5. 2018.).

(3) Agencija Europske unije za željeznice izdaje jedinstvenu potvrdu o sigurnosti željezničkim prijevoznicima čije se područje djelovanja nalazi u jednoj ili više država članica Europske unije, a radi ocjene dokumentacije iz članka 27. stavka 3. točke b) ovoga Zakona upućuje cjelokupnu dokumentaciju željezničkog prijevoznika Agenciji.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka Agencija je ovlaštena obavljati posjete i inspekcije u prostorima željezničkog prijevoznika, provoditi provjere, a može zatražiti i dodatne informacije o dokumentaciji iz članka 27. stavka 3. točke b) ovoga Zakona.

(5) Agencija Europske unije za željeznice i Agencija koordiniraju organizaciju posjeta, provjera i inspekcija iz stavka 4. ovoga članka.

(6) Ako se Agencija Europske unije za željeznice ne složi s negativnom odnosno pozitivnom ocjenom Agencije, u skladu sa stavkom 3. ovoga članka, o tome obavještava Agenciju i navodi razloge za svoje neslaganje.

(7) Agencija Europske unije za željeznice i Agencija surađuju s ciljem postizanja dogovora o uzajamno prihvatljivoj ocjeni, a prema potrebi u taj postupak mogu uključiti i željezničkog prijevoznika.

(8) Ako u roku od 30 dana, nakon što je Agencija Europske unije za željeznice o svojem neslaganju s negativnom ocjenom obavijestila Agenciju, nije bilo moguće postići dogovor o uzajamno prihvatljivoj ocjeni, Agencija Europske unije za željeznice donosi konačnu odluku, osim ako je Agencija predmet uputila na arbitražu pred odbor za žalbe koji je uspostavljen u skladu s člankom 55. Uredbe (EU) 2016/796.

(9) Ako u roku od 30 dana, nakon što je Agencija Europske unije za željeznice o svom neslaganju s pozitivnom odlukom obavijestila Agenciju, nije bilo moguće postići dogovor o uzajamno prihvatljivoj ocjeni, Agencija Europske unije za željeznice donosi konačnu odluku.

(10) Svaka odluka kojom se odbija izdavanje jedinstvene potvrde o sigurnosti ili kojom se isključuje dio mreže u skladu s negativnom ocjenom kako je navedeno u ovom članku mora biti obrazložena.

(11) U roku od 30 dana od primitka odluke podnositelj zahtjeva može od Agencije Europske unije za željeznice ili Agencije, prema nadležnosti, zatražiti preispitivanje odluke.

(12) Agencija Europske unije za željeznice ili Agencija dužne su u roku od dva mjeseca od dana primitka zahtjeva za preispitivanje potvrditi ili opozvati svoju odluku.

(13) Ako negativna odluka Agencije Europske unije za željeznice bude potvrđena, podnositelj zahtjeva može podnijeti žalbu odboru za žalbe određenom u skladu s člankom 55. Uredbe (EU) 2016/796.

Važenje i ukidanje jedinstvene potvrde o sigurnosti

Članak 29.

(1) Agencija Europske unije za željeznice ili Agencija, kada je područje djelovanja podnositelja zahtjeva ograničeno na teritorij Republike Hrvatske, na zahtjev željezničkog prijevoznika izdaje jedinstvenu potvrdu o sigurnosti s rokom važenja od najviše pet godina.

(2) Potvrda o sigurnosti mijenja se u cijelosti ili djelomično uvijek kada se vrsta ili opseg djelatnosti značajno promijeni.

(3) Ako je izdavatelj jedinstvene potvrde o sigurnosti Agencija, potvrda o sigurnosti ukida se u cijelosti ili djelomično uvijek kada se vrsta ili opseg djelatnosti značajno promijeni.

(4) Željeznički prijevoznik, imatelj potvrde o sigurnosti, dužan je bez odgađanja obavijestiti Agenciju Europske unije za željeznice ili Agenciju o svim većim izmjenama uvjeta u potvrdi o sigurnosti.

(5) Agencija Europske unije za željeznice ili Agencija može zatražiti izmjenu izdane jedinstvene potvrde o sigurnosti prilikom značajnijih zakonodavnih izmjena u području sigurnosti željeznice.

(6) Kada je područje djelovanja podnositelja zahtjeva ograničeno na teritorij Republike Hrvatske, Agencija obavještava Agenciju Europske unije za željeznice o izdavanju, izmjeni ili ukidanju jedinstvene potvrde o sigurnosti bez odgode, a najkasnije u roku od 14 dana od dana izdavanja, izmjene ili ukidanja jedinstvene potvrde o sigurnosti.

(7) Agencija je dužna prilikom obavještavanja iz stavka 6. ovoga članka navesti naziv i sjedište željezničkog prijevoznika, datum izdavanja, vrstu, opseg, rok valjanosti i područje djelovanja obuhvaćeno jedinstvenom potvrdom o sigurnosti te, prilikom ukidanja, razloge za svoju odluku.

Jedinstvena potvrda o sigurnosti za teritorij Republike Hrvatske

Članak 30.

(1) Kada je područje djelovanja ograničeno na teritorij Republike Hrvatske, Agencija može na temelju zahtjeva podnositelja zahtjeva izdati rješenje o jedinstvenoj potvrdi o sigurnosti za čije izdavanje je odgovorna Agencija.

(2) Radi izdavanja potvrde iz stavka 1. ovoga članka Agencija ocjenjuje dokumentaciju iz članka 27. stavka 3. ovoga Zakona i u skladu s izravno primjenjivim propisima Europske unije.

(3) Agencija je ovlaštena, u okviru ocjena iz stavka 2. ovoga članka, provoditi odgovarajuće provjere, obavljati preglede i inspekcije u prostorima željezničkog prijevoznika.

(4) U roku od 30 dana od primitka zahtjeva Agencija zaključkom obavještava podnositelja zahtjeva da je dokumentacija potpuna ili traži potrebne dodatne informacije.

(5) Jedinstvena potvrda o sigurnosti važeća je za željezničke prijevoznike koji voze do kolodvora u susjednim državama članicama Europske unije sa sličnim značajkama mreže te sličnim operativnim pravilima bez proširenja područja djelovanja, ako su ti kolodvori u blizini granice, a nakon savjetovanja s nadležnim nacionalnim tijelima nadležnima za sigurnost.

(6) Savjetovanja iz stavka 5. ovoga članka mogu se provoditi za svaki slučaj zasebno ili biti navedena u prekograničnom sporazumu između država članica Europske unije ili između nacionalnih tijela nadležnih za sigurnost.

Pristup kolodvoru na teritoriju Republike Hrvatske bez jedinstvene potvrde o sigurnosti

Članak 31.

Upravitelj infrastrukture može željezničkim prijevoznicima iz trećih zemalja odobriti pristup kolodvoru na teritoriju i u blizini granice Republike Hrvatske, a koji je određen za prekogranične aktivnosti bez jedinstvene potvrde o sigurnosti, pod uvjetom da je osigurana primjerena razina sigurnosti putem:

a) prekograničnog sporazuma između Republike Hrvatske i susjedne treće zemlje ili

b) ugovora između željezničkog prijevoznika iz treće zemlje i željezničkog prijevoznika ili upravitelja infrastrukture koji su imatelji jedinstvene potvrde o sigurnosti ili uvjerenja o sigurnosti za rad na mreži Republike Hrvatske, pod uvjetom da njihov sustav upravljanja sigurnošću pravilno odražava dijelove tih ugovornih obveza povezanih sa sigurnošću.

Izmjena jedinstvene potvrde o sigurnosti

Članak 32.

(1) Ako podnositelj zahtjeva posjeduje jedinstvenu potvrdu o sigurnosti izdanu u skladu s člankom 28. stavcima od 3. do 11. ovoga Zakona i želi izmijeniti svoje područje djelovanja ili ako posjeduje jedinstvenu potvrdu o sigurnosti izdanu u skladu s člankom 30. ovoga Zakona i želi proširiti svoje područje djelovanja na drugu državu članicu, dužan je zahtjevu priložiti odgovarajuću dokumentaciju iz članka 27. stavka 3. ovoga Zakona koja se odnosi na dodatno područje djelovanja.

(2) Željeznički prijevoznik iz stavka 1. ovoga članka podnosi dokumentaciju Agenciji Europske unije za željeznice koja, nakon provedbe postupaka utvrđenih u članku 28. ovoga Zakona, izdaje izmijenjenu jedinstvenu potvrdu o sigurnosti koja obuhvaća prošireno područje djelovanja.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka radi ocjenjivanja dokumentacije određene u članku 27. stavku 3. točki b) ovoga Zakona Agencija Europske unije za željeznice provodi savjetovanje samo s odgovarajućim nacionalnim tijelima nadležnima za sigurnost na koje se odnosi proširenje djelovanja.

(4) Ako željeznički prijevoznik posjeduje jedinstvenu potvrdu o sigurnosti u skladu s člankom 30. ovoga Zakona i želi proširiti područje djelovanja u toj državi članici, dužan je zahtjevu priložiti odgovarajuću dokumentaciju iz članka 27. stavka 3. ovoga Zakona koja se odnosi na dodatno područje djelovanja.

(5) Željeznički prijevoznik iz stavka 4. ovoga članka podnosi odgovarajuću dokumentaciju nacionalnom tijelu nadležnom za sigurnost putem jedinstvene kontaktne točke iz članka 12. Uredbe (EU) 2016/796, a koje, nakon provedbe postupaka utvrđenih u članku 30. ovoga Zakona, izdaje izmijenjenu jedinstvenu potvrdu o sigurnosti koja obuhvaća prošireno područje djelovanja.

Uvjerenje o sigurnosti

Članak 33.

(1) Upravitelj infrastrukture za obavljanje djelatnosti upravljanja željezničkom infrastrukturom mora imati rješenje o uvjerenju o sigurnosti koje izdaje Agencija.

(2) Uvjerenjem o sigurnosti potvrđuje se:

a) prihvatljivost sustava upravljanja sigurnošću upravitelja infrastrukture u skladu s ovim Zakonom

b) prihvatljivost pravila upravitelja infrastrukture o ispunjavanju posebnih zahtjeva za uspostavu (uključujući gradnju), održavanje i rad željezničke infrastrukture na siguran način, uključujući organiziranje i reguliranje prometa i upravljanje prometom i

c) udovoljavanje zahtjevima iz TSI-a ili nacionalnim pravilima za vozila upravitelja infrastrukture, uključujući propisana odobrenja.

(3) Odredbe ovoga Zakona o izdavanju uvjerenja o sigurnosti na odgovarajući se način primjenjuju i na morske luke, luke unutarnjih voda i robne terminale.

(4) Za provedbu odredbe stavka 3. ovoga članka, u morskim lukama i lukama unutarnjih voda, nadležna je lučka uprava ili druga pravna osoba kojoj je dana ovlast za upravljanje željezničkim kolosijecima, u skladu s posebnim propisima.

Izdavanje i ukidanje uvjerenja o sigurnosti

Članak 34.

(1) Agencija izdaje uvjerenje o sigurnosti na zahtjev upravitelja infrastrukture za razdoblje od pet godina, u skladu sa zajedničkom sigurnosnom metodom za ocjenu prihvatljivosti pravila upravitelja infrastrukture o ispunjavanju zahtjeva za izdavanje uvjerenja o sigurnosti u skladu s Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2018/762.

(2) Uvjerenje o sigurnosti se mora u cijelosti ili djelomično ukinuti u slučaju značajnih izmjena građevinskog, prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog te elektroenergetskog podsustava ili izmjena osnovnih načela njihova rada i održavanja.

(3) Upravitelj infrastrukture, imatelj uvjerenja o sigurnosti, bez odgode mora obavijestiti Agenciju o svim izmjenama sustava upravljanja sigurnošću, a posebno u slučajevima iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Agencija može zatražiti izmjenu odgovarajućeg dijela uvjerenja o sigurnosti u slučaju značajnijih izmjena primjenjivog zakonodavstva.

(5) Ako Agencija utvrdi da imatelj uvjerenja o sigurnosti više ne zadovoljava propisane uvjete, ukinut će uvjerenje o sigurnosti navodeći razloge za takvu odluku.

(6) Agencija je dužna bez odgode, a u svakom slučaju u roku od 14 dana, obavijestiti Agenciju Europske unije za željeznicu o izdanim ili ukinutim uvjerenjima o sigurnosti, pri čemu mora navesti naziv i adresu upravitelja infrastrukture, datum izdavanja, opseg i rok valjanosti uvjerenja o sigurnosti i, u slučaju ukidanja, razloge za takvu odluku.

(7) Agencija će rješenje o izdavanju uvjerenja o sigurnosti donijeti u roku od najduže 60 dana.

(8) U slučaju prekogranične infrastrukture nadležna nacionalna tijela nadležna za sigurnost surađuju u svrhu izdavanja uvjerenja o sigurnosti.

Podnošenje zahtjeva za izdavanje potvrde i uvjerenja o sigurnosti

Članak 35.

(1) Agencija je dužna na svojoj mrežnoj stranici javno objaviti smjernice za podnošenje zahtjeva za izdavanje potvrde i uvjerenja o sigurnosti u kojima će opisati postupak izdavanja, navesti zahtjeve koje je potrebno ispuniti za izdavanje i navesti dokumentaciju koju je potrebno priložiti zahtjevu.

(2) Podaci iz stavka 1. ovoga članka stavljaju se na raspolaganje podnositeljima zahtjeva bez naknade.

(3) Podnositelj zahtjeva dužan je na traženje Agencije bez odgode dostaviti dodatne informacije potrebne za upotpunjavanje zahtjeva za izdavanje potvrde i uvjerenja o sigurnosti.

Pristup centrima za osposobljavanje

Članak 36.

(1) Centar za osposobljavanje je pravna osoba ovlaštena od strane Agencije koja osigurava da željeznički prijevoznici i upravitelji infrastrukture te njihovi radnici koji obavljaju zadaće bitne za sigurnost imaju jednak i nediskriminirajući pristup osposobljavanju strojovođa i izvršnih radnika u slučaju kada je takvo osposobljavanje potrebno za pružanje usluga na njihovoj mreži.

(2) Usluge osposobljavanja uključuju osposobljavanje u vezi s potrebnim poznavanjem trasa, operativnim pravilima i postupcima, prometno-upravljačkim i signalno-sigurnosnim podsustavima te postupcima u slučaju izvanrednih situacija koji se primjenjuju na trasama na kojima se odvija prijevoz.

(3) Ispitivači koji su ovlašteni od strane Agencije moraju osigurati jednak i nediskriminirajući pristup ispitivanju i dobivanju potvrda o osposobljenosti i ako osposobljavanje iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne uključuje ispitivanje.

(4) U postupku izdavanja potvrde i uvjerenja o sigurnosti Agencija utvrđuje da su radnici podnositelja zahtjeva osposobljeni u skladu s ovim Zakonom, sa sigurnosnim zahtjevima iz TSI-a ili nacionalnim pravilima.

(5) Centar za osposobljavanje dužan je omogućiti jednak i nediskriminirajući pristup osposobljavanju ostalim željezničkim prijevoznicima uz primjerenu i nediskriminirajuću naknadu, temeljenu na izravnim troškovima i uvećanu za razumnu dobit, ako su centri za osposobljavanje dostupni samo kod jednog željezničkog prijevoznika ili upravitelja infrastrukture.

(6) Centar za osposobljavanje, uključujući željezničkog prijevoznika i upravitelja infrastrukture, dužan je strojovođama i izvršnim radnicima odobriti pristup, dostavu i presliku svih isprava koje svjedoče o njihovu obrazovanju, općoj i stručnoj osposobljenosti te radnom iskustvu.

(7) Uz odgovornost centra za osposobljavanje, željeznički prijevoznici i upravitelji infrastrukture moraju svojim sustavom upravljanja sigurnošću osigurati potrebnu razinu obrazovanja i osposobljenosti izvršnih radnika i strojovođa.

 

V. TEHNIČKE SPECIFIKACIJE ZA INTEROPERABILNOST – TSI

Područje primjene i sadržaj TSI-a

Članak 37.

(1) Infrastrukturni podsustavi moraju biti u skladu s TSI-ima i nacionalnim pravilima koji su na snazi u trenutku podnošenja zahtjeva za odobrenje za puštanje u uporabu u skladu s ovim Zakonom.

(2) Vozila moraju biti u skladu s TSI-ima i nacionalnim pravilima koji su na snazi u trenutku podnošenja zahtjeva za odobrenje za stavljanje na tržište u skladu s ovim Zakonom.

(3) Sukladnost i usklađenost infrastrukturnih podsustava i vozila s TSI-ima kontinuirano se održava za vrijeme njihove uporabe.

(4) Plan provedbe za određeni TSI, u skladu s odredbama, uputama i rokovima utvrđenim u TSI-u, donosi ministar nadležan za promet (u daljnjem tekstu: ministar).

Odstupanja od primjene TSI-a

Članak 38.

(1) Podnositelj zahtjeva ne mora primjenjivati jedan ili više TSI-a ili njihovih dijelova u sljedećim slučajevima:

a) za predloženi novi podsustav ili njegov dio, za obnovu ili modernizaciju postojećeg podsustava ili njegova dijela, za bilo koji projekt u kasnijoj fazi razvoja ili koji je predmet ugovora koji se nalazi u provedbi na dan primjene odgovarajuće skupine TSI-a

b) za svaku predloženu obnovu, proširenje ili modernizaciju postojećeg podsustava, u slučaju kada bi primjena tih TSI-a štetila ekonomskoj održivosti projekta i/ili kompatibilnosti željezničkog sustava

c) ako nakon nesreće ili prirodne katastrofe uvjeti za brzu ponovnu uspostavu mreže u ekonomskom ili tehničkom smislu ne dopuštaju djelomičnu ili potpunu primjenu odgovarajućih TSI-a, u kojem se slučaju neprimjena TSI-a ograničava na razdoblje prije ponovne uspostave mreže

d) za vozila koja dolaze ili odlaze u treće zemlje, a u kojima je širina kolosijeka drukčija od širine kolosijeka na glavnoj željezničkoj mreži Europske unije ili

e) za predloženi novi podsustav ili za predloženu obnovu odnosno modernizaciju postojećeg podsustava na teritoriju države članice Europske unije, ako je njezina željeznička mreža odvojena ili izolirana morem ili je zbog posebnih zemljopisnih uvjeta odvojena od željezničke mreže ostatka Europske unije.

(2) U slučaju iz stavka 1. točke a) ovoga članka, Ministarstvo će u roku godinu dana od stupanja na snagu odgovarajućeg TSI-a dostaviti Europskoj komisiji popis projekata koji su u kasnijoj fazi razvoja, a izvode se na teritoriju Republike Hrvatske.

(3) U slučajevima iz stavka 1. točaka a) i d) ovoga članka, Ministarstvo dostavlja Europskoj komisiji odluku da neće primjenjivati jedan ili više TSI-a ili njihovih dijelova.

(4) U slučajevima iz stavka 1. točaka a), b), d) i e) ovoga članka, Ministarstvo podnosi Europskoj komisiji zahtjev za neprimjenu TSI-a ili dijelova TSI-a zajedno s dokumentacijom koja sadrži obrazloženje zahtjeva i u kojoj se navode alternativne odredbe koje Republika Hrvatska namjerava primjenjivati umjesto TSI-a.

(5) Alternativne odredbe iz stavka 4. ovoga članka mogu se primjenjivati bez odgode dok Europska komisija ne donese odluku o zahtjevu.

 

VI. OCJENJIVANJE SUKLADNOSTI

Tijela za ocjenjivanje sukladnosti

Članak 39.

(1) Tijela za ocjenjivanje sukladnosti su prijavljena tijela (engl. Notified Body – NoBo) i imenovana tijela (engl. Designated Body – DeBo).

(2) Prijavljeno tijelo je pravna osoba koja obavlja zadaće ocjenjivanja sukladnosti u skladu s odabranim TSI-em za koje je prijavljeno, bez obzira na to obavlja li ih tijelo za ocjenjivanje sukladnosti ili se one obavljaju u njegovo ime i pod njegovom odgovornošću.

(3) Imenovano tijelo je pravna osoba koja obavlja zadaće ocjenjivanja sukladnosti za koje je imenovano, a u skladu s nacionalnim pravom pod vlastitom odgovornošću.

(4) U svakom trenutku, za svaki posebni postupak ocjenjivanja sukladnosti i svaku vrstu i/ili kategoriju proizvoda za koje je prijavljeno, tijelo za ocjenjivanje sukladnosti dužno je imati na raspolaganju:

a) potrebno osoblje s tehničkim znanjem i dostatnim i prikladnim iskustvom za obavljanje zadaća ocjenjivanja sukladnosti

b) odgovarajuće opise postupaka u skladu s kojima se ocjenjivanje sukladnosti treba provoditi, a kojima se osigurava transparentnost i sposobnost primjene tih postupaka te uspostavljenu prikladnu politiku i postupke za razlikovanje između zadaća koje obavlja kao prijavljeno tijelo za ocjenjivanje sukladnosti i drugih aktivnosti

c) odgovarajuće postupke za obavljanje aktivnosti kojima se vodi računa o veličini trgovačkog društva, sektoru u kojem djeluje, njegovoj strukturi, stupnju složenosti tehnologije proizvoda te masovnoj ili serijskoj prirodi proizvodnog procesa i

d) sredstva potrebna za obavljanje tehničkih i administrativnih zadaća povezanih s aktivnostima ocjenjivanja sukladnosti na odgovarajući način te pristup svoj potrebnoj opremi ili postrojenjima.

(5) Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti dužno je imati osiguranje od odgovornosti, osim u slučaju ako je odgovornost preuzela država ili je država izravno odgovorna za ocjenjivanje sukladnosti.

(6) Podaci koji se dobiju tijekom postupka provjere su poslovna tajna, a osoblje koje provodi postupak provjere dužno je čuvati tajnost podataka koje sazna tijekom obavljanja postupka provjere, osim u odnosu na državna tijela i Istražno tijelo, ne dirajući time u prava vlasništva.

(7) Prijavljeno tijelo dužno je sudjelovati u aktivnostima normizacije i aktivnostima koordinacijske grupe prijavljenih tijela za ocjenjivanje sukladnosti osnovane u skladu s mjerodavnim pravom Europske unije ili osigurati da je njegovo osoblje koje provodi ocjenjivanje obaviješteno o tim aktivnostima te da kao opće smjernice primjenjuje administrativne odluke i dokumente nastale radom te grupe.

(8) Prijavljeno tijelo, koje je prijavljeno za pružne prometno-upravljačke i signalno-sigurnosne podsustave i/ili one ugrađene u vozilo, sudjeluje u aktivnostima grupe za ERTMS iz članka 29. Uredbe (EU) 2016/796 ili osigurava da je njegovo osoblje koje provodi ocjenjivanje obaviješteno o tim aktivnostima, pri čemu slijedi smjernice koje su rezultat rada te grupe.

(9) Ako prijavljeno tijelo smatra da je primjena smjernica iz stavka 7. ovoga članka neprikladna ili nemoguća, ono podnosi primjedbe na raspravi grupe za ERTMS radi kontinuiranog poboljšavanja smjernica.

(10) Ako tijelo za ocjenjivanje sukladnosti iz stavka 1. ovoga članka dokaže da ispunjava kriterije utvrđene u odgovarajućim usklađenim normama ili njihovim dijelovima, a na koje su upućivanja objavljena u Službenom listu Europske unije, predmnijeva se da ono ispunjava zahtjeve utvrđene u člancima od 39. do 41. ovoga Zakona, ako su ti zahtjevi obuhvaćeni primjenjivim usklađenim normama.

(11) Prijavljena tijela osnovana u Republici Hrvatskoj ispunjavanje zahtjeva iz članaka od 39. do 41. ovoga Zakona dokazuju potvrdom o akreditaciji izdanom od hrvatskog akreditacijskog tijela u smislu i u skladu s Uredbom (EZ) br. 765/2008.

(12) Za imenovana tijela postupke ocjenjivanja i redovitog nadzora ispunjavanja zahtjeva iz članka 45. ovoga Zakona provodi Ministarstvo.

(13) Odobrenje tijela za ocjenjivanje sukladnosti iz stavka 1. ovoga članka koje je osnovano u Republici Hrvatskoj izdaje Ministarstvo.

(14) Tijelu za ocjenjivanje sukladnosti koje više ne ispunjava zahtjeve iz članaka od 39. do 41. ovoga Zakona ukinut će se odobrenje iz stavka 13. ovoga članka.

(15) Iznimno od ovoga članka, prijavljeno tijelo može se odrediti kao imenovano tijelo te u tom slučaju jedinstveno tijelo za ocjenjivanje sukladnosti može provesti cijeli postupak »EZ« provjere podsustava iz članka 60. ovoga Zakona.

Nepristranost tijela za ocjenjivanje sukladnosti

Članak 40.

(1) Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti je tijelo koje ima svojstvo treće osobe i neovisno je o organizaciji ili proizvođaču čiji proizvod ocjenjuje.

(2) Tijelo koje pripada profitnom društvu ili profesionalnom udruženju koje predstavlja trgovačka društva uključena u projektiranje, proizvodnju, isporuku, sklapanje, uporabu ili održavanje proizvoda koje ono ocjenjuje smatra se tijelom za ocjenjivanje sukladnosti pod uvjetom da je dokazana njegova neovisnost i nepostojanje sukoba interesa.

(3) Nepristranost tijela za ocjenjivanje sukladnosti, njihove uprave i osoblja koji obavljaju ocjenjivanje mora biti osigurana.

(4) Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti, njegova uprava i osoblje odgovorno za provedbu ocjenjivanja sukladnosti nisu projektant, proizvođač, dobavljač, ugraditelj, kupac, vlasnik, korisnik ili održavatelj proizvoda koje ocjenjuju, kao ni ovlašteni zastupnik bilo koje od tih stranaka, što ne isključuje uporabu ocijenjenih proizvoda koji su potrebni za rad tijela za ocjenjivanje sukladnosti ili uporabu takvih proizvoda u osobne svrhe.

(5) Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti, njegova uprava i osoblje odgovorno za provedbu ocjenjivanja sukladnosti ne smiju biti izravno uključeni u projektiranje, proizvodnju ili izgradnju, stavljanje na tržište, ugrađivanje, uporabu ili održavanje tih proizvoda niti smiju predstavljati stranke koje sudjeluju u tim aktivnostima, kao ni sudjelovati u kakvoj aktivnosti koja može biti u sukobu s neovisnošću njihove prosudbe ili poštenjem u odnosu na poslove ocjenjivanja sukladnosti za koje su prijavljeni, a posebno u odnosu na usluge savjetovanja.

(6) Tijela za ocjenjivanje sukladnosti osiguravaju da aktivnosti njihovih ovisnih društava ili podizvođača ne utječu na povjerljivost, objektivnost ili nepristranost njihova ocjenjivanja sukladnosti.

(7) Tijela za ocjenjivanje sukladnosti i njihovo osoblje dužni su provoditi aktivnosti ocjenjivanja sukladnosti na najvišem stupnju profesionalnosti i potrebne tehničke stručnosti u određenom području, bez pritisaka i poticaja, posebno financijskih, koji bi mogli utjecati na njihovu prosudbu ili rezultate njihove ocjene sukladnosti, posebno u vezi s osobama ili skupinama osoba koje su zainteresirane za rezultate tih aktivnosti.

Osoblje tijela za ocjenjivanje sukladnosti

Članak 41.

(1) Osoblje odgovorno za provedbu aktivnosti ocjenjivanja sukladnosti dužno je imati:

a) odgovarajuću tehničku i stručnu osposobljenost kojom su obuhvaćene sve aktivnosti ocjenjivanja sukladnosti za koje je tijelo za ocjenjivanje sukladnosti ovlašteno

b) odgovarajuće poznavanje zahtjeva povezanih s ocjenjivanjima koja provode i odgovarajuće ovlaštenje za provedbu tih ocjenjivanja

c) odgovarajuće znanje o osnovnim zahtjevima, primjenjivim usklađenim normama i relevantnim odredbama prava Europske unije te razumijevanje tih zahtjeva, normi i odredaba i

d) sposobnost izrade dokumentacije kojom se dokazuje da su ocjenjivanja provedena.

(2) Naknada za rad uprave i osoblja koji provode ocjenjivanje u tijelu za ocjenjivanje sukladnosti ne ovisi o broju provedenih ocjenjivanja niti o rezultatima tih ocjenjivanja.

Ovisna društva prijavljenih tijela i dodjela ugovora podizvođačima od strane prijavljenih tijela

Članak 42.

(1) Ako prijavljeno tijelo za ocjenjivanje sukladnosti dodijeli ugovorom podizvođaču određene zadaće povezane s ocjenjivanjem sukladnosti ili se opredijeli za ovisno društvo, ono osigurava da podizvođač ili ovisno društvo ispunjava zahtjeve utvrđene u člancima od 39. do 41. ovoga Zakona i obavještava Ministarstvo o tome.

(2) Prijavljena tijela preuzimaju punu odgovornost za zadaće koje obavljaju podizvođači ili ovisna društva bez obzira na mjesto njihova poslovnog nastana.

(3) Aktivnosti prijavljenih tijela mogu se dodijeliti podizvođaču ili ih može obaviti ovisno društvo samo uz pristanak podnositelja zahtjeva.

(4) Prijavljena tijela stavljaju na raspolaganje tijelu koje provodi prijavljivanje odgovarajuće dokumente koji se odnose na ocjenjivanje kvalifikacija podizvođača ili ovisnog društva i poslova koje oni obavljaju u skladu s odgovarajućim TSI-em.

Akreditirana interna tijela

Članak 43.

(1) Podnositelji zahtjeva mogu se koristiti akreditiranim internim tijelom za provedbu postupka ocjenjivanja sukladnosti radi provedbe postupaka određenih u modulima A1, A2, C1 ili C2 koji su utvrđeni u Prilogu II. Odluci br. 768/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o zajedničkom okviru za stavljanje na tržište proizvoda i o stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 93/465/EEZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 218, 13. 8. 2008.) i modulima CA1 i CA2 koji su utvrđeni u Prilogu I. Odluci 2010/713/EU od 9. studenoga 2010. o modulima za postupke ocjene sukladnosti, prikladnosti za uporabu i EZ provjere podsustava koji se koriste u tehničkim specifikacijama za interoperabilnost donesenima na temelju Direktive 2008/57 Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 319, 4. 12. 2010.), pri čemu to tijelo predstavlja zaseban i odvojen dio tog podnositelja zahtjeva te ne sudjeluje u projektiranju, proizvodnji, isporuci, ugradnji, uporabi ili održavanju proizvoda koje ocjenjuje.

(2) Akreditirano interno tijelo ispunjava sljedeće zahtjeve:

a) akreditirano je u skladu s Uredbom (EZ) br. 765/2008

b) tijelo i njegovo osoblje se unutar trgovačkog društva čiji su dio razlikuju na organizacijskoj razini i koriste se metodama izvješćivanja kojima se osigurava njihova nepristranost te to dokazuju nadležnom nacionalnom akreditacijskom tijelu

c) ni tijelo ni njegovo osoblje nisu odgovorni za projektiranje, proizvodnju, isporuku, ugradnju, rad ili održavanje proizvoda koje ocjenjuju niti obavljaju postupke koji bi mogli biti u sukobu s neovisnošću njihove prosudbe ili poštenjem u odnosu na njihov postupak ocjenjivanja i

d) tijelo pruža svoje usluge isključivo trgovačkom društvu čiji je ono dio.

(3) Akreditirano interno tijelo ne prijavljuje se državama članicama niti Europskoj komisiji, ali informacije o njegovoj akreditaciji pruža trgovačko društvo čiji je ono dio ili nacionalno akreditacijsko tijelo o tome obavješćuje Ministarstvo na njegov zahtjev.

Zahtjev za prijavljivanje

Članak 44.

(1) Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti koje ima poslovni nastan u Republici Hrvatskoj podnosi zahtjev za prijavljivanje Ministarstvu.

(2) Zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka prilaže se opis postupka ocjenjivanja sukladnosti, modul ili moduli za ocjenjivanje sukladnosti i proizvod ili proizvodi za koje tijelo iz stavka 1. ovoga članka tvrdi da je nadležno, kao i potvrda o akreditaciji, ako ona postoji, koju je izdalo nacionalno akreditacijsko tijelo kojom se potvrđuje da tijelo za ocjenjivanje sukladnosti ispunjava zahtjeve utvrđene u člancima od 39. do 41. ovoga Zakona.

(3) Ako tijelo za ocjenjivanje sukladnosti iz stavka 1. ovoga članka ne može dostaviti potvrdu o akreditaciji, Ministarstvu dostavlja sve dokumentirane dokaze potrebne za provjeru, priznavanje i redovito nadgledanje njegove usklađenosti sa zahtjevima utvrđenima u člancima od 39. do 41. ovoga Zakona.

Imenovana tijela

Članak 45.

(1) Zahtjevi u vezi s tijelima za ocjenjivanje sukladnosti određeni su u člancima od 39. do 43. ovoga Zakona, a primjenjuju se i na tijela imenovana u skladu s člankom 39. stavcima 3. i 15. ovoga Zakona, osim:

a) u slučaju vještina koje osoblje tih tijela mora posjedovati u skladu s člankom 41. stavkom 1. točkom c) ovoga Zakona, pri čemu je imenovano tijelo dužno posjedovati odgovarajuće znanje o nacionalnom pravu i razumijevanje tog prava ili

b) u slučaju dokumentacije koju treba staviti na raspolaganje Ministarstvu u skladu s člankom 42. stavkom 4. ovoga Zakona, pri čemu je imenovano tijelo dužno uključiti dokumente povezane s radom koji su obavili podizvođači ili ovisno društvo u skladu s odgovarajućim nacionalnim pravilima.

(2) Operativne obveze utvrđene u članku 48. ovoga Zakona primjenjuju se i na tijela imenovana u skladu s člankom 39. stavcima 3. i 15. ovoga Zakona, osim ako se te obveze odnose na nacionalna pravila umjesto na TSI-e.

(3) Obveza obavješćivanja utvrđena u članku 49. stavku 1. ovoga Zakona primjenjuje se i na imenovana tijela koja na odgovarajući način obavješćuju države članice.

Prijavljivanje tijela za ocjenjivanje sukladnosti

Članak 46.

(1) Ministarstvo je odgovorno za utvrđivanje i provedbu postupaka za ocjenjivanje, prijavljivanje i nadgledanje tijela za ocjenjivanje sukladnosti, uključujući ovisna društva prijavljenih tijela i podizvođače.

(2) Ministarstvo prijavljuje Europskoj komisiji i državama članicama Europske unije samo ono tijelo za ocjenjivanje sukladnosti koje ispunjava zahtjeve iz članaka 39. do 41. ovoga Zakona koristeći se elektroničkim alatom za prijavljivanje koji je izradila i kojim upravlja Europska komisija, navodeći sve pojedinosti o postupku ocjenjivanja sukladnosti, modulu za ocjenjivanje sukladnosti i proizvodu te odgovarajuću potvrdu o akreditaciji ili druge potvrde o stručnosti.

(3) Ako se prijavljivanje ne temelji na potvrdi o akreditaciji kako je navedeno u članku 44. stavku 2. ovoga Zakona, Ministarstvo dostavlja Europskoj komisiji i državama članicama Europske unije dokumentirane dokaze kojima se potvrđuje stručnost tijela za ocjenjivanje sukladnosti i uspostavljene postupke radi osiguranja da će tijelo biti periodično nadgledano i da će nastaviti ispunjavati zahtjeve utvrđene u člancima od 39. do 41. ovoga Zakona.

(4) Tijelo iz stavka 1. ovoga članka može obavljati aktivnosti prijavljenog tijela samo ako Europska komisija i države članice Europske unije ne podnesu prigovor u roku od 14 dana od dana prijavljivanja kada je upotrijebljena potvrda o akreditaciji ili u roku od dva mjeseca od dana prijavljivanja kada akreditacija nije upotrijebljena.

(5) Europska komisija i države članice Europske unije obavještavaju se o svakoj naknadnoj bitnoj promjeni u prijavi.

Obavještavanje o tijelima za ocjenjivanje sukladnosti

Članak 47.

(1) Ministarstvo obavještava o tijelima za ocjenjivanje sukladnosti Europsku komisiju i druga tijela država članica Europske unije ovlaštena za provedbu zadaća ocjenjivanja sukladnosti trećih strana.

(2) Ministarstvo je u postupku prijavljivanja dužno osigurati:

a) izbjegavanje svakog sukoba interesa s tijelima za ocjenjivanje sukladnosti

b) objektivno i nepristrano postupanje

c) da svaku odluku koja se odnosi na prijavljivanje tijela za ocjenjivanje sukladnosti donose stručne osobe različite od onih koje provode ocjenjivanje

d) da ne nudi niti obavlja bilo kakve aktivnosti koje obavljaju tijela za ocjenjivanje sukladnosti kao ni usluge savjetovanja na komercijalnoj ili konkurentskoj osnovi

e) zaštitu povjerljivosti prikupljenih informacija i

f) da raspolaže dostatnim brojem stručnog osoblja za ispravno obavljanje svojih zadaća.

(3) Ministarstvo obavještava Europsku komisiju o svojim postupcima za ocjenjivanje, prijavljivanje i nadgledanje tijela za ocjenjivanje sukladnosti i svim promjenama u vezi s tim postupcima.

(4) Ako Ministarstvo utvrdi ili je obaviješteno o tome da prijavljeno tijelo više ne ispunjava zahtjeve utvrđene u člancima od 39. do 41. ovoga Zakona ili da ne ispunjava svoje obveze, Ministarstvo ograničava, privremeno ukida ili povlači prijavu Europskoj komisiji, ako je to potrebno, ovisno o ozbiljnosti neispunjavanja tih zahtjeva ili obveza, o čemu odmah obavještava Europsku komisiju i ostale države članice Europske unije.

(5) U slučaju ograničenja, privremenog ukidanja ili povlačenja prijave ili ako je prijavljeno tijelo prestalo s radom, Ministarstvo poduzima odgovarajuće korake kako bi osiguralo da dokumentaciju obradi drugo prijavljeno tijelo ili da se stavi na raspolaganje odgovornim tijelima koja provode prijavljivanje ovlaštenim od strane države članice Europske unije i tijelima nadležnim za nadzor tržišta na njihov zahtjev.

(6) Ministarstvo koje provodi prijavljivanje na zahtjev dostavlja Europskoj komisiji sve informacije koje se odnose na osnovu za prijavljivanje ili održavanje stručnosti tijela.

Operativne obveze prijavljenih tijela

Članak 48.

(1) Prijavljeno tijelo provodi ocjenjivanje sukladnosti u skladu s postupcima ocjenjivanja sukladnosti predviđenima u odgovarajućem TSI-u.

(2) Ocjenjivanje sukladnosti provodi se razmjerno, da se izbjegnu nepotrebna opterećenja gospodarskih subjekata, pri čemu prijavljeno tijelo vodi računa o veličini trgovačkog društva, sektoru u kojem djeluje, njegovoj strukturi, stupnju složenosti tehnologije proizvoda te masovnoj ili serijskoj prirodi proizvodnog procesa.

(3) Pri postupku iz stavka 2. ovoga članka prijavljeno tijelo djeluje s ciljem ocjenjivanja usklađenosti proizvoda s ovim Zakonom.

(4) Ako prijavljeno tijelo utvrdi da proizvođač ne ispunjava zahtjeve utvrđene u odgovarajućem TSI-u, odgovarajućim usklađenim normama ili tehničkim specifikacijama, ono zahtijeva da proizvođač poduzme odgovarajuće korektivne mjere i ne izdaje potvrdu o sukladnosti.

(5) Ako prijavljeno tijelo tijekom nadgledanja sukladnosti, a nakon izdavanja potvrde utvrdi da proizvod više nije u skladu s odgovarajućim TSI-em ili odgovarajućim usklađenim normama ili tehničkim specifikacijama, ono zahtijeva da proizvođač poduzme odgovarajuće korektivne mjere i, ako je to potrebno, privremeno ili trajno ukine potvrdu.

(6) Ako korektivne mjere iz stavaka 4. i 5. ovoga članka nisu poduzete ili nemaju traženi učinak, prijavljeno tijelo prema potrebi ograničava, privremeno ili trajno ukida potvrdu.

Obveza prijavljenih tijela da pružaju informacije

Članak 49.

(1) Prijavljeno tijelo dužno je obavijestiti Ministarstvo:

a) o svakom odbijanju, ograničenju, privremenom ukidanju ili ukidanju potvrde

b) o svim okolnostima koje utječu na opseg prijave i uvjete prijave

c) o svakom zahtjevu za obavještavanje koje je primilo od tijela nadležnog za nadzor nad tržištem u vezi s aktivnostima ocjenjivanja sukladnosti i

d) na zahtjev, o aktivnostima ocjenjivanja sukladnosti provedenima na području za koje je prijavljeno i svakoj drugoj provedenoj aktivnosti, uključujući prekogranične aktivnosti i ugovore s podizvođačima.

(2) Prijavljeno tijelo dužno je obavijestiti Agenciju o svakom odbijanju, ograničenju, privremenom ukidanju ili ukidanju potvrde u skladu sa stavkom 1. točkom a) ovoga članka.

(3) Prijavljeno tijelo dužno je pružiti drugim prijavljenim tijelima koja provode slične aktivnosti ocjenjivanja sukladnosti kojima su obuhvaćeni isti proizvodi potrebne podatke o pitanjima u vezi s negativnim i, na zahtjev, pozitivnim rezultatima ocjenjivanja sukladnosti.

(4) Prijavljeno tijelo dužno je dostaviti Agenciji Europske unije za željeznice »EZ« potvrde o provjeri podsustava, »EZ« potvrde o sukladnosti sastavnih dijelova interoperabilnosti i »EZ« potvrde o prikladnosti za uporabu sastavnih dijelova interoperabilnosti.

(5) Prijavljeno tijelo dužno je sudjelovati u radu resorne grupe prijavljenih tijela, koju je osnovala Europska komisija, izravno ili putem imenovanih zastupnika.

 

VII. SASTAVNI DIJELOVI INTEROPERABILNOSTI

Stavljanje na tržište

Članak 50.

(1) Sastavni dijelovi interoperabilnosti mogu se isključivo:

a) staviti na tržište ako omogućuju postizanje interoperabilnosti u željezničkom sustavu Europske unije uz istodobno ispunjavanje osnovnih zahtjeva i

b) koristiti u namijenjenom području uporabe te propisno ugrađivati i održavati.

(2) Stavak 1. ovoga članka ne primjenjuje se za stavljanje na tržište sastavnih dijelova interoperabilnosti kada nisu namijenjeni za uporabu kao sastavni dijelovi interoperabilnosti u smislu ovoga Zakona.

(3) Sastavni dijelovi interoperabilnosti namijenjeni za uporabu u željezničkom sustavu Europske unije koji udovoljavaju odredbama ovoga Zakona i odgovarajućih TSI-a stavljaju se na tržište bez ikakvih daljnjih ograničenja te se priznaju prethodne provjere izvršene u okviru postupka sastavljanja »EZ« izjave o sukladnosti ili prikladnosti za uporabu.

Sukladnost ili prikladnost za uporabu u skladu s TSI-ima

Članak 51.

(1) Ocjenjivanje sukladnosti ili prikladnosti za uporabu sastavnih dijelova interoperabilnosti, kada se to nalaže u odgovarajućem TSI-u, obavlja prijavljeno tijelo koje izdaje »EZ« potvrdu o sukladnosti ili prikladnosti za uporabu kojemu je proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik podnio zahtjev.

(2) Smatra se da sastavni dijelovi interoperabilnosti ispunjavaju osnovne zahtjeve iz Priloga 3. ovoga Zakona ako su u skladu s uvjetima utvrđenim u odgovarajućim TSI-ima ili odgovarajućim europskim specifikacijama izrađenima radi usklađivanja s tim uvjetima.

(3) »EZ« izjava o sukladnosti ili prikladnosti za uporabu potvrđuje da su sastavni dijelovi interoperabilnosti podvrgnuti postupcima utvrđenima u odgovarajućem TSI-u za ocjenjivanje sukladnosti ili prikladnosti za uporabu.

(4) Rezervni dijelovi za strukturne podsustave koji su već u uporabi kada odgovarajući TSI stupi na snagu, mogu se ugrađivati u te podsustave a da ne podliježu postupku iz stavka 1. ovoga članka.

»EZ« izjava o sukladnosti ili prikladnosti za uporabu

Članak 52.

(1) Za izradu »EZ« izjave o sukladnosti ili prikladnosti za uporabu sastavnog dijela interoperabilnosti, proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Europskoj uniji primjenjuje odredbe utvrđene u odgovarajućim TSI-ima.

(2) Ako se na sastavni dio interoperabilnosti odnose odredbe pravnih akata Europske unije iz područja koja nisu obuhvaćena ovim Zakonom, tada se u »EZ« izjavi o sukladnosti ili prikladnosti za uporabu navodi da sastavni dijelovi interoperabilnosti također ispunjavaju zahtjeve tih pravnih akata.

(3) Ako ni proizvođač niti njegov ovlašteni predstavnik nisu ispunili obveze koje proizlaze iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, te je obveze dužan ispuniti onaj koji sastavne dijelove interoperabilnosti stavlja na tržište te onaj koji sklapa sastavne dijelove interoperabilnosti ili njihove dijelove različitog podrijetla ili koji proizvodi sastavne dijelove interoperabilnosti za vlastitu uporabu.

(4) Kada se TSI-em to zahtijeva, uz »EZ« izjavu se prilažu:

a) potvrda o sukladnosti zasebno razmotrenog sastavnog dijela interoperabilnosti s tehničkim specifikacijama koje moraju biti ispunjene, koju je izdalo prijavljeno tijelo ili prijavljena tijela ili

b) potvrda o sukladnosti za uporabu sastavnog dijela interoperabilnosti, razmotrenog u njegovu željezničkom okruženju, a posebno u slučaju funkcionalnih zahtjeva, koju je izdalo prijavljeno tijelo ili prijavljena tijela.

(5) Proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik označava datumom i potpisuje »EZ« izjavu.

Neusklađenost sastavnog dijela interoperabilnosti s osnovnim zahtjevima

Članak 53.

(1) Kada Agencija utvrdi da sastavni dio interoperabilnosti koji je obuhvaćen »EZ« izjavom o sukladnosti ili prikladnosti za uporabu i koji je stavljen na tržište vjerojatno neće, pri namjenskoj uporabi, ispunjavati osnovne zahtjeve, ograničit će njegovo područje primjene, zabraniti njegovu uporabu, narediti njegovo povlačenje s tržišta ili ga ukloniti s tržišta.

(2) Agencija odmah obavještava Europsku komisiju, Agenciju Europske unije za željeznice i druge države članice Europske unije o poduzetim mjerama i navodi razloge za svoju odluku, pri čemu posebno naznačuje proizlazi li neusklađenost zbog:

a) neispunjavanja osnovnih zahtjeva

b) neispravne primjene europskih specifikacija, ako se takve specifikacije primjenjuju ili

c) nepotpunosti europskih specifikacija.

(3) Kada odluka iz stavka 1. ovoga članka proizlazi zbog nepotpunosti europskih specifikacija, Agencija primjenjuje jednu ili više sljedećih mjera:

a) djelomično ili potpuno povlačenje specifikacija iz službenog glasila u kojima su navedene ili

b) ako odgovarajuća specifikacija predstavlja usklađenu normu, tada se ta norma ograničava ili povlači u smislu članka 11. Uredbe (EU) br. 1025/2012.

(4) Kada Agencija utvrdi da sastavni dio interoperabilnosti za koji postoji »EZ« izjava o sukladnosti nije sukladan s osnovnim zahtjevima, poduzet će odgovarajuće zakonske mjere protiv onoga tko je sastavio izjavu o sukladnosti te o tome obavijestiti Europsku komisiju i ostale države članice Europske unije.

(5) Kada Agencija ustanovi da je »EZ« izjava o sukladnosti nepropisno sastavljena, ona poduzima odgovarajuće mjere kako bi se zabranilo stavljanje sastavnih dijelova interoperabilnosti na tržište.

(6) Prilikom utvrđene nesukladnosti iz stavka 4. ovoga članka proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik dužni su iznova uspostaviti sukladnost sastavnog dijela interoperabilnosti i pritom se pridržavati odredbi ovoga Zakona.

 

VIII. PODSUSTAVI

Slobodno kretanje podsustava

Članak 54.

(1) Uz odredbe ovoga Zakona o stavljanju na tržište i puštanju u uporabu te primjenu ostalih propisa (iz područja gradnje, zaštite okoliša i ostalih), strukturni podsustavi koji su dio željezničkog sustava i koji ispunjavaju osnovne zahtjeve mogu se bez zabrane i ograničenja graditi, puštati u uporabu i koristiti na teritoriju Republike Hrvatske.

(2) U smislu stavka 1. ovoga članka priznaju se pregledi koji su već obavljeni:

a) u okviru postupka koji vodi do sastavljanja »EZ« izjave o provjeri ili

b) u ostalim državama članicama Europske unije radi provjere sukladnosti s istovjetnim zahtjevima u istovjetnim uvjetima rada.

Sukladnost s TSI-ima i nacionalnim pravilima

Članak 55.

(1) Smatra se da su strukturni podsustavi koji su obuhvaćeni »EZ« izjavom o provjeri izdanom upućivanjem na TSI-e u skladu s člankom 60. i člankom 63. stavcima 1., 2. i 3. ovoga Zakona ili izjavom o provjeri izdanom upućivanjem na nacionalna pravila u skladu s člankom 39. stavcima 3. i 15. ovoga Zakona odnosno koji su obuhvaćeni objema izjavama, interoperabilni i sukladni s odgovarajućim osnovnim zahtjevima.

(2) Nacionalna pravila za provedbu osnovnih zahtjeva i, prema potrebi, prihvatljivi nacionalni načini osiguravanja usklađenosti primjenjuju se u sljedećim slučajevima:

a) ako TSI-i ne obuhvaćaju ili ne obuhvaćaju u potpunosti određene dijelove koji odgovaraju osnovnim zahtjevima, uključujući otvorena pitanja

b) ako se ne primjenjuje jedan ili više TSI-a ili njihovi dijelovi u skladu s člankom 38. ovoga Zakona

c) ako poseban slučaj zahtijeva primjenu tehničkih pravila koja nisu uključena u odgovarajući TSI

d) nacionalna pravila koja se koriste za određivanje postojećih sustava, čija je svrha ograničena na ocjenjivanje tehničke usklađenosti vozila s mrežom

e) mreže i vozila koja nisu obuhvaćena TSI-ima ili

f) kao nužnu privremenu preventivnu mjeru, posebno nakon nesreće.

Odobrenje za puštanje u uporabu infrastrukturnih podsustava

Članak 56.

(1) Upravitelj infrastrukture u okviru sustava upravljanja sigurnošću uspostavlja pravila o puštanju u uporabu infrastrukturnih podsustava u skladu s odgovornošću za nadzor rizika te u skladu sa zajedničkim sigurnosnim metodama za vrednovanje i procjenu rizika i za ocjenjivanje sukladnosti sa zahtjevima iz uvjerenja o sigurnosti.

(2) Upravitelj infrastrukture mora za svaki infrastrukturni podsustav koji se nalazi ili se koristi na teritoriju Republike Hrvatske prije puštanja u uporabu imati odobrenje za puštanje u uporabu koje izdaje Agencija.

(3) Odredbe o izdavanju odobrenja za puštanje u uporabu podsustava odnose se i na dijelove podsustava.

(4) Infrastrukturni podsustavi puštaju se u uporabu samo ako su projektirani, izgrađeni i ugrađeni tako da pri uključivanju u željeznički sustav ispunjavaju osnovne zahtjeve i ako je za te podsustave izdano odgovarajuće odobrenje u skladu s ovim člankom.

(5) Agencija je dužna na svojoj mrežnoj stranici javno objaviti smjernice za podnošenje zahtjeva za izdavanje odobrenja iz ovoga članka u kojem će opisati postupak izdavanja, navesti zahtjeve koje je potrebno ispuniti za izdavanje i navesti dokumentaciju koju je potrebno priložiti zahtjevu.

(6) Smjernice iz stavka 5. ovoga članka stavljaju se na raspolaganje podnositeljima zahtjeva bez naknade.

(7) Podnositelj zahtjeva podnosi Agenciji zahtjev za odobrenje za puštanje u uporabu infrastrukturnih podsustava, uz koji prilaže dokaze o:

a) »EZ« izjavama o provjeri

b) tehničkoj kompatibilnosti podsustava sa sustavom u koji se integriraju, utvrđenoj na temelju odgovarajućih TSI-a, nacionalnih pravila i registara

c) sigurnoj integraciji podsustava, utvrđenoj na temelju odgovarajućih TSI-a, nacionalnih pravila te zajedničkih sigurnosnih metoda i

d) pozitivnoj odluci Agencije Europske unije za željeznice izdanoj u skladu s člankom 59. ovoga Zakona u slučaju prometno-upravljačkih i signalno-sigurnosnih podsustava na pruzi koji obuhvaćaju opremu Europskog sustava upravljanja i nadzora vlakova (ETCS) i/ili Globalnog sustava pokretnih komunikacija za željeznički promet (GSM-R) te usklađenosti s rezultatima postupka u smislu članka 30. stavka 2. Uredbe (EU) 2016/796, a u slučaju promjene nacrta specifikacija natječaja ili opisa predviđenih tehničkih rješenja koja su izrađena nakon te pozitivne odluke.

(8) U roku od 30 dana od primitka zahtjeva podnositelja Agencija obavješćuje podnositelja zahtjeva da je dokumentacija potpuna ili traži potrebne dodatne informacije, za čije pružanje određuje razuman rok.

(9) Agencija provjerava i potvrđuje potpunost, ispravnost i dosljednost dokumentacije i, u slučaju pružne opreme ERTMS-a, usklađenost s pozitivnom odlukom Agencije Europske unije za željeznicu, izdanom u skladu s člankom 59. ovoga Zakona i, prema potrebi, usklađenost s rezultatom postupka u smislu članka 30. stavka 2. Uredbe (EU) 2016/796.

(10) Nakon potvrde iz stavka 9. ovoga članka Agencija izdaje rješenje o odobrenju za puštanje u uporabu infrastrukturnih podsustava ili obavješćuje podnositelja zahtjeva o svojoj negativnoj odluci u unaprijed utvrđenom, razumnom roku, a u svakom slučaju u roku od najduže 60 dana od primitka svih potrebnih informacija.

(11) Postupak za izdavanje odobrenja za puštanje u uporabu infrastrukturnog podsustava može se voditi prije, nakon ili usporedno s postupcima koji se vode u skladu s propisom kojim se uređuje područje gradnje.

Postupak izdavanja odobrenja za puštanje u uporabu infrastrukturnog podsustava

Članak 57.

(1) Agencija će rješenje o podnesenom zahtjevu za izdavanje odobrenja za puštanje u uporabu infrastrukturnog podsustava donijeti u roku od najduže 60 dana od dostave potpunog zahtjeva.

(2) Odluka Agencije kojom se odbija zahtjev za odobrenje za puštanje u uporabu infrastrukturnih podsustava mora biti valjano obrazložena.

(3) Podnositelj zahtjeva može, u roku od 30 dana od primitka negativne odluke, Agenciji podnijeti obrazloženi zahtjev da preispita svoju odluku.

(4) Agencija je dužna, u roku od dva mjeseca od dana primitka zahtjeva za preispitivanje, potvrditi ili opozvati svoju odluku.

(5) Ako Agencija potvrdi svoju negativnu odluku, podnositelj zahtjeva može pokrenuti upravni spor.

Obnova ili modernizacija postojećih infrastrukturnih podsustava

Članak 58.

(1) U slučaju obnove ili modernizacije postojećih podsustava, podnositelj zahtjeva šalje dokumentaciju Agenciji u kojoj opisuje projekt.

(2) U roku od 30 dana od primitka zahtjeva podnositelja, Agencija obavješćuje podnositelja zahtjeva da je dokumentacija potpuna ili traži potrebne dodatne informacije, za čije pružanje određuje razuman rok.

(3) Agencija, a u slučaju pružnih projekata ERTMS-a i u bliskoj suradnji s Agencijom Europske unije za željeznice, ispituje dokumentaciju i odlučuje je li potrebno novo odobrenje za puštanje u uporabu, i to na temelju sljedećih kriterija:

a) predviđeni radovi mogli bi imati negativan učinak na ukupnu razinu sigurnosti određenog podsustava

b) to zahtijevaju odgovarajući TSI-i

c) to zahtijevaju nacionalni planovi provedbe koje su utvrdile države članice Europske unije ili

d) izmijenjene su vrijednosti parametara na temelju kojih je već dodijeljeno odobrenje.

(4) Agencija donosi rješenje u unaprijed utvrđenom, razumnom roku, a u svakom slučaju u roku od najduže 60 dana od primitka svih potrebnih informacija.

Usklađena provedba ERTMS-a

Članak 59.

(1) Podnositelj zahtjeva za odobrenje ERTMS-a je fizička ili pravna osoba koja zahtijeva odluku Agencije Europske unije za željeznice o odobrenju tehničkih rješenja predviđenih za projekte pružne opreme ERTMS-a.

(2) Podnositelj zahtjeva podnosi zahtjev za odobrenje Agenciji Europske unije za željeznice.

(3) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka, a koji se odnosi na pojedinačne projekte ERTMS-a ili za kombinaciju projekata, prugu, skupinu pruga ili mrežu, prilaže se dokumentacija koja uključuje:

a) nacrt specifikacija natječaja ili opis predviđenih tehničkih rješenja

b) dokumentirane dokaze uvjeta potrebnih za tehničku i operativnu kompatibilnost podsustava s vozilima koja su namijenjena za rad na određenoj mreži

c) dokumentirane dokaze o usklađenosti predviđenih tehničkih rješenja s odgovarajućim TSI-ima i

d) sve ostale potrebne dokumente, kao što su mišljenja nacionalnih tijela nadležnih za sigurnost, izjave o provjeri ili potvrde o sukladnosti.

(4) Zahtjev iz stavka 2. ovoga članka i informacije o svim zahtjevima, fazama postupaka i njihovu ishodu te, prema potrebi, zahtjevi i odluke odbora za žalbe podnose se ili objavljuju putem jedinstvene kontaktne točke u smislu članka 12. Uredbe (EU) 2016/796.

(5) Agencija može izdati mišljenje o zahtjevu za odobrenje podnositelju zahtjeva prije podnošenja zahtjeva ili Agenciji Europske unije za željeznice nakon takvog podnošenja.

»EZ« provjera podsustava

Članak 60.

(1) »EZ« provjera podsustava počinje u fazi projektiranja i traje cijelo razdoblje proizvodnje do faze preuzimanja prije početka stavljanja podsustava na tržište ili puštanja u uporabu.

(2) »EZ« provjera podsustava uključuje i provjeru sučelja podsustava prema sustavu u koji se podsustav integrira, u skladu s odgovarajućim TSI-em.

(3) Podnositelj zahtjeva odgovoran je za prikupljanje tehničke dokumentacije koju treba priložiti »EZ« izjavi o provjeri.

(4) Tehnička dokumentacija sadrži sve potrebne dokumente o svojstvima podsustava i po potrebi sve dokumente o potvrđivanju sukladnosti sastavnog dijela interoperabilnosti.

(5) Tehnička dokumentacija sadrži sve podatke koji se odnose na uvjete i ograničenja uporabe te upute za popravak, stalni ili rutinski nadzor, podešavanje i održavanje.

(6) U slučaju obnove ili modernizacije podsustava koja za posljedicu ima izmjenu tehničke dokumentacije i koja utječe na valjanost već provedenih postupaka provjera, podnositelj zahtjeva procjenjuje potrebu za novom »EZ« izjavom o provjeri.

(7) Tijekom postupka provjere podsustava prijavljeno tijelo može izdati privremeni izvještaj o pojedinim fazama provjere ili o provjeri pojedinih dijelova podsustava (engl. Intermediate Statement of Verification – ISV).

(8) Prijavljeno tijelo može izdati potvrde o provjeri za seriju podsustava ili za određene dijelove tih podsustava, ako je to predviđeno odgovarajućim TSI-ima.

Neusklađenost podsustava s osnovnim zahtjevima

Članak 61.

(1) Ako u bilo kojem trenutku Agencija utvrdi da strukturni podsustav koji je obuhvaćen »EZ« izjavom o provjeri s priloženom tehničkom dokumentacijom nije u potpunosti u skladu s ovim Zakonom, a posebno ako ne ispunjava osnovne zahtjeve, može zatražiti dodatne preglede te o tome izvijestiti Europsku komisiju.

(2) Agencija navodi je li nepostojanje potpune usklađenosti s ovim Zakonom posljedica:

a) neusklađenosti s osnovnim zahtjevima ili s TSI-em ili nepravilne primjene TSI-a, u kojem slučaju Europska komisija odmah obavještava državu članicu Europske unije u kojoj ima prebivalište ili sjedište osoba koja je neispravno sastavila »EZ« izjavu o provjeri i od države članice Europske unije zahtijeva da poduzme odgovarajuće mjere ili

b) nepotpunosti TSI-a, u kojem se slučaju primjenjuje postupak izmjene TSI-a.

Pretpostavka sukladnosti

Članak 62.

Za sastavne dijelove interoperabilnosti i podsustave koji su sukladni s usklađenim normama ili njihovim dijelovima, a na koje su upućivanja objavljena u Službenom listu Europske unije, pretpostavlja se da su sukladni s osnovnim zahtjevima obuhvaćenim tim normama ili njihovim dijelovima.

»EZ« izjava o provjeri podsustava

Članak 63.

(1) Podnositelj zahtjeva zahtijeva od tijela za ocjenjivanje sukladnosti koje je odabrao u tu svrhu da provede postupak »EZ« provjere iz Priloga 5. ovoga Zakona, u svrhu sastavljanja »EZ« izjave o provjeri koja je potrebna za stavljanje na tržište i puštanje u uporabu u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) »EZ« izjava o provjeri podsustava je izjava koju sastavlja podnositelj zahtjeva i u kojoj pod materijalnom i kaznenom odgovornošću izjavljuje da predmetni podsustav koji je bio podvrgnut odgovarajućim postupcima provjere ispunjava zahtjeve mjerodavnog zakonodavstva Europske unije uključujući sva primjenjiva nacionalna pravila.

(3) »EZ« izjava o provjeri podsustava i prateća dokumentacija moraju biti datirani i ovjereni potpisom podnositelja zahtjeva.

(4) Odredbe stavaka 1. do 3. ovoga članka primjenjuju se i na privremeni izvještaj o pojedinim fazama provjere ili o provjeri pojedinih dijelova podsustava koja se provodi u skladu s Prilogom 5. ovoga Zakona i na dopunsku »EZ« izjavu o provjeri podsustava iz članka 64. ovoga Zakona.

(5) »EZ« izjava o provjeri za podsustav može biti dopunjena u slučaju dodatnih provjera podsustava koje se provode u slučaju izdavanja dodatnog odobrenja za puštanje u uporabu, pri čemu je njezino područje primjene ograničeno na područje primjene dodatnih provjera.

»EZ« izjava o provjeri podsustava u slučaju izmjene podsustava

Članak 64.

(1) Odredbe ovoga članka primjenjuju se prilikom izmjene podsustava koji posjeduje »EZ« izjavu o provjeri i koja ne predstavlja izmjenu u okviru održavanja.

(2) Ako podnositelj zahtjeva koji izvodi radove na izmjeni podsustava dokaže da izmjena ne utječe na osnovne značajke podsustava bitne za sukladnost s osnovnim parametrima, podnositelj zahtjeva:

a) ažurira dokumente sadržane u tehničkoj dokumentaciji priloženoj »EZ« izjavi o provjeri i

b) ne mora sastavljati novu »EZ« izjavu o provjeri.

(3) Ako podnositelj zahtjeva koji izvodi radove na izmjeni podsustava dokaže da izmjena utječe na osnovne značajke podsustava bitne za sukladnost s određenim osnovnim parametrima:

a) podnositelj zahtjeva sastavlja dopunsku »EZ« izjavu o provjeri u odnosu na mjerodavne osnovne parametre

b) dopunska »EZ« izjava o provjeri sadrži popis dokumenata koji nisu više važeći u odnosu na izvornu tehničku dokumentaciju koja je priložena izvornoj »EZ« izjavi o provjeri

c) tehnička dokumentacija priložena dopunskoj »EZ« izjavi o provjeri uključuje dokaz da je utjecaj izmjene podsustava ograničen na mjerodavne osnovne parametre i

d) izvorna »EZ« izjava o provjeri smatra se važećom za ostale osnovne parametre koji nisu obuhvaćeni izmjenom podsustava.

Probni rad prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava

Članak 65.

(1) Agencija može nakon podnošenja zahtjeva, a prije izdavanja odobrenja za puštanje u uporabu prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava, odrediti provođenje probnog rada u trajanju od najmanje 30 dana.

(2) Prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav može se u probnom radu koristiti na način i uz uvjete upravitelja infrastrukture koje odobri Agencija.

(3) Upravitelj infrastrukture je u skladu s ovim Zakonom tijekom probnog rada prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava odgovoran za sigurnost željezničkog sustava.

Nadzor rada podsustava

Članak 66.

Nakon puštanja u uporabu ili stavljanja na tržište strukturnog podsustava Agencija, u okviru nadzora sustava upravljanja sigurnošću, obavlja nadzor rada podsustava u skladu s postupcima za ocjenjivanje i provjeru koji su utvrđeni u odgovarajućim strukturnim i funkcionalnim TSI-ima:

a) za infrastrukturne podsustave, u okviru izdavanja uvjerenja o sigurnosti i nadzora sustava upravljanja sigurnošću

b) za vozila upravitelja infrastrukture, u okviru izdavanja uvjerenja o sigurnosti i nadzora sustava upravljanja sigurnošću i

c) za vozila željezničkog prijevoznika, u okviru izdavanja potvrde o sigurnosti i nadzora sustava upravljanja sigurnošću.

Probna pružna dionica

Članak 67.

(1) Na zahtjev upravitelja infrastrukture Agencija može izdati odobrenje za probnu pružnu dionicu u svrhu ispitivanja materijala, elemenata, sklopova, uređaja, postrojenja te vozila i njihovih dijelova za koje nisu propisani tehnički uvjeti i hrvatske norme odnosno za koje ne postoje odgovarajući dokumenti o sukladnosti izdani od ovlaštenih tijela za ocjenjivanje sukladnosti.

(2) Odobrenje za probnu pružnu dionicu mora sadržavati:

a) predmet ispitivanja

b) program ispitivanja koji odobri Agencija

c) lokaciju pružne dionice i vrijeme trajanja ispitivanja i

d) posebne uvjete i mjere za sigurnost željezničkog sustava.

(3) Ako upravitelj infrastrukture do isteka vremena trajanja probne pružne dionice ne podnese zahtjev za izdavanje odobrenja za puštanje u uporabu strukturnog podsustava, a u svakom slučaju ako se odobrenje ne izda, predmet ispitivanja mora se ukloniti sa željezničke infrastrukture.

(4) Probna pružna dionica nije dio postupka izdavanja odobrenja za puštanje u uporabu strukturnog podsustava.

 

IX. VOZILA

Stavljanje mobilnih podsustava na tržište

Članak 68.

(1) Podnositelj zahtjeva stavlja mobilne podsustave na tržište samo ako su projektirani, izrađeni i ugrađeni tako da ispunjavaju osnovne zahtjeve.

(2) Podnositelj zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka osigurava postojanje odgovarajuće izjave o provjeri.

Odobrenje za stavljanje vozila na tržište i podnošenje zahtjeva

Članak 69.

(1) Podnositelj zahtjeva stavlja vozilo na tržište tek nakon što je primio odobrenje za stavljanje vozila na tržište koje izdaje Agencija Europske unije za željeznice u skladu s člankom 70. ovoga Zakona ili Agencija u skladu s člankom 71. ovoga Zakona.

(2) U svojem zahtjevu za odobrenje za stavljanje vozila na tržište iz stavka 1. ovoga članka podnositelj zahtjeva određuje područje uporabe vozila.

(3) Zahtjev iz stavka 2. ovoga članka mora sadržavati dokaze da je provjerena tehnička kompatibilnost između vozila i mreže područja uporabe.

(4) Uz zahtjev iz stavka 2. ovoga članka prilaže se dokumentacija u vezi s vozilom ili tipom vozila, kojom se dokazuje:

a) stavljanje na tržište mobilnih podsustava od kojih se sastoji vozilo u skladu s člankom 68. ovoga Zakona, na temelju »EZ« izjave o provjeri

b) tehnička kompatibilnost podsustava iz točke a) ovoga stavka u vozilu, utvrđena na temelju odgovarajućih TSI-a i, prema potrebi, nacionalnih pravila

c) sigurna integracija podsustava iz točke a) ovoga stavka u vozilu, utvrđena na temelju odgovarajućih TSI-a i, prema potrebi, nacionalnih pravila te zajedničkih sigurnosnih metoda i

d) tehnička kompatibilnost vozila s mrežom na području uporabe iz stavka 2. ovoga članka, utvrđena na temelju odgovarajućih TSI-a i, prema potrebi, nacionalnih pravila, registara infrastrukture te zajedničkih sigurnosnih metoda za procjenu rizika.

(5) Zahtjev iz stavka 2. ovoga članka i informacije o svim zahtjevima, fazama pokrenutih postupaka i njihovu ishodu te zahtjevi i odluke odbora za žalbe podnose se ili objavljuju putem jedinstvene kontaktne točke iz članka 12. Uredbe (EU) 2016/796.

(6) Kada su za dobivanje dokumentacije o tehničkoj kompatibilnosti iz stavka 4. točaka b) i d) ovoga članka potrebna ispitivanja, Agencija može podnositelju zahtjeva izdati privremeno odobrenje za stavljanje vozila na tržište u svrhu daljnjih provjera kompatibilnosti na mreži.

(7) Upravitelj infrastrukture dužan je, uz savjetovanje s podnositeljem zahtjeva, osigurati provedbu svih ispitivanja u roku od tri mjeseca od primitka zahtjeva podnositelja.

(8) Prema potrebi, Agencija poduzima mjere kojima se osigurava provedba ispitivanja iz stavka 7. ovoga članka.

Postupak izdavanja odobrenja za stavljanje vozila na tržište

Članak 70.

(1) Agencija Europske unije za željeznice ili Agencija, kada je područje uporabe vozila ograničeno na mrežu Republike Hrvatske, po izboru i na zahtjev podnositelja zahtjeva izdaje odobrenje za stavljanje vozila na tržište ili obavještava podnositelja zahtjeva o negativnoj odluci unutar unaprijed određenog razumnog roka te, u svakom slučaju, najkasnije u roku od četiri mjeseca, odnosno Agencija u roku od najduže 60 dana nakon primitka svih potrebnih informacija od podnositelja zahtjeva.

(2) Agencija Europske unije za željeznice ili Agencija provodi postupak izdavanja odobrenja kako je određeno u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2018/545 оd 4. travnja 2018. o utvrđivanju praktičnih aranžmana za postupak odobravanja željezničkih vozila i postupak odobravanja tipa željezničkih vozila u skladu s Direktivom (EU) 2016/797 Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 90, 6. 4. 2018.).

(3) Odobrenja iz stavka 1. ovoga članka omogućuju stavljanje vozila na tržište Europske unije.

(4) Agencija Europske unije za željeznice izdaje odobrenje za stavljanje vozila na tržište za vozila koja imaju područje uporabe u jednoj ili više država članica.

(5) U svrhu izdavanja odobrenja iz stavka 4. ovoga članka, Agencija Europske unije za željeznice:

a) ocjenjuje dokumentaciju navedenu u članku 69. stavku 4. točkama b), c) i d) ovoga Zakona kako bi provjerila potpunost, ispravnost i dosljednost dokumentacije u odnosu na odgovarajuće TSI-e i

b) upućuje dokumentaciju podnositelja zahtjeva Agenciji za traženo područje uporabe radi ocjenjivanja dokumentacije kako bi se provjerila njezina potpunost, ispravnost i dosljednost u odnosu na članak 69. stavak 4. točku d) ovoga Zakona i u odnosu na članak 69. stavak 4. točke a), b) i c) ovoga Zakona u odnosu na važeća nacionalna pravila.

(6) U okviru ocjena iz stavka 5. ovoga članka i u slučaju opravdane sumnje Agencija Europske unije za željeznice ili Agencija mogu zatražiti provedbu ispitivanja na mreži.

(7) U svrhu olakšavanja i provedbe ispitivanja na mreži iz stavka 6. ovoga članka Agencija može izdati privremena odobrenja za stavljanje vozila na tržište.

(8) Upravitelj infrastrukture dužan je osigurati provedbu svih ispitivanja u roku od tri mjeseca od zahtjeva Agencije Europske unije za željeznice ili Agencije.

(9) Ako Agencija Europske unije za željeznice nije suglasna s negativnom ocjenom Agencije u skladu sa stavkom 5. točkom b) ovoga članka, o tome obavještava Agenciju i navodi razloge za svoje neslaganje.

(10) Agencija Europske unije za željeznice i Agencija surađuju radi postizanja dogovora o uzajamno prihvatljivoj ocjeni, a prema potrebi mogu u taj postupak uključiti i podnositelja zahtjeva.

(11) Ako u roku od 30 dana nakon što je Agencija Europske unije za željeznice o svojem neslaganju obavijestila Agenciju nije bilo moguće postići dogovor o uzajamno prihvatljivoj ocjeni, Agencija Europske unije za željeznice donosi konačnu odluku, osim ako je Agencija predmet uputila na arbitražu pred odbor za žalbe koji je uspostavljen u skladu s člankom 55. Uredbe (EU) 2016/796.

(12) Ako se Agencija Europske unije za željeznice ne složi s pozitivnom ocjenom Agencije u skladu sa stavkom 5. točkom b) ovoga članka, o tome obavještava Agenciju i navodi razloge za svoje neslaganje.

(13) Agencija Europske unije za željeznice i Agencija surađuju radi postizanja dogovora o uzajamno prihvatljivoj ocjeni iz stavka 10. ovoga članka, a prema potrebi mogu u taj postupak uključiti i podnositelja zahtjeva.

(14) Ako u roku od 30 dana nakon što je Agencija Europske unije za željeznice o svom neslaganju iz stavka 12. ovoga članka obavijestila Agenciju nije bilo moguće postići dogovor o uzajamno prihvatljivoj ocjeni, Agencija Europske unije za željeznice donosi konačnu odluku.

(15) Svaka odluka kojom se odbija odobrenje za stavljanje vozila na tržište ili kojom se isključuju dijelovi mreže u skladu s negativnom ocjenom kako je navedeno u ovome članku mora biti obrazložena.

(16) U roku od 30 dana od primitka negativne odluke podnositelj zahtjeva može prema nadležnosti od Agencije Europske unije za željeznice ili Agencije zatražiti preispitivanje odluke.

(17) Agencija Europske unije za željeznice ili Agencija imaju dva mjeseca od dana primitka zahtjeva za preispitivanje da potvrde ili opozovu svoju odluku.

(18) Ako negativna ocjena Agencije Europske unije za željeznice bude potvrđena, podnositelj zahtjeva može podnijeti žalbu odboru za žalbe određenom u skladu s člankom 55. Uredbe (EU) 2016/796.

(19) Ako negativna odluka Agencije bude potvrđena, podnositelj zahtjeva može pokrenuti upravni spor.

Odobrenje za stavljanje vozila na tržište na mreži Republike Hrvatske

Članak 71.

(1) Kada je područje uporabe vozila ograničeno na mrežu Republike Hrvatske, Agencija na zahtjev i po izboru podnositelja zahtjeva izdaje rješenje o odobrenju za stavljanje vozila na tržište za čije izdavanje je odgovorna Agencija.

(2) Prilikom izdavanja odobrenja iz stavka 1. ovoga članka Agencija ocjenjuje dokumentaciju u skladu s člankom 69. ovoga Zakona, posebno u odnosu na tehničke uvjete za vozila i u skladu s postupcima utvrđenima u izravno primjenjivim propisima Europske unije.

(3) U roku od 30 dana od primitka zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka Agencija obavještava podnositelja zahtjeva da je dokumentacija potpuna ili traži potrebne dodatne informacije.

(4) Odobrenje je važeće i bez proširenja područja uporabe nakon savjetovanja s nadležnim nacionalnim tijelima nadležnima za sigurnost za vozila koja voze do kolodvora u susjednim državama članicama sa sličnim značajkama mreže, ako su ti kolodvori u blizini granice.

(5) Savjetovanja iz stavka 4. ovoga članka mogu se provoditi za svaki slučaj zasebno ili mogu biti određena u sporazumu između nacionalnih tijela nadležnih za sigurnost.

(6) Kada je područje uporabe ograničeno na područje Republike Hrvatske te u slučaju neprimjene jednog ili više TSI-a ili njihovih dijelova, kako je navedeno u članku 38. ovoga Zakona, Agencija izdaje odobrenje tek nakon primjene postupka utvrđenog u tom članku.

(7) Tehničke uvjete, kojima moraju udovoljavati vozila, propisuje ministar pravilnikom.

5. Pravilnik o željezničkim vozilima

Izdavanje odobrenja za stavljanje vozila na tržište

Članak 72.

U odobrenjima za stavljanje vozila na tržište navode se:

a) područje (područja) uporabe

b) vrijednosti parametara navedene u TSI-ima i, ako je primjenjivo, u nacionalnim pravilima, za provjeru tehničke kompatibilnosti između vozila i područja uporabe

c) usklađenost vozila s odgovarajućim TSI-ima i skupovima nacionalnih pravila, u odnosu na parametre iz točke b) ovoga stavka i

d) uvjeti korištenja vozilom i druga ograničenja.

Modernizacija i obnova

Članak 73.

U slučaju obnove ili modernizacije postojećih vozila koja već imaju odobrenje za stavljanje vozila na tržište, novo odobrenje za stavljanje vozila na tržište potrebno je ako:

a) se izmijene vrijednosti parametara iz članka 72. točke b) ovoga Zakona koje su izvan raspona prihvatljivih parametara kako su utvrđeni u TSI-ima

b) bi predviđeni radovi mogli imati negativan učinak na ukupnu razinu sigurnosti vozila ili

c) to zahtijevaju odgovarajući TSI-i.

Proširenje područja uporabe odobrenih vozila

Članak 74.

(1) Ako podnositelj zahtjeva želi proširiti područje uporabe već odobrenog vozila, on dopunjava dokumentaciju relevantnim dokumentima iz članka 69. stavka 4. ovoga Zakona koji se odnose na dodatno područje uporabe.

(2) Podnositelj zahtjeva podnosi dokumentaciju Agenciji Europske unije za željeznice koja nakon provedbe postupaka utvrđenih u članku 70. ovoga Zakona izdaje izmijenjeno odobrenje koje obuhvaća prošireno područje uporabe.

(3) Ako je podnositelj zahtjeva dobio odobrenje u skladu s člankom 71. ovoga Zakona i želi proširiti područje uporabe u Republici Hrvatskoj, on dopunjava dokumentaciju relevantnim dokumentima iz članka 69. stavka 4. ovoga Zakona koji se odnose na dodatno područje uporabe.

(4) Podnositelj zahtjeva iz stavka 3. ovoga članka podnosi dokumentaciju Agenciji koja, nakon provedbe postupaka utvrđenih u članku 70. ovoga Zakona, izdaje ažurirano odobrenje koje obuhvaća prošireno područje uporabe.

Izuzeća za vozila iz trećih zemalja

Članak 75.

(1) Članci od 69. do 73. ovoga Zakona ne primjenjuju se na lokomotive i vlakove na vlastiti pogon iz trećih zemalja za koje je predviđeno da će prometovati do kolodvora koji se nalazi na teritoriju Republike Hrvatske u blizini granice i koji su namijenjeni za odvijanje prekograničnog prometa.

(2) Sukladnost lokomotiva i vlakova na vlastiti pogon iz trećih zemalja iz stavka 1. ovoga članka s osnovnim zahtjevima ovoga Zakona željeznički prijevoznik osigurava u skladu sa svojim sustavom upravljanja sigurnošću i prema potrebi u skladu s člankom 31. ovoga Zakona.

Upis u registar vozila čije je stavljanje na tržište odobreno

Članak 76.

(1) Prije prve uporabe vozila i nakon što je odobrenje za njegovo stavljanje na tržište dodijeljeno u skladu s ovim Zakonom, vozilo se na zahtjev posjednika mora upisati u registar vozila u skladu s člankom 90. ovoga Zakona.

(2) Ako je područje uporabe vozila ograničeno na mrežu Republike Hrvatske, vozilo se upisuje u registar vozila u Republici Hrvatskoj.

(3) Ako područje uporabe vozila obuhvaća mrežu više od jedne države članice Europske unije, vozilo se upisuje u registar vozila u jednoj od tih država članica.

Provjere prije uporabe odobrenih vozila

Članak 77.

(1) Željeznički prijevoznik dužan je prije uporabe vozila na području uporabe koje je utvrđeno u odobrenju za stavljanje na tržište provjeriti da je:

a) za vozilo izdano odobrenje za stavljanje na tržište te da je ono uredno upisano u registar vozila

b) vozilo kompatibilno s trasom na temelju registra infrastrukture, odgovarajućih TSI-a ili bilo kojih potrebnih informacija koje upravitelj infrastrukture mora dostaviti bez naknade i u razumnom roku, ako registar infrastrukture ne postoji ili je nepotpun i

c) vozilo ispravno uključeno u sastav vlaka namijenjeno za vožnju, uzimajući u obzir sustav upravljanja sigurnošću utvrđen ovim Zakonom i TSI-em za odvijanje prometa i upravljanje prometom.

(2) Radi ispunjavanja uvjeta iz stavka 1. ovoga članka željeznički prijevoznik može provesti ispitivanja u suradnji s upraviteljem infrastrukture.

(3) Upravitelj infrastrukture, uz savjetovanje s podnositeljem zahtjeva, osigurava provedbu svih ispitivanja u roku od tri mjeseca od primitka zahtjeva podnositelja.

Odobrenje za tip vozila

Članak 78.

(1) Tip vozila je vozilo koje odgovara osnovnim projektiranim svojstvima vozila koja su obuhvaćena potvrdom o tipskom ispitivanju ili ispitivanju projekta opisanom u odgovarajućem modulu za provjeru.

(2) Zahtjev za odobrenje za tip vozila iz stavka 1. ovoga članka i informacije o svim zahtjevima, tijeku pokrenutih postupaka i njihovu ishodu te zahtjevi i odluke odbora za žalbe podnose se ili objavljuju putem jedinstvene kontaktne točke iz članka 12. Uredbe (EU) 2016/796.

(3) Agencija Europske unije za željeznice ili Agencija izdaje odobrenje za tip vozila u skladu s postupkom izdavanja odobrenja za stavljanje vozila na tržište iz provedbenog akta Europske komisije.

(4) Ako Agencija Europske unije za željeznice ili Agencija izdaje odobrenje za stavljanje vozila na tržište, istodobno izdaje i odobrenje za tip vozila, koje je povezano s istim područjem uporabe vozila.

(5) Vozilo ili serija vozila koji su sukladni s odobrenim tipom vozila bez dodatnih provjera dobivaju odobrenje za vozilo na temelju Izjave o sukladnosti s tim tipom vozila, koju podnosi podnositelj zahtjeva.

(6) U slučaju promjene odgovarajućih odredaba u TSI-ima ili nacionalnim pravilima na temelju kojih je izdano odobrenje za tip vozila, u TSI-u ili nacionalnom pravilu određuje se ostaje li već izdano odobrenje za tip vozila i dalje važeće ili ga je potrebno obnoviti.

(7) U slučaju iz stavka 5. ovoga članka Agencija Europske unije za željeznice odnosno Agencija može provjeravati samo kriterije koji se odnose na izmijenjena pravila.

(8) Obnavljanje odobrenja za tip vozila iz stavka 5. ovoga članka ne utječe na odobrenja za stavljanje vozila na tržište koja su već izdana na temelju prethodnog odobrenja za stavljanje tog tipa vozila na tržište.

(9) Izjava o sukladnosti tipa utvrđuje se u skladu s:

a) postupcima provjere odgovarajućih TSI-a ili

b) ako se TSI-i ne primjenjuju, postupcima ocjenjivanja sukladnosti kako je utvrđeno u modulima B+D, B+F i H1 Odluke br. 768/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća.

(10) Odobrenja za tip vozila registriraju se u Europskom registru odobrenih tipova vozila.

(11) Ako Agencija izdaje odobrenje za tip vozila, dužna je informacije o odobrenjima tipa vozila ili varijantama tipa vozila i o novoj izvedbi tipa vozila ili varijanti tipa vozila dostaviti Agenciji Europske unije za željeznice koristeći standardni mrežni elektronički obrazac.

Nesukladnost vozila ili tipova vozila s osnovnim zahtjevima

Članak 79.

(1) Kada željeznički prijevoznik tijekom uporabe utvrdi da vozilo kojim se koristi ne ispunjava jedan od osnovnih zahtjeva, dužan je poduzeti potrebne korektivne mjere kako bi osigurao sukladnost tog vozila, pri čemu može obavijestiti Agenciju Europske unije za željeznice i Agenciju o poduzetim mjerama.

(2) Ako željeznički prijevoznik ima dokaz da je neusklađenost postojala već u trenutku izdavanja odobrenja za stavljanje na tržište, o tome obavještava Agenciju Europske unije za željeznice i Agenciju.

(3) Kada Agencija sazna, u okviru postupka nadzora predviđenog ovim Zakonom ili na neki drugi način, da vozilo ili tip vozila, za koje je odobrenje za stavljanje na tržište izdala prema nadležnosti Agencija Europske unije za željeznice ili Agencija u skladu s člancima 69. ili 78. ovoga Zakona, kada ga se upotrebljava u skladu s njegovom namjenom, a ne ispunjava jedan od osnovnih zahtjeva, o tome obavještava željezničkog prijevoznika koji upotrebljava to vozilo ili tip vozila i od njega traži da poduzme potrebne korektivne mjere kako bi osigurao sukladnost tog vozila ili tih vozila.

(4) Agencija obavještava Agenciju Europske unije za željeznice i nacionalna tijela nadležna za sigurnost, uključujući ona na čijem državnom području na kojem je u tijeku obrada zahtjeva za odobrenje za stavljanje na tržište vozila istog tipa o okolnostima iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Kada, u slučajevima navedenima u stavcima 1. i 3. ovoga članka, korektivne mjere koje je primijenio željeznički prijevoznik ne osiguraju sukladnost s osnovnim zahtjevima i ta nesukladnost dovede do ozbiljnog sigurnosnog rizika, Agencija može primijeniti privremene sigurnosne mjere u okviru nadzora, u skladu s ovim Zakonom.

(6) Privremene sigurnosne mjere u obliku privremenog ukidanja odobrenja tipa vozila istodobno mogu primijeniti Agencija ili Agencija Europske unije za željeznice te podliježu nadležnom sudskom preispitivanju i arbitražnom postupku utvrđenom u članku 70. ovoga Zakona.

(7) U slučajevima iz stavka 5. Agencija Europske unije za željeznice ili Agencija, nakon preispitivanja djelotvornosti bilo kojih mjera poduzetih radi uklanjanja ozbiljnog sigurnosnog rizika, može odlučiti ukinuti ili izmijeniti odobrenje kada se dokaže da u trenutku izdavanja odobrenja nije bio ispunjen određeni osnovni zahtjev.

(8) Agencija Europske unije za željeznice ili Agencija o odluci iz stavka 7. ovoga članka obavještava imatelja odobrenja za stavljanje na tržište ili odobrenja za tip vozila, navodeći razloge za svoju odluku.

(9) Imatelj iz stavka 8. ovoga članka može u roku od 30 dana od primitka odluke Agencije Europske unije za željeznice zatražiti preispitivanje odluke, u kojem se slučaju odluka o ukidanju privremeno obustavlja.

(10) Agencija Europske unije za željeznice ili Agencija mogu u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva za preispitivanje potvrditi ili ukinuti svoju odluku.

(11) Kada je to potrebno, u slučaju neslaganja između Agencije Europske unije za željeznice i Agencije u vezi s potrebom da se ograniči ili ukine odobrenje, primjenjuje se arbitražni postupak predviđen člankom 70. ovoga Zakona, a ako je rezultat tog postupka takav da se odobrenje za vozilo ne ograničava niti ukida, obustavljaju se privremene sigurnosne mjere iz stavka 5. ovoga članka.

(12) Ako odluka Agencije Europske unije za željeznice bude potvrđena, imatelj odobrenja za vozilo može podnijeti žalbu odboru za žalbe određenom u skladu s člankom 55. Uredbe (EU) 2016/796 u roku iz članka 59. te Uredbe.

(13) Ako odluka Agencije bude potvrđena, imatelj odobrenja za vozilo može pokrenuti odgovarajući postupak pred nadležnim sudom, u roku od dva mjeseca od dostave te odluke.

(14) Ako Agencija odluči ukinuti odobrenje za stavljanje na tržište koje je dodijelila, o tome odmah obavještava Agenciju Europske unije za željeznice i navodi razloge za svoju odluku, a Agencija Europske unije za željeznice zatim o tome obavještava ostala nacionalna tijela nadležna za sigurnost.

(15) Odluka Agencije Europske unije za željeznice ili Agencije o ukidanju odobrenja unosi se u odgovarajući registar vozila ili, u slučaju odobrenja za tip vozila, u Europski registar odobrenih tipova vozila, pri čemu Agencija Europske unije za željeznice i Agencija osiguravaju da željeznički prijevoznici koji se koriste vozilima istog tipa, kao što je vozilo ili tip koji podliježe ukidanju, budu pravodobno obaviješteni.

(16) Željeznički prijevoznici iz stavka 15. ovoga članka najprije provjeravaju postoji li neusklađenost vozila ili tipova vozila s osnovnim zahtjevima, u kojem se slučaju primjenjuje postupak predviđen u ovom članku.

(17) Kada se odobrenje za stavljanje vozila na tržište ukine, vozilo se ne smije više upotrebljavati, a njegovo se područje uporabe ne smije proširivati.

(18) Kada se odobrenje za tip vozila ukine, vozila izrađena na temelju tog odobrenja ne smiju se staviti na tržište ili, ako su već bila stavljena na tržište, moraju se povući s tržišta.

(19) Novo odobrenje za pojedinačno vozilo ili za tip vozila može se zatražiti na temelju postupaka predviđenih ovim Zakonom.

(20) Kada je, u slučajevima predviđenima u stavcima 1. i 3. ovoga članka, neusklađenost s osnovnim zahtjevima ograničena na dio područja uporabe vozila i ako je ta neusklađenost postojala već u trenutku izdavanja odobrenja za stavljanje vozila na tržište, odobrenje se mijenja tako da se isključe sporni dijelovi područja uporabe.

Označavanje vozila

Članak 80.

(1) Agencija svakom vozilu dodjeljuje europski broj vozila (engl. European vehicle number – EVN) nakon registracije vozila u registru vozila.

(2) Određivanje jedinstvenog broja vozila i dodatnih oznaka te način označavanja vozila utvrđeni su u TSI-u za podsustav »odvijanje prometa i upravljanje prometom«.

(3) Vozilu se jedinstveni broj vozila dodjeljuje samo jednom, osim ako nije drukčije određeno Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2018/1614 u skladu s relevantnim TSI-em.

(4) Uz jedinstveni broj, vozilo mora biti označeno i sa slovnom oznakom za posjednika vozila (engl. Vehicle Keeper Marking – VKM) koji preko Agencije dodjeljuje Agencija Europske unije za željeznice, a koji je kao takav upisan u registru vozila.

(5) Podnositelj zahtjeva za izdavanje prvog odobrenja za stavljanje vozila na tržište odgovoran je za označavanje tog vozila jedinstvenim brojem vozila koji mu je dodijeljen.

(6) Postupak dodjele oznake posjednika vozila te način označavanja vozila, koji nije utvrđen u TSI-u za podsustav »odvijanje prometa i upravljanje prometom«, propisuje ministar pravilnikom.

Subjekt nadležan za održavanje

Članak 81.

(1) Posjednik vozila mora osigurati da svako vozilo prije početka uporabe na mreži ima dodijeljen subjekt nadležan za održavanje (engl. Entity in Charge of Maintenance – ECM) koji se upisuje u registar vozila iz članka 90. ovoga Zakona.

(2) Subjekt nadležan za održavanje može biti željeznički prijevoznik, upravitelj infrastrukture, posjednik vozila ili druga pravna osoba ovlaštena za održavanje vozila.

(3) Neovisno o odgovornosti za sigurnu vožnju vlaka željezničkog prijevoznika i upravitelja infrastrukture, subjekt nadležan za održavanje dužan je kroz sustav održavanja osigurati da su vozila, za čije je održavanje nadležan, u tehnički ispravnom stanju koje omogućuje sigurnu vožnju.

(4) Subjekt nadležan za održavanje dužan je uspostaviti sustav održavanja za vozila te je putem tog sustava dužan:

a) osigurati da se vozila održavaju u skladu s uputama za održavanje proizvođača, uputama za održavanje posjednika vozila te svim primjenjivim zahtjevima za održavanje, uključujući nacionalna pravila za održavanje i odgovarajuće odredbe TSI-a

b) uvesti potrebne metode za vrednovanje i procjenu rizika uspostavljene u zajedničkim sigurnosnim metodama, prema potrebi u suradnji s drugim sudionicima

c) osigurati da njegovi izvođači provode mjere za upravljanje rizicima putem primjene zajedničkih sigurnosnih metoda za nadgledanje te da je to propisano odredbama ugovora koji se predočuju na zahtjev Agencije Europske unije za željeznice ili Agencije i

d) osigurati sljedivost djelatnosti održavanja.

(5) Sustav održavanja mora se sastojati od sljedećih funkcija:

a) funkcije nositelja upravljanja za nadzor i koordinaciju funkcija održavanja iz točaka od b) do d) ovoga stavka za osiguravanje sigurnog stanja svakog vozila u željezničkom sustavu

b) funkcije nositelja razvoja održavanja odgovornog za upravljanje dokumentacijom o održavanju, uključujući upravljanje konfiguracijom, na temelju projektnih i operativnih podataka, kao i učinkovitosti i razmjeni iskustava

c) funkcije nositelja upravljanja održavanja voznog parka za upravljanje uklanjanjem vozila iz prometa radi održavanja i njegovim vraćanjem u promet nakon održavanja i

d) funkcije nositelja održavanja koji provodi potrebno tehničko održavanje vozila ili njegovih dijelova, uključujući dokumentaciju o puštanju u uporabu.

(6) Subjekt nadležan za održavanje dužan je sam obavljati funkciju nositelja upravljanja, no može s drugim ugovornim strankama, kao što su radionice za održavanje, ugovoriti obavljanje funkcija održavanja iz stavka 5. točaka od b) do d) ovoga članka ili njihovih dijelova.

(7) Subjekt nadležan za održavanje osigurava usklađenost svih funkcija iz stavka 5. ovoga članka sa zahtjevima i kriterijima ocjenjivanja navedenima u Prilogu 6. ovoga Zakona.

(8) Radionice za održavanje primjenjuju odgovarajuće odjeljke Priloga 6. ovoga Zakona kako je utvrđeno u izravno primjenjivim propisima Europske unije, koji odgovaraju funkcijama i djelatnostima za koje se izdaje ovlaštenje.

(9) Odobrenje za radionice za održavanje željezničkih vozila izdaje Ministarstvo.

(10) Uvjete i način održavanja vozila propisuje ministar pravilnikom.

(11) Uvjete kojima moraju udovoljavati radionice za održavanje vozila propisuje ministar pravilnikom.

Ovlaštenje subjekta nadležnog za održavanje

Članak 82.

(1) Subjekt nadležan za održavanje teretnih vagona i drugih vozila dužan je, u skladu s izravno primjenjivim propisima Europske unije, imati ECM ovlaštenje izdano od Agencije uz sljedeće uvjete:

a) postupci akreditacije i priznavanja postupaka izdavanja ovlaštenja temelje se na kriterijima neovisnosti, stručnosti i nepristranosti

b) sustavom izdavanja ovlaštenja dokazuje se da je subjekt nadležan za održavanje uspostavio sustav održavanja kojim se osigurava stanje koje omogućuje sigurnu vožnju svakog vozila za čije je održavanje subjekt nadležan

c) ECM ovlaštenje temelji se na ocjeni sposobnosti subjekta nadležnog za održavanje da ispuni odgovarajuće zahtjeve i kriterije ocjenjivanja navedene u Prilogu 6. ovoga Zakona i da ih dosljedno primjenjuje, a uključuje i sustav nadzora kojim se osigurava kontinuirano ispunjavanje tih zahtjeva i kriterija ocjenjivanja nakon dodjele ECM ovlaštenja i

d) izdavanje ovlaštenja radionicama za održavanje temelji se na usklađenosti s odjeljcima Priloga 6. ovoga Zakona koji se primjenjuju na odgovarajuće funkcije i djelatnosti u pogledu kojih se izdaje ovlaštenje.

(2) Ako je subjekt nadležan za održavanje željeznički prijevoznik ili upravitelj infrastrukture, usklađenost s uvjetima navedenima u stavku 1. točki a) ovoga članka može provjeravati Agencija u skladu s ovim Zakonom te se može potvrditi u okviru potvrda o sigurnosti izdanih u skladu s tim postupcima.

(3) Ovlaštenja iz stavka 1. ovoga članka valjana su na području Europske unije.

(4) Agencija odlučuje o ovlaštenju subjekta nadležnog za održavanje, suprotno stavku 1. ovoga članka, u sljedećim iznimnim slučajevima:

a) kada je vozilo upisano u registar vozila u trećoj zemlji i održava se u skladu s propisima te zemlje

b) kada se vozilo koristi na mrežama ili željezničkim prugama čija se širina kolosijeka razlikuje od širine kolosijeka glavne željezničke mreže Europske unije i za koje je ispunjenje zahtjeva za sigurnost za održavanje vozila uređeno međunarodnim sporazumima

c) za teretne vagone i putničke vagone koji se zajednički koriste s trećim zemljama u kojima je širina kolosijeka drukčija od širine kolosijeka na glavnoj željezničkoj mreži u Europskoj uniji i

d) u slučaju vozila koja se koriste na mrežama iz članka 4. stavka 4. ovoga Zakona, vojne opreme i posebnog prijevoza, a koji prije korištenja zahtijevaju posebno odobrenje Agencije, a za koje se iznimka može dati za razdoblje od najviše pet godina.

(5) Iznimke iz stavka 4. ovoga članka odobrava Agencija prilikom:

a) upisa vozila u registar vozila, vezano uz utvrđivanje subjekta nadležnog za održavanje i

b) dostavljanja jedinstvene potvrde i uvjerenja o sigurnosti željezničkim prijevoznicima i upraviteljima infrastrukture u skladu s ovim Zakonom, ako ih istodobno ovlašćuje kao subjekta nadležnog za održavanje ili izdaje ovlaštenja tom subjektu.

(6) Iznimke iz stavka 4. ovoga članka navode se i obrazlažu u godišnjem izvješću Agencije.

 

X. ŽELJEZNIČKA INFRASTRUKTURA

Željeznička infrastruktura i željeznička pruga

Članak 83.

(1) Željeznička infrastruktura je dio željezničkog sustava koja se sastoji od jednog ili više infrastrukturnih podsustava iz Priloga 2. ovoga Zakona, ostalih funkcionalnih dijelova, postrojenja i opreme željezničke infrastrukture, kao i zemljišta infrastrukturnog pojasa sa zračnim prostorom iznad njega u visini do 14 m i koja je određena propisom kojim se uređuje područje željeznice.

(2) Željeznička pruga je sastavni dio željezničke infrastrukture koju u tehničkom smislu čine dijelovi infrastrukturnih podsustava, zemljište ispod željezničke pruge s pružnim pojasom i ostalim zemljištem koje služi uporabi i funkciji dijelova infrastrukturnih podsustava, kao i zračni prostor iznad pruge u visini 12 m odnosno 14 m kod dalekovoda napona većega od 220 kV, mjereno iznad gornjeg ruba tračnice.

(3) Željeznička pruga u prometno-tehnološkom smislu je cjelina koju čine kolodvori, kolodvorske i ostale službene zgrade u funkciji željezničke infrastrukture te otvorena pruga sa svim službenim mjestima.

Uvjeti za željezničku infrastrukturu

Članak 84.

(1) Poslovi projektiranja, građenja, modernizacije, obnove i održavanja željezničke infrastrukture obavljaju se tako da udovoljavaju zahtjevima koji osiguravaju tehničko-tehnološko jedinstvo i uvjetima propisanim ovim Zakonom, uključujući tehničke uvjete za željezničku infrastrukturu i tehničke uvjete za željezničke infrastrukturne podsustave i njihovo održavanje te izravno primjenjive propise Europske unije, posebno TSI-e za infrastrukturne podsustave, u skladu s planovima njihove provedbe.

(2) Svi svjetlosni glavni signali, predsignali i kontrolni svjetlosni signali na željezničko-cestovnim prijelazima s automatskim uređajima za osiguranje prijelaza moraju biti opremljeni pružnim uređajem za automatsku zaštitu vlaka (autostop uređaj).

(3) Plan opremanja postojećih željezničkih pruga uređajima za automatsku zaštitu vlaka (autostop uređajima) na prijedlog upravitelja infrastrukture donosi ministar.

(4) Upravitelj infrastrukture mora, u službenim mjestima na postojećoj željezničkoj pruzi iz stavka 3. ovoga članka, koja nisu opremljena propisanim signalima ili uređajima za automatsku zaštitu vlaka (autostop uređaj), ograničiti najveću dopuštenu brzinu na njima kao i na pripadajućim pružnim dionicama.

(5) Sastavni dio tehničke dokumentacije za građenje, modernizaciju i obnovu željezničke infrastrukture mora biti prometno-tehnološki elaborat izrađen od ovlaštenog inženjera tehnologije prometa i transporta, strukovnog razreda inženjera željezničkog prometa kojim se definiraju minimalni prometno-tehnološki uvjeti za željezničku infrastrukturu i izvedbu radova.

(6) U cilju ispunjavanja obveza iz stavka 1. ovoga članka upravitelj infrastrukture donosi detaljna pravila, tehničke specifikacije i uvjete za projektiranje, građenje, modernizaciju, obnovu i održavanje željezničke infrastrukture.

(7) Tehnički uvjeti iz stavaka 6. i 10. ovoga članka ne moraju se primjenjivati:

a) za novi podsustav ili za obnovu ili modernizaciju postojećeg podsustava u kasnijoj fazi razvoja ili za ugovorene projekte koji su u fazi izvođenja u trenutku stupanja na snagu tehničkih uvjeta za željezničke infrastrukturne podsustave

b) za svaku predloženu obnovu, proširenje ili modernizaciju postojećeg podsustava, u slučaju kada bi primjena tehničkih uvjeta štetila ekonomskoj održivosti projekta i/ili kompatibilnosti željezničkog sustava ili

c) ako nakon nesreće ili prirodne katastrofe uvjeti za brzu obnovu željezničke infrastrukture u ekonomskom ili tehničkom smislu ne dopuštaju djelomičnu ili potpunu primjenu odgovarajućih tehničkih uvjeta.

(8) Upravitelj infrastrukture mora u slučajevima iz stavka 7. ovoga članka dostaviti Agenciji dokumentaciju o projektu.

(9) Agencija će uz prethodnu suglasnost Ministarstva za slučajeve iz stavka 7. ovoga članka donijeti odluku o opsegu primjene tehničkih uvjeta na projekt.

(10) Tehničke uvjete za željezničku infrastrukturu iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom.

(11) Tehničke uvjete za željezničke infrastrukturne podsustave i njihovo održavanje iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom.

Izvođenje radova na željezničkoj pruzi

Članak 85.

(1) Upravitelj infrastrukture odgovoran je za sigurno izvođenje radova na željezničkoj pruzi, a posebno mora osigurati:

a) uvjete i način izvođenja radova kojima se osigurava sigurnost željezničkog sustava

b) stručnu osposobljenost svih radnika, što ugovoreno vanjsko osoblje dokazuje odgovarajućom ispravom

c) izvođenje radova na stručan i siguran način, osiguravajući upoznatost radnika i ugovorenog vanjskog osoblja s mjerama sigurnosti i

d) vožnju radnih strojeva i radnih vlakova na siguran način, do mjesta izvođenja radova.

(2) Ako se radovi izvode na željezničkoj pruzi otvorenoj za redovit željeznički promet, upravitelj infrastrukture uz uvjete iz stavka 1. ovoga članka mora odrediti i osigurati privremene uvjete i način za sigurno odvijanje željezničkog prometa i s njima upoznati sve željezničke prijevoznike, kao i sve korisnike željezničkog prijevoza.

(3) Ako radovi iz stavka 2. ovoga članka utječu na odvijanje željezničkog prometa, potrebno je pribaviti prometno-tehnološki elaborat organizacije prometa vlakova za vrijeme izvođenja radova, izrađenog od strane ovlaštenog inženjera tehnologije prometa i transporta, strukovnog razreda inženjera željezničkog prometa.

(4) Ako radovi iz stavka 2. ovoga članka uključuju izradu privremenih građevina preko kojih će se odvijati promet vlakova, upravitelj infrastrukture dužan je prije uspostave prometa preko privremenih građevina, na temelju dokumentacije propisane propisima kojima se uređuje područje prostornog uređenja i gradnje, provesti interni tehnički pregled u skladu s propisanim postupkom i odrediti privremene uvjete za sigurno odvijanje željezničkog prometa.

(5) Upravitelj infrastrukture mora po završetku radova uspostaviti uvjete za sigurno odvijanje željezničkog prometa te osigurati uklanjanje ostataka materijala, sredstava za rad i drugih predmeta.

Održavanje željezničke infrastrukture

Članak 86.

(1) Upravitelj infrastrukture mora postojeće infrastrukturne podsustave održavati u ispravnom funkcionalnom stanju u skladu s projektiranim rješenjima, radi stalnog ispunjavanja osnovnih zahtjeva utvrđenih u TSI-ima i nacionalnim tehničkim pravilima, u skladu s tehničkim uvjetima za održavanje.

(2) Upravitelj infrastrukture mora u okviru sustava upravljanja sigurnošću uspostaviti vlastita pravila za održavanje koja uključuju način održavanja, upute za održavanje i tehničko-tehnološke postupke za održavanje.

(3) Održavanje uključuje provedbu sustavnih mjera, nadzor stanja, redovite i povremene preglede, kontrolu ispravnosti rada infrastrukturnih podsustava i njihovih dijelova, izvođenje radova na obnovi (remontu) i zamjeni sastavnih dijelova infrastrukturnih podsustava, uklanjanje drveća, nasada, naprava i drugo, pri čemu se ne mijenja usklađenost s lokacijskim uvjetima.

(4) Upravitelj infrastrukture mora na mjestima odrona, bujica i na mjestima izloženim vijavicama i jakim vjetrovima, na kojima može doći do ometanja ili ugrožavanja sigurnosti željezničkog sustava, samostalno ili zajedno s drugom pravnom osobom, pravodobno poduzeti potrebne mjere tehničke i fizičke zaštite željezničke pruge od elementarnih nepogoda.

Građenje u pružnom pojasu

Članak 87.

(1) U pružnom pojasu dozvoljeno je građenje isključivo infrastrukturnih podsustava i njihovih postrojenja i opreme te građevina koje su uvjetovane križanjem sa željezničkom prugom.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, u pružnom pojasu smiju se graditi građevine i postavljati postrojenja i oprema koja je namijenjena utovaru, pretovaru i istovaru tereta, uz prethodnu suglasnost i uvjete upravitelja infrastrukture.

(3) Sukladno propisu kojim se uređuje prostorno uređenje i gradnja, posebne uvjete za zahvat u prostoru i potvrdu o usklađenosti glavnog projekta s odredbama ovoga Zakona izdaje Ministarstvo, a na tehničkom pregledu u postupku izdavanja uporabne dozvole za izgrađeni infrastrukturni podsustav sudjeluje predstavnik Ministarstva.

Građenje u zaštitnom pružnom i infrastrukturnom pojasu

Članak 88.

(1) U zaštitnom pružnom pojasu dozvoljeno je, u skladu s općim i posebnim uvjetima, graditi građevine, graditi i postavljati vodove, postrojenja i opremu te saditi drveće i nasade koji ne predstavljaju željezničku infrastrukturu i infrastrukturne podsustave, pod uvjetom da se ne ugrožava sigurnost željezničkog sustava.

(2) Cjevovodi, električni i drugi zračni vodovi, podzemni kabeli i druge slične instalacije od općega interesa smiju se postaviti u infrastrukturnom pojasu, križati sa željezničkom prugom ili s njom usporedno izvoditi, u skladu s općim i posebnim uvjetima, samo u slučaju ako se njihovim postavljanjem i uporabom ne ugrožava sigurnost željezničkog sustava.

(3) Posebne uvjete i potvrde glavnih projekata za građenje u zaštitnom pružnom i infrastrukturnom pojasu, u skladu s pravilnikom iz stavka 6. ovoga članka i propisima kojima se uređuje područje prostornog uređenja i gradnje, određuje upravitelj infrastrukture.

(4) Posebni uvjeti iz stavka 3. ovoga članka određuju se za svaki slučaj posebno, ovisno o tome radi li se o otvorenoj pruzi, kolodvoru, naseljenom mjestu, tunelu, nasipu, usjeku i slično, kao i ovisno o visini građevine koja se gradi, o udaljenosti od željezničke pruge i o namjeni građevine, uzimajući u obzir hrvatske norme, tehničke uvjete kojima te građevine moraju udovoljavati, kao i druge mjere propisane za njihovu gradnju.

(5) Posebni uvjeti iz stavka 3. ovoga članka određuju se i za građenje u planiranom koridoru željezničke pruge i zaštitnom pružnom pojasu planirane željezničke pruge, koji je unesen u prostorne planove.

(6) Opće uvjete za građenje iz stavaka 1. i 2. ovoga članka u zaštitnom pružnom i infrastrukturnom pojasu propisuje ministar pravilnikom uz suglasnost ministarstva nadležnog za graditeljstvo.

3. Pravilnik o općim uvjetima za gradnju u zaštitnom pružnom i infrastrukturnom pojasu

Industrijski kolosijeci

Članak 89.

(1) Na industrijskim kolosijecima nije dozvoljeno odvijanje prometa vlakova.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Agencija na zahtjev vlasnika ili korisnika odobrava odvijanje prometa vlakova na pojedinim industrijskim kolosijecima uz posebne uvjete i dodatne mjere za sigurno odvijanje prometa.

(3) Posjednik industrijskog kolosijeka odgovoran je za projektiranje, građenje, moderniziranje, obnavljanje i održavanje u skladu s ovim Zakonom i propisanim tehničkim uvjetima za industrijske kolosijeke.

(4) Upravitelj infrastrukture, željeznički prijevoznik i posjednik industrijskih kolosijeka sporazumno određuju mjesto, način i uvjete za međusobnu dostavu vozila te po potrebi i druge uvjete.

(5) Upravitelj one infrastrukture s kojom je industrijski kolosijek izravno ili neizravno povezan određuje dodatne uvjete s obzirom na:

a) tehnička svojstva željezničke pruge na koju se ti kolosijeci priključuju

b) tehnološke postupke u mjestima priključivanja na željezničku prugu i

c) specifične mjesne prilike.

(6) Novi, modernizirani ili obnovljeni industrijski kolosijek mora imati odobrenje za puštanje u uporabu koje izdaje Agencija.

(7) U postupku izdavanja odobrenja za puštanje u uporabu industrijskoga kolosijeka Agencija provjerava:

a) ispunjavanje tehničkih uvjeta iz stavka 8. ovoga članka

b) ispunjavanje dodatnih uvjeta upravitelja infrastrukture s kojom je industrijski kolosijek izravno ili neizravno povezan iz stavka 5. ovoga članka i

c) je li posjednik industrijskog kolosijeka općim aktom uredio osnovne uvjete za nadzor i održavanje industrijskoga kolosijeka.

(8) Tehničke uvjete za industrijske kolosijeke propisuje ministar pravilnikom.

 

XI. REGISTAR VOZILA I REGISTAR INFRASTRUKTURE

Registar vozila

Članak 90.

(1) Posjednik vozila odgovoran je da je svako vozilo kojemu je izdano odobrenje za stavljanje na tržište upisano u registar vozila.

(2) Europski registar vozila uspostavlja i održava Agencija Europske unije za željeznice u skladu s Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2018/1614.

(3) Agencija je odgovorna za obradu zahtjeva i ažuriranje podataka u Europskom registru vozila povezanih s vozilima koja su upisana u registar vozila u Republici Hrvatskoj.

(4) Sve dok u skladu s Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2018/1614 Europski registar vozila ne postane operativan, Agencija osigurava uspostavu i uredno vođenje nacionalnog registra vozila te nadzire da su u njemu sadržani podaci vezani uz sigurnost ispravni i potpuni.

(5) Nacionalni registar vozila:

a) mora ispunjavati zajedničke specifikacije registra vozila u skladu s Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2018/1614

b) mora biti dostupan tijelima nadležnim za sigurnost i neovisnim tijelima za istraživanje željezničkih nesreća država članica Europske unije i

c) mora se učiniti dostupnim regulatornim tijelima, Europskoj agenciji za željeznice, željezničkim prijevoznicima i upraviteljima infrastrukture, ako pokažu pravni interes, kao i podnositeljima zahtjeva za registraciju vozila ili onima koji su navedeni u registru vozila.

(6) Nacionalni registar vozila mora sadržavati najmanje:

a) europski broj vozila

b) upućivanja na »EZ« izjavu o provjeri i tijelo koje ju je izdalo

c) upućivanja na Europski registar odobrenih tipova vozila iz članka 78. ovoga Zakona

d) identifikacijske podatke o vlasniku i posjedniku vozila

e) ograničenja u vezi s načinom uporabe vozila i

f) upućivanja na subjekt nadležan za održavanje.

(7) Ako je vozilo upisano u registar vozila u Republici Hrvatskoj, posjednik vozila dužan je odmah prijaviti svaku promjenu podataka unesenih u registar vozila, uništenje vozila ili svoju odluku da vozilo više ne registrira.

(8) Sve dok se registar vozila ne poveže s registrima vozila ostalih država članica Europske unije, Agencija će osigurati da se registar vozila ažurira s promjenama koje je u svoj registar unijela druga država članica Europske unije, a tiču se vozila unesenih u registar vozila.

(9) Za vozilo koje je prvotno pušteno u uporabu u zemlji koja nije država članica Europske unije, a kojem je izdano odobrenje za puštanje u uporabu u Republici Hrvatskoj, Agencija će osigurati da se u registru vozila podaci o vozilu, uključujući barem podatke o posjedniku vozila, subjektu koji je nadležan za njegovo održavanje te ograničenjima u vezi s time kako se vozilo može upotrebljavati, mogu dobiti putem registra vozila ili se na drugi način bez odgode učiniti dostupnim u lako čitljivom obliku i na temelju istovjetnih nediskriminirajućih načela koja se primjenjuju na slične podatke iz registra vozila.

Registar željezničke infrastrukture

Članak 91.

(1) Registar željezničke infrastrukture Europske unije uspostavlja se, vodi, ažurira i javno objavljuje u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2019/777 оd 16. svibnja 2019. o zajedničkim specifikacijama registra željezničke infrastrukture i o stavljanju izvan snage Provedbene odluke 2014/880/EU (Tekst značajan za EGP) (SL L 139I, 27. 5. 2019.).

(2) Upravitelj infrastrukture odgovoran je za točnost, potpunost, dosljednost i pravodobnost podataka u mrežnoj aplikaciji RINF i za dostavljanje ažuriranih podataka čim ti podaci postanu dostupni.

(3) U registru željezničke infrastrukture navode se vrijednosti mrežnih parametara svakog podsustava ili dijela podsustava kako je utvrđeno u relevantnom TSI-u koji se upotrebljavaju u kombinaciji s vrijednostima parametara zabilježenih u odobrenju za stavljanje vozila na tržište radi provjere tehničke kompatibilnosti između vozila i mreže.

(4) U registru mogu biti utvrđeni uvjeti uporabe infrastrukturnih postrojenja i ostala ograničenja.

 

XII. ODVIJANJE I UPRAVLJANJE ŽELJEZNIČKIM PROMETOM

Način odvijanja i upravljanja željezničkim prometom

Članak 92.

(1) Upravitelj infrastrukture i željeznički prijevoznik, u skladu sa svojim nadležnostima, odgovorni su za sigurno odvijanje željezničkoga prometa i upravljanje željezničkim prometom u skladu s odredbama ovoga Zakona i izravno primjenjivim propisima Europske unije, posebno s TSI-em za podsustav »odvijanje prometa i upravljanje prometom«.

(2) Upravitelj infrastrukture i željeznički prijevoznik odgovorni su da njihovi radnici koji neposredno sudjeluju u odvijanju željezničkog prometa, uključujući vanjsko ugovoreno osoblje, obavljaju poslove na propisan i siguran način.

(3) Upravitelj infrastrukture i željeznički prijevoznik za svaki vlak moraju voditi propisane evidencije ili podatke.

(4) Upravitelj infrastrukture i željeznički prijevoznik moraju u okviru sustava upravljanja sigurnošću detaljnije razraditi provedbu propisa o sigurnom odvijanju i upravljanju željezničkim prometom.

(5) U slučaju izvanrednih okolnosti, posebno u slučaju nesreća i većih elementarnih nepogoda, upravitelj infrastrukture i željeznički prijevoznik u okviru sustava upravljanja sigurnošću moraju odrediti pravila o postupanju, davanju upozorenja i informiranju javnosti u slučaju opasnosti.

(6) Na pružnoj dionici u prekograničnom prometu željeznički promet odvija se primjenom prometnih pravila u skladu sa sporazumom o odvijanju graničnog željezničkog prometa između Republike Hrvatske i susjedne države.

(7) Način i uvjete za sigurno odvijanje prometa i upravljanje željezničkim prometom, vođenje evidencija i podataka o vlakovima, uvjete i načine sastavljanja vlakova, pravila o pripremi, o primitku i otpremi vlakova te pravila o kočenju vlakova propisuje ministar pravilnikom.

Sastav vlaka

Članak 93.

(1) Željeznički prijevoznik odgovoran je za pravilan sastav vlaka, raspored vozila u vlaku i učinkovitost kočenja vlaka u skladu s odredbama ovoga Zakona i izravno primjenjivim propisima Europske unije, posebno s TSI-em za podsustav »odvijanje prometa i upravljanje prometom«.

(2) Vlak mora biti sastavljen u skladu s tehničkim svojstvima željezničke pruge ili pružne dionice po kojoj se kreće, a koja su navedena u Registru željezničke infrastrukture iz članka 91. ovoga Zakona.

(3) Duljina vlaka, masa vlaka, osiguranje tereta i neupotrijebljenih pokretnih dijelova vozila od pomicanja te masa tereta koja ne smije prelaziti dopušteno opterećenje vozila uvjetovani su tehničkim svojstvima željezničke pruge.

(4) Vozilo koje ne udovoljava uvjetima iz stavka 3. ovoga članka (izvanredna pošiljka) iznimno može prometovati uz odobrenje upravitelja infrastrukture i u skladu s posebnim uvjetima upravitelja infrastrukture.

(5) Način i uvjeti prijevoza izvanrednih pošiljaka iz stavka 4. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom.

1. Pravilnik o uvjetima za prijevoz izvanrednih pošiljaka u željezničkom prometu

Kočenje vlaka

Članak 94.

(1) Željeznički prijevoznik odgovoran je za propisanu učinkovitost automatskog kočenja vlaka u skladu s odredbama ovoga Zakona i izravno primjenjivim propisima Europske unije, posebno s TSI-em za podsustav »odvijanje prometa i upravljanje prometom«.

(2) Prije polaska vlaka iz mjesta u kojem je sastavljen ili mjesta promjene sastava, kao i u drugim propisanim slučajevima, na vlaku se mora izvršiti propisana provjera funkcioniranja sustava za automatsko kočenje vlaka.

Signalna pravila

Članak 95.

(1) Upravitelj infrastrukture odgovoran je za opremanje željezničke infrastrukture propisanim signalima (sredstvima za davanje signalnih znakova), signalnim znakovima i signalnim oznakama s jedinstvenim značenjem.

(2) Željeznički prijevoznik odgovoran je za označavanje vlaka propisanim signalima u skladu s odredbama ovoga Zakona i izravno primjenjivim propisima Europske unije, posebno s TSI-em za podsustav »odvijanje prometa i upravljanje prometom« te za davanje propisanih signalnih znakova sa željezničkog vozila.

(3) Željeznička pruga ne mora biti opremljena signalima koji se odnose na dopuštenje za vožnju vlaka po osiguranom voznom putu ako je na pruzi i vučnim vozilima ugrađen Europski sustav upravljanja i nadzora vlakova (engl. European Train Control System – ETCS) razine koja osigurava sigurno kretanje vlakova bez ugrađenih signala.

(4) Upravitelj infrastrukture i željeznički prijevoznik odgovorni su za to da njihovi radnici, uključujući vanjsko ugovoreno osoblje, poštuju zabrane, ograničenja, obveze, obavijesti i upozorenja izražena signalnim znakovima i signalnim oznakama.

(5) Na sustav signalizacije na graničnoj pruzi primjenjuje se sporazum o graničnom željezničkom prometu između Republike Hrvatske i susjedne države.

(6) Upravitelj infrastrukture na željezničkoj pruzi mora, po potrebi, označiti privremene zabrane, ograničenja, obveze, obavijesti i upozorenja te ih ukloniti čim prestanu razlozi za njihovu uporabu.

(7) Vrste signala, signalne znakove i signalne oznake, njihov izgled, značenje, daljinu vidljivosti, mjesto ugradnje, postavljanje ili davanje i način uporabe propisuje ministar pravilnikom.

Vožnja vlaka

Članak 96.

(1) Upravitelj infrastrukture i željeznički prijevoznik, u skladu sa svojim nadležnostima, odgovorni su za sigurnu vožnju vlaka.

(2) Upravitelj infrastrukture mora svakom vlaku koji prometuje željezničkim prugama osigurati slobodan vozni put za sigurnu vožnju.

(3) Upravitelj infrastrukture i željeznički prijevoznik moraju vozilo s vlastitim pogonom opremiti uređajem za automatsku zaštitu vlaka (autostop uređajem) ako prometuje na željezničkoj pruzi ili pružnoj dionici opremljenoj pružnim uređajima za automatsku zaštitu vlaka.

(4) Brzina vlaka određena voznim redom ili na drugi propisani način ne smije se prekoračiti.

(5) Strojovođa upravlja vlakom u skladu s voznim redom vlaka, signalnim znakovima, signalnim oznakama i posebnim nalozima koji se na taj vlak odnose te ne smije prekoračiti brzinu vlaka određenu voznim redom ili na drugi propisani način.

(6) Upravitelj infrastrukture mora pouzdano i pravodobno, signalnim znacima ili na drugi propisani način, obavijestiti strojovođe o svim iznimnim prilikama i postupcima (smanjivanje brzine, neispravnost signalizacije, neispravnost uređaja za osiguravanje željezničko-cestovnih prijelaza, ulazak na zauzeti kolosijek i slično).

 

XIII. ŽELJEZNIČKE PRUGE I DRUGE PROMETNICE

Križanje željezničke pruge i druge prometnice

Članak 97.

(1) Križanje željezničke pruge i druge prometnice mora biti izvedeno tako da se promet po željezničkoj pruzi i drugoj prometnici odvija sigurno te da se osigura sigurnost svih sudionika u prometu.

(2) Križanje željezničke pruge i druge prometnice izvodi se kao križanje izvan razine ili križanje u istoj razini.

(3) Križanje željezničke pruge i ceste ne smije biti u istoj razini u sljedećim slučajevima:

a) na križanju željezničke pruge i autoceste

b) na križanju željezničke pruge za međunarodni promet i državne ceste

c) na križanju glavne (koridorske) željezničke pruge za međunarodni promet i županijske ceste

d) na novoizgrađenom križanju postojeće glavne (koridorske) željezničke pruge za međunarodni promet i ceste

e) na križanju željezničke pruge s dopuštenom brzinom vlakova većom od 160 km/h i ceste

f) na križanju željezničke pruge i ceste u kolodvorskom području na prostoru između ulaznih skretnica od kojih počinju kolodvorski kolosijeci

g) na križanju željezničke pruge i ceste s intenzivnim željezničkim i cestovnim prometom ili

h) na križanju željezničke pruge i ceste gdje zbog specifičnih mjesnih prilika ili drugih razloga nije moguće uspostaviti propisanu sigurnost željezničkog sustava.

(4) Međusobno križanje željezničkih pruga, križanje željezničke pruge s tramvajskom prugom i prugom lake željeznice, kao i križanje željezničke pruge s industrijskim kolosijekom ne smije biti u istoj razini.

(5) Uvjete za određivanje zajedničkog mjesta i načina križanja željezničke pruge i druge prometnice te za otvaranje, premještanje, svođenje i zatvaranje željezničko-cestovnih prijelaza i pješačkih prijelaza preko pruge propisuje ministar pravilnikom.

Željezničko-cestovni prijelaz i pješački prijelaz preko pruge

Članak 98.

(1) Prijelaz vozila i drugih sudionika u cestovnom prometu preko željezničke pruge u istoj razini dozvoljen je samo na željezničko-cestovnom prijelazu (u daljnjem tekstu: ŽCP), a prijelaz pješaka preko željezničke pruge u istoj razini dopušten je i na pješačkom prijelazu preko pruge (u daljnjem tekstu: PP), u skladu s odredbama propisa kojim se uređuje područje sigurnosti prometa na cestama.

(2) ŽCP ili PP smatraju se sastavnim dijelom željezničke pruge na dijelu gdje cesta odnosno pješačka staza prelazi preko kolosijeka i određuje se mjerenjem okomito na os krajnjeg/krajnjih kolosijeka u duljini od tri metra sa svake strane.

(3) Upravitelj infrastrukture odgovoran je za uspostavu i održavanje ŽCP-a i PP-a, u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(4) Upravitelj infrastrukture mora održavati ŽCP i PP tako da je zajamčena sigurnost željezničkog sustava i sigurnost prometa na cestama, u skladu s ovim Zakonom i propisima kojima je uređeno područje sigurnosti prometa na cestama, a po potrebi, moraju se poduzeti i druge propisane mjere.

(5) Način osiguravanja ŽCP-a mora biti usklađen s promjenama nastalim zbog modernizacije željezničke pruge ili prekategorizacije ceste ili željezničke pruge, kao i s promjenama nastalim zbog izgradnje nove ili rekonstrukcije postojeće ceste koja se križa s prugom na području postojećeg ŽCP-a.

(6) Način osiguravanja sigurnosti na ŽCP-ima i PP-ima, uvjete kojima moraju udovoljavati mimoilazne zaštitne ograde, propisanu preglednost s ceste odnosno pješačke staze na željezničku prugu, kao i druge mjere koje se moraju poduzeti za siguran tijek prometa, ovisno o značaju i vrsti željezničke pruge i ceste, gustoći prometa, brzini vlakova odnosno vozila i drugim uvjetima od značenja za sigurnost, propisuje ministar pravilnikom.

(7) Agencija na zahtjev investitora uz prethodne suglasnosti upravitelja infrastrukture, pravne osobe koja gospodari cestom, nadležne policijske uprave i jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave izdaje odobrenje za otvaranje novoizgrađenoga stalnoga ili privremenoga ŽCP-a odnosno PP-a.

(8) Agencija u postupku izdavanja odobrenja iz stavka 7. ovoga članka provjerava jesu li ispunjeni uvjeti za otvaranje novoizgrađenoga stalnoga ili privremenoga ŽCP-a odnosno PP-a i je li predviđeni način osiguravanja prometa na prijelazu u skladu s propisanim tehničkim uvjetima.

(9) Agencija odluku o otvaranju novoizgrađenoga stalnoga ili privremenoga ŽCP-a odnosno PP-a objavljuje u »Narodnim novinama«.

(10) Agencija na zahtjev upravitelja infrastrukture odluku o zatvaranju za promet postojećih ŽCP-a i PP-a donosi u skladu s programom rješavanja ŽCP-a i PP-a iz članka 102. stavka 3. ovoga Zakona i objavljuje ju u »Narodnim novinama«.

Uređaj i oprema za osiguravanje ŽCP-a i PP-a

Članak 99.

(1) Uređaj za osiguravanje ŽCP-a je uređaj za zatvaranje ŽCP-a (s branicima ili polubranicima) i/ili uređaj za davanje znakova kojima se najavljuje približavanje vlaka ili vozila.

(2) Uređaj za osiguravanje PP-a je uređaj za davanje znakova kojima se najavljuje približavanje vlaka ili vozila.

(3) Na PP-u preko pruge mogu biti postavljene mimoilazne zaštitne ograde za pješake.

(4) Upravitelj infrastrukture odgovoran je za postavljanje i održavanje uređaja za osiguravanje ŽCP-a, PP-a i mimoilaznih zaštitnih ograda za pješake.

(5) Tehničke uvjete za uređaje iz stavaka 1. i 2. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom.

Propisana preglednost

Članak 100.

(1) Preglednost za ŽCP ili PP na području izvan pružnog pojasa mora osigurati pravna osoba koja održava cestu na tom području, a unutar pružnog pojasa tu preglednost mora osigurati upravitelj infrastrukture.

(2) Upravitelj infrastrukture odgovoran je da se na željezničkoj pruzi ispred ŽCP-a ili PP-a koji je osiguran propisanom preglednošću postavi propisana signalna oznaka za davanje obavijesti strojovođi o približavanju takvom prijelazu i o obvezi davanja propisanih signalnih znakova sa željezničkog vozila.

Dodatni uvjeti za ŽCP-e

Članak 101.

(1) Na cesti koja prelazi preko elektrificirane željezničke pruge moraju se, na propisanoj udaljenosti s obiju strana ŽCP-a, postaviti zaštitne zapreke koje ograničavaju prolazak cestovnih vozila čija visina zajedno s teretom premašuje propisanu najveću dopuštenu visinu.

(2) Zaštitna zapreka iz stavka 1. ovoga članka postavlja se na udaljenosti od najmanje 8 m od najbliže tračnice mjereno po osi ceste i na visini od 4,5 m mjereno iznad kolnika ceste.

(3) Upravitelj infrastrukture odgovoran je za postavljanje i održavanje zaštitnih zapreka iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Prelazak vozila koje se kreće na cesti s dozvolom za izvanredni prijevoz preko ŽCP-a dopušten je samo uz suglasnost i uz uvjete koje odredi upravitelj infrastrukture.

Program rješavanja ŽCP-a i PP-a

Članak 102.

(1) Program rješavanja ŽCP-a i PP-a sadrži pregled postojećih prijelaza na željezničkim prugama s vremenskim planom i obveznim redoslijedom te načinom rješavanja prijelaza koji se ne smatraju konačno riješenim.

(2) Predviđeni načini rješavanja ŽCP-a i PP-a preko pruge u programu su denivelacija, ukidanje sa ili bez svođenja, osiguravanje uređajem, nadopuna ili promjena postojećeg načina osiguranja uređajem.

(3) Program rješavanja ŽCP-a i PP-a iz stavka 1. ovoga članka za razdoblje od pet godina donosi ministar.

Usporedno vođenje željezničke pruge i druge prometnice

Članak 103.

(1) U kolodvorima i na otvorenoj pruzi trasa industrijskog kolosijeka koja je usporedna sa željezničkom prugom može se iznimno nalaziti unutar pružnog ili infrastrukturnog pojasa, uz uvjet ispunjenja propisanih sigurnosnih i funkcionalnih zahtjeva, a posebno pridržavanja osnog razmaka između kolosijeka.

(2) Razmak između željezničke pruge i usporedno vođene ceste ili pješačke ili biciklističke staze ne smije biti manji od 8 m, mjereno od osi najbližega kolosijeka do najbliže točke gornjega ustroja ceste ili staze.

(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, razmak između željezničke pruge i ceste koja nema status autoceste može biti od 4 m do 8 m, uz uvjet da im se slobodni profili ne dodiruju i da je između njih dovoljan prostor za željezničke infrastrukturne uređaje i postrojenja te uz uvjet da gornji rub bliže tračnice na željezničkoj pruzi bude najmanje jedan metar iznad gornje površine kolnika ceste.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka i ako gornji rub bliže tračnice na željezničkoj pruzi nije najmanje jedan metar iznad gornje površine kolnika ceste ili staze, pravna osoba koja održava cestu odgovorna je, uz uvjete upravitelja infrastrukture, za postavljanje i održavanje zaštitne ograde.

(5) Zaštitnu ogradu iz stavka 4. ovoga članka nije potrebno postavljati ako se između željezničke pruge i ceste nalazi prirodna ili umjetna prepreka koja može poslužiti istoj namjeni.

 

XIV. IZVRŠNI RADNICI

Poslovi koje obavljaju izvršni radnici

Članak 104.

(1) Izvršni radnici su radnici koji obavljaju poslove vezane za sigurnost željezničkog sustava, a posebno poslove na kojima neposredno sudjeluju u odvijanju željezničkog prometa.

(2) Odredbe članka 105. i članka 109. ovoga Zakona ne primjenjuju se na strojovođe.

(3) Popis poslova koje obavljaju izvršni radnici iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom.

Uvjeti za izvršnog radnika

Članak 105.

(1) Izvršni radnik mora imati najmanje 18 godina života i ispunjavati zahtjeve u pogledu fizičke, psihičke sposobnosti i stručne osposobljenosti za samostalno obavljanje poslova.

(2) Pri zapošljavanju izvršnog radnika, željeznički prijevoznik i upravitelj infrastrukture uzimaju u obzir njegovo prethodno stručno osposobljavanje, obrazovanje i radno iskustvo.

(3) Pri zapošljavanju izvršnog radnika, željeznički prijevoznik i upravitelj infrastrukture mogu zaposliti i radnika koji nije stručno osposobljen za obavljanje poslova vezanih za sigurnost željezničkog sustava, pri čemu moraju osigurati njegovo stručno osposobljavanje.

Zdravstvena sposobnost

Članak 106.

(1) Izvršni radnik mora imati odgovarajuću zdravstvenu sposobnost, koja uključuje fizičku i psihičku sposobnost, za obavljanje poslova izvršnih radnika.

(2) Utvrđivanje zdravstvene sposobnosti obavlja se zdravstvenim pregledom te se o zdravstvenoj sposobnosti, odnosno fizičkoj i psihičkoj sposobnosti izvršnog radnika izdaje uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti.

(3) Utvrđivanje zdravstvene sposobnosti, odnosno fizičke i psihičke sposobnosti izvršnog radnika vrši se prethodno, a mora se provjeravati periodično i u propisanim prilikama izvanredno.

(4) Upravitelj infrastrukture i željeznički prijevoznik, u okviru svojeg sustava upravljanja sigurnošću, moraju uspostaviti i dokumentirati postupak koji provode radi osiguranja ispunjavanja zdravstvene sposobnosti, odnosno fizičke i psihičke sposobnosti izvršnih radnika.

(5) Upravitelj infrastrukture i željeznički prijevoznik odgovorni su da se zdravstvena sposobnost, odnosno fizička i psihička sposobnost izvršnoga radnika provjerava periodično, a u propisanim prilikama i izvanredno.

(6) Izvršni radnik mora odmah obavijestiti željezničkog prijevoznika ili upravitelja infrastrukture ako procijeni da njegova zdravstvena sposobnost, odnosno fizička i psihička sposobnost dovodi u pitanje sposobnost za obavljanje posla.

(7) Za izvršne radnike, osim strojovođa, uvjeti zdravstvene sposobnosti, način i rokovi prethodnih, periodičnih i izvanrednih provjera zdravstvene sposobnosti propisuju se pravilnikom koji donosi ministar uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo.

Zdravstveni pregledi

Članak 107.

(1) Zdravstvene preglede iz članka 106. stavka 2. ovoga Zakona obavljaju zdravstvene ustanove, trgovačka društva koja obavljaju djelatnost medicine rada i specijalisti medicine rada u privatnoj praksi.

(2) Zdravstvene ustanove, trgovačka društva koja obavljaju djelatnost medicine rada i specijalisti medicine rada u privatnoj praksi u kojima se utvrđuje zdravstvena sposobnost, odnosno fizička i psihička sposobnost podnositelja zahtjeva za izdavanje dozvole, obvezne su zapošljavati ili imati sklopljen ugovor o obavljanju poslova s doktorom medicine – specijalistom psihijatrom ili neuropsihijatrom, doktorom medicine – specijalistom oftalmologom i psihologom.

(3) Doktori medicine – specijalisti iz stavka 2. ovoga članka moraju imati važeće odobrenje za samostalni rad (licenciju), a psiholog iz stavka 2. ovoga članka mora imati važeću dopusnicu za obavljanje psihološke djelatnosti.

(4) Podnositelji zahtjeva za izdavanje dozvole koji nisu zadovoljni ocjenom zdravstvene ustanove u kojoj su pregledani te podnositelji zahtjeva za izdavanje dozvole čija je zdravstvena sposobnost, odnosno fizička i psihička sposobnost različito ocijenjena u jednoj ili više zdravstvenih ustanova, mogu u roku od 15 dana od dana primitka ocjene izjaviti žalbu, na osnovi koje će drugostupanjsko zdravstveno povjerenstvo koje osniva ministarstvo nadležno za zdravstvo utvrditi fizičku i psihičku sposobnost za rad.

(5) U žalbenom postupku drugostupanjsko zdravstveno povjerenstvo u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva donosi konačnu ocjenu zdravstvene sposobnosti, odnosno fizičke i psihičke sposobnosti podnositelja zahtjeva za izdavanje dozvole, pri čemu će:

a) dati ocjenu zdravstvene sposobnosti, odnosno fizičke i psihičke sposobnosti bez ponovnog zdravstvenog pregleda, samo na osnovi medicinske dokumentacije ili

b) pozvati na proširenu medicinsku obradu, preglede i pretrage osobu na čiju je ocjenu izjavljena žalba i uputiti je na pregled u zdravstvene ustanove ili trgovačka društva ili na pregled kod specijalista određene specijalnosti, pri čemu će odrediti opseg pregleda i pretraga.

(6) Drugostupanjskom zdravstvenom povjerenstvu mora biti dostupna medicinska dokumentacija o prethodnim zdravstvenim pregledima osobe na čiju je ocjenu izjavljena žalba, a po potrebi i sva ostala medicinska dokumentacija.

Nekonzumiranje alkohola i ostalih tvari

Članak 108.

(1) Izvršni radnik ne smije konzumirati alkoholna pića, droge ili psihotropne tvari za vrijeme rada, niti smije početi obavljati poslove ako je pod utjecajem bilo kojih sredstava koja bi mogla utjecati na njegovu koncentraciju, pozornost ili ponašanje, posebno ako u organizmu ima alkohola, droga ili psihotropnih tvari.

(2) Izvršni radnik dužan je na zahtjev ovlaštenog radnika upravitelja infrastrukture ili željezničkog prijevoznika te željezničkog inspektora pristupiti ispitivanju ima li u organizmu alkohola, opojnih droga ili psihotropnih tvari odgovarajućim sredstvima ili uređajima.

(3) Ako izvršni radnik odbije ili ne pristupi ispitivanju ili ako se pri ispitivanju ustanovi da je pod utjecajem alkohola, opojnih droga ili psihotropnih tvari, osoba koja provodi ispitivanje zabranit će mu daljnji rad.

(4) Način i postupak provjere prisutnosti alkohola, opojnih droga i psihotropnih tvari u organizmu propisuje ministar pravilnikom uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo.

Stručna osposobljenost

Članak 109.

(1) Izvršni radnik mora biti stručno osposobljen, što se dokazuje uvjerenjem o položenom stručnom ispitu.

(2) Stručno osposobljavanje obuhvaća stjecanje znanja i vještina te primjenu teorijskog znanja u praksi u normalnim, otežanim i izvanrednim situacijama.

(3) Željeznički prijevoznik i upravitelj infrastrukture koji zapošljavaju izvršnog radnika moraju, u okviru sustava upravljanja sigurnošću, osigurati program osposobljavanja izvršnih radnika, provedbu stručnih ispita i sustav kojim se osigurava njihova trajna osposobljenost i obavljanje poslova na stručan način.

(4) Stručno osposobljavanje i provedbu ispita izvršnih radnika mogu obavljati sve pravne i fizičke osobe, uključujući željezničke prijevoznike i upravitelje infrastrukture, ako ispunjavaju propisane uvjete.

(5) Osnovni program stručnog osposobljavanja, učestalost provedbe stručnih ispita, sadržaj uvjerenja o položenom stručnom ispitu, uvjete kojima moraju udovoljavati pravne i fizičke osobe koje provode stručno osposobljavanje i provedbu ispita izvršnih radnika propisuje ministar pravilnikom.

Nadzor rada izvršnih radnika

Članak 110.

(1) Željeznički prijevoznik ili upravitelj infrastrukture odgovoran je za nadzor zdravstvene sposobnosti, odnosno fizičke i psihičke sposobnosti te stručne osposobljenosti izvršnog radnika kojeg zapošljava.

(2) Ako rezultati nadzora iz stavka 1. ovoga članka dovedu u pitanje sposobnost izvršnog radnika za obavljanje posla i valjanost uvjerenja o položenom stručnom ispitu, željeznički prijevoznik ili upravitelj infrastrukture mora bez odgađanja poduzeti potrebne mjere radi osiguranja sigurnosti željezničkog sustava.

(3) Ako željeznički prijevoznik ili upravitelj infrastrukture ima saznanja ili ga liječnik obavijesti o pogoršanju zdravstvenog stanja izvršnog radnika do te mjere da je njegova sposobnost za obavljanje posla postala upitna, mora bez odgađanja poduzeti potrebne mjere, uključujući provedbu propisanog zdravstvenog pregleda.

(4) Željeznički prijevoznik ili upravitelj infrastrukture odgovoran je da izvršni radnik kojeg zapošljava tijekom obavljanja posla ni u kojem trenutku nije pod utjecajem bilo kojih sredstava koja bi mogla utjecati na njegovu koncentraciju, pozornost ili ponašanje.

(5) Za provedbu odredbe stavka 4. ovoga članka željeznički prijevoznik ili upravitelj infrastrukture može narediti ispitivanja radi utvrđivanja je li izvršni radnik pod utjecajem bilo kojih sredstava koja bi mogla utjecati na njegovu koncentraciju, pozornost ili ponašanje.

(6) Ovisno o rezultatima ispitivanja iz stavka 5. ovoga članka, željeznički prijevoznik ili upravitelj infrastrukture mora bez odgađanja poduzeti potrebne mjere radi osiguranja sigurnosti željezničkog sustava.

Radno vrijeme izvršnog radnika

Članak 111.

(1) Radno vrijeme izvršnog radnika određuje upravitelj infrastrukture ili željeznički prijevoznik, s tim da radno vrijeme izvršnog radnika u jednoj smjeni ne smije trajati dulje od 12 sati.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, željeznički prijevoznik ili upravitelj infrastrukture mora osigurati da radno vrijeme strojovođe kojeg zapošljava ili čije usluge je ugovorio i koji upravlja vlakom koji prevozi putnike ne traje dulje od 10 sati, pri čemu vrijeme neprekidne vožnje strojovođe ne smije biti dulje od šest sati odnosno pet sati ako upravlja vlakom za prijevoz putnika.

(3) Željeznički prijevoznik mora za mobilnog radnika, izvršnog radnika koji kao član osoblja vlaka obavlja interoperabilne prekogranične usluge više od jednog sata i uz prelaženje razdaljine najmanje 15 km preko državne granice osigurati:

a) dnevni odmor izvan mjesta prebivališta mobilnog radnika iza kojeg mora slijediti dnevni odmor u mjestu prebivališta

b) odgovarajući smještaj mobilnog radnika koji koristi odmor izvan mjesta prebivališta

c) da strojovođa koji samostalno upravlja vlakom u interoperabilnom prekograničnom prometu više od osam sati, ima pravo na stanku u trajanju od najmanje 45 minuta

d) da je vrijeme trajanja stanke dostatno da se osigura djelotvorni oporavak mobilnog radnika pri čemu dio stanke treba biti korišten između trećeg i šestog radnog sata

e) da svaki mobilni radnik ima godišnje pravo na 104 razdoblja odmora od 24 sata, uključujući 24-satna razdoblja od 12 mjeseci razdoblja odmora, uključujući:

– 12 dvostrukih razdoblja odmora (od 48 sati plus jedan dnevni odmor od 12 sati) uključujući subotu i nedjelju i

– 12 dvostrukih razdoblja odmora (od 48 sati plus jedan dnevni odmor od 12 sati) bez jamstva da će to uključivati subotu ili nedjelju te

f) da je najduže vrijeme vožnje u razdoblju 14 dana ograničeno na 80 sati.

 

XV. STROJOVOĐE

Ovlaštenje strojovođe

Članak 112.

(1) Vučnim vozilom vlaka, lokomotivom, manevarskom lokomotivom, vozilom za posebne namjene s vlastitim pogonom i radnim vlakom može samostalno upravljati samo ovlašteni strojovođa.

(2) Ovlaštenje strojovođe dokazuje se dozvolom i potvrdom.

(3) Oblik i sadržaj dozvole i potvrde, oblik preslike potvrde i oblik zahtjeva za izdavanje dozvole utvrđeni su u Uredbi Komisije (EU) br. 36/2010 od 3. prosinca 2009. o predlošcima Zajednice za dozvole za strojovođe, dopunske potvrde, ovjerene preslike dopunskih potvrda i obrasce zahtjeva za dozvole za strojovođe, u skladu s Direktivom 2007/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 13, 19. 1. 2010.).

Dozvola za strojovođe

Članak 113.

(1) Dozvolom se utvrđuje identitet te se dokazuje da strojovođa ispunjava minimalne zahtjeve u pogledu zdravstvene sposobnosti, odnosno fizičke i psihičke sposobnosti, obrazovanja i opće stručne osposobljenosti.

(2) Agencija, na zahtjev podnositelja, izdaje dozvolu u kojoj se navode osobni podaci o strojovođi, broj dozvole, tijelo koje ju je izdalo i rok važenja.

(3) Dozvola je vlasništvo strojovođe i vrijedi na području Europske unije.

(4) Strojovođa kad upravlja vozilom iz članka 112. stavka 1. ovoga Zakona dužan je uz sebe imati dozvolu.

(5) U Republici Hrvatskoj priznaju se dozvole izdane strojovođama od nadležnih tijela drugih država članica Europske unije.

(6) Kako bi dozvola ostala valjana, strojovođa mora zadovoljiti redovite provjere ispunjavanja minimalnih uvjeta iz stavka 1. ovoga članka.

(7) Agencija će osigurati postupno uvođenje redovitih provjera ispunjavanja minimalnih zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka.

(8) Minimalne zahtjeve iz stavka 1. ovoga članka te sadržaj i način njihove redovite provjere propisuje ministar pravilnikom.

2. Pravilnik o ovlaštenju strojovođa

Potvrda za strojovođe

Članak 114.

(1) Potvrdom se dokazuje da strojovođa ispunjava uvjete za upravljanje određenim vozilima na određenoj željezničkoj infrastrukturi, pri čemu se u potvrdi navode sva vozila kojima je ovlašten upravljati, željezničke pruge na kojima je ovlašten za vožnju, poznavanje operativnih pravila i signalno-sigurnosnih sustava te znanje jezika upravitelja infrastrukture.

(2) Potvrdom se strojovođa ovlašćuje za vožnju za jednu ili više kategorija:

a) kategorija A: manevarske lokomotive, radni vlakovi, vozila za posebne namjene s vlastitim pogonom (vozila za održavanje) i sve ostale lokomotive kada se koriste za ranžiranje i

b) kategorija B: prijevoz putnika i/ili tereta.

(3) Potvrdu izdaje željeznički prijevoznik ili upravitelj infrastrukture koji zapošljava ili ugovara usluge strojovođe.

(4) Vlasnik potvrde je željeznički prijevoznik ili upravitelj infrastrukture koji ju izdaje, uz uvjet da na zahtjev strojovođe izda ovjerenu kopiju potvrde.

(5) Potvrda vrijedi samo za željezničku infrastrukturu i za vozila koja su navedena u potvrdi.

(6) Za dobivanje potvrde te kako bi ona ostala valjana podnositelj zahtjeva mora imati dozvolu i ispunjavati uvjete iz stavka 1. ovoga članka.

(7) Kako bi potvrda ostala valjana strojovođa mora zadovoljiti redovne provjere ispunjavanja uvjeta iz stavka 1. ovoga članka.

(8) Željeznički prijevoznik i upravitelj infrastrukture moraju osigurati postupno uvođenje redovitih provjera ispunjavanja uvjeta iz stavka 1. ovoga članka.

(9) Ako, u slučaju izostanka redovite provjere ili u slučaju negativnog rezultata, željeznički prijevoznik ili upravitelj infrastrukture dovedu u pitanje sposobnost strojovođe za obavljanje posla i nastavak važenja njegove dozvole ili potvrde, dužni su odmah poduzeti potrebne mjere, i po potrebi mu oduzeti potvrdu.

(10) U sljedećim iznimnim slučajevima strojovođa ne mora imati potvrdu za određene željezničke pruge ako je uz njega tijekom vožnje nazočan strojovođa koji posjeduje važeću potvrdu za tu željezničku prugu:

a) kada upravitelj infrastrukture ocijeni da je zbog smetnji u željezničkom prometu potrebno preusmjeravanje vlakova ili zbog radova na održavanju pruge

b) za iznimne jednokratne vožnje muzejskim vlakovima

c) za izniman jednokratni prijevoz tereta, pod uvjetom da je upravitelj željezničke infrastrukture s tim suglasan

d) za isporuku ili predstavljanje novog vlaka ili lokomotive ili

e) za namjene osposobljavanja i ispitivanja strojovođa.

(11) O primjeni mogućnosti iz stavka 10. ovoga članka odlučuje željeznički prijevoznik i ne može ju nametnuti nadležni upravitelj infrastrukture ili Agencija, a o odluci o korištenju dodatnog strojovođe željeznički prijevoznik mora unaprijed obavijestiti upravitelja infrastrukture.

(12) Uvjete za potvrdu iz stavka 1. ovoga članka te sadržaj i način njihove redovite provjere propisuje ministar pravilnikom.

2. Pravilnik o ovlaštenju strojovođa

Obrazovanje, osposobljavanje i ispiti za strojovođe

Članak 115.

(1) Strojovođa mora imati propisano obrazovanje i biti stručno osposobljen.

(2) Osposobljavanje strojovođa obuhvaća:

a) dio koji se odnosi na dozvolu i koji odražava opće stručno znanje i

b) dio koji se odnosi na potvrdu i koji odražava posebno stručno znanje.

(3) Osposobljavanje strojovođa provode centri za osposobljavanje.

(4) Agencija ovlašćuje centre za osposobljavanje i nadzire ispunjavaju li propisane uvjete, u skladu s kriterijima utvrđenim u Odluci Komisije 2011/765/EU od 22. studenoga 2011. o kriterijima za priznavanje centara za osposobljavanje strojovođa, o kriterijima za priznavanje ispitivača strojovođa i o kriterijima za organizaciju ispitivanja u skladu s Direktivom 2007/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 314, 29. 11. 2011.).

(5) Na kraju osposobljavanja polaže se ispit koji se sastoji od teoretskog i praktičnog dijela.

(6) Ispite osposobljenosti strojovođa za potrebe izdavanja dozvole i potvrde nadziru ispitivači ovlašteni od Agencije, a ispiti moraju biti organizirani tako da se izbjegne svaki sukob interesa.

(7) Uvjete za strojovođe koji se odnose na obrazovanje, sadržaj i način osposobljavanja i provedbu ispita propisuje ministar pravilnikom.

2. Pravilnik o ovlaštenju strojovođa

Izdavanje dozvole

Članak 116.

(1) Agencija javno objavljuje smjernice za postupak za izdavanje dozvole.

(2) Zahtjev za izdavanje dozvole Agenciji podnosi strojovođa pristupnik ili u njegovo ime pravna osoba koja ga zapošljava.

(3) Agenciji se podnose zahtjevi za izdavanje nove dozvole, ažuriranje podataka u dozvoli, obnavljanje dozvole ili izdavanje duplikata.

(4) Agencija izdaje dozvolu u jednom izvorniku na rok od deset godina.

(5) Zabranjeno je svako neovlašteno umnožavanje dozvole.

Izdavanje potvrde

Članak 117.

(1) Potvrdu za strojovođu izdaje željeznički prijevoznik ili upravitelj infrastrukture.

(2) Željeznički prijevoznik ili upravitelj infrastrukture mora, u okviru sustava upravljanja sigurnošću, uvesti postupke za izdavanje i ažuriranje potvrda za strojovođe u skladu s ovim Zakonom, kao i postupke žalbe kojima se strojovođama omogućuje provjera odluke o izdavanju, ažuriranju, privremenom stavljanju izvan snage ili poništenju potvrde.

(3) Željeznički prijevoznici i upravitelji infrastrukture moraju bez odgađanja ažurirati potvrdu ako je strojovođa dobio dodatna ovlaštenja za vozila ili željezničku infrastrukturu.

(4) Pri izdavanju potvrda strojovođi, željeznički prijevoznik ili upravitelj infrastrukture mora uzeti u obzir prethodne potvrde i sve dokumente kojima se dokazuje ispunjavanje propisanih uvjeta.

Nadzor sustava upravljanja kvalitetom

Članak 118.

Ako aktivnosti povezane s osposobljavanjem i ispitivanjem strojovođa te ažuriranjem dozvola i potvrda nisu obuhvaćene sustavom upravljanja sigurnošću, Agencija nadzire da se iste provode u skladu sa sustavom upravljanja kvalitetom.

Prestanak rada strojovođe

Članak 119.

(1) O prestanku ugovora o radu sklopljenog između strojovođe i upravitelja infrastrukture ili željezničkog prijevoznika strojovođa odmah obavještava Agenciju.

(2) U tom slučaju potvrda prestaje biti valjana, ali upravitelj infrastrukture ili željeznički prijevoznik mora strojovođi izdati ovjerenu presliku potvrde i svih dokumenata kojima se dokazuje njegova osposobljenost, kvalifikacije, iskustvo i stručna osposobljenost u skladu s Uredbom (EU) br. 36/2010.

(3) U slučajevima otkazivanja ugovora o radu od strane strojovođe i sporazumnog prestanka ugovora o radu sklopljenog između strojovođe i upravitelja infrastrukture ili željezničkog prijevoznika koji ga je osposobio, novi poslodavac dogovorit će se s prijašnjim poslodavcem o naknadi za ulaganje u osposobljavanje strojovođe.

Nadzor strojovođa od strane željezničkog prijevoznika i upravitelja infrastrukture

Članak 120.

(1) Željeznički prijevoznik i upravitelj infrastrukture moraju osigurati i provjeriti valjanost dozvola i potvrda strojovođe kojeg zapošljava ili čije su usluge ugovorili.

(2) Željeznički prijevoznik ili upravitelj infrastrukture mora uspostaviti sustav nadzora strojovođa.

(3) Ako rezultati nadzora dovedu u pitanje radnu sposobnost strojovođe i nastavak važenja njegove dozvole ili potvrde, željeznički prijevoznik ili upravitelj infrastrukture mora odmah poduzeti potrebne mjere.

(4) Ako strojovođa smatra da njegova zdravstvena sposobnost, odnosno fizička i psihička sposobnost dovodi u pitanje njegovu sposobnost za upravljanje vlakom, dužan je odmah o tome obavijestiti željezničkog prijevoznika ili upravitelja infrastrukture.

(5) Ako željeznički prijevoznik ili upravitelj infrastrukture ima saznanja ili ga liječnik obavijesti o pogoršanju zdravstvenog stanja strojovođe do te mjere da je njegova sposobnost za upravljanje vlakom postala upitna, on odmah mora poduzeti potrebne mjere, uključujući provedbu propisanog zdravstvenog pregleda te, po potrebi, mora oduzeti potvrdu i ažurirati podatke u registru potvrda.

(6) Željeznički prijevoznik i upravitelj infrastrukture odgovorni su da strojovođa kojeg zapošljavaju za vrijeme upravljanja vlakom ni u kojem trenutku nije pod utjecajem bilo kojih sredstava koja bi mogla utjecati na njegovu koncentraciju, pozornost ili ponašanje.

(7) Za provedbu odredbe stavka 6. ovoga članka željeznički prijevoznik ili upravitelj infrastrukture može narediti ispitivanja radi utvrđivanja je li strojovođa kojeg zapošljava pod utjecajem bilo kojih sredstava koja bi mogla utjecati na njegovu koncentraciju, pozornost ili ponašanje.

(8) Upravitelj infrastrukture može zahtijevati provedbu ispitivanja strojovođe željezničkog prijevoznika koji koristi željezničku infrastrukturu radi utvrđivanja je li strojovođa pod utjecajem bilo kojih sredstava koja bi mogla utjecati na njegovu koncentraciju, pozornost ili ponašanje.

(9) Ovisno o rezultatima ispitivanja iz stavaka 7. i 8. ovoga članka, željeznički prijevoznik ili upravitelj infrastrukture mora bez odgađanja udaljiti strojovođu s radnog mjesta.

(10) Željeznički prijevoznici i upravitelji infrastrukture moraju odmah obavijestiti Agenciju o svim slučajevima nesposobnosti za rad strojovođe kada ona traje dulje od tri mjeseca.

Nadzor osposobljenosti strojovođa od strane Agencije

Članak 121.

(1) Agencija može u bilo kojem trenutku nadzirati posjeduje li strojovođa valjane isprave izdane u skladu s ovim Zakonom.

(2) U slučaju sumnje na nemarno ponašanje strojovođe Agencija može provjeriti ispunjava li strojovođa uvjete stručnog znanja i osposobljenosti.

(3) Agencija može ispitati ispunjavaju li strojovođe, željeznički prijevoznici, upravitelji infrastrukture i ispitivači uvjete iz ovoga Zakona i ostalih propisa.

(4) Ako Agencija opravdano sumnja da strojovođa predstavlja ozbiljnu opasnost za sigurnost odvijanja željezničkog prometa, poduzet će potrebne mjere, npr. zahtijevati zaustavljanje vlaka i strojovođi privremeno zabraniti upravljanje vlakom.

(5) O poduzetoj mjeri iz stavka 4. ovoga članka Agencija odmah izvješćuje Europsku komisiju i tijela nadležna za sigurnost ostalih država članica Europske unije.

Neispunjavanje uvjeta za dozvolu

Članak 122.

(1) Ako Agencija utvrdi da strojovođa više ne ispunjava jedan ili više uvjeta za valjanost dozvole, privremeno ili trajno ukida dozvolu, ovisno o utjecaju na sigurnost željezničkog sustava.

(2) O odluci iz stavka 1. ovoga članka Agencija će odmah obavijestiti strojovođu i njegova poslodavca te navesti način za ponovno dobivanje dozvole.

(3) Ako Agencija utvrdi da strojovođa više ne ispunjava jedan ili više uvjeta za valjanost dozvole koju je izdalo tijelo nadležno za sigurnost druge države članice Europske unije, uputit će zahtjev za provedbu dodatnih provjera ili ukidanje dozvole te će o tome obavijestiti Europsku komisiju i tijela nadležna za sigurnost ostalih država članica Europske unije.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka Agencija može zabraniti rad strojovođama sve dok ne primi obavijest o odluci nadležnog tijela koje je izdalo dozvolu.

(5) Ako Agencija zaprimi zahtjev za provedbu dodatnih provjera ili ukidanje dozvole od strane druge države članice Europske unije, o tome će donijeti odluku u roku od 30 dana i o svojoj odluci obavijestiti tijelo nadležno za sigurnost koje je podnijelo zahtjev te će o tome obavijestiti Europsku komisiju i tijela nadležna za sigurnost ostalih država članica Europske unije.

Neispunjavanje uvjeta za potvrdu

Članak 123.

(1) Ako Agencija utvrdi da strojovođa više ne ispunjava jedan ili više uvjeta za valjanost potvrde, uputit će zahtjev upravitelju infrastrukture ili željezničkom prijevozniku koji je izdao potvrdu da provede dodatne provjere ili da ukine potvrdu.

(2) Upravitelj infrastrukture ili željeznički prijevoznik dužan je odmah poduzeti odgovarajuće mjere te u roku od 30 dana o tome obavijestiti Agenciju.

(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Agencija može zabraniti rad strojovođama sve dok ne primi obavijest o odluci tijela koje je izdalo potvrdu te će o tome obavijestiti Europsku komisiju i tijela nadležna za sigurnost ostalih država članica Europske unije.

Registar dozvola

Članak 124.

(1) Agencija vodi i ažurira registar svih dozvola koje su izdane, ažurirane, obnovljene, izmijenjene i dopunjene, istekle, privremeno stavljene izvan snage, oduzete ili prijavljene kao izgubljene, ukradene ili uništene, u skladu s Odlukom Komisije 2010/17/EZ od 29. listopada 2009. o donošenju osnovnih parametara za registre dozvola za strojovođe i dopunskih potvrda predviđenih Direktivom 2007/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 8, 13. 1. 2010.).

(2) Registar dozvola sadržava podatke sadržane u dozvoli i podatke o redovitim provjerama fizičke i psihičke sposobnosti za rad.

(3) Agencija će dostaviti, na utemeljeni zahtjev, podatke o statusu dozvola tijelima nadležnim za sigurnost ostalih država članica Europske unije, Agenciji Europske unije za željeznice ili poslodavcima strojovođa.

(4) Strojovođe imaju pravo na pristup svojim podacima u registru dozvola te na zahtjev moraju dobiti kopije svojih podataka.

Registar potvrda

Članak 125.

(1) Željeznički prijevoznik ili upravitelj infrastrukture mora osigurati vođenje i ažuriranje registra potvrda koje je izdao i koje su ažurirane, obnovljene, izmijenjene i dopunjene, istekle, privremeno stavljene izvan snage, oduzete ili prijavljene kao izgubljene, ukradene ili uništene, u skladu s Odlukom 2010/17/EZ.

(2) Registar potvrda mora sadržavati podatke sadržane u potvrdi i podatke o redovitim provjerama znanja jezika i stručne osposobljenosti.

(3) Željeznički prijevoznik i upravitelj infrastrukture moraju s Agencijom razmjenjivati podatke iz registra potvrda i omogućiti Agenciji pristup traženim podacima.

(4) Željeznički prijevoznik i upravitelj infrastrukture moraju tijelima nadležnim za sigurnost ostalih država članica Europske unije, na utemeljen zahtjev, dostaviti podatke o sadržaju registra potvrda.

(5) Strojovođe imaju pravo na pristup svojim podacima u registru potvrda te na zahtjev moraju dobiti kopije svojih podataka.

 

XVI. ISTRAŽIVANJE NESREĆA I INCIDENATA

Istražno tijelo

Članak 126.

(1) Neovisno Istražno tijelo provodi istraživanje ozbiljnih nesreća u željezničkom sustavu, kao i nesreća i incidenata koji su pod određenim okolnostima mogli dovesti do ozbiljnih nesreća radi očuvanja i poboljšanja sigurnosti željezničkog sustava.

(2) Istražno tijelo ima najmanje jednog glavnog istražitelja za područje željeznice, koji je samostalan i neovisan u obavljanju svoje djelatnosti i pri donošenju odluka.

(3) Za donošenje odluke o pokretanju istraživanja, za organizaciju, provođenje, nadzor i izvještavanje o obavljenim istraživanjima nesreća i incidenata te za davanje sigurnosnih preporuka odgovoran je glavni istražitelj u Istražnom tijelu.

Obvezatnost istraživanja

Članak 127.

(1) Istražno tijelo mora provesti istraživanje ozbiljne nesreće u željezničkom sustavu.

(2) Istražno tijelo može istražiti i one nesreće i incidente koji su pod neznatno drukčijim okolnostima mogli dovesti do ozbiljnih nesreća, uključujući tehničke neispravnosti strukturnih podsustava ili sastavnih dijelova interoperabilnosti željezničkog sustava Europske unije.

(3) Istražno tijelo pri donošenju odluke o pokretanju istraživanja nesreća i incidenata iz stavka 2. ovoga članka uzima u obzir:

a) težinu nesreće ili incidenta

b) činjenicu da je pojedina nesreća ili incident dio niza nesreća ili incidenata koji su značajni za sigurnost željezničkog sustava u cjelini

c) utjecaj nesreće ili incidenata na sigurnost željezničkog sustava Europske unije i

d) zahtjeve upravitelja infrastrukture, željezničkog prijevoznika, Agencije ili ostalih država članica Europske unije.

Cilj i opseg istraživanja

Članak 128.

(1) Cilj istraživanja Istražnog tijela je, kada je to moguće, poboljšanje sigurnosti željezničkoga sustava i sprječavanje budućih nesreća.

(2) Istraživanjem Istražnog tijela se ni u kojem slučaju ne utvrđuje krivnja ili odgovornost za nesreću ili incident te se istraživanje provodi neovisno o mogućoj sudskoj istrazi o istom događaju.

(3) Istražno tijelo određuje opseg istraživanja i postupke koje će primijeniti u provođenju pojedinog istraživanja, uzimajući u obzir načela i ciljeve istražnog postupka u skladu s ovim Zakonom te spoznaje povezane s unaprjeđenjem sigurnosti željezničkog sustava koje se očekuju kao rezultat istraživanja.

Obavijesti i pokretanje istraživanja

Članak 129.

(1) Osoba koja je sudionik ozbiljne nesreće ili nesreće odnosno osoba koja naiđe na mjesto ozbiljne nesreće ili nesreće dužna je odmah obavijestiti ministarstvo nadležno za unutarnje poslove na broj telefona 192 ili 112.

(2) Željeznički prijevoznik, upravitelj infrastrukture i, prema potrebi, Agencija moraju obavijestiti Istražno tijelo o ozbiljnim nesrećama, nesrećama i incidentima odmah po saznanju o istima te dostaviti sve dostupne informacije.

(3) Obavijest iz stavka 2. ovoga članka potrebno je, kada je to prikladno, izmijeniti ili dopuniti čim informacije koje nedostaju postanu dostupne.

(4) Istražno tijelo osigurat će stalnu pripravnost za primanje obavijesti iz stavka 2. ovoga članka.

(5) Istražno tijelo mora biti sposobno poduzeti pripremne radnje kako bi istraživanje moglo započeti najkasnije u roku od tjedan dana po saznanju o ozbiljnoj nesreći, nesreći ili incidentu. Istražno tijelo bez odgode te u svakom slučaju u roku od 30 dana nakon primitka obavijesti o nesreći ili incidentu odlučuje o tome hoće li pokrenuti istragu.

(6) Istražno tijelo posebno će osigurati odgovarajuća sredstva, uključujući praktična i tehnička znanja potrebna za provedbu istraživanja pojedine nesreće ili incidenata.

(7) U nedostatku vlastitih stručnjaka i pod uvjetom da se time ne dovodi u pitanje neovisnost Istražnog tijela, Istražno tijelo može osigurati potrebna praktična i tehnička znanja, ovisno o vrsti nesreće ili incidenta koje istražuje, i izvan Istražnog tijela.

Provođenje istraživanja

Članak 130.

(1) Nadležna tijela u okviru svojih ovlasti, upravitelj infrastrukture, željeznički prijevoznik i ostale strane koje su povezane s nesrećom ili incidentom, moraju Istražnom tijelu omogućiti nesmetan rad, a posebno u što kraćem roku omogućiti:

a) trenutačan pristup mjestu nesreće ili incidenta i vozilima odnosno željezničkoj infrastrukturi

b) pravo na prikupljanje dokaza i nadzirano uklanjanje oštećenih vozila i dijelova željezničke infrastrukture za potrebe ispitivanja ili analize

c) neograničen pristup sadržajima uređaja za automatsko bilježenje podataka u vozilima i opreme za snimanje govornih poruka te registracije rada signalno-sigurnosne i prometno-upravljačke opreme

d) pristup rezultatima obdukcije tijela žrtava

e) pristup rezultatima ispitivanja osoblja vlaka i drugih željezničkih radnika uključenih u nesreću ili incident

f) ispitivanje uključenih željezničkih radnika i drugih svjedoka

g) pristup svim odgovarajućim informacijama ili snimkama koje posjeduju upravitelj infrastrukture, uključeni željeznički prijevoznik, subjekt nadležan za održavanje i Agencija i

h) pristup svoj potrebnoj dokumentaciji koju posjeduju upravitelj infrastrukture, uključeni željeznički prijevoznici, subjekt nadležan za održavanje i Agencija.

(2) S ciljem potpunog razdvajanja istraživanja koje provodi Istražno tijelo od istraga koju provode nadležna tijela u okviru svojih ovlasti sukladno posebnim propisima, sporazumno će se utvrditi načela postupanja, prava, dužnosti i ovlasti Istražnog tijela i pripadnika nadležnih tijela, a posebno neposredan, slobodan i neometan pristup mjestu nesreće, načini osiguranja dokaza i pristupa dokazima, načini početnog i tekućeg izvještavanja o tijeku svakog pojedinog postupka, način razmjene informacija, određivanje zaštite tajnosti podataka, pristup klasificiranim podacima, način izvješćivanja javnosti i način rješavanja sporova.

(3) Istraživanje koje provodi Istražno tijelo provodi se neovisno o bilo kojem sudskom postupku.

(4) Istraživanje se provodi što je moguće transparentnije, tako da se svim uključenim strankama omogući da budu saslušane i da im se omogući pristup rezultatima istraživanja.

(5) Sve zainteresirane strane koje su na bilo koji način povezane s nesrećom ili incidentom (upravitelj infrastrukture, željeznički prijevoznici, Agencija, Agencija Europske unije za željeznice, žrtve i članovi njihove uže obitelji, vlasnici oštećene imovine, proizvođači, uključene hitne službe i predstavnici zaposlenika i korisnika) moraju biti redovito obaviještene o istraživanju i njegovu tijeku te im se mora omogućiti pružanje potrebne tehničke informacije kako bi se poboljšala kvaliteta izvješća o istrazi.

(6) Istražno tijelo mora završiti istraživanje na mjestu nesreće ili incidenta u najkraćem mogućem roku kako bi upravitelj infrastrukture mogao što prije popraviti oštećenu željezničku infrastrukturu i uspostaviti redoviti željeznički promet.

Istraživanje s međunarodnim obilježjem

Članak 131.

(1) Ako nije moguće utvrditi u kojoj se državi članici Europske unije dogodila nesreća ili incident, ili su se navedeni događaji dogodili na granici ili u neposrednoj blizini granice s državom članicom Europske unije, Istražno tijelo dogovara s istražnim tijelom druge države članice Europske unije koje će od njih provesti istraživanje ili dogovaraju međusobnu suradnju.

(2) Odredbe iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se i na države koje nisu države članice Europske unije, pri čemu se primjenjuju odredbe međunarodnih sporazuma o graničnom željezničkom prometu između Republike Hrvatske i susjednih država.

(3) Istražno tijelo druge države članice Europske unije u slučaju iz stavka 1. ovoga članka može sudjelovati u istraživanju i u potpunosti koristiti njegove rezultate.

(4) Istražno tijelo poziva na sudjelovanje u istraživanju istražno tijelo druge države članice Europske unije, u slučaju kada je:

a) željeznički prijevoznik sudionik nesreće ili incidenta, a ima poslovni nastan i dozvolu za obavljanje usluga u željezničkom prijevozu u državi članici Europske unije ili

b) vozilo koje je upisano u registar vozila ili koje se održava u jednoj od tih država članica uključeno u nesreću ili incident.

(5) Istražnim tijelima iz pozvanih država članica Europske unije daju se potrebne ovlasti kako bi mogla, kada se to od njih traži, pomoći u prikupljanju dokaza za istražno tijelo druge države članice Europske unije.

(6) Istražnim tijelima iz pozvanih država članica Europske unije omogućuje se pristup podacima i dokazima potrebnima kako bi mogli djelotvorno sudjelovati u istrazi, uz poštivanje zakonodavstva Republike Hrvatske.

(7) Istražno tijelo može i u drugim slučajevima provoditi istraživanje u suradnji s istražnim tijelima ostalih država članica Europske unije.

 

Izvješća

Članak 132.

(1) Istraživanje ozbiljnih nesreća, nesreća i incidenata iz članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona predmet je izvješća koje je primjereno vrsti i ozbiljnosti nesreće ili incidenta i značaju zaključaka istraživanja.

(2) U izvješću se navode ciljevi istraživanja iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona i, kada je to primjereno, sigurnosne preporuke.

(3) Istražno tijelo javno objavljuje konačno izvješće u pravilu najkasnije u roku od 12 mjeseci nakon nesreće ili incidenta.

(4) Ako se konačno izvješće ne može objaviti u roku od 12 mjeseci, Istražno tijelo objavljuje privremenu izjavu najmanje na svaku obljetnicu nesreće u kojoj iznosi detalje o napretku istrage i sva pokrenuta pitanja u vezi sa sigurnošću.

(5) Izvješće mora slijediti strukturu koja je uspostavljena provedbenim aktom Europske komisije.

(6) Konačno izvješće, zajedno sa sigurnosnim preporukama, dostavlja se zainteresiranim stranama iz članka 130. stavka 5. ovoga Zakona, kao i zainteresiranim tijelima i strankama iz ostalih država članica Europske unije.

(7) Istražno tijelo svake godine, najkasnije do 30. rujna, javno objavljuje godišnje izvješće o provedenim istraživanjima za prethodnu godinu, danim sigurnosnim preporukama i mjerama koje su poduzete na osnovi prethodno danih sigurnosnih preporuka.

(8) Istražno tijelo konačno izvješće i godišnje izvješće iz stavka 7. ovoga članka dostavlja Agenciji Europske unije za željeznice.

Obavijest o pokretanju istraživanja

Članak 133.

(1) Istražno tijelo obavješćuje Agenciju Europske unije za željeznice o pokretanju istraživanja u roku od sedam dana od dana donošenja odluke o pokretanju istraživanja.

(2) Obavijest mora sadržavati dan, vrijeme i mjesto događaja, vrstu događaja, broj poginulih i ozlijeđenih osoba te materijalnu štetu.

Međunarodna suradnja istražnih tijela

Članak 134.

(1) Istražno tijelo može, prema potrebi, a pod uvjetom da se time ne dovodi u pitanje njegova neovisnost iz članka 126. stavka 2. ovoga Zakona, zatražiti pomoć istražnih tijela država članica Europske unije ili od Agencije Europske unije za željeznice kako bi pribavilo stručna znanja ili provelo tehničke preglede, analize ili vrednovanja.

(2) Istražno tijelo provodi razmjenu stajališta i iskustava s istražnim tijelima država članica Europske unije u svrhu razvoja zajedničkih metoda istraživanja, utvrđivanja zajedničkih načela za donošenje sigurnosnih preporuka i prilagođavanja tehničkom i znanstvenom napretku.

(3) Istražno tijelo, sudjeluje u programu stručnih provjera koji je uspostavljen od istražnih tijela država članica Europske unije uz potporu Agencije Europske unije za željeznice.

Sigurnosne preporuke

Članak 135.

(1) Istražno tijelo u svrhu ostvarivanja ciljeva istraživanja iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona daje sigurnosne preporuke.

(2) Sigurnosne preporuke upućuju se Agenciji, a po potrebi i Agenciji Europske unije za željeznice, ostalim nadležnim tijelima Republike Hrvatske i državama članicama Europske unije.

(3) Agencija, ostala nadležna tijela i Agencija Europske unije za željeznice, u granicama svojih nadležnosti, poduzimaju potrebne mjere kako bi se osiguralo da se sigurnosne preporuke Istražnog tijela prikladno uzimaju u obzir i da se po potrebi postupa u skladu s njima.

(4) Sigurnosna preporuka ne smije ni u kom slučaju pretpostaviti krivnju ili odgovornost za nesreću ili incident.

(5) Agencija Europske unije za željeznice, Agencija i druga nadležna tijela Republike Hrvatske i ostalih država članica Europske unije, kojima su upućene preporuke, najmanje jednom godišnje izvještavaju Istražno tijelo o mjerama koje su poduzeli ili planiraju poduzeti u vezi sa sigurnosnom preporukom.

Obveze upravitelja infrastrukture i željezničkog prijevoznika

Članak 136.

(1) U slučaju prekida odvijanja željezničkog prometa zbog nesreće ili incidenta, upravitelj infrastrukture i, po potrebi, željeznički prijevoznik moraju u što kraćem roku poduzeti mjere za ponovnu uspostavu odvijanja redovitog željezničkog prometa.

(2) Upravitelj infrastrukture i željeznički prijevoznik moraju, u okviru sustava upravljanja sigurnošću, uspostaviti postupke kojima se osigurava da se nesreće, incidenti, izbjegnute nesreće i ostale opasne pojave prijavljuju, istražuju i analiziraju te da se poduzimaju potrebne mjere za njihovo sprječavanje.

(3) O provedenom istraživanju ozbiljne nesreće, nesreće ili incidenta upravitelj infrastrukture i željeznički prijevoznik dužni su u najkraćem mogućem vremenu, a najkasnije u roku od šest mjeseci nakon ozbiljne nesreće ili nesreće odnosno u roku od tri mjeseca nakon incidenta dostaviti Istražnom tijelu izvješće i analizu iz stavka 2. ovoga članka.

 

XVII. UNUTARNJI RED I ZAŠTITA ŽELJEZNIČKE NFRASTRUKTURE I VOZILA

Unutarnji red

Članak 137.

(1) Zabranjen je fizičkim osobama neovlašten pristup i kretanje željezničkom infrastrukturom i u vozilima te svako ugrožavanje sigurnosti željezničkog sustava.

(2) U pružnom pojasu dozvoljen je pristup i kretanje pješacima i cestovnim vozilima samo na mjestima koja odredi upravitelj infrastrukture.

(3) Sve fizičke osobe koje prema prirodi posla samostalno obavljaju poslove unutar pružnog pojasa (projektanti, šefovi gradilišta, nadzorni inženjeri i ostali) moraju biti stručno osposobljene za obavljanje poslova na stručan i siguran način u normalnim, otežanim i izvanrednim situacijama te za postupanje i obavljanje određenih radnji na željezničkoj infrastrukturi.

(4) Program stručnog osposobljavanja, uključujući provjeru stručnog znanja i sposobnost primjene toga znanja u praksi, iz stavka 3. ovoga članka utvrđuje upravitelj infrastrukture, uz prethodnu suglasnost Agencije.

(5) Osobe iz stavaka 6., 7., i 8. ovoga članka ovlaštene su zatražiti pomoć policije ako se prilikom obavljanja poslova iz njihove nadležnosti pruža otpor ili se pružanje otpora može opravdano očekivati.

(6) Upravitelj infrastrukture odgovoran je za održavanje unutarnjeg reda u pružnom pojasu.

(7) Željeznički prijevoznik odgovoran je za održavanje unutarnjeg reda u vozilima.

(8) Radnici ovlašteni za provedbu unutarnjega reda moraju imati propisanu iskaznicu.

(9) Radnici iz stavka 8. ovoga članka, uz predočenje iskaznice, mogu zatražiti na uvid osobnu iskaznicu od osoba koje se ne pridržavaju unutarnjega reda.

(10) Upravitelj infrastrukture i željeznički prijevoznik određuju osobe koje su ovlaštene za održavanje unutarnjeg reda željezničkog sustava i vode evidenciju o danim ovlaštenjima sa svim potrebnim podacima.

(11) Odredbe o unutarnjem redu željezničkog sustava i izgled iskaznice iz stavka 9. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom.

Zaštita željezničke infrastrukture i vozila

Članak 138.

(1) Zabranjeno je fizičkoj osobi oštećivati željezničku infrastrukturu i vozila, bacati ili stavljati na željezničku prugu bilo kakve predmete i tvari, bacati predmete na vozila ili iz tih vozila, ometati rad radnika upravitelja infrastrukture i željezničkog prijevoznika, ili na koji drugi način ugrožavati ili ometati odvijanje željezničkog prometa.

(2) Uz željezničku prugu, a posebno u blizini željezničkih signala, pravna ili fizička osoba ne smije saditi visoko drveće i nasade, postavljati znakove, oznake, izvore obojene ili zasljepljujuće svjetlosti ili druge predmete i naprave koje bojom, oblikom ili svjetlošću mogu dovesti u zabunu izvršne radnike u vezi sa značenjem signalnih znakova.

(3) Na željezničkoj infrastrukturi, u pružnom pojasu i zaštitnom pružnom pojasu, bez prethodne suglasnosti upravitelja infrastrukture, nije dozvoljeno obavljanje bilo kakvih radova.

(4) Upravitelj infrastrukture ovlašten je zahtijevati od vlasnika odnosno posjednika zemljišta u primjerenom roku uklanjanje drveća, nasada, naprava ili predmeta iz stavka 2. ovoga članka.

(5) Ako vlasnik odnosno posjednik zemljišta ne postupi u primjerenom roku po zahtjevu upravitelja infrastrukture u slučajevima iz stavka 4. ovoga članka, upravitelj infrastrukture poduzet će potrebne mjere, a vlasnik odnosno posjednik morat će nastale troškove nadoknaditi upravitelju infrastrukture.

 

XVIII. UPRAVNI I INSPEKCIJSKI NADZOR

Upravni nadzor

Članak 139.

Upravni nadzor nad Agencijom obavlja Ministarstvo.

Inspekcijski nadzor

Članak 140.

(1) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i izravno primjenjivim propisima Europske unije, u okviru ovlaštenja koja su im dana, obavljaju ovlaštene osobe Agencije (u daljnjem tekstu: željeznički inspektori).

(2) Željeznički inspektor mora imati:

a) diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij odgovarajućeg smjera

b) najmanje pet godina radnog iskustva u području koje nadzire

c) položeni stručni ispit za inspektora željezničkog prometa i

d) funkcionalno znanje i udovoljavanje posebnim uvjetima prema sistematizaciji radnih mjesta.

(3) Poslovi inspekcijskog nadzora iz stavka 1. ovoga članka smatraju se poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada.

(4) Pojedine stručne poslove vezane za inspekcijski nadzor (tehničke procjene, analize, ispitivanja), za koje je potrebna posebna stručnost, mogu provoditi i druge stručne osobe koje im u okviru svojih ovlasti povjeri Agencija.

(5) Radna mjesta s ovlastima inspekcijskog nadzora i podrobnijim uvjetima koje moraju ispunjavati osobe na tim radnim mjestima utvrđuju se općim aktom Agencije.

Službena iskaznica i značka željezničkog inspektora

Članak 141.

(1) Željeznički inspektor ima službenu iskaznicu i značku kojom se dokazuje njegovo službeno svojstvo, identitet i ovlasti.

(2) Agencija vodi očevidnik izdanih i nevažećih službenih iskaznica i znački željezničkih inspektora.

(3) Izgled i način korištenja službene iskaznice i značke iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom.

4. Pravilnik o službenoj iskaznici i znački željezničkog inspektora

Ovlasti željezničkog inspektora

Članak 142.

(1) U obavljanju inspekcijskog nadzora željeznički inspektor je ovlašten:

a) zabraniti uporabu pojedinog ili više infrastrukturnih podsustava ili njihovih dijelova te vozila

b) zabraniti nepravilno odvijanje željezničkog prometa i upravljanje željezničkim prometom te po potrebi odrediti privremene mjere sigurnosti

c) zabraniti radove koji se izvode na infrastrukturnim podsustavima ili u zaštitnom pružnom pojasu

d) zabraniti rad izvršnom radniku ili strojovođi odnosno zahtijevati njegovo udaljavanje s radnog mjesta

e) zabraniti radnje kojima bi se mogla ugroziti sigurnost željezničkog sustava

f) narediti uklanjanje nepravilnosti i nedostataka u odvijanju željezničkog prometa i po potrebi odrediti privremene mjere sigurnosti

g) narediti uklanjanje građevina, vodova i ostalih objekata izgrađenih suprotno odredbama članka 87. i članka 88. ovoga Zakona

h) nadzirati održavanje infrastrukturnih podsustava ili njihovih dijelova i narediti prestanak nepravilnog održavanja odnosno u nedostatku održavanja narediti početak pravilnog održavanja

i) nadzirati održavanje vozila i narediti prestanak nepravilnog održavanja vozila

j) narediti provedbu ispitivanja radi utvrđivanja je li izvršni radnik pod utjecajem bilo kojih sredstava koja bi mogla utjecati na njegovu koncentraciju, pozornost ili ponašanje, a posebno provjeravati prisutnost alkohola, droga ili psihotropnih tvari u organizmu

k) zatražiti pisano izvješće nadzirane osobe o poduzetim mjerama naređenim u inspekcijskom nadzoru

l) nakon obavljanja inspekcijskog nadzora zatražiti izvršenje pojedine radnje i odrediti rok za izvršenje te radnje

m) privremeno oduzeti dokumentaciju i predmete koji u sudskom postupku mogu poslužiti kao dokaz i o tome izdati potvrdu s točnim podacima o oduzetoj dokumentaciji i predmetima

n) uzimati izjave od odgovornih osoba, kao i od drugih osoba nazočnih inspekcijskom nadzoru, radi pribavljanja dokaza o činjenicama koje se ne mogu izravno utvrditi i

o) poduzimati i druge mjere u skladu s ovim Zakonom i izravno primjenjivim propisima Europske unije.

(2) Željeznički inspektor mora s podacima za koje nadzirana osoba dokaže da su poslovna tajna postupati sukladno određenim uvjetima za njihovo čuvanje.

(3) Na prikupljanje podataka primjenjuju se posebni propisi kojima se uređuje područje zaštite podataka, tajnosti podataka i informacijske sigurnosti.

Obveze nadziranih osoba

Članak 143.

(1) U postupku inspekcijskog nadzora željeznički prijevoznik ili upravitelj infrastrukture ili druga pravna i fizička osoba koja podliježe inspekcijskom nadzoru prema ovom Zakonu mora željezničkom inspektoru omogućiti i osigurati nesmetano obavljanje inspekcijskog nadzora.

(2) Obavljanje inspekcijskog nadzora iz stavka 1. ovoga članka uključuje:

a) pregled isprava (osobne iskaznice, putovnice i slično) na temelju kojih željeznički inspektor može utvrditi identitet nadzirane osobe, kao i drugih osoba nazočnih inspekcijskom nadzoru

b) pristup i pregled željezničke infrastrukture

c) pristup i pregled vozila

d) pristup opremi za automatsko bilježenje podataka

e) pregled tehničke i druge dokumentacije koja se odnosi na željezničku infrastrukturu i vozila

f) provjeru načina odvijanja željezničkog prometa i upravljanja željezničkim prometom

g) provjeru načina izvođenja radova na željezničkoj infrastrukturi

h) provjeru ovlaštenja i načina obavljanja poslova izvršnih radnika

i) pregled dokumentacije koja se odnosi na zdravstvenu sposobnost i stručnu osposobljenost izvršnih radnika

j) provjeru dozvola i potvrda strojovođa

k) utvrđivanje činjeničnog stanja na vizualni način (fotografiranje, snimanje kamerom, videozapis i slično)

l) na pisani zahtjev željezničkog inspektora, dostavljanje ili pripremanje bez naplate dodatnih podataka potrebnih za obavljanje inspekcijskog nadzora i

m) osiguravanje svih ostalih uvjeta za neometan i potpun inspekcijski nadzor.

(3) Željeznički prijevoznik ili upravitelj infrastrukture ili druga pravna i fizička osoba koja podliježe inspekcijskom nadzoru sukladno ovom Zakonu mora željezničkom inspektoru osigurati potrebne dozvole za vožnju u vozilima i dozvole (propusnice) koje omogućuju nesmetan pristup svim odgovarajućim dokumentima, objektima postrojenjima i opremi.

Inspekcijski postupak

Članak 144.

(1) U obavljanju poslova inspekcijskog nadzora željeznički inspektor ovlašten je u slučajevima povrede odredaba ovoga Zakona i izravno primjenjivih propisa Europske unije u obliku pisanog rješenja izricati zabrane, naredbe i druge mjere po kojima je upravitelj infrastrukture ili željeznički prijevoznik ili druga pravna ili fizička osoba koja podliježe inspekcijskom nadzoru prema ovom Zakonu dužan/dužna postupiti.

(2) U svrhu izricanja zabrana, naredbi i drugih mjera iz stavka 1. ovoga članka željeznički inspektor će po službenoj dužnosti pokrenuti upravni postupak, sukladno odredbama propisa kojima se uređuje opći upravni postupak i poduzeti propisane mjere.

(3) U slučaju poduzimanja žurnih mjera radi otklanjanja neposredne opasnosti za sigurnost željezničkog sustava, željeznički inspektor može izreći usmenu zabranu, naredbu i drugu mjeru koja se unosi u zapisnik, o čemu će pisano rješenje izdati na zahtjev stranke.

(4) Ako tijekom inspekcijskog nadzora željeznički inspektor utvrdi da nije ovlašten izravno postupati, odmah će izvijestiti odgovarajuće nadležno tijelo o uočenim nezakonitostima ili nepravilnostima te predložiti pokretanje postupka i poduzimanje propisanih mjera u skladu s posebnim propisima.

Upravni spor

Članak 145.

Protiv rješenja željezničkog inspektora nije dopuštena žalba, ali se može u roku od 30 dana od dana dostave rješenja pokrenuti upravni spor.

 

XIX. PREKRŠAJNE ODREDBE

Prekršaji pravnih i fizičkih osoba čije osoblje i sredstva odnosno djelatnost podliježu inspekcijskom nadzoru

Članak 146.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 300.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:

1. upravitelj infrastrukture ako za obavljanje djelatnosti upravljanja željezničkom infrastrukturom nema rješenje o uvjerenju o sigurnosti koje izdaje Agencija (članak 33. stavak 1.)

2. upravitelj infrastrukture ako za svaki infrastrukturni podsustav koji se nalazi ili se koristi na teritoriju Republike Hrvatske prije puštanja u uporabu nema odobrenje za puštanje u uporabu koje izdaje Agencija (članak 56. stavak 2.)

3. podnositelj zahtjeva ako stavlja vozilo na tržište bez odobrenja za stavljanje na tržište koje izdaje Agencija Europske unije za željeznice u skladu s člankom 70. ovoga Zakona ili Agencija u skladu s člankom 71. ovoga Zakona (članak 69. stavak 1.)

4. željeznički prijevoznik ako prije uporabe vozila na području uporabe koje je utvrđeno u odobrenju za stavljanje na tržište nije provjerio da je za vozilo izdano odobrenje za stavljanje na tržište te da je ono uredno upisano u registar vozila (članak 77. stavak 1. točka a))

5. željeznički prijevoznik ako prije uporabe vozila na području uporabe koje je utvrđeno u odobrenju za stavljanje na tržište nije provjerio da je vozilo kompatibilno s trasom na temelju registra infrastrukture, odgovarajućih TSI-a ili bilo kojih potrebnih informacija koje upravitelj infrastrukture mora dostaviti bez naknade i u razumnom roku, ako registar infrastrukture ne postoji ili je nepotpun (članak 77. stavak 1. točka b))

6. željeznički prijevoznik ako prije uporabe vozila na području uporabe koje je utvrđeno u odobrenju za stavljanje na tržište nije provjerio da je vozilo ispravno uključeno u sastav vlaka namijenjeno za vožnju, uzimajući u obzir sustav upravljanja sigurnošću utvrđen ovim Zakonom i TSI-em za odvijanje prometa i upravljanje prometom (članak 77. stavak 1. točka c))

7. subjekt nadležan za održavanje ako ne osigura kroz sustav održavanja da su vozila, za čije je održavanje nadležan, u tehnički ispravnom stanju koje omogućuje sigurnu vožnju, neovisno o odgovornosti za sigurnu vožnju vlaka željezničkog prijevoznika i upravitelja infrastrukture (članak 81. stavak 3.)

8. upravitelj infrastrukture i željeznički prijevoznik ako vozilo s vlastitim pogonom nisu opremili uređajem za automatsku zaštitu vlaka (autostop uređajem) ako prometuje na željezničkoj pruzi ili pružnoj dionici opremljenoj pružnim uređajima za automatsku zaštitu vlaka (članak 96. stavak 3.)

9. željeznički prijevoznik i upravitelj infrastrukture ako ne osiguraju i ne provjere valjanost dozvola i potvrda strojovođe kojeg zapošljavaju ili čije su usluge ugovorili (članak 120. stavak 1.) i

10. upravitelj infrastrukture ili željeznički prijevoznik ili pravna osoba koja podliježe inspekcijskom nadzoru prema ovom Zakonu ako ne postupi po u obliku pisanog rješenja izrečenoj zabrani, naredbi i drugoj mjeri željezničkog inspektora za koji je on u okviru obavljanja poslova inspekcijskog nadzora ovlašten u slučajevima povrede odredaba ovoga Zakona i izravno primjenjivih propisa Europske unije (članak 144. stavak 1.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 30.000,00 kuna.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 150.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj:

1. centar za osposobljavanje, pravna osoba ovlaštena od strane Agencije, ako željezničkim prijevoznicima i upraviteljima infrastrukture te njihovim radnicima koji obavljaju zadaće bitne za sigurnost ne osigura jednak i nediskriminirajući pristup osposobljavanju strojovođa i izvršnih radnika kada je takvo osposobljavanje potrebno za pružanje usluga na njihovoj mreži (članak 36. stavak 1.)

2. centar za osposobljavanje ako ne omogući jednak i nediskriminirajući pristup osposobljavanju ostalim željezničkim prijevoznicima uz primjerenu i nediskriminirajuću naknadu, temeljenu na izravnim troškovima i uvećanu za razumnu dobit, ako su centri za osposobljavanje dostupni samo kod jednog željezničkog prijevoznika i upravitelja infrastrukture (članak 36. stavak 5.)

3. posjednik vozila koji ne osigura da svako vozilo prije početka uporabe na mreži ima dodijeljen subjekt nadležan za održavanje (engl. Entity in Charge of Maintenance – ECM) koji se upisuje u registar vozila iz članka 90. ovoga Zakona (članak 81. stavak 1.)

4. subjekt nadležan za održavanje ako ne uspostavi sustav održavanja za vozila te ako putem tog sustava ne osigurava da se vozila održavaju u skladu s uputama za održavanje proizvođača, uputama za održavanje posjednika vozila te svim primjenjivim zahtjevima za održavanje, uključujući nacionalna pravila za održavanje i odgovarajuće odredbe TSI-a (članak 81. stavak 4. točka a))

5. subjekt nadležan za održavanje ako ne uspostavi sustav održavanja za vozila te ako putem tog sustava ne uvodi potrebne metode za vrednovanje i procjenu rizika uspostavljene u zajedničkim sigurnosnim metodama, prema potrebi u suradnji s drugim sudionicima (članak 81. stavak 4. točka b))

6. subjekt nadležan za održavanje ako ne uspostavi sustav održavanja za vozila te ako putem tog sustava ne osigurava da njegovi izvođači provode mjere za upravljanje rizicima putem primjene zajedničkih sigurnosnih metoda za nadgledanje te da je to propisano odredbama ugovora koji se predočuju na zahtjev Agencije Europske unije za željeznice ili Agencije (članak 81. stavak 4. točka c))

7. subjekt nadležan za održavanje ako ne uspostavi sustav održavanja za vozila te ako putem tog sustava ne osigurava sljedivost djelatnosti održavanja (članak 81. stavak 4. točka d))

8. pravna osoba posjednik vozila ako nije osigurao da je vozilo, kojemu je izdano odobrenje za stavljanje na tržište, upisano u registar vozila (članak 90. stavak 1.)

9. upravitelj infrastrukture i željeznički prijevoznik ako njihovi radnici koji neposredno sudjeluju u odvijanju željezničkog prometa, uključujući vanjsko ugovoreno osoblje, ne obavljaju poslove na propisan i siguran način (članak 92. stavak 2.)

10. upravitelj infrastrukture i željeznički prijevoznik ako za svaki vlak ne vode propisane evidencije ili podatke (članak 92. stavak 3.)

11. upravitelj infrastrukture i željeznički prijevoznik ako, u okviru sustava upravljanja sigurnošću, detaljnije ne razrade provedbu propisa o sigurnom odvijanju i upravljanju željezničkim prometom (članak 92. stavak 4.)

12. upravitelj infrastrukture i željeznički prijevoznik ako u slučaju izvanrednih okolnosti, posebno u slučaju nesreća i većih elementarnih nepogoda, u okviru sustava upravljanja sigurnošću ne odrede pravila o postupanju, davanju upozorenja i informiranju javnosti u slučaju opasnosti (članak 92. stavak 5.)

13. željeznički prijevoznik ako vlak nema pravilan sastav, raspored vozila u vlaku i učinkovitost kočenja vlaka u skladu s odredbama ovoga Zakona i izravno primjenjivim propisima Europske unije, posebno s TSI-em za podsustav »odvijanje prometa i upravljanje prometom« (članak 93. stavak 1.)

14. željeznički prijevoznik ako vlak nema propisanu učinkovitost automatskog kočenja vlaka u skladu s odredbama ovoga Zakona i izravno primjenjivim propisima Europske unije, posebno s TSI-em za podsustav »odvijanje prometa i upravljanje prometom« (članak 94. stavak 1.)

15. upravitelj infrastrukture ako željezničku infrastrukturu ne opremi propisanim signalima (sredstvima za davanje signalnih znakova), signalnim znakovima i signalnim oznakama s jedinstvenim značenjem (članak 95. stavak 1.)

16. željeznički prijevoznik ako vlak ne označi propisanim signalima u skladu s odredbama ovoga Zakona i izravno primjenjivim propisima Europske unije, posebno s TSI-em za podsustav »odvijanje prometa i upravljanje prometom« te ako ne osigura davanje propisanih signalnih znakova sa željezničkog vozila (članak 95. stavak 2.)

17. upravitelj infrastrukture ako svakom vlaku koji prometuje željezničkim prugama ne osigura slobodan vozni put za sigurnu vožnju (članak 96. stavak 2.)

18. upravitelj infrastrukture ako ne postavi i ne održava uređaje za osiguravanje ŽCP-a i PP-a i mimoilaznih zaštitnih ograda za pješake (članak 99. stavak 4.)

19. željeznički prijevoznik i upravitelj infrastrukture ako imaju saznanja ili ih liječnik obavijesti o pogoršanju zdravstvenog stanja strojovođe do te mjere da je njegova sposobnost za upravljanje vlakom postala upitna i ako odmah ne poduzmu potrebne mjere, uključujući provedbu propisanog zdravstvenog pregleda te, po potrebi, ne oduzmu potvrdu i ne ažuriraju podatke u registru potvrda (članak 120. stavak 5.)

20. željeznički prijevoznik i upravitelj infrastrukture ako, ovisno o rezultatima ispitivanja iz članka 120. stavaka 7. i 8. ovoga Zakona, bez odgađanja ne udalje strojovođu s radnog mjesta (članak 120. stavak 9.)

21. upravitelj infrastrukture ili željeznički prijevoznik ili pravna osoba koja podliježe inspekcijskom nadzoru prema ovom Zakonu ako željezničkom inspektoru ne omogući i ne osigura nesmetano obavljanje inspekcijskog nadzora (članak 143. stavak 1.) i

22. željeznički prijevoznik ili upravitelj infrastrukture ili druga pravna osoba koja podliježe inspekcijskom nadzoru sukladno ovom Zakonu ako željezničkom inspektoru ne osigura potrebne dozvole za vožnju u vozilima i dozvole (propusnice) koje omogućuju nesmetan pristup svim odgovarajućim dokumentima, objektima postrojenja i opremi (članak 143. stavak 3.).

(4) Za prekršaj iz stavka 3. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 15.000,00 kuna.

(5) Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:

1. centar za osposobljavanje, uključujući željezničkog prijevoznika i upravitelja infrastrukture ako strojovođama i izvršnim radnicima ne odobri pristup, dostavu i presliku svih isprava koje svjedoče o njihovu obrazovanju, općoj i stručnoj osposobljenosti te radnom iskustvu (članak 36. stavak 6.)

2. upravitelj infrastrukture ako po isteku vremena trajanja probne pružne dionice ne ukloni strukturne podsustave ili njihove dijelove koji su predmet ispitivanja, a za koje nije pokrenut postupak izdavanja odobrenja za puštanje u uporabu, a u svakom slučaju ako se odobrenje ne izda (članak 67. stavak 3.)

3. upravitelj infrastrukture ako ne osigura sigurno izvođenje radova na željezničkoj pruzi, a posebno ako ne osigura uvjete i način izvođenja radova kojima se osigurava sigurnost željezničkog sustava (članak 85. stavak 1. točka a))

4. upravitelj infrastrukture ako ne osigura sigurno izvođenje radova na željezničkoj pruzi, a posebno ako ne osigura stručnu osposobljenost svih radnika, što ugovoreno vanjsko osoblje dokazuje odgovarajućom ispravom (članak 85. stavak 1. točka b))

5. upravitelj infrastrukture ako ne osigura sigurno izvođenje radova na željezničkoj pruzi, a posebno ako ne osigura izvođenje radova na stručan i siguran način, osiguravajući upoznatost radnika i ugovorenog vanjskog osoblja s mjerama sigurnosti (članak 85. stavak 1. točka c))

6. upravitelj infrastrukture ako ne osigura sigurno izvođenje radova na željezničkoj pruzi, a posebno ako ne osigura vožnju radnih strojeva i radnih vlakova na siguran način do mjesta izvođenja radova (članak 85. stavak 1. točka d))

7. upravitelj infrastrukture, kada se radovi izvode na željezničkoj pruzi otvorenoj za redovit željeznički promet, ako uz uvjete iz stavka 1. ovoga članka ne odredi i ne osigura privremene uvjete i način za sigurno odvijanje željezničkog prometa i s njima ne upozna sve željezničke prijevoznike, kao i sve korisnike željezničkog prijevoza (članak 85. stavak 2.)

8. upravitelj infrastrukture ako po potrebi na željezničkoj pruzi ne označi privremene zabrane, ograničenja, obveze, obavijesti i upozorenja te ih ne ukloni čim prestanu razlozi za njihovu uporabu (članak 95. stavak 6.)

9. upravitelj infrastrukture ako na željezničkoj pruzi ispred ŽCP-a ili PP-a koji je osiguran propisanom preglednošću na željezničku prugu ne postavi propisanu signalnu oznaku za davanje obavijesti strojovođi o približavanju takvom prijelazu i o obvezi davanja propisanih signalnih znakova sa željezničkog vozila (članak 100. stavak 2.)

10. upravitelj infrastrukture ako ne postavi i ne održava zaštitne zapreke iz članka 101. stavka 1. ovoga Zakona (članak 101. stavak 3.)

11. željeznički prijevoznik ili upravitelj infrastrukture ako ne osigura da radno vrijeme strojovođe kojeg zapošljava ili čije usluge je ugovorio i koji upravlja vlakom koji prevozi putnike ne traje dulje od 10 sati, pri čemu vrijeme neprekidne vožnje strojovođe traje dulje od šest sati odnosno pet sati ako upravlja vlakom za prijevoz putnika (članak 111. stavak 2.)

12. željeznički prijevoznik ako za mobilnog radnika, izvršnog radnika koji kao član osoblja vlaka obavlja interoperabilne prekogranične usluge više od jednog sata i uz prelaženje razdaljine najmanje 15 km preko državne granice ne osigura dnevni odmor izvan mjesta prebivališta mobilnog radnika iza kojeg mora slijediti dnevni odmor u mjestu prebivališta (članak 111. stavak 3. točka a))

13. željeznički prijevoznik ako za mobilnog radnika, izvršnog radnika koji kao član osoblja vlaka obavlja interoperabilne prekogranične usluge više od jednog sata i uz prelaženje razdaljine najmanje 15 km preko državne granice ne osigura odgovarajući smještaj mobilnog radnika koji koristi odmor izvan mjesta prebivališta (članak 111. stavak 3. točka b))

14. željeznički prijevoznik ako za mobilnog radnika, izvršnog radnika koji kao član osoblja vlaka obavlja interoperabilne prekogranične usluge više od jednog sata i uz prelaženje razdaljine najmanje 15 km preko državne granice ne osigura da strojovođa koji samostalno upravlja vlakom u interoperabilnom prekograničnom prometu više od osam sati ima pravo na stanku u trajanju od najmanje 45 minuta (članak 111. stavak 3. točka c))

15. željeznički prijevoznik ako za mobilnog radnika, izvršnog radnika koji kao član osoblja vlaka obavlja interoperabilne prekogranične usluge više od jednog sata i uz prelaženje razdaljine najmanje 15 km preko državne granice ne osigura da je vrijeme trajanja stanke dostatno da se osigura djelotvorni oporavak mobilnog radnika pri čemu dio stanke treba biti korišten između trećeg i šestog radnog sata (članak 111. stavak 3. točka d)

16. željeznički prijevoznik ako za mobilnog radnika, izvršnog radnika koji kao član osoblja vlaka obavlja interoperabilne prekogranične usluge više od jednog sata i uz prelaženje razdaljine najmanje 15 km preko državne granice ne osigura da svaki mobilni radnik ima godišnje pravo na 104 razdoblja odmora od 24 sata, uključujući 24-satna razdoblja od 12 mjeseci razdoblja odmora, uključujući 12 dvostrukih razdoblja odmora (od 48 sati plus jedan dnevni odmor od 12 sati) uključujući subotu i nedjelju i 12 dvostrukih razdoblja odmora (od 48 sati plus jedan dnevni odmor od 12 sati) bez jamstva da će to uključivati subotu ili nedjelju (članak 111. stavak 3. točka e))

17. željeznički prijevoznik ako za mobilnog radnika, izvršnog radnika koji kao član osoblja vlaka obavlja interoperabilne prekogranične usluge više od jednog sata i uz prelaženje razdaljine najmanje 15 km preko državne granice ne osigura da je najduže vrijeme vožnje u razdoblju 14 dana ograničeno na 80 sati (članak 111. stavak 3. točka f))

18. željeznički prijevoznik ili upravitelj infrastrukture ako ne uspostavi sustav nadzora strojovođa (članak 120. stavak 2.)

19. željeznički prijevoznik ili upravitelj infrastrukture ako odmah ne poduzme potrebne mjere kada rezultati nadzora dovedu u pitanje radnu sposobnost strojovođe i nastavak važenja njegove dozvole ili potvrde (članak 120. stavak 3.)

20. upravitelj infrastrukture ako ne održava unutarnji red u pružnom pojasu (članak 137. stavak 6.)

21. željeznički prijevoznik ako ne održava unutarnji red u vozilima (članak 137. stavak 7.)

22. pravna osoba ako uz željezničku prugu, a posebno u blizini željezničkih signala sadi visoko drveće i nasade, postavlja znakove, oznake, izvore obojene ili zasljepljujuće svjetlosti, ili druge predmete i naprave koje bojom, oblikom ili svjetlošću mogu dovesti u zabunu izvršne radnike u vezi sa značenjem signalnih znakova (članak 138. stavak 2.).

(6) Za prekršaj iz stavka 5. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 2500,00 do 10.000,00 kuna.

(7) Novčanom kaznom u iznosu od 1000,00 do 5000,00 kuna kaznit će se za prekršaj:

1. ispitivači koji su ovlašteni od strane Agencije ako ne osiguraju pošten i nediskriminirajući pristup ispitivanju i dobivanju potvrda o osposobljenosti i ako osposobljavanje iz članka 36. stavaka 1. i 2. ne uključuje ispitivanje (članak 36. stavak 3.)

2. fizička osoba posjednik vozila ako vozilu prije početka uporabe na mreži nije dodijeljen subjekt nadležan za održavanje (engl. Entity in Charge of Maintenance – ECM) koji se upisuje u registar vozila iz članka 90. ovoga Zakona (članak 81. stavak 1.)

3. fizička osoba subjekt nadležan za održavanje ako ne osigura kroz sustav održavanja da su vozila, za čije je održavanje nadležan, u tehnički ispravnom stanju koje omogućuje sigurnu vožnju, neovisno o odgovornosti za sigurnu vožnju vlaka željezničkog prijevoznika i upravitelja infrastrukture (članak 81. stavak 3.)

4. fizička osoba subjekt nadležan za održavanje ako ne uspostavi sustav održavanja za vozila te ako putem tog sustava ne osigurava da se vozila održavaju u skladu s uputama za održavanje proizvođača, uputama za održavanje posjednika vozila te svim primjenjivim zahtjevima za održavanje, uključujući nacionalna pravila za održavanje i odgovarajuće odredbe TSI-a (članak 81. stavak 4. točka a))

5. fizička osoba subjekt nadležan za održavanje ako ne uspostavi sustav održavanja za vozila te ako putem tog sustava ne uvodi potrebne metode za vrednovanje i procjenu rizika uspostavljene u zajedničkim sigurnosnim metodama, prema potrebi u suradnji s drugim sudionicima (članak 81. stavak 4. točka b))

6. fizička osoba subjekt nadležan za održavanje ako ne uspostavi sustav održavanja za vozila te ako putem tog sustava ne osigurava da njegovi izvođači provode mjere za upravljanje rizicima putem primjene zajedničkih sigurnosnih metoda za nadgledanje te da je to propisano odredbama ugovora koji se predočuju na zahtjev Agencije Europske unije za željeznice ili Agencije (članak 81. stavak 4. točka c))

7. fizička osoba subjekt nadležan za održavanje ako ne uspostavi sustav održavanja za vozila te ako putem tog sustava ne osigurava sljedivost djelatnosti održavanja (članak 81. stavak 4. točka d)

8. fizička osoba posjednik vozila ako nije osigurao da je vozilo kojemu je izdano odobrenje za puštanje u uporabu u Republici Hrvatskoj upisano u registar vozila (članak 90. stavak 1.)

9. strojovođa kad upravlja vozilom iz članka 112. stavka 1. ovoga Zakona ako nema uz sebe dozvolu (članak 113. stavak 4.)

10. fizička osoba koja neovlašteno pristupa i kreće se u infrastrukturnom pojasu i u vozilima te koja ugrožava sigurnost željezničkog sustava (članak 137. stavak 1.)

11. fizička osoba koja prema prirodi posla samostalno obavlja poslove unutar pružnog pojasa (projektanti, šefovi radilišta, nadzorni inženjeri i ostali), a koja nije stručno osposobljena za obavljanje poslova na stručan i siguran način u normalnim, otežanim i izvanrednim situacijama te nije stručno osposobljena za postupanje i obavljanje određenih radnji na željezničkoj infrastrukturi (članak 137. stavak 3.)

12. fizička osoba ako oštećuje željezničku infrastrukturu i vozila, baca ili stavlja na željezničku prugu bilo kakve predmete i tvari, baca predmete na vozila ili iz tih vozila, ometa rad radnika upravitelja infrastrukture i željezničkog prijevoznika, ili na koji drugi način ugrožava ili ometa odvijanje željezničkog prometa (članak 138. stavak 1.)

13. fizička osoba ako uz željezničku prugu, a osobito u blizini željezničkih signala sadi visoko drveće i nasade, postavlja znakove, oznake, izvore obojene ili zasljepljujuće svjetlosti, ili druge predmete i naprave koje bojom, oblikom ili svjetlošću mogu dovesti u zabunu izvršne radnike u vezi sa značenjem signalnih znakova (članak 138. stavak 2.)

14. fizička osoba koja podliježe inspekcijskom nadzoru prema ovom Zakonu ako željezničkom inspektoru ne omogući i ne osigura nesmetano obavljanje inspekcijskog nadzora (članak 143. stavak 1.)

15. fizička osoba koja podliježe inspekcijskom nadzoru prema ovom Zakonu ako željezničkom inspektoru ne osigura potrebne dozvole za vožnju u vozilima i dozvole (propusnice) koje omogućuju nesmetan pristup svim odgovarajućim dokumentima, objektima postrojenja i opremi (članak 143. stavak 3.) i

16. fizička osoba koja podliježe inspekcijskom nadzoru prema ovom Zakonu ako ne postupi po u obliku pisanog rješenja izrečenoj zabrani, naredbi i drugoj mjeri željezničkog inspektora za koji je on u okviru obavljanja poslova inspekcijskog nadzora ovlašten u slučajevima povrede odredaba ovoga Zakona i izravno primjenjivih propisa Europske unije (članak 144. stavak 1.).

Prekršaji pravnih i fizičkih osoba čija djelatnost podliježe nadzoru Agencije

Članak 147.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj:

1. upravitelj infrastrukture ili željeznički prijevoznik ako u postupku nadzora sustava upravljanja sigurnošću ne postupi po upozorenjima, naredbama i drugim primjerenim mjerama Agencije (članak 9. stavak 7.)

2. upravitelj infrastrukture i željeznički prijevoznik ako ne omoguće Agenciji pristup svim odgovarajućim dokumentima i objektima, postrojenjima i opremi (članak 13. stavak 4.)

3. željeznički prijevoznik, upravitelj infrastrukture i druge pravne osobe ako ne postupe po izrečenoj mjeri iz članka 14. stavka 1. ovoga Zakona (članak 14. stavak 2.)

4. upravitelj infrastrukture i željeznički prijevoznik ako svake godine najkasnije do 30. svibnja ne dostave Agenciji izvješće o sigurnosti (članak 26. stavak 1.)

5. upravitelj infrastrukture ako redovito ne dostavlja Agenciji dnevne evidencije o nepravilnostima u odvijanju redovitog željezničkog prometa (članak 26. stavak 3.)

6. željeznički prijevoznik, imatelj potvrde o sigurnosti, ako ne obavijesti Agenciju o svim većim izmjenama uvjeta u potvrdi o sigurnosti (članak 29. stavak 4.)

7. upravitelj infrastrukture, imatelj uvjerenja o sigurnosti, ako ne obavijesti bez odgađanja Agenciju o svim izmjenama sustava upravljanja sigurnošću, a posebno u slučajevima iz članka 34. stavka 2. ovoga Zakona (članak 34. stavak 3.)

8. pravna osoba posjednik vozila ako odmah ne prijavi Agenciji svaku promjenu podataka unesenih u registar vozila, uništenje vozila ili svoju odluku da vozilo više ne registrira (članak 90. stavak 7.)

9. upravitelj infrastrukture ako ne osigura točnost, potpunost, dosljednost i pravodobnost podataka u mrežnoj aplikaciji RINF i dostavljanje ažuriranih podataka čim ti podaci postanu dostupni (članak 91. stavak 2.)

10. upravitelj infrastrukture ili željeznički prijevoznik ako ne poduzme odgovarajuće mjere i o tome ne obavijesti Agenciju u roku od 30 dana (članak 123. stavak 2.)

11. željeznički prijevoznik ili upravitelj infrastrukture ako ne osigura vođenje i ažuriranje registra potvrda koje je izdao i koje su ažurirane, obnovljene, izmijenjene i dopunjene, istekle, privremeno stavljene izvan snage, oduzete ili prijavljene kao izgubljene, ukradene ili uništene, u skladu s Odlukom 2010/17/EZ (članak 125. stavak 1).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 15.000,00 kuna.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 1000,00 do 5000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba posjednik vozila ako odmah ne prijavi Agenciji svaku promjenu podataka unesenih u registar vozila, uništenje vozila ili svoju odluku da vozilo više ne registrira (članak 90. stavak 7.).

Prekršajni postupak

Članak 148.

Prekršajni postupak po prekršajima iz ovoga Zakona vodi se po općem propisu o prekršajima.

 

XX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Važeća i nova rješenja i odobrenja

Članak 149.

(1) Potvrde i uvjerenja o sigurnosti, dozvole za strojovođe, ECM ovlaštenja i odobrenja za puštanje u uporabu strukturnih podsustava (infrastrukturnih podsustava i vozila), izdani od Agencije prema odredbama Zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava (»Narodne novine«, br. 82/13., 18/15., 110/15. i 70/17.) ostaju na snazi do njihova isteka.

(2) Odobrenja za tijela za ocjenjivanje sukladnosti izdana od Ministarstva prema odredbama Zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava (»Narodne novine«, br. 82/13., 18/15., 110/15. i 70/17.) ostaju na snazi do njihova isteka.

(3) Odobrenja za održavanje željezničkih vozila izdana od Ministarstva prema odredbama Pravilnika o uvjetima kojima moraju udovoljavati pravne i fizičke osobe ovlaštene za održavanje željezničkih vozila (»Narodne novine«, br. 99/11. i 122/12.) ostaju na snazi do njihova isteka.

(4) Važeća odobrenja za početak rada infrastrukturnih podsustava i odobrenja za uporabu vozila, dodijeljena prije 15. lipnja 2016., uključujući odobrenja izdana u skladu s međunarodnim sporazumima, posebno u skladu s odredbama Međunarodnih propisa o putničkim vagonima (Regolamento Internazionale Carrozze – RIC) i Međunarodnih propisa o teretnim vagonima (Regolamento Internazionale Veicoli – RIV), izdana u skladu s propisima koji su važili prije stupanja na snagu ovoga Zakona, ostaju na snazi.

Započeti postupci

Članak 150.

Postupci započeti prema odredbama Zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava (»Narodne novine«, br. 82/13., 18/15., 110/15. i 70/17.) do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama tog Zakona.

Postojeće građevine u pružnom pojasu

Članak 151.

Postojeće građevine izgrađene do dana stupanja na snagu ovoga Zakona ili njihovi dijelovi koji se nalaze u pružnom pojasu i koji se ne mogu smatrati sastavnim dijelovima infrastrukturnih podsustava odnosno građevina uvjetovanim križanjem sa željezničkom prugom u smislu članka 87. stavka 1. ovoga Zakona, mogu iznimno zadirati u pružni pojas, pod uvjetom da ne ugrožavaju sigurnost željezničkog sustava i da odvijanje željezničkog prometa ne ugrožava sigurnost i stabilnost građevina ili njihovih dijelova.

Privremena izuzeća

Članak 152.

(1) Odredbe o tehničkim uvjetima za željezničku infrastrukturu i tehničkim uvjetima za željezničke infrastrukturne podsustave i njihovo održavanje iz članka 84. ovoga Zakona i odredbe o odvijanju i upravljanju prometom iz članaka 92. i 95. ovoga Zakona privremeno se ne primjenjuju na sljedeće pruge i pružne dionice:

a) L212 Rijeka Brajdica – Rijeka

b) M601 Vinkovci – Vukovar – Borovo naselje – Vukovar, dionica Vukovar – Borovo naselje – Vukovar.

(2) Usklađivanje s odredbama ovoga Zakona mora se obaviti prilikom prve modernizacije željezničke pruge, te do tada upravitelj infrastrukture mora odrediti uvjete i mjere kojima se osigurava sigurnost željezničkog sustava.

(3) Usklađivanje ŽCP-a na nerazvrstanim cestama s odredbom članka 100. stavka 1. ovoga Zakona mora se obaviti prilikom prve modernizacije željezničke pruge, a najkasnije do 31. prosinca 2025.

(4) Važeća odobrenja Ministarstva izdana u skladu s propisima koji su važili prije stupanja na snagu ovoga Zakona, a odnose se na privremeno izuzeće od primjene propisanih uvjeta na pružnim dionicama, na kojima su u agresiji na Republiku Hrvatsku uništeni ili teško oštećeni dijelovi prometno-upravljačkoga i signalno-sigurnosnoga infrastrukturnoga podsustava te ostala postrojenja i uređaji, kao i odobrenjima propisani dopunski uvjeti i sigurnosne mjere, ostaju na snazi do njihove modernizacije ili obnove, koja se mora provesti najkasnije u roku od pet godina od stupanja na snagu ovoga Zakona.

Agencija

Članak 153.

Članovi Upravnog vijeća Agencije i ravnatelj Agencije, imenovani na temelju Zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava (»Narodne novine«, br. 82/13., 18/15., 110/15. i 70/17.) nastavljaju s radom do isteka mandata.

Provedbeni propisi

Članak 154.

(1) Ministar će pravilnike iz članka 71. stavka 7., članka 80. stavka 6., članka 81. stavaka 10. i 11., članka 84. stavaka 10. i 11., članka 88. stavka 6., članka 89. stavka 8., članka 92. stavka 7., članka 93. stavka 5., članka 95. stavka 7., članka 97. stavka 5., članka 98. stavka 6., članka 99. stavka 5., članka 104. stavka 3., članka 106. stavka 7., članka 108. stavka 4., članka 109. stavka 5., članka 113. stavka 8., članka 114. stavka 12., članka 115. stavka 7., članka 137. stavka 11. i članka 141. stavka 3. ovoga Zakona donijeti najkasnije u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Do stupanja na snagu pravilnika iz stavka 1. ovoga članka ostaju na snazi i odgovarajuće se primjenjuju sljedeći podzakonski propisi osim odredbi koje su suprotne odredbama ovoga Zakona i odredbama izravno primjenjivih propisa Europske unije:

a) Pravilnik o signalima, signalnim znakovima i signalnim oznakama u željezničkom prometu (»Narodne novine«, br. 94/15.)

b) Pravilnik o uvjetima za određivanje križanja željezničke pruge i drugih prometnica (»Narodne novine«, br. 111/15.)

c) Pravilnik o načinu osiguravanja prometa na željezničko-cestovnim prijelazima i pješačkim prijelazima preko pruge (»Narodne novine«, br. 111/15.)

d) Pravilnik o željezničkim vozilima (»Narodne novine«, br. 121/15.)

e) Pravilnik o tehničkim uvjetima za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni željeznički infrastrukturni podsustav (»Narodne novine«, br. 97/15.)

f) Pravilnik o načinu i uvjetima za sigurno odvijanje i upravljanje željezničkim prometom (»Narodne novine«, br. 107/16.)

g) Pravilnik o popisu poslova izvršnih radnika željezničkog sustava (»Narodne novine«, br. 53/15.)

h) Pravilnik o utvrđivanju zdravstvene sposobnosti, načinu i postupku utvrđivanja prisutnosti alkohola, opojnih droga i psihotropnih tvari u organizmu izvršnih radnika željezničkog sustava (»Narodne novine«, br. 122/16.)

i) Pravilnik o stručnom osposobljavanju izvršnih radnika željezničkog sustava (»Narodne novine«, br. 86/17.)

j) Pravilnik o ovlaštenju strojovođa (»Narodne novine«, br. 96/13., 74/15. i 75/16.)

k) Pravilnik o unutarnjem redu željezničkog sustava (»Narodne novine«, br. 95/17. i 57/18.)

l) Pravilnik o službenoj iskaznici i znački željezničkog inspektora (»Narodne novine«, br. 136/14.)

m) Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati pravne i fizičke osobe ovlaštene za održavanje željezničkih vozila (»Narodne novine«, br. 99/11. i 122/12.)

n) Pravilnik o općim uvjetima za građenje u zaštitnom pružnom pojasu (»Narodne novine«, br. 93/10.)

o) Pravilnik o tehničkim uvjetima za sigurnost željezničkoga prometa kojima moraju udovoljavati industrijski i drugi željeznički kolosijeci koji nisu javno dobro u općoj uporabi (»Narodne novine«, br. 99/11.)

p) Pravilnik o uvjetima za prijevoz izvanrednih pošiljaka u željezničkom prometu (»Narodne novine«, br. 156/08.)

r) Pravilnik o tehničkim uvjetima za sigurnost željezničkoga prometa kojima moraju udovoljavati željezničke pruge (»Narodne novine«, br. 128/08.)

i

s) Pravilnik o tehničkim uvjetima kojima mora udovoljavati željeznički elektroenergetski infrastrukturni podsustav (»Narodne novine«, br. 129/10. i 23/11.).

(3) Do donošenja planova iz članka 37. stavka 4. i članka 84. stavka 3. i programa iz članka 102. stavka 3. ovoga Zakona ostaju na snazi odluke donesene na temelju Zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava (»Narodne novine«, br. 82/13., 18/15., 110/15. i 70/17.):

a) Odluka o donošenju Nacionalnog provedbenog plana za Uredbu Komisije (EU) 2015/995 od 8. lipnja 2015. o izmjeni Odluke 2012/757/EU o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost podsustava »odvijanje prometa i upravljanje prometom« željezničkog sustava u Europskoj uniji (klase: 341-01/17-01/73, urbroja: 530-05-2-1-17-2, od 21. prosinca 2017.)

b) Odluka o donošenju Nacionalnog provedbenog plana za Uredbu Komisije (EU) 2016/919/EU od 27. svibnja 2016. godine o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost u vezi s »prometno-upravljačkim i signalno-sigurnosnim podsustavima« željezničkog sustava u Europskoj uniji (klase: 341-02/17-01/39, urbroja: 530-05-3-2-2-17-1, od 21. prosinca 2017.)

c) Odluka o donošenju Nacionalnog provedbenog plana za Uredbu Komisije (EU) 1300/2014 od 18. studenoga 2014. o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost u vezi s pristupačnošću željezničkog sustava Unije osobama s invaliditetom i osobama s ograničenom pokretljivošću (klase: 341-01/17-01/74, urbroja: 530-05-2-1-1-17-6, od 21. prosinca 2017.) i

d) Odluka o donošenju Programa rješavanja željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza preko pruge za razdoblje od 2018. do 2022. godine (klase: 011-01/18-01/80, urbroja: 530-05-3-1-18-1, od 3. svibnja 2018.).

Sadržaj izvješća o istraživanju nesreća i incidenata

Članak 155.

Prilikom sastavljanja izvješća Istražnog tijela iz članka 132. ovoga Zakona Izvješće slijedi strukturu sukladno Prilogu 7. »Osnovni sadržaj izvješća o istraživanju nesreća i incidenata« Zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava (»Narodne novine«, br. 82/13., 18/15., 110/15. i 70/17.) do stupanja na snagu provedbenog akta Europske komisije iz članka 132. stavka 5. ovoga Zakona.

Prestanak važenja propisa

Članak 156.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti:

a) Zakon o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava (»Narodne novine«, br. 82/13., 18/15., 110/15. i 70/17.)

b) Odluka o uvjetima za izdavanje posebnog dijela potvrde o sigurnosti (Dio B) (»Narodne novine«, br. 127/13.) i

c) Pravilnik o radnom vremenu izvršnih radnika u željezničkom prometu (»Narodne novine«, br. 150/08. i 33/13.).

Stupanje na snagu

Članak 157.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 16. lipnja 2020., osim članka 17. stavka 2. u dijelu imenovanja predstavnika radnika u Upravnom vijeću koji stupa na snagu 10. studenoga 2022.

 

 

PRILOG 1.   DIJELOVI ŽELJEZNIČKOG SUSTAVA EUROPSKE UNIJE

1. MREŽA

U smislu ovoga Zakona mreža Europske unije uključuje sljedeće dijelove:

a) posebno izgrađene pruge velikih brzina opremljene za brzine uglavnom od 250 km/h ili veće

b) posebno modernizirane pruge velikih brzina opremljene za brzine reda od oko 200 km/h

c) posebno modernizirane pruge velikih brzina koje imaju posebne značajke zbog topografskih, reljefnih ili urbani­stičkih ograničenja, kojima se brzina mora prilagoditi u svakom pojedinom slučaju; ta kategorija uključuje pruge za međusobno povezivanje mreža pruga velikih brzina i konvencionalnih pruga, pruge kroz kolodvore, pristupe terminalima, depoima itd. po kojima vozila velikih brzina voze konvencionalnim brzinama

d) konvencionalne pruge namijenjene prijevozu putnika

e) konvencionalne pruge namijenjene mješovitom prijevozu (prijevoz putnika i tereta)

f) konvencionalne pruge namijenjene prijevozu tereta

g) putnička čvorišta

h) teretna čvorišta, uključujući intermodalne terminale i

i) pruge koje povezuju prethodno navedene pruge i čvorišta.

Ta mreža uključuje sustave za upravljanje prometom, sustave praćenja i navigacije, tehnička postrojenja za obradu podataka i elektroničke komunikacije predviđene za usluge prijevoza putnika i tereta na velike udaljenosti na mreži radi osiguranja sigurnog i usklađenog odvijanja prometa na mreži i učinkovitog upravljanja prometom.

2. VOZILA

U smislu ovoga Zakona vozila Europske unije obuhvaćaju sva vozila koja će prometovati čitavom mrežom Europske unije ili dijelom te mreže:

a) lokomotive i putnička željeznička vozila, uključujući vučna vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem ili električna vučna vozila, vlakove s motorima s unutarnjim izgaranjem na vlastiti pogon ili električne putničke vlakove i putničke vagone

b) teretne vagone, uključujući niskopodne vagone projektirane za cijelu mrežu i vozila projektirana za prijevoz kamiona

c) posebna vozila poput vozila za održavanje i pružnih strojeva.

Taj popis vozila uključuje i vozila posebno projektirana za rad na različitim tipovima pruga velikih brzina opisanih u točki 1.

 

PRILOG 2.   PODSUSTAVI

1. POPIS PODSUSTAVA

U smislu ovoga Zakona željeznički sustav dijeli se na sljedeće podsustave:

a) strukturni podsustavi:

– građevinski podsustav

– elektroenergetski podsustav

– prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav na pruzi

– prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav na vozilu i

– vozila

b) funkcionalni podsustavi:

– odvijanje prometa i upravljanje prometom

– održavanje i

– telematske aplikacije za putnički i teretni promet.

U smislu ovoga Zakona infrastrukturni podsustavi uključuju:

a) građevinski podsustav

b) elektroenergetski podsustav

c) prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav na pruzi.

2. OPIS PODSUSTAVA

Sastavni dijelovi podsustava:

2.1. Građevinski podsustav

Tračnice, skretnice, željezničko-cestovni prijelazi, pješački prijelazi preko pruge, građevinske konstrukcije (mostovi, tuneli itd.), sastavni dijelovi kolodvora povezani sa željeznicom (ulazi, peroni, područja pristupa, područja za usluge održavanja, toaleti i informacijski sustavi, kao i njihova svojstva pristupačnosti za osobe s invaliditetom i za osobe s ograničenom pokretljivošću), sigurnosna i zaštitna oprema.

2.2. Elektroenergetski podsustav

Sustav napajanja električnom energijom, uključujući kontaktnu mrežu i dio sustava za mjerenje i obračun potrošnje električne energije ugrađen na pruzi.

2.3. Prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav na pruzi

Sva pružna oprema koja je potrebna radi osiguranja sigurnosti, upravljanja i nadzora vožnje vlakova kojima je odobreno prometovanje na mreži.

2.4. Prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav na vozilu

Sva oprema ugrađena na vozilu koja je potrebna za osiguranje sigurnosti, upravljanja i nadzora vožnje vlakova kojima je odobreno prometovanje na mreži.

2.5. Odvijanje prometa i upravljanje prometom

Postupci i pripadajuća oprema, koja omogućuje usklađen rad različitih strukturnih podsustava kako pri uobičajenom radu, tako i pri radu u otežanim uvjetima, uključujući posebno sastav i vožnju vlaka te planiranje i upravljanje prometom.

Stručne kvalifikacije koje bi mogle biti potrebne za izvođenje bilo koje vrste usluga željezničkog prijevoza.

2.6. Telematske aplikacije

U skladu s Prilogom 1. ovoga Zakona taj se podsustav sastoji od dva dijela:

a) aplikacije za putnički promet, uključujući sustave davanja informacija putnicima prije i tijekom putovanja, sustavi rezervacija i plaćanja, postupanje s prtljagom i presjedanje između vlakova i povezivanje s drugim vrstama prijevoza

b) aplikacije za teretni promet, uključujući informacijske sustave (nadzor tereta i vlakova u realnom vremenu), sustavi za ranžiranje i sastavljanje vlakova, sustavi rezervacije, plaćanja i fakturiranja, povezivanje s ostalim vrstama prijevoza i izrada pratećih dokumenata u elektroničkom obliku.

2.7. Vozila

Konstrukcija, sustav upravljanja i nadzora za svu opremu vlaka, oprema oduzimača struje, oprema vuče i uređaji za pretvaranje električne energije, oprema ugrađena u vozilo za mjerenje i obračun potrošnje električne energije, naprave za kočenje, naprave za priključivanje vagona, pogonski mehanizmi (podvozje vagona, osovine itd.) i ovjes, vrata, sučelja čovjek/stroj (strojovođa, osoblje u vlaku i putnici, uključujući njihova svojstva pristupačnosti za osobe s invaliditetom i osobe s ograničenom pokretljivošću), pasivne ili aktivne sigurnosne naprave i pomagala potrebna za zdravlje putnika i osoblja u vlaku.

2.8. Održavanje

Postupci, pripadajuća oprema, logistički centri za održavanje i rezerve koji provode obvezno korektivno i preventivno održavanje kako bi se osigurala interoperabilnost željezničkog sustava Europske unije i potrebna učinkovitost.

 

PRILOG 3.   OSNOVNI ZAHTJEVI

1. OPĆENITO

1.1. Sigurnost

1.1.1. Projektiranje, izgradnja ili proizvodnja, održavanje i nadzor dijelova koji su bitni za sigurnost, a posebno dijelova povezanih s vožnjom vlakova, moraju jamčiti sigurnost na razini koja odgovara ciljevima utvrđenima za mrežu, uključujući posebno otežane situacije.

1.1.2. Parametri za kontakt kotač/tračnica moraju ispunjavati zahtjeve stabilnosti potrebne za osiguranje sigurne vožnje vlakova najvećom dopuštenom brzinom. Parametri opreme za kočenje moraju jamčiti mogućnost zaustavljanja vlaka unutar zaustavnog puta pri najvećoj dozvoljenoj brzini.

1.1.3. Dijelovi koji se koriste moraju za vrijeme trajanja uporabnog vijeka podnijeti sva uobičajena ili iznimna opterećenja. Sigurnosne posljedice slučajnih ispada moraju biti ograničene odgovarajućim mjerama.

1.1.4. Projektiranje stabilnih postrojenja i željezničkih vozila te izbor predloženih materijala mora biti takav da se u slučaju požara ograničava nastanak, širenje i učinci vatre i dima.

1.1.5. Sva oprema koja je namijenjena da njom rukuju putnici mora biti projektirana tako da ne ugrožava sigurno funkcioniranje opreme, niti zdravlje i sigurnost korisnika kada se upotrebljava na način koji je predvidljiv, ali nije u skladu s objavljenim uputama.

1.2. Pouzdanost i dostupnost

Nadzor i održavanje stabilnih i pokretnih dijelova koji su uključeni u vožnju vlaka moraju se planirati, provoditi i kvantificirati na takav način da se osigurava njihova funkcionalnost u predviđenim uvjetima.

1.3. Zaštita zdravlja

1.3.1. Materijali za koje je vjerojatno da zbog načina uporabe predstavljaju opasnost za zdravlje onih koji im imaju pristup, ne smiju se upotrebljavati u vlakovima i na željezničkoj infrastrukturi.

1.3.2. Materijali se moraju birati, postavljati i koristiti na takav način da se ograniči emisija štetnih i opasnih dimova i plinova, posebno u slučaju požara.

1.4. Zaštita okoliša

1.4.1. Učinak izgradnje i uporabe željezničkog sustava na okoliš mora se ocijeniti i uzeti u obzir u fazi projektiranja sustava, u skladu s važećim odredbama propisa Europske unije.

1.4.2. Materijali koji se koriste u vlakovima i na infrastrukturi moraju sprječavati emisiju dimova ili plinova koji su štetni i opasni za okoliš, posebno u slučaju požara.

1.4.3. Vozila i sustavi za napajanje električnom energijom moraju biti projektirani i proizvedeni na takav način da budu elektromagnetski kompatibilni s instalacijama, opremom i javnim ili privatnim mrežama s kojima mogu interferirati.

1.4.4. Projektiranje i rad željezničkog sustava ne smije dovesti do nedopuštene razine emisije buke koju on proizvede:

a) u područjima blizu željezničke infrastrukture koja je određena propisom kojim se uređuje područje željeznice i

b) u upravljačnici.

1.4.5. Rad željezničkog sustava ne smije uzrokovati nedopuštenu razinu vibracija tla za aktivnosti i područja u blizini infrastrukture i pri uobičajenom stanju održavanja.

1.5. Tehnička kompatibilnost

Tehnička svojstva infrastrukture i stabilnih postrojenja moraju biti uzajamno kompatibilna i sa svojstvima vlakova koji će se koristiti u željezničkom sustavu. Ovaj zahtjev uključuje sigurnu integraciju podsustava vozila u infrastrukturu.

Ako se pokaže da je na određenim dijelovima mreže teško postići sukladnost s tim svojstvima, moguće je primijeniti privremena rješenja koja jamče kompatibilnost u budućnosti.

1.6. Pristupačnost

1.6.1. »Građevinski« podsustavi i podsustavi »vozila« moraju biti pristupačni osobama s invaliditetom i osobama s ograničenom pokretljivošću tako da se osigura jednako pravo pristupa kao i ostalim osobama, sprječavanjem ili uklanjanjem prepreka ili na drugi odgovarajući način. To uključuje projektiranje, izgradnju, obnovu, modernizaciju, održavanje i uporabu dijelova podsustava kojima javnost ima pristup.

1.6.2. Funkcionalni podsustavi »odvijanje prometa i upravljanje prometom« i »telematske aplikacije za putnički promet« moraju omogućiti funkcionalnost nužnu za omogućavanje pristupa osobama s invaliditetom i osobama ograničene pokretljivosti tako da se osigura jednako pravo pristupa kao i ostalim osobama, sprječavanjem ili uklanjanjem prepreka ili na drugi odgovarajući način.

2. ZAHTJEVI SVOJSTVENI POJEDINOM PODSUSTAVU

2.1. Građevinski podsustav

2.1.1. Sigurnost

Potrebno je poduzeti odgovarajuće mjere za sprječavanje pristupa postrojenjima ili neželjenog ulaska u postrojenja.

Potrebno je poduzeti mjere za ograničavanje opasnosti kojima su izložene osobe, posebno dok vlakovi prolaze kroz kolodvore.

Građevine kojima javnost ima pristup moraju biti projektirane i izgrađene tako da ograničavaju sve opasnosti za sigurnost ljudi (stabilnost, požar, pristup, evakuacija, peroni itd.).

Potrebno je donijeti odgovarajuće odredbe kako bi se u obzir uzeli posebni sigurnosni uvjeti u vrlo dugačkim tunelima i vijaduktima.

2.1.2. Pristupačnost

»Građevinski« podsustavi kojima javnost ima pristup moraju biti pristupačni osobama s invaliditetom i osobama ograničene pokretljivosti u skladu s točkom 1.6.

2.2. Elektroenergetski podsustav

2.2.1. Sigurnost

Rad sustava za napajanje energijom ne smije ugrožavati sigurnost vlakova i osoba (korisnika, osoblja, osoba koje stanuju u blizini pruga i trećih osoba).

2.2.2. Zaštita okoliša

Rad sustava za napajanje električnom ili toplinskom energijom ne smije negativno utjecati na okoliš preko određenih granica.

2.2.3. Tehnička kompatibilnost

Sustavi za napajanje električnom i toplinskom energijom koji se koriste moraju:

a) omogućiti vlakovima postizanje utvrđenog stupnja radnih svojstava

b) sustav za napajanje električnom energijom mora biti kompatibilan s oduzimačem struje na vlaku.

2.3. Prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav

2.3.1. Sigurnost

Uređaji i postupci koji se koriste u prometno-upravljačkom i signalno-sigurnosnom podsustavu moraju omogućiti vlakovima vožnju stupnja sigurnosti koji odgovara utvrđenim ciljevima za mrežu. Prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav mora osigurati siguran promet vlakova kojima je dozvoljena daljnja vožnja pod otežanim uvjetima.

2.3.2. Tehnička kompatibilnost

Sva nova infrastruktura i sva nova vozila koja su proizvedena ili razvijena nakon donošenja kompatibilnih prometno-upravljačkih i signalno-sigurnosnih podsustava moraju biti prilagođena uporabi tih sustava.

Oprema prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava koja je ugrađena u upravljačnicu mora u danim uvjetima omogućiti uobičajenu vožnju čitavim željezničkim sustavom.

2.4. Vozila

2.4.1. Sigurnost

Konstrukcije željezničkih vozila i priključaka između vozila moraju biti projektirane na takav način da u slučaju sudara ili iskakanja iz tračnica zaštite prostor za putnike i strojovođe.

Električna oprema ne smije ugrožavati rad na siguran način opreme prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava.

Tehnike i sile kočenja moraju biti kompatibilne s projektiranom izvedbom kolosijeka, građevinskim konstrukcijama i sustavima signalizacije.

Potrebno je poduzeti mjere za sprječavanje pristupa opremi pod električnim naponom, kako se ne bi ugrozila sigurnost osoba.

U slučaju opasnosti, uređaji moraju omogućiti putnicima da o tome obavijeste strojovođu, a pratećem osoblju da stupi u kontakt s njima. Mora se osigurati sigurnost putnika koji se ukrcavaju na vlak ili se iskrcavaju s njega. Pristupna vrata moraju biti opremljena sustavom za otvaranje i zatvaranje koji jamči sigurnost putnika. Izlazi u slučaju opasnosti moraju postojati i biti označeni. Moraju se utvrditi odgovarajuće odredbe kako bi se u obzir uzeli posebni sigurnosni uvjeti u vrlo dugačkim tunelima. Na vlakovima je obvezan sustav rasvjete u slučaju opasnosti zadovoljavajuće jačine i trajanja. Vlakovi se moraju opremiti sustavom javnog razglasa kojim se osigurava sredstvo komunikacije između osoblja u vlaku i putnika. Putnicima se priopćuju lako razumljive i sveobuhvatne informacije o pravilima koja se na njih primjenjuju kako na kolodvorima tako i u vlakovima.

2.4.2. Pouzdanost i dostupnost

Način izrade najvažnije opreme, pogonske i vučne opreme, opreme za kočenje i prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava mora biti takav da omogućuje nastavak vožnje vlakova u posebnim otežanim uvjetima bez štetnih posljedica za opremu koja je i dalje u pogonu.

2.4.3. Tehnička kompatibilnost

Električna oprema mora biti kompatibilna s radom prometno-upravljačke i signalno-sigurnosne opreme.

Kod električne vuče, svojstva uređaja oduzimača struje moraju biti takva da omogućuju promet vlakova u svim sustavima za napajanje cijelog željezničkog sustava.

Svojstva željezničkih vozila moraju biti takva da omogućuju njihov promet na svakoj pruzi na kojoj je njihov promet predviđen, uzimajući u obzir odnosne klimatske uvjete.

2.4.4. Nadzor

Vlakovi moraju biti opremljeni uređajem za automatsko bilježenje podataka. Podaci prikupljeni tim uređajem i obrada njihovih podataka moraju se uskladiti.

2.4.5. Pristupačnost

Podsustavi »vozila« za javni prijevoz putnika moraju biti pristupačni osobama s invaliditetom i osobama s ograničenom pokretljivošću u skladu s točkom 1.6.

2.5. Održavanje

2.5.1. Zdravlje i sigurnost

Tehnička oprema i postupci koji se koriste u radionicama za održavanje moraju osigurati siguran rad podsustava i ne smiju predstavljati opasnost za zdravlje i sigurnost.

2.5.2. Zaštita okoliša

Utjecaj na okoliš tehničke opreme i postupci koji se koriste u radionicama za održavanje ne smiju prelaziti dozvoljene razine smetnje.

2.5.3. Tehnička kompatibilnost

Radionice za održavanje željezničkih vozila moraju omogućavati izvođenje sigurnog, za zdravlje neškodljivog i ugodnog rada na svim vozilima za koje su namijenjena.

2.6. Odvijanje prometa i upravljanje prometom

2.6.1. Sigurnost

Usklađenost prometnih pravila za željezničku mrežu i osposobljenost strojovođa, osoblja u vlaku i prometnih radnika mora biti takva da omogućuje sigurno odvijanje željezničkog prometa, pri čemu je potrebno poštivati različite zahtjeve za nacionalni i prekogranični promet.

Način i učestalost održavanja, obuka i osposobljenost radnika za održavanje i radnika u ispitnim centrima te sustav osiguranja kvalitete, koji u radionicama i ispitnim centrima uspostavljaju dotični prijevoznici, moraju jamčiti visoku razinu sigurnosti.

2.6.2. Pouzdanost i dostupnost

Način i učestalost održavanja, obuka i osposobljenost radnika za održavanje i radnika u ispitnim centrima te sustav osiguranja kvalitete, koji u radionicama i ispitnim centrima uspostavljaju dotični prijevoznici, moraju jamčiti visoku razinu pouzdanosti i dostupnosti.

2.6.3. Tehnička kompatibilnost

Usklađenost prometnih pravila za mrežu i osposobljenost strojovođa, osoblja u vlaku i prometnih radnika mora biti takva da omogućuje učinkovitost željezničkog sustava, pri čemu je potrebno poštivati različite zahtjeve za nacionalni i prekogranični promet.

2.6.4. Pristupačnost

Moraju se poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se osiguralo da prometna pravila omoguće funkcionalnost potrebnu za ostvarenje pristupačnosti osobama s invaliditetom i osobama ograničene pokretljivosti.

2.7. Telematske aplikacije za teretni i putnički promet

2.7.1. Tehnička kompatibilnost

Osnovni zahtjevi za telematske aplikacije moraju jamčiti minimalnu kakvoću usluga za putnike i korisnike teretnog prijevoza, posebno u smislu tehničke kompatibilnosti.

Potrebno je poduzeti mjere radi osiguranja:

a) da se baze podataka, programska podrška i protokoli prijenosa podataka izrađuju tako da omogućuju mnogostruku razmjenu podataka među različitim aplikacijama i različitim prijevoznicima, osim povjerljivih poslovnih podataka

b) jednostavnog pristupa informacijama za korisnike.

2.7.2. Pouzdanost i dostupnost

Načini uporabe, upravljanje, ažuriranje i održavanje tih baza podataka, programske podrške i protokola prijenosa podataka moraju zajamčiti učinkovitost tih sustava i kakvoću usluga.

2.7.3. Zdravlje

Sučelja između tih sustava i korisnika moraju ispunjavati minimalna pravila ergonomije i zaštite zdravlja.

2.7.4. Sigurnost

Za pohranjivanje ili prijenos sigurnosno važnih podataka potrebno je osigurati odgovarajuće razine integriteta i pouzdanosti.

2.7.5. Pristupačnost

Moraju se poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se osiguralo da telematske aplikacije za putnički promet omoguće funkcionalnost potrebnu za ostvarenje pristupačnosti osobama s invaliditetom i osobama ograničene pokretljivosti.

 

PRILOG 4.   ZAJEDNIČKI SIGURNOSNI POKAZATELJI

Agencija svake godine izvješćuje o zajedničkim sigurnosnim pokazateljima (CSI-ima).

Pokazatelji koji se odnose na mreže koje su funkcionalno odvojene od ostatka željezničkog sustava i namijenjene samo za odvijanje lokalnog, gradskog ili prigradskog putničkog prometa, kao i željezničke prijevoznike, koji djeluju isključivo na ovim mrežama, prikazuju se odvojeno.

Ako se nakon podnošenja izvješća utvrde nove činjenice ili pogreške, Agencija će prvom odgovarajućom prilikom, a najkasnije u sljedećem godišnjem izvješću, izmijeniti ili ispraviti pokazatelje za određenu godinu.

Zajedničke definicije za CSI-e i metode izračunavanja gospodarskog učinka nesreća navedene su u Dodatku Priloga 4.

1. Pokazatelji koji se odnose na nesreće

1.1. Ukupan i relativan broj (prema vlak-kilometrima) značajnih nesreća i raščlamba na sljedeće vrste nesreća:

a) sudar vlaka sa željezničkim vozilom

b) sudar vlaka s preprekom unutar slobodnog profila

c) iskliznuće vlaka

d) nesreća na željezničko-cestovnom prijelazu, uključujući nesreću u kojoj sudjeluju pješaci na željezničko-cestovnom prijelazu te dodatna raščlamba za pet vrsta željezničko-cestovnih prijelaza definiranih u točki 6.2.

e) nesreća osoba koje uključuju željezničko vozilo u pokretu, osim samoubojstava i pokušaja samoubojstva

f) požar u željezničkom vozilu

g) ostalo.

O svakoj se značajnoj nesreći izvješćuje prema vrsti primarne nesreće, čak i ako su posljedice sekundarne nesreće ozbiljnije (npr. požar nakon iskliznuća vlaka).

1.2. Ukupan i relativan broj (prema vlak-kilometrima) teško ozlijeđenih i smrtno stradalih osoba prema vrsti nesreće, podijeljen u sljedeće kategorije:

a) putnici (također u odnosu na ukupan broj putničkih kilometara i putničkih vlak-kilometara)

b) zaposlenici ili izvođači

c) korisnici željezničko-cestovnih prijelaza

d) neovlaštene osobe

e) druge osobe na peronu

f) druge osobe izvan perona.

2. Pokazatelji koji se odnose na opasne tvari

Ukupan i relativan broj (prema vlak-kilometrima) nesreća prilikom željezničkog prijevoza opasnih tvari, podijeljen na sljedeće kategorije:

a) nesreće u kojima sudjeluje najmanje jedno željezničko vozilo koje prevozi opasne tvari, kako je definirano u Dodatku Priloga 4.

b) broj takvih nesreća u kojima je došlo do ispuštanja opasnih tvari.

3. Pokazatelji koji se odnose na samoubojstva

Ukupan i relativan broj (prema vlak-kilometrima) samoubojstava i pokušaja samoubojstva.

4. Pokazatelji koji se odnose na pretkazivače nesreća

Ukupan i relativan broj (prema vlak-kilometrima) pretkazivača nesreća i raščlamba na sljedeće vrste pretkazivača:

a) puknuće tračnice

b) izbacivanja i druge deformacije kolosijeka

c) ispad signalizacije u nesigurno stanje

d) prolazak pokraj signala kojim se zabranjuje daljnja vožnja uz prolazak opasne točke

e) prolazak pokraj signala kojim se zabranjuje daljnja vožnja bez prolaska opasne točke

f) puknut kotač na željezničkom vozilu u prometu

g) puknuta osovina na željezničkom vozilu u prometu.

Potrebno je izvijestiti o svim pretkazivačima nesreća, kako o onima koji za posljedicu imaju nesreću, tako i o onima koji je nemaju. (O pretkazivačima koji za posljedicu imaju značajnu nesreću izvješćuje se i prema pokazateljima koji se odnose na pretkazivače; o pretkazivačima koji za posljedicu nemaju značajnu nesreću izvješćuje se samo prema pokazateljima koji se odnose na pretkazivače.).

5. Pokazatelji za izračunavanje gospodarskog učinka nesreća

Ukupno u eurima i relativno (prema vlak-kilometrima):

a) broj smrtno stradalih osoba i teških ozljeda pomnožen s vrijednošću sprječavanja stradavanja (engl. Value of Preventing a Casualty – VPC)

b) troškovi štete po okoliš

c) troškovi materijalne štete na željezničkim vozilima ili infrastrukturi

d) troškovi kašnjenja kao posljedice nesreća.

Agencija izvješćuje o gospodarskom učinku značajnih nesreća.

VPC je vrijednost koju društvo pripisuje sprječavanju stradavanja i kao takva nije referentna u slučaju nadoknade štete između sudionika u nesrećama.

6. Pokazatelji koji se odnose na tehničku sigurnost infrastrukture i njezinu provedbu

6.1. Postotak pruga koje imaju sustave za zaštitu vlakova (engl. Train Protection Systems – TPS) u radu i postotak vlak-kilometara gdje se koriste ugrađeni TPS-i, ako ti sustavi pružaju:

a) upozorenje

b) upozorenje i automatsko zaustavljanje

c) upozorenje i automatsko zaustavljanje i nepostojani nadzor brzine

d) upozorenje i automatsko zaustavljanje i postojani nadzor brzine.

6.2. Broj željezničko-cestovnih prijelaza (ukupan, po kilometru pruge i kolosiječnom kilometru) prema sljedećih pet vrsta:

(a) pasivni (nezaštićeni) željezničko-cestovni prijelaz

(b) aktivni (zaštićeni) željezničko-cestovni prijelaz:

i. ručni

ii. automatski s upozorenjem korisnika

iii. automatski sa zaštitom korisnika

iv. sa zaštitom pruge.

 

 

DODATAK PRILOGU 4.   ZAJEDNIČKE DEFINICIJE ZA CSI-e I METODE IZRAČUNAVANJA GOSPODARSKOG UČINKA NESREĆA

1. Pokazatelji koji se odnose na nesreće

1.1. »značajna nesreća« znači svaka nesreća u kojoj sudjeluje najmanje jedno željezničko vozilo u pokretu, a koja za posljedicu ima najmanje jednu smrtno stradalu ili teško ozlijeđenu osobu, ili znatnu štetu na željezničkim vozilima, tračnicama, drugim postrojenjima ili u okolišu, ili velike smetnje u prometu, osim nesreća u radionicama, skladištima i spremištima

1.2. »znatna šteta na željezničkim vozilima, tračnicama, drugim postrojenjima ili u okolišu« znači šteta koja odgovara iznosu od 150.000 eura ili više

1.3. »velike smetnje u prometu« znači obustavljanje usluga prijevoza vlakom na glavnoj željezničkoj pruzi u trajanju od šest sati ili dulje

1.4. »vlak« znači jedno ili više željezničkih vozila koje vuče jedna ili više lokomotiva ili motornih vagona ili jedan motorni vagon koji vozi sam, pod određenim brojem ili posebnom oznakom, od određene početne točke do određene završne točke, uključujući vučno vozilo odnosno lokomotivu koja vozi sama

1.5. »sudar vlaka sa željezničkim vozilom« znači udar dijela jednog vlaka u prednji, stražnji ili bočni dio drugog vlaka, željezničkog vozila ili ranžirnog željezničkog vozila

1.6. »sudar vlaka s preprekom unutar slobodnog profila« znači udar dijela vlaka u objekte koji su pričvršćeni za prugu ili se privremeno nalaze na njoj ili u njezinoj blizini (osim na željezničko-cestovnim prijelazima, ako su tijekom prelaska ispali iz vozila ili ih je izgubio korisnik), uključujući udar u kontaktnu mrežu

1.7. »iskliznuće vlaka« znači svaki slučaj kada najmanje jedan kotač vlaka ispadne s tračnice

1.8. »nesreća na željezničko-cestovnom prijelazu« znači svaka nesreća na željezničko-cestovnim prijelazima u kojoj sudjeluje najmanje jedno željezničko vozilo te jedno ili više vozila koja prelaze preko prijelaza, drugi korisnici prijelaza, kao što su pješaci, ili drugi objekti koji se privremeno nalaze na pruzi ili u njezinoj blizini, ako su ispali iz vozila ili su ih izgubili korisnici tijekom prelaska preko prijelaza

1.9. »nesreća osoba koje uključuju željezničko vozilo u pokretu« znači nesreća koju doživi jedna ili više osoba kada ih udari željezničko vozilo ili predmet koji je pričvršćen na vozilo ili se s njega otkvačio, što uključuje osobe koje su ispale iz željezničkih vozila, kao i osobe koje su pale ili su ih udarili nepričvršćeni predmeti tijekom putovanja u vozilima

1.10. »požar u željezničkom vozilu« znači požar ili eksploziju u željezničkom vozilu (uključujući i njegov teret) tijekom vožnje između odlaznog kolodvora i odredišta, uključujući i razdoblja stajanja na odlaznom kolodvoru, odredištu ili međustajalištima, kao i tijekom razdoblja ranžiranja

1.11. »ostalo (nesreća)« znači svaka nesreća osim sudara vlaka sa željezničkim vozilom, sudara vlaka s preprekom unutar slobodnog profila, iskliznuća vlaka, nesreće na željezničko-cestovnom prijelazu, nesreće osoba koje uključuju željezničko vozilo u pokretu ili požar u željezničkom vozilu

1.12. »putnik« znači svaka osoba, osim članova posade vlaka, koja putuje željeznicom uključujući, isključivo za potrebe statističkih podataka o nesrećama, putnika koji se pokušava ukrcati na vlak ili iskrcati s vlaka koji je u pokretu

1.13. »zaposlenik ili izvođač« znači svaka osoba čije je zaposlenje povezano sa željeznicom i koje se u trenutku nesreće nalazi na radnom mjestu, uključujući osoblje izvoditelja, samozaposlene izvođače, osoblje vlaka i osobe koje rukuju željezničkim vozilima i postrojenjima infrastrukture

1.14. »korisnik željezničko-cestovnog prijelaza« znači svaka osoba koja se koristi prijelazom radi prelaženja željezničke pruge bilo kojim prijevoznim sredstvom ili pješice

1.15. »neovlaštena osoba« znači svaka osoba koja se nalazi na željezničkoj infrastrukturi, u pružnom pojasu i zaštitnom pružnom pojasu gdje je nazočnost zabranjena, osim korisnika željezničko-cestovnih prijelaza

1.16. »druga osoba na peronu« znači svaka osoba na željezničkom peronu koja nije definirana kao »putnik«, »zaposlenik ili izvođač«, »korisnik željezničko-cestovnih prijelaza«, »druga osoba izvan perona« ili »neovlaštena osoba«

1.17. »druga osoba izvan perona« znači svaka osoba koja nije na peronu i nije definirana kao »putnik«, »zaposlenik ili izvođač«, »korisnik željezničko-cestovnih prijelaza«, »druga osoba na peronu« ili »neovlaštena osoba«

1.18. »smrtni slučaj (smrtno stradala osoba)« znači svaka osoba koja je od posljedica nesreće preminula odmah ili u roku od 30 dana, osim u slučaju samoubojstva

1.19. »teška ozljeda (teško ozlijeđena osoba)« znači svaka ozlijeđena osoba koja je zbog nesreće boravila u bolnici dulje od 24 sata, osim u slučaju pokušaja samoubojstva.

2. Pokazatelji koji se odnose na opasne tvari

2.1. »nesreća prilikom prijevoza opasnih tvari željeznicom« znači svaka nesreća ili poremećaj koji je potrebno prijaviti u skladu s Europskim sporazumom o međunarodnom prijevozu opasnih tvari željeznicom (RID)/Europskim sporazumom o međunarodnom cestovnom prijevozu opasnih tvari (ADR), odjeljkom 1.8.5.

2.2. »opasne tvari« znači one tvari i proizvode čiji je prijevoz zabranjen RID-om ili dopušten samo pod uvjetima propisanim u njemu.

3. Pokazatelji koji se odnose na samoubojstva

3.1. »samoubojstvo« znači čin namjernog samoozljeđivanja čija je posljedica smrt, kako ga je zabilježilo i razvrstalo nadležno nacionalno tijelo

3.2. »pokušaj samoubojstva« znači čin namjernog samoozljeđivanja čija je posljedica teška ozljeda.

4. Pokazatelji koji se odnose na pretkazivače nesreća

4.1. »puknuta tračnica« znači svaka tračnica koja je podijeljena na dva ili više dijelova ili svaka tračnica s koje se odvojio komad metala, a što je prouzročilo slobodan prostor na voznoj površini duži od 50 mm i dublji od 10 mm

4.2. »izbacivanje ili druge deformacije kolosijeka« znači sva oštećenja koja se odnose na neprekinutost i geometriju kolosijeka zbog kojih je kolosijek potrebno zatvoriti ili odmah ograničiti dopuštenu brzinu

4.3. »ispad signalizacije u nesigurno stanje« znači svaki ispad signalno-sigurnosnog sustava (na infrastrukturi ili željezničkim vozilima) čija je posljedica pokazivanje manje ograničavajućih signalnih informacija od zahtijevanih

4.4. »prolazak pokraj signala kojim se zabranjuje daljnja vožnja uz prolazak opasne točke« znači svaka situacija kada bilo koji dio vlaka nastavi vožnju izvan dopuštenog kretanja i prođe opasnu točku

4.5. »prolazak pokraj signala kojim se zabranjuje daljnja vožnja bez prolaska opasne točke« znači svaka situacija kada bilo koji dio vlaka nastavi vožnju izvan dopuštenog kretanja, ali ne prođe opasnu točku.

Nedopušteno kretanje iz točaka 4.4. i 4.5. znači prolazak:

a) pokraj svjetlosnog signala u boji ili likovnog signala uz prugu kojima se upozorava na opasnost ili pokazuje naredba STOJ, kada sustav za zaštitu vlakova (TPS) nije u funkciji

b) kraja dopuštenog sigurnog kretanja koje je utvrđeno u TPS-u

c) pokraj točke koja je priopćena pisanim ili usmenim odobrenjem utvrđenim u propisima

d) pokraj ploče sa znakom obveznog zaustavljanja (ublaživači udarca nisu uključeni) ili ručnih signala.

Nisu uključeni slučajevi kada vozila bez priključene vučne jedinice ili nezaposjednuti vlak prođu pokraj signala kojim se zabranjuje daljnja vožnja. Nisu uključeni ni slučajevi gdje signal zbog bilo kojeg razloga pravodobno ne ukaže na zabranu daljnje vožnje i time omogući strojovođi da zaustavi vlak prije signala.

Tijela nadležna za sigurnost mogu odvojeno izvješćivati o četiri indeksa nedopuštenog kretanja iz alineja ove točke, a moraju izvijestiti najmanje o zbirnom pokazatelju koji sadržava podatke o sva četiri indeksa pokazatelja.

4.6. »puknut kotač na željezničkom vozilu u prometu« znači lom koji utječe na kotač i stvara rizik od nesreće (iskliznuća ili sudara)

4.7. »puknuta osovina na željezničkom vozilu u prometu« znači lom koji utječe na osovinu i stvara rizik od nesreće (iskliznuća ili sudara).

5. Zajedničke metodologije za izračunavanje gospodarskog učinka nesreća

5.1. Vrijednost sprječavanja stradavanja (VPC) sastoji se od:

(1) vrijednosti sigurnosti per se: vrijednosti spremnosti na plaćanje (engl. Willingness to Pay – WTP) na temelju studija navedenih preferencija, koje su provedene u državama članicama na koje se primjenjuju

(2) izravnih i neizravnih gospodarskih troškova: vrijednosti troškova procijenjenih u državi članici, koji se sastoje od:

a) troškova liječenja i oporavka

b) sudskih troškova, troškova policije, privatnih istraga o sudaru, troškova službe za hitne slučajeve te administrativnih troškova osiguranja

c) gubitaka u proizvodnji: vrijednost koje su za društvo mogle imati robe i usluge koje je osoba mogla proizvesti ili pružiti da se nesreća nije dogodila.

Pri izračunu troškova stradavanja, smrtni slučajevi i teške ozljede razmatraju se zasebno (različiti VPC-i za smrtne slučajeve i za teške ozljede).

5.2. Zajednička načela za ocjenu vrijednosti sigurnosti per se i izravnih/neizravnih gospodarskih troškova

Za vrijednost sigurnosti per se ocjena jesu li raspoložive procjene odgovarajuće ili ne temelji se na sljedećim razmatranjima:

a) procjene se odnose na sustav za vrednovanje smanjivanja rizika od smrtnosti u sektoru prometa i slijede pristup vrijednosti spremnosti na plaćanje (WTP) u skladu s metodama navedenih preferencija

b) uzorak ispitanika korišten za vrijednosti reprezentativan je za dotično stanovništvo. Uzorak posebno mora odražavati raspodjelu prema dobiti/dohotku zajedno s ostalim mjerodavnim društveno-gospodarskim/demografskim značajkama stanovništva

c) metoda za dobivanje vrijednosti WTP-a: anketa mora biti sastavljena tako da su pitanja jasna/razumljiva ispitanicima.

Izravni i neizravni gospodarski troškovi procjenjuju se na temelju stvarnih troškova koje snosi društvo.

5.3. Definicije

5.3.1. »troškovi štete po okoliš« znači troškovi koje mora pokriti željeznički prijevoznik i/ili upravitelj infrastrukture koji se procjenjuju na temelju njihova iskustva kako bi se oštećeno područje ponovno vratilo u stanje prije željezničke nesreće

5.3.2. »troškovi materijalne štete na željezničkim vozilima ili infrastrukturi« znači troškovi osiguravanja novih željezničkih vozila ili infrastrukture, koji imaju jednaku funkcionalnost i tehničke parametre kao nepovratno oštećeni te trošak ponovne uspostave stanja željezničkih vozila ili infrastrukture u stanje prije nesreće, koje ocjenjuju željeznički prijevoznik i/ili upravitelj infrastrukture na temelju svojega iskustva, uključujući i troškove povezane sa zakupom željezničkih vozila zbog neraspoloživosti oštećenih vozila

5.3.3. »trošak kašnjenja kao posljedice nesreća« znači novčana vrijednost kašnjenja koju su pretrpjeli korisnici željezničkog prijevoza (putnici i korisnici prijevoza tereta) kao posljedicu nesreća, a izračunava se prema sljedećem modelu:

VT = novčana vrijednost uštede vremena putovanja

Vrijednost vremena za putnike u vlaku (po satu)

VTP = [VT poslovnih putnika] * [prosječni postotak poslovnih putnika godišnje] + [VT putnika koji ne putuju poslom] * [prosječni postotak putnika koji ne putuju poslom godišnje]

VTP se mjeri u eurima po putniku po satu

»Poslovni putnik« znači putnik koji putuje u vezi sa svojim profesionalnim djelatnostima, isključujući putovanje na posao i s posla.

Vrijednost vremena za teretni vlak (po satu)

VTF = [VT teretnih vlakova] * [(tonski kilometar) / (vlak-kilometar)]

VTF se mjeri u eurima po toni tereta po satu

Prosječni broj tona tereta prevezenog vlakom u jednoj godini = (tonski kilometar) / (vlak-kilometar)

CM = trošak jedne minute kašnjenja vlaka

Putnički vlak

CMP = K1 * (VTP / 60) * [(putnički kilometar) / (vlak-kilometar)]

Prosječan broj putnika po vlaku u jednoj godini = (putnički kilometar) / (vlak-kilometar)

Teretni vlak

CMF = K2 * (VTF/60)

Faktori K1 i K2 su između vrijednosti vremena i vrijednosti kašnjenja, kako je procijenjeno u studijama navedenih preferencija, kako bi se u obzir uzelo da se vrijeme izgubljeno zbog kašnjenja smatra znatno negativnijim od uobičajenog vremena putovanja.

Troškovi kašnjenja zbog nesreće = CMP * (minute kašnjenja putničkih vlakova) + CMF * (minute kašnjenja teretnih vlakova)

Područje primjene modela

Troškovi kašnjenja izračunavaju se za značajne nesreće kako slijedi:

a) stvarna kašnjenja na željezničkim prugama na kojima su se dogodile nesreće, mjereno na krajnjim postajama

b) stvarna kašnjenja ili, ako to nije moguće, procijenjena kašnjenja na ostalim zahvaćenim prugama.

6. Pokazatelji koji se odnose na tehničku sigurnost infrastrukture i njezinu provedbu

6.1. »sustav za zaštitu vlakova (TPS)« znači sustav koji pomaže osigurati poštivanje signala i ograničenja brzine.

6.2. »ugrađeni sustavi« znači sustavi koji pomažu strojovođi da poštuje pružnu signalizaciju i signalizaciju u upravljačnici i time osiguravaju zaštitu opasnih mjesta i provođenje ograničenja brzine.

Ugrađeni TPS-i opisani su kako slijedi:

(a) upozorenje, kojim se pruža automatsko upozorenje strojovođi

(b) upozorenje i automatsko zaustavljanje, kojim se pruža automatsko upozorenje strojovođi i automatsko zaustavljanje pri prolasku signala kojim se zabranjuje daljnja vožnja

(c) upozorenje i automatsko zaustavljanje i nepostojani nadzor brzine, kojim se pruža osiguranje opasnih mjesta, gdje »nepostojani nadzor brzine« znači nadzor brzine na određenim mjestima (uređajima za ograničavanje brzine) kod prilaza signalu

(d) upozorenje i automatsko zaustavljanje i postojani nadzor brzine, kojim se pruža osiguranje opasnih mjesta i stalni nadzor ograničenja brzine pruge, gdje »stalni nadzor brzine« znači stalno navođenje i provođenje najveće dopuštene ciljne brzine na svim dijelovima pruge.

Tip (d) smatra se sustavom automatske zaštite vlaka (ATP).

6.3. »željezničko-cestovni prijelaz« znači svako križanje u razini između ceste ili prolaza i željezničke pruge koje odredi upravitelj infrastrukture i koje je otvoreno javnim ili privatnim korisnicima. Prolazi između perona na kolodvorima su isključeni, kao i prolazi preko kolosijeka koji su namijenjeni isključivo zaposlenicima.

6.4. »cesta« znači, za potrebe statističkih podataka o nesrećama, svaka javna ili privatna cesta, ulica ili autocesta, uključujući susjedne pješačke i biciklističke trake.

6.5. »prolaz« znači bilo koji put, osim ceste, namijenjen prolasku osoba, životinja, vozila ili strojeva.

6.6. »pasivni željezničko-cestovni prijelaz« znači željezničko-cestovni prijelaz bez ikakva sustava upozorenja ili zaštite koji se aktivira kada prijelaz preko njega nije siguran za korisnike.

6.7. »aktivni željezničko-cestovni prijelaz« znači željezničko-cestovni prijelaz na kojemu su njegovi korisnici zaštićeni od nailazećeg vlaka ili su na njega upozoreni aktiviranjem naprava kad prelazak preko prijelaza nije siguran za korisnika.

Zaštita upotrebom fizičkih naprava uključuje:

a) branike ili polubranike

b) zaštitne ograde.

Upozorenje korištenjem ugrađene opreme na željezničko-cestovnim prijelazima:

a) vidljive naprave: svjetla

b) zvučne naprave: zvona, trube, sirene itd.

Aktivni željezničko-cestovni prijelazi razvrstani su kako slijedi:

(a) ručni: željezničko-cestovni prijelaz na kojemu zaštitu korisnika ili upozorenje ručno aktivira zaposlenik željeznice

(b) automatski s upozorenjem korisnika: željezničko-cestovni prijelaz kod kojeg upozorenje aktivira nadolazeći vlak

(c) automatski sa zaštitom korisnika: željezničko-cestovni prijelaz kod kojeg zaštitu korisnika aktivira nadolazeći vlak, to uključuje željezničko-cestovni prijelaz sa zaštitom i upozorenjem korisnika

(d) sa zaštitom pruge: željezničko-cestovni prijelaz kod kojeg signal ili drugi sustav zaštite vlakova dopušta prolazak vlaka samo ako je željezničko-cestovni prijelaz zaštićen i prohodan.

7. Definicije mjernih jedinica

7.1. »vlak-kilometar« je mjerna jedinica koja predstavlja kretanje vlaka na udaljenosti od jednog kilometra. Udaljenost koja se koristi stvarno je prijeđena udaljenost, ako je raspoloživa; inače se koristi standardna udaljenost mreže između mjesta polaska i odredišta. U obzir se uzima samo udaljenost na državnom području države izvjestiteljice.

7.2. »putnički kilometar« je mjerna jedinica koja predstavlja prijevoz jednog putnika željeznicom na udaljenosti od jednog kilometra. U obzir se uzima samo udaljenost na državnom području države izvjestiteljice.

7.3. »kilometar pruge« je u kilometrima izmjerena duljina željezničke mreže u državama članicama, čije je područje primjene utvrđeno u članku 4. ovoga Zakona. Kod željezničkih pruga s više kolosijeka računa se samo udaljenost između mjesta polaska i odredišta.

7.4. »kolosiječni kilometar« je u kilometrima izmjerena duljina željezničke mreže u državama članicama, čije je područje primjene utvrđeno u članku 4. ovoga Zakona. Računa se svaki kolosijek željezničke pruge s više kolosijeka.

 

PRILOG 5.   POSTUPAK »EZ« PROVJERE PODSUSTAVA

1. Opća načela

»EZ provjera« znači postupak koji provodi podnositelj zahtjeva u smislu članaka 60. i 63. ovoga Zakona radi dokazivanja da su ispunjeni zahtjevi mjerodavnog prava Unije i svih mjerodavnih nacionalna pravila koji se odnose na podsustav te da podsustav može dobiti odobrenje za puštanje u uporabu.

2. Potvrda o provjeri koju izdaje prijavljeno tijelo

2.1. Uvod

Za potrebe ovoga Zakona, provjera upućivanjem na TSI-e jest postupak u kojem prijavljeno tijelo provjerava i potvrđuje da je podsustav usklađen s odgovarajućim tehničkim specifikacijama za interoperabilnost. Time se ne dovode u pitanje obveze podnositelja zahtjeva da se uskladi s drugim primjenjivim pravnim aktima Europske unije i sve provjere tijela za ocjenjivanje sukladnosti koje se zahtijevaju ostalim pravilima.

2.2. Privremena izjava o provjeri (ISV)

2.2.1. Načela

Na zahtjev podnositelja zahtjeva provjere se mogu provesti za dijelove podsustava ili mogu biti ograničene na određene faze postupka provjere. U tim slučajevima, rezultati provjere mogu se evidentirati u »privremenoj izjavi o provjeri« (ISV) koju izdaje prijavljeno tijelo koje je odabrao podnositelj zahtjeva. ISV mora sadržavati upućivanje na TSI-e u odnosu na koje je sukladnost ocijenjena.

2.2.2. Dijelovi podsustava

Podnositelj zahtjeva može podnijeti zahtjev za ISV za bilo koji od dijelova na koje odluči podijeliti podsustav. Svaki se dio provjerava u svakoj fazi kako je navedeno u točki 2.2.3.

2.2.3. Faze postupka provjere

Podsustav ili određeni dijelovi podsustava provjeravaju se u svakoj od sljedećih faza:

(a) cjelokupnom projektiranju

(b) proizvodnji: izgradnji, uključujući posebno djelatnosti građevinskih radova, izradi, sklapanju sastavnih dijelova i cjelokupnoj prilagodbi

(c) konačnom ispitivanju podsustava. Podnositelj zahtjeva može zatražiti ISV za fazu projektiranja (uključujući tipska ispitivanja) i za fazu proizvodnje za cijeli podsustav ili bilo koji od dijelova na koje je odlučio podijeliti podsustav sukladno točki 2.2.2.

2.3. Potvrda o provjeri

2.3.1. Prijavljeno tijelo odgovorno za provjeru ocjenjuje projektiranje, proizvodnju i konačno ispitivanje podsustava te izrađuje potvrdu o provjeri koja je namijenjena podnositelju zahtjeva koji zatim sastavlja »EZ« izjavu o provjeri. Potvrda o provjeri mora sadržavati upućivanje na TSI-e u odnosu na koje je sukladnost ocijenjena. Kada nije ocijenjena sukladnost podsustava sa svim odgovarajućim TSI-ima (npr. u slučaju odstupanja, djelomične primjene TSI-a prilikom modernizacije ili obnove, prijelaznog razdoblja u TSI-u ili u specifičnom slučaju), u potvrdi o provjeri navodi se točno upućivanje na TSI-e ili njihove dijelove čiju sukladnost prijavljeno tijelo nije ispitalo tijekom postupka provjere.

2.3.2. Kada je izdan ISV, prijavljeno tijelo odgovorno za provjeru podsustava uzima u obzir ISV te, prije izdavanja potvrde o provjeri:

(a) provjerava obuhvaća li ISV odgovarajuće zahtjeve TSI-a na ispravan način

(b) provjerava sve aspekte koji nisu obuhvaćeni ISV-om

(c) provjerava konačno ispitivanje podsustava u cjelini.

2.3.3. U slučaju preinake podsustava obuhvaćenog potvrdom o provjeri, prijavljeno tijelo provodi samo ona ispitivanja i preglede koji su relevantni i nužni, odnosno ocjena se odnosi samo na dijelove podsustava koji su promijenjeni i njihova sučelja prema nepromijenjenim dijelovima podsustava.

2.3.4. Svako prijavljeno tijelo koje sudjeluje u provjeri podsustava sastavlja dokumentaciju u skladu s člankom 60. stavcima 3., 4. i 5. ovoga Zakona koja obuhvaća opseg njegovih aktivnosti.

2.4. Tehnička dokumentacija priložena »EZ« izjavi o provjeri

Tehničku dokumentaciju priloženu »EZ« izjavi o provjeri prikuplja podnositelj zahtjeva, a ona mora sadržavati sljedeće:

(a) tehničke značajke povezane s projektom, uključujući opće i detaljne nacrte za izvedbu, sheme električne i hidraulične opreme, sheme upravljačkih sklopova, opis sustava za obradu podataka i automatiku s dovoljno detalja za dokumentiranje provedene provjere sukladnosti, dokumentaciju za uporabu i održavanje itd., relevantne za odgovarajući podsustav

(b) popis sastavnih dijelova interoperabilnosti ugrađenih u podsustav, u skladu s TSI-ima

(c) dokumentaciju iz članka 60. stavaka 3., 4. i 5. ovoga Zakona koju sastavlja svako prijavljeno tijelo uključeno u provjeru podsustava, a koja sadržava:

i) preslike »EZ« izjava o sukladnosti i, ako je primjenjivo, »EZ« izjava o prikladnosti za uporabu izrađenih za sastavne dijelove interoperabilnosti iz TSI-a, prema potrebi zajedno s pripadajućim izračunima i preslikom zapisnika o ispitivanjima i pregledima koje su provela prijavljena tijela na temelju zajedničkih tehničkih specifikacija

ii) ako postoji, ISV koji se prilaže potvrdi o provjeri, uključujući i rezultat provjere valjanosti ISV-a koju je provelo prijavljeno tijelo

iii) potvrdu o provjeri zajedno s pripadajućim izračunima koju je potpisalo prijavljeno tijelo odgovorno za provjeru, a kojom se potvrđuje usklađenost podsustava sa zahtjevima odgovarajućih TSI-a i u kojoj su navedene eventualne zadrške zabilježene tijekom izvođenja aktivnosti, a koje nisu povučene; potvrdi o provjeri valja priložiti i izvješća o ispitivanju i inspekcijskim pregledima koja je sastavilo isto tijelo u okviru svojih zadaća, kako je određeno u točkama 2.5.2. i 2.5.3.

(d) potvrde o provjeri izdane u skladu s drugim pravnim aktima Europske unije

(e) kada je u skladu s člankom 56. stavkom 7. točkom c) i člankom 69. stavkom 4. točkom (c) potrebna provjera sigurne integracije, relevantna tehnička dokumentacija uključuje izvješća ocjenjivača o CSM-ima za procjenu rizika na temelju zajedničkih sigurnosnih metoda u skladu s primjenjivim propisima Europske unije.

2.5. Nadzor od strane prijavljenih tijela

2.5.1. Prijavljeno tijelo odgovorno za provjeru proizvodnje mora imati stalan pristup gradilištima, proizvodnim radionicama, skladišnim prostorima i prema potrebi postrojenjima za montažu i ispitivanje te općenito svim prostorima koje smatra potrebnima za ispunjavanje svojih zadaća. Prijavljeno tijelo od podnositelja zahtjeva mora dobiti sve dokumente potrebne u tu svrhu, a posebno izvedbene nacrte i tehničku dokumentaciju za podsustav.

2.5.2. Prijavljeno tijelo odgovorno za provjeru provedbe mora povremeno obavljati preglede kako bi potvrdilo usklađenost s odgovarajućim TSI-ima. Izvješće o provedenim pregledima mora dostaviti odgovornima za provedbu. Tijekom određenih faza izgradnje njegova nazočnost može biti potrebna.

2.5.3. Osim toga, prijavljeno tijelo može nenajavljeno posjetiti gradilišta ili proizvodne radionice. Tijekom takvih posjeta prijavljeno tijelo može provesti cjelokupne ili djelomične inspekcijske preglede. Izvješće o ispitivanju i, prema potrebi, izvješće o inspekcijskom pregledu mora dostaviti odgovornima za provođenje.

2.5.4. Prijavljeno tijelo može nadzirati podsustav na koji je ugrađen sastavni dio interoperabilnosti kako bi, kada se to zahtijeva u odgovarajućem TSI-u, procijenilo njegovu prikladnost za uporabu u predviđenom željezničkom okruženju.

2.6. Podnošenje

Podnositelj zahtjeva mora čuvati presliku tehničke dokumentacije priložene »EZ« izjavi o provjeri tijekom cijelog radnog vijeka podsustava. Dokumentacija se na zahtjev mora poslati bilo kojoj državi članici ili Agenciji Europske unije za željeznice. Dokumentacija koja se podnosi u svrhu zahtjeva za odobrenje za puštanje u uporabu podnosi se tijelu od kojeg se traži odobrenje. Agencija Europske unije za željeznice ili Agencija mogu zahtijevati da se dio/dijelovi dokumenata podnesenih zajedno s odobrenjem prevedu na njihov jezik.

2.7. Objava

Svako prijavljeno tijelo mora povremeno objavljivati informacije o:

(a) zaprimljenim zahtjevima za provjeru i ISV

(b) zahtjevima za ocjenu sukladnosti i prikladnosti za uporabu sastavnih dijelova interoperabilnosti

(c) izdanim ili uskraćenim ISV-ima

(d) izdanim ili uskraćenim potvrdama o provjeri i »EZ« potvrdama o prikladnosti za uporabu

(e) izdanim ili odbijenim potvrdama o provjeri.

2.8. Jezik

Dokumentacija i dopisi koji se odnose na postupak »EZ« provjere moraju biti sastavljeni na službenom jeziku države članice Europske unije u kojoj podnositelj zahtjeva ima poslovni nastan ili na službenom jeziku Europske unije koji je podnositelj zahtjeva prihvatio.

3. Potvrda o provjeri koju izdaje imenovano tijelo

3.1. Uvod

U slučaju primjene prijavljenih nacionalnih pravila, provjera uključuje postupak u kojem tijelo imenovano u skladu s člankom 39. ovoga Zakona (imenovano tijelo) provjerava i potvrđuje usklađenost podsustava s nacionalnim pravilima prijavljenima u skladu s člankom 23. ovoga Zakona za svaku državu članicu u kojoj se podsustav namjerava odobriti ili pustiti u uporabu.

3.2. Potvrda o provjeri

Imenovano tijelo izrađuje potvrdu o provjeri namijenjenu podnositelju zahtjeva. Potvrda sadržava točnu uputu na nacionalno(a) pravilo(a) čiju je sukladnost ispitalo imenovano tijelo u postupku provjere. U slučaju nacionalnih pravila povezanih s podsustavima od kojih se sastoji vozilo, imenovano tijelo dijeli potvrdu na dva dijela, pri čemu su u prvom dijelu navedena upućivanja na ona nacionalna pravila koja se strogo odnose na tehničku kompatibilnost između vozila i dotične mreže, a u drugom na sva ostala nacionalna pravila.

3.3. Dokumentacija

Dokumentacija koju je sastavilo imenovano tijelo, a koja se prilaže uz potvrdu o provjeri u slučaju nacionalnih pravila, mora biti uključena u tehničku dokumentaciju priloženu »EZ« izjavi o provjeri iz točke 2.4. i sadržavati tehničke podatke potrebne za ocjenu sukladnosti podsustava s tim nacionalnim pravilima.

3.4. Jezik

Dokumentacija i korespondencija koje se odnose na postupak »EZ« provjere moraju biti sastavljene na službenom jeziku države članice Europske unije u kojoj podnositelj zahtjeva ima poslovni nastan ili na službenom jeziku Europske unije koji je podnositelj zahtjeva prihvatio.

4. Provjera dijelova podsustava u skladu s člankom 60. stavkom 8. ovoga Zakona

Ako se potvrda o provjeri izdaje za određene dijelove podsustava, za te se dijelove odredbe ovoga Priloga primjenjuju mutatis mutandis.

 

PRILOG 6.   ZAHTJEVI I KRITERIJI OCJENJIVANJA ZA ORGANIZACIJE KOJE PODNOSE ZAHTJEV ZA ECM OVLAŠTENJE ILI ZA OVLAŠTENJE U POGLEDU FUNKCIJA ODRŽAVANJA KOJE SUBJEKT NADLEŽAN ZA ODRŽAVANJE PODUGOVARA S VANJSKIM IZVOĐAČIMA

Upravljanje organizacijom mora se dokumentirati u svim relevantnim dijelovima te se njime posebice opisuje raspodjela odgovornosti unutar organizacije i s podizvođačima. Njime se pokazuje na koji je način osiguran nadzor uprave na različitim razinama, na koji su način zaposlenici i njihovi predstavnici na svim razinama uključeni i kako se osigurava kontinuirano poboljšanje.

Sljedeći osnovni zahtjevi primjenjuju se na četiri funkcije subjekta nadležnog za održavanje (ECM) koje treba obuhvatiti sama organizacija ili se obuhvaćaju putem ugovornih aranžmana:

1. Vodstvo – obveza organizacije prema razvoju i provedbi sustava održavanja organizacije i kontinuiranom poboljšanju njegove djelotvornosti

2. Procjena rizika – strukturirani pristup procjeni rizika povezanih s održavanjem vozila, uključujući one koji izravno proizlaze iz operativnih procesa i aktivnosti drugih organizacija ili osoba te utvrđivanje odgovarajućih mjera za upravljanje rizicima

3. Nadgledanje – strukturirani pristup kojim se osigurava da su mjere za upravljanje rizicima uvedene, pravilno djeluju i ostvaruju ciljeve organizacije

4. Kontinuirano poboljšanje – strukturirani pristup analizi informacija koje su prikupljene redovitim nadgledanjem, revizijama ili iz drugih relevantnih izvora te uporabi rezultata radi učenja i donošenja preventivnih ili korektivnih mjera kako bi se održala ili poboljšala razina sigurnosti

5. Struktura i odgovornost – strukturirani pristup utvrđivanju odgovornosti pojedinaca i timova kojim se osigurava postizanje ciljeva organizacije u vezi sa sigurnošću

6. Upravljanje kompetencijama – strukturirani pristup kojim se osigurava da zaposlenici posjeduju tražene kompetencije kako bi na siguran, djelotvoran i učinkovit način postizali ciljeve organizacije u svim okolnostima

7. Informacije – strukturirani pristup kojim se osigurava dostupnost važnih informacija onim osobama koje donose prosudbe i odluke na svim razinama organizacije te kako bi se osigurala cjelovitost i primjerenost informacija

8. Dokumentacija – strukturirani pristup kojim se osigurava sljedivost svih potrebnih informacija

9. Ugovorne aktivnosti – strukturirani pristup kojim se osigurava odgovarajuće upravljanje aktivnostima dodijeljenima podizvođačima radi ostvarivanja ciljeva organizacije i pokrivanja svih kompetencija i zahtjeva

10. Aktivnosti održavanja – strukturirani pristup kojim se osigurava:

a) da su identificirane sve aktivnosti održavanja koje utječu na sigurnost i komponente bitne za sigurnost te da se njima pravilno upravlja, da su identificirane sve nužne promjene tih aktivnosti održavanja koje utječu na sigurnost te da se njima pravilno upravlja na temelju razmjene iskustava i primjene zajedničkih sigurnosnih metoda za procjenu rizika te da su pravilno dokumentirane

b) sukladnost s osnovnim zahtjevima u pogledu interoperabilnosti

c) uspostava i provjera objekata za održavanje, opreme i alata posebno izrađenih i potrebnih za izvođenje održavanja

d) analiza početne dokumentacije koja se odnosi na vozilo koja služi za pripremu prve dokumentacije o održavanju i osiguravanje njezine ispravne primjene kroz izradu naloga za održavanje

e) da se komponente (uključujući rezervne dijelove) i materijali upotrebljavaju kako je navedeno u nalozima za održavanje i dokumentaciji dobavljača; oni se pohranjuju, s njima se postupa i oni se prevoze na odgovarajući način kako je navedeno u nalozima za održavanje i dokumentaciji dobavljača te su usklađeni s odgovarajućim nacionalnim i međunarodnim pravilima, kao i sa zahtjevima iz odgovarajućih naloga za održavanje

f) da se odrede, utvrde, osiguravaju, bilježe i drže na raspolaganju prikladni i odgovarajući objekti, oprema i alati kako bi se omogućilo pružanje usluga održavanja u skladu s nalozima za održavanje i drugim primjenjivim specifikacijama, čime se osigurava sigurna provedba održavanja, ergonomija i zaštita zdravlja

g) da organizacija ima procese kojima osigurava da se njezina oprema za mjerenje, svi prostori, oprema i alati pravilno koriste, umjeravaju, čuvaju i održavaju u skladu s dokumentiranim procesima

11. Aktivnosti nadzora – strukturirani pristup kojim se osigurava:

a) povlačenje vozila iz prometa radi predviđenog, uvjetovanog ili korektivnog održavanja u propisanom trenutku ili u slučaju kada su utvrđeni nedostatci ili druge potrebe

b) potrebne mjere za nadziranje kvalitete

c) obavljanje zadaća održavanja u skladu s nalozima za održavanje i izdavanje obavijesti o ponovnom stavljanju u promet koja uključuje moguća ograničenja uporabe

d) da se moguće pojave neusklađenosti pri primjeni sustava upravljanja, koje bi mogle za posljedicu imati nesreće, incidente, izbjegnute nesreće ili ostale opasne događaje prijavljuju, istražuju i analiziraju te da se poduzimaju potrebne preventivne mjere u skladu sa zajedničkom sigurnosnom metodom za nadgledanje

e) periodična interna revizija i postupak nadgledanja u skladu sa zajedničkom sigurnosnom metodom za nadgledanje.