Povezani zakoni

Zakon o osiguranju depozita

NN 82/15

na snazi od 25.07.2015.

Uživajte...

Baza je ažurirana 23.03.2017. zaključno sa NN 26/17

I. OPĆI DIO

Predmet i područje primjene

Članak 1.

(1) Ovim Zakonom uređuju se pravila i postupci koji se odnose na osnivanje, funkcioniranje, upravljanje i financiranje sustava osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj.

(2) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za rad i podružnica te kreditne institucije u drugoj državi članici obvezna je uključiti se u sustav osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(3) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na kreditnu instituciju sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, na odgovarajući se način primjenjuju i na podružnicu te kreditne institucije u trećoj zemlji ako ta podružnica nije uključena u službeno priznati sustav osiguranja depozita treće zemlje ili takav sustav ne postoji.

(4) Sustavom osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj upravlja Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (u daljnjem tekstu: Agencija), kao tijelo koje ima ovlasti i provodi postupke propisane u ovom Zakonu.

Pravo Europske unije

Članak 2.

Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva 2014/49/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o sustavima osiguranja depozita (Tekst značajan za EGP) (SL L EU 173, 12. 6. 2014.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2014/49/EU).

Pojmovi

Članak 3.

U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeća značenja:

1. »Kreditna institucija« je kreditna institucija kako je definirana u članku 4. stavku 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (Tekst značajan za EGP) (SL L EU 176, 27. 6. 2013.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 575/2013).

2. »Podružnica« je mjesto poslovanja koje predstavlja pravno ovisni dio kreditne institucije i koja izravno obavlja sve ili neke transakcije svojstvene poslovanju kreditnih institucija.

3. »Sustav osiguranja depozita« je sustav osiguranja depozita kako je uređen propisima u drugim državama članicama, kojim se prenosi Direktiva 2014/49/EU, a koji obuhvaća skup pravila i postupaka kojima podliježu svi članovi takvog sustava. U Republici Hrvatskoj je to sustav osiguranja depozita uređen ovim Zakonom.

4. »Ciljana razina« je iznos financijskih sredstava kojeg sustav osiguranja depozita mora dosegnuti kroz određeno vremensko razdoblje, izražen kao postotak osiguranih depozita svih njegovih članova.

5. »Nadležno tijelo« je nacionalno nadležno tijelo kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki 40. Uredbe (EU) br. 575/2013, a u Republici Hrvatskoj nadležno tijelo za kreditnu instituciju u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija je Hrvatska narodna banka.

6. »Imenovano tijelo« je tijelo koje upravlja službeno priznatim sustavom osiguranja depozita u državi članici, a u Republici Hrvatskoj imenovano tijelo je Agencija.

7. »Dan nastupa osiguranog slučaja« je:

a) dan kada Hrvatska narodna banka, u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija, donese rješenje o nedostupnosti depozita, odnosno određeno tijelo u drugoj državi članici donese odluku kojom utvrđuje da kreditna institucija ne može niti će biti u mogućnosti, zbog razloga koji su izravno povezani s njezinom financijskom situacijom, isplatiti dospjeli depozit ili

b) dan kada nadležni sud donese rješenje o otvaranju stečajnog postupka nad kreditnom institucijom, odnosno pravosudno tijelo u drugoj državi članici donese odluku, zbog razloga koji su izravno povezani s njezinom financijskom situacijom i koji imaju učinak suspendiranja prava deponenata na ostvarivanje potraživanja prema kreditnoj instituciji. Nadležni sud rješenje o otvaranju stečajnog postupka nad kreditnom institucijom dostavlja Agenciji.

8. »Depozit« je svaki potražni saldo koji proizlazi iz sredstava preostalih na računu ili privremenih situacija proizašlih iz uobičajenih bankovnih transakcija koje kreditna institucija mora isplatiti prema primjenjivim zakonskim i ugovornim uvjetima, uključujući oročeni depozit i štedni depozit, ali isključujući potražni saldo ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

a) postojanje depozita se može dokazati jedino financijskim instrumentom kako je određeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala, osim ako se radi o štednom proizvodu koji se evidentira pomoću potvrde o depozitu koja je izdana imenovanoj osobi i koji postoji 2. srpnja 2014.

b) glavnica depozita ne može se isplatiti po nominalnoj vrijednosti ili

c) glavnica depozita naplativa je samo po nominalnoj vrijednosti prema posebnom jamstvu ili sporazumu koji pruža kreditna institucija ili treća strana.

9. »Prihvatljiv, odnosno podložni depozit« (u daljnjem tekstu: prihvatljiv depozit) je svaki depozit u kreditnoj instituciji koji je uključen u sustav osiguranja depozita, a koji nije isključen od zaštite temeljem članka 5. stavaka 3. i 5. ovoga Zakona.

10. »Osigurani depozit« je dio prihvatljivog depozita koji ne prelazi razinu pokrića utvrđenu u članku 7. ovoga Zakona.

11. »Deponent« je imatelj depozita ili u slučaju zajedničkog računa, svaki od imatelja depozita.

12. »Zajednički račun« je račun otvoren na ime dvije ili više osoba imatelja računa, ili preko kojeg dvije ili više osoba imaju prava koja se ostvaruju putem potpisa jedne ili više tih osoba.

13. »Nedostupan depozit« je depozit koji je dospio i koji treba biti isplaćen, ali koji kreditna institucija nije isplatila prema zakonskim ili ugovornim uvjetima koji su primjenjivi u tom slučaju.

14. »Raspoloživa financijska sredstva« je gotovina, depoziti i niskorizična imovina koja se može unovčiti u roku iz članka 28. ovoga Zakona te obveze plaćanja do granice utvrđene u članku 13. stavku 2. ovoga Zakona.

15. »Obveze plaćanja« su obveze plaćanja kreditne institucije prema sustavu osiguranja depozita koje su potpuno kolateralizirane pod uvjetom da kolateral:

a) se sastoji od niskorizične imovine

b) nije opterećen pravima bilo koje treće strane i da sustav osiguranja depozita njime može raspolagati.

16. »Niskorizična imovina« su stavke koje ulaze u prvu ili drugu kategoriju koja je navedena u tablici 1. iz članka 336. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili bilo koja imovina koju nadležno ili imenovano tijelo smatra približno jednako sigurnom i likvidnom.

17. »Matična država članica« je matična država članica kako je definirana u članku 4. stavku 1. točki 43. Uredbe (EU) br. 575/2013.

18. »Država članica domaćin« je država članica domaćin kako je definirana u članku 4. stavku 1. točki 44. Uredbe (EU) br. 575/2013.

19. »Država članica« je država članica Europske unije i država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru (SL, L 1, 3. 1. 1994.).

20. »Treća zemlja« je strana država koja nije država članica.

21. »Financijska institucija« je financijska institucija kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 26. Uredbe (EU) br. 575/2013.

 

II. POSEBNI DIO

Ciljevi sustava osiguranja depozita

Članak 4.

Osnovni ciljevi sustava osiguranja depozita su:

1. zaštita deponenata od gubitka depozita u slučaju nastupa osiguranog slučaja

2. očuvanje povjerenja deponenata

3. doprinos stabilnosti cijelog financijskog sustava.

Prihvatljivost depozita i pravo na obeštećenje

Članak 5.

(1) Prihvatljivim depozitima obuhvaćenim ovim Zakonom smatraju se svi depoziti koje u kreditnoj instituciji imaju deponenti, osim depozita isključenih temeljem stavaka 3. i 5. ovoga članka.

(2) Kada nastupi osigurani slučaj deponenti kreditne institucije koji su imatelji prihvatljivih depozita, u odnosu na koju je osigurani slučaj nastupio, imaju pravo na obeštećenje do razine pokrića iz članka 7. ovoga Zakona.

(3) U smislu ostvarivanja prava iz stavka 2. ovoga članka prihvatljivim depozitom ne smatraju se:

1. depoziti drugih kreditnih institucija, bez obzira na njihovo sjedište, koji glase na njihovo ime i koji se vode za njihov račun

2. instrumenti deponenata kreditne institucije u odnosu na koju je nastupio osigurani slučaj, a koji su uključeni u regulatorni kapital kako je to definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 118. Uredbe (EU) br. 575/2013

3. depoziti financijskih institucija

4. obveze iz dužničkih vrijednosnih papira kreditne institucije u odnosu na koju je nastupio osigurani slučaj i obveze iz vlastitih akcepata i vlastitih mjenica

5. depoziti društava za osiguranje i depoziti društava za reosiguranje u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje društava za osiguranje i reosiguranje

6. depoziti dobrovoljnih te obveznih mirovinskih fondova u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje obveznih mirovinskih fondova i zakonom kojim se uređuje poslovanje dobrovoljnih mirovinskih fondova

7. depoziti investicijskih društava u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala

8. depoziti subjekata za zajednička ulaganja u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala

9. depoziti javnopravnih tijela

10. depoziti koji proizlaze iz poslova u odnosu na koje su donesene pravomoćne presude za kazneno djelo pranja novca u skladu s Kaznenim zakonom

11. depoziti koji ne glase na ime nego na anonimnog donositelja šifrirane zaporke, odnosno depoziti čiji imatelj nikad nije identificiran do dana nastupa osiguranog slučaja

12. tražbine klijenata investicijskog društva, klijenata kreditne institucije za koje dotična kreditna institucija pruža određene investicijske usluge te klijenata društva za upravljanje investicijskim fondovima kada dotično društvo pruža investicijske usluge, a koje su uključene u sustav zaštite ulagatelja u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala

13. depoziti vladajućih, povezanih i ovisnih društava s kojima kreditna institucija, u odnosu na koju je nastupio osigurani slučaj, čini koncern

14. depoziti članova uprave i članova nadzornog odbora koji su te funkcije obavljali na dan nastupa osiguranog slučaja ili u razdoblju 12 mjeseci prije nastupa osiguranog slučaja te depoziti dioničara koje zajedno s članovima uže obitelji sudjeluju s najmanje 5 % u temeljnom kapitalu kreditne institucije za prethodne tri godine

15. depoziti revizorskog društva koje je obavilo reviziju posljednjih financijskih izvješća za prethodne tri godine kreditne institucije prije nastupa osiguranog slučaja

16. depoziti ili dijelovi depozita koji su nastali nakon što je Hrvatska narodna banka oduzela odobrenje za rad kreditnoj instituciji.

(4) Iznimno od stavka 3. točke 9. ovoga članka, prihvatljivim depozitima smatraju se depoziti tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave čiji godišnji proračun za prethodnu godinu u odnosu na dan nastupa osiguranog slučaja iznosi najviše 3.750.000,00 kuna.

(5) Pravo na obeštećenje iz stavka 2. ovoga članka nemaju ni deponenti koji imaju prebivalište, odnosno sjedište u inozemstvu ako njihovi depoziti po svojim obilježjima odgovaraju depozitima iz stavka 3. ovoga članka.

(6) Ako je izričito ugovoreno da deponent račun vodi u svoje ime, a za račun drugoga (povjerenički račun), osnovanost prava na obeštećenje utvrđuje se s obzirom na osobu za čiji račun se vodi povjerenički račun, uz uvjet da je kreditna institucija provjerila i utvrdila identitet stranaka i stvarnog vlasnika prije dana nastupa osiguranog slučaja.

(7) Obveza Agencije za isplatu obeštećenja s osnova prava iz stavka 2. ovoga članka zastarijeva u roku od tri godine, nakon što je u »Narodnim novinama« objavljeno da je nastupio osigurani slučaj.

(8) Pravo iz stavka 2. ovoga članka nije prenosivo, ali se može steći nasljeđivanjem.

Posebnosti računa

Članak 6.

(1) Kod obračuna obeštećenja udio svakog deponenta u zajedničkom računu uzima se u obzir kod izračunavanja ograničenja iz članka 7. ovoga Zakona. Ako nije drugačije ugovoreno, tada se sredstva na zajedničkom računu dijele među deponentima na jednake dijelove.

(2) Svi računi društava bez pravne osobnosti, nasljedničkih i suvlasničkih zajednica smatraju se za potrebe ovoga Zakona depozitom jednog vjerovnika kreditne institucije.

(3) Ako je izričito ugovoreno da deponent račun vodi u svoje ime, a za račun drugoga (povjerenički račun), gornja granica prava na obeštećenje iz članka 7. ovoga Zakona utvrđuje se s obzirom na stvarnog vlasnika, odnosno na osobu za čiji račun se vodi povjerenički račun, pod uvjetom da je kreditna institucija provjerila i utvrdila identitet stvarnog vlasnika prije dana nastupa osiguranog slučaja te utvrdila pripadajući iznos stvarnog vlasnika prije dana nastupa osiguranog slučaja.

(4) Ako kreditna institucija nije u mogućnosti utvrditi identitete i pripadajuće iznose stvarnih vlasnika povjereničkih računa, tada se za izračun obeštećenja, u skladu sa ovim Zakonom, povjerenički računi smatraju kao računi društava bez pravne osobnosti.

(5) Ako je na depozitu zasnovano založno pravo, neovisno o tome je li ono zasnovano dobrovoljno ili u sudskom postupku, Agencija će svoju obvezu ispuniti na račun založnoga dužnika, a založno pravo nastavlja teretiti iznos isplaćenog obeštećenja.

(6) Pri izračunu iznosa obeštećenja depoziti fizičkih osoba koji se nalaze na računima otvorenim radi obavljanja njihove samostalne djelatnosti ili obrta uključuju se u ukupni iznos obračuna te fizičke osobe do razine pokrića iz članka 7. ovoga Zakona.

(7) Ministar financija pravilnikom će detaljnije urediti način vođenja evidencija u svrhu utvrđivanja identiteta stvarnog vlasnika i iznosa sredstava iz stavka 3. ovoga članka.

Razina pokrića

Članak 7.

(1) Svaki deponent kreditne institucije koji je imatelj prihvatljivog depozita iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona, u trenutku kada nastupi osigurani slučaj u toj kreditnoj instituciji, ima pravo na obeštećenje do uključivo visine od 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem na dan nastupa osiguranog slučaja.

(2) Osim navedenog ograničenja u stavku 1. ovoga članka, depoziti koji predstavljaju privremeni visoki saldo zaštićeni su u dodatnom iznosu do 30.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke, odnosno do uključivo ukupne razine do 130.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke, tri mjeseca nakon knjiženja iznosa ili tri mjeseca od trenutka kada takvi depoziti postanu pravno prenosivi, a odnose se na depozite:

1. od prodaje nekretnine u kojoj je deponent imao prebivalište ili boravište

2. od transakcija vezanih uz događaje sklapanja braka, razvoda, umirovljenja, otpuštanja, invaliditeta, bolesti ili smrti ili

3. utemeljene na plaćanju naknade iz osiguranja ili odštete za žrtve kaznenih djela ili žrtve pravosudnih pogrešaka.

(3) Agencija će odlukom detaljnije urediti način dokazivanja navedenih kriterija za utvrđivanje depozita iz stavka 2. ovoga članka.

Obračun obeštećenja za osigurane depozite

Članak 8.

(1) Pravo deponenata na obeštećenje određuje se prema ukupnim sredstvima po svim njegovim depozitima koje je imao u kreditnoj instituciji, bez obzira na valutu i lokaciju unutar Europske unije, u trenutku nastupa osiguranog slučaja uključujući i kamatu, umanjenim za sva potraživanja kreditne institucije prema njemu dospjela na dan nastupa osiguranog slučaja, a do razine pokrića utvrđene u članku 7. ovoga Zakona.

(2) Kreditna institucija dužna je prije sklapanja ugovora obavijestiti deponente da se njihove dospjele obveze prema kreditnoj instituciji uzimaju u obzir pri izračunavanju iznosa obeštećenja.

(3) Obračun obeštećenja za depozite u stranoj valuti obračunava se u kunama, po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke koji je vrijedio na dan nastupa osiguranog slučaja.

(4) Kamatom na osigurane depozite iz stavka 1. ovoga članka smatra se dospjela kamata i kamata na oročene depozite obračunata od zadnjeg redovitog obračuna do dana nastupa osiguranog slučaja primjenom ugovorene kamatne stope, a bez uvjeta dostizanja pune ugovorene ročnosti.

Obveza pristupanja i članstvo u sustavu osiguranja depozita

Članak 9.

(1) Nakon što kreditna institucija dobije odobrenje za rad od Hrvatske narodne banke, uključuje se u sustav osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj kojim upravlja Agencija.

(2) Prije početka rada kreditna institucija dužna je platiti Agenciji naknadu za uključivanje u sustav osiguranja depozita u iznosu od 0,3% svog inicijalnog kapitala.

(3) Kreditna institucija dužna je, prilikom podnošenja prijave za upis osnivanja u sudski registar, uz prijavu priložiti dokaz o uplati iznosa iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Ako kreditna institucija iz stavka 1. ovoga članka ne ispunjava svoje obveze prema Agenciji ili ih ispunjava nepotpuno ili nepravodobno, Agencija je ovlaštena zahtijevati od kreditne institucije da svoje obveze ispuni u naknadnom roku, odnosno ovlaštena je pokrenuti ovršni postupak.

(5) Ako kreditna institucija iz stavka 1. ovoga članka u naknadnom roku iz stavka 4. ovoga članka ne ispuni svoju obvezu, Agencija će Hrvatskoj narodnoj banci uputiti prijedlog za ukidanje odobrenja za rad takvoj kreditnoj instituciji u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija, a o čemu je dužna obavijestiti kreditnu instituciju 30 dana prije upućivanja takvog prijedloga Hrvatskoj narodnoj banci.

(6) Depozite deponirane prije dana ukidanja odobrenja za rad kreditnoj instituciji Agencija osigurava do razine pokrića iz članka 7. ovoga Zakona.

(7) Agencija će uputom detaljnije urediti postupak pristupanja u sustav osiguranja depozita.

Podružnica kreditne institucije sa sjedištem u državi članici

Članak 10.

(1) Deponente podružnice koje su u Republici Hrvatskoj osnovale kreditne institucije sa sjedištem u drugoj državi članici, u slučaju nastupa osiguranog slučaja, obeštećuje Agencija u ime i za račun sustava osiguranja depozita matične države članice u kojem je ta kreditna institucija član.

(2) Agencija je dužna surađivati s imenovanim tijelom koje upravlja sustavom osiguranja depozita matične države članice, razmjenjivati podatke i informacije potrebne za isplatu obeštećenja deponenata podružnice kreditne institucije sa sjedištem u toj državi članici.

(3) Agencija će provoditi isplatu obeštećenja iz stavka 1. ovoga članka temeljem detaljnih uputa i primljenih financijskih sredstava od imenovanog tijela koje upravlja sustavom osiguranja depozita matične države članice. Agencija ne snosi troškove i odgovornost za postupanje u skladu s uputama imenovanog tijela koje upravlja sustavom osiguranja depozita matične države članice. Agencija će i za sve dodatne troškove isplate iz stavka 1. ovoga članka teretiti sustav osiguranja depozita matične države članice.

(4) Agencija sklapa sporazum o suradnji s imenovanim tijelom koje upravlja sustavom osiguranja depozita iz druge države članice. Razmjena podataka o osobnim podacima vrši se u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje zaštita osobnih podataka, kao i u skladu s važećim propisima o zaštiti podataka u Europskoj uniji. Ako Agencija ne sklopi sporazum o suradnji s imenovanim tijelom koje upravlja sustavom osiguranja depozita iz druge države članice, takav izostanak sporazuma ne utječe na proces isplate obeštećenja iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Agencija obavješćuje Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (u daljnjem tekstu: EBA) o svakom sporazumu o suradnji koji je sklopila s imenovanim tijelom koje upravlja službeno priznatim sustavom osiguranja depozita matične države članice. Ako Agencija i imenovano tijelo koje upravlja službeno priznatim sustavom osiguranja depozita matične države članice ne mogu postići dogovor ili ako postoji spor oko tumačenja nekog spora, bilo koja strana može uputiti pitanje EBA-i u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ, a EBA postupa u skladu s tim člankom.

(6) Agencija će uputom detaljnije urediti postupak razmjene informacija s imenovanim tijelom koje upravlja službeno priznatim sustavom osiguranja depozita, odnosno nadležnim tijelima u drugim državama članicama.

(7) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na kreditne institucije na odgovarajući se način primjenjuju i na podružnice kreditne institucije iz stavka 1. ovoga članka koje su uključene u sustav osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj.

Podružnica kreditne institucije sa sjedištem u trećoj zemlji

Članak 11.

(1) Ako kreditna institucija sa sjedištem u trećoj zemlji ima podružnicu u Republici Hrvatskoj, ta podružnica dužna je uključiti se u službeno priznati sustav osiguranja depozita u trećoj zemlji gdje je sjedište te kreditne institucije. Ako kreditna institucija sa sjedištem u trećoj zemlji ima više podružnica u Republici Hrvatskoj, sve one se za potrebe ovoga Zakona smatraju jednom podružnicom.

(2) Kreditna institucija iz stavka 1. ovoga članka dužna je podnijeti Agenciji zahtjev za ocjenu sustava osiguranja depozita u koji je uključena prilikom podnošenja zahtjeva za odobrenjem za rad podružnice Hrvatskoj narodnoj banci. Agencija je dužna donijeti ocjenu sustava osiguranja depozita u koji je kreditna institucija iz stavka 1. ovoga članka uključena u roku od 60 dana od zaprimanja urednog zahtjeva.

(3) Prilikom donošenja ocjene iz stavka 2. ovoga članka Agencija procjenjuje sustav osiguranja depozita u koji je kreditna institucija iz stavka 1. ovoga članka uključena, vodeći pritom računa o vrstama depozita koji su osigurani, o iznosu osiguranih depozita po pojedinome vjerovniku, o karakteristikama sustava osiguranja, propisanim i očekivanim rokovima za isplatu osiguranih depozita te o mogućnosti sudske zaštite.

(4) Ako ocjenom iz stavka 3. ovoga članka Agencija utvrdi da sustav osiguranja depozita pruža manju zaštitu vjerovnicima od sustava osiguranja depozita u skladu s ovim Zakonom, Agencija će naložiti kreditnoj instituciji da se glede depozita podružnice uključi u sustav osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj.

(5) Podružnica kreditne institucije iz stavka 1. ovoga članka uključuje se u sustav osiguranja depozita uplatom naknade za uključivanje u sustav osiguranja depozita Republike Hrvatske. Naknada za pristupanje u sustav osiguranja depozita za podružnicu kreditne institucije iz stavka 1. ovoga članka iznosi 0,3 % minimalnog inicijalnog kapitala propisanog za osnivanje kreditne institucije u Republici Hrvatskoj.

(6) Podružnica kreditne institucije iz stavka 1. ovoga članka dužna je bez odgađanja obavijestiti Agenciju i Hrvatsku narodnu banku o svakoj promjeni glede članstva kreditne institucije u sustavu osiguranja depozita u državi sjedišta kreditne institucije, kao i o promjeni karakteristika sustava osiguranja u koji je kreditna institucija uključena.

(7) Ako podružnica kreditne institucije iz stavka 1. ovoga članka ne ispunjava ili nepotpuno ili nepravodobno ispunjava svoje obveze prema Agenciji, na odgovarajući način primijenit će se članak 9. stavci 4. i 5. ovoga Zakona, bez ostavljanja dodatnog roka. Depozite deponirane prije dana ukidanja odobrenja za rad Agencija osigurava dvanaest mjeseci nakon dana ukidanja odobrenja za rad podružnici iz stavka 1. ovoga članka.

 

III. ZADACI I OVLASTI

Financiranje sustava osiguranja depozita

Članak 12.

(1) Sustav osiguranja depozita financira se iz raspoloživih financijskih sredstava fonda osiguranja depozita.

(2) Novčana sredstva fonda osiguranja depozita drže se na posebnom računu otvorenom u Hrvatskoj narodnoj banci koji u tu svrhu otvara Agencija.

(3) Fondom osiguranja depozita upravlja Agencija u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(4) Agencija je dužna imovinu i obveze fonda osiguranja depozita voditi odvojeno od imovine i obveza drugih djelatnosti Agencije.

(5) Agencija najmanje jednom godišnje, do kraja lipnja tekuće godine za prethodnu godinu, izrađuje izvještaj o radu sustava osiguranja depozita, koji uključuje u izvještaj o radu Agencije. Izvještaj o radu Agencije, zajedno s mišljenjem neovisnog vanjskog revizora, Agencija podnosi Hrvatskome saboru i Vladi Republike Hrvatske te ih objavljuje na svojim mrežnim stranicama.

Fond osiguranja depozita

Članak 13.

(1) Izvori sredstava fonda osiguranja depozita su:

1. inicijalne naknade za pristupanje sustavu osiguranja depozita

2. premije za osigurane depozite naplaćene od kreditnih institucija u skladu s odredbama ovoga Zakona

3. sredstva naplaćena u stečajnim postupcima nad kreditnim institucijama po osnovi isplate obeštećenja

4. sredstva od naplate preuzete imovine kreditnih institucija nad kojima je otvoren stečajni postupak

5. prihodi od ulaganja sredstava fonda osiguranja depozita i ostalih izvora.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Agencija može odlučiti da se premija za osigurane depozite prikuplja i u obliku neopozivih obveza plaćanja, a najviše do 30 % ukupnih sredstava fonda osiguranja depozita.

(3) Radi ispunjenja obveza Agencija je ovlaštena u ime i za račun fonda osiguranja depozita:

1. prikupiti sredstva izdavanjem dužničkih vrijednosnih papira

2. prikupiti sredstva zaduživanjem kod:

a) kreditnih institucija u zemlji i inozemstvu

b) institucionalnih investitora

c) državnog proračuna Republike Hrvatske

d) drugih sustava osiguranja depozita unutar Europske unije.

(4) Agencija se u ime i za račun fonda osiguranja depozita može zaduživati kod drugih sustava osiguranja depozita unutar Europske unije samo u slučaju:

1. nedostatka raspoloživih financijskih sredstava za ispunjenje svojih obveza u skladu s člankom 18. stavkom 2. ovoga Zakona

2. ako ni temeljem prikupljenih izvanrednih premija u skladu s člankom 14. stavkom 4. ovoga Zakona nije u mogućnosti ispuniti svoje obveze

3. ako će pozajmljena sredstva koristiti za podmirenje obveza u skladu s člankom 15. ovoga Zakona

4. ako prethodno nije u obvezi otplate zajma drugim sustavima osiguranja depozita

5. ako pozajmljeni iznos ne premašuje 0,5 % osiguranih depozita sustava osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj

6. ako je temeljem redovitih i izvanrednih premija u mogućnosti otplatiti zajam i kamatu u roku od pet godina.

(5) Agencija će u slučaju pozajmljivanja iz stavka 4. ovoga članka osigurati prikupljanje premija na dovoljno visokoj razini koja će omogućiti postizanje ciljane razine iz članka 14. stavka 1. ovoga Zakona što je prije moguće.

(6) Agencija će obavijestiti EBA-u o traženom iznosu i razlozima zbog kojih smatra da su ispunjeni uvjeti za pozajmljivanje kod drugih sustava osiguranja depozita u skladu sa stavkom 3. ovoga članka.

(7) Ministar financija donijet će pravilnik radi usklađivanja sa smjernicom EBA-e, a kojom se pobliže uređuju obveze plaćanja.

Ciljana razina fonda osiguranja depozita

Članak 14.

(1) Sredstva fonda osiguranja depozita moraju iznositi najmanje 2,5 % iznosa ukupne visine osiguranih depozita svih kreditnih institucija s odobrenjem za rad u Republici Hrvatskoj, a prema revidiranim financijskim izvještajima za prethodnu godinu do 3. srpnja 2024.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako sredstva fonda osiguranja depozita prijeđu minimalnu ciljanu razinu 2,5 % iznosa osiguranih depozita svih kreditnih institucija, visina premijske stope može biti određena i u nižem iznosu od iznosa utvrđenog u članku 21. stavku 7. ovoga Zakona, a o čemu odluku donosi Agencija uz prethodno mišljenje Hrvatske narodne banke.

(3) Ako su raspoloživa sredstva fonda osiguranja depozita smanjena na manje od 1,5 % iznosa ukupno osiguranih depozita, razina premije osiguranja bit će određena tako da se minimalna ciljana razina od 2,5 % ukupno osiguranih depozita može postići u roku od šest godina, o čemu odluku donosi Agencija uz prethodno mišljenje Hrvatske narodne banke.

(4) Ako raspoloživa sredstva u fondu osiguranja depozita nisu dovoljna za isplatu obeštećenja u trenutku nastanka osiguranog slučaja, Agencija može donijeti odluku o prikupljanju izvanredne premije od članica sustava osiguranja depozita, a koja ne prelazi 0,5 % osiguranih depozita svih članova po kalendarskoj godini. U iznimnim okolnostima, kao primjerice slučaj iz stavka 5. ovoga članka, i uz suglasnost Hrvatske narodne banke, Agencija može zahtijevati i veće premije za osiguranja depozita.

(5) Hrvatska narodna banka može djelomično ili u cijelosti odgoditi obvezu plaćanja izvanredne premije kreditnoj instituciji ako bi ona ugrozila njezinu likvidnost ili solventnost. Takva odluka o odgodi donosi se na zahtjev kreditne institucije i može se odobriti na rok od najdulje šest mjeseci te se iznimno može ponovno odobriti na isti rok.

(6) Obveza plaćanja premije nastupit će i prije roka iz stavka 5. ovoga članka ako njegovim plaćanjem više nije ugrožena likvidnost ili solventnost kreditne institucije.

(7) Premija za osigurane depozite iz stavka 4. ovoga članka plaća se po posebnom pozivu i u roku određenom u dostavljenom računu.

(8) Agencija obavještava EBA-u do 31. ožujka svake godine o iznosu osiguranih depozita u Republici Hrvatskoj te o iznosu raspoloživih financijskih sredstava sustava osiguranja depozita na dan 31. prosinca prethodne godine.

Upotreba sredstava fonda osiguranja depozita

Članak 15.

(1) Sredstva fonda osiguranja depozita prvenstveno su namijenjena za isplatu obeštećenja deponentima kreditne institucije u slučaju nastupa osiguranog slučaja, u skladu s ovim Zakonom.

(2) Sredstva fonda osiguranja depozita, osim za namjenu iz stavka 1. ovoga članka, koriste se i za:

1. plaćanje troškova nastalih u postupku isplate obeštećenja iz stavka 1. ovoga članka

2. plaćanje troškova nastalih u postupku ostvarenja tražbina koje je Agencija stekla na temelju odredbe članka 20. stavka 7. ovoga Zakona

3. troškove vezane uz iskup vrijednosnih papira

4. otplatu zajmova uzetih radi podmirenja obveze iz stavka 1. ovoga članka

5. plaćanje pasivnih kamata

6. financiranje mjera iz članka 16. stavka 1. ovoga Zakona

7. financiranje sanacije kreditne institucije u skladu s člankom 22. ovoga Zakona te

8. financiranja poslovnih rashoda Agencije vezanih za sustav osiguranja depozita.

(3) Raspoloživa financijska sredstva fonda osiguranja depozita ulažu se u niskorizičnu imovinu na dovoljno diverzificiran način kojemu je cilj očuvanje vrijednosti imovine te ograničenje rizika gubitaka od ulaganja.

(4) Agencija može raspoloživa financijska sredstva pozajmiti sustavima osiguranja depozita drugih država članica kada za taj sustav financiranja nastupe okolnosti iz članka 13. stavka 4. ovoga Zakona.

(5) Agencija može donijeti odluku o davanju zajma sustavu osiguranja depozita druge države članice iz fonda osiguranja depozita. Odluka se donosi temeljem zahtjeva imenovanog tijela koje upravlja sustavom osiguranja depozita druge države članice u žurnom postupku uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija. Odluka se dostavlja EBA-i, zajedno s početnom kamatnom stopom i dogovorenim rokom vraćanja takvog zajma.

(6) Kamata na odobreni zajam ne smije biti niža od kamatne stope koju Europska središnja banka koristi za instrument »mogućnosti granične posudbe« u provođenju monetarne politike. Kamata dospijeva tek u vrijeme otplate zajma, a zajam se može otplatiti u godišnjim obrocima.

Mjere za sprječavanje nastupa osiguranog slučaja

Članak 16.

(1) Agencija može koristiti sredstva iz fonda osiguranja depozita u svrhu poduzimanja mjera za sprječavanje nastupa osiguranog slučaja, a s namjerom povećanja likvidnosti i solventnosti kreditne institucije koja posluje s poteškoćama, ako su troškovi takve mjere manji od troškova koji bi nastali za sustav osiguranja depozita nastupom osiguranog slučaja.

(2) Agencija može koristiti sredstva iz fonda osiguranja depozita u svrhu poduzimanja mjera iz stavka 1. ovoga članka uz uvjet da:

1. Agencija kao sanacijsko tijelo nije donijela odluku o otvaranju postupka sanacije nad kreditnom institucijom u skladu sa zakonom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava

2. Savjet Hrvatske narodne banke nije donio odluku o podnošenju prijedloga za otvaranje postupka sanacije nad kreditnom institucijom u skladu sa zakonom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava

3. korištenje mjere osigurava pristup osiguranim depozitima deponenata kreditne institucije

4. kreditna institucija s poteškoćama je dostavila detaljno obrazloženje i Zahtjev za povećanje solventnosti i likvidnosti iz stavka 5. ovoga članka

5. Agencija nadzire provedbu mjera, restrukturiranje i povezane rizike kredite institucije kojoj je odobreno korištenje mjere za sprječavanje nastupa osiguranog slučaja.

(3) Mjere za sprječavanje nastupa osiguranog slučaja iz stavka 1. ovoga članka jesu:

1. ulaganje u dopunski kapital

2. upisivanje i uplata novih dionica prilikom povećanja temeljnoga kapitala kreditne institucije

3. otkup imovine

4. izdavanje jamstava.

(4) Ukupan iznos sredstava koji se koristi u smislu mjera iz stavka 3. ovoga članka ne smije prijeći 50 % iznosa osiguranih depozita kreditne institucije iskazane u zadnjemu Izvješću o stanju ukupnih i osiguranih depozita kreditne institucije koje kreditna institucija dostavlja Agenciji.

(5) Agencija donosi Odluku o poduzimanju mjera radi sprečavanja nastupa osiguranog slučaja na temelju urednog Zahtjeva za povećanje solventnosti i likvidnosti koji Agenciji podnosi kreditna institucija. Zahtjev za povećanje solventnosti i likvidnosti mora sadržavati vrstu mjera, nositelje provedbe, rokove ostvarivanja mjera, instrumente osiguranja te detaljan plan restrukturiranja kreditne institucije. Odlukom o poduzimanju mjera radi sprečavanja nastupa osiguranog slučaja uređuju se sve obveze kreditne institucije i Agencije.

(6) Odluku iz stavka 5. ovoga članka kojom se prihvaća Zahtjev za povećanje solventnosti i likvidnosti donosi Agencije uz prethodno mišljenje Hrvatske narodne banke kao nadležnog i sanacijskog tijela te u skladu s pravnim okvirom Europske unije za državne potpore i pravilima kojima se uređuju državne potpore financijskom sektoru.

(7) Oblik, potrebnu dokumentaciju i sadržaj Zahtjeva za povećanje solventnosti i likvidnosti, kao i obvezan sadržaj plana restrukturiranja iz stavka 5. ovoga članka te razrada mjera za sprječavanje nastupa osiguranog slučaja iz stavka 3. ovoga članka, detaljnije će pravilnikom propisati ministar financija.

Informiranje o sustavu osiguranja depozita

Članak 17.

(1) Kreditna institucija dužna je, prije sklapanja ugovora o primanju depozita, svojim postojećim i potencijalnim deponentima staviti na raspolaganje informacije o sustavu osiguranja depozita kojeg je članica, a oni potvrditi primitak tih informacija. U tu svrhu koristi se predložak iz Priloga I. ovoga Zakona, a koji je sastavni dio ovoga Zakona.

(2) Kreditna institucija dužna je deponentu barem jednom godišnje dostaviti informacije o sustavu osiguranja depozita kojeg je članica u skladu s predloškom iz Priloga I. ovoga Zakona.

(3) Ako se deponent koristi internetskim bankarstvom, informacije o sustavu osiguranja depozita u skladu s predloškom iz Priloga I. ovoga Zakona, mogu se dostaviti i elektroničkim putem. Ako deponent to zahtijeva, informacije se priopćavaju u papirnatom obliku.

(4) U slučaju spajanja, odnosno pripajanja, pretvorbe društava kćeri u podružnice ili sličnih transakcija kreditna institucija informira deponente barem 30 dana prije nego što takva transakcija počne proizvoditi pravni učinak, osim ako Hrvatska narodna banka dopusti kraći rok zbog poslovne tajne ili financijske stabilnosti.

(5) Nakon obavijesti o spajanju, odnosno pripajanju ili pretvorbi ili sličnoj transakciji deponenti imaju na raspolaganju rok od tri mjeseca da, bez obveze plaćanja penala, povuku ili u drugu kreditnu instituciju prenesu svoje prihvatljive depozite, uključujući sve obračunate kamate i naknade iako oni u trenutku raskida ugovora premašuju razinu pokrića na temelju članka 7. ovoga Zakona.

(6) Informacije iz stavka 1. ovoga članka moraju biti lako dostupne na hrvatskome jeziku i na latiničnom pismu u svim podružnicama i poslovnicama kreditne institucije te na mrežnoj stranici kreditne institucije.

(7) Podružnica kreditne institucije u drugoj državi članici, odnosno trećoj zemlji informacije iz stavka 1. ovoga članka mora učiniti dostupnima na službenome jeziku države u kojoj se podružnica nalazi.

(8) Kreditna institucija ne smije deponentima naplaćivati informacije iz stavka 1. ovoga članka. Na zahtjev pojedinoga deponenta kreditna institucija dužna je pružiti dodatne informacije o sustavu osiguranja depozita te uvjetima i postupku obeštećenja.

(9) Kreditna institucija ne smije koristiti svoju pripadnost sustavu osiguranja depozita u promidžbene svrhe. Kreditna institucija smije samo javno navesti podatak o tome da pripada sustavu osiguranja depozita.

(10) Obveze iz stavaka 1. do 9. ovoga članka odnose se na odgovarajući način i na podružnicu kreditne institucije sa sjedištem u državi članici i na podružnicu kreditne institucije sa sjedištem u trećoj zemlji, s time da su dužne izričito navesti jesu ili nisu uključene u sustav osiguranja depozita te deponente informirati i o matičnom sustavu osiguranja depozita kojem eventualno pripadaju.

Nastup osiguranog slučaja i rokovi

Članak 18.

(1) Danom nastupa osiguranog slučaja iz članka 3. točke 7. ovoga Zakona Agencija je dužna započeti s poduzimanjem mjera kako bi u što kraćem roku pripremila obračun obeštećenja za deponente kreditne institucije i osigurala sredstva za obeštećenje. Za tu svrhu kreditna institucija dužna je Agenciji staviti na raspolaganje svu dokumentaciju koja je potrebna za obeštećenje deponenata kreditne institucije.

(2) Agencija je dužna osigurati da se ukupni iznos sredstava za isplatu obeštećenja stavi na raspolaganje u roku iz članka 28. ovoga Zakona od dana nastupa osiguranog slučaja.

(3) Tijekom prijelaznog razdoblja iz članka 28. stavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona Agencija je dužna osigurati da se u roku od pet radnih dana od dana primitka zahtjeva deponenta stavi na raspolaganje odgovarajući iznos sredstava za pokriće osnovnih životnih troškova od iznosa njegovih osiguranih depozita.

(4) Rok iz članka 28. ovoga Zakona za izračun obeštećenja i stavljanja na raspolaganje iznosa sredstava može se produžiti do najviše 90 dana ako se odnosi na depozite iz članka 5. stavka 6. ovoga Zakona.

(5) Rok iz članka 28. ovoga Zakona za izračun obeštećenja i stavljanja na raspolaganje iznosa sredstava može se produžiti ako:

1. Agencija ne može sa sigurnošću utvrditi ima li određena osoba pravo na obeštećenje ili ako je depozit predmet sudskog spora

2. je na depozitu mjera ograničenja raspolaganja koju je odredilo tijelo u Republici Hrvatskoj ili međunarodno tijelo

3. se iznos koji treba isplatiti smatra dijelom privremenog visokog salda kako je uređeno u članku 7. stavku 2. ovoga Zakona

4. se iznos obeštećenja isplaćuje putem sustava osiguranja depozita države članice domaćina ili

5. u posljednja 24 mjeseca nije bilo transakcije u odnosu na depozit, osim ako je vrijednost depozita niža od administrativnih troškova koji bi provođenjem takve ispate nastali takva isplata se ne provodi.

(6) Ministar financija će pravilnikom detaljnije urediti opseg, oblik i sadržaj dokumentacije koju je kreditna institucija dužna staviti na raspolaganje Agenciji iz stavka 1. ovoga članka.

(7) Ministar financija će pravilnikom detaljnije propisati sadržaj zahtjeva koji je deponent dužan dostaviti Agenciji u slučaju iz stavka 3. ovoga članka, kao i što se smatra osnovnim životnim troškovima te prikladnom iznosu sredstava potrebnih radi pokrivanja osnovnih životnih troškova.

Vođenje poslovnih knjiga i izvještavanje

Članak 19.

(1) Kreditna institucija dužna je organizirati svoje poslovanje i voditi poslovne knjige, poslovnu dokumentaciju i sve ostale evidencije koje se odnose na depozite osigurane ovim Zakonom, u skladu s važećim propisima i standardima struke.

(2) Kreditna institucija dužna je poslovnu dokumentaciju i evidencije voditi na način koji omogućuje, u bilo kojem trenutku, provjeru postupa li kreditna institucija u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(3) Kreditna institucija dužna je Agenciji dostavljati izvješća o poslovima iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Agencija je ovlaštena u bilo koje vrijeme i na zahtjev dobiti informacije potrebne radi pripremanja isplate obeštećenja deponentima ili radi provođenja testova otpornosti na stres.

(5) Agencija je ovlaštena pregledavati poslovne knjige kreditne institucije u dijelu njihovog poslovanja navedenoga u stavku 1. ovoga članka.

(6) Ministar financija će pravilnikom propisati oblik, sadržaj i rokove za dostavu izvješća iz stavka 3. ovoga članka.

Isplata obeštećenja za osigurane depozite

Članak 20.

(1) Agencija će bez odgađanja po nastupu osiguranog slučaja na mrežnoj stranici Agencije te oglasom u najmanje dvjema dnevnim novinama, koje su dostupne na području cijele Republike Hrvatske, obavijestiti deponente kreditne institucije o nastupu osiguranog slučaja, da su ukupna sredstva potrebna za isplatu obeštećenja na raspolaganju u isplatnoj banci te o načinu i roku ostvarenja prava na obeštećenje.

(2) Kreditna institucija dužna je bez odgađanja obavijest iz stavka 1. ovoga članka dostaviti svim svojim deponentima.

(3) Deponent kreditne institucije svoje pravo na obeštećenje može ostvariti u roku iz članka 5. stavka 7. ovoga Zakona.

(4) Ako deponent nije suglasan s iznosom obeštećenja, može podnijeti prigovor Agenciji.

(5) Agencija je dužna bez odgađanja ispitati podneseni prigovor iz stavka 4. ovoga članka, a svoje obveze dužna je ispuniti najkasnije u roku od sedam radnih dana od dana zaprimanja prigovora.

(6) Ako se pravo deponenta tiče poslova za koje je protiv određenih osoba pokrenuti kazneni postupak zbog počinjenja kaznenog djela prikrivanja protuzakonito dobivenog novca u skladu sa zakonom kojim se propisuju mjere i radnje radi sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma ili je Agencija podnijela prijavu za kazneno djelo, Agencija će deponentu uskratiti pravo na obeštećenje do završetka kaznenoga postupka.

(7) Ako je kreditna institucija obavijestila Agenciju o depozitima koji su nastali tri mjeseca prije nastupa osiguranog slučaja prijenosom sredstava s računa depozita na više osoba kada kreditna institucija nije bila u mogućnosti izvršiti naloge za plaćanje zbog toga što na računu kreditne institucije nema pokrića ili o promjenama na računima depozita koje su bile poduzete radi stjecanja prava na isplatu obeštećenja u skladu s ovim Zakonom, a zbog čega je Agencija podnijela prijavu zbog kaznenih djela zlouporabe povlaštene informacije, pogodovanja vjerovnika ili zlouporabe položaja i ovlasti, Agencija će deponentu uskratiti pravo na obeštećenje do završetka kaznenoga postupka.

(8) Obeštećenjem deponenta na Agenciju u ime i za račun fonda osiguranja depozita prelazi tražbina deponenta prema kreditnoj instituciji u visini obeštećenja. Zajedno s tražbinom deponenta na Agenciju u ime i za račun fonda osiguranja depozita prelazi i pravo da se u razmjernom iznosu koristi i svim sporednim pravima koja deponentu pripadaju naspram kreditne institucije. Ako se nad kreditnom institucijom otvori stečajni postupak, Agencija u ime i za račun fonda osiguranja depozita ima pravo i obvezu u stečajnom postupku prijaviti tražbinu u iznosu ukupne obveze po osnovi obeštećenja deponenta kreditne institucije, neovisno o tome je li u tom času već obeštetila deponente.

(9) Sva pisana komunikacija između Agencije i deponenata odvija se na službenom jeziku Republike Hrvatske, a u iznimnim slučajevima kada se Agencija suglasi može se koristiti i engleski jezik.

(10) Ako kreditna institucija neposredno pruža uzajamno priznate usluge na području druge države članice, informacije se pružaju na jeziku koji je deponent odabrao prilikom otvaranja računa.

(11) Ministar financija će pravilnikom detaljnije propisati postupak isplate obeštećenja za osigurane depozite.

Premija za osigurane depozite

Članak 21.

(1) Kreditne institucije dužne su plaćati premiju za osigurane depozite koja se temelji na iznosu osiguranih depozita i stupnju rizičnosti pojedine kreditne institucije, a u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) Premija iz stavka 1. ovoga članka nije porezni prihod i koristi se u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(3) Premija iz stavka 1. ovoga članka obračunava se i plaća tromjesečno u skladu s izračunom iz stavka 4. ovoga članka.

(4) Premija iz stavka 1. ovoga članka se izračunava kao umnožak premijske osnovice, premijske stope i stupnja rizičnosti kreditne institucije.

(5) Premijsku osnovicu za izračun premije iz stavka 1. ovoga članka čini prosječan iznos osiguranih depozita za prethodno tromjesečje, a koji se izračunava kao prosjek zadnjeg dana svakog mjeseca u tromjesečju.

(6) U svrhu utvrđivanja premijske osnovice iz stavka 5. ovoga članka kreditne institucije dužne su Agenciji dostaviti Izvješće o stanju ukupnih i osiguranih depozita za obračun premije i sve informacije potrebne za izračun premije u roku od deset dana po isteku mjeseca na koji se izvješće odnosi.

(7) Premijska stopa iz stavka 4. ovoga članka iznosi 0,08 % tromjesečno.

(8) U svrhu izračuna stupnja rizičnosti poslovanja kreditne institucije iz stavka 4. ovoga članka Hrvatska narodna banka dužna je dostaviti Agenciji podatke za izračun profila rizičnosti pojedine kreditne institucije temeljem dostavljenih revidiranih podataka kreditnih institucija za prethodnu poslovnu godinu.

(9) Podaci iz stavka 8. ovoga članka dostavljaju se najkasnije do 15. svibnja tekuće godine za prethodnu godinu.

(10) Za izračun premije iz stavka 1. ovoga članka Agencija izrađuje vlastitu metodologiju za izračun stupnja rizičnosti pojedine kreditne institucije te ju redovito ažurira.

(11) Prije početka korištenja metodologije iz stavka 10. ovoga članka Agencija mora dobiti odobrenje Hrvatske narodne banke i dužna je u tu svrhu podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja.

(12) Hrvatska narodna banka donijet će podzakonski propis kojim se pobliže uređuje postupak odlučivanja o zahtjevu za izdavanje odobrenja iz stavka 11. ovoga članka, kriterije koji moraju biti zadovoljeni da bi metodologija bila odobrena, rokove odlučivanja o zahtjevu, dokumentacija na temelju koje se odlučuje i koju je potrebno priložiti uz zahtjev, redovitu dinamiku ažuriranja metodologije, dobivanje odobrenja na ažuriranu i izmijenjenu metodologiju te izvještavanje prema Hrvatskoj narodnoj banci.

(13) Agencija je obvezna usuglašenu metodologiju za izračun premija za osigurane depozite iz stavka 10. ovoga članka dostaviti EBA-i.

(14) Kreditne institucije dužne su premiju za osigurane depozite platiti najkasnije u roku od 15 dana od dana dostave računa.

(15) Prilikom izračuna premije Agencija uzima u obzir i fazu poslovnog ciklusa te utjecaj procikličkih premija na visinu opterećenja za članice sustava osiguranja depozita.

Podrška financiranju sanacije kreditnih institucija

Članak 22.

(1) Sredstva fonda osiguranja depozita također se mogu koristiti i za financiranje sanacije kreditnih institucija u skladu sa zakonom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava. Agencija kao sanacijsko tijelo određuje iznos koji će se koristiti za financiranje sanacije kreditne institucije.

(2) Maksimalni iznos sredstava fonda osiguranja depozita koji se može koristiti za financiranje sanacije kreditne institucije ne može biti veći od iznosa gubitka koji bi fond osiguranja depozita pretrpio u slučaju da je umjesto sanacije nad kreditnom institucijom otvoren stečajni postupak.

(3) Ako je procjenom iz zakona kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava utvrđeno da je doprinos fonda osiguranja depozita bio veći od neto gubitaka koji bi nastali u stečajnom postupku, fond osiguranja depozita ima pravo na obeštećenje razlike od strane sanacijskog fonda u skladu sa zakonom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava.

Korištenje i zaštita podataka

Članak 23.

(1) Kreditna institucija dužna je surađivati s Agencijom i dostavljati joj sve informacije potrebne za uspostavu i održavanje učinkovitog sustava osiguranja depozita.

(2) Kreditna institucija dužna je osigurati da se podaci potrebni za trenutnu identifikaciju prihvatljivih depozita dostavljaju Agenciji na način koji će sačuvati njihovu povjerljivost i cjelokupnost te da budu točni, potpuni i ažurni, kao i da budu dostupni Agenciji na zahtjev u bilo kojem trenutku.

(3) Agencija dužna je čuvati u skladu sa zakonom kojim se uređuje tajnost podataka i drugim posebnim zakonima sve informacije o stanju pojedinačnih depozita koji su obuhvaćeni osiguranjem na temelju ovoga Zakona, kao i sve druge podatke, činjenice i okolnosti koje je saznala u izvršavanju svojih ovlaštenja i obveza temeljem ovoga Zakona.

(4) Agencija može koristiti podatke do kojih je došla izvršavajući svoja ovlaštenja i obveze iz ovoga Zakona isključivo u svrhu za koju su dani u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje zaštita osobnih podataka, kao i u skladu s važećim propisima o zaštiti podataka u Europskoj uniji te ih ne smije priopćiti trećim osobama ili im omogućiti da ih doznaju ili iskoriste osim u slučajevima propisanim posebnim zakonima.

(5) Odredbe stavaka 3. i 4. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju i na sve fizičke osobe koje u svojstvu zaposlenika ili u drugom svojstvu rade u Agenciji i imaju pristup podacima.

(6) Agencija kao imenovano, odnosno sanacijsko tijelo, Hrvatska narodna banka kao sanacijsko, odnosno nadležno tijelo, odnosno tijelo koje donosi odluku o nedostupnosti depozita u smislu ovoga Zakona međusobno surađuju i na zahtjev pružaju sve informacije potrebne za izvršavanje svojih ovlasti u skladu s ovim Zakonom i zakonom kojim se uređuje tajnost podataka i drugim posebnim zakonima.

Kontrola nad ispunjavanjem obveza kreditne institucije iz ovoga Zakona

Članak 24.

(1) Agencija kontrolira ispunjava li kreditna institucija obveze iz ovoga Zakona te provodi testove otpornosti na stres sustava osiguranja depozita i to najmanje jednom u razdoblju od tri godine. Prvi test otpornosti na stres Agencija će provesti do 3. srpnja 2017.

(2) Agencija je dužna razmjenjivati informacije o rezultatima provedenih testova otpornosti na stres s EBA-om pri čemu zaposlenik Agencije podliježe zahtjevima u vezi s čuvanjem profesionalne tajne u skladu s člankom 70. Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ) (SL L EU 331, 15. 12. 2010.).

(3) Kontrolu kreditne institucije obavlja stručni zaposlenik Agencije na temelju ovlaštenja direktora Agencije.

(4) Kreditna institucija je dužna na zahtjev ovlaštene osobe Agencije omogućiti obavljanje kontrole u prostorijama kreditne institucije. U tu svrhu kreditna institucija je dužna omogućiti ovlaštenoj osobi uvid i pregled poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije i evidencije u opsegu potrebnom za obavljanje kontrole i na zahtjev ovlaštene osobe uručiti računalne ispise, preslike poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije ili evidencije u papirnatom obliku ili u obliku elektroničkog zapisa na mediju.

(5) Kreditna institucija je dužna ovlaštenim osobama Agencije osigurati odgovarajuće uvjete za neometano obavljanje kontrole te osobe koje će osigurati pristup dokumentaciji i njezin pregled i koje će surađivati s ovlaštenim osobama Agencije.

(6) Nakon obavljene kontrole iz stavka 3. ovoga članka ovlaštene osobe Agencije sastavljaju zapisnik o obavljenoj kontroli. U slučaju utvrđenja nepravilnosti ili neusklađenosti s ovim Zakonom Agencija će primjerak nalaza o obavljenoj kontroli osim kreditnoj instituciji dostaviti i Hrvatskoj narodnoj banci.

(7) Agencija će donijeti uputu kojom će detaljno odrediti uvjete i način provedbe kontrole iz stavka 1. ovoga članka.

Odgovornost za štetu

Članak 25.

Zaposlenici Agencije ili bilo koja osoba koju Agencija ovlasti ne odgovara za štetu koja nastane tijekom obavljanja dužnosti u okviru ovoga Zakona, osim ako se dokaže da su određenu radnju učinili ili propustili učiniti namjerno ili krajnjom nepažnjom.

 

IV. PREKRŠAJNE ODREDBE

Prekršaji kreditne institucije

Članak 26.

(1) Ako kreditna institucija ne ispunjava obveze koje za nju proizlaze iz odredbi ovoga Zakona, Agencija će podnijeti optužni prijedlog za počinjenje prekršaja nadležnom prekršajnom sudu te o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.

(2) Za prekršaj kaznit će se kreditna institucija novčanom kaznom u iznosu od 500.000,00 do 1.000.000,00 kuna u slučajevima ako:

1. ne plati premiju osiguranja depozita u skladu s člankom 21. stavkom 14. ovoga Zakona

2. Agenciji ne omogući kontrolu nad kreditnom institucijom u skladu s člankom 24. stavkom 4. ovoga Zakona

3. deponentu ne stavi na raspolaganje, odnosno ako ne dostavi informacije o sustavu osiguranja depozita u skladu s člankom 17. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona

4. deponentima naplati informacije iz članka 17. stavka 8. ovoga Zakona

5. Agenciji ne dostavi traženi izvještaj iz članka 16. stavka 4. ovoga Zakona, traženu dokumentaciju iz članka 18. stavka 1. ovoga Zakona, tražene informacije iz članka 19. stavka 4. ovoga Zakona, tražena izvješća u rokovima predviđenim pravilnikom iz članka 19. stavka 6. ovoga Zakona, traženo izvješće iz članka 21. stavka 6. ovoga Zakona te tražene informacije i podatke u skladu s člankom 23. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona.

(3) Za prekršaj iz stavka 2. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba uprave kreditne institucije novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 15.000,00 kuna.

 

V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Donošenje propisa

Članak 27.

(1) Ministar financija donijet će pravilnike iz članka 6. stavka 7., članka 16. stavka 7., članka 18. stavka 6., članka 18. stavka 7., članka 19. stavka 6. i članka 20. stavka 11. ovoga Zakona u roku od 180 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Ministar financija donijet će pravilnik iz članka 13. stavka 7. ovoga Zakona u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Agencija će donijeti odluku iz članka 7. stavka 3. ovoga Zakona te upute iz članka 9. stavka 7., članka 10. stavka 6. i članka 24. stavka 7. ovoga Zakona u roku od 180 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Prijelazno razdoblje za rokove obeštećenja

Članak 28.

(1) Od dana stupanja na snagu ovoga Zakona do 31. prosinca 2018. rok za stavljanje na raspolaganje iznosa za isplatu obeštećenja je 20 radnih dana od dana nastupa osiguranog slučaja.

(2) U razdoblju od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2020. rok za stavljanje na raspolaganje iznosa za isplatu obeštećenja je 15 radnih dana nakon od dana nastupa osiguranog slučaja.

(3) U razdoblju od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2023. rok za stavljanje na raspolaganje iznosa za isplatu obeštećenja je deset radnih dana od dana nastupa osiguranog slučaja.

(4) Od 1. siječnja 2024. rok za stavljanje na raspolaganje iznosa za isplatu obeštećenja je sedam radnih dana od dana nastupa osiguranog slučaja.

Izračun premije temeljene na riziku

Članak 29.

(1) Agencija je dužna zahtjev iz članka 21. stavka 11. ovoga Zakona podnijeti Hrvatskoj narodnoj banci najkasnije do 31. prosinca 2015.

(2) Hrvatska narodna banka će podzakonski propis iz članka 21. stavka 12. ovoga Zakona donijeti najkasnije do 31. listopada 2015.

Prestanak važenja propisa

Članak 30.

Postupci isplate osiguranih depozita započeti do stupanja na snagu ovoga Zakona nastavit će se i dovršiti prema odredbama Zakona o osiguranju depozita (»Narodne novine«, br. 177/04., 119/08., 153/09. i 80/13.).

Članak 31.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti sve odredbe Zakona o osiguranju depozita (»Narodne novine«, br. 177/04., 119/08., 153/09. i 80/13.), osim članka 9. koji prestaje važiti 1. lipnja 2016.

Članak 32.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona fond osiguranja depozita iz članka 13. ovoga Zakona preuzima imovinu i obveze Fonda osiguranja depozita iz Zakona o osiguranju depozita (»Narodne novine«, br. 177/04., 119/08., 153/09. i 80/13.).

Stupanje na snagu

Članak 33.

Ovaj Zakon stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim članka 21. ovoga Zakona koji stupa na snagu 1. lipnja 2016.

Klasa: 022-03/15-01/97

Zagreb, 10. srpnja 2015.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik

Hrvatskoga sabora

Josip .

PRILOG I. (uz članak 17.)

INFORMATIVNI PREDLOŽAK ZA DEPONENTA

Osnovne informacije o zaštiti depozita

Depozite u [umetnite naziv kreditne institucije] štiti:

Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka

Ograničenje zaštite:

100.000 eura po deponentu po kreditnoj instituciji u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećeg na dan osiguranog slučaja.

Ako u istoj kreditnoj instituciji imate više depozita:

Svi su vaši depoziti u istoj kreditnoj instituciji »agregirani«, a ukupan iznos ograničen je na 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećeg na dan osiguranog slučaja.

Ako dijelite račun s drugom osobom / drugim osobama:

Ograničenje od 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećeg na dan osiguranog slučaja primjenjuje se na svakog deponenta zasebno.

Razdoblje nadoknade u slučaju propasti kreditne institucije:

20 radnih dana do 31. prosinca 2018.

15 radnih dana u razdoblju od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2020.

deset radnih dana u razdoblju od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2023.

sedam radnih dana od 1. siječnja 2024. nadalje

Valuta nadoknade:

HRK

Svi depoziti u stranim valutama obračunavaju se u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem na dan osiguranog slučaja.

Kontakt:

Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka Jurišićeva 1/II

10000 Zagreb, Hrvatska

Telefon: +385 (1) 48 13 222

Faks: +385 (1) 48 19 107

E-pošta: [email protected]

Više informacija:

http://www.dab.hr/

Potvrda deponenta o primitku:

 

 

Dodatne informacije:

Ako je depozit nedostupan zato što kreditna institucija ne može ispuniti svoje financijske obveze, deponenti se isplaćuju iz sustava osiguranja depozita. Tom isplatom pokriveno je najviše 100.000 eura po kreditnoj instituciji. To znači da se svi depoziti u istoj kreditnoj instituciji zbrajaju kako bi se odredila razina pokrića. Primjerice, ako deponent na štednom računu ima 90.000 eura, a na tekućem 20.000 eura, isplatit će mu se samo 100.000 eura.

U slučaju zajedničkih računa ograničenje od 100.000 eura primjenjuje se na svakog deponenta.

Međutim, depoziti na računu na koji pravo imaju dvije ili više osoba, kao članovi poslovnog partnerstva, udruženja ili grupacije slične prirode bez pravne osobnosti, agregiraju se i tretiraju kao sredstva jednog deponenta za potrebe izračunavanja ograničenja od 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećeg na dan osiguranog slučaja.

U pojedinim slučajevima depoziti koji predstavljaju privremeni visoki saldo zaštićeni su u dodatnom iznosu do 30.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke, odnosno do uključivo ukupne razine do 130.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke, tri mjeseca nakon knjiženja iznosa ili tri mjeseca od trenutka kada takvi depoziti postanu pravno prenosivi, a odnose se na depozite:

1) od prodaje nekretnine u kojoj je deponent imao prebivalište ili boravište

2) od transakcija vezanih uz događaje sklapanja braka, razvoda, umirovljenja, otpuštanja, invaliditeta, bolesti ili smrti, odnosno

3) utemeljene na plaćanju naknade iz osiguranja ili odštete za žrtve kaznenih djela ili žrtve pravosudnih pogrešaka. Dodatne informacije mogu se dobiti na http://www.dab.hr/.

Nadoknada

Sustavom osiguranja depozita upravlja Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Jurišićeva 1/II, 10000 Zagreb, Hrvatska, broj telefona: +385 (1) 48 13 222, e-pošta:[email protected]http://www.dab.hr/. Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka će isplatiti vaše depozite (do iznosa od 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećeg na dan osiguranog slučaja) najkasnije u roku od 20 radnih dana, a od 1. siječnja 2024. u roku od sedam radnih dana.

Hitna/privremena isplata: ako iznos, odnosno iznosi koje je potrebno isplatiti nisu raspoloživi u roku od 20 radnih dana, odnosno sedam radnih dana od 1. siječnja 2024., Agencija je dužna osigurati da se u roku od pet radnih dana od dana primitka zahtjeva deponenta stavi na raspolaganje odgovarajući iznos sredstava za pokriće osnovnih životnih troškova od iznosa njegovih osiguranih depozita.

Ako ne primite isplatu u tim rokovima, trebali biste stupiti u kontakt sa sustavom osiguranja depozita jer vrijeme za potraživanje nadoknade može isteći nakon proteka određenog roka. Dodatne informacije mogu se dobiti na http://www.dab.hr/.

Druge važne informacije

Svi deponenti koji spadaju u stanovništvo ili poduzeća u načelu su osigurani putem sustava osiguranja depozita. Izuzeća za određene depozite navedena su na mrežnim stranicama odgovornog sustava osiguranja depozita. Vaša će vas kreditna institucija na zahtjev također izvijestiti o tome jesu li određeni proizvodi osigurani ili ne. Ako su depoziti osigurani, kreditna institucija to također potvrđuje na izvatku s računa.

 

Copyright © Ante Borić