Povezani zakoni

Zakon o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića

NN 72/13

Uživajte...

Baza je ažurirana 27.03.2017. zaključno sa NN 27/17

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje sustav oporezivanja posebnim porezom kave i bezalkoholnih pića (u daljnjem tekstu: predmeti oporezivanja) koji se stavljaju na tržište u Republici Hrvatskoj.

Članak 2.

Posebni porez na kavu i bezalkoholna pića (u daljnjem tekstu: posebni porez) prihod je državnog proračuna Republike Hrvatske.

 

II. DEFINICIJE

Članak 3.

(1) U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:

a) Carinski ured je ustrojstvena jedinica Ministarstva financija, Carinske uprave (u daljnjem tekstu: Carinska uprava) u kojoj se obavljaju poslovi predviđeni carinskim, trošarinskim, poreznim i drugim propisima koji su joj stavljeni u nadležnost.

b) Proizvođač je pravna i fizička osoba koja proizvodi ili za svoj račun daje proizvoditi predmete oporezivanja na području Republike Hrvatske. Proizvođač može biti ovlašteni držatelj poreznog skladišta.

c) Trgovac je svaka osoba registrirana za obavljanje djelatnosti prodaje predmeta oporezivanja na području Republike Hrvatske koja radi daljnje prodaje uvozi, unosi ili prima predmete oporezivanja u Republiku Hrvatsku. Trgovac može biti ovlašteni držatelj poreznog skladišta.

d) Primatelj je svaka osoba koja isključivo za vlastite potrebe uvozi, unosi ili prima predmete oporezivanja bez daljnje prodaje.

e) Unos predmeta oporezivanja je svaki unos u Republiku Hrvatsku s teritorija države članice Europske unije, kako je propisano zakonodavstvom Europske unije, osim iz trećih teritorija.

f) Uvoz predmeta oporezivanja je svaki unos u Europsku uniju iz trećih država, odnosno trećih teritorija, osim ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

g) Stavljanje na tržište u Republici Hrvatskoj je:

 otpuštanje predmeta oporezivanja iz sustava odgode plaćanja posebnog poreza,

 proizvodnja predmeta oporezivanja izvan sustava odgode plaćanja posebnog poreza,

 unos, uvoz ili primanje predmeta oporezivanja, osim ako se predmeti oporezivanja neposredno nakon unosa, uvoza ili primanja stavljaju u sustav odgode plaćanja posebnog poreza.

h) Nezakonito postupanje je proizvodnja, otpuštanje iz sustava odgode, prerada, uvoz, unos, prodaja, kupnja ili posjedovanje predmeta oporezivanja na koje nije na način propisan ovim Zakonom obračunat ili plaćen posebni porez. Nezakonito postupanje se smatra stavljanjem predmeta oporezivanja na tržište u Republici Hrvatskoj.

i) Sustav odgode plaćanja posebnog poreza (u daljnjem tekstu: sustav odgode) je porezni sustav koji se primjenjuje na primanje, proizvodnju, preradu (obradu), skladištenje, otpremu i izvođenje drugih radnji s predmetima oporezivanja u kojem je obveza plaćanja posebnog poreza odgođena.

j) Porezno odobrenje je akt Carinske uprave kojim se odobrava primanje, proizvodnja, prerada (obrada), skladištenje, otprema i izvođenje drugih radnji s predmetima oporezivanja u poreznom skladištu u sustavu odgode.

k) Porezno skladište je prostor u kojem ovlašteni držatelj poreznog skladišta sukladno odobrenju Carinske uprave prima, proizvodi, prerađuje (obrađuje), skladišti, otprema i obavlja druge radnje s predmetima oporezivanja u sustavu odgode. U poreznom skladištu je dozvoljeno obavljati radnje s proizvodima koji nisu predmet oporezivanja sukladno odredbama ovoga Zakona.

l) Ovlašteni držatelj poreznog skladišta je osoba koja na temelju poreznog odobrenja u poreznom skladištu prima, proizvodi, prerađuje (obrađuje), skladišti, otprema i izvodi druge radnje s predmetima oporezivanja u sustavu odgode.

m) Otpuštanje predmeta oporezivanja iz sustava odgode je potrošnja predmeta oporezivanja za vlastite potrebe unutar poreznog skladišta i otprema predmeta oporezivanja iz poreznog skladišta osobi koja nije ovlaštena primati predmete oporezivanja u sustavu odgode. Otpuštanjem predmeta oporezivanja iz sustava odgode se ne smatra izvoz ili iznos predmeta oporezivanja iz područja Republike Hrvatske.

n) Voćni sirup je proizvod sirupaste konzistencije sa sadržajem suhe tvari najmanje 65%, proizvedene od voćnog soka ili koncentriranog voćnog soka, citrus baza ili drugih voćnih baza i voćne pulpe (u slučaju jagodičastog voća i višanja) s dodanim šećerom ili šećernim sirupom, ali bez dodanih konzervansa. Svojstvo voćnog sirupa se dokazuje analitičkim izvješćem izdanim od ovlaštene pravne osobe koja s proizvođačem ili trgovcem nije u odnosu povezanih osoba u smislu Općeg poreznog zakona.

(2) Na određenje i tumačenje pojmova unos, uvoz, treći teritorij te drugih odredaba ovoga Zakona koje se odnose na područje njegove primjene na odgovarajući način se primjenjuju odredbe trošarinskih propisa koji su na snazi u Republici Hrvatskoj.

 

III. PREDMET OPOREZIVANJA

Članak 4.

(1) Predmet oporezivanja su kava i bezalkoholna pića koji se stavljaju na tržište Republike Hrvatske.

(2) U smislu ovoga Zakona kavom se smatraju sljedeći proizvodi:

1. pržena kava iz tarifne oznake KN 0901 21 i KN 0901 22,

2. ekstrakti, esencije i koncentrati od kave iz tarifne oznake KN 2101 11,

3. pripravci na osnovi ekstrakata, esencija ili koncentrata ili na osnovi kave iz tarifne oznake KN 2101 12,

4. nadomjesci kave što sadrže kavu iz tarifne oznake KN 0901 90 90,

5. napitci i bezalkoholna pića što sadrže kavu, ekstrakte, esencije i koncentrate od kave iz tarifne oznake KN 2202.

(3) U smislu ovoga Zakona bezalkoholnim pićima smatraju se proizvodi navedeni u točkama 1. – 4. ovoga stavka, osim proizvoda koji su sukladno posebnim propisima smatraju hranom za posebne prehrambene potrebe ili dodacima prehrani:

1. vode, uključujući mineralne vode i gazirane vode, s dodanim šećerom ili drugim sladilima ili aromatizirane te ostala bezalkoholna pića iz tarifne oznake KN 2202, osim voćnih sokova, voćnih nektara, bezalkoholnih pića dobivenih od proizvoda iz tarifne oznake KN 0401 do 0404 i bezalkoholnih pića koja sadrže kavu, ekstrakte, esencije i koncentrate od kave,

2. ostala pića s udjelom alkohola ne većim od 1,2% iz tarifne oznake KN 2204, 2205, 2206 i 2208, osim pića koja su mješavina piva i bezalkoholnih pića iz tarifne oznake KN 2206 s volumnim udjelom stvarnog alkohola većim od 0,5% vol,

3. sirupi i koncentrati namijenjeni za pripremu bezalkoholnih pića neovisno o njihovom razvrstavanju u Kombiniranu nomenklaturu, osim koncentrata iz tarifne oznake KN 2009 i voćnih sirupa,

4. prašci i granule namijenjeni za pripremu bezalkoholnih pića neovisno o njihovom razvrstavanju u Kombiniranu nomenklaturu.

(4) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka.

 

IV. POREZNI OBVEZNIK

Članak 5.

(1) Obveznik plaćanja posebnog poreza (u daljnjem tekstu: porezni obveznik) je:

1. ovlašteni držatelj poreznog skladišta,

2. proizvođač i trgovac izvan sustava odgode,

3. primatelj,

4. osoba za koju se sukladno odredbama ovoga Zakona utvrdi da je nezakonito postupala s predmetom oporezivanja u Republici Hrvatskoj.

(2) U smislu stavka 1. točke 4. ovoga članka osobom koja je nezakonito postupala s predmetom oporezivanja u Republici Hrvatskoj smatra se i osoba koja je sudjelovala u nezakonitom postupanju na području Republike Hrvatske, a znala je ili je prema okolnostima slučaja morala znati da je takvo postupanje nezakonito te osoba koja je predmete oporezivanja stekla u vlasništvo ili posjed premda je u trenutku stjecanja ili primitka znala ili je prema okolnostima slučaja morala znati da se s predmetom oporezivanja nezakonito postupa na području Republike Hrvatske.

 

V. NASTANAK POREZNE OBVEZE

Članak 6.

(1) Obveza obračunavanja i uplate posebnog poreza nastaje stavljanjem na tržište u Republici Hrvatskoj predmeta oporezivanja, osim ako ovim Zakonom nije drugačije propisano, i to:

1. u trenutku otpuštanja predmeta oporezivanja iz sustava odgode,

2. u trenutku proizvodnje predmeta oporezivanja izvan sustava odgode,

3. u trenutku uvoza, unosa ili primitka predmeta oporezivanja u Republici Hrvatskoj izvan sustava odgode,

4. kada se utvrdi manjak ili gubitak predmeta oporezivanja u poreznom skladištu ili za vrijeme kretanja predmeta oporezivanja u sustavu odgode, osim gubitka ili manjka za koji porezni obveznik dokaže nadležnom carinskom uredu da se može pripisati višoj sili ili razlozima koji se ne mogu pripisati njegovoj krivnji,

5. na dan prestanka važenja odobrenja koje je izdao nadležni carinski ured za poslovanje u sustavu odgode,

6. kada se utvrdi da se s predmetima oporezivanja nezakonito postupalo.

(2) Obveza obračunavanja i uplate posebnog poreza se odgađa ako se predmeti oporezivanja primaju, skladište ili proizvode u poreznom skladištu.

(3) Obveza obračunavanja i uplate posebnog poreza za proizvođača i trgovca izvan sustava odgode ne nastaje ako u obračunskom razdoblju izvezu ili iznesu predmete oporezivanja iz Republike Hrvatske.

 

VI. POREZNA OSNOVICA I VISINA POREZA

Članak 7.

(1) Porezna osnovica za predmete oporezivanja iz članka 4. stavka 2. točke 1. i 2. ovoga Zakona je jedan kilogram netomase kave, a posebni porez se plaća:

1.

za prženu kavu u iznosu od

6,00 kuna/kg,

2.

za ekstrakte, esencije i koncentrate od kave u iznosu od

20,00 kuna/kg.

(2) Porezna osnovica za predmete oporezivanja iz članka 4. stavka 2. točke 3., 4. i 5. ovoga Zakona je jedan kilogram netomase kave sadržane u gotovom proizvodu, a posebni porez se plaća:

1.

za prženu kavu sadržanu u gotovom proizvodu u iznosu od

6,00 kuna/kg,

2.

za ekstrakte, esencije i koncentrate od kave sadržane u gotovom proizvodu u iznosu od

20,00 kuna/kg.

(3) Porezna osnovica za predmete oporezivanja iz članka 4. stavka 3. točke 1., 2. i 3. ovoga Zakona je jedan hektolitar bezalkoholnog pića, a posebni porez se plaća:

1.

za bezalkoholna pića iz članka 4. stavka 3. točke 1. i 2. ovoga Zakona u iznosu od

40,00 kuna/hektolitar,

2.

za bezalkoholna pića iz članka 4. stavka 3. točke 3. ovoga Zakona u iznosu od

240,00 kuna/hektolitar.

(4) Porezna osnovica za predmete oporezivanja iz članka 4. stavka 3. točke 4. ovoga Zakona je 100 kilograma netomase prašaka i granula namijenjenih za pripremu bezalkoholnih pića, a posebni porez se plaća u iznosu od 400,00 kuna/100 kg neto.

 

VII. OBRAČUN I DOSPIJEĆE PLAĆANJA POREZNE OBVEZE

Članak 8.

(1) Porezni obveznik iz članka 5. stavka 1. točke 1. i 2. ovoga Zakona je dužan sam obračunati i platiti posebni porez sukladno propisanim poreznim osnovicama i visinama koje su na snazi na dan nastanka obveze obračunavanja posebnog poreza, osim ako porezna obveza nastane u slučajevima nezakonitog postupanja.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka obračunsko razdoblje za plaćanje posebnog poreza je jedan kalendarski mjesec, a porezni obveznik je dužan obračunati i uplatiti posebni porez do zadnjeg dana tekućeg mjeseca za prethodni kalendarski mjesec.

(3) Pri uvozu predmeta oporezivanja posebni porez obračunava i naplaćuje carinski ured koji provodi carinski postupak zajedno s obračunom i naplatom carinskog duga prema propisima o obračunu i naplati carinskog duga, osim ako je plaćanje posebnog poreza odgođeno sukladno odredbama ovoga Zakona.

(4) Primatelj je dužan podnijeti poreznu prijavu carinskom uredu prema mjestu svog sjedišta ili prebivališta na kojoj će obračunati posebni porez najkasnije u roku od pet dana od dana unosa ili primitka predmeta oporezivanja, a posebni porez utvrđuje i obračunava nadležni carinski ured donošenjem rješenja.

(5) Ako se u poreznom nadzoru utvrdi da osoba posjeduje predmete oporezivanja koji su uneseni ili primljeni u Republici Hrvatskoj, a za koje nije podnesena porezna prijava iz stavka 4. ovoga članka, smatrat će se da su predmeti oporezivanja uneseni ili primljeni prije roka od pet dana za podnošenje porezne prijave, osim ako osoba kod koje su pronađeni predmeti oporezivanja ne dokaže suprotno.

(6) Carinski ured može u slučajevima iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka provjeriti ispravnost obračuna posebnog poreza i rješenjem utvrditi ispravan iznos porezne obveze.

(7) Kod nastanka porezne obveze u slučajevima nezakonitog postupanja posebni porez po službenoj dužnosti utvrđuje i obračunava nadležni carinski ured donošenjem rješenja.

(8) Porezni obveznik iz članka 5. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona i primatelj su dužni platiti posebni porez u roku od 15 dana od dana izvršnosti rješenja.

(9) Žalba na rješenje iz stavaka 4. i 7. ovoga članka ne odgađa njegovo izvršenje.

(10) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka.

 

VIII. OSLOBOĐENJA I IZUZEĆA OD PLAĆANJA POSEBNOG POREZA

Članak 9.

(1) Posebni porez se ne plaća na predmete oporezivanja ako su namijenjeni za:

1. službene potrebe diplomatskih i konzularnih predstavništava te posebnih misija akreditiranih u Republici Hrvatskoj, pod uvjetom uzajamnosti, osim konzularnih predstavništava koje vode počasni konzularni dužnosnici,

2. osobne potrebe stranog osoblja diplomatskih i konzularnih predstavništava te posebnih misija akreditiranih u Republici Hrvatskoj,

3. potrebe međunarodnih organizacija, kada je to utvrđeno međunarodnim ugovorom koji obvezuje Republiku Hrvatsku,

4. osobne potrebe stranog osoblja međunarodnih organizacija, kada je to utvrđeno međunarodnim ugovorom koji obvezuje Republiku Hrvatsku,

5. uporabu u skladu s međunarodnim ugovorom koji je Republika Hrvatska zaključila s drugom državom ili međunarodnom organizacijom, ako taj ugovor za isporuku predmeta oporezivanja predviđa oslobođenje od plaćanja poreza na dodanu vrijednost,

6. službene potrebe institucija Europske unije u Republici Hrvatskoj,

7. osobne potrebe stranog osoblja institucija Europske unije u Republici Hrvatskoj.

(2) Oslobođenje od plaćanja posebnog poreza iz stavka 1. točke 1., 2., 6. i 7. ovoga članka ostvaruje se na temelju potvrde ministarstva nadležnog za vanjske poslove, a oslobođenje iz stavka 1. točke 3., 4. i 5. ovoga članka na temelju potvrde nadležnog državnog tijela koje je nositelj provedbe pojedinog međunarodnog ugovora.

(3) Ako je u skladu s međunarodnim ugovorom moguće ostvariti oslobođenje samo uz uvjet uzajamnosti, ispunjenje uvjeta uzajamnosti mora potvrditi ministarstvo nadležno za vanjske poslove.

(4) Oslobođenje od plaćanja posebnog poreza iz stavka 1. točke 2., 4. i 7. ovoga članka ne mogu ostvariti državljani Republike Hrvatske, odnosno strani državljani s prebivalištem u Republici Hrvatskoj.

(5) Predmeti oporezivanja na koje se posebni porez ne plaća sukladno stavku 1. ovoga članka ne smiju se otuđiti bez prethodne obavijesti nadležnom carinskom uredu i plaćanja posebnog poreza.

(6) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka.

Članak 10.

(1) Posebni porez se ne plaća na predmete oporezivanja koje fizička osoba proizvede te unese ili uveze u osobnoj prtljazi u količinama za koje se smatra da nisu namijenjene za komercijalnu uporabu.

(2) Proizvodnja, unos ili uvoz predmeta oporezivanja iz stavka 1. ovoga članka neće se smatrati namijenjenim za komercijalnu uporabu ako se ne obavljaju redovito, ako se predmeti oporezivanja javno ne reklamiraju i ako količine i vrijednosti predmeta oporezivanja te druge okolnosti ne ukazuju da se radi o komercijalnoj uporabi. Ako se utvrdi da su predmeti oporezivanja proizvedeni, uneseni ili uvezeni za komercijalnu uporabu, takva proizvodnja, unos ili uvoz predmeta oporezivanja smatrat će se nezakonitim postupanjem.

(3) Ovlašteni držatelj poreznog skladišta oslobođen je plaćanja posebnog poreza na predmete oporezivanja:

1. koji se koriste kao uzorci za analize za probnu proizvodnju, odnosno za znanstvene svrhe,

2. koji se koriste za kontrolu kvalitete,

3. koji se koriste u svrhu poreznog nadzora,

4. koji su uništeni pod carinskim nadzorom,

5. za utvrđene gubitke ili manjkove predmeta oporezivanja u poreznom skladištu ili za vrijeme kretanja predmeta oporezivanja u sustavu odgode u skladu sa člankom 6. stavkom 1. točkom 4. ovoga Zakona.

(4) Proizvođač i trgovac su oslobođeni plaćanja posebnog poreza na predmete oporezivanja u slučajevima iz stavka 3. točke 1., 2., 3. i 4. ovoga članka.

(5) Posebni porez se ne plaća na predmete oporezivanja:

1. koji su u prodaji na brodovima i zrakoplovima za vrijeme plovidbe morem ili leta u treće države i treće teritorije ili druge države članice Europske unije,

2. koji su u prodaji u izdvojenim prodajnim mjestima carinskih, odnosno poreznih skladišta u zračnim lukama i pristaništima otvorenim za međunarodni promet putnicima koji putuju izvan područja Republike Hrvatske, uz predočenje ukrcajne karte.

(6) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka.

 

IX. POVRAT POSEBNOG POREZA

Članak 11.

(1) Osoba koja u okviru obavljanja djelatnosti izveze ili iznese predmete oporezivanja iz Republike Hrvatske na koje je plaćen posebni porez ima pravo na povrat posebnog poreza u visini posebnog poreza plaćenog za predmete oporezivanja u Republici Hrvatskoj.

(2) Proizvođač koji izveze ili iznese iz Republike Hrvatske predmete oporezivanja za čiju je proizvodnju utrošio predmete oporezivanja na koje je plaćen posebni porez u Republici Hrvatskoj ima pravo na povrat posebnog poreza na količine utrošene u proizvodnji novog proizvoda.

(3) Proizvođač koji proizvede trošarinske ili druge proizvode za čiju je proizvodnju utrošio predmete oporezivanja na koje je plaćen posebni porez u Republici Hrvatskoj ima pravo na povrat posebnog poreza na količine utrošene u proizvodnji novog proizvoda.

(4) Porezni obveznik ima pravo na povrat plaćenog posebnog poreza za predmete oporezivanja koji su temeljem odluke nadležnog tijela povučeni iz prodaje zbog zdravstvene neispravnosti. U smislu ovoga Zakona ne smatra se da je predmet oporezivanja zdravstveno neispravan ako je iz prodaje ili prometa povučen zbog isteka roka valjanosti.

(5) Zahtjev za povrat posebnog poreza porezni obveznik iz stavaka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka podnosi nadležnom carinskom uredu prema sjedištu, odnosno prebivalištu poreznog obveznika.

(6) Zahtjevu za povrat posebnog poreza prilaže se:

1. u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, dokaz da je na predmete oporezivanja koji se izvoze ili iznose plaćen posebni porez u Republici Hrvatskoj i dokaz o izvozu ili iznosu predmeta oporezivanja,

2. u slučaju iz stavka 2. ovoga članka, dokaz da je na predmete oporezivanja utrošene u proizvodnju novog proizvoda plaćen posebni porez i dokaz o izvozu ili iznosu novog proizvoda iz područja Republike Hrvatske,

3. u slučaju iz stavka 3. ovoga članka, dokaz da je na predmete oporezivanja utrošene u proizvodnju novog proizvoda plaćen posebni porez,

4. u slučaju iz stavka 4. ovoga članka, rješenje nadležnog tijela o zdravstvenoj neispravnosti, dokaz o uništenju predmeta oporezivanja i dokaz o plaćenom posebnom porezu.

(7) Osim dokaza iz stavka 6. ovoga članka, nadležni carinski ured može, ovisno o okolnostima slučaja, tražiti podnošenje i drugih dokaza koje smatra potrebnim za utvrđivanje osnovanosti zahtjeva za povrat posebnog poreza.

(8) Povrat plaćenog posebnog poreza neće se izvršiti ako osoba na koju glasi rješenje o povratu ima nepodmirenih dospjelih obveza po osnovi javnih davanja uključujući i novčane kazne izrečene pravomoćnim i izvršnim rješenjem o prekršaju iz nadležnosti poreznog tijela. Povrat i dospjela javna davanja će se u tom slučaju prebiti po službenoj dužnosti.

(9) Povrat posebnog poreza neće se odobriti za predmete oporezivanja za koje je posebni porez obračunat i plaćen zbog nezakonitog postupanja u smislu ovoga Zakona.

(10) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka.

 

X. KRETANJE I PROMET PREDMETA OPOREZIVANJA

Članak 12.

(1) Ovlašteni držatelj poreznog skladišta može primati i otpremati predmete oporezivanja u sustavu odgode ako se predmeti oporezivanja:

1. unose ili uvoze u Republiku Hrvatsku radi primanja u poreznom skladištu,

2. otpremaju u drugo porezno skladište u Republici Hrvatskoj.

(2) Ako se nakon završetka carinskog postupka puštanja robe u slobodan promet predmeti oporezivanja odmah unose u porezno skladište, kretanje predmeta oporezivanja u sustavu odgode plaćanja posebnog poreza dozvoljeno je uz presliku carinske deklaracije po kojoj su predmeti oporezivanja pušteni u slobodan promet, odnosno uz primjerak papirnatog ispisa carinske deklaracije podnesene elektroničkom razmjenom podataka.

(3) Kretanje predmeta oporezivanja u sustavu odgode između poreznih skladišta dozvoljeno je uz komercijalni dokument koji obavezno mora sadržavati naznaku da se predmeti oporezivanja kreću u sustavu odgode.

(4) Račun i/ili drugi komercijalni dokument koji ovlašteni držatelj poreznog skladišta izdaje drugoj osobi sa sjedištem ili prebivalištem u Republici Hrvatskoj koja nije u sustavu odgode ili koji izdaje proizvođač i trgovac u trgovini na veliko obvezno moraju sadržavati podatke sukladno propisima o porezu na dodanu vrijednost te naznaku da je posebni porez obračunat u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(5) Na području Republike Hrvatske nije dopuštena isporuka, prijevoz, skladištenje i prodaja predmeta oporezivanja bez dokumentacije o nabavi.

(6) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka.

 

XI. REGISTRACIJA POREZNIH OBVEZNIKA

Članak 13.

(1) Proizvođač, trgovac i ovlašteni držatelj poreznog skladišta je dužan nadležnom carinskom uredu prema mjestu svog sjedišta ili prebivališta najkasnije osam dana prije početka obavljanja djelatnosti proizvodnje ili prodaje predmeta oporezivanja podnijeti prijavu za upis u registar obveznika posebnog poreza.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka obvezne su nadležnom carinskom uredu prijaviti svaku izmjenu podataka navedenu prilikom prijave za upis u registar obveznika posebnog poreza kao i prestanak djelatnosti zbog koje su upisani u registar obveznika posebnog poreza u roku od osam dana od dana nastanka promjene, odnosno od dana saznanja za izvršenu promjenu.

(3) Ako osoba iz stavka 1. ovoga članka prestane obavljati djelatnost, carinski ured će je na njezin zahtjev ili po službenoj dužnosti brisati iz registra obveznika posebnog poreza.

(4) Primatelj nema obvezu upisa u registar obveznika posebnog poreza.

(5) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka.

 

XII. OPĆI UVJETI RADA POREZNOG SKLADIŠTA

Članak 14.

(1) Osoba koja proizvodi, uvozi, unosi ili prodaje predmete oporezivanja može od nadležnog carinskog ureda prema mjestu svog sjedišta ili prebivališta zatražiti porezno odobrenje za ovlaštenog držatelja poreznog skladišta i za porezno skladište.

(2) Porezno odobrenje za ovlaštenog držatelja poreznog skladišta i za porezno skladište će se izdati ako podnositelj:

1. obavlja djelatnost u vezi s predmetima oporezivanja,

2. pravodobno i u cijelosti podmiruje trošarinske, porezne i carinske obveze,

3. nije teže kršio ili nije ponavljao kršenja trošarinskih, poreznih ili carinskih propisa,

4. ispunjava propisane uvjete u vezi s proizvodnjom i/ili skladištenjem predmeta oporezivanja.

(3) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka.

Članak 15.

(1) U zahtjevu za porezno odobrenje za ovlaštenog držatelja poreznog skladišta i za porezno skladište podnositelj je dužan navesti identifikacijske podatke, osobni identifikacijski broj (OIB), registriranu djelatnost, vrstu, trgovački naziv i tarifnu oznaku predmeta oporezivanja iz Kombinirane nomenklature, predviđenu količinu godišnje proizvodnje te okvirnu količinu proizvoda za skladištenje. Uz zahtjev se prilaže i dokumentacija o lokaciji poreznog skladišta, opis prostorija, pojedinih proizvodnih postupaka, uključujući podatke o uređajima koji omogućuju mjerenje proizvedenih, prerađenih, skladištenih i otpremljenih količina predmeta oporezivanja te opis rada računovodstvenog sustava.

(2) Nadležni carinski ured će prije donošenja poreznog odobrenja za ovlaštenog držatelja poreznog skladišta i za porezno skladište utvrditi vjerodostojnost podataka navedenih u zahtjevu i prilozima iz stavka 1. ovoga članka te neposredno utvrditi jesu li ispunjeni uvjeti za izdavanje poreznog odobrenja.

(3) Za otvaranje svakog budućeg poreznog skladišta ovlašteni držatelj poreznog skladišta podnosi novi zahtjev.

(4) Odobrenje kojim se zahtjev usvaja postaje izvršno danom dostave.

(5) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članaka.

Članak 16.

(1) Ovlašteni držatelj poreznog skladišta je dužan:

1. poduzimati sve potrebne radnje kojima se osigurava čuvanje predmeta oporezivanja u poreznom skladištu te prijaviti nadležnom carinskom uredu svaki gubitak ili manjak predmeta oporezivanja,

2. osigurati uvjete za nesmetano obavljanje nadzora,

3. voditi evidenciju zaliha predmeta oporezivanja po vrsti predmeta oporezivanja, trgovačkom nazivu i tarifnoj oznaci iz Kombinirane nomenklature, evidenciju o proizvedenim količinama predmeta oporezivanja, evidenciju kretanja predmeta oporezivanja za svako porezno skladište te nadležnom carinskom uredu dostavljati propisana izvješća,

4. po završetku kretanja unijeti u porezno skladište i upisati u evidenciju sve predmete oporezivanja koji su primljeni u sustavu odgode,

5. obavijestiti nadležni carinski ured o svim izmjenama podataka navedenih u poreznom odobrenju,

6. zatražiti od carinskog ureda izmjenu poreznog odobrenja u slučaju statusne promjene.

(2) Ako carinski ured utvrdi da ovlašteni držatelj poreznog skladišta ne izvršava ili nije izvršio obveze propisane stavkom 1. ovoga članka odredit će rok u kojem se utvrđene nepravilnosti moraju otkloniti.

(3) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka.

Članak 17.

(1) Porezno odobrenje prestaje važiti:

1. kada ovlašteni držatelj poreznog skladišta – fizička osoba umre,

2. prestankom pravne osobe,

3. kada carinski ured po službenoj dužnosti ili na zahtjev ovlaštenog držatelja poreznog skladišta ukine porezno odobrenje,

4. brisanjem iz registra obveznika posebnog poreza.

(2) Carinski ured će ukinuti porezno odobrenje po službenoj dužnosti ako je to razmjerno svrsi koja se želi postići i ako: ovlašteni držatelj poreznog skladišta prestane ispunjavati uvjete navedene u poreznom odobrenju; ne osigurava odgovarajući sustav nadzora nad stanjem zaliha i ne sastavlja popise u rokovima određenim u poreznom odobrenju; prestanu postojati razlozi i uvjeti na temelju kojih je porezno odobrenje izdano; je odobrenje izdano na temelju nepotpunih ili netočnih podataka; ne ukloni nepravilnosti u roku koji mu je odredio carinski ured; teže krši ili ponavlja kršenja trošarinskih, poreznih ili carinskih propisa; ne obračunava, netočno obračunava ili ne uplaćuje posebni porez.

(3) Žalba protiv ukidanja poreznog odobrenja ne odgađa njegovo izvršenje.

(4) Carinski ured može u slučaju statusne promjene odobriti da se prava i obveze nositelja poduzeća iz odobrenja za ovlaštenog držatelja poreznog skladišta i za porezno skladište prenesu na stjecatelja poduzeća ako ne prestaje poduzeće čiji je nositelj društvo kapitala, odnosno trgovačko društvo i ako se to poduzeće prenosi na novog nositelja. Zahtjev za izdavanje odobrenja podnosi se carinskom uredu nadležnom prema sjedištu, odnosno prebivalištu stjecatelja poduzeća u roku od 15 dana od dana upisa u sudski registar provedene statusne promjene.

 

XIII. VOĐENJE EVIDENCIJE

Članak 18.

(1) Proizvođač, trgovac i ovlašteni držatelj poreznog skladišta su obvezni u svojim evidencijama voditi podatke o nabavi predmeta oporezivanja, mjestu i državi nabave ili isporuke, datumu nabave ili isporuke, količini proizvedenih, uvezenih, unesenih, izvezenih, iznesenih, isporučenih i prodanih predmeta oporezivanja, stanju zaliha i sirovina, vrijednosti, poreznoj osnovici, poreznoj stopi i iznosu obračunatog posebnog poreza, dok je ovlašteni držatelj poreznog skladišta dužan voditi i evidencije o primljenim i otpremljenim količinama predmeta oporezivanja u sustavu odgode.

(2) Upisivanje u evidencije iz stavka 1. ovoga članka obavlja se svakodnevno, a najkasnije sljedećeg radnog dana od nastanka poslovnog događaja.

 

XIV. IZVJEŠĆIVANJE

Članak 19.

(1) Proizvođač, trgovac i ovlašteni držatelj poreznog skladišta su obvezni na temelju evidencija iz članka 18. stavka 1. ovoga Zakona sastavljati i carinskom uredu nadležnom prema svom sjedištu dostavljati mjesečno izvješće. Mjesečno izvješće se dostavlja do zadnjeg dana u mjesecu za protekli mjesec.

(2) Ako ovlašteni držatelj poreznog skladišta ima više od jednog poreznog skladišta, obvezan je dostaviti zbirno mjesečno izvješće ako u svom knjigovodstvu vodi posebne evidencije za svako porezno skladište.

(3) U slučaju prestanka važenja poreznog odobrenja, za predmete oporezivanja koji se nalaze na zalihi ovlašteni držatelj poreznog skladišta dužan je dostaviti mjesečno izvješće te platiti posebni porez u roku od 30 dana od dana prestanka važenja odobrenja.

(4) Za razdoblje u kome nije bilo proizvodnje, uvoza, unosa, isporuke, primanja, otpreme ili prodaje predmeta oporezivanja ne postoji obveza dostavljanja mjesečnih izvješća.

(5) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka.

 

XV. OBLIK PROPISANIH PRIJAVA I IZVJEŠĆA I UPORABA SUSTAVA ELEKTRONIČKE RAZMJENE PODATAKA

Članak 20.

(1) Prijava za upis u registar obveznika posebnog poreza i izvješća koja porezni obveznici podnose u skladu s ovim Zakonom te porezni akti i podnesci poreznih obveznika u smislu ovoga Zakona se dostavljaju:

a) pisano ili

b) elektroničkom razmjenom podataka, ako to dopuštaju tehničke mogućnosti i ako uporabu takvih sredstava odobri Carinska uprava.

(2) Carinska uprava objavljuje na svojim internetskim stranicama tehničke preduvjete za potrebe elektroničke komunikacije s Carinskom upravom te pravila uporabe sustava elektroničke razmjene podataka i pružanja usluga elektroničkog poslovanja Carinske uprave (e-Carina), a porezni obveznici moraju osigurati ispunjenje objavljenih tehničkih preduvjeta potrebnih radi podnošenja propisanih prijava, izvješća, podnesaka i drugih podataka elektroničkim putem.

(3) Kada se postupanje u primjeni ovoga Zakona obavlja uporabom sustava elektroničke razmjene podataka Carinska uprava određuje pravila za zamjenu vlastoručnog potpisa nekom drugom tehnikom koja se može temeljiti na uporabi šifara.

(4) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka.

 

XVI. POREZNI NADZOR

Članak 21.

(1) Porezni nadzor (u daljnjem tekstu: nadzor) nad provedbom odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavlja Carinska uprava.

(2) Ako se u tijeku nadzora utvrdi da proizvođač, trgovac ili ovlašteni držatelj poreznog skladišta ne vodi evidencije iz članka 18. ovoga Zakona ili ih netočno ili nepotpuno vodi i da zbog toga nije moguće utvrditi obvezu posebnog poreza, carinski ured će naložiti proizvođaču, trgovcu ili ovlaštenom držatelju poreznog skladišta popis zatečenih predmeta oporezivanja bez dokumentacije o nabavi.

(3) Ako je to razmjerno svrsi koja se želi postići carinski ured može rješenjem poreznom obvezniku privremeno zabraniti daljnje obavljanje djelatnosti ako:

1. ne dopusti ili onemogućava provedbu nadzora,

2. obavlja djelatnost proizvodnje ili prodaje predmeta oporezivanja na području Republike Hrvatske bez upisa u registar obveznika posebnog poreza,

3. ne obračunava, netočno obračunava ili ne uplaćuje posebni porez,

4. ne posjeduje dokumentaciju o proizvedenim, primljenim, isporučenim i prodanim predmetima oporezivanja,

5. ne vodi propisane evidencije ili ih netočno ili nepotpuno vodi ili ne dostavlja propisana izvješća,

6. ne posjeduje ili ne da na uvid dokumentaciju o obvezi posebnog poreza za uplatu te o uplaćenom posebnom porezu, kao i drugu poreznopravno relevantnu poslovnu i financijsku dokumentaciju,

7. ne izdaje račune u skladu s odredbama ovoga Zakona ili ako isporuke predmeta oporezivanja ne iskazuje preko naplatnog uređaja ili na drugi propisani način.

(4) Žalba izjavljena protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.

(5) Rješenje iz stavka 3. ovoga članka izvršava se pečaćenjem poslovnih prostorija, skladišta, pogona, dijela pogona, postrojenja, opreme ili drugih prostorija poreznog obveznika te onemogućavanjem korištenja postrojenja, uređaja i druge opreme za rad, odnosno na drugi pogodan način.

(6) Zabrana iz stavka 3. ovoga članka traje do uklanjanja razloga zbog kojih je zabrana izrečena.

(7) Ako i nakon šest mjeseci od dana izvršnosti rješenja iz stavka 3. ovoga članka porezni obveznik ne ukloni razloge zbog kojih mu je izrečena privremena zabrana daljnjeg obavljanja djelatnosti, Carinska uprava može poduzeti sve mjere, uključujući oduzimanje i prodaju predmeta oporezivanja.

(8) U slučaju iz stavka 7. ovoga članka Carinska uprava će rješenjem brisati poreznog obveznika iz registra obveznika posebnog poreza. Porezni obveznik koji bude izbrisan iz registra obveznika posebnog poreza može se ponovno upisati u registar ako u trenutku podnošenja prijave za upis nema evidentiranih dospjelih dugova s naslova javnih davanja te ako ne postoje razlozi iz stavka 3. ovoga članka zbog kojih se poreznom obvezniku može privremeno zabraniti daljnje obavljanje djelatnosti.

(9) Žalba izjavljena protiv rješenja iz stavka 8. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.

(10) Ako porezni obveznik ne posjeduje dokumentaciju o proizvedenim, primljenim, isporučenim i prodanim predmetima oporezivanja ili ne posjeduje ili ne da na uvid dokumentaciju o obvezi posebnog poreza za uplatu, carinski ured će utvrditi visinu porezne obveze na temelju procjene.

(11) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka.

Članak 22.

(1) Ovlašteni službenik Carinske uprave može rješenjem u pisanom ili usmenom obliku privremeno za razdoblje od najduže 30 dana ograničiti ili zabraniti raspolaganje ili obavljanje djelatnosti s predmetima oporezivanja osobi koja nije registrirana kao porezni obveznik za koju se u nadzoru utvrdi da je postupala protivno odredbama ovoga Zakona. Rješenje u usmenom obliku dostavlja se i u pisanom obliku.

(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka se izvršava odgovarajućom primjenom članka 21. stavka 5. ovoga Zakona i privremenim oduzimanjem predmeta oporezivanja, uređaja i druge opreme za proizvodnju, preradu, prijevoz i skladištenje predmeta oporezivanja, o čemu je ovlašteni carinski službenik dužan izdati potvrdu.

(3) Ako se u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka utvrdi nezakonito postupanje s predmetima oporezivanja, Carinska uprava može poduzeti sve mjere, uključujući oduzimanje te prodaju ili uništenje predmeta oporezivanja, uređaja i druge opreme za proizvodnju, preradu, prijevoz i skladištenje predmeta oporezivanja.

Članak 23.

(1) U svrhu provedbe poreznog nadzora, porezni obveznik je dužan u papirnatom ili elektroničkom obliku čuvati izdane i primljene račune i druge komercijalne isprave, carinske deklaracije, dokumente temeljem kojih je ostvario oslobođenje od plaćanja posebnog poreza, izvješća i sve druge knjigovodstvene dokumente koji se na bilo koji način odnose na proizvodnju, skladištenje, uvoz, unos, izvoz i iznos predmeta oporezivanja, a koji su bitni za obračunavanje i plaćanje posebnog poreza, u roku utvrđenom posebnim propisima, a najduže šest godina nakon isteka godine na koju se ti dokumenti odnose.

(2) U provedbi nadzora Carinska uprava može, radi utvrđivanja pravilnosti obračuna i uplate posebnog poreza, provjeravati trgovačke, knjigovodstvene, tehnološke i druge evidencije, isprave i podatke koji se odnose na poslovanje poreznih obveznika i svake druge osobe koja je izravno ili neizravno poslovno i na drugi način uključena u radnje s predmetima oporezivanja te obaviti nadzor u prodajnim objektima, prodavaonicama, skladištima i drugim objektima i mjestima gdje se obavlja prodaja, skladištenje i čuvanje predmeta oporezivanja.

(3) U postupku utvrđivanja činjenica bitnih za oporezivanje Carinska uprava može pregledati predmete oporezivanja i uzeti uzorke za analizu ili drugo odgovarajuće ispitivanje te od poreznog obveznika i drugih osoba kod kojih se one nalaze tražiti dostavu računa, otpremnica, izdatnica, popratnica, komercijalnih, trgovačkih, službenih i drugih isprava te drugih dokaza potrebnih za pravilno i potpuno utvrđivanje činjenica u poreznom postupku.

Članak 24.

(1) Ako postoji vjerojatnost da će porezni obveznik onemogućiti naplatu posebnog poreza, uključujući naplatu još nedospjelog i neutvrđenog iznosa posebnog poreza te ako ne vodi evidencije ili ih netočno ili nepotpuno vodi ili ne dostavlja izvješća propisana ovim Zakonom, mogu se poduzeti mjere osiguranja naplate.

(2) Mjere osiguranja naplate određuju se rješenjem i sastoje se u zabrani raspolaganja sredstvima na žiro-računu ili drugim računima poreznog obveznika, u popisu pokretnina, tražbina i drugih imovinskih prava, zabrani raspolaganja tražbinama poreznog obveznika, oduzimanjem pokretnina i predbilježbi založnog prava na nekretnini.

(3) Žalba na rješenje iz stavka 2. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.

(4) Pljenidba radi osiguranja naplate može se odgoditi ili obustaviti ako porezni obveznik podnese primjerena sredstva osiguranja.

Članak 25.

(1) Poreznim obveznicima i svim drugim pravnim i fizičkim osobama nije dozvoljena prodaja predmeta oporezivanja na mjestima koja su određena kao tržnice i mjesta gdje se može prigodno trgovati (sajmovi, izložbe, priredbe i slično), odnosno na otvorenim mjestima na kojima se gotovinski promet ne evidentira preko naplatnih uređaja ili izdavanja računa u smislu Zakona o porezu na dodanu vrijednost.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, prodaja predmeta oporezivanja na mjestima gdje se može prigodno trgovati dopuštena je uz odluku propisanu posebnim propisima te uz pisanu suglasnost nadležnog carinskog ureda prema mjestu prodaje u kojoj se navode uvjeti pod kojima je prodaja dopuštena.

(3) Fizičke i pravne osobe koje upravljaju poslovanjem tržnica i koje organiziraju prigodno trgovanje te nadležna tijela jedinica lokalne samouprave obvezni su osigurati da se na tržnicama i mjestima prigodne prodaje u svemu poštuju odredbe ovoga Zakona te su obvezne onemogućiti njegovo kršenje.

(4) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka.

 

XVII. PREKRŠAJNE ODREDBE

Članak 26.

Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna do 1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj ovlašteni držatelj poreznog skladišta, proizvođač ili trgovac, a novčanom kaznom od 3.000,00 kuna do 50.000,00 kuna odgovorna osoba ovlaštenog držatelja poreznog skladišta, proizvođača ili trgovca:

1. ako nezakonito proizvodi, otpušta iz sustava odgode, prerađuje, uvozi, unosi, prodaje, kupuje ili posjeduje predmete oporezivanja na koje nije na propisan način naplaćen ili obračunat posebni porez ili sudjeluje u nezakonitom postupanju s predmetima oporezivanja (članak 5. stavak 1. točka 4., članak 5. stavak 2.),

2. ako ne obračunava, netočno obračunava i ne uplaćuje posebni porez na način i u rokovima kako je to propisano ovim Zakonom (članak 6. stavak 1., članak 7. stavak 1., 2., 3. i 4., članak 8. stavak 1., 2. i 4.),

3. ako ne dopusti ili onemogućava provedbu poreznog nadzora (članak 21. stavak 3. točka 1.),

4. ako ne posjeduje dokumentaciju o proizvedenim, primljenim, isporučenim i prodanim predmetima oporezivanja (članak 21. stavak 3. točka 4.),

5. ako ne posjeduje ili ne da na uvid dokumentaciju o obvezi posebnog poreza za uplatu te o uplaćenom posebnom porezu, kao i drugu poreznopravno relevantnu poslovnu i financijsku dokumentaciju (članak 21. stavak 3. točka 6.).

Članak 27.

Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 kuna do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj ovlašteni držatelj poreznog skladišta, proizvođač ili trgovac, a novčanom kaznom od 2.000,00 kuna do 30.000,00 kuna odgovorna osoba ovlaštenog držatelja poreznog skladišta, proizvođača ili trgovca:

1. ako prima ili otprema predmete oporezivanja suprotno odredbama ovoga Zakona (članak 12. stavak 1., 2. i 3.),

2. ako ne izdaje račune u skladu s odredbama ovoga Zakona (članak 12. stavak 4.),

3. ako ne vodi evidencije na način kako je to propisano člankom 18. ovoga Zakona,

4. ako ne podnosi izvješća na način i u rokovima kako je to propisano člankom 19. ovoga Zakona,

5. ako isporuke predmeta oporezivanja ne iskazuje preko naplatnog uređaja ili na drugi propisani način (članak 21. stavak 3. točka 7.),

6. ako ne čuva isprave i dokumentaciju na način i u rokovima kako je to propisano člankom 23. ovoga Zakona (članak 23. stavak 1.).

Članak 28.

Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna do 1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja nije ovlašteni držatelj poreznog skladišta, proizvođač ili trgovac, a novčanom kaznom od 3.000,00 kuna do 50.000,00 kuna odgovorna osoba u toj pravnoj osobi kao i fizička osoba:

1. ako nezakonito proizvodi, prerađuje, uvozi, unosi, prodaje, kupuje ili posjeduje predmete oporezivanja na koje nije na propisan način naplaćen ili obračunat posebni porez ili sudjeluje u nezakonitom postupanju s predmetima oporezivanja (članak 5. stavak 1. točka 4., članak 5. stavak 2.),

2. ako ne dopusti ili onemogućava provedbu poreznog nadzora (članak 21. stavak 3. točka 1.),

3. ako obavlja djelatnost proizvodnje ili prodaje predmeta oporezivanja na području Republike Hrvatske bez upisa u registar obveznika posebnog poreza (članak 21. stavak 3. točka 2.),

4. ako ne posjeduje dokumentaciju o proizvedenim, primljenim, isporučenim i prodanim predmetima oporezivanja (članak 21. stavak 3. točka 4.),

5. ako ne posjeduje ili ne da na uvid dokumentaciju o obvezi posebnog poreza za uplatu te o uplaćenom posebnom porezu, kao i drugu poreznopravno relevantnu poslovnu i financijsku dokumentaciju (članak 21. stavak 3. točka 6.).

Članak 29.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 kuna do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj ovlašteni držatelj poreznog skladišta, proizvođač, trgovac ili pravna osoba, a novčanom kaznom od 2.000,00 kuna do 20.000,00 kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi, kao i fizička osoba:

1. ako isporučuje, prevozi, skladišti ili prodaje predmete oporezivanja bez dokumentacije o nabavi (članak 12. stavak 5.),

2. ako prodaje predmete oporezivanja suprotno članku 25. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 kuna do 50.000,00 kuna kaznit će se pravna osoba, a novčanom kaznom od 2.000,00 kuna do 20.000,00 kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi te fizička osoba koje upravljaju poslovanjem tržnica i/ili koje organiziraju prigodno trgovanje te odgovorna osoba u nadležnom tijelu jedinice lokalne samouprave ako omoguće počinjenje prekršaja iz članka 29. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona ili ako ne onemoguće postupanje protivno odredbi članka 25. ovoga Zakona.

Članak 30.

Za prekršaj iz članka 26. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, za prekršaj iz članka 28. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona i za prekršaj iz članka 29. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona uz novčanu kaznu izreći će se zaštitna mjera oduzimanja predmeta oporezivanja.

 

XVIII. POSTUPOVNE ODREDBE

Članak 31.

(1) Glede žalbenog postupka, postupka obnove, zastare, obračunavanja, naplate, povrata posebnog poreza i poreznog nadzora primjenjuju se odredbe Općeg poreznog zakona.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, na predmete oporezivanja koji su uvezeni ili koji se uvoze na područje Republike Hrvatske glede žalbenog postupka, postupka obnove, zastare, obračunavanja, naplate, povrata posebnog poreza i nadzora primjenjuju se odredbe carinskih propisa koji su na snazi u Republici Hrvatskoj.

(3) Za provedbu prekršajnog postupka za prekršaje propisane ovim Zakonom nadležna je Carinska uprava. Na zastaru pokretanja i vođenja prekršajnog postupka primjenjuju se odredbe Općeg poreznog zakona.

(4) U pogledu razvrstavanja predmeta oporezivanja u tarifnu oznaku Kombinirane nomenklature odlučuje Carinska uprava u skladu s carinskim propisima i temeljnim pravilima koja vrijede za razvrstavanje robe po Carinskoj tarifi.

(5) Dostava rješenja i drugih akata obavlja se javnom objavom u skladu sa Zakonom o općem upravnom postupku ako iz okolnosti slučaja proizlazi da su drugi oblici dostave nemogući ili neprikladni, ako postoje okolnosti koje upućuju na to da se očito izbjegava primitak rješenja ili ako stranka promijeni adresu prebivališta, boravišta ili sjedišta, a o tome ne obavijesti Carinsku upravu.

Članak 32.

Odredbe ovoga Zakona u odnosu na definiciju predmeta oporezivanja primjenjivat će se na odgovarajući način i u slučaju izmjena tarifnih oznaka u Kombiniranoj nomenklaturi, s time da to ne smije biti od utjecaja na opseg i visinu oporezivanja.

 

XIX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 33.

(1) Porezni obveznici koji su bili registrirani po odredbi članka 4. Zakona o posebnom porezu na kavu (»Narodne novine«, br. 31/11.) nemaju obvezu registracije sukladno članku 13. ovoga Zakona.

(2) Prekršajni postupci koji su započeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona okončat će se prema propisima koji su važili do dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 34.

(1) Poreznim obveznicima koji su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona ovlašteni držatelji trošarinskih skladišta ili posjednici carinskih skladišta izdat će se porezno odobrenje u skraćenom postupku.

(2) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka.

Članak 35.

Ministar financija donijet će pravilnik iz članka 4. stavka 4., članka 8. stavka 10., članka 9. stavka 6., članka 10. stavka 6., članka 11. stavka 10., članka 12. stavka 6., članka 13. stavka 5., članka 14. stavka 3., članka 15. stavka 5., članka 16. stavka 3., članka 19. stavka 5., članka 20. stavka 4., članka 21. stavka 11., članka 25. stavka 4. i članka 34. stavka 2. ovoga Zakona najkasnije u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 36.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti:

1. Zakon o posebnom porezu na kavu (»Narodne novine«, br. 31/11.),

2. Zakon o posebnom porezu na bezalkoholna pića (»Narodne novine«, br. 51/94., 139/97., 127/00., 107/01. i 136/02. – pročišćeni tekst),

3. Pravilnik o posebnom porezu na kavu i rukovanju markicama za označavanje kave (»Narodne novine«, br. 36/11. i 73/11.) i

4. Pravilnik o obračunavanju i plaćanju posebnog poreza na bezalkoholna pića, iskazivanju i dostavljanju izvješća te oslobađanju od plaćanja posebnog poreza (»Narodne novine«, br. 59/94., 109/96. i 119/01.).

Članak 37.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim članaka 1. – 12., članaka 18. – 32. i članka 36. koji stupaju na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.

Klasa: 022-03/13-01/83

Zagreb, 5. lipnja 2013.

HRVATSKI SABOR

 

Copyright © Ante Borić