FINTECH: Kriptovalute, blockchain, disruptori i cyberkriminalci – tehnologija koja upravlja novcem danas i sutra. Postaju li bankari suvišni? Hoće li AI odobravati kredite? Može li „open banking“ uopće postojati? Koja je budućnost kreditnih i debitnih kartica? Što je novo u svijetu insurtecha?
Saznajte na konferenciji F2 - Future of Fintech!
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1. (NN 53/22)
(1) Ovim se Zakonom, radi zaštite zdravlja ljudi, uređuje pojam predmeta opće uporabe, uvjeti koje vezano za zdravstvenu ispravnost, odnosno sukladnost moraju ispunjavati predmeti opće uporabe, opći uvjeti za proizvodnju i stavljanje na tržište predmeta opće uporabe, sustav kontrole predmeta opće uporabe, sustavno laboratorijsko ispitivanje radi praćenja zdravstvene ispravnosti, odnosno sukladnosti predmeta opće uporabe (u daljnjem tekstu: monitoring), prava, dužnosti i ovlasti nadležnih tijela u vezi s predmetima opće uporabe proizvedenim u Republici Hrvatskoj ili uvezenim i stavljenim na tržište Republike Hrvatske.
(2) Odredbe ovoga Zakona odnose se i na sirovine i aditive za proizvodnju predmeta opće uporabe.
(3) U provedbi postupaka iz stavka 1. ovoga članka, na odgovarajući način primjenjuju se posebni propisi kojima je uređeno pružanje usluga na unutarnjem tržištu.
(4) Odredbe ovoga Zakona u pogledu načina uzorkovanja, dostave uzoraka u laboratorij i obveza laboratorija primjenjuju se uz predmete opće uporabe i na druge proizvode u slučaju analize kemijskih pokazatelja zdravstvene ispravnosti.
Članak 2. (NN 53/22)
Ovim se Zakonom utvrđuje okvir za provedbu pojedinih odredbi sljedećih akata Europske unije:
– Uredba (EZ) br. 648/2004 Europskoga parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o deterdžentima (SL L 104 od 8. travnja 2004.) – u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 648/2004,
– Uredba (EZ) br. 1223/2009 Europskoga parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o kozmetičkim proizvodima (preinačena verzija) (Sl L 342 od 22. prosinca 2009.) – u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 1223/2009,
– Uredba (EZ) br. 2023/2006 od 22. prosinca 2006. o dobroj proizvođačkoj praksi za materijale i predmete namijenjene neposrednom dodiru s hranom (SL L 384 od 29. prosinca 2006.) – u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 2023/2006,
– Uredba (EZ) br. 1935/2004 Europskoga parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima u neposrednom dodiru s hranom kojom se ukidaju Direktive 80/590/EEZ i 89/109/ EEZ (SL L 338 od 18. studenoga 2004.) – u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 1935/2004,
– Uredba Komisije (EZ) br. 1895/2005 od 18. studenoga 2005. o zabrani uporabe određenih epoksi derivata u materijalima i predmetima namijenjenim neposrednom dodiru s hranom (SL L 302 od 19. studenoga 2005.) – u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 1895/2005,
– Uredba Komisije (EZ) br. 450/2009 od 29. svibnja 2009. o aktivnim i inteligentnim materijalima i predmetima namijenjenim neposrednom dodiru s hranom (SL L 135 od 30. svibnja 2009.) – u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 450/2009,
– Uredba Komisije (EZ) br. 282/2008 od 27. ožujka 2008. o recikliranim plastičnim materijalima i predmetima namijenjenim neposrednom dodiru s hranom i o izmjenama Uredbe (EZ) br. 2023/2006 (SL L 86 od 28. ožujka 2008.) – u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 282/2008,
– Uredba Komisije (EU) br. 10/2011 od 14. siječnja 2011. o plastičnim materijalima i predmetima namijenjenim neposrednom dodiru s hranom (SL L 12 od 15. siječnja 2011.) – u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 10/2011,
– Uredba (EU) 2019/1020 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o nadzoru tržišta i sukladnosti proizvoda i o izmjeni Direktive 2004/42/EZ i uredbi (EZ) br. 765/2008 i (EU) br. 305/2011 (SL L 169, 25. 6. 2019.), u dijelu u kojem se primjenjuje na predmete opće uporabe (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2019/1020).
Članak 2.a (NN 53/22)
(1) Nadležna tijela za provedbu ovoga Zakona su ministarstvo nadležno za zdravstvo i Državni inspektorat.
(2) Ministarstvo nadležno za zdravstvo:
– priprema nacrte zakonskih i podzakonskih propisa iz područja predmeta opće uporabe te uspostavlja i provodi politike sigurnosti, odnosno sukladnosti pojedinih vrsta predmeta opće uporabe,
– vodi registar proizvođača predmeta opće uporabe, kao i svih subjekata koji posluju s materijalima i predmetima koji dolaze u neposredan dodir s hranom,
– ovlašćuje i ukida ovlaštenja službenim i referentnim laboratorijima za ispitivanje predmeta opće uporabe,
– koordinira suradnje i predstavlja kontaktnu točku za komunikaciju i izvješćivanje s Europskom komisijom.
(3) Državni inspektorat:
– organizira i provodi inspekcijske nadzore i druge službene kontrole predmeta opće uporabe te predstavlja tijelo za nadzor tržišta iz članka 10. stavka 2. Uredbe (EU) 2019/1020 u području nadzora predmeta opće uporabe,
– obavještava Europsku komisiju u skladu s člankom 20. i člankom 26. stavkom 2. Uredbe (EU) 2019/1020 u slučaju donošenja mjera zabrane, povlačenja i/ili opoziva predmeta opće uporabe, službeno certificira materijale i predmete koji dolaze u neposredan dodir s hranom u svrhu izvoza u skladu s propisima kojima se uređuju službene kontrole hrane,
– izrađuje godišnje planove inspekcijskih nadzora i drugih službenih kontrola i planove monitoringa te izvješćuje o njima,
– osigurava financiranje inspekcijskih nadzora i drugih službenih kontrola predmeta opće uporabe,
– izrađuje plan praćenja za pošiljke iz uvoza na temelju procjene rizika u skladu s člankom 11. stavkom 3., a u vezi s člankom 25. stavkom 3. Uredbe (EU) 2019/1020,
– izrađuje procedure za provedbu inspekcijskih nadzora i drugih službenih kontrola.
Članak 3. (NN 53/22)
Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakonu imaju sljedeće značenje:
1. predmeti opće uporabe su materijali i predmeti koji dolaze u neposredan dodir s hranom, materijali i predmeti koji dolaze u dodir s vodom za ljudsku potrošnju i predmeti široke potrošnje,
2. materijali i predmeti koji dolaze u neposredan dodir s hranom su materijali i predmeti definirani Uredbom (EZ) br. 1935/2004 i proizvodi namijenjeni dojenčadi i djeci mlađoj od tri godine za olakšavanje hranjenja i sisanja, umirivanja i spavanja (dude varalice),
3. materijali i predmeti koji dolaze u dodir s vodom za ljudsku potrošnju obuhvaćaju materijale i predmete čiji su parametri sukladnosti uređeni propisima o vodi za ljudsku potrošnju,
4. predmeti široke potrošnje su:
– posuđe, pribor, oprema i uređaji za proizvodnju predmeta opće uporabe,
– ambalaža za predmete opće uporabe,
– dječje igračke,
– kozmetički proizvodi kako su propisani Uredbom (EZ) br. 1223/2009,
– deterdženti kako su propisani Uredbom (EZ) br. 648/2004, uključujući i one koji se koriste u proizvodnji i stavljanju hrane na tržište, uključujući i ostala sredstva za održavanje čistoće u kućanstvu i u industriji koja nisu uređena navedenom Uredbom te proizvodi koji djeluju protiv štetnih organizama fizičkim ili mehaničkim djelovanjem,
– duhan, duhanski i srodni proizvodi i pribor za pušenje (pribor koji pri pušenju dolazi u dodir s ustima i usnom šupljinom: lula i cigaretnik – usnik) kako su uređeni ovim Zakonom i propisima kojima se uređuje ograničavanje uporabe duhanskih i srodnih proizvoda,
– određeni predmeti i sredstva koja pri uporabi dolaze u neposredan dodir s kožom i/ili sluznicom, uključujući i proizvode za zabavu odraslih i predmete za ukrašavanje lica i tijela (npr. tetovaža, piercing i trajna šminka), nakit i imitacija nakita,
5. proizvodnja predmeta opće uporabe je njihova priprema, obrada, prerada, dorada i pakiranje te čuvanje kod proizvođača,
6. stavljanje na tržište predmeta opće uporabe je prijevoz, skladištenje, prodaja, korištenje, odnosno uporaba predmeta opće uporabe u pružanju usluga, kao i svaki drugi način njihova stavljanja na tržište, uključujući i njihov uvoz ili izvoz,
7. subjekt u poslovanju s predmetima opće uporabe je pravna ili fizička osoba registrirana za obavljanje djelatnosti proizvodnje i/ili uvoza i/ili distribucije i/ili prodaje predmeta opće uporabe,
8. poslovanje s predmetima opće uporabe je poslovni postupak, bez obzira na to je li poduzet zbog ostvarivanja dobiti ili nije, javni ili privatni, u sklopu kojeg se izvršavaju poslovi vezani za bilo koju fazu proizvodnje, prerade, skladištenja, uvoza, prijevoza ili distribucije predmeta opće uporabe,
9. sustavno laboratorijsko ispitivanje radi praćenja zdravstvene ispravnosti, odnosno sukladnosti predmeta opće uporabe (monitoring) je provođenje niza planiranih aktivnosti koje se odnose na uzimanje uzoraka za ispitivanje i praćenje različitih parametara u određenom vremenskom intervalu zbog uvida u zdravstvenu ispravnost i sukladnost predmeta opće uporabe i njihov mogući štetni utjecaj na zdravlje ljudi, kao i uvid u pravilnu primjenu važećih propisa,
10. povrat je svaka mjera usmjerena na povrat od korisnika/potrošača zdravstveno neispravnog, odnosno nesukladnog predmeta opće uporabe koji je već dostupan krajnjem korisniku/potrošaču,
11. ocjenjivanje sukladnosti je ocjenjivanje sukladnosti kako je propisano Uredbom (EU) 765/2008,
12. proizvod koji predstavlja rizik je proizvod kako je propisano Uredbom (EU) 2019/1020,
13. proizvod koji predstavlja ozbiljan rizik je proizvod kako je propisano Uredbom (EU) 2019/1020,
14. krajnji korisnik je bilo koja fizička ili pravna osoba kako je propisano Uredbom (EU) 2019/1020,
15. opoziv je bilo koja mjera kako je propisano Uredbom (EU) 2019/1020,
16. povlačenje je bilo koja mjera kako je propisano Uredbom (EU) 2019/1020,
17. pružatelj usluga provođenja narudžbi je subjekt u poslovanju s predmetima opće uporabe kako je propisano Uredbom (EU) 2019/1020,
18. sljedivost proizvoda je postupak kojim subjekt identificira subjekte u poslovanju od kojih se određeni predmeti opće uporabe dobavljaju i kojima se predmeti opće uporabe isporučuju, odnosno mogućnost sljedivosti i praćenja predmeta opće uporabe kroz sve faze proizvodnje, prerade i distribucije,
19. dobra proizvođačka praksa je sustav samokontrole subjekta koji podrazumijeva ujednačenu proizvodnju i kontrolu proizvoda prema pravilima koja se na njih odnose te provjeru prikladnosti uporabe proizvoda sukladno njegovoj specifikaciji i namjeni.
II. OPĆI UVJETI KOJE MORAJU ISPUNJAVATI PREDMETI OPĆE UPORABE
Članak 4. (NN 53/22)
(1) Na tržište se smije staviti samo zdravstveno ispravan, odnosno sukladan predmet opće uporabe, tj. ispravan glede senzoričkih svojstava, vrste i sadržaja štetnih tvari, obavijesti o proizvodu, namjene, sastava i mikrobiološke ispravnosti tamo gdje je potrebno i koji ne može prouzročiti štetne utjecaje na zdravlje ljudi i okoliš, a sukladno ovome Zakonu i propisima kojima su uređene pojedine vrste predmeta opće uporabe.
(2) Svi subjekti odgovorni za proizvod koji posluju s predmetima opće uporabe prije stavljanja na tržište dužni su provjeriti podliježe li predmet opće uporabe obvezi izrade EU Izjave o sukladnosti i/ili tehničkoj dokumentaciji te ako podliježe, subjekt je obvezan osigurati za predmet opće uporabe EU Izjavu o sukladnosti i/ili tehničku dokumentaciju.
(3) Ako je zdravstveno neispravan, odnosno nesukladan predmet opće uporabe dio jedne proizvodne partije, serije ili pošiljke predmeta opće uporabe iste klase po kategoriji i opisu, smatra se da su svi predmeti opće uporabe iz te proizvodne partije, serije ili pošiljke zdravstveno neispravni, odnosno nesukladni.
Članak 5. (NN 53/22)
(1) Zdravstveno neispravnim odnosno nesukladnim smatra se predmet opće uporabe ako:
1. su predmetu opće uporabe sastav ili senzorička svojstva zbog fizikalnih, kemijskih, mikrobioloških ili drugih procesa izmijenjeni u tolikoj mjeri da nije prikladan za uporabu,
2. je po svojoj namjeni, sastavu, obliku ili načinu izrade i/ili obrade opasan za zdravlje kada se upotrebljava u svrhu za koju je namijenjen i na predviđeni način,
3. sadrži sastojke koji nisu dopušteni u predmetima opće uporabe ili ako ih sadrži u nedopuštenoj količini,
4. sadrži mikroorganizme u količinama većim od dopuštenih ili druge mikroorganizme štetne za zdravlje ljudi,
5. sadrži štetne tvari iznad dopuštenih količina,
6. sadrži prirodne toksične tvari u količinama štetnim za zdravlje ljudi,
7. u dodiru s hranom ili drugim predmetom opće uporabe otpušta štetne tvari u količinama većim od propisanih ili tvari koje mogu mijenjati senzorička svojstva hrane i/ili predmeta opće uporabe ili prelaze količine štetne za zdravlje ljudi,
8. sadrži radionuklide,
9. je mehanički onečišćen primjesama koje mogu biti štetne za zdravlje ljudi ili izazivaju odbojnost,
10. mu je istekao rok uporabe označen na obavijesti o proizvodu i onaj koji nema podatke o roku uporabe,
11. se utvrdi neispravnost, odnosno nesukladnost koja nije određena točkama 1. do 10. ovoga stavka, a za koju postoji osnovana sumnja da predstavlja rizik za zdravlje ljudi,
12. postoji opasnost za zdravlje krajnjeg korisnika zbog navoda ili oglašavanja krive namjene predmeta opće uporabe,
13. se ni na koji način ne može dokazati sljedivost proizvoda ili sirovine te njihova sukladnost s propisima.
(2) Zdravstveno neispravnim smatra se i predmet opće uporabe ako je neprikladan za stavljanje na tržište.
(3) Neprikladnim za stavljanje na tržište smatra se predmet opće uporabe ako:
1. mu sastav ne odgovara sastavu navedenom na obavijesti o proizvodu,
2. obavijest o proizvodu nije u skladu sa člankom 6. ovoga Zakona,
3. ne sadrži oznake i podatke propisane posebnim propisima koji uređuju zaštitu okoliša i gospodarenje otpadom.
Članak 6. (NN 53/22)
(1) Predmeti opće uporabe koji se stavljaju na tržište u Republici Hrvatskoj moraju imati istaknutu obavijest o proizvodu (deklaracija) na hrvatskom jeziku s podacima koji su propisani propisima kojima se uređuju pojedine vrste predmeta opće uporabe.
(2) Predmeti opće uporabe koji su obuhvaćeni člankom 4. stavkom 5. Uredbe (EU) 2019/1020 moraju, uz podatke propisane propisima kojima su uređene pojedine vrste predmeta opće uporabe, na tekstu označavanja proizvoda imati i obvezne podatke kako su navedeni u članku 4. stavku 4. Uredbe (EU) 2019/1020.
Članak 7. (NN 53/22)
(1) Predmeti opće uporabe moraju na obavijesti o proizvodu imati podatke o sastavu, odnosno podatke sukladno propisima kojima se uređuju pojedine vrste predmeta opće uporabe.
(2) Proizvodi koji se stavljaju na tržište i kao suveniri moraju imati na tekstu označavanja jasno navedenu namjenu proizvoda, osim ako je namjena proizvoda razvidna iz njihova izgleda.
(3) Proizvodi iz stavka 2. ovoga članka na tekstu označavanja moraju imati istaknuta upozorenja za sigurnu primjenu proizvoda.
Članak 8.
(1) Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti pojedinih vrsta materijala i predmeta koji dolaze u neposredan dodir s hranom donosi ministar nadležan za zdravstvo.
(2) Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti predmeta široke potrošnje donosi ministar nadležan za zdravstvo.
(3) Pravilnik o sigurnosti igračaka donosi ministar nadležan za zdravstvo.
(4) Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati zdravstvene ustanove i druge pravne osobe za provođenje zdravstvenog odgoja osoba koje obavljaju poslove u proizvodnji i prometu sredstava za održavanje osobne higijene, te fizičke osobe koje samostalno obavljaju djelatnost pružanja usluga njege ili uljepšavanja lica i tijela kao i osobe koje obavljaju poslove unošenja boja i stranih tijela u kožu i sluznice donosi ministar nadležan za zdravstvo.
7. Pravilnik o sigurnosti igračaka
Članak 9. (NN 53/22)
(1) Zabranjeno je označavanje, reklamiranje i prezentiranje predmeta opće uporabe na način koji bi potrošače mogao dovesti u zabludu glede stvarnog sastava, svojstava i namjene predmeta opće uporabe.
(2) Zabranjeno je pripisivanje i reklamiranje ljekovitog svojstva predmetima opće uporabe ili pripisivanje svojstava, prevencije, terapije i/ili liječenja bolesti.
(3) Zabranjeno je reklamiranje pribora za pušenje putem tiska, sredstava javnog priopćavanja, svih oblika reklame na javnim mjestima, objektima i sredstvima prometa, preko knjiga, časopisa, kalendara i odjevnih predmeta, te preko naljepnica, plakata i letaka ako su te naljepnice, plakati i leci odvojeni od ambalaže pribora za pušenje.
(4) Reklamiranjem proizvoda iz stavka 3. ovoga članka smatraju se svi oblici izravnoga i neizravnoga reklamiranja, uključujući izlaganje proizvoda te isticanje naziva proizvođača pribora iz stavka 3. ovoga članka u reklamne svrhe, kao i dijeljenje u reklamne svrhe.
(5) Odredba stavka 3. ovoga članka ne odnosi se na stručne knjige, časopise i druge stručne publikacije u kojima se objavljuju obavijesti o svojstvima pribora iz stavka 3. ovoga članka ako su te stručne publikacije namijenjene isključivo proizvođačima ili prodavačima tih proizvoda koje moraju biti zapakirane u neprozirnu foliju zatvorenu s obiju strana.
Članak 10. (NN 53/22)
(1) Ako subjekt u poslovanju s predmetima opće uporabe koji predmete proizvodi ili stavlja na tržište sazna ili opravdano posumnja da predmet opće uporabe koji je proizveo ili stavio na tržište ne udovoljava zahtjevima zdravstvene ispravnosti, odnosno sukladnosti propisanim ovim Zakonom i propisima kojima su uređene pojedine vrste predmeta opće uporabe, obvezan je bez odgode obustaviti proizvodnju predmeta opće uporabe, povući ih s tržišta te osigurati njihovo povlačenje od potrošača, i to u slučajevima kada su promijenili vlasnika te na učinkovit način provesti opoziv proizvoda i o tome izvijestiti Državni inspektorat u roku od 72 sata.
(2) Obveza iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na ovlaštene laboratorije iz članka 19. ovoga Zakona koji su po spoznaji okolnosti, odnosno osnovane sumnje iz stavka 1. ovoga članka obvezni o tome obavijestiti ministarstvo nadležno za zdravstvo.
Članak 10.a (NN 53/22)
(1) Duhan, duhanski i srodni proizvodi prilikom proizvodnje i stavljanja na tržište moraju ispunjavati uvjete propisane propisima kojima je uređena proizvodnja i ograničavanje uporabe duhanskih i srodnih proizvoda.
(2) Pribor za pušenje te cigaretni papir koji pri pušenju dolazi u dodir s ustima i usnom šupljinom moraju prilikom stavljanja na tržište zadovoljiti uvjete propisane pravilnikom iz članka 8. stavka 2. ovoga Zakona.
(3) Uzorkovanje radi dokazivanja sukladnosti duhana, duhanskih i srodnih proizvoda te proizvoda iz stavka 2. ovoga članka provodi se u skladu s člankom 23. ovoga Zakona.
III. SUSTAV KONTROLE
Članak 11.
Sustav kontrole obuhvaća nadzor nad proizvodnjom i stavljanjem na tržište predmeta opće uporabe.
A. NADZOR NAD PROIZVODNJOM I STAVLJANJEM NA TRŽIŠTE
Članak 12. (NN 53/22)
(1) Inspekcijski nadzor i druge službene kontrole predmeta opće uporabe obuhvaćaju sve faze stavljanja na tržište predmeta opće uporabe uključujući i nadzor prodaje na daljinu (u daljnjem tekstu: internetska prodaja).
(2) Nadzor nad proizvodnjom predmeta opće uporabe obuhvaća unutarnji i inspekcijski nadzor, a nadzor nad stavljanjem na tržište predmeta opće uporabe obuhvaća inspekcijski nadzor i druge službene kontrole predmeta opće uporabe..
Članak 13.
Unutarnji nadzor podrazumijeva obvezu proizvođača za:
– vođenjem dokumentacije o nabavi i ispravnosti sirovina i ambalaže,
– provođenjem sustavne kontrole uvjeta proizvodnje u vezi s prostorom, opremom, priborom, radnicima i prijevozom u postupku proizvodnje i
– provođenjem sustavne kontrole gotovog proizvoda.
(1) Inspekcijski nadzor obuhvaća kontrolu provođenja unutarnjeg nadzora, uvjeta proizvodnje, kao i kontrolu svih faza proizvodnog postupka, kontrolu gotovog proizvoda, uzimanje uzoraka za analizu te nadzor nad stavljanjem na tržište predmeta opće uporabe.
(2) Inspekcijski nadzor obavljaju sanitarni inspektori Državnog inspektorata.
Članak 15. (NN 53/22)
(1) Za obavljanje djelatnosti proizvodnje i stavljanja na tržište predmeta opće uporabe subjekt u poslovanju s predmetima opće uporabe mora imati poslovni prostor koji mora ispunjavati sanitarno-tehničke i higijenske uvjete te druge uvjete sukladno zakonu kojim se uređuje područje zaštite pučanstva od zaraznih bolesti.
(2) Svi proizvođači predmeta opće uporabe obvezni su svoju djelatnost prijaviti ministarstvu nadležnom za zdravstvo u skladu s pravilnikom iz stavka 4. ovoga članka i pravilnikom kojim se uređuje područje materijala i predmeta koji dolaze u neposredan dodir s hranom.
(3) Ministarstvo nadležno za zdravstvo izdaje potvrdu o evidenciji proizvođača predmeta opće uporabe.
(4) Pravilnik o posebnim zahtjevima za proizvodnju i stavljanje na tržište predmeta opće uporabe donosi ministar nadležan za zdravstvo.
8. Pravilnik o posebnim uvjetima za proizvodnju i stavljanje na tržište predmeta opće uporabe
Članak 16. (NN 53/22)
(1) Prijevoz predmeta opće uporabe mora se obavljati na način i pod uvjetima da ne utječe na njihovu zdravstvenu ispravnost, odnosno sukladnost.
(2) Brisan.
Članak 17. (NN 53/22)
(1) Osobe u proizvodnji kozmetičkih proizvoda te posuđa i pribora za jelo za jednokratnu uporabu, koje na svojim radnim mjestima dolaze u neposredan dodir s navedenim proizvodima moraju nositi posebnu radnu odjeću koju moraju održavati čistom, a gdje je to potrebno i radnu obuću kojom se osiguravaju sigurni uvjeti proizvodnje.
(2) Radna odjeća i obuća osoba iz stavka 1. ovoga članka ne smije se upotrebljavati izvan radnih prostora.
Članak 18. (NN 53/22)
(1) Subjekt u poslovanju s predmetima opće uporabe, koji proizvodi ili uvozi predmete opće uporabe, obvezan je obavljati laboratorijsko ispitivanje proizvoda i voditi zapise o obavljenim ispitivanjima.
(2) Subjekti iz stavka 1. ovoga članka kao i distributeri proizvoda moraju imati uspostavljen dokumentirani sustav sljedivosti s ciljem utvrđivanja svih poslovnih subjekata od kojih su proizvodi nabavljeni, kao i svih subjekata kojima su isporučeni.
Članak 19. (NN 53/22)
(1) Laboratorijska ispitivanja zdravstvene ispravnosti, odnosno sukladnosti predmeta opće uporabe mogu obavljati:
1. ispitni laboratoriji proizvođača za kontrolu vlastitih proizvoda,
2. ovlašteni laboratorij za potrebe inspekcijskih nadzora i službenih kontrola,
3. referentni laboratoriji.
(2) Laboratorijska ispitivanja iz stavka 1. ovoga članka mogu obavljati zdravstvene ustanove i druge pravne osobe.
(3) Laboratoriji iz stavka 1. točaka 2. i 3. ovoga članka moraju biti akreditirani i ispunjavati pravilnikom propisane uvjete glede prostora, radnika i opreme.
(4) Ovlašteni laboratoriji iz stavka 1. točaka 2. i 3. ovoga članka obvezni su Državnom inspektoratu i ministarstvu nadležnom za zdravstvo dostavljati polugodišnja i godišnja izvješća o zdravstvenoj ispravnosti, odnosno sukladnosti uzoraka predmeta opće uporabe uzetih u okviru službenih kontrola.
(5) Sadržaj izvješća i način izvješćivanja provode se na način na koji to traže tijela iz stavka 4. ovoga članka.
(6) Pravilnik iz stavka 3. ovoga članka donosi ministar nadležan za zdravstvo.
(7) Ministar nadležan za zdravstvo rješenjem utvrđuje koje zdravstvene i druge pravne osobe ispunjavaju uvjete iz stavka 3. ovoga članka.
(8) Protiv rješenja iz stavka 7. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
(9) Popis zdravstvenih i drugih pravnih osoba koje imaju rješenje ministra nadležnog za zdravstvo iz stavka 7. ovoga članka objavljuje se na mrežnim stranicama ministarstva nadležnog za zdravstvo.
(10) Ovlašteni laboratoriji iz stavka 1. točaka 2. i 3. ovoga članka obvezni su dostaviti Državnom inspektoratu kao tijelu za nadzor tržišta uz svaki Ispitni izvještaj prema kojem je uzorak neispravan odnosno nesukladan izrađenu procjenu rizika za taj proizvod primjenjujući opću komplementarnu tehnologiju za procjenu rizika sukladno Dodatku VI. dijelu III. Provedbene odluke Komisije (EU) br. 2019/417.
(11) Nesukladne nalaze ovlašteni laboratoriji iz stavka 1. točaka 2. i 3. ovoga članka dužni su dostaviti Državnom inspektoratu elektroničkim putem u roku ne dužem od 72 sata.
(12) Ovlašteni laboratoriji iz stavka 1. točaka 2. i 3. ovoga članka obvezni su Državnom inspektoratu kao tijelu za nadzor tržišta odmah po završetku analize dostaviti sve relevantne podatke o analizi i rezultatima i kroz uspostavljene informatičke sustave na način kako se od njih zahtijeva.
(13) U slučaju ispitivanja duhanskih i srodnih proizvoda na parametre katran, nikotin i ugljikov monoksid laboratoriji iz stavka 1. točaka 2. i 3. ovoga članka trebaju ispunjavati i uvjete u pogledu akreditacije laboratorija te mjerenje i točnost mjerenja za navedene parametre provesti u skladu s ISO normama kako je uređeno propisima kojima je uređeno ograničavanje uporabe duhanskih i srodnih proizvoda.
B. MONITORING
(1) Državni inspektorat izrađuje i provodi program monitoringa predmeta opće uporabe koji se temelji na procjeni rizika uz poštivanje kriterija iz članka 11. stavka 3. Uredbe (EU) 2019/1020 i po propisima kojima su uređene službene kontrole hrane.
(2) Program iz stavka 1. ovoga članka izrađuje se u suradnji sa zavodima za javno zdravstvo.
(3) Državni inspektorat sudjeluje u projektima zajedničkog nadzora tržišta Europske unije u skladu s člankom 31. stavkom 2. točkom d) Uredbe (EU) 2019/1020 u kojem slučaju se uzorci dostavljaju u ovlaštene laboratorije na području Europske unije koje je odredila Europska komisija, a koji se u smislu ovoga Zakona smatraju službenim laboratorijima.
(4) Na postupak uzorkovanja i postupanja u slučaju iz stavka 3. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ovoga Zakona.
(1) Nadležni sanitarni inspektor Državnog inspektorata iz članka 41. ovoga Zakona u obavljanju inspekcijskog nadzora, radi provjere zdravstvene ispravnosti, odnosno sukladnosti, ima pravo uzimati uzorke predmeta opće uporabe u proizvodnji i na tržištu te pri uvozu, a što uključuje i kupnju proizvoda na internetu pod tajnim identitetom, uključujući i sirovine u postupku proizvodnje, te ih dati na ispitivanje u ovlašteni laboratorij za potrebe inspekcijskih nadzora i službenih kontrola.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako se radi o dokazivanju parametara za koje ne postoji službeni laboratorij, uzorak će biti poslan u laboratorij koji je osposobljen provesti analizu uzorka.
(3) Nadležni sanitarni inspektor Državnog inspektorata iz članka 41. ovoga Zakona ovlašten je u obavljanju inspekcijskog nadzora koristiti sve propisane ovlasti iz članka 14. stavaka 4. i 5. Uredbe (EU) 2019/1020, kao i pregledati sve radne i pomoćne prostorije, prostore, dokumentaciju, propisane evidencije, odnosno zapise, opremu, predmete opće uporabe te predmete rada i poslovanja, koji su podvrgnuti inspekcijskom nadzoru te uzimati uzorke za analizu, uzimati izjave odgovornih radnika i iskaze svjedoka, a prema potrebi koristiti i usluge istaknutih stručnjaka i laboratorija iz članka 19. stavka 1. točaka 2. i 3. ovoga Zakona, kao i utvrđivati identitet osoba kada je to u interesu inspekcijskog nadzora.
(4) U svrhu provedbe nadzora označavanja, reklamiranja i prezentiranja predmeta opće uporabe koji se provodi tajnom kupnjom proizvoda na internetu uzorak se nužno ne dostavlja u ovlašteni laboratorij ako nadležni sanitarni inspektor Državnog inspektorata iz članka 41. ovoga Zakona neposrednim inspekcijskim nadzorom može utvrditi sve relevantne činjenice za utvrđivanje sukladnosti proizvoda u pogledu označavanja, reklamiranja i prezentiranja predmeta opće uporabe.
Članak 22. (NN 114/18)
(1) Uzorci uzeti za analizu evidentiraju se zapisnički i plombiraju od strane nadležnog sanitarnog inspektora iz članka 41. ovoga Zakona.
(2) Subjekti u poslovanju s predmetima opće uporabe obvezni su nadležnim inspektorima dati besplatno na raspolaganje potrebne količine predmeta opće uporabe kao uzorke za laboratorijsko ispitivanje.
(3) Pravilnik o provođenju sustavnog praćenja zdravstvene ispravnosti, odnosno sukladnosti predmeta opće uporabe donosi ministar nadležan za zdravstvo.
C. UZORKOVANJE PREDMETA OPĆE UPORABE ZA POTREBE INSPEKCIJSKIH NADZORA
(1) Nadležni sanitarni inspektori iz članka 41. ovoga Zakona obvezni su uzorak predmeta opće uporabe uzet za analizu dostaviti u ovlašteni laboratorij za potrebe inspekcijskih nadzora i službenih kontrola.
(2) Ovlašteni laboratorij za potrebe inspekcijskih nadzora i službenih kontrola kojem je uzorak dostavljen, obvezan je obaviti analizu uzorka, a nakon završetka analize izraditi analitičko izvješće i dostaviti ga inspektoru koji je dostavio uzorak.
(3) Analitičko izvješće mora sadržavati podatke o uvozniku i proizvođaču, datum dostave uzorka, datum početka i završetka analize te rezultate analize, odnosno mišljenje je li uzorak ispravan/neispravan, odnosno sukladan/nesukladan, a ako je neispravan ili nesukladan, zbog čega je neispravan, odnosno nesukladan.
(4) Inspektor iz stavka 1. ovoga članka obvezan je o rezultatu analize obavijestiti subjekt u poslovanju s predmetima opće uporabe, od kojeg je uzorak uzet.
(5) U slučaju kupnje predmeta opće uporabe putem internetske prodaje nadležni sanitarni inspektor Državnog inspektorata iz članka 41. ovoga Zakona naručuje uzorak kao tajni kupac.
(6) O uzetom uzorku predmeta opće uporabe iz stavka 5. ovoga članka nadležni sanitarni inspektor Državnog inspektorata iz članka 41. ovoga Zakona sastavlja zapisnik uz ispis dokaza o narudžbi i isporuci robe.
(7) Nakon prispijeća uzorka predmeta opće uporabe iz stavka 5. ovoga članka nadležni sanitarni inspektor Državnog inspektorata iz članka 41. ovoga Zakona obavještava odgovornu osobu za predmet opće uporabe da je naručena roba predmet službene kontrole.
(8) Prispjeli uzorak predmeta opće uporabe iz stavka 5. ovoga članka nadležni sanitarni inspektor Državnog inspektorata iz članka 41. ovoga Zakona fotografira i dostavlja na analizu u ovlašteni laboratorij.
(9) Troškove kupnje iz stavka 5. ovoga članka i analize uzorka iz stavka 8. ovoga članka snosi Državni inspektorat ako je uzorak sukladan.
(1) Troškove ispitivanja zdravstvene ispravnosti, odnosno sukladnosti predmeta opće uporabe snosi subjekt u poslovanju s predmetima opće uporabe koji ih proizvodi ili stavlja na tržište, ako su uzorci neispravni, odnosno nesukladni.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka sve troškove ispitivanja zdravstvene ispravnosti odnosno sukladnosti predmeta opće uporabe prilikom njihovog uvoza snosi subjekt u poslovanju s predmetima opće uporabe koji ih uvozi.
(3) Troškove sustavnog praćenja zdravstvene ispravnosti, odnosno sukladnosti predmeta opće uporabe iz članka 20. ovoga Zakona i ispitivanja zdravstvene ispravnosti, odnosno sukladnosti predmeta opće uporabe iz članka 21. ovoga Zakona ako su uzorci predmeta opće uporabe ispravni snosi Državni inspektorat.
(4) Troškovi ispitivanja mikrobiološke čistoće predmeta opće uporabe iz članka 26. stavka 5. ovoga Zakona, provedene na zahtjev nadležnog sanitarnog inspektora iz članka 41. ovoga Zakona, podmiruju se na isti način kao i troškovi iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
Članak 25.
Deterdženti koji se proizvode i stavljaju na tržište Republike Hrvatske moraju ispunjavati uvjete propisane Uredbom (EZ) br. 648/2004.
Članak 26. (NN 53/22)
(1) Kozmetički proizvodi koji se proizvode i stavljaju na tržište Republike Hrvatske moraju ispunjavati uvjete i biti registrirani kako je propisano Uredbom (EZ) br. 1223/2009.
(2) Kozmetički proizvodi prilikom stavljanja na tržište moraju udovoljavati mikrobiološkim parametrima zdravstvene ispravnosti navedenima u Smjernicama za ispitivanje kozmetičkih sastojaka i njihovu sigurnosnu evaluaciju (smjernice SCCS) za pojedine kategorije proizvoda.
(3) Subjekt koji proizvodi kozmetičke proizvode, ako je primjenjivo, uzimajući u obzir veličinu i vrstu poslovanja, mora imati najmanje jednog radnika medicinskog, zdravstvenog, farmaceutsko-biokemijskog, kemijskog ili srodnog usmjerenja pod čijim nadzorom se obavlja proizvodnja.
(4) Obavljanje djelatnosti proizvodnje i stavljanja na tržište kozmetičkih proizvoda mora se provoditi u skladu s načelima dobre proizvođačke prakse za ovu vrstu proizvoda.
(5) Subjekt u poslovanju koji proizvodi kozmetičke proizvode obvezan je ispitivati mikrobiološku čistoću opreme, pribora i ruku osoba u proizvodnji u skladu s pravilnikom o opsegu i učestalosti ispitivanja mikrobiološke čistoće koji se odnosi na objekte iz nadležnosti sanitarne inspekcije.
Članak 27. (NN 53/22)
(1) Materijali i predmeti koji dolaze u neposredan dodir s hranom koji se proizvode i stavljaju na tržište Republike Hrvatske moraju ispunjavati uvjete propisane Uredbom (EZ) br. 1935/2004, Uredbom (EZ) br. 1895/2005, Uredbom (EZ) br. 450/2009, Uredbom (EZ) br. 282/2008 i Uredbom (EU) br. 10/2011.
(2) U obavljanju inspekcijskog nadzora i drugih službenih kontrola nad uvozom, proizvodnjom i stavljanjem na tržište materijala i predmeta koji dolaze u neposredan dodir s hranom na odgovarajući način primjenjuju se odredbe Uredbe (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima kojima se osigurava primjena propisa o hrani i hrani za životinje, pravila o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja, o izmjeni uredaba (EZ) br. 999/2001, (EZ) br. 396/2005, (EZ) br. 1069/2009, (EZ) br. 1107/2009, (EU) br. 1151/2012, (EU) br. 652/2014, (EU) 2016/429 i (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća, uredaba Vijeća (EZ) br. 1/2005 i (EZ) br. 1099/2009 i direktiva Vijeća 98/58/EZ, 1999/74/EZ, 2007/43/EZ, 2008/119/EZ i 2008/120/EZ te o stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 854/2004 i (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 89/608/EEZ, 89/662/EEZ, 90/425/EEZ, 91/496/EEZ, 96/23/EZ, 96/93/EZ i 97/78/EZ te Odluke Vijeća 92/438/EEZ (Uredba o službenim kontrolama) (SL L 95, 7. 4. 2017.; u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2017/625).
(3) Obavljanje djelatnosti proizvodnje i stavljanja na tržište materijala i predmeta koji dolaze u neposredan dodir s hranom mora biti u skladu Uredbom (EZ) br. 2023/2006.
(4) Materijalima i predmetima koji dolaze u neposredan dodir s hranom mogu se dodavati aditivi, djelatne i druge tvari u skladu s dobrom proizvođačkom praksom sukladno Uredbi (EZ) br. 2023/2006.
(5) Materijali i predmeti koji dolaze u neposredan dodir s hranom koji se izvoze iz Republike Hrvatske u treće zemlje te subjekti koji su izvoznici takvih materijala i predmeta prolaze postupak službenog certificiranja kako je uređeno propisima kojima su uređene službene kontrole hrane.
(6) Iznimno od članka 23. ovoga Zakona, postupak uzorkovanja materijala i predmeta koji dolaze u neposredan dodir s hranom provodi se u skladu s propisima kojima su uređene službene kontrole hrane.
(7) Predmet opće uporabe koji služi kao prijevozno sredstvo za prijevoz hrane (cisterna za prijevoz tekuće hrane) ne smije se upotrebljavati u druge svrhe i ne smije utjecati na zdravstvenu ispravnost hrane.
(8) Ako posebnim propisima nije uređeno stavljanje na tržište materijala i predmeta koji dolaze u neposredan dodir s hranom, primjenjuju se relevantne europske smjernice i vodiči.
(9) Na materijale i predmete u dodiru s vodom za ljudsku potrošnju u pogledu parametara zdravstvene ispravnosti i metoda analize te ostalih obveza primjenjuju se i odredbe propisa kojima je uređeno područje vode za ljudsku potrošnju.
D. INSPEKCIJSKI NADZOR NAD UVOZOM IZ TREĆIH DRŽAVA
(1) Inspekcijski nadzor nad predmetima opće uporabe koji se uvoze iz trećih država radi stavljanja na tržište Europske unije, obavlja se na graničnom prijelazu i drugim mjestima koje uredbom utvrdi Vlada Republike Hrvatske.
(2) Inspekcijski nadzor iz stavka 1. ovoga članka obavlja granični sanitarni inspektor Državnog inspektorata.
(3) Inspektor iz stavka 2. ovoga članka obavlja nadzor nad sanitarno-tehničkim i higijenskim uvjetima skladištenja predmeta opće uporabe u postupku odobravanja carinskih skladišta, o čemu izdaje potvrde o ispunjavanju propisanih uvjeta.
Članak 29. (NN 53/22)
(1) Predmeti opće uporabe koji se uvoze iz trećih država moraju ispunjavati uvjete propisane ovim Zakonom te propisima kojima su uređene pojedine vrste predmeta opće uporabe.
(2) Granični sanitarni inspektor Državnog inspektorata neće dopustiti puštanje predmeta opće uporabe u slobodni promet u slučaju utvrđivanja zdravstvene neispravnosti proizvoda i/ili okolnosti propisanih člankom 26. stavkom 1. Uredbe (EU) 2019/1020.
(3) Uvoznik ima rok od četiri radna dana od utvrđene nesukladnosti za pošiljku da otkloni utvrđene nedostatke opisane u članku 26. stavku 1. točkama a) do d) Uredbe (EU) 2019/1020, u protivnom se uvoz pošiljke odbija.
Članak 30. (NN 114/18)
(1) Subjekt u poslovanju s predmetima opće uporabe koji obavlja djelatnost uvoza predmeta opće uporabe iz treće države obvezan je, prije carinjenja, u mjestu u kojem se obavlja inspekcijski nadzor, odnosno u drugom mjestu carinjenja, podnijeti graničnom sanitarnom inspektoru Državnog inspektorata zahtjev za pregled pošiljke koju uvozi radi utvrđivanja zdravstvene ispravnosti, odnosno sukladnosti.
(2) Carinska tijela ne mogu obaviti carinjenje dok od inspektora iz stavka 1. ovoga članka ne dobiju rješenje da pošiljka, u vezi sa zdravstvenom ispravnosti, odnosno sukladnosti, odgovara propisanim uvjetima za takve predmete opće uporabe.
(3) Carinska tijela obvezna su, u okviru svojih prava i dužnosti, omogućiti inspektoru iz stavka 1. ovoga članka uvid u dokumentaciju i nesmetano obavljanje inspekcijskog nadzora nad zdravstvenom ispravnošću, odnosno sukladnošću pošiljaka, koje se nalaze pod carinskim nadzorom i pružiti pomoć u provođenju naređenih mjera.
(1) Iznimno od članka 30. ovoga Zakona, carinska tijela mogu na zahtjev uvoznika iz treće države, na temelju suglasnosti graničnog sanitarnog inspektora Državnog inspektorata, na granici ocariniti pošiljku i bez dokaza o njezinoj zdravstvenoj ispravnosti, odnosno sukladnosti ako je pošiljka podvrgnuta inspekcijskom nadzoru.
(2) Suglasnost iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se sanitarnom inspektoru Državnog inspektorata nadležnom za obavljanje inspekcijskog nadzora u mjestu isporuke, odnosno skladištenja i pošiljka ostaje pod nadzorom sanitarnog inspektora Državnog inspektorata do dobivanja rezultata analiza, u kojem slučaju nadležni sanitarni inspektor Državnog inspektorata iz članka 41. ovoga Zakona donosi rješenje o zabrani raspolaganja i stavljanja na tržište predmeta opće uporabe do okončanja analize.
(3) Suglasnost iz stavka 1. ovoga članka sadrži i podatke o mjestu i uvjetima skladištenja, načinu prijevoza i obvezama skladištara i uvoznika iz treće države te druge uvjete važne za očuvanje zdravstvene ispravnosti, odnosno sukladnosti pošiljke.
(4) Uvoznik iz treće države ne smije stavljati na tržište ni prerađivati pošiljku iz stavka 1. ovoga članka do donošenja rješenja kojim se utvrđuje da je pošiljka zdravstveno ispravna, odnosno sukladna.
(5) Ako se laboratorijskim ispitivanjima utvrdi da pošiljka iz stavka 1. ovoga članka, u vezi zdravstvene ispravnosti, odnosno sukladnosti, ne ispunjava propisane uvjete, uvoznik će o svojemu trošku postupiti u skladu s rješenjem donesenim na temelju ovlasti iz članka 35. ovoga Zakona.
Članak 32. (NN 53/22)
(1) Troškove inspekcijskog nadzora i utvrđivanja zdravstvene ispravnosti, odnosno sukladnosti predmeta opće uporabe koji se uvoze iz trećih država snosi uvoznik.
(2) Visinu naknade i način plaćanja troškova službenih kontrola predmeta opće uporabe koji se uvoze u Republiku Hrvatsku te drugih troškova iz članka 15. Uredbe (EU) 2019/1020 pravilnikom propisuje glavni državni inspektor.
(3) Sredstva prikupljena u skladu s pravilnikom iz stavka 2. ovoga članka prihod su državnog proračuna.
Članak 33.
Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se i na predmete opće uporabe koji se uvoze u slobodne carinske zone ili u konsignacijska skladišta u Republici Hrvatskoj.
Članak 34.
(1) Trećom državom u smislu članaka 28. do 32. ovoga Zakona smatraju se države koje nisu članice Europske unije i Europskog gospodarskog prostora.
(2) Trećom državom ne smatra se Republika Turska sukladno Odluci br. 1/95 Vijeća o pridruživanju Europske unije i Republike Turske.
IV. OVLAŠTENJA NADLEŽNIH INSPEKTORA
(1) U obavljanju inspekcijskog nadzora nad proizvodnjom i stavljanjem na tržište predmeta opće uporabe, a radi osiguranja zdravstvene ispravnosti, odnosno sukladnosti predmeta opće uporabe, nadležni sanitarni inspektori Državnog inspektorata iz članka 41. ovoga Zakona imaju pravo i dužnost poduzimati sljedeće mjere:
1. privremeno zabraniti proizvodnju i stavljanje na tržište te uporabu predmeta opće uporabe za koje se posumnja da nisu zdravstveno ispravni, odnosno da nisu sukladni, dok se laboratorijskim ispitivanjima ne utvrdi njihova zdravstvena ispravnost, odnosno sukladnost,
2. zabraniti proizvodnju, stavljanje na tržište i uporabu zdravstveno neispravnih, odnosno nesukladnih predmeta opće uporabe,
3. narediti uništenje ili onemogućavanje uporabe zdravstveno neispravnih, odnosno nesukladnih predmeta opće uporabe,
4. narediti povlačenje s tržišta zdravstveno neispravnih, odnosno nesukladnih predmeta opće uporabe,
5. narediti povrat zdravstveno neispravnog, odnosno nesukladnog predmeta opće uporabe proizvođaču u slučajevima kada to ne predstavlja ugrožavanje javnozdravstvenog interesa,
6. narediti subjektu u poslovanju s predmetima opće uporabe da obavijesti potrošače o povlačenju zdravstveno neispravnih, odnosno nesukladnih predmeta opće uporabe,
7. zabraniti uvoz zdravstveno neispravnih, odnosno nesukladnih predmeta opće uporabe te narediti njihovo vraćanje pošiljatelju ili uništenje ako se pošiljka ne može vratiti pošiljatelju,
8. narediti otklanjanje nedostataka u proizvodnji i u postupku stavljanja na tržište predmeta opće uporabe te odrediti rok za njihovo otklanjanje,
9. privremeno zabraniti proizvodnju i stavljanje na tržište predmeta opće uporabe u slučaju neispunjavanja propisanih uvjeta, dok se isti ne ispune,
10. narediti davatelju medijskog prostora uklanjanje svih sadržaja, reklama ili uklanjanje mogućnosti kupnje proizvoda koji ne ispunjava uvjete zdravstvene ispravnosti, odnosno sukladnosti ili druge uvjete propisane ovim Zakonom ili propisima kojima se uređuju pojedine vrste predmeta opće uporabe,
11. privremeno zabraniti stavljanje na tržište proizvoda čije je označavanje, reklamiranje, prezentiranje i izlaganje protivno članku 9. ovoga Zakona.
(2) Mjere iz stavka 1. ovoga članka naređuju se rješenjem donesenim u upravnom postupku.
(3) Žalba protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka ne odgađa njegovo izvršenje.
(4) Nadležni sanitarni inspektor iz članka 41. ovoga Zakona naredit će mjeru iz stavka 1. točke 3. ovoga članka samo u krajnjem slučaju kada druge mjere nisu dovoljne za osiguranje zaštite zdravlja ljudi.
(5) Ako nadležni sanitarni inspektor Državnog inspektorata iz članka 41. ovoga Zakona u provedbi službene kontrole utvrdi da subjekt nije proveo mjere donesene u skladu sa stavkom 1. ovoga članka ili se na tržištu nalaze proizvodi nepoznatog subjekta čiji se identitet ne može utvrditi, a nesukladnost i rizik su takvi da ugrožavaju javnozdravstveni interes, nadležni sanitarni inspektor Državnog inspektorata iz članka 41. ovoga Zakona će u skladu s člankom 16. stavkom 5. Uredbe (EU) 2019/1020 o riziku obavijestiti javnost putem sredstava javnog priopćavanja i/ili na mrežnim stranicama Državnog inspektorata.
Članak 36. (NN 114/18)
(1) Nadležni sanitarni inspektori Državnog inspektorata iz članka 41. ovoga Zakona prilikom obavljanja nadzora nad proizvodnjom i stavljanjem na tržište predmeta opće uporabe imaju pravo i dužnost mjere iz članka 35. ovoga Zakona izreći usmeno u slučaju:
1. kada opasnost ili osnovana sumnja na opasnost za zdravlje ili život ljudi zahtijeva da se određena mjera poduzme odmah, bez odgađanja i
2. kada postoji opasnost ili osnovana sumnja na opasnost od prikrivanja, zamjene ili uništenja predmeta opće uporabe, stvari ili dokaza ako se mjera osiguranja ne poduzme odmah.
(2) Nadležni sanitarni inspektori Državnog inspektorata iz članka 41. ovoga Zakona, na zahtjev stranke, izdat će pisani otpravak usmenog rješenja u roku od osam dana. Usmeno rješenje mora se unijeti u zapisnik o izvršenom nadzoru.
Članak 37. (NN 114/18)
(1) Subjektu u poslovanju s predmetima opće uporabe od kojeg se uzima uzorak za laboratorijska ispitivanja, zbog sumnje u njegovu zdravstvenu ispravnost, odnosno sukladnost, izreći će se mjera zabrane stavljanja na tržište tih predmeta, te svako raspolaganje tim predmetom za ljudsku uporabu do okončanja laboratorijskih ispitivanja.
(2) Mjera iz stavka 1. ovoga članka izriče se usmenim rješenjem, ako su ispunjeni uvjeti iz članka 36. stavka 1. ovoga Zakona. Na usmeno rješenje primjenjuju se odredbe članka 35. ovoga Zakona.
(3) Nadležni sanitarni inspektori Državnog inspektorata iz članka 41. ovoga Zakona rješenjem o izvršenju odredit će izvršenje na način da se zdravstveno neispravni, odnosno nesukladni predmeti pod njegovim nadzorom na neškodljiv način unište:
1. ako od predmeta prijeti neposredna opasnost za zdravlje ljudi,
2. ako vlasnik predmeta opće uporabe ne dostavi, u roku koji mu inspektor odredi, prijedlog za preradu u druge svrhe i
3. ako ne preradi predmet opće uporabe u roku koji mu odredi inspektor.
(4) Troškove u vezi s uništavanjem i preradom predmeta opće uporabe u druge svrhe snosi subjekt u poslovanju s predmetima opće uporabe koji je zdravstveno neispravan, odnosno nesukladan predmet opće uporabe stavio na tržište.
(5) Zdravstveno neispravni, odnosno nesukladni predmet opće uporabe uništava se na neškodljiv način sukladno posebnim propisima koji uređuju zaštitu okoliša i gospodarenje otpadom.
Članak 37.a (NN 53/22)
(1) Kada nadležna sanitarna inspekcija Državnog inspektorata iz članka 41. ovoga Zakona tijekom inspekcijskog nadzora utvrdi da radnik nema potrebna znanja o općoj higijeni sukladno propisima kojima se uređuje područje zaštite pučanstva od zaraznih bolesti ili se kod subjekata koji nisu direktno odgovorni za proizvod utvrde nedostaci u EU Izjavi o sukladnosti i/ili tehničkoj dokumentaciji za proizvode u prometu, neće podnijeti optužni prijedlog za pokretanje prekršajnog postupka niti izdati prekršajni nalog ako:
– nadzirana pravna ili fizička osoba tijekom inspekcijskog nadzora, odnosno do donošenja rješenja o otklanjanju nedostataka otkloni nepravilnosti i nedostatke utvrđene u inspekcijskom nadzoru,
– je za utvrđene nepravilnosti doneseno rješenje, a nadzirana pravna osoba je postupila po izvršnom rješenju.
(2) Ako nadzirana osoba ne postupi na način opisan u stavku 1. ovoga članka, kao i u slučaju ponovnog utvrđenja istog prekršaja u roku od godine dana, nadležni sanitarni inspektor Državnog inspektorata iz članka 41. ovoga Zakona dužan je bez odgađanja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana završetka inspekcijskog nadzora, odnosno u roku od 15 dana od isteka roka za ispunjenje obveze, podnijeti optužni prijedlog za pokretanje prekršajnog postupka, odnosno izdati prekršajni nalog.
(3) Nadležni sanitarni inspektor Državnog inspektorata iz članka 41. ovoga Zakona neće pokrenuti prekršajni postupak ako je po zaprimljenoj RAPEX obavijesti na tržište stavljen nesukladan proizvod koji je predmet zabrane, ako je postupak uzorkovanja i/ili dokazivanja nesukladnosti provelo nadležno tijelo u drugoj državi članici Europske unije.
Članak 38. (NN 114/18)
Ako se za zdravstveno neispravne, odnosno nesukladne predmete opće uporabe može pretpostaviti da se nalaze na tržištu Republike Hrvatske, središnji ured Državnog inspektorata obvezan je o tome obavijestiti područne urede i ispostave područnih ureda Državnog inspektorata i Europsku komisiju.
Članak 39. (NN 114/18)
Ako nadležni sanitarni inspektori Državnog inspektorata iz članka 41. ovoga Zakona prilikom obavljanja nadzora nad proizvodnjom i stavljanjem na tržište predmeta opće uporabe pronađu zdravstveno neispravne, odnosno nesukladne predmete za koje se pretpostavlja da bi se mogli nalaziti na tržištu Republike Hrvatske, obvezni su o tome odmah obavijestiti Europsku komisiju.
Članak 40.
Mjere iz članaka 35. do 39. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju u obavljanju inspekcijskog nadzora nad primjenom izravno primjenjivih i neposredno obvezujućih propisa Europske unije.
Članak 41. (NN 114/18)
Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona u obavljanju nadzora nad proizvodnjom i stavljanjem na tržište predmeta opće uporabe obavljaju nadležni sanitarni inspektori i granični sanitarni inspektori Državnog inspektorata.
V. PREKRŠAJNE ODREDBE
Članak 42. (NN 53/22)
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba kao subjekt u poslovanju s predmetima opće uporabe ako:
1. stavi na tržište zdravstveno neispravan, odnosno nesukladan predmet opće uporabe protivno članku 4. stavku 1. ovoga Zakona,
2. postupi protivno članku 10. ovoga Zakona,
3. ne obavlja unutarnji nadzor sukladno članku 13. ovoga Zakona,
4. nadležnim inspektorima ne stavi besplatno na raspolaganje potrebne količine predmeta opće uporabe kao uzorke za laboratorijsko ispitivanje sukladno članku 22. stavku 2. ovoga Zakona,
5. proizvodi i stavlja na tržište deterdžente protivno posebnim uvjetima propisanim člankom 25. ovoga Zakona,
6. proizvodi i stavlja na tržište kozmetičke proizvode koji ne ispunjavaju uvjete kako je propisano Uredbom (EZ) br. 1223/2009 (članak 26. stavak 1.),
7. materijali i predmeti koji dolaze u neposredan dodir s hranom koji se proizvode i stavljaju na tržište Republike Hrvatske ne ispunjavaju uvjete propisane Uredbom (EZ) br. 1935/2004, Uredbom (EZ) br. 1895/2005, Uredbom (EZ) br. 450/2009, Uredbom (EZ) br. 282/2008 i Uredbom (EU) br. 10/2011 (članak 27. stavak 1.),
8. obavlja djelatnost proizvodnje i stavljanja na tržište materijala i predmeta koji dolaze u neposredan dodir s hranom koja nije u skladu s Uredbom (EZ) br. 2023/2006 (članak 27. stavak 3.),
9. su materijalima i predmetima koji dolaze u neposredan dodir s hranom dodani aditivi, djelatne i druge tvari koje nisu u skladu s dobrom proizvođačkom praksom sukladno Uredbi (EZ) br. 2023/2006 (članak 27. stavak 4.),
10. se predmet opće uporabe koji služi kao prijevozno sredstvo za prijevoz hrane (cisterna za prijevoz tekuće hrane) upotrebljava u druge svrhe koja utječe na zdravstvenu ispravnost hrane (članak 27. stavak 7.),
11. uveze predmete opće uporabe iz treće države nad kojima nije proveden pregled graničnog sanitarnog inspektora Državnog inspektorata radi utvrđivanja zdravstvene ispravnosti, odnosno sukladnosti pošiljke (članak 30. stavak 1.),
12. kao uvoznik stavi na tržište ili preradi pošiljku prije okončanja analize službenog uzorka (članak 31. stavak 4.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi – subjektu u poslovanju s predmetima opće uporabe novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 kuna fizička osoba kao subjekt u poslovanju s predmetima opće uporabe.
Članak 42.a (NN 53/22)
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba kao subjekt u poslovanju s predmetima opće uporabe ako:
1. stavi na tržište kao odgovorni subjekt predmet opće uporabe bez valjane EU Izjave o sukladnosti ili Izjave o svojstvima i tehničkoj dokumentaciji (članak 4. stavak 2.),
2. stavi na tržište predmet opće uporabe koji nema obavijest o proizvodu ili ima nedostatke u obavijesti o proizvodu (članak 6. stavak 1.),
3. stavi na tržište predmet opće uporabe koji je obuhvaćen člankom 4. stavkom 5. Uredbe (EU) 2019/1020, a koji na tekstu označavanja proizvoda nema obvezne podatke kako su navedeni u članku 4. stavku 4. Uredbe (EU) 2019/1020 (članak 6. stavak 2.),
4. stavi na tržište predmet opće uporabe koji na obavijesti o proizvodu nema podatke o sastavu, odnosno podatke sukladno propisima kojima se uređuju pojedine vrste predmeta opće uporabe (članak 7. stavak 1.),
5. stavi na tržište proizvode koji se stavljaju na tržište i kao suveniri, a koji nemaju na tekstu označavanja jasno navedenu namjenu proizvoda, osim ako je namjena proizvoda razvidna iz njihova izgleda (članak 7. stavak 2.),
6. stavi na tržište proizvode koji se stavljaju na tržište i kao suveniri, a koji nemaju na tekstu označavanja istaknuta upozorenja za sigurnu primjenu proizvoda (članak 7. stavak 3.),
7. označava, reklamira i prezentira predmete opće uporabe na način koji bi potrošače mogao dovesti u zabludu glede stvarnog sastava, svojstava i namjene (članak 9. stavak 1.),
8. pripisuje i reklamira ljekovita svojstva predmetima opće uporabe ili im pripisuje svojstva, prevencije, terapije i/ili liječenja bolesti (članak 9. stavak 2.),
9. reklamira pribor za pušenje putem tiska, sredstava javnog priopćavanja, svih oblika reklame na javnim mjestima, objektima i sredstvima prometa, preko knjiga, časopisa, kalendara i odjevnih predmeta, te preko naljepnica, plakata i letaka ako su te naljepnice, plakati i leci odvojeni od ambalaže pribora za pušenje (članak 9. stavak 3.),
10. prevozi predmete opće uporabe na način i pod uvjetima kojima utječe ili može utjecati na njihovu zdravstvenu ispravnost (članak 16.),
11. kao proizvođač ili uvoznik predmeta opće uporabe ne obavi laboratorijsko ispitivanje proizvoda i ne vodi zapise o obavljenim ispitivanjima (članak 18. stavak 1.),
12. proizvodi kozmetičke proizvode bez najmanje jednog radnika medicinskog, zdravstvenog, farmaceutsko-biokemijskog, kemijskog ili srodnog usmjerenja pod čijim nadzorom se obavlja proizvodnja (članak 26. stavak 3.),
13. ne ispita mikrobiološku čistoću opreme, pribora i ruku osoba u proizvodnji u skladu s pravilnikom o opsegu i učestalosti ispitivanja mikrobiološke čistoće koji se odnosi na objekte iz nadležnosti sanitarne inspekcije (članak 26. stavak 5.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi – subjektu u poslovanju s predmetima opće uporabe novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna fizička osoba kao subjekt u poslovanju s predmetima opće uporabe.
Članak 43. (NN 53/22)
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj subjekt u poslovanju s predmetima opće uporabe ako ne osigura, odnosno ne koristi čistu i prikladnu radnu odjeću i obuću (članak 17. stavak 1.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi u iznosu od 1.000,00 do 2.000,00 kuna.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i fizička osoba – obrtnik u iznosu od 1.000,00 do 2.000,00 kuna.
(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčana kazna u iznosu od 1.500,00 kuna na mjestu počinjenja prekršaja može se izreći pravnoj osobi.
(5) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčana kazna u iznosu od 500,00 kuna na mjestu počinjenja prekršaja može se izreći i odgovornoj osobi u pravnoj osobi.
(6) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčana kazna u iznosu od 500,00 kuna na mjestu počinjenja prekršaja može se izreći fizičkoj osobi kao subjektu u poslovanju s predmetima opće uporabe.
Članak 44. (NN 53/22)
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:
1. se inspekcijskim nadzorom utvrde nedostaci u provedbi uspostavljenog unutarnjeg nadzora i dobre proizvođačke prakse koji obuhvaćaju nedostatke u vođenju dokumentacije o nabavi i ispravnosti sirovina i ambalaže, provođenju sustavne kontrole uvjeta proizvodnje u vezi s prostorom, opremom, priborom, radnicima i prijevozom u postupku proizvodnje te u provođenju sustavne kontrole gotovog proizvoda (članak 13.),
2. subjekt u poslovanju s predmetima opće uporabe koji proizvodi ili uvozi predmete opće uporabe i distributeri proizvoda nemaju uspostavljen dokumentirani sustav sljedivosti s ciljem utvrđivanja svih poslovnih subjekata od kojih su proizvodi nabavljeni, kao i svih subjekata kojima su isporučeni (članak 18. stavak 2.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 2.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 2.000,00 kuna kaznit će se i fizička osoba kao subjekt u poslovanju s predmetima opće uporabe.
(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčana kazna u iznosu od 1.500,00 kuna na mjestu počinjenja prekršaja može se izreći pravnoj osobi.
(5) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčana kazna u iznosu od 500,00 kuna na mjestu počinjenja prekršaja može se izreći i odgovornoj osobi u pravnoj osobi.
(6) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčana kazna u iznosu od 500,00 kuna na mjestu počinjenja prekršaja može se izreći fizičkoj osobi kao subjektu u poslovanju s predmetima opće uporabe.
(7) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba – distributer koji ne stavlja prvi u lancu proizvod na tržište ako predmeti opće uporabe koji se stavljaju na tržište u Republici Hrvatskoj nemaju istaknutu obavijest o proizvodu (deklaracija) s podacima koji su propisani propisima kojima se uređuju pojedine vrste predmeta opće uporabe (članak 6. stavak 1.).
(8) Za prekršaj iz stavka 7. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 2.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(9) Za prekršaj iz stavka 7. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 2.000,00 kuna kaznit će se i fizička osoba kao subjekt u poslovanju s predmetima opće uporabe.
(10) Za prekršaj iz stavka 7. ovoga članka novčana kazna u iznosu od 1.500,00 kuna na mjestu počinjenja prekršaja može se izreći pravnoj osobi.
(11) Za prekršaj iz stavka 7. ovoga članka novčana kazna u iznosu od 500,00 kuna na mjestu počinjenja prekršaja može se izreći i odgovornoj osobi u pravnoj osobi.
(12) Za prekršaj iz stavka 7. ovoga članka novčana kazna u iznosu od 500,00 kuna na mjestu počinjenja prekršaja može se izreći fizičkoj osobi kao subjektu u poslovanju s predmetima opće uporabe.
(13) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba distributer koji stavlja prvi u lancu proizvod na tržište, odnosno proizvođač predmeta opće uporabe ako:
1. proizvodi i stavlja na tržište kozmetičke proizvode koji nisu registrirani sukladno Uredbi (EZ) br. 1223/2009 (članak 26. stavak 1.),
2. ne prijavi djelatnost proizvodnje ministarstvu nadležnom za zdravstvo u skladu s pravilnikom iz članka 15. stavka 4. ovoga Zakona i pravilnikom kojim se uređuje područje materijala i predmeta koji dolaze u neposredan dodir s hranom (članak 15. stavak 2.).
(14) Za prekršaj iz stavka 13. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 2.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(15) Za prekršaj iz stavka 13. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 2.000,00 kuna kaznit će se i fizička osoba kao subjekt u poslovanju s predmetima opće uporabe.
(16) Za prekršaj iz stavka 13. ovoga članka novčana kazna u iznosu od 1.500,00 kuna na mjestu počinjenja prekršaja može se izreći pravnoj osobi.
(17) Za prekršaj iz stavka 13. ovoga članka novčana kazna u iznosu od 500,00 kuna na mjestu počinjenja prekršaja može se izreći i odgovornoj osobi u pravnoj osobi.
(18) Za prekršaj iz stavka 13. ovoga članka novčana kazna u iznosu od 500,00 kuna na mjestu počinjenja prekršaja može se izreći fizičkoj osobi kao subjektu u poslovanju s predmetima opće uporabe.
(19) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako se inspekcijskim nadzorom utvrdi da proizvodi i stavlja na tržište predmete opće uporabe u poslovnom prostoru koji ne ispunjava sanitarno-tehničke i higijenske uvjete te druge uvjete sukladno zakonu kojim se uređuje područje zaštite pučanstva od zaraznih bolesti (članak 15. stavak 1.).
(20) Za prekršaj iz stavka 19. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 2.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(21) Za prekršaj iz stavka 19. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se i fizička osoba kao subjekt u poslovanju s predmetima opće uporabe.
(22) Za prekršaj iz stavka 19. ovoga članka novčana kazna u iznosu od 1.500,00 kuna na mjestu počinjenja prekršaja može se izreći pravnoj osobi.
(23) Za prekršaj iz stavka 19. ovoga članka novčana kazna u iznosu od 500,00 kuna na mjestu počinjenja prekršaja može se izreći i odgovornoj osobi u pravnoj osobi.
(24) Za prekršaj iz stavka 19. ovoga članka novčana kazna u iznosu od 1.500,00 kuna može se na mjestu počinjenja prekršaja izreći fizičkoj osobi kao subjektu u poslovanju s predmetima opće uporabe.
Članak 45. (NN 53/22)
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja laboratorijska ispitivanja obavlja bez rješenja ministra nadležnog za zdravstvo iz članka 19. stavka 7. ovoga Zakona.
(2) Za radnju iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna.
Članak 46. (NN 53/22)
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj ovlašteni laboratorij iz članka 19. ovoga Zakona ako:
1. po spoznaji okolnosti, odnosno osnovane sumnje da predmet opće uporabe koji je proizveden ili stavljen na tržište ne udovoljava zahtjevima zdravstvene ispravnosti, odnosno sukladnosti propisanim ovim Zakonom i propisima kojima su uređene pojedine vrste predmeta opće uporabe, o tome nije obavijestio ministarstvo nadležno za zdravstvo (članak 10. stavak 2.),
2. nije dostavio polugodišnja i godišnja izvješća o zdravstvenoj ispravnosti, odnosno sukladnosti uzoraka predmeta opće uporabe uzetih u okviru službenih kontrola Državnom inspektoratu i ministarstvu nadležnom za zdravstvo (članak 19. stavak 4.),
3. uz svaki Ispitni izvještaj prema kojem je uzorak neispravan odnosno nesukladan nije dostavio Državnom inspektoratu izrađenu procjenu rizika primjenjujući opću komplementarnu tehnologiju za procjenu rizika sukladno Dodatku VI. dijelu III. Provedbene odluke Komisije (EU) br. 2019/417 (članak 19. stavak 10.),
4. nesukladne nalaze nije dostavio Državnom inspektoratu elektroničkim putem u roku ne dužem od 72 sata (članak 19. stavak 11.),
5. odmah po završetku analize nije dostavio Državnom inspektoratu sve relevantne podatke o analizi i rezultatima i kroz uspostavljene informatičke sustave (članak 19. stavak 12.).
(2) Za radnju iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna.
VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 47.
(1) Vlada Republike Hrvatske će uredbu iz članka 28. stavka 1. ovoga Zakona donijeti u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Pravilnike iz članka 8., članka 15. stavka 6., članka 17. stavka 3., članka 18. stavka 3., članka 19. stavka 6. i članka 22. stavka 3. ovoga Zakona za čije je donošenje ovlašten ovim Zakonom, ministar nadležan za zdravstvo donijet će u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 48.
Do stupanja na snagu pravilnika iz članka 47. ovoga Zakona ostaju na snazi propisi doneseni ili preuzeti na temelju Zakona o predmetima opće uporabe (»Narodne novine«, br. 85/06., 75/09. i 43/10.) u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.
Članak 49.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti:
1. Pravilnik o deterdžentima (»Narodne novine«, br. 1/11.),
2. članak 1. podstavci 1. i 2., članak 3., članci 5., 6. i 7., Prilozi I., II., III. i V., slika 1., te dodaci 4. i 5. Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti materijala i predmeta koji dolaze u neposredan dodir s hranom (»Narodne novine«, br. 125/09. i 31/11.),
3. članci 15. do 22. Pravilnika o posebnim uvjetima za proizvodnju i stavljanje na tržište predmeta opće uporabe (»Narodne novine«, br. 82/10.).
Članak 50.
(1) Postupci vezani za izdavanje odobrenja za stavljanje na tržište kozmetike s posebnom namjenom započeti do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršit će se po odredbama Zakona o predmetima opće uporabe (»Narodne novine«, br. 85/06., 75/09. i 43/10.).
(2) Odobrenja za stavljanje na tržište kozmetike s posebnom namjenom koja su izdana na temelju Zakona o predmetima opće uporabe (»Narodne novine«, br. 85/06., 75/09. i 43/10.) važe do isteka roka na koji su dana.
Članak 51.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o predmetima opće uporabe (»Narodne novine«, br. 85/06., 75/09. i 43/10.).
Članak 52.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, osim odredbe članka 3. točke 3. podtočke 4. ovoga Zakona koja stupa na snagu 11. srpnja 2013.
Prijelazne i završne odredbe iz NN 114/18
Članak 17.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. travnja 2019.
Prijelazne i završne odredbe iz NN 53/22
Članak 37.
(1) Pravilnik iz članka 14. ovoga Zakona ministar nadležan za zdravstvo donijet će u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Pravilnik iz članka 28. ovoga Zakona glavni državni inspektor donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 38.
Do stupanja na snagu Pravilnika iz članka 28. ovoga Zakona ostaje na snazi Pravilnik o kriterijima za određivanje visine naknada i načinu njihovog obračunavanja i plaćanja za pokrivanje troškova službenih kontrola hrane i predmeta opće uporabe koje se uvoze u Republiku Hrvatsku (»Narodne novine«, br. 85/15.).
Članak 39.
Subjekti u poslovanju s predmetima opće uporabe obvezni su uskladiti poslovanje s odredbama ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 40.
(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti članci 43., 44., 45., 48., 50. i 67. Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti predmeta široke potrošnje (»Narodne novine«, br. 125/09., 43/10., 23/13. i 90/13.).
(2) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Pravilnik o posebnoj radnoj odjeći i obući osoba koje na svojim radnim mjestima u proizvodnji ili prometu dolaze u neposredan dodir s namirnicama, sredstvima za održavanje osobne higijene, njegu i uljepšavanje lica i tijela (»Narodne novine«, br. 46/94.).
Članak 41.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.