FINTECH: Kriptovalute, blockchain, disruptori i cyberkriminalci – tehnologija koja upravlja novcem danas i sutra. Postaju li bankari suvišni? Hoće li AI odobravati kredite? Može li „open banking“ uopće postojati? Koja je budućnost kreditnih i debitnih kartica? Što je novo u svijetu insurtecha?
Saznajte na konferenciji F2 - Future of Fintech!
OPĆE ODREDBE
Članak 1. (NN 53/22)
(1) Ovim Zakonom uređuju se pravne posljedice osude, ustrojstvo, vođenje, dostupnost, davanje i brisanje podataka iz kaznene evidencije i međunarodna razmjena podataka iz kaznenih evidencija te rehabilitacija.
(2) Ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju se sljedeći akti Europske unije:
– Okvirna Odluka Vijeća 2009/315/PUP od 26. veljače 2009. o organizaciji i sadržaju razmjene informacija iz kaznene evidencije između država članica,
– Odluka Vijeća 2009/316/PUP od 6. travnja 2009. o uspostavi Europskog informacijskog sustava kaznene evidencije (ECRIS) na temelju članka 11. Okvirne Odluke 2009/315/PUP,
– Direktiva (EU) 2019/884 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o izmjeni Okvirne odluke Vijeća 2009/315/PUP u vezi s razmjenom podataka o državljanima trećih zemalja i u vezi s Europskim informacijskim sustavom kaznene evidencije (ECRIS) te o zamjeni Odluke Vijeća 2009/316/PUP (SL L 151. 7. 6. 2019.).
(3) Ovim Zakonom osigurava se provedba Uredbe (EU) 2019/816 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o uspostavi centraliziranog sustava za utvrđivanje država članica koje imaju podatke o osuđujućim presudama protiv državljana trećih zemalja i osoba bez državljanstva (sustav ECRIS-TCN) za dopunu Europskog informacijskog sustava kaznene evidencije te o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1726 (SL L 135. 22. 5. 2019.).
Glava I. PRAVNE POSLJEDICE OSUDE
Članak 2.
(1) Pravne posljedice osude zbog počinjenog kaznenog djela mogu se propisati samo zakonom.
(2) Pravne posljedice osude nastupaju danom pravomoćnosti odluke kojom je počinitelj proglašen krivim za počinjenje kaznenog djela i kojom mu je izrečena kazna.
(3) Pravne posljedice osude prestaju najkasnije deset godina nakon izdržane, oproštene ili zastarjele kazne zatvora, plaćene novčane kazne, izvršenja rada za opće dobro, odnosno protekom roka provjeravanja iz uvjetne osude.
Glava II. KAZNENA EVIDENCIJA
Ustrojstvo i vođenje kaznene evidencije
Članak 3.
(1) Kaznenu evidenciju ustrojava i vodi ministarstvo nadležno za pravosuđe koje je ujedno i središnje tijelo za razmjenu tih podataka s drugim državama (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).
(2) Evidenciju odgojnih mjera izrečenih maloljetnim osobama i mlađim punoljetnim osobama vodi ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi.
Članak 4.
(1) Kaznena evidencija vodi se za fizičke i pravne osobe (u daljnjem tekstu: osobe) koje su za kaznena djela pravomoćno osuđene u Republici Hrvatskoj.
(2) Kaznena evidencija vodi se i za državljane Republike Hrvatske i za pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje su za kaznena djela pravomoćno osuđene izvan Republike Hrvatske, ako su ti podaci dostavljeni Ministarstvu.
(3) U okviru kaznene evidencije sadržan je i popis pravomoćno osuđenih osoba za kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta i ostalih kaznenih djela iz članka 13. stavka 4. ovoga Zakona.
Članak 5.
Kaznena evidencija vodi se pomoću informatičke tehnologije uz zaštitu pristupa i gubitaka unesenih podataka prema posebnim propisima informacijske sigurnosti i zaštite osobnih podataka.
Sadržaj evidencije
Članak 6. (NN 53/22)
Kaznena evidencija sadržava:
a) podatke o istovjetnosti osuđene osobe, i to u pravilu: ime i prezime, rođeno prezime, osobni identifikacijski broj (u daljnjem tekstu: OIB), ime i prezime oca i majke, rođeno prezime majke, datum, mjesto i država rođenja, državljanstvo ili državljanstva osuđene osobe ako je ona i državljanin druge države članice Europske unije ili državljanin treće zemlje, spol, biometrijski podaci (otisci prstiju i prikaz lica ako ga ima), prebivalište i boravište, a za pravnu osobu: tvrtka, odnosno puni naziv pravne osobe, sjedište i OIB,
b) podatke o presudi, kaznenom djelu te kaznenopravnim sankcijama, i to: naziv suda, broj i datum donošenja te datum pravomoćnosti presude, vrsta, visina ili trajanje kaznenopravnih sankcija i drugih mjera, podaci o zamjeni kazne zatvora radom za opće dobro na slobodi, odluka o oslobođenju od kazne, podaci o izdržanoj, zastarjeloj i oproštenoj kazni te drugim mjerama,
c) podatke o izmjenama osude, i to: ispravak presude, odluka povodom izvanrednih pravnih lijekova, odluka o zamjeni neplaćene novčane kazne kaznom zatvora, uvjetnom otpustu, amnestiji i pomilovanju te opozivu uvjetne osude ili uvjetnog otpusta.
Upis podataka u kaznenu evidenciju
Članak 7.
Upis podataka u kaznenu evidenciju Ministarstvo obavlja na temelju podataka iz pravomoćnih sudskih odluka i drugih akata.
Članak 8.
(1) Podatke iz članka 6. ovoga Zakona Ministarstvu dostavljaju sudovi, te druga nadležna tijela čije odluke mijenjaju podatke koji se upisuju u kaznenu evidenciju.
(2) Kaznionice i zatvori će bez odgađanja dostaviti Ministarstvu podatke o datumu izdržane kazne ili o datumu isteka kazne, uredi za probaciju o datumu izvršenja rada za opće dobro, a sudovi o datumu plaćanja novčane kazne.
(3) Nadležno tijelo za pomilovanje dostavit će Ministarstvu podatke o pomilovanju osuđene osobe bez odgađanja.
(4) Dostavljene podatke Ministarstvo će upisati u bazu podataka kaznene evidencije u najkraćem mogućem roku.
Neposredan pristup podacima iz kaznene evidencije
Članak 9. (NN 53/22)
(1) Ministarstvo osigurava sudovima i državnim odvjetništvima neposredan pristup podacima upisanim u kaznenu evidenciju u odnosu na osobu za koju je započeo kazneni progon ili se vodi prekršajni postupak za prekršaj s elementima nasilja ili prekršaj za koji se može izreći kazna zatvora.
(2) Ministarstvo osigurava policiji i državnom odvjetništvu neposredan pristup podacima o pravomoćno osuđenim osobama, radi sprječavanja, otkrivanja i progona kaznenih djela.
(3) Ministar unutarnjih poslova i Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske će posebnom odlukom odrediti osobe ovlaštene za neposredan pristup podacima iz stavka 2. ovoga članka.
(4) Neposredan pristup podacima iz Kaznene evidencije osigurava se sudovima i u području obiteljsko-pravne zaštite vezano uz zaštitu prava i interesa djece.
Dostavljanje podataka iz kaznene evidencije
Članak 10. (NN 53/22)
(1) Ministarstvo dostavlja podatke iz kaznene evidencije izdavanjem uvjerenja i potvrda o podacima iz kaznene evidencije.
(2) Uvjerenje iz stavka 1. ovoga članka sadržava cjelovite podatke iz kaznene evidencije za određenu osobu (opće uvjerenje) ili djelomične podatke iz kaznene evidencije za određenu osobu (posebno uvjerenje). Potvrda iz stavka 1. ovoga članka sadržava cjelovite podatke iz Kaznene evidencije za određenu osobu, a izdaje se u svrhu ostvarivanja prava u inozemstvu ili međunarodnoj organizaciji.
(3) Podaci iz kaznene evidencije su neklasificirani podaci u smislu posebnog zakona i smiju se koristiti samo u službene svrhe, a u odnosu na te podatke ne može se ostvariti pravo na pristup informaciji prema zakonu koji određuje to pravo.
(4) Podaci iz kaznene evidencije smiju se uporabiti samo u svrhu za koju su izdani.
Dostavljanje općeg uvjerenja o podacima iz kaznene evidencije
Članak 11. (NN 53/22)
Ministarstvo dostavlja opće uvjerenje na zahtjev:
a) policije, u odnosu na osobu za koju policija poduzima izvide kaznenih djela,
b) tijela nadležnog za izvršavanje kaznenopravne sankcije, za osobu u odnosu na koju se odnosi izvršavanje kaznenopravne sankcije,
c) nadležnog državnog tijela, u odnosu na osobu za koju je u tijeku postupak pomilovanja ili uvjetnog otpusta,
d) nadležnog državnog tijela, kada se radi o povjeravanju određenih poslova i zadataka u državnoj službi osobi za koju se traže ti podaci,
e) tijela sigurnosno-obavještajnog sustava, kada traže podatak na temelju posebnih propisa po kojima postupaju,
f) tijela nadležnog za boravak, rad ili azil stranaca, za stranca koji traži boravak, rad ili azil u Republici Hrvatskoj,
g) tijela nadležnog za odlučivanje o stjecanju hrvatskog državljanstva, za osobu koja je podnijela zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva,
h) tijela nadležnog za izdavanje odobrenja za nabavu, držanje, nošenje, sakupljanje, proizvodnju, popravljanje i prepravljanje, promet te prijevoz oružja, u odnosu na osobu koja je podnijela zahtjev za izdavanje nekog od navedenih odobrenja,
i) tijela nadležnog za davanje odobrenja za obavljanje djelatnosti proizvodnje, prometa, uporabe ili zbrinjavanja otrova, u odnosu na osobu koja je zatražila izdavanje nekog od navedenih odobrenja,
j) tijela nadležnog za davanje odobrenja za proizvodnju i promet lijekovima, za osobu koja traži odobrenje za proizvodnju i promet lijekovima,
k) tijela nadležnog za odlučivanje o zahtjevu za promjenu osobnog imena,
l) tijela nadležnog za izdavanje dozvola za obavljanje udomiteljstva, imenovanje skrbnika ili posebnog skrbnika i u području obiteljsko-pravne zaštite djece vezano uz zaštitu prava i interesa djece.
Članak 12.
(1) Svatko ima pravo za sebe tražiti razgledavanje podataka iz kaznene evidencije koji se upisuju u opće uvjerenje.
(2) Pisani zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se Ministarstvu koje će uz odgovarajuće mjere zaštite opće uvjerenje dostaviti općinskom sudu na čijem području osoba ima prebivalište ili boravište.
(3) Osoba iz stavka 1. ovog članka sama razgledava opće uvjerenje na općinskom sudu pod nadzorom ovlaštenog službenika i ne smije ga prepisivati, slikati ili na bilo koji način umnožavati. Nakon razgledavanja ovlašteni službenik dužan je u prisutnosti osobe uništiti opće uvjerenje i o tome sastaviti bilješku koju dostavlja Ministarstvu.
Dostavljanje posebnog uvjerenja o podacima iz kaznene evidencije
Članak 13. (NN 53/22)
(1) Posebno uvjerenje sadržava ograničene podatke iz kaznene evidencije koje se izdaje za posebnu svrhu ili kada je to predviđeno posebnim zakonom. Ograničeni podaci su samo oni podaci koji su potrebni za ispunjenje svrhe zbog koje su zatraženi ili koji su predviđeni u posebnom zakonu.
(2) Ministarstvo će trgovačkim sudovima ovlaštenima za upis u sudski registar dostaviti posebno uvjerenje koje sadrži podatke o izrečenoj sigurnosnoj mjeri zabrane obavljanja određene dužnosti ili djelatnosti osobi osnivača ili osobi ovlaštenoj za zastupanje i predstavljanje subjekta upisa, kada dobije podatak o izvršnosti te sigurnosne mjere.
(3) Podatke iz stavka 2. ovoga članka u odnosu na obrtnika ili osobu ovlaštenu za zastupanje ili predstavljanje drugih pravnih osoba koje nisu upisane u sudski registar trgovačkih sudova Ministarstvo može posebnim uvjerenjem dostaviti nadležnom tijelu za vođenje registra na njegov zahtjev.
(4) Sudovima, tijelima javne vlasti i ustanovama u postupcima zaštite prava i interesa djece kao i u postupcima povjeravanja određenih poslova i zadataka u radu s djecom mogu se na obrazloženi zahtjev posebnim uvjerenjem dostaviti podaci iz kaznene evidencije o pravomoćno osuđenim osobama koje su počinitelji:
– kaznenih djela iz glave XVII. Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 125/11.),
– kaznenih djela iz članka 154. stavka 1. točke 2; članka 154. stavka 3., članka 155. stavka 3. i članka 156. stavka 1. Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 125/11.) kada su počinjena prema žrtvi posebno ranjivoj zbog njezine dobi,
– kaznenog djela iz članka 106. stavka 2. i 3. Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 125/11.),
– kaznenih djela iz članka 175. stavka 2., članka 178. stavka 3., članka 188. stavka 4. i 5., članka 191. stavka 2., članka 192., članka 193. stavka 2., članka 194., članka 195. stavka 1., stavka 4., stavka 5. i stavka 6., članka 196., članka 197., članka 197.a i članka 198. Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 11/03., 190/03., 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.).
(5) Ministarstvo može omogućiti elektronski pristup podacima iz kaznene evidencije nadležnim tijelima javne vlasti kad postupaju po posebnim zakonima.
(6) Javni naručitelji koji provode postupak javne nabave sukladno zakonu kojim se uređuje postupak provođenja javne nabave zatražit će od Ministarstva posebno uvjerenje iz kaznene evidencije elektronskim putem.
Članak 14. (NN 53/22)
(1) Nitko nema pravo zahtijevati od građana da podnesu dokaze o svojoj osuđivanosti ili neosuđivanosti.
(2) Iznimno, kada se radi o zasnivanju radnog odnosa ili povjeravanju poslova čije obavljanje podrazumijeva redovite kontakte s djecom, poslodavac mora, uz suglasnost osobe za koju se podaci traže, zatražiti izdavanje posebnog uvjerenja o podacima iz članka 13. stavka 4. ovoga Zakona.
(3) Osoba ima pravo od Ministarstva ili preko sustava e-Građani tražiti podatke iz kaznene evidencije za sebe ako su joj ti podaci potrebni radi ostvarivanja nekog prava u inozemstvu ili u međunarodnoj organizaciji.
Članak 14.a (NN 105/15, 53/22)
(1) Osoba može za sebe u sjedištu općinskog suda ili u njegovoj stalnoj službi ili preko sustava e-Građani zatražiti izdavanje potvrde iz kaznene evidencije radi kandidiranja za zastupnika u Hrvatski sabor.
(2) Izdavanje potvrde iz stavka 1. ovog članka može se zatražiti nakon stupanja na snagu Odluke o raspisivanju izbora do predlaganja kandidacijskih lista za izbor zastupnika u Hrvatski sabor.
(3) Općinski sud ili njegova stalna služba će bez odgode izvršiti provjeru podataka iz kaznene evidencije te podnositelju zahtjeva izdati potvrdu o tome nalazi li se podnositelj zahtjeva u kaznenoj evidenciji. Općinski sud izdaje potvrdu prema podacima iz kaznene evidencije kojima raspolaže na dan izdavanja potvrde. Sadržaj potvrde propisuje se Pravilnikom iz članka 35. ovoga Zakona.
(4) Ako se osoba nalazi u kaznenoj evidenciji, općinski sud ili njegova stalna služba će na njezin zahtjev bez odgode zatražiti od Ministarstva izdavanje posebnog uvjerenja u svrhu propisanu člankom 9. stavkom 4. i 5. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (»Narodne novine«, br. 116/99., 109/00., 53/03., 69/03., 167/03., 44/06., 19/07., 20/09., 145/10., 24/11., 93/11., 120/11. i 19/15.). Ministarstvo će izdati posebno uvjerenje bez odgode, a najkasnije u roku od tri dana od dana zaprimanja zahtjeva.
(5) Zahtjev iz stavka 1. ovog članka podnosi se na obrascu propisanom Pravilnikom iz članka 35. ovoga Zakona. Zahtjev mora sadržavati ime i prezime osobe za koju se podaci traže, OIB, ime oca, datum i mjesto rođenja te potpis osobe za koju se podaci traže.
(6) Izdavanje potvrde i uvjerenja iz ovoga članka oslobođeno je plaćanja sudskih i upravnih pristojbi.
Članak 14.b (NN 105/15)
(1) Radi provedbe izbora zastupnika u Hrvatski sabor, Ministarstvo osigurava Državnom izbornom povjerenstvu neposredan pristup podacima upisanim u kaznenu evidenciju u odnosu na kandidate navedene na kandidacijskim listama u razdoblju od stupanja na snagu Odluke o raspisivanju izbora do objave kandidacijskih lista, sukladno članku 23. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (»Narodne novine«, br. 116/99., 109/00., 53/03., 69/03., 167/03., 44/06., 19/07., 20/09., 145/10., 24/11., 93/11., 120/11. i 19/15.).
(2) Ako Državno izborno povjerenstvo utvrdi da se kandidat nalazi u kaznenoj evidenciji, bez odgode će od Ministarstva zatražiti izdavanje posebnog uvjerenja u svrhu propisanu člankom 9. stavkom 4. i 5. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (»Narodne novine«, br. 116/99., 109/00., 53/03., 69/03., 167/03., 44/06., 19/07., 20/09., 145/10., 24/11., 93/11., 120/11. i 19/15.). Ministarstvo će izdati posebno uvjerenje bez odgode.
Članak 14.c (NN 105/15)
Ministarstvo izdaje uvjerenja iz članaka 14.a i 14.b ovoga Zakona prema podacima iz kaznene evidencije kojima raspolaže na dan izdavanja uvjerenja.
Članak 14.d (NN 32/17)
(1) Osoba može u sjedištu općinskog suda ili u njegovim stalnim službama ili preko sustava e-Građani za sebe zatražiti izdavanje potvrde iz kaznene evidencije radi kandidiranja za člana predstavničkog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihova zamjenika, kao i za zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika i župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina, odnosno iz reda pripadnika hrvatskog naroda.
(2) Izdavanje potvrde iz stavka 1. ovoga članka može se zatražiti nakon stupanja na snagu Odluke o raspisivanju izbora do predlaganja kandidacijskih lista za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i kandidatura za općinske načelnike, gradonačelnike i župane te njihove zamjenike, kao i za zamjenike općinskih načelnika, gradonačelnika i župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina, odnosno iz reda pripadnika hrvatskog naroda.
(3) Općinski sud odnosno stalna služba će bez odgode izvršiti provjeru podataka iz kaznene evidencije te podnositelju zahtjeva izdati potvrdu o tome nalazi li se podnositelj zahtjeva u kaznenoj evidenciji. Općinski sud i stalna služba izdaju potvrdu prema podacima iz kaznene evidencije kojima raspolažu na dan izdavanja potvrde. Sadržaj potvrde propisuje se Pravilnikom iz članka 35. ovoga Zakona.
(4) Ako se osoba nalazi u kaznenoj evidenciji, općinski sud i stalna služba će na njezin zahtjev bez odgode zatražiti od Ministarstva izdavanje posebnog uvjerenja u svrhu propisanu člankom 13. stavkom 2. Zakona o lokalnim izborima (»Narodne novine«, br. 144/12. i 121/16.). Ministarstvo će izdati posebno uvjerenje bez odgode, a najkasnije u roku od tri dana od dana zaprimanja zahtjeva.
(5) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se na obrascu propisanom Pravilnikom iz članka 35. ovoga Zakona. Zahtjev mora sadržavati ime i prezime osobe za koju se podaci traže, OIB, ime oca, datum i mjesto rođenja te potpis osobe za koju se podaci traže.
(6) Izdavanje potvrde i uvjerenja iz ovoga članka oslobođeno je plaćanja sudskih i upravnih pristojbi.
Članak 14.e (NN 32/17)
Ministarstvo izdaje uvjerenje iz članka 14.d ovoga Zakona prema podacima iz kaznene evidencije kojima raspolaže na dan izdavanja uvjerenja.
Davanje podataka iz kaznene evidencije
Članak 15.
(1) Pisani zahtjev za podacima u kaznenoj evidenciji mora sadržavati svrhu i pravnu osnovu traženja podataka, a podnosi se na propisanom obrascu.
(2) Iznimno, ako to opravdavaju posebnosti konkretne situacije, zahtjev iz članka 11. ovoga Zakona smije biti dostavljen Ministarstvu elektroničkim putem.
Članak 16.
(1) Ako Ministarstvo utvrdi da je zahtjev nerazumljiv ili nepotpun, pozvat će zaključkom podnositelja da ga dopuni u roku od 8 dana.
(2) Ako Ministarstvo utvrdi da je zahtjev neosnovan, donijet će rješenje kojim se zahtjev odbija, a protiv tog rješenja može se pokrenuti upravni spor.
Brisanje podataka iz kaznene evidencije
Članak 17.
(1) Podaci kaznene evidencije iz članka 6. ovoga Zakona brišu se potpuno i trajno iz baze podataka po proteku rokova iz članka 19. stavaka 4., 6. i 7. ovoga Zakona.
(2) Podaci iz kaznene evidencije brišu se na temelju:
1. rješenja o rehabilitaciji tijela nadležnog za vođenje kaznene evidencije;
2. pravomoćne sudske odluke o rehabilitaciji;
3. odluke tijela nadležnog za davanje amnestije ili pomilovanja kojom se daje prijevremena rehabilitacija.
(3) Ministarstvo pravosuđa će o činjenici brisanja podataka iz kaznene evidencije za pravnu osobu obavijestiti sudski ili drugi registar u koji je ta pravna osoba upisana.
Glava III. REHABILITACIJA
Pravo na rehabilitaciju
Članak 18.
Počinitelj kaznenog djela koji je pravomoćno osuđen ili je oslobođen kazne ima pravo nakon proteka zakonom određenog vremena i pod uvjetima koji su određeni ovim Zakonom, smatrati se osobom koja nije počinila kazneno djelo, a njezina prava i slobode ne mogu se razlikovati od prava i sloboda osoba koje nisu počinile kazneno djelo.
Nastupanje rehabilitacije
Članak 19. (NN 53/22)
(1) Nakon izdržane, oproštene ili zastarjele kazne zatvora, kazne dugotrajnog zatvora ili kazne maloljetničkog zatvora, odnosno plaćene novčane kazne, osuđene osobe imaju sva prava građanina utvrđena Ustavom, zakonom ili drugim propisima te mogu stjecati sva prava osim onih koja su im ograničena sigurnosnom mjerom ili nastupanjem pravne posljedice osude.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka odnosi se i na počinitelja kaznenog djela prema kojem je izrečena posebna obveza, zaštitni nadzor ili ga je sud oslobodio kazne.
(3) Odredba iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na osobe na uvjetnom otpustu ako njihova prava nisu ograničena posebnim propisima o uvjetnom otpustu.
(4) Pod uvjetom da počinitelj kaznenog djela nije ponovno osuđen zbog novoga kaznenog djela, rehabilitacija nastupa po sili zakona kad proteknu ovi rokovi:
– dvadeset godina od dana izdržane, zastarjele ili oproštene kazne kod osude na kaznu dugotrajnog zatvora,
– petnaest godina od dana izdržane, zastarjele ili oproštene kazne kod osude na kaznu zatvora od deset godina ili težu kaznu,
– deset godina od dana izdržane, zastarjele ili oproštene kazne kod osude na kaznu zatvora od tri godine ili težu kaznu,
– pet godina od dana izdržane, zastarjele ili oproštene kazne kod osude na kaznu zatvora od jedne godine ili teže kazne te kazne maloljetničkog zatvora,
– tri godine od dana izdržane, zastarjele ili oproštene kazne kod osude na kaznu zatvora ili kaznu maloljetničkog zatvora manju od jedne godine, od dana plaćanja novčane kazne, od dana isteka roka provjeravanja kod uvjetne osude i od dana izvršenja rada za opće dobro,
– jedna godina od dana pravomoćnosti odluke o oslobođenju od kazne.
(5) Ako je novčana kazna izrečena kao sporedna kazna, rehabilitacija nastupa istekom rokova za glavnu kaznu propisanih u stavcima 4. i 6. ovog članka i uz uvjet da je sporedna novčana kazna izvršena.
(6) Ako je izrečena djelomična uvjetna osuda, rehabilitacija nastupa nakon izdržane kazne zatvora i protekom tri godine od dana isteka roka provjeravanja od uvjetne osude.
(7) Protekom rokova određenih u stavcima 4., 5. i 6. ovoga članka počinitelj kaznenog djela smatra se neosuđivanim i svaka uporaba podataka o osobi kao počinitelju kaznenog djela zabranjena je, a uporaba tih podataka nema pravni učinak. Rehabilitirana osoba ima pravo nijekati prijašnju osuđivanost i zbog toga ne smije biti pozvana na odgovornost niti imati bilo kakve pravne posljedice.
(8) Rehabilitacija za počinitelje kaznenih djela iz članka 13. stavka 4. ovoga Zakona nastupa po sili zakona protekom dvostrukih rokova iz stavaka 4., 5. i 6. ovoga članka. ovoga članka.
(9) Iznimno od članka 17. stavka 1. ovoga Zakona, ako rehabilitacija nastupi za vrijeme trajanja sigurnosne mjere, podaci o osuđivanosti će se brisati s datumom nastupa rehabilitacije, a podaci o sigurnosnoj mjeri brisat će se istekom roka trajanja sigurnosne mjere.
Članak 20.
(1) Kad po zakonu rehabilitacija nastupa protekom određenog vremena i uz uvjet da osuđenik u tom vremenu nije pravomoćno osuđen za novo kazneno djelo, rješenje o rehabilitaciji donosi Ministarstvo po službenoj dužnosti.
(2) Ako Ministarstvo ne raspolaže podacima na temelju kojih bi moglo valjano odlučiti o nastupu rehabilitacije, uputit će podnositelja zahtjeva da zahtjev podnese prvostupanjskom sudu koji će o tome odlučiti nakon očitovanja nadležnog državnog odvjetnika ako se postupak vodio na njegov zahtjev.
Članak 21.
(1) Ako Ministarstvo ne donese rješenje o rehabilitaciji, osoba čiji se podaci nalaze u kaznenoj evidenciji može tražiti da se utvrdi da je rehabilitacija nastupila po zakonu.
(2) Ako Ministarstvo odbije zahtjev ili ne odluči o zahtjevu u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva, osoba ima pravo pokrenuti upravni spor.
Glava IV. MEĐUNARODNA DOSTAVA PODATAKA IZ KAZNENE EVIDENCIJE
DIO PRVI OPĆE ODREDBE
Dostava podataka iz kaznene evidencije državama izvan Europske unije
Članak 22.
Dostava podataka iz kaznene evidencije državama izvan Europske unije vrši se sukladno odredbama međunarodnih ugovora, a ako takvih nema, sukladno Zakonu o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima.
Dostava podataka iz kaznene evidencije državama članicama Europske unije
Članak 23.
(1) Dostava podataka iz kaznene evidencije državama članicama Europske unije (u daljnjem tekstu: EU) o fizičkim osobama vrši se sukladno odredbama članaka 23. – 34. ovoga Zakona.
(2) Dostava podataka iz kaznene evidencije državama članicama EU o pravnim osobama vrši se sukladno odredbama međunarodnih ugovora, te ako takvih nema, sukladno Zakonu o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima.
Način dostave podataka iz kaznene evidencije
Članak 24. (NN 53/22)
(1) Podaci iz kaznene evidencije dostavljaju se drugim državama članicama EU elektroničkim putem korištenjem baze podataka kaznene evidencije povezane u Europski informacijski sustav kaznenih evidencija (ECRIS).
(2) Podaci iz kaznene evidencije dostavljaju se državama članicama EU prema obrascima i kategorizacijama (standardiziranim formatima) utvrđenim propisima EU.
(3) Referentni implementacijski računalni program za ECRIS je računalni program koji je Europska komisija razvila i stavila na raspolaganje državama članicama za razmjenu podataka iz kaznenih evidencija putem ECRIS-a.
Jezik
Članak 25.
(1) Zahtjev središnjeg tijela države članice EU za dostavu podataka iz kaznene evidencije mora biti upućen Ministarstvu na hrvatskom jeziku, osim u hitnim situacijama kada će Ministarstvo prihvatiti zahtjev upućen na engleskom jeziku.
(2) Odgovor na zahtjev iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo će uputiti na hrvatskom jeziku.
(3) Zahtjev za podacima iz kaznene evidencije Ministarstvo upućuje središnjem tijelu države članice EU na službenom jeziku ili jednom od službenih jezika te države, odnosno na jednom od službenih jezika institucija EU kojega je ta država prihvatila.
DIO DRUGI DOSTAVA PODATAKA IZ KAZNENE EVIDENCIJE BEZ ZAHTJEVA
Dostava podataka o osuđujućoj presudi drugoj državi članici bez zahtjeva
Članak 26.
(1) Nakon upisa u kaznenu evidenciju Ministarstvo će odmah dostaviti središnjem tijelu države članice EU podatke o osuđujućoj presudi izrečenoj na području Republike Hrvatske, kao i o svakoj naknadnoj promjeni ili brisanju podataka iz kaznene evidencije, u odnosu na osobu koja je državljanin te države članice.
(2) Ako je Ministarstvu poznato da osuđena osoba ima državljanstvo više država članica, pa i državljanstvo Republike Hrvatske, podaci o osuđujućoj presudi dostavit će se središnjem tijelu svake od tih država članica.
(3) Kada smatra da se podaci o osuđujućoj presudi smiju dalje proslijediti samo za vođenje kaznenog postupka, Ministarstvo će pri postupanju po odredbama stavaka 1. i 2. ovog članka istodobno o tome obavijestiti Središnje tijelo države članice čiji je državljanin osuđena osoba.
(4) Ministarstvo će, nakon postupanja sukladno stavku 1., odnosno 2. ovoga članka, a po naknadnom zahtjevu središnjeg tijela države članice EU čija je osoba državljanin, dostaviti primjerak osuđujuće presude, kao i sve druge potrebne podatke kako bi se tijelu te države članice omogućilo razmatranje je li prema toj osobi potrebna neka mjera na nacionalnoj razini.
Članak 27. (NN 53/22)
(1) Prilikom postupanja u skladu sa člankom 26. ovoga Zakona, Ministarstvo dostavlja podatke iz članka 6. ovog Zakona.
(2) Ministarstvo će, ako su uneseni u kaznenu evidenciju, dostaviti i sljedeće podatke: imena roditelja osuđenika, klasifikacijski broj i oznaku presude, mjesto počinjenja kaznenog djela i pravne posljedice osude.
(3) Ministarstvo će, ako su dostupni dostaviti sljedeće podatke: broj i vrstu identifikacijske isprave osuđenika, otiske prstiju osuđenika, nadimak, pseudonim ili drugo ime kojim se koristi osuđenik.
(4) Podaci o otiscima prstiju su podaci koji se odnose na ravne otiske i otiske uzete zakretanjem svih prstiju osobe.
(5) Prikaz lica znači digitalni prikaz lica osobe.
Obveza pohrane podataka dostavljenih od država članica EU
Članak 28.
(1) Ministarstvo pohranjuje podatke iz kaznene evidencije o državljaninu Republike Hrvatske dostavljene od središnjeg tijela države članice EU u svrhu njihovog daljnjeg prosljeđivanja sukladno članku 29., 30. i 31. ovoga Zakona. Obveza pohrane odnosi se na podatke iz članka 27. ovoga Zakona.
(2) Ministarstvo vrši promjenu ili brisanje pohranjenih podataka iz stavka 1. ovoga članka kad ga o promjeni ili brisanju obavijesti središnje tijelo države članice EU.
(3) Radi prosljeđivanja podataka Ministarstvo će koristiti samo podatke usklađene prema obavijesti iz stavka 2. ovoga članka.
DIO TREĆI DOSTAVA PODATAKA IZ KAZNENE EVIDENCIJE NA TEMELJU ZAHTJEVA
Zahtjev za podacima iz kaznene evidencije druge države članice
Članak 29. (NN 53/22)
(1) Na traženje suda ili državnog odvjetništva u svrhu vođenja kaznenog postupka ili postupka izvršenja kaznenopravnih sankcija prema osobi koja je državljanin države članice EU, Ministarstvo upućuje središnjem tijelu te države članice zahtjev za podacima iz kaznene evidencije.
(2) Kada zaprimi zahtjev za dostavom općeg ili posebnog uvjerenja iz članka 11. i 13. ovoga Zakona u odnosu na osobu koja je državljanin države članice EU, Ministarstvo upućuje središnjem tijelu te države članice zahtjev za podacima iz kaznene evidencije.
(3) Fizička osoba koja je državljanin Republike Hrvatske može zahtijevati od Ministarstva da uputi središnjem tijelu države članice zahtjev za podacima i povezanim informacijama iz kaznene evidencije koji se odnose na nju.
(4) Fizička osoba koja je državljanin države članice EU može zahtijevati od Ministarstva da uputi središnjem tijelu države članice njezina državljanstva zahtjev za podacima i povezanim informacijama iz kaznene evidencije koji se odnose na nju.
(5) Osobe iz stavka 3. i 4. ovoga članka imaju pravo za sebe tražiti razgledavanje podataka iz kaznene evidencije država članica EU na način predviđen u članku 12. ovoga Zakona.
(6) Zahtjev za podacima iz kaznene evidencije i podacima iz članka 27. stavka 2. i 3. ovoga Zakona podnosi se na propisanom obrascu.
(7) Ako su podaci iz kaznene evidencije o osuđujućim presudama izrečenima protiv državljanina treće zemlje zatraženi na temelju članka 6. Okvirne odluke Vijeća 2009/315/PUP za potrebe kaznenog postupka, država članica koja zaprima zahtjev dostavlja podatke o svim osuđujućim presudama izrečenima u državi članici koja zaprima zahtjev i unesenima u kaznenu evidenciju te o svim osuđujućim presudama izrečenima u trećim zemljama koje su joj naknadno dostavljene i unesene u kaznenu evidenciju.
(8) Ako državljanin treće zemlje zatraži od središnjeg tijela države članice podatke o vlastitoj kaznenoj evidenciji, to središnje tijelo podnosi zahtjev za podacima i povezanim informacijama iz kaznene evidencije samo onim središnjim tijelima država članica koje posjeduju podatke iz kaznene evidencije o toj osobi te uključuje podatke i povezane informacije u izvadak koji treba izdati dotičnoj osobi.
(9) Ako su podaci iz kaznene evidencije o osuđujućim presudama izrečenima protiv državljanina države članice zatraženi na temelju članka 6. Okvirne odluke Vijeća 2009/315/PUP od središnjeg tijela države članice koja nije država članica čiji je osoba državljanin, država članica koja zaprima zahtjev dostavlja takve podatke u istom opsegu kako je predviđeno člankom 13. Europske konvencije o uzajamnoj sudskoj pomoći u kaznenim stvarima.
(10) Ako se podaci iz stavaka 7. do 9. ovog članka traže u bilo koju drugu svrhu osim u svrhu kaznenog postupka, na odgovarajući način primjenjuje se stavak 2. ovog članka.
Odgovor na zahtjev za podacima iz kaznene evidencije za potrebe kaznenog postupka
Članak 30.
Na zahtjev središnjeg tijela države članice EU za podacima iz kaznene evidencije o državljaninu Republike Hrvatske za svrhe vođenja kaznenog postupka ili postupka izvršenja kaznenopravne sankcije, Ministarstvo dostavlja:
a) podatke o osuđujućim presudama izrečenim u Republici Hrvatskoj;
b) podatke o osuđujućim presudama izrečenim u drugoj državi članici i koji su dostavljeni Ministarstvu nakon stupanja na snagu glave IV. ovog Zakona te pohranjeni u skladu sa člankom 28. ovoga Zakona;
c) podatke o osuđujućim presudama izrečenim u drugoj državi članici i koji su dostavljeni Ministarstvu prije stupanja na snagu glave IV. ovog Zakona i uneseni u kaznenu evidenciju;
d) podatke o osuđujućim presudama izrečenim u trećoj zemlji, koji su uneseni u kaznenu evidenciju.
Odgovor na zahtjev za podacima iz kaznene evidencije za potrebe izvan kaznenog postupka
Članak 31.
(1) Na zahtjev središnjeg tijela države članice EU za podacima iz kaznene evidencije o državljaninu Republike Hrvatske za svrhe izvan kaznenog postupka ili izvan postupka izvršenja kaznenopravne sankcije, Ministarstvo dostavlja podatke iz članka 30. ovoga Zakona ako su ispunjene pretpostavke za dostavljanje općeg ili posebnog uvjerenja iz članka 11. i 13. ovoga Zakona.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo će dostaviti samo podatke iz članka 30. točke a), c) i d) ovoga Zakona, ako je prilikom primitka podataka iz članka 30. točke b) od središnjeg tijela druge države članice zaprimila obavijest o zabrani njihova daljnjeg prosljeđivanja u svrhe izvan kaznenog postupka ili izvan postupka izvršenja kaznenopravne sankcije, te će uputiti središnje tijelo države članice EU koja je podnijela zahtjev na državu članicu EU koja je dostavila navedenu obavijest o zabrani prosljeđivanja.
Ograničenja u posebnim situacijama
Članak 32. (NN 53/22)
(1) Kada zaprimi zahtjev treće države za podacima iz kaznene evidencije koji se odnose na državljanina Republike Hrvatske, Ministarstvo može dostaviti podatke u vezi s osuđujućim presudama koje su dostavile države članice EU samo uz poštivanje ograničenja iz članka 30. i 31. ovoga Zakona.
(2) Kada zaprimi zahtjev središnjeg tijela države članice EU za podacima iz kaznene evidencije koji se odnose na osobu koja nije njezin državljanin, Ministarstvo dostavlja sukladno članku 13. Europske konvencije o uzajamnoj pomoći u kaznenim stvarima:
a) podatke iz kaznene evidencije o osuđujućim presudama izrečenim na području Republike Hrvatske,
b) podatke iz kaznene evidencije o osuđujućim presudama izrečenim protiv državljanina treće države ili osobe bez državljanstva.
(3) Državljanin treće zemlje je osoba koja nije građanin Unije u smislu članka 20. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ili koja je osoba bez državljanstva ili čije državljanstvo nije poznato.
Rokovi i obrazac za odgovor na zahtjev
Članak 33.
(1) Odgovor na zahtjev središnjeg tijela države članice EU iz članka 30. i 31. ovoga Zakona, Ministarstvo dostavlja bez odgađanja, a najkasnije u roku od 10 radnih dana od dana zaprimanja zahtjeva.
(2) Ako su potrebni dodatni podaci radi utvrđivanja identiteta osobe na koju se zahtjev odnosi, Ministarstvo se bez odgađanja savjetuje sa središnjim tijelom države članice EU koje je podnijelo zahtjev, a odgovor na zahtjev se tada mora dostaviti najkasnije u roku od 10 radnih dana od dana zaprimanja dodatnih podataka.
(3) Odgovor na zahtjev središnjeg tijela države članice EU povodom zahtjeva fizičke osobe za podacima iz kaznene evidencije, Ministarstvo dostavlja u roku od 20 radnih dana od dana zaprimanja zahtjeva.
(4) Odgovor na zahtjev za podacima iz kaznene evidencije dostavlja se na propisanom obrascu uz koji se prilaže i popis osuđujućih presuda.
Članak 33.a (NN 53/22)
(1) ECRIS se sastoji od sljedećih elemenata:
– referentnog implementacijskog računalnog programa za ECRIS,
– zajedničke komunikacijske infrastrukture između država članica.
Svi podaci iz kaznenih evidencija pohranjuju se isključivo u bazama podataka kojima upravljaju države članice.
Središnja tijela država članica nemaju izravan pristup bazama podataka kaznene evidencije drugih država članica.
Za rad referentnog implementacijskog računalnog programa za ECRIS i baza podataka za pohranjivanje, slanje i primanje podataka iz kaznenih evidencija odgovorna je dotična država članica. Agencija EU-LISA podupire države članice u skladu sa svojim zadaćama kako su utvrđene u Uredbi 2019/816 Europskog parlamenta i Vijeća.
(2) Komisija u provedbenim aktima utvrđuje:
– standardizirani format u pogledu podataka o kaznenom djelu,
– podatke o sadržaju osuđujuće presude,
– pravila o tehničkoj provedbi ECRIS-a i razmjeni podataka o otiscima prstiju,
– sva druga tehnička sredstva za organizaciju i olakšavanje razmjene podataka, kao što su:
a) sredstva za olakšavanje razumijevanja i automatski prijevod prenesenih podataka,
b) sredstva kojima se podaci mogu razmjenjivati u elektroničkom obliku, posebno u pogledu tehničkih specifikacija i primjenjivih postupaka razmjene.
Korištenje osobnih podataka
Članak 34.
(1) Osobni podaci koje središnje tijelo države članice EU dostavi na zahtjev Ministarstva za podacima iz kaznene evidencije u svrhe kaznenog postupka ili postupka izvršenja kaznenopravne sankcije, mogu se upotrijebiti samo u tu svrhu i uz ograničenja koja su navedena u odgovoru na zahtjev.
(2) Osobni podaci koje je središnje tijelo države članice EU dostavilo na zahtjev Ministarstva za podacima iz kaznene evidencije u svrhe izvan kaznenog postupka ili izvan postupka izvršenja kaznenopravne sankcije mogu se upotrijebiti samo u svrhu za koju su zatraženi i uz ograničenja koja su navedena u odgovoru na zahtjev.
(3) Iznimno od stavka 1. i 2. ovoga članka, osobni podaci koji su dostavljeni Ministarstvu, mogu se koristiti i izvan svrhe navedene u zahtjevu za dostavom podataka iz kaznene evidencije radi sprječavanja neposredne ugroženosti ustavnog poretka i javne sigurnosti.
Glava V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 35.
Ministar nadležan za pravosuđe propisat će oblik i sadržaj obrazaca iz članka 15. stavka 1., članka 24. stavka 2., članka 29. stavka 6. i članka 33. stavka 4. ovoga Zakona Pravilnikom, koji će donijeti u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
2. Pravilnik o kaznenoj evidenciji
Članak 36.
Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaju važiti:
– odredbe članaka 9., 84., 85. i 86. Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 11/03., 190/03., 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.)
– Pravilnik o kaznenoj evidenciji (»Narodne novine«, br. 92/09. i 108/09. – ispravak).
Članak 37.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2013., osim Glave IV. koja stupa na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.
Prijelazne i završne odredbe iz NN 32/17
Članak 2.
Ministar nadležan za pravosuđe dužan je uskladiti Pravilnik o kaznenoj evidenciji (»Narodne novine«, br. 7/13., 66/13. i 106/15.) s odredbama ovoga Zakona u roku od tri dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 3.
Ovaj Zakon stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Prijelazne i završne odredbe iz NN 53/22
Članak 15.
Ministar nadležan za pravosuđe dužan je uskladiti Pravilnik o kaznenoj evidenciji (»Narodne novine«, br. 37/21. i 39/21.) s odredbama ovoga Zakona u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 16.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.