Povezani zakoni

Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu 

NN 148/14

Uživajte...

Baza je ažurirana 22.03.2017. zaključno sa NN 25/17

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuju prihodi i primici, rashodi i izdaci Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu (u daljnjem tekstu: Proračun) i njegovo izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje javnim dugom te financijskom i nefinancijskom imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, korištenje vlastitih prihoda, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada), predsjednika Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva financija (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) i ministra financija u izvršavanju Proračuna, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju Proračuna.

II. IZVRŠAVANJE PRORAČUNA

1. Upravljanje prihodima i rashodima

Članak 2.

Sredstva se u Proračunu osiguravaju proračunskim korisnicima (u daljnjem tekstu: korisnici), koji su u njegovu Posebnom dijelu određeni za nositelje sredstava raspoređenih po programima (aktivnostima i projektima) i po vrstama rashoda i izdataka.

Članak 3.

Radi upravljanja likvidnošću Proračuna za rashode i izdatke za koje je nastala obveza koja dospijeva u ovoj proračunskoj godini mora se izvršiti rezervacija sredstava prema dospijeću tih obveza.

Članak 4. (NN 103/15A)

(1) Korisnici – nositelji projekata su obvezni u financijskom planu planirati sredstva učešća Republike Hrvatske za projekte financirane iz pomoći i/ili namjenskih primitaka u iznosu koji je predviđen u ugovoru za financiranje projekta, razmjerno sredstvima koja će se koristiti u 2015. godini.

(2) Sredstva učešća Republike Hrvatske planirana u Proračunu za financiranje projekata koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije mogu se preraspodjeljivati samo između tih projekata u skladu sa člankom 46. stavkom 2. Zakona o proračunu.

(3) Sredstva učešća Republike Hrvatske planirana u Proračunu za financiranje projekata koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije mogu se preraspodjelom osigurati i iz drugih izvora financiranja osim onih čija je namjena unaprijed utvrđena i vlastitih prihoda.

(4) Za naknadno utvrđene aktivnosti i projekte mogu se preraspodjelom osigurati sredstva učešća Republike Hrvatske za financiranje projekata koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije, uz suglasnost Ministarstva financija.

(5) Sredstva učešća Republike Hrvatske za financiranje projekata koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije mogu se, uz suglasnost Ministarstva financija, osigurati i u okviru naknadno utvrđenih stavki.

Članak 5.

(1) Potraživanja države za javna davanja, naplaćena u financijskoj i nefinancijskoj imovini sukladno posebnim propisima, istodobno za vrijednost te imovine povećavaju izvršenje prihoda i rashoda iznad visine utvrđene Proračunom, a uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija.

(2) Za iskazivanje prihoda i rashoda iz stavka 1. ovoga članka mogu se naknadno utvrditi aktivnosti i/ili projekti uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija.

2. Trošenje proračunskih sredstava

Članak 6.

Radi održavanja tekuće likvidnosti na temelju naloga ministra financija mogu se povlačiti sredstva s računa korisnika.

Članak 7.

(1) Ako se u tijeku izvršavanja Proračuna utvrdi da su sredstva Proračuna nepravilno korištena, korisniku će se umanjiti sredstva u visini nenamjenskog korištenja sredstava ili će se privremeno obustaviti isplata sredstava na stavkama s kojih su sredstva bila nenamjenski utrošena.

(2) Odluku o umanjenju i obustavi doznake sredstava donijet će ministar financija.

Članak 8.

(1) Aktivnosti i projekti koji se financiraju iz sredstava Europske unije te kapitalni projekti koji nisu izvršeni do kraja 2014. godine mogu se prenijeti i izvršavati u 2015. godini ako su ispunjeni osnovni preduvjeti:

1. Proračunska sredstva osigurana u Proračunu 2014. godine za aktivnosti i projekte koji se prenose, moraju ostati na kraju 2014. godine neizvršena ili izvršena u iznosu manjem od planiranog, bez izvršenih preraspodjela tijekom 2014. godine.

2. Prenesene aktivnosti i projekti mogu se izvršavati u 2015. godini uz suglasnost Ministarstva financija.

3. Korisnici podnose zahtjev za prijenos najkasnije do 31. ožujka 2015. Uz zahtjev dužni su dostaviti ugovor i račun za obveze nastale u 2014. godini, s dospijećem plaćanja u 2015. godini.

(2) Aktivnosti i projekti koji se financiraju iz sredstava Europske unije te kapitalni projekti koji ne budu izvršeni do kraja 2015. godine mogu se prenijeti i izvršavati u 2016. godini ako su ispunjeni osnovni preduvjeti:

1. Proračunska sredstva osigurana u Proračunu 2015. godine za aktivnosti i projekte koji se prenose, moraju ostati na kraju 2015. godine neizvršena ili izvršena u iznosu manjem od planiranog, bez izvršenih preraspodjela tijekom 2015. godine.

2. Prenesene aktivnosti i projekti mogu se izvršavati u 2016. godini uz suglasnost Ministarstva financija.

3. Korisnici podnose zahtjev za prijenos najkasnije do 31. ožujka 2016. Uz zahtjev su dužni dostaviti ugovor i račun za obveze nastale u 2015. godini, s dospijećem plaćanja u 2016. godini.

Članak 9.

(1) Korisnici su dužni sredstva doznačena iz Proračuna do 31. prosinca 2015., a za koja nisu iskazane obveze u Bilanci na dan 31. prosinca 2015. vratiti u Proračun.

(2) Način i rok povrata sredstava iz stavka 1. ovoga članka odredit će ministar financija.

Članak 10.

Korisnik može plaćati predujmom bez suglasnosti ministra financija do pojedinačnog iznosa od 50.000,00 kuna.

Članak 11.

(1) Ministar financija daje suglasnost proračunskim korisnicima državnog proračuna za preuzimanje obveza po ugovorima koji zahtijevaju plaćanje u sljedećim godinama, ako ukupna obveza po ugovoru ne prelazi iznos od 10.000.000,00 kuna.

(2) Ako ukupna obveza po ugovoru koji zahtijeva plaćanje u sljedećim godinama prelazi iznos iz stavka 1. ovoga članka, suglasnost proračunskim korisnicima državnog proračuna za preuzimanje navedene obveze daje Vlada, na prijedlog ministra financija, sukladno članku 44. Zakona o proračunu.

Članak 12.

(1) U Proračunu su planirana sredstva proračunske zalihe u iznosu od 200.000.000,00 kuna.

(2) O korištenju sredstava proračunske zalihe odlučuje Vlada.

(3) Predsjednik Vlade može raspolagati sredstvima proračunske zalihe do pojedinačnog iznosa od 500.000,00 kuna.

(4) Ministar financija može raspolagati sredstvima proračunske zalihe do pojedinačnog iznosa od 100.000,00 kuna.

(5) Neutrošena sredstva iz ovoga članka korisnik je dužan vratiti u proračunsku zalihu.

(6) Korisnik je dužan Ministarstvu financija dostaviti izvješće o zakonitom, namjenskom i svrhovitom utrošku dodijeljenih sredstava proračunske zalihe.

Članak 13.

(1) U skladu s odredbama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, a u vezi sa člankom 58. Zakona o proračunu raspoređuju se sredstva na korisnike ili u proračunsku zalihu, a odluke o raspoređivanju objavljuju se u »Narodnim novinama«.

(2) Odluku iz stavka 1. ovoga članka donosi Vlada.

Članak 14.

(1) Devizna sredstva koja ostvare korisnici uplaćuju se na račun Proračuna.

(2) Sredstvima iz stavka 1. ovoga članka raspolaže Ministarstvo.

(3) Iznimno, korisnici koji ostvaruju devizna sredstva za posebne namjene mogu, uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija, otvoriti račun.

Članak 15.

(1) Pogrešno ili više uplaćeni prihodi u Proračun vraćaju se uplatiteljima na teret tih prihoda. Rješenje o tome donosi Ministarstvo.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka rješenja donose:

– Ministarstvo unutarnjih poslova – za pogrešno ili više uplaćene prihode od novčanih kazni, troškova postupka i ostalih prihoda iz nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova

– Ministarstvo pravosuđa – za pogrešno ili više uplaćene prihode od sudskih pristojbi, novčanih kazni, troškova postupka i ostalih prihoda iz nadležnosti pravosudnih tijela.

(3) Prije donošenja rješenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka, proračunski korisnici dužni su dostaviti očitovanje o opravdanosti zahtjeva za povrat pogrešno ili više uplaćenih sredstava u Proračun, iznos sredstava koja se vraćaju uplatitelju te dokumentaciju kojom to potkrepljuju.

(4) Protiv rješenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 16.

(1) Radi pravodobnog obračunavanja i doznačivanja proračunskih sredstava u 2015. godini za plaće i druge rashode, korisnici koji se financiraju iz Proračuna obvezni su nadležnom ministarstvu dostaviti rješenje o zasnivanju i o prestanku radnog odnosa radnika, odnosno ugovor o radu i prestanku ugovora o radu radnika.

(2) Rješenje, odnosno ugovor o radu iz stavka 1. ovoga članka korisnici su obvezni dostaviti u roku od osam dana od dana zasnivanja ili prestanka radnog odnosa.

Članak 17.

(1) Ovlašćuje se Vlada da donosi odluku o naknadama troškova za službena putovanja koje se isplaćuju iz državnog proračuna i visini naknade za terenski dodatak, naknade za korištenje osobnog automobila u službene svrhe i o visini naknade za odvojeni život od obitelji zaposlenih i dužnosnika kojima se ti rashodi financiraju iz sredstava državnog proračuna, a čija materijalna prava nisu uređena kolektivnim ugovorima, odnosno čija prava nisu na drukčiji način uređena posebnim propisima.

(2) Ovlašćuje se Vlada da donosi odluku o visini dnevnice za službena putovanja u inozemstvo, i to korisnika i drugih pravnih i fizičkih osoba kojima se ti rashodi isplaćuju iz sredstava državnog proračuna.

Članak 18.

(1) Ovlašćuje se Vlada da može dati suglasnosti za zaduživanje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, najviše do 3 posto ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iskazanih u financijskom izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2014. (Obrazac: PR-RAS u stupcu 7 pod oznakom AOP 001).

(2) Ograničenje iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na:

1. jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kojima je Vlada dala suglasnosti do 31. prosinca 2014., a nisu korištene u 2014. godini

2. jedinice lokalne samouprave na potpomognutim područjima

3. jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje se zadužuju za projekte koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije te

4. projekte unapređenja energetske učinkovitosti u kojima sudjeluju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(3) Odluke o davanju suglasnosti za zaduživanje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje je Vlada donijela do 31. prosinca 2014., a koje se mogu koristiti od 1. siječnja 2015. ulaze u ograničenje od 3 posto iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 19.

(1) Doprinosi za mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje koji su uplaćeni za osiguranike prema članku 23. Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara, vratit će se poslodavcima sa sjedištem, odnosno s prebivalištem na području Grada Vukovara, Iloka te Lovasa i Tovarnika na teret tih doprinosa.

(2) Poslodavci iz stavka 1. ovoga članka zahtjev za povrat doprinosa podnose Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje.

Članak 20.

(1) Korisnici su obvezni u svojim financijskim planovima planirati sredstva za obvezno osiguranje vozila, zrakoplova i brodica, odnosno jahti prema posebnim propisima iz djelatnosti osiguranja.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u Proračunu su osigurana sredstva za osiguranje prijevoznih sredstava i druge imovine koja je zbog pojačanog rizika i velike pojedinačne vrijednosti više izložena mogućim štetnim događajima u obavljanju redovite djelatnosti.

(3) Sredstva za naknadu štete na neosiguranoj imovini (poslovne zgrade, uređaji i instalacije) osigurana su u Proračunu i doznačavat će se korisnicima na njihov zahtjev uz koji je potrebno priložiti dokaze o nastaloj šteti.

(4) U Proračunu su osigurana sredstva za osiguranje službenika, namještenika i dužnosnika od posljedica nesretnog slučaja.

Članak 21.

(1) U Proračunu su utvrđena sredstva za naknade i druga primanja na temelju posebnih propisa.

(2) Osnovica za obračun naknada i drugih primanja iz stavka 1. ovoga članka iznosi 3326,00 kuna.

Članak 22.

Ministar financija će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti naredbu o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2015. godini.

III. UPRAVLJANJE DRŽAVNOM IMOVINOM I DUGOVIMA

1. Upravljanje državnom imovinom

Članak 23.

(1) Korisnik koji je stekao nekretninu obvezan je u roku od 30 dana od dana njezina stjecanja podnijeti zahtjev nadležnom općinskom državnom odvjetništvu (u daljnjem tekstu: Državno odvjetništvo) da podnese prijedlog za upis prava vlasništva Republike Hrvatske i drugih stvarnih prava na nekretninama kojih je nositelj Republika Hrvatska u zemljišne knjige, s potrebnom dokumentacijom.

(2) Državno odvjetništvo sastavit će zemljišnoknjižni prijedlog koji će podnijeti nadležnom sudu radi upisa prava iz stavka 1. ovoga članka u zemljišne knjige.

Članak 24.

Državno odvjetništvo podnosi zemljišnoknjižni prijedlog za upis nekretnine iz članka 69. stavka 2. Zakona o proračunu ako je Vlada dala prethodnu suglasnost u skladu s člankom 69. stavkom 2. Zakona o proračunu.

Članak 25.

Prihodi od upravljanja slobodnim novčanim sredstvima s računa Proračuna prihod su Proračuna.

Članak 26.

(1) Kada se sredstva Proračuna koriste za sanaciju, dokapitalizaciju ili kao udio u sredstvima pravne osobe, Republika Hrvatska postaje vlasnikom u tim pravnim osobama razmjerno uloženim sredstvima.

(2) Imovinu u vlasništvu Republike Hrvatske iz stavka 1. ovoga članka upisuje njezin korisnik u svoju evidenciju, a pravna osoba upisuje Republiku Hrvatsku kao vlasnika razmjernog dijela kapitala.

(3) Evidenciju o imovini i vlasničkim dijelovima iz stavka 1. i 2. ovoga članka vode korisnici i tijelo nadležno za upravljanje državnom imovinom, a podatke o tome dostavljaju Ministarstvu radi evidencije imovine u vlasništvu Republike Hrvatske u Glavnoj knjizi Državne riznice.

Članak 26.a (NN 103/15A)

(1) Sredstva ostvarena prodajom dionica i poslovnih udjela trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske kojima sukladno Zakonu o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 94/13.) upravlja Centar za restrukturiranje i prodaju i sredstva ostvarena podjelom dobiti tih društava prihod su Centra za restrukturiranje i prodaju te se uplaćuju na njegov žiro račun, a koriste se za podmirivanje obveza temeljem ugovora koje je Centar za restrukturiranje i prodaju sklopio za račun Republike Hrvatske i za podmirivanje obveza Centra za restrukturiranje i prodaju.

(2) Sredstva doznačena Centru za restrukturiranje i prodaju, kao pravnom slijedniku Agencije za upravljanje državnom imovinom, temeljem upravljanja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske prihod su Centra za restrukturiranje i prodaju i uplaćuju se na njegov žiro račun.

(3) Ostatak stečajne ili likvidacijske mase trgovačkih društava iz stavka 1. ovoga članka prenosi se u vlasništvo Centra za restrukturiranje i prodaju, razmjerno učešću Republike Hrvatske u temeljnom kapitalu tih trgovačkih društava.

(4) Višak ostvarenih prihoda nad rashodima Centra za restrukturiranje i prodaju prihod je državnog proračuna.

2. Zaduživanje i tekuće otplate

Članak 27. (NN 103/15A)

(1) Zaduživanje se može provesti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala do ukupnog iznosa od 28.927.151.179,00 kuna iskazanog u Računu financiranja Proračuna.

(2) Tekuće otplate glavnice državnoga duga, iskazane u Računu financiranja Proračuna za 2015. godinu u iznosu od 23.541.930.400,00 kuna te pripadajuće kamate imaju u izvršavanju Proračuna prednost pred svim ostalim rashodima i izdacima.

(3) Ukupna visina zaduženja iskazana u financijskim planovima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna iznosi 1.874.850.000,00 kuna. Tekuće otplate glavnice duga, iskazane u financijskim planovima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna iznose 1.677.932.318,00 kuna.

Članak 28.

Ministar financija može se, uz suglasnost Vlade, dodatno zadužiti do iznosa neostvarenih primitaka od prodaje dionica i udjela u glavnici.

Članak 29.

Tečajne razlike mogu se u skladu s obračunom priznati i iznad iznosa predviđenog Proračunom.

Članak 30.

Mjenice kojima se na teret Proračuna stvaraju obveze može izdavati samo ministar financija.

3. Državna jamstva

Članak 31. (NN 103/15)

(1) Ovlašćuje se Vlada da u ime Republike Hrvatske može davati financijska i činidbena jamstva na prijedlog Ministarstva.

(2) Godišnja vrijednost novih financijskih jamstava za 2015. godinu iznosi 6.000.000.000,00 kuna od čega se iznos od 2.500.000.000,00 kuna odnosi na izvanproračunske korisnike državnog proračuna iz članka 27. stavka 3. ovoga Zakona.

(3) U iznos iz stavka 2. ovoga članka ne ulazi vrijednost jamstava danih za refinanciranje i reprogramiranje obveza iz prethodnih godina za koje je bilo dano jamstvo.

(4) Godišnja vrijednost novih financijskih jamstava može biti iznad iznosa utvrđenog u stavku 2. ovoga članka za iznos jamstava stavljenih izvan snage u prethodnoj godini.

(5) Jamstvena zaliha za financijska jamstva u Proračunu iznosi 268.000.000,00 kuna.

(6) Tražitelj jamstva, koji može biti isključivo pravna osoba, dužan je dokumentirani zahtjev dostaviti ministarstvu nadležnom za tražitelja jamstva. Nadležno ministarstvo će zaprimljeni dokumentirani zahtjev, zajedno s provizijom i ostalim potrebnim elementima jamstva koje odredi, dostaviti u roku od 45 dana od zaprimanja Ministarstvu radi davanja mišljenja i prijave Europskoj komisiji, u skladu s odredbama zakona kojim su uređene državne potpore. Prije dostave Ministarstvu nadležno ministarstvo dužno je ocijeniti:

– temelj donošenja prijedloga dodjele jamstva u obliku programa ili druge osnove za podnošenje zahtjeva za dodjelu jamstva

– bonitet tražitelja

– ocjenu stanja zaduženosti

– efekte novog zaduženja na mogućnost razvoja i likvidnosti te

– izraditi stručno mišljenje i jasnu opredijeljenost prema odobrenju predloženog jamstva.

– (7) Pri ocjeni zahtjeva za davanjem državnog jamstva uzimat će se u obzir:

– potpora kapitalnim ulaganjima u razvitak kojima se poboljšavaju opći uvjeti gospodarskog djelovanja i koji utječu na izvozni učinak i

– gospodarska stabilnost i važnost u regionalnom razvitku.

(8) Nadležno ministarstvo, u roku od 30 dana od zaprimanja odobrenja prijedloga državne potpore od Europske komisije, odnosno mišljenja Ministarstva ako se radi o državnoj potpori izuzetoj od obveze prijave Europskoj komisiji, odnosno odluke Europske komisije o nepostojanju državne potpore ili mišljenja Ministarstva o nepostojanju državne potpore, u skladu s odredbama zakona kojim su uređene državne potpore, dostavlja Ministarstvu dokumentirani zahtjev tražitelja jamstva, zajedno s:

– određenom provizijom i ostalim potrebnim elementima jamstva

– odobrenjem prijedloga državne potpore od Europske komisije, odnosno mišljenjem Ministarstva ako se radi o državnoj potpori izuzetoj od obveze prijave Europskoj komisiji ili odlukom Europske komisije o nepostojanju državne potpore, odnosno mišljenjem Ministarstva o nepostojanju državne potpore

– svojom ocjenom i mišljenjem iz stavka 6. ovoga članka te

– prijedlogom odluke o dodjeli jamstva.

(9) Ministarstvo, uz procjenu kreditnih uvjeta banaka davatelja kredita, obvezno je Vladi uputiti svoje mišljenje najkasnije u roku od 30 dana od dostave dokumentacije iz stavka 8. ovoga članka.

(10) Činidbena jamstva iz stavka 1. ovoga članka, koja su u pravilu vezana za okončanje posla, mogu se davati na temelju primljenih predujmova u novcu ili imovini za gradnju brodova do njihove isporuke, nabavu zrakoplova na temelju dugoročnog ugovora o zakupu te za infrastrukturne projekte koji se izvode na osnovi ugovora o koncesiji ili zajedničkih ulaganja.

(11) Vlada može iznimno odobriti jamstvo za zaduženje određenog korisnika vezano za provedbu prioritetnog programa/projekta koji ima značenje za regionalnu gospodarsku stabilnost, radi ublažavanja gospodarske nerazvijenosti određenog područja, uklanjanje ratnih šteta, obnovu ili hitnu obnovu od posljedica elementarnih nepogoda.

(12) Jamstvo koje, sukladno Zakonu, odobrava Vlada može biti u obliku posebnog dokumenta ili ugovora o jamstvu.

(13) Jamstvo se može mijenjati ili dopunjavati samo uz suglasnost Vlade.

(14) Za dana jamstva ugovorom o izdavanju jamstva uređuju se obveze tražitelja jamstva i instrumenti osiguranja.

(15) Za jamstva koja se aktiviraju Ministarstvo može Financijskoj agenciji dati nalog za naplatu po aktiviranom državnom jamstvu radi namirenja duga.

(16) Potraživanja Ministarstva, na temelju utvrđenih obveza dužnika, imaju isti prioritet u izvršavanju kao i nalozi za javna davanja, u odnosu na sve ostale naloge po obvezama dužnika, njegova pravnog sljednika ili solidarnog jamca.

(17) Ako zbog neizvršenja kreditnih obveza jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave bude aktivirano državno jamstvo, ta jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može izvršavati samo nužne rashode (minimalne plaće za zaposlene, doprinose, minimalne rashode za materijal i usluge).

Članak 32.

Pravna osoba u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu Republike Hrvatske sklapa ugovore o kreditu, ugovore o zajmu u kojima je zajmoprimac ili daje jamstva na osnovi odluke o suglasnosti Vlade ako vrijednost posla ili jamstvo prelazi iznos od 7.500.000,00 kuna.

IV. POTICAJNE MJERE U GOSPODARSTVU

Članak 33. (NN 103/15A)

Za temeljni kapital,   udio u kreditima i garantni fond Hrvatske banke za obnovu i razvitak u 2015. godini osigurava se 52.892.800,00 kuna.

Članak 34.

Nadležno ministarstvo može obustaviti državne potpore korisnicima u slučaju da utvrdi nenamjensko korištenje sredstava, da naknadnom provjerom utvrdi drukčije stanje u odnosu na ono koje je bilo osnova za odobrenje potpore te ako utvrdi da korisnici nisu ispunjavali obveze prema državi za proteklu godinu.

Članak 35. (NN 103/15A)

(1) Jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su, temeljem Odluke o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (»Narodne novine«, br. 158/13.), razvrstane u I. i II. skupinu jedinica lokalne samouprave odnosno I. skupinu jedinica područne (regionalne) samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 75 posto prosjeka Republike Hrvatske isplaćivat će se pomoć iz razdjela 025 – MINISTARSTVO FINANCIJA u visini izvršenog povrata poreza na dohodak po godišnjoj prijavi obveznicima na njihovu području u godini koja prethodi godini izrade proračuna.

(2) Jedinicama lokalne samouprave iz stavka 1. ovoga članka isplaćivat će se pomoć u visini ostvarenog poreza na dobit na njihovu području u godini koja prethodi godini izrade proračuna ako su i u 2014. godini ostvarivali pravo na tu pomoć.

(3) Jedinicama lokalne samouprave iz stavka 1. ovoga članka isplaćivat će se pomoć u visini 30 posto ostvarenog poreza na dobit na njihovu području u godini koja prethodi godini izrade proračuna ako u 2014. godini nisu ostvarivali pravo na tu pomoć.

(4) Jedinicama lokalne samouprave iz stavka 1. ovoga članka isplaćivat će se pomoć s Razdjela 025 – MINISTARSTVO FINANCIJA u visini pomoći planiranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2014. godinu i projekcijama za 2015. i 2016. godinu i to samo onim jedinicama koje su u 2014. godini ostvarivale pravo na tu pomoć.

(5) Jedinice lokalne samouprave iz stavka 1. ovoga članka mogu koristiti pomoći iz stavka 2., 3. odnosno 4. ovoga članka samo za financiranje Materijalnih rashoda (skupina 32 Računskog plana proračuna) i Rashoda za nabavu nefinancijske imovine (skupina 4 Računskog plana proračuna, osim za nabavu osobnih automobila – osnovni račun 42311 Osobni automobili).

(6) Jedinicama lokalne samouprave iz stavka 1. ovoga članka, kojima se iz razdjela 025 – MINISTARSTVO FINANCIJA isplaćuje pomoć u visini izvršenog povrata poreza na dohodak po godišnjoj prijavi za godinu koja prethodi godini izrade proračuna, isplatit će se razlika do visine stvarno utvrđenog povrata poreza na dohodak u 2015. godini.

Članak 36. (NN 103/15A)

(1) Jedinicama lokalne samouprave sa statusom područja posebne državne skrbi (u cijelosti) ili brdsko-planinskih područja, a koje su, temeljem Odluke iz članka 35. stavka 1. ovoga Zakona, razvrstane u III., IV. ili V. skupinu jedinica lokalne samouprave čija vrijednost indeksa razvijenosti prelazi 75 posto prosjeka Republike Hrvatske isplaćivat će se pomoć iz razdjela 025 – MINISTARSTVO FINANCIJA, i to:

– jedinicama lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 75,01 posto i 100 posto prosjeka Republike Hrvatske isplaćivat će se pomoć u iznosu od 70 posto prihoda iz stavka 2. ovoga članka

– jedinicama lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 100,01 posto i 125 posto prosjeka Republike Hrvatske isplaćivat će se pomoć u iznosu od 45 posto prihoda iz stavka 2. ovoga članka

– jedinicama lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti veća od 125,01 posto prosjeka Republike Hrvatske isplaćivat će se pomoć u iznosu od 25 posto prihoda iz stavka 2. ovoga članka.

(2) Osnovica za izračun pomoći iz stavka 1. ovoga članka je prihod od poreza na dobit ostvaren u 2013. godini na području jedinice lokalne samouprave uvećan za dio poreza na dohodak koji je jedinica lokalne samouprave u 2013. godini ostvarila iz uvećanog udjela u porezu na dohodak zbog svoje pripadnosti području posebne državne skrbi ili brdsko-planinskom području.

(3) Općine i gradovi iz stavka 1. ovoga članka mogu koristiti pomoći iz stavka 1. ovoga članka samo za financiranje Materijalnih rashoda (skupina 32 Računskog plana proračuna) i Rashoda za nabavu nefinancijske imovine (skupina 4 Računskog plana proračuna, osim za nabavu osobnih automobila – osnovni račun 42311 Osobni automobili).

V. KORIŠTENJE NAMJENSKIH PRIHODA I PRIMITAKA

Članak 37.

(1) Nadležna ministarstva nadziru ostvarenje i trošenje namjenskih prihoda i primitaka proračunskih korisnika iz svoje nadležnosti.

(2) Nadležna ministarstva mogu, u suglasnosti s Ministarstvom, donijeti pravilnik o mjerilima i načinu korištenja donacija za koje namjena nije utvrđena te participacija studenata u troškovima studija na akreditiranim studijskim programima.

(3) Namjenski prihodi i primici svih proračunskih korisnika planiraju se u državnom proračunu, a obveza uplate ovih prihoda u državni proračun ne odnosi se na proračunske korisnike u znanosti, visokom obrazovanju, pravosuđu, sustavu izvršenja sankcija, kao i za kulturne ustanove, nacionalne parkove, parkove prirode, zdravstvene ustanove i Državni zavod za zaštitu prirode. Ostvarenje i trošenje namjenskih prihoda i primitaka navedenih proračunskih korisnika iskazuje se mjesečno u sustavu državne riznice.

VI. KORIŠTENJE VLASTITIH PRIHODA

Članak 38.

(1) Vlastitim prihodima korisnici podmiruju rashode nastale obavljanjem poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima temeljem kojih su vlastiti prihodi i ostvareni.

(2) Ako se vlastiti prihodi ostvare u iznosu većem od potrebnog za podmirenje rashoda iz stavka 1. ovoga članka, mogu se koristiti za podmirenje rashoda redovne djelatnosti.

(3) Nadležna ministarstva nadziru ostvarenje i trošenje vlastitih prihoda proračunskih korisnika iz svoje nadležnosti.

(4) Nadležna ministarstva mogu, u suglasnosti s Ministarstvom financija, donijeti pravilnik o mjerilima i načinu korištenja vlastitih prihoda iz ovoga članka.

(5) Vlastiti prihodi svih proračunskih korisnika planiraju se u državnom proračunu, a obveza uplate ovih prihoda u državni proračun ne odnosi se na proračunske korisnike u znanosti, visokom obrazovanju, pravosuđu, sustavu izvršenja sankcija, socijalnoj skrbi kao i za kulturne ustanove, nacionalne parkove, parkove prirode, zdravstvene ustanove, Državni zavod za zaštitu prirode i Hrvatski hidrografski institut. Ostvarenje i trošenje vlastitih prihoda navedenih proračunskih korisnika iskazuje se mjesečno u sustavu državne riznice.

VII. NAPLATA PRORAČUNSKIH PRIHODA

Članak 39.

(1) Ako inspektor proračunskog nadzora u postupku nadzora utvrdi da su prihodi koji su u nadležnosti proračunskih korisnika državnog proračuna i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i pravnih osoba u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu države ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, neobračunati i/ili manje obračunati i neplaćeni i/ili manje plaćeni, donosi rješenje kojim nalaže njihovu uplatu u proračun, odnosno na račun pravne osobe.

(2) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

VIII. PREKRŠAJNE ODREDBE

Članak 40.

Novčanom kaznom od 10.000,00 kuna do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba korisnika Proračuna:

1. ako devizna sredstva ne uplati na račun koji odredi Ministarstvo (članak 14. stavak 1. i 3.)

2. ako naknade i druga primanja na temelju posebnih propisa poveća suprotno osnovici iz članka 21. stavka 2. ovoga Zakona

3. ako prihode od upravljanja slobodnim novčanim sredstvima ne uplaćuje u Proračun (članak 25.)

4. ako nužne rashode isplaćuje iznad razine utvrđene člankom 31. stavkom 17. ovoga Zakona

5. ako vlastite prihode koristi suprotno članku 38. ovoga Zakona.

Članak 41.

(1) Uz novčanu kaznu iz članka 40. ovoga Zakona izreći će se i zaštitna mjera obustave daljnjih doznaka sredstava u slučajevima korištenja sredstava Proračuna protivno zakonu.

(2) Mjere iz stavka 1. ovoga članka mogu se propisati u trajanju od jednog mjeseca do jedne godine.

Članak 42.

(1) Inspektor proračunskog nadzora koji je u postupku nadzora utvrdio radnje kojima je ostvaren prekršaj, sastavlja u ime Ministarstva optužni prijedlog protiv počinitelja prekršaja i podnosi ga nadležnom područnom uredu Porezne uprave.

(2) Prekršajni postupak za prekršaje propisane ovim Zakonom u prvom stupnju vodi nadležni područni ured Porezne uprave.

Članak 43.

Na pravila vođenja prekršajnog postupka, žalbeni postupak i izvanredne pravne lijekove primjenjuju se odredbe Prekršajnog zakona.

IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 44.

(1) Danom stupanja na snagu odluke iz članka 17. stavka 1. ovoga Zakona prestaje važiti Uredba o izdacima za službena putovanja u inozemstvo koji se korisnicima državnog proračuna priznaju u materijalne troškove (»Narodne novine«, br. 50/92. i 73/93.).

(2) Do donošenja odluke iz članka 17. stavka 1. ovoga Zakona primjenjivat će se Odluka o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovorima (»Narodne novine«, br. 117/12.), u dijelu u kojem nije u suprotnosti s posebnim propisima.

(3) Do donošenja odluke iz članka 17. stavka 2. ovoga Zakona primjenjivat će se Odluka o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna (»Narodne novine«, br. 8/06.).

Članak 45.

Do stupanja na snagu naredbe iz članka 22. ovoga Zakona primjenjivat će se Naredba o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2014. godini (»Narodne novine«, br. 17/14., 49/14. i 95/14.).

Članak 46.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2015.

Klasa: 400-06/14-01/08

Zagreb, 2. prosinca 2014.

HRVATSKI SABOR

Copyright © Ante Borić