Zakon o trgovačkim društvima

DIO PRVI   ZAJEDNIČKE ODREDBE

GLAVA I.   OPĆE ODREDBE

Odjeljak 1.   OSNOVNE ODREDBE

Predmet Zakona

Članak 1. (NN 40/19)

Ovim Zakonom uređuje se osnivanje, ustroj, prestanak i statusne promjene trgovačkih društava te povezana društva.

Prijenos propisa Europske unije

Članak 2. (NN 40/19, 34/22, 130/23)

(1) Ovim Zakonom u hrvatski pravni sustav prenose se:

– Direktiva 2007/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 1. srpnja 2007. o izvršavanju pojedinih prava dioničara trgovačkih društava uvrštenih na burzu (SL L 184, 14. 7. 2007.) kako je zadnje izmijenjena Direktivom (EU) 2017/828 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o izmjeni Direktive 2007/36/EZ u pogledu poticanja dugoročnog sudjelovanja dioničara (Tekst značajan za EGP) (SL L 132, 20. 5. 2017.),

– Direktiva 2009/102/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. iz područja prava trgovačkih društava o društvima s ograničenom odgovornošću s jednim članom (kodificirana verzija) (Tekst značajan za EGP) (SL L 258, 1. 10. 2009.),

– Direktiva Vijeća 2013/24/EU od 13. svibnja 2013. o prilagođavanju određenih direktiva u području prava društava zbog pristupanja Republike Hrvatske (SL L 158, 10. 6. 2013.),

– Direktiva (EU) 2017/1132 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o određenim aspektima prava društava (kodificirani tekst) (Tekst značajan za EGP) (SL L 169, 30. 6. 2017.), kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2019/1151 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 u pogledu upotrebe digitalnih alata i postupaka u pravu društava (Tekst značajan za EGP) (SL L 186, 11. 7. 2019.) i Direktivom (EU) 2019/2121 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 u pogledu prekograničnih preoblikovanja, spajanja i podjela (Tekst značajan za EGP) (SL L 321, 12. 12. 2019.) (u daljnjem u tekstu: Direktiva (EU) 2017/1132).

(2) Ovim se Zakonom osigurava provedba Provedbene uredbe Komisije (EU) 2018/1212 оd 3. rujna 2018. o utvrđivanju minimalnih zahtjeva za provedbu odredbi Direktive 2007/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu utvrđivanja identiteta dioničara, prijenosa informacija i olakšavanja izvršavanja prava dioničara (Tekst značajan za EGP) (SL L 223, 4. 9. 2018.) (u daljnjem tekstu: Provedbena uredba (EU) 2018/1212).

Pojam trgovca i trgovačkoga društva

Članak 3. (NN 40/19)

(1) Trgovac je, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, osoba koja samostalno trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti proizvodnjom, prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu.

(2) Osobe koje se bave slobodnim zanimanjima uređenim posebnim propisima smatraju se trgovcima u smislu ovoga Zakona samo ako je to u tim propisima određeno.

(3) Trgovačka društva jesu javno trgovačko društvo, komanditno društvo, dioničko društvo, društvo s ograničenom odgovornošću i gospodarsko interesno udruženje (u daljnjem tekstu: trgovačka društva).

(4) Javno trgovačko društvo, komanditno društvo i gospodarsko interesno udruženje su društva osoba, a dioničko društvo i društvo s ograničenom odgovornošću su društva kapitala.

(5) Trgovačko društvo može se osnovati za obavljanje gospodarske ili bilo koje druge djelatnosti.

(6) Trgovačko društvo je trgovac, neovisno o tome obavlja li gospodarsku ili neku drugu djelatnost.

(7) Individualni poljodjelci nisu trgovci u smislu ovoga Zakona.

SUDSKA PRAKSA: Presuda

Odjeljak 2.   PRAVNA OSOBNOST

Pravna osobnost trgovačkoga društva

Članak 4.

Trgovačko društvo svojstvo pravne osobe stječe upisom u sudski registar. Trgovačko društvo gubi svojstvo pravne osobe brisanjem toga društva iz sudskog registra.

Stjecanje prava i obveza

Članak 5.

Trgovačko društvo može u pravnom prometu stjecati prava i preuzimati obveze, može biti vlasnikom pokretnih i nepokretnih stvari, te može tužiti i biti tuženo pred državnim ili izbranim sudom i sudjelovati u drugim postupcima.

Preddruštvo

Članak 6.

(1) Preddruštvo nastaje sklapanjem društvenog ugovora, odnosno usvajanjem statuta i preuzimanjem svih dionica od strane osnivača trgovačkog društva. Na odnos između osnivača prije upisa društva u sudski registar primjenjuju se društveni ugovor, odnosno statut.

(2) Prava stečena u ime trgovačkog društva prije njegova upisa u sudski registar zajednička su nepodijeljena imovina osnivača. Za obveze koje se preuzmu u ime trgovačkoga društva prije njegova upisa u sudski registar, odgovaraju onaj tko ih je preuzeo u ime društva i osnivači.  Preuzme li ih više osoba, one odgovaraju solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom.

(3) Upisom trgovačkoga društva u sudski registar osobe iz stavka 2. ovoga članka oslobađaju se odgovornosti koja je tamo propisana.

(4) Preuzmu li se ugovorom sklopljenim s vjerovnikom za trgovačko društvo obveze tako da ono nakon upisa u sudski registar stupi na mjesto dužnika, za takvo preuzimanje obveze nije potrebna suglasnost vjerovnika, ako se obveza preuzima u roku od tri mjeseca od upisa u sudski registar i ako društvo ili dužnik u tome roku to priopće vjerovniku.

(5) Ako se u ime trgovačkoga društva poduzmu poslovi prije nego što se ono upiše u sudski registar pa u vrijeme upisa društva u taj registar njegova imovina bude manja od onoga kako je to određeno u društvenom ugovoru, odnosno statutu ili u izjavi o osnivanju društva, osnivači su dužni u korist društva uplatiti iznos koji nedostaje.

(6) Upisom trgovačkoga društva u sudski registar preddruštvo prestaje. Prava stečena i obveze preuzete djelovanjem preddruštva u ime trgovačkoga društva prava su i obveze trgovačkoga društva.

Podružnice

Članak 7. (NN 40/19)

(1) Trgovačko društvo može imati jednu ili više podružnica u kojima obavlja svoje djelatnosti.

(2) Podružnica se osniva odlukom koju donosi nadležni organ trgovačkog društva u skladu s izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom društva. Odluku o osnivanju podružnice mora ovjeriti javni bilježnik.

(3) Podružnice nisu pravne osobe. Njihovim poslovanjem prava i obveze stječe društvo. Podružnica posluje pod svojom tvrtkom i mora pri tome navesti svoje sjedište i sjedište osnivača.

(4) U odluci o osnivanju podružnice navode se:

1. tvrtka i sjedište osnivača te tvrtka i sjedište podružnice,

2. djelatnosti podružnice,

3. ime i prezime, odnosno imena i prezimena, osobni identifikacijski broj i prebivalište osoba u podružnici ovlaštenih da u poslovanju podružnice zastupaju osnivača.

(5) Podružnica prestaje:

1. ako osnivač donese odluku o prestanku podružnice,

2. ako osnivač prestane postojati.

(6) Nakon odluke iz točke 1., odnosno ispunjenja uvjeta iz točke 2. stavka 5. ovoga članka podružnica se briše iz trgovačkoga registra. Na brisanje podružnice iz sudskog registra na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o brisanju društva iz trgovačkoga registra.

Upis podružnice u sudski registar

Članak 8. (NN 40/19, 34/22)

(1) Podružnica se upisuje u sudski registar suda nadležnoga po mjestu sjedišta osnivača.

(2) Prijavu za upis podružnice u sudski registar osnivač podnosi sudu nadležnom po mjestu sjedišta osnivača. Tome sudu podnosi se i prijava za upis promjene upisa u sudskom registru.

(3) U prijavi za upis podružnice u sudski registar moraju se navesti:

1. tvrtka i sjedište osnivača te tvrtka i sjedište podružnice i

2. ime i prezime, odnosno imena i prezimena, osobni identifikacijski broj te prebivalište osoba ovlaštenih da u poslovanju podružnice zastupaju osnivača.

(4) Prijavi iz stavka 2. ovoga članka prilaže se odluka o osnivanju podružnice.

(5) U sudski registar iz stavka 1. ovoga članka upisuju se podaci iz članka 7. stavka 4. točaka 1. i 3. ovoga Zakona i promjene tih podataka.

(6) Nakon upisa u sudski registar suda nadležnog po mjestu sjedišta osnivača, taj sud po službenoj dužnosti dostavlja registarskom sudu sjedišta podružnice primjerak prijave za upis s prilozima, izvornik ili ovjereni primjerak rješenja o upisu na papiru ili elektroničkim putem u skladu s posebnim propisom. Podaci iz članka 7. stavka 4. točaka 1. i 3. ovoga Zakona objavljuju se na način kako se objavljuju priopćenja trgovačkoga društva.

(7) Podružnica se može osnovati i na daljinu, elektroničkim sredstvima komunikacije.

Odjeljak 3.   ODGOVORNOST ZA OBVEZE TRGOVAČKOGA DRUŠTVA

Općenito

Članak 9. (NN 40/19)

(1) Trgovačko društvo odgovara za svoje obveze cijelom svojom imovinom.

(2) Brisan.

Odgovornost članova trgovačkoga društva

Članak 10. (NN 34/22)

(1) Članovi javnoga trgovačkoga društva i komplementari u komanditnome društvu odgovaraju za obveze društva osobno, solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom.

(2) Članovi društva s ograničenom odgovornošću, dioničari dioničkoga društva i komanditori u komanditnom društvu ne odgovaraju za obveze društva izuzev kada je to određeno ovim Zakonom.

(3) Onaj tko zloupotrebljava okolnost da kao član trgovačkoga društva ne odgovara za obveze društva ne može se pozvati na to da po zakonu ne odgovara za te obveze.

(4) Smatra se da je ispunjena pretpostavka za odgovornost člana društva iz stavka 3. ovoga članka naročito:

1. ako koristi društvo za to da bi postigao cilj koji mu je inače zabranjen,

2. ako koristi društvo da bi oštetio vjerovnike,

3. ako protivno zakonu upravlja imovinom društva kao da je to njegova imovina,

4. ako u svoju korist ili u korist neke druge osobe umanji imovinu društva, iako je znao ili morao znati da ono neće moći podmiriti svoje obveze.

(5) Ako je nad društvom iz stavka 2. ovoga članka otvoren stečajni postupak, zahtjeve protiv osoba iz stavka 3. ovoga članka za vrijeme trajanja stečajnog postupka može ostvarivati samo stečajni upravitelj.

GLAVA II.   TVRTKA

Odjeljak 1.   TVRTKA TRGOVAČKOGA DRUŠTVA

Pojam

Članak 11. (NN 40/19)

(1) Tvrtka je ime pod kojim trgovačko društvo posluje i pod kojim sudjeluje u pravnom prometu.

(2) Tvrtka trgovačkoga društva mora se jasno razlikovati od tvrtke drugoga trgovca sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

(3) Tvrtka trgovačkoga društva određuje se izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom društva.

(4) Tvrtka trgovačkoga društva mijenja se na način određen izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom društva.

(5) Tvrtka trgovačkoga društva i sve njene promjene upisuju se u sudski registar.

(6) Prijavu za upis promjene tvrtke u sudski registar podnosi uprava trgovačkoga društva, odnosno članovi koji upravljaju društvom.

Načelo istinitosti

Članak 12.

Podaci sadržani u tvrtki moraju biti istiniti.

Sadržaj tvrtke

Članak 13.

(1) Tvrtka trgovačkoga društva mora uz naznaku kojom se pobliže obilježava ime društva sadržavati naznaku predmeta poslovanja društva.

(2) Uz sastojke navedene u stavku 1. ovoga članka,

1. tvrtka javnoga trgovačkog društva mora sadržavati riječi »javno trgovačko društvo« ili naznaku« j.t.d.«,

2. tvrtka komanditnoga društva mora sadržavati riječi »komanditno društvo« ili oznaku »k.d.«

3. tvrtka dioničkoga društva mora sadržavati riječi "dioničko društvo" ili oznaku "d.d.";

4. tvrtka društva s ograničenom odgovornošću mora sadržavati riječi "društvo s ograničenom odgovornošću" ili oznaku "d.o.o.", a jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću oznaku »jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću« ili oznaku „j.d.o.o.“,

5. tvrtka gospodarskoga interesnog udruženja mora sadržavati na početku ili na kraju riječi: »gospodarsko interesno udruženje« ili oznaku GIU.

(3) Ako je član u javnom trgovačkom društvu ili komplementar u komanditnom društvu neko društvo, u tvrtki se mora navesti tvrtka ili skraćena tvrtka tog društva.

Razlikovanje tvrtki

Članak 14. (NN 40/19)

(1) Sastojci tvrtke ne mogu biti takvi da stvaraju zabunu glede predmeta poslovanja trgovačkoga društva, utiska o identitetu ili povezanosti s drugim društvom, da vrijeđaju prava intelektualnog vlasništva ni druga prava drugih osoba.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, povezana društva u smislu odredaba članka 473. ovoga Zakona mogu u svojim tvrtkama upotrebljavati zajedničke sastojke.

(3) Ako je u tvrtki sadržano ime člana trgovačkoga društva koje je jednako ranije upisanoj tvrtki drugoga društva ili imenu druge osobe sadržanome u ranije upisanoj tvrtki drugoga društva, u tvrtku koja se kasnije upisuje moraju se unijeti dodaci kojima se osigurava da se te tvrtke jasno razlikuju.

Imena država i međunarodnih organizacija

Članak 15. (NN 40/19, 34/22)

(1) Riječi »Hrvatska« i njezine izvedenice te druga državna znamenja, uključujući njihovo oponašanje, mogu se unijeti u tvrtku uz naznaku ili kao dio naznake kojom se pobliže obilježava ime društva samo na temelju rješenja ministarstva nadležnog za poslove opće uprave.

(2) Tvrtka ne može sadržavati imena, grbove, zastave ni druge državne ambleme drugih država ili međunarodnih (međudržavnih) organizacija, niti službene znakove za kontrolu i garanciju kvalitete, a ne može ih se ni oponašati u heraldičkome smislu.

(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, sastojci tvrtke koji se tamo navode mogu se unijeti u tvrtku uz dozvolu nadležnog organa odgovarajuće države ili međunarodne (međudržavne) organizacije, te u slučaju da su ti sastojci sadržani u tvrtki ili u imenu osnivača koji se unose u tvrtku trgovačkoga društva.

(4) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Osobna imena

Članak 16.

(1) U tvrtku se može unijeti ime ili dio imena neke osobe samo uz njen pristanak, a ako je ta osoba umrla, uz pristanak njenih nasljednika.

(2) U tvrtku se može unijeti ime ili dio imena neke povijesne ili druge znamenite osobe samo uz njen pristanak, a ako je ta osoba umrla samo ako ga se koristi na prikladan način uz pristanak nasljednika.

(3) Vrijeđa li trgovačko društvo svojim poslovanjem ili na koji drugi način čast i ugled osobe čije je ime uneseno u njegovu tvrtku, ta osoba, a ako je osoba umrla njeni nasljednici, imaju pravo tražiti brisanje njenog imena iz tvrtke društva.

Tvrtka i promjene u trgovačkom društvu

Članak 17.

(1) Trgovačko društvo nastavlja poslovati bez promjene tvrtke unatoč istupanju nekih članova iz društva ili pristupanju novih članova u društvo.

(2) Trgovačko društvo nastavlja poslovati bez promjene tvrtke i ako član društva čiji su ime ili tvrtka sadržani u tvrtki društva, promijeni svoje ime ili tvrtku.

(3) U slučaju istupa iz društva ili smrti člana društva čije je ime sadržano u tvrtki, trgovačko društvo može nastaviti poslovati pod istom tvrtkom, ako za to dade pristanak taj član društva, a ako je umro, njegovi nasljednici.

SUDSKA PRAKSA: Presuda

Tvrtka trgovačkoga društva u stečaju ili likvidaciji

Članak 18.

Tvrtki trgovačkoga društva koje je u stečaju ili u likvidaciji dodaje se oznaka "u stečaju" ili "u likvidaciji", te se tako upisuje u sudski registar.

Skraćena tvrtka

Članak 19.

(1) Trgovačko društvo može upotrebljavati i skraćenu tvrtku.

(2) Skraćena tvrtka mora sadržavati karakteristični dio tvrtke i naznaku oblika trgovačkoga društva.

(3) Skraćena tvrtka upisuje se u sudski registar.

Jezik tvrtke

Članak 20. (NN 68/13)

(1) Naznaka imena tvrtke trgovačkog društva mora biti na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu ili na službenom jeziku države članice Europske unije i latiničnom pismu, a mogu se koristiti i arapski brojevi. Ostali sastojci tvrtke moraju biti na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.

(2) Tvrtka trgovačkoga društva može sadržavati pojedine strane riječi drugih jezika ako one čine ime, odnosno tvrtku člana društva ili robni ili uslužni žig člana zaštićen u Republici Hrvatskoj, odnosno njegova društva registriranog u Republici Hrvatskoj, ili ako su uobičajene u hrvatskom jeziku, ili ako za njih nema odgovarajuće riječi u hrvatskom jeziku, ili ako se radi o riječima na mrtvom jeziku.

(3) Tvrtka se može upisati u sudski registar i u prijevodu na jedan ili više jezika.

Upotreba tvrtke

Članak 21.

(1) Tvrtku i skraćenu tvrtku trgovačko društvo je dužno upotrebljavati u obliku i sadržaju u kojemu je upisana u trgovačkome registru.

(2) Ako je uz tvrtku ili skraćenu tvrtku u sudski registar upisana i tvrtka ili skraćena tvrtka u prijevodu na strani jezik i pismo, tvrtku ili skraćenu tvrtku na stranom jeziku i pismu trgovačko društvo može upotrebljavati samo zajedno s tvrtkom na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.

(3) Tvrtka ili skraćena tvrtka mora se istaknuti na poslovnim prostorijama trgovačkoga društva.

(4) Na poslovnom papiru trgovca (pismima, računima i dr.) moraju se otisnuti njegova tvrtka, sjedište, sud kod kojega je upisan u sudski registar i broj pod kojim je to učinjeno, tvrtka i sjedište pravnih osoba  kod kojih se vode njegovi računi i brojevi tih računa. Isto vrijedi i za sadržaj internetske stranice društva.

(5) Na poslovnom papiru i internetskoj stranici društva kapitala moraju se uz podatke iz stavka 4. ovoga članka navesti:

1. iznos temeljnoga kapitala društva s naznakom je li u cijelosti uplaćen, a ako nije, s naznakom koji dio toga kapitala nije uplaćen i

2. ukupan broj izdanih dionica, a izdaje li društvo dionice s nominalnim iznosom ti iznosi ako se radi o poslovnom papiru dioničkog društva,

3. prezimena i najmanje jedno ime članova uprave društva, a kod dioničkog društva članova uprave, odnosno izvršnih direktora i predsjednika nadzornog odnosno upravnog odbora.

(6) Na poslovnom papiru javnoga trgovačkoga društva i komanditnoga društva moraju se otisnuti i imena svih članova trgovačkoga društva koji osobno odgovaraju za obveze društva. Na poslovnom papiru gospodarskoga interesnog udruženja mora se navesti i podatak o skupnoj ovlasti za zastupanje, ako su članovi uprave ovlašteni tako zastupati udruženje.

(7) Na dopisima koje upućuje osobama s kojima se nalazi u poslovnom odnosu ili s kojima je već započeo prijepisku, trgovac može upotrebljavati poslovni papir na kojemu su otisnuti samo njegova tvrtka ili skraćena tvrtka i sjedište.

(8) Narudžbe se smatraju poslovnim pismom u smislu stavka 4. ovoga članka. Na njih se ne primjenjuju odredbe prethodnoga stavka ovoga članka.

Načelo jedinstvenosti

Članak 22.

Svaki dio trgovačkoga društva mora poslovati pod istom tvrtkom, s time da joj se može dodati oznaka koja upućuje na to da se radi o dijelu društva.

Prijenos tvrtke

Članak 23.

(1) Tvrtka trgovačkoga društva može se prenijeti na drugoga samo zajedno s poduzećem ili s bitnim pretežnim dijelom poduzeća.

(2) Za prijenos tvrtke koja sadrži ime neke osobe potrebna je izričita suglasnost te osobe, a ako je umrla, suglasnost njenih nasljednika.

Članak 24. (N 40/19)

Brisan.

Članak 25. (N 40/19)

Brisan.

Odjeljak 3.   TVRTKA PODRUŽNICE

Sadržaj

Članak 26.

(1) Podružnica može poslovati pod svojom tvrtkom.

(2) Tvrtka podružnice mora sadržavati:

1. tvrtku ili skraćenu tvrtku trgovačkoga društva,

2. naznaku djelatnosti podružnice,

3. riječi iz kojih je vidljivo da se radi o podružnici.

Primjena odredaba o tvrtki trgovačkoga društva

Članak 27.

Na tvrtku podružnice na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o tvrtki trgovačkoga društva.

Odjeljak 4.   ZAŠTITA TVRTKE

Načelo zakonitosti

Članak 28.

Sud će odbiti upis u sudski registar tvrtke koja nije u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Načelo isključivosti

Članak 29. (NN 40/19)

(1) U sudski registar ne može se upisati tvrtka koja je jednaka ranije upisanoj tvrtki ili tvrtka koja se jasno ne razlikuje od ranije upisane tvrtke. Sud na to pazi po službenoj dužnosti.

(2) Tvrtka podružnice mora sadržavati dodatak kojim se osigurava da se ona jasno razlikuje od već upisane tvrtke.

Načelo prvenstva

Članak 30.

(1) Ako se sudu radi upisa u sudski registar prijave iste tvrtke ili tvrtke koje se međusobno jasno ne razlikuju, sud će upisati onu tvrtku koja je ranije prijavljena.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, upisat će se kasnije prijavljena tvrtka ako podnositelj kasnije prijave dokaže da je u vrijeme podnošenja ranije prijave tu tvrtku, odnosno njene bitne sastojke upotrebljavao na tržištu kao oznaku svoga poduzeća ili kao robni ili uslužni znak za označavanje svojih proizvoda ili usluga te da je to činio prije podnositelja ranije prijave.

Zaštita prava imatelja ranije prijavljene tvrtke

Članak 31.

(1) Trgovac kome druga osoba upotrebom ili upisom iste ili slične tvrtke, koja je upisana u sudski registar istoga ili drugoga suda, vrijeđa njegova prava ili ugrožava njegov položaj u tržišnoj utakmici ili postoji opasnost da njegova prava i položaj u tržišnoj utakmici budu povrijeđeni, odnosno ugroženi ili se druga osoba upotrebom tvrtke nepovlasno koristi njegovim poslovnim ugledom ili ga prisvaja, može tužbom zahtijevati da druga osoba prestane upotrebljavati tu tvrtku, da se tvrtka te drugoga trgovca izbriše iz sudskog registra, te da ju se obveže da nadoknadi štetu pričinjenu upotrebom tvrtke.

(2) Tužba iz stavka 1. ovoga članka podnosi se sudu koji vodi sudski registar u koji je upisana tvrtka druge osobe, a može se podnijeti u roku od tri godine od upisa druge tvrtke u sudski registar.

(3) Bez obzira na odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka, trgovac može zaštitu svojih prava glede upotrebe i upisa tvrtke ostvarivati i na temelju propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, te drugih propisa o zaštiti intelektualnog i industrijskog vlasništva.

SUDSKA PRAKSA: Presuda

 

GLAVA III.   PREDMET POSLOVANJA I SJEDIŠTE TRGOVAČKOGA DRUŠTVA

Odjeljak 1.   PREDMET POSLOVANJA

Sloboda obavljanja djelatnosti

Članak 32. (NN 40/19)

(1) Predmet poslovanja trgovačkoga društva može biti obavljanje svake dopuštene djelatnosti.

(2) Dopuštena je svaka djelatnost koja nije zakonom zabranjena ili nije suprotna moralu društva.

(3) Ako je zakonom propisano da trgovačko društvo može početi obavljati djelatnost ili djelatnosti koje čine predmet njegova poslovanja nakon što nadležno tijelo donese odluku kojom se utvrđuje da društvo udovoljava tehničkim, zdravstvenim, ekološkim i drugim uvjetima propisanima za obavljanje te ili tih djelatnosti (suglasnost za početak rada), ono smije početi obavljati takvu djelatnost čim pribavi takvu odluku. Okolnost da je društvo pribavilo ovu odluku ne upisuje se u sudski registar niti se ova odluka polaže u zbirku isprava.

(4) Ako je zakonom za pojedine djelatnosti propisano da ih mogu obavljati samo određeni oblici trgovačkih društava (zakonski oblik kao uvjet za obavljanje djelatnosti), te da se pojedine djelatnosti mogu obavljati samo na temelju suglasnosti, dozvole ili drugoga akta nadležnog tijela (suglasnost za djelatnost), takve djelatnosti mogu obavljati samo trgovačka društva za koja je to zakonom određeno, odnosno samo ako za to dobiju propisanu suglasnost, dozvolu ili drugi akt nadležnog tijela ili institucije.

Utvrđivanje predmeta poslovanja

Članak 33.

(1) Predmet poslovanja trgovačkoga društva utvrđuje se u dioničkom društvu statutom, a u ostalim trgovačkim društvima odlukom članova društva koja se prilikom osnivanja donosi na način koji je propisan za sklapanje društvenog ugovora, a mijenja se većinom koja je potrebna za izmjenu društvenog ugovora.

(2) Predmet poslovanja može se utvrditi navođenjem djelatnosti koje trgovačko društvo namjerava obavljati ili općom odredbom bez tog navođenja.

Upis predmeta poslovanja u sudski registar

Članak 34.

(1) Predmet poslovanja upisuje se kao evidencijski podatak u sudskom registru. Trgovačko društvo dužno je dostavljanjem odluke kojom se utvrđuje predmet poslovanja, a za dioničko društvo statuta, te popisa djelatnosti izvijestiti registarski sud o tome koje djelatnosti čine utvrđeni predmet poslovanja društva. Na isti je način trgovačko društvo dužno izvijestiti registarski sud i o svakoj izmjeni utvrđenog predmeta poslovanja.

(2) Propisuje li se drugim propisom da se neka djelatnost upisuje u sudski registar, a nije riječ o djelatnostima iz stavka 3. ovoga članka, smatra se da je udovoljeno zahtjevu za upisom ako je djelatnost u pogledu koje se takva obveza propisuje navedena u statutu odnosno odluci kojom se utvrđuje predmet poslovanja, a statut odnosno odluka su zajedno s popisom djelatnosti dostavljeni registarskom sudu radi upisa kao evidencijskog podatka u sudskom registru.

(3) Ako je za pojedine djelatnosti zakonom propisano da se mogu obavljati samo na temelju suglasnosti, dozvole ili drugog akta nadležnog tijela, predmet poslovanja u dijelu u kojem se odnosi na te djelatnosti upisuje se u glavnu knjigu sudskog registra. Upis tih djelatnosti u sudski registar provest će se samo na temelju prethodne suglasnosti ili dozvole toga nadležnog tijela.

Učinak upisa predmeta poslovanja društva u sudski registar

Članak 35. (NN 40/19)

(1) Trgovačko društvo može obavljati djelatnosti koje čine utvrđeni predmet poslovanja društva.

(2) Osim djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka, trgovačko društvo može obavljati i druge djelatnosti koje služe obavljanju djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka, ako se one u manjem opsegu ili uobičajeno obavljaju uz djelatnost koja čini utvrđeni predmet poslovanja društva.

(3) Valjani su pravni poslovi koje trgovačko društvo sklopi s trećim osobama izvan djelatnosti iz stavka 1. i stavka 2. ovoga članka.

Članak 36. (NN 40/19)

Brisan.

Odjeljak 2.   SJEDIŠTE

Sjedište trgovačkoga društva

Članak 37.

(1) Sjedište trgovačkoga društva je mjesto u Republici Hrvatskoj u kojemu je uprava društva i odakle se upravlja poslovima društva ili mjesto u kojemu društvo trajno obavlja svoju djelatnost, a određeno je izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom društva.

(2) Trgovačko društvo može imati samo jedno sjedište.

(3) Sjedište trgovačkoga društva upisuje se u sudski registar.

(4) Ako je uprava trgovačkoga društva u mjestu različitom od mjesta koje je kao sjedište društva upisano u sudski registar ili ako društvo obavlja svoju djelatnost u mjestu različitom od mjesta koje je kao sjedište društva upisano u sudski registar, sjedištem se smatra mjesto upisano u sudskom registru, ali se treće osobe glede pravnih posljedica ovisnih o sjedištu društva mogu pozivati na mjesto u kojemu je uprava društva i odakle se upravlja poslovima društva ili na mjesto u kojemu društvo obavlja svoju djelatnost.

Promjena sjedišta

Članak 38. (NN 40/19)

(1) Trgovačko društvo može promijeniti sjedište na način određen izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom društva.

(2) Na temelju prijave trgovačkoga društva promjena njegova sjedišta upisuje se u sudski registar.

Sjedište podružnice

Članak 39.

Sjedište podružnice je mjesto određeno odlukom osnivača podružnice.

Sudska nadležnost

Članak 40. (NN 130/23)

(1) Za rješavanje sporova između članova trgovačkoga društva međusobno te između članova društva i društva, koji se tiču položaja članova u društvu, upravljanja društvom i vođenja poslova društva, prava i obveza članova društva koje proizlaze iz njihovog položaja u društvu, nadležan je trgovački sud na čijem se području nalazi sjedište društva upisano u sudskom registru. Isti sud je nadležan i za rješavanje sporova između predsjednika i članova uprave odnosno izvršnih direktora ili nadzornog, odnosno upravnog odbora društva i društva ili njegovih članova koji nastanu u svezi sa njihovim radom u društvu ili za društvo.

(2) U stvarima iz članka 114. stavka 2., članka 115., članka 137. stavka 2., članka 150. stavka 2., članka 182. stavka 3., članka 203. stavka 3., članka 204. stavka 3., članka 230. stavka 3., članka 245., članka 247. stavka 2., članaka 257. i 260., članka 272.d, članka 273.a stavaka 2. i 3., članka 278. stavka 3., članka 288., članka 298. stavaka 2. i 5., članka 300. stavka 2., članka 300.h stavka 2., članka 300.k stavka 1., članka 330. stavka 2., članka 367. stavka 2., članka 368. stavka 2., članka 371. stavaka 3. i 4., članka 375. stavka 3., članka 376. stavka 3., članka 381. stavka 1., članka 382. stavaka 5. i 6., članka 413. stavka 1., članka 423. stavka 6., članka 424. stavka 2., članka 426. stavka 6., članka 450., članka 451. stavka 2., članka 452. stavka 4., članka 470. stavka 2., članka 471., članka 481.a stavka 1., članka 491., članka 492. stavka 4., članka 500., članka 504.a stavka 3., članka 515., članka 523. stavka 3., članka 527. stavaka 1. i 4., članka 532. stavka 1., članka 545. stavaka 1. i 4., članka 547. stavka 1., članaka 549.e i 549.h, članka 550.e stavka 2., članka 550.k stavka 2., članka 550.o stavka 2., članka 550.p stavka 2., članka 551.i stavaka 6. i 8., članka 551.j stavka 1., članka 562. stavka 2., članka 582.e, članka 582.h stavka 6., članka 582.i stavaka 1. i 2. te članka 607. stavka 3. ovoga Zakona sud iz stavka 1. ovoga članka odlučuje u izvanparničnom postupku.

(3) U stvarima iz stavka 2. ovoga članka postupak je hitan. Rok za žalbu je osam dana. Sud drugoga stupnja dužan je odlučiti o žalbi u roku od trideset dana.

(4) Žalba protiv odluka suda donesenih u stvarima iz članka 114. stavka 2., članka 115., članka 137. stavka 2., članka 182. stavka 3., članka 203. stavka 3., članka 245., članka 247. stavka 2., članaka 257. i 260., članka 272.d, članka 273.a stavaka 2. i 3., članka 278. stavka 3., članka 288., članka 298. stavaka 2. i 5., članka 300. stavka 2., članka 300.h stavka 2., članka 330. stavka 2., članka 371. stavaka 3. i 4., članka 375. stavka 3., članka 381. stavka 1., članka 382. stavaka 5. i 6., članka 423. stavka 6., članka 424. stavka 2., članka 426. stavka 6., članka 450., članka 451. stavka 2., članka 452. stavka 4., članka 471., članka 481.a stavka 1., članka 515., članka 523. stavka 3., članka 527., članaka 545., 549.e, 549.h i 550.e, članka 550.o stavka 2., članka 551. stavka 8., članka 582.e te članka 582.i stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ne zadržava izvršenje.

SUDSKA PRAKSA: Presuda

GLAVA IV.   ZASTUPANJE

Odjeljak 1.   OPĆE ODREDBE

Zastupnici po zakonu

Članak 41.

(1) Ovlast za zastupanje trgovačkoga društva po zakonu imaju osobe koje su za pojedini oblik toga društva određene odredbama ovoga Zakona.

(2) Osobe koje zastupaju trgovačko društvo u smislu odredbe stavka 1. ovoga članka, te ograničenja njihovih ovlasti ako djeluju prema trećim osobama, upisuju se u sudski registar.

(3) Na zastupnike društva iz stavka 1. ovoga članka odnosi se ograničenje iz članka 49. ovoga Zakona.

Zastupnici po punomoći

Članak 42.

(1) Zastupnik trgovačkoga društva iz članka 41. ovoga Zakona može dati punomoć drugoj osobi.

(2) Punomoć se može dati u granicama ovlasti zastupnika koje su upisane u sudskom registru.

(3) Ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, punomoć iz stavka 1. ovoga članka daje se sukladno odredbama propisa kojima se uređuju obvezni odnosi.

(4) Ograničenje iz članka 49. ovoga Zakona odnosi se i na punomoćnike iz ovoga članka.

Punomoćnik po zaposlenju

Članak 43.

(1) Osoba čija je dužnost da kao radnik trgovačkoga društva obavlja poslove koji po redovitom tijeku stvari uključuju i sklapanje određenih ugovora, odnosno poduzimanje određenih pravnih radnji, ovlaštena je da kao punomoćnik društva sklapa i te ugovore i poduzima te pravne radnje u granicama poslova koje obavlja.

(2) Ograničenje iz članka 49. ovoga Zakona odnosi se i na punomoćnike po zaposlenju.

Odjeljak 2.   PROKURA

Pojam prokure

Članak 44.

(1) Prokura je trgovačka punomoć čiji su sadržaj i opseg ovlasti određeni ovim Zakonom.

(2) Prokuru može dati samo pravna i fizička osoba koja je trgovac u smislu ovoga Zakona.

(3) Prokura se daje na način predviđen izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom trgovačkoga društva.

(4) Prokura se daje u pisanom obliku prilikom osnivanja društva odlukom osnivača, statutom, društvenim ugovorom odnosno izjavom o osnivanju društva ili odlukom za to nadležnog organa odnosno ovlaštene osobe u društvu nakon što je društvo osnovano. Dade li se prokura statutom, društvenim ugovorom ili izjavom o osnivanju društva, za kasnije promjene nije potrebna njihova izmjena.

Prokurist

Članak 45. (NN 34/22, 18/23)

(1) Prokura se može dati svakoj punoljetnoj i potpuno poslovno sposobnoj osobi, bez obzira na dužnost koju obnaša i poslove koje obavlja, izuzev ako što drugo nije predviđeno izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom trgovačkoga društva.

(2) Prokurist ne može biti osoba koja zbog razloga predviđenih odredbom članka 239. stavka 2. ovoga Zakona ne može biti imenovana za člana uprave dioničkog društva.

(3) Prokura se ne može dati pravnoj osobi.

(4) Nastupe li na strani prokurista zakonom propisane okolnosti koje bi, da su postojale u vrijeme davanja prokure, priječile da se osobi da prokura, ovlasti iz prokure prestaju po sili zakona. Trgovac koji je dao prokuru dužan je bez odgađanja od saznanja da su nastupile te okolnosti podnijeti prijavu registarskom sudu radi upisa prestanka prokure. Dozna li registarski sud, uz odgovarajuću primjenu odredbe članka 68. stavka 6. ovoga Zakona, da je nastupila neka od tih okolnosti, po službenoj će dužnosti provesti upis prestanka prokure u sudskom registru te će o tome obavijestiti trgovca koji ju je dao.

Pojedinačna i skupna prokura

Članak 46.

(1) Prokura se može dati jednoj ili više osoba.

(2) Ako je prokura dana dvjema ili više osoba bez naznake da se radi o skupnoj prokuri, svaka od tih osoba je prokurist koji samostalno zastupa trgovačko društvo u granicama ovlasti utvrđenih ovim Zakonom.

(3) Prokura dana dvjema ili više osoba smatrat će se skupnom prokurom samo ako je tako izričito naznačeno u prokuri.

(4) Izjave volje ili pravne radnje koje učine skupni prokuristi proizvode pravne učinke samo ako ih učine svi skupni prokuristi zajedno. Bit će valjane izjave volje ili pravne radnje koje učini jedan od skupnih prokurista uz izričitu prethodnu suglasnost ili izričito naknadno odobrenje ostalih skupnih prokurista.

(5) Izjava volje ili pravna radnja učinjena prema jednome prokuristi ima pravni učinak kao da je učinjena prema svima.

(6) Znanje o pravno odlučnim činjenicama ili krivnja jednog skupnog prokuriste proizvodi pravne učinke za vlastodavca, bez obzira na znanje ili krivnju ostalih skupnih prokurista.

Opseg ovlasti iz prokure

Članak 47.

(1) Prokurist može sklapati sve ugovore i poduzimati sve pravne radnje u ime i za račun trgovačkoga društva i zastupati ga u postupcima pred upravnim i drugim državnim organima, ustanovama s javnopravnim ovlastima, te državnim i izbranim sudovima.

(2) Prokurist ne može bez posebne ovlasti otuđiti ni opteretiti nekretnine trgovačkoga društva i ne može davati izjave ni poduzimati pravne radnje kojima se započinje stečajni postupak ili drugi postupak koji dovodi do prestanka društva. Prokurist ne može davati punomoć za sklapanje poslova drugim osobama.

SUDSKA PRAKSA: Presuda

Ograničenje prokure

Članak 48.

(1) Ograničenje prokure koje nije predviđeno ovim Zakonom nema učinka prema trećim osobama, bez obzira na to je li treća osoba za njih znala ili morala znati.

(2) Ograničenje prokure na poslovanje jedne ili više podružnica ima učinka prema trećim osobama samo ako je upisano u sudskom registru.

Sklapanje ugovora sa samim sobom

Članak 49.

Prokurist ne može bez posebne ovlasti trgovačkoga društva nastupati kao druga ugovorna strana i s društvom sklapati ugovore u svoje ime i za svoj račun, u svoje ime a za račun drugih osoba, ili u ime i za račun drugih osoba.

SUDSKA PRAKSA: Rješenje

Potpis prokuriste

Članak 50.

Prokurist potpisuje trgovačko društvo svojim imenom i prezimenom, uz naznaku iz koje je vidljiv njegov položaj prokuriste ili uz oznaku "p.p.".

Prijenos prokure

Članak 51.

(1) Prokura nije prenosiva na drugu osobu.

(2) Nema pravnoga učinka odredba u prokuri ili izjava trgovačkoga društva kojom se prokurist ovlašćuje na prijenos prokure, kao ni izjava društva kojom se prijenos prokure odobrava prethodno ili naknadno.

Opoziv prokure

Članak 52.

(1) Prokura se može u svako vrijeme opozvati, bez obzira na sadržaj ugovora ili drugoga pravnoga posla na temelju kojega je dana.

(2) Ništetna je odredba ugovora kojom se trgovačko društvo odriče prava da opozove prokuru, kao i odredba kojom se pravo na opoziv prokure vezuje uz rok ili uz uvjet.

(3) Odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka ne isključuju se niti se umanjuju prava prokuriste predviđena ugovorom na temelju kojega je dana prokura za slučaj opoziva prokure.

Članak 53. (NN 40/19)

Brisan.

Upis prokure

Članak 54. (NN 34/22)

(1) Davanje prokure i njezin opoziv upisuju se u sudski registar. Prijavi za upis u sudski registar prilažu se odluka o davanju prokure i izjava prokurista da je upoznat s danom prokurom, odnosno odluka kojom se prokura opoziva ili izjava kojom prokurist otkazuje prokuru.

(2) U sudski registar upisuju se ime i prezime prokuriste i njegov osobni identifikacijski broj a ograničenje iz članka 48. stavka 2. ovoga Zakona upisuje se u sudske registre za trgovačko društvo i za podružnicu.

(3) Prema trećim osobama koje nisu znale niti morale znati da je prokura opozvana opoziv prokure djeluje od dana upisa opoziva u sudski registar.

Odjeljak 3.   TRGOVAČKA PUNOMOĆ

Pojam trgovačke punomoći

Članak 55.

(1) Trgovački punomoćnik je radnik u trgovačkom društvu ili druga osoba koju trgovac ovlasti da vodi cijelo ili dio njegovog poduzeća.

(2) Trgovačka punomoć daje se u pisanom obliku.

Ovlasti iz trgovačke punomoći

Članak 56.

(1) Trgovački punomoćnik ovlašten je sklapati sve ugovore i poduzimati sve pravne radnje koje su u prometu uobičajene pri vođenju poduzeća ili dijela poduzeća na koje se odnosi njegova punomoć ili koje su za to potrebne.

(2) Trgovački punomoćnik ne može bez posebne ovlasti otuđiti ni opteretiti nekretnine svoga vlastodavca, mjenično niti čekovno ga obvezati, preuzeti obveze iz jamstva, uzeti za njega zajam, nagoditi se niti voditi spor.

(3) Ograničenja ovlasti trgovačkog punomoćnika, osim onih navedenih u prethodnome stavku ovoga članka, nemaju učinka prema trećim osobama koje za njih nisu znale niti su morale znati.

(4) Ograničenje iz članka 49. ovoga Zakona odnosi se i na trgovačkog punomoćnika.

(5) Bez izričitog ovlaštenja vlastodavca trgovački punomoćnik ne može ovlasti iz punomoći prenijeti na drugu osobu.

Odjeljak 4.   PUNOMOĆ TRGOVAČKOME PUTNIKU

Tko može dati punomoć i oblik punomoći

Članak 57.

(1) Trgovac može svome radniku ili drugoj osobi dati punomoć kao trgovačkome putniku.

(2) Punomoć trgovačkome putniku mora se dati u pisanom obliku.

Ovlasti iz punomoći trgovačkome putniku

Članak 58.

(1) Trgovački putnik ovlašten je u ime i za račun vlastodavca sklapati ugovore o prodaji vlastodavčeve robe, isporučivati robu, naplaćivati cijenu iz tih ugovora, te primati izjave od kupaca glede robe koja je predmet ugovora što ga je trgovački putnik sklopio za vlastodavca.

(2) Trgovački putnik ovlašten je u ime i za račun vlastodavca davati izjave i poduzimati druge pravne radnje radi očuvanja vlastodavčevih prava iz ugovora što ga je sklopio u njegovo ime i za njegov račun.

(3) Ograničenje ovlasti trgovačkoga putnika nema učinka prema trećoj osobi koja za to nije znala niti morala znati.

(4) Trgovački putnik ne može bez posebne ovlasti prodavati robu uz plaćanje na poček ili u obrocima.

(5) Ograničenje iz članka 49. ovoga Zakona odnosi se i na trgovačkoga putnika.

 

GLAVA V.   SUDSKI REGISTAR

Predmet upisa

Članak 59.

U sudski registar upisuju se trgovci i svi podaci određeni zakonom te promjene tih podataka.

Registar

Članak 60.

(1) Registar vode trgovački sudovi.

(2) Ustroj i vođenje registra te postupak u registarskim stvarima uređeni su zakonom.

Način upisa

Članak 61. (NN 40/19)

(1) Upis u sudski registar obavlja se na temelju odluke registarskoga suda.

(2) Upis u sudski registar obavlja se na temelju prijave za upis, a po službenoj dužnosti samo kada je to predviđeno zakonom.

Prijava za upis

Članak 62. (NN 40/19)

(1) Prijava za upis u sudski registar podnosi se na način propisan zakonom kojim se uređuje postupak po kojem postupaju sudovi u registarskim stvarima.

(2) Isprave na koje se prijava poziva podnose se uz prijavu u izvorniku, ovjerenoj preslici, odnosno prijepisu ili u drugom zakonom propisanom obliku.

(3) Ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, prijavu za upis podnose za:

– javno trgovačko društvo, svi njegovi članovi,

– komanditno društvo, svi komplementari,

– za dioničko društvo, svi članovi uprave i predsjednik nadzornog odbora, odnosno svi izvršni direktori i predsjednik upravnog odbora,

– za društvo s ograničenom odgovornošću, svi članovi uprave, a ako ono ima nadzorni odbor, i predsjednik toga odbora.

(4) Ako zakonom nije drugačije određeno, prijava iz stavka 1. ovoga članka podnosi se u roku od 15 dana od dana kada se ispune pretpostavke za upis koje su propisane ovim Zakonom ili posebnim zakonom.

Zabrana osnivanja društva te zabrana imenovanja za članove uprave i izvršne direktore u društvima za osobe s nepodmirenim dugovanjima

Članak 62.a (NN 130/23 – na snazi od 01.01.2024.)

(1) Pravna ili fizička osoba ne može osnovati trgovačko društvo ako ona, društvo s ograničenom odgovornošću čiji je ona član i u kojem ima poslovni udio u društvu koji predstavlja 25% ili više udjela u temeljnom kapitalu, dioničko društvo čiji je ona jedini član, društvo osoba čiji je ona član koji osobno odgovara za obveze društva:

– ima nepodmirenih dugovanja po osnovi javnih davanja u smislu općeg poreznog propisa za čiju je naplatu nadležna Porezna uprava ili kojoj je odbijen zahtjev za izdavanje potvrde o stanju duga,

– objavljena je na popisu poreznih obveznika/poslodavaca koji prema dostupnim podacima ne isplaćuju plaće, a koji je javno objavljen na mrežnim stranicama Porezne uprave Republike Hrvatske na temelju propisa o porezu na dohodak.

(2) Pravna ili fizička osoba ne može osnovati trgovačko društvo ako je u razdoblju od godine dana prije podnošenja zahtjeva za osnivanje novog društva bila član društva s ograničenom odgovornošću u kojem ima poslovni udio u društvu koji predstavlja 25% ili više udjela u temeljnom kapitalu, jedini član dioničkog društva, član društva osoba koji osobno odgovara za obveze društva ili odgovorna osoba društva koje je brisano u stečajnom postupku s nepodmirenim dugovanjem po osnovi javnih davanja u smislu općeg poreznog propisa za čiju je naplatu nadležna Porezna uprava.

(3) Fizička osoba ne može se imenovati za člana uprave ni izvršnog direktora u društvu ako ona, društvo s ograničenom odgovornošću čiji je ona član i u kojem ima poslovni udio u društvu koji predstavlja 25% ili više udjela u temeljnom kapitalu, dioničko društvo čiji je ona jedini član, društvo osoba čiji je ona član koji osobno odgovara za obveze društva ima dugovanja iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 63. (NN 40/19)

Brisan.

Objava upisa

Članak 64. (NN 110/15, 40/19)

(1) Upis u sudski registar trgovački sud objavljuje na internetskoj stranici sudskog registra.

(2) Smatra se da je upis objavljen istekom dana kad je objavljen na internetskoj stranici sudskog registra.

Javnost registra

Članak 65.

(1) Svaka osoba može u radno vrijeme suda i u prisutnosti ovlaštenog djelatnika suda obaviti uvid u podatke upisane u registru, u isprave na temelju kojih je obavljen upis te u isprave pohranjene u registru, osim isprava glede kojih je zakonom isključena primjena načela javnosti registra.

(2) Svaka osoba može dobiti ovjereni prijepis ili presliku podataka iz registra i isprava na temelju kojih je obavljen upis, kao i potvrde o stanju upisa za određenoga trgovca.

(3) Sud ne smije od osobe koja traži uvid u registar i isprave, odnosno ovjereni prijepis ili presliku podataka iz registra i isprava zahtijevati da navede razlog ili svrhu radi koje to traži.

Učinak upisa u registar

Članak 66.

(1) Nitko se ne može pozivati na to da mu nisu poznati podaci upisani u sudskom registru koji su objavljeni na način propisan ovim Zakonom ili aktima trgovačkoga društva.

 (2) Treći se mogu pozivati na isprave i podatke koji nisu objavljeni, osim ako se za njihov učinak zahtijeva da ih se objavi.

(3) Svaka osoba može se pozvati na stanje upisa u registru glede pravno odlučnih podataka i činjenica koji se sukladno ovome i drugim zakonima upisuju u sudski registar, osim one osobe kojoj se dokaže da joj je bilo poznato da se stvarno stanje glede tih podataka razlikuje od stanja upisa u registru. U pogledu radnji poduzetih prije šesnaestog dana nakon dana objave upisa trećoj se osobi ne mogu suprotstaviti upisani podaci ni isprave iz objave ako dokaže da za njih nije mogla znati.

(4) Osoba koja je u dobroj vjeri ne može trpjeti štetu zbog toga što se glede pravno odlučnih podataka i činjenica pouzdala u stanje upisa u sudskom registru.

(5) Ako su podatak ili činjenica koji se upisuju u sudski registar netočno objavljeni, treći se može pozvati na ono što je objavljeno, osim ako je znao da objavljeni podatak ili činjenica ne odgovaraju onome što je upisano u sudskom registru.

(5) Za pravni promet koji se ostvaruje preko podružnice mjerodavni su podaci o njoj upisani u sudskom registru u kojemu je ona upisana i koje objavi registarski sud.

Mjesna nadležnost

Članak 67.

Prijava za upis u sudski registar podnosi se trgovačkom sudu nadležnom po mjestu sjedišta trgovca.

 

DIO DRUGI   DRUŠTVA

GLAVA I.   JAVNO TRGOVAČKO DRUŠTVO

Odjeljak 1.   OSNIVANJE

Pojam javnoga trgovačkoga društva

Članak 68. (NN 18/23, 130/23 – na snazi od 01.01.2024.))

(1) Javno trgovačko društvo je trgovačko društvo u koje se udružuju dvije ili više osoba zbog trajnog obavljanja djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom, a svaki član društva odgovara vjerovnicima društva neograničeno solidarno cijelom svojom imovinom.

(2) Član društva može biti svaka fizička ili pravna osoba.

(3) Članstvo u društvu ne može steći osoba koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca za vrijeme dok traju pravne posljedice osude. Članstvo u društvu ne može steći ni osoba u pogledu koje su uvedene međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom, dok su te mjere na snazi.

Članstvo u društvu ne može steći ni pravna ili fizička osoba ako:

– ona, društvo s ograničenom odgovornošću čiji je ona član i u kojem ima poslovni udio u društvu koji predstavlja 25% ili više udjela u temeljnom kapitalu, dioničko društvo čiji je ona jedini član, društvo osoba čiji je ona član koji osobno odgovara za obveze društva ima dugovanja iz odredaba članka 62.a stavka 1. ovoga Zakona ili

– je u razdoblju od godine dana prije podnošenja zahtjeva za upis ili promjenu člana društva bila član društva s ograničenom odgovornošću u kojem ima poslovni udio u društvu koji predstavlja 25% ili više udjela u temeljnom kapitalu, jedini član dioničkog društva, član društva osoba koji osobno odgovara za obveze društva ili odgovorna osoba društva koje je brisano u stečajnom postupku s nepodmirenim dugovanjem po osnovi javnih davanja u smislu općeg poreznog propisa za čiju je naplatu nadležna Porezna uprava. Društvo može zahtijevati od osobe koja namjerava postati član toga društva da se očituje odnosno priloži potvrdu Ministarstva financija, Porezne uprave o tome da ne postoje dugovanja iz treće rečenice ovoga stavka. Društva iz treće rečenice ovoga stavka dužna su na zahtjev svoga člana koji namjerava postati član drugog društva dostaviti potvrdu Ministarstva financija, Porezne uprave o tome da ne postoje dugovanja iz treće rečenice ovoga stavka.

(4) Uvedu li se članu društva međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom, odnosno bude li član društva pravomoćno osuđen za neko od kaznenih djela iz stavka 3. ovoga članka, njegova prava i ovlasti u društvu miruju od kada društvo primi obavijesti iz stavka 6. ovoga članka, pa sve dok su takve mjere ograničavanja na snazi, odnosno sve dok traju pravne posljedice osude.

(5) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa u sklopu evidencije iz članka 239. ovoga Zakona evidentirat će i osobe koje su pravomoćno osuđene za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca te osobe u pogledu kojih su uvedene međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom.

(6) Prilikom svakog upisa u evidenciju iz stavka 5. ovoga članka osobe koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca te osobe u pogledu koje su uvedene međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom, ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa provjerit će je li osoba koja se upisuje u evidenciju upisana u sudskom registru kao član društva. U tom slučaju ministarstvo će o upisu u evidenciju bez odgađanja obavijestiti društvo i registarski sud. Registarski sud će po službenoj dužnosti u sudskom registru upisati zabilježbu da članu društva miruju prava i ovlasti, a ako je to poznato, i podatak o tome do kada mu prava i ovlasti miruju.

Primjena propisa o ortaštvu

Članak 69.

Ako ovim Zakonom nije drugačije propisano, na javno trgovačko društvo primjenjuju se propisi kojima se uređuju obvezni odnosi o ortaštvu.

Prijava za upis u sudski registar

Članak 70. (NN 40/19)

(1) Prijava za upis u sudski registar mora sadržavati tvrtku, sjedište i poslovnu adresu, ime i prezime, osobni identifikacijski broj i prebivalište, odnosno tvrtku i sjedište svakoga člana društva, imena i prezimena osoba ovlaštenih da zastupaju društvo i njihove ovlasti te djelatnosti iz članka 34. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) Prijavi iz stavka 1. ovoga članka prilaže se ugovor o osnivanju društva (društveni ugovor) i odluka o utvrđivanju predmeta poslovanja.

(3) U sudski registar upisuju se pored podataka iz stavka 1. ovoga članka i promjene društvenog ugovora, tvrtke i sjedišta, djelatnosti iz članka 34. stavka 3. ovoga Zakona, stupanje novoga člana u društvo, prestanak članstva u društvu te promjene ovlasti za zastupanje društva.

Odjeljak 2.   PRAVNI ODNOSI IZMEĐU ČLANOVA

Društveni ugovor

Članak 71.

(1) Pravni odnosi između članova društva uređuju se društvenim ugovorom.

(2) Odredbe ovoga odjeljka Zakona primjenjuju se utoliko, ukoliko članovi svoje odnose u društvu drugačije ne urede društvenim ugovorom.

Ulozi u društvu

Članak 72.

(1) Ako nije drugačije ugovoreno, članovi društva moraju unijeti jednake uloge.

(2) Član može u društvo uložiti novac, stvari, prava, rad i druge usluge ili dobra. Vrijednost nenovčanog uloga članovi sporazumno određuju u novcu.

(3) Član društva nije dužan povisiti prvobitno dogovoreni ulog, niti ga dopuniti ako se on smanji zbog gubitka društva.

Naknada izdataka i štete

Članak 73.

(1) Ako član društva učini za društvo troškove za koje se prema okolnostima može uzeti da su potrebni, ili ako neposredno zbog obavljanja poslova društva, ili zbog opasnosti koja je s time povezana, pretrpi štetu, društvo mu je dužno to nadoknaditi.

(2) Na iznos novca kojega je dužno platiti članu na temelju odredbe stavka 1. ovoga članka, društvo mora platiti i kamate od dana kada su mu nastali izdaci, odnosno od kada mu je pričinjena šteta pa sve dok mu se oni ne nadoknade.

(3) Član društva može na ime troškova koji su potrebni za obavljanje poslova društva zahtijevati da mu društvo plati predujam.

(4) Član mora društvu bez odgađanja prenijeti sve koristi koje primi od trećih osoba za vođenje poslova društva i koje ima od vođenja poslova za društvo.

Posljedice zakašnjenja

Članak 74.

(1) Član koji pravodobno ne uplati novčani ulog ili koji novac primljen za društvo ne preda na vrijeme društvu ili koji za sebe neopravdano uzme novac društva ili zakasni s unosom drugih uloga, dužan je društvu platiti zakonske zatezne kamate, ako društvenim ugovorom nisu ugovorene više kamate, od dana kada je morao uplatiti ili unijeti ulog, kada je morao predati novac ili kada je neopravdano uzeo novac.

(2) Društvo može postaviti zahtjev za naknadu veće štete.

Pozornost člana

Članak 75.

U ispunjenju svojih obveza član društva je dužan postupati s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika.

Zabrana konkurencije

Članak 76.

(1) Član društva ne smije bez izričitog pristanka ostalih članova voditi poslove koji ulaze u predmet poslovanja društva, niti u nekom drugom trgovačkom društvu sudjelovati kao član koji osobno odgovora.

(2) Smatra se da je dan pristanak za sudjelovanje u nekome drugome društvu, ako je ostalim članovima pri stupanju toga člana u društvo bilo poznato da je on član drugoga društva u kojemu osobno odgovara, a nije mu članstvo u društvu bilo izričito uvjetovano s time da u drugome društvu napusti sudjelovanje kao član koji osobno odgovara.

osljedice nedopuštene konkurencije

Članak 77.

(1) Povrijedi li član društva obvezu propisanu u članku 76. stavku 1. ovoga Zakona, društvo može od njega zahtijevati naknadu štete.

(2) Umjesto naknade štete iz stavka 1. ovoga članka, društvo može zahtijevati od člana da on poslove koje je vodio u vlastito ime prizna kao poslove sklopljene za račun društva, odnosno da društvu preda sve što je primio od poslova koje je obavio za tuđi račun, ili da mu ustupi pravo na ono što bi trebao primiti iz takvoga posla.

(3) O ostvarivanju prava društva iz ovoga članka odlučuju ostali članovi društva. Zahtjevi društva zastaruju za tri mjeseca od dana kada su ostali članovi društva saznali za povredu obveze iz članka 76. stavka 1. ovoga Zakona. Bez obzira na to saznanje zahtjevi zastaruju u roku od pet godina od dana učinjene povrede.

(4) Ovim odredbama ne dira se u pravo ostalih članova društva da zahtijevaju prestanak društva.

Vođenje poslova društva

Članak 78.

(1) Svaki član društva ima pravo i obvezu da vodi poslove društva.

(2) Ako je društvenim ugovorom vođenje poslova prenijeto na jednoga ili na više određenih članova društva, ostali članovi društva su od toga isključeni.

Način vođenja poslova

Članak 79.

(1) Ako su svi članovi društva ili više njih ovlašteni voditi poslove društva, svaki je od njih ovlašten da ih sam vodi. Ako se neki od članova društva koji su ovlašteni voditi poslove društva usprotivi poduzimanju neke radnje, ta se radnja ne može poduzeti.

(2) Ako je društvenim ugovorom određeno da članovi društva koji su ovlašteni voditi poslove društva to mogu činiti samo skupno, za poduzimanje svakoga posla potrebna je, osim ako bi postojala opasnost od odgađanja, suglasnost svih ovlaštenih članova.

Odstupanje od uputa. Obveza izvješćivanja

Članak 80.

(1) Društvenim ugovorom može se predvidjeti da se članovi društva koji su ovlašteni voditi poslove društva moraju pridržavati uputa koje daju ostali članovi društva.

(2) Kada postoji obveza iz stavka 1. ovoga članka, član društva može odstupiti od dobivenih uputa ako s obzirom na okolnosti smatra da one nisu opravdane. U tom slučaju mora o tome izvijestiti ostale članove društva i pričekati njihovu odluku. Član može postupiti i bez obzira na primljene upute ako bi bilo štetno da se odgađa s poslom dok ostali članovi ne donesu odluku i ako smatra da bi oni odobrili njegovo postupanje, kada bi im stvarno stanje bilo poznato.

(3) Član koji je ovlašten voditi poslove društva dužan je društvu dati potrebne obavijesti, a kada se to od njega zatraži, izvijestiti o stanju poslova i položiti račun o svome radu.

Opseg ovlasti za vođenje poslova. Prokura

Članak 81.

(1) Ovlast za vođenje poslova obuhvaća sve radnje koje se redovno poduzimaju u poslovanju društva.

(2) Za poduzimanje radnji koje prelaze okvir redovnog poslovanja potrebna je suglasnost svih članova.

(3) Za davanje prokure potrebna je suglasnost svih članova ovlaštenih da vode poslove društva, osim ako bi postojala opasnost od odgađanja. Prokuru može opozvati svaki član društva koji ju je ovlašten podijeliti sam ili zajedno s drugim članovima.

Oduzimanje ovlasti za vođenje poslova

Članak 82.

Ako za to postoji važan razlog, po tužbi ostalih članova društva, sud će članu društva oduzeti ovlast za vođenje poslova društva. Takav razlog postoji naročito u slučaju grube povrede obveze ili nesposobnosti člana da redovno vodi poslove društva.

Otkazivanje ovlasti za vođenje poslova društva

Članak 83.

(1) Član se može odreći ovlasti za vođenje poslova društva, ako za to postoji važan razlog. On se ne može unaprijed odreći toga prava.

(2) Član se može odreći ovlasti za vođenje poslova društva samo tako da za to dade otkazni rok koji ostalim članovima omogućava da poduzmu sve ono što je potrebno za daljnje vođenje poslova, osim ako postoji opravdani razlog za to da se toga ovlaštenja odrekne i prije isteka takvoga roka.

(3) Odrekne li se član ovlasti za vođenje poslova društva bez opravdanog razloga, dužan je društvu nadoknaditi štetu koja mu uslijed toga nastane.

Pravo na obaviještenost

Članak 84.

(1) Svaki se član može, pa i kada je isključen od vođenja poslova društva, osobno obavijestiti o poslovima društva, pregledati knjige i obaviti uvid u dokumentaciju, te za sebe sastaviti godišnja financijska izvješća.

(2) Prava iz stavka 1. ovoga članka ne mogu se isključiti ni ograničiti, ako postoji razlog za pretpostavku da se poslovi društva ne vode pošteno ni uredno.

Donošenje odluka

Članak 85.

(1) Za donošenje odluka društva potrebna je suglasnost svih članova ovlaštenih da sudjeluju u odlučivanju.

(2) Ako je društvenim ugovorom utvrđeno da se odluke donose većinom glasova, u sumnji se većina računa prema broju članova.

Račun dobiti i gubitka

Članak 86.

(1) Krajem svake poslovne godine utvrđuje se račun dobiti i gubitka. Na temelju toga računa svakome se članu izračunava njegov udio u dobiti ili u gubitku, srazmjerno njegovome udjelu u društvu.

(2) Društvo u kojem nijedan član nije fizička osoba dužno je godišnja financijska izvješća zajedno s izvješćem o stanju društva, bez odgađanja nakon što ih prihvate članovi društva, te izvješćem revizora, kada je revidiranje godišnjih financijskih izvješća propisano zakonom ili određeno društvenim ugovorom, predati u sudski registar radi upisa predaje i objave tog upisa

(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka društvo koje je prema računovodstvenim propisima mali poduzetnik nije dužno izraditi izvješće o stanju društva.

Udio u dobiti i gubitku

Članak 87.

(1) Jedna trećina dobiti tekuće godine dijeli se na članove društva tako da svakome od njih pripadne dio koji odgovara njegovome udjelu u kapitalu društva.

(2) Pri izračunavanju udjela u dobiti koji članu pripada po odredbi iz stavka 1. ovoga članka, ulozi koje je član tijekom poslovne godine unio u društvo računaju se u srazmjeru s vremenom koje je proteklo od uplate. Ako je član u poslovnoj godini smanjio svoj udio u kapitalu, uračunava se tako smanjeni udio u srazmjeru s vremenom koje je proteklo od učinjenoga smanjenja.

(3) Dio dobiti tekuće godine koji prelazi udjele u dobiti izračunate po odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka, kao i gubitak u toku poslovne godine, dijele se na članove društva na jednake dijelove.

(4) Ako društveni ugovor sadržava odredbu koja se razlikuje od odredbe iz stavka 3. ovoga članka, ali se njome uređuje samo udio u dobiti ili samo udio u gubitku, u sumnji se smatra da ona vrijedi i za dobit i za gubitak.

Zabrana smanjenja udjela u kapitalu društva

Članak 88.

Član društva ne može bez suglasnosti ostalih članova smanjiti svoj udio u kapitalu društva.

Vraćanje zajmova

Članak 89.

Na društvo u kojemu nijedan član nije fizička osoba na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 408. ovoga Zakona tako da ono što se odnosi na člana društva s ograničenom odgovornošću vrijedi za člana javnoga trgovačkoga društva. To ne vrijedi ako je neki od članova društva javno trgovačko društvo ili komanditno društvo u kojima je fizička osoba član koji osobno odgovara za obveze društva.

Odjeljak 3.   PRAVNI ODNOSI ČLANOVA DRUŠTVA PREMA TREĆIMA

Zabrana raspolaganja člana svojim udjelom

Članak 90.

Član društva ne može bez suglasnosti ostalih članova raspolagati svojim udjelom u društvu.

Zastupanje društva

Članak 91.

(1) Svaki član je ovlašten zastupati društvo, ako društvenim ugovorom nije isključen od zastupanja.

(2) Društvenim ugovorom može se odrediti da svi članovi ili više njih mogu zastupati društvo samo skupno. Članovi ovlašteni za skupno zastupanje mogu ovlastiti pojedine između sebe da u ime društva poduzimaju određene poslove ili određene vrste poslova. Za izjavu volje trećih prema društvu dovoljno je da je ona izjavljena jednome od članova ovlaštenih da skupno zastupaju društvo.

(3) Društvenim ugovorom može se odrediti da su članovi društva, kada više njih ne djeluje skupno, ovlašteni zastupati društvo samo zajedno s prokuristom. U tom slučaju na odgovarajući se način primjenjuju odredbe druge i treće rečenice stavka 2. ovoga članka.

Opseg ovlasti za zastupanje

Članak 92.

(1) Član društva može sklapati pravne poslove i poduzimati pravne radnje pred sudom i izvan njega s time da može otuđiti i opteretiti nekretnine te dati i opozvati prokuru.

(2) Ograničenje ovlasti za zastupanje ne djeluje prema trećima. To napose vrijedi ako se ovlast ograničava samo na određene poslove ili vrste poslova, a ako se treba ostvariti samo pod određenim okolnostima, za određeno vrijeme ili na određenome mjestu.

Oduzimanje ovlasti za zastupanje

Članak 93.

Po tužbi ostalih članova sud će članu društva oduzeti ovlast za zastupanje ako za to postoji važan razlog. Važnim razlogom naročito se smatra teška povreda obveza ili nesposobnost člana da uredno zastupa društvo.

Osobna odgovornost članova

Članak 94.

(1) Za obveze društva svaki član odgovara vjerovnicima cijelom svojom imovinom i solidarno s ostalim članovima društva.

(2) Sporazum članova društva glede njihove odgovornosti za obveze društva koji je suprotan odredbi iz stavka 1. ovoga članka nema učinka prema trećima.

Prigovor i prijeboj

Članak 95.

(1) Ako vjerovnik društva zahtijeva od člana da mu ispuni obvezu društva, član društva mu može staviti prigovore koje može istaći društvo i svoje osobne prigovore.

(2) Član društva može odbiti da vjerovniku ispuni obvezu, ako društvo ima pravo pobijati valjanost pravnoga posla iz kojega proizlazi obveza čije ispunjenje vjerovnik traži.

(3) Član ima pravo iz prethodnoga stavka ovoga članka i onda ako se vjerovnikova tražbina može podmiriti prijebojem s dospjelim tražbinom društva.

Odgovornost novoga člana

Članak 96.

(1) Tko pristupi već postojećem društvu odgovara kao i ostali članovi prema odredbama članka 94. i 95. ovoga Zakona za obveze društva nastale prije njegovoga pristupanja društvu.

(2) Drugačiji sporazum članova društva glede njihove odgovornosti nema učinka prema trećima.

Odjeljak 4.   PRESTANAK DRUŠTVA I ISTUPANJE ČLANOVA IZ DRUŠTVA

Razlozi prestanka

Članak 97.

Razlozi za prestanak društva jesu:

1. istek vremena za koje je osnovano,

2. odluka članova društva,

3. pravomoćna odluka suda kojom se utvrđuje da je upis društva u sudski registar bio nezakonit,

4. otvaranje stečajnog postupka,

5. smrt, odnosno prestanak nekoga od članova društva, ako što drugo ne proizlazi iz društvenog ugovora,

6. otvaranje stečaja nad nekim od članova društva,

7. otkaz nekoga od članova društva ili njegovoga vjerovnika,

8. pravomoćna odluka suda.

Otkaz člana

Članak 98.

(1) Ako je društvo osnovano na neodređeno vrijeme, svaki član društva može otkazati društveni ugovor samo s posljednjim danom poslovne godine uz otkazni rok od najmanje šest mjeseci koji mora isteći do toga dana.

(2) Ništetan je svaki sporazum kojim se isključuje pravo člana društva da otkaže ugovor ili kojime mu se otežava to pravo.

Prestanak na temelju odluke suda

Članak 99.

(1) Po tužbi nekoga od članova društva sud će, ako za to postoji važan razlog, donijeti odluku da društvo prestane prije isteka vremena za koje je osnovano, odnosno, ako vrijeme njegovog trajanja nije određeno, da ono prestane i bez otkaza.

(2) Važan razlog naročito postoji ako koji od drugih članova društva s nakanom ili grubom nepažnjom povrijedi neku svoju bitnu obvezu ili ako ispunjenje takve obveze ili svrhe društva postane nemoguće ili se ta svrha već postigne.

(3) Ništetan je sporazum kojim se isključuje ili protivno odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka ograničava pravo člana da tužbom zahtijeva prestanak društva.

(4) Tužba se mora podići protiv svih ostalih članova društva isključivo kod suda iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona.

ruštvo za vrijeme trajanja života člana. Prešutno nastavljanje društva

Članak 100.

Na društvo koje se osnuje tako da traje za vrijeme trajanja života nekoga od članova ili na određeno vrijeme pa prešutno nastavi s radom, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 98. i 99. ovoga Zakona.

Otkaz vjerovnika člana društvu zbog tražbina prema članu

Članak 101.

Vjerovnik člana društva koji u posljednjih šest mjeseci bezuspješno pokuša provesti ovrhu nad pokretnom imovinom člana društva i na temelju ovršne isprave zaplijeni njegov udio u društvu i prenese zahtjev za isplatom onoga što bi članu pripalo iz društva nakon što ono prestane, može otkazati društveni ugovor šest mjeseci prije kraja poslovne godine, bez obzira na to je li društvo osnovano na određeno ili na neodređeno vrijeme. Vjerovnik može od društva zahtijevati samo ono što bi članu pripalo nakon prestanka društva.

Ovlast člana koji je u dobroj vjeri za vođenje poslova društva

Članak 102.

Ako društvo ne prestane otkazom nego na neki drugi način, član društva je ovlašten voditi poslove društva sve dok ne sazna ili dok ne bi morao saznati da je društvo prestalo.

Smrt ili prestanak člana i stečaj člana

Članak 103.

(1) Kada društvo prestane zbog smrti nekoga od članova, njegov nasljednik mora ostale članove bez odgađanja izvijestiti o smrti člana i, ako postoji opasnost zbog odgađanja, mora nastaviti s poslovima ostavitelja sve dotle dok ostali članovi zajedno s njime ne odrede nešto drugo. Ostali članovi dužni su na isti način privremeno nastaviti s obavljanjem poslova koji su im povjereni. U tome smislu smatra se da društvo i dalje postoji.

(2) Odredbe druge i treće rečenice stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i u slučaju prestanka društva zbog otvaranja stečaja nad članom društva.

Nastavljanje društva nakon istupanja člana

Članak 104.

Kada je društvenim ugovorom određeno da će se u slučaju ako član otkaže taj ugovor ili umre ili se nad njime otvori stečaj, društvo nastaviti s ostalim članovima, iz društva istupa član kod kojega nastupe takve okolnosti u vrijeme kada bi, da nema odredaba društvenoga ugovora, društvo prestalo.

Posljedice istupanja člana iz društva i odgovornost za obveze društva

Članak 105.

(1) Udio člana koji istupi iz društva prirasta ostalim članovima.

(2) Predmeti koje je član koji istupi iz društva dao društvu na uporabu moraju mu se vratiti. Član ne može tražiti naknadu štete za slučajno uništenje, oštećenje ili smanjenje vrijednosti tih predmeta.

(3) Članu koji je istupio iz društva isplaćuje se u novcu ono što bi on primio na temelju obračuna koji bi se napravio kada bi u vrijeme njegova istupanja društvo prestalo postojati. Vrijednost imovine društva utvrđuje se, ako je to potrebno, službenom procjenom.

(4) Ako vrijednost imovine društva nije dostatna za to da se pokriju dugovi društva i udjeli članova u kapitalu društva, član koji je istupio iz društva mora društvu platiti dio nepokrivenog iznosa, srazmjerno njegovom sudjelovanju u gubitku društva.

(5) Član koji je istupio iz društva odgovara vjerovnicima za obveze društva nastale do upisa njegova istupanja iz društva u sudski registar.

Sudjelovanje člana koji je istupio iz društva u poslovima koji nisu završeni

Članak 106.

(1) Član koji je istupio iz društva sudjeluje u dobiti i u gubitku iz poslova koji u vrijeme njegova istupanja još nisu bili završeni. Društvo je ovlašteno završiti poslove onako kako smatra da je to najprimjerenije.

(2) Član koji je istupio iz društva može na kraju svake poslovne godine zahtijevati da se napravi obračun o poslovima završenim u toj godini, da mu se isplati ono što mu iz toga pripada i da ga se izvijesti o stanju poslova koji još nisu završeni.

Nastavljanje društva s nasljednicima

Članak 107.

(1) Ako je društvenim ugovorom utvrđeno da će se društvo u slučaju smrti člana nastaviti s njegovim nasljednicima, svaki nasljednik može svoje sudjelovanje u društvu uvjetovati time da mu se na temelju dotadašnjeg udjela u dobiti prizna položaj komanditora i dio uloga ostavitelja koji mu pripada prizna kao njegov komanditni ulog u društvu.

(2) Ako ostali članovi ne prihvate prijedlog nasljednika iz stavka 1. ovoga članka, on može zahtijevati da istupi iz društva bez obveze da za to dade otkazni rok.

(3) Nasljednici mogu prava navedena u stavku 1. i 2. ovoga članka ostvariti u roku od tri mjeseca od dana pravomoćnosti odluke o nasljeđivanju. Ako nasljednik nije poslovno sposoban, a nije mu imenovan zakonski zastupnik, taj rok počinje teći od kada mu se postavi zastupnik, odnosno od kada stekne poslovnu sposobnost.

(4) Ako u roku iz stavka 3. ovoga članka nasljednik istupi iz društva, ili u tome roku društvo prestane ili nasljednik stekne svojstvo komanditora, odgovara za do tada nastale obveze društva samo po propisima građanskoga prava o odgovornosti nasljednika za dugove ostavitelja.

(5) Primjenu stavka 1. do 4. ovoga članka ne može se isključiti društvenim ugovorom. U slučaju da nasljednik svoj ostanak u društvu uvjetuje s time da mu se prizna položaj komanditora, njegov se udio u dobiti društva može odrediti drugačije od onoga kako je to bilo uređeno s ostaviteljem.

Isključenje člana umjesto prestanka društva sudskim otkazom

Članak 108.

(1) Nastupi li kod člana neka od okolnosti zbog koje bi ostali članovi društva po odredbama članka 99. ovoga Zakona imali pravo tužbom zahtijevati da društvo prestane, sud će po tužbi tih članova donijeti odluku da se član isključi iz društva.

(2) Za podjelu imovine između društva i isključenoga člana odlučno je stanje imovine društva u vrijeme podizanja tužbe kojom se traži da se član isključi iz društva.

Istupanje člana umjesto prestanka društva zbog otkaza vjerovnika

Članak 109.

(1) Posluži li se vjerovnik člana društva pravom iz članka 101. ovoga Zakona, ostali članovi mogu, na temelju njihove prethodne odluke, izjaviti vjerovniku da društvo između tih članova ostaje. U tom slučaju sa završetkom poslovne godine član dužnik istupa iz društva.

(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka primjenjuju se i u slučaju kada se nad članom društva otvori stečaj s time da se izjava iz stavka 1. ovoga članka daje stečajnom upravitelju, a stečajni dužnik s danom otvaranja stečajnog postupka istupa iz društva.

Preuzimanje poslova društva bez provođenja likvidacije

Članak 110.

(1) Ako se društvo sastoji od samo dva člana, pa u osobi jednoga od njih nastupi razlog za isključenje, zbog kojega bi, kada bi društvo imalo veći broj članova bilo dopušteno njegovo isključenje iz društva, sud može drugoga člana po njegovoj tužbi ovlastiti da preuzme poslove društva s aktivom i pasivom bez da se provede likvidacija društva.

(2) Posluži li se vjerovnik jednoga od dva člana svojim pravom iz članka 101. ovoga Zakona, ili se nad jednim od dva člana otvori stečaj, drugi član ima pravo da bez provođenja likvidacije preuzme društvo na način kako je to određeno u stavku 1. ovoga članka.

(3) Za obračun i diobu na odgovarajući se način primjenjuju odredbe kojima se uređuje istupanje člana iz društva.

(4) Prijavu sudu za upis prestanka članstva u društvu može podnijeti svaka od osoba iz stavka 1. ovoga članka.

Prijava za upis nastanka razloga za prestanak društva u sudski registar

Članak 111.

(1) Sudu se podnosi prijava za upis nastanka razloga za prestanak društva u sudski registar, osim ako ono prestaje zbog toga što se nad njime provodi stečajni postupak.

(2) Isto vrijedi za istupanje i isključenje člana iz društva. U tim slučajevima prijavu mogu podnijeti svi ostali članovi u društvu.

(3) Ima li smrt člana za posljedicu prestanak društva ili istupanje iz društva, prijavu se može podnijeti sudu a da u tome ne sudjeluju nasljednici koje su u podnošenju prijave spriječile posebne zapreke.

(4) Prestane li društvo odlukom suda, prijavu iz stavka 1. ovoga članka može podnijeti svaki član društva.

Nastavljanje društva nakon stečaja

Članak 112. (NN 40/19)

(1) Ako se nakon pravomoćnosti rješenja o potvrdi stečajnog plana donese rješenje o zaključenju stečajnog postupka, članovi mogu odlučiti da nastave društvo.

(2) Sudu se mora podnijeti prijava za upis nastavljanja društva u sudski registar.

Odjeljak 5.   LIKVIDACIJA

Kada se pokreće postupak likvidacije

Članak 113.

(1) Nakon nastanka razloga za prestanak društva provodi se likvidacija ako članovi ne dogovore drugačiji način obračuna i podjele ili se nad društvom ne otvori stečaj.

(2) Ako društvo prestane zbog otkaza kojega izjavi vjerovnik nekoga od članova ili zbog toga što je nad nekim od članova društva otvoren stečaj, likvidacija se ne mora provesti samo ako se s time suglasi vjerovnik ili stečajni upravitelj.

Imenovanje likvidatora

Članak 114.

(1) Likvidaciju provode svi članovi društva kao likvidatori, ako odlukom članova ili društvenim ugovorom nije određeno da je provedu pojedini članovi društva ili druge osobe. Više nasljednika jednoga člana društva moraju imenovati zajedničkog zastupnika.

(2) Na prijedlog neke od tih osoba likvidatore može zbog važnih razloga imenovati sud na čijem je području sjedište društva. Sud može imenovati likvidatorima osobe koje nisu članovi društva. Sudionikom u imenovanju likvidatora smatra se osim članova društva i vjerovnik koji je zbog tražbina prema nekome od članova otkazao društveni ugovor.

(3) Ako je nad nekim od članova društva otvoren stečaj, na mjesto toga člana stupa stečajni upravitelj.

Opoziv likvidatora

Članak 115.

Likvidatori se opozivaju jednoglasnom odlukom osoba iz članka 114. stavka 2. i 3. ovoga Zakona. Iz važnih razloga likvidatore može na prijedlog nekoga od sudionika opozvati i sud.

Prijava za upis likvidatora u sudski registar

Članak 116.

(1) Zajedno s prijavom iz članka 111. stavka 1. ovoga Zakona sudu se podnosi prijava za upis likvidatora u sudski registar. To vrijedi za svaku promjenu likvidatora ili njihovih ovlaštenja za zastupanje. U slučaju smrti člana društva upis se može obaviti a da nasljednici ne sudjeluju u podnošenju prijave sudu, pod pretpostavkom da su u tome bili spriječeni posebnim zaprekama.

(2) Upis likvidatora koje imenuje sud i upis sudskog opoziva likvidatora provode se po službenoj dužnosti.

Poslovi likvidatora

Članak 117.

Likvidatori moraju završiti tekuće poslove, naplatiti tražbine društva, unovčiti preostalu imovinu i podmiriti vjerovnike. Radi dovršenja poslova koji su u tijeku oni mogu sklapati i nove poslove. U granicama svog poslovnog djelovanja likvidatori zastupaju društvo.

Skupno zastupanje

Članak 118.

(1) Postoji li više likvidatora, oni radnje koje se tiču likvidacije obavljaju skupno, ako se ne odredi da ih mogu poduzeti pojedinačno. Takva se odluka mora upisati u sudski registar.

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka nije zapreka za to da likvidatori ovlaste nekoga između njih da obavi određene poslove ili određene vrste poslova.

(3) Za izjavu volje koja se upravlja društvu na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 91. stavka 2. ovoga Zakona.

Neograničenost ovlasti

Članak 119.

Ograničenje ovlasti likvidatora bez pravnog je učinka prema trećima.

Vezanost likvidatora odlukama onih koji su ih imenovali

Članak 120.

Likvidatori, bez obzira na to tko ih je imenovao, moraju postupati po odlukama koje glede vođenja poslova društva jednoglasno donesu osobe iz članka 114. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.

Tvrtka i potpisivanje

Članak 121.

Likvidatori se moraju potpisivati tako da uz tvrtku društva navedu naznaku "u likvidaciji".

Financijska izvješća

Članak 122.

Likvidatori moraju sastaviti financijska izvješća na početku i po završetku likvidacije.

Vraćanje stvari

Članak 123.

Članovima se moraju vratiti stvari koje su oni dali društvu na korištenje. Članovi ne mogu zahtijevati naknadu štete za slučajnu propast, oštećenje ili smanjenje vrijednosti stvari.

Podjela imovine društva

Članak 124.

(1) Nakon što se podmire dugovi društva, likvidatori moraju preostalu imovinu podijeliti članovima srazmjerno njihovim udjelima u kapitalu društva što se utvrđuje na temelju konačnih financijskih izvješća.

(2) Za vrijeme trajanja likvidacije, ako nije potreban za podmirenje vjerovnika, novac se može privremeno podijeliti. Moraju se zadržati iznosi koji su potrebni za pokriće još nedospjelih ili spornih obveza, kao i za osiguranje iznosa koji pripadaju članovima za konačnu podjelu.

(3) Ako među članovima društva dođe do spora oko podjele imovine društva, likvidatori će odgoditi diobu sve dok se spor ne okonča.

Podmirenje računa između članova društva

Članak 125.

Ako imovina društva nije dostatna za to da se pokriju obveze društva i isplate udjeli u kapitalu društva, članovi društva moraju nadoknaditi manjak u srazmjeru u kojemu su dužni pokriti gubitak društva. Ako se od nekoga člana ne može naplatiti iznos koji bi on morao platiti, ostali članovi moraju snositi manjak u navedenom srazmjeru.

Međusobni odnosi i odnosi prema trećima

Članak 126.

Do okončanja likvidacije u pogledu pravnih odnosa između dotadašnjih članova i društva prema trećima primjenjuju se odredbe drugoga i trećega odjeljka ove glave Zakona ako iz odredaba ovoga odjeljka ili iz svrhe likvidacije ne proizlazi što drugo.

Prijava za upis prestanka društva u sudski registar.

Čuvanje poslovnih knjiga.

Članak 127. (NN 40/19, 34/21)

(1) Po okončanju likvidacije likvidatori moraju podnijeti prijavu sudu za upis brisanja društva iz sudskog registra. Društvo prestaje brisanjem iz sudskog registra.

(2) Poslovne knjige i dokumentaciju društva likvidator je dužan čuvati u rokovima određenim posebnim propisima ili povjeriti na čuvanje osobi koja pruža usluge pohrane poslovne dokumentacije u skladu s pravilima kojima se uređuje postupanje s arhivskim gradivom i arhivama. Poslovne knjige i dokumentaciju može se pohraniti i u elektroničkom obliku. U sudski registar upisat će se kod koga su i gdje pohranjene poslovne knjige i dokumentacija društva. Naknada za pohranu i čuvanje poslovnih knjiga i dokumentacije društva podmiruje se na teret društva prije njegova brisanja, a ne može prelaziti opravdane troškove digitalizacije poslovnih knjiga i dokumentacije društva, izrade njihova popisa te njihova sigurnog čuvanja i zaštite u elektroničkom obliku.

(3) Članovi i njihovi nasljednici imaju pravo uvida u poslovne knjige i u dokumentaciju društva i mogu se njima koristiti. Za uvid u pohranjene poslovne knjige i dokumentaciju društva te izradu njihovih preslika plaća se naknada koja ne može biti viša od naknade koja se plaća za uvid i izradu preslika arhivske građe pohranjene u Hrvatskom državnom arhivu.

(4) Ako je do prestanka društva došlo bez provođenja likvidacije ili stečaja, članovi društva dužni su postupiti u skladu s odredbom iz stavka 2. ovoga članka.

Primjena odredaba o likvidaciji

Članak 128.

Ako članovi umjesto likvidacije ugovore neki drugi način obračuna i podjele imovine društva, sve dok se imovina ne podijeli, u odnosu prema trećima na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga odjeljka Zakona.

Odjeljak 6.   ZASTARA

Zastara tražbina prema članovima

Članak 129.

(1) Zahtjevi prema članu društva s naslova odgovornosti za obveze zastaruju za pet godina od prestanka društva ili od izlaska člana iz društva, ako tražbina prema društvu ne zastaruje u kraćem roku.

(2) Zastara počinje teći prvoga narednoga dana od dana u kojemu su prestanak društva ili prestanak članstva u društvu upisani u sudski registar.

(3) Ako vjerovnikova tražbina prema društvu dospijeva nakon upisa iz stavka 2. ovoga članka, zastara počinje teći od dana dospjelosti.

Prekid zastare

Članak 130.

Prekid zastare prema društvu koje je prestalo djeluje i prema članovima društva koji su to bili u času prestanka društva.

GLAVA II.   KOMANDITNO DRUŠTVO

Odjeljak 1.   OPĆE ODREDBE

Pojam komanditnog društva

Članak 131.

Komanditno društvo je trgovačko društvo u koje se udružuju dvije ili više osoba radi trajnog obavljanja djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom od kojih najmanje jedna odgovara za obveze društva solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom (komplementar), a najmanje jedna odgovara za obveze društva samo do iznosa određenog imovinskog uloga u društvo (komanditor).

Primjena odredbi o javnom trgovačkom društvu

Članak 132.

Ako odredbama ove glave nije drugačije određeno, na komanditno društvo primjenjuju se odredbe ovoga Zakona kojima se uređuje javno trgovačko društvo.

Odjeljak 2.   OSNIVANJE I UPIS U SUDSKI REGISTAR

Ugovor o osnivanju društva

Članak 133.

Društvo se osniva ugovorom (društveni ugovor). Društvenim ugovorom moraju se odrediti član ili članovi društva koji imaju položaj komplementara kao i član ili članovi društva koji imaju položaj komanditora.

Upis u sudski registar

Članak 134.

(1) Osim podataka koji se upisuju za javno trgovačko društvo, u sudski registar upisuju se i podaci o komanditorima i visini uloga svakoga od njih.

(2) Prilikom objave upisa društva objavljuje se samo broj komanditora, a ne i njihova imena i ulozi u društvo.

Odjeljak 3.   PRAVNI ODNOSI IZMEĐU ČLANOVA

Sloboda ugovaranja

Članak 135.

(1) Svi odnosi između članova društva uređuju se društvenim ugovorom.

(2) Odredbe iz ovoga odjeljka Zakona primjenjuju se samo ako društvenim ugovorom nije što drugo određeno, osim ako iz pojedine odredbe ne proizlazi drugačije.

Upravljanje društvom

Članak 136.

(1) Društvom upravljaju komplementari. Komanditori nisu ovlašteni upravljati poslovima društva.

(2) Komanditor se ne može usprotiviti odlukama ni postupcima komplementara, osim odlukama i postupcima koji se odnose ili se poduzimaju izvan granica redovnog poslovanja društva.

Pravo nadzora

Članak 137.

(1) Komanditor ima pravo zahtijevati da mu se predaju prijepis ili preslika godišnjih financijskih izvješća društva radi provjere njihove ispravnosti, te da mu se u tu svrhu dozvoli uvid u poslovne knjige društva.

(2) Kada postoji opravdani razlog, sud će na zahtjev komanditora u svako doba naložiti društvu da komanditoru i izvan slučaja iz stavka 1. ovoga članka priopći financijska izvješća društva u pisanom obliku, te da mu dade druga razjašnjenja i omogući uvid u poslovne knjige društva i u druge isprave.

(3) Komanditor nema posebnih prava koja pripadaju članu društva iz članka 84. ovoga Zakona.

Zabrana konkurencije

Članak 138.

Odredbe članka 76. i 77. ovoga Zakona ne odnose se na komanditore.

Predaja izvješća društva u sudski registar

Članak 138.a

Odredba članka 86. stavka 2. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuje i na komanditno društvo u kome nijedan komplementar nije fizička osoba.

Udio u dobiti i u gubitku

Članak 139.

(1) Odredbe članka 87. ovoga Zakona primjenjuju se i na komanditore.

(2) Dobit tekuće godine pripisuje se komanditorovom ulogu u kapital društva sve dok on ne dosegne iznos koji se društvenim ugovorom obvezao uplatiti kao svoj ulog.

(3) U snošenju gubitka nastalog poslovanjem društva komanditor sudjeluje samo do visine svoga udjela u kapitalu društva, a i s neuplaćenim dijelom iznosa koji se društvenim ugovorom obvezao uplatiti kao svoj ulog.

Obračun udjela u dobiti i u gubitku

Članak 140.

(1) Članovi društva sudjeluju u dobiti prema odredbama članka 87. stavka 1. i 2. ovoga Zakona.

(2) Ako društvenim ugovorom nije što drugo ugovoreno, udio svakoga člana društva u dijelu dobiti koji prelazi opseg iz članka 87. stavka 1. ovoga Zakona, kao i udio u snošenju gubitka, utvrđuje se u omjeru udjela koji odgovara konkretnim okolnostima.

Isplata dobiti

Članak 141.

(1) Udio u dobiti isplaćuje se komanditoru u roku određenom u društvenom ugovoru ili odlukom komplementara, ako taj rok nije određen ugovorom.

(2) Kada o roku za isplatu dobiti odlučuju komplementari, taj rok za komanditore ne može biti dulji od 60 dana računajući od dana usvajanja financijskih izvješća društva.

(3) Komanditor nema pravo na isplatu udjela u dobiti sve dok mu je na temelju sudjelovanja u snošenju gubitka društva udio u kapitalu društva smanjen ispod iznosa koji se ugovorom o osnivanju društva obvezao uplatiti kao svoj ulog.

(4) Ako društvo kasnije u poslovanju iskaže gubitak, komanditor nije dužan vratiti dobit koja mu je ranije bila isplaćena.

Odjeljak 4.   PRAVNI ODNOSI DRUŠTVA I ČLANOVA DRUŠTVA PREMA TREĆIM OSOBAMA

Zastupanje

Članak 142.

(1) Komanditor nije ovlašten zastupati društvo.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka komanditoru se može odlukom svih komplementara dati prokura i trgovačka punomoć.

Odgovornost komanditora

Članak 143.

(1) Komanditor ne odgovara za obveze društva ako je u cjelini uplatio ulog na koji se obvezao društvenim ugovorom.

(2) Ako komanditor ne uplati u cjelini ulog na koji se obvezao društvenim ugovorom, odgovara vjerovnicima društva neposredno i solidarno s ostalim članovima društva do visine ugovorenoga uloga umanjenoga za uplaćeni dio.

(3) U odnosu prema vjerovnicima društva mjerodavan je iznos komanditorovog uloga koji je upisan u sudskom registru, osim ako se na uobičajeni način ne objavi ili društvo vjerovnicima na drugi način ne priopći da je taj ulog veći.

(4) Odredba ugovora između članova društva kojom se komanditor oslobađa obveze uplate svoga uloga ili mu se ta obveza odlaže nema učinka prema vjerovnicima društva.

(5) Ako se komanditoru isplati njegov ulog, to prema vjerovnicima društva djeluje kao da ulog nije uplaćen. Isto vrijedi i onda kada komanditor sudjeluje u podjeli dobiti za vrijeme dok je njegov uplaćeni udio u kapitalu društva zbog gubitka smanjen.

(6) Komanditor nije dužan vratiti iznose koje je na temelju usvojenih godišnjih financijskih izvješća primio u dobroj vjeri kao udio u dobiti društva.

(7) U odnosu prema vjerovnicima društva u kojemu nijedan od komplementara nije fizička osoba, smatra se da komanditor nije uplatio ulog na koji se obvezao društvenim ugovorom, ako društvo u komplementarima drži udjele. To ne vrijedi u slučaju ako je komplementar javno trgovačko društvo ili komanditno društvo u kojima je član koji osobno odgovara za obveze društva fizička osoba.

Odgovornost novoga člana društva

Članak 144.

Osoba koja u svojstvu komanditora kasnije postane članom komanditnog društva, odgovara u skladu s odredbama članka 143. ovoga Zakona i za one obveze koje je društvo preuzelo prije njenog pristupa društvu.

Smanjenje uloga. Prijava za upis promjene uloga u sudski registar

Članak 145.

(1) Prema vjerovnicima društva bez učinka je smanjenje uloga komanditora sve dok se to ne upiše u sudski registar. Smanjenje ne djeluje prema vjerovnicima društva čije su tražbine već bila nastala u vrijeme upisa smanjenja uloga u sudski registar.

(2) Svi članovi društva moraju sudu podnijeti prijavu za upis povećanja i smanjenja uloga u sudski registar. Na objavu upisa primjenjuje se odredba članka 134. stavak 2. ovoga Zakona.

Vraćanje zajmova

Članak 146.

U društvu u kojemu nijedan od komplementara nije fizička osoba na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 408. ovoga Zakona tako da ono što se odnosi na člana društva s ograničenom odgovornošću vrijedi za članove komanditnog društva koji osobno odgovaraju i za komanditore. To se ne primjenjuje ako su članovi društva koji osobno odgovaraju javno trgovačko društvo ili komanditno društvo kod kojih je član koji osobno odgovara fizička osoba.

 

Smrt ili prestanak komanditora

Članak 147.

Smrt ili prestanak komanditora koji je pravna osoba ne dovodi do prestanka društva.

GLAVA III.   TAJNO DRUŠTVO

Pojam tajnoga društva

Članak 148. (NN 40/19, 18/23)

(1) Tajno društvo nastaje ugovorom kojim jedna osoba (tajni član) ulaže neku imovinsku vrijednost u poduzeće druge osobe (poduzetnika), te na temelju toga uloga stječe pravo sudjelovanja u dobiti i u gubitku poduzetnika.

(2) Ulog tajnoga člana ulazi u imovinu poduzetnika. Ulog tajnoga člana može se sastojati u novcu, stvarima i pravima čija se vrijednost može izraziti u novcu.

(3) Tajno društvo nije pravna osoba i nema tvrtku. U tvrtku poduzetnika ne mogu se unijeti ime ni tvrtka tajnoga člana.

(4) Poduzetnik nastupa u pravnom prometu i isključivi je nositelj svih prava i obveza iz poslovanja tajnoga društva.

(5) Ako je javni bilježnik sudjelovao u sastavljanju, potvrdi ili ovjeri ugovora iz stavka 1. ovoga članka, dužan je bez odgađanja dostaviti jedan primjerak ugovora nadležnoj ispostavi Ministarstva financija, Porezne uprave prema sjedištu poduzetnika. Ako u sastavljanju, potvrdi ili ovjeri nije sudjelovao javni bilježnik, poduzetnik je dužan ugovor iz stavka 1. ovoga članka dostaviti nadležnoj ispostavi Ministarstva financija, Porezne uprave u roku od 15 dana od dana sklapanja ugovora.

(6) Na članstvo u tajnom društvu na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 68. stavaka 3., 4. i 6. ovoga Zakona.

Odnosi između poduzetnika i tajnoga člana

Članak 149.

(1) Odnosi između poduzetnika i tajnoga člana uređuju se ugovorom.

(2) Na odnose između poduzetnika i tajnoga člana društva primjenjuju se propisi kojima se uređuju obvezni odnosi o ortaštvu samo ako ti odnosi nisu uređeni ugovorom i odredbama ove glave.

Pravo nadzora tajnoga člana

Članak 150.

(1) Tajni član ima pravo zahtijevati da mu se preda prijepis godišnjih financijskih izvješća radi provjere njihove ispravnosti, da mu se u tu svrhu dozvoli uvid u poslovne knjige i dadu potrebna razjašnjenja.

(2) Kada za to postoji opravdani razlog, sud će na zahtjev tajnoga člana u svako doba naložiti poduzetniku da tajnome članu priopći financijska izvješća društva u pisanom obliku, te da mu dade druga razjašnjenja i omogući uvid u poslovne knjige društva i u druge isprave.

(3) Tajni član nema posebnih prava koja članu društva pripadaju na temelju članka 84. ovoga Zakona.

(4) Prava tajnoga člana iz stavka 1. i 2. ovoga članka ne mogu se ugovorom isključiti ni ograničiti.

Dobit i gubitak

Članak 151.

(1) Udio tajnoga člana u dobiti i u gubitku iskazanom poslovanjem poduzetnikovog poduzeća određuje se ugovorom.

(2) Ako udio tajnoga člana u dobiti i u gubitku nije određen ugovorom, smatrat će se da je ugovoren udio koji je primjeren konkretnim okolnostima.

(3) Ugovorom o tajnome društvu može se isključiti obveza tajnoga člana da snosi gubitak iskazan poslovanjem poduzetnikovog poduzeća. Ugovorom se ne može isključiti pravo tajnoga člana na udio u dobiti.

(4) Ako nije što drugo ugovoreno, tajni član istim udjelom sudjeluje i u gubitku i u dobiti ostvarenoj poslovanjem poduzetnikovog poduzeća.

Račun dobiti i gubitka

Članak 152.

(1) Na kraju poslovne godine utvrđuje se dobit ili gubitak poduzetnikovog poduzeća, te se tajnome članu isplaćuje njegov udio u dobiti.

(2) Tajni član sudjeluje u gubitku poduzetnikovog poduzeća samo do iznosa uplaćenoga uloga, odnosno do visine uloga koji se obvezao uplatiti na temelju ugovora o tajnome društvu. Za iznos gubitka iskazanoga poslovanjem društva smanjuje se ulog tajnoga člana.

(3) U slučaju gubitka iskazanoga u poslovanju poduzetnikovog poduzeća, tajni član nije dužan vratiti dobit koja mu je ranije bila isplaćena, ali će se njegov udio u dobiti pripisati njegovome ulogu ako je taj zbog gubitka bio smanjen, i to sve dok se ne dosegne iznos koji se tajni član obvezao uplatiti kao ulog u tajno društvo.

(4) Ako nije drugačije ugovoreno, iznosi obračunate dobiti koje tajni član nije naplatio ne povećavaju njegov ulog preko iznosa koji se obvezao uplatiti na temelju ugovora o tajnome društvu.

Smrt tajnoga člana

Članak 153.

Smrt tajnoga člana ne dovodi do prestanka društva.

Slučajevi prestanka društva

Članak 154.

(1) Razlozi za prestanak društva jesu:

1. protek vremena na koji je sklopljen ugovor o tajnome društvu,

2. ostvarivanje cilja zbog kojega je sklopljen ugovor o tajnome društvu ili ako ostvarivanje toga cilja postane nemoguće, bez obzira na to je li ugovor sklopljen na određeno ili na neodređeno vrijeme,

3. smrt ili prestanak poduzetnika koji je pravna osoba,

4. ako poduzetnik prestane obavljati gospodarsku djelatnost,

5. otvaranje stečajnog postupka nad poduzetnikom ili nad tajnim članom.

(2) U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka do prestanka tajnoga društva dolazi po sili zakona, izuzev ako je što drugo predviđeno ugovorom.

Otkaz ugovora

Članak 155.

(1) Na otkaz ugovora o tajnome društvu primjenjuju se odredbe članka 98., 100. i 101. ovoga Zakona.

(2) Svaki član društva može bez otkaznoga roka otkazati ugovor o tajnome društvu i kada je on sklopljen na određeno vrijeme, ako za to postoji važan razlog. Ništetna je odredba ugovora kojom se isključuje ovo pravo članova društva.

Obračun i dovršetak započetih poslova

Članak 156.

(1) U slučaju prestanka društva poduzetnik i tajni član sastavit će obračun, te će poduzetnik tajnome članu isplatiti njegov ulog zajedno s pripadajućom a još neisplaćenom dobiti.

(2) Ako ulog tajnoga člana nije bio uplaćen u cjelini, ili ako je bio smanjen zbog gubitka društva, tajnome članu isplatit će se dobit u dijelu u kojemu prelazi iznos uloga na koji se tajni član obvezao ugovorom o tajnome društvu.

(3) Ulog i udio u dobiti tajnome članu isplaćuju se u novcu, izuzev ako ugovorom o tajnome društvu nije što drugo određeno.

(4) Poslovi koji nisu bili dovršeni u času prestanka društva, dovršit će se u skladu s ugovorom o tajnome društvu i odredbama ove glave.

Prava tajnoga člana u slučaju stečaja poduzetnika

Članak 157.

(1) U slučaju stečaja poduzetnika, tajni član društva ima glede prava na povrat svoga uloga položaj stečajnog vjerovnika, ali samo u odnosu na onaj dio uloga koji prelazi iznos njegovoga udjela u gubitku.

(2) Tajni član dužan je u stečajnu masu uplatiti ulog na koji se obvezao ugovorom, ali samo u dijelu u kojemu ga već nije uplatio i u dijelu u kojemu sudjeluje u snošenju gubitka iskazanoga poslovanjem poduzetnikova poduzeća.

Članak 158.

Brisan

GLAVA IV.   DIONIČKO DRUŠTVO

Odjeljak 1.   OPĆE ODREDBE

Pojam dioničkoga društva

Članak 159.

(1) Dioničko društvo je trgovačko društvo u kojemu članovi (dioničari) sudjeluju s ulozima u temeljnome kapitalu podijeljenom na dionice.

(2) Dioničko društvo može imati i samo jednog dioničara.

(3) Dioničari ne odgovaraju za obveze društva.

Osnivači

Članak 160. (NN 18/23)

(1) Osnivači društva su dioničari koji usvoje statut. Kod sukcesivnog osnivanja osnivači su i dioničari čiji ulozi nisu u novcu, iako ne sudjeluju u usvajanju statuta.

(2) Osnivač društva ne može biti osoba koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca za vrijeme dok traju pravne posljedice osude. Osnivač ne može biti ni osoba u pogledu koje su uvedene međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom, dok su te mjere na snazi.

(3) Statut društva mora usvojiti najmanje jedna osoba.

Temeljni kapital

Članak 161. (NN 114/22)

Temeljni kapital i dionice, osim onih bez nominalnog iznosa, moraju glasiti na nominalne iznose izražene u eurima.

Najniži nominalni iznos temeljnoga kapitala

Članak 162. (NN 114/22)

Najniži iznos temeljnog kapitala je 25.000,00 eura.

Najniži nominalni iznos dionica

Članak 163. (NN 114/22)

(1) Društvo može izdati dionice s nominalnim iznosom ili dionice bez tog iznosa.

 (2) Nominalni iznos dionice ne može biti manji od 1,00 eura.

 (3) Ništetna je dionica čiji je nominalni iznos manji od onoga iz stavka 2. ovoga članka. Izdavatelji takvih dionica solidarno odgovaraju imateljima za štetu koja im je pričinjena izdavanjem dionica.

(4) Nominalni iznosi dionica koji su veći od nominalnog iznosa iz stavka 2. ovoga članka moraju biti izraženi cijelim brojem.

(5) Dionice bez nominalnog iznosa sudjeluju u temeljnom kapitalu društva u jednakome dijelu. Iznos temeljnog kapitala koji otpada na jednu dionicu ne može biti manji od onoga iz stavka 2. ovoga članka. Ovdje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe stavka 3. ovoga članka.

(6) Udio u temeljnom kapitalu određuje se kod dionica s nominalnim iznosom odnosom njihova nominalnog iznosa i nominalnog iznosa tog kapitala, a kod dionica bez nominalnog iznosa brojem dionica.

(7) Dionica je nedjeljiva.

Iznos za koji se izdaju dionice

Članak 164.

(1) Dionice se ne mogu izdati za iznos koji je manji od najnižeg iznosa temeljnoga kapitala iz članka 162. ovoga Zakona.

(2) Dionice se ne mogu izdati za iznos koji je niži od nominalnog iznosa, odnosno iznosa temeljnog kapitala koji otpada na pojedinu dionicu bez nominalnog iznosa.

(3) Dopušteno je izdavanje dionica za viši iznos od dijela temeljnog kapitala koji na njih otpada.

Odjeljak 2.   DIONICE

Dionice koje glase na ime

Članak 165.

(1) Dionice mogu glasiti na ime.

(2) Ako se dionica izdaje prije uplate punog iznosa za koji se izdaje, dionica mora glasiti na ime ako se izdaje prije uplate punog iznosa za koji se izdaje te kada se izdaje kao nematerijalizirani vrijednosni papir. Iznos djelomične uplate mora se naznačiti na ispravi o dionici, a ako se dionica izdaje kao nematerijalizirani vrijednosni papir, upisati na računu vrijednosnih papira u kompjutorskom sustavu zakonom ovlaštene pravne osobe na kome je dionica elektronički zapisana.

Privremenice

Članak 166.

(1) Dioničarima se prije potpune uplate dionica mogu izdati potvrde o udjelima (privremenice).

(2) Privremenice moraju glasiti na ime.

(3) Na privremenice primjenjuju se odredbe članka 163. ovoga Zakona.

Redovne i povlaštene dionice

Članak 167.

(1) Po sadržaju prava koja daju dionice mogu biti redovne i povlaštene.

(2) Redovne dionice su dionice koje imatelju daju:

1. pravo glasa u glavnoj skupštini društva,

2. pravo na isplatu dijela dobiti društva (dividenda),

3. pravo na isplatu dijela ostatka likvidacijske, odnosno stečajne mase društva.

(3) Povlaštene dionice su dionice koje imatelju daju neka povlaštena prava, npr. pravo na dividendu u unaprijed utvrđenom novčanom iznosu ili u postotku od nominalnog iznosa dionice, pravo prvenstva pri isplati dividende, isplati ostatka likvidacijske, odnosno stečajne mase i druga prava u skladu sa zakonom i statutom društva.

(4) Povlaštena dionica može biti kumulativna i participativna.

(5) Kumulativna povlaštena dionica daje imatelju dionice, u skladu s odlukom o izdavanju dionica, pravo naplate kumuliranih neisplaćenih dividendi prije isplate dividendi imateljima redovnih dionica.

(6) Participativna povlaštena dionica daje imatelju dionice, u skladu s odlukom o izdavanju dionica, pravo da pored određene dividende naplati i dividendu koja pripada imateljima redovnih dionica.

Rodovi dionica

Članak 168.

Dionice koje daju ista prava čine rod dionica.

Pravo glasa

Članak 169.

(1) Svaka dionica daje pravo glasa u skupštini društva.

(2) Bez prava glasa mogu se izdati samo povlaštene dionice. Ukupni iznos temeljnog kapitala koji se odnosi na takve dionice ne može preći polovinu iznosa temeljnoga kapitala društva.

(3) Zabranjeno je izdavanje dionica koje za isti iznos temeljnog kapitala koji se na njih odnosi daju različito pravo glasa u skupštini društva.

Sastojci dionice

Članak 170.

(1) Dionica koja nije izdana u nematerijaliziranom obliku mora imati sljedeće sastojke:

1. oznaku da je dionica i njezin nominalni iznos ako društvo izdaje dionice s nominalnim iznosom,

2. oznaku roda dionice,

3. tvrtku i sjedište izdavatelja dionice,

4. tvrtku, odnosno ime i prezime osobe na koju glasi dionica,

5. datum izdavanja i broj dionice,

6. faksimil potpisa statutom ovlaštenih osoba izdavatelja dionice.

(2) Dionice izdane u nematerijaliziranom obliku ne sadrže broj ni sastojak iz točke 6. stavka 1. ovoga članka.

Dijelovi isprave o dionici

Članak 171.

(1) Isprava o dionici sastoji se od tri dijela.

(2) Prvi dio, plašt dionice, mora sadržavati sve sastojke iz stavka 1. prethodnoga članka ovoga Zakona.

(3) Drugi dio isprave o dionici je kuponski arak za naplatu dividendi. Svaki kupon za naplatu dividende mora sadržavati ove sastojke:

1. redni broj kupona za naplatu dividende,

2. broj dionice na koju se kupon odnosi na temelju koje se isplaćuje dividenda,

3. tvrtku izdavatelja dionice,

4. faksimil potpisa statutom ovlaštenih osoba izdavatelja dionice.

(4) Treći dio dionice je talon s kojim imatelj dionice ostvaruje pravo na nove kuponske arke ako su iskorišteni svi kuponi za isplatu dividende. Talon mora sadržavati broj dionice na koju se odnosi.

Odluka o izdavanju dionica

Članak 172.

(1) Odluku o izdavanju dionica donose glavna skupština ili osnivači društva u skladu sa statutom.

(2) Odlukom o izdavanju dionica utvrđuju se:

1. tvrtka izdavatelja dionica,

2. ukupni iznos na koji se izdaju dionice i broj dionica,

3. nominalni iznosi dionica ako se izdaju dionice s nominalnim iznosom,

4. oznaka da dionice glase na ime,

5. izdaju li se uz izdavanje isprava o dionici ili kao nematerijalizirani vrijednosni papiri,

6. vrijeme upisa dionica,

7. način upisa dionica,

8. kod koga se, u kojemu roku i na koji način uplaćuju dionice,

9. u kojemu se roku vraćaju uplaćena sredstva ako se odustane od izdavanja dionica,

10. rod dionica,

11. redoslijed ostvarenja prvenstva iz povlaštenih dionica ako se one izdaju u više serija.

(3) Pod uvjetima koji su propisani posebnim zakonom, statutom društva se određuje da društvo izdaje isprave o dionicama ili dionice u nematerijaliziranom obliku.

Odjeljak 3.    OSNIVANJE

Pododjeljak 1.   Statut

Usvajanje statuta

Članak 173.

(1) Izjave osnivača o usvajanju statuta daju se u ispravi koja se sastavlja kod javnog bilježnika. Punomoćnici moraju imati punomoć ovjerenu od javnog bilježnika.

(2) U ispravi iz stavka 1. ovoga članka moraju se navesti:

1. osnivači i njihova prebivališta,

2. ako društvo izdaje dionice s nominalnim iznosima ti iznosi, u protivnom broj dionica, iznos za koji se izdaju i, ako se izdaju dionice više rodova, rod dionica koje preuzima svaki dioničar,

3. uplaćeni iznos temeljnoga kapitala,

4. izjavu osnivača da prihvaćaju statut.

(3) Statut društva mora sadržavati odredbe o:

1. tvrtki i sjedištu društva,

2. predmetu poslovanja,

3. iznosu temeljnoga kapitala,

4. podjeli temeljnog kapitala na dionice s nominalnim iznosima ili na one bez tog iznosa, kod dionica s nominalnim iznosima o tim iznosima i ukupnom broju dionica svakog nominalnog iznosa a kod dionica bez tog iznosa samo o njihovu broju a ako se izdaju dionice više rodova, rodu dionica i broju dionica svakoga roda,

5. tome da se izdaju dionice koje glase na ime,

6. tome ima li društvo upravu i nadzorni odbor ili upravni odbor te ovisno o tome broju članova uprave i nadzornog odbora, odnosno upravnog odbora i izvršnih direktora,

7. načinu i obliku objave priopćenja društva,

8. vremenu trajanja i prestanku društva.

(4) Statut može sadržavati odredbe koje odstupaju od odredbi ovoga Zakona samo kada je to u zakonu izričito određeno. Ako to nije izričito isključeno ovim Zakonom, statutom se mogu urediti i druga pitanja pored onih navedenih u stavku 3. ovoga članka. Odredbe statuta donesene protivno spomenutim ograničenjima su ništetne.

Objava podataka i priopćenja društva

Članak 174. (NN 110/15)

(1) Ako je zakonom ili statutom određeno da se objavljuju podaci i priopćenja društva, oni se objavljuju na internetskoj stranici na kojoj se nalazi sudski registar.

(2) Statutom se može odrediti da se podaci i priopćenja društva objavljuju i u drugim javnim glasilima uključujući elektroničke informacijske medije.

Posebne pogodnosti i trošak osnivanja društva

Članak 175.

(1) Posebna pogodnost koja se daje pojedinome dioničaru ili trećoj osobi mora se navesti u statutu uz navođenje osobe kojoj je dana.

(2) U statutu moraju se posebno navesti troškovi i naknade u svezi osnivanja društva ako ih ono nadoknađuje dioničarima ili trećim osobama.

(3) Ako posebne pogodnosti, troškovi i naknade iz stavka 1. i 2. ovoga članka nisu navedeni u statutu društva, prema društvu su bez učinka ugovori i pravne radnje kojima se daju takve pogodnosti te isplaćuju troškovi i naknade. Izmjenom statuta nakon što se društvo upiše u sudski registar ne može se postići učinak da takvi ugovori i radnje djeluju prema društvu.

(4) Odredbe o posebnim pogodnostima, troškovima i naknadama mogu se u statutu promijeniti tek po proteku pet godina od upisa društva u sudski registar.

Ulaganje stvari i prava. Preuzimanje stvari i prava

Članak 176.

(1) Ako dioničari uplaćuju uloge tako da nominalni iznos dionica, odnosno veći iznos za koji se dionice izdaju ne uplaćuju u novcu (ulaganje stvari i prava), ili ako društvo preuzima postojeće ili buduće stvari ili imovinska prava (preuzimanje stvari i prava), u statutu se moraju utvrditi stvar ili imovinsko pravo koje se ulaže ili preuzima, osoba od koje društvo stječe stvar ili pravo i ukupan nominalni iznos dionica te njihove pojedinačne nominalne iznose, odnosno broj dionica bez nominalnog iznosa koje treba dati za ulaganje ili naknada koju treba dati za preuzimanje stvari ili prava. Ako društvo treba preuzeti stvar ili imovinsko pravo za koje se plaća naknada što je treba priračunati ulogu dioničara, to se smatra ulaganjem stvari, odnosno prava.

(2) Uložiti ili preuzeti mogu se samo stvari ili imovinska prava kojima se može utvrditi gospodarska vrijednost. Obveza da se pružaju usluge ne može biti predmetom ulaganja ni preuzimanja stvari, odnosno prava.

(3) Prema društvu bez učinka su ugovori o ulaganju i o preuzimanju stvari, odnosno prava i pravne radnje kojima se oni ostvaruju ako nisu utvrđeni u statutu društva u smislu odredbi stavka 1. ovoga članka. Ako je društvo upisano u sudski registar, ugovori i radnje koji nemaju učinka prema društvu ne utječu na valjanost statuta. Ako sporazum o ulaganju stvari, odnosno prava nije valjan, dioničar je dužan uplatiti u novcu nominalni iznos dionice ili viši iznos za koji se dionica izdaje.

(4) Nakon što se društvo upiše u sudski registar ne može se izmjenom statuta otkloniti nevaljanost ugovora, odnosno pravnih radnji iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Na promjenu odredbi u statutu o ulaganju i o preuzimanju stvari, odnosno prava primjenjuje se odredba članka 175. stavka 4. ovoga Zakona.

Pododjeljak 2.   Simultano osnivanje društva

Pojam

Članak 177.

(1) Osnivači osnivaju društvo preuzimanjem svih dionica društva, usvajanjem i potpisivanjem statuta te izjavom da osnivaju dioničko društvo.

(2) Društvo je osnovano kada ga se upiše u sudski registar.

Preuzimanje dionica

Članak 178.

(1) Osnivači preuzimaju dionice izjavom danom kod javnog bilježnika da osnivaju društvo i da preuzimaju obvezu uplate dionica.

(2) Izjava svakog osnivača iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati nominalni iznos dionica koje preuzima a ako preuzima dionice bez tog iznosa samo njihov broj, iznos za koji se izdaju, rod dionica ako se one izdaju u više rodova, te kada će se i kako uplatiti.

Uplata dionica

Članak 179.

(1) Dionice se uplaćuju novcem, ulaganjem stvari ili prava.

(2) Dionice se uplaćuju u novcu zakonom određenim sredstvom plaćanja na račun dioničkoga društva kod kreditne institucije u Republici Hrvatskoj.

(3) Prije upisa društva u sudski registar mora se, ako se ulozi uplaćuju u novcu, uplatiti najmanje četvrtinu najnižeg iznosa te dionice za koji se ona može izdati, bez obzira na to je li riječ o dionici u nematerijaliziranom obliku ili o dionici za koju se izdaje isprava o dionici, a ako se dionica izdaje za viši iznos od tog iznosa dionice i cijeli iznos koji prelazi taj iznos.

(4) Ako se dionica uplaćuje dijelom u novcu, a dijelom ulogom stvari, odnosno prava, prije upisa društva u sudski registar mora se u potpunosti uplatiti i onaj dio koji se ne uplaćuje ulaganjem stvari ili prava.

(5) Prije upisa društva u sudski registar ulog u stvarima i u pravima mora se unijeti u cjelini. Ako se ulaganje stvari i prava sastoji u preuzimanju obveze da se društvu prenese neka stvar, ta se činidba mora ispuniti u roku od pet godina od upisa društva u sudski registar. Na stvari i na pravu koji se unose kao ulog ne može se za tražbine koje se ne odnose na predmet unosa ostvarivati pravo zadržanja. To se na odgovarajući način primjenjuje i na uplate u gotovini. Vrijednost stvari, odnosno prava koje se ulaže mora odgovarati iznosu za koji se dionica izdaje.

Imenovanje organa društva

Članak 180.

(1) Osnivači moraju u ispravi ovjerenoj od javnog bilježnika imenovati prvi nadzorni, odnosno upravni odbor društva i revizora za prvu ili za preostali dio prve poslovne godine.

(2) Na sastav i imenovanje nadzornog odbora ne primjenjuju se propisi o imenovanju članova toga odbora od strane zaposlenih.

(3) Članove prvog nadzornog odbora može se imenovati najdulje za vrijeme do održavanja prve glavne skupštine društva koja odlučuje o njihovu radu u prvoj poslovnoj godini, odnosno u dijelu poslovne godine za koji su bili imenovani.

(4) Nadzorni odbor imenuje članove prve uprave, odnosno izvršne direktore.

Izvješće o osnivanju

Članak 181.

(1) Osnivači moraju podnijeti pisano izvješće o provedenom osnivanju.

(2) U izvješću o osnivanju treba navesti bitne okolnosti o kojima ovisi primjerenost činidbi za ulaganje stvari, odnosno prava i za njihovo preuzimanje. Pri tome moraju se navesti:

1. pravni poslovi s kojima društvo namjerava steći ulog u stvarima, odnosno u pravima,

2. troškovi nabave ili izrade u posljednje dvije godine za dobra koja se ulažu,

3. ako je u društvo uloženo poduzeće, njegov prihod u posljednje dvije godine s pozivom na godišnja financijska izvješća toga poduzeća,

4. da li su i u kojem opsegu pri osnivanju bile preuzete dionice za račun članova uprave ili nadzornog odbora, odnosno izvršnih direktora ili upravnog odbora

5. da li je i na koji način neki član uprave ili nadzornog odbora, odnosno izvršni direktor ili član upravnog odbora dobio posebnu pogodnost ili je za pripremu osnivanja dobio obeštećenje ili naknadu.

Revizija osnivanja

Članak 182.

(1) Članovi uprave i nadzornog odbora, odnosno izvršni direktori i članovi upravnog odbora moraju provjeriti provedeno osnivanje.

(2) Pored toga jedan ili više revizora (revizori osnivanja) moraju obaviti reviziju:

1. ako je neki član uprave ili nadzornog odbora, odnosno izvršni direktor ili član upravnog odbora ujedno i osnivač društva,

2. ako su u osnivanju preuzete dionice za račun nekoga člana uprave ili nadzornog odbora, odnosno izvršnog direktora ili člana upravnog odbora,

3. ako je neki član uprave ili nadzornog odbora, odnosno izvršni direktor ili član upravnog odbora u osnivanju dobio posebnu pogodnost ili je za osnivanje, odnosno za pripremu osnivanja dobio obeštećenje ili naknadu,

4. ako je osnivanje društva bilo ulaganjem ili preuzimanjem stvari, odnosno prava, u kojem slučaju se za procjenu vrijednosti stvari odnosno prava koristi nalazom neovisnog stalnog sudskog procjenitelja odgovarajuće struke.

(3) Revizore osnivanja imenuje sud.

(4) Uvjeti za imenovanje revizora osnivanja uređuju se posebnim propisom.

Opseg revizije osnivanja

Članak 183.

(1) Revizija koju obavljaju članovi uprave i nadzornog odbora odnosno izvršni direktori i članovi upravnog odbora kao i revizija koju obavljaju revizori osnivanja odnosi se na to:

1. jesu li točni i potpuni podaci osnivača o preuzimanju dionica, o ulaganju u temeljni kapital i o utvrđenjima iz članka 175. i 176. ovoga Zakona,

2. odgovara li vrijednost ulaganja i preuzimanja stvari i prava iznosu temeljnog kapitala koji otpada na dionice koje za to treba dati odnosno vrijednosti činidbi koje za to treba ispuniti.

(2) O obavljenoj reviziji mora se sastaviti pisano izvješće u kojemu se moraju navesti okolnosti iz prethodnoga stavka ovoga članka. U izvješću mora se opisati predmet svakoga uloga u stvari i u pravu ili preuzimanja stvari i prava i koje su metode procjene primijenjene za to da bi se utvrdila njihova vrijednost. U izvješću se ne moraju navesti ti podaci kao ni podaci iz stavka 1. točke 2. ovoga članka ako se društvo osniva ulaganjem ili preuzimanjem stvari, odnosno prava kada nije potrebna revizija osnivanja.

(3) Izvješće iz prethodnoga stavka ovoga članka dostavlja se sudu i upravi društva. Svatko ima kod suda pravo uvida u podneseno izvješće.

Nesuglasje između osnivača i revizora osnivanja

Članak 184.

(1) Revizori osnivanja mogu zatražiti od osnivača da im dadu objašnjenja i pruže dokaze koji su potrebni za to da bi se obavila revizija.

(2) O nesuglasju između osnivača i revizora osnivanja o opsegu objašnjenja i dokaza koje trebaju dati osnivači, odlučuje registarski sud. Odluka suda ne može se pobijati. Ako osnivači ne postupe po odluci suda, revizori osnivanja neće podnijeti izvješće.

Naknada i troškovi revizora osnivanja

Članak 185.

(1) Revizori osnivanja imaju pravo da im se nadoknade troškovi i plati primjerena nagrada za njihov rad. Nadoknadu troškova i nagradu za rad revizora određuje registarski sud.

(2) Nadoknada troškova i nagrada za rad revizora plaćaju se na teret društva.

Osnivanje društva ulaganjem ili preuzimanjem stvari i prava bez revizije osnivanja

Članak 185.a

(1) Društvo se može osnovati ulaganjem ili preuzimanjem stvari, odnosno prava a da se ne obavi revizija osnivanja ako se to čini kada u društvo treba unijeti:

1. vrijednosne papire ili instrumente tržišta novca ako se njihova vrijednost odredi kao ponderirana prosječna cijena uz koju se njima trguje na jednom ili više uređenih tržišta u posljednja tri mjeseca prije dana njihova stvarnog unošenja u društvo,

2. druge stvari i prava ako njihovu vrijednost procijeni neovisan stalni sudski procjenitelj odgovarajuće struke prema općepriznatim načelima vrednovanja uz priloženi elaborat o procjeni u kome je naveden dan na koji se odnosi procjena koji nije stariji od šest mjeseci prije dana stvarnog unošenja stvari, odnosno prava u društvo.

(2) Stavak 1. ovoga članka neće se primijeniti ako su na ponderiranu prosječnu cijenu vrijednosnih papira ili instrumenata tržišta novca znatno utjecale izvanredne okolnosti ili ako se mora uzeti da je u elaboratu o procjeni utvrđena vrijednost stvari, odnosno prava na dan njihova stvarnog unošenja u društvo na temelju novih okolnosti koje su kasnije postale poznate bila znatno niža od one koju je utvrdio procjenitelj.

Prijava za upis društva u sudski registar

Članak 186.

Prijavu za upis društva u sudski registar podnose svi članovi uprave i nadzornog odbora, odnosno svi izvršni direktori i članovi upravnog odbora.

Sadržaj prijave

Članak 187. (NN 40/19)

(1) U prijavi za upis u sudski registar moraju se navesti:

1. tvrtka, sjedište, adresa društva u Republici Hrvatskoj i djelatnosti iz članka 34. stavka 3. ovoga Zakona, ako čine predmet poslovanja društva,

2. iznos za koji su izdane dionice,

3. ukupni iznos uplate za izdane dionice i u čemu su one uplaćene,

4. izjava članova uprave odnosno izvršnih direktora da su upoznati s obvezom izvješćivanja suda i da nema okolnosti koje bi bile protivne odredbi članka 239. stavka 2. ovoga Zakona,

5. članovi uprave i nadzornog odbora odnosno izvršni direktori i članovi upravnog odbora društva te njihovo prebivalište i osobni identifikacijski brojevi građana,

6. ima li društvo jednog dioničara za fizičku osobu ime i prezime, osobni identifikacijski broj, prebivalište, a za strance broj i oznaku osobne identifikacijske isprave i državu koja ju je izdala, a za pravnu osobu tvrtka ili naziv i matični broj subjekta odnosno odgovarajući podaci ako je riječ o stranoj osobi.

(2) Prijavi iz prethodnoga stavka ovoga članka prilažu se:

1. statut društva i isprave na temelju kojih je statut usvojen te isprave na temelju kojih su osnivači preuzeli dionice,

2. ako se u osnivanju daje posebna pogodnost ili se ulaže, odnosno preuzima stvar ili pravo, ugovori kojima se to utvrđuje i provodi,

3. dokaz o uplaćenom iznosu, unosu stvari i prava i o tome da društvo može s njima slobodno raspolagati (dokaz o uplaćenom iznosu izdaje ovlaštena kreditna institucija),

4. obračun troškova osnivanja u kojemu se iskazuju pojedine stavke i ukupnost troškova,

5. isprave o imenovanju uprave i nadzornog odbora, odnosno izvršnih direktora i članova upravnog odbora,

6. izvješća o osnivanju i o reviziji osnivanja s dokumentacijom koja im je priložena,

7. ako se za odredbu o predmetu poslovanja društva ili za neku drugu odredbu statuta zahtijeva suglasnost, dozvola ili drugi akt državnog organa ili neke institucije, akt toga organa ili institucije.

(3) Zajedno s prijavom za upis u sudski registar registarskom sudu dostavlja se i popis djelatnosti koje čine utvrđeni predmet poslovanja društva.

(4) Priložene isprave čuvaju se u sudu u izvorniku ili u ovjerenome prijepisu ili preslici, ili u drugom zakonom propisanom obliku.

Sadržaj prijave kada se društvo osniva ulaganjem ili preuzimanjem stvari i prava bez revizije osnivanja

Članak 187.a

(1) Osniva li se društvo ulaganjem ili preuzimanjem stvari i prava bez revizije osnivanja, u prijavi za upis društva u sudski registar mora se navesti i da se društvo osniva ulaganjem ili preuzimanjem stvari i prava bez revizije osnivanja. U njoj se mora opisati predmet svakog ulaganja ili preuzimanja stvari, odnosno prava. Prijava mora sadržavati izjavu da vrijednost stvari, odnosno prava koja se ulažu ili preuzimaju odgovaraju najnižem iznosu za koji se izdaju dionice koje se za to daju ili vrijednosti onoga što se za to daje. Mora se navesti vrijednost stvari, odnosno prava, osoba koja je obavila procjenu i metoda po kojoj je to učinjeno.

(2) Podnositelji prijave moraju u njoj izjaviti da im nisu bile poznate niti su im sada poznate izvanredne okolnosti koje su mogle utjecati na iznos ponderirane prosječne cijene vrijednosnih papira ili instrumenata tržišta novca za posljednja tri mjeseca prije dana njihova stvarnog unošenja u društvo ili okolnosti koje bi ukazivale na to da je vrijednost stvari, odnosno prava na dan njegova unošenja u društvo na temelju novih okolnosti ili okolnosti koje su naknadno saznali bila znatno niža od vrijednosti koju je utvrdio neovisni stalni sudski procjenitelj odgovarajuće struke.

(3) Prijavi se prilažu i:

1. isprave kojima se dokazuje kako je utvrđena prosječna ponderirana cijena vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca koje se ulažu u društvo za posljednja tri mjeseca trgovanja njima na uređenom tržištu prije dana stvarnog unošenja u društvo,

2. elaborat o procjeni kojim je utvrđena vrijednost stvari, odnosno prava koje se ulaže u društvo.

Ispitivanje prijave

Članak 188.

(1) Sud je dužan ispitati je li društvo uredno osnovano i sadržava li prijava zakonom propisani sadržaj te jesu li joj priložene propisane isprave.

(2) Sud će odbiti upis društva u sudski registar ako revizori osnivanja izjave ili ako je očigledno da izvješće o osnivanju ili izvješće o reviziji osnivanja što su ga podnijeli članovi uprave i nadzornog odbora odnosno izvršni direktori i članovi upravnog odbora nisu točni, nisu potpuni ili nisu u skladu s propisima. Isto vrijedi i kada revizori osnivanja izjave ili je sud mišljenja da je vrijednost predmeta ulaganja stvari, odnosno prava ili preuzimanja stvari odnosno prava znatno manja od iznosa temeljnog kapitala koji otpada na dionice koje se za to daju odnosno od vrijednosti protučinidbe.

(3) Ako je u prijavi navedeno da se društvo osniva ulaganjem ili preuzimanjem stvari, odnosno prava bez revizije osnivanja, sud će u pogledu vrijednosti stvari, odnosno prava isključivo ispitati jesu li ispunjene pretpostavke iz čl. 187.a ovoga Zakona. Sud može odbiti upis samo ako je očito da je vrijednost stvari, odnosno prava znatno precijenjena.

(4) Sud će odbiti upis društva u sudski registar ako statut:

1. ne sadrži odredbe sukladno članku 173. stavku 3. ovoga Zakona i drugog zakona kojim se propisuje njegov obvezni sadržaj,

2. sadrži odredbe protivne propisima koji isključivo ili pretežno služe zaštiti vjerovnika društva ili su inače doneseni u javnom interesu ili

3. sadrži odredbe koje ga čine ništetnim.

Sadržaj upisa

Članak 189. (NN 40/19)

U sudski registar upisuju se:

1. tvrtka društva,

2. sjedište društva,

3. djelatnosti iz članka 34. stavka 3. ovoga Zakona, ako čine predmet poslovanja društva,

4. visina temeljnog, odnosno odobrenog kapitala,

5. dan kada je usvojen statut,

6. imena i prezimena članova uprave, predsjednika i članova nadzornog odbora odnosno izvršnih direktora i članova upravnog odbora i njihovi osobni identifikacijski brojevi građana te prebivalište,

7. trajanje društva,

8. ovlaštenja članova uprave za zastupanje.

9. podaci iz članka 187. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona ako je društvo osnovao jedan osnivač,

10. drugi podaci propisani posebnim zakonom.

Društvo s jednim dioničarom

Članak 189.a

(1) Stekne li nakon osnivanja društva jedan dioničar sve dionice društva ili ih uz njega drži još i društvo, u sudski se registar moraju upisati podaci iz članka 189. točke 9. ovoga Zakona.

(2) Ako nakon toga dionice stekne još neki dioničar, osim kada se po ovome Zakonu smatra da je riječ o stjecanju vlastitih dionica društva, dotadašnji se jedini dioničar briše iz sudskog registra.

Članak 190. (NN 40/19)

Brisan.

Odgovornost osnivača

Članak 191.

(1) Osnivači solidarno odgovaraju društvu za štetu koja mu je pričinjena zbog netočnosti ili nepotpunosti podataka što su ih dali u svezi osnivanja društva. Oni isto tako odgovaraju i za to da uprava odnosno izvršni direktori društva mogu slobodno raspolagati s iznosima uplaćenim za dionice društva. Neovisno od obveze da nadoknade drugu štetu osnivači moraju društvu platiti iznose koji nisu uplaćeni i obeštetiti ga za izdatke koji nisu prihvaćeni kao troškovi osnivanja.

(2) Ako osnivači s nakanom ili s grubom nepažnjom oštete društvo ulogom u stvarima, odnosno u pravima, preuzimanjem stvari, odnosno prava ili troškovima osnivanja, solidarno su obvezni da mu nadoknade tako pričinjenu štetu.

(3) Za štetu ne odgovara osnivač koji nije znao za činjenice na temelju kojih je nastala odgovornost za štetu niti bi primjenom pozornosti urednog i savjesnog gospodarstvenika za njih morao znati.

(4) Nastane li društvu šteta zbog toga što dioničar nije sposoban za plaćanje ili nije sposoban uložiti stvar, odnosno pravo, društvu solidarno odgovaraju za štetu oni osnivači koji su prihvatili sudjelovanje dioničara za kojega su znali da nije sposoban za plaćanje niti za to da ispuni preuzetu činidbu.

(5) Uz osnivače na isti način odgovaraju i osobe za čiji su račun osnivači preuzeli dionice. One se kod toga ne mogu pozivati na to da im nisu bile poznate okolnosti koje su znali ili morali znati osnivači što su djelovali za njihov račun.

(6) Društvo se može odreći zahtjeva za naknadu štete ili o njemu sklopiti nagodbu tek po proteku tri godine od nastanka zahtjeva ali samo onda ako se s time suglasi glavna skupština društva i ako tome ne prigovori manjina koja raspolaže dionicama koje predstavljaju najmanje desetinu temeljnoga kapitala društva a prigovor se unese u zapisnik sa skupštine. To vremensko ograničenje ne vrijedi ako je onaj tko je odgovoran za naknadu štete nesposoban za plaćanje i ako, da bi otklonio otvaranje stečaja, sklopi nagodbu sa svojim vjerovnicima.

Odgovornost drugih osoba

Članak 192.

Pored osnivača i osoba za čiji su račun oni preuzeli dionice društvu solidarno odgovara za štetu i onaj:

1. tko je pri primitku plaćanja, koja protivno propisima nisu prihvaćena kao troškovi osnivanja, znao ili je prema okolnostima morao znati da se radi o nakanjenoj utaji ili tko je svjesno sudjelovao u utaji,

2. tko je svjesno sudjelovao u nanošenju štete društvu s nakanom ili s grubom nepažnjom ulaganjem ili preuzimanjem stvari i prava,

3. tko prije upisa društva u sudski registar ili u prve dvije godine nakon tog upisa javno objavi da će dionice staviti u promet, ako je znao ili je s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika morao znati za netočnost ili za nepotpunost podataka koji su dani u svrhu osnivanja društva ili za štetu pričinjenu društvu ulaganjem ili preuzimanjem stvari i prava.

Odgovornost članova uprave i nadzornog odbora, odnosno izvršnih direktora i članova upravnog odbora

Članak 193.

Članovi uprave i nadzornog odbora odnosno izvršni direktori i članovi upravnog odbora solidarno odgovaraju društvu za štetu koja mu je pričinjena time što su pri osnivanju povrijedili svoje obveze. Na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 191. stavka 6. ovoga Zakona.

Zabranjeno izdavanje dionica

Članak 194.

Prije upisa društva u sudski registar ne mogu se prenositi prava sudjelovanja u društvu ni izdavati dionice niti privremenice. Dionice i privremenice izdane prije toga su ništetne. Izdavatelji takvih dionica i privremenica solidarno odgovaraju imateljima za štetu koja im je pričinjena njihovim izdavanjem.

Nastavak osnivanja društva

Članak 194.a

(1) Ugovori koje društvo u prve dvije godine nakon što se upiše u sudski registar sklopi s osnivačima ili s dioničarima na čije dionice otpada više od desetine iznosa temeljnog kapitala društva kojima društvo stječe stvari i prava za naknadu jednaku ili višu od iznosa desetine tog kapitala valjani su ako ih odobri glavna skupština i kada ih se upiše u sudski registar. Pravne radnje koje društvo poduzme u ispunjenju takvih ugovora nemaju pravni učinak dok glavna skupština ne odobri ugovor i dok ga se ne upiše u sudski registar.

(2) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka mora biti sklopljen u pisanom obliku, ako zakonom nije propisano da ga se mora sklopiti u obliku javnobilježničke isprave. Društvo mora omogućiti svakom dioničaru uvid u takav ugovor u poslovnim prostorijama u sjedištu društva i na njegov zahtjev bez odgađanja besplatno dati njegovu presliku, osim ako je od sazivanja glavne skupštine pa do njezina zaključenja ugovor dostupan na internetskoj stranici društva.

(3) Prije odlučivanja na glavnoj skupštini o davanju odobrenja na ugovor, uprava,  odnosno izvršni direktori moraju iznijeti razloge sklapanja ugovora i obrazložiti odredbe ugovora te podnijeti dioničarima pisano izvješće o tom ugovoru i u njemu iznijeti svrhu u koju se stječe stvar ili pravo. Na to se izvješće na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 181. stavka 2. ovoga Zakona. Prije donošenja odluke glavnoj skupštini mora se podnijeti izvješće revizora osnivanja koji su pregledali ugovor i stvar, odnosno pravo koje se njime treba steći, osim ako pod pretpostavkama iz članka 185.a ovoga Zakona revizija osnivanja nije potrebna Na to se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 182., 183. i 184. ovoga Zakona.

(4) Odluka kojom se odobrava ugovor valjana je ako je za nju glasovalo toliko članova glavne skupštine koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnog kapitala zastupljenog na glavnoj skupštini na dan donošenja odluke, a ako se odluka donosi u roku od godine dana od dana upisa društva u sudski registar, najmanje tri četvrtine od ukupnog temeljnog kapitala društva. Statutom se može odrediti veća većina i ispunjavanje posebnih uvjeta. Ovjerovljena preslika ugovora prilog je i sastavni dio zapisnika.

(5) Nakon što glavna skupština odobri ugovor, uprava, odnosno izvršni direktori i predsjednik nadzornog, odnosno upravnog odbora moraju podnijeti prijavu za njegov upis u sudski registar. Prijavi se mora priložiti:

1. ugovor u originalu ili u preslici koju ovjeri javni bilježnik,

2. primjerak zapisnika s glavne skupštine sastavljen i potpisan od strane javnog bilježnika i

3. izvješća iz stavka 3. ovoga članka, a kada po odredbama članka 185.a ovoga Zakona revizija osnivanja nije potrebna, isprave iz članka 187.a stavka 3. Zakona.

(6) Sud može odbiti upis ugovora u sudski registar, osim iz razloga zbog kojih i inače može odbiti upis, ako revizor osnivanja, ili je to očigledno, izjavi da je izvješće uprave, odnosno izvršnih direktora nepotpuno, sadrži pogrešne podatke ili je protivno propisima ili je za stvar ili pravo koje treba steći ugovorena neprimjereno velika naknada. Navodi li se u prijavi da se društvo osniva ulaganjem ili preuzimanjem stvari, odnosno prava bez revizije osnivanja, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 188. stavka 3. ovoga Zakona.

(7) U sudski se registar upisuju:

1. datum sklapanja ugovora i datum održavanja glavne skupštine koja ga je odobrila,

2. stvar ili pravo koji se stječu na temelju ugovora i

3.  naknada koja se za to daje.

(8) U objavi upisa mora se navesti datum sklapanja ugovora i datum kada ga je odobrila glavna skupština, stvar ili pravo koji se na temelju njega stječu, osoba od koje ih društvo stječe i naknada koja se za to daje.

(9) Odredbe stavka 1. do 8. ovoga članka ne odnose se na ugovore kojima se stvari ili prava stječu u okviru tekućeg poslovanja društva, u ovršnom postupku ili na uređenom tržištu.

Pododjeljak 3.   Sukcesivno osnivanje društva

Pojam

Članak 195.

(1) Društvo se može osnovati tako da osnivači usvoje statut, preuzmu dio dionica i upute javni poziv (prospekt) za upis dionica pa se one upisuju na temelju toga poziva.

(2) Društvo je osnovano kada ga se upiše u sudski registar.

Javni poziv za upis dionica

Članak 196. (NN 18/23)

(1) Javni poziv za upis dionica (prospekt) mora sadržavati:

1. tvrtku, sjedište i predmet poslovanja društva koje se osniva,

2. iznos temeljnoga kapitala društva,

3. broj i, ako se izdaju dionice više rodova, rodove dionica koje se nude za upis, njihov nominalni iznos, ako se izdaju dionice s nominalnim iznosom, u protivnom njihov broj i iznos za koji se izdaju te broj i rod dionica koje su preuzete bez javnog poziva za upis dionica,

4. dan kada je usvojen statut,

5. ime i prezime, odnosno tvrtku, prebivalište, odnosno sjedište a za fizičke osobe i osobni identifikacijski broj osnivača,

6. mjesto gdje se upisuju dionice s napomenom da se tamo mogu razgledati statut, izvješće o osnivanju i izvješće o reviziji,

7. vrijeme početka i kraja upisa,

8. dan kada prestaje obveza upisnika ako se do tada društvo ne prijavi za upis u sudski registar,

9. iznos koji treba uplatiti za upisane dionice prije upisa društva u sudski registar i posljedice ako se to pravodobno ne učini,

10. podatke o posebnim pogodnostima, ulozima u stvarima i u pravima, preuzimanju stvari, troškovima osnivanja, posebnim plaćanjima i naknadama,

11. način sazivanja osnivačke skupštine,

12. najveći iznos troškova osnivanja koji idu na teret društva,

13. napomenu da dionice ne smiju upisati osobe koje su pravomoćno osuđene za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca za vrijeme dok traju pravne posljedice osude, odnosno osobe u pogledu kojih su uvedene međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom, dok su te mjere na snazi.

(2) Ništetan je javni poziv koji ne sadržava sve podatke iz stavka 1. ovoga članka ili koji ograničava obvezu upisnika osim ograničenja iz stavka 1. točke 8. ovoga članka. Upisnik se ne može pozivati na to da ga upis ne obvezuje ili da je ništetan, ako je društvo upisano u sudski registar, a on je glasovao na osnivačkoj skupštini ili je kasnije kao dioničar ostvarivao pravo u društvu ili ispunjavao obvezu prema društvu. Prema društvu nema učinka ograničenje koje nije sadržano u javnom pozivu za upis dionica.

Upis i uplata dionica

Članak 197.

(1) Dionice se upisuju i uplaćuju sredstvima plaćanja i kod kreditne institucije te na način kako je to određeno u članku 179. ovoga Zakona.

(2) Na izvješće o provedenom osnivanju i na reviziju osnivanja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 181. do 185. ovoga Zakona.

(3) Kreditna institucija kod koje se obavlja upis dionica mora zainteresiranim osobama omogućiti da razgledaju statut, izvješće o osnivanju i izvješće o reviziji.

Upisnica

Članak 198.

(1) Upisnik mora potpisati tri primjerka izjave o upisu dionica (upisnica). Jedan primjerak upisnice predaje se upisniku a dva su namijenjena za potrebe društva. Ako se dionica upisuje preko punomoćnika, upisnicama koje ostaju društvu treba priložiti i punomoć.

(2) Upisnica mora sadržavati:

1. broj i rod upisanih dionica, njihov nominalni iznos ako se izdaju dionice s nominalnim iznosom, u protivnom njihov broj i iznos za koji se upisuju,

2. izjavu upisnika kojom se obvezuje da će uplatiti dionice pod uvjetima određenim u javnom pozivu za upis dionica,

3. iznos novca koji upisnik uplaćuje pri upisu dionica,

4. izjavu upisnika da je upoznat sa statutom, izvješćem o osnivanju i izvješćem o reviziji te da je suglasan sa statutom društva i s osnivanjem društva,

5. ime i prezime, odnosno tvrtku upisnika, odnosno ime i prezime njegova punomoćnika, njegovo prebivalište, odnosno sjedište a za fizičku osobu i osobni identifikacijski broj te njihov potpis,

6. potpis ovlaštene osobe u kreditnoj instituciji kod koje su dionice upisane i obavljeno plaćanje te potvrdu o uplati.

(3) Ništetna je upisnica koja nema sve podatke iz prethodnoga stavka ovoga članka i kojom se protivno zakonu ograničava obveza upisnika.

Neuspjeli upis

Članak 199.

(1) Rok za upis dionica ne može biti dulji od tri mjeseca računajući od dana određenoga za početak roka za upis.

(2) Ako u roku iz prethodnoga stavka ovoga članka nisu upisane i u skladu s prospektom uplaćene sve dionice, osnivači mogu u roku od 15 dana po proteku toga roka sami upisati ili preuzeti dionice koje nisu upisane.

(3) Ako osnivači u roku iz prethodnoga stavka ovoga članka ponuđene dionice ne preuzmu ili ih ne upišu i ne uplate u skladu s prospektom, smatra se da osnivanje nije uspjelo, a osnivači moraju u narednih 15 dana novim oglasom pozvati upisnike da podignu uplaćene iznose.

(4) Osobe koje su dale ulog u stvarima ili pravima ili su preuzele dionice a da ih nisu upisale na temelju prospekta mora se upozoriti da preuzmu ono što su uplatile ili uložile u društvo čije osnivanje nije uspjelo.

Nepravodobna plaćanja

Članak 200.

(1) Ako se neko od plaćanja koja dospijevaju prije upisa društva u sudski registar ne obavi na vrijeme, osnivači mogu preuzimanje ili upis dionica proglasiti nevaljanim, a dionice mogu preuzeti oni sami ili netko treći.

(2) Uplate ranijih upisnika ili preuzimatelja dionica pripadaju društvu.

Raspoređivanje upisanih dionica

Članak 201. (NN 18/23)

(1) Ako upis dionica uspije, osnivači moraju u roku od 15 dana po proteku roka za upis dionica koji je određen prospektom rasporediti dionice upisnicima. Ne smiju ih rasporediti onim upisnicima za koje neki od osnivača zna da nisu sposobni za plaćanje.

(2) Dionice se ne smiju rasporediti osobama koje u skladu s odredbom članka 160. stavka 2. ovoga Zakona ne mogu biti osnivači društva. Za to je mjerodavno stanje u evidenciji iz članka 68. stavka 5. ovoga Zakona. Osnivači su dužni zatražiti od ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa obavijest vodi li se neki od upisnika dionica u evidenciji. Zatražena obavijest mora prispjeti osnivačima u roku od pet dana od postavljenog zahtjeva. Ne prime li osnivači u tom roku obavijest, smatra se da upisnici nisu zavedeni u evidenciji i da ne postoji zapreka da se dionice rasporede upisnicima.

(3) U slučaju iz članka 199. stavka 2. ovoga Zakona dionice treba rasporediti u roku od mjesec dana po proteku roka koji je bio u prospektu naznačen za upis dionica.

(4) Svaki upisnik dionica ima kod kreditne institucije koja je provodila upis pravo uvida u popis iz kojega je vidljivo koliko je dionica i kojeg roda bilo upisano i koliko ih je raspoređeno pojedinom upisniku. U popisu mora se upisnicima kojima nije raspoređena nijedna dionica ili im nisu raspoređene sve dionice koje su upisali dati naputak da podignu previše uplaćene iznose.

Raspolaganje s uplatama

Članak 202.

Uprava, odnosno izvršni direktori mogu raspolagati s uplatama za dionice nakon što se društvo upiše u sudski registar. Na teret temeljnoga kapitala društva ne mogu se plaćati posebne naknade, povrati plaćanja i nagrade. Osnivači ne mogu raspolagati s uplatama za dionice.

Sazivanje osnivačke skupštine

Članak 203.

(1) Osnivačka skupština mora se održati najkasnije dva mjeseca po proteku roka za upis dionica koji je bio određen u prospektu. Osnivači društva sazivaju osnivačku skupštinu oglasom koji se mora objaviti na isti način kao što je bio objavljen i prospekt, ali tako da između zadnje objave oglasa i skupštine protekne najmanje 15 dana.

(2) U roku iz prethodnoga stavka ovoga članka mora se upisnicima kojima su raspoređene dionice omogućiti da u kreditnoj instituciji gdje su ih upisali i na nekome drugome mjestu koje odrede osnivači razgledaju statut, izvješća osnivača i revizora, upisnice, izvješće osnivača o troškovima osnivanja, popis o rasporedu dionica te popis osoba koje su preuzele dionice bez upisa na temelju prospekta te koliko je svaka od tih osoba preuzela dionica pojedinog roda.

(3) Sud može na zahtjev osnivača iz opravdanih razloga za mjesec dana produljiti rok za održavanje glavne skupštine.

(4) Ako o osnivačkoj skupštini nema posebnih odredbi, na nju se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o glavnoj skupštini društva.

Posljedice neodržavanja osnivačke skupštine

Članak 204.

(1) Ako se pravodobno ne održi osnivačka skupština, smatra se da osnivanje društva nije uspjelo.

(2) U roku od 15 dana po proteku roka za održavanje osnivačke skupštine osnivači moraju oglasom objavljenim na isti način kao i prvi prospekt pozvati upisnike dionica da podignu svoje uplate.

(3) Ako osnivači ne postupe u skladu s odredbama stavka 2. ovoga članka, oglas će o trošku osnivača na prijedlog nekog od upisnika dionica objaviti sud.

Podobnost skupštine da donosi odluke

Članak 205.

(1) Osnivačka skupština mora se održati u sjedištu društva, ako u prospektu za to nije bilo određeno neko drugo mjesto.

(2) Na osnivačkoj skupštini mora biti zastupljena većina svih dionica, a ako se dionice izdaju u više rodova, tada i većina dionica svakoga roda.

(3) Osnivačku skupštinu otvara javni bilježnik kojega na skupštinu moraju pozvati osnivači. Javni bilježnik mora sastaviti popis prisutnih upisnika i preuzimatelja dionica, odnosno njihovih zastupnika i utvrditi jesu li ispunjeni uvjeti za održavanje skupštine iz prethodnoga stavka ovoga članka.

(4) Ako osnivačka skupština nije podobna da donosi odluke, jer nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 2. ovoga članka, a nije ni produljen rok za održavanje skupštine u skladu s odredbom članka 203. stavka 3. ovoga Zakona, osnivači mogu, na način kako su to učinili i za skupštinu koja nije bila podobna za odlučivanje, u roku od 15 dana ponovno sazvati skupštinu s time da između sazivanja skupštine i dana njezina održavanja ne može proteći manje od osam ni više od petnaest dana.

(5) Ako osnivači ponovno ne sazovu skupštinu ili je sazovu ali ona ne bude podobna za odlučivanje, smatra se da osnivanje društva nije uspjelo.

Tijek osnivačke skupštine

Članak 206.

(1) Nakon otvaranja skupština izabire predsjednika i dva brojača glasova. Nakon toga čitaju se izvješće o osnivanju i izvješće o reviziji. Prilozi navedenim izvješćima čitaju se samo ako to zatraže dioničari koji imaju najmanje deset posto (10%) od svih glasova prisutnih ili zastupanih dioničara na skupštini.

(2) Zapisnik o radu skupštine vodi javni bilježnik. Zapisnik osim njega potpisuju predsjednik skupštine, brojači glasova i osnivači društva.

Nadležnost osnivačke skupštine

Članak 207.

Osnivačka skupština:

1. utvrđuje jesu li upisane, odnosno preuzete i raspoređene sve dionice, jesu li uneseni svi ulozi koji su se po ovome Zakonu i po statutu društva morali unijeti do održavanja osnivačke skupštine te hoće li s onim što je uneseno društvo moći slobodno raspolagati nakon što ga se upiše u sudski registar,

2. utvrđuje iznos troškova osnivanja koji idu na teret društva,

3. izabire one organe društva koje po zakonu i statutu bira glavna skupština.

Glasovanje na osnivačkoj skupštini

Članak 208.

(1) Na osnivačkoj skupštini svaka dionica daje pravo na jedan glas.

(2) O utvrđenjima iz stavka 1. točke 1. prethodnoga članka ovoga Zakona koja se odnose na uloge u stvarima i u pravima mora se glasovati odvojeno za svaki ulog u stvari ili u pravu. Osnivači i upisnici, odnosno preuzimatelji dionica na temelju uloga u stvari ili u pravu nemaju pravo glasa. Osnivači nemaju pravo glasa kada se glasuje o utvrđenju iz stavka 1. točke 2. prethodnoga članka ovoga Zakona.

(3) Na osnivačkoj skupštini odlučuje se većinom glasova iz dionica zastupljenih na skupštini koje nisu izuzete od glasovanja.

(4) Za izmjenu odredaba statuta navedenih u članku 173. stavku 3. ovoga Zakona potrebna je suglasnost svih upisnika i preuzimatelja dionica. Za promjenu ostalih odredbi statuta potrebno je da su na skupštini prisutni ili zastupljeni upisnici i preuzimatelji dionica čiji glasovi predstavljaju najmanje dvije trećine temeljnoga kapitala društva. Odluka se donosi jednoglasno.

Ponovno ispitivanje izvješća o osnivanju

Članak 209.

(1) Ako skupština ne usvoji prijedlog da se ponovno ispita izvješće o osnivanju društva, izvješće se mora ispitati kada to prije nego što se izaberu organi društva zatraže upisnici i preuzimatelji dionica koji predstavljaju petinu svih dionica koje su bile uplaćene samo u novcu.

(2) Upisnici i preuzimatelji dionica koji su ih uplatiti samo u novcu izabiru tri povjerenika. Jednoga od njih imaju pravo posebnim glasovanjem izabrati upisnici i preuzimatelji dionica koji su zahtijevali da se ponovno ispita izvješće o osnivanju ali to ne isključuje njihovo sudjelovanje u glasovanju za izbor preostalih povjerenika.

(3) Nakon što se izaberu povjerenici osnivačka skupština prekida s radom za sedam dana i bez slanja posebnog poziva određuje vrijeme ponovne skupštine.

(4) Povjerenici podnose skupštini pisano izvješće. Ako većina povjerenika ocijeni da je vrijednost uloga u stvarima i u pravima manja od dvije trećine prvotno iskazane vrijednosti, osnivačka skupština mora odlučiti o tome hoće li se društvo osnovati.

(5) U glasovanju iz prethodnoga stavka ovoga članka ne sudjeluju osnivači ni upisnici i preuzimatelji dionica od kojih društvo treba da preuzme uloge u stvarima ili u pravima. Oni ne mogu sudjelovati u glasovanju ni kao zastupnici u ime drugih. Od glasovanja se isključuju samo one osobe kojih se tiče ponovno ispitivanje izvješća osnivača.

(6) Ako se u glasovanju ne postigne većina, osnivanje društva nije uspjelo, osim ako osnivači ili druge osobe na skupštini ne preuzmu sve dionice onih koji su glasovali protiv toga da se društvo osnuje i izjavili da ne žele biti dioničari. Preuzimatelji dionica istodobno moraju kod nadležnog javnog bilježnika uplatiti sve dospjele uplate i ispuniti, odnosno potpisati upisnice.

(7) Ako na temelju izvješća povjerenika ne bude potrebno da se glasuje o osnivanju društva, troškove ponovnog ispitivanja izvješća osnivača solidarno snose oni koji su zahtijevali ponovno ispitivanje. U svakom drugom slučaju spomenute troškove snose osnivači.

Upis u sudski registar. Postupanje u ime društva prije upisa u sudski registar. Odgovornost u osnivanju.

Članak 210. (NN 40/19)

(1) Na upis osnivanja društva u sudski registar na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 186. do 189.a. ovoga Zakona.

(2) Na odgovornost za štetu pričinjenu u osnivanju društva na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 191. do 194. ovoga Zakona.

(3) Na postupanje u ime društva prije nego što se ono upiše u sudski registar primjenjuje se odredba članka 6. ovoga Zakona.

Odjeljak 4.   PRAVNI ODNOSI IZMEĐU DRUŠTVA I DIONIČARA

Načelo jednakog položaja dioničara

Članak 211.

Pod jednakim uvjetima dioničari imaju jednaki položaj u društvu.

Glavna obveza dioničara

Članak 212.

Obveza dioničara je da na račun društva uplate iznos za koji su dionice izdane ili da mu prenesu stvar ili pravo ako uplaćuju dionicu ulaganjem stvari ili prava.

Posljedice nepravodobne uplate

Članak 213.

(1) Dioničari su dužni uplatiti dionice na poziv uprave. Ako u statutu nije drugačije određeno, dioničare treba u glasilu društva pozvati da uplate dionice.

(2) Dioničari koji dionice ne uplate na vrijeme dužni su od dospjelosti obveze do njezinog podmirenja platiti društvu zatezne kamate po stopi određenoj zakonom, ako statutom za to nije propisana viša stopa.

(3) Za nepravodobnu uplatu dionice prenošenjem društvu stvari i prava kako je to propisano u drugoj rečenici stavka 5. članka 179. ovoga Zakona, statutom se može predvidjeti i plaćanje ugovorne kazne.

Isključenje dioničara zbog nepravodobne uplate dionica

Članak 214.

(1) Dioničarima koji pravodobno ne uplate iznos koji se od njih traži da uplate može se preporučenim pismom dati naknadni rok s prijetnjom da će im se po bezuspješnom proteku toga roka oduzeti dionice i ono što su već uplatili. Davanje naknadnog roka treba objaviti u glasilu društva.

(2) Dioničarima koji usprkos tome ne uplate iznos koji se od njih traži javnom se objavom u korist društva oduzimaju dionice i ono što su do tada uplatili. U objavi moraju se točno navesti dionice koje se oduzimaju u korist društva.

(3) Umjesto starih isprava o dionicama koje su oduzete izdaju se nove u kojima se naznačuju uplaćeni iznosi i iznosi koje još treba uplatiti. Isključeni dioničar odgovara društvu za iznos koji nije plaćen ako mu kasnije taj iznos ne bi bio uplaćen na način kako je to propisano u članku 215. ovoga Zakona.

Plaćanje obveze prednika

Članak 215.

(1) Svaki prednik isključenog dioničara koji je upisan u registru dionica odgovara društvu za plaćanje zaostalog iznosa uplate ako se plaćanje ne može ostvariti od njegovih sljednika. O pozivu za uplatu upućenom ranijem dioničaru društvo mora obavijestiti njegova neposrednog prednika. Smatra se da se plaćanje ne može ostvariti ako ono ne uslijedi u roku od mjesec dana od kada je postavljen zahtjev za plaćanjem i od kada je o tome obaviješten prednik isključenog dioničara. Kada se plati preostali dio uplate, izdat će se nova isprava o dionicama.

(2) Svaki prednik je u obvezi da plati samo one iznose koje je društvo tražilo da se uplate u roku od dvije godine od dana kada je zatražen prijenos dionice u registru dionica.

(3) Ako se plaćanje zaostalog iznosa ne može ostvariti od prednika, društvo mora dionicu odmah prodati na uređenom tržištu ili na drugi uobičajeni način.

Zabrana oslobođenja od ispunjenja obveze dioničara

Članak 216.

(1) Dioničare ni njihove prednike ne može se osloboditi plaćanja obveze iz članka 212. i 215. ovoga Zakona. Nije dopušten prijeboj s tražbinom društva na temelju odredbi članka 212. i 215. ovoga Zakona.

(2) Dioničare se može osloboditi od obveze plaćanja uloga u slučaju redovnog smanjenja temeljnoga kapitala društva ili smanjenja toga kapitala povlačenjem dionica do iznosa za koji je kapital smanjen.

Zabrana povrata plaćenog i plaćanja kamata na ulog te povrat zajma kojim se nadomješta kapital

Članak 217.

(1) Dioničarima se ne smiju vratiti uplaćeni ulozi. Vraćanjem uplaćenog uloga ne smatra se plaćanje cijene kod dopuštenog stjecanja vlastitih dionica.

(2) Dioničarima se ne mogu obećati ni platiti kamate na ono što su uložili u društvo.

(3) Na povrat zajma kojim se nadomješta kapital društva na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 408. ovoga Zakona ako je zajam dao dioničar čije se dionice odnose na najmanje četvrtinu temeljnog kapitala društva a ono bez tog zajma u svom poslovanju ne bi moglo iskazati dobit.

Dodatne obveze dioničara

Članak 218.

(1) Ako je za prijenos dionice potrebna suglasnost društva, statutom se dioničarima može propisati obveza da su pored uplate u temeljni kapital društva dužni uz naplatu ili bez naplate ispuniti činidbe koje nisu u novcu. Obveze dioničara i njihov opseg moraju se naznačiti u dionicama i u privremenicama.

(2) U statutu se može propisati ugovorna kazna za slučaj da se dodatne obveze ne ispune ili da se ne ispune onako kako je to određeno.

Zabrana upisa vlastitih dionica i preuzimanja dionica

Članak 219.

(1) Društvo ne smije upisati vlastite dionice.

(2) Ovisno društvo ne smije preuzimati dionice vladajućega društva, društvo u kojemu postoji većinski udio ne smije preuzimati dionice društva koje ima taj većinski udio kao osnivač ni upisom dionica pri osnivanju niti prilikom povećanja i uvjetnog povećanja temeljnog kapitala društva. Preuzimanje dionica suprotno ovim odredbama je valjano.

(3) Tko pri osnivanju ili povećanju temeljnoga kapitala preuzme dionicu za račun društva, ovisnoga društva ili društva u kome postoji većinski udio ne može se pozivati na to da ih nije preuzeo za svoj račun. On jamči za to da će se uplatiti puni ulog bez obzira na sporazume s društvom, ovisnim društvom ili društvom u kome postoji većinski udio. Ne pripadaju mu prava iz dionice sve dok je ne preuzme za svoj račun.

(4) Ako se pri povećanju temeljnoga kapitala društva upišu dionice suprotno odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka, za punu uplatu dionica jamče svi članovi uprave odnosno izvršni direktori, osim ako dokažu da nisu krivi.

Upotreba dobiti

Članak 220.

(1) Neto dobit ostvarenu u poslovnoj godini društvo je dužno najprije uporabiti za namjene redom kako su navedene:

1. za pokriće gubitka prenesenog iz ranijih godina,

2. za unos u zakonske rezerve,

3. za unos u rezerve za vlastite dionice, ako ih je društvo steklo ili ih namjerava steći,

4. za unos u statutarne rezerve, ako ih društvo ima.

(2) Uprava, odnosno izvršni direktori moraju pri sastavljanju godišnjih financijskih izvješća poštivati odredbe prethodnog stavka ovoga članka.

(3) Uprava i nadzorni, odnosno izvršni direktori i upravni odbor mogu nakon što utvrde godišnja financijska izvješća uporabiti iznos neto dobiti, koji ostane nakon što je ona korištena za namjene iz stavka 1. ovoga članka, za unos u ostale rezerve iz dobiti ali ne više od polovine tog iznosa. Statutom ih se može ovlastiti da za to koriste više ili manje od polovine tog iznosa. Statutom dana ovlast upravi i nadzornom odboru da na spomenuti način raspolažu s više od polovine iznosa neto dobiti koji ostane nakon njene upotrebe za namjene iz stavka 1. ovoga članka vrijedi samo dok ostale rezerve iz dobiti ne dosegnu visinu koja je jednaka polovini temeljnog kapitala društva pa oni ne mogu u njih rasporediti iznos dijela neto dobiti ako spomenute rezerve prelaze visinu polovine tog kapitala ili bi se to dogodilo kada bi se u njih rasporedio dio neto dobiti tekuće godine.

(4) Ako godišnja financijska izvješća u skladu sa Zakonom utvrdi glavna skupština, može pritom odlučiti da neto dobit koja ostane nakon što ju se uporabi u skladu sa stavkom 1. ovoga članka rasporedi u ostale rezerve iz dobiti, ali za tu namjenu ne može uporabiti više od polovine neto dobiti koja ostane nakon njene uporabe za namjene iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Odlukom o uporabi dobiti glavna skupština može odlučiti da se u ostale rezerve iz dobiti rasporedi i dodatni iznos onima iz stavka 3. i 4. ovoga članka. Odredi li se statutom da se dobit može uporabiti osim za unos u druge rezerve iz dobiti iz stavka 1. ovoga članka i za podjelu dioničarima i za druge namjene (primjerice za isplate zaposlenima, članovima uprave ili nadzornog, odnosno izvršnim direktorima i članovima upravnog odbora), glavna skupština može odlučiti da ju se uporabi i za te druge namjene.

(6) Dioničari imaju pravo da im se podijeli dobit, osim ako je odlukom glavne skupštine u skladu sa zakonom ili sa statutom određeno da se dobit uporabi za namjene iz stavka 5. ovoga članka ili da se ne dijeli dioničarima (prenesena dobit).

(7) Osim ako se smanjuje temeljni kapital društva, dioničarima se ne smije isplatiti dividenda ako je u godišnjim financijskim izvješćima za posljednju poslovnu godinu neto aktiva manja od iznosa temeljnog kapitala uvećanog za iznos rezervi koje se po zakonu ili statutu ne smiju isplatiti dioničarima ili bi postala manjom takvom isplatom. Pritom se uzima u obzir iznos temeljnog kapitala umanjen za iznos koji nije uplaćen, ako taj neuplaćeni dio nije iskazan u aktivnoj strani izvještaja o financijskom položaju. Iznos koji se isplaćuje dioničarima ne smije biti veći od iznosa dobiti iskazane u godišnjim financijskim izvješćima za posljednju poslovnu godinu uvećanog za zadržanu dobit iz ranijih godina i sredstava rezervi koje se mogu koristiti za isplate dioničarima, umanjen za gubitke iz ranijih poslovnih godina te iznose koji su po zakonu ili statutu bili uneseni u rezerve društva.

(8) Prije prestanka društva dioničarima se može podijeliti samo dobit koja proizlazi iz računa dobiti i gubitka i dio zadržane dobiti kada u skladu s propisima ne proizlazi iz tog računa.

(9) Statutom se može predvidjeti da glavna skupština može donijeti odluku o isplati dobiti dioničarima u stvarima.

Plaćanje predujma dividende iz dijela neto dobiti

Članak 221.

(1) Statutom se može ovlastiti upravu odnosno izvršne direktore da po proteku poslovne godine iz predvidivoga dijela neto dobiti isplate dioničarima predujam na ime dividende.

(2) Uprava odnosno izvršni direktori mogu isplatiti predujam samo onda ako privremeni račun dobiti i gubitka za proteklu poslovnu godinu pokazuje dobit. Na ime predujma može se isplatiti najviše polovinu iznosa dobiti umanjenog za iznose koji se po zakonu i statutu moraju unijeti u rezerve društva. Uz to isplata predujma ne može preći iznos polovine prošlogodišnje dobiti.

(3) Za plaćanje predujma potrebna je suglasnost nadzornog, odnosno upravnog odbora.

Zakonske rezerve i rezerve kapitala

Članak 222.

(1) Društvo je dužno u zakonske rezerve unositi dvadeseti dio dobiti tekuće godine umanjene za iznos gubitka iz prethodne godine sve dok te rezerve zajedno s rezervama kapitala (vezane rezerve) ne dosegnu visinu od pet posto (5 %) temeljnoga kapitala društva ili statutom određen veći dio toga kapitala.

(2) Društvo unosi u rezerve kapitala:

1. dio uplaćenog iznosa za koji se izdaju dionice koji prelazi nominalni iznos dionica a ako su izdane dionice bez nominalnog iznosa onaj iznos koji prelazi knjigovodstveno iskazani iznos temeljnog kapitala što se odnosi na dionice,

2. dio iznosa uplaćenog društvu za stjecanje zamjenjivih obveznica ili obveznica s opcijom kupnje dionica koji prelazi nominalni iznos izdanih obveznica,

3. iznose drugih dodatnih uplata dioničara u vlastiti kapital društva,

4. iznos za koji je pojednostavnjeno smanjen temeljni kapital da bi se sredstva unijela u rezerve kapitala.

(3) Zakonske rezerve i rezerve kapitala koje ne prelaze iznos iz stavka 1. ovoga članka mogu se upotrijebiti:

1. za pokrivanje gubitka iz tekuće godine, ako se on ne pokrije iz dobiti prethodne godine niti se to može učiniti korištenjem drugih rezervi,

2. za pokrivanje gubitka iz prethodne godine, ako se on ne pokrije iz dobiti tekuće godine niti se to može učiniti korištenjem drugih rezervi.

(4) Dio zakonskih rezervi i rezervi kapitala koji prelazi iznos iz stavka 1. ovoga članka može se upotrijebiti:

1. za pokrivanje gubitka iz tekuće godine, ako se to ne može učini iz dobiti iz prethodne godine,

2. za pokrivanje gubitka iz prethodne godine, ako se to ne učini iz dobiti tekuće godine,

3. za povećanje temeljnoga kapitala iz sredstava društva.

Zakonske rezerve i rezerve kapitala ne mogu se koristiti za svrhe navedene u točki 1. i 2. ovoga stavka, ako se istovremeno rezerve društva koriste za isplatu dividende.

Rezerve za vlastite dionice, statutarne i ostale rezerve

Članak 222.a

(1) U rezerve iz dobiti smiju se unositi samo iznosi koji proizlaze iz neto dobiti poslovne godine ili iz prenesene dobiti iz ranijih godina.

(2) Ako je društvo u poslovnoj godini steklo vlastite dionice, mora u rezerve za te dionice u toj godini unijeti i iskazati iznose koji odgovaraju iznosima plaćenim za stjecanje vlastitih dionica. U te se rezerve mogu unositi i iznosi iz statutarnih rezervi, ako je statutom određeno da ih se može koristiti za tu namjenu, kao i iznosi iz drugih rezervi iz dobiti koji prelaze iznose prenesenog gubitka koje nije bilo moguće pokriti iz neto dobiti poslovne godine. Rezerve za vlastite dionice smiju se ukinuti samo ako se te dionice otuđe ili povuku ili ih smanjiti za iznos za koji one prelaze iznos niže iskazane vrijednosti vlastitih dionica.

(3) Predvidi li se statutom da društvo ima statutarne rezerve, statutom se mora odrediti:

1. visina tih rezervi u apsolutnom iznosu ili dijelom temeljnog kapitala ili ukupnoga vlastitog kapitala društva,

2. dio iznosa neto dobiti, umanjen za iznos korišten za pokriće prenesenog gubitka, iznos unesen u zakonske rezerve i iznos unesen u rezerve za vlastite dionice ako ih društvo ima, koji se u pojedinoj poslovnoj godini namjenjuje za stvaranje statutarnih rezervi,

3. namjene za koje se mogu koristiti te rezerve.

(4) Statutarne rezerve mogu se koristiti samo za namjene određene statutom.

(5) Ostale rezerve društvo može koristiti u bilo koju svrhu ako nisu korištene za svrhu iz stavka 2. ovoga članka i ako se statutom drukčije ne odredi.

Podjela dobiti

Članak 223.

(1) Udjeli dioničara u dobiti određuju se prema temeljnom kapitalu društva koji otpada na njihove dionice.

(2) Ako ulozi u temeljni kapital nisu uplaćeni u cjelini ili nisu uplaćeni za sve dionice u istome omjeru, dioničari sudjeluju u podjeli dobiti u omjeru onoga što su uplatili. Ulozi učinjeni u tijeku poslovne godine uzimaju se u obzir prema vremenu koje je proteklo od uplate.

(3) Statutom se može odrediti i drugačiji način podjele dobiti.

(4) Ne odredi li glavna skupština odlukom o upotrebi dobiti dan kada dioničari stječu tražbine za isplatu dividende određene tom odlukom, koji ne smije biti kasniji od 30. dana nakon dana donošenja odluke, dioničari stječu prema društvu tražbine na isplatu dividende istekom dana kada je zaključena glavna skupština na kojoj je odluka donesena. Stjecanjem od strane dioničara, tražbine za isplatu dividende odvajaju se od dionica ostvarenjem prava iz kojih su nastale. U odluci o isplati dividende može se odrediti dan dospijeća tih tražbina koji ne može biti po isteku roka od 30 dana od dana kada su ih dioničari stekli. Ne odredi li glavna skupština dan dospijeća tražbina, one dospijevaju istekom 30. dana od dana kada su stečene.

Odgovornost dioničara koji su primili zabranjena plaćanja

Članak 224.

(1) Dioničari moraju društvu vratiti isplate koje protivno ovome Zakonu prime od društva. Ako iznose prime kao dividendu, obveza povrata postoji samo onda ako im društvo dokaže da su znali da su morali znati da nisu imali pravo primiti isplatu.

(2) Zahtjev kojega ima društvo mogu postaviti i njegovi vjerovnici, ako ih ono ne može podmiriti. Ako je nad društvom otvoren stečajni postupak, za vrijeme trajanja toga postupka stečajni upravitelj ostvaruje protiv dioničara pravo vjerovnika društva.

(3) Zahtjevi na temelju ovih propisa zastaruju za pet godina od primitka plaćanja.

Plaćanje dodatnih činidbi

Članak 225.

Za dodatne činidbe na koje su na temelju statuta dioničari obvezni prema društvu, pored ulaganja u temeljni kapital društva, može im se platiti naknada koja ne prelazi vrijednost činidbe, bez obzira na to je li u računu dobiti i gubitka iskazana dobit.

Upis u registar dionica

Članak 226. (NN 40/19, 34/22, 130/23)

(1) Dionice se upisuju u registar dionica društva s oznakom imena i prezimena, prebivališta, odnosno tvrtke i sjedišta te poštanske adrese i adrese elektroničke pošte imatelja dionica, ako je društvo izdalo dionice bez nominalnog iznosa njihov broj, a ako je riječ o dionicama s nominalnim iznosima, njihov broj i nominalni iznos. Dioničari su dužni te podatke dostaviti društvu. Statutom se može odrediti pod kojim je pretpostavkama dopušteno upisati dionice u registru dionica na svoje ime ako one pripadaju nekom drugom. Ako su dionice upisane u registru dionica na investicijski fond u smislu Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom i Zakona o alternativnim investicijskim fondovima, a imatelji njihovih udjela ili dionica nisu isključivo institucionalni ulagatelji, smatra se da je dioničar investicijski fond u smislu navedenih zakona neovisno o tome što su ulagatelji zajednički imatelji tih dionica. Ako investicijski fond nema pravnu osobnost, smatra se da su to dionice društva za upravljanje investicijskim fondom.

(2) U odnosu prema društvu priznaju se prava i obveze iz dionice samo onome tko je upisan u registru dionica. Ako je društvo izdalo dionice kao vrijednosne papire u nematerijaliziranom obliku, mjerodavno je stanje na računu dioničara koji za dionice društva vodi zakonom za to ovlaštena pravna osoba. Pravo glasa iz dionica nema osoba na koju su dionice upisane u registru dionica ako prekorači gornju granicu koja je određena statutom ili prekrši obvezu otkriti komu pripadaju dionice koje su na nju upisane u registru dionica koja je određena statutom, u skladu sa stavkom 1. trećom rečenicom ovoga članka. Dionice ne daju nadalje pravo glasa nakon što je protekao rok za davanje obavijesti uz prijetnju gubitka prava glasa iz dionica u skladu sa stavkom 3. četvrtom rečenicom ovoga članka sve dok se društvu ne dadu te obavijesti.

(3) Kada se prenosi dionica, brisanje ranijeg dioničara i upis novoga provodi se u registru na temelju zahtjeva komu se mora pridonijeti dokaz o tome da je dionica prenesena. Dovoljno je priopćiti podatke u skladu s člankom 297.d stavkom 4. ovoga Zakona. Posrednici su dužni uz naknadu za to potrebnih troškova dati društvu sve potrebne podatke za vođenje registra dionica. Zatraži li to društvo, svatko tko je upisan u registru dionica dužan ga je bez odgađanja obavijestiti jesu li to njegove dionice. Ako je posrednik povodom postupka prijenosa dionica samo privremeno upisan u registar dionica, taj upis sa sobom ne povlači obveze iz stavka 2. ovoga članka i članka 297.b ovoga Zakona i ne dovodi do primjene ograničenja iz statuta prema stavku 1. ovoga stavka.

(4) Dioničar u pogledu kojeg su na snazi međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom, odnosno dioničar u pogledu kojeg traju pravne posljedice pravomoćne osude za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca dužan je o tome bez odgađanja obavijestiti društvo. Zatraži li to društvo, svaki je dioničar dužan bez odgađanja izjaviti postoje li u pogledu njega neke od ovih okolnosti.

(5) Sva prava iz dionica miruju dioničaru koji propusti pravodobno odgovoriti na zahtjev društva iz stavka 4. ovoga članka, sve dok ne ispuni svoju obvezu. Prava iz dionica miruju i dioničaru u pogledu kojeg su na snazi međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom za vrijeme dok su te mjere na snazi, kao i dioničaru koji je pravomoćno osuđen za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca sve dok traju pravne posljedice osude. Prava iz dionica tim dioničarima miruju neovisno o saznanju društva za postojanje međunarodnih mjera ograničavanja odnosno pravomoćne osude za ova kaznena djela.

(6) Ako je netko po mišljenju društva neopravdano upisan u registru dionica kao dioničar, društvo može brisati upis samo onda ako je prije toga o tome obavijestilo dioničara i dalo mu primjereni rok za prigovor. Ako dioničar prigovori nakanjenome brisanju u roku koji mu je dan, ne može ga se brisati iz registra dionica.

(7) Ovi propisi na odgovarajući se način primjenjuju i na privremenice.

(8) Svaki dioničar ima pravo zahtijevati od društva da ga izvijesti o podacima u registru dionica koji se na njega odnose i o tome tko su imatelji i kojih dionica u društvu. Društvo smije podatke iz registra upotrebljavati samo u ostvarenju svojih zadataka u odnosu na dioničare. Podatke se u ostale svrhe može koristiti ako se dioničar tome ne usprotivi. Dioničare se mora na primjereni način obavijestiti o pravu da se tome mogu usprotiviti.

Prijenos dionica

Članak 227.

(1) Dionice, osim onih koje su izdane u nematerijaliziranom obliku, prenose se i indosamentom. Glede oblika indosamenta, pravne legitimacije imatelja i njegove obveze za predaju dionice na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o mjenici. Dionice izdane u nematerijaliziranom obliku prenose se na način određen zakonom kojim se uređuju nematerijalizirani vrijednosni papiri.

(2) Statutom društva može se odrediti da je za prijenos dionice koja nije izdana kao vrijednosni papir u nematerijaliziranom obliku potrebna suglasnost društva. Suglasnost daju uprava, odnosno izvršni direktori. Statutom se može odrediti da o davanju suglasnosti odlučuju nadzorni, odnosno upravni odbor ili glavna skupština društva. U statutu se mogu odrediti razlozi zbog kojih se može odbiti davanje suglasnosti za prijenos dionice. Ako u statutu nisu određeni spomenuti razlozi, davanje suglasnosti za prijenos dionice može se odbiti samo kada je to u interesu društva, a naročito kada bi se s obzirom na strukturu dioničara njenim prijenosom moglo ugroziti ostvarenje cilja društva ili njegovu gospodarsku opstojnost. Statutom se ne mogu odrediti stroži razlozi za odbijanje suglasnosti za prijenos dionice.

(3) Društvo može od osobe koja treba steći dionicu zahtijevati da se izjasni stječe li je u svoje ime i za svoj račun ili za račun nekoga drugog. Davanje suglasnosti za prijenos dionice može se odbiti, ako se stjecatelj o tome odbije izjasniti ili izjavi da dionice stječe za tuđi račun. Stječe li se dionica nasljeđivanjem, sveopćim sljedništvom pravne osobe ili prodajom u ovršnom ili stečajnom postupku, društvo može odbiti davanje suglasnosti za prijenos iz nekog od navedenih razloga samo ako stjecatelju ponudi da će je otkupiti po tržišnoj vrijednosti. Ako stjecatelj dionice u roku od mjesec dana od dana primitka ponude ne izjavi društvu da ju odbija, smatra se da je ponudu prihvatio.

(4) Dok ne dobije suglasnost za prijenos dionice njen stjecatelj ne može u društvu ostvarivati članska prava, a ako je dionica stečena nasljeđivanjem, sveopćim sljedništvom pravne osobe ili prodajom u ovršnom ili stečajnom postupku, stjecatelj ne može ostvarivati upravljačka prava u društvu. Ako društvo u roku od mjesec dana od primitka zahtjeva ne odluči o davanju suglasnosti ili je odbije dati iz razloga koji nisu navedeni u stavku 2. ovoga članka, smatra se da je suglasnost dana.

(5) Pri prijenosu dionice indosamentom društvo je dužno ispitati neprekinuti slijed indosamenata ali ne i potpise.

 (6) Ovi propisi na odgovarajući se način primjenjuju i na privremenice.

Više ovlaštenika na dionici

Članak 228.

(1) Ako na dionici ima više ovlaštenika, oni mogu prava iz dionice ostvarivati samo preko zajedničkog zastupnika.

(2) Za obveze iz dionice svi ovlaštenici odgovaraju kao solidarni dužnici.

(3) Ako društvo treba dioničaru izjaviti volju a ovlaštenici na dionici ne odrede zajedničkog zastupnika, dovoljno je da je volja očitovana jednome ovlašteniku.

Računanje vremena za koje imatelj ima dionicu

Članak 229.

Ako ostvarenje prava iz dionice ovisi o tome da je dioničar određeno vrijeme bio imatelj dionice, s njegovim se spomenutim pravom na dionicu izjednačuje zahtjev za prijenos što ga on ima prema kreditnoj, odnosno financijskoj instituciji. Dioničaru se uračunava vrijeme za koje je imatelj dionice bio njegov pravni prednik ako je dionicu stekao bez naplate od svog povjerenika, kao sveopći pravni sljednik ili podjelom zajednice.

Proglašenje isprave o dionici nevažećom po amortizacijskom postupku i od strane društva

Članak 230.

(1) Ako se isprava o dionici ili privremenici izgubi ili uništi, može se po propisima o amortizaciji vrijednosnih papira proglasiti nevažećom.

(2) Glase li kuponi za isplatu dividende na donositelja, proglašavanjem isprave o dionici ili privremenici nevažećima utrnjuje i zahtjev iz kupona koji još nisu dospjeli za naplatu.

(3) Ako sadržaj isprave o dionici zbog promjene pravnih odnosa postane netočan, društvo je uz odobrenje suda može proglasiti nevažećom. Odnosi li se netočnost na izmjenu nominalnog iznosa dionice, ona se može proglasiti nevažećom samo onda ako se nominalni iznos smanjuje zato da bi se smanjio temeljni kapital društva. Dionica se ne može proglasiti nevažećom samo zbog toga što je oznaka dioničara postala netočnom.

(4) U pozivu da se izruči isprava o dionici mora se iznijeti da se ona proglašava nevažećom i uputiti na odobrenje suda. Do proglašenja isprave o dionici nevažećom može doći samo onda ako je poziv bio objavljen na način kako se to po odredbi članka 214. stavka 1. ovoga Zakona određuje za davanje naknadnoga roka. Proglašenje isprave o dionici nevažećom provodi se objavljivanjem u glasilu društva. U objavi dionica se proglašava nevažećom tako da se iz objave jasno vidi koja se dionica proglašava nevažećom.

(5) Umjesto isprave o dionici koja je proglašena nevažećom treba izdati novu i uručiti je ovlašteniku ili dati u pohranu. O uručenju ili pohrani mora se obavijestiti sud.

Zamjena oštećenih isprava o dionicama i privremenicama

Članak 231.

Ako je isprava o dionici, odnosno privremenici tako oštećena da više nije podobna za promet ali su prepoznatljivi njezin bitan sadržaj i oznake raspoznavanja, ovlaštenik može tražiti od društva da mu dade novu ispravu uz izručenje one koja je oštećena. Ovlaštenik mora predujmiti i snositi troškove izdavanja nove isprave.

Novi kuponi dionice

Članak 232.

Novi kuponski arak može se izručiti zakonitom imatelju samo na temelju predočenoga talona dionice.

Stjecanje vlastitih dionica

Članak 233.

(1) Društvo može stjecati vlastite dionice na temelju ovlasti glavne skupštine za njihovo stjecanje koja vrijedi najviše 5 godina i određuje uvjete pod kojima se one mogu stjecati, naročito najveći broj dionica koje ono treba steći, vrijeme za koje je dana ovlast za stjecanje dionica i, ako se dionice stječu naplatnim putem, najveću i najmanju vrijednost onoga što društvo za to daje. Društvo ne smije stjecati vlastite dionice da bi njima trgovalo. Pri svakom stjecanju dionica uprava odnosno izvršni direktori društva moraju utvrditi da su za to ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom.

(2) Pri stjecanju dionica iz stavka 1. ovoga članka i njihovu raspolaganju mora se primijeniti odredba članka 211. ovoga Zakona. Pri stjecanju i raspolaganju dionicama na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 308. stavka 3. i 4. ovoga Zakona. Smatra se da je tako postupljeno ako se dionice stječu, odnosno ako se s njima raspolaže na organiziranom tržištu. Za drukčije stjecanje i raspolaganje dionicama potrebna je odluka glavne skupštine. Glavna skupština može ovlastiti upravu, odnosno upravni odbor da povuče vlastite dionice uz smanjenje temeljnog kapitala društva a da za to nije potrebna njezina posebna odluka.

(3) Društvo može stjecati vlastite dionice i bez za to dobivene ovlasti glavne skupštine:

1. ako je to potrebno da bi se od društva otklonila teška šteta koja neposredno predstoji,

2. ako dionice treba ponuditi da ih steknu zaposleni u društvu ili u nekome od društava koje je s njime povezano s time da ih u roku od godinu dana od dana stjecanja mora prenijeti tim osobama,

3. ako se dionice stječu zato da bi se po odredbama ovoga Zakona obeštetilo dioničare društva ili manjinske dioničare o njemu ovisnih društava,

4. ako je stjecanje nenaplatno ili ako stjecanjem kreditna, odnosno financijska institucija kupuje dionice komisiono,

5. ako ih stječe od dioničara zbog toga što nije u potpunosti uplatio iznos za koji su izdane,

6. na temelju univerzalnoga pravnog sljedništva,

7. na temelju odluke glavne skupštine o povlačenju dionica po propisima o smanjenju temeljnog kapitala društva,

8. nadmetanjem provedenim od strane suda da bi društvo namirilo neku svoju tražbinu prema dioničaru.

(4) Na dionice stečene na način propisan stavkom 1. ovoga članka te u svrhe navedene u stavku 3. točkama 1. do 3., 5. i 8. ovoga članka zajedno s vlastitim dionicama koje društvo već ima ne smije otpasti više od deset posto (10%) temeljnog kapitala društva. Takvo je stjecanje nadalje dopušteno samo onda ako društvo stvori propisane rezerve za te dionice tako da neto aktiva društva iskazana u financijskim izvješćima za posljednju poslovnu godinu zbog stjecanja dionica ne postane manja od iznosa temeljnog kapitala i rezervi koje po zakonu ili po statutu ono mora imati a koje se ne smiju koristiti za isplate dioničarima. U tu svrhu treba iznos temeljnog kapitala računski umanjiti za iznos za koji taj kapital još nije uplaćen ako taj iznos nije iskazan na aktivnoj strani izvještaja o financijskom položaju. U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka te stavka 3. točki 1., 2., 4. i 8. stjecanje dionica je dopušteno samo onda ako su za njih u cjelini uplaćeni iznosi za koje se izdaju.

(5) U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka te stavka 3. točke 1. uprava društva mora izvijestiti prvu sljedeću glavnu skupštinu društva o razlozima i svrsi stjecanja dionica, njihovu broju i udjelu u temeljnom kapitalu te o protuvrijednosti onoga što je društvo dalo za te dionice.

(6) Stjecanje dionica protivno odredbama stavka 1. i 3. ovoga članka je valjano a obveznopravni posao o prijenosu dionica je ništetan.

Ništetni poslovi

Članak 234.

(1) Ništetan je pravni posao kojim društvo nekome daje predujam,  zajam ili osiguranje radi stjecanja dionica toga društva. To se ne odnosi na tekuće pravne poslove kreditnih, odnosno financijskih institucija, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno, niti na davanje predujma ili zajma ni na pružanje osiguranja da bi dionice stekli zaposleni u društvu ili u društvu koje je s njime povezano. Pravni je posao ništetan i u tim slučajevima, ako društvo ne bi pri stjecanju vlastitih dionica moglo stvoriti propisane rezerve za te dionice da se ne bi smanjila neto aktiva ispod razine propisane u članku 233. stavku 4. ovoga Zakona.

(2) Ništetan je i pravni posao između dioničkoga društva i druge osobe kojim se ta osoba ovlašćuje ili obvezuje da stekne dionice dioničkoga društva za račun toga društva, ovisnoga društva ili društva u kojemu dioničko društvo ima većinski udio, ako bi stjecanje dionica od strane dioničkoga društva bilo protivno članku 233. stavku 1., 3. i 4. ovoga Zakona.

(3) Kad je društvu dopušteno da nekome dade predujam, zajam ili osiguranje za stjecanje vlastitih dionica, pa i pri povećanju temeljnog kapitala društva mora to učiniti pod ovim uvjetima:

1. dionice se moraju steći po fair tržnim uvjetima posebno u pogledu onoga što društvo za to dobiva uključujući tu kamate na dani zajam, osiguranja koja se daju za otplatu zajma i povrat predujma s time da se prethodno ispita kreditna sposobnost treće ili trećih osoba koje sudjeluju u tome poslu za što sve odgovara uprava društva,

2. uprava, odnosno izvršni direktori društva moraju za sklapanje tog posla dobiti prethodnu suglasnost glavne skupštine odlukom donesenom glasovima koji predstavljaju najmanje dvije trećine temeljnog kapitala društva zastupljenog na glavnoj skupštini pri donošenju odluke s time da mora prije donošenja odluke glavnoj skupštini podnijeti pisano izvješće i u njemu navesti razloge za sklapanje takvog posla, interes društva da u njega uđe, uvjete pod kojima se posao treba sklopiti, rizike kojima se izlaže društvo s obzirom na njegovu likvidnost i solventnost i cijenu po kojoj treća osoba treba steći dionice koje se izvješće mora dostaviti i registarskom sudu radi objave da je i kada je predano sudu,

3. iznos financijske pomoći koja se tako daje trećoj osobi ili trećim osobama ne smije ni u kom času dovesti do toga da se iznos neto aktive društva smanji ispod razine iz članka 233. stavka 4. ovoga Zakona uzevši pritom u obzir smanjenja neto aktive do kojih je došlo prethodnim stjecanjem vlastitih dionica društva neposredno ili preko drugih osoba a društvo mora u izvještaju o financijskom položaju među obvezama iskazati rezerve koje se ne mogu koristiti za isplate dioničarima u ukupnom iznosu na izloženi način dane financijske pomoći trećim osobama.

(4) Pravni posao iz stavka 1. ovoga članka kojim se pomaže da dionice društva steknu članovi uprave, odnosno izvršni direktori i članovi nadzornog, odnosno upravnog odbora društva, pa i pri povećanju temeljnog kapitala društva, ili društvo koje se u odnosu na društvo o čijim je dionicama riječ smatra vladajućim društvom ili to čine treće osobe u svoje ime a za njihov račun je ništetan ako nije u najboljem interesu društva.

Prava iz vlastitih dionica

Članak 235.

Prava iz vlastitih dionica miruju.

Otuđenje i povlačenje vlastitih dionica

Članak 236.

(1) Ako društvo protivno odredbama članka 233. stavka 1., 3. i 4. ovoga Zakona stekne vlastite dionice, mora ih otuđiti u roku od godinu dana.

(2) Ako temeljni kapital društva koji otpada na dionice koje društvo na dopušteni način stekne po odredbama članka 233. stavka 1., 3. i 4. ovoga Zakona i još ih drži prelazi deset posto (10%) tog kapitala, društvo mora u roku od tri godine nakon stjecanja dionica otuđiti onaj dio dionica koji prelazi taj postotak.

(3) Ako se vlastite dionice ne otuđe u rokovima propisanim u stavku 1. i 2. ovoga članka, društvo ih mora povući.

Stjecanje vlastitih dionica preko trećih

Članak 237.

Onaj tko djeluje u vlastito ime ali za račun dioničkoga društva može steći ili imati dionice toga društva samo onda ako bi to po odredbama članka 233. stavka 1. i 3. točke 1. do 6. i 8. i stavka 4. ovoga Zakona bilo dopušteno i tome društvu. Isto vrijedi i kada dionice dioničkoga društva stječe ili drži ovisno društvo ili društvo u kome dioničko društvo ima većinski udio ili kada ih stječe ili drži treća osoba koja djeluje u vlastito ime ali za račun ovisnoga društva ili društva u kojemu dioničko društvo ima većinski udio. U izračunavanju ukupnog iznosa temeljnog kapitala koji otpada na dionice po odredbama članka 233. stavka 4. i članka 236. stavka 2. ovoga Zakona te se dionice smatraju dionicama dioničkoga društva. U ostalome na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 233. stavka 5. i članka 234. do 236. ovoga Zakona. Treća osoba ili društvo moraju dioničkome društvu na njegov zahtjev prodati dionice. Dioničko društvo mora platiti protuvrijednost dionica.

Uzimanje vlastitih dionica u zalog

Članak 238.

 (1) Sa stjecanjem vlastitih dionica po odredbama članka 233. stavka 1. i 3., i članka 237. ovoga Zakona izjednačuje se uzimanje vlastitih dionica u zalog. Kreditna, odnosno financijska, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno, može u okviru tekućih poslova uzimati u zalog vlastite dionice do ukupnog iznosa temeljnog kapitala iz članka 233. stavka 4. ovoga Zakona. Na odgovarajući način primjenjuje se odredba članka 234. ovoga Zakona.

(2) Postupanje protivno stavku 1. ovoga članka ima za posljedicu da uzimanje u zalog vlastitih dionica nije valjano ako za njih nije u cjelini uplaćen iznos za koji su izdane.

Odjeljak 5.   ORGANI DRUŠTVA

Pododjeljak 1.   Uprava

Sastav uprave

Članak 239. (NN 34/22, 18/23, 130/23)

(1) Uprava se sastoji od jedne ili više osoba (direktori) čiji se broj određuje statutom. Ako se uprava sastoji od više osoba, jedna se od njih mora imenovati za predsjednika.

(2) Članom uprave može biti svaka fizička osoba koja je potpuno poslovno sposobna. U statutu se mogu odrediti uvjeti za imenovanje članova uprave. Članom uprave ne može biti osoba:

1. koja je kažnjena za kazneno djelo pranja novca, financiranja terorizma, zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, prijevare u gospodarskom poslovanju, prouzročenja stečaja, pogodovanja vjerovnika ili povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz Kaznenog zakona Republike Hrvatske ili ranije važeća kaznena djela zlouporabe stečaja i zlouporabe u postupku stečaja, i to za vrijeme dok traju pravne posljedice osude, kao i kojoj je uvedena međunarodna mjera ograničavanja raspolaganja imovinom, dok je takva mjera na snazi ili

2. koja je kažnjena za kazneno djelo neke druge države koje po svojim bitnim obilježjima odgovara kaznenim djelima iz točke 1. ovoga stavka

3. protiv koje je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva za vrijeme dok traje ta zabrana

4. kojoj je u drugoj državi zabranjeno obavljanje zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva za vrijeme trajanja zabrane.

(3) Članstvo u upravi prestaje po zakonu nastupe li nakon donošenja odluke o imenovanju člana uprave na njegovoj strani zakonom propisane okolnosti iz stavka 2. ovoga članka koje bi da su postojale u vrijeme donošenja te odluke priječile imenovanje. Član uprave kojemu je članstvo u upravi društva prestalo zbog toga što je protiv njega donesena pravomoćna presuda suda ili mu je uvedena međunarodna mjera ograničenja raspolaganja imovinom dužan je bez odgađanja o tome obavijestiti društvo. Drugi članovi uprave i predsjednik nadzornog odbora dužni su bez odgađanja od saznanja da su nastupile te okolnosti podnijeti registarskom sudu prijavu radi upisa prestanka članstva toj osobi u upravi društva. Dozna li registarski sud uz odgovarajuću primjenu odredbe članka 68. stavka 6. ovoga Zakona da je nastupila neka od tih okolnosti, po službenoj će dužnosti upisati u sudskom registru da je osobi prestalo članstvo u upravi te će o tome obavijestiti društvo.

(4) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa ustrojit će i voditi evidenciju osoba koje ne mogu biti članovi uprave u skladu s točkama 1. i 3. stavka 2. ovoga članka.

(5) Ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom će propisati sadržaj, način vođenja i uvjete korištenja evidencije iz stavka 4. ovoga članka te postupak obavještavanja o upisu novih osoba u evidenciju.

Pravilnik o sadržaju, načinu vođenja i uvjetima korištenja evidencije o osobama koje ne mogu biti članovi uprave trgovačkog društva

Vođenje poslova društva

Članak 240.

(1) Uprava vodi poslove društva na vlastitu odgovornost.

(2) Ako se uprava sastoji od više osoba, članovi uprave ovlašteni su da poslove vode samo zajedno. Statutom se može odrediti i drugačiji način vođenja poslova, ali se ne može odrediti da se u slučaju različitih mišljenja članova uprave smatra da je donesena odluka za koju se odlučila manjina. Ako su glasovi pri odlučivanju jednako podijeljeni, a statutom se za taj slučaj drugačije ne odredi, odlučujući je glas predsjednika uprave.

(3) Uprava može donijeti poslovnik o svome radu, ako njegovo donošenje nije po statutu u nadležnosti nadzornog odbora ili ako ga i bez određivanja takve nadležnosti taj organ ne donese. Pitanja koja se inače uređuju poslovnikom mogu se urediti statutom. Odluka uprave o poslovniku mora se donijeti jednoglasno.

Zastupanje

Članak 241.

(1) Uprava zastupa društvo. U tome je ovlaštena poduzimati sve pravne radnje zastupanja u poslovima, pred sudom i drugim organima vlasti.

(2) Ako se uprava sastoji od više osoba, a statutom se drugačije ne odredi, članovi uprave ovlašteni su zastupati društvo samo skupno. Za očitovanje volje prema društvu dovoljno je da je ona očitovana prema jednome članu uprave.

(3) Statutom se može odrediti da su za zastupanje ovlašteni pojedini članovi uprave sami ili zajedno s prokuristom. Ako je na to ovlašten statutom, takvu odluku može donijeti i nadzorni odbor.

(4) Članovi uprave potpisuju se u ime društva pri čemu moraju navesti tvrtku društva i svojstvo članova uprave.

(5) Ako društvo ima samo jednog dioničara, ili kad uz njega dionice društva drži i društvo, pravni poslovi između njega i društva u kojima on zastupa društvo mogu se sklapati pod pretpostavkom iz članka 41. stavka 3. ovoga Zakona, pa i kada nije jedini član uprave, ali ih se mora sklopiti u pisanom obliku ili se o tome mora sastaviti isprava s tekstom onoga što je dogovoreno.

Ograničenje ovlasti za zastupanje i za vođenje poslova

Članak 242.

(1) Ovlast uprave da zastupa društvo ne može se ograničiti.

(2) Članovi uprave moraju se u odnosu na društvo u vođenju poslova držati ograničenja koja su im u okviru propisa postavljena statutom, odlukama nadzornog odbora i glavne skupštine te poslovnikom o radu uprave.

Priprema i provođenje odluka glavne skupštine

Članak 243.

Uprava je dužna da:

1. na zahtjev glavne skupštine pripremi odluke i opće akte čije je donošenje u nadležnosti glavne skupštine,

2. pripremi ugovore koji se mogu sklopiti samo uz suglasnost glavne skupštine,

3. izvršava odluke koje glavna skupština donese u okviru svoje nadležnosti.

Imenovanje i opoziv članova uprave

Članak 244. (NN 130/23)

(1) Članove uprave i predsjednika imenuje nadzorni odbor društva najviše na vrijeme od pet godina s time da ih može ponovno imenovati. Ponovno imenovanje predsjednika i članova uprave nije moguće ranije od godinu dana prije isteka njihova mandata. Nije li u odluci o imenovanju što drugo rečeno, mandat predsjedniku i članu uprave počinje s danom donošenja odluke o imenovanju bez obzira na upis u sudskom registru

(2) Nadzorni odbor može opozvati svoju odluku o imenovanju člana uprave ili njezina predsjednika kada za to postoji važan razlog. Važnim razlogom naročito se smatra gruba povreda dužnosti, nesposobnost za uredno obavljanje poslova društva ili izglasavanje nepovjerenja u glavnoj skupštini društva, osim ako je to učinjeno zbog očito neutemeljenih razloga. Opoziv je valjan dok se njegova nevaljanost ne utvrdi sudskom odlukom. Opozivom člana ili predsjednika uprave ne dira se u odredbe ugovora kojega su oni sklopili s društvom.

(3) Tužbu kojom pobija odluku iz stavka 2. ovoga članka član ili predsjednik uprave može podnijeti pred sudom iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana kad je mogao saznati za odluku.

Ostavka člana uprave

Članak 244.a

(1) Predsjednik i član uprave mogu dati ostavku neovisno o zahtjevu za naknadu štete koji društvo zbog toga može imati prema njima iz ugovora kojeg su sklopili s društvom. Za prestanak članstva u upravi nije potrebna odluka nadzornog odbora. Ne proizlazi li iz izjave kojom je ostavka dana što drugo, ona djeluje, ako za nju postoji važan razlog, od dana kada je izjavljena društvu, u protivnom tek po proteku 14 dana od tog dana.

(2) Ostavka iz stavka 1. ovoga članka izjavljuje se u pisanom obliku nadzornom odboru društva. O ostavci se mora odmah obavijestiti ostale članove uprave.

(3) Dana ostavka može se povući samo uz suglasnost nadzornog odbora

Imenovanje od strane suda

Članak 245.

(1) Ako neki član uprave nije imenovan, u hitnom će ga slučaju na zahtjev zainteresirane osobe imenovati sud.

(2) Tako imenovana osoba ostaje članom uprave sve dok se u skladu sa statutom ne imenuje član uprave na čije mjesto je on imenovan.

(3) Član uprave kojega imenuje sud ima pravo na nadoknadu troškova koje ima u obavljaju toga posla i na nagradu za rad. Ako se tako imenovani član uprave i društvo ne mogu o tome sporazumjeti, o nadoknadi troškova i o plaćanju nagrade odlučuje sud.

Upis promjene u upravi u sudski registar

Članak 245.a (NN 40/19)

(1) Nakon svake promjene u svom sastavu kao i promjene ovlasti za zastupanje mora se bez odgađanja podnijeti prijavu registarskom sudu radi upisa te promjene u sudski registar.

(2) Prijavi iz stavka 1. ovoga članka moraju se priložiti odluke nadzornog odbora o opozivu imenovanja i imenovanju članova uprave, odnosno ostavka člana uprave u izvorniku ili u javno ovjerenoj preslici te podaci o datumu imenovanja, ostavke ili opoziva člana uprave.

(3) Novi članovi uprave moraju u prijavi dati izjave iz članka 187. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona.

Sudjelovanje članova uprave u dobiti društva

Članak 246.

(1) Članovima uprave društva može se za njihov rad dati pravo da sudjeluju u dobiti društva.

(2) Ako se članovima uprave daje pravo da sudjeluju u dobiti tekuće godine, njihov se udio obračunava prema toj dobiti umanjenoj nepokriveni gubitak iz prethodnih godina i za iznose koji se po zakonu i statutu iz dobiti tekuće godine unose u rezerve društva. Drugačije određenje sudjelovanja članova uprave u dobiti društva ništetno je.

Načela za primanja članova uprave

Članak 247. (NN 130/23)

(1) Pri određivanju ukupnih primitaka pojedinoga člana uprave (plaće, sudjelovanja u dobiti, nadoknadi izdataka, plaćanju premija osiguranja, provizija i svih ostalih davanja) nadzorni odbor mora brinuti o tome da ukupni iznosi primanja budu u primjerenome odnosu posla koji obavlja član uprave i stanja društva.

(2) Ako se nakon što se članovima uprave odrede primanja tako znatno pogoršaju prilike društva da bi dalje isplaćivanje primanja iz stavka 1. ovoga članka za društvo značilo tešku nepravdu, nadzorni odbor, a u slučaju iz članka 245. stavka 3. ovoga Zakona na zahtjev toga odbora sud, ovlašten je da ih primjereno smanji. Smanjenje primanja nema utjecaja na ostale dijelove ugovora člana uprave s društvom. Član uprave ima pravo na raskid ugovora s krajem narednog tromjesečja s time da je otkazni rok za to šest tjedana.

(3) Glavna skupština može na zahtjev dioničara iz članka 278. stavka 1. ovoga Zakona donijeti odluku o smanjenju najvišeg iznosa primitaka iz članka 247.a stavka 1. točke 1. ovoga Zakona.

Politika primitaka društava dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja

Članak 247.a (NN 40/19, 130/23)

(1) Nadzorni odbor društva dionice kojeg su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja odlučuje o sustavu primitaka članova uprave. Politika primitaka sadrži najmanje sljedeće podatke, a glede sastavnih dijelova primitaka, ako ih ona uopće ima:

1. utvrđenje najvišeg iznosa primitaka članova uprave,

2. koliko primitak pridonosi poslovnoj strategiji i dugoročnom razvoju društva,

3. sve fiksne i varijabilne dijelove primitka te koji su njihovi postotni (relativni) udjeli u ukupnom primitku,

4. sva financijska i nefinancijska mjerila za isplatu promjenjivog, varijabilnog dijela, uključujući:

a) objašnjenje kako ta mjerila pridonose poslovnoj strategiji i dugoročnom razvoju društva,

b) metode pomoću kojih se utvrđuje jesu li mjerila ispunjena,

5. razdoblja za koja se odgađa isplata dijela primitka,

6. ima li društvo pravo zahtijevati vraćanje varijabilnih dijelova primitaka,

7. ako društvo dio primitka daje u dionicama:

a) rokove,

b) uvjete držanja dionica nakon stjecanja,

c) razjašnjenje kako ovaj dio primitka pridonosi poslovnoj strategiji i dugoročnom razvoju društva,

8. menadžerski ugovor ili drugi odgovarajući ugovor člana uprave i društva sa sljedećim podacima:

a) koliko ugovor traje i pod kojim pretpostavkama prestaje, uključujući ugovorene rokove za raskid, odnosno otkaz ugovora,

b) obveze društva prema članu uprave s naslova otpremnine,

c) uplaćuje li društvo članu uprave dobrovoljno mirovinsko i zdravstveno osiguranje i ima li obvezu dokupiti članu uprave mirovinski staž ako on po prestanku menadžerskog ugovora odlazi u prijevremenu mirovinu,

9. objašnjenje kako su se pri utvrđivanju primitaka uzimali u obzir uvjeti radničkih primitaka i uvjeti rada, uključujući i objašnjenje koji je točno krug radnika bio uključen u donošenje politike primitaka za članove uprave,

10. postupak donošenja, provedbe i nadzora politike primitaka, kao i ulogu odbora nadzornog odbora za nagrađivanja i imenovanja ili drugih odbora te mjere za suzbijanje sukoba interesa,

11. podastre li nadzorni odbor glavnoj skupštini svoju preispitanu politiku primitaka sukladno odredbama članka 276.a stavka 3. ovoga Zakona:

a) objašnjenje svih bitnih izmjena i

b) pregled u kojoj su mjeri u novoj preispitanoj politici primitaka uvaženi rezultati glasovanja i stajališta dioničara o ranijoj politici primitaka i izvješća o primicima.

(2) Nadzorni odbor društva dionice kojeg su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja utvrđuje primitke članova uprave u okviru politike primitaka koju je podnio glavnoj skupštini na odobrenje u skladu s odredbama članka 276.a stavka 1. ovoga Zakona. Nadzorni odbor smije privremeno odstupiti od politike primitaka ako to nužno zahtijeva dugoročna dobrobit društva i ako se u njoj navodi u kojem se dijelu smije odstupiti od utvrđene politike primitaka i po kojem postupku.

Zabrana konkurencije

Članak 248.

(1) Član uprave ne može bez suglasnosti nadzornog odbora za svoj ni za tuđi račun obavljati poslove koji ulaze u predmet poslovanja društva, ne može biti član uprave ni nadzornog odbora u drugome društvu koje se bavi poslovima iz predmeta poslovanja društva, a ne može ni u prostorijama društva obavljati poslove za svoj niti za tuđi račun. Bez te suglasnosti član uprave ne može biti ni član trgovačkoga društva koji osobno odgovara za obveze toga društva, ako se ono bavi poslovima iz predmeta poslovanja društva.

(2) Ako član uprave postupi protivno zabrani iz prethodnoga stavka ovoga članka, društvo može od njega tražiti da mu nadoknadi time pričinjenu štetu. Umjesto toga društvo može tražiti od člana uprave da dopusti da se poslovi koje je sklopio za svoj račun smatraju poslovima sklopljenima za račun društva a da iz poslova koje je sklopio za tuđi račun prenese društvu ono što je za to primio, odnosno da mu ustupi zahtjev za naplatu onoga što bi trebalo da primi.

(3) Zahtjevi društva iz prethodnoga stavka ovoga članka zastaruju u roku od tri mjeseca od kada su ostali članovi uprave i članovi nadzornoga odbora saznali za radnju povodom koje se može tražiti nadoknada štete. Zahtjevi zastaruju u svakom slučaju, bez obzira na saznanje za radnju, u roku od pet godina od kada je radnja učinjena.

Sukob interesa

Članak 248.a (NN 110/15)

(1) Član uprave ne može bez suglasnosti nadzornog odbora sudjelovati u odlučivanju ili sklapanju pravnog posla ako:

1) je zastupnik po zakonu, zakonski zastupnik, prokurist ili punomoćnik druge ugovorne strane,

2) mu je druga ugovorna strana ili zastupnik po zakonu, zakonski zastupnik, prokurist ili punomoćnik druge ugovorne strane srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kojeg stupnja, a u pobočnoj liniji do drugog stupnja ili mu je bračni drug, izvanbračni drug ili srodnik po tazbini do drugog stupnja, bez obzira na to je li brak prestao ili nije, ili je posvojitelj ili posvojenik druge ugovorne strane, njezina zastupnika po zakonu, zakonskog zastupnika, prokurista ili punomoćnika,

3) vezano uz pravni posao o kojem se odlučuje ili se sklapa postoji sukob interesa između člana uprave i društva.

(2) Bez obzira na to sudjeluje li u odlučivanju ili sklapanju pravnog posla, član uprave mora o okolnostima iz stavka 1. ovoga članka odmah obavijestiti ostale članove uprave i nadzorni odbor, te u obavijesti navesti sve relevantne činjenice o prirodi svojeg odnosa s drugom ugovornom stranom te svoju procjenu postojanja sukoba interesa.

(3) Ako član uprave postupi protivno dužnosti iz stavka 1. i 2. ovoga članka, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 248. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.

Davanje kredita članovima uprave i prokuristima

Članak 249.

(1) Društvo može dati kredit članovima uprave, prokuristima i članovima njihovih užih obitelji samo na temelju odluke nadzornoga odbora. Odluka se može odnositi samo na određene ugovore o kreditu ili vrste kredita a ugovor o kreditu mora se sklopiti najkasnije tri mjeseca od dana donošenja odluke kojom se kredit odobrava. U odluci moraju se odrediti kamate i otplata kredita. Kreditom se smatraju i druge pravne radnje koje se u gospodarskome smislu mogu s njime izjednačiti. To ne vrijedi za kredite koji ne prelaze visinu mjesečne plaće člana uprave.

(2) Odredbe prethodnoga stavka ovoga članka primjenjuju se i na davanje kredita vladajućega društva takvim osobama u ovisnome društvu i članovima njihovih užih obitelji te na davanje kredita ovisnoga društva takvim osobama u vladajućemu društvu i članovima njihovih užih obitelji. U tim slučajevima odluku o davanju kredita daje nadzorni odbor vladajućega društva.

(3) Dade li se kredit protivno odredbama iz stavka 1. i 2. ovoga članka, mora ga se, bez obzira na odredbe ugovora, odmah vratiti, osim ako nadzorni odbor naknadno ne donese odluku kojom odobrava davanje kredita.

Izvješća nadzornom odboru

Članak 250.

(1) Uprava mora izvješćivati nadzorni odbor o:

1. poslovnoj politici i o drugim načelnim pitanjima budućeg vođenja poslova te odstupanjima od ranijih predviđanja s navođenjem razloga za to,

2. rentabilnosti poslovanja društva a napose rentabilnosti upotrebe vlastitoga kapitala,

3. tijeku poslova, napose prihoda i stanja društva,

4. poslovima koji bi mogli biti od velikog značaja za rentabilnost poslovanja i za likvidnost društva.

(2) Kod vladajućeg društva u koncernu izvješće obuhvaća i društva koncerna.

(3) Nadzorni odbor može zahtijevati od uprave da ga izvješćuje i o drugim pitanjima koja su od značaja za poslovanje i stanje društva.

(4) Uprava podnosi izvješće o poslovnoj politici najmanje jednom godišnje, ako izmjena stanja ili nova pitanja ne nalažu da se o tome izvijesti bez odgađanja, izvješće o rentabilnosti društva i o upotrebi kapitala na sjednici nadzornog odbora na kojoj se raspravlja o godišnjim financijskim izvješćima, izvješće o tijeku poslova i o stanju društva najmanje tromjesečno a izvješće o poslovima koji bi mogli biti od velikog značaja za rentabilnost poslovanja i za likvidnost društva pravodobno kako bi nadzorni odbor mogao o njima zauzeti stav.

(5) Izvješća se moraju sastaviti savjesno i istinito. Ona moraju biti pravodobna i u pravilu u pisanom obliku.

(6) Nadzorni odbor može u svako doba tražiti od uprave da ga izvijesti o pitanjima koja su povezana s poslovanjem društva i koja značajnije utječu na položaj društva ili se razumno može očekivati da bi na to mogla utjecati. On može zahtijevati podnošenje izvješća o prilikama društva, pravnim i poslovnim odnosima s povezanim društvima. I svaki član nadzornog odbora može zahtijevati da uprava podnese spomenuto izvješće nadzornom odboru. Uprava je dužna odboru podnijeti zahtijevano izvješće.

(7) Svaki član nadzornog odbora ima pravo zahtijevati da mu se izvješće dade na uvid. Ako nadzorni odbor drukčije ne odluči, svaki njegov član ima pravo da mu se na njegov zahtjev dade pisani primjerak izvješća. Zaključi li tako nadzorni odbor, izvješće treba dati na uvid i članovima komisije nadzornog odbora u skladu s tim zaključkom. Predsjednik nadzornog odbora je dužan izvijestiti članove odbora o izvješću uprave najkasnije na prvoj sjednici odbora koja se održi po primitku tog izvješća.

Godišnje izvješće o stanju društva

Članak 250.a

(1) Uprava društva dužna je jednom godišnje u pisanom obliku podnijeti glavnoj skupštini izvješće o stanju društva. Obvezu izrade i podnošenja tog izvješća nema društvo koje je prema računovodstvenim propisima mali poduzetnik. Statutom se može odrediti da je uprava i u tom slučaju dužna izraditi i podnijeti to izvješće.

(2) U godišnjem izvješću o stanju društva mora se korektno prikazati najmanje razvitak i rezultat poslovanja društva te financijsko stanje u kome se ono nalazi uz opis glavnih rizika i nesigurnosti kojima je izloženo. To mora biti uravnotežen prikaz i potpuna analiza razvoja i rezultata poslovanja te položaja društva u skladu s opsegom i složenošću njegova poslovanja. U mjeri u kojoj je to potrebno za razumijevanje razvoja, rezultata poslovanja i financijskog položaja društva analiza mora uključiti financijske, a ako je to potrebno, i druge pokazatelje koji se odnose na pojedine poslove uključujući i obavijesti o zaštiti okoliša i o radnicima. Kada je to potrebno, u analizi se mora dodatno objasniti iznose navedene u godišnjim financijskim izvješćima.

(3) U izvješću moraju se prikazati i:

a) svi važniji poslovni događaji koji su se pojavili nakon proteka poslovne godine,

b) očekivani razvoj društva u budućnosti,

c) djelovanje društva na području istraživanja i razvoja,

d) obavijesti o stjecanju vlastitih dionica društva,

e) postojanje podružnica društva,

f) podaci o upotrebi financijskih instrumenata te podaci važni za prosudbu stanja imovine društva, njegovih obveza, financijskog položaja, dobiti i gubitka, ciljeva upravljanja financijskim rizicima i politikama uključujući i politiku poduzimanja mjera zaštite od gubitka u pojedinim važnijim vrstama predviđenih poslova koji se posebno računovodstveno iskazuju kao i izloženost društva cjenovnom riziku, kreditnom riziku, riziku likvidnosti i riziku tijeka gotovine.

(4) Sastavni dio izvješća društva dionicama kojeg se trguje na uređenom tržištu vrijednosnih papira je i izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja iz članka 272.p ovoga Zakona.

(5) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka mora biti dostupno javnosti.

Konsolidirano godišnje izvješće društva

Članak 250.b

(1) Uprava vladajućeg društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, ovisna društva kojega imaju sjedište u toj zemlji ili izvan nje, mora glavnoj skupštini podnijeti pisano konsolidirano godišnje izvješće društva ako su jedno ili više o njemu ovisnih društava društva kapitala.

(2) U konsolidiranom godišnjem izvješću društva mora se korektno prikazati najmanje razvitak i rezultat poslovanja te financijsko stanje društava uključenih u konsolidaciju uzetih kao cjelina uz opis glavnih rizika i nesigurnosti kojima su izložena. To mora biti uravnotežen prikaz i potpuna analiza razvoja, rezultata poslovanja i financijskog položaja društava uključenih u konsolidaciju uzetih kao cjelina u skladu s opsegom i složenošću njihova poslovanja. U mjeri u kojoj je to potrebno za razumijevanje razvoja, rezultata poslovanja i financijskog položaja društava analiza mora uključiti financijske, a ako je to potrebno, i druge pokazatelje koji se odnose na pojedine poslove uključujući i obavijesti o zaštiti okoliša i o radnicima. Kada je to potrebno, u analizi se mora dodatno objasniti iznose navedene u konsolidiranim godišnjim financijskim izvješćima.

(3) U odnosu na ta društva u izvješću se moraju prikazati i:

a) svi važniji poslovni događaji koji su se pojavili nakon proteka poslovne godine,

b) očekivani razvoj tih društava u budućnosti uzetih kao cjelina,

c) djelovanje tih društava uzetih kao cjelina na području istraživanja i razvoja,

d) broj i nominalni iznos, a ako su izdane dionice bez nominalnog iznosa knjigovodstvena vrijednost svih dionica vladajućeg društva koje drži ono samo, o njemu ovisna društva ili osoba koja djeluje u svoje ime a za račun tih društava,

e) za sva društva obuhvaćena konsolidacijom podatke o upotrebi financijskih instrumenata te podatke važne za prosudbu stanja njihove imovine, njihovih obveza, financijskog položaja, dobiti i gubitka, ciljeva upravljanja financijskim rizicima i politikama uključujući i politiku poduzimanja mjera zaštite od gubitka u pojedinim važnijim vrstama predviđenih poslova koji se posebno računovodstveno iskazuju kao i njihovu izloženost cjenovnom riziku, kreditnom riziku, riziku likvidnosti i riziku tijeka gotovine,

f) opis glavnih obilježja unutarnjeg nadzora povezanih društava i sustava upravljanja rizicima u odnosu na postupak pripremanja i izrade konsolidiranih financijskih izvješća kada se s vrijednosnim papirima nekog društva trguje na uređenom tržištu vrijednosnih papira; ako se konsolidirano godišnje izvješće društva i godišnje izvješće o stanju društva podnose kao jedinstveno, taj se podatak mora uključiti u dio izvješća koji sadržava izjavu o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja.

(4) Kada se podnošenje konsolidiranog godišnjeg izvješća društva zahtijeva uz podnošenje godišnjeg izvješća o stanju društva, ta se dva izvješća mogu podnijeti kao jedno izvješće. U izradi takvog izvješća veći se naglasak može staviti na ono što je značajno za društva uključena u konsolidaciju uzeta kao cjelina.

(5) U pogledu izjave o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 272.p ovoga Zakona.

(6) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka mora biti dostupno javnosti.

Dužnosti uprave u slučaju gubitka, prezaduženja ili nesposobnosti za plaćanje

Članak 251. (NN 34/22)

(1) Ako se kod izrade godišnjih ili drugih financijskih izvješća ili inače ustanovi da u društvu postoji gubitak u visini polovine iznosa temeljnoga kapitala društva, uprava mora odmah sazvati glavnu skupštinu društva i o tome je izvijestiti.

(2) Ako je društvo nesposobno za plaćanje ili prezaduženo, uprava mora bez odgađanja a najkasnije tri tjedna po nastanku razloga kojega poseban zakon određuje kao razlog za pokretanje stečajnog postupka zatražiti da se otvori taj postupak.

(3) Nakon što nastane nesposobnost za plaćanje, odnosno nakon što dođe do prezaduženosti uprava ne smije obavljati plaćanja. To ne vrijedi za plaćanja koja se i nakon toga obave s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika.

Dužna pozornost i odgovornost članova uprave

Članak 252. (NN 34/22)

(1) Članovi uprave moraju voditi poslove društva s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika i čuvati poslovnu tajnu društva. Član uprave ne postupa protivno obvezi o načinu vođenja poslova društva ako pri donošenju poduzetničke odluke smije na temelju primjerenih informacija razumno pretpostaviti da djeluje za dobrobit društva.

(2) Članovi uprave koji povrijede svoje obveze odgovaraju za štetu društvu kao solidarni dužnici. U slučaju spora članovi uprave moraju dokazati da su primijenili pozornost urednog i savjesnog gospodarstvenika.

(3) Članovi uprave naročito su odgovorni za štetu ako suprotno ovome Zakonu:

1. vrate dioničarima ono što su uložili u društvo,

2. isplate dioničarima kamate ili dividendu,

3. upišu, steknu, uzmu u zalog ili povuku vlastite dionice društva ili nekoga drugoga društva,

4. izdaju dionice prije nego što se za njih u cjelini uplati nominalni iznos ili veći iznos za koji su izdane,

5. razdijele imovinu društva,

6. obave plaćanja nakon što nastupi nesposobnost društva za plaćanje, odnosno nakon što dođe do prezaduženosti društva,

7. dadu naknadu članovima nadzornog odbora,

8. dadu kredit,

9. kod uvjetnog povećanja kapitala izdaju dionice suprotno svrsi ili prije nego što se one u cjelini uplate.

(4) Obveza naknade štete ne postoji ako se radnja članova uprave temelji na odluci glavne skupštine. Odobrenje radnje od strane nadzornog odbora ne isključuje odgovornost. Društvo se može odreći zahtjeva za naknadu štete ili o njemu sklopiti nagodbu tek po proteku tri godine od nastanka zahtjeva ali samo onda ako se s time suglasi glavna skupština i ako tome ne prigovori manjina koja raspolaže dionicama koje predstavljaju s najmanje desetinu temeljnog kapitala društva i prigovor se ne unese u zapisnik sa skupštine. To vremensko ograničenje ne vrijedi ako je onaj tko je odgovoran za naknadu štete nesposoban za plaćanje i ako, da bi otklonio otvaranje stečaja, sklopi nagodbu sa svojim vjerovnicima ili se pak obveza naknade štete uredi stečajnim planom.

(5) Zahtjev za naknadu štete mogu postaviti i vjerovnici društva ako ne mogu svoje tražbine podmiriti od društva. To vrijedi u slučajevima osim onih iz stavka 3. ovoga članka samo onda ako član uprave grubo povrijedi dužnost da primijeni pozornost urednog i savjesnog gospodarstvenika. U odnosu na vjerovnike društva obveza da se nadoknadi šteta ne može se otkloniti tako da se društvo odrekne zahtjeva ili da o zahtjevu sklopi nagodbu niti time što se radnja temeljila na odluci glavne skupštine. Ako je nad društvom otvoren stečajni postupak, za vrijeme trajanja tog postupka pravo vjerovnika društva protiv članova uprave ostvaruje stečajni upravitelj, odnosno stečajni vjerovnici prema pravilima stečajnog prava.

(6) Zahtjevi iz prethodnih stavaka ovoga članka zastaruju za pet godina.

SUDSKA PRAKSA: Presuda

Zamjenici članova uprave

Članak 253.

Propisi za članove uprave vrijede i za njihove zamjenike.

Pododjeljak 2.   Nadzorni odbor

Broj članova nadzornog odbora

Članak 254. (NN 114/22)

(1) Nadzorni odbor ima najmanje tri člana. Statutom se može odrediti i veći broj članova nadzornog odbora s time da njihov broj mora biti neparan.

(2) Najveći broj članova nadzornog odbora iznosi kod društva s temeljnim kapitalom:

– do 1.500.000,00 eura, 9 članova,

– preko 1.500.000,00 eura do 10.000.000,00 eura, 15 članova,

– preko 10.000.000,00 eura, 21 član.

Tko može biti član nadzornog odbora

Članak 255. (NN 40/19, 18/23, 130/23)

(1) Članom nadzornog odbora može biti fizička osoba koja je potpuno poslovno sposobna. Statutom se mogu odrediti uvjeti koje mora ispuniti osoba da bi bila imenovana u nadzorni odbor.

(2) Članom nadzornog odbora ne može biti:

1. član uprave društva,

2. član nadzornog, odnosno upravnog odbora u deset društava,

3. član uprave odnosno izvršni direktor društva koje je ovisno u odnosu na dioničko društvo,

4. član uprave odnosno izvršni direktor drugog društva kapitala u čijem se nadzornom, odnosno upravnom odboru nalazi član uprave društva,

5. osoba koja ne ispunjava uvjete iz članka 239. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Članstvo u nadzornom odboru prestaje po zakonu nastupe li nakon donošenja odluke o izboru odnosno imenovanju člana nadzornog odbora na njegovoj strani zakonom propisane okolnosti koje bi da su postojale u vrijeme donošenja te odluke priječile izbor odnosno imenovanje. Član nadzornog odbora kojemu je članstvo u tom odboru prestalo zbog toga što je protiv njega donesena pravomoćna presuda suda ili mu je uvedena međunarodna mjera ograničenja raspolaganja imovinom dužan je bez odgađanja o tome obavijestiti društvo. Članovi uprave i predsjednik nadzornog odbora, a ako je riječ o njemu samo članovi uprave, dužni su bez odgađanja od saznanja da su nastupile te okolnosti podnijeti registarskom sudu prijavu radi upisa prestanka članstva toj osobi u nadzornom odboru društva. Dozna li registarski sud uz odgovarajuću primjenu odredbe članka 68. stavka 6. ovoga Zakona da je nastupila neka od tih okolnosti, po službenoj će dužnosti upisati u sudskom registru da je osobi prestalo članstvo u nadzornom odboru te će o tome obavijestiti društvo.

(4) Statutom se mogu propisati posebni uvjeti za članove nadzornog odbora koje bira glavna skupština osim za članove koje bira na temelju prijedloga sukladno posebnom zakonu.

(5) U društvima dionicama kojih se trguje na uređenom tržištu najmanje jedan član nadzornog odbora mora biti stručan u području računovodstva ili revizije financijskih izvješća.

Izbor i imenovanje članova nadzornog odbora

Članak 256.

(1) Članove nadzornog odbora bira glavna skupština društva.

(2) Statutom se može predvidjeti da određeni dioničari imenuju određeni broj članova nadzornog odbora. Kada je tako propisano posebnim zakonom, u statutu se određuje broj članova nadzornog odbora koje imenuju zaposleni.

(3) Pravo imenovanja članova nadzornog odbora mogu imati samo određeni dioničari ili svakodobni imatelji određenih dionica. Imateljima određenih dionica može se statutom dati pravo da imenuju članove nadzornog odbora ako je za prijenos tih dionica potrebna suglasnost društva. Takve dionice ne čine poseban rod dionica. Dioničari mogu u nadzorni odbor imenovati najviše jednu trećinu članova odbora.

(4) Ne mogu se izabrati zamjenici članova nadzornog odbora.

Imenovanje članova nadzornog odbora od strane suda

Članak 257.

Ako u nadzornom odboru nedostaje broj članova potreban za to da bi se u njemu mogle donositi odluke, članove koji za to nedostaju imenovat će sud na zahtjev uprave, nekoga člana nadzornoga odbora ili dioničara. Uprava je dužna uputiti zahtjev sudu bez odgađanja, osim ako se ne očekuje da će se broj članova nadzornog odbora na vrijeme popuniti do naredne sjednice toga odbora.

Mandat članova nadzornog odbora

Članak 258.

Članovi nadzornog odbora biraju se, odnosno imenuju najviše na četiri godine i mogu biti ponovno birani, odnosno imenovani. Nije li u odluci o izboru odnosno u izjavi o imenovanju što drugo rečeno, mandat članu nadzornog odbora počinje s danom donošenja te odluke odnosno davanja izjave bez obzira na upis u sudskom registru.

Opoziv članova nadzornog odbora

Članak 259.

(1) Glavna skupština može opozvati člana nadzornog odbora i prije isteka mandata za koji je izabran. Za odluku o tome potrebna je većina od najmanje tri četvrtine od danih glasova. Statutom se može odrediti da je za to potrebna veća većina a može se zahtijevati i ispunjenje dodatnih pretpostavki.

(2) Imenovanoga člana nadzornog odbora može u svako doba opozvati onaj tko ga je imenovao i zamijeniti ga drugom osobom. Ako više nisu ispunjene pretpostavke za imenovanje člana nadzornog odbora koje su određene statutom, glavna skupština može imenovanoga člana opozvati običnom većinom glasova.

Opoziv članova nadzornog odbora od strane suda

Članak 260. (NN 114/22)

Sud će na zahtjev nadzornog odbora ili dioničara koji imaju dionice na koje otpada najmanje jedna desetina temeljnog kapitala društva ili najmanje 1.000.000,00 eura tog kapitala opozvati člana toga odbora ako za to postoji važan razlog. O postavljanju zahtjeva nadzorni odbor odlučuje običnom većinom glasova. Ako se radi o članu koji je imenovan u nadzorni odbor, zahtjev sudu mogu postaviti i dioničari koji imaju dionice na koje otpada najmanje jedna desetina temeljnoga kapitala društva ili najmanje 1.000.000,00 eura.

Ostavka člana nadzornog odbora

Članak 260.a

(1) Predsjednik i član nadzornog odbora mogu dati ostavku. Za prestanak članstva u nadzornom odboru nije potrebna odluka glavne skupštine.

(2) Ostavka se u pisanom obliku izjavljuje društvu i, ako iz nje ne proizlazi što drugo, djeluje od dana kada je dana. Uprava društva je dužna o tome odmah izvijestiti sve članove nadzornog odbora.

(3) Dana ostavka izabranog člana nadzornog odbora može se povući samo uz suglasnost glavne skupštine, a dana ostavka imenovanog člana nadzornog odbora, samo uz suglasnost onoga koji ga je imenovao.

Nespojivost članstva u upravi i u nadzornom odboru društva

Članak 261.

(1) Član nadzornog odbora ne može biti istovremeno i član uprave, trajni zamjenik člana uprave, prokurist ni punomoćnik društva.

(2) Nadzorni odbor može najviše za vrijeme koje unaprijed odredi, ali ne više od godinu dana, neke svoje članove imenovati za zamjenike članova uprave koji nedostaju ili koji nisu u mogućnosti obavljati svoju funkciju. Nadzorni odbor tako može ponovno imenovati svoje iste članove s time da njihov mandat ne traje ukupno više od godinu dana. Za vrijeme dok obavlja posao u upravi društva član nadzornog odbora ne može obavljati funkciju člana nadzornog odbora. Za tako imenovane zamjenike člana uprave ne vrijedi zabrana iz članka 248. ovoga Zakona.

SUDSKA PRAKSA: Presuda

Upis u sudski registar i objava promjena u nadzornom odboru

Članak 262.

(1) Uprava i predsjednik nadzornog odbora moraju svaku promjenu u sastavu nadzornog odbora bez odgađanja objaviti onako kako se objavljuju priopćenja društva i u propisanom roku podnijeti registarskom sudu prijavu za upis promjene u sudski registar.

(2) Prijavi iz stavka 1. ovoga članka moraju se priložiti odluka o opozivu člana nadzornog odbora, odnosno njegova ostavka i odluka o izboru, odnosno o imenovanju novog člana u izvorniku ili u javno ovjerenoj preslici te izjava novog člana kojom prihvaća izbor, odnosno imenovanje u izvorniku ili u javno ovjerenoj preslici, te podaci o datumu imenovanja odnosno izbora, ostavke ili opoziva.

Nadležnost nadzornog odbora

Članak 263.

(1) Nadzorni odbor nadzire vođenje poslova društva.

(2) Nadzorni odbor može pregledavati i ispitivati poslovne knjige i dokumentaciju društva, blagajnu, vrijednosne papire i druge stvari. U tu svrhu odbor može koristiti pojedine svoje članove ili stručnjake. Nadzorni odbor daje nalog revizoru za ispitivanje godišnjih financijskih izvješća društva i koncerna.

(3) Nadzorni odbor podnosi glavnoj skupštini pisano izvješće o obavljenom nadzoru iz stavka 1. ovoga članka. U izvješću dužan je posebno navesti djeluje li društvo u skladu sa zakonom i aktima društva te odlukama glavne skupštine, jesu li godišnja financijska izvješća napravljena u skladu sa stanjem u poslovnim knjigama društva i pokazuju li ispravno imovinsko i poslovno stanje društva te stav koji ima o prijedlogu uprave glede upotrebe dobiti i pokrića gubitka u društvu. Članovi koji se ne slažu s nekim dijelom izvješća ili s izvješćem u cjelini dužni su u pisanom obliku dostaviti glavnoj skupštini svoje primjedbe.

(4) Nadzorni odbor može sazvati glavnu skupštinu društva. On to mora učiniti kada je to potrebno radi dobrobiti društva. Odluku o tome nadzorni odbor donosi običnom većinom glasova.

(5) Vođenje poslova društva ne može se prenijeti na nadzorni odbor. Statutom ili odlukom nadzornog odbora može se odrediti da se određene vrste poslova mogu obavljati samo uz prethodnu suglasnost toga odbora. Odbije li nadzorni odbor dati suglasnost, uprava može zatražiti od glavne skupštine da ona dade potrebnu suglasnost. Glavna skupština donosi odluku o davanju suglasnosti s većinom od najmanje tri četvrtine od danih glasova. Statutom se ne može odrediti da je za to potrebna veća većina niti se može zahtijevati ispunjenje dodatnih pretpostavki.

Poslovi s povezanim osobama

Članak 263.a (NN 40/19, 130/23)

(1) Poslovi s povezanim osobama su pravni poslovi i radnje:

1. kojima se predmet ili neka druga imovinska vrijednost naplatno ili besplatno otuđuje, opterećuje ili daje na korištenje i

2. koji se poduzimaju s povezanim osobama u smislu druge rečenice ovoga stavka.

Povezane osobe su povezane stranke odnosno osobe u smislu Međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja koji su preuzeti Uredbom Komisije (EZ) br. 1126/2008 od 3. studenog 2008. o usvajanju određenih međunarodnih računovodstvenih standarda u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (SL. L. 320, 29. 11. 2008., str. 1) i njezinim svakodobnim izmjenama. Propuštanje nije posao u smislu prve rečenice ovoga stavka.

(2) Poslovi s povezanim osobama u smislu članka 264. i članaka 263.a do 263.c ovoga Zakona nisu redoviti poslovi društva koje ono poduzima s povezanim osobama pod uobičajenim tržišnim uvjetima, osim ako je statutom društva drugačije određeno. Društvo dionice kojeg su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja provodit će unutarnji postupak kako bi se redovito provjerilo je li poslovalo s povezanim osobama u skladu s prvom rečenicom ovoga stavka. Povezane osobe ne smiju sudjelovati u tim provjerama.

(3) Poslovi s povezanim osobama u smislu članka 264. i članaka 263.a do 263.c ovoga Zakona nisu:

1. poslovi s ovisnim društvima u smislu Međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja koji su preuzeti Uredbom Komisije (EZ) br. 1126/2008 od 3. studenoga 2008. ako je društvo izravno ili neizravno njihov jedini član ili ako u tim ovisnim društvima ni jedna s društvom nepovezana osoba nije član, bilo izravno bilo neizravno, ili ako ovisna društva imaju sjedište u državi članici Europske unije, a njihove su dionice uvrštene radi trgovanja na uređeno tržište koje se nalazi ili posluje u državi članici u smislu članka 4. stavka 1. točke 21. Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (SL L 173 od 12. 6. 2014., str. 349, L 74 od 18. 3. 2015., str. 38; L 188 od 13. 7. 2016., str. 28; L 273 od 8. 10. 2016., str. 35; L 64 od 10. 3. 2017., str. 116), koja je zadnji put izmijenjena Direktivom (EU) 2016/1034 (SL L 175 od 30. 6. 2016., str. 8),

2. poslovi s kojima se treba suglasiti ili ih odobriti glavna skupština društva,

3. svi poslovi i radnje koji se poduzimaju na temelju suglasnosti ili odobrenja glavne skupštine društva, a posebno:

a) radnje povezane s povećanjem ili smanjenjem temeljnog kapitala (članci 304. do 354. ovoga Zakona), poduzetničkim ugovorima (članci 479. do 492. ovoga Zakona) te poslovi koji se poduzimaju na temelju tih ugovora,

b) prijenos cijele imovine društva odnosno strukturne promjene iz članka 552. ovoga Zakona,

c) stjecanje vlastitih dionica u skladu s člankom 233. stavkom 1. ovoga Zakona,

d) ugovori na koje se primjenjuju pravila o nastavku osnivanja iz članka 194.a ovoga Zakona,

e) prijenos dionica manjinskih dioničara u skladu s člancima 300.f do 300.k ovoga Zakona,

f) poslovi u okviru pripajanja, spajanja, podjele i preoblikovanja u skladu s ovim Zakonom,

4. poslovi koji se odnose na primitke članova uprave ili članova nadzornog odbora u skladu s člankom 247.a stavkom 2. i člankom 269. stavkom 3. ovoga Zakona,

5. poslovi koje sklopi kreditna institucija na temelju mjera kojima je cilj zaštita njezine stabilnosti i koje je donijelo ili odobrilo nadležno tijelo zaduženo za bonitetni nadzor u smislu prava Europske unije,

6. poslovi koji se nude svim dioničarima pod jednakim uvjetima.

Prethodna suglasnost nadzornog odbora za poslove s povezanim osobama

Članak 263.b (NN 40/19, 130/23)

(1) Nadzorni odbor društva dionice kojeg su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja ili komisija imenovana u skladu s člankom 264. stavkom 3. ovoga Zakona treba se prethodno suglasiti s poslovima koje društvo poduzima s povezanim osobama ako vrijednost tog posla samostalno ili zajedno s drugim poslovima koje je društvo poduzelo s povezanom osobom unutar tekuće poslovne godine prije nego što se taj posao poduzima premašuje 1,5% zbroja dugotrajne i kratkoročne imovine utvrđene zadnjim godišnjim financijskim izvješćima. Dugotrajna i kratkoročna imovina određuju se u skladu s propisima o računovodstvu koji su na snazi u vrijeme primjene.

(2) Članu nadzornog odbora isključeno je pravo glasa kad se glasuje o odluci u skladu sa stavkom 1. ovoga članka ako je on ujedno i povezana osoba s kojom društvo poduzima posao ili ako u pogledu njega postoji sumnja da je u sukobu interesa na temelju njegovih odnosa s povezanim osobama.

(3) Ako je društvo kao vladajuće društvo dužno utvrditi konsolidirano godišnje financijsko izvješće u skladu s člankom 250.b ovoga Zakona, umjesto zbroja dugotrajne i kratkoročne imovine utvrđene zadnjim godišnjim financijskim izvješćima društva treba uzeti zbroj dugotrajne i kratkoročne imovine koncerna utvrđen zadnjim konsolidiranim godišnjim financijskim izvješćima vladajućeg društva koncerna.

(4) Uskrati li nadzorni odbor prethodnu suglasnost poslu s povezanim osobama, uprava može zahtijevati da odluka glavne skupštine nadomjesti prethodnu suglasnost nadzornog odbora. Dioničaru je isključeno pravo glasa kad se glasuje o toj odluci bilo da ga ostvaruje za sebe ili za drugoga, ako je on ujedno i povezana osoba s kojom društvo poduzima posao.

Objava transakcija s povezanim osobama

Članak 263.c (NN 40/19, 130/23)

(1) Društva dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja moraju bez odgode objaviti transakcije s povezanim osobama za koje je potrebna suglasnost u skladu s člankom 263.b ovoga Zakona na svojim internetskim stranicama. Ova obveza obuhvaća i transakcije koje treba, zajedno s transakcijom za koju je potrebna suglasnost, uzeti u obzir radi izračuna vrijednosti prema članku 263.b ovoga Zakona.

(2) Obavijest je potrebno dati na način koji će omogućiti javnosti jednostavan pristup podacima. Obavijest mora sadržavati sve bitne informacije koje su potrebne za ocjenu je li transakcija primjerena s aspekta društva i dioničara koji nisu povezane osobe. Sadržaj obavijesti u smislu prethodne rečenice uključuje barem informacije o prirodi odnosa s povezanom osobom, imena povezanih osoba, datum i vrijednost transakcije. Obavijest na internetskim stranicama društva mora biti dostupna javnosti najmanje pet godina.

(3) Ako posao s povezanom osobom predstavlja povlaštenu informaciju prema odredbi članka 17. Uredbe (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o zlouporabi tržišta (Uredba o zlouporabi tržišta) te stavljanju izvan snage Direktive 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i direktiva Komisije 2003/124/EZ, 2003/125/EZ i 2004/72/EZ, zadnje izmijenjena Uredbom (EU) 2016/1033, podaci koji se traže prema stavku 2. ovoga članka navode se u obavijesti u skladu s odredbom članka 17. Uredbe (EU) br. 596/2014. U tom slučaju ne postoji dužnost prema stavku 1. ovoga članka. Odredbe članka 17. stavaka 4. i 5. Uredbe (EU) br. 596/2014 primjenjuju se na odgovarajući način.

(4) Ako je izdavatelj matično društvo u smislu Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja usvojenih u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002, odredbe stavaka 1. do 3. ovoga članka primjenjuju se na odgovarajući način i na transakcije društva kćeri s povezanim osobama matičnog društva, ako bi za te poslove, kada bi ih poduzelo matično društvo, trebalo pribaviti suglasnost u skladu s odredbama članka 263.b stavaka 1. do 3. ovoga Zakona.

Članak 263.d (NN 40/19, 130/23)

Brisan.

Način rada nadzornog odbora

Članak 264. (NN 40/19, 130/23)

(1) Nadzorni odbor iz reda svojih članova izabire predsjednika i najmanje jednog njegovog zamjenika. Uprava mora podnijeti prijavu registarskom sudu za upis izabranih osoba u sudski registar. Zamjenik predsjednika ima prava i obveze predsjednika samo onda ako je ovaj spriječen u obavljanju svoje funkcije.

(2) O sjednici nadzornog odbora vodi se zapisnik kojega potpisuje predsjednik odnosno potpredsjednik koji je vodio sjednicu. U zapisniku se moraju navesti mjesto i vrijeme održavanja sjednice, dnevni red, bitan sadržaj vođene rasprave i donesene odluke. Svakome članu nadzornog odbora mora se na njegov zahtjev zapisnik dati na uvid. Postupanje protivno spomenutim obvezama nadzornog odbora nema za posljedicu da su na sjednici donesene odluke bez učinka.

(3) Nadzorni odbor može imenovati komisije radi pripreme odluka koje donosi i nadzora njihova provođenja. Komisije ne mogu odlučivati o pitanjima iz nadležnosti nadzornog odbora. Nadzorni odbor društva dionice kojega su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja može imenovati komisiju koja odlučuje o davanju prethodne suglasnosti u skladu s člankom 263.b stavkom 1. ovoga Zakona. Članovi te komisije ne smiju biti povezane osobe koje sudjeluju u poslu u smislu članka 263.a stavka 1. druge rečenice ovoga Zakona. Većina članova komisije ne smiju biti osobe kod kojih postoji sumnja da su u sukobu interesa na temelju njihovih odnosa s povezanim osobama..

Sazivanje sjednica

Članak 265.

(1) Svaki član nadzornog odbora ili uprave može uz navođenje razloga i svrhe zatražiti da predsjednik sazove sjednicu odbora. Sjednica se mora održati unutar roka od l5 dana od kada je sazvana.

(2) Ako se ne udovolji tom traženju, član nadzornog odbora ili uprava mogu sazvati sjednicu nadzornog odbora uz navođenje razloga sazivanja i dnevnog reda sjednice.

 (3) Sjednice nadzornog odbora treba u pravilu sazivati jednom tromjesečno, a mora ih se sazvati najmanje jednom polugodišnje.

Sudjelovanje na sjednicama

Članak 266.

(1) Sjednicama nadzornog odbora ne mogu prisustvovati osobe koje nisu njegovi članovi ili članovi uprave društva. Na sjednicu se mogu pozvati izvjestitelji i savjetnici za pojedina pitanja o kojima se odlučuje.

(2) Članovi nadzornog odbora mogu prisustvovati sjednicama svake komisije toga odbora, iako nisu njezini članovi, ako predsjednik komisije ne odredi drugačije.

(3) Statutom se može odrediti da u radu sjednice nadzornog odbora umjesto spriječenoga člana toga odbora prisustvuje i osoba koja nije član odbora ako od spriječenoga člana odbora dobije za to pisanu punomoć.

Odlučivanje u nadzornom odboru

Članak 267.

(1) Ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, nadzorni odbor može donositi odluke ako su za to ispunjeni uvjeti određeni statutom. Nema li u statutu o tome odredbi, nadzorni odbor može donositi odluke ako najmanje polovina od propisanoga broja njegovih članova sudjeluje u odlučivanju ali ne manje od tri. Nadzorni odbor može valjano odlučivati i ako nije izabran zakonom ili statutom propisani broj njegovih članova, ako ih je izabrano najmanje onoliko koliko je potrebno da bi na temelju zakona ili statuta mogao valjano odlučivati.

(2) Ako statutom nije drugačije određeno, odluke nadzornog odbora donose se većinom od danih glasova.

(3) Odsutni članovi nadzornog odbora mogu sudjelovati u donošenju odluka tako da svoj glas dadu pisanim putem. Glas se pisanim putem može dati putem drugog člana nadzornog odbora ili osobe iz članka 266. stavka 3. ovoga Zakona.

(4) Glas u nadzornom odboru odnosno njegovoj komisiji može se dati pismom, telefonom, telegrafom, telefaksom i korištenjem drugih za to podobnih tehničkih sredstava, ako se tome ne usprotivi nijedan član nadzornog odbora odnosno komisije, ako poslovnikom o njihovu radu nije drukčije određeno.

Ništetnost i pobojnost odluke nadzornog odbora

Članak 267.a (NN 130/23)

(1) Osim onoga što je propisano za ništetnost odluke o utvrđivanju godišnjih financijskih izvješća, odluka nadzornog odbora ništetna je:

1. ako je njezin sadržaj protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima, moralu društva ili prisilnim odredbama statuta ili

2. ako je pri njezinu donošenju počinjena teža povreda pravila postupka koju nadzorni odbor ne može otkloniti niti se povreda uklanja protekom vremena, ili je odlučan glas za donošenje odluke dan zbog upotrebe sile prema članu nadzornog odbora.

(2) Na ništetnost odluke sud pazi po službenoj dužnosti i na nju se može pozvati svaka zainteresirana osoba.

(3) Osim onoga što je propisano za pobojnost odluke o opozivu imenovanja člana ili predsjednika uprave društva, odluka nadzornog odbora pobojna je:

1. ako je pri njezinu donošenju počinjena lakša povreda postupka koju nadzorni odbor može otkloniti ili se povreda uklanja protekom vremena, ako je unatoč pokazanoj pozornosti člana nadzornog odbora odlučno utjecala na donošenje odluke, ili

2. ako je odlučan glas za donošenje odluke dan zbog opravdanog straha izazvanog nedopuštenom prijetnjom, u bitnoj zabludi, zbog nesporazuma o pravnoj naravi odluke ili o nekom njezinom bitnom sastojku ili zbog prijevare.

(4) Svaki član nadzornog odbora može u roku od osam dana od zaključenja sjednice nadzornog odbora na kojoj je donesena odluka iz stavka 3. ovoga članka u pisanom obliku izjaviti prigovor predsjedniku nadzornog odbora, navesti razloge zbog kojih smatra da je ta odluka pobojna i zahtijevati da je nadzorni odbor povuče. Ne razmotri li se prigovor na prvoj idućoj sjednici nadzornog odbora ili na njoj zahtjev bude odbijen, član nadzornog odbora koji je uložio prigovor može u roku od 30 dana nakon zaključenja sjednice podići tužbu kod suda iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona i zatražiti da poništi donesenu odluku. U navedenim rokovima i pod istim uvjetima prigovor može izjaviti, zahtijevati povlačenje odluke i podići tužbu i uprava društva ako za to ima pravni interes.

Zastupanje društva prema članovima uprave

Članak 268.

Nadzorni odbor zastupa društvo prema članovima uprave.

Nagrada za rad članova nadzornog odbora

Članak 269. (NN 40/19, 130/23)

(1) Članovima nadzornog odbora može se za njihov rad platiti naknada koja se može odrediti i sudjelovanjem člana odbora u dobiti društva. Naknada se određuje statutom a može ju odobriti i glavna skupština društva. Naknada mora biti primjerena poslovima koje obavlja član odbora i stanju društva. Ako je naknada određena statutom, glavna skupština može običnom većinom glasova donijeti odluku o izmjeni statuta kojom se ta naknada smanjuje.

(2) Članovima prvog nadzornog odbora naknadu za rad može odobriti samo glavna skupština i to istodobno s odlučivanjem o davanju razrješnice članovima tog odbora.

(3) Društva dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja moraju najmanje svake četiri godine odlučivati o primicima članova nadzornog odbora. Dopuštena je odluka o primicima kojom se potvrđuje ranija odluka; u preostalome dijelu primijenit će se odredba stavka 1. druge rečenice ovoga članka. U odluci se na jasan i razumljiv način navode podaci ili se upućuje na podatke iz članka 247.a stavka 1. druge rečenice ovoga Zakona. Podaci se ne moraju navesti u statutu kada su njime određeni primici članova nadzornog odbora. Odluka nije pobojna ako se prekrše pravila iz odredbe treće rečenice ovoga stavka. Na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 276.a stavaka 2. i 3. ovoga Zakona.

SUDSKA PRAKSA: Presuda

Ugovori sa članovima nadzornog odbora

Članak 270.

(1) Za sve ugovore koje član nadzornog odbora sklapa s društvom izvan obavljanja poslova člana toga odbora potrebna je suglasnost nadzornog odbora.

(2) Član nadzornog odbora koji sklopi ugovor s društvom, a da za to ne dobije suglasnost toga odbora, dužan je društvu vratiti sve ono što je na temelju toga od njega primio, osim ako nadzorni odbor kasnije ne dade suglasnost za takav ugovor.

Davanje kredita članovima nadzornog odbora

Članak 271.

(1) Društvo može davati kredite članovima nadzornog odbora i članovima njihove uže obitelji samo uz odobrenje toga odbora. Odobrenje se može dati samo za određene kreditne poslove ili za određene vrste tih poslova s time da se ugovor mora sklopiti najkasnije tri mjeseca od dana donošenja odluke nadzornog odbora kojom se posao odobrava. U odobrenju moraju se odrediti kamate i otplata kredita. Kreditom se smatraju i druge pravne radnje koje se u gospodarskom smislu mogu s njime izjednačiti.

(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka primjenjuju se i kada vladajuće društvo daje kredit članovima nadzornog odbora ovisnoga društva ili članovima njihovih užih obitelji te kada ovisno društvo daje kredit članovima nadzornoga odbora vladajućega društva ili članovima njihovih užih obitelji. U navedenim slučajevima davanje kredita odobrava nadzorni odbor vladajućega društva.

(3) Dade li se kredit protivno odredbama iz stavka 1. i 2. ovoga članka, mora ga se, bez obzira na odredbe ugovora, odmah vratiti, osim ako nadzorni odbor naknadno ne donese odluku kojom odobrava davanje kredita.

Dužna pozornost i odgovornost članova nadzornog odbora

Članak 272.

(1) Članovi nadzornog odbora dužni su djelovati u interesu društva. Na dužnost postupanja članova nadzornog odbora u obavljanju poslova odbora s dužnom pozornošću i na njihovu odgovornost na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 252., 273. i 273.a ovoga Zakona. Članovi nadzornog odbora su posebno obvezni čuvati kao poslovnu tajnu sve ono što saznaju iz povjerljivih izvješća i danih savjeta u društvu.

(2) Obveza iz stavka 1. ovoga članka odnosi se na izvješća i akte kojima se daju savjeti, ako su označeni kao poslovna tajna.

Pododjeljak 2.a   UPRAVNI ODBOR

Izbor ustroja društva

Članak 272.a

Statutom se može odrediti da društvo umjesto uprave i nadzornog odbora ima upravni odbor.

Sastav upravnog odbora

Članak 272.b (NN 18/23, 130/23)

(1) Upravni odbor sastoji se od najmanje tri člana. Statutom se može odrediti da upravni odbor ima više članova. Kad je zakonom određeno da u nadzornom odboru mora biti predstavnik radnika, to vrijedi i za predstavnika radnika u upravnom odboru. Za određenje broja članova upravnog odbora na odgovarajući se način primjenjuje odredba članka 254. ovoga Zakona.

(2) U pogledu svojstava osoba koje mogu biti izabrane za članove upravnog odbora na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 255. ovoga Zakona, s tim da se pod tamo spomenutim organima društva smatra i upravni odbor. Na odgovarajući način primjenjuje se i odredba toga članka o prestanku članstva u nadzornom odboru po zakonu.

Izbor, imenovanje članova upravnog odbora, trajanje mandata i odnosi s društvom

Članak 272.c

(1) Na izbor i imenovanje članova upravnog odbora na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 256. ovoga Zakona.

(2) Članovi upravnog odbora biraju se, odnosno imenuju na vrijeme određeno statutom ali najviše na šest godina i mogu biti ponovno birani, odnosno imenovani. Na odgovarajući se način primjenjuje odredba druge rečenice članka 258. ovoga Zakona.

(3) Na nagradu za rad članova upravnog odbora, ugovore koje oni sklapaju s društvom i na davanje kredita od strane društva na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 269. do 271. ovoga Zakona.

Imenovanje članova upravnog odbora od strane suda

Članak 272.d

(1) Na imenovanje članova upravnog odbora od strane suda na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 257. ovoga Zakona s time da prijedlog sudu može staviti svaki član upravnog odbora ili dioničar, a dužni su ga staviti izvršni direktori društva. Ako je u upravnom odboru predstavnik radnika ili u njemu mora biti, prijedlog može staviti i radničko vijeće.

(2) Ima li upravni odbor za vrijeme dulje od tri mjeseca manje članova od broja predviđenog zakonom ili statutom društva, sud će na prijedlog neke od osoba iz prethodnoga stavka ovoga članka imenovati članove odbora koji nedostaju. U hitnom slučaju sud će to na prijedlog neke od spomenutih osoba učiniti i prije isteka tog roka.

(3) Članu upravnog odbora kojeg je imenovao sud istječe mandat početkom trajanja mandata člana izabranog odnosno imenovanog u skladu sa statutom društva umjesto člana koji je nedostajao.

(4) Član upravnog odbora kojeg je imenovao sud ima pravo na naknadu troškova koje ima u vezi s obavljanjem posla, a ako članovi upravnog odbora primaju nagradu za svoj rad, i na tu nagradu. Na prijedlog člana o kojemu je riječ sud će odrediti visinu naknade i nagrade. Na temelju odluke suda može se provoditi ovrha.

Opoziv članova upravnog odbora

Članak 272.e

Na opoziv članova upravnog odbora na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 259. i 260. ovoga Zakona.

Ostavka člana upravnog odbora

Članak 272.f

Na ostavku člana upravnog odbora na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 260.a ovoga Zakona.

Upis u sudski registar i objava promjena u upravnom odboru i izvršnih direktora društva

Članak 272.g

(1) Na upis u sudski registar i objavu promjena u upravnom odboru društva na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 262. ovoga Zakona s time da prijavu za upis podnose i promjene objavljuju svi izvršni direktori i predsjednik upravnog odbora.

(2) Na upis promjene izvršnih direktora društva na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 245.a ovoga Zakona s time da prijavu za upis podnose svi izvršni direktori i predsjednik upravnog odbora društva.

Nadležnost upravnog odbora

Članak 272.h (NN 40/19, 130/23)

(1) Upravni odbor vodi društvo, postavlja osnove za obavljanje predmeta poslovanja, nadzire vođenje poslova društva i zastupa društvo prema izvršnim direktorima društva. Upravni odbor društva dionice kojega su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja odlučuje o sustavu primitaka izvršnih direktora. Pritom se na odgovarajući način primjenjuje odredba članka 247.a ovoga Zakona. Kada upravni odbor odlučuje o sustavu primitaka izvršnih direktora te kad zastupa društvo prema nekome od izvršnih direktora u tome ne može sudjelovati nitko od izvršnih direktora društva.

(2) Upravni odbor dužan je sazvati glavnu skupštinu kada je to potrebno radi dobrobiti društva. O tome donosi odluku običnom većinom glasova. Upravni odbor može obavljanje pojedinih radnji u vezi s pripremom i vođenjem glavne skupštine povjeriti izvršnim direktorima.

(3) Upravni odbor brine se o tome da se uredno vode poslovne knjige društva. Dužan je poduzimati mjere prikladne za sustavni nadzor nad vođenjem poslova društva kako bi se pravodobno otkrile okolnosti koje dovode u opasnost društvo i njegovo poslovanje. Na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 250.a, 250.b i 263. stavka 2. ovoga Zakona.

(4) Za obveze upravnog odbora u vezi s gubitkom društva, nesposobnošću društva za plaćanje i prezaduženošću na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 251. ovoga Zakona.

(5) Na sastavljanje i utvrđivanje godišnjih financijskih izvješća na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 300.a do 300.e ovoga Zakona s time da ono što je tamo predviđeno za upravu društva vrijedi za izvršne direktore, a što je predviđeno za nadzorni odbor vrijedi za upravni odbor. Statutom se može odrediti da godišnja financijska izvješća utvrđuje glavna skupština.

(6) Za poslove s povezanim osobama na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 263.a do 263.c ovoga Zakona.

Način rada upravnog odbora

Članak 272.i

(1) Članovi upravnog odbora, na način određen statutom, biraju između sebe predsjednika i najmanje jednog zamjenika predsjednika. Za predsjednika i prvog zamjenika predsjednika upravnog odbora ne može biti izabrana osoba koja je istodobno izvršni direktor u društvu.

(2) Upravni odbor može donijeti poslovnik o radu. Statutom se mogu urediti pojedina pitanja rada upravnog odbora i to ga obvezuje.

(3) Na vođenje zapisnika sa sjednica upravnog odbora i na pravo članova odbora u vezi s time na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 264. stavka 2. ovoga Zakona.

(4) Na imenovanje komisija upravnog odbora i njihove ovlasti na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 264. stavka 3. ovoga Zakona.

Sazivanje sjednica, sudjelovanje na njima i odlučivanje u upravnom odboru

Članak 272.j (NN 130/23)

(1) Na sazivanje sjednica upravnog odbora na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 265. ovoga Zakona.

(2) Na sudjelovanje na sjednicama upravnog odbora na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 266. ovoga Zakona.

(3) Na odlučivanje u upravnom odboru na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 267. ovoga Zakona.

(4) Članovi upravnog odbora koji su i izvršni direktori u društvu ne sudjeluju u odlučivanju o imenovanju i opozivu imenovanja izvršnih direktora, njihovoj odgovornosti i odnosima s društvom. Članove upravnog odbora koji su izvršni direktori ne uzima se u obzir pri određivanju kvoruma ni većina potrebnih za donošenje odluka u tim stvarima.

(5) Na ništetnost i pobojnost odluka upravnog odbora na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 267.a ovoga Zakona.

Dužna pozornost i odgovornost članova upravnog odbora

Članak 272.k

Na dužnu pozornost i odgovornost članova upravnog odbora na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 272. ovoga Zakona.

Izvršni direktori

Članak 272.l (NN 18/23, 130/23)

(1) Upravni odbor imenuje jednog ili više izvršnih direktora na mandatno razdoblje određeno u skladu sa statutom, ali ne dulje od šest godina. Ako ih imenuje više, jednog od njih mora imenovati glavnim izvršnim direktorom. Na odgovarajući način primjenjuje se odredba druge rečenice članka 244. stavka 1. ovoga Zakona. Dozvoljeno je imenovanje zamjenika izvršnih direktora, za što vrijedi ono što i za zamjenike članova uprave. Izvršnim direktorima mogu se imenovati i članovi upravnog odbora, ali samo tako da većina članova upravnog odbora budu neizvršni direktori. Imenovanje izvršnih direktora mora se prijaviti za upis u sudski registar. Ako se izvršnim direktorima imenuju osobe koje nisu članovi upravnog odbora, moraju ispunjavati uvjete iz članka 239. stavka 2. ovoga Zakona. Statutom se mogu propisati i druga svojstva osoba koje se imenuje izvršnim direktorima i pobliže urediti način imenovanja od strane upravnog odbora. Svojstvo izvršnog direktora prestaje po zakonu nastupe li nakon donošenja odluke o imenovanju na njegovoj strani zakonom predviđene okolnosti iz odredbe članka 239. stavka 2. ovoga Zakona koje bi, da su postojale u vrijeme donošenja te odluke priječile imenovanje. Izvršni direktor kojem je to svojstvo prestalo zbog toga što je protiv njega donesena pravomoćna presuda suda ili mu je uvedena međunarodna mjera ograničenja raspolaganja imovinom dužan je bez odgađanja o tome obavijestiti društvo. Drugi izvršni direktori i predsjednik upravnog odbora dužni su bez odgađanja po saznanju da je izvršnom direktoru prestalo svojstvo izvršnog direktora podnijeti registarskom sudu prijavu radi upisa prestanka njegova svojstva izvršnog direktora. Dozna li registarski sud uz odgovarajuću primjenu odredbe članka 68. stavka 6. ovoga Zakona da je nastupila neka od okolnosti na temelju kojih je osobi prestalo svojstvo izvršnog direktora, po službenoj će dužnosti upisati u sudskom registru da je osobi prestalo to svojstvo te će o tome obavijestiti društvo.

(2) Izvršni direktori vode poslove društva. Ako je imenovano više izvršnih direktora, oni su ovlašteni voditi poslove društva samo zajedno. Statutom ili poslovnikom o radu izvršnih direktora kojeg donese upravni odbor može se odrediti i drukčiji način vođenja poslova. Ovlasti koje su zakonom dane upravnom odboru ne mogu se prenositi na izvršne direktore. Izvršni direktori obvezni su registarskom sudu podnositi prijave za upis u sudski registar i podnositi odgovarajuće isprave kako je to ovim Zakonom propisano za članove uprave društva.

(3) Za vođenje poslova društva i u povezanim društvima od strane izvršnih direktora, njihove ovlasti, obveze i odgovornost u vezi s time vrijedi ono što je ovim Zakonom propisano za upravu društva, ako odredbama o izvršnim direktorima nije određeno što drugo. Na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 242. ovoga Zakona.

(4) Ako iz izrađenih godišnjih ili periodičnih financijskih izvješća ili iz slobodne procjene izvršnih direktora proizlazi da društvo ima gubitak u visini polovine iznosa temeljnog kapitala, o tome moraju bez odgađanja izvijestiti predsjednika upravnog odbora. Isto vrijedi i za slučaj da društvo postane nesposobno za plaćanje ili prezaduženo.

(5) Ima li društvo više izvršnih direktora, oni mogu donijeti poslovnik o svom radu osim ako to statutom nije stavljeno u nadležnost upravnog odbora ili ga taj organ donese. Statutom se mogu za izvršne direktore urediti neka pitanja koja se inače uređuju poslovnikom, što ih tada obvezuje. Izvršni direktori usvajaju poslovnik o radu samo jednoglasno donesenom odlukom.

(6) Ako se statutom ne odredi što drugo, upravni odbor može svojom odlukom u svako doba opozvati imenovanje izvršnih direktora. Time se ne dira u ugovor što su ga izvršni direktori sklopili s društvom.

(7) Ne odredi li se statutom ili poslovnikom o radu što drugo, izvršni direktori su dužni izvješćivati upravni odbor u skladu s odredbama članka 250. i pripremiti izvješća iz članka 250.a i 250.b ovoga Zakona.

(8) Na izvršne direktore na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 244.a, 247. do 249. ovoga Zakona.

(9) Na dužnu pozornost i odgovornost izvršnih direktora na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 252., 273. i 273.a ovoga Zakona.

(10) Propisi o izvršnim direktorima primjenjuju se i na njihove zamjenike.

Zastupanje

Članak 272.m

(1) Društvo zastupaju izvršni direktori na što se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 241. i 242. ovoga Zakona.

(2) Upravni odbor zastupa društvo prema izvršnim direktorima.

Potpisivanje izvršnih direktora

Članak 272.n

Izvršni direktori potpisuju se u ime društva pri čemu moraju navesti tvrtku društva uz dodatak »izvršni direktor«.

Imenovanje izvršnih direktora od strane suda

Članak 272.o

Na imenovanje izvršnih direktora od strane suda na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 245. ovoga Zakona.

Pododjeljak 2. b   PRIMJENA KODEKSA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA

Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja

Članak 272.p

(1) Nadzorni, odnosno upravni odbor društva dionicama kojeg se trguje na uređenom tržištu dužni su osigurati da uprava, odnosno izvršni direktori društva u posebnom odjeljku godišnjeg izvješća o stanju društva navedu najmanje:

a) podatke o kodeksu korporativnog upravljanja koji ga obvezuje i/ili o kodeksu korporativnog upravljanja koje društvo dobrovoljno primjenjuje i/ili o praksi korporativnog upravljanja koju primjenjuje izvan onoga što se traži propisima te podatke o tome gdje su objavljeni odgovarajući kodeksi korporativnog upravljanja odnosno praksa korporativnog upravljanja koju primjenjuje,

b) odstupa li društvo od kodeksa korporativnog upravljanja navedenih pod a) i objašnjenja u kojem to dijelu čini te razloge tog odstupanja,

c) opis osnovnih obilježja provođenja unutarnjeg nadzora u društvu i upravljanja rizicima u odnosu na financijsko izvještavanje,

d) podatke o značajnim neposrednim i posrednim imateljima dionica u društvu, uključujući posredno držanje dionica u piramidalnim strukturama i uzajamnim udjelima, imateljima vrijednosnih papira s posebnim pravima kontrole i opisom tih prava, ograničenjima prava glasa kao što su ograničenja prava glasa na određeni postotak ili broj glasova, vremenska ograničenja za ostvarenje prava glasa ili slučajevi u kojima su u suradnji s društvom financijska prava iz vrijednosnih papira odvojena od držanja tih papira, pravilima o imenovanju i opozivu imenovanja članova uprave odnosno izvršnih direktora odnosno nadzornog, odnosno upravnog odbora i izmjeni statuta, o ovlastima članova uprave, odnosno izvršnih direktora, odnosno, nadzornog, odnosno upravnog odbora posebice o ovlastima da izdaju dionice društva ili stječu vlastite dionice,

e) podatke o sastavu i djelovanju uprave, odnosno izvršnih direktora i nadzornog, odnosno upravnog odbora i njihovih pomoćnih tijela.

Pododjeljak 2.c

Izvješće o primicima

Članak 272.r (NN 40/19, 130/23)

(1) Uprava i nadzorni odbor, odnosno izvršni direktori i upravni odbor društva dionice kojeg su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja sastavljaju jednom godišnje jasno i razumljivo izvješće o svim primicima koje je društvo ili neko drugo društvo u sastavu istoga koncerna isplatilo ili se obvezalo isplatiti svakom trenutačnom i bivšem članu uprave i nadzornog odbora, odnosno izvršnom direktoru i članu upravnog odbora tijekom posljednje poslovne godine. Izvješće o primicima sadrži ime i prezime svake osobe navedene u prvoj rečenici ovoga stavka i najmanje sljedeće podatke, ako ih društvo uopće ima:

1. sve fiksne i varijabilne dijelove primitaka, njihove postotne udjele u ukupnom primitku, objašnjenje kako su usklađeni s važećom politikom primitaka, uključujući način na koji podupiru dugoročnu uspješnost društva te kako su se primjenjivala mjerila za ocjenu te uspješnosti,

2. usporedni prikaz godišnjih izmjena primitaka, prihoda, odnosno dobiti društva i prosječnih primitaka radnika zaposlenih na puno radno vrijeme za posljednjih pet poslovnih godina, uključujući objašnjenje koji je krug radnika bio uključen u taj izračun,

3. broj dionica i opcija na dionice koje im je društvo dalo ili im se obvezalo dati te glavne uvjete za ostvarivanje prava, uključujući cijenu po kojoj se ona ostvaruju i datum kad se ostvaruju te svaku izmjenu tih uvjeta,

4. je li društvo i kako zahtijevalo vraćanje varijabilnih dijelova primitka,

5. je li društvo odstupilo od politike primitaka uprave, objašnjenje zašto je to bilo nužno te od kojih se točno dijelova politike primitaka uprave odstupilo,

6. objašnjenje kako se uvažila odluka glavne skupštine iz odredbe članka 276.a stavka 4. ovoga Zakona ili rasprava prema članku 276.a stavku 5. ovoga Zakona,

7. objašnjenje kako se primjenjuje utvrđeni najviši primitak članova uprave.

(2) Izvješće o primicima za svakog člana uprave, odnosno izvršnog direktora treba sadržavati podatke i o primicima koje:

1. je članu uprave, odnosno izvršnom direktoru isplatila ili mu se obvezala isplatiti u poslovnoj godini treća osoba u vezi s poslovima koje je obavljao kao član uprave, odnosno izvršni direktor,

2. se društvo obvezalo isplatiti članu uprave, odnosno izvršnom direktoru u slučaju prijevremenog prestanka članstva u upravi, odnosno prestanka položaja izvršnog direktora i izmjene te pogodbe u prošloj poslovnoj godini,

3. se društvo obvezalo isplatiti članu uprave, odnosno izvršnom direktoru u slučaju redovitog prestanka članstva u upravi, odnosno prestanka položaja izvršnog direktora, gotovinsku vrijednost te ukupne obveze, iznos koji je društvo izdvojilo za tu namjenu u prošloj poslovnoj godini ili se obvezalo izdvojiti, kao i izmjene te pogodbe u prošloj poslovnoj godini,

4. je bivšem članu uprave, odnosno izvršnom direktoru kojemu je članstvo u upravi, odnosno položaj izvršnog direktora prestao u prošloj poslovnoj godini društvo u vezi s time isplatilo ili se obvezalo isplatiti.

(3) Izvješće o primicima ispituje revizor koji ispituje i godišnja financijska izvješća društva. Revizor je dužan ispitati sadrži li izvješće o primicima podatke iz odredbi stavaka 1. i 2. ovoga članka. On je dužan sastaviti bilješku o ispitivanju izvješća o primicima. Ta bilješka prilaže se izvješću o primicima.

(4) Društvo je dužno na razdoblje od deset godina objaviti i učiniti besplatno dostupnim na svojim internetskim stranicama izvješće o primicima i bilješku iz odredbe stavka 3. treće rečenice ovoga članka nakon što glavna skupština donese odluku u skladu s odredbom članka 276.a stavka 4. prve rečenice ovoga Zakona ili nakon što je to izvješće podastrto za raspravu na glavnoj skupštini u skladu s odredbom članka 276.a stavka 5. ovoga Zakona.

(5) Izvješće o primicima ne smije sadržavati podatke koji se tiču obiteljskih prilika pojedinih članova uprave i nadzornog odbora, odnosno izvršnih direktora i članova upravnog odbora. Osobni podaci o bivšim članovima uprave i nadzornog odbora, odnosno izvršnim direktorima i članovima upravnog odbora ne smiju se iznositi u izvješću o primicima koje se sastavlja po proteku deset godina od isteka poslovne godine u kojoj je tim osobama prestalo spomenuto svojstvo. Po proteku roka iz stavka 4. ovoga članka društvo je dužno iz izvješća o primicima ukloniti osobne podatke koji su dostupni preko internetske stranice.

(6) Izvješće o primicima ne treba sadržavati podatke koji, prema prosudbi razumnoga gospodarstvenika, mogu nanijeti društvu štetu koja nije beznačajna. Ako naknadno otpadnu razlozi zbog kojih su se određeni podaci izostavili iz objavljenih izvješća o primicima u skladu s odredbom iz prve rečenice ovoga stavka, ti će se podaci navesti u izvješću o primicima za prvu sljedeću poslovnu godinu.

Pododjeljak 3.   Iskorištavanje utjecaja u društvu

Odgovornost za štetu

Članak 273.

(1) Tko s nakanom koristeći svoj utjecaj u društvu navede člana uprave, odnosno izvršnog direktora ili člana nadzornog, odnosno upravnog odbora, prokuristu ili punomoćnika da poduzmu nešto na štetu društva ili njegovih dioničara, odgovara društvu za štetu koja mu time bude pričinjena. Ta osoba odgovara za štetu i dioničarima, ako im je ona nastala, neovisno o šteti koja je pričinjena društvu.

(2) Pored osobe iz prethodnoga stavka ovoga članka, za štetu odgovaraju kao solidarni dužnici i članovi uprave, odnosno izvršni direktori i članovi nadzornog, odnosno upravnog odbora ako povrijede svoje dužnosti. U slučaju spora članovi uprave, odnosno izvršni direktori i članovi nadzornog odbora moraju dokazati da su u obavljanju svojih dužnosti postupali uredno i savjesno. Nema obveze članova uprave, odnosno izvršnih direktora i članova nadzornog odbora da nadoknade štetu, ako su djelovali u skladu sa zakonitom odlukom glavne skupštine. Odobrenje radnje od strane nadzornog odbora ne isključuje obvezu da se nadoknadi šteta.

(3) Pored osoba iz stavka 1. i 2. ovoga članka za štetu odgovara kao solidarni dužnik i onaj tko je imao koristi od štetne radnje ako je s nakanom u tome sudjelovao.

(4) Zahtjev za naknadu štete mogu postaviti i vjerovnici društva ako ne mogu svoje tražbine podmiriti od društva. U odnosu na vjerovnike društva ne može se obveza da se nadoknadi šteta otkloniti time da se društvo odrekne zahtjeva ili da o zahtjevu sklopi nagodbu niti time da se radnja temeljila na odluci glavne skupštine. Ako je nad društvom otvoren stečaj, za vrijeme trajanja stečajnog postupka pravo vjerovnika društva ostvaruje stečajni upravitelj.

(5) Zahtjevi iz prethodnih stavaka ovoga članka zastaruju u roku od pet godina.

(6) Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se ako su članovi uprave ili nadzornog, odnosno upravnog odbora, prokurist ili punomoćnik navedeni na štetnu radnju:

1. korištenjem ovlasti za vođenje društva na temelju ugovora kojim se vođenje poslova povjerava vladajućem društvu ili

2. korištenjem ovlasti društva kojemu se dioničko društvo priključilo tako da ono vodi poslove dioničkoga društva.

SUDSKA PRAKSA: Presuda

Pododjeljak 3.a   POSTAVLJANJE ZAHTJEVA ZA NAKNADU ŠTETE

Obveza postavljanja zahtjeva

Članak 273.a (NN 114/22)

(1) Društvo mora postaviti samo zahtjev za naknadu štete protiv osoba iz članka 191., 252. i 273. ovoga Zakona ako tako odluči glavna skupština običnom većinom glasova ili ako to zatraže dioničari čije dionice predstavljaju najmanje deseti dio temeljnog kapitala pod uvjetom da su dioničari društva najmanje tri mjeseca prije zaključenja glavne skupštine na kojoj to zahtijevaju. Zahtjev se može postaviti u roku od šest mjeseci od dana održavanja glavne skupštine.

(2) Za zastupanje društva u tome glavna skupština može imenovati posebne zastupnike društva. Ako glavna skupština odluči, odnosno spomenuta manjina dioničara zatraži postavljanje zahtjeva onako kako je to određeno u stavku 1. ovoga članka, sud iz članka 40. ovoga Zakona može na prijedlog spomenute manjine dioničara ili dioničara koji imaju dionice koje se odnose na temeljni kapital u iznosu od najmanje 1.000.000,00 eura imenovati druge zastupnike društva ako smatra da bi to bilo korisno za ostvarenje zahtjeva društva. Udovolji li sud zahtjevu, troškove tog postupka snosi društvo. Društvo je dužno imenovanim zastupnicima platiti naknadu za njihov rad i nadoknaditi troškove koje imaju u vezi sa zastupanjem. Visinu naknade i iznos troškova koje treba nadoknaditi određuje sud.

(3) Ako društvo ne postavi zahtjev iz stavka 1. ovoga članka u roku koji je tamo naveden, sud iz članka 40. ovoga Zakona će na prijedlog dioničara čije dionice predstavljaju iznos od najmanje dvadesetog dijela temeljnog kapitala društva ili najmanje njegov iznos od 500.000,00 eura imenovati posebne zastupnike, postoje li činjenice koje opravdavaju osnovanu sumnju da je društvu nepoštenim djelovanjem ili grubom povredom zakona ili statuta nanesena šteta. Zastupnici koje imenuje sud dužni su postaviti zahtjev za naknadu štete u ime društva ako svojom stručnom prosudbom ocijene da postoje izgledi za uspjeh u sporu.

(4) Zahtijeva li manjina dioničara iz prethodnih stavaka ovoga članka da se postavi zahtjev prema osobama navedenim u stavku 1. ovoga članka pa društvo ne uspije sa svojim zahtjevom ili uspije samo djelomično, dioničari koji su zahtijevali da se postavi zahtjev dužni su društvu solidarno nadoknaditi time pričinjene troškove u mjeri u kojoj su oni veći od onoga što je dobiveno u sporu. Ako tužba društva bude odbačena ili tužbeni zahtjev odbijen, dioničari koji su zahtijevali postavljanje zahtjeva dužni su društvu nadoknaditi sve troškove spora, troškove suda oko imenovanja zastupnika te troškove i naknadu isplaćenu za rad zastupnika.

SUDSKA PRAKSA: Presuda

Pododjeljak 4.   Glavna skupština

1. Odsjek: Nadležnost glavne skupštine

Ostvarivanje prava dioničara

Članak 274. (NN 40/19, 130/23)

(1) Ako zakonom nije drugačije određeno, dioničari u stvarima društva svoja prava ostvaruju na glavnoj skupštini. Statutom se može predvidjeti ili ovlastiti upravu, odnosno upravni odbor da omogući dioničarima da elektroničkom komunikacijom ostvaruju sva ili samo neka prava u cijelosti ili djelomično i kada osobno ni putem punomoćnika na njoj ne sudjeluju u mjestu gdje se održava. Ostvaruje li se pravo glasa elektroničkom komunikacijom, društvo je dužno osobi koja je dala glas elektronički potvrditi da mu je prispio tako dan glas, u skladu s člankom 7. stavkom 1. i člankom 9. stavkom 5. podstavkom 1. Provedbene uredbe (EU) 2018/1212. Informacije može prenositi treća osoba koju odredi društvo, posrednik ili dioničar. Ako je potvrda dana posredniku, on ju je dužan bez odgađanja proslijediti dioničaru. Na odgovarajući se način primjenjuje članak 297.a stavak 3. ovoga Zakona..

(2) Statutom se može predvidjeti ili ovlastiti upravu, odnosno upravni odbor da omogući dioničarima da smiju svoje glasove dati pisanim putem ili putem elektroničke komunikacije kada ne sudjeluju na glavnoj skupštini. Na odgovarajući se način primjenjuju odredbe stavka 1. treće do pete rečenice ovoga članka.

(3) Članovi uprave, odnosno izvršni direktori i članovi nadzornog, odnosno upravnog odbora moraju sudjelovati u radu glavne skupštine. Statutom se mogu odrediti slučajevi u kojima članovi nadzornog, odnosno upravnog odbora smiju sudjelovati u radu glavne skupštine putem prijenosa zvuka i slike.

(4) Statutom ili poslovnikom o radu glavne skupštine može se dopustiti ili ovlastiti upravu, odnosno upravni odbor da dopusti da se rad glavne skupštine smije prenositi zvukom i slikom.

(5) Upotreba elektroničke komunikacije za potrebe iz stavka 1. i 2. ovoga članka dopuštena je samo ako su ispunjeni ovi uvjeti:

1. da se komuniciranje obavlja u stvarnom vremenu održavanja glavne skupštine,

2. da je osigurano obostrano komuniciranje kojim se omogućuje dioničarima da se u stvarno vrijeme njezina održavanja obraćaju glavnoj skupštini s mjesta koje nije mjesto na kome se održava,

3. da je dioničarima omogućeno glasovanje za vrijeme ili prije održavanja glavne skupštine a da za to nije potrebno njihovo sudjelovanje u radu glave skupštine u mjestu na kome se održava putem punomoćnika,

4. da je osigurana identifikacija dioničara, sigurnost elektroničkog komuniciranja i nepromjenljivost očitovanja volje izjavljene elektroničkim komuniciranjem, osim kad je to zakonom dopušteno.

Nadležnost glavne skupštine

Članak 275. (NN 40/19)

(1) Glavna skupština odlučuje o pitanjima koja su izričito određena zakonom i statutom društva, a osobito o:

1. izboru i opozivu članova nadzornog, odnosno upravnog odbora, osim ako ih se ne imenuje u taj odbor,

2. upotrebi dobiti,

3. politici primitaka i o izvješćima o primicima za članove uprave i članove nadzornog odbora, odnosno izvršne direktore i članove upravnog odbora, društava dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja,

4. davanju razrješnice članovima uprave i nadzornog, odnosno upravnog odbora,

5. imenovanju revizora društva,

6. izmjenama statuta,

7. povećanju i smanjenju temeljnoga kapitala društva,

8. imenovanju revizora za ispitivanje radnji obavljenih u osnivanju društva ili radnji vođenja poslova društva i utvrđivanju naknade za njegov rad,

9. uvrštenju dionica društva na uređeno tržište radi trgovanja i o povlačenju dionica s tog uvrštenja,

10. prestanku društva.

(2) O pitanjima vođenja poslova društva glavna skupština može odlučivati samo onda ako to od nje zatraži uprava, odnosno izvršni direktori društva.

(3) Odluke iz stavka 1. točke 2. i 6. ovoga članka glavna skupština može donijeti tek nakon što joj nadzorni odbor podnese izvješće iz članka 263. stavka 3. ovoga Zakona.

Razrješnica članovima uprave i nadzornog, odnosno upravnog odbora

Članak 276.

(1) Glavna skupština odlučuje o davanju razrješnice članovima uprave i nadzornog, odnosno upravnog odbora. O davanju razrješnice pojedinome članu glasuje se odvojeno, ako tako odluči glavna skupština ili ako to zatraže dioničari čiji udjeli zajedno čine najmanje deseti dio temeljnoga kapitala društva.

(2) Davanjem razrješnice glavna skupština odobrava kako su članovi uprave i nadzornog, odnosno upravnog odbora vodili društvo. To nema značaj odricanja od zahtjeva za naknadom štete s naslova odgovornosti koji se može postaviti prema osobama kojima je dana razrješnica.

(3) Rasprava o davanju razrješnice mora se voditi zajedno s raspravom o upotrebi tekuće dobiti. Uprava, odnosno izvršni direktori moraju podastrijeti glavnoj skupštini godišnja financijska izvješća, izvješće o stanju društva, ako ga je društvo dužno izraditi i izvješće nadzornog, odnosno upravnog odbora.

Glasovanje o politici primitaka i o izvješću o primicima

Članak 276.a (NN 40/19, 130/23)

(1) Glavna skupština društva dionice kojeg su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja najmanje jednom u svake četiri godine odlučuje hoće li odobriti politiku primitaka za članove uprave, odnosno izvršne direktore, koju joj je podastro nadzorni odbor, odnosno upravni odbor, a uvijek kad se ona znatno izmijeni. Odlukom glavne skupštine ne preuzimaju se obveze niti se stječu prava. Ona nije pobojna na temelju odredbi članka 360. ovoga Zakona. Dopuštena je odluka kojom se potvrđuje ranije odobrena politika primitaka

(2) Odluka glavne skupštine i politika primitaka objavljuju se i čine besplatno i javno dostupnim na razdoblje od barem deset godina, odmah nakon održane glavne skupštine, na internetskim stranicama društva, s naznakom datuma do kojeg će one važiti.

(3) Ako glavna skupština nije odobrila politiku primitaka, nadzorni odbor, odnosno upravni odbor podastrijet će najkasnije na prvoj sljedećoj glavnoj skupštini na kojoj se raspravlja o godišnjim financijskim izvješćima svoju preispitanu politiku primitaka te će se o njoj glasovati.

(4) Glavna skupština društva dionice kojeg su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja odlučuje hoće li odobriti izvješća o primicima za prošlu poslovnu godinu koja su utvrđena i revidirana u skladu s odredbama članka 272.r ovoga Zakona. Na odgovarajući način primjenjuje se odredba stavka 1. druge rečenice ovoga članka.

(5) Mikro, mali i srednji poduzetnici, kako su određeni zakonom kojim se uređuje računovodstvo, dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja nisu dužna donositi odluku u skladu sa stavkom 4. ovoga članka ako je izvješće o primicima za proteklu poslovnu godinu bilo podastrto za raspravu na glavnoj skupštini kao zasebna točka dnevnog reda.

2. Odsjek: Sazivanje glavne skupštine

Općenito

Članak 277. (NN 40/19, 34/22)

(1) Glavnu skupštinu mora se sazvati u slučajevima određenim zakonom i statutom kao i uvijek onda kada to zahtijevaju interesi društva. Uprava, odnosno izvršni direktori dužni su sazvati glavnu skupštinu bez odgađanja nakon što dobiju izvješće nadzornog, odnosno upravnog odbora o godišnjim financijskim izvješćima, izvješću o stanju društva i prijedlogu odluke o upotrebi dobiti, a kod društva majke koncerna i o godišnjim financijskim izvješćima koncerna te izvješću o stanju koncerna. Glavna skupština se mora održati u prvih osam mjeseci poslovne godine.

(2) Glavnu skupštinu saziva uprava koja o tome odlučuje običnom većinom glasova. Za donošenje odluke o sazivanju glavne skupštine ovlaštene su osobe koje su sudskom registru upisane kao članovi uprave. To se na odgovarajući način primjenjuje i na izvršne direktore kad sazivaju glavnu skupštinu. Pri tome se ne dira u pravo ostalih osoba koje su po zakonu i statutu ovlaštene sazvati glavnu skupštinu.

(3) Odluka o sazivanju glavne skupštine mora sadržavati tvrtku i sjedište društva, vrijeme i mjesto održavanja glavne skupštine. U odluci o sazivanju glavne skupštine mora se navesti dnevni red. U pozivu se mora navesti sadržaj odluke o sazivanju glavne skupštine i uvjete koji se moraju ispuniti za sudjelovanje u glavnoj skupštini te za korištenje pravom glasa. Od dana objave poziva za glavnu skupštinu u poslovnim prostorijama u sjedištu društva moraju se izložiti za razgledanje dioničarima godišnja financijska izvješća, izvješće o stanju društva, ako ga je društvo dužno izraditi, izvješće nadzornog, odnosno upravnog odbora i prijedlog odluke o upotrebi dobiti, kada su predmet razmatranja i/ili odlučivanja na glavnoj skupštini. Na zahtjev svakog dioničara mora mu se staviti na raspolaganje preslika spomenutih isprava. To vrijedi i u pogledu glavne skupštine društva majke u koncernu za godišnja financijska izvješća koncerna, izvješće o stanju koncerna i izvješće nadzornog, odnosno upravnog odbora.

(4) Trguje li se dionicama društva na uređenom tržištu, uprava, odnosno izvršni direktori, a ako glavnu skupštinu saziva nadzorni, odnosno upravni odbor, tada taj odbor mora u pozivu navesti i:

1. pretpostavke za sudjelovanje na glavnoj skupštini i korištenje pravom glasa kao i prema okolnostima dan do kada se društvu mora podnijeti dokaz iz članka 279. stavka 3. ovoga Zakona,

2. postupak glasovanja putem punomoćnika s upućivanjem na formulare koje treba koristiti za davanje punomoći za glasovanje i na način kako se dokaz o imenovanju punomoćnika može elektroničkim putem dostaviti društvu i postupak glasovanja pisanim putem ili putem elektroničke komunikacije ako se statutom za to predviđa odgovarajući oblik korištenja pravom glasa,

3. prava dioničara iz članka 278. stavka 2., članka 282. stavka 1., članka 283. i članka 287. stavka 1. ovoga Zakona pri čemu se podaci mogu ograničiti samo na rokove za korištenje pravima ako se u pogledu ostaloga upućuje na daljnja objašnjenja koja su dostupna na internetskoj stranici društva,

4. internetsku stranicu društva na kojoj su dostupne obavijesti iz članka 280.a ovoga Zakona.

(5) Ako u statutu nije drugačije određeno, glavna skupština se održava u sjedištu društva. Ako su dionice društva uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja, glavna skupština se, ako statutom nije drugačije određeno, može održati i u sjedištu burze.

(6) Poziv na glavnu skupštinu mora se objaviti na internetskoj stranici na kojoj se nalazi sudski registar i u glasilu društva. Ako su dioničari društvu poimenično poznati, glavnu se skupštinu može sazvati preporučenim pismom pri čemu se dan odašiljanja pisma smatra danom objave poziva. Dovoljno je poslati preporučeno pismo dioničarima koji su upisani u registru dionica.

(7) Uz poziv za glavnu skupštinu objavljuje se i prijedlog odluka koje na njoj treba donijeti.

(8) Društva dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja koja nisu izdala samo dionice koje glase na ime i nisu poziv za glavnu skupštinu poslala neposredno dioničarima u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, moraju poziv najkasnije u vrijeme njegove objave dostaviti medijima za koje se polazi od toga da mogu obavijest prenijeti na cijelo područje Europske unije.

(9) Ako na glavnoj skupštini sudjeluju ili su zastupljeni svi dioničari, ona može donositi valjane odluke i kada se ne postupi po odredbama Zakona o njezinom sazivanju, ako se nijedan dioničar ne usprotivi donošenju odluka.

Sazivanje glavne skupštine na zahtjev manjine

Članak 278.

(1) Glavnu skupštinu mora se sazvati ako to u pisanom obliku zatraže dioničari koji zajedno imaju udjele u visini od dvadesetoga dijela temeljnoga kapitala društva i navedu svrhu i razlog sazivanja te skupštine. Zahtjev treba uputiti upravi. Statutom se može odrediti da to pravo imaju i dioničari koji zajedno imaju udjele koji su manji od onih propisanih u ovome stavku.

(2) Dioničari iz stavka 1. ovoga članka mogu na isti način zahtijevati i da se neki predmet stavi na dnevni red glavne skupštine i da se to objavi. Uz svaki novi predmet na dnevnom redu mora se dati obrazloženje ili prijedlog odluke. Zahtjev za stavljanje nekog predmeta na dnevni red društvo mora primiti najmanje 24 dana prije održavanja skupštine a društva dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja najmanje 30 dana prije održavanja skupštine. U taj se rok ne uračunava dan prispijeća zahtjeva društvu.

(3) Ne udovolji li se njihovu zahtjevu, sud može ovlastiti dioničare koji su postavili zahtjev da sami sazovu glavnu skupštinu, odnosno da objave predmet odlučivanja na toj skupštini. Sud može istovremeno imenovati predsjednika glavne skupštine. U pozivu se mora naznačiti da se glavna skupština saziva po ovlasti suda uz navođenje odluke kojom se ovlast daje.

(4) Troškove sazivanja i održavanja glavne skupštine snosi društvo kao i sudske troškove ako sud udovolji zahtjevu dioničara za sazivanje glavne skupštine.

Rok za sazivanje glavne skupštine

Članak 279. (NN 40/19, 130/23)

(1) Glavnu skupštinu mora se sazvati najmanje trideset dana prije dana njezina održavanja. U taj se rok ne uračunava dan objave poziva.

(2) Statutom se sudjelovanje na glavnoj skupštini ili korištenje pravom glasa može uvjetovati s time da dioničari unaprijed prijave svoje sudjelovanje na glavnoj skupštini. Prijava mora prispjeti društvu na za to u pozivu navedenu adresu najkasnije šest dana prije održavanja glavne skupštine, ako se za to statutom ne predvidi neki kalendarskim danima određen kraći rok. U taj se rok ne uračunava dan prispijeća prijave društvu. Najkraći rok za sazivanje glavne skupštine iz stavka 1. ovoga članka produljuje se za dane određene za prijavu sudjelovanja ili za korištenje pravom glasa na glavnoj skupštini.

(3) Za imatelje dionica koje glase na donositelja statutom se može odrediti kako se mora dokazati pravo sudjelovanja na skupštini ili pravo glasa. U tom slučaju na odgovarajući se način primjenjuje što je u stavku 2. ovoga članka propisano za produljenje roka za sazivanje glavne skupštine. Kod društava dionice kojih su uvrštene na uređenom tržištu radi trgovanja za to je dovoljan dokaz o pohrani dionica u skladu s odredbom članka 297.c stavka 3. ovoga Zakona. Kod društava dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja dokaz sudjelovanja u temeljnom kapitalu u skladu s člankom 297.c stavkom 3. ovoga Zakona se mora odnositi na početak 21. dana prije održavanja skupštine i mora prispjeti društvu na adresu za to navedenu u pozivu najmanje šest dana prije dana održavanja skupštine, ako za to statutom nije predviđen neki kalendarskim danima određen kraći rok. U taj se rok ne uračunava dan prispijeća prijave društvu. U odnosu prema društvu za sudjelovanje na skupštini ili za korištenje pravom glasa vrijedi kao dioničar samo onaj tko je o tome društvu podnio potreban dokaz.

(4) U rokove i datume koji se računaju unatrag od dana održavanja glavne skupštine ne uračunava se dan kada počinje njezino održavanje. Ti se rokovi zbog nedjelje, subote ili praznika ne prebacuju na radni dan koji prethodi ili slijedi nekom takvom danu. Na računanje rokova ne primjenjuju se odredbe Zakona o obveznim odnosima o računanju vremena. U društvima dionice kojih nisu uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja statutom se može predvidjeti i drukčije računanje rokova.

Objava zahtjeva za dopunom dnevnog reda i prijedlozi odluka

Članak 280. (NN 130/23)

(1) Ako su dioničari iz članka 278. stavka 1. ovoga Zakona zatražili dopunu dnevnoga reda, to se mora objaviti zajedno s pozivom na glavnu skupštinu ili na drugi način bez odgode nakon što taj prijedlog prispije društvu. Pritom se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 277. stavka 6. ovoga Zakona. Za društva dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja na odgovarajući se način primjenjuje i odredba članka 277. stavka 8. ovoga Zakona. Objava i dostava medijima radi prijenosa obavijesti moraju se učiniti na isti način kao i u pogledu poziva na glavnu skupštinu.

(2) Ako glavna skupština treba odlučiti o izmjeni statuta, politici primitaka članova uprave, o primicima nadzornog odbora u skladu s člankom 269. stavkom 3. ovoga Zakona, izvješću o primicima ili o sklapanju ugovora koji je valjan samo ako glavna skupština na njega dade suglasnost, mora se objaviti potpuni sadržaj pojedine isprave o kojoj se odlučuje, a pri sklapanju ugovora njegov bitan sadržaj. Ovaj se stavak primjenjuje na izvješće o primicima navedeno u članku 276.a stavku 5. ovoga Zakona.

(3) Za svaku točku o kojoj treba da odlučuje glavna skupština uprava i nadzorni, odnosno upravni odbor moraju, a ako se radi o donošenju odluke prema članku 276.a stavku 1. prvoj rečenici ovoga Zakona, o izboru članova nadzornog, odnosno upravnog odbora i revizora samo nadzorni, odnosno upravni odbor, navesti u objavi dnevnoga reda i prijedloge odluka što ih treba donijeti. To ne vrijedi ako je predmet odlučivanja uvršten u dnevni red na zahtjev manjinskih dioničara. Prijedlog za izbor članova nadzornog, odnosno upravnog odbora i imenovanje revizora mora sadržavati njihova imena i prezimena, zanimanje i prebivalište, a kada je riječ o revizoru pravnoj osobi njenu tvrtku i sjedište. Kada se u nadzornom, odnosno upravnom odboru nalazi i predstavnik radnika, za donošenje odluke tog odbora o stavljanju prijedloga za izbor članova nadzornog, odnosno upravnog odbora potrebna je većina glasova članova koje su u nadzorni, odnosno upravni odbor izabrali ili imenovali dioničari.

(4) Na glavnoj skupštini ne može se odlučivati o točkama dnevnoga reda koje nisu valjano objavljene.

Objave na internetskoj stranici društva

Članak 280.a

(1) Društva dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja dužna su odmah nakon sazivanja glavne skupštine poduzeti sve da na njihovim internetskim stranicama budu dostupni:

1. sadržaj poziva na glavnu skupštinu,

2. objašnjenje ako glavna skupština ne treba donijeti odluku o nekoj točki dnevnog reda,

3. sva dokumentacija koju treba podastrijeti glavnoj skupštini,

4. ukupan broj dionica i prava glasa u vrijeme sazivanja glavne skupštine uključujući odvojene podatke u pogledu svakog roda dionica,

5. prema okolnostima, formulare koji se moraju upotrijebiti u glasovanju putem punomoćnika ili glasovanjem pisanim putem ili elektroničkom komunikacijom, ako ih se neposredno ne dostavlja dioničarima.

(2) Ako formulari iz stavka 1. točke 5. ovoga članka iz tehničkih razloga ne mogu biti dostupni na internetskoj stranici društva, na njoj se mora navesti kako ih se može pribaviti. U tom slučaju društvo je dužno poslati ih poštom na trošak društva svakom dioničaru koji to zatraži.

(3) Svaki zahtjev dioničara iz članka 278. stavka 2. ovoga Zakona koji prispije društvu nakon što je sazvana glavna skupština mora se odmah po prispijeću učiniti dostupnim dioničarima na način iz stavka 1. ovoga članka.

Priopćenja za dioničare i članove nadzornog, odnosno upravnog odbora

Članak 281. (NN 40/19, 130/23)

(1) Uprava, odnosno izvršni direktori društva moraju najmanje 21 dan prije održavanja glavne skupštine priopćiti poziv na skupštinu posrednicima koji pohranjuju dionice društva, udrugama dioničara koje su se na posljednjoj glavnoj skupštini koristile pravom glasa te posrednicima ili udrugama dioničara koji su zatražili da im se poziv priopći. U taj rok ne uračunava se dan kad je dano priopćenje. Ako je izmijenjen dnevni red glavne skupštine u skladu s odredbom članka 278. stavka 2. ovoga Zakona, društva dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja dužna su priopćiti izmijenjeni dnevni red glavne skupštine. U priopćenju se mora navesti mogućnost da dioničari glasuju na glavnoj skupštini putem punomoćnika i putem udruge dioničara. Kod društava dionicama kojeg se trguje na uređenom tržištu u prijedlogu za izbor članova nadzornog, odnosno upravnog odbora moraju se navesti i podaci o njihovu članstvu u nadzornim, odnosno upravnim odborima drugih društava te drugim nadzornim tijelima u zemlji i u inozemstvu.

(2) Isto priopćenje uprava, odnosno izvršni direktori moraju dati dioničarima koji to zatraže. Statutom se može odrediti da se način priopćavanja ograničava na priopćenje dano elektroničkom komunikacijom.

(3) Svaki član nadzornog, odnosno upravnog odbora može zatražiti da mu uprava, odnosno izvršni direktori pošalju priopćenje iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Svakom članu nadzornog, odnosno upravnog odbora i svakom dioničaru moraju se na njegov zahtjev priopćiti odluke glavne skupštine.

(5) Na sadržaj i oblik priopćenja iz prve rečenice stavaka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se zahtjevi Provedbene uredbe (EU) 2018/1212. Na stavke 1. i 2. ovoga članaka na odgovarajući se način primjenjuje članak 297.a stavak 2. prva rečenica ovoga Zakona. U slučaju društva dionice kojega su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja posrednici koji pohranjuju dionice društva dužni su proslijediti i prenijeti informacije iz stavaka 1. i 2. ovoga članka u skladu s člancima 297.a i 297.b ovoga Zakona, osim ako je posredniku poznato da je dioničar dobio takve informacije od druge osobe. To se primjenjuje i na društva čije dionice nisu uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja, s tim da se pritom ne primjenjuju odredbe Provedbene uredbe (EU) 2018/1212.

Prijedlozi dioničara

Članak 282.

(1) Prijedlozi dioničara s navođenjem njihova imena i prezimena, obrazloženja i eventualnog stava uprave, odnosno izvršnih direktora moraju biti dostupni osobama navedenim u članku 281. stavku 1. do 3. ovoga Zakona pod tamo navedenim pretpostavkama, ako dioničar najmanje 14 dana prije dana održavanja glavne skupštine dostavi društvu na adresu za to navedenu u pozivu svoj protuprijedlog prijedlogu odluke koji je dala uprava, odnosno izvršni direktori i/ili nadzorni, odnosno upravni odbor o nekoj određenoj točki dnevnog reda s obrazloženjem. Dan prispijeća prijedloga društvu ne uračunava se u taj rok. U društvima dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja prijedlog mora biti dostupan na internetskoj stranici društva. Tu se na odgovarajući način primjenjuje odredba članka 281. stavka 3. ovoga Zakona. Ako se dioničar ne koristi spomenutim pravom, to nema za posljedicu gubitak prava na stavljanje protuprijedloga na glavnoj skupštini društva.

 (2) Protuprijedlog i obrazloženje ne moraju se učiniti dostupnima:

1. ako bi se objavom počinilo kazneno djelo ili prekršaj,

2. ako bi protuprijedlog doveo do odluke glavne skupštine koja bi bila protivna zakonu ili statutu,

3. ako obrazloženje protuprijedloga u bitnim pitanjima sadržava očito pogrešne podatke ili podatke koji mogu zavesti dioničare,

4. ako je protuprijedlog dioničara, utemeljen na istome činjeničnome stanju, bio već priopćen glavnoj skupštini,

5. ako je isti protuprijedlog dioničara s bitno istim obrazloženjem u posljednjih pet godina najmanje dva puta bio priopćen glavnoj skupštini i za njega su se izjasnili dioničari čije dionice čine manje od dvadesetine temeljnoga kapitala društva,

6. ako je vidljivo da dioničar neće sudjelovati u glavnoj skupštini niti će ga itko na njoj zastupati,

7. ako u posljednje dvije godine na dvije glavne skupštine dioničar nije sam ni preko zastupnika stavio neki protuprijedlog kojega je priopćio.

(3) Obrazloženje ne treba učiniti dostupnim, ako sadržava ukupno više od 5.000 znakova.

(4) Postavi li više dioničara protuprijedloge o istome pitanju, uprava ih može povezati zajedno s obrazloženjima.

Prijedlozi dioničara za izbore i imenovanja

Članak 283.

Na stavljanje prijedloga dioničara o izboru članova nadzornog, odnosno upravnog odbora ili o imenovanju revizora društva na odgovarajući se način primjenjuju odredbe prethodnoga članka ovoga Zakona. Prijedlog ne mora biti obrazložen. Uprava odnosno izvršni direktori ne trebaju prijedlog učiniti dostupnim dioničarima ako on ne sadrži podatke koji se moraju objaviti uz prijedlog za izbor članova nadzornog, odnosno upravnog odbora i imenovanje revizora a kod društava dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja podatke o članstvima osoba predloženih za izbor u nadzornim, odnosno upravnim odborima drugih društava i drugih nadzornih tijela u zemlji i u inozemstvu.

Članak 284. (NN 40/19)

Brisan.

3. Odsjek: Zapisnik i pravo na obaviještenost

Poslovnik, popis sudionika i potvrda o rezultatima glasovanja

Članak 285. (NN 40/19, 130/23)

(1) Glavna skupština može većinom glasova koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnog kapitala zastupljenog na glavnoj skupštini pri odlučivanju donijeti poslovnik o svom radu i u njemu odrediti pravila za pripremu i provođenje glavne skupštine. Na glavnoj skupštini mora se sastaviti popis svih prisutnih i zastupanih dioničara te njihovih zastupnika uz navođenje imena, prezimena i prebivališta kao i kod dionica s nominalnim iznosom tog iznosa za svaku od njih a kod dionica bez spomenutog iznosa broja zastupljenih dionica i uz navođenje njezina roda.

(2) Popis treba napraviti na temelju predočenih isprava o dionicama, potvrda o dionicama, vjerodostojne isprave koju izda zakonom ovlaštena institucija u čijem su računalnom sustavu na računu dioničara zabilježene dionice koje mu pripadaju, odnosno na temelju punomoći za zastupanje dioničara na glavnoj skupštini.

(3) Ako su posredniku ili udruzi dioničara dane punomoći za glasovanje na glavnoj skupštini i njihovi punomoćnici glasuju u ime onoga koga se to tiče, treba posebno navesti kod dionica s nominalnim iznosom taj iznos za svaku od njih a kod dionica bez spomenutog iznosa broj i rodove dionica glede kojih im je dano pravo da glasuju na glavnoj skupštini. Ne moraju se navesti imena dioničara koji su dali punomoć za glasovanje.

(4) Onaj koga dioničar ovlasti da u vlastito ime glasuje na temelju dionica koje mu ne pripadaju, mora radi unošenja u popis posebno navesti kod dionica s nominalnim iznosom taj iznos za svaku od njih a kod dionica bez spomenutog iznosa broj dionica. To vrijedi i za dionice za koje je ovlaštenik dioničar koji je upisan u registru dionica.

(5) Popis treba ostaviti na uvid svim sudionicima glavne skupštine prije prvog glasovanja. Svakome se dioničaru mora u roku od dvije godine od održavanja glavne skupštine omogućiti uvid u popis sudionika na toj skupštini. Potpisuje ga predsjednik glavne skupštine.

(6) Onaj tko se koristio pravom glasa ima pravo zahtijevati u roku od mjesec dana nakon održane glavne skupštine da mu društvo potvrdi je li i kako je dan njegov glas. Društvo je dužno dati dioničaru tu potvrdu u skladu s člankom 7. stavkom 2. i člankom 9. stavkom 5. podstavkom 2. Provedbene uredbe (EU) 2018/1212. Ako je potvrda dana posredniku, on ju je dužan bez odgađanja proslijediti dioničaru. Na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 297.a stavka 2. prve rečenice i stavka 3. ovoga Zakona.

Zapisnik

Članak 286.

(1) Svaka odluka glavne skupštine mora se navesti u zapisniku kojega sastavlja javni bilježnik.

(2) U zapisniku se navode mjesto i vrijeme održavanja glavne skupštine, ime i prezime javnog bilježnika te način i rezultat glasovanja i utvrđenje predsjednika o donesenim odlukama.

U društvima dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja utvrđenje o donesenim odlukama obuhvaća za svaku odluku i:

1. broj dionica na temelju kojih su dani valjani glasovi,

2. udio temeljnog kapitala društva koji otpada na dionice na temelju kojih su dani valjani glasovi,

3. broj glasova danih za pojedinu odluku, glasova danih protiv i prema okolnostima broj glasova koji bi otpao na one koji su se suzdržali od glasovanja.

(3) Zapisniku treba priložiti popis sudionika na glavnoj skupštini i dokaz o sazivanju glavne skupštine. Dokaze o sazivanju glavne skupštine ne treba priložiti, ako su uz navođenje njihova sadržaja navedeni u zapisniku.

(4) Zapisnik potpisuje javni bilježnik. Nije potrebno da se navedu svjedoci.

(5) Uprava odnosno izvršni direktori moraju bez odgađanja po održanoj glavnoj skupštini dostaviti registarskome sudu javno ovjereni primjerak zapisnika s prilozima.

(6) Društva dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja moraju u roku od sedam dana nakon što je održana glavna skupština rezultate glasovanja iz stavka 2. ovoga članka objaviti na svojim internetskim stranicama.

Pravo dioničara da budu obaviješteni

Članak 287.

(1) Uprava, odnosno izvršni direktori moraju na glavnoj skupštini dati svakome dioničaru na njegov zahtjev obavještenja o poslovima društva, ako je to potrebno za prosudbu pitanja koja su na dnevnome redu. Obveza davanja obavještenja odnosi se i na pravne i poslovne odnose društva s povezanim društvima. Ako je društvo kroz poslovnu godinu steklo vlastite dionice, uprava, odnosno izvršni direktori moraju u izvješću o stanju društva, a ako društvo nema obvezu izrade tog izvješća, u bilješkama uz financijska izvješća navesti razloge stjecanja, broj i nominalni iznos stečenih dionica, a ako je društvo izdalo dionice bez nominalnog iznosa njihov broj i iznos temeljnog kapitala koji na njih otpada, stekne li ih pak naplatnim putem i ono što je za to dalo, vlastite dionice koje je otuđilo i takve dionice koje još drži. Uprava, odnosno izvršni direktori društva majke u koncernu dužni su skupštini tog društva kojoj se podnose godišnja financijska izvješća koncerna i izvješće o stanju koncerna dati obavještenja i o stanju društava koncerna.

(2) Uprava, odnosno izvršni direktori mogu uskratiti davanje obavijesti samo:

1. ako bi ono prema razumnoj gospodarskoj prosudbi moglo štetiti društvu ili s njime povezanome društvu,

2. o poreznim davanjima ili o visini pojedinih od njih, ako je to u interesu zaštite povjerljivih podataka ili poslovnog interesa društva, ili s njime povezanog društva,

3. o razlici između vrijednosti s kojom su pojedini predmeti navedeni u poslovnim knjigama društva i njihove više vrijednosti, osim ako glavna skupština utvrdi godišnja financijska izvješća, ako je to u interesu zaštite povjerljivih podataka ili poslovnog interesa društva, ili s njime povezanog društva,

4. o metodama izrade financijskih izvješća društva i procjene vrijednosti imovine, prihoda i rashoda ako je uskrata tih obavijesti potrebna radi urednog rada i primjerenog trajanja glavne skupštine, a navođenje tih metoda u prilogu spomenutih izvješća dovoljno za to da se dobije prava slika imovinskog i financijskog stanja te stanja dobiti društva,

5. ako bi davanjem obavijesti uprava učinila neku kažnjivu radnju,

6. ako je obavijest dostupna na internetskoj stranici društva najmanje sedam dana prije prvog dana održavanja glavne skupštine i za vrijeme njezina održavanja.

(3) Ako je nekome dioničaru zbog njegova svojstva dioničara dana obavijest izvan glavne skupštine, ona se na glavnoj skupštini mora dati svakome dioničaru društva na njegov zahtjev pa i onda kada nije potrebna za prosudbu pitanja koja su na dnevnome redu.

(4) Ako je dioničaru uskraćena obavijest, on može tražiti da se njegovo pitanje i razlog zbog kojega mu je bio uskraćen odgovor navedu u zapisniku o radu glavne skupštine.

(5) U statutu društva ili u poslovniku o radu glavne skupštine može se ovlastiti predsjednika glavne skupštine da vremenski primjereno ograniči ostvarivanje prava dioničara na postavljanje pitanja i za raspravljanje i to podrobnije urediti. Tu ovlast ima predsjednik glavne skupštine i ako to nije propisano statutom, odnosno poslovnikom o radu glavne skupštine kada ograničenje smatra potrebnim za uredan rad i primjereno trajanje glavne skupštine.

Odluka suda o pravu dioničara da budu obaviješteni

Članak 288.

(1) Sud iz članka 40. ovoga Zakona kao isključivo nadležan odlučuje o zahtjevu dioničara o tome mora li uprava, odnosno izvršni direktori dati obavještenja. O naknadi troškova postupka sud odlučuje prema slobodnoj ocjeni.

(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka može postaviti svaki dioničar kome nije dano zatraženo obavještenje, a ako je o točki dnevnoga reda na koju se obavještenje odnosi na glavnoj skupštini donesena odluka, i svaki dioničar koji je prisustvovao skupštini i u zapisnik izjavio svoje protivljenje donesenoj odluci. Zahtjev se mora podići u roku 15 dana od dana kada je održana glavna skupština na kojoj je odbijeno da se dade obavještenje.

(3) Udovolji li sud zahtjevu, obavijest se daje i izvan glavne skupštine.

4. Odsjek: Pravo glasa

Kvorum

Članak 289.

(1) Statutom se može odrediti da je za donošenje odluka potrebna određena zastupljenost dioničara na glavnoj skupštini.

(2) Pri sazivanju glavne skupštine mora se odrediti kada će se održati naredna glavna skupština, ako na onoj koja je sazvana ne bude kvoruma koji je određen statutom. Ako statutom nije drugačije određeno, tako održana glavna skupština može valjano odlučivati bez obzira na broj dioničara koji su na njoj zastupljeni.

Načelo obične većine

Članak 290.

Na glavnoj skupštini odluke se donose većinom danih glasova (obična većina), ako se zakonom ili statutom ne odredi da je za to potrebna neka veća većina ili se zahtijeva i ispunjenje dodatnih pretpostavki.

Pravo glasa

Članak 291.

(1) Pravo glasa ostvaruje se prema nominalnim iznosima dionica, a na temelju dionica bez nominalnog iznosa prema njihovu broju. Statutom se pravo glasa može ograničiti tako da pojedini dioničar ne može imati više od određenoga najvećega broja glasova ili postotka od svih glasova. Statutom se može odrediti da se dionicama koje pripadaju nekome dioničaru smatraju i dionice koje netko drugi drži za njegov račun. Ako je dioničar trgovačko društvo, statutom se može odrediti da se dionicama koje mu pripadaju smatraju i dionice društva koje je o njemu ovisno, društva koje je u odnosu na njega vladajuće, društva koje je s njime povezano u obliku koncerna ili dionice koje netko treći drži za račun tih društava. Ne mogu se postaviti ograničenja koja bi se odnosila samo na pojedine dioničare. Spomenuta ograničenja nisu dopuštena u pogledu dionica društva s kojima se trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira. Ona se ne uzimaju u obzir ni pri donošenju odluka za koje je zakonom ili statutom propisano da se donose nekom većinom koja se određuje po temeljnom kapitalu društva.

(2) Pravo glasa stječe se potpunom uplatom uloga. Statutom se može odrediti da se pravo glasa stječe već kada se za dionicu uplati zakonom ili statutom određeni najniži iznos uloga. Za dionicu za koju se uplati spomenuti najniži iznos uloga, stječe se pravo na jedan glas. Kod većih uloga omjer stečenih prava glasa ravna se prema veličini onoga što je uplaćeno.

(3) Ako se statutom ne odredi da se pravo glasa stječe prije potpune uplate uloga a nijedna dionica još nije u cjelini uplaćena, omjer prava glasa određuje se prema visini uplaćenih uloga. Pri tome uplata najnižeg uloga daje pravo na jedan glas. U slučajevima iz prethodnoga i ovoga stavka dijelovi glasova uzimaju se u obzir samo onda, ako za dioničara koji ima pravo glasa daju pune glasove.

(4) Statut ne može sadržavati odredbe iz stavka 2. i 3. ovoga članka koje bi se odnosile na pojedine dioničare ili na pojedine rodove dionica.

(5) Zalaganjem dionice dioničar ne gubi pravo glasa.

(6) Dioničar može pravo glasa u glavnoj skupštini ostvariti i preko punomoćnika. Opunomoći li dioničar više od jedne osobe, društvo može odbiti prihvatiti jednu ili više tako danih punomoći, osim ako se dionice vode na više računa nematerijaliziranih vrijednosnih papira istog dioničara, a svaka je punomoć dana za zaseban račun nematerijaliziranih vrijednosnih papira, ili ako je više punomoći dano po dionicama koje se vode na skrbničkom računu, a dane punomoći ne odnose se na ostvarenje prava glasa iz više dionica nego što je zavedeno na skrbničkom računu. Za davanje punomoći, njezin opoziv i dokazivanje da je dana u odnosu na društvo potreban je pisani oblik, ako statutom za to nije predviđen usmeni oblik. Kod društava dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja za prijenos dokaza o tome da je dana punomoć moguća je elektronička komunikacija. Punomoć treba predati društvu i ono je zadržava na čuvanju najmanje tri godine.

(7) Način glasovanja određuje se statutom.

Značenje izraza i područje primjene

Članak 291.a (NN 40/19)

(1) U smislu odredbi članaka 291.b do 292. ovoga Zakona

1. institucionalni ulagatelj je:

a) društvo koje ima odobrenje obavljati djelatnosti životnog osiguranja u smislu zakona kojim se uređuje osiguranje,

b) društvo koje ima odobrenje obavljati djelatnosti reosiguranja u smislu djelatnosti koja se sastoji od prihvaćanja rizika koje je ustupilo društvo za osiguranje odnosno društvo za osiguranje iz treće zemlje ili drugo društvo za reosiguranje odnosno društvo za reosiguranje iz treće zemlje, pod uvjetom da te djelatnosti obuhvaćaju obveze životnog osiguranja, a koje nisu isključene na temelju zakona kojim je uređeno osiguranje,

c) mirovinsko društvo, obvezni mirovinski fond te dobrovoljni mirovinski fond i institucija za strukovno mirovinsko osiguranje u smislu propisa kojim se uređuje osnivanje i poslovanje obveznih odnosno dobrovoljnih mirovinskih fondova,

d) mirovinsko osiguravajuće društvo i institucija za strukovno mirovinsko osiguranje u smislu zakona kojim je uređeno osnivanje i poslovanje mirovinskih osiguravajućih društava,

2. upravitelj imovine je:

a) investicijsko društvo čija je redovna djelatnost ili poslovanje pružanje jedne ili više investicijskih usluga trećim stranama i/ili obavljanje jedne ili više investicijskih aktivnosti na profesionalnoj osnovi u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje tržište kapitala koje ulagateljima pruža usluge upravljanja portfeljem,

b) upravitelj alternativnog investicijskog fonda (UAIF) kako je definiran zakonom kojim se uređuju alternativni investicijski fondovi (AIF) koji ne ispunjavaju uvjete za izuzeće od primjene tog zakona,

c) društvo za upravljanje kako je definirano zakonom kojim se uređuje poslovanje društva za upravljanje otvorenim investicijskim fondom s javnom ponudom,

d) društvo za investicije koje ima odobrenje za rad u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje društava za upravljanje investicijskim fondovima s javnom ponudom pod uvjetom da za svoje upravljanje nije odabralo društvo za upravljanje koje ima odobrenje za rad u skladu s tim zakonom,

3. savjetnik pri glasovanju kao osoba koja profesionalno i uz naplatu analizira izvješća i druge informacije društava kojih su dionice uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja provodi istraživanja, pruža usluge savjetovanja ili daje preporuke za glasovanje kako bi informirao ulagatelje u vezi s njihovim odlukama pri glasovanju.

(2) Odredbe članaka 291.b do 292. ovoga Zakona primjenjuju se na:

(a) institucionalne ulagatelje u mjeri u kojoj oni izravno ili preko upravitelja imovinom ulažu u dionice uvrštene na trgovanje na uređenom tržištu,

(b) upravitelje imovinom u mjeri u kojoj oni ulažu u dionice uvrštene na trgovanje na uređenom tržištu za račun ulagatelja,

(c) savjetnike pri glasovanju koji imaju sjedište ili središnju upravu, odnosno poslovni nastan u državi članici Europske unije u mjeri u kojoj oni dioničarima pružaju usluge u vezi s dionicama trgovačkih društava koja imaju sjedište u državi članici Europske unije i čije su dionice uvrštene na trgovanje na uređenom tržištu koje se nalazi ili posluje u državi članici Europske unije.

Politika sudjelovanja, izvješće o sudjelovanju, glasovanje

Članak 291.b (NN 40/19, 130/23)

(1) Institucionalni ulagatelji i upravitelji imovine javno objavljuju politiku sudjelovanja koja opisuje njihovo sudjelovanje u društvima u koja ulažu (politika sudjelovanja) te su u njoj dužni navesti posebice kako:

1. ostvaruju članska prava iz dionica, posebice u okviru svoje strategije ulaganja,

2. nadgledaju bitne događaje društva u koje ulažu,

3. razmjenjuju stajališta s organima društva i drugim dionicima u društvu,

4. surađuju s drugim dioničarima,

5. upravljaju sukobima interesa povezanima sa sudjelovanjem.

(2) Institucionalni ulagatelji i upravitelji imovine izvješćuju jednom godišnje kako provode svoju politiku sudjelovanja. U izvješću objašnjavaju kako općenito glasuju, kako su glasovali o važnijim odlukama i jesu li koristili usluge savjetnika pri glasovanju.

(3) Institucionalni ulagatelji i upravitelji imovine javno objavljuju kako su glasovali na glavnim skupštinama, osim ako njihovi glasovi nisu bili bitni zbog sadržaja odluka o kojima se glasovalo ili zbog njihova zanemarivo niskog sudjelovanja u društvu.

(4) Ako institucionalni ulagatelji i upravitelji imovine ne ispunjavaju u cijelosti ili djelomično jedan ili više zahtjeva koji su propisani u stavcima 1. do 3. ovoga članka, dužni su objasniti zašto nisu ispunili te zahtjeve.

(5) Informacije iz stavaka 1. do 4. ovoga članka moraju biti besplatno dostupne na internetskim stranicama institucionalnog ulagatelja i upravitelja imovine ili drugu besplatnu i javno dostupnu internetsku stranicu barem tri godine i moraju se najmanje jednom godišnje obnoviti. Institucionalni ulagatelji mogu umjesto toga uputiti na internetske stranice upravitelja imovine ako se na njima nalaze informacije iz stavaka 1. do 4. ovoga članka.

Obveze izvješćivanja institucionalnih ulagatelja i upravitelja imovine

Članak 291.c (NN 40/19, 130/23)

(1) Institucionalni ulagatelji dužni su javno objaviti u kojoj su mjeri glavni elementi njihove strategije ulaganja u skladu s profilom i trajanjem njihovih obveza te kako oni pridonose srednjoročnim do dugoročnim kretanjima vrijednosti njihova portfelja.

(2) Ako upravitelj imovine radi za institucionalnog ulagatelja, taj ulagatelj je dužan javno objaviti podatke o dogovoru s upraviteljem imovine koji objašnjava kako upravitelj imovine usklađuje svoju strategiju ulaganja i odluke o ulaganju s profilom i trajanjem obveza institucionalnog ulagatelja. Izvješće sadrži posebice sljedeće podatke:

1. uvažavaju li se pri odlučivanju o ulaganju srednjoročna do dugoročna kretanja društva,

2. o sudjelovanju u društvu, a posebice kako se koriste članska prava iz dionice i pozajmljuju vrijednosni papiri,

3. o metodi, procjeni vrijednosti činidaba po toj metodi i o naknadi upravitelju imovine za poduzimanje tih činidaba,

4. kako institucionalni ulagatelj nadgleda dogovoreni promet portfeljem i projicirane troškove prometa portfeljem,

5. o trajanju dogovora s upraviteljem imovine.

Ako dogovor s upraviteljem imovine ne sadrži te podatke, institucionalni ulagatelj mora objasniti zašto je došlo do toga.

(3) Institucionalni ulagatelj dužan je na svojim internetskim stranicama objaviti i učiniti besplatno dostupnim informacije iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, i to na razdoblje od barem tri godine te ih mora obnoviti najmanje jednom godišnje. Takvu objavu može dati i upravitelj imovine na svojim internetskim stranicama ili na drugim besplatnim i javno dostupnim internetskim stranicama ako se na njima nalaze informacije iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, u kojem slučaju je dovoljno da institucionalni ulagatelj uputi na te stranice.

(4) Upravitelji imovine koji su sklopili dogovor u skladu sa stavkom 2. ovoga članka dužni su jednom godišnje podnijeti institucionalnom ulagatelju izvješće o tome u kojoj su mjeri njihova strategija ulaganja i njezina provedba u skladu s tim dogovorom i kako pridonose srednjoročnim do dugoročnim kretanjima vrijednosti njihova portfelja. Upravitelji imovine mogu umjesto toga objaviti izvješće u skladu sa stavkom 3. drugom rečenicom ovoga članka. Izvješće sadrži posebice podatke o:

1. bitnim srednjoročnim do dugoročnim rizicima,

2. sastavu portfelja, prometu portfeljem i troškovima prometa portfeljem,

3. tome kako se pri donošenju odluke o ulaganju uvažava srednjoročni do dugoročni razvoj društva,

4. korištenju usluga savjetnika pri glasovanju,

5. upravljanju pozajmljivanjem dionica i postupanju u slučaju sukoba interesa u okviru sudjelovanja u društvima, a posebice u ostvarivanju prava iz dionice.

Obveze izvješćivanja savjetnika pri glasovanju

Članak 291.d (NN 40/19)

(1) Savjetnici pri glasovanju dužni su jednom godišnje razjasniti jesu li primjenjivali i primjenjuju li pravila nekog kodeksa ponašanja ili koja pravila kodeksa ponašanja nisu primjenjivali i ne primjenjuju te koje su mjere poduzimali umjesto toga. Ako savjetnici pri glasovanju ne primjenjuju kodeks ponašanja, dužni su javno razjasniti zašto tako postupaju.

(2) Savjetnici pri glasovanju dužni su objaviti jednom godišnje sljedeće informacije:

1. bitne karakteristike metoda i modela koje primjenjuju te glavne izvore informacija kojima se koriste,

2. postupke uvedene radi osiguranja kvalitete, kao i sprečavanja i upravljanja mogućim sukobima interesa,

3. kvalifikacije suradnika koje savjetnik pri glasovanju koristi u svom radu,

4. uzimaju li u obzir i, ako to čine, na koji način, uvjete na nacionalnom tržištu te pravne i regulatorne uvjete i uvjete specifične za poduzetnike,

5. bitne karakteristike politike glasovanja koju primjenjuju za pojedino tržište,

6. komuniciraju li i kako često s društvima koja su predmet njihova istraživanja, savjetovanja ili preporuka za glasovanje i s njihovim dionicima.

(3) Informacije iz stavaka 1. i 2. ovoga članka moraju biti javno i besplatno dostupne na internetskim stranicama savjetnika pri glasovanju najmanje tri godine od dana objave. Savjetnik pri glasovanju mora ih obnoviti najmanje jednom godišnje.

(4) Savjetnici pri glasovanju dužni su bez odgađanja informirati svoje klijente o sukobu interesa, kao i o protumjerama koje su poduzeli.

Ostvarenje prava glasa putem kreditnih institucija i osoba koje djeluju na odgovarajući način

Članak 292. (NN 40/19, 130/23)

(1) Posrednik smije ostvarivati pravo glasa na temelju dionica koje mu ne pripadaju i u pogledu kojih nije kao njihov imatelj upisan u registru dionica samo ako je za to opunomoćen. Punomoć se može dati samo jednom određenom posredniku koji je mora čuvati tako da se može ispitati. Očitovanje volje kojim se daje punomoć mora biti potpuno i smije biti povezano samo s očitovanjima volje koja se odnose na korištenje pravom glasa. Ne dade li dioničar izričite upute o glasovanju, opća punomoć može dati ovlast posredniku da koristi pravo glasa samo onako kako je to navedeno u prijedlozima te institucije kako će glasovati (stavci 2. i 3.) ili prijedlozima uprave, odnosno izvršnih direktora, nadzornog, odnosno upravnog odbora društva, a ako se ti prijedlozi međusobno razlikuju, onako kako je navedeno u prijedlogu nadzornog, odnosno upravnog odbora (stavak 4). Ponudi li posrednik da će glasovati za neki od navedenih prijedloga, mora istodobno ponuditi i da će podloge potrebne za glasovanje do opoziva proslijediti u mjeri u kojoj se pretpostavlja da je to potrebno udruzi dioničara ili nekom drugom tko će zastupati dioničara u korištenju pravom glasa po njegovu izboru. Posrednik je dužan godišnje jasno upozoriti dioničara na mogućnost svakodobnog opoziva punomoći i promjene opunomoćenika. Dioničaru se mora putem formulara olakšati davanje uputa za glasovanje o odlukama iz pojedinih točaka dnevnog reda, davanje i opoziv opće punomoći i davanje naloga te njihovu izmjenu.

(2) Posrednik koji želi na temelju dobivene punomoći koristiti pravo glasa u skladu s vlastitim istaknutim prijedlozima mora dioničaru te prijedloge u pogledu odluka iz pojedinih točaka dnevnog reda pravodobno učiniti dostupnima. Kod tih prijedloga on se mora voditi interesima dioničara i poduzeti sve organizacijske pripreme da na to ne utječu njegovi interesi iz drugih poslovnih područja. Mora imenovati jednog člana poslovodstva da nadzire pridržavanje tih obveza, kao i uredno korištenje pravom glasa i dokumentaciju o tome. Zajedno s prijedlozima koje postavlja posrednik mora uputiti na to da će pravo glasa koristiti u skladu sa svojim istaknutim prijedlozima, ako dioničar pravodobno za to ne dade neku drugu uputu. Ako je član uprave, odnosno izvršni direktor ili suradnik posrednika član nadzornog, odnosno upravnog odbora društva ili član njegove uprave, odnosno izvršni direktor ili suradnik društva i obrnuto, posrednik mora na to uputiti. Isto to vrijedi i ako posrednik ima udio u društvu koji po zakonu mora prijaviti nadležnom nadzornom tijelu ili je s društvom u konzorciju koji je u vrijeme posljednjih pet godina preuzeo posljednju emisiju vrijednosnih papira društva.

(3) Ako dioničar nije dao upute posredniku za korištenje pravom glasa, on ga je dužan koristiti u skladu s onim što je predložio, osim ako prema okolnostima smije zaključiti da bi dioničar, kad bi znao za stanje stvari, odobrio takvo glasovanje. Odstupi li posrednik pri glasovanju od upute koju je dobio od dioničara ili, ako te upute nije bilo, od prijedloga što ga je sam bio objavio, mora o tome izvijestiti dioničara i navesti razloge za taj svoj postupak. Na vlastitoj glavnoj skupštini opunomoćeni posrednik smije koristiti pravo glasa na temelju punomoći samo ako je dioničar dao izričitu uputu za glasovanje o odlukama o svakoj točki dnevnog reda. Isto to vrijedi i za glasovanje na skupštini društva u kome posrednik neposredno ili posredno sudjeluje u temeljnom kapitalu s više od 20%.

(4) Posrednik koji na glavnoj skupštini želi koristiti pravo glasa na temelju punomoći prema prijedlozima organa društva mora dioničarima te prijedloge učiniti dostupnima, ako to već nije učinjeno na neki drugi način.

(5) Ako to dopušta punomoć koju je dao dioničar, posrednik smije u postupanju na temelju nje dati punomoć za zastupanje osobama koje nisu njegovi zaposlenici. Ako se u punomoći drukčije ne određuje, posrednik koristi pravo glasa u ime onoga koga se to tiče. Ako je u društvu dopušteno glasovanje pisanim putem ili elektroničkom komunikacijom, opunomoćeni se posrednik pri glasovanju smije time koristiti. Kao dokaz ovlasti za glasovanje prema društvu kod društava dionice kojih su uvrštene na tržište radi trgovanja dovoljno je podnošenje dokaza iz članka 279. stavka 3. ovoga Zakona. U ostalome moraju se ispuniti zahtjevi koji su u statutu društva propisani za korištenje pravom glasa.

(6) Posrednik smije ostvarivati pravo glasa na temelju dionica koje glase na ime i koje mu ne pripadaju, ali su u registru dionica upisane na njegovo ime samo na temelju ovlasti koju za to dobije. Na davanje te ovlasti na odgovarajući se način primjenjuju odredbe stavaka 1. do 5. ovoga članka.

(7) Na učinak danog glasa ne utječe postupanje protivno odredbama prethodnih stavaka, osim protivno odredbi stavka 1. prve rečenice ovoga članka.

(8) Odredbe stavaka 1. do 7. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na udruge dioničara, savjetnike pri glasovanju i osobe koje se na temelju posla koji obavljaju nude dioničarima da će za njih ostvarivati pravo glasa na glavnoj skupštini društva. To ne vrijedi za one koji žele ostvarivati pravo glasa za dioničara ako su njegovi zakonski zastupnici, bračni ili izvanbračni drugovi ili su s njime u krvnom ili tazbinskom srodstvu do četvrtog stupnja srodstva.

(9) Obveza posrednika, savjetnika za glasovanje i osoba koje na temelju posla koji obavljaju nude dioničarima da će za njih ostvarivati pravo glasa na glavnoj skupštini društva da nadoknadi štetu nastalu zbog povrede odredbi iz stavaka 1. do 6. ovoga članka ne može se unaprijed isključiti ni ograničiti.

Isključenje prava glasa

Članak 293.

(1) Nitko ne može ostvarivati pravo glasa za sebe ni za nekoga drugoga kada se odlučuje o tome da li da mu se dade razrješnica, o njegovu oslobođenju od neke obveze ili o ostvarenju zahtjeva kojega društvo ima prema njemu. Za dionice iz kojih dioničar na taj način ne može ostvarivati pravo glasa, to za njega ne mogu učiniti ni druge osobe.

(2) Ništetan je ugovor kojim se dioničar obvezuje da će glasovati po uputama društva, uprave ili nadzornog, odnosno upravnog odbora društva ili po uputama ovisnoga društva. Ništetan je i ugovor s kojim se dioničar obvezuje da će glasovati za svaki prijedlog uprave ili nadzornog odbora društva.

Glasovanje o prijedlozima dioničara za imenovanja

Članak 294.

Ako dioničar u skladu s odredbom članka 283. ovoga Zakona stavi prijedlog za izbor članova nadzornog, odnosno upravnog odbora i na glavnoj skupštini zatraži da se oni izaberu, o njegovu se prijedlogu mora odlučiti prije odlučivanja o prijedlogu nadzornog, odnosnog upravnog odbora, ako to traže dioničari koji imaju dionice na koje otpada najmanje desetina temeljnoga kapitala zastupljenoga na glavnoj skupštini.

5. Odsjek: Posebne odluke

Posebna skupština i odvojeno glasovanje

Članak 295.

(1) U ovome Zakonu ili u statutu propisane posebne odluke određenih dioničara donose se na posebnoj skupštini samo tih dioničara ili odvojenim glasovanjem na glavnoj skupštini društva, ako zakon ne određuje što drugo. Na sazivanje posebne skupštine samo tih dioničara, na njihovo sudjelovanje na njoj kao i na pravo obavještavanja dioničara primjenjuju se propisi o glavnoj skupštini društva, a na donošenje posebnih odluka na odgovarajući se način primjenjuju propisi o donošenju odluka na glavnoj skupštini društva.

(2) Sazivanje posebne skupštine samo dioničara koji imaju pravo glasovati za posebnu odluku ili objavljivanje dnevnoga reda takve skupštine mogu zahtijevati oni dioničari koji imaju spomenuto pravo glasa čiji udjeli s kojima mogu sudjelovati u donošenju odluka zajedno čine najmanje deseti dio svih udjela na temelju kojih se može glasovati na takvoj skupštini.

6. Odsjek: Povlaštene dionice bez prava glasa

Pravo dioničara koji imaju povlaštene dionice

Članak 296.

(1) Povlaštene dionice daju dioničaru sva prava iz dionica koje imaju i drugi dioničari, ali se može odrediti da one ne daju pravo glasa u glavnoj skupštini društva (povlaštene dionice bez prava glasa).

(2) Ako se povlaštenim dioničarima bez prava glasa u jednoj godini ne isplati ili im se samo djelomično isplati povlašteni iznos na ime dobiti pa im se to ni ne nadoknadi u narednoj godini pored punog iznosa koji treba da prime za tu godinu, oni stječu pravo glasa u glavnoj skupštini društva i imaju ga sve dok im se ne isplate zaostaci. U tom slučaju povlaštene se dionice uzimaju u obzir pri izračunavanju veličine sudjelovanja u temeljnome kapitalu koja se traži po zakonu ili po statutu društva.

Ukidanje ili ograničenje povlaštenosti

Članak 297.

(1) Za odluku kojom se ukida ili ograničava povlaštenost potrebna je suglasnost povlaštenih dioničara.

(2) Za izdavanje povlaštenih dionica te dionica koje su s njima izjednačene potrebna je suglasnost povlaštenih dioničara. Suglasnost nije potrebna ako je pri davanju povlaštenosti ili, isključi li se kasnije pravo glasa, pri tome isključenju bilo izričito predviđeno izdavanje takvih dionica. Povlaštenim dioničarima ne može se oduzeti pravo da stječu dionice koje se tako izdaju.

(3) Povlašteni dioničari daju suglasnost iz stavka 1. ovoga članka odlukom koja se donosi na posebnoj skupštini tih dioničara ili posebnim glasovanjem na glavnoj skupštini društva. Za donošenje odluke potrebna je većina od najmanje tri četvrtine od danih glasova. Statutom se ne može odrediti da je za to potrebna veća većina niti se može zahtijevati ispunjenje dodatnih pretpostavki.

(4) Ukine li se povlaštenost dionica, one postaju dionice s pravom glasa.

Odsjek 6.a: Informiranje dioničara i društva

Prijenos informacija o korporativnim događajima

Članak 297.a (NN 40/19, 130/23)

(1) Ako društvo dionice kojeg su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja izravno ne prenese informacije o korporativnim događajima iz članka 1. točke 3. Provedbene uredbe (EU) 2018/1212 dioničarima, obvezno ih je elektronički proslijediti posrednicima kako bi ih oni prenijeli dioničarima.

(2) Informacije može prenositi treća osoba koju odredi društvo, posrednik ili dioničar. Informacije se elektronički prenose posredniku. Oblik, sadržaj, rokovi za prijenos informacije u skladu sa stavkom 1. ovoga članka određeni su Provedbenom uredbom (EU) 2018/1212. Prijenos informacija može se ograničiti na način kako je to određeno u članku 8. stavku 4. Provedbene uredbe (EU) 2018/1212, a u vezi s tablicom 8. Priloga Provedbene uredbe (EU) 2018/1212.

(3) Svaki pojedini posrednik u lancu dužan je prenijeti informacije iz stavka 1. ovoga članka koje je primio od drugog posrednika ili društva posredniku u lancu koji neposredno slijedi u rokovima iz članka 9. stavka 2. podstavka 2. ili 3. i stavka 7. Provedbene uredbe (EU) 2018/1212, osim ako zna da je neka druga osoba već poslala te informacije tom posredniku. To vrijedi i za informacije društva dionice kojeg su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja sa sjedištem u drugoj državi članici Europske unije. Na odgovarajući se način primjenjuje prva rečenica stavka 2. ovoga članka.

(4) Posrednik je osoba koja pohranjuje vrijednosne papire ili upravlja vrijednosnim papirima ili vodi depozitne račune za dioničare ili druge osobe ako te djelatnosti obavlja u vezi s dionicama društva koje ima sjedište u državi članici Europske unije ili u drugoj državi Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru.

(5) Posrednik u lancu je osoba koja pohranjuje dionice društva za nekog drugog posrednika. Posljednji posrednik je posrednik koji za dioničara pohranjuje dionice društva.

Obveza posrednika prenijeti informacije dioničarima

Članak 297.b (NN 40/19, 130/23)

(1) Posljednji posrednik dužan je prenijeti dioničaru informacije koje je dobio na temelju odredbe članka 297.a stavka 1. ovoga Zakona u skladu s odredbama članka 2. stavaka 1. i 4., članka 9. stavka 2. podstavka 1., stavka 3. i stavka 4. podstavka 3., kao i članka 10. Provedbene uredbe (EU) 2018/1212. Na odgovarajući se način primjenjuje odredba članka 297.a stavka 2. prve i četvrte rečenice ovoga Zakona.

(2) To vrijedi i za informacije društva dionice kojeg su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja, sa sjedištem u drugoj državi članici Europske unije.

Obveza posrednika prenijeti informacije društvu i predaja dokaza o sudjelovanju dionica u temeljnom kapitalu

Članak 297.c (NN 40/19, 130/23)

(1) Posljednji posrednik dužan je prenijeti izravno društvu ili posredniku u lancu informacije koje je dobio od dioničara društva kojeg su dionice uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja o ostvarivanju njegovih prava iz dionica. Posrednici moraju proslijediti izravno društvu ili sljedećem posredniku informacije koje su dobili u skladu s prvom rečenicom ovoga stavka. Na prosljeđivanje dioničarevih uputa o ostvarivanju prava iz dionica društva kojeg su dionice uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja posredniku koji je upisan u registar dionica primjenjuje se na odgovarajući način prva i druga rečenica ovoga stavka.

(2) Dioničar može dati upute za prijenos informacija u skladu sa stavkom 1. ovoga članka. Na odgovarajući se način primjenjuje članak 297.a stavak 2. prva rečenica ovoga Zakona. Oblik, sadržaj i rokovi za prijenos informacija u skladu sa stavkom 1. ovoga članka određeni su člankom 2. stavcima 1. i 3., člankom 8. i člankom 9. stavkom 4. Provedbene uredbe (EU) 2018/1212. Moguć je pravodoban skupni prijenos i prosljeđivanje informacija. Stavci 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se i na informacije društva dionice kojeg su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja sa sjedištem u drugoj državi članici Europske unije.

(3) Posljednji posrednik dužan je bez odgađanja predati dioničaru na njegov zahtjev pisani dokaz o sudjelovanju njegovih dionica u temeljnom kapitalu radi ostvarivanja prava na glavnoj skupštini u skladu s člankom 5. Provedbene uredbe (EU) 2018/1212 ili prenijeti takav dokaz društvu u skladu sa stavkom 1. ovoga članka.

Informacije koje društvo ima pravo zahtijevati od posrednika

Članak 297.d (NN 40/19, 130/23)

(1) Društva dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja smiju zahtijevati od posrednika koji pohranjuje dionice društva informacije o identitetu dioničara i sljedećem posredniku. Oblik i sadržaj tog zahtjeva određeni su Provedbenom uredbom (EU) 2018/1212.

(2) Informacije o identitetu dioničara podaci su određeni odredbom članka 3. stavka 2., a u vezi s tablicom 2. slovom C Priloga Provedbene uredbe (EU) 2018/1212. Za društva koja nisu pravne osobe i nisu registrirana navest će se njihovi članovi te informacije o njima u skladu s prvom rečenicom ovoga stavka. Ako na nekoj dionici ima više ovlaštenika, navest će ih se, kao i informacije o njima u skladu s prvom rečenicom ovoga stavka.

(3) Ako posrednik u lancu nema informacije o identitetu dioničara koje zatraži društvo, dužan je takav zahtjev proslijediti posredniku koji mu neposredno prethodi u lancu u roku koji je određen odredbama članka 9. stavka 6. podstavaka 1., 2. ili 3. treće rečenice i stavka 7. Provedbene uredbe (EU) 2018/1212, sve dok ne stigne do posljednjeg posrednika.

(4) Posljednji posrednik dužan je prenijeti informacije o identitetu dioničara kako bi odgovorio na zahtjev društva dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja. Ako društvo zahtijeva da ga informira neki drugi posrednik u lancu, svaki od posrednika dužan je bez odgađanja prenijeti informacije tom posredniku ili posredniku koji neposredno slijedi u lancu sve dok se ne stigne do posrednika od kojeg je društvo zahtijevalo informacije. Posrednik od kojeg je društvo zahtijevalo informacije dužan je bez odgađanja proslijediti društvu informacije koje je dobio od drugih posrednika u lancu. Oblik, sadržaj i rokovi za odgovor na zahtjev za informiranje određeni su odredbama članaka 2. i 3., članka 9. stavka 6. podstavaka 2. i 3. te stavka 7. Provedbene uredbe (EU) 2018/1212.

(5) Odredbe stavaka 1. do 4. ovoga članka primjenjuju se i na zahtjeve za informiranje društva dionice kojeg su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja sa sjedištem u drugoj državi članici Europske unije.

(6) Na odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje prva rečenica odredbe članka 297.a stavka 2. ovoga Zakona.

Obrada i ispravak dioničarevih osobnih podataka

Članak 297.e (NN 40/19)

(1) Društva i posrednici smiju obrađivati dioničareve osobne podatke za potrebe identificiranja, komuniciranja s dioničarima, društvima i posrednicima, ostvarivanja dioničarevih prava, vođenja registra dionica i suradnje s dioničarima.

(2) Saznaju li društva ili posrednici da neki dioničar nije više dioničar društva, smiju pohranjivati njegove osobne podatke još najdulje 12 mjeseci, uvažavajući pritom druga zakonska pravila. Dopušteno je dulje pohranjivati osobne podatke ako je to potrebno za vođenje zakonom propisanih pravnih postupaka.

(3) Posrednici neće prekršiti svoje zakonske ni ugovorne obveze ako društvu ili posredniku u lancu sukladno članku 297.c ovoga Zakona otkriju informacije o dioničarevu identitetu.

(4) Svatko koga se identificira na temelju nepotpunih ili pogrešnih informacija ima pravo zahtijevati od društva i od posrednika, koji su te informacije prosljeđivali, da ih bez odgađanja isprave.

Troškovi

Članak 297.f (NN 40/19, 130/23)

(1) Društvo podmiruje nužne posrednikove troškove nastale primjenom odredbi članaka 297.a do 297.e te u vezi s člankom 281. stavcima 1. i 5. i člankom 274. stavkom 1. trećom do petom rečenicom, kao i stavkom 2. drugom rečenicom ovoga Zakona ako se temelje na načinu poduzimanja radnji koji odgovara trenutačnom stanju tehničkog razvoja. Od toga su izuzeti sljedeći troškovi:

1. nužni troškovi posljednjeg posrednika koji su nastali prijenosom informacija dioničarima na druge načine osim elektroničkog u skladu s člankom 297.b stavkom 1. prvom rečenicom i

2. u slučaju društva koje je izdalo dionice koje glase na ime, nužni troškovi posrednika za prijenos i prosljeđivanje informacija od posrednika koji je upisan u registar dionica do dioničara u skladu s člankom 281. stavkom 5., a u vezi s člancima 297.a i 297.b ovoga Zakona.

Posrednici objavljuju svoje naknade za troškove za svaku uslugu koja se obavlja primjenom članaka 297.a do 297.e, članka 281. stavka 1. prve rečenice i stavka 5., članka 274. stavka 1. treće do pete rečenice, kao i stavka 2. druge rečenice i članka 285. stavka 6. ovoga Zakona. Posrednici objavljuju svoje naknade zasebno za društvo i za dioničara za kojeg obavljaju uslugu. Nije dopušteno naplaćivati različite naknade za ostvarivanje prava u Republici Hrvatskoj i inozemstvu, osim ako je to iznimno opravdano i ako je razlika posljedica različitih stvarnih troškova nastalih obavljanjem usluge.

(2) Na obveze iz članaka 297.a do 297.e, članka 125. stavka 1. prve rečenice, stavaka 2. i 5. ovoga Zakona, kao i obveze u pogledu potvrda iz članka 274. stavka 1. treće do pete rečenice, kao i stavka 2. druge rečenice i članka 285. stavka 6. ovoga Zakona primjenjuju se i odredbe Provedbene uredbe (EU) 2018/1212.

7. Odsjek: Posebna revizija

Imenovanje posebnih revizora

Članak 298. (NN 114/22)

(1) Radi ispitivanja radnji koje su provedene u osnivanju društva, ispitivanja vođenja poslova društva te mjera poduzetih za povećanje ili smanjenje temeljnoga kapitala društva, glavna skupština može običnom većinom glasova imenovati posebne revizore društva. U glasovanju o imenovanju posebnih revizora ne može u svoje ni u tuđe ime sudjelovati član uprave, odnosno izvršni direktor, te član nadzornog, odnosno upravnog odbora, ako se ispitivanje revizora odnosi na ocjenu rada nekoga člana tih organa ili je u vezi s pokretanjem sudskog spora između društva i nekoga od tih osoba. Član uprave i nadzornog odbora ne može tada ostvarivati pravo glasa ni putem neke druge osobe.

(2) Odbije li glavna skupština imenovati posebne revizore, učinit će to sud na prijedlog dioničara koji zajedno imaju dionice koje čine najmanje dvadeseti dio temeljnoga kapitala društva, ako postoji opravdana sumnja u to da su pri osnivanju društva učinjene nepravilnosti ili da su grubo povrijeđeni zakon, odnosno statut. Podnositelji prijedloga moraju pohraniti u društvu, kod javnog bilježnika ili kod financijske institucije koja se bavi čuvanjem vrijednosnih papira isprave o dionicama, ako ih je društvo izdalo, za vrijeme dok se ne odluči o njihovu prijedlogu i učiniti vjerodostojnim da su najmanje tri mjeseca prije održavanja glavne skupštine bili dioničari društva.

(3) Prijedlog iz stavka 2. ovoga članka mora se podnijeti sudu u roku od 15 dana od dana održavanja glavne skupštine na kojoj je odbijen prijedlog da se imenuju posebni revizori.

(4) Za posebnog revizora može se imenovati samo osoba koja ispunjava uvjete za ovlaštenog revizora i bavi se tim poslom.

(5) Ako glavna skupština imenuje posebnog revizora, sud će na prijedlog dioničara čije se dionice odnose na najmanje deseti dio temeljnog kapitala društva ili najmanje na 1.000.000,00 eura tog kapitala umjesto njega imenovati drugog revizora ako se razlog za to nalazi u osobi revizora kojeg je imenovala glavna skupština, osobito ako imenovani revizor nema potrebna stručna znanja za obavljanje revizije, ako je prezauzet ili postoje sumnje u njegovu pouzdanost. Prijedlog se mora postaviti u roku od četrnaest dana od dana održavanja glavne skupštine na kojoj je donesena odluka o imenovanju revizora. Prije donošenja odluke sud treba saslušati revizora kojeg je imenovala glavna skupština.

Prava posebnih revizora. Izvješće revizora

Članak 299.

(1) Uprava, odnosno izvršni direktori moraju dopustiti posebnim revizorima da pregledaju poslovne knjige i dokumentaciju te sve ono što čini imovinu društva.

(2) Posebni revizori mogu tražiti od članova uprave, odnosno izvršnih direktora i članova nadzornog, odnosno upravnog odbora sva objašnjenja i dokaze koji su potrebni za njihov rad.

(3) Prava iz stavka 1. i 2. ovoga članka posebni revizori imaju i u odnosu na povezana društva.

(4) O svome nalazu posebni revizori moraju podnijeti pisano izvješće. Revizori ga moraju potpisati i bez odgađanja predati upravi društva i sudskom registru kod kojega je društvo upisano. Na zahtjev svakog dioničara uprava mu mora dati primjerak izvješća. Uprava, odnosno izvršni direktori moraju izvješće podnijeti nadzornom, odnosno upravnom odboru i staviti ga na dnevni red naredne glavne skupštine.

Troškovi posebne revizije

Članak 300.

(1) Posebni revizori društva imaju pravo na naknadu izdataka i na primjerenu nagradu za svoj rad.

(2) Imenuje li sud revizore, on određuje i naknadu troškova te primjerenu nagradu koji im pripadaju.

(3) Podnositelj prijedloga za imenovanje posebnih revizora dužan je društvu nadoknaditi plaćene sudske troškove i troškove posebne revizije ako je namjerno ili s grubom nepažnjom iznesenim tvrdnjama ishodio da se obavi posebna revizija, a izvješće revizora je pozitivno. Troškove revizije snosi društvo.

Odjeljak 5.a   UTVRĐENJE GODIŠNJIH FINANCIJSKIH IZVJEŠĆA

Sastavljanje financijskih izvješća

Članak 300.a

 Financijska izvješća sastavlja uprava, odnosno izvršni direktori u skladu s propisima o računovodstvu.

Podnošenje financijskih izvješća nadzornom, odnosno upravnom odboru

Članak 300.b

(1) Uprava, odnosno izvršni direktori dužni su podnijeti nadzornom, odnosno upravnom odboru godišnja financijska izvješća i izvješće o stanju društva, ako ga je društvo dužno izraditi, bez odgađanja od kada ih sastave. To vrijedi i za društvo majku u koncernu u pogledu godišnjih financijskih izvješća koncerna i izvješća o stanju koncerna.

(2) Istodobno s podnošenjem godišnjih financijskih izvješća uprava, odnosno izvršni direktori dužni su nadzornom, odnosno upravnom odboru predočiti i prijedlog odluke o upotrebi dobiti koji želi predložiti glavnoj skupštini za donošenje (podjelu dioničarima, unos u rezerve, zadržanu dobit).

(3) Svaki član nadzornog, odnosno upravnog odbora ima pravo pregledati financijska izvješća, izvješće o stanju društva i izvješće revizora. Treba ih dostaviti svakom članu nadzornog odbora, a ako taj odbor tako odluči i članovima njegovih komisija.

Ispitivanje od strane nadzornog, odnosno upravnog odbora

Članak 300.c

(1) Nadzorni, odnosno upravni odbor mora ispitati godišnja financijska izvješća, izvješće o stanju društva, ako ga je društvo dužno izraditi, i prijedlog odluke o upotrebi dobiti. U koncernu nadzorni, odnosno upravni odbor društva majke dužan je ispitati i financijska izvješća na razini koncerna i izvješće o stanju koncerna. Ako godišnja financijska izvješća ispituje revizor, dužan je sudjelovati u radu sjednice nadzornog, odnosno upravnog odbora i njegove komisije na kojoj se ona ispituju, izvijestiti o svom izvješću i dati objašnjenja koja se od njega traže.

(2) Nadzorni, odnosno upravni odbor mora u pisanom obliku izvijestiti glavnu skupštinu o rezultatima ispitivanja iz stavka 1. ovoga članka. U tom izvješću mora navesti na koji je način i u kojem opsegu u toku poslovne godine ispitao vođenje poslova društva. U društvima dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja u spomenutom se izvješću mora navesti i koje komisije ima nadzorni, odnosno upravni odbor te koliko je sjednica tog odbora održano kao i broj održanih sjednica svake komisije. Nadzorni, odnosno upravni odbor mora zauzeti stav i o izvješću revizora. U izvješću se mora navesti ima li nadzorni, odnosno upravni odbor primjedaba na podnesena mu izvješća i daje li suglasnost na godišnja financijska izvješća koja mu je podnijela uprava, odnosno izvršni direktori. Odredbe rečenica 3. i 4. ovoga stavka na odgovarajući se način primjenjuju i na ispitivanje financijskih izvješća društva majke u koncernu.

(3) Nadzorni, odnosno upravni odbor je dužan svoje izvješće dostaviti upravi, odnosno izvršnim direktorima u roku od mjesec dana nakon što su mu podnesena sva izvješća koja treba ispitati. Ne postupi li tako, uprava, odnosno izvršni direktori dužni su mu dati dodatni rok za dostavljanje spomenutog izvješća koji ne može biti dulji od mjesec dana. Ne dostavi li nadzorni, odnosno upravni odbor svoje izvješće ni u tom roku, smatra se da nije dao suglasnost na izvješća uprave, odnosno izvršnih direktora što vrijedi i kada je riječ o godišnjim financijskim izvješćima društva majke u koncernu.

Utvrđenje godišnjih financijskih izvješća od strane uprave i nadzornog, odnosno upravnog odbora

Članak 300.d

(1) Dade li nadzorni, odnosno upravni odbor suglasnost na godišnja financijska izvješća, time su ih utvrdili uprava i nadzorni, odnosno izvršni direktori i upravni odbor, ako oni ne odluče da se utvrđenje tih izvješća prepusti glavnoj skupštini. Odluke uprave i nadzornog, odnosno izvršnih direktora i upravnog odbora o tome moraju se navesti u izvješću nadzornog, odnosno upravnog odbora glavnoj skupštini i moraju mu se priložiti.

(2) Nakon što uprava i nadzorni, odnosno izvršni direktori i upravni odbor ili glavna skupština utvrde godišnja financijska izvješća društva i konsolidirana financijska izvješća kada su obvezna, uprava, odnosno izvršni direktori društva dužni su ih, zajedno s godišnjim izvješćem o stanju društva, ako ga je društvo dužno izraditi i konsolidiranim godišnjim izvješćem društva te izvješćem revizora bez odgađanja predati u sudski registar radi upisa predaje i objave tog upisa.

Utvrđenje godišnjih financijskih izvješća od strane glavne skupštine

Članak 300.e

(1) Glavna skupština utvrđuje godišnja financijska izvješća kada joj uprava i nadzorni, odnosno izvršni direktori i upravni odbor prepuste da to učini ili kada nadzorni, odnosno upravni odbor ne dade suglasnost na spomenuta izvješća koja joj podnese uprava, odnosno izvršni direktori. Isto vrijedi i kada je riječ o godišnjim financijskim izvješćima društva majke u koncernu.

(2) Pri utvrđivanju godišnjih financijskih izvješća primjenjuju se propisi kojima se uređuje sastavljanje tih izvješća. Glavna skupština smije pri utvrđenju godišnjih financijskih izvješća rasporediti u rezerve društva samo iznose koje u njih treba unijeti po zakonu i statutu.

(3) Izmijeni li glavna skupština godišnje financijsko izvješće koje je ispitao revizor, njena odluka o utvrđenju tog izvješća i odluka o upotrebi dobiti imaju pravni učinak tek nakon što ih ispita revizor i o tome podnese izvješće bez rezerve. Te su odluke ništetne ako revizor ne podnese izvješće bez rezerve u roku od dva tjedna od dana njihova donošenja.

Odjeljak 5.b   PRIJENOS DIONICA MANJINSKIH DIONIČARA

Prijenos dionica uz plaćanje otpremnine

Članak 300.f

(1) Glavna skupština može na zahtjev dioničara koji ima dionice koje se odnose na najmanje 95 % temeljnog kapitala društva (glavnog dioničara) donijeti odluku na temelju koje mu se prenose dionice manjinskih dioničara uz plaćanje tim dioničarima primjerene otpremnine u novcu.

(2) Za utvrđenje ima li glavni dioničar dionice koje se odnose na najmanje 95 % temeljnog kapitala društva primjenjuje se odredba članka 474. stavka 2. i 4. ovoga Zakona.

Otpremnina u novcu

Članak 300.g (NN 34/22, 130/23)

(1) Glavni dioničar određuje iznos otpremnine u novcu koji treba isplatiti manjinskim dioničarima i pritom mora uzeti u obzir prilike društva u vrijeme donošenja odluke glavne skupštine. Uprava, odnosno izvršni direktori društva mu moraju pritom dati na uvid svu potrebnu dokumentaciju i pružiti potrebna obavještenja.

(2) Na iznos otpremnine obračunava se kamata koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope iz zakona kojim se uređuje financijsko poslovanje i predstečajna nagodba za tri postotna poena za vrijeme od upisa odluke glavne skupštine o prijenosu dionica u sudski registar pa do isplate manjinskim dioničarima. Time se ne isključuje odgovornost za eventualnu drugu štetu.

(3) Prije nego što uprava društva sazove glavnu skupštinu glavni dioničar joj je dužan predati izjavu banke kojom ona solidarno jamči da će glavni dioničar manjinskim dioničarima isplatiti otpremninu uvećanu za pripadajuće kamate bez odgađanja po upisu odluke glavne skupštine o prijenosu dionica u sudski registar. Umjesto izjave banke može se predati potvrda središnjeg depozitorija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj da je glavni dioničar uplatio na račun središnjeg depozitorija novac potreban za plaćanje otpremnine uvećan za tromjesečni iznos kamata iz kojeg iznosa će se bez odgađanja po upisu odluke glavne skupštine u sudski registar dioničarima isplatiti otpremnina uvećana za pripadajuće kamate. Iznos novca koji glavni dioničar uplati na račun središnjeg depozitorija vodi se na računu posebne namjene i ne ulazi u likvidacijsku ili stečajnu masu središnjeg depozitorija niti se na tim sredstvima može pokrenuti ovrha radi namirenja tražbine prema središnjem depozitoriju, osim tražbine na isplatu otpremnine i pripadajućih kamata ili tražbine na povrat uplaćenih sredstava glavnom dioničaru.

Priprema glavne skupštine

Članak 300.h

(1) U objavi dnevnog reda glavne skupštine koja odlučuje o prijenosu dionica moraju se navesti:

1. tvrtka i sjedište glavnog dioničara, a ako je to fizička osoba, njeno ime, prezime i prebivalište,

2. iznos otpremnine koju je odredio glavni dioničar.

(2) Glavni dioničar mora glavnoj skupštini podnijeti pisano izvješće i u njemu iznijeti pretpostavke za prijenos dionica te obrazložiti primjerenost otpremnine koju mora isplatiti u novcu. Primjerenost otpremnine moraju ispitati jedan ili više vještaka koje na zahtjev glavnog dioničara imenuje sud iz članka 40. ovoga Zakona. Ovdje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 481.a ovoga Zakona.

(3) Od dana sazivanja glavne skupštine u poslovnim prostorijama u sjedištu društva moraju se radi slobodnog uvida dioničarima izložiti:

1. prijedlog odluke glavne skupštine o prijenosu dionica,

2. godišnja financijska izvješća za tri posljednje godine, a ako je društvo dužno izraditi izvješće o stanju društva, i ta izvješća za isto razdoblje,

3. izvješće glavnog dioničara iz stavka 2. ovoga članka,

4. izvješće vještaka iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Svakome se dioničaru na njegov zahtjev mora besplatno i bez odgađanja dati preslike akata iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Društvo nema obveze iz stavka 3. i 4. ovoga članka ako su isprave iz stavka 3. ovoga članka bile isto to vrijeme dostupne na internetskoj stranici društva.

Provedba glavne skupštine

Članak 300.i

Na glavnoj skupštini moraju se učiniti dostupnim akti iz članka 300.h stavka 3. ovoga Zakona. Glavnom dioničaru se može omogućiti da na početku raspravljanja usmeno obrazloži prijedlog odluke o prijenosu dionica i primjerenost visine otpremnine koju za to treba platiti.

Upis odluke o prijenosu dionica u sudski registar

Članak 300.j

(1) Uprava, odnosno izvršni direktori društva moraju podnijeti prijavu registarskom sudu za upis odluke glavne skupštine o prijenosu dionica u sudski registar. Prijavi se mora priložiti zapisnik s glavne skupštine u kome se navodi odluka o prijenosu dionica i prilozi toj odluci u izvorniku ili u javno ovjerenoj preslici.

(2) Uprava, odnosno izvršni direktori u prijavi daju izjavu da odluka glavne skupštine nije pobijana u roku u kome se to moglo učiniti ili da je podignuta tužba za pobijanje pravomoćno odbijena.

(3) Upisom odluke o prijenosu dionica u sudski registar sve dionice manjinskih dioničara prenose se glavnom dioničaru. Ako su za te dionice izdane isprave, u njih se do prijenosa isprava glavnom dioničaru upisuje zahtjev manjinskih dioničara za isplatom otpremnine.

(4) Stječe li upisom odluke glavne skupštine o prijenosu dionica sve dionice društva jedan dioničar, zajedno s prijavom za upis odluke glavne skupštine o prijenosu dionica podnosi se i prijava za upis podataka iz članka 189.a. ovoga Zakona.

Sudsko ispitivanje primjerenosti otpremnine

Članak 300.k

(1) Odluka o prijenosu dionica ne može se pobijati tužbom zbog toga što iznos otpremnine koji je odredio glavni dioničar nije primjeren. Ako iznos otpremnine nije primjeren, odredit će ga na zahtjev manjinskog dioničara sud iz članka 40. ovoga Zakona. Isto vrijedi i ako glavni dioničar ne ponudi iznos otpremnine u novcu ili to ne učini onako kako bi to trebao učiniti, a tužba kojom se pobija donesena odluka nije podignuta ili se to ne učini u za to propisanom roku, ona bude povučena ili pravomoćno odbijena.

(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka može se postaviti sudu samo u roku od dva mjeseca od dana od kada se po odredbama članka 64. ovoga Zakona smatra da je objavljen upis odluke o prijenosu dionica u sudski registar.

(3) Više postupaka koji se vode sud će spojiti. Odredi li sud da iznos otpremnine koji je odredio glavni dioničar nije primjeren i da ju je glavni dioničar dužan platiti u većem iznosu, ili da je glavni dioničar dužan platiti otpremninu koju odredi ako je glavni dioničar nije ponudio ili to nije učinio onako kako je to trebao učiniti, naložit će glavnom dioničaru da dioničarima koji su sudjelovali u postupku nadoknadi troškove potrebne za vođenje postupka.

(4) Odluka suda o visini otpremnine iz stavka 3. ovoga članka djeluje prema svim manjinskim dioničarima neovisno o tome jesu li sudjelovali u postupku u kojemu je određena.

Odjeljak 6.   IZMJENA STATUTA

Odluka glavne skupštine

Članak 301.

(1) Statut se može izmijeniti odlukom glavne skupštine. Glavna skupština može ovlastiti nadzorni, odnosno upravni odbor da izmijeni statut samo ako se radi o usklađivanju njegova teksta.

(2) Za odluku glavne skupštine o izmjeni statuta potrebno je da se za nju dadu glasovi koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnoga kapitala zastupljenoga na glavnoj skupštini pri odlučivanju o statutu. Statutom se može odrediti da je za to potrebna veća većina a može se zahtijevati i ispunjenje dodatnih pretpostavki.

(3) Ako bi izmjenom statuta došlo do promjene dotadašnjeg odnosa među rodovima dionica na štetu nekoga roda dionica, za donošenje odluke potrebna je suglasnost dioničara onoga roda dionica na čiju se štetu treba izmijeniti statut. Ti dioničari daju suglasnost u obliku posebne odluke iz članka 295. ovoga Zakona.

Suglasnost dioničara

Članak 302.

(1) Odluka kojom se dioničarima stavljaju dodatne obveze može se donijeti samo uz suglasnost svih dioničara na koje se to odnosi.

(2) Isto vrijedi i za odluku kojom je za prijenos dionica i privremenica potrebna suglasnost društva.

Upis izmjene statuta u sudski registar

Članak 303.

(1) Registarskome sudu mora se podnijeti prijava za upis svake izmjene statuta u sudski registar. Prijavi se mora priložiti potpuni tekst statuta, koji je ovjeren od strane javnog bilježnika. Javni bilježnik mora potvrditi da izmijenjene odredbe statuta i odluka o izmjeni te neizmijenjene odredbe statuta koji se nalazi kod registarskoga suda u potpunosti odgovaraju tekstu statuta koji se prilaže prijavi. Ako je za izmjenu statuta potrebno odobrenje državnog organa, prijavi se mora priložiti i to odobrenje.

(2) Ako se izmjena ne odnosi na podatke iz članka 189. ovoga Zakona, pri predlaganju upisa je dovoljno pozivanje na isprave koje se nalaze u sudu. Odnosi li se izmjena na podatke čiji se sadržaj mora objaviti, mora se objaviti i ta promjena.

(3) Izmjena statuta je valjana tek od njezina upisa u sudski registar.

 

Odjeljak 7.   POVEĆANJE TEMELJNOGA KAPITALA

Pododjeljak 1.  Povećanje temeljnoga kapitala ulozima

Pretpostavke

Članak 304.

(1) Odluka o povećanju temeljnoga kapitala društva ulozima donosi se glasovima koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnoga kapitala zastupljenoga na glavnoj skupštini pri donošenju odluke. Statutom se može odrediti da je za to potrebna i drugačija većina s time da ne može biti manja od većine glasova koji predstavljaju dvije trećine temeljnog kapitala zastupljenog na glavnoj skupštini pri donošenju odluke, ali se za izdavanje povlaštenih dionica bez prava glasa može odrediti samo veća većina glasova zastupljenoga kapitala na glavnoj skupštini pri donošenju odluke. Njime se može tražiti i ispunjenje dodatnih pretpostavki. Povećanje temeljnoga kapitala društva ulozima moguće je samo izdavanjem novih dionica. U društvu koje je izdalo dionice bez nominalnog iznosa mora se povećati ukupan broj tih dionica u omjeru povećanja temeljnog kapitala i temeljnog kapitala prije povećanja.

(2) Ako su izdane dionice više rodova, za odluku glavne skupštine o povećanju temeljnoga kapitala društva potrebna je suglasnost dioničara svakoga roda dionica. Dioničari svakoga roda dionica koje daju pravo glasa donose o tome posebnu odluku na način propisan u stavku 1. ovoga članka.

(3) Ako se nove dionice izdaju za veći iznos od dijela temeljnog kapitala koji na njih otpada, u odluci o povećanju temeljnoga kapitala društva mora se odrediti iznos ispod kojega se dionice neće izdati.

(4) Ne može se povećati temeljni kapital društva dok se ne uplate svi dotadašnji ulozi, osim ako on nije uplaćen u samo neznatnome dijelu.

Povećanje kapitala ulozima u stvarima i u pravima

Članak 305.

(1) Ako se ulažu stvari i prava (članak 176. stavak 1. i 2.), u odluci o povećanju temeljnoga kapitala društva moraju se navesti predmet ili pravo koje društvo stječe ulaganjem, osoba od koje ih društvo stječe i nominalni iznos dionica koje se stječu takvim ulaganjem, a ako se izdaju dionice bez nominalnog iznosa, samo njihov broj. Odluka o tome može se donijeti samo ako su ulaganje stvari i prava te navedena utvrđenja bili izričito i uredno objavljeni.

(2) Ne navedu li se utvrđenja iz prethodnoga stavka ovoga članka, prema društvu su bez učinka ugovori o unosu stvari i prava te pravne radnje učinjene da bi se oni ispunili. Upiše li se u sudski registar da je povećan temeljni kapital društva, nepostupanje na način iz stavka 1. ovoga članka ne utječe na valjanost toga povećanja. Dioničar mora uplatiti  iznos za koji su dionice izdane.

(3) Povećanje kapitala ulozima u stvarima i u pravima moraju pregledati jedan ili više revizora. Za to se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 182. stavka 3. i 4. članka 183. i članka 184. ovoga Zakona. Sud će odbiti upis u registar ako je vrijednost uloga u stvarima i u pravima znatno manja od temeljnog kapitala koji se odnosi na dionice koje se za to daju.

Povećanje temeljnog kapitala ulozima u stvarima i pravima bez revizije povećanja temeljnog kapitala

Članak 305.a

(1) Pri povećanju temeljnog kapitala ulaganjem stvari, odnosno prava nije potrebna revizija povećanja temeljnog kapitala ako su za to ispunjene pretpostavke iz članka 185.a ovoga Zakona. Ako se revizija ne provodi, primjenjuju se odredbe ovoga članka Zakona.

(2) Uprava, odnosno izvršni direktori moraju u glasilu društva objaviti datum odluke o povećanju temeljnog kapitala i podatke iz članka 187.a stavaka 1. ovoga Zakona. U sudski se registar ne može upisati da je temeljni kapital povećan prije isteka četiri tjedna od spomenute objave.

(3) Ako su ispunjene pretpostavke iz članka 185.a stavka 2. ovoga Zakona, sud će na zahtjev dioničara koji su u vrijeme donošenja odluke o povećanju temeljnog kapitala zajedno imali dionice na koje se odnosi najmanje pet posto temeljnog kapitala i još ih drže na dan podnošenja zahtjeva imenovati jednoga ili više revizora. Zahtjev treba postaviti do dana upisa u sudski registar da je temeljni kapital povećan. Prije donošenja odluke sud će saslušati članove uprave, odnosno izvršne direktore društva. Ovdje se primjenjuju odredbe članka 40. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.

(4) U daljnjem postupku na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 183. i 184. ovoga Zakona.

Prijava upisa odluke u sudski registar

Članak 306.

(1) Odluka o povećanju temeljnog kapitala mora se podnijeti sudu radi upisa u sudski registar. Tome treba priložiti izvješće revizora iz stavka 3. članka 305.a ovoga Zakona. Ako se u društvo ulaže stvar, odnosno pravo a nema obveze da se provede revizija povećanja temeljnog kapitala i ako je unaprijed objavljen datum odluke o povećanju kapitala (članak 305.a stavak 3.), podnositelji prijave moraju u njoj samo izjaviti da im nije poznato da bi nakon objave odluke o povećanju temeljnog kapitala nastupile okolnosti iz članka 185.a stavka 2. ovoga Zakona.

(2) U prijavi moraju se navesti ulozi u dotadašnji temeljni kapital koji još nisu uplaćeni i zašto se ne može postići da se oni uplate.

(3) Prijavi iz stavka 1. ovoga članka treba priložiti izvješće revizora iz članka 305. stavka 3. ili isprave iz članka 187.a stavka 3. ovoga Zakona i dokaz kada su u glasilu društva objavljeni podaci iz članka 305.a stavka 2. ovoga Zakona.

(4) Sud će odbiti upis odluke u registar ako je vrijednost uloga u stvarima i pravima znatno manja od temeljnog kapitala koji se odnosi na dionice koje se za to daju.

Upis novih dionica

Članak 307.

(1) Nove dionice upisuju se pisanom izjavom (upisnicom) iz koje mora biti vidljivo sudjelovanje upisnika s dionicama navedenim po broju, njihovim nominalnim iznosima, pri izdavanju dionica bez nominalnog iznosa njihovim brojem, a ako se radi o dionicama u više rodova i rodu dionica. Ona mora sadržavati:

1. dan kada je donesena odluka o povećanju kapitala,

2. iznos za koji se dionice izdaju, iznos utvrđenih uplata te opseg dodatnih obveza,

3. utvrđenja učinjena glede povećanja kapitala unosom stvari i prava, a ako se izdaju dionice više rodova, ukupan iznos temeljnog kapitala koji otpada na dionice, svakoga roda,

4. vrijeme kada upis prestaje obvezivati ako se do tada ne upiše u sudski registar da je provedeno povećanje kapitala.

(2) Ništetne su upisnice koje ne sadržavaju te navode ili sadržavaju ograničenja osim onoga iz stavka 1. točke 4. ovoga članka.

(3) Upisnik koji je na temelju upisnice ostvarivao prava kao dioničar ili ispunjavao obveze ne može se pozvati na ništetnost ili na neobveznost upisnice, ako je u sudskom registru upisano da je provedeno povećanje temeljnoga kapitala društva.

(4) Ograničenje koje nije sadržano u upisnici ne djeluje prema društvu.

(5) Stavci 1. do 4. ovoga članka ne primjenjuju se u slučajevima u kojima se primjenjuju propisi posebnog zakona kojim se uređuje izdavanje vrijednosnih papira.

Pravo prvenstva pri upisu novih dionica

Članak 308. (NN 40/19)

(1) Svakome dioničaru koji to zatraži mora se dati pravo da upiše onaj dio novih dionica koji odgovara njegovom udjelu u dotadašnjem temeljnom kapitalu društva. Za ostvarenje prava prvenstva pri upisu mora se odrediti rok od najmanje 14 dana.

(2) Prava na upis novih dionica mogu se nekome dati samo pod uvjetom da su očuvana prava dioničara na upis.

(3) Uprava, odnosno izvršni direktori moraju u glasilu društva objaviti i proslijediti, u skladu s odredbom članka 297.a ovoga Zakona, iznos za koji se dionice izdaju ili osnove za njegovo određivanje i rok iz stavka 1. ovoga članka. Ako su navedene samo osnove za određenje spomenutog iznosa, mora se najkasnije tri dana prije isteka roka za upis dionica u glasilu društva i putem elektronskog informativnog medija objaviti iznos za koji se dionice izdaju.

(4) Pravo prvenstva pri upisu dionica može se odlukom o povećanju temeljnoga kapitala isključiti u cjelini ili djelomično. Takva se odluka donosi uz ispunjenje pretpostavki koje se zakonom ili statutom traže za donošenje odluke o povećanju temeljnoga kapitala, glasovima koji predstavljaju najmanje tri četvrtine glasova temeljnoga kapitala zastupljenoga na glavnoj skupštini pri donošenju te odluke. Statutom se može odrediti da je za to potrebna veća većina a može se zahtijevati i ispunjenje dodatnih pretpostavki.

(5) Odluka kojom se to pravo u potpunosti ili djelomično isključuje može se donijeti samo onda ako je isključenje bilo izričito i uredno objavljeno. Uprava, odnosno izvršni direktori moraju glavnoj skupštini učiniti dostupnim izvješće o razlogu za djelomično ili potpuno isključenje prava prvenstva pri upisu dionica. U izvješću mora se obrazložiti predloženi iznos za koji se namjeravaju izdati dionice.

(6) Isključenjem prava prvenstva pri upisu dionica ne smatra se kada po odluci glavne skupštine nove dionice treba preuzeti kreditna, odnosno financijska institucija uz obvezu da ih ponudi dioničarima. Uprava, odnosno izvršni direktori moraju u glasilu društva objaviti ponudu kreditne, odnosno financijske institucije uz navođenje onoga što se mora platiti za dionice i rok za prihvat ponude. Isto vrijedi ako netko drugi stavi ponudu da će preuzeti dionice i ponuditi ih dioničarima na upis.

Prijava za upis povećanja kapitala u sudski registar

Članak 309. (NN 40/19)

(1) Registarskome sudu mora se podnijeti prijavu za upis provedenoga povećanja temeljnoga kapitala u sudski registar.

(2) Na prijavu na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 179. stavka 3. i 5. te članka 187. stavka 1. i stavka 2. točke 3. i članka 187.a ovoga Zakona.

(3) Prijavi iz stavka 1. ovoga članka treba priložiti:

1. popis upisnika potpisan od strane uprave u kojemu su navedene dionice svakoga upisnika i na temelju toga učinjene uplate, a u slučajevima iz članka 307. stavka 5. ovoga Zakona primjerak obavijesti poslane Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga o broju i postotku upisanih i uplaćenih dionica te osobama koje su uplatile i koje iznose za te dionice i potvrdu banke u kojoj društvo ima račun za tekuće poslovanje o položenim uplaćenim sredstvima na posebnom računu,

2. ako je kapital povećan ulozima u stvarima i u pravima, ugovore koji su temelj za utvrđenja iz članka 305. ovoga Zakona ili za njihovo provođenje te izvješće o reviziji takvoga ulaganja,

3. obračun troškova koji će za društvo nastati izdavanjem novih dionica,

4. ako je za povećanje kapitala potrebno odobrenje državnog organa i to odobrenje.

(4) Prijedlog i upis povećanja temeljnoga kapitala društva može se povezati s prijavom i upisom odluke o povećanju toga kapitala.

(5) Priložene isprave čuvaju se u sudu u izvorniku, u javno ovjerenome prijepisu ili preslici ili u odgovarajućem elektroničkom obliku.

Od kada važi povećanje kapitala

Članak 310.

Temeljni kapital društva je povećan s danom upisa povećanja toga kapitala u sudskom registru.

Objava da je povećan kapital

Članak 311.

U objavi upisa da je povećan temeljni kapital društva mora se pored sadržaja upisa navesti iznos za koji se dionice izdaju a kod povećanja kapitala ulogom stvari i prava za to predviđena utvrđenja i upućivanje na izvješće revizora o takvom ulaganju (članak 305. stavak 3.). Ako se ne provodi revizija povećanja temeljnog kapitala, u objavi se upućuje na isprave iz članka 187.a stavka 3. ovoga Zakona. Objava je moguća i upućivanjem na isprave koje su predane sudu.

Zabrana izdavanja dionica i privremenica

Članak 312.

Prije upisa povećanja kapitala u sudski registar ne mogu se prenositi prava iz novih udjela, izdavati dionice ni privremenice. Ništetne su dionice i privremenice koje bi se izdale prije toga. Za štetu koja bi takvim izdavanjem bila pričinjena njihovim imateljima odgovaraju izdatnici kao solidarni dužnici.

Pododjeljak 2.   Uvjetno povećanje temeljnoga kapitala

Pretpostavke

Članak 313.

(1) Glavna skupština društva može donijeti odluku o povećanju temeljnoga kapitala društva koje će se provesti samo u mjeri potrebnoj da se ostvari pravo na stjecanje dionica iz stavka 2. ovoga članka Zakona (uvjetno povećanje kapitala).

(2) Odluka o uvjetnom povećanju temeljnoga kapitala društva može se donijeti samo radi:

1. ostvarivanja prava vjerovnika društva na zamjenu zamjenjivih obveznica u dionice i prava prvenstva pri upisu novih dionica društva,

2. pripreme za pripajanje više društava,

3. ostvarenja prava na dionice zaposlenika i članova uprave odnosno izvršnih direktora društva ili nekog s njim povezanog društva na temelju odluke glavne skupštine, ostvarenja prava prvenstva zaposlenih u društvu pri upisu novih dionica za ulaganje tražbina u novcu koja im pripadaju prema društvu na temelju prava da sudjeluju u dobiti društva.

4. davanja dionica vladajućeg društva dioničarima odnosno članovima ovisnoga društva prema članku 492. stavcima 2. i 3. ovoga Zakona, ako je sklopljen ugovor o vođenju poslova društva ili ugovor o prijenosu dobiti ili dionica glavnoga društva dioničarima odnosno članovima priključenog društva prema članku 504.a stavku 2. ovoga Zakona.

(3) Nominalni iznos uvjetnoga kapitala ne smije prijeći polovinu, a u slučaju iz stavka 2. točke 3. ovoga članka deseti dio, temeljnoga kapitala društva u vrijeme donošenja odluke o uvjetnom povećanju kapitala društva. Na odgovarajući način primjenjuje se članak 304. stavak 1. rečenica 5. ovoga Zakona.

(4) Ništetna je odluka glavne skupštine koja je suprotna odluci o uvjetnom povećanju kapitala društva.

(5) Odredbe o prvenstvenom pravu upisa novih dionica na odgovarajući se način primjenjuju i na zamjenjive obveznice.

Valjanost odluke o uvjetnom povećanju kapitala

Članak 314.

(1) Za donošenje odluke o uvjetnom povećanju temeljnoga kapitala društva potrebno je da se za nju dadu glasovi koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnoga kapitala zastupljenoga na glavnoj skupštini pri donošenju odluke. Statutom se može odrediti da je za to potrebna veća većina a može se zahtijevati i ispunjenje dodatnih pretpostavki. Ovdje se primjenjuju odredbe članka 304. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) U odluci se moraju utvrditi:

1. svrha uvjetnog povećanja temeljnoga kapitala,

2. osobe koje se mogu koristiti pravom prvenstva pri upisu dionica,

3. iznos za koji se izdaju dionice ili osnove na temelju kojih se taj iznos izračunava s time da je kod uvjetnog povećanja temeljnog kapitala u svrhu navedenu u članku 313. stavku 2. točki 1. ovoga Zakona dovoljno da se u odluci o povećanju temeljnog kapitala ili u s njom povezanoj odluci iz članka 341. ovoga Zakona odredi najniži iznos povećanja temeljnog kapitala ili osnove za utvrđenje iznosa za koji se izdaju dionice ili najniži iznos za koji ih se izdaje.

4. kod odluke iz članka 313. stavka 2. točke 3. ovoga Zakona i raspodjela prava ovlaštenika na zaposlenike i članove uprava, cilj koji se time želi postići, vrijeme za koje se ovlaštenici mogu koristiti tim pravom kao i vrijeme za koje će ih se čekati da bi ga prvi put koristili (najmanje dvije godine).

Uvjetno povećanje kapitala ulaganjem stvari i prava

Članak 315.

(1) Ulažu li se stvari ili prava, u odluci o uvjetnom povećanju temeljnoga kapitala društva moraju se utvrditi predmet uloga, osoba od koje društvo stječe taj predmet i nominalni iznos, kod dionica bez nominalnog iznosa broj, dionica koje se stječu takvim ulaganjem. Ulaganjem stvari i prava ne smatra se davanje obveznica u zamjenu za dionice s prvenstvenim pravom upisa dionica. Odluka se može donijeti samo ako je unošenje stvari i prava bilo izričito i uredno objavljeno.

(2) Ako se u odluci ne utvrdi ono što je propisano u prethodnome stavku ovoga članka, prema društvu su bez učinka ugovori o ulaganju stvari i prava i pravne radnje za njihovo provođenje. Ako su izdane dionice s pravom prvenstva pri upisu dionica, takvo nedjelovanje prema društvu ne utječe na valjanost uvjetnog povećanja kapitala. Dioničar je dužan uplatiti iznos za koji se dionice izdaju.

(3) Odredbe prethodnih stavaka ne primjenjuju se na uvjetno povećanje temeljnoga kapitala društva iz razloga navedenog u članku 313. stavku 2. točki 3. ovoga Zakona.

(4) Kod izdavanja dionica uz ulaganje u društvo stvari i prava reviziju povećanja temeljnog kapitala mora obaviti jedan ili više revizora. U pogledu toga na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 182. stavka 3. i 4., članka 183. i članka 184. ovoga Zakona. Na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 305. i 305.a ovoga Zakona. Umjesto datuma odluke o povećanju temeljnog kapitala uprava, odnosno izvršni direktori društva mogu odluku o izdavanju novih dionica uz ulaganje u društvo stvari i prava i podatke iz članka 187.a stavka 1. i 2. ovoga Zakona objaviti u glasilu društva.

Prijava za upis odluke u sudski registar

Članak 316. (NN 40/19)

(1) Registarskome sudu mora se podnijeti prijava za upis odluke o uvjetnom povećanju temeljnoga kapitala društva u sudski registar. Ovdje se na odgovarajući način primjenjuje odredba članka 306. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Prijavi za upis treba priložiti:

1. ako je kapital povećan ulozima u stvarima i u pravima, ugovore koji su temelj za utvrđenja iz članka 314. ovoga Zakona ili za njihovo provođenje i izvješće o reviziji takvoga ulaganja (članak 315. stavka 4.) ili isprave iz članka 187.a stavka 3. ovoga Zakona,

2. obračun troškova koji će za društvo nastati izdavanjem novih dionica,

3. ako je za povećanje kapitala potrebno odobrenje državnog organa i to odobrenje.

(3) Ako se ne provodi revizija povećanja temeljnog kapitala, za prijavu za upis u sudski registar da je provedeno povećanje temeljnog kapitala na odgovarajući se način primjenjuju i odredbe članka 306. stavka 1. rečenice 3. i stavka 3. ovoga Zakona.

(4) Priložene isprave čuvaju se u sudu u originalu, u ovjerenome prijepisu ili preslici ili u odgovarajućem elektroničkom obliku.

(5) Sud će odbiti upis odluke u registar ako je vrijednost uloga u stvarima i pravima znatno manja od temeljnog kapitala koji se odnosi na dionice koje se za to daju. Ako se povećanje temeljnog kapitala ulaganjem stvari i prava provodi bez revizije povećanja temeljnog kapitala, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 188. stavka 3. ovoga Zakona.

Objava upisa

Članak 317.

U objavi upisa u sudski registar odluke o uvjetnom povećanju temeljnoga kapitala društva moraju se osim sadržaja upisa navesti utvrđenja iz članka 314. stavka 2. te ako se radi o ulaganju stvari i prava utvrđenja propisana u članku 315. ovoga Zakona i upućivanje na izvješće revizora o takvom ulaganju (članak 315. stavak 4.). Za utvrđenja iz odredbi članka 315. ovoga Zakona dovoljno je da se uputi na isprave koje su predane sudu.

Zabranjeno izdavanje dionica

Članak 318.

Dionice se ne mogu izdati prije nego što se odluka o uvjetnom povećanju temeljnoga kapitala društva ne upiše u sudski registar. Prije toga ne nastaje zahtjev ovlaštenika za upis dionica. Ništetne su dionice koje se izdaju prije toga. Za štetu koja nastane takvim izdavanjem dionica njihovim imateljima odgovaraju izdatnici kao solidarni dužnici.

Izjava o ostvarivanju prava upisa

Članak 319.

(1) Pravo upisa ostvaruje se pisanim očitovanjem. Izjava se daje u dva primjerka. U izjavi moraju se navesti broj dionica koje se upisuju, njihov nominalni iznos,  kod dionica bez nominalnog iznosa njihov broj, a ako se izdaju dionice više rodova i rod dionica, utvrđenja navedena u članku 314. stavku 2. ovoga Zakona te utvrđenja propisana u članku 315. ovoga Zakona ako se unose stvari i prava kao i dan kada je donesena odluka o uvjetnom povećanju kapitala.

(2) Izjava o prvenstvenom pravu upisa ima učinak izjave o upisu dionica. Ništetne su izjave čiji sadržaj ne odgovara onome što je propisano u stavku 1. ovoga članka ili koji sadržava ograničenje obveze onoga tko izjavu daje.

(3) Ako se bez obzira na ništetnost izjave o prvenstvu prava upisa izdaju dionice, onaj tko daje očitovanje ne može se pozvati na ništetnost izjave ako je na temelju nje ostvarivao prava kao dioničar i ispunjavao obveze dioničara.

(4) Prema društvu ne djeluju ograničenja koja nisu sadržana u izjavi o prvenstvu prava upisa.

Izdavanje dionica

Članak 320.

(1) Uprava, odnosno izvršni direktori mogu izdati dionice samo radi ispunjenja svrhe s kojom je donesena odluka o uvjetnom povećanju kapitala ali ne prije nego što se uplati puni iznos koji proizlazi iz odluke.

(2) Uprava, odnosno izvršni direktori smiju izdati dionice u zamjenu za zamjenjive obveznice samo ako se razlika između iznosa za koji su izdane te obveznice i većeg iznosa temeljnog kapitala koji se odnosi na dionice koje se za to izdaju pokrije iz ostalih rezervi, ako se one mogu upotrijebiti za tu svrhu, ili dodatnom uplatom onoga tko je ovlašten zamijeniti obveznicu za dionicu. To ne vrijedi ako ukupni iznos za koji su izdane obveznice dosiže ukupni iznos temeljnog kapitala koji se odnosi na dionice koje se za njih izdaju ili je od njega veći.

Od kada važi povećanje kapitala

Članak 321.

Temeljni kapital društva povećan je izdavanjem dionica.

Prijava da su izdane dionice

Članak 322. (NN 40/19)

(1) U roku od mjesec dana po isteku poslovne godine mora se prijaviti registarskome sudu ukupni iznos dionica izdanih u toj godini u zamjenu za zamjenjive obveznice i u ostvarenju prvenstvenog prava upisa dionica.

(2) Prijavi se moraju priložiti kopije izjava o ostvarenju prava prvenstva upisa i popis osoba koje su ostvarile to pravo potpisan od strane uprave, odnosno izvršnih direktora. U popisu se moraju navesti svi dioničari i dionice koje su stekli te ulozi koje su za to dali.

(3) U prijavi mora se izjaviti da su dionice izdane samo radi ostvarenja svrhe navedene u odluci o uvjetnom povećanju kapitala i da nisu izdane prije nego što je za njih uplaćena cijela protuvrijednost.

(4) Priložene isprave čuvaju se u sudu u originalu, u ovjerenome prijepisu ili preslici ili u odgovarajućem elektroničkom obliku.

Pododjeljak 3.   Odobreni temeljni kapital

Pretpostavke

Članak 323.

(1) Statutom se može ovlastiti upravu, odnosno upravni odbor da u roku od najviše pet godina nakon upisa društva u sudski registar izdavanjem novih dionica uz uplate uloga poveća temeljni kapital društva do određenoga nominalnog iznosa (odobreni kapital).

(2) Ovlast za to može se dati i izmjenom statuta za vrijeme od najviše pet godina od upisa izmjene statuta u sudski registar. Za donošenje odluke glavne skupštine o tome potrebno je da se za nju dadu glasovi koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnoga kapitala zastupljenoga na glavnoj skupštini pri donošenju odluke. Statutom se može odrediti da je za to potrebna veća većina a može se zahtijevati i ispunjenje dodatnih pretpostavki. Pri tome se primjenjuje odredba članka 304. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Nominalni iznos odobrenoga kapitala ne može preći polovinu nominalnog iznosa temeljnoga kapitala u vrijeme davanja ovlasti. Uprava može izdati nove dionice samo uz suglasnost nadzornog odbora. Na odgovarajući način primjenjuje se članak 304. stavak 1. rečenica 5. ovoga Zakona.

(4) Statutom se može odrediti da se nove dionice izdaju zaposlenima.

Izdavanje novih dionica

Članak 324.

(1) Ako iz narednih propisa ne proizlazi što drugačije, na izdavanje novih dionica na odgovarajući se način primjenjuju odredbe iz članka 307. do 312. ovoga Zakona o povećanju temeljnoga kapitala ulozima. Na mjesto odluke o povećanju temeljnoga kapitala dolazi ovlast iz statuta za izdavanje novih dionica.

(2) U ovlasti se može predvidjeti da uprava odnosno upravni odbor odlučuje o isključenju prava prvenstva pri upisu dionica. Ako se takva ovlast daje izmjenom statuta, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 308. stavka 4. ovoga Zakona.

(3) Nove se dionice ne mogu izdati sve dok se mogu dobiti neuplaćeni ulozi u dotadašnji temeljni kapital. Ako nisu uplaćeni razmjerno mali ulozi, to ne sprečava izdavanje novih dionica. U prvoj prijavi povećanja temeljnoga kapitala društva mora se navesti koliko je ostalo još neuplaćenih uloga u dotadašnji temeljni kapital i zašto se te uplate ne mogu dobiti.

(4) Odredbe stavka 3. ovoga članka ne primjenjuju se kada se dionice izdaju zaposlenima u društvu.

Uvjeti za izdavanje dionica

Članak 325.

(1) Ako u ovlasti za povećanje temeljnoga kapitala društva o tome nema odredbi, uprava, odnosno upravni odbor odlučuje o sadržaju prava iz dionica i o uvjetima za izdavanje dionica. Za odluku koju donosi uprava potrebna je suglasnost nadzornog odbora. Isto vrijedi i za odluku uprave o isključenju prava prvenstva pri upisu dionica iz stavka 2. prethodnoga članka ovoga Zakona.

(2) Ako u društvu postoje povlaštene dionice bez prava glasa, mogu se izdati povlaštene dionice koje imaju pred njima prednost u isplati dobiti, odnosno u podjeli imovine društva ili su s njima izjednačene samo ako je to predviđeno u ovlasti.

Izdavanje dionica za uloge u stvarima i u pravima

Članak 326.

(1) Dionice se mogu izdati za uloge u stvarima ili u pravima samo ako je to predviđeno u ovlasti.

(2) Ako to u ovlasti nije određeno, uprava, odnosno upravni odbor mora utvrditi i navesti u upisnici predmet uloga u stvarima i u pravima, osobu od koje društvo treba da stekne ono što se tako ulaže i nominalni iznos dionica, a kod dionica bez nominalnog iznosa njihov broj, koje se stječu takvim ulaganjem. Za odluku koju donosi uprava, potrebna je suglasnost nadzornog odbora.

(3) Kod izdavanja dionica uz ulaganje u društvo stvari i prava reviziju povećanja temeljnog kapitala mora obaviti jedan ili više revizora. U pogledu toga na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 182. stavka 3. i 4., članka 183., članka 184., članka 305. i 305.a ovoga Zakona. Umjesto datuma odluke o povećanju temeljnog kapitala uprava, odnosno upravni odbor društva može odluku o izdavanju novih dionica uz ulaganje u društvo stvari i prava i podatke iz članka 187.a stavka 1. i 2. ovoga Zakona objaviti u glasilu društva.

(4) Ako se ne provodi revizija povećanja temeljnog kapitala, za prijavu za upis u sudski registar da je provedeno povećanje temeljnog kapitala na odgovarajući se način primjenjuju i odredbe članka 306. stavka 1. rečenice 3. i stavka 3. ovoga Zakona.

(5) Sud će odbiti upis ako je vrijednost uloga u stvarima i pravima znatno manja od temeljnog kapitala koji se odnosi na dionice koje se za to daju. Ako se ne provodi revizija povećanja temeljnog kapitala (članak 305.a stavak 1.), na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 188. stavka 3. ovoga Zakona.

(6) Ako se u odluci ne utvrdi ono što je propisano u stavku 2. ovoga članka, prema društvu su bez učinka ugovori o ulaganju stvari i prava i pravne radnje učinjene za njihovo provođenje. Isto vrijedi i ako se utvrđenja uprave ne unesu u upisnicu. Ako je povećanje temeljnoga kapitala upisano u sudskom registru, to što ugovori ni pravne radnje nemaju učinka prema društvu ne utječe na valjanost povećanja kapitala. Dioničar je dužan uplatiti ili veći iznos za koji se one izdaju.

(7) Odredbe stavka 2. i 3. ovoga članka ne vrijede za ulaganje novčanih tražbina zaposlenih u društvu koja proizlaze iz njihova prava da sudjeluju u dobiti društva.

Ugovori o ulaganju stvari i prava prije upisa društva u sudski registar

Članak 327.

Ako su prije upisa društva u sudski registar sklopljeni ugovori po kojima se za odobreni temeljni kapital društva trebaju unijeti stvari i prava, statut mora sadržavati utvrđenja koja se traže za izdavanje dionica za uloge u stvarima i u pravima. Pri tome se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 176. stavka 3. i 5., članka 181. do 184., članka 187. stavka 2. točke 2., 6. i 7., članka 187.a i članka 188. stavka 2. ovoga Zakona. Na mjesto osnivača dolazi uprava, odnosno upravni odbor a na mjesto prijave i upisa društva u sudski registar prijava i upis povećanja temeljnoga kapitala društva.

Pododjeljak 4.   Povećanje temeljnoga kapitala iz sredstava društva

Pretpostavke

Članak 328.

(1) Glavna skupština može odlučiti da se temeljni kapital društva poveća pretvorbom rezervi kapitala, rezervi iz dobiti i zadržane dobiti u temeljni kapital društva.

(2) Za odluku o tome i za njezinu prijavu na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 304. stavka 1. i članka 306. stavka 1. ovoga Zakona. Društvo s dionicama bez nominalnog iznosa može povećati temeljni kapital i bez izdavanja novih dionica, ali se u odluci glavne skupštine o povećanju temeljnog kapitala mora navesti na koji je način to učinjeno.

(3) Odluka o povećanju temeljnoga kapitala može se donijeti tek pošto se utvrdi račun dobiti i gubitka za poslovnu godinu koja je prethodila onoj u kojoj se donosi odluka o povećanju kapitala (zadnji godišnji račun).

(4) Odluka se mora temeljiti na godišnjim financijskim izvješćima.

Podobnost rezervi iz dobiti i rezervi kapitala da se pretvore u temeljni kapital

Članak 329.

(1) Rezerve kapitala i rezerve iz dobiti koje treba pretvoriti u temeljni kapital društva moraju se iskazati u financijskim izvješćima. Rezerve kapitala se mogu pretvoriti u temeljni kapital ako zajedno sa zakonskim rezervama prelaze iznos dvadesetoga dijela dotadašnjega temeljnoga kapitala društva. Statutom se može odrediti da je za to potreban i veći dio toga kapitala.

(2) Rezerve kapitala i rezerve ne mogu se pretvoriti u temeljni kapital, ako je u računu dobiti i gubitka na kojemu se temelji odluka iskazan gubitak. Rezerve koje su namijenjene određenoj svrsi smiju se pretvoriti u temeljni kapital samo ako je to u skladu s tom svrhom.

Financijska izvješća kao temelj za odluku

Članak 330.

(1) Odluka se mora temeljiti na financijskim izvješćima prethodne poslovne godine ako su ona pregledana i usvojena te ako su ih u skladu s propisima bez stavljanja primjedbi potvrdili revizori najviše osam mjeseci prije prijave odluke za upis u sudski registar.

(2) Ako glavna skupština društva ne imenuje revizore, smatra se da je imenovan onaj revizor kojega je za reviziju posljednjih financijskih izvješća odredila glavna skupština ili onaj kojega imenuje sud.

Prijava za upis odluke u sudski registar

Članak 331. (NN 40/19)

(1) Odluka o povećanju temeljnoga kapitala mora se upisati u sudski registar. Prijavi za upis te odluke u sudski registar moraju se priložiti financijska izvješća s izvješćem revizora i posljednja godišnja financijska izvješća, ako još nisu utvrđena. Podnositelji prijave moraju izjaviti sudu da od dana koji je uzet za osnovu financijskih izvješća do dana podnošenja prijave po njihovu saznanju nije došlo do smanjenja imovine koje bi bilo smetnja povećanju temeljnoga kapitala društva, ako bi se o tome odlučivalo na dan podnošenja prijave.

(2) Sud može upisati u sudski registar odluku o povećanju temeljnoga kapitala ako su financijska izvješća na temelju kojih je ona donesena sastavljena najviše osam mjeseci prije podnošenja prijave i ako je dana izjava iz prethodnoga stavka ovoga članka.

(3) Sud ne mora ispitivati odgovaraju li financijska izvješća propisima.

(4) Kod upisa odluke u sudski registar treba navesti da se radi o povećanju temeljnoga kapitala iz sredstava društva.

(5) Predane isprave čuvaju se u sudu u izvorniku ili u ovjerenome prijepisu ili preslici, ili u odgovarajućem elektroničkom obliku.

Od kada važi povećanje kapitala

Članak 332.

(1) Temeljni kapital je povećan s danom upisa odluke o povećanju temeljnoga kapitala u sudski registar.

(2) Nove dionice vrijede kao uplaćene u potpunosti.

Ovlaštenici iz povećanja kapitala

Članak 333.

Dioničarima društva pripadaju nove dionice srazmjerno njihovom sudjelovanju u dotadašnjem temeljnom kapitalu društva. Drugačija odluka glavne skupštine je ništetna.

Prava podjele

Članak 334.

(1) Ako povećanje temeljnoga kapitala društva dovede do toga da na jedan udio u dotadašnjem temeljnom kapitalu društva otpadne samo dio jedne nove dionice, to se pravo na podjelu može prenositi i naslijediti.

(2) Prava iz nove dionice uključujući i ono da se izda isprava o dionici mogu se koristiti ako se prava podjele koja zajedno daju cijele dionice sjedine kod jednog dioničara ili ako više ovlaštenika čija prava podjele zajedno daju pravo na cijele dionice odluče o tome da zajedno koriste ta prava.

Poziv dioničarima

Članak 335. (NN 40/19)

(1) Nakon upisa odluke o povećanju temeljnoga kapitala u sudski registar, uprava, odnosno izvršni direktori dužni su bez odgađanja pozvati dioničare da preuzmu nove dionice. Poziv se mora objaviti u glasilu društva (od 01.01.2021.: i proslijediti u skladu s odredbama članka 297.a ovoga Zakona). U pozivu se moraju navesti:

1. za koji se iznos povećava temeljni kapital,

2. u kojem omjeru nove dionice otpadaju na stare.

U pozivu se nadalje mora navesti da je društvo ovlašteno po proteku godine dana od objave poziva nakon trokratnog upozorenja nepreuzete dionice prodati za račun ovlaštenika.

(2) Po proteku godine dana od objave poziva društvo mora upozoriti da će prodati nepreuzete dionice. Upozorenje se mora objaviti u glasilu društva tri puta u razmaku od najmanje mjesec dana. Zadnja objava mora se učiniti najkasnije osamnaest mjeseci od objave poziva.

(3) Po proteku godine dana od objave zadnjeg upozorenja društvo mora prodati nepreuzete dionice za račun ovaštenika po službenoj cijeni na uređenom tržištu uz posredovanje brokera, a ako nema te cijene, javnim nadmetanjem. Pri tome se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 346. stavka 4. ovoga Zakona.

(4) Odredbe stavka 1. do 3. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na društva koja nisu izdala isprave o dionicama. Društva moraju pozvati dioničare da preuzmu nove dionice.

Vlastite dionice. Djelomično uplaćene dionice

Članak 336.

(1) Vlastite dionice sudjeluju u povećanju temeljnoga kapitala društva.

(2) Dionice koje su djelomično uplaćene sudjeluju u povećanju temeljnoga kapitala društva prema njihovom udjelu u temeljnom kapitalu društva pa se povećanje kapitala kod dionica s nominalnim iznosom provodi samo povećanjem nominalnih iznosa tih dionica. Ako pored dionica s nominalnim iznosom koje su djelomično uplaćene postoje i dionice koje su uplaćene u cjelini, kod potpuno uplaćenih dionica s nominalnim iznosom se povećanje temeljnoga kapitala društva provodi povećanjem nominalnog iznosa dionica i izdavanjem novih dionica. U odluci o povećanju kapitala mora se navesti način kako će se to provesti. Ako se kapital povećava povećanjem nominalnog iznosa dionica, povećanje treba odmjeriti tako da na nijednu dionicu ne otpadnu iznosi koji se ne mogu pokriti povećanjem nominalnog iznosa dionica.

Čuvanje prava dioničara i trećih

Članak 337.

(1) Povećanjem temeljnoga kapitala ne mijenjaju se odnosi između prava iz dionica.

(2) Ako se pojedina prava iz dionica koje su djelomično uplaćene, napose pravo da sudjeluju u dobiti ili pravo glasa, određuju prema onome što je uplaćeno, dioničarima, do potpune uplate dionica, pripadaju prava određena samo po visini onoga što su uplatili uvećana za postotak nominalnog povećanja temeljnoga kapitala. S daljnjim uplatama odgovarajuće se povećavaju i prava.

(3) Povećanje temeljnoga kapitala ne utječe na gospodarski sadržaj ugovornih odnosa društva i trećih koji ovisi o isplati dobiti društva, nominalnom iznosu ili vrijednosti dionica, vrijednosti temeljnoga kapitala ili inače o odnosima kapitala i dobiti prije učinjenoga povećanja. Isto vrijedi i za dodatne obveze dioničara.

Početak sudjelovanja u dobiti

Članak 338.

(1) Ako nije drugačije odlučeno, nove dionice sudjeluju u dobiti za cijelu poslovnu godinu u kojoj je donesena odluka o povećanju temeljnoga kapitala.

(2) Odlukom o povećanju temeljnoga kapitala može se odrediti da nove dionice sudjeluju u dobiti društva već i u poslovnoj godini koja istekne prije donošenja te odluke. U tom se slučaju odluka o povećanju temeljnoga kapitala mora donijeti prije nego što se donese odluka o upotrebi dobiti za poslovnu godinu koja je prethodila onoj u kojoj se donosi odluka o povećanju kapitala. Odluka o upotrebi dobiti iz prethodne godine postaje valjanom tek kada se poveća temeljni kapital. Navedene odluke su ništetne, ako se odluka o povećanju temeljnoga kapitala ne upiše u sudski registar u roku od tri mjeseca od kada je donesena. Taj rok ne teče za vrijeme dok traje spor povodom tužbe kojom se pobija odluka ili kojom se ona oglašava ništetnom ili za vrijeme dok se ne dobije odobrenje državnog organa za povećanje temeljnoga kapitala društva ako se ono propisima traži.

Uvjetni kapital

Članak 339.

Uvjetni kapital povećava se u istome omjeru kao i temeljni kapital. Ako je odluka o uvjetnom kapitalu donesena radi toga da se dade pravo vjerovnicima društva iz zamjenjivih obveznica da ih zamijene za dionice, razlika između iznosa za koji su izdane obveznice i višeg ukupnog iznosa za koji su izdane dionice koje im se daju u zamjenu za obveznice mora se pokriti iz ostalih rezervi, ako nije dogovoreno da ovlaštenici taj iznos sami doplate.

Zabrana izdavanja dionica i privremenica

Članak 340.

Prije nego što se odluka o povećanju temeljnoga kapitala ne upiše u sudski registar društvo ne smije izdavati dionice ni privremenice.

Pododjeljak 5.   Zamjenjive obveznice i obveznice s promjenjivom kamatom

Članak 341.

(1) Obveznice na temelju kojih se vjerovnicima daje pravo da ih zamijene za dionice ili koje im daju pravo prvenstva pri upisu dionica (zamjenjive obveznice) i obveznice po kojima se prava vjerovnika stavljaju u vezu sa sudjelovanjem dioničara u dobiti (obveznice s promjenjivom kamatom) mogu se izdavati samo na temelju odluke glavne skupštine. Za odluku je potrebno da se dadu glasovi koji predstavljaju tri četvrtine temeljnoga kapitala zastupljenoga na glavnoj skupštini pri donošenju odluke. Statutom se može odrediti da je za to potrebna drugačija većina a može se zahtijevati i ispunjenje dodatnih pretpostavki. Ovdje se na odgovarajući način primjenjuje odredba članka 304. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Upravi, odnosno upravnom odboru se može dati ovlaštenje za izdavanje zamjenjivih obveznica najviše za vrijeme od pet godina. Uprava, odnosno izvršni direktori i predsjednik nadzornog, odnosno upravnog odbora moraju odluku o izdavanju zamjenjivih obveznica i izjavu o njihovom izdavanju pohraniti u sudskom registru. U glasilu društva mora se objaviti obavijest o odluci i izjava o izdavanju obveznica.

(3) Odredba stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje i na davanje posebnih prava sudjelovanja u dobiti društva.

(4) Dioničari imaju prvenstveno pravo stjecanja zamjenjivih obveznica, obveznica s promjenjivom kamatom i posebnih prava sudjelovanja u dobiti društva. Na odgovarajući način ovdje se primjenjuju odredbe članka 308. ovoga Zakona.

Odjeljak 8.   SMANJENJE TEMELJNOGA KAPITALA

Pododjeljak 1.   Redovno smanjenje temeljnoga kapitala

Pretpostavke

Članak 342.

(1) Za donošenje odluke o smanjenju temeljnoga kapitala društva potrebno je da se za nju dadu glasovi koji predstavljaju najmanje tri četvrtine glasova temeljnoga kapitala društva zastupljenoga na glavnoj skupštini društva pri donošenju odluke. Statutom se može odrediti da je za to potrebna veća većina a može se zahtijevati i ispunjenje dodatnih pretpostavki.

(2) Ako je društvo izdalo dionice više rodova, odluka glavne skupštine o smanjenju temeljnoga kapitala valjana je samo onda ako se s njom suglase dioničari svakoga roda dionica koje daju pravo glasa. O davanju suglasnosti dioničari svakoga roda dionica donose posebnu odluku. Za donošenje odluke primjenjuju se odredbe stavka 1. ovoga članka.

(3) U odluci se mora odrediti svrha smanjenja temeljnoga kapitala, naime, hoće li se dijelovi toga kapitala vratiti dioničarima.

(4) U društvu koje je izdalo dionice s nominalnim iznosom temeljni se kapital smanjuje smanjenjem nominalnog iznosa dionica. Ako bi iznos smanjenja temeljnog kapitala koji otpada na svaku dionicu doveo do toga da bi nominalni iznos dionice bio niži od dopuštenog najnižeg takvog iznosa pa ga se više ne bi moglo smanjiti, smanjenje se provodi spajanjem dionica. U odluci o smanjenju temeljnog kapitala mora se odrediti način njegova smanjenja.

 (5) U odluci se mora navesti način smanjenja temeljnoga kapitala.

Prijava za upis odluke u sudski registar

Članak 343.

(1) Odluku o smanjenju temeljnoga kapitala mora se podnijeti sudu radi upisa u sudski registar.

(2) Prijavi iz stavka 1. ovoga članka prilažu se:

1. prijepis ili preslika zapisnika s glavne skupštine na kojoj je donesena odluka o smanjenju temeljnoga kapitala ovjereni od strane javnog bilježnika,

2. primjerak izmijenjenoga statuta ovjeren od strane javnog bilježnika.

Od kada važi smanjenje kapitala

Članak 344.

Temeljni kapital društva smanjen je s danom upisa odluke o smanjenju temeljnoga kapitala u sudski registar.

Zaštita vjerovnika

Članak 345.

(1) Vjerovnicima čije su tražbine nastala prije objave upisa odluke o smanjenju temeljnoga kapitala društva u sudski registar i koji ne mogu tražiti da se ona podmire mora se dati osiguranje, ako se oni u tu svrhu jave u roku od šest mjeseci od objave te odluke. Vjerovnike se mora na to upozoriti u objavi upisa odluke u sudski registar. Osiguranje ne mogu tražiti vjerovnici koji za slučaj stečaja imaju pravo prvenstvenog namirenja iz stečajne mase dužnika.

(2) Na temelju smanjenja temeljnoga kapitala društva moguća su plaćanja dioničarima po proteku šest mjeseci od objave upisa odluke o smanjenju kapitala u sudski registar i nakon što se vjerovnicima koji su se pravodobno prijavili dade osiguranje ili im se podmire tražbine ili sud odluči da ne treba udovoljiti zahtjevu vjerovnika. Dioničare se ne može osloboditi ni obveze da uplate uloge prije navedenog vremena ni prije nego što se podmire vjerovnici, odnosno prije nego što im se dade osiguranje, ako su se za to pravodobno prijavili društvu.

(3) Pravo vjerovnika da traže osiguranje ne ovisi o tome je li dioničarima nešto plaćeno s naslova smanjenja temeljnoga kapitala društva.

Oglašavanje isprava o dionicama nevažećima

Članak 346. (NN 130/23)

(1) Ako u smanjenju temeljnoga kapitala društvo spoji isprave o dionicama zamjenom, pečatiranjem ili nekim sličnim postupkom, ono može oglasiti nevažećima one od njih koje mu usprkos postavljenome pozivu ne budu predane. Isto vrijedi i za predane isprave o dionicama čiji broj nije dovoljan za zamjenu s novim dionicama a koje nisu društvu stavljene na raspolaganje da ih ono unovči za račun ovlaštenika.

(2) U pozivu za predaju isprava o dionicama mora se upozoriti na mogućnost da ih se oglasi nevažećima. Oglašavanje nevažećima moguće je ako je poziv objavljen na način kako je to propisano u članku 214. stavku 1. ovoga Zakona. Isprave o dionicama se oglašavaju nevažećima objavom u glasilu društva. U objavi se one moraju tako označiti da nema sumnje u to da li je i koja od njih oglašena nevažećom.

(3) Nove isprave o dionicama koje treba izdati umjesto onih koje su oglašene nevažećima društvo mora bez odgađanja prodati za račun ovlaštenika posredovanjem burzovnog posrednika za službenu burzovnu cijenu a ako takve nema javnim nadmetanjem.

(4) Može li se očekivati da se javnim nadmetanjem koje bi se održalo u mjestu sjedišta društva ne bi postigao zadovoljavajući uspjeh, dionice treba prodati na nekome drugome pogodnome mjestu. Mjesto, vrijeme i predmet prodaje moraju se javno objaviti. Posebno treba obavijestiti ovlaštenike iz dionica, osim ako to nije moguće. Objava i obavijest moraju se dati najkasnije dva tjedna prije održavanja nadmetanja. Utržak treba isplatiti ovlaštenicima.

(5) Odredbe stavaka 1. do 4. ovoga članka o prodaji dionica od strane društva za račun ovlaštenika primjenjuju se i na dionice koje su izdane u nematerijaliziranom obliku.

(6) Spajaju li se u smanjenju temeljnog kapitala dionice koje su izdane kao nematerijalizirani vrijednosni papiri, spajanje se provodi izravno na računu nematerijaliziranih vrijednosnih papira u središnjem depozitoriju tako da se ranije izdane dionice zamijene novoizdanim dionicama u omjeru zamjene, kako je to predviđeno u odluci o smanjenju temeljnog kapitala.

(7) Ranije izdane dionice ili dijelovi tih dionica koji nakon provedbe spajanja dionica preostanu zbog toga što broj dionica na računu vrijednosnih papira dioničara nije bio dovoljan za stjecanje cijelog broja novih dionica prenose se na poseban račun nematerijaliziranih vrijednosnih papira na kojem se one potom obračunavaju i spajaju u nove dionice. Dionice koje se dobiju spajanjem na posebnom računu nematerijaliziranih vrijednosnih papira društvo je dužno prodati uz odgovarajuću primjenu stavaka 3. i 4. ovoga članka.

(8) Dionice kojih ni na posebnom računu vrijednosnih papira iz prethodnog stavka ovoga članka Zakona nije bilo dovoljno da bi ih se spojilo u novu dionicu društvo će oglasiti nevažećima objavom u glasilu društva, a temeljni kapital smanjit će se i za iznos koji odgovara nominalnom iznosu tih dionica, odnosno iznosu temeljnog kapitala koji se odnosi na dionice bez nominalnog iznosa, kao i za iznos koji odgovara dijelu nominalnog iznosa dionice, odnosno dijelu temeljnog kapitala koji se odnosi na dionice bez nominalnog iznosa koji eventualno preostane nakon spajanja.

(9) Društvo je dužno u glasilu društva, a ako se radi o društvu čije su dionice uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja, na internetskim stranicama društva objaviti obavijest o spajanju dionica najmanje 14 dana prije spajanja.

(10) Društvo je dužno o svom trošku otvoriti poseban račun nematerijaliziranih vrijednosnih papira iz stavka 7. ovoga članka. Vrijednosni papiri ubilježeni na tom računu ne ulaze u imovinu ni u stečajnu ili likvidacijsku masu društva niti mogu biti predmetom ovrhe radi namirenja tražbine prema društvu, osim tražbine koju prema društvu ima dioničar u vezi sa spajanjem odnosno oglašavanjem nevažećim njegovih dionica koje su prenesene na taj račun.

Prijava za upis smanjenja temeljnoga kapitala u sudski registar

Članak 347.

(1) Registarskome sudu mora se podnijeti prijavu za upis smanjenja temeljnoga kapitala u sudski registar.

(2) Prijavu smanjenja temeljnoga kapitala društva može se podnijeti sudu zajedno s prijavom za upis odluke o smanjenju kapitala.

Smanjenje temeljnoga kapitala ispod najnižeg iznosa temeljnoga kapitala

Članak 348.

(1) Temeljni kapital društva može se smanjiti ispod najnižeg iznosa propisanoga u članku 162. ovoga Zakona, ako se povećanjem toga kapitala na temelju odluke koja se donosi zajedno s odlukom o smanjenju kapitala ponovno dostigne taj iznos a to se povećanje ne ostvaruje ulozima u stvarima i u pravima.

(2) Odluke o smanjenju i o povećanju temeljnoga kapitala su ništetne ako se povećanje temeljnoga kapitala ne upiše u sudski registar u roku od šest mjeseci od donošenja odluke o povećanju. Taj rok ne teče za vrijeme dok traje spor po tužbi za pobijanje ili za oglašavanje ništetnom odluke o smanjenju ili o povećanju temeljnoga kapitala i dok se za to ne dobije odobrenje državnog organa, ako je ono potrebno. Odluke i povećanje temeljnoga kapitala mogu se upisati u sudski registar samo zajedno.

Pododjeljak 2.   Pojednostavnjeno smanjenje temeljnoga kapitala

Pretpostavke

Članak 349.

(1) Temeljni kapital društva može se smanjiti na pojednostavnjeni način ako se to čini radi izravnavanja niže vrijednosti, da bi se pokrili gubici ili sredstva prenijela u rezervu kapitala. U odluci o smanjenju kapitala mora se odrediti da se kapital smanjuje u tu svrhu.

(2) Pojednostavnjeno smanjenje temeljnoga kapitala dopušteno je samo nakon što se potroši dio zakonskih rezervi i rezervi kapitala za koji one prelaze pet posto (5%) temeljnoga kapitala koji preostane nakon smanjenja kapitala kao i da su potrošene statutarne i ostale rezerve iz dobiti. Smanjenje temeljnog kapitala nije dopušteno dok društvo ima zadržanu dobit.

(3) Za smanjenje temeljnoga kapitala po prethodnim stavcima ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 342. stavka 1., 2. i 4. članka 343. do 344. i od članka 346. do 348. ovoga Zakona.

Zabrana isplate dioničarima

Članak 350.

Iznosi dobiveni smanjenjem temeljnoga kapitala ne smiju se isplatiti dioničarima i ne mogu se koristiti za to da ih se oslobodi od uplate uloga. Može ih se upotrijebiti samo za to da se izravnaju smanjenja vrijednosti, pokriju gubici te da ih se unese u rezervu kapitala i u zakonske rezerve. Tako ih se može upotrijebiti samo onda ako je u odluci navedeno da se temeljni kapital smanjuje u tu svrhu.

Isplata dobiti

Članak 351.

Dobit se ne smije isplaćivati dioničarima sve dok zakonske rezerve i rezerve kapitala društva ne dosegnu iznos od pet posto (5%) temeljnoga kapitala. Temeljnim kapitalom smatra se nominalni iznos koji proizlazi iz smanjenja kapitala ali ne manji od nominalnog iznosa iz članka 162. ovoga Zakona.

(2) Isplata dividende koja bi prelazila iznos od 4 % od dijela temeljnog kapitala koji otpada na dionicu nije dopuštena prije isteka dvije poslovne godine po proteku poslovne godine u kojoj je donesena odluka o smanjenju temeljnog kapitala društva. Spomenuto ograničenje ne vrijedi ako su podmireni vjerovnici društva čije su tražbine nastale prije nego što je odluka o smanjenju temeljnog kapitala upisana u sudski registar ili im je za to dano osiguranje, ako se u tom cilju prijave društvu u roku od šest mjeseci od objave godišnjega financijskog izvješća na temelju kojeg je donesena odluka o isplati dividende. Osiguranje ne mogu tražiti vjerovnici koji bi u slučaju stečaja imali pravo prvenstvenog namirenja iz stečajne mase dužnika. Želi li društvo isplatiti dividendu koja prelazi spomenuti iznos, mora u objavi godišnjeg financijskog izvješća na temelju kojeg želi obaviti isplatu pozvati vjerovnike da mogu tražiti podmirenje svojih tražbina ili zahtijevati da im se za to dade osiguranje.

Pododjeljak 3.   Smanjenje temeljnoga kapitala povlačenjem dionica

Pretpostavke

Članak 352.

(1) Društvo može povući dionice prisilno ili nakon što ih samo stekne. Prisilno povlačenje dionica dopušteno je samo onda ako je bilo naređeno ili dopušteno u prvome statutu društva ili u njegovoj izmjeni i dopuni do koje je došlo prije preuzimanja ili upisa dionica.

(2) Kod povlačenja dionica treba postupiti po odredbama koje važe za redovno smanjenje temeljnoga kapitala. U statutu ili odlukom glavne skupštine moraju se odrediti pretpostavke za prisilno povlačenje dionica i pojedinosti kako to treba provesti. Za plaćanje naknade dioničarima koja im pripada u slučaju prisilnog povlačenja dionica ili kada se one stječu da bi ih se povuklo te za oslobođenje dioničara od obveze uplate uloga na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 345. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Ne mora se postupiti po odredbama o redovnom smanjenju kapitala ako su dionice za koje je u cjelini uplaćen iznos za koji su izdane:

1. besplatno dane na raspolaganje društvu,

2. povučene na teret dobiti ili ostalih rezervi ako se one mogu za to koristiti ili

3. dionice bez nominalnog iznosa i odlukom glavne skupštine je određeno da se povlačenjem dionica povećava udio preostalih dionica u temeljnom kapitalu društva prema odredbi članka 163. stavka 5. ovoga Zakona, a ako je uprava, odnosno upravni odbor ovlašten povući dionice ovlaštena je i u statutu s time uskladiti podatak o broju dionica društva.

(4) U primjerima iz prethodnoga stavka ovoga članka za smanjenje temeljnoga kapitala povlačenjem dionica potrebna je odluka glavne skupštine društva koja se donosi običnom većinom glasova. Statutom se može tražiti da je za to potrebna veća većina a može se zahtijevati i ispunjenje dodatnih pretpostavki. U odluci mora se odrediti svrha smanjenja temeljnoga kapitala. Odluka o smanjenju temeljnoga kapitala mora se podnijeti sudu radi upisa u sudski registar

(5) U slučajevima iz stavka 3. ovoga članka u rezervu kapitala društva unosi se iznos koji odgovara iznosu temeljnog kapitala koji otpada na povučene dionice. Ta se sredstva, osim u slučaju smanjenja temeljnog kapitala, ne smiju isplatiti dioničarima.

(6) Odluka glavne skupštine nije potrebna ako je prisilno povlačenje dionica naređeno statutom. U tom slučaju u primjeni propisa o redovnom smanjenju temeljnoga kapitala na mjesto odluke glavne skupštine dolazi odluka uprave, odnosno upravnog odbora o povlačenju dionica.

Od kada je smanjen temeljni kapital

Članak 353.

Upisom odluke o smanjenju temeljnoga kapitala u sudski registar, a ako su dionice povučene nakon toga, s njihovim povlačenjem temeljni kapital društva smanjuje se za iznos temeljnog kapitala koji otpada na povučene dionice. Ako je prisilno povlačenje naređeno statutom a glavna skupština ne odluči o smanjenju temeljnoga kapitala, taj kapital društva se smanjuje s povlačenjem dionica. Za povlačenje je dovoljna radnja društva usmjerena poništenju prava iz određenih dionica.

Prijava za upis smanjenja temeljnoga kapitala u sudski registar

Članak 354.

(1) Registarskome sudu mora se podnijeti prijavu za upis smanjenja temeljnoga kapitala u sudski registar. To vrijedi i onda kada se radi o prisilnom povlačenju dionica koje je naređeno statutom.

(2) Prijava i upis smanjenja temeljnoga kapitala društva mogu se učiniti zajedno s podnošenjem i upisom odluke o smanjenju.

Odjeljak 9.   NIŠTETNOST I POBOJNOST ODLUKA GLAVNE SKUPŠTINE

Razlozi ništetnosti

Članak 355. (NN 40/19)

Pored slučajeva iz članka 313. stavka 4., članka 338. stavka 2., članka 348. stavka 2. i članka 300e. stavka 3. ovoga Zakona odluka glavne skupštine je ništetna:

1. ako je donesena na glavnoj skupštini koja nije sazvana na način propisan u članku 277. stavku 2., 3. i 6. ovoga Zakona osim ako su na njoj sudjelovali svi dioničari,

2. ako nije unesena u zapisnik na način propisan u članku 286. stavku 1., 2. rečenici 1. i stavku 4. ovoga Zakona,

3. ako nije u skladu s biti društva ili ako se njezinim sadržajem čini povreda propisa kojima se isključivo ili pretežno štite interesi vjerovnika društva ili su doneseni radi zaštite javnog interesa,

4. ako je suprotna moralu društva,

5. ako je pravomoćnom presudom donesenom povodom tužbe za pobijanje odluke proglašena ništetnom.

Uklanjanje ništetnosti

Članak 356.

(1) Nakon što se odluka glavne skupštine upiše u sudski registar ne može se pozivati na njezinu ništetnost iz razloga navedenog u članku 355. točki 2. ovoga Zakona.

(2) Ako je odluka glavne skupštine ništetna iz razloga navedenih u članku 355. točki 1., 3. ili 4. ovoga Zakona, na ništetnost se ne može pozivati po proteku tri godine od njezina upisa u sudski registar. Ako je u vrijeme isticanja toga roka u tijeku spor povodom tužbe za utvrđenje odluke ništetnom, rok se produžuje sve dok se o tužbi pravomoćno ne odluči ili dok se spor konačno ne riješi na neki drugi način. Ako je odluka glavne skupštine ništetna po odredbi članka 355. točki 1. ovoga Zakona zbog postupanja protivno odredbi članka 277. stavka 6. drugoj rečenici ovoga Zakona, na njenu se ništetnost ne može pozivati ako se s njom suglase dioničari koji nisu bili uredno pozvani na glavnu skupštinu.

(3) Odredbe stavka 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i u slučajevima iz članka 338. stavka 2. te članka 348. stavka 2. ovoga Zakona ako odluka nije bila pravodobno upisana u sudski registar.

Pravne posljedice ništetnosti

Članak 357.

(1) Ništetnost se može isticati tužbom i na bilo koji drugi način.

(2) Podignu li protiv društva tužbu za utvrđenje ništetnosti odluke glavne skupštine dioničar, uprava ili član uprave, izvršni direktor ili član nadzornog, odnosno upravnog odbora na to se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 363., stavka 2., 3. i 4. i članka 364. ovoga Zakona.

(3) Osim slučajeva iz članka 356. ovoga Zakona ništetna odluka glavne skupštine nema pravni učinak.

(4) Ono što se od društva stekne na temelju ništetne odluke glavne skupštine mora mu se vratiti i naknaditi mu troškove nastale u vezi s tim.

Ništetnost izbora članova nadzornog, odnosno upravnog odbora

Članak 358.

(1) Osim zbog razloga iz članka 355. točke 1., 2. i 5. ovoga Zakona izbor članova nadzornog, odnosno upravnog odbora je ništetan:

1. ako je nadzorni, odnosno upravni odbor sastavljen protivno odredbama zakona ili statuta,

2. ako glavna skupština u nadzorni, odnosno upravni odbor izabere osobu koja nije bila predložena u skladu sa zakonom ili statutom,

3. ako glavna skupština izabere u nadzorni, odnosno upravni odbor više članova nego što je to određeno zakonom ili statutom.

4. ako izabrana osoba u vrijeme početka razdoblja za koje je izabrana ne ispunjava ovim Zakonom propisane uvjete za člana nadzornog, odnosno upravnog odbora.

Ništetnost odluke o utvrđivanju godišnjih financijskih izvješća

Članak 359. (NN 130/23)

(1) Pored onoga što je propisano za ništetnost svake odluke glavne skupštine, odluka o utvrđivanju godišnjih financijskih izvješća ništetna je:

1. ako je sadržaj godišnjih financijskih izvješća suprotan propisima kojima se isključivo ili pretežno štite interesi vjerovnika društva,

2. ako nije obavljena revizija godišnjih financijskih izvješća koja se obavlja u skladu sa zakonom ili to nisu obavile za to ovlaštene osobe,

3. ako pri izradi godišnjih financijskih izvješća nisu poštovane odredbe zakona ili statuta o unosu sredstava u rezerve i korištenju sredstava iz njih,

4. ako su vrijednosti iskazane u pozicijama godišnjih financijskih izvješća precijenjene; ako su podcijenjene u namjeri da se netočno prikaže ili prikrije stanje imovine i financijske uspješnosti društva. Pozicije aktive su precijenjene ako iskazuju veće vrijednosti, a pozicije pasive ako iskazuju niže iznose. Pozicije aktive su podcijenjene ako iskazuju niže vrijednosti, a pozicije pasive ako iskazuju veće iznose. Precijenjenost ili podcijenjenost pozicija godišnjih financijskih izvješća utvrđuje se u odnosu na vrijednosti ili iznose koji su dopušteni ili zahtijevani primjenjivim standardima financijskog izvještavanja. Za društva čije je poslovanje uređeno posebnim propisima primjenjivi standardi financijskog izvještavanja uključuju i propise koji se odnose na financijsko izvještavanje tih društava,

5. ako godišnja financijska izvješća nisu u skladu s propisima kojima se uređuje struktura i sadržaj tih izvješća pa su zbog toga njihova jasnoća i preglednost značajno narušene.

(2) Ništetnost odluke glavne skupštine o utvrđenju godišnjih financijskih izvješća kao i ništetnost odluka uprave, odnosno izvršnih direktora i nadzornog, odnosno upravnog odbora o utvrđenju tih izvješća imaju za posljedicu ništetnost odluke glavne skupštine o upotrebi dobiti donesene na temelju spomenutih ništetnih odluka.

(3) Iz razloga navedenih u stavku 1. ništetne su i odluke uprave odnosno izvršnih direktora i nadzornog, odnosno upravnog odbora kojim utvrđuju godišnja financijska izvješća.

Razlozi pobijanja

Članak 360. (NN 40/19, 130/23)

(1) Odluka glavne skupštine može se pobijati tužbom, ako je donesena protivno zakonu ili statutu.

(2) Odluku se može pobijati i zbog toga što je dioničar glasovanjem na glavnoj skupštini pokušao za sebe ili za nekoga drugoga postići korist na štetu društva ili drugih dioničara a pobijanom odlukom se to postiže. To ne vrijedi onda ako se tom odlukom drugim dioničarima primjereno nadoknađuje šteta koja im se njome nanosi.

(3) Odluka glavne skupštine ne može se pobijati zbog toga:

1. što je zbog tehničke smetnje povrijeđeno pravo korištenja elektroničkog puta iz članka 274. stavka 1. druge rečenice i stavka 2. (nakon 01.01.2021. dodaju se riječi: prve rečenice) te iz članka 291. stavka 6. ovoga Zakona za ostvarenje prava u društvu, osim ako se u vezi s time društvu može predbaciti gruba nepažnja ili namjera s time da se u statutu može za društvo predvidjeti i strože mjerilo krivnje,

2. što su povrijeđene odredbe članka 277. stavka 6., članka 280.a, članka 297.a i članka 284. ovoga Zakona (do 31.12.2020.),

2. što su povrijeđene odredbe članka 277. stavka 8., članka 280.a ili članka 297.b ovoga Zakona (od 01.01.2021.).

(4) Odluka glavne skupštine može se pobijati zbog toga što su dane netočne, nepotpune obavijesti ili je davanje obavijesti bilo uskraćeno, ako bi dioničar koji objektivno prosuđuje smatrao davanje obavijesti bitnom pretpostavkom za očuvanje prava sudjelovanja na glavnoj skupštini i drugih članskih prava. Tužba za pobijanje odluke glavne skupštine ne može se temeljiti na tome da su dane netočne, nepotpune ili nedovoljne obavijesti o utvrđivanju visine ili primjerenosti naknade, otpremnine, dodatnih plaćanja ili drugih oblika naknade, ako je zakonom propisano da se prigovori u vezi s time ostvaruju u izvanparničnom postupku.

Potvrda odluke koja se može pobijati

Članak 361.

Ne može se pobijati odluku glavne skupštine ako je ta skupština potvrdi novom odlukom, a ta se nova odluka ne pobija u roku koji je propisan za pobijanje ili ako je tužba za pobijanje te odluke pravomoćno odbijena. Ima li tužitelj pravni interes na tome da se pobijana odluka oglasi ništetnom za vrijeme do donošenja nove odluke kojom je pobijana odluka bila potvrđena, može tražiti da se pobijana odluka oglasi ništetnom za vrijeme do donošenja nove odluke.

Ovlaštenje za pobijanje

Članak 362.

Odluke glavne skupštine mogu pobijati:

1. dioničar koji je sudjelovao u radu glavne skupštine, stekao dionice prije nego što je bio objavljen dnevni red glavne skupštine i svoje protivljenje odluci izjavio u zapisnik,

2. dioničar koji nije sudjelovao u radu glavne skupštine jer mu pogrešno nije bilo dopušteno da u tome sudjeluje, ako glavna skupština nije bila uredno sazvana ili dopuna predmeta odlučivanja na glavnoj skupštini nije bila valjano objavljena, ako je stekao dionice prije nego što je bio objavljen dnevni red glavne skupštine,

3. svaki dioničar u slučaju iz članka 360. stavka 2. ovoga Zakona, ako je stekao dionice prije nego što je bio objavljen dnevni red glavne skupštine,

4. uprava, odnosno upravni odbor društva,

5. svaki član uprave, odnosno izvršni direktor i član nadzornog, odnosno upravnog odbora ako bi provođenjem odluke učinio radnju koja je kažnjiva, nezakonita ili za koju bi mogao odgovarati za štetu.

Tužba za pobijanje

Članak 363.

(1) Tužba se mora podići isključivo kod suda iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona u roku od 30 dana od donošenja odluke. Ako je tužitelj bio prisutan na glavnoj skupštini na kojoj je odluka donesena, taj rok počinje teći prvoga narednoga dana od dana kada je zaključena glavna skupština na kojoj je odluka donesena. Nije li tužitelj prisustvovao glavnoj skupštini na kojoj je donesena odluka, rok počinje teći prvoga narednoga dana od dana kada je mogao saznati za odluku.

(2) Tužba se podiže protiv društva. Društvo zastupaju uprava, odnosno izvršni direktori i nadzorni odbor. Ustanu li s tužbom uprava ili neki njezin član, odnosno izvršni direktor društvo zastupa nadzorni odbor, a ustane li s tužbom neki član nadzornog, odnosno upravnog odbora, društvo zastupa uprava, odnosno izvršni direktori.

(3) Više postupaka koji se vode o pobijanju treba spojiti. Postupak po tužbi za pobijanje je hitan. Društvo ima neposredno po isteku roka od 30 dana iz stavka 1. ovoga članka pravo uvida u podignutu tužbu i prije nego što mu ona bude dostavljena i zatražiti od suda da mu dade njezinu presliku.

(4) Uprava, odnosno izvršni direktori moraju u glasilu društva bez odgađanja objaviti da je tužba podignuta i za kada je po tužbi zakazano ročište. Dioničar se u postupku može tužitelju pridružiti kao umješač najkasnije u roku od mjesec dana od dana objave.

(5) Brisan.

Vrijednost predmeta spora

Članak 363.a (NN 40/19, 114/22)

(1) Za određivanje vrijednosti predmeta spora mjerodavna je vrijednost koju je tužitelj naznačio u tužbi.

(2) Ako je tužitelj vrijednost predmeta spora očito previše visoko ili previše nisko naznačio, sud će, po službenoj dužnosti ili na prigovor tuženika, nakon što strankama omogući da se o tome izjasne, rješenjem protiv kojeg nema posebne žalbe odrediti vrijednost predmeta spora.

(3) Sud određuje vrijednost predmeta spora uzimajući u obzir okolnosti svakog pojedinog slučaja, posebice značenje stvari za stranke ili to čini po slobodnoj procjeni. Ta vrijednost smije biti veća od desetine iznosa temeljnog kapitala društva ili, ako ta desetina iznosi više od 500.000,00 eura, više od tog iznosa samo ako valja uzeti da je značenje stvari za stranke veće.

(4) Učini li neka od stranaka u sporu vjerojatnim da bi određivanje vrijednosti predmeta spora na način kako je to propisano u stavcima 1. i 3. ovoga članka moglo značajnije ugroziti njeno gospodarsko stanje, sud može na njen zahtjev odrediti da snosi troškove spora u dijelu primjerenom tome stanju. To ima za posljedicu da stranka u čiju je korist sud odredio da snosi samo dio troškova spora u tome dijelu podmiruje i troškove njenog zastupanja u sporu te nadoknađuje protivniku troškove koji na nju otpadnu s obzirom na uspjeh u sporu ili koje preuzme. Ako izvansudski troškovi padnu na teret protivnika ili ih on preuzme, odvjetnik stranke u čiju korist je sud odredio da plati samo dio troškova spora može svoju naknadu ostvariti od protivne stranke odmjerenu po vrijednosti spora koja vrijedi za tu protivnu stranku.

(5) Zahtjev za odmjeravanjem troškova spora iz stavka 4. ovoga članka može se postaviti prije početka rasprave o glavnoj stvari, a nakon toga samo ako sud povisi već prihvaćenu ili utvrđenu vrijednost predmeta spora. Prije odlučivanja o zahtjevu sud mora saslušati drugu stranu u sporu.

Privremene mjere

Članak 363.b

Sud može privremenom mjerom zaustaviti primjenu odluke za koju se tužbom traži da se utvrdi ništetnom, ako je vjerojatno da bi se njezinim provođenjem društvu mogla pričiniti nepopravljiva šteta.

Učinak pobijanja

Članak 364.

(1) Ako sud pravomoćnom presudom utvrdi da je odluka glavne skupštine ništetna, ona djeluje prema svim dioničarima i članovima uprave i nadzornoga, odnosno upravnog odbora čak i kada nisu bili stranke u tome postupku. Uprava, odnosno izvršni direktori moraju presudu bez odgađanja dostaviti registarskome sudu. Ako je u sudskom registru bila upisana odluka koja je oglašena ništetnom, mora se upisati i presuda. Upis presude u sudski registar mora se objaviti na isti način kako se objavljuje i odluka. Društvo dionicama kojeg se trguje na uređenom tržištu vrijednosnih papira dužno je bez odgađanja objaviti presudu u glasilu društva. Ako sud presudom donesenom povodom tužbe o ništetnosti ili kojom se pobija odluka glavne skupštine utvrdi da je odluka glavne skupštine ništetna, presuda se neće upisati u sudski registar ako je pravomoćnim rješenjem suda iz članka 366.a stavka 1. utvrđeno da nedostatak odluke ne utječe na njezin učinak pa tako ni na valjanost upisa odluke u sudskom registru.

(2) Ako je odlukom mijenjan statut, sudskom registru treba uz prijavu za upis izmjena statuta presudu dostaviti i potpuni tekst statuta ovjeren od javnog bilježnika koji potvrđuje da su u njemu uzeti u obzir presuda i sve dotadašnje izmjene statuta.

Pobijanje odluke o upotrebi dobiti

Članak 365. (NN 114/22)

(1) Osim iz razloga zbog kojih se može pobijati svaka odluka glavne skupštine, odluka o upotrebi dobiti društva može se pobijati i ako se njome, premda pravo na podjelu nije isključeno zakonom ni statutom, odluči da se dobit ne dijeli dioničarima, iako bi prosudbom razumnog gospodarstvenika to trebalo učiniti s obzirom na okolnosti u kojima društvo posluje.

(2) Tužbu za pobijanje odluke iz prethodnoga stavka ovoga članka mogu podići dioničari čiji udjeli zajedno čine najmanje dvadeseti dio temeljnoga kapitala društva ili dio tog kapitala koji otpada na njihove dionice iznosi najmanje 500.000,00 eura i nadzorni odbor.

Pobijanje odluke o povećanju temeljnoga kapitala društva ulozima

Članak 366.

Osim iz razloga zbog kojih se može pobijati svaka odluka glavne skupštine, odluka o povećanju temeljnoga kapitala društva ulozima može se pobijati i ako je u cjelini ili djelomično isključeno pravo dioničara da stječu dionice a iznos za koji se one izdaju ili najniži iznos ispod kojega se one neće izdavati je neprimjereno nizak. To ne vrijedi u slučaju ako dionice treba preuzeti netko treći tko ih treba ponuditi na stjecanje dioničarima.

Upis u sudski registar odluke za koju se tužbom traži utvrđenje ništetnosti

Članak 366.a (NN 40/19, 114/22)

(1) Ako se tužbom traži utvrđenje ništetnosti odluke glavne skupštine društva o povećanju ili smanjenju temeljnog kapitala, izdavanju obveznica, poduzetničkom ugovoru, priključenju društva budućem glavnom društvu, prijenosu dionica manjinskih dioničara i u slučajevima kada tužba kojom se traži utvrđenje ništetnosti odluke glavne skupštine po ovom Zakonu nije dopuštena, parnični sud može na prijedlog društva rješenjem dopustiti da se odluka upiše u sudski registar i da njezin nedostatak ne utječe na učinak upisa. Činjenice na temelju kojih se može donijeti rješenje treba učiniti vjerojatnima.

(2) Sud smije donijeti rješenje iz stavka 1. ovoga članka ako:

1. tužba nije dopuštena ili očigledno nije osnovana, ili

2. tužitelj u roku od tjedan dana od kada mu je dostavljen prijedlog društva ispravama ili potvrdom iz članka 297.c stavka 2. ovoga Zakona ne dokaže da je u vrijeme objave poziva za glavnu skupštinu na kojoj je donesena pobijana odluka imao u društvu dionice na koje se odnosi najmanje 100,00 eura temeljnog kapitala društva i da ih još ima, ili

3. po slobodnoj ocjeni suda treba dati prednost učinku odluke glavne skupštine odmah, jer znatna šteta za društvo i njegove dioničare preteže nad štetom tužitelja, osim ako je riječ o posebno teškoj povredi prava.

(3) Pravomoćno rješenje iz stavka 1. ovoga članka obvezuje registarski sud. Njegovo utvrđenje djeluje prema svakome. O prijedlogu sud mora odlučiti najkasnije u roku od tri mjeseca od dana kada je postavljen. Odgađanje donošenja rješenja mora se opravdati posebnim rješenjem protiv kojeg se ne može uložiti žalba. U hitnom slučaju rješenje se može donijeti i bez održavanja rasprave. Protiv rješenja može se uložiti žalba u roku od tri dana od kada je dostavljeno stranci. Sud drugog stupnja dužan je odlučiti o žalbi u roku od trideset dana.

(4) Pokaže li se tužba za pobijanje osnovanom, društvo koje je ishodilo rješenje iz stavka 1. ovoga članka dužno je tužitelju nadoknaditi štetu koja mu je pričinjena upisom odluke u sudski registar na temelju rješenja suda. Ne može se zahtijevati da se otkloni učinak upisa odluke u sudski registar.

Odjeljak 10.   PRESTANAK

Razlozi za prestanak društva

Članak 367. (NN 40/19)

(1) Razlozi za prestanak društva jesu:

1. istek vremena određenoga u statutu, ako je društvo bilo osnovano na određeno vrijeme,

2. odluka glavne skupštine koja se mora donijeti s glasovima koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnoga kapitala zastupljenoga na glavnoj skupštini društva pri donošenju odluke, ako se statutom za to ne traži veća većina ili ispunjenje dodatnih pretpostavki,

3. pravomoćna odluka registarskog suda kojom se određuje brisanje društva po službenoj dužnosti,

4. pripajanje društva drugome društvu, spajanje s drugim društvom i podjela društva razdvajanjem,

5. otvaranje stečajnog postupka,

6. ništetnost društva,

7. ukidanje društva.

(2) Društvo koje nema imovine može prestati tako da ga registarski sud briše iz sudskog registra na prijedlog nadležnog organa porezne uprave ili po službenoj dužnosti. Registarski sud će brisati društvo iz sudskog registra po službenoj dužnosti ako ono tri godine po redu ne postupi po zakonskoj obvezi da objavi svoja godišnja financijska izvješća s propisanom dokumentacijom, kada je zakonom propisana obveza objavljivanja tih izvješća, niti ih dostavi tome sudu u roku od 6 mjeseci nakon što mu sud priopći nakanu da će ga brisati iz sudskog registra, a društvo u tome roku ne učini vjerojatnim da ima imovinu. Likvidacija društva se ne provodi, a društvo prestaje brisanjem iz sudskog registra. Pokaže li se nakon brisanja društva iz sudskog registra da ono ima imovinu koju bi trebalo podijeliti, provodi se likvidacija imovine društva. Likvidatore na prijedlog zainteresiranih osoba imenuje sud.

(3) Registarski sud mora nakanu da će društvo brisati iz sudskog registra priopćiti zakonskim zastupnicima društva po propisima o dostavi pismena i odrediti im primjereni rok za isticanje prigovora. Sud će odrediti da se nakana za brisanje društva i davanje roka za isticanje prigovora objavi onako kako se objavljuju upisi u sudski registar. U tom slučaju prigovor može istaći svaka osoba koja ima opravdani interes na tome da se društvo ne briše iz sudskog registra.

(4) Statutom se mogu odrediti i drugi slučajevi prestanka društva.

Upis u sudski registar

Članak 368. (NN 110/15)

(1) Ako odluku o prestanku društva donosi glavna skupština, ta se odluka mora prijaviti sudu radi upisa u sudski registar, a ako odluku o tome donese sud, odluka će se upisati u taj registar po službenoj dužnosti.

(2) Ne podnose li se prijava iz ovoga članka ili se to ne učini kada društvo prestaje iz razloga navedenog u članku 367. stavku 1. točki 1. ovoga Zakona ni nakon što registarski sud pozove društvo da podnese prijavu, taj će mu sud uputiti ponovni poziv da to učini uz upozorenje da će po proteku ostavljenoga roka po službenoj dužnosti upisati u sudski registar da je nastao razlog za prestanak društva i da će sud iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona imenovati likvidatore.

(3) Odluka o prestanku društva objavljuje se na internetskoj stranici na kojoj se nalazi sudski registar.

Potreba provođenja likvidacije

Članak 369.

(1) Ako se nad društvom ne otvori stečajni postupak, provodi se likvidacija društva. Likvidacija društva ne provodi se u slučaju prestanka društva iz razloga navedenoga u članku 367. stavku 1. točki 4. ovoga Zakona.

(2) Ako ovim Zakonom nije drugačije određeno ili ako drugačije ne proizlazi iz svrhe likvidacije, na društvo se do zaključenja likvidacije primjenjuju propisi koji vrijede za društvo nad kojim se ne provodi likvidacija.

Naznaka u tvrtki

Članak 370.

Nakon što se odluka o otvaranju likvidacije društva upiše u sudski registar, u tvrtku društva mora se navesti naznaka "u likvidaciji".

Likvidatori

Članak 371. (NN 114/22)

(1) Likvidaciju provode članovi uprave, odnosno izvršni direktori kao likvidatori.

(2) Statutom ili odlukom glavne skupštine za likvidatore se mogu imenovati druge osobe. Na izbor likvidatora na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 239. stavka 2. ovoga Zakona. Za likvidatora može se imenovati i pravna osoba.

(3) Na zahtjev nadzornog, odnosno upravnog odbora ili dioničara koji imaju udjele što zajedno čine najmanje dvadeseti dio temeljnoga kapitala društva, ili najmanje 500.000,00 eura sud će, ako za to postoji važan razlog, imenovati ili opozvati likvidatore. Dioničari koji to traže moraju učiniti vjerojatnim da su najmanje tri mjeseca imatelji dionica u društvu.

(4) Likvidatori koje imenuje sud imaju pravo da im se primjereno nadoknade troškovi koje imaju kao likvidatori i isplati nagrada za njihov rad. Ako se sudski imenovani likvidatori i društvo ne suglase o naknadi troškova i o nagradi, o tome odlučuje sud.

(5) Glavna skupština može u svako doba opozvati likvidatore koje ne imenuje sud.

(6) Ako odlukom o prestanku društva nije drugačije određeno, na likvidatore se na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona i statuta o upravi društva.

Prijava za upis likvidatora u sudski registar

Članak 372. (NN 40/19)

(1) Registarskome sudu mora se podnijeti prijavu za upis imenovanih prvih likvidatora i njihovih ovlaštenja za zastupanje u sudski registar. Za svaku izmjenu likvidatora ili izmjenu njihovih ovlaštenja za zastupanje likvidatori moraju podnijeti sudu prijavu da se upišu u sudski registar.

(2) Prijavi treba priložiti isprave o imenovanju ili opozivu likvidatora i o njihovim ovlaštenjima za zastupanje u izvorniku ili u javno ovjerenome prijepisu.

(3) Likvidatori moraju dati izjavu da ne postoje okolnosti koje bi po zakonu stajale na putu njihovu imenovanju te da su upoznati s time da o svemu moraju uredno izvještavati sud.

(4) Imenovanje i opoziv likvidatora od strane suda upisuje se u sudski registar po službenoj dužnosti.

(5) Brisan.

Pozivanje vjerovnika

Članak 373. (NN 110/15)

Uz upućivanje na prestanak društva moraju se pozvati vjerovnici društva da prijave svoje tražbine. Poziv se mora objaviti u glasilu društva i na internetskoj stranici na kojoj se nalazi sudski registar, s naznakom da vjerovnici prijave društvu svoje tražbine u roku od šest mjeseci od dana objave poziva. Poznate vjerovnike treba posebno obavijestiti.

Dužnosti likvidatora

Članak 374.

(1) Likvidatori su dužni okončati poslove koji su u tijeku, naplatiti tražbine, unovčiti imovinu društva i podmiriti vjerovnike. U mjeri u kojoj to zahtijeva provođenje likvidacije, oni mogu ulaziti i u nove poslove.

(2) U poslu koji obavljaju, likvidatori imaju položaj uprave, odnosno izvršnih direktora i podliježu nadzoru nadzornog, odnosno upravnog odbora.

(3) Na likvidatore se ne odnosi zabrana konkurencije koja važi za članove uprave, odnosno izvršne direktore društva.

(4) Na poslovnim papirima društva koji se šalju određenim primateljima moraju se navesti oblik i sjedište društva, okolnost da je društvo u likvidaciji, sud kod kojega je društvo upisano u registar, broj pod kojim je to učinjeno te imena i prezimena likvidatora i predsjednika nadzornog, odnosno upravnog odbora. Ako se navode podaci o kapitalu društva, mora se navesti temeljni kapital, a ako za dionice nisu uplaćeni iznosi za koje su izdane, treba navesti i iznose koji se još moraju uplatiti.

Ovlast likvidatora za zastupanje

Članak 375.

(1) Likvidatori zastupaju društvo.

(2) Ako je imenovano više likvidatora, a statutom ili odlukom suda, ako ih je on imenovao, nije drugačije određeno, svi likvidatori skupno zastupaju društvo. Ako se volja očituje prema društvu, dovoljno je da je očitovana samo prema jednome od njih.

(3) Statutom ili odlukom suda, ako je sud imenovao likvidatore, može se odrediti da su pojedini likvidatori ovlašteni zastupati društvo sami ili skupno s prokuristom društva. Isto može odrediti i nadzorni, odnosno upravni odbor ako je na to ovlašten statutom ili odlukom glavne skupštine.

(4) Likvidatori koji su ovlašteni da skupno zastupaju društvo mogu pojedine od njih ovlastiti za poduzimanje određenih poslova ili određenih vrsta poslova. To vrijedi i u slučaju kada je pojedini likvidator ovlašten da skupno s prokuristom zastupa društvo.

(5) Ovlaštenje likvidatora za zastupanje ne može se ograničiti.

(6) Likvidatori se potpisuju za društvo pri čemu moraju navesti tvrtku društva i naznaku da se društvo nalazi u likvidaciji.

Početna likvidacijska financijska izvješća

Članak 376.

(1) Likvidatori su dužni odmah po stupanju na dužnost izraditi početna likvidacijska financijska izvješća.

(2) Glavna skupština odlučuje o utvrđenju početnih likvidacijskih financijskih izvješća i davanju razrješnice likvidatorima i članovima nadzornog, odnosno upravnog odbora. Na izradu početnih likvidacijskih financijskih izvješća odgovarajuće se primjenjuju propisi o izradi godišnjih financijskih izvješća. U početnom likvidacijskom izvještaju o financijskom položaju iskazuju se vrijednost imovine, obveze i kapital društva.

(3) Sud može odlučiti da nije potrebno provesti reviziju godišnjih financijskih izvješća, ako su sve okolnosti društva tako vidljive da revizija u interesu vjerovnika i dioničara nije potrebna.

Obustava postupka likvidacije i provođenje stečaja

Članak 377.

Ako likvidatori na temelju prijavljenih tražbina utvrde da imovina društva nije dovoljna za to da se podmire sve tražbine vjerovnika s kamatama, moraju odmah obustaviti likvidaciju i predložiti provođenje stečajnog postupka.

Izvješće o provođenju likvidacije i prijedlog za diobu

Članak 378.

(1) Nakon što podmire dugove društva, likvidatori su dužni izraditi izvješće o provedenoj likvidaciji i prijedlog o podjeli imovine društva, ako u odluci o prestanku društva nije drugačije određeno.

(2) Izvješće i prijedlog iz prethodnoga stavka ovoga članka prihvaća organ koji je donio odluku o prestanku društva, ako u toj odluci nije drugačije određeno.

(3) Ako je za prihvaćanje izvješća i prijedloga nadležna glavna skupština, pa se ona ne sastane nakon što dva puta bude uredno sazvana ili se sastane ali ne bude podobna za odlučivanje, smatra se da su izvješće i prijedlog prihvaćeni onako kako su predloženi.

Zaštita vjerovnika

Članak 379. (NN 110/15)

(1) Imovina društva može se podijeliti dioničarima tek po proteku godinu dana od dana objave poziva vjerovnicima da prijave svoje tražbine.

(2) Ne prijavi li neki vjerovnik svoje tražbine, dugovani iznos treba za njega položiti u sud kod kojega je društvo upisano u sudski registar, a stvari pohraniti u javno skladište na rok od četiri mjeseca. Ne može li se tražbina bez krivnje društva podmiriti vjerovniku ni u tome roku, novac, odnosno kupovnina postignuta javnom prodajom stvari umanjena za troškove čuvanja i prodaje predat će se općini na čijem je području sjedište društva, ako odlukom o podjeli imovine nije drugačije određeno.

(3) Vjerovnici čije tražbine nisu bile poznate društvu, a nisu ih pravodobno prijavili, mogu tražiti da im se ona podmire samo iz imovine koja još nije podijeljena dioničarima.

(4) Postoje li tražbine vjerovnika koje su sporne, imovina društva se može dijeliti dioničarima samo ako je vjerovniku sporne tražbine dano osiguranje da će mu ono, ako se kasnije utvrdi, biti podmireno.

(5) Dioničar koji ima tražbine prema društvu, ali ne ono koje proizlazi iz njegova položaja dioničara, ostvaruje ga kao i drugi vjerovnici.

Podjela imovine

Članak 380.

(1) Na temelju odluke o podjeli imovine likvidatori su je dužni podijeliti dioničarima u roku od 30 dana od dana kada je odluka donesena, na način kako je to određeno statutom.

(2) Ako ne postoje dionice koje daju različita prava pri podjeli imovine društva, imovina se dijeli razmjerno sudjelovanju dionica u temeljnom kapitalu društva.

(3) Ako ulozi u temeljni kapital društva nisu za sve dionice uneseni u istome omjeru, nadoknađuje se ono što je uloženo, a ostalo se dijeli razmjerno sudjelovanju dionica u temeljnom kapitalu društva. Ako imovina društva nije dostatna za to da se nadoknadi ono što je uloženo, dioničari treba da snose gubitak razmjerno sudjelovanju dionica u temeljnom kapitalu društva.

Naknade i nagrada likvidatorima

Članak 381.

(1) Likvidatori imaju pravo na primjerenu naknadu troškova i na nagradu za rad. Naknadu troškova i nagradu za rad plaća društvo. Njihovu visinu određuje glavna skupština društva, a u slučaju spora određuje je sud.

(2) Plaćanja iz prethodnoga stavka ovoga članka obavljaju se nakon podmirenja tražbina vjerovnika a prije nego što se imovina društva podijeli dioničarima. Na račun naknade troškova i nagrade za rad likvidatorima mogu se obaviti plaćanja i za vrijeme trajanja likvidacije, prije nego što se podmire tražbine vjerovnika, ako je očito da to neće utjecati na podmirenje obveza prema vjerovnicima.

Okončanje likvidacije

Članak 382. (NN 40/19, 34/22)

(1) Nakon podjele imovine dioničarima likvidatori podnose glavnoj skupštini zaključna likvidacijska financijska izvješća i izvješće o provedenoj likvidaciji.

(2) Likvidatori podnose sudu prijavu za upis brisanja društva iz sudskog registra i prilažu joj odluku glavne skupštine i prijepis zapisnika iz kojega je vidljivo da je glavna skupština prihvatila zaključna likvidacijska financijska izvješća i izvješće likvidatora te likvidatorima dala razrješnicu. Ovdje se na odgovarajući način primjenjuje odredba članka 378. stavka 3. ovoga Zakona.

(3) Društvo prestaje brisanjem iz trgovačkoga registra.

(4) Poslovne knjige i dokumentaciju društva likvidatori su dužni čuvati u rokovima određenim posebnim propisima ili povjeriti na čuvanje osobi koja pruža usluge pohrane poslovne dokumentacije u skladu s pravilima kojima se uređuje postupanje s arhivskim gradivom i arhivama. Poslovne knjige i dokumentaciju može se pohraniti i u elektroničkom obliku. U sudski registar upisat će se kod koga su i gdje pohranjene poslovne knjige i dokumentacija društva. Naknada za pohranu i čuvanje poslovnih knjiga i dokumentacije društva podmiruje se na teret društva prije njegova brisanja, a ne može prelaziti opravdane troškove digitalizacije poslovnih knjiga i dokumentacije društva, izrade njihova popisa te njihova sigurnog čuvanja i zaštite u elektroničkom obliku.

(5) Sud će dioničarima i vjerovnicima društva, a i drugim osobama koje učine vjerojatnim da za to imaju opravdani interes, odobriti uvid u poslovne knjige i dokumentaciju iz prethodnoga stavka ovoga članka. Za uvid u pohranjene poslovne knjige i dokumentaciju društva te izradu njihovih preslika plaća se naknada koja ne može biti viša od naknade koja se plaća za uvid i izradu preslika arhivske građe pohranjene u Hrvatskom državnom arhivu

(6) Pokaže li se kasnije da je potrebno provesti daljnje mjere u likvidaciji društva, sud će na prijedlog osobe koja na tome ima pravni interes ponovo imenovati ranije ili nove likvidatore.

Odgovornost likvidatora za štetu

Članak 383.

(1) Nakon što je društvo brisano iz trgovačkoga registra ne mogu se pobijati radnje likvidatora, ali vjerovnici društva mogu od njega tražiti da im nadoknadi štetu koju im je tim radnjama prouzročio.

(2) Likvidator odgovara za štetu prouzročenu provođenjem likvidacije do visine peterostrukog iznosa nagrade koju je primio za svoj rad. Ako to ne bi bilo dovoljno za podmirenje štete, za nju solidarno odgovaraju svi dioničari do visine imovine društva koja im je isplaćena. Ne smatra se štetom ako vjerovnik pravodobno ne prijavi svoje tražbine za koje likvidator nije znao niti je mogao znati.

(3) Odredbe prethodnoga stavka ovoga članka ne primjenjuju se na odgovornost likvidatora prema dioničarima. Za tu štetu likvidator odgovara po općim pravilima o odgovornosti za štetu.

(4) Zahtjev s naslova odgovornosti za štetu zastaruje prema likvidatoru u roku od godinu dana od brisanja društva iz sudskog registra.

(5) Ako za štetu odgovara više likvidatora, njihova je odgovornost solidarna.

Nastavljanje društva

Članak 384.

(1) Ako društvo prestaje zbog proteka vremena ili na temelju odluke glavne skupštine, ona može sve dok ne počne podjela imovine dioničarima donijeti odluku o tome da se društvo nastavlja. Za takvu odluku traži se da se dadu glasovi koji predstavljaju najmanje tri četvrtine glasova temeljnoga kapitala zastupljenoga na glavnoj skupštini pri donošenju odluke. Statutom se može odrediti da je za to potrebna veća većina a može se zahtijevati i ispunjenje dodatnih pretpostavki.

(2) Isto vrijedi i ako društvo prestane stečajem, ali se stečajni postupak na prijedlog društva obustavi ili ga se zaključi nakon što rješenje o potvrdi stečajnog plana postane pravomoćno ili kada se odlukom registarskog suda odredi brisanje upisa društva u sudski registar ali se razlog zbog kojega je određeno brisanje otkloni prije nego što se donese odluka o nastavljanju društva.

(3) Likvidatori moraju sudu podnijeti prijavu za upis nastavljanja društva u registar. Pri tome moraju dokazati da još nisu počeli s podjelom imovine dioničarima.

(4) Odluka o nastavljanju društva nema učinka dok se ne upiše u sudski registar.

Odjeljak 11.   NIŠTETNOST DRUŠTVA

Tužba za utvrđenje ništetnosti 

Članak 384.a

(1) Ako se u statutu društva odnosno u izjavi o preuzimanju dionica pri njegovu osnivanju ne navode tvrtka društva, visina temeljnog kapitala, ulozi u društvo, predmet poslovanja ili su odredbe o predmetu poslovanja ništetne ili nisu poštovani propisi o najmanjoj dopuštenoj uplati dionica niti propisi o uvjetima i postupku za upis u sudski registar, svaki dioničar, svaki član uprave, odnosno izvršni direktor i svaki član nadzornog, odnosno upravnog odbora može ustati s tužbom i zahtijevati da se utvrdi ništetnost društva. Tužba se ne može podići iz drugih razloga.

(2) Može li se nedostatak ukloniti po odredbama članka 384.b ovoga Zakona, tužba se može podići tek nakon što ovlaštenik za podizanje tužbe zatraži od društva da ukloni nedostatak a ono to ne učini u roku od tri mjeseca.

(3) Tužba se mora podići kod suda iz članka 40. ovoga Zakona u roku od tri godine od dana upisa društva u sudski registar.

(4) Za tužbu se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 363. stavka 2. do 4., članka 363.a, članka 364. stavka 1. rečenice 1. ovoga Zakona. Uprava društva mora javno ovjereni prijepis ili presliku tužbe dostaviti registarskom sudu bez odgađanja od dana kada je podignuta, a sud koji je donio presudu dostavit će je registarskom sudu u roku od 15 dana od dana kada je postala pravomoćna. Registarski sud će upisati u sudski registar zabilježbu spora, a ništetnost društva nakon što mu se dostavi pravomoćna presuda kojom se utvrđuje da je društva ništetno. Ako je tužbeni zahtjev odbijen, registarski sud će brisati zabilježbu spora.

Uklanjanje nedostatka u statutu 

Članak 384.b

Nedostatak statuta koji se odnosi na predmet poslovanja može se otkloniti izmjenom statuta.

Učinak upisa ništetnosti u sudski registar 

Članak 384.c

(1) Nakon upisa ništetnosti društva u sudski registar provodi se likvidacija društva.

(2) Ništetnost društva ne utječe na pravne poslove poduzete u njegovo ime.

(3) Dioničari koji nisu u potpunosti uplatili dionice dužni su to učiniti u mjeri u kojoj je to potrebno da bi se podmirile obveze društva.

 

GLAVA V.   DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU

Odjeljak 1.   OSNIVANJE

Pojam društva s ograničenom odgovornošću

Članak 385. (NN 130/23)

(1) Društvo s ograničenom odgovornošću je trgovačko društvo u koje jedna ili više pravnih ili fizičkih osoba uplaćuju poslovne udjele u unaprijed dogovorenom temeljnom kapitalu. Poslovni udjeli ne moraju biti jednaki. Osnivač može kod osnivanja društva preuzeti više poslovnih udjela. Ukupan iznos svih poslovnih udjela mora odgovarati iznosu temeljnog kapitala društva. Poslovni udjeli se ne mogu izraziti u vrijednosnim papirima.

(2) Članovi ne odgovaraju za obveze društva.

(3) Ako poslovni udio ne uplati onaj tko je na to obvezan niti to društvo može nadoknaditi prodajom poslovnoga udjela, drugi su članovi društva dužni u društvo uplatiti iznos koji nedostaje srazmjerno svojim poslovnim udjelima u društvu.

Osnivači

Članak 386. (NN 18/23)

(1) Društvo može osnovati jedna ili više osoba.

(2) Na članstvo u društvu s ograničenom odgovornošću na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 68. stavaka 3., 4. i 6. ovoga Zakona.

Način osnivanja društva

Članak 387. (NN 40/19, 34/22)

(1) Društvo se osniva na temelju ugovora kojega sklapaju osnivači (društveni ugovor). Svi osnivači moraju potpisati društveni ugovor koji se sklapa u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik. Javnobilježnički akt ili privatna isprava koju potvrdi javni bilježnik mogu biti sastavljeni putem sredstava elektroničke komunikacije i u elektroničkom obliku.

(2) Ako društvo osniva jedan osnivač, društveni ugovor zamjenjuje izjava osnivača o osnivanju društva s ograničenom odgovornošću dana kod javnog bilježnika. Ta izjava može biti sastavljena i u elektroničkom obliku te putem sredstava elektroničke komunikacije.

(3) Ako se društvo osniva kao jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću, društveni ugovor, odnosno izjava o osnivanju društva sklapaju se tako da javni bilježnik sastavi obrazac zapisnika koji su prilozi 1. – 2. ovoga Zakona. Taj obrazac zapisnika nije javnobilježnički akt ni privatna isprava koju potvrđuje javni bilježnik.

(4) Ako se društvo osniva na daljinu putem internetske stranice sustava sudskog registra, bez sudjelovanja javnog bilježnika, društveni ugovor, odnosno izjava o osnivanju društva moraju se sklopiti u obliku obrazaca koji su prilozi 3. – 6. ovoga Zakona.

(5) Punomoćnici osnivača moraju imati punomoć ovjerenu kod javnog bilježnika. Punomoć nije potrebna ako je zastupnik osnivača po zakonu ovlašten da za njega sklopi društveni ugovor i dade izjavu koja se traži za osnivanje društva.

(6) Sukcesivno osnivanje društva nije dopušteno.

Sadržaj društvenoga ugovora, odnosno izjave o osnivanju društva

Članak 388. (NN 40/19, 130/23)

(1) Društveni ugovor, odnosno izjava o osnivanju društva mora sadržavati:

1. ime, prezime, odnosno tvrtku, prebivalište, odnosno sjedište osnivača, ako je osnivač fizička osoba i njen osobni identifikacijski broj, a ako je osnivač pravna osoba i osobni identifikacijski broj te matični broj subjekta, odnosno odgovarajuće podatke ako je riječ o stranoj osobi,

2. tvrtku i sjedište društva,

3. ukupni iznos temeljnog kapitala te iznos uplate poslovnog udjela svakog osnivača, a uplaćuje li se poslovni udio unosom stvari i prava u društvo, mora ih se detaljno opisati i naznačiti njihovu vrijednost te broj i nominalne iznose poslovnih udjela koje se svaki osnivač obvezuje uplatiti,

4. odredbu o tome osniva li se društvo na određeno ili na neodređeno vrijeme,

5. prava i obveze koje članovi imaju prema društvu pored uplate svojih poslovnih udjela, te prava i obveze koje društvo ima prema članovima.

Temeljni kapital

Članak 389. (NN 114/22)

(1) Temeljni kapital društva i nominalni iznos poslovnog udjela moraju biti izraženi u eurima.

 (2) Najniži iznos temeljnog kapitala društva je 2500,00 eura, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Uplata preuzetih poslovnih udjela

Članak 390. (NN 40/19, 34/22, 130/23)

(1) Nominalni iznos poslovnog udjela ne može biti manji od 10,00 eura, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Nominalni iznos poslovnog udjela mora biti izražen cijelim brojem koji je višekratnik broja deset. Zbroj nominalnih iznosa svih poslovnih udjela mora odgovarati iznosu temeljnoga kapitala društva.

(2) Prije upisa društva u sudski registar svaki osnivač mora uplatiti najmanje četvrtinu preuzetog poslovnog udjela koji uplaćuje u novcu, s tim da ukupni iznos svih uplata u novcu ne može biti manji od jedne četvrtine temeljnog kapitala, osim ako zakonom nije drugačije propisano.

(3) Poslovni udio može se uplatiti unosom stvari i prava. Uplata poslovnog udjela unošenjem u društvo stvari i prava mora se u cjelini učiniti prije upisa društva u sudski registar. Ako je vrijednost unesenih stvari i prava u vrijeme podnošenja prijave za upis društva u sudski registar manja od iznosa koji se time uplaćuje, razlika se mora uplatiti u novcu.

(4) Na ulaganje stvari i prava na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 176., članka 179. stavka 5. druge rečenice, članka 181. do 185.a, članka 187. stavka 2. točke 2. i 3., te članka 191. do 193. ovoga Zakona.

(5) Poslovni se udio mora uplatiti tako da s uplaćenim novcem i unesenim stvarima i pravima društvo može slobodno raspolagati.

(6) Poslovni udjeli uplaćuju se zakonom određenim sredstvom plaćanja u Republici Hrvatskoj na račun društva kod kreditne institucije u Republici Hrvatskoj ili u polog na posebni račun javnog bilježnika otvoren kod kreditne institucije u Republici Hrvatskoj. Prilikom uplata na račun društva kreditna institucija izdaje potvrdu o tome da će društvo moći slobodno raspolagati uplaćenim iznosom nakon što bude upisano u sudski registar, a ako je uplata izvršena u polog na račun javnog bilježnika, javni bilježnik će izdati potvrdu o tome da će društvo moći slobodno raspolagati uplaćenim iznosom nakon što bude upisano u sudski registar.

Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću

Članak 390.a (NN 40/19, 114/22, 130/23)

(1) Društvo koje ima najviše pet članova i jednog člana uprave može se osnovati na pojednostavnjeni način (jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću). Za takvo osnivanje društva moraju se koristiti obrasci zapisnika koje sastavlja javni bilježnik, a koji su prilozi ovom Zakonu. Osim u pogledu toga ne mogu se dogovoriti nikakva odstupanja od odredbi ovoga Zakona. Popunjeni obrazac zapisnika vrijedi kao popis članova društva, popis osoba ovlaštenih da vode poslove društva te sadrži izjavu kojom član uprave prihvaća imenovanje. U svemu ostalome na takav se zapisnik na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o društvenom ugovoru, odnosno izjavi o osnivanju.

(2) Tvrtka društva iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati riječi, odnosno oznaku iz članka 13. stavka 2. točke 4. ovoga Zakona.

(3) Najniži iznos temeljnog kapitala društva je 1,00 euro, a najniži nominalni iznos poslovnog udjela 1,00 euro. Temeljni kapital i poslovni udjeli u društvu moraju glasiti na pune iznose eura.

(4) Preuzeti poslovni udjeli uplaćuju se samo u novcu. Prijava za upis društva u sudski registar podnosi se nakon što su potpuno uplaćeni svi poslovni udjeli u društvu.

(5) Društvo mora imati zakonske rezerve u koje mora unijeti četvrtinu iznosa dobiti društva iskazane u godišnjim financijskim izvješćima umanjene za iznos gubitka iz prethodne godine. Zakonske rezerve smiju se upotrijebiti:

1. za povećanje temeljnog kapitala pretvaranjem rezervi u temeljni kapital društva,

2. za pokriće gubitka iskazanog za godinu za koju se podnose godišnja financijska izvješća ako nije pokriven iz dobiti prethodne godine i

3. za pokriće gubitka iskazanog za prethodnu godinu ako nije pokriven iz dobiti iskazane u godišnjim financijskim izvješćima za godinu za koju se podnose.

(6) Prijeti li društvu nesposobnost za plaćanje, mora se odmah sazvati skupština društva.

(7) Poveća li društvo temeljni kapital tako da dosiže ili postaje veći od najnižeg temeljnog kapitala iz članka 389. stavka 2. ovoga Zakona, na društvo se više ne primjenjuju odredbe stavaka 3. do 6. ovoga članka s time da ono smije zadržati tvrtku iz stavka 2. ovoga članka. Na temeljni kapital društva i na poslovne udjele tada se primjenjuju odredbe članka 390. stavka 1. ovoga Zakona.

Dodatne činidbe

Članak 391. (NN 130/23)

(1) Društvenim se ugovorom članovi društva mogu obvezati, pored uplate uloga, na dodatne uplate novca ili ispunjenje drugih činidbi koje imaju imovinsku vrijednost. Time se ne povećava temeljni kapital društva.

(2) U društvenom se ugovoru može odrediti i da članovi društva donose odluku o tome da će društvu učiniti dodatna plaćanja. Nije li društvenim ugovorom izričito određeno da se odluka donosi većinom od najmanje tri četvrtine danih glasova, članovi društva mogu odluku donijeti samo jednoglasno.

(3) Ako član, kada se to od njega traži, ne ispuni svoju obvezu naknadnog plaćanja društvu koja je ograničena određenim iznosom, a kada nije tako ograničena ako ne prelazi iznos određen društvenim ugovorom, primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o zakašnjenju s uplatom poslovnog udjela, ako društvenim ugovorom nije što drugo predviđeno. Prednik člana društva odgovara za plaćanje društvu samo do visine obveze u vrijeme podnošenja prijave za upis njegova izlaska iz društva u knjigu poslovnih udjela.

(4) Ako obveza dodatnog plaćanja nije ograničena određenim iznosom, član društva koji je u cijelosti uplatio poslovni udio može se osloboditi obveze plaćanja koja otpada na njegov poslovni udio tako da u roku od mjesec dana nakon što se od njega zahtijeva plaćanje društvu stavi svoj poslovni udio na raspolaganje. Ako on u tome roku ne plati ono što se od njega traži niti se koristi spomenutim pravom, društvo ga može preporučenim pismom obavijestiti da se smatra kako je svoj poslovni udio stavio na raspolaganje društvu. Društvo mora u roku od mjesec dana od primitka spomenute izjave člana društva, odnosno od spomenute obavijesti članu, njegov poslovni udio izložiti prodaji javnim nadmetanjem, a prodaji na drugi način samo ako se s time suglasi član društva o čijem je poslovnom udjelu riječ. Društvo je dužno iznos postignut prodajom koji preostane nakon pokrića troškova prodaje i podmirenja obveze dodatnog plaćanja isplatiti članu društva. Ne može li se tražbina društva podmiriti utrškom od prodaje poslovnog udjela, ovaj pripada društvu koje ga može otuđiti za vlastiti račun. Društvenim se ugovorom način podmirenja obveze člana društva određen ovim stavkom može ograničiti na slučaj kada zahtijevano dodatno plaćanje društvu prelazi neki određeni iznos.

(5) Ono što je uplaćeno može se vratiti članovima društva ako nije potrebno za pokriće gubitka društva. Povrat uplaćenog dopušten je samo svim članovima u omjeru njihovih poslovnih udjela i ne prije isteka tri mjeseca od kada društvo objavi odluku o povratu. Ako je društvenim ugovorom predviđeno da su dodatne uplate moguće i prije nego što se u potpunosti uplate ulozi, povrat tako uplaćenog nije dopušten prije nego što se u potpunosti ne uplate poslovni udjeli. Vrate li se spomenute uplate protivno toj zabrani, primatelji vraćenog iznosa, članovi uprave i preostali članovi društva odgovaraju društvu po odredbama članaka 407. i 430. ovoga Zakona.

(6) Ako se, pored uplate poslovnih udjela, jedan ili više članova obveže društvu na činidbe koje se ne sastoje u isplati novca ali imaju imovinsku vrijednost, u društvenom ugovoru moraju se odrediti opseg i pretpostavke za ispunjenje tih činidbi, mjerila za određivanje naknade koju za to društvo treba platiti te ugovorna kazna za slučaj neispunjenja ili neurednog ispunjenja preuzete obveze. Plaćanja društva ne mogu biti veća od vrijednosti činidbi koje treba ispuniti.

Posebne pogodnosti

Članak 392. (NN 130/23)

Ako se članu društva daje naknada za stvari ili prava koja prenosi društvu i priračunava se uplati njegova poslovnog udjela ili se nekome članu društva daju posebne pogodnosti u društvu, u društvenome ugovoru moraju se točno i u cjelini navesti član društva koji prenosi stvar ili pravo, opis onoga što se tako prenosi društvu i vrijednost toga izraženu u novcu te posebne pogodnosti koje stječe član društva.

Troškovi osnivanja

Članak 393. (NN 130/23)

(1) Osnivačima se ne može iz temeljnoga kapitala isplatiti naknadu troškova za pripremne radnje ili za osnivanje društva, a posebno nije dopušteno da se iznos tih troškova priračuna tome kapitalu kao uplata poslovnog udjela.

(2) Naknada troškova za osnivanje društva može se odobriti samo do visine najviše naknade utvrđene u društvenome ugovoru. Ako nije drugačije ugovoreno, osnivači snose troškove osnivanja društva srazmjerno svojim poslovnim udjelima.

Prijava za upis u sudski registar

Članak 394. (NN 40/19, 130/23)

(1) Prijava za upis u sudski registar podnosi se nakon što se sklopi društveni ugovor, uplate poslovni udjeli u skladu sa zakonom i društvenim ugovorom i imenuju jedan ili više članova uprave društva, a ako društvo mora imati nadzorni odbor i nakon što se izabere taj odbor.

(2) Ako društvo osniva samo jedan osnivač, on mora prije podnošenja prijave dati primjereno osiguranje za to da će dio poslovnog udjela u novcu koji nije uplaćen biti uredno plaćen.

(3) Prije podnošenja prijave za upis društva u sudski registar moraju se uplate poslovnih udjela u stvarima i u pravima obaviti tako da s njima društvo može raspolagati nakon što bude upisano u sudski registar. Posumnja li sud u točnost podnesenih dokaza o unosu stvari i prava i raspolaganju njima od strane društva, može zatražiti da mu se podnesu i drugi dokazi. Ako je vrijednost uplate u stvarima i pravima u vrijeme podnošenja prijave za upis u sudski registar manja od iznosa preuzetog poslovnog udjela koji se time uplaćuje, osnivač koji time nije uplatio cijeli poslovni udio dužan je prije upisa društva u sudski registar iznos koji nedostaje uplatiti u novcu.

(4) U prijavi za upis u sudski registar moraju se navesti:

1. tvrtka, sjedište, adresa društva u Republici Hrvatskoj i djelatnosti iz članka 34. stavka 3. ovoga Zakona, ako čine predmet poslovanja društva,

2. iznos temeljnoga kapitala društva,

3. prema okolnostima podaci i izjave iz članka 187.a stavka 1. i 2. ovoga Zakona,

4. izjava članova uprave da su upoznati s obvezom izvještavanja suda i da nema okolnosti koje bi bile protivne odredbi članka 239. stavka 2. ovoga Zakona,

5. imena i prezimena članova uprave, predsjednika i članova nadzornog odbora, ako ga društvo ima, te njihovo prebivalište i osobni identifikacijski broj,

6. imena i prezimena odnosno tvrtke članova društva, ako su članovi društva fizičke osobe i njihovi osobni identifikacijski brojevi građana, a ako su članovi pravne osobe, njihovi matični brojevi subjekta odnosno odgovarajući podaci ako je riječ o stranoj osobi.

(5) Prijavi iz prethodnoga stavka ovoga članka prilažu se:

1. primjerak društvenog ugovora, odnosno izjave o osnivanju društva sa svim prilozima uključujući punomoći punomoćnika, ovjerene od javnog bilježnika,

2. popis članova osnivača koji sadržava ime i prezime, osobni identifikacijski broj, prebivalište, odnosno tvrtku i sjedište s naznakom registarskoga suda i broja pod kojim su upisani u sudskom registru, iznos temeljnoga kapitala društva i redne brojeve i nominalne iznose preuzetih poslovnih udjela osnivača i učinjenih uplata,

3. potvrdu kreditne institucije ili javnog bilježnika o uplatama poslovnih udjela u novcu,

4. osiguranje iz stavka 2. ovoga članka, ako društvo osniva jedan osnivač a ne uplaćuje poslovni udio u cjelini prije upisa društva u sudski registar,

5. ako se u osnivanju daje posebna pogodnost ili se ulažu stvari i prava, izvješća o osnivanju društva i o reviziji osnivanja, odnosno isprave i elaborat iz članka 187.a stavka 3. ovoga Zakona,

6. popis osoba ovlaštenih da vode poslove društva, njihova imena i prezimena,  osobni identifikacijski broj, prebivalište, opseg njihovih ovlasti i izjave da prihvaćaju postavljenja dane pred javnim bilježnikom,

7. ako društvo ima nadzorni odbor, popis predsjednika i članova toga odbora s navođenjem datuma rođenja i prebivališta,

8. dozvola državnog organa, ako se propisom traži za osnivanje i upis društva ili upis djelatnosti iz članka 34. stavka 3. ovoga Zakona u sudski registar.

(6) U prijavi mora se pružiti dokaz da su ispunjene činidbe iz članka 391. ovoga Zakona, ako ih se po društvenom ugovoru mora ispuniti prije upisa društva u sudski registar, i da s njihovim predmetom društvo slobodno raspolaže.

(7) Zajedno s prijavom za upis u sudski registar registarskom sudu dostavlja se odluka kojom se utvrđuje predmet poslovanja društva i popis djelatnosti koje čine utvrđeni predmet poslovanja društva.

(8) Prijavi za upis ne prilaže se izjava osnivača da nije pravomoćno osuđen za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca, odnosno da su prestale pravne posljedice osude, kao i da mu nije uvedena međunarodna mjera ograničavanja raspolaganja imovinom, odnosno da je takva mjera ukinuta.

Ispitivanje prijave

Članak 395. (NN 130/23)

(1) Sud je dužan ispitati je li društvo uredno osnovano, sadržava li prijava zakonom propisani sadržaj te jesu li joj priložene propisane isprave.

(2) Sud će odbiti upis društva u sudski registar ako revizori osnivanja izjave ili ako je očigledno da izvješće o osnivanju ili izvješće o reviziji osnivanja što ga je podnijela uprava, odnosno podaci, isprave i elaborat iz članka 187.a ovoga Zakona nisu točni, nisu potpuni ili nisu u skladu s propisima. Isto vrijedi i kada revizori osnivanja izjave ili je sud mišljenja da je vrijednost predmeta ulaganja stvari ili prava znatno manja od vrijednosti koja se time uplaćuje.

(3) Ovdje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 188. stavka 3. i 4. ovoga Zakona.

Upis u sudski registar. Objava upisa

Članak 396.

(1) U sudski registar upisuju se:

1. tvrtka, sjedište, adresa društva u Republici Hrvatskoj i predmet poslovanja društva,

2. ukupni iznos temeljnoga kapitala,

3. dan sklapanja društvenog ugovora,

4. vrijeme trajanja društva ako je ono određeno društvenim ugovorom ili izjavom o osnivanju društva,

5. imena i prezimena članova uprave, predsjednika i članova nadzornog odbora, ako ga društvo ima, njihovo prebivalište i osobni identifikacijski broj,

6. ovlasti za zastupanje društva,

7. ako je za primanje očitovanja volje i pismena u ime društva s navođenjem adrese u Republici Hrvatskoj ovlaštena neka osoba, upisuje se i taj podatak; za treće spomenuta je osoba za to ovlaštena sve dok ju se ne izbriše iz sudskog registra i objavi upis brisanja, osim ako je trećemu bilo poznato da ta osoba više nema ovlast o kojoj je ovdje riječ,

8. ime i prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj, odnosno tvrtka i sjedište jedinoga osnivača i članova društva.

(2) Pored podataka iz prethodnoga stavka ovoga članka objavljuju se i odredbe društvenoga ugovora ili izjave o osnivanju društva o načinu kako društvo objavljuje svoja priopćenja, ako ugovor, odnosno izjava sadržavaju te odredbe.

Odgovornost članova društva i članova uprave društva

Članak 397. (NN 130/23)

(1) Ako su u osnivanju društva dani pogrešni podaci, članovi društva i članovi uprave društva kao solidarni dužnici dužni su društvu uplatiti iznose koji nisu uplaćeni, nadoknaditi plaćanja koja su učinjena u osnivanju društva i nisu prihvaćena kao troškovi osnivanja društva, a odgovaraju i za drugu štetu koja bi time bila pričinjena.

(2) Ako je društvo s nakanom ili s grubom nepažnjom oštećeno uplatama poslovnih udjela ili troškovima osnivanja društva, svi članovi odgovaraju za štetu kao solidarni dužnici.

(3) Od odgovornosti iz stavka 1. i 2. ovoga članka oslobađa se onaj član društva i član uprave društva koji nije znao za činjenice na kojima se temelji odgovornost niti bi za njih morao znati da je upotrijebio pozornost urednog i savjesnog gospodarstvenika.

(4) Uz članove društva na isti način odgovaraju i osobe za čiji su račun članovi društva preuzeli poslovne udjele. Te se osobe ne mogu pozivati na to da im nisu bile poznate okolnosti za koje je znao član društva koji je djelovao u njihovo ime ili za koje bi primjenom pozornosti urednog i savjesnog gospodarstvenika morao znati.

(5) Društvo se ne može odreći zahtjeva iz prethodnih stavaka ovoga članka niti može o njima sklopiti nagodbu, ako je ispunjenje spomenutih obveza potrebno da bi društvo podmirilo svoje vjerovnike. To ne vrijedi u slučaju ako je onaj tko odgovara društvu insolventan ili je sa svojim vjerovnicima sklopio nagodbu da bi izbjegao otvaranje stečaja ili je njegova obveza plaćanja naknade uređena stečajnim planom.

(6) Zahtjevi društva iz stavka 1. do 4. ovoga članka zastaruju za pet godina. Zastara počinje teći od dana upisa društva u sudski registar, a ako je radnja koja dovodi do odgovornosti za štetu učinjena nakon toga upisa, od dana kada je učinjena.

Odjeljak 1.a   OSNIVANJE DRUŠTVA NA DALJINU BEZ SUDJELOVANJA JAVNOG BILJEŽNIKA

Osnivanje

Članak 397.a (NN 40/19, 34/22)

(1) Društvo s ograničenom odgovornošću može se osnovati na daljinu putem internetske stranice sustava sudskog registra uz korištenje autentifikacijskog sustava koji jamči značajnu, odnosno visoku sigurnost u pogledu identiteta i istovjetnosti osobe koja pristupa sustavu sudskog registra i uz korištenje obrazaca koji su u prilogu ovoga Zakona. Tako se može osnovati i jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću.

(2) Kada se od osnivača ili druge osobe traži da potvrdi prihvaćanje prijave, obrasca, izjave ili podataka, izraz »potvrdi« znači radnju kojom se putem sustava sudskog registra, u skladu s propisanom sigurnosnom razinom za tu vrstu potvrde, odobrava i/ili pristaje na poduzimanje određene radnje u postupku, preuzimanje nekog prava i obveze ili potvrđuje točnost podataka.

(3) Tko neovlašteno pristupi ili poduzme radnju u sustavu iz stavka 1. ovoga članka, kaznit će se za kazneno djelo računalnog krivotvorenja i kazneno djelo prijevare u skladu s Kaznenim zakonom.

(4) Ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom će propisati na temelju kojeg autentifikacijskog sustava se pristupa sustavu sudskog registra, odnosno sigurnosnu razinu za pristup sustavu sudskog registra i poduzimanje radnji u postupku osnivanja na daljinu.

Obrasci i isprave

Članak 397.b (NN 40/19, 34/22)

(1) U postupku osnivanja na daljinu koristi se jedan od obrazaca društvenog ugovora odnosno izjave o osnivanju u elektroničkom obliku, koji su prilog 3. – 6. ovoga Zakona.

(2) U postupku osnivanja na daljinu prilažu se isprave ili njezine preslike u elektroničkom obliku, kada je to propisano zakonom.

(3) Za davanje nepotpunih ili neistinitih podataka ili isprava u postupku osnivanja na daljinu odgovara se kao za davanje lažnog iskaza u postupku pred sudom u skladu s Kaznenim zakonom.

(4) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa osigurava dostupnost prijevoda obrazaca na engleskom jeziku u skladu s pravilima o dostupnosti informacija iz zakona kojim se uređuje osnivanje, ustroj i vođenje sudskog registra te postupak u registarskim stvarima. Društvo se ne može osnovati na prijevodu obrazaca.

Društveni ugovor

Članak 397.c (NN 40/19)

(1) Društvo se osniva na daljinu sklapanjem društvenog ugovora koji više osnivača sklapa prihvaćanjem popunjenog obrasca društvenog ugovora.

(2) Ako društvo osniva jedan osnivač, društvo se osniva na temelju izjave osnivača o osnivanju društva koju osnivač daje prihvaćanjem popunjenog obrasca izjave o osnivanju društva.

(3) Društveni ugovor je sklopljen kada sustav sudskog registra zabilježi da su svi osnivači potvrdili njegovo prihvaćanje, a kao dan sklapanja smatra se dan kada je zabilježena posljednja potvrda prihvaćanja.

(4) Smatra se da je osnivač koji je potvrdio popunjeni obrazac društvenog ugovora suglasan s njegovim sadržajem, da je osnivački akt sastavljen u skladu s njegovom pravom voljom te da razumije smisao i posljedice njegova prihvaćanja.

Podaci o osnivačima, tvrtki i sjedištu društva

Članak 397.d (NN 40/19)

(1) Osnivači društva mogu biti samo one osobe koje imaju valjanu vjerodajnicu na temelju koje se može pristupiti sustavu sudskog registra, ako potvrde da su podaci kojima su se prijavili u sustav točni i potpuni, odnosno da se nisu naknadno izmijenili.

(2) Tvrtku društva u obrascu društvenog ugovora unosi jedan od osnivača, a prihvaćaju ostali osnivači. Naznaka predmeta poslovanja društva ne može imati više od dvadeset riječi.

(3) Sjedište društva u obrascu društvenog ugovora određuje se prema šifri i nazivu naselja u Republici Hrvatskoj utvrđenih od za to nadležnog tijela, a u društvenom ugovoru prema nazivu mjesta u Republici Hrvatskoj.

(4) Poslovnu adresu u sjedištu društva određuje uprava društva posebnom odlukom.

(5) Odluku kojom se određuje prva poslovna adresa u sjedištu društva potvrđuju svi osnivači i članovi uprave te se prilaže uz prijavu za upis osnivanja društva.

Temeljni kapital, uplata poslovnog udjela i prijava za upis osnivanja

Članak 397.e (NN 40/19, 34/22, 130/23)

(1) Preuzeti poslovni udio uplaćuje se u novcu.

(2) Pri osnivanju društva poslovni udio uplaćuje se na privremeni podračun državnog proračuna.

(3) Prijava za upis osnivanja društva na daljinu sadrži zahtjev za upis i podatke iz članka 394. stavka 4. točaka 1., 2., 5. i 6. ovoga Zakona.

(4) Prijavi iz stavka 3. ovoga članka prilažu se:

– primjerak društvenog ugovora, odnosno izjave o osnivanju društva sa svim prilozima,

– popis članova osnivača koji sadržava ime i prezime, osobni identifikacijski broj, prebivalište, odnosno tvrtku i sjedište s naznakom registarskoga suda i broja pod kojim su upisani u sudskom registru, iznos temeljnog kapitala društva i redne brojeve i nominalne iznose preuzetih poslovnih udjela osnivača,

– odluka o imenovanju i popis osoba ovlaštenih voditi poslove društva, njihova imena i prezimena, prebivalište, osobni identifikacijski broj, opseg njihovih ovlasti,

– izjave članova uprave da su upoznati s obvezom izvještavanja suda i da ne postoje zakonom propisane okolnosti zbog kojih ne mogu biti imenovani za člana uprave,

– odluku o odabiru poslovne adrese društva,

– odluku o utvrđenju predmeta poslovanja.

(5) Podaci iz stavka 3. i prilozi iz stavka 4. ovoga članka preuzimaju se iz sustava, odnosno nastaju u sustavu sudskog registra.

(6) Prijavu za upis osnivanja dužni su potvrditi svi članovi uprave društva.

(7) Prijava za upis osnivanja potvrđena je kada sustav sudskog registra zabilježi da su osobe iz stavka 3. ovoga članka potvrdile prijavu za upis osnivanja, a kao dan potvrde uzima se dan kada je zabilježena posljednja potvrda prihvaćanja.

(8) Posumnja li da su članovi društva ili članovi organa društva krivotvorili ili na drugi način zlouporabili identitet, da nisu poslovno sposobni ili da nisu ovlašteni zastupati društvo, da se prilikom osnivanja društva krše propisi o sprječavanju pranja novca ili da postoje druge protupravnosti u postupku osnivanja, registarski sud donijet će zaključak kojim će uputiti predlagatelja da u roku od 15 dana podnese prijavu putem javnog bilježnika. Ako podnositelj ne postupi po zaključku suda, smatrat će se da je povukao prijedlog.

Odjeljak 1.b   OSNIVANJE DRUŠTVA NA DALJINU UZ SUDJELOVANJE JAVNOG BILJEŽNIKA

Članak 397.f (NN 34/22, 130/23)

(1) Društvo s ograničenom odgovornošću i jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću mogu se osnovati na daljinu i uz sudjelovanje javnog bilježnika.

(2) Poslovni udjeli mogu se uplatiti samo u novcu, a uplaćuju se na privremeni podračun državnog proračuna ili u polog na posebni račun javnog bilježnika otvoren kod kreditne institucije u Republici Hrvatskoj. Plaćanje se može obaviti na daljinu, elektroničkim putem, a dokaz o plaćanju može se podnijeti na isti način.

(3) Društveni ugovor i izjava o osnivanju društva sklapaju se kao javnobilježnički akt ili privatna isprava koju potvrdi javni bilježnik u elektroničkom obliku, prema propisima kojima se uređuje ustrojstvo, ovlasti i način rada javnog bilježništva kao javne službe. Društveni ugovor jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću sklapa se popunjavanjem obrazaca iz priloga 1. – 2. ovoga Zakona u elektroničkom obliku

(4) I ostale isprave potrebne za osnivanje društva u čijem sastavljanju treba sudjelovati javni bilježnik sastavljaju se u elektroničkom obliku prema propisima kojima se uređuje ustrojstvo, ovlasti i način rada javnog bilježništva kao javne službe. Isprave u čijem sastavljanju ne mora sudjelovati javni bilježnik sastavljaju se prema pravilima za odgovarajuću vrstu elektroničke isprave. Ako nema posebnih pravila, ispravu potpisuju osobe koje su ih sastavile kvalificiranim elektroničkim potpisom.

(5) U postupku osnivanja javni bilježnik komunicira s članovima društva, njihovim zastupnicima i članovima organa društva putem sredstava elektroničke komunikacije (videoveza i slično). Na taj način javni bilježnik ih obavještava jesu li društveni ugovor, predmet poslovanja, tvrtka društva i imenovanja članova organa u skladu sa zakonom, upozorava ih na posljedice namjeravane pravne radnje i utvrđuje njihovu pravu volju.

(6) Identitet članova društva, njihovih zastupnika i članova organa provjerava se upotrebom sredstava elektroničke identifikacije i autentifikacije visoke razine sigurnosti.

(7) Javni bilježnik može na daljinu izvršiti i dodatne provjere identiteta, kao i ostale potrebne provjere, poput postojanja poslovne sposobnosti ili ovlasti za zastupanje. U tu svrhu javni bilježnik može se poslužiti ispravama koje su potpisane kvalificiranim elektroničkim potpisom.

(8) Ako posumnja da su članovi društva, njihovi zastupnici ili članovi organa krivotvorili ili na drugi način zlouporabili identitet, da nisu poslovno sposobni ili da nisu ovlašteni zastupati društvo, javni bilježnik može zahtijevati njihovu fizičku prisutnost.

(9) Ako nije drukčije predviđeno u ovom članku, na osnivanje se primjenjuju opća pravila o osnivanju društva s ograničenom odgovornošću i jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću, uzimajući u obzir posebnosti elektroničke komunikacije.

Odjeljak 2.   PRAVNI ODNOSI IZMEĐU DRUŠTVA I ČLANOVA

Pododjeljak 1.   Uplata poslovnih udjela

Obveza uplate poslovnih udjela

Članak 398. (NN 130/23)

(1) Svaki se poslovni udio mora uplatiti društvu. Vrijednost uplate određuje se prema nominalnom iznosu poslovnog udjela utvrđenom u društvenom ugovoru pri osnivanju društva. Kada se povećava temeljni kapital društva, vrijednost uplate određuje se nominalnim iznosom poslovnog udjela navedenim u izjavi o njegovu preuzimanju.

(2) Svi su članovi dužni uloge u novcu uplatiti u srazmjeru s njihovim preuzetim poslovnim udjelima, ako drugačije nije određeno društvenim ugovorom ili odlukama organa društva.

(3) Društvo ne može pojedinim članovima odgoditi, olakšati niti ih osloboditi od obveze da uplate poslovni udio, a ne može ni svoje tražbine s naslova uplate poslovnog udjela prebiti s tražbinom protiv društva. Na stvari i na pravu koji se unose kao uplata poslovnog udjela ne može se za tražbinu koja se ne odnosi na predmet unosa ostvarivati pravo zadržanja. To se na odgovarajući način primjenjuje i na uplate u gotovini.

(4) Ako se uplata poslovnog udjela nekog člana društva u novcu gospodarski ili na temelju onoga što je ugovoreno u vezi s preuzimanjem obveze uplate u potpunosti ili djelomično smatra ulaganjem stvari ili prava (prikriveno ulaganje stvari i prava), to ga ne oslobađa obveze uplate poslovnog udjela. Ugovori o ulaganju stvari ili prava i pravne radnje za njihovo provođenje nisu bez učinka. U obvezu člana društva da uplati poslovni udio u novcu uračunava se vrijednost stvari ili prava u vrijeme podnošenja prijave za upis u sudski registar ili u vrijeme prijenosa stvari i prava društvu ako taj prijenos bude nakon toga. Uračunavanje se ne provodi prije nego što se društvo upiše u sudski registar. Teret dokaza vrijednosti stvari i prava je na članu društva.

(5) Ako se prije uplate poslovnog udjela ugovori neka činidba u korist člana društva koja gospodarski odgovara vraćanju uplate a ne smatra se prikrivenim ulaganjem stvari i prava iz stavka 4. ovoga članka Zakona, to oslobađa člana društva obveze uplate poslovnog udjela samo ako uz to postoji valjani zahtjev društva za povrat onoga što se činidbom daje koji može dospjeti u svako doba ili raskidom od strane društva koji nije vezan uz rok. Takva činidba ili sporazum o njoj mora se navesti u prijavi za upis društva u sudski registar.

(6) Smanjenjem temeljnoga kapitala društva članovi se mogu osloboditi obveze da uplate poslovni udio najviše do iznosa za koji je smanjen taj kapital.

(7) Sjedine li se u roku od tri godine po upisu društva u sudski registar svi udjeli kod jednoga člana ili uz to i kod društva, član društva mora u roku od tri mjeseca od takvog sjedinjenja u cjelini uplatiti sve poslovne udjele u novcu ili dati društvu osiguranje za ono što još nije uplaćeno ili dio udjela prenijeti na nekog trećeg. Uprava mora registarskome sudu podnijeti prijavu za upis sjedinjenja udjela u sudski registar.

(8) Član društva iz prethodnoga stavka ovoga članka dužan je odmah po proteku roka koji je tamo naveden izvijestiti registarski sud o tome koju je od propisanih mjera poduzeo i pružiti dokaz da je to učinio. Ne postupi li tako, registarski sud će ga pozvati da to učini u roku koji mu za to odredi. Ako član društva ne ispuni svoju propisanu obvezu ni u tome roku, a ne uloži ni osnovanu žalbu protiv rješenja kojim je pozvan da je ispuni, registarski sud će donijeti odluku o prestanku društva.

Zatezne kamate

Članak 399. (NN 130/23)

Član društva koji pravodobno ne uplati poslovni udio, dužan je društvu platiti zakonske zatezne kamate ako društvenim ugovorom ili odlukom organa društva donesenom prije preuzimanja obveze uplate nije određena viša kamata.

Isključenje člana društva koji je u zakašnjenju

Članak 400. (NN 130/23)

(1) Člana društva koji je u zakašnjenju s uplatom poslovnog udjela društvo može pisanim putem pozvati da ispuni svoju obvezu u naknadnome roku koji mu se za to mora dati uz upozorenje da će, ako ne uplati poslovni udio, biti isključen iz društva. Poziv se mora poslati preporučenim pismom, a naknadni rok ne može biti kraći od mjesec dana. Ako se poziv upućuje za više članova, naknadni rok za sve mora biti jednak. Društvo može protiv člana ustati s tužbom kojom traži da uplati poslovni udio, što ne otklanja mogućnost da ga se isključi iz društva. Nije dopušteno od toga izuzeti pojedine članove društva koji kasne s uplatom poslovnog udjela.

(2) Nakon bezuspješnog proteka naknadnoga roka uprava društva oglašava da je član u korist društva izgubio svoj poslovni udio i djelomičnu uplatu poslovnog udjela. Izjava društva o tome priopćava se članu preporučenim pismom.

(3) Isključeni član gubi sva prava u društvu ali mu i dalje odgovara za uplatu neuplaćenoga dijela poslovnog udjela. Za to odgovara prije drugih članova društva. Time se ne isključuje njegova odgovornost društvu za štetu.

Odgovornost prednika

Članak 401. (NN 130/23)

(1) Za ispunjenje obveze uplate poslovnog udjela isključenog člana društva odgovaraju društvu i posljednji te svi raniji pravni prednici isključenog člana koji u odnosu na društvo vrijede kao imatelji poslovnih udjela.

(2) Isplatu se može tražiti od ranijega prednika samo ako obvezu ne podmiri njegov sljednik. Smatra se da sljednik nije podmirio obvezu ako to ne učini u roku od mjesec dana od kada mu se za to uputi poziv preporučenim pismom i o tome na isti način obavijesti njegovoga prednika.

(3) Odgovornost pravnog prednika ograničava se na obvezu uplate poslovnog udjela ispunjenje koje se traži i na vrijeme od pet godina. Rok počinje teći od dana kada je pravni sljednik u odnosu prema društvu vrijedio kao imatelj poslovnog udjela.

(4) Uplatom preostaloga dijela poslovnog udjela pravni prednik stječe poslovni udio svoga pravnoga sljednika u društvu, ako on već nije prodan po odredbama članka 402. ovoga Zakona.

Prodaja udjela

Članak 402. (NN 130/23)

(1) Ako se ne može postići da pravni prednici člana koji nije uplatio cijeli poslovni udio uplate zaostali dio uplate ili član nema pravnih prednika, društvo može njegov poslovni udio prodati javnim nadmetanjem, osim ako ga uz cijenu koja odgovara njegovoj stvarnoj vrijednosti uz suglasnost isključenoga člana ne preuzme neki od članova društva. Drugačiji način prodaje moguć je samo ako se s time složi isključeni član društva.

(2) U roku od mjesec dana društvo može prodati poslovni udio isključenoga člana i slobodnom prodajom za iznos koji nije niži od vrijednosti udjela iskazane u izvještaju o financijskom položaju društva. Po proteku mjesec dana društvo može udio prodati samo na javnoj dražbi.

(3) Javnu dražbu provode osobe ovlaštene za održavanje javnih dražbi ili sud.

(4) Ako se prodajom postigne cijena koja je viša od onoga što isključeni član društva duguje društvu, višak će se, po odbitku troškova prodaje i kamata te eventualne ugovorne kazne, upotrijebiti za uplatu poslovnog udjela, a iznos koji se postigne preko toga isplatit će se isključenome članu društva.

Odgovornost članova društva

Članak 403. (NN 130/23)

(1) Ako društvo ne može postići da preostali dio poslovnog udjela isključenoga člana uplate njegovi pravni prednici niti za to može namaknuti sredstva prodajom njegovog poslovnog udjela, neuplaćeni iznos moraju uplatiti ostali članovi društva razmjerno svojim poslovnim udjelima.

(2) Ako poslovni udio nije prodan, članovi koji su podmirili obvezu iz prethodnoga stavka ovoga članka stječu pravo sudjelovanja u dobiti društva i u ostatku likvidacijske, odnosno stečajne mase društva koji bi pripali tome poslovnome udjelu i to srazmjerno iznosima koje su uplatili na ime zaostale uplate poslovnog udjela koji se odnosi na taj poslovni udio. Ako se poslovni udio naknadno proda, iz postignutog utrška moraju se članovima društva nadoknaditi iznosi koje su uplatili društvu po odredbama stavka 1. ovoga članka, a ono što preostane mora se koristiti za podmirenje onoga što još nije podmireno društvu na ime uplate poslovnog udjela isključenog člana i ostatak tome članu.

Odgovornost u stečaju

Članak 404.

(1) Članovi društva koje je u stečaju solidarno odgovaraju za uplatu dijela temeljnoga kapitala društva koji nije uplaćen, ako su te uplate potrebne za to da bi se podmirili vjerovnici. Za ostvarenje odgovornosti članova društva nije potrebno da se prethodno postupi po odredbama članka 402. i 403. ovoga Zakona. Za uplatu dijela temeljnoga kapitala društva koji nije uplaćen odgovaraju i pravni prednici članova društva pod uvjetima propisanima u članku 401. ovoga Zakona.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka imaju međusobno pravo regresa ako neki od njih plati više nego što prema srazmjeru preuzetih poslovnih udjela na njega otpada.

Prisilni propisi

Članak 405.

Članove društva ne može se osloboditi pravnih posljedica koje proizlaze iz primjene članka 400. do 403. i članka 404. stavka 1. ovoga Zakona.

Vraćanje uplate poslovnog udjela. Podjela dobiti

Članak 406. (NN 130/23)

(1) Članovi društva ne mogu tražiti da im društvo vrati ono što su uplatili na ime uplate poslovnih udjela. Članovima se ne smije isplatiti kamata na uplaćeni iznos niti se može ugovoriti takva obveza društva. Sve dok društvo postoji oni imaju pravo tražiti da im se isplati godišnja dobit i zadržana dobit iz ranijih godina umanjena za gubitke iz ranijih godina u mjeri u kojoj to nije isključeno zakonom, društvenim ugovorom ili odlukom članova o upotrebi dobiti. Odlukom o upotrebi dobiti članovi društva mogu, ako se društvenim ugovorom drugačije ne odredi, iznos dobiti u potpunosti ili dijelom unijeti u rezerve društva ili ostaviti kao zadržanu dobit.

(2) Dobit iz stavka 1. ovoga članka dijeli se članovima, ako nema drugačije odredbe u društvenome ugovoru, u omjeru njihovih uplaćenih poslovnih udjela.

(3) Društvo smije za povremene činidbe iz članka 391. stavka 6. ovoga Zakona na koje su članovi društva, pored uplate poslovnih udjela, obvezni po društvenome ugovoru isplatiti i naknadu određenu po mjerilima iz društvenog ugovora, ali ona ne smije prijeći vrijednost tih činidbi bez obzira na to iskazuje li se u računu dobiti i gubitka neto dobit društva.

(4) Ako je upravi ili nadzornome odboru u vrijeme između kraja poslovne godine i odluke članova društva o godišnjim financijskim izvješćima poznato da je imovinsko stanje društva zbog gubitaka ili smanjenja vrijednosti temeljnoga kapitala značajno i ne samo prolazno pogoršano, iz podjele se mora isključiti dobit koja proizlazi iz računa dobiti i gubitka u visini pretrpljenog smanjenja imovine i prenijeti na račun tekuće poslovne godine.

Rezerve društva

Članak 406.a

(1) U rezerve kapitala društvo unosi

1. dio uplaćenih iznosa za koje se izdaju poslovni udjeli koji prelazi nominalne iznose udjela,

2. iznose dodatnih plaćanja članova društva radi stjecanja posebnih prava u društvu,

3. iznose ostalih dodatnih plaćanja članova društvu kao npr. dodatnih činidbi,

4. iznos za koji je pojednostavnjeno smanjen temeljni kapital da bi se sredstva unijela u rezerve kapitala.

(2) U rezerve iz dobiti smiju se unositi samo iznosi iz neto dobiti poslovne godine ili iz neto dobiti iz ranijih poslovnih godina, a u njih se ubrajaju rezerve za vlastite poslovne udjele, rezerve predviđene društvenim ugovorom i ostale rezerve.

(3) Na primjenu sredstava rezervi kapitala na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 222. stavka 3. i 4. ovoga Zakona osim onoga što se odnosi na zakonske rezerve i propisanu visinu tih rezervi i rezervi kapitala.

(4) U rezerve za vlastite poslovne udjele mora se unijeti iznos koji odgovara iznosu koji je za te poslovne udjele iskazan u financijskim izvješćima. Te se rezerve mogu ukinuti samo ako društvo otuđi ili povuče vlastite poslovne udjele ili ih smanjiti za iznos za koji one prelaze iznos niže iskazane vrijednosti tih poslovnih udjela u financijskim izvješćima. Te se rezerve mogu oblikovati i iz rezervi predviđenih društvenim ugovorom ako taj ugovor predviđa tu mogućnost i iz iznosa ostalih rezervi iz dobiti koji prelazi iznose prenesenih gubitaka iz ranijih godina koji se nisu mogli pokriti iz neto dobiti iz poslovne godine.

(5) Rezerve predviđene društvenim ugovorom smiju se koristiti samo za namjene određene tim ugovorom.

(6) Na primjenu ostalih rezervi na odgovarajući se način primjenjuje odredba članka 222. stavka 5. ovoga Zakona.

Nedopuštena primanja

Članak 407.

(1) Nisu dopuštene isplate članovima društva iz imovine društva vrijednost koje odgovara iznosu temeljnog kapitala. To ne vrijedi za činidbe drugoj ugovornoj strani iz ugovora o vođenju poslova društva i ugovora o prijenosu dobiti ili za činidbe u pogledu kojih društvo ima prema članu zahtjev na protučinidbu u istoj vrijednosti ili na povrat onoga što je dano u što se ubrajaju i zahtjevi na povrat zajma kojim se nadomješta kapital i onoga što u gospodarskom smislu odgovara tom zajmu.

(2) Članovi društva kojima društvo nešto isplati protivno propisima ovoga Zakona, odredbama društvenog ugovora ili odlukama društva, dužni su primljene isplate vratiti društvu. Član društva može zadržati ono što mu je isplaćeno na temelju podjele dobiti ako je to primio u dobroj vjeri osim u dijelu u kome je ono što je primio potrebno za podmirenje vjerovnika društva.

 (3) Ako se ono što je plaćeno a nije bilo dopušteno ne može naplatiti od člana kome je plaćeno niti od članova uprave društva, za takvu naplatu društvu odgovaraju ostali članovi društva u omjeru svojih poslovnih udjela, ako su ta sredstva potrebna radi namirenja vjerovnika.

(4) Iznosi koji se ne mogu naplatiti od pojedinih članova društva, dužni su platiti ostali članovi u razmjeru njihovih poslovnih udjela u društvu.

(5) Osobe navedene u odredbama prethodnih stavaka ovoga članka ne mogu se u cjelini ni u dijelu osloboditi od tamo navedene obveze.

(6) Zahtjevi društva iz stavka 2. do 4. ovoga članka zastaruju u roku od pet godina od dana kada je primljena uplata, osim ako društvo dokaže da je obvezanik znao da isplata nije bila dopuštena.

(7) Članovi uprave društva dužni su solidarno nadoknaditi članovima društva ono što su uplatili društvu na temelju stavka 3. i 4. ovoga članka, ako su krivi za nedopuštene isplate članovima društva.

Zajam kojim se nadomješta kapital

Članak 408.

(1) Član koji društvu u vrijeme kad je ono u krizi umjesto da mu pribavi vlastiti kapital, kada bi mu ga inače uredni gospodarstvenici trebali pribaviti, dade zajam, može u stečajnom postupku ostvarivati zahtjev za povrat zajma samo kao stečajni vjerovnik nižeg isplatnog reda.

(2) Treća osoba koja društvu u vrijeme iz stavka 1. ovoga članka dade zajam umjesto da mu članovi pod tamo navedenim uvjetima pribave vlastiti kapital i kojoj član društva dade neko osiguranje za povrat zajma ili joj to jamči može u stečajnom postupku ostvarivati zahtjev za povrat zajma samo za onaj iznos za koji se nije uspjela namiriti iz dobivenog osiguranja odnosno jamstva.

(3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na druge pravne radnje članova društva i trećih osoba koje u gospodarskom smislu odgovaraju davanju zajma. Pravila o nadomještanju vlastitog kapitala društva ne vrijede za člana društva koji ne vodi njegove poslove a čiji se poslovni udio odnosi na desetinu ili manji dio temeljnog kapitala društva. Stekne li zajmodavac društva u krizi u to vrijeme poslovne udjele u tom društvu u cilju da se prevlada krizno stanje, to ima za posljedicu da se pravila o nadomještanju kapitala ne primjenjuju na njegove tražbine koje proizlaze iz ranije danih i novih zajmova do visine temeljnog kapitala uplaćenog u društvo u skladu sa Zakonom pri povećanju temeljnog kapitala na temelju kojeg je udio stečen.

(4) Ako društvo u slučajevima iz stavka 2. i 3. ovoga članka vrati zajam u posljednjoj godini prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka nad društvom ili nakon podnošenja tog prijedloga, član društva koji je dao osiguranje ili jamčio za povrat zajma dužan je tako isplaćeni iznos vratiti društvu. Na to se na odgovarajući način primjenjuju pravila Stečajnog zakona. Ta obveza postoji samo do visine iznosa za koji je član društva jamčio povrat zajma ili koji odgovara vrijednosti danog osiguranja u vrijeme vraćanja zajma. Član društva se oslobađa spomenute obveze ako predmet danog osiguranja vjerovniku stavi na raspolaganje društvu kako bi ono moglo namiriti svoju tražbinu iz njegove vrijednosti. Ove odredbe se na odgovarajući način primjenjuju i na ostale pravne radnje koje u gospodarskom smislu odgovaraju davanju zajma.

Pododjeljak 2.   Poslovni udjeli

Određenje poslovnog udjela

Članak 409.

(1) Ako u društvenom ugovoru nije drugačije određeno, poslovni udio člana društva određuje se prema njegovom nominalnom iznosu.

(2) Član društva može imati više poslovnih udjela.

(3) Zabranjeno je izdavanje isprava o kojima ovisi postojanje prava na isplatu dividende, a izdane isprave nisu valjane.

Knjiga poslovnih udjela

Članak 410. (NN 18/23)

(1) Uprava je dužna voditi knjigu poslovnih udjela društva u koju se unose tvrtka, odnosno ime i prezime, sjedište i adresa, odnosno prebivalište svakoga člana društva, ako je član društva pravna osoba podaci o njenom upisu u odgovarajućem registru, njegov osobni identifikacijski broj, nominalni iznosi poslovnih udjela koje je preuzeo i što je na temelju toga uplatio te eventualne dodatne činidbe koje je dužan ispuniti prema društvu i koje je ispunio, sve obveze koje terete poslovni udio i broj glasova koje ima pri donošenju odluka članova društva. U knjigu se upisuju opterećenja i podjele poslovnih udjela te sve druge promjene. Svaka osoba koja može dokazati da za to ima pravni interes, ima pravo da u radno vrijeme razgleda knjigu poslovnih udjela društva.

(2) U knjizi poslovnih udjela upisuje se na temelju prijave zainteresirane osobe ili na temelju saznanja nekoga od organa društva svaka izmjena podataka koji su u njoj navedeni. Prijavi za upis u knjigu poslovnih udjela prilaže se izjava stjecatelja poslovnog udjela na kojoj potpis ovjerava javni bilježnik da nije pravomoćno osuđen za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca, odnosno da su prestale pravne posljedice osude, kao i da mu nije uvedena međunarodna mjera ograničavanja raspolaganja imovinom, odnosno da je takva mjera ukinuta. Izjava se može dati i u ugovoru kojim se prenosi poslovni udio. Uprava društva dužna je o svakoj promjeni članova društva ili njihovih poslovnih udjela bez odgađanja izvijestiti registarski sud dostavljanjem popisa članova društva koji potpišu članovi uprave, u kome se navode imena i prezimena članova društva, prebivalište, a za pravne osobe tvrtka i sjedište, osobni identifikacijski broj, nominalni iznosi poslovnih udjela koji im pripadaju i redni brojevi pod kojima ih se u društvu vodi, ono što je na temelju toga uplaćeno društvu te što je ono eventualno vratilo članu. Uprava mijenja popis članova društva na temelju priopćenja o promjeni i podnesenog dokaza da je do promjene došlo.

(3) Ako je javni bilježnik sudjelovao u promjeni iz stavka 2. ovoga članka, dužan je bez odgađanja, nakon što je ona učinjena, bez obzira na eventualne kasnije razloge njezine nevaljanosti, umjesto članova uprave potpisati popis članova društva i dostaviti jedan primjerak registarskom sudu i nadležnoj ispostavi Ministarstva financija, Porezne uprave prema sjedištu društva, a jedan društvu. Na tom popisu javni bilježnik mora potvrditi da sve što je u popisu navedeno odgovara promjenama u kojima je sudjelovao i da su podaci u njemu u skladu s podacima u posljednjem popisu koji je bio predan registarskom sudu. Javni bilježnik mora na popisu potvrditi i da stjecatelj poslovnog udjela nije upisan u evidenciju iz članka 68. stavka 5. ovoga Zakona.

(4) Članovi uprave odgovaraju društvu na temelju odredaba članka 397. stavka 1., 5. i 6. te članka 430. ovoga Zakona za točnost podataka u knjizi poslovnih udjela, za popise koje su predali i za izjave koje su dali sudu. Oni solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom odgovaraju za štetu vjerovnicima i članovima društva te drugim osobama ako bi im ona bila pričinjena zbog netočnog upisa u knjizi poslovnih udjela ili nepravodobnog upisa u tu knjigu ili izjava danih sudu u kojima su bili netočni podaci ili zbog toga što sudu nisu dali izjave koje su po zakonu bili dužni dati.

Učinak upisa u knjigu poslovnih udjela

Članak 411. (NN 18/23)

(1) U odnosu na društvo član društva je samo onaj tko je upisan u knjizi poslovnih udjela i o čijem je članstvu u društvu obaviješten registarski sud. Popis članova društva koji uprava dostavlja registarskom sudu mijenja se dostavljanjem tome sudu novog popisa s odgovarajućim dokazima o nastalim promjenama. U slučaju neslaganja stanja upisa u knjizi poslovnih udjela i popisa članova društva kojeg registarskom sudu dostavlja uprava društva, smatra se da su članovi društva osnivači navedeni u društvenom ugovoru odnosno osobe navedene u spomenutom popisu, a ako društvo ima samo jednog člana da je to osoba upisana u sudskom registru. U korist onoga tko pravnim poslom stječe poslovni udio ili pravo na taj udio vrijedi sadržaj popisa dostavljen registarskom sudu kao točan, osim za stjecatelja poslovnog udjela kome je poznato ili mu zbog njegove grube nepažnje nije poznato da podatak nije točan. Stjecatelj ne može valjano steći poslovni udio s pouzdanjem u sadržaj popisa, ako podatak u pogledu poslovnog udjela koji se stječe nije točan, a od dostave registarskom sudu liste u kojoj je taj podatak pogrešno naveden nisu protekle tri godine, osim ako se netočnost popisa može pripisati ovlašteniku na udjelu.

(2) Smatra se da je u knjizi poslovnih udjela obavljen upis s danom kada društvu prispije prijava za upis kojoj je priložena izjava iz članka 410. stavka 2. ovoga Zakona, ako ispunjava uvjete koji se traže za takav upis, bez obzira na vrijeme kada je upis stvarno obavljen.

Raspolaganje poslovnim udjelom

Članak 412. (NN 40/19, 18/23)

(1) Poslovni udjeli mogu se prenositi i nasljeđivati.

(2) Ako član društva stekne nove poslovne udjele, svaki od udjela toga člana zadržava samostalnost.

(3) Za prijenos poslovnog udjela potreban je ugovor sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik ili sudska odluka koja zamjenjuje takav ugovor. Takav ugovor potreban je i za preuzimanje obveze da će se prenijeti poslovni udio. Nedostatak propisanog oblika ugovora kojim se preuzima obveza da će se prenijeti poslovni udio otklanja se sklapanjem ugovora o prijenosu poslovnog udjela u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik. Za prijenos poslovnog udjela nije potrebna promjena društvenog ugovora.

(4) Društvenim ugovorom mogu se za prijenos poslovnog udjela postaviti i drugi uvjeti, napose da je za to potrebna suglasnost društva. Poslovni udio uz kojega je vezana obveza ispunjenja dodatnih činidbi može se prenositi samo uz suglasnost društva.

(5) Spoje li se raspolaganjem poslovnim udjelima po bilo kojoj osnovi svi udjeli kod jedne osobe tako da nastane društvo jedne osobe, zbog toga se ne mijenja društveni ugovor niti je potrebna izjava o osnivanju društva. Ako je društvo osnovano na temelju izjave o osnivanju društva pa ono nakon toga postane društvo s više od jednog člana, članovi društva moraju sklopiti društveni ugovor.

(6) Član društva može založiti svoj poslovni udio. Ugovor o davanju u zalog sklapa se u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik. Javni bilježnik koji je sudjelovao u sklapanju toga ugovora dužan je bez odgađanja umjesto članova uprave sastaviti popis članova društva u kojem će se navesti koji je poslovni udio založen i dostaviti jedan primjerak registarskom sudu, a jedan primjerak društvu. Na zalaganje udjela ne primjenjuje se odredba članka 415. stavka 1. ovoga Zakona.

(7) Sklapa li se ugovor o prijenosu poslovnog udjela ili ugovor kojim se preuzima obveza da će se prenijeti poslovni udio ili ugovor o davanju u zalog poslovnog udjela očitovanjem opunomoćenika, on mora imati punomoć za sklapanje takvog pravnog posla na kojoj je javni bilježnik ovjerio potpis opunomoćitelja.

Prijenos poslovnog udjela uz suglasnost društva

Članak 413. (NN 130/23)

(1) Ako je društvenim ugovorom predviđeno da se poslovni udio može prenijeti na drugu osobu samo uz suglasnost društva, član društva koji želi prenijeti taj udio može, ne dade li mu se ta suglasnost za poslovni udio koji je u cjelini uplaćen, tražiti od suda iz članka 40. ovoga Zakona da mu dozvoli prijenos toga udjela. Sud će dozvoliti prijenos poslovnog udjela, ako nema valjanih razloga za to da uskrati davanje dozvole za prijenos, a prijenos se može obaviti bez štete za društvo, njegove članove i vjerovnike. Prije donošenja odluke sud mora saslušati upravu i člana društva koji traži dozvolu za prijenos poslovnog udjela.

(2) I kada sud dade suglasnost za prijenos poslovnog udjela, član društva ne može taj udio prenijeti osobi kojoj to želi ako društvo u roku od mjesec dana po pravomoćnosti odluke suda preporučenim pismom obavijesti člana društva da dopušta da se poslovni udio uz iste uvjete prenese nekome drugome.

(3) Ako se poslovni udio koji se može prenijeti samo uz suglasnost društva treba prodati u sudskom ovršnom postupku, ovršni sud mora procijeniti vrijednost toga udjela i o odobrenju prodaje obavijestiti društvo i sve vjerovnike te im priopćiti procijenjenu vrijednost udjela. Procjena nije potrebna ako se između založnog vjerovnika, dužnika i društva postigne sporazum o cijeni uz koju se poslovni udio preuzima. Ako kupac kojega odredi društvo ne preuzme poslovni udio u roku od četrnaest dana i za to u novcu ne plati procijenjenu vrijednost poslovnoga udjela, udio će se prodati po propisima ovršnog postupka a da za to nije potrebna suglasnost društva.

Prijenos naslijeđenog poslovnog udjela

Članak 414.

U društvenom ugovoru može se za slučaj nasljeđivanja poslovnog udjela odrediti da ga je nasljednik dužan prenijeti nekome drugome članu društva ili osobi koju odredi društvo, ako se nasljednik i takva osoba drugačije ne dogovore, po cijeni koja odgovara vrijednosti poslovnog udjela iskazanoj u posljednjim financijskim izvješćima društva.

Pravni položaj stjecatelja poslovnog udjela

Članak 415.

(1) Prema stjecatelju poslovnog udjela vrijede glede odnosa u društvu pravne radnje poduzete prema onome tko je taj udio prenio i radnje koje je on poduzeo prije nego što je društvu prijavljen prijenos poslovnog udjela.

(2) Za ispunjenje činidbi koje se na temelju poslovnoga udjela moraju ispuniti društvu po obvezi koja postoji u vrijeme kada je društvu podnesena prijava za upis prijenosa toga udjela u knjigu poslovnih udjela, solidarno odgovaraju stjecatelj poslovnog udjela i njegov pravni prednik.

(3) Zahtjevi za ispunjenje prema pravnome predniku stjecatelja zastaruju u roku od pet godina od podnošenja prijave za upis prijenosa poslovnog udjela.

Članak 416.

Brisan.

Više ovlaštenika na poslovnome udjelu

Članak 417.

(1) Ako na poslovnome udjelu ima više ovlaštenika, oni mogu prava iz udjela ostvarivati samo zajedno. Oni solidarno odgovaraju za obveze koje otpadaju na taj udio.

(2) Pravne radnje koje društvo treba poduzeti prema imatelju poslovnog udjela valjano su poduzete, ako nema zajedničkog zastupnika svih ovlaštenika, poduzme li ih i samo prema jednome od njih. One djeluju prema svim ovlaštenicima.

Stjecanje i uzimanje u zalog vlastitih poslovnih udjela

Članak 418. (NN 130/23)

(1) Društvo ne može stjecati ni uzimati u zalog vlastite poslovne udjele koji nisu potpuno uplaćeni.

(2) Društvo može stjecati vlastite poslovne udjele koji su potpuno uplaćeni ako to čini imovinom koja prelazi iznos temeljnog kapitala društva i ako društvo može po zakonu stvoriti propisane rezerve za stjecanje vlastitih udjela a da s time ne smanjuje temeljni kapital društva ni rezerve koje mora stvarati na temelju društvenog ugovora koje ne smije upotrijebiti za isplate članovima društva.

(3) Prava i obveze iz vlastitog poslovnog udjela miruju.

(4) Društvo može uzeti u zalog poslovne udjele samo ako je ukupni iznos tražbina osiguranih zalogom poslovnih udjela niži od vrijednosti udjela ili, ako je vrijednost poslovnih udjela koji se uzimaju u zalog niža od toga, da iznos tražbina nije veći od one imovine društva čija vrijednost prelazi iznos njegovog temeljnog kapitala. Stjecanje ili zalaganje vlastitog poslovnog udjela protivno odredbama stavka 2. i 4. ovoga članka je valjano.

 (5) Stjecanje vlastitih poslovnih udjela dopušteno je i kada se to čini radi davanja otpremnine članovima društva zbog provedene statusne promjene društva, ako se poslovni udio stekne u roku od šest mjeseci od provedene promjene ili pravomoćnosti sudske odluke, a društvo može stvoriti propisane rezerve za vlastite poslovne udjele tako da se s time ne smanji temeljni kapital društva ni rezerve predviđene društvenim ugovorom koje društvo ne smije koristiti za isplate svojim članovima.

Povlačenje (amortizacija) poslovnog udjela

Članak 419.

(1) Povlačenje poslovnog udjela moguće je samo onda ako je predviđeno društvenim ugovorom.

(2) Povlačenje poslovnog udjela moguće je bez suglasnosti imatelja udjela samo onda ako su pretpostavke za to bile utvrđene u društvenome ugovoru prije nego što je on stekao taj udio.

(3) Na povlačenje poslovnog udjela na odgovarajući način primjenjuje se odredba članka 406. stavka 1. rečenice prve ovoga Zakona.

Istupanje i isključenje člana iz društva

Članak 420.

(1) Društvenim ugovorom može se odrediti da član može istupiti iz društva i da ga društvo može isključiti. Tada se moraju odrediti i uvjeti, postupak i posljedice istupanja ili isključenja člana iz društva.

(2) Bez obzira na odredbe prethodnoga stavka ovoga članka član društva može tužbom kod suda zahtijevati istupanje iz društva ako za to postoje opravdani razlozi. Opravdani razlozi za istupanje iz društva postoje naročito ako mu ostali članovi društva ili neki od organa društva prouzroče štetu, ako je spriječen u ostvarenju svojih prava u društvu ili mu neki organ društva nameće nesrazmjerne obveze. U tužbi se mora navesti i iznos naknade za poslovni udio te odrediti primjereni rok za njeno plaćanje članu koji istupa iz društva. Usvoji li tužbeni zahtjev, sud mora odrediti iznos naknade tržišne vrijednosti tužiteljeva poslovnog udjela i naložiti da mu je društvo isplati u roku određenom u presudi. Pri određivanju spomenutog roka sud će voditi brigu o stanju društva i njegovim poslovnim potrebama.

(3) Bez obzira na odredbe stavka 1. ovoga članka društvo može tužbom podignutom protiv svog člana zahtijevati da ga sud isključi iz društva ako za to postoji važan razlog. Važan razlog za isključenje člana iz društva je njegovo ponašanje kojim se onemogućuje ili znatno otežava postizanje cilja društva pa se zbog toga njegov ostanak u društvu čini za društvo nepodnošljivim. Tužbu mogu podići i svi ostali članovi društva. U njoj se mora navesti i iznos naknade te primjereni rok za plaćanje naknade isključenom članu društva. Sud izriče isključenje člana iz društva pod odgodnim uvjetom da mu društvo isplati u presudi određenu naknadu tržišne vrijednosti poslovnog udjela u roku kojeg odredi u presudi. Pri određivanju spomenutog roka sud će uzeti u obzir stanje društva i njegove poslovne potrebe.

(4) Član društva ne može se unaprijed odreći prava iz stavka 2. ni društvo prava iz stavka 3. ovoga članka.

Učinak istupanja ili isključenja člana iz društva

Članak 421. (NN 130/23)

(1) Istupanjem i isključenjem člana prestaje njegovo članstvo u društvu i sva prava koja iz toga proizlaze.

(2) Član koji istupi iz društva i član koji je iz društva isključen imaju pravo da im se nadoknadi tržišna vrijednost njihova poslovnoga udjela kakva je bila u vrijeme istupanja odnosno isključenja. Ako je poslovni udio člana uplaćen unosom u društvo stvari i prava, on ima pravo da mu se uloženo vrati, ali ne prije nego što prođu tri mjeseca od istupanja, odnosno od isključenja iz društva. Kod toga ne može tražiti naknadu štete za slučajno uništenje, oštećenje ili smanjenje vrijednosti onoga što je uložio te ako je do toga došlo redovnom upotrebom. Ako društvo od člana traži nadoknadu pričinjene štete ili član treba da ispuni neke druge obveze prema društvu, vrijednost uloga neće mu se nadoknaditi dok ne podmiri štetu niti ispuni te obveze.

(3) Članstvo u društvu člana koji je istupio iz društva i člana koji je iz njega isključen prestaje kada im se isplati naknada iz stavka 2. ovoga članka.

Odjeljak 3.   ORGANI DRUŠTVA

Pododjeljak 1.   Uprava

Vođenje poslova društva

Članak 422.

(1) Uprava društva sastoji se od jednoga ili više direktora.

(2) Uprava vodi poslove društva u skladu s društvenim ugovorom, odlukama članova društva i obveznim uputama skupštine i nadzornog odbora, ako ga društvo ima.

(3) Način rada uprave propisuje se društvenim ugovorom. Ako neka pitanja glede načina rada uprave nisu uređena društvenim ugovorom ili ovim Zakonom, može ih urediti uprava posebnim aktom koji u tu svrhu donosi.

(4) Ako uprava ima više članova, a društvenim ugovorom nije drugačije određeno, svi članovi zajedno poduzimaju radnje potrebne za vođenje poslova društva, osim ako postoji opasnost od toga da se radnje pravodobno ne poduzmu.

(5) Ako je po društvenom ugovoru svaki član uprave ovlašten da sam poduzima radnje vođenja poslova društva, on ne smije poduzeti nakanjenu radnju usprotivi li se tome neki od članova uprave, osim ako spomenutim ugovorom nije drugačije određeno.

Imenovanje članova uprave

Članak 423. (NN 18/23, 130/23)

(1) Član uprave može biti potpuno poslovno sposobna fizička osoba. Za imenovanje članova uprave na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 239. stavka 2. ovoga Zakona. Imenuju li članovi društva namjerno ili zbog grube nepažnje za člana uprave osobu koja to ne može biti, odgovaraju društvu solidarno za svu štetu koja mu je pričinjena time što je takva osoba povrijedila svoje obveze prema društvu. Na prestanak članstva u upravi društva po zakonu na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 239. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) Članovi društva svojom odlukom imenuju upravu društva ako društvenim ugovorom nije predviđeno da je imenuje netko drugi u društvu. Ako se za člana uprave imenuje nekoga od njih, to se može učiniti i u društvenom ugovoru pa i za vrijeme dok je član uprave član u društvu. Nije li u odluci o imenovanju što drugo rečeno, mandat predsjedniku i članu uprave počinje s danom donošenja odluke o imenovanju bez obzira na upis u sudskom registru.

(3) Ako se društvenim ugovorom odredi da se svi članovi društva imenuju članovima uprave, to se odnosi samo na one članove društva koji su to bili u vrijeme kada se odredba o tome unosila u ugovor.

(4) U društvenom ugovoru može se predvidjeti da će upravu imenovati i neko javnopravno tijelo.

(5) Ako broj članova uprave padne ispod broja koji je društvenim ugovorom određen kao najmanji broj članova uprave da bi ona mogla voditi poslove društva i zastupati ga, a nisu određeni njihovi zamjenici, članovi društva moraju svojom odlukom bez odgađanja imenovati članove koji nedostaju. Do obavljenog imenovanja preostali članovi uprave obavljaju samo neodložne poslove. Društvenim se ugovorom može odrediti da za vrijeme dok članovi društva ne imenuju nove članove, nadzorni odbor može imenovati članove koji nedostaju. Ako otpadnu svi članovi uprave ili oni nisu u mogućnosti obavljati svoje dužnosti, nadzorni odbor je dužan članove uprave imenovati bez odgađanja.

(6) Ako društvo nema nadzorni odbor ili ako on ne postupi onako kako je to propisano u prethodnome stavku ovoga članka, sud će na prijedlog zainteresirane osobe ili po službenoj dužnosti postaviti privremenog upravitelja koji nadomješta upravu društva do imenovanja potrebnog broja njezinih članova. Njegova je dužnost da se brine oko imenovanja članova nove uprave, a do tada je ovlašten obavljati samo neodložne poslove. U pogledu naknade troškova i nagrade za rad privremenog upravitelja na odgovarajući se način primjenjuje odredba članka 245. stavka 3. ovoga Zakona.

Opoziv članova uprave

Članak 424. (NN 130/23)

(1) Članovi društva mogu svojom odlukom u svako doba opozvati članove uprave. Ako je društvenim ugovorom predviđeno da članove uprave imenuje nadzorni odbor, on je, nije li tim ugovorom drukčije određeno, ovlašten i za opoziv njihova imenovanja. To nema utjecaja na prava članova uprave iz ugovora koje su oni sklopili s društvom.

(2) Člana uprave koji je i član društva može se, ako za to postoji važan razlog, opozvati i odlukom suda.

(3) Od članova društva koji nisu glasovali za opoziv imenovanja člana uprave može se tužbom sudu zatražiti da se s opozivom suglase. O parnici se mora putem suda obavijestiti člana uprave o kome je riječ. Sud može u toku postupka privremenom mjerom zabraniti članu uprave povodom čijeg se opoziva vodi spor vođenje poslova i zastupanje društva, ako se učini vjerojatnim da bi njegovim daljnjim djelovanjem društvu bila pričinjena nenadoknadiva šteta.

(4) Ako se članovi uprave imenuju društvenim ugovorom, tim se ugovorom može odrediti da ih se može opozvati samo ako za to postoji važan razlog. U tome slučaju opoziv je valjan sve dok se o njegovoj eventualnoj nevaljanosti ne odluči pravomoćnom odlukom suda, napose da li je za opoziv postojao važan razlog. Ovdje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 447. i 448. ovoga Zakona. Ako svoju odluku o imenovanju člana uprave opoziva nadzorni odbor, na odgovarajući se način primjenjuje odredba članka 244. stavka 3. ovoga Zakona.

(5) Odredbe prethodnih stavaka ovoga članka ne primjenjuju se na članove uprave koje imenuje javnopravno tijelo.

Ostavka člana uprave

Članak 424.a

(1) Predsjednik i član uprave mogu dati ostavku neovisno o zahtjevu za naknadu štete koji društvo zbog toga može imati prema njima iz ugovora koji su sklopili s društvom. Za prestanak članstva u upravi nije potrebna odluka u društvu. Ne proizlazi li iz izjave kojom je ostavka dana što drugo, ona djeluje, ako za nju postoji važan razlog, od dana kada je izjavljena društvu, u protivnom tek po proteku 14 dana od tog dana.    

(2) Ostavka iz stavka 1. ovoga članka izjavljuje se u pisanom obliku skupštini društva, ako je bila najavljena u dnevnom redu skupštine, a ako je društvenim ugovorom nadzorni odbor, kada ga društvo ima, ovlašten za imenovanje članova uprave, tom odboru ili svim članovima društva ili članu društva koji je društvenim ugovorom ovlašten imenovati predsjednika odnosno člana uprave društva. O ostavci se mora obavijestiti sve ostale članove uprave, a ako društvo ima nadzorni odbor, njegova predsjednika.

(3) Ostavka se može opozvati samo uz suglasnost onoga kome je izjavljena u skladu sa zakonom odnosno društvenim ugovorom.

Upis u sudski registar

Članak 425. (NN 40/19)

(1) Članovi uprave, njihova ovlaštenja za zastupanje i sve promjene bez odgađanja se upisuju u sudski registar.

(2) Prijavi za upis promjena iz stavka 1. ovoga članka prilažu se odluka o opozivu imenovanja člana uprave odnosno njegova ostavka i odluka o imenovanju novog člana u izvorniku ili u javno ovjerovljenoj preslici.

(3) Novi članovi uprave moraju u prijavi dati izjave iz članka 394. stavka 4. točke 3. ovoga Zakona.

(4) Upis promjene člana uprave u sudski registar deklaratorne je naravi.

Zastupanje

Članak 426.

(1) Društvo zastupa uprava.

(2) Ako u društvenom ugovoru nije drugačije određeno, članovi uprave skupno zastupaju društvo. Potpisuju se tako da uz navođenje tvrtke društva stavljaju svoj potpis.

(3) Ako uprava ima više članova, društvenim ugovorom može se odrediti da društvo zastupa jedan član uprave samostalno, više njih skupno ili jedan član zajedno s prokuristom. Nije dopuštena odredba u društvenom ugovoru kojom se određuje da pojedini ili svi članovi uprave zastupaju društvo samo zajedno s jednim ili više prokurista.

(4) Valjano su učinjena očitovanja volje prema društvu, ako se učine i samo prema jednoj od osoba koje su skupno ovlaštene za zastupanje ili osobi navedenoj u članku 396. stavku 1. točki 7. ovoga Zakona.

(5) Način na koji više osoba zastupa društvo mora se javno objaviti istovremeno s upisom te ovlasti u sudskom registru.

(6) Ako društvo nema članove uprave koji su potrebni za to da bi ga se zastupalo, osobu ovlaštenu za zastupanje može u hitnim slučajevima na prijedlog zainteresirane osobe odrediti sud za vrijeme dok društvo ne imenuje odgovarajućega člana uprave, odnosno dok sud ne postavi privremenog upravitelja.

(7) Ako društvo nema nijednog člana uprave ni privremenog upravitelja, za primanje očitovanja volje i pismena zastupaju ga članovi nadzornog odbora, ako društvo ima taj organ, a ako ga nema članovi društva. Njima se izjavljuju očitovanja volje i dostavljaju pismena na adrese vidljive iz sudskog registra. Volja je valjano izjavljena odnosno pismeno je valjano dostavljeno ako je to učinjeno prema jednoj od tih osoba na adresu iz sudskog registra osim ako je onaj tko očituje volju prema društvu, odnosno pošiljatelj pismena znao da ju je ta osoba promijenila.

(8) Ako društvo ima samo jednog člana, zbog toga što drži sve udjele u društvu ili uz njega još i društvo, pravni poslovi između njega i društva u kojima on zastupa društvo mogu se sklapati pod pretpostavkom iz čl. 41. stavak 3. ovoga Zakona, pa i kada nije jedini član uprave, ali te i poslove koje u ime društva sklapa s trećima mora sklopiti u pisanom obliku ili se o tome mora sastaviti ispravu s tekstom onoga što je dogovoreno. Spomenute isprave nisu potrebne kada je riječ o poslovima u okviru uobičajenog poslovanja društva sklopljenim pod uobičajenim uvjetima.

(9) Društvo stječe prava i preuzima obveze iz poslova koje u njegovo ime sklopi uprava neovisno o tome je li posao izričito sklopljen u njegovo ime ili iz okolnosti proizlazi da je volja strana u poslu bila da ga se sklopi u ime društva.

Ograničenje ovlasti za zastupanje

Članak 427.

(1) Članovi uprave moraju poštivati ograničenja ovlasti za zastupanje postavljena društvenim ugovorom, odlukom članova društva i obveznim uputama nadzornog odbora.

(2) Ograničenja iz stavka 1. ovoga članka bez pravnoga su učinka prema trećima. To vrijedi napose ako se ovlast za zastupanje ograničava na sklapanje određenih poslova ili poslova određene vrste ili se ono daje samo pod određenim okolnostima, za određeno vrijeme ili mjesto ili je za sklapanje pojedinih poslova potrebna suglasnost članova društva, nadzornog odbora ili nekog drugog organa društva.

Poslovne knjige i financijska izvješća

Članak 428.

(1) Uprava društva odgovara za uredno vođenje poslovnih knjiga i vođenje poslova unutarnjeg nadzora.

(2) Uprava odgovara za izradu financijskih izvješća društva. Ona je dužna izrađena financijska izvješća i izvješće o stanju društva, ako ga je društvo dužno izraditi, bez odgađanja dostaviti nadzornom odboru i skupštini društva. Ako je potrebno da se obavi revizija financijskih izvješća društva, uprava je dužna uz izrađena spomenuta izvješća i uz izvješće o stanju društva, ako ga je društvo dužno izraditi dostaviti i izvješće revizora.

(3) Uprava mora svakome članu društva bez odgađanja po njihovoj izradi dostaviti godišnja financijska izvješća, izvješće o stanju društva, ako ga je društvo dužno izraditi i godišnja financijska izvješća koncerna kao i izvješće o stanju koncerna kako bi oni mogli na skupštini ili odlukom donesenom pisanim putem u zakonom propisanom roku, koji se ne može produljiti društvenim ugovorom, utvrditi godišnja financijska izvješća društva. Ako je godišnja financijska izvješća pregledao revizor, njegovo se izvješće mora dostaviti bez odgađanja kada ga društvo primi. Svaki član ima, za vrijeme od 14 dana prije ispitivanja godišnjih financijskih izvješća u skupštini društva ili prije isteka roka za donošenje o tome odluke članova društva pisanim putem, pravo uvida u poslovne knjige i dokumentaciju društva. Ako društvo po zakonu mora imati nadzorni odbor ili je to predviđeno društvenim ugovorom, tim se ugovorom može odrediti da članovi društva nemaju spomenuto pravo uvida, da im se za to daje kraći rok od onog propisanog zakonom ili ih se može podvrći drugim ograničenjima. U tom slučaju se svim članovima društva mora bez odgađanja dostaviti izvješće uprave o stanju društva, ako ga je društvo dužno izraditi, prijedlog odluke o upotrebi dobiti, izvješće revizora, ako ga društvo ima, i izvješće revizora u pogledu koncerna.

(4) Društvo nema obvezu dostavljanja isprava iz stavka 3. ovoga članka Zakona ako su za sve vrijeme za koje su članovi društva imali po Zakonu pravo uvida u njih bile objavljene na internetskoj stranici društva.

Zabrana konkurencije

Članak 429.

(1) Na zabranu konkurencije člana uprave na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 248. ovoga Zakona.

(2) Ako društvo nema nadzorni odbor, suglasnost iz članka 248. stavka 1. ovoga Zakona daju članovi društva.

(3) Suglasnost iz članka 248. stavka 1. ovoga Zakona glede članova društva koji su imenovani u upravu društva može se dati i društvenim ugovorom. Smatra se da je suglasnost dana i onda ako su članovi društva imenovali nekoga od njih u upravu društva, iako su znali za postojanje okolnosti iz članka 248. stavka 1. ovoga Zakona, a oni pri tome nisu izričito tražili da imenovani član drugačije postupi. Dana suglasnost može se u svako doba povući.

Sukob interesa

Članak 429.a (NN 110/15)

(1) Na sprječavanje sukoba interesa člana uprave na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 248.a ovoga Zakona.

(2) Ako društvo nema nadzorni odbor, suglasnost iz članka 248.a stavka 1. ovoga Zakona daju članovi društva.

Dužna pozornost i odgovornost članova uprave

Članak 430.

Na dužnu pozornost i odgovornost članova uprave na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 252., 273. i 273.a ovoga Zakona.

SUDSKA PRAKSA: Presuda

Davanje kredita članovima uprave i prokuristi

Članak 431.

Na davanje kredita članovima uprave i prokuristi te članovima njihovih užih obitelji na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 249. ovoga Zakona. Ako društvo nema nadzorni odbor, odluku toga odbora zamjenjuje odluka članova društva. Nadzorni odbor, odnosno članovi društva ne mogu odlučiti da daju kredit ako bi ga trebalo dati iz imovine potrebne za to da bi se u društvu održala vrijednost temeljnog kapitala. Kredit koji bi bio dan suprotno tome mora se odmah vratiti društvu.

Izvješća nadzornom odboru odnosno skupštini društva

Članak 431.a

Na davanje izvješća uprave nadzornom odboru, ako ga društvo ima, a u protivnom skupštini društva, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 250. ovoga Zakona.

Godišnje izvješće o stanju društva i konsolidirano godišnje izvješće društva

Članak 431.b

(1) Na podnošenje godišnjeg izvješća o stanju društva i konsolidiranoga godišnjeg izvješća društva na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 250.a i 250.b ovoga Zakona.

(2) Ne mora li društvo izraditi godišnje izvješće o stanju društva, obavijesti o stjecanju i raspolaganju vlastitim poslovnim udjelima moraju se navesti u bilješkama uz financijska izvješća.

Dužnost uprave u slučaju gubitka, prezaduženja ili nesposobnosti za plaćanje

Članak 431.c

Na dužnost uprave u slučaju gubitka, prezaduženja ili nesposobnosti za plaćanje na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 251. ovoga Zakona.

Načela za primanja članova uprave

Članak 432.

Na primanja članova uprave na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 247. ovoga Zakona. Ako društvo nema nadzorni odbor, njegove ovlasti imaju članovi društva.

Zamjenici članova uprave   Članak 433.

Propisi za članove uprave vrijede i za njihove zamjenike.

Pododjeljak 2.   Nadzorni odbor

Obveznost nadzornog odbora

Članak 434. (NN 114/22)

(1) Društvenim ugovorom određuje se ima li društvo nadzorni odbor.

(2) Društvo mora imati nadzorni odbor:

1. ako je prosječan broj zaposlenih u godini veći od 200, ili

2. ako je to za društvo koje obavlja određenu djelatnost propisano posebnim zakonom, ili

3. ako je temeljni kapital društva veći od 80.000,00 eura i ono ima više od 50 članova, ili

4. ako društvo jedinstveno vodi dionička društva ili društva s ograničenom odgovornošću koja moraju imati nadzorni odbor ili s više od 50% sudjeluje u njima s neposrednim udjelom u temeljnom kapitalu a u oba slučaja je broj zaposlenih u nekome od društava ili u svim društvima zajedno u prosjeku veći od 200, ili

5. ako je društvo komplementar u komanditnom društvu a prosječan broj zaposlenih u društvu i u komanditnom društvu je zajedno veći od 200.

(3) Prosječan broj zaposlenih određuje se prema brojevima zaposlenih u društvu svakoga posljednjega dana u mjesecu u prethodnoj kalendarskoj godini.

(4) Uprava je dužna u slučaju iz stavka 2. točke 1., 4. i 5. ovoga članka s danom prvoga siječnja utvrditi prosječan broj zaposlenih u prethodnoj godini. Ako taj broj prelazi 200 zaposlenih, dužna je to bez odgađanja priopćiti registarskome sudu zajedno s popisom članova društva, odnosno s izjavom da u članstvu društva nije bilo promjene. Prijeđe li u vremenu između dva takva priopćenja prosječan broj zaposlenih u društvu 200, to se mora registarskome sudu priopćiti bez odgađanja. U slučaju iz stavka 2. točke 4. ovoga članka uprave tamo spomenutih društava dužne su upravi društva na njen zahtjev bez odgađanja priopćiti tražene podatke.

Sastav nadzornog odbora

Članak 435.

Nadzorni odbor sastoji se od tri člana. Društvenim ugovorom može se odrediti da nadzorni odbor ima više članova ali njihov broj mora biti neparan.

Tko može biti član nadzornog odbora

Članak 436. (NN 130/23)

(1) Za određivanje tko može biti članom nadzornog odbora na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 255. ovoga Zakona. Na prestanak članstva u nadzornom odboru društva po zakonu na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 255. stavka 3. ovoga Zakona.

 (2) Ako je neka osoba izabrana ili imenovana u više nadzornih odbora, smatra se da je izabrana, odnosno imenovana samo u jedan odbor ako to čini kao predstavnik nekoga javnopravnoga tijela, društva unutar koncerna ili kreditne, odnosno financijske institucije koja s društvom trajnije posluje da bi štitila njihove interese, ali samo onda ako nije član više od dvadeset nadzornih odbora.

Izbor i imenovanje članova nadzornog odbora

Članak 437. (NN 130/23)

(1) Članovi društva svojom odlukom izabiru članove nadzornog odbora osim ako je posebnim zakonom propisano da neke od njih imenuju zaposleni. Ako se na istoj skupštini izabiru najmanje tri člana nadzornog odbora, na zahtjev članova društva čiji poslovni udjeli čine najmanje trećinu temeljnoga kapitala zastupljenoga na skupštini, o izboru svakoga člana odbora odlučuje se odvojeno.

(2) Društvenim ugovorom može se odrediti da određeni članovi društva ili članovi koji imaju određene poslovne udjele mogu imenovati određeni broj članova nadzornog odbora. Takvo pravo može se dati samo onim članovima koji mogu raspolagati sa svojim poslovnim udjelom samo uz suglasnost društva. U nadzorni odbor može se tako imenovati najviše trećinu njegovih članova.

(3) Ne mogu se izabrati ni imenovati zamjenici članova nadzornog odbora.

(4) Članovi prvog nadzornog odbora imenuju se pri osnivanju društva za vrijeme do odluke skupštine društva ili članova društva izvan skupštine kojom po proteku godine dana od upisa društva u sudski registar odlučuju o tome da li da im se dade razrješnica. Do tada ih skupština odnosno članovi društva izvan skupštine mogu opozvati odlukom donesenom običnom većinom glasova.

(5) Nije li u odluci o izboru, odnosno u izjavi o imenovanju što drugo rečeno, mandat članu nadzornog odbora počinje s danom donošenja te odluke, odnosno davanja izjave bez obzira na upis u sudskom registru.

Dužna pozornost i odgovornost članova nadzornog odbora

Članak 438.

Na dužnu pozornost i na odgovornost članova nadzornog odbora na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 273. stavka 2., 4., 5. i 6. i članka 430. stavka 1., 2. i 5. ovoga Zakona.

Primjena odredaba ovoga Zakona o dioničkome društvu

Članak 439.

Na nadzorni odbor na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 252. i 257. do 271. i 273. te 273.a ovoga Zakona.

Pododjeljak 3.   Skupština

Ostvarivanje prava članova društva

Članak 440.

(1) Članovi društva u skupštini donose odluke na koje su ovlašteni zakonom i društvenim ugovorom, osim ako se svi članovi u pojedinom slučaju u pisanom obliku ne dogovore o odluci koju treba donijeti ili izjave da su suglasni s time da se o njoj glasuje pisanim putem.

(2) Ako se odluka donosi pisanim putem, većina koja je potrebna za to da bi se ona donijela ne određuje se na temelju danih nego na temelju ukupnog broja glasova kojima raspolažu članovi društva.

(3) Ako sve poslovne udjele u društvu drži samo jedan član ili uz njega i društvo, on mora bez odgađanja po donošenju odluke o tome sastaviti zapisnik i potpisati ga.

Nadležnost skupštine

Članak 441. (NN 130/23)

(1) Skupština odlučuje o pitanjima određenim društvenim ugovorom, a osobito o:

1. financijskim izvješćima društva, izvješću uprave o stanju društva, ako ga je društvo dužno izraditi, upotrebi ostvarene dobiti i pokrivanju gubitka, davanju razrješnice članovima uprave i nadzornog odbora, ako ga društvo ima, što valja učiniti u prvih osam mjeseci poslovne godine za prethodnu godinu,

2. zahtjevu za uplatama poslovnih udjela,

2.a povratu dodatnih uplata novca članovima društva,

3. imenovanju i opozivu članova uprave,

4. izboru i opozivu članova nadzornog odbora ako ga društvo ima,

5. podjeli, spajanju i povlačenju poslovnih udjela,

6. davanju prokure ili trgovačke punomoći za sve pogone koju treba dati uprava,

7. mjerama za ispitivanje i nadzor nad vođenjem poslova,

8. izmjeni društvenog ugovora,

9. postavljanju zahtjeva za naknadu štete koje društvo može imati protiv članova uprave i nadzornog odbora i zamjenika članova uprave te o imenovanju zastupnika u sudskom postupku ako društvo ne mogu zastupati članovi uprave ni nadzorni odbor.

10. sklapanju ugovora kojima društvo treba trajno steći stvari ili prava za neki svoj pogon za koje se plaća protuvrijednost koja je viša od vrijednosti petine temeljnog kapitala društva kao i o izmjeni takvih ugovora na teret društva, što je uvjet za njihovu valjanost, osim kada je riječ o stjecanju u ovršnom postupku, s time da se odluka o tome mora donijeti s većinom od tri četvrtine danih glasova.

(2) Društvenim ugovorom može se proširiti ili smanjiti nadležnost skupštine, ali se iz njezine nadležnosti ne može izuzeti donošenje odluka iz stavka 1. točke 1., 2a., 4., 9. a točke 10. ovoga članka ako se ugovori sklapaju u roku od dvije godine nakon što je društvo upisano u sudski registar ovoga članka.

(3) Nakon što skupština društva utvrdi godišnja financijska izvješća i konsolidirana financijska izvješća kada su obvezna, te prihvati godišnje izvješće o stanju društva kada je obvezno i konsolidirano godišnje izvješće društva, uprava društva dužna ih je, zajedno s izvješćem revizora, kada je revidiranje financijskih izvješća propisano zakonom ili određeno društvenim ugovorom, bez odgađanja u zakonom propisanome roku predati u sudski registar radi upisa predaje i objave tog upisa.

SUDSKA PRAKSA: Presuda

Sazivanje skupštine

Članak 442. (NN 34/22)

(1) Skupštinu društva saziva uprava, ako zakonom ili društvenim ugovorom to pravo nije dano i nekom drugom. Ako u društvenom ugovoru nije drugačije određeno, skupština se održava u sjedištu društva.

(2) Skupštinu se mora sazvati najmanje jednom godišnje te, osim u slučajevima određenim ovim Zakonom i društvenim ugovorom, uvijek onda kada to zahtijevaju interesi društva, a bez odgađanja napose onda ako se uoči da u društvu postoji gubitak u visini polovine iznosa temeljnog kapitala.

(3) Skupštinu se mora sazvati bez odgađanja i onda kada to u pisanome obliku uz navođenje svrhe zatraže članovi društva koji su preuzeli poslovne udjele nominalni iznosi kojih zajedno čine najmanje desetinu temeljnoga kapitala društva. Društvenim ugovorom može se odrediti da to pravo imaju članovi koji su zajedno preuzeli i manje udjele.

(4) Ako organ koji je ovlašten da sazove skupštinu ne udovolji zahtjevu iz stavka 3. ovoga članka u roku od 14 dana od dana kada je primljen, ili takvoga organa nema, osobe koje su podnijele zahtjev mogu uz navođenje dnevnoga reda same sazvati skupštinu. Skupština u tome slučaju odlučuje o snošenju troškova za održavanje tako sazvane skupštine.

Način i rok za sazivanje skupštine

Članak 443.

(1) Skupštinu se mora sazvati na način kako je to određeno društvenim ugovorom, a ako u njemu o tome nema odredaba, preporučenim pismom upućenim svim članovima društva. Od dana kada je posljednji puta oglašeno sazivanje skupštine ili od kada je poziv predan pošti i dana održavanja skupštine mora proći najmanje sedam dana.

(2) U pozivu se mora što je to preciznije moguće odrediti dnevni red skupštine. Ako postoji nakana da se mijenja društveni ugovor, treba navesti i glavne izmjene koje se predlažu.

(3) Članovi društva koji su preuzeli poslovne udjele što čine zajedno najmanje desetinu a, ako je tako određeno društvenim ugovorom, i manji dio temeljnoga kapitala društva mogu pisanim putem uz navođenje razloga za to zahtijevati da se na dnevni red stave i druga pitanja ako taj zahtjev postave najkasnije tri dana od dana objave ili primitka poziva kako je to određeno u stavku 1. ovoga članka.

Podobnost skupštine da odlučuje

Članak 444.

(1) Ako društvenim ugovorom nije određeno drugačije, skupština može valjano odlučivati ako su na njoj prisutni članovi društva ili njihovi zastupnici koji predstavljaju najmanje desetinu temeljnoga kapitala društva.

(2) Na skupštini koja nije uredno sazvana niti su članovi društva na propisani način stavili zahtjev za odlučivanje o određenim pitanjima najkasnije tri dana od dana objave ili primitka poziva kojim se saziva skupština mogu se donositi odluke samo onda ako su na njoj prisutni ili zastupljeni svi članovi društva. Taj se uvjet ne mora ispuniti za donošenje odluke o sazivanju nove skupštine.

(3) U slučaju da skupština nije podobna za odlučivanje, a društvenim ugovorom nije drugačije određeno, mora se s pozivom na tu okolnost sazvati nova skupština s time da se njezin dnevni red ograničava na dnevni red skupštine na kojoj se nije moglo odlučivati. Na toj skupštini mogu se donositi valjane odluke bez obzira na to koliko je temeljnoga kapitala na njoj zastupljeno.

Odlučivanje na skupštini

Članak 445. (NN 114/22)

(1) Ako zakonom i društvenim ugovorom nije drugačije određeno, skupština donosi odluke većinom od danih glasova.

(2) Svakih 10,00 eura nominalnog iznosa poslovnog udjela daje pravo na jedan glas. U društvu iz članka 390.a ovoga Zakona svaki iznos od 1,00 eura nominalnog iznosa poslovnog udjela daje pravo na jedan glas dok se temeljni kapital društva ne poveća najmanje na iznos iz stavka 7. toga članka. Uprava društva dužna je u knjizi poslovnih udjela pri upisu svake promjene veličine udjela unijeti i broj glasova na koji on daje pravo u skupštini društva te o tome, ako on to zatraži, članu društva izdati potvrdu.

(3) U društvenom ugovoru može se odrediti da članovi društva imaju drugačije pravo glasa od onoga kako je to određeno u prethodnome stavku ovoga članka s time da svaki član mora imati najmanje jedan glas.

(4) Član može glasovati i preko punomoćnika koji se mora na skupštini društva iskazati pisanom punomoćju, ako društvenim ugovorom nije određeno da se punomoć može dati i u manje formalnom obliku, u kojoj je navedeno da se daje u svrhu glasovanja na skupštini. Zakonski zastupnici fizičkih osoba i osobe koje zastupaju pravne osobe na temelju statuta mogu za zastupane članove glasovati na skupštini bez punomoći.

(5) Na skupštini ne može o odluci glasovati osoba kojoj se tom odlukom pribavlja neka korist ili se oslobađa neke obveze. Ona ne može glasovati ni kao zastupnik člana društva. Isto vrijedi i kada se odlučuje o pravnome poslu između člana i društva te o pokretanju ili rješenju spora među njima.

(6) Nema ograničenja u pravu glasa za člana društva kada se odlučuje o njegovu izboru, odnosno imenovanju ili o opozivu kao člana uprave, nadzornog odbora ili likvidatora društva.

Evidencija odluka skupštine

Članak 446.

(1) Odluke donesene na skupštini i one donesene pisanim putem moraju se bez odgađanja unijeti u posebnu knjigu odluka. Svaki član društva ima za vrijeme radnog vremena društva pravo uvida u knjigu odluka.

(2) Svakome članu društva mora se na njegov zahtjev bez odgađanja preporučenim pismom dostaviti izvod iz svih odluka koje su unesene u knjigu odluka potpisane od strane uprave uz priopćenje dana i mjesta donošenja te podataka o upisu u tu knjigu.

Pravo na obaviještenost

Članak 447.

(1) Uprava društva mora svakome članu društva dati obavijesti o stvarima društva i dopustiti uvid u poslovne knjige i dokumentaciju društva bez odgađanja po primitku zahtjeva da mu se to omogući.

(2) Članu se društva može uskratiti pravo iz stavka 1. ovoga članka u slučaju kada postoji bojazan da bi ga on mogao upotrijebiti za svrhe koje nisu u vezi s njegovim članstvom u društvu i da bi time društvu ili s njime povezanome društvu mogla biti pričinjena šteta. O tome da se članu uskrate spomenute obavijesti i odbije spomenuto pravo uvida odlučuje skupština društva.

(3) Uprava može odbiti članu društva dati obavijesti o stvarima društva i uvid u poslovne knjige i dokumentaciju ako ono ima nadzorni odbor.

(4) Društvenim se ugovorom ne može odstupiti od odredaba stavka 1. i 2. ovoga članka.

(5) Na odlučivanje suda o pravu člana društva na obaviještenost na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 288. ovoga Zakona.

Ništetnost odluka skupštine

Članak 448.

Na ništetnost odluka skupštine na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 355. do 359. ovoga Zakona.

Pobijanje odluka skupštine

Članak 449.

Na pobijanje odluka skupštine na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 360. do 366.a ovoga Zakona.

Pododjeljak 4.   Zaštita prava manjine

Imenovanje revizora od strane suda

Članak 450.

(1) Ako je odlukom članova društva odbijen prijedlog da se imenuju revizori radi pregleda posljednjih godišnjih financijskih izvješća, sud može na prijedlog članova društva koji zajedno imaju poslovne udjele na koje otpada najmanje deseti dio temeljnoga kapitala imenovati jednoga ili više revizora. Sud će tome zahtjevu udovoljiti samo onda ako se učini vjerojatnim da su učinjene grube povrede zakona ili društvenog ugovora.

(2) Članovi društva koji su stavili prijedlog iz stavka 1. ovoga članka ne mogu za trajanja revizije prenositi svoje poslovne udjele bez suglasnosti društva.

(3) Prije imenovanja revizora sud mora saslušati članove uprave i nadzornog odbora.

(4) Sud može, na temelju za to postavljenog zahtjeva, imenovanje revizora uvjetovati davanjem osiguranja koje smatra primjerenim.

(5) Revizija će se smatrati neopravdanom, ako u cjelini potvrdi ispravnost financijskih izvješća, odnosno ako utvrdi da su poslovne knjige uredno vođene.

Ovlasti revizora

Članak 451.

(1) Revizori imaju pravo pregledati poslovne knjige i dokumentaciju društva i tražiti obavještenja i izjave od članova uprave i nadzornog odbora te od osoba zaposlenih u društvu kako bi utvrdili stanje poslovanja u društvu. Sve osobe od kojih oni zatraže obavještenja i izjave moraju ih dati bez odgađanja točno i istinito. Nadzorni se odbor, ako ga društvo ima, mora uključiti u rad revizora.

(2) Nagradu za rad revizora određuje sud. Revizori ne mogu ni od koga drugoga primiti nikakvu nagradu za svoj rad.

Izvješće revizora

Članak 452.

(1) Revizori su dužni svoje izvješće bez odgađanja dostaviti upravi i nadzornom odboru društva. U izvješću o njihovu nalazu i mišljenju mora se navesti je li za vrijeme obavljanja revizije bilo udovoljeno njihovim zahtjevima te da li posljednja godišnja financijska izvješća pokazuju istinitu i točnu sliku financijskog stanja društva.

(2) Članovi društva koji su tražili da se provede revizija imaju u poslovnim prostorijama pravo uvida u izvješće revizora i u dokumentaciju koja mu je priložena.

(3) Uprava i nadzorni odbor dužni su narednoj skupštini društva podnijeti izvješće revizora i zatražiti da ona o njemu odluči. Na skupštini se izvješće mora pročitati u cjelini. Uprava i nadzorni odbor moraju se tom prilikom očitovati o svim utvrđenim nepravilnostima i o mjerama koje namjeravaju poduzeti ili koje predlažu da se poduzmu. Nadzorni odbor se mora izjasniti i o tome ima li društvo pravo tražiti naknadu štete. Ako iz izvješća revizora proizlazi da su učinjene grube povrede zakona ili društvenog ugovora, mora se bez odgađanja sazvati skupštinu društva.

(4) Ako nema sporazuma o snošenju troškova revizije, sud će po slobodnoj ocjeni odlučiti, uzimajući u obzir rezultate revizije, tko će ih i u kojemu omjeru snositi.

(5) Ako se iz izvješća revizora utvrdi da zahtjev za provođenje revizije nije bio opravdan, članovi društva koji su zlonamjerno ili zbog grube nepažnje tražili da se revizija provede solidarno odgovaraju društvu za štetu koja mu je time pričinjena.

Odštetni zahtjevi u korist društva

Članak 453.

(1) Članovi društva na čije poslovne udjele otpada najmanje deseti dio temeljnoga kapitala društva mogu postaviti zahtjev za naknadu štete kojega društvo ima prema članovima uprave i nadzornog odbora, ako su članovi društva odbili protiv njih postaviti takav zahtjev ili je prijedlog da se to učini dostavljen upravi ali ga ona nije pravodobno podnijela članovima društva da o njemu odluče.

(2) Tužba se mora podići u roku od tri mjeseca od dana kada je odbijen prijedlog da se donese odluka o podizanju tužbe ili od kada je osujećeno donošenje odluke o tome.

(3) Za vrijeme trajanja spora tužitelji ne mogu raspolagati svojim poslovnim udjelima bez suglasnosti društva.

(4) Na zahtjev tuženoga sud će odrediti da su tužitelji dužni dati osiguranje za naknadu štete koja tuženome prijeti zbog podizanja tužbe.

(5) Ako se tužba kao neosnovana odbije, a utvrdi se da je podignuta zlonamjerno ili zbog grube nepažnje, tužitelj je dužan tuženome nadoknaditi štetu koja mu je time pričinjena. Više tužitelja odgovara solidarno.

Odjeljak 4.   IZMJENA DRUŠTVENOG UGOVORA

Pododjeljak 1.   Opće odredbe

Oblik izmjene

Članak 454.

(1) Društveni ugovor može se izmijeniti samo odlukom članova društva. Odluka mora biti u obliku javnobilježničkog akta, privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik ili javnobilježničkog zapisnika.

(2) Odluka o izmjeni nema učinka dok se ne upiše u sudski registar.

Odlučivanje o izmjeni

Članak 455. (NN 130/23)

(1) Odluka o izmjeni društvenog ugovora donosi se većinom od najmanje tri četvrtine od danih glasova. Društvenim ugovorom može se odrediti da je za to potrebna veća većina a može se zahtijevati ispunjenje i dodatnih pretpostavki.

(2) Odluka o odredbama da treba izabrati nadzorni odbor i o smanjenju nagrade koja po društvenom ugovoru pripada članovima uprave i nadzornog odbora donosi se običnom većinom glasova.

(3) Odluka o tome da se povećaju obveze članova prema društvu koje proizlaze iz društvenog ugovora ili da se pojedinim članovima smanje prava koja imaju na temelju toga ugovora može se donijeti samo onda ako se s time suglase svi članovi društva na koje se odnosi povećanje obveza ili smanjenje prava.

(4) To napose vrijedi za odluke kojima se u društveni ugovor unose odredbe o mjeri u kojoj treba uplatiti poslovne udjele u temeljni kapital društva ili treba da se o tome u ugovoru mijenjaju odredbe koje su u njemu sadržane.

Upis u sudski registar. Objava upisa

Članak 456.

(1) Svaka izmjena društvenog ugovora mora se prijaviti registarskome sudu radi upisa u sudski registar. Prijavi treba priložiti odluku o izmjenama društvenog ugovora, potpun tekst društvenog ugovora u obliku javnobilježničke isprave i potvrdu javnog bilježnika da neizmijenjene odredbe društvenog ugovora koji se nalazi kod registarskog suda zajedno s učinjenim izmjenama u potpunosti odgovaraju tekstu toga ugovora koji se prilaže.

(2) Ako se ne radi o izmjeni podataka iz članka 396. stavka 1. ovoga Zakona, dovoljno je da se u prijavi za upis u registar uputi na isprave o izmjenama koje se nalaze kod suda.

(3) Ne objavljuju se odluke kojima se ne mijenjaju odredbe društvenog ugovora koje su ranije objavljene.

Pododjeljak 2.   Povećanje temeljnoga kapitala

Način povećanja temeljnoga kapitala. Povećanje novim uplatama

Članak 457. (NN 130/23)

(1) Za povećanje temeljnoga kapitala potrebna je odluka članova društva o izmjeni društvenog ugovora.

(2) Temeljni kapital može se povećati uplatama novih poslovnih udjela ili uplatama povećanja postojećih poslovnih udjela, ali i unošenjem rezervi i dobiti društva u temeljni kapital.

(3) Na temelju povećanja temeljnoga kapitala poslovne udjele u društvu mogu preuzeti postojeći članovi društva i druge osobe.

(4) Ako u društvenom ugovoru, odnosno u odluci o povećanju temeljnoga kapitala nije drugačije određeno, postojeći članovi društva imaju pravo prvenstva da u roku od mjesec dana od donošenja odluke o povećanju temeljnoga kapitala preuzmu poslovne udjele u srazmjeru nominalnim iznosima svojih poslovnih udjela u društvu.

(5) Izjava o preuzimanju poslovnoga udjela daje se u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik.

(6) Osobe koje uplatom poslovnih udjela pristupaju društvu moraju u izjavi o tome navesti da to čine na način kako je to određeno društvenim ugovorom. U izjavi moraju se navesti iznosi koji se uplaćuju za preuzete poslovne udjele i druge činidbe na koje preuzimatelj treba biti obvezan na temelju društvenog ugovora.

(7) Odredbe članka 390. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju na povećanje temeljnoga kapitala društva. Povećanje temeljnoga kapitala ulaganjem stvari i prava moguće je samo onda ako se u odluci o povećanju kapitala to izričito navede i ako se odredi rok u kojemu će se u društvo unijeti stvari i prava. Stvari i prava moraju se unijeti u društvo prije nego što se registarskome sudu podnese prijava za upis povećanja temeljnoga kapitala u sudski registar.

Upis povećanja temeljnoga kapitala novim uplatama u sudski registar. Objava upisa

Članak 458. (NN 130/23)

(1) Čim se preuzmu i uplate poslovni udjeli koji čine povećani temeljni kapital mora se registarskome sudu podnijeti prijavu za upis povećanja temeljnoga kapitala u sudski registar. Na prijavu i na ispitivanje prijave na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 394. i članka 395. ovoga Zakona.

(2) Prijavi za upis moraju se priložiti:

1. izjave o preuzimanju poslovnih udjela u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik isprave ili u javno ovjerenome prijepisu,

2. popis osoba koje su preuzele nove poslovne udjele potpisan od strane podnositelja prijave u kojoj se moraju navesti iznosi preuzetih i uplaćenih poslovnih udjela, u čemu su oni uplaćeni i dokazi da je to učinjeno, koje treba priložiti popisu, a ako su poslovne udjele preuzeli postojeći članovi društva ukupni nominalni iznosi njihovih poslovnih udjela,

3. ako je temeljni kapital povećan ulaganjem stvari i prava, ugovore kojima je to ulaganje ostvareno.

(3) U objavi upisa da je povećan temeljni kapital društva navodi se sadržaj upisa, a ako su u društvo unesene stvari i prava i navodi iz stavka 2. točke 3. ovoga članka. Kod toga je dovoljno da se uputi na isprave koje se nalaze kod registarskoga suda.

(4) Na odgovornost članova uprave koji su podnijeli prijavu za upis povećanja temeljnoga kapitala u sudski registar na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 397. stavka 1., 3., 5. i 6. ovoga Zakona.

Odobreni kapital

Članak 458.a (NN 130/23)

(1) Društvenim ugovorom može se ovlastiti upravu da u roku od pet godina od upisa društva u sudski registar može povećati temeljni kapital do određenoga nominalnog iznosa (odobreni kapital) izdavanjem novih poslovnih udjela uz odgovarajuće uplate društvu. Iznos odobrenog kapitala ne smije biti veći od polovine iznosa temeljnog kapitala društva u vrijeme davanja te ovlasti.

(2) Ovlast se može dati i izmjenom društvenog ugovora za vrijeme od najviše pet godina od upisa u sudski registar izmjene kojom se ovlast daje.

(3) Poslovni udjeli mogu se izdati uz uplatu u stvarima i pravima samo ako je to predviđeno u danoj ovlasti.

Upis povećanja odobrenog kapitala u sudski registar. Objava upisa

Članak 458.b

Na upis povećanja odobrenoga temeljnog kapitala i objavu upisa na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 458. ovoga Zakona.

Povećanje temeljnoga kapitala pretvaranjem rezervi u temeljni kapital

Članak 459. (NN 130/23)

(1) O pretvaranju rezervi iz dobiti i rezervi kapitala društva u temeljni kapital može se odlučiti nakon što se utvrde godišnja financijska izvješća za poslovnu godinu koja je neposredno prethodila godini u kojoj se donosi odluka, ako ta izvješća ne pokazuju gubitak, a nema nepokrivenoga gubitka iz prethodnih godina i donese odluka o upotrebi dobiti. Za to se mogu koristiti rezerve ako je to u skladu sa svrhom kojoj su one namijenjene i sredstva koja su odlukom o upotrebi dobiti namijenjena za unos u te rezerve. Ovdje se primjenjuju odredbe o izmjeni društvenog ugovora.

 (2) Odluka o povećanju temeljnoga kapitala ne može se donijeti prije nego što jedan ili više revizora koje odlukom imenuju članovi društva ispitaju posljednja godišnja financijska izvješća i potvrde ih bez rezerve. Ako je dan na koji se ta izvješća odnose više od osam mjeseci prije podnošenja prijave za upis odluke o povećanju temeljnoga kapitala društva u sudski registar, moraju se izraditi nova financijska izvješća koja moraju ispitati revizori. Na temelju nje može se donijeti odluka o povećanju temeljnoga kapitala društva samo ako je revizori potvrde bez rezerve.

(3) Povećanje temeljnoga kapitala društva provodi se povećanjem nominalnih iznosa postojećih poslovnih udjela u društvu ili stvaranjem novih poslovnih udjela. Na to se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 390. stavka 1. ovoga Zakona. U odluci o povećanju temeljnog kapitala mora se navesti povećava li se taj kapital povećanjem nominalnih iznosa postojećih poslovnih udjela u društvu i za koji iznos ili se to čini izdavanjem novih poslovnih udjela i kojeg nominalnog iznosa.

(4) Povećanje temeljnoga kapitala mora se tako provesti da ukupan nominalni iznos povećanih poslovnih udjela odgovara povećanome temeljnome kapitalu društva, a ako se to čini izdavanjem novih poslovnih udjela da iznosi temeljnog kapitala koji na njih otpadaju zajedno s ostalim iznosima tog kapitala odgovaraju temeljnom kapitalu nakon njegova povećanja.

(5) Novi poslovni udjeli pripadaju članovima društva u istome srazmjeru kao i oni prije povećanja temeljnoga kapitala društva. Drugačija odluka članova društva je ništetana.

(6) Vlastiti poslovni udjeli društva sudjeluju u povećanju temeljnoga kapitala.

(7) Poslovni udjeli koji su samo djelomično uplaćeni sudjeluju u povećanju temeljnoga kapitala prema njihovim nominalnim iznosima. U pogledu njih je povećanje temeljnog kapitala moguće samo povećanjem iznosa uplata koje otpadaju na te poslovne udjele. Postoje li uz njih i poslovni udjeli koji su u potpunosti uplaćeni, u pogledu njih se povećanje temeljnog kapitala može provesti povećanjem nominalnih iznosa tih udjela ili izdavanjem novih poslovnih udjela.

(8) Ako povećanje temeljnog kapitala dovodi do toga da na neki poslovni udio otpada samo dio novog poslovnog udjela, takvo pravo na stjecanje udjela može se prenositi i naslijediti. Prava iz novog poslovnog udjela mogu se koristiti, uključujući i zahtjev za izdavanjem isprave koja se odnosi na taj udio, samo ako se svi spomenuti dijelovi sjedine kod jedne osobe, a kada je riječ o više ovlaštenika na udjelu, ako svi dijelovi čine jedan puni poslovni udio, po pravilima iz članka 417. ovoga Zakona.

(9) Povećanje temeljnoga kapitala društva ne utječe na odnose prava koja proizlaze iz poslovnih udjela. Ako se pojedina prava iz poslovnih udjela koji su potpuno (djelomično?) uplaćeni određuju prema onome što je uplaćeno, ona pripadaju članovima društva dok ne uplate ono što im je još preostalo samo prema visini uplaćenog poslovnog udjela uvećana za postotak povećanja temeljnog kapitala koji otpada na nominalni iznos poslovnih udjela. Nakon daljnjih uplata na odgovarajući se način povećavaju i prava.

(10) Ako nije nešto drugo određeno, povećani poslovni udjeli sudjeluju u dobiti društva koja je ostvarena u cijeloj poslovnoj godini u kojoj je donesena odluka o povećanju temeljnoga kapitala. Ovdje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 338. stavka 2. ovoga Zakona.

Upis povećanja temeljnoga kapitala iz sredstava rezervi u sudski registar

Članak 460.

(1) Prijava za upis povećanja temeljnoga kapitala društva u sudski registar mora se podnijeti registarskome sudu bez odgadjanja.

(2) Prijavi se moraju priložiti godišnja financijska izvješća ili nova izvješća iz članka 459. stavka 2. ovoga Zakona, ako ih se po ovome Zakonu moralo izraditi, potvrđena od strane revizora na temelju kojih je donesena odluka o povećanju temeljnoga kapitala. Podnositelji prijave moraju kod toga izjaviti da od dana na koji se odnose godišnja financijska izvješća, odnosno nova takva izvješća do dana podnošenja prijave nije bilo izmjena u imovini društva koje bi smetale donošenju odluke o povećanju temeljnoga kapitala ako bi se ona donijela na dan podnošenja prijave.

(3) Sud će dozvoliti upis odluke o povećanju temeljnoga kapitala u sudski registar ako se podnesena godišnja financijska izvješća, odnosno nova financijska izvješća ne odnose na dan koji je više od osam mjeseci prije podnošenja prijave za upis.

(4) Sud nije dužan ispitivati jesu li godišnja financijska izvješća, odnosno nova takva izvješća sastavljena u skladu sa Zakonom.

(5) Pri upisu sud će navesti da je temeljni kapital povećan iz sredstava društva.

Od kada važi povećanje temeljnoga kapitala

Članak 461.

Temeljni kapital je povećan od upisa odluke o povećanju toga kapitala u sudski registar.

Pododjeljak 3.   Smanjenje temeljnoga kapitala

Način smanjenja temeljnoga kapitala

Članak 462. (NN 130/23)

(1) Temeljni kapital društva može se smanjiti samo na temelju odluke članova društva o izmjeni društvenoga ugovora te nakon što se provede postupak koji je propisan ovim Zakonom. U odluci moraju se navesti opseg i svrha smanjenja temeljnoga kapitala i kako će se to provesti.

(2) Smanjenjem temeljnoga kapitala smatra se svako smanjenje visine toga kapitala određene u društvenome ugovoru bez obzira na to provede li se smanjenje vraćanjem članovima društva njihovih uplata poslovnih udjela, sniženjem nominalnog iznosa poslovnih udjela ili potpunim, odnosno djelomičnim oslobađanjem članova društva ili njihovih pravnih prednika od obveze da u cjelini uplate poslovne udjele.

(3) Nije dopušteno smanjenje temeljnoga kapitala ispod iznosa određenoga u članku 389. stavku 2. ovoga Zakona. Ako se smanjenje temeljnoga kapitala provodi vraćanjem onoga što je uplaćeno za poslovne udjele ili oslobođenjem članova od obveze da ih u cjelini uplate, iznos svake uplate koja ostaje u društvu ne može biti niži od iznosa navedenog u članku 390. stavku 1. ovoga Zakona. Ovdje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 348. ovoga Zakona.

Prijava za upis nakane da se smanji temeljni kapital u sudski registar

Članak 463. (NN 110/15)

(1) Registarskome sudu mora se podnijeti prijavu da se u sudski registar upiše nakana društva da smanji temeljni kapital.

(2) Uprava mora odmah nakon što je obaviještena o upisu nakanjenoga smanjenja temeljnoga kapitala u sudski registar nakanu o sniženju kapitala dostaviti sudskom registru radi objave na internetskoj stranici na kojoj se nalazi sudski registar i objaviti u glasilu društva, ako ga ono ima. U tome oglasu društvo je dužno objaviti da je spremno svim vjerovnicima na njihov zahtjev podmiriti tražbine koje postoje prema društvu na dan posljednje objave nakane da se smanji temeljni kapital, odnosno dati osiguranje da će ona biti podmirena te da se smatra kako su vjerovnici društva koji mu se ne prijave u roku od tri mjeseca od navedenoga dana suglasni s time da se smanji temeljni kapital društva. Spomenutu objavu mora se dostaviti poznatim vjerovnicima.

Prijava za upis izmjene društvenog ugovora u sudski registar

Članak 464.

(1) Prijava da se izmjena društvenog ugovora upiše u sudski registar podnosi se registarskome sudu nakon što protekne rok koji je dan vjerovnicima za to da se jave društvu. Na ispitivanje prijave na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 395. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Prijavi treba priložiti:

1. dokaz da je nakana smanjenja temeljnoga kapitala objavljena na način kako je to određeno u članku 463. stavku 2. ovoga Zakona,

2. dokaz da su vjerovnici koji su se javili društvu podmireni ili da im je dano osiguranje,

3. izjavu svih članova uprave da je svim poznatim vjerovnicima poslana obavijest iz članka 463. stavka 2. ovoga Zakona a da se društvu nisu javili drugi vjerovnici osim onih kojima je ono podmirilo tražbine ili im je dalo osiguranje;

4. popis članova društva na temelju odluke o smanjenju temeljnoga kapitala.

(3) Ako dokaz koji je podnesen o tome da su vjerovnici podmireni, odnosno da im je dano osiguranje ne odgovara istini, svi članovi uprave solidarno odgovaraju onim vjerovnicima glede kojih su dani krivi podaci za štetu koja im je time učinjena ali samo za iznos za koji se oni nisu mogli podmiriti iz imovine društva.

(4) Ne odgovara za štetu član uprave koji dokaže da nije znao za netočnost dokaza i izjava koje je dao, premda je postupio s pažnjom urednog i savjesnog gospodarstvenika.

Isplate članovima društva i oslobođenje od obveza

Članak 465. (NN 130/23)

(1) Isplate članovima društva na temelju smanjenja temeljnoga kapitala moguće su nakon što se odgovarajuća izmjena društvenog ugovora upiše u sudski registar.

(2) Od upisa u sudski registar iz stavka 1. ovoga članka djeluje i oslobođenje od obveze da se uplate preostali neuplaćeni poslovni udjeli u koju svrhu je smanjen temeljni kapital društva.

Pojednostavnjeno smanjenje temeljnog kapitala

Članak 465.a

Na pojednostavnjeno smanjenje temeljnog kapitala na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 349. do 351. ovoga Zakona.

Korištenje iznosa smanjenja temeljnog kapitala

Članak 465.b

(1) Iznosi rezervi kapitala i rezervi iz dobiti te iznosi temeljnog kapitala dobiveni njihovim smanjenjem smiju se koristiti samo da bi se izravnale niže vrijednosti i pokrio gubitak. Ti se iznosi smiju unijeti u rezervu kapitala ako one s time ne bi prešle visinu od 5 % temeljnog kapitala društva. Pritom se uzima u obzir iznos temeljnog kapitala nakon smanjenja.

(2) Iznos unesen u rezervu kapitala smije se prije isteka pete poslovne godine po proteku poslovne godine u kojoj je donesena odluka o smanjenju temeljnog kapitala koristiti samo za:

1. pokriće gubitka iskazanog u poslovnoj godini ako ga se ne može pokriti iz zadržane dobiti iz ranijih godina ni korištenjem rezervi iz dobiti,

2. pokriće gubitka iz ranijih godina ako ga se ne može pokriti iz dobiti iskazane u posljednjoj poslovnoj godini niti korištenjem rezervi iz dobiti i

3. povećanje temeljnog kapitala iz sredstava društva.

(3) Pokaže li se iz godišnjeg financijskog izvješća za poslovnu godinu u kojoj je donesena odluka o smanjenju temeljnog kapitala ili iz izvješća za obje poslovne godine nakon nje da nije došlo do onolikih smanjenja vrijednosti odnosno gubitaka koji su navedeni u odluci o smanjenju temeljnog kapitala, iznos razlike mora se unijeti u rezervu kapitala društva.

Iskaz temeljnog kapitala nakon smanjenja

Članak 465.c

(1) U godišnjem financijskom izvješću za posljednju poslovnu godinu prije poslovne godine u kojoj je donesena odluka o smanjenju temeljnog kapitala društva temeljni kapital, rezerve kapitala i rezerve iz dobiti mogu se iskazati u visini u kojoj bi trebale biti nakon smanjenja temeljnog kapitala. To ne vrijedi ako se u godišnjem financijskom izvješću utvrdi drukčije nego što je to učinjeno u odluci o smanjenju temeljnog kapitala.

(2) Odluku o utvrđenju godišnjih financijskih izvješća treba donijeti zajedno s odlukom o smanjenju temeljnog kapitala.

(3) Odluke iz stavka 2. ovoga članka su ništetne ako se odluka o smanjenju temeljnog kapitala ne upiše u sudski registar u roku od tri mjeseca nakon što je donesena. Taj rok ne teče za vrijeme dok traje postupak po tužbi za utvrđenje ništetnosti spomenute odluke.

(4) Godišnje financijsko izvješće se ne smije službeno objaviti prije nego što se odluka o smanjenju temeljnog kapitala upiše u sudski registar.

Smanjenje uz istodobno povećanje temeljnog kapitala

Članak 465.d (NN 130/23)

(1) Ako se u slučaju iz članka 465.c istodobno sa smanjenjem temeljnog kapitala donese i odluka o njegovu povećanju, i to se povećanje može u godišnjem financijskom izvješću iskazati kao provedeno. Odluka o takvom povećanju temeljnog kapitala je dopuštena samo ako se preuzeti poslovni udjeli ne uplaćuju unosom u društvo stvari i prava, a za svaki novi poslovni udio je uplaćeno najmanje onoliko koliko se mora uplatiti pri povećanju temeljnog kapitala u vrijeme podnošenja prijave za upis u sudski registar da je temeljni kapital povećan. Javnom bilježniku u obliku čije je javnobilježničke isprave donesena odluka o povećanju temeljnog kapitala društva mora se dostaviti dokaze o preuzimanju poslovnih udjela i uplate koje se na njih odnose.

(2) Odluke o smanjenju i o istodobnom povećanju temeljnog kapitala su ništetane ako ih se u roku od tri mjeseca od kada su donesene ne upiše u sudski registar. Spomenuti rok ne teče za vrijeme trajanja postupka povodom tužbe kojom se traži utvrđenje da je odluka ništetna. Odluke se mogu upisati u sudski registar samo zajedno.

(3) Godišnje financijsko izvješće se ne smije službeno objaviti prije nego što se odluka o smanjenju temeljnog kapitala upiše u sudski registar.

Odjeljak 5.   PRESTANAK

Razlozi za prestanak

Članak 466. (NN 40/19)

(1) Razlozi za prestanak društva jesu:

1. istek vremena određenog u društvenom ugovoru,

2. odluka članova,

3. pripajanje društva drugome društvu, spajanje s drugim društvom i podjela društva razdvajanjem,

4. pravomoćna odluka registarskog suda kojom se određuje brisanje društva po službenoj dužnosti,

5. otvaranje stečajnog postupka,

6. odluka registarskoga suda donesena uz odgovarajuću primjenu odredbi članka 367. stavka 2. i 3. i primjenu članka 398. stavka 8. ovoga Zakona,

7. ništetnost društva,

8. ukidanje društva.

9. pravomoćna presuda suda.

(2) Društvenim ugovorom mogu se predvidjeti i drugi razlozi za prestanak društva.

Odluka članova o prestanku društva

Članak 467. (NN 110/15, 40/19)

(1) Ako društvenim ugovorom nije drukčije određeno, u slučaju iz članka 466. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, odluka se donosi u obliku javnobilježničke isprave s većinom od najmanje tri četvrtine od danih glasova.

(2) Javnobilježnička isprava iz stavka 1. ovoga članka može sadržavati izjave likvidatora o nepostojanju okolnosti koje bi po zakonu stajale na putu njihovu imenovanju te da su upoznati s time da o svemu moraju uredno izvještavati sud.

Prestanak na temelju presude suda

Članak 468.

(1) Društvo može prestati na temelju presude suda ako postane nemoguće da se ostvaruje svrha društva ili ako u prilikama društva postoje drugi važni razlozi za njegov prestanak.

(2) Tužba za prestanak društva podiže se protiv društva isključivo kod suda iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona. Mogu je podići samo članovi društva na čije poslovne udjele otpada najmanje deseti dio temeljnoga kapitala društva.

Odgovornost članova uprave zbog učinjenih plaćanja nakon nastanka stečajnog razloga

Članak 469.

Članovi uprave društva dužni su platiti društvu iznose koje su isplatili u ime društva nakon što je nastao razlog za otvaranje stečajnog postupka nad društvom. Oni ne odgovaraju za ona plaćanja koja su učinili nakon nastajanja spomenutog razloga s pažnjom urednog i savjesnog gospodarstvenika. Na to se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 430. ovoga Zakona.

Prijava za upis u sudski registar

Članak 470.

(1) Prestanak društva zbog proteka vremena ili odluke članova društva mora se bez odgađanja prijaviti sudu radi upisa u sudski registar. Presuda suda o prestanku društva te odluka suda o otvaranju stečajnog postupka dostavljaju se registarskome sudu po službenoj dužnosti. U tom slučaju se i upis provodi po službenoj dužnosti.

(2) Ne postupi li uprava po zahtjevu koji joj je upućen od strane registarskoga suda da podnese prijavu za upis nastanka razloga za prestanak društva u sudski registar, taj će joj sud uputiti ponovni poziv da to učini uz upozorenje da će po proteku ostavljenoga roka sud po službenoj dužnosti upisati u sudski registar da je nastao razlog za prestanak društva i da će sud iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona imenovati likvidatore. Prije upisa i imenovanja likvidatora sud će saslušati članove uprave a po slobodnoj procjeni i nekoga od članova društva koji ne vode poslove društva.

Likvidatori

Članak 471.

(1) Likvidaciju provode članovi uprave ako se društvenim ugovorom ili odlukom članova društva likvidatorima ne imenuju jedna ili više osoba. Sud može i izvan slučaja iz članka 470. stavka 2.ovoga Zakona na prijedlog nadzornog odbora ili članova društva poslovni udjeli kojih čine najmanje deseti dio temeljnoga kapitala ili manji dio određen društvenim ugovorom iz važnoga razloga pored tih likvidatora ili umjesto njih imenovati druge.

(2) Likvidatore koje je imenovao, sud može pod pretpostavkama iz prethodnoga stavka ovoga članka i opozvati. Likvidatore koje nije imenovao sud, mogu u svako doba opozvati i članovi društva svojom odlukom.

(3) Zabrana konkurencije iz članka 429. ovoga Zakona ne odnosi se na likvidatore.

(4) Likvidatori koje imenuje sud imaju pravo da im se primjereno nadoknade troškovi koje imaju kao likvidatori i isplati nagrada za njihov rad. Ako se sudski imenovani likvidatori i društvo ne suglase o naknadi troškova i o nagradi, o tome odlučuje sud.

(5) Na likvidatore primjenjuju se propisi i odredbe društvenoga ugovora koje se odnose na članove uprave društva.

Primjena odredaba ovoga Zakona o dioničkome društvu

Članak 472.

(1) Na likvidaciju društva na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 368. stavka 3., članaka 369. – 370. i članaka 372. – 384. ovoga Zakona.

(2) Odredbe iz prethodnog stavka na odgovarajući se način primjenjuju i na likvidaciju jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću s time što se u likvidaciji jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću vjerovnici pozivaju da svoje tražbine prijave u roku od dva mjeseca od objave poziva, a imovina društva može se podijeliti članovima po isteku roka od šest mjeseci od objave poziva vjerovnicima da prijave svoje tražbine.

Prestanak društva po skraćenom postupku

Članak 472.a (NN 40/19)

(1) Društvo može prestati po skraćenom postupku bez likvidacije ako svi njegovi članovi suglasno donesu odluku o takvom prestanku društva.

(2) Osim izričitog navoda da društvo prestaje po skraćenom postupku bez likvidacije, u odluci se moraju navesti i sljedeći podaci:

– tvrtka, sjedište, osobni identifikacijski broj i matični broj subjekta društva koje na taj način prestaje,

– ukupni broj članova društva, uz navođenje imena i prezimena, prebivališta i osobnog identifikacijskog broja, odnosno tvrtke, sjedišta te osobnog identifikacijskog broja svakog člana,

– plan raspodjele imovine društva.

(3) Svi članovi društva dužni su dati i izjavu:

– da društvo nema nepodmirenih obveza prema radnicima i bivšim radnicima društva niti drugih nepodmirenih obveza po osnovi radnog odnosa radnika i bivših radnika,

– da društvo nema spornih ni nespornih, dospjelih ni nedospjelih obveza prema drugim vjerovnicima te

– da se svaki član obvezuje podmiriti, solidarno sa svim ostalim članovima društva, sve preostale obveze društva, pokaže li se naknadno da one postoje.

(4) Odluka iz stavka 2. ovoga članka donosi se u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik. U istom obliku daje se i izjava članova društva iz prethodnog stavka.

(5) Društvo mora bez odgađanja objaviti na internetskoj stranici sudskog registra i u glasilu društva, ako ga ono ima, odluku o prestanku društva po skraćenom postupku bez likvidacije i izjavu iz stavka 2. ovoga članka Zakona.

Prijava prestanka društva

Članak 472.b (NN 40/19)

(1) Prestanak društva zbog odluke članova o prestanku po skraćenom postupku bez likvidacije mora se bez odgađanja prijaviti registarskom sudu radi upisa u sudski registar.

(2) Prijavi za upis prilažu se odluka članova društva o prestanku društva po skraćenom postupku bez likvidacije, izjave svih članova društva iz članka 472.a stavka 3. ovoga Zakona te potvrda da društvo nema nepodmireni dospjeli dug po osnovi javnih davanja kako su definirana poreznim propisima.

(3) Registarski sud može zatražiti od članova dodatni dokaz kojim se potvrđuje istinitost navoda iz izjave iz članka 472.a stavka 3. ovoga Zakona, a može zatražiti i da članovi daju odgovarajuće osiguranje iz kojeg će se namiriti vjerovnici društva, pokaže li se da je društvo imalo nepodmirene obveze prema vjerovnicima.

(4) Ako su ispunjene pretpostavke za upis, registarski sud će donijeti rješenje o prestanku društva po skraćenom postupku bez likvidacije.

(5) U rješenju kojim se dopušta upis obvezno se navodi da će registarski sud ukinuti rješenje ako protiv njega bude izjavljen osnovan prigovor u roku od 30 dana od dana objave rješenja.

Prigovor protiv rješenja o prestanku društva po skraćenom postupku

Članak 472.c (NN 40/19)

(1) Protiv rješenja o prestanku društva po skraćenom postupku prigovor mogu izjaviti članovi društva, vjerovnici društva ili državna tijela u roku od 30 dana od dana njegove objave.

(2) O prigovoru odlučuje registarski sud koji je donio rješenje o prestanku društva po skraćenom postupku.

(3) Ako sud utvrdi da je prigovor osnovan ili da postoji mogućnost da se oštete vjerovnici ili članovi društva, ukinut će rješenje o prestanku društva bez likvidacije i o tome obavijestiti društvo, koje mora nastaviti postupak likvidacije u skladu s ovim Zakonom.

(4) Pravomoćnošću rješenja iz stavka 3. ovoga članka izjave članova društva kojima se obvezuju ispuniti obveze društva gube pravni učinak.

(5) Rješenje iz stavka 3. ovoga članka registarski sud će objaviti na internetskoj stranici sudskog registra, a društvo ga je dužno objaviti i u glasilu društva, ako ga ono ima.

Brisanje društva iz registra

Članak 472.d (NN 40/19)

(1) Ako protiv rješenja o prestanku društva bez likvidacije nije podnesen prigovor ili sud odbaci ili odbije podneseni prigovor, registarski sud će donijeti rješenje o brisanju društva iz sudskog registra i objaviti ga na internetskoj stranici sudskog registra.

(2) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana objave rješenja.

(3) Pravomoćnošću rješenja o brisanju društva iz sudskog registra dijelovi imovine društva prelaze na članove društva suglasno planu raspodjele imovine, kako je sadržan u odluci iz članka 472.a ovoga Zakona, a ako neki dio imovine nije raspoređen tim planom, takav dio prelazi na sve članove društva razmjerno sudjelovanju poslovnog udjela svakoga od njih u temeljnom kapitalu društva.

Odgovornost članova društva

Članak 472.e (NN 40/19)

(1) Nakon brisanja društva iz sudskog registra za obveze društva koje je prestalo u skraćenom postupku bez likvidacije odgovaraju članovi društva solidarno cijelom svojom imovinom.

(2) Vjerovnici mogu tražbine koje su imali prema društvu ostvariti prema članovima društva u roku od dvije godine od dana objave brisanja društva iz sudskog registra.

(3) Član društva koji vjerovniku podmiri tražbinu ima pravo zahtijevati od svakog člana da mu naknadi dio koji na njega otpada. Nije li drukčije ugovoreno, dio koji otpada na pojedinog člana društva određuje se razmjerno sudjelovanju njegova poslovnog udjela u temeljnom kapitalu društva.

Čuvanje poslovnih knjiga i poslovne
dokumentacije

Članak 472.f (NN 40/19)

Na predaju na čuvanje poslovnih knjiga i dokumentacije te na uvid u poslovne knjige i dokumentaciju društva koje je prestalo u skraćenom postupku bez likvidacije na odgovarajući se način primjenjuju odredbe stavaka 4. i 5. članka 382. ovoga Zakona.

Iznimke

Članak 472.g (NN 40/19)

Odredbe članaka 472.a do 472.f ovoga Zakona ne primjenjuju se na društva čiji predmet poslovanja obuhvaća i djelatnost iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona.«.

Odjeljak 6.   NIŠTETNOST DRUŠTVA

Članak 472.h (NN 40/19)

Na ništetnost društva na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 384.a do 384.c ovoga Zakona

 

GLAVA VI.   POVEZANA DRUŠTVA

Odjeljak 1.   OPĆE ODREDBE

Vrste povezanih društava

Članak 473.

Povezana društva su pravno samostalna društva koja u međusobnom odnosu mogu stajati kao:

1. društvo koje u drugome društvu ima većinski udio ili većinsko pravo u odlučivanju,

2. ovisno i vladajuće društvo,

3. društva koncerna,

4. društva s uzajamnim udjelima i

5. društva povezana poduzetničkim ugovorima.

SUDSKA PRAKSA: Presuda

Društvo s većinskim udjelom i društvo s većinskim pravom odlučivanja u drugome društvu

Članak 474. (NN 40/19, 34/22)

(1) Ako jedno društvo ima većinu udjela ili većinsko pravo odlučivanja u drugome pravno samostalnome društvu (većinsko sudjelovanje), smatra se da se to drugo društvo nalazi u većinskome sudjelovanju, a prvo društvo je društvo s većinskim sudjelovanjem u njemu.

(2) Koliki udio pripada jednome društvu određuje se kod društava kapitala na temelju odnosa nominalnog iznosa udjela koji mu pripada prema ukupnome temeljnome kapitalu drugoga društva, a ako je to društvo izdalo dionice bez nominalnog iznosa brojem tih dionica koje mu pripadaju. Vlastite udjele društva treba odbiti od temeljnoga kapitala. S vlastitim udjelima društva izjednačuju se udjeli koji pripadaju nekome drugome tko ih drži za račun toga društva.

(3) Koji broj glasova u skupštini društva pripada nekome društvu određuje se prema odnosu broja glasova koje ono može koristiti na temelju udjela koji mu pripadaju, prema ukupnom broju svih glasova. Od ukupnog broja glasova moraju se odbiti glasovi koji pripadaju vlastitim udjelima i udjelima koje netko drugi drži za račun toga društva.

(4) Kao udjeli koji pripadaju društvu računaju se i oni udjeli koji pripadaju društvu koje je o njemu ovisno ili koje za njegov račun ili za račun društva koje je o njemu ovisno drži netko drugi, a ako društvo pripada fizičkoj osobi koja je poduzetnik i udjeli koji inače ulaze u njezinu imovinu.

Ovisno i vladajuće društvo

Članak 475.

(1) Ovisno društvo je pravno samostalno društvo na koje neko drugo društvo (vladajuće društvo) može imati neposredno ili posredno prevladavajući utjecaj.

(2) Pretpostavlja se da je društvo koje se nalazi u većinskome sudjelovanju ovisno o društvu koje u njemu ima većinski udio.

(3) Smatra se da neko društvo može imati prevladavajući utjecaj u drugome društvu ako kao dioničar ili član društva ima pravo izabrati odnosno imenovati i opozvati imenovanje odnosno razriješiti većinu članova uprave, odnosno većinu izvršnih direktora ili članova nadzornog odbora odnosno upravnog odbora društva ili na temelju sporazuma sklopljenog s drugim dioničarima ili članovima tog društva ima kontrolu nad većinom glasačkih prava u društvu.

Koncern i koncernsko društvo

Članak 476.

(1) Ako se vladajuće i jedno ili više ovisnih društava objedine jedinstvenim vođenjem od strane vladajućega društva, ona čine koncern, a pojedinačna društva su društva koncerna. Smatra se da su jedinstvenim vodstvom objedinjena društva među kojima je sklopljen ugovor o vođenju poslova društva (članak 479.) ili od kojih se jedno društvo priključuje drugome (članak 503.). Pretpostavlja se da ovisno i vladajuće društvo čine koncern.

(2) Ako su pravno samostalna društva, a da jedno nije ovisno o drugome, spojena zajedničkim vođenjem, ona čine koncern a pojedinačna društva su društva koncerna.

Društva s uzajamnim udjelima

Članak 477.

(1) Društva s uzajamnim udjelima su društva kapitala sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja su povezana tako da svako društvo ima više od četvrtine udjela u drugome društvu. Za utvrđenje pripada li nekome društvu više od četvrtine udjela u drugome društvu primjenjuju se odredbe članka 474. stavka 2. i 4. ovoga Zakona.

(2) Ako jednome od društava s uzajamnim udjelima pripada većinski udio u drugome društvu ili ako jedno društvo može imati neposredno ili posredno vladajući utjecaj na drugo društvo, jedno društvo treba smatrati vladajućim a drugo ovisnim društvom.

(3) Ako svakome od društava s uzajamnim udjelima pripada većinski udio u drugome društvu ili ako svako od tih društava može imati neposredno ili posredno vladajući utjecaj na drugo društvo, oba se društva smatraju vladajućim i ovisnim.

(4) Odredbe članka 511. ovoga Zakona ne primjenjuju se na društva koja su prema stavku 2. ili 3. ovoga članka vladajuća ili ovisna.

Obveza obavještavanja

Članak 478.

(1) Čim jedno društvo stekne više od četvrtine dionica ili udjela u nekome društvu kapitala sa sjedištem u Republici Hrvatskoj mora o tome bez odgađanja pismeno obavijestiti to društvo. Za utvrđenje ima li društvo više od četvrtine dionica ili udjela primjenjuju se odredbe članka 474. stavka 2. i 4. ovoga Zakona.

(2) Među dionice i udjele o čijem se stjecanju mora obavijestiti društvo iz stavka 1. ovoga članka pripadaju i dionice i udjeli:

1. koje društvo, od njega ovisno društvo ili netko tko ih drži za njegov račun ili za račun društva koje je od njega ovisno može tražiti da mu se prenesu,

2. za čije preuzimanje je u obvezi društvo, neko društvo koje je ovisno o njemu ili netko tko djeluje za račun društva ili društva koje je o njemu ovisno.

(3) Čim društvo stekne većinsko sudjelovanje u drugome društvu (članka 474. stavak 1.), mora o tome bez odgađanja pismeno obavijestiti to društvo.

(4) Ako udio u društvu postane manji od onoga zbog kojega je postojala obveza obavještavanja, društvo se o tome mora pismeno obavijestiti bez odgađanja.

(5) Društvo mora sudjelovanje, o kojemu je obaviješteno prema stavku 1. ili 3. ovoga članka, bez odgađanja objaviti u svome glasilu i navesti društvo koje u njemu drži dionice ili udio. Na isti se način i u istome roku mora objaviti i da više nema sudjelovanja navedenoga u stavku 1. ili 3. ovoga članka.

(6) Društvo iz stavka 1. ovoga članka, društvo koje je od njega ovisno, kao ni onaj tko drži dionice i udjele za račun tih društava ne mogu ostvarivati prava iz dionica i udjela u drugome društvu sve dok ga o tome ne obavijeste.

(7) Društvo koje je primilo obavijest iz stavka 1., 3. i 4. ovoga članka može zahtijevati da mu se dokaže držanje dionica ili udjela.

Vanjski dioničari

Članak 478.a

(1) Ako je sklopljen ugovor o vođenju poslova društva ili ugovor o prijenosu dobiti (članak 479. stavak 1.), vanjski su dioničari svi dioničari ovisnoga društva osim onih koji na temelju pravno ili gospodarski utemeljene veze s vladajućim društvom (drugom ugovorom stranom) neposredno ili posredno imaju od ugovora koristi na sličan način kao i to društvo (druga ugovorna strana).

(2) Vanjskim dioničarom ne smatra se vladajuće društvo.

(3) Vanjskim dioničarima smatraju se i članovi ovisnoga društva, ako je ono društvo s ograničenom odgovornošću.

Odjeljak 2.   PODUZETNIČKI UGOVORI

Pododjeljak 1.   Vrste ugovora

Ugovor o vođenju poslova društva. Ugovor o prijenosu dobiti

Članak 479.

(1) Ugovor kojim društvo kapitala podvrgava vođenje poslova društva drugome društvu jest ugovor o vođenju poslova društva. Ugovor kojim se takvo društvo obvezuje da će drugome društvu prenijeti cijelu svoju dobit jest ugovor o prijenosu dobiti. Ugovorom o prijenosu cijele dobiti smatra se i ugovor kojim se društvo kapitala obvezuje da će svoje poduzeće voditi za račun drugoga društva (ugovor o vođenju vlastitog poduzeća).

(2) Postave li se društva, koja nisu međusobno ovisna, ugovorom pod jedinstvenu upravu, a da time jedno od njih ne postane ovisno o drugoj strani, takav ugovor nije ugovor o vođenju poslova društva.

(3) Plaćanja društva na temelju ugovora o vođenju poslova društva ili o prijenosu dobiti, ne smatraju se suprotnima odredbama članka 217., 220. i 223. ovoga Zakona.

Ostali poduzetnički ugovori

Članak 480.

(1) Poduzetnički su nadalje ugovori kojima se društva kapitala:

1. obvezuju da će svoju dobit ili dobit pojedinih dijelova svoga poduzeća (svojih pogona) u potpunosti ili djelomično udružiti s dobiti drugih društava ili pojedinih pogona tih društava radi podjele zajedničke dobiti (ugovor o zajednici dobiti),

2. obvezuju da će dio svoje dobiti ili dobiti pojedinih dijelova svog poduzeća (pogona) u potpunosti ili djelomično prenijeti nekome drugome (ugovor o djelomičnom prijenosu dobiti),

3. obvezuju da će svoje poduzeće ili dio svoga poduzeća (pogon) dati u zakup drugome (ugovor o zakupu poduzeća ili pogona) ili da će svoje poduzeće ili dio svoga poduzeća prepustiti da ga drugi vodi u ime društva, a za svoj račun (ugovor o prepuštanju poduzeća ili pogona).

 (2) Ne smatraju se ugovorima o djelomičnom prijenosu dobiti ugovor sa članovima uprave, odnosno izvršnim direktorima i članovima nadzornog, odnosno upravnog odbora ili s pojedinim zaposlenima u društvu o njihovu sudjelovanju u dobiti društva ni ugovori o udjelu u dobiti društva u okviru ugovora iz tekućeg poslovanja ili ugovora o licenci.

(3) Ugovor o zakupu pogona ili ugovor o prepuštanju pogona i odluka kojom skupština na njih daje suglasnost nisu ništetani zbog toga što se njima postupa suprotno odredbama članka 217., 220. i 223. ovoga Zakona.

Pododjeljak 2.   Sklapanje, izmjena i prestanak ugovora

Suglasnost skupštine

Članak 481.

(1) Poduzetnički ugovor je valjan kada se s njime suglasi skupština društva. Odluka o tome donosi se glasovima koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnoga kapitala zastupljenog na skupštini društva pri donošenju odluke. Statutom se može odrediti da je za to potrebna veća većina a može se zahtijevati i ispunjenje dodatnih pretpostavki.

(2) Ugovor o vođenju poslova društva ili o prijenosu dobiti valjan je, ako je druga ugovorna strana društvo kapitala, kada se s njime suglasi skupština toga društva. Za donošenje odluke o tome primjenjuju se odredbe stavka 1. ovoga članka.

(3) Ugovor mora biti sastavljen u pisanom obliku.

(4) Uprava, odnosno izvršni direktori svakog društva čija glavna skupština odnosno skupština treba prema prethodnim stavcima ovoga članka odobriti poduzetnički ugovor, moraju sastaviti pisano izvješće u kojem se pravno i gospodarski obrazlažu razlozi za sklapanje poduzetničkog ugovora i njegov sadržaj. U izvješću se trebaju posebno opisati i obrazložiti oblik i visina primjerene naknade iz članka 491. ovoga Zakona odnosno otpremnine iz članka 492. ovoga Zakona te upozoriti na posebne teškoće pri procjeni vrijednosti društva. Uprave, odnosno izvršni direktori obaju društava koja sklapaju poduzetnički ugovor mogu sastaviti i zajedničko izvješće.

Revizija poduzetničkog ugovora

Članak 481.a

(1) Poduzetnički ugovor mora pregledati jedan ili više revizora. Revizore imenuje uprava ovisnoga društva ili na njezin zahtjev sud u čiji je sudski registar ovisno društvo upisano.

(2) Revizori moraju izraditi pisano izvješće o obavljenoj reviziji. Izvješće se mora zaključiti izjavom o tome jesu li primjerena naknada iz članka 491. ovoga Zakona odnosno otpremnina iz članka 492. ovoga Zakona primjereno odmjerene. Pri tome se treba navesti:

1. kojim su metodama određene primjerena naknada i otpremnina,

2. iz kojih je razloga primjena tih metoda primjerena,

3. ako je primijenjeno više metoda, do koje bi se primjerene naknade i otpremnine došlo primjenom pojedine metode, te koji je značaj dan pojedinim metodama za utvrđivanje predložene primjerene naknade i otpremnine,

4. posebne teškoće koje su se javile pri procjeni vrijednosti društva.

(3) Revizija nije potrebna ako sve dionice odnosno udjele u ovisnome društvu drži vladajuće društvo.

Priprema i provođenje glavne skupštine odnosno skupštine društva

Članak 481.b

(1) Od sazivanja glavne skupštine odnosno skupštine društva koja treba odlučiti o davanju suglasnosti na poduzetnički ugovor, dioničarima odnosno članovima društva mora se omogućiti da u poslovnim prostorijama u sjedištu društva pregledaju:

1. poduzetnički ugovor,

2. izvješća uprava iz članka 481. stavka 4. ovoga Zakona,

3. izvješće revizora iz članka 481.a ovoga Zakona,

4. godišnja financijska izvješća, a ako ih je društvo dužno izraditi i izvješća o stanju društva onih društava koja sklapaju poduzetnički ugovor za zadnje tri godine.

(2) Svakom članu odnosno dioničaru mora se na njegov zahtjev, a na trošak društva, uručiti prijepis poduzetničkog ugovora.

(3) Dioničari odnosno članovi društva imaju pravo iz stavka 1. ovoga članka i na glavnoj skupštini odnosno skupštini koja treba odlučiti o davanju suglasnosti na poduzetnički ugovor.

(4) Društvo nema obvezu iz stavka 1. do 3. ovoga članka ako su isprave iz stavka 1. ovoga članka za isto to vrijeme dostupne na internetskoj stranici društva.

(5) Na početku rasprave o davanju suglasnosti na poduzetnički ugovor, uprava ga mora učiniti dostupnim. Svakog dioničara odnosno člana društva mora se, na njegov zahtjev, izvijestiti o svemu što je bitno glede društva s kojim treba sklopiti poduzetnički ugovor.

(6) Poduzetnički ugovor mora se priložiti zapisniku sa skupštine.

Upis u sudski registar. Stupanje ugovora na snagu

Članak 482.

(1) Registarskome sudu mora se podnijeti prijavu za upis poduzetničkog ugovora u sudski registar i u njoj navesti postojanje i vrstu poduzetničkog ugovora, kao i ime druge ugovorne strane, a ako se radi o ugovoru o prijenosu dobiti i sporazum o visini dobiti koja se prenosi. Prijavi se prilažu ugovor i zapisnik sa skupštine društva koja se s njime suglasila, a ako je on pravovaljan tek nakon što se s njime suglasi skupština druge ugovorne strane, i zapisnik s te skupštine s prilozima u originalu ili u javno ovjerenome prijepisu ili preslici.

(2) Ugovor stupa na snagu kada ga se upiše u sudski registar sjedišta društva.

Izmjena ugovora

Članak 483.

(1) Poduzetnički ugovor može se izmijeniti samo uz suglasnost skupštine. Na to se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 481. i 482. ovoga Zakona.

(2) Da bi bila valjana izmjena odredaba ugovora kojima se obvezuje na isplatu naknade dioničarima, odnosno članovima društva, koji nisu druga ugovorna strana a nisu istodobno ni dioničari ni članovi društva koje ugovorom postaje vladajuće (vanjski dioničari), ili na stjecanje njihovih dionica, odnosno udjela, potrebna je i posebna odluka vanjskih dioničara. Za donošenje posebne odluke primjenjuju se odredbe članka 481. stavka 1. ovoga Zakona. Svakog vanjskog dioničara mora se na njegov zahtjev u skupštini koja odlučuje o suglasnosti izvijestiti o svim činjenicama koje se tiču druge ugovorne strane, a bitne su za izmjenu ugovora.

Otkaz ugovora

Članak 484.

(1) Poduzetnički ugovor se može otkazati samo krajem poslovne godine ili krajem nekog drugog obračunskog razdoblja koje je određeno ugovorom. Povratno otkazivanje ugovora nije dopušteno. Otkaz se mora dati u pisanom obliku.

(2) Ugovor koji obvezuje na plaćanje naknade vanjskim dioničarima ili na stjecanje njihovih dionica ili udjela može se otkazati samo ako se s time posebnom odlukom suglase vanjski dioničari. Za donošenje posebne odluke na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 481. stavka 1. i članka 483. stavka 2. ovoga Zakona.

Raskid ugovora

Članak 485.

(1) Poduzetnički ugovor može se raskinuti iz važnog razloga i bez pridržavanja otkaznog roka. Važan je razlog kada se može predvidjeti da druga ugovorna strana neće biti u stanju ispuniti svoje obveze iz ugovora.

(2) Uprava, odnosno izvršni direktori društva mogu ugovor koji obvezuje na plaćanje vanjskim dioničarima ili na stjecanje njihovih dionica ili udjela raskinuti bez važnog razloga samo onda, ako se s time posebnom odlukom suglase vanjski dioničari. Za donošenje posebne odluke na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 481. stavka 1. i članka 483. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Ugovor se mora raskinuti u pisanom obliku.

Upis prestanka ugovora u sudski registar

Članak 486.

Odmah po prestanku poduzetničkoga ugovora mora se registarskome sudu podnijeti prijava za upis prestanka toga ugovora u sudski registar i navesti razlog i vrijeme prestanka.

Pododjeljak 3.   Osiguranje društva i vjerovnika

Zakonske rezerve

Članak 487.

U zakonske rezerve mora se izdvojiti:

1. ako je sklopljen ugovor o prijenosu cijele dobiti, iz ukupne još neprenesene dobiti umanjene za gubitak prenesen iz prethodne godine, iznos koji je potreban za to da se popune zakonske rezerve uključujući u to i rezervu kapitala u prvih pet poslovnih godina, koje počinju za vrijeme trajanja ugovora ili nakon povećanja kapitala, i to na visinu dvadesetoga dijela temeljnoga kapitala ili većega dijela toga kapitala koji je određen statutom, ali najmanje iznos koji je naveden u točki 2. ovoga članka,

2. ako je sklopljen ugovor o djelomičnom prijenosu dobiti, iznos koji bi se po propisima morao unijeti u zakonsku rezervu iz godišnje dobiti bez prijenosa dobiti po ugovoru, ali uz smanjenje za preneseni gubitak iz prethodne godine,

3. ako je sklopljen ugovor o vođenju poslova društva, a društvo se nije obvezalo na to da prenese cijelu dobit, iznos koji je potreban za popunjenje zakonske rezerve prema točki 1. ovoga članka, ali najmanje iznos utvrđen propisima ili, ako je društvo obvezno da prenese dio dobiti, iznos određen u točki 2. ovoga članka.

Najviši iznos prijenosa dobiti

Članak 488.

Bez obzira na sporazume o visini dobiti koju treba prenijeti, društvo može prenijeti svoju dobit najviše do iznosa godišnje dobiti, umanjene za prijenos gubitka iz protekle godine i za iznos koji se po odredbama članka 487. ovoga Zakona mora unijeti u zakonsku rezervu. Ako su za vrijeme trajanja ugovora neki iznosi iz dobiti uneseni u ostale rezerve, ti se iznosi mogu uzeti iz ostalih rezervi i prenijeti kao dobit.

Preuzimanje gubitka

Članak 489.

(1) Ako su sklopljeni ugovor o vođenju poslova društva ili ugovor o prijenosu dobiti, druga ugovorna strana mora pokriti svaki godišnji gubitak koji nastane za vrijeme trajanja ugovora, ako ga se ne pokrije iz ostalih rezervi u koje je za vrijeme trajanja ugovora unošena dobit.

(2) Ako je ovisno društvo dalo u zakup pogon svoga poduzeća vladajućemu društvu ili mu ga je prepustilo na drugi način, vladajuće društvo mora pokriti svaki godišnji gubitak koji nastane za vrijeme trajanja ugovora, ako ugovorena protučinidba nije u visini primjerene naknade.

(3) Društvo se može odreći prava da traži podmirenje gubitka tek po proteku tri godine od dana kada se prestanak ugovora upiše u sudski registar. To ne vrijedi ako onaj tko je u obvezi da pokrije gubitak nije sposoban za plaćanje ili se radi otklanjanja ili izbjegavanja stečajnog postupka nagodio sa svojim vjerovnicima. Odricanje ili nagodba valjani su tek kada se s njima posebnom odlukom suglase vanjski dioničari, a tome se ne suprotstavi manjina čiji udjeli zajedno čine najmanje deseti dio temeljnoga kapitala zastupljenoga pri donošenju odluke. Prigovor manjine mora se unijeti u zapisnik skupštine.

Zaštita vjerovnika

Članak 490.

(1) Prestane li ugovor o vođenju poslova društva ili ugovor o prijenosu dobiti, druga ugovorna strana mora dati osiguranje vjerovnicima društva čije su tražbine nastale prije nego što se upis prestanka ugovora u sudski registar smatra objavljenim, ako se vjerovnici u tu svrhu jave drugoj ugovornoj strani u roku od šest mjeseci od objave upisa. U objavi upisa vjerovnike treba upozoriti na to njihovo pravo.

(2) Ne mogu zahtijevati osiguranje oni vjerovnici koji u slučaju stečaja imaju pravo prvenstvene naplate iz stečajne mase.

Pododjeljak 4.   Osiguranje vanjskih dioničara

Primjerena naknada

Članak 491.

(1) U ugovoru o vođenju poslova društva i u ugovoru o prijenosu dobiti mora se predvidjeti primjerena naknada vanjskim dioničarima onoga društva koje drugome prepušta da vodi njegove poslove, odnosno koje prenosi dobit. Odredbu o primjerenoj naknadi ne treba predvidjeti ako društvo u trenutku sklapanja ugovora nema vanjskih dioničara.

(2) Primjerena naknada određuje se najmanje u visini godišnjih iznosa koji bi se mogli isplatiti kao predvidiva prosječna dividenda za pojedinu dionicu, odnosno udio uzimajući u obzir sadašnje i buduće stanje društva i odgovarajuće okolnosti.

(3) Ništetan je ugovor koji ne predviđa naknadu iz stavka 1. ovoga članka. Ako u ugovoru određena naknada nije primjerena odredit će je sud iz članka 40. ovoga Zakona.

(4) Zahtjev za određenje primjerene naknade može postaviti svaki vanjski dioničar najkasnije u roku od dva mjeseca od kada je u sudskom registru objavljen upis da je ugovor sklopljen ili izmijenjen po odredbi članka 483. stavka 2. ovoga Zakona. Više postupaka koji se vode sud će spojiti.

(5) Ako sud odredi primjerenu naknadu, naložit će društvu da vanjskim dioničarima koji su sudjelovali u postupku nadoknadi troškove potrebne za vođenje postupka a druga ugovorna strana može u roku od dva mjeseca od pravomoćnosti odluke raskinuti ugovor, bez pridržavanja otkaznog roka.

(6) Odluka suda o visini naknade iz stavka 5. ovoga članka djeluje prema svim dioničarima, odnosno imateljima udjela koji imaju pravo na naknadu neovisno o tome jesu li sudjelovali u postupku u kojemu je određena.

Otpremnina

Članak 492.

(1) Pored obveze da se plati naknada, ugovor o vođenju poslova društva i ugovor o prijenosu dobiti moraju sadržavati obvezu druge ugovorne strane da na zahtjev vanjskih dioničara preuzme njihove dionice, odnosno udjele u zamjenu za isplatu primjerene otpremnine koja je određena ugovorom.

(2) Kao otpremnina u ugovoru se može predvidjeti davanje dionica druge ugovorne strane, ako je ona dioničko društvo, ili dionica društva koje je u odnosu na to društvo vladajuće društvo, ili isplatu u novcu.

(3) Ako se kao otpremnina daju dionice drugoga društva, otpremnina se smatra primjerenom ako se dionice daju u omjeru u kojemu bi se u slučaju spajanja društava na svaku dionicu jednoga društva, odnosno udio u tome društvu morale dati dionice drugoga društva, pri čemu se iznosi mogu podmiriti i doplatom u novcu. Za određivanje što se smatra primjerenim plaćanjem u novcu moraju se uzeti u obzir imovinsko stanje i kretanje dobiti u društvu u vrijeme kada glavna skupština donosi odluku o ugovoru.

(4) Ako ugovor ne sadržava odredbe o otpremnini ili ako se ona po odredbama ovoga Zakona ne smatra primjerenom, svaki vanjski dioničar može u roku od tri mjeseca od objave upisa ugovora u sudski registar zahtijevati od suda da donese odluku o primjerenoj otpremnini. Više postupaka sud će spojiti.

(5) Sud će odrediti da se otpremnina isplati u novcu, ako ugovor ne predviđa stjecanje dionica druge ugovorne strane kada je ona dioničko društvo, ili društva o kojemu je to društvo ovisno. Donese li sud odluku u korist dioničara, naložit će društvu da dioničarima koji su sudjelovali u postupku nadoknadi troškove potrebne za vođenje postupka. Sudska odluka odnosi se na sve vanjske dioničare. Uprava, odnosno izvršni direktori društva dužni su pravomoćnu sudsku odluku objaviti u glasilu društva.

Odjeljak 3.   OVLASTI I ODGOVORNOST U SLUČAJU OVISNOSTI DRUŠTVA

Pododjeljak 1.   Ovlasti i odgovornost iz ugovora o vođenju poslova društva

Pravo vođenja poslova društva

Članak 493.

(1) Ako je sklopljen ugovor o vođenju poslova društva, vladajuće društvo je ovlašteno upravi, odnosno izvršnim direktorima ovisnoga društva davati upute glede vođenja poslova društva. Ako ugovorom nije drugačije određeno, mogu se dati i upute koje su štetne za ovisno društvo, ako služe interesima vladajućega društva ili društava koja su s njime i s ovisnim društvom povezana u koncern.

(2) Uprava, odnosno izvršni direktori ovisnoga društva moraju slijediti upute vladajućega društva. Ona ne može odbiti da postupi po dobivenim uputama ako smatra da one ne služe interesima vladajućega društva niti društava koja su s njime i s ovisnim društvom povezana u koncern, osim ako je očito da dane upute ne služe tim interesima.

(3) Ako se upravi, odnosno izvršnim direktorima ovisnoga društva dadu upute da obavi neki posao za koji je potrebna suglasnost nadzornog, odnosno upravnog odbora ovisnoga društva, pa taj odbor ne dade suglasnost u primjerenome roku, uprava, odnosno izvršni direktori to moraju priopćiti vladajućemu društvu. Ponovi li vladajuće društvo uputu i nakon te obavijesti, suglasnost nadzornog, odnosno upravnog odbora više nije potrebna. Ako vladajuće društvo ima nadzorni, odnosno upravni odbor, uputa se može ponoviti samo uz odobrenje toga odbora.

Odgovornost zakonskih zastupnika vladajućega društva

Članak 494. (NN 40/19)

(1) Ako je sklopljen ugovor o vođenju poslova društva, zakonski zastupnici (kod fizičke osobe koja je poduzetnik ta osoba) vladajućega društva moraju pri davanju upute ovisnome društvu primijeniti pozornost urednog i savjesnog voditelja poslova.

(2) Ako povrijede svoje obveze, zakonski zastupnici vladajućega društva odgovaraju ovisnome društvu za naknadu time nastale štete kao solidarni dužnici. Ako je sporno jesu li primijenili pozornost urednog i savjesnog voditelja poslova, oni moraju dokazati da su primijenili pozornost koja se od njih zahtijeva.

(3) Društvo može odustati od zahtjeva za naknadu štete ili se nagoditi povodom postavljenog zahtjeva tek po proteku tri godine od nastanka prava na naknadu samo ako se s time posebnom odlukom suglase vanjski dioničari, a manjina, čiji udjeli zajedno čine najmanje deseti dio temeljnoga kapitala zastupljenoga pri donošenju odluke, ne izjavi protiv toga prigovore u zapisnik sa skupštine društva na kojoj se o tome odlučivalo. Navedeno vremensko ograničenje ne vrijedi ako obveznik nije sposoban za plaćanje ili ako je radi otklanjanja ili izbjegavanja stečajnog postupka sklopio nagodbu sa svojim vjerovnicima.

(4) Svaki član društva može, ali samo u korist društva, postaviti zahtjev za naknadu štete. Zahtjev mogu postaviti i vjerovnici društva, ako se ne mogu namiriti od društva. Obveza naknade štete vjerovnicima ne može se isključiti odricanjem ni nagodbom koju sklopi društvo. Ako se nad društvom otvori stečajni postupak, za vrijeme toga postupka stečajni upravitelj ostvaruje prava članova društva i vjerovnika prema društvu.

(5) Zahtjevi na temelju odredaba prethodnih stavaka ovoga članka prema zakonskim zastupnicima zastaruju za pet godina.

Odgovornost članova uprave i nadzornog odbora ovisnoga društva

Članak 495.

(1) Članovi uprave, odnosno izvršni direktori i članovi nadzornog, odnosno upravnog odbora ovisnoga društva odgovaraju kao solidarni dužnici, pored obveznika na naknadu štete iz članka 494. ovoga Zakona, ako svojim djelovanjem povrijede svoje obveze. Ako je sporno jesu li primijenili pozornost urednog i savjesnog voditelja poslova, oni moraju dokazati da su primijenili pozornost koja se od njih zahtijeva.

(2) Obveza naknade štete ne isključuje se time što se nadzorni, odnosno upravni odbor suglasio s nekom radnjom.

(3) Nema obveze članova uprave da nadoknade štetu, ako je štetna radnja poduzeta prema uputi po kojoj se moralo postupiti po odredbama članka 493. stavka 2. ovoga Zakona. Ovdje treba primijeniti odredbe članka 494. stavka 3. do 5. ovoga Zakona.

Pododjeljak 2.   Odgovornost kada nema ugovora o vođenju poslova društva

Granice utjecaja

Članak 496. (NN 40/19)

(1) Ako nije sklopljen ugovor o vođenju poslova društva, vladajuće društvo ne smije koristiti svoj utjecaj da ovisno društvo uputi na to da poduzme štetne pravne poslove ili da poduzme ili propusti radnje na svoju štetu, osim ako se vladajuće društvo obveže da će ovisnome društvu nadoknaditi štetu koja bi mu time nastala.

(2) Ako se šteta ne nadoknadi u poslovnoj godini, mora se najkasnije na kraju poslovne godine u kojoj je ovisnome društvu počinjena šteta utvrditi kada će se i na koji način to učiniti. Ovisnome društvu mora se osigurati odgovarajući pravni zahtjev prema vladajućem društvu.

(3) Pravila ovoga članka ne isključuju primjenu odredbi članaka 263.a do 263.c ovoga Zakona.

Izvješće uprave, odnosno izvršnih direktora ovisnog društva o odnosima s povezanim društvima

Članak 497.

(1) Ako nije sklopljen ugovor o vođenju poslova društva, uprava, odnosno izvršni direktori ovisnoga društva moraju u prva tri mjeseca poslovne godine izraditi izvješće o odnosima društva s povezanim društvima. U izvješću treba navesti sve pravne poslove koje je društvo u prethodnoj godini poduzelo s vladajućim društvom ili s njime povezanim društvima ili prema uputama u interesu tih društava, kao i sve druge radnje, koje je u protekloj godini prema uputama tih društava poduzelo ili propustilo poduzeti. Kod pravnih poslova moraju se navesti činidba i protučinidba, a kod ostalih radnji razlozi za njihovo poduzimanje te njima postignute prednosti i štete koje su nastale za društvo. Pri pokrivanju gubitaka mora se pojedinačno navesti kako je stvarno nadoknađen gubitak u poslovnoj godini ili za što je društvu bilo omogućeno da postavi pravni zahtjev.

(2) Izvješće se mora izraditi u skladu s načelima savjesnog i istinitog polaganja računa.

(3) Na kraju izvješća uprava, odnosno izvršni direktori moraju izjaviti je li društvo prema okolnostima koje su bile poznate u trenutku kada je poduzet pravni posao ili neka radnja ili kada je ona propuštena, za svaki pravni posao primilo odgovarajuću protučinidbu i nije li time što je neka radnja bila poduzeta ili propuštena došlo do štete. Ako je društvo pretrpjelo štetu, uprava mora osim toga izjaviti je li mu ona nadoknađena. Ova se izjava unosi i u izvješće o stanju društva.

(4) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka ne podnosi se ako je između vladajućega i ovisnoga društva sklopljen ugovor o prijenosu dobiti.

Revizija izvješća o odnosima s povezanim društvima

Članak 498. (NN 40/19)

(1) Ako se godišnja financijska izvješća moraju revidirati, zajedno s njima i s izvješćem o stanju društva revizoru se mora predati i izvješće iz prethodnoga članka ovoga Zakona. Revizor mora provesti reviziju toga izvješća u opsegu koji je potreban za stjecanje razumnog uvjerenja o tome:

1. jesu li navodi u tome izvješću točni,

2. nije li u pravnim poslovima koji se navode u izvješću prema okolnostima koje su bile poznate u vrijeme kada su poslovi poduzimani vrijednost činidbe društva bila neprimjereno visoka, a ako je to bio slučaj, je li razlika u vrijednosti nadoknađena,

3. ima li okolnosti koje bi glede mjera navedenih u izvješću govorile za bitno drugačiju prosudbu od one koju je dala uprava, odnosno izvršni direktori.

Prilikom provođenja revizije na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 299. stavaka 1. do 3. ovoga Zakona.

(2) Revizor mora o obavljenoj reviziji podnijeti pisano izvješće. Ako utvrdi da godišnja financijska izvješća, izvješće o stanju društva i izvješće o odnosima s povezanim društvima nisu potpuni, mora to navesti u svome izvješću. Revizor svoje potpisano izvješće dostavlja upravi društva, odnosno izvršnim direktorima.

(3) Ako revizor na temelju provedene revizije i prosudbe smatra da se izvješću o odnosima s povezanim društvima ne mogu staviti prigovori, mora vezano uz to izvješće dati sljedeću izjavu:

»Na temelju moje/naše revizije i prosudbe izvješća o odnosima s povezanim društvima potvrđujem/potvrđujemo u svim značajnim odrednicama:

1. da su navodi u izvješću točni,

2. da u pravnim poslovima koji se navode u izvješću prema okolnostima koje su bile poznate u vrijeme kada su poslovi poduzimani vrijednost činidbe društva nije bila neprimjereno visoka, odnosno da je razlika u vrijednosti nadoknađena,

3. da nema okolnosti koje bi glede mjera navedenih u izvješću govorile za bitno drugačiju prosudbu od one koju je dala uprava, odnosno izvršni direktori.«.

(4) Ako se u izvješću ne navodi nijedan pravni posao, mora se ispustiti dio izjave naveden u točki 2. prethodnog stavka, a ako se ne navodi nijedna mjera, mora se ispustiti dio izjave naveden u točki 3. prethodnog stavka. Ako revizor glede nijednoga posla navedenoga u izvješću ne utvrdi da je činidba društva po vrijednosti bila neprimjereno visoka, izjavu iz točke 2. prethodnog stavka treba ograničiti samo na potvrdu toga.

(5) Ako ima prigovora koje treba staviti izvješću ili ako revizor utvrdi da izvješće o odnosima s povezanim društvima nije potpuno, on mora ograničiti svoju izjavu, odnosno odbiti da je dade. Ako uprava, odnosno izvršni direktori sami izjave da je društvo bilo oštećeno određenim pravnim poslovima ili mjerama, a da mu šteta nije nadoknađena, to se mora navesti u izjavi, a nju ograničiti na preostale poslove ili mjere.

(6) Revizor mora izjavu potpisati uz navođenje mjesta i dana gdje ju je i kada dao. Tu izjavu treba uključiti u izvješće o reviziji.

(7) Hrvatska revizorska komora ovlaštena je donijeti revizijski standard ili smjernicu koju je potrebno primijeniti prilikom provedbe revizije izvješća o odnosima s povezanim društvima. Nepostojanje standarda ili smjernice ne utječe na obvezu provedbe revizije izvješća o odnosima s povezanim društvima.

Ispitivanje od strane nadzornog, odnosno upravnog odbora

Članak 499. (NN 40/19)

(1) Uprava, odnosno izvršni direktori moraju izvješće o odnosima s povezanim društvima, a ako godišnja financijska izvješća mora pregledati revizor, i njegovo izvješće dostaviti nadzornome, odnosno upravnome odboru. Svaki član nadzornoga, odnosno upravnog odbora ima pravo upoznati se s tim izvješćima. Ako nadzorni, odnosno upravni odbor drugačije ne odluči, izvješća se moraju dostaviti svim članovima toga odbora.

(2) Nadzorni, odnosno upravni odbor mora ispitati izvješće o odnosima s povezanim društvima i o tome izvijestiti glavnu skupštinu u izvješću koje joj inače podnosi. Ako se godišnja financijska izvješća moraju revidirati, nadzorni, odnosno upravni odbor mora u svome izvješću zauzeti stajalište o rezultatima revizije izvješća o odnosima s povezanim društvima. U izvješću se mora preuzeti izjava koju je dao revizor ili izričito navesti da je takvu izjavu odbio dati.

(3) Na kraju izvješća nadzorni, odnosno upravni odbor mora izjaviti ima li prigovora na izjavu uprave, odnosno izvršnih direktora koju su oni dali na kraju svoga izvješća o odnosima s povezanim društvima.

(4) Ako se godišnja financijska izvješća moraju revidirati, revizor mora na zahtjev nadzornoga, odnosno upravnog odbora sudjelovati u raspravi koja se o tome u njemu vodi.

Posebno ispitivanje

Članak 500. (NN 40/19)

(1) Na zahtjev nekoga od dioničara ili člana društva s ograničenom odgovornošću sud može odrediti da se posebno ispitaju poslovni odnosi društva s vladajućim društvom ili s nekim društvom koje je s njime povezano

1. ako je revizor ograničio izjavu prema odredbi članka 498. stavka 5. ovoga Zakona ili ju je odbio dati,

2. ako se nadzorni, odnosno upravni odbor izjasnio za to da treba staviti prigovore na izjavu uprave koju je ona dala na kraju svoga izvješća o odnosima s povezanim društvima,

3. ako su uprava, odnosno izvršni direktori izjavili da je društvo bilo oštećeno određenim pravnim poslovima ili mjerama, a da mu šteta nije nadoknađena.

(2) Postoje li okolnosti koje opravdavaju sumnju da je postupanjem protivno obvezi urednog vođenja poslova oštećeno društvo, zahtjev mogu postaviti i dioničari, odnosno članovi društva na čije dionice, odnosno poslovne udjele otpada dio temeljnog kapitala iz članka 298. stavka 2. ovoga Zakona ako učine vjerojatnim da su najmanje tri mjeseca prije postavljanja zahtjeva dioničari, odnosno članovi društva.

Odgovornost vladajućega društva i njegovih zakonskih zastupnika

Članak 501.

(1) Potakne li vladajuće društvo ovisno društvo, s kojim nema ugovor o vođenju poslova društva, da poduzme pravne poslove ili radnje, odnosno da propusti takve radnje na svoju štetu, a da štetu stvarno ne nadoknadi do kraja poslovne godine niti dade ovisnome društvu pravni zahtjev da mu se šteta nadoknadi, vladajuće društvo mora ovisnome društvu nadoknaditi svu štetu koja iz toga proizađe. Zahtjev za naknadu štete mogu pojedinačno postaviti i dioničari i članovi društva bez obzira na štetu koja im je prouzročena štetom počinjenom društvu.

(2) Pored vladajućega društva, odgovaraju kao solidarni dužnici i zakonski zastupnici društva, koji su uputili ovisno društvo na to da obavi pravni posao ili da poduzme, odnosno propusti da poduzme neke radnje.

(3) Nema obveze da se nadoknadi šteta, ako bi uredan i savjestan voditelj poslova nekoga nezavisnoga društva ušao u takav pravni posao ili bi poduzeo ili propustio istu takvu radnju.

(4) Za odgovornost zakonskih zastupnika na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 494. stavka 3. do 5. ovoga Zakona.

Odgovornost organa ovisnoga društva

Članak 502.

(1) Članovi uprave, odnosno izvršni direktori ovisnoga društva odgovaraju kao solidarni dužnici, pored obveznika za naknadu štete iz članka 501. ovoga Zakona ako, povrijedivši svoje obveze, u izvješću o odnosima ovisnoga društva s povezanim društvima propuste navesti štetne pravne poslove ili štetne radnje ili ne navedu da je društvo s tim pravnim poslovima ili radnjama bilo oštećeno, a da mu tako nastala šteta nije bila nadoknađena. Ako je sporno jesu li članovi uprave, odnosno izvršni direktori primijenili pozornost urednog i savjesnog voditelja poslova, moraju dokazati da su primijenili pozornost koja se od njih zahtijeva.

(2) Članovi nadzornog, odnosno upravnog odbora odgovaraju kao solidarni dužnici, pored obveznika za naknadu štete iz članka 501. ovoga Zakona, ako glede pravnoga posla ili štetne radnje povrijede svoju obvezu da provjere izvješće o odnosima s povezanim društvima i da o rezultatu provjere obavijeste skupštinu.

(3) Nema obveze da se nadoknadi šteta, ako se radnja temelji na zakonitoj odluci skupštine.

(4) Za odgovornost članova organa ovisnoga društva na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 494. stavka 3. do 5. ovoga Zakona.

Odjeljak 4.   PRIKLJUČENA DRUŠTVA

Priključenje

Članak 503.

(1) Glavna skupština dioničkog društva, odnosno skupština društva s ograničenom odgovornošću može donijeti odluku o priključenju društva drugome dioničkom društvu ili društvu s ograničenom odgovornošću čije je sjedište u Republici Hrvatskoj (glavnome društvu), ako sve dionice društva, odnosno jedini udio u društvu drži buduće glavno društvo. Na tu se odluku ne primjenjuju odredbe ovoga Zakona i statuta o promjeni statuta.

(2) Odluka o priključenju pravovaljana je ako se s njome suglasi skupština budućega glavnog društva. Odluka o davanju suglasnosti donosi se glasovima koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnog kapitala zastupljenog u skupštini društva pri donošenju odluke. Statutom se može predvidjeti da je za to potrebna veća većina a može se zahtijevati i ispunjenje dodatnih pretpostavki. Na tu odluku primjenjuje se druga rečenica stavka 1. ovoga članka.

(3) Od sazivanja skupštine koja treba odlučiti o davanju suglasnosti na priključenje, dioničarima, odnosno članovima društva mora se omogućiti da u poslovnim prostorijama društva pregledaju:

1. odluku o priključenju,

2. izvješće uprave budućega glavnog društva u kojemu se priključenje pravno i gospodarski obrazlaže i objašnjava (izvješće o priključenju),

3. godišnja financijska izvješća, a ako ih je društvo dužno izraditi i izvješća o stanju društva za zadnje tri godine onih društava koja sudjeluju u priključenju.

(4) Svakom članu, odnosno dioničaru mora se na njegov zahtjev, a na trošak društva, uručiti prijepis odluke o priključenju.

(5) Dioničari, odnosno članovi društva imaju pravo iz stavka 3. ovoga članka i na skupštini koja treba odlučiti o davanju suglasnosti na priključenje.

(6) Dioničari, odnosno članovi društva nemaju pravo iz stavka 3. do 5. ovoga članka ako su isprave iz stavka 3. ovoga članka za isto to vrijeme dostupne na internetskoj stranici budućega glavnog društva.

(7) Na početku rasprave o davanju suglasnosti na priključenje, uprava, odnosno izvršni direktori ga moraju učiniti dostupnim. Svakog dioničara, odnosno člana društva mora se, na njegov zahtjev, izvijestiti o svim bitnim činjenicama vezanim za priključenje, koje se odnose na društvo koje se priključuje.

(8) Uprava, odnosno izvršni direktori i predsjednik nadzornog odbora ako ga društvo ima priključenog društva moraju podnijeti prijavu za upis priključenja u sudski registar u kojemu je ono upisano. U prijavi se mora navesti tvrtka glavnog društva. Prijavi se prilažu odluka skupštine glavnog društva o davanju suglasnosti za priključenje, zapisnik sa skupštine koja je donijela odluku o priključenju, njegovi prilozi u originalu ili u javno ovjerenom prijepisu ili preslici te izjava uprave, odnosno izvršnih direktora da odluka o priključenju nije pobijana ili da je pobijanje pravomoćno odbijeno.

(9) Društvo je priključeno glavnom društvu upisom priključenja u sudski registar na čijem je području sjedište društva koje se priključuje. Nakon upisa priključenja u sudski registar nedostaci u odluci o priključenju ne utječu na valjanost provedenog priključenja. Uklanjanje tog učinka upisa ne može se tražiti kao naknada štete.

Priključenje odlukom većine

Članak 504.

(1) Skupština dioničkoga društva, odnosno društva s ograničenom odgovornošću može donijeti odluku o priključenju društva drugome dioničkome društvu, odnosno društvu s ograničenom odgovornošću koje ima sjedište u Republici Hrvatskoj i onda ako dionice društva, odnosno udio u društvu u ukupnom iznosu koji čini devedeset i pet posto (95%) temeljnoga kapitala društva drži buduće glavno društvo. Vlastite dionice i dionice, odnosno udjeli koje netko drugi drži za račun društva odbijaju se od temeljnog kapitala društva. Za to priključenje na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 503. stavka 1., 2., 8. i 9. ovoga Zakona.

(2) Objava priključenja kao točke dnevnoga reda skupštine valjana je:

1. ako sadržava tvrtku i sjedište budućega glavnoga društva,

2. ako joj je priložena izjava budućega glavnoga društva kojom ono dioničarima, odnosno imateljima udjela koji su istupili nudi na ime naknade za njihove dionice, odnosno udjele vlastite dionice, a u slučaju iz članka 504.a stavka 2. rečenice treće ovoga Zakona osim toga i plaćanje otpremnine u novcu.

Odredba točke 2. ovoga stavka primjenjuje se i pri objavljivanju koje čini buduće glavno društvo.

(3) Priključenje moraju provjeriti jedan ili više revizora (revizori priključenja) koje imenuje uprava, odnosno izvršni direktori budućega glavnoga društva.

(4) Revizori moraju izraditi pisano izvješće o obavljenoj reviziji. Izvješće se mora zaključiti izjavom o tome je li otpremnina iz članka 504.a ovoga Zakona primjereno odmjerena. Pri tome se treba navesti:

1. kojim je metodama određena otpremnina,

2. iz kojih je razloga primjena tih metoda primjerena,

3. ako je primijenjeno više metoda, do koje bi se otpremnine došlo primjenom pojedine metode, te koji je značaj dan pojedinim metodama za utvrđivanje predložene otpremnine,

4. posebne teškoće koje su se javile pri procjeni vrijednosti društva.

(5) Od sazivanja glavne skupštine, odnosno skupštine koja treba odlučiti o davanju suglasnosti na priključenje, dioničarima, odnosno članovima budućega priključenoga društva i budućega glavnoga društva mora se omogućiti da u poslovnim prostorijama u sjedištu društava pregledaju:

1. odluku o priključenju,

2. izvješće uprave budućega glavnog društva u kojemu se priključenje pravno i gospodarski obrazlaže i objašnjava,

3. godišnja financijska izvješća, a ako ih je društvo dužno izraditi i izvješća o stanju društva onih društava koja sudjeluju u priključenju za zadnje tri godine.

4. izvješće revizora iz stavka 4. ovoga članka.

(6) U izvješću o priključenju iz stavka 5. točke 2. ovoga članka mora se posebno opisati i obrazložiti oblik i visina otpremnine iz članka 504.a ovoga Zakona te upozoriti na posebne teškoće pri procjeni vrijednosti društva kao i na posljedice priključenja na udjele dioničara odnosno članova obaju društava.

(7) Svakom članu, odnosno dioničaru budućega priključenog društva i budućega glavnog društva mora se na njegov zahtjev, a na trošak društva, uručiti prijepis odluke o priključenju.

(8) Dioničari odnosno članovi društva imaju pravo iz stavka 5. ovoga članka i na skupštini koja treba odlučiti o davanju suglasnosti na priključenje.

(9) Dioničari odnosno članovi društva nemaju prava iz stavka 5., 7. i 8. ovoga članka ako su isprave iz stavka 5. ovoga članka bile isto to vrijeme dostupne na internetskoj stranici društva.

Otpremnina dioničarima odnosno članovima priključenog društva

Članak 504.a (NN 34/22, 130/23)

(1) Upisom priključenja u sudski registar sve dionice, odnosno udjeli koje ne drži glavno društvo prelaze na to društvo. U tom se slučaju zajedno s prijavom za upis priključenja podnosi i prijava za upis jedinog člana društva u sudski registar.

(2) Dioničari, odnosno imatelji udjela koji istupaju iz društva imaju pravo na primjerenu otpremninu. Kao otpremninu treba im dati dionice, odnosno poslovne udjele glavnoga društva. Ako je glavno društvo ovisno društvo, dioničarima koji istupaju treba po njihovom izboru dati dionice, odnosno poslovne udjele glavnoga društva ili im isplatiti primjerenu otpremninu u novcu. Ako se kao otpremnina daju dionice, odnosno poslovni udjeli glavnoga društva, otpremnina se smatra primjerenom ako se dionice, odnosno poslovni udjeli daju u omjeru u kojemu bi se pri spajanju društava za svaku dionicu društva, odnosno za udio morale dati dionice, odnosno poslovni udjeli glavnoga društva, pri čemu se mogu učiniti i doplate u novcu. Kod određivanja primjerne otpremnine u novcu mora se uzeti u obzir imovinsko i financijsko stanje društva u trenutku donošenja odluke skupštine priključenog društva o priključenju. Otpremnina i doplate u novcu moraju se od trenutka upisa priključenja u sudski registar ukamatiti po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope iz Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi za tri postotna poena za vrijeme do isplate dioničarima, odnosno članovima društva. Ne isključuje se ostvarivanje prava na naknadu i druge štete.

(3) Svaki dioničar, odnosno član priključenoga društva koji istupa iz društva može zahtijevati da sud iz članka 40. ovoga Zakona odredi otpremninu, ako smatra da ona nije primjerena ili da ju glavno društvo nije ponudilo na pravi način ili ako glavno društvo otpremninu nije uopće ponudilo. Zahtjev se može postaviti u roku od dva mjeseca od objave upisa priključenja u sudski registar. Iz navedenih se razloga odluka priključenog društva o priključenju ne može pobijati.

(4) Više postupaka koji se vode sud će spojiti. Odredi li sud da iznos otpremnine nije primjeren, da je glavno društvo nije ponudilo na pravi način ili utvrdi da je uopće nije ponudilo i odredi njezinu visinu, naložit će glavnom društvu da dioničarima, odnosno imateljima udjela koji su sudjelovali u postupku nadoknadi troškove potrebne za vođenje postupka.

(5) Odluka suda o visini otpremnine iz stavka 4. ovoga članka djeluje prema svim dioničarima, odnosno imateljima udjela koji imaju pravo na otpremninu neovisno o tome jesu li sudjelovali u postupku u kojemu je određena.

Zaštita vjerovnika

Članak 505.

(1) Vjerovnicima priključenoga društva, čije su tražbine nastale prije nego što je objavljen upis priključenja u sudski registar, mora se, ako se u tu svrhu jave u roku od šest mjeseci nakon objave, dati osiguranje ako ne mogu na drugi način tražiti da im se podmire njihove tražbine. Vjerovnike se u objavi upisa mora uputiti na to njihovo pravo.

(2) Pravo da se zahtijeva osiguranje nemaju vjerovnici koji u slučaju stečaja imaju prvenstveno pravo namirenja iz stečajne mase.

Odgovornost glavnoga društva

Članak 506.

(1) Od upisa priključenja glavno društvo odgovara vjerovnicima priključenoga društva kao solidarni dužnik za obveze toga društva koje su nastale prije i koje nastanu nakon priključenja. Drugačiji sporazum nema učinka prema trećima.

(2) Ako se prema glavnome društvu postavi zahtjev za podmirenje obveze priključenoga društva koja je nastala prije priključenja, ono može staviti prigovore koji nisu njegovi osobni prigovori samo utoliko, ukoliko bi ih moglo staviti i priključeno društvo.

(3) Glavno društvo može odbiti da ispuni zahtjev vjerovnika sve dok priključeno društvo može pobijati pravni posao na temelju kojega je nastala obveza. Isto pravo ima glavno društvo sve dok se vjerovnik može namiriti prijebojem protiv dospjele tražbine priključenoga društva.

(4) Izvršni naslov protiv priključenoga društva ne može biti temelj za izvršenje protiv glavnoga društva.

Ovlasti glavnoga društva i odgovornost članova uprave, odnosno izvršnih direktora

Članak 507.

(1) Glavno društvo je ovlašteno glede vođenja poslova društva davati upute upravi, odnosno izvršnim direktorima priključenoga društva. Ovdje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 493. stavka 2. i 3., članka 494. i članka 495., a ne primjenjuju se odredbe članka 496. do 502. ovoga Zakona.

(2) Činidbe koje priključeno društvo ispunjava glavnome društvu nisu u suprotnosti s odredbama članka 217., 220. i 223. ovoga Zakona.

Zakonska rezerva. Prijenos dobiti. Preuzimanje gubitka

Članak 508.

(1) Na priključena društva ne primjenjuju se odredbe o stvaranju zakonske rezerve, o njezinom korištenju i o unošenju određenih iznosa u zakonsku rezervu.

(2) Glavno društvo je obvezno nadoknaditi svaki gubitak iskazan u računu dobiti i gubitka priključenoga društva, ako on prelazi iznose rezervi.

Obavještavanje dioničara, odnosno članova glavnoga društva

Članak 509.

Svakome dioničaru, odnosno članu glavnoga društva moraju se dati obavještenja o priključenome društvu, kao i o poslovima glavnoga društva.

Prestanak priključenja

Članak 510.

(1) Priključenje prestaje:

1. odlukom skupštine priključenoga društva,

2. ako glavno ili priključeno društvo više nije dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,

3. ako glavno društvo više ne drži sve dionice odnosno udjele priključenoga društva,

4. prestankom glavnoga društva.

(2) Ako glavno društvo više ne drži sve dionice odnosno udjele priključenoga društva, glavno društvo to mora bez odgađanja pismeno priopćiti priključenome društvu.

(3) Do tada priključeno društvo mora bez odgađanja podnijeti registarskome sudu prijavu za upis prestanka priključenja u sudski registar, razlog zbog kojega je do toga došlo te vrijeme prestanka priključenja.

(4) Zahtjevi prema ranije glavnome društvu za podmirenje obveza društva koje je do tada bilo priključeno tome društvu zastaruju za pet godina od dana kada se smatra da je objavljen upis prestanka priključenja u sudski registar, ako zahtjev prema dotad priključenome društvu ne zastaruje u kraćem roku. Ako zahtjev vjerovnika dospijeva nakon dana kada se smatra da je objavljen upis prestanka priključenja u sudski registar, zastarijevanje počinje teći s danom dospijeća.

Odjeljak 5.   DRUŠTVA S UZAJAMNIM UDJELIMA

Ograničenje prava

Članak 511.

(1) Ako društvo kapitala i neko drugo takvo društvo imaju udjele jedno u drugome, mogu, ako im je poznato takvo sudjelovanje u udjelima, odnosno ako im je ono priopćeno u skladu s odredbom članka 478. ovoga Zakona, koristiti prava iz udjela koja jedno društvo ima u drugome, najviše do četvrtine svih udjela drugoga društva. To ne vrijedi za pravo da se steknu nove dionice pri povećanju temeljnoga kapitala iz sredstava društva.

(2) Ako je društvo sa svoje strane poslalo drugome društvu obavijest o uzajamnim udjelima, ograničenje iz stavka 1. ovoga članka ne vrijedi prije nego što ono primi takvu obavijest od drugoga društva, odnosno prije nego što mu postojanje međusobnih udjela postane poznato.

(3) Društva s uzajamnim udjelima moraju se bez odgađanja obavještavati o visini vlastitoga udjela i o svim nastalim promjenama koje su s time u vezi.

 

GLAVA VII.   PRIPAJANJE I SPAJANJE DRUŠTAVA

Odjeljak 1.   PRIPAJANJE I SPAJANJE DIONIČKIH DRUŠTAVA

Pojam

Članak 512.

(1) Jedno ili više dioničkih društva mogu se pripojiti drugome dioničkome društvu bez da se provede postupak likvidacije prijenosom cijele imovine jednoga ili više društava (pripojenih društava) drugome društvu (društvu preuzimatelju) u zamjenu za dionice toga društva.

(2) Dva ili više dioničkih društava mogu se spojiti bez da se provede postupak likvidacije osnivanjem novoga dioničkoga društva, na koje prelazi cijela imovina svakoga od društava koja se spajaju u zamjenu za dionice novoga društva.

(3) Pripajanje i spajanje je dopušteno i onda kada su donesene odluke o prestanku društava koja se pripajaju ili koja se spajaju a moglo bi se odlučiti da se ona nastave.

Pododjeljak 1.   Pripajanje

Priprema pripajanja

Članak 513.

(1) Uprave, odnosno izvršni direktori društava koja sudjeluju u pripajanju sklapaju ugovor o pripajanju.

(2) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati sljedeće podatke:

1. tvrtke i sjedišta društava koja sudjeluju u pripajanju,

2. sporazum o prijenosu imovine svakoga društva koje se pripaja u zamjenu za dionice društva preuzimatelja,

3. omjer zamjene dionica, a ako je to potrebno i visinu doplate u novcu,

4. u slučaju iz članka 520. stavka 4. ovoga Zakona, visinu novčanih doplata te odredbu da će te novčane doplate platiti društvo preuzimatelj ili tvrtku, odnosno ime i prezime druge osobe koja će te iznose platiti,

5. pojedinosti o prijenosu dionica društva preuzimatelja,

6. vrijeme od kada te dionice daju pravo na sudjelovanje u dobiti društva i sve pojedinosti glede toga prava,

7. vrijeme od kada radnje pripojenoga društva vrijede kao da su poduzete za račun društva preuzimatelja,

8. prava koja društvo preuzimatelj daje svakome pojedinome dioničaru, kao i imateljima vrijednosnih papira pripojenoga društva,

9. svaku posebnu pogodnost koja se daje nekome članu uprave, odnosno izvršnom direktoru ili članu nadzornog, odnosno upravnog odbora društava koja sudjeluju u pripajanju ili revizoru pripajanja.

(3) Izjava druge osobe koja se obvezuje platiti doplate u novcu umjesto društva preuzimatelja mora se dati u obliku javnobilježničke isprave.

Izvješće o pripajanju

Članak 514.

(1) Uprava, odnosno izvršni direktori svakoga društva koje sudjeluje u pripajanju moraju sastaviti opširno pisano izvješće u kojemu se pravno i gospodarski obrazlaže ugovor o pripajanju a naročito omjer zamjene dionica i visine doplata u novcu.

(2) U izvješću se moraju navesti mjerila za procjenu imovine društva koja je osnovica za omjer zamjene dionica te se mora upozoriti na posebne teškoće koje su se javile pri procjeni vrijednosti društva.

(3) Uprave, odnosno izvršni direktori obaju društava mogu sastaviti i zajedničko izvješće.

(4) Uprava, odnosno izvršni direktori svakog društva koje sudjeluje u pripajanju moraju obavijestiti glavnu skupštinu svoga društva o svim bitnim promjenama vrijednosti imovine i obveza koje su se dogodile od dana sastavljanja ugovora o pripajanju do dana održavanja glavne skupštine koja treba odlučiti o ugovoru o pripajanju. Obavijest o tim okolnostima uprava, odnosno izvršni direktori trebaju bez odgađanja po saznanju za njihov nastup poslati i upravi, odnosno izvršnim direktorima drugih društava koja sudjeluju u pripajanju, kako bi oni o tome mogli izvijestiti glavne skupštine svojih društava.

(5) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka i obavijest iz stavka 4. ovoga članka nisu potrebni ako svi imatelji dionica svih društava koja sudjeluju u pripajanju dadu izričitu izjavu u obliku javnobilježničke isprave da se odriču prava na to izvješće, odnosno obavijest.

Revizija pripajanja

Članak 515. (NN 130/23)

(1) Jedan ili više revizora (revizori pripajanja) moraju za svako društvo koje sudjeluje u pripajanju pregledati ugovor o pripajanju.

(2) Revizore pripajanja na prijedlog nadzornog odnosno upravnog odbora društva imenuje sud iz članka 40. ovoga Zakona. Na zajednički zahtjev nadzornih odnosno upravnih odbora svih društava koja sudjeluju u pripajanju, sud može za sva ta društva imenovati iste revizore.

 (3) Revizori pripajanja moraju izraditi pisano izvješće o obavljenoj reviziji. Može se izraditi i zajedničko izvješće. Izvješće se mora zaključiti izjavom o tome je li primjeren omjer predložene zamjene dionica. Pri tome treba navesti:

1. kojim je metodama određen omjer zamjene dionica,

2. iz kojih je razloga primjena tih metoda primjerena,

3. do kojega bi se omjera zamjene došlo kada bi se primijenile različite metode, ako su one primijenjene, te koji je značaj dan pojedinim metodama za utvrđivanje predloženog omjera zamjene i vrijednosti na kojoj ona počiva, kao i posebne teškoće koje su se pojavile pri procjeni društava

4. kojom je metodom određena naknada u gotovini.

U izvješću ne treba navoditi činjenice čije bi objavljivanje moglo prouzročiti značajnu štetu nekome od društava koja sudjeluju u pripajanju ili društvima koja su s njima povezana.

(4) Na odgovornost revizora pripajanja, njihovih pomoćnika i zakonskih zastupnika društva koje obavlja reviziju primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuje revizija.

(5) Revizija pripajanja nije potrebna, ako svi imatelji dionica koje daju pravo glasa svih društava koja sudjeluju u pripajanju dadu izričitu izjavu o tome da se odriču revizije pripajanja.

Provjera pripajanja od strane nadzornog odnosno upravnog odbora

Članak 515.a

(1) Nadzorni odnosno upravni odbor svakog društva koje sudjeluje u pripajanju dužan je provjeriti namjeravano pripajanje na temelju izvješća uprave, odnosno izvršnih direktora o pripajanju i izvješća revizora o pripajanju iz članka 514. i 515. ovoga Zakona. Taj odbor mora o tome sastaviti pisano izvješće.

(2) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka nije potrebno ako svi imatelji dionica svih društava koja sudjeluju u pripajanju dadu izričitu izjavu u obliku javnobilježničke isprave da se odriču prava na to izvješće.

Odluke glavnih skupština

Članak 516.

(1) Ugovor o pripajanju je valjan kada ga odobre glavne skupštine svih društava koja sudjeluju u pripajanju. Glavne skupštine mogu i prije nego što je ugovor o pripajanju sklopljen odobriti njegov nacrt koji su usuglasile uprave, odnosno izvršni direktori društava.

(2) Odluka kojom se daje odobrenje iz stavka 1. ovoga članka donosi se glasovima koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnoga kapitala zastupljenoga u glavnoj skupštini društva pri donošenju odluke. Statutom se može odrediti da je za to potrebna veća većina, a može se zahtijevati i ispunjenje dodatnih pretpostavki.

(3) Ako postoje dionice više rodova, za odluku glavne skupštine potrebna je suglasnost dioničara svakoga roda dionica. Dioničari svakoga roda dionica donose o suglasnosti posebnu odluku. Za to vrijede odredbe stavka 2. ovoga članka.

Priprema i provođenje glavne skupštine

Članak 517. (NN 130/23)

(1) Ugovor o pripajanju treba dostaviti registarskom sudu prije nego što se sazove glavna skupština koja treba odlučiti o odobrenju ugovora. Društvo mora objaviti da je ugovor o pripajanju predan u sudski registar, osim ako je od saziva glavne skupštine pa do njezina zaključenja ugovor o pripajanju cijelo vrijeme dostupan na internetskoj stranici društva s koje ga je moguće preuzeti bez naknade. U pozivu na glavnu skupštinu dioničare se mora upozoriti na njihovo pravo iz stavka 2. ovoga članka, a ako je ugovor o pripajanju objavljen na internetskoj stranici društva, dioničare se mora u pozivu upozoriti da je taj ugovor dostupan na internetskoj stranici društva s koje ga mogu preuzeti bez naknade.

(2) Od sazivanja glavne skupštine iz stavka 1. ovoga članka moraju se u poslovnim prostorijama društva staviti na uvid dioničarima:

1. ugovor o pripajanju,

2. godišnja financijska izvješća, a ako ih je društvo dužno izraditi i izvješća o stanju društava koja sudjeluju u pripajanju za posljednje tri poslovne godine,

3. ako se zadnja godišnja financijska izvješća odnose na poslovnu godinu koja je istekla više od šest mjeseci prije sklapanja ugovora o pripajanju, i nova takva izvješća na određeni dan od kojega nije proteklo više od tri mjeseca od dana sklapanja ugovora o pripajanju, ili, polugodišnji izvještaj sastavljen sukladno odredbi članka 465. Zakona o tržištu kapitala, osim ako svi imatelji dionica svih društava koja sudjeluju u pripajanju dadu izričitu izjavu u obliku javnobilježničke isprave da se odriču prava na uvid u ta izvješća,

4. izvješća uprava, odnosno izvršnih direktora društava koja sudjeluju u pripajanju iz članka 514. ovoga Zakona i izvješća nadzornih, odnosno upravnih odbora iz članka 515.a ovoga Zakona, osim ako su se dioničari odrekli tih izvješća,

5. izvješće o reviziji iz članka 515. ovoga Zakona, ako se revizija morala provoditi.«.

 (3) Nova financijska izvješća iz stavka 2. točke 3. ovoga članka moraju se sastaviti po propisima koji su se primjenjivali pri izradi posljednjih godišnjih financijskih izvješća društva. Ta nova financijska izvješća moraju se sastaviti primjenom istih metoda i u istom obliku kao i posljednja godišnja financijska izvješća. Mogu se preuzeti stavke iz posljednjih godišnjih financijskih izvješća. Pri tome se moraju uzeti u obzir otpisi i ispravke vrijednosti te sve bitne promjene u vrijednosti imovine, koje nisu vidljive iz poslovnih knjiga do dana s kojim su izrađena ta izvješća.

(4) Na zahtjev svakoga dioničara mora mu se bez odgađanja besplatno dati prijepis ili presliku isprava navedenih u stavku 2. ovoga članka. Ako je dioničar pristao da mu društvo dostavlja informacije elektroničkim putem, isprave iz stavka 2. ovog članka društvo može dostaviti dioničaru i elektroničkom poštom.

(5) Za vrijeme održavanja glavne skupštine svakoga društva treba omogućiti uvid u isprave iz stavka 2. ovoga članka. Uprava, odnosno izvršni direktori moraju na početku rasprave usmeno obrazložiti ugovor o pripajanju, koji se prilaže kao prilog zapisniku.

(6) Društvo nema obvezu iz stavka 2., 4. i 5. ovoga članka ako su isprave iz stavka 2. ovoga članka za isto to vrijeme dostupne na internetskoj stranici društva s koje ih dioničari mogu preuzeti bez naknade.

(7) Svakome dioničaru treba na njegov zahtjev na glavnoj skupštini koja odlučuje o pripajanju dati obavijest o svim činjenicama vezanim za druga društva koja sudjeluju u pripajanju, a koje su bitne za to pripajanje.

Ugovor o pripajanju

Članak 518.

(1) Ugovor o pripajanju mora se sklopiti u obliku javnobilježničke isprave.

Povećanje temeljnoga kapitala društva radi toga da se provede pripajanje

Članak 519.

(1) Ako društvo preuzimatelj poveća temeljni kapital radi toga da bi provelo pripajanje društava, ne primjenjuju se odredbe članka 304. stavka 4., članka 306. stavka 2., članka 307. i 308., te članka 309. stavka 2. i stavka 3. točke 1. ovoga Zakona. Revizija propisana odredbom članka 305. stavka 3. ovoga Zakona provodi se samo onda ako se članovi društva odreknu revizije pripajanja, ili ako sud posumnja dosiže li vrijednost uloga u stvarima i u pravima nominalne iznose dionica odnosno iznose temeljnog kapitala koji otpadaju na dionice bez nominalnog iznosa koje se za to daju. To vrijedi i onda kada se temeljni kapital društva povećava izdavanjem novih dionica na temelju ovlasti iz članka 323. ovoga Zakona. U tome se slučaju ne primjenjuju ni odredbe članka 324. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) Prijavi za upis u sudski registar moraju se osim isprava iz članka 309. stavka 3. točke 2. do 4. ovoga Zakona priložiti ugovor o pripajanju i odluke o odobrenju toga ugovora u originalu, u prijepisu ili u presliki koji su ovjereni od javnog bilježnika.

Primjena odredaba o nastavku osnivanja društva

Članak 519.a

Ako je društvo preuzimatelj upisano u sudski registar kraće od dvije godine, na pripajanje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 194.a stavka 3. i 4. ovoga Zakona.

Provođenje pripajanja

Članak 520. (NN 130/23)

(1) Društvo preuzimatelj ne smije povećati temeljni kapital da bi provelo pripajanje utoliko, ukoliko:

1. drži dionice društva koje se pripaja,

2. društvo koje se pripaja drži vlastite dionice,

3. društvo koje se pripaja drži dionice društva preuzimatelja za koje nije u punom iznosu uplaćen iznos za koji su izdane, a koji je trebalo uplatiti.

(2) Društvo preuzimatelj ne mora povećati temeljni kapital:

1. drži vlastite dionice,

2. utoliko, ukoliko društvo koje se pripaja drži dionice društva preuzimatelja za koje je u punom iznosu plaćen iznos za koji su izdane,

3. ako sve dionice svih društava koja sudjeluju u pripajanju drži ista osoba ili ako iste osobe drže dionice u istom omjeru u svim društvima koja sudjeluju u pripajanju, osim ako bi to bilo protivno pravilima o zabrani vraćanja uloga i o zabrani oslobođenja od obveze uplate iz članaka 216. i 217. ovoga Zakona.

(3) S držanjem dionica od strane društva izjednačava se slučaj kada ih za račun toga društva drži netko treći.

 (4) Ako je omjer zamjene dionica pripojenog društva za dionice društva preuzimatelja takav da ne omogućuje da se jedna ili više dionica pripojenog društva zamijene za cijeli broj dionica društva preuzimatelja, društvo preuzimatelj ili druga osoba moraju dioničarima pripojenog društva koji ne drže odgovarajući dovoljni broj dionica pripojenoga društva platiti doplatu u novcu. Ukupan iznos doplata u novcu ne smije prelaziti deseti dio ukupnoga nominalnog iznosa danih dionica društva preuzimatelja odnosno temeljnog kapitala koji otpada na dane dionice bez nominalnog iznosa.

Prijava za upis pripajanja u sudski registar

Članak 521.

(1) Svako društvo mora podnijeti registarskome sudu prijavu za upis pripajanja u sudski registar. Društvo preuzimatelj ovlašteno je podnijeti prijavu za upis pripajanja i u sudski registar u koji je upisano pripojeno društvo.

(2) Pri podnošenju prijave uprava, odnosno izvršni direktori moraju izjaviti da odluke o pripajanju nisu pobijane u za to propisanome roku ili da je pobijanje pravomoćno odbijeno. Prijavi se prilažu u originalu ili u javno ovjerenom prijepisu ili preslici ugovor o pripajanju, zapisnici s glavnih skupština na kojima su donesene odluke o pripajanju,izvješća uprava o pripajanju iz članka 514. ovoga Zakona, izvješća revizora iz članka 515. ovoga Zakona, izvješća nadzornih, odnosno upravnih odbora iz članka 515.a. ovoga Zakona, izjave osoba iz članka 513. stavka 3. ovoga Zakona, ako se u skladu s člankom 531. ovoga Zakona nije održala glavna skupština društva preuzimatelja, izjavu uprave društva preuzimatelja da dioničari koji na to imaju pravo nisu tražili njezino održavanje, a ako je za pripajanje potrebno odobrenje državnog organa, i to odobrenje.

(3) Prijavi za upis u sudski registar sjedišta svakoga pripojenoga društva moraju se priložiti i zaključna financijska izvješća toga društva. Na ta izvješća na odgovarajući se način primjenjuju propisi o izradi financijskih izvješća i o reviziji tih izvješća. Ona se ne moraju objaviti.

Upis pripajanja

Članak 522. (NN 34/22)

(1) Pripajanje se može upisati u sudski registar u kojemu je upisano društvo preuzimatelj tek nakon što se to upiše u sudski registar u kojemu je upisano pripojeno društvo. Ako je radi provođenja pripajanja povećan temeljni kapital društva preuzimatelja, pripajanje se ne može upisati u sudski registar prije nego što se u taj registar upiše povećanje temeljnoga kapitala. Uz upis u sudski registar svakoga pripojenoga društva, treba upisati zabilježbu da će pripajanje biti pravovaljano tek nakon što se upiše u sudski registar sjedišta društva preuzimatelja.

(2) Svako pripojeno društvo mora imenovati povjerenika za primanje dionica koje se moraju dati i za primanje doplata u novcu. Pripajanje se može upisati u sudski registar nakon što povjerenik u obliku javnobilježničke isprave izjavi da je u posjedu dionica te da je primio doplate u novcu. Izjava povjerenika prilaže se uz prijavu za upis pripajanja u sudski registar.

(3) Upisom pripajanja u sudski registar u kojemu je upisano društvo preuzimatelj, imovina pripojenoga društva i njegove obveze prelaze na društvo preuzimatelja. Društvo preuzimatelj sveopći je pravni sljednik pripojenog društva te time stupa u sve pravne odnose pripojenog društva. Ako se pri tome na strani društva preuzimatelja nađu obveze iz dvostranoobveznih ugovora koje do trenutka pripajanja nijedna strana nije potpuno ispunila, a koje su međusobno nespojive ili čije bi ispunjenje bilo za društvo preuzimatelja posebno nepravično, njihov se opseg pravično određuje, uzimajući u obzir ugovorna prava svih strana. Ako je podnesen prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad pripojenim društvom, a o prijedlogu još nije odlučeno u trenutku upisa pripajanja u sudski registar u kojem je upisano društvo preuzimatelj, odluka o prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka donijet će se u odnosu na društvo preuzimatelja. Ako je u trenutku upisa pripajanja u sudski registar u kojem je upisano društvo preuzimatelj nad pripojenim društvom pokrenut prethodni postupak u skladu s odredbama propisa zakona kojim se uređuje stečajni ili drugi odgovarajući postupak, taj će se postupak nastaviti nad društvom preuzimateljem

(4) Upisom pripajanja u sudski registar u kojemu je upisano društvo preuzimatelj prestaju pripojena društva. Nije potrebno da se ona posebno brišu iz sudskog registra. Upisom pripajanja dioničari pripojenih društava postaju dioničari društva preuzimatelja. To neće biti onda ako društvo preuzimatelj ili netko treći, tko djeluje u svoje ime a za račun toga društva, drži dionice pripojenoga društva ili ako pripojeno društvo drži vlastite dionice ili ako te dionice drži netko treći tko djeluje u svoje ime a za račun toga društva.

(5) Upisom pripajanja u sudski registar uklanja se nedostatak ako ugovor o pripajanju nije sklopljen u obliku javnobilježničke isprave.

(6) Sud koji vodi sudski registar u kome je upisano društvo preuzimatelj mora po službenoj dužnosti izvijestiti sud koji vodi registar u kome je upisano svako pripojeno društvo o danu kada je pripajanje bilo upisano. Po primitku toga priopćenja sud sjedišta svakoga pripojenoga društva mora po službenoj dužnosti upisati u sudski registar zabilježbu kada je pripajanje upisano u taj registar suda sjedišta društva preuzimatelja i poslati tome sudu na čuvanje sve isprave društva koje se kod njega nalaze. Ako se društvu preuzimatelju pripaja društvo upisano u registru istoga suda, taj će sud po službenoj dužnosti upisati spomenutu zabilježbu kod društva koje se pripaja.

(7) Na zamjenu dionica pripojenih društava na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o proglašenju isprava o dionicama nevažećima sadržane u članku 230. ovoga Zakona i o njihovu proglašenju nevažećima u vezi sa spajanjem dionica sadržane u članku 346. ovoga Zakona. Za tu zamjenu nije potrebno odobrenje suda.

Zaštita vjerovnika

Članak 523.

(1) Vjerovnicima društava koja sudjeluju u pripajanju mora se dati osiguranje, ako se u tu svrhu jave u roku od šest mjeseci od objavljivanja upisa pripajanja u sudski registar u koji je upisano ono društvo čiji su vjerovnici, a ne mogu tražiti da im se podmire tražbine. To pravo imaju vjerovnici društva preuzimatelja samo onda ako mogu dokazati da je pripajanjem društava ugroženo ispunjenje njihovih tražbina. Vjerovnike se mora u objavi o upisu upozoriti na to njihovo pravo.

(2) Pravo da zahtijevaju davanje osiguranja nemaju vjerovnici koji u slučaju stečaja imaju prvenstveno pravo namirenja iz stečajne mase.

(3) O zahtjevu vjerovnika kojem društvo preuzimatelj nije dalo odgovarajuće osiguranje u izvanparničnom postupku odlučuje sud iz članka 40. ovoga Zakona, nadležan prema sjedištu društva preuzimatelja.

Zaštita imatelja posebnih prava

Članak 524.

Društvo preuzimatelj mora imateljima zamjenjivih obveznica, obveznica s promjenjivom kamatom i potvrda o posebnim pravima na dividendu koje su izdala pripojena društva dati ona prava koja su im ta društva osiguravala.

Polazna vrijednost društva preuzimatelja

Članak 525.

(1) Vrijednosti iskazane u izvještaju o financijskom položaju pripojenoga društva iskazuju se u izvještaju o financijskom položaju društva preuzimatelja u skladu s odgovarajućim propisima o računovodstvu.

(2) Ako društvo preuzimatelj poveća temeljni kapital društva radi toga da provede pripajanje i prijeđe li ukupni nominalni iznos dionica, odnosno iznos temeljnog kapitala koji otpada na dionice bez nominalnog iznosa, koje se daju za prenesenu imovinu pripojenoga društva ili veći iznos za koji su one izdane uključujući i plaćanja u novcu vrijednost predmeta imovine pojedinačno navedenih u izvještaju o financijskom položaju, razliku se mora prikazati kao nematerijalnu imovinu.

Odgovornost za štetu članova organa pripojenoga društva

Članak 526.

(1) Članovi uprave, odnosno izvršni direktori i članovi nadzornoga, odnosno upravnoga odbora pripojenoga društva obvezni su kao solidarni dužnici nadoknaditi štetu, koju pripajanjem pretrpe to društvo, njegovi dioničari i vjerovnici društva. Za štetu ne odgovaraju oni članovi tih organa koji su pri reviziji imovinskog stanja društava i pri sklapanju ugovora o pripajanju postupali s dužnom pozornošću.

(2) Za zahtjeve iz stavka 1. ovoga članka, kao i za sve druge zahtjeve koji se podignu za i protiv pripojenoga društva smatra se kao da to društvo i dalje postoji. Utoliko se tražbine i obveze pripajanjem ne sjedinjuju.

(3) Zahtjevi koji se temelje na odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka zastaruju za pet godina od dana objave upisa pripajanja u sudski registar suda sjedišta društva preuzimatelja.

Ostvarenje prava na naknadu štete

Članak 527.

(1) Zahtjevi iz članka 526. stavka 1. i 2. ovoga Zakona mogu se ostvariti samo preko posebnoga zastupnika kojega na prijedlog dioničara ili vjerovnika pripojenoga društva postavlja sud na čijem je području sjedište toga društva. Prijedlog mogu postaviti samo oni dioničari, koji su već zamijenili svoje dionice za dionice društva preuzimatelja i vjerovnici koji se ne mogu namiriti od toga društva.

(2) Zastupnik mora, navodeći svrhu svoga postavljenja, pozvati dioničare i vjerovnike odgovarajućega pripojenoga društva da u primjerenome roku, koji mora iznositi najmanje mjesec dana, prijave svoje zahtjeve iz članka 526. stavka 1. i 2. ovoga Zakona. Poziv treba objaviti u glasilu društva.

(3) Iznos, koji se dobije ostvarenjem zahtjeva protiv pripojenoga društva, zastupnik mora upotrijebiti za podmirenje vjerovnika toga društva, ako ih već nije podmirilo društvo preuzimatelj ili im ono nije dalo neko osiguranje. Ostatak se dijeli dioničarima. Za podjelu vrijede odredbe članka 380. ovoga Zakona. Vjerovnici i dioničari koji se na vrijeme ne prijave, ne uzimaju se u obzir pri podjeli.

(4) Posebni zastupnik ima pravo na naknadu primjerenih izdataka kao i na nagradu za svoj rad. Izdatke i nagradu utvrđuje sud po slobodnoj ocjeni prema okolnostima svakog pojedinog slučaja i određuje u kojem opsegu treba da ih snose vjerovnici i dioničari kojih se to tiče. Na temelju pravomoćne odluke suda može se tražiti prisilno izvršenje.

Odgovornost za štetu članova organa društva preuzimatelja

Članak 528.

Zastara zahtjeva protiv članova uprave, odnosno izvršnih direktora i članova nadzornog, odnosno upravnog odbora društva preuzimatelja za naknadu štete na temelju pripajanja koji proizlazi iz odredbi članka 252., 272., 273., 494., 495.,  501. i 502. ovoga Zakona počinje teći od dana koji se smatra danom objave upisa pripajanja u sudski registar u kojemu je upisano društvo preuzimatelj.

Ništetnost odluka o pripajanju

Članak 529.

Tužba za pobijanje odluke glavne skupštine o pripajanju ili tužba za utvrđenje njene ništetnosti može se podići samo u roku od 30 dana od donošenja odluke.

Učinak pripajanja

Članak 530. (NN 130/23)

(1) Ako je pripajanje upisano u sudski registar sjedišta društva preuzimatelja, nedostaci u postupku pripajanja ne utječu na pravne posljedice pripajanja iz članka 522. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona.

(2) Nakon nastanka pravnih posljedica pripajanja osoba koja zbog odredbe članka 529. ovoga Zakona više ne može pobijati odluku glavne skupštine o pripajanju ili tražiti da se utvrdi njezina ništetnost, može ustati sa zahtjevom za naknadu štete. Taj zahtjev se uvijek podnosi protiv društva preuzimatelja.

Pripajanje u posebnim slučajevima

Članak 531.

(1) Ako društvo preuzimatelj drži dionice na koje otpada najmanje devet desetina temeljnoga kapitala pripojenoga društva, za pripajanje se ne traži odobrenje glavne skupštine društva preuzimatelja, osim ako dioničari toga društva čiji udjeli zajedno dosižu najmanje dvadeseti dio temeljnoga kapitala zahtijevaju da se sazove glavna skupština, koja treba odlučiti o davanju odobrenja za pripajanje. Dioničare se u objavi iz članka 517. stavka 1. ovoga Zakona mora upozoriti na to njihovo pravo. Ako se ne traži održavanje glavne skupštine, uprava, odnosno izvršni direktori društva preuzimatelja moraju najmanje mjesec dana prije održavanja glavne skupštine pripojenog društva, koja će odlučivati o davanju suglasnosti na ugovor o pripajanju, osigurati dioničarima ostvarenje njihova prava iz članka 517. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Ako sve dionice društva koje se pripaja drži društvo preuzimatelj, podaci o zamjeni dionica iz članka 513. stavka 2. točke 3. i 4. te izvješća iz članka 514. i 515.a ovoga Zakona te revizija pripajanja iz članka 515. ovoga Zakona nisu potrebni ako se odnose samo na pripajanje toga društva. Na taj se slučaj pripajanja ne primjenjuje odredba članka 526. ovoga Zakona. Odredbe prethodnog stavka ovoga članka primjenjuju se na odgovarajući način.

Sudsko ispitivanje omjera zamjene dionica, doplata u novcu i naknada u gotovini

Članak 532. (NN 130/23)

(1) Odluka kojom je glavna skupština društva odobrila ugovor o pripajanju ne može se pobijati zbog toga što je omjer zamjene dionica ili iznos doplata u novcu iz članka 520. stavka 4. ovoga Zakona neprimjereno utvrđen ili zbog toga što nisu pružene primjerene informacije u vezi s omjerom zamjene dionica ili s iznosima doplata u novcu. Ako je omjer zamjene dionica neprimjereno odmjeren, sud može na temelju zahtjeva odrediti da se doplate iznosi koji ne mogu prelaziti deseti dio ukupnoga nominalnog iznosa danih dionica odnosno temeljnog kapitala koji otpada na dane dionice bez nominalnog iznosa.

 (2) Zahtjev može postaviti svaki dioničar društva, koji bi po odredbama članka 362. točke 1. i 2. ovoga Zakona imao pravo pobijati odluku o pripajanju, ali mu je pravo pobijanja isključeno prvom rečenicom stavka 1. ovoga članka. Zahtjev se može postaviti u roku od mjesec dana od dana kada se smatra da je objavljen upis pripajanja u sudski registar suda sjedišta društva preuzimatelja. Dioničari koji nisu postavili zahtjev ne mogu iz odluke suda izvoditi nikakva prava. Sud mora objaviti da je podnesen zahtjev za doplatu zbog prenisko odmjerenog omjera zamjene dionica. U roku od mjesec dana od objave da je zahtjev podnesen, dioničari koji na to imaju pravo mogu podnijeti svoje zahtjeve za doplatom. Na to njihovo pravo mora ih se upozoriti u objavi.

(3) Dioničari se mogu odreći prava na podnošenje zahtjeva za dodatnim uplatama izjavom u zapisnik na skupštini koja odlučuje o pripajanju ili izjavom koja mora biti dana u obliku javnobilježničke isprave.

(4) Dioničari društva koji uspiju sa svojim zahtjevom za doplatom u novcu imaju pravo i na zakonsku zateznu kamatu, koja je važila na dan nastanka pravnih posljedica pripajanja upisom pripajanja u sudski registar društva preuzimatelja, uvećanu za pet postotnih poena, od dana nastanka pravnih posljedica pripajanja upisom pripajanja u sudski registar društva preuzimatelja.

(5) Na zahtjev društva preuzimatelja, sud može dopustiti da se dioničarima društva koji su postavili zahtjev, umjesto doplata u novcu dadu dodatne dionice društva preuzimatelja. Za tu svrhu društvo preuzimatelj mora prije svega koristiti vlastite dionice, ako ih ima. Ako društvo preuzimatelj nema vlastite dionice ili ih nema dovoljno, može izdati nove dionice povećanjem temeljnog kapitala, pri čemu se ne uplaćuju ulozi. Povećanje temeljnog kapitala dopušteno je samo ako je prema zadnjim financijskim izvješćima, koji ne smiju biti sastavljeni više od osam mjeseci od dana kada se odlučuje o povećanju temeljnog kapitala, iznos raspoloživih rezervi koje se mogu koristiti za tu svrhu najmanje jednak ukupnom iznosu za koji se nove dionice izdaju ili ako je ukupni iznos temeljnog kapitala nakon povećanja i rezervi, koje društvo mora imati, a ne smije ih upotrijebiti za povećanje temeljnog kapitala, jednak ili manji od ukupne vrijednosti imovine društva, umanjenoj za njegove obveze.

(6) Prilikom donošenja odluke o zahtjevu, sud može tražiti mišljenje vještaka. Na temelju mišljenja vještaka, sudionici postupka mogu sklopiti nagodbu o visini doplata u novcu odnosno broju novoizdanih dionica društva preuzimatelja koje će pripasti dioničarima pripojenog društva.

(7) Protiv odluke suda koji je odlučivao o zahtjevu, dopuštena je žalba u roku od mjesec dana, koju mogu podnijeti društvo preuzimatelj i svaki dioničar koji je postavio zahtjev, a ako je sud dopustio da umjesto doplata u novcu društvo preuzimatelj izda nove dionice, tada i dioničari društva preuzimatelja kojima su zbog toga umanjena prava.

(8) Predujam troškova postupka dužno je platiti društvo preuzimatelj, ali svaka stranka predujmljuje troškove svojih zastupnika u postupku. Utvrdi li sud da je omjer zamjene dionica prenisko odmjeren i odredi novi, naredit će društvu preuzimatelju da drugim sudionicima u postupku nadoknadi troškove potrebne za vođenje postupka.

(9) Na sudsko ispitivanje iznosa doplata u novcu na odgovarajući se način primjenjuju odredbe stavaka 2. do 8. ovoga članka.

Pododjeljak 2.   Spajanje

Članak 533.

(1) Pri spajanju dioničkih društava osnivanjem novoga dioničkoga društva na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 513. do 518., članka 520. stavka 4., članka 521. stavka 2. i 3., članka 522. stavka 2. i stavka 5. do 7., članka 523. do 527., članka 529., članka 530. i 532. ovoga Zakona. Svako od društava koja se spajaju smatra se društvom koje se pripaja, a novo društvo se smatra društvom preuzimateljem.

(2) O spajanju se može odlučivati, tek nakon što je svako od društava koja se spajaju bilo barem dvije godine upisano u sudskom registru.

(3) Za donošenje statuta novoga društva i za izbor članova nadzornoga, odnosno upravnoga odbora toga društva traže se odobrenja glavnih skupština društava koja se spajaju. Na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 280. stavka 2. i 3. i članka 516. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.

(4) Za osnivanje novoga društva na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 6., članka 173. stavka 3. i 4., članka 178. stavka 1., članka 180. stavka 1. i 4. i članka 189. ovoga Zakona, a ako se dioničari odreknu revizije pripajanja i odredba članka 182. stavka 2. ovoga Zakona. U statut novoga društva moraju se preuzeti utvrđenja o posebnim pogodnostima, troškovima osnivanja, ulozima u stvarima i u pravima i o njihovom preuzimanju, sadržana u statutima društava koja se spajaju.

(5) Društva koja se spajaju moraju podnijeti prijavu za upis u sudski registar novoga društva sudu na čijem području to društvo treba da ima sjedište. Upisom novoga društva u sudski registar imovina društava koja se spajaju i njihove obveze prelaze na novo društvo. Ako se pri tome na strani novoosnovanoga društva nađu obveze iz dvostranoobveznih ugovora koje do trenutka spajanja nijedno od društava koja se spajaju nije potpuno ispunilo, a koje su međusobno nespojive ili čije bi ispunjenje bilo za društvo preuzimatelja posebno nepravično, njihov se opseg pravično određuje, uzimajući u obzir ugovorna prava svih strana.

(6) Upisom novoga društva u sudski registar prestaju društva koja se spajaju. Nije potrebno posebno brisanje društava koja se spajaju u sudskom registru. Dioničari društava koja se spajaju upisom u registar postaju dioničari novoga društva. To ne vrijedi, ako jedno od društava koja se spajaju drži vlastite dionice ili ih drži netko treći, u svoje ime, ali za račun toga društva.

(7) U objavi upisa novoga društva treba osim njegova sadržaja navesti:

1. utvrđenja da dioničar može tražiti da mu se dionice koje glase na donositelja zamijene za dionice koje glase na ime, ako je u statutu društva predviđeno to njegovo pravo te utvrđenja iz odredaba članka 173. stavka 3. točke 5., 6. i 7., članka 174. stavka 2. i članka 175. ovoga Zakona,

2. ime i prezime, osobni identifikacijski broj i prebivalište članova prvog nadzornog, odnosno upravnog odbora,

3. odredbe ugovora o spajanju koje se odnose na broj dionica, a ako postoji više rodova dionica, i o rodu dionica koje novo društvo daje dioničarima društava koja se spajaju, te o načinu i vremenu dodjele tih dionica.

Istovremeno mora se objaviti da je kod suda moguć uvid u sve isprave koje su mu uručene zajedno s prijavom za upis.

(8) Novo društvo mora podnijeti prijave za upis spajanja u sudske registre svih društava koja se spajaju. Spajanje društava može se upisati tek nakon što se upiše novo društvo.

(9) Ako je novo društvo upisano u sudski registar, nedostaci u postupku spajanja ne utječu na valjanost spajanja.

Odjeljak 2.   PRIPAJANJE DIONIČKOGA DRUŠTVA DRUŠTVU S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU

Članak 534. (NN 130/23)

(1) Jedno ili više dioničkih društava mogu se pripojiti društvu s ograničenom odgovornošću prijenosom cijele imovine na to društvo u zamjenu za stjecanje udjela u društvu s ograničenom odgovornošću.

(2) Ako iz stavka 3. i 4. ovoga članka ne proizlazi što drugo, na pripajanje na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 529., članka 530., članka 532. članka 535. stavka 2. i članka 536. do 545. ovoga Zakona. Odredbe koje se odnose na članove uprave i članove društva s ograničenom odgovornošću kojemu se dioničko društvo pripaja primjenjuju se na upravu, odnosno izvršne direktore i glavnu skupštinu dioničkoga društva. U popisu članova društva koji se prilaže prijavi za upis u sudski registar moraju se navesti nepoznati dioničari s naznakom isprava o dionicama na koje otpadaju odgovarajući udjeli u društvu s ograničenom odgovornošću. Zaključna financijska izvješća društva koje se pripaja ne treba objaviti.

(3) Za odluku skupštine o pripajanju, dužnost uprave društva s ograničenom odgovornošću glede objave sastava nadzornog, odnosno upravnog odbora, zamjenu dionica i prava dioničara koji su protiv pripajanja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 516. stavka 2, članka 517., stavka 2. točke 1. i stavka 4. do 6., članka 549. stavka 2, članka 557. stavka 2. i 3., članka 559., članka 561. točke 4. i članka 562. ovoga Zakona.

(4) Članovi uprave, odnosno izvršni direktori i članovi nadzornog, odnosno upravnog odbora dioničkoga društva odgovaraju kao solidarni dužnici za štetu ako je ona pripajanjem pričinjena društvu, dioničarima i vjerovnicima društva. Za štetu ne odgovaraju oni članovi tih organa koji su pri reviziji imovinskog stanja društva i pri sklapanju ugovora o pripajanju postupali s dužnom pozornošću.

Odjeljak 3.   PRIPAJANJE I SPAJANJE DRUŠTAVA S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU

Pojam

Članak 535.

(1) Jedno ili više društava s ograničenom odgovornošću mogu se pripojiti drugome društvu s ograničenom odgovornošću bez da se provede postupak likvidacije prijenosom cijele imovine jednoga ili više društava (pripojenih društava) drugome društvu (društvu preuzimatelju) u zamjenu za udjele u tome društvu.

(2) Dva ili više društava s ograničenom odgovornošću mogu se spojiti bez da se provede postupak likvidacije osnivanjem novoga društva s ograničenom odgovornošću na koje prelazi cijela imovina svakoga od društava koja se spajaju u zamjenu za udjele u novome društvu.

(3) Pripajanje i spajanje je dopušteno i onda kada je donesena odluka o prestanku društva koje se pripaja ili odluke o prestanku nekih od društava koja se spajaju a moglo se odlučiti da se ona nastave.

Pododjeljak 1.   Pripajanje

Odluka članova svakoga društva

Članak 536. (NN 130/23)

(1) Ugovor o pripajanju valjan je ako se s njime svojom odlukom suglase članovi svih društava koja sudjeluju u pripajanju. Skupštine mogu i prije nego što je ugovor o pripajanju sklopljen odobriti njegov nacrt koji su usuglasile uprave društava.

(2) Za donošenje odluke potrebna je većina od tri četvrtine danih glasova. Društveni ugovor ne može predvidjeti da je za to potrebna manja većina. Ako za udjele u društvu preuzimatelju nisu u cjelini uplaćeni poslovni udjeli, za odluku članova pripojenoga društva moraju glasovati svi prisutni članovi toga društva. S odlukom se moraju suglasiti i članovi koji nisu bili prisutni pri donošenju odluke.

(3) Odluka se donosi u obliku javnobilježničke isprave. Njoj se mora priložiti ugovor o pripajanju društava.

(4) Svakome se članu društva mora na njegov zahtjev bez odgađanja dati prijepis ili presliku odluke i ugovora o pripajanju.

(5) Uprava mora svakome članu društva na njegov zahtjev dati obavještenja o okolnostima koje su bitne za pripajanje.

Ugovor o pripajanju

Članak 537.

(1) Ugovor o pripajanju sklapaju uprave društava koja sudjeluju u pripajanju, a mora se sklopiti u obliku javnobilježničke isprave.

(2) U ugovoru iz stavka 1. ovoga članka mora se odrediti nominalni iznos svakoga udjela koji se članu pripojenoga društva mora dati u društvu preuzimatelju.

(3) Ako se udjeli koje treba dati po odredbi prethodnoga stavka ovoga članka pribavljaju povećanjem temeljnoga kapitala i daju prava i obveze drugačije od postojećih udjela u društvu preuzimatelju, takva odstupanja se moraju predvidjeti u ugovoru o pripajanju.

(4) U ugovoru o pripajanju moraju se posebno odrediti članovi pripojenoga društva i nominalni iznosi udjela koji već postoje u društvu preuzimatelju a treba da ih dobe članovi pripojenoga društva.

Povećanje temeljnoga kapitala društva radi toga da se provede pripajanje

Članak 538.

(1) Ako društvo preuzimatelj poveća temeljni kapital radi toga da bi se provelo pripajanje, ne primjenjuju se odredbe članka 457. stavka 5. i članka 458. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona te odredba o pružanju dokaza uplate iz stavka 2. točke 2. istoga članka ovoga Zakona.

(2) Prijavi koja se podnosi sudu za upis u sudski registar uz isprave navedene u članku 458. stavku 2. točki 2. i 3. ovoga Zakona prilažu se ugovor o pripajanju i zapisnici u kojima su sadržane odluke o pripajanju u originalu ili u javno ovjerenome prijepisu ili preslici.

Primjena odredaba o nastavku osnivanja društva

Članak 538.a

Ako je društvo preuzimatelj upisano u sudski registar kraće od dvije godine, na pripajanje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 441. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona.

Provođenje pripajanja

Članak 539. (NN 130/23)

(1) Društvo preuzimatelj ne smije povećati temeljni kapital da bi provelo pripajanje utoliko, ukoliko:

1. drži poslovne udjele društva koje se pripaja,

2. društvo koje se pripaja drži vlastite poslovne udjele,

3. društvo koje se pripaja drži poslovne udjele društva preuzimatelja koji nisu u potpunosti uplaćeni, a trebalo ih je uplatiti.

(2) Društvo preuzimatelj ne mora povećati temeljni kapital:

1. utoliko, ukoliko drži vlastite poslovne udjele,

2. utoliko, ukoliko društvo koje se pripaja drži poslovne udjele društva preuzimatelja koji su potpuno uplaćeni,

3. ako sve udjele svih društava koja sudjeluju u pripajanju drži ista osoba ili ako iste osobe drže udjele u istom omjeru u svim društvima koja sudjeluju u pripajanju, osim ako bi to bilo protivno pravilima o zabrani vraćanja uloga i o zabrani oslobođenja od obveze uplate iz članka 398. stavka 3. i članka 406. stavka 1. ovoga Zakona.

(3) S držanjem poslovnih udjela od strane društva izjednačava se slučaj kada ih za račun toga društva drži netko treći.

(4) Ako društvo preuzimatelj plaća doplate u novcu, one ne smiju prelaziti deseti dio ukupnoga nominalnoga iznosa danih poslovnih udjela u tome društvu.

Prijava za upis pripajanja u sudski registar

Članak 540.

(1) Svako društvo mora registarskome sudu podnijeti prijavu za upis pripajanja društva u sudski registar u kojemu je ono upisano.

(2) Pri podnošenju prijave članovi uprave moraju izjaviti da odluke o pripajanju nisu pobijane u za to propisanome roku ili da je pobijanje pravomoćno odbijeno. U slučaju iz treće rečenice stavka 2. članka 536. ovoga Zakona članovi uprave pripojenoga društva moraju izjaviti da su se s odlukom o pripajanju društava suglasili svi članovi društva. Prijavi se prilažu u originalu ili u javno ovjerenome prijepisu ili presliki ugovor o pripajanju, zapisnici s odlukama o pripajanju, a ako je za pripajanje potrebno odobrenje državnog organa, i to odobrenje.

(3) Prijavi za upis u sudski registar u kojemu je upisano pripojeno društvo moraju se priložiti i zaključna financijska izvješća toga društva. Za ta izvješća na odgovarajući se način primjenjuju propisi o godišnjim financijskim izvješćima i o reviziji tih izvješća. Ona se ne moraju objaviti.

.(4) Prijavi za upis u sudski registar u kojemu je upisano društvo preuzimatelj prilaže se i popis članova društva potpisan od strane članova uprave.

Upis pripajanja

Članak 541. (NN 34/22)

(1) Pripajanje se može upisati u sudski registar u kojemu je upisano društvo preuzimatelj tek nakon što se to upiše u sudski registar u kojemu je upisano pripojeno društvo. Ako je radi provedbe pripajanja povećan temeljni kapital društva preuzimatelja, pripajanje se ne može upisati u sudski registar prije nego što se u taj registar upiše povećanje temeljnoga kapitala.

(2) Upisom pripajanja u sudski registar suda sjedišta društva preuzimatelja, imovina pripojenog društva i njegove obveze prelaze na društvo preuzimatelja. Društvo preuzimatelj sveopći je pravni sljednik pripojenog društva. Ako je podnesen prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad pripojenim društvom, a o prijedlogu još nije odlučeno u trenutku upisa pripajanja u sudski registar u kojem je upisano društvo preuzimatelj, odluka o prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka donijet će se u odnosu na društvo preuzimatelja. Ako je u trenutku upisa pripajanja u sudski registar u kojem je upisano društvo preuzimatelj nad pripojenim društvom pokrenut prethodni postupak u skladu s odredbama propisa zakona kojim se uređuje stečajni ili drugi odgovarajući postupak, taj će se postupak nastaviti nad društvom preuzimateljem. Ako se pri tome na strani društva preuzimatelja nađu obveze iz dvostranoobveznih ugovora koje do trenutka pripajanja nijedna strana nije potpuno ispunila, a koje su međusobno nespojive ili čije bi ispunjenje bilo za društvo preuzimatelja posebno nepravično, njihov se opseg pravično određuje, uzimajući u obzir ugovorna prava svih strana.

(3) Pripojeno društvo prestaje s danom upisa pripajanja u sudski registar u kojemu je upisano društvo preuzimatelj. Nije potrebno da se ono posebno briše iz sudskog registra. Upisom pripajanja članovi pripojenoga društva postaju članovima društva preuzimatelja.

(4) Upisom pripajanja u sudski registar uklanja se nedostatak ako ugovor o pripajanju nije sklopljen u obliku javnobilježničke isprave.

(5) Sud koji vodi sudski registar u kojemu je upisano društvo preuzimatelj mora po službenoj dužnosti izvijestiti sud koji vodi registar u kome je upisano pripojeno društvo o danu kada je pripajanje bilo upisano. Po primitku toga priopćenja sud sjedišta pripojenog društva mora po službenoj dužnosti upisati u registar zabilježbu kada je pripajanje upisano u registar suda sjedišta društva preuzimatelja i poslati tome sudu na čuvanje sve isprave društva koje se kod njega nalaze.

Zaštita vjerovnika

Članak 542.

(1) Vjerovnicima društava koja sudjeluju u pripajanju mora se dati osiguranje, ako se u tu svrhu jave u roku od šest mjeseci od objavljivanja upisa pripajanja u sudski registar u koji je upisano ono društvo čiji su vjerovnici, a ne mogu tražiti da im se podmire tražbine. To pravo imaju vjerovnici društva preuzimatelja samo onda ako mogu dokazati da je pripajanjem društava ugroženo ispunjenje njihovih tražbina. Vjerovnike se mora u objavi upisa pripajanja upozoriti na to njihovo pravo.

(2) Pravo da zahtijevaju davanje osiguranja nemaju vjerovnici koji u slučaju stečaja imaju prvenstveno pravo namirenja iz stečajne mase.

Polazna vrijednost društva preuzimatelja

Članak 543.

(1) Vrijednosti iskazane u izvještaju o financijskom položaju pripojenoga društva iskazuju se u izvještaju o financijskom položaju društva preuzimatelja u skladu s odgovarajućim propisima o računovodstvu.

(2) Ako društvo preuzimatelj poveća temeljni kapital društva radi toga da provede pripajanje i pređe li ukupni nominalni iznos udjela koji se daju članovima pripojenoga društva za prenesenu imovinu toga društva ili veći iznos za koji su oni izdani uključujući i plaćanja u novcu vrijednost predmeta imovine pojedinačno navedenih u izvještaju o financijskom položaju, razliku se mora prikazati kao nematerijalnu imovinu.

Odgovornost za štetu članova organa pripojenoga društva

Članak 544.

(1) Članovi uprave, a ako postoji nadzorni odbor, i članovi toga odbora pripojenoga društva obvezni su kao solidarni dužnici da nadoknade štetu, koju pripajanjem pretrpe to društvo, njegovi članovi i vjerovnici. Za štetu ne odgovaraju oni članovi uprave ni nadzornog odbora koji su pri reviziji imovinskog stanja društva i pri sklapanju ugovora o pripajanju postupali s dužnom pozornošću.

(2) Za zahtjeve iz stavka 1. ovoga članka, kao i za sve druge zahtjeve koji se podignu za i protiv pripojenoga društva smatra se kao da to društvo i dalje postoji. Utoliko se tražbine i obveze pripajanjem ne sjedinjuju.

(3) Zahtjevi koji se temelje na odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka zastaruju za pet godina od dana objave upisa pripajanja u sudski registar u kojemu je upisano pripojeno društvo.

Ostvarenje prava na naknadu štete

Članak 545. (NN 110/15)

(1) Zahtjevi iz članka 544. stavka 1. i 2. ovoga Zakona mogu se ostvariti samo preko posebnoga zastupnika kojega na prijedlog nekoga člana ili vjerovnika pripojenoga društva postavlja sud. Prijedlog mogu postaviti samo oni vjerovnici koji ne mogu tražiti namirenje od društva preuzimatelja.

(2) Zastupnik mora, navodeći svrhu svoga postavljenja, pozvati članove i vjerovnike pripojenoga društva da u primjerenome roku, koji mora iznositi najmanje mjesec dana, prijave svoje zahtjeve iz članka 542. stavka 1. i 2. ovoga Zakona. Poziv treba dostaviti sudskom registru radi objave na internetskoj stranici na kojoj se nalazi sudski registar, a ako društvo ima svoje glasilo, i u tome glasilu.

(3) Iznos, koji se ostvarenjem zahtjeva dobije od pripojenoga društva, zastupnik mora upotrijebiti za podmirenje vjerovnika toga društva, ako ih već nije podmirilo društvo preuzimatelj ili im ono nije dalo neko osiguranje. Ostatak se dijeli članovima društva. Za podjelu na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 380. ovoga Zakona. Vjerovnici i članovi koji se na vrijeme ne prijave, ne uzimaju se u obzir pri podjeli.

(4) Posebni zastupnik ima pravo na naknadu primjerenih izdataka kao i na nagradu za svoj rad. Izdatke i nagradu utvrđuje sud po slobodnoj ocjeni prema okolnostima svakog pojedinog slučaja i određuje u kojem opsegu treba da ih snose članovi društva i vjerovnici kojih se to tiče. Na temelju pravomoćne odluke suda može se tražiti prisilno izvršenje.

Valjanost i učinak pripajanja

Članak 546. (NN 130/23)

(1) Tužba za pobijanje odluke skupštine o pripajanju ili tužba za utvrđenje njezine ništetnosti može se podnijeti u roku od 30 dana od donošenja odluke.

(2) Ako je pripajanje upisano u sudski registar sjedišta društva preuzimatelja, nedostaci u postupku pripajanja ne utječu na pravne posljedice pripajanja iz članka 541. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona.

(3) Nakon nastanka pravnih posljedica pripajanja, osoba koja zbog odredbe stavka 1. ovoga članka više ne može pobijati odluku skupštine o pripajanju ili tražiti da se utvrdi njezina ništetnost može podnijeti tužbu sa zahtjevom za naknadu štete. Taj se zahtjev uvijek podnosi protiv društva preuzimatelja.

Sudsko ispitivanje omjera zamjene udjela i doplata u novcu

Članak 547. (NN 130/23)

(1) Odluka kojom je skupština društva odobrila ugovor o pripajanju ne može se pobijati zbog toga što je omjer zamjene udjela ili iznos doplata u novcu iz članka 539. stavka 4. ovoga Zakona neprimjereno utvrđen ili zbog toga što nisu pružene primjerene informacije u vezi s omjerom zamjene udjela ili s iznosima doplata u novcu. Ako je omjer zamjene udjela neprimjereno prenisko odmjeren, sud može na temelju zahtjeva odrediti da se doplate iznosi koji ne mogu prelaziti deseti dio nominalnih iznosa danih udjela.

(2) Zahtjev može postaviti svaki član pripojenoga društva, koji bi imao pravo pobijati odluku ali je to njegovo pravo isključeno prvom rečenicom prethodnoga stavka ovoga članka. Zahtjev se može postaviti u roku od mjesec dana od dana kada se smatra da je objavljen upis pripajanja u sudski registar u koji je upisano pripojeno društvo. Članovi društva koji nisu postavili zahtjev ne mogu iz odluke suda izvoditi nikakva prava. Sud mora objaviti da je podnesen zahtjev za doplatu zbog prenisko odmjerenog omjera zamjene udjela. U roku od mjesec dana od objave da je zahtjev podnesen, članovi koji na to imaju pravo mogu podnijeti svoje zahtjeve za doplatom. Na to njihovo pravo mora ih se upozoriti u objavi. Na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 532. stavaka 3. do 9. ovoga Zakona.

Pododjeljak 2.   Spajanje

Članak 548. (NN 130/23)

(1) Pri spajanju društava s ograničenom odgovornošću na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 536., članka 537. stavka 1. i 2., članka 540., članka 541. stavka 4. i 5. i članka 542. do 546. ovoga Zakona. Svako od društava koja se spajaju smatra se društvom kojega se pripaja, a novo društvo se smatra društvom preuzimateljem.

(2) Društveni ugovor novoga društva valjan je tek nakon što se s njime odlukom suglase članovi u svakome od društava koja se spajaju. Glede toga na odgovarajući se način primjenjuju odredbe prve i druge rečenice stavka 2. te stavka 3. i 4. članka 536. ovoga Zakona. Ti se propisi odgovarajuće primjenjuju i glede imenovanja članova nadzornog odbora novoga društva koje treba da imenuju članovi društava koja se spajaju.

(3) Na osnivanje novoga društva na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 6., članka 387. stavka 1. i članka 395. ovoga Zakona. Utvrđenja sadržana u društvenim ugovorima svakoga od spojenih društava o posebnim pogodnostima, troškovima osnivanja, uplatama poslovnih udjela u stvarima i u pravima moraju se preuzeti u društveni ugovor novoga društva.

(4) Društva koja se spajaju moraju podnijeti prijavu za upis u sudski registar novoga društva sudu na čijem području to društvo treba da ima sjedište. Upisom novoga društva u sudski registar imovine društava koja se spajaju i njihove obveze prelaze na novo društvo. Ako se pri tome na strani novoosnovanoga društva nađu obveze iz dvostranoobveznih ugovora, koje do trenutka spajanja nijedna strana nije potpuno ispunila, koje su međusobno nespojive čije bi ispunjenje bilo za novoosnovano društvo posebno nepravično, njihov se opseg pravično određuje, uzimajući u obzir ugovorna prava svih strana.

(5) Upisom novoga društva u sudski registar prestaju društva koja su se spojila. Nije potrebno posebno brisanje društava koja su se spojila u sudskom registru. Članovi društava koja su se spojila upisom spajanja postaju članovi novoga društva.

(6) U objavi upisa novoga društva moraju se osim sadržaja upisa navesti:

1. imena i prezimena, njihovi osobni identifikacijski brojevi i prebivališta članova prvoga nadzornoga odbora ako društveni ugovor predviđa da takav odbor postoji ili je propisano zakonom da društvo mora imati nadzorni odbor,

2. odredbe društvenog ugovora o načinu kako će društvo objavljivati priopćenja.

(7) Novo društvo mora prijaviti spajanje društava radi upisa u odgovarajuće sudske registre. Spajanje se može upisati u registrima tih društava tek nakon što se u sudski registar upiše novo društvo.

Odjeljak 4.   PRIPAJANJE DRUŠTVA S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU DIONIČKOME DRUŠTVU

Članak 549.

(1) Jedno ili više društava s ograničenom odgovornošću mogu se bez provođenja likvidacije pripojiti dioničkome društvu prijenosom cijele imovine svakoga društva na dioničko društvo u zamjenu za dionice toga društva.

(2) Ako iz druge i treće rečenice ovoga stavka te iz stavaka 3. i 4. ovoga članka ne proizlazi što drugo, na pripajanje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 512. stavka 3., članka 513. do 524. i članka 526. do 532. ovoga Zakona. Prijava ugovora o pripajanju u sudski registar (članak 517. stavak 1.) i stavljanje na uvid isprava (članak 517. stavak 2.) nisu potrebni za društva s ograničenom odgovornošću. Postavljanje revizora pripajanja (članak 515.) potrebno je samo ako to traži netko od članova društva s ograničenom odgovornošću. Odredbe koje se odnose na upravu, odnosno izvršne direktore i glavnu skupštinu dioničkoga društva na odgovarajući se način primjenjuju na upravu i skupštinu društva s ograničenom odgovornošću.

(3) Odluka skupštine društva s ograničenom odgovornošću o pripajanju donosi se većinom od tri četvrtine danih glasova. Društvenim ugovorom može se za to predvidjeti veća većina i ispunjenje drugih pretpostavki. Odluka se mora donijeti u obliku javnobilježničkoga akta.

(4) Odluka o pripajanju može se donijeti samo onda, ako je dioničko društvo već dvije godine upisano u sudskom registru.

(5) Članovi uprave i, ako društvo ima nadzorni odbor, članovi nadzornoga odbora društva s ograničenom odgovornošću dužni su solidarno nadoknaditi štetu koja pripajanjem nastane društvu, njegovim članovima i vjerovnicima. Od odgovornosti se oslobađaju članovi uprave i članovi nadzornoga odbora koji su kod revizije imovinskog stanja društva i pri sklapanju ugovora o pripajanju pokazali pozornost urednog člana uprave. Na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 526. stavka 2. i 3. i članka 527. ovoga Zakona.

(6) Na pripajanje na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 567., članka 569. točke 4. i članka 570. ovoga Zakona.

Odjeljak 4.a   PREKOGRANIČNA PRIPAJANJA I SPAJANJA

Pojam prekograničnog pripajanja i spajanja

Članak 549.a (NN 130/23)

(1) Prekogranično je pripajanje u smislu odredaba ovoga Zakona ono pripajanje u kojem je barem jedno od društava koja sudjeluju u pripajanju (pripojeno društvo ili društvo preuzimatelj) valjano osnovano po pravu Republike Hrvatske, a barem je jedno od društava koja sudjeluju u pripajanju društvo kapitala iz Priloga II. Direktive (EU) 2017/1132, koje je valjano osnovano po pravu druge države Europske unije ili države koja je stranka ugovornica Ugovora o europskom ekonomskom prostoru.

(2) Prekogranično je spajanje u smislu odredaba ovoga Zakona ono spajanje u kojem je barem jedno od društava koja sudjeluju u spajanju dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću valjano osnovano po pravu Republike Hrvatske, a barem je jedno od društava koja sudjeluju u spajanju društvo kapitala iz Priloga II. Direktive (EU) 2017/1132, koje je valjano osnovano po pravu druge države Europske unije ili države koja je stranka ugovornica Ugovora o europskom ekonomskom prostoru. Odredbe ovoga odjeljka o prekograničnim pripajanjima na odgovarajući se način primjenjuju na prekogranična spajanja.

(3) Odredbe ovoga Zakona o prekograničnim pripajanjima i spajanjima ne primjenjuju se na pripajanja i spajanja u kojima sudjeluje:

– zadruga, pa i kada prema pravu druge države ispunjava uvjete iz članka 119. stavka 1. Direktive (EU) 2017/1132,

– društvo u postupku likvidacije koje je počelo s diobom imovine svojim članovima,

– društvo nad kojim je otvoren stečajni ili predstečajni postupak, kao i postupak izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, odnosno društvo nad kojim je otvoren odgovarajući postupak u drugim državama članicama,

– društvo na koje se primjenjuju instrumenti sanacije, sanacijske ovlasti ili sanacijski mehanizmi predviđeni Zakonom o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, odnosno društvo na koje se primjenjuju odgovarajući instrumenti, ovlasti ili mehanizmi drugih država članica,

– društvo čiji je cilj zajedničko ulaganje kapitala prikupljenog od javnosti, koje posluje prema načelu razdiobe rizika i čiji se udjeli, na zahtjev imatelja tih udjela, neposredno ili posredno, otkupljuju ili isplaćuju iz imovine tog društva, što uključuje i radnje koje to društvo poduzme da bi osiguralo da vrijednost njegovih udjela na burzi ne odstupa značajno od vrijednosti njegove neto imovine.

(4) Odredbe ovoga Zakona o prekograničnim pripajanjima primjenjuju se na odgovarajući način i ako je jedno od pripojenih društava valjano osnovano i ima registrirano sjedište u državi koja nije članica Europske unije niti je stranka ugovornica Ugovora o europskom ekonomskom prostoru, pod uvjetom da je u takvom pripajanju, društvo preuzimatelj valjano osnovano po pravu Republike Hrvatske i ima registrirano sjedište, središnje mjesto upravljanja ili središnje mjesto poslovanja u Republici Hrvatskoj.

(5) Ako odredbama ovoga Odjeljka Zakona nije određeno drugačije, na prekogranična se pripajanja na odgovarajući način primjenjuju odredbe Odjeljaka 1. do 4. Glave VII. ovoga dijela Zakona.

Zajednički plan pripajanja

Članak 549.b (NN 130/23)

(1) Organi ovlašteni za zastupanje društava koja sudjeluju u pripajanju sastavljaju zajednički plan pripajanja, koji mora sadržavati sljedeće podatke:

1. pravni oblik, tvrtku i registrirano sjedište svih društava koja sudjeluju u pripajanju,

2. omjer zamjene dionica odnosno udjela te iznose doplata u novcu,

3. pojedinosti o prijenosu dionica, odnosno udjela na društvo preuzimatelja,

4. očekivane učinke pripajanja na zaposlenost,

5. vrijeme od kada stjecatelji dionica u društvu preuzimatelju imaju pravo na dio dobiti društva i sve pojedinosti glede toga prava,

6. od kada radnje pripojenog društva vrijede kao da su poduzete za račun društva preuzimatelja,

7. prava koja društvo preuzimatelj daje članovima društva koji imaju posebna prava, kao i imateljima drugih vrijednosnih papira, odnosno mjere koje se u odnosu na te osobe predlažu,

8. posebne pogodnosti koje se daju članovima organa upravljanja i nadzora društava koja sudjeluju u pripajanju,

9. statut odnosno društveni ugovor društva preuzimatelja,

10. ako je to potrebno, obavijesti o postupcima prema kojima se određuje suodlučivanje zaposlenih u društvu preuzimatelju,

11. obavijesti o procjeni vrijednosti imovine i obveza koji se prenose na društvo preuzimatelja,

12. danu na koji se odnose računi dobiti i gubitka koji se uzimaju u obzir za određivanje uvjeta pripajanja,

13. pojedinosti o ponudi naknade u gotovini članovima društava koja sudjeluju u pripajanju,

14. sredstva osiguranja vjerovnika koja su ponuđena vjerovnicima.

(2) Ako sve dionice, odnosno udjele u pripojenome društvu drži društvo preuzimatelj, zajednički plan pripajanja ne mora sadržavati podatke iz točki 2, 3. i 5. prethodnoga stavka ovoga članka.

(3) Zajednički plan pripajanja mora biti sastavljen u obliku javnobilježničke isprave.

Objava zajedničkog plana pripajanja

Članak 549.c (NN 130/23)

(1) Društvo koje sudjeluje u prekograničnom pripajanju mora registarskom sudu podnijeti prijavu za upis namjere provođenja prekograničnog pripajanja prilikom objave poziva za glavnu skupštinu odnosno skupštinu koja treba odlučiti o pripajanju, a najkasnije mjesec dana prije njezina održavanja. Uz namjeru provođenja prekograničnog pripajanja u sudski registar upisuje se obavijest članovima društva, vjerovnicima društva, radničkom vijeću odnosno radnicima ako to vijeće nije u društvu utemeljeno, da društvu mogu podnijeti primjedbe na zajednički plan pripajanja najkasnije pet dana prije održavanja glavne skupštine odnosno skupštine na kojoj će se odlučivati o pripajanju. Prijavi za upis namjere prekograničnog pripajanja prilažu se zajednički plan pripajanja, izvješće o pripajanju te izvješće revizora pripajanja iz članka 515. ovoga Zakona, pri čemu se iz izvješća revizora mogu isključiti one informacije koje društvo smatra povjerljivim. Ove isprave moraju biti dostupne bez naknade na internetskoj stranici na kojoj se nalazi sudski registar te putem sustava povezivanja registara.

(2) U objavi upisa provođenja prekograničnog pripajanja moraju se posebno navesti sljedeći podaci:

1. obavijest o tome da je zajednički plan pripajanja dostavljen sudskom registru,

2. pravni oblik, tvrtka i registrirano sjedište svih društava koja sudjeluju u pripajanju,

3. podaci o registrima u kojima su upisana društva koja sudjeluju u pripajanju,

4. naznaka o tome na koji je način predviđeno da vjerovnici, članovi i radnici društava koja sudjeluju u pripajanju mogu ostvariti svoja prava,

5. pojedinosti o internetskim stranicama na kojima se bez naknade mogu dobiti dokumenti iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Objava plana pripajanja nije potrebna ako je od saziva glavne skupštine pa do njezina zaključenja zajednički plan pripajanja cijelo vrijeme dostupan na internetskoj stranici društva s koje ga je moguće preuzeti bez naknade. U tom slučaju u pozivu na glavnu skupštinu dioničare se mora upozoriti da je taj plan dostupan na internetskoj stranici društva s koje ga mogu preuzeti bez naknade, a poziv mora sadržavati i podatke iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Obveza je društva koje sudjeluje u pripajanju da dokumente iz stavka 1. ovoga članka dostavi u odnosu za sva ostala društva koja sudjeluju u pripajanju.

(5) Ako se za valjanost pripajanja ne traži odobrenje glavne skupštine odnosno skupštine društva, dokumenti iz stavka 1. ovoga članka trebaju biti dostupni najkasnije mjesec dana prije održavanja glavne skupštine odnosno skupštine drugih društava koja sudjeluju u pripajanju.

Izvješće o pripajanju

Članak 549.d (NN 130/23)

(1) Organi upravljanja svakog društva koje sudjeluje u pripajanju moraju sastaviti izvješće o pripajanju u kojem se pripajanje obrazlaže pravno i gospodarski, objašnjavaju se posljedice za buduće poslovanje društva te se navode posljedice koje će ono imati na članove društava koja sudjeluju u pripajanju, vjerovnike i radnike. Društvo može sastaviti jedno izvješće koje obuhvaća posebne odjeljke za članove društva i za radnike ili dva odvojena izvješća. Odjeljak izvješća za radnike nije potreban ako društvo ili njegova društva kćeri nemaju drugih radnika osim članova organa upravljanja. Odjeljak za članove društva nije potreban ako se svi članovi društva odreknu tog prava.

(2) U odjeljku za članove društva osobito treba objasniti:

– iznos naknade u gotovini i metodama koje su se koristile za izračun,

– omjer zamjene dionica, odnosno udjela te metode koje su se za to koristile,

– posljedice pripajanja za članove društva,

– prava članova na doplatu u novcu i naknadu u gotovini.

(3) U odjeljku za radnike osobito treba objasniti:

– posljedice pripajanja na radne odnose i mjere za njihovu zaštitu,

– sve bitne promjene uvjeta zaposlenja ili mjesta poslovanja društva,

– utjecaj elemenata iz prethodnih točaka ovog stavka na društva kćeri.

(4) Izvješće o pripajanju mora zajedno sa zajedničkim planom pripajanja iz članka 549.b ovoga Zakona biti dostupno u elektroničkom obliku članovima svih društava koja sudjeluju u pripajanju i njihovim radnicima, odnosno predstavnicima radnika najkasnije šest tjedana prije održavanja glavne skupštine odnosno skupštine koja treba odlučiti o pripajanju, odnosno, ako se za neko društvo ne traži održavanje glavne skupštine odnosno skupštine, onda prije održavanja glavne skupštine odnosno skupštine drugih društava. Ako radnici daju svoje mišljenje o pripajanju, ono se mora priložiti izvješću o pripajanju.

Revizija pripajanja

Članak 549.e

(1) Na reviziju pripajanja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe iz članka 515. ovoga Zakona.

(2) Revizija pripajanja nije potrebna ako dadu izričitu izjavu o tome da se odriču revizije pripajanja svi članovi svih društava koja sudjeluju u pripajanju.

Odluke skupština

Članak 549.f (NN 130/23)

(1) Glavna skupština odnosno skupština svakog od društava koja sudjeluju u pripajanju mora donijeti odluku kojom se pripajanje odobrava onom većinom i na način koji se zahtijeva za to društvo.

(2) Ako preuzimatelj drži sve dionice, odnosno udjele s pravom glasa u pripojenom društvu ili ako ista osoba drži izravno ili neizravno sve dionice, odnosno udjele pripojenog društva, za pripajanje se ne traži odobrenje glavne skupštine odnosno skupštine pripojenog društva. U tom slučaju nije potrebno izvješće revizora iz članka 549.e ovoga Zakona, a zajednički plan pripajanja ne treba sadržavati podatke iz članka 549.b stavka 1. točaka 2., 3., 5. i 13. ovoga Zakona. Za pripojeno društvo nije potrebno izraditi izvješće o pripajanju iz članka 549.d ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na članove pripojenog društva.

(3) Ako u pripajanju sudjeluje više pripojenih društava, stavak 2. ovoga članka primjenjuje se samo za pripojeno društvo u odnosu na koje su ispunjeni uvjeti iz prve rečenice stavka 2. ovoga članka.

(4) Ako društvo preuzimatelj sa sjedištem u Republici Hrvatskoj drži dionice na koje otpada najmanje devet desetina temeljnoga kapitala pripojenoga društva, za pripajanje se ne traži odobrenje glavne skupštine društva preuzimatelja, osim ako dioničari toga društva čiji udjeli zajedno dosižu najmanje dvadeseti dio temeljnoga kapitala zahtijevaju da se sazove glavna skupština, koja treba odlučiti o davanju odobrenja za pripajanje. Dioničare se u objavi iz članka 549.c ovoga Zakona mora upozoriti na to njihovo pravo. Ako se ne traži održavanje glavne skupštine, uprava društva preuzimatelja mora u poslovnim prostorijama društva, najmanje mjesec dana prije održavanja glavne skupštine pripojenog društva, koja će odlučivati o davanju suglasnosti na ugovor o pripajanju, staviti dioničarima na uvid:

1. zajednički plan pripajanja,

2. godišnja financijska izvješća i izvješća o stanju društava koja sudjeluju u pripajanju za posljednje tri poslovne godine,

3. ako se zadnja godišnja financijska izvješća odnose na poslovnu godinu koja je istekla više od šest mjeseci prije sklapanja ugovora o pripajanju, i nova takova izvješća na određeni dan od kojega nije proteklo više od tri mjeseca od dana sklapanja ugovora o pripajanju,

4. izvješća o pripajanju iz članka 549.d ovoga Zakona,

5. izvješća o reviziji iz članka 549.e ovoga Zakona.

(5) Glavna skupština može uvjetovati svoju suglasnost na pripajanje time da radnici društva preuzimatelja izričito odobre način suodlučivanja radnika u tome društvu.

Zaštita članova društava koja sudjeluju u pripajanju

Članak 549.g (NN 130/23)

(1) Članovi društava koja sudjeluju u pripajanju, a koji su glasovali protiv odluke o pripajanju i izjavili svoje protivljenje u zapisnik mogu svoje dionice odnosno poslovne udjele zamijeniti za primjerenu novčanu naknadu.

(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka član društva mora postaviti društvu preuzimatelju najkasnije osam dana od održavanja glavne skupštine odnosno skupštine svog društva.

(3) Društvo mora isplatiti novčanu naknadu najkasnije u roku od 30 dana od nastanka pravnih posljedica pripajanja.

(4) Odluka kojom je glavna skupština odnosno skupština društva odobrila ugovor o pripajanju ne može se pobijati zbog toga što je iznos novčane naknade neprimjereno utvrđen ili zbog toga što nisu pružene primjerene informacije u vezi s tom naknadom. Na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 532. i članka 547. ovoga Zakona.

Zaštita vjerovnika pripojenog društva

Članak 549.h (NN 130/23)

(1) Vjerovnici pripojenog društva čije su tražbine nastale prije objave zajedničkog plana pripajanja, a u vrijeme njegove objave nisu dospjele, a koji dokažu da sredstva zaštite vjerovnika predviđena u zajedničkom plana pripajanja nisu primjerena te da je ispunjenje njihovih tražbina ugroženo zbog prekograničnog pripajanja mogu u roku od tri mjeseca od objave zajedničkog plana pripajanja tražiti od suda koji je nadležan za upis pripajanja u odnosu na ono društvo čiji su vjerovnici da se pripajanje ne upiše dok društvo vjerovnicima ne da primjereno osiguranje.

(2) Ako sud prihvati zahtjev vjerovnika, odredit će društvu rok u kojem vjerovnicima mora dati primjereno osiguranje.

(3) Ako ne dođe do pripajanja, društvo se oslobađa obveze osiguranja tražbina koje je dalo vjerovnicima.

Prijava pripajanja u registar pripojenog društva s registriranim sjedištem u Republici Hrvatskoj

Članak 549.i (NN 130/23)

(1) Za pripojeno društvo koje ima registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj, sud u čijem je registru to društvo upisano, nadležan je za nadzor svih radnji u postupku pripajanja, utoliko ukoliko se one tiču toga društva.

(2) Uprava, odnosno izvršni direktori pripojenog društva moraju podnijeti prijavu za upis u sudski registar. U prijavi za upis pripajanja mora se navesti da traju postupci sudskog ispitivanja omjera zamjena dionica (članak 532.), odnosno poslovnih udjela (članak 547.) i o ostvarivanju posebnih prava dioničara (članak 562.), odnosno članova društva (članak 570.).

(3) Sud iz stavka 1. ovoga članka mora pri upisu pripajanja upisati u registar zabilježbu da će pripajanje biti valjano tek uz ispunjenje uvjeta koje propisuje pravo države koje je mjerodavno za društvo preuzimatelja.

(4) U objavi upisa pripajanja mora se navesti da traju postupci iz stavka 2. ovoga članka te napomena iz stavka 3. ovoga članka.

Prijava pripajanja u registar društva preuzimatelja s registriranim sjedištem u Republici Hrvatskoj

Članak 549.j (NN 130/23)

(1) Za društvo preuzimatelja koje ima registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj, sud u čijem je registru to društvo upisano, odnosno u koji će biti upisano, nadležan je za nadzor nad provedbom pripajanja, a osobito mora provjeriti da su društva koja sudjeluju u pripajanju valjano usvojila zajednički plan pripajanja te da su uređena pitanja o suodlučivanju zaposlenih.

(2) Ako je riječ o pripajanju, prijavu za upis u sudski registar društva preuzimatelja podnosi njegova uprava, odnosno izvršni direktori i predsjednik nadzornog odbora ako društvo ima taj organ, a ako se provodi spajanje, prijavu za upis novonastalog društva podnose zajednički ovlašteni organi pripojenih društava.

(3) Prijavi za upis moraju se priložiti zajednički plan podjele te potvrdu o pripajanju koju je za svako od pripojenih društava izdalo nadležno tijelo države u kojoj ono ima sjedište i koja je dostupna kroz sustav povezivanja registara.

(4) O danu upisa pripajanja u registar, sud iz stavka 1. ovoga članka mora po službenoj dužnosti bez odgađanja obavijestiti sve registre u kojima su bila upisana pripojena društva.

Učinak pripajanja

Članak 549.k

Ako je registrirano sjedište društva preuzimatelja u Republici Hrvatskoj, pravne posljedice pripajanja nastupaju upisom pripajanja u sudski registar toga društva. Ako je registrirano sjedište pripojenog društva u Republici Hrvatskoj, pravne posljedice pripajanja nastupaju prema odredbama prava one države u kojoj je registrirano sjedište društva preuzimatelja.

Potvrda o pripajanju

Članak 549.l (NN 130/23)

(1) U roku od tri mjeseca od podnošenja prijave iz članka 549.i stavka 2. ovoga Zakona registarski sud je dužan ispitati jesu li ispunjene sve pretpostavke i obavljene sve propisane radnje za prekogranično pripajanje društava. U slučaju neispunjenja uvjeta iz prethodne rečenice registarski će sud odbiti upis prekograničnog pripajanja društava u sudski registar.

(2) Ako postoje ozbiljne sumnje da se prekogranično pripajanje provodi radi zlouporabe ili prijevare koja može dovesti ili čiji je cilj izbjegavanje odnosno zaobilaženje prava Europske unije ili nacionalnog prava ili koje se provodi radi počinjenja kaznenog djela, sud može zahtijevati da mu se dostave i dodatne informacije ili dokumenti, a može poduzeti i dodatne radnje. Rok iz stavka 1. ovoga članka može se u tom slučaju produljiti za dodatna tri mjeseca. Utvrdi li sud da se prekogranično pripajanje provodi u ove svrhe, odbit će zahtjev za upis.

(3) Ako zbog složenosti postupka prekograničnog pripajanja u iznimno opravdanim slučajevima nije moguće provesti ispitivanje u rokovima iz stavka 1. ili 2. ovoga članka, sud će obavijestiti podnositelja zahtjeva o razlozima kašnjenja prije isteka tih rokova.

(4) U sudski registar iz stavka 1. ovoga članka upisuje se:

1. broj predmeta pod kojim se u tom registru vodi postupak prekograničnog pripajanja,

2. da je udovoljeno svim uvjetima i da su obavljene sve propisane radnje za prekogranično pripajanje društava.

(5) Upis u sudski registar iz stavka 4. ovoga članka ne može se provesti prije isteka roka iz članka 549.h stavka 1. ovoga Zakona. Ako je postavljen zahtjev iz članka 549.h stavka 1. ovoga Zakona, upis u registar iz stavka 4. ovoga članka ne može se provesti:

1. prije pravomoćnosti odluke kojom se zahtjev odbija ili

2. prije nego što je vjerovniku dano osiguranje sukladno odluci suda ili

3. prije pravomoćnosti odluke kojom se zahtjev djelomično odbija i prije nego što je vjerovniku dano osiguranje sukladno takvoj odluci suda.

Društvo mora dokazati da je vjerovniku dano osiguranje, a na zahtjev suda članovi uprave, odnosno izvršni direktori društva moraju izjaviti da je vjerovniku dano osiguranje sukladno odluci suda.

(6) Po upisu iz stavka 4. ovoga članka registarski sud donosi odluku kojom potvrđuje da su ispunjene sve pretpostavke i obavljene sve propisane radnje za prekogranično pripajanje (potvrda o pripajanju). Takva se potvrda mora učiniti dostupnom putem sustava povezivanja registara iz članka 22. Direktive (EU) 2017/1132 (dalje u tekstu: sustav povezivanja registara).

(7) Nakon što dobije obavijest o tome da je prekogranično pripajanje počelo proizvoditi učinke od nadležnog tijela države u kojoj se nalazi sjedište društva preuzimatelja, registarski sud će upisati u sudski registar zabilježbu dana valjanosti prekograničnog pripajanja i poslati tom tijelu elektroničke dokumente koje čuva.

(8) Potvrda o pripajanju, koju će izdati nadležno tijelo druge države članice ili države koja je strana ugovornica Ugovora o europskom ekonomskom prostoru kroz sustav povezivanja registara, smatra se dokazom da su ispunjene sve pretpostavke i obavljene sve propisane radnje za prekogranično pripajanje prema pravu države koja je izdala potvrdu. Registarski sud ne može provesti upis prekograničnog pripajanja u sudski registar bez potvrde o pripajanju.

 

GLAVA VII.a   PODJELA DRUŠTAVA KAPITALA

Odjeljak 1.   OPĆE ODREDBE

Pojam

Članak 550.a (NN 130/23)

(1) Društvo kapitala može se podijeliti. Podjela se provodi razdvajanjem ili odvajanjem.

(2) Razdvajanje se provodi istodobnim prijenosom svih dijelova imovine društva koje se dijeli, uz njegov prestanak bez provođenja likvidacije, na dva ili više novih društava koja se osnivaju radi provođenja razdvajanja (razdvajanje s osnivanjem) ili na dva ili više društava koja već postoje (razdvajanje s preuzimanjem).

(3) Odvajanje se provodi prijenosom jednog ili više dijelova imovine društva koje se dijeli, a da to društvo ne prestaje, na jedno ili više novih društava koja se osnivaju radi provođenja odvajanja (odvajanje s osnivanjem) ili na jedno ili više društava koja već postoje (odvajanje s preuzimanjem).

(4) Dopušteno je podjelu provesti tako da se dijelovi imovine istodobno prenose na nova i na društva koja već postoje.

(5) Na društva koja se osnivaju radi provođenja podjele (nova društva) ili na društva koja već postoje (društvo ili društva preuzimatelji) podjelom prelaze dijelovi imovine, obveze i pravni odnosi društva koje se dijeli onako kako je to određeno planom podjele.

(6) Nova društva odnosno društvo ili društva preuzimatelji sveopći su pravni sljednici društva koje se dijeli te za obveze društva koje se dijeli odgovaraju suglasno odredbama ove glave ovoga Zakona.

(7) Dioničari ili imatelji poslovnih udjela u društvu koje se dijeli (članovi društva koje se dijeli) stječu poslovne udjele ili dionice (udjele) u novim društvima ili društvu ili društvima preuzimateljima razmjerno udjelima koji su im pripadali u društvu koje se dijeli, ako što drugo nije predviđeno odredbama ove glave ovoga Zakona. Provodi li se podjela odvajanjem, podjelu je dopušteno provesti i tako da društvo koje se dijeli stekne sve udjele u novom društvu ili društvima, odnosno da stekne udjele u društvu ili društvima preuzimateljima, onako kako je to određeno planom podjele.

(8) Ako broj ili ukupni nominalni iznos udjela jednog člana u društvu koje se dijeli, odnosno iznos dijela temeljnog kapitala na koji se taj udio ili udjeli odnose, nije dovoljan da taj član stekne cijeli broj dionica odnosno najmanje jedan poslovni udio u novim društvima ili društvima preuzimateljima, tome će članu ta društva isplatiti doplatu u novcu. Doplata u novcu može iznositi najviše jednu desetinu nominalnog iznosa udjela koje taj član stječe u novim društvima ili društvima preuzimateljima odnosno najviše ukupno jednu desetinu temeljnog kapitala svih novih društava ili društava preuzimatelja zajedno.

(9) Doplatu u novcu iz stavka 8. ovoga članka mogu platiti i treće osobe, ako je to tako predviđeno planom podjele. Provodi li se podjela odvajanjem, podjelu je dopušteno provesti i tako da društvo koje se dijeli stekne sve udjele u novom društvu ili društvima, odnosno da stekne udjele u društvu ili društvima preuzimateljima, onako kako je to određeno planom podjele. U odnosu na te doplate ne primjenjuje se ograničenje iz posljednje rečenice stavka 8. ovoga članka.

Odjeljak 2.   PODJELA S OSNIVANJEM

Plan podjele

Članak 550.b (NN 130/23)

(1) Uprava, odnosno izvršni direktori društva koje se dijeli moraju izraditi plan podjele.

(2) Plan podjele iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati sljedeće podatke:

1. tvrtku i sjedište društva koje se dijeli,

1.a prijedlog tvrtke i sjedišta novih društava,

2. prijedloge statuta odnosno društvenog ugovora novih društava,

2.a ako se provodi podjela odvajanjem, a da se u postupku podjele mijenjaju odredbe statuta odnosno društvenog ugovora društva koje se dijeli, prijedlog tih izmjena,

3. izričitu izjavu o podjeli i prijenosu dijelova imovine na nova društva s pravnim posljedicama sveopćeg pravnog sljedništva i uz prijenos članovima društva koje se dijeli udjela u novim društvima u zamjenu za udjele u društvu koje se dijeli,

4. omjer zamjene udjela u društvu koje se dijeli za udjele u novim društvima,

5. iznos doplate u novcu u slučaju iz članka 550.a stavka 8. ovoga Zakona te tvrtku i sjedište novog društva odnosno tvrtku ili ime, prezime i prebivalište treće osobe koja će platiti tu doplatu,

6. pojedinosti o smanjenju temeljnog kapitala u društvu koje se dijeli, ako se taj temeljni kapital smanjuje suglasno članku 550.c ovoga Zakona,

7. pojedinosti o stjecanju udjela u novim društvima te pojedinosti o tome od kada ti udjeli daju imateljima pravo na sudjelovanje u dobiti, uz navođenje posebnih uvjeta koji utječu na to pravo,

7.a okvirni terminski plan za provedbu podjele uz naznaku kada se očekuje nastupanje njezinih učinaka,

8. vrijeme od kada radnje društva koje se dijeli vrijede kao da su poduzete za račun novih društava (dan poslovnih učinaka podjele), a s kojim danom će biti sastavljeni izvještaji o financijskom položaju iz toč. 13. ovoga stavka,

9. ako u društvu koje se dijeli postoje udjeli s posebnim položajem ili s posebnim pravima, kao što su npr. dionice bez prava glasa, povlaštene dionice, zamjenjive obveznice, užitnice, obveznice s pravom na dividendu ili poslovni udjeli s posebnim pravima, navode o pravima koja će imateljima takvih udjela odnosno nositeljima tih prava pripadati u novim društvima ili o primjerenoj novčanoj naknadi za takva prava,

10. posebne pogodnosti dane članovima uprave, odnosno izvršnim direktorima, članovima nadzornog, odnosno upravnog odbora društva koje se dijeli odnosno novog društva ili revizoru podjele,

11. precizan opis i raspored dijelova imovine i obveza odnosno pravnih odnosa koji se prenose svakom pojedinom novom društvu, a kod podjele odvajanjem i opis i raspored imovine, obveza te pravnih odnosa koji ostaju na društvu koje se dijeli, pri čemu je dovoljno pozvati se na isprave kao što su godišnja financijska izvješća, izvještaji o financijskom položaju iz točke 13. ovoga stavka, inventurne liste, ako po svom sadržaju omogućavaju raspored pojedinih dijelova imovine,

12. pojedinosti o rasporedu onih dijelova imovine koje na temelju plana podjele ne bi bilo moguće dodijeliti niti jednom od novih društava, odnosno društva koje se dijeli, a što se posebno odnosi na imovinu i obveze koji nisu poznati na dan sastavljanja plana podjele,

13. zaključni izvještaj o financijskom položaju društva koje se dijeli, početni izvještaj o financijskom položaju novih društava, a kod podjele odvajanjem diobeni izvještaj o financijskom položaju iz kojeg je vidljivo koji dio imovine i obveza će ostati društvu koje se dijeli nakon provedenog odvajanja,

13.a podatke o procjeni vrijednosti imovine i obveza koji se prenose na novo društvo odnosno društva, a kod podjele odvajanjem i procjena vrijednosti imovine i obveza koji ostaju društvu koje se dijeli,

14. u slučaju iz članka 550.a stavak 8. ovoga Zakona, iznos novčane doplate, osim ako su se svi članovi društva koje se dijeli izričito odrekli novčane doplate posebnom izjavom na kojoj potpis ovjerava javni bilježnik,

15. ako se nude vjerovnicima dodatna osiguranja, neovisno o njihovim pravima koja imaju po osnovi odredbi članka 550.o ovoga Zakona, opis dodatnih osiguranja koja se nude i kojim vjerovnicima ili kojim skupinama vjerovnika.

(3) Između dana s kojim su sastavljeni zaključni i početni izvještaj o financijskom položaju. odnosno diobeni izvještaj o financijskom položaju iz stavka 2. točke 13. ovoga članka i dana podnošenja prijave za upis podjele u sudski registar ne smije proći više od devet mjeseci. Izvještaji iz stavka 2. točke 13. ovoga članka ne moraju se objaviti, ali se moraju dati na uvid članovima društva koje se dijeli suglasno odredbi članka 550.g ovoga Zakona.

(4) Potpis na ponudi treće osobe za isplatu doplate u novcu iz članka 550.a stavka 8. ovoga Zakona ovjerava javni bilježnik.

(5) Provodi li se podjela odvajanjem tako da sve udjele u novom društvu ili društvima stekne društvo koje se dijeli, plan podjele ne mora sadržavati podatke iz stavka 2. točaka 4., 5., 9. i 14. ovoga članka. Umjesto izričite izjave iz stavka 2. točke 3. ovoga članka, plan podjele u tom slučaju sadrži izričitu izjavu o podjeli i prijenosu dijelova imovine na novo društvo ili društva s pravnim posljedicama sveopćeg pravnog sljedništva uz prijenos udjela u novim društvima na društvo koje se dijeli.

Očuvanje kapitala, primjena propisa o osnivanju, odgovornost organa

Članak 550.c

(1) Zbroj nominalnih iznosa temeljnih kapitala novih društava nakon podjele mora biti najmanje jednak nominalnom iznosu temeljnog kapitala društva koje se dijeli kakav je bio prije podjele. Zbroj zakonskih rezervi, statutarnih rezervi i drugih rezervi koje se suglasno zakonu odnosno statutu ili društvenom ugovoru mogu upotrijebiti samo za određenu svrhu svih novih društava, iskazanih u početnim izvještajima o financijskom položaju novih društava, mora biti najmanje jednak tim rezervama iskazanima u zaključno izvještaju o financijskom položaju društva koje se dijeli.

(2) Pri podjeli odvajanjem društvo koje se dijeli može smanjiti temeljni kapital i bez primjene propisa ovoga Zakona o smanjenju temeljnog kapitala. Ako se smanjenje temeljnog kapitala provodi suglasno odredbama ovoga Zakona o njegovom redovnom smanjenju, dopušteno je odstupiti od odredbi stavka 1. ovoga članka.

(3) Pri osnivanju novih društava primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o simultanom osnivanju dioničkog društva odnosno osnivanju društva s ograničenom odgovornošću, ako što drugo ne proizlazi iz odredbi ove glave Zakona. Osnivačem se smatra društvo koje se dijeli.

(4) Osnivanje novih društava provjerava revizor podjele. Kod podjele odvajanjem revizor podjele mora osobito provjeriti hoće li nakon podjele stvarna vrijednost neto aktive društva koje se dijeli (vrijednost imovine nakon odbitka obveza) biti najmanje jednaka iznosu temeljnog kapitala uvećanog za rezerve koje to društvo mora imati. Na reviziju iz ovoga stavka odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o reviziji osnivanja dioničkog društva, pri čemu se ne sastavlja izvješće o osnivanju iz članka 181. ovoga Zakona. Revizija iz ovoga stavka provodi se i kada članovi društva donesu odluku da se revizija podjele ne provodi.

(5) Članovi uprave, odnosno izvršni direktori i članovi nadzornog, odnosno upravnog odbora, ako takav postoji, društva koje se dijeli, kao i treće osobe koje su iskoristile svoj utjecaj u društvu, odgovaraju svim društvima koja sudjeluju u podjeli, kao i članovima tih društava, za štetu koja im je pričinjena podjelom. Na odgovornost članova uprave, odnosno izvršnih direktora i članova nadzornog, odnosno upravnog odbora odnosno na odgovornost trećih osoba, odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 252., 253., 272. i 273. ovoga Zakona.

Izvješće o podjeli

Članak 550.d (NN 130/23)

(1) Uprava, odnosno izvršni direktori društva koje se dijeli moraju izraditi izvješće o podjeli.

(2) U izvješću iz stavka 1. ovoga članka uprava, odnosno izvršni direktori društva koje se dijeli moraju detaljno obrazložiti te pravno i gospodarski utemeljiti:

1. razloge za podjelu,

2. sadržaj plana podjele, a posebno

3. omjer zamjene udjela i metoda ili metode korištene za njegovo određivanje, osim ako u novim društvima članovi tih društava dobivaju udjele u istom omjeru kao što su im pripadali u društvu koje se dijeli,

4. iznos doplate u novcu iz članka 550.a stavak 8. ovoga Zakona te metoda ili metode korištene za njezino određivanje, ako je ta predviđena planom podjele te metoda ili metode korištene za njezino određivanje,

5. naknadu imateljima posebnih prava iz članka 550.b stavka 2. točke 10. ovoga Zakona,

5.a podatak iz članka 550.b stavka 2. točke 13.a ovoga Zakona o procijenjenoj vrijednosti imovine i obveza društava koja sudjeluju u podjeli,

6. osiguranja koja se daju vjerovnicima iz članka 550.o stavka 2. ovoga Zakona.

(3) U izvješću o podjeli uprava, odnosno izvršni direktori moraju upozoriti na teškoće, ako ih je bilo, pri utvrđivanju vrijednosti društava koja sudjeluju u podjeli te uputiti na sadržaj revizije osnivanja novih društava iz članka 550.c stavak 4. ovoga Zakona. U izvješću o podjeli ne moraju se navesti podaci koji bi sadržavali obavijesti iz članka 287. stavak 2. točke 1. i 5. ovoga Zakona.

(4) Izvješće o podjeli ne mora se izraditi ako članovi u novim društvima dobivaju udjele u istom omjeru kao što su im pripadali u društvu koje se dijeli, ili ako svi imatelji udjela dadu izričitu izjavu u obliku javnobilježničke isprave o tome da se odriču izvješća o podjeli. Izričitu izjavu zamjenjuje jednoglasna odluka glavne skupštine dioničkog društva ili jednoglasna odluka skupštine društva s ograničenom odgovornošću, zabilježena u javnobilježničkom zapisniku, o tome da se uprava oslobađa obveze izrade izvješća o podjeli, ali samo ako su na skupštini društva koje se dijeli sudjelovali svi članovi društva koje se dijeli.

Revizija podjele

Članak 550.e (NN 130/23)

(1) Plan podjele mora provjeriti revizor podjele.

(2) Revizora podjele imenuje sud iz članka 40. ovoga Zakona.

(3) Revizor podjele sastavlja pisano izvješće o provedenoj reviziji plana podjele. U slučaju da članovi društva koje se dijeli u novim društvima ne stječu udjele u istom omjeru kao što su im pripadali u društvu koje se dijeli, izvješće se mora zaključiti izjavom o tome je li primjeren omjer zamjene udjela, uzimajući u obzir doplate u novcu predviđene planom podjele ili ponuđene od strane treće osobe. Pritom treba osobito navesti:

1. kojim metodama je određen omjer zamjene udjela, njihov raspored imateljima tih udjela te iznos doplate u novcu,

2. iz kojih je razloga primjena tih metoda primjerena,

3. do kojeg bi se iznosa doplate u novcu, omjera zamjene udjela i do kakvog bi se rasporeda udjela došlo primjenom svake od različitih metoda, ako su one primijenjene, te koji je značaj dan pojedinim metodama za utvrđivanje predloženog omjera zamjene i vrijednosti na kojoj ona počiva te rasporeda udjela, kao i posebne teškoće koje su se pojavile pri utvrđivanju vrijednosti.

(4) Revizor podjele svoje izvješće upućuje upravi, odnosno izvršnim direktorima društva koje se dijeli i njegovom nadzornom, odnosno upravnom odboru, ako taj postoji u društvu.

(5) Na odgovornost revizora podjele, njegovih pomoćnika i zakonskih zastupnika društva koje obavlja reviziju primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuje revizija.

(6) Revizija podjele nije potrebna ako članovi u novim društvima dobivaju udjele u istom omjeru kao što su im pripadali u društvu koje se dijeli, ili ako svi imatelji udjela u obliku javnobilježničke isprave dadu izričitu izjavu o tome da se odriču revizije podjele. Izričitu izjavu zamjenjuje jednoglasna odluka glavne skupštine dioničkog društva ili jednoglasna odluka skupštine društva s ograničenom odgovornošću, zabilježena u javnobilježničkom zapisniku, o tome da se članovi društva odriču revizije podjele, ali samo ako su na skupštini društva koje se dijeli sudjelovali svi članovi društva koje se dijeli.

Izvješće nadzornog, odnosno upravnog odbora

Članak 550.f

(1) Nadzorni, odnosno upravni odbor društva koje se dijeli, ako taj u društvu postoji, dužan je provjeriti plan podjele i reviziju podjele te o namjeravanoj podjeli izraditi pisano izvješće. Svoje izvješće nadzorni, odnosno upravni odbor upućuje glavnoj skupštini dioničkog društva odnosno skupštini društva s ograničenom odgovornošću. Ako društvo nema nadzorni odbor, uprava društva prosljeđuje skupštini društva izvješće revizora sa svojim primjedbama, ako ih ima. Skupština društva može izabrati posebno povjerenstvo koje će provjeriti plan podjele i reviziju podjele i o tome sastaviti pisano izvješće. Članovi povjerenstva ne moraju biti članovi društva.

(2) U izvješću nadzornog, odnosno upravnog odbora ne moraju se navesti podaci koji sadržavaju obavijesti iz članka 287. stavak 2. točke 1. i 5. ovoga Zakona.

(3) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka nije potrebno ako članovi u novim društvima dobivaju udjele u istom omjeru kao što su im pripadali u društvu koje se dijeli, ili ako svi imatelji udjela u obliku javnobilježničke isprave dadu izričitu izjavu o tome da se odriču toga izvješća. Izričitu izjavu zamjenjuje jednoglasna odluka glavne skupštine dioničkog društva ili jednoglasna odluka skupštine društva s ograničenom odgovornošću, zabilježena u javnobilježničkom zapisniku, o tome da se nadzorni, odnosno upravni odbor oslobađa obveze izrade izvješća o podjeli, ali samo ako su na skupštini društva koje se dijeli sudjelovali svi članovi društva koje se dijeli.

Priprema i provođenje skupštine radi odlučivanja o podjeli

Članak 550.g (NN 110/15, 130/23)

(1) Ako je društvo koje se dijeli dioničko društvo, plan podjele treba dostaviti sudskom registru na čijem je području sjedište društva koje se dijeli prije nego što se sazove glavna skupština koja treba odlučiti o podjeli, a ako je društvo koje se dijeli društvo s ograničenom odgovornošću u taj registar treba ga dostaviti najmanje mjesec dana prije dana kada će članovi toga društva odlučivati o podjeli.

(2) U glasilu društva i na internetskoj stranici na kojoj se nalazi sudski registar mora se objaviti obavijest o tome da je plan podjele dostavljen sudskom registru u skladu s odredbom stavka 1. ovoga članka, osim ako je plan podjele cijelo vrijeme do odlučivanja o podjeli dostupan na internetskoj stranici društva s koje ga je moguće preuzeti bez naknade. U pozivu na glavnu skupštinu dioničare se mora upozoriti na njihovo pravo iz stavka 3. ovoga članka, a ako je plan podjele objavljen na internetskoj stranici društva, da se taj plan s nje može preuzeti bez naknade.

(3) Istodobno s objavom sazivanja glavne skupštine dioničkog društva koja treba odlučiti o podjeli moraju se u poslovnim prostorijama društva u njegovu sjedištu staviti na uvid dioničarima:

1. plan podjele,

2. godišnja financijska izvješća društva za posljednje tri poslovne godine, a ako dan s kojim su sastavljena posljednja godišnja financijska izvješća društva nije i dan poslovnih učinaka podjele (članak 550.b stavak 2. točke 9.), mora se priložiti i zaključni izvještaj o financijskom položaju društva koje se dijeli,

3. ako u novim društvima članovi ne dobivaju udjele u istom omjeru kao što su im pripadali u društvu koje se dijeli, a zadnja godišnja financijska izvješća se odnose na poslovnu godinu koja je istekla više od šest mjeseci prije izrade plana podjele, moraju se priložiti i nova takva izvješća na određeni dan od kojega nije proteklo više od tri mjeseca do izrade plana podjele, ili, polugodišnji izvještaj sastavljen sukladno odredbi članka 465. Zakona o tržištu kapitala,

4. izvješće uprave, odnosno izvršnih direktora o podjeli, ako postoji obveza njegove izrade,

5. izvješće o reviziji podjele, ako postoji obveza njegove izrade,

6. izvješće nadzornog, odnosno upravnog odbora o podjeli, ako postoji obveza njegove izrade.

(4) Financijska izvješća iz stavka 3. točke 3. ovoga članka sastavljaju se suglasno propisima koji su važili u vrijeme kad su sastavljana posljednja godišnja financijska izvješća. Mogu se preuzeti stavke iz posljednjih godišnjih financijskih izvješća. Pri tome se moraju uzeti u obzir otpisi i ispravke vrijednosti te sve bitne promjene u vrijednosti imovine, koje nisu vidljive iz poslovnih knjiga do dana s kojim su izrađena ta izvješća.

(5) Svakom dioničaru će se na njegov zahtjev a na trošak društva, dati preslika isprava iz stavka 3. ovoga članka, a vjerovnicima društva i zaposleničkom vijeću na njihov zahtjev preslika isprava iz točke 1. do 3. stavka 3. ovoga članka. Ako je dioničar pristao da mu društvo dostavlja informacije elektroničkim putem, isprave iz stavka 3. ovoga članka društvo može dostaviti dioničaru i elektroničkom poštom.

(6) Ako je društvo koje se dijeli društvo s ograničenom odgovornošću, svim članovima toga društva dostavlja se preslika isprava iz stavka 3. ovoga članka. Između dana otpošiljanja i dana odlučivanja o podjeli mora proteći najmanje 14 dana.

(7) Za vrijeme održavanja glavne skupštine ili skupštine društva članovima društva treba omogućiti uvid u isprave iz stavka 3. ovoga članka. Uprava, odnosno izvršni direktori moraju na početku rasprave učiniti dostupnim plan podjele i upoznati članove društva sa svim bitnim promjenama imovine i obveza društva do kojih je došlo nakon izrade plana podjele. To se pogotovo odnosi na promjene koje bi opravdavale promjenu omjera zamjene i drukčiji raspored udjela u novim društvima.

(8) Društvo nema obveze iz stavka 3., 5. i 6. ovoga članka ako su isprave iz stavka 3. ovoga članka za isto to vrijeme dostupne na internetskoj stranici društva s koje ih članovi mogu preuzeti bez naknade.

(9) Odluka o podjeli mora biti u obliku javnobilježničke isprave. Smatra se da je tom zahtjevu udovoljeno, ako je zapisnik na skupštini koja odlučuje o podjeli vodio javni bilježnik. Plan podjele prilaže se odluci odnosno zapisniku sa skupštine kao njihov sastavni dio.

Odluka o podjeli

Članak 550.h

(1) Odlukom glavne skupštine dioničkog društva ili skupštine društva s ograničenom odgovornošću o odobravanju plana podjele donijeta je odluka o podjeli društva.

(2) Odluka o podjeli društva donosi se na način kako je to ovim Zakonom ili statutom dioničkog društva odnosno društvenim ugovorom predviđeno za donošenje odluke o izmjeni statuta dioničkog društva ili društvenog ugovora društva s ograničenom odgovornošću. Statutom odnosno društvenim ugovorom može se predvidjeti da je za donošenje odluke o podjeli potrebna veća većina, a može se zahtijevati i ispunjenje dodatnih pretpostavki.

(3) Ako se podjela provodi tako da članovi društva koje se dijeli ne stječu udjele u novim društvima u istom omjeru kao što su im pripadali u društvu koje se dijeli, odluka o podjeli valjano je donesena samo ako su za nju dani glasovi koji predstavljaju najmanje devet desetina temeljnog kapitala društva koje se dijeli. Ako ta većina na skupštini nije ostvarena, odluka će ipak biti valjano donesena, ako članovi društva koji su glasovali protiv odluke o podjeli i članovi koji nisu sudjelovali u glasovanju, najkasnije u roku od tri mjeseca nakon zaključenja skupštine dostave društvu koje se dijeli izričitu izjavu o svojoj suglasnosti s podjelom, tako da zbroj danih glasova i izjava dostigne propisanu većinu.

(4) Izjava o suglasnosti iz stavka 3. ovoga članka daje se u obliku javnobilježničke isprave. Izjavi se kao njen sastavni dio prilaže plan podjele.

Posebne suglasnosti

Članak 550.i

(1) Ako se podjelom pojedinim članovima društva isključuju ili umanjuju posebna prava koja im pripadaju na temelju statuta ili društvenog ugovora, posebno prava koja se odnose na vođenje poslova društva, imenovanje članova uprave ili članova nadzornog, odnosno upravnog odbora ili su u vezi s prijenosom udjela u društvu, za donošenje odluke o podjeli potrebna je i suglasnost tih članova društva, osim ako bi im prema planu podjele i statutu odnosno društvenom ugovoru ta ista prava pripadala i u novim društvima.

(2) Ako su udjeli u društvu koje se dijeli bili slobodno prenosivi, a plan podjele i statut odnosno društveni ugovor novog društva čini prijenos udjela ovisnim o ispunjenju nekih pretpostavki, posebno o suglasnosti društva, za donošenje odluke o podjeli potrebna je suglasnost svih članova društva koje se dijeli.

(3) Suglasnost iz stavka 1. i 2. ovoga članka može se dati i pisanim putem izvan skupštine, uz odgovarajuću primjenu odredbi članka 550.h stavka 3. i 4. ovoga Zakona.

Pravo na primjerenu otpremninu

Članak 550.j (NN 34/22, 130/23)

(1) Ako se podjela provodi tako da članovi društva koje se dijeli, ne stječu udjele u novim društvima u istom omjeru kao što su im pripadali u društvu koje se dijeli, svaki član društva koji je na zapisnik izjavio protivljenje odluci o podjeli ima pravo da od svih društava koja sudjeluju u podjeli, kao solidarnih dužnika, zahtijeva da preuzmu udjele koji bi mu na temelju podjele pripali u tim društvima, uz plaćanje primjerene otpremnine u novcu, osim ako taj član u svim novim društvima uzetima ukupno stječe udjele u istom omjeru kao što su mu pripadali i u društvu koje se dijeli.

(2) Ako su udjeli u društvu koje se dijeli bili slobodno prenosivi, a statut odnosno društveni ugovor novog društva predviđa za prijenos udjela suglasnost društva ili pojedinih članova društva, svaki član društva koje se dijeli koji je na skupštini toga društva na zapisnik izjavio protivljenje odluci o podjeli, može od tog novog društva zahtijevati da preuzme udjele koji bi mu pripali na temelju podjele, uz plaćanje primjerene otpremnine u novcu.

(3) Ako novo društvo ima drukčiji pravni ustroj od društva koje se dijeli, svaki član društva koje se dijeli koji je na skupštini toga društva na zapisnik izjavio protivljenje odluci o podjeli, može od tog novog društva zahtijevati da preuzme udjele koji bi mu pripali na temelju podjele, uz plaćanje primjerene otpremnine u novcu.

(4) Protivljenje iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka može na zapisnik izjaviti i onaj član društva koje se dijeli koji je glasovao za odluku o podjeli.

(5) Pravo iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka ima i onaj član društva koje se dijeli koji nije sudjelovao u radu skupštine kada se odlučivalo o podjeli, ako mu je sudjelovanje bilo protupravno onemogućeno, ako skupština nije bila valjano sazvana ili ako predmet odlučivanja nije bio pravilno objavljen.

(6) Članu društva koji ima pravo na otpremninu iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka društvo ili društva koja mu je duguju moraju na njegov zahtjev dati osiguranje. Zahtjev za osiguranjem član društva mora istaknuti zajedno sa zahtjevom za isplatu otpremnine.

(7) Zahtjev za isplatu otpremnine u smislu odredbi stavka 1., 2. i 3. ovoga članka, član društva može postaviti najkasnije u roku od dva mjeseca računajući od dana objave upisa podjele u sudski registar. Primjerena otpremnina mora se ponuditi u roku od mjesec dana od dana primitka zahtjeva. Rok za prihvat ponude je mjesec dana. Otpremnina se mora isplatiti u roku od dva mjeseca od prihvata ponude.

(8) Iznos primjerene otpremnine izračunava se vodeći računa o procjeni vrijednosti društva koje se dijeli sadržanog u reviziji podjele na temelju koje je ocijenjena primjerenost omjera zamjene i rasporeda udjela. Otpremnina se od trenutka upisa podjele u sudski registar ukamaćuje po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope iz Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi za tri postotna poena za vrijeme do isplate dioničarima odnosno članovima društva.

Isključenje razloga za pobijanje, sudsko utvrđivanje iznosa otpremnine

Članak 550.k

(1) Odluka o podjeli ne može se pobijati samo zbog toga što:

1. udjeli u novom društvu, zajedno s doplatom u novcu ako se takva plaća, nisu s obzirom na omjer zamjene utvrđen u planu podjele, primjerena nadoknada za udjele u društvu koje se dijeli.

2. iznos otpremnine iz članka 550.j ovoga Zakona nije primjeren ili zbog toga što otpremnina nije bila ponuđena ili nije bila pravilno ponuđena,

3. utvrđenje odnosno obrazloženje omjera zamjene udjela i doplate u novcu, ako se takva plaća, sadržano u izvješću uprave o podjeli, izvješću revizora podjele odnosno izvješću nadzornog, odnosno upravnog odbora, nisu u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) Član društva koji je pravodobno postavio odgovarajući zahtjev ali mu u propisanom roku nije ponuđena primjerena otpremnina ili ponuđena otpremnina nije primjerena, može do isteka roka koji je u članku 550.i stavak 7. ovoga Zakona propisan za prihvat ponude od suda nadležnog prema mjestu sjedišta društva koje se dijeli, zatražiti da utvrdi iznos primjerene otpremnine. Više postupaka koji se vode sud će spojiti. Odredi li sud da otpremnina nije ponuđena ili da ponuđena otpremnina nije primjerena pa odredi primjerenu otpremninu, naložit će društvu da članovima društva koji su sudjelovali u postupku nadoknadi troškove potrebne za vođenje postupka.

Prijava za upis podjele u sudski registar

Članak 550.l

(1) Prijavu za upis podjele u sudski registar podnose članovi uprava, odnosno izvršni direktori i predsjednici nadzornih, odnosno upravnih odbora, ako društvo ima taj organ, svih društava koja sudjeluju u podjeli.

(2) Prijava se podnosi registarskom sudu nadležnom po mjestu sjedišta društva koje se dijeli.

(3) Prijavi se prilažu:

1. plan podjele,

2. zapisnik sa skupštine na kojoj je donesena odluka o podjeli,

3. naknadne izjave o suglasnosti s odlukom o podjeli, ako su dane,

4. izjave o suglasnosti pojedinih članova društva s posebnim pravima, ako su takve izjave potrebne,

5. izvješće uprave, odnosno izvršnih direktora o podjeli, osim ako su se članovi društva odrekli tog izvješća,

6. izvješće revizora podjele, osim ako su se članovi društva odrekli tog izvješća,

7. izvješće nadzornog, odnosno upravnog odbora o podjeli, osim ako su se članovi društva odrekli tog izvješća,

8. isprave koje je potrebno priložiti za upis novih društava u sudski registar, uz odgovarajuću primjenu odredbi ovoga Zakona o osnivanju odgovarajućih društava,

9. ako je za podjelu potrebna suglasnost ili dozvola nekog državnog organa ili institucije s javnopravnim ovlastima, takva suglasnost ili dozvola,

10. dokaz da je skupština na kojoj se odlučivalo o podjeli pripremljena i sazvana suglasno odredbi članka 550.g stavka 1. ovoga Zakona,

11. izjava treće osobe s ponudom novčane doplate dana u propisanom obliku (članak 550.b stavak 4.),

12. dokaz o danom osiguranju iz članka 550.j stavka 6. ovoga Zakona, ako je zahtjev postavljen prije podnošenja prijave,

13. izjavu uprave, odnosno izvršnih direktora društva koje se dijeli o tome

– da protiv odluke skupštine o podjeli u propisanom roku nije bila podignuta tužba za njeno pobijanje ili da do dana podnošenja prijave nije podignuta tužba za utvrđivanje ništetnosti odluke ili

– da je tužbeni zahtjev, ako je podignut iz razloga navedenog u prethodnom podstavku ove točke pravomoćno odbijen ili da je tužba odbačena odnosno povučena ili

– da su svi članovi društva dali izjavu u obliku javnobilježničke isprave kojom se odriču prava na pobijanje odluke o podjeli ili pozivanja na ništetnost. Izričitu izjavu o odricanju zamjenjuje jednoglasna odluka glavne skupštine dioničkog društva ili jednoglasna odluka skupštine društva s ograničenom odgovornošću istog sadržaja, zabilježena u javnobilježničkom zapisniku, ali samo ako su na skupštini društva koje se dijeli sudjelovali svi članovi društva koje se dijeli.

(4) Prijava i prilozi navedeni u stavku 3. ovoga članka podnose se u onoliko primjeraka koliko se novih društava osniva radi provođenja podjele uz jedan primjerak prijave i svih priloga za registarski sud kod kojeg je upisano društvo koje se dijeli.

Upis podjele

Članak 550.m

U sudski registar suda nadležnog po mjestu sjedišta društva koje se dijeli istodobno se upisuju podjela i osnivanje novih društava. Pri upisu novih društava upisuje se naznaka da se ona osnivaju u postupku provođenja podjele. O upisu osnivanja novih društava taj sud upućuje obavijest registarskom sudu nadležnom po mjestu sjedišta pojedinog novog društva. Zajedno s obaviješću dostavlja se primjerak prijave sa svim prilozima.

Pravne posljedice upisa

Članak 550.n (NN 130/23)

(1) Upisom podjele u sudski registar nastupaju sljedeće pravne posljedice:

1. dijelovi imovine društva koje se dijeli, obveze i pravni odnosi, suglasno planu podjele sveopćim sljedništvom prelaze na nova društva, a ako neki dio imovine nije planom podjele raspoređen ili to suglasno planu podjele ne bi bilo moguće učiniti, takav dio imovine ili naknada za njega rasporedit će se na sva nova društva u istom omjeru kao što im je prema planu podjele pripala raspoređena neto imovina društva koje se dijeli,

2. kod podjele razdvajanjem dolazi do prestanka društva koje se dijeli,

3. kod podjele odvajanjem stupaju na snagu planom podjele predviđene izmjene statuta ili društvenog ugovora, a temeljni kapital društva koje se dijeli smatra se smanjenim, ako je takvo smanjenje bilo predviđeno planom podjele,

4. članovi društva koje se dijeli, a kod podjele odvajanjem, ti članovi ili samo društvo koje se dijeli, stječu udjele u novim društvima suglasno planu podjele; prava trećih osoba koja su postojala na udjelima u društvu koje se dijeli nastavljaju se na udjelima u novim društvima za koje su ovi zamijenjeni i na dodatnim isplatama u novcu, ako je takvih bilo,

5. prestaje pravna odlučnost nedostatka javnobilježničkog oblika odluke o podjeli.

(2) Nedostaci odluke o podjeli ne utječu na valjanost upisa i na pravne posljedice podjele iz stavka 1. ovoga članka. Nakon nastupa učinaka podjele odluka o podjeli, podjela kao statusna promjena i pojedine pravne posljedice podjele ne mogu se pobijati ni utvrditi ništetnima niti ih se može na drugi način lišiti pravnog učinka. Tužitelj koji je prije upisa podjele u sudski registar podnio tužbu radi pobijanja odluke o podjeli ili utvrđenja njene ništetnosti može i bez suglasnosti tuženika preinačiti tužbeni zahtjev te zahtijevati naknadu štete koja mu je nastala upisom podjele u sudski registar.

(3) Dužnik društva koje se dijeli, sve dok nije obaviješten o tome kojemu novome društvu odnosno društvu koje je sudjelovalo u podjeli je prenesena njegova obveza, može valjano ispuniti svoju obvezu bilo kojemu od njih.

(4) Vjerovnik društva koje se dijeli, sve dok nije obaviješten o tome na koje od novih društava odnosno društava koja sudjeluju u podjeli je prešla obveza iz njegove tražbine, može zahtijevati njeno podmirenje od bilo kojeg od njih.

Osiguranje vjerovnika

Članak 550.o (NN 34/22, 130/23)

(1) Za sve obveze društva koje se dijeli, a koje su nastale do upisa podjele u sudski registar odgovaraju, zajedno s onim društvom na koje je ta obveza prešla suglasno planu podjele, sva ostala društva koja su sudjelovala u podjeli, i to kao solidarni dužnici, ograničeno, do iznosa vrijednosti imovine koja je prešla na svakog od njih suglasno planu podjele, umanjeno za obveze koje su pojedinome društvu dodijeljene suglasno planu podjele.

(2) Vjerovnicima društva koje se dijeli, koji ne mogu zahtijevati ispunjenje obveze, nova društva, odnosno društva koja sudjeluju u podjeli moraju dati osiguranje, ako su vjerovnici svoje tražbine prijavili bilo kojemu od navedenih društava u roku od 6 mjeseci računajući od objave upisa podjele u sudski registar. Pravo na osiguranje nemaju oni vjerovnici društva koje se dijeli čije su tražbine osigurane u cijelosti razlučnim pravima kao ni oni koji imaju pravo prvenstvenog namirenja u stečaju. Zahtjev za davanje osiguranja za nedospjelu, uvjetnu ili neizvjesnu tražbinu ograničava se na iznos jednak procijenjenoj vrijednosti te tražbine prema stanju u vrijeme upisa podjele u sudski registar utvrđenoj savjesnom primjenom računovodstvenih standarda. O zahtjevu vjerovnika kojem nova društva, odnosno društva koja sudjeluju u podjeli nisu dala odgovarajuće osiguranje, u izvanparničnom postupku odlučuje sud iz članka 40. ovoga Zakona, nadležan prema sjedištu društva koje se dijeli.

(3) O pravu iz stavka 2. ovoga članka vjerovnike društva koje se dijeli mora se upozoriti u objavi upisa podjele u sudski registar.

(4) Nakon primljenog osiguranja u smislu odredbe stavka 2. ovoga članka, vjerovnici se ne mogu pozivati na solidarnu odgovornost društava koja su sudjelovala u podjeli iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Imatelji zamjenjivih obveznica, obveznica s pravom na dividendu, obveznica s pravom prvenstva pri stjecanju dionica, kao i druge osobe koje su imale takva prava ili pravo sudjelovanja u dobiti društva koje se dijeli, ako im u novim društvima nisu dana jednaka takva prava ili im niti jedno od novih društava takva prava ne da naknadno, imaju pravo na primjerenu naknadu u novcu za čiju isplatu odgovaraju kao solidarni dužnici sva društva koja su sudjelovala u podjeli. Naknada se izračunava uz odgovarajuću primjenu odredbi članka 491. stavka 2. ovoga Zakona.

Pravo trećih osoba na obaviještenost

Članak 550.p

(1) Svaka osoba kojoj je podjelom povrijeđen pravni interes može od svakog od društava koje je sudjelovalo u podjeli zahtijevati obavijesti o tome kako su raspoređeni dijelovi imovine, obveze i pravni odnosi društva koje se dijeli. Ako društvo uskrati davanje takve obavijesti, ona se može zahtijevati putem suda.

(2) O zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka odlučuje sud nadležan po mjestu sjedišta društva od kojeg se traži obavijest. Sud može naložiti društvu od kojeg se zahtijeva obavijest da predoči poslovne knjige, da podnositelju zahtjeva ili umjesto njega ovlaštenom revizoru odnosno vještaku odgovarajuće struke dozvoli uvid u poslovne knjige, uz izričito preuzimanje obveze čuvanja tajnosti i obvezu vještaka da podnositelju zahtjeva priopći samo one podatke koji su prijeko potrebni za zaštitu njegovog pravnog interesa.

(3) O snošenju troškova postupka sud odlučuje prema slobodnoj ocjeni.

Odjeljak 3.   PODJELA S PREUZIMANJEM

Primjena propisa o podjeli s osnivanjem

Članak 550.r

(1) Na podjelu s preuzimanjem odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 550.b do 550.p i članka 512. do 549. ovoga Zakona, osim ako odredbama ovoga članka nije propisano što drugo.

(2) Pri podjeli s preuzimanjem, uz odgovarajuću primjenu odredbi članaka navedenih u stavku 1. ovoga članka:

1. plan podjele nadomješta se ugovorom o podjeli i preuzimanju koji u obliku javnobilježničke isprave sklapaju uprave, odnosno izvršni direktori društva koje se dijeli i društva preuzimatelja,

2. novo društvo nadomješta se društvom preuzimateljem,

3. ako nakon sklapanja ugovora o podjeli i preuzimanju, a prije dana održavanja glavne skupštine dioničkog društva, odnosno skupštine društva s ograničenom odgovornošću koje se dijeli na kojoj se donosi odluka o podjeli, dođe do bitne promjene imovine i obveza toga društva, uprava, odnosno izvršni direktori društva koje se dijeli moraju o tome obavijestiti uprave, odnosno izvršne direktore svih društava preuzimatelja, kako bi o toj promjeni mogli izvijestiti svoje skupštine.

4. u ugovoru o podjeli i preuzimanju mora se navesti od kada udjeli u društvima preuzimateljima njihovim novim imateljima daju pravo na sudjelovanje u dobiti tih društava.

5. prijavu za upis podjele u sudski registar može podnijeti svako od društava sudionika podjele.

(3) U slučaju da su društva preuzimatelji jedini dioničari društva koje se dijeli, ugovor o podjeli i preuzimanju ne treba odobriti glavna skupština, odnosno skupština društva s ograničenom odgovornošću koje se dijeli.

Odjeljak 5. PRIPAJANJE I SPAJANJE DRUŠTAVA RAZLIČITIH PRAVNIH OBLIKA

Članak 550.

Pripajanje dioničkome društvu ili društvu s ograničenom odgovornošću te spajanje dioničkih društava i društava s ograničenom odgovornošću može se provesti i s istovremenim sudjelovanjem u tome jednoga ili više dioničkih društava ili društava s ograničenom odgovornošću. Na to se na odgovarajući način primjenjuju odredbe prvoga do trećega odjeljka ove glave Zakona.

Odjeljak 4. PREKOGRANIČNA PODJELA

Prekogranična podjela. Društva koja sudjeluju u prekograničnoj podjeli

Članak 551. (NN 130/23)

(1) Prekogranična podjela u smislu odredbi ovoga odjeljka Zakona jest podjela trgovačkog društva u kojoj društvo koje se dijeli i barem jedno novo društvo koje sudjeluje u podjeli imaju registrirana sjedišta u različitim državama Europske unije ili državama ugovornicama Ugovora o europskom ekonomskom prostoru, pri čemu barem jedno od njih ima sjedište registrirano u Republici Hrvatskoj.

(2) Društvo kojemu je sjedište registrirano u Republici Hrvatskoj može se podijeliti prema pravilima za prekograničnu podjelu iz ovoga odjeljka Zakona ako je riječ o dioničkom društvu ili društvu s ograničenom odgovornošću.

(3) Provodi li se prekogranična podjela inozemnog društva, u postupku takve podjele može se osnovati novo društvo ili društva u Republici Hrvatskoj, ako je društvo koje se dijeli jedno od društava koja su navedena u Prilogu II. Direktive (EU) 2017/1132. Novo društvo koje se osniva u postupku prekogranične podjele u Republici Hrvatskoj može se osnovati samo kao dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću.

(4) Društvo registrirano u Republici Hrvatskoj ne može provesti prekograničnu podjelu u smislu odredbi ovoga odjeljka ovoga Zakona ako je društvo koje se dijeli:

1. društvo u postupku likvidacije koje je počelo s diobom imovine svojim članovima,

2. društvo nad kojim je otvoren stečajni ili predstečajni postupak, kao i postupak izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, odnosno društvo nad kojim je otvoren odgovarajući postupak u drugim državama članicama,

3. društvo na koje se primjenjuju instrumenti sanacije, sanacijske ovlasti ili sanacijski mehanizmi predviđeni Zakonom o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, odnosno društvo na koje se primjenjuju odgovarajući instrumenti, ovlasti ili mehanizmi drugih država članica,

4. društvo čiji je cilj zajedničko ulaganje kapitala prikupljenog od javnosti, koje posluje prema načelu razdiobe rizika i čiji se udjeli, na zahtjev imatelja tih udjela, neposredno ili posredno, otkupljuju ili isplaćuju iz imovine tog društva, što uključuje i radnje koje to društvo poduzme da bi osiguralo da vrijednost njegovih udjela na burzi ne odstupa bitno od vrijednosti njegove neto imovine.

Primjena prava pojedine države članice na postupak prekogranične podjele. Primjena odredaba ovoga Zakona o tuzemnoj podjeli

Članak 551.a (NN 130/23)

(1) Odredbe ovoga odjeljka koje se odnose na društvo koje se dijeli odnosno kojima se uređuju pretpostavke i postupak prekogranične podjele do izdavanja potvrde koja prethodi podjeli primjenjuju se samo ako društvo koje se dijeli ima registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj.

(2) Odredbe ovoga odjeljka koje se odnose na nova društva koja se osnivaju u postupku prekogranične podjele, odnosno kojima se uređuju pretpostavke i postupak osnivanja novih društava u postupku prekogranične podjele, a koje se poduzimaju nakon izdavanja potvrde koja prethodi podjeli primjenjuju se samo na novo društvo ili društva koja se osnivaju na području Republike Hrvatske.

(3) Ako odredbama ovoga odjeljka nije određeno drukčije, na postupak prekogranične podjele na odgovarajući se način primjenjuju odredbe odjeljaka 1. i 2. glave VII.a ovoga Zakona.

(4) Prekogranična podjela ne provodi se kao podjela s preuzimanjem.

(5) Na prekograničnu podjelu ne primjenjuju se odredbe članaka 550.g, 550.h, 550.i i 550.j, članka 550.k stavka 2., članka 550.l te članka 550.o stavaka 2. i 3. ovoga Zakona.

Plan prekogranične podjele

Članak 551.b (NN 130/23)

Osim podataka iz članka 550.b stavka 2. ovoga Zakona, plan prekogranične podjele sadrži i sljedeće podatke:

1. pojedinosti o primjerenoj otpremnini iz članka 551.i ovoga Zakona i adresu elektroničke pošte na koju se može dostaviti zahtjev za njezinu isplatu,

2. očekivane posljedice prekogranične podjele na zapošljavanje,

3. prema potrebi, podatke o postupcima kojima se određuju pojedinosti sudjelovanja radnika pri određivanju njihova prava suodlučivanja u novom društvu odnosno društvima,

4. prema potrebi, prijedloge drugih akata koji se, osim ili umjesto statuta odnosno društvenog ugovora, moraju donijeti u skladu s pravom države u kojoj se u okviru prekogranične podjele osniva novo društvo,

5. prema potrebi, pojedinosti o tome dodjeljuju li se članovima društva koje se dijeli, osim udjela koji se stječu na temelju omjera zamjene iz članka 550.b stavka 2. točke 4. ovoga Zakona, još i udjeli i vrijednosni papiri u novom društvu odnosno društvima, ili u društvu koje se dijeli, odnosno i u društvu koje se dijeli i u novom društvu odnosno društvima, a ako se to čini, kriterij na kojemu se ta dodjela temelji.

Izvješće o prekograničnoj podjeli

Članak 551.c (NN 130/23)

(1) Uprava, odnosno izvršni direktori društva koje se dijeli moraju izraditi izvješće o prekograničnoj podjeli. Izvješće se sastoji od općeg dijela, dijela namijenjenog članovima društva i dijela namijenjenog radnicima.

(2) U općem dijelu izvješća objašnjavaju se temeljni pravni i gospodarski aspekti podjele, razlozi za podjelu te se objašnjavaju posljedice koje prekogranična podjela ima za radnike društva. U tom se dijelu osobito objašnjavaju posljedice koje će prekogranična podjela imati za buduće poslovanje društava koja sudjeluju u podjeli.

(3) U dijelu izvješća koje je namijenjeno članovima društva mora se navesti sve što sadrži izvješće iz članka 550.d stavaka 2. i 3. ovoga Zakona, a u svakom slučaju mora se obrazložiti omjer zamjene dionica te metoda ili metode korištene za određivanje tog omjera. Uprava, odnosno izvršni direktori društva moraju članovima dodatno detaljno obrazložiti i:

1. posljedice prekogranične podjele za članove društva i

2. pravo članova na primjerenu otpremninu iz članka 551.i ovoga Zakona, kao i metodu kojom je određena ta otpremnina.

(4) U dijelu izvješća koje je namijenjeno radnicima društva mora se osobito obrazložiti:

1. posljedice prekogranične podjele za radne odnose i, po potrebi, mjere za zaštitu tih odnosa,

2. bitne promjene uvjeta zaposlenja ili mjesta poslovanja društva,

3. kako čimbenici navedeni u točkama 1. i 2. ovoga stavka utječu na društva koja su ovisna u odnosu na društvo koje se dijeli.

(5) Umjesto jedinstvenog izvješća namijenjenog članovima društva i radnicima, uprava, odnosno izvršni direktori mogu odvojeno izraditi izvješće namijenjeno članovima i izvješće namijenjeno radnicima. Svako od tih izvješća mora, osim obrazloženja iz općeg dijela, sadržavati i posebna obrazloženja namijenjena članovima, odnosno namijenjena radnicima.

(6) Nije potrebno izraditi izvješće namijenjeno članovima, odnosno dio izvješća koji je namijenjen članovima društva ako svi članovi društva koje se dijeli daju izričitu izjavu u obliku javnobilježničke isprave o tome da se odriču izvješća o podjeli. Izričitu izjavu zamjenjuje jednoglasna odluka glavne skupštine dioničkog društva ili jednoglasna odluka skupštine društva s ograničenom odgovornošću, zabilježena u javnobilježničkom zapisniku, o tome da se uprava, odnosno izvršni direktori oslobađaju obveze izrade izvješća o podjeli, ali samo ako su na skupštini društva koje se dijeli sudjelovali svi članovi društva koje se dijeli.

(7) Nije potrebno izraditi izvješće namijenjeno radnicima, odnosno dio izvješća koji je namijenjen radnicima ako su svi radnici društva i o njemu ovisnih društava ujedno i članovi uprave ili izvršni direktori u tim društvima.

(8) Izvješće o prekograničnoj podjeli ne mora se izraditi ako nije potrebno izraditi ni izvješće za članove društva ni izvješće za radnike društva.

Revizija prekogranične podjele

Članak 551.d (NN 130/23)

(1) Osim podataka i izjava iz članka 550.e ovoga Zakona, izvješće o provedenoj reviziji prekogranične podjele mora sadržavati i izjavu o tome je li primjerena otpremnina iz članka 551.i ovoga Zakona. Pri ocjeni primjerenosti te otpremnine revizor uzima u obzir tržišnu cijenu udjela u društvu prije najave prijedloga za podjelu te vrijednost trgovačkog društva, ne uključujući učinak predložene podjele, koristeći se općeprihvaćenim metodama vrednovanja. U izvješću se mora dodatno navesti i:

1. kojim je metodama određena visina otpremnine,

2. zbog kojih je razloga korištenje tih metoda primjereno,

3. do kojeg bi se iznosa naknade došlo primjenom svake od različitih metoda, ako su one primijenjene, te koji je značaj dan pojedinim metodama za utvrđivanje otpremnine i vrijednosti na kojoj ona počiva, kao i posebne teškoće koje su se pojavile pri utvrđivanju vrijednosti.

(2) Izvješće o provedenoj reviziji prekogranične podjele mora se sastaviti i ako članovi društva koje se dijeli u novim društvima stječu udjele u istom omjeru kao što su im pripadali u društvu koje se dijeli.

Izvješće nadzornog, odnosno upravnog odbora

Članak 551.e (NN 130/23)

Nadzorni odnosno upravni odbor društva koje se dijeli, ako taj u društvu postoji, dužan je provjeriti plan prekogranične podjele i reviziju takve podjele te o namjeravanoj podjeli izraditi pisano izvješće. Izvješće se mora sastaviti i ako članovi u novim društvima dobivaju udjele u istom omjeru kao što su im pripadali u društvu koje se dijeli.

Priprema skupštine radi odlučivanja o podjeli

Članak 551.f (NN 130/23)

(1) Društvo koje se dijeli mora registarskom sudu podnijeti prijavu za upis namjere provođenja prekogranične podjele najmanje šest tjedana prije održavanja skupštine na kojoj će članovi društva koje se dijeli odlučivati o podjeli. Uz namjeru provođenja prekogranične podjele u sudski registar upisuje se obavijest članovima društva, vjerovnicima društva, radničkom vijeću, odnosno radnicima, ako to vijeće nije u društvu utemeljeno, da društvu koje se dijeli mogu podnijeti primjedbe na plan podjele najkasnije pet dana prije održavanja skupštine na kojoj će se odlučivati o podjeli. U sudski registar upisuje se i uputa o tome kako vjerovnici, članovi i radnici društava koje se dijeli mogu ostvariti svoja prava. Ako su isprave iz stavka 6. ovoga članka dostupne na internetskoj stranici društva, u obavijesti će se navesti i internetska stranica na kojoj su te isprave dostupne.

(2) Prijavi iz stavka 1. ovoga članka prilaže se:

1. plan prekogranične podjele,

2. izvješće uprave, odnosno izvršnih direktora o prekograničnoj podjeli, ako ga se mora izraditi,

3. izvješće revizora o podjeli te izvješće nadzornog odnosno upravnog odbora o podjeli, ako ih se mora izraditi, a društvo ih želi objaviti u skladu s idućim podstavkom.

Plan podjele i izvješće uprave, odnosno izvršnih direktora o podjeli moraju biti dostupni na internetskoj stranici na kojoj se nalazi sudski registar te putem sustava povezivanja registara. Ako ih društvo dostavi uz prijavu, na taj će se način učiniti dostupnima i izvješće revizora o podjeli te izvješće nadzornog odnosno upravnog odbora o podjeli.

(3) U objavi upisa namjere provođenja prekogranične podjele mora se upozoriti članove društva, vjerovnike društva, radničko vijeće odnosno radnike društva, ako to vijeće nije utemeljeno, u kojem roku te osobe imaju pravo podnijeti društvu primjedbe na plan podjele.

(4) U pozivu na skupštinu koja treba odlučiti o prekograničnoj podjeli mora se navesti i:

1. obavijest članovima da su plan podjele, izvješće uprave i izvršnih direktora o podjeli, a ako su dostavljeni u sudski registar, i izvješće o reviziji podjele te izvješće nadzornog odnosno upravnog odbora dostupni na internetskoj stranici na kojoj se nalazi sudski registar,

2. obavijest članovima da se isprave iz stavka 6. ovoga članka nalaze na uvidu u poslovnim prostorijama društva te da su članovi ovlašteni zahtijevati da im se dostavi preslika tih isprava, odnosno, ako su te isprave objavljene na internetskoj stranici društva s koje se mogu preuzeti bez naknade, podatak o tome na kojoj su stranici objavljene,

3. obavijest da članovi društva, vjerovnici te radničko vijeće, odnosno izravno radnici društva ako to vijeće nije utemeljeno, imaju pravo društvu dostaviti svoje primjedbe na plan podjele najkasnije pet dana prije održavanja skupštine na kojoj će se odlučivati o podjeli.

(5) Ako je društvo koje se dijeli društvo s ograničenom odgovornošću, od sazivanja skupštine koja treba odlučiti o prekograničnoj podjeli pa do njezina održavanja mora proći najmanje mjesec dana.

(6) Istodobno sa sazivanjem glavne skupštine odnosno skupštine društva koja treba odlučiti o podjeli moraju se u poslovnim prostorijama društva u njegovu sjedištu staviti članovima na uvid:

1. plan podjele,

2. izvješće uprave, odnosno izvršnih direktora o podjeli, ako ga se mora izraditi,

3. izvješće o reviziji podjele, ako ga se mora izraditi,

4. izvješće nadzornog, odnosno upravnog odbora o podjeli, ako ga se mora izraditi,

5. godišnja financijska izvješća društva za posljednje tri poslovne godine, a ako dan s kojim su sastavljena posljednja godišnja financijska izvješća društva nije i dan poslovnih učinaka podjele, mora se priložiti i zaključni izvještaj o financijskom položaju društva koje se dijeli,

6. ako se zadnja godišnja financijska izvješća odnose na poslovnu godinu koja je istekla više od šest mjeseci prije izrade plana podjele, moraju se priložiti i nova takva izvješća na određeni dan od kojega nije proteklo više od tri mjeseca do izrade plana podjele ili polugodišnji izvještaj sastavljen u skladu s odredbom članka 465. Zakona o tržištu kapitala (»Narodne novine«, br. 65/18., 17/20., 83/21. i 151/22.).

(7) Financijska izvješća iz stavka 6. točke 6. ovoga članka sastavljaju se suglasno propisima koji su važili u vrijeme kad su sastavljena posljednja godišnja financijska izvješća te uz primjenu metoda koje su primijenjene prilikom izrade posljednjih godišnjih financijskih izvješća. Pritom se moraju uzeti u obzir otpisi i ispravke vrijednosti te sve bitne promjene u vrijednosti imovine, koje nisu vidljive iz poslovnih knjiga, do dana s kojim su izrađena ta izvješća.

(8) Svakom članu društva na njegov će se zahtjev, a na trošak društva dati preslika isprava iz stavka 6. ovoga članka. Ako je član društva pristao da mu društvo dostavlja informacije elektroničkim putem, društvo mu može ove isprave dostaviti i elektroničkom poštom. Radničkom vijeću, odnosno pojedinom radniku ako takvo vijeće nije u društvu utemeljeno, na njihov će se zahtjev, a na trošak društva dati preslika isprava iz stavka 6. točaka 1., 2., 5. i 6. ovoga članka. Vjerovniku društva dat će se na njegov zahtjev i o njegovu trošku preslika isprava iz stavka 6. točaka 1., 2., 5. i 6. ovoga članka.

(9) Za vrijeme održavanja glavne skupštine odnosno skupštine društva članovima društva treba omogućiti uvid u isprave iz stavka 6. ovoga članka. Uprava, odnosno izvršni direktori moraju na početku rasprave objasniti plan podjele i upoznati članove društva sa svim bitnim promjenama imovine i obveza društva do kojih je došlo nakon izrade plana podjele. To se pogotovo odnosi na promjene koje bi opravdavale promjenu omjera zamjene i drukčiji raspored udjela u novim društvima, odnosno opravdavale drukčiji iznos otpremnine iz članka 551.i ovoga Zakona. Uprava odnosno izvršni direktori moraju izvijestiti glavnu skupštinu odnosno skupštinu i o svim pravodobno zaprimljenim primjedbama članova društva i vjerovnika društva. Uprava, odnosno izvršni direktori moraju također izvijestiti glavnu skupštinu odnosno skupštinu društva o svim pravodobno dostavljenim primjedbama i mišljenju radničkog vijeća, odnosno pojedinih radnika, ako takvo vijeće nije u društvu utemeljeno, koji su dani u vezi s informacijama sadržanim u općem dijelu izvješća o planu podjele i dijelu izvješća o planu podjele namijenjenom radnicima. Mišljenje radničkog vijeća, odnosno radnika, ako takvo vijeće nije utemeljeno, prilaže se izvješću uprave, odnosno izvršnih direktora.

(10) Društvo nema obveze iz stavaka 6. i 7. ako su isprave iz stavka 6. ovoga članka za isto to vrijeme dostupne na internetskoj stranici društva s koje se mogu preuzeti bez naknade.

Odluka o podjeli

Članak 551.g (NN 130/23)

(1) Odlukom glavne skupštine odnosno skupštine društva s ograničenom odgovornošću o odobravanju plana podjele donesena je odluka o podjeli društva.

(2) Odluka se donosi glasovima koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnoga kapitala zastupljenoga na glavnoj skupštini društva odnosno skupštini društva s ograničenom odgovornošću prilikom donošenja odluke. Statutom odnosno društvenim ugovorom može se odrediti da je za to potrebna i veća većina te ispunjenje dodatnih pretpostavki, ali se ne smije predvidjeti da se odluka donosi glasovima koji predstavljaju više od devet desetina temeljnoga kapitala zastupljenoga na glavnoj skupštini društva odnosno skupštini društva s ograničenom odgovornošću prilikom donošenja odluke.

(3) Skupština može odluku kojom odobrava plan podjele uvjetovati svojom izričitom suglasnošću o načinu suodlučivanja radnika u novim društvima koja se osnivaju u postupku podjele.

(4) Odluka o podjeli mora biti u obliku javnobilježničke isprave. Smatra se da je tom zahtjevu udovoljeno ako je zapisnik na skupštini koja odlučuje o podjeli vodio javni bilježnik. Plan podjele prilaže se odluci odnosno zapisniku sa skupštine kao njihov sastavni dio.

Isključenje razloga za pobijanje odluke

Članak 551.h (NN 130/23)

Odluka o prekograničnoj podjeli ne može se pobijati, osim razloga iz članka 550.k stavka 1. ovoga Zakona, ni zbog toga što je otpremnina iz članka 551.i ovoga Zakona neprimjerena ili što utvrđenja odnosno obrazloženja primjerenosti otpremnine sadržana u planu podjele, izvješću uprave odnosno izvršnih direktora, izvješću revizora podjele, nadzornog odnosno upravnog odbora te informacije objavljene o tome u pripremi skupštine nisu u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Pravo na primjerenu otpremninu

Članak 551.i (NN 130/23)

(1) Svaki član društva koji je glasovao protiv odluke o podjeli i na zapisnik izjavio protivljenje toj odluci ima pravo zahtijevati od društva koje se dijeli da mu isplati primjerenu otpremninu u novcu za udio koji mu u trenutku donošenja odluke o preuzimanju pripada u društvu koje se dijeli.

(2) Pravo na primjerenu otpremninu ima i član koji je na zapisnik izjavio protivljenje odluci o podjeli, a glasovao je za odluku o podjeli:

1. ako mu se podjelom isključuju ili umanjuju posebna prava koja mu pripadaju na temelju statuta ili društvenog ugovora, ili posebna prava koja se odnose na vođenje poslova društva, imenovanje članova uprave ili članova nadzornog, odnosno upravnog odbora, ili su u vezi s prijenosom udjela u društvu,

2. ako se podjela provodi tako da članovi društva koje se dijeli ne stječu udjele u novim društvima u istom omjeru kao što su im pripadali u društvu koje se dijeli, osim ako se podjela provodi odvajanjem tako da sve udjele u novom društvu ili društvima stječe društvo koje se dijeli,

3. ako su udjeli u društvu koje se dijeli bili slobodno prenosivi, a statut odnosno društveni ugovor novog društva predviđa da udjeli nisu prenosivi ili da je za prijenos udjela potrebna suglasnost društva ili pojedinih članova društva,

4. ako se planom podjele ili izmjenom statuta odnosno društvenog ugovora društva koje se dijeli članu društva nameću imovinske obveze prema društvima koja sudjeluju u podjeli, preko vrijednosti obveza koje je prije podjele imao prema društvu koje se dijeli,

5. ako se planom podjele ili izmjenom statuta odnosno društvenog ugovora društva koje se dijeli članu društva nameću imovinske obveze prema trećima ili se uvodi njegova odgovornost prema trećima za obveze društava koja sudjeluju u podjeli, preko iznosa tih obveza odnosno odgovornosti koje je prije podjele imao na temelju svog članstva u društvu koje se dijeli.

(3) Pravo na primjerenu otpremninu u novcu ima i član društva koje se dijeli koji nije sudjelovao u radu skupštine kada se odlučivalo o podjeli ako mu je sudjelovanje bilo protupravno onemogućeno, ako skupština nije bila valjano sazvana ili ako predmet odlučivanja nije bio pravilno objavljen.

(4) Zahtjev za isplatu primjerene otpremnine član mora postaviti u roku od mjesec dana od zaključenja skupštine na kojoj je donesena odluka o podjeli. Zahtjev se dostavlja društvu koje se dijeli, a član ga može postaviti i elektronički, na adresu elektroničke pošte koja je za tu svrhu navedena u planu podjele. Zahtjev se može postaviti i na zapisnik na samoj skupštini koja odlučuje o prekograničnoj podjeli. Glasovanje protiv odluke ili izjavljivanje protivljenja toj odluci na zapisnik ne smatra se podnošenjem zahtjeva za plaćanje primjerene otpremnine.

(5) Svakom članu koji je pravodobno postavio uredan zahtjev za plaćanje otpremnine sva društva koja sudjeluju u podjeli obvezna su kao solidarni dužnici isplatiti primjerenu otpremninu. Obveza isplate otpremnine uvjetovana je time da prekogranična podjela počne proizvoditi učinke. Obveza isplate otpremnine dospijeva u roku od petnaest dana od nastupa učinaka prekogranične podjele. Planom podjele uredit će se koja prava društvo koje je isplatilo otpremninu članu ima prema drugim društvima koja sudjeluju u podjeli.

(6) Svaki član društva koji je pravodobno postavio uredan zahtjev za isplatu primjerene otpremnine može najkasnije dva mjeseca od nastupa učinaka prekogranične podjele zatražiti od suda nadležnog prema mjestu sjedišta društva koje se dijeli da u izvanparničnom postupku utvrdi primjereni iznos otpremnine. Više postupaka koji se pokrenu sud će spojiti. Odluka suda o visini otpremnine djeluje prema svim članovima koji su postavili zahtjev za isplatu primjerene otpremnine, neovisno o tome jesu li sudjelovali u postupku u kojem je određena. Odredi li sud da iznos otpremnine određen planom podjele nije primjeren i da je primjerena viša otpremnina, naložit će da se članovima društva koji su sudjelovali u postupku nadoknade troškovi potrebni za vođenje postupka.

(7) Neovisno o odredbama plana podjele o omjeru zamjene udjela u društvu koje se dijeli za udjele u novim društvima, član koji je postavio zahtjev za isplatu otpremnine ne stječe udjele u društvima koja se osnivaju u postupku prekogranične podjele. Ako se provodi podjela odvajanjem, nastupom učinaka podjele udjeli toga člana u društvu koje se dijeli prelaze na to društvo. Prilikom stjecanja ne vrijede ograničenja koja inače vrijede za stjecanje vlastitih dionica odnosno vlastitih poslovnih udjela. Ako prilikom stjecanja nisu ispunjene pretpostavke koje se inače zahtijevaju za stjecanje vlastitih dionica odnosno poslovnih udjela, društvo ih mora otuđiti u roku od godine dana, a ako to ne učini, mora ih povući uz odgovarajuću primjenu pravila koja se primjenjuju na stjecanje vlastitih dionica odnosno poslovnih udjela.

(8) Svaki član koji je postavio pravodoban i uredan zahtjev za isplatu primjerene otpremnine ima pravo zahtijevati da mu se dade osiguranje na koje imaju pravo vjerovnici društva u skladu s odredbom članka 551.j ovoga Zakona.

Zaštita vjerovnika društva koje se dijeli

Članak 551.j (NN 130/23)

(1) Vjerovnici društva koje se dijeli imaju pravo zahtijevati da im se da odgovarajuće osiguranje za tražbine koje postoje, ali nisu dospjele u vrijeme objave plana podjele. Zahtjev za davanje odgovarajućeg osiguranja podnosi se sudu iz članka 40. ovoga Zakona, nadležnom prema sjedištu društva koje se dijeli, u roku od tri mjeseca od dana objave plana podjele. O zahtjevu se odlučuje u izvanparničnom postupku. Vjerovnik koji zahtijeva osiguranje mora učiniti vjerojatnim da zaštitni mehanizmi koji su za vjerovnike predviđeni planom podjele ne predstavljaju odgovarajuće osiguranje njegove tražbine te da će se zbog prekogranične podjele znatno otežati ostvarenje njegove tražbine. Zahtjev za davanje osiguranja za nedospjelu, uvjetnu ili neizvjesnu tražbinu ograničava se na iznos jednak procijenjenoj vrijednosti te tražbine prema stanju u vrijeme objave plana podjele, utvrđenoj savjesnom primjenom računovodstvenih standarda.

(2) Odredbom stavka 1. ovoga članka ne utječe se na odgovarajuću primjenu odredbi članka 550.o stavaka 1., 4. i 5. ovoga Zakona.

(3) Ako zbog bilo kojeg razloga ne dođe do prekogranične podjele, prestaje obveza davanja osiguranja radi provedbe podjele. Osiguranja koja su u tu svrhu bila dana prestaju, a vjerovnik je dužan vratiti ono što je po toj osnovi primio.

Prijava za upis prekogranične podjele u registru društva koje se dijeli

Članak 551.k (NN 130/23)

(1) Nakon što ispuni pretpostavke iz članaka 551. do 551.j, društvo koje se prekogranično dijeli podnosi registarskom sudu prijavu za upis u sudski registar prekogranične podjele. Prijava se podnosi najranije nakon proteka dva mjeseca od donošenja odluke o podjeli, registarskom sudu nadležnom po mjestu sjedišta društva koje se dijeli. Prijavu podnose svi članovi uprave, odnosno izvršni direktori i predsjednik nadzornog, odnosno upravnog odbora, ako društvo ima taj organ.

(2) Prijavi se prilažu:

1. plan podjele,

2. odluka o prekograničnoj podjeli donesena u propisanom obliku,

3. primjedbe koje su na plan podjele podnesene u skladu s odredbama članka 551.f,

4. izvješće uprave odnosno izvršnih direktora o prekograničnoj podjeli, odnosno zasebna izvješća za članove odnosno radnike društva, a ako se takvo izvješće ili izvješća ne moraju izraditi, odgovarajući dokaz o tome,

5. mišljenje radničkog vijeća o podjeli, odnosno odgovarajuće mišljenje radnika ako to vijeće nije utemeljeno u društvu, a ako takva mišljenja nisu dana, izjavu članova uprave odnosno izvršnih direktora kojom to potvrđuju,

6. izvješće revizora o podjeli, a ako se ne mora izraditi, odgovarajući dokaz o tome,

7. izvješće nadzornog, odnosno upravnog odbora o podjeli, a ako se ne mora izraditi, odgovarajući dokaz o tome,

8. ako se neko od novih društava osniva u Republici Hrvatskoj, isprave koje je uz odgovarajuću primjenu odredbi ovoga Zakona o osnivanju takvog društva potrebno priložiti za upis toga društva u sudski registar,

9. ako je za podjelu potrebna suglasnost ili dozvola nekog državnog tijela ili institucije s javnopravnim ovlastima, takva suglasnost ili dozvola,

10. dokaz da je skupština na kojoj se odlučivalo o podjeli pripremljena i sazvana u skladu s odredbom članka 551.f stavka 1. ovoga Zakona,

11. izjava treće osobe s ponudom novčane doplate dana u propisanom obliku (članak 550.b stavak 4.),

12. izjava uprave, odnosno izvršnih direktora društva koje se dijeli da je članovima društva koji na to imaju pravo dano osiguranje iz članka 550.i stavka 8. ovoga Zakona, odnosno da je takvo osiguranje dano vjerovnicima koji na to imaju pravo u skladu s odredbama članka 551.j ovoga Zakona,

13. izjava uprave, odnosno izvršnih direktora društva koje se dijeli da protiv odluke skupštine o podjeli u roku od 30 dana od donošenja odluke nije bila podignuta tužba za njezino pobijanje ili da do dana podnošenja prijave nije podignuta tužba za utvrđivanje ništetnosti odluke, a ako je takva tužba podnesena, da je tužbeni zahtjev pravomoćno odbijen, ili da je tužba odbačena ili povučena; izjava uprave, odnosno izvršnih direktora nije potrebna ako se uz prijavu prilože izjave svih članova društva dane u obliku javnobilježničke isprave kojom se odriču prava na pobijanje odluke o podjeli ili pozivanja na njezinu ništetnost, ili jednoglasna odluka glavne skupštine dioničkog društva ili jednoglasna odluka skupštine društva s ograničenom odgovornošću istog sadržaja, zabilježena u javnobilježničkom zapisniku, ali samo ako su na skupštini društva koje se dijeli sudjelovali svi članovi društva,

14. izjava uprave, odnosno izvršnih direktora društva koje se dijeli da nisu povrijeđena prava radnika iz članka 551.f stavka 4. točke 3. ovoga Zakona,

15. izjava uprave, odnosno izvršnih direktora društva koje se dijeli da su započeli pregovori s radnicima o budućem sudjelovanju u suodlučivanju zaposlenih u društvima koja sudjeluju u podjeli sukladno posebnim propisima,

16. izjava uprave, odnosno izvršnih direktora društva koje se dijeli da u društvu ne postoji neki od stečajnih razloga ili prijeteća nesposobnost za plaćanje,

17. izjava uprave, odnosno izvršnih direktora o broju zaposlenih u društvu u trenutku izrade plana podjele te o broju i sjedištima društava koja su s njime povezana,

18. izjava uprave odnosno izvršnih direktora o postojanju, dospjelih ili nedospjelih poreznih obveza i obveza s osnove drugih javnih davanja, o tome je li društvo predmet poreznog ili drugog javnopravnog nadzora, vodi li se protiv društva upravni postupak ili spor kojemu je predmet utvrđenje postojanja porezne obveze ili druge javnopravne obveze te vodi li se protiv društva kakav prekršajni ili kazneni postupak.

Potvrda o podjeli. Upis podjele u registru u kojem je upisano društvo koje se dijeli.

Članak 551.l (NN 130/23)

(1) Registarski sud dužan je u roku od tri mjeseca od podnošenja prijave iz članka 551.k ovoga Zakona ispitati je li društvo koje se dijeli ispunilo sve pretpostavke i obavilo sve propisane radnje za prekograničnu podjelu.

(2) Ako postoje ozbiljne sumnje da se prekogranična podjela provodi radi zlouporabe ili prijevare koja može dovesti ili čiji je cilj izbjegavanje odnosno zaobilaženje prava Europske unije ili nacionalnog prava ili koje se provodi radi počinjenja kaznenog djela, sud može zahtijevati da mu se dostave i dodatne informacije ili dokumenti, a može i poduzeti dodatne radnje, u skladu s odredbom članka 551.m ovoga Zakona. Rok iz stavka 1. ovoga članka može se u tom slučaju produljiti za dodatna tri mjeseca. Utvrdi li sud da se prekogranična podjela provodi u ove svrhe, odbit će zahtjev za upis.

(3) Ako zbog složenosti postupka prekogranične podjele u iznimno opravdanim slučajevima nije moguće provesti ispitivanje u rokovima iz stavka 1. ili 2. ovoga članka, sud će prije isteka tih rokova obavijestiti podnositelja zahtjeva o razlozima kašnjenja.

(4) Utvrdi li da je društvo ispunilo sve pretpostavke i obavilo sve propisane radnje za prekograničnu podjelu društva iz članaka 551. do 551.j ovoga Zakona, registarski sud upisat će u sudski registar:

1. broj predmeta pod kojim se u tom registru vodi postupak prekogranične podjele;

2. zabilježbu da je društvo koje se dijeli ispunilo sve pretpostavke i obavilo sve propisane radnje za prekograničnu podjelu društva koje se zahtijevaju za izdavanje potvrde o prekograničnoj podjeli;

3. zabilježbu da će se prekogranična podjela upisati u sudski registar društva koje se dijeli tek nakon što se u nadležni registar odnosno registre upišu sva nova društva koja sudjeluju u podjeli te nakon što registarski sud o tome zaprimi odgovarajuću obavijest.

(5) Ako su vjerovnici društva postavili zahtjev za davanje osiguranja iz članka 551.j ili su članovi društva postavili zahtjev za davanje osiguranja iz članka 551.i, upis u registar ne može se provesti:

1. prije pravomoćnosti odluke kojom se zahtjev odbija,

2. prije nego što je vjerovniku odnosno članu društva dano osiguranje sukladno odluci suda ili

3. prije pravomoćnosti odluke kojom se zahtjev djelomično odbija i prije nego što je vjerovniku odnosno članu društva dano osiguranje sukladno takvoj odluci suda.

Društvo mora dokazati da je članovima društva odnosno vjerovnicima društva koji na to imaju pravo dano odgovarajuće osiguranje.

(6) Nakon upisa iz stavka 4. ovoga članka registarski sud izdaje potvrdu da je društvo koje se dijeli ispunilo sve pretpostavke i obavilo sve propisane radnje za prekograničnu podjelu (potvrda o podjeli). Takva se potvrda mora učiniti dostupnom putem sustava povezivanja registara.

(7) Registarski će sud nadležan prema sjedištu društva koje se dijeli, nakon što dobije obavijest da su u nadležne registre upisana sva nova društva koja sudjeluju u podjeli, upisati u sudski registar da je provedena prekogranična podjela društva koje se dijeli. Registarski sud obavijestit će elektroničkim putem sud nadležan prema sjedištu svakog novog društva koje sudjeluje u podjeli o tome s kojim je danom upisana prekogranična podjela u registru društva koje se dijeli te će mu na isti način dostaviti izvod iz sudskog registra i statut odnosno društveni ugovor društva koje se dijeli.

(8) U sudski registar društva koje se dijeli upisat će se tvrtka i pravni oblik svih drugih društava koja sudjeluju u podjeli, kao i broj pod kojim se svako od tih društava vodi u registru u kojem je ono upisano. Ako društvo koje se dijeli prestaje postojati zbog podjele, u sudski registar upisat će se dan s kojim je društvo prestalo postojati i napomena da je prestanak posljedica prekogranične podjele.

Obavijesti i informacije registarskog suda

Članak 551.m (NN 130/23)

(1) Registarski sud može za obavljanje ispitivanja iz članka 551.l ovoga Zakona:

1. zatražiti potrebne informacije i isprave od društva koje se prekogranično dijeli;

2. zatražiti potrebne informacije i isprave od javnopravnih tijela u zemlji i u drugoj državi članici ili državi koja je strana ugovornica Ugovora o europskom ekonomskom prostoru u kojoj se u postupku prekogranične podjele osnivaju nova društva koja sudjeluju u podjeli;

3. prema potrebi, zatražiti potrebne informacije i isprave od posebnog pregovaračkog tijela;

4. imenovati revizora.

(2) Ako je domaći sud nadležan za upis novog društva iz članka 551.n ovoga Zakona, taj sud i druga domaća javnopravna tijela mogu tijelu druge države članice ili države koja je strana ugovornica Ugovora o europskom ekonomskom prostoru nadležnom za izdavanje potvrde o prekograničnoj podjeli dati na njegov zahtjev sve potrebne informacije i dostaviti potrebne isprave kojima raspolaže.

Upis novih društva koja sudjeluju u podjeli

Članak 551.n (NN 130/23)

(1) Društvo koje se prekogranično dijeli podnosi prijavu za upis osnivanja novog društva u postupku prekogranične podjele. Prijava se podnosi registarskom sudu na čijem je području predviđeno da se nalazi sjedište novog društva.

(2) Prijavi se prilaže:

1. plan podjele,

2. prema potrebi, sporazum o sudjelovanju radnika pri određivanju njihova prava suodlučivanja u društvima koja sudjeluju u podjeli.

Prijavi se ne prilažu druge isprave iz članka 551.k ovoga Zakona.

(3) Registarskom sudu dostavit će se potvrda o prekograničnoj podjeli koju je izdalo tijelo koje je nadležno za provjeru zakonitosti podjele prema pravu države u kojoj je registrirano društvo koje se dijeli. Potvrda se dostavlja putem sustava povezivanja registara. Dostavljena potvrda priznaje se kao dokaz da su ispunjene sve pretpostavke i obavljene sve propisane radnje za prekograničnu podjelu koje se za takvu podjelu zahtijevaju prema pravu države u kojoj društvo koje se dijeli ima svoje sjedište. Registarski sud ne može u sudskom registru provesti upis osnivanja novog društva koje sudjeluje u prekograničnoj podjeli bez potvrde o prekograničnoj podjeli.

(4) Prilikom upisa sud provjerava posebice jesu li ispunjene sve pretpostavke koje se inače zahtijevaju za osnivanje novog društva, a prema potrebi i je li sklopljen sporazum o radničkom suodlučivanju u društvima koja sudjeluju u podjeli. Pri osnivanju društva primjenjuju se na odgovarajući način odredbe članka 550.c stavaka 3. i 4. ovoga Zakona.

(5) Uz upis novog društva u sudski registar upisuje se i zabilježba da je društvo upisano u postupku prekogranične podjele te zabilježba da će učinci osnivanja novog društva nastupiti tek kad se valjano provede prekogranična podjela prema pravu države kojoj pripada društvo koje se dijeli. Registarski sud nadležan za upis osnivanja novog društva službenim će putem obavijestiti sud nadležan za društvo koje se dijeli da je novo društvo koje sudjeluje u podjeli upisano u sudski registar, navodeći dan s kojim je to učinjeno.

(6) Nakon što registar u kojem je upisano društvo koje se dijeli obavijesti registarski sud da su nastupile posljedice prekogranične podjele, registarski sud nadležan prema sjedištu novog društva upisat će u sudski registar podatak o danu s kojim su nastupile pravne posljedice prekogranične podjele.

(7) U sudski registar novog društva koje sudjeluje u podjeli upisat će se tvrtka i pravni oblik društva koje se dijeli i svih drugih društava koja sudjeluju u podjeli, kao i broj pod kojim se svako od tih društava vodi u registru u kojem je ono upisano.

GLAVA VIII.   PRIJENOS IMOVINE

Prijenos imovine na osobe javnoga prava

Članak 551.o

(1) Dioničko društvo može cijelu svoju imovinu bez provođenja likvidacije prenijeti na Republiku Hrvatsku, županiju, općinu ili grad.

(2) Za društvo koje prenosi svoju imovinu prema stavku 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o društvu koje se pripaja. Upisom prijenosa imovine dioničkoga društva u sudski registar u kojemu je ono upisano to društvo prestaje. Imovina društva zajedno s obvezama prelazi na preuzimatelja. Umjesto odnosa zamjene dionica utvrđuje se oblik i visina naknade za prenijetu imovinu.

Obveza prijenosa imovine društva

Članak 552.

(1) Za valjanost ugovora kojim se društvo, osim u slučaju pripajanja, spajanja ili podjele, obvezuje prenijeti na drugoga cijelu svoju imovinu ili imovinu čija je vrijednost veća od četvrtine iznosa temeljnog kapitala, kad bi u ovom drugom slučaju to značilo značajnu strukturnu promjenu društva, potrebna je suglasnost glavne skupštine dana odlukom donesenom na način propisan u članku 301. ovoga Zakona, ako se istodobno s time ne mijenja i predmet poslovanja društva. Statutom se može odrediti da je za donošenje takve odluke potrebna veća većina, odnosno ispunjenje dodatnih pretpostavki.

(2) Za sve vrijeme nakon objave poziva za glavnu skupštinu mora se u poslovnim prostorijama u sjedištu društva omogućiti dioničarima slobodan uvid u ugovor iz stavka 1. ovoga članka. Na njegov zahtjev svakom se dioničaru mora bez odgađanja dati presliku ugovora. Društvo nema te obveze ako je ugovor u isto to vrijeme dostupan na internetskoj stranici društva. Ugovor mora biti dostupan dioničarima i na glavnoj skupštini, a uprava, odnosno izvršni direktori društva ga moraju objasniti prije donošenja odluke o davanju suglasnosti. Mora ga se priložiti zapisniku s glavne skupštine.

(3) Ako prijenos imovine dovodi do prestanka društva, prijavi za upis nastupanja razloga za prestanak društva mora se priložiti primjerak ugovora o prijenosu imovine ovjeren od strane javnog bilježnika.

 

GLAVA IX.   PREOBLIKOVANJE DRUŠTAVA

Odjeljak 1.   OPĆE ODREDBE

Pojam

Članak 553.

Svako društvo može na temelju odluke organa društva i u skladu s odredbama članka 553. do 582. ovoga Zakona promijeniti oblik i nastaviti djelovati kao društvo drugoga oblika.

Vrijeme preoblikovanja

Članak 554.

(1) Društvo ne može promijeniti oblik prije nego što proteknu dvije godine od njegova upisa u sudski registar ili od upisa u taj registar posljednje promjene oblika društva.

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na društva upisana u sudski registar do dana početka primjene ovoga Zakona.

Isključenje likvidacije

Članak 555.

(1) Prilikom promjene oblika ne provodi se likvidacija društva.

(2) Društvo nad kojim se provodi postupak likvidacije na temelju odluke organa društva o prestanku društva ili zbog proteka vremena na koje je ono osnovano, može promijeniti oblik do početka diobe i isplate članovima ostatka likvidacijske mase, koji preostane nakon što se podmire vjerovnici društva.

(3) Oblik ne može promijeniti društvo nad kojim je otvoren stečajni postupak osim u provedbi stečajnog plana.

Pravna osobnost i upis u registar

Članak 556.

(1) Nakon preoblikovanja društvo nastavlja djelovati kao ista pravna osoba, ali drugoga pravnoga oblika.

(2) Preoblikovanje društva upisuje se u sudski registar.

Odjeljak 2.   PREOBLIKOVANJE DIONIČKOGA DRUŠTVA U DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU

Pretpostavke

Članak 557.

(1) Dioničko društvo može se preoblikovati u društvo s ograničenom odgovornošću.

(2) Odluku o preoblikovanju donosi glavna skupština društva glasovima koji predstavljaju najmanje devet desetina temeljnoga kapitala zastupljenoga na glavnoj skupštini prilikom donošenja odluke. Statutom se može odrediti da je za to potrebna veća većina, a može se zahtijevati i ispunjenje dodatnih pretpostavki.

(3) Ako postoje dionice više rodova, za odluku glavne skupštine potrebna je suglasnost dioničara svakog roda dionica. Dioničari svakog roda dionica donose o suglasnosti posebnu odluku. Za to vrijede odredbe stavka 2. ovoga članka.

(4) U zapisniku s glavne skupštine mora se navesti koji su dioničari osobno odnosno preko punomoćnika glasovali za odluku o preoblikovanju odnosno koji su dioničari uskratili svoju suglasnost na odluku o preoblikovanju.

Sadržaj odluke

Članak 558.

Odluka o preoblikovanju sadržava:

1. tvrtku dioničkoga društva i tvrtku društva s ograničenom odgovornošću,

2. imena i prezimena, odnosno tvrtke članova društva s ograničenom odgovornošću s naznakom nominalnih iznosa njihovih poslovnih udjela,

3. upućivanje na društveni ugovor koji je prilog odluci i čini njezin sastavni dio.

Zamjena dionica

Članak 559.

(1) Preoblikovanjem dioničkoga društva u društvo s ograničenom odgovornošću dioničari postaju članovima društva s ograničenom odgovornošću i u njemu zamjenom stječu poslovne udjele razmjerno nominalnom iznosu svojih dionica odnosno temeljnom kapitalu koji otpada na njihove dionice bez nominalnog iznosa.

(2) Odlukom o preoblikovanju može se za neke dioničare odrediti nominalni iznos udjela koji nije razmjeran nominalnom iznosu njihovih dionica odnosno temeljnom kapitalu koji otpada na njihove dionice bez nominalnog iznosa, ako se s time izričito suglase dioničari koji su time oštećeni. Suglasnost se daje u obliku javnobilježničke isprave.

(3) Na zamjenu dionica za udjele na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 230. stavka 3. i 4. i članka 364. stavka 1. i 2. ovoga Zakona.

Upis u sudski registar

Članak 560.

(1) Nakon što se donese odluka o preoblikovanju društvo s ograničenom odgovornošću podnosi registarskome sudu prijavu za upis preoblikovanja u sudski registar.

(2) Prijavi za upis preoblikovanja u sudski registar prilažu se:

1. odluka o preoblikovanju,

2. popis članova društva s naznakom nominalnih iznosa njihovih udjela, a ako dioničari nisu poznati, brojeve isprava o dionicama i udjele u društvu s ograničenom odgovornošću koji se na njih odnose,

3. ako je to potrebno, izjave iz članka 559. stavka 2. ovoga Zakona,

4. imena i prezimena članova uprave društva s ograničenom odgovornošću i njihovo prebivalište, te njihovi osobni identifikacijski brojevi.

(3) Uz prijavu članovi uprave, odnosno izvršni direktori dioničkoga društva moraju izjaviti koliko je dioničara neposredno ili preko punomoćnika sudjelovalo u radu glavne skupštine, a koliko ih to nije učinilo.

Učinak upisa

Članak 561.

Upisom preoblikovanja u sudski registar:

1. dioničko društvo nastavlja djelovati kao društvo s ograničenom odgovornošću,

2. dionice postaju poslovni udjeli u društvu s ograničenom odgovornošću određeni brojem i nominalnim iznosima dionica odnosno temeljnim kapitalom koji otpada na dionice bez nominalnog iznosa pojedinih bivših dioničara, a sada članova društva s ograničenom odgovornošću,

3. prava koja su treće osobe stekle na dionicama vrijede glede poslovnih udjela u koje su pretvorene,

4. članovi uprave, odnosno izvršni direktori i članovi nadzornog, odnosno upravnog odbora dioničkog društva postaju članovima uprave i nadzornoga odbora društva s ograničenom odgovornošću, ako odlukom o preoblikovanju nije što drugo određeno i ako to društvo ima nadzorni odbor.

Posebna prava dioničara

Članak 562.

(1) Na zahtjev svakog dioničara koji je glasovao protiv donošenja odluke o preoblikovanju dioničkog društva u društvo s ograničenom odgovornošću društvo mora otkupiti njegov udio plaćanjem primjerene novčane naknade ako taj dioničar to zatraži u roku od dva mjeseca od kada je objavljen upis preoblikovanja u sudski registar. Ako je protiv odluke o preoblikovanju podignuta tužba kojom se ta odluka pobija, taj rok počinje teći od dana kada je tužba bila pravomoćno odbačena ili je tužbeni zahtjev bio pravomoćno odbijen. Dioničar se može odreći toga prava izričitom pisanom izjavom.

(2) Dioničar i društvo sporazumno utvrđuju novčanu naknadu za otkupljeni udio iz stavka 1. ovoga članka. Ne postignu li taj sporazum u roku od 30 dana od dana kada je dioničar postavio zahtjev iz stavka 1. ovoga članka, društvo je dužno dioničaru platiti primjerenu naknadu koju na prijedlog dioničara ili društva odredi sud. Pritom treba uzeti u obzir odredbu članka 211. ovoga Zakona. Više postupaka koji se vode sud će spojiti. Odredi li sud primjerenu naknadu, naložit će društvu da dioničarima koji su sudjelovali u postupku nadoknadi troškove potrebne za vođenje postupka.

(3) Odluka iz članka 557. stavka 2. ovoga Zakona ne može se pobijati zbog toga što naknada iz prethodnoga stavka nije plaćena ili zbog toga što nije primjerena.

Zaštita vjerovnika

Članak 563.

Vjerovnik društva čija je tražbina nastala prije objave upisa preoblikovanja društva u sudski registar, može u roku od šest mjeseci od upisa preoblikovanja u taj registar zahtijevati osiguranje svojih tražbina, ako ona još nisu dospjela. U objavi upisa preoblikovanja društva u sudski registar uputit će se na to pravo vjerovnika.

Odjeljak 3.   PREOBLIKOVANJE DRUŠTVA S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU U DIONIČKO DRUŠTVO

Pretpostavke

Članak 564. (NN 130/23)

(1) Odlukom skupštine društvo s ograničenom odgovornošću može se preoblikovati u dioničko društvo.

(2) Na preoblikovanje društva s ograničenom odgovornošću u dioničko društvo na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o društvu s ograničenom odgovornošću kojima se uređuje izmjena društvenog ugovora.

(3) Ako se poslovni udjeli u društvu s ograničenom odgovornošću mogu ustupiti samo uz suglasnost jednoga ili više članova društva, društvo se ne može preoblikovati bez suglasnosti tih članova.

(4) Ako članovi društva s ograničenom odgovornošću osim obveze uplate poslovnih udjela imaju prema društvu i drugih obveza, te ako prilikom preoblikovanja te obveze ne mogu ispuniti, s odlukom o preoblikovanju moraju se suglasiti i ti članovi društva.

Sadržaj odluke

Članak 565.

(1) Odluka o preoblikovanju sadržava:

1. tvrtku društva s ograničenom odgovornošću i tvrtku dioničkoga društva,

2. iznos temeljnoga kapitala, broj i nominalni iznos dionica, ako one glase na nominalne iznose,

3. statut dioničkoga društva,

4. imena i prezimena članova uprave, odnosno izvršnih direktora i članova nadzornog, odnosno upravnog odbora dioničkoga društva,

5. imena i prezimena članova društva koji su glasovali za preoblikovanje.

(2) Ako je odlukom o preoblikovanju utvrđen nominalni iznos dionice koji nije manji od najnižeg iznosa propisanog u članka 163. stavku 1. ovoga Zakona, ali ukupni nominalni iznos dionica, odnosno dio temeljnog kapitala koji otpada na dionice bez nominalnog iznosa, koje bi imale pripasti nekome dioničaru nije jednak nominalnom iznosu njegovoga poslovnog udjela u društvu s ograničenom odgovornošću, s odlukom se mora suglasiti oštećeni dioničar izjavom danom u obliku javnobilježničke isprave.

Ispitivanje osnivanja i odgovornost članova društva

Članak 566.

(1) Ako odredbama ovoga odjeljka nije drugačije određeno, na preoblikovanje društva s ograničenom odgovornošću u dioničko društvo na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 175. i 176., članka 181. do 184., članka 188. i članka 191. do 194. ovoga Zakona.

(2) U izvješću iz članka 181. ovoga Zakona navode se podaci o poslovima i o stanju društva s ograničenom odgovornošću.

Zamjena udjela

Članak 567.

(1) Na zamjenu udjela za dionice na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 230. ovoga Zakona o oglašavanju isprava o dionicama nevažećima.

(2) Na spajanje udjela na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 346. ovoga Zakona o oglašavanju dionica nevažećima.

(3) Za zamjenu poslovnih udjela za dionice, kao ni za spajanje udjela nije potrebno odobrenje suda.

Upis u sudski registar

Članak 568.

(1) Nakon što se donese odluka o preoblikovanju, dioničko društvo podnosi sudu prijavu za upis preoblikovanja u sudski registar.

(2) Prijavi za upis preoblikovanja u sudski registar prilažu se:

1. odluka o preoblikovanju,

2. imena i prezimena, osobni identifikacijski broj i prebivalište članova uprave, odnosno izvršnih direktora i članova nadzornog, odnosno upravnog odbora dioničkoga društva,

3. izvješća o reviziji članova uprave, odnosno izvršnih direktora, članova nadzornog, odnosno upravnog odbora i revizora o obavljenom ispitivanju prema odredbama članka 182. i 183. ovoga Zakona s odgovarajućim ispravama.

(3) Zajedno s upisom preoblikovanja društva s ograničenom odgovornošću u dioničko društvo objavljuju se imena i prezimena, osobni identifikacijski broj i prebivalište članova nadzornog odbora.

Učinak upisa

Članak 569.

Upisom preoblikovanja u sudski registar:

1. društvo s ograničenom odgovornošću nastavlja djelovati kao dioničko društvo,

2. poslovni udjeli u društvu s ograničenom odgovornošću zamjenjuju se dionicama dioničkoga društva,

3. prava koja su treće osobe stekle na poslovnim udjelima vrijede glede dionica u koje su pretvoreni,

4. članovi uprave, odnosno izvršni direktori društva s ograničenom odgovornošću postaju članovima uprave dioničkoga društva, a članovi nadzornoga odbora društva s ograničenom odgovornošću članovima nadzornog, odnosno upravnog odbora dioničkog društva, ako odlukom o preoblikovanju nije što drugo određeno.

Posebna prava člana društva

Članak 570.

(1) Na zahtjev svakog člana društva koji je u zapisnik izjavio da glasuje protiv odluke o preoblikovanju društva s ograničenom odgovornošću u dioničko društvo, društvo mora otkupiti njegove dionice ako taj član društva to zatraži u roku od dva mjeseca od dana kada je objavljen upis preoblikovanja u sudski registar. Član društva može se odreći toga prava izričitom pisanom izjavom.

(2) Član društva i društvo sporazumno utvrđuju novčanu naknadu za otkupljene dionice iz stavka 1. ovoga članka. Ne postignu li taj sporazum u roku od 30 dana od dana kada je taj član postavio zahtjev iz stavka 1. ovoga članka, društvo je dužno dionice koje mu pripadaju u njegovo ime i za njegov račun izložiti prodaji na uređenom tržištu ili na javnoj dražbi, ako dionice nisu uvrštene na uređeno tržište radit trgovanja, te mu predati, nakon odbitka troškova prodaje, iznos ostvaren prodajom. Na prodaju iz ovoga stavka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 346. stavka 4. ovoga Zakona.

(3) Odluka o preoblikovanju ne može se pobijati zbog toga što naknada iz prethodnoga stavka nije plaćena.

(4) Odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka ne ograničava se pravo člana društva da raspolaže svojim dionicama prenoseći ih drugim osobama. Ograničenja prava na prijenos dionica sadržana u statutu društva u tome se slučaju ne primjenjuju.

Odjeljak 4.   PREOBLIKOVANJE DIONIČKOGA DRUŠTVA U JAVNO TRGOVAČKO DRUŠTVO I U KOMANDITNO DRUŠTVO

Pretpostavke

Članak 571.

(1) Dioničko društvo može se na temelju odluke glavne skupštine preoblikovati u javno trgovačko društvo.

(2) Za odluku o preoblikovanju dioničkoga društva u javno trgovačko društvo moraju glasovati svi prisutni dioničari. Dioničari koji nisu prisustvovali glavnoj skupštini moraju se suglasiti s preoblikovanjem davanjem izjave u obliku javnobilježničke isprave.

Sadržaj odluke i postupak preoblikovanja

Članak 572.

(1) Odluka o preoblikovanju sadržava:

1. tvrtku dioničkoga društva i tvrtku javnoga trgovačkoga društva u koje se ono preoblikuje,

2. imena i prezimena svih članova društva s naznakom njihovih udjela,

3. upućivanje na društveni ugovor koji je prilog odluci i čini njen sastavni dio.

(2) Svi članovi društva moraju izričito prihvatiti društveni ugovor u obliku javnobilježničke isprave.

(3) Glavnoj skupštini koja odlučuje o preoblikovanju treba pridonijeti financijska izvješća izrađena s danom od kada članovi javnoga trgovačkoga društva treba da sudjeluju u dobiti i u snošenju gubitaka društva. Ako to treba da bude nakon što glavna skupština donese odluku o preoblikovanju, financijska izvješća treba podnijeti s danom koji nije više od šest mjeseci prije donošenja te odluke. Izvješća se prilažu zapisniku s glavne skupštine.

Upis u sudski registar

Članak 573.

(1) Nakon što se donese odluka o preoblikovanju, javno trgovačko društvo podnosi registarskome sudu prijavu za upis preoblikovanja u sudski registar.

(2) Prijavi za upis preoblikovanja u sudski registar prilažu se:

1. odluka o preoblikovanju,

2. popis članova javnoga trgovačkoga društva,

3. izjave članova društva o prihvaćanju društvenog ugovora,

4. izjave članova koji nisu prisustvovali glavnoj skupštini o suglasnosti iz članka 571. stavka 2. ovoga Zakona dane u obliku javnobilježničke isprave.

(3) Na upis preoblikovanja dioničkoga društva u javno trgovačko društvo na odgovarajući način primjenjuje se odredba članka 70. ovoga Zakona.

Učinak upisa

Članak 574.

Nakon upisa preoblikovanja u sudski registar:

1. dioničko društvo nastavlja djelovati kao javno trgovačko društvo,

2. članovi javnoga trgovačkoga društva odgovaraju osobno, neograničeno i solidarno vjerovnicima društva i za one obveze društva koje su nastale prije upisa preoblikovanja u sudski registar,

3. prestaju sve ovlasti uprave, odnosno izvršnih direktora i članova nadzornog, odnosno upravnog odbora dioničkoga društva.

Preoblikovanje odlukom većine dioničara

Članak 575. (NN 118/03)

Brisan.

Preoblikovanje dioničkoga društva u komanditno društvo

Članak 576.

Na preoblikovanje dioničkoga društva u komanditno društvo na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 571. do 574. ovoga Zakona. U odluci glavne skupštine dioničkoga društva o preoblikovanju toga društva u komanditno društvo moraju se navesti komanditori i njihovi ulozi u komanditno društvo.

Odjeljak 5.   PREOBLIKOVANJE DRUŠTVA S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU U JAVNO TRGOVAČKO DRUŠTVO I U KOMANDITNO DRUŠTVO

Odgovarajuća primjena odredbi o preoblikovanju dioničkoga društva

Članak 577.

Na preoblikovanje društva s ograničenom odgovornošću u javno trgovačko društvo i u komanditno društvo na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o preoblikovanju dioničkoga društva u javno trgovačko društvo i u komanditno društvo.

Odjeljak 6.   PREOBLIKOVANJE DRUŠTAVA OSOBA U DRUŠTVA KAPITALA

Pretpostavke

Članak 578.

Javno trgovačko društvo i komanditno društvo mogu se odlukom svih članova društva preoblikovati u dioničko društvo.

Sadržaj odluke i postupak preoblikovanja

Članak 579.

(1) Odluka o preoblikovanju sadržava:

1. tvrtku javnoga trgovačkoga društva, odnosno komanditnoga društva i tvrtku dioničkoga društva,

2. iznos temeljnoga kapitala, broj i rod dionica, te druge izmjene statuta potrebne za preoblikovanje u dioničko društvo,

3. imena i prezimena članova uprave, odnosno izvršnih direktora i članova nadzornog, odnosno upravnog odbora društva.

(2) Članovima javnoga trgovačkoga društva ili komanditnoga društva za donošenje odluke o preoblikovanju u dioničko društvo treba podnijeti financijska izvješća za posljednju poslovnu godinu i posljednja periodička financijska izvješća. Ako su financijska izvješća potrebna za obračun sa članovima društva, mora ih se izraditi s danom koji je za to mjerodavan. Izvješća se prilažu zapisniku.

Upis u sudski registar

Članak 580.

(1) Nakon što se donese odluka o preoblikovanju javno trgovačko društvo, odnosno komanditno društvo podnose sudu prijavu za upis preoblikovanja u sudski registar.

(2) Prijavi za upis preoblikovanja u sudski registar prilažu se:

1. odluka o preoblikovanju,

2. izjave svih članova javnoga trgovačkoga društva, odnosno svih komplementara o suglasnosti s odlukom o preoblikovanju dane u obliku javnobilježničke isprave,

3. popis dioničara s naznakom broja dionica koje pripadaju svakome od njih,

4. imena i prezimena članova uprave, odnosno izvršnih direktora i članova nadzornog, odnosno upravnog odbora dioničkoga društva i njihovi osobni identifikacijski brojevi,

5. izvješća o reviziji članova uprave, odnosno izvršnih direktora i članova nadzornoga, odnosno upravnog odbora društva, te revizora o obavljenom ispitivanju po odredbama članka 182. i 183. ovoga Zakona.

Učinak upisa

Članak 581.

Nakon upisa preoblikovanja u sudski registar:

1. javno trgovačko društvo, odnosno komanditno društvo nastavljaju djelovati kao dioničko društvo,

2. članovi javnoga trgovačkoga društva, odnosno komplementari i komanditori komanditnoga društva postaju dioničari razmjerno svojim dotadašnjim udjelima u društvu,

3. preoblikovanje ne utječe na odgovornost članova javnoga trgovačkoga društva, odnosno komplementara komanditnoga društva za obveze koje je to društvo preuzelo.

Preoblikovanje u društvo s ograničenom odgovornošću

Članak 582.

Na preoblikovanje javnoga trgovačkoga društva ili komanditnoga društva u društvo s ograničenom odgovornošću na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 578. do 581. ovoga Zakona.

Odjeljak 7.   PREKOGRANIČNO PREOBLIKOVANJE

Pojam prekograničnog preoblikovanja

Članak 582.a (NN 130/23)

(1) Prekogranično preoblikovanje je preoblikovanje kojim društvo registrirano u Republici Hrvatskoj mijenja oblik i sjedište i nastavlja poslovati kao društvo registrirano u drugoj državi Europske unije ili državi koja je strana ugovornica Ugovora o europskom ekonomskom prostoru. Odredbe ovoga odjeljka primjenjuju se na postupak takvog preoblikovanja do trenutka izdavanja potvrde o preoblikovanju.

(2) Prekogranično preoblikovanje je i preoblikovanje u kojemu društvo registrirano u drugoj državi Europske unije ili državi koja je strana ugovornica Ugovora o europskom ekonomskom prostoru mijenja oblik i sjedište i nastavlja poslovati kao društvo registrirano u Republici Hrvatskoj. Odredbe ovoga odjeljka primjenjuju se na postupak takvog preoblikovanja od trenutka izdavanja potvrde o preoblikovanju.

(3) Promjenom oblika smatra se i slučaj kada neko od društava mijenja oblik u funkcionalno i jezično istovjetni oblik u drugoj državi članici.

(4) Na pitanja donošenja odluka o prekograničnom preoblikovanju koja nisu uređena odredbama ovoga Zakona, a koja se smatraju odlukama važnim za položaj radnika primjenjuju se odredbe Zakona o radu (»Narodne novine«, br. 93/14., 127/17., 98/19., 151/22. i 64/23.) o prijenosu ugovora o radu na novog poslodavca i sudjelovanju radnika u odlučivanju, Zakona o europskim radničkim vijećima (»Narodne novine«, br. 93/14. i 127/17.) i Zakona o sudjelovanju radnika u odlučivanju u europskom društvu (SE) i u europskoj zadruzi (SCE) (»Narodne novine«, br. 93/14.).

(5) Ako odredbama ovoga odjeljka nije određeno drugačije, na postupak prekograničnog preoblikovanja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe odjeljaka 1. do 3. glave IX. ovoga dijela Zakona. Ne primjenjuje se čl. 554. ovoga Zakona.

(6) Odredbe ovoga odjeljka ne primjenjuju se na preoblikovanja u kojima sudjeluju:

1. društvo u postupku likvidacije koje je počelo s diobom imovine svojim članovima,

2. društvo nad kojim je otvoren stečajni ili predstečajni postupak, kao i postupak izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, odnosno društvo nad kojim je otvoren odgovarajući postupak u drugim državama članicama,

3. društvo na koje se primjenjuju instrumenti sanacije, sanacijske ovlasti ili sanacijski mehanizmi predviđeni Zakonom o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, odnosno društvo na koje se primjenjuju odgovarajući instrumenti, ovlasti ili mehanizmi drugih država članica,

4. društvo čiji je cilj zajedničko ulaganje kapitala prikupljenog od javnosti, koje posluje prema načelu razdiobe rizika i čiji se udjeli, na zahtjev imatelja tih udjela, neposredno ili posredno, otkupljuju ili isplaćuju iz imovine tog društva, što uključuje i radnje koje to društvo poduzme da bi osiguralo da vrijednost njegovih udjela na burzi ne odstupa bitno od vrijednosti njegove neto imovine.

Društva koja mogu sudjelovati u prekograničnom preoblikovanju

Članak 582.b (NN 130/23)

(1) Od društava koja su registrirana u Republici Hrvatskoj u prekograničnom preoblikovanju mogu sudjelovati dioničko društvo i društvo s ograničenom odgovornošću.

(2) Od društava koja su registrirana u nekoj drugoj državi u prekograničnom preoblikovanju mogu sudjelovati društva koja su navedena u Prilogu II. Direktive (EU) 2017/1132.

Plan preoblikovanja

Članak 582.c (NN 130/23)

(1) Uprava, odnosno izvršni direktori društva koje se prekogranično preoblikuje izrađuju plan preoblikovanja.

(2) Plan preoblikovanja mora sadržavati barem sljedeće podatke:

1. pravni oblik, tvrtku i sjedište društva,

2. pravni oblik, tvrtku i sjedište preoblikovanog društva,

3. statut, odnosno društveni ugovor preoblikovanog društva,

4. predloženi okvirni vremenski raspored za prekogranično preoblikovanje,

5. sudjelovanje dotadašnjih članova u preoblikovanom društvu, prema pravilima koja se primjenjuju na to društvo, uključujući broj, veličinu i vrstu udjela koje će članovi steći preoblikovanjem,

6. prava koja u preoblikovanom društvu stječu članovi društva koji su imali posebna prava, kao i imatelji vrijednosnih papira koji nisu dionice, ili mjere koje se predlažu u vezi s njima,

7. sredstva osiguranja koja su ponuđena vjerovnicima društva,

8. posebne pogodnosti koje su dane članovima upravnih i nadzornih organa društva,

9. prikaz poticaja i subvencija koje je društvo dobilo u posljednjih pet godina,

10. pojedinosti o ponudi novčane naknade u skladu s člankom 582.h,

11. očekivani utjecaj prekograničnog preoblikovanja na zaposlenje,

12. prema potrebi, podatke o postupcima kojima se određuju pojedinosti sudjelovanja radnika pri određivanju njihova prava suodlučivanja u preoblikovanom društvu.

(3) Plan preoblikovanja mora biti sastavljen u obliku javnobilježničkog akta, odnosno privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik.

Izvješće o preoblikovanju

Članak 582.d (NN 130/23)

(1) Uprava, odnosno izvršni direktori društva koje se prekogranično preoblikuje sastavlja izvješće o preoblikovanju. U izvješću se za članove društva i radnike objašnjavaju pravni i gospodarski aspekti prekograničnog preoblikovanja te se objašnjavaju posljedice prekograničnog preoblikovanja za radnike.

(2) U izvješću se osobito objašnjavaju učinci prekograničnog preoblikovanja na buduće poslovanje društva i društava koja su o njemu ovisna. Izvješće obuhvaća dio za članove društva i dio za radnike.

(3) Društvo može odlučiti da, umjesto jedinstvenog izvješća, sastavi odvojena izvješća za članove društva i radnike. Svako od tih izvješća sadrži opći dio i dio koji se odnosi na članove društva, odnosno radnike.

(4) U dijelu izvješća za članove društva osobito se objašnjavaju:

1. posljedice prekograničnog preoblikovanja za članove društva,

2. pravo članova da zahtijevaju novčanu naknadu u skladu s člankom 582.h ovoga Zakona, kao i metodu kojom je određena ta naknada.

(5) U dijelu izvješća za radnike osobito se objašnjavaju:

1. posljedice prekograničnog preoblikovanja na radne odnose i, po potrebi, mjere za zaštitu tih odnosa,

2. bitne promjene uvjeta zaposlenja ili mjesta poslovanja društva,

3. kako čimbenici navedeni u točkama 1. i 2. ovoga stavka utječu na društva koja su ovisna o društvu koje se preoblikuje.

(6) Nije potrebno sastaviti dio izvješća za članove društva ako društvo ima samo jednoga člana ili ako svi članovi društva, u obliku javnobilježničkog akta ili javnobilježnički potvrđene privatne isprave, izjave da su suglasni da se ne sastavlja taj dio. Nije potrebno sastaviti dio za radnike ako društvo ni o njemu ovisna društva nemaju radnike koji ujedno ne bi bili članovi uprave, odnosno izvršni direktori. Ako nije potrebno sastaviti dio izvješća za članove društva, kao ni dio za radnike društva, nije uopće potrebno sastaviti izvješće o preoblikovanju.

Revizija preoblikovanja. Izvješće nadzornog, odnosno upravnog odbora

Članak 582.e (NN 130/23)

(1) Plan preoblikovanja mora provjeriti revizor preoblikovanja. Revizora preoblikovanja imenuje sud iz članka 40. ovoga Zakona.

(2) Revizor mora sastaviti pisano izvješće o obavljenoj reviziji. To izvješće mora biti dostupno u elektroničkom obliku članovima društva najkasnije mjesec dana prije održavanja skupštine koja odlučuje o preoblikovanju.

(3) Izvješće sadrži mišljenje revizora o tome je li ponuđena novčana naknada primjerena. Revizor koristi općeprihvaćene metode procjene vrijednosti, pri čemu uzima u obzir tržišnu cijenu udjela u društvu prije nego što je najavljeno preoblikovanje, odnosno vrijednost društva neovisno o najavljenom preoblikovanju. U izvješću se osobito navode:

1. metoda, odnosno metode korištene pri određivanju ponuđene novčane naknade,

2. jesu li ta metoda, odnosno metode primjerene za određivanje novčane naknade, zatim vrijednost do koje se došlo njihovim korištenjem, kao i mišljenje o njihovoj relativnoj važnosti za dobivenu vrijednost i

3. posebne poteškoće koje su se pojavile pri procjeni vrijednosti.

(4) Revizor može od društva tražiti sve obavijesti potrebne da bi mogao sastaviti izvješće.

(5) Na odgovornost revizora, njegovih pomoćnika i zakonskih zastupnika društva koje se preoblikuje primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuje revizija.

(6) Revizija preoblikovanja nije potrebna ako svi članovi društva, u obliku javnobilježničkog akta ili javnobilježnički potvrđene privatne isprave, izjave da su suglasni da se revizija ne provodi.

(7) Nadzorni odnosno upravni odbor društva koje se preoblikuje, ako taj u društvu postoji, dužan je provjeriti plan prekograničnog preoblikovanja i reviziju toga plana te o namjeravanom preoblikovanju izraditi pisano izvješće. Izvješće nadzornog odnosno upravnog odbora ne mora se sastaviti ako se ne mora sastaviti ni izvješće uprave, odnosno izvršnih direktora.

Upis namjere provođenja prekograničnog preoblikovanja

Članak 582.f (NN 130/23)

(1) Društvo mora podnijeti registarskom sudu prijavu za upis namjere provođenja prekograničnog preoblikovanja najkasnije šest tjedana prije održavanja skupštine koja će odlučiti o preoblikovanju.

(2) Uz namjeru provođenja prekograničnog preoblikovanja u sudski registar upisuje se obavijest članovima društva, vjerovnicima društva, radničkom vijeću, odnosno radnicima, ako to vijeće nije u društvu utemeljeno, da društvu mogu podnijeti primjedbe na plan preoblikovanja najkasnije pet dana prije održavanja skupštine na kojoj će se odlučivati o preoblikovanju. U sudski registar upisuje se i uputa o tome kako vjerovnici, članovi i radnici društava koje se preoblikuje mogu ostvariti svoja prava. Ako su isprave iz članka 582.g stavka 4. ovoga Zakona dostupne na internetskoj stranici društva, u obavijesti će se navesti i internetska stranica na kojoj su te isprave dostupne.

(3) Prijavi iz stavka 1. ovoga članka prilaže se:

1. plan prekograničnog preoblikovanja,

2. izvješće uprave, odnosno izvršnih direktora o prekograničnom preoblikovanju, ako ga se mora izraditi,

3. izvješće revizora o preoblikovanju te izvješće nadzornog odnosno upravnog odbora o preoblikovanju, ako ih se mora izraditi, a društvo ih želi objaviti u skladu s idućim podstavkom.

Plan prekograničnog preoblikovanja i izvješće uprave, odnosno izvršnih direktora o preoblikovanju moraju biti dostupni na internetskoj stranici na kojoj se nalazi sudski registar te putem sustava povezivanja registara. Ako ih društvo dostavi uz prijavu, na taj će se način učiniti dostupnim i izvješće revizora o preoblikovanju te izvješće nadzornog odnosno upravnog odbora o preoblikovanju.

Odluka skupštine

Članak 582.g (NN 130/23)

(1) Skupština društva donosi odluku o preoblikovanju kojom usvaja plan preoblikovanja, uključujući i eventualne izmjene statuta, odnosno društvenog ugovora.

(2) U pozivu na skupštinu koja treba odlučiti o prekograničnom preoblikovanju mora se navesti i:

1. obavijest članovima da su plan preoblikovanja, izvješće uprave i izvršnih direktora o preoblikovanju, a ako su dostavljeni u sudski registar i izvješće o reviziji preoblikovanja te izvješće nadzornog odnosno upravnog odbora dostupni na internetskoj stranici na kojoj se nalazi sudski registar,

2. obavijest članovima da se isprave iz stavka 4. ovoga članka nalaze na uvidu u poslovnim prostorijama društva te da su članovi ovlašteni zahtijevati da im se dostavi preslika tih isprava, odnosno, ako su te isprave objavljene na internetskoj stranici društva s koje se mogu preuzeti bez naknade, podatak o tome na kojoj su stranici objavljene,

3. obavijest da članovi društva, vjerovnici te radničko vijeće, odnosno izravno radnici društva, ako to vijeće nije utemeljeno, imaju pravo društvu dostaviti svoje primjedbe na plan preoblikovanja najkasnije pet dana prije održavanja skupštine na kojoj će se odlučivati o preoblikovanju.

(3) Ako je društvo koje se preoblikuje društvo s ograničenom odgovornošću, od sazivanja skupštine koja treba odlučiti o prekograničnom preoblikovanju pa do njezina održavanja mora proći najmanje mjesec dana.

(4) Istodobno sa sazivanjem glavne skupštine odnosno skupštine društva koja treba odlučiti o preoblikovanju moraju se u poslovnim prostorijama društva u njegovu sjedištu staviti članovima na uvid:

1. plan preoblikovanja,

2. izvješće uprave, odnosno izvršnih direktora o preoblikovanju, ako ga se mora izraditi,

3. izvješće o reviziji plana preoblikovanja, ako ga se mora izraditi,

4. izvješće nadzornog, odnosno upravnog odbora o izvješću o preoblikovanju, ako ga se mora izraditi.

(5) Svakom članu društva na njegov će se zahtjev, a na trošak društva, dati preslika isprava iz stavka 4. ovoga članka. Ako je član društva pristao da mu društvo dostavlja informacije elektroničkim putem, društvo mu može ove isprave dostaviti i elektroničkom poštom. Radničkom vijeću, odnosno pojedinom radniku, ako takvo vijeće nije u društvu utemeljeno, na njihov će se zahtjev, a na trošak društva dati preslika isprava iz stavka 4. točaka 1. i 2. ovoga članka. Vjerovniku društva dat će se na njegov zahtjev i o njegovu trošku preslika isprava iz stavka 4. točaka 1. i 2. ovoga članka.

(6) Za vrijeme održavanja glavne skupštine odnosno skupštine društva članovima društva treba omogućiti uvid u isprave iz stavka 4. ovoga članka. Uprava, odnosno izvršni direktori moraju na početku rasprave objasniti plan preoblikovanja i upoznati članove društva sa svim bitnim promjenama imovine i obveza društva do kojih je došlo nakon izrade plana preoblikovanja. To se pogotovo odnosi na promjene koje bi opravdavale drukčiji iznos otpremnine iz članka 582.h ovoga Zakona. Uprava odnosno izvršni direktori moraju izvijestiti glavnu skupštinu odnosno skupštinu i o svim pravodobno zaprimljenim primjedbama članova društva i vjerovnika društva. Uprava, odnosno izvršni direktori moraju također izvijestiti glavnu skupštinu odnosno skupštinu društva o svim pravodobno dostavljenim primjedbama i mišljenju radničkog vijeća, odnosno pojedinih radnika, ako takvo vijeće nije u društvu utemeljeno, koji su dani u vezi s informacijama sadržanim u izvješću uprave odnosno izvršnih direktora o planu preoblikovanja. Mišljenje radničkog vijeća, odnosno radnika, ako takvo vijeće nije utemeljeno, prilaže se izvješću uprave, odnosno izvršnih direktora.

(7) Društvo nema obveze iz stavaka 4. i 5. ovoga članka ako su isprave iz stavka 4. ovoga članka za isto to vrijeme dostupne na internetskoj stranici društva s koje se mogu preuzeti bez naknade.

(8) Odluka o preoblikovanju donosi se glasovima koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnoga kapitala zastupljenoga na glavnoj skupštini društva odnosno skupštini društva s ograničenom odgovornošću prilikom donošenja odluke. Statutom odnosno društvenim ugovorom može se odrediti da je za to potrebna i veća većina te ispunjenje dodatnih pretpostavki, ali se ne smije predvidjeti da se odluka donosi glasovima koji predstavljaju više od devet desetina temeljnoga kapitala zastupljenoga na glavnoj skupštini društva odnosno skupštini društva s ograničenom odgovornošću prilikom donošenja odluke. Osim navedenog, na odluku glavne skupštine dioničkog društva na odgovarajući se način primjenjuje članak 557. ovoga Zakona, a na odluku skupštine društva s ograničenom odgovornošću članak 564. ovoga Zakona.

(9) Skupština može odluku kojom usvaja plan preoblikovanja uvjetovati svojom izričitom suglasnošću na način suodlučivanja radnika.

(10) Odluka o preoblikovanju mora biti u obliku javnobilježničke isprave. Smatra se da je tom zahtjevu udovoljeno ako je zapisnik na skupštini koja odlučuje o preoblikovanju vodio javni bilježnik. Plan preoblikovanja prilaže se odluci odnosno zapisniku sa skupštine kao njihov sastavni dio.

(11) Tužba za pobijanje odluke glavne skupštine o preoblikovanju ili tužba za utvrđenje njezine ništetnosti može se podići samo u roku od 30 dana od donošenja odluke. Odluka glavne skupštine o preoblikovanju ne može se pobijati ili proglasiti ništetnom nakon što nastupe pravne posljedice preoblikovanja sukladno članku 582.m stavku 6. ovoga Zakona.

Novčana naknada

Članak 582.h (NN 130/23)

(1) Društvo mora planom preoblikovanja svakom članu društva koji je glasovao protiv odluke o preoblikovanju i izjavio svoje protivljenje u zapisnik ponuditi da će kupiti njegove udjele i platiti mu primjerenu novčanu naknadu. Takvo stjecanje dionica, odnosno poslovnih udjela ne predstavlja zabranjeno stjecanje vlastitih dionica, odnosno poslovnih udjela. U planu preoblikovanja mora se navesti elektronička adresa na koju članovi društva mogu dostaviti prihvat ponude.

(2) Članovi društva mogu prihvatiti ponudu u roku od mjesec dana od zaključenja skupštine koja je donijela odluku o preoblikovanju. Ugovor o kupnji udjela sklapa se pod odgodnim uvjetom da preoblikovanje počne proizvoditi učinke.

(3) Ako su članovi društva prihvatili ponudu, preoblikovano društvo dužno im je platiti naknadu u roku od mjesec dana od kada je preoblikovanje počelo proizvoditi učinke.

(4) Odluka skupštine ne može se pobijati zbog toga što novčana naknada nije primjerena, što nije plaćena ili što u pogledu nje nisu dane potrebne obavijesti.

(5) Ako član društva iz stavka 1. ovoga članka smatra da je novčana naknada prenisko odmjerena, u roku od mjesec dana od kada je preoblikovanje počelo proizvoditi učinke može tražiti od suda iz članka 40. ovoga Zakona da mu odredi primjerenu naknadu. Taj sud ostaje nadležan za odlučivanje o primjerenosti naknade i nakon što društvo preoblikovanjem prenese sjedište u neku drugu državu.

(6) Više postupaka koji se pokrenu sud će spojiti. Zaključi li sud da je novčana naknada prenisko odmjerena, naložit će društvu da članovima društva koji su sudjelovali u postupku nadoknadi troškove potrebne za vođenje postupka.

Zaštita vjerovnika

Članak 582.i  (NN 130/23)

(1) Vjerovnici društva koje se preoblikuje mogu zahtijevati da im društvo da sredstvo osiguranja ako su njihove tražbine:

1. nastale prije objave plana preoblikovanja,

2. u trenutku objave plana preoblikovanja još nisu bile dospjele,

3. njihovo ispunjenje je ugroženo prekograničnim preoblikovanjem.

(2) Vjerovnici društva mogu u roku od tri mjeseca od dana od kada je objavljen plan preoblikovanja zahtijevati od registarskog suda koji je nadležan za izdavanje potvrde o preoblikovanju da se preoblikovanje ne upiše prije nego što dobiju sredstvo osiguranja u skladu sa stavkom 1. ovoga članka. U zahtjevu se mora odrediti vrijednost sredstva osiguranja i učiniti vjerojatnim da su ispunjene pretpostavke za njihov zahtjev iz stavka 1. ovoga članka, kao i da sredstva osiguranja koja su ponuđena planom preoblikovanja ne udovoljavaju tome zahtjevu. Vjerovnici koji su postavili takav zahtjev sudjeluju u postupku upisa preoblikovanja.

(3) Ako sud usvoji zahtjev, u cijelosti ili djelomično, odredit će društvu koje se preoblikuje primjereni rok za davanje sredstva osiguranja i za dostavljanje sudu dokaza o tome u prikladnom obliku.

(4) Osiguranja koja su u skladu s odredbama ovoga članka dana vjerovniku prestaju ako ne dođe do preoblikovanja, primjerice jer je upis preoblikovanja u jedan od registara pravomoćno odbijen. Vjerovnik kojem je bilo dano osiguranje dužan je vratiti ono što je po toj osnovi primio.

(5) Za odlučivanje povodom tužbe kojom vjerovnik zahtijeva ostvarenje neke svoje tražbine prema društvu koje se prekogranično preoblikovalo međunarodno je nadležan i hrvatski sud ako su ispunjene sve sljedeće pretpostavke:

– da je društvo prije prekograničnog preoblikovanja imalo sjedište u Republici Hrvatskoj,

– da je tražbina nastala prije objave plana preoblikovanja,

– da je tužba podnesena u roku od dvije godine od nastupa učinaka prekograničnog preoblikovanja i

– da bi hrvatski sud i ranije bio međunarodno nadležan da društvo nije prekogranično preoblikovano.

Nadležnost domaćeg suda određuje se prema posljednjem sjedištu društva prije prekograničnog preoblikovanja, Na nadležnost toga suda ne utječe okolnost što je društvo prenijelo sjedište u neku drugu državu ili što, prema nacionalnim ili europskim propisima, i drugi sudovi mogu biti nadležni.

Prijava registarskom sudu

Članak 582.j (NN 130/23)

(1) Nakon što su ispunjene pretpostavke iz članaka 582.b do 582.i ovoga Zakona, društvo koje se prekogranično preoblikuje na način iz članka 582.a stavka 1. ovoga Zakona podnosi registarskome sudu prijavu za upis takvog preoblikovanja u sudski registar suda koji je nadležan za to društvo.

(2) Prijavi iz stavka 1. ovoga članka prilažu se:

1. kopija ili ovjereni original plana preoblikovanja iz članka 582.c ovoga Zakona,

2. kopija podnesenih primjedbi na plan preoblikovanja iz članka 582.f stavka 2. ovoga Zakona,

3. kopija mišljenja radničkog vijeća ili, ako takvo vijeće ne postoji, radnika društva iz članka 582.e stavka 8. ovoga Zakona koje se prilaže zajedno s izvješćem o preoblikovanju iz članka 582.e stavka 1. ovoga Zakona.

(3) Članovi uprave, odnosno izvršni direktori društva koje se prekogranično preoblikuje uz prijavu moraju dati izjavu:

1. da su svi vjerovnici društva dobili sredstvo osiguranja sukladno članku 582.c stavku 2. točki 7. ovoga Zakona,

2. da su poštivana prava radnika iz članka 582.f stavka 2. i članka 582.e stavka 7. ovoga Zakona,

3. da su započeli pregovori s radnicima o budućem sudjelovanju u suodlučivanju zaposlenih u društvu sukladno posebnim propisima,

4. da odluka skupštine iz članka 582.g stavka 1. ovoga Zakona nije pobijana u za to propisanome roku ili da je pobijanje pravomoćno odbijeno,

5. o broju zaposlenih u društvu u trenutku izrade plana preoblikovanja,

6. o broju i sjedištima društava koja su povezana s društvom koje se prekogranično preoblikuje,

7. o postojanju dospjelih ili nedospjelih poreznih obveza i obveza s osnove drugih javnih davanja, o tome je li društvo predmet poreznog ili drugog javnopravnog nadzora, vodi li se protiv društva upravni postupak ili spor koji ima za predmet utvrđenje postojanja porezne obveze ili druge javnopravne obveze te vodi li se protiv društva kakav prekršajni ili kazneni postupak.

Potvrda o preoblikovanju

Članak 582.k (NN 130/23)

(1) U roku od tri mjeseca od podnošenja prijave iz članka 582.j stavka 1. ovoga Zakona registarski sud je dužan ispitati jesu li ispunjene sve pretpostavke i obavljene sve propisane radnje za prekogranično preoblikovanje društva. U slučaju neispunjenja uvjeta iz prethodne rečenice registarski sud će odbiti upis prekograničnog preoblikovanja društva u sudski registar.

(2) Ako postoje ozbiljne sumnje da se prekogranično preoblikovanje provodi radi zlouporabe ili prijevare koja može dovesti ili čiji je cilj izbjegavanje odnosno zaobilaženje prava Europske unije ili nacionalnog prava ili koje se provodi radi počinjenja kaznenog djela, sud može zahtijevati da mu se dostave i dodatne informacije ili dokumenti, a može i poduzeti dodatne radnje. Rok iz stavka 1. ovoga članka može se u tom slučaju produljiti za dodatna tri mjeseca. Utvrdi li sud da se prekogranično preoblikovanje provodi u ove svrhe, odbit će zahtjev za upis.

(3) Ako zbog složenosti postupka prekograničnog preoblikovanja u iznimno opravdanim slučajevima nije moguće provesti ispitivanje u rokovima iz stavka 1. ili 2. ovoga članka, sud će obavijestiti podnositelja zahtjeva o razlozima kašnjenja prije isteka tih rokova.

(4) U sudski registar upisuje se:

1. broj predmeta pod kojim se u tom registru vodi postupak prekograničnog preoblikovanja,

2. da je udovoljeno svim uvjetima i da su obavljene sve propisane radnje za prekogranično preoblikovanje tog društva.

Uz upis u sudski registar upisuje se i zabilježba da će prekogranično preoblikovanje iz članka 582.a stavka 1. ovoga Zakona početi proizvoditi učinke kada prekogranično preoblikovanje počne proizvoditi učinke prema pravu države u koju je društvo koje se prekogranično preoblikuje prenijelo svoje sjedište.

(5) Upis u sudski registar iz stavka 1. ovoga članka ne može se provesti prije isteka rokova iz članka 582.h stavka 2. i članka 582.i stavka 2. ovoga Zakona. Ako su se svi članovi društva suglasili s odlukom o preoblikovanju, upis je moguće provesti prije isteka roka iz članka 582.h stavka 2. ovoga Zakona. U slučaju zahtjeva iz članka 582.i stavka 2. ovoga Zakona upis u registar iz stavka 1. ovoga članka ne može se provesti:

1. prije pravomoćnosti odluke kojom se zahtjev odbija,

2. prije nego što je vjerovniku dano osiguranje sukladno odluci suda ili

3. prije pravomoćnosti odluke kojom se zahtjev djelomično odbija i prije nego što je vjerovniku dano osiguranje sukladno takvoj odluci suda.

Društvo mora dokazati da je vjerovniku dano osiguranje, a na zahtjev suda članovi uprave, odnosno izvršni direktori društva moraju izjaviti da je vjerovniku dano osiguranje sukladno odluci suda.

(6) Nakon upisa iz stavka 4. ovoga članka registarski sud donosi odluku kojom potvrđuje da su ispunjene sve pretpostavke i obavljene sve propisane radnje za prekogranično preoblikovanje (potvrda o preoblikovanju). Takva se potvrda mora učiniti dostupnom putem sustava povezivanja registara.

(7) Nakon što dobije obavijest o tome da je prekogranično preoblikovanje počelo proizvoditi učinke od nadležnog tijela države u koju je društvo koje se prekogranično preoblikuje prenijelo svoje sjedište, registarski će sud upisati u sudski registar zabilježbu dana valjanosti prekograničnog preoblikovanja.

Obavijesti i informacije registarskog suda

Članak 582.l (NN 130/23)

(1) Registarski sud može za obavljanje ispitivanja iz članka 582.k ovoga Zakona:

1. zatražiti potrebne informacije i isprave od društva koje se prekogranično preoblikuje,

2. zatražiti potrebne informacije i isprave od domaćih javnopravnih tijela i od javnopravnih tijela u drugoj državi članici ili državi koja je strana ugovornica Ugovora o europskom ekonomskom prostoru u kojoj će društvo koje se preoblikuje imati sjedište,

3. prema potrebi, zatražiti potrebne informacije i isprave od posebnog pregovaračkog tijela,

4. imenovati revizora.

(2) Ako je domaći registarski sud nadležan za upis preoblikovanog društva iz članka 582.m ovoga Zakona, taj registarski sud i druga domaća javnopravna tijela mogu, na zahtjev, pružiti potrebne informacije i isprave tijelu koje je nadležno za izdavanje potvrde o preoblikovanju u drugoj državi članici ili državi koja je strana ugovornica Ugovora o europskom ekonomskom prostoru.

Upis preoblikovanog društva

Članak 582.m (NN 130/23)

(1) Društvo koje se prekogranično preoblikuje na način iz članka 582.a stavka 2. ovoga Zakona podnosi nadležnom registarskom sudu prijavu za upis preoblikovanog društva. Registarski sud kod kojeg će se upisati novo sjedište društva koje se prekogranično preoblikuje nadležan je za nadzor nad provedbom upisa preoblikovanog društva.

(2) Prijavi iz stavka 1. ovoga članka prilažu se:

1. plan preoblikovanja,

2. prema potrebi, sporazum o sudjelovanju radnika pri određivanju njihova prava suodlučivanja u preoblikovanom društvu.

(3) Prijavi za upis iz stavka 2. ovoga članka ne treba priložiti izjavu članova uprave, odnosno izvršnih direktora društva da odluka predstavničkog tijela društva koje se preoblikuje nije pobijana u za to propisanome roku ili da je pobijanje pravomoćno odbijeno, odluku predstavničkog tijela o preoblikovanju, izjave o suglasnosti članova društva u slučajevima kada ovaj Zakon predviđa davanje takvih suglasnosti i izvješće o preoblikovanju iz članka 582.d stavka 1. ovoga Zakona ili suglasnosti iz članka 582.d stavka 6. ovoga Zakona.

(4) Potvrda o preoblikovanju, koju izdaje nadležno tijelo druge države članice ili države koja je strana ugovornica Ugovora o europskom ekonomskom prostoru kroz sustav povezivanja registara, smatra se dokazom da su ispunjene sve pretpostavke i obavljene sve propisane radnje za prekogranično preoblikovanje prema pravu države koja je izdala potvrdu. Registarski sud ne može provesti upis prekograničnog preoblikovanja u sudski registar bez takve potvrde o preoblikovanju.

(5) Prilikom obavljanja nadzora nad provedbom upisa preoblikovanog društva registarski sud osobito ispituje ispunjava li društvo koje se prekogranično preoblikuje na način iz članka 582.a stavka 2. ovoga Zakona sve uvjete za osnivanje društva u novom obliku prema hrvatskom pravu i je li u tom društvu sklopljen sporazum o sudjelovanja radnika pri određivanju njihova prava suodlučivanja.

(6) Prekogranično preoblikovanje počinje proizvoditi učinke danom upisa preoblikovanog društva u sudski registar. Registarski sud o tome mora izvijestiti nadležno tijelo države u kojoj je preoblikovano društvo imalo svoje sjedište prije provedbe prekograničnog preoblikovanja.

 

DIO TREĆI   GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE

Pojam

Članak 583.

(1) Gospodarsko interesno udruženje (udruženje) je pravna osoba koju osnivaju dvije ili više fizičkih i pravnih osoba da bi olakšale i promicale obavljanje gospodarskih djelatnosti koje čine predmete njihova poslovanja te da bi poboljšale ili povećale njihov učinak ali tako da ta pravna osoba za sebe ne stječe dobit.

(2) Udruženje iz stavka 1. ovoga članka osniva se bez temeljnoga kapitala. Prava članova ne mogu se izraziti vrijednosnim papirima. Drugačija odredba ugovora o osnivanju ili odluka članova udruženja je ništetna. Djelatnost udruženja mora biti u vezi s gospodarskim djelatnostima njegovih članova kao pomoćna djelatnost njihovim djelatnostima.

Predmet poslovanja

Članak 584.

Predmet poslovanja udruženja mora biti u svezi s gospodarskim djelatnostima koje obavljaju članovi udruženja s time da uz to može obavljati samo pomoćnu djelatnost. Udruženje ne može:

1. ostvarivati neposredne ni posredne ovlasti vođenja ni nadzora nad djelovanjem poduzeća njegovih članova, drugih društava i fizičkih osoba,

2. neposredno ni posredno držati dionice ili udjele u poduzećima članova; ono to ne može činiti ni u drugim poduzećima izuzev kada je to potrebno radi ostvarenja cilja udruženja ali samo za račun članova,

3. biti članom drugoga udruženja.

4. pribavljati sredstava na tržištu kapitala.

Primjena propisa o javnom trgovačkom društvu

Članak 585.

(1) Udruženje je trgovačko društvo.

(2) Ako ovim dijelom ovoga Zakona nije što drugo određeno, na udruženje se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o javnome trgovačkome društvu.

Članovi udruženja

Članak 586.

Članovi udruženja mogu biti osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost. U udruženje se mogu učlaniti i osobe koje se bave slobodnim zanimanjima uređenim posebnim propisima.

Ugovor o osnivanju

Članak 587. (NN 40/19)

(1) Ugovor o osnivanju udruženja sklapa se u obliku javnobilježničke isprave i mora sadržavati:

1. tvrtku udruženja,

2. sjedište udruženja,

3. tvrtku, odnosno ime i prezime, pravni oblik, sjedište, odnosno prebivalište članova udruženja te registar i broj pod kojim su u tome registru upisani,

4. vrijeme trajanja udruženja ako se ono ne osniva na neodređeno vrijeme.

(2) Podaci iz ugovora i njihove izmjene imaju učinak prema trećima od dana objave.

Prijava za upis u sudski registar

Članak 588.

(1) Udruženje se upisuje u sudski registar suda na čijem se području nalazi sjedište udruženja navedeno u ugovoru o osnivanju.

(2) Prijava za upis iz stavka 1. ovoga članka mora pored podataka navedenih u članku 587. ovoga Zakona sadržavati i imena i prezimena članova uprave, njihove osobne identifikacijske brojeve, prebivalište i ovlaštenje za zastupanje udruženja.

(3) Radi upisa u sudski registar moraju se prijaviti i:

1. izmjene podataka navedenih u stavku 2. ovoga članka,

2. oglašavanje udruženja ništetnim,

3. osnivanje i prestanak podružnica,

4. prestanak udruženja,

5. imena likvidatora udruženja, njihovi osobni identifikacijski brojevi, prebivalište i ovlaštenje za zastupanje kao i promjena tih podataka,

6. okončanje likvidacije udruženja,

7. klauzulu ugovora, odnosno odredbu pravnoga akta koja po odredbi članka 592. stavka 4. ovoga Zakona oslobađa novoga člana udruženja od odgovornosti za obveze druženja nastale prije njegova pristupanja udruženju.

(4) Prijavu za upis udruženja i za sve promjene upisa u sudski registar podnose svi članovi uprave udruženja, a za upis okončanja likvidacije udruženja svi likvidatori.

(5) Prijavi za upis iz stavka 2. i 3. ovoga članka ovisno o upisu prilažu se:

1. ugovor o osnivanju udruženja i pravni akt iz članka 592. stavka 4. ovoga Zakona,

2. izmjene ugovora iz prethodne točke ovoga stavka uključujući i sve izmjene članstva u udruženju,

3. odluka o osnivanju i ukidanju podružnice,

4. sudska odluka kojom se udruženje oglašava ništetnim,

5. odluke o imenovanju i opozivu članova uprave udruženja i o tome djeluju li pojedinačno ili skupno, a ako se radi o imenovanju, njihove izjave da ne postoje zapreke za imenovanje iz članka 239. stavka 2. ovoga Zakona,

6. izjava člana kojom ustupa svoj udio ili dio udjela u udruženju te odluku ostalih članova kojom se na to daje suglasnost,

7. odluka članova ili suda o prestanku udruženja,

8. odluka o postavljanju i opozivu likvidatora udruženja,

9. odluka o okončanju likvidacije,

10. odluka o promjeni sjedišta udruženja.

Objava upisa

Članak 589.

Na način propisan u članku 64. ovoga Zakona objavljuju se i:

1. podaci iz ugovora o osnivanju udruženja navedeni u članku 587. ovoga Zakona i njihove izmjene,

2. broj i datum upisa udruženja kao i njegova brisanja iz sudskog registra,

3. skraćeni navodi podataka iz isprava navedenih u članku 588. stavku 5. točki 3. do 10. ovoga Zakona uz napomenu da se isprave o tome nalaze u sudskom registru.

Stjecanje pravne osobnosti. Poslovna sposobnost

Članak 590.

(1) Udruženje stječe pravnu osobnost s danom upisa u sudski registar.

(2) Od dana upisa u sudski registar udruženje može biti nositelj svih prava i obveza, može sklapati ugovore i poduzimati druge pravne radnje te može tužiti i biti tuženo pred sudom.

Postupanje u ime udruženja prije upisa u sudski registar

Članak 591.

Na prava i obveze koje se prije upisa udruženja u sudski registar steknu ili preuzmu u ime udruženja primjenjuju se odredbe članka 6. ovoga Zakona.

Odgovornost članova udruženja za obveze

Članak 592.

(1) Članovi udruženja odgovaraju za obveze udruženja neograničeno cijelom svojom imovinom.

(2) Do okončanja likvidacije udruženja vjerovnik može po svome izboru zahtijevati ispunjenje obveze iz stavka 1. ovoga članka od svakoga člana udruženja, ako prethodno u pisanom obliku pozove udruženje da podmiri svoju obvezu a ono to ne učini ni u primjerenome roku po primitku poziva.

(3) Novi član udruženja odgovara i za obveze udruženja koje su nastale prije njegova pristupanja udruženju.

(4) Klauzulom sadržanom u ugovoru o osnivanju ili odredbom u pravnome aktu kojim se novoga člana prima u udruženje može ga se osloboditi od odgovornosti za obveze iz stavka 3. ovoga članka. To oslobođenje ima učinka prema trećima samo ako je objavljeno.

Podjela dobiti i snošenje izdataka udruženja

Članak 593.

(1) Dobit ostvarena obavljanjem djelatnosti udruženja jest dobit članova i dijeli se među njima u omjeru određenom ugovorom o osnivanju udruženja, a ako o tome u njemu nema odredaba, na jednake dijelove.

(2) Iznos za koji izdaci prelaze prihode udruženja treba da snose njegovi članovi u omjeru koji je predviđen ugovorom o osnivanju, a ako o tome u njemu nema odredaba, na jednake dijelove.

Ustupanje udjela u udruženju

Članak 594.

(1) Svaki član udruženja može djelomično ili u cjelini ustupiti svoj udio u udruženju drugome članu ili trećoj osobi. Ustupanje je moguće samo ako se s time suglase svi ostali članovi udruženja.

(2) Član udruženja može svoje sudjelovanje u udruženju koristiti za davanje osiguranja, ali samo onda ako se s time slože svi ostali članovi udruženja, osim ako ugovor o osnivanju udruženja ne određuje što drugo. Onaj kome je dano osiguranje ne može na temelju toga postati članom udruženja.

Primanje novoga člana

Članak 595.

O primanju novoga člana jednoglasno odlučuju svi članovi udruženja.

Otkaz člana

Članak 596.

(1) Član može otkazati članstvo u udruženju po odredbama sadržanim u ugovoru o osnivanju udruženja, a ako u njemu o tome nema odredaba, uz suglasnost svih ostalih članova udruženja.

(2) Svaki član može otkazati članstvo iz važnog razloga.

Isključenje člana

Članak 597.

(1) Člana se može isključiti iz udruženja iz razloga sadržanih u ugovoru o osnivanju udruženja a u svakome slučaju onda ako grubo povrijedi svoje obveze, ako prouzroči teške smetnje u radu udruženja ili ako postoji opasnost da će te smetnje prouzročiti.

(2) Člana se može po tužbi većine ostalih članova udruženja isključiti odlukom suda, osim ako ugovor o osnivanju udruženja ne određuje nešto drugo.

Istupanje člana

Članak 598.

(1) Član istupa iz udruženja u slučaju smrti, ako više ne ispunjava uvjete iz članka 586. ovoga Zakona, ako članstvo otkaže njegov vjerovnik po odredbama članka 101. ovoga Zakona ili ako je nad njime otvoren stečajni postupak.

(2) Ako član umre, njegovi nasljednici ne mogu naslijediti članstvo, osim pod uvjetima predviđenim ugovorom o osnivanju udruženja, a ako u njemu o tome nema odredaba, samo uz suglasnost svih ostalih članova.

(3) Čim član istupi iz udruženja, uprava udruženja o tome izvješćuje ostale članove, a registarskome sudu mora podnijeti prijavu za upis istupanja člana u sudski registar. To može učiniti i član koji je istupio te svaki drugi član udruženja.

(4) Nakon istupanja člana udruženje i dalje postoji, a da na to ne utječu prava trećih osoba stečena po članku 594. stavku 1. ovoga Zakona i stavku 2. ovoga članka, i to pod uvjetima predviđenima u ugovoru o osnivanju ili određenima jednoglasnom odlukom preostalih članova, ako ugovorom o osnivanju nije drugačije određeno.

(5) Ako član istupi iz udruženja zbog otkaza njegova vjerovnika ne primjenjuju se odredbe članka 109. ovoga Zakona.

Prava i obveze člana koji je izašao iz udruženja

Članak 599.

(1) Izađe li član iz udruženja, osim u slučaju iz članka 594. stavka 1. ovoga Zakona, njegova prava i obveze u odnosu na udruženje određuju se na temelju stanja imovine udruženja kakvo je bilo u vrijeme njegova izlaska iz udruženja.

(2) Vrijednost prava i obveza člana ne može se unaprijed odrediti u paušalnom iznosu.

Odgovornost člana koji je izašao iz udruženja

Članak 600.

Član koji izađe iz udruženja odgovara na način propisan u članku 592. stavku 1. ovoga Zakona za obveze udruženja koje su nastale prije njegova izlaska iz udruženja.

Organi udruženja

Članak 601.

(1) Organe udruženja čine članovi koji djeluju zajedno i uprava koja se sastoji od jednog ili više članova. Ugovorom o osnivanju mogu se predvidjeti drugi organi. U tom se slučaju određuju i njihove ovlasti.

(2) Članovi udruženja koji djeluju kao organ mogu donositi sve odluke koje su potrebne za ostvarenje predmeta poslovanja udruženja.

Odlučivanje

Članak 602.

(1) Svaki član ima jedan glas. Ugovorom o osnivanju udruženja može se određenim članovima dati i više glasova pod uvjetom da jedan član ne može sam imati većinu glasova.

(2) Članovi mogu samo jednoglasno donositi odluke o:

1. izmjeni predmeta poslovanja udruženja,

2. izmjeni broja glasova koji pripadaju članu udruženja,

3. izmjeni uvjeta za donošenje odluka,

4. produženju trajanja udruženja iznad vremena određenog ugovorom o osnivanju,

5. izmjeni doprinosa svakoga ili pojedinoga člana udruženja za financiranje udruženja,

6. izmjeni bilo koje druge obveze člana, osim ako ugovor o osnivanju ne određuje što drugo,

7. svakoj drugoj izmjeni ugovora o osnivanju, osim ako ugovor ne određuje što drugo.

(3) U svim slučajevima za koje se ovim Zakonom ne određuje da se odluke moraju donijeti jednoglasno, ugovorom o osnivanju mogu se predvidjeti uvjeti koji se moraju ispuniti za odlučivanje i većina koja je potrebna za donošenje svih ili određenih odluka. Ako u ugovoru o tome nema odredaba, odluke se donose jednoglasno.

(4) Na poticaj člana uprave ili na zahtjev člana udruženja član odnosno članovi uprave dužni su se posavjetovati sa članovima udruženja kako bi donijeli odluku.

Pravo na obavještavanje

Članak 603.

Svaki član ima pravo da od uprave traži obavještenja o poslovima udruženja te pravo uvida u poslovne knjige i u dokumentaciju udruženja.

Vođenje poslova

Članak 604. (NN 18/23)

(1) Poslove udruženja vode jedna ili više fizičkih osoba koje se u upravu udruženja imenuju ugovorom o osnivanju ili odlukom članova. Članovima uprave ne mogu biti osobe koje po odredbama ovoga Zakona ne mogu biti članovi uprave ili nadzornog odbora trgovačkoga društva.

(2) U ugovoru o osnivanju udruženja, a ako u njemu o tome nema odredaba jednoglasno donesenom odlukom svih članova, postavljaju se uvjeti za imenovanje i opoziv članova uprave i određuju njihove ovlasti.

(3) Ako nisu postavljeni uvjeti za imenovanje i opoziv članova uprave kako je to predviđeno stavkom 2. ovoga članka Zakona, članove uprave imenuje se i opoziva njihovo imenovanje jednoglasnom odlukom članova udruženja. Svaki član udruženja može tužbom podignutom kod suda iz članka 40. ovoga Zakona zatražiti da sud presudom opozove imenovanje člana uprave ako za to postoji važan razlog. Takav razlog naročito postoji ako član uprave grubo povrijedi svoju obvezu vođenja poslova udruženja ili postane nesposoban za uredno vođenje tih poslova.

(4) Članstvo u upravi prestaje po sili zakona nastupe li nakon donošenja odluke o imenovanju člana uprave na njegovoj strani zakonom propisane okolnosti koje bi, da su postojale u vrijeme donošenja te odluke, priječile imenovanje. Drugi članovi uprave dužni su bez odgađanja po saznanju da su nastupile te okolnosti podnijeti registarskom sudu prijavu radi upisa prestanka članstva te osobe u upravi. Ako udruženje ima samo jednog člana uprave ili su te okolnosti nastupile kod svih članova uprave, prijavu podnosi predsjednik nadzornog odbora udruženja, a ako udruženje nema nadzorni odbor, podnose je članovi udruženja. Dozna li registarski sud, uz odgovarajuću primjenu odredbe članka 68. stavka 6. ovoga Zakona, da je nastupila neka od okolnosti na temelju kojih je osobi prestalo članstvo u upravi udruženja, po službenoj će dužnosti upisati u sudskom registru da je osobi prestalo to članstvo te će o tome obavijestiti društvo.

(5) Uprava je dužna brinuti se o urednom vođenju poslovnih knjiga udruženja, izraditi godišnja financijska izvješća i pravodobno ih podnijeti članovima udruženja da o njima odluče.

Zastupanje udruženja

Članak 605.

(1) Udruženje prema trećima zastupa samo osoba koja čini upravu udruženja, a ako ih je više, svaka od njih.

(2) Član uprave obvezuje udruženje prema trećima ako djeluje u njegovo ime i onda ako poduzima radnje koje prelaze okvir predmeta poslovanja udruženja, osim ako udruženje dokaže da je treći znao ili da mu prema okolnostima nije moglo ostati nepoznato da je radnja poduzeta izvan predmeta poslovanja. Za takav dokaz nije dovoljno da je objavljen podatak iz članka 587. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona.

(3) Prema trećima se ne može isticati ograničenje ovlasti člana uprave sadržano u ugovoru o osnivanju ili u odluci članova udruženja čak i ako je objavljeno.

(4) Ugovorom o osnivanju može se predvidjeti da udruženje zastupaju samo skupno dva ili više članova uprave. Ta se odredba može isticati prema trećima samo ako je objavljena u skladu s odredbama članka 589. ovoga Zakona.

Dužna pozornost i odgovornost članova uprave

Članak 606.

(1) Članovi uprave moraju u vođenju poslova pokazati pozornost urednog i savjesnog voditelja poslova. Kao poslovnu tajnu moraju čuvati sve povjerljive podatke i tajne udruženja koje saznaju u vođenju poslova.

(2) Članovi uprave solidarno su odgovorni udruženju za štetu koju mu prouzroče povredom svojih obveza. Ako je sporno jesu li članovi uprave postupali s pozornošću urednog i savjesnog voditelja poslova, moraju dokazati da su tako postupili.

(3) Zahtjevi iz stavka 2. ovoga članka zastaruju za pet godina.

(4) Na članove uprave na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 429. ovoga Zakona.

Otvaranje stečajnog postupka

Članak 606.a

(1) Svaki član uprave i svaki likvidator udruženja dužan je zatražiti otvaranje stečajnog postupka nad udruženjem kad su za to ispunjeni zakonom propisani uvjeti.

(2) Svaki član udruženja ovlašten je zatražiti otvaranje stečajnog postupka nad udruženjem kad su za to ispunjeni zakonom propisani uvjeti.

Prestanak udruženja odlukom članova

Članak 607.

(1) Članovi mogu donijeti odluku o prestanku udruženja. Odluka o prestanku udruženja donosi se jednoglasno, osim ako ugovorom o osnivanju nije drugačije određeno.

(2) Članovi udruženja moraju donijeti odluku iz stavka 1. ovoga članka ako je:

1. isteklo vrijeme trajanja određeno ugovorom o osnivanju ili je nastupio neki drugi razlog koji je u njemu predviđen za prestanak udruženja ili

2. ostvaren predmet poslovanja udruženja ili ga se više ne može ostvariti.

(3) Ako članovi udruženja u roku od tri mjeseca od ispunjenja uvjeta iz stavka 2. točke 1. ovoga članka ne donesu odluku o prestanku udruženja, svaki član može zatražiti da sud donese takvu odluku.

(4) Članovi moraju donijeti odluku o prestanku udruženja ako ono više ne zadovoljava uvjete koji su ovim Zakonom propisani za njegovo postojanje.

(5) Nakon prestanka udruženja odlukom članova, uprava udruženja mora postupiti po odredbama članka 588. i 589. ovoga Zakona. Tako može postupiti i svaki član udruženja.

Prestanak udruženja odlukom suda

Članak 608.

(1) Po tužbi svakoga člana udruženja, ili treće osobe koja za to ima pravni interes, ili nadležne vlasti sud iz članka 40. ovoga Zakona kao isključivo nadležan mora, ako su učinjene povrede odredaba članka 583. stavka 1., članka 584. i članka 607. stavka 4. ovoga Zakona, donijeti odluku o prestanku udruženja, osim ako se učinjeni nedostatak ne otkloni prije nego što se ta odluka donese.

(2) Po tužbi svakoga člana sud može donijeti odluku o tome da udruženje prestaje zbog važnog razloga.

Likvidacija

Članak 609.

(1) Prestanak dovodi do likvidacije udruženja.

(2) Likvidaciju provode članovi uprave udruženja, ako se to ugovorom o osnivanju udruženja ili odlukom članova ne povjeri drugim osobama.

(3) Na imenovanje i upis likvidatora u sudski registar na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 588. i 604. ovoga Zakona.

(4) Do okončanja likvidacije udruženje ima pravnu i poslovnu sposobnost.

Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka i postupka prisilne nagodbe

Članak 610.

Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad udruženjem ili postupka za sklapanje prisilne nagodbe može staviti i uprava udruženja.

 

DIO ČETVRTI   INOZEMNA TRGOVAČKA DRUŠTVA I INOZEMNA ULAGANJA

GLAVA I.   INOZEMNA TRGOVAČKA DRUŠTVA I TRGOVAC POJEDINAC

Odjeljak 1.   OPĆE ODREDBE

Pojam

Članak 611.

(1) Inozemno trgovačko društvo je za potrebe ovoga Zakona trgovačko društvo koje je valjano osnovano po pravu zemlje u kojoj ono ima registrirano sjedište izvan Republike Hrvatske.

(2) Inozemni trgovac pojedinac je za potrebe ovoga Zakona fizička osoba kojoj se to svojstvo priznaje izvan Republike Hrvatske u zemlji u kojoj ima registrirano sjedište i gdje vodi poduzeće što posluje u Republici Hrvatskoj.

Poslovanje u Republici Hrvatskoj

Članak 612.

(1) Inozemna trgovačka društva i trgovci pojedinci, pod uvjetima propisanim zakonom, izjednačeni su u poslovanju na području Republike Hrvatske s domaćim osobama.

(2) Inozemna trgovačka društva i inozemni trgovci pojedinci ne mogu trajno obavljati djelatnosti na području Republike Hrvatske dok tamo ne osnuju podružnicu.

(3) Obavljanjem djelatnosti ne smatra se primjerice povremeno ili jednokratno obavljanje djelatnosti, odnosno obavljanje pojedinog posla (pojam slobode pružanja usluga u skladu s pravnom stečevinom EU). Je li riječ o trajnom obavljanju djelatnosti u smislu prethodnog stavka ovoga članka ocjenjuje se prema okolnostima konkretnog slučaja.

Odjeljak 2. PODRUŽNICE

Osnivanje

Članak 613. (NN 40/19, 34/22)

(1) Na osnivanje i upis podružnica osoba iz članka 612. ovoga Zakona (osnivača) u sudski registar primjenjuju se propisi po kojima podružnice osnivaju domaća društva.

(2) Ako je osnivač društvo kapitala, odluka o osnivanju podružnice sadrži pored podataka iz članka 7. stavka 4. ovoga Zakona i podatak o visini temeljnog kapitala i iznosu uplaćenih uloga, a ako je osnivač društvo osoba, ili poduzetnik fizička osoba, odluka o osnivanju podružnice sadrži i imena osoba koje osobno odgovaraju za obveze društva. Podružnica inozemnog osnivača može se osnovati i na daljinu, elektroničkim sredstvima komunikacije.

(3) Osnivač podnosi registarskome sudu na čijem području treba da bude sjedište podružnice prijavu za njezin upis u sudski registar.

(4) U prijavi za upis podružnice pored podataka iz članka 8. stavka 3. ovoga Zakona mora se navesti djelatnosti iz članka 34. stavka 3. ovoga Zakona, ako čine predmet poslovanja osnivača te naziv registra u kojem je osnivač upisan i broj pod kojim se u tom registru vodi, odnosno napomenu da je osnivač osnovan u zemlji u kojoj se ne upisuje u takav registar

(5) Prijavi za upis podružnice u sudski registar prilažu se u izvorniku i u ovjerenome prijevodu na hrvatski jezik:

1. dokaz da je osnivač upisan u registar u državi u kojoj ima registrirano sjedište iz kojega se vidi njegov pravni oblik i vrijeme kada je upisan u taj registar i broj pod kojim se vodi u tom registru, predmet poslovanja te osobe ovlaštene na zastupanje i opseg njihovih ovlasti ili, ako je osnovan u zemlji gdje se ne upisuje u takav registar, valjane isprave o osnivanju javno ovjerene po propisima zemlje u kojoj osnivač ima registrirano sjedište iz kojih su vidljivi njegov pravni oblik i vrijeme osnivanja, predmet poslovanja te osobe ovlaštene na zastupanje i opseg njihovih ovlasti,

2. odluka osnivača o osnivanju podružnice,

3. prijepis izjave o osnivanju, društvenog ugovora ili statuta osnivača, javno ovjereni po propisima zemlje u kojoj osnivač ima registrirano sjedište,

4. javno ovjereno skraćeno posljednje godišnje financijsko izvješće osnivača.

(6) Registarski sud će, osim iz razloga zbog kojih može odbiti upis svake podružnice u sudski registar, odbiti taj upis ako osnivač ne dokaže:

1. da je valjano osnovan u zemlji u kojoj ima registrirano sjedište,

2. da je osobama iz Republike Hrvatske u zemlji u kojoj osnivač ima sjedište omogućeno da osnivaju podružnice pod uvjetima pod kojima je to u Republici Hrvatskoj omogućeno i osnivaču.

(7) Smatra se da je osnivač dokazao da postoji uzajamnost iz stavka 6. točke 2. ovoga članka ako ga sud ne pozove da podnese dokaz o postojanju uzajamnosti. U slučaju sumnje postojanje uzajamnosti na zahtjev registarskoga suda potvrđuje Ministarstvo pravosuđa. Ako se ne može dokazati da postoji uzajamnost, podružnicu se može upisati i na temelju odobrenja koje izdaje Ministarstvo gospodarstva.

(8) Odredba stavka 2. ovoga članka ne primjenjuje se na osnivača koji ima sjedište u zemlji članici Europske unije, a odredba stavka 6. točke 2. i stavka 7. ovoga članka ne primjenjuju se na osnivača koji ima sjedište u zemlji članici Europske unije ili zemlji članici Svjetske trgovinske organizacije.

(9) Osnivač je dužan svaku promjenu podataka iz članka 7. stavka 4. točaka 1. i 3. ovoga Zakona te iz stavka 2. i 4. ovoga članka prijaviti registarskome sudu radi upisa u sudski registar. U slučaju promjene podataka iz članka 7. stavka 4. točke 2. ovoga Zakona osnivač je dužan dostavljanjem popisa djelatnosti izvijestiti registarski sud o tome koje djelatnosti čine predmet poslovanja. Sazna li taj sud da promjena podataka nije prijavljena radi upisa u sudski registar, pozvat će osnivača da to učini u roku kojega mu za to odredi, pa ako on to ne učini ni u tome roku, brisat će podružnicu iz sudskog registra po službenoj dužnosti.

(10) Osnivač je dužan svake godine, u roku od 15 dana od dana usvajanja, registarskom sudu u koji je podružnica upisana dostaviti radi upisa predaje svoja godišnja financijska izvješća i druge financijske isprave čije je objavljivanje zakonom propisano.

Objava upisa

Članak 614. (NN 40/19)

Nakon upisa u sudski registar objavljuju se podaci iz članka 7. stavka 4. točaka 1. i 3. i članka 613. stavka 2. i 4. ovoga Zakona, a ako osnivač ima više podružnica u Republici Hrvatskoj i podaci iz članka 615. stavka 1. ovoga Zakona.

Više podružnica istoga osnivača

Članak 615.

(1) Ako isti osnivač ima u Republici Hrvatskoj više podružnica, u prijavi za upis u sudski registar mora se naznačiti koja je podružnica glavna, a za ostale mora se rednim brojevima označiti njihov redoslijed. U tvrtki podružnice mora se naznačiti da je glavna, odnosno neka od drugih podružnica istoga osnivača.

(2) Osnivač mora imenovati jednu ili više osoba u svakoj podružnici koje su ovlaštene da ga zastupaju, može u više podružnica za to ovlastiti iste osobe ili odrediti da su ga osobe u glavnoj podružnici ovlaštene zastupati i djelovanjem drugih podružnica.

(3) Predaja godišnjih financijskih izvješća i drugih financijskih isprava osnivača, objava kojih je predviđena zakonom, upisuje se u registar suda kod kojeg je upisana glavna podružnica.

Djelovanje podružnice

Članak 616.

(1) Podružnica djeluje pod svojom tvrtkom, a mora navesti svoje sjedište i sjedište osnivača.

(2) Djelovanjem podružnice prava i obveze stječe, odnosno preuzima osnivač.

Vođenje poslovnih knjiga

Članak 617.

Za djelovanje na području važenja ovoga Zakona podružnica mora voditi poslovne knjige po propisima koji se primjenjuju u Republici Hrvatskoj.

Prestanak podružnice

Članak 618.

(1) Osnivač donosi odluku o prestanku podružnice na način kako je to određeno u društvenome ugovoru, odnosno u izjavi o osnivanju ili u statutu osnivača.

(2) Registarski sud na čijem području je sjedište podružnice može po službenoj dužnosti ili na prijedlog zainteresirane osobe donijeti rješenje o brisanju podružnice:

1. ako osnivač prestane postojati u zemlji u kojoj ima sjedište ili po propisima te zemlje izgubi poslovnu sposobnost ili pravo raspolaganja imovinom ili

2. ako država kojoj pripada osnivač više ne poštuje uzajamnost iz članka 613. stavka 4. točke 2. ovoga Zakona.

(3) Na ukidanje podružnice na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 621.- 623. ovoga Zakona o ukidanju trgovačkog društva.

(4) Osnivač podnosi registarskome sudu prijavu za brisanje podružnice iz sudskog registra i prilaže joj odluku o prestanku podružnice.

 

GLAVA II.   INOZEMNA ULAGANJA

Inozemni ulagač

Članak 619.

(1) Inozemni ulagač je za potrebe ovoga Zakona svaka pravna osoba čije je registrirano sjedište izvan Republike Hrvatske i svaka fizička osoba koja je strani državljanin, izbjeglica ili apatrid, ako stječe udio ili dionice u društvu ili u njega ulaže na ugovornoj osnovi.

(2) Inozemnim ulagačem smatra se i državljanin Republike Hrvatske koji ima trajno boravište izvan Republike Hrvatske.

(3) Izbjeglice i apatridi iz stavka 1. ovoga članka, ako imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, imaju položaj kao i državljani Republike Hrvatske.

Položaj inozemnog ulagača

Članak 620.

(1) Inozemni ulagač, pod uvjetom uzajamnosti koja se pretpostavlja, osniva ili sudjeluje u osnivanju trgovačkih društava u Republici Hrvatskoj, u njima stječe prava i preuzima obveze pod istim uvjetima i ima isti položaj kao i domaća osoba.

(2) Uvjet uzajamnosti iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na inozemnog ulagača koji ima sjedište, odnosno trajno boravište u zemlji članici Svjetske trgovinske organizacije, ili je njezin državljanin.

(3) Inozemno društvo kapitala koje ima sjedište u državi koja nije članica Europske unije niti je stranka ugovornica Ugovora o europskom ekonomskom prostoru, može biti članom koji za obveze društva osobno odgovara u društvu osoba s registriranim sjedištem u Republici Hrvatskoj samo onda ako je uz njega u društvu barem još jedan član društvo kapitala koje ima registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj, državi članici Europske unije ili državi koja je stranka ugovornica Ugovora o europskom ekonomskom prostoru ili fizička osoba koja je državljanin Republike Hrvatske, države članice Europske unije ili države koja je stranka ugovornica Ugovora o europskom ekonomskom prostoru koja osobno odgovara za te obveze.

 

DIO PETI   KAZNENE ODREDBE

GLAVA I.   UKIDANJE TRGOVAČKOGA DRUŠTVA

Pretpostavke

Članak 621.

(1) Ugrozi li trgovačko društvo protuzakonitim postupanjem nekoga njegovoga organa ili člana toga organa opće dobro a nadležni organ društva ne opozove osobe koje su to učinile, sud će po tužbi Vlade Republike Hrvatske donijeti presudu o ukidanju društva.

(2) Nakon presude suda o ukidanju provodi se likvidacija društva kako je to propisano ovim Zakonom. Prijedlog za opoziv i imenovanje likvidatora iz važnog razloga može staviti državni organ iz stavka 1. ovoga članka.

Privremene mjere

Članak 622.

(1) Ako je podignuta tužba, sud može na prijedlog organa iz članka 621. stavka 1. ovoga Zakona protiv trgovačkoga društva donositi privremene mjere.

(2) Kao privremenu mjera iz stavka 1. ovoga članka sud može do pravomoćnosti odluke donesene po tužbi iz članka 621. stavka 1. ovoga Zakona obustaviti primjenu odluke organa društva kojom se ugrožava opće dobro i zabraniti donošenje određenih odluka i poduzimanje određenih pravnih radnji organu ili nekome ili svim članovima organa društva kojima se može ugroziti opće dobro, a može odrediti i da poduzete pravne radnje ne stvaraju nove pravne učinke.

Upis u sudski registar

Članak 623.

Odluke suda upisuju se u sudski registar po službenoj dužnosti.

 

GLAVA II.   KAZNENA DJELA, PREKRŠAJI I KAZNE REGISTARSKOGA SUDA

Odjeljak 1.   KAZNENA DJELA

Davanje netočnih podataka

Članak 624. (NN 40/19, 130/23)

(1) Tko

1. kao osnivač, član uprave, odnosno izvršni direktor ili nadzornog, odnosno upravnog odbora u svrhu upisa dioničkoga društva u sudski registar ili preuzimanja dionica, uplate dionica, korištenja uplaćenih iznosa, iznosa za koji su dionice izdane glede posebnih pogodnosti, troškova osnivanja, uloga u stvarima ili u pravima ili preuzimanja stvari ili prava ili u izjavi iz članka 187.a stavka 2. ovoga Zakona,

2. kao osnivač ili član uprave, odnosno izvršni direktor ili nadzornog, odnosno upravnog odbora dioničkoga društva u izvješću o osnivanju ili o reviziji osnivanja,

3. u javnoj objavi iz članka 192. točke 3. ovoga Zakona,

4. kao član uprave, odnosno izvršni direktor dioničkoga društva u svrhu upisa u sudski registar povećanja temeljnoga kapitala društva (članak 304. do 327.) o unosu dotadašnjega, upisu i unosu novoga kapitala, iznosu za koji se izdaju dionice, izdavanju dionica s pravom prvenstva upisa ili o ulozima u stvarima ili u pravima ili u objavi iz članka 305.a stavka 2. rečenice 1. u vezi sa člankom 187.a stavkom 2. i izjavi iz članka 306. stavka 1.,

5. kao likvidator dioničkoga društva u svrhu upisa nastavljanja društva u dokazivanju iz članka 384. stavka 3. ovoga Zakona,

6. kao član uprave odnosno izvršni direktor dioničkoga društva u izjavi iz članka 187. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona ili kao likvidator u izjavi iz članka 372. stavka 3. ovoga Zakona,

7. kao član uprave društva s ograničenom odgovornošću u svrhu upisa društva u sudski registar o preuzimanju poslovnih udjela, uplati poslovnih udjela, upotrebi uplaćenih iznosa, posebnim pogodnostima, troškovima osnivanja, ulaganjima u stvarima ili u pravima ili osiguranjima za poslovne udjele u novcu koji nisu uplaćeni u cjelini,

8. kao član uprave u izvješću o osnivanju društva s ograničenom odgovornošću,

9. kao član uprave u svrhu upisa povećanja temeljnoga kapitala društva s ograničenom odgovornošću u sudski registar o upisu i uplati novoga kapitala ili o uplatama poslovnih udjela u stvarima ili u pravima,

10. kao član uprave društva s ograničenom odgovornošću u izjavi iz članka 394. stavka 4. točke 4. i iz članka 425. stavka 3. ovoga Zakona ili kao likvidator toga društva u izjavi iz članka 372. stavka 3.u svezi sa člankom 472. ovoga Zakona ili

11. kao član uprave društva s ograničenom odgovornošću u izjavi iz članka 460. stavka 2. ovoga Zakona,

dade netočne podatke ili prešuti važne okolnosti,

kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.

(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se onaj tko dade neistinitu izjavu kao član uprave, odnosno izvršni direktor ili predsjednik nadzornog, odnosno upravnog odbora u svrhu upisa u sudski registar povećanja temeljnog kapitala dioničkog društva iz članka 331. st. 1. ovoga Zakona ili kao član uprave ili predsjednik nadzornog, odnosno upravnog odbora društva s ograničenom odgovornošću iz članka 460. stavka 2. ovoga Zakona ili kao član uprave, odnosno izvršni direktor u svrhu upisa u sudski registar preoblikovanja dioničkog društva u društvo s ograničenom odgovornošću iz članka 560. stavka 3. ovoga Zakona ili kao član uprave društva s ograničenom odgovornošću u svrhu smanjenja temeljnog kapitala društva ili osiguranja vjerovnika iz članka 464. stavka 2. točka 3 ovoga Zakona.

Netočno prikazivanje imovinskog stanja

Članak 625. (NN 130/23)

(1) Tko kao član uprave, odnosno izvršni direktor, član nadzornoga, odnosno upravnog odbora ili kao likvidator

1. u prikazima ili pregledima o imovinskom stanju, u izlaganjima ili obavještenjima koja daje u glavnoj skupštini, odnosno skupštini društva netočno prikaže ili prikrije prilike društva uključujući i odnose s povezanim društvima, ili

2. u razjašnjenjima ili obavještenjima koje daje revizorima društva ili društva koje je povezano s tim društvom dade netočne podatke ili netočno prikaže ili prikrije prilike društva, ili

3. u izvješću o primicima prema članku 272.r stavku 1. ili 2. ovoga Zakona koje daje glavnoj skupštini društva netočno prikaže ili prikrije prilike društva uključujući i odnose s povezanim društvima,

kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.

(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se onaj tko kao osnivač ili dioničar u razjašnjenjima i obavještenjima koje treba da po zakonu dade revizoru osnivanja ili drugome revizoru dade netočne podatke ili prešuti važne okolnosti.

Povreda dužnosti u slučaju gubitka, prezaduženosti ili nesposobnosti za plaćanje

Članak 626. (NN 130/23)

(1) Tko

1. kao član uprave, odnosno izvršni direktor društva protivno odredbi članka 251. stavka 1., odnosno članka 442. stavka 2. ovoga Zakona, iako je društvo u gubitku, ne sazove glavnu skupštinu, odnosno skupštinu društva i o tome je ne izvijesti ili

2. kao član društva koji vodi poslove javnog trgovačkog ili komanditnog društva, a ako je taj član pravna osoba, kao fizička osoba koja vodi poslove toga člana, ili kao likvidator javnog trgovačkog ili komanditnog društva, ili kao član uprave, odnosno izvršni direktor dioničkog društva protivno odredbi članka 251. stavka 2. ovoga Zakona, ili kao član uprave društva s ograničenom odgovornošću protivno odredbi članka 431.c ovoga Zakona, ili kao likvidator dioničkog društva, odnosno društva s ograničenom odgovornošću, u vezi s odredbom članka 374. stavka 2., odnosno u vezi s odredbom članka 471. stavka 5. ovoga Zakona, ili kao član uprave ili likvidator gospodarskog interesnog udruženja protivno odredbi članka 606.a stavka 1. ovoga Zakona, u slučaju da je društvo nesposobno za plaćanje ili da je prezaduženo ne zatraži otvaranje stečajnog postupka,

kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.

(2) Ako je djelo iz stavka 1. ovoga članka počinjeno iz nemarnosti,

počinitelj će se kazniti novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

Netočno izdavanje ili krivotvorenje potvrde o pravu iz dionica

Članak 627.

Prestao vrijediti.

Povreda dužnosti da se dade izvješće

Članak 628.

(1) Tko kao revizor ili pomoćnik revizora dade netočno izvješće o reviziji ili u njemu prešuti važne okolnosti,

kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.

(2) Tko radnje opisane u stavku 1. ovoga članka počini u nakani da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist ili da drugome nanese štetu,

kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do pet godina.

Povreda dužnosti čuvanja tajne

Članak 629.

Prestao vrijediti.

Odjeljak 2.   PREKRŠAJI

Prekršaji trgovačkih društava

Članak 630. (NN 40/19, 34/22, 114/22, 130/23)

(1) Prekršaj čini pravna osoba

1. ako ne prijavi upis ili brisanje podružnice u sudskom registru (članak 7. stavak 6. i članak 8. stavak 1.)

2. ako u poslovanju ne upotrebljava tvrtku onako kako je upisana u sudskom registru ili na poslovnom papiru, odnosno na internetskoj stranici društva ne navede propisane podatke (članak 21.),

3. ako obavlja djelatnost a da za to nema suglasnost, dozvolu ili drugi akt državnog organa ili institucije kada je to propisano zakonom (članak 32. stavak 4.),

4. ako ne prijavi za upis u sudski registar podatke koji se po odredbama ovoga Zakona upisuju u taj registar ili to ne učini u propisanome roku (članak 59.),

5 ako, kad je to ovim Zakonom propisano, ne preda ili ne preda u Zakonom propisanom roku u sudski registar godišnja financijska izvješća, konsolidirano financijsko izvješće, izvješće revizora, godišnje izvješće o stanju društva ili konsolidirano godišnje izvješće društva radi upisa predaje i objave tog upisa (članak 86. stavak 2., 138.a, 300.d stavak 2., 441. stavak 3., 613. stavak 10.),

6. ako ne prijavi sudu odluku o prestanku društva radi upisa u sudski registar ili isključenje, odnosno istupanje člana iz društva (članak 111. stavak 1. i 2., članak 368. stavak 1. i članak 470. stavak 1.),

7. ako iznos temeljnoga kapitala dioničkoga društva padne ispod najnižega propisanoga iznosa (članak 162.),

8. ako izda dionice koje glase na nominalni iznos manji od najnižega propisanoga iznosa odnosno ako je iznos temeljnog kapitala koji otpada na jednu dionicu bez nominalnog iznosa manji od najnižeg propisanog iznosa (članak 163.),

9. ako izda dionice za iznos koji je manji od od najnižega iznosa temeljnoga kapitala dioničkoga društva (članak 164. stavak 1.),

10. ako izda dionice za iznos niži od nominalnog iznosa odnosno iznosa temeljnog kapitala koji otpada na pojedinu dionicu bez nominalnog iznosa (članak 164. stavak 2.),

11. ako izda dionice i u njima ne naznači iznos koji je djelomično plaćen (članak 165. stavak 2.),

12. ako izda privremenice koje glase na donositelja (članak 166. stavak 2.),

13. ako izda dionice koje za isti iznos temeljnog kapitala koji se na njih odnosi daju različito pravo glasa (članak 169. stavak 3.),

14. ako ne otuđi ili ne povuče dionice kad je to po zakonu dužna učiniti (članak 236.),

15. ako dioničarima ili članovima društva isplati naknadu troškova osnivanja protivno odredbama članka 175., odnosno 393. ovoga Zakona,

16. ako prenosi pravo sudjelovanja u društvu, izda dionice ili privremenice prije upisa društva u sudski registar (članak 194.),

17. ako prospekt ne sadržava sve zakonom propisane sastojke (članak 196.),

18. ako dioničara oslobodi plaćanja obaveza iz članka 212. i 215. ovoga Zakona ili svoje tražbine s tog naslova prebije s tražbinom dioničara (članak 216.) ili članu društva s ograničenom odgovornošću odgodi, olakša ili ga oslobodi obveze uplate poslovnog udjela ili svoje tražbine s naslova uplate toga uloga prebije s tražbinom člana prema društvu (članak 398. stavak 3.),

19. ako dioničarima vrati ulog ili im plati kamate na ulog (članak 217.),

20. ako upiše vlastite dionice (članak 219. stavak 1.),

21. ako kao ovisno društvo preuzme dionice vladajućega društva ili kao društvo u kojemu postoji većinski udio preuzme dionice društva koje ima taj većinski udio (članak 219. stavak 2.),

22. ako rasporedi dobit protivno odredbama članka 220. ovoga Zakona,

23. ako isplati predujam dividende protivno odredbama članka 221. ovoga Zakona,

24. ako u zakonske rezerve ne unosi iznose kako je to propisano u članku 222. stavku 1. ovoga Zakona ili sredstva zakonskih rezervi upotrijebi protivno odredbi stavka 2., odnosno stavka 3. istoga članka,

25. ako u registar dionica ne upiše dionice koje glase na ime (članak 226. stavak 1.),

25.a ako dioničara povodom njegova zahtjeva ne izvjeste o podacima u registru dionica koje on ima pravo saznati ili se koristi podacima iz registra dionica protivno odredbi članka 226. stavka 8. Zakona,

25.b ako ne čuva poslovne knjige i dokumentaciju društva ili ih ne povjeri na čuvanje osobi koja pruža usluge pohrane poslovne dokumentacije (članak 127. stavak 2.),

26. ako proglasi nevažećima dionice suprotno odredbama članka 230. ili članka 346. ovoga Zakona,

27. ako ne zamijeni oštećenu ispravu o dionici ili o privremenici iako su za to ispunjeni uvjeti iz članka 231. ovoga Zakona,

28. ako stekne vlastite dionice protivno odredbama članka 233. ovoga Zakona ili ih protivno odredbama članka 238. stavka 1. ovoga Zakona uzme u zalog,

29. ako drugome dade predujam ili zajam ili mu pruži osiguranje radi stjecanja dionica istoga društva, osim kada je to dopušteno zakonom (članak 234. stavak 1.),

30. ako ne ponudi radi prijenosa drugome vlastite dionice koje je po zakonu dužno otuđiti ili ih ne povuče u skladu sa zakonom (članak 236. stavak 3.),

30.a ako netočno, nepotpuno, nepravodobno ili uopće ne objavi odluku glavne skupštine i politiku primitaka (članak 276.a stavak 2.),

30.b ako ne objavi bilješku o primicima i revizorovu bilješku o ispitivanju bilješke o primicima ili ih ne učini besplatno dostupnima na razdoblje od deset godina (članak 272.r stavci 3. i 4.),

31. ako ima članove uprave, odnosno izvršne direktore imenovane protivno odredbama članka 239., odnosno 422. i 423. ovoga Zakona,

32. ako nema nadzorni odbor, kada bi ga po zakonu morala imati (članak 434. stavak 2.),

33. ako ima nadzorni, odnosno upravni odbor sastavljen protivno odredbama članka 254. i 255., odnosno članka 435. i 436. ovoga Zakona,

34. ako dade kredit članovima uprave, odnosno izvršnim direktorima, članovima nadzornog, odnosno upravnog odbora, prokuristima i članovima njihovih užih obitelji protivno odredbama članka 249. stavka 1. i 2., članka 271. stavka 1. i 2. i članka 431. ovoga Zakona,

35. ako izbor i izmjenu u sastavu nadzornog, odnosno upravnog odbora ne prijavi radi upisa u sudski registar i ne objavi u skladu s odredbama članka 262. i 439. ovoga Zakona,

35.a ako uprava, odnosno izvršni direktori ne dadu izjavu o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja u zakonom propisanom roku odnosno ne dadu je onako kako je to propisano ovim Zakonom (čl. 272.p),

35.b protivno odredbama članka 277. stavka 6. i u vezi s odredbom članka 280. stavka 1. rečenice 4. ovoga Zakona ne pozove na skupštinu društva ili to učini netočno, nepotpuno ili nepravodobno ili protivno odredbama članka 280.a ovoga Zakona ne učini podatke dostupnima, učini to netočno ili nepotpuno,

36. ako u roku iz članka 281. stavka 1. ovoga Zakona ne priopći financijskim, odnosno kreditnim institucijama i udrugama dioničara, kada je to dužna učiniti, da je sazvana skupština društva ili ne dade tamo propisana priopćenja,

37. ako bez odgađanja po održanoj skupštini ne dostavi registarskome sudu primjerak zapisnika s održane skupštine (članak 286. stavak 5.),

38. ako promjenu statuta ne prijavi registarskome sudu (članak 303. stavak 1.),

39. ako poveća temeljni kapital protivno odredbama članka 304. i 305., članka 313. stavka 1. do 3., članka 315., 323., 326., 328., 329. ili 459. ovoga Zakona,

40. ako ne prijavi sudu odluku o povećanju temeljnoga kapitala (članak 306., 316., 327., 331., 458., 460.),

41. ako dioničaru uskrati pravo prvenstva upisa dionica protivno odredbama članka 308. ovoga Zakona,

42. ako ne prijavi sudu provedeno povećanje temeljnog kapitala (članak 309., 322., 327.),

43. ako izda dionice ili privremenice protivno odredbama članka 312., 318., 320., 340. ovoga Zakona,

44. ako smanji temeljni kapital protivno odredbama članka 342., 349., 352. ili 462. ovoga Zakona,

45. ako ne prijavi sudu odluku o smanjenju temeljnoga kapitala, odnosno nakanu da smanji temeljni kapital (članak 343., članak 349. stavak 3., članak 354., članak 463. stavak 1.),

46. ako vjerovnicima ne da osiguranje ili ih ne upozori na njihovo pravo glede traženja osiguranja kako je to propisano zakonom (članak 345.),

47. ako ne prijavi sudu provedeno smanjenje temeljnoga kapitala (članak 347., 354.),

48. ako s iznosom dobivenim smanjenjem temeljnoga kapitala postupi protivno odredbama članka 350. i 465. ovoga Zakona,

49. ako dioničarima isplati dobit protivno odredbama članka 351. ovoga Zakona,

50. ako bez odgađanja ne objavi da je podignuta tužba kojom se pobija odluka glavne skupštine odnosno tužba za utvrđenje ništetnosti društva (članak 363. stavak 4., članak 384.a stavak 4.),

51. ako bez odgađanja ne dostavi registarskome sudu presudu kojom je poništena odluka glavne skupštine ili je ne objavi (članak 364.),

52. ako nakon što se odluka o otvaranju likvidacije upiše u sudski registar uz tvrtku ne navede naznaku "u likvidaciji" (članak 370. i 472.),

53. ako ne podnese sudu prijavu za upis likvidatora u sudski registar (članak 372. stavak 1. i članak 472.),

54. ako ne pozove vjerovnike u skladu s odredbama članka 373. ovoga Zakona,

55. ako dioničarima podijeli imovinu protivno odredbama članka 379. ovoga Zakona,

55.a ako ne čuva poslovne knjige i dokumentaciju društva ili ih ne povjeri na čuvanje osobi koja pruža usluge pohrane poslovne dokumentacije (članak 382. stavak 4.),

56. ako iznos temeljnoga kapitala društva s ograničenom odgovornošću padne ispod iznosa iz članka 389. stavka 2. ovoga Zakona,

57. ako poslovni udio u društvu s ograničenom odgovornošću padne ispod iznosa iz članka 390. stavka 1. ovoga Zakona,

58. ako je iznos uplate poslovnog udjela u društvu s ograničenom odgovornošću u novcu manji od iznosa propisanoga u članku 390. stavku 2. ovoga Zakona,

59. ako članovima društva s ograničenom odgovornošću isplati dobit protivno odredbama članka 406. ovoga Zakona,

59.a ako ne vodi knjigu poslovnih udjela ili je ne vodi uredno (članak 410. stavak 1.),

59.b ako u propisanome roku ne obavijesti registarski sud o promjeni upisa u knjizi poslovnih udjela ili ga o tome netočno obavijesti (članak 410. stavak 2.),

60. ako stekne ili uzme u zalog vlastiti poslovni udio protivno odredbama članka 418. ovoga Zakona,

61. ako povuče poslovni udio protivno odredbama članka 419. ovoga Zakona,

62. ako registarskome sudu bez odgađanja ne podnese prijavu za upis u sudski registar promjene u sastavu uprave ili ovlasti za zastupanje (članak 425.),

63. ako registarskome sudu ne podnese prijavu za upis promjene društvenoga ugovora u sudski registar (članak 456. stavak 1.),

64. ako oduku o povećanju temeljnoga kapitala ne podnese sudu i ne zatraži da se ona upiše u sudski registar (članak 458.),

64.a ako ne čuva poslovne knjige i dokumentaciju društva ili ih ne povjeri na čuvanje osobi koja pruža usluge pohrane poslovne dokumentacije (članak 472.f),

65. ako stekne više od četvrtine dionica ili udjela u društvu kapitala sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili većinsko sudjelovanje u drugome društvu ili se ono nakon toga smanji a o tome ne izvijesti drugo društvo ili to na propisani način ne objavi (članak 478.),

66. ako dioničara ili vanjskog dioničara na njegov zahtjev ne izvijesti o svemu što je bitno glede društva s kojim se sklapa ugovor o vođenju poslova društva ili o prijenosu dobiti (članak 481.b stavak 5.),

67. ako ne podnese prijavu za upis poduzetničkog ugovora ili njegova prestanka u sudski registar (članak 482. stavak 1. i članak 486.),

68. ako uprava, odnosno izvršni direktori na propisani način ne objave pravomoćnu sudsku odluku o otpremnini vanjskim dioničarima (članak 492. stavak 5.),

69. ako uprava, odnosno izvršni direktori  društva koje se priključuje ne podnese prijavu za upis priključenja glavnome društvu u sudski registar (članak 503. stavak 8.),

70. ako dioničarima ne dade obavijest o priključenome društvu i o poslovima glavnoga društva (članak 509.),

71. ako priključeno društvo u propisanome roku ne prijavi upis prestanka priključenja u sudski registar (članak 510. stavak 3.)

72. ako na zahtjev dioničara bez odgađanja besplatno ne dade prijepis ili presliku zakonom propisanih izjava u svezi pripajanja društva ili ne omogući uvid u te isprave (članak 517. stavak 4. i 5.),

73. ako ne podnese registarskome sudu prijavu za upis pripajanja u sudski registar u koji je upisano pripojeno društvo ili društava koja se spajaju ili novoga društva (članak 521. stavak 1., članak 533. stavak 5., članak 540. stavak 1., članak 548. stavak 4.),

74. ako kao društvo preuzimatelj poveća temeljni kapital protivno Zakonu (članak 539. stavak 1.),

75. ako se ugovor o prijenosu cijele imovine društva na propisani način ne izloži dioničarima na uvid (članak 552. stavak 2.),

76. ako ne podnese prijavu za upis preoblikovanja društva u sudski registar (članak 560., 568., 573., 576., 577., 580., 582.),

77. ako kao inozemna osoba obavlja djelatnost u Republici Hrvatskoj prije nego što tamo osnuje podružnicu (članak 612. stavak 2.),

78. ako kao inozemna osoba koja ima više podružnica u Republici Hrvatskoj ne označi koja je od njih glavna ili ostale ne označi rednim brojem ili to ne naznači u tvrtkama podružnica (članak 615. stavak 1.),

79. ako se kao inozemna osoba koristi u Republici Hrvatskoj podružnicom koja ne nastupa pod svojom tvrtkom ili bez navođenja svoga sjedišta i sjedišta osnivača (članak 616. stavak 1.),

80. ako kao inozemna osoba u djelovanju svoje podružnice u Republici Hrvatskoj ne vodi poslovne knjige onako kako je tamo propisano (članak 617.),

81. ako joj se kao inozemnoj osobi ukine podružnica u Republici Hrvatskoj zbog protuzakonitog postupanja kojim se ugrožava opće dobro (članak 618. stavak 3.),

82. ako ne uskladi svoje opće akte s odredbama ovoga Zakona ili na temelju njih ne imenuje organe i to ne prijavi registarskome sudu do roka iz članka 637. stavka 1. ovoga Zakona, a sama ne otpočne s likvidacijom društva,

83. ako najkasnije do roka iz članka 637. stavka 3. ovoga Zakona ne donese odluku o povećanju temeljnoga kapitala na iznos koji nije manji od najmanjega iznosa toga kapitala propisanog ovim ili drugim zakonom ili se nepreoblikuje u drugo društvo za koje ispunjava uvjete, a sama ne otpočne s likvidacijom društva,

84. ako se kao privatno poduzeće do roka iz članka 637. stavka 2. ovoga Zakona ne pretvori u neko od trgovačkih društava ili ne nastavi poslovati kao trgovac pojedinac, a sama ne pokrene postupak likvidacije,

85. ako najkasnije do roka iz članka 640. ovoga Zakona ne uskladi najniži nominalni iznos dionica, odnosno njihov višekratnik i najniži iznos temeljnoga uloga s odredbama ovoga Zakona,

86. ako najkasnije do roka iz članka 642. stavka 4. ovoga Zakona ne uskladi omjer dionica bez prava glasa izdanih do dana stupanja na snagu ovoga Zakona i ostalih dionica,

87. ako najkasnije do roka iz članka 643. ovoga Zakona ne postupi po odredbama članka 236. ovoga Zakona,

88. ako svoj dio koji ima određena ovlaštenja u pravnom prometu ne upiše u sudski registar kao podružnicu na način i u roku kako je to propisano u članku 645. stavku 1. ovoga Zakona, a u tome ga roku ne ukine.

(2) Za prekršaj iz prethodnog stavka ovoga članka može se izreći novčana kazna najviše do iznosa od 6630,00 eura. Za prekršaj kaznit će se član društva, član uprave odnosno izvršni direktor ili član nadzornog, odnosno upravnog odbora ili likvidator koji je po odredbama ovoga Zakona ili statuta, odnosno društvenog ugovora trgovačkog društva odgovorna osoba u društvu glede radnje iz stavka 1. ovoga članka učinjene kao prekršaj novčanom kaznom do iznosa od 920,00 eura, a ako je učinjena teža povreda propisa radi stjecanja protupravne imovinske koristi novčanom kaznom do iznosa od 6630,00 eura.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. točke 1. do 6. ovoga članka kaznit će se trgovac pojedinac novčanom kaznom do iznosa od 6630,00 eura.

Prekršaji fizičkih osoba

Članak 631. (NN 40/19, 114/22, 18/23, 130/23)

(1) Prekršaj čini onaj tko:

1.. kao dioničar ili kao zastupnik dioničara ne dade ili dade netočne podatke radi unošenja u popis dioničara iz članka 285. ovoga Zakona,

2. koristi dionice nekoga drugoga, iako nije ovlašten da ga zastupa, pa bez njegove suglasnosti ostvaruje prava u glavnoj skupštini ili u posebnoj skupštini dioničkoga društva,

3. radi ostvarivanja prava u glavnoj skupštini ili u posebnoj skupštini dioničkoga društva koristi dionice nekoga drugoga koje je u tu svrhu pribavio davanjem ili obećavanjem posebne koristi,

4. u svrhu iz točke 4. ovoga stavka dionice prenese nekome drugome uz davanje ili uz obećanje posebne koristi,

5. dionice nekoga drugoga koristi za to da bi osobno ili preko nekoga tko ga zastupa ostvario pravo glasa koje po odredbama članka 292. ovoga Zakona ne bi smio ostvariti,

6. prepusti drugome, kako bi ostvario pravo glasa, dionice za koje on ni osoba koju zastupa ne smije po odredbama članka 235., članka 237., članka 291. do 293., članka 298. stavka 1. ili članka 478. stavka 6. ovoga Zakona ostvarivati pravo glasa u glavnoj skupštini ili u posebnoj skupštini dioničkoga društva,

7. zahtijeva da mu se dade neka posebna korist, dopusti da mu se ona obeća ili je primi kao naknadu za to da u glavnoj skupštini ili u posebnoj skupštini dioničkoga društva glasuje ili ne glasuje na određeni način,

8. ponudi, obeća ili dade neku posebnu korist za to da netko u glavnoj skupštini ili u posebnoj skupštini dioničkoga društva glasuje ili ne glasuje na određeni način ili

9. osim članova uprave, ne dostavi registarskom sudu ili društvu popis članova društva, kada je to po Zakonu dužan učiniti, ili to ne učini u propisanome roku ili dostavi popis koji ne sadrži propisane podatke ili propisanu potvrdu ili se njome ne potvrđuje istinito stanje ili popis ne potpiše (članak 410. stavak 3.),

10. netočno, nepotpuno, nepravodobno ili uopće ne obavijesti društvo jesu li dionice upisane u registar dionica njegove dionice (članak 226. stavak 3. četvrta rečenica),

11. nije ispravno, nije u potpunosti ili nije na vrijeme objavio transakcije s povezanim osobama za koje je potrebna suglasnost u skladu s člankom 263.b ovoga Zakona (članak 263.c),

12. netočno, nepotpuno, nepravodobno potvrdi ili uopće ne potvrdi da mu je prispio dani glas ili netočno, nepotpuno, nepravodobno proslijedi ili uopće ne proslijedi tu potvrdu dioničaru (članak 274. stavak 1. treća i četvrta rečenica, u vezi i sa stavkom 2. drugom rečenicom tog članka),

13. netočno, nepotpuno, nepravodobno prenese ili uopće ne prenese informacije iz članka 297.a stavka 1. ovoga Zakona (članak 297.a stavak 3. prva rečenica, također u vezi s drugom rečenicom također u vezi s člankom 281. stavkom 5. trećom rečenicom i članak 297.c stavak 1. druga rečenica i članak 297.d stavak 4. druga rečenica),«.

14. netočno, nepotpuno, nepravodobno prenese ili uopće ne prenese informacije koje je dobio na temelju odredbi članka 297.a stavka 1. ovoga Zakona (članak 297.b stavak 1. prva rečenica, također u vezi sa stavkom 2., također u vezi s člankom 281. stavkom 5. trećom rečenicom i članak 297.c stavak 1. prva rečenica i članak 297.d stavak 4. prva ili treća rečenica),

15. netočno, nepotpuno, nepravodobno ili uopće ne dostavi dokaz, odnosno pisanu potvrdu o dionicama (članak 297.c stavak 2.),

16. netočno, nepotpuno, nepravodobno proslijedi ili uopće ne proslijedi zahtjev za informiranje društva dalje posredniku koji mu neposredno prethodi u lancu sve dok ne stigne do posrednika koji pohranjuje dionice za dioničara (članak 297.d stavak 3.),

17. nije ili nije najmanje tri godine učinio dostupnim informacije iz članka 291.b stavaka 1. do 4. ovoga Zakona (članak 291.b stavak 5. prva rečenica), i to: izvješće kako provodi politiku sudjelovanja (članak 291.b stavak 2.), izvješće kako su glasovali na glavnim skupštinama (članak 291.b stavak 3.) ili objašnjenje zašto nisu ispunili zahtjeve iz članka 291.b stavaka 1. do 3. ovoga Zakona (članak 291.b stavak 4.),

18. nije ili nije najmanje tri godine učinio dostupnim informacije iz članka 291. c stavaka 1. i 2. ovoga Zakona (članak 291.c stavak 3.), i to: informacije o tome u kojoj su mjeri glavni elementi njihove strategije ulaganja u skladu s profilom i trajanjem njihovih obveza te kako oni pridonose srednjoročnim do dugoročnim kretanjima vrijednosti njihova portfelja (članak 291.c stavak 1.), podatke o dogovoru s upraviteljem imovine koji objašnjava kako upravitelj imovine usklađuje svoju strategiju ulaganja i odluke o ulaganju s profilom i trajanjem obveza institucionalnog ulagatelja (članak 291.c stavak 2. prva rečenica) ili objašnjenja zašto dogovor s upraviteljem imovine ne sadrži podatke iz članka 291.c stavka 2. točaka 1. do 4. ovoga Zakona (članak 291.c stavak 2. treća rečenica),

19. nije ili nije najmanje tri godine učinio dostupnim informacije iz članka 291.d stavaka 1. i 2. ovoga Zakona (članak 291.d stavak 3.),

20. je dao netočne, nepotpune, nepravodobne ili nije dao informacije klijentu o sukobu interesa, kao i o protumjerama koje je poduzeo (članak 291.d stavak 4. ovoga Zakona),

21. isključi ili ograniči svoju odgovornost za štetu nastalu zbog povrede odredbi članka 292. stavaka 1. do 6. ovoga Zakona (članak 292. stavak 9.),

22. kao poduzetnik, kad je to dužan učiniti, u roku od 15 dana od dana sklapanja ugovora ne dostavi ugovor o tajnom društvu nadležnoj ispostavi Ministarstva financija, Porezne uprave (članak 148. stavak 5.).

(2) Za prekršaj iz točaka 1. do 9. prethodnog stavka ovoga članka može se izreći novčana kazna najviše do iznosa od 920,00 eura, a ako je učinjena teža povreda propisa radi stjecanja protupravne imovinske koristi novčanom kaznom do iznosa od 6630,00 eura.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. točaka 10. do 22. ovoga članka kaznit će se pravna osoba novčanom kaznom do iznosa od 6630,00 eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom do iznosa od 920,00 eura, a ako je učinjena teža povreda propisa radi stjecanja protupravne imovinske koristi, novčanom kaznom do iznosa od 6630,00 eura.

Odjeljak 3.   KAZNE REGISTARSKOG SUDA

Članak 632. (NN 40/19, 114/22)

(1) Registarski sud će opomenuti članove uprave odnosno izvršne direktore ili likvidatore koji ne postupe po odredbama članka 230. stavka 5. druge rečenice, članka 236., članka 257., članka 299., članka 335. stvak 1., članka 363. stavka 4., članka 374. stavka 4., članka 376. stavka 1., članka 382. stavka 2., članka 410. stavka 3., članka 428. stavka 2., članka 434. stavka 4., članka 446., članka 452. stavka 3., članka 463. stavka 2., članka 481. stavka 3. druge i treće rečenice, članka 497. stavka 1., članka 517. stavka 2. i 4., članka 552. stavka 2. i članka 563. ovoga Zakona i zaprijetiti im plaćanjem novčane kazne ako u primjerenome roku ne postupe po opomeni. Pojedina izrečena novčana kazna ne može preći iznos od 390,00 eura.

(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka registarski sud će kazniti onoga tko povrijedi obvezu da u roku propisanom ovim Zakonom tome sudu podnese prijavu ili preda propisane isprave.

Odjeljak 4.   PRIMJENA ODREDABA OVE GLAVE ZAKONA

Gospodarsko interesno udruženje

Članak 633.

(1) Odredba članka 624. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona primjenjuje se na članove uprave i likvidatore gospodarskog interesnog udruženja i europskog gospodarskoga interesnog udruženja.

(2) Odredbe članka 626. stavka 1. točke 2. i stavka 2. ovoga Zakona primjenjuju se na članove uprave i likvidatore gospodarskog interesnog udruženja i europskog gospodarskoga interesnog udruženja.

(3) Odredbe članka 629. ovoga Zakona primjenjuju se na članove uprave i likvidatore gospodarskog interesnog udruženja. Prijedlog za pokretanje postupka stavlja zastupnik udruženja kojega u tu svrhu postave članovi udruženja.

(4) Odredbe članka 630. stavka 1. točke 1. do 7. i stavka 2. ovoga Zakona primjenjuju se i na gospodarsko interesno udruženje i europsko gospodarsko interesno udruženje.

DIO ŠESTI   PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Nastavljanje pravnih osoba s radom

Članak 634.

Danom početka primjene ovoga Zakona nastavljaju s radom na način i pod uvjetima pod kojima su upisani u sudskom registru:

1. društvena poduzeća, javna poduzeća, dionička društva i društva s ograničenom odgovornošću u društvenom vlasništvu,

2. poduzeća u vlasništvu Republike, županije, kotara, općine i grada,

3. zadružna poduzeća, društva s neograničenom solidarnom odgovornošću članova, komanditna društva, dionička društva i društva s ograničenom odgovornošću u zadružnom vlasništvu,

4. društva s neograničenom solidarnom odgovornošću članova, komanditna društva, dionička društva, komanditna društva na dionice i društva s ograničenom odgovornošću u mješovitom vlasništvu,

5. privatna poduzeća, društva s neograničenom solidarnom odgovornošću članova, komanditna društva, dionička društva, komanditna društva na dionice, društva s ograničenom odgovornošću i javna poduzeća u privatnom vlasništvu,

6. radnje i poljoprivredna gospodarstva sa statusom pravne osobe.

Primjena Zakona o poduzećima

Članak 635.

(1) Iznimno od odredbe članka 646. točke 1. ovoga Zakona, Zakon o poduzećima primjenjuje se na društvena poduzeća, poduzeća u vlasništvu Republike, županije, kotara, općine ili grada, društva s ograničenom odgovornošću u društvenom vlasništvu koja drže sve svoje udjele i na zadružna poduzeća dok se pod uvjetima i u rokovima određenim u posebnim propisima ne pretvore u neko od trgovačkih društava.

(2) Iznimno od odredbe članka 646. točke 1. ovoga Zakona, Zakon o poduzećima primjenjuje se na društva s neograničenom solidarnom odgovornošću članova, komanditna društva, dionička društva, komanditna društva na dionice i društva s ograničenom odgovornošću u privatnom, zadružnom i u mješovitom vlasništvu dok se u skladu s ovim zakonom ne upišu u sudski registar.

(3) Iznimno od odredbe članka 646. ovoga Zakona, Zakon o poduzećima primjenjuje se i na privatna poduzeća dok se ne pretvore u neko od trgovačkih društava ili ne nastave poslovati kao trgovci pojedinci.

Radnje i poljoprivredna gospodarstva pravne osobe

Članak 636.

(1) Imatelji radnji sa statusom pravne osobe koji te radnje najkasnije do 31. prosinca l995. ne pretvore u neko od trgovačkih društava ili se do tada ne upišu u sudski registar kao trgovci pojedinci, nastavljaju poslovati kao obrtnici. Na njih prelaze imovina i obveze radnji pravnih osoba.

(2) Imatelji poljoprivrednih gospodarstava sa statusom pravne osobe koji ta gospodarstva najkasnije do 31. prosinca l995. ne pretvore u neko od trgovačkih društava ili se do tada ne upišu u sudski registar kao trgovci pojedinci, nastavljaju poslovati kao individualni poljodjelci. Na njih prelaze imovina i obveze poljoprivrednih gospodarstava pravnih osoba.

(3) Pretvorba radnji i poljoprivrednih gospodarstava pravnih osoba u trgovačka društva, odnosno nastavljanje poslovanja njihovih imatelja kao trgovaca pojedinaca upisuje se u sudski registar na temelju prijave za upis koju oni podnose registarskome sudu. Na sadržaj prijave i na priloge prijavi primjenjuju se odredbe ovoga Zakona. Nastavljanje poslovanja kao obrtnika, odnosno kao individualnih poljodjelaca po proteku roka iz prethodnih stavaka ovoga članka upisuje se po službenoj dužnosti u registre u kojima su radnje, odnosno poljoprivredna gospodarstva bili upisani, a obrtnika i u registar propisan Zakonom o obrtu.

 

Usklađivanje s odredbama ovoga Zakona

Članak 637.

(1) Društva s neograničenom solidarnom odgovornošću članova, komanditna društva, dionička društva i društva s ograničenom odgovornošću osnovana, odnosno nastala na drugi način do dana početka primjene ovoga Zakona dužna su uskladiti svoje opće akte s odredbama ovoga Zakona, na temelju izmijenjenih akata izabrati, odnosno imenovati organe društva, odnosno odrediti osobe ovlaštene za upravljanje i vođenje poslova društva i podnijeti prijavu za upis u sudski registar najkasnije do 31. prosinca l995. U istome roku komanditna društva na dionice moraju se preoblikovati u dionička društva.

(2) Privatna poduzeća dužna su se najkasnije do 31. prosinca l995. registarskome sudu podnijeti prijavu za upis trgovačkog društva ili trgovca pojedinca iz članka 635. stavka 3. ovoga Zakona u sudski registar.

(3) Dionička društva i društva s ograničenom odgovornošću iz stavka 1. ovoga članka čiji temeljni kapital na dan početka primjene ovoga Zakona bude manji od najmanjeg iznosa temeljnoga kapitala koji je njime ili drugim zakonom propisan za ta društva, dužna su najkasnije do 31. prosinca l997. u skladu s ovim Zakonom donijeti odluku o povećanju toga kapitala na iznos koji nije manji od spomenutog najmanjeg iznosa temeljnoga kapitala društva ili donijeti odluku o preoblikovanju društva u neko drugo društvo za koje po odredbama ovoga Zakona ispunjavaju uvjete i do toga roka podnijeti prijavu za upis te odluke u sudski registar.

(4) Za ocjenu iznosa temeljnoga kapitala društava iz stavka 3. ovoga članka uzimaju se u obzir službeni srednji tečaj, odnosno srednji tečaj utvrđen i objavljen na deviznoj burzi ili od strane Hrvatske narodne banke  valute koja je bila u službenoj primjeni na teritoriju Socijalističke Republike Hrvatske, odnosno Republike Hrvatske u vrijeme upisa osnivanja, odnosno drugog načina nastanka društva u sudski registar ili donošenja odluke o povećanju ili smanjenju temeljnoga kapitala društva u odnosu na DEM, a ako takvoga tečaja nije bilo, srednji tečaj banke koja je u to vrijeme bila poslovna banka društva i srednji tečaj valute Republike Hrvatske u odnosu na DEM utvrđen i objavljen na deviznoj burzi, odnosno kojega utvrdi i objavi Hrvatska narodna banka  a koji važi u vrijeme donošenja odluke iz prethodnoga stavka ovoga članka o povećanju temeljnoga kapitala društva.

(5) Društva iz stavka 1. i 3. te poduzeća iz stavka 2. ovoga članka u donošenju odluka potrebnih za to da bi se provela usklađenja s ovim Zakonom postupaju po svojim općim aktima podredno primjenjujući propise koji se na njih primjenjuju u vrijeme donošenja tih odluka.

(6) Nad društvima iz stavka 1. i 3. te poduzećima iz stavka 2. ovoga članka koja ne postupe po odredbama stavka 1. do 3. ovoga članka u rokovima koji su tamo propisani provest će se postupak likvidacije i društva, odnosno poduzeća brisati iz sudskog registra. Postupak likvidacije pokreće registarski sud po službenoj dužnosti. Likvidacija društava iz stavka 1. ovoga članka provodi se po odredbama ovoga Zakona, a likvidacija poduzeća iz stavka 2. ovoga članka po propisima koji budu na snazi na dan početka primjene ovoga Zakona.

Preoblikovanje komanditnoga društva na dionice u dioničko društvo

Članak 638.

(1) Komanditno društvo na dionice odlukom skupštine koju čine dioničari društva uz suglasnost svih komplementara mijenja oblik i pretvara se u dioničko društvo.

(2) Odluka o preoblikovanju sadržava:

1. tvrtku komanditnoga društva na dionice i tvrtku dioničkoga društva,

2. iznos temeljnoga kapitala, broj i vrstu dionica, raspored dionica na članove društva, te utvrđenje da je usvojen statut dioničkoga društva.

(3) Skupštini komanditnoga društva na dionice iz stavka 1. ovoga članka koja treba odlučiti o preoblikovanju u dioničko društvo treba podnijeti financijska izvješća za posljednju poslovnu godinu i posljednji periodički obračun. Ako su financijska izvješća potrebna za obračun s komplementarima, mora ih se izraditi s danom koji je za to mjerodavan. Izvješća se prilažu zapisniku sa skupštine.

(4) Nakon što se donese odluka o preoblikovanju članovi uprave i nadzornog odbora dioničkoga društva podnose sudu prijavu radi upisa preoblikovanja u sudski registar.

(5) Prijavi za upis preoblikovanja u sudski registar prilažu se:

1. odluka o preoblikovanju,

2. izjave komplementara o suglasnosti s odlukom o preoblikovanju dane u obliku javnobilježničke isprave,

3. statut dioničkoga društva,

4. odluke o imenovanju uprave i izboru nadzornog odbora dioničkoga društva, ako nisu sadržane u odluci o preoblikovanju.

(6) Nakon upisa preoblikovanja u sudski registar:

1. komanditno društvo na dionice nastavlja djelovati kao dioničko društvo,

2. komplementari prestaju biti članovi društva,

3. preoblikovanje ne utječe na odgovornost komplementara komanditnoga društva na dionice za obveze koje je to društvo preuzelo.

Upotreba tvrtke

Članak 639.

(1) Poduzeća iz članka 634. točke 1. do 5. ovoga Zakona nastavljaju upotrebljavati tvrtku pod kojom su na dan početka primjene ovoga Zakona upisana u sudskom registru.

(2) Promijene li poduzeća iz stavka 1. ovoga članka predmet svog poslovanja koji je na dan početka primjene ovoga Zakona bio upisan u sudskom registru tako da bi nakon toga obavljala istu ili srodnu djelatnost kao i pravna osoba koja je već upisana u sudskom registru kod istoga registarskoga suda pod istom ili sličnom tvrtkom, dužna su istovremeno s upisom promjene predmeta poslovanja podnijeti registarskome sudu i prijavu za promjenu tvrtke tako da ona udovoljava uvjetima iz članka 29. ovoga Zakona. U tom slučaju registarski sud dozvolit će upis promjene predmeta poslovanja samo ako se istovremeno upiše i promjena tvrtke u sudski registar.

Najniži nominalni iznos dionice i temeljnoga uloga

Članak 640.

Dionička društva i društva s ograničenom odgovornošću dužna su najkasnije do 31. prosinca 1997. uskladiti najniži nominalni iznos dionica, odnosno njihov višekratnik i najniži iznos temeljnoga uloga s odredbama ovoga Zakona.

Valuta nominalnog iznosa dionica

Članak 641.

Odredba članka 161. ovoga Zakona ne primjenjuje se na dionice koje su izdane do dana početka primjene ovoga Zakona.

Pravo glasa na temelju dionica

Članak 642.

(1) Odredbe članka 291. stavka 2. i 3. ovoga Zakona ne primjenjuju se na dionice stečene na temelju Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća uz obročno plaćanje kupovnine dok traje otplata u skladu s ugovorom o kupnji dionica kada je tim zakonom propisano da stjecatelj dionice ima pravo glasa u skupštini društva i prije nego što plati cijelu kupovninu.

(2) Odredba članka 169. stavka 3. ovoga Zakona ne primjenjuje se na dionice koje su valjano stečene i u cjelini uplaćene prije dana početka primjene ovoga Zakona.

(3) Skupština društva može odlučiti da se ukine ili ograniči pravo glasa iz dionica navedenih u stavku 2. ovoga članka. Za takvu odluku potrebno je da se za nju dadu glasovi koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnoga kapitala zastupljenoga na skupštini društva. Za to se ne traži posebna odluka dioničara o čijim se pravima radi. Ako se spomenuto pravo glasa ukida ili ograničava dioničaru koji je pored uplate dionice ispunio prema društvu i dodatne obveze, društvo ga za to mora primjereno obeštetiti. Zahtjev za isplatom obeštećenja mora se podnijeti sudu u roku od dva mjeseca od dana kada je u glasilu društva objavljen upis promjene statuta u sudskom registru. Ako je podignuta tužba za poništenje odluke o ukidanju ili ograničenju prava dioničara iz ovoga stavka, rok počinje teći prvoga narednoga dana od dana kada je pravomoćno odbačena tužba ili kada je pravomoćno odbijen tužbeni zahtjev.

(4) Dionička društva koja do dana početka primjene ovoga Zakona imaju dionice bez prava glasa čiji ukupni nominalni iznosi prelaze polovinu iznosa temeljnoga kapitala društva moraju uskladiti omjer među dionicama društva s onim propisanim u članku 169. stavku 2. ovoga Zakona najkasnije do 31. prosinca l996.

Vlastite dionice dioničkoga društva

Članak 643.

Dionička društva koja do dana početka primjene ovoga Zakona steknu vlastite dionice dužna su postupiti po odredbama članka 236. ovoga Zakona najkasnije do 31. prosinca 1996.

Dijelovi poduzeća

Članak 644.

(1) Dijelovi poduzeća koji imaju određena ovlaštenja u pravnom prometu upisana u sudskom registru na dan početka primjene ovoga Zakona nastavljaju djelovati onako kako su upisana u tome registru. Poduzeća su dužna najkasnije do roka koji je propisan za usklađenje njihovih općih akata s odredbama ovoga Zakona podnijeti sudu prijave za upis tih dijelova kao podružnica u odgovarajuće sudske registre na način propisan ovim Zakonom ili ih ukinuti.

(2) Sud će po službenoj dužnosti brisati iz sudskog registra dijelove poduzeća iz stavka 1. ovoga članka glede kojih se ne postupi na način kako je tamo propisano.

Prijave za upis u sudski registar podnesene registarskome sudu prije stupanja na snagu ovoga Zakona

Članak 645.

S prijavama za upis u sudski registar koje se odnose na trgovačka društva podnesenima registarskome sudu prije dana početka primjene ovoga Zakona postupit će se po propisima koji su bili na snazi u vrijeme kada su prijave bile podnesene tome sudu.

Prestanak važenja drugih propisa

Članak 646. (NN 40/19)

Danom početka primjene ovoga Zakona prestaju važiti:

1. Zakon o poduzećima ("Narodne novine", br. 53/91. i 58/93.),

2. poglavlje II. "Dionica" i druge odredbe Zakona o vrijednosnim papirima ("Narodne novine", br. 53/91.) koje se odnose na dionice, osim odredbe kojom se one proglašavaju vrijednosnim papirima,

3. Zakon o stranim ulaganjima ("Narodne novine", br. 53/91.),

4. članak 3. i članci 5. do 12. Zakona o vanjskotrgovinskom poslovanju ("Narodne novine", br. 53/91.),

5. članci 95. do 98. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", br. 53/91. i 73/91.).

Članak 646.a (NN 40/19)

Brisan.

Stupanje na snagu ovoga Zakona

Članak 647.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama", a primjenjuje se od 1. siječnja 1995. godine.

Prijelazne i završne odredbe iz NN 34/99

Članak 10.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".

Prijelazne i završne odredbe iz NN 118/03:

Članak 319.

(1) Ovim Zakonom izmijenjene odredbe članka 162., 163., 389., 390. stavka 1. i članka 445. stavka 1. Zakona ne primjenjuju se na dionička društva i društva s ograničenom odgovornošću upisana u sudskom registru prije dana početka primjene ovoga Zakona ili za koja je prije tog dana registarskom sudu podnesena prijava za upis njihova osnivanja u taj registar.

(2) Društva iz stavka 1. ovoga članka dužna su uskladiti iznose temeljnog kapitala i dijelove tog kapitala koji se odnose na pojedine dionice, odnosno temeljne uloge s ovim Zakonom izmijenjenim odredbama članka 162., 163., 389. i 390. Zakona prilikom prve promjene tog kapitala, spajanja, podjele dionica odnosno poslovnih udjela ili zamjene dionica s nominalnim iznosom u one bez tog iznosa u pogledu svih dionica, odnosno temeljnih uloga društva. Pri izračunu iznosa temeljnog kapitala i njegovih dijelova koji otpadaju na dionice, odnosno temeljne uloge primijenit će se srednji tečaj Hrvatske narodne banke za valutu u kojoj su izraženi temeljni kapital i nominalni iznosi dionica, odnosno temeljnih uloga u društvu koji vrijedi na dan donošenja odluke o sazivanju glavne skupštine, odnosno skupštine društva na kojoj se donosi spomenuta odluka o usklađenju. Registarski sud će odbiti upis promjene u sudski registar koja nije u skladu sa spomenutim odredbama Zakona. Nakon što se za društvo s ograničenom odgovornošću u sudski registar upišu spomenute promjene, na to se društvo primjenjuje i izmijenjena odredba članka 445. stavka 2. Zakona.

(3) Dionička društva i društva s ograničenom odgovornošću čiji su temeljni kapital i dionice, odnosno temeljni ulozi u skladu sa Zakonom izraženi u njemačkim markama, dužna su ih uskladiti s odredbama izmijenjenih članaka 162., 163., 389. i 390. stavka 1. Zakona i registarskom sudu podnijeti prijavu za upis promjene u sudski registar u roku od godinu dana od dana početka primjene ovoga Zakona. Istu obvezu imaju i društva čiji su temeljni kapital i dionice, odnosno temeljni ulozi izraženi u eurima. Odluka glavne skupštine odnosno skupštine društva o spomenutom usklađenju sa Zakonom donosi se većinom glasova dionica, odnosno poslovnih udjela zastupljenih pri donošenju odluke s tim da su na glavnoj skupštini, odnosno skupštini društva zastupljene dionice, odnosno poslovni udjeli na koje se odnosi najmanje polovina temeljnog kapitala društva. Odluka skupštine društva s ograničenom odgovornošću mora biti u obliku javnobilježničke isprave. Pri izračunu iznosa temeljnog kapitala i njegovih dijelova koji otpadaju na dionice odnosno temeljne uloge primjenjuju se čvrsti službeni tečaj njemačke marke i eura od 1,95583 njemačkih maraka za 1 euro i srednji tečaj Hrvatske narodne banke za euro koji vrijedi na dan donošenja odluke o sazivanju glavne skupštine odnosno skupštine društva na kojoj se donosi spomenuta odluka o usklađenju.

(4) Za društva koja ne postupe u skladu s odredbama stavka 3. ovoga članka smatra se da je prvoga dana nakon isteka godine dana od dana početka primjene ovoga Zakona nastupio razlog za prestanak društva koji će registarski sud upisati u sudski registar po službenoj dužnosti.

Članak 320.

Nove odredbe članka 391. stavka 1. – 5. Zakona ne primjenjuju se na dodatne činidbe koje su u potpunosti ispunjene društvu do dana početka primjene ovoga Zakona.

Članak 321.

Odredbe članka 194.a, 384.a do 384.c, 441. stavka 1. točke 10. i 472.a Zakona ne primjenjuju se na društva upisana u sudskom registru prije dana početka primjene ovoga Zakona.

Članak 322.

Odredbe članka 363.a ovoga Zakona ne primjenjuju se u sporovima u kojima je na dan početka primjene ovoga Zakona parnica već počela teći.

Članak 323.

Za primjenu odredaba Zakona, statuta i društvenog ugovora u kojima je određen iznos temeljnog kapitala kao mjerilo za ostvarenje nekog prava ili za postojanje obveze da društvo ima neki organ ili o kojemu ovisi sastav tog organa, u društvima iz članka 319. stavka 1. i 3. ovoga Zakona mjerodavan je srednji tečaj Hrvatske narodne banke za valutu u kojoj su izraženi temeljni kapital i nominalni iznosi dionica odnosno temeljnih uloga koji vrijedi na dan kada se ostvaruje pravo, nastaje obveza ili kada se određuje sastav nekog organa društva.

Članak 324.

(1) Dioničko društvo i društvo s ograničenom odgovornošću čini prekršaj ako ne uskladi temeljni kapital i dionice, odnosno temeljne uloge koji su u skladu sa Zakonom izraženi u njemačkim markama s ovim Zakonom izmijenjenim odredbama članka 162., 163., 389. i 390. stavak 1. Zakona i registarskom sudu ne podnese prijavu za upis promjene u sudski registar u roku od godinu dana od dana početka primjene ovoga Zakona (članak 313. stavak 3.).

(2) Na prekršaj iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe članka 630. stavak 2. Zakona.

 

Članak 325.

Ovlašćuje se Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora da utvrdi i izradi pročišćeni tekst Zakona o trgovačkim društvima.

Članak 326.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od 1. siječnja 2004.

Prijelazne i završne odredbe iz NN 107/07:

Članak 174.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama« a stupa na snagu 1. travnja 2008. osim odredaba članka 142. koje stupaju na snagu na dan prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju.

Prijelazne i završne odredbe iz NN 146/08:

Članak 2.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2009.

Prijelazne i završne odredbe iz NN 137/09:

Članak 240.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. svibnja 2010.

Prijelazne i završne odredbe iz NN 125/11:

Članak 381.

(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti:

1. Kazneni zakon (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98. – ispravak, 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03., 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.) osim odredaba članka 84., 85. i 86. koje prestaju važiti na dan stupanja na snagu posebnog zakona koji uređuje odnosna pitanja,

2. Zakon o kaznenim djelima protiv tržišta kapitala (»Narodne novine«, br. 152/08.),

3. odredbe članka 160. Zakona o izvršenju kazne zatvora (»Narodne novine«, br. 128/99., 55/00., 59/00., 129/00., 59/01., 67/01., 11/02., 190/03., 76/07., 27/08., 83/09., 18/11. i 48/11.),

4. odredbe članka 31. Zakona o računovodstvu (»Narodne novine«, br. 109/07.),

5. odredbe članka 188. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima (»Narodne novine«, br. 167/03., 79/07. i 80/11.),

6. odredbe članka 65. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (»Narodne novine«, br. 105/97., 64/00. i 65/09.),

7. odredbe članka 49. Zakona o medicinskoj oplodnji (»Narodne novine«, br. 88/09. i 137/09.),

8. odredbe članaka 627. i 629. Zakona o trgovačkim društvima (»Narodne novine«, br. 111/93., 34/99., 121/99., 52/00., 118/03., 107/07., 146/08. i 137/09.),

9. odredba članka 129.a stavka 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (»Narodne novine«, br. 150/08., 94/09., 153/09., 71/10., 139/10. i 49/11.), a dosadašnji stavak 2. postaje stavak 1.

(2) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona u Zakonu o energiji (»Narodne novine«, br. 68/01., 177/04., 76/07., 152/08. i 127/10.) u članku 33. stavku 1. riječi: »odnosno troši energiju bez ili mimo mjernih uređaja« brišu se.

Članak 382.

Vlada Republike Hrvatske pokrenut će postupak usklađivanja s odredbama ovoga Zakona odgovarajućih odredbi Zakona o kaznenom postupku, Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, Zakona o sudovima za mladež, Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, Zakona o izvršenju kazne zatvora, Zakona o probaciji te drugih zakona koji sadrže kaznene i druge odredbe relevantne za primjenu ovoga Zakona.

Članak 383.

U skladu s odredbama ovoga Zakona, nadležni ministri donijet će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, sljedeće propise:

1. ministar nadležan za pravosuđe donijet će propise o postupku izricanja i provođenju uvjetnog otpusta (članak 59. do članak 63.), o izvršenju zaštitnog nadzora (članak 64.), o izvršenju sigurnosnih mjera (članak 65. do članak 76.), o kaznenoj evidenciji i načinu korištenja podataka iz te evidencije (članak 381. stavak 1. točka 1.),

2. ministar nadležan za zdravstvo donijet će listu terapijskih zajednica licenciranih za provođenje sigurnosne mjere obveznog liječenja od ovisnosti (članak 69.), listu pravnih ili fizičkih osoba licenciranih za provođenje sigurnosne mjere obveznog psihosocijalnog tretmana (članak 70.) i listu tvari zabranjenih u športu (članak 190. i 191.).

Članak 384.

Izvršenje kaznenopravnih sankcija pravomoćno izrečenih sukladno odredbama Kaznenog zakona i drugih posebnih propisa iz članka 381. stavka 1. ovoga Zakona, čije izvršenje nije započelo ili je u tijeku, provodit će se sukladno odredbama ovoga Zakona od dana njegova stupanja na snagu.

Članak 385.

Ako do stupanja na snagu ovoga Zakona nije nastupila zastara oduzimanja imovinske koristi, primijenit će se odredba članka 85. stavka 4. ovoga Zakona.

Članak 386.

Ovaj Zakon sadrži odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktima Europske unije:

1. Direktivom 2008/99/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. studenoga 2002. godine o zaštiti okoliša putem kaznenog prava,

2. Direktivom 2009/52/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2009. godine kojom se predviđaju minimalni standardi o sankcijama i mjerama protiv poslodavaca koji zapošljavaju državljane trećih zemalja,

3. Direktivom 2010/45/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. godine o standardima kvalitete i sigurnosti ljudskih organa za presađivanje,

4. Direktivom 2005/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. godine o onečišćenju s brodova i uvođenju kazni za prekršaje,

5. Direktivom 2009/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. godine o izmjenama i dopunama Direktive 2005/35/EZ o onečišćenju s brodova i uvođenju kazni za prekršaje,

6. Direktivom 2006/12/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2006. godine o otpadu,

7. Seveso II direktivom 96/82/EC, 2003/105/EC o sprječavanju velikih industrijskih nesreća i ublažavanju posljedica ako se one dogode,

8. Direktivom 2002/90/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. studenoga 2002. godine kojom se definira pomaganje neovlaštenog ulaska, tranzita i boravka,

9. Direktivom 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. godine o nezakonitoj kupoprodaji dionica i manipulaciji tržištem,

10. Okvirnom odlukom Vijeća 2008/913/PUP od 28. studenoga 2008. godine o suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije kazneno-pravnim sredstvima,

11. Okvirnom odlukom Vijeća o oduzimanju predmeta, sredstava i imovine stečene kaznenim djelima od 24. veljače 2005. godine,

12. Okvirnom odlukom Vijeća Europske unije 2002/629/PUP od 19. srpnja 2002. godine o suzbijanju trgovanja ljudima,

13. Okvirnom odlukom Vijeća 2001/500/PUP od 26. lipnja 2001. godine o pranju novca, identifikaciji, praćenju, zamrzavanju, prisvajanju i oduzimanju sredstava i prihoda od kriminala,

14. Okvirnom odlukom Vijeća 2002/946/PUP od 28. studenoga 2002. godine o jačanju kaznenog okvira za prevenciju olakšavanja nezakonitog ulaska, kretanja i boravka,

15. Okvirnom odlukom Vijeća 2002/475/PUP od 13. lipnja 2002. godine o borbi protiv terorizma,

16. Okvirnom odlukom Vijeća 2005/212/PUP o oduzimanju predmeta, sredstava i imovine stečene kaznenim djelima od 24. veljače 2005. godine,

17. Konvencijom od 26. srpnja 1995. godine, koja se donosi na temelju članka K.3 Ugovora o EU, o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL C 316, 27.11.1995, str. 49),

18. Protokolom od 27. rujna 1996. godine, koji se donosi na temelju članka K.3 Ugovora o EU, uz Konvenciju o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL C 313, 23.10.1996, str. 2),

19. Drugim Protokolom od 19. lipnja 1997. godine, koji se donosi na temelju članka K.3 Ugovora o EU, uz Konvenciju o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL C 221, 19.7.1997, str. 12),

20. Konvencijom o provedbi Sporazuma iz Schengena.

Članak 387.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2013.

Prijelazne i završne odredbe iz NN 111/12:

Članak 48.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Prijelazne i završne odredbe iz NN 68/13:

Članak 2.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Prijelazne i završne odredbe iz NN 110/15:

Članak 14.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. studenoga 2015.

Prijelazne i završne odredbe iz NN 40/19:

Članak 92.

Trgovac pojedinac briše se iz sudskog registra po službenoj dužnosti danom stupanja na snagu ovoga Zakona.

Brisanje trgovca iz sudskog registra u skladu sa stavkom 1. ovoga članka bez utjecaja je na prava i obveze trgovca pojedinca koji svoja prava i obveze zadržava kao fizička osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost u skladu s propisima o obrtu.

Članak 93.

Iznimno od članka 34. ovoga Zakona, nadzorni odbor, odnosno upravni odbor ima obvezu utvrđivati odnosno odobravati politiku primitaka od 1. svibnja 2020.

Članak 94.

Prosječni primici iz članka 40. ovoga Zakona se, sve do isteka pete poslovne godine računajući od poslovne godine koja prethodi glavnoj skupštini održanoj nakon stupanja na snagu odredbe članka 40. ovoga Zakona, računaju na temelju prosječnih primitaka za razdoblje od poslovne godine koja prethodi toj glavnoj skupštini.

Članak 95.

Ministar nadležan za poslove pravosuđa donijet će pravilnike iz članaka 26. i 64. ovoga Zakona do 1. siječnja 2020., a pravilnik iz članka 70. ovoga Zakona u roku od 60 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 96.

Ovaj Zakon stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim članaka 38. i 40. ovoga Zakona koji stupaju na snagu 1. svibnja 2020. te članaka 32., 41., 44., 45., 46., 47., 48., članka 292. stavka 10. koji je izmijenjen člankom 50. ovoga Zakona, članaka 51., 57., 59. i članka 631. stavka 1. točke 22. koji je dopunjen člankom 88. ovoga Zakona, koji stupaju na snagu 1. siječnja 2021.

Prijelazne i završne odredbe iz NN 34/22

Članak 31.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Pravilnik o iznosu naknade za pohranu i čuvanje poslovnih knjiga i dokumentacije društva nakon njegova brisanja iz sudskog registra (»Narodne novine«, br. 6/20.).

Članak 32.

Ministar nadležan za poslove pravosuđa donijet će pravilnik iz članka 239. koji je izmijenjen člankom 9. ovoga Zakona do 15. srpnja 2023.

Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa ustrojit će evidenciju iz članka 239. koji je izmijenjen člankom 9. ovoga Zakona do 1. kolovoza 2023.

Članak 33.

Ovaj Zakon stupa na snagu 1. lipnja 2022., osim članka 8. koji je izmijenjen člankom 2. ovoga Zakona, članka 387. koji je izmijenjen člankom 15. ovoga Zakona, članka 397.a koji je izmijenjen člankom 17. ovoga Zakona, članka 397.b koji je izmijenjen člankom 18. ovoga Zakona, članka 397.e koji je izmijenjen člankom 19. ovoga Zakona, članka 397.f koji je dodan člankom 20. ovoga Zakona i članka 613. koji je izmijenjen člankom 28. ovoga Zakona, a koji stupaju na snagu 1. kolovoza 2023.

Prijelazne i završne odredbe iz NN 114/22

Članak 21. (NN 18/23, 130/23)

(1) Odredbe članka 161. koji je izmijenjen člankom 1. ovoga Zakona, članka 162. koji je izmijenjen člankom 2. ovoga Zakona, članka 163. koji je izmijenjen člankom 3. ovoga Zakona, članka 389. koji je izmijenjen člankom 12. ovoga Zakona, članka 390. koji je izmijenjen člankom 13. ovoga Zakona, članka 390.a koji je izmijenjen člankom 14. ovoga Zakona i članka 445. koji je izmijenjen člankom 16. ovoga Zakona ne primjenjuju se na dionička društva i društva s ograničenom odgovornošću upisana u sudskom registru prije dana uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ili za koja je prije tog dana registarskom sudu podnesena prijava za upis njihova osnivanja u taj registar.

(2) Dionička društva iz stavka 1. ovoga članka dužna su uskladiti iznose temeljnog kapitala i dijelove tog kapitala koji se odnose na pojedine dionice s odredbama članka 161. koji je izmijenjen člankom 1. ovoga Zakona, članka 162. koji je izmijenjen člankom 2. ovoga Zakona i članka 163. koji je izmijenjen člankom 3. ovoga Zakona prilikom prve promjene tog kapitala, spajanja, podjele dionica ili zamjene dionica s nominalnim iznosom u one bez tog iznosa, ali ne kasnije od godine dana od dana uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Usklađenje mora obuhvatiti temeljni kapital i sve dionice društva. U postupku usklađenja dopušteno je zamijeniti dionice s nominalnim iznosom u one bez tog iznosa i obrnuto.

(3) Društva s ograničenom odgovornošću iz stavka 1. ovoga članka dužna su uskladiti iznose temeljnog kapitala i dijelove tog kapitala koji se odnose na pojedine poslovne udjele s odredbama članka 389. koji je izmijenjen člankom 12. ovoga Zakona, članka 390. koji je izmijenjen člankom 13. ovoga Zakona, članka 390.a koji je izmijenjen člankom 14. ovoga Zakona i članka 445. koji je izmijenjen člankom 16. ovoga Zakona. Obveza usklađenja nije ograničena rokom, ali ono se mora provesti prilikom prve promjene izjave o osnivanju odnosno društvenog ugovora, statusne promjene društva ili promjene nekog od poslovnih udjela u društvu. Usklađenje se ne mora provesti prilikom prijenosa odnosno drugog raspolaganja poslovnim udjelom, niti u vezi s prijenosom odnosno drugim raspolaganjem poslovnim udjelom. Kad se provodi, usklađenje mora obuhvatiti temeljni kapital i sve poslovne udjele društva.

(4) Odluku o usklađenju iz stavaka 2. i 3. ovoga članka donosi glavna skupština odnosno skupština društva. Prilikom donošenja odluke ne mora biti ispunjen uvjet kvoruma čak ni ako se on inače zakonom ili u društvu zahtijeva za donošenje odluke na glavnoj skupštini odnosno skupštini društva. Odluka se donosi običnom većinom, pa i kada se odlučuje da se dionice s nominalnim iznosom zamijene za dionice bez tog iznosa i obrnuto. U donošenju odluke na glavnoj skupštini sudjeluju i imatelji povlaštenih dionica, čak i ako je određeno da one inače ne daju pravo glasa u glavnoj skupštini. Za valjanost odluke glavne skupštine ne traži se da se o tome donese i posebna odluka dioničara koji inače odlučuju na posebnoj skupštini ili odvojenim glasovanjem. Odluka o usklađenju ujedno ima učinak odgovarajuće odluke o izmjeni temeljnog kapitala te odluke o izmjeni statuta dioničkog društva, odnosno izmjene društvenog ugovora ili izjave o osnivanju društva s ograničenom odgovornošću. Odluka skupštine društva s ograničenom odgovornošću mora biti u obliku javnobilježničke isprave.

(5) Pri preračunavanju postojećeg iznosa temeljnog kapitala i njegovih dijelova koji otpadaju na dionice odnosno poslovne udjele primijenit će se fiksni tečaj konverzije kune u euro, uz zaokruživanje na najbliži cent, u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje kako su uređena Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, br. 57/22. i 88/22. – ispravak). Ako dionica nije uplaćena u cijelosti odnosno ako poslovni udio nije uplaćen u cijelosti, obveza uplate preračunat će se uz primjenu istog tečaja i istih pravila o preračunavanju i zaokruživanju.

(6) Odlukom o usklađenju iznosa temeljnog kapitala i dionica odnosno nominalnih iznosa poslovnih udjela koji se dobiju preračunavanjem i zaokruživanjem iz stavka 5. ovoga članka, dioničko društvo odnosno društvo s ograničenom odgovornošću povećat će ili smanjiti temeljni kapital u mjeri u kojoj je to potrebno da bi se temeljni kapital i nominalni iznosi dionica odnosno poslovnih udjela uskladili s odredbama članka 161. koji je izmijenjen člankom 1. ovoga Zakona, članka 162. koji je izmijenjen člankom 2. ovoga Zakona i članka 163. koji je izmijenjen člankom 3. ovoga Zakona odnosno članka 389. koji je izmijenjen člankom 12. ovoga Zakona, članka 390. koji je izmijenjen člankom 13. ovoga Zakona, članka 390.a koji je izmijenjen člankom 14. ovoga Zakona i članka 445. koji je izmijenjen člankom 16. ovoga Zakona.

(7) Ako se pri usklađenju povećava temeljni kapital i nominalni iznosi dionica odnosno poslovnih udjela, za to se mogu koristiti zakonske rezerve, rezerve kapitala i statutarne rezerve odnosno rezerve predviđene društvenim ugovorom i kada nije predviđeno da se mogu koristiti u tu svrhu, ostale rezerve iz dobiti i zadržana dobit društva te neraspoređena dobit poslovne godine. Te se rezerve i zadržana dobit mogu koristiti pri usklađenju bez ikakvog ograničenja. Vlastite dionice i vlastiti poslovni udjeli sudjeluju u usklađenju i odgovarajućem povećanju temeljnog kapitala.

(8) Ako se pri usklađenju smanjuje temeljni kapital i nominalni iznosi dionica odnosno poslovnih udjela, iznos za koji je smanjen temeljni kapital može se iskoristiti za pokriće gubitka ili za unos u rezerve kapitala. Na smanjenje se ne primjenjuje ograničenje iz članka 349. stavka 2. odnosno članka 465.b Zakona o trgovačkim društvima (»Narodne novine«, br. 111/93., 34/99., 121/99. – vjerodostojno tumačenje, 52/00. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 118/03., 107/07., 146/08., 137/09., 125/11., 152/11. – pročišćeni tekst, 111/12., 68/13., 110/15., 40/19. i 34/22.). Iznos za koji je smanjen temeljni kapital ne smije se isplatiti dioničarima odnosno članovima društva niti se može koristiti za to da ih se oslobodi od uplate dionice odnosno poslovnog udjela. Dioničar odnosno član društva koji nije potpuno uplatio svoju dionicu odnosno poslovni udio, a zbog smanjenja nominalnog iznosa dionice odnosno poslovnog udjela bi se njegova obveza na uplatu ugasila ili umanjila, dužan je odgovarajući iznos za koji je obveza ugašena ili umanjena uplatiti društvu na ime uplate kao da je dionica odnosno poslovni udio izdan za veći iznos od dijela smanjenog temeljnog kapitala koji otpada na dionicu odnosno poslovni udio. Tako uplaćeni iznos evidentira se u rezervama kapitala.

(9) Provođenjem usklađenja nikome se ne smiju umanjiti njegova članska prava u društvu, osim ako se s time izričito ne suglasi prilikom donošenja odluke, odnosno u pisanoj izjavi danoj u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik. Umanjenjem članskih prava ne smatra se smanjenje nominalnog iznosa dionice odnosno poslovnog udjela ako se s time ne utječe na odnose između članova društva. Ako se pojedina prava iz dionica odnosno poslovnih udjela koji su djelomično uplaćeni određuju prema onome što je uplaćeno, ta prava pripadaju dioničarima odnosno članovima društva, dok ne uplate ono što im je preostalo, samo prema visini uplaćenog uvećano za postotak povećanja temeljnog kapitala koji otpada na nominalni iznos dionice odnosno poslovnih udjela.

(10) Za dionička društva koja ne postupe u skladu s odredbama stavka 2. ovog članka u propisanome roku smatra se da je prvog dana nakon isteka toga roka nastupio razlog za prestanak društva koji će registarski sud upisati u sudski registar po službenoj dužnosti.

(11) Za primjenu odredaba Zakona, statuta i društvenog ugovora u kojima je određen iznos temeljnog kapitala kao mjerilo za ostvarenje nekog prava ili za postojanje obveze da društvo ima neki organ ili o kojemu ovisi sastav tog organa u društvima iz stavka 1. ovog članka, dok ne provedu usklađenje, mjerodavan je fiksni tečaj konverzije kune u euro, uz zaokruživanje na najbliži cent, u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje kako je to propisano Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, br. 57/22. i 88/22. – ispravak).

(12) Dionička društva koja su u statutu odredila iznose prema odredbama članka 167. stavka 3., članka 222.a stavka 3. točke 1. i članka 269. stavka 1. Zakona o trgovačkim društvima (»Narodne novine«, br. 111/93., 34/99., 121/99. – vjerodostojno tumačenje, 52/00. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 118/03., 107/07., 146/08., 137/09., 125/11., 152/11. – pročišćeni tekst, 111/12., 68/13., 110/15., 40/19. i 34/22.) dužna su, prilikom usklađenja temeljnog kapitala s odredbama ovog Zakona, u statutu iskazati i te iznose u eurima, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije kune u euro i zaokruživanje na najbliži cent, u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje kako je to propisano Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, br. 57/22. i 88/22. – ispravak). To vrijedi i za sve druge novčane iznose koji su u statutu iskazani u kunama.

(13) Društva s ograničenom odgovornošću koja su u društvenim ugovorima odnosno izjavi o osnivanju odredila iznose rezervi predviđenih tim aktom dužna su prilikom usklađenja temeljnog kapitala s odredbama ovog Zakona u društvenom ugovoru odnosno izjavi o osnivanju iskazati i te iznose u eurima, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije kune u euro i zaokruživanje na najbliži cent, u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje kako je to propisano Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, br. 57/22. i 88/22. – ispravak). To vrijedi i za sve druge novčane iznose koji su u društvenom ugovoru odnosno izjavi o osnivanju iskazani u kunama.

Članak 22. (NN 18/23)

(1) Visina uloga komanditora upisana u sudskom registru u kunama preračunava se na dan uvođenja eura u euro, zaokruženo na najbliži cent uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje kako su uređena Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, br. 57/22. i 88/22. – ispravak). Preračunati iznos registarski sud upisat će u sudski registar po službenoj dužnosti.

(2) Članovi komanditnog društva dužni su uskladiti društveni ugovor tako da se iznosi uloga komanditora zaokruže na cijele brojeve eura, te podnijeti odgovarajuću prijavu registarskom sudu radi upisa izmjene društvenog ugovora i upisa iznosa uloga komanditora. Obveza usklađenja nije ograničena rokom, ali se ono mora provesti prilikom prve promjene društvenog ugovora.

(3) Svi drugi iznosi koji su u kunama iskazani u društvenom ugovoru komanditnog društva, kao i svi iznosi koji su u društvenom ugovoru javnog trgovačkog društva, tajnog društva i gospodarskog interesnog udruženja iskazani u kunama preračunat će se u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije kune u euro, uz zaokruživanje na najbliži cent, u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje kako je to propisano Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, br. 57/22. i 88/22. – ispravak).

Članak 23.

Upis svih promjena koje se provode u sudskom registru radi usklađenja s odredbama ovoga Zakona u vezi s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj registarski sud provest će bez naknade.

Članak 24.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu na dan uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Prijelazne i završne odredbe iz NN 18/23

Članak 20.

Ovaj Zakon stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Prijelazne i završne odredbe iz NN 130/23

Članak 118.

Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti odredbe članaka 222., 223., 224. i 225. Zakona o radu (»Narodne novine«, br. 149/09., 61/11., 82/12. i 73/13.).

Članak 119.

Ministar nadležan za poslove pravosuđa uskladit će Pravilnik o sadržaju, načinu vođenja i uvjetima korištenja evidencije o osobama koje ne mogu biti članovi uprave trgovačkog društva (»Narodne novine«, br. 27/23.) s odredbama ovoga Zakona do 1. siječnja 2024.

Članak 120.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim odredaba članaka 4. i 5. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. siječnja 2024.

 

 

PRILOG 1. (NN 114/22)

 

Zapisnik o osnivanju jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću s jednim članom

 

broj iz upisnika javnog bilježnika

U ................................. dana ...................... (slovima: ..............................)

U moj javnobilježnički ured pristupio/pristupila je ........................ te je dao/dala

Izjavu o osnivanju jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću.

1. Ja, ......................................, ovom Izjavom osnivam jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću pod tvrtkom ..............................

skraćena tvrtka: ......................................................................................

kojem je sjedište u ..................................................................................

2. Temeljni kapital društva je .............. euro/a (slovima: .................... euro/a).

Osnivač društva preuzima obvezu uplate poslovnog udjela u cijelosti u novcu prije upisa društva u sudski registar.

Osnivač stječe jedan poslovni udio nominalnog iznosa koji odgovara iznosu temeljnog kapitala društva.

3. Uprava ima jednog člana koji društvo zastupa samostalno i neograničeno.

4. Društvo se osniva na određeno vrijeme / neodređeno vrijeme.

5. Društvo snosi troškove osnivanja najviše do visine od 250,00 eura (slovima: dvjesto pedeset eura), ali ne više od iznosa temeljnog kapitala.

Osnivač društva izjavio je da ovime donosi i odluku kojom se utvrđuje predmet poslovanja, imenuje član uprave te određuje poslovna adresa društva:

1. Predmet poslovanja društva je:

1. ...............................................................................................................

2. ...............................................................................................................

3. ...............................................................................................................

2. Za člana uprave društva imenuje se:

...................................................................................................................

3. Adresa društva u njegovu sjedištu je:

...................................................................................................................

4. Prijedlog osnovne djelatnosti društva za razvrstavanje poslovnog subjekta za potrebe Državnog zavoda za statistiku je:

...................................................................................................................

Član uprave izjavljuje:

»Izjavljujem da ne postoje okolnosti iz članka 239. stavka 2., a u vezi s člankom 394. stavkom 5. točkom 6. Zakona o trgovačkim društvima koje bi sprječavale moje imenovanje za direktora trgovačkog društva. Nisam kažnjen za kazneno djelo pranja novca, financiranja terorizma, zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, prijevare u gospodarskom poslovanju, prouzročenja stečaja, pogodovanja vjerovnika ili povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz Kaznenog zakona Republike Hrvatske, ili ranije važeća kaznena djela zlouporabe stečaja i zlouporabe u postupku stečaja, niti za kazneno djelo neke druge države koje po svojim bitnim obilježjima odgovara spomenutim kaznenim djelima iz Kaznenog zakona Republike Hrvatske. Protiv mene u Republici Hrvatskoj nije na snazi nikakva međunarodna mjera ograničavanja raspolaganja imovinom niti sigurnosna mjera zabrane obavljanja dužnosti ili djelatnosti koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva, niti je u kojoj drugoj državi na snazi bilo kakva mjera kojom mi je zabranjeno obavljanje dužnosti ili djelatnosti koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva.

Izjavljujem da prihvaćam postavljanje za direktora ovog trgovačkog društva.

Izjavljujem da sam upoznat s obvezom da sudu prijavljujem sve promjene podataka koji se upisuju u sudski registar.«

Potpis direktora:

_____________________

Uvjerio sam se da je stranka sposobna i ovlaštena za davanje ove izjave, objasnio sam joj smisao i posljedice njezina davanja te se uvjerio u njezinu pravu i ozbiljnu volju. Potvrđujem, ujedno, da je ovaj javnobilježnički zapisnik pročitan stranki.

Otpravak ovog akta izdan je za osnivača, društvo i za trgovački sud.

Javnobilježnička pristojba utvrđena na temelju TB _. i ZJP u iznosu od __ eura.

Javnobilježnička nagrada utvrđena na temelju članka__. PPJT u iznosu od ___ eura + PDV.

Osnivač:

Javni bilježnik:

 

__________________________________________________

Obrazac popunjava javni bilježnik u skladu s važećim propisima, ispuštajući nepotrebne podatke.

 

 

 

PRILOG 2. (NN 114/22)

 

Zapisnik o osnivanju jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću s više članova
(najviše pet članova)

 

broj iz upisnika javnog bilježnika

U ................................. dana ...................... (slovima: ..............................)

U moj javnobilježnički ured pristupili su:

1. ...............................................................................................................

2. ...............................................................................................................

3. ...............................................................................................................

4. ...............................................................................................................

5. ...............................................................................................................

te su sklopili

Društveni ugovor jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću koje ima do pet članova.

Ovim društvenim ugovorom osniva se jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću pod tvrtkom

1. ...............................................................................................................

skraćena tvrtka: .......................................................................................

kojem je sjedište u ...................................................................................

2. Temeljni kapital društva je ................................... euro/a (slovima: ....................................................................................................... euro/a).

3. Osnivači društva preuzimaju obvezu uplate poslovnih udjela kako slijedi:

1. ............................................ preuzima jedan poslovni udio nominalnog iznosa ........................ eura (slovima: .......................... euro/a)

2. ............................................ preuzima jedan poslovni udio nominalnog iznosa .......................... eura (slovima: .......................... euro/a)

3. ............................................ preuzima jedan poslovni udio nominalnog iznosa ........................ eura (slovima: .......................... euro/a)

4. ............................................ preuzima jedan poslovni udio nominalnog iznosa ....................... eura (slovima: .......................... euro/a)

5. ............................................ preuzima jedan poslovni udio nominalnog iznosa ........................ eura (slovima: .......................... euro/a).

Preuzeti poslovni udjeli uplaćuju se u cijelosti u novcu prije upisa društva u sudski registar.

4. Uprava ima jednog člana koji društvo zastupa samostalno i neograničeno.

5. Društvo se osniva na određeno vrijeme / neodređeno vrijeme.

6. Društvo snosi troškove osnivanja najviše do visine od 250,00 eura (slovima: dvjesto pedeset eura), ali ne više od iznosa temeljnog kapitala.

Osnivači društva izjavili su da ovime donose i odluku kojom se utvrđuje predmet poslovanja, imenuje član uprave te određuje poslovna adresa društva:

1. Predmet poslovanja društva je:

1. ...............................................................................................................

2. ...............................................................................................................

3. ...............................................................................................................

2. Za člana uprave društva imenuje se:

...................................................................................................................

3. Adresa društva u njegovu sjedištu je:

..................................................................................................................

Član uprave daje izjavu:

»Izjavljujem da ne postoje okolnosti iz članka 239. stavka 2., a u vezi s člankom 394. stavkom 5. točkom 6. Zakona o trgovačkim društvima koje bi sprječavale moje imenovanje za direktora trgovačkog društva. Nisam kažnjen za kazneno djelo pranja novca, financiranja terorizma, zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, prijevare u gospodarskom poslovanju, prouzročenja stečaja, pogodovanja vjerovnika ili povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz Kaznenog zakona Republike Hrvatske, ili ranije važeća kaznena djela zlouporabe stečaja i zlouporabe u postupku stečaja, niti za kazneno djelo neke druge države koje po svojim bitnim obilježjima odgovara spomenutim kaznenim djelima iz Kaznenog zakona Republike Hrvatske. Protiv mene u Republici Hrvatskoj nije na snazi nikakva međunarodna mjera ograničavanja raspolaganja imovinom niti sigurnosna mjera zabrane obavljanja dužnosti ili djelatnosti koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva, niti je u kojoj drugoj državi na snazi bilo kakva mjera kojom mi je zabranjeno obavljanje dužnosti ili djelatnosti koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva.

Izjavljujem da prihvaćam postavljanje za direktora ovog trgovačkog društva.

Izjavljujem da sam upoznat s obvezom da sudu prijavljujem sve promjene podataka koji se upisuju u sudski registar.«

Potpis direktora:

_________________

Uvjerio sam se da su stranke sposobne i ovlaštene za sklapanje ovog društvenog ugovora, objasnio sam im smisao i posljedice njegova sklapanja te sam se uvjerio u njihovu pravu i ozbiljnu volju. Potvrđujem, ujedno, da je ovaj javnobilježnički zapisnik pročitan strankama.

Otpravak ovog zapisnika izdan je za svakog osnivača, društvo i za trgovački sud.

Javnobilježnička pristojba utvrđena na temelju TB _. i ZJP u iznosu od __ eura.

Javnobilježnička nagrada utvrđena na temelju članka__. PPJT u iznosu od ___ eura + PDV.

Osnivač:

Javni bilježnik:

 

__________________________________________________

Obrazac popunjava javni bilježnik u skladu s važećim propisima, ispuštajući nepotrebne podatke.

 

 

 

 

PRILOG 3. (NN 114/22)

 

Obrazac izjave o osnivanju jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću s jednim članom te pratećih odluka i izjava koje se koriste prilikom osnivanja toga društva na daljinu

 

Ja, _____________________, kao osnivač i jedini član Društva, ovom izjavom osnivam jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću (dalje u tekstu: Društvo) i usvajam temeljni ustrojbeni akt toga Društva u sadržaju koji slijedi:

(Napomena: upisati za fizičku osobu ime i prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj, a za pravnu osobu tvrtku, sjedište, matični broj subjekta i osobni identifikacijski broj)

IZJAVA O OSNIVANJU
JEDNOSTAVNOG DRUŠTVA S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU

Članak 1.

(1) Tvrtka Društva je: __________________________________

(2) Skraćena tvrtka Društva je: ____________________________

(Napomena: putem elektroničke platforme može se predvidjeti da osnivač po svome izboru dade i obrazloženje odabrane tvrtke).

Članak 2.

Sjedište Društva je u __________________________________.

Članak 3.

(1) Temeljni kapital društva je ................................... euro/a (slovima: .................................................................................................. euro/a).

(2) Osnivač društva preuzima obvezu uplate poslovnog udjela u cijelosti u novcu prije upisa društva u sudski registar.

(3) Osnivač društva stječe jedan poslovni udio nominalnog iznosa koji odgovara iznosu temeljnog kapitala društva.

Članak 4.

Uprava ima jednog člana koji društvo zastupa samostalno i neograničeno.

Članak 5.

Društvo se osniva na neodređeno vrijeme / određeno vrijeme od ________ godina.

(Napomena: Osnivač mora izabrati jednu od ponuđenih opcija. Izabere li da se društvo osniva na određeno vrijeme, trajanje društva određuje se punim brojem godina).

Članak 6.

Društvo snosi troškove osnivanja najviše do visine od 250,00 eura (slovima: dvjesto pedeset eura), ali ne više od iznosa temeljnog kapitala.

Mjesto i datum: ____________________

Ime i prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj osnivača:

Potpis:

____________________

ODLUKA O UTVRĐENJU PREDMETA POSLOVANJA, IMENOVANJU ČLANA UPRAVE TE ODREĐENJU POSLOVNE ADRESE

Točka 1.

Predmet poslovanja društva je:

1. ...............................................................................................................

2. ...............................................................................................................

3. .............................................................................................................

Točka 2.

Za člana uprave društva imenuje se: ......................................................

Točka 3.

Adresa društva u njegovu sjedištu je: .....................................................

Točka 4.

Prijedlog osnovne djelatnosti društva za razvrstavanje poslovnog subjekta za potrebe Državnog zavoda za statistiku je: .................................................................................................................................................

Mjesto i datum: ____________________

Ime i prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj osnivača:

Potpis:

____________________

IZJAVA ČLANA UPRAVE

Član uprave izjavljuje:

»Izjavljujem da ne postoje okolnosti iz članka 239. stavka 2., a u vezi s člankom 394. stavkom 5. točkom 6. Zakona o trgovačkim društvima koje bi sprječavale moje imenovanje za direktora trgovačkog društva. Nisam kažnjen za kazneno djelo pranja novca, financiranja terorizma, zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, prijevare u gospodarskom poslovanju, prouzročenja stečaja, pogodovanja vjerovnika ili povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz Kaznenog zakona Republike Hrvatske, ili ranije važeća kaznena djela zlouporabe stečaja i zlouporabe u postupku stečaja, niti za kazneno djelo neke druge države koje po svojim bitnim obilježjima odgovara spomenutim kaznenim djelima iz Kaznenog zakona Republike Hrvatske. Protiv mene u Republici Hrvatskoj nije na snazi nikakva međunarodna mjera ograničavanja raspolaganja imovinom niti sigurnosna mjera zabrane obavljanja dužnosti ili djelatnosti koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva, niti je u kojoj drugoj državi na snazi bilo kakva mjera kojom mi je zabranjeno obavljanje dužnosti ili djelatnosti koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva.

Izjavljujem da prihvaćam postavljanje za direktora trgovačkog društva

.....................................................................

Izjavljujem da sam upoznat s obvezom da sudu prijavljujem sve promjene podataka koji se upisuju u sudski registar.

Potvrđujem potpunost i točnost svojih osobnih podataka te potvrđujem da sam suglasan da se moji osobni podaci mogu koristiti i obrađivati u postupku osnivanja na daljinu.«

Mjesto i datum: ____________________

Ime i prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj člana uprave:

Potpis:_____________

 

 

 

PRILOG 4. (NN 114/22)

 

Obrazac društvenog ugovora jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću s više članova (do pet) te pratećih odluka i izjava koje se koriste prilikom osnivanja toga društva na daljinu

 

1. _____________________________,

2. _____________________________,

3. _____________________________,

4. _____________________________,

5. _____________________________,

(Napomena: moguće je upisati najmanje dva, a najviše pet članova. Za fizičku osobu upisuju se ime i prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj, a za pravnu osobu tvrtka, sjedište, matični broj subjekta i osobni identifikacijski broj)

kao osnivači i članovi Društva, ovime izjavljujemo da osnivamo jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću i sklapamo ovaj

DRUŠTVENI UGOVOR
JEDNOSTAVNOG DRUŠTVA S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU

Članak 1.

(1) Tvrtka Društva je: __________________________________

(2) Skraćena tvrtka Društva je: ____________________________

(Napomena: putem elektroničke platforme može se predvidjeti da osnivači po svome izboru daju i obrazloženje odabrane tvrtke).

Članak 2.

Sjedište Društva je u __________________________________.

Članak 3.

(1) Temeljni kapital društva je ......................... euro/a (slovima: ............................................................................................................. euro/a).

(2) Osnivači društva preuzimaju obvezu uplate poslovnih udjela kako slijedi:

1. ____________ preuzima jedan poslovni udio nominalnog iznosa ____________ eura (slovima: __________________ euro/a)

2. ____________ preuzima jedan poslovni udio nominalnog iznosa ____________ eura (slovima: __________________ euro/a)

3. ____________ preuzima jedan poslovni udio nominalnog iznosa ____________ eura (slovima: __________________ euro/a)

4. ____________ preuzima jedan poslovni udio nominalnog iznosa ____________ eura (slovima: ___________________ euro/a)

5. ____________ preuzima jedan poslovni udio nominalnog iznosa ____________ eura (slovima: __________________ euro/a).

(3) Poslovni udjeli uplaćuju se u cijelosti u novcu prije upisa društva u sudski registar.

(Napomena: Najniži nominalni iznos poslovnog udjela je 1,00 euro, a temeljni kapital odgovara zbroju nominalnih iznosa svih poslovnih udjela)

Članak 4.

Uprava ima jednog člana koji društvo zastupa samostalno i neograničeno.

Članak 5.

Društvo se osniva na određeno vrijeme / neodređeno vrijeme.

(Napomena: Osnivači moraju izabrati jednu od ponuđenih opcija. Izabere li da se društvo osniva na određeno vrijeme, trajanje društva određuje se brojem godina).

Članak 6.

Društvo snosi troškove osnivanja najviše do visine od 250,00 eura (slovima dvjesto pedeset eura), ali ne više od iznosa temeljnog kapitala.

Mjesto: ____________________. Društveni ugovor sklopljen je na dan kada je sustav sudskog registra zabilježio da je posljednji od osnivača potvrdio prihvaćanje društvenog ugovora.

Ime i prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj svakog osnivača:

Potpis:

_____________________________

_____________________________

_____________________________

ODLUKA O UTVRĐENJU PREDMETA POSLOVANJA, IMENOVANJU ČLANA UPRAVE TE ODREĐENJU POSLOVNE ADRESE

Točka 1.

Predmet poslovanja društva je:

1. ...............................................................................................................

2. ...............................................................................................................

3. ...............................................................................................................

Točka 2.

Za člana uprave društva imenuje se: .....................................................

Točka 3.

Adresa društva u njegovu sjedištu je: ....................................................

Točka 4.

Prijedlog osnovne djelatnosti društva za razvrstavanje poslovnog subjekta za potrebe Državnog zavoda za statistiku je: ...............................

Mjesto i datum: ____________________

Ime i prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj svakog osnivača:

Potpis:

_____________________________

_____________________________

_____________________________

IZJAVA ČLANA UPRAVE

Član uprave izjavljuje:

»Izjavljujem da ne postoje okolnosti iz članka 239. stavka 2., a u vezi s člankom 394. stavkom 5. točkom 6. Zakona o trgovačkim društvima koje bi sprječavale moje imenovanje za direktora trgovačkog društva. Nisam kažnjen za kazneno djelo pranja novca, financiranja terorizma, zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, prijevare u gospodarskom poslovanju, prouzročenja stečaja, pogodovanja vjerovnika ili povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz Kaznenog zakona Republike Hrvatske, ili ranije važeća kaznena djela zlouporabe stečaja i zlouporabe u postupku stečaja, niti za kazneno djelo neke druge države koje po svojim bitnim obilježjima odgovara spomenutim kaznenim djelima iz Kaznenog zakona Republike Hrvatske. Protiv mene u Republici Hrvatskoj nije na snazi nikakva međunarodna mjera ograničavanja raspolaganja imovinom niti sigurnosna mjera zabrane obavljanja dužnosti ili djelatnosti koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva, niti je u kojoj drugoj državi na snazi bilo kakva mjera kojom mi je zabranjeno obavljanje dužnosti ili djelatnosti koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva.

Izjavljujem da prihvaćam postavljanje za direktora trgovačkog društva.

………………………

Izjavljujem da sam upoznat s obvezom da sudu prijavljujem sve promjene podataka koji se upisuju u sudski registar.

Potvrđujem potpunost i točnost svojih osobnih podataka te potvrđujem da sam suglasan da se moji osobni podaci mogu koristiti i obrađivati u postupku osnivanja na daljinu.«

Mjesto i datum: ____________________

Ime i prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj člana uprave:

 

PRILOG 5. (NN 114/22)

 

Obrazac izjave o osnivanju društva s ograničenom odgovornošću s jednim članom te pratećih odluka i izjava koje se koriste prilikom osnivanja toga društva na daljinu

 

Ja, _____________________, kao osnivač i jedini član Društva, ovom izjavom osnivam društvo s ograničenom odgovornošću (dalje u tekstu: Društvo) i usvajam temeljni ustrojbeni akt toga Društva u sadržaju koji slijedi:

(Napomena: upisati za fizičku osobu ime i prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj, a za pravnu osobu tvrtku, sjedište, matični broj subjekta i osobni identifikacijski broj)

IZJAVA O OSNIVANJU
DRUŠTVA S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU

Članak 1.

(1) Tvrtka Društva je: __________________________________

(2) Skraćena tvrtka Društva je: ____________________________

(Napomena: putem elektroničke platforme može se predvidjeti da osnivač po svome izboru dodatno obrazloži odabranu tvrtku).

Članak 2.

Sjedište Društva je u __________________________________.

Članak 3.

(1) Temeljni kapital društva je .......................... euro/a (slovima: ................................................... euro/a).

(2) Osnivač društva preuzima obvezu uplate najmanje jedne četvrtine nominalnog iznosa poslovnog udjela u novcu prije upisa društva u sudski registar.

(3) Osnivač društva stječe jedan poslovni udio nominalnog iznosa koji odgovara iznosu temeljnog kapitala društva.

(Napomena: najniži iznos temeljnog kapitala je 2500,00 eura. Svaki veći iznos temeljnog kapitala mora biti višekratnik broja 10. Nominalni iznos preuzetog poslovnog udjela odgovara iznosu temeljnog kapitala).

Članak 4.

(1) Uprava ima jednog člana koji zastupa društvo samostalno i neograničeno.

(2) Člana uprave imenuju svojom odlukom članovi društva.

ILI (ako uprava ima više članova)

Članak 4.

(1) Uprava ima __________ člana /__________ članova.

(2) Članove i jednoga od njih kao predsjednika uprave imenuju svojom odlukom članovi društva.

(3) Članovi uprave zajednički poduzimaju radnje vođenja poslova društva. / Svaki član uprave ovlašten je pojedinačno poduzimati radnje vođenja poslova društva.

(4) Članovi uprave zastupaju društvo: svaki samostalno i neograničeno / dva člana zajedno / član uprave zajedno s prokuristom / skupno.

(Napomena: putem elektroničke platforme osnivaču se omogućuje izbor između opcije prema kojoj uprava ima samo jednog člana i opcije prema kojoj se uprava sastoji od više članova. U potonjem slučaju osnivač prilikom popunjavanja obrasca, birajući između ponuđenih opcija, određuje način vođenja poslova društva i način zastupanja društva.)

Članak 5.

Društvo se osniva na neodređeno vrijeme / određeno vrijeme od ________ godina.

(Napomena: Osnivač mora izabrati jednu od ponuđenih opcija. Izabere li da se društvo osniva na određeno vrijeme, trajanje društva određuje se punim brojem godina).

Članak 6.

Društvo snosi troškove osnivanja najviše do visine od 250,00 eura (slovima: dvjesto pedeset eura).

Mjesto i datum: ____________________

Ime i prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj osnivača:

Potpis:

____________________

ODLUKA O UTVRĐENJU PREDMETA POSLOVANJA, IMENOVANJU ČLANA UPRAVE TE ODREĐENJU POSLOVNE ADRESE

Točka 1.

Predmet poslovanja društva je:

1. ...............................................................................................................

2. ...............................................................................................................

3. ...............................................................................................................

Točka 2.

Za člana/članove uprave društva imenuje/imenuju se: ....................................................................................., a za predsjednika uprave (ako uprava ima više članova) imenuje se ......................................................

Točka 3.

Adresa društva u njegovu sjedištu je: .....................................................

Točka 4.

Prijedlog osnovne djelatnosti društva za razvrstavanje poslovnog subjekta za potrebe Državnog zavoda za statistiku je: .................................................................................................................................................

Mjesto i datum: ____________________

Ime i prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj svakog osnivača:

Potpis:

____________________

IZJAVA ČLANA UPRAVE

Član uprave izjavljuje:

»Izjavljujem da ne postoje okolnosti iz članka 239. stavka 2., a u vezi s člankom 394. stavkom 5. točkom 6. Zakona o trgovačkim društvima koje bi sprječavale moje imenovanje za direktora trgovačkog društva. Nisam kažnjen za kazneno djelo pranja novca, financiranja terorizma, zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, prijevare u gospodarskom poslovanju, prouzročenja stečaja, pogodovanja vjerovnika ili povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz Kaznenog zakona Republike Hrvatske, ili ranije važeća kaznena djela zlouporabe stečaja i zlouporabe u postupku stečaja, niti za kazneno djelo neke druge države koje po svojim bitnim obilježjima odgovara spomenutim kaznenim djelima iz Kaznenog zakona Republike Hrvatske. Protiv mene u Republici Hrvatskoj nije na snazi nikakva međunarodna mjera ograničavanja raspolaganja imovinom niti sigurnosna mjera zabrane obavljanja dužnosti ili djelatnosti koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva, niti je u kojoj drugoj državi na snazi bilo kakva mjera kojom mi je zabranjeno obavljanje dužnosti ili djelatnosti koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva.

Izjavljujem da prihvaćam postavljanje za direktora trgovačkog društva

.....................................................................................

Izjavljujem da sam upoznat s obvezom da sudu prijavljujem sve promjene podataka koji se upisuju u sudski registar.

Potvrđujem potpunost i točnost svojih osobnih podataka te potvrđujem da sam suglasan da se moji osobni podaci mogu koristiti i obrađivati u postupku osnivanja na daljinu.«

Mjesto i datum: ____________________

Ime i prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj člana uprave:

Potpis:

____________________

 

 

PRILOG 6. (NN 114/22)

 

Obrazac društvenog ugovora društva s ograničenom odgovornošću te pratećih odluka i izjava koje se koriste prilikom osnivanja toga društva na daljinu

 

1. _____________________________,

2. _____________________________,

3. _____________________________,

(Napomena: upisati za fizičku osobu ime i prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj, a za pravnu osobu tvrtku, sjedište, matični broj subjekta i osobni identifikacijski broj. U elektronički obrazac unose se podaci o najmanje dva osnivača – člana društva)

kao osnivači i članovi Društva, ovime izjavljujemo da osnivamo društvo s ograničenom odgovornošću i sklapamo ovaj

DRUŠTVENI UGOVOR DRUŠTVA S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU

Članak 1.

(1) Tvrtka Društva je: __________________________________

(2) Skraćena tvrtka Društva je: ___________________________

(Napomena: putem elektroničke platforme može se predvidjeti da osnivač po svome izboru dodatno obrazloži odabranu tvrtku).

Članak 2.

Sjedište Društva je u __________________________________.

Članak 3.

(1) Temeljni kapital društva je ........................ euro/a (slovima: ................................................................................euro/a).

(2) Osnivači društva preuzimaju poslovne udjele u društvu i s time preuzimaju obvezu odgovarajuće uplate kako slijedi:

1. ............................................ preuzima jedan poslovni udio nominalnog iznosa .............................. eura (slovima: .......................... euro/a)

2. ............................................ preuzima jedan poslovni udio nominalnog iznosa ............................... eura (slovima: .......................... euro/a)

3. ............................................ preuzima jedan poslovni udio nominalnog iznosa ............................. eura (slovima: .......................... euro/a).

(3) Za preuzete poslovne udjele uplaćuje se najmanje jedna četvrtina nominalnog iznosa poslovnog udjela u novcu prije upisa društva u sudski registar.

(Napomena: najniži iznos temeljnog kapitala je 2500,00 eura, a najniži nominalni iznos preuzetog poslovnog udjela je 10,00 eura, s tim da svaki veći iznos temeljnog kapitala i veći nominalni iznos preuzetog poslovnog udjela moraju biti višekratnik broja 10. Iznos temeljnog kapitala odgovara zbroju nominalnih iznosa svih poslovnih udjela).

Članak 4.

(1) Uprava ima jednog člana koji zastupa društvo samostalno i neograničeno.

(2) Člana uprave imenuju svojom odlukom članovi društva.

ILI (ako uprava ima više članova)

Članak 4.

(1) Uprava ima __________ člana /__________ članova.

(2) Članove i jednoga od njih kao predsjednika uprave imenuju svojom odlukom članovi društva.

(3) Članovi uprave zajednički poduzimaju radnje vođenja poslova društva. / Svaki član uprave ovlašten je pojedinačno poduzimati radnje vođenja poslova društva.

(4) Članovi uprave zastupaju društvo: svaki samostalno i neograničeno / dva člana zajedno / član uprave zajedno s prokuristom / skupno.

(Napomena: putem elektroničke platforme osnivačima se omogućuje izbor između opcije prema kojoj uprava ima samo jednog člana i opcije prema kojoj upravu čini više članova. U potonjem slučaju osnivači prilikom popunjavanja obrasca, birajući između ponuđenih opcija, određuju način vođenja poslova društva i način zastupanja društva.)

Članak 5.

Društvo se osniva na neodređeno vrijeme / određeno vrijeme od ________ godina.

(Napomena: Osnivač mora izabrati jednu od ponuđenih opcija. Izabere li da se društvo osniva na određeno vrijeme, trajanje društva određuje se punim brojem godina)

Članak 6.

Društvo snosi troškove osnivanja najviše do visine od 250,00 eura (slovima: dvjesto pedeset eura).

Mjesto: ____________________. Društveni ugovor sklopljen je na dan kada je sustav sudskog registra zabilježio da je posljednji od osnivača potvrdio prihvaćanje društvenog ugovora.

Ime i prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj svakog osnivača:

Potpis:

_____________________________

_____________________________

_____________________________

ODLUKA O UTVRĐENJU PREDMETA POSLOVANJA, IMENOVANJU ČLANA UPRAVE TE ODREĐENJU POSLOVNE ADRESE

Točka 1.

Predmet poslovanja društva je:

1. ...............................................................................................................

2. ...............................................................................................................

3. ...............................................................................................................

Točka 2.

Za člana/članove uprave društva imenuje/imenuju se: ..........................................................................................................................................,

a za predsjednika uprave (ako uprava ima više članova) imenuje se

...................................................................................................................

Točka 3.

Adresa društva u njegovu sjedištu je: ....................................................

Točka 4.

Prijedlog osnovne djelatnosti društva za razvrstavanje poslovnog subjekta za potrebe Državnog zavoda za statistiku je: .................................................................................................................................................

Mjesto i datum: ____________________

Ime i prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj svakog osnivača:

Potpis:

_____________________________

_____________________________

_____________________________

IZJAVA ČLANA UPRAVE

Član uprave izjavljuje:

»Izjavljujem da ne postoje okolnosti iz članka 239. stavka 2., a u vezi s člankom 394. stavkom 5. točkom 6. Zakona o trgovačkim društvima koje bi sprječavale moje imenovanje za direktora trgovačkog društva. Nisam kažnjen za kazneno djelo pranja novca, financiranja terorizma, zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, prijevare u gospodarskom poslovanju, prouzročenja stečaja, pogodovanja vjerovnika ili povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz Kaznenog zakona Republike Hrvatske, ili ranije važeća kaznena djela zlouporabe stečaja i zlouporabe u postupku stečaja, niti za kazneno djelo neke druge države koje po svojim bitnim obilježjima odgovara spomenutim kaznenim djelima iz Kaznenog zakona Republike Hrvatske. Protiv mene u Republici Hrvatskoj nije na snazi nikakva međunarodna mjera ograničavanja raspolaganja imovinom niti sigurnosna mjera zabrane obavljanja dužnosti ili djelatnosti koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva, niti je u kojoj drugoj državi na snazi bilo kakva mjera kojom mi je zabranjeno obavljanje dužnosti ili djelatnosti koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva.

Izjavljujem da prihvaćam postavljanje za direktora trgovačkog društva

.....................................................................................

Izjavljujem da sam upoznat s obvezom da sudu prijavljujem sve promjene podataka koji se upisuju u sudski registar.

Potvrđujem potpunost i točnost svojih osobnih podataka te potvrđujem da sam suglasan da se moji osobni podaci mogu koristiti i obrađivati u postupku osnivanja na daljinu.«

Mjesto i datum: ____________________

Ime i prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj člana uprave:

Potpis:

________________