Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti

DIO PRVI   UVODNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Zakonom uređuje se sadržaj, uvjeti i način obavljanja edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti, standard obrazovanja i stručni nadzor nad obavljanjem edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti u Republici Hrvatskoj kao djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku.

Članak 2.

Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.

Članak 3.

(1) Edukacijsko-rehabilitacijska djelatnost je sustav pojedinačno ili skupno usmjerenih stručnih postupaka, metoda, intervencija, terapija, programa i aktivnosti utemeljen na načelima i spoznajama edukacijsko-rehabilitacijske znanosti i prakse, a obavlja se s ciljem unapređenja i/ili zadržavanja funkcionalnih sposobnosti i razvoja individualnih potencijala, stjecanja akademskih, socijalnih, životnih znanja i vještina, pozitivnih životnih navika, radnog i profesionalnog osposobljavanja/rehabilitacije, unapređenja životnog okruženja i socijalne uključenosti te kvalitete mentalnog zdravlja i kvalitete života u svrhu prihvaćanja, samoostvarenja i izjednačavanja mogućnosti.

(2) Edukacijsko-rehabilitacijska djelatnost obuhvaća:

1. rano otkrivanje – skup postupaka, metoda, programa usmjerenih prepoznavanju odstupanja od razvojnih miljokaza, poteškoća u funkcioniranju te rizičnih čimbenika u okolini

2. edukacijsko-rehabilitacijsku dijagnostiku i procjenu – proces primjene formalnih i neformalnih metoda i postupaka, odnosno prikupljanja, analize i interpretacije podataka o razvojnim miljokazima i funkcioniranju, životnom okruženju i kvaliteti života, primjerenom obliku asistivne i rehabilitacijske tehnologije te primjerenom obliku podrške

3. izradu edukacijsko-rehabilitacijskog nalaza, mišljenja i preporuka

4. edukacijsko-rehabilitacijsko planiranje – izradu individualnih i grupnih edukacijsko-rehabilitacijskih planova i programa samostalno i u suradnji s drugim stručnjacima, uključujući izradu individualiziranog plana podrške za tranzicije/prijelaze u slučaju životnih promjena

5. provođenje metoda, programa, intervencija i aktivnosti – provođenje individualnih i/ili grupnih edukacijsko-rehabilitacijskih programa, edukacijskih, terapijskih i rehabilitacijskih metoda, postupaka, intervencija i aktivnosti, utemeljenih na načelima i spoznajama znanosti i prakse, samostalno i/ili u timu

6. edukacijsko-rehabilitacijsko savjetovanje – skup postupaka prema pojedincima, obiteljima i skupinama usmjerenih unapređenju i/ili zadržavanju funkcionalnih sposobnosti i razvoju individualnih potencijala, stjecanja akademskih, socijalnih, životnih znanja i vještina, profesionalnog osposobljavanja/rehabilitacije, unapređenja životnog okruženja, mentalnog zdravlja i kvalitete života

7. provođenje razumnih prilagodbi životnih okruženja – skup postupaka koji obuhvaćaju procjenu, planiranje, preporuku i provođenje razumnih prilagodbi okoline, primjenu asistivne i rehabilitacijske tehnologije te pružanje stručne podrške socijalnom okruženju u ostvarivanju razumnih prilagodbi, i univerzalnog dizajna koji će osigurati dostupnost informacija i ostvarivanje ciljeva iz područja edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti

8. evaluaciju – skup znanstvenih i stručnih postupaka kojima se sustavno prikupljaju i analiziraju podaci radi utvrđivanja učinaka, praćenja procesa provedbe i unapređivanja edukacijsko-rehabilitacijskih planova i programa, učinkovitosti sustava podrške i procesa inkluzije, samovrednovanja rada edukacijskog rehabilitatora te vrednovanja rada drugih stručnjaka i ustanova vezano za ciljanu populaciju te mentoriranje studenata i pripravnika

9. razvoj novih metoda – skup postupaka evaluacije i unapređenja postojećih i razvoja novih edukacijsko-rehabilitacijskih metoda, programa, terapija, intervencija te prilagodbi okruženja, asistivne i rehabilitacijske tehnologije, metodičko-didaktičkih sredstava, kao i instrumenata procjena i praćenja

10. osnaživanje i podršku – skup intervencija, edukacija, savjetovanja i podrške obiteljima, skrbnicima/udomiteljima, pojedincima i skupinama

11. intervenciju i edukaciju – skup intervencija, postupaka, programa i edukacija u vršnjačkom okruženju, kao i informiranja, edukacije i savjetovanja različitih stručnjaka, pomoćnika i poslodavaca iz okruženja ciljane populacije

12. zastupanje i zagovaranje – niz postupaka zagovaranja i promoviranja, koordinacije i suradnje te utjecanja na društvene politike, zakonodavstvo, javne strategije i prakse sa svrhom osiguravanja socijalnog uključivanja, unapređenje procesa inkluzije, razvoja suvremenih modela i programa podrške te razvoja i evaluacije novih usluga temeljenih na relevantnim znanstvenim i stručnim spoznajama

13. osmišljavanje i provođenje sigurnosnih protokola te promoviranje zdravih stilova života, mentalnog i socijalnog zdravlja

14. edukacijsko-rehabilitacijska stručna i znanstvena istraživanja – uključuju temeljna, primijenjena i razvojna istraživanja u svrhu produbljivanja spoznaja na području edukacijsko-rehabilitacijske znanosti i unapređenja edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti.

Članak 4.

Edukacijsko-rehabilitacijska djelatnost provodi se u područjima odgoja i obrazovanja, socijalne skrbi, zdravstva, profesionalne orijentacije/rehabilitacije i zapošljavanja, znanosti, civilnog društva te kao samostalna djelatnost.

 

DIO DRUGI

POGLAVLJE I.   STJECANJE I GUBITAK PRAVA NA OBAVLJANJE EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKE DJELATNOSTI

Članak 5.

(1) Pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti stječe se priznavanjem prava na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti.

(2) Edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost obavlja ovlašteni edukacijski rehabilitator.

Članak 6.

(1) Edukacijskom rehabilitatoru priznat će se pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti ako:

1. ima završen preddiplomski sveučilišni studij edukacijske rehabilitacije ili preddiplomski i diplomski sveučilišni studij edukacijske rehabilitacije ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij edukacijske rehabilitacije u Republici Hrvatskoj ili mu je priznata inozemna stručna kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – edukacijski rehabilitator, u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima

2. ima položen stručni ispit ili državni ispit II. razine ili akademski stupanj magistra znanosti ili doktora znanosti ili ima više od 20 godina radnog staža u struci

3. je član Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora (u daljnjem tekstu: Komora)

4. nije pravomoćno osuđen za neko od kaznenih djela:

a) kaznenih djela protiv života i tijela (glava X.), kaznenih djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina (glava XI.), kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (glava XII.), kaznenih djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom (glava XIII.), kaznenih djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa (glava XIV.), kaznenih djela protiv časti i ugleda (glava XV.), kaznenih djela protiv braka, obitelji i mladeži (glava XVI.), kaznenih djela protiv imovine (glava XVII.), kaznenih djela protiv zdravlja ljudi (glava XVIII.), kaznenih djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja (glava XXI.), kaznenih djela protiv vjerodostojnosti isprava (glava XXIII.), kaznenih djela protiv javnog reda (glava XXIV.), kaznenih djela protiv službene dužnosti (glava XXV.) (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.)

b) kaznenih djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva (glava IX.), kaznenih djela protiv života i tijela (glava X.), kaznenih djela protiv ljudskih prava i temeljnih sloboda (glava XI.), kaznenih djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja (glava XII.), kaznenih djela protiv osobne slobode (glava XIII.), kaznenih djela protiv časti i ugleda (glava XV.), kaznenih djela protiv spolne slobode (glava XVI.), kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta (glava XVII.), kaznenih djela protiv braka, obitelji i djece (glava XVIII.), kaznenih djela protiv zdravlja ljudi (glava XIX.), kaznenih djela protiv imovine (glava XXIII.), kaznenih djela protiv gospodarstva (glava XXIV.), kaznenih djela krivotvorenja (glava XXVI.), kaznenih djela protiv službene dužnosti (glava XXVIII.), kaznenih djela protiv javnog reda (glava XXX.) odnosno kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (glava XXXII.) (»Narodne novine«, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21.)

5. mu nije pravomoćno izrečena prekršajna sankcija za nasilje u obitelji

6. se protiv njega ne vodi postupak pred nadležnim sudom za kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta (glava XVII.) iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21.).

(2) Ako osoba iz stavka 1. ovoga članka nema hrvatsko državljanstvo, mora znati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s korisnikom edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti.

(3) Pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti priznaje se na zahtjev edukacijskog rehabilitatora.

(4) O zahtjevu iz stavka 3. ovoga članka odlučuje Komora rješenjem protiv kojeg nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(5) Komora na temelju izvršnog rješenja iz stavka 4. ovoga članka upisuje edukacijskog rehabilitatora u Imenik ovlaštenih edukacijskih rehabilitatora.

Članak 7.

(1) Edukacijskom rehabilitatoru koji je upisan u Imenik ovlaštenih edukacijskih rehabilitatora pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti prestaje:

– smrću

– ako postane trajno zdravstveno nesposoban za obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti

– ako nastanu okolnosti zbog kojih više ne ispunjava uvjete iz članka 6. ovoga Zakona za priznavanje prava na obavljanje djelatnosti

– ako ne ispunjava obveze stručnog usavršavanja iz članka 12. ovoga Zakona

– na njegov zahtjev

– ako teško povrijedi etički kodeks edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti

– ako mu je nakon obavljenog stručnog nadzora ili u disciplinskom postupku izrečena mjera privremene zabrane obavljanja edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti ili mjera prestanka prava na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti.

(2) O prestanku prava iz stavka 1. ovoga članka odlučuje Komora rješenjem protiv kojeg nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 8.

(1) Ovlašteni edukacijski rehabilitator ne smije obavljati edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost u slučaju:

– izricanja prekršajne pravne sankcije za nasilje u obitelji, od dana pravomoćnosti odluke suda

– osude na kaznu zatvora dulju od šest mjeseci, od dana pravomoćnosti odluke suda

– zabrane obavljanja edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti, od dana pravomoćnosti odluke o zabrani obavljanja edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti

– prestanka prava na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti, od dana pravomoćnosti odluke o prestanku prava na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti.

(2) U ostalim slučajevima ovlašteni edukacijski rehabilitator ne smije obavljati edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost od dana izvršnosti rješenja Komore o prestanku prava na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti.

POGLAVLJE II.   NAČIN OBAVLJANJA EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKE DJELATNOSTI

Članak 9.

(1) Edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost obavlja ovlašteni edukacijski rehabilitator na temelju ugovora s drugim pravnim osobama odnosno rješenja o prijmu i kao samostalnu djelatnost.

(2) Edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost kao samostalnu djelatnost može obavljati ovlašteni edukacijski rehabilitator ili više ovlaštenih edukacijskih rehabilitatora zajednički.

(3) Osobe koje obavljaju edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost kao samostalnu djelatnost, sa sjedištem u državi na teritoriju Europskoga gospodarskog prostora, mogu trajno obavljati edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost u Republici Hrvatskoj ako se upišu u Imenik edukacijskih rehabilitatora i odgovarajući upisnik samostalne edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti.

(4) Osobe koje obavljaju edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost kao samostalnu djelatnost, sa sjedištem u državi na teritoriju Europskoga gospodarskog prostora, mogu obavljati edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost i na privremenoj ili povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj, bez obveze registracije sjedišta i upisa edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti u odgovarajući upisnik.

Članak 10.

(1) Ovlašteni edukacijski rehabilitator iz članka 9. stavka 2. i stavka 3. ovoga Zakona dužan je prije početka rada ili nakon prestanka s radom u edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti kao samostalnoj djelatnosti o tome obavijestiti Komoru.

(2) Komora na temelju dostavljene obavijesti iz stavka 1. ovoga članka upisuje odnosno briše ovlaštenog edukacijskog rehabilitatora iz odgovarajućeg upisnika samostalne edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti.

Članak 11.

(1) Ovlašteni edukacijski rehabilitator koji obavlja edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost kao samostalnu djelatnost dužan je osigurati se od odgovornosti za štetu koju bi mogao počiniti trećima obavljanjem edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti kao samostalne djelatnosti, osim ako je ovlašteni edukacijski rehabilitator istovjetno osiguran od odgovornosti za štetu u drugoj državi Europskoga gospodarskog prostora.

(2) Ovlašteni edukacijski rehabilitator koji obavlja edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost kao samostalnu djelatnost dužan je uredno produžavati osiguranje od odgovornosti.

(3) Ako ovlašteni edukacijski rehabilitator koji obavlja edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost kao samostalnu djelatnost počini štetu trećoj osobi namjerno ili zbog grube nepažnje, osiguravatelj koji je nadoknadio štetu trećoj osobi ima pravo regresa prema ovlaštenom edukacijskom rehabilitatoru.

POGLAVLJE III.   PRAVA I OBVEZE U OBAVLJANJU EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKE DJELATNOSTI

Članak 12.

(1) Ovlašteni edukacijski rehabilitator ima pravo i obvezu stručnog usavršavanja koje obuhvaća kontinuirano praćenje razvoja edukacijsko-rehabilitacijske znanosti i stjecanje novih kompetencija radi održavanja i unapređenja kvalitete provođenja stručnih postupaka i mjera, kao i pravo na stjecanje specijaliziranih stručnih kompetencija potrebnih za pojedino edukacijsko-rehabilitacijsko područje.

(2) Poslodavac je dužan omogućiti ovlaštenom edukacijskom rehabilitatoru sudjelovanje na stručnom usavršavanju iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Način provođenja, sadržaj, rokovi i postupak stručnog usavršavanja iz stavka 1. ovoga članka uređuju se općim aktom Komore, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).

Članak 13.

(1) Ovlašteni edukacijski rehabilitator može podnijeti zahtjev Komori za priznavanje specijalizirane stručne kompetencije u vidu specifičnih znanja i vještina specijaliziranih za pojedino edukacijsko-rehabilitacijsko područje za obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti koja obuhvaća stručno zahtjevnije oblike rada i zahtijeva specifičnu izobrazbu za samostalni rad (u daljnjem tekstu: specijalnost).

(2) Edukacijsko-rehabilitacijska područja u kojima se ovlaštenom edukacijskom rehabilitatoru može priznati specijalnost određuje Komora statutom.

(3) O zahtjevu za priznanje specijalnosti rješenjem odlučuje Komora.

(4) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(5) Priznata specijalnost upisuje se u Imenik ovlaštenih edukacijskih rehabilitatora.

Članak 14.

(1) Pri obavljanju edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti ovlašteni edukacijski rehabilitator obvezan je djelovati sukladno etičkom kodeksu edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti i treba se suzdržavati od svake aktivnosti koja nije spojiva s ugledom i dostojanstvom edukacijskog rehabilitatora.

(2) Sve što osobe koje obavljaju edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost u obavljanju djelatnosti saznaju o korisniku intervencija obvezne su čuvati kao profesionalnu tajnu.

(3) Podatke iz stavka 2. ovoga članka obvezne su čuvati kao profesionalnu tajnu i druge osobe kojima su ti podaci dostupni u obavljanju njihovih djelatnosti.

POGLAVLJE IV.   HRVATSKA KOMORA EDUKACIJSKIH REHABILITATORA

Članak 15.

(1) Komora je samostalna i neovisna strukovna organizacija edukacijskih rehabilitatora u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti na teritoriju Republike Hrvatske.

(2) Komora ima status pravne osobe s javnim ovlastima.

Članak 16.

(1) Sjedište Komore je u Zagrebu.

(2) Komora se upisuje u sudski registar.

Članak 17.

(1) Na temelju javne ovlasti Komora:

– odlučuje o postupcima upisa u odgovarajuće imenike, upisnike i evidencije te brisanja na temelju ovoga Zakona

– donosi rješenje o priznavanju prava na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti

– donosi rješenje o privremenoj zabrani i prestanku prava na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti

– donosi rješenje o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – edukacijski rehabilitator, kao nadležno tijelo sukladno posebnom propisu

– obavlja stručni nadzor nad radom ovlaštenih edukacijskih rehabilitatora

– utvrđuje razinu specijalnosti u pojedinim edukacijsko-rehabilitacijskim područjima i donosi rješenje o priznavanju specijalnosti

– vodi zakonom propisane imenike, upisnike i evidencije

– izdaje potvrde iz evidencija koje vodi u skladu s ovim Zakonom.

(2) Uvjeti za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija propisani zakonom kojim se uređuje postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija dodatno će se urediti pravilnikom o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – edukacijski rehabilitator u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj.

(3) Pravilnik iz stavka 2. ovoga članka donosi ministar nadležan za poslove socijalne skrbi (u daljnjem tekstu: ministar).

Pravilnik o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – edukacijski rehabilitator u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj

Članak 18.

Osim poslova iz članka 17. ovoga Zakona, Komora obavlja i sljedeće poslove:

– prati i unapređuje rad ovlaštenih edukacijskih rehabilitatora i uvjete za njihov rad

– prati i nadzire provođenje etičkog kodeksa edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti, provodi disciplinski postupak i izriče disciplinske mjere za disciplinske povrede članova Komore

– zastupa članove Komore u zaštiti njihovih profesionalnih interesa

– potiče i organizira stručno usavršavanje članova Komore

– surađuje s drugim komorama, strukovnim udrugama, stručnim, obrazovnim i znanstvenim institucijama u zemlji i inozemstvu

– surađuje s državnim tijelima i tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u rješavanju pitanja važnih za ostvarivanje zadaća edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti

– obavlja i sve druge poslove utvrđene ovim Zakonom, statutom i drugim općim aktima Komore.

Članak 19.

(1) Komora vodi imenik ovlaštenih edukacijskih rehabilitatora, upisnik članova Komore i upisnik samostalne edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti.

(2) Imenik i upisnici iz stavka 1. ovoga članka su službene evidencije.

(3) Izvaci iz imenika i drugih evidencija koje vodi Komora te potvrde izdane na temelju podataka iz tih evidencija javne su isprave.

(4) Postupak upisa u imenike i upisnike iz stavka 1. ovoga članka provodi se na temelju ovoga Zakona i odredbi utvrđenih općim aktom Komore.

(5) Sadržaj i način vođenja imenika i upisnika iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje općim aktom Komora.

Članak 20.

(1) Članom Komore može biti edukacijski rehabilitator koji ispunjava uvjete iz članka 6. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona.

(2) O zahtjevu za upis u upisnik članova Komore i brisanju iz tog upisnika odlučuje Komora rješenjem protiv kojeg nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(3) Član Komore dužan je uredno plaćati članarinu i podmirivati druge obveze prema Komori.

(4) Visina članarine utvrđuje se odlukom Skupštine Komore jednom godišnje, uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

(5) Komora je dužna do 31. listopada tekuće godine dostaviti odluku o visini članarine za iduću godinu na suglasnost Ministarstvu.

(6) Ako se uskrati suglasnost na odluku iz stavka 4. ovoga članka ili se odluka o visini članarine ne donese za tekuću godinu, obveza plaćanja članarine iz stavka 3. ovoga članka prestaje do donošenja nove odluke.

(7) Opće akte i odluke koji financijski obvezuju članove Komore donosi Skupština Komore, uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

Članak 21.

(1) Tijela Komore su Skupština, Nadzorni odbor, Upravni odbor, Sud časti, predsjednik i druga tijela utvrđena statutom.

(2) Ustrojstvo, nadležnost, sastav, način izbora, prava, način odlučivanja i dužnosti tijela Komore uređuju se statutom i drugim općim aktima Komore.

Članak 22.

(1) Skupština Komore najviše je tijelo odlučivanja i čine je svi članovi Komore.

(2) Skupštinu Komore saziva predsjednik Komore.

Članak 23.

Skupština Komore donosi:

– statut

– godišnji program rada

– financijski plan

– odluku o godišnjem izvješću o radu

– odluku o financijskom izvješću

– odluku o visini članarine

– druge opće akte i odluke koje financijski obvezuju članove Komore

– opće akte kojima se provode javne ovlasti Komore

– etički kodeks edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti i

– druge opće akte kojima se uređuju pitanja ustrojstva i rada Komore.

Članak 24.

(1) Nadzorni odbor Komore (u daljnjem tekstu: Nadzorni odbor) nadzire provođenje statuta Komore i drugih općih akata Komore, ostvarivanje prava i ispunjavanje obveza članova Komore, materijalno i financijsko poslovanje Komore, a može obavljati i druge povremene poslove koje mu povjeri Skupština Komore ili Upravni odbor.

(2) Nadzorni odbor ima predsjednika i četiri člana koje bira Skupština Komore, na četiri godine, a koji mogu biti ponovno izabrani.

(3) Članovi Nadzornog odbora ne mogu biti članovi Upravnog odbora i drugih tijela koje bira ili imenuje Skupština Komore ili Upravni odbor.

Članak 25.

(1) Predsjednika i zamjenika predsjednika Komore bira Skupština Komore iz reda svojih članova.

(2) Predsjednik Komore predstavlja i zastupa Komoru i odgovara za zakonitost njezina rada te obavlja poslove određene ovim Zakonom i statutom Komore.

(3) Zamjenik predsjednika Komore mijenja predsjednika Komore u slučaju njegove spriječenosti.

(4) Predsjednik i zamjenik predsjednika Komore biraju se na vrijeme od četiri godine, a mogu biti izabrani najviše dva mandata uzastopno.

Članak 26.

(1) Skupština Komore razriješit će predsjednika ili zamjenika predsjednika Komore ili predsjednika ili člana Upravnog ili Nadzornog odbora i prije isteka mandata za koji je imenovan ako:

– to osobno zatraži

– krši propise i opće akte Komore

– ne provodi odluke tijela Komore

– nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroči Komori veću štetu

– više ne ispunjava uvjete iz članka 6. ovoga Zakona

– Skupština Komore zbog drugih razloga ocijeni da više ne može izvršavati povjerene ovlasti.

(2) Skupština Komore će, osim u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, razriješiti predsjednika Komore ako ne postupi u skladu s člankom 30. stavkom 2. ovoga Zakona, a u slučaju neprihvaćanja godišnjeg izvješća o radu i/ili financijskog izvješća Komore razriješiti predsjednika Komore, zamjenika predsjednika i članove Upravnog odbora.

(3) Postupak i način razrješenja iz stavka 1. ovoga članka pobliže će se urediti statutom Komore.

Članak 27.

(1) Upravni odbor Komore (u daljnjem tekstu: Upravni odbor) izvršno je tijelo Komore koje:

– vodi poslovanje Komore

– brine se za izvršavanje programa rada Komore i izvršavanje akata Skupštine

– obavlja i druge poslove određene statutom Komore.

(2) Upravni odbor čine:

– predsjednik Komore

– zamjenik predsjednika Komore

– sedam članova Komore koje bira Skupština na vrijeme od četiri godine, a koji mogu biti ponovno izabrani.

(3) Predsjednik Komore obavlja dužnost predsjednika Upravnog odbora, saziva sjednice i predsjeda sjednicama te potpisuje akte Upravnog odbora.

(4) Upravni odbor donosi odluke iz svog djelokruga većinom glasova nazočnih članova, ako je na sjednici nazočna većina članova.

Članak 28.

(1) Statut Komore temeljni je opći akt Komore, a donosi ga Skupština Komore, uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

(2) Statutom Komore uređuje se organizacija i ustrojstvo, zadaće, nadležnost, sastav, način izbora i odlučivanja tijela Komore, prava i obveze njezinih članova te sva druga pitanja važna za dostojanstvo struke, zaštitu članstva i edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost u Republici Hrvatskoj.

(3) Statut Komore obvezno sadrži odredbe o: nazivu i sjedištu Komore, mjesnoj nadležnosti Komore, unutarnjem ustrojstvu, tijelima Komore, njihovu sastavu, ovlastima, načinu odlučivanja, uvjetima i načinu izbora i opoziva, trajanju mandata te odgovornosti članova, imovini i raspolaganju mogućim viškom prihoda i pokrivanju mogućeg manjka prihoda, načinu stjecanja imovine, ostvarivanju javnosti rada Komore, članstvu i članarini, pravima i obvezama članova, prestanku rada Komore te postupku s imovinom u slučaju prestanka rada Komore te odredbe kojima se pobliže propisuju i druga pitanja važna za rad Komore.

(4) Etičkim kodeksom edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti utvrđuju se pravila ponašanja ovlaštenih edukacijskih rehabilitatora i etička načela na temelju kojih postupaju ovlašteni edukacijski rehabilitatori prilikom obavljanja edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti.

Članak 29.

(1) Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona, propisa i općih akata Komore donesenih na temelju ovoga Zakona provodi Ministarstvo.

(2) U provođenju nadzora iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo može od Komore tražiti izvješća i podatke.

(3) Izvješća i podatke iz stavka 2. ovoga članka Komora je obvezna dostaviti Ministarstvu u roku od 30 dana ili u istom roku izvijestiti o razlozima zbog kojih ih ne može dostaviti.

Članak 30.

(1) Godišnji program rada, financijski plan, godišnje izvješće o radu i financijsko izvješće, prije upućivanja Skupštini Komore, predsjednik Komore podnosi Ministarstvu na prethodno mišljenje.

(2) Uskrati li Ministarstvo pozitivno mišljenje na koji od akata iz stavka 1. ovoga članka, Komora će otkloniti nedostatke na koje je uputilo Ministarstvo i predsjednik Komore će navedene akte podnijeti Ministarstvu na ponovno prethodno mišljenje u roku od 30 dana od primitka obavijesti Ministarstva o uskrati pozitivnog mišljenja.

(3) Akti iz stavka 1. ovoga članka mogu se uputiti Skupštini Komore samo po prethodno pribavljenom pozitivnom mišljenju Ministarstva.

(4) Godišnji program rada i financijski plan iz stavka 1. ovoga članka podnose se do 30. studenoga tekuće godine za iduću godinu.

(5) Godišnje izvješće o radu i financijsko izvješće iz stavka 1. ovoga članka podnose se do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu.

(6) Sadržaj godišnjeg izvješća o radu pravilnikom propisuje ministar.

Pravilnik o sadržaju godišnjeg izvješća o radu Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora

Članak 31.

(1) Sredstva za izvršavanje poslova koje Komora obavlja na temelju ovoga Zakona osiguravaju se iz:

– članarine

– drugih prihoda ostvarenih djelatnošću Komore.

(2) Komora vodi financijsko poslovanje sukladno propisima kojima se uređuju financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija.

POGLAVLJE V.   DISCIPLINSKA ODGOVORNOST

Članak 32.

(1) Član Komore odgovara za teške i lakše povrede dužnosti edukacijskog rehabilitatora pred disciplinskim tijelima Komore, određenima statutom.

(2) Teške povrede dužnosti edukacijskog rehabilitatora jesu:

– povreda obveze čuvanja profesionalne tajne

– teška povreda etičkog kodeksa edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti kojom se osobito narušava ugled edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti, a koja ima teže značenje s obzirom na važnost i prirodu povrijeđene društvene vrijednosti, visinu materijalne štete ili druge posljedice te s obzirom na okolnosti pod kojima je radnja izvršena ili propuštena

– nestručno obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti

– povreda obveze osiguranja od odgovornosti

– počinjenje kaznenog djela za koje je izrečena pravomoćna kazna zatvora

– tri puta izrečena mjera za lakše povrede dužnosti edukacijskog rehabilitatora.

(3) Lakše povrede dužnosti edukacijskog rehabilitatora jesu:

– narušavanje ugleda edukacijskog rehabilitatora i etičkog kodeksa edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti koje je lakšeg značenja

– povreda dužnosti edukacijskog rehabilitatora ponašanjem prema korisniku edukacijsko-rehabilitacijskih usluga, drugom edukacijskom rehabilitatoru, trećim osobama ili društvenoj zajednici

– onemogućavanje ili ometanje provođenja stručnog nadzora

– neispunjavanje obveza iz članstva prema Komori

– neredovito i nepravilno vođenje edukacijsko-rehabilitacijske dokumentacije.

Članak 33.

(1) Članu Komore za teške povrede dužnosti edukacijskog rehabilitatora mogu se izreći ove mjere:

– ukor

– javni ukor

– novčana kazna

– mjera privremene zabrane obavljanja edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti od mjesec dana do godinu dana

– prestanak prava na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti

– prestanak članstva u Komori.

(2) Članu Komore za lakše povrede dužnosti edukacijskog rehabilitatora može se izreći ukor ili novčana kazna.

Članak 34.

(1) Visina i namjena novčanih kazni navedenih u članku 32. ovoga Zakona utvrđuju se statutom Komore.

(2) Izrečena novčana kazna plaća se Komori.

Članak 35.

(1) Disciplinski postupak pokreće predsjednik Komore, po službenoj dužnosti.

(2) Pravomoćna odluka disciplinskog tijela Komore kojom su izrečene novčane kazne ovršna je isprava.

(3) Protiv odluke disciplinskog tijela žalba nije dopuštena, ali može se pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.

(4) Pravo na pokretanje postupka zbog lakše povrede dužnosti edukacijskog rehabilitatora zastarijeva u roku od tri mjeseca od dana saznanja za počinjenu lakšu povredu i počinitelja, a najkasnije u roku od šest mjeseci od dana kada je povreda počinjena.

(5) Ako u roku od godine dana od pokretanja postupka iz stavka 4. ovoga članka ne bude donesena izvršna odluka, postupak će se obustaviti zbog zastare vođenja postupka.

(6) Pravo na pokretanje postupka zbog teške povrede dužnosti edukacijskog rehabilitatora zastarijeva u roku od godine dana od dana saznanja za počinjenu tešku povredu i počinitelja, a najkasnije u roku od tri godine od dana kada je povreda počinjena.

(7) Ako u roku od tri godine od dana pokretanja postupka iz stavka 6. ovoga članka ne bude donesena izvršna odluka, postupak će se obustaviti zbog zastare vođenja postupka.

(8) Zastara vođenja postupka prekida se svakom postupovnom radnjom nadležnog tijela usmjerenom k odlučivanju o odgovornosti za povredu dužnosti edukacijskog rehabilitatora ili zakonitosti i ustavnosti rješenja te nakon svakog prekida zastarni rok počinje iznova teći.

(9) Apsolutna zastara vođenja postupka nastupa protekom dvostruko više vremena koliko je prema zakonu propisana zastara vođenja postupka zbog povrede dužnosti edukacijskog rehabilitatora.

POGLAVLJE VI.   STRUČNI NADZOR

Članak 36.

(1) Stručni nadzor nad radom ovlaštenih edukacijskih rehabilitatora provodi Komora.

(2) Stručni nadzor provodi se redovito, na zahtjev nadležnog ministarstva ili po službenoj dužnosti u slučaju saznanja o nekim važnim činjenicama zbog kojih je opravdano provođenje stručnog nadzora.

(3) Stručni nadzor može se provesti i povodom prigovora pravnih i fizičkih osoba, ako za to postoji opravdani razlog.

(4) Stručni nadzor obuhvaća ocjenu stručnosti i etičnosti obavljanja edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti te kakvoće i opsega izvršenih edukacijsko-rehabilitacijskih usluga, primjerenosti uvjeta i sredstava za obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti.

(5) Ovlašteni edukacijski rehabilitator ili odgovorna osoba u pravnoj osobi koja obavlja edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost mora omogućiti nesmetano obavljanje stručnog nadzora i staviti na raspolaganje sva sredstva i potrebnu dokumentaciju.

(6) Obavijest o provedenom stručnom nadzoru sa zahtjevom i rokom za otklanjanje utvrđenih nedostataka Komora mora dostaviti ovlaštenom edukacijskom rehabilitatoru i njegovu poslodavcu u roku od 30 dana od provođenja nadzora.

(7) Komora je dužna izvijestiti podnositelja prigovora ili zahtjeva o utvrđenom činjeničnom stanju te o poduzetim mjerama, osim u slučaju anonimne predstavke.

(8) Postupak, troškove, naknadu za provođenje stručnog nadzora i način provođenja stručnog nadzora utvrđuje Komora općim aktom uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

(9) Troškovi obavljanja nadzora po zahtjevu nadležnog ministarstva sufinanciraju se iz državnog proračuna, a način sufinanciranja odlukom utvrđuje ministar.

Članak 37.

Na temelju izvješća o provedenom stručnom nadzoru nad obavljanjem edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti Komora može, u skladu s odredbama ovoga Zakona i svojim općim aktima:

– izreći mjeru privremene zabrane obavljanja edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti od mjesec dana do godinu dana dok se uočeni nedostaci ne uklone

– odrediti obvezu dodatnog stručnog usavršavanja ovlaštenom edukacijskom rehabilitatoru kod kojeg je utvrđena nedostatna stručna osposobljenost

– izreći mjeru prestanka prava na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti i prestanka članstva u Komori.

 

DIO TREĆI   PREKRŠAJNE ODREDBE

Članak 38.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj prekršajno odgovorna pravna osoba koja za obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti zaposli ili sklopi ugovor o djelu s osobom kojoj nije priznato pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti (članak 6.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 10.000,00 kuna.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja obavlja edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost, a nije joj priznato pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti (članak 6.).

Članak 39.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj prekršajno odgovorna pravna osoba koja onemogući ili ometa provođenje stručnog nadzora (članak 36. stavak 5.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 10.000,00 kuna.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba koja obavlja edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost kao samostalnu djelatnost novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 20.000,00 kuna.

 

DIO ČETVRTI   PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 40.

(1) Ministar će donijeti pravilnike iz članka 17. stavka 3. i članka 30. stavka 6. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Komora je dužna uskladiti statut i druge opće akte s odredbama ovoga Zakona u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 41.

Edukacijski rehabilitator koji je stekao pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti na temelju Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti (»Narodne novine«, br. 124/11. i 16/19.) stupanjem na snagu ovoga Zakona smatra se ovlaštenim edukacijskim rehabilitatorom.

Članak 42.

Postupci započeti na temelju Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti (»Narodne novine«, br. 124/11. i 16/19.) koji nisu dovršeni do stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama toga Zakona.

Članak 43.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti (»Narodne novine«, br. 124/11. i 16/19.).

Članak 44.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.