NN 125/19
na snazi od 28.12.2019.
Uživajte...
FINTECH: Kriptovalute, blockchain, disruptori i cyberkriminalci – tehnologija koja upravlja novcem danas i sutra. Postaju li bankari suvišni? Hoće li AI odobravati kredite? Može li „open banking“ uopće postojati? Koja je budućnost kreditnih i debitnih kartica? Što je novo u svijetu insurtecha?
Saznajte na konferenciji F2 - Future of Fintech!
Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom uređuju poslovi, organizacija i nadležnost Obalne straže Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Obalna straža), kategorije i ovlasti ovlaštenih osoba Obalne straže, suradnja i koordinacija rada tijela državne uprave i drugih državnih tijela radi učinkovitoga nadzora i zaštite prava i interesa Republike Hrvatske na moru.
(2) Odredbama ovoga Zakona ne ograničavaju se djelatnosti, ovlasti i odgovornosti drugih tijela nadležnih za nadzor i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru.
Članak 2.
(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
1. Obalna straža je tijelo, ustrojeno u okviru Hrvatske vojske, nadležno za provedbu nadzora i zaštite prava i interesa Republike Hrvatske na moru
2. ovlaštena osoba Obalne straže (u daljnjem tekstu: ovlaštena osoba) je osoba koja je na temelju ovoga Zakona i drugih propisa osposobljena i ovlaštena za obavljanje poslova i primjenu ovlasti Obalne straže
3. brod Obalne straže je hrvatski javni brod, označen službenim znakom Obalne straže
4. ministar je ministar nadležan za obranu
5. napad je svaka izravna primjena sile ili prijetnje kojom neka osoba dovodi u opasnost život i tijelo ovlaštene osobe ili druge osobe te broda, brodice i zrakoplova Obalne straže, kao i drugih angažiranih snaga i sredstava, kako bi spriječila izvršenje službene radnje
6. otpor je radnja osobe koja se suprotstavlja upozorenju ili naredbi ovlaštene osobe Obalne straže izdanoj radi provedbe službene radnje
7. aktivan otpor je radnja osobe koja pruža otpor uporabom oružja, oruđa, drugih predmeta ili tjelesne snage prema ovlaštenoj osobi ili koja potiče druge osobe na otpor i na taj način onemogućuje ovlaštenu osobu u izvršenju službene radnje
8. pasivan otpor je radnja osobe koja ne postupi po upozorenju ili naredbi ovlaštene osobe ili položajem svojeg tijela onemogući izvršenje službene radnje
9. tijela nadležna za nadzor i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru su tijela državne uprave i druga državna tijela nadležna za zaštitu suvereniteta, suverenih prava i provedbu jurisdikcije Republike Hrvatske na moru
10. zajedničke aktivnosti su aktivnosti dvaju ili više ministarstava odnosno tijela nadležnih za nadzor i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru.
(2) Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.
Članak 3.
(1) Obalna straža ima zastavu i službeni znak koji se ističe na brodovima i brodicama, zrakoplovima, vozilima i objektima Obalne straže.
(2) Ovlaštena osoba prilikom obavljanja službenih zadaća nosi službenu odoru i službenu iskaznicu i ovlaštena je nositi oružje i streljivo.
(3) Službena odora Obalne straže istovjetna je sa službenom odorom pripadnika Hrvatske ratne mornarice čiji je izgled propisan pravilnikom kojim se uređuju vojne odore.
(4) Izgled zastave i službenog znaka Obalne straže te službene iskaznice ovlaštene osobe Obalne straže propisuje ministar pravilnikom.
Članak 4.
Poslovi Obalne straže su poslovi određeni ovim Zakonom i drugim propisima.
Članak 5.
(1) Poslovi Obalne straže su:
1. nadzor i zaštita zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa i epikontinentalnog pojasa nad kojima Republike Hrvatske obnaša suverena prava i jurisdikciju
2. provedba jurisdikcije Republike Hrvatske u području znanstvenog istraživanja mora i zaštite morskog okoliša u zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu i epikontinentalnom pojasu Republike Hrvatske
3. provedba jurisdikcije Republike Hrvatske na otvorenom moru u skladu s međunarodnim pravom
4. traganje i spašavanje na moru, u skladu s posebnim propisima
5. sprječavanje, ograničavanje, spremnost i intervencija prilikom iznenadnog onečišćenja mora, u skladu s posebnim propisima
6. nadzor nad provedbom propisa kojima se uređuje morsko ribarstvo u unutarnjim morskim vodama, teritorijalnom moru te na području zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa
7. suzbijanje i sprječavanje transnacionalnog organiziranog kriminaliteta i širenja oružja za masovno uništenje, u skladu s međunarodnim pravom
8. suzbijanje piratstva i drugih oblika korištenja otvorenog mora u nemiroljubive svrhe, u skladu s međunarodnim pravom
9. nadzor nad provedbom propisa o ustanovljenim sigurnosnim zonama oko uređaja i naprava na moru za potrebe istraživanja i iskorištavanja morskog dna i podzemlja u epikontinentalnom pojasu Republike Hrvatske
10. nadzor nad provedbom propisa o plovidbi stranih ratnih brodova koji plove kroz unutarnje morske vode i teritorijalno more Republike Hrvatske
11. suzbijanje i uklanjanje sigurnosnih rizika od važnosti za nacionalnu sigurnost, u skladu sa zakonom kojim se uređuje sustav domovinske sigurnosti
12. provedba drugih poslova u skladu s posebnim zakonima.
(2) Obalna straža pruža potporu drugim tijelima nadležnima za nadzor i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru u provedbi zakona i drugih propisa u području unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske.
(3) Tijela nadležna za nadzor i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru pružaju Obalnoj straži stručnu pomoć i potporu u provedbi ovoga Zakona.
Članak 6.
(1) Na zahtjev zapovjednika Obalne straže zapovjednik Hrvatske ratne mornarice može s drugim snagama Hrvatske ratne mornarice pružiti potporu izvršenju zadaća Obalne straže.
(2) Ministar i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske mogu po potrebi angažirati i druge ljudske i materijalne potencijale Hrvatske vojske za izvršenje zadaća Obalne straže.
Članak 7.
(1) Obalna straža sastavni je dio Hrvatske ratne mornarice.
(2) Ustroj Obalne straže donosi predsjednik Republike Hrvatske knjigom ustroja na prijedlog Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada).
(3) Organizaciju rada i druga pitanja vezana za rad Obalne straže uređuje ministar pravilnikom.
Članak 8.
(1) Sredstva Obalne straže su pokretne i stacionirane sastavnice: brodovi i brodice, zrakoplovi, helikopteri, sustavi bespilotnih zrakoplova, plutajući i usidreni objekti te ostala sredstva i oprema.
(2) Ministar odlukom određuje zrakoplove, helikoptere, sustave bespilotnih zrakoplova i druga sredstva Hrvatske vojske iz stavka 1. ovoga članka koja se mogu koristiti za obavljanje poslova Obalne straže.
(3) Obalna straža može koristiti i sredstva drugih tijela državne uprave, u skladu sa sklopljenim ugovorom s tim tijelima.
(4) Korištenje sredstava iz ovoga članka provodi se u skladu sa zapovijedima zapovjednika Obalne straže.
Članak 9.
(1) Zapovjednik Obalne straže časnik je Hrvatske ratne mornarice kojeg imenuje i razrješava predsjednik Republike Hrvatske na prijedlog Vlade.
(2) Obalna straža ima zapovjedništvo nadležno za planiranje i provedbu poslova Obalne straže te koordinaciju s drugim tijelima nadležnima za nadzor i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru.
(3) Pripadnici Obalne straže su časnici, dočasnici, mornari, vojni specijalisti i državni službenici i namještenici Hrvatske vojske raspoređeni na dužnost u Obalnu stražu.
(4) U pitanjima koja nisu uređena ovim Zakonom na pripadnike Obalne straže primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje služba u Hrvatskoj vojsci i odredbe zakona kojim se uređuju prava, obveze i odgovornosti državnih službenika.
Članak 10.
(1) Dužnost ovlaštene osobe može obnašati jedino osoba koja je na temelju odgovarajuće izobrazbe i obuke te rasporeda na ustrojbeno mjesto stekla status ovlaštene osobe.
(2) Kategorije ovlaštenih osoba su ovlaštena osoba prve kategorije i ovlaštena osoba druge kategorije.
(3) Način stjecanja statusa za pojedine kategorije ovlaštenih osoba propisuje ministar pravilnikom.
1. Pravilnik o načinu stjecanja statusa ovlaštene osobe Obalne straže Republike Hrvatske
Članak 11.
(1) Središnja koordinacija za nadzor i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru (u daljnjem tekstu: Središnja koordinacija) je međuresorno tijelo nadležno za usklađivanje i koordiniranje rada tijela nadležnih za nadzor i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru.
(2) Članovi Središnje koordinacije su po jedan predstavnik:
– ministarstva nadležnoga za obranu
– ministarstva nadležnoga za pomorstvo
– ministarstva nadležnoga za unutarnje poslove
– ministarstva nadležnoga za morsko ribarstvo
– ministarstva nadležnoga za zaštitu okoliša
– ministarstva nadležnoga za gospodarstvo
– ministarstva nadležnoga za financije
– ministarstva nadležnoga za vanjske poslove.
(3) Uz članove Središnje koordinacije iz stavka 2. ovoga članka, članovi Središnje koordinacije su:
– ravnatelj uprave nadležne za sigurnost plovidbe ministarstva nadležnoga za pomorstvo
– ravnatelj Carinske uprave
– ravnatelj civilne zaštite
– glavni ravnatelj policije
– načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske
– zapovjednik Hrvatske ratne mornarice
– zapovjednik Obalne straže
– glavni državni inspektor
– glavni vatrogasni zapovjednik.
(4) Predstavnike nadležnih tijela iz stavka 2. ovoga članka u Središnjoj koordinaciji imenuje, na prijedlog nadležnih ministara, Vlada iz redova državnih dužnosnika ili rukovodećih državnih službenika.
(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, predstavnik nadležnoga ministarstva u godini u kojoj predsjedava Središnjom koordinacijom je nadležni ministar.
(6) Središnjom koordinacijom predsjedaju naizmjenično na rok od dvije godine predstavnik ministarstva nadležnoga za obranu, predstavnik ministarstva nadležnoga za pomorstvo i predstavnik ministarstva nadležnoga za unutarnje poslove.
Članak 12.
(1) Sjedište Središnje koordinacije je u ministarstvu čiji ministar predsjedava, a administrativne poslove u pripremi, organizaciji i realizaciji sjednica Središnje koordinacije obavljaju djelatnici toga ministarstva.
(2) Sjednice Središnje koordinacije saziva predsjedatelj Središnje koordinacije.
(3) Sjednice Središnje koordinacije održavaju se dva puta godišnje, a po potrebi i češće.
(4) Središnja koordinacija donosi poslovnik o svojem radu.
Članak 13.
Središnja koordinacija obavlja sljedeće poslove:
1. prati i raščlanjuje stanje sigurnosti i zaštite morskog prostora pod jurisdikcijom Republike Hrvatske
2. donosi smjernice za izradu godišnjeg plana zajedničkih aktivnosti (u daljnjem tekstu: godišnji plan) i posebnih planova nadzora i zaštite prava i interesa Republike Hrvatske na moru
3. donosi godišnji plan tijela nadležnih za nadzor i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru
4. donosi standardne operativne postupke za obavljanje poslova nadzora i zaštite prava i interesa na moru
5. donosi mjere i nadzire provedbu mjera za unaprjeđenje stanja sigurnosti i zaštite morskog prostora pod jurisdikcijom Republike Hrvatske
6. izrađuje godišnje izvješće o provedbi utvrđene politike, planova i propisa u svezi s nadzorom i zaštitom prava i interesa Republike Hrvatske na moru koje objavljuje na službenoj stranici ministarstvo iz članka 11. stavka 6. ovoga Zakona najkasnije do 30. lipnja kalendarske godine za prethodnu godinu.
Članak 14.
(1) Središnja koordinacija ima Stručno tijelo sastavljeno od predstavnika tijela državne uprave i drugih državnih tijela nadležnih za nadzor i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru.
(2) Članovi Stručnog tijela su:
– zapovjednik Obalne straže
– predstavnik ministarstva nadležnoga za obranu
– predstavnik ministarstva nadležnoga za pomorstvo
– predstavnik ministarstva nadležnoga za unutarnje poslove
– predstavnik ministarstva nadležnoga za morsko ribarstvo
– predstavnik ministarstva nadležnoga za zaštitu okoliša
– predstavnik ministarstva nadležnoga za gospodarstvo
– predstavnik ministarstva nadležnoga za financije
– predstavnik ministarstva nadležnoga za vanjske poslove
– predstavnik ministarstva nadležnoga za kulturu
– predstavnik ministarstva nadležnoga za pravosuđe
– predstavnik Ravnateljstva civilne zaštite
– predstavnik Državnog inspektorata
– predstavnik Hrvatske vatrogasne zajednice.
(3) Predstavnike tijela iz stavka 2. ovoga članka i njihove zamjenike imenuje Vlada, na prijedlog čelnika tijela iz redova državnih službenika, a predstavnika ministarstva nadležnoga za obranu i iz redova viših časnika Hrvatske vojske, na rok od tri godine.
(4) Predsjedatelj Stručnog tijela je zapovjednik Obalne straže, a u njegovoj odsutnosti mijenja ga predstavnik ministarstva koje predsjeda Središnjom koordinacijom.
(5) Predstavnici tijela iz stavka 2. ovoga članka ili njihovi zamjenici obvezni su sudjelovati na sjednicama Stručnog tijela.
Članak 15.
(1) Stručno tijelo obavlja sljedeće poslove:
1. prikuplja i raščlanjuje izvješća i druge podatke o stanju sigurnosti i zaštiti morskih prostora pod jurisdikcijom Republike Hrvatske
2. priprema izvješća, planove i druge akte potrebne za rad Središnje koordinacije te podnosi godišnje izvješće o provedbi planova zajedničkih aktivnosti najkasnije do 1. ožujka u tekućoj godini za prethodnu godinu
3. izrađuje i predlaže Središnjoj koordinaciji godišnji plan tijela nadležnih za nadzor i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru
4. donosi tromjesečne planove zajedničkih aktivnosti na temelju godišnjeg plana tijela nadležnih za nadzor i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru
5. izvješćuje Središnju koordinaciju o realizaciji tromjesečnih planova zajedničkih aktivnosti
6. odobrava mjesečne planove zajedničkih aktivnosti područnih jedinica koordinacije
7. prati primjenu i predlaže Središnjoj koordinaciji iniciranje izmjena i dopuna propisa koji se odnose na zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru
8. predlaže Središnjoj koordinaciji nabavu sredstava za provedbu zajedničkih aktivnosti
9. predlaže Središnjoj koordinaciji standardne operativne postupke i usklađuje standardne operativne postupke u obavljanju poslova nadzora i zaštite prava i interesa Republike Hrvatske na moru
10. predlaže uključivanje fizičkih i pravnih osoba u planove zajedničkih aktivnosti radi učinkovitog korištenja svih raspoloživih resursa
11. izrađuje i donosi plan stručnih predavanja za ovlaštene osobe Obalne straže i predstavnike drugih tijela nadležnih za nadzor i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru
12. koordinira i upravlja obavljanjem zajedničkih aktivnosti područnih jedinica koordinacije
13. nadzire provedbu zajedničkih vježbi tijela nadležnih za nadzor i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru.
(2) Za potrebe izrade godišnjeg plana osobe iz članka 11. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona dostavljaju Stručnom tijelu podatke o osoblju te materijalnim i financijskim sredstvima s kojima će sudjelovati u zajedničkim aktivnostima.
Članak 16.
Tijela nadležna za nadzor i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru izrađuju i provode posebne planove zaštite i nadzora prava i interesa Republike Hrvatske iz područja svoje nadležnosti o čemu kvartalno izvješćuju Središnju koordinaciju putem Stručnog tijela.
Članak 17.
(1) Predsjedatelj Stručnog tijela upravlja radom Stručnog tijela.
(2) Stručno tijelo donosi odluke većinom glasova nazočnih članova na sjednicama Stručnog tijela pri čemu se odluka iz nadležnosti određenoga tijela ne može donijeti bez suglasnosti predstavnika toga tijela.
(3) Sjednice Stručnog tijela održavaju se u pravilu jedanput mjesečno.
(4) Predstavnici ministarstva nadležnoga za obranu, ministarstva nadležnoga za pomorstvo i ministarstva nadležnoga za unutarnje poslove u Stručnom tijelu rade puno radno vrijeme.
(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, angažiranje drugih članova Stručnog tijela ne može biti dulje od 40 sati mjesečno.
(6) Stručno tijelo izrađuje Poslovnik o radu koji donosi Središnja koordinacija.
(7) Administrativne poslove za Stručno tijelo obavlja Zapovjedništvo Obalne straže.
(8) Uvjete za rad Stručnog tijela osigurava Hrvatska ratna mornarica.
(9) Dnevnice i naknade drugih materijalnih troškova članova Stručnog tijela osigurava tijelo državne uprave ili drugo tijelo čiji je predstavnik član Stručnog tijela.
Članak 18.
(1) Planiranje i postupanje u nadzoru i zaštiti prava i interesa Republike Hrvatske na moru na razini jedinica područne (regionalne) samouprave provodi:
– Područna jedinica koordinacije Pula
– Područna jedinica koordinacije Rijeka
– Područna jedinica koordinacije Senj
– Područna jedinica koordinacije Zadar
– Područna jedinica koordinacije Šibenik
– Područna jedinica koordinacije Split
– Područna jedinica koordinacije Ploče
– Područna jedinica koordinacije Dubrovnik.
(2) Članovi Područne jedinice koordinacije su:
– predstavnik Obalne straže
– predstavnik ministarstva nadležnoga za pomorstvo
– predstavnik ministarstva nadležnoga za unutarnje poslove
– predstavnik ministarstva nadležnoga za morsko ribarstvo
– predstavnik ministarstva nadležnoga za zaštitu okoliša
– predstavnik ministarstva nadležnoga za financije
– predstavnik ministarstva nadležnoga za kulturu i
– predstavnik Ravnateljstva civilne zaštite
– predstavnik Državnog inspektorata
– predstavnik Hrvatske vatrogasne zajednice.
(3) Predstavnike iz stavka 2. ovoga članka i zamjenike predstavnika imenuju čelnici tijela na rok od tri godine.
(4) Područnim jedinicama koordinacije predsjedava lučki kapetan nadležne lučke kapetanije.
(5) Na poziv predsjedatelja iz stavka 4. ovoga članka u rad područne jedinice koordinacije mogu biti uključeni i drugi predstavnici tijela javne vlasti, bez prava glasovanja.
(6) Predstavnici tijela iz stavka 2. ovoga članka ili njihovi zamjenici obvezni su sudjelovati na sjednicama područnih jedinica koordinacije.
(7) Dnevnice i naknade drugih materijalnih troškova članova područnih jedinica koordinacije osigurava tijelo državne uprave ili drugo tijelo čiji je predstavnik član područne jedinice koordinacije.
Članak 19.
Područna jedinica koordinacije obavlja sljedeće poslove:
1. izrađuje mjesečni plan zajedničkih aktivnosti na temelju tromjesečnog plana zajedničkih aktivnosti, do dvadesetog u mjesecu za sljedeći mjesec te ga dostavlja Stručnom tijelu na odobrenje
2. izrađuje izvješća o realizaciji mjesečnih planova zajedničkih aktivnosti najkasnije do desetog u mjesecu za prethodni mjesec
3. usklađuje i koordinira rad tijela nadležnih za nadzor i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru
4. prikuplja i analizira podatke i događaje važne za zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru
5. predlaže Stručnom tijelu mjere poboljšanja nadzora i zaštite prava i interesa Republike Hrvatske na moru.
Članak 20.
(1) Sjednice područnih jedinica koordinacije održavaju se u pravilu jedanput mjesečno.
(2) Područne jedinice koordinacije donose odluke većinom glasova nazočnih članova na sjednicama područne jedinice koordinacije, pri čemu se odluka iz nadležnosti određenog tijela ne može donijeti bez suglasnosti predstavnika toga tijela.
(3) Predsjedatelj područne jedinice koordinacije utvrđuje obveze članova područnih jedinica koordinacije.
(4) Područne jedinice koordinacije izrađuju poslovnik o radu koji donosi Središnja koordinacija.
(5) Uvjete za rad područnih jedinica koordinacije osigurava ministarstvo nadležno za pomorstvo.
Članak 21.
Obalna straža i druga tijela nadležna za nadzor i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru dužni su surađivati i razmjenjivati informacije.
Članak 22.
(1) Na brod, brodicu ili u zrakoplov Obalne straže mogu se ukrcati predstavnici tijela nadležnih za nadzor i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru radi provedbe zajedničkih aktivnosti i obavljanja poslova iz njihove nadležnosti.
(2) Tijela nadležna za nadzor i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru mogu ukrcati predstavnike Obalne straže na svoje brodove i brodice te zrakoplove radi obavljanja poslova Obalne straže i provedbe stručnog usavršavanja ovlaštenih osoba.
(3) Aktivnosti iz ovoga članka provode se na temelju planova zajedničkih aktivnosti tijela nadležnih za nadzor i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru.
Članak 23.
(1) Na zahtjev tijela nadležnih za nadzor i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru zapovjednik Obalne straže može odobriti angažiranje osoblja i sredstava Obalne straže.
(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se u pisanom obliku, a u slučaju potrebe hitne intervencije usmeno, uz obvezu naknadne dostave pisanog zahtjeva.
Članak 24.
(1) Obalna straža surađuje i s drugim državnim tijelima, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnim osobama koje imaju javne ovlasti, organizacijama i gospodarskim subjektima u poduzimanju mjera radi obavljanja poslova Obalne straže.
(2) Ministarstvo nadležno za obranu može s tijelima iz stavka 1. ovoga članka sklopiti sporazum o suradnji.
Članak 25.
U obavljanju poslova Obalna straža može putem nadležnih ministarstava surađivati i s tijelima međunarodnih organizacija, u skladu s propisima i sklopljenim međunarodnim ugovorima.
Članak 26.
Suradnja Obalne straže i drugih tijela nadležnih za nadzor i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru redovito se odvija i u području izobrazbe i stručnog usavršavanja.
Članak 27.
(1) Pripadnik Obalne straže član je Stožera službe za traganje i spašavanje na moru kojeg imenuje ministar.
(2) Pripadnik Obalne straže član je Stožera za provedbu Plana intervencija prilikom iznenadnih onečišćenja mora kojeg imenuje ministar.
Članak 28.
(1) Tijela nadležna za nadzor i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru snose svoje troškove nastale u provedbi suradnje iz ovoga Zakona.
(2) Za provedbu suradnje iz ovoga Zakona tijela nadležna za nadzor i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru osiguravaju sredstva na svojem razdjelu u državnom proračunu Republike Hrvatske.
Članak 29.
(1) Obalna straža, ministarstvo nadležno za pomorstvo, ministarstvo nadležno za financije, kao i druga tijela nadležna za nadzor i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru dužna su razmjenjivati informacije vezane za nadzor i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru.
(2) Razmjena informacija iz stavka 1. ovoga članka provodi se na temelju standardnih operativnih postupaka Središnje koordinacije.
Članak 30.
(1) Prilikom obavljanja poslova Obalne straže ovlaštena osoba ima ovlasti propisane ovim Zakonom i drugim propisima.
(2) Prilikom primjene ovlasti ovlaštena osoba dužna je poštivati dostojanstvo, ugled i čast svake osobe, kao i druga temeljna prava i slobode čovjeka.
(3) Ovlaštena osoba s posebnim obzirom postupa prema djeci, starim i nemoćnim osobama, trudnicama, osobama s invaliditetom i prema žrtvi kaznenog djela i prekršaja.
(4) Prema osobi s imunitetom ovlaštena osoba postupa u skladu s propisima i sklopljenim međunarodnim ugovorima.
Članak 31.
(1) Ovlasti ovlaštenih osoba su:
1. provjera zastave plovnog objekta
2. zaustavljanje plovnog objekta
3. pregled isprava plovnog objekta i provjera istovjetnosti osoba
4. pregled plovnog objekta, tereta i opreme
5. pregled osoba
6. privremeno ograničenje slobode kretanja
7. privremeno oduzimanje predmeta
8. davanje upozorenja i naredbi
9. progon plovnog objekta
10. uzapćenje i sprovođenje plovnog objekta
11. uporaba sredstava prisile.
(2) Ovlast obavljanja određenih inspekcijskih poslova u pojedinom upravnom području stječe se na temelju rješenja ministra nadležnoga za poslove pojedinoga upravnog područja u skladu s propisima kojima se utvrđuje inspekcijski nadzor u tom upravnom području i uz suradnju tijela državne uprave nadležnoga za to upravno područje.
Članak 32.
(1) Ovlaštena osoba prve kategorije primjenjuje ovlasti iz članka 31. ovoga Zakona.
(2) Ovlaštena osoba prve kategorije stječe ovlast za obavljanje određenih poslova inspekcijskog nadzora u pojedinom upravnom području u skladu s propisima kojima se uređuje inspekcijski nadzor u tom upravnom području.
(3) Ovlaštena osoba druge kategorije ima ovlasti iz članka 31. stavka 1. točaka 5., 6. i 11. ovoga Zakona.
(4) Ovlaštena osoba primjenjuje ovlasti po službenoj dužnosti ili po zapovijedi nadređene osobe koja može biti usmena ili pisana.
Članak 33.
(1) Za prekršaje propisane ovim Zakonom i prekršaje propisane drugim zakonima u nadležnosti Obalne straže ovlaštena osoba prve kategorije ovlaštena je pokrenuti postupak pred nadležnim tijelom, pod uvjetima propisanim posebnim propisima kojim se uređuje prekršajni postupak.
(2) Ovlaštena osoba prve kategorije, kao ovlašteni tužitelj, može naplatiti novčanu kaznu na mjestu počinjenja prekršaja, izdati obavezni prekršajni nalog i prekršajni nalog te podnijeti optužni prijedlog, pod uvjetima propisanim posebnim propisima kojim se uređuje prekršajni postupak.
Članak 34.
(1) Ako postoji osnovana sumnja da brod nema državnu pripadnost ili da je brod, iako vije stranu zastavu ili odbija istaknuti svoju zastavu, zapravo brod hrvatske državne pripadnosti, provjerom zastave utvrđuje se njegov identitet.
(2) Ovlaštena osoba pozvat će zapovjednika broda sredstvom veze ili na drugi način da priopći ime broda, IMO broj, luku pripadnosti, luku iz koje dolazi i pravac plovidbe.
(3) Ako zapovjednik broda udovolji zahtjevu iz stavka 2. ovoga članka i nema drugih utemeljenih razloga za zaustavljanje broda, pozvanom brodu dozvoljava se nesmetana plovidba.
(4) Radi provjere prava broda na vijanje zastave iz stavka 1. ovoga članka, na sumnjivi brod može se poslati tim za pregled.
(5) Provjera zastave broda vrši se i prilikom provedbe inspekcijskog nadzora propisanoga zakonom.
(6) Odredbe ovoga članka ne odnose se na strane ratne i javne brodove koji uživaju imunitet.
Članak 35.
(1) Zaustavljanje broda ili drugoga plovnog objekta na otvorenom moru može se poduzeti ako postoji osnovana sumnja da se brod bavi piratstvom, trgovanjem ljudima, neovlaštenim emitiranjem, da je brod bez državne pripadnosti ili da je brod, iako vije stranu zastavu ili odbija istaknuti svoju zastavu, zapravo brod hrvatske državne pripadnosti.
(2) Zaustavljanje broda ili drugoga plovnog objekta može se poduzeti radi provjere zastave broda ili drugoga plovnog objekta iz članka 34. ovoga Zakona.
Članak 36.
(1) Zaustavljanje broda ili drugoga plovnog objekta u zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu i epikontinentalnom pojasu Republike Hrvatske poduzima se ako postoji osnovana sumnja da je plovni objekt povrijedio suverena prava koja Republika Hrvatska ima u tim pojasevima.
(2) Zaustavljanje broda ili drugoga plovnog objekta u zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu Republike Hrvatske može se poduzeti kada je to određeno propisom radi provedbe jurisdikcije znanstvenog istraživanja mora i zaštite i očuvanja morskog okoliša.
(3) Zaustavljanje broda ili drugoga plovnog objekta u zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu Republike Hrvatske može se poduzeti i na temelju ovlaštenja za provedbu nadzora i kontrole Zajedničke ribarstvene politike Europske unije.
Članak 37.
(1) Zaustavljanje broda u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske poduzima se ako postoji osnovana sumnja da su brod, njegova posada ili osobe na njemu počinili prekršaj ili kazneno djelo čije se posljedice protežu na Republiku Hrvatsku.
(2) Zaustavljanje broda iz stavka 1. ovoga članka poduzima se radi privremenog zadržavanja osoba zatečenih u počinjenju prekršaja ili kaznenog djela i osiguranja dokaza radi predaje nadležnom tijelu na daljnje postupanje.
Članak 38.
Zaustavljanje broda u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske može se poduzeti radi provedbe inspekcijskog nadzora u skladu s propisima kojima se uređuje to upravno područje.
Članak 39.
Zaustavljanje plovnog objekta može se poduzeti na zahtjev drugih tijela nadležnih za nadzor i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru.
Članak 40.
(1) Prije davanja znaka plovnom objektu da se zaustavi potrebno je utvrditi njegovu točnu poziciju, poziciju motrenja utvrđivanjem koordinata plovnog objekta, dok se pozicija manjih plovnih objekata može odrediti i opisno.
(2) Pozicija plovnog objekta utvrđuje se navigacijskim i tehničkim sustavima koji se nalaze na brodu Obalne straže i/ili tehničkim sustavima za nadzor morskog prostora koji se koriste u Hrvatskoj vojsci i drugim tijelima nadležnima za nadzor morskog prostora Republike Hrvatske.
(3) Pozicija i okolnosti događaja utvrđene sustavima iz stavka 2. ovoga članka koriste se pred nadležnim tijelima u daljnjim postupcima.
(4) Znak za zaustavljanje plovnog objekta upućuje se sredstvom veze, vidljivim svjetlosnim ili zvučnim signalom ili znakovima međunarodnog signalnog kodeksa s udaljenosti koja omogućuje da se znak za zaustavljanje može vidjeti odnosno čuti s plovnog objekta kojem je upućen.
(5) Ako plovni objekt kojem je upućen znak za zaustavljanje ne stane, ovlaštena osoba će ga nastojati zaustaviti manevrom ili drugim sredstvom.
Članak 41.
(1) Kada je ovlaštena zaustaviti plovni objekt, ovlaštena osoba može pregledati isprave i dokumentaciju plovnog objekta.
(2) Ako postoji sumnja u vjerodostojnost isprave ili postoje drugi razlozi koji opravdavaju provjeru, ovlaštena osoba može zatražiti dodatnu provjeru od tijela koje je izdalo ispravu putem nadležne službe dežurstva Obalne straže.
Članak 42.
(1) Ovlaštena osoba može radi obavljanja poslova Obalne straže provesti provjeru istovjetnosti osoba.
(2) Provjera istovjetnosti osobe provodi se uvidom u njezinu osobnu iskaznicu, pomorsku knjižicu, putnu ispravu ili drugu javnu ispravu s fotografijom.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, provjera istovjetnosti može biti provedena na temelju iskaza osobe čija je istovjetnost utvrđena.
(4) Ako se na temelju dostupnih podataka ne može provjeriti istovjetnost osobe iz stavka 1. ovoga članka, utvrđivanje istovjetnosti zatražit će se od nadležne policijske uprave.
Članak 43.
O pregledu isprava plovnog objekta i provjeri istovjetnosti osoba sastavlja se zapisnik u skladu s člancima 76. i 77. ovoga Zakona.
Članak 44.
(1) Kada je ovlaštena zaustaviti plovni objekt, ovlaštena osoba može radi obavljanja poslova Obalne straže izvršiti pregled plovnog objekta, tereta i opreme vodeći računa da se posadi, putnicima, teretu i drugim predmetima na plovnom objektu ne počini šteta.
(2) Pregled plovnog objekta, tereta i opreme može se poduzeti i radi provedbe inspekcijskog nadzora u skladu s propisima kojima se uređuje upravno područje u kojem se inspekcijski nadzor obavlja.
(3) Ako se pregledom objekta, tereta i opreme utvrdi osnovana sumnja u počinjenje prekršaja ili kaznenog djela iz nadležnosti drugoga državnog tijela, ovlaštena osoba osigurat će dokaze radi predaje nadležnom tijelu na daljnje postupanje.
(4) Zapovjednik i posada dužni su omogućiti nesmetan pregled plovnog objekta tereta i opreme.
Članak 45.
O pregledu plovnog objekta tereta i opreme sastavlja se zapisnik u skladu s člancima 76. i 77. ovoga Zakona.
Članak 46.
(1) Ovlaštena osoba može radi obavljanja poslova Obalne straže obaviti pregled osobe kada je to nužno za zaštitu opće sigurnosti.
(2) Pregled osobe iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća pregled svega što osoba nosi na tijelu ili uza se, pri čemu se utvrđuje ima li kod sebe ili na sebi stvari koje su predmet kažnjivih radnji za provođenje kojih je nadležna Obalna straža.
(3) Pregled mogu obavljati jedino ovlaštene osobe istoga spola kojeg je osoba koju pregledavaju.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, kada je nužan žuran pregled osobe radi oduzimanja oružja ili predmeta prikladnih za napad ili samoozljeđivanje, pregled može obaviti osoba drugog spola.
Članak 47.
(1) Ako postoji opasnost za život ljudi ili imovinu, ovlaštena osoba može privremeno ograničiti pristup, kretanje ili zadržavanje na plovnom objektu zbog sigurnosnih razloga.
(2) Privremeno ograničenje pristupa ili kretanja na plovnom objektu ne smije trajati dulje od vremena potrebnoga za ostvarenje cilja radi kojega je ovlast primijenjena.
(3) Zadržavanje osobe na plovnom objektu ne smije trajati dulje od ostvarenja cilja radi kojega je ovlast primijenjena, a najdulje šest sati.
Članak 48.
Ovlaštena osoba može privremeno oduzeti predmete:
1. radi zaštite opće sigurnosti
2. radi osiguranja dokaza do predaje nadležnom tijelu na daljnje postupanje
3. kada je to određeno propisom.
Članak 49.
(1) Privremeno oduzeti predmeti čuvaju se u za to posebno određenim prostorijama i moraju biti jasno obilježeni.
(2) Kada to nije moguće ili je povezano sa znatnim poteškoćama, predmeti se mogu čuvati u drugom prostoru do odluke nadležnog tijela, osim ako drukčije nije određeno zakonom.
(3) Kada prestanu razlozi zbog kojih je predmet privremeno oduzet, on će se vratiti osobi od koje je privremeno oduzet, ako zakonom ili odlukom nadležnog tijela nije drukčije određeno.
Članak 50.
O privremeno oduzetim predmetima izdaje se potvrda i vodi evidencija u skladu s člankom 78. ovoga Zakona.
Članak 51.
(1) Ovlaštena osoba davanjem upozorenja osobi upućuje na to da ona svojim ponašanjem, djelovanjem ili propuštanjem određene radnje može dovesti u opasnost svoju sigurnost ili sigurnost druge osobe ili kada opravdano očekuje da bi ta osoba mogla počiniti ili izazvati drugu osobu da počini kažnjivu radnju.
(2) Ovlaštena osoba nije dužna izdati upozorenje ako bi upozorenje dovelo u pitanje izvršenje službene zadaće.
Članak 52.
(1) Ovlaštena osoba izdaje naredbu kojom obvezuje osobu na određeno ponašanje, djelovanje ili propuštanje radnje radi:
1. uklanjanja opasnosti za život i imovinu
2. sprječavanja počinjenja kažnjive radnje ili sprječavanja otpora ili bijega
3. sprječavanja uništenja dokaza ili tragova koji mogu poslužiti kao dokaz
4. neometanog pregleda osoba, plovnog objekta, tereta i opreme
5. u drugim slučajevima u skladu s propisima.
(2) Ovlaštena osoba upozorit će osobu kojoj izdaje naredbu da u slučaju odbijanja postupanja po naredbi može uporabiti sredstva prisile.
(3) Ovlaštena osoba može narediti jedino ono ponašanje, djelovanje ili propuštanje određene radnje o kojima izravno ovisi izvršenje poslova Obalne straže i to za vrijeme koje je nužno za obavljanje tih poslova.
(4) Naredba iz stavka 1. ovoga članka može se izdati i većem broju osoba.
Članak 53.
Upozorenja i naredbe mogu se dati usmeno, pisano, svjetlosnim ili zvučnim signalom ili znacima međunarodnoga signalnog kodeksa ili na drugi pogodan način, a moraju biti provedive, razumljive i kratke.
Članak 54.
(1) Progon stranoga plovnog objekta može se započeti ako postoji osnovana sumnja da je strani plovni objekt ili njegov pripadak povrijedio propise Republike Hrvatske ili općeprihvaćena pravila međunarodnoga prava.
(2) Progon stranoga plovnog objekta može se započeti jedino ako se sumnjivi plovni objekt ili njegov pripadak nalazi u unutarnjim morskim vodama, teritorijalnome moru, zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu ili nad epikontinentalnim pojasom Republike Hrvatske i ako se ne zaustavi nakon vidljivog svjetlosnog ili zvučnog signala za zaustavljanje koji mu je upućen s broda ili zrakoplova Obalne straže s udaljenosti koja omogućuje da se signal za zaustavljanje može vidjeti odnosno čuti.
(3) U zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu ili nad epikontinentalnim pojasom Republike Hrvatske progon može započeti jedino ako su povrijeđeni propisi koji se primjenjuju u tim pojasevima.
(4) Progon stranoga plovnog objekta može se nastaviti u otvorenom moru, u gospodarskom ili u vanjskom pojasu strane države dok se ne prekine ili dok progonjeni plovni objekt ne uplovi u teritorijalno more svoje ili neke druge države.
(5) Odredbe ovoga članka ne odnose se na strane ratne i strane javne brodove koji uživaju imunitet.
Članak 55.
(1) Prije početka progona potrebno je utvrditi točnu poziciju broda Obalne straže i progonjenoga plovnog objekta navigacijskim i tehničkim sustavima za radarsko motrenje koji se nalaze na brodu Obalne straže.
(2) Zapovjednik broda Obalne straže dužan je o započetom progonu odmah izvijestiti nadležnu službu dežurstva Obalne straže.
Članak 56.
(1) Ako se progonjeni plovni objekt ne zaustavi, ovlaštena osoba nastojat će ga zaustaviti manevrom.
(2) Vatreno oružje prema progonjenom plovnom objektu može se uporabiti jedino po odobrenju i zapovijedi zapovjednika broda Obalne straže.
Članak 57.
(1) Posada progonjenoga plovnog objekta može se upozoriti i zastrašiti ispaljivanjem hitaca iz vatrenog oružja u zrak, iznad plovnog objekta ili na sigurnoj udaljenosti ispred pramca.
(2) Ako se plovni objekt ne zaustavi ni nakon postupanja iz članka 56. stavka 1. ovoga Zakona, dopušteno je uporabiti vatreno oružje prema plovnom objektu.
(3) Pri uporabi vatrenog oružja ovlaštena osoba dužna je u slučaju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka čuvati živote na progonjenom plovnom objektu i izbjeći nepotrebno nanošenje štete plovnom objektu i teretu.
(4) U slučaju potapanja plovnog objekta ovlaštena osoba dužna je poduzeti sve potrebne mjere za spašavanje članova posade i drugih osoba s potopljenoga plovnog objekta.
(5) O uporabi vatrenog oružja odmah se izvješćuje nadležna služba dežurstva Obalne straže koja u slučajevima uporabe vatrenog oružja u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske izvješćuje i Nacionalni pomorski centar za prikupljanje podataka.
(6) Uporaba vatrenog oružja u progonu plovnog objekta smatra se uporabom sredstva prisile.
Članak 58.
(1) Kada postoji osnovana sumnja da je korištenjem plovnog objekta počinjeno kažnjivo djelo, ovlaštena osoba može po odobrenju zapovjednika broda Obalne straže, na temelju ovoga Zakona i drugih propisa, uzaptiti plovni objekt ako se mjere potrebne za provedbu daljnjeg postupka ne mogu provesti na moru.
(2) Uzapćenje plovnog objekta može se poduzeti i na temelju zahtjeva drugog tijela nadležnoga za nadzor i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru.
Članak 59.
(1) Uzapćeni strani brodovi i njihove posade oslobađaju se nakon položenoga zadovoljavajućeg jamstva ili druge garancije.
(2) O uzapćenju ili zadržavanju stranoga broda i o izrečenim kaznama bez odgode se izvješćuje ministarstvo nadležno za vanjske poslove i ministarstvo nadležno za pomorstvo.
Članak 60.
(1) Uzapćeni plovni objekt odvodi se u najbližu luku u kojoj se mogu provesti mjere za provedbu daljnjega postupka u skladu s razlogom uzapćenja.
(2) Uzapćenje se provodi:
1. izdavanjem naredbe zapovjedniku uzapćenog plovila da u određenu luku plovi pod pratnjom broda ili zrakoplova Obalne straže
2. prekrcajem ovlaštenih osoba na uzapćeni plovni objekt i odvođenjem u određenu luku.
(3) Ako je uzapćeni plovni objekt u kvaru, provođenje u luku obavlja se organiziranjem tegljenja plovnim objektom specijaliziranim za tu djelatnost, a tegljenje može obaviti i brod Obalne straže ako se time ne ugrožava sigurnost plovnog objekta i osoba na njemu.
Članak 61.
Zapovjednik broda Obalne straže tijekom uzapćenja dužan je:
– nadzirati rad i održavati komunikaciju s ovlaštenim osobama na uzapćenom plovilu
– poduzeti mjere za sprječavanje mogućnosti napada na ovlaštene osobe.
Članak 62.
O uzapćenju plovnog objekta sastavlja se zapisnik u skladu s člancima 76. i 77. ovoga Zakona.
Članak 63.
Sredstva prisile su: tjelesna snaga, sredstva za vezivanje, raspršivač s nadražujućom tvari i vatreno oružje.
Članak 64.
(1) Sredstva prisile mogu biti uporabljena radi zaštite života ljudi, svladavanja otpora, sprječavanja bijega, odbijanja napada i uklanjanja opasnosti ako je vjerojatno da se to ne može postići upozorenjima i naredbama.
(2) Ovlaštena osoba nije dužna izreći upozorenje prije uporabe sredstava prisile ako bi se time dovelo u pitanje izvršenje službene radnje.
(3) Uporaba sredstava prisile mora biti razmjerna pruženom otporu uz nanošenje najmanje štetnih posljedica za osobu protiv koje su ta sredstva uporabljena.
Članak 65.
(1) Ovlaštena osoba uvijek će uporabiti blaže sredstvo prisile, primjereno ozbiljnosti prijetnje kojim se može osigurati izvršenje službene radnje.
(2) Ovlaštena osoba dužna je prestati s uporabom sredstva prisile čim prestanu razlozi zbog kojih su sredstva prisile uporabljena.
Članak 66.
(1) Ovlaštena osoba dužna je pri uporabi sredstava prisile poštivati dostojanstvo osobe prema kojoj se sredstvo prisile uporabljuje.
(2) Ovlaštena osoba bez odgode mora pružiti i organizirati prvu pomoć ozlijeđenoj osobi prema kojoj su sredstva prisile uporabljena.
Članak 67.
Ovlaštena osoba s posebnim obzirom postupa prema djeci, trudnicama, starim i nemoćnim osobama i osobama s invaliditetom.
Članak 68.
(1) Ovlaštena osoba može uporabiti tjelesnu snagu kao sredstvo prisile ako na drugi način ne može provesti službenu radnju radi odbijanja napada, sprječavanja izvršenja ili pokušaja izvršenja prekršaja ili kaznenog djela, radi sprječavanja otpora ili bijega osobe, sudionika u postupku te radi sprječavanja uništenja tragova koji mogu poslužiti kao dokaz.
(2) Uporabom tjelesne snage smatra se primjena zahvata borilačkih vještina ili njima sličnih postupaka na tijelu druge osobe kojima se postiže odbijanje napada ili svladavanje otpora osobe koja pruža otpor ili onemogućuje izvršenje službene radnje uz nanošenje najmanje štetnih posljedica za osobu prema kojoj se postupa.
(3) Ovlaštena osoba dužna je prestati s primjenom tjelesne snage kada prestane napad ili otpor.
Članak 69.
(1) Kada su ispunjeni uvjeti za uporabu tjelesne snage radi svladavanja aktivnog otpora, ovlaštena osoba može uporabiti i raspršivač s nadražujućom tvari ako prosudi da bi se uporabom toga sredstva postigla svrha uz manje štetnih posljedica.
(2) Ovlaštena osoba neće uporabiti raspršivač s nadražujućom tvari prema osobi koja pruža pasivni otpor.
Članak 70.
(1) Uporaba sredstava za vezivanje je ograničavanje pokretljivosti tijela vezivanjem ruku na leđa propisanim sredstvima za vezivanje osobe koja tijekom provedbe službene radnje pruža otpor, pokušava napasti, pobjeći ili se samoozljediti odnosno ozlijediti drugu osobu.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ovlaštena osoba radi sprječavanja napada ili samoozljeđivanja može osobu vezati i drugim prikladnim sredstvima (remen, konopac i sl.) kojima se mogu vezati i noge.
(3) Ovlaštena osoba uporabit će sredstva iz stavaka 1. i 2. ovoga članka tako da sredstvo za vezivanje neće nanijeti nepotrebne tjelesne ozljede vezanoj osobi.
(4) U pravilu se jednim sredstvom za vezivanje veže samo jedna osoba, a iznimno se istim sredstvom mogu vezati dvije osobe istoga spola.
Članak 71.
Ovlaštena osoba pri obavljanju poslova Obalne straže može nositi vatreno oružje i streljivo.
Članak 72.
(1) Ovlaštena osoba može uporabiti vatreno oružje prema osobama:
1. u nužnoj obrani
2. u krajnjoj nuždi, ako bez uporabe vatrenog oružja ne može ukloniti istodobnu ili izravno predstojeću neskrivljenu opasnost za vlastiti život ili život druge osobe, koja se na drugi način nije mogla ukloniti
3. u zaštiti sebe ili druge osobe od izravno prijeteće smrtne opasnosti ili ozbiljne ozljede
4. radi sprječavanja oružanog napada na pomorski objekt koji štiti.
(2) Ovlaštenoj osobi dopuštena je uporaba vatrenog oružja prema osobama ako primjena drugih sredstava prisile nije učinkovita i ne jamči uspjeh.
(3) Prije uporabe vatrenog oružja ovlaštena osoba uputit će usmeno upozorenje »Stoj, Obalna straža!«, a nakon toga drugo upozorenje »Stoj, pucat ću!«. Nakon upućenih upozorenja ovlaštena osoba ispalit će upozoravajući hitac u zrak ako se time ne stvara opasnost za sigurnost ljudi i imovine.
(4) Upozorenje iz stavka 3. ovoga članka neće se upućivati ako je ugrožen život ovlaštene osobe ili život drugih osoba zbog vjerojatnog napada ili bi se dovelo u pitanje izvršenje radnje.
(5) Uporaba vatrenog oružja nije dopuštena kada dovodi u opasnost život drugih osoba, osim ako je uporaba vatrenog oružja jedino sredstvo za obranu od izravnoga napada ili opasnosti.
Članak 73.
(1) Kada su sredstva prisile uporabljena u skladu s odredbama ovoga Zakona, isključena je odgovornost ovlaštene osobe koja ih je uporabila.
(2) Ovlaštenoj osobi koja uporabi vatreno oružje osigurat će se odgovarajuća psihosocijalna pomoć.
Članak 74.
(1) Ovlaštena osoba koja je uporabila sredstvo prisile, kao i zapovjednik broda Obalne straže koji je zapovjedio uporabu sredstava prisile dužni su o tome izvijestiti nadležnu službu dežurstva Obalne straže i podnijeti pisano izvješće nadređenom zapovjedniku.
(2) Pisano izvješće o uporabi sredstava prisile mora sadržavati: vrijeme i mjesto uporabe, ime, prezime i osobne podatke osobe protiv koje je pojedino sredstvo prisile uporabljeno, vrstu uporabljenog sredstva prisile, opće i posebne uvjete pod kojima je sredstvo prisile uporabljeno, eventualno nastale posljedice te ime i prezime ovlaštene osobe koja je sredstva prisile uporabila ili zapovjedila njihovu uporabu.
Članak 75.
(1) Zapovjednik broda Obalne straže obvezan je o svakoj primjeni sredstava prisile izvijestiti zapovjednika Obalne straže.
(2) O primjeni sredstava prisile vodi se evidencija u skladu s člankom 78. ovoga Zakona.
Članak 76.
(1) Obalna straža izrađuje zapisnike, obrasce i potvrde u skladu sa zakonima kojima se uređuje opći upravni postupak i prekršajni postupak.
(2) Izgled, oblik i sadržaj obrazaca za evidentiranje službenih radnji ovlaštenih osoba te upute o načinu njihova vođenja određuje zapovjednik Obalne straže.
(3) Zapisnici, obrasci, potvrde i evidencije za provedbu ovlasti inspekcijskoga nadzora iz članka 31. stavka 2. ovoga Zakona mogu biti propisane i drugim zakonom.
Članak 77.
(1) Zapisnici iz članaka 43., 45. i 62. ovoga Zakona sastavljaju se odmah na mjestu izvršenja nadzora.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, zapisnik iz članka 62. ovoga Zakona može se sastaviti i u luci ako se na mjestu zaustavljanja zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta nije mogao sastaviti.
Članak 78.
(1) Obalna straža vodi evidencije o osobnim te drugim podacima i obavijestima koje prikuplja u vezi s obavljanjem poslova iz svoje nadležnosti u skladu s propisima.
(2) Osobni podaci pohranjeni u evidencije mogu se koristiti jedino u svrhu zbog koje je evidencija ustrojena, a u drugu svrhu jedino ako je to propisano zakonom.
Članak 79.
(1) Ovlaštena osoba upućena na rad u drugo javnopravno tijelo ili pravnu osobu, radi osposobljavanja za primjenu ovoga Zakona, zadržava dodatke na plaću koje je ostvarivala na dužnosti s koje je upućena na osposobljavanje.
(2) Ovlaštenu osobu može se uputiti na obuku i usavršavanje u drugo državno tijelo ili pravnu osobu u Republici Hrvatskoj ili inozemstvo, u skladu s potrebama Obalne straže i ministarstva nadležnoga za obranu.
(3) Prava i obveze ovlaštene osobe i ministarstva nadležnoga za obranu uređuju se ugovorom.
Članak 80.
Sredstva za financiranje Obalne straže osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske, i to za:
1. prenamjenu dodatnim opremanjem i modernizacijom brodova i zrakoplova Hrvatske vojske
2. nabavu, gradnju i opremanje namjenskih plovila i letjelica za potrebe Obalne straže
3. operativne troškove brodova, zrakoplova i osoblja Obalne straže
4. sredstva za obuku i izobrazbu ovlaštenih osoba.
Članak 81.
(1) Novčanom kaznom od 2000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako ne postupi po naredbi ovlaštene osobe (članak 52. stavak 1.).
(2) Novčanom kaznom od 1000,00 do 5000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Novčanom kaznom od 1000,00 do 5000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba obrtnik i fizička osoba.
Članak 82.
(1) Novčanom kaznom od 1000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:
1. odbije predati osobnu iskaznicu, putnu ispravu ili drugu javnu ispravu s fotografijom na temelju kojih se može provjeriti istovjetnost osobe (članak 42. stavak 2.)
2. ne postupi po upozorenju ovlaštene osobe (članak 51. stavak 1.).
(2) Novčanom kaznom od 1000,00 do 5000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Novčanom kaznom od 1000,00 do 5000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i fizička osoba obrtnik i fizička osoba.
Članak 83.
(1) Ministar će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnike iz članka 3., članka 7. i članka 10. ovoga Zakona te odluku iz članka 8. ovoga Zakona.
(2) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. ovoga članka ostaju na snazi:
– Pravilnik o zastavi Obalne straže, službenom znaku, službenoj iskaznici i službenim odorama pripadnika Obalne straže (»Narodne novine«, br. 56/09.)
– Pravilnik o unutarnjem redu Obalne straže
– Pravilnik o načinu stjecanja statusa ovlaštene osobe Obalne straže (»Narodne novine«, br. 98/15.)
– Odluka o brodovima, zrakoplovima i drugim sredstvima koja ulaze u sastav Obalne straže (klase: 023-03/08-03/1, urbroja: 512-01-08-558, od 14. listopada 2008.).
(3) U roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona ministarstvo nadležno za pomorstvo uskladit će provedbene propise iz Pomorskoga zakonika (»Narodne novine«, br. 181/04., 76/07., 146/08., 61/11., 56/13., 26/15. i 17/19.) koji se odnose na provedbu nadzora i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru, s odredbama ovoga Zakona.
Članak 84.
(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o Obalnoj straži Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 109/07.).
(2) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti:
1. Uredba o organizaciji i načinu rada Središnje koordinacije, Stručnog tijela i područnih jedinica koordinacije tijela nadležnih za nadzor i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru (»Narodne novine«, br. 77/08.)
2. Uredba o standardima koje moraju zadovoljavati plovila Obalne straže i plovila koja sudjeluju u provedbi planova područnih jedinica koordinacije (»Narodne novine«, br. 77/08.)
3. Pravilnik o međusobnoj suradnji nadležnih ministarstava i suradnji s međunarodnim institucijama (»Narodne novine«, br. 153/09.)
4. Pravilnik o primjeni mjera i sredstava prisile, zaustavljanju i pregledu sumnjivog plovila, uzapćenju plovila, privremenom zadržavanju osoba, službenim evidencijama i drugim radnjama potrebnima za pokretanje postupka protiv prekršitelja propisa (»Narodne novine«, br. 153/09.)
5. Pravilnik o načinu suradnje i razmjene informacija Obalne straže Republike Hrvatske i drugih tijela nadležnih za sigurnost plovidbe te ovlastima i postupku nadzora nad provedbom propisa o sigurnosti plovidbe (»Narodne novine«, br. 72/16.)
6. Pravilnik o načinu suradnje ovlaštenih osoba Obalne straže i tijela nadležnih za traganje i spašavanje na moru te način razmjene informacija potrebnih za njihovo učinkovito i usklađeno djelovanje (»Narodne novine«, br. 107/09.)
7. Pravilnik o načinu suradnje ovlaštenih osoba Obalne straže i Državne uprave za zaštitu i spašavanje te način razmjene informacija potrebnih za njihovo učinkovito i usklađeno djelovanje (»Narodne novine«, br. 40/09.)
8. Pravilnik o suradnji Obalne straže s tijelima nadležnima za nadzor iznenadnog onečišćenja na moru (»Narodne novine«, br. 153/09.)
9. Pravilnik o suradnji Obalne straže s tijelima nadležnima za nadzor istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina, nafte i prirodnog plina (»Narodne novine«, br. 40/09.)
10. Pravilnik o suradnji Obalne straže s tijelima nadležnima za nadzor znanstvenih istraživanja na moru (»Narodne novine«, br. 69/09.)
11. Pravilnik o suradnji Obalne straže s tijelima nadležnima za zaštitu kulturnih dobara na moru, morskom dnu i podmorju (»Narodne novine«, br. 56/09.)
12. Pravilnik o suradnji Obalne straže s tijelima nadležnima za zaštitu okoliša (»Narodne novine«, br. 105/09.)
13. Pravilnik o suradnji Obalne straže s tijelima nadležnima za morsko ribarstvo (»Narodne novine«, br. 31/11.).
Članak 85.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.