Članak 1.
Ovim se Zakonom radi zaštite osoba s invaliditetom propisuju prava osoba s invaliditetom na profesionalnu rehabilitaciju, zapošljavanje i rad te uređuje zapošljavanje i rad osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada i pod posebnim uvjetima, osnivanje, djelatnost te upravna i stručna tijela u centru za profesionalnu rehabilitaciju, integrativnoj radionici i zaštitnoj radionici, mjere za poticanje zapošljavanja i rada osoba s invaliditetom, djelatnost i nadležnost Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom te odgovornost za povrede odredaba ovoga Zakona.
Članak 2.
Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja (SL L 303, 02/12/2000).
Članak 3.
(1) Osoba s invaliditetom je osoba koja ima dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima.
(2) Osoba s invaliditetom s preostalom radnom sposobnosti je osoba čiji invaliditet u odnosu na sposobnosti osobe bez invaliditeta jednake ili slične životne dobi, jednake ili slične naobrazbe, u jednakim ili sličnim uvjetima rada, na jednakim ili sličnim poslovima ima za posljedicu smanjenu mogućnost radno se osposobiti i zaposliti.
(3) Iznimno, osobom s invaliditetom s preostalom radnom sposobnosti smatra se i osoba s invaliditetom čiji je radni učinak u granicama očekivanog, ali se na temelju smanjenih stvarnih i procijenjenih općih sposobnosti takve osobe ocijeni da je to u interesu očuvanja njezinih tjelesnih, osjetilnih i mentalnih sposobnosti.
Članak 4. (NN 39/18)
(1) Pravo na profesionalnu rehabilitaciju može ostvariti osoba kojoj je prema posebnom propisu utvrđen status osobe s invaliditetom te time ispunjava uvjete za upis u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom iz članka 13. ovoga Zakona.
(2) Pravo na profesionalnu rehabilitaciju je pravo osobe s invaliditetom na korištenje usluga centra za profesionalnu rehabilitaciju utvrđenih individualnim planom profesionalne rehabilitacije.
(3) Osoba s invaliditetom ima pravo na profesionalnu rehabilitaciju po općim programima, a ako je to potrebno zbog vrste i težine invaliditeta ili uspješnosti rehabilitacijskog procesa i u posebnim školama i ustanovama za profesionalnu rehabilitaciju, po prilagođenim ili posebnim programima.
(4) Profesionalna rehabilitacija obuhvaća usluge koje uključuju sljedeće mjere i aktivnosti:
‒ sudjelovanje u utvrđivanju preostalih radnih i općih sposobnosti
‒ profesionalno informiranje, savjetovanje i procjenu profesionalnih mogućnosti
‒ analizu tržišta rada, mogućnosti zapošljavanja i uključivanja u rad
‒ procjenu mogućnosti izvođenja, razvoja i usavršavanja programa profesionalnog osposobljavanja
‒ radno osposobljavanje, obrazovanje i programe održavanja i usavršavanja radnih i radno-socijalnih vještina i sposobnosti u razdoblju do zapošljavanja
‒ informiranje i savjetovanje o mogućnostima koje asistivna tehnologija pruža u učenju i radu
‒ pojedinačne i skupne programe za unapređenje radno-socijalne uključenosti u zajednicu
‒ informiranje i savjetovanje o primjeni različitih učinkovitih tehnika u učenju i radu
‒ razvoj motivacije i osposobljavanje osobe s invaliditetom u korištenju odabrane tehnologije
‒ tehničku pomoć i podršku u provedbi usluga profesionalne rehabilitacije, praćenje i procjenu rezultata profesionalne rehabilitacije
‒ informiranje i podršku u izvorima financiranja.
(5) Profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom organizira i izvodi centar za profesionalnu rehabilitaciju samostalno ili u suradnji sa srednjoškolskom ustanovom ili drugom pravnom osobom koja ispunjava uvjete za osposobljavanje propisane ovim i drugim zakonom.
(6) Praktični dio osposobljavanja za rad u tijeku profesionalne rehabilitacije izvodi se kod poslodavca, prvenstveno na otvorenom tržištu rada, u centru za profesionalnu rehabilitaciju, a iznimno u specijaliziranoj obrazovnoj ustanovi.
(7) Ministar nadležan za rad pravilnikom će propisati uvjete korištenja prava na profesionalnu rehabilitaciju, način izvođenja, standarde usluga profesionalne rehabilitacije te nadzor nad provođenjem profesionalne rehabilitacije.
Članak 5. (NN 39/18)
(1) O pravu na profesionalnu rehabilitaciju nezaposlenih osoba s invaliditetom odlučuje rješenjem u prvom stupnju regionalna odnosno područna ustrojstvena jedinica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u kojoj je nezaposlena osoba s invaliditetom prijavljena kao nezaposlena.
(2) Postupak za ostvarivanje prava iz stavka 1. ovoga članka pokreće se na zahtjev osobe s invaliditetom ili njezina zakonskog zastupnika. Zahtjevu se prilaže dokaz o invaliditetu na temelju kojega se osoba može upisati u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom.
(3) O žalbi protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka odlučuje središnja ustrojstvena jedinica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Članak 6. (NN 39/18)
(1) Naručitelj usluge profesionalne rehabilitacije može biti:
– Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
– Hrvatski zavod za zapošljavanje
– Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
– Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom
– ministarstvo nadležno za socijalnu politiku putem centara za socijalnu skrb
– osiguravajuće društvo
– poslodavac
– jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
– privatni naručitelj (osoba s invaliditetom, zakonski zastupnik).
(2) Naručitelj usluge iz stavka 1. ovoga članka dužan je financirati profesionalnu rehabilitaciju.
(3) Profesionalnu rehabilitaciju može naručiti i financirati jedan ili više naručitelja usluge.
(4) Međusobna prava i obveze između centra za profesionalnu rehabilitaciju i jednog ili više naručitelja usluge uređuju se ugovorom koji se sklapa za svakog korisnika posebno.
(5) Naručitelj usluge kontrolira troškove usluge i odlučuje o provođenju daljnjih mjera i aktivnosti profesionalne rehabilitacije.
(6) Cijene usluga profesionalne rehabilitacije utvrđuju se cjenikom koji donosi ministar nadležan za rad odlukom.
Članak 7. (NN 39/18)
(1) Osobe s invaliditetom mogu se zaposliti na otvorenom tržištu rada ili pod posebnim uvjetima, uz obvezu osiguranja razumne prilagodbe od strane poslodavca prilikom provedbe testiranja i/ili intervjua u okviru natječajnog postupka te obvezu osiguranja razumne prilagodbe radnog mjesta, uvjeta i organizacije rada.
(2) Razumna prilagodba radnog mjesta iz stavka 1. ovoga članka znači potrebnu i odgovarajuću prilagodbu i podešavanja, koja ne predstavljaju nerazmjerno ili neprimjereno opterećenje, da bi se u pojedinačnom slučaju, tamo gdje je to potrebno, osobama s invaliditetom osiguralo zapošljavanje i rad na ravnopravnoj osnovi s drugima.
(3) Na otvorenom tržištu rada osoba s invaliditetom može se zaposliti:
– bez korištenja financijske potpore ili stručne podrške jer je u cijelosti osposobljena za rad na određenom radnom mjestu u odnosu na njezin invaliditet i utvrđenu preostalu radnu sposobnost (zapošljavanje bez potpore ili podrške)
– uz korištenje određene financijske potpore, radi prevladavanja teškoća vezanih uz njezin invaliditet, što je utvrđeno nalazom i mišljenjem centra za profesionalnu rehabilitaciju (zapošljavanje uz potporu)
– uz korištenje određene stručne podrške, radi prevladavanja teškoća vezanih uz njezin invaliditet, što je utvrđeno nalazom i mišljenjem centra za profesionalnu rehabilitaciju (zapošljavanje uz podršku)
– uz korištenje određene financijske potpore i stručne podrške, radi prevladavanja teškoća vezanih uz njezin invaliditet, što je utvrđeno nalazom i mišljenjem centra za profesionalnu rehabilitaciju (zapošljavanje uz potporu i podršku).
(4) Pod posebnim uvjetima zapošljavanja osoba s invaliditetom može se zaposliti:
– u ustanovi ili trgovačkom društvu osnovanom radi zapošljavanja osoba s invaliditetom koje se ne mogu zaposliti na otvorenom tržištu rada (u daljnjem tekstu: integrativna radionica) temeljem nalaza i mišljenja centra za profesionalnu rehabilitaciju
– u ustanovi ili trgovačkom društvu osnovanom radi zapošljavanja osoba s invaliditetom koje se ne mogu zaposliti u integrativnoj radionici (u daljnjem tekstu: zaštitna radionica) temeljem nalaza i mišljenja centra za profesionalnu rehabilitaciju.
Članak 8. (NN 152/14, 39/18, 32/20)
(1) Poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika dužni su zaposliti, na primjerenom radnom mjestu prema vlastitom odabiru, u primjerenim radnim uvjetima, određeni broj osoba s invaliditetom, ovisno o ukupnom broju zaposlenih radnika i djelatnosti koju obavljaju.
(2) Obveza kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na:
– predstavništva stranih osoba
– strana diplomatska i konzularna predstavništva
– integrativne radionice i zaštitne radionice
– poslodavce u sektoru proizvodnje tekstila, odjeće, kože, drva i namještaja i
– novoosnovane poslodavce.
(3) Novoosnovani poslodavci iz stavka 2. podstavka 5. ovoga članka oslobođeni su obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom iz stavka 1. ovoga članka u razdoblju od 24 mjeseca od dana upisa u odgovarajući registar odnosno dana ustrojavanja prema posebnom propisu.
(4) Kvota iz stavka 1. ovoga članka može biti različita, ali ne može biti manja od 2% niti veća od 6% od ukupnog broja zaposlenih radnika kod poslodavca koji je obveznik kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom.
(5) Ako izračun kvote iz stavka 4. ovoga članka ne predstavlja cijeli broj, vrijednosti do 0,5% zaokružuju se na manji broj, a vrijednosti iznad 0,5%, uključujući i 0,5%, zaokružuju se na veći broj.
(6) Obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom poslodavac može ispuniti tako da ima zaposlen propisani broj osoba s invaliditetom upisanih u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom i/ili zamjenskom kvotom u koju se ubrajaju:
‒ učenici s teškoćama u razvoju i studenti s invaliditetom na praktičnoj nastavi kod poslodavca
‒ rehabilitanti na praksi kod poslodavca
‒ studenti s invaliditetom zaposleni prema posebnom propisu
‒ osobe s invaliditetom na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa i
‒ osobe s invaliditetom čije redovito obrazovanje poslodavac stipendira.
(7) U zamjensku kvotu ubraja se i sklapanje ugovora o poslovnoj suradnji sa zaštitnom radionicom i integrativnom radionicom, odnosno trgovačkim društvom, zadrugom ili udrugom u kojima više od polovine radnika čine osobe s invaliditetom, odnosno s osobom s invaliditetom koja se samozapošljava sukladno članku 11. podstavcima 4. do 7. ovoga Zakona.
(8) Poslodavci koji nemaju obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom iz stavka 1. ovoga članka, a imaju zaposlene osobe s invaliditetom, kao i poslodavci koji zapošljavaju više osoba s invaliditetom od propisane kvote iz stavka 4. ovoga članka mogu ostvariti novčanu nagradu propisanu pravilnikom iz stavka 9. ovoga članka.
(9) Ministar nadležan za rad pravilnikom će propisati utvrđivanje obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom iz stavka 1. ovoga članka.
(10) Radi praćenja ispunjenja obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom iz stavka 1. ovoga članka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje prema posebnom će propisu o zaštiti osobnih podatka dostavljati podatke Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.
10. Pravilnik o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom
(1) Tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti, tijela državne vlasti i druga državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: tijela javne uprave) te javne službe, javne ustanove, izvanproračunski i proračunski fondovi, pravne osobe u vlasništvu ili u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe s javnim ovlastima dužni su prilikom zapošljavanja osobi s invaliditetom dati prednost pod jednakim uvjetima.
(2) Da bi ostvarila pravo prednosti pri zapošljavanju, osoba s invaliditetom dužna je u prijavi, odnosno ponudi na javni natječaj ili oglas pozvati se na to pravo te priložiti sve dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta, kao i dokaz o invaliditetu.
(3) Dokazom o invaliditetu, u smislu ovoga Zakona, smatraju se javne isprave o invaliditetu na temelju kojih se osoba može upisati u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom iz članka 13. ovoga Zakona.
(4) U slučaju kada dvije ili više osoba ispunjavaju uvjete propisane javnim natječajem ili oglasom, a ostvaruju pravo na prednost pri zapošljavanju prema ovom Zakonu, poslodavac samostalno donosi odluku o izboru kandidata, uzimajući u obzir potrebe posla, rezultate postignute u postupku ocjenjivanja kandidata te interes i motivaciju kandidata.
(5) Provedbu odredbe stavka 1. ovoga članka za tijela javne uprave nadzire upravna inspekcija, a za pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka nadležna inspekcija koja je po posebnim propisima ovlaštena za nadzor u vezi sa zapošljavanjem.
(6) Osoba s invaliditetom koja ne bude primljena u tijela javne uprave, ako smatra da joj je povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju, može podnijeti žalbu na rješenje o prijmu u službu izabranog kandidata.
(7) Osoba s invaliditetom koja smatra da joj je povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju u tijelu javne uprave može u roku od 30 dana od dana podnošenja žalbe iz stavka 6. ovoga članka podnijeti zahtjev upravnoj inspekciji za provedbu inspekcijskog nadzora.
(8) Upravna inspekcija obvezna je u roku od osam dana od dana primitka zahtjeva za nadzor obavijestiti donositelja rješenja o prijmu u službu o pokretanju postupka inspekcijskog nadzora radi ostvarenja prava prednosti pri zapošljavanju.
(9) Rješenje o rasporedu doneseno prije okončanja postupka inspekcijskog nadzora upravna inspekcija će ukinuti.
(10) Upravna inspekcija, po provedbi inspekcijskog nadzora, ovlaštena je u slučaju postojanja povrede prava prednosti pri zapošljavanju donijeti rješenje kojim će ukinuti rješenje o prijmu u službu. Protiv rješenja upravnog inspektora žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
(11) Ako upravna inspekcija utvrdi da u postupku prijma nije izvršena povreda prava, pisano će izvijestiti podnositelja zahtjeva za nadzor i čelnika tijela o rezultatima provedenog inspekcijskog nadzora u roku od osam dana od dana provedbe inspekcijskog nadzora.
(12) Pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka obvezna je u roku od 15 dana od dana sklapanja ugovora o radu s izabranim kandidatom o istome obavijestiti osobu s invaliditetom koja je po raspisanom javnom natječaju ili oglasu podnijela prijavu, odnosno ponudu za to radno mjesto, te se pozvala na pravo prednosti pri zapošljavanju, a udovoljavala je uvjetima iz objavljenog javnog natječaja, odnosno oglasa.
(13) Osoba s invaliditetom koja smatra da joj je povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju u pravnoj osobi iz stavka 1. ovoga članka može podnijeti zahtjev nadležnoj inspekciji za provedbu nadzora u roku od 30 dana od dana dostave obavijesti iz stavka 12. ovoga članka ili u roku od 30 dana od dana saznanja o sklapanju ugovora o radu s izabranim kandidatom, a najkasnije u roku od šest mjeseci od dana sklapanja ugovora o radu s izabranim kandidatom.
(14) U slučaju zasnivanja radnog odnosa sklapanjem ugovora o radu s izabranim kandidatom, nadležna inspekcija obvezna je razmotriti zahtjev osobe s invaliditetom iz stavka 13. ovoga članka u roku od 60 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.
(15) Ako nadležna inspekcija utvrdi da je sklapanjem ugovora o radu povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju osobe s invaliditetom, rješenjem će utvrditi povredu prava prednosti pri zapošljavanju. Pravomoćno rješenje kojim je utvrđena povreda prava prednosti pri zapošljavanju predstavlja osnovu za otkaz ugovora o radu čijim je sklapanjem to pravo povrijeđeno.
(16) U slučaju iz stavka 15. ovoga članka, pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka obvezna je s osobom kojoj je rješenjem iz stavka 15. ovoga članka utvrđena povreda prava prednosti pri zapošljavanju sklopiti ugovor o radu u roku od osam dana od otkaza ugovora čijim je sklapanjem povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju.
(17) Ako pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka u roku iz stavka 16. ovoga članka ne sklopi ugovor o radu s osobom kojoj je rješenjem iz stavka 15. ovoga članka utvrđena povreda prava prednosti pri zapošljavanju, smatra se da je ugovor o radu sklopljen po sili zakona.
(18) Prednost pri zapošljavanju ne mogu ostvariti osobe s invaliditetom kojima je radni odnos kod posljednjeg poslodavca prestao krivnjom radnika ili im je služba neposredno prije prijave na javni natječaj ili oglas prestala temeljem izvršnog rješenja o:
‒ prestanku službe po sili zakona
– otkazu službe ako nisu zadovoljile na probnom radu
– izvanrednom otkazu službe.
(19) Pod pojmom prestanka radnog odnosa kod posljednjeg poslodavca krivnjom radnika smatra se otkaz ugovora o radu zbog nezadovoljavanja na probnom radu, otkaz ugovora o radu uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika i izvanredni otkaz ugovora o radu zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ‒ prestanku službe po sili zakona.
(20) Pravo prednosti pri zapošljavanju iz ovoga članka ne odnosi se na zapošljavanje putem mjere javnih radova.
(21) Odredbe ovoga članka primjenjuju se na odgovarajući način na postupak popunjavanja slobodnih radnih mjesta putem internog oglasa.
Članak 10. (NN 152/14, 39/18, 32/20)
(1) Poslodavci iz članka 8. stavka 1. ovoga Zakona koji ne ispunjavaju obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom obveznici su novčane naknade te obveznici obračunavanja i plaćanja novčane naknade.
(2) Osnovica za obračun novčane naknade jest umnožak broja osoba s invaliditetom koje je obveznik bio dužan zaposliti i iznosa minimalne plaće za razdoblje na koje se obveza odnosi, a visina naknade obračunava se po stopi od 20 %.
(3) Novčana naknada se obračunava i dospijeva na naplatu do zadnjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec.
(4) Na obvezu plaćanja zatezne kamate u slučaju neplaćanja novčane naknade u propisanom roku, zastaru prava na obračun novčane naknade te zastaru prava na naplatu novčane naknade primjenjuju se posebni propisi kojima se uređuju doprinosi za obvezna osiguranja, kao i opći porezni propisi te provedbeni propisi doneseni na temelju istih, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.
(5) Novčana naknada uplaćuje se u korist uplatnog računa propisanog provedbenim propisom o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, doprinosa za obvezna osiguranja te prihoda za financiranje drugih javnih potreba koje donosi ministar financija.
(6) Sredstva uplaćena s osnove novčane naknade koriste se za:
‒ održivost i razvoj sustava profesionalne rehabilitacije
‒ poticaje i nagrade pri zapošljavanju osoba s invaliditetom koje isplaćuje Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom
‒ projekte i programe za zapošljavanje osoba s invaliditetom koje provodi Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom
‒ poticaje pri zapošljavanju osoba s invaliditetom koje isplaćuju korisnici utvrđeni Registrom proračunskih i izvanproračunskih korisnika i
‒ projekte i programe za zapošljavanje osoba s invaliditetom koje provode korisnici utvrđeni Registrom proračunskih i izvanproračunskih korisnika.
(7) Ministar nadležan za rad donosi odluku o korištenju i raspodjeli sredstava iz stavka 6. ovoga članka, najkasnije do 1. rujna tekuće godine za sljedeću godinu.
(8) U slučaju posebnih okolnosti koje se nisu mogle predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožavaju život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušavaju okoliš, narušavaju gospodarsku aktivnost ili uzrokuju znatnu gospodarsku štetu, ministar nadležan za rad može posebnom odlukom utvrditi da se:
– sredstva uplaćena s osnove novčane naknade mogu, osim za namjene propisane stavkom 6. ovoga članka, koristiti i za druge namjene u svrhu očuvanja radnih mjesta i zadržavanja u zaposlenosti
– obveza plaćanja novčane naknade iz stavka 3. ovoga članka može odgoditi za vrijeme trajanja posebnih okolnosti.
(9) Obveznicima novčane naknade, koji obvezu novčane naknade nisu utvrdili i/ili ispunili na način i u rokovima propisanim ovim Zakonom i provedbenim propisima donesenim na temelju njega, obvezu novčane naknade utvrđuje i iznos novčane naknade obračunava Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom rješenjem.
(10) O žalbi protiv rješenja iz stavka 9. ovoga članka odlučuje ministarstvo nadležno za rad.
(11) Žalba protiv rješenja iz stavka 9. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.
(12) Rješenje iz stavka 9. ovoga članka ovršna je isprava.
Članak 11. (NN 152/14)
Pod samozapošljavanjem osoba s invaliditetom, u smislu ovoga Zakona, smatra se:
– osnivanje trgovačkog društva i zapošljavanje u tom trgovačkom društvu
– osnivanje zadruge i zapošljavanje u toj zadruzi
– osnivanje udruge i zapošljavanje u toj udruzi
– obavljanje obrta
– obavljanje domaće radinosti ili sporednog zanimanja na temelju kojega je osoba osigurana na mirovinsko osiguranje
– obavljanje djelatnosti slobodnog zanimanja (profesionalne djelatnosti) te
– obavljanje djelatnosti poljoprivrede i šumarstva.
Članak 12. (NN 39/18)
(1) Osoba s invaliditetom zasniva radni odnos sklapanjem ugovora o radu ili na drugi način predviđen posebnim propisima i time stječe prava i preuzima obveze iz radnog odnosa i u vezi s radnim odnosom iz ovoga Zakona, općih propisa o radu i drugih propisa.
(2) Najmanje trajanje otkaznog roka propisano općim propisom o radu za osobu s invaliditetom dodatno se uvećava za mjesec dana, osim ako je otkaz skrivila ta osoba.
(3) Osoba s invaliditetom ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje pet tjedana.
(4) Poslodavac je, ovisno o radnim sposobnostima, karakteristikama i individualnim potrebama osobe s invaliditetom koja se zapošljava, dužan osigurati odgovarajuće oblike razumne prilagodbe u vezi s prilagodbom organizacijskih, psihofizičkih i socijalnih aspekata radnog mjesta i radnog okoliša, kao i potrebne prilagodbe vezane uz učinkovitost i trajanje rada.
Članak 13.
(1) O zaposlenim osobama s invaliditetom vodi se očevidnik.
(2) Očevidnik iz stavka 1. ovoga članka vodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje koji podatke iz očevidnika dostavlja u Hrvatski registar o osobama s invaliditetom.
(3) Ministar nadležan za rad pravilnikom će propisati sadržaj i način vođenja očevidnika.
11. Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom
10. Pravilnik o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom
Članak 14.
(1) Programi socijalnog uključivanja su programi namijenjeni osiguravanju stručne podrške i razvijanju radnih sposobnosti osoba s invaliditetom.
(2) U programe socijalnog uključivanja uključuju se osobe s invaliditetom koje se vode u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i koje su temeljem nalaza i mišljenja centra za profesionalnu rehabilitaciju procijenjene kao privremeno nezapošljive, a uključivanjem u programe za održavanje i usavršavanje radnih i radno-socijalnih vještina i sposobnosti može se očekivati njihovo zapošljavanje.
(3) U programe socijalnog uključivanja osobe s invaliditetom iz stavka 2. ovoga članka upućuje Hrvatski zavod za zapošljavanje, temeljem nalaza i mišljenja centra za profesionalnu rehabilitaciju.
(4) Ministar nadležan za socijalnu politiku pravilnikom će propisati programe socijalnog uključivanja.
(1) Centar za profesionalnu rehabilitaciju je prema ovom Zakonu ustanova osnovana u svrhu organiziranja i izvođenja profesionalne rehabilitacije osoba s invaliditetom prema odredbi članka 4. stavka 4. ovoga Zakona.
(2) Osnivač centra za profesionalnu rehabilitaciju je Republika Hrvatska, a osnivačka prava i dužnosti u ime osnivača obavlja Vlada Republike Hrvatske putem ministarstva nadležnog za rad.
(3) Centar za profesionalnu rehabilitaciju osniva se uredbom Vlade Republike Hrvatske.
(4) Uredbom iz stavka 3. ovoga članka uređuju se: naziv i sjedište centra za profesionalnu rehabilitaciju, djelatnost, tijela i područje njihova rada, sredstva za rad, imovina, međusobna prava i obveze osnivača i centra za profesionalnu rehabilitaciju te druga pitanja značajna za osnivanje i rad centra za profesionalnu rehabilitaciju.
(5) Centar za profesionalnu rehabilitaciju može osnovati integrativnu radionicu i zaštitnu radionicu.
(6) Centar za profesionalnu rehabilitaciju može posredovati pri zapošljavanju korisnika tijekom i nakon provedene profesionalne rehabilitacije.
(7) Centar za profesionalnu rehabilitaciju može u posebno izdvojenim organizacijskim jedinicama provoditi i programe socijalnog uključivanja za osobe s invaliditetom.
(8) Ministar nadležan za rad pravilnikom iz članka 4. stavka 7. ovoga Zakona će propisati uvjete za osnivanje i rad centra za profesionalnu rehabilitaciju.
Članak 16. (NN 39/18)
Tijela centra za profesionalnu rehabilitaciju su upravno vijeće i ravnatelj.
Članak 16.a (NN 39/18)
(1) Centrom za profesionalnu rehabilitaciju upravlja upravno vijeće koje ima pet članova.
(2) U upravno vijeće imenuju se:
1. dva predstavnika osnivača na prijedlog ministra nadležnog za rad
2. jedan predstavnik radnika izabran sukladno propisima o radu
3. jedan predstavnik jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, odnosno Grada Zagreba
4. jedan predstavnik udruga osoba s invaliditetom.
(3) Članove upravnog vijeća imenuje i razrješuje ministar nadležan za rad.
(4) Predsjednika upravnog vijeća biraju članovi iz redova članova upravnog vijeća iz stavka 2. točke 1. ovoga članka.
(5) Način imenovanja člana upravnog vijeća iz stavka 2. točaka 3. i 4. ovoga članka propisat će se aktom o osnivanju.
(6) Mandat članova upravnog vijeća traje četiri godine.
Članak 16.b (NN 39/18)
(1) Voditelj centra za profesionalnu rehabilitaciju je ravnatelj.
(2) Ravnatelj je odgovoran za zakonitost rada centra za profesionalnu rehabilitaciju.
(3) Ravnatelja imenuje i razrješuje upravno vijeće uz suglasnost ministra nadležnog za rad.
(4) Ravnatelj se imenuje na temelju provedenog javnog natječaja.
(5) Mandat ravnatelja traje četiri godine.
Članak 16.c (NN 39/18)
(1) Centar za profesionalnu rehabilitaciju može imati stručna i savjetodavna tijela.
(2) Sastav, osnivanje i poslovi tijela iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se statutom.
(1) Centar za profesionalnu rehabilitaciju je proračunski korisnik državnog proračuna u nadležnosti ministarstva nadležnog za rad.
(2) Sredstva za rad centra za profesionalnu rehabilitaciju osiguravaju se u državnom proračunu.
(3) Centar za profesionalnu rehabilitaciju može se financirati iz namjenskih prihoda uplaćenih s osnove novčane naknade i iz ostalih namjenskih prihoda i primitaka.
(4) Centar za profesionalnu rehabilitaciju može ostvariti prihode od pružanja ugovorenih usluga korisnicima, prodaje proizvoda nastalih u tijeku profesionalne rehabilitacije i ostalih vlastitih prihoda.
Članak 18.
(1) Integrativna radionica je ustanova ili trgovačko društvo koje se osniva radi zapošljavanja osoba s invaliditetom koje se ne mogu zaposliti na otvorenom tržištu rada te ispunjava kadrovske, tehničke, organizacijske uvjete propisane pravilnikom iz članka 23. ovoga Zakona, a zapošljava najmanje 40% osoba s invaliditetom u odnosu na ukupni broj zaposlenih.
(2) Osobe s invaliditetom zapošljavaju se u integrativnoj radionici temeljem nalaza i mišljenja centra za profesionalnu rehabilitaciju.
Članak 19. (NN 39/18)
(1) Integrativnu radionicu mogu pojedinačno ili zajednički osnovati jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, trgovačko društvo, centar za profesionalnu rehabilitaciju, Hrvatski zavod za zapošljavanje, udruga osoba s invaliditetom, udruga poslodavaca, sindikat, humanitarna udruga, vjerska zajednica ili druga fizička i pravna osoba, uz pribavljeno mišljenje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom i uz suglasnost ministarstva nadležnog za rad.
(2) Ako su integrativnu radionicu osnovala dva ili više osnivača, njihova međusobna prava i obveze uređuju se aktom o osnivanju.
(3) Sredstva za rad integrativne radionice osiguravaju osnivači.
Članak 20. (NN 39/18)
(1) Zaštitna radionica je ustanova ili trgovačko društvo koja se osniva radi zapošljavanja osoba s invaliditetom koje se ne mogu zaposliti u integrativnim radionicama, te ispunjava kadrovske, tehničke, organizacijske uvjete propisane pravilnikom iz članka 23. ovoga Zakona, a zapošljava najmanje 51% osoba s invaliditetom u odnosu na ukupni broj zaposlenih, od čega 20%«. isključivo na zaštitnim radnim mjestima.
(2) Osobe s invaliditetom zapošljavaju se u zaštitnoj radionici temeljem nalaza i mišljenja centra za profesionalnu rehabilitaciju.
Članak 21. (NN 39/18)
(1) Zaštitnu radionicu mogu pojedinačno ili zajednički osnovati jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, trgovačko društvo, centar za profesionalnu rehabilitaciju, Hrvatski zavod za zapošljavanje, udruga osoba s invaliditetom, udruga poslodavaca, sindikat, humanitarna udruga, vjerska zajednica ili druga fizička i pravna osoba, uz pribavljeno mišljenje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom i uz suglasnost ministarstva nadležnog za rad.
(2) Ako su zaštitnu radionicu osnovala dva ili više osnivača, njihova međusobna prava i obveze uređuju se aktom o osnivanju.
(3) Sredstva za rad zaštitne radionice osiguravaju osnivači.
Članak 22. (NN 152/14)
(1) Poslodavac može osnovati posebnu radnu jedinicu za zapošljavanje osoba s invaliditetom ako je aktom poslodavca osnovana kao posebna obračunska jedinica.
(2) Radna jedinica za zapošljavanje osoba s invaliditetom ostvarit će status zaštitne, odnosno integrativne radionice ako ispunjava uvjete za zaštitnu, odnosno integrativnu radionicu propisane ovim Zakonom te ako zapošljava najmanje pet osoba s invaliditetom.
(3) U slučaju da radna jedinica ostvari status zaštitne, odnosno integrativne radionice, na nju se na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona i drugih propisa koji se odnose na zaštitnu, odnosno integrativnu radionicu.
Članak 23.
Ministar nadležan za rad pravilnikom će propisati uvjete za osnivanje i rad integrativne radionice i zaštitne radionice.
Članak 24. (NN 39/18)
(1) Radom integrativne radionice i zaštitne radionice osnovane kao ustanova upravlja upravno vijeće.
(2) Broj i sastav članova upravnog vijeća utvrđuje se aktom o osnivanju ili statutom.
(3) Predsjednika i članove upravnog vijeća imenuje osnivač.
(4) Upravno vijeće imenuje se na vrijeme od četiri godine.
(5) Radom integrativne radionice i zaštitne radionice osnovane kao trgovačko društvo upravlja se na način propisan posebnim propisom.
Članak 25. (NN 39/18)
(1) Upravno vijeće raspravlja i odlučuje o svim pitanjima predviđenim zakonom i aktom o osnivanju.
(2) Rad upravnog vijeća je javan, osim kada se raspravlja i odlučuje o pitanjima vezanim uz osobne podatke, kao i o pitanjima i činjenicama čijim bi iznošenjem u javnost moglo doći do nanošenja moralne, poslovne i materijalne štete integrativnoj radionici, zaštitnoj radionici ili drugoj fizičkoj i pravnoj osobi.
Članak 26. (NN 39/18)
(1) Integrativna radionica i zaštitna radionica osnovana kao ustanova mogu imati stručno vijeće.
(2) Sastav, osnivanje i poslovi stručnog vijeća utvrđuju se statutom.
Članak 27. (NN 39/18)
(1) Ravnatelj organizira, vodi rad i poslovanje te predstavlja i zastupa integrativnu radionicu i zaštitnu radionicu osnovanu kao ustanovu.
(2) Ravnatelja imenuje upravno vijeće na vrijeme od četiri godine uz suglasnost osnivača, na temelju provedenog javnog natječaja. Ista osoba može se ponovo imenovati za ravnatelja.
Članak 28. (NN 39/18)
(1) Integrativna radionica i zaštitna radionica osnovana kao ustanova odgovaraju za obveze cijelom svojom imovinom.
(2) Osnivač ustanove iz stavka 1. ovoga članka solidarno i neograničeno odgovara za njezine obveze.
(1) Poslodavac koji zapošljava osobu s invaliditetom, odnosno osoba s invaliditetom koja se samozapošljava može ostvariti poticaje koje osigurava Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, pod uvjetom da je osoba s invaliditetom upisana u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom.
(2) Ministar nadležan za rad pravilnikom će propisati vrstu, visinu, uvjete i način ostvarivanja poticaja iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Radi utvrđivanja ispunjenja uvjeta za ostvarivanje prava na poticaje iz stavka 1. ovoga članka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i ministarstvo nadležno za financije će, prema posebnom propisu o zaštiti osobnih podataka, dostavljati podatke Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.
17. Pravilnik o poticajima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom
Članak 30. (NN 39/18)
Brisan.
Članak 31. (NN 39/18)
Korisnik sredstava propisanih člankom 29. stavkom 1. ovoga Zakona dužan je vratiti sredstva na jedinstveni račun državnog proračuna:
– ako se utvrdi da je sredstva ostvario na osnovi neistinitih ili netočnih podataka ili na drugi protupravni način, odnosno u većem opsegu nego što mu pripadaju
– ako se utvrdi da je sredstva koristio protivno namjeni radi koje su mu odobrena.
Članak 32. (NN 39/18)
(1) Integrativna radionica i zaštitna radionica mogu primati pomoć i darove u novcu ili materijalnim sredstvima.
(2) Namjenu pomoći, odnosno dara iz stavka 1. ovoga članka određuje darovatelj.
(3) Pomoć i darovi u novcu ne smiju se koristiti za isplate radnicima koje se prema poreznim propisima smatraju dohotkom.
(4) Pomoć i darove u novcu ili drugim materijalnim sredstvima integrativna radionica i zaštitna radionica vodi i koristi kao sredstva posebne namjene.
(5) Sredstva posebne namjene vode se na posebnom računu. Korisnici sredstava posebnog računa iz stavka 1. ovoga članka dužni su za svaku financijsku godinu donijeti i dostaviti Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom financijsko izvješće o prihodima i rashodima sredstava posebne namjene.
(6) Novčana sredstva posebne namjene iz stavka 1. ovoga članka koja nisu iskorištena za namjene iz stavka 2. ovoga članka moraju se utrošiti u poboljšanje uvjeta rada osoba s invaliditetom ili stvaranje uvjeta za otvaranje radnih mjesta za osobe s invaliditetom.
Članak 33.
(1) Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (u daljnjem tekstu: Zavod) je javna ustanova na koju se primjenjuju propisi o ustanovama, ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno.
(2) Zavod ima svojstvo pravne osobe s pravima, obvezama te odgovornošću utvrđenom ovim Zakonom i Statutom.
(3) Sjedište Zavoda je u Zagrebu.
Članak 34.
(1) Rad Zavoda je javan.
(2) Zavod podnosi ministarstvu nadležnom za rad i Vladi Republike Hrvatske izvješće o radu do 30. lipnja za prethodnu godinu.
Članak 35.
(1) Zavod obavlja poslove iz svoje djelatnosti u sljedećim ustrojstvenim jedinicama:
– središnjoj ustrojstvenoj jedinici
– područnim ustrojstvenim jedinicama.
(2) Središnja ustrojstvena jedinica Zavoda je Središnji ured, sa sjedištem u Zagrebu.
Članak 36.
(1) Statut Zavoda donosi Upravno vijeće, a potvrđuje ga Vlada Republike Hrvatske.
(2) Statutom Zavoda uređuje se osobito:
– djelokrug i naziv ustrojstvenih jedinica
– prava, obveze i odgovornosti tijela upravljanja
– obavljanje stručno-administrativnih, pravnih i njima sličnih poslova i
– druga pitanja propisana zakonom značajna za rad Zavoda.
9. Statut Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom
(1) Zavod obavlja sljedeće poslove:
– vještačenje prema posebnim propisima radi utvrđivanja tjelesnog, intelektualnog, osjetilnog i mentalnog oštećenja, invaliditeta, funkcionalne sposobnosti, razine potpore te radne sposobnosti osobe
– isplatu poticaja pri zapošljavanju osoba s invaliditetom iz članka 29. stavka 1. ovoga Zakona
– financiranje ili sufinanciranje programa i projekata za poticanje zapošljavanja i za održavanje zaposlenosti osoba s invaliditetom
– vođenje evidencije o poslodavcima koji su obveznici kvotnog sustava zapošljavanja osoba s invaliditetom
– utvrđivanje obveze i obračunavanje iznosa novčane naknade
– izdavanje uvjerenja o utvrđenom invaliditetu u odnosu na rad na temelju nalaza i mišljenja centra za profesionalnu rehabilitaciju.
(2) Osim poslova iz stavka 1. ovoga članka, Zavod obavlja i sljedeće poslove:
– provođenje politike razvitka i unapređivanja profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom
– organiziranje izobrazbe i seminara za poslodavce i stručne osobe iz područja profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom
– kontinuiranu suradnju s poslodavcima u svrhu analiziranja i utvrđivanja mogućnosti zapošljavanja osoba s invaliditetom
– provođenje kampanje i senzibiliziranje javnosti na potrebu zapošljavanja osoba s invaliditetom i ukazivanje na njihovu ravnopravnost s drugima
– razvijanje međunarodne suradnje i razmjene iskustva na područjima svog djelovanja
– stručni nadzor nad radom centra za profesionalnu rehabilitaciju, integrativne radionice i zaštitne radionice
– analizu financijskog poslovanja integrativnih radionica i zaštitnih radionica te
– druge poslove utvrđene odredbama ovoga Zakona, posebnih propisa, Statutom i aktima Zavoda.
Članak 38. (NN 39/18)
(1) Zavodom upravlja upravno vijeće u skladu s odredbama ovoga Zakona, statuta i drugih općih akata Zavoda.
(2) Upravno vijeće čini devet članova koje imenuje i razrješuje Vlada Republike Hrvatske, i to:
1. dva člana na prijedlog ministra nadležnog za rad
2. dva člana na prijedlog ministra nadležnog za socijalnu politiku
3. tri člana na prijedlog Gospodarsko-socijalnog vijeća, sukladno zastupljenosti Vlade i socijalnih partnera u Gospodarsko-socijalnom vijeću
4. jednog člana, predstavnika radnika Zavoda, izabranog sukladno propisima o radu i
5. jednog člana na prijedlog udruga osoba s invaliditetom.
(3) Predsjednika upravnog vijeća biraju članovi iz redova članova upravnog vijeća iz stavka 2. točke 1. ovoga članka.
(4) Mandat članova upravnog vijeća traje četiri godine.
(5) Djelokrug rada, ovlaštenja i odgovornost upravnog vijeća utvrđuju se statutom Zavoda.
Članak 39.
(1) Zavod ima ravnatelja.
(2) Ravnatelj Zavoda ima zamjenika ravnatelja i pomoćnike ravnatelja.
(3) Ravnatelja Zavoda imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za rad na vrijeme od četiri godine, a na temelju provedenog javnog natječaja.
(4) Zamjenika ravnatelja i pomoćnike ravnatelja Zavoda imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za rad na vrijeme od četiri godine.
(5) Djelokrug rada, ovlaštenja i odgovornost ravnatelja, zamjenika ravnatelja i pomoćnika ravnatelja Zavoda utvrđuju se statutom Zavoda.
Članak 39.a (NN 152/14)
(1) Zavod može imati nadzorna, stručna i savjetodavna tijela.
(2) Sastav, osnivanje i poslovi tijela iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se statutom.
Članak 39.b (NN 152/14)
Sredstva za financiranje poslovanja Zavoda osiguravaju se u državnom proračunu i iz drugih izvora.
Članak 40. (NN 152/14)
(1) Upravni nadzor nad primjenom ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa obavlja ministarstvo nadležno za rad, ako drugim zakonom nije drukčije određeno.
(2) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa obavljaju inspekcije tijela državne uprave u okviru svoje nadležnosti, ako drugim zakonom nije drukčije određeno.
Članak 41. (NN 152/14)
(1) Novčanom kaznom od 5000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba:
1. ako prilikom zapošljavanja ne da prednost osobi s invaliditetom (članak 9. stavak 1.)
2. ako u roku od 15 dana nakon sklapanja ugovora o radu s izabranim kandidatom o istome ne obavijesti osobu s invaliditetom koja je po raspisanom javnom natječaju ili oglasu podnijela prijavu, odnosno ponudu za to radno mjesto, te se pozvala na pravo prednosti pri zapošljavanju, a udovoljavala je uvjetima iz objavljenog javnog natječaja, odnosno oglasa (članak 9. stavak 12.)
3. ako s osobom kojoj je rješenjem iz članka 9. stavka 15. ovoga Zakona utvrđena povreda prava prednosti pri zapošljavanju ne sklopi ugovor o radu u roku od osam dana od otkaza ugovora čijim je sklapanjem povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju (članak 9. stavak 16.)
4. ako je obveznik novčane naknade, a ne obračuna i ne uplati novčanu naknadu u visini i roku propisanim ovim Zakonom (članak 10. stavci 1., 2. i 3.)
5. ako prema osobi s invaliditetom postupi protivno odredbama članka 12. ovoga Zakona
6. ako sredstva posebne namjene koristi protivno namjeni koju odredi darovatelj (članak 32. stavak 2.)
7. ako sredstva posebne namjene koristi za isplate radnicima koje se prema poreznim propisima smatraju dohotkom (članak 32. stavak 3.)
8. ako sredstva posebne namjene ne vodi na posebnom računu (članak 32. stavak 5.)
9. ako ne donese ili ne dostavi godišnje financijsko izvješće o sredstvima posebne namjene (članak 32. stavak 5.)
10. ako neiskorištena novčana sredstva posebne namjene ne utroši u poboljšanje uvjeta rada osoba s invaliditetom ili stvaranje uvjeta za otvaranje radnih mjesta za osobe s invaliditetom (članak 32. stavak 6.).
(2) Novčanom kaznom od 1000,00 do 5000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. točaka 4. i 5. ovoga članka kaznit će se poslodavac fizička osoba.
(3) Novčanom kaznom od 1000,00 do 5000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se odgovorna osoba pravne osobe.
(4) Novčanom kaznom od 1000,00 do 5000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. točke 1. ovoga članka kaznit će se odgovorne osobe u tijelima javne uprave.
Članak 42.
(1) Poslodavci koji su sukladno Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (»Narodne novine«, br. 143/02. i 33/05.) obveznici Posebnog doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom te obveznici obračunavanja i plaćanja Posebnog doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom, dužni su obračunavati i uplaćivati taj doprinos sve do ispunjenja obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom sukladno odredbi članka 8. ovoga Zakona, a najkasnije do 1. siječnja 2015.
(2) Poslodavci iz stavka 1. ovoga članka koji do 1. siječnja 2015. ne ispune obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom postaju obveznici novčane naknade te obveznici obračunavanja i plaćanja novčane naknade sukladno odredbi članka 10. ovoga Zakona.
Članak 43.
(1) Postupci profesionalne rehabilitacije koji se u vrijeme stupanja na snagu ovoga Zakona provode prema odredbama drugih propisa, nastavit će se provoditi sukladno tim propisima do početka rada regionalnih centara za profesionalnu rehabilitaciju.
(2) Regionalni centri za profesionalnu rehabilitaciju iz stavka 1. ovoga članka počet će s radom 1. siječnja 2015., a njihova sjedišta odlukom će odrediti ministar nadležan za rad.
Članak 44.
Ustanove za profesionalnu rehabilitaciju i zaštitne radionice koje su osnovane sukladno Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (»Narodne novine«, br. 143/02. i 33/05.) dužne su uskladiti svoje ustrojstvo i poslovanje s odredbama ovoga Zakona u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 45.
(1) Vlada Republike Hrvatske će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona imenovati članove Upravnog vijeća Zavoda, kao i ravnatelja te zamjenika ravnatelja i pomoćnike ravnatelja Zavoda.
(2) Upravno vijeće Zavoda obvezno je donijeti Statut i druge opće akte Zavoda u roku od 30 dana od dana upisa Zavoda u sudski registar.
(3) Do donošenja akata iz stavka 2. ovoga članka primjenjivat će se važeći akti Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.
Članak 46.
(1) Provedbeni propisi doneseni na temelju Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (»Narodne novine«, br. 143/02. i 33/05.) ostaju na snazi do stupanja na snagu provedbenih propisa koji će biti doneseni na temelju ovlasti iz ovoga Zakona, ako nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.
(2) Ministar nadležan za rad donijet će pravilnike iz članka 4. stavka 8., članka 8. stavka 9., članka 13. stavka 3., članka 23. i članka 29. stavka 2. ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 47.
(1) Danom upisa u sudski registar Zavod će preuzeti sredstva, prava i obveze, poslove, te radnike Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.
(2) Do dana upisa u sudski registar Zavoda i preuzimanja iz stavka 1. ovoga članka poslove Zavoda utvrđene ovim Zakonom obavljat će Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.
(3) Poslove vještačenja i u vezi s vještačenjem iz članka 37. ovoga Zakona Zavod će obavljati od 1. siječnja 2015.
(4) Očevidnik iz članka 13. ovoga Zakona vodit će se od 1. siječnja 2015.
Članak 48.
Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (»Narodne novine«, br. 143/02. i 33/05.).
Članak 49.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2014.
Članak 28.
(1) Zahtjevi za ostvarivanje prava na profesionalnu rehabilitaciju, koji su podneseni do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, riješit će se prema propisima koji su bili na snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva.
(2) Postupci u vezi s ostvarivanjem prava prednosti pri zapošljavanju iz članka 9. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (»Narodne novine«, br. 157/13. i 152/14.) koji nisu riješeni do stupanja na snagu ovoga Zakona riješit će se prema propisima koji su bili na snazi u vrijeme pokretanja postupka.
Članak 29.
Obveza podnošenja izvješća o iznosu obračunane novčane naknade iz članka 10. stavka 4. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (»Narodne novine«, br. 157/13. i 152/14.) prestaje zaključno s podnošenjem izvješća o iznosu obračunane novčane naknade za lipanj 2018.
Članak 30.
(1) Sredstva koja su ostvarena s osnove novčane naknade na temelju Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (»Narodne novine«, br. 157/13. i 152/14.), a koja su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona ostala neutrošena mogu se koristiti za namjene utvrđene člankom 7. ovoga Zakona.
(2) Iznimno od odredbe članka 7. ovoga Zakona, ministar nadležan za rad donijet će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona odluku o korištenju i raspodjeli sredstava uplaćenih s osnove novčane naknade za 2018. godinu.
Članak 31.
(1) Republika Hrvatska preuzet će prava i obveze osnivača nad Centrom za profesionalnu rehabilitaciju Zagreb, Centrom za profesionalnu rehabilitaciju Osijek, Centrom za profesionalnu rehabilitaciju Rijeka i Centrom za profesionalnu rehabilitaciju Split danom stupanja na snagu uredbi iz članka 9. ovoga Zakona.
(2) Uredbe o osnivanju centara za profesionalnu rehabilitaciju iz stavka 1. ovoga članka Vlada Republike Hrvatske donijet će najkasnije do 1. siječnja 2019.
(3) Centri za profesionalnu rehabilitaciju iz stavka 1. ovoga članka osnovani sukladno Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (»Narodne novine«, br. 157/13. i 152/14.) nastavljaju s radom sukladno tom Zakonu do stupanja na snagu uredbi iz članka 9. ovoga Zakona.
(4) Ravnatelji i članovi upravnih vijeća centara za profesionalnu rehabilitaciju iz stavka 1. ovoga članka koji su imenovani sukladno Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (»Narodne novine«, br. 157/13. i 152/14.) nastavljaju s radom do imenovanja novih ravnatelja i članova upravnih vijeća.
(5) Ministar nadležan za rad imenovat će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu uredbi iz stavka 2. ovoga članka članove upravnih vijeća centara za profesionalnu rehabilitaciju.
(6) Upravna vijeća centara za profesionalnu rehabilitaciju iz stavka 4. ovoga članka dužna su u roku od 30 dana od dana imenovanja raspisati natječaj za ravnatelja.
Članak 32.
Zavod je dužan uskladiti Statut i druge opće akte s odredbama ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana njegova stupanja na snagu.
Članak 33.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Prijelazne i završne odredbe iz NN 32/20
Članak 4.
Sredstva koja su ostvarena s osnove novčane naknade na temelju Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (»Narodne novine«, br. 157/13., 152/14. i 39/18.), a koja su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona ostala neutrošena mogu se koristiti i za druge namjene u svrhu očuvanja radnih mjesta i zadržavanja u zaposlenosti, sukladno odluci ministra nadležnog za rad iz članka 2. ovoga Zakona.
Članak 5.
Ministar nadležan za rad uskladit će Pravilnik o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom (»Narodne novine«, br. 75/18. i 120/18.) s odredbama ovoga Zakona u roku od osam dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 6.
Ovaj Zakon stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.