pročišćeni tekst zakona
NN 24/96, 54/96, 87/96, 57/00, 38/09, 45/11, 51/13, 98/19
na snazi od 01.01.2020.
Uživajte...
1. TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuje obnova uništenih ili oštećenih materijalnih dobara u Republici Hrvatskoj koja su bila izložena razornim djelovanjima i posljedicama tih djelovanja od početka velikosrpske agresije, pa tijekom Domovinskog rata, do završetka mirne reintegracije.
Članak 2.
Brisan
Članak 3.
(1) Objekti obnove su uništena ili oštećena materijalna dobra kao što su stambene i gospodarske zgrade, objekti i uređaji komunalne infrastrukture i objekti javne namjene te kulturna dobra i prirodne vrijednosti.
(2) Pod obnovom materijalnih dobara razumijeva se takav opseg radova koji je nužan kako bi se ta dobra dovela u stanje prikladno za život, boravak, odnosno korištenje.
(3) Objekt obnove je i gospodarstvo, kao što su poljodjelska domaćinstva (i to poglavito obnova gospodarskih zgrada, dugogodišnjih nasada, stočnog fonda, peradi i riba, poljoprivrednih ratila i opreme, osiguranje nabave osnovnog repromaterijala), obrt, zadruge, trgovačka društva te unapređenje i pokretanje poduzetničkih programa.
Članak 4.
(1) Pravo na obnovu pod uvjetima iz ovoga Zakona imaju vlasnici, odnosno suvlasnici u ratu uništenih ili oštećenih stambenih zgrada te zaštićeni najmoprimci u stanovima u tim zgradama kao i vlasnici drugih uništenih ili oštećenih materijalnih dobara, koji su državljani Republike Hrvatske te osobe koje su 1991. godine imale prebivalište u Republici Hrvatskoj (dalje u tekstu: korisnici prava na obnovu).
(2) Pravo na obnovu pod uvjetima iz ovoga Zakona imaju i pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj čija su materijalna dobra uništena ili oštećena na način opisan člankom 1. ovoga Zakona.
Članak 5.
(1). Pravo iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona može se ostvariti:
1. ako postoji uništenje ili oštećenje dobra nastalo prema odredbi članka 1. ovoga Zakona,
2. ako je utvrđen odgovarajući stupanj oštećenja na dobru,
3. ako je korisnik prava na obnovu s obitelji prebivao u stambenoj zgradi, odnosno koristio drugo uništeno ili oštećeno dobro, do početka ratnih operacija na tom području i ako zahtjevu priloži pisanu izjavu da će se nakon obnove s obitelji vratiti, odnosno koristiti obnovljeno dobro,
4. ako korisnik prava do stupanja na snagu ovoga Zakona nije iskoristio pravo na kredit za obnovu ratom uništenog ili oštećenog dobra na temelju propisa, koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona, o kreditiranju obnove ratom razorenih ili oštećenih dobara,
(2) Pravo na obnovu iz ovoga Zakona ne može ostvariti osoba koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo opisano člankom 3. stavkom 1. Zakona o općem oprostu (»Narodne novine«, br. 80/96.).
(3) Za osobu protiv koje je podignuta pravomoćna optužnica za kazneno djelo opisano člankom 3. stavkom 1. Zakona o općem oprostu (»Narodne novine«, br. 80/96.) ostvarivanje prava iz ovoga Zakona odgađa se do pravomoćnosti sudske odluke kojom se dovršava kazneni postupak.
(4) Ograničenje iz stavka 2. i 3. ovoga članka glede prava iz ovoga zakona ne odnose se na članove obitelji osoba iz stavka 2. i 3. ovoga članka.
(5) Uz uvjete iz stavka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka, korisnik prava na obnovu u ratu uništene ili oštećene stambene zgrade može ostvariti to pravo ako na teritoriju Republike Hrvatske nije ostvario pravo na stan ili kuću te ako u mjestu prebivališta nema drugu useljivu kuću ili stan.
(6) Pravna osoba iz članka 4. stavka 2. ovoga Zakona ima pravo na obnovu ako ispunjava uvjete iz točke 1., 2. i 4. stavka 1. ovoga članka.
Članak 6.
Brisan.
Članak 7.
Brisan.
Članak 8.
Članovima obitelji korisnika prava na obnovu, u smislu ovoga Zakona, razumijevaju se: suprug odnosno supruga, djeca i njihovi supruzi, roditelji, djed i baka, pastorčad i usvojenici, djeca bez roditelja uzeta na uzdržavanje, kao i druge osobe koje je korisnik prava na obnovu prema zakonu dužan uzdržavati, očuh i maćeha, usvojitelj, ako su s korisnikom prava na obnovu zajedno stanovali prije početka oružanih sukoba na tom području kao i do dana potpisa ugovora o obnovi s Državni ured za stambeno zbrinjavanje rođena djeca i novovjenčani supruzi.
Članak 9.
(1) Ratna uništenja ili oštećenja materijalnih dobara u smislu ovoga Zakona priznaju se prema Zakonu o utvrđivanju ratne štete («Narodne novine», br. 61/91. i 70/91.) i mjerilu nadležne županijske komisije za popis i procjenu ratne štete.
(2) Radi dinamike provedbe obnove rad komisija će biti u nadležnosti upravnog tijela županije, odnosno Grada Zagreba, a članovi komisije za izvršeni popis i procjenu dobit će naknadu koju će posebnim propisom odrediti Državni ured za stambeno zbrinjavanje.
II. IZVORI SREDSTAVA ZA FINANCIRANJE OBNOVE
Članak 10.
(1) Izvori sredstava za financiranje obnove su:
1. državni proračun,
2. sredstava Hrvatske banke za obnovu i razvitak (u daljnjem tekstu: HBOR),
3. sredstava koja izdvajaju fizičke i pravne osobe u skladu sa svojim mogućnostima, interesima i obvezama,
4. obveznice za prikupljanje sredstava za obnovu,
5. potpore koje Republika Hrvatske dobiva kao ekonomsku pomoć za obnovu,
6. sredstva reparacija i restitucije,
7. sredstva iz sukcesije bivše SFRJ,
8. druga sredstva određena posebnim zakonima, odlukama i proračunima.
(2) Obnova se može financirati i sredstvima donacija. Sredstva donacija koriste se u skladu s namjenom donatora.
III. OBNOVA STAMBENIH ZGRADA
Članak 11.
Obnova uništenih ili oštećenih stambenih zgrada prema odredbi članka 1. ovoga Zakona financira se prvenstveno sredstvima državnog proračuna, koja se daju bespovratno.
Članak 12.
(1) Obnova u ratu uništenih ili oštećenih stambenih zgrada s obzirom na stupanj oštećenja, oblik financiranja i organizaciju izvedbe radova, obuhvaća:
1. popravak i opremanje stambenih zgrada kojima upravljaju vlasnici (u daljnjem tekstu: obiteljske kuće), stanova u stambenim zgradama (u daljnjem tekstu: stanovi) I., II. i III. stupnja oštećenja,
2. obnovu i opremanje obiteljskih kuća i stanova IV., V. i VI. stupnja oštećenja,
3. popravak ili obnovu zajedničkih dijelova i nosive konstrukcije stambenih zgrada.
(2) Državni ured za stambeno zbrinjavanje će izvijestiti ministarstvo nadležno za graditeljstvo i prostorno uređenje o početku obnove iz stavka 1. ovoga članka na određenom području obnove.
(3) Ministarstvo nadležno za graditeljstvo i prostorno uređenje će izvijestiti Državni ured za stambeno zbrinjavanje o postojanju zapreka za obnovu određenih stambenih zgrada zbog urbanističkih razloga. Ukoliko u roku od 15 dana navedeno Državni ured za stambeno zbrinjavanje ne da svoje mišljenje, smatrat će se da nema urbanističkih zapreka i započet će se s obnovom.
1. POPRAVAK I OPREMANJE OBITELJSKIH KUĆA I STANOVA I., II. i III. STUPNJA OŠTEĆENJA
Članak 13.
(1) Popravak i opremanje obiteljskih kuća i stanova koji su I., II. i III. stupnja oštećenja, organiziraju i provode vlasnici, odnosno zaštićeni najmoprimci u stanu novčanim potporama, i to:
1. potporom za popravak oštećenja i
2. potporom za opremanje.
(2) Potpora za opremanje u pravilu se odobrava u najnužnijim predmetima kućanstva koje nabavlja Državni ured za stambeno zbrinjavanje, putem javnog natječaja pri čemu će kod odabira, pri približno jednakim uvjetima cijene i kvalitete, prednost imati robe i usluge domaćih tvrtki.
Članak 14.
(1) Potpora za popravak oštećenja odobrava se korisniku prava na obnovu ovisno o stupnju oštećenja obiteljske kuće, odnosno stana, i to:
1. stupanj I. 5.500,00 kn
2. stupanj II. 15.000,00 kn
3. stupanj III. 22.000,00 kn
Članak 15.
Potpora za opremanje odobrava se korisnicima prava na obnovu prema pravilniku koji će donijeti Državni ured za stambeno zbrinjavanje u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 16.
(1) Pravo na potporu za popravak oštećenja i na potporu za opremanje utvrđuje svojim rješenjem upravno tijelo županije, odnosno Grada Zagreba, na zahtjev korisnika potpore. Zahtjev se podnosi preko općinskog načelnika odnosno gradonačelnika, na čijem je području obiteljska kuća ili stan koji je predmetom obnove.
(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati:
1. podatke o podnositelju zahtjeva,
2. dokaz nadležne županijske komisije za popis i procjenu ratne štete da je obiteljska kuća ili stan I., II. ili III. stupnja oštećenja,
3. dokaz da je podnositelj zahtjeva bio vlasnikom, odnosno suvlasnikom obiteljske kuće ili stana, odnosno nositeljem stanarskog prava na stanu prije početka oružanih sukoba na tom području,
4. dokaz da je podnositelj zahtjeva prebivao u obiteljskoj kući ili stanu do početka oružanih sukoba na tom području,
5. ovjerenu izjavu danu pod kaznenom i materijalnom odgovornošću da će se podnositelj zahtjeva u obiteljsku kuću ili stan nakon izvršenog popravaka oštećenja vratiti i u njima prebivati s poimence navedenim članovima obitelji,
6. ovjerenu izjavu danu pod kaznenom i materijalnom odgovornošću da podnositelj zahtjeva nije koristio kredit za obnovu obiteljske kuće ili stana na temelju propisa, koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona, o kreditiranju obnove,
7. ovjerenu izjavu danu pod kaznenom i materijalnom odgovornošću da obiteljsku kuću ili stan nije obnovio sredstvima donacije,
8. ovjerenu izjavu danu pod kaznenom i materijalnom odgovornošću da do dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnositelj zahtjeva nije ostvarivao pravo na stan ili kuću u mjestu prebivališta ili u drugom mjestu u Republici Hrvatskoj, odnosno da u mjestu prebivališta nema drugu useljivu, kuću ili stan.
(3) Ako je obiteljska kuća ili stan u suvlasništvu, zahtjev za obnovu podnose svi suvlasnici zajedno ili jedan uz suglasnost ostalih.
(4) Dokazom vlasništva smatra se: izvod iz zemljišnih ili drugih javnih knjiga u kojima se upisuje vlasništvo nekretnine ili izvod iz katastra, odnosno drugih ovjerenih geodetsko-kartografskih podataka ili akt nadležnog tijela ili ugovor na temelju kojeg se stječe pravo vlasništva, a iznimno ovjerena izjava podnositelja zahtjeva dana pod kaznenom i materijalnom odgovornošću koju su potpisala dva svjedoka.
(5) Županijski ured nadležan za poslove obnove dužan je pribaviti dokaze iz točke 2., 3. i 4. stavka 2. ovoga članka po službenoj dužnosti, a ovjeru izjava iz točke 5., 6., 7. i 8. stavka 2. ovoga članka provodit će i upravno tijelo županije, odnosno Grada Zagreba.
(6) Upravno tijelo županije, odnosno Grada Zagreba dužno jeje po službenoj dužnosti pribaviti dokaz da podnositelj zahtjeva nije pravomoćno osuđen ili da protiv njega nije podignuta pravomoćna optužnica za kazneno djelo opisano člankom 3. stavkom 1. Zakona o općem oprostu (»Narodne novine«, br. 80/96.).
Članak 17.
(1) Rješenje kojim se utvrđuje pravo na potporu za popravak oštećenja i pravo na potporu za opremanje dostavlja se podnositelju zahtjeva, Državnom uredu za stambeno zbrinjavanju, općinskom načelniku, odnosno gradonačelniku grada na čijem području je obiteljska kuća ili stan i nadležnom državnom odvjetništvu na potvrdu.
(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka sadrži osobito:
1. podatke o korisniku potpore i članovima obitelji,
2. podatke o obiteljskoj kući ili stanu,
3. visinu odobrenog iznosa potpore za popravak oštećenja i
4. oblik potpore za opremanje.
(3) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka, podnositelj zahtjeva ima pravo žalbe Državnom uredu za stambeno zbrinjavanje.
(4) U postupku rješavanja o pravu na obnovu primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku.
Članak 18.
Brisan.
Članak 19.
Brisan.
Članak 20.
(1) Korisnik prava na obnovu koji je prema propisima, koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona, o kreditiranju obnove ratom uništenih ili oštećenih stambenih objekata I., II. i III. stupnja oštećenja, imao pravo na kreditna sredstva za obnovu, a to pravo nije iskoristio, već je prije stupanja na snagu ovoga Zakona obnovio obiteljsku kuću ili stan vlastitim sredstvima i u kući ili stanu prebiva, može ostvariti pravo na povrat uloženih sredstava.
(2) Povrat uloženih sredstava iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje Državni ured za stambeno zbrinjavanje i to u iznosu:
1. I. stupanj oštećenja do 5.500,00 kn
2. II. stupanj oštećenja do 15.000,00 kn
3. III. stupanj oštećenja do 22.000,00 kn
(3) Uz zahtjev za povrat sredstava iz stavka 1. ovoga članka moraju se priložiti, osim dokaza propisanih odredbom članka 16. ovoga Zakona i dokaz da je obiteljska kuća, odnosno stan obnovljen vlastitim sredstvima, što se dokazuje izračunom uloženih vlastitih sredstava koje ovjerava upravno tijelo županije, odnosno Grada Zagreba.
(4) Povrat sredstava iz stavka 1. i 2. ovoga članka obavit će se u skladu s odredbom članka 41. stavka 4. ovoga Zakona.
2. OBNOVA I OPREMANJE OBITELJSKIH KUĆA I STANOVA IV., V. i VI. STUPNJA OŠTEĆENJA
Članak 21.
Ovisno o opsegu uništenja ili oštećenja, obnova u ratu oštećenih obiteljskih kuća i stanova IV., V. i VI. stupnja oštećenja obuhvaća:
1. osnovne radove obnove, u skladu s oblikovnom cjelinom naselja, koji sadrže:
1.1. sanaciju ili izradu nosivih zidova, međukatnih konstrukcija ili stubišta,
1.2. izradu krovne, odnosno stropne konstrukcije te izradu dimnjaka i krovne limarije,
1.3. zatvaranje građevine vanjskom stolarijom i to ugradnjom vanjskih vrata i prozora;
2. radove unutarnjeg uređenja i to: zidarski (zidanje pregradnih zidova i unutarnja obrada zidova), instalaterski (ugradnja vodovodnih i kanalizacijskih instalacija u kuhinji i jednom sanitarnom čvoru i izvodima za vanjski priključak u dužini jednog metra od kuće i elektroinstalacija do brojila), opremanje sanitarnog čvora (ugradnja WC školjke, tuša ili ležeće limene kade, umivaonika, električnog bojlera i pripadajuće sanitarne armature), ugradnja unutarnje stolarije, ugradnja cementne glazure s pripadajućom izolacijom na podove te ugradnja keramičkog poda u sanitarnom čvoru,
3. OPREMANJE OBITELJSKE KUĆE ILI STANA
Članak 22.
(1) Osnovne radove obnove i radove unutarnjeg uređenja iz članka 21. ovoga Zakona organizira Državni ured za stambeno zbrinjavanje u skladu s raspoloživim sredstvima državnog proračuna.
(2) Opremanje obiteljske kuće ili stana iz članka 21. ovoga Zakona organiziraju i provode korisnici prava na obnovu, sredstvima potpore za opremanje, sukladno s odredbama članka 15. ovoga Zakona.
Članak 23.
(1) Ovisno o opsegu uništenja ili oštećenja i broju članova obitelji kojima se obnavljanjem osigurava stambena površina nužna za stanovanje, osnovni radovi obnove i radovi unutarnjeg uređenja obiteljske kuće ili stana organiziraju se, projektiraju i izvode tako da se razaranja ili oštećenja otklone i da se obiteljska kuća ili stan dovedu u stanje prikladno za život, boravak i korištenje.
(2) Obnova obiteljske kuće izvodi se, u pravilu, na temeljima ili dijelu temelja ratom uništene kuće.
(3) Obnovom uništene ili oštećene obiteljske kuće smatra se izgradnja druge obiteljske kuće na drugom mjestu u istom naselju, kao i druge izmjene, ako je to u skladu s propisima kojima se uređuje prostorno planiranje i građenje te ako su riješeni vlasnički odnosi na toj lokaciji, i to u okviru sredstava koja bi bila potrebna za izgradnju obiteljske kuće na ranijoj lokaciji prema odredbi članka 24. ovoga Zakona.
Članak 24.
(1) Minimalna neto površina obnove uništene ili oštećene obiteljske kuće ili stana je 35 m2 za prvog člana te po 10 m2 za svakog sljedećeg člana obitelji (u daljnjem tekstu: potrebna stambena površina prema broju članova obitelji).
(2) Veličina neto površine utvrđena stavkom 1. ovoga članka primjenjivat će se za radove unutarnjeg uređenja, a za osnovne radove obnove u skladu s odredbama članka 25. do 33. ovoga Zakona.
Članak 25.
(1) Prema odredbama Glave III. ovoga Zakona ne obnavlja se poslovni prostor u obiteljskim kućama, osim nosivih konstrukcijskih dijelova nužnih za sanaciju stambenog dijela obiteljske kuće.
(2) Podrum uništene ili oštećene obiteljske kuće obnavljat će se u njegovom konstrukcijskom dijelu, i to onoliko koliko je to konstrukcijski nužno za pripadajući stambeni dio obiteljske kuće.
Članak 26.
Kad se obiteljska kuća obnavlja od razine sačuvanih temelja uništene ili oštećene obiteljske kuće, osnovni radovi obnove, odnosno izgradnja kuće izvest će se u opsegu određenom u članku 24. ovoga Zakona.
Članak 27.
(1) Iznimno od odredbe članka 26. ovoga Zakona, kad je površina temelja uništene ili oštećene obiteljske kuće veća od potrebne stambene površine prema broju članova obitelji, može se, kada to nalažu građevinski razlozi, dopustiti povećanje tlocrtne površine nove kuće do 15% pripadajuće neto površine, iz članka 24.ovoga Zakona, što čini vrijednost sačuvanih temelja te će se na kući izvoditi svi osnovni radovi obnove i radovi unutarnjeg uređenja, a ostatak površine između temelja uredit će se kao terasa betoniranjem.
(2) Kad je površina temelja uništene ili oštećene obiteljske kuće veća od potrebne stambene površine prema broju članova obitelji, može se dopustiti gradnja nad cijelom površinom temelja, na zahtjev vlasnika i uz uvjet da vlasnik snosi sve povećane troškove gradnje.
Članak 28.
(1) Kada je površina temelja uništene ili oštećene obiteljske kuće manja od stambene površine koja pripada vlasniku prema broju članova obitelji, izvest će se dogradnja do potrebne veličine stambene površine, ako to nije suprotno propisima kojima se uređuje prostorno planiranje i građenje.
(2) Povećanje do potrebne stambene površine prema broju članova obitelji može se ostvariti i na postojećim temeljima, tako da se potrebna stambena površina ostvari izgradnjom stambenog potkrovlja.
Članak 29.
U gradovima u kojima se obnavlja obiteljska kuća V. i VI. stupnja oštećenja, i iz građevinsko-urbanističkih razloga ju je nužno izgraditi u prvobitnom volumenu i obliku, a korisniku prava na obnovu pripada pravo na manju površinu prema broju članova obitelji, osnovni radovi obnove obiteljske kuće mogu se izvoditi u ranijem volumenu i obliku, s tim da se vanjska vrata i prozori ugrađuju na jednoj etaži, a radovi unutarnjeg uređenja izvode se na površini koja vlasniku pripada prema broju članova obitelji.
Članak 30.
(1) Kad je uništena ili oštećena, ili je iz građevinskih razloga nužno porušiti cijelu etažu (kat ili stambeno potkrovlje), obiteljska kuća će se obnavljati u prvobitnom obliku i volumenu, ako to korisniku prava na obnovu pripada prema broju članova obitelji.
(2) Kad je obiteljska kuća uništena do prizemlja, prizemlje će se obnoviti, postaviti krovište i vanjska stolarija iako korisniku prava na obnovu pripada manja stambena površina prema broju članova obitelji od stambene površine prizemlja.
Članak 31.
Kad obiteljska kuća nije uništena ili nisu nastala oštećenja opsega iz članaka 26. do 30. ovoga Zakona, osnovni radovi obnove izvodit će se u obliku i veličini obiteljske kuće kakva je bila prije nastanka uništenja ili oštećenja, a radovi unutarnjeg uređenja izvodit će se u skladu s člankom 24. stavkom 2. ovoga Zakona.
Članak 32.
Ako je visina troškova obnove ravnoga krovišta približna troškovima izrade novoga kosoga krovišta, može se dopustiti izvedba kosoga krovišta.
Članak 33.
(1) Radi očuvanja izvornih urbanističko-arhitektonskih i povijesnih značajki naselja i pojedinih objekata u naselju, na određenom broju uništenih ili oštećenih obiteljskih kuća koje su pod zaštitom zbog spomeničkog svojstva graditeljske baštine ili se nalaze unutar zaštićene urbane ili ruralne cjeline izvodit će se osnovni radovi obnove u skladu s načelima zaštite spomenika kulture i prirode, a na temelju tehničke dokumentacije na koju je prethodno dana suglasnost tijela državne uprave, nadležnog za poslove zaštite kulturne i prirodne baštine i uz suglasnost Državnog ureda za stambeno zbrinjavanje.
(2) Radovi unutarnjeg uređenja na obiteljskim kućama iz stavka 1. ovoga članka izvode se u skladu s odredbom članka 24. stavka 2. ovoga Zakona.
Članak 34.
(1) Pravo na obnovu obiteljskih kuća i stanova IV., V. ili VI. stupnja oštećenja, kao i pravo na potporu za opremanje tih kuća i stanova prema odredbi članka 15. ovoga Zakona, utvrđuje svojim rješenjem upravno tijelo županije, odnosno Grada Zagreba, na zahtjev korisnika prava na obnovu. Zahtjev se podnosi putem općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika grada na čijem je području obiteljska kuća ili stan koji su predmet obnove.
(2) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka prilaže se odgovarajuća dokumentacija iz članka 16. stavka 2. ovoga Zakona.
Članak 35.
Odredbe članka 17. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju na donošenje rješenja kojim se utvrđuje pravo iz članka 34. stavka 1. ovoga Zakona.
Članak 36.
(1) Na temelju izvršnog rješenja iz članka 35. ovoga Zakona sklapa se ugovor o obnovi obiteljske kuće ili stana. Ugovor sklapaju čelnik Državnog ureda za stambeno zbrinjavanje i korisnik prava na obnovu, pod uvjetima utvrđenima rješenjem.
(2) Ako je obiteljska kuća ili stan u suvlasništvu, ugovor za obnovu potpisuju ili svi suvlasnici zajedno ili jedan od suvlasnika uz suglasnost ostalih.
Članak 37.
Brisan
Članak 38.
(1) Izvođenje radova na obnovi obiteljskih kuća ili stanova IV., V. i VI. stupnja oštećenja Državni ured za stambeno zbrinjavanje može odobriti fizičkoj i pravnoj osobi koja je registrirana za obavljanje takve djelatnosti i ispunjava uvjete koje propisuje čelnik Državnog ureda za stambeno zbrinjavanje.
(2) Izvođenje radova iz stavka 1. ovoga članka Državni ured za stambeno zbrinjavanje odobrava na temelju provedenog javnog natječaja. Ugovor o izvođenju radova na obnovi obiteljskih kuća ili stanova, Državni ured za stambeno zbrinjavanje sklapa sa najpovoljnijim ponuditeljem. Ukoliko najpovoljniji ponuditelj ne može izvesti opseg potrebnih radova utvrđenih javnim natječajem, Državni ured za stambeno zbrinjavanje može sklopiti ugovor o izvođenju radova i s drugim izvoditeljima koji su prihvatili cijenu i uvjete najpovoljnije ponude.
(3) Postupak organiziranja i uvjete izvođenja radova obnove obiteljskih kuća ili stanova propisuje čelnik Državnog ureda za stambeno zbrinjavanje, vodeći računa o namjenskom korištenju sredstava.
Članak 39.
(1) Državni ured za stambeno zbrinjavanje može odobriti izvođenje radova vlasniku ili suvlasniku obiteljske kuće ili stana koji zatraži da osnovne radova obnove i unutarnjeg uređenja iz članka 21. ovoga Zakona izvede u vlastitoj organizaciji sredstvima iz državnog proračuna, a po programu i uvjetima iz ovoga Zakona.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, Državni ured za stambeno zbrinjavanje vlasniku ili suvlasniku kuće ili stana osigurava besplatan projekt sanacije, elaborat s uputama o načinu sanacije, troškovnik sa specificiranim i odvojenim troškovima za nabavku materijala i troškove rada te kompletan građevinski materijal na najbližem skladištu građevinskog materijala s kojim Državni ured za stambeno zbrinjavanje ima ugovor, potreban za obnovu objekta po programu i uvjetima iz ovoga Zakona.
(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Državni ured za stambeno zbrinjavanje vrši stručni nadzor postupka sanacije (obnove).
(4) Vlasniku ili suvlasniku kuće ili stana koji, u skladu sa stavkom 1., 2. i 3. ovoga članka, u vlastitoj organizaciji obnovi kuću ili stan, Državni ured za stambeno zbrinjavanje će, u roku od 30 dana od završetka obnove, isplatiti naknadu za obavljene radove u iznosu 10% manjem od iznosa troškova rada utvrđenih troškovnikom.
(5) Završetak obnove iz prethodnog stavka utvrđuje nadzorni organ Državnog ureda za stambeno zbrinjavanje.
(6) Zahtjev za obnovu kuće ili stana u vlastitoj organizaciji vlasnik ili suvlasnik kuće ili stana podnosi upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba, a konačnu odluku o podnesenom zahtjevu donosi čelnik Državnog ureda za stambeno zbrinjavanje.
Članak 40.
(1) Korisniku prava na obnovu obiteljske kuće ili stana IV., V. ili VI. stupnja oštećenja na njegov zahtjev može se odobriti da osnovne radove obnove i radove unutarnjeg uređenja izvede vlastitim sredstvima, pod uvjetima iz ovoga Zakona.
(2) Korisnik prava na obnovu iz stavka 1. ovoga članka ima pravo na povrat uloženih sredstava.
(3) Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka izdaje Državni ured za stambeno zbrinjavanje.
Članak 41.
(1) Iznos sredstava koji se vraća sukladno članku 40. ovoga Zakona, ne može biti veći od prosječnog iznosa sredstava koje je za odnosni stupanj oštećenja to Državni ured za stambeno zbrinjavanje uložilo po obiteljskoj kući ili stanu na odnosnom području obnove, a polazeći od potrebne stambene površine prema broju članova obitelji.
(2) Povrat uloženih sredstava može se izvršiti uz uvjet da je korisnik prava na obnovu iz stavka 1. ovoga članka obnovio obiteljsku kuću ili stan i da u njima prebiva.
(3) Uz zahtjev za povrat sredstava iz stavka 1. ovoga članka moraju se priložiti, osim dokaza propisanih odredbom članka 16. ovoga Zakona:
1. dokaz da je obiteljska kuća ili stan obnovljen vlastitim sredstvima, što se dokazuje izračunom uloženih vlastitih sredstava kojeg ovjerava Državni ured za stambeno zbrinjavanje,
2. dokaz o prebivanju u obnovljenoj obiteljskoj kući ili stanu.
(4) Povrat sredstava iz stavka 1. ovoga članka izvršit će se po okončanju postupka utvrđivanja prava na povrat prema raspoloživim sredstvima državnog proračuna.
Članak 42.
(1) Korisnik prava na obnovu obiteljske kuće ili stana IV., V ili VI. stupnja oštećenja koji je prema propisima koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona o kreditiranju obnove ratom uništenih ili oštećenih stambenih objekata imao pravo na kreditna sredstva za obnovu, a to pravo nije iskoristio, već je prije stupanja na snagu ovoga Zakona obnovio kući ili stan vlastitim sredstvima i u kući ili stanu prebiva, može ostvariti pravo na povrat uloženih sredstava.
(2) Na ostvarivanje prava iz stavka 1. ovoga članka, odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 41. ovoga Zakona.
4. POPRAVAK ILI OBNOVA ZAJEDNIČKIH DIJELOVA I NOSIVE KONSTRUKCIJESTAMBENIH ZGRADA
Članak 43.
(1) Osnovne radove popravka ili obnove zajedničkih dijelova i nosive konstrukcije stambenih zgrada organizira i provodi Državni ured za stambeno zbrinjavanje sredstvima državnog proračuna i to u iznosu stvarnih troškova obnove.
(2) Osnovnim radovima popravka ili obnove iz stavka 1. ovoga članka razumijeva se: sanacija ili izrada nosivih zidova, međukatnih konstrukcija ili stubišta, sanacija ili izrada krovne, odnosno stropne konstrukcije te sanacija ili izrada dimnjaka i krovne limarije, zatvaranje zgrade vanjskom stolarijom i zatvaranje drugih vanjskih otvora, sanacija osnovnih postojećih zajedničkih instalacija (vode, struje, plina, grijanja, telefona - od najbližeg vanjskog priključka ili centralnog postrojenja i centralnog razvoda do mjernog mjesta u stanovima).
(3) Postupak organiziranja osnovnih radova popravka ili obnove zajedničkih dijelova i nosive konstrukcije stambenih zgrada.
IV. OTPISI KREDITA ZA OBNOVU STAMBENIH ZGRADA
Članak 44.
(1) Korisnicima kredita koji su prema odredbama propisa, koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona, o kreditiranju obnove ratom uništenih i oštećenih stambenih i gospodarskih objekata dobili kredit za obnovu obiteljskih kuća i stanova I., II., III., IV., V. i VI. stupnja oštećenja, kao i za obnovu zajedničkih dijelova stambenih zgrada i taj kredit namjenski upotrijebili, otpisuje se kredit u cijelosti i to na teret sredstava Republike Hrvatske pod uvjetom da u toj obiteljskoj kući ili stanu prebivaju.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka primjenjuje se i na one korisnike kredita koji obiteljsku kuću, odnosno stan obnove i u tu kuću, odnosno stan usele do 1. rujna 1996. godine.
(3) Kreditna sredstva iz stavka 1. ovoga članka, za koja je izvršen otpis krajnjim korisnicima, biti će naknađena u prihode HBOR-a iz državnog proračuna, u godini otpisa.
(4) Način i postupak za otpis kredita propisuje ministar financija u roku 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, a postupak provodi HBOR.
V. OBNOVA GOSPODARSTVA
Članak 45.
(1) Obnova u ratu uništenog ili oštećenog gospodarstva financira se, u pravilu, kreditnim sredstvima HBOR-a namijenjenima za obnovu gospodarstva.
(2) Državnim proračunom utvrđuju se sredstva za financiranje obnove gospodarstva na temelju godišnjeg programa gospodarske obnove iz članka 47. ovoga Zakona.
(3) Obnova gospodarstva može se financirati i iz drugih izvora utvrđenih u članku 10. ovoga Zakona.
Članak 46.
Pravo na kredit za obnovu gospodarstva mogu ostvariti uz osobe iz članka 4. ovoga Zakona i državljani Republike Hrvatske kao i pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, koji će na područjima obnove obavljati djelatnost za koju su registrirane.
Članak 47.
(1) Kredite za obnovu gospodarstva odobrava HBOR na temelju godišnjeg programa gospodarske obnove, a u skladu s raspoloživim sredstvima.
(2) Godišnji program gospodarske obnove donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Državnog ureda za stambeno zbrinjavanje, kao objedinjenog teksta prijedloga Državnog ureda za stambeno zbrinjavanje, ministarstava nadležnih za gospodarstvo, turizam, poljoprivredu, šumarstvo i vodno gospodarstvo te drugih tijela nadležnih za upravljanje državnom imovinom i tijela državne uprave i samouprave županija.
(3) Tijela državne uprave i samouprave županija iz stavka 2. ovoga članka u svom prijedlogu dužna su navesti djelatnosti gospodarske obnove svrstane po županijama i po redu prvenstva s obzirom na značaj za obnovu područja te potrebna sredstva i njihove izvore.
(4) Godišnji program gospodarske obnove za 1995. godinu donosi Vlada Republike Hrvatske najkasnije do 31. svibnja, a za svaku narednu godinu najkasnije do 31. prosinca za godinu koja slijedi.
(5) HBOR odobrava kredite za obnovu i razvitak gospodarstva i to: poljodjelskih domaćinstava (obnova gospodarskih zgrada, dugogodišnjih nasada, stočnog fonda, peradi, riba i slično te poljoprivrednih strojeva i opreme, kao i pribavljanja osnovnog repromaterijala), obrta, zadruga, trgovačkih društava te za pokretanje i unapređenje poduzetničkih programa.
1. Kreditiranje obnove poljodjelskih domaćinstava
Članak 48.
(1) HBOR odobrava kredite vlasnicima oštećenih poljoprivrednih gospodarskih zgrada radi obnove tih zgrada, a u okviru raspoloživih sredstava.
(2) Pobliže uvjete i postupak dodjele kredita iz stavka 1. ovoga članka propisuje HBOR uz suglasnost ministarstva nadležnog za poljoprivredu.
Članak 49.
Pobliže uvjete i postupak dodjele kredita iz stavka 1. ovoga članka propisuje HBOR uz suglasnost ministarstva nadležnog za poljoprivredu.
2. Kreditiranje obnove i unapređenja poslovanja trgovačkih društava, obrta i zadruga te kreditiranje poduzetničkih programa
Članak 50.
(1) Obnovu i unapređenje poslovanja trgovačkih društava, obrta i zadruga te poduzetnički programi kreditiraju se na temelju investicijskog projekta i ocjene njegove rentabilnosti.
(2) Ocjenjivanje investicijskog projekta iz stavka 1. ovoga članka organizira HBOR.
(3) Ocijenjene programe čija predračunska vrijednost prelazi iznos od 2 milijuna kuna, HBOR dostavlja nadležnim ministarstvima radi mišljenja o opravdanosti ulaganja, a programe trgovačkih društava u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske i ministarstvima nadležnima za gospodarstvo, poduzetništvo i obrt.
Članak 51.
Uvjete, postupak i način dodjele kredita za programe iz članka 50. ovoga Zakona propisuje HBOR.
Članak 52.
U odobravanju kredita prvenstvo imaju programi pretežito proizvodne djelatnosti koji imaju tržišnu opravdanost i od značenja su za gospodarski razvitak područja, a poglavito za povećanje zaposlenosti i demografsku obnovu područja.
Članak 53.
Kreditne uvjete za kredite iz članka 50. ovoga Zakona propisuje HBOR vodeći računa o usklađivanju roka otplate kredita s očekivanim rokom povrata uloženih sredstava i o drugim pogodnostima za korisnika kredita na područjima obnove.
Članak 54.
Za otplatu kredita iz kreditnih programa za fizičke osobe, u slučaju kada korisnik kredita nema drugih mogućnosti osiguranja kredita, garanciju daje Hrvatska garancijska agencija, sukladno s kriterijima i uvjetima koje utvrđuje Vlada Republike Hrvatske programom rada Hrvatske garancijske agencije. Korisnik kredita ne plaća troškove Agencije u svezi s davanjem garancija.
VI. OBNOVA OBJEKATA I UREÐAJA INFRASTRUKTURE I OBJEKATA JAVNE NAMJENE
Članak 55.
(1) Obnova u ratu uništenih ili oštećenih objekata i uređaja infrastrukture (u djelatnosti opskrbe vodom, plinom, električnom i toplinskom energijom te u djelatnostima cestovnog, željezničkog, zračnog, riječnog, pomorskog i poštansko-telekomunikacijskog prometa) od gospodarskog značenja za Republiku Hrvatsku ili od značenja za jednu ili više županija na područjima obnove, financira se sredstvima društava koja obavljaju djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku kad su predmetna dobra u vlasništvu tih pravnih osoba ili su nužna za obavljanje njihove djelatnosti, a iznimno sredstvima državnog proračuna kad navedena sredstva ne mogu osigurati društva, odnosno kad je to uređeno posebnim propisima.
(2) Obnova u ratu uništenih ili oštećenih objekata i uređaja komunalne infrastrukture na područjima obnove kojima gospodare jedinice lokalne samouprave, financira se sredstvima tih jedinica te sredstvima državnog proračuna, ako jedinica lokalne samouprave ne može osigurati dostatna sredstva.
(3) Obnova objekata i uređaja komunalne infrastrukture iz stavka 2. ovoga članka koja se financira sredstvima jedinice lokalne samouprave, organizira se i provodi na osnovi godišnjeg programa kojeg donosi županijska skupština na prijedlog općinskog, odnosno gradskog vijeća, za 1995. godinu najkasnije do 31. svibnja, a za svaku narednu godinu najkasnije do 31. prosinca za godinu koja slijedi.
Članak 56.
(1) Obnova u ratu uništenih ili oštećenih objekata javne namjene na područjima obnove financira se sredstvima državnog proračuna.
(2) Pod objektima javne namjene u smislu ovoga Zakona razumijevaju se objekti u kojima se obavljaju djelatnosti odgoja i obrazovanja, znanosti, kulture i zaštite kulturne i prirodne baštine, informiranja, športa, tjelesne kulture, skrbi o djeci, zdravstva, socijalne skrbi, skrbi o invalidima te objektima koji su namijenjeni izvršavanju prava i dužnosti Republike Hrvatske, njezinih tijela i tijela jedinica lokalne uprave i samouprave te obnove vjerskih objekata.
Članak 57.
U obnovu u ratu uništenih ili oštećenih objekata i uređaja infrastrukture iz članka 55. stavka 1. ovoga Zakona kao i izgradnju novih infrastrukturnih objekata, na temelju odluka i zapovjedi nadležnih institucija mogu se uključiti inženjerijske i druge postrojbe Hrvatske vojske.
Članak 58.
(1) Obnova objekata iz članka 55. i 56. ovoga Zakona organizira se i provodi na osnovi godišnjeg programa obnove infrastrukture i objekata javne namjene.
(2) Župan podnosi Vladi Republike Hrvatske prijedlog programa obnove komunalne infrastrukture iz članka 55. stavka 2. ovoga Zakona, i to u dijelu za koje jedinice lokalne samouprave ne mogu osigurati dostatna sredstva.
(3) Program iz stavka 1. ovoga članka donosi Vlada Republike Hrvatske, za 1995. godinu najkasnije do 31. svibnja, a za svaku narednu godinu do 31. prosinca za godinu koja slijedi.
Članak 59.
(1) Prijedlog godišnjih programa obnove infrastrukture i objekata javne namjene podnose nadležna ministarstva:
1. za obnovu elektroprivrednih objekata i plinsko-gospodarstvenih objekata (elektroenergetski vodovi, mreže, transformatorske stanice i druge instalacije, zgrade i drugi nespomenuti elektroprivredni objekti, plinovodi i objekti na plinovodima),
2. za obnovu poštanskih i telekomunikacijskih objekata (telekomunikacijske linije, kabeli i instalacije te zgrade i drugi nespomenuti poštanski i telekomunikacijski objekti),
3. za obnovu prometnih objekata (zgrade željezničkog prometa, željeznički vozni park, željezničke pruge, željeznički mostovi, nadvožnjaci i podvožnjaci, tuneli i galerije te drugi željeznički objekti i instalacije; regionalne i lokalne ceste, cestovni mostovi, nadvožnjaci i podvožnjaci, tuneli i galerije, ulice i trgovi te drugi cestovni objekti i instalacije; riječne i morske operativne obale, riječne i morske luke s lukobranima i zgrade vodenog prometa; zrakoplovne piste i zgrade zrakoplovnog prometa te drugi nespomenuti prometni objekti),
4. za obnovu objekata i uređaja vodnogospodarske infrastrukture s kojima upravljaju Hrvatske vode, vodoopskrbne sustave i sustave za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda,
5. za obnovu šuma, zgrada i objekata javnog poduzeća "Hrvatske šume",
6. za obnovu objekata i uređaja komunalne infrastrukture,
7. za postupanje s opasnim otpadom,
8. za unutarnje poslove, za obnovu zgrada i objekata iz svoga djelokruga (policijskih uprava, postaja i ispostava),
9. za obnovu upravnih zgrada i objekata tijela državne lokalne uprave i samouprave,
10. za obnovu školskih zgrada i objekata te objekata đačkog standarda,
11. za obnovu zgrada i objekata za kulturu i umjetnost (domovi kulture, kazališta, kinematografi, knjižnice, čitaonice, muzeji i zbirke, spomenici kulture te drugi nespomenuti objekti kulture),
12. za obnovu zaštićenih urbanih i ruralnih cjelina kao i objekata koji imaju svojstva spomenika kulture ili se nalaze unutar zaštićenih spomeničkih cjelina i dijelova prirode,
13. za obnovu zdravstvenih objekata (bolnice, klinike, zdravstveni domovi i stanice, poliklinike i ambulante i drugi nespomenuti zdravstveni objekti),
14. za obnovu društvenih i socijalnih objekata (jaslice, vrtić, domovi za djecu sa smetnjama u razvoju, domovi za invalide, domovi umirovljenika i drugi nespomenuti društveni i socijalni objekti),
15. za obnovu zgrada i objekata za znanstveno-istraživačku, znanstveno-nastavnu djelatnost i zgrada i objekata studentskog standarda.
(2) Državni ured za stambeno zbrinjavanje objedinjuje dijelove programa koje pripremaju ministarstva te dostavlja program Vladi Republike Hrvatske radi donošenja.
(3) Godišnji program obnove infrastrukture i objekata javne namjene donosi vlada Republike Hrvatske za 1995. godinu najkasnije do 31. svibnja, a za svaku narednu godinu do 31. prosinca za godinu koja slijedi.
Članak 60.
(1) Odgovarajuća ministarstva i državne upravne organizacije iz članka 59. ovoga Zakona organiziraju, provode i odgovaraju za obnovu određenih objekata iz članka 56. ovoga Zakona.
(2) Odgovarajuća ministarstva i državne upravne organizacije iz članka 59. ovoga Zakona koordiniraju obnovu određenih objekata iz članka 55. stavka 1. ovoga Zakona.
(3) Provedbu godišnjeg programa obnove infrastrukture i objekata javne namjene u područjima obnove usklađuje Državni ured za stambeno zbrinjavanje.
(4) Državni ured za stambeno zbrinjavanje organizira i provodi obnovu uništenih ili oštećenih objekata i uređaja iz članka 55. stavka 2. ovoga Zakona u dijelu koji se financira sredstvima državnog proračuna.
(5) Vlada Republike Hrvatske može ovlastiti Državni ured za stambeno zbrinjavanje za neposrednu organizaciju i provedbu obnove pojedinih objekata javne namjene.
VII. DJELOKRUG ŽUPANA, GRADONAČELNIKA I OPĆINSKIH NAČELNIKA U OBNOVI
Članak 61.
Radi sustavnog organiziranja obnove, župan, gradonačelnik, odnosno općinski načelnik na područjima obnove dužna su, svaka na svom području, osigurati pravodobno obavljanje upravnih i stručnih poslova u svezi s obnovom, kao i poslova u svezi s povratkom prognanika i izbjeglica.
VIII. NADZOR
Članak 62.
Nad provedbom ovoga Zakona nadležna ministarstva, prema odredbama ovoga Zakona provode nadzor zakonitosti rada.
IX. KAZNENE ODREDBE
Članak 63.
(1) Novčanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj:
1. podnositelj zahtjeva za potporu za popravak oštećenja i za potporu za opremanje za obnovu uništene ili oštećene obiteljske kuće I., II. i III. stupnja oštećenja, te podnositelj zahtjeva za obnovu obiteljske kuće ili stana IV., V. i VI. stupnja oštećenja te za opremanje te kuće ili stana, koji u zahtjevu iz članka 16. i 34.ovoga Zakona iskaže netočne podatke,
2. korisnik prava na obnovu ako je protivno ovom Zakonu ostvario pravo na potporu za popravak oštećenja i potporu za opremanje,
3. korisnik prava na obnovu ako je nenamjenski, protivno ovome Zakonu, upotrijebio potporu za popravak oštenja i potporu za opremanje kao i kredit za obnovu gospodarstva.
(2) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj HBOR ako odobri kredit protivno odredbama ovoga Zakona.
(3) Za prekršaj iz stavka 2. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba HBOR-a kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna.
Članak 64.
Uz novčanu kaznu za prekršaje iz članka 63. stavka 1. točke 2. i 3. ovoga Zakona izreći će se i mjera povrata nenamjenski utrošenih novčanih sredstava.
Članak 65.
Sredstva iz članka 64. ovoga Zakona korisnik vraća u revaloriziranom iznosu ukupno uloženih sredstava i to po okončanoj obračunskoj situaciji. Revalorizacija se provodi na osnovi eskontne stope Narodne banke Hrvatske za vremensko razdoblje od završetka radova na obiteljskoj kući do dana plaćanja.
X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 66.
Vlada Republike Hrvatske najmanje jednom godišnje izvješćuje Sabor Republike Hrvatske o izvršavanju programa obnove.
Članak 67.
U postupcima koji se vode po ovom Zakonu ne plaćaju se upravne, sudske i javnobilježničke pristojbe i druga davanja određena posebnim propisima.
Članak 68.
Korisnik prava na obnovu koji je namjenski upotrijebio kredit dobiven prema propisima koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona za obnovu stambenih zgrada IV., V. ili VI. stupnja oštećenja, može po odredbama ovoga Zakona zatražiti od Državnog ureda za stambeno zbrinjavanje putem upravnog tijela županije, odnosno Grada Zagreba, dovršenje osnovnih radova obnove ali samo do iznosa prosječne vrijednosti obnove (prema članku 21.).
Članak 68a.
(1) Korisniku prava na obnovu kojemu je izvršnim rješenjem utvrđeno to pravo, na temelju vlastitog zahtjeva ili suglasnosti, Republika Hrvatska može u zamjenu za neobnovljenu obiteljsku kuću ili stan dati drugu odgovarajuću kuću ili stan u vlasništvu Republike Hrvatske.
(2) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka sklapaju korisnik prava na obnovu i čelnik Državnog ureda za stambeno zbrinjavanje.
(3) Korisniku prava na obnovu kojemu je izvršnim rješenjem utvrđeno to pravo može se, na temelju vlastitog zahtjeva ili suglasnosti, umjesto utvrđenog prava na obnovu osigurati smještaj u domu socijalne skrbi, pod uvjetom da svoju neobnovljenu obiteljsku kuću ili stan daje u vlasništvo Republici Hrvatskoj.
Članak 68b.
(1) Iznimno, umjesto organizirane obnove obiteljske kuće ili stana IV., V. ili VI. stupnja oštećenja Državni ured za stambeno zbrinjavanje može, uz suglasnost ili na zahtjev korisnika prava na obnovu kojemu je izvršnim rješenjem to pravo utvrđeno, dodijeliti novčanu potporu u iznosu od:
IV. stupanj oštećenja 40.000,00 kuna
V. stupanj oštećenja 70.000,00 kuna
VI. stupanj oštećenja 100.000,00 kuna.
Članak 69.
Postupci pokrenuti do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama ovoga Zakona.
Članak 69a.
Zahtjevi za obnovu podneseni do dana stupanja na snagu ovoga Zakona rješavat će se po odredbama ovoga Zakona.
Članak 69b.
Krajnji rok za podnošenje zahtjeva za obnovu propisat će Vlada Republike Hrvatske.
Članak 70.
Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti:
1. Zakon o financiranju obnove («Narodne novine», br. 33/92.),
2. Zakon o kreditiranju obnove ratom oštećenih i razrušenih objekata («Narodne novine», br. 109/93.),
3. Uredba o područjima na kojima će se koristiti sredstva ostvarena prema Zakonu o financiranju obnove te o područjima na kojima će se primjenjivati poticajne mjere («Narodne novine», br. 78/93.),
4. Uredba o kreditiranju obnove ratom oštećenih i razrušenih stambenih objekata («Narodne novine», br. 37/95.) te
5. Uredba o organiziranju i financiranju obnove ratom oštećenih obiteljskih kuća V. i VI. stupnja oštećenja(«Narodne novine», br. 37/95. i 95/95.).
Članak 71.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u «Narodnim novinama».
Prijelazne i završne odredbe iz NN 51/13
Članak 10.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama preuzima od Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije dio poslova koji se odnose na tehničku realizaciju nabave, obnove i izgradnje stambenih jedinica za potrebe provedbe stambenih programa, u skladu s odredbama ovoga Zakona te opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju, sredstva za rad, financijska sredstva te prava i obveze, razmjerno preuzetim poslovima, kao i državne službenike i namještenike zatečene na preuzetim poslovima.
Vlada Republike Hrvatske će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti uredbu o unutarnjem ustrojstvu tijela iz stavka 1. ovoga članka.
Čelnik tijela iz stavka 1. ovoga članka dužan je uskladiti pravilnik o unutarnjem redu prema odredbama ovoga Zakona, u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu uredbe iz stavka 2. ovoga članka.
Članak 11.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. svibnja 2013.
Prijelazne i završne odredbe iz NN 98/19
Članak 2.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2020.