FINTECH: Kriptovalute, blockchain, disruptori i cyberkriminalci – tehnologija koja upravlja novcem danas i sutra. Postaju li bankari suvišni? Hoće li AI odobravati kredite? Može li „open banking“ uopće postojati? Koja je budućnost kreditnih i debitnih kartica? Što je novo u svijetu insurtecha?
Saznajte na konferenciji F2 - Future of Fintech!
I. TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Zakonom uređuju se izvori sredstava i financiranje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, raspodjela prihoda od poreza na dohodak, fiskalno izravnanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te financiranje decentraliziranih funkcija.
Članak 2.
Sredstva potrebna za obavljanje poslova iz svoga samoupravnog djelokruga jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave osiguravaju u svom proračunu.
Članak 3.
(1) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave financiraju se prihodima od poreza, od pomoći te iz vlastitih i namjenskih prihoda sukladno posebnim propisima.
(2) Prihod od poreza na dobit prihod je državnog proračuna.
(3) Porezi iz stavka 1. ovoga članka su zajednički porez i lokalni porezi.
(4) Lokalni porezi iz stavka 3. ovoga članka uređeni su posebnim propisima.
(5) Zajednički prihodi države, općine i grada su i prihodi od ugovorenih godišnjih naknada za koncesije, prema Zakonu o koncesijama (»Narodne novine«, br. 69/17.), i to:
1. za crpljenje mineralnih, geotermalnih i prirodnih izvorskih voda
2. za zahvaćanje voda za javnu vodoopskrbu.
(6) Prihodi iz stavka 5. ovoga članka dijele se između države, općine i grada na čijem se području ostvaruje pravo crpljenja mineralnih, geotermalnih i prirodnih izvorskih voda te zahvaćanje voda za javnu vodoopskrbu tako da:
1. udio općine i grada u prihodu od naknada za koncesiju za crpljenje mineralnih, geotermalnih i prirodnih izvorskih voda iznosi 50 %, a države 50 %
2. udio općine i grada u prihodu od naknada za koncesiju za zahvaćanje voda za javnu vodoopskrbu iznosi 30 %, a države 70 %.
SUDSKA PRAKSA: Presuda
Članak 4.
Na uplate i povrate poreza iz članka 3. ovoga Zakona primjenjuje se pravilo o raspodjeli poreza u trenutku uplate i povrata, neovisno po kojem propisu je nastala porezna obveza niti po kojem propisu je došlo do uplate poreza za koji se radi povrat.
II. RASPODJELA POREZA NA DOHODAK
Članak 5. (NN 138/20, 151/22, 114/23)
(1) Porez na dohodak je zajednički porez čiji se prihod dijeli između općina, gradova i županija.
(2) Prihod od poreza na dohodak raspodjeljuje se na:
1. udio općine, odnosno grada 74 %
2. udio županije 20 %
3. udio za decentralizirane funkcije 6 %.
(3) Općina, grad, županija i Grad Zagreb, koji prema posebnim propisima financiraju decentralizirane funkcije, raspodjeljuju udio za decentralizirane funkcije iz stavka 2. točke 3. ovoga članka na sljedeći način:
– za osnovno školstvo 1,9%
– za srednje školstvo 1,3%
– za socijalnu skrb ‒ domovi za starije osobe 0,8%
– za zdravstvo 1,0%
– za vatrogastvo ‒ javne vatrogasne postrojbe 1,0%.
(4) Ministarstvo financija, Porezna uprava za troškove obavljanja poslova utvrđivanja, evidentiranja, naplate, nadzora i ovrhe poreza na dohodak obračunava naknadu u iznosu od 1 % od ukupno naplaćenih prihoda i ona se uplaćuje u državni proračun Republike Hrvatske.
(1) U slučaju da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu preuzele decentralizirane funkcije iz članka 5. stavka 3. ovoga Zakona, a imaju za to zakonsku mogućnost, udio za nepreuzetu decentraliziranu funkciju raspodjeljuje se u jednakim dijelovima na ostale preuzete decentralizirane funkcije na području jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, uspostavom vatrogasne mreže jedinicama lokalne samouprave koje nisu preuzele decentraliziranu funkciju vatrogastva udio za decentraliziranu funkciju vatrogastva od 1,0 % raspodjeljuje se isključivo za financiranje uspostavljene vatrogasne mreže.
Članak 7.
Raspodjela poreza na dohodak uređena ovim Zakonom primjenjuje se na uplatu i na povrat poreza, neovisno o razdoblju u kojem je nastala obveza za koju se uplaćuje, kao niti razdoblju u kojem je obavljena uplata, a za koju je ostvareno pravo na povrat.
III. RASPODJELA SREDSTAVA FISKALNOG IZRAVNANJA
Članak 8. (NN 151/22, 114/23 – na snazi od 01.01.2024.)
(1) Općine, gradovi i županije čiji je kapacitet ostvarenih poreznih prihoda manji od referentne vrijednosti kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda ostvaruju pravo na sredstva fiskalnog izravnanja.
(2) Kapacitet ostvarenih poreznih prihoda iz stavka 1. ovoga članka općine, odnosno grada petogodišnji je prosjek ukupnih prihoda od poreza na dohodak koji bi bio ostvaren na području općine, odnosno grada uvođenjem najviše propisane stope poreza na dohodak koji sadrže i prihode od poreza na dohodak ostvarene od najma, zakupa, iznajmljivanja stanova soba i postelja putnicima i turistima te imovinskih prava koji bi općina, odnosno grad ostvario uvođenjem najvišeg zakonom propisanog iznosa (u daljnjem tekstu: koji sadrže maksimalan iznos paušalnog poreza od turizma), po glavi stanovnika pojedine općine, odnosno grada.
(3) Referentna vrijednost kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda iz stavka 1. ovoga članka za općine petogodišnji je prosjek ukupnih prihoda od poreza na dohodak koji bi bio ostvaren na području svih općina uvođenjem najviše propisane stope poreza na dohodak koji sadrže i maksimalan iznos paušalnog poreza od turizma, po glavi stanovnika svih općina, koji se uvećava za 50 % tako dobivene vrijednosti.
(4) Referentna vrijednost kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda iz stavka 1. ovoga članka za gradove petogodišnji je prosjek ukupnih prihoda od poreza na dohodak koji bi bio ostvaren na području svih gradova uvođenjem najviše propisane stope poreza na dohodak koji sadrže i maksimalan iznos paušalnog poreza od turizma, po glavi stanovnika svih gradova.
(5) Kapacitet ostvarenih poreznih prihoda iz stavka 1. ovoga članka županije petogodišnji je prosjek ukupnih prihoda od poreza na dohodak koji bi bio ostvaren na području županije uvođenjem najviše propisane stope poreza na dohodak koji sadrže i maksimalan iznos paušalnog poreza od turizma pomnožen s udjelom koji županijama pripada na temelju raspodjele prihoda od poreza na dohodak propisane člankom 5. stavkom 2. točkom 2. ovoga Zakona, po glavi stanovnika pojedine županije.
(6) Referentna vrijednost kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda iz stavka 1. ovoga članka za županije petogodišnji je prosjek ukupnih prihoda od poreza na dohodak koji bi bio ostvaren na području svih županija uvođenjem najviše propisane stope poreza na dohodak koji sadrže i maksimalan iznos paušalnog poreza od turizma pomnožen s udjelom koji županijama pripada na temelju raspodjele prihoda od poreza na dohodak propisane člankom 5. stavkom 2. točkom 2. ovoga Zakona, po glavi stanovnika svih županija.
(7) Najvišom propisanom stopom poreza na dohodak iz stavaka 2., 3., 4., 5. i 6. ovoga članka smatra se gornja granica niže stope poreza na dohodak koji općina, odnosno grad može propisati odlukom o visini porezne stope.
(8) Kod izračuna referentnih vrijednosti kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda iz stavaka 4. i 6. ovoga članka isključuje se Grad Zagreb.
Članak 8.a (NN 138/20 - na snazi od 01.01.2021.)
(1) Sredstva fiskalnog izravnanja iz članka 8. stavka 1. ovoga Zakona osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske na razdjelu 025 – MINISTARSTVO FINANCIJA.
(2) Sredstva fiskalnog izravnanja iz stavka 1. ovoga članka nenamjenska su sredstva i smatraju se tekućim pomoćima iz državnog proračuna sukladno propisima kojima su uređena mjerila za određivanje plaća i naknada župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika, kao i plaća službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(3) Sredstva fiskalnog izravnanja iz stavka 1. ovoga članka nenamjenska su sredstva i ne smatraju se pomoćima iz državnog proračuna sukladno propisima kojima se propisuju uvjeti i postupak davanja suglasnosti za dugoročno zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te davanja jamstava i suglasnosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Članak 9. (NN 138/20)
(1) Sredstva fiskalnog izravnanja u punom iznosu za pojedinu općinu predstavljaju razliku referentne vrijednosti kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda za općine iz članka 8. stavka 3. ovoga Zakona i kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda općine iz članka 8. stavka 2. ovoga Zakona pomnoženu s ukupnim brojem stanovnika pojedine općine.
(2) Sredstva fiskalnog izravnanja u punom iznosu za pojedini grad predstavljaju razliku referentne vrijednosti kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda za gradove iz članka 8. stavka 4. ovoga Zakona i kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda grada iz članka 8. stavka 2. ovoga Zakona pomnoženu s ukupnim brojem stanovnika pojedinog grada.
(3) Sredstva fiskalnog izravnanja u punom iznosu za pojedinu županiju predstavljaju razliku referentne vrijednosti kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda za županije iz članka 8. stavka 6. ovoga Zakona i kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda županije iz članka 8. stavka 5. ovoga Zakona pomnoženu s ukupnim brojem stanovnika pojedine županije.
(4) Zbroj sredstava fiskalnog izravnanja u punom iznosu iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka predstavlja ukupna sredstva fiskalnog izravnanja u punom iznosu.
(5) Sredstva fiskalnog izravnanja u punom iznosu za pojedinu općinu, grad i županiju iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka čine udio sredstava fiskalnog izravnanja za pojedinu općinu, grad i županiju u ukupnim sredstvima fiskalnog izravnanja u punom iznosu iz stavka 4. ovoga članka.
(6) Općinama, gradovima i županijama koje imaju pravo na sredstva fiskalnog izravnanja temeljem članka 8. stavka 1. ovoga Zakona sredstva će se isplaćivati dinamikom utvrđenom u propisu kojim se uređuje izvršavanje državnog proračuna Republike Hrvatske za svaku proračunsku godinu.
(7) Iznos sredstava fiskalnog izravnanja za pojedinu općinu, grad i županiju iz članka 8. stavka 1. ovoga Zakona utvrđuje odlukom ministar financija za svaku proračunsku godinu kao umnožak udjela sredstava fiskalnog izravnanja za pojedinu općinu, grad i županiju iz stavka 5. ovoga članka i iznosa sredstava fiskalnog izravnanja iz članka 8.a ovoga Zakona koji je za tu namjenu naveden u državnom proračunu za pojedinu godinu.
IV. FINANCIRANJE DECENTRALIZIRANIH FUNKCIJA
Članak 10.
(1) Vlada Republike Hrvatske u odlukama o minimalnim financijskim standardima utvrđuje minimalan iznos sredstava koja je potrebno osigurati za pokriće rashoda za decentralizirane funkcije osnovnog i srednjeg školstva, socijalne skrbi, zdravstva i vatrogastva.
(2) Sredstva za pokriće rashoda za decentralizirane funkcije osnovnog i srednjeg školstva, socijalne skrbi, zdravstva i vatrogastva, koje se prema posebnom zakonu prenose na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, osiguravaju se iz udjela za decentralizirane funkcije iz članka 5. stavka 2. točke 3. ovoga Zakona.
(3) Ako se iz udjela za decentralizirane funkcije iz članka 5. stavka 2. točke 3. ovoga Zakona ostvari manje sredstava od iznosa utvrđenog odlukama Vlade Republike Hrvatske o minimalnim financijskim standardima iz stavka 1. ovoga članka, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju pravo na pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije u iznosu koji im je potreban za dostizanje minimalnih financijskih standarda za pojedinu decentraliziranu funkciju.
(4) Pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije iz stavka 3. ovoga članka osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske na razdjelima ministarstava nadležnih za osnovno i srednje školstvo, socijalnu skrb, zdravstvo i vatrogastvo.
(5) Vlada Republike Hrvatske uredbom utvrđuje način financiranja decentraliziranih funkcija i način izračuna pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije.
Članak 11.
(1) Ako jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje financiraju decentralizirane funkcije ostvare više sredstava iz udjela iz članka 5. stavka 2. točke 3. ovoga Zakona nego je to utvrđeno minimalnim financijskim standardima utvrđenima u skladu s člankom 10. stavkom 1. ovoga Zakona, višak sredstava mogu koristiti za financiranje decentraliziranih funkcija koje su preuzele.
(2) Ako jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje financiraju decentralizirane funkcije ostvare više sredstava iz pomoći izravnanja iz članka 10. stavka 3. ovoga Zakona nego je to utvrđeno minimalnim financijskim standardima utvrđenima u skladu s člankom 10. stavkom 1. ovoga Zakona, višak sredstava dužne su uplatiti na račun državnog proračuna Republike Hrvatske u roku utvrđenom u uredbi iz članka 10. stavka 5. ovoga Zakona.
(3) Višak sredstava iz stavka 2. ovoga članka prihod je državnog proračuna Republike Hrvatske.
(4) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odgovorna za preuzete decentralizirane funkcije dužna je sredstva za pokriće rashoda za decentralizirane funkcije raspodijeliti svakoj ustanovi sukladno odlukama o minimalnim financijskim standardima iz članka 10. stavka 1. ovoga Zakona.
Članak 12.
(1) Općine, gradovi, županije i Grad Zagreb dužni su tijelo državne uprave nadležno za pojedinu decentraliziranu funkciju izvještavati o utrošenim sredstvima krajnjih korisnika (ustanova) u roku i na način propisan u odlukama o minimalnim financijskim standardima iz članka 10. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Ako općine, gradovi, županije i Grad Zagreb ne postupe sukladno stavku 1. ovoga članka, nadležno tijelo može privremeno obustaviti doznaku sredstava za pokriće rashoda za decentralizirane funkcije.
V. NADZOR
Članak 13.
Nadzor nad provedbom ovoga Zakona provodi Ministarstvo financija.
VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 14.
(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (»Narodne novine«, br. 117/93., 69/97., 33/00., 73/00., 127/00., 59/01., 107/01., 117/01., 150/02., 147/03., 132/06., 26/07. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/08., 25/12., 147/14., 100/15. i 115/16.).
(2) Odredbe članka 3. stavaka 5. i 6. ovoga Zakona prestaju važiti danom stupanja na snagu posebnog zakona kojim će biti utvrđena raspodjela prihoda od naknade za koncesiju za crpljenje mineralnih, geotermalnih i prirodnih izvorskih voda te od naknade za koncesiju za zahvaćanje voda za javnu vodoopskrbu.
Članak 15.
(1) Jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave će se tijekom 2018. godine iz državnog proračuna isplaćivati pomoć u visini razlike između zbroja prihoda od poreza na dohodak i prireza ostvarenih u 2017. godini i prihoda od pomoći koji su u 2017. godini ostvareni u skladu s odredbama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu (»Narodne novine«, br. 119/16. i 113/17.) te prihoda od poreza na dohodak i prireza koji će ostvarivati tijekom 2018. godine.
(2) Jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave će se tijekom 2019. i 2020. godine iz državnog proračuna isplaćivati 100 %, tijekom 2021. godine 60 %, a tijekom 2022. godine 30 % iznosa pomoći isplaćene temeljem stavka 1. ovoga članka.
(3) Pomoći koje se na temelju stavaka 1. i 2. ovoga članka isplaćuju iz razdjela 025 – MINISTARSTVO FINANCIJA nenamjenska su sredstva i ne smatraju se tekućim pomoćima iz državnog proračuna sukladno propisima kojima su uređena mjerila za određivanje plaća i naknada župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika, kao i plaća službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Članak 16. (NN 138/20)
(1) Vlada Republike Hrvatske će za svaku godinu, u roku od 30 dana od početka godine, donijeti uredbu iz članka 10. stavka 5. ovoga Zakona.
(2) Ministar financija će svake godine do 30. rujna donijeti odluku iz članka 9. stavka 7. ovoga Zakona za sljedeću godinu.
Članak 17.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2018.
Prijelazne i završne odredbe iz NN 138/20
Članak 5.
Odluka o udjelu sredstava fiskalnog izravnanja za pojedinu općinu, grad i županiju u ukupnim sredstvima fiskalnog izravnanja za 2021. godinu koju je ministar financija donio na temelju članka 9. stavka 6. Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (»Narodne novine«, br. 127/17.) uskladit će se s odredbama ovoga Zakona u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 6.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim članaka 1. i 2. ovoga Zakona koji stupaju na snagu 1. siječnja 2021.
Prijelazne i završne odredbe iz NN 151/22
Članak 4.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2023., osim članka 2. ovoga Zakona koji stupa na snagu 1. srpnja 2023.
Prijelazne i završne odredbe iz NN 114/23
Članak 4.
Sredstva koja su u razdoblju od 1. srpnja 2023. do dana stupanja na snagu ovoga Zakona isplaćena na temelju Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (»Narodne novine«, br. 127/17., 138/20. i 151/22.) jedinicama lokalne samouprave koje nisu preuzele decentraliziranu funkciju vatrogastva za financiranje vatrogasne mreže raspodjeljuju se u jednakim dijelovima na ostale preuzete decentralizirane funkcije na području jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.
Članak 5.
Ovaj Zakon stupa na snagu prvoga dana od dane objave u »Narodnim novinama«, osim članka 3. ovoga Zakona koji stupa na snagu 1. siječnja 2024.