Zakon o industrijskom dizajnu

Dio prvi: OPĆE ODREDBE

PREDMET ZAKONA

Članak 1.

Ovim se Zakonom propisuju uvjeti za zaštitu dizajna, uređuje se pravo na zaštitu, stjecanje industrijskoga dizajna, opseg i trajanje zaštite industrijskoga dizajna, isključiva prava koja proizlaze iz industrijskoga dizajna, postupak za registraciju industrijskoga dizajna, promjene na industrijskom dizajnu, prestanak vrijednosti i proglašenje ništavima industrijskoga dizajna, međunarodna registracija industrijskoga dizajna, građanskopravna zaštita i prekršajne odredbe.

ODREĐENJE POJMOVA

Članak 2.

Za potrebe ovoga Zakona izraz

1. »dizajn« znači vanjski izgled proizvoda u cijelosti ili dijela proizvoda koji proizlazi iz njegovih obilježja, osobito, crta, kontura (obrisa), boja, oblika, teksture i/ili materijala samoga proizvoda i/ili njegove ornamentacije,

2. »proizvod« znači bilo koji industrijski ili zanatski predmet uključujući, između ostalog, dijelove namijenjene uklapanju u složeni proizvod, pakiranje, opremu, grafičke simbole i tipografske oblike slova, ali isključujući računalne programe,

3. »složeni proizvod« znači proizvod koji je sastavljen od više dijelova koji se mogu zamijeniti tako da dopuštaju rastavljanje i ponovno sastavljanje proizvoda.

 

Dio drugi: UVJETI ZA ZAŠTITU

UVJETI ZA ZAŠTITU

Članak 3.

(1) Industrijskim dizajnom štiti se dizajn u onoj mjeri u kojoj je nov i u kojoj ima individualan karakter.

(2) Dizajn koji je primijenjen na proizvod ili sadržan u proizvodu koji čini sastavni dio složenoga proizvoda smatra se novim i individualnog karaktera samo:

1. ako sastavni dio, nakon što je ugrađen u složeni proizvod, ostaje vidljiv pri normalnoj upotrebi toga proizvoda,

2. u mjeri u kojoj ta vidljiva obilježja sastavnoga dijela samostalno udovoljavaju uvjetima novosti i individualnosti karaktera.

(3) Normalna upotreba u smislu stavka 2. točke 1. ovoga članka znači upotrebu od strane krajnjega korisnika proizvoda, koja ne uključuje održavanje, servisiranje ili popravak proizvoda.

NOVOST DIZAJNA

Članak 4.

(1) Dizajn se smatra novim ako nijedan istovjetni dizajn nije bio učinjen dostupnim javnosti prije datuma podnošenja prijave za registraciju industrijskoga dizajna (u daljnjem tekstu: prijava industrijskoga dizajna) ili, ako je zatraženo pravo prvenstva, prije datuma priznatog prvenstva.

(2) Dizajni se smatraju istovjetnima ako se njihova obilježja razlikuju samo u nebitnim pojedinostima.

INDIVIDUALAN KARAKTER DIZAJNA

Članak 5.

(1) Smatra se da dizajn ima individualan karakter ako se ukupni dojam koji ostavlja na upućenog korisnika razlikuje od ukupnog dojma koji na takva korisnika ostavlja bilo koji dizajn koji je bio učinjen dostupnim javnosti prije datuma podnošenja prijave industrijskoga dizajna ili, ako je zatraženo pravo prvenstva, prije datuma priznatog prvenstva.

(2) Pri ocjeni individualnog karaktera dizajna mora se uzeti u obzir stupanj slobode koju je dizajner imao pri stvaranju dizajna.

OTKRIVANJE DIZAJNA

Članak 6.

(1) Smatra se da je dizajn bio učinjen dostupnim javnosti ako je objavljen slijedom registracije ili na drugi način, izložen ili upotrijebljen u trgovini ili otkriven na drugi način, osim ako ti događaji iz opravdanih razloga nisu mogli biti poznati u redovitom poslovanju poslovnim krugovima specijaliziranim u dotičnom sektoru, koji posluje u Europskoj uniji, prije datuma podnošenja prijave industrijskoga dizajna ili, ako je zatraženo pravo prvenstva, prije datuma priznatog prvenstva. Ne smatra se da je dizajn učinjen dostupnim javnosti samo iz razloga što je otkriven trećoj osobi pod neizričitim ili izričitim uvjetima tajnosti.

(2) Otkrivanje dizajna neće se uzeti u obzir ako je dizajn za koji se zahtijeva zaštita učinjen dostupnim javnosti:

1. od strane dizajnera, njegova pravnoga sljednika ili treće osobe, kao rezultat danih podataka ili aktivnosti poduzetih od strane dizajnera ili njegova pravnoga sljednika,

2. tijekom razdoblja od 12 mjeseci prije datuma podnošenja prijave industrijskoga dizajna ili, ako je zatraženo pravo prvenstva, prije datuma priznatog prvenstva.

(3) Odredba iz stavka 2. ovoga članka primijenit će se i ako je dizajn bio učinjen dostupnim javnosti kao posljedica zlouporabe na štetu dizajnera ili njegova pravnoga sljednika.

DIZAJN UVJETOVAN TEHNIČKOM FUNKCIJOM I DIZAJN SPOJNIH ELEMENATA

Članak 7.

(1) Industrijskim dizajnom ne mogu se zaštititi obilježja izgleda proizvoda:

1. koja su isključivo uvjetovana njihovom tehničkom funkcijom ili

2. za koja je nužno reproduciranje u istom obliku i dimenzijama da bi se proizvod u kojem je dizajn sadržan ili na koji je dizajn primijenjen mogao mehanički spojiti s drugim proizvodom, biti smješten u ili uz drugi proizvod ili oko njega, kako bi oba proizvoda mogla obavljati svoju funkciju.

(2) Neovisno o odredbi iz stavka 1. točke 2. ovoga članka, industrijski dizajn postojat će, pod uvjetima navedenim u članku 4. i članku 5. ovoga Zakona, na dizajnu čija je namjena omogućiti višestruko sklapanje ili povezivanje međusobno zamjenljivih proizvoda u modularnom sustavu.

DIZAJN PROTIVAN JAVNOM INTERESU ILI PRIHVAĆENIM MORALNIM NAČELIMA

Članak 8.

Industrijskim dizajnom ne može se zaštititi dizajn koji je protivan javnom interesu ili prihvaćenim moralnim načelima.

RAZLOZI ZA ODBIJANJE ZAŠTITE ILI ZA PRAVNU NEVALJANOST

Članak 9.

Odbit će se zahtjev za registraciju dizajna, odnosno registrirani industrijski dizajn bit će pravno nevaljan ako:

1. dizajn nije dizajn u smislu članka 2. točke 1. ovoga Zakona,

2. dizajn ne udovoljava uvjetima navedenim u članku od 3. do 8. ovoga Zakona,

3. podnositelj prijave ili nositelj industrijskoga dizajna nije ovlašten za stjecanje industrijskoga dizajna po ovom Zakonu,

4. je dizajn u sukobu s ranijim dizajnom koji je učinjen dostupnim javnosti nakon datuma podnošenja prijave industrijskoga dizajna ili, ako je zatraženo pravo prvenstva, nakon datuma priznatog prvenstva i koji je od ranijega datuma zaštićen registriranim industrijskim dizajnom u Republici Hrvatskoj ili prijavom industrijskoga dizajna,

5. je u stvaranju dizajna korišten znak razlikovanja, a nositelj toga ranijega prava imao je pravo zabraniti takvu upotrebu,

6. dizajn predstavlja neovlaštenu upotrebu djela koje je zaštićeno prema odredbama zakona koji uređuje područje autorskog i srodnih prava,

7. dizajn predstavlja nedopuštenu upotrebu bilo kojeg od elemenata navedenog u članku 6.ter. Pariške konvencije za zaštitu industrijskog vlasništva (u daljnjem tekstu: Pariška konvencija), ili oznaka, obilježja ili grbova, koji nisu obuhvaćeni navedenim člankom Pariške konvencije, a koji su od osobitog interesa za Republiku Hrvatsku.

 

Dio treći: PRAVO NA ZAŠTITU

DIZAJNER

Članak 10.

(1) Dizajner je fizička osoba koja je stvorila dizajn.

(2) Osoba koja je u stvaranju dizajna pružala samo tehničku pomoć, ne smatra se dizajnerom.

MORALNO PRAVO DIZAJNERA

Članak 11.

(1) Neovisno o tome je li podnositelj prijave ili nositelj prava, dizajner ima pravo biti naveden kao dizajner u svim dokumentima te prilikom javnih izlaganja njegova dizajna.

(2) Moralno pravo dizajnera je neprenosivo.

(3) Ako je više dizajnera sudjelovalo u stvaranju dizajna, pravo iz stavka 1. ovoga članka pripada svim dizajnerima, neovisno o njihovu doprinosu u stvaranju dizajna.

OVLAŠTENICI ZA STJECANJE INDUSTRIJSKOGA DIZAJNA

Članak 12.

(1) Dizajner ili njegov pravni slijednik ovlašteni su za pokretanje postupka i stjecanje industrijskoga dizajna sukladno ovom Zakonu.

(2) Ako dizajner nije i podnositelj prijave industrijskoga dizajna, podnositelj prijave će se smatrati ovlaštenikom u smislu stavka 1. ovoga članka, dok se ne dokaže suprotno.

(3) Ako je dizajn stvoren na temelju ugovora o narudžbi, naručitelj toga dizajna ovlašten je za pokretanje postupka i stjecanje industrijskoga dizajna, ako ugovorom nije drukčije određeno.

(4) Ako je dizajn stvorio dizajner zaposlenik izvršavajući svoje obveze ili slijedeći upute poslodavca, poslodavac je ovlašten za pokretanje postupka i stjecanje industrijskoga dizajna, ako ugovorom nije drukčije određeno.

(5) Ako je dizajn stvoren zajedničkim radom više dizajnera, svim dizajnerima, odnosno njihovim pravnim sljednicima pripada zajedničko pravo na tom dizajnu te se svi smatraju ovlaštenicima u skladu sa stavkom 1. ovoga članka.

(6) Udio dizajnera u zajednički stvorenom dizajnu određuje se razmjerno stvarnom doprinosu koji je svaki od njih dao u stvaranju dizajna, ako ugovorom nije drukčije određeno.

(7) Ako udjeli dizajnera nisu određeni ili ako nisu odredivi u skladu sa stavkom 6. ovoga članka, smatrat će se da su jednaki.

JEDNAKOST POLOŽAJA OSOBA KOJE MOGU BITI NOSITELJI INDUSTRIJSKOGA DIZAJNA

Članak 13.

Strane pravne i fizičke osobe koje nemaju sjedište, odnosno prebivalište ili uobičajeno boravište na teritoriju Republike Hrvatske uživaju zaštitu predviđenu ovim Zakonom, ako to proizlazi iz međunarodnih ugovora koji obvezuju Republiku Hrvatsku ili iz primjene načela uzajamnosti.

 

Dio četvrti: STJECANJE, OPSEG I TRAJANJE ZAŠTITE INDUSTRIJSKOGA DIZAJNA

STJECANJE INDUSTRIJSKOGA DIZAJNA

Članak 14.

(1) Industrijski dizajn stječe se donošenjem rješenja o registraciji industrijskoga dizajna i upisom u registar.

(2) Datum upisa u registar jednak je datumu donošenja rješenja o registraciji industrijskoga dizajna.

OPSEG ZAŠTITE

Članak 15.

(1) Zaštita koja proizlazi iz industrijskoga dizajna uključuje svaki dizajn koji na upućenog korisnika ne ostavlja drukčiji ukupni dojam.

(2) Pri procjeni opsega zaštite uzima se u obzir stupanj slobode koju je imao dizajner pri stvaranju dizajna.

TRAJANJE ZAŠTITE

Članak 16.

(1) Zaštita industrijskoga dizajna traje pet godina računajući od datuma podnošenja prijave industrijskoga dizajna.

(2) Zaštita industrijskoga dizajna može se produžavati za razdoblja od po pet godina, do najduže dvadeset pet godina računajući od datuma podnošenja prijave.

(3) Nositelj industrijskoga dizajna koji traži produženje zaštite dužan je tijekom posljednje godine trajanja razdoblja zaštite ili najkasnije šest mjeseci nakon isteka toga razdoblja podnijeti Zavodu zahtjev za produženje zaštite industrijskoga dizajna i uplatiti odgovarajuću pristojbu i naknadu troškova postupka održavanja.

(4) Novo razdoblje zaštite započinje danom isteka prethodnoga razdoblja zaštite.

(5) Upis produženja zaštite industrijskoga dizajna objavljuje se u službenom glasilu Zavoda.

(6) Podaci koje treba sadržavati zahtjev za produženje zaštite industrijskoga dizajna propisuju se pravilnikom za provedbu ovoga Zakona (u daljnjem tekstu: Pravilnik).

 

Dio peti: ISKLJUČIVA PRAVA KOJA PROIZLAZE IZ INDUSTRIJSKOGA DIZAJNA

ISKLJUČIVA PRAVA

Članak 17.

(1) Nositelj industrijskoga dizajna ima isključivo pravo korištenja registriranoga dizajna i sprečavanja drugih osoba da se tim dizajnom koriste bez njegova odobrenja.

(2) Korištenje, u smislu stavka 1. ovoga članka, obuhvaća, posebice, izradu, ponudu, stavljanje u promet, uvoz, izvoz ili korištenje proizvoda u kojem je dizajn sadržan ili na koji je dizajn primijenjen ili skladištenje takva proizvoda u navedene svrhe.

(3) Ako je objava registriranoga industrijskoga dizajna odgođena u smislu članka 36. ovoga Zakona, za vrijeme trajanja odgode nositelj ima pravo spriječiti druge osobe u poduzimanju radnji iz stavka 2. ovoga članka samo ako je to korištenje rezultat kopiranja registriranoga dizajna.

OGRANIČENJA ISKLJUČIVIH PRAVA IZ INDUSTRIJSKOGA DIZAJNA

Članak 18.

(1) Isključiva prava iz članka 17. ovoga Zakona ne mogu se ostvarivati u odnosu na:

1. radnje korištenja poduzete u privatne i nekomercijalne svrhe,

2. radnje poduzete u svrhu izvođenja pokusa ili

3. radnje reproduciranja, poduzete u svrhu citiranja ili obrazovanja, ako je to u skladu s dobrim poslovnim običajima i neopravdano ne nanosi štetu normalnoj upotrebi dizajna te ako se upućuje na njegov izvor.

(2) Uz radnje navedene u stavku 1. ovoga članka, isključiva prava koja proizlaze iz industrijskoga dizajna nakon njegove registracije ne mogu se ostvarivati u odnosu na:

1. opremu brodova i letjelica registriranih u drugoj državi, kada oni privremeno uđu na teritorij (akvatorij) Republike Hrvatske,

2. uvoz zamjenskih dijelova i pribora u Republiku Hrvatsku radi popravaka tih brodova i letjelica,

3. izvođenje popravaka tih brodova ili letjelica.

PRETHODNA UPOTREBA

Članak 19.

(1) Pravo prethodne upotrebe ima svaka treća osoba koja može dokazati da je prije datuma podnošenja prijave industrijskoga dizajna ili prije datuma priznatog prvenstva, ako je zatraženo, na području Republike Hrvatske u dobroj vjeri počela upotrebljavati dizajn uključen u opseg zaštite registriranoga dizajna ili je obavila uvjerljive i djelotvorne pripreme u tu svrhu te ako taj dizajn nije nastao kopiranjem zaštićenoga dizajna.

(2) Na temelju prava prethodne upotrebe, treća osoba ovlaštena je upotrebljavati dizajn u svrhe na koje se ta upotreba odnosila ili u svrhu koje su obavljene uvjerljive i djelotvorne pripreme prije datuma podnošenja prijave industrijskoga dizajna ili prije datuma priznatog prvenstva, ako je prvenstvo zatraženo.

(3) Osoba koja ima pravo prethodne upotrebe ne može drugoj osobi dati licencu za upotrebu dizajna.

(4) Pravo prethodne upotrebe ne može se prenositi, osim kada je treća osoba poduzetnik, zajedno s prijenosom oblika poduzetništva u okviru kojeg su poduzimane radnje upotrebe ili priprema, u smislu stavka 1. ovoga članka.

ISCRPLJENJE PRAVA

Članak 20.

Stavljanjem u promet od strane nositelja industrijskog dizajna ili uz njegovu izričitu suglasnost, na području Republike Hrvatske, odnosno nakon stupanja Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije na području neke od država Europske unije odnosno država koje su stranke ugovornice Ugovora o Europskom ekonomskom prostoru, proizvoda koji sadržava industrijski dizajn, iscrpljuju se za područje Republike Hrvatske isključiva prava koja proizlaze iz industrijskog dizajna u odnosu na taj proizvod.

 

Dio šesti: ODNOS PREMA DRUGIM OBLICIMA ZAŠTITE

PRIMJENA DRUGIH PROPISA

Članak 21.

Odredbe ovoga Zakona ne utječu na primjenu drugih propisa koji se odnose na žigove ili druge znakove razlikovanja, patente te propisa koji uređuju građanskopravnu odgovornost ili nepošteno tržišno natjecanje.

ODNOS PREMA AUTORSKOM PRAVU

Članak 22.

Dizajn koji je zaštićen industrijskim dizajnom bit će također pogodan i za autorskopravnu zaštitu od trenutka njegova stvaranja ili fiksiranja u bilo kojem obliku, ako udovoljava uvjetima određenim zakonom koji uređuje područje autorskog i srodnih prava.

 

Dio sedmi: POSTUPAK ZA REGISTRACIJU INDUSTRIJSKOGA DIZAJNA

OVLAŠTENJA ZAVODA

Članak 23. (NN 46/18)

(1) Upravne poslove koji se odnose na registraciju industrijskoga dizajna obavlja Državni zavod za intelektualno vlasništvo (u daljnjem tekstu: Zavod).

(2) Protiv rješenja Zavoda žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom u Zagrebu.

(3) Postupak iz stavka 2. ovoga članka je hitan.

POKRETANJE POSTUPKA ZA REGISTRACIJU INDUSTRIJSKOGA DIZAJNA

Članak 24.

Postupak za registraciju industrijskoga dizajna pokreće se podnošenjem prijave industrijskoga dizajna Zavodu.

SADRŽAJ PRIJAVE INDUSTRIJSKOGA DIZAJNA

Članak 25.

(1) Prijava industrijskoga dizajna treba sadržavati:

1. zahtjev za registraciju industrijskoga dizajna,

2. podatke o podnositelju prijave,

3. prikaz dizajna, koji treba biti prikladan za reproduciranje. Ako je predmet prijave dvodimenzionalni dizajn, a prijava sadržava zahtjev za odgodu objave u smislu članka 36. ovoga Zakona, prikaz dizajna može biti nadomješten uzorkom.

(2) Prijava industrijskoga dizajna također treba sadržavati:

1. naznaku proizvoda u kojem bi dizajn trebao biti sadržan ili na koji bi dizajn trebao biti primijenjen,

2. podatke o ovlaštenom zastupniku s urednom punomoći, ako ga podnositelj prijave ima,

3. podatke o zajedničkom predstavniku, ako je podnesena zajednička prijava.

(3) Prijava industrijskoga dizajna može sadržavati:

1. opis kojim se pobliže objašnjava prikaz ili uzorak,

2. zahtjev za odgodu objave registriranoga industrijskoga dizajna u smislu članka 36. ovoga Zakona,

3. klasifikaciju proizvoda (naznaku razreda) u kojem bi dizajn trebao biti sadržan ili na koji bi dizajn trebao biti primijenjen, u skladu s Lokarnskim sporazumom o ustanovljenju međunarodne klasifikacije za industrijski dizajn (u daljnjem tekstu: Međunarodna klasifikacija),

4. podatke o dizajneru ili dizajnerima ili navod da dizajner, odnosno dizajneri ne žele biti navedeni,

5. podatke i dokaze o prvenstvu iz članka 29. ili članka 30. ovoga Zakona.

(4) Sastojci koje prijava industrijskoga dizajna treba, odnosno može sadržavati detaljnije se uređuju Pravilnikom.

(5) Podaci koji su sadržani u sastojcima prijave industrijskoga dizajna navedeni u stavku 2. točki 1. i stavku 3. točki 1. i 3. ovoga članka nemaju utjecaja na opseg zaštite dizajna.

VIŠESTRUKA PRIJAVA INDUSTRIJSKOGA DIZAJNA

Članak 26.

(1) Ako prijava industrijskoga dizajna sadržava zahtjev za registraciju više dizajna (u daljnjem tekstu: višestruka prijava), svi proizvodi u kojima bi dizajn trebao biti sadržan ili na koje bi dizajn trebao biti primijenjen moraju se odnositi na proizvode svrstane u jedan razred po Međunarodnoj klasifikaciji.

(2) U višestrukoj prijavi treba biti naznačen ukupan broj dizajna za koje se zahtijeva zaštita.

(3) Sa svakim dizajnom sadržanim u višestrukoj prijavi, kao i nakon njegove registracije, može se postupati samostalno, u svrhu primjene odredaba ovoga Zakona. Dizajn može samostalno biti, posebice, predmet ostvarivanja prava, ugovora o licenciji, zaloga i ovrhe, stečaja, odreknuća, produženja zaštite, prijenosa prava, odgode objave ili proglašavanja ništavim.

RAZDVAJANJE VIŠESTRUKE PRIJAVE

Članak 27.

(1) Podnositelj prijave može podijeliti višestruku prijavu u dvije ili više prijava tako da se svaka odnosi na jedan ili više dizajna proizvoda.

(2) Prijava koja je nastala izdvajanjem iz višestruke prijave zadržava pravo prvenstva te prijave.

(3) Daljnji uvjeti za razdvajanje višestruke prijave uredit će se Pravilnikom.

PRVENSTVO

Članak 28.

Podnositelj prijave industrijskoga dizajna s ranijim datumom podnošenja ima prvenstvo u odnosu na svakoga drugog podnositelja koji kasnije podnese prijavu industrijskoga dizajna za istovjetni dizajn.

UNIJSKO PRAVO PRVENSTVA

Članak 29.

(1) Ako je podnositelj prijave industrijskoga dizajna prvi put podnio prijavu u nekoj državi članici međunarodne unije utemeljene Pariškom konvencijom (u daljnjem tekstu: Pariška unija) ili Svjetske trgovinske organizacije, može se, prilikom podnošenja prijave za istovjetni industrijski dizajn u Republici Hrvatskoj, pozvati na datum prvoga podnošenja, pod uvjetom da prijavu u Republici Hrvatskoj podnese u roku od šest mjeseci od toga datuma.

(2) Podnositelj prijave koji se poziva na unijsko pravo prvenstva mora u prijavi koju podnosi Zavodu navesti bitne podatke o prijavi na koju se poziva (država, datum i broj prijave) te najkasnije u roku od tri mjeseca od dana podnošenja prijave Zavodu priložiti prijepis prve prijave ovjeren od nadležnoga tijela države članice Pariške unije ili Svjetske trgovinske organizacije i prijevod prijepisa na hrvatski jezik.

(3) Ako podnositelj prijave ne udovolji uvjetima navedenim u stavku 2. ovoga članka, smatrat će se da prvenstvo nije ni zatraženo.

IZLOŽBENO PRAVO PRVENSTVA

Članak 30.

(1) Ako je podnositelj prijave izlagao proizvode u kojima je dizajn sadržan ili na koje je dizajn primijenjen na službenoj ili službeno priznatoj međunarodnoj izložbi u Republici Hrvatskoj ili u nekoj od država članica Pariške unije ili Svjetske trgovinske organizacije, može zahtijevati da mu se kao datum prve prijave prizna datum prvoga dana izlaganja proizvoda, pod uvjetom da prijavu u Republici Hrvatskoj podnese u roku od šest mjeseci od toga datuma.

(2) Podnositelj prijave koji se poziva na izložbeno pravo prvenstva dužan je uz prijavu koju podnosi Zavodu podnijeti potvrdu izdanu od strane nadležnoga tijela države članice Pariške unije ili Svjetske trgovinske organizacije iz koje su vidljivi podaci o vrsti izložbe, mjestu njezina održavanja, datumu otvaranja i zatvaranja i prvom danu izlaganja proizvoda navedenih u prijavi te dokaz o istovjetnosti izlaganoga i prijavljenoga dizajna proizvoda.

(3) Ako podnositelj prijave ne udovolji uvjetima navedenim u stavku 2. ovoga članka, smatrat će se da prvenstvo nije ni zatraženo.

UTVRĐIVANJE DATUMA PODNOŠENJA PRIJAVE INDUSTRIJSKOGA DIZAJNA

Članak 31.

(1) Nakon primitka prijave industrijskoga dizajna Zavod ispituje udovoljava li prijava uvjetima za priznanje datuma podnošenja iz članka 25. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Ako prijava ne udovoljava uvjetima za priznanje datuma podnošenja, Zavod zaključkom nalaže podnositelju da u roku od 60 dana od dana primitka zaključka ukloni utvrđene nedostatke.

(3) Ako podnositelj prijave u propisanom roku ukloni sve utvrđene nedostatke u skladu s zaključkom iz stavka 2. ovoga članka, Zavod utvrđuje da je datum primitka zahtijevanih ispravaka datum podnošenja prijave.

(4) Ako podnositelj prijave industrijskoga dizajna u određenom roku ne postupi po zaključku i ne ukloni sve utvrđene nedostatke, prijava se rješenjem odbacuje.

(5) Nakon utvrđivanja datuma podnošenja prijave Zavod zaključkom nalaže podnositelju koji nije dostavio dokaz o plaćenoj upravnoj pristojbi i naknadi troškova da u roku od 15 dana od dana primitka zaključka dostavi te dokaze.

(6) Ako podnositelj prijave ne postupi po zaključku Zavoda iz stavka 5. ovoga članka, prijava se rješenjem odbacuje.

(7) Prijava industrijskog dizajna kojoj je utvrđen datum podnošenja ne može se naknadno izmijeniti proširenjem predmeta čija se zaštita zahtijeva.

(8) Na zahtjev podnositelja prijave industrijskoga dizajna ili nositelja industrijskoga dizajna ili po službenoj dužnosti, može se izvršiti ispravak imena ili adrese podnositelja prijave odnosno nositelja industrijskog dizajna, ispravak pogreške u tekstu ili prijepisu ili ispravak neke druge očite pogreške, pod uvjetom da se tim izmjenama ne proširuje predmet čija se zaštita zahtijeva odnosno koji se štiti.

FORMALNO ISPITIVANJE PRIJAVE INDUSTRIJSKOGA DIZAJNA S UTVRĐENIM DATUMOM PODNOŠENJA

Članak 32.

(1) Formalnim ispitivanjem prijave industrijskoga dizajna Zavod utvrđuje udovoljava li prijava uvjetima iz članka 25. stavka 2. i 4. ovoga Zakona te uvjetima iz članaka 26. i 27. ovoga Zakona, ako je podnesena višestruka prijava.

(2) Ako prijava industrijskoga dizajna ne udovoljava uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, Zavod zaključkom nalaže podnositelju prijave da u roku od 60 dana uredi prijavu.

(3) Na zahtjev podnositelja prijave industrijskoga dizajna, rok iz stavka 2. ovoga članka može se produžiti najviše za 60 dana.

(4) Ako podnositelj prijave industrijskoga dizajna u određenom roku ne postupi po zaključku Zavoda i ne uredi prijavu, prijava se rješenjem odbacuje.

RJEŠENJE O ODBIJANJU REGISTRACIJE INDUSTRIJSKOGA DIZAJNA

Članak 33.

(1) Zavod će donijeti   rješenje o odbijanju registracije industrijskoga dizajna:

1. ako dizajn ne udovoljava uvjetima navedenim u članku 2. točki 1. ovoga Zakona, primjenom članka 9. točke 1. ovoga Zakona,

2. ako dizajn ne udovoljava uvjetima navedenim u članku 8. ovoga Zakona, primjenom članka 9. točke 2. ovoga Zakona,

3. iz razloga navedenih u članku 9. točki 7. ovoga Zakona.

(2) Zavod može donijeti rješenje o djelomičnom odbijanju registracije industrijskoga dizajna, iz razloga navedenih u stavku 1. točki 2. i 3. ovoga članka ako dizajn u tom obliku udovoljava uvjetima za registraciju i ako je zadržana istovjetnost dizajna.

(3) Rješenje o odbijanju registracije industrijskoga dizajna ne može se donijeti ako podnositelj prijave prethodno nije pisanim putem obaviješten o razlozima odbijanja i pozvan da odustane od prijave ili da se očituje o razlozima zbog kojih se registracija odbija.

(4) Podnositelj prijave industrijskoga dizajna ima pravo u roku od 60 dana od dana primitka pisane obavijesti iz stavka 3. ovoga članka očitovati se o razlozima odbijanja registracije te podnijeti dokaze o mogućim novim činjenicama koje bi mogle utjecati na konačnu odluku Zavoda.

(5) Na zahtjev podnositelja prijave, rok iz stavka 4. ovoga članka može se produžiti najviše za 60 dana.

RJEŠENJE O REGISTRACIJI INDUSTRIJSKOGA DIZAJNA

Članak 34.

Ako dizajn proizvoda nije isključen iz zaštite u smislu članka 33. stavka 1. ovoga Zakona i ako je plaćena naknada troškova postupka održavanja za prvo petogodišnje razdoblje zaštite industrijskoga dizajna, Zavod će donijeti rješenje o registraciji industrijskoga dizajna i upisati industrijski dizajn u registar.

OBJAVA INDUSTRIJSKOGA DIZAJNA

Članak 35.

(1) Podaci o industrijskom dizajnu objavljuju se u službenom glasilu Zavoda najkasnije tri mjeseca od datuma upisa industrijskoga dizajna u registar.

(2) Podaci koji se objavljuju u službenom glasilu Zavoda propisuju se Pravilnikom.

ODGODA OBJAVE INDUSTRIJSKOGA DIZAJNA

Članak 36.

(1) Podnositelj prijave industrijskoga dizajna može istodobno s prijavom podnijeti i zahtjev za odgodu objave registriranoga dizajna za razdoblje od 12 mjeseci, računajući od datuma podnošenja prijave i zahtjeva Zavodu ili, ako je zatraženo pravo prvenstva, od datuma priznatog prvenstva.

(2) Ako je zatražena odgoda objave industrijskoga dizajna, u službenom glasilu Zavoda objavit će se, na način propisan Pravilnikom, samo činjenica da je industrijski dizajn registriran.

(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Zavod će, nakon isteka razdoblja odgode objave industrijskoga dizajna ili bilo kojeg ranijeg datuma na zahtjev nositelja prava, zaključkom naložiti nositelju industrijskoga dizajna da u roku od 30 dana od dana primitka zaključka dostavi fotografije ili grafičke prikaze dizajna iz prijave, u smislu odredbe iz članka 25. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona.

(4) Ako nositelj industrijskoga dizajna ne udovolji zaključku iz stavka 3. ovoga članka ili ako nije plaćena naknada troškova postupka održavanja za prvo petogodišnje razdoblje zaštite industrijskoga dizajna, smatrat će se da industrijski dizajn od početka nije proizvodio pravne učinke.

(5) Ako je riječ o višestrukoj prijavi, stavak 1. i stavak 3. ovoga članka mogu se primijeniti i na samo neke dizajne sadržane u toj prijavi.

ISPRAVA O INDUSTRIJSKOM DIZAJNU

Članak 37.

(1) Na zahtjev nositelja industrijskoga dizajna i uz uvjet da je prethodno plaćena propisana naknada troškova za izdavanje isprave o industrijskom dizajnu, Zavod nositelju industrijskoga dizajna izdaje ispravu, nakon objave registriranoga industrijskoga dizajna u službenom glasilu Zavoda.

(2) Podaci koje sadržava isprava o industrijskim dizajnu propisuju se Pravilnikom.

 

Dio osmi: PROMJENE NA INDUSTRIJSKOM DIZAJNU

UPIS PROMJENA

Članak 38.

(1) Na zahtjev podnositelja prijave industrijskoga dizajna ili nositelja industrijskoga dizajna, Zavod upisuje u registar sve promjene koje se odnose na promjenu osobnoga imena ili mjesta prebivališta ako je riječ o fizičkoj osobi, odnosno tvrtke ili sjedišta ako je riječ o pravnoj osobi, kao i druge promjene do kojih je došlo nakon podnošenja prijave industrijskoga dizajna ili nakon registracije industrijskoga dizajna, pod uvjetom da one odgovaraju pravom stanju i nemaju utjecaja na sam industrijski dizajn.

(2) Promjene upisane u registar industrijskoga dizajna objavljuju se u službenom glasilu Zavoda.

(3) Podaci koje treba sadržavati zahtjev za upis promjena iz stavka 1. ovoga članka propisuju se Pravilnikom.

NASTAVAK POSTUPKA

Članak 38.a (NN 46/18)

(1) Ako je podnositelj prijave za registraciju industrijskog dizajna ili nositelj industrijskog dizajna propustio u roku izvršiti neku radnju u postupku pred Zavodom a neposredna posljedica toga je gubitak prava iz prijave industrijskog dizajna ili gubitak industrijskog dizajna, može podnijeti zahtjev za nastavak postupka u vezi s prijavom industrijskog dizajna ili industrijskog dizajna. Zavod će dopustiti nastavak postupka, pod uvjetom da podnositelj:

1. podnese zahtjev za nastavak postupka i izvrši sve propuštene radnje u roku iz stavka 2. ovoga članka i

2. uplati upravnu pristojbu i naknadu troškova upravnoga postupka.

(2) Zahtjev za nastavak postupka može se podnijeti u roku od dva mjeseca od dana saznanja za pravne posljedice iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Ako propuštene radnje nisu izvršene u roku iz stavka 2. ovoga članka, zahtjev za nastavak postupka se rješenjem odbacuje.

(4) Zahtjev za nastavak postupka ne može se podnijeti ako je propušten rok:

1. iz stavka 2. ovoga članka,

2. za podnošenje zahtjeva iz članka 29. i 30. ovoga Zakona,

3. za podnošenje zahtjeva iz članka 16. ovoga Zakona,

4. za podnošenje zahtjeva za povrat u prijašnje stanje prema odredbama Zakona o općem upravnom postupku,

5. za sve radnje u postupcima pred Zavodom u kojima sudjeluje više stranaka.

(5) Ako je Zavod udovoljio zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka smatrat će se da posljedice propuštanja roka nisu nastupile te će se poništiti sva rješenja i zaključci koje je donio u svezi s propuštanjem.

LICENCIJA

Članak 39.

(1) Industrijski dizajn može biti predmetom licencija u cijelosti ili djelomično, a licencija se može dati za cijeli teritorij ili za dio teritorija Republike Hrvatske.

(2) Ugovor o licenciji mora biti sastavljen u pisanom obliku.

(3) Licencija može biti isključiva ili neisključiva.

(4) Nositelj industrijskoga dizajna može se pozvati na prava koja proizlaze iz industrijskoga dizajna protiv stjecatelja licencije koji krši neku od odredaba iz ugovora o licenciji, u odnosu na trajanje licencije, registracijom obuhvaćen oblik u kojem se industrijskim dizajnom može koristiti, opseg proizvoda za koje je licencija dana, teritorij na kojem se industrijskim dizajnom može koristiti i u odnosu na kakvoću proizvedenih proizvoda.

(5) Upis licencije u registar izvršit će se na zahtjev nositelja prava industrijskog dizajna ili na zahtjev stjecatelja licencije, uz uvjet da je Zavodu dostavljen izvadak iz ugovora o licenciji iz kojeg se vide stranke toga ugovora i prava koja se licenciraju, ovjeren kao stvaran izvadak iz toga ugovora ili izvornik potvrde o davanju licencije potpisan od davatelja i stjecatelja licencije.

(6) Licencija ima učinak prema trećim osobama nakon upisa u registar.

(7) Upis licencije objavljuje se u službenom glasilu Zavoda.

(8) Podaci koje treba sadržavati zahtjev za upis licencije propisuju se Pravilnikom.

ZALOG I OVRHA

Članak 40.

(1) Industrijski dizajn može biti predmetom zaloga i ovrhe.

(2) Na zahtjev založnog vjerovnika ili založnog dužnika založno pravo upisuje se u registar. Sud koji provodi ovrhu po službenoj dužnosti bez odgode obavješćuje Zavod o pokrenutoj ovrsi na dizajnu radi upisa u registar.

(3) Upis zaloga i ovrhe objavljuje se u službenom glasilu Zavoda.

(4) Zalog i ovrha imaju učinak prema trećim osobama nakon upisa u registar.

(5) Podaci koje treba sadržavati zahtjev za upis zaloga propisuju se Pravilnikom.

STEČAJ

Članak 41.

Kad je industrijski dizajn predmet stečaja, na zahtjev nadležnoga tijela taj se podatak upisuje u registar i objavljuje u službenom glasilu Zavoda.

PRIJENOS PRAVA

Članak 42.

(1) Podnositelj prijave industrijskoga dizajna i nositelj industrijskoga dizajna mogu prenijeti svoje pravo iz prijave ili svoj industrijski dizajn na druge osobe, u cijelosti ili djelomično.

(2) Na zahtjev jedne od stranaka, prijenos prava upisuje se u registar, uz uvjet da je Zavodu dostavljen ovjerovljeni prijepis ugovora o prijenosu prava ili ovjerovljeni izvadak iz ugovora ili izvornik potvrde o prijenosu prava, potpisan od obje stranke.

(3) Prijenos prava ima učinak prema trećim osobama nakon upisa u registar.

(4) Upis prijenosa industrijskoga dizajna objavljuje se u službenom glasilu Zavoda.

(5) Podaci koje treba sadržavati zahtjev za upis prijenosa prava propisuju se Pravilnikom.

 

Dio deveti: PRESTANAK VRIJEDNOSTI I PONIŠTAJ INDUSTRIJSKOGA DIZAJNA

PRESTANAK VRIJEDNOSTI INDUSTRIJSKOGA DIZAJNA

Članak 43.

(1) Industrijski dizajn prestaje vrijediti:

1. istekom roka zaštite iz članka 16. ovoga Zakona,

2. na temelju izjave nositelja o odricanju od industrijskoga dizajna, u kojem slučaju industrijski dizajn prestaje vrijediti od dana podnošenja Zavodu pisane izjave o odricanju. Ako je u registar upisana licencija, odricanje od industrijskoga dizajna upisat će se u registar samo ako nositelj industrijskoga dizajna dokaže da je stjecatelja licencije obavijestio o svojoj namjeri da se odrekne industrijskoga dizajna.

(2) Prestanak vrijednosti industrijskoga dizajna upisuje se u registar industrijskoga dizajna i objavljuje u službenom glasilu Zavoda, na način propisan Pravilnikom.

RJEŠENJE O PROGLAŠAVANJU INDUSTRIJSKOGA
DIZAJNA NIŠTAVIM

Članak 44.

(1) Postupak za proglašavanje industrijskoga dizajna ništavim provodi Zavod.

(2) Zavod će donijeti rješenje o proglašavanju industrijskoga dizajna ništavim ako se utvrdi da nisu postojali uvjeti za registraciju industrijskoga dizajna predviđeni ovim Zakonom.

(3) Industrijski dizajn može se proglasiti ništavim iz razloga navedenih u članku 9. ovoga Zakona, i to za sve vrijeme trajanja zaštite, kao i nakon prestanka vrijednosti industrijskoga dizajna.

(4) Industrijski dizajn može se proglasiti djelomično ništavim iz razloga navedenih u članku 9. točkama 2., 5., 6. i 7. ovoga Zakona, ako u tom obliku udovoljava uvjetima za registraciju i ako je zadržana istovjetnost dizajna.

(5) Na razlog naveden u članku 9. točki 3. ovoga Zakona može se pozvati samo osoba koja je po odredbama ovoga Zakona ovlaštena za stjecanje industrijskoga dizajna.

(6) Na razlog naveden u članku 9. točki 4. ovoga Zakona može se pozvati osoba čije je pravo povrijeđeno, podnositelj prijave, Zavod po službenoj dužnosti te državni odvjetnik.

(7) Na razloge navedene u članku 9. točki 5. i 6. ovoga Zakona može se pozvati samo osoba čije je pravo povrijeđeno.

(8) Na razlog naveden u članku 9. točki 7. ovoga Zakona može se pozvati osoba ili nadležno tijelo kojih se takvo korištenje tiče, Zavod po službenoj dužnosti te državni odvjetnik.

(9) Ne dovodeći u pitanje odredbe iz stavka 5., 6., 7. i 8. ovoga članka, zahtjev za proglašavanje industrijskoga dizajna ništavim može podnijeti zainteresirana osoba, državni odvjetnik, a industrijski dizajn može poništiti i Zavod po službenoj dužnosti.

(10) Zahtjev za proglašavanje industrijskoga dizajna ništavim mora biti podnesen kako je propisano Pravilnikom.

(11) Ako je industrijski dizajn proglašen ništavim, poništavaju se sve pravne posljedice koje je industrijski dizajn pro izveo.

(12) Proglašavanje industrijskoga dizajna ništavim upisuje se u registar industrijskoga dizajna i objavljuje u službenom glasilu Zavoda.

 

Dio deseti: DIZAJN ZAJEDNICE

ZNAČENJE POJMOVA
 Članak 44.a
 

U smislu ovoga Zakona pojedini izrazi imaju sljedeće značenje:

a) »Uredba o dizajnu Zajednice« je Uredba Vijeća (EZ) 6/2002 od 12. prosinca 2001. godine o dizajnu Zajednice i njezine izmjene i dopune,

b) »dizajn Zajednice« je registrirani i neregistrirani dizajn kako je definiran u članku 1. stavku 1. Uredbe o dizajnu zajednice,

c) »prijava dizajna Zajednice« je prijava za registraciju dizajna Zajednice koja je podnesena u skladu s odredbama Uredbe o dizajnu Zajednice,

d) »nacionalni dizajn« je industrijski dizajn stečen u postupku pred Zavodom u skladu s odredbama ovoga Zakona,

e) »nacionalna prijava dizajna« je prijava industrijskog dizajna podnesena Zavodu u skladu s odredbama ovoga Zakona.

PROŠIRENJE UČINAKA DIZAJNA ZAJEDNICE
 Članak 44.b
Učinci prijava dizajna Zajednice podnesenih i dizajna Zajednice stečenih prije dana prijama Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije proširuju se na područje Republike Hrvatske.

DIZAJN ZAJEDNICE KAO RANIJI DIZAJN
Članak 44.c

(1) U smislu članaka 4., 5., 6. i 9. ovoga Zakona, prijava dizajna Zajednice i dizajn Zajednice su raniji dizajn u odnosu na nacionalne prijave dizajna koje su podnesene, kao i na nacionalne dizajne koji su na temelju takvih prijava stečeni nakon dana prijama Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije.

PROSLJEĐIVANJE PRIJAVE DIZAJNA ZAJEDNICE
 Članak 44.d 

Ako je u skladu s člankom 35. stavkom 2. Uredbe o dizajnu Zajednice Zavodu podnesena prijava dizajna Zajednice, plaća se pristojba i naknada troškova za prosljeđivanje u skladu s posebnim propisima. 

ZABRANA UPORABE DIZAJNA ZAJEDNICE
 Članak 44.e 

(1) Ako se uporaba dizajna Zajednice iz članka 44.b ovoga Zakona suprotstavlja uporabi nacionalnog dizajna stečenog prije dana prijma Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije, odnosno stečenog na temelju nacionalne prijave dizajna podnesene prije dana prijma Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije, nositelj takvog nacionalnog dizajna može tužbom zahtijevati zabranu uporabe u Republici Hrvatskoj dizajna Zajednice kojem je učinak u skladu s člankom 44.b ovoga Zakona proširen na područje Republike Hrvatske. Podnositelj tužbe mora dokazati da se dizajn Zajednice suprotstavlja njegovom nacionalnom dizajnu.

(2) Brisan.

ZAŠTITA DIZAJNA ZAJEDNICE OD POVREDE
 Članak 44.f 

Na zaštitu u slučaju povrede dizajna Zajednice primjenjuju se odredbe o zaštiti u slučaju povrede nacionalnog dizajna.

SUD NADLEŽAN ZA DIZAJN ZAJEDNICE
 Članak 44.g 

(1) Trgovački sud u Zagrebu je u Republici Hrvatskoj sud dizajna Zajednice nadležan u prvom stupnju, u smislu Uredbe o dizajnu Zajednice.

(2) Visoki trgovački sud je u Republici Hrvatskoj sud dizajna Zajednice nadležan za odlučivanje u drugom stupnju, u smislu Uredbe o dizajnu Zajednice.

 

Dio jedanaesti: ZAJEDNIČKE ODREDBE O POSTUPKU PRED ZAVODOM

Članak 45.

Brisan

PRISTOJBE I NAKNADE TROŠKOVA POSTUPKA

Članak 46. (NN 46/18)

Za postupke propisane ovim Zakonom plaćaju se pristojbe i naknade troškova postupka u skladu s posebnim propisima.

SVJEDODŽBA O PRAVU PRVENSTVA

Članak 47.

Na zahtjev podnositelja prijave industrijskoga dizajna ili nositelja industrijskoga dizajna, te nakon uplate propisane pristojbe i naknade troškova, Zavod izdaje svjedodžbu o pravu prvenstva.

REGISTRI

Članak 48.

(1) Zavod vodi registar prijava industrijskoga dizajna i registar industrijskoga dizajna.

(2) Registar industrijskoga dizajna je javan, a podaci iz registra prijava nisu dostupni uvidu javnosti.

(3) Na zahtjev zainteresirane osobe, te nakon uplate propisane pristojbe i naknade troškova, Zavod izdaje izvadak i ispis iz registra industrijskoga dizajna.

(4) Podaci koji se upisuju u registre iz stavka 1. ovoga članka propisuju se ovim Zakonom i Pravilnikom.

SLUŽBENO GLASILO ZAVODA

Članak 49.

Zavod izdaje službeno glasilo u kojem se objavljuju svi podaci čija je objava propisana ovim Zakonom i Pravilnikom.

PRETRAŽIVANJE

Članak 50.

Zavod obavlja, na zahtjev zainteresirane osobe, usluge pretraživanja novosti registriranoga industrijskoga dizajna s učinkom u Republici Hrvatskoj.

ZASTUPANJE

Članak 51.

(1) Strane pravne i fizičke osobe koje nemaju sjedište, odnosno prebivalište ili uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj mogu ostvarivati prava iz ovoga Zakona u postupcima pred Zavodom samo preko ovlaštenih zastupnika.

(2) Opća načela zastupanja i posebni uvjeti na temelju kojih osobe iz stavka 1. ovoga članka mogu ostvarivati prava iz ovoga Zakona uređeni su posebnim propisima.

ISPRAVLJANJE POGREŠAKA

Članak 51.a

(1) Kada upis u registar industrijskog dizajna ili objava registracije industrijskog dizajna sadrži pogrešku do koje je došlo propustom Zavoda, Zavod će ispraviti pogrešku po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke.

(2) Za zahtjev za ispravak pogreške iz stavka 1. ovoga članka ne plaća se pristojba i naknada troškova.

(3) Zavod će objaviti ispravke pogrešaka učinjene u skladu s ovim člankom.

POKRETANJE POSTUPAKA

Članak 51.b

(1) Prijava za registraciju industrijskog dizajna može se podnijeti Zavodu neposredno u pisanom obliku, poštom ili elektroničkim putem.

(2) Zahtjevi za pokretanje ostalih postupaka uređenih ovim Zakonom podnose se Zavodu neposredno u pisanom obliku ili poštom.

(3) Uvjeti i način na koji se prijava za registraciju industrijskog dizajna, te ostali zahtjevi za pokretanje postupaka dostavljaju Zavodu propisat će se Pravilnikom.

 

Dio dvanaesti: MEĐUNARODNA POHRANA REGISTRACIJA DIZAJNA

MEĐUNARODNA POHRANA REGISTRACIJA DIZAJNA

Članak 52.

(1) Međunarodna registracija industrijskoga dizajna provodi se u skladu s odredbama Haškog sporazuma o međunarodnoj pohrani industrijskoga dizajna od 6. studenoga 1925., revidiranog u Haagu, 28. studenoga 1960. (Haški akt 1960.) i dopunjenog u Stockholmu 14. srpnja 1967. s izmjenama od 28. rujna 1979. (Stockholmski dopunski akt 1967), te Ženevskog akta Haškog sporazuma o međunarodnoj registraciji industrijskoga dizajna, usvojenog u Ženevi, 2. srpnja 1999. godine (Ženevski akt 1999), (u daljnjem tekstu: Haški sporazum) i odredbama provedbenih propisa Haškoga sporazuma.

(2) Prijave za međunarodnu registraciju industrijskoga dizajna podnose se izravno Međunarodnom uredu Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (u daljnjem tekstu: Međunarodni ured).

(3) Sve pristojbe za međunarodnu registraciju industrijskoga dizajna plaćaju se izravno Međunarodnom uredu.

(4) U skladu s člankom 8. Haškog akta iz 1960. i člankom 12. Ženevskog akta iz 1999., na zahtjeve kojima se traži proširenje učinaka međunarodne registracije na područje Republike Hrvatske, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona, uz iznimku članka 34. i članka 35. stavka 1. ovoga Zakona.

(5) U odnosu na zahtjeve iz stavka 4. ovoga članka, rok propisan u članku 33. stavku 4. ovoga Zakona zamjenjuje se rokom od četiri mjeseca koji teče od dana koji slijedi nakon datuma obavijesti o odbijanju zaštite.

Članak 52.a (NN 46/18)

Brisan.

 Članak 52.b  (NN 46/18)

Brisan.

 Članak 52.c  (NN 46/18)

Brisan.

 Članak 52.d  (NN 46/18)

Brisan.

 

Dio četrnaesti: GRAĐANSKOPRAVNA ZAŠTITA

OSOBE OVLAŠTENE ZAHTIJEVATI ZAŠTITU PRAVA

Članak 53.

Osim nositelja prava, odnosno osobe koju on ovlasti u skladu s općim propisima o zastupanju, zaštitu prava iz ovoga Zakona može zahtijevati i nositelj isključive licencije u onoj mjeri u kojoj je stekao pravo na iskorištavanje industrijskog dizajna na temelju pravnog posla ili zakona.

ZAHTJEV ZA UTVRĐENJEM I ZAHTJEV ZA PRESTANKOM POVREDE

Članak 54.

(1) Protiv osobe koja je neovlaštenim poduzimanjem neke od radnji iz članka 17. ovoga Zakona povrijedila industrijski dizajn, nositelj industrijskog dizajna može tužbom zahtijevati utvrđenje povrede.

(2) Protiv osobe koja je neovlaštenim poduzimanjem neke od radnji iz članka 17. ovoga Zakona povrijedila industrijski dizajn, nositelj industrijskog dizajna može tužbom zahtijevati prestanak povrede i zabranu takve i slične povrede ubuduće.

(3) Protiv osobe koja je neovlaštenim poduzimanjem neke radnje prouzročila ozbiljnu prijetnju da će industrijski dizajn biti povrijeđen, nositelj industrijskog dizajna može tužbom zahtijevati prestanak poduzimanja te radnje i zabranu povrede industrijskog dizajna.

(4) Zahtjevi iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka se mogu postaviti i protiv osobe koja u obavljanju svoje gospodarske djelatnosti pruža usluge koje se koriste u radnjama kojima se povređuje industrijski dizajn, odnosno od kojih prijeti povreda industrijskog dizajna.

ZAHTJEV ZA ODUZIMANJEM I UNIŠTENJEM PREDMETA

Članak 55.

(1) Protiv osobe koja je neovlaštenim poduzimanjem neke od radnji iz članka 17. ovoga Zakona povrijedila industrijski dizajn, nositelj industrijskog dizajna može tužbom zahtijevati da se na njezin teret, proizvodi kojima se povređuje industrijski dizajn povuku iz prometa, oduzmu ili unište.

(2) Mjere iz stavka 1. ovoga članka sud će odrediti na teret tuženika, osim ako postoje osobiti razlozi da tako ne odluči.

(3) Prilikom određivanja mjera iz stavka 1. ovoga članka sud će paziti da one budu razmjerne naravi i intenzitetu povrede.

ZAHTJEV ZA NAKNADOM ŠTETE, ZA UOBIČAJENOM NAKNADOM I ZA KORISTIMA STEČENIM BEZ OSNOVE

Članak 56.

(1) Protiv osobe koja je neovlaštenim poduzimanjem neke od radnji iz članka 17. ovoga Zakona nositelju industrijskog dizajna prouzročila štetu, on može tužbom zahtijevati popravljanje štete prema općim pravilima o popravljanju štete iz Zakona o obveznim odnosima.

(2) Protiv osobe koja je neovlašteno poduzela neku od radnji iz članka 17. ovoga Zakona, nositelj industrijskog dizajna može tužbom zahtijevati plaćanje naknade u iznosu kojeg je s obzirom na okolnosti mogao zahtijevati u ugovoru o licenciji, da je sklopljen.

(3) Protiv osobe koja je bez osnove u pravnom poslu, odluci suda ili zakonu, neovlaštenim poduzimanjem neke od radnji iz članka 17. ovoga Zakona povrijedila industrijski dizajn te time stekla neku korist, nositelj industrijskog dizajna može tužbom zahtijevati vraćanje ili naknađivanja tih koristi prema općim pravilima o stjecanju bez osnove iz Zakona o obveznim odnosima.

(4) Zahtjevi iz stavaka 1., 2. i 3. se međusobno ne isključuju. Prilikom odlučivanja o kumulativno postavljenim zahtjevima iz stavaka 1., 2. ili 3. sud će paziti na opća načela iz Zakona o obveznim odnosima.

ZAHTJEV ZA OBJAVOM PRESUDE
 Članak 56.a 

Nositelj industrijskog dizajna može zahtijevati da pravomoćna presuda kojom se makar i djelomično udovoljilo zahtjevu usmjerenom na zaštitu industrijskog dizajna u slučaju povrede bude objavljena u sredstvima javnog priopćavanja na trošak tuženika. Sud će, u granicama tužbenog zahtjeva, odlučiti u kojem će sredstvu javnog priopćavanja presuda biti objavljena te hoće li se objaviti cijela presuda ili njezin dio. Ako sud odluči da se objavi samo dio presude, odredit će, u granicama tužbenog zahtjeva, da se objavi barem izreka i prema potrebi onaj dio presude iz kojeg je vidljivo o kakvoj se povredi radi i tko je povrijedio industrijski dizajn.

SUDSKA ODLUKA O VALJANOSTI INDUSTRIJSKOG DIZAJNA
 Članak 56.b 

U postupcima pokrenutim u svrhu zaštite industrijskog dizajna od povrede, tuženik može dokazivati da registrirani industrijski dizajn nije pravno valjan zbog razloga iz članka 9. ovoga Zakona.

ZAHTJEV ZA DOSTAVOM PODATAKA
 Članak 56.c 

(1) Nositelj industrijskog dizajna koji je pokrenuo parnični postupak za zaštitu industrijskog dizajna od povrede može zahtijevati dostavu podataka o podrijetlu i distribucijskim kanalima robe kojima se povrjeđuje njegov industrijski dizajn.

(2) Zahtjev iz članka 1. se može postaviti u obliku tužbe ili privremene mjere protiv:

– osobe koja je tužena u parničnom postupku iz stavka 1. ovoga članka,

– osobe koja u obavljanju svoje gospodarske djelatnosti posjeduje robu za koju se sumnja da se njome povređuje industrijski dizajn,

– osobe koja u obavljanju svoje gospodarske djelatnosti daje usluge za koje se sumnja da se njima povređuje industrijski dizajn,

– osobe koje u obavljanju svoje gospodarske djelatnosti daju usluge koje se koriste u radnjama za koje se sumnja da se njima povređuje industrijski dizajn,

– osobe koja je od jedne od navedenih osoba označena kao osoba koja sudjeluje u proizvodnji ili distribuciji roba ili davanju usluga za koje se sumnja da se njima povređuje industrijski dizajn.

(3) Zahtjev iz članka 1. se može postaviti i kao prvi zahtjev u stupnjevitoj tužbi, ako je osoba protiv koje se postavlja tuženik i u glavnom zahtjevu.

(4) Zahtjev za dostavom podataka o podrijetlu roba i distribucijskim kanalima roba iz stavka 1. ovoga članka može obuhvaćati osobito:

– podatke o imenima i adresama proizvođača i distributera, dobavljača i drugih prijašnjih posjednika robe, kao i prodavača na veliko i prodavača na malo kojima je ta roba namijenjena,

– podatke o količinama proizvedene, izrađene, isporučene, primljene ili naručene robe, kao i cijenama ostvarenim za odnosnu robu.

(5) Osoba prema kojoj je postavljen zahtjev na dostavu podataka iz ovoga članka može odbiti dostavu tih podataka iz istih razloga iz kojih se prema pravilima Zakona o parničnom postupku može uskratiti svjedočenje. Ako odbije dostavu podataka bez opravdanog razloga, odgovara za štetu u skladu s odredbama Zakona o obveznim odnosima

(6) Odredbe ovoga članka su bez utjecaja na propise o načinu korištenja povjerljivih podataka u građanskim i kaznenim postupcima, na propise kojima se uređuje odgovornost za zlouporabu prava na dobivanje podataka, te na propise kojima se uređuje obrada i zaštita osobnih podataka.

(7) Odredbe ovoga članka su bez utjecaja na odredbe iz članka 56.f i 56.e ovoga Zakona kojima se uređuje pribavljanje dokaza.

PRIVREMENE MJERE ZBOG POVREDE INDUSTRIJSKOG DIZAJNA
 Članak 56.d 

(1) Na zahtjev nositelja industrijskog dizajna koji učini vjerojatnim da mu je industrijski dizajn povrijeđen ili da prijeti opasnost od povrede industrijskog dizajna, sud može odrediti bilo koju privremenu mjeru koja je usmjerena na prestanak ili sprječavanje povrede, a osobito:

– naložiti protivniku osiguranja da prestane odnosno odustane od radnji kojima se povređuje industrijski dizajn; ovaj nalog sud može izreći i protiv posrednika čije usluge koriste treće osobe da bi povrijedile industrijski dizajn,

– odrediti oduzimanje ili isključenje iz prometa proizvoda koji su protupravno obilježeni industrijskim dizajnom.

(2) Na zahtjev nositelja industrijskog dizajna koji učini vjerojatnim da mu je industrijski dizajn povrijeđen u obavljanju gospodarske djelatnosti s ciljem pribavljanja gospodarske ili ekonomske koristi, te da mu zbog takve povrede prijeti nenadoknadiva šteta, pored privremenih mjera iz stavka 1. ovoga članka, sud može odrediti i oduzimanje pokretnina ili nekretnina u vlasništvu protivnika osiguranja koje nisu u neposrednoj vezi s povredom, kao i zabranu raspolaganja sredstvima na računu kod financijskih institucija i raspolaganja drugom imovinom.

(3) Radi određivanja i provedbe privremene mjere iz stavka 2. ovoga članka sud može zahtijevati od protivnika osiguranja ili drugih osoba koje time raspolažu, dostavu bankovnih, financijskih i drugih ekonomskih podataka, ili pristup drugim potrebnim podacima i dokumentima. Sud je dužan osigurati čuvanje tajnosti ovih podataka, te zabraniti svaku zlouporabu ovih podataka.

(4) Privremena mjera iz stavka 1. ovoga članka se može izreći i bez obavješćivanja protivnika osiguranja ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim da u protivnom privremena mjera neće biti učinkovita, ili da prijeti opasnost od nastanka nenadoknadive štete. Privremena mjera iz stavka 2. ovoga članka se može izreći i bez obavješćivanja protivnika osiguranja ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim da u protivnom privremena mjera neće biti učinkovita ili da je s obzirom na osobito teške okolnosti povrede to potrebno. Ako je privremena mjera izrečena bez obavješćivanja protivnika osiguranja, sud će rješenje o privremenoj mjeri, odmah po njenoj provedbi, dostaviti protivniku osiguranja.

(5) U rješenju kojim se određuje privremena mjera sud će odrediti i trajanje te mjere, a ako je mjera određena prije podnošenja tužbe, i rok u kojemu predlagatelj osiguranja mora podnijeti tužbu radi opravdanja mjere, koji ne može biti kraći od 20 radnih, odnosno 31 kalendarski dan od dana dostave rješenja predlagatelju osiguranja, ovisno o tome koji kasnije istječe.

(6) Na pitanja koja nisu uređena u ovom članku primjenjuju se odredbe Ovršnog zakona.

(7) Odredbe ovoga članka su bez utjecaja na mogućnost određivanja privremenih mjera prema drugim odredbama ovoga Zakona i odredbama Ovršnog zakona.

PRIVREMENE MJERE ZA OSIGURANJE DOKAZA
 Članak 56.e 

(1) Na zahtjev nositelja industrijskog dizajna koji učini vjerojatnim da mu je industrijski dizajn povrijeđen ili da prijeti opasnost od povrede industrijskog dizajna sud može odrediti privremenu mjeru radi osiguranja dokaza.

(2) Privremenom mjerom iz stavka 1. ovoga članka sud može osobito odrediti:

– izradu detaljnog opisa robe za koju se učini vjerojatnim da se njome povređuje industrijski dizajn, uz ili bez uzimanja primjeraka,

– oduzimanje robe za koju se učini vjerojatnim da se njome povređuje industrijski dizajn,

– oduzimanje materijala i sredstava što su upotrijebljeni za izradu i distribuciju robe za koju se učini vjerojatnim da se njome povređuje industrijski dizajn, te dokumentacije koja se na to odnosi.

(3) Privremena mjera iz ovoga članka se može izreći i bez obavješćivanja protivnika osiguranja ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim da prijeti opasnost od uništenja dokaza ili od nastanka nenadoknadive štete. Ako je privremena mjera izrečena bez obavješćivanja protivnika osiguranja, sud će rješenje o privremenoj mjeri, odmah po njenoj provedbi, dostaviti protivniku osiguranja.

(4) U rješenju kojim se određuje privremena mjera sud će odrediti i trajanje te mjere, a ako je mjera određena prije podnošenja tužbe, i rok u kojemu predlagatelj osiguranja mora podnijeti tužbu radi opravdanja mjere, koji ne može biti kraći od 20 radnih odnosno 31 kalendarski dan od dana dostave rješenja predlagatelju osiguranja, ovisno o tome koji kasnije istječe.

(5) Na pitanja koja nisu uređena u ovom članku primjenjuju se odredbe Ovršnog zakona.

(6) Odredbe ovoga članka ne utječu na mogućnost suda da naloži mjere za osiguranje dokaza u skladu s odredbama Zakona o parničnom postupku.

PRIBAVLJANJE DOKAZA TIJEKOM PARNIČNOG POSTUPKA
 Članak 56.f 

(1) Kada se stranka u parničnom postupku poziva na dokaz i tvrdi da se on nalazi kod druge stranke ili pod njezinom kontrolom, sud će tu stranku pozvati da podnese taj dokaz, ostavljajući joj za to određeni rok.

(2) Kada nositelj industrijskog dizajna kao tužitelj u tužbi tvrdi da se dogodila povreda industrijskog dizajna u obavljanju gospodarske djelatnosti radi stjecanja gospodarske ili ekonomske koristi i tijekom postupka učini to vjerojatnim, te kada se u postupku poziva na bankovne, financijske ili slične ekonomske dokumente, isprave i slične dokaze i tvrdi da se oni nalaze kod druge stranke ili pod njezinom kontrolom, sud će tu stranku pozvati da podnese te dokaze, ostavljajući joj za to određeni rok.

(3) Kada stranka koja je pozvana na podnošenje dokaza poriče da se dokaz nalazi kod nje ili pod njezinom kontrolom, sud može radi utvrđivanja te činjenice izvoditi dokaze.

(4) U pogledu prava stranke da uskrati podnošenje dokaza na odgovarajući se način primjenjuju odredbe iz Zakona o parničnom postupku o pravu na uskratu svjedočenja.

(5) Sud će, s obzirom na sve okolnosti, po svom vlastitom uvjerenju cijeniti od kakva je značenja to što stranka kod koje se dokaz nalazi neće postupiti po rješenju suda kojim joj se nalaže da podnese dokaz ili protivno uvjerenju suda poriče da se dokaz nalazi kod nje.

(6) Protiv odluke suda iz stavaka 1. i 2. ovoga članka nije dopuštena posebna žalba.

HITNOST I PRIMJENA ODREDABA DRUGIH ZAKONA
 Članak 56.g (NN 46/18)

(1) Postupak zbog povrede prava iz ovoga Zakona je hitan.

(2) Na postupke zbog povrede industrijskog dizajna primjenjuju se odredbe Zakona o parničnom postupku, odnosno Ovršnog zakona.

(3) Na zahtjev suda ili neke od stranaka u postupku zbog povrede industrijskog dizajna Zavod će odmah uzeti u rad zahtjev za proglašenjem ništavim rješenja o registraciji industrijskog dizajna koji je podnesen prije ili u tijeku parnice i žurno po njemu postupati. Sud će s obzirom na okolnosti slučaja odlučiti hoće li odrediti prekid postupka do konačne odluke o zahtjevu za proglašenje ništavim rješenja o registraciji industrijskog dizajna.

SUDSKO PRIZNANJE I PRIJENOS PRAVA

Članak 57.

(1) Ako je prijavu industrijskoga dizajna podnijela neovlaštena osoba ili je industrijski dizajn upisan u registar na ime neovlaštene osobe suprotno odredbama iz članka 12. ovoga Zakona, ovlaštena osoba može podnijeti sudu zahtjev za priznanje na zakonu utemeljenih ovlasti i/ili za prijenos pripadajućih prava u cijelosti ili djelomično, neovisno o drugim pravima i zahtjevima koji proizlaze iz industrijskoga dizajna.

(2) Ovlaštena osoba iz stavka 1. ovoga članka može pokrenuti sudski postupak u roku od tri godine od dana objave registracije dizajna, a u slučaju kada sud utvrdi da neovlaštena osoba nije postupala u dobroj vjeri, za sve vrijeme trajanja zaštite industrijskoga dizajna.

(3) Ako sud donese pravomoćnu odluku o priznanju i prijenosu prava iz ovoga članka, prava licence i druga prava upisana u korist trećih osoba prestaju danom upisa nastalih promjena u registar. Ako su se prije priznanja prava iz ovoga članka neovlašteni nositelj prava ili korisnik licence koristili pravom ili obavili uvjerljive pripreme za korištenje prava u dobroj vjeri, mogu dobiti pravo neisključive licence u roku i pod uvjetima uobičajeno potrebnim za korištenje prava, ako to zahtijevaju u roku od tri mjeseca od dana primitka obavijesti koju im uputi Zavod nakon upisa novoga nositelja prava.

(4) Zavod će upisati u registar utvrđene činjenice iz dostavljene pravomoćne sudske odluke i druge promjene iz ovoga članka te ih objaviti u službenom glasilu Zavoda.

 

Dio petnaesti: PREKRŠAJNE ODREDBE

PREKRŠAJI

Članak 58.

(1) Novčanom kaznom od 20.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja izrađuje, nudi, stavlja na tržište (u promet), uvozi, izvozi ili koristi proizvod u kojem je sadržan tuđi industrijski dizajn ili na koji je primijenjen tuđi industrijski dizajn ili skladišti takav proizvod u navedene svrhe.

(2) Novčanom kaznom od 20.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja se koristi licencijom protivno odredbama ugovora o licenciji ili koja nezakonito prisvaja naslov dizajnera industrijskoga dizajna.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. i 2. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna.

(4) Za prekršaj iz stavka 1. i 2. ovoga članka kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna.

(5) Za prekršaje iz stavaka 1. i 2. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna fizička osoba obrtnik, odnosno osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, kada su prekršaj počinile u vezi s obavljanjem svog obrta odnosno samostalne djelatnosti.

(6) Proizvodi koji su nastali ili su pribavljeni izvršenjem prekršaja iz stavka 1., 2., 3., 4. i 5. ovoga članka, kao i predmeti (alati i pribor) koji su pretežno upotrebljeni u stvaranju proizvoda kojima se povređuje industrijski dizajn, oduzet će se i uništiti, bez obzira na to jesu li u vlasništvu počinitelja, o čemu konačnu odluku donosi sudbeno tijelo.

 

Dio šesnaesti:  PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

POSTUPCI U TIJEKU

Članak 59.

(1) Postupci za priznanje industrijskoga obličja koji do dana početka primjene ovoga Zakona nisu završeni nastavit će se po propisima koji su bili na snazi do dana početka primjene ovoga Zakona.

(2) Nositelj modela, uzorka ili industrijskoga obličja čija vrijednost nije prestala do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, može zahtijevati produženje zaštite pod jednakim uvjetima i s jednakim pravima kao i nositelji prava industrijskoga dizajna po ovom Zakonu.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka, Zavod će model, uzorak ili industrijsko obličje, čija se zaštita produžava, preimenovati u industrijski dizajn, upisati ga u registar industrijskoga dizajna te objaviti produženje zaštite u službenom glasilu Zavoda.

(4) Postupci zbog povrede prava iz industrijskoga obličja ili zbog povrede prava iz prijave te postupci za proglašavanje rješenja o priznanju industrijskoga obličja ništavim, koji do dana početka primjene ovoga Zakona nisu završeni, dovršit će se po propisima koji su bili na snazi do dana početka primjene ovoga Zakona.

PRESTANAK VRIJEDNOSTI DRUGIH PROPISA

Članak 60.

Prestao važiti.

PRAVILNIK

Članak 61.

Pravilnik kojim se pobliže uređuju pitanja iz članka 16. stav ka 6., članka 25. stavka 4., članka 27. stavka 3., članka 35. stavka 2., članka 36. stavka 2., članka 37. stavka 2., članka 38. stavka 3., članka 39. stavka 10., članka 40. stavka 5., članka 42. stavka 5., članka 43. stavka 2., članka 44. stavka 10., članka 48. stavka 4. i članka 49. ovoga Zakona, donijet će ministar nadležan za rad Zavoda, na prijedlog ravnatelja Zavoda, najkasnije do početka primjene ovoga Zakona.

PRIMJENA HAŠKOG SPORAZUMA

Članak 62.

Odredba iz članka 52. ovoga Zakona primjenjuje se od dana stupanja na snagu Haškog sporazuma za Republiku Hrvatsku.

STUPANJE NA SNAGU I PRIMJENA OVOGA ZAKONA

Članak 63.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od 1. siječnja 2004.

 

Prijelazne i završne odredbe iz NN 76/07 

Članak 26. 

(1) Upravni sporovi koji su prije 1. lipnja 2008. već pokrenuti pred Upravnim sudom dovršit će se pred Upravnim sudom u skladu s odredbama koje su bile na snazi do tog datuma.

(2) Stranka koja je do 1. lipnja 2008. podnijela tužbu Upravnom sudu u skladu s odredbama koje su bile na snazi do tog datuma, može zahtijevati od Upravnog suda da prekine postupak ako je u roku od 30 dana od tog datuma podnijela žalbu zbog istih razloga i s istim obrazloženjem kao u tužbi, ako je žalba protiv takvog upravnog akta prema odredbama ovoga Zakona dopuštena. Protiv upravnog akta kojeg se na temelju te žalbe donese u drugom stupnju, može se pokrenuti upravni spor u skladu s odredbama Zakona o upravnim sporovima.

Članak 27. 

Postupci koji se na dan stupanja na snagu ovoga Zakona vode zbog zaštite industrijskog dizajna od povrede, dovršit će se prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 28. 

Pravilnik iz članka 61. Zakona o industrijskom dizajnu (»Narodne novine, br. 173/03.) uskladit će s odredbama ovoga Zakona ministar nadležan za rad Zavoda, na prijedlog ravnatelja Zavoda, najkasnije u roku od 3 mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 29.

 Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim članaka 2. i 11. koji stupaju na snagu danom prijma Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije, te članaka 6. i 17. koji stupaju na snagu 1. lipnja 2008.

Prijelazne i završne odredbe iz NN 46/18

Članak 6.

Ministar nadležan za nadzor nad radom Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo uskladit će Pravilnik o industrijskom dizajnu (»Narodne novine«, br. 72/04., 117/07., 66/11., 125/13. i 43/17.) s odredbama ovoga Zakona u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 7.

(1) Upravni postupci započeti po odredbama Zakona o industrijskom dizajnu (»Narodne novine«, br. 173/03., 54/05., 76/07., 30/09. i 49/11.) u kojima je Državni zavod za intelektualno vlasništvo kao tijelo prvog stupnja donio rješenje do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršit će se po odredbama toga Zakona i propisa donesenih na temelju toga Zakona.

(2) Žalbena vijeća u području prava industrijskog vlasništva osnovana i imenovana temeljem Zakona o patentu (»Narodne novine«, br. 173/03., 54/05., 87/05., 76/07., 30/09., 128/10., 49/11. i 76/13.) nastavljaju s radom sukladno odredbama toga Zakona i propisa donesenih na temelju toga Zakona dok svi upravni postupci iz stavka 1. ovoga članka ne budu pravomoćno riješeni, nakon čega prestaju s radom.

(3) U slučaju da zbog razrješenja predsjednika ili članova Žalbenih vijeća iz stavka 2. ovoga članka ne bude moguće odrediti Žalbeno vijeće koje odlučuje o žalbi, iznimno se može provesti postupak izbora i imenovanja predsjednika ili potrebnog broja članova Žalbenih vijeća sukladno odredbama Zakona o patentu (»Narodne novine«, br. 173/03., 54/05., 87/05., 76/07., 30/09., 128/10., 49/11. i 76/13.), za potrebe rješavanja predmeta iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 8.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.