Nadležnost Agencije
Članak 405. (NN 17/20)
(1) Agencija kao tijelo nadležno za provedbu Uredbe (EU) br. 2017/1129 osigurava primjenu odredbi Uredbe (EU) br. 2017/1129 te je odgovorna za provedbu dužnosti navedenih u Uredbi (EU) br. 2017/1129 na području Republike Hrvatske pri čemu djeluje neovisno o sudionicima na tržištu.
(2) Nadležnost Agencije u okviru provedbe Uredbe (EU) br. 2017 /1129 i ovog dijela Zakona obuhvaća:
1. donošenje odluke o zahtjevu:
– za odobrenje prospekta u skladu s člankom 20. Uredbe (EU) br. 2017/1129
– za odobrenje univerzalnog registracijskog dokumenta u skladu s člankom 9. Uredbe (EU) br. 2017/1129
– za odobrenje registracijskog dokumenta te za odobrenje obavijesti o vrijednosnom papiru i sažetka prospekta u smislu članka 10. Uredbe (EU) br. 2017/1129, kada je Republika Hrvatska matična država članica u skladu s odredbama članka 2. točke (m) Uredbe (EU) br. 2017/1129 te u slučajevima da je odobrenje prospekta preneseno na Agenciju u skladu s odredbom članka 20. stavka 8. Uredbe (EU) br. 2017/1129
2. donošenje odluke o odobrenju dopune prospekta, registracijskog dokumenta ili univerzalnog registracijskog dokumenta u skladu s odredbama članka 10. stavka 1., članka 23. i članka 26. stavka 5. Uredbe (EU) br. 2017/1129
3. donošenje odluke o zahtjevu za izostavljanjem informacija iz prospekta u skladu s odredbama članka 18. Uredbe (EU) br. 2017/1129 tijekom postupka odlučivanja o zahtjevima iz točaka 1. i 2. ovoga stavka
4. obavješćivanje u skladu s odredbama članaka 25. i 26. Uredbe (EU) br. 2017/1129
5. donošenje odluke o prijenosu odobrenja prospekta nadležnom tijelu druge države članice u skladu s odredbom članka 20. stavka 8. Uredbe (EU) br. 2017/1129
6. koordinaciju i izvještavanje Europske komisije, ESMA-e i drugih nadležnih tijela
7. delegiranje trećim osobama zadaće elektroničke objave odobrenih prospekata i povezanih dokumenata u skladu s člankom 406. ovoga Zakona, u okviru svoje odgovornosti
8. provođenje nadzora u smislu pridržavanja odredbi Uredbe (EU) br. 2017/1129, delegiranih i provedbenih akata i tehničkih standarda koje donosi Europska komisija temeljem Uredbe (EU) br. 2017/1129 i ovoga Zakona od strane svih subjekata na koje se isti odnose
9. izricanje nadzornih mjera subjektima nadzora iz točke 8. ovoga stavka
10. podnošenje optužnih prijedloga i izdavanje prekršajnih naloga kod utvrđenih kršenja odredbi Uredbe (EU) br. 2017/1129, delegiranih i provedbenih akata i tehničkih standarda koje donosi Europska komisija temeljem Uredbe (EU) br. 2017/1129, kao i kršenja odredbi ove glave Zakona od strane subjekata nadzora iz točke 8. ovoga stavka
11. suradnju s drugim nadzornim tijelima država članica Europske unije, ESMA-om i nadzornim tijelima trećih zemalja
12. druge ovlasti na temelju Uredbe (EU) br. 2017/1129 i ovoga Zakona.
(3) Agencija pri odlučivanju o zahtjevima iz stavka 2. točaka 1., 2. i 3. ovoga članka i o izricanju nadzornih mjera iz stavka 2. točke 9. ovoga članka te u drugim slučajevima kada u skladu sa svojim ovlastima vodi postupak pokrenut na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti, primjenjuje odredbe zakona koji uređuje opći upravni postupak, osim kada su takve odredbe suprotne odredbama Uredbe (EU) br. 2017/1129.
(4) Agencija rješenjem odbija zahtjev za odobrenje dokumenata iz stavka 2. točaka 1. i 2. ovoga članka odnosno zahtjev iz stavka 2. točke 3. ovoga članka:
– kada dokumenti iz stavka 2. točaka 1. i 2. ovoga članka ne ispunjavaju uvjete iz odredbi članaka 6. do 10., članaka 14. do 19., članka 23. te članka 27. Uredbe (EU) br. 2017/1129, a osobe koje su podnijele zahtjev za odobrenje navedenih dokumenata odnosno koje su podnijele zahtjev iz točke 3. stavka 2. ovoga članka ne mogu ili ne žele izvršiti potrebne izmjene ili pružiti dodatne informacije u skladu s člankom 20. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 2017/1129 odnosno u slučaju kada nisu ispunjeni uvjeti za izostavljanjem informacija iz prospekta iz članka 18. Uredbe (EU) br. 2017/1129
– kada se dokument odnosi na ponudu vrijednosnih papira javnosti, a odluka nadležnog organa izdavatelja o izdavanju vrijednosnih papira je pravomoćnom sudskom odlukom utvrđena kao ništetna ili je poništena ili je stavljena izvan snage i/ili
– u slučaju iz članka 32. stavka 1. točke k) Uredbe (EU) br. 2017/1129.
(5) Agencija rješenjem odbacuje zahtjev za odobrenje prospekta u slučaju:
1. kada je zahtjev podnijela osoba koja ga nije ovlaštena podnijeti u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 2017/1129 i odredbama ovoga Zakona
2. kada je zahtjev nepotpun ili neuredan iz drugih razloga, a ne iz razloga iz stavka 4. ovoga članka, a podnositelj zahtjeva za odobrenje prospekta nije, u roku određenom pozivom na dopunu, dopunio zahtjev, a po zahtjevu se ne može postupiti i/ili
3. kada nisu ispunjene druge pretpostavke za vođenje postupka.
(6) U slučajevima kada Agencija ne donese odluku o zahtjevima iz stavka 2. točaka 1., 2. i 3. ovoga članka u rokovima propisanima odredbama članka 20. stavaka 2., 3. i 6. i članka 23. stavka 1. Uredbe (EU) br. 2017/1129 ili u navedenim rokovima ne uputi poziv na dostavu izmjena i/ili dopuna dokumentacije na koju se navedeni zahtjevi odnose, osoba koja je podnijela zahtjev ima pravo pokrenuti upravni spor u skladu s odredbama zakona koji uređuje upravne sporove.
(7) U slučajevima iz stavka 2. ovoga članka, a koji nisu navedeni u stavku 3. ovoga članka, Agencija postupa i odlučuje u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje nadležnost i djelokrug Agencije, osim kada su takve odredbe suprotne odredbama Uredbe (EU) br. 2017/1129.
(8) Protiv akata Agencije nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Ovlašćivanje za provedbu zadaća
Članak 406. (NN 17/20)
(1) Agencija je ovlaštena trećim osobama povjeriti zadaće elektroničke objave odobrenih prospekata i povezanih dokumenata u skladu s posebnom odlukom koja najmanje sadrži:
1. zadaće koje je potrebno poduzeti i uvjete pod kojima ih je potrebno provesti
2. klauzulu kojom se treća strana obvezuje poslovati i biti ustrojena na način da se izbjegne sukob interesa i da se osigura da se informacije stečene tijekom izvršavanja delegiranih zadaća ne upotrebljavaju na nepošten način ili za sprječavanje tržišnog natjecanja
3. sve sporazume koje je Agencija zaključila s trećom stranom kojoj se delegiraju zadaće.
(2) Agencija je odgovorna za nadzor usklađenosti s Uredbom (EU) br. 2017/1129 i ovom glavom Zakona u slučaju iz stavka 1. ovoga članka.
(3) O svakoj odluci iz stavka 1. ovoga članka Agencija je obvezna obavijestiti Europsku komisiju, ESMA-u i nadležna tijela drugih država članica, uključujući uvjete kojima se uređuje ovlašćivanje za provedbu zadaća.
Pojmovi
(1) Pojedini pojmovi u ovom dijelu Zakona imaju sljedeće značenje:
1. financijski posrednik smatra se da je osoba koja poduzima aktivnost, neovisno o tome je li privremena ili akcesorna, u bilo kojem obliku, usmjerenu prema ulagateljima u vezi s ponudom (plasmanom) vrijednosnih papira, a koju obavlja za račun izdavatelja ili ponuditelja uz naknadu ili korist bilo koje vrste i koja je direktno ili indirektno dopuštena od strane izdavatelja ili ponuditelja
2. jezik koji se uobičajeno upotrebljava u području međunarodnih financija, za potrebe primjene Uredbe (EU) br. 2017/1129 na području Republike Hrvatske, smatra se da je engleski jezik
3. kvalificirani ulagatelji su:
a) osobe koje su u skladu s člankom 101. ovoga Zakona profesionalni ulagatelji
b) osobe koje se u skladu s člankom 103. ovoga Zakona na zahtjev tretiraju kao profesionalni ulagatelji i
c) osobe koje su kvalificirani nalogodavatelji u smislu članka 116. ovoga Zakona, osim ako su takve osobe zatražile da ih se tretira kao male ulagatelje
4. mala i srednja poduzeća ili MSP-ovi su društva kako su definirana člankom 2. točkom f) podtočkom i. Uredbe (EU) br. 2017/1129 i/ili društva kako su definirana člankom 3. točkom 51. ovoga Zakona
5. matična država članica je država članica kako je definirana člankom 2. točkom (m) Uredbe (EU) br. 2017/1129, dok je okolnost iz članka 2. točke (m) podtočke iii. podstavka 2. Uredbe (EU) br. 2017/1129 za potrebe ove definicije propisana člankom 460. stavkom 1. točkom 3. ovoga Zakona
6. radni dani u smislu članka 2. stavka 1. točke (t) Uredbe (EU) br. 2017/1129 je svaki dan u tjednu osim subote, nedjelje ili praznika odnosno neradnog dana koji je kao takav definiran propisima Republike Hrvatske
7. rastuće tržište MSP-ova znači rastuće tržište malih i srednjih poduzeća kako je definirano u članku 3. točki 90. ovoga Zakona
8. vrijednosni papir je prenosivi vrijednosni papir kako je definiran odredbom članka 3. točke 87. ovoga Zakona, osim instrumenata tržišta novca koji imaju rok dospijeća kraći od 12 mjeseci.
(2) Za potrebe primjene stavka 1. točke 2. ovoga članka, investicijska društva i kreditne institucije na zahtjev izdavatelja priopćuju kategorizaciju svojih klijenata izdavatelju, uz poštivanje propisa kojima se uređuje zaštita osobnih podataka.
(3) Ostali pojmovi u smislu ove glave Zakona imaju istovjetno značenje kao pojmovi upotrijebljeni u Uredbi (EU) br. 2017/1129 i članku 3. ovoga Zakona. Ako su pojmovi različito definirani u Uredbi (EU) br. 2017/1129 ili u ovoj glavi Zakona, u odnosu na pojmove definirane u članku 3. ovoga Zakona, na ovu glavu Zakona primjenjuju se pojmovi kako su definirani u Uredbi (EU) br. 2017/1129 ili u ovoj glavi Zakona.
Područje primjene
Članak 408. (NN 17/20)
(1) Područje primjene ovog dijela Zakona proizlazi iz članaka 1., 3., 4. i 5. Uredbe (EU) br. 2017/1129.
(2) Područje primjene ovog djela Zakona proizlazi i iz svih delegiranih i provedbenih akata odnosno tehničkih standarda koje Europska komisija donosi temeljem Uredbe (EU) br. 2017/1129.
(3) Smjernice i preporuke koje ESMA donosi u skladu sa svojim ovlastima temeljem Uredbe (EU) br. 2017/1129 obvezujuće su za Agenciju i osobe čije su obveze definirane odredbama Uredbe (EU) br. 2017/1129, ove glave Zakona i ostalim propisima donesenim radi njihove provedbe, pod uvjetima iz članka 2. stavaka 4., 5. i 6. ovoga Zakona.
(4) Smjernice i podzakonski akti koje Agencija donosi temeljem Uredbe (EU) br. 2017/1129, a radi provedbe navedene uredbe, obvezujuće su za Agenciju i osobe čije su obveze definirane odredbama ovoga dijela Zakona, Uredbe (EU) br. 2017/1129, kao i aktima donesenim temeljem navedene Uredbe.
(5) Sva upućivanja na odredbe Uredbe (EU) br. 2017/1129 u ovoj glavi Zakona uključuju sve njezine izmjene i dopune kao i delegirane i provedbene akte odnosno tehničke standarde donesene temeljem navedene Uredbe, osim ako nije drugačije navedeno u ovoj glavi Zakona.
Iznimka od obveze objave prospekta kod javne ponude vrijednosnih papira u smislu članka 3. stavka 2. Uredbe (EU) br. 2017/1129
Članak 409. (NN 17/20, 151/22)
(1) U smislu članka 3. stavka 2. Uredbe (EU) br. 2017/1129, javne ponude vrijednosnih papira s ukupnim iznosom naknade za vrijednosne papire koji se prikuplja u Europskoj uniji manjim od 8.000.000,00 eura, koji se izračunava tijekom razdoblja od dvanaest mjeseci, izuzete su od obveze objave prospekta u skladu s Uredbom (EU) br. 2017/1129.
(2) O svakoj javnoj ponudi vrijednosnih papira koja je izuzeta od obveze objave prospekta u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, a koja se provodi na području Republike Hrvatske, potrebno je obavijestiti Agenciju sukladno članku 427. ovoga Zakona.
(3) O svakoj javnoj ponudi vrijednosnih papira koja je izuzeta od obveze objave prospekta u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, a koja ispunjava sljedeće uvjete:
– ukupni iznos naknade za vrijednosne papire koji se prikuplja u Europskoj uniji je u rasponu od 4.000.000,00 eura do 8.000.000,00 eura, koji iznosi se izračunavaju tijekom razdoblja od dvanaest mjeseci
– ne radi se o slučajevima iz članka 1. stavka 4. Uredbe (EU) br. 2017/1129,
izdavatelj i/ili ponuditelj je obvezan izraditi informacijski dokument na hrvatskom jeziku i učiniti ga dostupnim ulagateljima odnosno javnosti u skladu s postupcima iz članka 21. stavka 2. Uredbe (EU) br. 2017/1129, prije početka ponude, a najkasnije na početku ponude.
(4) Informacijski dokument iz stavka 3. ovoga članka mora biti dostupan ulagateljima odnosno javnosti tijekom cijelog trajanja ponude u kojem periodu se informacije sadržane u dokumentu moraju na jasan način ažurirati bez odgode.
(5) Agencija pravilnikom propisuje minimalni oblik i sadržaj informacijskog dokumenta iz stavka 3. ovoga članka, kao i način objave i ažuriranja informacija sadržanih u njemu.
Članak 410. (NN 17/20, 151/22)
Brisan.
Odgovornost u vezi s prospektom
Članak 411. (NN 17/20)
(1) Ulagatelj koji je stekao vrijednosne papire na temelju prospekta u vezi s izdanjem, ponudom ili uvrštenjem vrijednosnih papira na uređeno tržište može zahtijevati popravljanje štete koju je pretrpio zbog toga što su informacije u prospektu bitne za procjenu vrijednosnih papira netočne ili nepotpune, od sljedećih odgovornih osoba:
1. izdavatelja, ako je riječ o izdanju novih vrijednosnih papira, ili ponuditelja, ako je riječ o ponudi postojećih vrijednosnih papira
2. osoba koje preuzmu odgovornost za točnost i potpunost informacija u prospektu ili dijelovima prospekta i
3. jamca, ako postoji, ali samo u dijelu prospekta koji se odnosi na jamca.
(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka moraju biti jasno navedene u prospektu osobnim imenom i funkcijom, ako je riječ o fizičkoj osobi, te tvrtkom i registriranim sjedištem, ako je riječ o pravnoj osobi.
(3) Prospekt mora sadržavati izjavu svake od osoba iz stavka 1. ovoga članka, da su, prema njihovu saznanju, informacije u prospektu u skladu s činjenicama te da iz prospekta nisu izostavljene informacije koje bi mogle utjecati na njegovo značenje.
(4) Odgovornost više osoba za štetu je solidarna. Njihovu odgovornost ne umanjuje činjenica da i druge osobe odgovaraju za istu štetu.
(5) Osobe iz stavka 1. ovoga članka odgovaraju za štetu koja ulagatelju bude prouzročena zbog toga što su informacije bitne za procjenu vrijednosnih papira netočne ili nepotpune, kada je netočnost ili nepotpunost informacija u prospektu nastala njihovom krivnjom.
(6) Ulagatelj je ovlašten zahtijevati od odgovorne osobe iz stavka 1. ovoga članka popravljanje štete ako je pravni posao stjecanja sklopljen nakon objave prospekta, i to u roku od šest mjeseci nakon:
1. završetka ponude vrijednosnih papira, ako se radi o odgovornosti na temelju prospekta u vezi s javnom ponudom vrijednosnih papira ili
2. uvrštenja vrijednosnih papira na uređeno tržište, ako se radi o odgovornosti na temelju prospekta u vezi s uvrštenjem vrijednosnih papira na uređeno tržište.
(7) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, ulagatelj koji je trenutačni imatelj vrijednosnih papira ima pravo od odgovorne osobe zahtijevati da bez odgode otkupi vrijednosne papire po cijeni po kojoj ih je ulagatelj stekao, a najviše do iznosa za koji je ta količina tih vrijednosnih papira prvotno izdana, ako je riječ o izdanju vrijednosnih papira, ili ponuđena, ako je riječ o ponudi postojećih vrijednosnih papira. Uz to, ulagatelj ima pravo od odgovorne osobe zahtijevati da mu bez odgode nadoknadi uobičajene troškove povezane sa stjecanjem.
(8) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, ulagatelj koji više nije imatelj vrijednosnih papira ima pravo od odgovorne osobe zahtijevati da mu bez odgode isplati razliku između cijene po kojoj je ulagatelj stekao vrijednosne papire i cijene po kojoj ih je otuđio. Prilikom izračuna razlike cijena po kojoj je ulagatelj stekao vrijednosne papire ograničena je na iznos za koji je ta količina tih vrijednosnih papira prvotno izdana, ako je riječ o izdanju vrijednosnih papira, ili ponuđena, ako je riječ o ponudi postojećih vrijednosnih papira. Uz to, ulagatelj ima pravo od odgovorne osobe zahtijevati da mu bez odgode nadoknadi uobičajene troškove povezane sa stjecanjem i otuđenjem.
(9) Popravljanje štete u skladu s odredbama ovoga članka ovlašteni su zahtijevati i pravni slijednici ulagatelja u skladu s uvjetima iz stavaka 6., 7. i 8. ovoga članka, s time da se kao iznos mjerodavan za određivanje visine zahtjeva za popravljanje štete uzima iznos za koji je prednik stekao vrijednosne papire.
(10) Odgovornost za štetu ne može se unaprijed isključiti ili ograničiti na štetu ulagatelja.
(11) Zahtjevi za popravljanjem štete na temelju odredbi ovoga članka zastarijevaju istekom jedne godine od dana saznanja ulagatelja za netočnost ili nepotpunost informacija u prospektu, a u svakom slučaju istekom roka od tri godine od dana objave prospekta.
(12) Odredbama ovoga članka ne isključuju se zahtjevi za popravljanjem štete zbog povrede ugovora ili drugih propisa.
(13) Odgovornost prema odredbama ovoga Zakona vrijedi za prospekte objavljene u vezi s ponudom vrijednosnih papira na području Republike Hrvatske ili u vezi s uvrštenjem vrijednosnih papira na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj.
(14) Odredbe ovoga članka primjenjuju se na ponude i/ili uvrštenja vrijednosnih papira izdavatelja sa sjedištem izvan Republike Hrvatske na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj i u drugoj državi članici te je popravljanje štete moguće zahtijevati ako su vrijednosni papiri stečeni na temelju pravnog posla sklopljenog u Republici Hrvatskoj ili investicijske usluge koja je u cijelosti ili djelomično pružena u Republici Hrvatskoj.
Odgovornost u vezi sa sažetkom prospekta
Članak 412. (NN 17/20)
Osobe koje su sastavile sažetak, uključujući njegov prijevod, odgovaraju za štetu na temelju sažetka izrađenog u skladu s člankom 7. Uredbe (EU) br. 2017/1129 ili posebnog sažetka prospekta EU-a za rast izrađenog u skladu s člankom 15. stavkom 1. drugim podstavkom Uredbe (EU) br. 2017/1129, samo ako sažetak, uključujući njegov prijevod:
1. dovodi u zabludu, netočan je ili nedosljedan, kad ga se čita zajedno s drugim dijelovima prospekta ili
2. ne pruža, kad ga se čita zajedno s drugim dijelovima prospekta, ključne informacije kako bi se ulagateljima pomoglo pri razmatranju ulaganja u vrijednosne papire.
Odgovornost u vezi s registracijskim dokumentom ili s univerzalnim registracijskim dokumentom
Članak 413. (NN 17/20)
(1) Osobe iz članka 411. stavka 1. ovoga Zakona podliježu odgovornosti za informacije u registracijskom dokumentu ili u univerzalnom registracijskom dokumentu samo kada je registracijski dokument ili univerzalni registracijski dokument upotrijebljen kao sastavni dio odobrenog prospekta.
(2) Osobe iz članka 411. stavka 1. ovoga Zakona podliježu odgovornosti za informacije čije se objavljivanje zahtijeva u godišnjim i polugodišnjim izvještajima u skladu s člancima 462. do 467. ovoga Zakona samo kada su uključene u univerzalni registracijski dokument u skladu s člankom 9. stavcima 12. i 13. Uredbe (EU) br. 2017/1129 i kada je isti upotrijebljen kao sastavni dio odobrenog prospekta.
Isključenje odgovornosti za štetu
Članak 414. (NN 17/20)
(1) Osobe iz članka 411. stavka 1. ovoga Zakona ne odgovaraju ulagatelju za štetu ako dokažu barem jednu od sljedećih činjenica:
1. da nisu znale za nepravilnost ili nepotpunost informacija u prospektu i da neznanje ne počiva na njihovoj namjeri ili krajnjoj nepažnji
2. da vrijednosni papiri nisu stečeni na temelju prospekta
3. da stanje stvari na koje se odnose netočnost ili nepotpunost informacija u prospektu nije doprinijelo smanjenju tržišne cijene vrijednosnih papira
4. da je ulagatelj prilikom stjecanja vrijednosnih papira znao ili morao znati za netočnost ili nepotpunost informacija u prospektu
5. da su ispravak netočnih informacija odnosno dopuna nepotpunih informacija objavljeni prije nego što je ulagatelj sklopio pravni posao stjecanja vrijednosnih papira, kroz dopunu prospekta u skladu s Uredbom (EU) br. 2017/1129 ili na odgovarajući način u skladu s drugim odredbama ovoga Zakona, barem na istom mjestu odnosno na isti način na kojem je objavljen i prospekt.
(2) Odgovornost za štetu isključivo na temelju sažetka prospekta ili njegova prijevoda ne postoji, osim ako sažetak dovodi u zabludu, netočan je ili nedosljedan, kada ga se čita zajedno s ostalim dijelovima prospekta ili ako ne pruža, kada ga se čita zajedno s ostalim dijelovima prospekta, ključne informacije koje trebaju pomoći ulagateljima kod donošenja odluke o ulaganju.
Odgovornost za štetu kada prospekt nije pravodobno objavljen odnosno nije objavljen
Članak 415. (NN 17/20)
(1) Osoba koja je stekla vrijednosne papire može od izdavatelja ili ponuditelja, ako je različit od izdavatelja, zahtijevati popravljanje štete ako je pravni posao stjecanja sklopljen prije objave prospekta u roku od šest mjeseci nakon:
1. završetka ponude vrijednosnih papira ili
2. uvrštenja vrijednosnih papira na uređeno tržište
kada, protivno odredbama članka 3. Uredbe (EU) br. 2017/1129, prospekt nije pravodobno objavljen odnosno nije objavljen.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, ulagatelj koji je trenutačni imatelj vrijednosnih papira ima pravo od odgovorne osobe zahtijevati da bez odgode otkupi vrijednosne papire po cijeni po kojoj ih je ulagatelj stekao, a najviše do iznosa za koji je ta količina tih vrijednosnih papira prvotno izdana, ako je riječ o izdanju vrijednosnih papira, ili ponuđena, ako je riječ o ponudi postojećih vrijednosnih papira. Uz to, ulagatelj ima pravo od odgovorne osobe zahtijevati da mu bez odgode nadoknadi uobičajene troškove povezane sa stjecanjem.
(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, ulagatelj koji više nije imatelj vrijednosnih papira ima pravo od odgovorne osobe zahtijevati da mu bez odgode isplati razliku između cijene po kojoj je ulagatelj stekao vrijednosne papire i cijene po kojoj ih je otuđio. Prilikom izračuna razlike, cijena po kojoj je ulagatelj stekao vrijednosne papire ograničena je na iznos za koji je ta količina tih vrijednosnih papira prvotno izdana, ako je riječ o izdanju vrijednosnih papira, ili ponuđena, ako je riječ o ponudi postojećih vrijednosnih papira. Uz to, ulagatelj ima pravo od odgovorne osobe zahtijevati da mu bez odgode nadoknadi uobičajene troškove povezane sa stjecanjem i otuđenjem.
(4) Odredbe ovoga članka primjenjuju se na ponude i/ili uvrštenja vrijednosnih papira izdavatelja sa sjedištem izvan Republike Hrvatske na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj i u drugoj državi članici te je popravljanje štete moguće zahtijevati ako su vrijednosni papiri stečeni na temelju pravnog posla sklopljenog u Republici Hrvatskoj ili investicijske usluge koja je u cijelosti ili djelomično pružena u Republici Hrvatskoj.
(5) Odgovornost za štetu iz odredbe ovoga članka ne postoji ako je ulagatelj prilikom stjecanja vrijednosnih papira znao ili morao znati za obvezu objave prospekta.
(6) Na odgovornost za štetu na temelju ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 411. stavaka 8. do 11. ovoga Zakona, s time da zahtjevi za popravljanjem štete na temelju odredbi ovoga članka zastarijevaju istekom jedne godine od dana saznanja ulagatelja da prospekt, protivno odredbama članka 3. Uredbe (EU) br. 2017/1129, nije pravodobno objavljen odnosno nije objavljen, a u svakom slučaju istekom roka od tri godine od dana završetka ponude, ako prospekt u vezi s javnom ponudom vrijednosnih papira nije pravodobno objavljen odnosno nije objavljen, ili od uvrštenja, ako prospekt u vezi s uvrštenjem vrijednosnih papira na uređeno tržište nije pravodobno objavljen odnosno nije objavljen.
Odgovornost u vezi s dobrovoljnim prospektom
Članak 416. (NN 17/20)
Odredbe ovog poglavlja primjenjuju se na odgovarajući način na odgovornost za informacije u dobrovoljno sastavljenom prospektu u skladu s člankom 4. Uredbe (EU) br. 2017/1129.
Odgovornost za informacije u dokumentima kada ne postoji obveza objave prospekta
Članak 417. (NN 17/20)
Odredbe ovoga poglavlja primjenjuju se na odgovarajući način na odgovornost za informacije navedene u dokumentima koji se objavljuju kada ne postoji obveza objave prospekta u skladu s člankom 1. stavkom 4. točkama (f), (g), (h) i (i) i stavkom 5. točkama (e), (f), (g), (h) i (j) Uredbe (EU) br. 2017/1129.
Odgovornost Agencije, članova Upravnog vijeća i radnika Agencije
Članak 418. (NN 17/20)
Agencija, članovi Upravnog vijeća i radnici Agencije ne odgovaraju za istinitost i potpunost informacija koje sadrži odobreni prospekt.
Odgovarajuća primjena drugog propisa
Članak 419. (NN 17/20)
Na pitanja u vezi s popravljanjem štete koja nisu uređena odredbama ove glave na odgovarajući će se način primjenjivati pravila općeg propisa kojim su uređeni obvezni odnosi.
Jezik prospekta za potrebe članka 27. Uredbe (EU) br. 2017/1129
Članak 420. (NN 17/20)
(1) U slučajevima iz članka 27. stavka 1. Uredbe (EU) br. 2017/1129, kada je Republika Hrvatska matična država članica, prospekt se sastavlja na hrvatskom jeziku.
(2) U slučajevima iz članka 27. stavka 2. podstavka 3. Uredbe (EU) br. 2017/1129, kada je Republika Hrvatska matična država članica, a javna ponuda vrijednosnih papira ili uvrštenje na uređeno tržište se zahtijeva u jednoj ili više država članica, izuzev Republike Hrvatske, prospekt se sastavlja na hrvatskom ili engleskom jeziku, prema izboru izdavatelja, ponuditelja ili osobe koja traži uvrštenje za trgovanje na uređenom tržištu.
(3) U slučajevima iz članka 27. stavka 2. podstavka 2. Uredbe (EU) br. 2017/1129, kada je Republika Hrvatska država članica domaćin, a prospekt nije sastavljen na hrvatskom jeziku, sažetak prospekta mora biti dostupan na hrvatskom jeziku.
(4) U slučajevima iz članka 27. stavka 3. podstavka 1. Uredbe (EU) br. 2017/1129, kada je Republika Hrvatska matična država članica, a javna ponuda vrijednosnih papira ili uvrštenje na uređeno tržište se zahtijeva u jednoj ili više država članica, uključujući Republiku Hrvatsku, prospekt se sastavlja na hrvatskom jeziku ili na engleskom jeziku, prema izboru izdavatelja, ponuditelja ili osobe koja traži uvrštenje za trgovanje na uređenom tržištu. Kada je prospekt prema izboru izdavatelja, ponuditelja ili osobe koja traži uvrštenje za trgovanje na uređenom tržištu sastavljen na engleskom jeziku, sažetak prospekta mora biti dostupan na hrvatskom jeziku.
(5) U slučajevima iz članka 27. stavka 3. podstavka 2. Uredbe (EU) br. 2017/1129, kada je Republika Hrvatska država članica domaćin, a prospekt nije sastavljen na hrvatskom jeziku, sažetak prospekta mora biti dostupan na hrvatskom jeziku.
(6) U slučajevima iz članka 27. stavka 4. Uredbe (EU) br. 2017/1129, kada je Republika Hrvatska država članica domaćin, a osnovni prospekt, konačni uvjeti i sažetak pojedinog izdanja nisu sastavljeni na hrvatskom jeziku, prijevod sažetka pojedinog izdanja priložen konačnim uvjetima mora biti dostupan na hrvatskom jeziku.
(7) U slučajevima iz članka 27. stavka 4. Uredbe (EU) br. 2017/1129, kada je Republika Hrvatska matična država članica, a javna ponuda vrijednosnih papira ili uvrštenje na uređeno tržište se zahtijeva u jednoj ili više država članica, izuzev Republike Hrvatske, osnovni prospekt, konačni uvjeti i sažetak pojedinog izdanja se sastavljaju na hrvatskom ili engleskom jeziku, prema izboru izdavatelja, ponuditelja ili osobe koja traži uvrštenje za trgovanje na uređenom tržištu.
(8) U slučajevima iz članka 27. stavka 4. Uredbe (EU) br. 2017/1129, kada je Republika Hrvatska matična država članica, a javna ponuda vrijednosnih papira ili uvrštenje na uređeno tržište se zahtijeva u jednoj ili više država članica, uključujući Republiku Hrvatsku, osnovni prospekt, konačni uvjeti i sažetak pojedinog izdanja se sastavljaju na hrvatskom jeziku ili na engleskom jeziku, prema izboru izdavatelja, ponuditelja ili osobe koja traži uvrštenje za trgovanje na uređenom tržištu. Kada su osnovni prospekt, konačni uvjeti i sažetak pojedinog izdanja prema izboru izdavatelja, ponuditelja ili osobe koja traži uvrštenje za trgovanje na uređenom tržištu sastavljeni na engleskom jeziku, sažetak pojedinog izdanja mora biti dostupan na hrvatskom jeziku.
(9) U slučajevima iz članka 27. stavka 5. Uredbe (EU) br. 2017/1129, kada je Republika Hrvatska matična država članica, a prospekt se odnosi na uvrštenje za trgovanje na uređeno tržište u jednoj ili više država članica, neovisno o tome provodi li se uvrštenje za trgovanje na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj, prospekt se sastavlja na hrvatskom jeziku ili na engleskom jeziku, prema izboru izdavatelja, ponuditelja ili osobe koja traži uvrštenje za trgovanje na uređenom tržištu.
(10) U slučajevima iz članka 27. stavka 5. Uredbe (EU) br. 2017/1129, kada je Republika Hrvatska država članica domaćin, prospekt treba biti sastavljen na hrvatskom ili na engleskom jeziku, prema izboru izdavatelja, ponuditelja ili osobe koja traži uvrštenje za trgovanje na uređenom tržištu.
Jezik registracijskog dokumenta ili univerzalnog registracijskog dokumenta za potrebe članka 26. Uredbe (EU) br. 2017/1129
Članak 421. (NN 17/20)
(1) Kada je Republika Hrvatska matična država članica, na registracijski dokument ili univerzalni registracijski dokument koji je dostavljen Agenciji na odobrenje i koji čine sastavni dio prospekta koji odobrava Agencija primjenjuju se pravila o jeziku prospekta iz članka 420. ovoga Zakona.
(2) U slučajevima iz članka 26. stavka 4. Uredbe (EU) br. 2017/1129, kada je Republika Hrvatska matična država članica koja odobrava obavijest o vrijednosnom papiru i sažetak odnosno prospekt u koji se uključuje registracijski dokument ili univerzalni registracijski dokument o kojem je Agenciju obavijestilo nadležno tijelo iz države članice koje ga je odobrilo u skladu s člankom 26. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 2017/1129, takvoj obavijesti prilaže se prijevod registracijskog dokumenta ili univerzalnog registracijskog dokumenta i svake njihove izmjene na hrvatski jezik ili na engleski jezik, ovisno o tome radi li se o slučaju iz članka 420. stavaka 1., 2., 4., 7., 8. ili 9. ovoga Zakona.
(3) U slučajevima iz prethodnog stavka ovoga članka, kada izdavatelj, ponuditelj ili osoba odgovorna za sastavljanje prospekta odluči provesti javnu ponudu ili uvrštenje u drugoj ili drugim državama članicama temeljem obavijesti o vrijednosnom papiru i sažetka odnosno prospekta koji odobrava Agencija kao nadležno tijelo matične države članice, obavijesti iz članka 26. stavka 2. Uredbe (EU) br. 2017/1129, treba biti priložen i prijevod dodatka registracijskog dokumenta ili univerzalnog registracijskog dokumenta iz članka 26. stavka 4. podstavka 2. Uredbe (EU) br. 2017/1129 na jeziku na kojem treba biti dostupan sažetak za potrebe prekogranične ponude ili uvrštenja.
(4) U slučajevima iz članka 26. stavka 4. Uredbe (EU) br. 2017/1129, kada je Republika Hrvatska država članica domaćin, a prospekt nije sastavljen na hrvatskom jeziku, prijevod sažetka prospekta u koji je preuzet sadržaj dodatka registracijskog dokumenta ili univerzalnog registracijskog dokumenta u skladu s člankom 26. stavkom 4. podstavkom 3. Uredbe (EU) br. 2017/1129 mora biti dostupan na hrvatskom jeziku.
Korištenje jezika u zahtjevima koji se upućuju Agenciji
Članak 422. (NN 17/20)
(1) Kada je Republika Hrvatska matična država članica, zahtjev koji se odnosi na odobrenje prospekta i ostala dokumentacija u prilogu zahtjeva u skladu sa zakonom koji uređuje opći upravni postupak moraju biti sastavljeni na hrvatskom jeziku.
(2) Stavak 1. ovoga članka se primjenjuje i kada se zahtjev odnosi na odobrenje prospekta koji nije sastavljen na hrvatskom jeziku.
(3) Stavak 1. ovoga članka se primjenjuje i na ostale zahtjeve iz Uredbe (EU) br. 2017/1129 i ove glave Zakona.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, informacije koje se u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 2017/1129 uključuju u prospekt upućivanjem, sastavljaju se na jeziku u skladu s odredbama o jeziku prospekta iz članka 420. ovoga Zakona.
Korištenje jezika u obavijestima i dokumentima koji se dostavljaju Agenciji
Članak 423. (NN 17/20)
(1) Obavijesti i dokumentacija koja se dostavlja u prilogu iste u skladu s Poglavljem IV., dostavljaju se Agenciji na hrvatskom jeziku ili na engleskom jeziku, prema izboru izdavatelja, ponuditelja ili osobe koja traži uvrštenje za trgovanje na uređenom tržištu, osim ako odredbama ovoga Zakona za određenu dokumentaciju drugačije određeno.
(2) Kada obavijesti i dokumentacija koja se dostavlja u prilogu iste u skladu s Poglavljem IV. ovoga poglavlja nisu sastavljeni na hrvatskom jeziku, Agencija je ovlaštena zatražiti prijevod dokumenata na hrvatski jezik.
Postupak nadzora koji provodi Agencija
Članak 424. (NN 17/20)
(1) Agencija je nadležna za provođenje nadzora nad primjenom Uredbe (EU) br. 2017/1129 i odredbi ove glave Zakona:
1. praćenjem, prikupljanjem i provjerom objavljenih informacija i obavijesti od strane osoba koje su ih u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 2017/1129 i ovoga Zakona obvezne dostavljati Agenciji
2. provođenjem nadzora u skladu s odredbama članka 32. Uredbe (EU) br. 2017/1129 i ovog poglavlja Zakona
3. izricanjem nadzornih mjera iz članka 32. Uredbe (EU) br. 2017/1129 i ovog poglavlja Zakona.
(2) Agencija svoje nadzorne ovlasti iz članka 425. ovoga Zakona provodi:
1. neposredno i samostalno
2. u suradnji s drugim nadležnim tijelima te u okviru svoje odgovornosti, delegiranjem nadzornih zadaća drugim tijelima u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 2017/1129 i odredbama ovoga Zakona
3. podnošenjem zahtjeva i prijava nadležnim pravosudnim tijelima.
(3) Pri izvršavanju svojih nadzornih i istražnih ovlasti u skladu s ovim Poglavljem, Agencija primjenjujući na odgovarajući način odredbe dijela drugog glave VII. ovoga Zakona, pod uvjetom da iste nisu u suprotnosti s Uredbom (EU) br. 2017/1129 i ovom glavom Zakona, surađuje s nadležnim tijelima drugih država članica u cilju osiguranja da sankcije i mjere budu učinkovite i prikladne u okviru Uredbe (EU) br. 2017/1129 te s njima koordinira svoje djelovanje u prekograničnim slučajevima, kao i s drugim nadležnim tijelima Republike Hrvatske, nadležnim tijelima trećih zemalja i ESMA-om.
(4) Agencija je u cilju ispunjenja svoje obveze suradnje s drugim nadležnim tijelima i s ESMA-om za potrebe osiguranja provedbe Uredbe (EU) br. 2017/1129 u skladu s stavkom 3. ovoga članka ovlaštena zatražiti od nadležnih pravosudnih tijela podatke u vezi s istražnim i drugim postupcima koji su pred njima pokrenuti zbog mogućih kršenja Uredbe (EU) br. 2017/1129 i ove glave Zakona te ih dostaviti drugim nadležnim tijelima i ESMA-i u skladu i pod uvjetima iz članaka 33. do 36. Uredbe (EU) br. 2017/1129.
(5) Subjekti nadzora Agencije u smislu ove glave Zakona određeni su člankom 683. stavkom 1. točkom 2. ovoga Zakona te se na nadzor koji Agencija provodi u skladu s Uredbom (EU) br. 2017/1129 i ovom glavom Zakona, u dijelu koji nije propisan odredbama Uredbe (EU) br. 2017/1129 i ove glave Zakona, primjenjuju na odgovarajući način odredbe dijela šestoga glave I. ovoga Zakona pod uvjetom da iste nisu u suprotnosti s Uredbom (EU) br. 2017/1129 i ovom glavom Zakona.
(6) Agencija uspostavlja učinkovite mehanizme za prijavljivanje Agenciji stvarnih ili potencijalnih kršenja Uredbe (EU) br. 2017/1129 i ove glave, koji uključuju najmanje:
1. posebne postupke za zaprimanje prijava kršenja i daljnje postupanje, uključujući uspostavu sigurnih komunikacijskih kanala za takve prijave
2. odgovarajuću zaštitu osoba koje prijave kršenja ili koje su optužene za kršenja, a osobito od odmazde, diskriminacije ili drugih vrsta nepoštenog postupanja prema tim osobama u vezi s njihovim ugovorom o radu, rješenjem o rasporedu ili ugovorom o djelu i
3. zaštitu osobnih podataka i prijavitelja kršenja i fizičke osobe koja je navodno počinila kršenje, uključujući zaštitu u odnosu na očuvanje tajnosti njihova identiteta u svim fazama postupka, bez obzira na to je li objavljivanje informacija bilo obvezno prema hrvatskom pravu u okviru istraga ili u okviru naknadnih sudskih postupaka.
(7) Poslodavci koji se bave djelatnostima koje su uređene propisima o financijskim uslugama dužni su uspostaviti odgovarajuće unutarnje postupke prema kojima njihovi zaposlenici mogu prijaviti kršenja Uredbe (EU) br. 2017/1129 i ove glave, na način propisan člankom 74. ovoga Zakona.
(8) Agencija pravilnikom propisuje postupanje u vezi s uspostavom mehanizama iz stavka 6. ovoga članka.
Nadzorne ovlasti Agencije
Članak 425. (NN 17/20)
(1) Agencija je u provođenju nadzornih i istražnih ovlasti od osoba iz članka 683. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, uključujući i ostale osobe iz članka 32. stavka 1. točaka b), c) i n) Uredbe (EU) br. 2017/1129, ovlaštena:
1. zahtijevati pristup svakom dokumentu u bilo kojem obliku i dostavu preslike istog
2. izvršiti pregled razmjene podataka u bilo kojem obliku
3. zatražiti sve podatke i očitovanja koji su Agenciji potrebni za nadzor
4. ako je potrebno u svrhu nadzora, uzeti izjave od navedenih osoba ili ih saslušati u smislu odredbi zakona koji uređuje opći upravni postupak
5. ako postoji opravdana sumnja da navedene osobe raspolažu dokumentima i drugim podatcima povezanim s predmetom nadzora ili istragom koji mogu biti relevantni za dokazivanje kršenja Uredbe (EU) br. 2017/1129 i ove glave Zakona, Agencija je ovlaštena provoditi neposredne nadzore ili istrage koje uključuju sve prethodno navedene ovlasti iz ovoga stavka, na mjestima odnosno u prostorijama koje nisu privatni stambeni prostori fizičkih osoba. U neposrednim nadzorima ili istragama koje zajednički provode Agencija i jedno ili više nadležnih tijela država članica, ovlaštena je sudjelovati i ESMA u skladu s člankom 21. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
(2) U svrhu provođenja nadzora nad provedbom Uredbe (EU) br. 2017/1129, Agencija je pored osoba iz stavka 1. ovoga članka ovlaštena zahtijevati odgovarajuće podatke, dokumentaciju i očitovanja i od sljedećih osoba i izvršiti pregled njihova poslovanja:
1. osoba koje su s izdavateljem, ponuditeljem ili osobom koja traži uvrštenje za trgovanje na uređenom tržištu nad kojom Agencija provodi postupak nadzora, u odnosu uske povezanosti, u smislu ovoga Zakona
2. osoba na koje je izdavatelj, ponuditelj ili osoba koja traži uvrštenje za trgovanje na uređenom tržištu nad kojom Agencija provodi postupak nadzora izdvojila poslovne procese
3. osoba koje ostvaruju kontrolu nad izdavateljem, ponuditeljem ili osobom koja traži uvrštenje za trgovanje na uređenom tržištu ili od osoba nad kojima izdavatelj, ponuditelj ili osoba koja traži uvrštenje za trgovanje na uređenom tržištu ostvaruje kontrolu u smislu zakona kojim se uređuju uvjeti i postupak preuzimanja dioničkih društava ili su na drugi način povezane s izdavateljem, ponuditeljem ili osobom koja traži uvrštenje za trgovanje na uređenom tržištu u smislu odredbi zakona kojim se uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava.
(3) Agencija je ovlaštena provesti neposredni nadzor ili istragu u skladu s točkom 5. stavka 1. ovoga članka, u prostorijama osoba, isključujući privatne stambene prostore fizičkih osoba, kada osoba ne postupi po zahtjevu Agencije iz točaka 1. do 4. stavka 1. ovoga članka.
(4) Kada je to potrebno u svrhu provođenja nadzora u skladu s člankom 32. Uredbe i ove glave Zakona sukladno relevantnim propisima, Agencija može od nadležnog pravosudnog tijela zatražiti prethodno odobrenje za izvršavanje nadzornih i istražnih ovlasti iz ovog članka.
(5) Kada je za nadzor nad osobama iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ovlašteno drugo nadležno tijelo, Agencija pregled poslovanja tih osoba obavlja u suradnji s drugim nadležnim tijelom.
(6) Odredbe ovog članka se primjenjuju i kada Agencija kao nadležno tijelo države članice domaćina izdavatelja provodi nadzor nad aktivnostima oglašavanja u skladu s odredbama članka 22. stavka 6. Uredbe (EU) br. 2017/1129, te o svim poduzetim nadzornim i istražnim ovlastima bez odgode obavještava nadležno tijelo matične države članice izdavatelja, osim kada je s nadležnim tijelom matične države članice izdavatelja zaključen sporazum u skladu s člankom 22. stavkom 8. Uredbe (EU) br. 2017/1129.
Nadzorne mjere
Članak 426. (NN 17/20)
(1) Agencija je ovlaštena osobama iz članka 683. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, u skladu s Uredbom (EU) br. 2017/1129 i ovom glavom Zakona, rješenjem izreći nadzorne mjere iz članka 32. stavka 1. točaka (a), (d) do (m) Uredbe (EU) br. 2017/1129 te dodatno i sljedeće mjere:
1. naložiti prestanak svakog postupanja koje je u suprotnosti s odredbama Uredbe (EU) 2017/1129 i ove glave Zakona
2. izreći opomenu
3. druge razmjerne mjere koje su potrebne radi uklanjanja postojećih i potencijalnih posljedica kršenja odredbi Uredbe (EU) 2017/1129 i ove glave Zakona.
(2) Agencija je ovlaštena rješenjem kojim izriče nadzorne mjere iz stavka 1. ovoga članka odrediti i rok za izvršenje i dostavljanje dokaza o učinjenom.
(3) Ako osoba iz stavka 1. ovoga članka ne postupi u skladu s rješenjem Agencije iz stavka 2. ovoga članka, Agencija može novim rješenjem izreći novu ili istu mjeru.
(4) U slučaju izricanja nadzorne mjere u skladu s člankom 32. stavkom 1. točkom (e) (EU) br. 2017/1129, Agencija je kao nadležno tijelo države članice domaćina obvezna bez odgode o navedenom obavijestiti nadležno tijelo matične države članice izdavatelja, osim kada je s nadležnim tijelom matične države članice izdavatelja zaključen sporazum u skladu s člankom 22. stavkom 8. Uredbe (EU) br. 2017/1129.
(5) U slučaju da se odobrenje prospekta odbija u skladu s člankom 32. stavkom 1. točkom (k) Uredbe (EU) br. 2017/1129, Agencija je o navedenom obvezna obavijestiti ESMA-u koja o navedenom obavješćuje nadležna tijela drugih država članica.
(6) Nadzor nad primjenom odredbi Uredbe (EU) br. 2017/1129 i ove glave Zakona ne dovodi u pitanje provedbu odredbi zakona koji uređuje preuzimanje dioničkih društava i drugih relevantnih propisa o ponudama za preuzimanje kojima se u nacionalno zakonodavstvo prenosi Direktiva 2004/25/EZ, kao i zakona kojim se uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava vezano uz transakcije spajanja i druge transakcije, a koje utječu na vlasništvo ili kontrolu društava.
(7) Pri odlučivanju o mjerama iz članka 32. stavka 1. točaka (a), (d) do (m) Uredbe (EU) br. 2017/1129 i ovoga članka, Agencija uzima u obzir težinu povrede i svrhu koja se mjerom želi postići.
(8) Ako je donošenje rješenja o izricanju mjera iz članka 32. stavka 1. točaka (a), (d) do (m) Uredbe (EU) br. 2017/1129 i ovoga članka potrebno radi urednog funkcioniranja tržišta i/ili zaštite ulagatelja, a radi se o mjerama koje se ne mogu odgađati te su činjenice na kojima se mjera temelji utvrđene ili su barem učinjene vjerojatnim, Agencija može o njihovu izricanju odlučiti bez provedbe ispitnog postupka.
(9) Izrečene mjere iz stavka 1. ovoga članka, kao i prekršajne sankcije vezane uz kršenje odredaba Uredbe (EU) br. 2017/1129 i ove glave Zakona, Agencija objavljuje i obavještava ESMA-u na način propisan člankom 697. odnosno člankom 699. ovoga Zakona.
Obavješćivanje Agencije o korištenju iznimke
Članak 427. (NN 17/20)
(1) U svrhu efikasnog provođenja nadzora nad provedbom odredbi Uredbe (EU) br. 2017/1129 i ove glave Zakona, osoba iz članka 683. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona obvezna je podneskom obavijestiti Agenciju o korištenju iznimke od obveze objave prospekta iz članka 1. stavaka 4. i 5. Uredbe (EU) br. 2017/1129 te članka 409. ovoga Zakona, i to:
1. u slučajevima iz članka 1. stavka 4. Uredbe (EU) br. 2017/1129 i članka 409. ovoga Zakona, odmah nakon donošenja odluke nadležnog organa izdavatelja odnosno ponuditelja o izdanju odnosno ponudi vrijednosnih papira, a najkasnije tri radna dana prije početka ponude koja se provodi u Republici Hrvatskoj odnosno prije upisa ili dodjele vrijednosnih papira ili
2. u slučajevima iz članka 1. stavka 5. Uredbe (EU) br. 2017/1129, najkasnije tri radna dana prije podnošenja zahtjeva za uvrštenje vrijednosnih papira na uređeno tržište.
(2) Ako je izdanje, ponuda ili uvrštenje vrijednosnih papira na uređeno tržište strukturirano na način da postoji opravdana nemogućnost dostavljanja obavijesti o korištenju iznimke u rokovima iz stavka 1. ovoga članka, osoba iz članka 683. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona obvezna je Agenciji dostaviti obavijest o korištenju iznimke uz obrazloženje razloga nemogućnosti dostavljanja obavijesti u rokovima iz stavka 1. ovoga članka, i to:
1. u slučajevima iz članka 1. stavka 4. Uredbe (EU) br. 2017/1129 i članka 409. ovoga Zakona, najkasnije tri radna dana nakon početka ponude koja se provodi u Republici Hrvatskoj odnosno nakon upisa ili dodjele vrijednosnih papira ili
2. u slučajevima iz članka 1. stavka 5. Uredbe (EU) br. 2017/1129, najkasnije tri radna dana nakon podnošenja zahtjeva za uvrštenje vrijednosnih papira na uređeno tržište.
(3) Obavijest o korištenju iznimke od obveze objave prospekta mora sadržavati barem sljedeće podatke:
1. osnovne podatke o izdavatelju, ponuditelju ili podnositelju zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište, i to za fizičke osobe: osobno ime i prezime, adresu, osobni identifikacijski broj (u daljnjem tekstu: OIB) ili drugu identifikacijsku oznaku uz naznaku države koja ju je dodijelila; za pravne osobe: naziv tvrtke, sjedište, poslovnu adresu i OIB ili drugu identifikacijsku oznaku uz naznaku države koja ju je dodijelila
2. osnovne podatke o vrijednosnim papirima koji su predmet ponude ili uvrštenja, uključujući ukupnu naknadu za ponudu, ako je to moguće
3. iznimku na koju se osoba iz stavka 1. ovoga članka poziva i
4. ovisno o slučaju, opis okolnosti koje se odnose na korištenje iznimke, uz naznaku na koji će način dokumenti iz članka 1. stavka 4. točaka f) i g) i stavka 5. točaka e), f) i j) podtočke v. Uredbe (EU) br. 2017/1129 i iz članka 409. stavka 3. ovoga Zakona biti dostupni ulagateljima odnosno javnosti.
(4) Obavijesti o korištenju iznimke od obveze objave prospekta moraju biti priloženi sljedeći dokumenti:
1. preslika zapisnika s glavne skupštine izdavatelja na kojoj je donesena odluka o izdanju odnosno ponudi vrijednosnih papira odnosno preslika odluke nadležnog organa (uprave i/ili nadzornog odbora ili upravnog odbora) izdavatelja, ponuditelja ili podnositelja zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište, o izdanju, ponudi ili uvrštenju vrijednosnih papira na uređeno tržište i
2. po potrebi, ostala dokumentacija kojom se dokazuju okolnosti koje se odnose na korištenje iznimke.
(5) Na zahtjev Agencije, osobe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka obvezne su Agenciji dostaviti dodatnu dokumentaciju potrebnu radi procjene opravdanosti korištenja iznimke odnosno radi procjene opravdanosti razloga zbog kojih nije bilo moguće dostaviti Agenciji obavijest o korištenju iznimke u rokovima iz stavka 1. ovoga članka.
(6) Na dokumente iz članka 1. stavka 4. točaka f) i g) i stavka 5. točaka e) i f) Uredbe (EU) br. 2017/1129 primjenjuju se delegirani akti iz članka 1. stavka 7. Uredbe (EU) br. 2017/1129.
(7) Agencija je prilikom provjere opravdanosti korištenja iznimke ovlaštena postupati u skladu s odredbama ovoga poglavlja te rješenjem utvrditi da nije riječ o iznimci iz članka 1. stavka 4. i 5. Uredbe (EU) br. 2017/1129 te članka 409. ovoga Zakona ili da se radi o zlouporabi iznimke.
(8) Odredbe ovoga članka primjenjuju se na iznimke od obveze objave prospekta u vezi s ponudom koja se provodi u Republici Hrvatskoj odnosno na iznimke od obveze objave prospekta pri uvrštenju vrijednosnih papira na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj.
Članak 428. (NN 17/20)
Brisan.
Članak 429. (NN 17/20)
Brisan.
Članak 430. (NN 17/20)
Brisan.
Članak 431. (NN 17/20)
Brisan
Članak 432. (NN 17/20)
Brisan.
Članak 433. (NN 17/20)
Brisan.
Članak 434. (NN 17/20)
Brisan.
Članak 435. (NN 17/20)
Brisan.
Članak 436. (NN 17/20)
Brisan.
Članak 437. (NN 17/20)
Brisan.
Članak 438. (NN 17/20)
Brisan.
Članak 439. (NN 17/20)
Brisan.
Članak 440. (NN 17/20)
Brisan.
Članak 441. (NN 17/20)
Brisan.
Članak 442. (NN 17/20)
Brisan.
Članak 443. (NN 17/20)
Brisan.
Članak 444. (NN 17/20)
Brisan.
Članak 445. (NN 17/20)
Brisan.
Članak 446. (NN 17/20)
Brisan.
Članak 447. (NN 17/20)
Brisan.
Članak 448. (NN 17/20)
Brisan.
Članak 449. (NN 17/20)
Brisan.
Članak 450. (NN 17/20)
Brisan.
Članak 451. (NN 17/20)
Brisan.
Članak 452. (NN 17/20)
Brisan.
Članak 453. (NN 17/20)
Brisan.
Članak 454. (NN 17/20)
Brisan.
Pojmovi
Pojedini pojmovi, u smislu ove glave, imaju sljedeće značenje:
1. Delegirana uredba (EU) 2018/815 je Delegirana uredba Komisije (EU) 2018/815 оd 17. prosinca 2018. o dopuni Direktive 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za specifikaciju jedinstvenog elektroničkog formata za izvještavanje (Tekst značajan za EGP) (SL L 143, 29. 5. 2019.)
2. Direktiva 2013/34/EU je Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 182, 29. 6. 2013.)
3. društvo za upravljanje je društvo za upravljanje određeno propisom kojim se uređuje osnivanje i rad otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom
4. dužnički vrijednosni papiri su obveznice i ostali oblici prenosivih sekuritiziranih dugova, osim vrijednosnih papira koji su istovjetni dionicama i vrijednosnih papira koji, ako ih se zamijeni ili ako se iskoriste prava koja oni daju, daju pravo na stjecanje dionica ili vrijednosnih papira istovjetnih dionicama
5. elektronička sredstva su elektronička oprema namijenjena za obradu (uključujući i digitalno sažimanje), pohranu i prijenos podataka, upotrebom žice, radija, optičke tehnologije ili drugih elektromagnetskih sredstava
6. formalni sporazum je sporazum koji je prema mjerodavnom pravu obvezujući
7. izdavatelj je fizička osoba ili pravni subjekt reguliran privatnim ili javnim pravom, uključujući i državu, čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, pri čemu je izdavatelj u slučaju potvrda o deponiranim vrijednosnim papirima uvrštenih na uređeno tržište, izdavatelj vrijednosnih papira na temelju kojih su izdane potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima, neovisno o tome jesu li ti vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište ili nisu
8. izvještavanje o održivosti je izvještavanje o održivosti kako je propisano propisom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika i primjena standarda financijskog izvještavanja i kako je definirano u članku 2. točki 18. Direktive 2013/34/EU
9. propisane informacije su sve informacije koje je izdavatelj, ili druga osoba koja je tražila uvrštenje vrijednosnih papira izdavatelja na uređeno tržište bez njegove suglasnosti, obvezan objavljivati javnosti u skladu s:
a) odredbama ove glave
b) člancima 17. i 19. Uredbe (EU) br. 596/2014 i
c) propisima matične države članice izdavatelja koji su usvojeni u skladu s člankom 3. stavkom 1. Direktive 2004/109/EZ
10. pravni subjekt uključuje i registrirana poslovna udruženja bez pravne osobnosti i zaklade
11. relevantni okvir za financijsko izvještavanje je bilo koji od sljedećih okvira, ovisno o tome koji okvir je izdavatelj obvezan primjenjivati: Međunarodni standardi financijskog izvještavanja (MSFI) usvojeni u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. srpnja 2002. o primjeni međunarodnih računovodstvenih standarda ili nacionalna općeprihvaćena računovodstvena načela (GAAP) koja se upotrebljavaju u Europskoj uniji u skladu s relevantnim nacionalnim računovodstvenim propisima odnosno u skladu s propisima kojima se u pravni poredak države članice u kojoj izdavatelj ima sjedište prenose odredbe Direktive 2013/34/EU ili računovodstveni standardi trećih zemalja koji se smatraju istovjetnima MSFI-ju u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 1569/2007 od 21. prosinca 2007. o uspostavi mehanizma za utvrđivanje istovjetnosti računovodstvenih standarda koje primjenjuju izdavatelji vrijednosnih papira iz trećih zemalja u skladu s direktivama 2003/71/EZ i 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, ovisno o tome koji standardi se primjenjuje na pojedinog izdavatelja
12. relevantni okvir za izvještavanje o održivosti je okvir za sastavljanje informacija povezanih s pitanjima održivosti kako je propisan propisom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika i primjena standarda financijskog izvještavanja u dijelu kojim se propisuje izvještavanje o održivosti i Europskim standardima izvještavanja o održivosti kako je uređeno provedbenim aktima Europske komisije, uključujući i članak 8. Uredbe (EU) 2020/852 te delegirane akte usvojene u skladu s člankom 8. stavkom 4. Uredbe (EU) 2020/852
13. Uredba (EZ) br. 1606/2002 je Uredba (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. srpnja 2002. o primjeni međunarodnih računovodstvenih standarda (Tekst značajan za EGP) (SL L 243, 11. 9. 2002.)
14. Uredba (EU) 2020/852 je Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (Tekst značajan za EGP) (SL L 198, 22. 6. 2020.)
15. vrijednosni papiri su sve vrste prenosivih vrijednosnih papira iz članka 3. točke 87. ovoga Zakona, osim instrumenata tržišta novca s rokom dospijeća kraćim od 12 mjeseci, i na koje se može primijeniti mjerodavno pravo
16. vrijednosni papiri izdani stalno ili ponavljajuće su dužnički vrijednosni papiri istog izdavatelja koji se izdaju stalno ili najmanje dva zasebna izdanja vrijednosnih papira slične vrste i/ili roda
17. Direktiva 2006/43/EZ je Direktiva 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o zakonskim revizijama godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja, kojom se mijenjaju direktive Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ i stavlja izvan snage Direktiva Vijeća 84/253/EEZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 157, 9. 6. 2006).
Kalendar trgovinskih dana
Članak 456.
(1) U smislu ove glave, trgovinski dani su dani trgovanja uređenog tržišta matične države članice izdavatelja.
(2) Agencija je obvezna na svojim internetskim stranicama objaviti kalendar trgovinskih dana svakog uređenog tržišta u Republici Hrvatskoj.
Kontrolirano društvo
Članak 457.
(1) U smislu ove glave, kontrolirano društvo je pravni subjekt:
1. u kojem fizička osoba ili drugi pravni subjekt ima većinu glasačkih prava
2. u kojem je fizička osoba ili drugi pravni subjekt dioničar ili član te u kojem istodobno ima pravo imenovati ili opozvati većinu članova upravnog, upravljačkog ili nadzornog organa
3. u kojem je fizička osoba ili drugi pravni subjekt dioničar ili član te u kojem samostalno kontrolira većinu glasačkih prava dioničara ili članova na temelju sporazuma sklopljenog s drugim dioničarima ili članovima toga pravnog subjekta ili
4. nad kojim fizička osoba ili drugi pravni subjekt može ostvarivati ili ostvaruje prevladavajući utjecaj ili kontrolu.
(2) Fizička osoba ili drugi pravni subjekt iz stavka 1. ovoga članka je vladajuća osoba.
(3) U slučaju iz stavka 1. točke 2. ovoga članka, prava vladajuće osobe u vezi s glasanjem, imenovanjem ili opozivom uključuju i prava bilo kojeg drugog kontroliranog društva vladajuće osobe, te prava onih fizičkih osoba ili pravnih subjekata koji djeluju u svoje ime, ali za račun vladajuće osobe ili nekog kontroliranog društva vladajuće osobe.
Izuzeća od primjene ove glave
Članak 458.
(1) Odredbe ove glave ne primjenjuju se kod udjela koje izdaje subjekt za zajednička ulaganja koji nije zatvorenog tipa, kao ni kod stjecanja ili otpuštanja udjela u takvom subjektu.
(2) U smislu ove glave, subjekt za zajednička ulaganja koji nije zatvorenog tipa je subjekt:
1. čija je svrha i cilj zajedničko ulaganje kapitala prikupljenog od javnosti, i koji posluje prema načelu razdiobe rizika i
2. čiji se udjeli, na zahtjev imatelja tih udjela, neposredno ili posredno, otkupljuju ili isplaćuju, iz imovine tog subjekta.
(3) U smislu ove glave, udjeli u subjektu za zajednička ulaganja jesu vrijednosni papiri koje izdaje subjekt za zajednička ulaganja i na temelju kojih imatelj udjela ima pravo nad imovinom tog subjekta.
Primjena ove glave
Članak 459.
(1) Odredbe ove glave primjenjuju se kod izdavatelja kojem je Republika Hrvatska matična država članica.
(2) Odredbe članaka 494. do 497. ovoga Zakona primjenjuju se i kod izdavatelja kojem je Republika Hrvatska država članica domaćin, a čiji su vrijednosni papiri uvršteni samo na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj.
(3) Izdavatelj iz stavka 2. ovoga članka, obvezan je u skladu s člancima 494. do 497. ovoga Zakona, objavljivati javnosti sve informacije koje je obvezan objavljivati prema propisima matične države članice izdavatelja kojima su propisane obveze objavljivanja javnosti o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište, u sadržaju i rokovima kako je propisano nacionalnim propisom njegove matične države članice.
Određivanje matične države članice izdavatelja
Članak 460. (NN 151/22)
(1) Matična država članica izdavatelja, u smislu ove glave, je:
1. za izdavatelja dionica i izdavatelja dužničkih vrijednosnih papira koji su izdani u nominalnoj vrijednosti po jedinici u iznosu manjem od 1.000,00 eura na dan izdanja odnosno u drugoj valuti u iznosu koji na dan izdanja predstavlja protuvrijednost manju od 1.000,00 eura:
a) za izdavatelja koji ima sjedište u državi članici, država članica u kojoj izdavatelj ima sjedište
b) za izdavatelja koji ima sjedište u trećoj zemlji, država članica koju je izdavatelj izabrao između država članica na čija uređena tržišta su uvršteni njegovi vrijednosni papiri
2. za izdavatelja čiji vrijednosni papiri nisu navedeni u točki 1. ovoga stavka, država članica koju je izdavatelj izabrao između država članica na čija uređena tržišta su uvršteni njegovi vrijednosni papiri i, ako je primjenjivo, države članice u kojoj izdavatelj ima sjedište
3. za izdavatelja čiji vrijednosni papiri više nisu uvršteni na uređeno tržište u njegovoj matičnoj državi članici izabranoj u skladu s točkom 1. podtočkom b) ili točkom 2. ovoga stavka, nego su uvršteni na uređeno tržište u jednoj ili više drugih država članica, država članica koju je izdavatelj izabrao između država članica na čija uređena tržišta su uvršteni njegovi vrijednosni papiri i, ako je primjenjivo, države članice u kojoj izdavatelj ima sjedište.
(2) Izbor matične države članice u skladu sa stavkom 1. točkom 1. podtočkom b) ovoga članka ostaje valjan osim ako izdavatelj izabere drugu matičnu državu članicu u skladu sa stavkom 1. točkom 3. ovoga članka i objavi javnosti njezin izbor u skladu sa stavkom 4. ovoga članka.
(3) Izdavatelj iz stavka 1. točke 2. ovoga članka može za matičnu državu članicu izabrati samo jednu državu članicu. Izbor matične države članice ostaje valjan najmanje tri godine osim ako vrijednosni papiri izdavatelja više nisu uvršteni niti na jedno uređeno tržište u državama članicama ili ako se tijekom razdoblja od tri godine počne primjenjivati stavak 1. točke 1. i 3. ovoga članka.
(4) Izdavatelj je obvezan informaciju o svojoj matičnoj državi članici objaviti javnosti u skladu s člancima 494. do 497. ovoga Zakona te o njoj obavijestiti nadležno tijelo države članice u kojoj ima sjedište, ako je primjenjivo, Agenciju ako je Republika Hrvatska matična država članica i nadležna tijela svih država članica domaćina.
(5) Ako izdavatelj u roku od tri mjeseca od dana kada su vrijednosni papiri izdavatelja prvi put uvršteni na uređeno tržište ne objavi javnosti o svojoj matičnoj državi članici izabranoj u skladu sa stavkom 1. točkom 1. podtočkom b) ili stavkom 1. točkom 2. ovoga članka, matična država članica izdavatelja je država članica na čije uređeno tržište su uvršteni vrijednosni papiri izdavatelja. Ako su vrijednosni papiri izdavatelja uvršteni na uređena tržišta u više država članica, ove države članice bit će matične države članice izdavatelja dok izdavatelj ne izabere jednu matičnu državu članicu i ne objavi javnosti njezin izbor u skladu sa stavkom 4. ovoga članka.
Određivanje države članice domaćina izdavatelja
Članak 461.
Država članica domaćin izdavatelja je država članica na čije uređeno tržište su uvršteni vrijednosni papiri izdavatelja, a koja je različita od matične države članice izdavatelja.
ODJELJAK 1. Izvještaji izdavatelja
Godišnji izvještaj
(1) Izdavatelj vrijednosnih papira obvezan je sastaviti godišnji izvještaj iz stavka 2. ovoga članka, objaviti ga javnosti najkasnije u roku od četiri mjeseca od proteka poslovne godine te osigurati da isti bude dostupan javnosti najmanje deset godina od dana objavljivanja javnosti.
(2) Godišnji izvještaj mora sadržavati:
1. revidirane godišnje financijske izvještaje
2. godišnje izvješće (izvještaj rukovodstva)
3. izjavu osoba u izdavatelju odgovornih za sastavljanje godišnjeg izvještaja, navodeći njihova imena, prezimena, radno mjesto i dužnosti u izdavatelju, da prema njihovu najboljem saznanju, godišnji financijski izvještaji, sastavljeni uz primjenu odgovarajućih standarda financijskog izvještavanja, daju objektivan prikaz imovine i obveza, financijskog položaja, dobiti ili gubitka izdavatelja i društava uključenih u konsolidaciju kao cjeline, i da izvještaj rukovodstva sadrži objektivan prikaz razvoja i rezultata poslovanja i položaja izdavatelja i društava uključenih u konsolidaciju kao cjeline, uz opis najznačajnijih rizika i neizvjesnosti kojima su izloženi te, ako je izdavatelj obveznik izvještavanja o održivosti, da je sastavljen u skladu sa standardima izvještavanja o održivosti kako je uređeno provedbenim aktima Europske komisije i delegiranim aktima usvojenima u skladu s člankom 8. stavkom 4. Uredbe (EU) 2020/852.
(3) Zajedno s godišnjim izvještajem iz stavka 2. ovoga članka izdavatelj je obvezan na način i u roku iz stavka 1. ovoga članka objaviti javnosti u cijelosti i revizorski izvještaj koje su potpisale osobe odgovorne za reviziju godišnjih financijskih izvještaja izdavatelja te, ako je izdavatelj obveznik izvještavanja o održivosti, i izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti.
(4) Na izdavatelja koji je obvezan sastavljati konsolidirane izvještaje, na odgovarajući način primjenjuju se odredbe stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka.
(5) Godišnji izvještaj iz stavka 2. ovoga članka izrađuje se u skladu s Delegiranom uredbom (EU) 2018/815 kojom se određuje jedinstveni elektronički format za izvještavanje. Izdavatelj vrijednosnih papira sastavlja svoj pojedinačni godišnji izvještaj iz stavka 2. ovoga članka na način kako je Delegiranom uredbom (EU) 2018/815 propisano sastavljanje konsolidiranog godišnjeg izvještaja iz stavka 2. ovoga člank.
Godišnji izvještaj izdavatelja koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj
(1) Za izdavatelja koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj, izvještaji iz članka 462. stavka 2. točaka 1. i 2. ovoga Zakona jesu izvještaji koje izdavatelj sastavlja u skladu s propisima Republike Hrvatske koji uređuju osnivanje i ustroj trgovačkih društava te računovodstvo poduzetnika i primjenu standarda financijskog izvještavanja a izvještaji iz članka 462. stavka 3. ovoga Zakona jesu izvještaji koji se sastavljaju u skladu s propisima Republike Hrvatske koji uređuju zakonsku reviziju te računovodstvo poduzetnika i primjenu standarda financijskog izvještavanja.
(2) Zajedno s godišnjim izvještajem iz članka 462. stavka 2. ovoga Zakona i revizorskim izvještajem te izvještajem o provjeri izvještaja o održivosti ako je izdavatelj obveznik izvještavanja o održivosti iz članka 462. stavka 3. ovoga Zakona, izdavatelj je obvezan objaviti javnosti u cijelosti i odluku nadležnog organa izdavatelja o utvrđenju godišnjih financijskih izvještaja te prijedlog odluke o upotrebi dobiti ili pokriću gubitka, ako iste nisu sastavni dio godišnjeg izvještaja.
(3) Ako godišnje financijske izvještaje iz članka 462. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona u roku iz članka 462. stavka 1. ovoga Zakona ne utvrdi nadležni organ izdavatelja, izdavatelj ih je obvezan objaviti javnosti u roku iz članka 462. stavka 1. ovoga Zakona uz naznaku da na iste nije dana suglasnost nadležnog organa izdavatelja.
(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, izdavatelj je obvezan u roku od tri dana od dana davanja suglasnosti nadležnog organa izdavatelja na godišnje financijske izvještaje, objaviti javnosti utvrđene godišnje financijske izvještaje i odluku nadležnog organa izdavatelja o utvrđenju godišnjih financijskih izvještaja te odluku o upotrebi dobiti ili pokriću gubitka. Ako je nadležni organ izdavatelja utvrdio godišnje financijske izvještaje u cijelosti u sadržaju u kojem su oni prethodno objavljeni javnosti u skladu s člankom 462. stavkom 1. ovoga Zakona, smatra se da je izdavatelj utvrđene godišnje financijske izvještaje objavio javnosti ako u roku od tri dana od dana utvrđenja godišnjih financijskih izvještaja objavi javnosti da je godišnje financijske izvještaje objavljene javnosti u skladu s člankom 462. stavkom 1. ovoga Zakona u cijelosti u istom sadržaju utvrdio nadležni organ izdavatelja.
Godišnji izvještaj izdavatelja koji ima sjedište izvan Republike Hrvatske
Članak 464. (NN 85/24)
(1) Izdavatelj vrijednosnih papira koji ima sjedište izvan Republike Hrvatske u drugoj državi članici, obvezan je izvještaje iz članka 462. stavka 2. točaka 1. i 2. ovoga Zakona sastavljati prema sljedećim zahtjevima odnosno u skladu s propisima kojima se u pravni poredak države članice u kojoj izdavatelj ima sjedište prenose sljedeće odredbe Direktive 2013/34/EU, ako je primjenjivo:
1. ako je izdavatelj prema Direktivi 2013/34/EU obvezan sastavljati konsolidirane financijske izvještaje, njegovi revidirani godišnji financijski izvještaji uključuju te konsolidirane godišnje financijske izvještaje sastavljene u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002 i godišnje financijske izvještaje matičnog društva sastavljene u skladu s propisima države članice u kojoj matično društvo ima sjedište
2. ako izdavatelj nije obvezan sastavljati konsolidirane financijske izvještaje, njegovi revidirani godišnji financijski izvještaji uključuju godišnje financijske izvještaje sastavljene u skladu s propisima države članice u kojoj izdavatelj ima sjedište
3. revizija godišnjih financijskih izvještaja izdavatelja obavlja se u skladu s člankom 34. stavkom 1. podstavkom 1. i stavkom 2. Direktive 2013/34/EU
4. ovlašteni revizor sastavlja mišljenje i izjavu o izvještaju rukovodstva u skladu s člankom 34. stavkom 1. podstavkom 2. točkama (a) i (b) i stavkom 2. Direktive 2013/34/EU
5. mišljenje o provjeri izvještavanja o održivosti sastavlja se u skladu s člankom 34. stavkom 1. podstavkom 2. točkom (aa) i stavcima 2. do 5. Direktive 2013/34/EU, ako je izdavatelj obveznik izvještavanja o održivosti
6. ako izdavatelj nije obvezan sastavljati konsolidirane financijske izvještaje, izvještaj rukovodstva sastavlja se u skladu s člancima 19., 19.a, 20. i 29.d stavkom 1. Direktive 2013/34/EU te u skladu s delegiranim aktima usvojenima u skladu s člankom 8. stavkom 4. Uredbe (EU) 2020/852, ako je izdavatelj obveznik navedenih propisa u dijelu izvještavanja o održivosti
7. ako je izdavatelj obvezan sastavljati konsolidirane financijske izvještaje, konsolidirani izvještaj rukovodstva sastavlja se u skladu s člancima 29., 29.a i 29.d stavkom 2. Direktive 2013/34/EU te u skladu s delegiranim aktima usvojenima u skladu s člankom 8. stavkom 4. Uredbe (EU) 2020/852, ako je izdavatelj obveznik navedenih propisa u dijelu izvještavanja o održivosti.
(2) Izdavatelj iz stavka 1. ovoga članka obvezan je zajedno s godišnjim izvještajem iz članka 462. stavka 2. ovoga Zakona na način i u roku iz članka 462. stavka 1. ovoga Zakona objaviti javnosti u cijelosti i revizorski izvještaj iz članka 28. Direktive 2006/43/EZ koje su potpisale osobe odgovorne za obavljanje rada iz članka 34. stavaka 1. i 2. Direktive 2013/34/EU te, ako je izdavatelj obveznik izvještavanja o održivosti sukladno članku 2. točki 18. Direktive 2013/34/EU, i izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti iz članka 28.a Direktive 2006/43/EZ.
(3) Izdavatelj vrijednosnih papira koji ima sjedište u trećoj zemlji, obvezan je izvještaje iz članka 462. stavka 2. točaka 1. i 2. ovoga Zakona sastavljati primjenjujući na odgovarajući način stavke 1. i 2. ovoga članka.
Polugodišnji izvještaj
Članak 465.
(1) Izdavatelj dionica ili dužničkih vrijednosnih papira obvezan je sastaviti polugodišnji izvještaj iz stavka 2. ovoga članka za prvih šest mjeseci poslovne godine, objaviti ga javnosti što je prije moguće, a najkasnije u roku od tri mjeseca od proteka polugodišta te osigurati da isti bude dostupan javnosti najmanje deset godina od dana objavljivanja javnosti.
(2) Polugodišnji izvještaj mora sadržavati:
1. polugodišnje financijske izvještaje
2. međuizvještaj rukovodstva
3. izjavu osoba u izdavatelju odgovornih za sastavljanje polugodišnjeg izvještaja, navodeći njihova imena, prezimena, radno mjesto i dužnosti u izdavatelju, da prema njihovu najboljem saznanju, polugodišnji financijski izvještaji, sastavljeni uz primjenu odgovarajućih standarda financijskog izvještavanja, daju istinit i objektivan prikaz imovine i obveza, financijskog položaja, dobiti ili gubitka izdavatelja i društava uključenih u konsolidaciju kao cjeline, i da međuizvještaj rukovodstva sadrži objektivan prikaz razvoja i rezultata poslovanja i položaja izdavatelja i društava uključenih u konsolidaciju kao cjeline, uz opis najznačajnijih rizika i neizvjesnosti kojima su izloženi.
(3) Ako su polugodišnji financijski izvještaji iz stavka 2. točke 1. ovoga članka revidirani ili je obavljen revizijski uvid, izdavatelj je obvezan na način i u roku iz stavka 1. ovoga članka objaviti javnosti u cijelosti i revizorski izvještaj odnosno izvješće o revizijskom uvidu. Ako polugodišnji financijski izvještaji iz stavka 2. točke 1. ovoga članka nisu revidirani ili nije obavljen revizijski uvid, izdavatelj je obvezan o tome dati izjavu u svom polugodišnjem izvještaju.
(4) Na izdavatelja koji je obvezan sastavljati konsolidirane izvještaje, na odgovarajući način primjenjuju se odredbe stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka.
Polugodišnji izvještaj izdavatelja koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj
Članak 466.
Izdavatelj dionica ili dužničkih vrijednosnih papira koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj, obvezan je izvještaje iz članka 465. stavka 2. točaka 1. i 2. ovoga Zakona sastavljati primjenjujući na odgovarajući način članak 463. stavak 1. ovoga Zakona.
Polugodišnji izvještaj izdavatelja koji ima sjedište izvan Republike Hrvatske
Članak 467.
(1) Izdavatelj dionica ili dužničkih vrijednosnih papira koji ima sjedište izvan Republike Hrvatske u drugoj državi članici, obvezan je izvještaje iz članka 465. stavka 2. točaka 1. i 2. ovoga Zakona sastavljati prema sljedećim zahtjevima:
1. ako je izdavatelj obvezan sastavljati konsolidirane financijske izvještaje, njegovi polugodišnji financijski izvještaji sastavljaju se u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardom za razdoblja tijekom godine usvojenom u skladu s postupkom predviđenim u članku 6. Uredbe (EZ) br. 1606/2002
2. ako izdavatelj nije obvezan sastavljati konsolidirane financijske izvještaje, njegovi polugodišnji financijski izvještaji uključuju najmanje skraćenu bilancu, skraćeni račun dobiti i gubitka te bilješke uz navedene izvještaje, pri čemu je izdavatelj obvezan primijeniti ista načela priznavanja i mjerenja koje je primijenio kod sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja
3. međuizvještaj rukovodstva uključuje najmanje naznaku značajnih događaja koji su se dogodili u prvih šest mjeseci poslovne godine i njihov utjecaj na polugodišnje financijske izvještaje, uz opis najznačajnijih rizika i neizvjesnosti za preostalih šest mjeseci poslovne godine
4. međuizvještaj rukovodstva izdavatelja dionica uključuje najmanje i sljedeće podatke u vezi sa značajnim transakcijama između povezanih osoba:
a) transakcije između povezanih osoba koje su se dogodile u prvih šest mjeseci tekuće poslovne godine i koje su u tom razdoblju značajno utjecale na financijski položaj ili rezultat izdavatelja, te promjene u transakcijama između povezanih osoba navedenim u posljednjim godišnjim financijskim izvještajima izdavatelja koje bi mogle značajno utjecati na financijski položaj ili rezultat izdavatelja u prvih šest mjeseci tekuće poslovne godine, ako je izdavatelj dionica obvezan sastavljati konsolidirane financijske izvještaje ili
b) transakcije između povezanih osoba kako je propisano člankom 2. točkom 3. i člankom 17. stavkom 1. točkom (r) Direktive 2013/34/EU odnosno propisima države članice kojima se u njezin pravni poredak prenose odredbe članka 2. točke 3. i članka 17. stavka 1. točke (r) Direktive 2013/34/EU, ako izdavatelj dionica nije obvezan sastavljati konsolidirane financijske izvještaje.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako izdavatelj izvještaje iz članka 465. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona ne sastavlja u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardom za razdoblja tijekom godine usvojenom u skladu s postupkom predviđenim u članku 6. Uredbe (EZ) br. 1606/2002, obvezan ih je sastavljati prema sljedećim zahtjevima:
1. skraćena bilanca i skraćeni račun dobiti i gubitka sadržavaju najviše naslove, podnaslove i stavke, jednake onima iz posljednjih godišnjih financijskih izvještaja izdavatelja; dodatne stavke moguće je uključiti jedino ako bi zbog njihova izostavljanja polugodišnji financijski izvještaji navodili na pogrešan zaključak o imovini i obvezama, financijskom položaju, dobiti ili gubitku izdavatelja
2. skraćena bilanca na kraju prvih šest mjeseci tekuće poslovne godine sadrži usporedni prikaz podataka s podacima iz bilance za prethodnu poslovnu godinu
3. skraćeni račun dobiti i gubitka za prvih šest mjeseci tekuće poslovne godine sadrži usporedni prikaz podataka s podacima za isto razdoblje prethodne poslovne godine
4. bilješke uz navedene izvještaje uključuju:
a) dovoljno podataka kako bi se osiguralo da se polugodišnji financijski izvještaji izdavatelja mogu usporediti s godišnjim financijskim izvještajima izdavatelja i
b) dovoljno podataka i obrazloženja kako bi se osiguralo da korisnik na ispravan način razumije značajne promjene u iznosima i napredak u odnosnom razdoblju, a koji su utjecali na bilancu i račun dobiti i gubitka izdavatelja.
(3) Izdavatelj dionica ili dužničkih vrijednosnih papira koji ima sjedište izvan Republike Hrvatske u trećoj zemlji, obvezan je izvještaje iz članka 465. stavka 2. točaka 1. i 2. ovoga Zakona sastavljati primjenjujući na odgovarajući način stavke 1. i 2. ovoga članka.
Tromjesečni izvještaj
Članak 468.
(1) Izdavatelj dionica koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj i čije su dionice uvrštene na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj obvezan je sastaviti i objaviti javnosti tromjesečni izvještaj za prvo, drugo i treće tromjesečje, što je prije moguće, a najkasnije u roku od jednog mjeseca od proteka odnosnog tromjesečja i tromjesečni izvještaj za četvrto tromjesečje, što je prije moguće, a najkasnije u roku od dva mjeseca od proteka četvrtog tromjesečja te osigurati da tromjesečni izvještaj bude dostupan javnosti najmanje pet godina od dana objavljivanja javnosti.
(2) Tromjesečni izvještaj mora sadržavati:
1. tromjesečne financijske izvještaje
2. međuizvještaj rukovodstva
3. izjavu osoba u izdavatelju odgovornih za sastavljanje tromjesečnog izvještaja, navodeći njihova imena, prezimena, radno mjesto i dužnosti u izdavatelju, da prema njihovu najboljem saznanju, tromjesečni financijski izvještaji, sastavljeni uz primjenu odgovarajućih standarda financijskog izvještavanja, daju istinit i objektivan prikaz imovine i obveza, financijskog položaja, dobiti ili gubitka izdavatelja i društava uključenih u konsolidaciju kao cjeline, i da međuizvještaj rukovodstva sadrži objektivan prikaz razvoja i rezultata poslovanja i položaja izdavatelja i društava uključenih u konsolidaciju kao cjeline, uz opis najznačajnijih rizika i neizvjesnosti kojima su izloženi.
(3) Na izdavatelja iz stavka 1. ovoga članka koji je obvezan sastavljati konsolidirane izvještaje, na odgovarajući način primjenjuju se odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka.
(4) Izdavatelj iz stavka 1. ovoga članka obvezan je izvještaje iz stavka 2. točaka 1. i 2. ovoga članka sastavljati primjenjujući na odgovarajući način članak 466. ovoga Zakona.
(5) Izdavatelj dionica koji ima sjedište izvan Republike Hrvatske u drugoj državi članici ili trećoj zemlji i čije dionice su uvrštene na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj obvezan je sastaviti i objaviti javnosti tromjesečne izvještaje ili izjavu rukovodstva, ako je nacionalnim propisom države članice ili treće zemlje u kojoj izdavatelj ima sjedište propisana obveza sastavljanja i objave tromjesečnih izvještaja ili izjave rukovodstava, u sadržaju i u rokovima kako je propisano odnosnim nacionalnim propisom.
Izvještaj o plaćanjima javnom sektoru
Članak 469.
(1) Izdavatelj koji obavlja djelatnost rudarstva i vađenja ili djelatnost sječe primarnih šuma obvezan je svake godine sastaviti na konsolidiranoj osnovi izvještaj o plaćanjima javnom sektoru, objaviti ga javnosti najkasnije u roku od šest mjeseci od proteka poslovne godine te osigurati da isti bude dostupan javnosti najmanje deset godina od dana objavljivanja javnosti.
(2) Izdavatelj koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj obvezan je izvještaj iz stavka 1. ovoga članka sastavljati u skladu s propisima Republike Hrvatske koji uređuju računovodstvo poduzetnika i primjenu standarda financijskog izvještavanja.
(3) Izdavatelj iz članka 41. stavaka 1. i 2. Direktive 2013/34/EU koji ima sjedište izvan Republike Hrvatske u drugoj državi članici ili trećoj zemlji, obvezan je izvještaj iz stavka 1. ovoga članka sastavljati u skladu s poglavljem 10. Direktive 2013/34/EU odnosno propisima države članice u kojoj izdavatelj ima sjedište kojima se u njezin pravni poredak prenose odredbe poglavlja 10. Direktive 2013/34/EU.
Ovlasti Agencije u pogledu izvještaja izdavatelja
Članak 470.
Agencija pravilnikom detaljnije propisuje za izdavatelje vrijednosnih papira sa sjedištem u Republici Hrvatskoj sadržaj i strukturu godišnjih, polugodišnjih i tromjesečnih izvještaja izdavatelja te oblik i način njihova dostavljanja Agenciji.
Izuzeća od sastavljanja izvještaja
Članak 471. (NN 151/22)
(1) Odredbe članaka 462. do 468. ovoga Zakona ne primjenjuju se na sljedeće izdavatelje:
1. državu i njezine jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
2. javno međunarodno tijelo čiji član je najmanje jedna država članica
3. Europsku središnju banku i središnje banke država članica
4. Europski fond za financijsku stabilnost (EFSF) koji je osnovan EFSF okvirnim sporazumom i bilo koji drugi mehanizam osnovan s ciljem očuvanja financijske stabilnosti europske monetarne unije pružajući privremenu financijsku pomoć državama članicama čija je valuta euro
5. izdavatelja isključivo dužničkih vrijednosnih papira koji su uvršteni na uređeno tržište i koji su izdani u nominalnoj vrijednosti po jedinici u iznosu od najmanje 100.000,00 eura odnosno u drugoj valuti u iznosu koji na dan izdanja predstavlja protuvrijednost od najmanje 100.000,00 eura
6. iznimno od točke 5. ovoga stavka, i na izdavatelja isključivo dužničkih vrijednosnih papira koji su izdani u nominalnoj vrijednosti po jedinici u iznosu od najmanje 50.000,00 eura odnosno u drugoj valuti u iznosu koji na dan izdanja predstavlja protuvrijednost od najmanje 50.000,00 eura, ako su ovi dužnički vrijednosni papiri na uređeno tržište u državi članici uvršteni prije 31. prosinca 2010. godine, dokle god su ti dužnički vrijednosni papiri u opticaju.
(2) Odredbe članaka 465. do 468. ovoga Zakona ne primjenjuju se na sljedeće izdavatelje:
1. kreditnu instituciju čije dionice nisu uvrštene na uređeno tržište, a koja je, stalno i ponavljajuće, jedino izdavala dužničke vrijednosne papire, pod uvjetom da ukupni nominalni iznos svih tih dužničkih vrijednosnih papira ostane ispod iznosa od 100.000.000,00 eura odnosno u drugoj valuti u iznosu koji predstavlja protuvrijednost od 100.000.000,00 eura i da nije objavila prospekt u skladu s propisima kojima se u pravni poredak nadležne države članice prenose odredbe Direktive 2003/71/EZ
2. izdavatelja koji već postoji na uređenom tržištu na dan stupanja na snagu Direktive 2003/71/EZ i koji isključivo izdaje dužničke vrijednosne papire za koje bezuvjetno i neopozivo jamči Republika Hrvatska ili neka njezina jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
ODJELJAK 2. Ostale obveze izdavatelja
Informacija u vezi sa zaprimljenom obavijesti o promjenama u glasačkim pravima
Članak 472.
Izdavatelj dionica koji zaprimi obavijest iz članka 482. stavka 1. ovoga Zakona, obvezan je podatke sadržane u zaprimljenoj obavijesti objaviti javnosti bez odgode, a najkasnije u roku od dva trgovinska dana od dana zaprimanja.
Informacija o promjeni broja dionica s pravom glasa i broja glasačkih prava
Članak 473.
Izdavatelj dionica obvezan je što je prije moguće, a najkasnije na kraju kalendarskog mjeseca u kojem je došlo do promjene broja dionica s pravom glasa na koje je podijeljen temeljni kapital ili promjene broja glasačkih prava iz izdanih dionica, objaviti javnosti informaciju o nastalim promjenama, novom ukupnom broju dionica s pravom glasa i temeljnom kapitalu izdavatelja.
Informacija o stjecanju i otpuštanju vlastitih dionica
Članak 474. (NN 83/21)
(1) Izdavatelj dionica koji stekne ili otpusti vlastite dionice, bilo neposredno bilo putem osobe koja djeluje u svoje ime, a za račun izdavatelja, obvezan je što je prije moguće, a najkasnije u roku od dva trgovinska dana od dana stjecanja ili otpuštanja vlastitih dionica, objaviti javnosti broj vlastitih dionica (u apsolutnom i relativnom iznosu) koje drži nakon svakog stjecanja ili otpuštanja vlastitih dionica.
(2) U smislu stavka 1. ovoga članka, postotak vlastitih dionica koji drži izdavatelj izračunava se u odnosu na sve dionice izdavatelja izdane s pravom glasa.
Informacija o promjeni u vezi s pravima iz izdanih vrijednosnih papira
Članak 475.
(1) Izdavatelj dionica obvezan je bez odgode objaviti javnosti svaku promjenu u vezi s pravima iz različitih rodova izdanih dionica, uključujući i promjene u pravima iz izvedenih vrijednosnih papira koje je izdao izdavatelj i koje daju pravo na stjecanje dionica tog izdavatelja.
(2) Izdavatelj vrijednosnih papira koji nisu dionice, obvezan je bez odgode objaviti javnosti svaku promjenu u vezi s pravima imatelja tih izdanih vrijednosnih papira, uključujući i promjene uvjeta tih vrijednosnih papira koji mogu posredno utjecati na odnosna prava, i koji su nastali posebice zbog promjene uvjeta zaduženja ili kamatnih stopa.
Informacije dioničarima
Članak 476.
(1) Izdavatelj dionica obvezan je osigurati jednako postupanje prema svim dioničarima za dionice koje su u istom položaju.
(2) Izdavatelj je obvezan osigurati da su u njegovoj matičnoj državi članici dioničaru dostupna sva sredstva i da su javno dostupne sve informacije potrebne za ostvarivanje njegovih prava, uz očuvanje cjelovitosti tih podataka.
(3) Dioničar ima pravo ostvarivati svoja prava putem opunomoćenika u skladu s pravom države sjedišta izdavatelja.
(4) Izdavatelj je osobito obvezan:
1. osigurati informacije o mjestu i vremenu održavanja skupštine dioničara, dnevnom redu skupštine s obrazloženjem predloženih odluka, ukupnom broju dionica izdanih s pravom glasa, ukupnom broju glasačkih prava, kao i o pravu dioničara za sudjelovanjem na skupštini
2. osigurati svakoj osobi koja ima pravo glasati na skupštini dioničara obrazac punomoći u pisanom obliku ili, pod uvjetima iz stavka 5. ovoga članka, korištenjem elektroničkih sredstava, zajedno s pozivom na skupštinu ili, na zahtjev, nakon objave poziva na skupštinu
3. imenovati financijsku instituciju kao svoga zastupnika preko koje dioničar može ostvarivati svoja financijska prava
4. objaviti obavijesti ili poslati okružnice u vezi s raspodjelom i isplatom dividende te u vezi s izdanjem novih dionica, uključujući informacije o dogovorenim pravima u vezi s raspodjelom, upisom, odustankom ili konverzijom.
(5) Izdavatelj može dioničaru dostavljati informacije korištenjem elektroničkih sredstava, ako je o tome donesena odluka na skupštini dioničara i ako su ispunjeni najmanje sljedeći uvjeti:
1. korištenje elektroničkih sredstava ne smije ovisiti o mjestu prebivališta fizičke osobe odnosno mjestu sjedišta pravnog subjekta iz članaka 483. i 485. ovoga Zakona
2. postoji odgovarajući postupak identifikacije koji osigurava učinkovito obavještavanje fizičke osobe odnosno pravnog subjekta iz članaka 483. i 485. ovoga Zakona
3. od fizičke osobe odnosno pravnog subjekta iz članaka 483. i 485. stavka 1. točaka 1. do 5. ovoga Zakona pisanim putem je zatražen njezin pristanak za dostavljanje informacija korištenjem elektroničkih sredstava, pri čemu se smatra da je dala pristanak ako u razumnom roku ne iskaže protivljenje; fizička osoba odnosno pravni subjekt iz članaka 483. i 485. stavka 1. točaka 1. do 5. ovoga Zakona ima pravo naknadno, u bilo kojem trenutku, zatražiti dostavljanje informacija pisanim putem
4. izdavatelj je obvezan troškove u vezi s dostavljanjem informacija korištenjem elektroničkih sredstava raspodijeliti u skladu s načelom jednakog postupanja iz stavka 1. ovoga članka.
Informacije imateljima dužničkih vrijednosnih papira
Članak 477.
(1) Izdavatelj dužničkih vrijednosnih papira obvezan je osigurati jednako postupanje prema svim imateljima jednako rangiranih dužničkih vrijednosnih papira u vezi sa svim pravima iz tih vrijednosnih papira.
(2) Izdavatelj je obvezan osigurati da su u njegovoj matičnoj državi članici imatelju dužničkih vrijednosnih papira dostupna sva sredstva i da su javno dostupne sve informacije potrebne za ostvarivanje njegovih prava, uz očuvanje cjelovitosti tih podataka.
(3) Imatelj dužničkih vrijednosnih papira ima pravo ostvarivati svoja prava putem opunomoćenika u skladu s pravom države sjedišta izdavatelja.
(4) Izdavatelj je osobito obvezan:
1. objaviti obavijesti ili poslati okružnice o mjestu i vremenu održavanja skupštine imatelja dužničkih vrijednosnih papira, dnevnom redu skupštine s obrazloženjem predloženih odluka, isplati kamata, ostvarivanju prava na konverziju, zamjenu, upis ili odustanak od tih prava, o isplati, kao i o pravu imatelja dužničkih vrijednosnih papira za sudjelovanjem na skupštini
2. osigurati svakoj osobi koja ima pravo glasati na skupštini imatelja dužničkih vrijednosnih papira obrazac punomoći u pisanom obliku ili, pod uvjetima iz stavka 7. ovoga članka, korištenjem elektroničkih sredstava, zajedno s pozivom na skupštinu ili, na zahtjev, nakon objave poziva na skupštinu
3. imenovati financijsku instituciju kao svoga zastupnika preko koje imatelj dužničkih vrijednosnih papira može ostvarivati svoja financijska prava
4. objaviti najmanje jedanput godišnje, a najkasnije u roku od četiri mjeseca od proteka poslovne godine informaciju o izvršavanju svojih obveza prema imateljima dužničkih vrijednosnih papira preuzetih kod izdanja odnosnih dužničkih vrijednosnih papira.
(5) U slučaju sazivanja skupštine samo za imatelje dužničkih vrijednosnih papira koji su izdani u nominalnoj vrijednosti po jedinici u iznosu od najmanje 100.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti odnosno u drugoj valuti u iznosu koji na dan izdanja predstavlja protuvrijednost od najmanje 100.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti, izdavatelj može za mjesto održavanja takve skupštine izabrati bilo koju državu članicu u kojoj je imateljima tih dužničkih vrijednosnih papira osigurao dostupnost svim sredstvima i informacijama potrebnim za ostvarivanje njihovih prava.
(6) U slučaju sazivanja skupštine samo za imatelje dužničkih vrijednosnih papira koji su izdani u nominalnoj vrijednosti po jedinici u iznosu od najmanje 50.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti odnosno u drugoj valuti u iznosu koji na dan izdanja predstavlja protuvrijednost od najmanje 50.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti i koji su uvršteni na uređeno tržište u državi članici prije 31. prosinca 2010. godine, izdavatelj može, dokle god su ti dužnički vrijednosni papiri u opticaju, za mjesto održavanja takve skupštine izabrati bilo koju državu članicu u kojoj je imateljima tih dužničkih vrijednosnih papira osigurao dostupnost svim sredstvima i informacijama potrebnim za ostvarivanje njihovih prava.
(7) Izdavatelj može imatelju dužničkih vrijednosnih papira dostavljati informacije korištenjem elektroničkih sredstava, ako je o tome donesena odluka na skupštini imatelja dužničkih vrijednosnih papira i ako su ispunjeni najmanje sljedeći uvjeti:
1. korištenje elektroničkih sredstava ne smije ovisiti o mjestu prebivališta odnosno mjestu sjedišta imatelja dužničkih vrijednosnih papira ili njegova opunomoćenika
2. postoji odgovarajući postupak identifikacije koji osigurava učinkovito obavještavanje imatelja dužničkih vrijednosnih papira
3. od imatelja dužničkih vrijednosnih papira pisanim putem je zatražen njegov pristanak za dostavljanje informacija korištenjem elektroničkih sredstava, pri čemu se smatra da je dao pristanak ako u razumnom roku ne iskaže protivljenje; imatelj dužničkih vrijednosnih papira ima pravo naknadno, u bilo kojem trenutku, zatražiti dostavljanje informacija pisanim putem
4. izdavatelj je obvezan troškove u vezi s dostavljanjem informacija korištenjem elektroničkih sredstava raspodijeliti u skladu s načelom jednakog postupanja iz stavka 1. ovoga članka.
(8) Obveza iz stavaka 2. do 7. ovoga članka ne primjenjuje se na vrijednosne papire koje izdaje Republika Hrvatska ili njezine jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Dostavljanje podataka Agenciji u vezi s korporativnim upravljanjem
Članak 478. (NN 17/20)
(1) Izdavatelj sa sjedištem u Republici Hrvatskoj čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj obvezan je na zahtjev Agencije dostavljati podatke koje je obvezan javno objavljivati u skladu s odredbama ovoga Zakona, propisa koji uređuju osnivanje i ustroj trgovačkih društava, računovodstvo poduzetnika i primjenu standarda financijskog izvještavanja, reviziju financijskih izvještaja te propisa kojima se uređuje korporativno upravljanje.
(2) Agencija je ovlaštena podatke iz stavka 1. ovoga članka obrađivati i javno objavljivati, osim u slučaju ako bi javno objavljivanje moglo ozbiljno utjecati na financijska tržišta ili uzrokovati nerazmjernu štetu izdavatelju.
(3) Osim podataka iz stavka 1. ovoga članka, izdavatelj je obvezan na zahtjev Agencije dostavljati informacije, podatke, isprave, očitovanja, izjave i dokumentaciju u vezi s korporativnim upravljanjem i primjenom kodeksa korporativnog upravljanja.
(4) Agencija je ovlaštena obrađivati i javno objavljivati podatke o korporativnom upravljanju, primjeni kodeksa korporativnog upravljanja i usklađenosti s kodeksom korporativnog upravljanja, osim u slučaju ako bi javno objavljivanje moglo ozbiljno utjecati na financijska tržišta ili uzrokovati nerazmjernu štetu izdavatelju.
(5) Odredbe stavaka 1. i 3. ovoga članka ne primjenjuju se na izdavatelja čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bez njegove suglasnosti.
(6) Agencija pravilnikom detaljnije propisuje podatke iz stavka 1. ovoga članka te oblik, rokove i način njihova dostavljanja Agenciji.
Uspostavljanje učinkovitog procesa upravljanja propisanim informacijama
Članak 479. (NN 17/20)
(1) Izdavatelj sa sjedištem u Republici Hrvatskoj čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj obvezan je imati primjerene politike i procedure i poduzimati odgovarajuće primjerene mjere kojima osigurava postojanje učinkovitog procesa upravljanja i postupanja s propisanim informacijama.
(2) Izdavatelj je s ciljem uspostavljanja učinkovitog procesa iz stavka 1. ovoga članka obvezan imati i primjenjivati interne akte, ako je to primjereno.
(3) Odredba stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na izdavatelja čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bez njegove suglasnosti.
ODJELJAK 3. Odgovornost za propisane informacije
Odgovornost za propisane informacije
Članak 480.
Izdavatelj, članovi upravnih, upravljačkih i nadzornih organa izdavatelja odgovorni su za izvršenje obveze sastavljanja i objavljivanja javnosti propisanih informacija iz članaka 462., 465., 468., 469. i 475. ovoga Zakona, te solidarno odgovaraju ulagatelju za štetu koju ulagatelj pretrpi radi nepravilnog i/ili nezakonitog izvršenja tih obveza, osim u slučaju kada se dokaže da su prilikom izvršenja istih postupali s pažnjom dobrog stručnjaka.
Odgovornost za propisane informacije ako su vrijednosni papiri izdavatelja uvršteni na uređeno tržište bez njegove suglasnosti
Članak 481.
(1) Ako su vrijednosni papiri izdavatelja uvršteni na uređeno tržište bez njegove suglasnosti, obveze izdavatelja propisane odredbama ove glave umjesto izdavatelja obvezna je u cijelosti izvršiti osoba koja je tražila uvrštenje vrijednosnih papira izdavatelja na uređeno tržište bez njegove suglasnosti.
(2) Osoba koja je tražila uvrštenje vrijednosnih papira izdavatelja na uređeno tržište bez njegove suglasnosti i članovi upravnih, upravljačkih i nadzornih tijela te osobe, ako je primjenjivo, solidarno odgovaraju ulagatelju za štetu koju ulagatelj pretrpi radi nepravilnog i/ili nezakonitog izvršenja obveze objavljivanja javnosti propisanih informacija iz članaka 462., 465., 468., 469. i 475. ovoga Zakona, osim u slučaju kada se dokaže da su prilikom izvršenja istih postupali s pažnjom dobrog stručnjaka.
ODJELJAK 1. Obavještavanje o promjenama u glasačkim pravima
Obavijest o promjenama u glasačkim pravima
Članak 482.
(1) Fizička osoba ili pravni subjekt koji neposredno ili posredno dosegne, prijeđe ili padne ispod praga od 5 %, 10 %, 15 %, 20 %, 25 %,
30 %, 50 % i 75 % glasačkih prava u izdavatelju dionica obvezan je o takvom dosezanju, prelasku ili padu ispod praga glasačkih prava dostaviti izdavatelju i Agenciji istodobno obavijest u sadržaju iz članka 486. ovoga Zakona i u roku iz članka 487. ovoga Zakona.
(2) Obveza iz stavka 1. ovoga članka odnosi se na svako dosezanje, prelazak ili pad ispod propisanih pragova glasačkih prava u izdavatelju dionica koje je posljedica:
1. promjene okolnosti iz članaka 483., 484. i 485. ovoga Zakona i/ili
2. promjene broja dionica s pravom glasa na koje je podijeljen temeljni kapital izdavatelja ili promjene broja glasačkih prava iz tih dionica.
(3) Obveza iz stavka 1. ovoga članka nastaje kada fizička osoba ili pravni subjekt, neposredno ili posredno, dosegne, prijeđe ili padne ispod propisanih pragova glasačkih prava u izdavatelju dionica:
1. po bilo kojoj pojedinačnoj osnovi iz članaka 483., 484. i 485. ovoga Zakona i/ili
2. na ukupnoj osnovi zbrajajući sva glasačka prava koja fizičkoj osobi ili pravnom subjektu neposredno ili posredno pripadaju u slučajevima iz članaka 483., 484. i 485. ovoga Zakona.
(4) U smislu ovoga članka, postotak glasačkih prava izračunava se u odnosu na sve dionice izdavatelja istog roda s pravom glasa, uključujući i vlastite dionice izdavatelja i dionice kod kojih je ostvarivanje glasačkih prava obustavljeno ili ograničeno zakonom ili pravnim poslom, uzimajući pritom u obzir podatke objavljene javnosti u skladu s člankom 473. ovoga Zakona.
Dionice kao temelj obavještavanja o promjenama u glasačkim pravima
Članak 483.
Obveza iz članka 482. ovoga Zakona odnosi se na svakog dioničara (fizičku osobu ili pravni subjekt reguliranim privatnim ili javnim pravom) kada, neposredno ili posredno, u svoje ime i za svoj račun ili u svoje ime i za račun druge fizičke osobe i/ili pravnog subjekta, drži:
1. dionice s pravom glasa izdavatelja
2. potvrde o deponiranim dionicama izdavatelja.
Financijski instrumenti kao temelj obavještavanja o promjenama u glasačkim pravima
Članak 484.
(1) Obveza iz članka 482. ovoga Zakona odnosi se na svaku fizičku osobu ili pravni subjekt kada, neposredno ili posredno, drži financijske instrumente iz članka 3. točke 24. ovoga Zakona:
1. koji fizičkoj osobi ili pravnom subjektu koji ih drži daju, po dospijeću, na temelju formalnog sporazuma, ili bezuvjetno pravo stjecanja ili diskrecijsko pravo stjecanja već izdanih dionica s pravom glasa izdavatelja koje su uvrštene na uređeno tržište
2. koji nisu uključeni u točku 1. ovoga stavka, ali koji su upućeni na dionice izdavatelja iz točke 1. ovoga stavka i koji su s ekonomskim učinkom sličnim onom financijskih instrumenata iz točke 1. ovoga stavka, bez obzira daju li pravo na fizičku namiru ili ne.
(2) Broj glasačkih prava koji pripada fizičkoj osobi ili pravnom subjektu držanjem financijskih instrumenata iz stavka 1. ovoga članka, izračunava se u odnosu na ukupni nominalni (zamišljeni) iznos dionica koje čine temeljnu imovinu tog financijskog instrumenta, osim ako financijski instrument omogućuje isključivo namiru u novcu, u kojem slučaju se broj glasačkih prava izračunava na temelju »delta usklađivanja«, množenjem nominalnog (zamišljenog) iznosa temeljnih dionica deltom instrumenta. U svrhu izračuna glasačkih prava u obzir se uzimaju jedino duge pozicije u svim financijskim instrumentima koji se odnose na istog temeljnog izdavatelja, pri čemu se duge pozicije ne netiraju s kratkim pozicijama koje se odnose na istog temeljnog izdavatelja.
(3) Za potrebe stavka 2. ovoga članka koriste se regulatorni tehnički standardi koje izrađuje ESMA i usvaja Europska komisija i kojima se određuje:
1. metoda za izračunavanje broja glasačkih prava u slučaju financijskih instrumenata upućenih na košaricu dionica ili indeks i
2. metoda utvrđivanja delte za izračunavanje glasačkih prava u slučaju financijskih instrumenata koji omogućuju isključivo namiru u novcu.
(4) Za potrebe stavka 1. ovoga članka, financijskim instrumentima smatraju se sljedeći financijski instrumenti, ako ispunjavaju bilo koji od uvjeta iz stavka 1. točaka 1. ili 2. ovoga članka:
1. prenosivi vrijednosni papiri
2. opcije
3. budućnosnice
4. zamjene
5. unaprijedni ugovori
6. ugovori za razlike i
7. bilo koji drugi ugovori ili sporazumi sa sličnim ekonomskim učincima koji se mogu namiriti fizički ili u novcu.
(5) Za potrebe stavka 1. ovoga članka, u obzir se uzima okvirni popis financijskih instrumenata koje sastavlja i periodički ažurira ESMA vodeći računa o tehničkom razvoju financijskih tržišta.
(6) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, obavijest iz članka 482. stavka 1. ovoga Zakona dostavlja se istodobno izdavatelju temeljnih dionica i Agenciji. Ako se financijski instrument iz stavka 1. ovoga članka odnosi na više od jedne temeljne dionice, obavijest iz članka 482. stavka 1. ovoga Zakona dostavlja se svakom izdavatelju temeljnih dionica.
(7) Za fizičku osobu ili pravni subjekt koji neposredno ili posredno drži financijske instrumente iz stavka 1. ovoga članka, obveza iz članka 482. ovoga Zakona nastaje ponovo kada fizička osoba ili pravni subjekt stekne temeljne dionice izdavatelja te se tim stjecanjem doseže, prelazi ili pada ispod propisanih pragova glasačkih prava u tom izdavatelju.
(8) Izuzeća iz članka 492. stavka 1. točaka 1. do 4., članaka 488. i 489. ovoga Zakona na odgovarajući način primjenjuju se i u slučaju financijskih instrumenta iz stavka 1. ovoga članka.
(9) Za potrebe stavka 8. ovoga članka koriste se regulatorni tehnički standardi koje izrađuje ESMA i usvaja Europska komisija i kojima se određuju slučajevi u kojima se odnosna izuzeća primjenjuju na financijske instrumente iz stavka 1. ovoga članka koje drži fizička osoba ili pravni subjekt koji izvršava naloge dobivene od klijenata ili odgovara na zahtjeve klijenata da trguje drugačije nego na vlasničkoj bazi, ili štiteći pozicije nastale takvim postupanjem.
Glasačka prava kao temelj za obavještavanje o promjenama u glasačkim pravima
Članak 485.
(1) Obveza iz članka 482. ovoga Zakona, odnosi se na svaku fizičku osobu ili pravni subjekt, kada isti ima pravo steći, otpustiti ili ostvarivati glasačka prava u izdavatelju u bilo kojem sljedećem slučaju ili kombinaciji tih slučajeva:
1. glasačka prava drži treća strana s kojom je ta fizička osoba ili pravni subjekt sklopio sporazum, koji ih obvezuje da, svojim zajedničkim ostvarivanjem glasačkih prava koja drže, usvoje dugoročnu zajedničku politiku upravljanja izdavateljem
2. glasačka prava treća strana drži na temelju sporazuma sklopljenog s tom fizičkom osobom ili pravnim subjektom koji omogućava privremeni prijenos tih glasačkih prava uz naknadu
3. glasačka prava iz dionica koja su toj fizičkoj osobi ili pravnom subjektu položena kao osiguranje, ako ta fizička osoba ili pravni subjekt kontrolira ta glasačka prava i iskaže svoju namjeru ostvarivanja istih
4. glasačka prava iz dionica za koje je u korist te fizičke osobe ili pravnog subjekta osnovano pravo plodouživanja
5. glasačka prava koja u smislu točaka 1. do 4. ovoga stavka drži ili može ostvarivati kontrolirano društvo te fizičke osobe ili pravnog subjekta
6. glasačka prava iz dionica pohranjenih kod te fizičke osobe ili pravnog subjekta, a koja glasačka prava ta fizička osoba ili pravni subjekt može ostvarivati samostalno, po vlastitoj ocjeni, ako nema posebne upute dioničara
7. glasačka prava koja drži treća strana u svoje ime, a za račun te fizičke osobe ili pravnog subjekta
8. glasačka prava koja ta fizička osoba ili pravni subjekt može ostvarivati kao opunomoćenik, samostalno, prema vlastitoj ocjeni, ako nema posebne upute dioničara.
(2) Kada obveza iz članka 482. ovoga Zakona nastane u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, svaka fizička osoba ili pravni subjekt iz stavka 1. točaka 1. do 8. ovoga članka za koju je nastala obveza, obvezna je istodobno izdavatelju i Agenciji dostaviti obavijest iz članka 482. stavka 1. ovoga Zakona, a smatrat će se da je tako nastala obveza izvršena ako se dostavi jedna zajednička obavijest u kojem slučaju se niti jedna fizička osoba ili pravni subjekt ne izuzima od odgovornosti za obvezu iz članka 482. ovoga Zakona. Kada obveza iz članka 482. ovoga Zakona nastane u slučaju iz stavka 1. točke 1. ovoga članka, obveza dostavljanja obavijesti iz članka 482. stavka 1. ovoga Zakona je zajednička obveza koju dijele sve strane u sporazumu.
(3) Kada obveza iz članka 482. ovoga Zakona nastane u slučaju iz stavka 1. točke 8. ovoga članka, a dioničar je punomoć dao samo za jednu skupštinu dioničara, smatrat će se da je tako nastala obveza izvršena ako se dostavi jedna obavijest iz članka 482. stavka 1. ovoga Zakona u trenutku davanja punomoći, pod uvjetom da je u obavijesti jasno navedena situacija u vezi s glasačkim pravima nakon što opunomoćenik više ne bude mogao ostvarivati glasačka prava po vlastitoj ocjeni. Kada obveza iz članka 482. ovoga Zakona nastane u slučaju iz stavka 1. točke 8. ovoga članka, a opunomoćenik dobije jednu ili nekoliko punomoći samo za jednu skupštinu dioničara, smatrat će se da je tako nastala obveza izvršena ako se dostavi samo jedna obavijest iz članka 482. stavka 1. ovoga Zakona u trenutku dobivanja punomoći, pod uvjetom da je u obavijesti jasno navedena situacija u vezi s glasačkim pravima nakon što opunomoćenik više ne bude mogao ostvarivati glasačka prava po vlastitoj ocjeni.
Sadržaj obavijesti o promjenama u glasačkim pravima
Članak 486.
(1) Obavijest iz članka 482. stavka 1. ovoga Zakona mora sadržavati, u mjeri u kojoj se podaci odnose na predmetno obavještavanje, sljedeće podatke:
1. tvrtku, sjedište i poslovnu adresu izdavatelja dionica odnosno tvrtku, sjedište i poslovnu adresu temeljenog izdavatelja u slučaju iz članka 484. ovoga Zakona
2. podatke o fizičkoj osobi ili pravnom subjektu koji je dosegao, prešao ili pao ispod praga propisanog člankom 482. stavkom 1. ovoga Zakona
3. podatke o dioničaru, ako je dioničar različit od fizičke osobe ili pravnog subjekta iz točke 2. ovoga stavka čak i ako taj dioničar nema pravo ostvarivati glasačka prava u skladu s člankom 485. stavkom 1. ovoga Zakona, te podatke o fizičkoj osobi ili pravnom subjektu koji u ime tog dioničara ima pravo ostvarivati glasačka prava u skladu s člankom 485. stavkom 1. ovoga Zakona
4. podatke o lancu kontroliranih društava putem kojih fizička osoba ili pravni subjekt iz točke 2. ovoga stavka stvarno drži glasačka prava odnosno financijske instrumente, ako je primjenjivo
5. podatak iz članka 482. stavka 2. ovoga Zakona o tome čega je dosezanje, prelazak ili pad ispod propisanih pragova posljedica
6. podatak o ispravi na temelju koje se doseže, prelazi ili pada ispod praga propisanog člankom 482. stavkom 1. ovoga Zakona, ako je primjenjivo
7. podatak o broju stečenih ili otpuštenih glasačkih prava (u apsolutnom i relativnom iznosu) na temelju kojih se doseže, prelazi ili pada ispod praga propisanog člankom 482. stavkom 1. ovoga Zakona, u slučaju iz članka 482. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona
8. podatak o ukupnom broju glasačkih prava (u apsolutnom i relativnom iznosu) koji se drži nakon dosezanja, prelaska ili pada ispod praga propisanog člankom 482. stavkom 1. ovoga Zakona; za svaki izdani rod dionica s pravom glasa, osobito ako je izdavatelj izdao više rodova dionica s pravom glasa
9. datum kada je prag dosegnut, prijeđen ili kada se ispod njega palo
10. za financijske instrumente s razdobljem izvršenja, naznaku datuma ili vremenskog razdoblja u kojem će se dionice steći ili u kojem se mogu steći, ako je primjenjivo, u slučaju iz članka 484. ovoga Zakona
11. datum dospijeća ili isteka financijskog instrumenta, u slučaju iz članka 484. ovoga Zakona
12. pregled broja glasačkih prava koja fizičkoj osobi ili pravnom subjektu pripadaju u slučajevima iz članaka 483. i 485. ovoga Zakona i broja glasačkih prava koja toj fizičkoj osobi ili pravnom subjektu pripadaju u slučajevima iz članka 484. ovoga Zakona
13. pregled po vrstama financijskih instrumenata iz članka 484. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona i financijskih instrumenata iz članka 484. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, praveći razliku između financijskih instrumenata koji daju pravo na fizičku namiru i financijskih instrumenata koji daju pravo na namiru u novcu, u slučaju iz članka 484. ovoga Zakona
14. podatak o ukupnom broju glasačkih prava (u apsolutnom i relativnom iznosu) koji će pripadati dioničaru odnosno opunomoćeniku nakon održavanja skupštine dioničara, kada opunomoćenik više ne bude mogao ostvarivati glasačka prava po vlastitoj ocjeni, ako se punomoć odnosi samo na jednu glavnu skupštinu dioničara, u slučaju iz članka 485. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona.
(2) U obavijesti iz stavka 1. ovoga članka, za svaku fizičku osobu navodi se ime, prezime i prebivalište, a za svaki pravni subjekt tvrtka, pravni oblik, sjedište, poslovna adresa, registarski broj i podaci o odgovornim osobama u pravnom subjektu.
(3) Uz obavijest iz stavka 1. ovoga članka, Agenciji se prilažu preslike isprava iz stavka 1. točke 6. ovoga članka.
Rok dostavljanja obavijesti o promjenama u glasačkim pravima
Članak 487.
(1) Obavijest iz članka 482. stavka 1. ovoga Zakona, fizička osoba ili pravni subjekt obvezan je dostaviti izdavatelju i Agenciji što je prije moguće, a najkasnije u roku od dva trgovinska dana od dana kada je fizička osoba ili pravni subjekt:
1. saznao, ili s obzirom na okolnosti trebao saznati, za stjecanje, otpuštanje ili mogućnost ostvarivanja glasačkih prava, neovisno o danu kada stjecanje, otpuštanje ili mogućnosti ostvarivanja glasačkih prava proizvodi pravne učinke
2. saznao, ili s obzirom na okolnosti trebao saznati, o događaju iz članka 482. stavka 2. točke 2. ovoga Zakona.
(2) Za potrebe stavka 1. točke 1. ovoga članka, smatra se da je fizička osoba ili pravni subjekt saznao ili trebao saznati za stjecanje, otpuštanje ili mogućnost ostvarivanja glasačkih prava najkasnije u roku od dva trgovinska dana od dana transakcije.
(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, u slučaju iz članka 485. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona, dioničar odnosno opunomoćenik obvezan je obavijest iz članka 482. stavka 1. ovoga Zakona dostaviti izdavatelju i Agenciji na dan davanja odnosno dobivanja punomoći.
ODJELJAK 2. Izuzeća kod informacija o promjenama u glasačkim pravima
Izuzeće od obavještavanja o promjenama u glasačkim pravima u slučaju matičnog društva
Članak 488.
Obavijest iz članka 482. stavka 1. ovoga Zakona izdavatelju i Agenciji nije obvezan dostaviti pravni subjekt ako je predmetnu obavijest izdavatelju i Agenciji dostavilo njegovo matično društvo ili, ako je i samo matično društvo kontrolirano društvo, njegovo matično društvo.
Izuzeća kod izračunavanja postotka glasačkih prava u slučaju matičnog društva društva za upravljanje i investicijskog društva
Članak 489.
(1) Glasačkim pravima koja u slučajevima iz članaka 483., 484. i 485. ovoga Zakona pripadaju matičnom društvu društva za upravljanje, ne pribrajaju se glasačka prava iz dionica i financijskih instrumenata iz članka 484. stavka 1. ovoga Zakona kojima to društvo za upravljanje upravlja u skladu s propisima kojima se uređuje osnivanje i rad otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom, ako društvo za upravljanje ta glasačka prava ostvaruje neovisno od svoga matičnog društva.
(2) Glasačkim pravima koja u slučajevima iz članaka 483., 484. i 485. ovoga Zakona pripadaju matičnom društvu investicijskog društva, ne pribrajaju se glasačka prava iz dionica i financijskih instrumenata iz članka 484. stavka 1. ovoga Zakona kojima to investicijsko društvo upravlja pružanjem usluge upravljanja portfeljem, ako investicijsko društvo:
1. ima odobrenje za pružanje usluge upravljanja portfeljem koje je izdala Agencija ili nadležno tijelo druge države članice
2. može ostvarivati glasačka prava iz dionica samo uz uputu dobivenu u pisanom obliku ili korištenjem elektroničkih sredstava, ili osigurava da se pojedinačne usluge upravljanja portfeljem pružaju neovisno od ostalih usluga pod uvjetima koji su jednaki uvjetima određenim propisima kojima se uređuje osnivanje i rad otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom i
3. glasačka prava ostvaruje neovisno od svog matičnog društva.
(3) Izuzeća iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, ne primjenjuju se ako društvo za upravljanje odnosno investicijsko društvo upravlja glasačkim pravima iz dionica i financijskih instrumenata iz članka 484. stavka 1. ovoga Zakona koja pripadaju njegovu matičnom društvu ili drugom kontroliranom društvu tog matičnog društva, pri čemu ta glasačka prava društvo za upravljanje odnosno investicijsko društvo ne može ostvarivati po vlastitoj ocjeni, već uz neposrednu ili posrednu uputu matičnog društva ili drugog kontroliranog društva toga matičnog društva.
Uvjeti za izuzeća kod izračunavanja postotka glasačkih prava u slučaju matičnog društva društva za upravljanje i investicijskog društva
Članak 490.
(1) Matično društvo društva za upravljanje odnosno investicijskog društva može koristiti izuzeće iz članka 489. stavka 1. odnosno stavka 2. ovoga Zakona, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
1. matično društvo ne smije utjecati na ostvarivanje glasačkih prava koja pripadaju društvu za upravljanje odnosno investicijskom društvu, bilo davanjem neposredne ili posredne upute, bilo na neki drugi način i
2. društvo za upravljanje odnosno investicijsko društvo mora biti slobodno, neovisno o matičnom društvu, ostvarivati glasačka prava iz imovine kojom upravlja.
(2) U smislu stavka 1. točke 1. ovoga članka i članka 489. stavka 3. ovoga Zakona, neposrednom uputom smatra se svaka uputa matičnog društva ili drugog kontroliranog društva tog matičnog društva kojom se određuje na koji način će u pojedinom slučaju društvo za upravljanje odnosno investicijsko društvo ostvarivati glasačka prava. Posredna uputa je svaka opća ili posebna uputa matičnog društva ili drugog kontroliranog društva tog matičnog društva, neovisno o formi u kojoj se daje, kojom se ograničava pravo društva za upravljanje odnosno investicijskog društva da po vlastitoj ocjeni ostvaruje glasačka prava u svrhu ostvarivanja određenih poslovnih interesa matičnog društva ili drugog kontroliranog društva toga matičnog društva.
(3) Matično društvo društva za upravljanje odnosno investicijskog društva koje želi koristiti izuzeće iz članka 489. stavka 1. odnosno stavka 2. ovoga Zakona, obvezno je bez odgode, a u svakom slučaju prije nastanka obveze iz članka 482. ovoga Zakona, dostaviti Agenciji:
1. popis društava za upravljanje odnosno investicijskih društava i popis njihovih nadležnih tijela ili naznaku da ista nemaju svoja nadležna tijela, ali bez navođenja za kojeg izdavatelja bi se izuzeće koristilo; matično društvo obvezno je ovaj popis redovito obnavljati i
2. izjavu da se za svako navedeno društvo za upravljanje odnosno investicijsko društvo, matično društvo pridržava uvjeta iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Matično društvo društva za upravljanje odnosno investicijskog društva koje želi koristiti izuzeće iz članka 489. stavka 1. odnosno stavka 2. ovoga Zakona samo u odnosu na financijske instrumente iz članka 484. stavka 1. ovoga Zakona, obvezno je bez odgode, a u svakom slučaju prije nastanka obveze iz članka 482. ovoga Zakona, dostaviti Agenciji popis iz stavka 3. točke 1. ovoga članka i redovito ga obnavljati.
(5) Matično društvo društva za upravljanje odnosno investicijskog društva koje želi koristiti izuzeće iz članka 489. stavka 1. odnosno stavka 2. ovoga Zakona, obvezno je na zahtjev Agencije dokazati sljedeće:
1. organizacijska struktura matičnog društva i društva za upravljanje odnosno investicijskog društva je takva da društvo za upravljanje odnosno investicijsko društvo glasačka prava ostvaruje neovisno o matičnom društvu; ovo podrazumijeva da matično društvo i društvo za upravljanje odnosno investicijsko društvo moraju imati najmanje pisane politike i procedure kojima se sprječava razmjena informacija između matičnog društva i društva za upravljanje odnosno investicijskog društva u vezi s ostvarivanjem glasačkih prava
2. osobe koje odlučuju na koji način će se ostvariti glasačka prava djeluju neovisno jedna o drugoj
3. ako je matično društvo klijent svoga društva za upravljanje odnosno investicijskog društva ili ako su glasačka prava koja pripadaju matičnom društvu dio imovine kojom upravlja društvo za upravljanje odnosno investicijsko društvo, postoji jasno pisano ovlaštenje matičnog društva za nepristran odnos matičnog društva s društvom za upravljanje odnosno investicijskim društvom.
Uvjeti za izuzeća kod izračunavanja postotka glasačkih prava u slučaju matičnog društva onoga pravnog subjekta koji ima sjedište u trećoj zemlji
Članak 491.
(1) Izuzeća iz članka 489. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, primjenjuju se i u slučaju pravnog subjekta koji ima sjedište u trećoj zemlji, a koji bi, da ima sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, ili, samo u slučaju investicijskog društva, glavni ured u državi članici, trebao odobrenje za rad kao društvo za upravljanje u skladu s propisima koji uređuju osnivanje i rad otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom ili odobrenje za pružanje usluge upravljanja portfeljem u skladu s propisima kojima se uređuje osnivanje i poslovanje investicijskih društava, pod uvjetom da taj pravni subjekt ispunjava uvjete neovisnosti od svoga matičnog društva istovjetne uvjetima neovisnosti za društva za upravljanje odnosno investicijska društva iz članaka 489. i 490. ovoga Zakona.
(2) U smislu stavka 1. ovoga članka, smatra se da su uvjeti neovisnosti propisani propisima treće zemlje sjedišta pravnog subjekta iz stavka 1. ovoga članka, istovjetni uvjetima neovisnosti iz članaka 489. i 490. ovoga Zakona, ako je prema propisima te treće zemlje propisano da pravni subjekt iz stavka 1. ovoga članka mora ispunjavati sljedeće uvjete:
1. biti slobodan u svim situacijama, neovisno o svom matičnom društvu, ostvarivati glasačka prava iz imovine kojom upravlja i
2. zanemariti interese svoga matičnog društva ili bilo kojeg kontroliranog društva svoga matičnog društva, u svakom slučaju nastanka sukoba interesa.
(3) Matično društvo pravnog subjekta iz stavka 1. ovoga članka, obvezno je bez odgode, a u svakom slučaju prije nastanka obveze iz članka 482. ovoga Zakona, dostaviti Agenciji izjavu da u slučaju svakoga pravnog subjekta iz stavka 1. ovoga članka, matično društvo ispunjava uvjete iz stavka 2. ovoga članka.
(4) Na matično društvo pravnog subjekta iz stavka 1. ovoga članka, na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članka 490. stavka 3. točke 1. i stavaka 4. i 5. ovoga Zakona.
Izuzeća kod obavještavanja o promjena u glasačkim pravima
Članak 492.
(1) Odredbe članaka 483. i 484. ovoga Zakona, ne primjenjuju se na:
1. dionice koje su stečene isključivo u svrhu poravnanja i namire unutar uobičajenog kratkog ciklusa namire od najviše tri trgovinska dana od dana transakcije
2. dionice koje drži skrbnik u okviru pružanja usluge skrbništva, pod uvjetom da skrbnik glasačka prava iz tih dionica može ostvarivati isključivo uz uputu dioničara dobivenu u pisanom obliku ili korištenjem elektroničkih sredstava
3. glasačka prava u knjizi trgovanja kreditne institucije ili investicijskog društva koja se drže u skladu s propisima kojima se uređuje adekvatnost kapitala kreditne institucije odnosno investicijskog društva ako:
a) glasačka prava u knjizi trgovanja ne prelaze 5 % i
b) glasačka prava iz dionica koje se drže u knjizi trgovanja se ne ostvaruju niti se na neki drugi način koriste kako bi se utjecalo na upravljanje izdavateljem
4. glasačka prava koja stječe ili otpušta održavatelj tržišta u svojstvu održavatelja tržišta, ako tim stjecanjem ili otpuštanjem doseže ili prelazi preko praga od 5 % glasačkih prava, pod uvjetom da održavatelj tržišta:
a) ima odobrenje nadležnog tijela svoje matične države članice za pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti i
b) ne utječe na upravljanje izdavateljem niti vrši bilo kakav utjecaj na izdavatelja da kupi predmetne dionice ili podrži njihovu cijenu
5. glasačka prava iz dionica koje su stečene u svrhu stabilizacije u skladu s Delegiranom uredbom (EU) br. 2016/1052, ako se ta glasačka prava ne ostvaruju niti se na neki drugi način koriste kako bi utjecali na upravljanje izdavateljem.
(2) Održavatelj tržišta koji želi koristiti izuzeće iz stavka 1. točke 4. ovoga članka, obvezan je najkasnije u roku iz članka 487. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, obavijestiti Agenciju da djeluje ili namjerava djelovati kao održavatelj tržišta u odnosu na određenog izdavatelja.
(3) Ako održavatelj tržišta prestane djelovati kao održavatelj tržišta u odnosu na određenog izdavatelja, obvezan je o istome obavijestiti Agenciju, u roku iz članka 487. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona.
(4) Održavatelj tržišta koji želi koristiti izuzeće iz stavka 1. točke 4. ovoga članka, obvezan je na zahtjev Agencije bilo kojim dokazivim sredstvima identificirati dionice i/ili financijske instrumente koje drži u svrhu djelovanja kao održavatelj tržišta. Ako održavatelj tržišta nije u mogućnosti identificirati dionice i/ili financijske instrumente koje drži, Agencija je ovlaštena tražiti ga da te dionice i/ili financijske instrumente drži na posebnom računu u svrhu potrebne identifikacije.
(5) Održavatelj tržišta obvezan je na zahtjev Agencije dostaviti sporazum o održavanju tržišta koji je sklopio s operaterom uređenog tržišta i/ili izdavateljem, ako je nacionalnim propisom propisano sklapanje takvog ugovora ili je takav ugovor sklopljen.
(6) Za potrebe izračuna praga od 5 % iz stavka 1. točaka 3. i 4. ovoga članka koriste se regulatorni tehnički standardi koje izrađuje ESMA i usvaja Europska komisija i kojima se određuje metoda izračuna praga od 5 %.
Ostala izuzeća
Članak 493.
(1) Odredbe članaka 483. i 485. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, ne primjenjuju se na dionice koje su članice Europskog sustava središnjih banaka pribavile ili su im iste pribavljene pri izvršavanju njihovih funkcija kao monetarne vlasti, uključujući i dionice koje su članice Europskog sustava središnjih banaka pribavile ili su im iste pribavljene kao zalog ili na temelju repo ugovora ili sličnog ugovora za likvidnost odobrenog za potrebe monetarne politike ili unutar sustava plaćanja.
(2) Izuzeće iz stavka 1. ovoga članka primjenjuje se samo za kratko vremensko razdoblje i pod uvjetom da se glasačka prava iz predmetnih dionica ne ostvaruju.
Jezik propisanih informacija izdavatelja
Članak 494. (NN 151/22)
(1) Ako je Republika Hrvatska matična država članica izdavatelja, a vrijednosni papiri izdavatelja su uvršteni samo na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj, propisane informacije moraju biti objavljene javnosti na hrvatskom jeziku.
(2) Ako je Republika Hrvatska matična država članica izdavatelja, a vrijednosni papiri izdavatelja su uvršteni na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj i u jednoj ili više država članica domaćina, propisane informacije moraju biti objavljene javnosti:
1. na hrvatskom jeziku i
2. prema izboru izdavatelja, ili na jeziku koji je kao jezik objavljivanja javnosti određen u tim državama članicama domaćinima ili na jeziku koji se uobičajeno koristi na području međunarodnih financija.
(3) Ako je Republika Hrvatska matična država članica, a vrijednosni papiri izdavatelja su uvršteni na uređeno tržište u jednoj ili više država članica domaćina, ali ne i u Republici Hrvatskoj, propisane informacije moraju biti objavljene javnosti, prema izboru izdavatelja, ili na jeziku koji je kao jezik objavljivanja javnosti određen u tim državama članicama domaćinima ili na jeziku koji se uobičajeno koristi na području međunarodnih financija.
(4) Ako izdavatelj iz stavka 3. ovoga članka, kao jezik objavljivanja javnosti izabere jezik koji je određen u državi članici domaćinu, propisane informacije dodatno moraju biti objavljene javnosti, prema izboru izdavatelja, ili na hrvatskom jeziku ili na jeziku koji se uobičajeno koristi na području međunarodnih financija.
(5) Iznimno od odredbi stavaka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka, u slučaju vrijednosnih papira izdavatelja koji su izdani u nominalnoj vrijednosti po jedinici u iznosu od najmanje 100.000,00 eura odnosno u drugoj valuti u iznosu koji na dan izdanja predstavlja protuvrijednost od najmanje 100.000,00 eura, uvrštenih na uređeno tržište u jednoj ili više država članica, propisane informacije moraju biti objavljene javnosti, prema izboru izdavatelja, ili na jeziku koji je kao jezik objavljivanja javnosti određen u matičnoj državi članici i državama članicama domaćinima, ili na jeziku koji se uobičajeno koristi na području međunarodnih financija.
(6) Izuzeće iz stavka 5. ovoga članka primjenjuje se i u slučaju vrijednosnih papira izdavatelja koji su izdani u nominalnoj vrijednosti po jedinici u iznosu od najmanje 50.000,00 eura odnosno u drugoj valuti u iznosu koji na dan izdanja predstavlja protuvrijednost od najmanje 50.000,00 eura, uvrštenih na uređeno tržište u jednoj ili više država članica prije 31. prosinca 2010. godine, dokle god su ti dužnički vrijednosni papiri u opticaju.
(7) Ako je Republika Hrvatska država članica domaćin, propisane informacije koje se objavljuju javnosti prema propisima matične države članice izdavatelja moraju biti objavljene javnosti na jeziku koji je kao jezik objavljivanja javnosti određen u njegovoj matičnoj državi članici, ako je primjenjivo, i prema izboru izdavatelja, ili na hrvatskom jeziku ili na jeziku koji se uobičajeno koristi na području međunarodnih financija.
Jezik obavijesti o promjenama u glasačkim pravima
Članak 495.
(1) Obavijest iz članka 482. stavka 1. ovoga Zakona dostavlja se Agenciji i izdavatelju na hrvatskom jeziku ili na jeziku koji se uobičajeno koristi na području međunarodnih financija.
(2) Izdavatelja koji obavijest iz članka 482. stavka 1. ovoga Zakona zaprimi na jeziku koji se uobičajeno koristi na području međunarodnih financija, Agencija nije ovlaštena tražiti prijevod zaprimljene obavijesti na hrvatski jezik.
Objavljivanje javnosti i distribucija propisanih informacija
Članak 496.
(1) Izdavatelj je obvezan propisane informacije objaviti javnosti na način koji javnosti osigurava brz pristup do propisanih informacija na ravnopravnoj osnovi.
(2) Izdavatelj je obvezan za distribuiranje propisanih informacija javnosti koristiti medije na koje se opravdano može osloniti da će propisane informacije, koliko god je to moguće, istodobno učinkovito distribuirati najširoj javnosti u Republici Hrvatskoj i u drugim državama članicama.
(3) Izdavatelj je obvezan propisane informacije dostaviti medijima u cijelom njihovu propisanom sadržaju. Kod izvještaja iz članaka 462., 465., 468. i 469. ovoga Zakona, smatra se da ih je izdavatelj dostavio medijima u cijelom njihovu propisanom sadržaju, ako medijima dostavi priopćenje u kojem navodi internetske stranice i službene registre propisanih informacija u kojima su izvještaji iz članaka 462., 465., 468. i 469. ovoga Zakona dostupni javnosti u cijelosti.
(4) Kod dostave propisanih informacija medijima, izdavatelj je obvezan jasno naznačiti da se radi o propisanoj informaciji, te jasno naznačiti na kojeg izdavatelja se odnosi propisana informacija, predmet propisane informacije te datum i vrijeme dostavljanja propisane informacije medijima.
(5) Izdavatelj je obvezan dostaviti propisane informacije medijima na način koji osigurava sigurnu dostavu, minimizira rizik od neovlaštenog pristupa propisanim informacijama i od mijenjanja njihova sadržaja te omogućava stalnost u pogledu izvora propisanih informacija. Sigurnost zaprimanja osigurava se na način da se čim prije otkloni bilo koja greška ili prekid u dostavi propisanih informacija. Izdavatelj nije odgovoran za sistemske pogreške ili nedostatke kod medija kojima se dostavljaju propisane informacije.
(6) Smatra se da je izdavatelj ispunio svoju obvezu dostave propisanih informacija medijima kada dobije potvrdu medija kojem je dostavio propisane informacije da ih je isti zaprimio u cijelosti.
(7) Izdavatelj je obvezan, u vezi s bilo kojim objavljivanjem javnosti propisanih informacija, na zahtjev Agencije dostaviti najmanje sljedeće:
1. podatke o osobi koja je medijima dostavila informaciju
2. datum i vrijeme dostavljanja informacije medijima
3. podatke o sigurnosnim i tehničkim mjerama dostave informacije medijima
4. podatke o vrsti medija na kojem su informacije dostavljene medijima
5. podatke o bilo kojoj zabrani izdavatelja u pogledu propisanih informacija, ako takva zabrana postoji
6. podatke o medijima kojima su dostavljene propisane informacija te dokaz o dostavi propisanih informacija medijima.
(8) Sve troškove u vezi s osiguranjem propisanih informacija javnosti u cijelosti snosi izdavatelj.
Dostupnost propisanih informacija
Članak 497.
(1) Izdavatelj je obvezan propisane informacije, istodobno kada ih objavljuje javnosti, dostaviti u cijelom njihovu propisanom sadržaju Agenciji i u službeni registar propisanih informacija.
(2) Izdavatelj čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj, obvezan je propisane informacije, osim Agenciji i službenom registru propisanih informacija, istodobno dostaviti i uređenom tržištu u Republici Hrvatskoj na koje su uvršteni njegovi vrijednosni papiri.
(3) Agencija je ovlaštena propisanu informaciju zaprimljenu u skladu sa stavkom 1. ovoga članka objaviti na svojim internetskim stranicama.
(4) Agencija pravilnikom detaljnije uređuje sadržaj, oblik i način dostavljanja propisanih informacija Agenciji.
Službeni registar propisanih informacija
Članak 498.
(1) Službeni registar propisanih informacija je sustav za prikupljanje, pohranjivanje, obradu, objavljivanje i dostupnost propisanih informacija.
(2) Službeni registar propisanih informacija mora ispunjavati minimalne standarde kvalitete sigurnosti, zaštite cjelovitosti pohranjenih informacija, izvora informacija, bilježenja vremena zaprimanja informacija i jednostavnosti pristupa krajnjih korisnika pohranjenim informacijama.
(3) Službeni registar propisanih informacija dio je sustava koji čine međusobno povezani službeni registri propisanih informacija i europska elektronička pristupna točka koju razvija i vodi ESMA.
(4) Službeni registar propisanih informacija mora osigurati pristup propisanim informacijama putem europske elektroničke pristupne točke.
(5) Za potrebe osiguranja pristupa propisanim informacijama koriste se regulatorni tehnički standardi koje izrađuje ESMA i usvaja Europska komisija i kojima se određuju sljedeći tehnički zahtjevi za pristup propisanim informacijama na razini Europske unije:
1. tehnički zahtjevi u vezi s komunikacijskom tehnologijom koju koriste službeni registri propisanih informacija
2. tehnički zahtjevi za vođenje središnje pristupne točke za traženje propisanih informacija
3. tehnički zahtjevi u vezi s upotrebom jedinstvenog identifikatora za svakog izdavatelja kojeg koriste službeni registri propisanih informacija
4. zajednički format za dostavljanje propisanih informacija koji koriste službeni registri propisanih informacija
5. zajednička klasifikacija propisanih informacija koju koriste službeni registri propisanih informacija i zajednički popis vrsti propisanih informacija.
(6) Agencija pravilnikom detaljnije uređuje sadržaj, oblik i način dostavljanja propisanih informacija u službeni registar propisanih informacija.
Vođenje službenog registra propisanih informacija
Članak 499.
(1) Službeni registar propisanih informacija u Republici Hrvatskoj vodi Agencija.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, službeni registar propisanih informacija može voditi i druga pravna osoba koja za to dobije odobrenje Agencije, pod uvjetom da ispunjava tehničke, sigurnosne, organizacijske i ostale uvjete za vođenje službenog registra propisanih informacija te da pritom ne dolazi do narušavanja pristupa propisanim informacijama na razini Europske unije.
(3) Pravna osoba koja dobije odobrenje Agencije za vođenje službenog registra propisanih informacija mora prije uvođenja bilo kakve promjene u službenom registru propisanih informacija za to dobiti odobrenje Agencije.
(4) Pravna osoba koja dobije odobrenje Agencije za vođenje službenog registra propisanih informacija može naplaćivati naknadu, prihvatljivu krajnjim korisnicima, za dostavljanje pohranjenih informacija istima.
(5) Pravna osoba koja dobije odobrenje Agencije za vođenje službenog registra propisanih informacija mora za naknadu iz stavka 4. ovoga članka i svaku njezinu izmjenu dobiti odobrenje Agencije.
(6) Agencija pravilnikom detaljnije uređuje sadržaj zahtjeva za izdavanje odobrenja iz stavaka 2. do 5. ovoga članka, tehničke, sigurnosne, organizacijske i ostale uvjete za vođenje službenog registra propisanih informacija te podatke i isprave kojima pravna osoba dokazuje ispunjavanje uvjeta za vođenje službenog registra propisanih informacija.
Članak 500.
(1) Izdavatelj koji ima sjedište u trećoj zemlji, a kojem je Republika Hrvatska matična država članica, obvezan je u skladu s člancima 494. do 497. ovoga Zakona dodatno objaviti javnosti sve informacije koje objavljuje javnosti prema propisima treće zemlje svoga sjedišta, a koje mogu biti od važnosti za javnost u državama članicama, čak i ako se iste ne smatraju propisanim informacijama u smislu članka 455. točke 9. ovoga Zakona, u sadržaju i rokovima kako je propisano nacionalnim propisom odnosne treće zemlje.
(2) Kod izdavatelja koji ima sjedište u trećoj zemlji, a kojem je Republika Hrvatska matična država članica, obavijest iz članka 473. ovoga Zakona dostavlja se za istovjetne slučajeve.
Nadležnost Agencije
Članak 501.
(1) Agencija provodi nadzor nad izvršavanjem svih obveza propisanih odredbama ove glave i povezanih relevantnih propisa.
(2) Obrada podataka prikupljenih u okviru nadležnosti Agencije propisanih ovom glavom provodi se u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka.
Nadzorne ovlasti Agencije
Članak 502. (NN 85/24)
(1) Agencija je u svrhu nadzora nad izvršavanjem obveza propisanih odredbama ove glave ovlaštena:
1. pratiti, prikupljati te provjeravati informacije, podatke, isprave, očitovanja, izjave, dokumentaciju i druge obavijesti koje se, prema odredbama ove glave, objavljuju javnosti i dostavljaju Agenciji
2. provjeravati objavljuje li izdavatelj odnosno osoba koja je tražila uvrštenje vrijednosnih papira izdavatelja na uređeno tržište bez njegove suglasnosti propisane informacije javnosti u propisanim rokovima, osiguravajući učinkovit i jednak pristup tim informacijama u svim državama članicama u kojima su uvršteni vrijednosni papiri izdavatelja te poduzeti odgovarajuće primjerene mjere ako to nije slučaj
3. provjeravati objavljuju li se propisane informacije javnosti na jeziku, u sadržaju i obliku propisanim odredbama ove glave te poduzeti odgovarajuće primjerene mjere ako to nije slučaj
4. zahtijevati od izdavatelja odnosno osobe koja je tražila uvrštenje vrijednosnih papira izdavatelja na uređeno tržište bez njegove suglasnosti, fizičkih osoba i pravnih subjekata iz članaka 483., 484. i 485. ovoga Zakona, osoba koje ih kontroliraju ili su od njih kontrolirane, od revizora te od ostalih fizičkih osoba i pravnih subjekata za koje Agencija procijeni da mogu imati saznanja od interesa za nadzor, dostavljanje podataka, isprava, očitovanja, izjava i dokumentacije
5. zahtijevati od izdavatelja objavljivanje javnosti podataka, očitovanja i izjava iz točke 4. ovoga stavka, na način i u roku koji odredi Agencija
6. objaviti javnosti podatke, očitovanja i izjave iz točke 4. ovoga stavka, ako iste ne objavi javnosti izdavatelj ili osoba koja kontrolira izdavatelja ili koju kontrolira izdavatelj odnosno osoba koja je tražila uvrštenje vrijednosnih papira izdavatelja na uređeno tržište bez njegove suglasnosti, a nakon što je Agencija zaprimila odgovarajuće očitovanje izdavatelja odnosno osobe koja je tražila uvrštenje vrijednosnih papira izdavatelja na uređeno tržište bez njegove suglasnosti
7. zahtijevati od rukovodstva izdavatelja odnosno osobe koja je tražila uvrštenje vrijednosnih papira izdavatelja na uređeno tržište bez njegove suglasnosti te fizičkih osoba i pravnih subjekata iz članaka 483., 484. i 485. ovoga Zakona, dostavljanje propisanih informacija, ostalih informacija i dokumentacije te objavljivanje javnosti propisanih informacija, ako iste nisu objavljene javnosti
8. provjeravati jesu li financijske informacije iz ove glave sastavljene u skladu s relevantnim okvirom za financijsko izvještavanje te poduzeti odgovarajuće primjerene mjere ako to nije slučaj
9. provjeravati jesu li informacije o održivosti iz ove glave sastavljene u skladu s relevantnim okvirom za izvještavanje o održivosti te poduzeti odgovarajuće primjerene mjere ako to nije slučaj
10. zahtijevati od rukovodstva izdavatelja dostavljanje podataka u vezi s korporativnim upravljanjem, ako isti nisu dostavljeni te poduzeti odgovarajuće primjerene mjere prema izdavatelju s tim u vezi
11. zahtijevati od rukovodstva izdavatelja uspostavljanje primjerenih politika i procedura i poduzimanje odgovarajućih mjera kojima će osigurati postojanje učinkovitog procesa upravljanja i postupanja s propisanim informacijama te poduzimati odgovarajuće primjerene mjere prema izdavatelju s tim u vezi
12. provoditi neposredan nadzor na području Republike Hrvatske s ciljem utvrđivanja pridržavanja odredbi ove glave; ako je to potrebno, Agencija će neposredan nadzor provoditi u suradnji s pravosudnim i/ili drugim tijelima.
(2) Kada podatke, isprave, očitovanja, izjave i dokumentaciju Agenciji dostavlja revizor u skladu sa stavkom 1. točkom 4. ovoga članka, takva dostava ne smatra se kršenjem zabrane odavanja podataka koja je revizoru nametnuta ugovorom, zakonom ili drugim propisom niti će revizor u tom slučaju snositi bilo kakvu odgovornost.
Nadzorne mjere Agencije
(1) Agencija je ovlaštena izreći sljedeće nadzorne mjere:
1. javno objaviti da izdavatelj odnosno osoba koja je tražila uvrštenje vrijednosnih papira izdavatelja na uređeno tržište bez njegove suglasnosti te fizička osoba ili pravni subjekt iz članaka 483., 484. i 485. ovoga Zakona, ne izvršava svoje obveze propisane odredbama ove glave
2. izreći opomenu izdavatelju odnosno osobi koja je tražila uvrštenje vrijednosnih papira izdavatelja na uređeno tržište bez njegove suglasnosti te fizičkoj osobi ili pravnom subjektu iz članaka 483., 484. i 485. ovoga Zakona, zbog kršenja svojih obveza propisanih odredbama ove glave
3. naložiti izdavatelju odnosno osobi koja je tražila uvrštenje vrijednosnih papira izdavatelja na uređeno tržište bez njegove suglasnosti te fizičkoj osobi ili pravnom subjektu iz članaka 483., 484. i 485. ovoga Zakona, poduzimanje radnji koje pridonose uspostavljanju zakonitosti i/ili ispravljanju nepravilnosti
4. obustaviti ili zahtijevati od uređenog tržišta u Republici Hrvatskoj na koje su uvršteni vrijednosni papiri izdavatelja obustavu trgovanja vrijednosnim papirima izdavatelja najduže na deset dana odjednom, ako postoji opravdana sumnja da je izdavatelj prekršio odredbe ove glave
5. zabraniti trgovanje vrijednosnim papirima izdavatelja na uređenom tržištu u Republici Hrvatskoj, ako se utvrdi da su prekršene ili ako postoji opravdana sumnja da su prekršene odredbe ove glave
6. izreći drugu primjerenu mjeru koja pridonosi uspostavljanju zakonitog postupanja.
(2) Bez obzira na mjere iz stavka 1. ovoga članka, kada Agencija utvrdi da izdavatelj nije objavio javnosti i/ili dostavio Agenciji u propisanom roku propisanu informaciju iz članaka 462., 465., 468., 469., 474. i 475. ovoga Zakona ili kada utvrdi da fizička osoba ili pravni subjekt u propisanom roku nije dostavio izdavatelju i/ili Agenciji obavijest o promjenama u postotku glasačkih prava iz članka 482. stavka 1. ovoga Zakona, Agencija je ovlaštena poduzeti najmanje sljedeće radnje odnosno izreći najmanje sljedeće mjere:
1. izreći javnu opomenu fizičkoj osobi ili pravnom subjektu te navesti vrstu kršenja
2. zahtijevati od fizičke osobe ili pravnog subjekta da prekine postupanje koje uključuje kršenje i da se suzdrži od bilo kakvog ponavljanja takvog postupanja.
(3) Bez obzira na mjere iz stavka 1. i 2. ovoga članka, kada Agencija utvrdi da financijske informacije iz ove glave nisu sastavljene u skladu s primjenjivim okvirom za financijsko izvještavanje, a prikazivanje je materijalno pogrešno, Agencija je ovlaštena izreći jednu od sljedećih nadzornih mjera:
1. naložiti ponovno sastavljanje i objavljivanje financijskih izvještaja, uključujući i revizorski izvještaj novih financijskih izvještaja, ako je primjenjivo
2. naložiti sastavljanje i objavu bilješki s ispravcima ili
3. naložiti ispravak u budućim financijskim izvještajima uz prikazivanje usporednih iznosa, kada je to potrebno.
(4) Bez obzira na mjere iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, kada Agencija utvrdi da informacije o održivosti iz ove glave nisu sastavljene u skladu s primjenjivim okvirom za izvještavanje o održivosti, a prikazivanje je materijalno pogrešno, Agencija je ovlaštena izreći jednu od sljedećih nadzornih mjera:
1. naložiti ponovno sastavljanje i objavljivanje izvještaja o održivosti, uključujući i izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti
2. naložiti sastavljanje i objavu bilješki s ispravcima ili
3. naložiti ispravak u budućem izvještaju o održivosti uz prikazivanje usporednih informacija, kada je to potrebno.
Okolnosti koje Agencija uzima u obzir kod odlučivanja o nadzornim mjerama
Članak 504.
(1) Kod odlučivanja o vrsti radnje koju će poduzeti odnosno vrsti mjera koju će izreći Agencija je obvezna u obzir uzeti sve relevantne okolnosti, uključujući tamo gdje je to primjereno:
1. težinu i trajanje kršenja
2. stupanj odgovornosti odgovorne fizičke osobe ili odgovorne osobe pravnog subjekta
3. financijsku snagu odgovorne fizičke osobe ili pravnog subjekta, na što ukazuje godišnji prihod odgovorne fizičke osobe i ukupni promet odgovornog pravnog subjekta
4. značaj ostvarene dobiti ili spriječenog gubitka odgovorne fizičke osobe ili pravnog subjekta, ako ih je moguće utvrditi
5. gubitke koje su zbog kršenja imale treće osobe, ako ih je moguće utvrditi
6. razinu suradnje odgovorne fizičke osobe ili pravnog subjekta s Agencijom i ostalim nadležnim tijelima
7. prethodna kršenja odgovorne fizičke osobe ili pravnog subjekta.
(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se u slučaju iz članka 502. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona u pogledu nadzora izvršavanja obveze sastavljanja financijskih informacija u skladu s relevantnim okvirom za financijsko izvještavanje.
Obustava glasačkih prava
Članak 505.
(1) Bez obzira na ovlasti Agencije iz članka 503. ovoga Zakona, kada fizička osoba ili pravni subjekt koji je u skladu s člankom 482. ovoga Zakona obvezan dostaviti izdavatelju i Agenciji obavijest o dosezanju, prelasku ili padu ispod propisanih pragova u glasačkim pravima u izdavatelju dionica, s ciljem prikrivanja identiteta i/ili ukupnog broja glasačkih prava koja mu neposredno ili posredno pripadaju i/ili podatka o fizičkim osobama i/ili pravnim subjektima putem kojih mu odnosna glasačka prava neposredno ili posredno pripadaju, ne dostavi izdavatelju i Agenciji obavijest o promjenama u postotku glasačkih prava u skladu s člankom 482. ovoga Zakona, pri čemu izdavatelj i Agencija nisu u mogućnosti utvrditi sve podatke iz članka 486. ovoga Zakona, ne mogu se na skupštini izdavatelja ostvarivati glasačka prava zbog kojih je nastala obveza dostavljanja obavijesti o promjenama u postotku glasačkih prava u skladu s člankom 482. ovoga Zakona.
(2) Obustava glasačkih prava traje od dana isteka roka za dostavljanje obavijesti izdavatelju i Agenciji do dana dostavljanja predmetne obavijesti izdavatelju ili Agenciji, ili do dana kada izdavatelj ili Agencija saznaju za podatke iz članka 486. ovoga Zakona na temelju kojih je moguće utvrditi identitet fizičke osobe ili pravnog subjekta na koju se odnosi obveza iz članka 482. ovoga Zakona, ovisno o tome koja okolnost nastupi prva.
Objava odluka o mjerama
Članak 506.
(1) Agencija je obvezna bez nepotrebnog odgađanja na svojim internetskim stranicama javno objaviti sve odluke o mjerama koje su donesene kod utvrđenih kršenja obveza objavljivanja javnosti vezanih uz pojedinog izdavatelja, navodeći najmanje informacije o vrsti i karakteru kršenja i identitetu fizičke osobe ili pravnog subjekta odgovorenog za kršenje.
(2) Agencija može odgoditi objavu odluke o mjerama ili ih može objaviti bez navođenja podataka koji bi omogućili identifikaciju osobe, u skladu s odgovarajućim propisom, u bilo kojoj od sljedećih okolnosti:
1. ako je, u slučaju da se odluka odnosi na fizičku osobu, objava osobnih podataka nerazmjerna s obveznom prethodnom ocjenom proporcionalnosti takve objave
2. ako bi objava značajno ugrozila stabilnost financijskog sustava ili službenu istragu koja je u tijeku
3. ako bi objava mogla prouzročiti, u mjeri u kojoj je to moguće utvrditi, nerazmjernu i ozbiljnu štetu uključenim institucijama ili fizičkim osobama.
(3) Ako je na odluku iz stavka 1. ovoga članka pokrenut upravni spor ili podnesen odgovarajući pravni lijek, Agencija je kod objave odluke obvezna tu informaciju uključiti u objavu ili izmijeniti prethodnu objavu ako je takvo pravno sredstvo podneseno nakon prvobitne objave. Agencija je obvezna objaviti odluku o ishodu upravnog spora odnosno odluku o ishodu postupka po pravnim lijekovima.
Postupak nadzora koji provodi Agencija
Članak 507.
(1) Agencija nadzor nad primjenom i provedbom ove glave i povezanih relevantnih propisa provodi primjenjujući na odgovarajući način odredbe dijela šestoga ovoga Zakona.
(2) Kada Agencija utvrdi nepravilnosti i/ili nezakonitosti u smislu odredbi ove glave, Agencija će rješenjem naložiti poduzimanje radnji koje pridonose uspostavljanju zakonitosti odnosno rješenjem izreći mjeru u okviru ovlasti propisanih člancima 502. i 503. ovoga Zakona, odrediti rok za izvršenje i dostavljanje dokaza o učinjenom.
(3) Ako osoba ili subjekt ne postupi u skladu s rješenjem Agencije iz stavka 2. ovoga članka, Agencija može novim rješenjem izreći novu ili istu mjeru.
(4) Agencija je ovlaštena s ciljem izvršavanja svojih nadzornih ovlasti iz članka 502. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona, angažirati ovlaštene revizore ili druge stručnjake koji su neovisni i nisu u sukobu interesa u odnosu na izdavatelja koji je predmet nadzora, što Agenciji potkrepljuju izjavom, pri čemu se na te osobe na odgovarajući način primjenjuju odredbe o poslovnoj tajni koje se primjenjuju na radnike Agencije.
(5) Ako je izricanje mjera u okviru ovlasti propisanih člankom 503. ovoga Zakona potrebno radi urednog funkcioniranja tržišta i/ili zaštite ulagatelja, a radi se o mjerama koje se ne mogu odgađati te su činjenice na kojima se mjera temelji utvrđene ili su najmanje učinjene vjerojatnim, Agencija može o izricanju takve mjere odlučiti neposredno, bez provedbe ispitnog postupka.
Postupanje Agencije ako je Republika Hrvatska država članica domaćin
Članak 508.
(1) Ako je Republika Hrvatska država članica domaćin izdavatelja, a Agencija utvrdi da je kod objavljivanja informacija javnosti izdavatelj odnosno osoba koja je tražila uvrštenje vrijednosnih papira izdavatelja na uređeno tržište bez njegove suglasnosti, i/ili imatelj vrijednosnih papira počinio nepravilnosti ili prekršio svoje obveze, Agencija će o utvrđenim nepravilnostima i/ili nezakonitostima izvijestiti nadležno tijelo matične države članice izdavatelja i ESMA-u.
(2) Ako unatoč mjerama koje je poduzelo nadležno tijelo matične države članice izdavatelja ili ako se takve mjere pokažu nedostatnim, izdavatelj odnosno osoba koja je tražila uvrštenje vrijednosnih papira izdavatelja na uređeno tržište bez njegove suglasnosti, i/ili imatelj vrijednosnih papira nastavi kršiti odredbe o objavljivanju informacija javnosti, Agencija je ovlaštena, s ciljem zaštite ulagatelja, nakon što o tome izvijesti nadležno tijelo matične države članice izdavatelja, poduzeti odgovarajuće radnje koje pridonose uspostavljanju zakonitosti, te izreći mjeru u okviru propisanih nadzornih mjera.
(3) Agencija je obvezna o radnjama i mjerama poduzetim u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, što je prije moguće, obavijestiti Europsku komisiju i ESMA-u.
Suradnja Agencije s drugim nadležnim tijelima
Članak 509.
(1) Agencija je ovlaštena surađivati s onim nadležnim tijelima drugih država članica koja su ovlaštena nadzirati izvršavanje obveza u pogledu informacija o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište, kada god je to potrebno radi njezina izvršavanja dužnosti, korištenja ovlasti i provođenja nadzora nad poštivanjem odredbi ove glave.
(2) Agencija je obvezna surađivati s nadležnim tijelima drugih država članica te im pružiti odgovarajuću pomoć pri njihovu izvršavanju dužnosti, korištenja ovlasti i provođenju nadzora izvršavanja obveza iz propisa kojima se u pravni poredak odnosne države članice prenose odredbe Direktive 2004/109/EZ u pogledu informacija o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište.
(3) Pri izvršavanju svojih nadzornih ovlasti Agencija će surađivati s nadležnim tijelima drugih država članica u cilju osiguranja da sankcije i mjere proizvode željene rezultate te će s njima koordinirati svoje djelovanje u prekograničnim slučajevima.
(4) Ako nadležno tijelo druge države članice odbije suradnju s Agencijom ili u razumnom roku ne postupi po njezinu zahtjevu, Agencija može o istome izvijestiti ESMA-u.
(5) Agencija će surađivati s ESMA-om u skladu s Uredbom (EU) br. 1095/2010 te joj u skladu s odredbom članka 35. Uredbe (EU) br. 1095/2010 na njezin zahtjev bez odgode dostaviti sve tražene informacije radi provođenja njezinih ovlasti propisanih Direktivom 2004/109/EZ i Uredbom (EU) br. 1095/2010.
(6) Bez obzira na odredbu članka 510. stavka 1. ovoga Zakona, Agencija je ovlaštena davati, dostavljati i razmjenjivati povjerljive podatke s nadležnim tijelima drugih država članica, ESMA-om i ESRB-om,
a takva razmjena povjerljivih podataka ne smatra se odavanjem poslovne tajne.
(7) Na povjerljive podatke koje je Agencija dobila, primila ili razmijenila s nadležnim tijelima drugih država članica, ESMA-om i ESRB-om
primjenjuju se odredbe o poslovnoj tajni iz članka 510. stavka 1. ovoga Zakona te ih Agencija može upotrijebiti isključivo u svrhu za koju su dobiveni, primljeni ili razmijenjeni. Ove povjerljive podatke Agencija je ovlaštena priopćiti trećima samo uz izričitu suglasnost tijela koje je podatke dalo, dostavilo ili razmijenilo.
(8) Nadležna tijela drugih država članica, ESMA i ESRB dužni su s povjerljivim podacima dobivenim, primljenim ili razmijenjenim s Agencijom postupati u skladu s propisima o poslovnoj tajni koji se primjenjuju na odnosno tijelo te ih mogu upotrijebiti isključivo u svrhu za koju su dobiveni, primljeni ili razmijenjeni. Ove povjerljive podatke nadležna tijela drugih država članica, ESMA i ESRB ne smiju priopćiti trećima bez izričite suglasnosti Agencije.
(9) Agencija je ovlaštena sklapati sporazume o suradnji kojima se uređuje međusobna razmjena podataka s onim nadležnim tijelima trećih zemalja koja su u skladu s nacionalnim propisima svoje treće zemlje ovlaštena nadzirati društva čiji su vrijednosni papiri uvršteni na organizirano tržište. Ako Agencija sklopi takav sporazum o suradnji obvezna je o njegovu sklapanju obavijestiti ESMA-u.
(10) Agencija može razmjenjivati podatke s nadležnim tijelima samo onih trećih zemalja čijim se propisima osigurava najmanje jednaka zaštita poslovne tajne kako je propisano člankom 510. stavkom 1. ovoga Zakona.
(11) Agencija i nadležna tijela trećih zemalja mogu podatke koje su razmijenili upotrijebiti isključivo u svrhu izvršavanja svojih dužnosti, korištenja ovlasti i provođenja nadzora. Ove podatke nadležna tijela trećih zemalja ne smiju priopćiti trećima bez izričite suglasnosti Agencije i, ako je potrebno, isključivo u svrhu za koju je Agencija dala suglasnost.
Obveza čuvanja poslovne tajne
Članak 510.
(1) Članovi Upravnog vijeća Agencije, radnici Agencije, ovlašteni revizori i ostale stručne osobe koje djeluju s ovlaštenjem Agencije, dužni su čuvati kao poslovnu tajnu sve podatke koje saznaju u tijeku nadzora i obavljanja svojih zadaća. Dužnost čuvanja poslovne tajne traje i nakon prestanka članstva u Upravnom vijeću Agencije, radnog odnosa u Agenciji i prestanka važenja ovlaštenja Agencije.
(2) Podaci obuhvaćeni poslovnom tajnom smiju se otkriti trećima isključivo u slučajevima kada je to propisano propisima Republike Hrvatske.
Članak 511.
(1) Nadležno tijelo za provedbu Uredbe (EU) br. 596/2014 je Agencija.
(2) Pojedini pojmovi u smislu ovoga dijela Zakona imaju istovjetno značenje kao pojmovi upotrijebljeni u Uredbi (EU) br. 596/2014.
(3) Područje primjene ovoga dijela Zakona proizlazi iz članaka 2., 5. i 6. Uredbe (EU) br. 596/2014.
Nadležnost i djelokrug rada
Članak 512.
(1) Nadležnost i djelokrug rada Agencije u okviru provedbe Uredbe (EU) br. 596/2014 i ovoga dijela Zakona obuhvaćaju:
1. koordinaciju i izvještavanje Europske komisije, ESMA-e i drugih nadležnih tijela
2. provođenje nadzora u smislu pridržavanja odredbi Uredbe (EU) br. 596/2014 i ovoga Zakona od strane svih subjekata na koje se isti odnose
3. izricanje nadzornih mjera subjektima iz točke 2. ovoga stavka
4. podnošenje optužnih prijedloga kod utvrđenih povreda odredbi Uredbe (EU) br. 596/2014 i ovoga dijela Zakona od strane subjekata iz točke 2. ovoga stavka
5. suradnju s drugim nadzornim tijelima država članica Europske unije, ESMA-om i nadzornim tijelima trećih zemalja i
6. druge ovlasti na temelju Uredbe (EU) br. 596/2014.
(2) Agencija osigurava primjenu odredbi Uredbe (EU) br. 596/2014 na području Republike Hrvatske u vezi sa svim radnjama koje se vrše na području Republike Hrvatske i onim radnjama koje se vrše u inozemstvu povezanima s financijskim instrumentima uvrštenima za trgovanje na uređenom tržištu ili onima za koje je predan zahtjev za uvrštavanje za trgovanje na takvom tržištu, koji su bili na dražbi na dražbovnoj platformi ili kojima se trguje na MTP-u ili OTP-u ili za koje je predan zahtjev za uvrštavanje za trgovanje na MTP-u koji posluje na području Republike Hrvatske.
Postupak nadzora
Članak 513.
(1) Postupak nadzora obavlja se u skladu s dijelom šestim ovoga Zakona.
(2) Neposredni nadzor nad osobama koje nisu subjekti nadzora sukladno odredbi članka 683. stavka 1. ovoga Zakona, Agencija ne može provesti bez prethodnog odobrenja nadležnog pravosudnog tijela ili izričitog pristanka tih osoba.
(3) Zahtjev Agencije sadrži sve potrebne informacije radi dobivanja prethodnog odobrenja nadležnog pravosudnog tijela iz stavka 2. ovoga članka. Nadležno pravosudno tijelo provjerava je li zahtjev Agencije obrazložen i proporcionalan cilju nadzora.
(4) Nadležno pravosudno tijelo iz prethodnog stavka dužno je u roku od 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva Agencije odlučiti o davanju prethodnog odobrenja.
Suradnja Agencije s pravosudnim i drugim tijelima
Članak 514.
(1) Agencija je dužna surađivati s nadležnim pravosudnim, regulatornim i drugim tijelima u predmetima koji su vezani za kršenje Uredbe (EU) br. 596/2014 i ovoga Dijela Zakona na teritoriju Republike Hrvatske sukladno relevantnim zakonskim odredbama i sporazumima o suradnji.
(2) Na temelju pisanog zahtjeva Agencije, ministarstvo nadležno za unutarnje poslove dužno je pružiti, bez naknade, pomoć pri provedbi ovlasti iz ovoga Zakona.
(3) Na zahtjev Agencije, sva tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima te druge pravne osobe za koje Agencija smatra da raspolažu podacima i dokumentacijom potrebnima za provođenje nadzora kršenja Uredbe (EU) br. 596/2014 i ovoga dijela Zakona, obvezni su Agenciji, bez naknade dostaviti sve zahtijevane podatke i dokumentaciju. Agencija je s takvim podacima i dokumentacijom dužna postupati sukladno propisima koji uređuju zaštitu tajnosti.
Zabrana zlouporabe tržišta
Članak 515.
(1) Zabranjeno je trgovanje na temelju povlaštene informacije u smislu članaka 7. i 8. Uredbe (EU) br. 596/2014, kao i njihovo nezakonito objavljivanje u smislu članka 10. Uredbe (EU) br. 596/2014, a sukladno članku 14. Uredbe (EU) br. 596/2014.
(2) Zabranjeno je manipuliranje tržištem u smislu članka 12. Uredbe (EU) br. 596/2014, a sukladno članku 15. Uredbe (EU) br. 596/2014.
Prijavljivanje kršenja
Članak 516.
(1) Agencija će uspostaviti učinkovite mehanizme za prijavljivanje Agenciji stvarnih ili potencijalnih kršenja Uredbe (EU) br. 596/2014 i ovoga dijela Zakona, koji uključuju najmanje:
1. posebne postupke za zaprimanje prijava kršenja i daljnje postupanje, uključujući uspostavu sigurnih komunikacijskih kanala za takve prijave
2. odgovarajuću zaštitu osoba koje prijave kršenja ili koje su optužene za kršenja, a osobito od odmazde, diskriminacije ili drugih vrsta nepoštenog postupanja prema tim osobama u vezi s njihovim ugovorom o radu, rješenjem o rasporedu ili ugovorom o djelu i
3. zaštitu osobnih podataka i prijavitelja kršenja i fizičke osobe koja je navodno počinila kršenje, uključujući zaštitu u odnosu na očuvanje tajnosti njihova identiteta u svim fazama postupka, bez obzira na to je li objavljivanje informacija bilo obvezno prema hrvatskom pravu u okviru istraga ili u okviru naknadnih sudskih postupaka.
(2) Poslodavci koji se bave djelatnostima koje su uređene propisima o financijskim uslugama dužni su uspostaviti odgovarajuće unutarnje postupke prema kojima njihovi zaposlenici mogu prijaviti kršenja Uredbe (EU) br. 596/2014, na način propisan člankom 74. ovoga Zakona.
(3) Agencija pravilnikom propisuje postupanje u vezi s uspostavom mehanizama iz stavka 1. ovoga članka.
Uspostavljanje učinkovitog procesa upravljanja povlaštenim informacijama
Članak 517. (NN 17/20)
(1) Izdavatelj sa sjedištem u Republici Hrvatskoj čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj obvezan je imati primjerene politike i procedure i poduzimati odgovarajuće primjerene mjere kojima osigurava postojanje učinkovitog procesa upravljanja i postupanja s povlaštenim informacijama, uključujući, ali ne isključivo, i upravljanje i postupanje u vezi s upućenim osobama i osobama na rukovoditeljskim dužnostima i s njima usko povezanim osobama.
(2) Izdavatelj je s ciljem uspostavljanja učinkovitog procesa iz stavka 1. ovoga članka obvezan imati i primjenjivati interne akte, ako je to primjereno.
Nadzorne mjere
Članak 518.
(1) U slučajevima kršenja iz članka 30. stavka 1. podstavka 1. točke a) Uredbe (EU) br. 596/2014, Agencija ima pravo izreći sljedeće nadzorne mjere:
1. naložiti da osoba odgovorna za kršenje prekine protupravno postupanje i da takvo postupanje ne ponavlja
2. izdati javno upozorenje u kojem se navodi identitet osobe odgovorne za kršenje te vrsta i način kršenja
3. ukinuti odobrenje za rad investicijskom društvu
4. privremeno zabraniti obnašanje rukovoditeljske funkcije u investicijskom društvu osobi koja obavlja rukovoditeljske dužnosti u investicijskom društvu ili drugoj fizičkoj osobi koju se smatra odgovornom za kršenje
5. u slučaju ponovljenog kršenja članaka 14. ili 15. Uredbe (EU) br. 596/2014, privremeno ili trajno zabraniti obnašanje rukovoditeljske funkcije u investicijskom društvu osobi koja obavlja rukovoditeljske dužnosti u investicijskom društvu ili drugoj fizičkoj osobi koju smatra odgovornom za kršenje
6. privremeno zabraniti trgovanje za vlastiti račun osobi koja obavlja rukovoditeljske dužnosti u investicijskom društvu ili drugoj fizičkoj osobi koju se smatra odgovornom za kršenje
7. naložiti privremenu obustavu svake prakse koju Agencija smatra suprotnom Uredbi (EU) br. 596/2014
8. naložiti burzi, operateru MTP-a te operateru OTP-a da privremeno obustavi trgovanje ili isključi iz trgovanja određeni financijski instrument
9. poduzeti sve potrebne mjere kako bi se osiguralo da je javnost točno obaviještena, između ostalog, ispravljanjem neistinitih ili obmanjujućih objavljenih informacija, što uključuje zahtjev da izdavatelj ili druga osoba koja je objavila ili širila neistinite ili obmanjujuće informacije objavi izjavu s ispravkom
10. izreći opomenu pravnoj ili fizičkoj osobi i/ili
11. naložiti središnjem klirinškom depozitarnom društvu odnosno operateru središnjeg registra i/ili središnjeg depozitorija privremenu blokadu financijskih instrumenata koja se može provesti na individualno određenom računu nematerijaliziranih vrijednosnih papira ili na cjelokupnom izdanju financijskih instrumenta.
(2) Osim o odredbama iz stavka 1. ovoga članka, Agencija može u svrhu provedbe nadzora nalagati primjerene mjere koje pridonose uspostavljanju zakonitog postupanja.
(3) Ako osoba koja je obvezna objaviti povlaštenu informaciju istu ne objavi, netočno objavi ili je ne objavi na propisani način, Agencija može istu objaviti o njezinu trošku.
(4) U odnosu na preporuke za ulaganje u skladu s odredbama članka 20. Uredbe (EU) br. 596/2014, mjera iz stavka 1. točke 9. ovoga članka osobito se odnosi na nalog davatelju preporuke da objavi ispravljenu preporuku na isti način na koji je objavljena prvotna preporuka.
(5) Svako postupanje novinara koje je suprotno Uredbi (EU) br. 596/2014 i ovome Zakonu, Agencija će bez odgode prijaviti odgovarajućem strukovnom udruženju novinara.
(6) Agencija može uputiti nadležnom tijelu zahtjev za oduzimanje ostvarene koristi ili spriječenog gubitka u slučajevima kršenja iz stavka 1. ovoga članka, u mjeri u kojoj ih je moguće utvrditi.
Izricanje nadzornih mjera
Članak 519.
Prilikom određivanja nadzornih mjera, Agencija postupa na način propisan člankom 695. ovoga Zakona.
Objava odluka o nadzornim mjerama
Članak 520.
Agencija objavljuje svaku odluku kojom se izriču nadzorne mjere u svezi s kršenjem Uredbe (EU) br. 596/2014 i ovoga dijela Zakona na način propisan člankom 697. ovoga Zakona.
Objava odluka o izrečenim prekršajnim sankcijama
Članak 521.
Agencija objavljuje svaku odluku kojom se izriču prekršajne sankcije u svezi s kršenjem Uredbe (EU) br. 596/2014 i ovoga dijela Zakona na način propisan člankom 699. ovoga Zakona.
Razmjena informacija između Agencije i državnog odvjetništva
Članak 522.
Agencija s Državnim odvjetništvom Republike Hrvatske razmjenjuje sve informacije potrebne za provedbu Uredbe (EU) br. 596/2014 i ovoga dijela Zakona, sukladno sporazumu o suradnji.
Pojmovi
Članak 523. (NN 151/22)
Pojedini pojmovi, u smislu odredbi ovoga dijela Zakona, imaju sljedeće značenje:
1. imobilizirani vrijednosni papir je vrijednosni papir koji je izdan u obliku isprave i položen na zbirnu pohranu kod središnjeg depozitorija i koji u pravnom prometu predstavlja elektronički zapis kod središnjeg depozitorija
2. nematerijalizirani vrijednosni papir je vrijednosni papir koji se u obliku elektroničkog zapisa vodi kod središnjeg depozitorija ili drugog registra propisanog posebnim zakonima
3. Delegirana uredba (EU) br. 153/2013 je Delegirana uredba Komisije (EU) br. 153/2013 od 19. prosinca 2012. o dopuni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s regulatornim tehničkim standardima o zahtjevima za središnje druge ugovorne strane (Tekst značajan za EGP) (SL L 52, 23. 2. 2013.)
4. Delegirana uredba (EU) br. 2017/390 je Delegirana uredba Komisije (EU) 2017/390 od 11. studenog 2016. o dopuni Uredbe (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s regulatornim tehničkim standardima o određenim bonitetnim zahtjevima za središnje depozitorije vrijednosnih papira i imenovane kreditne institucije koje pružaju pomoćne usluge bankovnog tipa (Tekst značajan za EGP) (SL L 65, 10. 3. 2017.)
5. Delegirana uredba (EU) br. 2017/392 je Delegirana uredba Komisije (EU) 2017/392 od 11. studenog 2016. o dopuni Uredbe (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda povezanih sa zahtjevima za odobrenje za rad te nadzornim i operativnim zahtjevima za središnje depozitorije vrijednosnih papira (Tekst značajan za EGP) (SL L 65, 10. 3. 2017.)
6. Provedbena uredba (EU) br. 2017/394 je Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/394 od 11. studenog 2016. o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda u vezi sa standardnim obrascima, predlošcima i postupcima za izdavanje odobrenja za rad, preispitivanje i ocjenu središnjih depozitorija vrijednosnih papira, za suradnju između tijela matičnih država članica i država članica domaćina, za savjetovanje s tijelima uključenim u izdavanje odobrenja za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa, za pristup koji uključuje središnje depozitorije vrijednosnih papira, te u vezi s formatom evidencije koju moraju voditi središnji depozitoriji vrijednosnih papira u skladu s Uredbom (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 65, 10. 3. 2017.)
7. vrijednosni papiri su prenosivi vrijednosni papiri i ostali financijski instrumenti iz članka 3. točke 24. ovoga Zakona
8. Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 909/2014 je Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni Direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012
9. Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 648/2012 je Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju.
Nematerijalizirani vrijednosni papiri
Članak 524. (NN 151/22)
(1) Nematerijalizirani vrijednosni papiri mogu glasiti samo na ime.
(2) Nematerijalizirani vrijednosni papiri koji unutar iste vrste daju ista prava, u pravnom prometu su zamjenjivi bez ograničenja, tako da bilo koja obveza može biti ispunjena prijenosom bilo kojeg takvog nematerijaliziranog vrijednosnog papira i vjerovnik ne može potraživati pojedinačno određene nematerijalizirane vrijednosne papire.
(3) Na nematerijalizirane vrijednosne papire ne primjenjuju se odredbe članaka 1136. do 1141., 1144., 1145. i 1147. do 1153. Zakona o obveznim odnosima.
(4) Odredbe ovoga dijela Zakona koje se odnose na nematerijalizirane vrijednosne papire primjenjuju se na sve financijske instrumente iz članka 3. točke 24. ovoga Zakona, osim kada je odredbama ovoga dijela Zakona drugačije određeno.
Izdavanje i upis nematerijaliziranih vrijednosnih papira
Članak 525. (NN 83/21)
(1) Nematerijalizirani vrijednosni papiri upisuju se kod središnjeg depozitorija ili drugog registra propisanog posebnim zakonom kao elektronički zapis u postupku njihova neposrednog izdavanja u nematerijaliziranom obliku, u kojem slučaju vrijednosni papir postoji jedino kao elektronički zapis, neovisno o tome je li on prethodno izdan u obliku isprave ili je izdan isključivo u nematerijaliziranom obliku.
(2) Za imobilizirane vrijednosne papire središnji depozitorij kreira elektroničke zapise u postupku imobilizacije.
(3) Kod drugog registra iz stavka 1. ovoga članka ne mogu se upisati nematerijalizirani vrijednosni papiri iz članka 3. stavka 1. Uredbe (EU) broj 909/2014.
(4) Prenosive vrijednosne papire u nematerijaliziranom obliku u smislu stavka 1. ovoga članka, i to kod središnjeg depozitorija,«. dužni su izdati:
1. Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave Republike Hrvatske, trgovačka društva u kojima Republika Hrvatska ima većinski paket dionica ili većinski udio
2. Hrvatska narodna banka, Hrvatska banka za obnovu i razvitak i središnje tijelo za upravljanje i raspolaganje državnom imovinom
3. subjekti sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koji izdaju ili nude vrijednosne papire s javnom ponudom na području Republike Hrvatske
4. kreditne institucije, društva za upravljanje mirovinskim fondovima, društva za upravljanje investicijskim fondovima, društva za osiguranje, investicijska društva, leasing društva, faktoring društva
5. središnji depozitorij sa sjedištem u Republici Hrvatskoj
6. burza sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i
7. zatvoreni alternativni investicijski fond s pravnom osobnošću sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.
(5) Obveza iz stavka 4. točke 4. ovoga članka ne vrijedi u slučaju izdavanja prenosivih vrijednosnih papira iz članka 3. točke 87. podtočke c) ovoga Zakona. Subjekti iz stavka 4. točke 4. ovoga članka koji izdaju prenosive vrijednosne papire iz članka 3. točke 96. podtočke c) ovoga Zakona dužni su na godišnjoj razini Agenciji dostaviti sljedeće podatke:
1. o broju i vrsti prenosivih vrijednosnih papira koje su izdali
2. o ukupnoj vrijednosti prenosivih vrijednosnih papira koje su izdali (skupno i po pojedinom izdanju) i
3. o klijentima kojima su takve papire izdali.
(6) Instrumenti tržišta novca koje izdaju subjekti iz stavka 4. točaka 1. i 2. ovoga članka uvijek se izdaju u nematerijaliziranom obliku, i to kod središnjeg depozitorija.
(7) Subjekti sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, koji izdaju vrijednosne papire, osim izvedenica u smislu članka 3. stavka 1. točke 23. podtočke d) ovoga Zakona, a koji su uvršteni ili primljeni u trgovinu ili kojima se trguje na nekom od mjesta trgovanja, dužni su ih izdati u nematerijaliziranom obliku.
(8) Vrijednosni papiri izdani protivno odredbama stavaka 4., 6. i 7. ovoga članka ne smatraju se vrijednosnim papirima u smislu ovoga Zakona.
(9) Iznimno od odredbi stavaka 4., 6., 7. i 8. ovoga članka, kada subjekti iz stavaka 4., 6. i 7. izdaju ili nude vrijednosne papire iz navedenih stavaka izvan Republike Hrvatske, isti se mogu izdati i u imobiliziranom obliku, u skladu sa zakonodavstvom države u kojoj se izdaju ili nude takvi vrijednosni papiri.
(10) Agencija pravilnikom detaljnije propisuje strukturu, sadržaj i način i rokove dostave izvještaja iz stavka 5. ovoga članka.
Dodatne obveze izdavanja prenosivih vrijednosnih papira u nematerijaliziranom obliku
Članak 526.
(1) Kada se na nekom od mjesta trgovanja u Republici Hrvatskoj sklopi transakcija s prenosivim vrijednosnim papirima, ti prenosivi vrijednosni papiri kod središnjeg depozitorija moraju biti upisani kao elektronički zapis prije ili najkasnije na namjeravani datum namire. Kada se prenosivi vrijednosni papiri uvrštavaju ili primaju u trgovanje, burza, operater MTP-a i operater OTP-a dužni su svojim pravilima urediti način na koji će se osigurati primjena ove odredbe. Kada se radi o transakciji prenosivim vrijednosnim papirima za koje je burza i/ili operater MTP-a i/ili operater OTP-a zaprimio/la zahtjev za uvrštenje ili primitak u trgovinu, te s kojima se u sustavu burze i/ili operatera MTP-a i/ili operatera OTP-a trguje do trenutka njihova uvrštenja ili primitka, a na zahtjev izdavatelja, osobe koja za izdavatelja obavlja usluge provedbe ponude odnosno prodaje financijskih instrumenata uz ili bez obveze otkupa ili treće osobe, burza, operater MTP-a i operater OTP-a dužni su svojim pravilima urediti:
1. uvjete koji se moraju ostvariti da bi takvo trgovanje bilo dozvoljeno
2. način na koji odlučuje o takvim zahtjevima, te tko može biti podnositelj takvog zahtjeva
3. način i uvjete namire takvih transakcija, te status takvih transakcija u slučaju da se prenosivi vrijednosni papiri ne uvrste ili prime u trgovinu i
4. uvjete za početak takve trgovine.
(2) Prenosivi vrijednosni papiri koji se prenose kao instrument financijskog osiguranja, u smislu zakona kojim se uređuje financijsko osiguranje, kod središnjeg depozitorija moraju biti upisani kao elektronički zapis prije ili najkasnije na namjeravani datum namire.
Ostali oblici izdavanja vrijednosnih papira
Članak 527.
(1) Svi ostali subjekti, koji nemaju dužnost iz članka 525. stavka 4. ovoga Zakona, svoje vrijednosne papire mogu:
1. izdati u skladu s odredbama zakona kojim je uređeno osnivanje i ustroj trgovačkih društava
2. izdati u obliku isprave i imobilizirati
3. izdati u obliku isprave i ne imobilizirati ih.
(2) Subjekti iz stavka 1. ovoga članka, koji su izdali svoje vrijednosne papire u nematerijaliziranom obliku, mogu ih nakon toga izdati u obliku isprave, ako se s time suglase zakoniti imatelji tih vrijednosnih papira koji predstavljaju najmanje devet desetina temeljnog kapitala ili broja glasova zastupljenih odnosno prisutnih na glavnoj skupštini, skupštini ili drugom odgovarajućem tijelu prilikom donošenja te odluke.
(3) Imobilizacija vrijednosnih papira može prestati:
1. istekom roka na koji su vrijednosni papiri imobilizirani ili
2. ako se s time suglase zakoniti imatelji imobiliziranih vrijednosnih papira koji predstavljaju najmanje devet desetina temeljnog kapitala ili broja glasova zastupljenih odnosno prisutnih na glavnoj skupštini, skupštini ili drugom odgovarajućem tijelu prilikom donošenja te odluke ili
3. na neki drugi dopušten način.
(4) U slučaju iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, na subjekt i njegove vrijednosne papire ne primjenjuju se odredbe ovoga dijela Zakona.
Zakoniti imatelj nematerijaliziranih vrijednosnih papira
Članak 528.
(1) Zakoniti imatelj nematerijaliziranoga vrijednosnog papira je subjekt kojem pripada tražbina odnosno pravo iz nematerijaliziranoga vrijednosnog papira.
(2) Nematerijalizirani vrijednosni papiri vode se na računu kod središnjeg depozitorija koji glasi na ime njihova zakonitog imatelja.
(3) Ako su vrijednosni papiri upisani na račun bez valjane pravne osnove ili ako je ta osnova otpala, subjekt na čije ime glasi račun kod središnjeg depozitorija nije zakoniti imatelj upisanih vrijednosnih papira, osim ako je prilikom stjecanja postupao u dobroj vjeri.
(4) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, nematerijalizirani vrijednosni papiri mogu se voditi na računu kod središnjeg depozitorija koji ne glasi na ime njihova zakonitog imatelja, nego osobe koja, na temelju posebnog, posrednog ili neposrednog, odnosa sa zakonitim imateljem (skrbnik, povjerenik, zastupnik ili netko treći) za zakonitog imatelja drži te vrijednosne papire.
Bitni sastojci nematerijaliziranoga vrijednosnog papira
Članak 529.
(1) Nematerijalizirani vrijednosni papir mora imati sljedeće bitne sastojke upisane kod središnjeg depozitorija ili drugog registra propisanog posebnim zakonom:
1. naznaku vrste vrijednosnog papira
2. identifikacijske podatke o izdavatelju
3. ukupan broj izdanih vrijednosnih papira upisanih kod središnjeg depozitorija ili drugog registra propisanog posebnim zakonom, kada je to primjenjivo
4. ako vrijednosni papir glasi na nominalni iznos, ukupni nominalni iznos izdanih vrijednosnih papira upisanih kod središnjeg depozitorija ili drugog registra propisanog posebnim zakonom, kada je to primjenjivo i
5. datum upisa vrijednosnog papira kod središnjeg depozitorija ili drugog registra propisanog posebnim zakonom, kada je to primjenjivo.
(2) Nematerijalizirana dionica mora, osim sastojaka iz stavka 1. ovoga članka, imati i sljedeće bitne sastojke upisane kod središnjeg depozitorija:
1. oznaku roda
2. nominalni iznos na koji glasi ili naznaku da se radi o dionici bez nominalnog iznosa i
3. ako dionica daje posebna prava, sadržaj tih posebnih prava.
(3) Nematerijalizirana obveznica ili drugi nematerijalizirani vrijednosni papir, na temelju kojeg imatelj od izdavatelja ima pravo zahtijevati isplatu glavnice i mogućih kamata (nematerijalizirani dužnički vrijednosni papir), osim sastojaka iz stavka 1. ovoga članka mora imati i sljedeće bitne sastojke upisane kod središnjeg depozitorija, kada je to primjenjivo:
1. nominalni iznos na koji glasi, iznos glavnice
2. ako imatelj ima pravo na isplatu kamata, podatke o kamatnoj stopi i podatke o načinu i razdobljima obračuna kamate
3. podatke o dospijeću obveza izdavatelja iz vrijednosnog papira
4. ako izdavatelj ima pravo prijevremenog otkupa:
a) podatke o otkupnoj vrijednosti za koju može ostvariti to pravo ili načinu određivanja otkupne vrijednosti
b) podatke o načinu ostvarenja tog prava i/ili
c) moguće druge uvjete za ostvarenje tog prava i
5. podatke o danu uz koji se veže pravo na isplatu obroka glavnice ili kamate.
(4) Nematerijalizirani vrijednosni papir koji imatelju daje pravo zamijeniti ga za drugi vrijednosni papir, osim sastojaka iz stavka 1. ovoga članka, mora imati i sljedeće bitne sastojke upisane kod središnjeg depozitorija ili drugog registra propisanog posebnim zakonom, kada je to primjenjivo:
1. sadržaj prava iz vrijednosnog papira za koji ga je moguće zamijeniti
2. omjer u kojem je moguće izvršiti zamjenu
3. podatke o načinu ostvarenja prava na zamjenu
4. rok za ostvarenje prava na zamjenu, ako je pravo vezano uz rok i
5. moguće druge uvjete za ostvarenje prava na zamjenu.
(5) Nematerijalizirani vrijednosni papiri, različiti od onih iz stavaka 2. do 4. ovoga članka, moraju kod središnjeg depozitorija ili drugog registra propisanog posebnim zakonom imati upisan točan sadržaj prava koja daju.
Stjecanje nematerijaliziranih vrijednosnih papira
Članak 530.
(1) Nematerijalizirani vrijednosni papir i prava koja proizlaze iz nematerijaliziranog vrijednosnog papira stječu se na temelju valjanog pravnog posla u trenutku njegova upisa na račun nematerijaliziranih vrijednosnih papira stjecatelja ili osobe koja drži nematerijalizirani vrijednosni papir za račun stjecatelja, osim ako trenutak stjecanja nije drugačije utvrđen posebnim propisom.
(2) Osim na temelju valjanog pravnog posla, nematerijalizirani vrijednosni papir i prava koja proizlaze iz nematerijaliziranog vrijednosnog papira mogu se steći na temelju odluke suda odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona.
(3) Stjecanje iz stavka 1. ovoga članka, do kojega dolazi na temelju valjanih pravnih poslova sklopljenih izvan uređenog tržišta, MTP-a ili OTP-a, odluke suda odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanja i na temelju zakona, provodi se u sustavu središnjeg depozitorija ili drugog registra propisanog posebnim zakonom.
(4) Stjecanje iz stavka 1. ovoga članka, do kojega dolazi na temelju transakcije sklopljene na uređenom tržištu, MTP-u, OTP-u ili izvan uređenog tržišta, MTP-a i OTP-a, a uz posredovanje sudionika sustava poravnanja i namire, provodi se putem sustava poravnanja i namire.
(5) Kada se nematerijalizirani vrijednosni papiri stječu na mjestu trgovanja, izložena ponuda za prijenos nematerijaliziranih vrijednosnih papira smatra se izjavom o njihovu prijenosu, ako je druga strana prihvati, sukladno pravilima mjesta trgovanja.
Založno pravo na nematerijaliziranim vrijednosnim papirima
Članak 531.
(1) Založno pravo na nematerijaliziranom vrijednosnom papiru osniva se na temelju valjanog pravnog posla, odgovarajućim upisom tog prava na računu nematerijaliziranih vrijednosnih papira ili na temelju sudske odluke ili zakona.
(2) Na nematerijaliziranom vrijednosnom papiru, založnom vjerovniku koji je u skladu s odredbama posebnog zakona ovlašten na namirenje, dopušteno je namirivanje zalogom osigurane tražbine izvansudskim putem.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, izvansudsko namirenje zalogom osigurane tražbine nije dopušteno:
1. ako su to ugovorne strane ugovorom izrijekom isključile i
2. kada je riječ o prisilnom založnom pravu.
(4) Neovisno o pravnom temelju prestanka, založno pravo na nematerijaliziranom vrijednosnom papiru prestaje u trenutku njegova brisanja.
(5) Na nematerijaliziranom vrijednosnom papiru može se zasnovati samo jedno založno pravo.
Izdavanje potvrda o deponiranim vrijednosnim papirima
Članak 532.
Potvrda o deponiranim vrijednosnim papirima je vrijednosni papir koji sadrži pravo imatelja tog vrijednosnog papira da od izdavatelja potvrde o deponiranju zahtijeva:
1. ispunjenje obveze iz vrijednosnog papira na koji se ta potvrda odnosi (osnovni vrijednosni papir) i/ili
2. da za njegov račun ostvaruje prava iz osnovnog vrijednosnog papira prema izdavatelju osnovnog vrijednosnog papira.
Izdavatelj potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima
Članak 533.
Izdavatelj potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima može biti:
1. izdavatelj osnovnog vrijednosnog papira i/ili
2. investicijsko društvo ili kreditna institucija koja je u Republici Hrvatskoj ovlaštena neposredno ili preko podružnice pružati investicijsku uslugu iz članka 5. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona.
Izdavanje potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima kao nematerijaliziranog vrijednosnog papira
Članak 534.
(1) Potvrda o deponiranim vrijednosnim papirima izdaje se kao nematerijalizirani vrijednosni papir.
(2) Za izdavanje potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima moraju biti ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. osnovni vrijednosni papiri su:
a) izdani kao nematerijalizirani vrijednosni papiri upisani kod odgovarajućeg središnjeg depozitorija ili
b) u zbirnoj pohrani kod tog središnjeg depozitorija.
2. osnovni vrijednosni papiri su kod središnjeg depozitorija iz točke 1. ovoga stavka upisani u korist računa izdavatelja potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima i
3. izdavatelj potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima treba osigurati da se na teret njegova računa iz točke 2. ovoga stavka upiše zabrana raspolaganja.
Poravnanje i namira poslova s nematerijaliziranim vrijednosnim papirima
Članak 535. (NN 151/22)
(1) Poravnanje označava postupak uspoređivanja podataka po sklopljenim pravnim poslovima s nematerijaliziranim vrijednosnim papirima, utvrđivanje rokova podmirenja tih pravnih poslova te izračun obveza za namiru, koji se provodi uz ili bez posredovanja središnje druge ugovorne strane.
(2) Kada se poravnanje provodi uz posredovanje središnje druge ugovorne strane, na sustav poravnanja i na poslovanje središnje druge ugovorne strane primjenjuju se odredbe Uredbe (EU) br. 648/2012.
(3) Posebna novacija, u smislu poravnanja koje se provodi uz posredovanje središnje druge ugovorne strane iz stavka 2. ovoga članka, označava postupak u kojem se obvezni odnos između kupca i prodavatelja u transakciji koja se poravnava zamjenjuje s dva novonastala obvezna odnosa u kojima središnja druga ugovorna strana postaje kupac prvobitnom prodavatelju i prodavatelj prvobitnom kupcu, pri čemu raniji obvezni odnos između prvobitnog kupca i prodavatelja prestaje. Posebna novacija, u smislu prethodne rečenice, nema značenje obnove u smislu posebnog zakona kojim su uređeni obvezni odnosi, te se na istu ne primjenjuju odredbe o obnovi u smislu zakona kojim su uređeni obvezni odnosi.
(4) U slučaju da središnja druga ugovorna strana iz stavka 2. ovoga članka primjenjuje novaciju iz stavka 3. ovoga članka, dužna je u svojim pravilima odrediti trenutak u kojem novacija nastaje odnosno trenutak kada se novirana transakcija u sustavu kojim upravlja središnja druga ugovorna strana smatra prihvaćenom i konačnom u smislu zakona kojim se uređuje konačnost namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata.
(5) Odredbe stavka 4. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i u slučaju kada središnja druga ugovorna strana iz stavka 2. ovoga članka poravnanje ne obavlja uz primjenu novacije.
Sustav poravnanja i/ili namire
Članak 536. (NN 83/21)
(1) Sustav poravnanja je sustav koji:
1. vodi ili kojim upravlja središnja druga ugovorna strana koja, u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 648/2012, dobije odobrenje za rad od strane Agencije ili odgovarajućeg nadležnog tijela druge države članice odnosno koju je priznala ESMA
2. vodi ili kojim upravlja druga pravna osoba koja za to dobije odobrenje Agencije, a koja ne pruža usluge središnje druge ugovorne strane u smislu Uredbe (EU) br. 648/2012 (u daljnjem tekstu: operater sustava poravnanja).
(2) Sustav namire je sustav koji vodi ili kojim upravlja središnji depozitorij, u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 909/2014, te kao operater sustava namire u smislu zakona kojim se uređuje konačnost namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata.
(3) Sustav poravnanja i/ili namire iz stavaka 1. i 2. ovoga članka mora ispunjavati i sljedeće uvjete:
1. omogućavati poravnanje i/ili namiru poslova s financijskim instrumentima sklopljenim na uređenom tržištu, MTP-u, OTP-u ili izvan uređenog tržišta, MTP-a i OTP-a, uz posredovanje člana sudionika, u skladu s unaprijed propisanim pravilima tog sustava i
2. imati utvrđene pravne odnose između svojih članova te između tih članova i operatera tog sustava, kojima se uređuju njihova međusobna prava i obveze u svezi s poravnanjem i/ili namirom poslova s financijskim instrumentima.
(4) Osim uvjeta iz stavaka 1. do 3. ovoga članka, sustav poravnanja i/ili namire mora ispunjavati uvjete propisane posebnim zakonom kojim se uređuje konačnost namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata, a na operatera sustava poravnanja iz stavka 1. točke 2. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju i odredbe članka 286. stavaka 1. do 6., te članka 287. ovoga Zakona.
(5) Na upravu i nadzorni odbor operatera sustava poravnanja iz stavka 1. točke 2. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe o upravi i nadzornom odboru središnjeg depozitorija.
(6) Na postupak izdavanja odobrenja za vođenje ili upravljanje sustavom poravnanja, proširenje i ukidanje tog odobrenja i nadzor nad operaterom sustava poravnanja iz stavka 1. točke 2. ovoga članka primjenjuju se na odgovarajući način odredbe ovoga Zakona koje se primjenjuju na burzu.
(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, na postupak izdavanja odobrenja za vođenje ili upravljanje sustavom poravnanja, proširenje i ukidanje tog odobrenja i nadzor nad operaterom sustava poravnanja iz stavka 1. točke 2. ovoga članka primjenjuju se na odgovarajući način odredbe Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 909/2014 i odredbe ovoga Zakona koje se odnose na središnji depozitorij, kada je operater sustava poravnanja iz stavka 1. točke 2. ovoga članka središnji depozitorij.
(8) Kada poslove vođenja ili upravljanja sustavom poravnanja iz stavka 1. točke 2. ovoga članka obavlja poslovni subjekt čije je osnovno poslovanje već uređeno propisima iz nadležnosti Agencije, na provođenje nadzora nad takvim subjektom nadzora također se primjenjuju odredbe zakona kojim je uređeno osnivanje i poslovanje takvih subjekata.
(9) Operater sustava poravnanja iz stavka 1. točke 2. ovoga članka dužan je donijeti i primjenjivati operativna pravila rada kojima detaljno određuje i pojašnjava način obavljanja usluga koje pruža. Na operativna pravila rada operatera sustava poravnanja iz stavka 1. točke 2. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe o operativnim pravilima rada središnjeg depozitorija.
(10) Agencija pravilnikom detaljnije propisuje:
1. organizacijske uvjete koje operater sustava poravnanja iz stavka 1. točke 2. ovoga članka mora ispunjavati
2. minimalne standarde upravljanja rizikom koji se primjenjuju na operatera sustava poravnanja iz stavka 1. točke 2. ovoga članka i
3. minimalne standarde koje informacijski sustav operatera sustava poravnanja iz stavka 1. točke 2. ovoga članka mora ispunjavati.
Stečaj, sanacija, likvidacija i druge mjere protiv sudionika u sustavu poravnanja i/ili namire te pravnih osoba koje sklapaju transakcije na ili izvan uređenog tržišta i MTP-a
Članak 537. (NN 83/21)
(1) Ako se u skladu s propisom kojim se uređuje prisilna likvidacija kreditnih institucija ostvare uvjeti otvaranja postupka zbog insolventnosti nad kreditnom institucijom koja u platnom sustavu kojim upravlja središnja banka ima otvoren namjenski novčani račun preko kojega se, u skladu sa zahtjevima platforme koja omogućava namiru transakcija s financijskim instrumentima po načelu isporuka uz plaćanje u novcu središnje banke, provode nalozi za prijenos novčanih sredstava u svrhu novčane namire transakcija s financijskim instrumentima koje:
– na uređenom tržištu, MTP-u, OTP-u, za svoj račun ili za račun svojih klijenata, sklapaju sudionici u sustavu poravnanja i/ili namire, uključujući i takvu kreditnu instituciju
– izvan uređenog tržišta, MTP-a ili OTP-a sklapaju sudionici u sustavu poravnanja i/ili namire, uključujući i takvu kreditnu instituciju ili druge pravne osobe, ako se na takve transakcije primjenjuje obveza poravnanja sukladno Uredbi (EU) br. 648/2012,
otvaranje postupka zbog insolventnosti nad takvom kreditnom institucijom neće predstavljati zabranu prijenosa novčanih sredstava na takvom namjenskom novčanom računu, ako je takav prijenos potreban kako bi se omogućila novčana namira onih transakcija koje se u skladu sa zahtjevima platforme koja omogućava namiru transakcija s financijskim instrumentima po načelu isporuka uz plaćanje u novcu središnje banke smatraju prihvaćenima i neopozivima te se posljedično nalog za prijenos novčanih sredstava smatra prihvaćenim i neopozivim u platnom sustavu kojim upravlja središnja banka. S takvim nalozima za prijenos novčanih sredstava na namjenskom novčanom računu kreditne institucije nad kojom je otvoren postupak zbog insolventnosti postupa se u skladu s pravilima rada platnog sustava kojim upravlja središnja banka sve dok se taj namjenski novčani račun kreditne institucije nad kojom je pokrenut postupak zbog insolventnosti ne zatvori u skladu s propisima kojima se uređuje prisilna likvidacija kreditnih institucija.
(2) Ako se ostvare uvjeti otvaranja postupka zbog insolventnosti nad sudionikom u sustavu poravnanja i/ili namire, a kreditna institucija, u skladu sa zahtjevima platforme koja omogućava namiru transakcija s financijskim instrumentima po načelu isporuka uz plaćanje u novcu središnje banke, u platnom sustavu kojim upravlja središnja banka ima otvoren namjenski novčani račun preko kojeg za tog sudionika provodi naloge za prijenos novčanih sredstava u svrhu novčane namire transakcija s financijskim instrumentima koje je:
– na uređenom tržištu, MTP-u, OTP-u, za svoj račun ili za račun svojih klijenata, sklopio taj sudionik u sustavu poravnanja i/ili namire
– izvan uređenog tržišta, MTP-a ili OTP-a, za svoj račun ili za račun svojih klijenata, sklopio taj sudionik u sustavu poravnanja i/ili namire, ako se na takve transakcije primjenjuje obveza poravnanja sukladno Uredbi (EU) br. 648/2012,
otvaranje postupka zbog insolventnosti nad takvim sudionikom u sustavu poravnanja i/ili namire neće predstavljati zabranu prijenosa novčanih sredstava na takvom namjenskom novčanom računu kreditne institucije, ako je takav prijenos potreban kako bi se omogućila novčana namira onih transakcija koje se u skladu sa zahtjevima platforme koja omogućava namiru transakcija s financijskim instrumentima po načelu isporuka uz plaćanje u novcu središnje banke smatraju prihvaćenima i neopozivima te se posljedično nalog za prijenos novčanih sredstava smatra prihvaćenim i neopozivim u platnom sustavu kojim upravlja središnja banka.
(3) Otvaranje stečaja, sanacije ili postupka likvidacije nad subjektima iz stavka 1. ovoga članka, kao i poduzimanje drugih pravnih mjera, kada su posljedice takvih postupaka ili mjera suspenzija ili prestanak ispunjavanja obveza od strane subjekata iz stavka 1. ovoga članka ili ograničenje njihove sposobnosti slobodnog raspolaganja imovinom, uključujući i privremene zabrane iz ovoga Zakona i posebnog zakona kojim se uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija koje se primjenjuju kod otvaranja postupka zbog insolventnosti nad kreditnom institucijom, nemaju pravne učinke prema primatelju financijskog osiguranja u smislu posebnog zakona kojim se uređuje financijsko osiguranje, u odnosu na instrument financijskog osiguranja koji je od strane sudionika u sustavu poravnanja i/ili namire ili drugih pravnih osoba koje transakcije sklapaju:
1. na uređenom tržištu
2. na MTP-u
3. na OTP-u
4. izvan uređenog tržišta, MTP-a ili OTP-a, ako, u skladu sa zakonom ili uredbama Europske unije, takve transakcije podliježu obvezi poravnanja posredstvom operatera sustava poravnanja,
prenesen na drugog sudionika ili operatera sustava poravnanja (primatelja financijskog osiguranja) ili nad kojim je u korist drugog sudionika ili operatera sustava poravnanja zasnovano posebno založno pravo u smislu posebnog zakona kojim je uređeno financijsko osiguranje, pod uvjetima utvrđenim u pravilima operatera sustava poravnanja.
(4) Otvaranje stečajnoga postupka ne utječe na kvalificirane financijske ugovore koji su poravnati posredstvom središnje druge ugovorne strane ako su ugovorne strane ugovorile obračunavanje (netiranje), te se naknada zbog neispunjenja može tražiti u skladu sa sadržajem ugovora. Ako nakon obračunavanja (netiranja) međusobnih tražbina preostane obveza stečajnoga dužnika, vjerovnik takvu tražbinu može ostvarivati u stečajnom postupku kao stečajni vjerovnik. Kvalificiranim financijskim ugovorima u smislu ovoga stavka smatraju se kvalificirani financijski ugovori kako su definirani odredbama zakona kojim je uređen stečajni postupak, a u kojima je jedna od ugovornih strana središnja druga ugovorna strana.
(5) Zaštita iz stavka 4. ovoga članka primjenjuje se ako je nalog unesen u sustav poravnanja prije otvaranja stečajnog postupka, sanacije ili postupka likvidacije subjekata iz stavka 1. ovoga članka. Zaštita iz stavka 4. ovoga članka ne primjenjuje se na naloge koji su prihvaćeni u sustav poravnanja, ali su naknadno otkazani sukladno pravilima sustava poravnanja.
Financijsko osiguranje
Članak 538.
(1) Instrument financijskog osiguranja dan u vezi sa sudjelovanjem sustavu za poravnanje ili namiru financijskih instrumenata i koji je predan operateru sustava ili sudioniku u sustavu isključuje se iz stečajne mase:
1. sudionika u sustavu koji je dao instrument financijskog osiguranja, ili
2. sudionika u sustavu koji s tim sustavom ima sklopljene sporazume o interoperabilnosti u smislu posebnog zakona kojim se uređuje konačnost namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata, a koji je dao instrument financijskog osiguranja, ili
3. operatera sustava s kojim taj sustav ima sklopljene sporazume o interoperabilnosti u smislu posebnog zakona kojim se uređuje konačnost namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata, a koji nije sudionik, ili
4. bilo koje druge osobe koja je dala instrument financijskog osiguranja u slučaju otvaranja stečajnog postupka nad bilo kojim od navedenih subjekata.
(2) Otvaranje stečajnog postupka nad sudionikom sustavu za poravnanje ili namiru financijskih instrumenata neće spriječiti korištenje:
1. novčanih sredstava i financijskih instrumenata u smislu ovoga Zakona, položenih i upisanih na računima kolaterala u smislu zakona kojim je uređeno financijsko osiguranje koji nisu opterećeni stvarnim pravima u korist trećih osoba
2. financijskih instrumenata na računima kolaterala u smislu zakona kojim je uređeno financijsko osiguranje subjekta u stečaju upisanih kao financijsko osiguranje za kredit, u smislu posebnog zakona kojim se uređuje konačnost namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata, pružen sustavu za namiru financijskih instrumenata ako takav kredit, sukladno ugovoru o kreditu, može biti isplaćen za svrhe ispunjenja obveza subjekta u stečaju koje proizlaze iz naloga za namiru unesenih u sustav najkasnije na sistemski radni dan koji je počeo na datum kada je stečajni postupak otvoren (sistemski radni dan je ciklus izvršenja naloga definiran u operativnim pravilima sustava za namiru financijskih instrumenata, tijekom kojeg se izvršavaju poravnanje i namira, kao i ostale povezane radnje, a takav dan može završiti i sljedećeg kalendarskog dana).
Financijsko osiguranje i posebno založno pravo
Članak 539.
(1) Financijski instrumenti i novčana sredstva sudionika sustava poravnanja iz članka 536. stavka 1. ovoga Zakona, te financijski instrumenti i novčana sredstva klijenata sudionika sustava poravnanja iz članka 536. stavka 1. ovoga Zakona, nad kojima je zasnovano financijsko osiguranje u korist operatera sustava poravnanja u smislu zakona kojim se uređuje financijsko osiguranje, ne ulaze u imovinu niti u stečajnu ili likvidacijsku masu operatera sustava poravnanja niti mogu biti predmetom ovrhe protiv operatera sustava poravnanja.
(2) Novčana sredstva na računu operatera sustava za poravnanje financijskih instrumenata otvorenom u platnom sustavu kod Hrvatske narodne banke nad kojima je zasnovano posebno založno pravo, u smislu posebnog zakona kojim je uređeno financijsko osiguranje, ne mogu biti predmetom ovrhe protiv operatera sustava poravnanja. Operater sustava za poravnanje financijskih instrumenata dužan je Agenciji prijaviti račune na kojima drži isključivo sredstva nad kojima je zasnovano takvo posebno založno pravo. Agencija operateru platnog sustava dostavlja obavijest o tim računima. Operater sustava za poravnanje financijskih instrumenata na takvim računima ne smije držati vlastita sredstva.
(3) Odredbe stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju se ako ugovorom o financijskom osiguranju dolazi do prijenosa instrumenta financijskog osiguranja, u smislu posebnog zakona kojim je uređeno financijsko osiguranje, na operatera sustava poravnanja, što ne isključuje pravo sudionika sustava poravnanja iz članka 536. stavka 1. ovoga Zakona i klijenata sudionika poravnanja iz članka 536. stavka 1. ovoga Zakona na primjenu prijevremenog prestanka obveza u smislu zakona kojim je uređeno financijsko osiguranje.
(4) Operater sustava poravnanja ovlašten je raspolagati instrumentima financijskog osiguranja iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka sukladno pravilima sustava poravnanja, odredbama zakona kojim se uređuje financijsko osiguranje, te odredbama Uredbe (EU) br. 648/2012.
Pobijanje ili osporavanje postupaka za prijenos imovine i pozicija klijenata članova sustava
Članak 540.
U slučaju da se nad sudionikom sustava poravnanja iz članka 536. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona pokrene stečajni postupak ili drugi postupak radi insolventnosti, stečajni upravitelj sudionika sustava poravnanja nije ovlašten pobijati ili osporavati postupke za prijenos imovine i pozicija klijenata članova sustava poravnanja koje drži član sustava poravnanja nad kojim je stečajni postupak ili drugi postupak radi insolventnosti pokrenut, a koji su pokrenuti sukladno odredbama Uredbe (EU) br. 648/2012.
Poravnanje i namira transakcija s vrijednosnim papirima sklopljenih na uređenom tržištu, MTP-u i OTP-u u Republici Hrvatskoj
Članak 541.
(1) Poravnanje i namira transakcija sklopljenih na uređenom tržištu, MTP-u i OTP-u u Republici Hrvatskoj s nematerijaliziranim vrijednosnim papirima koji su upisani u središnjem depozitoriju, obavlja se putem sustava poravnanja i/ili namire kojeg izabere burza, operater MTP-a odnosno operater OTP-a u svrhu poravnanja i/ili namire pojedinačnih ili svih transakcija sklopljenih na uređenom tržištu, MTP-u ili OTP-u kojim upravlja.
(2) Na izbor sustava iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe članaka 35. i 36. Uredbe (EU) br. 600/2014 i članka 53. Uredbe (EU) br. 909/2014.
(3) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima koje su radi osiguranja poravnanja i namire izdane na način propisan člancima 532., 533. i 534. ovoga Zakona.
Stjecanje kvalificiranog udjela u središnjoj drugoj ugovornoj strani
Članak 542. (NN 85/24)
(1) Svaka fizička ili pravna osoba, grupa povezanih osoba ili osobe koje zajednički djeluju (namjeravani stjecatelj), koje namjeravaju izravno ili posredno steći kvalificirani udjel u središnjoj drugoj ugovornoj strani u smislu članka 2. točke 20. Uredbe (EU) br. 648/2012 ili ga povećati tako da isti dosegne ili premaši 10 %, 20 %, 30 % ili 50 % ili tako da središnja druga ugovorna strana postane društvo kćeri te osobe (namjeravano stjecanje), dužna je Agenciji podnijeti zahtjev za izdavanje suglasnosti za namjeravano stjecanje.
(2) Svaka fizička ili pravna osoba, grupa povezanih osoba ili osobe koje zajednički djeluju koje namjeravaju izravno ili posredno otpustiti kvalificirani udjel (namjeravani prodavatelj) ili smanjiti kvalificirani udjel u središnjoj drugoj ugovornoj strani slijedom čega bi udio prava glasa ili kapitala kojim raspolažu pao ispod 10 %, 20 %, 30 % ili 50 % ili slijedom čega bi središnja druga ugovorna strana prestala biti društvo kćer tih osoba, dužni su o takvoj namjeri bez odgode obavijestiti Agenciju pisanim putem u skladu s člankom 31. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 648/2012.
(3) Na stjecatelje, imatelje i promjenu kvalificiranog udjela u središnjoj drugoj ugovornoj strani iz stavaka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se odredbe članka 31. stavaka 2. do 8. te članka 32. Uredbe (EU) br. 648/2012 na odgovarajući način, pri čemu o zahtjevu za izdavanje suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka Agencija odlučuje rješenjem.
(4) Agencija će rješenjem odbiti zahtjev za izdavanje suglasnosti za namjeravano stjecanje iz stavka 1. ovoga članka, ako ocijeni da postoje opravdani razlozi za to na temelju kriterija propisanih člankom 32. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 648/2012 ili ako na temelju dostavljenih podataka nije moguće utvrditi da su ti kriteriji ispunjeni.
(5) Agencija je, u skladu s člankom 31. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 648/2012, ovlaštena objaviti odluku kojom predloženom stjecatelju zabranjuje stjecanje kvalificiranog udjela u središnjoj drugoj ugovornoj strani, ako bi objava razloga za tu takvu odluku bila od interesa korisnicima financijskih usluga, ulagateljima i ostaloj javnosti.
(6) Ako je utjecaj osoba navedenih u članku 30. stavku 1. Uredbe (EU) br. 648/2012 doveo ili može dovesti u pitanje pouzdano i razborito upravljanje središnjom drugom ugovornom stranom, u skladu s člankom 30. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 648/2012, Agencija je, osim mjera navedenih u Uredbi (EU) br. 648/2012, članku 552., 554. i 555. ovoga Zakona, ovlaštena poduzeti i mjere iz članaka 23 do 25. ovoga Zakona, koje se na odgovarajući način primjenjuju na kvalificirane udjele u središnjoj drugoj ugovornoj strani, a ako se utjecaj osoba navedenih u članku 30. stavku 1. Uredbe (EU) br. 648/2012 ne može okončati ni na koji drugi način, Agencija je ovlaštena ukinuti rješenje kojim je izdala odobrenje za rad središnjoj drugoj ugovornoj strani, pri čemu ovlast Agencije da ukine svoje zakonito rješenje nije ograničena rokom.
(7) Odredba stavka 6. ovoga članka se na odgovarajući način primjenjuje i u slučaju stjecanja kvalificiranog udjela bez ishođenja suglasnosti Agencije.
(8) Agencija podzakonskim propisom, u skladu s člankom 32. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 648/2012, detaljnije propisuje opseg potrebnih podataka iz članka 32. Uredbe (EU) br. 648/2012 i detaljniji popis dokumentacije koji se prilaže zahtjevu za izdavanje suglasnosti za namjeravano stjecanje ili obavijesti o otpuštanju kvalificiranog udjela u središnjoj drugoj ugovornoj strani.
Kolegiji regulatora
Članak 543.
(1) Ako Agencija i Hrvatska narodna banka sudjeluju u radu kolegija regulatora iz članka 18. Uredbe (EU) br. 648/2012, kao članovi s pravom glasa, i Agencija i Hrvatska narodna banka imaju svaka po jedan glas u svrhu glasovanja.
(2) Ako se propisom Europske unije izmijeni način određivanja glasačkih prava u kolegiju regulatora, stavak 1. ovoga članka neće se primjenjivati, nego se primjenjuje relevantna odredba propisa Europske unije.
Kapital i ostala financijska sredstva središnjih drugih ugovornih strana
Članak 544.
(1) Agencija je središnjoj drugoj ugovornoj strani ovlaštena naložiti da vlastita sredstva (kapital) i ostala financijska sredstva održava na razini koja premašuje minimalne zahtjeve iz članaka 16. i 43. Uredbe (EU) br. 648/2012 te tehničkih standarda koje je donijela Europska komisija na temelju Uredbe (EU) br. 648/2012, ako je to potrebno da bi se:
1. stvorio dodatni zaštitni sloj kapitala i ostalih financijskih sredstava za razdoblja ekonomske krize
2. u obzir uzeli rizici koji proizlaze iz ugovornih odnosa ili ovisnosti središnje druge ugovorne strane, s obzirom na grupnu strukturu i/ili
3. u obzir uzeli specifični poslovni rizici središnje druge ugovorne strane.
(2) Kao privremenu mjeru za ispunjavanje zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka, Agencija može prihvatiti i neopozive garancije matičnog društva središnje druge ugovorne strane ili druge institucije s odgovarajućim kreditnim rejtingom.
Likvidnost središnje druge ugovorne strane
Članak 545.
Kada Agencija procjenjuje adekvatnost likvidnosti središnje druge ugovorne strane, ovlaštena je središnjoj drugoj ugovornoj strani naložiti da ispuni zahtjeve koji premašuju minimalne zahtjeve iz članka 44. Uredbe (EU) br. 648/2012 te zahtjeve iz tehničkih standarda koje je donijela Europska komisija na temelju članka 44. Uredbe (EU) br. 648/2012, ako je takva mjera potrebna za osiguranje urednog i stabilnog funkcioniranja sustava poravnanja te ako bi u odsutnosti takve mjere dugoročna likvidnost središnje druge ugovorne strane bila ugrožena ili je izgledno da bi bila ugrožena.
Odobravanje pristupa na temelju članaka 7. i 8. Uredbe
(EU) br. 648/2012
Članak 546.
Središnja druga ugovorna strana kojoj je Agencija izdala odobrenje u skladu s člancima 14. i 17. Uredbe (EU) br. 648/2012, u pisanom obliku će bez odgode obavijestiti Agenciju o zaprimanju zahtjeva za pristup, u skladu s člankom 7. Uredbe (EU) br. 648/2012, kao i o podnošenju zahtjeva za pristup, u skladu s člankom 8. Uredbe (EU) br. 648/2012.
Financijski izvještaji središnje druge ugovorne strane i revizija za potrebe Agencije
Članak 547. (NN 85/24)
(1) Središnja druga ugovorna strana kojoj je Agencija izdala odobrenje u skladu s člancima 14. i 17. Uredbe (EU) br. 648/2012, dužna je izraditi godišnje financijske izvještaje i godišnje izvješće u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava, računovodstvo poduzetnika i primjena međunarodnih standarda financijskog izvještavanja te ih dostaviti Agenciji zajedno s revizorskim izvještajem u roku od 15 dana od dana zaprimanja revizorskog izvještaja, a najkasnije u roku od četiri mjeseca od zadnjeg dana poslovne godine.
(2) Agencija može od revizora koji je obavio reviziju godišnjih financijskih izvještaja središnje druge ugovorne strane zatražiti dodatna obrazloženja u vezi s obavljenom revizijom i revizorskim izvještajem.
(3) Ako godišnji financijski izvještaji i godišnje izvješće iz stavka 1. ovoga članka nisu izrađeni sukladno odredbama zakona kojim se uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava, računovodstvo poduzetnika i primjena međunarodnih standarda financijskog izvještavanja te pravilima struke, Agencija može odbiti godišnje financijske izvještaje, a središnja druga ugovorna strana je dužna ponovo izraditi godišnje financijske izvještaje, osigurati obavljanje zakonske revizije tih izvještaja te revizorski izvještaj, uključujući i relevantne financijske izvještaje, dostaviti Agenciji u roku koji je svojim rješenjem odredila Agencija. Novu zakonsku reviziju ne smije obaviti revizor koji je izdao mišljenje o godišnjim financijskim izvještajima koji su odbijeni odnosno odbačeni. U tom slučaju, Agencija može javno objaviti podatak o odbijanju godišnjih financijskih izvještaja i razlozima toga odbijanja.
(4) Nakon što je jednom izabran, isti revizor može revidirati najviše sedam uzastopnih godišnjih financijskih izvještaja središnje druge ugovorne strane. Isti revizor ne smije sljedeće četiri godine obavljati reviziju godišnjih financijskih izvještaja središnje druge ugovorne strane.
(5) U slučaju raskida ugovora o obavljanju revizije, središnja druga ugovorna strana i revizor dužni su Agenciji u roku od 15 dana pisano obrazložiti razloge za sporazumni raskid ugovora odnosno ako je ugovor raskinula jedna ugovorna strana, obrazložiti razloge raskida, a druga ugovorna strana očitovati se o razlozima za raskid ugovora koje navodi druga ugovorna strana.
(6) Revizor koji obavlja reviziju godišnjih financijskih izvještaja središnje druge ugovorne strane ne smije pružati, izravno ili neizravno, središnjoj drugoj ugovornoj strani bilo koje zabranjene nerevizorske usluge iz članka 5. stavka 1. Uredbe (EU) br. 537/2014 tijekom:
1. razdoblja između početka razdoblja koje je predmet revizije i izdavanja revizorskog izvještaja i
2. poslovne godine koja prethodi razdoblju iz točke 1. ovoga stavka u vezi s uslugom osmišljavanja i provedbe postupaka unutarnje kontrole ili upravljanja rizikom povezanih s pripremom i/ili nadzorom financijskih informacija ili osmišljavanje i provedba tehnoloških sustava za financijske informacije.
(7) U smislu ovoga članka Zakona, revizijom se smatra:
1. revizija godišnjih financijskih izvještaja i
2. revizija za potrebe Agencije.
(8) Na temelju revizije iz stavka 7. ovoga članka revizor je dužan sastaviti:
1. revizorski izvještaj o obavljenoj reviziji godišnjih financijskih izvještaja i
2. revizorski izvještaj o obavljenoj reviziji za potrebe Agencije.
(9) Reviziju za potrebe Agencije može provesti revizor koji provodi reviziju godišnjih financijskih izvještaja središnje druge ugovorne strane ili unutarnji revizor središnje druge ugovorne strane. Ako reviziju za potrebe Agencije obavlja unutarnji revizor središnje druge ugovorne strane, na revizora koji provodi reviziju godišnjih financijskih izvještaja središnje druge ugovorne strane ne primjenjuje se odredba iz točke 2. stavka 8. ovoga članka. Unutarnji revizor središnje druge ugovorne strane dužan je u svakom trenutku ispunjavati uvjete neovisnosti i ostale uvjete propisane u članku 11. Delegirane uredbe (EU) br. 153/2013. U slučaju da ti uvjeti ne bi bili ispunjeni ili u slučaju da kod određenog područja revizije za unutarnjeg revizora središnje druge ugovorne strane postoji potencijalni sukob interesa, središnja druga ugovorna strana je dužna angažirati vanjskog revizora.
(10) Za potrebe Agencije revizor ili unutarnji revizor, pod uvjetima iz stavka 9. ovoga članka, daje ocjenu o:
1. pridržavanju pravila o upravljanju rizicima iz Uredbe (EU) br. 648/2012, uključujući i primjenu politika primitaka
2. obavljanju poslova funkcije kontrole rizika, funkcije praćenja usklađenosti i funkcije unutarnje revizije
3. stanju informacijskog sustava i adekvatnosti upravljanja informacijskim sustavom i
4. pravilnosti, točnosti i potpunosti nadzornih izvještaja koja se dostavljaju Agenciji.
(11) Ocjena iz stavka 10. ovoga članka opisna je i kreće se u rasponu od potpuno zadovoljavajuće do potpuno nezadovoljavajuće (potpuno zadovoljavajuće, zadovoljavajuće, nezadovoljavajuće, u potpunosti nezadovoljavajuće).
(12) Agencija može od revizora ili unutarnjeg revizora zatražiti dodatne informacije u vezi s obavljenom revizijom.
(13) Ako Agencija utvrdi da ocjena nije dana u skladu s Uredbom (EU) br. 648/2012, tehničkim standardima donesenima na temelju odredbi Uredbe (EU) br. 648/2012, ovim Zakonom, pravilnicima donesenima na temelju ovoga Zakona, zakonom kojim se uređuje revizija i pravilima revizorske struke ili ako obavljenim nadzorom poslovanja središnje druge ugovorne strane ili na drugi način utvrdi da ocjena nije zasnovana na istinitim i objektivnim činjenicama, može:
1. zahtijevati od revizora ili unutarnjeg revizora da svoju ocjenu ispravi odnosno dopuni ili
2. odbiti ocjenu i zahtijevati od središnje druge ugovorne strane da ocjenu daju ovlašteni revizori drugog revizora, a na trošak središnje druge ugovorne strane odnosno da ocjenu daju ovlašteni revizori vanjskog revizora, a na trošak središnje druge ugovorne strane.
(14) Odbijanje ocjene iz stavka 13. ovoga članka nema za posljedicu odbijanje revizorskog izvještaja o obavljenoj reviziji financijskih izvještaja središnje druge ugovorne strane za tu godinu, ako je revizorski izvještaj o obavljenoj reviziji financijskih izvještaja prihvaćeno od strane Agencije.
(15) Osim godišnjih financijskih izvještaja, središnja druga ugovorna strana obvezna je izrađivati financijske izvještaje i za izvještajna razdoblja tijekom poslovne godine.«.
U dosadašnjem stavku 15., koji postaje stavak 16., riječi: »stavaka 1. i 8.« zamjenjuju se riječima: »stavaka 1., 8. i 15.
(16) Agencija pravilnikom detaljnije propisuje strukturu, sadržaj i način i rokove dostave izvještaja iz stavaka 1., 8. i 15. ovoga članka.
(17) Agencija pravilnikom propisuje kontni plan za središnju drugu ugovornu stranu.
Obavijesti i izvješća središnje druge ugovorne strane
Članak 548.
(1) Središnja druga ugovorna strana je dužna tromjesečno dostavljati Agenciji nadzorne izvještaje koji su vezani za financijske pokazatelje središnje druge ugovorne strane i adekvatnost kapitala središnje druge ugovorne strane, sukladno člancima 16., 41., 42., 43. i 49. Uredbe (EU) br. 648/2012 i člancima 49., 50., 51., 53., 54. i 57. Delegirane uredbe (EU) br. 153/2013.
(2) Središnja druga ugovorna strana obvezna je Agenciju tromjesečno obavještavati o:
1. usklađenosti sa zahtjevima članka 41. stavka 1. rečenice 2. i 3. Uredbe (EU) br. 648/2012 (iznosi nadoknade)
2. ukupnom iznosu jamstvenog fonda ili fondova, u skladu s člankom 42. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 648/2012
3. ukupnom iznosu ostalih financijskih sredstava, u skladu s člankom 43. Uredbe (EU) br. 648/2012
4. tome jesu li jamstveni fond i ostala financijska sredstva u izvještajnom razdoblju bila dovoljna da središnja druga ugovorna strana podnese neispunjavanje obveza članova sustava poravnanja, u skladu s člankom 43. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 648/2012
5. ukupnom iznosu svih dostupnih kreditnih linija ili sličnih aranžmana za pokriće potrebne likvidnosti, podatku o pružateljima likvidnosti, kao i podacima o potencijalnim dnevnim likvidnosnim potrebama, u skladu s člankom 44. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 648/2012 te podacima o korištenju izvora likvidnosti u izvještajnom razdoblju
6. ukupnom iznosu svih instrumenata osiguranja (kolaterala) koje je središnja druga ugovorna strane prihvatila tijekom izvještajnog razdoblja u skladu s člankom 46. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 648/2012, strukturi takvog kolaterala, korektivnim faktorima, i udjelu pojedinih instrumenata i grupa instrumenata u ukupnom kolateralu, kao i, ako je središnja druga ugovorna strana takav kolateral koristila u izvještajnom razdoblju, podacima o njegovu korištenju
7. strukturi vlastitih ulaganja i ulaganja novčanih sredstava koje je središnja druga ugovorna strana prikupila od članova sustava poravnanja i njihovih klijenata i
8. adekvatnosti kapitala središnje druge ugovorne strane.
(3) Izvješća i dokumenti koje središnja druga ugovorna strana dostavlja Agenciji prema Uredbi (EU) br. 648/2012 moraju biti napisana i dostavljena na hrvatskom jeziku, a na zahtjev Agencije, dodatno i na engleskom jeziku.
(4) Agencija može dopustiti da se izvješća i dokumenti središnje druge ugovorne strane sastavljaju i dostavljaju samo na engleskom jeziku.
(5) Središnja druga ugovorna strana izvješće iz točke 5. stavka 2. ovoga članka dostavlja i Hrvatskoj narodnoj banci, na način kako je propisano pravilnikom iz stavka 8. ovoga članka.
(6) Za potrebe istraživanja i razvoja usluga poravnanja, te izvještavanja kolegija regulatora iz članka 18. Uredbe (EU) br. 648/2012, Agencija može koristiti podatke sadržane u propisanim financijskim izvještajima i propisanim nadzornim izvještajima i dostavljati ih kolegiju regulatora iz članka 18. Uredbe (EU) br. 648/2012. Agencija može od središnje druge ugovorne strane tražiti dostavu podataka i iz izvješća čiji sadržaj, oblik i rokove definira ovisno o potrebi.
(7) Središnja druga ugovorna strana je dužna bez odgode, obavijestiti Agenciju o svakom incidentu koji ima značajan negativan učinak na sigurnost njezinih mrežnih i informacijskih sustava. Prilikom procjene značajnosti negativnog učinka incidenta uzet će se u obzir broj korisnika pogođenih prekidom obavljanja djelatnosti, trajanje prekida obavljanja djelatnosti, zemljopisna raširenost u smislu područja na koje je prekid utjecao te ostale okolnosti.
(8) Agencija pravilnikom detaljnije propisuje strukturu, sadržaj i način i rokove dostave izvještaja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
Izdvajanje aktivnosti i procesa
Članak 549.
(1) Ako središnja druga ugovorna strana izdvoji aktivnosti i procese na temelju članka 35. Uredbe (EU) br. 648/2012, o takvom izdvajanju bez odgode obavještava Agenciju.
(2) U slučaju da uvjeti za izdvajanje aktivnosti i procesa iz članka 35. Uredbe (EU) br. 648/2012 nisu ispunjeni, Agencija je ovlaštena središnjoj drugoj ugovornoj strani izreći i mjere propisane u članku 552. ovoga Zakona.
(3) Agencija pravilnikom detaljnije propisuje, za potrebe odobravanja izdvajanja značajnih aktivnosti i procesa u smislu članka 35. stavka 1. drugog podstavka Uredbe (EU) br. 648/2012, minimalni sadržaj i način dostave takvog zahtjeva.
Uprava, nadzorni odbor i više rukovodstvo središnje druge ugovorne strane
Članak 550. (NN 83/21)
(1) Osim općih dužnosti i odgovornosti propisanih odredbama zakona kojim se uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava, uprava središnje druge ugovorne strane ima dužnosti i odgovornosti propisane ovim Zakonom.
(2) Uprava je dužna osigurati da središnja druga ugovorna strane posluje u skladu s:
1. Uredbom (EU) br. 648/2012 i tehničkim standardima donesenim na temelju Uredbe (EU) br. 648/2012
2. ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona te, kada je primjenjivo, ostalim propisima Europske unije kojima se uređuje poslovanje središnje druge ugovorne strane i drugim propisima kojima se uređuje poslovanje središnje druge ugovorne strane i
3. pravilima struke.
(3) Uprava je dužna osigurati provođenje nadzornih mjera koje je naložila Agencija u skladu sa svojim nadležnostima i ovlastima.
(4) Uprava je dužna uspostaviti i primjenjivati djelotvoran i pouzdan sustav upravljanja središnjom drugom ugovornom stranom u skladu s glavom IV. Uredbe (EU) br. 648/2012, što uključuje i raspodjelu dužnosti, sprječavanje sukoba interesa, upravljanje sustavom rizika i upravljanje sustavom poravnanja na način da se promiče integritet tržišta.
(5) Na članove uprave i nadzorni odbor središnje druge ugovorne strane na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članaka 570. do 574., članka 576. i članka 577. stavaka 1. do 4. ovoga Zakona, a na ključne funkcije središnje druge ugovorne strane na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članka 578. ovoga Zakona.
(6) Nadležnosti nadzornog odbora središnje druge ugovorne strane, osim onih propisanih odredbama zakona kojim se uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava, su i sljedeće:
1. daje suglasnost upravi na poslovnu politiku središnje druge ugovorne strane
2. daje suglasnost upravi na strateške ciljeve središnje druge ugovorne strane
3. daje suglasnost upravi na financijski plan središnje druge ugovorne strane
4. daje suglasnost upravi na politike naknada središnje druge ugovorne strane iz članka 8. Delegirane uredbe (EU) br. 153/2013
5. daje suglasnost upravi na strategije i politike preuzimanja rizika i upravljanje njima
6. daje suglasnost upravi na strategije i postupke procjenjivanja adekvatnosti kapitala središnje druge ugovorne strane
7. daje suglasnost upravi na akt o unutarnjoj reviziji i na godišnji plan rada unutarnje revizije
8. uspostavlja odbor za rizike iz članka 28. Uredbe (EU) br. 648/2012, revizorski odbor i odbor za naknade iz članka 7. Delegirane uredbe (EU) br. 153/2013
9. daje suglasnost upravi na plan oporavka iz članka 554. ovoga Zakona i
10. donosi odluke o drugim pitanjima određenim ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 648/2012.
(7) Kada središnja druga ugovorna strana ima upravni odbor u smislu odredbi zakona kojim je uređeno osnivanje i ustroj trgovačkih društava, odredbe ovoga članka primjenjuju se na odgovarajući način na izvršne direktore i članove upravnog odbora središnje druge ugovorne strane.
(8) Agencija pravilnikom detaljnije propisuje uvjete iz članka 27. Uredbe (EU) br. 648/2012 koje moraju ispunjavati članovi uprave i nadzornog odbora, kao i članovi višeg rukovodstva središnje druge ugovorne strane.
Operativna pravila rada i naknade za usluge središnje druge ugovorne strane
Članak 551. (NN 17/20)
(1) Središnja druga ugovorna strana dužna je donijeti i primjenjivati operativna pravila rada kojima detaljno određuje i pojašnjava način obavljanja usluga koje pruža.
(2) Na operativna pravila rada središnje druge ugovorne strane na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 566. i 566.a ovoga Zakona, pri čemu se izraz »središnji depozitorij« na odgovarajući način zamjenjuje izrazom »središnja druga ugovorna strana«, a izraz »sustav namire« na odgovarajući način zamjenjuje izrazom »sustav poravnanja« u dijelu gdje nisu suprotna odredbama Uredbe (EU) br. 648/2012.
(3) Na naknade za usluge središnje druge ugovorne strane na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 567. ovoga Zakona, pri čemu se izraz »središnji depozitorij« na odgovarajući način zamjenjuje izrazom »središnja druga ugovorna strana«, u dijelu gdje nisu suprotna odredbama Uredbe (EU) br. 648/2012.
Ovlast za izdavanje naloga središnjoj drugoj ugovornoj strani i mjere u slučaju organizacijskih nedostataka
Članak 552.
(1) Agencija može središnjoj drugoj ugovornoj strani nalagati izvršenje mjera koje su primjerene i nužne kako bi se osigurala usklađenost sa zahtjevima iz Uredbe (EU) br. 648/2012. Kako bi se osiguralo da središnja druga ugovorna strana ima uspostavljenu odgovarajuću organizacijsku strukturu i procese te kako bi se osigurala usklađenost s organizacijskim zahtjevima u skladu s člancima 26., 28. i 29., člankom 31. stavkom 1., kao i člancima 33. do 35. Uredbe (EU) br. 648/2012, Agencija može središnjoj drugoj ugovornoj strani:
1. naložiti da poduzme odgovarajuće mjere za smanjenje rizika koji proizlazi iz određene vrste aktivnosti i/ili proizvoda, ili iz korištenja određenih sustava i procesa ili iz izdvajanja aktivnosti i procesa i/ili
2. zabraniti sudjelovanje u određenim vrstama poslova ili usluga ili naložiti da središnja druga ugovorna strana može sudjelovati u takvim vrstama poslova ili usluga samo u ograničenoj mjeri.
(2) Umjesto primjene mjera navedenih u stavku 1. ovoga članka ili, zajedno s tim mjerama, Agencija može naložiti da središnja druga ugovorna strana održava vlastita sredstva (kapital) u iznosu koji premašuje minimalne zahtjeve iz članka 16. stavka 2. Uredbe (EU) br. 648/2012.
Sadržaj zahtjeva za izdavanje odobrenja za pružanje usluga središnje druge ugovorne strane
Članak 553.
(1) Zahtjev za odobrenje za pružanje usluga središnje druge ugovorne strane u Republici Hrvatskoj, na temelju članaka 14. i 17. Uredbe (EU) br. 648/2012, mora sadržavati najmanje sljedeće:
1. opće podatke o podnositelju zahtjeva
2. podatak za koje će vrste financijskih instrumenata podnositelj zahtjeva pružati usluge poravnanja kao središnja druga ugovorna strana
3. podatke o članovima višeg rukovodstva, uprave i nadzornog odbora, kao i o članovima drugih odbora čije je uspostavljanje obvezno prema odredbama Uredbe (EU) br. 648/2012
4. podatke o imateljima kvalificiranih udjela
5. podatke o organizacijskoj strukturi i o izdvojenim aktivnostima i poslovnim procesima
6. opis modela i parametara koji se koriste za izračun iznosa nadoknade u smislu članka 41. Uredbe (EU) br. 648/2012, navodeći relevantne izvore cijena u smislu članka 40. Uredbe (EU) br. 648/2012
7. dokaz o uspostavi jamstvenog fonda u smislu članka 42. Uredbe (EU) br. 648/2012 i opis načina određivanja njegove veličine
8. opis mjera za održavanje potrebnih ostalih financijskih sredstava, u smislu članka 43. stavka 1. Uredbe (EU) br. 648/2012
9. opis mehanizama upravljanja rizikom likvidnosti u smislu članka 44. Uredbe (EU) br. 648/2012
10. opis kolateralnih zahtjeva u smislu članka 46. Uredbe (EU) br. 648/2012
11. podatke o investicijskoj politici u smislu članka 47. Uredbe (EU) br. 648/2012
12. opis postupaka u slučaju neispunjavanja obveza od strane člana poravnanja, u skladu s člankom 48. Uredbe (EU) br. 648/2012
13. opis postupaka preispitivanja modela, ispitivanja otpornosti na stres i retroaktivnog ispitivanja u smislu članka 49. Uredbe (EU) br. 648/2012 i
14. ostale dokumente iz kojih se može utvrditi usklađenost podnositelja zahtjeva s odredbama Uredbe (EU) br. 648/2012 i na temelju navedene uredbe donesenih relevantnih propisa.
(2) Agencija može zatražiti dostavu dodatnih dokumenata i informacija, ako su potrebni za procjenu zahtjeva za odobrenje.
(3) Agencija pravilnikom detaljnije propisuje sadržaj, format i način dostave zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka.
Mjere za poboljšanje financijskih sredstava i likvidnosti središnje druge ugovorne strane
Članak 554.
(1) Ako podaci o imovini i obvezama, financijskom položaju ili profitabilnosti središnje druge ugovorne strane ili druge okolnosti ukazuju da središnja druga ugovorna strana neće biti u mogućnosti kontinuirano ispunjavati uvjete iz članaka 41. do 44., članka 46. ili 47. Uredbe (EU) br. 648/2012 te tehničkih standarda koje je donijela Europska komisija na temelju Uredbe (EU) br. 648/2012, Agencija može središnjoj drugoj ugovornoj strani naložiti da poduzme odgovarajuće mjere za poboljšanje adekvatnosti vlastitih sredstava i likvidnosti, što osobito uključuje:
1. da se Agenciji dostavi utemeljen plan razvoja ključnih poslovnih aktivnosti središnje druge ugovorne strane za razdoblje od najmanje sljedeće tri godine, uključujući i projekcije bilance i računa dobiti i gubitka za to razdoblje
2. da središnja druga ugovorna strana primijeni odgovarajuće mjere za zaštitu od glavnih rizika kojima je izložena, kao i da primijeni odgovarajuće mjere kojima bi se umanjile povezane koncentracije rizika te da o primjeni takvih mjera, kao i eventualnoj namjeri prestanka pružanja određenih usluga i/ili aktivnosti ili smanjenja opsega pružanja takvih usluga izvijesti Agenciju
3. da primijeni odgovarajuće mjere kojima bi se osigurala usklađenost sa zahtjevima Uredbe (EU) br. 648/2012 koje se odnose na iznose nadoknade, veličinu jamstvenog fonda i ostalih financijskih sredstava, izvore likvidnosti, kolateralne zahtjeve i investicijsku politiku i
4. ako su ostvareni uvjeti iz članka 20. Uredbe (EU) br. 648/2012, da se Agenciji i kolegiju regulatora iz članka 18. Uredbe (EU) br. 648/2012 predstavi plan središnje druge ugovorne strane koji bi otklonio okolnosti zbog kojih je došlo do razmatranja mjere oduzimanje odobrenja za pružanje usluga središnje druge ugovorne strane.
(2) Pretpostavka da središnja druga ugovorna strana neće biti u mogućnosti kontinuirano ispunjavati uvjete iz članaka 41. do 44., članka 46. ili 47. Uredbe (EU) br. 648/2012 te tehničkih standarda koje je donijela Europska komisija na temelju Uredbe (EU) br. 648/2012, može se smatrati opravdanom u sljedećim okolnostima:
1. kod prikupljenih iznosa nadoknada kada:
a) retroaktivno testiranje pokaže više nedozvoljenih prekoračenja u dva izvještajna razdoblja iz članka 548. ili u kraćem razdoblju, ako broj ili iznos takvih prekoračenja vjerojatno može ugroziti kontinuitet poslovanja središnje druge ugovorne strane ili
b) prikupljeni iznos nadoknada ne pokriva u potpunosti sve izloženosti prema članovima sustava poravnanja i/ili prema drugim središnjim drugim stranama s kojima je središnja druga ugovorna strana sklopila ugovore o međudjelovanju, u smislu članka 51. Uredbe (EU) br. 648/2012
2. iznos jamstvenog fonda ne dosegne minimalni iznos iz članka 41. stavka 1. Uredbe (EU) br. 648/2012 kroz dva izvještajna razdoblja iz članka 548. ili u kraćem razdoblju, ako takvo odstupanje vjerojatno može ugroziti kontinuitet poslovanja središnje druge ugovorne strane
3. u dva izvještajna razdoblja ili u kraćem razdoblju, ako takvo odstupanje vjerojatno može ugroziti kontinuitet poslovanja središnje druge ugovorne strane, u provedenim ispitivanjima otpornosti na stres, iznosi nadoknada, jamstvenog fonda i ostalih financijskih sredstava nisu bili dovoljni da pokriju neispunjavanje obveza članova sustava poravnanja u smislu članaka 42. i 43. Uredbe (EU) br. 648/2012
4. likvidna sredstva i kreditne linije u dva izvještajna razdoblja ili u kraćem razdoblju, ako takvo odstupanje vjerojatno može ugroziti kontinuitet poslovanja središnje druge ugovorne strane, nisu bila dovoljna da pokriju neispunjavanje obveza članova sustava poravnanja u smislu članka 44. Uredbe (EU) br. 648/2012
5. kolateral koji na raspolaganju ima središnja druga ugovorna strana djelomično ili u cijelosti ne zadovoljava uvjete za njegov prihvat ili
6. vlastita ulaganja središnje druge ugovorne strane, koja su potrebna za pokriće kapitalnih zahtjeva iz članka 16. Uredbe (EU) br. 648/2012 i ostala financijska sredstva iz članka 43. Uredbe (EU) br. 648/2012, djelomično ili u cijelosti, ne zadovoljavaju kriterije iz članka 47. Uredbe (EU) br. 648/2012.
(3) Kada Agencija razmatra okolnosti iz stavka 2. ovoga članka, procjenjuje ih u odnosu na mogućnost njihova utjecaja na financijsku stabilnost središnje druge ugovorne strane ili na stabilnost sustava poravnanja kojim središnja druga strane upravlja. Agencija također procjenjuje u kojem stupnju pokazatelji iz stavka 2. ovoga članka predstavljaju trend koji može ugroziti financijsku stabilnost središnje druge ugovorne strane ili stabilnost sustava poravnanja kojim središnja druga ugovorna strana upravlja.
(4) Kada mjere iz stavka 1. ovoga članka nisu dovoljne da osiguraju da će središnja druga ugovorna strana biti u mogućnosti kontinuirano ispunjavati uvjete iz stavka 1. ovoga članka, umjesto takvih mjera ili zajedno s tim mjerama, Agencija može središnjoj drugoj ugovornoj strani naložiti i izvršenje mjera iz stavka 5. ovoga članka.
(5) Pod uvjetima iz stavka 4. ovoga članka, Agencija može:
1. zabraniti ili ograničiti isplate dobiti dioničarima središnje druge ugovorne strane
2. središnjoj drugoj ugovornoj strani naložiti da poduzme odgovarajuće mjere za smanjenje rizika koji proizlaze iz određene vrste aktivnosti i/ili proizvoda ili iz korištenja određenih sustava i procesa
3. zabraniti isplate varijabilnih vrsta naknade zaposlenicima, upravi i višem rukovodstvu ili ograničiti takve isplate na određeni postotak godišnje dobiti i/ili
4. naložiti središnjoj drugoj ugovornoj strani da dostavi obrazloženje na koji način i u kojem vremenskom razdoblju će povećati vlastita financijska sredstva i likvidna sredstva do razine propisane Uredbom (EU) br. 648/2012 (plan oporavka) i naložiti središnjoj drugoj ugovornoj strani da Agenciju i Hrvatsku narodnu banku redovito obavještava o statusu provedbe tih mjera.
(6) Agencija može naložiti mjere iz stavka 5. ovoga članka samo kada središnja druga ugovorna strana nije ispravila nezakonitosti i nepravilnosti koje ukazuju da neće biti u mogućnosti kontinuirano ispunjavati uvjete iz članaka 41. do 44., članka 46. ili 47. Uredbe (EU) br. 648/2012 u razdoblju koje je odredila Agencija.
(7) Iznimno od ograničenja iz stavka 6. ovoga članka, Agencija može naložiti mjere iz stavka 5. ovoga članka, ako su iste potrebne da bi se spriječio pad vlastitih financijskih sredstava ili likvidnih sredstava središnje druge ugovorne strane ispod razine predviđene Uredbom (EU) br. 648/2012 ili pad kapitalne adekvatnosti središnje druge ugovorna strane ispod razine propisane člankom 16. Uredbe (EU) br. 648/2012.
(8) Odluke središnje druge ugovorne strane o isplati dobiti dioničarima središnje druge ugovorne strane ili odluke o isplatama varijabilnih vrsta naknada koje su protivne zabranama iz stavka 5. ovoga članka neće proizvoditi pravne učinke.
(9) Središnja druga ugovorna strana dužna je kod sklapanja ugovora s upravom, višim rukovodstvom i zaposlenicima, u obzir uzeti odredbe stavka 5. točke 3. ovoga članka.
(10) Agencija pravilnikom detaljnije propisuje na koji se način procjenjuje značajnost okolnosti iz stavka 2. ovoga članka, kao i pokazatelji trenda.
Plan oporavka središnje druge ugovorne strane
Članak 555. (prestaje važiti 12. veljače 2022)
(1) Planom oporavka koji usvaja uprava središnje druge ugovorne strane utvrđuju se mjere koje je potrebno poduzeti radi poboljšanja poslovanja ili stabilnosti financijskog položaja društva u slučaju njegova značajnog pogoršanja. Situacija ozbiljnoga financijskog poremećaja je situacija u kojoj je ugroženo funkcioniranje središnje druge ugovorne strane do točke njenog opstanka na tržištu odnosno daljnjega neometanog pružanja usluga za koje ima odobrenje, a može biti uzrokovana eksternim ili internim događajem.
(2) Plan oporavka središnje druge ugovorne strane mora biti transparentan, ostvariv i opravdan te kumulativno mora ispunjavati i sljedeće kriterije:
1. provedba mjera predloženih u planu osigurava i ponovno uspostavlja održivost redovnog poslovanja i stabilnost financijskog položaja središnje druge ugovorne strane, uzimajući u obzir pripremne mjere koje je središnja druga ugovorna strana poduzela ili planira poduzeti i
2. plan oporavka i njime predviđene mjere moraju biti takvi da se mogu u situacijama ozbiljnog financijskog poremećaja brzo i učinkovito provesti, a kako bi se izbjegle značajne štetne posljedice na financijski sustav, uključujući i u slučaju istodobnog provođenja plana oporavka na razini grupe središnje druge ugovorne strane.
(3) Plan oporavka mora imati konkretne ciljeve, definirane faze provedbe i rokove za implementaciju, a čije izvršenje Agencija može nadzirati.
(4) Središnja druga ugovorna strana dužna je plan oporavka, kao i sve njegove naknadne izmjene i dopune, dostaviti Agenciji.
(5) Agencija može naložiti središnjoj drugoj ugovornoj strani da izvrši izmjene plana oporavka ako smatra da ciljevi, faze provedbe i rokovi za implementaciju koji su predviđeni planom oporavka nisu dovoljni da se osigura ponovno uspostavljanje održivosti redovnog poslovanja i stabilnosti financijskog položaja središnje druge ugovorne strane ili ako se središnja druga ugovorna strana ne pridržava ciljeva, faza provedbe i rokova za implementaciju koji su predviđeni planom oporavka.
(6) Agencija pravilnikom detaljnije propisuje izradu, sadržaj i dostavu planova oporavka Agenciji.
Interni akt za postupak izrade i provedbe plana oporavka središnje druge ugovorne strane
Članak 556. (prestaje važiti 12. veljače 2022.)
Središnja druga ugovorna strana dužna je donijeti i provoditi interni akt kojom će pobliže propisati postupak izrade, provedbe i ažuriranja plana oporavka. Središnja druga ugovorna strana dužna je plan oporavka ažurirati najmanje jednom godišnje te po svakoj promjeni u poslovnoj ili financijskoj situaciji ili pravnoj ili organizacijskoj strukturi središnje druge ugovorne strane za koju se plan oporavka izrađuje a koja promjena bi mogla bitno utjecati na sam plan oporavka ili uzrokovati potrebu za njegovom promjenom.
Obveza središnje druge ugovorne strane da postupi prema rješenju Agencije
Članak 557. (NN 83/21)
(1) Agencija mjere iz članka 542. stavka 4., članka 544. stavka 1., članka 545., članka 552., članka 554. stavaka 1., 4. i 5. i članka 555. stavka 5. ovoga Zakona nalaže rješenjem.
(2) Središnja druga ugovorna strana dužna je postupiti prema rješenju iz stavka 1. ovoga članka.
Središnji depozitorij
Članak 558.
(1) Središnji depozitorij je pravna osoba koja upravlja sustavom za namiru vrijednosnih papira iz odjeljka A točke 3. Priloga Uredbe (EU) br. 909/2014 i pruža barem jednu drugu osnovnu uslugu navedenu u odjeljku A Priloga Uredbe (EU) br. 909/2014.
(2) U središnji depozitorij sa sjedištem u Republici Hrvatskoj upisuju se prava iz nematerijaliziranih vrijednosnih papira, imatelji tih prava, kao i prava trećih osoba na takvim nematerijaliziranim vrijednosnim papirima, osim ako odredbama posebnih propisa nije drugačije određeno.
Pružanje usluga središnjeg depozitorija u Republici Hrvatskoj
Članak 559.
(1) Poslove središnjeg depozitorija može obavljati:
1. pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, kojoj je izdano odobrenje za rad u skladu s odredbama članka 16. Uredbe (EU) br. 909/2014
2. pravna osoba sa sjedištem u drugoj državi članici, kojoj je izdano odobrenje za rad u skladu s odredbama članka 16. Uredbe (EU) br. 909/2014 te pod uvjetima propisanima člankom 23. Uredbe (EU) br. 909/2014 i/ili
3. pravna osoba sa sjedištem u trećoj zemlji, koje je priznato od strane ESMA-e, u skladu s odredbama članka 25. Uredbe (EU) br. 909/2014.
(2) Zahtjev za izdavanje odobrenja za pružanje usluga iz Priloga Uredbe (EU) br. 909/2014, Odjeljka A i B, pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj podnose Agenciji, u skladu s odredbama članaka 16. i 17. Uredbe (EU) br. 909/2014 i tehničkih standarda donesenih na temelju Uredbe (EU) br. 909/2014, na standardiziranim obrascima i u obliku propisanom navedenim propisima.
(3) Agencija je ovlaštena od podnositelja zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka zatražiti i sve dodatne informacije, dokumente i pojašnjenja, potrebne za provjeru ocjene usklađenosti podnositelja zahtjeva s odredbama Uredbe (EU) br. 909/2014, odredbama tehničkih standarda koje je donijela Europska komisija na temelju Uredbe (EU) br. 909/2014, kao i s odredbama ovoga Zakona i pravilnika donesenih na temelju ovoga Zakona.
(4) Na središnji depozitorij sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, kojem je Agencija izdala odobrenje za rad u skladu s odredbama članka 16. Uredbe (EU) br. 909/2014, primjenjuju se odredbe Uredbe (EU) br. 909/2014, odredbe tehničkih standarda koje je donijela Europska komisija na temelju Uredbe (EU) br. 909/2014, kao i odredbe ovoga Zakona i pravilnika donesenih na temelju ovoga Zakona.
(5) Zahtjev za izdavanje odobrenja za pružanje usluga iz Priloga Uredbe (EU) br. 909/2014, Odjeljka C, pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj podnose Hrvatskoj narodnoj banci, u skladu s odredbama članaka 54. i 55. Uredbe (EU) br. 909/2014 i tehničkih standarda donesenih na temelju Uredbe (EU) br. 909/2014, na standardiziranim obrascima i u obliku propisanom navedenim propisima.
(6) Na središnji depozitorij sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, kao i na središnji depozitorij sa sjedištem u drugoj državi članici te na središnji depozitorij sa sjedištem u trećoj zemlji, koji pružaju usluge iz Priloga Uredbe (EU) br. 909/2014 na području Republike Hrvatske, primjenjuju se odredbe propisa Republike Hrvatske koji u cilju zaštite javnog interesa uređuju prava potrošača i sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.
(7) Na središnji depozitorij sa sjedištem u drugoj državi članici te na središnji depozitorij sa sjedištem u trećoj zemlji, koji pružaju usluge iz Priloga Uredbe (EU) br. 909/2014 na području Republike Hrvatske, primjenjuju se odredbe dijela petoga poglavlja I. ovoga Zakona, uz ograničenje iz članka 563. stavka 3. ovoga Zakona, te zakona kojim se uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava.
Ovlasti Agencije nad središnjim depozitorijem iz druge države članice
Članak 560.
(1) Kada središnji depozitorij sa sjedištem u drugoj državi članici, kojem je izdano odobrenje za rad u skladu s odredbama članka 16. Uredbe (EU) br. 909/2014, pruža usluge na području Republike Hrvatske putem podružnice, Agencija je ovlaštena provoditi neposredan nadzor poslovanja te podružnice, u skladu s odredbama članka 24. Uredbe (EU) br. 909/2014, pri čemu se primjenjuju odredbe tehničkih standarda donesenih na temelju Uredbe (EU) br. 909/2014, kao i obrasci za razmjenu informacija iz navedenih propisa.
(2) Podružnica iz stavka 1. ovoga članka dužna je, na zahtjev Agencije, Agenciji dostaviti sve podatke potrebne za provođenje nadzora iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Na nadzor iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o nadzoru nad središnjim depozitorijem.
(4) Pod uvjetima iz članka 24. stavka 5. Uredbe (EU) br. 909/2014, kao i uvjetima tehničkih standarda donesenih na temelju Uredbe (EU) br. 909/2014, Agencija je središnjem depozitoriju iz stavka 1. ovlaštena izreći mjere propisane odredbama poglavlja V. ovoga dijela Zakona, koje su potrebne za osiguranje usklađenosti središnjeg depozitorija iz stavka 1. ovoga članka s odredbama Uredbe (EU) br. 909/2014 na području Republike Hrvatske.
(5) Umjesto poduzimanja mjera iz stavka 4. ovoga članka, Agencija od ESMA-e može zatražiti da postupi u skladu sa svojim ovlastima iz članka 19. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
(6) Kada središnji depozitorij sa sjedištem u drugoj državi članici, kojem je izdano odobrenje za rad u skladu s odredbama članka 16. Uredbe (EU) br. 909/2014, pruža usluge na području Republike Hrvatske, bilo izravno ili putem podružnice, Agencija od tog središnjeg depozitorija može tražiti dostavu redovitih (mjesečnih, kvartalnih, godišnjih) izvještaja o svojim aktivnostima u Republici Hrvatskoj.
(7) Agencija u sklopu godišnjeg izvještaja iz stavka 6. ovoga članka može od središnjeg depozitorija iz stavka 6. ovoga članka zatražiti i statističke podatke iz tehničkih standarda donesenih na temelju Uredbe (EU) br. 909/2014.
(8) Agencija pravilnikom detaljnije propisuje sadržaj, format, način i rokove dostave izvještaja iz stavka 6. ovoga članka.
Suradnja s nadležnim tijelima drugih država članica
Članak 561.
(1) U svrhu osiguravanja provedbi Uredbe (EU) br. 909/2014, Agencija je ovlaštena sklopiti sporazume o suradnji i razmjeni informacija s:
1. nadležnim tijelima drugih država članica koja su odgovorna za nadzor središnjih depozitorija koji održavaju vrste odnosa navedene članku 17. stavku 6. točkama a), b) i c) Uredbe (EU) br. 909/2014
2. nadležnim tijelima drugih država članica koja su odgovorna za nadzor nad središnjim depozitorijima koji pružaju usluge na području Republike Hrvatske, bilo izravno ili putem podružnice i
3. nadležnim i relevantnim tijelima drugih država članica koja su odgovorna za nadzor nad središnjim depozitorijima koji pružaju usluge na području Republike Hrvatske, bilo izravno ili putem podružnice, a koji se smatraju značajnima u smislu članka 24. stavka 4. Uredbe (EU) br. 909/2014.
(2) Pri sklapanju sporazuma iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe članaka 22. i 24. Uredbe (EU) br. 909/2014, kao i odredbe te standardizirani obrasci iz tehničkih standarda donesenih na temelju Uredbe (EU) br. 909/2014.
(3) Agencija je sporazumom s nadležnim tijelima iz stavka 1. ovoga članka ovlaštena propisati i razmjenu drugih informacija osim onih propisanih u Uredbama iz stavka 1. ovoga članka, ako je to potrebno da bi se osigurala provedba Uredbe (EU) br. 909/2014 na području Republike Hrvatske.
(4) Ako Agencija, kao matično nadležno tijelo značajnog središnjeg depozitorija u smislu članka 24. stavka 4. Uredbe (EU) br. 909/2014, odluči uspostaviti kolegij regulatora, osnivanje i funkcioniranje takvog kolegija temeljit će se na pisanom sporazumu između svih njegovih članova.
(5) Agencija će, u suradnji s nadležnim i relevantnim tijelima drugih država članica u kojima takav središnji depozitorij pruža usluge,sporazumom iz stavka 4. ovoga članka odrediti:
1. praktične aranžmane za funkcioniranje kolegija
2. detaljna pravila o procedurama glasovanja na kolegiju
3. zadaće koje se povjeravaju Agenciji ili drugom članu kolegija
4. opseg, format, rokove i način razmjene informacija između članova kolegija
5. način koordinacije provođenja nadzora nad značajnim središnjim depozitorijem i
6. postupke i planove hitnih mjera za rješavanje kriznih situacija.
Središnji depozitorij iz treće zemlje
Članak 562.
Agencija je ovlaštena sklopiti sporazum o suradnji i razmjeni informacija s ESMA-om i nadležnim tijelom središnjeg depozitorija iz treće zemlje koje u skladu s odredbama članka 25. Uredbe (EU) br. 909/2014 pruža usluge na području Republike Hrvatske, pri čemu se primjenjuju odredbe članka 25. stavaka 7. i 10. Uredbe (EU) br. 909/2014.
Račun nematerijaliziranog vrijednosnog papira
Članak 563.
(1) Na računima nematerijaliziranih vrijednosnih papira vode se podaci o vrstama, rodovima, količinama, stvarnim pravima i nosiocima tih prava, ograničenjima stvarnih prava, te povijesti upisa nematerijaliziranih vrijednosnih papira.
(2) Središnji depozitorij će na zahtjev izdavatelja, zakonitog imatelja nematerijaliziranih vrijednosnih papira ili osobe koja za zakonitog imatelja drži nematerijalizirane vrijednosne papire, otvoriti individualni račun nematerijaliziranih vrijednosnih papira.
(3) Ne dovodeći u pitanje odredbe članka 48. Uredbe (EU) br. 909/2014, na račun nematerijaliziranih vrijednosnih papira primjenjuje se pravo države u kojoj je sjedište središnjeg depozitorija u kojem je taj račun otvoren.
(4) Iznimno od odredbe članka 48. Uredbe (EU) br. 909/2014, na račune vrijednosnih papira na kojima je zasnovano financijsko osiguranje u smislu zakona kojim se uređuje financijsko osiguranje te na prava i obveze koje proizlaze iz sudjelovanja u sustavu namire u smislu zakona kojim se uređuje konačnost namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata, primjenjuju se odredbe tih zakona.
Uključenje/isključenje nematerijaliziranih vrijednosnih papira u/iz sustava središnjeg depozitorija te prijenos nematerijaliziranih vrijednosnih papira između središnjih depozitorija
Članak 564.
(1) Izdavatelj nematerijaliziranih vrijednosnih papira samostalno i slobodno odlučuje o:
1. središnjem depozitoriju u čiji će sustav upisati sve ili dio svojih vrijednosnih papira
2. isključenju svih ili dijela nematerijaliziranih vrijednosnih papira iz sustava središnjeg depozitorija, uz ograničenje iz članka 525. ovoga Zakona
3. središnjem depozitoriju u čiji će sustav prenijeti sve ili dio nematerijaliziranih vrijednosnih papira nakon njihova isključenja iz sustava središnjeg depozitorija čije usluge u tom trenutku koristi.
(2) Središnji depozitorij sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužan je omogućiti te na zahtjev izdavatelja iz stavka 1. ovoga članka, provesti upis, isključenje ili prijenos nematerijaliziranih vrijednosnih papira u ili iz svoga sustava, kada izdavatelj zadovoljava uvjetima propisanima operativnim pravilima rada središnjeg depozitorija.
(3) Središnji depozitorij dužan je provesti postupak iz stavka 2. ovoga članka u razumnom roku koji se propisuje operativnim pravilima rada središnjeg depozitorija, s time da kod postupka upisa vrijednosnih papira središnji depozitorij ne može propisati razumni rok duži od roka određenog u članku 49. stavku 2. Uredbe (EU) br. 909/2014.
(4) Za potrebe stavaka 2. i 3. ovoga članka, središnji depozitorij sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužan je svojim aktima propisati tehničke pojedinosti postupka upisa, isključenja i prenošenja nematerijaliziranih vrijednosnih papira u ili iz svoga sustava u sustav drugog središnjeg depozitorija te na iste zatražiti odobrenje Agencije, sukladno postupku iz članka 566. ovoga Zakona.
(5) O svakom provedenom upisu, isključenju ili prijenosu nematerijaliziranih vrijednosnih papira središnji depozitorij obvezan je putem svojih internetskih stranica obavijestiti javnost.
Vrijednosni papiri izdani izvan Republike Hrvatske
Članak 565.
(1) Na vrijednosne papire izdavatelja iz drugih država članica Europske unije ne primjenjuju se odredbe ovoga Zakona koje bi na bilo koji način bile u sukobu s ili utjecale na svojstvo vrijednosnog papira koje je kao takvo stekao na temelju pravnog sustava kojim se uređuje tržište kapitala u državi izdanja tih vrijednosnih papira, a posebno odredbe o bitnim sastojcima nematerijaliziranih vrijednosnih papira iz članka 529. ovoga Zakona, koje bi na bilo koji način propisivale dodatne uvjete za stjecanje svojstva nematerijaliziranog vrijednosnog papira koje on prema pravu države izdanja nije potreban ispunjavati.
(2) Središnji depozitorij sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužan je za vrijednosni papir iz stavka 1. ovoga članka, na zahtjev njegova izdavatelja, omogućiti upis u svoj sustav te ga voditi u svom sustavu na jednak način, kao i vrijednosni papir izdan u Republici Hrvatskoj, primjenjujući pritom ovlasti koje su mu dodijeljene odredbama članka 49. Uredbe (EU) br. 909/2014 te odredbama regulatornih i provedbenih tehničkih standarda Uredbe (EU) br. 909/2014 donesenih na temelju toga članka.
Operativna pravila rada središnjeg depozitorija
Članak 566. (NN 17/20)
(1) Središnji depozitorij dužan je donijeti i primjenjivati operativna pravila rada kojima detaljno određuje i pojašnjava način obavljanja usluga koje pruža.
(2) Prijedlog operativnih pravila rada središnjeg depozitorija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, kao i njihovih izmjena i dopuna, zajedno sa sažetim i jasnim obrazloženjem svrhe predloženih odredbi ili izmjena i dopuna odredbi operativnih pravila rada, središnji depozitorij će učiniti dostupnim svim članovima najkasnije 30 dana prije njihova upućivanja Agenciji na odobrenje, a pri čemu je središnji depozitorij dužan članove pozvati na dostavu primjedbi i prijedloga te, ako je moguće, prihvatiti primjedbe i prijedloge članova, uz obrazloženje prihvaćenih i odbijenih primjedaba i prijedloga.
(3) Ako je to potrebno radi očuvanja stabilnosti sustava namire i financijskog tržišta, središnji depozitorij sa sjedištem u Republici Hrvatskoj može skratiti razdoblje savjetovanja s članovima iz stavka 2. ovoga članka, uz prethodnu suglasnost Agencije, koja se donosi u roku od pet radnih dana od podnošenja urednog zahtjeva središnjeg depozitorija, pri čemu je središnji depozitorij dužan Agenciji obrazložiti iz kojih razloga je usvajanje izmjena hitno i nužno radi očuvanja stabilnosti sustava namire i financijskog tržišta.
(4) Središnji depozitorij sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ne može usvojiti operativna pravila rada, niti njihove promjene, bez da ih prethodno dostavi Agenciji te prije nego li Agencija izvrši procjenu iz stavka 6. ovoga članka.
(5) Značajne promjene operativnih pravila rada središnjeg depozitorija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj Agencija odobrava rješenjem, pri čemu rokovi za donošenje rješenja sukladno zakonu kojim se uređuje opći upravni postupak počinju teći:
– danom dostave urednog zahtjeva, ako središnji depozitorij iste dostavi kao značajne promjene
– danom isteka razdoblja procjene iz stavka 6. ovoga članka, ako središnji depozitorij iste dostavi kao neznačajne promjene, a Agencija sukladno stavku 6. ovoga članka utvrdi da se ipak radi o značajnim promjenama.
Usvajanje novih operativnih pravila središnjeg depozitorija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj uvijek se smatra značajnom promjenom.
(6) Kod promjene operativnih pravila rada središnjeg depozitorija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje nisu značajne nije obvezno provesti savjetovanje s članovima iz stavka 2. ovoga članka. Ako Agencija u razdoblju od 20 radnih dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva utvrdi da su promjene operativnih pravila rada središnjeg depozitorija ipak značajne, o tome će obavijestiti središnji depozitorij te se tada primjenjuju odredbe stavaka 2., 5. i 8. ovoga članka. Ako Agencija u istom razdoblju ne dostavi takvu obavijest središnjem depozitoriju, smatrat će se da promjene nisu značajne i da ih središnji depozitorij istekom tog razdoblja može usvojiti.
(7) Agencija može od središnjeg depozitorija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj zatražiti izmjene prijedloga promjene operativnih pravila rada neovisno o njihovoj značajnosti, ako je isto potrebno da bi se osiguralo da su operativna pravila rada usklađena s odredbama Uredbe (EU) br. 909/2014 i ovoga Zakona. Ako Agencija zatraži takve izmjene, a središnji depozitorij iste ne usvoji, Agencija rješenjem može naložiti njihovo usvajanje.
(8) Kada središnji depozitorij dostavlja operativna pravila rada ili njihove promjene Agenciji na odobrenje, dužan je najmanje dostaviti:
1. nacrt teksta operativnih pravila rada ili njihovih izmjena i dopuna, s tim da se, ako se radi o izmjenama i dopunama, dostavlja verzija u čistopisu i razlikovna verzija
2. sažeta i jasna obrazloženja svrhe predloženih odredbi ili izmjena i dopuna odredbi operativnih pravila rada i
3. kada se radi o značajnim promjenama, i sažetak provedenog savjetovanja s članovima iz stavka 2. ovoga članka, s prikazom svih zaprimljenih primjedbi i prijedloga članova te obrazloženjem prihvaćenih i odbačenih primjedbi i prijedloga članova.
(9) Agencija središnji depozitorij, koji u zahtjevu za odobrenje operativnih pravila rada ili njihovih promjena ne dostavi sve dokumente iz stavka 8. ovoga članka, zaključkom poziva da isto učini u roku određenom zaključkom, a ako središnji depozitorij u dodijeljenom roku to propusti učiniti, a po zahtjevu se ne može postupiti, Agencija rješenjem odbacuje zahtjev.
(10) Usvojena operativna pravila rada iz stavka 1. ovoga članka središnji depozitorij dužan je objaviti na svojoj internetskoj stranici i o njihovu donošenju ili promjeni pravodobno obavijestiti svoje članove.
Kriterij značajnosti promjene operativnih pravila rada središnjeg depozitorija
Članak 566.a (NN 17/20)
(1) Središnji depozitorij dužan je dostaviti Agenciji svaki prijedlog promjena operativnih pravila rada u skladu s odredbama članka 566. ovoga Zakona, kako bi Agencija ocijenila procjenu značajnosti predloženih promjena.
(2) Inicijalnu procjenu značajnosti promjena operativnih pravila rada provodi središnji depozitorij. Kada središnji depozitorij smatra da promjene operativnih pravila rada nisu značajne, dužan je, prilikom dostavljanja istih sukladno stavku 1. ovoga članka, Agenciji dostaviti vlastitu procjenu značajnosti s detaljnim obrazloženjima predloženih promjena i razloga temeljem kojih je utvrdio da promjene nisu značajne.
(3) Promjene operativnih pravila rada središnjeg depozitorija smatrat će se značajnima kada se njihov utjecaj može ocijeniti kao značajna izmjena u odnosu na postojeća pravila, tako da, primjerice:
1. značajno mijenjaju prava i obveze članova ili njihovih klijenata, odnos između središnjeg depozitorija i njegovih članova ili njihovih klijenata, u smislu obveza za ostvarivanje pristupa ili ispunjavanje uvjeta za pristup sustavu središnjeg depozitorija, način korištenja usluga u sustavu središnjeg depozitorija, pristupa informacijama kroz sustav središnjeg depozitorija, nametanja dodatnih obveza članovima i slično
2. uvode novu uslugu koja zahtijeva značajne izmjene u sustavu središnjeg depozitorija ili njegovih članova, značajno unaprjeđuju ili mijenjaju uvjete pružanja postojeće usluge, a ne radi se o promjeni koja bi zahtijevala provođenje postupka sukladno članku 19. Uredbe (EU) br. 909/2014 i slično
3. značajno mijenjaju profil rizika središnjeg depozitorija, u smislu dodatne financijske izloženosti, potrebe eksternalizacije određenih funkcionalnosti usluga koje pruža i slično
4. značajno utječu na model poslovanja središnjeg depozitorija.
(4) Ako Agencija utvrdi da su promjene operativnih pravila rada ipak značajne, o tome će pravovremeno obavijestiti središnji depozitorij, a najkasnije u roku od 20 radnih dana od dana njihovog zaprimanja, te će se dalje provesti postupak predviđen za odobravanje značajnih izmjena iz članka 566. ovoga Zakona.
Naknada za usluge središnjeg depozitorija
Članak 567.
(1) Za usluge središnjeg depozitorija plaća se naknada koju cjenikom utvrđuje središnji depozitorij.
(2) Središnji depozitorij dužan je donijeti cjenik iz stavka 1. ovoga članka, vodeći se jednakopravnošću položaja svih korisnika njegovih usluga i pod razumnim komercijalnim uvjetima.
(3) Cjenik središnjeg depozitorija objavljuje se na internetskim stranicama središnjeg depozitorija i o njegovu donošenju ili promjeni središnji depozitorij pravodobno obavještava Agenciju i korisnike svojih usluga.
(4) Prijedlog cjenika središnjeg depozitorija, kao i njihovih izmjena i dopuna, središnji depozitorij će dostaviti Agenciji najkasnije 30 dana prije njegova usvajanja te ga u istom roku učiniti dostupnim svim članovima, a pri njegovu donošenju središnji depozitorij će, ako je moguće, prihvatiti primjedbe i prijedloge članova, uz obrazloženje prihvaćenih i odbijenih primjedaba i prijedloga.
Dostupnost podataka iz središnjeg depozitorija
(1) Imatelj nematerijaliziranih vrijednosnih papira odnosno investicijsko društvo i kreditna institucija koja pruža usluge iz članka 5. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona, ima pravo uvida u podatke iz članka 563. stavka 1. ovoga Zakona, a koji se odnose na njegove račune nematerijaliziranih vrijednosnih papira odnosno podatke o vrstama, rodovima, količinama, stvarnim pravima i nosiocima tih prava te ograničenjima stvarnih prava ostalih imatelja istih nematerijaliziranih vrijednosnih papira istog izdavatelja.
(2) Izdavatelj nematerijaliziranih vrijednosnih papira u odnosu na te vrijednosne papire ima pravo uvida u podatke o imateljima tih vrijednosnih papira i u podatke iz članka 563. stavka 1. ovoga Zakona.
(3) Svakome imatelju nematerijaliziranih vlasničkih vrijednosnih papira na njegov zahtjev izdavatelj ili središnji depozitorij treba omogućiti uvid u podatke iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Središnji depozitorij ima pravo na naknadu troškova izrade i dostave podataka iz stavka 3. ovoga članka u obliku izvještaja, u skladu s cjenikom. Podatke o imateljima i vrijednosnim papirima iz stavka 3. ovoga članka dobivene na temelju uvida ili u obliku izvještaja, imatelj ne smije priopćavati niti učiniti dostupnima drugim osobama.
(5) Svaka osoba koja dokaže pravni interes, uz razumnu komercijalnu naknadu, ima pravo uvida u podatke iz članka 563. stavka 1. ovoga Zakona, kao i pravo na presliku dokumentacije koja je bila temelj za izvršene upise.
(6) Agencija ima pravo uvida u podatke iz članka 563. stavka 1. ovoga Zakona, kao i u sve ostale podatke i dokumentaciju koja se vodi u središnjem depozitoriju.
(7) Pravosudna i upravna tijela, kao i tijela određena člankom 29. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 909/2014, na temelju zahtjeva i u okviru ovlaštenja u skladu s odredbama posebnog zakona, zakona svoje matične države ili propisa Europske unije, imaju pravo uvida u podatke i dokumentaciju koja se vodi u središnjem depozitoriju.
(8) Središnji depozitorij obvezan je podatke iz središnjeg depozitorija čuvati kao poslovnu tajnu, osim u slučajevima propisanim odredbama ovoga Zakona.
(9) Na prikupljanje, obradu i korištenje osobnih podataka imatelja računa vrijednosnih papira kojima središnji depozitorij raspolaže, primjenjuju se odredbe propisa kojim je uređena zaštita osobnih podataka, osim u slučajevima propisanim odredbama ovoga Zakona.
(10) Agencija pravilnikom detaljnije propisuje način pribavljanja podataka, sadržaja izvješća i rokove za dostavu podataka iz središnjeg depozitorija.
Obveza obavještavanja i objava podataka o nematerijaliziranim vrijednosnim papirima
Članak 569. (NN 17/20, 83/21, 151/22)
(1) Središnji depozitorij je obvezan na način i u opsegu propisanom svojim aktima obavještavati:
1. izdavatelje nematerijaliziranih vrijednosnih papira o nematerijaliziranim vrijednosnim papirima koje su izdali i o imateljima tih vrijednosnih papira
2. imatelje o stanju i promjenama na njihovim računima nematerijaliziranih vrijednosnih papira i
3. članove o bitnim podacima o poslovima s nematerijaliziranim vrijednosnim papirima koje su poduzeli za svoj ili za račun nalogodavca.
(2) Središnji depozitorij je dužan na svojim internetskim stranicama objaviti i dnevno obnavljati podatke o:
1. izdavanju, zamjeni i brisanju nematerijaliziranih vrijednosnih papira kod središnjeg depozitorija
2. svim nematerijaliziranim vrijednosnim papirima upisanima kod središnjeg depozitorija i
3. identitetu imatelja prvih deset računa na kojima je ubilježena najveća količina bilo kojeg vrijednosnog papira i podacima o količini vrijednosnih papira na tim računima (u apsolutnim i relativnim pokazateljima).
(3) U odnosu na podatke iz stavka 2. točke 2. ovoga članka, prilikom upisa vrijednosnog papira u svoj sustav, središnji depozitorij svakom izdavatelju dodjeljuje jedinstvenu oznaku pod kojom se izdavatelj i njegovi vrijednosni papiri vode u središnjem depozitoriju, a oznaka vrijednosnog papira povezana je s ISIN oznakom.
(4) Oznaku izdavatelja iz stavka 3. ovoga članka određuje središnji depozitorij na način kako je to propisao svojim operativnim pravilima rada.
(5) Središnji depozitorij dužan je na svojoj internetskoj stranici objavljivati sljedeće podatke u odnosu na nematerijalizirane vrijednosne papire iz stavka 2. točke 2. ovoga članka:
1. naziv vrijednosnog papira
2. vrstu vrijednosnog papira
3. oznaku izdavatelja i oznaku vrijednosnog papira, povezanu s ISIN oznakom, kako je propisano stavkom 3. ovoga članka
4. datum prvog upisa u središnji depozitorij
5. poveznicu na podatak iz stavka 2. točke 3. ovoga članka o identitetu imatelja prvih deset računa u odnosu na izdavatelja o čijem se vrijednosnom papiru radi.
(6) Središnji depozitorij dužan je na svojoj internetskoj stranici objaviti i dnevno obnavljati podatke iz stavka 2. točke 3. ovoga članka.
(7) Središnji depozitorij u objavama iz stavka 6. ovoga članka u slučaju računa na kojima se vode vrijednosni papiri koji su stečeni kao financijsko osiguranje kod transakcija financiranja vrijednosnih papira obvezno uključuje informaciju da se radi o računima financijskog osiguranja.
(8) Sudionici središnjeg depozitorija obvezni su vrijednosne papire koji su stečeni kao financijsko osiguranje kod transakcija financiranja vrijednosnih papira upisati na računu vrijednosnih papira − posebno založno pravo ili na računu vrijednosnih papira – prijenos financijskog osiguranja.
(9) Središnji depozitorij svojim će pravilima propisati mjere koje središnji depozitorij poduzima prema sudionicima kojima osigurava da se kod transakcija financiranja vrijednosnih papira iz stavka 7. ovoga članka vrijednosni papir koji je stečen kao financijsko osiguranje ne upisuje na osnovnom računu vrijednosnih papira primatelja instrumenta financijskog osiguranja.
(10) Središnji depozitorij u objave iz stavka 6. ovoga članka, za svaki od računa koji čine prvih deset s najvećom količinom vrijednosnih papira određenog izdavatelja, uključuje sljedeće podatke:
1. ime i prezime, odnosno naziv vlasnika/nositelja računa
2. osobni identifikacijski broj (OIB) vlasnika/nositelja računa
3. ime i prezime, odnosno naziv suovlaštenika/imatelja vrijednosnih papira, kada je taj podatak dostupan središnjem depozitoriju
4. osobni identifikacijski broj (OIB) suovlaštenika/imatelja vrijednosnih papira, kada je taj podatak dostupan središnjem depozitoriju
5. vrstu računa na kojem su vrijednosni papiri upisani
6. postotak vrijednosnih papira na predmetnom računu u odnosu na ukupnost vrijednosnih papira predmetnog izdavatelja.
Upravljačka tijela središnjeg depozitorija
Članak 570.
(1) Središnji depozitorij mora imati upravu i nadzorni odbor.
(2) Na upravu i nadzorni odbor središnjeg depozitorija, osim odredbi ovoga Zakona, primjenjuju se odredbe Zakona o trgovačkim društvima.
(3) Uprava središnjeg depozitorija mora skupno raspolagati stručnim znanjima, sposobnostima i iskustvom potrebnim za samostalno i neovisno vođenje poslova središnjeg depozitorija, a posebno za razumijevanje poslova i značajnih rizika središnjeg depozitorija.
(4) Nadzorni odbor središnjeg depozitorija mora skupno raspolagati stručnim znanjima, sposobnostima i iskustvom potrebnim za samostalno i neovisno nadziranje poslova središnjeg depozitorija, a posebno za razumijevanje poslova i značajnih rizika središnjeg depozitorija.
(5) Središnji depozitorij dužan je bez odgađanja, a najkasnije u roku od tri radna dana Agenciju obavijestiti o prestanku mandata pojedinog člana uprave ili nadzornog odbora te navesti razloge za prestanak mandata.
(6) Kada središnji depozitorij ima upravni odbor u smislu odredbi zakona kojim je uređeno osnivanje i ustroj trgovačkih društava, odredbe ovoga članka primjenjuju se na odgovarajući način na izvršne direktore i članove upravnog odbora središnjeg depozitorija.
(7) Agencija pravilnikom detaljnije propisuje uvjete iz članka 27. Uredbe (EU) br. 909/2014 koje moraju ispunjavati članovi uprave, nadzornog odbora, kao i članovi višeg rukovodstva te osobe koje obavljaju ključne funkcije u središnjem depozitorija.
Uprava središnjeg depozitorija
Članak 571.
(1) Uprava središnjeg depozitorija mora imati najmanje dva člana koji vode poslove i zastupaju središnji depozitorij. Jedan od članova uprave mora biti imenovan za predsjednika uprave.
(2) Najmanje jedan član uprave mora obavljati poslove upravljanja središnjim depozitorijem u punom radnom vremenu.
(3) Središnji depozitorij može od Agencije zatražiti odobrenje iznimke od primjene stavka 2. ovoga članka, ako:
1. su članovi uprave središnjeg depozitorija istodobno članovi uprave u trgovačkom društvu unutar iste grupe i
2. središnji depozitorij izvrši procjenu mogu li svi članovi uprave i u takvim uvjetima posvetiti dovoljno vremena ispunjavanju obveza iz svoje nadležnosti u središnjem depozitoriju, sukladno članku 572. ovoga Zakona te takvu obrazloženu procjenu dostavi Agenciji.
(4) Ako osnivačkim aktom središnjeg depozitorija nije drukčije određeno, članovi uprave vode poslove i zastupaju središnji depozitorij zajedno.
(5) Uprava je dužna voditi poslove središnjeg depozitorija s područja Republike Hrvatske.
(6) Najmanje jedan član uprave mora poznavati hrvatski jezik tečno u govoru i pismu da bi mogao obavljati tu funkciju.
Uvjeti za članstvo u upravi središnjeg depozitorija
Članak 572. (NN 85/24)
(1) Član uprave središnjeg depozitorija može biti osoba koja u svakom trenutku dok obnaša tu dužnost:
1. ispunjava uvjete za člana uprave propisane odredbama zakona kojim se uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava
2. ima dobar ugled
3. ima odgovarajuća stručna znanja, sposobnost i iskustvo potrebno za vođenje poslova središnjeg depozitorija
4. nije u sukobu interesa u odnosu na središnji depozitorij, članove nadzornog odbora, nositelje ključnih funkcija i više rukovodstvo središnjeg depozitorija
5. za koju je na osnovi dosadašnjeg ponašanja moguće opravdano zaključiti da će pošteno i savjesno obavljati poslove člana uprave središnjeg depozitorija i
6. može posvetiti dovoljno vremena ispunjavanju obveza iz svoje nadležnosti u središnjem depozitoriju.
(2) Nadzorni odbor središnjeg depozitorija dužan je donijeti i primjenjivati primjerenu politiku za izbor i procjenu ispunjenja uvjeta za članove uprave središnjeg depozitorija. Ta politika mora kao jedan od kriterija za odabir članova uprave postaviti širok raspon kvaliteta i kompetencija, kao i promicanje raznolikosti uprave.
(3) Kada je to primjereno, Agencija će u svrhu provjere uvjeta iz ovoga članka provjeriti podatke o izrečenim sankcijama u evidencijama ESMA-e, EBA-e i EIOPA-e.
(4) Agencija podatke o pravomoćnoj osuđivanosti za kaznena djela i prekršaje u Republici Hrvatskoj za osobe za koje je podnesen zahtjev u skladu s člankom 573. ovoga Zakona i suradnike pribavlja iz kaznene odnosno prekršajne evidencije na temelju obrazloženog zahtjeva ili iz Europskog sustava kaznenih evidencija u skladu sa zakonom kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija.
(4) Agencija pravilnikom detaljnije uređuje:
1. uvjeti iz stavka 1. ovoga članka
2. kriteriji za procjenu ispunjavanja uvjeta za izdavanje prethodne suglasnosti
3. dokumentacija koja se prilaže zahtjevu za izdavanje prethodne suglasnosti za imenovanje člana uprave
4. sadržaj politike iz stavka 2. ovoga članka i dinamika procjene ispunjenja uvjeta za članove uprave središnjeg depozitorija
5. pojam dovoljnog vremena koje član uprave posvećuje obavljanju svojih funkcija, s obzirom na pojedinačne okolnosti i prirodu, opseg i složenost središnjeg depozitorija i
6. pojmovima odgovarajućih stručnih znanja, sposobnosti i iskustva potrebnog za vođenje poslova središnjeg depozitorija.
Suglasnost za imenovanje članova uprave središnjeg depozitorija
Članak 573.
(1) Članom uprave središnjeg depozitorija može biti imenovana jedino osoba koja je dobila prethodnu suglasnost Agencije za imenovanje člana uprave središnjeg depozitorija.
(2) Zahtjev za izdavanje suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka podnose članovi odnosno nadzorni odbor središnjeg depozitorija za mandat koji ne može biti duži od pet godina.
(3) Smatra se da mandat za člana uprave središnjeg depozitorija počinje teći od dana imenovanja za člana uprave od strane članova ili nadzornog odbora središnjeg depozitorija.
(4) Agencija može izdati suglasnost za imenovanje iz ovoga članka za mandat kraći od zatraženog.
(5) Iznimno, ako člana uprave središnjeg depozitorija imenuje nadležni sud u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava, njegov mandat ne može trajati duže od šest mjeseci.
(6) Članovi odnosno nadzorni odbor središnjeg depozitorija prije podnošenja zahtjeva za izdavanje suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka dužni su:
1. izvršiti procjenu osobe za čije imenovanje traže suglasnost Agencije
2. utvrditi ispunjava li osoba sve uvjete propisane odredbama članka 27. Uredbe (EU) br. 909/2014 te tehničkih standarda o zahtjevima za središnje depozitorije donesenih na temelju Uredbe (EU) br. 909/2014 te pravilnika Agencije iz članka 570. stavka 7. ovoga Zakona i
3. u zahtjevu za izdavanje suglasnosti obrazložiti kako i na temelju koje dokumentacije su utvrdili ispunjavanje uvjeta iz točke 2. ovoga stavka.
(7) Uz zahtjev za izdavanje suglasnosti prilažu se dokazi o ispunjavanju uvjeta iz stavka 6. točke 2. ovoga članka na kojima se temelji obrazloženje utvrđene sposobnosti kandidata, kao i program vođenja poslova za mandatno razdoblje za koje se traži suglasnost.
(8) Središnji je depozitorij dužan osigurati da se zahtjev za izdavanje suglasnosti Agenciji podnese najmanje tri mjeseca prije isteka mandata pojedinom članu uprave.
(9) U postupku odlučivanja o izdavanju suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka, ako smatra potrebnim, Agencija može zatražiti da kandidat za člana uprave središnjeg depozitorija predstavi program vođenja poslova središnjeg depozitorija za mandatno razdoblje.
(10) Osoba za koju je Agencija izdala suglasnost za imenovanje obvezna je prije imenovanja za člana uprave drugog središnjeg depozitorija dobiti novu suglasnost Agencije, kao i u slučaju produljenja mandata.
(11) Agencija odlučuje o izdavanju suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka na temelju:
1. procjene i obrazloženja članova odnosno nadzornog odbora središnjeg depozitorija iz stavka 6. ovoga članka
2. dokumentacije na kojoj se temelji obrazloženje članova odnosno nadzornog odbora iz stavka 6. ovoga članka
3. programa vođenja poslova iz stavka 6. ovoga članka i
4. ostalih podataka i informacija kojima raspolaže.
(12) Agencija će odbiti izdavanje suglasnosti za imenovanje članova uprave središnjeg depozitorija ako:
1. utvrdi da predložena osoba ne ispunjava uvjete iz stavka 6. točke 2. ovoga članka
2. podaci i informacije iz stavka 11. ovoga članka upućuju na to da osoba za koju je podnesen zahtjev za izdavanje suglasnosti za imenovanje člana uprave središnjeg depozitorija nije primjerena za obavljanje te funkcije
3. Agencija raspolaže objektivnim i dokazivim razlozima zbog kojih se može pretpostaviti da bi djelatnosti ili poslovi kojima se osoba bavi ili se bavila predstavljali prijetnju upravljanju središnjim depozitorijem pažnjom dobrog stručnjaka i
4. su u zahtjevu za izdavanje suglasnosti navedeni netočni, neistiniti podaci ili podaci koji dovode u zabludu.
Ukidanje suglasnosti za imenovanje člana uprave središnjeg depozitorija
Članak 574.
(1) Agencija će rješenjem ukinuti zakonito rješenje kojim je dana suglasnost za imenovanje člana uprave središnjeg depozitorija u sljedećim slučajevima:
1. ako član uprave krši odredbe o dužnostima uprave iz zakona kojim se uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava čija je posljedica opoziv člana uprave
2. ako član uprave prestane ispunjavati uvjete za člana uprave središnjeg depozitorija propisane člankom 572. ovoga Zakona
3. ako je članu uprave izrečena treća opomena iz članka 576. ovoga Zakona unutar razdoblja od pet godina
4. ako je središnjem depozitoriju uvedena posebna ili sanacijska uprava
5. ako kandidat u roku od šest mjeseci od izdavanja suglasnosti ne bude imenovan ili ne stupi na dužnost na koju se suglasnost odnosi
6. ako članu uprave prestane dužnost na koju se suglasnost odnosi, i to s danom prestanka dužnosti ili
7. ako članu uprave istekne ugovor o radu, s danom isteka ugovora.
(2) Agencija može članu uprave središnjeg depozitorija ukinuti zakonito rješenje kojim je dana suglasnost za imenovanje člana uprave središnjeg depozitorija u sljedećim slučajevima:
1. ako je suglasnost izdana na temelju neistinite ili netočne dokumentacije ili neistinito predstavljenih činjenica koje su bitne za obavljanje funkcije člana uprave
2. ako kao član uprave središnjeg depozitorija nije osigurao provođenje ili nije proveo nadzorne mjere koje je naložila Agencija
3. ako kao član uprave središnjeg depozitorija nije osigurao organizacijske zahtjeve iz članaka 26., 28., 29., 30., 32. do 35. Uredbe (EU) br. 909/2014 te članaka tehničkih standarda donesenih na temelju Uredbe (EU) br. 909/2014
4. ako utvrdi da je član uprave središnjeg depozitorija u sukobu interesa zbog kojeg ne može ispunjavati svoje obveze i dužnosti pažnjom dobrog stručnjaka i
5. ako član uprave središnjeg depozitorija učestalo ne ispunjava obvezu utvrđivanja i ocjenjivanja učinkovitosti politika, mjera ili internih procedura vezanih za usklađenost središnjeg depozitorija s Uredbom (EU) br. 909/2014 i ovim Zakonom ili obvezu poduzimanja odgovarajućih mjera u cilju ispravljanja nedostataka odnosno nepravilnosti u poslovanju središnjeg depozitorija.
(3) U slučajevima iz stavka 2. ovoga članka, Agencija može i posebnom nadzornom mjerom privremeno zabraniti obavljanje funkcije člana uprave središnjeg depozitorija.
(4) Kada Agencija donosi rješenje kojim se ukida suglasnost za imenovanje člana uprave središnjeg depozitorija, suglasnost je ukinuta danom dostave rješenja Agencije kojim se ukida suglasnost za imenovanje člana uprave središnjeg depozitorija.
(5) Ako Agencija ukine zakonito rješenje kojim je dana suglasnost za imenovanje člana uprave, nadzorni odbor središnjeg depozitorija obvezan je bez odgode donijeti odluku o opozivu imenovanja tog člana uprave te je dužan imenovati njegova zamjenika, bez suglasnosti Agencije, na rok od najviše tri mjeseca.
(6) Središnji depozitorij je dužan osigurati da novi zahtjev za izdavanje suglasnosti za imenovanje bude podnesen Agenciji najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka obavijesti o ukidanju ili odbijanju izdavanja suglasnosti za imenovanje člana uprave središnjeg depozitorija, kao i uvijek u situaciji kada središnji depozitorij ne ispunjava uvjet o najmanjem potrebnom broju članova uprave u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(7) Agencija će rješenje iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dostaviti bez odgode nadležnom trgovačkom sudu.
(8) Ovlast Agencije da ukine svoje zakonito rješenje u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka nije ograničena rokom.
Dužnosti i odgovornost uprave
Članak 575.
(1) Osim općih dužnosti i odgovornosti propisanih odredbama zakona kojim se uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava, uprava središnjeg depozitorija ima dužnosti i odgovornosti propisane ovim Zakonom.
(2) Uprava je dužna osigurati da središnji depozitorij posluje u skladu s:
1. Uredbom (EU) br. 909/2014 i tehničkim standardima donesenim na temelju Uredbe (EU) br. 909/2014
2. ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona te, kada je primjenjivo, ostalim propisima Europske unije kojima se uređuje poslovanje središnjeg depozitorija i drugim propisima kojima se uređuje poslovanje središnjeg depozitorija i
3. pravilima struke.
(3) Uprava je dužna osigurati provođenje nadzornih mjera koje je naložila Agencija u skladu sa svojim nadležnostima i ovlastima.
(4) Uprava je dužna uspostaviti i primjenjivati djelotvoran i pouzdan sustav upravljanja središnjim depozitorijem u skladu s glavom III. poglavljem II. Uredbe (EU) 909/2014, što uključuje i raspodjelu dužnosti te sprječavanje sukoba interesa, na način da se promiču integritet tržišta i interesi klijenata središnjeg depozitorija.
Opomena članu uprave
Članak 576.
(1) Agencija može odgovornoj osobi u upravi središnjeg depozitorija rješenjem izreći pisanu opomenu ako središnji depozitorij ne izvrši naložene mjere na način i u rokovima utvrđenima rješenjem Agencije.
(2) Pisana opomena iz stavka 1. ovoga članka izriče se odgovornoj osobi bez obzira na to je li u trenutku izricanja opomene ta osoba i dalje član uprave središnjeg depozitorija.
Nadzorni odbor središnjeg depozitorija
Članak 577. (NN 83/21)
(1) Središnji depozitorij dužan je ustrojiti nadzorni odbor, a unutar istoga će nadzorni odbor ustrojiti:
1. odbor za nagrađivanje
2. revizorski odbor i
3. odbor za rizike.
(2) Članovi nadzornog odbora središnjeg depozitorija moraju zajedno imati stručna znanja, sposobnosti i iskustvo potrebno za neovisno i samostalno nadziranje poslova središnjeg depozitorija, a posebice razumijevanje poslova i ključnih rizika središnjeg depozitorija.
(3) Svaki član nadzornog odbora dužan je djelovati otvoreno, pošteno i neovisno kako bi mogao učinkovito procjenjivati, nadzirati i pratiti odluke uprave.
(4) Član nadzornog odbora može biti osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:
1. koja ima dobar ugled
2. koja ima odgovarajuća stručna znanja, sposobnost i iskustvo potrebno za ispunjavanje obveza iz svoje nadležnosti
3. koja nije u sukobu interesa u odnosu na središnji depozitorij, dioničare, članove nadzornog odbora, nositelje ključnih funkcija i više rukovodstvo središnjeg depozitorija
4. koja može posvetiti dovoljno vremena ispunjavanju obveza iz svoje nadležnosti i
5. koja može biti član nadzornog odbora prema zakonu kojim se uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava.
(5) Nadležnosti nadzornog odbora, osim onih propisanih zakonom kojim se uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava, su i sljedeće:
1. daje suglasnost upravi na poslovnu politiku središnjeg depozitorija
2. daje suglasnost upravi na strateške ciljeve središnjeg depozitorija
3. daje suglasnost upravi na financijski plan središnjeg depozitorija
4. ako je primjenjivo, daje suglasnost upravi na strategije i politike preuzimanja rizika i upravljanje njima, uključujući rizike koji proizlaze iz makroekonomskog okruženja u kojima središnji depozitorij posluje
5. daje suglasnost upravi na strategije i postupke procjenjivanja adekvatnosti kapitala središnjeg depozitorija
6. daje suglasnost upravi na akt o unutarnjoj reviziji i na godišnji plan rada unutarnje revizije i
7. donosi odluke o drugim pitanjima određenim ovim Zakonom.
Nositelji ključnih funkcija
Članak 578.
(1) Središnji depozitorij dužan je identificirati ključne funkcije u društvu.
(2) Nositelji ključnih funkcija su one osobe koje obnašaju funkcije koje im omogućavaju značajan utjecaj na upravljanje središnjim depozitorijem, a nisu članovi uprave ili nadzornog odbora.
(3) Uprava središnjeg depozitorija dužna je donijeti primjerene politike za izbor i procjenu primjerenosti nositelja ključnih funkcija te o njihovu imenovanju obavijestiti Agenciju.
(4) Ako središnji depozitorij procijeni da nositelj ključne funkcije u središnjem depozitoriju nije primjeren, dužan je poduzeti primjerene mjere i o tome obavijestiti Agenciju.
(5) Agencija pravilnikom detaljnije propisuje sadržaj politike iz stavka 3. ovoga članka.
Dioničari i imatelji kvalificiranog udjela u središnjem depozitoriju
Članak 579. (NN 85/24)
(1) Svaka fizička ili pravna osoba, grupa povezanih osoba ili osobe koje zajednički djeluju (namjeravani stjecatelj), koje namjeravaju izravno ili posredno steći kvalificirani udjel u središnjem depozitoriju u smislu članka 2. stavka 1. točke 49. Uredbe (EU) br. 909/2014 ili ga povećati slijedom kojega bi udio prava glasa ili kapitala koji imaju dosegnuo ili premašio 10 %, 20 %, 30 % ili 50 % odnosno koji bi doveo do toga da središnji depozitorij postane njihovo društvo kćer (namjeravano stjecanje) u smislu članka 27.a stavka 2. Uredbe (EU) br. 909/2014, dužni su Agenciji podnijeti zahtjev za izdavanje suglasnosti za namjeravano stjecanje.
(2) Svaka fizička ili pravna osoba, grupa povezanih osoba ili osobe koje zajednički djeluju, koje namjeravaju izravno ili posredno otpustiti kvalificirani udjel (namjeravani prodavatelj) ili smanjiti kvalificirani udjel u središnjem depozitoriju slijedom čega bi udio prava glasa ili kapitala kojim raspolažu pao ispod 10 %, 20 %, 30 % ili 50 % ili slijedom čega bi središnji depozitorij prestao biti društvo kćer tih osoba, dužne su o takvoj namjeri bez odgode obavijestiti Agenciju pisanim putem u skladu s člankom 27.a stavkom 2. Uredbe (EU) br. 909/2014.
(3) Na stjecatelje, imatelje i promjenu kvalificiranog udjela u središnjem depozitoriju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se odredbe članka 27.a stavaka 3. do 8. te članka 27.b Uredbe (EU) br. 909/2014 na odgovarajući način, pri čemu o zahtjevu za izdavanje suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka Agencija odlučuje rješenjem.
(4) Agencija će rješenjem odbiti zahtjev za izdavanje suglasnosti za namjeravano stjecanje iz stavka 1. ovoga članka ako ocijeni da postoje razlozi za to na temelju kriterija propisanih člankom 27.b stavkom 1. Uredbe (EU) br. 909/2014 ili ako na temelju dostavljenih podataka nije moguće utvrditi da su kriteriji ispunjeni.
(5) Agencija je u skladu s člankom 27.a stavkom 6. Uredbe (EU) br. 909/2014 ovlaštena objaviti odluku kojom namjeravanom stjecatelju zabranjuje stjecanje kvalificiranog udjela u središnjem depozitoriju ako bi objava razloga za takvu odluku bila od interesa korisnicima financijskih usluga, ulagateljima i ostaloj javnosti.
(6) Ako je utjecaj osoba navedenih u članku 27. stavku 6. Uredbe (EU) br. 909/2014 doveo ili može dovesti u pitanje pouzdano i razborito upravljanje središnjim depozitorijem u skladu s člankom 27. stavkom 9. Uredbe (EU) br. 909/2014, Agencija je osim mjera navedenih u Uredbi (EU) br. 909/2014 i članku 582. ovoga Zakona ovlaštena poduzeti i mjere iz članaka 23. do 25. ovoga Zakona, koje se na odgovarajući način primjenjuju na kvalificirane udjele u središnjem depozitoriju, a ako se utjecaj osoba navedenih u članku 27. stavku 6. Uredbe (EU) br. 909/2014 ne može okončati ni na koji drugi način, Agencija je ovlaštena središnjem depozitoriju ukinuti rješenje kojim je izdala odobrenje za rad.
(7) Odredba stavka 6. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje i u slučaju stjecanja kvalificiranog udjela bez ishođenja suglasnosti Agencije.
(8) Središnji depozitorij dužan je bez odgode po saznanju o imateljima i promjenama u kvalificiranom udjelu u središnjem depozitoriju u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka obavijestiti Agenciju te objaviti i obnavljati podatke iz članka 27. stavka 11. Uredbe (EU) br. 909/2014 na internetskoj stranici središnjeg depozitorija.
(9) Agencija pravilnikom, u skladu s člankom 27.b stavkom 4. Uredbe (EU) br.909/2014, detaljnije propisuje opseg potrebnih podataka iz članka 27.b Uredbe (EU) br. 909/2014 i detaljniji popis dokumentacije koji se prilaže zahtjevu za izdavanje suglasnosti za namjeravano stjecanje i obavijesti o otpuštanju kvalificiranog udjela u središnjem depozitoriju vrijednosnih papira.
Periodičko izvještavanje Agencije od strane CSD-a
Članak 580.
(1) Središnji depozitorij Agenciji najmanje na godišnjoj razini dostavlja periodičke i statističke podatke iz članka 41. stavka 1. i članka 42. stavka 1. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/392.
(2) Provedbena uredba (EU) br. 2017/394 u članku 3. stavku 1. podstavku 2. Agenciji daje ovlast da traži i češću dostavu podataka iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Središnji depozitorij je dužan Agenciji redovito dostavljati podatke o ispunjavanju kapitalnih zahtjeva iz članka 47. stavka 1. Uredbe (EU) br. 909/2014., u formatu koji propisuje Agencija, a u skladu s Delegiranom uredbom (EU) br. 2017/390.
(4) Agencija pravilnikom propisuje učestalost, rokove i način dostave podataka iz stavaka 1. i 3. ovoga članka
Financijski izvještaji središnjeg depozitorija
(1) Središnji depozitorij dužan je izraditi godišnje financijske izvještaje i godišnje izvješće u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava, računovodstvo poduzetnika i primjena međunarodnih standarda financijskog izvještavanja te ih dostaviti Agenciji zajedno s revizorskim izvještajem te podacima u skladu s člankom 41. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/392.
(2) Agencija može od revizora koji je obavio reviziju godišnjih financijskih izvještaja središnjeg depozitorija zatražiti dodatna obrazloženja u vezi s obavljenom revizijom i revizorskim izvještajem.
(3) Ako godišnji financijski izvještaji i godišnje izvješće iz stavka 1. ovoga članka nisu izrađeni sukladno odredbama zakona kojim se uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava, računovodstvo poduzetnika i primjena međunarodnih standarda financijskog izvještavanja te pravilima struke, Agencija može odbiti godišnje financijske izvještaje, a središnji depozitorij je dužan ponovo izraditi godišnje financijske izvještaje, osigurati obavljanje zakonske revizije tih izvještaja te revizorski izvještaj, uključujući i relevantne financijske izvještaje, dostaviti Agenciji u roku koji je svojim rješenjem odredila Agencija. Novu zakonsku reviziju ne smije obaviti revizor koji je izdao mišljenje o godišnjim financijskim izvještajima koji su odbijeni odnosno odbačeni. U tom slučaju, Agencija može javno objaviti podatak o odbijanju godišnjih financijskih izvještaja i razlozima toga odbijanja.
(4) Nakon što je jednom izabran isti revizor može revidirati najviše sedam uzastopnih godišnjih financijskih izvještaja središnjeg depozitorija. Isti revizor ne smije sljedeće četiri godine obavljati reviziju godišnjih financijskih izvještaja središnjeg depozitorija.
(5) U slučaju raskida ugovora o obavljanju revizije, središnji depozitorij i revizor dužni su Agenciji u roku od 15 dana pisano obrazložiti razloge za sporazumni raskid ugovora odnosno ako je ugovor raskinula jedna ugovorna strana, obrazložiti razloge raskida, a druga ugovorna strana očitovati se o razlozima za raskid ugovora koje navodi druga ugovorna strana.
(6) Revizor koji obavlja reviziju godišnjih financijskih izvještaja središnjeg depozitorija ne smije pružati, izravno ili neizravno, središnjem depozitoriju bilo koje zabranjene nerevizorske usluge iz članka 5. stavka 1. Uredbe (EU) br. 537/2014 tijekom:
1. razdoblja između početka razdoblja koje je predmet revizije i izdavanja revizorskog izvještaja i
2. poslovne godine koja prethodi razdoblju iz točke 1. ovoga stavka u vezi s uslugom osmišljavanja i provedbe postupaka unutarnje kontrole ili upravljanja rizikom povezanih s pripremom i/ili nadzorom financijskih informacija ili osmišljavanje i provedba tehnoloških sustava za financijske informacije.
(7) Osim godišnjih financijskih izvještaja, središnji depozitorij obvezan je izrađivati financijske izvještaje i za izvještajna razdoblja tijekom poslovne godine.
(8) Agencija pravilnikom detaljnije propisuje strukturu, sadržaj i način te rokove dostave izvještaja iz stavaka 1. i 7. ovoga članka.
(9) Agencija pravilnikom propisuje kontni plan za središnji depozitorij.
Ovlast za izdavanje naloga središnjem depozitoriju i mjere u slučaju organizacijskih nedostataka
Članak 582.
(1) Agencija može središnjem depozitoriju nalagati izvršenje mjera koje su primjerene i nužne kako bi se osigurala usklađenost sa zahtjevima iz Uredbe (EU) br. 909/2014. Kako bi se osiguralo da središnji depozitorij ima uspostavljenu odgovarajuću organizacijsku strukturu i procese te kako bi se osigurala usklađenost s organizacijskim zahtjevima u skladu s člancima 26., 28., 29., 30., kao i člancima 32. do 35. Uredbe (EU) br. 909/2014 te odredbama tehničkih standarda donesenih na temelju Uredbe (EU) br. 909/2014, Agencija može središnjem depozitoriju rješenjem:
1. naložiti da poduzme odgovarajuće mjere za smanjenje rizika koji proizlazi iz određene vrste aktivnosti i/ili proizvoda ili iz korištenja određenih sustava i procesa ili iz izdvajanja aktivnosti i procesa i/ili
2. zabraniti sudjelovanje u određenim vrstama poslova ili usluga ili naložiti da središnji depozitorij može sudjelovati u takvim vrstama poslova ili usluga samo u ograničenoj mjeri.
(2) Središnji depozitorij dužan je postupiti prema rješenju Agencije iz stavka 1. ovoga članka.
Pojmovi
Članak 583.
Pojedini pojmovi, u smislu odredbi ovoga dijela Zakona, imaju sljedeće značenje:
1. ključne funkcije jesu aktivnosti, usluge ili djelatnosti čiji bi prestanak pružanja u jednoj ili više država članica vjerojatno doveo do prekida usluga bitnih za realno gospodarstvo ili do poremećaja financijske stabilnosti zbog veličine, tržišnog udjela, vanjske i unutarnje međusobne povezanosti, složenosti ili prekograničnih aktivnosti institucije ili grupe, a osobito s obzirom na zamjenjivost tih aktivnosti, usluga ili djelatnosti
2. instrument sanacije je uređen člankom 604. stavkom 1. ovoga Zakona
3. izvanredna javna financijska potpora je državna potpora u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (u daljnjem tekstu: UFEU) ili bilo koja druga javna financijska potpora na nadnacionalnoj razini koja bi, da se dodjeljuje na nacionalnoj razini činila državnu potporu, a koja se dodjeljuje s ciljem očuvanja ili obnavljanja održivosti, likvidnosti ili solventnosti središnjeg depozitorija
4. ovlast za sanaciju je uređena člankom 619. stavak 1. ovoga Zakona
5. primatelj je subjekt na kojeg se prenosi dionica ili drugi vlasnički instrument, dužnički instrument, imovina, prava, obveze ili bilo koja kombinacija tih stavki s institucije u sanaciji
6. sanacija je primjena instrumenta sanacije kako bi se postigao barem jedan od ciljeva sanacije iz članka 599. ovoga Zakona
7. sanacijska mjera je odluka o otvaranju postupka sanacije središnjeg depozitorija u skladu s člankom 606. ovoga Zakona, primjena instrumenata sanacije u skladu s člankom 604. ovoga Zakona ili izvršavanje jedne ili više sanacijskih ovlasti iz članka 619. stavka 1. ovoga Zakona
8. sanacijski plan je plan sanacije središnjeg depozitorija sastavljen u skladu s člankom 604. ovoga Zakona
9. sanacijsko tijelo je tijelo koje je u državi članici ovlašteno primjenjivati instrumente sanacije i izvršavati sanacijske ovlasti, a u Republici Hrvatskoj, za središnje depozitorije, kako je definirano člankom 597. ovoga Zakona
10. sistemska kriza je poremećaj u financijskom sustavu koji potencijalno može imati ozbiljne negativne posljedice za unutarnje tržište i realno gospodarstvo
11. središnji depozitorij je središnji depozitorij iz članka 559. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona
12. temeljne poslovne linije jesu poslovne linije i pripadajuće usluge koje čine bitne izvore prihoda, dobiti ili vrijednost franšize za središnji depozitorij ili grupu kojoj središnji depozitorij pripada
13. uvjeti za sanaciju su uređeni člankom 606. stavcima 1. i 4. (Donošenje odluke o sanaciji ili stečaju) ovoga Zakona.
Primjena odredbi Stečajnog zakona
Članak 584.
Na stečaj središnjeg depozitorija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj primjenjuju se odredbe Stečajnog zakona, osim ako nije drukčije propisano ovim Zakonom.
Ovlast Agencije za podnošenje prijedloga za otvaranje stečajnog postupka
Članak 585.
Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad središnjim depozitorijem može podnijeti samo Agencija kao sanacijsko tijelo zbog razloga navedenih u članku 586. ovoga Zakona ako je donesenim sanacijskim planom utvrđeno da sanacija nije nužna u javnom interesu i ako je sanacijskim planom predviđeno da središnji depozitorij neće biti saniran u slučaju da su ispunjeni uvjeti iz članka 606. stavka 1. ovoga Zakona, već će se nad njom pokrenuti stečajni postupak odnosno postupak prisilne likvidacije.
Stečajni razlozi
Članak 586.
(1) Stečaj nad središnjim depozitorijem na temelju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka koji je podnijela Agencija može se otvoriti samo ako se utvrdi postojanje nekog od sljedećih stečajnih razloga:
1. ako je imovina središnjeg depozitorija manja od njegovih obveza ili postoje objektivne okolnosti na temelju kojih se utvrđuje da će njegova imovina uskoro biti manja od njegovih obveza ili
2. ako središnji depozitorij nije u mogućnosti ispunjavati svoje obveze o njihovu dospijeću ili postoje objektivne okolnosti na temelju kojih se utvrđuje da ih uskoro neće moći ispunjavati.
(2) Smatra se da je uvjet iz stavka 1. točke 2. ovoga članka ispunjen osobito u sljedećim slučajevima:
1. ako je račun središnjeg depozitorija po nalogu Financijske agencije u skladu sa zakonom kojim se uređuje provedba ovrhe na novčanim sredstvima blokiran duže od dva radna dana
2. ako središnji depozitorij unatoč naloženim nadzornim mjerama iz ovoga Zakona ne ispunjava uvjete vezane uz regulatorni kapital u skladu s člankom 47. Uredbe (EU) br. 909/2014 i/ili
3. ako Agencija u sklopu svojih nadzornih ovlasti ocijeni da je sposobnost središnjeg depozitorija za pravodobno ispunjenje novčanih obveza ugrožena i ako ocijeni da postoji vjerojatnost da središnji depozitorij neće biti sposoban ispunjavati svoje dospjele novčane obveze.
Odluka o podnošenju ili povlačenju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka
Članak 587.
(1) U skladu s odredbama ovoga Zakona i Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga, odluku o podnošenju ili povlačenju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka nad središnjim depozitorijem donosi Upravno vijeće Agencije. Odluka mora sadržavati dan, sat i minutu njezina donošenja.
(2) Agencija može unutar odluke iz stavka 1. ovoga članka predvidjeti privremenu zabranu provođenja određenih radnji za središnji depozitorij.
(3) Agencija pravilnikom detaljnije određuje privremene zabrane koje se mogu izreći unutar odluke iz stavka 1. ovoga članka, kao i iznimke od takvih privremenih zabrana.
Prijedlog Agencije za otvaranje stečajnog postupka
Članak 588.
(1) Agencija je dužna nadležnom trgovačkom sudu podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka najkasnije sljedećeg radnog dana nakon donošenja odluke iz članka 587. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) U prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka Agencija će navesti činjenice i okolnosti iz kojih proizlazi postojanje kojeg od stečajnih razloga iz članka 586. ovoga Zakona.
(3) Kada Agencija podnese prijedlog za otvaranje stečajnog postupka, ne provodi se prethodni postupak. Sud je dužan u roku od osam dana od primitka prijedloga za otvaranje stečajnog postupka zakazati ročište radi rasprave o uvjetima za otvaranje stečajnog postupka.
(4) Sud je dužan je u roku od 30 dana od dana podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka donijeti rješenje o otvaranju stečajnog postupka ili odbiti prijedlog za otvaranje tog postupka.
Izjava o pristupanju dugu
Članak 589.
Na postupak otvaranja stečaja ne primjenjuju se odredbe Stečajnog zakona kojima se uređuje pristupanje dugu.
Pozivanje Agencije
Članak 590.
Ako prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nije podnijela Agencija, sud će na sva ročišta u prethodnom postupku pozvati i Agenciju radi očitovanja te joj dostaviti sve donesene odluke.
Imenovanje stečajnog upravitelja
Članak 591.
(1) Za stečajnog upravitelja središnjeg depozitorija može se imenovati samo osoba koja osim uvjeta predviđenih Stečajnim zakonom ima i znanje i iskustvo iz područja poslovanja središnjeg depozitorija. Sud može zatražiti da Agencija izvrši preliminarnu procjene znanja i iskustva takve osobe.
(2) Sud će prije imenovanja stečajnog upravitelja središnjeg depozitorija saslušati predstavnika Agencije.
Imovina sudionika, klijenata sudionika i zakonitih imatelja
Članak 592.
Financijski instrumenti i novčana sredstva sudionika i klijenata sudionika središnjeg depozitorija iz članka 528. ovoga Zakona, te financijski instrumenti i novčana sredstva zakonitih imatelja u smislu članka 528. ovoga Zakona ne ulaze u imovinu niti u stečajnu ili likvidacijsku masu središnjeg depozitorija i ne mogu biti predmetom ovrhe protiv središnjeg depozitorija.
Obavješćivanje Agencije
Članak 593.
Sud rješenje o otvaranju stečajnog postupka, o odbijanju prijedloga za otvaranje, kao i o obustavi i zaključenju stečajnog postupka nad središnjim depozitorijem dostavlja i Agenciji.
Stečaj središnjeg depozitorija u sanaciji
Članak 594.
(1) Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad središnjim depozitorijom u sanaciji može podnijeti samo Agencija kao sanacijsko tijelo, iz razloga navedenih u članku 586. ovoga Zakona.
(2) Iznimno od odredbi Stečajnoga zakona, ako je nad središnjim depozitorijem u sanaciji otvoren stečajni postupak pravne radnje prijenosa imovine, prava ili obveza sa središnjeg depozitorija u sanaciji na drugi subjekt koje su nastale primjenom instrumenta sanacije ili izvršavanjem ovlasti za sanaciju ili državnih instrumenata financijske stabilizacije, ne mogu se pobijati niti oglasiti ništetnim.
(3) Agencija može zahtijevati od stečajnog upravitelja središnjeg depozitorija koji je prije otvaranja stečajnog postupka bio u sanaciji, korištenje prostora i opreme te nastavak pružanja onih usluga koji su potrebni društvu primatelju za učinkovito obavljanje poslova koji su na njega preneseni u skladu s člankom 604. ovoga Zakona.
(4) Stečajni upravitelj dužan je stečajni postupak nad središnjim depozitorijem koji je prije otvaranja stečajnog postupka bio u sanaciji, provesti u razumnom roku, a u skladu s načelima sanacije iz članka 600. ovoga Zakona i na način da omogući društvu primatelju nastavak prenesenih aktivnosti u skladu sa stavkom 3. ovoga članka.
(5) Agencija može od suda koji vodi stečajni postupak nad središnjim depozitorijem koji je prije otvaranja stečajnog postupka bio u sanaciji, zatražiti da na primjereni rok odredi mirovanje stečajnog postupka, ako je to potrebno radi učinkovitog provođenja sanacije.
(6) Agencija može povući prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.
Odluka o podnošenju ili povlačenju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka nad središnjim depozitorijem u sanaciji
Članak 595.
Na odluku o podnošenju ili povlačenju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka nad središnjim depozitorijem u sanaciji, na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 587. ovoga Zakona.
Primjena ostalih odredaba na stečaj središnjeg depozitorija u sanaciji
Članak 596.
Na stečaj središnjeg depozitorija u sanaciji na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 584. do 593. ovoga Zakona.
Sanacijsko tijelo i nadležno ministarstvo
Članak 597. (NN 83/21)
(1) Agencija je tijelo ovlašteno za izvršavanje ovlasti za sanaciju i primjenu sanacijskih instrumenata u Republici Hrvatskoj u odnosu na središnji depozitorij.
(2) Ministarstvo nadležno za financije nadležno je ministarstvo za izvršavanje poslova u okviru ovoga poglavlja Zakona.
(3) Agencija je dužna obavještavati ministarstvo nadležno za financije o odlukama koje se odnose na stečaj ili sanaciju središnjeg depozitorija, koje su donesene u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(4) Agencija je dužna osigurati operativnu i funkcionalnu neovisnost kako bi se izbjegao sukob interesa između sanacijskih ovlasti koje to tijelo obavlja u skladu s odredbama ovoga dijela Zakona i supervizorskih odnosno nadzornih funkcija koje obavlja u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 909/2014, te ostalih funkcija koje obavlja u skladu odredbama drugih propisa.
(5) Agencija je dužna osigurati da su radnici koji obavljaju sanacijske poslove u skladu s odredbama ovoga Zakona strukturno i funkcionalno odvojeni od radnika koji obavljaju poslove u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 909/2014, te podliježu odvojenim linijama izvještavanja.
(6) Radnici Agencije koji obavljaju sanacijske poslove u skladu s odredbama ovoga Zakona i radnici koji provode superviziju odnosno nadzor, dužni su u pripremi, planiranju i primjeni odluka u skladu s ovim Zakonom međusobno usko surađivati.
(7) Agencija je ovlaštena u svrhu provedbe ovlasti iz ovoga poglavlja Zakona:
1. prikupljati i provjeravati potrebne informacije u prostorijama središnjeg depozitorija odnosno na temelju izvješća koje je središnji depozitorij dostavio i/ili
2. središnjem depozitoriju nalagati mjere u cilju provedbe ovoga poglavlja Zakona.
(8) Središnji depozitorij dužan je izvršavati mjere na način i u rokovima kako je to naloženo rješenjem Agencije.
(9) Nadzor iz stavka 7. ovoga članka obavljaju radnici Agencije. Agencija za obavljanje pojedinih stručnih poslova iz stavka 7. ovoga članka može ovlastiti i druge osobe.
(10) Središnji depozitorij je dužan na zahtjev Agencije dostaviti izvješća i informacije o svim pitanjima važnim za provođenje ovoga poglavlja Zakona te omogućiti prikupljanje i provjeru informacija u prostorijama subjekta na način iz stavka 7. točke 1. ovoga članka.
(11) Agencija nad središnjim depozitorijem ima ovlasti rane intervencije, pri čemu se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članaka 213. do 216. ovoga Zakona.
(12) Agencija pravilnikom pobliže uređuje uvjete i način provedbe aktivnosti i način nalaganja mjera iz stavka 7. ovoga članka te obveze središnjeg depozitorija tijekom i nakon provedbe aktivnosti koje obavlja Agencija.
Opće načelo za primjenu odredbi o sanaciji
Članak 598.
Agencija će pri utvrđivanju i primjeni ovlasti propisanih ovim poglavljem Zakona i pri upotrebi različitih instrumenata kojima raspolaže u odnosu na središnji depozitorij, u skladu s posebnim odredbama, uzeti u obzir vrstu, opseg i složenost poslova koje središnji depozitorij obavlja, njegovu dioničarsku strukturu, pravni oblik, profil rizičnosti, veličinu i pravni status, povezanost s drugim institucijama i financijskim sustavom u cjelini, te podatak o tome obavlja li subjekt investicijske usluge ili aktivnosti iz ovoga Zakona.
Ciljevi sanacije
Članak 599.
(1) Pri primjeni sanacijskih instrumenata ili izvršavanja ovlasti za sanaciju, Agencija uzima u obzir ciljeve sanacije te odabire instrumente i ovlasti kojima se najbolje ostvaruju ciljevi koji su relevantni u okolnostima pojedinog slučaja.
(2) Ciljevi sanacije iz stavka 1. ovoga članka jesu:
1. osiguravanje kontinuiteta ključnih funkcija
2. izbjegavanje većeg štetnog učinka na financijsku stabilnost, posebno sprječavanjem širenja štetnih učinaka na financijski sustav, uključujući i njihovo širenje na tržišnu infrastrukturu, te održavanje tržišne discipline i funkcioniranja sustava namire
3. zaštita javnih sredstava tako da se na najmanju moguću mjeru svede oslanjanje na izvanrednu javnu financijsku potporu
4. zaštita sredstava i imovine sudionika središnjeg depozitorija, njihovih klijenata i zakonitih imatelja u smislu članka 528. ovoga Zakona i
5. osiguranje urednog funkcioniranja sustava namire u Republici Hrvatskoj.
Opća načela sanacije
Članak 600.
Agencija pri primjeni sanacijskih instrumenata i izvršavanju ovlasti za sanaciju osigurava da se sanacija provodi u skladu sa sljedećim načelima:
1. dioničari središnjeg depozitorija u sanaciji prvi snose gubitke
2. vjerovnici središnjeg depozitorija u sanaciji snose gubitke nakon dioničara u skladu s redoslijedom prvenstva njihovih tražbina u skladu sa zakonom kojim se uređuje stečajni postupak
3. zamjenjuju se upravljačko tijelo i više rukovodstvo središnjeg depozitorija u sanaciji, osim u slučajevima kada je zadržavanje upravljačkog tijela ili višeg rukovodstva zbog pružanja sveobuhvatne potrebne pomoći nužno za postizanje ciljeva sanacije
4. upravljačko tijelo i više rukovodstvo središnjeg depozitorija u sanaciji dužno je pružiti svu pomoć u cilju postizanja ciljeva sanacije
5. fizičke i pravne osobe koje su odgovorne za propast središnjeg depozitorija snose odgovornost u skladu s odredbama važećih propisa iz područja građanskog ili kaznenog prava
6. vjerovnici u skladu sa zaštitnim mjerama iz članka 620. ovoga Zakona ne trpe veće gubitke od onih koje bi pretrpjeli ako bi nad središnjim depozitorijem bio otvoren stečajni postupak
7. imovina sudionika i njihovih klijenata, te zakonitih imatelja iz članka 592. ovoga Zakona u potpunosti je zaštićena
8. sanacijske mjere poduzimaju se u skladu s odredbama o zaštitnim mjerama iz članka 620. ovoga Zakona.
Odgovornost za štetu
Članak 601.
Agencija i ministarstvo nadležno za financije, njihovi radnici ili bilo koja osoba koju oni ovlaste ne odgovaraju za štetu koja nastane tijekom obavljanja dužnosti u okviru ovoga poglavlja Zakona i propisa donesenih u skladu s ovim poglavljem Zakona, osim ako se dokaže da su određenu radnju učinili ili propustili učiniti namjerno ili krajnjom nepažnjom.
Procjena mogućnosti stečaja odnosno sanacije središnjeg depozitorija
Članak 602.
(1) Za potrebe izrade i ažuriranja sanacijskog plana iz članka 603. ovoga Zakona, Agencija procjenjuje mogućnost provođenja stečajnog postupka odnosno mogućnost za sanaciju svakog središnjeg depozitorija.
(2) Smatra se da je stečajni postupak moguć, ako je stečaj provediv i opravdan.
(3) Smatra se da je sanacija moguća ako je provediva i opravdana radi izbjegavanja štetnih posljedica na financijski sustav Republike Hrvatske, druge države članice ili Europske unije u cjelini i radi osiguranja kontinuiteta ključnih funkcija tog središnjeg depozitorija.
(4) Prilikom procjene iz stavka 1. ovoga članka Agencija je dužna procijeniti barem sljedeće:
1. u kojoj mjeri je moguće temeljne poslovne linije i ključne funkcije središnjeg depozitorija rasporediti po pravnim osobama
2. u kojoj mjeri pravna i korporativna struktura prati temeljne poslovne linije i ključne funkcije
3. u kojoj mjeri je osiguran nužan broj radnika, infrastruktura, financiranje, likvidnost i kapital za potporu temeljnih poslovnih linija i ključnih funkcija te njihovo održavanje
4. ima li središnji depozitorij sklopljene ugovore o pružanju usluga, koliko su održivi, te u kojoj mjeri su ugovori o pružanju usluga u kojima je središnji depozitorij ugovorna strana provedivi u slučaju sanacije
5. u kojoj mjeri središnji depozitorij u slučaju odvajanja ključnih funkcija ili temeljnih poslovnih linija ima utvrđen postupak prijenosa usluga koje su predmet ugovora o pružanju usluga trećim stranama
6. u kojoj mjeri postoje planovi kontinuiteta poslovanja i mjere za postupanje u kriznim situacijama, a kojima se osigurava kontinuitet pristupa platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata
7. u kojoj mjeri središnji depozitorij može osigurati kontinuitet svojih upravljačkih informacijskih sustava u njemu samom ili u novoj pravnoj osobi u slučaju da se ključne funkcije i temeljne poslovne linije odvoje od ostalih funkcija i linija poslovanja
8. je li središnji depozitorij uspostavio odgovarajući postupak kako bi osigurao pružanje ažurne i potpune informacije potrebne za utvrđivanje vjerovnika i informacije o tražbinama koje su zaštićene sustavom zaštite ulagatelja sukladno ovom Zakonu
9. provedivost instrumenata sanacije kojima se postižu ciljevi sanacije s obzirom na njihovu raspoloživosti i strukturu središnjeg depozitorija
10. opravdanost uporabe instrumenta sanacije kojim se ispunjavaju ciljevi sanacije, s obzirom na mogući učinak tog instrumenta na vjerovnike, ugovorne strane, klijente i radnike
11. u kojoj mjeri bi sanacija središnjeg depozitorija mogla imati značajan izravan ili neizravan negativan učinak na financijski sustav, povjerenje u tržište ili gospodarstvo, te može li se taj učinak vrednovati
12. u kojoj mjeri bi primjena instrumenata sanacije i ovlasti za sanaciju mogla spriječiti širenje negativnih učinaka na druge institucije ili na financijska tržišta i
13. u kojoj mjeri bi sanacija središnjeg depozitorija mogla imati značajan utjecaj na funkcioniranje platnih sustava i sustava za namiru financijskih instrumenata.
(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka Agencija može pojednostaviti procjenu mogućnosti provođenja stečajnog postupka odnosno mogućnosti za sanaciju na način da ne procjenjuju sve navedene elemente ako stečajni postupak odnosno sanacija tog središnjeg depozitorija zbog prirode, obuhvata i složenosti poslovanja, dioničarske strukture, profila rizičnosti, veličine, pravnog oblika i statusa, povezanosti s ostalim institucijama ili općenito s financijskim sustavom, neće imati negativan učinak na financijska tržišta, druge institucije ili na uvjete financiranja.
Sanacijski plan
Članak 603. (NN 17/20)
(1) Agencija izrađuje nacrt sanacijskog plana za svaki središnji depozitorij.
(2) Agencija dostavlja nacrt sanacijskog plana iz stavka 1. ovoga članka na mišljenje ministarstvu nadležnom za financije te određuje rok za dostavu mišljenja koji ne može biti kraći od mjesec dana. Pri izradi sanacijskog plana Agencija će razmotriti mišljenje ministarstva nadležnog za financije.
(3) Po dobivanju mišljenja ministarstva nadležnog za financije ili nakon isteka roka iz stavka 2. ovoga članka, Upravno vijeće Agencije donosi sanacijski plan.
(4) Sažetak ključnih elemenata donesenog sanacijskog plana dostavlja se središnjem depozitoriju na koji se plan odnosi.
(5) Agencija je dužna preispitati i po potrebi izmijeniti sanacijski plan najmanje jednom godišnje te nakon svake značajne promjene pravne ili organizacijske strukture središnjeg depozitorija, njegova poslovanja ili financijskog položaja koji bi mogli značajno utjecati na učinkovitost plana te time stvoriti potrebu za njegovu izmjenu. Na postupak izmjene sanacijskog plana primjenjuje se postupak iz ovoga članka.
Sadržaj sanacijskog plana
Članak 604.
(1) Sanacijski plan iz članka 603. ovoga Zakona sadrži moguće sanacijske strategije i opcije za primjenu sanacijskih instrumenata, kao i ostale sanacijske mjere koje Agencija može poduzeti nakon donošenja odluke o otvaranju postupka sanacije nad tim središnjim depozitorijem.
(2) Nacrt sanacijskog plana uključuje i gdje god je to moguće iskazuje kvantitativno:
1. sažetak ključnih elemenata plana
2. sažetak bitnih promjena koje su nastupile nakon usvajanja prethodnog sanacijskog plana
3. prikaz načina na koji bi se ključne funkcije i temeljne poslovne linije mogle pravno i ekonomski odvojiti od ostalih funkcija i poslovnih linija kako bi se osigurao njihov kontinuitet nakon otvaranja postupka sanacije nad institucijom
4. procjenu rokova za provedbu svakog pojedinog značajnog dijela plana
5. rezultat procjene iz članka 602. ovoga Zakona i njegovo obrazloženje
6. opis postupaka određivanja vrijednosti i utrživosti ključnih funkcija, temeljnih poslovnih linija i imovine institucije
7. detaljan opis postupaka kojima se osigurava da su Agenciji dostupne točne i ažurne informacije koje su potrebne za izradu i ažuriranje sanacijskog plana, te za primjenu sanacijskog plana
8. opis mogućih načina financiranja različitih sanacijskih strategija
9. opis različitih sanacijskih strategija koje bi se mogle primijeniti na različite moguće scenarije, kao i procjenu rokova za njihovu provedbu
10. opis ključnih međuovisnosti
11. opis mogućih načina zadržavanja pristupa platnim sustavima, sustavima za poravnanje i ostaloj potrebnoj infrastrukturi, te procjenu prenosivosti pozicija klijenata
12. analizu utjecaja provedbe plana na radnike institucije, uključujući procjenu bilo kakvih povezanih troškova i opis predviđenih postupaka savjetovanja s radnicima tijekom postupka sanacije, uzimajući u obzir dijalog sa socijalnim partnerima gdje je to primjereno
13. plan komunikacije s medijima i javnošću
14. opis bitnih postupaka i sustava za održavanje kontinuiteta operativnih procesa institucije i
15. mišljenje institucije vezano za sanacijski plan, ako je primjenjivo.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Agencija može pojednostaviti sadržaj sanacijskog plana ako provođenje stečajnog postupka odnosno sanacija tog središnjeg depozitorija zbog prirode, obuhvata i složenosti posla koji taj središnji depozitorij obavlja, njegove dioničarske strukture, profila rizičnosti, veličine, pravnog oblika i statusa, međusobne povezanosti s ostalim institucijama ili općenito s financijskim sustavom, taj središnji depozitorij neće imati negativan učinak na financijska tržišta ili druge institucije.
(4) Sanacijski instrumenti su:
1. instrument prodaje
2. instrument prijelazne institucije
3. instrument odvajanja imovine
4. instrument unutarnje sanacije (»bail in«)
5. u slučaju sistemske krize, državni instrumenti financijske stabilizacije i
6. drugi instrumenti koji su usklađeni s člancima 599. i 600. ovoga Zakona.
(5) Agencija pravilnikom detaljnije propisuje izradu i rokove donošenja plana sanacije, kao i sadržaj plana sanacije i sanacijske instrumente koji se mogu primijeniti na središnji depozitorij u sanaciji.
Informacije potrebne za izradu sanacijskih planova
Članak 605.
(1) Središnji depozitorij je dužan na zahtjev Agencije:
1. dostaviti sve informacije potrebne za izradu, izmjenu i provedbu sanacijskog plana i
2. surađivati i, ako je to potrebno, pomoći pri izradi i ažuriranju sanacijskog plana.
(2) Središnji depozitorij je dužan obavijestiti Agenciju o svakoj promjeni pravne ili organizacijske strukture središnjeg depozitorija, njegova poslovanja ili financijskog položaja te o svakoj drugoj promjeni koja bi mogla stvoriti potrebu za izmjenom sanacijskog plana, a osobito ako značajno utječe na učinkovitost tog plana.
(3) Agencija pravilnikom detaljnije propisuje sadržaj izvješća, rokove i način izvješćivanja o informacijama potrebnim za izradu i izmjenu sanacijskog plana iz stavka 1. točke 1. ovoga članka.
Donošenje odluke o sanaciji ili stečaju
Članak 606.
(1) Agencija, kao nadležno tijelo, utvrđuje da središnji depozitorij propada ili će vjerojatno propasti ako je ispunjen jedan ili više sljedećih uvjeta:
1. postoje razlozi za ukidanje odobrenja za rad središnjeg depozitorija ili postoje objektivne okolnosti koje upućuju da će nastupiti razlozi za ukidanje odobrenja za rad, uključujući i okolnosti koje upućuju da je središnji depozitorij ostvario ili će vjerojatno ostvariti gubitke koji prelaze značajan dio ili cijeli iznos regulatornog kapitala ili
2. imovina središnjeg depozitorija je manja od njegovih obveza ili postoje objektivne okolnosti na temelju kojih se utvrđuje da će imovina središnjeg depozitorija uskoro biti manja od njegovih obveza ili
3. središnji depozitorij nije u mogućnosti ispunjavati svoje obveze o njihovu dospijeću ili postoje objektivne okolnosti koje upućuju da ih uskoro neće moći ispunjavati ili
4. je nužna izvanredna javna financijska potpora, osim ako se, kako bi se otklonila ozbiljna smetnja u gospodarstvu i održala financijska stabilnost, ta izvanredna javna financijska potpora daje u nekom od sljedećih oblika:
a) kada središnji depozitorij ima odobrenje za rad kao kreditna institucija sukladno zakonu kojim se uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija, državno jamstvo za likvidnosnu potporu koju daje Hrvatska narodna banka u skladu s uvjetima koje je sama odredila
b) državno jamstvo za novoizdane obveze institucije ili
c) ulaganje u regulatorni kapital ili kupnja instrumenata kapitala po tržišnim cijenama i pod tržišnim uvjetima, ako u vrijeme odobrenja javne potpore ne postoje ni okolnosti utvrđene u točkama 1., 2. i 3. ovoga stavka niti okolnosti za smanjenje vrijednosti kapitala.
(2) Izvanredna javna financijska potpora iz stavka 1. točke 4. ovoga članka mora ispunjavati sljedeće uvjete:
1. odnosi se na potpore solventnoj instituciji odobrene u skladu s pravnim okvirom Europske unije za državne potpore
2. poduzete mjere su privremenog karaktera i razmjerne su otklanjanju posljedica ozbiljnog financijskog poremećaja i
3. poduzete mjere ne koriste se radi nadoknade gubitaka koje je institucija ostvarila ili je vjerojatno da će ih uskoro ostvariti.
(3) Izvanredna javna financijska potpora iz stavka 1. točke 4. ovoga članka koja se daje u obliku ulaganja u regulatorni kapital ili kupnje instrumenata kapitala odnosi se na ulaganja potrebna radi nadoknađivanja manjka regulatornog kapitala utvrđenog u procjenama koje provodi Agencija.
(4) Upravno vijeće Agencije donosi odluku o otvaranju postupka sanacije nad središnjim depozitorijem ako je utvrđeno da su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. središnji depozitorij propada ili će vjerojatno propasti
2. nije razumno očekivati da bi druge mjere privatnog sektora ili nadzorne mjere spriječile njegovu propast u razumnom vremenskom razdoblju i
3. sanacijskim planom je bilo predviđeno da je sanacija nužna u javnom interesu.
(5) Odluka iz stavka 4. ovoga članka sadrži obrazloženje ispunjenja uvjeta iz stavka 1. ovoga članka.
(6) Za središnji depozitorij za koji u skladu sa stavkom 4. ovoga članka utvrdi da propada ili će vjerojatno propasti, Agencija može podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nadležnom sudu odnosno donijeti odluku o pokretanju prisilne likvidacije ako je donesenim sanacijskim planom utvrđeno da sanacija nije nužna u javnom interesu, te je predviđeno da u slučaju da su uvjeti iz stavka 1. ovoga članka ispunjeni institucija neće biti sanirana već će se nad njom pokrenuti stečajni postupak odnosno postupak prisilne likvidacije.
(7) O odluci iz stavka 1. ovoga članka Agencija je dužna bez odgađanja obavijestiti ministarstvo nadležno za financije i vijeće nadležno za financijsku stabilnost.
Javna objava i dostava odluka u postupku sanacije
Članak 607.
(1) Agencija je dužna na svojim internetskim stranicama objaviti odluku o otvaranju postupka sanacije i sve naknadne odluke kojima se provodi odluka o otvaranju postupka sanacije.
(2) Središnji depozitorij nad kojim se provodi sanacija dužan je na svojim internetskim stranicama objaviti odluku o otvaranju postupka sanacije i sve naknadne odluke kojima se provodi odluka o otvaranju postupka sanacije.
(3) Agencija je dužna bez odgode središnjem depozitoriju u sanaciji dostaviti sve odluke koje donosi radi provedbe odluke o otvaranju postupka sanacije, a središnjim depozitorij u sanaciji dužan je bez odgađanja o tome obavijestiti osobe na koje se odluka odnosi u dijelu u kojem se odluka na njih odnosi.
(4) Pravni učinci odluka iz stavka 3. ovoga članka nastupaju danom donošenja odluke i primjenjuje se pravo na pravni lijek propisan člankom 608. ovoga Zakona.
Pravo na pobijanje odluke o otvaranju postupka sanacije
Članak 608.
(1) Protiv odluke o otvaranju postupka sanacije iz članka 606. stavka 1. ovoga Zakona odnosno svih odluka koje Agencija donosi u cilju provedbe odluke o otvaranju postupka sanacije, nije dopuštena žalba, ali fizička i pravna osoba čija su prava i pravni interesi povrijeđeni donošenjem takve odluke može podnijeti tužbu nadležnom upravnom sudu u roku od 30 dana od dana dostave navedene odluke.
(2) Osobama kojima se odluka o otvaranju postupka sanacije iz članka 606. stavka 1. ovoga Zakona dostavlja javnom objavom rok iz stavka 1. ovoga članka počinje teći istekom osmog dana od dana javne objave iz članka 607. stavka 1. ovoga Zakona.
(3) Podnošenje tužbe iz stavka 1. ovoga članka ne odgađa izvršenje odluke o otvaranju postupka sanacije odnosno ostalih odluka koje Agencija donosi u cilju provedbe odluke o otvaranju postupka sanacije niti sud može izreći privremenu mjeru odgode izvršenja.
(4) Nadležni upravni sud o tužbi iz stavka 1. ovoga članka odlučuje hitno, a najkasnije u roku od 90 dana od dana njezina primitka.
(5) Nadležni upravni sud pri odlučivanju o tužbi uzet će u obzir detaljnu i sveobuhvatnu procjenu financijskog stanja središnjeg depozitorija koju je provela Agencija.
(6) Ako upravni sud donese odluku kojom u cijelosti ili djelomično poništava ili oglašava ništavom odluku o sanaciji ili drugu pojedinačnu odluku donesenu na temelju odluke o sanaciji, učinci takve odluke ostat će na snazi do donošenja nove odluke koja će zamijeniti odluku koja je poništena ili oglašena ništavnom. Agencija po primitku odluke upravnog suda može odrediti mjere radi umanjenja štete koja bi nastala daljnjom primjenom odluke koja je poništena ili oglašena ništavom.
Obveza obavještavanja
Članak 609.
Središnji depozitorij sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužan je odmah obavijestiti Agenciju kada smatra da ispunjava neki od uvjeta iz članka 606. stavka 1. ovoga Zakona.
Sanacijska uprava
Članak 610.
(1) Agencija će unutar odluke iz članka 606. stavka 1. ovoga Zakona imenovati sanacijsku upravu središnjeg depozitorija u sanaciji.
(2) Pravni učinci imenovanja sanacijske uprave stupaju na snagu trenutkom navedenim u izrijeci odluke o otvaranju postupka sanacije.
(3) Sanacijska uprava mora imati najmanje dva člana, od kojih je jedan predsjednik sanacijske uprave. Član sanacijske uprave može biti samo osoba koja ima odgovarajuća stručna znanja, sposobnost i iskustvo potrebne za vođenje poslova institucije, te koja ispunjava uvjete za člana uprave prema odredbama zakona kojim se uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava.
(4) Na imenovanje sanacijske uprave ne primjenjuju se odredbe o uvjetima za imenovanje i davanje prethodne suglasnosti članovima uprave središnjeg depozitorija na način kako je uređeno propisima koji uređuju poslovanje središnjeg depozitorija.
Ovlasti sanacijske uprave
Članak 611.
(1) Sanacijska uprava dužna je poduzimati sve potrebne mjere za ostvarivanje ciljeva sanacije iz članka 599. ovoga Zakona i provođenja sanacijskih mjera u skladu s odlukom o otvaranju postupka sanacije. Te mjere mogu uključivati povećanje kapitala, promjenu vlasničke strukture institucije ili preuzimanje njezine imovine, prava ili obveza od strane institucija koje su financijski i organizacijski stabilne, a u skladu s odabranim sanacijskim instrumentom.
(2) Obveze iz stavka 1. ovoga članka, ako se razlikuju, imaju prednost u odnosu na sve druge obveze koje proizlaze iz propisa ili internih akata središnjeg depozitorija.
(3) Obveze iz stavka 2. ovoga članka, a koje proizlaze iz drugih propisa odnosno internih akata, sanacijska uprava dužna je izvršiti odmah po prestanku razloga zbog kojeg je njihovo izvršavanje ugrozilo ili moglo ugroziti ispunjavanje obveza iz stavka 1. ovoga članka.
Imenovanje sanacijske uprave
Članak 612.
(1) Odluka o otvaranju postupka sanacije u dijelu kojim se imenuje sanacijska uprava sadrži najmanje:
1. imenovanje predsjednika i članova sanacijske uprave
2. imenovanje pomoćnika sanacijske uprave
3. određenje razdoblja trajanja mandata sanacijske uprave i
4. određenje sadržaja i rokova za dostavu izvješća Agenciji u vezi s ekonomskim i financijskim stanjem središnjeg depozitorija i mjerama koje je sanacijska uprava provela prilikom izvršavanja svojih dužnosti i to u redovitim vremenskim intervalima koje odredi Agencija te na početku i na kraju svojeg mandata.
(2) Pomoćnici sanacijske uprave obavljaju pomoćne, administrativne i tehničke poslove po nalogu sanacijske uprave. Pomoćnici sanacijske uprave nisu članovi sanacijske uprave
(3) Sanacijska uprava i njezini pomoćnici imenuju se na razdoblje koje ne može biti duže od 12 mjeseci. To razdoblje Agencija može iznimno produžiti jednom ili više puta na razdoblje koje ne može biti duže od 12 mjeseci ako utvrdi da i dalje postoje razlozi za imenovanje sanacijske uprave.
Prava i obveze članova sanacijske uprave
Članak 613.
(1) Tijekom razdoblja mandata sanacijske uprave Agencija će razriješiti imenovanog člana ili pomoćnika sanacijske uprave ako on ne obavlja svoju dužnost ili je ne obavlja na zadovoljavajući način, kao i zbog drugih opravdanih razloga te imenovati novoga člana ili pomoćnika sanacijske uprave, čiji mandat može trajati najduže do isteka započetog mandata sanacijske uprave.
(2) Prava i obveze članova sanacijske uprave počinju danom donošenja odluke o otvaranju postupka sanacije bez obzira na upis u sudski registar.
(3) Članovi sanacijske uprave zastupaju središnji depozitorij u sanaciji pojedinačno i samostalno.
(4) Članovi i pomoćnici sanacijske uprave imaju pravo na naknadu za svoj rad, koju isplaćuje središnji depozitorij u sanaciji.
(5) Mandat sanacijske uprave prestaje:
1. danom dostave odluke o okončanju postupka sanacije
2. istekom roka na koji je imenovana
3. danom donošenja odluke o otvaranju stečajnog postupka ili
4. danom dostave odluke o imenovanju likvidatora.
(6) Danom prestanka mandata sanacijske uprave prestaje i mandat pomoćnika sanacijske uprave.
Upis u sudski registar i objavljivanje odluke imenovanja sanacijske uprave
Članak 614.
(1) Imenovanje sanacijske uprave upisuje se u sudski registar. Istodobno se u sudski registar upisuje promjena osoba ovlaštenih za zastupanje središnjeg depozitorija u sanaciji.
(2) Prijavu za upis podataka iz stavka 1. ovoga članka podnosi sanacijska uprava u roku od tri radna dana od dana donošenja odluke o otvaranju postupka sanacije. Ta odluka prilaže se prijavi.
Pravne posljedice imenovanja sanacijske uprave
Članak 615.
(1) Danom donošenja odluke o otvaranju postupka sanacije prestaju sve ovlasti dotadašnjih članova uprave, nadzornog odbora institucije te ovlasti glavne skupštine.
(2) Sanacijska uprava ima sve ovlasti uprave odnosno izvršnih direktora upravnog odbora središnjeg depozitorija u sanaciji. Ovlasti nadzornog odbora odnosno neizvršnih direktora upravnog odbora središnjeg depozitorija u sanaciji i glavne skupštine središnjeg depozitorija u sanaciji izvršava Agencija te se u tom slučaju na nju ne primjenjuju odredbe o uvjetima za imenovanje i davanje prethodne suglasnosti članovima nadzornog odbora središnjeg depozitorija na način kako je uređeno ovim Zakonom.
(3) Danom donošenja odluke o otvaranju postupka sanacije prestaju svi ugovori na temelju kojih su dotadašnji članovi uprave bili zaposleni u tom središnjem depozitoriju.
(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka dotadašnji članovi uprave ne ostvaruju pravo na isplatu otpremnine i varijabilnih primitaka, neovisno o tome je li ostvarivanje takvih prava bilo ugovoreno sa središnjim depozitorijem ili je proizlazilo iz drugog akta središnjeg depozitorija te su ugovorene odredbe o takvom pravu na isplatu ništetne.
Nalozi i upute sanacijskoj upravi
Članak 616.
(1) Agencija je ovlaštena davati sanacijskoj upravi pisane naloge i upute.
(2) Sanacijska uprava dužna je postupati po nalozima i uputama Agencije i redovito je izvještavati o izvršenju naloga i uputa, a posebice o ekonomskom i financijskom stanju središnjeg depozitorija i mjerama koje je provela prilikom izvršavanja svojih dužnosti, a u rokovima određenim odlukom o otvaranju postupka sanacije.
(3) Sanacijska uprava dužna je bez odgode obavijestiti Agenciju o svim okolnostima koje mogu negativno utjecati na ostvarenje ciljeva sanacije iz članka 599. ovoga Zakona i provođenje sanacijskih mjera u skladu s odlukom o otvaranju postupka sanacije.
Odgovornost za štetu sanacijske uprave i pomoćnika sanacijske uprave
Članak 617.
(1) Odgovornost za štetu koju sanacijska uprava ili pomoćnici sanacijske uprave prouzroče pri obavljanju dužnosti u okviru ovoga Zakona postoji samo ako je šteta prouzročena namjerno ili iz krajnje nepažnje.
(2) Za štetu iz stavka 1. ovoga članka odgovara Agencija, a pod uvjetom iz članka 601. ovoga Zakona.
Dužnost suradnje dosadašnjih članova uprave i drugih radnika središnjeg depozitorija
Članak 618.
(1) Dosadašnji članovi uprave i druge ovlaštene osobe s posebnim ovlaštenjima i odgovornostima središnjeg depozitorija dužni su sanacijskoj upravi i pomoćnicima sanacijske uprave odmah omogućiti pristup cjelokupnoj poslovnoj i ostaloj dokumentaciji središnjeg depozitorija te sastaviti izvješće o primopredaji poslovanja.
(2) Dosadašnji članovi uprave središnjeg depozitorija dužni su sanacijskoj upravi ili pojedinom članu sanacijske uprave dati sva obrazloženja ili dodatna izvješća o poslovanju središnjeg depozitorija.
(3) Svi radnici središnjeg depozitorija dužni su surađivati sa sanacijskom upravom i pomoćnicima sanacijske uprave.
(4) Član sanacijske uprave ima pravo udaljiti osobu koja onemogućuje njegov rad te, ovisno o okolnostima pojedinog slučaja, zatražiti pomoć nadležnog tijela unutarnjih poslova.
Primjena odredbi zakona kojim je uređena sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava
Članak 619. (NN 83/21, 151/22)
(1) Na postupak sanacije središnjeg depozitorija i ovlasti Agencije kao sanacijskog tijela na odgovarajući način primjenjuju se odredbe glave V. (Procjena vrijednosti), glave VI. (Smanjenje vrijednosti ili pretvaranje relevantnih instrumenata kapitala), glave IX. (Sanacijski instrumenti), glave X. (Ovlasti za sanaciju) zakona kojim je uređena sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava, pri čemu u smislu ovoga Zakona ovlasti i obveze koje su navedenim glavama zakona kojim je uređena sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava previđene za sanacijska tijela pripadaju isključivo Agenciji, a izraz »institucija« na odgovarajući način zamjenjuje s izrazom »središnji depozitorij«.
(2) Ako je isto potrebno radi ostvarenja ciljeva sanacije, Agencija je ovlaštena sudionike središnjeg depozitorija pozvati na jednokratnu uplatu novčanih sredstava, s ograničenjem da takva uplata ne smije prelaziti iznos od 390.000,00 eura, a koji se raspoređuje među sudionicima proporcionalno iznosu instrukcija za namiru koje su u sustavu središnjeg depozitorija provedene od strane svakog sudionika u razdoblju od godine dana koje je prethodilo danu otvaranja postupka sanacije.
(3) Agencija će naložiti središnjem depozitoriju da izda ili prenese vlasničke instrumente svim sudionicima koji su platili iznos iz stavka 2. ovoga članka, osim kada procjeni da bi primjerenije bilo da se članove obešteti uporabom drugih instrumenata, primjerice iz budućih prihoda središnjeg depozitorija ili prebojem budućih trenutnih i/ili budućih tražbina.
(4) Broj izdanih ili prenesenih vlasničkih instrumenata bit će proporcionalan iznosima koje su sudionici platili sukladno stavku 2. ovoga članka, a uzimat će u obzir bilo kakve nepodmirene ugovorne obveze koje sudionik ima prema središnjem depozitoriju.
(5) Na postupak sanacije središnjeg depozitorija na odgovarajući način primjenjuju se odredbe glave XII. (Zaštitne mjere) zakona kojim je uređena sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava, osim u dijelu zaštitnih mjera koje se odnose na dioničare i vjerovnike u slučaju djelomičnih prijenosa i primjene instrumenata unutarnje sanacije, a koje su propisane člankom 620. ovoga Zakona.
(6) Na postupak sanacije središnjeg depozitorija na odgovarajući način primjenjuju se odredbe glave III. o ovlasti rješavanja ili uklanjanja prepreka mogućnosti provođenja stečajnog postupka odnosno sanacije zakona kojim je uređena sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava.
(7) Agencija pravilnikom pobliže uređuje način izračuna iznosa jednokratne uplate iz stavka 2. ovoga članka, način izračuna doprinosa sudionika te način i rokove uplate iznosa od strane sudionika.
Zaštitne mjere za dioničare i vjerovnike
Članak 620.
(1) Ako Agencija, primjenjujući jedan ili više instrumenata sanacije, prenese samo dio prava, imovine i obveza središnjeg depozitorija u sanaciji, dužna je, primjenjujući stavak 3. ovoga članka, osigurati da dioničari i oni vjerovnici čije tražbine nisu prenesene dobiju kao namirenje svojih tražbina barem onaj iznos u kojem bi bili namireni da je u vrijeme kada je donesena odluka iz članka 606. ovoga Zakona nad središnjim depozitorijem u sanaciji proveden stečajni postupak.
(2) Ako Agencija primjenjuje instrument unutarnje sanacije, dužna je, primjenjujući stavak 3. ovoga članka, osigurati da dioničari i vjerovnici za tražbine čija je vrijednost smanjena ili pretvorena u instrument kapitala ne snose gubitak veći od gubitka koji bi snosili da je u vrijeme kada je donesena odluka iz članka 606. ovoga Zakona nad središnjim depozitorijem u sanaciji proveden stečajni postupak.
(3) Nakon što provede prijenos dijela prava, imovine i obveza ili nakon što primijeni instrument unutarnje sanacije, Agencija je dužna bez odgađanja za potrebu primjene stavaka 1. i 2. ovoga članka, osigurati da neovisni procjenitelj provede procjenu vrijednosti, koja se razlikuje od procjene vrijednosti iz članka 619. ovoga Zakona, i kojom se utvrđuje sljedeće:
1. učinak koji bi na dioničare i vjerovnike imao stečajni postupak da je pokrenut u vrijeme kada je donesena odluka iz članka 606. ovoga Zakona
2. učinak koji je na dioničare i vjerovnike imala sanacija središnjeg depozitorija i
3. razlika između učinaka iz točaka 1. i 2. ovoga stavka.
(4) Neovisni procjenitelj dužan je provesti procjenu vrijednosti na temelju sljedećih pretpostavki:
1. da je za središnji depozitorij u sanaciji pokrenut stečajni postupak u vrijeme kada je donesena odluka iz članka 606. ovoga Zakona
2. da sanacijske mjere nisu poduzete i
3. da nije pružena izvanredna javna financijska potpora središnjem depozitoriju u sanaciji.
(5) Ako je procjenom vrijednosti izvršenom u skladu sa stavkom 3. ovoga članka utvrđeno da je bilo koji dioničar ili vjerovnik iz stavaka 1. i 2. ovoga članka snosio veći gubitak od gubitka koji bi snosili da je u vrijeme kada je donesena odluka o sanaciji nad središnjim depozitorijem u sanaciji proveden stečajni postupak, dioničar ili vjerovnik imaju pravo na naknadu razlike.
(6) Naknada razlike iz stavka 3. ovoga članke isplaćuje se iz sredstava iz stavka 7. ovoga članka.
(7) Agencija, kao sanacijsko tijelo ima pravo na povrat svih razumnih troškova koji su nastali vezano za korištenje sanacijskih instrumenata ili ovlasti, kao i državnih instrumenata financijske stabilizacije, na bilo koji od sljedećih načina:
a) od središnjeg depozitorija u sanaciji, kao vjerovnik višeg isplatnog reda
b) umanjenjem bilo koje naknade koju je primatelj platio središnjem depozitoriju ili dioničarima
c) iz svih prihoda kao rezultata prestanka statusa prijelazne institucije odnosno likvidacijom ili stečajem prijelazne institucije ili nositelja upravljanja imovinom, kao vjerovnik višeg isplatnog reda.
Tražbine stečajnih vjerovnika viših isplatnih redova
Članak 621.
(1) U tražbine prvog višeg isplatnog reda ulaze tražbine radnika i prijašnjih radnika središnjeg depozitorija nastale do dana otvaranja stečajnog postupka iz radnog odnosa u brutoiznosu, otpremnine do iznosa propisanog zakonom odnosno kolektivnim ugovorom i tražbine s osnove naknade štete pretrpljene zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
(2) U tražbine drugog višeg isplatnog reda ulaze tražbine Agencije.
(3) U tražbine trećeg višeg isplatnog reda ulaze tražbine Hrvatske narodne banke i tražbine Fonda za zaštitu ulagatelja.
(4) U tražbine četvrtog višeg isplatnog reda ulaze sve ostale tražbine prema središnjem depozitoriju, osim onih:
1. koje su razvrstane u niže isplatne redove i
2. kod kojih je između vjerovnika i središnjeg depozitorija ugovoreno da će se vjerovnik u stečajnom postupku namirivati nakon svih drugih vjerovnika viših i nižih isplatnih redova i na način kako je ugovoreno.
(5) Nakon namirenja tražbina vjerovnika iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, stečajni upravitelj dužan je bez odgađanja provesti djelomičnu diobu u korist vjerovnika iz stavka 3. ovoga članka.
(6) Djelomična dioba za tražbine vjerovnika iz stavka 3. ovoga članka provodi se za iznos koji je na ispitnom ročištu priznao stečajni upravitelj, na način da se gotovinska sredstva s računa stečajnog dužnika uplate
1. za tražbine Hrvatske narodne banke, u korist računa koji u tu svrhu doznači Hrvatska narodna banka
2. za tražbine Fonda za zaštitu ulagatelja, u korist računa Fonda za zaštitu ulagatelja. Isplate u korist tih računa stečajni upravitelj dužan je izvršavati najmanje jednom mjesečno sve do trenutka isplate cjelokupnog iznosa njezine tražbine ili do trenutka zaključenja stečajnog postupka, a za sve pravne i druge radnje kojima bi se odgodila ta isplata, stečajni upravitelj dužan je dobiti prethodnu suglasnost Agencije.
(7) Ako pri prvoj djelomičnoj diobi kojom je obuhvaćena tražbina vjerovnika stavka 3. ovoga članka ista nije isplaćena u cijelosti, za kasnije mjesečne djelomične diobe nije potrebna suglasnost odbora vjerovnika odnosno suglasnost stečajnog suca.
(8) Stečajni upravitelj dužan je pri diobi iz stavka 6. ovoga članka voditi računa o tome da se iz stečajne mase:
1. osiguraju sredstva potrebna za namirenje predvidivih obveza stečajne mase i za tu svrhu izdvojiti sredstva potrebna za pokriće onih takvih obveza za koje se osnovano može pretpostaviti da bi ih trebalo namiriti u budućnosti i
2. izdvoje sredstva za osporene tražbine za koje je vjerovnik tražbine iz stavaka 1. i 2. ovoga članka stečajnom upravitelju podnio dokaz o podnesenoj tužbi radi utvrđenja te tražbine odnosno da je preuzeo prije pokrenutu parnicu.
Nadzor nad središnjom drugom ugovornom stranom i središnjim depozitorijem
Članak 622.
(1) Na nadzor koji Agencija provodi nad poslovanjem središnje druge ugovorne strane iz članka 536. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, uz izravnu primjenu odredbi Uredbe (EU) br. 648/2012, koje uređuju nadzor nad središnjom drugom ugovornom stranom te regulatornih i provedbenih tehničkih standarda donesenih na temelju Uredbe (EU) br. 648/2012, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 7., 8., 10., 11. i 13. Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 648/2012 te odredbe dijela šestoga ovoga Zakona.
(2) Na nadzor koji Agencija provodi nad poslovanjem središnjeg depozitorija iz članka 559. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, kao i nad poslovanjem središnjeg depozitorija iz članka 559. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, pod uvjetom uspostavljanja podružnice u Republici Hrvatskoj, uz izravnu primjenu odredbi Uredbe (EU) br. 909/2014 koje uređuju nadzor nad središnjim depozitorijem te regulatornih i tehničkih standarda donesenih na temelju Uredbe (EU) br. 909/2014, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 7., 8., 10., 11. i 13. Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 909/2014 te odredbe dijela šestoga ovoga Zakona.
Područje rada Agencije pri obavljanju nadzora nad središnjom drugom ugovornom stranom i središnjim depozitorijem
Članak 623.
(1) Pri obavljanju nadzora nad središnjom drugom ugovornom stranom i središnjim depozitorijem, Agencija posebice:
1. provjerava organizacijske uvjete, strategije, politike, postupke i mjere koje je središnja druga ugovorna strana odnosno središnji depozitorij uspostavio u svrhu usklađenja svojeg poslovanja s odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 648/2012, Uredbe (EU) br. 909/2014, tehničkih standarda donesenih na temelju tih uredbi te drugih relevantnih propisa i/ili
2. provjerava i procjenjuje financijsku stabilnost i položaj središnje druge ugovorne strane odnosno središnjeg depozitorija, rizike kojima je on izložen ili bi mogao biti izložen u svojem poslovanju te rizike koje središnja druga ugovorna strana odnosno središnji depozitorij predstavlja za financijski sustav, uzimajući u obzir karakteristike, opseg i složenost njegova poslovanja.
(2) U smislu ovoga Zakona, nezakonitosti su stanja i postupci koji nisu u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 648/2012, Uredbe (EU) br. 909/2014, tehničkih standarda donesenih na temelju tih uredbi te drugih relevantnih propisa.
(3) U smislu ovoga Zakona, nepravilnosti su stanja i postupci koji nisu u skladu s vlastitim politikama i internim aktima subjekta nadzora te standardima i pravilima struke ili se isti dosljedno ne primjenjuju, a time se ugrožava poslovanje, posebice u vezi s organizacijskim zahtjevima i upravljanjem rizicima.
Nadzorne mjere za središnju drugu ugovornu stranu i središnji depozitorij
Članak 624.
(1) Agencija izriče nadzorne mjere središnjoj drugoj ugovornoj strani i središnjem depozitoriju na temelju odredbi članka 10. Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 648/2012 odnosno članka 10. Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 909/2014 te na temelju odredbi ovoga Zakona.
(2) Agencija će upravi središnje druge ugovorne strane odnosno središnjeg depozitorija izreći preporuke kada u okviru nadzora, provjere i procjene financijske stabilnosti i položaja, kao i provjere i procjene rizika utvrdi slabosti, manjkavosti i nedostatke u poslovanju središnje druge ugovorne strane i središnjeg depozitorija koje nemaju značaj kršenja ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 648/2012, Uredbe (EU) br. 909/2014, tehničkih standarda donesenih na temelju tih uredbi te drugih relevantnih propisa ili ako smatra potrebnim da središnja druga ugovorna strana odnosno središnji depozitorij mora smanjiti rizike kojima je izložen u poslovanju i/ili poboljšati financijsku stabilnost i položaj.
Izvještaj o otklanjanju utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti
Članak 625.
(1) Središnja druga ugovorna strana odnosno središnji depozitorij dužan je otkloniti utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti te Agenciji podnijeti izvještaj o mjerama koje je poduzeo za njihovo otklanjanje, unutar roka koji je odredila Agencija.
(2) Izvještaju iz stavka 1. ovoga članka središnja druga ugovorna strana odnosno središnji depozitorij dužan je priložiti dokumentaciju i druge dokaze iz kojih je vidljivo da su utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene.
(3) Kada izvještaj iz stavka 1. ovoga članka nije potpun ili iz dokumentacije u prilogu ne proizlazi da su nezakonitosti otklonjene, Agencija će naložiti nadopunu izvještaja i rok u kojemu se izvještaj mora nadopuniti.
(4) Kada Agencija ne naloži nadopunu izvještaja iz stavka 3. ovoga članka, u roku od 60 dana od podnošenja izvještaja iz stavka 1. ovoga članka, smatrat će se da su nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene.
(5) Ako Agencija iz izvještaja iz stavka 1. ovoga članka, priložene dokumentacije i drugih dokaza zaključi da su utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene, na zahtjev središnje druge ugovorne strane odnosno središnjeg depozitorija izdat će obavijest kojom se isto utvrđuje. Prije donošenja rješenja, Agencija je ovlaštena provesti ponovni nadzor nad središnjom drugom ugovornom stranom odnosno središnjim depozitorijem kako bi se utvrdilo jesu li utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene na odgovarajući način i u odgovarajućem opsegu.
Ukidanje rješenja Agencije
Članak 626.
(1) Agencija može rješenjem ukinuti zakonito rješenje kojim je središnjoj drugoj ugovornoj strani dano odobrenje za rad uz izravnu primjenu odredbi članka 20. Uredbe (EU) br. 648/2012.
(2) Agencija može rješenjem ukinuti zakonito rješenje kojim je središnjem depozitoriju dano odobrenje za rad uz izravnu primjenu odredbi članaka 20. i 57. Uredbe (EU) br. 909/2014.
(3) Rješenjem iz stavaka 1. i 2. ovoga članka Agencija će odrediti rok u kojem središnja druga ugovorna strana odnosno središnji depozitorij ne može zatražiti ponovno izdavanje odobrenja za rad, a koji ne može biti dulji od jedne godine.
Članak 627. (NN 83/21)
Brisan.
Članak 628. -680 (NN 151/22)
Brisani.
Nadzor i osnovni ciljevi nadzora
Članak 681.
(1) Osnovni ciljevi nadzora su provjera zakonitosti te, kada je to primjenjivo, procjena sigurnosti i stabilnosti poslovanja subjekata nadzora, a radi zaštite interesa ulagatelja i javnog interesa, stabilnosti financijskog sustava te promicanja i očuvanja povjerenja u tržište kapitala.
(2) U smislu ovoga Zakona nadzor obuhvaća praćenje i provjeru:
1. posluje li subjekt nadzora ili druga osoba koja je dužna postupati u skladu s ovim Zakonom i/ili drugim relevantnim propisom u skladu s ovim Zakonom i primjenjivim relevantnim propisima, te, ako je to primjenjivo, vlastitim pravilima i standardima, pravilima struke te na način koji omogućuje uredno funkcioniranje subjekta nadzora
2. postupa li subjekt nadzora ili druga osoba koja je dužna postupati u skladu s ovim Zakonom u svom poslovanju u najboljem interesu klijenta ili potencijalnog klijenta
3. provodi li subjekt nadzora ili druga osoba koja je dužna postupati u skladu s ovim Zakonom i/ili drugim relevantnim propisom adekvatne mjere i aktivnosti u cilju otklanjanja nezakonitosti i nepravilnosti koje utvrdi sama ili koje utvrdi Agencija
4. provodi li subjekt nadzora ili druga osoba koja je dužna postupati u skladu s ovim Zakonom i/ili drugim relevantnim propisom izrečene nadzorne mjere Agencije
5. odvija li se trgovanje na tržištu za koje je prema odredbama ovoga Zakona nadležna Agencija u skladu s odredbama ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 575/2013, Uredbe (EU) br. 600/2014 i drugih relevantnih propisa
6. objavljuju li se i dostavljaju informacije u skladu s dijelom trećim ovoga Zakona.
(3) Agencija je ovlaštena obavljati nadzor:
1. prikupljanjem, analizom i provjerom izvještaja, podataka, objavljenih informacija i kontinuiranim praćenjem poslovanja subjekata nadzora i drugih osoba koje su prema odredbama ovoga Zakona ili relevantnih propisa dužne izvještavati Agenciju
2. obavljanjem neposrednog nadzora nad subjektima nadzora, uvidom u poslovanje i postupanje subjekata nadzora i drugih osoba u opsegu utvrđenim ovim Zakonom i drugim relevantnim propisima
3. izricanjem nadzornih mjera subjektima nadzora i drugim osobama u skladu s odredbama ovoga Zakona
4. izdavanjem mišljenja, odobrenja i suglasnosti subjektima nadzora i drugim osobama te procjenama u skladu s ovim Zakonom i drugim relevantnim propisima.
(4) Agencija svoje ovlasti iz stavka 3. ovoga članka obavlja:
1. samostalno
2. u suradnji s drugim nadležnim tijelima ili sudionicima na tržištu, u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugih relevantnih propisa i
3. podnošenjem zahtjeva i prijava nadležnim pravosudnim tijelima.
(5) U smislu ovoga Zakona, nezakonitosti su stanja i postupci koji nisu u skladu s ovim Zakonom ili drugim relevantnim propisima.
(6) U smislu ovoga Zakona, nepravilnosti su stanja i postupci koji nisu u skladu s vlastitim poslovnim politikama i usvojenim pravilima subjekta nadzora te standardima i pravilima struke ili se oni dosljedno ne primjenjuju, a time se ugrožava poslovanje, posebice u vezi s organizacijskim zahtjevima i upravljanjem rizicima odnosno postupanje u najboljem interesu klijenata i potencijalnih klijenata, kada je to primjenjivo.
Nadzor nad primjenom drugih relevantnih propisa
Članak 682.
(1) Agencija osim nadzora prema odredbama ovoga Zakona obavlja i nadzor nad subjektima nadzora i drugim osobama u vezi s drugim relevantnim propisima za čiju je provedbu na temelju tih propisa nadležna.
(2) Na ovlasti i nadzor Agencije koji se provodi u skladu s propisima iz stavka 1. ovoga članaka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ovoga dijela Zakona, osim ako pojedinim relevantnim propisom nije drugačije propisano.
Subjekti nadzora
(1) Subjekti nadzora su:
1. u smislu dijela drugoga ovoga Zakona:
a) investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i njegova podružnica/vezani zastupnik izvan Republike Hrvatske
b) kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i njena podružnica izvan Republike Hrvatske u dijelu poslovanja koji se odnosi na investicijske usluge i aktivnosti i druge poslove i obveze koje kreditna institucija ima prema odredbama ovoga Zakona
c) društvo za upravljanje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj u dijelu poslovanja koji se odnosi na investicijske usluge i aktivnosti i druge poslove i obveze koje društvo za upravljanje ima prema odredbama ovoga Zakona
d) podružnica investicijskog društva sa sjedištem u drugoj državi članici koja posluje u Republici Hrvatskoj
e) podružnica kreditne institucije sa sjedištem u drugoj državi članici koja posluje u Republici Hrvatskoj, u dijelu poslovanja koji se odnosi na investicijske usluge i aktivnosti i druge poslove i obveze koje podružnica kreditne institucije obavlja prema odredbama ovoga Zakona
f) podružnica društva za upravljanje sa sjedištem u drugoj državi članici koja posluje u Republici Hrvatskoj, u dijelu poslovanja koji se odnosi na investicijske usluge i aktivnosti i druge poslove i obveze koje podružnica društva za upravljanje ima prema odredbama ovoga Zakona
g) podružnica društva iz treće zemlje koja je dobila odobrenje za rad u skladu s ovim Zakonom i/ili u Republici Hrvatskoj obavlja investicijske usluge i/ili aktivnosti
h) investicijsko društvo iz druge države članice koje je u skladu s ovim Zakonom ovlašteno izravno obavljati investicijske usluge i aktivnosti u Republici Hrvatskoj, u dijelu poslovanja koje se odnosi na izravno obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti u Republici Hrvatskoj
i) kreditna odnosno financijska institucija iz druge države članice koja je u skladu sa zakonom kojim se uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija ovlaštena pružati financijske usluge u Republici Hrvatskoj u dijelu poslovanja koje se odnosi na izravno obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti u Republici Hrvatskoj
j) društvo za upravljanje iz druge države članice koje je u skladu s posebnim propisima ovlašteno pružati usluge u Republici Hrvatskoj, u dijelu poslovanja koje se odnosi na izravno obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti u Republici Hrvatskoj
k) vezani zastupnik osoba iz točaka a), b), c), h), i) i j) ovoga stavka sa sjedištem u Republici Hrvatskoj
l) burza koja upravlja mjestom trgovanja na području Republike Hrvatske
m) pružatelj usluga dostave podataka sa sjedištem u Republici Hrvatskoj u dijelu poslovanja koje se odnosi na pružanje usluga dostave podataka za koje je dobio odobrenje Agencije sukladno odredbama ovoga Zakona
n) tržišni posrednik sa sjedištem u Republici Hrvatskoj
2. u smislu dijela trećega glave I. ovoga Zakona subjekti nadzora su:
a) izdavatelj odnosno ponuditelj
b) podnositelj zahtjeva za uvrštenje i
c) osobe koje imaju obveze sukladno odredbama dijela trećeg glave I. i Uredbe (EU) br. 2017/1129
3. u smislu dijela trećeg glave II. ovoga Zakona, nadzor se obavlja nad izdavateljima te ostalim fizičkim osobama i pravnim subjektima kako je određeno u dijelu trećem glavi drugoj ovoga Zakona
4. u smislu dijela četvrtoga ovoga Zakona, nadzor se obavlja nad subjektima nadzora definiranim ovim člankom te svim drugim osobama koje imaju obveze sukladno odredbama tog dijela Zakona i Uredbe (EU) br. 596/2014
5. u smislu dijela petoga ovoga Zakona, subjekti nadzora su:
a) središnja druga ugovorna strana sa sjedištem u Republici Hrvatskoj
b) operater sustava poravnanja koji ne pruža usluge središnje druge ugovorne strane
c) središnji depozitorij sa sjedištem u Republici Hrvatskoj
d) podružnica središnjeg depozitorija sa sjedištem u drugoj državi članici koja posluje u Republici Hrvatskoj
e) središnji depozitorij u sanaciji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj
f) središnje klirinško depozitarno društvo
g) subjekt iz članka 525. ovoga Zakona vezano uz obvezu dematerijalizacije.
(2) Ovlaštene osobe Agencije mogu u sklopu nadzora nad subjektom nadzora ako je primjenjivo obaviti i pregled dijela poslovanja osoba koje su usko povezane sa subjektom nadzora ili osoba na koje je subjekt nadzora prenio svoje poslovne procese, a u svrhu postizanja ciljeva nadzora.
(3) Nadzor nad poslovanjem subjekata nadzora mogu obavljati i druge institucije i nadzorna tijela u skladu s ovlaštenjima na temelju zakona u okviru svojega djelokruga poslovanja.
(4) Ako je za nadzor nad pojedinom osobom nadležno drugo nadzorno tijelo, Agencija može sudjelovati u nadzoru poslovanja te osobe uz to nadzorno tijelo ili može od nadzornog tijela zatražiti da joj pribavi potrebne podatke u svrhu nadzora subjekta nadzora.
(5) Za obavljanje nadzora subjekti nadzora plaćaju Agenciji naknadu za nadzor, čiju visinu, način izračuna i način plaćanja Agencija propisuje pravilnikom.
(6) Za obavljanje nadzora iz članka 502. stavka 1. točaka 8. i 9. ovoga Zakona, izdavatelji plaćaju Agenciji naknadu za nadzor, pri čemu najviša naknada može iznositi najviše 0,25‰ (tisućinki) od godišnjeg prihoda izdavatelja, s tim da Agencija pravilnikom za svaku godinu određuje izračun i visinu naknade, način i izvršenje naplate naknade.
Prikupljanje podataka
Članak 684.
(1) Za potrebe izvršavanja svojih nadzornih ovlasti Agencija može poduzeti radnje iz stavka 2. ovoga članka, kao i zatražiti dostavu podataka od sljedećih osoba:
1. subjekta nadzora iz članka 683. stavka 1. ovoga Zakona
2. imatelja kvalificiranog udjela ili osobe koja je usko povezana sa subjektom nadzora
3. revizora
4. financijskog posrednika u smislu dijela trećeg ovoga Zakona i
5. svake druge osobe koja prema procjeni Agencije raspolaže podacima od interesa za nadzor, uključujući zaposlenike, klijente i potencijalne klijente subjekta nadzora.
(2) U svrhu utvrđivanja činjenica i okolnosti nužnih za izvršavanje svojih ovlasti, Agencija je ovlaštena poduzimati potrebne radnje i to:
1. obaviti neposredni nadzor u poslovnim prostorijama osoba iz stavka 1. ovoga članka
2. pristupiti svakom dokumentu i podacima u bilo kojem obliku te zatražiti dostavu preslika istih od bilo koje osobe iz stavka 1. ovoga članka za koju ocijeni da ima relevantna saznanja, u obliku koji smatra primjerenim, uključujući poslovne knjige i dokumentaciju
3. naložiti dostavu pisanog iskaza od osoba iz stavka 1. ovoga članka, relevantnih osoba i drugih osoba, uključujući i one koje su uključene u prenošenje naloga i poslovne procese koji su predmet nadzora, uključujući i osobe koje su naloge zadale, i/ili u postupku nadzora uzeti usmeni iskaz od istih osoba
4. ako je primjenjivo, na zahtjev od subjekta nadzora dobiti postojeće zapise telefonskih razgovora, elektroničkih komunikacija i ostalih zapisa o podatkovnom prometu koji su dostupni subjektu nadzora ili drugoj osobi kojoj su propisane obveze čuvanja takvih zapisa ovim Zakonom, Uredbom (EU) br. 596/2014, Uredbom (EU) br. 600/2014 ili drugim relevantnim propisom
5. na zahtjev od teleoperatera dobiti postojeće zapise o podatkovnom prometu koje posjeduje teleoperater, ako postoji opravdana sumnja u kršenje relevantnih propisa, ako su takvi zapisi relevantni za istragu o nepoštivanju odredbi ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 596/2014 ili Uredbe (EU) br. 600/2014
6. nadležnom sudu predložiti zamrzavanje i/ili oduzimanje imovine.
(3) Odavanje informacija i podataka Agenciji u skladu s ovim člankom ne smatra se kršenjem zakonske ili ugovorne zabrane ili ograničenja u vezi s odavanjem tih informacija te se osobi koja je Agenciji dostavila ili priopćila podatke tražene u skladu s ovim člankom ne može nametnuti nikakva odgovornost u svezi s dostavom ili priopćavanjem toga podatka.
Nadležnosti Agencije u provedbi Uredbe (EU) 2022/858
Članak 684.a (NN 151/22)
(1) U smislu članka 12. Uredbe (EU) 2022/858 Agencija je nadležno tijelo za:
1. investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje upravlja MTP-om DLT-a ili TSS-om DLT-a, a kojemu je izdala odobrenje za rad u skladu s člankom 38. ovoga Zakona i koje je subjekt nadzora Agencije u smislu članka 683. stavka 1. točke 1. podtočke a) ovoga Zakona
2. burzu sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja upravlja MTP-om DLT-a ili TSS-om DLT-a, a kojoj je izdala odobrenje za rad u skladu s člankom 307. ovoga Zakona i koja je subjekt nadzora Agencije u smislu članka 683. stavka 1. točke 1. podtočke l. ovoga Zakona
3. središnji depozitorij sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koji upravlja SS-om DLT-a ili TSS-om DLT-a, a kojemu je izdala odobrenje za rad u skladu s odredbama članka 16. Uredbe (EU) br. 909/2014 i koji je subjekt nadzora Agencije u smislu članka 683. stavka 1. točke 5. podtočke c) ovoga Zakona.
(2) Agencija za potrebe provedbe Uredbe (EU) 2022/858 ima sljedeće ovlasti:
1. odlučuje o zahtjevima za izuzeće iz članka 4. stavaka 2., 3. i 5. Uredbe (EU) 2022/858
2. odlučuje o zahtjevima za izuzeće iz članka 5. stavaka 2. do 9. Uredbe (EU) 2022/858
3. nalaže reviziju tržišne infrastrukture u skladu s člankom 7. stavkom 4. podstavkom 3. Uredbe (EU) 2022/858
4. nalaže dodatne bonitetne zaštitne mjere u skladu s člankom 7. stavkom 6. podstavkom 3. Uredbe (EU) 2022/858
5. odlučuje o zahtjevima za posebna odobrenja iz članaka 8., 9. i 10. Uredbe (EU) 2022/858
6. ukida posebno odobrenje ili odobrena izuzeća na temelju Uredbe (EU) 2022/858 ako su ispunjeni uvjeti iz članka 8. stavka 12. Uredbe (EU) 2022/858
7. ukida posebno odobrenje ili odobrena izuzeća na temelju Uredbe (EU) 2022/858 ako su ispunjeni uvjeti iz članka 9. stavka 12. Uredbe (EU) 2022/858
8. ukida posebno odobrenje ili odobrena izuzeća na temelju Uredbe (EU) 2022/858 ako su ispunjeni uvjeti iz članka 10. stavka 12. Uredbe (EU) 2022/858
9. nalaže korektivne mjere u skladu s člankom 11. stavkom 3. Uredbe (EU) 2022/858.
(3) Agencija za potrebe provedbe Uredbe (EU) 2022/858 i ovoga Zakona ESMA-i:
1. na raspolaganje bez odgode stavlja sve podatke iz članka 4. Uredbe (EU) 2022/858, u skladu s člankom 4. stavkom 3. podstavkom 3. Uredbe (EU) 2022/858
2. bez odgode dostavlja obavijest o posebnom odobrenju, odbijanju ili ukidanju posebnog odobrenja iz članaka 8. do 10. Uredbe (EU) 2022/858, na temelju članka 8. stavka 11. podstavka 2., članka 9. stavka 11. podstavka 2. i članka 10. stavka 11. podstavka 2. Uredbe (EU) 2022/858
3. šalje zaprimljene zahtjeve i druge informacije u opsegu i rokovima propisanima člancima 8. do 10. Uredbe (EU) 2022/858, a vezano za postupak odlučivanja o posebnim odobrenjima iz tih članaka Uredbe (EU) 2022/858
4. na temelju članka 11. stavka 5. Uredbe (EU) 2022/858 prosljeđuje informacije i izvješća koja je zaprimila od operatera tržišnih infrastruktura DLT-a u skladu sa stavcima 1., 2. i 4. ovoga članka
5. dostavlja obavijest o poduzetim korektivnim mjerama u skladu s člankom 11. stavkom 3. Uredbe (EU) 2022/858.
(4) U postupcima iz stavka 2. ovoga članka Agencija odlučuje rješenjem protiv kojeg žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
(5) O Agenciji kao nadležnom tijelu Republike Hrvatske, u smislu članka 2. točke 21. podtočke (c) Uredbe (EU) 2022/858, Ministarstvo financija obavještava Europsku komisiju, a Agencija ESMA-u.
(6) Agencija donosi pravilnik kojim se propisuje opseg i način dostave podataka iz članka 3. stavka 5. Uredbe (EU) 2022/858.
Način obavljanja nadzora
Članak 685. (NN 17/20)
(1) Agencija nadzor po službenoj dužnosti obavlja:
1. neposrednim nadzorom, u prostorijama subjekta nadzora ili pravne osobe s kojima je subjekt nadzora izravno ili neizravno, poslovno, upravljački ili kapitalno povezan, pregledom izvorne dokumentacije, provjerom i procjenom cjelokupnog poslovanja, provođenjem razgovora s članovima uprave, članovima nadzornog odbora i drugim relevantnim osobama te u prostorijama Agencije
2. posrednim nadzorom u prostorijama Agencije, na temelju analize izvještaja koje su subjekti nadzora dužni u propisanim rokovima dostavljati Agenciji, te praćenjem, prikupljanjem i provjerom dokumentacije, obavijesti i podataka dobivenih na poseban zahtjev Agencije, kao i praćenjem, prikupljanjem i provjerom objavljenih podataka i drugih podataka i saznanja iz drugih izvora te provjerom i procjenom poslovanja ili postupanja na temelju dostavljenih izvještaja i prikupljenih podataka, uzimanjem iskaza i/ili pisanih očitovanja od osoba iz članka 684. stavka 1. ovoga Zakona i
3. davanjem preporuka i mišljenja subjektima nadzora radi poboljšanja i usklađivanja njihova poslovanja i postupanja, te kada je to primjenjivo, financijske stabilnosti i položaja te smanjenja rizika kojima su isti izloženi ili mogu biti izloženi u svom poslovanju.
(2) Neposredni nadzor iz stavka 1. točke 1. ovoga članka može biti redovni ili izvanredni.
(3) U postupcima nadzora koje vodi u skladu s odredbama ovoga dijela Zakona Agencija donosi rješenja i zaključke. Protiv akata Agencije žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. U postupcima iz stavka 1. ovoga članka koje vodi Agencija odlučuje u pravilu bez usmene rasprave.
(4) Tužba kojom se pokreće upravni spor protiv rješenja Agencije ne može imati odgodni učinak. Nadležni upravni sud o tužbi protiv akata Agencije odlučuje najkasnije u roku od 180 dana od dana njezina primitka.
Osobe ovlaštene za nadzor
Članak 686.
(1) Nadzor iz članka 685. ovoga Zakona obavljaju radnici Agencije (u daljnjem tekstu: ovlaštene osobe Agencije).
(2) Iznimno, za obavljanje određenih zadataka u vezi s nadzorom poslovanja subjekata nadzora, Agencija može zatražiti stručno sudjelovanje revizora ili druge stručno osposobljene osobe, pri čemu se na te osobe na odgovarajući način primjenjuju propisi o tajnosti koji se primjenjuju na radnike Agencije.
Obavijest o neposrednom nadzoru
Članak 687.
(1) Prije početka obavljanja neposrednog nadzora subjektu nadzora dostavlja se pisana obavijest o izravnom nadzoru koja sadržava najmanje:
1. predmet nadzora
2. podatke o osobama ovlaštenima za nadzor
3. naznaku lokacije na kojoj će se nadzor obavljati
4. datum početka obavljanja nadzora i
5. razdoblje koje se nadzire.
(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka može sadržavati i podatke koje je subjekt nadzora dužan pripremiti ovlaštenim osobama Agencije za potrebe obavljanja neposrednog nadzora.
(3) Agencija može tijekom nadzora dopuniti obavijest o nadzoru. Na dopunu obavijesti o nadzoru se na odgovarajući način odnose odredbe stavka 1. ovoga članka.
(4) Obavijest o neposrednom nadzoru dostavlja se subjektu nadzora u roku koji ne može biti kraći od tri dana prije dana početka nadzora.
(5) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, ovlaštena osoba Agencije može dostaviti obavijest o izravnom nadzoru najkasnije na dan početka provođenja nadzora ako je potrebno hitno provođenje nadzora ili nije moguće na drugi način postići svrhu pojedinog nadzora.
(6) U slučaju nadzora nad primjenom dijela četvrtoga ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 596/2014 obavijest iz stavka 1. ovoga članka u pravilu se dostavlja na način iz stavka 5. ovoga članka.
Neposredni nadzor poslovanja
Članak 688. (NN 17/20)
(1) Subjekt nadzora dužan je ovlaštenoj osobi Agencije, nakon zaprimanja obavijesti o nadzoru, omogućiti obavljanje neposrednog nadzora u sjedištu subjekta nadzora i na ostalim mjestima u kojima on ili druga osoba po njegovu ovlaštenju obavlja djelatnost i poslove u vezi s kojima Agencija obavlja nadzor.
(2) Subjekt nadzora dužan je ovlaštenoj osobi Agencije, na njezin zahtjev, omogućiti kontrolu poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije, administrativne ili poslovne evidencije te nadzor nad informacijskim sustavom i tehnologijama koje omogućavaju rad informacijskog sustava, u opsegu potrebnom za obavljanje nadzora.
(3) Posebno, subjekt nadzora dužan je ovlaštenoj osobi Agencije, na njezin zahtjev, dostaviti svu traženu poslovnu dokumentaciju, računalne ispise, preslike poslovnih knjiga, zapise o telefonskim razgovorima i snimke telefonskih razgovora, zapise s telefaks uređaja, zapise o elektroničkoj komunikaciji, druge evidencije o prometu podataka, administrativne ili poslovne evidencije u papirnatom obliku ili u obliku elektroničkog zapisa na mediju i u obliku koji zahtijeva ovlaštena osoba Agencije. Subjekt nadzora dužan je ovlaštenoj osobi Agencije osigurati standardno sučelje za pristup sustavu za upravljanje bazama podataka kojima se koristi, u svrhu provođenja nadzora potpomognutog računalnim programima.
(4) Dokumentaciju, ispise, zapise i snimke iz stavka 3. ovoga članka, financijske instrumente, novac ili predmete koji mogu poslužiti kao dokaz u kaznenom ili prekršajnom postupku, ovlaštene osobe Agencije mogu, uz izdavanje potvrde, privremeno oduzeti subjektu nadzora, ali samo do pokretanja tih postupaka, kada ih predaju tijelu nadležnom za vođenje postupka.
(5) Relevantne osobe subjekta nadzora i ostale osobe koje imaju saznanja od interesa za postupak nadzora dužne su ovlaštenoj osobi Agencije dati iskaz i u skladu sa člankom 684. ovoga Zakona dati sve podatke i informacije bitne za nadzor.
(6) Odredbe ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se i na druge osobe iz članka 685. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na subjekt nadzora.
Uvjeti za obavljanje neposrednog nadzora
Članak 689.
(1) Subjekt nadzora dužan je ovlaštenoj osobi Agencije osigurati prikladne prostorije u kojima je moguće neometano i bez prisutnosti drugih osoba obavljati nadzor poslovanja.
(2) Na zahtjev ovlaštene osobe Agencije subjekt nadzora dužan je osigurati stručnu i tehničku pomoć, potrebna pojašnjenja i druge uvjete potrebne za obavljanje nadzora.
(3) Nadzor poslovanja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka obavlja ovlaštena osoba Agencije tijekom radnog vremena subjekta nadzora. Ako je zbog opsega ili prirode posla nužno, subjekt nadzora dužan je omogućiti ovlaštenoj osobi Agencije obavljanje nadzora poslovanja i izvan radnog vremena.
Kontrola informacijskog sustava
Članak 690.
(1) Subjekt nadzora koji u svom poslovanju koristi informacijski sustav dužan je na zahtjev ovlaštene osobe Agencije osigurati uvjete za pregled informacijskog sustava te mogućnost ispitivanja jesu li podaci obrađeni korištenjem informacijske tehnologije obrađeni na primjeren način.
(2) Subjekt nadzora dužan je na zahtjev ovlaštene osobe Agencije predati dokumentaciju iz koje je razvidan potpuni opis rada informacijskog sustava. Iz dokumentacije moraju biti razvidne komponente informacijskog sustava. Dokumentacija mora omogućiti ovlaštenoj osobi uvid u:
1. programska rješenja
2. postupke obrade podataka korištenjem informacijske tehnologije
3. kontrole koje osiguravaju pravilnu obradu podataka i
4. kontrole koje osiguravaju čuvanje povjerljivosti, integriteta i raspoloživosti podataka.
Uvid u spis
Članak 690.a (NN 83/21)
(1) Od pokretanja postupka nadzora od strane Agencije, stranka u postupku ovlaštena je izvršiti uvid u spis.
(2) Spis iz stavka 1. ovoga članka sastoji se od svih dokumenata koje je Agencija primila, izradila ili prikupila za vrijeme vođenja postupka, neovisno o mediju na kojem su pohranjeni.
(3) Uvid u spis omogućit će se stranki ili pomoću uređaja za pohranu elektroničkih podataka, uključujući bilo koji uređaj koji može biti dostupan u budućnosti, ili putem preslike dostupnih spisa u papirnatom obliku dostavljenih stranki koji se stranki šalju poštom ili pozivanjem stranaka da pregledaju dostupne spise u prostorijama Agencije.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, pravo na uvid u spis ne odnosi se na povjerljive informacije koje je Agencija primila u svrhu obavljanja nadzora ili drugih zadataka na koje je ovlaštena ili koje je Agencija primila u postupku razmjena informacija s drugim nadzornim tijelima u Republici Hrvatskoj ili izvan nje.
(5) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, pravo na uvid u spis ne odnosi se na informacije koje predstavljaju poslovnu ili profesionalnu tajnu pravne ili fizičke osobe koja nije stranka u postupku.
(6) Omogućavanje uvida u spis stranki u postupku ne utječe na pravo Agencije da otkriva ili upotrebljava informacije potrebne za dokazivanje povrede prava.
Završetak postupka neposrednog nadzora
Članak 691. (NN 17/20)
(1) Nakon obavljenog neposrednog nadzora ovlaštene osobe sastavljaju zapisnik o obavljenom nadzoru koji se dostavlja subjektu nadzora, s detaljnim opisom utvrđenih činjenica odnosno opisom radnji subjekta nadzora i odgovornih osoba koje su dovele do nedostataka, nezakonitosti i nepravilnosti u poslovanju subjekta nadzora ako su oni utvrđeni u postupku nadzora. Uprava subjekta nadzora je dužna bez odgode zapisnik o obavljenom nadzoru dostaviti nadzornom odboru, ako je to primjenjivo.
(2) Na dostavljeni zapisnik subjekt nadzora ima pravo uložiti prigovor u roku navedenom u zapisniku, a koji ne može biti kraći od osam dana od dana njegova primitka.
(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, u zapisniku se može odrediti rok koji je kraći od minimalnog roka iz stavka 2. ovoga članka, kada je to potrebno u svrhu sprječavanja mogućih bitnih štetnih posljedica za subjekt nadzora, sudionike tržišta kapitala, treće osobe i/ili stabilnost tržišta u cjelini.
(4) Ako u postupku nadzora nisu utvrđene nezakonitosti i/ili nepravilnosti za koje je potrebno izreći nadzorne mjere ili su iste utvrđene, ali su otklonjene do sastavljanja zapisnika, to će se unijeti u zapisnik, te će Agencija donijeti rješenje kojim se utvrđuje da je postupak nadzora okončan.
(5) Ako su nezakonitosti i/ili nepravilnosti utvrđene zapisnikom otklonjene nakon sastavljanja zapisnika, a prije donošenja rješenja o nadzornim mjerama, Agencija će o tome sastaviti dopunu zapisnika te će, ako su otklonjene sve utvrđene nezakonitosti i/ili nepravilnosti, donijeti rješenje kojim se utvrđuje da su nezakonitosti i/ili nepravilnosti otklonjene i postupak nadzora okončan.
(6) Prije donošenja rješenja iz stavka 5. ovoga članka Agencija može provjeriti postupanje subjekta nadzora te zatražiti dostavu dokumentacije ili drugih dokaza, kako bi se utvrdilo jesu li utvrđene nezakonitosti i/ili nepravilnosti otklonjene na odgovarajući način i u odgovarajućem opsegu.
Razlozi i obvezan sadržaj prigovora
Članak 692.
(1) Prigovor protiv zapisnika o neposrednom nadzoru dopušten je zbog ovih razloga:
1. ako je zapisnik o obavljenom nadzoru sastavljen u nadzoru nad osobom nad kojom Agencija nije nadležna provoditi nadzor ili
2. ako je u zapisniku pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje.
(2) Prigovor iz stavka 1. ovoga članka obvezno mora sadržavati:
1. navođenje zapisnika na koji se prigovor podnosi
2. izjavu da se navodi iz zapisnika pobijaju u cijelosti ili u određenom dijelu
3. razloge prigovora i
4. druge podatke koje mora sadržavati svaki podnesak, u skladu sa Zakonom o općem upravnom postupku.
(3) U prigovoru subjekt nadzora može navesti činjenice iz kojih proizlazi da nedostaci, nezakonitosti i nepravilnosti navedene u zapisniku ne postoje i predočiti dokaze. Ako se subjekt nadzora u izjavi poziva na isprave, dužan ih je kao dokaze priložiti prigovoru.
(4) Nakon isteka roka za prigovor subjekt nadzora nema pravo navoditi nove činjenice i iznositi nove dokaze.
(5) Dostavljeni prigovor na zapisnik čini sastavni dio zapisnika.
Posredni nadzor poslovanja
Članak 693.
(1) Ovlaštena osoba Agencije tijekom posrednog nadzora:
1. utvrđuje jesu li propisani izvještaji i drugi podaci dostavljeni u propisanom roku i propisanoj formi
2. utvrđuje jesu li podaci u izvještajima ili drugoj traženoj dokumentaciji istiniti, točni i ispravni
3. ako je primjenjivo, utvrđuje posluje li ili postupa subjekt nadzora ili druga osoba kojoj su propisane obveze ovim Zakonom ili drugim relevantnim propisima, u skladu s ovim Zakonom i drugim relevantnim propisima
4. ako je primjenjivo, provjerava i procjenjuje financijsku stabilnost i položaj subjekta nadzora te rizike kojima je subjekt nadzora izložen ili bi mogao biti izložen u svom poslovanju i
5. ako je primjenjivo, provjerom i analizom dostupnih informacija utvrđuje usklađenost poslovne prakse subjekta nadzora s obvezama postupanja u najboljem interesu klijenata i potencijalnih klijenata.
(2) Agencija će, pri provjeri i procjeni financijske stabilnosti i položaja te pri procjeni rizika kojima je subjekt nadzora izložen ili bi mogao biti izložen, uzeti u obzir vrstu, opseg i složenost poslovanja subjekta nadzora.
Završetak postupka posrednog nadzora
Članak 694.
(1) U slučaju nezakonitosti i nepravilnosti u poslovanju subjekta nadzora, utvrđenih u postupku posrednog nadzora, ovlaštena osoba Agencije sastavlja zapisnik.
(2) Zapisnik o obavljenom nadzoru dostavlja se subjektu nadzora, s detaljnim opisom utvrđenih činjenica odnosno opisom nedostataka, nezakonitosti i nepravilnosti u poslovanju subjekta nadzora utvrđenih u postupku nadzora.
(3) Na završetak postupka posrednog nadzora na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članaka 691. i 692. ovoga Zakona.
Nadzorne mjere
(1) Na temelju zapisnika, prigovora na zapisnik i ostalih činjenica utvrđenih u postupku nadzora, Agencija u postupku nadzora može subjektu nadzora rješenjem izreći primjerene nadzorne mjere propisane ovim Zakonom ili drugim relevantnim propisom, a koje su potrebne kako bi se osiguralo da subjekti nadzora, odgovorne osobe i ostale osobe na koje se odnose obveze propisane ovim Zakonom i drugim relevantnim propisom usklade poslovanje s tim propisima.
(2) Kod odlučivanja o nadzornim mjerama Agencija će u obzir uzeti sve primjenjive relevantne okolnosti, uključujući i:
1. težinu i trajanje kršenja
2. stupanj odgovornosti odgovorne fizičke ili pravne osobe
3. financijsku snagu odgovorne fizičke ili pravne osobe, na što ukazuje godišnji prihod odgovorne fizičke osobe i ukupni promet odgovornog pravnog subjekta
4. značaj ostvarene dobiti ili spriječenog gubitka odgovorne fizičke osobe ili pravnog subjekta, ako ih je moguće utvrditi
5. gubitke koje su zbog kršenja imale treće osobe, ako ih je moguće utvrditi
6. razinu suradnje odgovorne fizičke osobe ili pravnog subjekta s Agencijom i ostalim nadležnim tijelima
7. prethodna kršenja odgovorne fizičke osobe ili pravnog subjekta
8. moguće sistemske posljedice kršenja.
(3) Pored okolnosti iz stavka 2. ovoga članka, Agencija kod odlučivanja o nadzornim mjerama iz glave I. dijela trećeg ovoga Zakona uzima u obzir i utjecaj kršenja za koje se nadzorna mjera izriče na interese malih ulagatelja i/ili mjere koje je osoba odgovorna za kršenje poduzela nakon kršenja kako bi spriječila ponovno kršenje.
(4) Ako je donošenje rješenja o nadzornoj mjeri potrebno radi uspostave urednog funkcioniranja tržišta i/ili zaštite interesa ulagatelja, a radi se o mjerama koje se ne mogu odgađati, a činjenice na kojima se mjera temelji su utvrđene ili su barem učinjene vjerojatnima, Agencija može o izricanju takve mjere odlučiti neposredno, bez provedbe ispitnog postupka.
(5) Kada Agencija utvrdi postojanje osnovane sumnje o počinjenom kaznenom djelu ili prekršaju, podnosi odgovarajuću prijavu nadležnom tijelu.
(6) Kada Agencija u postupku nadzora dođe do saznanja o mogućim nezakonitostima i nepravilnostima iz područja koja nisu uređena ovim Zakonom i drugim relevantnim propisima, o tome podnosi prijavu odgovarajućem nadležnom tijelu.
(7) Subjekt nadzora dužan je otkloniti utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti te Agenciji podnijeti izvještaj o mjerama koje je poduzeo za njihovo otklanjanje, unutar roka koji je odredila Agencija.
(8) Izvještaju iz stavka 7. ovoga članka subjekt nadzora dužan je priložiti dokumentaciju i druge dokaze iz kojih je vidljivo jesu li utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene.
(9) Kad izvještaj iz stavka 7. ovoga članka nije potpun ili iz dokumentacije u prilogu ne proizlazi da su nezakonitosti otklonjene, Agencija će zatražiti nadopunu izvještaja i rok u kojemu se izvještaj mora nadopuniti.
(10) Kad Agencija ne zatraži nadopunu izvještaja iz stavka 9. ovoga članka, u roku od 60 dana od podnošenja izvještaja iz stavka 7. ovoga članka, smatrat će se da su nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene.
(11) Ako Agencija iz izvještaja iz stavka 7. ovoga članka, priložene dokumentacije i drugih dokaza zaključi da su utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene, donijet će rješenje kojim se utvrđuje da su nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene te da je postupak nadzora okončan.
(12) Prije donošenja rješenja iz stavka 11. ovoga članka Agencija može provesti ponovni nadzor nad subjektom nadzora u mjeri i opsegu potrebnima kako bi se utvrdilo jesu li utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene na odgovarajući način i u odgovarajućem opsegu.
Mjere ujednačavanja nadzorne prakse
Članak 696.
Agencija je ovlaštena raznim vrstama objava (uputama, smjernicama, upozorenjima i sl.) izvještavati određene skupine subjekata nadzora i druge adresate o objašnjenju ili načinu primjene određenih propisa iz njezine nadležnosti ili s njima povezanih općih pravnih akata.
Objava izrečenih nadzornih mjera
1) Agencija će bez nepotrebnog odgađanja, a nakon što je subjekt nadzora ili druga osoba kojoj je izrečena nadzorna mjera obaviještena o toj mjeri, na svojim internetskim stranicama javno objaviti podatke o svakoj nadzornoj mjeri koja je izrečena u vezi s ponašanjem za koje su propisani prekršaji iz dijela sedmoga poglavlja II., III., IV., V. i VI. ovoga Zakona te o svakoj nadzornoj mjeri izrečenoj zbog kršenja obveza objavljivanja javnosti vezanih uz pojedinog izdavatelja (dio treći glava II. ovoga Zakona), uključujući i izvršna rješenja o izricanju nadzornih mjera, a koje su donesene u postupcima nadzora koje provodi Agencija, uz naznaku da se radi o nepravomoćnim rješenjima.
(2) Objava iz stavka 1. ovoga članka sadrži najmanje informacije o vrsti i karakteru kršenja odredbi ovoga Zakona ili relevantnih osoba i identitetu osobe kojoj je izrečena nadzorna mjera.
(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, ako Agencija smatra da bi objavljivanje identiteta pravnih osoba ili osobnih podataka fizičkih osoba bilo nerazmjerno ili ako bi objavljivanje ugrozilo stabilnost financijskih tržišta ili istragu u tijeku, ovisno o okolnostima pojedinačnih slučajeva, Agencija može:
1. odgoditi objavu nadzorne mjere do trenutka kada razlozi neobjavljivanja prestanu postojati
2. nadzornu mjeru objaviti na anonimnoj osnovi, ako takvo anonimno objavljivanje osigurava učinkovitu zaštitu dotičnih osobnih podataka ili
3. ne objaviti nadzornu mjeru ako smatra da mogućnosti u točkama 1. i 2. ovoga stavka nisu dostatne za osiguravanje neugrožavanja stabilnosti financijskih tržišta ili razmjernost objave takvih odluka u odnosu na mjere koje se smatraju mjerama blaže naravi.
U slučaju odluke o anonimnoj objavi nadzorne mjere, Agencija može objavu relevantnih podataka odgoditi na razuman rok, ako je predviđeno da će razlozi za anonimnu objavu prestati postojati tijekom toga roka.
(4) Kada su u pitanju nadzorne mjere izrečene zbog kršenja obveza objavljivanja javnosti vezanih uz pojedinog izdavatelja (dio treći glava II. ovoga Zakona):
1. iznimno od stavka 1. ovoga članka Agencija neće čekati da subjekt nadzora ili druga osoba kojoj je izrečena nadzorna mjera budu obaviješteni o toj mjeri
2. iznimno od stavka 3. ovoga članka mora se raditi o značajnom ugrožavanju stabilnosti financijskih tržišta ili istraga u tijeku
3. odredba stavka 3. točke 3. ovoga članka nije primjenjiva.
(5) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, ako su u pitanju nadzorne mjere izrečene radi kršenja dijela drugog ovoga Zakona, nadzorne mjere objavljuju se anonimno u svakom slučaju:
1. kada je mjera izrečena fizičkoj osobi, a Agencija smatra da objavljivanje osobnih podataka u pojedinačnom slučaju nije razmjerno
2. kada bi objavljivanje prouzročilo nerazmjernu štetu uključenim investicijskim društvima ili fizičkim osobama
(6) Kada Agencija utvrdi da bi javna objava mogla prouzročiti nerazmjernu i/ili ozbiljnu štetu pravnim ili fizičkim osobama koje su predmet objave, može u odnosu na nadzorne mjere izrečene zbog kršenja obveza objavljivanja javnosti vezanih uz pojedinog izdavatelja (dio treći glava II. ovoga Zakona) postupiti na način predviđen stavkom 3. točkama 1. i 2. ovoga članka.
(7) Agencija može u skladu s odredbama stavaka 2. i 3. ovoga članka na svojim internetskim stranicama javno objaviti podatke o svakoj izrečenoj nadzornoj mjeri koja je izrečena u vezi s ponašanjem koje predstavlja kršenje odredaba dijela drugog, trećeg, četvrtog i petog ovoga Zakona, iako za takvo kršenje nisu propisani prekršaji, ako smatra da je javna objava od bitnog utjecaja na interese korisnika financijskih usluga ili na promicanje i očuvanje stabilnosti financijskog sustava.
(8) Ako je protiv nadzorne mjere podnesen pravni lijek odnosno pokrenut upravni spor, Agencija će tu informaciju uključiti u objavu ili izmijeniti prethodnu objavu ako je pravni lijek podnesen odnosno upravni spor pokrenut nakon prvobitne objave. Agencija će objaviti podatak o ishodu postupka pokrenutog po podnesenom pravnom lijeku odnosno pokrenutom upravnom sporu, kao i svaku odluku kojom se poništava prethodna izrečena nadzorna mjera odnosno usvaja tužbeni zahtjev u upravnom sporu.
(9) Osim u odnosu na nadzorne mjere izrečene zbog kršenja obveza objavljivanja javnosti vezanih uz pojedinog izdavatelja (dio treći glava II. ovoga Zakona), podatke iz stavaka 1., 2. i 7. ovoga članka Agencija drži objavljene na svojoj internetskoj stranici najmanje pet godina od trenutka njihove objave. U odnosu na nadzorne mjere vezano uz javnu ponudu i/ili uvrštenje vrijednosnih papira (dio treći glava I. ovoga Zakona), osobne podatke sadržane u nadzornoj mjeri objavljenoj u skladu sa stavcima 1, 2. i 8. ovoga članka Agencija drži objavljene na svojoj internetskoj stranici samo onoliko dugo koliko je potrebno u skladu s propisima o zaštiti osobnih podataka.
(10) Agencija obavještava ESMA-u i kada je primjenjivo, EBA-u o svakoj izrečenoj nadzornoj mjeri koja nije objavljena u skladu sa stavkom 3. ovoga članka, osim onih koje su izrečene u skladu s dijelom trećim glavom II. ovoga Zakona. Ova obavijest uključuje informaciju o svakom izjavljenom pravnom lijeku odnosno upravnom sporu protiv nadzorne mjere i o ishodu postupka po pravnom lijeku odnosno pokrenutom upravnom sporu, ako se radi o mjerama izrečenima radi kršenja ovoga Zakona koje predstavljaju teži prekršaj prema odredbama ovoga Zakona.
(11) Agencija jednom godišnje ESMA-i i, kada je primjenjivo, EBA-i dostavlja zbirne informacije o svim sankcijama i mjerama koje se izriču u skladu sa stavcima 1. i 10. ovoga članka, uz iznimku onih izrečenih zbog kršenja obveza objavljivanja javnosti vezanih uz pojedinog izdavatelja (dio treći glava II. ovoga Zakona).
(12) Vezano za nadzorne mjere koje se izriču na temelju stavaka 1. i 10. ovoga članka te koje se odnose na dio drugi ovoga Zakona, kada Agencija takve odluke objavi javnosti, istodobno o tome obavještava ESMA-u i kada je primjenjivo EBA-u.
(13) Vezano za nadzorne mjere koje se izriču na temelju stavaka 1. i 7. ovoga članka te koje se odnose na dio treći glavu I. ovoga Zakona, kada Agencija takve odluke objavi javnosti, istodobno o tome obavještava ESMA-u.
Opće odredbe kod utvrđivanja prekršaja
(1) Pojedini pojmovi, u smislu ovoga dijela Zakona, imaju sljedeće značenje:
1. godišnji financijski izvještaji su godišnji financijski izvještaji koje pravni subjekt sastavlja i objavljuje sukladno nacionalnom propisu kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika i primjena standarda financijskog izvještavanja, koje je odobrilo upravljačko tijelo pravnog subjekta, za godinu u kojoj je pravni subjekt počinio prekršaj, a ako oni nisu dostupni u trenutku izricanja novčane kazne, posljednji godišnji financijski izvještaji koje je odobrilo upravljačko tijelo pravnog subjekta za godinu koja je prethodila toj godini
2. ukupni prihod je ukupni godišnji prihod koji je pravni subjekt ostvario od obavljanja svih gospodarskih djelatnosti utvrđen na temelju godišnjih financijskih izvještaja koje je odobrilo upravljačko tijelo pravnog subjekta, uključujući brutoprihod koji se sastoji od kamatnih i srodnih prihoda, prihoda od dionica i drugih vrijednosnih papira s varijabilnim i fiksnim prihodom i prihoda od naknada i provizija
(2) Ako je počinitelj prekršaja, u smislu zakona kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika i primjena standarda financijskog izvještavanja, matično društvo ili ovisno društvo matičnog društva koje ima obvezu izrade konsolidiranih financijskih izvještaja, ukupni prihod iz stavka 1. točke 2. ovoga članka određuje se na temelju konsolidiranih financijskih izvještaja koje je odobrilo upravljačko tijelo krajnjeg matičnog društva.
(3) Ako godišnji financijski izvještaji za godinu u kojoj je počinjen prekršaj nisu dostupni u trenutku izricanja novčane kazne, za osnovicu izračuna visine kazne za prekršaje iz ovoga dijela primijenit će se posljednja godišnja financijska izvješća koja su prethodila toj godini.
(4) Kod odlučivanja o podnošenju optužnih prijedloga za prekršaje iz ovoga dijela Agencija kao ovlašteni tužitelj obvezna je u obzir uzeti sve relevantne okolnosti, uključujući gdje je to primjereno:
1. ozbiljnost i trajanje kršenja
2. stupanj odgovornosti fizičke ili pravne osobe odgovorne za kršenje
3. financijsku snagu odgovorne fizičke ili pravne osobe, posebno izraženu kao ukupni prihod odgovorne pravne osobe ili godišnji dohodak i netoimovinu odgovorne fizičke osobe
4. značaj ostvarene dobiti ili spriječenog gubitka odgovorne fizičke osobe ili pravne osobe, u mjeri u kojoj je to moguće utvrditi
5. gubitke za treće strane prouzročene kršenjem, u mjeri u kojoj je to moguće utvrditi
6. razinu suradnje odgovorne fizičke osobe ili pravne osobe s Agencijom i ostalim nadležnim tijelima, ne dovodeći pritom u pitanje potrebu da se osigura povrat ostvarene dobiti ili izbjegnutog gubitka te osobe
7. prethodna kršenja odgovorne fizičke osobe ili pravne osobe,
8. potencijalni sistemski utjecaj kršenja.
Objava izrečenih prekršajnih sankcija
(1) Agencija će bez nepotrebnog odgađanja, a nakon što je osoba kojoj se izriče prekršajna sankcija obaviještena o takvoj odluci, na svojim internetskim stranicama javno objaviti podatke o svakoj prekršajnoj sankciji izrečenoj zbog počinjenja prekršaja na temelju odredbi dijela drugoga, dijela trećega glave I., dijela četvrtoga i dijela petoga ovoga Zakona ili zbog počinjenja prekršaja kršenjem obveza objavljivanja javnosti vezanih uz pojedinog izdavatelja (dio treći glava II. ovoga Zakona), uključujući i:
1. nepravomoćne odluke o prekršajima koje se odnose na kršenje odredbi ovoga Zakona, uz naznaku da se radi o nepravomoćnim odlukama
2. prekršajne naloge na koje nije uložen prigovor u skladu sa zakonom kojim je uređen prekršajni postupak.
(2) Obveza iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na odluke o izricanju mjera istražne prirode.
(3) Objava iz stavka 1. ovoga članka sadrži najmanje informacije o vrsti i karakteru kršenja i identitetu počinitelja prekršaja.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, za javnu objavu podataka o prekršajnoj sankciji zbog počinjenja prekršaja kršenjem obveza objavljivanja javnosti vezanih uz pojedinog izdavatelja (dio treći glava II. ovoga Zakona), Agencija neće čekati da osoba kojoj se izriče prekršajna sankcija bude obaviještena o takvoj odluci. Također, u dijelu koji se odnosi na navedene prekršajne sankcije Agencija može odgoditi objavu podataka iz stavka 1. ovoga članka ili ih može objaviti bez navođenja podataka koji bi omogućili identifikaciju odgovorne osobe, u bilo kojoj od sljedećih okolnosti:
1. ako je, kada se prekršajna sankcija iz stavka 1. ovoga članka odnosi na fizičku osobu, objava osobnih podataka nerazmjerna s obveznom prethodnom ocjenom proporcionalnosti takve objave
2. ako bi objava značajno ugrozila stabilnost financijskog sustava ili istragu koja je u tijeku ili
3. ako bi objava mogla prouzročiti, kada je to moguće utvrditi, nerazmjernu i ozbiljnu štetu uključenim institucijama ili fizičkim osobama.
(5) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u dijelu koji se odnosi na prekršajne sankcije izrečene na temelju odredbi dijela drugoga i dijela trećeg glave I. te dijela četvrtoga i petoga ovoga Zakona, ako Agencija smatra da bi objavljivanje identiteta pravnih osoba ili osobnih podataka fizičkih osoba bilo nerazmjerno ili ako bi objavljivanje ugrozilo stabilnost financijskih tržišta ili istragu u tijeku, ovisno o okolnostima pojedinačnih slučajeva, Agencija može:
1. odgoditi objavu odluke o izricanju prekršajne sankcije do trenutka kada razlozi neobjavljivanja prestanu postojati
2. odluku kojom se izriče prekršajna sankcija objaviti na anonimnoj osnovi, ako takvo anonimno objavljivanje osigurava učinkovitu zaštitu dotičnih osobnih podataka ili
3. ne objaviti odluku o izricanju prekršajne sankcije iako smatra da mogućnosti u točkama 1. i 2. ovoga stavka nisu dostatne za osiguravanje neugrožavanja stabilnosti financijskih tržišta ili razmjernost objave takvih odluka u odnosu na mjere koje se smatraju mjerama blaže naravi.
U slučaju odluke o anonimnoj objavi prekršajne sankcije, Agencija može objavu relevantnih podataka odgoditi na razuman rok, ako je predviđeno da će razlozi za anonimnu objavu prestati postojati tijekom tog roka.
(6) Ako je protiv prekršajne sankcije podnesen pravni lijek, Agencija će tu informaciju uključiti u objavu ili izmijeniti prethodnu objavu ako je pravni lijek podnesen nakon prvobitne objave. Agencija će objaviti podatak o ishodu postupka pokrenutog po podnesenom pravnom lijeku, kao i svaku odluku kojom se poništava prethodna odluka o izricanju prekršajne sankcije.
(7) Osim u odnosu na prekršaje počinjene kršenjem obveza objavljivanja javnosti vezanih uz pojedinog izdavatelja (dio treći glava II. ovoga Zakona), podatke iz stavka 1. Agencija će držati objavljene na svojim internetskim stranicama najmanje pet godina od trenutka njihove objave. Agencija će u skladu s odredbama o rehabilitaciji u smislu zakona kojim je uređen prekršajni postupak istekom roka od tri godine od dana pravomoćnosti odluke o prekršaju sa svojih internetskih stranica ukloniti osobne podatke u smislu propisa kojima je uređena zaštita osobnih podataka, a iz kojih bi bilo moguće utvrditi identitet počinitelja prekršaja.
(8) Vezano za prekršajne sankcije izrečene na temelju dijela drugoga, dijela trećeg glave I., dijela četvrtoga i dijela petoga ovoga Zakona, Agencija obavještava ESMA-u i kada je primjenjivo EBA-u o svim izrečenim sankcijama koje nisu objavljene u skladu sa stavkom 5. točkom 3. ovoga članka, uključujući svaki pravni lijek povezan s takvom sankcijom i o ishodu postupka.
(9) Vezano za prekršajne sankcije izrečene na temelju dijela drugoga, dijela trećeg i dijela četvrtoga ovoga Zakona, Agencija jednom godišnje ESMA-i i, kada je primjenjivo, EBA-i dostavlja zbirne informacije o svim sankcijama i mjerama koje se izriču u skladu sa stavcima 1. i 6. ovoga članka, uz iznimku onih izrečenih zbog kršenja obveza objavljivanja javnosti vezanih uz pojedinog izdavatelja (dio treći glava II. ovoga Zakona). Zbirne informacije o prekršajnim sankcijama izrečenim na temelju dijela trećeg glave I. ovoga Zakona dostavljaju se ESMA-i godišnje, na anonimnoj osnovi, te uključuju i podatke o poduzetim istragama.
(10) Vezano za prekršajne sankcije izrečene na temelju dijela drugoga ovoga Zakona, kada Agencija takve odluke objavi javnosti, istodobno o tome obavještava ESMA-u i kada je primjenjivo EBA-u.
(11) Vezano za prekršajne sankcije izrečene na temelju dijela trećeg glave I. ovoga Zakona, kada Agencija takve odluke objavi javnosti, istodobno o tome obavještava ESMA-u.
Teški prekršaji pravnih osoba
Članak 700. (NN 17/20, 83/21, 151/22, 85/24)
(1) Za prekršaj kaznit će se pravna osoba novčanom kaznom u iznosu koji je višekratnik broja 1000, a koja ne može biti manja od 5 % ni veća od 10 % ukupnog prihoda koji je ostvarila u godini kada je počinjen prekršaj, utvrđen službenim financijskim izvještajima za tu godinu, ako:
1. kao investicijsko društvo Agenciju ne izvijesti u roku iz članka 26. stavka 5. ovoga Zakona o prestanku mandata člana uprave ili nadzornog odbora
2. kao investicijsko društvo nije osigurala da zahtjev za izdavanje suglasnosti iz članka 29. stavka 1. ovoga Zakona bude podnesen najmanje tri mjeseca prije isteka mandata pojedinom članu uprave u skladu s člankom 29. stavkom 6. ovoga Zakona
3. kao investicijsko društvo nije osigurala da novi zahtjev za izdavanje suglasnosti za imenovanje bude podnesen Agenciji najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka obavijesti o ukidanju, prestanku ili odbijanju izdavanja suglasnosti za imenovanje, u skladu s člankom 29. stavkom 7. ovoga Zakona
4. kao investicijsko društvo nije osigurala da novi zahtjev za izdavanje suglasnosti za imenovanje bude podnesen Agenciji najkasnije u roku od 30 dana od dana u situaciji kada investicijsko društvo ne ispunjava uvjet o najmanjem potrebnom broju članova uprave u skladu s odredbama ovoga Zakona, u skladu s člankom 29. stavkom 7. ovoga Zakona
5. kao investicijsko društvo ili burza u skladu s člankom 16. stavkom 1. ovoga Zakona ne obavijesti bez odgode Agenciju o saznanju o stjecanju ili otpuštanju udjela u tom investicijskom društvu ili burzi koji predstavlja kvalificirani udjel ili koji će izazvati prelazak ili smanjenje ispod 10 %, 20 %, 30 % ili 50 % u tom investicijskom društvu
6. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija ili društvo za upravljanje, u skladu s obvezom iz članka 21. stavka 3. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565, primjerenim i proporcionalnim sustavima, sredstvima i postupcima ne osigura neprekidno i redovito obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti protivno članku 51. stavku 6. ovoga Zakona
7. kao investicijsko društvo, kreditna institucija ili društvo za upravljanje postupi protivno odredbi članka 54. stavka 1. ovoga Zakona odnosno nije propisala, ili ne primjenjuje, ne ažurira redovito, ne procjenjuje niti ne nadzire primjerene politike i postupke koji osiguravaju da investicijsko društvo i relevantne osobe društva postupaju u skladu sa svojim obvezama propisanima ovim Zakonom, Uredbom (EU) br. 596/2014, Uredbom (EU) br. 600/2014 i pravilnicima koje na temelju njih donosi Agencija
8. kao investicijsko društvo, kreditna institucija ili društvo za upravljanje nije ustrojila trajnu i učinkovitu funkciju usklađenosti, u skladu s člankom 22. stavcima 2. i 3. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565 i člankom 54. stavkom 3. ovoga Zakona
9. kao investicijsko društvo nije propisalo ili ne primjenjuje politiku primitaka koja je u skladu s uvjetima iz članka 27. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565 ili članka 56. ovoga Zakona
10. kao investicijsko društvo, kreditna institucija ili društvo za upravljanje nije uspostavila ili ne provodi primjerene postupke u cilju praćenja sprječavanja aktivnosti propisanih u skladu s člankom 57. stavkom 1. ovoga Zakona i u vezi s člankom 29. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565
11. kao investicijsko društvo, kreditna institucija, društvo za upravljanje ili tržišni posrednik, protivno članku 58. stavku 4. ovoga Zakona, nije usvojila ili nije implementirala ili ne provodi učinkovitu pisanu politiku upravljanja sukobima interesa u skladu s primjenjivim uvjetima iz članaka 34. do 43. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565
12. kao investicijsko društvo, kreditna institucija ili društvo za upravljanje ne izdvoji ključne operativne funkcije u smislu članka 30. Delegirane Uredbe (EU) br. 2017/565, na treću osobu, u skladu s člankom 59. stavkom 1. ovoga Zakona i u vezi s uvjetima iz članaka 31. i 32. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565
13. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija koja je proizvođač u smislu članka 60. stavka 1. ovoga Zakona ne omogući svim distributerima pristup svim potrebnim podacima, u skladu s člankom 60. stavkom 3. ovoga Zakona
14. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija koja je proizvođač u smislu članka 60. stavka 1. ovoga Zakona nije osigurala da postupak upravljanja proizvodima bude usklađen s uvjetima relevantnih propisa koji se odnose na upravljanje sukobima interesa, uključujući primitke od rada relevantnih osoba, u skladu s člankom 61. stavkom 3. ovoga Zakona
15. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija koja je proizvođač u smislu članka 60. stavka 1. ovoga Zakona nije poduzela sve primjerene mjere u slučaju realizacije ključnih događaja, u skladu s člankom 66. stavkom 2. ovoga Zakona
16. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija koja je distributer u smislu članka 67. stavka 1. ovoga Zakona nije uspostavila odgovarajuće mehanizme upravljanja proizvodom, pa zbog toga proizvodi i usluge koje nudi ili preporučuje nisu u skladu s potrebama, obilježjima i ciljevima utvrđenog ciljanog tržišta, u skladu s člankom 68. stavkom 4. ovoga Zakona
17. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija koja je distributer u smislu članka 67. stavka 1. ovog Zakona nije usvojila distribucijsku strategiju ili je usvojila distribucijsku strategiju koja nije usklađena s utvrđenim ciljanim tržištem, u skladu s člankom 68. stavkom 4. ovoga Zakona
18. kao investicijsko društvo, kreditna institucija, društvo za upravljanje ili tržišni operater ne vodi evidencije i/ili poslovnu dokumentaciju, u skladu s člancima 72. do 76. Uredbe (EU) br. 2017/565 i prilozima I. i IV. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565 i člankom 75. stavkom 2. ovoga Zakona, tako da su Agenciji dovoljne za ocjenu pridržava li se investicijsko društvo svih obveza koje na temelju propisa iz članka 75. stavka 1. ovoga Zakona ima prema klijentima ili potencijalnim klijentima te poštuje li odredbe koje se odnose na očuvanje integriteta tržišta
19. kao investicijsko društvo, kreditna institucija, društvo za upravljanje ili tržišni posrednik nije u roku iz članka 76. stavka 4. ovoga Zakona čuvala svu dokumentaciju i podatke o svim poslovima s financijskim instrumentima
20. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija nije poduzela sve korake za evidentiranje komunikacije iz članka 77. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, u skladu s člankom 77. stavkom 3 ovoga Zakona
21. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija nije usvojila, implementirala ili ne održava učinkovitu politiku o evidentiranju komunikacije iz članka 77. ovoga Zakona u skladu s uvjetima iz članka 79. ovoga Zakona i članka 76. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565
22. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija nije poduzela sve razumne korake za sprječavanje komunikacije iz članka 77. ovoga Zakona privatnom opremom zaposlenika ili druge relevantne osobe u skladu s člankom 79. stavkom 2. ovoga Zakona
23. kao investicijsko društvo, kreditna institucija ili društvo za upravljanje koje drži novčana sredstva i/ili financijske instrumente klijenta ne vodi evidencije i račune tako da u svakom trenutku i bez odgađanja može razlikovati imovinu koju drži za jednog klijenta od imovine koju drži za bilo kojeg drugog klijenta i od svoje vlastite imovine, u skladu s člankom 80. stavkom 4. točkom 1. ovoga Zakona
24. kao investicijsko društvo, kreditna institucija ili društvo za upravljanje koje drži novčana sredstva ili financijske instrumente klijenta ne vodi evidencije i račune tako da se mogu upotrijebiti za revizijski trag, u skladu s člankom 80. stavkom 4. točkom 2. ovoga Zakona
25. kao investicijsko društvo, kreditna institucija ili društvo za upravljanje koje drži novčana sredstva ili financijske instrumente nije na odgovarajući način organizacijski ustrojena kako bi se rizik gubitka ili smanjenja imovine klijenta ili prava u vezi s tom imovinom, nastao kao rezultat zlouporabe imovine, prijevare, lošeg administriranja, neprimjerenog vođenja evidencije ili nemara, sveo na najmanju moguću mjeru, u skladu s člankom 80. stavkom 4. točkom 6. ovoga Zakona
26. kao investicijsko društvo ne postupa pažnjom dobrog stručnjaka pri odabiru, imenovanju ili ugovaranju uvjeta deponiranja novčanih sredstava klijenta u skladu s člankom 81. stavkom 4. ovoga Zakona i pravilnikom iz članka 80. stavka 10. ovoga Zakona
27. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija koja koristi algoritamsko trgovanje ne uspostavi djelotvorne sustave i mjere za kontrolu rizika u skladu s odredbama Delegirane uredbe (EU) br. 2017/589 i članka 82. stavaka 1. do 4. ovoga Zakona
28. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija koja koristi algoritamsko trgovanje provodi strategiju održavanja tržišta u smislu članka 83. stavka 2. ovoga Zakona, a ne ispunjava uvjete propisane Delegiranom uredbom (EU) br. 2017/578 i člankom 83. stavkom 3. ovoga Zakona
29. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija koja klijentima omogućuje izravan elektronički pristup mjestu trgovanja ne uspostavi djelotvorne sustave i kontrolne mehanizme koji osiguravaju ispravnu procjenu primjerenosti klijenta koji koristi uslugu te odgovarajuću kontrolu te procjene, u skladu s člankom 84. stavkom 2. točkom 1. ovoga Zakona
30. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija koja klijentima omogućuje izravan elektronički pristup mjestu trgovanja ne uspostavi ili ne uspostavi djelotvorne sustave i kontrolne mehanizme koji onemogućuje klijentu da prekorači primjerene, unaprijed postavljene pragove trgovanja i ograničenja kredita za trgovanje, u skladu s člankom 84. stavkom 2. točkom 2. ovoga Zakona
31. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija koja klijentima omogućuje izravan elektronički pristup mjestu trgovanja ne uspostavi djelotvorne sustave i kontrolne mehanizme koji osiguravaju primjeren nadzor trgovanja klijenata koji tu uslugu koriste, u skladu s člankom 84. stavkom 2. točkom 3. ovoga Zakona
32. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija koja klijentima omogućuje izravan elektronički pristup mjestu trgovanja ne uspostavi djelotvorne sustave i kontrolne mehanizme koji sprječavaju da putem sustava izravnog elektroničkog pristupa dođe do trgovanja koje predstavlja rizik za samo investicijsko društvo, stvara ili doprinosi stvaranju neurednog tržišta, koje bi moglo biti suprotno Uredbi (EU) br. 596/2014 ili pravilima mjesta trgovanja, u skladu s člankom 84. stavkom 2. točkom 4. ovoga Zakona
33. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija koja klijentima omogućuje izravan elektronički pristup mjestu trgovanja nije osigurala da klijenti tu mogućnost koriste u skladu s uvjetima iz ovoga Zakona i pravilima mjesta trgovanja, u skladu s člankom 84. stavkom 7. ovoga Zakona
34. kao investicijsko društvo, kreditna institucija, društvo za upravljanje ili tržišni posrednik tijekom pružanja investicijskih i pomoćnih usluga kontinuirano ili učestalo ne postupa u najboljem interesu klijenta, u skladu s člankom 86. stavcima 1. do 4. ovoga Zakona
35. kao investicijsko društvo, kreditna institucija, društvo za upravljanje ili tržišni posrednik klijentima i/ili potencijalnim klijentima kontinuirano ili učestalo pruža podatke koji nisu korektni, jasni i koji dovode ili bi mogli dovesti u zabludu, u skladu s člankom 44. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565 i člankom 87. ovoga Zakona
36. kao investicijsko društvo, kreditna institucija, društvo za upravljanje ili tržišni posrednik klijentima i/ili potencijalnim klijentima učestalo ne dostavlja pravodobno podatke iz stavka 2. članka 88. ovoga Zakona, u skladu s člankom 88. stavkom 1. ovoga Zakona
37. kao investicijsko društvo kreditna institucija, društvo za upravljanje ili tržišni posrednik klijentima i/ili potencijalnim klijentima podatke iz članka 88. stavka 2. ovoga Zakona učestalo dostavlja u obliku koji nije u skladu s člankom 50. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565 i člankom 88. stavkom 3. ovoga Zakona
38. kao investicijsko društvo, kreditna institucija, društvo za upravljanje ili tržišni posrednik u komunikaciji s klijentima/potencijalnim klijentima učestalo ističe da je investicijski savjet koji nudi neovisan, a nisu ispunjeni uvjeti iz članka 53. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565 i članka 90. stavka 1. ovoga Zakona
39. kao investicijsko društvo, kreditna institucija, društvo za upravljanje ili tržišni posrednik koji klijentima pruža uslugu investicijskog savjetovanja i/ili upravljanja portfeljem učestalo ne prikuplja ili učestalo prikuplja manjkave podatke iz članka 54. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565, u skladu s člankom 105. stavkom 3. ovoga Zakona
40. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija klijentima pruža investicijske usluge u smislu članka 107. stavka 1. ovoga Zakona, učestalo ne prikuplja ili učestalo prikuplja manjkave podatke o znanju i iskustvu klijenta na području ulaganja iz članka 54. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565, u skladu s člankom 107. stavkom 3. ovoga Zakona
41. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija klijentima učestalo pruža investicijske usluge bez prikupljanja podataka iz članka 107. ovoga Zakona, a nisu ispunjeni svi uvjeti iz članka 110. stavka 1. ovoga Zakona, u skladu s člankom 110. stavkom 1. ovoga Zakona
42. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija ne vodi evidencije o procjeni prikladnosti u skladu s člankom 56. Delegirane uredbe EU br. 2017/565 i člankom 108. ovoga Zakona
43. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija koja izvršava naloge klijenata učestalo ne poduzima sve korake za postizanje najpovoljnijeg ishoda za klijenta u skladu s kriterijima iz članka 64. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565, u skladu s člankom 121. stavkom 1. ovoga Zakona
44. se kao investicijsko društvo ili kreditna institucija koja izvršava naloge malih ulagatelja učestalo ne pridržava obveze utvrđivanja najpovoljnijeg ishoda u skladu s člankom 122. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona
45. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija koja izvršava naloge klijenata ne donese ili učestalo ne primjenjuje politiku izvršavanja naloga koja mu omogućava postizanje najpovoljnijeg ishoda pri izvršavanju naloga klijenta, u skladu s člankom 121. ovoga Zakona i člankom 66. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565, u skladu s člankom 123. stavkom 1. ovoga Zakona
46. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija koja izvršava naloge klijenata nema propisane ili učestalo ne primjenjuje primjerene mjere i postupke koje jamče promptno, korektno i ažurno izvršavanje naloga u skladu s uvjetima iz članaka 67. do 69. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565, u skladu s člankom 119. stavkom 1. ovoga Zakona
47. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija koja izvršava naloge klijenata zloupotrijebi podatak u vezi s neizvršenim nalogom klijenta, u skladu s člankom 119. stavkom 4. ovoga Zakona
48. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija učestalo limitirane naloge klijenta ne izvršava u skladu s uvjetima iz članka 70. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565, u skladu s člankom 120. stavkom 2. ovoga Zakona
49. kao investicijsko društvo, kreditna institucija ili društvo za upravljanje poslove iz članka 126. stavka 1. ovoga Zakona povjeri osobi koja ne ispunjava uvjete iz članka 127. ovoga Zakona odnosno ako poslove iz članka 126. stavka 1. ovoga Zakona za račun investicijskog društva obavlja osoba koja nije upisana u registar vezanog zastupnika ili nije ovlaštena obavljati investicijske usluge i aktivnosti, u skladu s člankom 126. ovoga Zakona
50. kao investicijsko društvo, kreditna institucija ili društvo za upravljanje koje je imenovalo vezanog zastupnika ne nadzire ili ne nadzire adekvatno pridržava li se vezani zastupnik ovoga Zakona i relevantnih propisa prilikom obavljanja poslova iz članka 126. stavka 1. ovoga Zakona, u skladu s člankom 128. stavkom 2. točkom 1. ovoga Zakona
51. kao subjekt nadzora Agencije iz članka 191. stavka 2. ovoga Zakona ne postupi u skladu s rješenjem o nadzornim mjerama Agencije, izrečenim sukladno članku 201. ovoga Zakona, na način i u roku koji odredi Agencija
52. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija ne objavljuje ponude u skladu s člankom 14. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 600/2014
53. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija kao sistematski internalizator ne objavljuje ponude u skladu s člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 600/2014
54. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija kao sistematski internalizator ne provodi transparentna i nediskriminirajuća pravila i objektivne kriterije za učinkovito izvršavanje naloga u skladu s člankom 15. stavkom 1. podstavkom 3. Uredbe (EU) br. 600/2014
55. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija kao sistematski internalizator učestalo izvršava naloge klijenata prema cijenama različitima od onih propisanih člankom 15. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 600/2014
56. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija kao sistematski internalizator koji objavljuje ponude za različite veličine učestalo izvršava naloge klijenata protivno uvjetima iz članka 15. stavka 4. Uredbe (EU) br. 600/2014
57. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija kao sistematski internalizator nema jasne standarde koji uređuju pristup ponudama, u skladu s člankom 17. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 600/2014
58. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija kao sistematski internalizator nije uskladila ponude, poboljšanja cijena tih ponuda ili cijene izvršenja s pomacima cijene utvrđenima u skladu s člankom 49. Direktive 2014/65/EU, u skladu s člankom 17.a Uredbe (EU) br. 600/2014
59. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija nije uskladila informacije objavljene u skladu s člankom 21. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 600/2014 sa zahtjevima iz članka 21. stavka 3. Uredbe (EU) br. 600/2014
60. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija nije osigurala da se transakcije dionicama koje imaju međunarodni identifikacijski broj vrijednosnog papira (ISIN) izdan u Europskom gospodarskom prostoru (EGP) i kojima se trguje na mjestu trgovanja koje ono izvršava odvija na odgovarajućem mjestu trgovanja, u skladu s člankom 23. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 600/2014
61. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija upravlja unutarnjim sustavom za uparivanje naloga, a nema odobrenje Agencije za pružanje usluge upravljanja MTP-om u skladu s člankom 23. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 600/2014
62. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija ne čuva podatke o nalozima i transakcijama u skladu s člankom 25. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 600/2014
63. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija ne objavljuje podatke o transakciji u skladu s uvjetima iz članka 20. stavka 1. Uredbe (EU) br. 600/2014
64. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija ne objavljuje sve pojedinačne transakcije preko jednog APA-e u skladu s člankom 20. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 600/2014
65. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija ne objavljuje transakcije u skladu s uvjetima iz članka 21. stavka 1. Uredbe (EU) br. 600/2014
66. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija učestalo ne objavljuje sve pojedinačne transakcije preko jednog APA-e u skladu s člankom 21. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 600/2014
67. kao središnja druga ugovorna strana ne prihvati poravnanje financijskih instrumenata suprotno uvjetima propisanima člankom 35. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 600/2014
68. kao središnja druga ugovorna strana uskrati pristup mjestu trgovanja protivno članku 35. stavku 3. Uredbe (EU) br. 600/2014
69. kao središnja druga ugovorna strana ne prihvati poravnanje financijskih instrumenata suprotno uvjetima propisanima člankom 36. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 600/2014
70. kao središnja druga ugovorna strana uskrati pristup mjestu trgovanja protivno članku 36. stavku 3. Uredbe (EU) br. 600/2014
71. je kao središnja druga ugovorna strana, tržišni operater, investicijsko društvo ili kreditna institucija koja upravlja mjestom trgovanja ili povezani subjekt sklopila sporazum s ponuditeljem referentne vrijednosti u suprotnosti s člankom 37. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 600/2014
72. na tržište stavi, distribuira ili prodaje određene financijske instrumente ili strukturirane depozite ili financijske instrumente ili strukturirane depozite s određenim naznačenim obilježjima protivno zabrani ESMA-e, EBA-e ili Agencije u skladu s člancima 40., 41. i 42. Uredbe (EU) br. 600/2014
73. obavlja određene vrste financijskih aktivnosti ili praksi protivno zabrani ESMA-e, EBA-e ili Agencije u skladu s člancima 40., 41. i 42. Uredbe (EU) br. 600/2014
74. kao financijska druga ugovorna strana ili nefinancijska druga ugovorna strana koja podliježe obvezi poravnanja na temelju glave II. Uredbe (EU) br. 648/2012 učestalo zaključuje transakcije protivno članku 28. stavku 1. Uredbe (EU) br. 600/2014
75. kao središnja druga ugovorna strana, tržišni operater, investicijsko društvo ili kreditna institucija koja upravlja mjestom trgovanja ili investicijsko društvo ili kreditna institucija koja djeluje kao član poravnanja u skladu s člankom 2. stavkom 14. Uredbe (EU) br. 648/2012 nije uspostavila djelotvorne sustave, postupke i/ili mehanizme u odnosu na poravnane izvedenice u skladu s člankom 29. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 600/2014
76. kao investicijsko društvo, kreditna institucija ili tržišni operater koji je pružatelj usluga smanjenja rizika nakon trgovanja ne vodi potpunu i točnu evidenciju transakcija iz članka 31. stavka 1. Uredbe (EU) br. 600/2014 ili ne pruža Agenciji ili ESMA-i pristup tim evidencijama, u skladu s člankom 31. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 600/2014
77. kao osoba koja ima vlasnička prava na referentnu vrijednost nije osigurala pristup središnjoj drugoj ugovornoj strani i/ili mjestu trgovanja podacima u skladu s člankom 37. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 600/2014
78. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija učestalo ne izvještava Agenciju o detaljima izvršenih transakcija iz članka 26. stavka 1. Uredbe (EU) br. 600/2014, na načine propisane člankom 26. stavkom 7. Uredbe (EU) br. 600/2014 i u rokovima propisanim člankom 26. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 600/2014
79. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija učestalo dostavlja Agenciji izvještaj o izvršenim transakcijama iz članka 26. stavka 1. Uredbe (EU) br. 600/2014 koji nije ispunjen podacima propisanim člankom 26. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 600/2014 ili isti izvještaj učestalo ne ispunjava ispravno
80. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija iz članka 26. stavka 4. Uredbe (EU) br. 600/2014 učestalo ne navodi u prenesenom nalogu sve pojedinosti navedene u članku 26. stavcima 1. i 3. Uredbe (EU) br. 600/2014 ili učestalo sama ne izvještava Agenciju o detaljima izvršenih transakcija
81. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija koja upravlja mjestom trgovanja učestalo ne izvještava Agenciju sukladno članku 26. stavcima 1. i 3. Uredbe (EU) br. 600/2014 o detaljima transakcija koje su izvršene preko njegova sustava na temelju naloga osobe na koju se ne odnose odredbe Uredbe (EU) br. 600/2014, a sukladno članku 26. stavku 4. Uredbe (EU) br. 600/2014
82. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija koja upravlja mjestom trgovanja i koja u ime investicijskog društva dostavlja Agenciji izvještaj o izvršenim transakcijama sukladno članku 26. stavku 7. podstavku 1. Uredbe (EU) br. 600/2014, nema uspostavljene i ne primjenjuje organizacijske zahtjeve propisane člankom 26. stavkom 7. podstavkom 5. Uredbe (EU) br. 600/2014
83. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija učestalo ne podnosi ispravljeno izvješće o izvršenim transakcijama iz članka 26. stavka 1. Uredbe (EU) br. 600/2014, sukladno članku 26. stavku 7. podstavku 8. Uredbe (EU) br. 600/2014
84. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija učestalo ne dostavlja Agenciji potpunu specifikaciju pozicija iz članka 383. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, protivno članku 381. stavku 1. točki 1. ovoga Zakona, ili istu specifikaciju ne dostavlja Agenciji u rokovima i u obliku propisanom pravilnikom iz članka 383. stavka 5. ovoga Zakona ili istu specifikaciju učestalo ne ispunjava ispravno
85. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija učestalo ne dostavlja drugom ili središnjem nadležnom tijelu potpunu specifikaciju pozicija iz članka 383. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, protivno članku 381. stavku 1. točkama 2. i 3. ovoga Zakona, ili istu specifikaciju ne dostavlja drugom ili središnjem nadležnom tijelu u obliku propisanom Provedbenom uredbom (EU) br. 2017/1093 ili istu specifikaciju učestalo ne ispunjava ispravno
86. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija koji su članovi uređenog tržišta ili MTP-a ili klijenti OTP-a učestalo ne izvještava investicijska društva, kreditne institucije ili tržišne operatere tih mjesta trgovanja o detaljima vlastitih pozicija, kao i detaljima pozicija konačnih klijenata koje drži putem ugovora kojima se trguje na tom mjestu trgovanja u skladu s člankom 382. ovoga Zakona ili o detaljima pozicija učestalo izvještava neispravno
87. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija kao sistematski internalizator ponude daje protivno uvjetima iz članka 14. stavka 3. Uredbe (EU) br. 600/2014 u pogledu cijene i/ili minimalne količine
88. kao burza ne obavlja zadaće vezane uz organizaciju i poslovanje uređenog tržišta u skladu s člankom 284. stavkom 3. ovoga Zakona, vodeći se načelima zaštite javnog interesa i stabilnosti tržišta kapitala u skladu sa stavkom 5. istoga članka
89. kao burza ne osigura da uređeno tržište ispunjava uvjete iz dijela prvoga glave III. ovoga Zakona, u skladu s člankom 284. stavkom 2. ovoga Zakona
90. kao burza nije osigurala da članovi uprave burze u svakom trenutku ispunjavaju svaki od zahtjeva iz članka 288. stavka 4. ovoga Zakona
91. kao burza značajna u smislu veličine, unutarnje organizacije i prirode, područja djelovanja i složenosti aktivnosti nije uspostavila odbor za imenovanja, u skladu s odredbama članka 289. stavka 10. ovoga Zakona
92. kao burza ako članovi nadzornog odbora burze nemaju pristup informacijama i/ili dokumentima koji su potrebni za nadgledanje i praćenje odlučivanja uprave burze kako je propisano člankom 289. stavkom 16. ovoga Zakona
93. kao burza Agenciju ne obavijesti u roku iz članka 295. stavka 1. ovoga Zakona o prestanku mandata člana uprave ili nadzornog odbora
94. kao burza Agenciji ne dostavi podatke na temelju kojih je moguće procijeniti da su ispunjeni svi zahtjevi propisani odredbama članka 288. i odredbama članka 289. ovoga Zakona ili Agenciju ne obavijesti o značajnijim promjenama u načinu izvršenja zahtjeva propisanih odredbama članaka 288. i 289. ovoga Zakona, a sukladno članku 295. stavku 2. ovoga Zakona
95. kao burza nije osigurala da novi zahtjev za izdavanje suglasnosti za imenovanje bude podnesen Agenciji najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka obavijesti o ukidanju, prestanku ili odbijanju izdavanja suglasnosti za imenovanje, u skladu s člankom 292. stavkom 7. ovoga Zakona
96. kao burza nije dostavila Agenciji podatke o vlasničkoj strukturi, imateljima kvalificiranih udjela, kao i o identitetu i iznosu udjela svih osoba koje imaju mogućnost vršiti značajan utjecaj na upravljanje uređenim tržištem kako je propisano člankom 293. stavkom 2. ovoga Zakona
97. kao burza nije obavijestila Agenciju o svim značajnim promjenama u poslovanju burze u skladu s člankom 287. stavkom 8. ovoga Zakona
98. kao burza nije o padu vlastitih financijskih sredstava obavijestila Agenciju sukladno članku 287. stavku 7. ovoga Zakona
99. kao burza nije uspostavila ili nije primjenjivala mjere i postupke za funkcioniranje trgovinskog sustava sukladno članku 296. stavku 1. točki 11. ovoga Zakona
100. kao burza nije usvojila ili nije primjenjivala sigurnosne mjere za eventualne poremećaje u sustavu sukladno članku 296. stavku 1. točki 11. ovoga Zakona
101. kao burza nije usvojila ili nije primjenjivala pravila i postupke koji omogućuju korektno i uredno trgovanje sukladno članku 296. stavku 1. točki 12. ovoga Zakona
102. kao burza nije usvojila ili nije primjenjivala objektivne kriterije za djelotvorno izvršavanje naloga sukladno članku 296. stavku 1. točki 12. ovoga Zakona
103. kao burza nije usvojila ili nije primjenjivala mjere koje olakšavaju zaključivanje transakcija sukladno članku 296. stavku 1. točki 13. ovoga Zakona
104. je kao burza izdvojila poslovne procese koji su bitni za njezino poslovanje ili rad uređenog tržišta suprotno članku 296. stavku 3. ovoga Zakona
105. kao burza ili operater MTP-a ili operater OTP-a nije uspostavila učinkovite mehanizme sukladno odredbi članka 298. stavka 2. ovoga Zakona i odredbama Delegirane uredbe (EU) br. 2017/584
106. kao burza ili operater MTP-a ili operater OTP-a nije osigurala otpornost trgovinskog sustava, sukladno članku 298. stavku 1. točki 1. ovoga Zakona i odredbi Delegirane uredbe (EU) br. 2017/584
107. kao burza ili operater MTP-a ili operater OTP-a nije osigurala dovoljan kapacitet trgovinskog sustava za obradu velikog broja naloga i poruka, sukladno članku 298. stavku 1. točki 2. ovoga Zakona i odredbi Delegirane uredbe (EU) br. 2017/584
108. kao burza ili operater MTP-a ili operater OTP-a nije osigurala uredno trgovanje u uvjetima tržišnog stresa, sukladno članku 298. stavku 1. točki 3. ovoga Zakona i odredbi Delegirane uredbe (EU) br. 2017/584
109. kao burza ili operater MTP-a ili operater OTP-a nije uspostavila sustave, postupke i mehanizme za odbacivanje naloga sukladno članku 299. stavku 1. ovoga Zakona
110. kao burza ili operater MTP-a ili operater OTP-a nije odredila i/ili primijenila parametre za zaustavljanje trgovanja, sukladno članku 299. stavku 3. ovoga Zakona
111. kao burza ili operater MTP-a ili operater OTP-a koja upravlja uređenim tržištem bitnim u smislu likvidnosti sukladno odredbama Delegirane uredbe (EU) br. 2017/566 nije uspostavila sustave i postupke radi osiguravanja obavještavanja nadležnog tijela, sukladno članku 299. stavku 6. ovoga Zakona
112. kao burza ili operater MTP-a ili operater OTP-a nije osigurala sustave, postupke i mehanizme kako bi osigurala sprječavanje stvaranja neurednih uvjeta trgovanja i upravljanja neurednim uvjetima trgovanja zbog algoritamskog trgovanja, sukladno članku 301. stavku 1. ovoga Zakona
113. kao burza ili operater MTP-a ili operater OTP-a članovima nije omogućila okruženje za provođenje testiranja algoritama, sukladno članku 301. stavku 2. ovoga Zakona i sukladno odredbama Delegirane uredbe (EU) br. 2017/584
114. kao burza ili operater MTP-a ili operater OTP-a koji omogućava izravni elektronički pristup uređenom tržištu nije osigurala takav pristup osobama na način kako su one određene sukladno članku 302. stavku 1. podstavku 1. ovoga Zakona
115. kao burza ili operater MTP-a ili operater OTP-a nije sklopila s članovima sporazume za suspendiranje ili isključivanje pružanja izravnog elektroničkog pristupa, sukladno članku 302. stavku 3. ovoga članka
116. kao burza ili operater MTP-a ili operater OTP-a nije usvojila režim pomaka cijena za dionice, potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima, fondovima čijim se udjelima trguje na burzi, certifikate i/ili druge slične financijske instrumente odnosno sve druge financijske instrumente za koje su zahtjevi uređeni Delegiranom uredbom (EU) br. 2017/588, sukladno članku 303. stavku 1. ovoga Zakona i odredbama Delegirane uredbe (EU) br. 2017/588
117. kao burza Agenciji ne dostavi prijedlog cjenika i/ili njegovih izmjena i dopuna u skladu s člankom 306. stavkom 7. ovoga Zakona
118. kao burza s obzirom na uvrštenje financijskih instrumenata na uređeno tržište ne uspostavi i/ili ne primijeni pravila, sukladno članku 321. stavku 1. ovoga Zakona
119. kao burza nije osigurala uredno formiranje cijene i/ili postojanje djelotvornih uvjeta namire s obzirom na izvedene financijske instrumente, sukladno članku 321. stavku 3. ovoga Zakona
120. kao burza nije uspostavila i održavala mjere za provjeru izvršavanja obveza izdavatelja, sukladno članku 321. stavku 6. ovoga Zakona
121. kao burza nije omogućila članovima pristup javno objavljenim podacima iz stavka 6. ovoga Zakona, sukladno članku 321. stavku 7. ovoga Zakona
122. kao burza nije uspostavila ili nije primjenjivala mjere redovite provjere usklađenosti financijskih instrumenata, sukladno članku 323. stavku 4. ovoga Zakona
123. kao burza ili operater MTP-a ili operater OTP-a ne donese odluku o privremenoj obustavi trgovanja ili isključenju iz trgovanja financijskog instrumenta i svake povezane izvedenice, kada to zahtijeva zaštita ulagatelja ili taj financijski instrument više ne udovoljava pravilima burze, sukladno članku 340. stavku 2. ovoga Zakona
124. kao burza ili operater MTP-a ili operater OTP-a na zahtjev Agencije nije slijedila privremenu obustavu ili isključenje, sukladno članku 340. stavku 5. ovoga Zakona
125. kao burza nije uspostavila ili nije održavala ili nije provodila pravila za prijem u članstvo ili pristup uređenom tržištu, sukladno članku 314. stavku 1. ovoga Zakona
126. je kao burza prihvatila kao člana uređenog tržišta suprotno uvjetima propisanim člankom 313. stavcima 1. ili 2. ovoga Zakona
127. kao burza nije nadzirala naloge, uključujući otkazivanja naloga i transakcije koje obavljaju članovi uređenog tržišta, sukladno članku 316. stavku 2. ovoga Zakona
128. kao burza nije obavijestila Agenciju o svakom značajnom kršenju svojih pravila, nepravilnim uvjetima trgovanja ili postupanju koje može ukazivati na ponašanje koje je zabranjeno na temelju Uredbe (EU) br. 596/2014 ili poremećaje u sustavu povezane s financijskim instrumentom, sukladno članku 316. stavku 3. ovoga Zakona
129. kao burza nije dostavila Agenciji sve potrebne podatke ili surađivala s Agencijom ili drugim nadležnim tijelom, sukladno članku 316. stavku 4. ovoga Zakona
130. kao operater MTP-a ili OTP-a bez odgode ne obustavi ili ne isključi financijske instrumente iz trgovanja, sukladno članku 343. stavku 12. ovoga Zakona
131. kao operater MTP-a ili OTP-a upravlja MTP-om ili ¬OTP-om, ako ne postoji mogućnost interakcije između članova u vezi s formiranjem cijena, sukladno članku 344. stavku 2. ovoga Zakona
132. kao operater MTP-a ili OTP-a nije uspostavila djelotvorne sustave, mjere i postupke kako bi postupala u skladu s odredbama članaka 298., 299., 300., 301., 302. ili 303. ovoga Zakona, sukladno članku 344. stavku 3. ovoga Zakona
133. kao operater MTP-a ili OTP-a nije uspostavila mehanizme za prepoznavanje i svladavanje negativnih posljedica na djelovanje MTP-a ili OTP-a ili na njegove vlasnike ili članove koje bi sukob interesa između MTP-a, OTP-a, njihovih vlasnika ili operatera MTP-a ili OTP-a mogao imati u dobrom funkcioniranju MTP-a ili OTP-a, sukladno članku 344. stavku 4. ovoga Zakona
134. kao operater MTP-a ili OTP-a nije osigurala javno dostupne podatke ili se nije uvjerila da postoji pristup tim podacima, kako bi ulagatelji mogli donijeti investicijsku odluku, a uzimajući u obzir vrstu korisnika i instrumenata kojima se trguje, sukladno članku 345. stavku 1. ovoga Zakona
135. kao operater MTP-a ili OTP-a nije osigurala da izdavatelj vrijednosnih papira bez čije se suglasnosti trguje na MTP-u ili ¬OTP-u ne podliježe obvezi objavljivanja podataka prema tom MTP-u ili OTP-u, sukladno članku 345. stavku 4. ovoga Zakona
136. kao operater MTP-a ili OTP-a nije propisala ili primjenjivala transparentna i nediskriminirajuća pravila i postupke kojima se omogućuje korektno i uredno trgovanje, sukladno odredbama članka 346. stavka 1. ovoga Zakona
137. kao operater MTP-a ili OTP-a nije redovito pratila sve aktivnosti na nalozima poslanim u sustav, kao i transakcije koje su izvršili njihovi članovi u cilju utvrđivanja mogućeg kršenja pravila, neurednih uvjeta trgovanja, postupanja koje može ukazivati na ponašanje koje je zabranjeno na temelju Uredbe (EU) br. 596/2014 ili poremećaje u sustavu povezane s financijskim instrumentom, sukladno članku 347. stavku 2. ovoga Zakona
138. kao operater MTP-a ili OTP-a nije bez odgode obavijestila Agenciju o tome da je utvrdila značajno kršenje pravila MTP-a ili OTP-a, neurednih uvjeta trgovanja, postupanja koje može ukazivati na ponašanje koje je zabranjeno na temelju Uredbe (EU) br. 596/2014 ili poremećaja u sustavu povezanih s financijskim instrumentom, sukladno članku 347. stavku 4. ovoga Zakona
139. kao operater MTP-a ili OTP-a ne dostavi bez odgode Agenciji sve potrebne podatke ili ne surađuje prilikom nadzora, provođenja istražnih radnji i mjera nad slučajevima zlouporabe tržišta koje su se dogodile unutar sustava MTP-a ili OTP-a kojim upravlja, sukladno članku 347. stavku 5. ovoga Zakona
140. kao operater MTP-a nije propisala i/ili provodila pravila, sukladno članku 349. stavku 1. ovoga Zakona
141. kao operater MTP-a nije uspostavila ili primjenjivala mjere koje omogućuju nesmetano i pravodobno zaključivanje transakcija koje se izvršavaju unutar sustava MTP-a, sukladno članku 349. stavku 3. ovoga Zakona
142. kao operater MTP-a nije kontinuirano tijekom poslovanja imala dovoljna financijska sredstva, ovisno o vrsti i opsegu zaključenih transakcija te stupnju rizika kojima su izloženi, kako bi se omogućilo uredno funkcioniranje MTP-a, sukladno članku 349. stavku 4. ovoga Zakona
143. je kao investicijsko društvo ili tržišni operater koji upravlja MTP-om izvršavala naloge klijenata uz korištenje vlastitog kapitala ili je trgovala za vlastiti račun uparivanjem naloga, sukladno članku 349. stavku 6. ovoga Zakona
144. kao operater OTP-a nije uspostavila ili primjenjivala mehanizme za sprječavanje izvršavanja naloga klijenata uz korištenje vlastitog kapitala investicijskog društva, burze ili bilo kojeg subjekta koji je dio iste grupe ili pravne osobe kao operater OTP-a, sukladno članku 350. stavku 1. ovoga Zakona
145. je kao operater OTP-a djelovala i kao sistematski internalizator, protivno zabrani iz članka 350. stavka 2. ovoga Zakona
146. je kao operater OTP-a povezala OTP sa sistematskim internalizatorom na način na koji bi se omogućilo povezivanje naloga u OTP-u i naloga ili ponuda u sistematskom internalizatoru, sukladno članku 350. stavku 3. ovoga Zakona
147. je kao operater OTP-a povezala OTP s drugim OTP-om na način koji je omogućio povezivanje naloga na različitim OTP-ima, sukladno članku 350. stavku 4. ovoga Zakona
148. je kao operater OTP-a trgovala za vlastiti račun uparivanjem naloga, sukladno odredbi članka 3. točke 121. ovoga Zakona bez pristanka klijenta ili je trgovala financijskim instrumentima koji nisu obveznice, strukturirani financijski proizvodi, emisijske jedinice i izvedenicama koje ispunjavaju uvjete propisane člankom 350. stavkom 8. ovoga Zakona, sukladno članku 350. stavku 5. ovoga Zakona
149. je kao operater OTP-a koristila pravo diskrecije iako nije bio ispunjen jedan od uvjeta propisanih člankom 350. stavkom 10. ovoga Zakona
150. kao operater MTP-a koji je registrirao MTP kao rastuće tržište malih i srednjih poduzeća nije uspostavila ili primjenjivala jasna pravila, sustave ili postupke kojima se osigurava ispunjenje zahtjeva da se prilikom prvotnog primanja financijskih instrumenata u trgovinu na MTP-u objavljuje dovoljno informacija kako bi se ulagateljima omogućilo donošenje informirane odluke o ulaganju u te financijske instrumente, sukladno članku 352. stavku 3. točki 3. ovoga Zakona
151. kao operater MTP-a koji je registrirao MTP kao rastuće tržište malih i srednjih poduzeća nije uspostavila ili primjenjivala jasna pravila, sustave ili postupke kojima se osigurava ispunjenje zahtjeva da izdavatelji na MTP-u kako je definirano člankom 3. stavkom 1. točkom 21. Uredbe (EU) br. 596/2014, osobe koje obavljaju rukovoditeljske dužnosti definirane člankom 3. stavkom 1. točkom 25. Uredbe (EU) br. 596/2014 te osobe usko povezane s njima definirane člankom 3. stavkom 1. točkom 26. Uredbe (EU) br. 596/2014 moraju ispunjavati relevantne zahtjeve koji se na njih primjenjuju u okviru Uredbe (EU) br. 596/2014, sukladno članku 352. stavku 3. točki 5. ovoga Zakona
152. kao operater MTP-a koji je registrirao MTP kao rastuće tržište malih i srednjih poduzeća nije uspostavila ili nije primjenjivala jasna pravila, sustave ili postupke kojima se osigurava ispunjenje zahtjeva da prospekti odnosno dokumenti za primanje u trgovinu iz članka 352. stavka 3. točke 3. ovoga Zakona, financijski izvještaji iz članka 352. stavka 3. točke 5. ovoga Zakona i informacije iz članka 7. stavka 1. Uredbe (EU) br. 596/2014 koje objave izdavatelji čiji su financijski instrumenti primljeni u trgovinu na MTP-u budu dostupni javnosti tako da su objavljene na internetskoj stranici operatera MTP-a odnosno da je na internetskoj stranici operatera MTP-a dostupna izravna poveznica na internetsku stranicu izdavatelja na kojoj su objavljeni ti dokumenti, izvještaji odnosno informacije, s time da navedeni dokumenti, izvještaji i informacije odnosno izravne poveznice na internetsku stranicu izdavatelja moraju biti dostupne na internetskoj stranici operatera MTP-a tijekom razdoblja od najmanje pet godina, računajući od dana kada su objavljene, sukladno članku 352. stavku 3. točki 6. ovoga Zakona
153. kao operater MTP-a koji je registrirao MTP kao rastuće tržište malih i srednjih poduzeća nije uspostavila ili nije primjenjivala jasna pravila, sustave ili postupke kojima se osigurava ispunjenje zahtjeva da su uspostavljeni učinkoviti sustavi i kontrole u svrhu sprečavanja i otkrivanja zlouporabe tržišta na MTP-u u skladu sa zahtjevima Uredbe (EU) br. 596/2014, sukladno članku 352. stavku 3. točki 7. ovoga Zakona
154. kao tržišni operater ili investicijsko društvo ili kreditna institucija koja vodi mjesto trgovanja ne objavljuje neprekidno tijekom uobičajenog vremena trgovanja podatke iz članka 3. stavka 1. Uredbe (EU) br. 600/2014
155. kao tržišni operater ili investicijsko društvo ili kreditna institucija koja vodi mjesto trgovanja onemogući pristup sustavima iz članka 3. stavka 1. Uredbe (EU) br. 600/2014, sukladno odredbi članka 3. stavka 3. Uredbe (EU) br. 600/2014
156. kao tržišni operater ili investicijsko društvo ili kreditna institucija koja vodi mjesto trgovanja na kojemu se formaliziraju dogovorene transakcije u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom (b) podtočkom 1. Uredbe (EU) br. 600/2014 ne osigura uvjete iz članka 4. stavka 3. podstavka 1. Uredbe (EU) br. 600/2014
157. kao tržišni operater ili investicijsko društvo ili kreditna institucija koja vodi mjesto trgovanja ne objavljuje pojedinosti o transakcijama, u skladu s člankom 6. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 600/2014
158. kao tržišni operater ili investicijsko društvo ili kreditna institucija koja vodi mjesto trgovanja onemogući pristup sustavima iz članka 6. stavka 1. Uredbe (EU) br. 600/2014, sukladno odredbi članka 6. stavka 2. Uredbe (EU) br. 600/2014
159. kao tržišni operater ili investicijsko društvo ili kreditna institucija koja vodi mjesto trgovanja sklopi dogovor o odgođenoj objavi ili odgodi objavu podataka o trgovanju bez prethodnog odobrenja Agencije, u skladu s člankom 7. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 600/2014
160. kao tržišni operater ili investicijsko društvo ili kreditna institucija koja vodi mjesto trgovanja o dogovoru o odgođenom objavljivanju podataka o trgovanju ne obavijesti tržišne sudionike i javnost u skladu s člankom 7. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 600/2014
161. kao tržišni operater ili investicijsko društvo ili kreditna institucija koja vodi mjesto trgovanja ne objavljuje neprekidno tijekom uobičajenog vremena trgovanja podatke iz članka 8. stavka 1. Uredbe (EU) br. 600/2014
162. kao tržišni operater ili investicijsko društvo ili kreditna institucija koja vodi mjesto trgovanja ne objavljuje neprekidno tijekom uobičajenog vremena trgovanja podatke iz članka 8.a stavka 1. Uredbe (EU) br. 600/2014
163. kao tržišni operater ili investicijsko društvo ili kreditna institucija koja vodi mjesto trgovanja ne objavljuje neprekidno tijekom uobičajenog vremena trgovanja podatke iz članka 8.b stavka 1. Uredbe (EU) br. 600/2014
164. kao tržišni operater ili investicijsko društvo ili kreditna institucija koja vodi mjesto trgovanja ne objavljuje podatke u skladu s člankom 10. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 600/2014
165. kao tržišni operater ili investicijsko društvo ili kreditna institucija koja vodi mjesto trgovanja onemogući pristup sustavima iz članka 10. stavka 1. Uredbe (EU) br. 600/2014, sukladno odredbi članka 10. stavka 2. Uredbe (EU) br. 600/2014
166. kao tržišni operater ili investicijsko društvo ili kreditna institucija koja vodi mjesto trgovanja o dogovoru o odgođenom objavljivanju podataka o trgovanju ne obavijesti tržišne sudionike i javnost, u skladu s člankom 11. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 600/2014
167. kao tržišni operater ili investicijsko društvo ili kreditna institucija koja vodi mjesto trgovanja informacije objavljene u skladu s člancima 3., 4. i 6. do 11. Uredbe (EU) br. 600/2014 ne stavi na raspolaganje javnosti, u skladu s člankom 12. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 600/2014
168. kao tržišni operater ili investicijsko društvo ili kreditna institucija koja vodi mjesto trgovanja informacije objavljene u skladu s člancima 3., 4. i 6. do 11. Uredbe (EU) br. 600/2014 ne stavi na raspolaganje javnosti pod uvjetima propisanima u skladu s člankom 13. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 600/2014
169. kao tržišni operater ili investicijsko društvo ili kreditna institucija koja vodi mjesto trgovanja ne čuva podatke u skladu s člankom 25. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 600/2014
170. kao tržišni operater, investicijsko društvo ili kreditna institucija koja upravlja mjestom trgovanja zahtjev za pristup središnjoj drugoj ugovornoj strani ne dostavi Agenciji u skladu s člankom 35. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 600/2014
171. kao tržišni operater, investicijsko društvo ili kreditna institucija koja upravlja mjestom trgovanja zahtjev za pristup središnjoj drugoj ugovornoj strani ne dostavi Agenciji u skladu s člankom 36. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 600/2014
172. kao tržišni operater nije osigurala da transakcije izvedenicama koje su zaključene na uređenom tržištu poravnava središnja druga ugovorna strana u skladu s člankom 29. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 600/2014
173. kao tržišni operater ili investicijsko društvo ili kreditna institucija koja upravlja mjestom trgovanja ne uspostavi kontrolne mehanizme u vezi s upravljanjem robnim izvedenicama kojima se trguje na tom mjestu trgovanja, a u skladu s člankom 380. stavkom 1. ovoga Zakona
174. kao tržišni operater ili investicijsko društvo ili kreditna institucija koja upravlja mjestom trgovanja ne obavijesti Agenciju o detaljima uspostavljenih kontrolnih mehanizama vezanih uz upravljanje pozicijama ili izmjenama istih, protivno obvezi iz članka 380. stavka 4. ovoga Zakona
175. kao tržišni operater ili investicijsko društvo ili kreditna institucija koja upravlja mjestom trgovanja učestalo ne objavljuje tjedni izvještaj iz članka 381. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona ili isti izvještaj učestalo ne objavljuje na način i u obliku propisanom Provedbenom uredbom (EU) br. 2017/1093 ili ga učestalo ne ispunjava ispravno
176. kao tržišni operater ili investicijsko društvo ili kreditna institucija koja upravlja mjestom trgovanja učestalo ne dostavlja Agenciji izvještaj iz članka 381. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona u skladu s člankom 381. stavkom 2. ovoga Zakona
177. kao tržišni operater ili investicijsko društvo ili kreditna institucija koja upravlja mjestom trgovanja učestalo ne dostavlja ESMA-i izvještaj iz članka 381. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona ili isti izvještaj učestalo ne dostavlja ESMA-i u rokovima i u obliku propisanom Provedbenom uredbom (EU) br. 2017/953 ili isti izvještaj učestalo ne ispunjava ispravno
178. kao tržišni operater ili investicijsko društvo ili kreditna institucija koja upravlja mjestom trgovanja učestalo ne dostavlja Agenciji izvještaj iz članka 381. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona ili isti izvještaj učestalo ne dostavlja Agenciji na zahtjev
179. kao tržišni operater učestalo ne izvještava Agenciju sukladno članku 26. stavcima 1. i 3. Uredbe (EU) br. 600/2014 o detaljima transakcija koje su izvršene preko njezina sustava, na temelju naloga osobe na koju se ne odnose odredbe Uredbe (EU) br. 600/2014, a sukladno članku 26. stavku 4. Uredbe (EU) br. 600/2014
180. kao tržišni operater koji u ime investicijskog društva dostavlja Agenciji izvještaj o izvršenim transakcijama sukladno članku 26. stavku 7. podstavku 1. Uredbe (EU) br. 600/2014, učestalo dostavlja Agenciji izvještaj o izvršenim transakcijama koji nije ispunjen podacima propisanim člankom 26. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 600/2014 ili isti izvještaj učestalo ne ispunjava ispravno
181. kao tržišni operater koji u ime investicijskog društva dostavlja Agenciji izvještaj o izvršenim transakcijama sukladno članku 26. stavku 7. podstavku 1. Uredbe (EU) br. 600/2014 nema uspostavljene i ne primjenjuje organizacijske zahtjeve propisane člankom 26. stavkom 7. podstavkom 5. Uredbe (EU) br. 600/2014
182. kao tržišni operater učestalo ne podnosi ispravljeno izvješće o izvršenim transakcijama iz članka 26. stavka 1. Uredbe (EU) br. 600/2014 u ime investicijskog društva, sukladno članku 26. stavku 7. podstavku 8. Uredbe (EU) br. 600/2014
183. kao pružatelj usluga dostave podataka ne obavijesti Agenciju o svim promjenama u sastavu uprave sukladno članku 366. stavku 5. ovoga Zakona
184. kao pružatelj usluga dostave podataka, investicijsko društvo, kreditna institucija ili tržišni operater koje je APA, koji je dobio odobrenje Agencije sukladno članku 358. ovoga Zakona učestalo ne objavljuje podatke propisane člancima 20. i 21. Uredbe (EU) br. 600/2014 što je tehnički moguće bliže stvarnom vremenu, u skladu s člankom 27.g stavkom 1. Uredbe (EU) br. 600/2014
185. kao pružatelj usluga dostave podataka, investicijsko društvo, kreditna institucija ili tržišni operater koje je APA, koji je dobio odobrenje Agencije sukladno članku 358. ovoga Zakona učestalo ne omogućava da su podaci iz članka 27.g stavka 1. Uredbe (EU) br. 600/2014 besplatno dostupni 15 minuta nakon što ih je APA objavila, u skladu s člankom 27.g stavkom 1. Uredbe (EU) br. 600/2014
186. kao pružatelj usluga dostave podataka, investicijsko društvo, kreditna institucija ili tržišni operater koje je APA, koji je dobio odobrenje Agencije sukladno članku 358. ovoga Zakona učestalo ne distribuira podatke iz članaka 20. i 21. Uredbe (EU) br. 600/2014 na način koji osigurava brz pristup podacima na nediskriminirajućoj osnovi i u formatu koji olakšava konsolidiranje podataka sa sličnim podacima iz drugih izvora, u skladu s člankom 27.g stavkom 1. Uredbe (EU) br. 600/2014
187. kao pružatelj usluga dostave podataka, investicijsko društvo, kreditna institucija ili tržišni operater koje je APA, koji je dobio odobrenje Agencije sukladno članku 358. ovoga Zakona učestalo ne uključuje pojedinosti propisane člankom 27.g stavkom 2. Uredbe (EU) br. 600/2014 u podatke koje je dužna objaviti sukladno članku 27.g stavku 1. Uredbe (EU) br. 600/2014 učestalo
188. kao pružatelj usluga dostave podataka, investicijsko društvo, kreditna institucija ili tržišni operater koje je APA, koji je dobio odobrenje Agencije sukladno odredbama ovoga Zakona kontinuirano ne ispunjava organizacijske zahtjeve iz članka 27.g stavaka 3. do 5. Uredbe (EU) br. 600/2014
189. kao pružatelj usluga dostave podataka, investicijsko društvo, kreditna institucija ili tržišni operater koje je APA, koji je dobio odobrenje Agencije sukladno odredbama ovoga Zakona ne održava mehanizme koji osiguravaju da su usluge APA-e razdvojene od ostalih poslovnih funkcija u skladu s člankom 27.g stavkom 3. Uredbe (EU) br. 600/2014, a utvrdi se kako navedeno postupanje rezultira diskriminacijom prikupljenih podataka
190. kao pružatelj usluga dostave podataka, investicijsko društvo, kreditna institucija ili tržišni operater koje je APA, koji je dobio odobrenje Agencije sukladno odredbama ovoga Zakona ne pohranjuje podatke u skladu s člankom 22. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 600/2014 i regulatornim tehničkim standardima koje donosi ESMA, sukladno članku 22. stavku 4. Uredbe (EU) br. 600/2014
191. kao pružatelj usluga dostave podataka, investicijsko društvo, kreditna institucija ili tržišni operater koje je ARM učestalo dostavlja Agenciji izvještaj o izvršenim transakcijama iz članka 26. stavka 1. Uredbe (EU) br. 600/2014 koji nije ispunjen podacima propisanim člankom 26. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 600/2014 ili isti izvještaj učestalo ne ispunjava ispravno
192. kao pružatelj usluga dostave podataka, investicijsko društvo, kreditna institucija ili tržišni operater koje je ARM učestalo ne dostavlja Agenciji ispravljeno izvješće o izvršenim transakcijama iz članka 26. stavka 1. Uredbe (EU) br. 600/2014, sukladno članku 26. stavku 7. podstavku 8. Uredbe (EU) br. 600/2014
193. kao pružatelj usluga dostave podataka, investicijsko društvo, kreditna institucija ili tržišni operater koje je ARM kontinuirano ne ispunjava organizacijske zahtjeve iz članka 369. stavka 3. ovoga Zakona
194. kao pružatelj usluga dostave podataka, investicijsko društvo, kreditna institucija ili tržišni operater koje je ARM ne održava mehanizme koji osiguravaju da su usluge ARM-a razdvojene od ostalih poslovnih funkcija u skladu s člankom 369. stavkom 4. ovoga Zakona, a utvrdi se kako navedeno postupanje rezultira diskriminacijom prikupljenih podataka
195. kao pružatelj usluga dostave podataka, investicijsko društvo, kreditna institucija ili tržišni operater koji obavlja usluge dostave podataka ne postupi u skladu s rješenjem o nadzornim mjerama Agencije, izrečenim sukladno članku 372. ovoga Zakona, na način i u roku koji odredi Agencija
196. ima poziciju koja je veća od ograničenja utvrđenog za tu robnu izvedenicu, a što je protivno članku 374. ovoga Zakona
197. ne dostavi ili ne dostavi u roku podatke o veličini i namjeni pozicije ili izloženosti koja proizlazi iz sklopljenog ugovora o robnoj izvedenici ili ekonomski jednakovrijednog OTC ugovora i imovine ili obveze u vezi s tržištem temeljnog instrumenta u skladu s člankom 385. stavkom 3. ovoga Zakona
198. ne izvrši mjere na način i u rokovima propisanim rješenjem Agencije iz članka 385. stavka 5. ovoga Zakona
199. kao izdavatelj financijskih instrumenata uvrštenih na uređeno tržište nije osigurala postojanje identifikacijskog broja odnosno identifikacijske oznake sukladno odredbama članka 3. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/585, a u skladu s člankom 320. stavkom 4. ovoga Zakona
200. kao izdavatelj financijskih instrumenata uvrštenih na MTP ili OTP nije osigurala postojanje identifikacijskog broja odnosno identifikacijske oznake sukladno odredbama članka 3. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/585, a u skladu s člankom 345. stavkom 5. ovoga Zakona
201. kao subjekt nadzora Agencije iz članka 683. stavka 1. točke 1. podtočaka a), b) i c) ovoga Zakona ili kao pravna osoba čija je podružnica subjekt nadzora iz članka 683. stavka 1. točke 1. podtočaka d) do m) ovoga Zakona ne omogući Agenciji i/ili ovlaštenim osobama Agencije, na njihov zahtjev i u traženom roku, obavljanje nadzora, tako što protivno članku 684. stavku 2. točki 2. ovoga Zakona ne omogući na zahtjev Agencije ili ovlaštene osobe Agencije pristup svakom dokumentu i podacima u bilo kojem obliku i/ili ne dostavi njihovu presliku, uključujući poslovne knjige i dokumentaciju
202. kao subjekt nadzora Agencije iz članka 683. stavka 1. točke 1. podtočaka a), b) i c) ovoga Zakona ili kao pravna osoba čija je podružnica subjekt nadzora iz članka 683. stavka 1. točke 1. podtočaka d) do m) ovoga Zakona ne omogući Agenciji i/ili ovlaštenim osobama Agencije, na njihov zahtjev i u traženom roku, obavljanje nadzora, tako što protivno članku 684. stavku 2. točki 4. ovoga Zakona ne da postojeće zapise telefonskih razgovora, elektroničkih komunikacija i ostalih zapisa o podatkovnom prometu koji su dostupni subjektu nadzora ili drugoj osobi kojoj su propisane obveze čuvanja takvih zapisa ovim Zakonom, Uredbom (EU) br. 596/2014, Uredbom (EU) br. 600/2014 ili drugim relevantnim propisom
203. kao subjekt nadzora Agencije iz članka 683. stavka 1. točke 1. podtočaka a), b) i c) ovoga Zakona ili kao pravna osoba čija je podružnica subjekt nadzora iz članka 683. stavka 1. točke 1. podtočaka d) do m) ovoga Zakona ne omogući Agenciji i/ili ovlaštenim osobama Agencije, na njihov zahtjev i u traženom roku, obavljanje nadzora, tako što protivno članku 688. stavku 3. ovoga Zakona ne uruči sve traženo i/ili ne osigura standardno sučelje za pristup sustavu za upravljanje bazama podataka kojima se koristi
204. kao subjekt nadzora Agencije iz članka 683. stavka 1. točke 1. podtočaka a), b) i c) ovoga Zakona ili kao pravna osoba čija je podružnica subjekt nadzora iz članka 683. stavka 1. točke 1. podtočaka d) do m) ovoga Zakona ne omogući Agenciji i/ili ovlaštenim osobama Agencije, na njihov zahtjev i u traženom roku, obavljanje nadzora, tako što protivno članku 690. stavku 2. ovoga Zakona ne preda dokumentaciju iz koje je razvidan potpuni opis rada informacijskog sustava
205. kao subjekt nadzora Agencije iz članka 683. stavka 1. točke 1. podtočaka a), b) i c) ovoga Zakona ili kao pravna osoba čija je podružnica subjekt nadzora iz članka 683. stavka 1. točke 1. podtočaka d) do m) ovoga Zakona ne omogući Agenciji i/ili ovlaštenim osobama Agencije, na njihov zahtjev i u traženom roku, obavljanje nadzora, tako što protivno članku 689. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona ne osigura uvjete za obavljanje nadzora
206. kao subjekt nadzora Agencije iz članka 683. stavka 1. točke 1. podtočaka a), b) i c) ovoga Zakona ili kao pravna osoba čija je podružnica subjekt nadzora iz članka 683. stavka 1. točke 1. podtočaka d) do m) ovoga Zakona ne omogući Agenciji i/ili ovlaštenim osobama Agencije, na njihov zahtjev i u traženom roku, obavljanje nadzora, tako što protivno članku 690. stavku 1. ovoga Zakona ne osigura uvjete za obavljanje nadzora.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako bi iznos novčane kazne utvrđene na temelju stavka 1. ovoga članka bio manji od 66.360,00 eura, pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 66.360,00 do 132.720,00 eura.
(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, u slučaju da je pravna osoba prekršajem iz stavka 1. ovoga članka ostvarila korist ili spriječila gubitak, a iznos tako ostvarene koristi ili spriječenog gubitka može se utvrditi, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu dvostruko utvrđenog iznosa tako ostvarene koristi odnosno tako spriječenog gubitka, ako je taj iznos veći od propisanog najvećeg iznosa novčane kazne iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba pravne osobe novčanom kaznom u iznosu od 13.270,00 do 5.000.000,00 eura.
Lakši prekršaji pravnih osoba
Članak 701. (NN 17/20, 83/21, 151/22)
(1) Za prekršaj kaznit će se pravna osoba novčanom kaznom u iznosu koji je višekratnik broja 1.000, a koja ne može biti manja od 2 % ni veća od 5 % ukupnog prihoda koji je ostvarila u godini kada je počinjen prekršaj utvrđen službenim financijskim izvještajima za tu godinu, ako:
1. kao investicijsko društvo najkasnije do 31. ožujka tekuće godine Agenciji ne dostavi popis svih dioničara u skladu s člankom 16. stavkom 2. ovoga Zakona
2. kao investicijsko društvo, kreditna institucija ili društvo za upravljanje u pogledu organizacijskih uvjeta ne postupa u skladu s člankom 50. stavkom 1. ovoga Zakona
3. kao investicijsko društvo, kreditna institucija ili društvo za upravljanje u pogledu organizacijskih uvjeta ne obavijesti Agenciju u skladu s člankom 50. stavkom 3. ovoga Zakona
4. kao investicijsko društvo, kreditna institucija ili društvo za upravljanje o izdvajanju ključnih operativnih funkcija iz članka 59. stavka 1. ovoga Zakona ne izvijesti Agenciju u skladu s člankom 59. stavkom 3. ili 4. ovoga Zakona
5. kao investicijsko društvo, kreditna institucija ili društvo za upravljanje koje drži novčana sredstva i/ili financijske instrumente suprotno zabrani iz članka 80. stavka 3. ovoga Zakona sklopi ugovor o financijskom kolateralu s malim ulagateljem
6. kao investicijsko društvo, kreditna institucija ili društvo za upravljanje drži financijske instrumente protivno članku 80. stavku 2. ovoga Zakona
7. kao investicijsko društvo, kreditna institucija ili društvo za upravljanje sklopi ugovor o financijskom kolateralu protivno članku 80. stavku 3. ovoga Zakona
8. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija koja koristi algoritamsko trgovanje o činjenici da koristi algoritamsko trgovanje ne obavijesti Agenciju prije početka korištenja na pojedinom mjestu trgovanja u skladu s člankom 82. stavkom 5. ovoga Zakona
9. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija koja koristi algoritamsko trgovanje ne izvijesti Agenciju u skladu s člankom 82. stavkom 7. ovoga Zakona
10. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija koja klijentima omogućuje izravan elektronički pristup mjestu trgovanja o činjenici da klijentima omogućuje izravan elektronički pristup mjestu trgovanja
11. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija koja koristi algoritamsko trgovanje ne obavijesti Agenciju prije početka korištenja na pojedinom mjestu trgovanja u skladu s člankom 84. stavkom 3. ovoga Zakona
12. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija koja klijentima omogućuje izravan elektronički pristup mjestu trgovanja nije u pisanom sporazumu s klijentom jasno naznačila da odgovornost za pridržavanje obveza iz Zakona ostaje na investicijskom društvu, u skladu s člankom 84. stavkom 9. ovoga Zakona
13. kao investicijsko društvo, kreditna institucija, društvo za upravljanje ili tržišni posrednik primi ili pruži dodatni poticaj, a nisu ispunjeni svi uvjeti iz članka 91. stavka 3. ovoga Zakona, u skladu s člankom 91. stavkom 1. ovoga Zakona
14. kao investicijsko društvo, kreditna institucija, društvo za upravljanje ili tržišni posrednik koji pruža uslugu upravljanja portfeljem ili neovisnog investicijskog savjetovanja prihvati i/ili zadrži dodatni poticaj, protivno članku 93. stavku 1. ovoga Zakona
15. kao investicijsko društvo, kreditna institucija, društvo za upravljanje ili tržišni posrednik, koji investicijsku uslugu nudi zajedno s drugom uslugom ili proizvodom kao dio paketa ili kao uvjet za isti ugovor ili paket, učestalo ne izvještava klijente o tome je li moguće iste pakete kupiti odvojeno, u skladu s člankom 95. stavkom 1. ovoga Zakona
16. kao investicijsko društvo, kreditna institucija, društvo za upravljanje ili tržišni posrednik, koji investicijsku uslugu nudi zajedno s drugom uslugom ili proizvodom kao dio paketa ili kao uvjet za isti ugovor ili paket, učestalo ne pruža odgovarajući opis različitih komponenata ugovora ili paketa i način na koji njihovo uzajamno djelovanje utječe na rizik, a vjerojatno je da se rizici koji proizlaze iz ugovora ili paketa razlikuju od rizika povezanih s pojedinom komponentom, u skladu s člankom 95. stavkom 2. ovoga Zakona
17. kao investicijsko društvo, kreditna institucija, društvo za upravljanje ili tržišni posrednik zapošljava ili na drugi način angažira fizičku osobu koja u ime i/ili za račun investicijskog društva klijentu pruži informacije o financijskim instrumentima, investicijskim i/ili pomoćnim uslugama, a ta fizička osoba ne ispunjava uvjete iz članka 97. stavka 1. ovoga Zakona
18. kao investicijsko društvo, kreditna institucija, društvo za upravljanje ili tržišni posrednik zapošljava ili na drugi način angažira fizičku osobu koja u ime i/ili za račun investicijskog društva izvrši ili prenese na izvršenje nalog klijenta, a ta fizička osoba ne ispunjava uvjete iz članka 97. stavka 1. ovoga Zakona, u skladu s člankom 96. stavkom 2. ovoga Zakona
19. kao investicijsko društvo, kreditna institucija, društvo za upravljanje ili tržišni posrednik zapošljava ili na drugi način angažira fizičku osobu koja u ime i/ili za račun investicijskog društva klijentu pruži investicijski savjet ili donese investicijsku odluku u sklopu usluge upravljanja portfeljem, a ta fizička osoba ne ispunjava uvjete iz članka 98. stavka 1. ovoga Zakona, u skladu s člankom 96. stavkom 2. ovoga Zakona
20. kao investicijsko društvo, kreditna institucija, društvo za upravljanje ili tržišni posrednik učestalo ne izvještava ili učestalo manjkavo izvještava klijente o pruženim uslugama na način propisan člancima 59. do 63. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565, u skladu s člankom 111. stavkom 1. ovoga Zakona
21. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija koja prenosi upute u smislu članka 118. stavka 2. ovoga Zakona na bilo koji način prenese odgovornost za cjelovitost i točnost podataka ili za primjerenost preporuka ili savjeta na drugu osobu, u skladu s člankom 118. stavkom 2. ovoga Zakona
22. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija koja primi upute ili nalog klijenta od drugog društva koje prenosi upute u smislu članka 118. stavka 2. ovoga Zakona na bilo koji način prenese odgovornost za zaključenje usluge ili transakcije, u skladu s člankom 118. stavkom 3. ovoga Zakona
23. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija koja izvršava naloge klijenata primi naknadu, popust ili nenovčanu korist za usmjeravanje naloga određenom mjestu izvršenja, u skladu sa zabranom iz članka 121. stavka 5. ovoga Zakona
24. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija koja izvršava naloge klijenata nije objavila prvih pet mjesta izvršenja po volumenu trgovanja, za svaku klasu financijskih instrumenata, u skladu s člankom 124. stavkom 4. ovoga Zakona
25. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija koja izvršava naloge klijenata ne ažurira redovito politike izvršavanja naloga, u skladu s člankom 125. stavkom 2. ovoga Zakona
26. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija koja izvršava naloge klijenata učestalo nije u mogućnosti predočiti klijentima podatke koji dokazuju da je pojedini nalog u skladu s politikom izvršavanja naloga, u skladu s člankom 125. stavkom 4. ovoga Zakona
27. kao investicijsko društvo, kreditna institucija ili društvo za upravljanje koje je imenovalo vezanog zastupnika na bilo koji način pokuša prenijeti odgovornost za radnje i/ili propuste vezanog zastupnika kada on djeluje za račun investicijskog društva na vezanog zastupnika, suprotno zabrani iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona
28. kao investicijsko društvo, kreditna institucija ili društvo za upravljanje koje je imenovalo vezanog zastupnika nije poduzela odgovarajuće mjere kako bi se izbjeglo da se poslovi vezanog zastupnika izvan područja primjene ovoga Zakona negativno odražavaju na poslove koje vezani zastupnik poduzima za račun investicijskog društva, u skladu s člankom 128. stavkom 2. točkom 3. ovoga Zakona
29. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija ne poduzima razumne korake kako bi provjerila potpunost, točnost i pravodobnost izvješća o transakcijama koja su podnesena Agenciji u njezino ime, sukladno članku 26. stavku 7. četvrtom podstavku Uredbe (EU) br. 600/2014
30. kao burza ne obavijesti Agenciju o svim značajnim promjenama uvjeta pod kojim je odobrenje za rad izdano, u skladu s člankom 295. stavkom 1. ovoga Zakona
31. kao burza nije osigurala da članovi uprave burze maju stručna znanja i/ili sposobnosti i/ili iskustvo u skladu s člankom 288. stavkom 3. ovoga Zakona
32. kao burza nije osigurala da članovi nadzornog odbora burze zajednički imaju stručna znanja, sposobnosti i iskustvo potrebno za neovisno i samostalno nadziranje poslova burze kako je propisano člankom 289. stavkom 2. ovoga Zakona
33. je član uprave burze ujedno i član uprave, nadzornog odbora odnosno izvršni ili neizvršni direktor u drugom pravnom subjektu, a to mu ne omogućuju pojedinačne okolnosti i priroda, opseg i složenost aktivnosti koje izvršava kao član uprave burze sukladno članku 288. stavku 10. ovoga Zakona
34. kao burza nije uložila odgovarajuće ljudske i financijske resurse u obuku i osposobljavanje članova uprave sukladno članku 288. stavku 14. ovoga Zakona
35. kao burza nije osigurala da zahtjev za izdavanje suglasnosti iz članka 291. stavka 1. ovoga Zakona bude podnesen najmanje tri mjeseca prije isteka mandata pojedinom članu uprave u skladu s člankom 291. stavkom 7. ovoga Zakona
36. kao burza nije uspostavila, provodila, održavala te redovito ažurirala, procjenjivala i nadzirala postupke odlučivanja i organizacijsku strukturu u kojima se jasno i na dokumentirani način utvrđuju linije izvještavanja i dodjeljuju funkcije i nadležnosti burze sukladno odredbi članka 296. stavka 1. ovoga Zakona
37. kao burza nije uspostavila ili primjenjivala mjere pomoću kojih se jasno uočavaju i prevladavaju potencijalne negativne posljedice sukoba interesa na poslovanje uređenog tržišta ili njegove članove ili sudionike, sukladno odredbama članka 296. stavka 1. točaka 9. i 10. ovoga Zakona
38. kao burza nije uspostavila ili primjenjivala sveobuhvatan i učinkovit sustav upravljanja rizicima u skladu s člankom 297. stavkom 2. ovoga Zakona
39. kao burza ili operater MTP-a ili operater OTP-a nije postupila u slučaju značajnog kretanja cijena financijskog instrumenta sukladno članku 299. stavku 2. ovoga Zakona
40. kao burza ili operater MTP-a ili operater OTP-a nije obavijestila Agenciju o parametrima za zaustavljanje trgovanja, na način i u roku sukladno članku 299. stavku 4. ovoga Zakona
41. kao burza ili operater MTP-a ili operater OTP-a nije uspostavila pisane sporazume sa svim investicijskim društvima koja provode strategiju održavanja likvidnosti, sukladno članku 300. stavku 1. ovoga Zakona i odredbama Delegirane uredbe (EU) br. 2017/578
42. kao burza ili operater MTP-a ili operater OTP-a nije uspostavila planove koji osiguravaju da dovoljan broj investicijskih društava sudjeluje u sporazumima iz članka 300. stavka 1. ovoga Zakona, a sukladno članku 300. stavku 2. ovoga Zakona i Delegiranoj uredbi (EU) br. 2017/578
43. kao burza ili operater MTP-a ili operater OTP-a nije nadzirala provođenje ili sama nije provodila sporazume iz članka 300. stavka 1. ovoga Zakona, sukladno članku 300. stavku 4. ovoga Zakona
44. kao burza ili operater MTP-a ili operater OTP-a nema mogućnost identificiranja naloga koje generira algoritamsko trgovanje ili različitih algoritama koji se koriste za stvaranje naloga ili relevantnih osoba koje pokreću te naloge, sukladno odredbama članka 301. stavka 4. ovoga Zakona i odredbi Delegirane uredbe (EU) br. 2017/566
45. kao burza ili operater MTP-a ili operater OTP-a nije uspostavila standarde u pogledu kontrola rizika i pragova trgovanja i razvila mogućnosti kako razlikovanja tako i prekida naloga ili trgovanja osobe koje koristi izravan elektronički pristup, sukladno članku 302. stavku 2. ovoga Zakona
46. kao burza ili operater MTP-a ili operater OTP-a nema usklađene satove poslovanja, sukladno odredbama članka 304. stavka 1. ovoga Zakona i odredbama Delegirane uredbe (EU) br. 2017/574
47. je kao burza uspostavila pravila s obzirom na uvrštenje financijskih instrumenata na uređeno tržište kojima nije osigurano korektno, uredno i djelotvorno trgovanje ili da su prenosivi vrijednosni papiri slobodno prenosivi, sukladno članku 321. stavku 2. ovoga Zakona i odredbama Delegirane uredbe (EU) br. 2017/568
48. kao burza nije obavijestila izdavatelja da se njegovim vrijednosnim papirima trguje na uređenom tržištu kojim burza upravlja, sukladno članku 324. stavku 2. ovoga Zakona
49. kao burza ili operater MTP-a ili operater OTP-a o svojoj odluci iz članka 340. stavka 2. ne obavijesti javnost ili Agenciju na način kako je propisano člankom 340. stavkom 3. ovoga Zakona
50. kao burza nije o namjeri omogućavanja udaljenog pristupa uređenom tržištu kojim upravlja obavijestila Agenciju, sukladno članku 318. stavku 1. ovoga Zakona
51. kao burza nije Agenciji dostavila redovito obnavljan popis članova uređenog tržišta, sukladno članku 313. stavku 3. ovoga Zakona
52. kao burza nije uspostavila ili održavala postupke i mjere za praćenje poštivanja pravila uređenog tržišta sukladno članku 316. stavku 1. ovog Zakona
53. kao operater MTP-a ili OTP-a ne dostavi Agenciji bez odgode informacije o svim promjenama podataka iz članka 348. stavka 1. ovoga Zakona, sukladno članku 348. stavku 3. ovoga Zakona
54. kao operater MTP-a ili OTP-a nije uspostavila ili održavala djelotvorne mjere i postupke koji omogućuju praćenje usklađenosti članova s pravilima MTP-a ili OTP-a, sukladno članku 347. stavku 1. ovoga Zakona
55. kao operater MTP-a ili OTP-a nije koristila potrebne resurse kako bi osigurala da je praćenje iz članka 347. stavka 2. ovoga Zakona učinkovito, sukladno članku 347. stavku 3. ovoga Zakona
56. kao operater MTP-a s obzirom na pristup trgovini na MTP-u nije na odgovarajući način primjenjivala odredbe članaka 313., 314. ili 315. ovoga Zakona, sukladno članku 349. stavku 2. ovoga Zakona
57. kao operater MTP-a nije s obzirom na rizike kojima je izložena na odgovarajući način primjenjivala odredbe članka 297. ovoga Zakona, sukladno članku 349. stavku 5. ovoga Zakona
58. je kao operater OTP-a trgovala za vlastiti račun bez uparivanja naloga državnim dužničkim vrijednosnim papirima za koje postoji likvidno tržište sukladno odredbama Delegirane uredbe (EU) br. 2017/583, sukladno članku 350. stavku 7. ovoga Zakona
59. je kao operater OTP-a angažirala investicijsko društvo za provođenje strategije održavanja tržišta na osnovi koja nije neovisna ili je to investicijsko društvo usko povezano s operaterom OTP-a, sukladno članku 350. stavku 6. ovoga Zakona
60. kao operater OTP-a nije osigurala da se izvršavanje naloga na OTP-u provodi na diskrecijskoj osnovi, sukladno članku 350. stavku 9. ovoga Zakona
61. kao operater OTP-a prilikom olakšavanja pregovora iz članka 350. stavka 11. ovoga Zakona nije postupala u skladu s člankom 350. stavcima 1. do 6. ili 8. ovoga Zakona, sukladno članku 350. stavku 12. ovoga Zakona
62. kao operater OTP-a nije Agenciju bez odgode obavijestila o svakoj značajnoj izmjeni podataka iz članka 350. stavka 13. ovoga Zakona, u skladu s člankom 350. stavkom 14. ovoga Zakona
63. kao operater MTP-a koji je registrirao MTP kao rastuće tržište malih i srednjih poduzeća nije uspostavila ili primjenjivala jasna pravila, sustave ili postupke kojima se osigurava ispunjenje zahtjeva da najmanje 50 % izdavatelja čijim se financijskim instrumentima može trgovati na MTP-u moraju biti mala ili srednja poduzeća u vrijeme kada Agencija donese rješenje kojim se odobrava registracija MTP-a kao rastućeg tržišta malih i srednjih poduzeća te u svakoj kalendarskoj godini nakon toga, sukladno članku 352. stavku 3. točki 1. ovoga Zakona
64. kao operater MTP-a koji je registrirao MTP kao rastuće tržište malih i srednjih poduzeća nije uspostavila ili primjenjivala jasna pravila, sustave ili postupke kojima se osigurava ispunjenje zahtjeva za prvobitno i za daljnje primanje financijskih instrumenata izdavatelja u trgovinu na tom MTP-u, sukladno članku 352. stavku 3. točki 2. ovoga Zakona
65. kao operater MTP-a koji je registrirao MTP kao rastuće tržište malih i srednjih poduzeća nije uspostavila ili primjenjivala jasna pravila, sustave ili postupke kojima se osigurava ispunjenje zahtjeva da izdavatelji čiji su financijski instrumenti primljeni u trgovinu na MTP-u moraju, sami ili putem druge osobe koja djeluje za njihov račun, objavljivati godišnje financijske izvještaje u roku od šest mjeseci po završetku svake financijske godine te polugodišnje financijske izvještaje u roku od četiri mjeseca po završetku prvog polugodišta svake financijske godine, sukladno članku 352. stavku 3. točki 4. ovoga Zakona
66. kao pružatelj usluga dostave podataka, investicijsko društvo, kreditna institucija ili tržišni operater koje je APA koji je dobio odobrenje sukladno odredbama ovoga Zakona ne objavi podatke propisane člancima 20. i 21. Uredbe (EU) br. 600/2014 pod razumnim tržišnim uvjetima u skladu s člankom 27.g stavkom 1. Uredbe (EU) br. 600/2014
67. kao pružatelj usluga dostave podataka, investicijsko društvo, kreditna institucija ili tržišni operater koje je APA koji je dobio odobrenje sukladno odredbama ovoga Zakona ne distribuira podatke propisane člancima 20. i 21. Uredbe (EU) br. 600/2014 na način koji osigurava brz pristup podacima na nediskriminirajućoj osnovi i u formatu koji olakšava konsolidiranje podataka sa sličnim podacima iz drugih izvora, u skladu s člankom 27.g stavkom 1. Uredbe (EU) br. 600/2014
68. kao pružatelj usluga dostave podataka, investicijsko društvo, kreditna institucija ili tržišni operater koje je APA koji je dobio odobrenje sukladno odredbama ovoga Zakona ne održava mehanizme koji osiguravaju da su usluge APA-e razdvojene od ostalih poslovnih funkcija u skladu s člankom 27.g stavkom 3. Uredbe (EU) br. 600/2014
69. kao pružatelj usluga dostave podataka, investicijsko društvo, kreditna institucija ili tržišni operater koje je ARM, koji je dobio odobrenje sukladno odredbama ovoga Zakona, ne održava mehanizme koji osiguravaju da su usluge ARM-a razdvojene od ostalih poslovnih funkcija u skladu s člankom 27.i stavkom 2. Uredbe (EU) br. 600/2014.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako bi iznos novčane kazne utvrđene na temelju stavka 1. ovoga članka bio manji od 26.540,00 eura, pravna osoba će se kazniti za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 26.540,00 do 66.360,00 eura.
(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, ako je pravna osoba prekršajem iz stavka 1. ovoga članka ostvarila korist ili spriječila gubitak, a iznos tako ostvarene koristi ili spriječenog gubitka moguće je utvrditi, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu dvostruko utvrđenog iznosa tako ostvarene koristi odnosno tako spriječenog gubitka, ako je taj iznos veći od propisanog najvećeg iznosa novčane kazne iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
(4) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba pravne osobe novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 4640,00 eura.
Ostali prekršaji investicijskog društva
Članak 702. (NN 17/20, 83/21, 151/22)
(1) Za prekršaj kaznit će se pravna osoba novčanom kaznom u iznosu koji je višekratnik broja 1000, a koja ne može biti manja od 5% ni veća od 10% ukupnog prihoda koji je ostvarila u godini kada je počinjen prekršaj, utvrđenog službenim financijskim izvještajima za tu godinu:
1. ako suprotno članku 159. stavku 3. i članku 166. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona Agenciji ne dostavi propisane izvještaje u propisanom roku
2. ako suprotno članku 166. stavcima 7., 8., 9. i 11. ovoga Zakona ne objavi propisane izvještaje u propisanom roku
3. ako kao investicijsko društvo u likvidaciji obavlja poslove suprotno rješenju Agencije iz članka 49. stavka 4. ovoga Zakona
4. ako osnuje podružnicu ili ovlasti vezanog zastupnika na području druge države članice, bez prethodnog obavještavanja Agencije, suprotno članku 139. stavku 1. ovoga Zakona
5. ako počne pružati investicijske usluge i obavljati investicijske aktivnosti preko podružnice u drugoj državi članici prije isteka roka iz članka 140. stavka 3. ovoga Zakona
6. ako osnuje podružnicu na području treće zemlje, bez prethodnog odobrenja Agencije, suprotno članku 143. stavku 1. ovoga Zakona
7. ako regulatorni kapital padne ispod iznosa propisanog člankom 9. Uredbe (EU) br. 2019/2033
8. ako ne ustroji učinkovite postupke za utvrđivanje, upravljanje i praćenje rizika i izvještavanje o rizicima kojima je investicijsko društvo izloženo ili bi im moglo biti izloženo ili rizika koji predstavlja ili bi moglo predstavljati za druge kako je propisano člankom 50. stavkom 2. točkom 2. ovoga Zakona
9. ako ne uspostavi primjerene mehanizme unutarnje kontrole, uključujući odgovarajuće administrativne i računovodstvene postupke čija je namjena osiguravanje usklađenosti s odlukama i postupcima na svim razinama investicijskog društva kako je propisano člankom 50. stavkom 2. točkom 4. ovoga Zakona
10. ako mehanizmi unutarnje kontrole ili računovodstveni postupci investicijskog društva nisu ustrojeni na način da Agenciji omogućuju da u svakom trenutku provjeri usklađenost društava s odredbama ovoga Zakona i Uredbom (EU) br. 2019/2033, u skladu s člankom 50. stavkom 6. ovoga Zakona
11. ako Agenciji ne dostavi ili dostavi nepotpune ili netočne informacije o usklađenosti s obvezom ispunjavanja kapitalnih zahtjeva iz članka 11. Uredbe (EU) br. 2019/2033, protivno članku 54. stavku 1. točki (b) te Uredbe
12. ako Agenciji dostavi nepotpune ili netočne informacije o koncentracijskom riziku iz članka 11. Uredbe (EU) br. 2019/2033, protivno članku 54. stavku 1. točki (e) te Uredbe
13. ako se izlaže koncentracijskom riziku većem od ograničenja utvrđenih u članku 37. Uredbe (EU) br. 2019/2033, ne dovodeći u pitanje članke 38. i 39. te Uredbe
14. ako primjenjuje interni model bez odobrenja ili suprotno odobrenju Agencije iz članka 172. stavka 1. ovoga Zakona
15. ako ponovljeno ili kontinuirano nema na raspolaganju dovoljno likvidne imovine, što je u suprotnosti s člankom 43. Uredbe (EU) br. 2019/2033
16. ako učestalo ne objavljuje informacije o ciljevima i politici upravljanja rizicima iz članka 47. Uredbe (EU) br. 2019/2033, suprotno obvezi iz toga članka Uredbe
17. ako učestalo objavljuje nepotpune ili netočne informacije o ciljevima i politici upravljanja iz članka 47. Uredbe (EU) br. 2019/2033, suprotno obvezi iz toga članka Uredbe
18. ako učestalo ne objavljuje informacije o regulatornom kapitalu iz članka 49. stavka 1. Uredbe (EU) br. 2019/2033, suprotno obvezi iz toga članka Uredbe
19. ako učestalo objavljuje nepotpune ili netočne informacije o regulatornom kapitalu iz članka 49. stavka 1. Uredbe (EU) br. 2019/2033, suprotno obvezi iz toga članka Uredbe
20. ako učestalo ne objavljuje informacije o svojoj usklađenosti sa zahtjevima utvrđenima u članku 11. stavku 1. Uredbe (EU) br. 2019/2033 i u članku 170. ovoga Zakona, suprotno obvezi iz članka 50. Uredbe (EU) br. 2019/2033
21. ako učestalo objavljuje nepotpune ili netočne informacije o svojoj usklađenosti sa zahtjevima utvrđenima u članku 11. stavku 1. Uredbe (EU) br. 2019/2033 i u članku 170. ovoga Zakona, suprotno obvezi iz članka 50. Uredbe (EU) br. 2019/2033
22. ako vrši isplate imateljima instrumenata uključenih u regulatorni kapital investicijskog društva u slučajevima kada članci 28., 52. ili 63. Uredbe (EU) br. 575/2013 zabranjuju takvu isplatu imateljima instrumenata uključenih u regulatorni kapital
23. ako suprotno zabrani iz članka 45. stavka 8. ovoga Zakona, nakon ukidanja odobrenja za rad, započne obavljati ili obavi novi posao vezan za obavljanje investicijskih usluga ili investicijskih aktivnosti
24. ako ne izradi ili Agenciji ne dostavi plan oporavka ili usvojeni plan oporavka, ne primjenjuje ili ne ažurira plan oporavka sukladno člancima 178. do 181. ovoga Zakona i pravilnika donesenog na temelju članka 178. stavka 10. ovoga Zakona
25. ako sklopi sporazum o potpori suprotno članku 182. stavku 3. ovoga Zakona ili ne obavijesti Agenciju o sklapanju sporazuma o potpori sukladno članku 186. stavcima 1., 2. i 3. ovoga Zakona
26. ako suprotno članku 187. stavku 1. ovoga Zakona da potporu bez prethodne suglasnosti Agencije ili ako ne obavijesti o namjeri davanja potpore sukladno članku 189. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona
27. ako ne dostavi odluku o davanju financijske potpore sukladno članku 190. stavku 1. ovoga Zakona ili ako javno ne objavi ili najmanje jednom godišnje ne ažurira informacije iz članka 190. stavka 3. ovoga Zakona protivno članku 190. stavku 3. ovoga Zakona
28. ako obavlja druge djelatnosti, osim onih za koje je dobila odobrenje za rad, suprotno zabrani iz članka 37. stavka 2. ovoga Zakona
29. ako za člana uprave imenuje osobu koja ne ispunjava uvjete iz članka 28. stavka 1. ovoga Zakona
30. ako ne smijeni člana uprave koji prestane ispunjavati uvjete iz članka 28. stavka 1. ovoga Zakona
31. ako za člana nadzornog odbora imenuje osobu koja ne ispunjava uvjete iz članka 34. stavka 5. ovoga Zakona
32. ako ne smijeni člana nadzornog odbora koji prestane ispunjavati uvjete iz članka 34. stavka 5. ovoga Zakona.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako bi iznos novčane kazne utvrđene na temelju stavka 1. ovoga članka bio manji od 26.540,00 eura, investicijsko društvo će se kazniti za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 26.540,00 do 66.360,00 eura.
(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, ako je investicijsko društvo prekršajem iz stavka 1. ovoga članka ostvarilo korist ili spriječilo gubitak, a iznos tako ostvarene koristi ili spriječenog gubitka moguće je utvrditi, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu dvostruko utvrđenog iznosa tako ostvarene koristi odnosno tako spriječenog gubitka, ako je taj iznos veći od propisanog najvećeg iznosa novčane kazne iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
(4) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba pravne osobe novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 4640,00 eura.
(5) Ako je prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počinilo podređeno društvo, ukupni prihod jednak je prihodu u poslovnoj godini koji proizlazi iz konsolidiranog financijskog izvještaja krajnjeg nadređenog društva u prethodnoj poslovnoj godini.
Prekršaji fizičke osobe
Članak 703. (NN 83/21, 151/22)
Za prekršaj kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 2650,00 do 6630,00 eura ako:
1. kao član uprave investicijskog društva nije donijela ili nije primjenjivala politiku za izbor i procjenu ispunjenja uvjeta za članove uprave investicijskog društva, u skladu s člankom 28. stavkom 2. ovoga Zakona
2. kao član uprave investicijskog društva nije osigurala provođenje nadzornih mjera koje je naložila Agencija u skladu sa svojim nadležnostima i ovlastima, u skladu s obvezom iz članka 30. stavka 3. ovoga Zakona
3. kao član uprave investicijskog društva nije uspostavila sustav upravljanja iz članka 30. stavka 4. ovoga Zakona koji osigurava odgovornost uprave za definiranje, odobravanje i nadzor strateških ciljeva društva, strategije upravljanja rizicima i internog upravljanja, u skladu s člankom 31. stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona
4. kao član uprave investicijskog društva nije uspostavila sustav upravljanja iz članka 30. stavka 4. ovoga Zakona koji osigurava odgovornost uprave za definiranje, odobravanje i nadzor integriteta računovodstvenog sustava i sustava financijskog izvještavanja, kao i financijske i operativne kontrole i usklađenosti sa zakonom i primjenjivim standardima, u skladu s člankom 31. stavkom 1. točkom 2. ovoga Zakona
5. kao član uprave investicijskog društva nije uspostavila sustav upravljanja iz članka 30. stavka 4. ovoga Zakona koji osigurava odgovornost uprave za definiranje, odobravanje i nadzor procesa javne objave i priopćavanja podataka u skladu s odredbama ovoga Zakona, u skladu s člankom 31. stavkom 1. točkom 3. ovoga Zakona
6. kao član uprave investicijskog društva nije uspostavila sustav upravljanja iz članka 30. stavka 4. ovoga Zakona koji osigurava odgovornost uprave za definiranje, odobravanje i nadzor ustrojstva društva za obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti te pomoćnih usluga, uključujući vještine, znanje i stručnost višeg rukovodstva i radnika, resurse, postupke i mehanizme društva za obavljanje usluga i aktivnosti, u skladu s člankom 31. stavkom 1. točkom 4. ovoga Zakona
7. kao član uprave investicijskog društva nije uspostavila sustav upravljanja iz članka 30. stavka 4. ovoga Zakona koji osigurava odgovornost uprave za definiranje, odobravanje i nadzor politika koje se odnose na usluge, aktivnosti, proizvode i poslovanje društva, u skladu s tolerancijom na rizik društva i karakteristikama i potrebama klijenata društva, uključujući provođenje primjerenog testiranja otpornosti na stres, u skladu s člankom 31. stavkom 1. točkom 5. ovoga Zakona
8. kao član uprave investicijskog društva nije uspostavila sustav upravljanja iz članka 30. stavka 4. ovoga Zakona koji osigurava odgovornost uprave za definiranje, odobravanje i nadzor politiku primitaka osoba uključenih u pružanje usluga klijentima, u skladu s člankom 31. stavkom 1. točkom 6. ovoga Zakona
9. kao član uprave investicijskog društva nije procijenila učinkovitost politika i postupaka investicijskog društva na način propisan člankom 30. stavkom 5. ovoga Zakona i člankom 25. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565
10. kao relevantna osoba investicijskog društva zloupotrijebila podatak u vezi s neizvršenim nalogom klijenta, u skladu s članka 119. stavkom 4. ovoga Zakona
11. kao član uprave burze nije usvojila pisanu procjenu koju provodi utemeljenu na definiranoj i objektivnoj metodologiji ako burza ulaže i u druge oblike imovine osim onih iz stavka 3. članka 287. ovoga Zakona, sukladno članku 287. stavku 4. ovoga Zakona
12. kao član uprave burze ili operatera MTP-a ili operatera OTP-a nije osigurala provođenje nadzornih mjera koje je naložila Agencija u skladu sa svojim nadležnostima i ovlastima iz članka 343. ovoga Zakona
13. kao član uprave burze nije definirao odnosno nadgledao ili redovito pratio i ocjenjivao provedbu sustava upravljanja koji osiguravaju učinkovito i pažljivo ispunjavanje zahtjeva propisanih člankom 296. stavkom 1. točkama 1., 2., 5., 9. i 10. ovoga Zakona, a na način koji promiče integritet tržišta, sukladno članku 288. stavku 15. ovoga Zakona
14. kao član uprave pružatelja usluga dostave podataka koji je odobrenje za rad dobio sukladno ovom Zakonu nije definirao sustav upravljanja iz članka 366. stavka 4. ovoga Zakona
15. ima poziciju koja je veća od ograničenja utvrđenog za određenu izvedenicu, a što je protivno članku 374. ovoga Zakona
16. ne dostavi ili ne dostavi u roku podatke o veličini i namjeni pozicije ili izloženosti koja proizlazi iz sklopljenog ugovora o robnoj izvedenici ili ekonomski jednakovrijednog OTC ugovora i imovine ili obveze u vezi s tržištem temeljnog instrumenta u skladu s člankom 385. stavkom 3. ovoga Zakona
17. ne izvrši mjere na način i u rokovima propisanim rješenjem Agencije iz članka 385. stavka 5. ovoga Zakona
18. kao član upravljačkog tijela investicijskog društva ili druga fizička osoba koja se smatra odgovornom obavlja funkciju u investicijskom društvu, financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu suprotno zabrani iz članka 201. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona
19. kao član uprave izdavatelja nije osigurao postojanje identifikacijskog broja odnosno identifikacijske oznake sukladno odredbama članka 3. Delegirane Uredbe (EU) br. 2017/585, a u skladu s člankom 320. stavkom 4. ovoga Zakona
20. kao član uprave izdavatelja nije osigurao postojanje identifikacijskog broja odnosno identifikacijske oznake sukladno odredbama članka 3. Delegirane Uredbe (EU) br. 2017/585, a u skladu s člankom 345. stavkom 6. ovoga Zakona
21. kao relevantna osoba subjekta nadzora Agencije iz članka 683. stavka 1. ovoga Zakona ili osoba iz članka 684. stavka 1. ovoga Zakona na traženje Agencije ne dostavi u roku koji je odredila Agencija pisani iskaz ili uskrati dati usmeni iskaz, protivno članku 684. stavku 2. točki 2. ovoga Zakona.
Prekršaji ostalih osoba
Članak 704. (NN 83/21, 151/22, 85/24)
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 6630,00 do 19.900,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja:
1. protivno članku 6. ovoga Zakona neovlašteno pruža investicijske usluge
2. kao revizorsko društvo nije pisano i bez odgode izvijestilo Agenciju o činjenicama iz članka 164. stavaka 1. do 3. ovoga Zakona
3. protivno članku 284. stavku 1. ili članku 344. stavku 1. ovoga Zakona neovlašteno upravlja mjestom trgovanja
4. kao društvo koje donosi odluku o povlačenju vrijednosnih papira s uvrštenja na uređenom tržištu nije objavilo javnosti iznos pravične naknade u skladu s člankom 341. stavkom 12. ovoga Zakona
5. kao društvo koje donosi odluku o povlačenju vrijednosnih papira s uvrštenja na uređenom tržištu nije objavilo javnosti elaborat o procjeni fer vrijednosti dionice u skladu s člankom 341. stavkom 12. ovoga Zakona
6. protivno članku 356. ovoga Zakona neovlašteno obavlja usluge dostave podataka.
(2) U slučaju da je pravna osoba prekršajem iz stavka 1. ovoga članka ostvarila korist ili spriječila gubitak, a iznos tako ostvarene koristi ili spriječenog gubitka moguće je utvrditi, kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu dvostruko utvrđenog iznosa tako ostvarene koristi odnosno tako spriječenog gubitka, ako je taj iznos veći od propisanog najvećeg iznosa novčane kazne iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 4640,00 eura.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 1990,00 do 6630,00 eura kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja:
1. suprotno članku 6. ovoga Zakona neovlašteno pruža investicijske usluge
2. kao osoba iz članka 247. stavka 3. ovoga Zakona na zahtjev Agencije, ne da na uvid ili ne dostavi tražene izvještaje i podatke odnosno poslovne knjige i poslovnu dokumentaciju sukladno članku 247. stavku 3. ovoga Zakona
3. protivno članku 284. stavku 1. ili članku 344. stavku 1. ovoga Zakona neovlašteno upravlja mjestom trgovanja
4. protivno članku 356. ovoga Zakona neovlašteno obavlja usluge dostave podataka.
(5) Novčanom kaznom u iznosu od 6630,00 do 19.900 eura kaznit će se za prekršaj podružnica investicijskih društava iz drugih država članica odnosno podružnica investicijskih društava iz trećih zemalja ako postupi suprotno rokovima dostave izvještaja te pravilima objave iz pravilnika donesenog na temelju odredbi članka 158. stavaka 5. i 6. ovoga Zakona.
(6) Za prekršaj iz stavka 5. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba podružnice investicijskih društava iz drugih država članica odnosno odgovorna osoba podružnice investicijskih društava iz trećih zemalja novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 4640,00 eura.
Prekršaji članica grupe investicijskog društva
Članak 704.a (NN 83/21, 151/22)
(1) Novčanom kaznom u iznosu koji je višekratnik broja 1000, a koja ne može biti manja od 5% ni veća od 10% ukupnog prihoda koji je ostvario u godini kada je počinjen prekršaj, utvrđenog službenim financijskim izvještajima za tu godinu, a ako izvješća za tu godinu nema, uzet će se posljednje dostupno službeno godišnje izvješće, kaznit će se:
1. investicijski holding ili mješoviti financijski holding koji je kao člana upravljačkog tijela imenovao osobu koja nema dostatno znanje, vještine ili iskustvo, u skladu s člankom 226. stavkom 3. ovoga Zakona
2. mješoviti holding koji na zahtjev Agencije ne dostavi Agenciji informacije iz članka 226. stavka 4. točke 1. ovoga Zakona
3. mješoviti holding koji ne dozvoli Agenciji provođenje izravnih inspekcija iz članka 226. stavka 5. ovoga Zakona.
(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba pravne osobe novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 4640,00 eura.
Teži prekršaji u vezi s ponudom vrijednosnih papira
Članak 705. (NN 17/20, 151/22)
(1) Za prekršaj kaznit će se pravna osoba novčanom kaznom u iznosu koji je višekratnik broja 1.000, a koja ne može biti manja od 0,05 % ni veća od 3 % ukupnog prihoda koji je ostvario u godini kada je počinjen prekršaj, utvrđenog službenim financijskim izvještajima za tu godinu, ako:
1. ponudi javnosti vrijednosne papire, ako prije ponude nije u vezi s istom objavljen prospekt u skladu s člankom 3. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 2017/1129, pri čemu nisu ispunjeni uvjeti za korištenje iznimke od obveze objave prospekta iz članka 1. stavka 4. Uredbe (EU) br. 2017/1129
2. ponudi javnosti vrijednosne papire, ako prije ponude nije u vezi s istom objavljen prospekt, pri čemu nisu ispunjeni uvjeti za korištenje iznimke od obveze objave prospekta iz članka 409. stavka 1. ovoga Zakona
3. uvrsti vrijednosne papire na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj, a prije uvrštenja nije u vezi s istim objavljen prospekt, u skladu s člankom 3. stavkom 3. Uredbom (EU) br. 2017/1129, pri čemu nisu ispunjeni uvjeti za korištenje iznimke od obveze objave prospekta iz članka 1. stavka 5. Uredbe (EU) br. 2017/1129
4. koristi izuzetak od obveze objave prospekta iz članka 1. stavka 5. prvog podstavka točaka (a) i (b) Uredbe (EU) br. 2017/1129 na način protivan zabrani iz članka 1. stavka 6. Uredbe (EU) br. 2017/11295 kao ponuditelj ili financijski posrednik, protivno članku 5. stavku 1. prvom podstavku Uredbe (EU) br. 2017/1129 vrši ponovnu prodaju ili konačni plasman vrijednosnih papira koji podliježu obvezi objave prospekta, a da prethodno nije objavljen prospekt u skladu s Uredbom (EU) br. 2017/1129
5. kao ponuditelj ili financijski posrednik protivno članku 5. stavku 1. drugom podstavku Uredbe (EU) br. 2017/1129 vrši ponovnu prodaju ili konačni plasman vrijednosnih papira putem prospekta koji ne ispunjava uvjete iz članka 12. Uredbe (EU) br. 2017/1129 i/ili za koji izdavatelj ili osoba odgovorna za sastavljanje prospekta nije dala pisanu suglasnost za njegovu upotrebu za naknadnu ponovnu prodaju ili konačni plasman
6. protivno zabrani iz članka 5. stavka 2. Uredbe (EU) br. 2017/1129 preprodaje vrijednosne papire nekvalificiranim ulagateljima temeljem prospekta za koji je utvrđeno da nije primjeren za nekvalificirane ulagatelje u skladu s Uredbom (EU) br. 2017/1129
7. ishodi odobrenje prospekta, dopune prospekta i/ili drugog dokumenta za čije odobrenje je Agencija nadležna u skladu s člankom 405. stavkom 2. točkama 1. i 2. ovoga Zakona, temeljem lažnih ili nepotpunih izjava i/ili podataka ili izostavi informacije u prospektu ili drugom dokumentu za čije odobrenje je Agencija nadležna, a koje su prijeko potrebne ulagatelju kako bi donio utemeljenu procjenu imovine i obveza, dobiti i gubitaka, financijskog položaja te očekivanja izdavatelja i bilo kojeg jamca te, ako je primjenjivo, prava povezanih s vrijednosnim papirima i razlozima izdavanja vrijednosnih papira i njegova učinka na izdavatelja, pod uvjetima i u skladu sa zahtjevima iz članka 6. stavka 1. Uredbe (EU) br. 2017/1129.
(2) Pod uvjetom da je zbog prekršaja nastupila ili je izvjesno da će nastupiti šteta za ulagatelje, ili je počinjenje prekršaja izazvalo poremećaj na tržištu kapitala, ili se prekršaj učestalo čini, za prekršaj kaznit će se pravna osoba novčanom kaznom u iznosu koji je višekratnik broja 1.000, a koja ne može biti manja od 0,05 % ni veća od 3 % ukupnog prihoda koji je ostvario u godini kada je počinjen prekršaj, utvrđenog službenim financijskim izvještajima za tu godinu, ako:
1. prilikom objave prospekta ne poštuje postupke objave iz članka 21. stavka 2. Uredbe (EU) br. 2017/1129
2. nakon što ih Agencija odobri ili se podnesu Agenciji bez prethodnog odobrenja, ne učini dostupnim javnosti u skladu s postupcima iz članka 21. Uredbe (EU) br. 2017/1129 bez nepotrebne odgode, univerzalni registracijski dokument i/ili njegove izmjene u slučajevima iz članka 9. stavaka 7. i 9. Uredbe (EU) br. 2017/1129, sve u skladu sa zahtjevima iz članka 9. stavka 4. Uredbe (EU) br. 2017/1129
3. nakon što je odobren, ne učini registracijski dokument dostupnim javnosti bez nepotrebne odgode i u skladu s postupcima iz članka 21. Uredbe (EU) br. 2017/1129, sve u skladu sa zahtjevima iz članka 10. stavka 2. Uredbe (EU) br. 2017/1129
4. ne objavi prospekt na posebnom dijelu internetske stranice na način da je lako dostupan nakon što se pristupi internetskoj stranici tako da ga se može lako preuzeti, ispisati i pretraživati u elektroničkom obliku koji se ne može mijenjati, sve u skladu sa zahtjevima iz članka 21. stavka 3. prvog podstavka Uredbe (EU) br. 2017/1129
5. ne omogući pristup dokumentima u kojima su sadržane informacije koje se u prospekt uključuju upućivanjem, dopunama i/ili konačnim uvjetima povezanima s prospektom te zasebnom primjerku sažetka na način da im je moguće pristupiti u istom dijelu internetske stranice uz prospekt, među ostalim i ako je potrebno, putem hiperpoveznica, sve u skladu sa zahtjevima iz članka 21. stavka 3. drugog podstavka Uredbe (EU) br. 2017/1129
6. u zasebnom primjerku sažetka nije jasno naznačeno na koji se prospekt odnosi u skladu s člankom 21. stavkom 3. trećim podstavkom Uredbe (EU) br. 2017/1129
7. ograničava pristup objavljenom prospektu na način da se zahtijeva registracija, davanje izjave o prihvaćanju ograničenja pravne odgovornosti ili plaćanje naknade protivno zabrani iz članka 21. stavka 4. Uredbe (EU) br. 2017/1129
8. kao izdavatelj, ponuditelj ili osoba koja traži uvrštenje za trgovanje na uređenom tržištu, kada su hiperpoveznice upotrijebljene za potrebe objave prospekta, ne osigura funkcionalnost hiperpoveznica na prospekt i/ili na informacije uključene u prospekt upućivanjem te na dopune i/ili konačne uvjete povezane s prospektom tijekom razdoblja od najmanje 10 godina nakon njihove objave na internetskim stranicama iz članka 21. stavaka 2. i 6. Uredbe (EU) br. 2017/1129, a kako je propisano člankom 21. stavkom 7. Uredbe (EU) br. 2017/1129
9. objavi i distribuira zasebno dokumente koji čine sastavni dio prospekta koji se sastoji od zasebnih dokumenata i/ili objavi i distribuira zasebno informacije koje su uključene u prospekt upućivanjem, a da ti dokumenti i/ili informacije nisu prethodno objavljeni u elektroničkom obliku na kojoj od internetskih stranica u skladu s člankom 21. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 2017/1129, sve u skladu sa zahtjevima iz članka 21. stavka 9. Uredbe (EU) br. 2017/1129
10. kao izdavatelj, ponuditelj, osoba koja traži uvrštenje za trgovanje na uređenom tržištu ili financijski posrednik koji obavlja poslove plasmana ili prodaje vrijednosnih papira ne dostavi potencijalnom ulagatelju na njegov zahtjev i bez naknade primjerak prospekta na trajnom mediju ili kada je potencijalni ulagatelj zatražio primjerak prospekta u papirnatom obliku, ne dostavi prospekt u tiskanoj verziji, kada je zahtjev za dostavom prospekta na trajnom mediju ili u papirnatom obliku uputio potencijalni ulagatelj s područja jurisdikcije na kojem se provodi javna ponuda vrijednosnih papira ili se provodi uvrštenje za trgovanje na uređenom tržištu, sve u skladu s člankom 21. stavkom 11. Uredbe (EU) br. 2017/1129
11. objavi ili distribuira oglas na području Republike Hrvatske koji ne sadrži informacije iz članka 22. stavka 2. Uredbe (EU) br. 2017/1129
12. objavi ili distribuira oglas na području Republike Hrvatske koji nije jasno prepoznatljiv kao takav u skladu s člankom 22. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 2017/1129
13. objavi ili distribuira oglas na području Republike Hrvatske koji sadrži informacije koje su netočne ili dovode u zabludu ili nisu u skladu s informacijama sadržanima u prospektu, kada je prospekt već objavljen, ili s informacijama za koje se zahtijeva da budu u prospektu, kada prospekt tek treba biti objavljen, protivno zabrani iz članka 22. stavka 3. Uredbe (EU) br. 2017/1129
14. priopći ili objavi informacije koje se odnose na javnu ponudu vrijednosnih papira ili uvrštenje za trgovanje na uređenom tržištu, u usmenom ili pisanom obliku, čak i kada nisu bile objavljene u svrhe oglašavanja, sadržaj kojih nije u skladu s informacijama sadržanim u prospektu, sve u skladu sa zahtjevima iz članka 22. stavka 4. Uredbe (EU) br. 2017/1129
15. kao izdavatelj ili ponuditelj koji je u usmenom ili pisanom obliku objavio bitne informacije jednom ili više odabranih ulagatelja takve informacije ne objavi i svim drugim ulagateljima kojima je ponuda upućena, pri čemu se radi o slučaju kada se objava prospekta ne zahtijeva u skladu s člankom 1. stavkom 4. ili 5. Uredbe (EU) br. 2017/1129, sve u skladu sa zahtjevima iz članka 22. stavka 5. točke (a) Uredbe (EU) br. 2017/1129
16. kao izdavatelj ili ponuditelj koji je u usmenom ili pisanom obliku objavio bitne informacije jednom ili više odabranih ulagatelja takve informacije ne uključi i u prospekt ili u dopunu prospekta u skladu s člankom 23. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 2017/1129, pri čemu se radi o slučaju kada se objava prospekta zahtijeva, sve u skladu sa zahtjevima iz članka 22. stavka 5. točke (b) Uredbe (EU) br. 2017/1129
17. objavi dopunu prospekta na način koji nije u skladu barem s istim postupcima primijenjenim prilikom objave inicijalnog prospekta u skladu s člankom 21. Uredbe (EU) br. 2017/1129, sve u skladu s člankom 23. stavkom 1. drugim podstavkom Uredbe (EU) br. 2017/1129
18. nakon odobrenja registracijskog dokumenta ponudi vrijednosne papire ili podnese zahtjev za uvrštenje za trgovanje na uređeno tržište, a da prethodno ne podnese Agenciji zahtjev za zasebnim odobrenjem obavijesti o vrijednosnim papirima i sažetka, sve u skladu sa zahtjevima iz članka 10. stavka 1. prvog podstavka Uredbe (EU) br. 2017/1129
19. nakon odobrenja univerzalnog registracijskog dokumenta ponudi vrijednosne papire ili podnese zahtjev za uvrštenje za trgovanje na uređeno tržište, a da prethodno ne podnese Agenciji zahtjev za zasebnim odobrenjem obavijesti o vrijednosnim papirima i sažetka, sve u skladu sa zahtjevima iz članka 10. stavka 3. drugog podstavka Uredbe (EU) br. 2017/1129
20. nakon što je univerzalni registracijski dokument podnesen Agenciji bez prethodnog odobrenja ponudi vrijednosne papire ili podnese zahtjev za uvrštenje za trgovanje na uređeno tržište, a da prethodno ne podnese Agenciji zahtjev za odobrenjem cjelokupne dokumentacije, uključujući izmjene univerzalnog registracijskog dokumenta, koje bi trebale činiti prospekt za potrebe ponude vrijednosnih papira ili uvrštenja za trgovanje na uređeno tržište, sve u skladu s člankom 10. stavkom 3. trećim i četvrtim podstavkom Uredbe (EU) br. 2017/1129
21. ne objavi prospekt najkasnije s početkom javne ponude ili prije uvrštenja za trgovanje vrijednosnih papira na uređeno tržište kako je propisano člankom 21. stavkom 1. prvim podstavkom Uredbe (EU) br. 2017/1129
22. ne objavi prospekt najmanje šest radnih dana prije završetka ponude, a koji prospekt se odnosi na inicijalnu javnu ponudu roda dionica koji se po prvi puta uvrštava za trgovanje na uređenom tržištu kako je propisano člankom 21. stavkom 1. drugim podstavkom Uredbe (EU) br. 2017/1129
23. protivno članku 17. stavku 2. Uredbe (EU) br. 2017/1129 ne podnese Agenciji podatke o konačnoj ponudbenoj cijeni i količini vrijednosnih papira i/ili se ne učine dostupnim javnosti u skladu s postupcima iz članka 21. stavka 2. Uredbe (EU) br. 2017/1129
24. objavi prospekt ili njegove sastavne dijelove u slučaju iz članka 10. Uredbe (EU) br. 2017/1129, a koje prethodno nije odobrilo nadležno tijelo u skladu s člankom 20. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 2017/1129
25. objavi univerzalni registracijski dokument koji prethodno nije podnesen Agenciji ili nije odobren iako je isti prethodno podnesen Agenciji radi odobrenja, sve u skladu s člankom 9. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 2017/112917., objavi dopunu prospekta koju prethodno nije odobrilo nadležno tijelo u skladu s člankom 23. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 2017/112918. kao izdavatelj, ponuditelj ili osoba koja traži uvrštenje za trgovanje na uređenom tržištu, učini dostupnim javnosti prospekt i/ili dopunu prospekta čiji tekst i oblik nisu istovjetni izvornoj verziji koju je odobrila Agencija ili nadležno tijelo matične države članice u skladu s člankom 21. stavkom 10. Uredbe (EU) br. 2017/1129
26. kao izdavatelj, ponuditelj ili podnositelj zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište ne podnese zahtjev Agenciji za odobrenjem dopune prospekta bez nepotrebne odgode kada za to postoje uvjeti u skladu s člankom 23. stavkom 1. prvim podstavkom Uredbe (EU) br. 2017/12920., kao izdavatelj, ponuditelj ili podnositelj zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište ne podnese zahtjev Agenciji za odobrenjem dopune registracijskog dokumenta ili univerzalnog registracijskog dokumenta bez nepotrebne odgode kada za to postoje uvjeti u skladu s člankom 26. stavkom 5. prvim podstavkom Uredbe (EU) br. 2017/1129
27. kao izdavatelj, ponuditelj ili podnositelj zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište propusti dostaviti obavijest o dopuni registracijskog dokumenta ili univerzalnog registracijskog dokumenta koji se istodobno koriste kao sastavni dio nekoliko prospekata u skladu s člankom 23. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 2017/1129, svim nadležnim tijelima koja su odobrila te prospekte, sve u skladu sa zahtjevima iz članka 26. stavka 5. drugog podstavka Uredbe (EU) br. 2017/1129
28. kao izdavatelj, ponuditelj ili podnositelj zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište na poziv Agencije u skladu s člankom 24. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 2017/1129 ne podnese zahtjev Agenciji za odobrenjem dopune prospekta u skladu s člankom 23. stavkom 1. prvim podstavkom Uredbe (EU) br. 2017/112924., kao izdavatelj, ponuditelj ili podnositelj zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište ne objavi dopunu prospekta koju je odobrilo nadležno tijelo u skladu s člankom 23. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 2017/1129
29. kao izdavatelj, ponuditelj ili podnositelj zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište ne omogući ulagateljima povlačenje prihvata pod uvjetima i u skladu s člankom 23. stavkom 2. prvim podstavkom Uredbe (EU) br. 2017/1129
30. kao financijski posrednik putem kojeg su vrijednosni papiri kupljeni ili upisani ne obavijesti ulagatelje ili ne stupi u kontakt s ulagateljima na dan objave dopune, u skladu s člankom 23. stavkom 3. prvim i drugim podstavkom Uredbe (EU) br. 2017/1129
31. kao izdavatelj ili ponuditelj kod kojeg su vrijednosni papiri izravno kupljeni ili upisani ne obavijesti ulagatelje u skladu s člankom 23. stavkom 3. trećim podstavkom Uredbe (EU) br. 2017/1129.
(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, ako bi iznos novčane kazne utvrđene na temelju stavaka 1. i 2. ovoga članka bio manji od 66.360,00 eura, pravna osoba iz stavaka 1. i 2. ovoga članka kaznit će se za prekršaj iz stavaka 1. i 2. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 66.360,00 do 132.720,00 eura.
(4) Iznimno od stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka, ako je pravna osoba iz stavaka 1. i 2. ovoga članka prekršajem iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ostvarila korist ili spriječila gubitak, a iznos tako ostvarene koristi ili spriječenog gubitka može se utvrditi, pravna osoba iz stavaka 1. i 2. ovoga članka kaznit će se za prekršaj iz stavaka 1. i 2. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu dvostruko utvrđenog iznosa tako ostvarene koristi odnosno tako spriječenog gubitka, ako je taj iznos veći od propisanog najvećeg iznosa novčane kazne iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka.
(5) Za prekršaj iz stavaka 1. i 2. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi iz stavaka 1. i 2. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 66.360,00 do 700.000,00 eura.
(6) Kada fizička osoba počini prekršaj iz stavaka 1. i 2., kaznit će se novčanom kaznom u iznosu u iznosu od 66.360,00 do 700.000,00 eura.
(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, ako je fizička osoba iz stavka 6. ovoga članka prekršajem ostvarila korist ili spriječila gubitak, a iznos tako ostvarene koristi ili spriječenog gubitka može se utvrditi, fizička osoba iz stavka 6. ovoga članka kaznit će se za prekršaj iz stavaka 1. i 2. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu dvostruko utvrđenog iznosa tako ostvarene koristi odnosno tako spriječenog gubitka, ako je taj iznos veći od propisanog najvećeg iznosa novčane kazne iz stavka 6. ovoga članka.
Lakši prekršaji u vezi s ponudom vrijednosnih papira
Članak 705.a (NN 17/20, 151/22)
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 6630,00 do 26.540,00 eura kaznit će se pravna osoba za prekršaj pod uvjetom da uslijed počinjenja prekršaja nije nastupila šteta za ulagatelje, da počinjenje prekršaja nije izazvalo poremećaj na tržištu kapitala te da činjenje prekršaja nije učestalo, ako:
1. prilikom objave prospekta ne poštuje postupke objave iz članka 21. stavka 2. Uredbe (EU) br. 2017/1129
2. nakon što ih Agencija odobri ili se podnesu Agenciji bez prethodnog odobrenja, ne učini dostupnim javnosti u skladu s postupcima iz članka 21. Uredbe (EU) br. 2017/1129 bez nepotrebne odgode univerzalni registracijski dokument i/ili njegove izmjene u slučajevima iz članka 9. stavaka 7. i 9. Uredbe (EU) br. 2017/1129, sve u skladu sa zahtjevima iz članka 9. stavka 4. Uredbe (EU) br. 2017/1129
3. nakon što je odobren, ne učini registracijski dokument dostupnim javnosti bez nepotrebne odgode i u skladu s postupcima iz članka 21. Uredbe (EU) br. 2017/1129, sve u skladu sa zahtjevima iz članka 10. stavka 2. Uredbe (EU) br. 2017/1129
4. ne objavi prospekt na posebnom dijelu internetske stranice na način da je lako dostupan nakon što se pristupi internetskoj stranici tako da ga se može lako preuzeti, ispisati i pretraživati u elektroničkom obliku koji se ne može mijenjati, sve u skladu sa zahtjevima iz članka 21. stavka 3. prvog podstavka Uredbe (EU) br. 2017/1129
5. ne omogući pristup dokumentima u kojima su sadržane informacije koje se u prospekt uključuju upućivanjem, dopunama i/ili konačnim uvjetima povezanima s prospektom te zasebnom primjerku sažetka na način da im je moguće pristupiti u istom dijelu internetske stranice uz prospekt, među ostalim i ako je potrebno, putem hiperpoveznica, sve u skladu sa zahtjevima iz članka 21. stavka 3. drugog podstavka Uredbe (EU) br. 2017/1129
6. u zasebnom primjerku sažetka nije jasno naznačeno na koji se prospekt odnosi u skladu s člankom 21. stavkom 3. trećim podstavkom Uredbe (EU) br. 2017/1129
7. ograničava pristup objavljenom prospektu na način da se zahtijeva registracija, davanje izjave o prihvaćanju ograničenja pravne odgovornosti ili plaćanje naknade protivno zabrani iz članka 21. stavka 4. Uredbe (EU) br. 2017/1129
8. kao izdavatelj, ponuditelj ili osoba koja traži uvrštenje za trgovanje na uređenom tržištu, kada su hiperpoveznice upotrijebljene za potrebe objave prospekta, ne osigura funkcionalnost hiperpoveznica na prospekt i/ili na informacije uključene u prospekt upućivanjem te na dopune i/ili konačne uvjete povezane s prospektom tijekom razdoblja od najmanje 10 godina nakon njihove objave na internetskim stranicama iz članka 21. stavaka 2. i 6. Uredbe (EU) br. 2017/1129, a kako je propisano člankom 21. stavkom 7. Uredbe (EU) br. 2017/1129
9. objavi i distribuira zasebno dokumente koji čine sastavni dio prospekta koji se sastoji od zasebnih dokumenata i/ili objavi i distribuira zasebno informacije koje su uključene u prospekt upućivanjem, a da ti dokumenti i/ili informacije nisu prethodno objavljeni u elektroničkom obliku na kojoj od internetskih stranica u skladu s člankom 21. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 2017/1129, sve u skladu sa zahtjevima iz članka 21. stavka 9. Uredbe (EU) br. 2017/1129
10. kao izdavatelj, ponuditelj, osoba koja traži uvrštenje za trgovanje na uređenom tržištu ili financijski posrednik koji obavlja poslove plasmana ili prodaje vrijednosnih papira ne dostavi potencijalnom ulagatelju na njegov zahtjev i bez naknade primjerak prospekta na trajnom mediju ili kada je potencijalni ulagatelj zatražio primjerak prospekta u papirnatom obliku, ne dostavi prospekt u tiskanoj verziji, kada je zahtjev za dostavom prospekta na trajnom mediju ili u papirnatom obliku uputio potencijalni ulagatelj s područja jurisdikcije na kojem se provodi javna ponuda vrijednosnih papira ili se provodi uvrštenje za trgovanje na uređenom tržištu, sve u skladu s člankom 21. stavkom 11. Uredbe (EU) br. 2017/1129
11. objavi ili distribuira oglas na području Republike Hrvatske koji ne sadrži informacije iz članka 22. stavka 2. Uredbe (EU) br. 2017/1129
12. objavi ili distribuira oglas na području Republike Hrvatske koji nije jasno prepoznatljiv kao takav u skladu s člankom 22. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 2017/1129
13. objavi ili distribuira oglas na području Republike Hrvatske koji sadrži informacije koje su netočne ili dovode u zabludu ili nisu u skladu s informacijama sadržanima u prospektu, kada je prospekt već objavljen, ili s informacijama za koje se zahtijeva da budu u prospektu, kada prospekt tek treba biti objavljen, protivno zabrani iz članka 22. stavka 3. Uredbe (EU) br. 2017/1129
14. priopći ili objavi informacije koje se odnose na javnu ponudu vrijednosnih papira ili uvrštenje za trgovanje na uređenom tržištu, u usmenom ili pisanom obliku, čak i kada nisu bile objavljene u svrhe oglašavanja, sadržaj kojih nije u skladu s informacijama sadržanim u prospektu, sve u skladu sa zahtjevima iz članka 22. stavka 4. Uredbe (EU) br. 2017/1129
15. kao izdavatelj ili ponuditelj koji je u usmenom ili pisanom obliku objavio bitne informacije jednom ili više odabranih ulagatelja takve informacije ne objavi i svim drugim ulagateljima kojima je ponuda upućena, pri čemu se radi o slučaju kada se objava prospekta ne zahtijeva u skladu s člankom 1. stavkom 4. ili 5. Uredbe (EU) br. 2017/1129, sve u skladu sa zahtjevima iz članka 22. stavka 5. točke (a) Uredbe (EU) br. 2017/1129
16. kao izdavatelj ili ponuditelj koji je u usmenom ili pisanom obliku objavio bitne informacije jednom ili više odabranih ulagatelja takve informacije ne uključi i u prospekt ili u dopunu prospekta u skladu s člankom 23. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 2017/1129, pri čemu se radi o slučaju kada se objava prospekta zahtijeva, sve u skladu sa zahtjevima iz članka 22. stavka 5. točke (b) Uredbe (EU) br. 2017/1129
17. objavi dopunu prospekta na način koji nije u skladu barem s istim postupcima primijenjenim prilikom objave inicijalnog prospekta u skladu s člankom 21. Uredbe (EU) br. 2017/1129, sve u skladu s člankom 23. stavkom 1. drugim podstavkom Uredbe (EU) br. 2017/1129
18. nakon odobrenja registracijskog dokumenta ponudi vrijednosne papire ili podnese zahtjev za uvrštenje za trgovanje na uređeno tržište, a da prethodno ne podnese Agenciji zahtjev za zasebnim odobrenjem obavijesti o vrijednosnim papirima i sažetka, sve u skladu sa zahtjevima iz članka 10. stavka 1. prvog podstavka Uredbe (EU) br. 2017/1129
19. nakon odobrenja univerzalnog registracijskog dokumenta ponudi vrijednosne papire ili podnese zahtjev za uvrštenje za trgovanje na uređeno tržište, a da prethodno ne podnese Agenciji zahtjev za zasebnim odobrenjem obavijesti o vrijednosnim papirima i sažetka, sve u skladu sa zahtjevima iz članka 10. stavka 3. drugog podstavka Uredbe (EU) br. 2017/1129
20. nakon što je univerzalni registracijski dokument podnesen Agenciji bez prethodnog odobrenja ponudi vrijednosne papire ili podnese zahtjev za uvrštenje za trgovanje na uređeno tržište, a da prethodno ne podnese Agenciji zahtjev za odobrenjem cjelokupne dokumentacije, uključujući izmjene univerzalnog registracijskog dokumenta, koje bi trebale činiti prospekt za potrebe ponude vrijednosnih papira ili uvrštenja za trgovanje na uređeno tržište, sve u skladu s člankom 10. stavkom 3. trećim i četvrtim podstavkom Uredbe (EU) br. 2017/1129
21. ne objavi prospekt najkasnije s početkom javne ponude ili prije uvrštenja za trgovanje vrijednosnih papira na uređeno tržište kako je propisano člankom 21. stavkom 1. prvim podstavkom Uredbe (EU) br. 2017/1129
22. ne objavi prospekt najmanje šest radnih dana prije završetka ponude, a koji prospekt se odnosi na inicijalnu javnu ponudu roda dionica koji se po prvi puta uvrštava za trgovanje na uređenom tržištu kako je propisano člankom 21. stavkom 1. drugim podstavkom Uredbe (EU) br. 2017/1129
23. protivno članku 17. stavku 2. Uredbe (EU) br. 2017/1129 ne podnese Agenciji podatke o konačnoj ponudbenoj cijeni i količini vrijednosnih papira i/ili se ne učine dostupnim javnosti u skladu s postupcima iz članka 21. stavka 2. Uredbe (EU) br. 2017/1129
24. objavi prospekt ili njegove sastavne dijelove u slučaju iz članka 10. Uredbe (EU) br. 2017/1129, a koje prethodno nije odobrilo nadležno tijelo u skladu s člankom 20. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 2017/1129
25. objavi univerzalni registracijski dokument koji prethodno nije podnesen Agenciji ili nije odobren iako je isti prethodno podnesen Agenciji radi odobrenja, sve u skladu s člankom 9. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 2017/112917, objavi dopunu prospekta koju prethodno nije odobrilo nadležno tijelo u skladu s člankom 23. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 2017/112918, kao izdavatelj, ponuditelj ili osoba koja traži uvrštenje za trgovanje na uređenom tržištu učini dostupnim javnosti prospekt i/ili dopunu prospekta čiji tekst i oblik nisu istovjetni izvornoj verziji koju je odobrila Agencija ili nadležno tijelo matične države članice u skladu s člankom 21. stavkom 10. Uredbe (EU) br. 2017/1129
26. kao izdavatelj, ponuditelj ili podnositelj zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište ne podnese zahtjev Agenciji za odobrenjem dopune prospekta bez nepotrebne odgode kada za to postoje uvjeti u skladu s člankom 23. stavkom 1. prvim podstavkom Uredbe (EU) br. 2017/112920, kao izdavatelj, ponuditelj ili podnositelj zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište ne podnese zahtjev Agenciji za odobrenjem dopune registracijskog dokumenta ili univerzalnog registracijskog dokumenta bez nepotrebne odgode kada za to postoje uvjeti u skladu s člankom 26. stavkom 5. prvim podstavkom Uredbe (EU) br. 2017/1129
27. kao izdavatelj, ponuditelj ili podnositelj zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište propusti dostaviti obavijest o dopuni registracijskog dokumenta ili univerzalnog registracijskog dokumenta koji se istodobno koristi kao sastavni dio nekoliko prospekata u skladu s člankom 23. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 2017/1129 svim nadležnim tijelima koja su odobrila te prospekte, sve u skladu sa zahtjevima iz članka 26. stavka 5. drugog podstavka Uredbe (EU) br. 2017/1129
28. kao izdavatelj, ponuditelj ili podnositelj zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište na poziv Agencije u skladu s člankom 24. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 2017/1129 ne podnese zahtjev Agenciji za odobrenjem dopune prospekta u skladu s člankom 23. stavkom 1. prvim podstavkom Uredbe (EU) br. 2017/112924, kao izdavatelj, ponuditelj ili podnositelj zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište ne objavi dopunu prospekta koju je odobrilo nadležno tijelo u skladu s člankom 23. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 2017/1129
29. kao izdavatelj, ponuditelj ili podnositelj zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište ne omogući ulagateljima povlačenje prihvata pod uvjetima i u skladu s člankom 23. stavkom 2. prvim podstavkom Uredbe (EU) br. 2017/1129
30. kao financijski posrednik putem kojeg su vrijednosni papiri kupljeni ili upisani ne obavijesti ulagatelje ili ne stupi u kontakt s ulagateljima na dan objave dopune, u skladu s člankom 23. stavkom 3. prvim i drugim podstavkom Uredbe (EU) br. 2017/1129
31. kao izdavatelj ili ponuditelj kod kojeg su vrijednosni papiri izravno kupljeni ili upisani ne obavijesti ulagatelje u skladu s 23. stavkom 3. trećim podstavkom Uredbe (EU) br. 2017/1129.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako je pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka prekršajem iz stavka 1. ovoga članka ostvarila korist ili spriječila gubitak, a iznos tako ostvarene koristi ili spriječenog gubitka može se utvrditi, pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu dvostruko utvrđenog iznosa tako ostvarene koristi odnosno tako spriječenog gubitka ako je taj iznos veći od propisanog najvećeg iznosa novčane kazne iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 26.540,00 eura.
(4) Kada fizička osoba počini prekršaj iz stavka 1. ovoga članka, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu u iznosu od 1320,00 do 26.540,00 eura.
(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, ako je fizička osoba iz stavka 4. ovoga članka prekršajem ostvarila korist ili spriječila gubitak, a iznos tako ostvarene koristi ili spriječenog gubitka može se utvrditi, fizička osoba iz stavka 4. ovoga članka kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu dvostruko utvrđenog iznosa tako ostvarene koristi odnosno tako spriječenog gubitka ako je taj iznos veći od propisanog najvećeg iznosa novčane kazne iz stavka 4. ovoga članka.
Članak 705.b (NN 17/20, 151/22)
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 6630,00 do 26.540,00 eura kaznit će se pravna osoba za prekršaj ako:
1. ne izradi informacijski dokument u skladu s člankom 409. stavkom 3. ovoga Zakona, a ispunjeni su uvjeti za izradu istog ili ga izradi, ali ne na hrvatskom jeziku
2. ne učini dostupnim ulagateljima odnosno javnosti informacijski dokument na način i/ili u rokovima iz članka 409. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona
3. ne ažurira informacije sadržane u informacijskom dokumentu tijekom trajanja ponude u skladu s člankom 409. stavkom 4. ovoga Zakona
4. izradi informacijski dokument čiji sadržaj, oblik, objava ili ažuriranje nije u skladu s odredbama pravilnika iz članka 409. stavka 5. ovoga Zakona
5. ne obavijesti Agenciju u skladu s člankom 427. stavkom 1. ovoga Zakona
6. ne obavijesti Agenciju u skladu s člankom 427. stavkom 2. ovoga Zakona
7. obavijest ne sadrži propisane podatke iz članka 427. stavka 3. ovoga Zakona
8. dostavi Agenciji obavijest kojoj nisu priloženi dokumenti iz članka 427. stavka 4. ovoga Zakona
9. na traženje Agencije ne dostavi dodatnu dokumentaciju sukladno članku 427. stavku 5. ovog Zakona
10. ne sudjeluje ili se ne pridržava pravila prilikom istrage, nadzora koji provodi Agencija ili zahtjeva Agencije sukladno odredbama dijela trećeg glave I. Poglavlja IV. ovoga Zakona.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako je pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka prekršajem iz stavka 1. ovoga članka ostvarila korist ili spriječila gubitak, a iznos tako ostvarene koristi ili spriječenog gubitka može se utvrditi, pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu dvostruko utvrđenog iznosa tako ostvarene koristi odnosno tako spriječenog gubitka ako je taj iznos veći od propisanog najvećeg iznosa novčane kazne iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 26.540,00 eura.
(4) Kada fizička osoba počini prekršaj iz stavka 1. ovoga članka, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu u iznosu od 1320,00 do 26.540,00 eura.
(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, ako je fizička osoba iz stavka 4. ovoga članka prekršajem ostvarila korist ili spriječila gubitak, a iznos tako ostvarene koristi ili spriječenog gubitka može se utvrditi, fizička osoba iz stavka 4. ovoga članka kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu dvostruko utvrđenog iznosa tako ostvarene koristi odnosno tako spriječenog gubitka ako je taj iznos veći od propisanog najvećeg iznosa novčane kazne iz stavka 4. ovoga članka.
Teški prekršaji izdavatelja čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište
Članak 706. (NN 17/20, 151/22)
(1) Za prekršaj kaznit će se izdavatelj koji je pravni subjekt novčanom kaznom u iznosu koji je višekratnik broja 1.000, a koja ne može biti manja od 5 % ukupnog prihoda koji je izdavatelj ostvario u godini kada je počinjen prekršaj, utvrđenog na temelju godišnjih financijskih izvještaja izdavatelja za tu godinu, ako:
1. protivno članku 462. stavku 1. ovoga Zakona, ne objavi javnosti uopće ili u propisanom roku godišnji izvještaj, a što je dovelo do ozbiljnog ugrožavanja financijskog tržišta
2. protivno članku 462. stavku 2. ovoga Zakona, ne sastavi godišnji izvještaj u propisanom sadržaju, a što je dovelo do ozbiljnog ugrožavanja financijskog tržišta
3. protivno članku 465. stavku 1. ovoga Zakona, ne objavi javnosti uopće ili u propisanom roku polugodišnji izvještaj, a što je dovelo do ozbiljnog ugrožavanja financijskog tržišta
4. protivno članku 465. stavku 2. ovoga Zakona, ne sastavi polugodišnji izvještaj u propisanom sadržaju, a što je dovelo do ozbiljnog ugrožavanja financijskog tržišta
5. protivno članku 469. stavku 1. ovoga Zakona, ne objavi javnosti uopće ili u propisanom roku izvještaj o plaćanjima javnom sektoru, a što je dovelo do ozbiljnog ugrožavanja financijskog tržišta
6. protivno članku 469. stavcima 2. ili 3. ovoga Zakona, ne sastavi izvještaj o plaćanjima javnom sektoru u propisanom sadržaju, a što je dovelo do ozbiljnog ugrožavanja financijskog tržišta
7. protivno članku 474. stavku 1. ovoga Zakona, ne objavi javnosti uopće ili u propisanom roku broj vlastitih dionica (u apsolutnom i relativnom iznosu) koje drži nakon svakog stjecanja ili otpuštanja vlastitih dionica, a što je dovelo do ozbiljnog ugrožavanja financijskog tržišta
8. protivno članku 475. stavku 1. ovoga Zakona, ne objavi javnosti uopće ili u propisanom roku svaku promjenu u pravima iz izdanih dionica, a što je dovelo do ozbiljnog ugrožavanja financijskog tržišta
9. protivno članku 475. stavku 2. ovoga Zakona, ne objavi javnosti uopće ili u propisanom roku svaku promjenu u pravima iz izdanih vrijednosnih papira koji nisu dionice, a što je dovelo do ozbiljnog ugrožavanja financijskog tržišta.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako je iznos novčane kazne utvrđene na temelju stavka 1. ovoga članka manji od 66.360,00 eura, izdavatelj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 66.360,00 do 132.720,00 eura.
(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, ako je izdavatelj iz stavka 1. ovoga članka prekršajem iz stavka 1. ovoga članka ostvario korist ili spriječio gubitak, a iznos tako ostvarene koristi ili spriječenog gubitka može se utvrditi, izdavatelj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu dvostruko utvrđenog iznosa tako ostvarene koristi odnosno tako spriječenog gubitka, ako je taj iznos veći od propisanog najvećeg iznosa novčane kazne iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba izdavatelja iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 66.360,00 do 663.610,00 eura.
(5) Za prekršaj iz stavka 1. točke 9. ovoga članka kaznit će se izdavatelj koji je fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 132.720,00 do 2.000.000,00 eura.
(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, ako je izdavatelj iz stavka 5. ovoga članka prekršajem iz stavka 1. točke 9. ovoga članka ostvario korist ili spriječio gubitak, a iznos tako ostvarene koristi ili spriječenog gubitka može se utvrditi, izdavatelj iz stavka 5. ovoga članka kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. točke 9. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu dvostruko utvrđenog iznosa tako ostvarene koristi odnosno tako spriječenog gubitka, ako je taj iznos veći od propisanog najvećeg iznosa novčane kazne iz stavka 5. ovoga članka.
(7) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se pravni subjekt koji je tražio uvrštenje vrijednosnih papira izdavatelja na uređeno tržište bez njegove suglasnosti novčanom kaznom u iznosu utvrđenom na temelju stavaka 1., 2. ili 3. ovoga članka, ovisno o tome koji način utvrđivanja novčanog iznosa treba primijeniti, ako su vrijednosni papiri izdavatelja uvršteni na uređeno tržište bez njegove suglasnosti.
(8) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba pravnog subjekta iz stavka 7. ovoga članka koji je tražio uvrštenje vrijednosnih papira izdavatelja na uređeno tržište bez njegove suglasnosti novčanom kaznom u iznosu od 66.360,00 do 663.610,00 eura.
(9) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba koja je tražila uvrštenje vrijednosnih papira izdavatelja na uređeno tržište bez njegove suglasnosti novčanom kaznom u iznosu iz stavka 5. ovoga članka, ako su vrijednosni papiri izdavatelja uvršteni na uređeno tržište bez njegove suglasnosti.
(10) Iznimno od stavka 9. ovoga članka, ako je fizička osoba iz stavka 9. ovoga članka prekršajem iz stavka 1. ovoga članka ostvarila korist ili spriječila gubitak, a iznos tako ostvarene koristi ili spriječenog gubitka može se utvrditi, fizička osoba iz stavka 9. ovoga članka kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu dvostruko utvrđenog iznosa tako ostvarene koristi odnosno tako spriječenog gubitka, ako je taj iznos veći od propisanog najvećeg iznosa novčane kazne iz stavka 5. ovoga članka.
(11) Ako je pravni subjekt matično društvo ili društvo kći matičnog društva koje je obvezno sastavljati konsolidirane financijske izvještaje u skladu s propisima Republike Hrvatske koji uređuju računovodstvo poduzetnika i primjenu standarda financijskog izvještavanja odnosno propisima države članice u kojima izdavatelj ima sjedište kojima se u njezin pravni poredak prenose odredbe Direktive 2013/34/EU, ukupan prihod iz stavka 1. ovoga članka je ukupan prihod utvrđen na temelju godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja krajnjeg matičnog društva pravnog subjekta za godinu kada je počinjen prekršaj.
Teški prekršaji ostalih osoba
Članak 707. (NN 17/20, 151/22)
(1) Za prekršaj kaznit će se pravni subjekt novčanom kaznom u iznosu koji je višekratnik broja 1.000, a koja ne može biti manja od 5 % ukupnog prihoda koji je pravni subjekt ostvario u godini kada je počinjen prekršaj, utvrđenog na temelju godišnjih financijskih izvještaja pravnog subjekta za tu godinu, ako:
1. protivno članku 482. ovoga Zakona, ne izvrši svoju obvezu u pogledu obavještavanja o promjenama u glasačkim pravima na način propisan člancima 482. do 485. ovoga Zakona, a što je dovelo do ozbiljnog ugrožavanja financijskog tržišta
2. protivno članku 486. ovoga Zakona, ne dostavi izdavatelju i/ili Agenciji obavijest iz članka 482. stavka 1. ovoga Zakona u propisanom sadržaju i/ili s propisanim privicima, ako je primjenjivo, a što je dovelo do ozbiljnog ugrožavanja financijskog tržišta
3. protivno članku 487. ovoga Zakona, ne dostavi uopće ili u propisanom roku ili ne dostavi istodobno izdavatelju i/ili Agenciji obavijest iz članka 482. stavka 1. ovoga Zakona o dosezanju, prelasku ili padu ispod propisanih pragova, a što je dovelo do ozbiljnog ugrožavanja financijskog tržišta.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako je iznos novčane kazne utvrđene na temelju stavka 1. ovoga članka manji od 66.360,00 eura, pravni subjekt iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 66.360,00 do 132.720,00 eura.
(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, ako je pravni subjekt iz stavka 1. ovoga članka prekršajem iz stavka 1. ovoga članka ostvario korist ili spriječio gubitak, a iznos tako ostvarene koristi ili spriječenog gubitka može se utvrditi, pravni subjekt iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu dvostruko utvrđenog iznosa tako ostvarene koristi odnosno tako spriječenog gubitka, ako je taj iznos veći od propisanog najvećeg iznosa iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba pravnog subjekta iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 66.360,00 do 663.610,00 eura.
(5) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 132.720,00 do 2.000.000,00 eura.
(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, ako je fizička osoba iz stavka 5. ovoga članka prekršajem iz stavka 1. ovoga članka ostvarila korist ili spriječila gubitak, a iznos tako ostvarene koristi ili spriječenog gubitka može se utvrditi, fizička osoba iz stavka 5. ovoga članka kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu dvostruko utvrđenog iznosa tako ostvarene koristi odnosno tako spriječenog gubitka, ako je taj iznos veći od propisanog najvećeg iznosa novčane kazne iz stavka 5. ovoga članka.
(7) Ako je pravni subjekt matično društvo ili društvo kći matičnog društva koje je obvezno sastavljati konsolidirane financijske izvještaje u skladu s propisima Republike Hrvatske koji uređuju računovodstvo poduzetnika i primjenu standarda financijskog izvještavanja odnosno propisima države članice u kojima izdavatelj ima sjedište kojima se u njezin pravni poredak prenose odredbe Direktive 2013/34/EU, ukupan prihod iz stavka 1. ovoga članka je ukupan prihod utvrđen na temelju godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja krajnjeg matičnog društva pravnog subjekta za godinu kada je počinjen prekršaj.
Teži prekršaji izdavatelja čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište
Članak 708. (NN 83/21, 151/22, 85/24)
(1) Za prekršaj kaznit će se izdavatelj koji je pravni subjekt novčanom kaznom u iznosu od 33.180,00 do 66.360,00 eura ako:
1. protivno članku 338. ovoga Zakona, prilikom nove javne ponude dionica koje su istoga roda kao i dionice već uvrštene na službeno tržište, u propisanom roku ne podnese zahtjev za njihovo uvrštenje na službeno tržište
2. protivno članku 460. stavku 4. ovoga Zakona, ne objavi javnosti uopće ili u propisanom roku i/ili na propisan način informaciju o svojoj matičnoj državi članici i/ili ne obavijesti uopće ili u propisanom roku nadležna tijela država članica o svojoj matičnoj državi članici
3. protivno članku 462. stavku 1. ovoga Zakona, ne objavi javnosti uopće ili u propisanom roku godišnji izvještaj
4. protivno članku 462. stavku 2. ovoga Zakona, ne sastavi godišnji izvještaj u propisanom sadržaju
5. protivno članku 462. stavcima 1. i 3. ovoga Zakona, ne objavi javnosti uopće ili u propisanom roku revizorski izvještaj te, ako je izdavatelj obveznik izvještavanja o održivosti, i izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti
6. protivno članku 462. stavku 5. ovoga Zakona, ne izrađuje godišnji izvještaj u skladu s Delegiranom uredbom (EU) 2018/815 kojom se određuje jedinstveni elektronički format za izvještavanje, počevši od poslovne godine koja počinje 1. siječnja 2021. ili nakon tog datuma
7. protivno članku 463. stavku 1. ovoga Zakona, ne sastavi godišnji izvještaj na propisani način, za izdavatelja sa sjedištem u Republici Hrvatskoj
8. protivno članku 463. stavku 2. ovoga Zakona, ne objavi javnosti uopće ili u propisanom roku zajedno s godišnjim izvještajem u cijelosti i odluku nadležnog organa izdavatelja o utvrđenju godišnjih financijskih izvještaja te prijedlog odluke o upotrebi dobiti ili pokriću gubitka, ako iste nisu sastavni dio godišnjeg izvještaja
9. protivno članku 463. stavku 3. ovoga Zakona, ne objavi javnosti uopće ili u propisanom roku godišnje financijske izvještaje uz naznaku da na njih nije dana suglasnost nadležnog organa izdavatelja, ako iste nije utvrdio nadležni organ izdavatelja
10. protivno članku 463. stavku 3. ovoga Zakona, ne objavi javnosti uopće ili u propisanom roku ili na propisan način utvrđene godišnje financijske izvještaje i/ili odluku nadležnog organa izdavatelja o utvrđenju godišnjih financijskih izvještaja
11. protivno članku 464. ovoga Zakona, ne sastavi godišnji izvještaj na propisani način, za izdavatelja sa sjedištem izvan Republike Hrvatske
12. protivno članku 465. stavku 1. ovoga Zakona, ne objavi javnosti uopće ili u propisanom roku polugodišnji izvještaj
13. protivno članku 465. stavku 2. ovoga Zakona, ne sastavi polugodišnji izvještaj u propisanom sadržaju
14. protivno članku 465. stavku 3. ovoga Zakona, ne objavi javnosti uopće ili u propisanom roku revizorski izvještaj ili izvješće o revizijskom uvidu, ako su polugodišnji financijski izvještaji revidirani ili je obavljen revizijski uvid
15. protivno članku 465. stavku 3. ovoga Zakona, ne da izjavu u polugodišnjem izvještaju da polugodišnji financijski izvještaji nisu revidirani ili da nije obavljen revizijski uvid, ako polugodišnji financijski izvještaji nisu revidirani ili nije obavljen revizijski uvid
16. protivno članku 466. ovoga Zakona, ne sastavi polugodišnji izvještaj na propisani način, za izdavatelja sa sjedištem u Republici Hrvatskoj
17. protivno članku 467. ovoga Zakona, ne sastavi polugodišnji izvještaj na propisani način, za izdavatelja sa sjedištem izvan Republike Hrvatske
18. protivno članku 468. stavku 1. ovoga Zakona, ne objavi javnosti uopće ili u propisanom roku tromjesečni izvještaj, za izdavatelja koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj
19. protivno članku 468. stavku 2. ovoga Zakona, ne sastavi tromjesečni izvještaj u propisanom sadržaju, za izdavatelja sa sjedištem u Republici Hrvatskoj
20. protivno članku 468. stavku 3. ovoga Zakona, ne sastavi tromjesečni izvještaj na propisan način, za izdavatelja sa sjedištem u Republici Hrvatskoj
21. protivno članku 468. stavku 4. ovoga Zakona, kao izdavatelj sa sjedištem izvan Republike Hrvatske, ne objavi javnosti opće ili u propisanom roku i/ili ne sastavi u propisanom sadržaju tromjesečni izvještaj ili izjavu rukovodstva, kada je nacionalnim propisom države u kojoj izdavatelj ima sjedište propisana obveza sastavljanja i objave tromjesečnih izvještaja ili izjave poslovodstva
22. protivno članku 469. stavku 1. ovoga Zakona, ne objavi javnosti uopće ili u propisanom roku izvještaj o plaćanjima javnom sektoru
23. protivno članku 469. stavcima 2. ili 3. ovoga Zakona, ne sastavi izvještaj o plaćanjima javnom sektoru u propisanom sadržaju
24. protivno članku 472. ovoga Zakona, ne objavi javnosti uopće ili u propisanom roku sve podatke sadržane u zaprimljenoj obavijesti iz članka 482. stavka 1. ovoga Zakona
25. protivno članku 473. ovoga Zakona, ne objavi javnosti uopće ili u propisanom roku informaciju o promjenama broja dionica s pravom glasa na koje je podijeljen temeljni kapital izdavatelja ili promjene broja glasačkih prava iz tih dionica odnosno o novom ukupnom broju dionica s pravom glasa
26. protivno članku 474. stavku 1. ovoga Zakona, ne objavi javnosti uopće ili u propisanom roku broj vlastitih dionica (u apsolutnom i relativnom iznosu) koje drži nakon svakog stjecanja ili otpuštanja vlastitih dionica
27. protivno članku 475. stavku 1. ovoga Zakona, ne objavi javnosti uopće ili u propisanom roku svaku promjenu u pravima iz izdanih dionica, uključujući i promjene u pravima iz izvedenih vrijednosnih papira koje je izdao izdavatelj i koje daju pristup dionicama tog izdavatelja
28. protivno članku 475. stavku 2. ovoga Zakona, ne objavi javnosti uopće ili u propisanom roku svaku promjenu u pravima iz izdanih vrijednosnih papira koji nisu dionice, uključujući i promjene uvjeta tih vrijednosnih papira koji mogu posredno utjecati na odnosna prava, i koji su nastali posebice zbog promjene uvjeta zaduženja ili kamatnih stopa
29. protivno članku 494. ovoga Zakona, ne objavi javnosti propisane informacije na propisanom jeziku
30. protivno članku 496. stavku 1. ovoga Zakona, ne objavljuje javnosti propisane informacije na način koji javnosti osigurava brz pristup do propisanih informacija na ravnopravnoj osnovi
31. protivno članku 496. stavku 2. ovoga Zakona, za distribuiranje propisanih informacija javnosti ne koristi medije na koje se opravdano može osloniti da će propisane informacije, koliko god je to moguće, istodobno učinkovito distribuirati najširoj javnosti u Republici Hrvatskoj i u drugim državama članicama
32. protivno članku 496. stavku 3. ovoga Zakona, ne dostavi propisane informacije medijima u cijelom njihovu propisanom sadržaju
33. protivno članku 496. stavku 4. ovoga Zakona, kod dostave propisanih informacija medijima, jasno ne naznači da se radi o propisanoj informaciji, te jasno ne naznači na kojeg izdavatelja se odnosi propisana informacija, predmet propisane informacije te datum i vrijeme dostavljanja propisane informacije medijima
34. protivno članku 496. stavku 5. ovoga Zakona, ne osigura dostavu propisanih informacija medijima na propisan način
35. protivno članku 496. stavku 7. ovoga Zakona, na zahtjev Agencije ne dostavi uopće ili ne dostavi u propisanome roku zahtijevane podatke
36. protivno članku 497. stavku 1. ovoga Zakona, propisane informacije ne dostavi Agenciji i/ili u službeni registar propisanih informacija uopće ili istodobno kada ih objavljuje javnosti i/ili ih ne dostavi u cijelom njihovu propisanom sadržaju
37. protivno članku 500. ovoga Zakona, ne objavi javnosti uopće ili ne objavi javnosti u skladu s člancima 494. do 497. ovoga Zakona sve informacije koje objavljuje javnosti prema propisima treće zemlje svoga sjedišta, a koje mogu biti od važnosti za javnost u državama članicama, čak i ako se iste ne smatraju propisanim informacijama u smislu članka 455. točke9. ovoga Zakona
38. ne postupi u skladu sa zahtjevom Agencije, postavljenim u skladu s člankom 502. ovoga Zakona, uopće ili na način i/ili u roku koji odredi Agencija
39. ne postupi u skladu s rješenjem Agencije, izrečenim u skladu s člankom 503. ovoga Zakona, uopće ili na način i/ili u roku koji odredi Agencija
40. ne postupi u skladu sa zahtjevom ili rješenjem Agencije, postavljenim odnosno izrečenim u skladu s člancima 502. i/ili 503. i/ili 507. ovoga Zakona.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba izdavatelja iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 6630,00 do 9950,00 eura.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. točaka 2. i 28. do 40. ovoga članka kaznit će se izdavatelj koji je fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 6630,00 do 13.270,00 eura.
(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se pravni subjekt koji je tražio uvrštenje vrijednosnih papira izdavatelja na uređeno tržište bez njegove suglasnosti novčanom kaznom u iznosu od 33.180,00 do 66.360,00 eura, ako su vrijednosni papiri izdavatelja uvršteni na uređeno tržište bez suglasnosti izdavatelja.
(5) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba pravnog subjekta iz stavka 4. ovoga članka koji je tražio uvrštenje vrijednosnih papira izdavatelja na uređeno tržište bez njegove suglasnosti novčanom kaznom u iznosu od 6630,00 do 9950,00 eura.
(6) Za prekršaj iz stavka 1. točaka 2. i 28. do 40. ovoga članka kaznit će se fizička osoba koja je tražila uvrštenje vrijednosnih papira izdavatelja na uređeno tržište bez suglasnosti izdavatelja novčanom kaznom u iznosu od 6630,00 do 13.270,00 eura, ako su vrijednosni papiri izdavatelja uvršteni na uređeno tržište bez njegove suglasnosti.
Teži prekršaji ostalih osoba
Članak 709. (NN 151/22)
(1) Za prekršaj kaznit će se pravni subjekt novčanom kaznom u iznosu od 33.180,00 do 66.360,00 eura ako:
1. protivno članku 482. ovoga Zakona, ne izvrši svoju obvezu obavještavanja o promjenama u glasačkim pravima na način propisan člancima 482. do 485. ovoga Zakona
2. protivno članku 486. ovoga Zakona, ne dostavi izdavatelju i/ili Agenciji obavijest iz članka 482. stavka 1. ovoga Zakona u propisanom sadržaju i/ili s propisanim privicima, ako je primjenjivo
3. protivno članku 487. ovoga Zakona, ne dostavi uopće ili u propisanom roku ili ne dostavi istodobno izdavatelju i/ili Agenciji obavijest iz članka 482. stavka 1. ovoga Zakona o dosezanju, prelasku ili padu ispod propisanih pragova
4. protivno članku 495. ovoga Zakona, obavijest iz članka 482. stavka 1. ovoga Zakona ne dostavi izdavatelju i/ili Agenciji na propisanom jeziku
5. protivno članku 490. stavcima 1. do 4. ovoga Zakona, ne koristi izuzeće kod izračunavanja postotka glasačkih prava na propisan način.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba pravnog subjekta iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 6630,00 do 9950,00 eura.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. točaka 1. do 4. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 6630,00 do 13.270,00 eura.
Lakši prekršaji izdavatelja čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište
Članak 710. (NN 17/20, 83/21, 151/22)
(1) Za prekršaj kaznit će se izdavatelj koji je pravni subjekt novčanom kaznom u iznosu od 6630,00 do 13.270,00 eura ako:
1. protivno članku 459. stavku 3. ovoga Zakona, ne objavi javnosti sve informacije koje je obvezan objaviti prema propisima svoje matične države članice
2. protivno članku 462. stavku 1. ovoga Zakona, ne osigura da njegov godišnji izvještaj bude dostupan javnosti u propisanom razdoblju od dana objavljivanja javnosti
3. protivno članku 465. stavku 1. ovoga Zakona, ne osigura da njegov polugodišnji izvještaj bude dostupan javnosti u propisanom razdoblju od dana objavljivanja javnosti
4. protivno članku 468. stavku 1. ovoga Zakona, ne osigura da njegov tromjesečni izvještaj bude dostupan javnosti u propisanom razdoblju od dana objavljivanja javnosti, za izdavatelja sa sjedištem u Republici Hrvatskoj
5. protivno članku 469. stavku 1. ovoga Zakona, ne osigura da njegov izvještaj o plaćanjima javnom sektoru bude dostupan javnosti u propisanom razdoblju od dana objavljivanja javnosti
6. protivno članku 476. ovoga Zakona, ne osigura jednako postupanje prema svim dioničarima za dionice koje su istom položaju na bilo koji od načina propisanih člankom 476. ovoga Zakona
7. protivno članku 477. ovoga Zakona, ne osigura jednako postupanje prema svim imateljima jednako rangiranih dužničkih vrijednosnih papira u vezi sa svim pravima iz tih vrijednosnih papira na bilo koji od načina propisanih člankom 477. ovoga Zakona
8. ne dostavi podatke Agenciji u skladu s člankom 478. stavkom 1. ovoga Zakona
9. nema primjerene politike i procedure i/ili ne poduzima mjere u skladu s člankom 479. stavkom 1. ovoga Zakona
10. ne dostavi propisane informacije u skladu s člankom 497. stavkom 2. ovoga Zakona.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba izdavatelja iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1320,00 eura.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. točaka 1., 8. i 11. ovoga članka kaznit će se izdavatelj koji je fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1320,00 eura.
(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se pravni subjekt koji je tražio uvrštenje vrijednosnih papira izdavatelja na uređeno tržište bez njegove suglasnost novčanom kaznom u iznosu od 6630,00 do 13.270,00 eura, ako su vrijednosni papiri izdavatelja uvršteni na uređeno tržište bez njegove suglasnosti.
(5) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba pravnog subjekta iz stavka 4. ovoga članka koji je tražio uvrštenje vrijednosnih papira izdavatelja na uređeno tržište bez njegove suglasnosti novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1320,00 eura.
(6) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba koja je tražila uvrštenje vrijednosnih papira izdavatelja na uređeno tržište bez njegove suglasnosti novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1320,00 eura, ako su vrijednosni papiri izdavatelja uvršteni na uređeno tržište bez suglasnosti izdavatelja.
Lakši prekršaji ostalih osoba
Članak 711. (NN 151/22)
(1) Za prekršaj kaznit će se matično društvo društva za upravljanje ili investicijskog društva novčanom kaznom u iznosu od 13.270,00 do 33.180,00 eura, ako, protivno članku 490. stavku 5. ovoga Zakona, ne dokaže Agenciji ispunjavanje propisanih uvjeta.
(2) Za prekršaj kaznit će se održavatelj tržišta novčanom kaznom u iznosu od 13.270,00 do 33.180,00 eura ako:
1. protivno članku 492. stavku 2. ovoga Zakona, ne obavijesti Agenciju uopće ili u propisanom roku da djeluje ili namjerava djelovati kao održavatelj tržišta u odnosu na određenog izdavatelja
2. protivno članku 492. stavku 3. ovoga Zakona, ne obavijesti Agenciju uopće ili u propisanom roku o prestanku djelovanja kao održavatelj tržišta
3. protivno članku 492. stavku 4. ovoga Zakona, ne dostavi na zahtjev Agencije dokaz o dionicama i/ili financijskim instrumentima iz članka 484. stavka 1. ovoga Zakona koje drži ili namjerava držati u svrhu djelovanja kao održavatelj tržišta
4. protivno članku 492. stavku 4. ovoga Zakona, ne drži na zahtjev Agencije dionice i/ili financijske instrumente na posebnom računu u svrhu potrebne identifikacije.
(3) Za prekršaj iz stavaka 1. i 2. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba pravnog subjekta iz stavaka 1. i 2. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 6630,00 eura.
Članak 712. (NN 151/22)
(1) Novčanom kaznom u iznosu koji je višekratnik broja 1.000, a koja ne može biti manja od 1 % ni veća od 10 % ukupnog prihoda koji je ostvarila u godini kada je počinjen prekršaj, utvrđenog službenim financijskim izvještajima za tu godinu, kaznit će se za prekršaj počinjen iz nehaja pravna osoba:
1. koja stupi u transakciju ili da nalog za trgovanje ili obavi bilo koji drugi postupak koji daje ili vjerojatno daje lažne ili obmanjujuće signale u pogledu ponude, potražnje ili cijene financijskog instrumenta, povezanog promptnog ugovora za robu iz članka 3. stavka 1. točke 15. Uredbe (EU) br. 596/2014 ili proizvoda na dražbi na temelju emisijskih jedinica, protivno zabrani iz članka 15. Uredbe (EU) br. 596/2014, osim ako osoba ne dokaže da je takva transakcija, nalog ili postupak učinjen iz legitimnih razloga u smislu članka 9. Uredbe (EU) br. 596/2014, te da je u skladu s prihvaćenom tržišnom praksom utvrđenom u skladu s člankom 13. Uredbe (EU) br. 596/2014
2. koja stupi u transakciju ili da nalog za trgovanje ili obavi bilo koji drugi postupak koji drži ili vjerojatno drži cijenu jednog ili nekoliko financijskih instrumenata, povezanog promptnog ugovora za robu iz članka 3. stavka 1. točke 15. Uredbe (EU) br. 596/2014 ili proizvoda na dražbi na temelju emisijskih jedinica na neuobičajenoj ili umjetnoj razini protivno zabrani iz članka 15. Uredbe (EU) br. 596/2014, osim ako osoba ne dokaže da je takva transakcija, nalog ili postupak učinjen iz legitimnih razloga u smislu članka 9. Uredbe (EU) br. 596/2014, te da je u skladu s prihvaćenom tržišnom praksom utvrđenom u skladu s člankom 13. Uredbe (EU) br. 596/2014
3. koja stupi u transakciju, da nalog za trgovanje ili obavi bilo koju drugu aktivnost ili drugi postupak koji utječe ili vjerojatno utječe na cijenu jednog ili nekoliko financijskih instrumenata, povezanog promptnog ugovora za robu iz članka 3. stavka 1. točke 15. Uredbe (EU) br. 596/2014 ili proizvoda na dražbi na temelju emisijskih jedinica, a u kojima se upotrebljavaju fiktivni postupci ili bilo koji drugi oblik obmane ili prijevare, protivno zabrani iz članka 15. Uredbe (EU) br. 596/2014
4. koja, protivno zabrani iz članka 15. Uredbe (EU) br. 596/2014, širi informacije putem medija, uključujući i internet ili nekim drugim načinom, koje daju ili bi mogle davati lažne ili obmanjujuće signale u pogledu ponude, potražnje ili cijene financijskog instrumenta, povezanog promptnog ugovora za robu iz članka 3. stavka 1. točke 15. Uredbe (EU) br. 596/2014 ili proizvoda na dražbi na temelju emisijskih jedinica, ili drže ili bi mogle držati cijenu jednog ili nekoliko financijskih instrumenata ili povezanog promptnog ugovora za robu ili proizvoda na dražbi na temelju emisijskih jedinica na neuobičajenoj ili umjetnoj razini, uključujući i širenje glasina, kada je osoba koja je proširila informacije znala ili trebala znati da su one lažne ili obmanjujuće
5. koja, protivno zabrani iz članka 15. Uredbe (EU) br. 596/2014, prenosi lažne ili obmanjujuće informacije ili daje lažne ili obmanjujuće osnovne podataka u odnosu na referentnu vrijednost iz članka 3. stavka 1. točke 29. Uredbe (EU) br. 596/2014, pri čemu je osoba koja je prenijela informaciju ili dala osnovni podatak znala ili trebala znati da su oni lažni ili obmanjujući
6. koja, protivno zabrani iz članka 15. Uredbe (EU) br. 596/2014, obavi bilo koji drugi postupak kojim se manipulira izračunom referentne vrijednosti iz članka 3. stavka 1. točke 29. Uredbe (EU) br. 596/2014
7. koja, protivno zabrani iz članka 15. Uredbe (EU) br. 596/2014,
a vezano za članak 12. stavak 2. točku b. Uredbe (EU) br. 596/2014, kupi ili proda financijske instrumente na početku ili pred kraj trgovinskog dana, a takva kupnja ili prodaj ima ili bi mogla imati učinak obmanjivanja ulagatelja koji djeluju na temelju objavljenih cijena, uključujući početne ili zadnje cijene trgovanja
8. koja, protivno zabrani iz članka 15. Uredbe (EU) br. 596/2014, a vezano za članak 12. stavak 2. točku c. Uredbe (EU) br. 596/2014, izloži nalog na mjesto trgovanja bilo kojim dostupnim sredstvima trgovanja, uključujući elektroničkim sredstvima poput algoritamskih i visokofrekventnih strategija trgovanja, ili takav nalog povuče ili izmjeni, a takve aktivnosti imaju ili bi mogle imati učinak izravnog ili neizravnog određivanja kupovnih ili prodajnih cijena ili ako bi takve aktivnosti stvaraju ili bi mogle stvoriti druge nepravedne uvjete trgovanja, ometajući ili odgađajući funkcioniranje sustava trgovanja na mjestu trgovanja ili vjerojatno tako djelujući
9. koja, protivno zabrani iz članka 15. Uredbe (EU) br. 596/2014, a vezano za članak 12. stavak 2. točku c. Uredbe (EU) br. 596/2014, izloži nalog na mjesto trgovanja bilo kojim dostupnim sredstvima trgovanja, uključujući elektroničkim sredstvima poput algoritamskih i visokofrekventnih strategija trgovanja, ili takav nalog povuče ili izmjeni, a takve aktivnosti imaju ili bi mogle imati učinak izravnog ili neizravnog određivanja kupovnih ili prodajnih cijena ili ako bi takve aktivnosti stvaraju ili bi mogle stvoriti druge nepravedne uvjete trgovanja, otežavajući ili vjerojatno otežavajući drugim osobama da prepoznaju stvarne naloge u sustavu trgovanja na mjestu trgovanja, uključujući i kada unose naloge koji dovode do preopterećenja ili destabilizacije knjige naloga
10. koja, protivno zabrani iz članka 15. Uredbe (EU) br. 596/2014, a vezano za članak 12. stavak 2. točku c. Uredbe (EU) br. 596/2014, izloži nalog na mjesto trgovanja bilo kojim dostupnim sredstvima trgovanja, uključujući elektroničkim sredstvima poput algoritamskih i visokofrekventnih strategija trgovanja, ili takav nalog povuče ili izmjeni, a takve aktivnosti imaju ili bi mogle imati učinak izravnog ili neizravnog određivanja kupovnih ili prodajnih cijena ili ako bi takve aktivnosti stvaraju ili bi mogle stvoriti druge nepravedne uvjete trgovanja, stvarajući ili vjerojatno stvarajući lažni ili obmanjujući signal o ponudi ili potražnji za financijskim instrumentom ili njegovoj cijeni, a posebno kada unose nalog da se pokrene ili pojača neki trend
11. koja, protivno zabrani iz članka 15. Uredbe (EU) br. 596/2014, a vezano za članak 12. stavak 2. točku d. Uredbe (EU) br. 596/2014, koristi povremeni ili redovni pristup tradicionalnim ili elektroničkim medijima iznošenjem mišljenja o financijskom instrumentu, povezanom promptnom ugovoru za robu iz članka 3. stavka 1. točke 15. Uredbe (EU) br. 596/2014 ili proizvodu na dražbi na temelju emisijskih jedinica (ili neizravno o njegovu izdavatelju), nakon prethodnog zauzimanja pozicije u tom financijskom instrumentu, povezanom promptnom ugovoru za robu iz članka 3. stavka 1. točke 15. Uredbe (EU) br. 596/2014 ili proizvodu na dražbi na temelju emisijskih jedinica, te posljedično ima koristi od utjecaja iznesenog mišljenja na cijenu tog instrumenta, povezanog promptnog ugovora za robu ili proizvoda na dražbi na temelju emisijskih jedinica, a ta osoba u isto vrijeme javnosti nije na odgovarajući i učinkovit način objavila taj sukob interesa
12. koja, protivno zabrani iz članka 15. Uredbe (EU) br. 596/2014, a vezano za članak 12. stavak 2. točku e. Uredbe (EU) br. 596/2014, kupi ili proda na sekundarnom tržištu emisijskih jedinica ili povezanih izvedenica prije održavanja dražbe u skladu s Uredbom (EU) br. 1031/2010, a takva kupnja ili prodaja ima učinak namještanja konačne dražbovne cijene proizvoda na dražbi na neprimjerenu ili umjetnu razinu ili učinak obmanjivanja ponuditelja koji sudjeluju u nadmetanju na dražbi
13. koja, kada posjeduje povlaštene informacije u smislu članka 7. Uredbe (EU) br. 596/2014, iste koristi pri stjecanju ili otpuštanju financijskog instrumenta na koji se ta informacija odnosi, za vlastiti račun ili za račun treće osobe, izravno ili neizravno, a protivno zabrani iz članka 14. točke a. Uredbe (EU) br. 596/2014, vezano za članak 8. stavak 1. Uredbe (EU) br. 596/2014, na način da trguje ili pokuša trgovati na temelju povlaštenih informacija ili na način da otkaže ili izmjeni nalog u vezi s financijskim instrumentom na koji se ta informacija odnosi kada je nalog predan prije nego što je ta osoba posjedovala povlaštenu informaciju
14. koja, kada posjeduje povlaštene informacije u smislu članka 7. Uredbe (EU) br. 596/2014, iste koristi pri stjecanju ili otpuštanju emisijskih jedinica na koji se ta informacija odnosi ili drugih proizvoda na dražbi koji se na njima temelje koje se održavaju u skladu s Uredbom (EU) br. 1031/2010, za vlastiti račun ili za račun treće osobe, izravno ili neizravno, a protivno zabrani iz članka 14. točke a. Uredbe (EU) br. 596/2014, vezano za članak 8. stavak 1. Uredbe (EU) br. 596/2014, na način da trguje ili pokuša trgovati na temelju povlaštenih informacija ili na način da podnese, promjeni ili povuče ponudu za kupnju za vlastiti račun ili za račun treće osobe
15. koja, kada posjeduje povlaštene informacije u smislu članka 7. Uredbe (EU) br. 596/2014, preporuča, na temelju tih informacija, da druga osoba stekne ili otpusti financijske instrumente na koje se te informacije odnose ili potiče tu osobu na takvo stjecanje ili otpuštanje, a protivno zabrani iz članka 14. točke b. Uredbe (EU) br. 596/2014, vezano za članak 8. stavak 2. točku a. Uredbe (EU) br. 596/2014
16. koja, kada posjeduje povlaštene informacije u smislu članka 7. Uredbe (EU) br. 596/2014, preporuča, na temelju tih informacija, da druga osoba otkaže ili izmijeni nalog u vezi s financijskim instrumentom na koji se ta informacija odnosi ili potiče tu osobu na takvo otkazivanje ili izmjenu, a protivno zabrani iz članka 14. točke b. Uredbe (EU) br. 596/2014, vezano za članak 8. stavak 2. točku b. Uredbe (EU) br. 596/2014
17. koja, kada posjeduje povlaštene informacije u smislu članka 7. Uredbe (EU) br. 596/2014 i objavi te informacije bilo kojoj drugoj osobi, osim kada se informacije objavljuju u normalnom obavljanju posla, profesije ili dužnosti, protivno zabrani iz članka 14. točke c. Uredbe (EU) br. 596/2014.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako bi iznos novčane kazne utvrđene na temelju stavka 1. ovoga članka bio manji od 13.270,00 eura, pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 13.270,00 do 132.720,00 eura.
(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, u slučaju da je pravna osoba prekršajem iz stavka 1. ovoga članka ostvarila korist ili spriječila gubitak, a iznos tako ostvarene koristi ili spriječenog gubitka može se utvrditi, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu dvostruko utvrđenog iznosa tako ostvarene koristi odnosno tako spriječenog gubitka, ako je taj iznos veći od propisanog najvećeg iznosa novčane kazne iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba pravne osobe novčanom kaznom u iznosu od 6630,00 do 1.327.220,00 eura.
(5) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i fizičke osobe koje sudjeluju u odluci da se obave aktivnosti za račun pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka, novčanom kaznom u iznosu od 6630,00 do 1.327.220,00 eura.
Ostali teži prekršaji u svezi sa zlouporabom tržišta
Članak 713. (NN 151/22)
(1) Novčanom kaznom u iznosu izraženom u postotku od 2 % do 5 % ukupnog prihoda koji je pravna osoba ostvarila u godini kada je počinjen prekršaj, utvrđenog na temelju godišnjih financijskih izvještaja za tu godinu, kaznit će se za prekršaj pravna osoba:
1. ako kao tržišni operater i/ili investicijsko društvo ne propiše i/ili ne primjenjuje i/ili ne održava učinkovite mjere, sustave i postupke kojima je cilj spriječiti i otkriti trgovanje na temelju povlaštenih informacija, manipuliranje tržištem i pokušaje trgovanja na temelju povlaštenih informacija i manipuliranja tržištem, suprotno odredbama članka 16. stavka 1. podstavka 1. Uredbe (EU) br. 596/2014
2. ako kao tržišni operater i/ili investicijsko društvo bez odgode ne prijavi Agenciji informacije iz članka 16. stavka 1. podstavka 2. Uredbe (EU) br. 596/2014
3. ako kao osoba koja u okviru svojega poslovanja dogovara ili izvršava transakcije ne uspostavi i/ili ne održava učinkovite mjere, sustave i postupke za otkrivanje i prijavljivanje sumnjivih naloga i transakcija, suprotno odredbama članka 16. stavka 2. Uredbe (EU) br. 596/2014
4. ako kao osoba koja u okviru svojega poslovanja dogovara ili izvršava transakcije ne obavijesti Agenciju o slučajevima za koje opravdano sumnja da se radi o zlouporabi tržišta, suprotno odredbama članka 16. stavka 2. Uredbe (EU) br. 596/2014
5. ako kao izdavatelj, na propisani način i pod propisanim uvjetima ne obavijesti javnost o povlaštenim informacijama koje se izravno odnose na njega, suprotno odredbama članka 17. stavka 1. Uredbe (EU) br. 596/2014
6. ako kao sudionik na tržištu emisijskih jedinica, na propisani način i pod propisanim uvjetima ne objavljuje povlaštene informacije, suprotno odredbama članka 17. stavka 2. Uredbe (EU) br. 596/2014
7. ako kao izdavatelj ili sudionik na tržištu emisijskih jedinica, odgodi objavljivanje povlaštene informacije suprotno uvjetima iz članka 17. stavka 4. Uredbe (EU) br. 596/2014
8. ako kao kreditna institucija ili financijska institucija, odgodi objavljivanje povlaštene informacije suprotno odredbama članka 17. stavka 5. Uredbe (EU) br. 596/2014
9. ako kao izdavatelj ili sudionik na tržištu emisijskih jedinica ili osoba koja djeluje u njihovo ime ili za njihov račun ne objavi povlaštene informacije u slučajevima namjernog ili nenamjernog objavljivanja u slučaju objave trećoj osobi, suprotno odredbama članka 17. stavka 8. Uredbe (EU) br. 596/2014.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 13.270,00 do 663.610,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba pravne osobe.
(3) Kada je izračunani iznos iz stavka 1. ovoga članka manji od 66.360,00 eura, pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 66.360,00 do 2.500.000,00 eura.
(4) Kada je pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka ostvarila korist ili spriječila gubitak, a iznos tako ostvarene koristi ili spriječenog gubitka moguće je utvrditi, pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu do visine trostruko utvrđenog iznosa tako ostvarene koristi odnosno tako spriječenog gubitka, ako je taj iznos veći od propisanog maksimalnog iznosa iz stavaka 1. i 3. ovoga članka.
Lakši prekršaji u svezi sa zlouporabom tržišta
Članak 714. (NN 151/22)
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 13.270,00 do 1.000.000,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba:
1. ako kao izdavatelj ili osoba koja djeluje u njegovo ime ili za njegov račun ne sastavi, ne vodi i/ili ne ažurira i/ili ne čuva popis upućenih osoba i/ili ako ne dostavi popis upućenih osoba Agenciji na njezin zahtjev, suprotno odredbama članka 18. stavcima 1., 2., 3., 4., 5. i 6. Uredbe (EU) br. 596/2014
2. ako kao izdavatelj ili sudionik na tržištu emisijskih jedinica, a vezano uz transakcije rukovoditelja, ne postupi sukladno odredbama članka 19. stavcima 3. i 5. Uredbe (EU) br. 596/2014
3. ako kao osoba koja izrađuje i/ili širi preporuke za ulaganja ili druge informacije kojima se preporuča ili sugerira strategija ulaganja ne izrađuje i/ili ne širi preporuke za ulaganja na način i pod uvjetima iz članka 20. stavka 1. Uredbe (EU) br. 596/2014
4. ako kao izdavatelj ne propiše i/ili ne primjenjuje mjere i postupke kojima uređuje postupanje s povlaštenim informacijama sukladno odredbama članka 517. ovoga Zakona
5. ako ne sudjeluje ili se ne pridržava pravila prilikom istrage, nadzora ili zahtjeva sukladno članku 23. stavku 2. Uredbe (EU) br. 596/2014.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 2650,00 do 265.440,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Kada je pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka ostvarila korist ili spriječila gubitak, a iznos tako ostvarene koristi ili spriječenog gubitka moguće je utvrditi, pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka, osim za prekršaj propisan u točki 5. stavku 1. ovoga članka, novčanom kaznom u iznosu do visine trostruko utvrđenog iznosa tako ostvarene koristi odnosno tako spriječenog gubitka ako je taj iznos veći od propisanog maksimalnog iznosa iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
Teži prekršaji fizičke osobe u svezi sa zlouporabom tržišta
Članak 715. (NN 151/22)
Novčanom kaznom u iznosu od 6630,00 do 5.000.000,00 eura kaznit će se za prekršaj počinjen iz nehaja fizička osoba:
1. koja stupi u transakciju ili da nalog za trgovanje ili obavi bilo koji drugi postupak koji daje ili vjerojatno daje lažne ili obmanjujuće signale u pogledu ponude, potražnje ili cijene financijskog instrumenta, povezanog promptnog ugovora za robu iz članka 3. stavka 1. točke 15. Uredbe (EU) br. 596/2014 ili proizvoda na dražbi na temelju emisijskih jedinica, protivno zabrani iz članka 15. Uredbe (EU) br. 596/2014, osim ako osoba ne dokaže da je takva transakcija, nalog ili postupak učinjen iz legitimnih razloga u smislu članka 9. Uredbe (EU) br. 596/2014, te da je u skladu s prihvaćenom tržišnom praksom utvrđenom u skladu s člankom 13. Uredbe (EU) br. 596/2014
2. koja stupi u transakciju ili da nalog za trgovanje ili obavi bilo koji drugi postupak koji drži ili vjerojatno drži cijenu jednog ili nekoliko financijskih instrumenata, povezanog promptnog ugovora za robu iz članka 3. stavka 1. točke 15. Uredbe (EU) br. 596/2014 ili proizvoda na dražbi na temelju emisijskih jedinica na neuobičajenoj ili umjetnoj razini protivno zabrani iz članka 15. Uredbe (EU) br. 596/2014, osim ako osoba ne dokaže da je takva transakcija, nalog ili postupak učinjen iz legitimnih razloga u smislu članka 9. Uredbe (EU) br. 596/2014, te da je u skladu s prihvaćenom tržišnom praksom utvrđenom u skladu s člankom 13. Uredbe (EU) br. 596/2014
3. koja stupi u transakciju, da nalog za trgovanje ili obavi bilo koju drugu aktivnost ili drugi postupak koji utječe ili vjerojatno utječe na cijenu jednog ili nekoliko financijskih instrumenata, povezanog promptnog ugovora za robu iz članka 3. stavka 1. točke 15. Uredbe (EU) br. 596/2014 ili proizvoda na dražbi na temelju emisijskih jedinica, a u kojima se upotrebljavaju fiktivni postupci ili bilo koji drugi oblik obmane ili prijevare, protivno zabrani iz članka 15. Uredbe (EU) br. 596/2014
4. koja, protivno zabrani iz članka 15. Uredbe (EU) br. 596/2014, širi informacije putem medija, uključujući i internet, ili nekim drugim načinom, koje daju ili bi mogle davati lažne ili obmanjujuće signale u pogledu ponude, potražnje ili cijene financijskog instrumenta, povezanog promptnog ugovora za robu iz članka 3. stavka 1. točke 15. Uredbe (EU) br. 596/2014 ili proizvoda na dražbi na temelju emisijskih jedinica ili drže ili bi mogle držati cijenu jednog ili nekoliko financijskih instrumenata ili povezanog promptnog ugovora za robu ili proizvoda na dražbi na temelju emisijskih jedinica na neuobičajenoj ili umjetnoj razini, uključujući i širenje glasina, kada je osoba koja je proširila informacije znala ili trebala znati da su one lažne ili obmanjujuće
5. koja, protivno zabrani iz članka 15. Uredbe (EU) br. 596/2014, prenosi lažne ili obmanjujuće informacije ili daje lažne ili obmanjujuće osnovne podataka u odnosu na referentnu vrijednost iz članka 3. stavka 1. točke 29. Uredbe (EU) br. 596/2014, pri čemu je osoba koja je prenijela informaciju ili dala osnovni podatak znala ili trebala znati da su oni lažni ili obmanjujući
6. koja, protivno zabrani iz članka 15. Uredbe (EU) br. 596/2014, obavi bilo koji drugi postupak kojim se manipulira izračunom referentne vrijednosti iz članka 3. stavka 1. točke 29. Uredbe (EU) br. 596/2014
7. koja, protivno zabrani iz članka 15. Uredbe (EU) br. 596/2014, a vezano za članak 12. stavak 2. točku b. Uredbe (EU) br. 596/2014, kupi ili proda financijske instrumente na početku ili pred kraj trgovinskog dana koja, a takva kupnja ili prodaj ima ili bi mogla imati učinak obmanjivanja ulagatelja koji djeluju na temelju objavljenih cijena, uključujući početne ili zadnje cijene trgovanja
8. koja, protivno zabrani iz članka 15. Uredbe (EU) br. 596/2014, a vezano za članak 12. stavak 2. točku c. Uredbe (EU) br. 596/2014, izloži nalog na mjesto trgovanja bilo kojim dostupnim sredstvima trgovanja, uključujući elektroničkim sredstvima poput algoritamskih i visokofrekventnih strategija trgovanja, ili takav nalog povuče ili izmjeni, a takve aktivnosti imaju ili bi mogle imati učinak izravnog ili neizravnog određivanja kupovnih ili prodajnih cijena ili ako bi takve aktivnosti stvaraju ili bi mogle stvoriti druge nepravedne uvjete trgovanja, ometajući ili odgađajući funkcioniranje sustava trgovanja na mjestu trgovanja ili vjerojatno tako djelujući
9. koja, protivno zabrani iz članka 15. Uredbe (EU) br. 596/2014, a vezano za članak 12. stavak 2. točku c. Uredbe (EU) br. 596/2014, izloži nalog na mjesto trgovanja bilo kojim dostupnim sredstvima trgovanja, uključujući elektroničkim sredstvima poput algoritamskih i visokofrekventnih strategija trgovanja, ili takav nalog povuče ili izmjeni, a takve aktivnosti imaju ili bi mogle imati učinak izravnog ili neizravnog određivanja kupovnih ili prodajnih cijena ili ako bi takve aktivnosti stvaraju ili bi mogle stvoriti druge nepravedne uvjete trgovanja, otežavajući ili vjerojatno otežavajući drugim osobama da prepoznaju stvarne naloge u sustavu trgovanja na mjestu trgovanja, uključujući i kada unose naloge koji dovode do preopterećenja ili destabilizacije knjige naloga
10. koja, protivno zabrani iz članka 15. Uredbe (EU) br. 596/2014, a vezano za članak 12. stavak 2. točku c. Uredbe (EU) br. 596/2014, izloži nalog na mjesto trgovanja bilo kojim dostupnim sredstvima trgovanja, uključujući elektroničkim sredstvima poput algoritamskih i visokofrekventnih strategija trgovanja, ili takav nalog povuče ili izmjeni, a takve aktivnosti imaju ili bi mogle imati učinak izravnog ili neizravnog određivanja kupovnih ili prodajnih cijena ili ako bi takve aktivnosti stvaraju ili bi mogle stvoriti druge nepravedne uvjete trgovanja, stvarajući ili vjerojatno stvarajući lažni ili obmanjujući signal o ponudi ili potražnji za financijskim instrumentom ili njegovoj cijeni, a posebno kada unose nalog da se pokrene ili pojača neki trend
11. koja, protivno zabrani iz članka 15. Uredbe (EU) br. 596/2014, a vezano za članak 12. stavak 2. točku d. Uredbe (EU) br. 596/2014, koristi povremeni ili redovni pristup tradicionalnim ili elektroničkim medijima iznošenjem mišljenja o financijskom instrumentu, povezanom promptnom ugovoru za robu iz članka 3. stavka 1. točke 15. Uredbe (EU) br. 596/2014 ili proizvodu na dražbi na temelju emisijskih jedinica (ili neizravno o njegovu izdavatelju), nakon prethodnog zauzimanja pozicije u tom financijskom instrumentu, povezanom promptnom ugovoru za robu iz članka 3. stavka 1. točke 15. Uredbe (EU) br. 596/2014 ili proizvodu na dražbi na temelju emisijskih jedinica, te posljedično ima koristi od utjecaja iznesenog mišljenja na cijenu tog instrumenta, povezanog promptnog ugovora za robu ili proizvoda na dražbi na temelju emisijskih jedinica, a ta osoba u isto vrijeme javnosti nije na odgovarajući i učinkovit način objavila taj sukob interesa
12. koja, protivno zabrani iz članka 15. Uredbe (EU) br. 596/2014, a vezano za članak 12. stavak 2. točku e. Uredbe (EU) br. 596/2014, kupi ili proda na sekundarnom tržištu emisijskih jedinica ili povezanih izvedenica prije održavanja dražbe u skladu s Uredbom (EU) br. 1031/2010, a takva kupnja ili prodaja ima učinak namještanja konačne dražbovne cijene proizvoda na dražbi na neprimjerenu ili umjetnu razinu ili učinak obmanjivanja ponuditelja koji sudjeluju u nadmetanju na dražbi
13. koja, kada posjeduje povlaštene informacije u smislu članka 7. Uredbe (EU) br. 596/2014, iste koristi pri stjecanju ili otpuštanju financijskog instrumenta na koji se ta informacija odnosi, za vlastiti račun ili za račun treće osobe, izravno ili neizravno, a protivno zabrani iz članka 14. točke a. Uredbe (EU) br. 596/2014, vezano za članak 8. stavak 1. Uredbe (EU) br. 596/2014, na način da trguje ili pokuša trgovati na temelju povlaštenih informacija ili na način da otkaže ili izmjeni nalog u vezi s financijskim instrumentom na koji se ta informacija odnosi kada je nalog predan prije nego što je ta osoba posjedovala povlaštenu informaciju
14. koja, kada posjeduje povlaštene informacije u smislu članka 7. Uredbe (EU) br. 596/2014, iste koristi pri stjecanju ili otpuštanju emisijskih jedinica na koji se ta informacija odnosi ili drugih proizvoda na dražbi koji se na njima temelje koje se održavaju u skladu s Uredbom (EU) br. 1031/2010, za vlastiti račun ili za račun treće osobe, izravno ili neizravno, a protivno zabrani iz članka 14. točke a. Uredbe (EU) br. 596/2014, vezano za članak 8. stavak 1. Uredbe (EU) br. 596/2014, na način da trguje ili pokuša trgovati na temelju povlaštenih informacija ili na način da podnese, promjeni ili povuče ponudu za kupnju za vlastiti račun ili za račun treće osobe
15. koja, kada posjeduje povlaštene informacije u smislu članka 7. Uredbe (EU) br. 596/2014, preporuča, na temelju tih informacija, da druga osoba stekne ili otpusti financijske instrumente na koje se te informacije odnose ili potiče tu osobu na takvo stjecanje ili otpuštanje, a protivno zabrani iz članka 14. točke b. Uredbe (EU) br. 596/2014, vezano za članak 8. stavak 2. točku a. Uredbe (EU) br. 596/2014
16. koja, kada posjeduje povlaštene informacije u smislu članka 7. Uredbe (EU) br. 596/2014, preporuča, na temelju tih informacija, da druga osoba otkaže ili izmijeni nalog u vezi s financijskim instrumentom na koji se ta informacija odnosi ili potiče tu osobu na takvo otkazivanje ili izmjenu, a protivno zabrani iz članka 14. točke b. Uredbe (EU) br. 596/2014, vezano za članak 8. stavak 2. točku b. Uredbe (EU) br. 596/2014
17. koja, kada posjeduje povlaštene informacije u smislu članka 7. Uredbe (EU) br. 596/2014 i objavi te informacije bilo kojoj drugoj osobi, osim kada se informacije objavljuju u normalnom obavljanju posla, profesije ili dužnosti, protivno zabrani iz članka 14. točke c. Uredbe (EU) br. 596/2014.
Ostali prekršaji fizičke osobe u svezi sa zlouporabom tržišta
Članak 716. (NN 151/22)
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 13.270,00 do 1.000.000,00 eura kaznit će se za prekršaj fizička osoba:
1. ako kao osoba koja u okviru svojega poslovanja dogovara ili izvršava transakcije, ne uspostavi i/ili ne održava učinkovite mjere, sustave i postupke za otkrivanje i prijavljivanje sumnjivih naloga i transakcija, suprotno odredbama članka 16. stavka 2. Uredbe (EU) br. 596/2014
2. ako kao osoba koja u okviru svojega poslovanja dogovara ili izvršava transakcije ne obavijesti Agenciju o slučajevima za koje opravdano sumnja da se radi o zlouporabi tržišta, suprotno odredbama članka 16. stavka 2. Uredbe (EU) br. 596/2014
3. ako kao osoba koja djeluje u ime ili račun izdavatelja ili sudionika na tržištu emisijskih jedinica ne objavi javnosti povlaštenu informaciju suprotno odredbama članka 17. stavcima 2., 4. i 8. Uredbe (EU) br. 596/2014.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 6630,00 do 500.000,00 eura kaznit će se za prekršaj fizička osoba:
1. ako kao osoba koja djeluje u ime ili račun izdavatelja ne sastavi, ne vodi, ne ažurira, ne čuva popis upućenih osoba odnosno ako ne dostavi popis upućenih osoba Agenciji na njezin zahtjev, suprotno odredbama članka 18. stavcima 1., 2., 3., 4., 5. i 6. Uredbe (EU) br. 596/2014
2. ako kao osoba koja obavlja rukovoditeljske dužnosti ili osoba s njom usko povezana ne prijavi transakcije na način, u sadržaju i roku propisanom člankom 19. stavcima 1., 2., 6. i 7. Uredbe (EU) br. 596/2014
3. ako kao osoba koja obavlja rukovoditeljske dužnosti postupa suprotno zabrani trgovanja propisanoj člankom 19. stavkom 11. Uredbe (EU) br. 596/2014
4. ako kao osoba koja obavlja rukovoditeljske dužnosti ne obavijesti osobe koje su njom usko povezane o njihovim obvezama iz članka 19. Uredbe (EU) br. 596/2014 i ne čuva presliku te obavijesti
5. ako kao osoba koja izrađuje i/ili širi preporuke za ulaganja ili druge informacije kojima se preporuča ili sugerira strategija ulaganja ne izrađuje i/ili ne širi preporuke za ulaganja na način i pod uvjetima iz članka 20. stavka 1. Uredbe (EU) br. 596/2014
6. ako ne sudjeluje ili se ne pridržava pravila prilikom istrage, nadzora ili zahtjeva sukladno članku 23. stavku 2. Uredbe (EU) br. 596/2014.
(3) Kada je fizička osoba iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ostvarila korist ili spriječila gubitak, a iznos tako ostvarene koristi ili spriječenog gubitka moguće je utvrditi, fizička osoba iz stavaka 1. i 2. ovoga članka kaznit će se za prekršaj iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, osim za prekršaj propisan u stavku 2. točki 6. ovoga članka, novčanom kaznom u iznosu do visine trostruko utvrđenog iznosa tako ostvarene koristi odnosno tako spriječenog gubitka ako je taj iznos veći od propisanog maksimalnog iznosa iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
Teži prekršaji središnje druge ugovorne strane
Članak 717. (NN 17/20, 151/22)
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 26.540,00 do 132.720,00 eura kaznit će se za prekršaj središnja druga ugovorna strana ako:
1. ne postupi prema rješenju Agencije o izricanju mjera, u skladu s člankom 554. stavkom 1. ovoga Zakona, a takvo nepostupanje ima ili može imati materijalni utjecaj na usklađenost središnje druge ugovorne strane s odredbama Uredbe (EU) br. 648/2012 ili je dovelo ili može dovesti do teških poremećaja u sustavu poravnanja kojim središnja druga ugovorna strana upravlja
2. ne izradi i/ili ne dostavi Agenciji godišnje financijske izvještaje i/ili godišnje izvješće i/ili revizorski izvještaj o obavljenoj reviziji za potrebe Agencije, u skladu s člankom 547. stavkom 1. odnosno stavkom 3. ovoga Zakona, ili navedene izvještaje Agenciji ne dostavi u roku propisanom člankom 547. stavkom 1. ovoga Zakona ili u roku koji je sukladno članku 547. stavku 3. ovoga Zakona odredila Agencija, pri čemu je takvo kašnjenje dulje od mjesec dana od isteka roka za dostavu i Agenciju onemogućuje u provođenju efikasnog nadzora nad središnjom drugom ugovornom stranom
3. povjeri uzastopno osam i/ili više revizija godišnjih financijskih izvještaja istom revizoru, protivno članku 547. stavku 4. ovoga Zakona
4. ne izradi i/ili ne dostavi Agenciji nadzorne izvještaje iz članka 548. stavaka 1. do 3. ovoga Zakona, a na način kako je to propisano člankom 548. stavcima 3. do 5. ovoga Zakona kroz više izvještajnih razdoblja
5. ne obavijesti Agenciju bez odgode o svakom incidentu koji ima značajan negativan učinak na sigurnost njezinih mrežnih i informacijskih sustava u skladu s člankom 548. stavkom 7. ovoga Zakona, a zbog kojeg je više od polovine ukupnog broja korisnika pogođeno prekidom obavljanja djelatnosti, isto je izazvalo potpuni prekid obavljanja djelatnosti na širem zemljopisnom području te ostale okolnosti koje su dovele ili mogle dovesti do teških poremećaja u sustavu poravnanja kojim središnja druga ugovorna strana upravlja
6. ne obavijesti Agenciju o prestanku mandata pojedinog člana uprave ili nadzornog odbora središnjeg depozitorija, u skladu s obvezom iz članka 570. stavka 5. ovoga Zakona, a u vezi s člankom 550. stavkom 5. ovoga Zakona
7. ne osigura da zahtjev za izdavanje suglasnosti iz članka 573. stavka 2. ovoga Zakona bude podnesen najmanje tri mjeseca prije isteka mandata pojedinom članu uprave u skladu s člankom 573. stavkom 8. ovoga Zakona, a u vezi s člankom 550. stavkom 5. ovoga Zakona
8. ne osigura da novi zahtjev za izdavanje suglasnosti iz članka 573. stavka 2. ovoga Zakona bude podnesen najmanje 30 radnih dana od dana primitka obavijesti o ukidanju ili odbijanju izdavanja suglasnosti za imenovanje člana uprave u skladu s člankom 574. stavkom 6. ovoga Zakona, a u vezi s člankom 550. stavkom 5. ovoga Zakona
9. ne donese i/ili ne primjenjuje operativna pravila rada u skladu s člankom 551. stavkom 1. ovoga Zakona, pri čemu takvo postupanje ima ili može imati materijalni utjecaj na usklađenost središnje druge ugovorne strane s odredbama Uredbe (EU) br. 648/2012 ili je dovelo ili može dovesti do teških poremećaja u sustavu poravnanja kojim središnja druga ugovorna strana upravlja
10. ne dostavi Agenciji operativna pravila rada i/ili njihove promjene, u skladu s člankom 566. stavkom 4. ovoga Zakona, a vezano za članak 551. stavak 2. ovoga Zakona
11. ne dostavi Agenciji prijedlog cjenika i/ili njegovih izmjena i dopuna u skladu s člankom 567. stavkom 4. ovoga Zakona, a vezano za članak 551. stavak 3. ovoga Zakona
12. ne usvoji plan oporavka, u skladu s člankom 555. stavcima 1. do 3. ovoga Zakona
13. ne donese interni akt kojim se pobliže propisuje postupak izrade, provedbe i ažuriranja plana oporavka iz članka 555. stavka 1. ovoga Zakona, protivno obvezi iz članka članka 556. ovoga Zakona
14. ne provodi interni akt kojim se pobliže propisuje postupak izrade, provedbe i ažuriranja plana oporavka iz članka 555. stavka 1. ovoga Zakona, protivno obvezi iz članka 556. ovoga Zakona, pri čemu takvo postupanje ima ili može imati materijalni utjecaj na usklađenost središnje druge ugovorne strane s odredbama Uredbe (EU) br. 648/2012 ili je dovelo ili može dovesti do teških poremećaja u sustavu poravnanja kojim središnja druga ugovorna strana upravlja ili u velikom stupnju otežava mogućnost provođenja plana oporavka
15. ne dostavi Agenciji plan oporavka iz članka 555. stavka 1. ovoga Zakona ili njegove naknadne izmjene i dopune, u skladu s člankom 555. stavkom 4. ovoga Zakona
16. ne omogući Agenciji obavljanje nadzora, u skladu s člankom 622. stavkom 1. ovoga Zakona, a vezano za članke 684. i 688. do 690. ovoga Zakona.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 6630,00 eura kaznit će se za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba središnje druge ugovorne strane.
Ostali prekršaji središnje druge ugovorne strane
Članak 718. (NN 17/20, 83/21, 151/22)
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 6630,00 do 26.540,00 eura kaznit će se za prekršaj središnja druga ugovorna strana ako:
1. ne postupi prema rješenju Agencije o izricanju mjera, u skladu s člankom 557. stavkom 2. ovoga Zakona, a takvo postupanje nema značaj iz članka 717. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona
2. ne dostavi Agenciji godišnje financijske izvještaje ili godišnje izvješće ili revizijsko izvješće ili revizorski izvještaj o obavljenoj reviziji za potrebe Agencije, u roku propisanom člankom 547. ovoga Zakona, pri čemu takvo kašnjenje nema značaj iz članka 717. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona
3. ne obavijesti Agenciju o zaprimanju zahtjeva za pristup ili podnošenju zahtjeva za pristup, u skladu s člankom 546. ovoga Zakona
4. ne obavijesti Agenciju bez odgode o svakom incidentu koji ima značajan negativan učinak na sigurnost njezinih mrežnih i informacijskih sustava u skladu s člankom 548. stavkom 7. ovoga Zakona, pri čemu takvo nepostupanje nema značaj iz članka 717. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona
5. ne dostavi Agenciji jedan ili više nadzornih izvještaja u propisanom roku, u skladu s člankom 548. ovoga Zakona, pri čemu takvo kašnjenje nema značaj iz članka 717. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona
6. ne obavijesti Agenciju o prestanku mandata pojedinog člana uprave ili nadzornog odbora središnjeg depozitorija, u roku iz članka 570. stavka 5. ovoga Zakona, a u vezi s člankom 550. stavkom 5. ovoga Zakona
7. članovima ne učini dostupnim prijedlog operativnih pravila rada ili njihovih izmjena i dopuna najmanje 30 dana prije njihova upućivanja Agenciji ili članove ne pozove na dostavu primjedbi i prijedloga, u skladu s člankom 551. stavkom 2. a u vezi s člankom 566. stavkom 2. ovoga Zakona
8. ne dostavi Agenciji operativna pravila rada ili njihove promjene u roku iz članka 551. stavka 2. a u vezi s člankom 566. stavkom 4. ovoga Zakona, a takvo kašnjenje ima ili može imati utjecaja na mogućnost Agencije da, u skladu s člankom 566. stavcima 5. i 6., procijeni značajnost takvih izmjena operativnih pravila rada
9. ne objavi usvojena operativna pravila rada na svojim internetskim stranicama ili o njihovu donošenju ili promjeni pravodobno ne obavijesti članove, u skladu s člankom 551. stavkom 2. a u vezi s člankom 566. stavkom 10. ovoga Zakona
10. prijedlog cjenika ili njegovih izmjena i dopuna ne učini dostupnim članovima, u skladu s člankom 551. stavkom 3. a u vezi s člankom 567. stavkom 4. ovoga Zakona.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 6630,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba središnje druge ugovorne strane.
Prekršaji fizičke osobe
Članak 719. (NN 151/22)
Za prekršaj kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 6630,00 eura ako:
1. kao član uprave središnje druge ugovorne strane nije osigurala provođenje nadzornih mjera koje je naložila Agencija u skladu sa svojim nadležnostima i ovlastima, u skladu s obvezom iz stavka 3. članka 550. ovoga Zakona
2. kao član uprave središnje druge ugovorne strane nije uspostavila djelotvoran i pouzdan sustav upravljanja središnje druge ugovorne strane iz članka 550. stavka 4. ovoga Zakona ili isti nije primjenjivala, što je dovelo do materijalnih neusklađenosti središnjeg depozitorija s odredbama Uredbe (EU) br. 648/2012, tehničkim standardima koji su doneseni na temelju Uredbe (EU) br. 648/2012, odredbama ovoga Zakona, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona te, kada je primjenjivo, ostalim propisima Europske unije kojima se uređuje poslovanje središnje druge ugovorne strane i drugim propisima kojima se uređuje poslovanje središnje druge ugovorne strane ili pravilima struke, protivno odredbama članka 550. stavka 2. ovoga Zakona.
Teži prekršaji središnjeg depozitorija
Članak 720. (NN 83/21, 151/22)
(1) Za prekršaj kaznit će se središnji depozitorij novčanom kaznom u iznosu koji je višekratnik broja 1.000, a koja ne može biti manja od 1 % ni veća od 5 % od ukupnog prihoda koji je ostvario u godini kada je počinjen prekršaj, utvrđenog na temelju godišnjih financijskih izvještaja izdavatelja za tu godinu, ako:
1. ne donese ili ne primjenjuje operativna pravila rada iz članka 566. stavka 1. ovoga Zakona, pri čemu takvo postupanje ima ili može imati materijalni utjecaj na usklađenost središnje druge ugovorne strane s odredbama Uredbe (EU) br. 909/2014 ili je dovelo ili može dovesti do teških poremećaja u sustavu namire kojim središnji depozitorij upravlja
2. ne dostavi Agenciji operativna pravila rada ili njihove promjene prije njihova usvajanja protivno obvezi iz članka 566. stavka 4. ovoga Zakona
3. prijedlog cjenika ili njegovih izmjena i dopuna ne dostavi Agenciji, protivno obvezi iz članka 567. stavka 4. ovoga Zakona
4. ne obavještava izdavatelje nematerijaliziranih vrijednosnih papira, imatelje i članove, na način i u opsegu propisanom svojim aktima, u skladu s člankom 569. stavkom 1. ovoga Zakona, zbog čega je za navedene subjekte nastupila šteta ili je izvjesno da će šteta nastupiti
5. ne izradi ili uopće ne dostavi Agenciji godišnje financijske izvještaje ili godišnje izvješće ili revizijsko izvješće, u skladu s člankom 581. stavkom 1. ovoga Zakona ili navedene izvještaje Agenciji ne dostavi u roku propisanom člankom 581. stavkom 1. ovoga Zakona, pri čemu je takvo kašnjenje dulje od mjesec dana od isteka roka za dostavu i Agenciju onemogućuje u provođenju efikasnog nadzora nad središnjim depozitorijem
6. povjeri uzastopno osam i/ili više revizija godišnjih financijskih izvještaja istom revizoru, protivno članku 581. stavku 4. ovoga Zakona
7. ne omogući Agenciji obavljanje nadzora, u skladu s člankom 622. stavkom 2. ovoga Zakona, u vezi s člancima 684. i 688. do 690. ovoga Zakona
8. ne postupi prema rješenju Agencije iz članka 582. stavka 1. ovoga Zakona, u skladu s člankom 582. stavkom 2. ovoga Zakona, a takvo (ne)postupanje ima ili može imati materijalni utjecaj na usklađenost središnjeg depozitorija s odredbama Uredbe (EU) br. 909/2014 ili je dovelo ili može dovesti do teških poremećaja u sustavu namire kojim središnji depozitorij upravlja
9. ne izradi li ne dostavi Agenciji periodičke i statističke izvještaje iz članka 580. stavka 1. ovoga Zakona, a u skladu s pravilnikom iz članka 580. stavkom 4. ovoga Zakona, kroz više izvještajnih razdoblja
10. ne dostavi Agenciji podatke o ispunjavanju kapitalnih zahtjeva iz članka 580. stavka 3. ovoga Zakona, a u skladu s pravilnikom iz članka 580. stavkom 4. ovoga Zakona, kroz više izvještajnih razdoblja
11. ne obavijesti Agenciju o prestanku mandata pojedinog člana uprave ili nadzornog odbora središnjeg depozitorija, protivno obvezi iz članka 570. stavka 5. ovoga Zakona
12. ne osigura da zahtjev za izdavanje suglasnosti iz članka 573. stavka 2. ovoga Zakona bude podnesen najmanje tri mjeseca prije isteka mandata pojedinom članu uprave u skladu s člankom 573. stavkom 8. ovoga Zakona
13. ne osigura da novi zahtjev za izdavanje suglasnosti iz članka 573. stavka 2. ovoga Zakona bude podnesen najmanje 30 radnih dana od dana primitka obavijesti o ukidanju ili odbijanju izdavanja suglasnosti za imenovanje člana uprave u skladu s člankom 574. stavkom 6. ovoga Zakona.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka ako je iznos novčane kazne utvrđene na temelju stavka 1. ovoga članka manji od 66.360,00 eura, središnji depozitorij iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 66.360,00 do 132.720,00 eura.
(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, ako je središnji depozitorij iz stavka 1. ovoga članka prekršajem iz stavka 1. ovoga članka ostvario korist ili spriječio gubitak, a iznos tako ostvarene koristi ili spriječenog gubitka može se utvrditi, središnji depozitorij iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu dvostruko utvrđenog iznosa tako ostvarene koristi odnosno tako spriječenog gubitka, ako je taj iznos veći od propisanog najvećeg iznosa novčane kazne iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 6630,00 do 26.540,00 eura kaznit će se za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba središnjeg depozitorija.
Lakši prekršaji središnjeg depozitorija
Članak 721. (NN 17/20, 83/21, 151/22, 85/24)
(1) Za prekršaj kaznit će se središnji depozitorij novčanom kaznom u iznosu od 6630,00 do 26.540,00 eura ako:
1. ne dostavi Agenciji operativna pravila rada i/ili njihove promjene u roku iz članka 566. stavka 4. ovoga Zakona, a takvo kašnjenje ima ili može imati utjecaja na mogućnost Agencije da, u skladu s člankom 566. stavcima 5. i 6. ovoga Zakona, procijeni značajnost takvih izmjena operativnih pravila rada
2. članovima ne učini dostupnim prijedlog operativnih pravila rada i/ili njihovih izmjena i dopuna najmanje 30 dana prije njihova upućivanja Agenciji i/ili članove ne pozove na dostavu primjedbi i prijedloga, u skladu s člankom 566. stavkom 2. ovoga Zakona
3. ne objavi usvojena operativna pravila rada na svojoj internetskoj stranici i/ili o njihovu donošenju ili promjeni pravodobno ne obavijesti članove, u skladu s člankom 566. stavkom 9. ovoga Zakona
4. prijedlog cjenika i/ili njegovih izmjena i dopuna ne učini dostupnim članovima, u skladu s člankom 567. stavkom 4. ovoga Zakona
5. na svojoj internetskoj stranici ne objavi podatke u skladu s člankom 569. stavkom 2. ovoga Zakona
6. na svojoj internetskoj stranici ne objavi podatke u skladu s člankom 569. stavkom 5. ovoga Zakona
7. na svojoj internetskoj stranici ne objavi i/ili ne obnavlja objavljene podatke u skladu s člankom 569. stavkom 6. ovoga Zakona
8. ne obavijesti Agenciju o prestanku mandata pojedinog člana uprave ili nadzornog odbora središnjeg depozitorija, u roku propisanom člankom 570. stavkom 5. ovoga Zakona
9. ne obavijesti Agenciju o promjenama u kvalificiranom udjelu u središnjem depozitoriju u skladu s člankom 579. stavkom 8. ovoga Zakona
10. na svojoj internetskoj stranici ne objavi i/ili ne obnavlja podatke o imateljima kvalificiranog udjela odnosno o njihovim promjenama u skladu s člankom 579. stavkom 8. ovoga Zakona
11. ne izradi i/ili ne dostavi Agenciji godišnje financijske izvještaje i/ili godišnje izvješće i/ili revizorski izvještaj, u roku propisanom člankom 581. stavkom 1. ovoga Zakona, pri čemu takvo kašnjenje nema značaj iz članka 720. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona
12. ne postupi prema rješenju Agencije, u skladu s člankom 582. stavkom 2. ovoga Zakona, a takvo postupanje nema značaj iz članka 720. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona
13. ne dostavi Agenciji jedan ili više podataka iz članka 580. stavka 1. ovoga Zakona, u propisanom roku, a u skladu s pravilnikom iz članka 580. stavkom 4. ovoga Zakona, pri čemu takvo kašnjenje nema značaj iz članka 720. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona
14. ne dostavi Agenciji podatke o ispunjavanju kapitalnih zahtjeva iz članka 580. stavka 3. ovoga Zakona, a u skladu s pravilnikom iz članka 580. stavkom 4. ovoga Zakona, pri čemu takvo kašnjenje nema značaj iz članka 720. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 2650,00 do 26.540,00 eura kaznit će se za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba središnjeg depozitorija.
Prekršaji fizičke osobe
Članak 722. (NN 151/22)
Za prekršaj kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 2650,00 do 26.540,00 eura ako:
1. kao član uprave središnjeg depozitorija nije osigurala provođenje nadzornih mjera koje je naložila Agencija u skladu sa svojim nadležnostima i ovlastima, u skladu s obvezom iz članka 575. stavka 3. ovoga Zakona
2. kao član uprave središnjeg depozitorija nije uspostavila djelotvoran i pouzdan sustav upravljanja središnjim depozitorijem iz članka 575. stavka 4. ovoga Zakona ili isti nije primjenjivala, što je dovelo do materijalnih neusklađenosti središnjeg depozitorija s odredbama Uredbe (EU) br. 909/2014, tehničkim standardima koji su doneseni na temelju Uredbe (EU) br. 909/2014, odredbama ovoga Zakona, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona te, kada je primjenjivo, ostalim propisima Europske unije kojima se uređuje poslovanje središnjeg depozitorija i drugim propisima kojima se uređuje poslovanje središnjeg depozitorija ili pravilima struke, protivno odredbama članka 575. stavka 2. ovoga Zakona.
Prekršaji vezano za sanaciju središnjeg depozitorija
Članak 723. (NN 83/21, 151/22)
(1) Za prekršaj kaznit će se središnji depozitorij i središnji depozitorij u sanaciji novčanom kaznom u iznosu koji je višekratnik broja 1.000, a koja ne može biti manja od 1 % do ni veća od 5 % od ukupnog prihoda koji je ostvario u godini kada je počinjen prekršaj, utvrđenog na temelju godišnjih financijskih izvještaja izdavatelja za tu godinu:
1. ako ne izvrši mjere na način i u rokovima kako je to naloženo rješenjem Agencije čime postupa protivno članku 597. stavku 9. ovoga Zakona
2. ako na zahtjev Agencije ne dostavi izvješća i informacije o svim pitanjima važnim za provođenje ovoga Zakona, čime postupa protivno članku 597. stavku 10. ovoga Zakona odnosno ne postupi u skladu s propisom iz članka 597. stavka 12. ovoga Zakona
3. ako ne dostavi sve informacije potrebne za izradu, izmjenu i provedbu sanacijskog plana, čime postupa protivno članku 605. stavku 1. točki 1. ovoga Zakona, odnosno ako ne surađuje i ako ne pruži pomoć sanacijskom tijelu pri izradi i ažuriranju sanacijskog plana, čime postupa protivno članku 605. stavku 1. točki 2. ovoga Zakona
4. ako propusti obavijestiti sanacijsko tijelu u skladu s člankom 605. stavkom 2. ovoga Zakona
5. ako ne dostavi ili ne dostavi u roku iz članka 619. stavka 3. ovoga Zakona prijedlog mjera za rješavanje ili uklanjanje prepreka s rokovima za uklanjanje tih prepreka
6. ako ne dostavi ili ne dostavi u roku iz članka 619. stavka 3. ovoga Zakona, plan za usklađivanje s mjerama naloženim rješenjem
7. ako ne otkloni prepreke mogućnosti provođenja stečajnog postupka odnosno sanacije institucije čime postupa suprotno članku 619. stavku 3. ovoga Zakona ili ako u propisanom roku ne dostavi plan za usklađenje s naloženim mjerama čime postupa suprotno članku 619. stavku 3. ovoga Zakona ili ne postupi po rješenju donesenom na temelju članka 619. stavka 3. ovoga Zakona
8. ako središnji depozitorij suprotno članku 609. ovoga Zakona ne obavijesti Agenciju kada smatra da ispunjava neki od uvjeta iz članka 606. stavka 1. ovoga Zakona
9. ako središnji depozitorij ne izradi plan reorganizacije poslovanja čime postupa suprotno članku 619. stavku 1. ovoga Zakona ili ako dostavljeni plan reorganizacije nema propisani sadržaj čime postupa suprotno članku 619. stavku 1. ovoga Zakona
10. ako središnji depozitorij suprotno članku 619. stavku 1. ovoga Zakona ne osigura da ugovor sadrži odredbu da obveza koja proizlazi iz tog ugovornog odnosa može biti predmet smanjenja vrijednosti ili pretvaranja te da vjerovnik ili druga ugovorna strana pristaje na smanjenje glavnice i nepodmirenog iznosa, pretvaranje ili poništenje te obveze u slučaju primjene instrumenta unutarnje sanacije
11. ako središnji depozitorij ili bilo koja članica iste grupe ne postupi po zahtjevu Agencije iz članka 619. stavka 1. ovoga Zakona
12. ako središnji depozitorij ne postupi po rješenju donesenom na temelju članka 619. stavka 3. ovoga Zakona
13. ako središnji depozitorij na svojim internetskim stranicama ne objavi odluku o otvaranju postupka sanacije, čime postupa suprotno članku 607. stavku 2. ovoga Zakona
14. ako središnji depozitorij na svojim internetskim stranicama ne objavi sve naknadne odluke kojima se provodi odluka o otvaranju postupka sanacije, čime postupa suprotno članku 607. stavku 2. ovoga Zakona.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka ako je iznos novčane kazne utvrđene na temelju stavka 1. ovoga članka manji od 66.360,00 eura, središnji depozitorij i središnji depozitorij u sanaciji iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 66.360,00 do 132.720,00 eura.
(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, ako je središnji depozitorij i središnji depozitorij u sanaciji iz stavka 1. ovoga članka prekršajem iz stavka 1. ovoga članka ostvario korist ili spriječio gubitak, a iznos tako ostvarene koristi ili spriječenog gubitka može se utvrditi, središnji depozitorij i središnji depozitorij u sanaciji iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu dvostruko utvrđenog iznosa tako ostvarene koristi odnosno tako spriječenog gubitka, ako je taj iznos veći od propisanog najvećeg iznosa novčane kazne iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba iz uprave središnjeg depozitorija novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 13.270,00 eura.
(5) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba iz sanacijske uprave središnjeg depozitorija u sanaciji novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 6630,00 eura.
Prekršaji drugih osoba vezano za sanaciju središnjeg depozitorija
Članak 724. (NN 151/22)
(1) Za prekršaj kaznit će se neovisni procjenitelj kaznom u iznosu od 1320,00 do 13.270,00 eura:
1. ako ne izvrši procjenu vrijednosti imovine i obveza središnjeg depozitorija pošteno, oprezno ili realistično čime postupa protivno članku 619. stavku 1. ovoga Zakona
2. ako ne izradi izvješće o procjeni vrijednosti imovine i obveza središnjeg depozitorija koje sadrži sve propisane elemente, čime postupa protivno članku 619. stavku 1. ovoga Zakona
3. ako ne provede naknadnu procjenu vrijednosti imovine i obveza središnjeg depozitorija na način iz članka 619. stavka 1. ovoga Zakona i
4. ako procjena vrijednosti imovine i obveza središnjeg depozitorija koja je provedena na temelju članka 620. ovoga Zakona ne sadrži sve elemente propisane člankom 620. stavkom 3. ovoga Zakona ili ako ta procjena vrijednosti nije utemeljena na pretpostavkama iz članka 620. stavka 4. ovoga Zakona.
(2) Za prekršaj kaznit će se dotadašnji član uprave središnjeg depozitorija ili druga ovlaštena osoba s posebnim ovlaštenjima i odgovornostima u središnjem depozitoriju kaznom u iznosu od 1320,00 do 13.270,00 eura ako:
1. sanacijskoj upravi i pomoćnicima sanacijske uprave odmah ne omogući pristup cjelokupnoj poslovnoj i ostaloj dokumentaciji središnjeg depozitorija ili ne sastavi izvješće o primopredaji poslovanja, čime postupa protivno članku 618. stavku 1. ovoga Zakona i
2. sanacijskoj upravi ili pojedinom članu sanacijske uprave ne daju sva zatražena obrazloženja ili dodatna izvješća o poslovanju središnjeg depozitorija čime postupa protivno članku 618. stavku 2. ovoga Zakona.
Članak 725. (NN 17/20, 83/21, 151/22)
Brisan.
Članak 726. (NN 17/20, 151/22)
Brisan.
Teški prekršaji vezani za obvezu dematerijalizacije
Članak 726.a (NN 83/21, 151/22)
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 26.540,00 do 66.360,00 eura kaznit će se za prekršaj subjekt iz članka 525. stavka 4. točaka 3. do 7. ovoga Zakona:
1. koji suprotno odredbi članka 525. stavka 4. ovoga Zakona ne izvrši dematerijalizaciju prenosivih vrijednosnih papira
2. koji izdaje vrijednosne papire koji su uvršteni ili primljeni u trgovinu ili kojima se trguje na nekom od mjesta trgovanja, a suprotno odredbi članka 525. stavka 7. ovoga Zakona iste ne izda u nematerijaliziranom obliku
3. koji suprotno odredbi članka 150. stavka 1. ovoga Zakona prethodno izdane vrijednosne papire ne upiše u središnjem depozitoriju u roku propisanom u članku 150. stavku 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala
4. koji suprotno odredbi članka 150. stavka 2. ovoga Zakona prethodno izdane vrijednosne papire ne upiše u središnjem depozitoriju u roku propisanom u članku 150. stavku 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 2650,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 2650,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka odgovorna osoba u subjektu iz članka 525. stavka 4. točaka 1. i 2. ovoga Zakona.
Rokovi za usklađivanje s odredbama ovoga Zakona
Članak 727.
(1) Subjekti nadzora Agencije dužni su se u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti s odredbama članaka 60. do 73., članaka 77. do 85. i članaka 87. do 125. ovoga Zakona.
(2) Osobe koje na dan stupanja na snagu ovoga Zakona obavljaju djelatnost trgovanja za vlastiti račun u skladu s iznimkom iz članaka 9. stavka 1. točke 4. Zakona o tržištu kapitala (»Narodne novine«, br. 88/08., 146/08., 74/09., 54/13., 159/13., 18/15., 110/15., 123/16. i 131/17.), a nastavljaju koristiti iznimku iz članka 4. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona dužne su u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona Agenciji dostaviti podatke iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona kojima dokazuju korištenje iznimke.
(3) Osobe koje na dan stupanja na snagu ovoga Zakona obavljaju djelatnost trgovanja za vlastiti račun u skladu s iznimkom iz članaka 9. stavka 1. točke 4. Zakon o tržištu kapitala (»Narodne novine«, br. 88/08., 146/08., 74/09., 54/13., 159/13., 18/15., 110/15., 123/16. i 131/17.), a ne ispunjavaju uvjete za korištenje iznimke iz članka 4. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, dužne su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prestati obavljati djelatnost trgovanja za vlastiti račun ili u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona Agenciji podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za rad u skladu s člankom 40. ovoga Zakona odnosno zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti u skladu s člankom 46. ovoga Zakona.
(4) Osobe koje na dan stupanja na snagu ovoga Zakona obavljaju djelatnost trgovanja za vlastiti račun u skladu s iznimkom iz članaka 9. stavka 1. točke 9. ili 11. Zakona o tržištu kapitala (»Narodne novine«, br. 88/08., 146/08., 74/09., 54/13., 159/13., 18/15., 110/15., 123/16. i 131/17.), a nastavljaju koristiti iznimku iz članka 4. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona dužne su u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona Agenciji dostaviti podatke iz članka 4. stavka 1. točke 10. i stavka 4. ovoga Zakona kojima dokazuju korištenje iznimke.
(5) Osobe koje na dan stupanja na snagu ovoga Zakona obavljaju djelatnost trgovanja za vlastiti račun u skladu s iznimkom iz članaka 9. stavka 1. točaka 9. ili 11. Zakona o tržištu kapitala (»Narodne novine«, br. 88/08., 146/08., 74/09., 54/13., 159/13., 18/15., 110/15., 123/16. i 131/17.), a ne ispunjavaju uvjete za korištenje iznimke iz članka 4. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona, dužne su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prestati obavljati djelatnost trgovanja za vlastiti račun ili u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona Agenciji podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za rad u skladu s člankom 40. ovoga Zakona odnosno zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti u skladu s člankom 46. ovoga Zakona.
(6) Osobe koje na dan stupanja na snagu ovoga Zakona obavljaju djelatnost zaprimanja i prijenosa naloga za otkup udjela u subjektima za zajednička ulaganja u skladu s iznimkom iz članaka 9. stavka 1. točka 14. Zakona o tržištu kapitala (»Narodne novine«, br. 88/08., 146/08., 74/09., 54/13., 159/13., 18/15., 110/15., 123/16. i 131/17.) odnosno obavljaju djelatnost nuđenja udjela u investicijskim fondovima u skladu sa zakonom kojim se uređuje osnivanje i rad otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom i društava za upravljanje ili zakonom kojim se uređuje osnivanje i rad alternativnih investicijskih fondova i njihovih upravitelja, a nemaju odobrenje Agencije za obavljanje investicijske usluge iz članka 5. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, dužne su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prestati obavljati navedene djelatnosti ili u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona Agenciji podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za rad u skladu s člankom 40. ovoga Zakona, zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti u skladu s člankom 46. ovoga Zakona ili zahtjev za izdavanje odobrenja za rad tržišnog posrednika u skladu s člankom 131. stavkom 5. ovoga Zakona, pri čemu se na njih također primjenjuje rok za usklađenje u skladu sa stavkom 1. ovoga članka.
(7) Burza koja je na dan stupanja na snagu ovoga Zakona obavljala poslove upravljanja uređenim tržištem u skladu s odredbama članka 281. stavka 1. točke 1. Zakona o tržištu kapitala (»Narodne novine«, br. 88/08., 146/08., 74/09., 54/13., 159/13., 18/15., 110/15., 123/16. i 131/17.), nastavlja, u skladu s odredbama ovoga Zakona, poslovati kao burza koja obavlja djelatnost upravljanja uređenim tržištem sukladno odredbama članka 284. stavka 1. i 285. stavka 1. ovoga Zakona.
(8) Burza koja je na dan stupanja na snagu ovoga Zakona obavljala poslove upravljanja MTP-om u skladu s odredbama članka 281. stavka 2. Zakona o tržištu kapitala (»Narodne novine«, br. 88/08., 146/08., 74/09., 54/13., 159/13., 18/15., 110/15., 123/16. i 131/17.), nastavlja, u skladu s odredbama ovoga Zakona, poslovati kao burza koja obavlja djelatnost upravljanja MTP-om sukladno odredbama članka 344. stavka 1. ovoga Zakona.
Postupci pokrenuti pred Agencijom do dana stupanja na snagu ovoga Zakona
Članak 728.
(1) Postupci pokrenuti pred Agencijom do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se primjenom odredaba Zakona o tržištu kapitala (»Narodne novine«, br. 88/08., 146/08., 74/09., 54/13., 159/13., 18/15., 110/15., 123/16. i 131/17.).
(2) Klijenti koji su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona razvrstani kao profesionalni ulagatelji na temelju kriterija i postupaka sličnih onima iz članaka 101. do 104. ovoga Zakona, zadržavaju status profesionalnih ulagatelja u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Priznavanje stečenih kvalifikacija
Članak 729.
(1) Odobrenja za obavljanje poslova brokera ili investicijskog savjetnika koja je Agencija izdala u skladu s odredbama Zakona o tržištu kapitala (»Narodne novine«, br. 88/08., 146/08., 74/09., 54/13., 159/13., 18/15., 110/15., 123/16. i 131/17.) i Zakona o tržištu vrijednosnih papira (»Narodne novine«, br. 84/02. i 138/06.) prestaju važiti stupanjem na snagu ovoga Zakona.
(2) Odobrenja za obavljanje poslova vezanog zastupnika koje je Agencija izdala u skladu s odredbom članka 96. Zakona o tržištu kapitala (»Narodne novine«, br. 88/08., 146/08., 74/09., 54/13., 159/13., 18/15., 110/15., 123/16. i 131/17.) prestaju važiti stupanjem na snagu ovoga Zakona.
(3) Ostala odobrenja i suglasnosti izdane do stupanja na snagu ovoga Zakona ostaju na snazi.
(4) Smatra se da sljedeće osobe imaju primjerene kvalifikacije za obavljanje poslova iz članka 96. stavka 2. točaka 1. i 2. ovoga Zakona:
1. osoba kojoj je na temelju odredbi Zakona o tržištu kapitala (»Narodne novine«, br. 88/08., 146/08., 74/09., 54/13., 159/13., 18/15., 110/15., 123/16. i 131/17.) Agencija izdala odobrenje za rad brokera ili investicijskog savjetnika a do dana stupanja na snagu ovoga Zakona isto nije ukinuto prema odredbama članka 27. Zakona o tržištu kapitala (»Narodne novine«, br. 88/08., 146/08., 74/09., 54/13., 159/13., 18/15., 110/15., 123/16. i 131/17.) ili prestalo važiti na temelju članka 27.a. Zakona o tržištu kapitala (»Narodne novine«, br. 88/08., 146/08., 74/09., 54/13., 159/13., 18/15., 110/15., 123/16. i 131/17.)
2. osoba koja je u razdoblju od stupanja na snagu Zakona o tržištu kapitala (»Narodne novine«, br. 88/08., 146/08., 74/09., 54/13., 159/13., 18/15., 110/15., 123/16. i 131/17.) do stupanja na snagu ovoga Zakona najmanje šest mjeseci uzastopno imala odobrenje Agencije za rad brokera odnosno investicijskog savjetnika, pod uvjetom da joj odobrenje nije ukinuto na temelju odredbe članka 27. Zakona o tržištu kapitala (»Narodne novine«, br. 88/08., 146/08., 74/09., 54/13., 159/13., 18/15., 110/15., 123/16. i 131/17.).
(5) Smatra se da sljedeće osobe imaju primjerene kvalifikacije za obavljanje poslova iz članka 96. stavka 2. točke 3. ovoga Zakona:
1. osoba kojoj je na temelju odredbi Zakona o tržištu kapitala (»Narodne novine«, br. 88/08., 146/08., 74/09., 54/13., 159/13., 18/15., 110/15., 123/16. i 131/17.) Agencija izdala odobrenje za rad investicijskog savjetnika a do dana stupanja na snagu ovoga Zakona isto nije ukinuto prema odredbama članka 27. Zakona o tržištu kapitala (»Narodne novine«, br. 88/08., 146/08., 74/09., 54/13., 159/13., 18/15., 110/15., 123/16. i 131/17.) ili prestalo važiti na temelju članka 27.a. Zakona o tržištu kapitala (»Narodne novine«, br. 88/08., 146/08., 74/09., 54/13., 159/13., 18/15., 110/15., 123/16. i 131/17.)
2. osoba koja je u razdoblju od stupanja na snagu Zakona o tržištu kapitala (»Narodne novine«, br. 88/08., 146/08., 74/09., 54/13., 159/13., 18/15., 110/15., 123/16. i 131/17.) do stupanja na snagu ovoga Zakona najmanje šest mjeseci uzastopno imala odobrenje Agencije za rad investicijskog savjetnika, pod uvjetom da joj odobrenje nije ukinuto na temelju odredbe članka 27. Zakona o tržištu kapitala (»Narodne novine«, br. 88/08., 146/08., 74/09., 54/13., 159/13., 18/15., 110/15., 123/16. i 131/17.).
(6) Smatra se da vezani zastupnik kojemu je na temelju odredbi Zakona o tržištu kapitala (»Narodne novine«, br. 88/08., 146/08., 74/09., 54/13., 159/13., 18/15., 110/15., 123/16. i 131/17.) Agencija izdala odobrenje za rad vezanog zastupnika, a do dana stupanja na snagu ovoga Zakona isto nije ukinuto prema odredbama članka 97. Zakona o tržištu kapitala (»Narodne novine«, br. 88/08., 146/08., 74/09., 54/13., 159/13., 18/15., 110/15., 123/16. i 131/17.), ispunjava uvjete iz članka 127. ovoga Zakona te će s tim danom biti upisan u registar iz članka 129. ovoga Zakona.
Odgovarajuća primjena odredbi ovoga Zakona
Članak 730.
Odredba članka 409. stavka 2. točke 6. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuje na ponude vrijednosnih papira upućene isključivo ulagateljima koji u postupku predstečajne nagodbe sudjeluju odnosno koji su sudjelovali u skladu s planom financijskog i operativnog restrukturiranja izdavatelja, pod uvjetom da su planom odnosno prijedlogom predstečajne nagodbe utvrđeni broj, karakteristike i ostali bitni elementi tih vrijednosnih papira te razlozi i detalji ponude i da je predstečajna nagodba sklopljena na temelju Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (»Narodne novine«, br. 108/12., 144/12., 81/13. i 112/13.).
Članak 731.
(1) Godišnji izvještaj iz članka 462. stavka 1. ovoga Zakona izdavatelj je obvezan za poslovnu godinu koja je završila prije stupanja na snagu ovoga Zakona sastaviti u skladu s odredbama Zakona o tržištu kapitala (»Narodne novine«, br. 88/08., 146/08., 74/09., 54/13., 159/13., 18/15., 110/15., 123/16. i 131/17.).
(2) Polugodišnji izvještaj iz članka 465. stavka 1. ovoga Zakona izdavatelj je obvezan za polugodište koje je završilo prije stupanja na snagu ovoga Zakona sastaviti u skladu s odredbama Zakona o tržištu kapitala (»Narodne novine«, br. 88/08., 146/08., 74/09., 54/13., 159/13., 18/15., 110/15., 123/16. i 131/17.).
(3) Tromjesečni izvještaj iz članka 468. stavka 1. ovoga Zakona izdavatelj je obvezan za tromjesečje koja je završilo prije stupanja na snagu ovoga Zakona sastaviti u skladu s odredbama Zakona o tržištu kapitala (»Narodne novine«, br. 88/08., 146/08., 74/09., 54/13., 159/13., 18/15., 110/15., 123/16. i 131/17.).
(4) Izvještaj o plaćanjima javnom sektoru iz članka 469. stavka 1. ovoga Zakona izdavatelj je obvezan za poslovnu godinu koja je završila prije stupanja na snagu ovoga Zakona sastaviti u skladu s odredbama Zakona o tržištu kapitala (»Narodne novine«, br. 88/08., 146/08., 74/09., 54/13., 159/13., 18/15., 110/15., 123/16. i 131/17.).
(5) Za izdavatelja koji je informaciju o svojoj matičnoj državi članici objavio u skladu s člankom 398. stavkom 5. Zakona o tržištu kapitala (»Narodne novine«, br. 88/08., 146/08., 74/09., 54/13., 159/13., 18/15., 110/15., 123/16. i 131/17.) smatra se da je informaciju o svojoj matičnoj državi članici objavio u skladu s člankom 460. stavkom 4. ovoga Zakona.
(6) Izdavatelj koji informaciju o svojoj matičnoj državi članici nije objavio u skladu s člankom 398. stavkom 5. Zakona o tržištu kapitala (»Narodne novine«, br. 88/08., 146/08., 74/09., 54/13., 159/13., 18/15., 110/15., 123/16. i 131/17.) obvezan ju je objaviti u skladu s člankom 460. stavkom 4. ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(7) Službeni registar propisanih informacija iz članka 444. Zakona o tržištu kapitala (»Narodne novine«, br. 88/08., 146/08., 74/09., 54/13., 159/13., 18/15., 110/15., 123/16. i 131/17.) koji je Agencija vodila u skladu s člankom 445. stavkom 1. Zakona o tržištu kapitala (»Narodne novine«, br. 88/08., 146/08., 74/09., 54/13., 159/13., 18/15., 110/15., 123/16. i 131/17.), nastavlja voditi Agencija u skladu s odredbama članaka 498. i 499. ovoga Zakona.
Središnje klirinško depozitarno društvo kao središnji depozitorij vrijednosnih papira
Članak 732.
(1) Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. iz Zagreba, do donošenja rješenja iz stavka 4. ili 5. ovoga članka, nastavlja pružati usluge središnjeg depozitorija u Republici Hrvatskoj, u smislu članka 69. stavka 4. Uredbe (EU) br. 909/2014 te se na njega primjenjuje dio peti poglavlje VII. ovoga Zakona te na odgovarajući način i odredbe članaka 524. do 558., 563., 564., 565., 568. i 569. ovoga Zakona.
(2) Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. iz Zagreba nastavlja obavljati poslove Operatera Fonda za zaštitu ulagatelja, u skladu s odredbama dijela drugoga glave II. ovoga Zakona, u skladu sa za to izdanim odobrenjem.
(3) Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. iz Zagreba dužno je u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu tehničkih standarda koje donese Europska komisija na temelju Uredbe (EU) br. 909/2014 podnijeti Agenciji zahtjev za izdavanje odobrenja za rad u skladu s odredbama članka 16. Uredbe (EU) br. 909/2014.
(4) Agencija će u roku od šest mjeseci od dana zaprimanja potpunog zahtjeva iz stavka 3. ovoga članka donijeti rješenje o izdavanju ili neizdavanju odobrenja za rad Središnjem klirinškom depozitarnom društvu d.d. iz Zagreba.
(5) Ako Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. iz Zagreba ne postupi u skladu s odredbama stavka 3. ovoga članka, Agencija će mu rješenjem ukinuti odobrenje za rad.
Središnje klirinško depozitarno društvo kao središnja druga ugovorna strana
Članak 733.
(1) Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. iz Zagreba, do donošenja rješenja iz stavka 2. ovoga članka, nastavlja pružati usluge središnje druge ugovorne strane u Republici Hrvatskoj, u smislu članka 89. stavka 4. Uredbe (EU) br. 648/2012 te se na njega primjenjuje dio peti poglavlje VII. ovoga Zakona te na odgovarajući način i odredbe dijela petoga poglavlja II. ovoga Zakona.
(2) Agencija će u roku od šest mjeseci od dana zaprimanja potpunog zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad u skladu s odredbama članka 14. Uredbe (EU) br. 648/2012, donijeti rješenje o izdavanju ili neizdavanju odobrenja za rad Središnjem klirinškom depozitarnom društvu d.d. iz Zagreba, kao središnje druge ugovorne strane.
(3) Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. iz Zagreba iz stavka 2. ovoga članka odnosno njegovo povezano društvo koje je već podnijelo odnosno druga pravna osoba koja naknadno podnese Agenciji zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje usluga poravnanja u svojstvu središnje druge ugovorne strane, u skladu s Uredbom (EU) br. 648/2012, dužna je usklađenje s odredbama članka 536. i članka 629. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona provesti u roku od dva mjeseca od dana izvršnosti rješenja Agencije o izdanom odobrenju. U istom je roku Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. iz Zagreba dužno provesti usklađenje i s odredbama članka 670. ovoga Zakona.
(4) Po provedenom usklađenju iz stavka 3. ovoga članka, Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. iz Zagreba dužno je bez odgode Agenciji dostaviti izvještaj o usklađenju te podnijeti na odobrenje usklađene opće akte (operativna pravila rada i cjenik).
Obveza upisa u središnjem depozitoriju
Članak 734.
(1) Subjekti iz članaka 525. i 527. ovoga Zakona, prije stupanja na snagu ovoga Zakona, izdavali su vrijednosne papire u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava ili kao nematerijalizirane vrijednosne papire u skladu s odredbama Zakona o tržištu kapitala (»Narodne novine«, br. 88/08., 146/08., 74/09., 54/13., 159/13., 18/15., 110/15., 123/16. i 131/17.).
(2) Subjekti iz članka 525. stavka 4. ovoga Zakona koji su izdali vrijednosne papire javnom ponudom na području Republike Hrvatske prije stupanja na snagu ovoga Zakona, a iste nisu izdali kao nematerijalizirane vrijednosne papire u skladu s odredbama Zakona o tržištu kapitala (»Narodne novine«, br. 88/08., 146/08., 74/09., 54/13., 159/13, 18/15., 110/15., 123/16. i 131/17.), obvezni su takve, prethodno izdane vrijednosne papire upisati u središnjem depozitoriju u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Dionička društva koja prije stupanja na snagu ovoga Zakona nisu prethodno izdane dionice upisale u središnjem depozitoriju, obvezna su takve, prethodno izdane vrijednosne papire upisati u središnjem depozitoriju u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(4) Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. iz Zagreba do dana donošenja odluke iz članka 732. stavaka 4. ili 5. ovoga Zakona smatrat će se središnjim depozitorijem kako je definiran odredbom članka 558. stavka 1. ovoga Zakona za potrebe ispunjavanja obveze iz stavka 2. ovoga članka, kao i obveze subjekata iz članka 525. stavaka 4., 6. i 7. ovoga Zakona.
(5) Vrijednosni papiri koje su izdali subjekti iz stavka 2. ovoga članka neće se smatrati vrijednosnim papirima u smislu ovoga Zakona s danom isteka roka iz stavka 2. ovoga članka, ako ti subjekti u propisanom roku ne izvrše obvezu upisa takvih vrijednosnih papira u središnjem depozitoriju.
Ugovori o zasnivanju založnog prava
Članak 735.
U ugovorima o zasnivanju založnog prava, koji su sklopljeni prije stupanja na snagu ovoga Zakona, odredbe kojima je isključeno pravo na namirivanje zalogom osigurane tražbine izvansudskim putem ne proizvode pravne učinke nakon stupanja na snagu ovoga Zakona.
Rokovi donošenja pravilnika
Članak 736. (NN 83/21)
(1) Agencija će u roku od četiri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnike čije je donošenje propisano člankom 28. stavkom 11., člankom 31. stavkom 6., člankom 34. stavkom 9., člankom 35. stavkom 4., članak 56. stavkom 4., člankom 91. stavkom 6., člankom 165. stavkom 7., člankom 167. stavkom 7., člankom 170. stavkom 5., člankom 172. stavkom 9., člankom 177. stavkom 5. i člankom 178. stavkom 10. ovoga Zakona.
(2) Agencija će u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnike čije je donošenje propisano člankom 4. stavkom 6., člankom 17. stavkom 4., člankom 38. stavkom 8., člankom 40. stavkom 7., člankom 47. stavkom 5., člankom 48. stavkom 3., člankom 54. stavkom 7., člankom 73. stavkom 2., člankom 74. stavkom 13., člankom 76. stavkom 7., člankom 81. stavkom 5., člankom 84. stavkom 10., člankom 99. stavcima 6. i 7., člankom 110. stavkom 6., člankom 115., člankom 127. stavkom 5., člankom 129. stavkom 5., člankom 132. stavkom 4., člankom 135., člankom 155. stavkom 8., člankom 158. stavcima 5. i 6., člankom 159. stavkom 3., člankom 160. stavkom 3., člankom 257. stavkom 3., člankom 264. stavkom 9., člankom 265. stavkom 4., člankom 273. stavkom 5., člankom 275. stavkom 3., člankom 280. stavkom 7., člankom 288. stavcima 16. i 17., člankom 289. stavkom 17., člankom 290. stavkom 4., člankom 295. stavcima 17., 18. i 19., člankom 299. stavkom 8., člankom 306. stavkom 15., člankom 307. stavkom 5., člankom 316. stavkom 7., člankom 352. stavkom 9., člankom 360. stavkom 6., člankom 365. stavkom 3., člankom 366. stavkom 11., člankom 367. stavkom 9., člankom 368. stavkom 14., člankom 369. stavkom 6., člankom 370., člankom 375. stavkom 9., člankom 379. stavkom 5., člankom 381. stavkom 8., člankom 383. stavkom 5., člankom 387. stavkom 8., člankom 470., člankom 479. stavkom 4., člankom 497. stavkom 4., člankom 498. stavkom 6., člankom 499. stavkom 6., člankom 516. stavkom 3., člankom 525. stavkom 10., člankom 536. stavkom 7., člankom 542. stavkom 6., člankom 547. stavcima 15. i 16., člankom 548. stavkom 8., člankom 549. stavkom 3., člankom 550. stavcima 8. i 9., člankom 553. stavkom 3., člankom 554. stavkom 10., člankom 555. stavkom 6., člankom 560. stavkom 8., člankom 566. stavkom 10., člankom 568. stavkom 10., člankom 569. stavkom 3., člankom 570. stavkom 7., člankom 572. stavkom 4., člankom 577. stavkom 6., člankom 578. stavkom 5., člankom 579. stavkom 4., člankom 580. stavkom 4., člankom 581. stavcima 7. i 8., člankom 587. stavkom 3., člankom 597. stavkom 12., člankom 604. stavkom 5., člankom 605. stavkom 3., člankom 619. stavkom 7., člankom 632. stavkom 9., člankom 635. stavkom 8., člankom 636. stavkom 4., člankom 637. stavkom 5., člankom 638. stavkom 3., člankom 648. stavkom 7., člankom 654. stavkom 5., člankom 657. stavkom 6., člankom 659. stavkom 3., člankom 662. stavkom 6., člankom 683. stavcima 5. i 6., člankom 697. stavkom 12. i člankom 699. stavkom 12. ovoga Zakona.
(3) Agencija će u roku od 24 mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnike čije je donošenje propisano člankom 462. stavkom 6. i člankom 478. stavkom 4. ovoga Zakona.
(4) Do donošenja propisa iz stavaka 1. do 3. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se pravilnici Agencije doneseni na temelju Zakona o tržištu kapitala (»Narodne novine«, br. 88/08., 146/08., 74/09., 54/13., 159/13., 18/15., 110/15., 123/16. i 131/17.), ako nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.
(5) U razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2018. investicijsko društvo dužno je izračunavati protuciklički zaštitni sloj kapitala specifičan za investicijsko društvo u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija koje propisuju određivanje, visinu, način održavanja, objavu te odlučivanje o stopi protucikličkog zaštitnog sloja kapitala i odlučivanju, izračunu, primjeni veće i početku primjene specifične stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala, samo na osnovi izloženosti u Republici Hrvatskoj i u drugim državama članicama koje primjenjuju protuciklički zaštitni sloj kapitala u istom tom razdoblju i za koje je Hrvatska narodna banka donijela odluku o priznavanju toga prijelaznog razdoblja primjene zahtjeva za protuciklički zaštitni sloj.
Prestanak važenja
Članak 737.
(1) Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o tržištu kapitala (»Narodne novine«, br. 88/08., 146/08., 74/09., 54/13., 159/13., 18/15., 110/15. i 123/16.).
(2) Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Uredba o izmjeni i dopunama Zakona o tržištu kapitala (»Narodne novine«, br. 131/17.).
Stupanje na snagu
Članak 738.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim članka 405. stavka 1. točke 9. i članka 409. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona koji stupaju na snagu 21. srpnja 2018. i članka 368. stavaka 5. do 8. ovoga Zakona koji stupa na snagu 3. rujna 2019.
Članak 108.
(1) Postupci započeti po odredbama Zakona o tržištu kapitala (»Narodne novine«, br. 65/18.) dovršit će se po odredbama toga Zakona.
(2) Imatelji kvalificiranog udjela u investicijskom društvu ili burzi koji u trenutku stupanja na snagu ovoga Zakona imaju manje od 20 % udjela u kapitalu ili glasačkim pravima investicijskog društva odnosno burze, za svako daljnje stjecanje dužni su podnijeti Agenciji zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela sukladno odredbama ovoga Zakona.
(3) Agencija će u roku od 12 mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona s odredbama ovoga Zakona uskladiti Pravilnik o izdavanju suglasnosti i kriterijima za procjenu primjerenosti članova uprave, nositelja ključnih funkcija i imatelja kvalificiranog udjela u investicijskom društvu (»Narodne novine«, br. 96/18.) i Pravilnik o izdavanju odobrenja za rad investicijskom društvu, tržišnom posredniku, podružnici iz treće zemlje, registru osoba ovlaštenih obavljati usluge i aktivnosti iz Zakona o tržištu kapitala te statusnim promjenama investicijskog društva (»Narodne novine«, br. 96/18.).
(4) Agencija će u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnike iz članka 28., članka 30., članka 42. i članka 57. ovoga Zakona.
Članak 109.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Izdavanje odobrenja za rad kreditnoj instituciji iz članka 4. stavka 1. točke 1. podtočke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013
Članak 176.
(1) Agencija će Hrvatsku narodnu banku izvijestiti ako se predviđa da ukupna imovina investicijskog društva koje je prije 25. prosinca 2019. podnijelo zahtjev za izdavanje odobrenja za rad za obavljanje aktivnosti iz članka 5. stavka 1. točaka 3. i 6. Zakona o tržištu kapitala (»Narodne novine«, br. 65/18. i 17/20.) iznosi ili premašuje 30.000.000.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti.
(2) O okolnostima iz stavka 1. ovoga članka Agencija će bez odgode izvijestiti investicijsko društvo odnosno Hrvatsku narodnu banku.
Primjena Uredbe (EU) 2021/23 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2020. o okviru za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana
Članak 177.
Odredbe članka 555. Zakona o tržištu kapitala (»Narodne novine«, br. 65/18. i 17/20.), pravilnika iz članka 555. stavka 6. Zakona o tržištu kapitala (»Narodne novine«, br. 65/18. i 17/20.) te članka 556. Zakona o tržištu kapitala (»Narodne novine«, br. 65/18. i 17/20.) prestaju važiti 12. veljače 2022. početkom primjene Uredbe (EU) 2021/23 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2020. o okviru za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana i o izmjeni uredaba (EU) br. 1095/2010, (EU) br. 648/2012, (EU) br. 600/2014, (EU) br. 806/2014 i (EU) 2015/2365 te direktiva 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2007/36/EZ, 2014/59/EU i (EU) 2017/1132 (SL L 22, 22. 1. 2021.).
Obveza upisa u središnjem depozitoriju
Članak 178.
(1) Subjekti iz članka 525. stavka 4. Zakona o tržištu kapitala (»Narodne novine«, br. 65/18. i 17/20.) koji su izdali vrijednosne papire javnom ponudom na području Republike Hrvatske prije stupanja na snagu toga Zakona, a nisu ih izdali kao nematerijalizirane vrijednosne papire u skladu s odredbama Zakona o tržištu kapitala (»Narodne novine«, br. 88/08., 146/08., 74/09., 54/13., 159/13., 18/15., 110/15., 123/16. i 131/17.), obvezni su takve prethodno izdane vrijednosne papire upisati u središnjem depozitoriju u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Dionička društva koja prije stupanja na snagu Zakona o tržištu kapitala (»Narodne novine«, br. 65/18. i 17/20.) nisu prethodno izdane dionice upisale u središnjem depozitoriju obvezna su takve, prethodno izdane vrijednosne papire upisati u središnjem depozitoriju u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 179.
(1) Investicijska društva i burza dužni su uskladiti se s odredbama ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Investicijsko društvo koje je do stupanja na snagu ovoga Zakona malom ulagatelju dostavljalo informacije iz članka 87. Zakona o tržištu kapitala (»Narodne novine«, br. 65/18. i 17/20.) u papirnatom obliku dužno je najmanje 60 dana nakon stupanja na snagu ovoga Zakona malog ulagatelja obavijestiti o:
1. prelasku na dostavu informacija u elektroničkom obliku
2. o tome da može odabrati nastaviti primati informacije u papirnatom obliku
3. da će istekom roka od 60 dana, ako ne zatraži nastavak pružanja informacija u papirnatom obliku, doći do promjene na dostavu u elektroničkom obliku.
(3) Investicijsko društvo malog ulagatelja koji na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prima informacije u elektroničkom obliku nije dužno obavijestiti o okolnostima iz stavka 2. ovoga članka.
(4) Postupci započeti pred Agencijom prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se primjenom odredbi Zakona o tržištu kapitala (»Narodne novine«, br. 65/18. i 17/20.).
(5) Upravno vijeće Agencije će u roku od 12 mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona s odredbama ovoga Zakona uskladiti sljedeće pravilnike:
1. Pravilnik o nadzornim izvještajima za pravne osobe ovlaštene za pružanje investicijskih i pomoćnih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti, tržišnog posrednika, podružnice investicijskog društva iz druge države članice i treće zemlje (»Narodne novine«, br. 39/19.)
2. Pravilnik o izdavanju odobrenja za rad investicijskom društvu, tržišnom posredniku, podružnici iz treće zemlje, registru osoba ovlaštenih obavljati usluge i aktivnosti iz Zakona o tržištu kapitala te statusnim promjenama investicijskog društva (»Narodne novine«, br. 96/18. i 132/20.)
3. Pravilnik o izdavanju suglasnosti za imenovanje članova uprave te stjecanje kvalificiranog odnosno kontrolnog udjela i kriterijima za procjenu primjerenosti članova nadzornog odbora, nositelja ključnih funkcija i višeg rukovodstva (»Narodne novine«, br. 36/21.)
4. Pravilnik o organizacijskim zahtjevima i pravilima poslovnog ponašanja za obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti te politikama primitaka i kriterijima za značajna investicijska društva (»Narodne novine«, br. 89/18.).
(6) Upravno vijeće Agencije će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnike iz članaka 40., 48. i 51. ovoga Zakona.
Članak 180.
Izrada godišnjih financijskih izvještaja sukladno članku 134. stavku 1. ovoga Zakona odnosi se na godišnje izvještaje za poslovnu godinu koja počinje 1. siječnja 2021. i nakon toga datuma.
Stupanje na snagu
Članak 181.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim odredbe članka 4. stavka 1. točke 14., koji je izmijenjen člankom 4. ovoga Zakona, a koji stupa na snagu 10. studenoga 2021., odredbe članka 462. stavka 5., koji je izmijenjen člankom 134. stavkom 1. ovoga Zakona i koji stupa na snagu 1. siječnja 2022., odredbe članka 295.a koji je dodan člankom 90. ovoga Zakona te odredbe članka 344.a koji je dodan člankom 97. ovoga Zakona, a koji stupaju na snagu 28. veljače 2023.
Članak 70.
Upravno vijeće Agencije će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnik iz članka 39. stavka 6. ovoga Zakona.
Članak 71.
Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaju važiti sljedeći pravilnici:
– Pravilnik o politici primitaka središnjeg klirinškog depozitarnog društva (»Narodne novine«, br. 18/19.)
– Pravilnik o sadržaju zahtjeva i dokumentaciji za izdavanje odobrenja za rad središnjem klirinškom depozitarnom društvu (»Narodne novine«, br. 18/19.)
– Pravilnik o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja središnjeg klirinškog depozitarnog društva (»Narodne novine«, br. 18/19.)
– Pravilnik o uvjetima za članstvo u upravi središnjeg klirinškog depozitarnog društva i postupku izdavanja suglasnosti članu uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva (»Narodne novine«, br. 26/19.)
– Pravilnik o listi dokumentacije potrebne za procjenu zahtjeva za izdavanje suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela u središnjem klirinškom depozitarnom društvu (»Narodne novine«, br. 26/19.).
Članak 72.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2023., osim članka 2. stavaka 1. i 3. te članka 39. ovoga Zakona koji stupaju na snagu 23. ožujka 2023.
Članak 36.
Postupci započeti prema odredbama Zakona o tržištu kapitala (»Narodne novine«, br. 65/18., 17/20., 83/21. i 151/22.) dovršit će se prema odredbama toga Zakona.
Članak 37.
(1) Upravno vijeće Agencije će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti Pravilnik o redovitom doprinosu članova, načinu raspolaganja sredstvima i financijskim izvještajima Fonda za zaštitu ulagatelja (»Narodne novine«, br. 66/19., 132/20. i 142/22.) s odredbama ovoga Zakona.
(2) Upravno vijeće Agencije će u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti s odredbama ovoga Zakona:
1. Pravilnik o strukturi, sadržaju, načinu i rokovima dostave godišnjih financijskih izvještaja i revizorskog izvještaja, financijskih izvještaja za razdoblja tijekom godine te primjeni kontnog plana za središnji depozitorij vrijednosnih papira (»Narodne novine«, br. 91/19., 48/22. i 155/22.)
2. Pravilnik o izdavanju suglasnosti za imenovanje članova uprave te za stjecanje kvalificiranog odnosno kontrolnog udjela i kriterijima za procjenu primjerenosti članova nadzornog odbora, nositelja ključnih funkcija i višeg rukovodstva (»Narodne novine«, br. 36/21., 48/22. i 142/22.)
3. Pravilnik o strukturi i sadržaju, načinu i rokovima dostave godišnjih financijskih izvještaja i revizorskog izvještaja te primjeni kontnog plana za središnje druge ugovorne strane (»Narodne novine«, br. 77/19. i 155/22.).
Članak 38.
Odredbe članaka 19., 20. i 21. ovoga Zakona koje se odnose na izvještavanje o održivosti iz članka 18. ovoga Zakona primjenjuju se na izdavatelja iz članka 18. ovoga Zakona:
1. za poslovne godine koje počinju 1. siječnja 2024. ili nakon tog datuma
a) ako je izdavatelj veliki poduzetnik u smislu propisa Republike Hrvatske kojim se propisuje računovodstvo poduzetnika i primjena standarda financijskog izvještavanja u dijelu kojim se propisuje izvještavanje o održivosti, a koji na datume bilance premašuje prosječan broj od 500 zaposlenika tijekom prethodne poslovne godine ili
b) ako je izdavatelj matično društvo velike grupe u smislu propisa Republike Hrvatske kojim se propisuje računovodstvo poduzetnika i primjena standarda financijskog izvještavanja u dijelu kojim se propisuje izvještavanje o održivosti, a koji na datume bilance na konsolidiranoj osnovi premašuje prosječan broj od 500 zaposlenika tijekom prethodne poslovne godine
2. za poslovne godine koje počinju 1. siječnja 2025. ili nakon tog datuma
a) ako je izdavatelj veliki poduzetnik u smislu propisa Republike Hrvatske kojim se propisuje računovodstvo poduzetnika i primjena standarda financijskog izvještavanja u dijelu kojim se propisuje izvještavanje o održivosti, osim izdavatelja iz točke 1. podtočke a) ovoga članka ili
b) ako je izdavatelj matično društvo velike grupe u smislu propisa Republike Hrvatske kojim se propisuje računovodstvo poduzetnika i primjena standarda financijskog izvještavanja u dijelu kojim se propisuje izvještavanje o održivosti, osim izdavatelja iz točke 1. podtočke b) ovoga članka
3. za poslovne godine koje počinju 1. siječnja 2026. ili nakon tog datuma
a) ako je izdavatelj mali i srednji poduzetnik, i koji nije mikro poduzetnik, u smislu propisa Republike Hrvatske kojim se propisuje računovodstvo poduzetnika i primjena standarda financijskog izvještavanja u dijelu kojim se propisuje izvještavanje o održivosti ili
b) ako je izdavatelj mala i jednostavna kreditna institucija iz članka 4. stavka 1. točke 145. Uredbe (EU) br. 575/2013, pod uvjetom da je ili veliki poduzetnik ili mali i srednji poduzetnik, i koji nije mikro poduzetnik, sve u smislu propisa Republike Hrvatske kojim se propisuje računovodstvo poduzetnika i primjena standarda financijskog izvještavanja u dijelu kojim se propisuje izvještavanje o održivosti ili
c) ako je izdavatelj vlastito društvo za osiguranje ili vlastito društvo za reosiguranje kako je propisano zakonom kojim su uređeni uvjeti za osnivanje i poslovanje društva za osiguranje, pod uvjetom da je ili veliki poduzetnik ili mali i srednji poduzetnik, i koji nije mikro poduzetnik, sve u smislu propisa Republike Hrvatske kojim se propisuje računovodstvo poduzetnika i primjena standarda financijskog izvještavanja u dijelu kojim se propisuje izvještavanje o održivosti.
Članak 39.
Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Pravilnik o postupanju Hanfe u vezi naknada za usluge uređenog tržišta (»Narodne novine«, br. 25/19.).
STUPANJE NA SNAGU
Članak 40.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim članaka 5., 7., 11., 12. i 13. ovoga Zakona koji stupaju na snagu 17. siječnja 2025.