FINTECH: Kriptovalute, blockchain, disruptori i cyberkriminalci – tehnologija koja upravlja novcem danas i sutra. Postaju li bankari suvišni? Hoće li AI odobravati kredite? Može li „open banking“ uopće postojati? Koja je budućnost kreditnih i debitnih kartica? Što je novo u svijetu insurtecha?
Saznajte na konferenciji F2 - Future of Fintech!
DIO PRVI UVODNE ODREDBE
Predmet uređenja
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuju uvjeti za priznavanje prava na inkluzivni dodatak, iznos inkluzivnog dodatka, razine potpore potrebne osobama s invaliditetom, sredstva za financiranje inkluzivnog dodatka te druga pitanja povezana s inkluzivnim dodatkom.
Načela inkluzivnog dodatka
Članak 2.
U provedbi ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju načela Konvencije o pravima osoba s invaliditetom Ujedinjenih naroda i načela propisana zakonom kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi.
Definicije pojmova
Članak 3.
Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
1. korisnik je osoba koja ostvaruje pravo na inkluzivni dodatak propisano ovim Zakonom
2. samac je osoba koja živi sama
3. kućanstvo je zajednica osoba koje zajedno žive i podmiruju troškove života
4. osoba s invaliditetom je osoba koja ima dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja, koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima
5. dijete je osoba do navršenih 18 godina života
6. odrasla osoba je osoba koja je navršila 18 godina života
7. imovina su sve pokretnine, nekretnine, imovinska prava, iznos gotovine u domaćoj i stranoj valuti, štednja odnosno novčana sredstva na osobnim računima ili štednim knjižicama, darovi, vrijednosni papiri, dionice, poslovni udjeli, stambena štednja, životno osiguranje i ostala imovina u tuzemstvu i u inozemstvu
8. prihod su novčana sredstva ostvarena po osnovi rada, mirovine, primitaka od imovine ili na neki drugi način ostvaren u tuzemstvu i inozemstvu umanjen za iznos uplaćenog poreza i prireza.
Rodno značenje pojmova
Članak 4.
Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a koji imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.
Inkluzivni dodatak
Članak 5.
(1) Inkluzivni dodatak je novčana naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima.
(2) Inkluzivni dodatak ne smatra se prihodom u smislu zakona kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi.
(3) Inkluzivni dodatak je izuzet od ovrhe.
Osnovica za izračun naknade
Članak 6.
Osnovicu na temelju koje se izračunava iznos inkluzivnog dodatka odlukom određuje Vlada Republike Hrvatske.
Odluka o osnovici za izračun iznosa inkluzivnog dodatka
Izvori sredstava
Članak 7.
Sredstva za financiranje inkluzivnog dodatka osiguravaju se u državnom proračunu.
DIO DRUGI PRAVO NA INKLUZIVNI DODATAK
POGLAVLJE I. UVJETI ZA PRIZNAVANJE PRAVA NA INKLUZIVNI DODATAK
Državljanstvo, prebivalište i boravak kao uvjet
Članak 8.
(1) Pravo na inkluzivni dodatak može se priznati hrvatskom državljaninu s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, državljaninu treće zemlje sa stalnim boravkom ili dugotrajnim boravištem ili odobrenim privremenim boravkom u Republici Hrvatskoj, osobi bez državljanstva s privremenim ili stalnim boravkom ili dugotrajnim boravištem u Republici Hrvatskoj i državljaninu države članice Europskoga gospodarskog prostora koji ima prijavljen privremeni ili stalni boravak u Republici Hrvatskoj.
(2) Stranac pod supsidijarnom zaštitom, azilant i stranac pod privremenom zaštitom te članovi njihove obitelji koji zakonito borave u Republici Hrvatskoj, kao i stranac s utvrđenim statusom žrtve trgovanja ljudima mogu ostvariti pravo na inkluzivni dodatak pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, zakonima kojima je uređena zaštita od trgovanja ljudima i zakonom kojim se uređuje status, prava i obveze osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom.
Uvjeti za priznavanje prava na inkluzivni dodatak
Članak 9.
(1) Pravo na inkluzivni dodatak u iznosu iz članka 11. stavka 1. točaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona priznaje se:
– odrasloj osobi s tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjem kojoj je utvrđen treći ili četvrti stupanj težine invaliditeta − oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja te koja ima status osobe s invaliditetom sukladno zakonu kojim se uređuje registar osoba s invaliditetom
– djetetu s tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjem kojem je utvrđen drugi, treći ili četvrti stupanj težine invaliditeta − oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja bez obzira na status osobe s invaliditetom.
(2) Pravo na inkluzivni dodatak u iznosu iz članka 11. stavka 1. točaka 4. i 5. ovoga Zakona priznaje se odrasloj osobi i djetetu s tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjem kojima je utvrđen drugi ili treći stupanj težine invaliditeta − oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja bez obzira na status osobe s invaliditetom.
Zapreke za priznavanje prava na inkluzivni dodatak
Članak 10.
(1) Pravo na inkluzivni dodatak ne priznaje se:
1. osobi kojoj je priznata usluga smještaja ili organiziranog stanovanja sukladno odredbama zakona kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi ili drugim propisima
2. osobi koja osobnu invalidninu ostvaruje prema posebnim propisima
3. osobi koja doplatak za pomoć i njegu ostvaruje prema posebnim propisima, osim korisnika prava na pomoć i njegu iz članka 11. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Pravo na inkluzivni dodatak u iznosu iz članka 11. stavka 1. točaka 4. i 5. ovoga Zakona ne priznaje se osobi:
1. koja ima u vlasništvu drugi stan ili kuću, osim stana ili kuće koju koristi za stanovanje, a koji može otuđiti ili iznajmiti i time osigurati sredstva za puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima
2. koja ima u vlasništvu poslovni prostor koji ne koristi za obavljanje registrirane djelatnosti
3. kojoj je osiguran smještaj u ustanovi socijalne skrbi i kod drugih pružatelja socijalnih usluga, u zdravstvenoj ili u drugoj ustanovi odnosno organizirano stanovanje, sukladno odredbama zakona kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi ili drugim propisima.
POGLAVLJE II. IZNOS INKLUZIVNOG DODATKA I RAZINE POTPORE
Iznos inkluzivnog dodatka
Članak 11.
(1) Inkluzivni dodatak utvrđuje se prema određenoj razini potpore i iznosi:
1. 600 % osnovice za prvu razinu potpore
2. 400 % osnovice za drugu razinu potpore
3. 360 % osnovice za treću razinu potpore
4. 135 % osnovice za četvrtu razinu potpore
5. 115 % osnovice za petu razinu potpore.
(2) Inkluzivni dodatak za korisnike prava na doplatak za pomoć i njegu koji su navedeno pravo ostvarili prema propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju koji su važili do 31. prosinca 1998. priznaje se u iznosu propisanom stavkom 1. ovoga članka umanjenom za iznos ostvarenog prava na doplatak za pomoć i njegu.
(3) Inkluzivni dodatak za dijete s težim ili teškim invaliditetom za koje korisnik ostvaruje pravo na doplatak za djecu na temelju članka 12. Zakona o doplatku za djecu (»Narodne novine«, br. 94/01., 138/06., 107/07., 37/08. − Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 61/11., 112/12., 82/15. i 58/18.) ili na temelju članka 5. Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o doplatku za djecu (»Narodne novine«, br. 82/15.) i nakon provedenog postupka utvrđivanja ispunjenosti uvjeta za priznavanje prava na inkluzivni dodatak koji Hrvatski zavod za socijalni rad (u daljnjem tekstu: Zavod) provodi po službenoj dužnosti, priznaje se u iznosu propisanom stavkom 1. ovoga članka umanjenom za iznos ostvarenog prava na doplatak za djecu.
Utvrđivanje razine potpore
Članak 12.
Razinu potpore iz članka 11. ovoga Zakona utvrđuje Zavod na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prema propisima kojima se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja.
Razine potpore
Članak 13.
Potpora iz članka 11. ovoga Zakona razvrstava se u pet razina na temelju Liste vrste i težine invaliditeta − oštećenja funkcionalnih sposobnosti definirane propisima kojima se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja (u daljnjem tekstu: Lista oštećenja) na sljedeći način:
1. Prvu razinu potpore iz članka 11. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona mogu ostvariti:
a) djeca do sedam godina s tjelesnim oštećenjem III. ili IV. stupnja
b) djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem IV. stupnja s Barthelovim indeksom 0 − 20
c) djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem IV. stupnja s Barthelovim indeksom 21 − 35 i dodatnom teškoćom III. ili IV. stupnja
d) djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem III. stupnja s Barthelovim indeksom 36 − 60 i dodatnom teškoćom III. ili IV. stupnja
e) djeca s oštećenjem vida IV. stupnja s dodatnom teškoćom
f) djeca s oštećenjem sluha IV. stupnja s dodatnom teškoćom
g) djeca s gluhosljepoćom IV. stupnja
h) djeca s poremećajem iz autističnog spektra IV. stupnja
i) djeca s psihičkom bolesti IV. stupnja
j) djeca s kroničnom bolesti IV. stupnja
k) djeca i odrasle osobe s težim i teškim intelektualnim teškoćama IV. stupnja
l) odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem IV. stupnja s Barthelovim indeksom 0 − 20
m) odrasle osobe s poremećajem iz autističnog spektra IV. stupnja s dodatnom teškoćom
n) odrasle osobe s psihičkom bolesti IV. stupnja s dodatnom teškoćom.
2. Drugu razinu potpore iz članka 11. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona mogu ostvariti:
a) djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem IV. stupnja s Barthelovim indeksom 21 − 35 bez dodatne teškoće
b) djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem II. stupnja s Barthelovim indeksom 61 − 90 i dodatnom teškoćom III. ili IV. stupnja
c) djeca s oštećenjem vida IV. stupnja bez dodatne teškoće
d) djeca s oštećenjem sluha IV. stupnja bez dodatne teškoće
e) djeca s gluhosljepoćom III. stupnja
f) djeca s poremećajem iz autističnog spektra III. stupnja s dodatnom teškoćom
g) djeca s psihičkom bolesti III. stupnja s dodatnom teškoćom
h) djeca s razvojnim teškoćama koje nisu definirane Listom oštećenja IV. stupnja
i) djeca s kroničnom bolesti III. stupnja
j) odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem IV. stupnja s Barthelovim indeksom 21 − 35
k) odrasle osobe s oštećenjem vida IV. stupnja bez ostatka osjeta svjetla ili s dodatnom teškoćom
l) odrasle osobe s oštećenjem sluha IV. stupnja s dodatnom teškoćom
m) odrasle osobe s gluhosljepoćom IV. stupnja
n) djeca s intelektualnim teškoćama III. stupnja s dodatnom teškoćom
o) djeca i odrasle osobe s lakim i umjerenim intelektualnim teškoćama IV. stupnja
p) odrasle osobe s poremećajem iz autističnog spektra IV. stupnja bez dodatne teškoće
q) odrasle osobe s psihičkom bolesti IV. stupnja bez dodatne teškoće
r) odrasle osobe s kroničnom bolesti IV. stupnja uz postojanje potrebe za specifičnom njegom uz izvođenje medicinsko-tehničkih zahvata.
3. Treću razinu potpore iz članka 11. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona mogu ostvariti:
a) djeca do sedam godina s tjelesnim oštećenjem II. stupnja
b) djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem III. stupnja s Barthelovim indeksom 36 − 60 bez dodatne teškoće
c) djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem II. stupnja s Barthelovim indeksom 61 − 90 bez dodatne teškoće
d) djeca s oštećenjem vida III. stupnja
e) djeca s oštećenjem sluha III. stupnja
f) djeca s razvojnim teškoćama koje nisu definirane Listom oštećenja III. stupnja
g) djeca s kroničnom bolesti II. stupnja
h) djeca i odrasle osobe s poremećajem iz autističnog spektra III. stupnja bez dodatne teškoće
i) djeca s psihičkom bolesti III. stupnja bez dodatne teškoće
j) odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem III. stupnja s Barthelovim indeksom 36 − 60
k) odrasle osobe s oštećenjem vida III. ili IV. stupnja bez dodatne teškoće
l) odrasle osobe s oštećenjem sluha III. ili IV. stupnja bez dodatne teškoće
m) odrasle osobe s gluhosljepoćom III. stupnja
n) djeca i odrasle osobe s intelektualnim teškoćama III. stupnja bez dodatne teškoće
o) odrasle osobe s psihičkom bolesti III. stupnja
p) odrasle osobe s kroničnom bolesti IV. stupnja
q) osobe s poremećajem glasa, jezika i govora IV. stupnja.
4. Četvrtu razinu potpore iz članka 11. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona mogu ostvariti:
a) djeca s oštećenjem vida II. stupnja
b) djeca s oštećenjem sluha II. stupnja
c) djeca s razvojnim teškoćama koje nisu definirane Listom oštećenja II. stupnja
d) djeca i odrasle osobe s intelektualnim teškoćama II. stupnja s dodatnom teškoćom
e) djeca s psihičkom bolesti II. stupnja s dodatnom teškoćom
f) odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem II. stupnja s Barthelovim indeksom 61 − 90
g) odrasle osobe s kroničnom bolesti III. stupnja
h) osobe s poremećajem glasa, jezika i govora III. stupnja.
5. Petu razinu potpore iz članka 11. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona mogu ostvariti:
a) odrasle osobe s oštećenjem vida II. stupnja
b) odrasle osobe s oštećenjem sluha II. stupnja
c) djeca i odrasle osobe s intelektualnim teškoćama II. stupnja bez dodatne teškoće
d) djeca i odrasle osobe s psihičkom bolesti II. stupnja bez dodatne teškoće
e) odrasli samci s kroničnom bolesti II. stupnja
f) osobe s poremećajem glasa, jezika i govora II. stupnja.
DIO TREĆI NADLEŽNOST I POSTUPAK
POGLAVLJE I. NADLEŽNOST
Stvarna nadležnost
Članak 14.
O pravu na inkluzivni dodatak rješenjem odlučuje Zavod.
Mjesna nadležnost
Članak 15.
(1) Mjesna nadležnost određuje se prema prebivalištu stranke.
(2) Mjesna nadležnost ne mijenja se priznavanjem prava na uslugu smještaja i organiziranog stanovanja izvan mjesta prebivališta stranke.
Određivanje mjesne nadležnosti za djecu
Članak 16.
(1) Mjesna nadležnost za djecu određuje se prema prebivalištu roditelja, a ako nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, prema njihovu boravištu, osim ako je drukčije propisano zakonom kojim se uređuju obiteljski odnosi.
(2) Za dijete čiji roditelji žive odvojeno mjesna nadležnost određuje se prema prebivalištu roditelja s kojim dijete stanuje prema odluci suda, a ako roditelj s kojim dijete stanuje nema prebivalište u Republici Hrvatskoj, prema boravištu tog roditelja u Republici Hrvatskoj.
(3) Do donošenja odluke iz stavka 2. ovoga članka mjesna nadležnost određuje se prema mjestu prebivališta roditelja kod kojega dijete pretežno boravi, a ako roditelj s kojim dijete pretežno boravi nema prebivalište u Republici Hrvatskoj, prema boravištu tog roditelja u Republici Hrvatskoj.
(4) U stvarima koje se odnose na javne ovlasti vezane za djecu čiji roditelji žive odvojeno, a svakodnevna skrb o djetetu povjerena je drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi, mjesna nadležnost određuje se prema prebivalištu roditelja koji sam ili u većoj mjeri ostvaruje roditeljsku skrb, a ako nema prebivalište u Republici Hrvatskoj, mjesna nadležnost određuje se prema boravištu tog roditelja u Republici Hrvatskoj.
(5) Mjesna nadležnost za dijete ne mijenja se ako je roditelj lišen prava na roditeljsku skrb, osim u slučaju posvojenja.
Mjesna nadležnost u posebnim slučajevima
Članak 17.
(1) Mjesna nadležnost za osobu koja se zbog elementarnih nepogoda ili sličnih razloga našla izvan mjesta svog prebivališta određuje se prema mjestu u kojemu se zatekla, dok se ne ostvare uvjeti za njezin povratak.
(2) Za dijete koje se zatekne bez nadzora roditelja ili druge odrasle osobe izvan mjesta svog prebivališta, kao i za druge osobe koje nisu u stanju štititi svoja prava i interese, a zateknu se izvan mjesta svog prebivališta, mjesno je nadležan područni ured Zavoda na čijem se području zateknu.
POGLAVLJE II. POSTUPAK
Pokretanje postupka
Članak 18.
(1) Postupak za priznavanje prava na inkluzivni dodatak pokreće se na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti.
(2) Postupak iz stavka 1. ovoga članka po službenoj dužnosti pokreće se na temelju obavijesti članova obitelji, građana, ustanova, udruga, vjerskih zajednica, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba te državnih i drugih tijela, kao i na temelju činjenica koje su u drugim postupcima utvrdili stručni radnici Zavoda.
Rok za donošenje rješenja
Članak 19.
(1) Postupak za priznavanje prava na inkluzivni dodatak je žuran.
(2) Ako nije potrebno provoditi ispitni postupak, Zavod je dužan donijeti rješenje i dostaviti ga stranki u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti.
(3) Ako je potrebno provoditi ispitni postupak, Zavod je dužan donijeti rješenje i dostaviti ga stranki u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti.
Dan priznavanja prava
Članak 20.
Pravo na inkluzivni dodatak priznaje se s danom podnošenja urednog zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti.
Dužnost davanja istinitih podataka
Članak 21.
(1) Za točnost podataka navedenih u zahtjevu za priznavanje prava na inkluzivni dodatak i podataka danih u postupku preispitivanja uvjeta za daljnje ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak podnositelj zahtjeva odnosno korisnik prava na inkluzivni dodatak odgovara materijalno i kazneno.
(2) Sudovi, financijske institucije i druga tijela dužni su, sukladno nadležnosti, na zahtjev Zavoda, bez odgode, a najkasnije u roku od 15 dana, dostaviti podatke o prihodima ili imovini podnositelja zahtjeva i članova njegova kućanstva. Zavod može po službenoj dužnosti podatke o visini dohotka i primitaka zatražiti od nadležnog tijela i elektroničkim putem postavljanjem upita po OIB-u stranke.
Vještačenje
Članak 22.
(1) Ako je za odlučivanje o pravu na inkluzivni dodatak potrebno utvrđivanje činjenice invaliditeta − oštećenja funkcionalnih sposobnosti, Zavod će zatražiti nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prema propisima kojima se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja.
(2) Ako se žalbom pobija prvostupanjsko rješenje o pravu na inkluzivni dodatak u vezi s nalazom i mišljenjem tijela vještačenja u prvom stupnju, ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) može, prije donošenja rješenja o žalbi, pribaviti nalaz i mišljenje Središnjeg ureda Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.
Isplata za nepuni mjesec
Članak 23.
Za mjesec u kojem je priznato pravo na inkluzivni dodatak korisniku se novčani iznos isplaćuje razmjerno broju dana od dana priznavanja prava do posljednjeg dana u tom mjesecu, a za mjesec u kojem prestaje pravo, korisniku se novčani iznos po priznatom pravu isplaćuje razmjerno broju dana, do dana prestanka prava.
Obavijest o promijenjenim okolnostima
Članak 24.
(1) Korisnik prava na inkluzivni dodatak dužan je obavijestiti Zavod o svakoj promjeni koja utječe na daljnje korištenje prava ili na visinu priznatog iznosa, najkasnije u roku od osam dana od dana nastanka promjene.
(2) Na osnovi obavijesti korisnika ili na osnovi podataka pribavljenih po službenoj dužnosti Zavod će donijeti novo rješenje samo ako su se promijenile okolnosti o kojima ovisi priznavanje prava i visina priznatog iznosa.
Pravo u izmijenjenom iznosu, prestanak prava
Članak 25.
(1) Ako korisnik nakon promijenjenih okolnosti i nadalje ispunjava uvjete za korištenje prava na inkluzivni dodatak u manjem ili većem iznosu od već priznatog prava, pravo u izmijenjenom iznosu priznaje se danom nastanka promijenjenih okolnosti.
(2) Ako zbog promijenjenih okolnosti korisnik prava na inkluzivni dodatak ne ispunjava uvjete za daljnje korištenje prava, pravo prestaje s danom nastanka promijenjenih okolnosti.
(3) U slučajevima iz ovoga članka Zavod će ukinuti rješenje kojim je pravo priznato i utvrditi priznavanje prava u izmijenjenom iznosu odnosno prestanak prava.
Promjene u slučaju smrti korisnika
Članak 26.
(1) U slučaju smrti korisnika prava na inkluzivni dodatak pravo prestaje s danom smrti.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Zavod će ukinuti rješenje kojim je pravo priznato i utvrditi prestanak prava.
Pravo na komunikacijskog posrednika
Članak 27.
Radi prevladavanja komunikacijskih teškoća, u postupcima ostvarivanja prava na inkluzivni dodatak, gluhe i gluhoslijepe osobe imaju pravo na pomoć komunikacijskog posrednika, osim u slučaju kada im je priznato pravo na uslugu osobne asistencije koju pruža komunikacijski posrednik na temelju zakona kojim se uređuje osobna asistencija.
Mirovanje prava na inkluzivni dodatak
Članak 28.
(1) Korisniku prava na inkluzivni dodatak koji se nalazi na izdržavanju kazne zatvora, u zdravstvenoj ustanovi te boravku u inozemstvu u neprekidnom trajanju duljem od šest mjeseci pravo na inkluzivni dodatak miruje.
(2) Rješenjem o mirovanju prava iz stavka 1. ovoga članka obustavlja se isplata inkluzivnog dodatka.
(3) Rješenje o mirovanju prava iz stavka 1. ovoga članka donosi Zavod po službenoj dužnosti.
(4) Rješenjem o prestanku mirovanja prava na inkluzivni dodatak odlučuje se i o nastavku isplate inkluzivnog dodatka koja počinje s danom prestanka okolnosti iz stavka 1. ovoga članka.
Žalba
Članak 29.
(1) Protiv prvostupanjskog rješenja Zavoda dopuštena je žalba.
(2) O žalbi protiv rješenja Zavoda odlučuje Ministarstvo.
(3) Protiv rješenja Ministarstva nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Odgodni učinak žalbe
Članak 30.
Žalba izjavljena protiv rješenja Zavoda donesenog na temelju ovoga Zakona ne odgađa izvršenje rješenja.
Troškovi postupka
Članak 31.
Troškovi postupka za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak osiguravaju se u državnom proračunu.
Evidencija i dokumentacija
Članak 32.
(1) Zavod je dužan voditi evidenciju i dokumentaciju o korisnicima prava na inkluzivni dodatak i drugim pitanjima važnim za rad.
(2) Zavod je dužan Ministarstvu za statističke svrhe dostavljati godišnje statističko izvješće do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu.
(3) Upute i način popunjavanja obrasca godišnjeg statističkog izvješća za prethodnu godinu objavljuje se 1. ožujka tekuće godine na mrežnim stranicama Ministarstva.
(4) Sadržaj i način vođenja evidencije i dokumentacije propisuje ministar nadležan za socijalnu skrb (u daljnjem tekstu: ministar) pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije i dokumentacije pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi te sadržaju obrazaca za izradu godišnjeg statističkog izvješća sustava socijalne skrbi.
Upravni nadzor
Članak 33.
Upravni nadzor nad zakonitošću rada Zavoda u postupcima ostvarivanja prava na inkluzivni dodatak provodi Ministarstvo u skladu sa zakonom kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi te zakonom kojim se uređuje sustav državne uprave.
DIO ČETVRTI NAKNADA ŠTETE
Razlozi za naknadu štete
Članak 34.
Korisnik koji je ostvario pravo na inkluzivni dodatak ili kojemu je isplaćen inkluzivni dodatak na koji nije imao pravo dužan je nadoknaditi štetu za ostvareno nepripadajuće pravo odnosno vratiti primljene iznose ako:
– je na temelju neistinitih ili netočnih podataka za koje je znao ili morao znati da su neistiniti odnosno netočni ili je na drugi način neosnovano ostvario pravo na inkluzivni dodatak na koje nije imao pravo ili ga je ostvario u većem opsegu nego što mu pripada
– je ostvario pravo na inkluzivni dodatak zbog toga što nije prijavio promjenu koja utječe na prestanak ili opseg prava, a znao je ili je morao znati za tu promjenu.
Supsidijarna primjena posebnog propisa
Članak 35.
Pri utvrđivanju prava na naknadu štete primjenjuje se zakon kojim se uređuju obvezni odnosi, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.
Poziv na naknadu štete, podnošenje tužbe
Članak 36.
(1) Kada utvrdi da je nastala šteta iz članka 34. ovoga Zakona, Zavod poziva korisnika da u određenom roku nadoknadi nastalu štetu.
(2) Ako šteta ne bude nadoknađena u određenom roku, Republika Hrvatska ovlaštena je podnijeti tužbu radi naknade štete putem nadležnog državnog odvjetništva na temelju dokumentacije koju dostavlja Zavod.
Nagodba
Članak 37.
(1) Zavod može s obveznikom naknade štete odnosno s obveznikom povrata isplaćenog iznosa sklopiti nagodbu o načinu i vremenu naknade štete, uzimajući u obzir njegove prihode, imovinsko stanje i socijalni položaj, uz mogućnost odgode plaćanja duga i/ili obročne otplate duga za razdoblje do najduže pet godina.
(2) Ako se sklapa nagodba o obročnoj otplati duga, u nagodbi se utvrđuje ukupan broj i iznos obroka i rokovi plaćanja.
(3) Nagodba iz stavka 1. ovoga članka ima snagu ovršne isprave.
(4) Ako obveznik naknade štete odnosno obveznik povrata isplaćenog iznosa ne plati uzastopno tri obroka sukladno sklopljenoj nagodbi, potraživanje će se naplatiti u cijelosti.
(5) Obveznik naknade štete odnosno obveznik povrata isplaćenog iznosa dužan je Zavodu dostavljati dokaze o izvršenim uplatama u skladu s nagodbom iz stavka 1. ovoga članka.
(6) Zavod je dužan voditi evidenciju o sklopljenim nagodbama s podacima o imenu, prezimenu i osobnom identifikacijskom broju obveznika naknade štete odnosno obveznika povrata isplaćenog iznosa, iznosu duga, vremenu i načinu povrata te o tome do 15. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu dostavljati izvješće Ministarstvu.
Otpis duga
Članak 38.
(1) Zavod može na prijedlog obveznika naknade štete odnosno obveznika povrata isplaćenog iznosa odlučiti da se njegov dug po osnovi naknade štete odnosno povrata isplaćenog iznosa djelomično ili u cijelosti otpiše ako utvrdi da podnositelj prijedloga nije u mogućnosti izvršiti povrat isplaćenih iznosa odnosno naknaditi štetu bez ugrožavanja podmirenja osnovnih stambenih i drugih osnovnih životnih potreba, uzimajući u obzir njegove prihode, imovinsko stanje i socijalni položaj.
(2) Ako podnositelj prijedloga za otpis duga živi u kućanstvu, prilikom odlučivanja o podnesenom prijedlogu u obzir se uzimaju i prihodi, imovinsko stanje i socijalni položaj članova njegova kućanstva.
(3) Prijedlog za otpis duga može se podnijeti najkasnije do dana podnošenja tužbe radi naknade štete odnosno povrata isplaćenog iznosa sudu putem nadležnog državnog odvjetništva.
(4) Ako dug obveznika naknade štete odnosno obveznika povrata isplaćenog iznosa koji se otpisuje iznosi 1320,00 eura ili više, Zavod može na prijedlog obveznika naknade štete odnosno obveznika povrata isplaćenog iznosa odlučiti da se dug djelomično ili u cijelosti otpiše, samo uz prethodnu suglasnost Ministarstva.
(5) Zavod je dužan voditi evidenciju o otpisu tražbine obveznicima naknade štete odnosno obveznicima povrata isplaćenog iznosa s podacima o imenu, prezimenu i osobnom identifikacijskom broju obveznika naknade štete odnosno obveznika povrata isplaćenog iznosa, iznosu ukupnog duga i iznosu duga koji se otpisuje te o tome do 15. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu dostavljati izvješće Ministarstvu.
(6) Zavod će po službenoj dužnosti otpisati potraživanje prema obvezniku naknade štete odnosno obvezniku povrata isplaćenog iznosa ako nastupi zastara naplate potraživanja prema zakonu kojim se uređuju obvezni odnosi.
(7) Ispunjenost uvjeta za otpis duga utvrđuje se u skladu s pravilnikom kojim se uređuje otpis duga u sustavu socijalne skrbi koji donosi ministar.
DIO PETI PREKRŠAJNE ODREDBE
Nepropisno vođenje evidencije i dokumentacije
Članak 39.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 3980,00 eura kaznit će se za prekršaj Zavod ako:
1. ne vodi evidenciju i dokumentaciju o korisnicima prava na inkluzivni dodatak i drugim pitanjima važnim za rad sukladno članku 32. stavku 1. ovoga Zakona
2. Ministarstvu za statističke svrhe ne dostavi godišnje statističko izvješće do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu sukladno članku 32. stavku 2. ovoga Zakona
3. evidenciju i dokumentaciju o korisnicima prava na inkluzivni dodatak i drugim pitanjima važnim za rad ne vodi na način i sa sadržajem propisanim pravilnikom iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u Zavodu novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1320,00 eura.
DIO ŠESTI PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Pravo na osobnu invalidninu i pravo na doplatak za pomoć i njegu
Članak 40.
(1) Postupci priznavanja prava na osobnu invalidninu započeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama Zakona o socijalnoj skrbi (»Narodne novine«, br. 18/22., 46/22., 119/22. i 71/23.).
(2) Postupci priznavanja prava na doplatak za pomoć i njegu započeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama Zakona o socijalnoj skrbi (»Narodne novine«, br. 157/13., 152/14., 99/15., 52/16., 16/17., 130/17., 98/19., 64/20. i 138/20.) odnosno Zakona o socijalnoj skrbi (»Narodne novine«, br. 18/22., 46/22., 119/22. i 71/23.), ovisno o tome koji je bio na snazi u trenutku pokretanja postupka.
(3) U postupku povodom žalbe izjavljene protiv rješenja o priznavanju prava na osobnu invalidninu donesenog prema odredbama Zakona o socijalnoj skrbi (»Narodne novine«, br. 18/22., 46/22., 119/22. i 71/23.) prije dana stupanja na snagu ovoga Zakona, kao i u postupku povodom žalbe izjavljene protiv rješenja o priznavanju prava na osobnu invalidninu donesenog nakon stupanja na snagu ovoga Zakona na temelju stavka 1. ovoga članka, primijenit će se odredbe Zakona o socijalnoj skrbi (»Narodne novine«, br. 18/22., 46/22., 119/22. i 71/23.).
(4) U postupku povodom žalbe izjavljene protiv rješenja o priznavanju prava na doplatak za pomoć i njegu donesenog prema odredbama Zakona o socijalnoj skrbi (»Narodne novine«, br. 18/22., 46/22., 119/22. i 71/23.) prije dana stupanja na snagu ovoga Zakona, kao i u postupku povodom žalbe izjavljene protiv rješenja o priznavanju prava na doplatak za pomoć i njegu donesenog nakon stupanja na snagu ovoga Zakona na temelju stavka 2. ovoga članka, primijenit će se odredbe Zakona o socijalnoj skrbi (»Narodne novine«, br. 157/13., 152/14., 99/15., 52/16., 16/17., 130/17., 98/19., 64/20. i 138/20.) odnosno Zakona o socijalnoj skrbi (»Narodne novine«, br. 18/22., 46/22., 119/22. i 71/23.), ovisno o tome koji je bio na snazi u trenutku podnošenja žalbe.
(5) Korisnik prava na osobnu invalidninu priznatog na temelju Zakona o socijalnoj skrbi (»Narodne novine«, br. 18/22., 46/22., 119/22. i 71/23.) i korisnik prava na doplatak za pomoć i njegu priznatog na temelju Zakona o socijalnoj skrbi (»Narodne novine«, br. 157/13., 152/14., 99/15., 52/16., 16/17., 130/17., 98/19., 64/20. i 138/20.) odnosno Zakona o socijalnoj skrbi (»Narodne novine«, br. 18/22., 46/22., 119/22. i 71/23.) ostvaruju priznato pravo i nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, dok Zavod rješenjem ne utvrdi ispunjavaju li uvjete za priznavanje prava na inkluzivni dodatak po ovom Zakonu.
(6) Za korisnike prava iz stavka 5. ovoga članka Zavod je dužan po službenoj dužnosti provesti postupak radi utvrđivanja ispunjavaju li uvjete za priznavanje prava na inkluzivni dodatak na temelju ovoga Zakona najkasnije do 31. prosinca 2024.
(7) Ako Zavod tijekom postupka iz stavka 6. ovoga članka utvrdi da korisnik iz stavka 5. ovoga članka ispunjava uvjete za priznavanje prava na inkluzivni dodatak na temelju ovoga Zakona, pravo na inkluzivni dodatak priznat će se korisniku od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(8) Za korisnika prava iz stavka 5. ovoga članka kojem nakon provedenog postupka iz stavka 6. ovoga članka nije priznato pravo na inkluzivni dodatak, Zavod će ukinuti rješenje kojim je priznato pravo na osobnu invalidninu odnosno pravo na doplatak za pomoć i njegu s prvim danom idućeg mjeseca od mjeseca u kojem je rješenje Zavoda doneseno u postupku propisanom stavkom 6. ovoga članka postalo izvršno.
(9) Za svaki mjesec za koji je korisniku iz stavka 5. ovoga članka isplaćena osobna invalidnina odnosno doplatak za pomoć i njegu, a priznato mu je i pravo na inkluzivni dodatak, iznos inkluzivnog dodatka umanjit će se za iznos osobne invalidnine odnosno doplatka za pomoć i njegu.
Pravo na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom
Članak 41.
(1) Postupci priznavanja prava na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom započeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama Zakona o tržištu rada (»Narodne novine«, br. 118/18., 32/20. i 18/22.).
(2) U postupku povodom žalbe izjavljene protiv rješenja o priznavanju prava na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom donesenog prema odredbama Zakona o tržištu rada (»Narodne novine«, br. 118/18., 32/20. i 18/22.) prije dana stupanja na snagu ovoga Zakona, kao i u postupku povodom žalbe izjavljene protiv rješenja o priznavanju prava na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom donesenog nakon stupanja na snagu ovoga Zakona na temelju stavka 1. ovoga članka, primijenit će se odredbe Zakona o tržištu rada (»Narodne novine«, br. 118/18., 32/20. i 18/22.).
(3) Korisnik prava na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom priznatog na temelju Zakona o tržištu rada (»Narodne novine«, br. 118/18., 32/20. i 18/22.) ostvaruje priznato pravo i nakon stupanja na snagu ovoga Zakona dok Zavod rješenjem ne utvrdi ispunjava li uvjete za priznavanje prava na inkluzivni dodatak po ovom Zakonu, ali najduže do 31. prosinca 2024., osim ako prije toga ne nastupe okolnosti iz članka 17. Zakona o tržištu rada (»Narodne novine«, br. 118/18., 32/20. i 18/22.).
(4) Za korisnike prava iz stavka 3. ovoga članka Zavod je dužan po službenoj dužnosti provesti postupak radi utvrđivanja ispunjavaju li uvjete za priznavanje prava na inkluzivni dodatak na temelju ovoga Zakona najkasnije do 31. prosinca 2024.
(5) Ako Zavod tijekom postupka iz stavka 4. ovoga članka utvrdi da korisnik prava na novčanu pomoć za nezaposlene osobe ispunjava uvjete za priznavanje prava na inkluzivni dodatak na temelju ovoga Zakona, pravo na inkluzivni dodatak priznat će se korisniku od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(6) Za korisnika prava iz stavka 3. ovoga članka kojem je pravo na inkluzivni dodatak priznato sukladno stavku 5. ovoga članka, Hrvatski zavod za zapošljavanje ukinut će rješenje o pravu na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom s prvim danom idućeg mjeseca od mjeseca u kojem je rješenje Zavoda o priznavanju prava na inkluzivni dodatak postalo izvršno.
(7) Za korisnika prava iz stavka 3. ovoga članka kojem nakon provedenog postupka iz stavka 4. ovoga članka nije priznato pravo na inkluzivni dodatak, Hrvatski zavod za zapošljavanje ukinut će rješenje o pravu na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom s 31. prosinca 2024.
(8) Za svaki mjesec za koji je korisniku iz stavka 3. ovoga članka isplaćena novčana pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom, a priznato mu je i pravo na inkluzivni dodatak, iznos inkluzivnog dodatka umanjit će se za iznos novčane pomoći za nezaposlene osobe s invaliditetom.
(9) Zavod je dužan izvršno rješenje doneseno u postupku priznavanja prava na inkluzivni dodatak korisniku iz stavka 3. ovoga članka u roku od osam dana dostaviti Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.
(10) Hrvatski zavod za zapošljavanje dužan je izvršno rješenje doneseno u postupku provedenom na temelju stavka 1. ovoga članka u roku od osam dana dostaviti Zavodu te je dužan Zavodu dostaviti podatke o svim korisnicima iz stavka 3. ovoga članka koji su pravo na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom ostvarivali na dan 31. prosinca 2023., a za potrebe provođenja postupka propisanog stavkom 4. ovoga članka.
Pravo na doplatak za djecu
Članak 42.
(1) Postupci priznavanja prava na doplatak za djecu koje se priznaje na temelju oštećenja zdravlja, težeg ili teškog invaliditeta djeteta, a koji su započeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršit će se prema odredbama Zakona o doplatku za djecu (»Narodne novine«, br. 94/01., 138/06., 107/07., 37/08. − Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 61/11., 112/12., 82/15. i 58/18.).
(2) U postupku povodom žalbe izjavljene protiv rješenja o priznavanju prava na doplatak za djecu koje se priznaje na temelju oštećenja zdravlja, težeg ili teškog invaliditeta djeteta donesenog prema odredbama Zakona o doplatku za djecu (»Narodne novine«, br. 94/01., 138/06., 107/07., 37/08. − Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 61/11., 112/12., 82/15. i 58/18.) prije dana stupanja na snagu ovoga Zakona, kao i u postupku povodom žalbe izjavljene protiv rješenja o priznavanju prava na doplatak za djecu koje se priznaje na temelju oštećenja zdravlja, težeg ili teškog invaliditeta djeteta donesenog nakon stupanja na snagu ovoga Zakona na temelju stavka 1. ovoga članka, primijenit će se odredbe Zakona o doplatku za djecu (»Narodne novine«, br. 94/01., 138/06., 107/07., 37/08. − Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 61/11., 112/12., 82/15. i 58/18.).
(3) Korisnik prava na doplatak za djecu za dijete s težim ili teškim invaliditetom, koji je pravo na doplatak za djecu ostvario prema članku 22. Zakona o doplatku za djecu (»Narodne novine«, br. 94/01., 138/06., 107/07., 37/08. − Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 61/11., 112/12., 82/15. i 58/18.) do 31. prosinca 2023., ostvaruje priznato pravo i nakon stupanja na snagu ovoga Zakona dok Zavod rješenjem ne utvrdi ispunjava li dijete s težim ili teškim invaliditetom za koje korisnik ostvaruje pravo na doplatak za djecu uvjete za priznavanje prava na inkluzivni dodatak po ovom Zakonu.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, korisnik iz stavka 3. ovoga članka ostvaruje priznato pravo i nakon stupanja na snagu ovoga Zakona i ako Zavod nakon provedenog postupka iz stavka 9. ovoga članka rješenjem utvrdi da dijete s težim ili teškim invaliditetom za koje korisnik ostvaruje pravo na doplatak za djecu ne ispunjava uvjete za priznavanje prava na inkluzivni dodatak po ovom Zakonu, a ako je teži ili teški invaliditet nastao prije osamnaeste godine života ili za vrijeme redovitog školovanja sukladno članku 12. Zakona o doplatku za djecu (»Narodne novine«, br. 94/01., 138/06., 107/07., 37/08. − Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 61/11., 112/12., 82/15. i 58/18.) ili pravo na doplatak za djecu ostvaruje sukladno članku 5. Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o doplatku za djecu (»Narodne novine«, broj 82/15.), a ostvaruje ga dok god su ispunjeni uvjeti za priznavanje prava propisani člankom 12. Zakona o doplatku za djecu (»Narodne novine«, br. 94/01., 138/06., 107/07., 37/08. − Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 61/11., 112/12., 82/15. i 58/18.) odnosno člankom 5. Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o doplatku za djecu (»Narodne novine«, br. 82/15.).
(5) Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje će korisnicima prava na doplatak za djecu koji su pravo ostvarili na temelju članka 22. Zakona o doplatku za djecu (»Narodne novine«, br. 94/01., 138/06., 107/07., 37/08. − Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 61/11., 112/12., 82/15. i 58/18.) isplaćivati svotu doplatka za djecu određenu prema članku 22. Zakona o doplatku za djecu (»Narodne novine«, br. 94/01., 138/06., 107/07., 37/08. − Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 61/11., 112/12., 82/15. i 58/18.) do 31. prosinca 2023.
(6) Zavod će korisnicima prava na doplatak za djecu za dijete s težim ili teškim invaliditetom koji pravo ostvaruju nakon stupanja na snagu ovoga Zakona na temelju stavka 3. ovoga članka isplaćivati svotu doplatka za djecu određenu prema članku 22. Zakona o doplatku za djecu (»Narodne novine«, br. 94/01., 138/06., 107/07., 37/08. − Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 61/11., 112/12., 82/15. i 58/18.), počevši od 1. siječnja 2024. pa do posljednjeg dana u mjesecu u kojem je doneseno rješenje kojim se djetetu s težim ili teškim invaliditetom za koje korisnik ostvaruje pravo na doplatak za djecu na temelju stavka 3. ovoga članka priznaje pravo na inkluzivni dodatak.
(7) Zavod će korisnicima prava na doplatak za djecu za dijete s težim ili teškim invaliditetom koji pravo ostvaruju nakon stupanja na snagu ovoga Zakona na temelju stavka 4. ovoga članka isplaćivati svotu doplatka za djecu određenu prema članku 22. Zakona o doplatku za djecu (»Narodne novine«, br. 94/01., 138/06., 107/07., 37/08. − Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 61/11., 112/12., 82/15. i 58/18.), počevši od 1. siječnja 2024., dok god su ispunjeni uvjeti za priznavanje prava propisani člankom 12. Zakona o doplatku za djecu (»Narodne novine«, br. 94/01., 138/06., 107/07., 37/08. − Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 61/11., 112/12., 82/15. i 58/18.) odnosno člankom 5. Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o doplatku za djecu (»Narodne novine«, br. 82/15.).
(8) Korisnik prava na doplatak za djecu za dijete s oštećenjem zdravlja, koji je pravo na doplatak za djecu ostvario prema članku 21. stavku 1. Zakona o doplatku za djecu (»Narodne novine«, br. 94/01., 138/06., 107/07., 37/08. − Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 61/11., 112/12., 82/15. i 58/18.) do 31. prosinca 2023., ostvaruje priznato pravo i nakon stupanja na snagu ovoga Zakona dok Zavod rješenjem ne utvrdi ispunjava li dijete s oštećenjem zdravlja za koje korisnik ostvaruje pravo na doplatak za djecu uvjete za priznavanje prava na inkluzivni dodatak po ovom Zakonu, a najkasnije do 29. veljače 2024., osim ako prije toga ne nastupe razlozi za prestanak prava na doplatak za djecu propisani člankom 28. odnosno 29. Zakona o doplatku za djecu (»Narodne novine«, br. 94/01., 138/06., 107/07., 37/08. − Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 61/11., 112/12., 82/15. i 58/18.).
(9) Za djecu s oštećenjem zdravlja, težim ili teškim invaliditetom za koju korisnici iz stavaka 3. i 8. ovoga članka ostvaruju pravo na doplatak za djecu, Zavod je dužan po službenoj dužnosti provesti postupak radi utvrđivanja ispunjavaju li uvjete za priznavanje prava na inkluzivni dodatak na temelju ovoga Zakona najkasnije do 31. prosinca 2024.
(10) Ako Zavod tijekom postupka iz stavka 9. ovoga članka utvrdi da dijete s oštećenjem zdravlja, težim ili teškim invaliditetom za koje korisnik ostvaruje pravo na doplatak za djecu ispunjava uvjete za priznavanje prava na inkluzivni dodatak na temelju ovoga Zakona, pravo na inkluzivni dodatak priznat će se od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(11) Za svaki mjesec za koji je korisniku iz stavka 3. ovoga članka Zavod isplatio svotu doplatka za djecu prema stavku 6. ovoga članka, a u kojem je djetetu za koje ostvaruje pravo na doplatak za djecu priznato pravo na inkluzivni dodatak, iznos inkluzivnog dodatka umanjit će se za iznos doplatka za djecu.
(12) Za svaki mjesec za koji je korisniku iz stavka 8. ovoga članka isplaćen doplatak za djecu, a u kojem je djetetu za koje ostvaruje pravo na doplatak za djecu priznato pravo na inkluzivni dodatak, iznos inkluzivnog dodatka umanjit će se za iznos uvećanja doplatka za djecu ostvarenog na temelju oštećenja zdravlja djeteta sukladno članku 21. stavku 1. Zakona o doplatku za djecu (»Narodne novine«, br. 94/01., 138/06., 107/07., 37/08. − Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 61/11., 112/12., 82/15. i 58/18.).
(13) Zavod je dužan izvršno rješenje doneseno u postupku priznavanja prava na inkluzivni dodatak djetetu, a za koje korisnik iz stavaka 3. i 8. ovoga članka ostvaruje pravo na doplatak za djecu, u roku od osam dana dostaviti Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.
(14) Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje dužan je izvršno rješenje doneseno u postupku provedenom na temelju stavka 1. ovoga članka u roku od osam dana dostaviti Zavodu te je dužan Zavodu dostaviti podatke o djeci za koju su korisnici iz stavaka 3. i 8. ovoga članka doplatak za djecu ostvarivali na dan 31. prosinca 2023., a za potrebe provođenja postupka propisanog stavkom 9. ovoga članka.
Rok za donošenje pravilnika
Članak 43.
Ministar će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnike iz članka 32. stavka 4. i članka 38. stavka 7. ovoga Zakona.
Rok za donošenje Odluke
Članak 44.
Odluku iz članka 6. ovoga Zakona Vlada Republike Hrvatske donijet će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Prestanak važenja odredbi drugih propisa
Članak 45.
(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti članci 50. do 60. Zakona o socijalnoj skrbi (»Narodne novine«, br. 18/22., 46/22., 119/22. i 71/23.).
(2) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti odredbe članka 1. stavka 1. Zakona o tržištu rada (»Narodne novine«, br. 118/18., 32/20. i 18/22.) u dijelu koji se odnosi na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom te članka 7. točke 5., članka 70.a i članka 72. stavaka 2. i 3. u dijelu koji se odnosi na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom.
(3) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti članak 12. Zakona o doplatku za djecu (»Narodne novine«, br. 94/01., 138/06., 107/07., 37/08. − Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 61/11., 112/12., 82/15. i 58/18.), članak 10. stavak 5., članak 21. stavak 1. u dijelu koji se odnosi na dijete s oštećenjem zdravlja, članak 22. te članak 30.a u dijelu koji se odnosi na ispunjavanje medicinskih uvjeta.
Stupanje na snagu
Članak 46.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2024.