Zakon o minimalnom globalnom porezu na dobit

POGLAVLJE I.   TEMELJNE ODREDBE

Predmet

Članak 1.

Ovim Zakonom utvrđuju se mjere za osiguravanje minimalnog efektivnog oporezivanja dobiti skupina multinacionalnih poduzeća i velikih domaćih skupina, obuhvaćeni subjekti, način izračuna efektivne porezne stope, izračun porezne osnovice i porezne obveze dopunskog poreza, izuzeti subjekti, postupak prikupljanja informacija o obuhvaćenim subjektima i načinu podnošenja prijava i plaćanja dopunskog poreza.

Usklađenost s pravnom stečevinom Europske unije

Članak 2.

Ovim Zakonom se u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva Vijeća (EU) 2022/2523 od 14. prosinca 2022. o osiguravanju globalne minimalne razine oporezivanja za skupine multinacionalnih poduzeća i velike domaće skupine u Uniji (SL L 328/1, 22. 12. 2022.).

Odnos propisa prema drugim propisima

Članak 3.

U primjeni ovoga Zakona na sva pitanja vezana za utvrđivanje, naplatu, procjenu i povrat poreza, nadzor, žalbeni postupak, zastaru i prekršajni postupak primjenjuje se propis kojim se uređuje opći porezni postupak i propis kojim se uređuje prekršajni postupak.

Osnovne definicije

Članak 4.

(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

1. subjekt znači svaka fizička i pravna osoba ili osoba bez pravne osobnosti za čiji se pravni aranžman sastavlja odvojena računovodstvena dokumentacija

2. skupina znači:

a) određeni broj subjekata povezanih vlasništvom ili kontrolom, kako je utvrđeno prihvatljivim standardom financijskog računovodstva za sastavljanje konsolidiranih financijskih izvještaja koje provodi krajnje matično društvo, uključujući svaki subjekt koji je možda isključen iz konsolidiranih financijskih izvještaja krajnjeg matičnog društva samo zbog svoje male veličine, pitanja materijalnosti ili zbog toga što je namijenjen za prodaju ili

b) subjekt koji ima jednu ili više stalnih poslovnih jedinica, pod uvjetom da nije dio druge skupine iz podtočke a) ove točke

3. skupina multinacionalnog poduzeća (u daljnjem tekstu: skupina MNP-a) znači svaka skupina koja obuhvaća barem jedan subjekt ili stalnu poslovnu jedinicu koja se ne nalazi u jurisdikciji krajnjeg matičnog društva

4. velika domaća skupina znači skupina čiji se svi sastavni subjekti nalaze u Republici Hrvatskoj

5. sastavni subjekt znači:

a) svaki subjekt koji je dio skupine MNP-a ili velike domaće skupine i

b) svaka stalna poslovna jedinica glavnog subjekta koji je dio skupine MNP-a iz podtočke a) ove točke

6. konsolidirani financijski izvještaji znači:

a) financijski izvještaji koje sastavlja subjekt u skladu s prihvatljivim standardom financijskog računovodstva u kojima se imovina, obveze, prihodi, rashodi i novčani tokovi tog subjekta i svih subjekata u kojima ima kontrolirajući udio prikazuju kao da pripadaju jedinstvenoj gospodarskoj jedinici

b) za skupine kako su definirane u točki 2. podtočki b) ovoga stavka, financijski izvještaji koje sastavlja subjekt u skladu s prihvatljivim standardom financijskog računovodstva

c) financijski izvještaji krajnjeg matičnog društva koji se ne sastavljaju u skladu s prihvatljivim standardom financijskog računovodstva i koji su naknadno prilagođeni kako bi se spriječilo svako znatno narušavanje tržišnog natjecanja i

d) ako krajnje matično društvo ne sastavlja financijske izvještaje kako je opisano u podtočkama a), b) ili c) ove točke, financijski izvještaji koji bi se sastavljali da je krajnje matično društvo dužno sastavljati takve financijske izvještaje u skladu s:

– prihvatljivim standardom financijskog računovodstva ili

– drugim standardom financijskog računovodstva i pod uvjetom da se ti financijski izvještaji prilagođavaju kako bi se spriječilo svako znatno narušavanje tržišnog natjecanja

7. fiskalna godina znači računovodstveno razdoblje za koje krajnje matično društvo skupine MNP-a ili velike domaće skupine sastavlja svoje konsolidirane financijske izvještaje ili, ako krajnje matično društvo ne sastavlja konsolidirane financijske izvještaje, kalendarska godina, a u svrhu ovoga Zakona se izjednačava s poreznim razdobljem za subjekte iz Republike Hrvatske

8. sastavni subjekt koji podnosi prijavu znači subjekt koji podnosi Prijavu informacija o dopunskom porezu u skladu s člankom 46. ovoga Zakona

9. osoba javnog prava znači subjekt koji ispunjava sve sljedeće kriterije:

a) dio je vlade ili je u njezinu potpunom vlasništvu (uključujući sve njezine političke organizacijske jedinice ili lokalne vlasti)

b) ne obavlja trgovinsku ili poslovnu djelatnost i njegova je glavna svrha:

– obavljanje funkcije u djelokrugu vlade ili

– upravljanje imovinom navedene vlade ili jurisdikcije ili ulaganje te imovine putem izvršavanja i držanja ulaganja i upravljanja imovinom te povezanih investicijskih aktivnosti koje se odnose na imovinu vlade ili jurisdikcije

c) odgovorno je vladi za svoju opću uspješnost i dostavlja joj godišnja izvješća s informacijama i

d) imovina tog subjekta nakon njegova raspuštanja prelazi na vladu, a u mjeri u kojoj taj subjekt raspodjeljuje neto dobit, ta se neto dobit raspodjeljuje isključivo toj vladi, pri čemu ni jedan dio njegove neto dobiti ne može biti u korist neke privatne osobe

10. međunarodna organizacija znači svaka međuvladina organizacija, uključujući nadnacionalnu organizaciju, ili agencija ili tijelo koji su u potpunosti u njezinu vlasništvu koja ispunjava sve sljedeće kriterije:

a) prvenstveno je sastavljena od vlada

b) na snazi ima sporazum o sjedištu ili sporazum koji je u suštini sličan sporazumu o sjedištu s jurisdikcijom u kojoj je osnovana, primjerice aranžmane kojima se uredima ili poslovnim jedinicama organizacije u jurisdikciji daje pravo na povlastice i imunitete i

c) zakonom ili aktima o upravljanju međunarodnom organizacijom sprečava se da njezini prihodi mogu biti u korist privatnih osoba

11. neprofitna organizacija znači subjekt koji ispunjava sve sljedeće kriterije:

a) osnovan je i djeluje u jurisdikciji u kojoj je rezident:

– isključivo u vjerske, dobrotvorne, znanstvene, umjetničke, kulturne, sportske, obrazovne ili druge slične svrhe ili

– kao strukovna organizacija, poslovna zajednica, gospodarska komora, organizacija rada, organizacija u poljoprivredi ili hortikulturi, građanska udruga ili organizacija koja djeluje isključivo s ciljem promicanja socijalne skrbi

b) gotovo je sva dobit od aktivnosti navedenih u podtočki a) ove točke izuzeta od poreza na dobit u jurisdikciji u kojoj je rezident

c) nema dioničara ni članova koji imaju vlasničke ili korisničke udjele u njegovoj dobiti ili imovini

d) nije dopuštena raspodjela dobiti ili imovine subjekta privatnoj osobi ili subjektima koji se ne bave humanitarnim radom, kao ni primjena te dobiti ili imovine u njihovu korist, osim:

– u vezi s humanitarnim aktivnostima subjekta

– kao isplata razumne naknade za obavljene usluge ili za korištenje dobara ili kapitala ili

– kao isplata po fer tržišnoj vrijednosti za nekretnine koje je subjekt kupio i

e) nakon prestanka, likvidacije ili raspuštanja subjekta sva se njegova imovina raspodjeljuje ili vraća neprofitnoj organizaciji ili vladi (uključujući svaku osobu javnog prava) u jurisdikciji u kojoj je subjekt bio rezident ili bilo kojoj njezinoj političkoj organizacijskoj jedinici

f) ne obavlja trgovačku ili poslovnu djelatnost koja nije izravno povezana sa svrhom zbog koje je osnovan

12. provodni subjekt znači subjekt u mjeri u kojoj je fiskalno transparentan u pogledu svojih prihoda, rashoda, dobiti ili gubitka u jurisdikciji u kojoj je osnovan, osim ako je porezni rezident i podliježe obuhvaćenom porezu na prihod ili dobit u drugoj jurisdikciji. Provodnim subjektom smatra se:

a) porezno transparentni subjekt u pogledu prihoda, rashoda, dobiti ili gubitka u mjeri u kojoj je fiskalno transparentan u jurisdikciji u kojoj se nalazi njegov vlasnik

b) obrnuti hibridni subjekt u pogledu prihoda, rashoda, dobiti ili gubitka u mjeri u kojoj nije fiskalno transparentan u jurisdikciji u kojoj se nalazi njegov vlasnik

– u smislu ove definicije fiskalno transparentan subjekt znači subjekt čiji se prihodi, rashodi, dobit ili gubitak prema pravu određene jurisdikcije tretiraju kao da ih je ostvario izravni vlasnik tog subjekta razmjerno njegovu udjelu u tom subjektu

– vlasnički udio u subjektu ili stalnoj poslovnoj jedinici koja je sastavni subjekt tretira se kao da se drži putem transparentne porezne strukture ako se taj vlasnički udio drži neizravno preko lanca porezno transparentnih subjekata

– sastavni subjekt koji nije porezni rezident i koji ne podliježe obuhvaćenom porezu ili kvalificiranom domaćem dopunskom porezu na temelju mjesta uprave, mjesta osnivanja ili sličnih kriterija smatra se provodnim subjektom i porezno transparentnim subjektom u pogledu svojih prihoda, rashoda, dobiti ili gubitka u mjeri u kojoj se njegovi vlasnici nalaze u jurisdikciji u kojoj se subjekt smatra fiskalno transparentnim, pri čemu se mjesto poslovanja ne nalazi u jurisdikciji u kojoj je osnovan, a prihodi, rashodi, dobit ili gubitak nisu pripisivi stalnoj poslovnoj jedinici

13. stalna poslovna jedinica znači:

a) mjesto poslovanja ili pretpostavljeno mjesto poslovanja koje se nalazi u jurisdikciji u kojoj se smatra stalnom poslovnom jedinicom u skladu s primjenjivim poreznim ugovorom, pod uvjetom da ta jurisdikcija oporezuje dobit koja mu je pripisiva u skladu s odredbom sličnom članku 7. OECD-ova modela ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu, s izmjenama

b) ako ne postoji primjenjivi porezni ugovor, mjesto poslovanja ili pretpostavljeno mjesto poslovanja koje se nalazi u jurisdikciji koja oporezuje dobit pripisivu takvom mjestu poslovanja na neto osnovi na sličan način na koji oporezuje vlastite porezne rezidente

c) ako u jurisdikciji ne postoji sustav oporezivanja dobiti, mjesto poslovanja ili pretpostavljeno mjesto poslovanja koje se nalazi u toj jurisdikciji i koje bi se smatralo stalnom poslovnom jedinicom u skladu s OECD-ovim modelom ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu, s izmjenama, pod uvjetom da ta jurisdikcija ima pravo oporezivati dobit pripisivu mjestu poslovanja u skladu s člankom 7. tog modela ugovora ili

d) mjesto poslovanja ili pretpostavljeno mjesto poslovanja koje nije opisano u podtočkama a) do c) ove točke u kojem se poslovanje odvija izvan jurisdikcije u kojoj se nalazi subjekt pod uvjetom da ta jurisdikcija izuzima dobit pripisivu takvom poslovanju

14. krajnje matično društvo znači:

a) subjekt koji je izravni ili neizravni vlasnik kontrolirajućeg udjela u bilo kojem drugom subjektu i koji nije u izravnom ili neizravnom vlasništvu drugog subjekta s kontrolirajućim udjelom u njemu ili

b) glavni subjekt skupine kako je definirana u točki 2. podtočki b) ovoga stavka

15. minimalna porezna stopa je porezna stopa od petnaest posto (15 %)

16. dopunski porez znači dopunski porez izračunan za jurisdikciju ili sastavni subjekt u skladu s člankom 29. ovoga Zakona

17. režim oporezivanja kontroliranog inozemnog društva znači skup poreznih pravila, osim kvalificiranog pravila o uključivanju dobiti, prema kojem izravni ili neizravni dioničar inozemnog subjekta ili glavni subjekt stalne poslovne jedinice podliježe oporezivanju svojeg udjela u dijelu dobiti ili cjelokupnoj dobiti koju je ostvario taj inozemni sastavni subjekt, neovisno o tome raspodjeljuje li se ta dobit dioničaru

18. kvalificirano pravilo o uključivanju dobiti znači skup pravila koji se provodi u domaćem pravu određene jurisdikcije, pod uvjetom da ta jurisdikcija ne pruža nikakve koristi povezane s tim pravilima i:

a) istovjetan je pravilima utvrđenim u ovom Zakonu ili, kad je riječ o jurisdikcijama trećih zemalja, u dokumentu Porezni izazovi koji proizlaze iz digitalizacije gospodarstva – globalni model pravila protiv smanjenja porezne osnovice (drugi stup), u skladu s kojima matično društvo skupine MNP-a ili velike domaće skupine izračunava i plaća svoj dodjeljivi udio u dopunskom porezu u odnosu na sastavne subjekte skupine koji podliježu niskoj poreznoj stopi

b) primjenjuje se na način koji je u skladu s pravilima utvrđenima u ovom Zakonu ili, kad je riječ o jurisdikcijama trećih zemalja, s modelom pravila OECD-a

19. sastavni subjekt koji podliježe niskoj poreznoj stopi znači:

a) sastavni subjekt skupine MNP-a ili velike domaće skupine koji se nalazi u jurisdikciji s niskim poreznim opterećenjem ili

b) sastavni subjekt bez državne pripadnosti koji u fiskalnoj godini ima kvalificirajuću dobit i efektivnu poreznu stopu koja je niža od minimalne porezne stope

20. posredničko matično društvo znači sastavni subjekt koji je izravni ili neizravni vlasnik vlasničkog udjela u drugom sastavnom subjektu u istoj skupini MNP-a ili velikoj domaćoj skupini i koji se ne smatra krajnjim matičnim društvom, matičnim društvom u djelomičnom vlasništvu, stalnom poslovnom jedinicom ili investicijskim subjektom

21. kontrolirajući udio znači vlasnički udio u subjektu kojim se od imatelja udjela zahtijeva, ili bi se od njega zahtijevalo, da konsolidira imovinu, obveze, prihode, rashode i novčane tokove subjekta na pojedinačnoj osnovi, u skladu s prihvatljivim standardom financijskog računovodstva, smatra se da glavni subjekt drži kontrolirajući udio u svojim stalnim poslovnim jedinicama

22. matično društvo u djelomičnom vlasništvu znači sastavni subjekt koji je izravni ili neizravni vlasnik vlasničkog udjela u drugom sastavnom subjektu iste skupine MNP-a ili velike domaće skupine, pri čemu više od 20 % njegova vlasničkog udjela u dobiti tog subjekta izravno ili neizravno drži jedna ili više osoba koje nisu sastavni subjekti skupine MNP-a ili velike domaće skupine, i koji se ne smatra krajnjim matičnim društvom, stalnom poslovnom jedinicom ili investicijskim subjektom

23. vlasnički udio znači svaki vlasnički udio kojim se ostvaruje pravo na dobit, kapital ili pričuve subjekta ili stalne poslovne jedinice

24. matično društvo znači krajnje matično društvo koje nije isključeni subjekt, posredničko matično društvo ili matično društvo u djelomičnom vlasništvu

25. prihvatljivi standard financijskog računovodstva znači međunarodni standardi financijskog izvještavanja (MSFI ili MSFI kako ga je donijela Unija na temelju Uredbe (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. srpnja 2002. o primjeni međunarodnih računovodstvenih standarda (SL L 243, 11. 9. 2002.)) te općeprihvaćena računovodstvena načela Australije, Brazila, Kanade, država članica Europske unije, država članica Europskog gospodarskog prostora, Hong Konga (Kine), Japana, Meksika, Novog Zelanda, Narodne Republike Kine, Republike Indije, Republike Koreje, Rusije, Singapura, Švicarske, Ujedinjene Kraljevine i Sjedinjenih Američkih Država

26. odobreni standard financijskog računovodstva znači, za određeni subjekt, skup općeprihvaćenih računovodstvenih načela koje dopušta ovlašteno računovodstveno tijelo u jurisdikciji u kojoj se taj subjekt nalazi, u svrhu ove definicije, ovlašteno računovodstveno tijelo znači tijelo koje je u određenoj jurisdikciji pravno ovlašteno propisivati, uspostavljati ili prihvaćati računovodstvene standarde za potrebe financijskog izvješćivanja

27. znatno narušavanje tržišnog natjecanja znači, u pogledu primjene posebnog načela ili postupka iz skupa općeprihvaćenih računovodstvenih načela, primjena tog načela ili postupka koja rezultira agregiranom promjenom prihoda ili rashoda većom od 75.000.000,00 eura u određenoj fiskalnoj godini u odnosu na iznos koji bi bio utvrđen primjenom odgovarajućeg načela ili postupka u skladu s međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI ili MSFI kako ga je donijela Unija na temelju Uredbe (EZ) br. 1606/2002)

28. kvalificirani domaći dopunski porez znači dopunski porez koji se provodi u domaćem pravu određene jurisdikcije pod uvjetom da ta jurisdikcija ne pruža nikakve koristi povezane s tim pravilima i:

a) kojim se predviđa utvrđivanje viška dobiti sastavnih subjekata koji se nalaze u toj jurisdikciji u skladu s pravilima utvrđenima u ovom Zakonu ili, kad je riječ o jurisdikcijama trećih zemalja, modelom pravila OECD-a i primjena minimalne porezne stope na taj višak dobiti na jurisdikciju i sastavne subjekte u skladu s pravilima utvrđenima u ovom Zakonu ili, kad je riječ o jurisdikcijama trećih zemalja, modelom pravila OECD-a i

b) primjenjuje se na način koji je u skladu s pravilima utvrđenima u ovom Zakonu ili, kad je riječ o jurisdikcijama trećih zemalja, modelom pravila OECD-a

29. neto knjigovodstvena vrijednost materijalne imovine znači prosjek početne i krajnje vrijednosti materijalne imovine nakon što su u obzir uzeti akumulirana amortizacija, iscrpljivanje i umanjenje vrijednosti, kako je zabilježeno u financijskim izvještajima

30. investicijski subjekt znači:

a) investicijski fond ili subjekt za ulaganja u nekretnine

b) subjekt koji je, izravno ili preko lanca takvih subjekata, u najmanje 95-postotnom vlasništvu subjekta iz podtočke a) ove točke i koji posluje isključivo ili gotovo isključivo radi držanja imovine ili ulaganja sredstava u korist tih subjekata ili

c) subjekt čije je najmanje 85 % vrijednosti u vlasništvu subjekta iz podtočke a) ove točke pod uvjetom da je gotovo sva njegova dobit ostvarena od dividendi ili dobiti ili gubitka od vlasničkog kapitala koji su isključeni iz izračuna kvalificirajuće dobiti u smislu ovoga Zakona

31. investicijski fond znači subjekt koji ispunjava sve sljedeće uvjete ili dogovor kojim se ispunjavaju svi sljedeći uvjeti:

a) osmišljen je tako da objedinjuje financijsku ili nefinancijsku imovinu određenog broja ulagatelja, među kojima neki nisu povezani

b) ulaže u skladu s utvrđenom politikom ulaganja

c) omogućava ulagateljima smanjenje transakcijskih, istraživačkih i analitičkih troškova ili zajedničku raspodjelu rizika

d) prvenstveno je namijenjen ostvarivanju dobiti od ulaganja ili zaštiti od konkretnog ili općenitog događaja ili ishoda

e) njegovi ulagatelji imaju pravo na povrat od imovine fonda ili dobiti ostvarene od te imovine na temelju svojeg doprinosa

f) taj fond, ili njegova uprava, podliježe regulatornom režimu, uključujući primjerena pravila o borbi protiv pranja novca i zaštiti ulagatelja, za investicijske fondove u jurisdikciji u kojoj je osnovan ili u kojoj se njime upravlja i

g) njime upravljaju stručnjaci za upravljanje investicijskim fondovima u ime ulagatelja

32. subjekt za ulaganja u nekretnine znači subjekt s velikim brojem ulagatelja koji ima pretežno nepokretnu imovinu i koji podliježe jedinstvenoj razini oporezivanja koje se odnosi na subjekt ili na imatelje udjela, s odgodom od najduže godinu dana

33. mirovinski fond znači:

a) subjekt koji je osnovan i koji posluje u određenoj jurisdikciji isključivo ili gotovo isključivo radi upravljanja mirovinskim ili dodatnim davanjima ili isplate takvih davanja fizičkim osobama ako:

– taj subjekt kao takav regulira ta jurisdikcija ili jedna od njezinih političkih organizacijskih jedinica ili lokalnih tijela ili

– su ta davanja osigurana ili na drugi način zaštićena nacionalnim propisima i financiraju se skupom imovine koji drži fiducijar ili zakladnik kako bi se osiguralo ispunjenje odgovarajućih mirovinskih obveza u slučaju nesolventnosti skupine MNP-a i velike domaće skupine

b) subjekt za pružanje usluga u području mirovinskog osiguranja

34. subjekt za pružanje usluga u području mirovinskog osiguranja znači subjekt koji je osnovan i koji posluje isključivo ili gotovo isključivo radi ulaganja sredstava u korist subjekata iz točke 33. podtočke a) ovoga stavka ili obavljanja aktivnosti koje su pomoćne u odnosu na regulirane aktivnosti iz točke 33. podtočke a) ovoga stavka, pod uvjetom da je subjekt za pružanje usluga u području mirovinskog osiguranja dio iste skupine kao i subjekti koji obavljaju te regulirane aktivnosti

35. jurisdikcija s niskim poreznim opterećenjem u pogledu skupine MNP-a ili velike domaće skupine u svakoj fiskalnoj godini znači država članica ili jurisdikcija treće zemlje u kojoj skupina MNP-a ili velika domaća skupina ima kvalificirajuću dobit i podliježe efektivnoj poreznoj stopi koja je niža od minimalne porezne stope

36. kvalificirajuća dobit ili gubitak znači neto računovodstvena dobit ili gubitak sastavnog subjekta koji su prilagođeni u skladu s pravilima iz poglavlja III., VI. i VII. ovoga Zakona

37. nekvalificirani povrativi imputirani porez znači svaki porez, osim kvalificiranog imputiranog poreza, koji obračunava ili plaća sastavni subjekt te:

a) koji je povrativ stvarnom vlasniku dividende koju je isplatio takav sastavni subjekt u vezi s tom dividendom ili koji stvarni vlasnik može odbiti od porezne obveze koja nije povezana s takvom dividendom ili

b) koji je povrativ društvu koje isplaćuje dividende nakon isplate dividende dioničaru

c) u smislu ove definicije kvalificirani imputirani porez znači obuhvaćeni porez koji obračunava ili plaća sastavni subjekt, uključujući stalnu poslovnu jedinicu, koji se može vratiti ili odbiti stvarnom vlasniku dividende koju je isplatio sastavni subjekt ili, u slučaju obuhvaćenog poreza koji obračunava ili plaća stalna poslovna jedinica, dividenda koju je isplatio glavni subjekt, u mjeri u kojoj je povrat plativ ili je odbitak:

– odobrila jurisdikcija koja nije jurisdikcija koja je uvela obuhvaćene poreze

– odobren stvarnom vlasniku dividende koja podliježe oporezivanju po nominalnoj stopi koja je jednaka minimalnoj poreznoj stopi na primljenu dividendu ili veća od nje, u skladu s domaćim pravom jurisdikcije koja je nametnula obuhvaćene poreze sastavnom subjektu

– odobren fizičkoj osobi koja je stvarni vlasnik dividende i porezni rezident u jurisdikciji koja je nametnula obuhvaćene poreze sastavnom subjektu i koja podliježe oporezivanju po nominalnoj stopi koja je jednaka standardnoj poreznoj stopi koja se primjenjuje na redovnu dobit ili veća od nje ili

– odobren osobi javnog prava međunarodnoj organizaciji, rezidentnoj neprofitnoj organizaciji, rezidentnom mirovinskom fondu, rezidentnom investicijskom subjektu koji nije dio skupine MNP-a ili velike domaće skupine, ili rezidentnom društvu za životno osiguranje u mjeri u kojoj se dividenda prima u vezi s aktivnostima rezidentnih mirovinskih fondova i podliježe oporezivanju na sličan način kao i dividenda koju prima mirovinski fond pod sljedećim uvjetima:

1. neprofitna organizacija ili mirovinski fond rezidenti su u određenoj jurisdikciji ako su osnovani i ako se njima upravlja u toj jurisdikciji

2. investicijski subjekt rezident je u određenoj jurisdikciji ako je osnovan i reguliran u toj jurisdikciji

3. društvo za životno osiguranje rezident je u jurisdikciji u kojoj se nalazi

38. kvalificirani povrativi porezni kredit znači:

a) povrativi porezni kredit osmišljen tako da se plaća u novcu ili novčanom ekvivalentu sastavnom subjektu u roku od četiri godine od dana na koji sastavni subjekt ima pravo na povrativi porezni kredit u skladu s pravom jurisdikcije koja odobrava kredit ili

b) ako je porezni kredit djelomično povrativ, dio povrativog poreznog kredita koji je plativ u novcu ili novčanom ekvivalentu sastavnom subjektu u roku od četiri godine od dana na koji sastavni subjekt ima pravo na djelomični povrativi porezni kredit, pri čemu kvalificirani povrativi porezni kredit ne uključuje nikakav iznos poreza koji se može odbiti ili vratiti na osnovi kvalificiranog imputiranog poreza ili nekvalificiranog povrativog imputiranog poreza

39. nekvalificirani povrativi porezni kredit znači porezni kredit koji nije kvalificirani povrativi porezni kredit, ali koji se u cijelosti ili djelomično može vratiti

40. glavni subjekt znači subjekt koji u svoje financijske izvještaje uključuje neto računovodstvenu dobit ili gubitak stalne poslovne jedinice

41. sastavni subjekt – vlasnik znači sastavni subjekt koji je izravni ili neizravni vlasnik vlasničkog udjela u drugom sastavnom subjektu iste skupine MNP-a ili velike domaće skupine

42. prihvatljivi sustav poreza na raspodjelu znači sustav oporezivanja dobiti:

a) kojim se uvodi porez na dobit samo ako se ta dobit raspodjeljuje ili se smatra da je raspodijeljena dioničarima ili ako društvo snosi određene neposlovne troškove

b) kojim se uvodi porez po stopi jednakoj minimalnoj poreznoj stopi ili većoj od nje i

c) koji je bio na snazi 1. srpnja 2021. ili ranije

43. kvalificirano pravilo o prenisko oporezivanoj dobiti znači skup pravila koji se provodi u domaćem pravu određene jurisdikcije, pod uvjetom da ta jurisdikcija ne pruža nikakve koristi povezane s tim pravilima i:

a) istovjetan je pravilima utvrđenima ovim Zakonom ili, kada je riječ o jurisdikcijama trećih zemalja, modelom pravila OECD-a u skladu s kojima jurisdikcija prikuplja svoj dodjeljivi udio u dopunskom porezu skupine MNP-a koji nije naplaćen na temelju pravila o uključivanju dobiti za sastavne subjekte te skupine MNP-a koji podliježu niskoj poreznoj stopi

b) primjenjuje se na način koji je u skladu s pravilima utvrđenima ovim Zakonom ili, kada je riječ o jurisdikcijama trećih zemalja, modelom pravila OECD-a

44. subjekt imenovan za podnošenje prijave znači sastavni subjekt, osim krajnjeg matičnog društva, koji je skupina MNP-a ili velika domaća skupina imenovala kako bi u njezino ime ispunio obvezu podnošenja prijave iz članka 46. ovoga Zakona

45. jurisdikcija je državna ili nedržavna porezna jurisdikcija koja ima fiskalnu autonomiju u pogledu poreza na dobit.

(2) Osobama javnog prava iz stavka 1. točke 9. ovoga članka u Republici Hrvatskoj smatraju se Republika Hrvatska, jedinice lokalne samouprave, jedinice područne (regionalne) samouprave te pravne osobe kojima je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinice lokalne samouprave i/ili jedinice područne (regionalne) samouprave, osim trgovačkih društava i drugih osoba koje obavljaju gospodarsku djelatnost u smislu posebnog propisa o oporezivanju dobiti, a iste na odgovarajući način primjenjuju druge uvjete iz stavka 1. točke 9. ovoga članka.

(3) Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.

Područje primjene

Članak 5.

(1) Ovaj Zakon se primjenjuje na sastavne subjekte koji su članovi skupine MNP-a ili velike domaće skupine čiji godišnji prihod u konsolidiranim financijskim izvještajima krajnjeg matičnog društva u najmanje dvije od četiri fiskalne godine koje neposredno prethode oglednoj fiskalnoj godini iznosi 750.000.000,00 eura ili više, uključujući prihod od isključenih subjekata iz stavka 3. ovoga članka.

(2) Ako je jedna ili više fiskalnih godina iz stavka 1. ovoga članka dulja ili kraća od 12 mjeseci, prag prihoda iz stavka 1. ovoga članka prilagođava se razmjerno za svaku od tih fiskalnih godina.

(3) Ovaj se Zakon ne primjenjuje na sljedeće subjekte:

a) osobu javnog prava, međunarodnu organizaciju, neprofitnu organizaciju, mirovinski fond, investicijski fond koji je krajnje matično društvo ili subjekt za ulaganja u nekretnine koji je krajnje matično društvo

b) subjekt čije je najmanje 95 % vrijednosti u vlasništvu jednog ili više subjekata iz točke a) ovoga stavka izravno ili putem jednog ili više isključenih subjekata, osim subjekata za pružanje usluga u području mirovinskog osiguranja te koji:

1. posluje isključivo ili gotovo isključivo radi držanja imovine ili ulaganja sredstava u korist subjekta ili subjekata iz točke a) ovoga stavka ili

2. obavlja isključivo aktivnosti koje su pomoćne aktivnostima koje obavlja subjekt ili subjekti iz točke a) ovoga stavka

c) subjekt čije je najmanje 85 % vrijednosti u vlasništvu, izravno ili preko jednog ili više isključenih subjekata, jednog ili više subjekata iz točke a) ovoga stavka, osim subjekata za pružanje usluga u području mirovinskog osiguranja, pod uvjetom da gotovo sav njegov prihod proizlazi iz dividendi, odnosno iz dobiti ili gubitka od vlasničkog kapitala koji su isključeni iz izračuna kvalificirajuće dobiti ili gubitka u skladu sa člankom 18. stavkom 2. točkama b) i c) ovoga Zakona.

(4) Iznimno od stavka 3. točke a) ovoga članka, sastavni subjekt koji podnosi prijavu može u skladu s člankom 47. stavkom 1. ovoga Zakona odlučiti da se subjekt iz stavka 3. točaka b) i c) ovoga članka neće smatrati isključenim subjektom.

(5) Minimalno efektivno oporezivanje dobiti subjekata iz stavka 1. ovoga članka osigurava se primjenom pravila za plaćanje dopunskog poreza, utvrđenih prema odredbama ovoga Zakona, a to su:

a) pravilo za utvrđivanje kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza u skladu s kojim se dopunski porez izračunava i plaća za višak dobiti svih sastavnih subjekata koji podliježu niskoj poreznoj stopi i koji se nalaze u Republici Hrvatskoj

b) pravilo o uključivanju dobiti u skladu s kojim matično društvo skupine multinacionalnih poduzeća ili velike domaće skupine izračunava i plaća svoj dodjeljivi udio u dopunskom porezu u odnosu na sastavne subjekte skupine koji podliježu niskoj poreznoj stopi

c) pravilo o prenisko oporezivanoj dobiti u skladu s kojim sastavni subjekt skupine multinacionalnih poduzeća podliježe dopunskom porezu jednakom njegovu udjelu dopunskog poreza koji nije naplaćen na temelju pravila o uključivanju dobiti za sastavne subjekte skupine koji podliježu niskoj poreznoj stopi.

(6) Primjenom pravila iz stavka 5. ovoga članka utvrđuje se iznos dopunskog poreza subjektima iz stavka 1. ovoga članka kojim se osigurava da efektivno oporezivanje dobiti iznosi najmanje 15 %.

(7) Dopunski porez prihod je državnog proračuna Republike Hrvatske.

Lokacija sastavnog subjekta

Članak 6.

(1) U smislu primjene ovoga Zakona subjekt koji nije provodni subjekt utvrđuje se da se nalazi u jurisdikciji u kojoj se smatra rezidentom u svrhu oporezivanja na temelju njegovog mjesta upravljanja, njegova mjesta osnivanja ili sličnih kriterija. Ako nije moguće utvrditi lokaciju sastavnog subjekta koji nije provodni subjekt smatra se da se nalazi u jurisdikciji u kojoj je osnovan.

(2) Provodni subjekt nema državnu pripadnost, osim ako je krajnje matično društvo skupine MNP-a ili velike domaće skupine ili ako je dužan primjenjivati pravilo o uključivanju dobiti u skladu s člancima 7. do 10. ovoga Zakona, a u tom se slučaju smatra da se provodni subjekt nalazi u jurisdikciji u kojoj je osnovan.

(3) Za stalnu poslovnu jedinicu iz:

– članka 4. stavka 1. točke 13. podtočke a) ovoga Zakona utvrđuje se da se nalazi u jurisdikciji u kojoj se smatra stalnom poslovnom jedinicom i podliježe oporezivanju na temelju važećeg primjenjivog poreznog ugovora

– članka 4. stavka 1. točke 13. podtočke b) ovoga Zakona utvrđuje se da se nalazi u jurisdikciji u kojoj podliježe oporezivanju na neto osnovi na temelju svoje poslovne prisutnosti

– članka 4. stavka 1. točke 13. podtočke c) ovoga Zakona utvrđuje se da se nalazi u jurisdikciji u kojoj je smještena

– članka 4. stavka 1. točke 13. podtočke d) ovoga Zakona smatra se da nema državnu pripadnost.

(4) Ako se sastavni subjekt nalazi u dvjema jurisdikcijama i te jurisdikcije imaju primjenjivi porezni ugovor, smatra se da se sastavni subjekt nalazi u jurisdikciji u kojoj se smatra rezidentom u svrhu oporezivanja u skladu s tim poreznim ugovorom. Stavak 5. ovoga članka primjenjuje se ako:

a) se primjenjivim poreznim ugovorom zahtijeva da nadležna tijela postignu međusobni sporazum o pretpostavljenoj rezidentnosti sastavnog subjekta u svrhu oporezivanja, a sporazum nije postignut

b) na temelju primjenjivog poreznog ugovora ne postoji oslobođenje od dvostrukog oporezivanja zbog činjenice da je sastavni subjekt rezident u svrhu oporezivanja obiju ugovornih stranaka.

(5) Ako se sastavni subjekt nalazi u dvjema jurisdikcijama, a te jurisdikcije nemaju primjenjivi porezni ugovor, smatra se da se sastavni subjekt nalazi u jurisdikciji koja je za određenu fiskalnu godinu naplatila veći iznos obuhvaćenih poreza. U svrhu izračuna iznosa obuhvaćenih poreza, iznos poreza plaćenog u skladu s režimom oporezivanja kontroliranog inozemnog društva ne uzima se u obzir. Ako je iznos obuhvaćenih poreza koje treba platiti u dvjema jurisdikcijama jednak ili jednak nuli, smatra se da se sastavni subjekt nalazi u jurisdikciji u kojoj je veći iznos sadržajnog isključivanja dobiti izračunan na razini subjekta u skladu s člankom 30. ovoga Zakona. Ako je iznos sadržajnog isključivanja dobiti u dvjema jurisdikcijama jednak ili jednak nuli, smatra se da sastavni subjekt nema državnu pripadnost, ako nije krajnje matično društvo, a u tom se slučaju smatra da se nalazi u jurisdikciji u kojoj je osnovan.

(6) Ako se zbog primjene stavaka 4. i 5. ovoga članka matično društvo nalazi u jurisdikciji u kojoj ne podliježe kvalificiranom pravilu o uključivanju dobiti, smatra se da podliježe kvalificiranom pravilu o uključivanju dobiti druge jurisdikcije, osim ako važećim primjenjivim poreznim ugovorom nije zabranjena primjena takvog pravila.

(7) Ako sastavni subjekt promijeni svoju lokaciju tijekom fiskalne godine, smatra se da se nalazi u jurisdikciji u kojoj se u skladu s ovim člankom smatralo da se nalazio na početku te fiskalne godine.

POGLAVLJE II.   PRAVILO O UKLJUČIVANJU DOBITI I PRAVILO O PRENISKO OPREZIVANOJ DOBIT

Obveza krajnjeg matičnog društva

Članak 7.

(1) Krajnje matično društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje je sastavni subjekt podliježe dopunskom porezu za određenu fiskalnu godinu na temelju pravila o uključivanju dobiti za njegove sastavne subjekte koji podliježu niskoj poreznoj stopi i nalaze se u drugoj jurisdikciji ili nemaju državnu pripadnost.

(2) Ako se sastavni subjekt koji je krajnje matično društvo skupine MNP-a ili velike domaće skupine oporezuje niskim poreznim opterećenjem, taj sastavni subjekt podliježe dopunskom porezu na temelju pravila o uključivanju dobiti za određenu fiskalnu godinu i za sve sastavne subjekte skupine koji podliježu niskoj poreznoj stopi u Republici Hrvatskoj.

Obveza posredničkog matičnog društva

Članak 8.

(1) Posredničko matično društvo koje se nalazi u Republici Hrvatskoj i koje je u vlasništvu krajnjeg matičnog društva koje se nalazi u jurisdikciji treće zemlje podliježe dopunskom porezu na temelju pravila o uključivanju dobiti za određenu fiskalnu godinu za njegove sastavne subjekte koji podliježu niskoj poreznoj stopi i nalaze se u drugoj jurisdikciji ili nemaju državnu pripadnost.

(2) Ako se posredničko matično društvo oporezuje niskom poreznom stopom, a u vlasništvu je krajnjeg matičnog društva koje se nalazi u jurisdikciji treće zemlje, to posredničko matično društvo podliježe dopunskom porezu na temelju pravila o uključivanju dobiti za određenu fiskalnu godinu i za njegove sastavne subjekte koji podliježu niskoj poreznoj stopi i nalaze se u Republici Hrvatskoj.

(3) Iznimno stavci 1. i 2. ovoga članka se ne primjenjuju:

a) ako krajnje matično društvo podliježe kvalificiranom pravilu o uključivanju dobiti za tu fiskalnu godinu ili

b) ako se drugo posredničko matično društvo nalazi u jurisdikciji gdje podliježe kvalificiranom pravilu o uključivanju dobiti za tu fiskalnu godinu i izravni je ili neizravni vlasnik kontrolirajućeg udjela u posredničkom matičnom društvu.

Obveza posredničkog matičnog društva koje je u vlasništvu isključenog krajnjeg matičnog društva

Članak 9.

(1) Ako se posredničko matično društvo nalazi u Republici Hrvatskoj, a u vlasništvu je krajnjeg matičnog društva koje je isključeni subjekt, to društvo podliježe dopunskom porezu na temelju pravila o uključivanju dobiti za određenu fiskalnu godinu za svoje sastavne subjekte koji podliježu niskoj poreznoj stopi i nalaze se u drugoj jurisdikciji ili nemaju državnu pripadnost.

(2) Ako se posredničko matično društvo nalazi u Republici Hrvatskoj i oporezuje se niskim poreznim opterećenjem, a u vlasništvu je krajnjeg matičnog društva koje je isključeni subjekt, to posredničko matično društvo podliježe dopunskom porezu na temelju pravila o uključivanju dobiti za određenu fiskalnu godinu za sebe i za svoje sastavne subjekte koji podliježu niskoj poreznoj stopi i nalaze se u Republici Hrvatskoj.

(3) Iznimno stavci 1. i 2. ovoga članka se ne primjenjuju ako se drugo posredničko matično društvo nalazi u jurisdikciji u kojoj podliježe kvalificiranom pravilu o uključivanju dobiti za tu fiskalnu godinu i izravni je ili neizravni vlasnik kontrolirajućeg udjela u posredničkom matičnom društvu iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.

Obveza matičnog društva u djelomičnom vlasništvu

Članak 10.

(1) Ako se matično društvo u djelomičnom vlasništvu nalazi u Republici Hrvatskoj ono podliježe dopunskom porezu na temelju pravila o uključivanju dobiti za određenu fiskalnu godinu za njegove sastavne subjekte koji podliježu niskoj poreznoj stopi i nalaze se u drugoj jurisdikciji ili nemaju državnu pripadnost.

(2) Ako se matično društvo u djelomičnom vlasništvu nalazi u Republici Hrvatskoj i oporezuje se niskim poreznim opterećenjem, ono podliježe dopunskom porezu na temelju pravila o uključivanju dobiti za određenu fiskalnu godinu za sebe i za svoje sastavne subjekte koji podliježu niskoj poreznoj stopi i nalaze se u Republici Hrvatskoj.

(3) Iznimno stavci 1. i 2. ovoga članka se ne primjenjuju ako su vlasnički udjeli matičnog društva u djelomičnom vlasništvu u potpunom izravnom ili neizravnom vlasništvu drugog matičnog društva u djelomičnom vlasništvu na koje se primjenjuje kvalificirano pravilo o uključivanju dobiti za tu fiskalnu godinu.

Dodjela dopunskog poreza na temelju pravila o uključivanju dobiti

Članak 11.

(1) Dopunski porez na temelju pravila o uključivanju dobiti koji mora platiti matično društvo za sastavni subjekt koji podliježe niskoj poreznoj stopi u skladu s člankom 7. stavkom 1., člankom 8. stavkom 1., člankom 9. stavkom 1. i člankom 10. stavkom 1. ovoga Zakona jednak je dopunskom porezu za sastavni subjekt koji podliježe niskoj poreznoj stopi izračunatoj u skladu s člankom 29. ovoga Zakona, pomnoženim s dodjeljivim udjelom matičnog društva u takvom dopunskom porezu za određenu fiskalnu godinu.

(2) Dodjeljivi udio matičnog društva u dopunskom porezu za sastavni subjekt koji podliježe niskoj poreznoj stopi jest dio vlasničkog udjela matičnog društva u kvalificirajućoj dobiti sastavnog subjekta koji podliježe niskoj poreznoj stopi. Taj dio jednak je kvalificirajućoj dobiti sastavnog subjekta koji podliježe niskoj poreznoj stopi za određenu fiskalnu godinu umanjen za iznos takve dobiti pripisiv vlasničkim udjelima koje drže drugi vlasnici, podijeljeno s kvalificirajućom dobiti sastavnog subjekta koji podliježe niskoj poreznoj stopi za određenu fiskalnu godinu. Iznos kvalificirajuće dobiti pripisiv vlasničkim udjelima u sastavnom subjektu koji podliježe niskoj poreznoj stopi koje drže drugi vlasnici jest iznos koji bi se smatrao pripisivim tim vlasnicima u skladu s načelima prihvatljivog standarda financijskog računovodstva koji se primjenjuje u konsolidiranim financijskim izvještajima krajnjeg matičnog društva da je neto dobit sastavnog subjekta koji podliježe niskoj poreznoj stopi jednaka njegovoj kvalificirajućoj dobiti i

a) matično društvo sastavilo je konsolidirane financijske izvještaje u skladu s tim računovodstvenim standardom (hipotetski konsolidirani financijski izvještaji)

b) matično društvo bilo je vlasnik kontrolirajućeg udjela u sastavnom subjektu koji podliježe niskoj poreznoj stopi tako da su svi prihodi i rashodi sastavnog subjekta koji podliježe niskoj poreznoj stopi bili konsolidirani na pojedinačnoj osnovi s prihodima i rashodima matičnog društva u hipotetskim konsolidiranim financijskim izvještajima

c) sva kvalificirajuća dobit sastavnog subjekta koji podliježe niskoj poreznoj stopi bila je pripisiva transakcijama s osobama koje nisu subjekti skupine i

d) sve vlasničke udjele koji nisu u izravnom ili neizravnom vlasništvu matičnog društva držale su osobe koje nisu subjekti skupine.

(3) Osim iznosa dodijeljenog matičnom društvu u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, dopunski porez na temelju pravila o uključivanju dobiti koji matično društvo mora platiti na temelju članka 7. stavka 2., članka 8. stavka 2., članka 9. stavka 2. i članka 10. stavka 2. ovoga Zakona uključuje, za određenu fiskalnu godinu, u skladu s člankom 29. ovoga Zakona:

a) puni iznos dopunskog poreza izračunatog za to matično društvo i

b) iznos dopunskog poreza izračunatog za njegove sastavne subjekte koji podliježu niskoj poreznoj stopi i nalaze se u Republici Hrvatskoj pomnožen s dodjeljivim udjelom matičnog društva u takvom dopunskom porezu za određenu fiskalnu godinu.

Prijeboj poreza na temelju pravila o uključivanju dobiti

Članak 12.

Ako matično društvo koje se nalazi u Republici Hrvatskoj neizravno preko drugog posredničkog matičnog društva ili matičnog društva u djelomičnom vlasništvu koje podliježe kvalificiranom pravilu o uključivanju dobiti za određenu fiskalnu godinu ima vlasnički udio u sastavnom subjektu koji podliježe niskoj poreznoj stopi, dopunski porez koji se plaća na temelju članaka 7. do 10. ovoga Zakona, umanjuje se za iznos koji je jednak dijelu dodjeljivog udjela prvonavedenog matičnog društva u dopunskom porezu koji plaća posredničko matično društvo ili matično društvo u djelomičnom vlasništvu.

Kvalificirani domaći dopunski porez

Članak 13.

(1) U Republici Hrvatskoj se obračunava i plaća kvalificirani domaći dopunski porez.

(2) Obvezi plaćanja kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza iz stavka 1. ovoga članka za određenu fiskalnu godinu podliježe matično društvo skupine MNP-a koje se nalazi u Republici Hrvatskoj, matično društvo velike domaće skupine, i svi njihovi sastavni subjekti koji se nalaze u Republici Hrvatskoj koji su utvrđeni prema odredbama ovoga Zakona ako je njihova efektivna porezna stopa utvrđena prema odredbama ovoga Zakona manja od 15 %.

(3) Pri utvrđivanju prava i obveza poreznog obveznika iz stavka 2. ovoga članka odnosno prilikom izračuna obveze kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza, osim ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju druge odredbe ovoga Zakona koje se primjenjuju pri utvrđivanja dopunskog poreza na temelju pravila o uključivanju dobiti ili /i pravila o prenisko oporezovanoj dobiti.

(4) U smislu primjene stavka 1. ovoga članka, ako sastavni subjekt nije obveznik primjene Međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja u skladu s posebnim propisom, izračun viška dobiti sastavnih subjekata koji podliježu niskoj poreznoj stopi u Republici Hrvatskoj može se temeljiti na pripadajućem financijskom izvještaju izrađenom u skladu s Hrvatskim standardima financijskog izvještavanja koji je utvrđen u skladu s tim posebnim propisom koji se primjenjuje u Republici Hrvatskoj, a koji će se korigirati u slučaju utvrđenog znatnog narušavanja tržišnog natjecanja u skladu s ovim Zakonom.

(5) Ako se matično društvo skupine MNP-a ili velike domaće skupine nalazi u Republici Hrvatskoj, a sastavni subjekti koji su u njegovu izravnom ili neizravnom vlasništvu se nalaze u Republici Hrvatskoj ili drugoj jurisdikciji, podliježu kvalificiranom domaćem dopunskom porezu za određenu fiskalnu godinu u tim jurisdikcijama, iznos dopunskog poreza koje bi platilo matično društvo temeljem pravila o uključivanju dobiti iz članaka 7., 8. i 9. ovoga Zakona umanjuje se, do nule, za iznos kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza kojega plaća matica i sastavni subjekti. Ako je kvalificirani domaći dopunski porez za određenu fiskalnu godinu temeljen na financijskim izvještajima izrađenim u skladu s prihvatljivim računovodstvenim standardom krajnjeg matičnog društva ili s računovodstvenim standardom iz stavka 4. ovoga članka, dopunski porez iz članka 29. ovoga Zakona ne izračunava se za sastavne subjekte te skupine MNP-a ili velike domaće grupe koji se nalaze u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici. To ne sprečava izračun svakog daljnjeg dopunskog poreza na temelju članka 31. ovoga Zakona.

(6) Ako iznos kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza za određenu fiskalnu godinu nije plaćen u Republici Hrvatskoj četiri godine nakon godine u kojoj je trebao biti plaćen, iznos kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza koji nije plaćen dodaje se dopunskom porezu u određenoj jurisdikciji izračunatom u skladu s člankom 29. stavkom 3. ovoga Zakona i ne naplaćuje se u Republici Hrvatskoj.

(7) Ako kvalificirani domaći dopunski porez za određenu fiskalnu godinu nije plaćen u drugoj jurisdikciji ili državi članici četiri godine nakon godine u kojoj je trebao biti plaćen, taj porez će se naplatiti prema člancima 7., 8., 9. i 31. ovoga Zakona.

(8) Kvalificirani domaći dopunski porez iz stavka 1. ovoga članka se utvrđuje i naplaćuje prije primjene pravila iz članka 5. stavka 5. točaka b) i c) ovoga Zakona.

(9) Ministar financija pravilnikom propisuje postupak obračuna i naplate kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza.

Primjena pravila o prenisko oporezivanoj dobiti u cijeloj skupini MNP-a

Članak 14.

(1) Ako se krajnje matično društvo skupine MNP-a nalazi u jurisdikciji treće zemlje u kojoj se ne primjenjuje kvalificirano pravilo o uključivanju dobiti ili ako je krajnje matično društvo skupine MNP-a isključeni subjekt, sastavni subjekti koji se nalaze u Republici Hrvatskoj podliježu, za određenu fiskalnu godinu, dopunskom porezu na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti dodijeljenom Republici Hrvatskoj u skladu s člankom 16. ovoga Zakona.

(2) U smislu primjene stavka 1. ovoga članka prilagodba se provodi u obliku dopunskog poreza koji trebaju platiti sastavni subjekti.

(3) Odredbe ovoga članka ne odnose se na sastavne subjekte koji su investicijski subjekti.

Primjena pravila o prenisko oporezivanoj dobiti u jurisdikciji krajnjeg matičnog društva

Članak 15.

(1) Ako se krajnje matično društvo skupine MNP-a nalazi u jurisdikciji treće zemlje s niskim poreznim opterećenjem, sastavni subjekti koji se nalaze u Republici Hrvatskoj podliježu prilagodbi jednakoj iznosu dopunskog poreza na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti dodijeljenoj Republici Hrvatskoj za određenu fiskalnu godinu u skladu s člankom 16. ovoga Zakona.

(2) U smislu primjene stavka 1. ovoga članka prilagodba se provodi u obliku dopunskog poreza koji trebaju platiti sastavni subjekti.

(3) Iznimno stavak 1. ovoga članka se ne primjenjuje kada krajnje matično društvo u jurisdikciji treće zemlje s niskim poreznim opterećenjem podliježe kvalificiranom pravilu o uključivanju dobiti za sebe i za svoje sastavne subjekte koji podliježu niskoj poreznoj stopi i nalaze se u toj jurisdikciji.

(4) Iznimno stavci 1. i 2. ovoga članka se ne primjenjuju na sastavne subjekte koji su investicijski subjekti.

Izračun i dodjela iznosa dopunskog poreza na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti

Članak 16.

(1) Iznos dopunskog poreza na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti dodijeljen Republici Hrvatskoj izračunava se množenjem ukupnog dopunskog poreza na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti, kako je utvrđen u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, s postotkom koji se pripisuje Republici Hrvatskoj na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti, kako je utvrđen u skladu sa stavkom 5. ovoga članka.

(2) Ukupni dopunski porez na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti za određenu fiskalnu godinu jednak je zbroju dopunskog poreza izračunatog za svaki sastavni subjekt skupine MNP-a koji podliježe niskoj poreznoj stopi za tu fiskalnu godinu, u skladu s člankom 29. ovoga Zakona, što podliježe prilagodbama iz stavaka 3. i 4. ovoga članka.

(3) Dopunski porez na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti za sastavni subjekt koji podliježe niskoj poreznoj stopi jednak je nuli ako u određenoj fiskalnoj godini sve vlasničke udjele krajnjeg matičnog društva u takvom sastavnom subjektu koji podliježe niskoj poreznoj stopi izravno ili neizravno drži jedno matično društvo ili više njih, a to matično društvo ili matična društva dužna su primjenjivati kvalificirano pravilo o uključivanju dobiti za taj sastavni subjekt koji podliježe niskoj poreznoj stopi za navedenu fiskalnu godinu.

(4) Kada se ne primjenjuje stavak 3. ovoga članka, dopunski porez na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti za sastavni subjekt koji podliježe niskoj poreznoj stopi umanjuje se za dodjeljivi udio matičnog društva u dopunskom porezu tog sastavnog subjekta koji podliježe niskoj poreznoj stopi koji je obračunan na temelju kvalificiranog pravila o uključivanju dobiti.

(5) Postotak koji se pripisuje Republici Hrvatskoj na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti izračunava se za svaku fiskalnu godinu i za svaku skupinu MNP-a prema sljedećoj formuli:

pri čemu:

a) broj zaposlenika u Republici Hrvatskoj jest ukupan broj zaposlenika svih sastavnih subjekata skupine MNP-a koji se nalaze u Republici Hrvatskoj

b) broj zaposlenika u svim jurisdikcijama s kvalificiranim pravilom o prenisko oporezivanoj dobiti jest ukupan broj zaposlenika svih sastavnih subjekata skupine MNP-a koji se nalaze u jurisdikciji koja za fiskalnu godinu primjenjuje važeće kvalificirano pravilo o prenisko oporezivanoj dobiti

c) ukupna vrijednost materijalne imovine jest zbroj neto knjigovodstvene vrijednosti materijalne imovine svih sastavnih subjekata skupine MNP-a koji se nalaze u Republici Hrvatskoj

d) ukupna vrijednost materijalne imovine u svim jurisdikcijama s pravilom o prenisko oporezivanoj dobiti jest zbroj neto knjigovodstvene vrijednosti materijalne imovine svih sastavnih subjekata skupine MNP-a koji se nalaze u jurisdikciji koja za fiskalnu godinu primjenjuje važeće kvalificirano pravilo o prenisko oporezivanoj dobiti.

(6) Broj zaposlenika jest broj zaposlenika na osnovi ekvivalenta punog radnog vremena svih sastavnih subjekata koji se nalaze u relevantnoj jurisdikciji, uključujući vanjske suradnike pod uvjetom da sudjeluju u redovnim poslovnim aktivnostima sastavnog subjekta. Materijalna imovina uključuje materijalnu imovinu svih sastavnih subjekata koji se nalaze u relevantnoj jurisdikciji, ali ne uključuje novac ili novčane ekvivalente, nematerijalnu ili financijsku imovinu.

(7) Zaposlenici čiji su troškovi plaća uključeni u odvojenu računovodstvenu dokumentaciju stalne poslovne jedinice kako je utvrđeno u članku 20. stavku 1. ovoga Zakona i u skladu sa člankom 20. stavkom 2. ovoga Zakona dodjeljuje se jurisdikciji u kojoj se nalazi ta stalna poslovna jedinica. Materijalna imovina uključena u odvojenu računovodstvenu dokumentaciju stalne poslovne jedinice, kako je utvrđeno člankom 20. stavkom 1. ovoga Zakona i prilagođeno u skladu sa člankom 20. stavkom 2. ovoga Zakona dodjeljuje se jurisdikciji u kojoj se nalazi ta stalna poslovna jedinica. Broj zaposlenika i materijalna imovina dodijeljeni jurisdikciji stalne poslovne jedinice ne uzimaju se u obzir za broj zaposlenika i materijalnu imovinu jurisdikcije glavnog subjekta. Broj zaposlenika i neto knjigovodstvena vrijednost materijalne imovine koju drži investicijski subjekt nisu elementi formule iz stavka 5. ovoga članka. Broj zaposlenika i neto knjigovodstvena vrijednost materijalne imovine provodnog subjekta nisu elementi formule iz stavka 5. ovoga članka, osim u slučaju da su dodijeljeni stalnoj poslovnoj jedinici ili, ako ne postoji stalna poslovna jedinica, sastavnim subjektima koji se nalaze u jurisdikciji u kojoj je osnovan provodni subjekt.

(8) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, smatra se da je postotak koji se pripisuje jurisdikciji na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti za skupinu MNP-a za određenu fiskalnu godinu jednak nuli ako iznos dopunskog poreza na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti dodijeljen toj jurisdikciji u prethodnoj fiskalnoj godini nije rezultirao time da se sastavnim subjektima te skupine MNP-a koji se nalaze u toj jurisdikciji nametne dodatni novčani porezni rashod koji je ukupno jednak iznosu dopunskog poreza na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti dodijeljenom toj jurisdikciji za navedenu prethodnu fiskalnu godinu. Broj zaposlenika i neto knjigovodstvena vrijednost materijalne imovine sastavnih subjekata skupine MNP-a koji se nalaze u jurisdikciji s postotkom na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti za određenu fiskalnu godinu jednakim nuli nisu elementi formule za dodjelu ukupnog dopunskog poreza na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti skupini MNP-a za tu fiskalnu godinu.

(9) Odredba stavka 8. ovoga članka ne primjenjuje se za određenu fiskalnu godinu ako sve jurisdikcije s kvalificiranim pravilom o prenisko oporezivanoj dobiti koje je na snazi za dotičnu fiskalnu godinu, imaju postotak na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti za skupinu MNP-a za tu fiskalnu godinu jednak nuli.

POGLAVLJE III.   IZRAČUN KVALIFICIRAJUĆE DOBITI ILI GUBITKA

Utvrđivanje kvalificirajuće dobiti ili gubitka

Članak 17.

(1) Kvalificirajuća dobit ili gubitak sastavnog subjekta izračunavaju se prilagođavanjem neto računovodstvene dobiti ili gubitka iz članaka 18. do 21. ovoga Zakona, sastavnog subjekta za određenu fiskalnu godinu prije bilo kakvih konsolidacijskih prilagodbi za uklanjanje transakcija unutar skupine, kako je utvrđeno računovodstvenim standardom koji se primjenjuje pri sastavljanju konsolidiranih financijskih izvještaja krajnjeg matičnog društva.

(2) Ako nije moguće jasno utvrditi neto računovodstvenu dobit ili gubitak sastavnog subjekta na temelju prihvatljivog ili odobrenog standarda financijskog računovodstva koji se primjenjuje pri sastavljanju konsolidiranih financijskih izvještaja krajnjeg matičnog društva, neto računovodstvena dobit ili gubitak sastavnog subjekta za određenu fiskalnu godinu može se utvrditi primjenom drugog prihvatljivog ili odobrenog standarda financijskog računovodstva pod uvjetom:

a) da se računovodstvena dokumentacija sastavnog subjekta sastavlja na temelju tog računovodstvenog standarda

b) da su informacije iz računovodstvene dokumentacije pouzdane i

c) da se trajne razlike veće od 1.000.000,00 eura koje su rezultat primjene određenog načela ili standarda na stavke prihoda ili rashoda ili transakcije, kada se to načelo ili standard razlikuje od financijskog standarda koji se primjenjuje pri sastavljanju konsolidiranih financijskih izvještaja krajnjeg matičnog društva, prilagođavaju kako bi bile u skladu s tretmanom koji se za tu stavku zahtijeva računovodstvenim standardom koji se primjenjuje pri sastavljanju konsolidiranih financijskih izvještaja.

(3) Ako krajnje matično društvo ne sastavlja svoje konsolidirane financijske izvještaje u skladu s prihvatljivim standardom financijskog računovodstva iz članka 4. stavka 1. točke 6. podtočke c) ovoga Zakona, konsolidirani financijski izvještaji krajnjeg matičnog društva prilagođavaju se kako bi se spriječilo svako znatno narušavanje tržišnog natjecanja.

(4) Kada krajnje matično društvo ne sastavlja konsolidirane financijske izvještaje kako su navedeni u članku 4. stavku 1. točki 6. podtočkama a), b) i c) ovoga Zakona, konsolidirani financijski izvještaji krajnjeg matičnog društva iz članka 4. stavka 1. točke 6. podtočke d) ovoga Zakona jesu oni koji bi se sastavljali da je krajnje matično društvo dužno sastavljati takve konsolidirane financijske izvještaje u skladu s:

a) prihvatljivim standardom financijskog računovodstva ili

b) odobrenim standardom financijskog računovodstva, pod uvjetom da su takvi konsolidirani financijski izvještaji prilagođeni kako bi se spriječilo svako znatno narušavanje tržišnog natjecanja.

(5) Ako država članica ili jurisdikcija treće zemlje primjenjuje kvalificirani domaći dopunski porez, neto računovodstvena dobit ili gubitak sastavnih subjekata koji se nalaze u toj državi članici ili jurisdikciji treće zemlje mogu se utvrditi u skladu s prihvatljivim ili odobrenim financijskim računovodstvenim standardom koji se razlikuje od standarda financijskog računovodstva koji se primjenjuju pri sastavljanju konsolidiranih financijskih izvještaja krajnjeg matičnog društva, pod uvjetom da su takva neto računovodstvena dobit ili gubitak prilagođeni kako bi se spriječilo svako znatno narušavanje tržišnog natjecanja.

(6) Ako primjena posebnog načela ili postupka iz skupa općeprihvaćenih računovodstvenih načela dovede do znatnog narušavanja tržišnog natjecanja, računovodstveni tretman svake stavke ili transakcije na koju se primjenjuje to načelo ili postupak prilagođava se kako bi bio u skladu s tretmanom koji se zahtijeva za tu stavku ili transakciju u skladu s međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI ili MSFI kako ga je donijela Unija na temelju Uredbe (EZ) br. 1606/2002).

Prilagodbe radi utvrđivanja kvalificirajuće dobiti ili gubitka

Članak 18.

(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga članka imaju sljedeće značenje:

a) neto porezni rashod znači neto iznos sljedećih stavki:

1. obuhvaćenih poreza obračunanih kao rashod (porezna obveza) i svih tekućih i odgođenih obuhvaćenih poreza uključenih u rashod za porez na dobit, uključujući obuhvaćene poreze na dobit koja je isključena iz izračuna kvalificirajuće dobiti ili gubitka

2. odgođene porezne imovine pripisive gubitku za određenu fiskalnu godinu

3. kvalificiranih domaćih dopunskih poreza obračunanih kao rashod

4. poreza koji proizlaze iz pravila ovoga Zakona ili, kad je riječ o jurisdikcijama trećih zemalja, modela pravila OECD-a, obračunatih kao rashod i

5. nekvalificiranih povrativih imputiranih poreza obračunanih kao rashod

b) isključena dividenda znači dividenda ili druga raspodjela primljena ili obračunana na temelju vlasničkog udjela, osim dividende ili druge raspodjele primljene ili obračunane za:

1. vlasnički udio koji skupina drži u određenom subjektu i kojim se ostvaruje pravo na manje od 10 % dobiti, kapitala ili pričuva ili glasačka prava u tom subjektu na dan raspodjele ili prodaje (portfeljni udio) i

2. vlasnički udio koji je u ekonomskom vlasništvu sastavnog subjekta koji na dan raspodjele prima ili obračunava dividende ili druge raspodjele u razdoblju kraćem od jedne godine

3. vlasnički udio u investicijskom subjektu koji podliježe odluci u skladu s člankom 43. ovoga Zakona

c) isključena dobit ili gubitak od vlasničkog kapitala znači dobit ili gubitak koji su uključeni u neto računovodstvenu dobit ili gubitak sastavnog subjekta, koji proizlaze iz:

1. dobiti i gubitka zbog promjena fer vrijednosti vlasničkog udjela, osim za portfeljne udjele

2. dobiti ili gubitka povezanih s vlasničkim udjelom uključenim na temelju računovodstvene metode udjela i

3. dobiti i gubitka od prodaje vlasničkog udjela, osim prodaje portfeljnog udjela

d) uključena dobit ili gubitak zbog metode revalorizacije znači neto dobit ili gubitak, uvećani ili umanjeni za sve povezane obuhvaćene poreze za određenu fiskalnu godinu, koji proizlaze iz primjene računovodstvene metode ili prakse kojom se, za sve nekretnine, postrojenja i opremu:

1. periodično prilagođava knjigovodstvena vrijednost takve nekretnine, postrojenja i opreme njezinoj fer vrijednosti

2. bilježe promjene vrijednosti u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti i

3. naknadno ne iskazuje dobit ili gubitak obračunat u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti kroz račun dobiti i gubitka

e) asimetrična dobit ili gubitak zbog tečajnih razlika znači dobit ili gubitak zbog tečajnih razlika subjekta čije su računovodstvena i porezna funkcionalna valuta različite i koji je:

1. uključen u izračun oporezive dobiti ili gubitka sastavnog subjekta i pripisiv tečajnim razlikama između računovodstvene funkcionalne valute i porezne funkcionalne valute sastavnog subjekta

2. uključen u izračun neto računovodstvene dobiti ili gubitka sastavnog subjekta i pripisiv tečajnim razlikama između računovodstvene funkcionalne valute i porezne funkcionalne valute sastavnog subjekta

3. uključen u izračun neto računovodstvene dobiti ili gubitka sastavnog subjekta i pripisiv tečajnim razlikama između treće strane valute i računovodstvene funkcionalne valute sastavnog subjekta i

4. pripisiv tečajnim razlikama između treće strane valute i porezne funkcionalne valute sastavnog subjekta, bez obzira na to jesu li ta dobit ili gubitak treće strane valute uključeni u oporezivu dobit

5. u smislu primjene ove točke porezna funkcionalna valuta jest funkcionalna valuta koja se upotrebljava za utvrđivanje oporezive dobiti ili gubitka sastavnog subjekta za obuhvaćeni porez u jurisdikciji u kojoj se nalazi. Računovodstvena funkcionalna valuta jest funkcionalna valuta koja se upotrebljava za utvrđivanje neto računovodstvene dobiti ili gubitka sastavnog subjekta. Treća strana valuta jest valuta koja nije porezna funkcionalna valuta ili računovodstvena funkcionalna valuta sastavnog subjekta.

f) rashodi odbijeni zbog posebnih pravila – porezno nepriznati rashodi znači:

1. rashodi koje je sastavni subjekt obračunao za nezakonita plaćanja, uključujući mito i provizije i

2. rashodi koje je sastavni subjekt obračunao za novčane kazne i sankcije u iznosu jednakom ili većem od 50.000,00 eura ili jednakovrijedan iznos u funkcionalnoj valuti u kojoj se izračunava neto računovodstvena dobit ili gubitak sastavnog subjekta

g) pogreške iz prethodnog razdoblja i promjene računovodstvenih načela znači promjena u početnom vlasničkom kapitalu sastavnog subjekta na početku fiskalne godine koja je pripisiva:

1. ispravljanju pogreške u utvrđivanju neto računovodstvene dobiti ili gubitka u prethodnoj fiskalnoj godini koja je utjecala na prihode ili rashode koji se mogu uključiti u izračun kvalificirajuće dobiti ili gubitka u toj prethodnoj fiskalnoj godini, osim u mjeri u kojoj je takvo ispravljanje uzrokovalo znatno smanjenje obveze plaćanja obuhvaćenih poreza u skladu s člankom 27. ovoga Zakona i

2. promjeni računovodstvenih načela ili računovodstvene politike koja je utjecala na prihode ili rashode uključene u izračun kvalificirajuće dobiti ili gubitka

h) obračunani rashodi za mirovine znači razlika između iznosa rashoda za mirovinske obveze uključenog u neto računovodstvenu dobit ili gubitak i iznosa uplaćenog u mirovinski fond za fiskalnu godinu.

(2) Neto računovodstvena dobit ili gubitak sastavnog subjekta prilagođavaju se (povećanjem ili smanjenjem ovisno o iskazanom u pripadajućim financijskim izvještajima) za iznos sljedećih stavki kako bi se utvrdila njegova kvalificirajuća dobit ili gubitak:

a) neto porezni rashodi

b) isključene dividende

c) isključeni dobit ili gubitak od vlasničkog kapitala

d) uključeni dobit ili gubitak zbog metode revalorizacije

e) dobit ili gubitak od prodaje imovine i obveza isključenih u skladu s člankom 37. ovoga Zakona

f) asimetrični dobici ili gubici zbog tečajnih razlika

g) rashodi odbijeni zbog posebnih pravila (porezno nepriznati rashodi)

h) pogreške iz prethodnog razdoblja i promjene računovodstvenih načela i

i) obračunani rashodi za mirovine.

(3) Prema odluci sastavnog subjekta koji podnosi prijavu, sastavni subjekt može iznos prikazan u njegovoj računovodstvenoj dokumentaciji kao trošak ili rashod takvog sastavnog subjekta koji je plaćen uz naknadu na temelju dionica zamijeniti iznosom koji je dopušten kao odbitak za izračun njegove oporezive dobiti na njegovoj lokaciji. Ako mogućnost upotrebe opcijskih dionica nije iskorištena, iznos troška ili rashoda naknade na temelju dionica koji je odbijen od neto računovodstvene dobiti ili gubitka sastavnog subjekta za izračun njegove kvalificirajuće dobiti ili gubitka za sve prethodne fiskalne godine uključuje se u fiskalnu godinu u kojoj je mogućnost istekla. Ako je dio iznosa troška ili rashoda naknade na temelju dionica zabilježen u računovodstvenoj dokumentaciji sastavnog subjekta u fiskalnim godinama koje prethode fiskalnoj godini u kojoj je odluka donesena, iznos jednak razlici između ukupnog iznosa troška ili rashoda naknade na temelju dionica koji je odbijen za izračun njegove kvalificirajuće dobiti ili gubitka u tim prethodnim fiskalnim godinama i ukupnog iznosa troška ili rashoda naknade na temelju dionica koji bi bio odbijen za izračun njegove kvalificirajuće dobiti ili gubitka u tim prethodnim fiskalnim godinama da je u tim godinama donesena odluka, uključuje se u izračun kvalificirajuće dobiti ili gubitka sastavnog subjekta za tu fiskalnu godinu. Odluka se donosi u skladu s člankom 47. stavkom 1. ovoga Zakona i dosljedno se primjenjuje na sve sastavne subjekte koji se nalaze u istoj jurisdikciji za godinu u kojoj se donosi i za sve sljedeće fiskalne godine. U fiskalnoj godini u kojoj je odluka opozvana, iznos neplaćenog troška ili rashoda naknade na temelju dionica, odbijen na osnovi odluke, koji premašuje obračunate računovodstvene rashode, uključuje se u izračun kvalificirajuće dobiti ili gubitka sastavnog subjekta.

(4) Sve transakcije između sastavnih subjekata koji se nalaze u različitim jurisdikcijama koje nisu zabilježene u istom iznosu u računovodstvenoj dokumentaciji obaju sastavnih subjekata ili koje nisu u skladu s načelom nepristrane transakcije prilagođavaju se tako da budu zabilježene u istom iznosu i u skladu s načelom nepristrane transakcije. Gubitak od prodaje ili druge vrste prijenosa određene imovine između dvaju sastavnih subjekata koji se nalaze u istoj jurisdikciji koji nije zabilježen u skladu s načelom nepristrane transakcije prilagođava se na osnovi načela nepristrane transakcije ako je taj gubitak uključen u izračun kvalificirajuće dobiti ili gubitka. U smislu ovog stavka načelo nepristrane transakcije znači načelo prema kojem se transakcije između sastavnih subjekata bilježe s obzirom na uvjete koji bi se postigli između neovisnih poduzeća u usporedivim transakcijama i u usporedivim okolnostima.

(5) U svrhu izračuna kvalificirajuće dobiti ili gubitka sastavnog subjekta kvalificirani povrativi porezni krediti iz članka 4. stavka 1. točke 38. ovoga Zakona tretiraju se kao dobit. U svrhu izračuna kvalificirajuće dobiti ili gubitka sastavnog subjekta nekvalificirani povrativi porezni krediti ne tretiraju se kao dobit.

(6) Prema odluci sastavnog subjekta koji podnosi prijavu dobici i gubici povezani s imovinom i obvezama na koje se primjenjuje računovodstvo koje se temelji na fer vrijednosti ili umanjenju vrijednosti u konsolidiranim financijskim izvještajima za određenu fiskalnu godinu mogu se utvrđivati na temelju načela realizacije za izračun kvalificirajuće dobiti ili gubitka. U tom slučaju dobit ili gubitak koji proizlaze iz primjene računovodstva koje se temelji na fer vrijednosti ili umanjenju vrijednosti imovine ili obveza isključuju se iz izračuna kvalificirajuće dobiti ili gubitka sastavnog subjekta. Knjigovodstvena vrijednost imovine ili obveza u svrhu utvrđivanja dobitka ili gubitka jest knjigovodstvena vrijednost u trenutku stjecanja imovine ili nastanka obveza ili prvog dana fiskalne godine u kojoj je odluka donesena, ovisno o tome koji je dan kasniji. Odluka se donosi u skladu s člankom 47. stavkom 1. ovoga Zakona i primjenjuje se na sve sastavne subjekte koji se nalaze u jurisdikciji za koju je donesena, osim u slučaju da sastavni subjekt koji podnosi prijavu odluči ograničiti odluku na materijalnu imovinu sastavnih subjekata ili na investicijske subjekte. U fiskalnoj godini u kojoj se odluka opoziva, iznos jednak razlici između fer vrijednosti imovine ili obveza i knjigovodstvene vrijednosti imovine ili obveza prvog dana fiskalne godine u kojoj je opoziv izvršen, utvrđen u skladu s odlukom, uključuje se ako fer vrijednost premašuje knjigovodstvenu vrijednost u izračun kvalificirajuće dobiti ili gubitka sastavnih subjekata ili se iz njega odbija ako računovodstvena vrijednost premašuje fer vrijednost.

(7) Svi rashodi povezani s aranžmanom financiranja u kojem jedan ili više sastavnih subjekata odobrava kredit jednom ili više drugih sastavnih subjekata iste skupine ili na drugi način uloži u jedan ili više drugih sastavnih subjekata iste skupine (aranžman financiranja unutar skupine) ne uzimaju se u obzir pri izračunu kvalificirajuće dobiti ili gubitka sastavnog subjekta ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

a) sastavni subjekt nalazi se u jurisdikciji s niskim poreznim opterećenjem ili jurisdikciji koja bi imala nisko porezno opterećenje da sastavni subjekt nije obračunao rashode

b) razumno se može predvidjeti da će se, tijekom očekivanog trajanja aranžmana financiranja unutar skupine, aranžmanom financiranja unutar skupine povećati iznos rashoda koji se uzimaju u obzir za izračun kvalificirajuće dobiti ili gubitka tog sastavnog subjekta, a da to pritom ne dovede do razmjernog povećanja oporezive dobiti sastavnog subjekta koji odobrava kredit (druga ugovorna strana)

c) druga ugovorna strana nalazi se u jurisdikciji koja nije jurisdikcija s niskim poreznim opterećenjem ili u jurisdikciji koja ne bi imala nisko porezno opterećenje da druga ugovorna strana nije obračunala dobit povezanu s rashodom.

(8) Krajnje matično društvo može odlučiti primijeniti konsolidirani računovodstveni tretman za uklanjanje prihoda, rashoda, dobiti i gubitka iz transakcija između sastavnih subjekata koji se nalaze u istoj jurisdikciji i koji su uključeni u skupinu za poreznu konsolidaciju za potrebe izračuna neto kvalificirajuće dobiti ili gubitka tih sastavnih subjekata. Odluka se donosi u skladu s člankom 47. stavkom 1. ovoga Zakona. U fiskalnoj godini u kojoj je odluka donesena ili opozvana provode se odgovarajuće prilagodbe tako da se stavke kvalificirajuće dobiti ili gubitka ne uzimaju u obzir više puta ili da se izostave zbog te odluke ili njezina opoziva.

(9) Osiguravajuće društvo isključuje iz izračuna svoje kvalificirajuće dobiti ili gubitka svaki iznos koji se naplaćuje ugovarateljima osiguranja za poreze koje je platilo osiguravajuće društvo u vezi s povratima ugovarateljima osiguranja. Osiguravajuće društvo uključuje u izračun svoje kvalificirajuće dobiti ili gubitka sve povrate ugovarateljima osiguranja koji se ne odražavaju u njegovoj neto računovodstvenoj dobiti ili gubitku u mjeri u kojoj se odgovarajuće povećanje ili smanjenje obveza prema ugovarateljima osiguranja odražava u njegovoj neto računovodstvenoj dobiti ili gubitku.

(10) Svaki iznos koji se priznaje kao smanjenje vlasničkog kapitala sastavnog subjekta i koji je posljedica raspodjela ili dospjelih raspodjela određenog instrumenta koji je taj sastavni subjekt izdao u skladu s bonitetnim regulatornim zahtjevima (dodatni osnovni kapital) tretira se kao rashod pri izračunu njegove kvalificirajuće dobiti ili gubitka. Svaki iznos koji se priznaje kao povećanje vlasničkog kapitala sastavnog subjekta i koji je rezultat primljenih ili dospjelih raspodjela dodatnog osnovnog kapitala koji drži sastavni subjekt uključuje se u izračun njegove kvalificirajuće dobiti ili gubitka.

(11) Prema odluci sastavnog subjekta koji podnosi prijavu, kvalificirajuća dobit ili gubitak sastavnog subjekta koji se nalazi u određenoj jurisdikciji koji proizlaze iz činjenice da je taj sastavni subjekt prodao lokalnu materijalnu imovinu koja se nalazi u toj jurisdikciji trećim stranama koje nisu članice skupine, za određenu fiskalnu godinu može se prilagoditi trećim stranama kako je određeno u ovom članku. U smislu ovoga stavka lokalna materijalna imovina jest nepokretna imovina koja se nalazi u istoj jurisdikciji kao i sastavni subjekt.

(12) Neto dobit od prodaje lokalne materijalne imovine u fiskalnoj se godini u kojoj je donesena odluka prebija sa svakim neto gubitkom sastavnog subjekta koji se nalazi u toj jurisdikciji koji proizlazi iz prodaje lokalne materijalne imovine kako je navedeno u stavku 11. ovoga članka u fiskalnoj godini u kojoj je odluka donesena i u četiri fiskalne godine koje prethode toj fiskalnoj godini (petogodišnje razdoblje). Neto dobit najprije se prebija s neto gubitkom, ako postoji, koji je nastao u prvoj fiskalnoj godini petogodišnjeg razdoblja. Svaki preostali iznos neto dobiti prenosi se i prebija sa svim neto gubicima koji su nastali u sljedećim fiskalnim godinama petogodišnjeg razdoblja.

(13) Svaki iznos neto dobiti koji preostane nakon primjene stavka 12. ovoga članka ravnomjerno se raspoređuje tijekom petogodišnjeg razdoblja za izračun kvalificirajuće dobiti ili gubitka svakog sastavnog subjekta koji se nalazi u toj jurisdikciji koji je ostvario neto dobit od prodaje lokalne materijalne imovine kako je navedeno u stavku 11. ovoga članka u fiskalnoj godini u kojoj je odluka donesena. Preostali iznos neto dobiti dodijeljenog sastavnom subjektu razmjeran je iznosu neto dobiti tog sastavnog subjekta podijeljenog s neto dobiti svih sastavnih subjekata.

(14) Ako nijedan sastavni subjekt u određenoj jurisdikciji nije ostvario neto dobit od prodaje lokalne materijalne imovine kako je navedeno u stavku 11. ovoga članka u fiskalnoj godini u kojoj je odluka donesena, preostali iznos neto dobiti iz stavka 13. ovoga članka dodjeljuje se jednako svakom sastavnom subjektu u toj jurisdikciji i ravnomjerno raspoređuje tijekom petogodišnjeg razdoblja za izračun kvalificirajuće dobiti ili gubitka svakog od tih sastavnih subjekata.

(15) Svaka prilagodba na temelju stavaka 11. do 14. ovoga članka za fiskalne godine koje prethode fiskalnoj godini u kojoj je odluka donesena podliježe prilagodbama u skladu s člankom 31. stavkom 1. ovoga Zakona. Odluka se donosi jednom godišnje u skladu s člankom 47. stavkom 2. ovoga Zakona.

Isključivanje dobiti od međunarodnog pomorskog prijevoza

Članak 19.

(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga članka imaju sljedeće značenje:

a) dobit međunarodnog pomorskog prijevoza znači neto dobit koju sastavni subjekt ostvaruje od sljedećih aktivnosti, pod uvjetom da se prijevoz ne obavlja unutarnjim plovnim putovima unutar iste jurisdikcije:

1. prijevoza putnika ili tereta brodom u međunarodnom prometu, bez obzira na to je li brod u vlasništvu, najmu ili na drugi način na raspolaganju sastavnom subjektu

2. prijevoza putnika ili tereta brodom u međunarodnom prometu u okviru ugovora o zakupu slotova

3. najma broda namijenjenog prijevozu putnika ili tereta u međunarodnom prometu čarterom koji ima svu opremu, posadu i potpuno je opskrbljen

4. najma broda bez posade koji se upotrebljava za prijevoz putnika ili tereta u međunarodnom prometu drugom sastavnom subjektu

5. sudjelovanja u udruženju, zajedničkom poslovanju ili međunarodnoj operativnoj agenciji za prijevoz putnika ili tereta brodom u međunarodnom prometu i

6. prodaje broda koji se upotrebljava za prijevoz putnika ili tereta u međunarodnom prometu pod uvjetom da se sastavni subjekt koristi brodom najmanje godinu dana.

b) kvalificirana dobit sporedne aktivnosti međunarodnog pomorskog prijevoza znači neto dobit koju sastavni subjekt ostvaruje od sljedećih aktivnosti, pod uvjetom da se takve aktivnosti obavljaju prvenstveno u vezi s prijevozom putnika ili tereta brodovima u međunarodnom prometu:

1. najma broda bez posade drugom brodarskom poduzeću koje nije sastavni subjekt, pod uvjetom da trajanje najma nije dulje od tri godine

2. prodaje karata koje su izdala druga brodarska poduzeća za domaći dio međunarodne plovidbe

3. najma i kratkoročnog skladištenja kontejnera ili pristojbe zbog nepravodobnog vraćanja kontejnera

4. usluga koje inženjeri, osoblje zaduženo za održavanje, osoblje koje rukuje teretom, ugostiteljsko osoblje i osoblje zaduženo za korisničke usluge pružaju drugim brodarskim poduzećima i

5. dobiti od ulaganja, ako je ulaganje kojim se ostvaruje dobit sastavni dio obavljanja djelatnosti plovidbe brodova u međunarodnom prometu.

(2) Dobit međunarodnog pomorskog prijevoza i kvalificirana dobit sporedne aktivnosti međunarodnog pomorskog prijevoza sastavnog subjekta isključuju se iz izračuna njegove kvalificirajuće dobiti ili gubitka, pod uvjetom da sastavni subjekt dokaže da se strateško ili komercijalno upravljanje svim dotičnim brodovima stvarno obavlja unutar jurisdikcije u kojoj se nalazi sastavni subjekt.

(3) Ako izračun dobiti međunarodnog pomorskog prijevoza sastavnog subjekta i kvalificirane dobiti sporedne aktivnosti međunarodnog pomorskog prijevoza rezultira gubitkom, taj se gubitak isključuje iz izračuna kvalificirajuće dobiti ili gubitka sastavnog subjekta.

(4) Ukupna kvalificirajuća dobit sporedne aktivnosti međunarodnog pomorskog prijevoza svih sastavnih subjekata koji se nalaze u određenoj jurisdikciji ne smije premašiti 50 % dobiti međunarodnog pomorskog prijevoza tih sastavnih subjekata.

(5) Troškovi sastavnog subjekta koji su:

a) izravno pripisivi njegovim aktivnostima međunarodnog pomorskog prijevoza navedenim u stavku 1. točki a) ovoga članka i kvalificiranim sporednim aktivnostima međunarodnog pomorskog prijevoza navedenim u stavku 1. točki b) ovoga članka dodjeljuju se tim aktivnostima u svrhu izračuna neto dobiti međunarodnog pomorskog prijevoza i neto kvalificirane dobiti sporedne aktivnosti međunarodnog pomorskog prijevoza sastavnog subjekta.

b) neizravno pripisivi proizlaze iz njegovih aktivnosti međunarodnog pomorskog prijevoza i kvalificiranih sporednih aktivnosti međunarodnog pomorskog prijevoza odbijaju se od takvih aktivnosti sastavnog subjekta radi izračuna dobiti međunarodnog pomorskog prijevoza i kvalificirane dobiti sporedne aktivnosti međunarodnog pomorskog prometa sastavnog subjekta na temelju njegovih prihoda od takvih aktivnosti razmjerno njegovim ukupnim prihodima.

(6) Svi izravni i neizravni troškovi pripisani dobiti međunarodnog pomorskog prijevoza i kvalificiranoj dobiti sporedne aktivnosti međunarodnog pomorskog prijevoza sastavnog subjekta u skladu sa stavkom 5. ovoga članka isključuju se iz izračuna njegove kvalificirajuće dobiti ili gubitka.

Dodjela kvalificirajuće dobiti ili gubitka između glavnog subjekta i stalne poslovne jedinice

Članak 20.

(1) Ako je sastavni subjekt stalna poslovna jedinica iz članka 4. stavka 1. točke 13. podtočaka a), b) ili c) ovoga Zakona, njegova neto računovodstvena dobit ili gubitak jednaki su neto dobiti ili gubitku koji se uzimaju u obzir u odvojenoj računovodstvenoj dokumentaciji te stalne poslovne jedinice. Ako stalna poslovna jedinica nema odvojenu računovodstvenu dokumentaciju, njezini neto računovodstvena dobit ili gubitak jednaki su iznosu koji bi se uzimao u obzir u njezinoj odvojenoj računovodstvenoj dokumentaciji da je sastavljena na samostalnoj osnovi i u skladu s računovodstvenim standardom koji se primjenjuje pri sastavljanju konsolidiranih financijskih izvještaja krajnjeg matičnog društva.

(2) Ako sastavni subjekt odgovara definiciji stalne poslovne jedinice iz članka 4. stavka 1. točke 13. podtočke a) ili b) ovoga Zakona, njegova neto računovodstvena dobit ili gubitak prilagođavaju se tako da se u obzir uzimaju samo iznosi i stavke prihoda i rashoda koje su mu pripisive u skladu s primjenjivim poreznim ugovorom ili domaćim pravom jurisdikcije u kojoj se nalazi, neovisno o iznosu dobiti koja podliježe oporezivanju i iznosu rashoda koji se mogu odbiti u toj jurisdikciji. Ako sastavni subjekt odgovara definiciji stalne poslovne jedinice iz članka 4. stavka 1. točke 13. podtočke c) ovoga Zakona, njegovi neto računovodstvena dobit ili gubitak prilagođavaju se tako da se u obzir uzimaju samo iznosi i stavke prihoda i rashoda koje bi mu bile pripisive u skladu s člankom 7. OECD-ova modela ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu, s izmjenama.

(3) Ako sastavni subjekt odgovara definiciji stalne poslovne jedinice iz članka 4. stavka 1. točke 13. podtočke d) ovoga Zakona, njegovi neto računovodstvena dobit ili gubitak izračunavaju se na temelju iznosa i stavki dobiti izuzete u jurisdikciji u kojoj se nalazi glavni subjekt pripisive poslovanju izvan te jurisdikcije i iznosa i stavki rashoda koji se ne odbija u svrhu oporezivanja u jurisdikciji u kojoj se nalazi glavni subjekt i koji je pripisiv takvom poslovanju.

(4) Neto računovodstvena dobit ili gubitak stalne poslovne jedinice ne uzimaju se u obzir pri određivanju kvalificirajuće dobiti ili gubitka glavnog subjekta, osim kako je predviđeno stavkom 5. ovoga članka.

(5) Kvalificirajući gubitak stalne poslovne jedinice tretira se kao rashod glavnog subjekta pri izračunu njegove kvalificirajuće dobiti ili gubitka u mjeri u kojoj se gubitak stalne poslovne jedinice smatra rashodom pri izračunu domaće oporezive dobiti tog glavnog subjekta i ne prebija se stavkom domaće oporezive dobiti koja podliježe porezu u skladu sa pravom jurisdikcije glavnog subjekta i jurisdikcije stalne poslovne jedinice. Kvalificirajuća dobit koju stalna poslovna jedinica naknadno ostvari tretira se kao kvalificirajuća dobit glavnog subjekta do iznosa kvalificirajućeg gubitka koji se prethodno tretirao kao rashod glavnog subjekta.

Dodjela kvalificirajuće dobiti ili gubitka provodnog subjekta

Članak 21.

(1) Neto računovodstvena dobit ili gubitak sastavnog subjekta koji je provodni subjekt umanjuje se za iznos koji se može dodijeliti njegovim vlasnicima koji nisu subjekti skupine i koji imaju vlasnički udio u tom provodnom subjektu izravno ili preko lanca porezno transparentnih subjekata, osim:

a) u slučaju da je provodni subjekt krajnje matično društvo ili

b) u slučaju da je provodni subjekt u vlasništvu takvog krajnjeg matičnog društva iz točke a) ovoga stavka izravno ili preko lanca porezno transparentnih subjekata.

(2) Neto računovodstvena dobit ili gubitak sastavnog subjekta koji je provodni subjekt umanjuju se za neto računovodstvenu dobit ili gubitak dodijeljene drugom sastavnom subjektu.

(3) Ako provodni subjekt u cijelosti ili djelomično posluje preko stalne poslovne jedinice, njegovi neto računovodstvena dobit ili gubitak koji preostaju nakon primjene stavka 1. ovoga članka dodjeljuju se toj stalnoj poslovnoj jedinici u skladu s člankom 20. ovoga Zakona.

(4) Ako porezno transparentni subjekt nije krajnje matično društvo, neto računovodstvena dobit ili gubitak provodnog subjekta koji preostaju nakon primjene stavaka 1. i 3. ovoga članka dodjeljuju se sastavnim subjektima odnosno vlasnicima u skladu s njihovim vlasničkim udjelima u provodnom subjektu.

(5) Ako je provodni subjekt porezno transparentni subjekt koji je krajnje matično društvo ili obrnuti hibridni subjekt, svaka neto računovodstvena dobit ili gubitak provodnog subjekta koji preostaju nakon primjene stavaka 1. i 3. ovoga članka dodjeljuju se krajnjem matičnom društvu ili obrnutom hibridnom subjektu.

(6) Odredbe stavaka 3. do 5. ovoga članka primjenjuju se zasebno za svaki vlasnički udio u provodnom subjektu.

POGLAVLJE IV.   IZRAČUN PRILAGOĐENIH OBUHVAĆENIH POREZA

Obuhvaćeni porezi

Članak 22.

(1) Obuhvaćeni porezi sastavnog subjekta uključuju:

a) poreze zabilježene u računovodstvenoj dokumentaciji (financijskim izvještajima) sastavnog subjekta s obzirom na njegov prihod ili dobit ili njegov udio u prihodu ili dobiti sastavnog subjekta u kojem ima vlasnički udio

b) poreze na raspodijeljenu dobit, pretpostavljene raspodjele dobiti i neposlovne rashode nametnute u okviru prihvatljivog sustava poreza na raspodjelu

c) poreze nametnute umjesto opće primjenjivog poreza na dobit i

d) poreze koji se naplaćuju s obzirom na zadržanu dobit i vlasnički kapital trgovačkih društava, uključujući poreze na višestruke komponente na temelju dobiti i vlasničkog kapitala.

(2) Obuhvaćeni porezi sastavnog subjekta ne uključuju:

a) dopunski porez koji je matično društvo obračunalo na temelju kvalificiranog pravila o uključivanju dobiti

b) dopunski porez koji je obračunao sastavni subjekt u okviru kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza

c) poreze koji se mogu pripisati prilagodbi koju je proveo sastavni subjekt kao rezultat primjene kvalificiranog pravila o prenisko oporezivanoj dobiti

d) nekvalificirani povrativi imputirani porez i

e) porezi koje plaća osiguravajuće društvo za povrate ugovarateljima osiguranja.

(3) Obuhvaćeni porezi koji se odnose na svaki neto dobit ili gubitak koji proizlaze iz prodaje lokalne materijalne imovine iz članka 18. stavka 11. ovoga Zakona u fiskalnoj godini u kojoj je odluka donesena isključuju se iz izračuna obuhvaćenih poreza.

Prilagođeni obuhvaćeni porezi

Članak 23.

(1) Prilagođeni obuhvaćeni porezi sastavnog subjekta za fiskalnu godinu određuju se prilagođavanjem zbroja tekućeg poreznog rashoda (ili obveze) obračunatog u njegovoj neto računovodstvenoj dobiti ili gubitku u odnosu na obuhvaćene poreze za fiskalnu godinu, za:

a) neto iznos njegovih povećanja i smanjenja obuhvaćenih poreza za fiskalnu godinu kako je navedeno u stavcima 2. i 3. ovoga članka

b) ukupni iznos prilagodbe odgođenog poreza kako je navedeno u članku 24. ovoga Zakona i

c) svako povećanje ili smanjenje obuhvaćenih poreza zabilježenih u vlasničkom kapitalu ili ostaloj sveobuhvatnoj dobiti povezanoj s iznosima uključenima u izračun kvalificirajuće dobiti ili gubitka koji će podlijegati oporezivanju na temelju domaćih poreznih pravila.

(2) Povećanja obuhvaćenih poreza sastavnog subjekta za fiskalnu godinu temelje se na svakom iznosu:

a) obuhvaćenih poreza obračunanih kao rashod u dobiti prije oporezivanja u računovodstvenoj dokumentaciji

b) odgođene porezne imovine kvalificirajućeg gubitka koja je upotrijebljena u skladu s člankom 25. stavkom 2. ovoga Zakona

c) obuhvaćenih poreza koji se odnose na nesigurnu poreznu poziciju i koji su prethodno isključeni u skladu sa stavkom 3. točkom d) ovoga članka te koji su plaćeni u fiskalnoj godini i

d) kredita ili povrata u vezi s kvalificiranim povrativim poreznim kreditom koji je obračunan kao smanjenje tekućeg poreznog rashoda.

(3) Smanjenja obuhvaćenih poreza sastavnog subjekta za fiskalnu godinu temelje se na:

a) iznosu tekućeg poreznog rashoda u vezi s dobiti isključenom iz izračuna kvalificirajuće dobiti ili gubitka u skladu s poglavljem III. ovoga Zakona

b) svakom iznosu kredita ili povrata u vezi s nekvalificiranim povrativim poreznim kreditom koji nije zabilježen kao smanjenje tekućeg poreznog rashoda

c) svakom iznosu obuhvaćenih poreza vraćenih ili uknjiženih u korist sastavnog subjekta koji se nije tretirao kao prilagodba tekućeg poreznog rashoda u računovodstvenoj dokumentaciji (financijskim izvještajima), osim ako se odnosi na kvalificirani povrativi porezni kredit

d) iznosu tekućeg poreznog rashoda koji se odnosi na nesigurnu poreznu poziciju i

e) svakom iznosu tekućeg poreznog rashoda za koji se ne očekuje da će biti plaćen u roku od tri godine nakon završetka fiskalne godine.

(4) U smislu izračuna prilagođenih obuhvaćenih poreza, ako je iznos obuhvaćenog poreza opisan u više od jedne točke u stavcima 1. do 3. ovoga članka, uzima se u obzir samo jednom.

(5) Ako za fiskalnu godinu ne postoji neto kvalificirajuća dobit u određenoj jurisdikciji, a iznos prilagođenih obuhvaćenih poreza za tu je jurisdikciju negativan i manji od iznosa jednakog neto kvalificirajućem gubitku pomnožen s minimalnom poreznom stopom (očekivani prilagođeni obuhvaćeni porezi), iznos jednak razlici između iznosa prilagođenih obuhvaćenih poreza i iznosa očekivanih prilagođenih obuhvaćenih poreza tretira se kao daljnji dopunski porez za tu fiskalnu godinu. Iznos daljnjeg dopunskog poreza dodjeljuje se svakom sastavnom subjektu u jurisdikciji u skladu s člankom 31. stavkom 3. ovoga Zakona.

Ukupni iznos prilagodbe odgođenog poreza

Članak 24.

(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga članka imaju sljedeće značenje:

a) nedopušteni obračun znači:

1. svaka promjena odgođenog poreznog rashoda obračunata u računovodstvenoj dokumentaciji sastavnog subjekta koja se odnosi na nesigurnu poreznu poziciju i

2. svaka promjena odgođenog poreznog rashoda obračunata u računovodstvenoj dokumentaciji sastavnog subjekta koja se odnosi na raspodjele koje dodjeljuje sastavni subjekt

b) nepotraživani obračun znači svako povećanje obveze odgođenog poreza zabilježeno u financijskim izvještajima sastavnog subjekta za fiskalnu godinu za koje se ne očekuje da će biti plaćeno u razdoblju utvrđenom u stavku 7. ovoga članka i koje sastavni subjekt koji podnosi prijavu godišnje odluči, u skladu s člankom 47. stavkom 2. ovoga Zakona da neće uključiti u ukupni iznos prilagodbe odgođenog poreza za tu fiskalnu godinu.

(2) Kada je porezna stopa koja se primjenjuje za izračun odgođenog poreznog rashoda

a) jednaka ili ispod minimalne porezne stope, ukupni iznos prilagodbe odgođenog poreza koji se dodaje prilagođenim obuhvaćenim porezima sastavnog subjekta za fiskalnu godinu u skladu s člankom 22. stavkom 1. točkom b) ovoga Zakona jest odgođeni porezni rashod (obveza) obračunat u njegovoj računovodstvenoj dokumentaciji u vezi s obuhvaćenim porezima, što podliježe prilagodbama na temelju stavaka 3. do 6. ovoga članka

b) viša od minimalne porezne stope, ukupni iznos prilagodbe odgođenog poreza koji se dodaje prilagođenim obuhvaćenim porezima sastavnog subjekta za fiskalnu godinu u skladu s člankom 23. stavkom 1. točkom b) ovoga Zakona jest odgođeni porezni rashod obračunat u njegovoj računovodstvenoj dokumentaciji u vezi s preinakom obuhvaćenih poreza po minimalnoj poreznoj stopi, što podliježe prilagodbama na temelju stavaka 3. do 6. ovoga članka.

(3) Ukupni iznos prilagodbe odgođenog poreza uvećava se za:

a) svaki iznos nedopuštenog ili nepotraživanog obračuna plaćenog tijekom fiskalne godine i

b) svaki iznos ponovno obračunane obveze odgođenog poreza utvrđene u prethodnoj fiskalnoj godini koji je plaćen tijekom fiskalne godine.

(4) Ako za fiskalnu godinu odgođena porezna imovina gubitka nije priznata u računovodstvenoj dokumentaciji jer nisu ispunjena mjerila za priznavanje, ukupni iznos prilagodbe odgođenog poreza umanjuje se za iznos kojim bi se smanjio ukupni iznos prilagodbe odgođenog poreza da je obračunana odgođena porezna imovina gubitka za fiskalnu godinu.

(5) Ukupni iznos prilagodbe odgođenog poreza ne uključuje:

a) iznos odgođenog poreznog rashoda povezanog sa stavkama isključenima iz izračuna kvalificirajuće dobiti ili gubitka u skladu s poglavljem III. ovoga Zakona

b) iznos odgođenog poreznog rashoda povezanog s nedopuštenim i nepotraživanim obračunima

c) učinak prilagodbe vrednovanja ili računovodstvenog priznavanja u pogledu odgođene porezne imovine

d) iznos odgođenog poreznog rashoda koji proizlazi iz ponovnog mjerenja s obzirom na promjenu primjenjive domaće porezne stope i

e) iznos odgođenog poreznog rashoda s obzirom na generiranje i upotrebu poreznih kredita.

(6) Ako je odgođena porezna imovina, koja se može pripisati kvalificirajućem gubitku sastavnog subjekta, zabilježena za određenu fiskalnu godinu po stopi nižoj od minimalne porezne stope, može se preinačiti po minimalnoj poreznoj stopi u istoj fiskalnoj godini ako porezni obveznik može dokazati da je odgođena porezna imovina pripisiva kvalificirajućem gubitku. Ako se odgođena porezna imovina poveća, ukupni iznos prilagodbe odgođenog poreza smanjuje se na odgovarajući način.

(7) Obveza odgođenog poreza koja nije poništena i čiji iznos nije plaćen u sljedećih pet fiskalnih godina ponovno se obračunava u mjeri u kojoj je uzeta u obzir u ukupnom iznosu prilagodbe odgođenog poreza sastavnog subjekta. Iznos ponovno obračunane obveze odgođenog poreza utvrđene za tekuću fiskalnu godinu smatra se smanjenjem obuhvaćenih poreza iz pete fiskalne godine koja prethodi tekućoj fiskalnoj godini, a efektivna porezna stopa i dopunski porez te fiskalne godine ponovno se izračunavaju u skladu s člankom 31. stavkom 1. ovoga Zakona. Ponovno obračunana obveza odgođenog poreza za tekuću fiskalnu godinu iznos je povećanja u kategoriji obveze odgođenog poreza koje je uključeno u ukupni iznos prilagodbe odgođenog poreza u petoj fiskalnoj godini koja prethodi tekućoj fiskalnoj godini te koje nije poništeno do kraja posljednjeg dana tekuće fiskalne godine.

(8) Iznimno od stavka 7. ovoga članka ako obveza odgođenog poreza predstavlja iznimku za ponovni obračun, ne obračunava se ponovno čak i ako nije poništena ili plaćena u sljedećih pet godina. Iznimka za ponovni obračun jest iznos obračunanih poreznih rashoda pripisiv promjenama povezanih odgođenih poreznih obveza s obzirom na sljedeće stavke:

a) naknade za povrat troškova materijalne imovine

b) trošak dozvole ili sličnog aranžmana vlade za korištenje nepokretnom imovinom ili iskorištavanje prirodnih resursa koji uključuje znatna ulaganja u materijalnu imovinu

c) rashode za istraživanje i razvoj

d) rashode za razgradnju i sanaciju

e) računovodstvo na temelju fer vrijednosti za nerealizirane neto dobiti

f) neto dobit od tečajnih razlika

g) pričuve osiguranja i odgođene troškove pribave police osiguranja

h) dobit od prodaje materijalne imovine koja se nalazi u istoj jurisdikciji kao i sastavni subjekt koji se ponovno ulaže u materijalnu imovinu u istoj jurisdikciji i

i) dodatne iznose obračunane kao rezultat promjena računovodstvenih načela u odnosu na stavke navedene u točkama a) do h) ovoga stavka.

Prilagođeni obuhvaćeni porezi

Članak 25.

(1) Iznimno od članka 24. ovoga Zakona, sastavni subjekt koji podnosi prijavu može donijeti odluku o kvalificirajućem gubitku za određenu jurisdikciju u skladu s kojom se odgođena porezna imovina kvalificirajućeg gubitka određuje za svaku fiskalnu godinu u kojoj u toj jurisdikciji postoji neto kvalificirajući gubitak. U tu svrhu, odgođena porezna imovina kvalificirajućeg gubitka jednaka je neto kvalificirajućem gubitku za određenu fiskalnu godinu za određenu jurisdikciju pomnoženom s minimalnom poreznom stopom. Odluka o kvalificirajućem gubitku ne donosi se za jurisdikciju s prihvatljivim sustavom poreza na raspodjelu na temelju članka 42. ovoga Zakona.

(2) Odgođena porezna imovina kvalificirajućeg gubitka određena u skladu sa stavkom 1. ovoga članka upotrebljava se u svakoj sljedećoj fiskalnoj godini u kojoj postoji neto kvalificirajuća dobit u određenoj jurisdikciji u iznosu koji je jednak neto kvalificirajućoj dobiti pomnoženoj s minimalnom poreznom stopom ili, ako je niži, iznosom raspoložive odgođene porezne imovine kvalificirajućeg gubitka.

(3) Odgođena porezna imovina kvalificirajućeg gubitka utvrđena na temelju stavka 1. ovoga članka umanjuje se za iznos koji se upotrebljava za fiskalnu godinu, a saldo se prenosi u sljedeće fiskalne godine.

(4) Ako je odluka o kvalificirajućem gubitku opozvana, sva preostala odgođena porezna imovina kvalificirajućeg gubitka utvrđena na temelju stavka 1. ovoga članka smanjuje se na nulu od prvog dana prve fiskalne godine u kojoj se odluka o kvalificirajućem gubitku više ne primjenjuje.

(5) Odluka o kvalificirajućem gubitku podnosi se uz prvu Prijavu informacija o dopunskom porezu iz članka 46. ovoga Zakona, skupine MNP-a ili velike domaće skupine u kojoj se navodi jurisdikcija za koju je donesena odluka.

(6) Ako provodni subjekt koji je krajnje matično društvo skupine MNP-a ili velike domaće skupine donese odluku o kvalificirajućem gubitku u skladu s ovim člankom, odgođena porezna imovina kvalificirajućeg gubitka izračunava se prema kvalificirajućem gubitku provodnog subjekta nakon smanjenja u skladu s člankom 40. stavkom 3. ovoga Zakona.

Posebna dodjela obuhvaćenih poreza za određene vrste sastavnih subjekata

Članak 26.

(1) Stalnoj poslovnoj jedinici dodjeljuje se iznos svih obuhvaćenih poreza koji su uključeni u računovodstvenu dokumentaciju (financijske izvještaje) sastavnog subjekta i koji se odnose na kvalificirajuću dobit ili gubitak te stalne poslovne jedinice.

(2) Sastavnom subjektu – vlasniku dodjeljuje se iznos svih obuhvaćenih poreza koji su uključeni u računovodstvenu dokumentaciju porezno transparentnog subjekta i koji se odnose na kvalificirajuću dobit ili gubitak dodijeljene tom sastavnom subjektu – vlasniku u skladu s člankom 21. stavkom 4. ovoga Zakona.

(3) Sastavnom subjektu dodjeljuje se iznos svih obuhvaćenih poreza uključenih u računovodstvenu dokumentaciju (financijske izvještaje) njegovih izravnih ili neizravnih sastavnih subjekata – vlasnika na temelju režima oporezivanja kontroliranog inozemnog društva, za njihov udio u dobiti kontroliranog inozemnog društva.

(4) Sastavnom subjektu koji je hibridni subjekt dodjeljuje se iznos svih obuhvaćenih poreza koji su uključeni u računovodstvenu dokumentaciju (financijske izvještaje) njegova sastavnog subjekta – vlasnika i koji se odnose na kvalificirajuću dobit hibridnog subjekta. Hibridni subjekt znači subjekt koji se smatra zasebnom osobom u smislu oporezivanja dobiti u jurisdikciji u kojoj se nalazi, ali fiskalno transparentnim u jurisdikciji u kojoj se nalazi njegov vlasnik.

(5) Sastavnom subjektu koji je izvršio raspodjelu tijekom fiskalne godine dodjeljuje se iznos svih obuhvaćenih poreza obračunanih u računovodstvenoj dokumentaciji njegova izravnog sastavnog subjekta – vlasnika na takve raspodjele.

(6) Sastavni subjekt kojemu su dodijeljeni obuhvaćeni porezi u skladu sa stavcima 3. i 4. ovoga članka u vezi s pasivnom dobiti uključuje takve obuhvaćene poreze u svoje prilagođene obuhvaćene poreze u iznosu koji je jednak obuhvaćenim porezima dodijeljenima u vezi s takvom pasivnom dobiti. Sastavni subjekt može uključiti u svoje prilagođene obuhvaćene poreze iznos koji proizlazi iz množenja postotka dopunskog poreza za određenu jurisdikciju s iznosom pasivne dobiti sastavnog subjekta koji je obuhvaćen režimom oporezivanja kontroliranog inozemnog društva ili pravilom fiskalne transparentnosti ako je taj iznos manji. U tom slučaju, postotak dopunskog poreza za određenu jurisdikciju određuje se bez uzimanja u obzir obuhvaćenih poreza koje je u vezi s takvom pasivnom dobiti platio sastavni subjekt – vlasnik. Svi obuhvaćeni porezi sastavnog subjekta – vlasnika nastali u vezi s takvom pasivnom dobiti koja preostane ne dodjeljuju se u skladu sa stavcima 3. i 4. ovoga članka. U smislu ovoga stavka pasivna dobit znači sljedeće stavke dobiti uključene u kvalificirajuću dobit u mjeri u kojoj sastavni subjekt – vlasnik podliježe porezu u skladu s režimom oporezivanja kontroliranog inozemnog društva ili kao rezultat vlasničkog udjela u hibridnom subjektu:

a) dividenda ili ekvivalenti dividendi

b) kamata ili ekvivalenti kamata

c) najamnina

d) licencije

e) rente ili

f) neto dobit od imovine koja stvara dobit opisanu u točkama a) do e) ovoga stavka.

(7) Ako se kvalificirajuća dobit stalne poslovne jedinice smatra kvalificirajućom dobiti glavnog subjekta u skladu s člankom 20. stavkom 5. ovoga Zakona, svi obuhvaćeni porezi koji nastaju u jurisdikciji u kojoj se nalazi stalna poslovna jedinica i povezani su s takvom dobiti smatraju se obuhvaćenim porezima glavnog subjekta u iznosu koji ne premašuje takvu dobit pomnoženu s najvećom poreznom stopom na redovnu dobit u jurisdikciji u kojoj se nalazi glavni subjekt.

Prilagodbe nakon podnošenja prijave i promjene poreznih stopa

Članak 27.

(1) Ako sastavni subjekt bilježi prilagodbu svojih obuhvaćenih poreza za prethodnu fiskalnu godinu u vlastitoj računovodstvenoj dokumentaciji, takva se prilagodba tretira kao prilagodba obuhvaćenih poreza u fiskalnoj godini u kojoj je provedena, osim ako se prilagodba odnosi na fiskalnu godinu u kojoj je došlo do smanjenja obuhvaćenih poreza za određenu jurisdikciju. Ako postoji smanjenje obuhvaćenih poreza koji su bili uključeni u prilagođene obuhvaćene poreze sastavnog subjekta za prethodnu fiskalnu godinu, efektivna porezna stopa i dopunski porez za takvu fiskalnu godinu ponovno se izračunavaju u skladu s člankom 31. stavkom 1. ovoga Zakona umanjenjem prilagođenih obuhvaćenih poreza za iznos smanjenja obuhvaćenih poreza. Kvalificirajuća dobit za fiskalnu godinu i sve prethodne fiskalne godine prilagođava se u skladu s time. Pri godišnjem donošenju odluke sastavnog subjekta koji podnosi prijavu, u skladu s člankom 47. stavkom 2. ovoga Zakona, beznačajno smanjenje obuhvaćenih poreza može se smatrati prilagodbom obuhvaćenih poreza u fiskalnoj godini u kojoj je provedena prilagodba. Beznačajno smanjenje obuhvaćenih poreza jest agregirano smanjenje od manje od 1.000.000,00 eura prilagođenih obuhvaćenih poreza utvrđenih za određenu jurisdikciju za danu fiskalnu godinu.

(2) Ako je primjenjiva domaća porezna stopa smanjena ispod minimalne porezne stope i ako takvo smanjenje rezultira odgođenim poreznim rashodom, iznos odgođenog poreznog rashoda koji iz toga proizlazi tretira se kao prilagodba obveze sastavnog subjekta za obuhvaćene poreze koji se uzimaju u obzir u skladu s člankom 23. ovoga Zakona za prethodnu fiskalnu godinu.

(3) Ako je odgođeni porezni rashod uzet u obzir po stopi nižoj od minimalne porezne stope i ako se primjenjiva porezna stopa kasnije poveća, iznos određenog poreznog rashoda koji proizlazi iz takvog povećanja tretira se pri plaćanju kao prilagodba obveze sastavnog subjekta za obuhvaćene poreze potraživane za prethodnu fiskalnu godinu u skladu s člankom 23. ovoga Zakona. Prilagodba ne smije premašiti iznos jednak preinaci odgođenog poreznog rashoda po minimalnoj poreznoj stopi.

(4) Ako više od 1.000.000,00 eura od iznosa koji je sastavni subjekt obračunao kao tekući porezni rashod i koji je uključen u prilagođene obuhvaćene poreze za određenu fiskalnu godinu nije plaćeno u roku od tri godine nakon završetka te fiskalne godine, efektivna porezna stopa i dopunski porez za fiskalnu godinu u kojoj je neplaćeni iznos potraživan kao obuhvaćeni porez ponovno se izračunavaju u skladu s člankom 31. stavkom 1. ovoga Zakona isključivanjem tog neplaćenog iznosa iz prilagođenih obuhvaćenih poreza.

POGLAVLJE V.   IZRAČUN EFEKTIVNE POREZNE STOPE I DOPUNSKOG POREZA

Određivanje efektivne porezne stope

Članak 28.

(1) Efektivna porezna stopa skupine MNP-a ili velike domaće skupine izračunava se za svaku fiskalnu godinu i za svaku jurisdikciju, pod uvjetom da u jurisdikciji postoji neto kvalificirajuća dobit, u skladu sa sljedećom formulom:

pri čemu su prilagođeni obuhvaćeni porezi sastavnih subjekata zbroj prilagođenih obuhvaćenih poreza svih sastavnih subjekata koji se nalaze u određenoj jurisdikciji, utvrđenih u skladu s poglavljem IV. ovoga Zakona.

(2) Neto kvalificirajuća dobit ili gubitak sastavnih subjekata u određenoj jurisdikciji za danu fiskalnu godinu utvrđuje se u skladu sa sljedećom formulom:

pri čemu:

a) kvalificirajuća dobit sastavnih subjekata jest pozitivan zbroj, ako postoji, kvalificirajuće dobiti svih sastavnih subjekata koji se nalaze u određenoj jurisdikciji, utvrđene u skladu s poglavljem III. ovoga Zakona

b) kvalificirajući gubici sastavnih subjekata jesu zbroj kvalificirajućih gubitaka svih sastavnih subjekata koji se nalaze u određenoj jurisdikciji, utvrđenih u skladu s poglavljem III. ovoga Zakona.

(3) Prilagođeni obuhvaćeni porezi i kvalificirajuća dobit ili gubitak sastavnih subjekata koji su investicijski subjekti isključeni su iz izračuna efektivne porezne stope u skladu sa stavkom 1. ovoga članka i izračuna neto kvalificirajuće dobiti u skladu sa stavkom 2. ovoga članka.

(4) Efektivna porezna stopa svakog sastavnog subjekta bez državne pripadnosti izračunava se, za svaku fiskalnu godinu, odvojeno od efektivne porezne stope svih drugih sastavnih subjekata.

Izračun dopunskog poreza

Članak 29.

(1) Ako je efektivna porezna stopa jurisdikcije u kojoj se nalaze sastavni subjekti niža od minimalne porezne stope za određenu fiskalnu godinu, skupina MNP-a ili velika domaća skupina izračunava dopunski porez zasebno za svaki od svojih sastavnih subjekata koji imaju kvalificirajuću dobit uključenu u izračun neto kvalificirajuće dobiti u toj jurisdikciji. Dopunski porez izračunava se na razini jurisdikcije.

(2) Postotak dopunskog poreza za određenu jurisdikciju za danu fiskalnu godinu pozitivna je razlika u postotnim bodovima, ako postoji, izračunata u skladu sa sljedećom formulom:

pri čemu je efektivna porezna stopa izračunata u skladu s člankom 28. ovoga Zakona.

(3) Dopunski porez u određenoj jurisdikciji za danu fiskalnu godinu pozitivan je iznos, ako postoji, izračunat u skladu sa sljedećom formulom:

pri čemu:

a) daljnji dopunski porez jest iznos poreza kako je utvrđen u skladu s člankom 31. ovoga Zakona za fiskalnu godinu

b) domaći dopunski porez jest iznos poreza za fiskalnu godinu kako je utvrđen u skladu s člankom 13. ovoga Zakona ili na temelju kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza jurisdikcije treće zemlje.

(4) Višak dobiti za određenu jurisdikciju za danu fiskalnu godinu iz stavka 3. ovoga članka pozitivan je iznos, ako postoji, izračunat u skladu sa sljedećom formulom:

pri čemu:

a) neto kvalificirajuća dobit jest dobit utvrđena u skladu s člankom 28. stavkom 2. ovoga Zakona za određenu jurisdikciju

b) sadržajno isključivanje dobiti jest iznos utvrđen u skladu s člankom 30. ovoga Zakona za određenu jurisdikciju.

(5) Dopunski porez sastavnog subjekta za tekuću fiskalnu godinu izračunava se u skladu sa sljedećom formulom:

pri čemu:

a) kvalificirajuća dobit sastavnog subjekta za određenu jurisdikciju za danu fiskalnu godinu jest dobit utvrđena u skladu s poglavljem III. ovoga Zakona

b) agregirana kvalificirajuća dobit svih sastavnih subjekata za određenu jurisdikciju za danu fiskalnu godinu jest zbroj kvalificirajuće dobiti svih sastavnih subjekata koji se nalaze u određenoj jurisdikciji za danu fiskalnu godinu.

(6) Ako je dopunski porez jurisdikcije rezultat ponovnog izračuna u skladu s člankom 31. stavkom 1. ovoga Zakona i ne postoji neto kvalificirajuća dobit u određenoj jurisdikciji za danu fiskalnu godinu, dopunski porez dodjeljuje se svakom sastavnom subjektu primjenom formule iz stavka 5. ovoga članka na temelju kvalificirajuće dobiti sastavnih subjekata u fiskalnim godinama za koje se provode ponovni izračuni u skladu s člankom 31. stavkom 1. ovoga Zakona.

(7) Dopunski porez svakog sastavnog subjekta bez državne pripadnosti izračunava se, za svaku fiskalnu godinu, odvojeno od dopunskog poreza svih ostalih sastavnih subjekata.

Sadržajno isključivanje dobiti

Članak 30.

(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga članka imaju slijedeće značenje:

a) prihvatljivi zaposlenici znači zaposlenici u punom ili nepunom radnom vremenu sastavnog subjekta i vanjski suradnici koji sudjeluju u redovnim poslovnim aktivnostima skupine MNP-a ili velike domaće skupine pod vodstvom i nadzorom skupine MNP-a ili velike domaće skupine

b) prihvatljivi troškovi plaća znači izdaci za naknade zaposlenicima, uključujući plaće, nadnice i druge izdatke koji zaposleniku pružaju izravnu i zasebnu osobnu korist, kao što su zdravstveno osiguranje i doprinosi za mirovinsko osiguranje, porezi koji proizlaze iz radnog odnosa te doprinosi poslodavca za socijalno osiguranje

c) prihvatljiva materijalna imovina znači:

1. nekretnine, postrojenja i oprema koji se nalaze u jurisdikciji

2. prirodni resursi koji se nalaze u jurisdikciji

3. najmoprimčevo pravo korištenja materijalnom imovinom koja se nalazi u jurisdikciji i

4. dozvola ili sličan aranžman vlade za korištenje nepokretnom imovinom ili iskorištavanje prirodnih resursa koji uključuje znatna ulaganja u materijalnu imovinu.

(2) Osim u slučaju da sastavni subjekt skupine MNP-a ili velike domaće skupine koji podnosi prijavu odluči, u skladu s člankom 47. stavkom 2. ovoga Zakona, ne primijeniti sadržajno isključivanje dobiti za fiskalnu godinu, neto kvalificirajuća dobit za određenu jurisdikciju umanjuje se, u svrhu izračuna dopunskog poreza, za iznos jednak zbroju izuzeća za plaće iz stavka 3. ovoga članka i izuzeća za materijalnu imovinu iz stavka 4. ovoga članka za svaki sastavni subjekt koji se nalazi u jurisdikciji.

(3) Izuzeće za plaće sastavnog subjekta koji se nalazi u određenoj jurisdikciji iznosi 5 % njegovih prihvatljivih troškova plaća prihvatljivih zaposlenika koji rade za skupinu MNP-a ili veliku domaću skupinu u toj jurisdikciji, uz iznimku prihvatljivih troškova plaća:

a) koji su kapitalizirani i uključeni u knjigovodstvenu vrijednost prihvatljive materijalne imovine

b) koji su pripisivi dobiti isključenoj u skladu s člankom 19. ovoga Zakona.

(4) Izuzeće za materijalnu imovinu sastavnog subjekta koji se nalazi u određenoj jurisdikciji iznosi 5 % knjigovodstvene vrijednosti prihvatljive materijalne imovine koja se nalazi u toj jurisdikciji, uz iznimku:

a) knjigovodstvene vrijednosti nekretnina, uključujući zemljište i zgrade, koje su namijenjene prodaji, najmu ili ulaganju

b) knjigovodstvene vrijednosti materijalne imovine upotrijebljene za ostvarivanje dobiti isključene u skladu s člankom 19. ovoga Zakona.

(5) U smislu stavka 4. ovoga članka knjigovodstvena vrijednost prihvatljive materijalne imovine prosjek je knjigovodstvene vrijednosti prihvatljive materijalne imovine na početku i na kraju fiskalne godine, kako je zabilježeno za potrebe sastavljanja konsolidiranih financijskih izvještaja krajnjeg matičnog društva, umanjeno za akumuliranu amortizaciju, amortizaciju i iscrpljivanje te uvećano za bilo koji iznos pripisiv kapitalizaciji rashoda za plaće.

(6) U smislu stavaka 3. i 4. ovoga članka prihvatljivi troškovi plaća i prihvatljiva materijalna imovina sastavnog subjekta koji je stalna poslovna jedinica jesu oni koji su uključeni u njegovu odvojenu računovodstvenu dokumentaciju u skladu s člankom 20. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona, pod uvjetom da se prihvatljivi troškovi plaća i prihvatljiva materijalna imovina nalaze u istoj jurisdikciji kao i stalna poslovna jedinica. Prihvatljivi troškovi plaća i prihvatljiva materijalna imovina stalne poslovne jedince ne uzimaju se u obzir za prihvatljive troškove plaća i prihvatljivu materijalnu imovinu glavnog subjekta. Ako je prihod stalne poslovne jedinice u cijelosti ili djelomično isključen na temelju članka 21. stavka 1. i članka 40. stavka 5. ovoga Zakona, prihvatljivi troškovi plaća i prihvatljiva materijalna imovina takve stalne poslovne jedinice isključuju se iz izračuna u istom omjeru u skladu s ovim člankom za skupinu MNP-a ili veliku domaću skupinu.

(7) Prihvatljivi troškovi plaća prihvatljivih zaposlenika koje plaća provodni subjekt i prihvatljiva materijalna imovina u vlasništvu provodnog subjekta koji nisu dodijeljeni u skladu sa stavkom 6. ovoga članka dodjeljuju se:

a) sastavnim subjektima – vlasnicima provodnog subjekta, razmjerno iznosu koji im je dodijeljen u skladu s člankom 21. stavkom 4. ovoga Zakona, pod uvjetom da se prihvatljivi zaposlenici i prihvatljiva materijalna imovina nalaze u jurisdikciji sastavnog subjekta – vlasnika i

b) provodnom subjektu, ako je krajnje matično društvo, umanjeni razmjerno dobiti isključenoj iz izračuna kvalificirajuće dobiti provodnog subjekta u skladu s člankom 40. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona, pod uvjetom da se prihvatljivi zaposlenici i prihvatljiva materijalna imovina nalaze u jurisdikciji provodnog subjekta.

(8) Sadržajno isključivanje dobiti svakog sastavnog subjekta bez državne pripadnosti izračunava se, za svaku fiskalnu godinu, odvojeno od sadržajnog isključivanja dobiti svih drugih sastavnih subjekata.

(9) Sadržajno isključivanje dobiti izračunano u skladu s ovim člankom ne uključuje izuzeće za plaće i izuzeće za materijalnu imovinu sastavnih subjekata koji su investicijski subjekti u određenoj jurisdikciji.

(10) U smislu stavka 7. ovoga članka svi ostali prihvatljivi troškovi plaća i prihvatljiva materijalna imovina provodnog subjekta isključuju se iz izračuna sadržajnog isključivanja dobiti skupine MNP-a ili velike domaće skupine.

Daljnji dopunski porez

Članak 31.

(1) Ako na temelju članka 13. stavka 6., članka 16. stavaka 11. do 15., članka 24. stavka 6., članka 27. stavaka 1. i 4. i članka 42. stavka 5. ovoga Zakona, prilagodba obuhvaćenih poreza ili kvalificirajuće dobiti ili gubitka dovede do ponovnog izračuna efektivne porezne stope i dopunskog poreza skupine MNP-a za prethodnu fiskalnu godinu, efektivna porezna stopa i dopunski porez ponovno se izračunavaju u skladu s pravilima utvrđenima u člancima 28., 29. i 30. ovoga Zakona. Svaki iznos daljnjeg dopunskog poreza koji proizlazi iz takvog ponovnog izračuna tretira se kao daljnji dopunski porez u smislu članka 29. stavka 3. ovoga Zakona za fiskalnu godinu tijekom koje je izvršen ponovni izračun.

(2) Ako postoji daljnji dopunski porez, a ne postoji neto kvalificirajuća dobit za određenu jurisdikciju za tu fiskalnu godinu, kvalificirajuća dobit svakog sastavnog subjekta koji se nalazi u toj jurisdikciji jest iznos koji je jednak dopunskom porezu dodijeljenom takvim sastavnim subjektima u skladu s člankom 29. stavcima 5. i 6. ovoga Zakona podijeljen s minimalnom poreznom stopom.

(3) Ako u skladu s člankom 23. stavkom 5. ovoga Zakona postoji obveza plaćanja daljnjeg dopunskog poreza, kvalificirajuća dobit svakog sastavnog subjekta koji se nalazi u određenoj jurisdikciji jednaka je dopunskom porezu dodijeljenom tom sastavnom subjektu podijeljenom s minimalnom poreznom stopom. Dodjela se provodi razmjerno svakom sastavnom subjektu na temelju sljedeće formule:

Daljnji dopunski porez dodjeljuje se samo sastavnim subjektima koji bilježe iznos prilagođenog obuhvaćenog poreza koji je manji od nule i manji od kvalificirajuće dobiti ili gubitka takvih sastavnih subjekata pomnožen s minimalnom poreznom stopom.

(4) Ako se sastavnom subjektu dodjeljuje daljnji dopunski porez u skladu s ovim člankom i člankom 29. stavcima 5. i 6. ovoga Zakona, takav se sastavni subjekt tretira kao sastavni subjekt koji podliježe niskoj poreznoj stopi u smislu poglavlja II. ovoga Zakona.

»De minimis« isključenje

Članak 32.

(1) Iznimno od članaka 28. do 31. i članka 33. ovoga Zakona, pri donošenju odluke sastavnog subjekta koji podnosi prijavu, dopunski porez koji plaćaju sastavni subjekti koji se nalaze u određenoj jurisdikciji jednak je nuli za određenu fiskalnu godinu ako je za tu fiskalnu godinu:

a) prosječni kvalificirajući prihod svih sastavnih subjekata koji se nalaze u toj jurisdikciji manji od 10.000.000,00 eura i

b) prosječna kvalificirajuća dobit ili gubitak svih sastavnih subjekata u toj jurisdikciji je gubitak ili iznosi manje od 1.000.000,00 eura.

Odluka se donosi jednom godišnje u skladu s člankom 47. stavkom 2. ovoga Zakona.

(2) Prosječni kvalificirajući prihod ili prosječna kvalificirajuća dobit ili gubitak iz stavka 1. ovoga članka prosjek je kvalificirajućeg prihoda ili kvalificirajuće dobiti ili gubitka sastavnih subjekata koji se nalaze u određenoj jurisdikciji za danu fiskalnu godinu i dvije prethodne fiskalne godine. Ako u jednoj od tih dviju prethodnih fiskalnih godina ili u obje te fiskalne godine u određenoj jurisdikciji nema sastavnih subjekata s kvalificirajućim prihodom ili gubitkom ta se fiskalna godina odnosno obje te fiskalne godine isključuje odnosno isključuju iz izračuna prosječnog kvalificirajućeg prihoda ili kvalificirajuće dobiti ili gubitka te jurisdikcije.

(3) Kvalificirajući prihod sastavnih subjekata koji se nalaze u određenoj jurisdikciji za danu fiskalnu godinu jest zbroj svih prihoda sastavnih subjekata koji se nalaze u toj jurisdikciji, umanjen ili uvećan za svaku prilagodbu provedenu u skladu s poglavljem III. ovoga Zakona.

(4) Kvalificirajuća dobit ili gubitak sastavnih subjekata koji se nalaze u određenoj jurisdikciji za danu fiskalnu godinu jesu neto kvalificirajuća dobit ili gubitak te jurisdikcije izračunati u skladu s člankom 28. stavkom 2. ovoga Zakona.

(5) De minimis isključenje iz stavaka 1. do 4. ovoga članka ne primjenjuje se na sastavne subjekte bez državne pripadnosti i investicijske subjekte. Prihod i kvalificirajuća dobit ili gubitak takvih subjekata isključuju se iz izračuna de minimis isključenja.

Sastavni subjekti u manjinskom vlasništvu

Članak 33.

(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga članka imaju sljedeće značenje:

a) sastavni subjekt u manjinskom vlasništvu znači sastavni subjekt u kojem krajnje matično društvo ima izravni ili neizravni vlasnički udio od 30 % ili manje

b) matično društvo u manjinskom vlasništvu znači sastavni subjekt u manjinskom vlasništvu koji izravno ili neizravno drži kontrolirajuće udjele u drugom sastavnom subjektu u manjinskom vlasništvu, osim u slučaju da kontrolirajuće udjele prvog subjekta izravno ili neizravno drži drugi sastavni subjekt u manjinskom vlasništvu

c) podskupina u manjinskom vlasništvu znači matično društvo u manjinskom vlasništvu i njegova društva kćeri u manjinskom vlasništvu i

d) društvo kći u manjinskom vlasništvu znači sastavni subjekt u manjinskom vlasništvu čiji su kontrolirajući udjeli u izravnom ili neizravnom vlasništvu matičnog društva u manjinskom vlasništvu.

(2) Izračun efektivne porezne stope i dopunskog poreza za određenu jurisdikciju u skladu s poglavljima III. do VII. ovoga Zakona kada je riječ o članovima podskupine u manjinskom vlasništvu primjenjuje se kao da je svaka podskupina u manjinskom vlasništvu zasebna skupina MNP-a ili velika domaća skupina. Prilagođeni obuhvaćeni porezi i kvalificirajuća dobit ili gubitak članova podskupine u manjinskom vlasništvu isključuju se iz određivanja preostalog iznosa efektivne porezne stope skupine MNP-a ili velike domaće skupine izračunate u skladu s člankom 28. stavkom 1. ovoga Zakona i iz neto kvalificirajuće dobiti izračunane u skladu s člankom 28. stavkom 2. ovoga Zakona.

(3) Efektivna porezna stopa i dopunski porez sastavnog subjekta u manjinskom vlasništvu koji nije investicijski subjekt i koji nije član podskupine u manjinskom vlasništvu izračunavaju se na razini subjekta u skladu s poglavljima III. do VII. ovoga Zakona. Prilagođeni obuhvaćeni porezi i kvalificirajuća dobit ili gubitak sastavnog subjekta u manjinskom vlasništvu isključuju se iz određivanja preostalog iznosa efektivne porezne stope skupine MNP-a ili velike domaće skupine izračunane u skladu s člankom 28. stavkom 1. ovoga Zakona i iz neto kvalificirajuće dobiti izračunane u skladu sa stavkom 2. istoga članka.

Sigurne luke

Članak 34.

(1) Iznimno od članaka 28. do 33. ovoga Zakona, prema odluci sastavnog subjekta koji podnosi prijavu smatrat će se da je dopunski porez koji treba platiti skupina u određenoj jurisdikciji za danu fiskalnu godinu jednak nuli ako se efektivnom razinom oporezivanja sastavnih subjekata koji se nalaze u toj jurisdikciji ispunjavaju uvjeti iz kvalificiranog međunarodnog sporazuma o sigurnim lukama.

(2) U smislu stavka 1. ovoga članka kvalificirani međunarodni sporazum o sigurnim lukama znači međunarodni skup pravila i uvjeta na koji su sve države članice pristale i kojim se skupinama, koje spadaju u područje primjene ovoga Zakona, omogućuje da za određenu jurisdikciju odluče upotrijebiti jednu ili više sigurnih luka.

POGLAVLJE VI.   POSEBNA PRAVILA ZA RESTRUKTURIRANJE TRGOVAČKIH DRUŠTAVA I HOLDINGA

Primjena praga konsolidiranog prihoda na spajanja i razdvajanja skupine

Članak 35.

(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga članka imaju slijedeće značenje:

a) spajanje znači svaki dogovor:

1. kojim se svi ili gotovo svi subjekti skupine dviju ili više odvojenih skupina stavljaju pod zajedničku kontrolu tako da čine subjekte mješovite skupine ili

2. kojim se subjekt koji nije član nijedne skupine stavlja pod zajedničku kontrolu s drugim subjektom ili skupinom tako da čine subjekte mješovite skupine

b) razdvajanje znači svaki dogovor kojim se subjekti jedne skupine dijele u dvije ili više različitih skupina koje više ne konsolidira isto krajnje matično društvo.

(2) Ako se dvije skupine ili više njih spoje u jednu skupinu u bilo kojoj od posljednje četiri uzastopne fiskalne godine koje neposredno prethode oglednoj fiskalnoj godini, smatra se da je prag konsolidiranog prihoda skupine MNP-a ili velike domaće skupine iz članka 5. ovoga Zakona, dosegnut za sve fiskalne godine prije spajanja ako zbroj prihoda uključenih u svaki od njihovih konsolidiranih financijskih izvještaja za tu fiskalnu godinu iznosi 750.000.000,00 eura ili više.

(3) Ako se subjekt koji nije član skupine (ciljani subjekt) spoji sa subjektom ili skupinom (subjekt stjecatelj) u oglednoj fiskalnoj godini, a ni ciljani subjekt ni subjekt stjecatelj nisu imali konsolidirane financijske izvještaje ni u jednoj od posljednje četiri uzastopne fiskalne godine koje neposredno prethode oglednoj fiskalnoj godini, smatra se da je prag konsolidiranih prihoda skupine MNP-a ili velike domaće skupine dosegnut za tu godinu ako zbroj prihoda uključenih u svaki od njihovih financijskih izvještaja ili konsolidiranih financijskih izvještaja za tu fiskalnu godinu iznosi 750.000.000,00 eura ili više.

(4) Ako se jedna skupina MNP-a ili velika domaća skupina obuhvaćena područjem primjene ovoga Zakona razdvoji na dvije skupine ili više njih (svaka je razdvojena skupina), smatra se da je razdvojena skupina dosegnula prag konsolidiranog prihoda kada:

a) u odnosu na prvu oglednu fiskalnu godinu koja završava nakon razdvajanja, razdvojena skupina ima godišnji prihod od 750.000.000,00 eura ili više u toj fiskalnoj godini

b) u odnosu na razdoblje od druge do četvrte ogledne fiskalne godine koja završava nakon razdvajanja, razdvojena skupina ima godišnji prihod od 750.000.000,00 eura ili više u najmanje dvije od tih fiskalnih godina.

Sastavni subjekti koji se pridružuju ili napuštaju skupinu MNP-a ili veliku domaću skupinu

Članak 36.

(1) Ako subjekt, ciljani subjekt, postane ili prestane biti sastavni subjekt skupine MNP-a ili velike domaće skupine kao posljedica prijenosa izravnih ili neizravnih vlasničkih udjela u ciljanom subjektu, ili ako ciljani subjekt postane krajnje matično društvo nove skupine tijekom fiskalne godine (godina stjecanja), ciljani subjekt smatra se članom skupine MNP-a ili velike domaće skupine u smislu ovog Zakona pod uvjetom da je dio njegove imovine, obveza, prihoda, rashoda i novčanih tokova uključen u konsolidirane financijske izvještaje krajnjeg matičnog društva na pojedinačnoj osnovi u godini stjecanja. Efektivna porezna stopa i dopunski porez ciljanog subjekta izračunavaju se u skladu sa stavcima 2. do 8. ovoga članka.

(2) Skupina MNP-a ili velika domaća skupina u godini stjecanja u obzir uzima samo neto računovodstvenu dobit ili gubitak i prilagođene obuhvaćene poreze ciljanog subjekta koji su u smislu ovoga Zakona uključeni u konsolidirane financijske izvještaje krajnjeg matičnog društva.

(3) U godini stjecanja i svakoj sljedećoj fiskalnoj godini kvalificirajuća dobit ili gubitak i prilagođeni obuhvaćeni porezi ciljanog subjekta temelje se na povijesnoj knjigovodstvenoj vrijednosti njegove imovine i obveza.

(4) U godini stjecanja, pri izračunu prihvatljivih troškova plaća ciljanog subjekta u skladu s člankom 30. stavkom 3. ovoga Zakona u obzir se uzimaju samo troškovi koji se navode u konsolidiranim financijskim izvještajima krajnjeg matičnog društva.

(5) Izračun knjigovodstvene vrijednosti prihvatljive materijalne imovine ciljanog subjekta u skladu s člankom 30. stavkom 4. ovoga Zakona, prilagođava se, prema potrebi, razmjerno razdoblju u kojem je ciljani subjekt bilo član skupine MNP-a ili velike domaće skupine u godini stjecanja.

(6) Uz iznimku odgođene porezne imovine kvalificirajućeg gubitka iz članka 25. ovoga Zakona, skupina MNP-a ili velika domaća skupina koja je stjecatelj u obzir uzima odgođenu poreznu imovinu i odgođene porezne obveze ciljanog subjekta koje se prenose između skupine MNP-a ili velike domaće skupine na isti način i u istoj mjeri kao da skupina MNP-a ili velika domaća skupina koja je stjecatelj kontrolira ciljani subjekt u trenutku nastanka takve imovine i obveza.

(7) Odgođene porezne obveze ciljanog subjekta koje su prethodno bile uključene u njegov ukupni iznos prilagodbe odgođenog poreza tretiraju se kao da ih je, u smislu članka 24. stavka 7. ovoga Zakona, u godini stjecanja skupina MNP-a ili velika domaća skupina koja je prodavatelj poništila i kao da proizlaze iz skupine MNP-a ili velike domaće skupine koja je stjecatelj, osim što u takvim slučajevima svako naknadno smanjenje obuhvaćenih poreza na temelju članka 24. stavka 7. ovoga Zakona, stupa na snagu u godini u kojoj je iznos ponovno obračunat.

(8) Ako je ciljani subjekt matično društvo i subjekt skupine u dvije ili više skupina MNP-ova ili velikih domaćih skupina u godini stjecanja, taj subjekt zasebno primjenjuje pravilo o uključivanju dobiti na svoje dodjeljive udjele u dopunskom porezu sastavnih subjekata koji podliježu niskoj poreznoj stopi utvrđene za svaku skupinu MNP-a ili veliku domaću skupinu.

(9) Iznimno od stavaka 1. do 8. ovoga članka, stjecanje ili prodaja kontrolirajućeg udjela u ciljanom subjektu smatra se stjecanjem ili prodajom imovine i obveza ako jurisdikcija u kojoj se nalazi ciljani subjekt ili, u slučaju porezno transparentnog subjekta, jurisdikcija u kojoj se nalazi imovina, tretira stjecanje ili prodaju tog kontrolirajućeg udjela na isti ili sličan način kao stjecanje ili prodaju imovine i obveza te prodavatelju nameće obuhvaćeni porez na temelju razlike između porezne osnovice i naknade plaćene u zamjenu za kontrolirajući udio ili fer vrijednost imovine i obveza.

Prijenos imovine i obveza

Članak 37.

(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga članka imaju sljedeće značenje:

a) reorganizacija znači pretvorba ili prijenos imovine i obveza kao primjerice u okviru spajanja, razdvajanja, likvidacije ili slične transakcije u sljedećim slučajevima:

1. naknada za prijenos se, u cijelosti ili u znatnom dijelu, sastoji od vlasničkih udjela koje izdaje sastavni subjekt koji je stjecatelj ili osoba povezana sa sastavnim subjektom koji je stjecatelj ili, u slučaju likvidacije, od vlasničkih udjela ciljanog subjekta ili, ako nije predviđena naknada, ako izdavanje vlasničkog udjela ne bi imalo gospodarski značaj

2. dobit ili gubitak sastavnog subjekta koji je prodavatelj te imovine ne podliježe oporezivanju, u cijelosti ili djelomično i

3. poreznim propisima jurisdikcije u kojoj se nalazi sastavni subjekt koji je stjecatelj zahtijeva se da sastavni subjekt koji je stjecatelj oporezivu dobit nakon prodaje ili stjecanja izračuna tako što će na imovinu primijeniti poreznu osnovicu sastavnog subjekta koji je prodavatelj, koja je prilagođena za svaki nekvalificirani dobit ili gubitak od prodaje ili stjecanja

b) nekvalificirana dobit ili gubitak znači dobit ili gubitak sastavnog subjekta koji je prodavatelj, ovisno o tome koji je iznos manji, a koji nastaje u vezi s reorganizacijom koja podliježe oporezivanju na lokaciji sastavnog subjekta koji je prodavatelj te financijska računovodstvena dobit ili gubitak koji nastaju u vezi s reorganizacijom.

(2) Sastavni subjekt koji prodaje imovinu i obveze (sastavni subjekt koji je prodavatelj) uključuje dobit ili gubitak koji proizlaze iz takve prodaje u izračun svoje kvalificirajuće dobiti ili gubitka. Sastavni subjekt koji stječe imovinu i obveze (sastavni subjekt koji je stjecatelj) određuje svoju kvalificirajuću dobit ili gubitak na temelju knjigovodstvene vrijednosti stečene imovine i preuzetih obveza utvrđenih u skladu sa standardom financijskog računovodstva koji se primjenjuje pri sastavljanju konsolidiranih financijskih izvještaja krajnjeg matičnog društva.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako se prodaja ili stjecanje imovine i preuzetih obveza provodi u kontekstu reorganizacije:

a) sastavni subjekt koji je prenositelj isključuje svaku dobit ili gubitak koji proizlaze iz takve prodaje iz izračuna svoje kvalificirajuće dobiti ili gubitka i

b) sastavni subjekt koji je stjecatelj utvrđuje svoju kvalificirajuću dobit ili gubitak na temelju knjigovodstvene vrijednosti stečene imovine i preuzetih obveza sastavnog subjekta koji je prenositelj pri prijenosu.

(4) Iznimno od stavaka 2. i 3. ovoga članka, ako se prijenos imovine i obveza provodi u kontekstu reorganizacije koja za subjekt prenositelj rezultira nekvalificiranim dobitkom ili gubitkom:

a) sastavni subjekt koji je prenositelj uključuje dobit ili gubitak od prodaje u izračun svoje kvalificirajuće dobiti ili gubitka u mjeri nekvalificirane dobiti ili gubitka i

b) sastavni subjekt koji je stjecatelj utvrđuje svoju kvalificirajuću dobit ili gubitak nakon stjecanja koristeći se knjigovodstvenom vrijednošću stečene imovine i preuzetih obveza sastavnog subjekta koji je prenositelj pri prodaji, prilagođenoj u skladu s lokalnim poreznim pravilima sastavnog subjekta koji je stjecatelj kako bi se obračunali nekvalificirani dobit ili gubitak.

(5) Prema odluci sastavnog subjekta koji podnosi prijavu, ako je sastavni subjekt dužan prilagoditi ili mu je dopušteno prilagoditi osnovicu svoje imovine i iznos svojih obveza po fer vrijednosti u svrhu oporezivanja u jurisdikciji u kojoj se nalazi, taj sastavni subjekt može:

a) pri izračunu svoje kvalificirajuće dobiti ili gubitka, uključiti iznos dobitka ili gubitka povezan sa svom svojom imovinom i obvezama koji je:

1. jednak razlici između knjigovodstvene vrijednosti imovine ili obveze za potrebe financijskog računovodstva neposredno prije dana događaja koji je prouzrokovao poreznu prilagodbu (događaj pokretač) i fer vrijednosti imovine ili obveze neposredno nakon tog događaja i

2. smanjen (ili povećan) za nekvalificiranu dobit ili gubitak, ako postoji, koji nastaju u vezi s događajem pokretačem

b) upotrijebiti fer vrijednost imovine ili obveze za potrebe financijskog računovodstva odmah nakon događaja pokretača za izračun kvalificirajuće dobiti ili gubitka u fiskalnim godinama koje završavaju nakon tog događaja i

c) uključiti neto ukupan iznos utvrđen u točki a) ovoga stavka u kvalificirajuću dobit ili gubitak sastavnog subjekta na jedan od sljedećih načina:

1. neto ukupan iznos uključen je u fiskalnu godinu u kojoj dolazi do događaja pokretača ili

2. iznos jednak neto ukupnom iznosu podijeljenom s pet uključen je u fiskalnu godinu u kojoj dolazi do događaja pokretača i u svaku od četiri fiskalne godine koje slijede neposredno nakon toga, osim ako sastavni subjekt u određenoj fiskalnoj godini unutar tog razdoblja napusti skupinu MNP-a ili veliku domaću skupinu, u kojem će slučaju preostali iznos u cijelosti biti uključen u tu fiskalnu godinu.

Zajednički pothvati

Članak 38.

(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga članka imaju sljedeće značenje:

a) zajednički pothvat znači subjekt čiji su financijski rezultati prijavljeni u skladu s metodom udjela u konsolidiranim financijskim izvještajima krajnjeg matičnog društva pod uvjetom da krajnje matično društvo izravno ili neizravno drži najmanje 50 % njegova vlasničkog udjela. Zajednički pothvat ne uključuje:

1. krajnje matično društvo skupine MNP-a ili velike domaće skupine koja treba primjenjivati pravilo o uključivanju dobiti

2. isključeni subjekt iz članka 5. stavka 3. ovoga Zakona

3. subjekt čiji se vlasnički udjeli koje drži skupina MNP-a ili velika domaća skupina izravno drže putem isključenog subjekta iz članka 5. stavka 3. ovoga Zakona ako posluje isključivo ili gotovo isključivo radi držanja imovine ili ulaganja sredstava u korist svojih ulagatelja, ili ako obavlja aktivnosti koje su pomoćne u odnosu na one koje obavlja isključeni subjekt, ili ako se gotovo sva njegova dobit isključuje iz izračuna kvalificirajuće dobiti ili gubitka u skladu s člankom 18. stavkom 2. točkama b) i c) ovoga Zakona

4. subjekt koji drži skupina MNP-a ili velika domaća skupina koja se sastoji isključivo od isključenih subjekata ili

5. povezani subjekt zajedničkog pothvata

b) povezani subjekt zajedničkog pothvata znači:

1. subjekt čija se imovina, obveze, prihodi, rashodi i novčani tokovi konsolidiraju zajedničkim pothvatom u skladu s prihvatljivim standardom financijskog računovodstva ili bi se konsolidirali da je zajednički pothvat bio dužan konsolidirati takvu imovinu, obveze, prihode, rashode i novčane tokove u skladu s prihvatljivim standardom financijskog računovodstva ili

2. stalna poslovna jedinica čiji je glavni subjekt zajednički pothvat ili subjekt iz podtočke 1. ove točke. U tim se slučajevima stalna poslovna jedinica smatra zasebnim povezanim subjektom zajedničkog pothvata

c) dopunski porez koji mora platiti skupina zajedničkih pothvata znači dodjeljivi udio svakog matičnog društva u dopunskom porezu skupine zajedničkih pothvata.

(2) Matično društvo koje drži izravni ili neizravni vlasnički udio u zajedničkom pothvatu ili povezanom subjektu zajedničkog pothvata primjenjuje pravilo o uključivanju dobiti na svoj dodjeljivi udio u dopunskom porezu tog zajedničkog pothvata ili povezanog subjekta zajedničkog pothvata u skladu s člancima 7. do 12. ovoga Zakona.

(3) Dopunski porez zajedničkog pothvata i njegovih povezanih subjekata (zajedno skupina zajedničkog pothvata) izračunava se u skladu s poglavljima III. do VII. ovoga Zakona, kao da su oni sastavni subjekti zasebne skupine MNP-a ili velike domaće skupine i da je zajednički pothvat krajnje matično društvo te skupine.

(4) Dopunski porez koji mora platiti skupina zajedničkih pothvata umanjuje se za dodjeljivi udio svakog matičnog društva u dopunskom porezu na temelju stavka 2. ovoga članka svakog člana skupine zajedničkih pothvata koji je obračunan na temelju stavka 3. ovoga članka. Sav preostali iznos dopunskog poreza dodaje se ukupnom iznosu dopunskog poreza na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti u skladu s člankom 16. stavkom 2. ovoga Zakona.

Skupine MNP-ova s više matičnih društava

Članak 39.

(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga članka imaju sljedeće značenje:

a) skupina MNP-a ili velika domaća skupina s više matičnih društava znači dvije skupine ili više njih u kojima krajnja matična društva sklapaju dogovor koji je spojena struktura ili aranžman dvojno uvrštenih poduzeća koji uključuje najmanje jedan subjekt ili stalnu poslovnu jedinicu mješovite skupine koji se nalaze u jurisdikciji koja se razlikuje od lokacije drugih subjekata mješovite skupine

b) spojena struktura znači aranžman koji su sklopila dva krajnja matična društva odvojenih skupina ili više njih:

1. na temelju kojeg su 50 % ili više vlasničkih udjela u krajnjim matičnim društvima odvojenih skupina, ako su uvršteni, kotirani po jedinstvenoj cijeni i koji su, zbog oblika vlasništva, ograničenja prijenosa ili drugih uvjeta, povezani jedni s drugima te se ne mogu samostalno prenositi niti se njima može neovisno trgovati i

2. na temelju kojeg jedno od krajnjih matičnih društava sastavlja konsolidirane financijske izvještaje u kojima se imovina, obveze, prihodi, rashodi i novčani tokovi svih subjekata dotičnih skupina prikazuju zajedno kao da su jedinstvena gospodarska jedinica i za koje se u okviru regulatornog režima zahtijeva vanjska revizija

c) aranžman dvojno uvrštenih poduzeća znači aranžman koji su sklopila dva krajnja matična društva odvojenih skupina ili više njih na temelju kojeg:

1. krajnja matična društva pristaju da će svoje poslovanje udružiti samo na temelju ugovora

2. krajnja matična društva će na temelju ugovornih aranžmana svojim dioničarima, za dividende i u slučaju likvidacije, izvršiti raspodjele na temelju fiksnog omjera

3. aktivnostima krajnjih matičnih društava upravlja se kao jedinstvenom gospodarskom jedinicom u skladu s ugovornim aranžmanima uz zadržavanje njihovih zasebnih pravnih osobnosti

4. vlasnički udjeli krajnjih matičnih društava koji su obuhvaćeni dogovorom su kotirani, prenose se te se njima samostalno trguje na različitim tržištima kapitala i

5. krajnja matična društva sastavljaju konsolidirane financijske izvještaje u kojima su imovina, obveze, prihodi, rashodi i novčani tokovi subjekata u svim skupinama prikazani zajedno kao da su jedinstvena gospodarska jedinica, i za koje se u okviru regulatornog režima zahtijeva vanjska revizija.

(2) Ako subjekti i sastavni subjekti dviju skupina ili više njih čine dio skupine MNP-a ili velike domaće skupine s više matičnih društava, subjekti i sastavni subjekti svake skupine smatraju se članovima jedne skupine MNP-a ili velike domaće skupine s više matičnih društava. Subjekt, osim isključenog subjekta iz članka 5. stavka 3. ovoga Zakona, smatra se sastavnim subjektom ako ga je skupina MNP-a ili velika domaća skupina s više matičnih društava konsolidirala na pojedinačnoj osnovi ili ako njegove kontrolirajuće udjele drže subjekti u skupini MNP-a ili velikoj domaćoj skupini s više matičnih društava.

(3) Konsolidirani financijski izvještaji skupine MNP-a ili velike domaće skupine s više matičnih društava kombinirani su konsolidirani financijski izvještaji iz definicija spojene strukture ili aranžmana dvojno uvrštenih poduzeća iz stavka 1. ovoga članka, sastavljeni u skladu s prihvatljivim standardom financijskog računovodstva koji se smatra računovodstvenim standardom krajnjeg matičnog društva.

(4) Krajnja matična društva odvojenih skupina koja čine skupinu MNP-a ili veliku domaću skupinu s više matičnih društava krajnja su matična društva skupine MNP-a ili velike domaće skupine s više matičnih društava. Pri primjeni ovoga Zakona u pogledu skupine MNP-a ili velike domaće skupine s više matičnih društava sva upućivanja na krajnje matično društvo primjenjuju se, prema potrebi, kao da se odnose na više krajnjih matičnih društava.

(5) Matična društva skupine MNP-a ili velike domaće skupine s više matičnih društava koja se nalaze u određenoj državi članici, uključujući svako krajnje matično društvo, primjenjuju pravilo o uključivanju dobiti u skladu s člancima 7. do 12. ovoga Zakona u pogledu njihova dodjeljivog udjela u dopunskom porezu sastavnih subjekata koji podliježu niskoj poreznoj stopi.

(6) Sastavni subjekti skupine MNP-a ili velike domaće skupine s više matičnih društava koji se nalaze u određenoj državi članici primjenjuju pravilo o prenisko oporezivanoj dobiti u skladu s člancima 14., 15. i 16. ovoga Zakona, uzimajući u obzir dopunski porez svakog sastavnog subjekta koji podliježe niskoj poreznoj stopi koji je član skupine MNP-a ili velike domaće skupine s više matičnih društava.

(7) Krajnja matična društva skupine MNP-a ili velike domaće skupine s više matičnih društava dužna su podnijeti Prijavu informacija o dopunskom porezu u skladu s člankom 46. ovoga Zakona, osim ako odrede jedan subjekt za podnošenje prijave u smislu članka 46. stavka 3. točke b) ovoga Zakona. Ta Prijava uključuje informacije o svakoj skupini koja čini skupinu MNP-a ili veliku domaću skupinu s više matičnih društava.

POGLAVLJE VII.   REŽIMI POREZNE NEUTRALNOSTI I RASPODJELE

Krajnje matično društvo koje je provodni subjekt

Članak 40.

(1) Kvalificirajuća dobit provodnog subjekta koji je krajnje matično društvo umanjuje se, za određenu fiskalnu godinu, za iznos kvalificirajuće dobiti pripisive nositelju vlasničkog udjela (nositelj vlasništva) u provodnom subjektu, pod uvjetom:

a) da nositelj vlasništva podliježe porezu na tu dobit tijekom fiskalne godine koja završava u roku od 12 mjeseci nakon završetka te fiskalne godine po nominalnoj stopi koja je jednaka minimalnoj poreznoj stopi ili viša od nje ili

b) da se razumno može očekivati da je agregirani iznos prilagođenih obuhvaćenih poreza krajnjeg matičnog društva i poreza koje je nositelj vlasništva platio na takvu dobit u roku od 12 mjeseci nakon završetka te fiskalne godine jednak iznosu koji je jednak toj dobiti pomnoženoj s minimalnom poreznom stopom ili veći od tog iznosa.

(2) Kvalificirajuća dobit provodnog subjekta koji je krajnje matično društvo također se umanjuje, za određenu fiskalnu godinu, za iznos kvalificirajuće dobiti koji se dodjeljuje nositelju vlasništva u provodnom subjektu pod uvjetom da je nositelj vlasništva:

a) fizička osoba koja je porezni rezident u jurisdikciji u kojoj se nalazi krajnje matično društvo i koja drži vlasničke udjele kojima stječe pravo na 5 % dobiti i imovine krajnjeg matičnog društva ili manje od toga ili

b) osoba javnog prava, međunarodna organizacija, neprofitna organizacija ili mirovinski fond koji su porezni rezidenti u jurisdikciji u kojoj se nalazi krajnje matično društvo i drže vlasničke udjele kojima stječu pravo na 5 % dobiti i imovine krajnjeg matičnog društva ili manje od toga.

(3) Kvalificirajući gubitak provodnog subjekta koji je krajnje matično društvo također se umanjuje, za određenu fiskalnu godinu, za iznos kvalificirajućeg gubitka pripisivog nositelju vlasništva u provodnom subjektu. Navedeno se ne primjenjuje u mjeri u kojoj nositelju vlasništva nije dopuštena upotreba takvog gubitka za izračun svoje oporezive dobiti.

(4) Obuhvaćeni porezi provodnog subjekta koji je krajnje matično društvo umanjuju se razmjerno iznosu kvalificirajuće dobiti umanjene u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka.

(5) Odredbe ovoga članka primjenjuju se na stalnu poslovnu jedinicu preko koje provodni subjekt koji je krajnje matično društvo u cijelosti ili djelomično obavlja svoje poslovanje ili preko koje se u cijelosti ili djelomično obavlja poslovanje porezno transparentnog subjekta pod uvjetom da je vlasnički udio krajnjeg matičnog društva u tom porezno transparentnom subjektu izravan ili preko lanca porezno transparentnih subjekata.

Krajnje matično društvo koje podliježe režimu odbitka dividende

Članak 41.

(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga članka imaju sljedeće značenje:

a) režim odbitka dividende znači porezni režim u kojem se primjenjuje jedinstvena razina oporezivanja dobiti vlasnika subjekta odbitkom ili isključivanjem dobiti raspodijeljene vlasnicima iz dobiti subjekta ili oslobođenjem zadruge od oporezivanja

b) dividenda koja se može odbiti u odnosu na sastavni subjekt koji podliježe režimu odbitka dividende znači:

1. raspodjela dobiti nositelju vlasničkog udjela u sastavnom subjektu koja se može odbiti od oporezive dobiti sastavnog subjekta u skladu s pravom jurisdikcije u kojoj se nalazi ili

2. raspodjela dividende u korist članova zadruge i

c) zadruga znači subjekt koji zajedno stavlja na tržište ili kupuje robu ili usluge u ime svojih članova i koji podliježe poreznom režimu u jurisdikciji u kojoj se nalazi kojim se osigurava porezna neutralnost u pogledu robe ili usluga koje njegovi članovi prodaju ili kupuju putem zadruge.

(2) Krajnje matično društvo skupine MNP-a ili velike domaće skupine koje podliježe režimu odbitka dividende za određenu fiskalnu godinu umanjuje svoju kvalificirajuću dobit, do nule, za iznos koji je raspodijeljen kao dividenda koja se može odbiti u roku od 12 mjeseci nakon završetka te fiskalne godine, pod uvjetom:

a) da dividenda podliježe oporezivanju kod primatelja tijekom fiskalne godine koja završava u roku od 12 mjeseci nakon završetka fiskalne godine po nominalnoj stopi koja je jednaka minimalnoj poreznoj stopi ili viša od nje ili

b) da se razumno može očekivati da je agregirani iznos prilagođenih obuhvaćenih poreza i poreza krajnjeg matičnog društva koje primatelj plaća na takvu dividendu jednak toj dobiti pomnoženoj s minimalnom poreznom stopom ili veći od nje.

(3) Krajnje matično društvo skupine MNP-a ili velike domaće skupine koje podliježe režimu odbitka dividende za određenu fiskalnu godinu isto tako umanjuje svoju kvalificirajuću dobit, do nule, za iznos koji raspodjeljuje kao dividendu koja se može odbiti, u roku od 12 mjeseci nakon završetka te fiskalne godine, pod uvjetom da je primatelj:

a) fizička osoba i da je primljena dividenda raspodjela dobiti u korist članova zadruge za opskrbu

b) fizička osoba koja je porezni rezident u istoj jurisdikciji u kojoj se nalazi krajnje matično društvo i koja drži vlasničke udjele kojima stječe pravo na 5 % dobiti i imovine krajnjeg matičnog društva ili manje od toga ili

c) osoba javnog prava, međunarodna organizacija, neprofitna organizacija ili mirovinski fond, osim subjekta za pružanje usluga u području mirovinskog osiguranja koji su porezni rezidenti u jurisdikciji u kojoj se nalazi krajnje matično društvo.

(4) Obuhvaćeni porezi krajnjeg matičnog društva, osim poreza za koje je dopušten odbitak dividende, umanjuju se razmjerno iznosu kvalificirajuće dobiti umanjene u skladu sa stavcima 2. i 3. ovoga članka.

(5) Ako krajnje matično društvo ima vlasnički udio u drugom sastavnom subjektu koji podliježe režimu odbitka dividende, izravno ili preko lanca takvih sastavnih subjekata, stavci 2., 3. i 4. ovoga članka primjenjuju se na bilo koji drugi sastavni subjekt koji se nalazi u jurisdikciji krajnjeg matičnog društva i koji podliježe režimu odbitka dividende, u mjeri u kojoj krajnje matično društvo dalje raspodjeljuje njegovu kvalificirajuću dobit primateljima koji ispunjavaju uvjete iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.

(6) U smislu stavka 2. ovoga članka dividenda u korist članova koju raspodjeljuje zadruga za opskrbu smatra se podložnom oporezivanju kod primatelja u mjeri u kojoj se takvom dividendom umanjuju rashodi ili troškovi koji se mogu odbiti pri izračunu oporezive dobiti ili gubitka primatelja.

Prihvatljivi sustavi poreza na raspodjelu

Članak 42.

(1) Sastavni subjekt koji podnosi prijavu može za sebe ili u odnosu na drugi sastavni subjekt koji podliježe prihvatljivom sustavu poreza na raspodjelu odlučiti uključiti iznos utvrđen kao pretpostavljeni porez na raspodjelu u prilagođene obuhvaćene poreze sastavnog subjekta za određenu fiskalnu godinu, u skladu sa stavkom 2. ovoga članka. Odluka se donosi jednom godišnje u skladu s člankom 47. stavkom 2. ovoga Zakona i primjenjuje se na sve sastavne subjekte koji se nalaze u određenoj jurisdikciji.

(2) Iznos pretpostavljenog poreza na raspodjelu niži je od iznosa:

a) prilagođenih obuhvaćenih poreza potrebnog za povećanje efektivne porezne stope izračunane u skladu s člankom 29. stavkom 2. ovoga Zakona za određenu jurisdikciju za fiskalnu godinu do minimalne porezne stope ili

b) poreza koji bi bio plaćen da su sastavni subjekti koji se nalaze u određenoj jurisdikciji tijekom te fiskalne godine raspodijelili svu svoju dobit koja podliježe prihvatljivom sustavu poreza na raspodjelu.

(3) U slučaju da je donesena odluka u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, za svaku fiskalnu godinu u kojoj se primjenjuje takva odluka uspostavlja se račun za ponovni obračun pretpostavljenog poreza na raspodjelu. Iznos pretpostavljenog poreza na raspodjelu utvrđenog u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, za određenu jurisdikciju dodaje se računu za ponovni obračun pretpostavljenog poreza na raspodjelu za fiskalnu godinu u kojoj je uspostavljen. Na kraju svake sljedeće fiskalne godine, nepodmireni iznos na računima za ponovni obračun pretpostavljenog poreza na raspodjelu utvrđenog za prethodne fiskalne godine umanjuje se kronološkim redom, do nule, za poreze koje su platili sastavni subjekti tijekom fiskalne godine za stvarne ili pretpostavljene raspodjele. Iznos na računima za ponovni obračun pretpostavljenog poreza na raspodjelu koji preostane nakon primjene umanjuje se, do nule, za iznos jednak neto kvalificirajućem gubitku određene jurisdikcije pomnoženim s minimalnom poreznom stopom.

(4) Iznos neto kvalificirajućeg gubitka pomnožen s minimalnom poreznom stopom koji je preostao primjenom umanjenja iz stavka 3. ovoga članka za određenu jurisdikciju prenosi se u sljedeće fiskalne godine te se njime umanjuje sav iznos koji preostane na računu za ponovni obračun pretpostavljenog poreza na raspodjelu nakon primjene stavka 3. ovoga članka.

(5) Nepodmireni iznos, ako postoji, na računu za ponovni obračun pretpostavljenog poreza na raspodjelu posljednjeg dana četvrte fiskalne godine nakon fiskalne godine za koju je takav račun uspostavljen, tretira se kao umanjenje prilagođenih obuhvaćenih poreza koji su za tu fiskalnu godinu prethodno utvrđeni. Efektivna porezna stopa i dopunski porez za tu fiskalnu godinu ponovno se izračunavaju, u skladu s člankom 31. stavkom 1. ovoga Zakona.

(6) Porezi plaćeni u određenoj fiskalnoj godini za stvarne ili pretpostavljene raspodjele ne uključuju se u prilagođene obuhvaćene poreze u mjeri u kojoj se njima umanjuje račun za ponovni obračun pretpostavljenog poreza na raspodjelu u skladu sa stavcima 3. i 4. ovoga članka.

(7) Ako sastavni subjekt koji podliježe odluci iz stavka 1. ovoga članka napusti skupinu MNP-a ili veliku domaću skupinu ili se gotovo sva njegova imovina prenese na osobu koja nije sastavni subjekt iste skupine MNP-a ili velike domaće skupine koja se nalazi u istoj jurisdikciji, svi nepodmireni iznosi na računu za ponovni obračun pretpostavljenog poreza na raspodjelu u prethodnim fiskalnim godinama u kojima je takav račun uspostavljen tretiraju se kao umanjenje prilagođenih obuhvaćenih poreza za svaku od tih fiskalnih godina u skladu s člankom 31. stavkom 1. ovoga Zakona. Svaki dospjeli iznos daljnjeg dopunskog poreza množi se sa sljedećim omjerom kako bi se odredio daljnji dopunski porez koji treba platiti za tu jurisdikciju:

pri čemu:

a) kvalificirajuća dobit sastavnog subjekta utvrđuje se u skladu s poglavljem III. ovoga Zakona za svaku fiskalnu godinu u kojoj postoji nepodmireni iznos na računu za ponovni obračun pretpostavljenog poreza na raspodjelu u određenoj jurisdikciji i

b) neto kvalificirajuća dobit za određenu jurisdikciju utvrđuje se u skladu s člankom 28. stavkom 2. ovoga Zakona za svaku fiskalnu godinu u kojoj postoji nepodmireni iznos na računu za ponovni obračun pretpostavljenog poreza na raspodjelu u toj jurisdikciji.

Određivanje efektivne porezne stope i dopunskog poreza investicijskog subjekta

Članak 43.

(1) Ako je sastavni subjekt skupine MNP-a ili velike domaće skupine investicijski subjekt koji nije porezno transparentan subjekt i koji nije donio odluku u skladu s člancima 44. i 45. ovoga Zakona, efektivna porezna stopa tog investicijskog subjekta izračunava se odvojeno od efektivne porezne stope jurisdikcije u kojoj se nalazi.

(2) Efektivna porezna stopa investicijskog subjekta iz stavka 1. ovoga članka jednaka je njegovim prilagođenim obuhvaćenim porezima podijeljenima s iznosom koji je jednak dodjeljivom udjelu skupine MNP-a ili velike domaće skupine u kvalificirajućoj dobiti ili gubitku tog investicijskog subjekta. Ako se više investicijskih subjekata nalazi u određenoj jurisdikciji, njihova efektivna porezna stopa izračunava se kombiniranjem njihovih prilagođenih obuhvaćenih poreza i dodjeljivih udjela skupine MNP-a ili velike domaće skupine u njihovoj kvalificirajućoj dobiti ili gubitku.

(3) Prilagođeni obuhvaćeni porezi investicijskog subjekta iz stavka 1. ovoga članka prilagođeni su obuhvaćeni porezi pripisivi dodjeljivom udjelu skupine MNP-a ili velike domaće skupine u kvalificirajućoj dobiti investicijskog subjekta i obuhvaćeni porezi dodijeljeni investicijskom subjektu u skladu s člankom 26. ovoga Zakona. Prilagođeni obuhvaćeni porezi investicijskog subjekta ne uključuju obuhvaćene poreze koje je investicijski subjekt obračunao i koji su pripisivi dobiti koja nije dio dodjeljivog udjela skupine MNP-a ili velike domaće skupine u dobiti investicijskog subjekta.

(4) Dopunski porez investicijskog subjekta iz stavka 1. ovoga članka jest iznos koji je jednak postotku dopunskog poreza investicijskog subjekta pomnoženom s iznosom koji je jednak razlici između dodjeljivog udjela skupine MNP-a ili velike domaće skupine u kvalificirajućoj dobiti investicijskog subjekta i sadržajnog isključivanja dobiti izračunanog za investicijski subjekt. Postotak dopunskog poreza investicijskog subjekta pozitivan je iznos jednak razlici između minimalne porezne stope i efektivne porezne stope tog investicijskog subjekta. Ako se više investicijskih subjekata nalazi u određenoj jurisdikciji, njihova efektivna porezna stopa izračunava se kombiniranjem njihovih iznosa sadržajnog isključivanja dobiti i dodjeljivog udjela skupine MNP-a ili velike domaće skupine u njihovoj kvalificirajućoj dobiti ili gubitku. Sadržajno isključivanje dobiti investicijskog subjekta utvrđuje se u skladu s člankom 30. ovoga Zakona i stavcima 1. do 7. ovoga članka. Prihvatljivi troškovi plaća prihvatljivih zaposlenika i prihvatljiva materijalna imovina koji se uzimaju u obzir za takav investicijski subjekt umanjuju se razmjerno dodjeljivom udjelu skupine MNP-a ili velike domaće skupine u kvalificirajućoj dobiti investicijskog subjekta podijeljenom s ukupnom kvalificirajućom dobiti takvog investicijskog subjekta.

(5) U smislu ovoga članka, dodjeljivi udio skupine MNP-a ili velike domaće skupine u kvalificirajućoj dobiti ili gubitku investicijskog subjekta utvrđuje se u skladu s člankom 11. ovoga Zakona, uzimajući u obzir samo udjele koji ne podliježu odluci u skladu s člankom 44. ili 45. ovoga Zakona.

Odluka da se investicijski subjekt tretira kao porezno transparentni subjekt

Članak 44.

(1) U smislu ovoga članka investicijski subjekt za pružanje usluga u području osiguranja znači subjekt koji bi odgovarao definiciji investicijskog fonda iz članka 4. stavka 1. točke 31. ovoga Zakona ili subjekta za ulaganja u nekretnine iz članka 4. stavka 1. točke 32. ovoga Zakona da nije osnovan u vezi s obvezama na temelju ugovora o osiguranju ili o rentnom osiguranju i da nije u cijelosti u vlasništvu subjekta koji, u jurisdikciji u kojoj se nalazi, podliježe propisima kao osiguravajuće društvo.

(2) Prema odluci sastavnog subjekta koji podnosi prijavu, sastavni subjekt koji je investicijski subjekt ili investicijski subjekt za pružanje usluga u području osiguranja može se tretirati kao porezno transparentni subjekt ako sastavni subjekt – vlasnik podliježe oporezivanju u jurisdikciji u kojoj se nalazi u skladu s režimom temeljenim na fer tržišnoj vrijednosti ili sličnim režimom na temelju godišnjih promjena fer vrijednosti njegovih vlasničkih udjela u tom subjektu i ako je porezna stopa na takvu dobit, primjenjiva na sastavni subjekt – vlasnika, jednaka minimalnoj poreznoj stopi ili viša od nje.

(3) Sastavni subjekt koji neizravno ima vlasnički udio u investicijskom subjektu ili u investicijskom subjektu za pružanje usluga u području osiguranja preko izravnog vlasničkog udjela u drugom investicijskom subjektu ili investicijskom subjektu za pružanje usluga u području osiguranja smatra se obveznikom poreza u skladu s režimom temeljenim na fer tržišnoj vrijednosti ili sličnim režimom u pogledu svojeg neizravnog vlasničkog udjela u prvonavedenom subjektu ili investicijskom subjektu za pružanje usluga u području osiguranja ako podliježe režimu temeljenom na fer tržišnoj vrijednosti ili sličnom režimu u pogledu svojeg izravnog vlasničkog udjela u drugonavedenom subjektu ili investicijskom subjektu za pružanje usluga u području osiguranja.

(4) Odluka iz stavka 2. ovoga članka donosi se u skladu s člankom 47. stavkom 1. ovoga Zakona. Ako se odluka opozove, dobit ili gubitak od prodaje imovine ili obveze koju drži investicijski subjekt ili investicijski subjekt za pružanje usluga u području osiguranja određuje se na temelju fer tržišne vrijednosti imovine ili obveze prvog dana u godini u kojoj je odluka opozvana.

 

Odluka o primjeni metode oporezive raspodjele

Članak 45.

(1) Prema odluci sastavnog subjekta koji podnosi prijavu, sastavni subjekt – vlasnik investicijskog subjekta može primijeniti metodu oporezive raspodjele u odnosu na njegov vlasnički udio u investicijskom subjektu, pod uvjetom da sastavni subjekt – vlasnik nije investicijski subjekt i da se razumno može očekivati da će podlijegati porezu na raspodjele koje dodjeljuje investicijski subjekt po poreznoj stopi koja je jednaka minimalnoj poreznoj stopi ili je viša od nje.

(2) Primjenom metode oporezive raspodjele, raspodjele i pretpostavljene raspodjele kvalificirajuće dobiti investicijskog subjekta uključuju se u kvalificirajuću dobit sastavnog subjekta – vlasnika koji je primio raspodjelu, pod uvjetom da nije investicijski subjekt. Iznos obuhvaćenih poreza investicijskog subjekta koji se može odbiti od porezne obveze sastavnog subjekta – vlasnika koja proizlazi iz raspodjele investicijskog subjekta uključuje se u kvalificirajuću dobit i prilagođene obuhvaćene poreze sastavnog subjekta – vlasnika koji je primio raspodjelu. Udio sastavnog subjekta – vlasnika u neraspodijeljenoj neto kvalificirajućoj dobiti investicijskog subjekta iz stavka 3. ovoga članka ostvarenoj u trećoj godini koja prethodi fiskalnoj godini (ogledna godina) tretira se kao kvalificirajuća dobit tog investicijskog subjekta za fiskalnu godinu. Iznos jednak takvoj kvalificirajućoj dobiti pomnoženoj s minimalnom poreznom stopom tretira se kao dopunski porez sastavnog subjekta koji podliježe niskoj poreznoj stopi za fiskalnu godinu u smislu poglavlja II. ovoga Zakona. Kvalificirajuća dobit ili gubitak investicijskog subjekta i prilagođeni obuhvaćeni porezi koji su pripisivi takvoj dobiti za fiskalnu godinu isključuju se iz izračuna efektivne porezne stope u skladu s poglavljem V. ovoga Zakona i člankom 43. stavcima 1. do 4. ovoga Zakona osim iznosa obuhvaćenih poreza investicijskog subjekta koji se može odbiti od porezne obveze sastavnog subjekta – vlasnika koja proizlazi iz raspodjele investicijskog subjekta uključuje se u kvalificirajuću dobit i prilagođene obuhvaćene poreze sastavnog subjekta – vlasnika koji je primio raspodjelu.

(3) Neraspodijeljena neto kvalificirajuća dobit investicijskog subjekta za oglednu godinu jednaka je iznosu kvalificirajuće dobiti tog investicijskog subjekta za oglednu godinu umanjene, do nule, za:

a) obuhvaćene poreze investicijskog subjekta

b) raspodjele i pretpostavljene raspodjele dioničarima koji nisu investicijski subjekti tijekom razdoblja koje počinje prvog dana treće godine koja prethodi fiskalnoj godini i završava posljednjeg dana izvještajne fiskalne godine tijekom koje se imalo vlasništvo nad vlasničkim udjelom (ogledno razdoblje)

c) kvalificirajuće gubitke nastale tijekom oglednog razdoblja i

d) bilo koji preostali iznos kvalificirajućih gubitaka kojim se još nije umanjila neraspodijeljena neto kvalificirajuća dobit tog investicijskog subjekta za prethodnu oglednu godinu odnosno prijenos gubitka od ulaganja.

(4) U smislu ovoga članka pretpostavljena raspodjela nastaje ako se izravni ili neizravni vlasnički udio u investicijskom subjektu prenese na subjekt koji ne pripada skupini MNP-a ili velikoj domaćoj skupini i koji je jednak udjelu neraspodijeljene neto kvalificirajuće dobiti koja je pripisiva takvom vlasničkom udjelu na dan takvog prijenosa, koji se utvrđuje bez obzira na pretpostavljenu raspodjelu.

(5) Odluka iz stavka 1. ovoga članka donosi se u skladu s člankom 47. stavkom 1. ovoga Zakona. Ako se odluka opozove, udio sastavnog subjekta – vlasnika u neraspodijeljenoj neto kvalificirajućoj dobiti investicijskog subjekta za oglednu godinu na kraju fiskalne godine koja prethodi fiskalnoj godini u kojoj je odluka opozvana tretira se kao kvalificirajuća dobit investicijskog subjekta za fiskalnu godinu. Iznos jednak takvoj kvalificirajućoj dobiti pomnoženoj s minimalnom poreznom stopom tretira se kao dopunski porez sastavnog subjekta koji podliježe niskoj poreznoj stopi za fiskalnu godinu u smislu poglavlja II. ovoga Zakona.

(6) Neraspodijeljena neto kvalificirajuća dobit investicijskog subjekta ne umanjuje se za raspodjele ili pretpostavljene raspodjele kojima se već umanjila neraspodijeljena neto kvalificirajuća dobit tog investicijskog subjekta za prethodnu oglednu godinu primjenom stavka 3. točke b) ovoga članka. Neraspodijeljena neto kvalificirajuća dobit investicijskog subjekta ne umanjuje se za iznos kvalificirajućih gubitaka kojima se već umanjila neraspodijeljena neto kvalificirajuća dobit tog investicijskog subjekta za prethodnu oglednu godinu primjenom stavka 3. točke c) ovoga članka.

POGLAVLJE VIII.   ADMINISTRATIVNE ODREDBE

Obveze podnošenja informacija o dopunskom porezu

Članak 46.

(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga članka imaju sljedeće značenje:

a) imenovani lokalni subjekt znači sastavni subjekt skupine MNP-a ili velike domaće skupine koji se nalazi u Republici Hrvatskoj i kojeg su drugi sastavni subjekti skupine MNP-a ili velike domaće skupine koji se nalaze u Republici Hrvatskoj imenovali za podnošenje Prijave informacija o dopunskom porezu ili za obavješćivanje u njihovo ime u skladu s ovim člankom te za dostavu informacija potrebnih za podnošenje prijava

b) sporazum između kvalificiranih nadležnih tijela znači bilateralni ili multilateralni sporazum ili dogovor između dvaju ili više nadležnih tijela kojim se predviđa automatska razmjena godišnjih prijava s informacijama o dopunskom porezu.

(2) Sastavni subjekt koji se nalazi u Republici Hrvatskoj ili imenovani lokalni subjekt u ime sastavnog subjekta podnosi Prijavu informacija o dopunskom porezu Poreznoj upravi u skladu sa stavkom 5. ovoga članka.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, sastavni subjekt ili imenovani lokalni subjekt nije obvezan za fiskalnu godinu podnijeti Prijavu informacija o dopunskom porezu ako je takvu Prijavu, u skladu sa zahtjevima iz stavka 5. ovoga članka:

a) podnijelo krajnje matično društvo koje se nalazi u jurisdikciji koja s Republikom Hrvatskom ima potpisan sporazum između kvalificiranih nadležnih tijela ili

b) podnio subjekt imenovan za podnošenje Prijave, a koji se nalazi u jurisdikciji koja s Republikom Hrvatskom ima potpisan sporazum između kvalificiranih nadležnih tijela.

(4) Ako se primjenjuje stavak 3. ovoga članka, sastavni subjekt u Republici Hrvatskoj ili imenovani lokalni subjekt u njegovo ime, dužan je obavijestiti Poreznu upravu o identitetu subjekta koji podnosi Prijavu informacija o dopunskom porezu te o jurisdikciji u kojoj se nalazi.

(5) Prijava informacija o dopunskom porezu podnosi se putem standardnog obrasca i uključuje sljedeće informacije u pogledu skupine MNP-a ili velike domaće skupine:

a) identifikaciju sastavnih subjekata, uključujući njihove porezne identifikacijske brojeve, ako postoje, jurisdikciju u kojoj se nalaze i njihov status u skladu s pravilima ovoga Zakona

b) informacije o cjelokupnoj korporativnoj strukturi skupine MNP-a ili velike domaće skupine, uključujući kontrolirajuće udjele u sastavnim subjektima koje drže drugi sastavni subjekti

c) informacije koje su nužne za izračun:

1. efektivne porezne stope za svaku jurisdikciju i dopunskog poreza uključujući i kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza svakog sastavnog subjekta

2. dopunskog poreza člana skupine zajedničkih pothvata

3. raspodjele dopunskog poreza u skladu s pravilom o uključivanju dobiti ili iznosa dopunskog poreza na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti koji se dodjeljuje svakoj jurisdikciji i

d) evidenciju donesenih odluka u skladu s ovom Zakonom.

(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, ako se sastavni subjekt nalazi u Republici Hrvatskoj, a njegovo krajnje matično društvo nalazi se u jurisdikciji treće zemlje koja primjenjuje pravila koja su ocijenjena jednakovrijednim pravilima iz ovoga Zakona u skladu s člankom 59. ovoga Zakona, sastavni subjekt ili imenovani lokalni subjekt podnosi Prijavu informacija o dopunskom porezu koja sadržava sljedeće informacije:

a) sve informacije koje su potrebne za primjenu članka 10. ovoga Zakona uključujući:

1. identifikaciju svih sastavnih subjekata u kojima matično društvo u djelomičnom vlasništvu koje se nalazi u Republici Hrvatskoj drži, izravno ili neizravno, vlasnički udio u bilo kojem trenutku fiskalne godine te strukturu takvih vlasničkih udjela

2. sve informacije potrebne za izračun efektivne porezne stope jurisdikcija u kojima matično društvo u djelomičnom vlasništvu koje se nalazi u Republici Hrvatskoj drži vlasničke udjele u sastavnim subjektima utvrđenima u podtočki 1. ove točke i dospjeli dopunski porez i

3. sve informacije koje su u tu svrhu relevantne u skladu s člankom 11., 12. ili 13. ovoga Zakona.

b) sve informacije potrebne za primjenu članka 15. ovoga Zakona, uključujući:

1. identifikaciju svih sastavnih subjekata koji se nalaze u jurisdikciji krajnjeg matičnog društva i strukturu tih vlasničkih udjela

2. sve informacije koje su potrebne za izračun efektivne porezne stope u jurisdikciji krajnjeg matičnog društva i njegova dospjelog dopunskog poreza i

3. sve informacije potrebne za dodjelu takvog dopunskog poreza uz primjenu formule za dodjelu na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti iz članka 16. ovoga Zakona.

c) sve informacije koje su potrebne za primjenu kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza od strane svake jurisdikcije koja je odlučila primjenjivati takav dopunski porez.

(7) Prijava informacija o dopunskom porezu iz stavaka 5. i 6. ovoga članka i sve relevantne obavijesti podnose se Poreznoj upravi najkasnije 15 mjeseci nakon isteka posljednjeg dana fiskalne godine elektroničkim putem.

(8) Ako se dva ili više sastavnih subjekata istog MNP-a ili velike domaće skupine koji podliježu primjeni ovoga Zakona, nalazi u Republici Hrvatskoj dužni su imenovati jednog od njih koji će se smatrati odgovornim subjektom za sva prava i obveze iz porezno-pravnog odnosa u skladu s općim poreznim propisom.

(9) Ako se ne ispuni navedena obveza iz stavaka 2. do 4. ili 6. ovoga članka u zadanom roku, odgovorni subjekt ili bilo koji sastavni subjekt iz skupine na području Republike Hrvatske koji podliježe primjeni ovoga Zakona može biti pozvan na dostavu podatka iz stavaka 5. i 6. ovoga članka.

(10) Ministar financija pravilnikom iz članka 13. stavka 9. ovoga Zakona propisuje obrazac Prijave informacija o dopunskom porezu koja se podnosi u skladu s ovim člankom uzimajući u obzir propise iz članka 2. ovoga Zakona, dostavu drugih podatka uz Prijavu informacija o dopunskom porezu u smislu primjene članka 13. ovoga Zakona te postupak prijave u Poreznu upravu odgovornog sastavnog subjekta.

Odluke

Članak 47.

(1) Odluke iz članka 5. stavka 4., članka 18. stavci 3., 6. i 8. i članaka 44. i 45. ovoga Zakona donose se za razdoblje od pet godina, počevši od godine u kojoj je odluka donesena. Odluka se nastavlja primjenjivati, osim u slučaju da sastavni subjekt koji podnosi Prijavu opozove odluku na kraju petogodišnjeg razdoblja. Opoziv odluke vrijedi pet godina, počevši od kraja godine u kojoj je odluka opozvana.

(2) Odluke iz članka 18. stavaka 11. do 15., članka 24. stavka 1. točke b), članka 27. stavka 1., članka 30. stavka 2., članka 32. stavka 1. i članka 42. stavka 1. ovoga Zakona donose se za razdoblje od godinu dana. Odluka se nastavlja primjenjivati, osim u slučaju da sastavni subjekt koji podnosi Prijavu opozove odluku na kraju godine.

(3) Odluke iz stavaka 1. i 2. ovoga članka podnose sastavni subjekti koji u Republici Hrvatskoj podliježu ovom Zakonu ako se ne dostavljaju putem Prijave informacija o dopunskom porezu iz članka 46. ovoga Zakona.

Prijava dopunskog poreza i plaćanje dopunskog poreza

Članak 48.

(1) Sastavni subjekt koji podliježe dopunskom porezu na temelju pravila o uključivanju dobiti ili pravila o prenisko oporezovanoj dobiti u Republici Hrvatskoj u skladu s ovim Zakonom dužan je podnijeti Prijavu dopunskog poreza u roku od 30 dana od dana isteka roka za podnošenje Prijave informacija iz članka 46. stavka 7. ovoga Zakona.

(2) Prijava iz stavka 1. ovoga članka podnosi se Poreznoj upravi elektroničkim putem.

(3) Na ispravak Prijave na odgovarajući način primjenjuju se odredbe općeg poreznog propisa, uzimajući u obzir odredbe ponovnog izračuna iz članka 31. ovoga Zakona.

(4) Sastavni subjekt koji je obvezan podnijeti Prijavu dopunskog poreza u skladu sa stavkom 1. ovoga članka plaća dopunski porez u roku od 30 dana od dana isteka roka za podnošenja Prijave.

(5) U slučaju da je nekoliko sastavnih subjekata istog MNP-a ili velike domaće skupine obvezno obračunati i platiti dopunski porez u skladu s ovim Zakonom, njihova ukupna porezna obveza smatra se jednim dugom u smislu općeg poreznog propisa i svi sastavni subjekti odgovaraju kao solidarni dužnici za plaćanje kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza.

(6) Ministar financija pravilnikom iz članka 13. stavka 9. ovoga Zakona propisuje sadržaj i podatke za Prijavu dopunskog poreza, te način plaćanja dopunskog poreza.

Plaćanje kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza

Članka 49.

(1) Sastavni subjekt koji je obveznik kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza u Republici Hrvatskoj u skladu s člankom 13. ovoga Zakona dužan je podnijeti Prijavu domaćeg dopunskog poreza u roku za podnošenje Prijave informacija o dopunskom porezu iz članka 46. stavka 7. ovoga Zakona.

(2) Prijava iz stavka 1. ovoga članka podnosi se Poreznoj upravi elektroničkim putem.

(3) Na ispravak Prijave na odgovarajući način primjenjuju se odredbe općeg poreznog propisa, uzimajući u obzir odredbe ponovnog izračuna iz članka 31. ovoga Zakona.

(4) Sastavni subjekt koji je obvezan podnijeti Prijavu domaćeg dopunskog poreza u skladu sa stavkom 1. ovoga članka plaća domaći dopunski porez u roku od 30 dana od dana isteka roka za podnošenje Prijave.

(5) U slučaju da je nekoliko sastavnih subjekata iste MNP ili velike domaće skupine koji se nalaze u Republici Hrvatskoj, obvezno obračunati i platiti kvalificirani domaći dopunski porez u skladu s ovim Zakonom, njihova ukupna porezna obveza smatra se jednim dugom u smislu općeg poreznog propisa i svi su sastavni subjekti solidarno odgovorni za plaćanje kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza.

(6) Ministar financija pravilnikom iz članka 13. stavka 9. ovoga Zakona propisuje sadržaj i podatke za Prijavu domaćeg dopunskog poreza te način plaćanja domaćeg dopunskog poreza.

Postupovne odredbe

Članak 50.

(1) Prilikom utvrđivanja iznosa dopunske porezne obveze prema ovom Zakonu, Porezna uprava ovlaštena je utvrditi sukladnost dobiti prije oporezivanja iskazane u pripadajućim financijskim izvještajima i poreznim prijavama za fiskalnu godinu s računovodstvenim propisima.

(2) Prilikom utvrđivanja iznosa dopunske porezne obveze uzet će se u obzir usvojeni odgovarajući modeli i pravila OECD-a koji se odnose na primjenu pravila iz članka 5. ovoga Zakona u mjeri u kojoj je to u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(3) Ministar financija pravilnikom iz članka 13. stavka 9. ovoga Zakona propisuje jedinstvenu primjenu modela i pravila OECD-a iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Ministarstvo financija obavještava Europsku komisiju o primjeni kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza. Nakon isteka razdoblja od tri godine kvalificirani domaći dopunski porez se nastavlja primjenjivati.

(5) Ako Republika Hrvatska opozove primjenu kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza, Ministarstvo financija o istome obavještava Europsku komisiju najkasnije u roku četiri mjeseca prije isteka trogodišnjeg razdoblja iz stavka 4. ovoga članka.

Automatska razmjena informacija

Članak 51.

Porezna uprava razmjenjuje podatke iz članka 46. ovoga Zakona i druge podatke u skladu s valjanim kvalificiranim sporazumom između nadležnih tijela koji se odnosi na primjenu ovoga Zakona.

Prekršajne odredbe

Članak 52.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 3000,00 eura do 50.000,00 eura kaznit će se sastavni ili lokalni subjekt ako:

1. ne dostavi na propisani način ili u propisanom roku Prijavu informacija o dopunskom porezu iz članka 46. stavka 2. ovoga Zakona ili ako to ne učini osoba iz članka 46. stavka 3. ovoga Zakona

2. ne obavijesti ili dostavi netočnu obavijest Poreznoj upravi prema članku 46. stavku 4. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 3000,00 eura do 100.000,00 eura kaznit će se sastavni ili lokalni subjekt ako:

1. ne podnese na propisani način ili u propisanom roku Prijavu iz članka 48. stavaka 1. i 2. ili članka 49. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona

2. ne utvrdi obvezu dopunskog poreza u skladu s ovim Zakonom

3. ne plati dopunski porez u propisanim rokovima iz članka 48. stavka 4. ili članka 49. stavka 4. ovoga Zakona

4. ne imenuje odgovornog subjekta iz članka 46. stavka 8. ovoga Zakona.

POGLAVLJE IX.   POSEBNA PRAVILA U PRIJELAZNOM RAZDOBLJU

Porezni tretman odgođene porezne imovine, odgođenih poreznih obveza i prenesene imovine u trenutku prijelaza

Članak 53.

(1) U smislu ovoga članka prijelazna godina za jurisdikciju znači prva fiskalna godina u kojoj skupina MNP-a ili velika domaća skupina u odnosu na tu jurisdikciju spada u područje primjene ovoga Zakona.

(2) Pri utvrđivanju efektivne porezne stope za određenu jurisdikciju tijekom prijelazne godine i za svaku sljedeću fiskalnu godinu skupina MNP-a ili velika domaća skupina uzima u obzir svu odgođenu poreznu imovinu i sve odgođene porezne obveze koje se odražavaju ili objavljuju u financijskim izvještajima svih sastavnih subjekata u jurisdikciji za prijelaznu godinu. Odgođena porezna imovina i odgođene porezne obveze uzimaju se u obzir po nižoj minimalnoj poreznoj stopi i prema primjenjivoj domaćoj poreznoj stopi. Međutim, odgođena porezna imovina zabilježena po poreznoj stopi nižoj od minimuma može se računati po minimalnoj poreznoj stopi ako porezni obveznik može dokazati da se odgođena porezna imovina može pripisati kvalificirajućem gubitku. Ne uzima se u obzir učinak bilo kakvog usklađivanja vrednovanja ili usklađivanja računovodstvenog priznavanja u odnosu na odgođeno porezno potraživanje.

(3) Odgođena porezna imovina koja proizlazi iz stavki isključenih iz izračuna kvalificirajuće dobiti ili gubitka u skladu s poglavljem III. ovoga Zakona isključuje se iz izračuna iz stavka 2. ovoga članka ako ta odgođena porezna imovina proizlazi iz transakcije izvršene nakon 30. studenoga 2021.

(4) U slučaju prijenosa imovine između sastavnih subjekata nakon 30. studenoga 2021. i prije početka prijelazne godine, osnovica stečene imovine, osim dionica, temelji se na knjigovodstvenoj vrijednosti prenesene imovine sastavnog subjekta koji je otuđio imovinu, ako se odgođena porezna imovina i odgođene porezne obveze utvrđuju na toj osnovi.

Sadržajno isključivanje dobiti u prijelaznom razdoblju

Članak 54.

(1) U svrhu primjene članka 30. stavka 3. ovoga Zakona vrijednost od 5 % za svaku se fiskalnu godinu koja počinje od 31. prosinca sljedećih kalendarskih godina zamjenjuje vrijednostima navedenima u sljedećoj tablici:

2023.	10 %
2024.	9,8 %
2025.	9,6 %
2026.	9,4 %
2027.	9,2 %
2028.	9,0 %
2029.	8,2 %
2030.	7,4 %
2031.	6,6 %
2032.	5,8 %

(2) U svrhu primjene članka 30. stavka 4. ovoga Zakona vrijednost od 5 % za svaku se fiskalnu godinu koja počinje od 31. prosinca sljedećih kalendarskih godina zamjenjuje vrijednostima navedenima u sljedećoj tablici:

2023.	8 %
2024.	7,8 %
2025.	7,6 %
2026.	7,4 %
2027.	7,2 %
2028.	7,0 %
2029.	6,6 %
2030.	6,2 %
2031.	5,8 %
2032.	5,4 %

Početna faza isključivanja skupine MNP-a i velike domaće skupine iz pravila o uključivanju dobiti i pravila o prenisko oporezivanoj dobiti

Članak 55.

(1) Dopunski porez koji plaća krajnje matično društvo koje se nalazi u određenoj državi članici u skladu s člankom 7. stavkom 2. ovoga Zakona ili posredničko matično društvo koje se nalazi u državi članici u skladu s člankom 9. stavkom 2. ovoga Zakona ako je krajnje matično društvo isključeni subjekt, smanjuje se na nulu:

a) u prvih pet godina početne faze međunarodne aktivnosti skupine MNP-a neovisno o zahtjevima utvrđenima u poglavlju V. ovoga Zakona

b) u prvih pet godina, počevši od prvog dana fiskalne godine u kojoj je velika domaća skupina prvi put obuhvaćena područjem primjene ovoga Zakona.

(2) Ako se krajnje matično društvo skupine MNP-a nalazi u jurisdikciji treće zemlje, dopunski porez koji plaća sastavni subjekt koji se nalazi u određenoj državi članici u skladu s člankom 16. stavkom 2. ovoga Zakona smanjuje se na nulu u prvih pet godina početne faze međunarodne aktivnosti te skupine MNP-a, neovisno o zahtjevima utvrđenima u poglavlju V. ovoga Zakona.

(3) Smatra se da je skupina MNP-a iz stavka 1. ovoga članka u početnoj fazi svoje međunarodne aktivnosti ako, za fiskalnu godinu:

a) ima sastavne subjekte u najviše šest jurisdikcija i

b) zbroj neto knjigovodstvene vrijednosti materijalne imovine svih sastavnih subjekata skupine MNP-a koji se nalaze u svim jurisdikcijama osim referentne jurisdikcije ne premašuje 50.000.000 eura. Referentna jurisdikcija znači jurisdikcija u kojoj sastavni subjekti skupine MNP-a imaju najveću ukupnu vrijednost materijalne imovine u fiskalnoj godini u kojoj je skupina MNP-a prvotno obuhvaćena područjem primjene ovoga Zakona. Ukupna vrijednost materijalne imovine u određenoj jurisdikciji zbroj je neto knjigovodstvenih vrijednosti sve materijalne imovine svih sastavnih subjekata skupine MNP-a koji se nalaze u toj jurisdikciji.

(4) Razdoblje od pet godina iz stavka 1. točke a) i stavka 2. ovoga članka počinje od početka fiskalne godine u kojoj je skupina MNP-a prvotno obuhvaćena područjem primjene ovoga Zakona, pri čemu petogodišnje razdoblje za:

a) skupinu MNP-a iz stavka 1. točke a) ovoga članka počinje 31. prosinca 2023.

b) skupinu MNP-a iz stavka 2. ovoga članka počinje 31. prosinca 2024.

c) veliku domaću skupinu iz stavka 1. točke b) ovoga članka počinje 31. prosinca 2023.

(5) Subjekt imenovan za podnošenje Prijave iz članka 46. ovoga Zakona obavješćuje poreznu upravu države u kojoj se nalazi o početku početne faze međunarodne aktivnosti skupine MNP-a.

(6) Kvalificirani domaći dopunski porez iz članka 13. ovoga Zakona neće se primijeniti na subjekte skupine MNP-a i velike domaće skupine koja je u početnoj fazi utvrđenoj prema ovom članku Zakona.

(7) Stavak 1. ovoga članka odnosi se i na sve subjekte iz skupine MNP-a u drugim državama ili jurisdikcijama.

Primjena pravila o prenisko oporezovanoj dobiti u državama članicama

Članak 56.

(1) Ako se krajnje matično društvo skupine MNP-a nalazi u državi članici koja je odabrala opciju odgode od šest godina i koja je o tome obavijestila Europsku komisiju, Republika Hrvatska za sastavne subjekte te skupine MNP-a naplaćuje iznos dopunskog poreza na temelju pravila o prenisko oporezovanoj dobiti za fiskalnu godinu koja počinje 31. prosinca 2023. u skladu s člankom 14. ovoga Zakona.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, krajnje matično društvo imenuje subjekt za podnošenje prijave. U tom slučaju, subjekt imenovan za podnošenje prijave podnosi Prijavu informacija o dopunskom porezu u skladu sa zahtjevima navedenima u članku 46. stavku 5. ovoga Zakona. Sastavni subjekti koji se nalaze u državi članici koja je donijela odluku na temelju stavka 1. ovoga članka subjektu imenovanom za podnošenje Prijave dostavljaju informacije potrebne za usklađivanje s člankom 46. stavkom 5. ovoga Zakona i izuzimaju se od obveze podnošenja Prijave iz članka 46. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka sastavni subjekt podnosi Poreznu prijavu u skladu s člankom 48. ovoga Zakona, a dopunsku poreznu obvezu umanjuje za iznos porezne obveze iz članka 13. ovoga Zakona do nule.

Prijelazna sigurna luka

Članak 57.

U skladu s člankom 34. ovoga Zakona prema odluci sastavnog subjekta za potrebe primjene ovoga Zakona primijenit će se dogovoreni kvalificirani međunarodni sporazumi o sigurnim lukama koji se odnose na primjenu izvješćivanja po državama, pravila o prenisko oporezovanoj dobiti i standardu za kvalificirani domaći dopunski porez.

Podnošenje porezne prijave u prijelaznoj godini

Članak 58.

Iznimno od članka 46. stavka 7. ovoga Zakona, Prijava informacija o dopunskom porezu podnosi se Poreznoj upravi najkasnije osamnaest mjeseci nakon isteka fiskalne godine za koje se primjenjuje, a tom roku se prilagođavaju rokovi za podnošenje Prijave dopunskog poreza i plaćanje porezne obveze.

Procjena jednakovrijednosti

Članak 59.

Pravni okvir proveden u domaćem pravu jurisdikcije treće zemlje smatra se jednakovrijednim kvalificiranom pravilu o uključivanju dobiti iz poglavlja II. ovoga Zakona i ne tretira se kao režim oporezivanja kontroliranog inozemnog društva ako ispunjava sljedeće uvjete:

a) njime se provodi skup pravila u skladu s kojima matično društvo skupine MNP-a izračunava i plaća svoj dodjeljivi udio u dopunskom porezu u odnosu na sastavne subjekte skupine MNP-a koji podliježu niskoj poreznoj stopi

b) njime se utvrđuje minimalna efektivna porezna stopa od najmanje 15 % ispod koje se sastavni subjekt smatra subjektom koji podliježe niskoj poreznoj stopi

c) u svrhu izračuna minimalne efektivne porezne stope, njime se omogućuje samo kombiniranje dobiti subjekata koji se nalaze u istoj jurisdikciji i

d) u svrhu izračuna dopunskog poreza na temelju jednakovrijednog kvalificiranog pravila o uključivanju dobiti, njime se predviđa olakšica za sav dopunski porez koji je plaćen u određenoj državi članici primjenom kvalificiranog pravila o uključivanju dobiti i za svaki kvalificirani domaći dopunski porez utvrđen prema ovom Zakonu.

Naknadno donijeti akti

Članak 60.

(1) Ministar financija će na mrežnim stranicama objaviti delegirane akte Europske komisije kojima se utvrđuje popis jurisdikcija trećih zemalja koje su u svoje domaće pravo provele pravni okvir koji se smatra jednakovrijednim kvalificiranom pravilu o uključivanju dobiti u sukladnosti s uvjetima iz članka 59. ovoga Zakona te ažurirati taj popis slijedom naknadne procjene pravnog okvira koji jurisdikcija treće zemlje primjenjuje u svojem domaćem pravu.

(2) Ministar financija će na mrežnim stranicama objaviti dogovorene sporazume za sigurne luke iz članka 57. ovoga Zakona i naknadno dogovorene kvalificirane međunarodne sporazume o sigurnim lukama iz članka 34. stavka 2. ovoga Zakona koji se primjenjuju na odgovarajući način za potrebe ovoga Zakona.

POGLAVLJE X.   PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Prijelazne odredbe

Članak 61.

(1) Ovaj Zakon se primjenjuje na fiskalne godine započete od 31. prosinca 2023.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka odredbe članaka 14., 15. i 16. ovoga Zakona primjenjuju se uz iznimku članka 56. stavka 1. ovoga Zakona, na fiskalne godine koje počinju od 31. prosinca 2024.

Rokovi donošenja pravilnika i objave delegiranih akata i usvojenih sporazuma

Članak 62.

(1) Ministar financija će donijeti pravilnik iz članka 13. stavka 9. ovoga Zakona do 31. prosinca 2025.

(2) Ministar financije će u roku od 30 dana od dana usvajanja objaviti delegirane akte Europske komisije iz članka 60. stavka 1. ovoga Zakona.

(3) Ministar financije će do 31. prosinca 2025. objaviti usvojene sporazume iz članka 60. stavka 2. ovoga Zakona, a sporazume usvojene nakon toga datuma u roku od 90 dana od usvajanja.

Obveza obavještavanja

Članak 63.

Ministarstvo financija će obavijestiti Europsku komisiju o primjeni kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza najkasnije četiri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Stupanje na snagu

Članak 64.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 31. prosinca 2023.