FINTECH: Kriptovalute, blockchain, disruptori i cyberkriminalci – tehnologija koja upravlja novcem danas i sutra. Postaju li bankari suvišni? Hoće li AI odobravati kredite? Može li „open banking“ uopće postojati? Koja je budućnost kreditnih i debitnih kartica? Što je novo u svijetu insurtecha?
Saznajte na konferenciji F2 - Future of Fintech!
GLAVA I. OPĆE ODREDBE
Predmet Zakona
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuje provedba ovrhe na novčanim sredstvima, uključujući vođenje Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje (u daljnjem tekstu: Očevidnik), postupanje u slučaju nedostatka novčanih sredstava ovršenika za provedbu ovrhe, postupanje poslovnog subjekta u uvjetima blokade njegova računa, davanje, čuvanje i pohrana podataka, naknade, vođenje Jedinstvenog registra računa te nadzor nad provedbom ovoga Zakona.
Pravo Europske unije
Članak 1.a (NN 46/20)
(1) Ovim Zakonom se u hrvatsko zakonodavstvo preuzima Direktiva (EU) 2018/843 Europskoga parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprječavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni direktiva 2009/138/EZ i 2013/36/EU (Tekst značajan za EGP).
(2) Ovim Zakonom osigurava se provedba Uredbe (EU) 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2014. o utvrđivanju jedinstvenih pravila i jedinstvenog postupka za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih društava u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma i jedinstvenog fonda za sanaciju te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 806/2014.).
Tijela koja provode ovrhu na novčanim sredstvima
Članak 2.
Ovrhu na novčanim sredstvima na temelju ovoga Zakona provode Financijska agencija (u daljnjem tekstu: Agencija), Hrvatska narodna banka i banke.
Pojmovi
Članak 3. (NN 46/20)
U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:
1. osnova za plaćanje jest ovršna odluka domaćeg suda ili upravnog tijela koja ima potvrdu ovršnosti, ovršna nagodba sklopljena pred domaćim sudom ili upravnim tijelom, ovršna nagodba postignuta u postupku mirnog rješenja spora na temelju članka 186.a Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, br. 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13. i 89/14.), zadužnica, bjanko-zadužnica, nalog za plaćanje Hrvatske radiotelevizije s potvrdom o ovršnosti, europski ovršni naslov i europski platni nalog, a koji glase na ispunjenje određene novčane tražbine, obračun poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine, rješenje o ovrsi, rješenje o osiguranju, nalog Ministarstva financija za naplatu po aktiviranom državnom jamstvu, nalog za pljenidbu u postupku prisilnog izvršenja pravomoćno izrečene novčane kazne u kaznenom i prekršajnom postupku, nalog za prisilnu naplatu novčane kazne izrečene izvršnim rješenjem Hrvatske narodne banke, nalog za izvršenje odluke Jedinstvenog sanacijskog odbora o izricanju novčane kazne i periodičnih penala i svaka druga odluka nadležnog tijela kojom se u cijelosti ili djelomice prihvaća prijedlog za provedbu ovrhe
2. nadležno tijelo jest tijelo koje je na temelju zakona ovlašteno donositi, odnosno izdavati osnovu za plaćanje i voditi postupak radi provedbe ovrhe na novčanim sredstvima
3. ovrhovoditelj jest osoba koja je podnijela zahtjev Agenciji za prisilnu naplatu novčane tražbine te osoba u čiju je korist takav zahtjev podnesen
4. ovršenik jest osoba protiv koje se tražbina ostvaruje
5. banka jest kreditna institucija, osnovana prema zakonu kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija, pod kojom se podrazumijeva banka, štedna banka i podružnica strane banke sa sjedištem u Republici Hrvatskoj
6. institucija za platni promet jest pravna osoba koja na temelju zakona koji uređuje platni promet može pružati usluge platnog prometa u Republici Hrvatskoj
7. poslovni subjekt je pravna osoba, fizička osoba koja obavlja registriranu gospodarsku djelatnost i fizička osoba koja se bavi slobodnim zanimanjem
8. potrošač je fizička osoba koja ne obavlja registriranu gospodarsku djelatnost i koja se ne bavi slobodnim zanimanjem
9. nalog jest nalog koji Agencija na temelju osnove za plaćanje daje banci i Hrvatskoj narodnoj banci da prema podacima sadržanima u tom nalogu izvrši pljenidbu novčanih sredstava na računu ovršenika, izvrši plaćanje s računa ovršenika na račun ovrhovoditelja ili drugi račun naveden u osnovi za plaćanje, provede odluku nadležnog tijela kojom je određena mjera osiguranja na novčanim sredstvima po računima i oročenim novčanim sredstvima, izvrši blokadu, odnosno deblokadu računa ovršenika ili obavi drugu radnju radi izvršenja osnove za plaćanje
10. račun jest transakcijski račun u smislu zakona kojim se uređuje platni promet na kojem se u banci vode novčana sredstva u domaćoj i stranoj valuti, odnosno na kojem se u Hrvatskoj narodnoj banci vode novčana sredstva Republike Hrvatske u domaćoj i stranoj valuti, račun na kojem se u Hrvatskoj narodnoj banci vode novčana sredstva banke, novčani polog i ulog na štednju po viđenju
11. oročena novčana sredstva jesu novčana sredstva po ugovoru o oročenom novčanom pologu i oročenom ulogu na štednju
12. blokada računa jest zabrana isplate i prijenosa novčanih sredstava s računa ovršenika, osim izvršenja naloga na temelju ovoga Zakona
13. račun specifične namjene jest račun odnosno oročena novčana sredstva na kojima se na temelju posebnog propisa vode novčana sredstva odvojeno od imovine osobe koja upravlja tim sredstvima i koji je odgovarajuće označen u Jedinstvenom registru računa
14. donositelj osnove za plaćanje jest ovlašteno tijelo koje je donijelo odluku odnosno izdalo ili potvrdilo ispravu koja se smatra osnovom za plaćanje
15. podnositelj osnove za plaćanje jest ovrhovoditelj, odnosno osoba koja je podnijela osnovu za plaćanje
16. jedinstveni identifikacijski podatak jest jedinstveni matični broj građana, matični broj koji dodjeljuje Državni zavod za statistiku, matični broj subjekta iz sudskog registra odnosno drugi brojčani identifikacijski podatak koji je jedinstven za određenu fizičku ili pravnu osobu, pomoću kojega Agencija može na temelju dostupnih joj podataka iz službenih evidencija nedvojbeno utvrditi osobni identifikacijski broj te osobe
17. Jedinstveni sanacijski odbor« je odbor koji je osnovan u skladu s člankom 42. Uredbe (EU) br. 806/2014.
GLAVA II. PROVEDBA
II.1. PROVEDBA OVRHE NA NOVČANIM SREDSTVIMA
Opća odredba
Članak 4.
(1) Ovrha na novčanim sredstvima ovršenika provodi se na novčanim sredstvima po svim računima i oročenim novčanim sredstvima u svim bankama u kojima ovršenik ima otvorene račune i oročena novčana sredstva, prema osobnom identifikacijskom broju ovršenika, bez njegove suglasnosti, osim ako je osnovom za plaćanje ovrha odnosno osiguranje određeno isključivo na pojedinim računima u kojem slučaju će se ovrha odnosno osiguranje provesti na način i u opsegu kako je osnovom za plaćanje naloženo.
(2) Kada se ovrha treba provesti na novčanim sredstvima po računu specifične namjene, provodi se isključivo na novčanim sredstvima po tom računu.
(3) Ovrha se ne provodi na novčanim sredstvima, odnosno računima izuzetima od ovrhe na temelju zakona.
(4) Ako ovim Zakonom nije drugačije propisano, na provedbu ovrhe odgovarajuće se primjenjuju zakoni kojima se uređuje ovršni postupak.
(5) Agencija će postupiti po osnovi za plaćanje ako su osobni identifikacijski broj i ime i prezime odnosno naziv ovršenika i ovrhovoditelja iz osnove za plaćanje odnosno zahtjeva za izravnu naplatu i zahtjeva za naplatu istovjetni osobnom identifikacijskom broju i imenu i prezimenu odnosno nazivu koje je Agenciji dostavilo nadležno tijelo koje je na temelju propisa nadležno za postupak dodjeljivanja osobnog identifikacijskog broja i za vođenje evidencije o osobnim identifikacijskim brojevima.
(6) Ako u osnovi za plaćanje nije naznačen osobni identifikacijski broj ovršenika odnosno ovrhovoditelja, Agencija će postupiti po osnovi za plaćanje i ovrhu provesti prema podatku o osobnom identifikacijskom broju ovršenika odnosno ovrhovoditelja iz zahtjeva za izravnu naplatu odnosno iz zahtjeva za naplatu koji su dostavljeni uz osnovu za plaćanje, ako dostavljeni podatak nije u suprotnosti s jedinstvenim identifikacijskim podacima iz osnove za plaćanje ili ako u osnovi za plaćanje nije naveden niti jedan jedinstveni identifikacijski podatak o ovršeniku odnosno ovrhovoditelju, ako je za tako dostavljeni osobni identifikacijski broj ispunjen uvjet iz stavka 5. ovoga članka.
(7) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka, ovrhovoditelj odgovara za štetu nastalu zbog pogrešno dostavljenog podatka o osobnom identifikacijskom broju.
(8) Odredbe ovoga Zakona kojima se uređuje provedba ovrhe na temelju osnove za plaćanje na odgovarajući način primjenjuju se i na provedbu osiguranja.
(9) Ministar financija detaljnije pravilnikom propisuje postupanje s novčanim sredstvima odnosno računima potrošača izuzetim od ovrhe.
7. Pravilnik o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima
Podnošenje osnove za plaćanje
Članak 5. (NN 46/20)
(1) Nadležno tijelo, odnosno ovrhovoditelj podnosi osnovu za plaćanje Agenciji, u izvorniku, otpravku, ovjerenom presliku ili ovjerenom prijepisu neposrednom dostavom, preporučenom pošiljkom s povratnicom, odnosno na drugi način uređen posebnim propisom.
(2) Zadužnica i bjanko-zadužnica se uvijek dostavljaju u izvorniku.
(3) Osnova za plaćanje može se podnijeti i kao elektronička isprava u skladu s propisima kojima se uređuje uporaba elektroničke isprave, a na način propisan pravilnikom kojim se uređuju tehnički uvjeti.
(4) Sud ili drugo nadležno tijelo može, po osiguranju tehničkih uvjeta, podnijeti osnovu za plaćanje Agenciji elektroničkim putem, na način propisan pravilnikom kojim se uređuju tehnički uvjeti.
(5) Pismena na temelju kojih se zahtijeva postupanje po osnovi za plaćanje podnose se na način iz stavka 1., 2. ili 3. ovoga članka.
(6) Odredbe ovoga Zakona koje uređuju postupanje s osnovom za plaćanje primjenjuju se na svaki pojedinačni zahtjev kojim se traži provedba ovrhe za određeni iznos iz osnove za plaćanje.
(7) Ovrhovoditelj uz osnovu za plaćanje za izravnu naplatu novčane tražbine na temelju ovršne odluke domaćeg suda ili upravnog tijela koje imaju potvrdu ovršnosti, ovršne nagodbe sklopljene pred domaćim sudom ili upravnim tijelom, ovršne nagodbe postignute u postupku mirnog rješenja spora na temelju članka 186.a Zakona o parničnom postupku, zadužnice, bjanko-zadužnice, naloga za plaćanje Hrvatske radiotelevizije s potvrdom o ovršnosti, europskog ovršnog naslova, europskog platnog naloga, a koje glase na ispunjenje određene novčane tražbine ili obračuna poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine koju podnosi Agenciji, prilaže i zahtjev za izravnu naplatu na propisanom obrascu s podacima potrebnim za provedbu ovrhe prema odredbama ovoga Zakona.
(8) Ovrhovoditelj uz pravomoćno i ovršno rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave Agenciji podnosi i zahtjev za naplatu na propisanom obrascu, osim ako se ovrha provodi za poreze, doprinose i druga javna davanja.
(9) Zahtjev za opoziv zahtjeva za izravnu naplatu i zahtjev za opoziv zahtjeva za naplatu ovrhovoditelj podnosi na propisanom obrascu.
(10) Ako osnovu za plaćanje podnosi punomoćnik, dužan je dostaviti i punomoć za zastupanje pred Agencijom u izvorniku ili u ovjerenom presliku.
(11) Prijenos novčanih sredstava može se zahtijevati isključivo u korist računa koji pripada ovrhovoditelju.
(12) Iznimno od odredbe stavka 10. ovoga članka, prijenos novčanih sredstava može se zahtijevati u korist računa zakonskog zastupnika fizičke osobe koja je ovrhovoditelj iz osnove za plaćanje te u korist računa odvjetnika koji u tom postupku zastupa ovrhovoditelja kao punomoćnik za iznos troškova postupka iz osnove za plaćanje.
(13) Ovrhovoditelj koji ima prebivalište ili sjedište u Republici Hrvatskoj može tražiti prijenos novčanih sredstava isključivo u korist računa otvorenog u banci sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, osim ako je osnovom za plaćanje drugačije određeno.
(14) Ako banka zaprimi osnovu za plaćanje kojom je sud naložio banci provedbu ovrhe ili osiguranja na novčanim sredstvima po računu ovršenika, banka će tu osnovu za plaćanje dostaviti Agenciji isti ili najkasnije idući radni dan preporučenom pošiljkom ili neposrednom dostavom.
(15) Ministar financija detaljnije pravilnikom uređuje način i postupak podnošenja osnova za plaćanje, postupanje Agencije povodom podnesene osnove za plaćanje, oblik i sadržaj zahtjeva za naplatu iz stavka 7. ovoga članka te oblik i sadržaj zahtjeva za opoziv iz stavka 8. ovoga članka.
7. Pravilnik o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima
Očevidnik
Članak 6.
(1) Očevidnik je jedinstvena baza podataka o svim zaprimljenim osnovama za plaćanje pojedinog ovršenika, stanju njihove izvršenosti te radnjama poduzetim prilikom provedbe ovrhe na temelju tih osnova za plaćanje.
(2) Očevidnik sadrži podatke o primljenim, vraćenim, izvršenim i neizvršenim osnovama za plaćanje.
(3) Agencija vodi Očevidnik u elektroničkom obliku.
(4) Osnovu za plaćanje Agencija upisuje u Očevidnik prema trenutku (datum, sat i minuta) primitka.
(5) Ministar financija detaljnije pravilnikom uređuje sadržaj i način vođenja Očevidnika.
7. Pravilnik o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima
Redoslijed izvršenja osnove za plaćanje
Članak 7.
Agencija daje naloge za izvršavanje osnova za plaćanje onim redoslijedom kojim su upisane u Očevidnik ako drugim zakonom nije drugačije propisano.
Način izvršenja osnove za plaćanje
Članak 8.
Osnova za plaćanje izvršava se na računima i oročenim novčanim sredstvima počevši od banke koja vodi najranije otvoreni račun odnosno oročena novčana sredstva, po svim računima i oročenim novčanim sredstvima u toj banci, te dalje redom po računima i oročenim novčanim sredstvima u svim bankama prema vremenu otvaranja najranijeg računa odnosno oročenih novčanih sredstava na način da se ovrha uvijek provodi na svim računima odnosno oročenim novčanim sredstvima u toj banci.
Postupak izvršenja osnove za plaćanje
Članak 9.
(1) Agencija nalaže banci da, u roku propisanom pravilnikom kojim se uređuje način i postupak provedbe ovrhe na novčanim sredstvima, izvrši nalog u visini potrebnoj za izvršenje osnove za plaćanje.
(2) Banka izvršava nalog Agencije iz stavka 1. ovoga članka u visini raspoloživih novčanih sredstava po računima na kojima se provodi ovrha do iznosa određenog u nalogu Agencije i o tome obavještava Agenciju.
(3) Pod raspoloživim novčanim sredstvima po računima iz stavka 1. ovoga članka ne smatra se odobreno prekoračenje na računu ovršenika na temelju kredita banke, osim ako su ovršenik i banka ugovorili drugačije ili je ovršenik nakon početka provedbe ovrhe dao izričitu suglasnost banci da se ovrha može provesti iz tih sredstava.
(4) Ako nalog iz stavka 1. ovoga članka nije izvršen u cijelosti, banka će prema nalogu Agencije zabraniti raspolaganje novčanim sredstvima po računima i oročenim novčanim sredstvima do visine određene u nalogu iz stavka 1. ovoga članka, sve do novoga naloga Agencije.
(5) Postupak iz stavaka 1. i 4. ovoga članka Agencija ponavlja pojedinačno po bankama prema odredbi članka 8. ovoga Zakona.
(6) Ako osnova za plaćanje nije izvršena u cijelosti nakon provedenog postupka sukladno stavcima 1. i 5. ovoga članka, Agencija daje nalog bankama da blokiraju sve ovršenikove račune i zabrane raspolaganje oročenim novčanim sredstvima.
(7) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka, Agencija u Jedinstveni registar računa stavlja oznaku blokade ovršenikovih računa na kojima se provodi ovrha i oznaku zabrane raspolaganja oročenim novčanim sredstvima.
(8) Nakon blokade ovršenikovih računa i zabrane raspolaganja oročenim novčanim sredstvima banke su dužne Agenciji dostavljati obavijest o svakom priljevu novčanih sredstava na račun ovršenika, sve do naloga Agencije za deblokadu računa ovršenika i slobodno raspolaganje novčanim sredstvima.
(9) Priljev novčanih sredstava koristi se isključivo za izvršenje neizvršenih osnova za plaćanje, sve do izvršenja svih neizvršenih osnova za plaćanje pojedinog ovršenika, osim ako se prije provedbe ovrhe utvrdi da se radi o novčanim sredstvima koja nisu predmet ovrhe na novčanim sredstvima.
(10) Ako su svi računi ovršenika na kojima se provodi ovrha blokirani, po primitku nove osnove za plaćanje na teret računa tog ovršenika, Agencija će dati nalog banci ovršenika za izvršenje te osnove za plaćanje odmah po primitku obavijesti banke o priljevu novčanih sredstava na račun ovršenika.
(11) Nakon izvršenja svih osnova za plaćanje evidentiranih u Očevidniku za ovršenika Agencija daje nalog bankama za deblokadu svih ovršenikovih računa na kojima se provodi ovrha, a u Jedinstvenom registru računa briše oznaku blokade računa i oznaku zabrane raspolaganja oročenim novčanim sredstvima.
(12) Ako tražbina iz osnove za plaćanje nije namirena u cijelosti, Agencija će na zahtjev ovrhovoditelja i/ili nadležnog tijela izdati potvrdu o nemogućnosti namirenja, u roku od osam dana od dana primitka takvog zahtjeva.
(13) Agencija i banke dužne su osigurati tehničke uvjete za međusobnu razmjenu naloga i podataka.
(14) Ministar financija detaljnije pravilnicima propisuje način i postupak izvršenja osnove za plaćanje, način i rokove razmjene naloga i podataka između Agencije i banke te tehničke uvjete koje su Agencija i banke dužne osigurati za međusobnu razmjenu podataka.
9. Pravilnik o tehničkim uvjetima za provedbu Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima
Izvršenje osnove za plaćanje na oročenim novčanim sredstvima
Članak 10.
(1) Oročena novčana sredstva koriste se za izvršenje osnove za plaćanje po isteku ugovora o oročenju te se smatraju priljevom novčanih sredstava prema članku 9. stavku 9. ovoga Zakona.
(2) Dospjele kamate koje se prema ugovoru o oročenju isplaćuju za vrijeme zabrane raspolaganja oročenim novčanim sredstvima koriste se za izvršenje osnove za plaćanje po dospijeću te se smatraju priljevom novčanih sredstava prema članku 9. stavku 9. ovoga Zakona.
(3) Banka i ovršenik ne smiju produžiti niti mijenjati ugovor o oročenju za vrijeme zabrane raspolaganja oročenim novčanim sredstvima, ali ugovor mogu otkazati ili raskinuti u kojem slučaju se ta sredstva smatraju priljevom novčanih sredstava prema članku 9. stavku 9. ovoga Zakona.
(4) Ministar financija detaljnije pravilnikom propisuje izvršenje osnove za plaćanje na oročenim novčanim sredstvima.
7. Pravilnik o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima
Izvršenje naloga
Članak 11.
(1) Nalog za prijenos novčanih sredstava smatrat će se izvršenim onda kada je banka teretila ovršenikov račun u skladu sa standardima korištenja bankovnih tehnologija.
(2) Odmah po izvršenju naloga banka je dužna bez odgađanja o tome propisanom elektroničkom porukom obavijestiti Agenciju.
(3) Ako ovršenik ima račun u istoj banci u kojoj je otvoren račun na koji je potrebno izvršiti prijenos novčanih sredstava, banka je dužna isti dan teretiti račun ovršenika i odobriti račun ovrhovoditelja.
(4) Ako su račun ovršenika i račun na koji je potrebno izvršiti prijenos novčanih sredstava u različitim bankama, banka koja provodi nalog dužna je isti radni dan, a najkasnije sljedeći radni dan, odobriti račun banke na koji se vrši prijenos novčanih sredstava, a ta je banka dužna isti radni dan odobriti račun na koji je izvršen prijenos novčanih sredstava, osim ako je ovim Zakonom drugačije određeno.
(5) Ako je određena pljenidba novčanih sredstava ili zabrana raspolaganja odnosno uskrata isplate, smatra se da je nalog izvršen onda kada je banka zaplijenila raspoloživa novčana sredstva na računu ovršenika i/ili oročena novčana sredstva ili kada je ovršeniku ili trećoj osobi na temelju naloga ovršenika zabranila odnosno uskratila isplatu s računa i/ili oročenih novčanih sredstava.
(6) Banka je dužna bez odgađanja propisanom elektroničkom porukom obavijestiti Agenciju o izvršenju naloga u slučajevima navedenim u stavku 5. ovoga članka.
(7) Ako se ovrha provodi radi naplate kamata koje na temelju osnove za plaćanje dospijevaju i nakon zapljene novčanih sredstva ovršenika, a ukupni iznos tražbine, uključujući i dospjelu kamatu do dana zapljene glavnice je zaplijenjen u cijelosti, istekom roka od 60 dana od primitka osnove za plaćanje, Agencija će dati nalog banci da zaplijeni i iznos dospjelih kamata na dan tog naloga.
(8) Daljnju zapljenu novčanih sredstava ovršenika na ime dospjelih kamata Agencija je dužna obavljati svakih 60 dana računajući od dana slanja posljednjeg naloga banci za zapljenu dospjelih kamata, sve do izvršenja osnove za plaćanje u cijelosti.
(9) Ako su na teret ovršenika u Očevidniku upisane osnove za plaćanje za koje nije započeto izvršenje, Agencija dostavlja banci novi nalog iz stavka 1. odnosno stavka 5. ovoga članka nakon primitka elektroničke poruke kojom je banka potvrdila da je izvršila prethodno dostavljeni nalog u cijelosti.
Nemogućnost izvršenja osnove za plaćanje za ovršenika fizičku osobu
Članak 12.
(1) Ako se tražbina iz osnove za plaćanje ne naplati od ovršenika fizičke osobe u cijelosti u roku od tri godine od primitka u Agenciju, nakon što po toj osnovi za plaćanje nije bilo nikakvih naplata posljednjih šest mjeseci uzastopno s računa tog ovršenika, Agencija prestaje s izvršavanjem te osnove za plaćanje za ovršenika iz osnove za plaćanje za kojeg su zadovoljeni navedeni uvjeti.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, Agencija neće prestati s izvršavanjem upisane osnove za plaćanje niti nakon isteka roka od tri godine ako se ovrha provodi radi namirenja tražbine zakonskog uzdržavanja djeteta i druge tražbine kada se ovrha provodi radi namirenja budućih obroka po dospijeću.
(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, Agencija neće prestati s izvršavanjem upisane osnove za plaćanje niti nakon isteka roka od tri godine ako se radi o mjerama osiguranja iz kaznenog postupka.
(4) Ako je po osnovi za plaćanje za koju je ispunjen uvjet iz stavka 1. ovoga članka zaplijenjen određeni iznos, taj iznos ostaje zaplijenjen i nakon prestanka daljnjeg izvršenja osnove, dok se ne steknu uvjeti za prijenos ili prestanak zapljene.
(5) Ministar financija detaljnije pravilnikom propisuje postupanje Agencije u slučaju nemogućnosti izvršenja osnove za plaćanje.
7. Pravilnik o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima
SUDSKA PRAKSA: Rješenje, Rješenje, Rješenje
II.2. PROVEDBA OVRHE NA NOVČANIM SREDSTVIMA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE I PRORAČUNA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE
Članak 13.
(1) Radi provedbe ovrhe na novčanim sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona i posebnih propisa kojima se uređuju državni proračun i proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(2) Nalog za provedbu ovrhe na novčanim sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske Agencija dostavlja Hrvatskoj narodnoj banci, a nalog za provedbu ovrhe na novčanim sredstvima proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave Agencija dostavlja banci.
(3) Ovrha na novčanim sredstvima ovršenika Republike Hrvatske provodi se na računu državnog proračuna Republike Hrvatske.
(4) Agencija će provesti ovrhu na računu državnog proračuna Republike Hrvatske i kada je ovrha određena protiv proračunskog korisnika državnog proračuna kada se na temelju propisa kojim se uređuje proračun račun državnog proračuna smatra računom proračunskog korisnika.
(5) Agencija će provesti ovrhu na računu proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kada je ovrha određena protiv korisnika proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kada se na temelju propisa kojim se uređuje proračun, račun proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave smatra računom proračunskog korisnika.
(6) Ministar financija detaljnije pravilnikom uređuje način i postupak provedbe ovrhe na novčanim sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
7. Pravilnik o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima
II.3. PROVEDBA OVRHE NA NOVČANIM SREDSTVIMA BANKE
Članak 14.
(1) Na provedbu ovrhe na novčanim sredstvima banke odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona i posebnih propisa kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija i međubankovnih platnih sustava.
(2) Ovrha na novčanim sredstvima banke provodi se iz sredstava banke u Hrvatskoj narodnoj banci.
(3) Nalog za provedbu ovrhe iz stavka 2. ovoga članka Agencija dostavlja Hrvatskoj narodnoj banci.
(4) Ministar financija detaljnije pravilnikom propisuje poseban način, uvjete i rokove izvršavanja osnove za plaćanje kod provedbe ovrhe na novčanim sredstvima banke.
14. Pravilnik o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima
GLAVA III. POSTUPANJE POSLOVNOG SUBJEKTA U UVJETIMA BLOKADE RAČUNA
Obračunsko plaćanje
Članak 15.
(1) Obračunsko plaćanje je namira međusobnih novčanih obveza i potraživanja između sudionika obračunskog plaćanja bez uporabe novčanih sredstava, a provodi se ustupom potraživanja, asignacijom te drugim oblicima namire međusobnih novčanih obveza i potraživanja.
(2) Ovršenik – poslovni subjekt ne smije sklapati ugovore radi obračunskog plaćanja ako u Jedinstvenom registru računa ima oznaku blokade računa, odnosno zabranu raspolaganja oročenim novčanim sredstvima, ako tim obračunskim plaćanjem kao vjerovnik tražbine onemogućuje ili izbjegava primitak ispunjenja obveze u novcu.
Plaćanje gotovim novcem
Članak 16.
Ovršenik – poslovni subjekt ne smije svoje obveze plaćati gotovim novcem ako u Jedinstvenom registru računa ima oznaku blokade računa, odnosno zabranu raspolaganja oročenim novčanim sredstvima, a gotov novac koji je primio obavljajući registriranu djelatnost dužan je položiti na svoj račun u banci.
Plaćanje preko institucije za platni promet
Članak 17.
Ovršenik – poslovni subjekt ne smije plaćati preko institucije za platni promet niti preko ostalih pružatelja platnih usluga u Republici Hrvatskoj kao niti plaćati ili primati plaćanja preko računa otvorenog kod pružatelja platnih usluga u inozemstvu, ne smije preusmjeravati novčane i financijske tijekove na drugu osobu niti primati uplate i isplaćivati novčana sredstva na račune drugih osoba ako u Jedinstvenom registru računa ima oznaku blokade računa, odnosno zabranu raspolaganja oročenim novčanim sredstvima.
GLAVA IV. STEČAJNI POSTUPAK, BRISANJE POSLOVNOG SUBJEKTA I ZATVARANJE RAČUNA
Stečajni postupak nad ovršenikom
Članak 18.
(1) Trgovački sud dužan je rješenje o otvaranju stečajnog postupka, rješenje o obustavi stečajnog postupka, pravomoćno rješenje o zaključenju stečajnog postupka, rješenje o ukidanju rješenja kojim je otvoren stečajni postupak i rješenje o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnog postupka dostaviti Agenciji bez odgode, neposrednom dostavom, preporučenom pošiljkom ili kao elektroničku ispravu u skladu s propisom kojim se uređuje uporaba elektroničke isprave.
(2) Pod rješenjem o otvaranju stečajnog postupka, u smislu ovoga Zakona, podrazumijeva se i rješenje kojim se stečajni postupak otvara i istodobno zaključuje.
(3) Na temelju rješenja o otvaranju stečajnog postupka iz stavka 1. ovoga članka u stečajnom postupku nad stečajnim dužnikom Agencija prestaje s izvršavanjem osnova za plaćanje koje su upisane u Očevidnik i pohranjuje ih, a naknadno zaprimljene osnove za plaćanje ne izvršava već iste vraća donositelju odnosno podnositelju uz obrazloženje razloga vraćanja. Iznimno, Agencija izvršava osnovu za plaćanje koja je donesena nakon otvaranja stečajnog postupka ako se ovrha provodi na novčanim sredstvima stečajne mase dužnika.
(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, Agencija u Jedinstvenom registru računa stavlja oznaku stečaja na sve račune ovršenika, a na računima otvorenim prije otvaranja stečajnog postupka za vrijeme trajanja stečajnog postupka ostaje upisana oznaka blokade računa. Ako dužnik pojedinac otvori račun u banci nakon otvaranja stečajnog postupka, Agencija će banci dati nalog za blokadu tog računa, osim ako je račun dužnik pojedinac otvorio uz suglasnost stečajnog upravitelja odnosno suda.
(5) Nakon otvaranja stečajnog postupka Agencija daje nalog banci da novčana sredstva zaplijenjena po nalogu Agencije na računu stečajnog dužnika pravne osobe prije otvaranja stečajnog postupka oslobodi na račun stečajnog dužnika, osim novčanih sredstava zaplijenjenih radi osiguranja predujma za namirenje troškova stečajnog postupka sukladno odredbama Stečajnog zakona iz kojeg iznosa će se Agenciji naknaditi trošak podnošenja prijedloga.
(6) Novčana sredstva s računa stečajnog dužnika banka će na temelju naloga suda ili stečajnog upravitelja prenijeti na račun koji je za stečajnog dužnika otvoren nakon otvaranja stečajnog postupka.
(7) Ako Agencija zaprimi rješenje kojim se ukida rješenje o otvaranju stečajnog postupka ili rješenje o obustavi stečajnog postupka koje je doneseno iz razloga koji ne dovode do brisanja iz odgovarajućeg registra, Agencija će osnove za plaćanje iz stavka 3. ovoga članka ponovno započeti izvršavati onim redoslijedom kojim su bile upisane u Očevidnik prije otvaranja stečajnog postupka i nastaviti s provedbom ovrhe sukladno odredbama ovoga Zakona.
(8) Ako Agencija nakon saznanja o pravomoćnom zaključenju ili obustavi stečajnog postupka za dužnika pojedinca zaprimi zahtjev za provođenjem ovrhe na temelju neke od osnova za plaćanje koje su pohranjene na temelju rješenja o otvaranju stečajnog postupka, osnovu za plaćanje će upisati u Očevidnik prema vremenu primitka tog zahtjeva.
(9) Agencija će postupiti sukladno odredbama ovoga članka i ako podatak o otvaranju stečaja, zaključenju stečaja odnosno brisanju ovršenika zaprimi na temelju vjerodostojnih podataka dobivenih od nadležnog tijela koje je na temelju propisa nadležno za postupak dodjeljivanja osobnog identifikacijskog broja i za vođenje evidencije o osobnim identifikacijskim brojevima.
(10) Ministar financija detaljnije će pravilnikom propisati postupanje Agencije i banaka u slučaju zaprimanja rješenja o otvaranju, zaključenju ili obustavi stečajnog postupka odnosno na temelju druge odluke donesene na temelju odredbi posebnog propisa kojim se uređuje stečajni postupak, kao i način naplate troškova podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka u korist Agencije.
7. Pravilnik o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima
Zatvaranje računa, statusne promjene, prestanak postojanja
Članak 19.
(1) Račun ovršenika pravne osobe ne smije se zatvoriti ako u Jedinstvenom registru računa ima oznaku blokade, a nema otvoren niti jedan drugi račun u banci.
(2) Račun ovršenika pravne osobe, neovisno o oznaci blokade u Jedinstvenom registru računa, banka je dužna zatvoriti kada je ovršenik prestao postojati brisanjem iz odgovarajućeg registra i u drugim slučajevima kada je to određeno propisom.
(3) Ako Agencija utvrdi da su zatvoreni svi računi ovršenika na kojima se može provesti ovrha te da ovršenik niti u jednoj banci nema oročena novčana sredstva na kojima se može provesti ovrha, osnove za plaćanje upisane u Očevidnik nastavit će izvršavati kada na temelju podataka iz Jedinstvenog registra računa utvrdi da je ovršenik otvorio novi račun pod istim osobnim identifikacijskim brojem.
(4) Za vrijeme dok ovršenik nema otvorenih računa na kojima se može provesti ovrha, Agencija neće nove osnove za plaćanje upisivati u Očevidnik niti po njima postupati.
(5) Ako Agencija iz dostupnih službenih evidencija zaprimi podatak ili na drugi način sazna za statusnu promjenu pripajanja odnosno spajanja ovršenika, Agencija neizvršene osnove za plaćanje upisuje u Očevidnik pravnog sljednika ovršenika.
(6) Ako je za ovršenika nastupila statusna promjena podjele, Agencija će nastaviti s provedbom ovrhe protiv pravnog sljednika ovršenika na zahtjev ovrhovoditelja ako ovrhovoditelj dostavi plan podjele ili drugu službenu ispravu izdanu od strane nadležnog tijela iz koje Agencija može nedvojbeno utvrditi da je obveza iz određene osnove za plaćanje na njega prešla.
(7) Ako je ovršenik pravna osoba prestao postojati zbog brisanja iz odgovarajućeg registra bez pravnog sljednika odnosno ako je ovršenik fizička osoba umro, a ne postoje uvjeti za prijenos na račun ovrhovoditelja, Agencija po saznanju za tu okolnost prestaje s izvršavanjem osnova za plaćanje i iste pohranjuje.
(8) Agencija će nakon saznanja o prestanku postojanja ovršenika pravne osobe dati nalog bankama da novčana sredstva prethodno zaplijenjena na računu tog ovršenika po nalogu Agencije prenesu na račun državnog proračuna, dok će u slučaju saznanja za smrt ovršenika fizičke osobe novčana sredstva ostati zaplijenjena do zaprimanja drugačijeg naloga za postupanje s tim sredstvima.
(9) Iznimno od odredbe stavka 8. ovoga članka, novčana sredstva zaplijenjena na računu ovršenika će ostati zaplijenjena i za ista će Agencija izdati nalog banci za prijenos na račun ovrhovoditelja i nakon saznanja da je ovršenik pravna osoba prestao postojati odnosno zbog smrti ovršenika fizičke osobe, u slučaju kada za ista teče rok za prijenos novčanih sredstava od 60 dana od dana zaprimanja osnove za plaćanje u Agenciju sukladno odredbama Ovršnog zakona.
(10) Ako dođe do statusne promjene ovrhovoditelja pravne osobe, Agencija će nastaviti provedbu ovrhe u korist pravnog sljednika u skladu s podacima iz Jedinstvenog registra računa, odnosno na temelju zahtjeva pravnog slijednika ovrhovoditelja iz osnove za plaćanje. Ako se radi o statusnoj promjeni podjele, uz zahtjev za nastavak provedbe ovrhe ovrhovoditelj mora dostaviti plan podjele ili drugu službenu ispravu izdanu od strane nadležnog tijela iz koje Agencija može nedvojbeno utvrditi da je tražbina iz određene osnove za plaćanje na njega prešla.
(11) Ako je ovrhovoditelj pravna osoba prestao postojati zbog brisanja iz odgovarajućeg registra bez pravnog sljednika, Agencija po saznanju za tu okolnost prestaje s izvršavanjem te osnove za plaćanje i istu pohranjuje. Ako postoje zaplijenjena sredstva na temelju te osnove za plaćanje, po ispunjenju uvjeta za prijenos Agencija će dati banci nalog za prijenos tih sredstava u korist računa državnog proračuna.
(12) U slučaju smrti ovrhovoditelja fizičke osobe Agencija prestaje s izvršavanjem te osnove za plaćanje i istu pohranjuje. Ako postoje zaplijenjena sredstva na temelju osnove za plaćanje, Agencija će nalog za prijenos zaplijenjenih sredstava dati banci nakon što se ispune uvjeti za nastavak ovrhe u korist nasljednika.
(13) Ministar financija pravilnikom detaljnije propisuje postupanje Agencije i banaka u slučaju zatvaranja računa ovršenika ili ovrhovoditelja, statusne promjene na strani ovršenika ili ovrhovoditelja kao i za slučaj prestanka postojanja ovršenika ili ovrhovoditelja.
7. Pravilnik o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima
GLAVA V. DAVANJE, ČUVANJE I POHRANA PODATAKA
Davanje podataka
Članak 20.
(1) Agencija daje podatke, preslike i potvrde iz Očevidnika na temelju zahtjeva koji nadležno tijelo, ovrhovoditelj, ovršenik, banke za njezine klijente te druge ovlaštene osobe dostavljaju u Agenciju u pisanom ili elektroničkom obliku.
(2) Nadležno tijelo u smislu stavka 1. ovoga članka je tijelo javne vlasti koje je ovlašteno na temelju zakona voditi parnični, izvanparnični, kazneni, prekršajni ili upravni postupak kada podatke traže radi potreba vođenja tog postupka.
(3) Agencija će ovršeniku i ovrhovoditelju na zahtjev dati sve podatke iz Očevidnika koji se na njih odnose.
(4) Agencija će banci za njezina klijenta na zahtjev dati podatke o ukupnom iznosu neizvršenih osnova za plaćanje, danima blokade i postojanju mjere osiguranja.
(5) Agencija će osobi koja tvrdi da namjerava pokrenuti ovršni postupak ili postupak osiguranja dati podatke koji su za ovršenika evidentirani u Očevidniku o ukupnom iznosu neizvršenih osnova za plaćanje i danima blokade računa, podatak o tome ima li ovršenik otvoren račun u banci te ako je ovršenikov račun blokiran dulje od šest mjeseci i podatak je li u posljednjih šest mjeseci bilo naplata po ranije dostavljenim osnovama za plaćanje.
(6) Podnositelj zahtjeva iz stavka 5. ovoga članka dužan je u zahtjevu za davanje podataka navesti tražbinu radi čijeg ostvarenja ili osiguranja namjerava pokrenuti ovršni postupak odnosno postupak osiguranja te priložiti presliku isprave na kojoj se ona temelji.
(7) Agencija podatke iz Očevidnika obrađuje i daje na temelju ovoga Zakona, odgovarajuće primjenjujući pritom propise kojima se uređuje zaštita osobnih podataka.
(8) Agencija podatke iz Očevidnika može koristiti za izradu analiza i izvješća u agregiranom obliku za statističke, analitičke i druge potrebe, a daje ih na temelju pisanog zahtjeva podnositelja.
(9) Banka može podatke iz Očevidnika odnosno druge podatke do kojih je došla na temelju odredaba ovoga Zakona koristiti isključivo za potrebe provedbe ovoga Zakona i ne smije ih koristiti u druge svrhe, prosljeđivati niti ugrađivati u svoje proizvode i usluge, osim ako za to nije pribavila izričitu suglasnost klijenta na kojeg se ti podaci odnose.
(10) Na davanje, korištenje, uporabu, čuvanje, pohranu podataka koji se prikupljaju, obrađuju i daju na temelju ovoga Zakona ne primjenjuju se odredbe zakona koji uređuje pravo na pristup informacijama.
(11) Agencija je ovlaštena prikupljati, obrađivati, pohranjivati i koristiti podatke o svim pravnim i fizičkim osobama iz svih registara i od svih javnih tijela koja te podatke vode, i prije početka provedbe ovrhe u korist ili na teret tih osoba, ako se radi o podacima koji su Agenciji potrebni za pravodobno postupanje po odredbama ovoga Zakona.
(12) Agencija je dužna primjenjivati odgovarajuće mjere informacijske sigurnosti za zaštitu informacijskog sustava i podataka od neovlaštenog korištenja, izmjena i gubitka.
(13) Ministar financija pravilnikom propisuje opseg podataka koji se daju, način i rokove njihova davanja, korištenja i uporabe te podatke iz stavka 11. ovoga članka.
7. Pravilnik o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima
Čuvanje, pohrana i zaštita podataka
Članak 21.
(1) Agencija je dužna čuvati osnovu za plaćanje tri godine od dana kada je tražbina za koju je zatražena ovrha na temelju osnove za plaćanje naplaćena u cijelosti, odnosno od dana kada je Agencija prestala provoditi ovrhu radi obustave, na zahtjev ovrhovoditelja ili na temelju posebnog propisa kojim se uređuje prestanak provedbe ovrhe u odnosu na pojedinu osnovu za plaćanje.
(2) Ovrhovoditelj ili ovršenik kada je ovlašten na temelju zakona može u roku iz stavka 1. ovoga članka od Agencije zatražiti vraćanje osnove za plaćanje.
(3) Ako ovrhovoditelj ili ovršenik ne zatraži vraćanje osnove za plaćanje, Agencija je može uništiti.
(4) Agencija je dužna čuvati podatke iz Očevidnika u elektroničkom obliku trajno.
(5) Ministar financija detaljnije pravilnikom propisuje način čuvanja i pohrane podataka.
GLAVA VI. NAKNADE
Članak 22. (NN 46/20)
(1) Ovrhovoditelj je dužan predujmiti Agenciji iznos propisane naknade za provedbu osnove za plaćanje, a Agencija će taj iznos upisati u Očevidnik zajedno s tražbinom iz osnove za plaćanje te provesti ovrhu u korist ovrhovoditelja.
(2) Agencija neće upisati osnovu za plaćanje u Očevidnik niti poduzimati radnje po osnovi za plaćanje ako ovrhovoditelj nije platio iznos predujma.
(3) Iznimno od odredbi stavaka 1. i 2. ovoga članka, ovrhovoditelj nije dužan Agenciji predujmiti naknadu u slučaju kada se ovrha/osiguranje provodi:
1. radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja djeteta
2. radi naplate tražbine po osnovi privremenog uzdržavanja
3. radi naplate tražbine po osnovi neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine
4. radi naplate tražbina Republike Hrvatske te tražbina s osnove poreza, doprinosa i drugih javnih davanja
5. radi naplate novčane kazne, oduzete imovinske koristi i troškova u prekršajnom i kaznenom postupku
6. radi naplate novčane kazne izrečene izvršnim rješenjem Hrvatske narodne banke
7. radi izvršenja odluke Jedinstvenog sanacijskog odbora o izricanju novčane kazne i periodičnih penala
8. radi izvršenja rješenja o ovrsi i rješenja o osiguranju koje se ne odnosi na tražbine iz točaka 1. do 5. te 9. i 10. ovoga stavka, kada sud koji je donio rješenje Agenciji izričito naloži provedbu osnove za plaćanje bez predujmljivanja naknade iz stavka 1. ovoga članka
9. radi izvršenja mjera osiguranja iz kaznenog, prekršajnog ili poreznog postupka
10. radi naplate tražbine u korist Agencije.
(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, naknadu za provedbu ovrhe Agenciji dužan je platiti ovršenik, a Agencija će iznos naknade upisati u Očevidnik prije tražbine iz osnove za plaćanje za koju se naplaćuje i za taj iznos provesti ovrhu sukladno odredbama ovoga Zakona.
(5) Naknadu za vraćanje osnove za plaćanje, promjenu ovrhovoditelja i druge radnje koje Agencija poduzima na zahtjev ovrhovoditelja plaća ovrhovoditelj, a Agencija nije dužna poduzeti traženu radnju prije plaćanja naknade.
(6) Ovršenik je dužan Agenciji platiti naknadu za vraćanje naplaćene zadužnice te naknadu za druge radnje koje Agencija poduzima na zahtjev ovršenika.
(7) Naknadu za davanje podataka, preslika i potvrda iz Očevidnika na novčanim sredstvima plaća podnositelj zahtjeva, a Agencija nije dužna dati podatke, preslike niti potvrde prije plaćanja naknade.
(8) Na iznos naknada koje Agencija naplaćuje za poduzimanje radnji pri provedbi ovrhe ne plaća se porez na dodanu vrijednost.
(9) Ministar financija propisuje vrste i visine naknada za obavljanje poslova propisanih ovim Zakonom te način naplate naknade.
GLAVA VII. JEDINSTVENI REGISTAR RAČUNA
Vođenje i dostava podataka
(1) Agencija vodi Jedinstveni registar računa.
(2) Jedinstveni registar računa jest elektronička baza podataka koja sadrži podatke o:
– svim računima i oročenim novčanim sredstvima
– stambenim štednim ulozima i depozitima u kreditnim unijama
– sefovima svih fizičkih i pravnih osoba
– stvarnim vlasnicima pravnih osoba imatelja računa, oročenih novčanih sredstava i sefova, kako su određeni zakonom kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma
– fizičkim osobama ovlaštenim za raspolaganje sa sredstvima po računima, oročenim novčanim sredstvima, stambenim štednim ulozima i depozitima u kreditnim unijama te fizičkim osobama korisnicima sefova.
(3) Obveznici dostave podataka u Jedinstveni registar računa jesu banke, Hrvatska narodna banka, stambene štedionice i kreditne unije.
(4) Obveznici dostave podataka iz stavka 3. ovoga članka dužni su dnevno dostavljati u Jedinstveni registar računa podatke iz stavka 2. ovoga članka, kao i naknadno nastale promjene po tim podacima.
(5) Podaci koje obveznici iz stavka 3. ovoga članka dostavljaju u Jedinstveni registar računa ne sadrže podatke o stanju na računu niti podatke o stanju oročenih novčanih sredstava odnosno stambene štednje.
(6) Na dostavu podataka iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se obveza čuvanja bankovne tajne sukladno zakonu kojim se uređuju kreditne institucije, odnosno obveza čuvanja povjerljivih podataka sukladno zakonu kojim se uređuju kreditne unije.
(7) Agencija u Jedinstveni registar računa upisuje podatke o oznaci blokade računa i zabrani raspolaganja oročenim novčanim sredstvima te podatke dobivene od nadležnog tijela koje je na temelju propisa nadležno za postupak dodjeljivanja osobnog identifikacijskog broja i za vođenje evidencije o osobnim identifikacijskim brojevima te podatke o stvarnom vlasniku pravnog subjekta koji je obveznik upisa podataka u Registar stvarnih vlasnika sukladno propisu koji uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.
(8) Obveznik iz stavka 3. ovoga članka dužan je uskladiti podatke koje je dostavio u Jedinstveni registar računa s podacima koje je u Jedinstveni registar računa upisala Agencija sukladno stavku 7. ovoga članka.
(9) Podatke koje je Agencija u Jedinstveni registar računa upisala za račune, oročena novčana sredstva, stambene štednje i depozite obveznici dostave iz stavka 3. ovoga članka mogu koristiti isključivo za potrebe postupanja sukladno ovome Zakonu.
(10) Ministar financija pravilnikom detaljnije propisuje sadržaj Jedinstvenog registra računa, obuhvat podataka, način i rokove dostave i usklađivanja podataka, davanje, korištenje i uporabu podataka, uvid u podatke iz Jedinstvenog registra računa te postupanje obveznika dostave podataka s podacima koje u Jedinstveni registar računa upisuje Agencija.
11. Pravilnik o Jedinstvenom registru računa
Javni podaci, uvid i davanje podataka
(1) Javni podaci u Jedinstvenom registru računa jesu podaci o poslovnom subjektu, a to su:
1. osobni identifikacijski broj
2. tvrtka ili naziv odnosno ime i prezime
3. sjedište i adresa
4. broj računa i oročenih novčanih sredstava odnosno depozita u kreditnoj uniji i naziv banke koja vodi račun odnosno oročena novčana sredstva odnosno kreditne unije u kojoj se vodi depozit
5. oznaka blokade računa odnosno zabrane raspolaganja oročenim novčanim sredstvima
6. datum otvaranja i zatvaranja računa i oročenih novčanih sredstava u banci odnosno depozita u kreditnoj uniji
7. datum isteka ugovora o oročenju
8. drugi podaci o računu i oročenim novčanim sredstvima odnosno depozitu u kreditnoj uniji poslovnog subjekta koji su propisani pravilnikom iz članka 23. stavka 10. ovoga Zakona.
(2) U odnosu na poslovnog subjekta koji je fizička osoba javni podaci u smislu stavka 1. ovoga članka su samo podaci o računima koji su otvoreni radi obavljanja gospodarske ili druge djelatnosti ili slobodnog zanimanja.
(3) Agencija će podnositelju na temelju njegova pisanog zahtjeva osigurati uvid u javne podatke u Jedinstvenom registru računa ili će mu ih dati u pisanom obliku.
(4) Podaci iz Jedinstvenog registra računa koji se odnose na potrošače, a koje preuzimaju obveznici dostave podataka iz članka 23. stavka 3. ovoga Zakona nisu javni i na njih se na odgovarajući način primjenjuje zakon kojim se uređuje zaštita osobnih podataka, osim podatka o tome ima li potrošač prema podacima iz Jedinstvenog registra računa otvoren račun te podataka o računima specifične namjene.
(5) Podatke koji nisu javni Agencija daje na temelju pisanog zahtjeva sudu i drugom nadležnom tijelu te banci, Hrvatskoj narodnoj banci, stambenoj štedionici i kreditnoj uniji za njihove klijente i potrošaču podatke koji se na njega odnose.
(6) Obveznici dostave podataka iz članka 23. stavka 3. ovoga Zakona dužni su u svojim evidencijama brisati podatke koje su dostavili u Jedinstveni registar računa i podatke koje su preuzeli sukladno članku 23. stavku 7. ovoga Zakona iz Jedinstvenog registra računa istekom roka od deset godina nakon završetka poslovnog odnosa između obveznika dostave podataka i poslovnog subjekta ili potrošača.
(7) Uredu za sprječavanje pranja novca kao financijsko-obavještajnoj jedinici Republike Hrvatske i tijelima nadležnim za nadzor obveznika primjene zakona kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma izravno su elektroničkim putem i bez naknade dostupni svi podaci koji se nalaze u Jedinstvenom registru računa, u skladu s propisom kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.
(8) Ministar financija pravilnikom propisuje naknadu za uvid i davanje podataka iz Jedinstvenog registra računa.
Odgovornost za točnost podataka
Članak 25.
(1) Banke, Hrvatska narodna banka, stambene štedionice i kreditne unije odgovorne su za točnost podataka i redovitost njihove dostave u Jedinstveni registar računa.
(2) Agencija je odgovorna za istovjetnost podataka u Jedinstvenom registru računa s podacima koje su dostavile banke, Hrvatska narodna banka, stambene štedionice i kreditne unije.
(3) Agencija nije odgovorna za nepravilnosti nastale u provedbi ovrhe na novčanim sredstvima ako je do tih nepravilnosti došlo zbog netočnih ili nepotpunih podataka koje su obveznici dostave podataka dostavili u Jedinstveni registar računa odnosno zbog netočnih ili nepotpunih podataka dostavljenih od strane nadležnog tijela koje je na temelju propisa nadležno za postupak dodjeljivanja osobnog identifikacijskog broja i za vođenje evidencije o osobnim identifikacijskim brojevima.
Postupanje Agencije u posebnim okolnostima
Članak 25.a (NN 47/20)
(1) Posebne okolnosti podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, narušava gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu.
(2) Za vrijeme trajanja posebnih okolnosti iz stavka 1. ovoga članka Agencija će zastati s provedbom ovrhe na novčanim sredstvima u odnosu na ovršenike fizičke osobe.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, Agencija neće zastati s provedbom ovrhe na novčanim sredstvima u odnosu na ovršenike fizičke osobe ako se ovrha provodi radi namirenja tražbine zakonskog uzdržavanja djeteta, druge tražbine kada se ovrha provodi radi namirenja budućih obroka po dospijeću, tražbine po osnovi dospjele, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine, ako se radi o mjerama osiguranja iz kaznenog postupka te u slučaju ovrhe po računu specifične namjene.
(4) Ako ovršenik fizička osoba nakon zastoja provedbe ovrhe iz stavka 2. ovoga članka nema niti jednu osnovu za plaćanje temeljem koje Agencija nastavlja s provedbom ovrhe, Agencija će bankama ovršenika poslati nalog za deblokadu računa u roku od deset radnih dana.
(5) Za vrijeme trajanja posebnih okolnosti Agencija će zaprimati nove osnove za plaćanje i po njima postupati na način da će ih evidentirati u Očevidnik, ali u odnosu na ovršenike fizičke osobe neće slati naloge bankama za izvršenje, odnosno nakon evidentiranja u Očevidnik zastat će s daljnjim postupanjem.
(6) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, ako za vrijeme posebnih okolnosti nastupi uvjet za prijenos sredstava koja su zaplijenjena prije nastupa posebnih okolnosti, Agencija će izdati naloge bankama radi prijenosa zaplijenjenih sredstava ovrhovoditelju.
Kraj 'posebnih okolnosti' uzrokovanih pandemijom Covid-19 donosi nastavak provedbe ovrhe i stečaja
(7) Za vrijeme trajanja posebnih okolnosti ne teku rokovi propisani ovim Zakonom ili posebnim zakonom vezani za trajanje blokade računa odnosno postojanje neizvršenih osnova za plaćanje, osim roka za prijenos zaplijenjenih sredstava koji se računa od primitka osnove za plaćanje u Agenciju.
(8) Nakon prestanka posebnih okolnosti Agencija će nastaviti s provedbom ovrhe sukladno odredbama ovoga Zakona, a rokovi iz stavka 7. nastavljaju teći.
Zastoj tijeka zateznih kamata u posebnim okolnostima
Članak 25.b (NN 47/20)
(1) Za vrijeme trajanja posebnih okolnosti iz članka 25.a ovoga Zakona ne teče zatezna kamata.
(2) Agencija neće obračunati zateznu kamatu koja je određena u osnovi za plaćanje za razdoblje trajanja posebnih okolnosti.
GLAVA VIII. NADZOR I IZVJEŠĆIVANJE
Članak 26.
(1) Ministarstvo financija nadzire primjenu ovoga Zakona u Agenciji i poslovnim subjektima.
(2) Hrvatska narodna banka nadzire primjenu ovoga Zakona u bankama, stambenim štedionicama i kreditnim unijama.
(3) Agencija, banke, Hrvatska narodna banka, stambene štedionice i kreditne unije dužne su na zahtjev nadzornih tijela iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dostaviti izvješća, podatke i druge obavijesti o svim pitanjima važnima za provođenje nadzora prema ovom Zakonu.
(4) U postupku nadzora nadzorna tijela iz stavaka 1. i 2. ovoga članka rješenjem će, ovisno o vrsti nepravilnosti, odrediti otklanjanje utvrđene nepravilnosti i ostaviti primjereni rok za njezino otklanjanje, koji ne može biti kraći od tri dana.
(5) Ako nepravilnost iz stavka 4. ovoga članka bude otklonjena u tijeku nadzora ili u ostavljenom roku za otklanjanje nepravilnosti, nadzorno tijelo iz stavka 4. ovoga članka neće pokrenuti prekršajni postupak.
(6) Ako je nepravilnost iz stavka 4. ovoga članka neotklonjiva, a radi iste nije nastala šteta ovršeniku, ovrhovoditelju ili trećoj osobi, ili je nastala šteta popravljena, nadzorno tijelo iz stavka 4. ovoga članka neće pokrenuti prekršajni postupak.
(7) Protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
GLAVA IX. PREKRŠAJNE ODREDBE
Prekršaji Agencije
Članak 27.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj Agencija:
1. ako osnovu za plaćanje ne upiše u Očevidnik prema trenutku (datum, sat i minuta) primitka u Agenciju (članak 6. stavak 4.)
2. ako osnovu za plaćanje ne izvrši propisanim redoslijedom (članak 7.)
3. ako ne naloži banci da izvrši nalog u visini potrebnoj za izvršenje osnove za plaćanje (članak 9. stavak 1.)
4. ako nakon izvršenja svih osnova za plaćanje evidentiranih u Očevidniku za ovršenika ne da banci nalog za deblokadu svih ovršenikovih računa na kojima se provodi ovrha i u Jedinstvenom registru računa ne briše oznaku blokade računa i oznaku zabrane raspolaganja oročenim novčanim sredstvima (članak 9. stavak 11.)
5. ako ne osigura tehničke uvjete za razmjenu naloga i podataka (članak 9. stavak 13.)
6. ako ne prestane s izvršavanjem osnova za plaćanje koje su upisane u Očevidnik na temelju rješenja o otvaranju stečajnog postupka (članak 18. stavak 3.)
7. ako ne dade podatke, preslike i potvrde iz Očevidnika na temelju zahtjeva nadležnog tijela, ovrhovoditelja, ovršenika, banke za njezine klijente te druge ovlaštene osobe dostavljenog u pisanom ili elektroničkom obliku (članak 20. stavak 1.)
8. ako osnovu za plaćanje ne čuva u roku u kojem ju je dužna čuvati (članak 21. stavak 1.)
9. ako ne čuva trajno podatke iz Očevidnika u elektroničkom obliku (članak 21. stavak 4.)
10. ako ne primjenjuje odgovarajuće mjere informacijske sigurnosti za zaštitu informacijskog sustava i podataka od neovlaštenog korištenja, izmjena i gubitka (članak 20. stavak 12.)
11. ako podaci u Jedinstvenom registru računa nisu istovjetni s podacima koje su dostavile banke, Hrvatska narodna banka, stambene štedionice i kreditne unije (članak 25. stavak 2.)
12. ako na zahtjev nadzornih tijela ne dostavi izvješća, podatke i druge obavijesti o svim pitanjima važnim za provođenje nadzora (članak 26. stavak 3.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 50.000,00 kuna i odgovorna osoba u Agenciji.
Prekršaji banke
Članak 28. (NN 46/20)
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj banka odnosno Hrvatska narodna banka:
1. ako u roku ne izvrši nalog u visini raspoloživih sredstva na računima do iznosa određenog u nalogu Agencije i ako o tome ne obavijesti Agenciju (članak 9. stavak 1.)
2. ako odobreno prekoračenje na računu ovršenika na temelju kredita banke dostavi kao priljev novčanih sredstava na račun, osim ako su ovršenik i banka tako ugovorili ili je ovršenik nakon početka provedbe ovrhe dao izričitu suglasnost banci da se ovrha može provesti iz tih sredstava (članak 9. stavak 3.)
3. ako u slučaju kada nalog Agencije nije izvršen u cijelosti ne zabrani raspolaganje novčanim sredstvima po računima i oročenim novčanim sredstvima do visine određene u nalogu Agencije (članak 9. stavak 4.)
4. ako ne blokira sve ovršenikove račune i ne zabrani raspolaganje oročenim novčanim sredstvima na temelju naloga Agencije u slučaju kada osnova za plaćanje nije izvršena u cijelosti (članak 9. stavak 6.)
5. ako nakon blokade ovršenikovih računa i zabrane raspolaganja oročenim novčanim sredstvima ne dostavi obavijest o svakom priljevu novčanih sredstava na račun ovršenika, sve do naloga Agencije za deblokadu računa ovršenika i slobodno raspolaganje novčanim sredstvima (članak 9. stavak 8.)
6. ako priljev novčanih sredstava na blokirani račun ovršenika koristi za izvršenje bilo kojeg drugog naloga osim za izvršenje neizvršenih osnova za plaćanje, sve do izvršenja svih neizvršenih osnova za plaćanje pojedinog ovršenika (članak 9. stavak 9.)
7. ako ne osigura tehničke uvjete za razmjenu naloga i podataka (članak 9. stavak 13.)
8. ako promijeni ili produži ugovor o oročenju za vrijeme zabrane raspolaganja oročenim novčanim sredstvima (članak 10. stavak 3.)
9. ako za vrijeme zabrane raspolaganja oročenim novčanim sredstvima ne doznači kao priljev na račun ovršenika oročena novčana sredstva po isteku ugovora o oročenju odnosno dospjele kamate koje se prema ugovoru o oročenju isplaćuju za vrijeme zabrane raspolaganja oročenim novčanim sredstvima (članak 10. stavci 1. i 2.)
10. ako novčana sredstva po ugovoru o oročenju koji je otkazan ili raskinut za vrijeme zabrane raspolaganja oročenim novčanim sredstvima isplati ovršeniku umjesto da ih doznači kao priljev na račun ovršenika (članak 10. stavak 3.)
11. ako po nalogu ne tereti ovršenikov račun u skladu sa standardima korištenja bankovnih tehnologija i o tome ne obavijesti Agenciju bez odgađanja (članak 11. stavak 1. i 2.)
12. ako isti dan ne tereti račun ovršenika i ne odobri račun ovrhovoditelja, u slučaju da ovršenik ima račun u istoj banci u kojoj ovrhovoditelj ima otvoren račun (članak 11. stavak 3.)
13. ako ne odobri isti radni dan ili najkasnije sljedeći radni dan račun banke u kojoj ovrhovoditelj ima otvoren račun, u slučaju da su račun ovršenika i račun ovrhovoditelja u različitim bankama (članak 11. stavak 4.)
14. ako po nalogu ne zaplijeni novčana sredstva na računu ovršenika i/ili oročena novčana sredstva i o tome ne obavijesti Agenciju bez odgađanja (članak 11. stavci 5. i 6.)
15. ako po nalogu ne zabrani, odnosno uskrati isplatu s računa i/ili oročenih novčanih sredstva ovršeniku ili trećoj osobi na temelju naloga ovršenika kada je određena pljenidba novčanih sredstava ili zabrana raspolaganja odnosno uskrata isplate (članak 11. stavak 5.)
16. ako zatvori račun pravne osobe koji u Jedinstvenom registru računa ima oznaku blokade, a ta osoba nema otvoren niti jedan drugi račun u banci (članak 19. stavak 1.)
17. ako podatke iz Očevidnika odnosno druge podatke o pravnim osobama do kojih je došla na temelju odredaba ovoga Zakona ne koristi isključivo za potrebe provedbe ovoga Zakona, već iste koristi u druge svrhe, prosljeđuje odnosno ugrađuje u svoje proizvode i usluge, a za to nije pribavila izričitu suglasnost klijenta na kojeg se podaci odnose (članak 20. stavak 9.)
18. ako dnevno ne dostavi podatke o otvorenim računima i promjenama po računima i oročenim novčanim sredstvima u Jedinstveni registar računa (članak 23. stavak 4.)
19. ako podatke dostavljene u Jedinstveni registar računa ne uskladi s podacima koje je u Jedinstveni registar računa upisala Agencija (članak 23. stavak 8.)
20. ako nakon isteka roka od deset godina nakon prestanka važenja podataka ne izbriše podatke koje je dostavila u Jedinstveni registar računa ili preuzela iz Jedinstvenog registra računa (članak 24. stavak 6.)
21. ako na zahtjev nadzornih tijela ne dostavi izvješća, podatke i druge obavijesti o svim pitanjima važnima za provođenje nadzora (članak 26. stavak 3.)
22. ako ne dostavi Agenciji isti ili najkasnije sljedeći radni dan osnovu za plaćanje kojom je sud naložio banci provedbu ovrhe ili osiguranja na novčanim sredstvima po računu ovršenika (članak 5. stavak 14.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 50.000,00 kuna i odgovorna osoba u banci.
Prekršaji stambene štedionice ili kreditne unija
Članak 29. (NN 46/20)
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj stambena štedionica ili kreditna unija:
1. ako dnevno ne dostavi podatke o otvorenim stambenim štednim ulozima i depozitima i podatke o naknadno nastalim promjenama po štednim ulozima i depozitima u Jedinstveni registar računa (članak 23. stavak 4.)
2. ako podatke dostavljene u Jedinstveni registar računa ne uskladi s podacima koje je u Jedinstveni registar računa upisala Agencija (članak 23. stavak 8.)
3. ako nakon isteka roka od deset godina nakon prestanka važenja podataka ne izbriše podatke koje je dostavila u Jedinstveni registar računa ili preuzela iz Jedinstvenog registra računa (članak 24. stavak 6.)
4. ako na zahtjev nadzornih tijela ne dostavi izvješća, podatke i druge obavijesti o svim pitanjima važnima za provođenje nadzora (članak 26. stavak 3).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna i odgovorna osoba u stambenoj štedionici ili kreditnoj uniji.
Prekršaji ovršenika – poslovnog subjekta
Članak 30.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj ovršenik – pravna osoba:
1. ako sklopi ugovor radi obračunskog plaćanja dok u Jedinstvenom registru računa ima oznaku blokade računa, odnosno zabranu raspolaganja oročenim novčanim sredstvima, ako tim obračunskim plaćanjem kao vjerovnik tražbine onemogućuje ili izbjegava primitak ispunjenja obveze u novcu (članak 15. stavak 2.)
2. ako za vrijeme dok u Jedinstvenom registru računa ima oznaku blokade računa odnosno zabranu raspolaganja oročenim novčanim sredstvima svoje obveze plati gotovim novcem ili ako gotov novac koji je primio obavljajući registriranu djelatnost ne položi na svoj račun u banci (članak 16.)
3. ako za vrijeme dok u Jedinstvenom registru računa ima oznaku blokade računa odnosno zabranu raspolaganja oročenim novčanim sredstvima plati preko institucije za platni promet ili preko ostalih pružatelja platnih usluga u Republici Hrvatskoj, plati ili primi plaćanje preko računa otvorenog kod pružatelja platnih usluga u inozemstvu, odnosno preusmjerava novčane i financijske tijekove na drugu osobu ili prima uplate i isplaćuje novčana sredstva na račune drugih osoba (članak 17.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna i odgovorna osoba u poslovnom subjektu pravnoj osobi.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se ovršenik – fizička osoba koja obavlja registriranu gospodarsku djelatnost i fizička osoba koja se bavi slobodnim zanimanjem za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.
GLAVA X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Pravilnici
Članak 31.
(1) Ministar financija donijet će pravilnike iz članka 4. stavka 9., članka 5. stavka 14., članka 6. stavka 5., članka 9. stavka 14., članka 10. stavka 4., članka 12. stavka 5., članka 13. stavka 6., članka 14. stavka 4., članka 18. stavka 10., članka 19. stavka 13., članka 20. stavka 13., članka 21. stavka 5., članka 23. stavka 10. i članka 24. stavka 6. ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana njegova stupanja na snagu.
(2) Do stupanja na snagu pravilnika iz stavka 1. ovoga članka na snazi ostaju sljedeći pravilnici:
1. Pravilnik o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima (»Narodne novine«, br. 6/13.)
2. Pravilnik o tehničkim uvjetima i postupku prilagodbe Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (»Narodne novine«, br. 96/10., 130/10., 99/11. i 6/13.)
3. Pravilnik o vrstama i visini naknada za obavljanje poslova propisanih Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (»Narodne novine«, br. 105/10., 124/11., 52/12. i 6/13.) i
4. Pravilnik o Jedinstvenom registru računa (»Narodne novine«, br. 156/13. i 71/16.).
(3) Pravilnik o načinu provedbe ovrhe na novčanim sredstvima banke (»Narodne novine«, br. 36/18.) ostaje na snazi i nakon stupanja na snagu ovoga Zakona.
9. Pravilnik o tehničkim uvjetima za provedbu Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima
10. Pravilnik o Jedinstvenom registru računa
Prestanak važenja propisa
Članak 32.
Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (»Narodne novine«, br. 91/10. i 112/12.).
Osnove za plaćanje u prijelaznom razdoblju
Članak 33.
(1) Agencija je dužna u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona prestati izvršavati osnove za plaćanje koje na dan stupanja na snagu ovoga Zakona ispunjavaju uvjet iz članka 12. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Ako od dana stupanja na snagu ovoga Zakona do prestanka izvršenja osnove za plaćanje tražbina iz osnove za plaćanje bude barem djelomično naplaćena, Agencija neće prestati izvršavati tu osnovu za plaćanje.
(3) Osnove za plaćanje za koje je ispunjen uvjet iz članka 21. stavka 1. ovoga Zakona do dana stupanja na snagu ovoga Zakona Agencija će čuvati tri godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
SUDSKA PRAKSA: Rješenje, Rješenje
Naknadna procjena učinka
Članak 34.
Ministarstvo financija će u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona provesti naknadnu procjenu učinaka ovoga Zakona.
Stupanje na snagu
Članak 35.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Prijelazne i završne odredbe iz NN 02/20
Članak 3. (NN 46/20)
Ova Uredba stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Prijelazne i završne odredbe iz NN 46/20
Članak 9.
Ministar financija uskladit će Pravilnik o tehničkim uvjetima za provedbu Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (»Narodne novine«, br. 89/18.) s odredbama ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 10.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Uredba o izmjeni i dopuni Zakona o provedbi ovrhe novčanim sredstvima (»Narodne novine«, br. 2/20.).
Članak 11.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim članka 1.a stavka 2. koji je dodan člankom 1. ovoga Zakona, članka 2. ovoga Zakona i članka 22. stavka 3. točaka 6. i 7. koji je dodan člankom 4. ovoga Zakona, koji stupaju na snagu danom primjene bliske suradnje Europske središnje banke s Hrvatskom narodnom bankom sukladno odluci Europske središnje banke o uspostavi bliske suradnje iz članka 7. stavka 2. Uredbe Vijeća (EU) br. 1024/2013, a koja će biti objavljena u Službenom listu Europske unije
Prijelazne i završne odredbe iz NN 47/20
Trajanje posebnih okolnosti
Članak 2.
(1) Posebne okolnosti iz članka 25.a koji je dodan člankom 1. ovoga Zakona trajat će od dana stupanja na snagu ovoga Zakona do isteka roka od tri mjeseca nakon njegova stupanja na snagu.
(2) Rok iz stavka 1. ovoga članka može se odlukom Vlade Republike Hrvatske produžiti za tri mjeseca.
Naknadna procjena učinaka
Članak 3.
Ministarstvo financija će u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona provesti naknadnu procjenu učinaka ovoga Zakona.
Stupanje na snagu
Članak 4.
Ovaj Zakon stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.