FINTECH: Kriptovalute, blockchain, disruptori i cyberkriminalci – tehnologija koja upravlja novcem danas i sutra. Postaju li bankari suvišni? Hoće li AI odobravati kredite? Može li „open banking“ uopće postojati? Koja je budućnost kreditnih i debitnih kartica? Što je novo u svijetu insurtecha?
Saznajte na konferenciji F2 - Future of Fintech!
PRVI DIO PREDMET NORMIRANJA
Članak 1.
(1) Ovim Zakonom uređuje se unutarnje osiguravanje i unaprjeđivanje kvalitete visokih učilišta i znanstvenih instituta, vanjsko vrednovanje kvalitete visokih učilišta i znanstvenih instituta te ustrojstvo i ovlasti Agencije za znanost i visoko obrazovanje (u daljnjem tekstu: Agencija).
(2) Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje koriste se neutralno i odnose jednako na muški i ženski rod.
Osiguravanje kvalitete u sustavu visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti
Članak 2.
(1) Cilj osiguravanja kvalitete u sustavu visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti je kontinuirano osiguravanje i unaprjeđivanje kvalitete rada visokog učilišta i znanstvenog instituta, nastavnog, znanstvenog odnosno umjetničkog i stručnog rada nastavnika, znanstvenika i suradnika, stručnog rada zaposlenika stručnih službi na visokom učilištu i znanstvenom institutu te praćenje kvalitete studijskih programa i studiranja na visokom učilištu, u skladu s europskim i međunarodnim standardima osiguravanja kvalitete u području visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti.
(2) Osiguravanje kvalitete u sustavu visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti provodi se sustavom unutarnjeg osiguravanja i unaprjeđivanja kvalitete te sustavom vanjskog vrednovanja kvalitete.
DRUGI DIO UNUTARNJE OSIGURAVANJE I UNAPRJEĐIVANJE KVALITETE
Sustav unutarnjeg osiguravanja i unaprjeđivanja kvalitete na visokom učilištu
Članak 3.
(1) Visoka učilišta i znanstveni instituti dužni su uspostaviti sustav unutarnjeg osiguravanja i unaprjeđivanja kvalitete.
(2) Sustav unutarnjeg osiguravanja i unaprjeđivanja kvalitete na visokom učilištu obuhvaća:
1. praćenje provedbe strategije razvoja
2. provedbu postupaka unutarnjeg osiguravanja i unaprjeđivanja kvalitete
3. praćenje i unaprjeđivanje kvalitete studijskog programa
4. praćenje i unaprjeđivanje metoda učenja, poučavanja i vrednovanja na studijima
5. praćenje i unaprjeđivanje ostvarivanja ishoda učenja studenata
6. praćenje i unaprjeđivanje znanstvene odnosno umjetničke produktivnosti nastavnika
7. praćenje i unaprjeđivanje stručnog rada nastavnika
8. praćenje i unaprjeđivanje rada zaposlenika stručnih službi
9. praćenje i unaprjeđivanje drugih aktivnosti koje visoko učilište obavlja.
Sustav unutarnjeg osiguravanja i unaprjeđivanja kvalitete na znanstvenom institutu
Članak 4.
Sustav unutarnjeg osiguravanja i unaprjeđivanja kvalitete na znanstvenom institutu obuhvaća:
1. praćenje provedbe strategije razvoja
2. provedbu postupaka unutarnjeg osiguravanja i unaprjeđivanja kvalitete
3. praćenje i unaprjeđivanje znanstvene produktivnosti znanstvenika
4. praćenje i unaprjeđivanje stručnog rada znanstvenika
5. praćenje i unaprjeđivanje rada zaposlenika stručnih službi
6. praćenje i unaprjeđivanje drugih aktivnosti koje znanstveni institut obavlja.
Provedba unutarnjeg osiguravanja i unaprjeđivanja kvalitete
Članak 5.
(1) Radi provedbe sustava unutarnjeg osiguravanja i unaprjeđivanja kvalitete visoko učilište odnosno znanstveni institut ustrojava ustrojstvenu jedinicu za osiguravanje i unaprjeđivanje kvalitete.
(2) Sustav unutarnjeg osiguravanja i unaprjeđivanja kvalitete visoko učilište odnosno znanstveni institut uređuje općim aktom.
(3) Ustrojstvena jedinica za osiguravanje i unaprjeđivanje kvalitete podnosi godišnje izvješće senatu, fakultetskom vijeću, akademijskom vijeću ili upravnom vijeću veleučilišta odnosno znanstvenom vijeću znanstvenog instituta.
TREĆI DIO VANJSKO VREDNOVANJE KVALITETE
GLAVA I. SUSTAV VANJSKOG VREDNOVANJA KVALITETE
Članak 6.
(1) Sustav vanjskog vrednovanja kvalitete obuhvaća vrednovanje i ocjenu kvalitete i učinkovitosti rada visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta, utemeljeno na objektivnim i jasnim kriterijima propisanim europskim i međunarodnim standardima osiguravanja kvalitete u području visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti, ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.
(2) Sustav vanjskog vrednovanja kvalitete provodi se vrednovanjem kvalitete u postupku inicijalne akreditacije, reakreditacije, izvanrednog vrednovanja i tematskog vrednovanja visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta te u postupku inicijalne akreditacije studija.
Predmet vanjskog vrednovanja kvalitete
Članak 7.
(1) U postupku vanjskog vrednovanja kvalitete visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta utvrđuje se razina ispunjenosti standarda kvalitete visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta u pogledu ustrojstva, zaposlenika, prostora i opreme, financijskih sredstava te sustava unutarnjeg osiguravanja i unaprjeđivanja kvalitete.
(2) U postupku vanjskog vrednovanja kvalitete sveučilišta, fakulteta odnosno umjetničke akademije, pored navedenoga u stavku 1. ovoga članka, utvrđuje se ispunjava li sveučilište, fakultet odnosno umjetnička akademija standarde osiguravanja kvalitete u pogledu metoda poučavanja i ocjenjivanja, prikupljanja i obrade podataka, informiranja javnosti, ustrojstva i izvođenja studija te obavljanja znanstvene odnosno umjetničke i stručne djelatnosti, upisa, napredovanja, priznavanja te podrške studentima.
(3) U postupku vanjskog vrednovanja kvalitete veleučilišta, pored navedenoga u stavku 1. ovoga članka, utvrđuje se ispunjava li veleučilište standarde osiguravanja kvalitete u pogledu metoda poučavanja i ocjenjivanja, prikupljanja i obrade podataka, informiranja javnosti, ustrojstva i izvođenja studija te obavljanja stručne djelatnosti, upisa, napredovanja, priznavanja te podrške studentima.
(4) U postupku vanjskog vrednovanja kvalitete znanstvenog instituta, pored navedenoga u stavku 1. ovoga članka, utvrđuje se ispunjava li znanstveni institut standarde osiguravanja kvalitete u pogledu obavljanja znanstvene i stručne djelatnosti.
Standardi vanjskog vrednovanja kvalitete
Članak 8.
(1) U postupku vanjskog vrednovanja kvalitete primjenjuju se Standardi kvalitete u visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (u daljnjem tekstu: Standardi kvalitete).
(2) Standardi kvalitete temelje se i usklađuju se sa Standardima i smjernicama za osiguravanje kvalitete u Europskom prostoru visokog obrazovanja. Standardi kvalitete sadrže elemente i indikatore kvalitete koji uključuju i ispunjavanje uvjeta propisanih ovim Zakonom.
(3) Standarde kvalitete donosi Agencija te ih objavljuje na svojim mrežnim stranicama.
(4) Agencija donosi nadopune Standarda kvalitete nakon javnog savjetovanja s relevantnim dionicima redovito, a najkasnije godinu dana prije početka ciklusa reakreditacije te ih objavljuje na svojim mrežnim stranicama.
GLAVA II. INICIJALNA AKREDITACIJA
Inicijalna akreditacija visokog učilišta, znanstvenog instituta i studija
Članak 9.
(1) Inicijalna akreditacija visokog učilišta provodi se u slučaju:
1. osnivanja visokog učilišta
2. statusne promjene visokog učilišta.
(2) Inicijalna akreditacija znanstvenog instituta provodi se u slučaju:
1. osnivanja znanstvenog instituta
2. statusne promjene znanstvenog instituta.
(3) Inicijalna akreditacija studija provodi se u slučaju:
1. uvođenja novoga studija na visokom učilištu
2. izmijene sunositelja združenog studija
3. izmjene mjesta izvođenja studija
4. izmjene jezika izvođenja studija
5. izmjene stručnog ili akademskog naziva ili akademskog stupnja koji se stječe završetkom studija
6. izmjene načina izvođenja studija
7. izmjene veće od jedne trećine ishoda učenja koji se stječu završetkom modula studija ili studija.
Kriteriji za inicijalnu akreditaciju visokog učilišta
Članak 10.
(1) Visoko učilište treba raspolagati predavaonicama, laboratorijima, odnosno prostorima za izvođenje praktične nastave, knjižnicom, informatičkom učionicom, kabinetima za nastavnike i uredima namijenjenim za rad stručnih službi.
(2) Predavaonice trebaju biti opremljene sjedećim mjestima za studente, katedrom i opremom za prezentiranje nastavnoga gradiva. Laboratoriji trebaju biti opremljeni odgovarajućom laboratorijskom opremom namijenjenom za izvođenje istraživanja za sveučilišta i za izvođenje praktične nastave. Kabineti nastavnika i uredi stručnih službi trebaju biti opremljeni uredskom opremom te opremom za rad nastavnika i stručnih službi.
(3) Visoko učilište treba osigurati odgovarajući broj računala koja su na raspolaganju studentima i bežični pristup internetu u svim prostorijama namijenjenim za studente.
(4) Visoko učilište treba osigurati nastavnu literaturu te literaturu namijenjenu za znanstveni i stručni rad. Knjižnica treba biti opremljena sredstvima informacijsko-komunikacijske tehnologije te omogućiti pristup knjižničnoj građi u tiskanom i/ili elektroničkom obliku.
(5) Sveučilište bez sastavnica s pravnom osobnošću treba zapošljavati najmanje 21 nastavnika zaposlenog na znanstveno-nastavnom odnosno umjetničko-nastavnom radnom mjestu u punom radnom vremenu. Najmanje troje nastavnika treba biti zaposleno u pojedinom polju u kojem djeluje sveučilište. Fakultet odnosno umjetnička akademija treba zapošljavati najmanje sedam nastavnika zaposlenih na znanstveno-nastavnom odnosno umjetničko-nastavnom radnom mjestu u punom radnom vremenu, od kojih troje u pojedinom polju. Veleučilište treba zapošljavati najmanje sedam nastavnika zaposlenih na nastavnom radnom mjestu u punom radnom vremenu, od kojih troje u pojedinom polju.
(6) Visoko učilište treba izraditi samoanalizu u svrhu ishođenja inicijalne akreditacije u skladu s uputama koje donosi Agencija.
(7) Financijski plan visokog učilišta treba sadržavati planirane prihode i rashode za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja i stručne djelatnosti za trogodišnje razdoblje. Financijski plan sveučilišta, fakulteta odnosno umjetničke akademije treba sadržavati i planirane prihode i rashode za obavljanje znanstvene odnosno umjetničke i stručne djelatnosti.
Kriteriji za inicijalnu akreditaciju znanstvenog instituta
Članak 11.
(1) Znanstveni institut treba raspolagati laboratorijima, odnosno prostorima za provođenje znanstvenih istraživanja, knjižnicom, kabinetima za znanstvenike i uredima namijenjenim za rad stručnih službi.
(2) Laboratoriji trebaju biti opremljeni odgovarajućom laboratorijskom opremom namijenjenom za provođenje znanstvenih istraživanja. Kabineti znanstvenika i uredi stručnih službi trebaju biti opremljeni uredskom opremom te opremom za rad znanstvenika i stručnih službi.
(3) Znanstveni institut treba osigurati literaturu namijenjenu za znanstveni i stručni rad. Knjižnica treba biti opremljena sredstvima informacijsko-komunikacijske tehnologije te omogućiti pristup knjižničnoj građi u tiskanom i/ili elektroničkom obliku.
(4) Znanstveni institut treba zapošljavati najmanje 20 znanstvenika zaposlenih na znanstvenom radnom mjestu u punom radnom vremenu u području djelovanja instituta.
(5) Znanstveni institut treba izraditi samoanalizu u svrhu ishođenja inicijalne akreditacije u skladu s uputama koje donosi Agencija.
(6) Financijski plan znanstvenog instituta treba sadržavati planirane prihode i rashode za obavljanje znanstvene odnosno umjetničke i stručne djelatnosti za trogodišnje razdoblje.
Kriteriji za inicijalnu akreditaciju studija
Članak 12.
(1) U svrhu inicijalne akreditacije studija visoko učilište treba osigurati najmanje 1 m2 prostornog kapaciteta po studentu. Prostorni kapaciteti izračunavaju se stavljanjem u odnos ukupne površine predavaonica, laboratorija i drugih prostora namijenjenih izvođenju nastave i ukupnog broja upisanih studenata na visokom učilištu.
(2) U svrhu inicijalne akreditacije studija visoko učilište treba u punom radnom vremenu zapošljavati nastavnike koji izvode kolegije u ukupnoj vrijednosti najmanje 50% svih oblika neposredne nastave za sveučilišni studij odnosno 35% svih oblika neposredne nastave za stručni studij.
(3) U vrijeme podnošenja zahtjeva visoko učilište treba zapošljavati nastavnike koji će izvoditi kolegije u ukupnoj vrijednosti najmanje 50% svih oblika neposredne nastave prve godine sveučilišnog studija odnosno 35% svih oblika neposredne nastave prve godine stručnog studija, a svake sljedeće godine nastavnike koji će izvoditi kolegije u ukupnoj vrijednosti najmanje 50% svih oblika neposredne nastave za sveučilišni studij odnosno 35% svih oblika neposredne nastave za stručni studij sljedeće godine studija.
(4) Visoko učilište obvezno je prije početka akademske godine dostaviti Agenciji ugovore o radu kojima dokazuje ispunjavanje kriterija iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Za izvođenje sveučilišnog studija nastavnici iz stavka 2. ovoga članka trebaju biti zaposleni na znanstveno-nastavnim odnosno umjetničko-nastavnim radnim mjestima, a za izvođenje stručnog studija nastavnici trebaju biti zaposleni na znanstveno-nastavnim odnosno umjetničko-nastavnim ili nastavnim radnim mjestima.
(6) Na filološkim studijima najviše polovina nastavnika može biti izabrana na nastavno radno mjesto lektora, višeg lektora i lektora savjetnika.
(7) Ukupno godišnje nastavno opterećenje svih nastavnika na javnom visokom učilištu ne smije premašiti 20% ukupnoga godišnjeg standardnog nastavnog opterećenja utvrđenog kolektivnim ugovorom za znanost i visoko obrazovanje. Kod izračuna godišnjeg nastavnog opterećenja u obzir se uzimaju svi kolektivnim ugovorom normirani oblici izvođenja nastave, kao što su predavanja, seminari i vježbe te grupna, individualna i mentorska nastava.
(8) Omjer između ukupnog broja upisanih studenata i nastavnika zaposlenih u punom radnom vremenu te naslovnih nastavnika ne smije biti veći od 30:1.
(9) Pri izračunu omjera iz stavka 8. ovoga članka udio radnoga vremena nastavnika koji su zaposleni u dijelu radnoga vremena pribraja se do punog radnoga vremena jednog nastavnika. Nastavnik se uračunava s koeficijentom 1, viši asistent s koeficijentom 0,75, asistent s koeficijentom 0,5. Pri izračunu omjera naslovni nastavnici uračunavaju se s koeficijentom 0,5. Student koji studira u redovitom statusu uračunava se s koeficijentom 1, a student koji studira u izvanrednom statusu s koeficijentom 0,5.
(10) Pri vrednovanju studijskog programa vrednuje se i usklađenost studijskog programa sa standardom kvalifikacije koji je upisan u Registar Hrvatskog kvalifikacijskog okvira.
(11) Javno visoko učilište dokazuje raspolaganje sredstvima potrebnim za izvođenje studija zaključenim programskim ugovorom, projekcijom prihoda od školarina ili drugim prihodima.
Pokretanje postupka inicijalne akreditacije visokog učilišta
Članak 13.
(1) Postupak inicijalne akreditacije visokog učilišta pokreće se zahtjevom za izdavanje dopusnice za rad visokog učilišta. Zahtjev se podnosi Agenciji, na obrascu i u skladu s uputama koje utvrđuje Agencija.
(2) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se samoanaliza prema Standardima kvalitete koja uključuje sljedeće:
1. akt o osnivanju visokog učilišta
2. elaborat o opravdanosti osnivanja javnog visokog učilišta
3. dokaze o raspolaganju prostorom i opremom
4. dokaze o raspolaganju sredstvima za obavljanje nastavne, znanstvene odnosno umjetničke i stručne djelatnosti
5. ugovore o radu s nastavnicima
6. dokaze o financijskim sredstvima za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja i stručne djelatnosti.
(3) Sveučilište, fakultet odnosno umjetnička akademija, uz dokaze iz stavka 2. ovoga članka, dostavlja i višegodišnji strateški program znanstvenih istraživanja u znanstvenome području za koje se traži izdavanje dopusnice te dokaz o financijskim sredstvima za obavljanje znanstvene odnosno umjetničke djelatnosti.
(4) Javno visoko učilište, uz dokaze iz stavka 2. ovoga članka, dostavlja i mišljenje Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj (u daljnjem tekstu: Nacionalno vijeće) o potrebi osnivanja javnog visokog učilišta.
(5) U postupku inicijalne akreditacije visokog učilišta obvezno se provodi akreditacija studija i akreditacija obrazovnih programa koji se ne smatraju studijem, a kojima se stječu djelomične kvalifikacije u skladu s ovim Zakonom.
Pokretanje postupka inicijalne akreditacije znanstvenog instituta
Članak 14.
(1) Postupak inicijalne akreditacije znanstvenog instituta pokreće se zahtjevom za izdavanje dopusnice za rad znanstvenog instituta. Zahtjev se podnosi Agenciji, na obrascu i u skladu s uputama koje utvrđuje Agencija.
(2) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se samoanaliza prema Standardima kvalitete, a koja uključuje sljedeće:
1. akt o osnivanju znanstvenog instituta
2. elaborat o opravdanosti osnivanja javnog znanstvenog instituta
3. dokaze o raspolaganju prostorom i opremom
4. dokaze o raspolaganju sredstvima za obavljanje znanstvene i stručne djelatnosti
5. ugovore o radu sa znanstvenicima
6. dokaz o financijskim sredstvima za obavljanje znanstvene djelatnosti
7. višegodišnji strateški program znanstvenih istraživanja u znanstvenome području za koje se traži izdavanje dopusnice.
(3) Javni znanstveni institut, uz dokaze iz stavka 2. ovoga članka, dostavlja i mišljenje Nacionalnog vijeća o potrebi osnivanja novog javnog znanstvenog instituta.
Pokretanje postupka inicijalne akreditacije studija
Članak 15.
(1) Postupak inicijalne akreditacije studija pokreće se zahtjevom za izdavanje dopusnice za izvođenje studija. Zahtjev se podnosi Agenciji, na obrascu i u skladu s uputama koje utvrđuje Agencija.
(2) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se:
1. prijedlog studijskog programa
2. mišljenje nadležnog tijela o ispunjavanju propisanih uvjeta za regulirane profesije
3. elaborat o opravdanosti izvođenja studija za javno visoko učilište
4. ugovore o radu s nastavnicima
5. dokaze o raspolaganju prostorom i opremom za izvođenje studija
6. dokaze o financijskim sredstvima za izvođenje studija.
(3) Prijedlog studijskog programa sadrži:
1. naziv studija
2. područje i polje izvođenja studija
3. analizu usklađenosti studija sa strateškim ciljevima visokog učilišta
4. stručni ili akademski naziv ili akademski stupanj koji se stječe završetkom studija
5. mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o usklađenosti studija s potrebama tržišta rada
6. za diplomski studij ispravu o akreditiranom prijediplomskom studiju iz istog znanstvenog ili umjetničkog polja, a za poslijediplomski odnosno doktorski studij ispravu o akreditiranom diplomskom odnosno integriranom preddiplomskom i diplomskom studiju iz istog znanstvenog ili umjetničkog polja
7. uvjete upisa na studij, uvjete upisa u idući semestar, trimestar ili studijsku godinu te uvjete upisa drugih studijskih obveza
8. popis obveznih i izbornih kolegija s naznakom ECTS opterećenja, oblika izvođenja nastave, sadržaja kolegija, planiranih ishoda učenja i nositelja kolegija
9. kompetencije koje se stječu završetkom modula studija i studija
10. broj upisnih mjesta na studiju
11. ustroj i oblik izvođenja nastave
12. način provjere stečenih ishoda učenja za svaki kolegij odnosno drugu studijsku obvezu
13. način završetka studija
14. analizu minimalnih institucionalnih pretpostavki za usporedivost predloženih studijskih programa sa srodnim akreditiranim studijskim programima u Republici Hrvatskoj i u zemljama Europske unije
15. mehanizme osiguravanja horizontalne i vertikalne mobilnosti studenata u nacionalnom i europskom prostoru visokog obrazovanja.
(4) Ako Hrvatski zavod za zapošljavanje ne donese mišljenje iz stavka 3. točke 5. ovoga članka u roku od 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva za mišljenjem, smatra se da je predloženi studij usklađen s potrebama tržišta rada.
(5) Za inicijalnu akreditaciju združenog studija domaćih visokih učilišta uz dokaze iz stavka 2. ovoga članka dostavlja se i ugovor zaključen između visokih učilišta odnosno visokog učilišta i javnog znanstvenog instituta, kojim je uređen ustroj, izvedba, završetak, mjesto izvođenja, nositelj i način izdavanja završne isprave združenog studija te nositelj akreditacijskog postupka združenog studija.
(6) Visoko učilište kojemu je u postupku reakreditacije izdano pismo očekivanja ne može podnijeti zahtjev za inicijalnu akreditaciju studija prije otklanjanja nedostataka prethodno utvrđenih pismom očekivanja u posljednjoj reakreditaciji.
Akreditacija združenog studija domaćeg i inozemnog visokog učilišta
Članak 16.
(1) Akreditacija združenog studija domaćeg i inozemnog visokog učilišta provodi se izravno primjenjujući postupak i standarde koje propisuje Europski pristup osiguravanju kvalitete združenih studija.
(2) Visoka učilišta koja sudjeluju u izvođenju združenog studija iz stavka 1. ovoga članka zajedno odabiru agenciju koja će provesti postupak inicijalne akreditacije, odnosno vanjskog osiguravanja kvalitete iz stavka 1. ovoga članka, a koja mora biti upisana u Europski registar agencija za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju (European Quality Assurance Register for Higher Education (EQAR)).
(3) Ako visoka učilišta iz stavka 1. ovoga članka zajedno odaberu Agenciju za provođenje akreditacije združenog studija, na postupak odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 15. ovoga Zakona.
(4) Ako visoka učilišta iz stavka 1. ovoga članka zajedno odaberu drugu agenciju upisanu u Europski registar za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju, domaće visoko učilište nakon provedenog postupka akreditacije dostavlja Agenciji izvješće o provedenom postupku akreditacije i odluku o akreditaciji.
(5) Ako je odluka druge agencije iz stavka 4. ovoga članka pozitivna, Agencija izdaje odluku o priznavanju odluke druge agencije te rješenje o dopusnici za izvođenje združenog studija.
(6) Dopusnica združenog studija iz stavka 5. ovoga članka izdaje se na razdoblje od pet godina.
(7) Združeni studij upisuje se u Upisnik studijskih programa koji vodi ministarstvo nadležno za znanost i obrazovanje (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).
(8) Postupak akreditacije združenog studija iz stavka 1. ovoga članka detaljnije uređuje Agencija općim aktom te ga objavljuje na svojim mrežnim stranicama.
Stručno povjerenstvo
Članak 17.
(1) U postupku vanjskog vrednovanja Akreditacijski savjet imenuje stručno povjerenstvo od najmanje pet članova.
(2) Pri akreditaciji sveučilišta, fakulteta odnosno umjetničke akademije i studija koji se izvodi na visokom učilištu članovi stručnog povjerenstva biraju se iz reda domaćih i inozemnih nastavnika izabranih na znanstveno-nastavno odnosno umjetničko-nastavno radno mjesto.
(3) Pri akreditaciji veleučilišta i studija koji se izvodi na veleučilištu članovi stručnog povjerenstva biraju se iz reda domaćih i inozemnih nastavnika izabranih na radno mjesto profesora stručnog studija ili profesora stručnog studija u trajnom izboru te nastavnika izabranih na znanstveno-nastavna radna mjesta koji imaju iskustvo u nastavi na stručnom studiju.
(4) Pri akreditaciji znanstvenog instituta članovi stručnog povjerenstva biraju se iz reda domaćih i inozemnih znanstvenika izabranih na znanstveno radno mjesto.
(5) Članom stručnog povjerenstva pri inicijalnoj akreditaciji, reakreditaciji, izvanrednom vrednovanju i tematskom vrednovanju visokog učilišta odnosno akreditaciji studija ne može biti domaći nastavnik zaposlen na visokom učilištu koje izvodi isti studij kao i vrednovano visoko učilište. Članom stručnog povjerenstva pri inicijalnoj akreditaciji, reakreditaciji, izvanrednom vrednovanju i tematskom vrednovanju znanstvenog instituta ne može biti domaći znanstvenik zaposlen na znanstvenom institutu koji djeluje u istom području odnosno polju znanosti.
(6) Jedan član stručnog povjerenstva pri inicijalnoj akreditaciji, reakreditaciji, izvanrednom vrednovanju i tematskom vrednovanju visokog učilišta odnosno studija je student koji ne može biti predsjednik stručnog povjerenstva.
(7) Najmanje jedan član stručnog povjerenstva iz stavaka 2. i 3. ovoga članka mora biti u području i polju djelatnosti visokog učilišta odnosno izvođenja studija.
(8) Članovi stručnog povjerenstva ždrijebom će odlučiti tko će biti predsjednik stručnog povjerenstva.
Postupak inicijalne akreditacije
Članak 18.
(1) Stručno povjerenstvo posjećuje visoko učilište odnosno znanstveni institut s ciljem vrednovanja kvalitete.
(2) Stručno povjerenstvo sastavlja izvješće o ocjeni kvalitete kriterija propisanih Standardima kvalitete iz članka 8. ovoga Zakona.
(3) Akreditacijski savjet na sjednici temeljem izvješća o ocjeni kvalitete iz stavka 2. ovoga članka donosi obrazloženi prijedlog o izdavanju dopusnice za rad visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta najkasnije u roku od šest mjeseci od dana podnošenja urednog zahtjeva, a obrazloženi prijedlog o izdavanju dopusnice za izvođenje studija najkasnije u roku od tri mjeseca od dana podnošenja urednog zahtjeva. Obrazloženi prijedlog o izdavanju dopusnice Agencija dostavlja podnositelju zahtjeva.
Prigovor u postupku inicijalne akreditacije
Članak 19.
(1) Protiv obrazloženog prijedloga o izdavanju dopusnice podnositelj zahtjeva može izjaviti prigovor Povjerenstvu za prigovore u roku od 30 dana od dana zaprimanja obrazloženoga prijedloga. Prigovor treba biti obrazložen i popraćen relevantnim dokazima.
(2) Povjerenstvo za prigovore ispituje osnovanost prigovora te se očituje o svim navodima naznačenim u prigovoru u roku od 15 dana od zaprimanja prigovora.
Rješenje o dopusnici i pravna zaštita
Članak 20.
(1) Rješenje o zahtjevu za izdavanje dopusnice donosi Agencija.
(2) Ako protiv obrazloženog prijedloga o izdavanju dopusnice podnositelj zahtjeva nije izjavio prigovor, obrazloženi prijedlog dostavlja se Agenciji.
(3) Na osnovi obrazloženog prijedloga Akreditacijskog savjeta i očitovanja Povjerenstva za prigovore, ako je izjavljen prigovor, o izdavanju dopusnice Agencija odlučuje rješenjem kojim izdaje dopusnicu ili odbija izdavanje dopusnice najkasnije u roku od 30 dana od dana zaprimanja obrazloženog prijedloga odnosno očitovanja Povjerenstva za prigovore.
(4) Rješenjem kojim je izdana dopusnica određuje se i postupak naknadnog praćenja rada visokog učilišta odnosno rada znanstvenog instituta ili praćenja izvođenja studija koji provodi Povjerenstvo za naknadno praćenje.
(5) Protiv rješenja Agencije iz stavka 1. ovoga članka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Sadržaj dopusnice
Članak 21.
(1) Dopusnica za rad visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta sadrži:
1. naziv
2. OIB
3. sjedište
4. znanstveno ili umjetničko područje i polje obavljanja djelatnosti.
(2) Dopusnica za izvođenje studija sadrži:
1. naziv i sjedište visokog učilišta
2. naziv i vrstu studija
3. znanstveno ili umjetničko područje i polje studija
4. trajanje studija
5. broj ECTS bodova koji se stječu završetkom studija
6. akademski ili stručni naziv, odnosno akademski stupanj
7. jezik izvođenja studija
8. mjesto izvođenja studija
9. način izvođenja studija
10. upisnu kvotu
11. naznaku akademske godine u kojoj će se studij početi izvoditi.
(3) Oblik i detaljniji sadržaj dopusnice odlukom utvrđuje Agencija.
(4) Dopusnicu za rad visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta te dopusnicu za izvođenje studija nije dopušteno prenijeti na drugu fizičku ili pravnu osobu.
GLAVA III. REAKREDITACIJA
Reakreditacija visokog učilišta i znanstvenog instituta
Članak 22.
(1) Reakreditacija visokog učilišta i znanstvenog instituta provodi se svakih pet godina.
(2) Agencija provodi reakreditaciju u skladu s godišnjim planom reakreditacije visokih učilišta i znanstvenih instituta. Godišnji plan reakreditacije donosi Agencija na prijedlog Akreditacijskog savjeta. U godišnji plan reakreditacije Agencija može uključiti visoko učilište odnosno znanstveni institut po službenoj dužnosti, na prijedlog ministra nadležnog za znanost i obrazovanje (u daljnjem tekstu: ministar) ili na zahtjev visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta.
Stručno povjerenstvo
Članak 23.
(1) Agencija je obvezna obavijestiti visoko učilište odnosno znanstveni institut o terminu posjete stručnog povjerenstva najkasnije tri mjeseca prije posjeta.
(2) Uz obavijest o terminu posjeta stručnog povjerenstva Agencija visokom učilištu dostavlja odluku o imenovanju stručnog povjerenstva.
(3) Visoko učilište odnosno znanstveni institut može podnijeti Akreditacijskom savjetu zahtjev za izuzeće člana stručnog povjerenstva u roku od 30 dana od dana dostave odluke o imenovanju stručnog povjerenstva.
Postupak reakreditacije
Članak 24.
(1) Postupak reakreditacije pokreće se prvim danom posjete stručnoga povjerenstva visokom učilištu odnosno znanstvenom institutu.
(2) Postupak reakreditacije provodi se u skladu s člankom 18. ovoga Zakona.
(3) Akreditacijski savjet donosi obrazloženi prijedlog koji sadrži ocjenu kvalitete visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta te preporuke za unaprjeđenje kvalitete. Obrazloženim prijedlogom utvrđuje se kako visoko učilište odnosno znanstveni institut:
1. ispunjava kriterije za rad visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta
2. treba poduzeti određene mjere kako bi ispunjavao kriterije za rad visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta ili kako bi ispunjavao kriterije za izvođenje studija ili
3. ne ispunjava kriterije za rad visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta ili izvođenje studija.
(4) Ako akreditacijski savjet utvrdi kako visoko učilište odnosno znanstveni institut ispunjava kriterije za rad, obrazloženim prijedlogom predlaže Agenciji izdavanje dopusnice na pet godina.
(5) Ako Akreditacijski savjet utvrdi kako visoko učilište odnosno znanstveni institut treba poduzeti mjere iz stavka 3. točke 2. ovoga članka, obrazloženim prijedlogom predlaže Agenciji izdavanje pisma očekivanja s rokom izvršenja najdulje tri godine uz mjere koje visoko učilište odnosno znanstveni institut treba poduzeti kako bi ishodilo dopusnicu.
(6) Ako Akreditacijski savjet utvrdi kako visoko učilište odnosno znanstveni institut ne ispunjava kriterije za rad visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta i/ili izvođenje studija, obrazloženim prijedlogom predlože Agenciji ukinuti dopusnicu za rad visokom učilištu odnosno znanstvenom institutu i/ili ukinuti dopusnicu za izvođenje studija.
(7) Akreditacijski savjet obrazloženi prijedlog donosi najkasnije u roku od šest mjeseci od dana pokretanja postupka reakreditacije. Obrazloženi prijedlog Agencija dostavlja visokom učilištu odnosno znanstvenom institutu.
(8) U postupku reakreditacije visokog učilišta provodi se i vrednovanje akreditiranih studija u skladu s odredbama članka 15. ovoga Zakona, a u postupku reakreditacije znanstvenog instituta provodi se i vrednovanje znanstvenih projekata u skladu s odredbama članka 14. ovoga Zakona.
(9) Postupak reakreditacije visokog učilišta i znanstvenog instituta detaljnije propisuje Agencija općim aktom te ga objavljuje na svojim mrežnim stranicama.
Prigovor u postupku reakreditacije
Članak 25.
Protiv obrazloženog prijedloga visoko učilište odnosno znanstveni institut može izjaviti prigovor Povjerenstvu za prigovore. Podnošenje prigovora i postupanje Povjerenstva za prigovore provodi se u skladu s člankom 19. ovoga Zakona.
Donošenje odluke i pravna zaštita
Članak 26.
(1) Odluku o izdavanju dopusnice donosi Agencija.
(2) Ako protiv obrazloženog prijedloga visoko učilište odnosno znanstveni institut nije izjavio prigovor, obrazloženi prijedlog dostavlja se Agenciji.
(3) Na osnovi obrazloženog prijedloga Akreditacijskog savjeta i očitovanja Povjerenstva za prigovore, ako je izjavljen prigovor, o izdavanju pisma očekivanja odnosno o ukidanju dopusnice za rad visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta ili o ukidanju dopusnice za izvođenje studija Agencija odlučuje rješenjem, najkasnije u roku od 30 dana od dana zaprimanja obrazloženog prijedloga odnosno očitovanja Povjerenstva za prigovore.
(4) Rješenjem kojim je izdano pismo očekivanja određuju se mjere koje visoko učilište odnosno znanstveni institut treba poduzeti kako bi ispunjavao kriterije za rad visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta ili kako bi ispunjavao kriterije za izvođenje studija te rok za poduzimanje ovih mjera. Povjerenstvo za praćenje rada visokog učilišta odnosno rada znanstvenog instituta ili za praćenje izvođenja studija prati rad visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta tri godine, a izvođenje studija tijekom prvoga ciklusa izvođenja cjelovitoga studija.
(5) Protiv rješenja Agencije iz stavka 3. ovoga članka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
(6) U slučaju ukidanja dopusnice za rad visokog učilišta i/ili dopusnice za izvođenje studija Ministarstvo će na prijedlog Agencije donijeti mjere kojima će se osigurati nastavak i dovršenje studija studentima tog visokog učilišta odnosno studija.
Praćenje rada visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta
Članak 27.
(1) Visoko učilište odnosno znanstveni institut kojem je izdano pismo očekivanja obvezno je najkasnije u roku od tri mjeseca od izdavanja pisma očekivanja donijeti akcijski plan kojim određuje aktivnosti, rokove i pokazatelje nužne za poduzimanje mjera određenih u pismu očekivanja.
(2) O osnovanosti predloženih aktivnosti, rokova i indikatora odlučuje Akreditacijski savjet najkasnije u roku od 30 dana.
(3) Ako visoko učilište odnosno znanstveni institut ne provodi aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u skladu s utvrđenim rokovima te iskazanim pokazateljima, Akreditacijski savjet obrazloženim prijedlogom predlaže Agenciji ukinuti dopusnicu za rad visokom učilištu odnosno znanstvenom institutu i/ili ukinuti dopusnicu za izvođenje studija.
(4) Agencija o ukidanju dopusnice za rad visokom učilištu odnosno znanstvenom institutu te o ukidanju izvođenja studija odlučuje rješenjem.
(5) Protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
GLAVA IV. IZVANREDNO VREDNOVANJE
Članak 28.
(1) Izvanrednim vrednovanjem vrednuje se jedno ili više područja djelatnosti visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta.
(2) Agencija provodi izvanredno vrednovanje po službenoj dužnosti na temelju odluke ravnatelja Agencije, odluke Akreditacijskog savjeta ili na zahtjev visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta. Pri donošenju odluke o pokretanju postupka izvanrednog vrednovanja ravnatelj Agencije u obzir uzima predstavke ili druge obavijesti koje upućuju na potrebu zaštite javnog interesa.
(3) Postupak izvanrednog vrednovanja završava donošenjem izvješća o izvanrednom vrednovanju na temelju kojeg se može pokrenuti postupak reakreditacije.
(4) Na postupak izvanrednog vrednovanja odgovarajuće se primjenjuju odredbe članaka 23. do 27. ovoga Zakona.
GLAVA V. TEMATSKO VREDNOVANJE
Članak 29.
(1) Tematskim vrednovanjem vrednuju se istovrsni subjekti vrednovanja ili područja djelatnosti jednog ili više istovrsnih subjekata vrednovanja.
(2) Agencija provodi tematsko vrednovanje po službenoj dužnosti na temelju odluke Akreditacijskog savjeta Agencije ili na obrazloženi prijedlog ministra.
(3) Agencija je obvezna obavijestiti visoko učilište odnosno znanstveni institut o tematskom vrednovanju najkasnije 30 dana prije posjete stručnog povjerenstva.
(4) Postupak tematskog vrednovanja pokreće se poduzimanjem prve radnje Agencije u svrhu provedbe tematskog vrednovanja te može trajati najdulje jednu godinu od dana pokretanja postupka. Postupak tematskog vrednovanja provodi se u skladu s člankom 18. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona.
(5) Akreditacijski savjet na temelju izvješća stručnog povjerenstva donosi obrazloženo mišljenje koje sadrži ocjenu kvalitete tematskog vrednovanja po svakom pojedinom vrednovanom visokom učilištu odnosno znanstvenom institutu.
(6) Obrazloženo mišljenje Agencija dostavlja visokom učilištu odnosno znanstvenom institutu i Ministarstvu.
(7) Na temelju obrazloženoga mišljenja Agencija može pokrenuti postupak reakreditacije.
(8) Agencija će općim aktom detaljnije urediti postupak tematskog vrednovanja te isti objaviti na svojim mrežnim stranicama.
ČETVRTI DIO AGENCIJA ZA ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE
Agencija za znanost i visoko obrazovanje
Članak 30.
(1) Agencija za znanost i visoko obrazovanje pravna je osoba s javnim ovlastima upisana u sudski registar.
(2) Osnivač Agencije je Republika Hrvatska. Osnivačka prava nad Agencijom u ime Republike Hrvatske obavlja Ministarstvo.
(3) Sjedište Agencije je u Zagrebu.
(4) Agencija se akreditira i periodično vrednuje od Europskog udruženja za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju (European Association for Quality Assurance in Higher Education (ENQA)) te se upisuje u Europski registar agencija za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju.
Djelokrug Agencije
Članak 31.
(1) Agencija samostalno i neovisno obavlja poslove iz djelokruga utvrđenog ovim Zakonom i drugim propisima, poštujući europske standarde i smjernice te međunarodnu praksu na području osiguravanja kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju.
(2) Agencija obavlja sljedeće poslove:
1. provodi postupke vanjskog vrednovanja utvrđene ovim Zakonom
2. provodi vrednovanje provedbe programskih ugovora
3. provodi postupak priznavanja i vrednovanja inozemnih visokoškolskih kvalifikacija
4. potiče stjecanje i proširenje znanja i istraživanja o sustavu kvalitete visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti u Republici Hrvatskoj te provodi edukacije članova stručnih tijela u postupcima vanjskog vrednovanja
5. prikuplja i obrađuje podatke o sustavu visokog obrazovanja, znanstvenoj i umjetničkoj djelatnosti
6. pruža informacije o uvjetima upisa na visoka učilišta u Republici Hrvatskoj i objedinjuje podatke o ispunjavanju uvjeta za upis pristupnika na visoka učilišta
7. obavlja poslove povezivanja i uključivanja u međunarodna udruženja i mreže koje se bave osiguravanjem kvalitete u sustavu visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti
8. provodi postupke vrednovanja visokih učilišta i znanstvenih instituta u inozemstvu
9. obavlja poslove u skladu s drugim propisima.
(3) U obavljanju svoje djelatnosti Agencija poslove iz stavka 2. točaka 1. do 3. te točke 5. ovoga članka obavlja kao javnu ovlast te donosi pravilnike, odluke i Standarde kvalitete.
(4) Agencija prikuplja i obrađuje podatke o stanju i učinkovitosti sustava visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti nužne za utvrđivanje standarda i kriterija za vrednovanje i donošenje ocjena u postupcima vrednovanja te za donošenje strateških odluka za razvoj visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti. Prikupljene podatke, analize i statistike Agencija dostavlja Ministarstvu te s Ministarstvom usklađuje evidencije koje ono vodi na temelju ovoga Zakona te zakona kojim se uređuje visoko obrazovanje i znanstvena djelatnost. Agencija općim aktom uređuje postupak prikupljanja i obrade ovih podataka, u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka te tajnost podataka.
Ustrojstvo i financiranje Agencije
Članak 32.
(1) Unutarnje ustrojstvo i poslovanje Agencije utvrđuje se statutom.
(2) Djelatnost Agencije financira se sredstvima osnivača, namjenskim prihodima i vlastitim prihodima u skladu s ovim Zakonom.
(3) Sredstva osnivača čine sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske za financiranje djelatnosti Agencije.
(4) Namjenske prihode Agencije čine prihodi koji proizlaze iz provedbe postupka vrednovanja i priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija.
(5) Agencija namjenske prihode iz stavka 4. ovoga članka troši na materijalne rashode i rashode za usluge nastale u postupku vrednovanja i priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija.
(6) Namjenske prihode iz stavka 4. ovoga članka Agencije čine i sredstva europskih strukturnih i investicijskih fondova te drugih fondova i programa Europske unije.
(7) Agencija vlastite prihode ostvaruje obavljanjem tržišne djelatnosti iz članka 31. stavka 2. točke 8. ovoga Zakona.
(8) Agencija samostalno raspolaže vlastitim prihodima u skladu s financijskim planom te mjerilima i načinom korištenja vlastitih prihoda.
(9) Mjerila i način korištenja vlastitih prihoda iz stavka 8. ovoga članka ministar utvrđuje pravilnikom.
Tijela Agencije
Članak 33.
(1) Tijela Agencije su Upravno vijeće, ravnatelj Agencije, Akreditacijski savjet, Povjerenstvo za prigovore i Povjerenstvo za naknadno praćenje.
(2) Agencija može ustrojiti i druga stručna i savjetodavna tijela čiji sastav, način osnivanja i djelokrug se uređuju Statutom Agencije.
Upravno vijeće Agencije
Članak 34.
(1) Agencijom upravlja Upravno vijeće.
(2) Upravno vijeće sastoji se od predsjednika i osam članova.
(3) Predsjednika i sedam članova Upravnoga vijeća imenuje i razrješuje Vlada Republike Hrvatske. Vlada Republike Hrvatske imenuje jednog člana na prijedlog Nacionalnoga vijeća, tri člana na prijedlog Rektorskoga zbora Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Rektorski zbor) te dva člana na prijedlog Zbora veleučilišta Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Zbor veleučilišta) te dva člana na prijedlog Ministarstva. Devetog člana Upravnoga vijeća kao predstavnika radnika Agencije imenuje i razrješava radničko vijeće Agencije u skladu s općim propisom kojim su uređeni radni odnosi. Postupak predlaganja članova Upravnoga vijeća uređuje se Statutom Agencije.
(4) Mandat predsjednika i članova Upravnoga vijeća traje četiri godine.
(5) Predsjednik ili član Upravnoga vijeća može biti razriješen prije vremena na koje je imenovan ako:
1. zatraži razrješenje
2. ne obavlja dužnost
3. izgubi sposobnost obavljanja dužnosti
4. svojim postupcima naruši ugled dužnosti koju obavlja.
(6) O postojanju razloga za razrješenje predsjednika i/ili člana Upravnoga vijeća, prije isteka vremena na koje je imenovan, Agencija obavještava Vladu Republike Hrvatske.
Poslovi Upravnoga vijeća
Članak 35.
(1) Upravno vijeće:
1. na prijedlog ravnatelja i uz prethodnu suglasnost Ministarstva donosi statut Agencije
2. imenuje i razrješava ravnatelja Agencije
3. na prijedlog ravnatelja Agencije imenuje i razrješava zamjenika i pomoćnike ravnatelja Agencije
4. imenuje i razrješava članove Akreditacijskog savjeta
5. donosi godišnji program rada Agencije
6. nadzire provođenje godišnjeg programa rada Agencije
7. usvaja godišnji financijski plan Agencije
8. usvaja završno financijsko izvješće Agencije
9. određuje usluge koje Agencija obavlja uz naknadu te naknadu za pruženu uslugu
10. donosi godišnji program rada Akreditacijskog savjeta
11. usvaja godišnje izvješće o radu Akreditacijskog savjeta
12. usvaja godišnje izvješće o radu Agencije
13. donosi druge opće akte u skladu s ovim Zakonom i statutom Agencije
14. obavlja i druge poslove u skladu s ovim Zakonom i statutom Agencije.
(2) Upravno vijeće odlučuje većinom glasova ukupnog broja članova.
(3) Način rada Upravnoga vijeća pobliže se uređuje statutom Agencije i poslovnikom o radu Upravnoga vijeća.
Ravnatelj Agencije
Članak 36.
(1) Ravnatelj Agencije je voditelj Agencije.
(2) Ravnatelja imenuje i razrješava Upravno vijeće.
(3) Ravnatelj se imenuje u postupku pokrenutom javnim natječajem. Uvjeti za imenovanje te postupak imenovanja i razrješenja ravnatelja uređuju se statutom Agencije.
(4) Mandat ravnatelja traje četiri godine, a ista osoba može se jednom ponovo imenovati za ravnatelja Agencije.
Poslovi ravnatelja Agencije
Članak 37.
Ravnatelj Agencije:
1. organizira rad i poslovanje Agencije
2. predstavlja i zastupa Agenciju
3. predlaže Upravnom vijeću donošenje općih akata
4. samostalno poduzima pravne radnje u ime i za račun Agencije do vrijednosti utvrđene statutom Agencije
5. predlaže Upravnom vijeću zamjenika i pomoćnike ravnatelja Agencije
6. predlaže Upravnom vijeću godišnji program rada Agencije
7. predlaže Upravnom vijeću godišnji financijski plan Agencije
8. podnosi Upravnom vijeću godišnje izvješće o radu Agencije
9. sudjeluje u radu Upravnoga vijeća bez prava odlučivanja
10. obavlja poslove u skladu s ovim Zakonom i statutom Agencije.
Akreditacijski savjet
Članak 38.
(1) Akreditacijski savjet sastoji se od trinaest članova.
(2) Šest članova Akreditacijskog savjeta Upravno vijeće imenuje iz reda redovitih profesora ili redovitih profesora u trajnom izboru, a dva člana iz reda znanstvenih savjetnika ili znanstvenih savjetnika u trajnom izboru, jednog člana iz reda studenata sveučilišnih studija u redovitom statusu te jednog člana iz reda studenata stručnih studija u redovitom statusu, u postupku pokrenutom javnim pozivom, na prijedlog Nacionalnog vijeća, Rektorskog zbora, visokih učilišta i znanstvenih instituta.
(3) Dva člana Akreditacijskog savjeta Upravno vijeće imenuje iz reda nastavnika izabranih na radno mjesto profesora stručnog studija ili profesora stručnog studija u trajnom izboru, na prijedlog Zbora veleučilišta.
(4) Jednog člana Akreditacijskog savjeta Upravno vijeće imenuje iz reda gospodarstvenika, na prijedlog reprezentativnih udruga poslodavaca.
(5) Član Akreditacijskog savjeta ne može biti rektor, prorektor, dekan, prodekan, ravnatelj znanstvenog instituta, zamjenik ili pomoćnik ravnatelja znanstvenog instituta, osnivač ili čelnik osnivača visokog učilišta ili znanstvenog instituta niti vlasnik privatnog visokog učilišta ili čelnik odnosno vlasnik pravne osobe koja je osnivač privatnog visokog učilišta.
(6) Pri imenovanju članova Akreditacijskog savjeta u obzir se uzimaju znanja pojedinoga kandidata o međunarodnom, europskom i nacionalnom sustavu osiguravanja kvalitete u visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti.
(7) Mandat članovima Akreditacijskog savjeta traje četiri godine, a iste osobe mogu se jednom ponovo imenovati za člana Akreditacijskog savjeta.
(8) Članovi Akreditacijskog savjeta između sebe biraju predsjednika Akreditacijskog savjeta.
Poslovi Akreditacijskog savjeta
Članak 39.
(1) Akreditacijski savjet:
1. donosi kriterije i indikatore za ocjenu kvalitete u postupcima vanjskog vrednovanja
2. predlaže godišnji plan provedbe reakreditacije visokih učilišta i znanstvenih instituta
3. imenuje članove stručnih povjerenstava u postupcima vanjskog vrednovanja
4. imenuje članove Povjerenstva za naknadno praćenje
5. odlučuje o izuzeću člana stručnog povjerenstva u postupcima vanjskog vrednovanja
6. donosi obrazloženi prijedlog i obrazloženo mišljenje u postupcima vrednovanja
7. predlaže Upravnom vijeću godišnji program rada Akreditacijskog savjeta
8. podnosi Upravnom vijeću godišnje izvješće o radu Akreditacijskog savjeta
9. uređuje sastav i način rada radnih tijela Akreditacijskog savjeta
10. odlučuje o stručnim pitanjima na zahtjev Upravnoga vijeća i ravnatelja Agencije.
(2) U radu Akreditacijskog savjeta bez prava odlučivanja sudjeluje ravnatelj Agencije.
(3) Akreditacijski savjet donosi odluke na sjednicama. Sjednicu saziva i njome predsjeda predsjednik Akreditacijskog savjeta. Akreditacijski savjet donosi odluke većinom glasova svih članova. Način rada te izbor predsjednika Akreditacijskog savjeta uređuje se poslovnikom o radu koji donosi Akreditacijski savjet.
Povjerenstvo za prigovore
Članak 40.
(1) Povjerenstvo za prigovore sastoji se od sedam članova.
(2) Članove Povjerenstva za prigovore imenuje Nacionalno vijeće iz reda redovitih profesora ili redovitih profesora u trajnom izboru. Najmanje dva člana Povjerenstva za prigovore trebaju biti pravne struke, jedan član Povjerenstva treba biti profesor stručnog studija te jedan član treba biti student u redovitom statusu.
(3) Član povjerenstva za prigovore ne može biti rektor, prorektor, dekan, prodekan, ravnatelj znanstvenog instituta, zamjenik ili pomoćnik ravnatelja znanstvenog instituta niti osnivač ili čelnik osnivača visokog učilišta ili znanstvenog instituta.
(4) Pri imenovanju članova Povjerenstva za prigovore u obzir se uzimaju znanja pojedinoga kandidata o međunarodnom, europskom i nacionalnom sustavu osiguravanja kvalitete u visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti.
(5) Mandat članovima Povjerenstva za prigovore traje četiri godine, a iste osobe mogu se jednom ponovno imenovati za članove Povjerenstva.
(6) Članovi Povjerenstva za prigovore između sebe biraju predsjednika Povjerenstva za prigovore.
(7) Povjerenstvo za prigovore donosi odluke na sjednicama. Sjednicu saziva i njome predsjeda predsjednik Povjerenstva za prigovore. Povjerenstvo za prigovore donosi odluke većinom glasova svih članova. Način rada Povjerenstva za prigovore uređuje se poslovnikom o radu koji donosi Povjerenstvo za prigovore.
Povjerenstvo za naknadno praćenje
Članak 41.
(1) Povjerenstvo za naknadno praćenje sastoji se od sedam članova.
(2) Za provođenje postupaka naknadnog praćenja Akreditacijski savjet imenuje Povjerenstvo za naknadno praćenje.
(3) Jedan član Povjerenstva za naknadno praćenje imenuje se iz reda Akreditacijskog savjeta te je ujedno i predsjednik Povjerenstva za naknadno praćenje.
(4) Šest članova Povjerenstva za naknadno praćenje imenuje se na temelju javnog poziva, i to pet članova iz reda nastavnika ili znanstvenika, a jedan član iz reda studenata u redovitom statusu.
(5) Pri imenovanju članova Povjerenstva za naknadno praćenje u obzir se uzimaju znanja pojedinoga kandidata o međunarodnom, europskom i nacionalnom sustavu osiguravanja kvalitete u visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti.
(6) Mandat članovima Povjerenstva za naknadno praćenje traje četiri godine, a iste osobe mogu se jednom ponovo imenovati za člana Povjerenstva za naknadno praćenje.
(7) Povjerenstvo za naknadno praćenje donosi odluke na sjednicama. Sjednicu saziva i njome predsjeda predsjednik Povjerenstva za naknadno praćenje. Povjerenstvo za naknadno praćenje donosi odluke većinom glasova svih članova. Način rada Povjerenstva za naknadno praćenje uređuje se poslovnikom o radu koji donosi Povjerenstvo za naknadno praćenje.
Poslovi povjerenstva za naknadno praćenje
Članak 42.
Povjerenstvo za naknadno praćenje, ovisno o vrsti postupka vanjskog vrednovanja, obavlja sljedeće poslove:
1. analizira i ocjenjuje akcijske planove koje je nakon provedenog postupka vanjskog vrednovanja donijelo visoko učilište ili znanstveni institut
2. analizira i ocjenjuje ostvarenje aktivnosti predviđenih akcijskim planom visokog učilišta ili znanstvenog instituta
3. donosi mišljenja, preporuke ili prijedloge u postupcima naknadnog praćenja te ih upućuje Akreditacijskom savjetu
4. pruža stručnu i savjetodavnu pomoć Akreditacijskom savjetu u pitanjima koja se odnose na naknadno praćenje rada visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta
5. na zahtjev Akreditacijskog savjeta odlučuje i o drugim pitanjima koja se odnose na naknadno praćenje rada visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta.
Nacionalni ENIC/NARIC ured
Članak 43.
(1) U Agenciji se ustrojava Nacionalni ENIC/NARIC ured.
(2) Nacionalni ENIC/NARIC ured izvještajni je centar o akademskoj pokretljivosti, priznavanju i vrednovanju visokoškolskih kvalifikacija.
(3) Ustrojstvo i djelokrug Nacionalnog ENIC/NARIC ureda uređuje se statutom Agencije.
Središnji prijavni ured
Članak 44.
(1) U Agenciji se ustrojava Središnji prijavni ured.
(2) Središnji prijavni ured:
1. provodi postupak upisa pristupnika na sva visoka učilišta za sve vrste i razine studija
2. objedinjuje podatke o ispunjavanju uvjeta za upis pristupnika na visoka učilišta
3. izrađuje ljestvicu poretka bodovanih postignutih rezultata školovanja na temelju kojih visoka učilišta upisuju studente na studijske programe
4. pruža informacije o uvjetima upisa na visoka učilišta
5. zaprima zahtjeve za vrednovanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija u svrhu pristupanja tržištu rada odnosno za priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija u svrhu nastavka obrazovanja.
(3) Radi usklađivanja podataka o uspjehu učenika na državnoj maturi Središnji prijavni ured surađuje s Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje obrazovanja i visokim učilištima u Republici Hrvatskoj.
(4) U radu Središnjega prijavnog ureda mogu sudjelovati predstavnici sveučilišta i predstavnik Zbora veleučilišta.
(5) Ustrojstvo i djelokrug Središnjega prijavnog ureda uređuje se Statutom Agencije.
PETI DIO NADZOR
Članak 45.
(1) Agencija dostavlja Ministarstvu i Hrvatskome saboru godišnje izvješće o radu Agencije.
(2) Nadzor nad zakonitošću rada Agencije provodi Ministarstvo.
(3) Ministarstvo nadzire primjenu odredbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.
ŠESTI DIO PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Ustrojstvene promjene visokog učilišta i znanstvenog instituta
Članak 46.
Visoko učilište i znanstveni institut obvezan je ustrojiti sustav unutarnjeg osiguravanja i unaprjeđivanja kvalitete u skladu s člancima 3. do 5. ovoga Zakona najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Ustrojstvene i druge promjene Agencije
Članak 47.
(1) Agencija je obvezna uskladiti unutarnji ustroj i poslovanje s ovim Zakonom u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Agencija je obvezna uskladiti Statut i druge opće akte s ovim Zakonom u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Upravno vijeće Agencije imenovat će Akreditacijski savjet u skladu s člankom 38. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(4) Nacionalno vijeće imenovat će Povjerenstvo za prigovore u skladu s člankom 40. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(5) Akreditacijski savjet iz stavka 3. ovoga članka imenovat će Povjerenstvo za naknadno praćenje u skladu s člankom 41. ovoga Zakona u roku od 30 dana od dana imenovanja.
(6) Upravno vijeće i ravnatelj Agencije nastavljaju s radom najdulje do isteka mandata na koje su imenovani.
(7) Akreditacijski savjet i Povjerenstvo za prigovore nastavljaju s radom do imenovanja Akreditacijskog savjeta i Povjerenstva za prigovore u skladu s ovim Zakonom. Član Akreditacijskog savjeta i Povjerenstva za prigovore koji je do dana stupanja na snagu ovoga Zakona bio imenovan dva ili više puta ne može se ponovno imenovati za člana Akreditacijskog savjeta i Povjerenstva za prigovore.
Status Agencije te donošenje podzakonskih propisa i općih akata Agencije
Članak 48.
(1) Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona Agencija za znanost i visoko obrazovanje osnovana po Zakonu o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (»Narodne novine«, br. 45/09.) nastavlja s radom u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(2) Standarde kvalitete iz članka 8. stavka 3. ovoga Zakona Agencija je obvezna donijeti najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Pravilnik iz članka 32. stavka 9. ovoga Zakona donijet će ministar nadležan za poslove obrazovanja u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(4) Poslovnik o radu Akreditacijskog savjeta iz članka 39. stavka 3. ovoga Zakona te poslovnik o radu Povjerenstva za prigovore iz članka 40. stavka 7. ovoga Zakona Akreditacijski savjet odnosno Povjerenstvo za prigovore obvezni su donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Poslovnik o radu Povjerenstva za naknadno praćenje, Povjerenstvo za naknadno praćenje obvezno je donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(5) Obrasce i upute za podnošenje zahtjeva za inicijalnu akreditaciju visokog učilišta iz članka 13. stavka 1. ovoga Zakona, inicijalnu akreditaciju znanstvenog instituta iz članka 14. stavka 1. ovoga Zakona i inicijalnu akreditaciju studija iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona Agencija je obvezna donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(6) Odluku kojom se utvrđuju oblik i detaljniji sadržaj dopusnice za rad visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta te dopusnice za izvođenje studija iz članka 21. stavka 3. ovoga Zakona Agencija je obvezna donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(7) Godišnji plan reakreditacije iz članka 22. stavka 2. ovoga Zakona na prijedlog Akreditacijskog savjeta Agencija je obvezna donijeti za iduću godinu od godine u kojoj je imenovan Akreditaciji savjet u roku od 30 dana od dana zaprimanja prijedloga Akreditacijskog savjeta.
(8) Opći akt kojim se uređuje postupak prikupljanja i obrade podataka o stanju i učinkovitosti sustava visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti nužnih za utvrđivanje standarda i kriterija za vrednovanje i donošenje ocjena u postupcima vrednovanja te za donošenje strateških odluka za razvoj visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti iz članka 31. stavka 4. ovoga Zakona, Agencija je obvezna donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Započeti postupci vanjskog vrednovanja
Članak 49.
Postupci vanjskog vrednovanja visokog učilišta, znanstvenog instituta odnosno studijskog programa započeti do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (»Narodne novine«, br. 45/09.) i propisima donesenim na temelju toga Zakona.
Prestanak važenja podzakonskih propisa
Članak 50.
Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditaciju visokih učilišta (»Narodne novine«, br. 24/10.) i Pravilnik o uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje znanstvene djelatnosti, uvjetima za reakreditaciju znanstvenih organizacija i sadržaju dopusnice (»Narodne novine«, br. 83/10.), doneseni na temelju Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (»Narodne novine«, br. 45/09.), ostaju na snazi do donošenja Standarda kvalitete iz članka 8. stavka 3. ovoga Zakona te odluke o obliku i detaljnijem sadržaju dopusnice iz članka 21. stavka 3. ovoga Zakona.
Prestanak važenja Zakona
Članak 51.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (»Narodne novine«, br. 45/09.).
Stupanje na snagu
Članak 52.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.