FINTECH: Kriptovalute, blockchain, disruptori i cyberkriminalci – tehnologija koja upravlja novcem danas i sutra. Postaju li bankari suvišni? Hoće li AI odobravati kredite? Može li „open banking“ uopće postojati? Koja je budućnost kreditnih i debitnih kartica? Što je novo u svijetu insurtecha?
Saznajte na konferenciji F2 - Future of Fintech!
Predmet Zakona
Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom propisuje što se smatra neprijavljenim radom, uređuju mjere za suzbijanje neprijavljenoga rada, aktivnosti radi poticanja prijavljivanja rada, vođenje evidencije neaktivnih osoba te odgovornost za povrede odredaba ovoga Zakona.
(2) Ovaj Zakon primjenjuje se i na državljanina treće zemlje koji nema zakonit boravak sukladno propisu kojim se uređuju uvjeti ulaska, kretanja, boravka i rada stranaca koji su državljani trećih zemalja.
Usklađenost Zakona s pravnim poretkom Europske unije
Članak 2.
Ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju se sljedeći akti Europske unije:
‒ Direktiva 2009/52/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2009. o minimalnim standardima za sankcije i mjere za poslodavce državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom (SL L 168, 30. 6. 2009.)
‒ Direktiva 2014/67/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o provedbi Direktive 96/71/EZ o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga i izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta (»Uredba IMI«) (Tekst značajan za EGP) (SL L 159, 28. 5. 2014.).
Definicija neprijavljenoga rada
Članak 3.
(1) Neprijavljeni rad definira se u užem i širem smislu.
(2) Neprijavljeni rad u užem smislu je rad koji s obzirom na narav i vrstu rada i ovlasti poslodavca ima obilježje radnog odnosa, a nije zakonito ugovoren ili nema valjanu pravnu osnovu odnosno za koji nije uspostavljena odgovarajuća prijava na obvezna osiguranja u skladu s posebnim propisima te u smislu ovoga Zakona obuhvaća sljedeće pojavne oblike:
1. obavljanje rada bez prijave na obvezno mirovinsko osiguranje prije početka rada, s prvim danom početka rada odnosno na odgovarajuće radno vrijeme ili
2. obavljanje rada bez sklopljenog ugovora o radu u pisanom obliku ili bez pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu ili
3. obavljanje rada na temelju drugih sklopljenih obvezno pravnih ugovora između poslodavca i fizičke osobe kada takav rad s obzirom na svoju narav i vrstu te ovlasti poslodavca ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos ili
4. zapošljavanje državljanina treće zemlje protivno odredbama propisa kojim se uređuju uvjeti ulaska, kretanja, boravka i rada stranaca koji su državljani trećih zemalja.
(3) Neprijavljeni rad u širem smislu obuhvaća rad koji prema svojim obilježjima predstavlja izbjegavanje obveza koje poslodavac ima vezano uz plaću radnika, a u smislu ovoga Zakona obuhvaća sljedeće pojavne oblike:
1. radni odnos u kojem se ne isplaćuje povećana plaća radniku i ne uplaćuju propisana javna davanja na povećanu plaću i iz povećane plaće ili
2. isplaćivanje plaće ili dijela plaće bez obračuna i uplate propisanih javnih davanja.
(4) Neprijavljeni rad je zabranjen.
Pojmovi
Članak 4.
(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
1. radnik je fizička osoba određena općim propisom o radu
2. poslodavac je fizička ili pravna osoba određena općim propisom o radu
3. naručitelj posla je fizička osoba koja je registrirana za obavljanje djelatnosti ili pravna osoba koja je s izvršiteljem posla sklopila ugovor o obavljanju posla, za koju izvršitelj posla obavlja taj posao, ako se tim ugovorom ne prikriva neki drugi pravni posao
4. izvršitelj posla je fizička osoba koja je registrirana za obavljanje djelatnosti ili pravna osoba koja je s naručiteljem posla sklopila ugovor o obavljanju posla, koja za naručitelja posla obavlja taj posao, ako se tim ugovorom ne prikriva neki drugi pravni posao
5. samozaposlena osoba je fizička osoba koja obavlja samostalnu djelatnost i ostvaruje primitke od samostalne djelatnosti koji se oporezuju sukladno propisima kojima je uređeno oporezivanje dohotka i dobiti odnosno po toj osnovi je obvezno osigurana prema propisima kojima se uređuju obvezna osiguranja te fizička osoba osnivač koja je ujedno i jedini član uprave ili izvršni direktor trgovačkog društva i koja nije zaposlena u tom društvu i ne zapošljava druge radnike
6. prikriveni radni odnos podrazumijeva obavljanje rada na temelju drugih sklopljenih obveznopravnih ugovora između naručitelja posla i izvršitelja posla samozaposlene osobe kada takav rad s obzirom na svoju narav i vrstu te ovlasti poslodavca ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos
7. brutoplaća je iznos koji pripada radniku za obavljeni rad, a sastoji se od iznosa za isplatu radniku i javnih davanja koji se sukladno propisima isplaćuju iz brutoplaće
8. plaća znači brutoplaću
9. ugovaratelj je naručitelj usluga koji je s podugovarateljem sklopio ugovor radi izvršenja svih ili dijela radova i usluga koje se obvezao izvršiti u skladu s prethodno sklopljenim ugovorom za drugog naručitelja, ako se tim ugovorom ne prikriva neki drugi pravni posao
10. podugovaratelj je pružatelj usluga koji je s ugovarateljem sklopio ugovor kojim se obvezuje izvršiti sve ili dio radova odnosno usluga, a poslodavac je radnika koji obavlja poslove radi ispunjenja tog ugovora, ako se tim ugovorom ne prikriva neki drugi pravni posao
11. neaktivna osoba je osoba sposobna ili djelomično sposobna za rad, u dobi od 15 do 65 godina, koja nije u radnom odnosu odnosno koja ne obavlja samostalnu djelatnost, nije uključena u program obrazovanja niti osposobljavanja i ne traži aktivno posao
12. treća zemlja je država koja nije država članica Europskoga gospodarskog prostora niti Švicarska Konfederacija.
(2) Pojmovi i izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.
Nadležnost inspekcijskih tijela
Članak 5.
Nadzor nad primjenom ovoga Zakona obavljaju nadležni inspektori koji su prema posebnim propisima ovlašteni za nadzor u vezi s radom i zapošljavanjem, a nadzor zakonitosti, pravilnosti i pravodobnosti obračuna, prijava i uplata javnih davanja službenici koji su prema posebnim propisima ovlašteni za obavljanje poslova poreznog nadzora.
Pretpostavka trajanja radnog odnosa
Članak 6.
Kada nadležni inspektor u postupku inspekcijskog nadzora utvrdi postojanje neprijavljenoga rada iz članka 3. stavka 2. ovoga Zakona, smatrat će se da je radnik koji je obavljao takav rad neprekidno bio u radnom odnosu u punom radnom vremenu kod poslodavca u trajanju od šest mjeseci koji prethode danu u kojem je izvršen nadzor i utvrđena činjenica neprijavljenoga rada, osim ako iz podataka kojima inspektor raspolaže u nadzoru nedvojbeno proizlazi da je prethodno trajanje radnog odnosa bilo kraće ili duže.
Postupanje inspekcije
Članak 7.
(1) U provedbi inspekcijskog nadzora nadležni inspektor će, ako utvrdi da je za poslodavca radnik obavljao neprijavljeni rad, o navedenome u zapisnik unijeti podatke o radniku, razdoblju u kojem je radnik obavljao neprijavljeni rad u skladu s člankom 6. ovoga Zakona i opis poslova koje je radnik obavljao.
(2) Nadležni inspektor će u roku od osam dana od dana utvrđenja postojanja neprijavljenog rada iz članka 3. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona rješenjem naložiti poslodavcu podnošenje prijave na obvezno mirovinsko osiguranje počevši od dana koji je zapisnikom utvrđen kao početak rada radnika odnosno koji je u skladu s člankom 6. ovoga Zakona pretpostavljeni dan početka rada i uplatu iznosa od 2650,00 eura za svakog neprijavljenog radnika u korist državnog proračuna Republike Hrvatske, sukladno naputku o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba.
(3) Ako se kod istog poslodavca tijekom sljedećih inspekcijskih nadzora u razdoblju od šest godina od prvog utvrđenja činjenice neprijavljenoga rada ponovno utvrdi neprijavljeni rad, nadležni inspektor će postupiti u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, pri čemu se iznos obveze uplate povećava na 6630,00 eura za svakog neprijavljenog radnika.
(4) Poslodavac je dužan u roku od tri dana od dana dostave rješenja iz stavaka 2. i 3. ovoga članka podnijeti prijavu na obvezno mirovinsko osiguranje i uplatiti iznos iz stavka 2. odnosno stavka 3. ovoga članka.
(5) Ako se kod istog poslodavca činjenica neprijavljenoga rada utvrdi treći i svaki sljedeći put u razdoblju od šest godina od prvog utvrđenja činjenice neprijavljenoga rada u skladu s člankom 6. ovoga Zakona, nadležni inspektor će, osim postupanja u skladu sa stavkom 3. ovoga članka, usmenim rješenjem u zapisniku zabraniti poslodavcu obavljanje djelatnosti u nadziranom objektu odnosno prostoru.
(6) Rješenje iz stavka 5. ovoga članka ukinut će se u roku od tri dana od dana dostave dokaza nadležnom inspektoru o uplati iznosa iz stavka 3. ovoga članka, ali ne prije proteka 30 dana od zabrane obavljanja djelatnosti.
(7) Rješenje iz stavka 5. ovoga članka izvršava se odmah pečaćenjem poslovnih prostorija, postrojenja, uređaja i druge opreme za rad ili na drugi pogodan način, bez donošenja rješenja o izvršenju.
(8) Poslodavac na kojeg se odnosi usmeno rješenje iz stavka 5. ovoga članka može pisanim putem, u skladu s posebnim propisom, zatražiti da se zapečaćene prostorije privremeno otpečate i u nazočnosti inspektora odmah izuzeti pokvarljive namirnice i poduzeti druge sigurnosne mjere radi sprječavanja štete.
(9) Žalba protiv rješenja iz stavaka 2., 3. i 5. ovoga članka nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
(10) Izvršno rješenje iz stavaka 2. i 3. ovoga članka dostavit će se nadležnom tijelu koje je ovlašteno za utvrđivanje prava na mirovinsko osiguranje, nadležnom tijelu koje je ovlašteno za utvrđivanje prava na zdravstveno osiguranje te nadležnom tijelu koje je ovlašteno za obračun poreza i doprinosa za obvezna osiguranja prema sjedištu poslodavca.
Postupanje nadležnih tijela
Članak 8.
(1) Ako poslodavac ne podnese prijavu na obvezno mirovinsko osiguranje u roku iz članka 7. stavka 4. ovoga Zakona, nadležno tijelo ovlašteno za utvrđivanje prava na mirovinsko osiguranje će na temelju dostavljenog izvršnog rješenja iz članka 7. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona po službenoj dužnosti donijeti rješenje o priznanju svojstva osiguranika, počevši od dana koji je naveden kao početak rada u navedenom rješenju.
(2) Žalba protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.
(3) Nadležno tijelo ovlašteno za utvrđivanje prava na mirovinsko osiguranje neće donositi rješenje iz stavka 1. ovoga članka odnosno neće postupiti po podnesenoj prijavi koju je poslodavac podnio u skladu s člankom 7. stavkom 4. ovoga Zakona za razdoblje u kojemu je radnik već prijavljen na obvezno osiguranje.
(4) Prijava na produženo osiguranje prema posebnom propisu ne smatra se prijavom na obvezno osiguranje u smislu stavka 3. ovoga članka.
Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Prijava državljana trećih zemalja
Članak 9.
Za državljanina treće zemlje za kojeg je utvrđen neprijavljeni rad u skladu s člankom 3. stavkom 2. točkom 4. ovoga Zakona, prilikom uspostave prijave na temelju članka 7. stavka 2. i članka 8. stavka 1. ovoga Zakona obvezno mirovinsko osiguranje prestaje s danom za koji je tijekom provođenja inspekcijskog nadzora kod poslodavca utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada.
Obveze poslodavca
Članak 10.
(1) Poslodavac je dužan u roku od osam dana od dana izvršnosti rješenja iz članka 7. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona za svaki mjesec pretpostavljenog razdoblja rada iz članka 6. ovoga Zakona isplatiti plaću za puno radno vrijeme u visini mjesečne bruto medijalne plaće u Republici Hrvatskoj te doprinos za obvezna osiguranja koji se isplaćuje na plaću.
(2) Obveza poslodavca iz stavka 1. ovoga članka postoji i u slučaju iz članka 8. stavka 3. ovoga Zakona.
(3) Poslodavac je dužan iznos iz stavka 1. ovoga članka isplatiti na način da javna davanja koja se isplaćuju iz plaće i na plaću obračuna i uplati na uplatne račune prema posebnim propisima kojima se uređuje naplata javnih davanja te o navedenom podnese izvješće sukladno propisima vezanim uz obračun i naplatu poreza i doprinosa, a preostali dio tog iznosa uplati na transakcijski račun radnika.
(4) Ako poslodavac ne ispuni obvezu iz stavaka 1. i 3. ovoga članka, tijelo koje je ovlašteno za obračun javnih davanja rješenjem utvrđuje ukupnu visinu obveze poslodavca iz stavka 1. ovoga članka na temelju dostavljenog rješenja iz članka 7. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona.
(5) O utvrđenim i uplaćenim obvezama po osnovi plaće na temelju rješenja iz stavka 4. ovoga članka tijelo ovlašteno za obračun javnih davanja će prema propisima vezanim uz obračun i naplatu doprinosa izvijestiti Središnji registar osiguranika i tijelo nadležno za utvrđivanje prava na mirovinsko osiguranje.
(6) Iznos obveze iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku koji su u trenutku utvrđenja neprijavljenoga rada iz članka 7. ovoga Zakona bili posljednji službeno objavljeni.
(7) Žalba izjavljena protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.
(8) Rješenje iz stavka 4. ovoga članka ovršna je isprava.
(9) Poslodavac ne smije umanjiti svoju obvezu prema neprijavljenom radniku za iznos koji mu je već isplatio, osim ako on nije isplaćen na način propisan stavkom 3. ovoga članka.
Postupanje kod prikrivenog radnog odnosa
Članak 11.
Ako tijekom inspekcijskog nadzora nadležni inspektor utvrdi postojanje ugovornog odnosa između naručitelja posla i izvršitelja posla samozaposlene osobe, a postoje okolnosti koje upućuju na to da se radi o postojanju prikrivenog radnog odnosa, obavijestit će Ministarstvo financija, Poreznu upravu.
Objava prekršitelja
Članak 12.
(1) Nadležni inspektor dužan je obavijestiti ministarstvo nadležno za rad (u daljnjem tekstu: ministarstvo) o provedenom inspekcijskom nadzoru i utvrđivanju postojanja neprijavljenoga rada te poduzetim mjerama.
(2) Ministarstvo uspostavlja i vodi popis poslodavaca kod kojih je zapisnikom iz članka 7. stavka 1. ovoga Zakona tijekom inspekcijskog nadzora utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada.
(3) Ministarstvo će objaviti popis iz stavka 2. ovoga članka na svojim mrežnim stranicama.
(4) Objava podataka o poslodavcu u smislu stavka 1. ovoga članka neće se smatrati odavanjem inspekcijske tajne.
(5) Popis poslodavaca mora jasno sadržavati naznaku da se radi o poslodavcima kojima je utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada odnosno izrečena mjera na temelju ovlasti nadležnog inspekcijskog tijela.
(6) Poslodavca će se brisati s popisa iz stavka 2. ovoga članka nakon proteka razdoblja od šest godina od dana kada je zapisnikom utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada odnosno ranije ako se u posebnom postupku uspješno ospori činjenica postojanja neprijavljenoga rada utvrđena zapisnikom iz članka 7. stavka 1. ovoga Zakona.
(7) Sadržaj, način upisa i rokove objave podataka s popisa iz stavka 2. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar nadležan za rad.
Praćenje i evidencije
Članak 13.
Radi lakšeg otkrivanja prekršitelja i suzbijanja pojedinih pojavnih oblika neprijavljenoga rada vodi se jedinstvena elektronička evidencija rada i evidencija neaktivnih osoba.
1. Pravilnik o evidenciji neaktivnih osoba
Jedinstvena elektronička evidencija rada
Članak 14.
(1) Jedinstvena elektronička evidencija rada informacijski je sustav u kojem se pohranjuju podaci o radnicima zaposlenim kod poslodavaca koji obavljaju djelatnost iz popisa djelatnosti za koje je obvezno vođenje elektroničke evidencije rada.
(2) Osim podataka iz stavka 1. ovoga članka, u jedinstvenoj elektroničkoj evidenciji rada pohranjuju se i podaci o samozaposlenim osobama koje obavljaju rad putem digitalnih radnih platformi i ostalim osobama koje obavljaju rad putem digitalnih radnih platformi sukladno općem propisu o radu (u daljnjem tekstu: ostale osobe).
(3) Podaci iz stavka 1. ovoga članka su podaci o radnicima i radnom vremenu.
(4) Podaci iz stavka 2. ovoga članka su podaci o samozaposlenim osobama i ostalim osobama te vremenu u kojem obavljaju posao.
(5) Obveznici dostave podataka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka u jedinstvenu elektroničku evidenciju rada iz stavaka 3. i 4. ovoga članka su digitalne radne platforme putem kojih rad obavljaju samozaposlene osobe i ostale osobe te poslodavci (u daljnjem tekstu: obveznici dostave podataka).
(6) Obveznici dostave podataka dužni su:
1. podatke iz stavaka 1. i 2. ovoga članka voditi putem elektroničkih uređaja uz korištenje odgovarajućih programskih rješenja koji omogućavaju povezivanje i razmjenu podataka s jedinstvenom elektroničkom evidencijom rada u stvarnom vremenu
2. omogućiti internetsku vezu za povezivanje i razmjenu podataka s jedinstvenom elektroničkom evidencijom rada
3. nabaviti digitalni certifikat za elektroničko potpisivanje za osobu koja je ovlaštena za vođenje podataka iz stavka 2. ovoga članka kod obveznika dostave podataka.
(7) Jedinstvenu elektroničku evidenciju rada u elektroničkom obliku vodi ministarstvo.
(8) Ministar nadležan za rad pravilnikom propisuje sadržaj podataka, popis djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka, način unosa, razmjene i pohranjivanja podataka te način pristupanja podacima iz Jedinstvene elektroničke evidencije rada.
3. Pravilnik o Jedinstvenoj elektroničkoj evidenciji rada
Evidencija neaktivnih osoba
Članak 15.
(1) Evidenciju neaktivnih osoba u elektroničkom obliku vodi Hrvatski zavod za zapošljavanje (u daljnjem tekstu: Zavod) na temelju podataka iz evidencija nadležnih tijela javne vlasti utvrđenih u članku 16. ovoga Zakona.
(2) U evidenciji neaktivnih osoba vode se hrvatski državljani, državljani druge članice Europske unije, država ugovornica Europskoga gospodarskog prostora i Švicarske Konfederacije ako imaju privremeni ili stalni boravak na području Republike Hrvatske i državljani trećih zemalja s odobrenim privremenim boravkom, dugotrajnim boravištem ili stalnim boravkom za koje je nastala potreba praćenja u smislu propisa kojim se uređuje dodjeljivanje osobnog identifikacijskog broja.
Dostava podataka u evidenciju neaktivnih osoba
Članak 16.
(1) Za potrebe vođenja evidencije iz članka 15. ovoga Zakona, Zavodu podatke iz svojih službenih evidencija dostavlja ministarstvo nadležno za financije, ministarstvo nadležno za poslove znanosti i visokog obrazovanja, ministarstvo nadležno za poslove poljoprivrede, ministarstvo nadležno za unutarnje poslove, ministarstvo nadležno za poslove uprave i pravosuđa te nadležna tijela za mirovinsko osiguranje i obvezno zdravstveno osiguranje.
(2) Nadležna tijela iz stavka 1. ovoga članka redovito dostavljaju podatke Zavodu.
(3) Zavod može, osim od tijela iz stavka 1. ovoga članka, zatražiti podatke iz registara i evidencija i od drugih tijela javne vlasti.
(4) Zavod je dužan razmjenjivati podatke iz evidencije neaktivnih osoba s nadležnim inspekcijskim tijelima, nadležnim poreznim tijelom te nadležnim tijelima za mirovinsko osiguranje i obvezno zdravstveno osiguranje.
(5) Osim tijela iz stavka 4. ovoga članka, ostala tijela javne vlasti mogu, u skladu sa svojim ovlastima i nadležnosti, pristupiti podacima iz evidencije neaktivnih osoba na temelju sklopljenog sporazuma sa Zavodom.
(6) Dostava podataka nadležnih tijela iz stavka 1. ovoga članka ne smatra se povredom službene ili porezne tajne sukladno posebnom propisu.
(7) Sadržaj i način dostave podataka koje dostavljaju tijela iz stavka 1. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar nadležan za rad.
1. Pravilnik o evidenciji neaktivnih osoba
Brisanje iz evidencije
Članak 17.
Zavod prestaje voditi osobu u evidenciji neaktivnih osoba ako se više ne radi o neaktivnoj osobi u smislu ovoga Zakona odnosno ako zbog promjene okolnosti više nisu ispunjena obilježja iz članka 15. stavka 2. ovoga Zakona.
Odgovornost u lancu podugovaranja
Članak 18.
(1) Ugovaratelj solidarno odgovara za obveze koje njegov podugovaratelj kao poslodavac ima prema svojem radniku, za potraživanja na ime dospjele, a neisplaćene plaće za obavljeni rad odnosno pružene usluge, na koju radnik ima pravo.
(2) Radnik kojem podugovaratelj kao poslodavac nije na dan dospjelosti isplatio plaću za obavljeni rad odnosno pružene usluge ili dio plaće za obavljeni rad odnosno pružene usluge iz stavka 1. ovoga članka može od ugovaratelja zahtijevati isplatu u roku od tri mjeseca nakon isteka roka u kojem je poslodavac, prema općem propisu kojim se uređuju radni odnosi, dužan dostaviti obračun plaće koju mu je dužan isplatiti, a koji nije dostavio.
(3) Ugovaratelj odgovara radniku do visine ugovorene plaće za obavljeni rad odnosno pružene usluge radi ispunjenja ugovora sklopljenog između ugovaratelja i njegova podugovaratelja.
(4) Ugovaratelj koji je isplatio plaću radniku podugovaratelja na temelju odgovornosti utvrđene u skladu s ovim člankom ima pravo od podugovaratelja zahtijevati cijeli iznos plaćen umjesto podugovaratelja.
Oslobođenje od odgovornosti
Članak 19.
Ugovaratelj se oslobađa odgovornosti iz članka 18. ovoga Zakona ako je poduzeo odgovarajuće radnje kako bi od svoga podugovaratelja zatražio i dobio prije početka odnosno tijekom trajanja obavljanja radova odnosno pružanja usluga:
1. popis svih radnika zaposlenih na izvršavanju ugovora o pružanju usluga između ugovaratelja i podugovaratelja
2. za svakog pojedinog radnika iz točke 1. ovoga članka: identifikacijski podatak radnika, datum početka i završetka obavljanja radova i usluga
3. za vrijeme trajanja ugovora između ugovaratelja i podugovaratelja, za svakog pojedinog radnika najmanje jednom mjesečno dokaz o isplati plaće i doprinosa za obvezna osiguranja koja se isplaćuju na plaću za prethodni mjesec.
Objava poslodavaca koji nisu u prekršaju
Članak 20.
(1) Kada u provedenom postupanju nadležno inspekcijsko tijelo utvrdi da poslodavac nije prekršio propise iz područja prijavljivanja rada i isplate plaće, dužno je, ako se poslodavac s time suglasi, o navedenom obavijestiti ministarstvo radi objave na popisu koji vodi na svojim mrežnim stranicama.
(2) Objava podataka o poslodavcu u smislu stavka 1. ovoga članka neće se smatrati odavanjem inspekcijske tajne.
(3) Podaci o poslodavcu uklonit će se s popisa iz stavka 1. ovoga članka ako to sam poslodavac zatraži te ako nadležno inspekcijsko tijelo dostavi obavijest u smislu članka 12. stavka 1. ovoga Zakona.
(4) Sadržaj, način unosa i rokove objave podataka na mrežnim stranicama iz stavka 1. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar nadležan za rad.
PREKRŠAJNE ODREDBE
Članak 21.
(1) Novčanom kaznom od 8090,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba ako podatke o radnicima i radnom vremenu ne vodi putem elektroničkih uređaja, uz korištenje odgovarajućih programskih rješenja koji omogućavaju povezivanje i razmjenu podataka s jedinstvenom elektroničkom evidencijom rada u stvarnom vremenu (članak 14. stavak 6. točka 1.).
(2) Novčanom kaznom od 930,00 do 1330,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost kada je prekršaj počinila u vezi s obavljanjem svojega obrta ili samostalne djelatnosti.
(3) Novčanom kaznom od 920,00 do 1320,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi poslodavca.
(4) Novčanom kaznom od 8090,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj digitalna radna platforma kao pravna osoba ako podatke o samozaposlenim osobama i drugim osobama te vremenu u kojem obavljaju posao ne vodi putem elektroničkih uređaja, uz korištenje odgovarajućih programskih rješenja koji omogućavaju povezivanje i razmjenu podataka s jedinstvenom elektroničkom evidencijom rada u stvarnom vremenu (članak 14. stavak 6. točka 1.).
(5) Ako je prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počinjen u odnosu na maloljetnika, iznos novčane kazne uvećava se dvostruko.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 22.
(1) Ministar nadležan za rad će u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnike iz članka 12. stavka 7. i članka 20. stavka 4. ovoga Zakona.
(2) Ministar nadležan za rad će u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnike iz članka 14. stavka 8. i članka 16. stavka 7. ovoga Zakona.
Članak 23.
Postupci inspekcijskog nadzora započeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona na temelju članka 171. Zakona o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18. ‒ Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 62/18., 115/18., 102/19., 84/21. i 119/22.) dovršit će se prema odredbama toga Zakona.
Članak 24.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2023.