FINTECH: Kriptovalute, blockchain, disruptori i cyberkriminalci – tehnologija koja upravlja novcem danas i sutra. Postaju li bankari suvišni? Hoće li AI odobravati kredite? Može li „open banking“ uopće postojati? Koja je budućnost kreditnih i debitnih kartica? Što je novo u svijetu insurtecha?
Saznajte na konferenciji F2 - Future of Fintech!
PROČIŠĆENI PODZAKONSKI PROPISI
Glava I. TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
(1) Ovim Zakonom uređuje se organiziranje za obranu i ostvarenje obrambene funkcije u Republici Hrvatskoj, obrambene nadležnosti tijela državne vlasti i državne uprave, demokratski nadzor, uporaba i korištenje Oružanih snaga Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Oružane snage), upravljanje, rukovođenje i zapovijedanje u Oružanim snagama, obveze jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba te dužnosti i prava državljana u području obrane.
(2) Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a koji imaju rodno značenje, bez obzira na to jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način muški i ženski rod.
Članak 2.
(1) Temeljna svrha obrane je očuvanje suvereniteta, neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske.
(2) Obrana Republike Hrvatske može se provoditi samostalno ili kolektivno u skladu s Ustavom Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Ustav), zakonima i sklopljenim međunarodnim ugovorima.
(3) Temeljna svrha obrane iz stavka 1. ovoga članka ostvaruje se i kroz sudjelovanje u izgradnji međunarodnoga mira, sigurnosti i povjerenja te ispunjavanju obveza preuzetih u sklopu kolektivne obrane Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora (u daljnjem tekstu: NATO) i Zajedničke sigurnosne i obrambene politike Europske unije.
Temeljni pojmovi koji se koriste u ovom Zakonu imaju sljedeća značenja:
1. Obrana je državna funkcija kojom se osigurava suverenitet, neovisnost i teritorijalna cjelovitost Republike Hrvatske te područje djelovanja koje obuhvaća pripremu, uporabu i korištenje snaga i sredstava u ratnom stanju, stanju neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti Republike Hrvatske i miru.
2. Nositelji obrambene funkcije su tijela državne vlasti, ministarstva i Oružane snage.
3. Oružane snage Republike Hrvatske su snage organizirane za obranu Republike Hrvatske i saveznika vojnim sredstvima te za druge oblike uporabe i korištenja u skladu sa zakonom i međunarodnim pravom. Za Oružane snage Republike Hrvatske koristi se i naziv Hrvatska vojska.
4. Obrambene pripreme su mjere i aktivnosti koje poduzimaju nositelji obrambene funkcije i ostali sudionici u pripremama radi učinkovitog djelovanja u stanju neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti Republike Hrvatske i ratnom stanju.
5. Stanje neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: stanje neposredne ugroženosti) je stanje sigurnosnog okruženja Republike Hrvatske u kojem postoje očiti pokazatelji izravnih operativnih priprema oružanih snaga druge države za poduzimanje postupaka i aktivnosti usmjerenih na povredu suvereniteta i neovisnosti te stanje u državi u kojem su zbog oružanoga, terorističkoga ili drugoga nasilnog djelovanja dovedeni u pitanje neovisnost ili teritorijalna cjelovitost Republike Hrvatske.
6. Ratno stanje je stanje u državi u kojem su zbog oružanog djelovanja druge države, terorističkoga ili drugoga nasilnog djelovanja većeg opsega izravno dovedeni u pitanje suverenitet, neovisnost ili teritorijalna cjelovitost.
7. Vojni zapovjednici su vojne osobe koje zapovijedaju zapovjedništvima, stožerima, granama i postrojbama.
8. Ovlast zapovijedanja i nadzora je pravo i odgovornost zapovjednika za izdavanje zapovijedi podređenima i kontrolu njihove provedbe. Ovlast punog zapovijedanja obuhvaća sve aspekte zapovijedanja, nadzora i upravljanja u Oružanim snagama i ona se uvijek zadržava unutar nacionalnih okvira. Dio te ovlasti, koji se isključivo odnosi na operativno i taktičko zapovijedanje i nadzor, može se, pod uvjetima i na način propisan ovim Zakonom, prenijeti na zapovjednike multinacionalnih snaga.
9. Deklariranje snaga je iskazivanje, u skladu s međunarodnim ugovorima i obvezama, dijelova Oružanih snaga koje se mogu angažirati u multinacionalnim snagama, u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu.
10. Pridruživanje multinacionalnim snagama je uključivanje dijelova Oružanih snaga u multinacionalne vojne strukture stalnog karaktera.
11. Dodjeljivanje snaga je stavljanje pojedinih postrojbi, namjenski organiziranih dijelova ili pripadnika Oružanih snaga pod zapovijedanje i nadzor multinacionalnim zapovjedništvima s jasno definiranim mandatom, ograničenjima uz prijenos ovlasti zapovijedanja i nadzora.
12. Operacije potpore miru su operacije u kojima se upotrebljavaju diplomatska, civilna i vojna sredstva kako bi se uspostavio ili održao mir te takve operacije mogu uključivati sprječavanje sukoba, uspostavljanje mira, održavanje mira, nametanje mira i izgradnju mira.
13. Pružanje humanitarne pomoći je pružanje pomoći u slučaju prirodnih, tehničko-tehnoloških ili ekoloških događaja koji opsegom ili intenzitetom ili neočekivanošću ugroze zdravlje ili ljudske živote ili imovinu veće vrijednosti ili okoliš, a čiji nastanak nije moguće spriječiti ili posljedice ukloniti redovitim djelovanjem nadležnih tijela područja na kojem je događaj nastao te pružanje pomoći u slučaju ratnih razaranja i terorizma.
Članak 4.
(1) Temeljni dokumenti na području obrane su: Strategija obrane Republike Hrvatske, Vojna strategija Republike Hrvatske, Strateški pregled obrane, Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga i Plan obrane Republike Hrvatske.
1. Strategija obrane Republike Hrvatske temeljni je konceptualni dokument kojim se dugoročno uređuje angažiranje raspoloživih obrambenih resursa u odgovoru na sigurnosne izazove te se projektiraju osnove njihova budućeg razvoja.
2. Vojna strategija Republike Hrvatske je konceptualni dokument kojim se razrađuju sposobnosti Oružanih snaga definirane Strategijom obrane Republike Hrvatske te definira struktura Oružanih snaga, načela organizacije i uporabe Oružanih snaga.
3. Strateški pregled obrane je završno izvješće o provedenom procesu preispitivanja usklađenosti strategijskih koncepata te dostignutih i planiranih obrambenih sposobnosti s obrambenim potrebama koje proizlaze iz realnosti strategijskog i sigurnosnog okruženja.
4. Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga temeljni je dokument obrambenog planiranja kojim se utvrđuje dugoročna projekcija razvoja potrebnih vojnih sposobnosti i definiraju resursi za njihovu realizaciju.
5. Plan obrane Republike Hrvatske je planski dokument kojim se definira funkcioniranje države i društva u stanju neposredne ugroženosti i ratnom stanju.
(2) Godišnje izvješće o obrani je prikaz aktivnosti Ministarstva obrane i Oružanih snaga u prethodnoj godini, stanja i razvoja obrambenih sposobnosti, provedbe obrambenih priprema te strukture obrambenih resursa i ostvarenja ključnih razvojnih projekata i prioriteta.
Glava II. NADLEŽNOSTI TIJELA DRŽAVNE VLASTI I UPRAVE U PODRUČJU OBRANE
1. Hrvatski sabor
Članak 5.
(1) Hrvatski sabor odlučuje o ratu i miru te ostvaruje građanski nadzor nad Oružanim snagama.
(2) Hrvatski sabor:
1. donosi Strategiju obrane Republike Hrvatske, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske i uz suglasnost predsjednika Republike Hrvatske
2. odlučuje o visini i strukturi sredstava za financiranje obrane, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske
3. usvaja Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske
4. usvaja Godišnje izvješće o obrani
5. utvrđuje stanje neposredne ugroženosti, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske
6. donosi odluku o nepozivanju novaka na obvezu služenja vojnog roka
7. donosi druge akte u skladu s odredbama Ustava i zakona.
46. Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske za razdoblje 2015. do 2024. godine
Članak 6.
(1) Odbor za obranu Hrvatskoga sabora raspravlja i zauzima stajališta o:
1. visini i strukturi sredstava za financiranje obrane koje je predložila Vlada Republike Hrvatske
2. izvješćima iz područja obrane koje usvaja Hrvatski sabor
3. o zakonima i drugim aktima iz područja obrane koje donosi Hrvatski sabor.
(2) Odbor iz stavka 1. ovoga članka daje mišljenje Ministarstvu obrane o nabavi za potrebe obrane za vrijednosti veće od 5,000.000,00 eura prije pokretanja postupka javne nabave.
2. Predsjednik Republike Hrvatske i vrhovni zapovjednik oružanih snaga
(1) Predsjednik Republike Hrvatske i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga (u daljnjem tekstu: Predsjednik Republike):
1. objavljuje rat i zaključuje mir na temelju odluka Hrvatskoga sabora
2. donosi Vojnu strategiju Republike Hrvatske, na prijedlog načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga i uz suglasnost ministra obrane
3. donosi Plan uporabe Oružanih snaga, na prijedlog načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga i uz suglasnost ministra obrane
4. daje suglasnost na Prijedlog plana obrane Republike Hrvatske
5. donosi Odluku o veličini, sastavu i mobilizacijskom razvoju Oružanih snaga na prijedlog Vlade Republike Hrvatske
6. donosi Odluku o mobilizaciji Oružanih snaga na prijedlog ministra obrane
7. predstavlja Oružane snage u zemlji i inozemstvu
8. imenuje načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga na prijedlog Vlade Republike Hrvatske i nakon pribavljenog mišljenja Odbora za obranu Hrvatskoga sabora
9. razrješuje dužnosti načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga izravno ili na prijedlog Vlade Republike Hrvatske i nakon pribavljenog mišljenja Odbora za obranu Hrvatskoga sabora
10. imenuje i razrješuje dužnosti vojne zapovjednike u Oružanim snagama na ustrojbenim mjestima brigadira/kapetana bojnog broda i generala/admirala na prijedlog načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga i uz suglasnost ministra obrane
11. imenuje i razrješuje dužnosti vojne izaslanike i vojne predstavnike na prijedlog ministra obrane i uz prethodnu konzultaciju s ministrom nadležnim za vanjske poslove
12. imenuje i razrješuje djelatne vojne osobe na dužnosti u Kabinetu za obranu i nacionalnu sigurnost Predsjednika Republike
13. donosi opća pravila postupanja u Oružanim snagama, u skladu s posebnim zakonom, na prijedlog načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga i uz suglasnost ministra obrane
14. daje prethodno mišljenje na prijedloge akata iz područja obrane koje donosi Vlada Republike Hrvatske
15. donosi druge akte u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(2) Za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka Predsjednik Republike donosi zapovijedi, naredbe, smjernice, odluke, pravila i druge akte.
(3) Ministarstvo obrane obavlja stručne poslove za potrebe Predsjednika Republike u vezi s njegovim ovlastima u području obrane.
3. Vlada Republike Hrvatske
Članak 8.
Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) u području obrane:
1. donosi Strateški pregled obrane, na prijedlog ministra obrane
2. podnosi Hrvatskome saboru Godišnje izvješće o obrani
3. donosi Plan obrane Republike Hrvatske
4. donosi odluku o ulasku oružanih snaga država saveznica u Republiku Hrvatsku radi pružanja humanitarne pomoći, uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike
5. predlaže odluku o nepozivanju novaka na obvezu služenja vojnog roka
6. donosi druge akte u skladu s odredbama ovoga Zakona.
4. Vijeće za obranu
Članak 9.
(1) Vijeće za obranu je oblik koordinacije tijela državne vlasti za usklađivanje stavova i donošenje zaključaka i preporuka iz područja obrane.
(2) Vijeće za obranu:
1. razmatra temeljne i strateške dokumente iz područja obrane te strateška pitanja vezana uz razvoj, opremanje i modernizaciju Oružanih snaga, financiranje i sudjelovanje pripadnika Oružanih snaga u inozemstvu
2. razmatra obrambena pitanja koja proizlaze iz članstva Republike Hrvatske u međunarodnim organizacijama
3. daje preporuke nadležnim državnim tijelima glede njihovih prijedloga o načinima rješavanja najsloženijih pitanja iz područja obrane.
Članovi Vijeća za obranu su:
– Predsjednik Republike
– predsjednik Hrvatskoga sabora
– predsjednik Vlade
– ministar nadležan za poslove obrane
– ministar nadležan za vanjske poslove
– ministar nadležan za financije
– načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga
– predsjednik Odbora za obranu Hrvatskoga sabora
– savjetnik Predsjednika Republike nadležan za poslove obrane.
Članak 11.
(1) Sjednicu Vijeća za obranu zajednički sazivaju Predsjednik Republike i predsjednik Vlade.
(2) Predsjednik Republike i predsjednik Vlade zajednički određuju područja koja će razmatrati Vijeće za obranu.
(3) Na sjednicu Vijeća za obranu ovisno o dnevnom redu mogu se pozvati i druge osobe o čemu zajednički odlučuju Predsjednik Republike i predsjednik Vlade.
(4) Ured predsjednika Republike Hrvatske obavlja administrativne poslove za Vijeće za obranu.
5. Ministarstvo obrane
Članak 12.
Ministarstvo obrane kao središnje tijelo državne uprave ima planske, usmjeravajuće, koordinacijske i nadzorne funkcije u obrani te osigurava uvjete za funkcioniranje i djelovanje Oružanih snaga.
Članak 13.
(1) Ministar obrane upravlja radom Ministarstva obrane i odgovoran je za obavljanje poslova iz svoje nadležnosti u skladu s Ustavom i zakonom.
(2) U Ministarstvu obrane ustrojavaju se:
– Vojnotehnički savjet – savjetodavno tijelo za područje izgradnje, razvoja, opremanja i modernizacije Oružanih snaga,
– Kadrovski savjet – savjetodavno tijelo za područje kadrovske politike.
(3) Članove savjeta iz stavka 2. ovoga članka odlukom određuje ministar obrane.
(4) Za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka ministar obrane može osnivati i druga stalna ili privremena stručna i savjetodavna tijela.
(5) Za obavljanje poslova iz djelokruga rada Ministarstva obrane ministar obrane donosi odluke, naredbe, smjernice, upute i propise za koje je ovlašten ovim Zakonom i drugim zakonskim i podzakonskim propisima.
24. Odluka o sadržaju odluke o rasporedu i načinu ispravljanja pogrešaka u odluci
25. Odluka o uvjetima i postupku sklapanja drugog odnosno trećeg ugovora o službi vojnika/mornara
Članak 14. (NN 73/13, 75/15, 30/18, 70/19)
Ministarstvo obrane obavlja poslove koji se odnose na:
1. izradu Strategije obrane Republike Hrvatske
2. izradu Strateškog pregleda obrane
3. izradu Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga
4. izradu Prijedloga plana obrane Republike Hrvatske
5. izradu Godišnjeg izvješća o obrani
6. definiranje, razvijanje, usklađivanje i provođenje obrambene politike
7. definiranje, razvijanje i usklađivanje vrsta i područja planiranja u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama
8. provedbu i unaprjeđivanje sustava planiranja, programiranja i proračuna
9. usklađivanje planova djelovanja nositelja obrambenih priprema s Planom obrane Republike Hrvatske
10. usklađivanje obrambenih priprema Oružanih snaga s nositeljima obrambenih priprema
11. usklađivanje pružanja potpore Oružanih snaga civilnim institucijama i stanovništvu
12. procjenu mogućih ratnih i drugih opasnosti kojima se ugrožava suverenitet, neovisnost i teritorijalna cjelovitost Republike Hrvatske
13. provođenje obveza državljana Republike Hrvatske u obrani
13.a određivanje elemenata spremnosti te načela i mjerila prema kojima se provodi nadzor i ocjenjuje spremnost Oružanih snaga
14. planiranje, upravljanje, nadzor i provedbu obavještajnih, protuobavještajnih i sigurnosnih poslova na području obrane
15. planiranje, koordinaciju i provedbu međunarodne obrambene suradnje i poslova koji proizlaze iz preuzetih međunarodnih obveza Republike Hrvatske
16. koordinaciju projekata usmjerenih na doprinos razvoju savezničkih obrambenih sposobnosti i obrambenih sposobnosti Europske unije
17. usmjeravanje i koordinaciju priprema i aktivnosti za angažiranje Oružanih snaga u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu
18. uključivanje i rad u okviru međunarodnih inicijativa, organizacija i saveza kojima je Republika Hrvatska pristupila ili pristupa na temelju međunarodnih ugovora
19. planiranje, usmjeravanje i nadzor vojnopomorskih poslova i poslova vojnoga zračnog prometa
20. planiranje i provedbu personalne politike u Ministarstvu obrane te planiranje i nadzor nad upravljanjem osobljem i profesionalnim razvojem pripadnika Oružanih snaga
21. poslove vezane za stupanje u službu i prestanak službe u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama
22. uređenje osnova i osiguranje uvjeta za obrazovnu i znanstvenu djelatnost za potrebe obrane
23. informativnu, psihološku, kulturnu, muzejsku, arhivsku, sportsku, nakladničku i drugu djelatnost
24. planiranje, propisivanje, organizaciju, provedbu i nadzor mjera aktivnosti i standarda sigurnosti informacijskih sustava za potrebe obrane i obranu informatičkog prostora
24.a normativno uređenje i pravila djelovanja te nadzor djelovanja u kibernetičkom prostoru za potrebe Ministarstva obrane i Oružanih snaga, ako zakonom nije drukčije propisano
25. planiranje i nadzor komunikacijskih i informacijskih sustava za potrebe obrane
25.a planiranje, organiziranje, upravljanje i nadzor informacijskih i komunikacijskih sustava Ministarstva obrane te planiranje i nadzor informacijskih i komunikacijskih sustava Oružanih snaga
26. upravljanje i provedbu poslova informacijske sigurnosti
27. planiranje, organiziranje i provedbu materijalnog i financijskog poslovanja
28. materijalno zbrinjavanje
29. poslove normizacije i kodifikacije
30. planiranje razvoja vojnih lokacija i obavljanje stručnih poslova pri gradnji posebnih i vježbovnih vojnih građevina
31. planiranje i provedbu geoprostornog osiguranja za potrebe obrane
32. planiranje, organiziranje i nadzor zdravstvene i veterinarske zaštite
33. rješavanje o pravima i obvezama pravnih i fizičkih osoba u području obrane
34. provedbu inspekcijskog nadzora
35. vođenje službene evidencije o vojnim osobama i državnim službenicima i namještenicima u službi u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama
36. druge poslove obrane u skladu sa zakonima i podzakonskim propisima.
Članak 15.
(1) Glavni stožer Oružanih snaga (u daljnjem tekstu: Glavni stožer) je združeno tijelo Oružanih snaga ustrojeno u okviru Ministarstva obrane nadležno za pripremu, zapovijedanje, uporabu i korištenje Oružanih snaga.
(2) Na čelu Glavnog stožera je načelnik Glavnog stožera nadređen stožerima, zapovjedništvima, postrojbama i ustanovama Oružanih snaga.
(3) Načelnik Glavnog stožera je glavni vojni savjetnik Predsjedniku Republike i ministru obrane.
(4) Načelnik Glavnog stožera imenuje se na razdoblje od četiri godine i ne može biti ponovno imenovan.
(5) Ustroj Glavnog stožera propisuje Predsjednik Republike na prijedlog načelnika Glavnog stožera i uz suglasnost ministra obrane.
Članak 16. (NN 73/13, 75/15, 70/19)
(1) Glavni stožer u okviru Ministarstva obrane obavlja poslove koji se odnose na:
1. izradu Vojne strategije Republike Hrvatske
2. izradu Plana uporabe Oružanih snaga
3. sudjelovanje u izradi Strategije obrane Republike Hrvatske
4. sudjelovanje u izradi Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga
4.a sudjelovanje u izradi Godišnjeg izvješća o obrani
4.b izradu Vojnih prioriteta Oružanih snaga
5. izradu, usvajanje, operacionalizaciju i praćenje primjene doktrinarnih dokumenata
6. izradu općih i posebnih pravila postupanja u Oružanim snagama
7. izradu Odluke o veličini, sastavu i mobilizacijskom razvoju Oružanih snaga
8. izradu ustroja stožera, zapovjedništava, postrojbi i ustanova Oružanih snaga
9. sudjelovanje u sustavu planiranja, programiranja i proračuna u elementima koji se odnose na Oružane snage
10. razvoj koncepata i metodologije operativnog planiranja
11. usmjeravanje priprema za provođenje mjera popune, mobilizacije i dostizanje odgovarajućih kategorija i razina spremnosti Oružanih snaga
12. planiranje, organizaciju i provedbu vojne izobrazbe u Oružanim snagama
13. planiranje, organizaciju i provedbu vojne obuke te uvježbavanje Oružanih snaga
14. izgradnju, nadzor i ocjenjivanje borbene spremnosti stožera, zapovjedništava, postrojba i ustanova Oružanih snaga
15. predlaganje elemenata spremnosti te načela i mjerila prema kojima se provodi nadzor i ocjenjuje spremnost Oružanih snaga
16. sudjelovanje u planiranju, provedbi i ostvarivanju vojno-vojne suradnje Oružanih snaga s oružanim snagama drugih zemalja i međunarodnim vojnim organizacijama
17. provedbu priprema za dodjeljivanje dijelova Oružanih snaga u multinacionalne vojne strukture i pridruživanje u okviru organizacija i saveza kojima je Republika Hrvatska pristupila ili pristupa na temelju međunarodnih ugovora
18. provedbu aktivnosti vezanih uz angažiranje Oružanih snaga u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu
19. sudjelovanje u projektima usmjerenim na doprinos razvoju savezničkih obrambenih sposobnosti i obrambenih sposobnosti Europske unije
20. pripremu postrojbi i pojedinaca iz sastava Oružanih snaga za sudjelovanje u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu
21. provedbu personalnog upravljanja i profesionalnog razvoja u Oružanim snagama te planiranje i provedbu popune Oružanih snaga
22. planiranje, organizaciju i provedbu obavještajnih, protuobavještajnih i sigurnosnih poslova u Oružanim snagama
23. planiranje, organizaciju i provedbu logističke potpore Oružanih snaga
24. predlaganje programa opremanja i modernizacije Oružanih snaga
25. održavanje naoružanja i vojne opreme
26. temeljno održavanje vojnih lokacija i infrastrukture Oružanih snaga
27. provedbu zdravstvene potpore pripadnika Oružanih snaga
28. organiziranje i upravljanje zapovjedno-informacijskim i komunikacijskim sustavom Oružanih snaga
29. provedbu vojnopomorskih poslova i poslova vojnoga zračnog prometa
30. predlaganje i provedbu informativne, kulturne, sportske i izdavačke djelatnosti u Oružanim snagama
31. organizaciju i provedbu zaštite informacijskih sustava i obranu informatičkog prostora Oružanih snaga
31.a planiranje, definiranje, organiziranje, razvoj i nadzor sposobnosti Oružanih snaga za djelovanje u kibernetičkom prostoru
32. sudjelovanje u planiranju, organizaciji i provedbi materijalnog i financijskog poslovanja u Oružanim snagama
33. druge stručne poslove u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(2) Za provedbu poslova iz stavka 1. ovoga članka načelnik Glavnog stožera donosi zapovijedi, naloge, smjernice i druge akte.
Glava III. DUŽNOSTI I PRAVA DRŽAVLJANA U OBRANI
Članak 17.
Državljani Republike Hrvatske imaju dužnosti i prava sudjelovati u obrani na organiziran način u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Državljani Republike Hrvatske dužnost i prava u obrani ostvaruju kroz:
1. vojnu obvezu
2. dragovoljno vojno osposobljavanje
3. služenje u ugovornoj pričuvi
4. radnu obvezu
5. radnu pomoć
6. materijalnu obvezu
7. ostala prava i obveze.
1. Vojna obveza
Vojna obveza dužnost je osposobljavanja, pripremanja i sudjelovanja u obrani na organiziran način svih za to sposobnih državljana Republike Hrvatske.
(1) Vojna obveza nastaje u kalendarskoj godini u kojoj državljanin Republike Hrvatske navršava 18 godina života.
(2) Vojna obveza državljaninu Republike Hrvatske prestaje:
1. na kraju kalendarske godine u kojoj navršava 55 godina (muškarac) odnosno 50 godina (žena)
2. ako je ocijenjen nesposobnim za vojnu službu
3. na temelju otpusta iz hrvatskoga državljanstva.
(3) Iznimno od stavka 2. točke 1. ovoga članka, vojna obveza prestaje:
1. višim časnicima – posljednjeg dana kalendarske godine u kojoj navršavaju 60 godina života
2. generalima/admiralima – posljednjeg dana kalendarske godine u kojoj navršavaju 65 godina života.
(1) Vojna obveza sastoji se od novačke obveze, obveze služenja vojnog roka odnosno civilne službe i služenja u pričuvnom sastavu Oružanih snaga.
(2) Žene vojni obveznici ne podliježu novačkoj obvezi i obvezi služenja vojnog roka.
(3) Muškarci vojni obveznici podliježu novačkoj obvezi i obvezi služenja vojnog roka odnosno civilne službe kada je na snazi obveza služenja vojnog roka.
(4) Kada nije na snazi obveza služenja vojnog roka, muškarci vojni obveznici podliježu uvođenju u vojnu evidenciju i obvezi služenja u pričuvnom sastavu Oružanih snaga u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(5) Način vođenja evidencije, obrazac vojne iskaznice i način njezina izdavanja, pozivanja, prava i obveze i način izvršavanja vojne obveze pravilnikom propisuje ministar obrane.
43. Pravilnik o načinu vođenja evidencije vojnih obveznika i izvršavanju vojne obveze
Članak 22.
(1) Tijekom novačke obveze novak podliježe uvođenju u vojnu evidenciju, zdravstvenim i drugim pregledima te psihološkim ispitivanjima, novačenju, stupanju na služenje vojnog roka odnosno civilnu službu te odazivu na opći ili pojedinačni poziv.
(2) Uvođenju u vojnu evidenciju podliježu državljani Republike Hrvatske u kalendarskoj godini u kojoj navršavaju 18 godina života.
(3) Zdravstvene i druge preglede te psihološka ispitivanja vojnih obveznika provode se u zdravstvenim ustanovama ili u nadležnoj ustrojstvenoj jedinici Ministarstva obrane.
(4) Ministar obrane uz suglasnost ministra nadležnog za poslove zdravlja pravilnikom propisuje mjerila i postupke za ocjenu zdravstvene i psihološke sposobnosti.
(5) Novačenje je postupak određivanja roda ili struke novaka koje se provodi kada je na snazi odluka o obveznom služenju vojnog roka.
(6) Novačenje provode novačka povjerenstva koja osniva ministar obrane.
(7) Aktom o osnivanju novačkih povjerenstava utvrđuje se sastav, način rada te način određivanja rodova i struka u kojima će se služiti vojni rok.
(8) Povjerenstva iz stavka 6. ovoga članka donose ocjenu sposobnosti za vojnu službu novaka i pričuvnika.
Članak 23.
(1) Služenje vojnog roka odnosno civilne službe obvezno je po sili zakona u slučaju stanja neposredne ugroženosti ili ratnog stanja.
(2) Hrvatski sabor može donijeti odluku o obvezi služenja vojnog roka odnosno civilne službe.
(3) Ako su tijela državne vlasti onemogućena da redovito obavljaju zakonom propisane dužnosti, Predsjednik Republike može na prijedlog predsjednika Vlade i uz njegov supotpis donijeti uredbu sa zakonskom snagom o obvezi služenja vojnog roka odnosno civilne službe.
(4) Gornja dobna granica vojnih obveznika koji podliježu služenju vojnog roka odnosno civilnoj službi je navršenih 27 godina života.
(5) Služenje vojnog roka traje šest mjeseci.
(6) Vrijeme i način upućivanja novaka na služenje vojnog roka i otpust ročnika iz Oružanih snaga odlukom utvrđuje ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera.
Članak 24.
(1) Osobama koje zbog svojih vjerskih ili moralnih uvjerenja nisu pripravne sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti u Oružanim snagama dopušten je prigovor savjesti.
(2) Zahtjev za civilnu službu zbog prigovora savjesti može podnijeti vojni obveznik nakon uvođenja u vojnu evidenciju do isteka vojne obveze.
(3) Vojnom obvezniku koji se pozove na prigovor savjesti može se odobriti civilna služba.
(4) Obveza sudjelovanja u civilnoj službi uređuje se posebnim zakonom.
Članak 25. (NN 73/13, 75/15, 30/18)
(1) Pričuvni sastav Oružanih snaga dijeli se na ugovornu i mobilizacijsku pričuvu, a mobilizacijska pričuva na nerazvrstanu i razvrstanu pričuvu.
(2) Razvrstani pričuvnik je vojni obveznik koji je odslužio vojni rok ili je bio na dragovoljnom vojnom osposobljavanju ili u djelatnoj vojnoj službi te mu je određena vojnostručna specijalnost.
(3) Razvrstanim pričuvnicima, prema potrebama popune Oružanih snaga, određuje se i priopćava ratni raspored u Oružanim snagama te ih se prema utvrđenim planovima poziva na službu u Oružane snage radi osposobljavanja, vježbi i drugih aktivnosti utvrđenih ovim Zakonom.
(4) Razvrstani pričuvnici mogu biti pozvani na službu u Oružane snage radi osposobljavanja i vježbi u ukupnom trajanju od najviše 30 dana tijekom jedne kalendarske godine.
(5) Program osposobljavanja i vježbi za razvrstane pričuvnike iz stavka 3. ovoga članka donosi načelnik Glavnog stožera.
(6) Razvrstane pričuvnike na osposobljavanje i vježbe iz stavka 4. ovoga članka poziva nadležna ustrojstvena jedinica Ministarstva obrane na temelju zahtjeva Oružanih snaga.
(7) Ograničenja iz stavka 4. ovoga članka ne primjenjuju se na razvrstane pričuvnike upućene na vojnu izobrazbu te u slučaju ratnog stanja i stanja neposredne ugroženosti.
(8) Na službu iz stavka 4. ovoga članka ne upućuju se trudnice, majke, samohrani roditelji odnosno skrbnici s jednim djetetom ili više djece mlađe od 14 godina te osobe koje skrbe o nemoćnim osobama.
(9) Način određivanja ratnog rasporeda i izdavanja osobne vojne opreme, način čuvanja, održavanja i vraćanja pravilnikom propisuje ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera.
(1) Nerazvrstani pričuvnik je vojni obveznik uveden u vojnu evidenciju, stariji od 27 godina, kojemu nije određena vojnostručna specijalnost u skladu s člankom 25. stavkom 2. ovoga Zakona.
(2) Nerazvrstani pričuvnici mogu biti pozvani na službu u Oružane snage nakon ocjene sposobnosti za vojnu službu te odgovarajućega vojnog osposobljavanja.
(3) Program vojnog osposobljavanja nerazvrstanih pričuvnika iz stavka 2. ovoga članka donosi načelnik Glavnog stožera.
35. Pravilnik o dragovoljnom vojnom osposobljavanju
(1) Za vrijeme službe u Oružanim snagama radnopravni status pričuvnika koji je u radnom odnosu uređuje se zakonom kojim se uređuju radni odnosi.
(2) Pričuvnici pozvani na službu u Oružane snage imaju pravo na novčanu naknadu i na naknadu putnih troškova za vrijeme provedeno u službi u Oružanim snagama.
(3) Visinu i načine isplate naknada iz stavka 2. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar obrane.
2. Dragovoljno vojno osposobljavanje
Članak 26. (NN 73/13, 30/18, 70/19)
(1) Dragovoljno vojno osposobljavanje provodi se kada nije na snazi obveza služenja vojnog roka u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(2) Na dragovoljno vojno osposobljavanje mogu se uputiti, do posljednjeg dana kalendarske godine u kojoj navršavaju 30 godina, državljani Republike Hrvatske koji se za to prijave u nadležnu ustrojstvenu jedinicu Ministarstva obrane.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, na dragovoljno vojno osposobljavanje mogu se uputiti i državljani Republike Hrvatske stariji od 30 godina ako su kandidati za ugovorne pričuvnike, za vojne specijaliste ili za kasni prijam u djelatnu vojnu službu.
(4) Na dragovoljno vojno osposobljavanje mogu se uputiti i žene u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(5) Dragovoljno vojno osposobljavanje provodi se u ustrojstvenim jedinicama Oružanih snaga.
(6) Dragovoljnim vojnim osposobljavanjem stječu se potrebna znanja i vještine za služenje u pričuvnom sastavu Oružanih snaga i ispunjava se jedan od propisanih uvjeta za prijam u djelatnu vojnu službu.
(7) Osobama koje su u okviru obuke za kadete stekle vojna znanja i vještine u skladu s programom dragovoljnog vojnog osposobljavanja priznaje se i upisuje u vojnu evidenciju uspješan završetak dragovoljnog vojnog osposobljavanja.
(8) Postupak prijave i evidencije kandidata, selekcije i upućivanja kandidata na dragovoljno vojno osposobljavanje, prava i obveze osoba na dragovoljnom vojnom osposobljavanju pravilnikom propisuje ministar obrane.
(9) Uz dragovoljno vojno osposobljavanje mogu se provoditi i drugi programi i aktivnosti osposobljavanja kojima se razvija sigurnosna kultura te jača svijest kako je sudjelovanje u obrani pravo i obveza svakoga državljanina.
(10) Programe i aktivnosti osposobljavanja iz stavka 9. ovoga članka te prava i obveze osoba na tom osposobljavanju pravilnikom propisuje ministar obrane.
68. Pravilnik o dragovoljnom vojnom osposobljavanju
3. Služenje u ugovornoj pričuvi
(1) Ministarstvo obrane može s razvrstanim pričuvnicima koji su odslužili vojni rok ili su bili na dragovoljnom vojnom osposobljavanju sklopiti ugovor na temelju kojega oni imaju i druga prava i obveze u vezi sa služenjem u pričuvnom sastavu Oružanih snaga u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(2) Pričuvnici iz stavka 1. ovoga članka moraju ispunjavati opće i posebne uvjete propisane za prijam u djelatnu vojnu službu, osim uvjeta dobi.
(3) Iznimno od odredbi stavaka 1. i 2. ovoga članka, Ministarstvo obrane može s nerazvrstanim pričuvnikom sklopiti ugovor iz stavka 1. ovoga članka uz obvezu ispunjavanja uvjeta iz članka 25.a stavka 2. ovoga Zakona.
Članak 28.
(1) Dužnosti ugovornog pričuvnika su:
– odazivanje na poziv u službu
– osposobljavanje za obavljanje dužnosti u miru do 90 dana godišnje
– sudjelovanje u operacijama potpore miru i drugim aktivnostima u inozemstvu
– druge obveze utvrđene ugovorom.
(2) Pozivanje ugovornih pričuvnika obavlja se putem nadležne ustrojstvene jedinice Ministarstva obrane.
(3) Ministar obrane pravilnikom će urediti uvjete i kriterije za izbor te prava i dužnosti ugovornih pričuvnika, postupak sklapanja ugovora, novčane naknade i druge pogodnosti, uvjete raskida ugovora te druga pitanja u vezi sa službom ugovornih pričuvnika.
51. Pravilnik o ugovornoj pričuvi
4. Radna obveza
(1) Radna obveza je obveza zaposlenika u tijelima državne vlasti, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnim osobama posebno važnim za obranu.
(2) Vlada u slučaju ratnog stanja i stanja neposredne ugroženosti može uvesti radnu obvezu za sva ili pojedina tijela i pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Zaposlenici kojima je uvedena radna obveza imaju obvezu rada na radnim mjestima utvrđenim ratnim sistematizacijama i ne mogu jednostrano prekinuti radni odnos.
(4) Na obveznike radne obveze iz stavka 2. ovoga članka ne primjenjuju se odredbe iz Zakona o radu koje propisuju radno vrijeme, odmore i dopuste.
(5) Obvezi rada izvan radnog vremena u sklopu radne obveze iz stavka 1. ovoga članka ne podliježu trudnice, majke, samohrani roditelji odnosno skrbnici s jednim djetetom ili više djece mlađe od 10 godina.
Način vođenja evidencije obveznika radne obveze pravilnikom utvrđuje ministar obrane.
5. Radna pomoć
Članak 31.
(1) Pravnim osobama i državljanima Republike Hrvatske može se uvesti obveza radne pomoći za potrebe izvršenja zadaća nositelja obrambenih funkcija u slučaju ratnog stanja i stanja neposredne ugroženosti.
(2) Obveza radne pomoći može se uvesti državljanima koji već nisu angažirani na drugim obvezama propisanim ovim Zakonom.
(3) Način izvršenja obveze radne pomoći uredbom propisuje Vlada, na prijedlog ministra obrane.
Članak 32.
Obvezi radne pomoći ne podliježu:
– žene starije od 55 godina
– muškarci stariji od 65 godina
– trudnice, majke, samohrani roditelji odnosno skrbnici s jednim djetetom ili više djece mlađe od 10 godina.
6. Materijalna obveza
(1) U ratnom stanju i stanju neposredne ugroženosti pravne osobe i državljani Republike Hrvatske imaju materijalnu obvezu.
(2) Na pisani zahtjev nadležne ustrojstvene jedinice Ministarstva obrane, pravne osobe i državljani Republike Hrvatske u okolnostima iz stavka 1. ovoga članka obvezni su Oružanim snagama, tijelima državne vlasti i civilnim nositeljima obrambenih priprema ustupiti na korištenje objekte i materijalna sredstva potrebna za provedbu obrambenih zadaća i obrambenog osposobljavanja.
(3) Popise materijalnih sredstava za potrebe obrane iz stavka 2. ovoga članka vode nadležna tijela državne uprave.
(4) Tijela državne uprave koja vode popis materijalnih sredstava za potrebe obrane dužna su podatke o tome dostavljati Ministarstvu obrane na njegov zahtjev.
(5) Ako na sredstvima iz stavka 2. ovoga članka nastane šteta, oštećeniku pripada naknada za stvarnu štetu u vrijeme njezina nastanka.
(6) Vlada uredbom propisuje vrstu materijalnih sredstava i opreme iz stavka 2. ovoga članka te visinu dnevne naknade koja pripada državljanima i pravnim osobama za ustupljena sredstva.
(7) Vlasniku sredstava iz stavka 2. ovoga članka ne pripada naknada za izmaklu dobit.
Brisan.
7. Ostala prava i obveze
Obveznici iz članka 18. ovoga Zakona moraju se na poziv nadležnih ustrojstvenih jedinica Ministarstva obrane javiti na mjesto i u vremenu utvrđenom općim ili pojedinačnim pozivom.
(2) Ako se osobe iz stavka 1. ovoga članka ne odazovu pozivu i ne opravdaju svoj izostanak, nadležna ustrojstvena jedinica Ministarstva obrane može zahtijevati od nadležnih tijela raspisivanje potrage i dovođenje te utvrđivanje prekršajne odgovornosti.
(3) Dovođenje izvršava središnje tijelo državne uprave nadležno za unutarnje poslove.
(1) Razvrstanom pričuvniku može se, na osobni zahtjev, odgoditi odlazak na službu u Oružane snage.
(2) Zahtjev za odgodu iz stavka 1. ovoga članka podnosi se nadležnoj ustrojstvenoj jedinici Ministarstva obrane u roku od osam dana od primitka poziva za odlazak na službu.
(3) Uvjete i način ostvarivanja prava na odgodu iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ministar obrane propisuje pravilnikom kojim se uređuje izvršavanje vojne obveze.
Članak 36.
(1) Nadležne ustrojstvene jedinice Ministarstva obrane vode evidenciju vojnih obveznika.
(2) Za državljane Republike Hrvatske upisane u vojnu evidenciju nadležne ustrojstvene jedinice Ministarstva obrane prikupljaju podatke o rođenju, državljanstvu, prebivalištu i boravištu, psiho-tjelesnoj sposobnosti, bračnom stanju, školskoj i stručnoj spremi, zaposlenju, vojnostručnoj osposobljenosti i znanjima i vještinama važnima za obranu te ostale podatke potrebne za određivanje rasporeda.
(3) Ministarstvo obrane prikuplja podatke o kažnjavanju za državljane Republike Hrvatske predviđene za obavljanje posebno važnih dužnosti u sklopu Oružanih snaga.
Članak 37.
Nadležna tijela državne uprave dužna su u roku od 15 dana od dana nastanka promjene nadležno tijelo Ministarstva obrane obavijestiti o promjeni imena i prezimena, promjeni adrese prebivališta odnosno boravišta, o prijmu u hrvatsko državljanstvo ili otpustu iz hrvatskoga državljanstva vojnog obveznika.
(1) Državljani Republike Hrvatske tijekom izvršavanja obveza iz članka 18. ovoga Zakona i nakon otpusta iz Oružanih snaga imaju pravo na pokriće troškova zdravstvene zaštite iz obveznog i dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret državnog proračuna Republike Hrvatske do izlječenja odnosno dok nadležno tijelo mirovinskog osiguranja ne donese ocjenu radne sposobnosti u slučaju nastanka ozljede ili bolesti koje su zadobili za vrijeme izvršavanja obveze, a koje su izravna posljedica izvršavanja obveze.
(2) Nadležna ustrojstvena jedinica Ministarstva obrane koja je organizirala aktivnost na kojoj se obveznik iz stavka 1. ovoga članka razbolio ili ozlijedio pokreće postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu.
Glava IV. ORUŽANE SNAGE
1. Zajedničke odredbe
Članak 39. (NN 73/13, 30/18, 70/19)
(1) Oružane snage štite suverenitet i neovisnost Republike Hrvatske te brane njezinu teritorijalnu cjelovitost.
(2) Oružane snage mogu, uz uvjete predviđene Ustavom, međunarodnim ugovorima i zakonom:
– sudjelovati u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu
– pružiti pomoć u obrani državama saveznicama u slučaju oružanog napada na jednu ili više njih u skladu sa sklopljenim međunarodnim ugovorima
– sudjelovati u združenim nastojanjima Europske unije, u duhu solidarnosti, ako je neka od članica izložena terorističkom napadu ili je postala žrtva prirodne ili ljudskom djelatnošću izazvane katastrofe
– koristiti se kao pomoć institucijama civilne vlasti, organizacijama i službama namijenjenima zaštiti i spašavanju te stanovništvu u slučaju katastrofa i velikih nesreća, potrage i spašavanja, prijevozu unesrećenih ili oboljelih koje obuhvaća i hitni medicinski let
– osiguravati nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske kojima raspolaže Ured predsjednika Republike Hrvatske, koje se koriste u funkciji Predsjednika Republike.
(3) Oružane snage provode pripreme za izvršenje zadaća iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
Članak 40.
(1) Pripadnici Oružanih snaga dužni su se, uvijek i u svim okolnostima, pri izvođenju borbenih i neborbenih djelovanja pridržavati pravila međunarodnoga ratnog i humanitarnog prava.
(2) Pripadnik Oružanih snaga dužan je odbiti zapovijed kojom se od njega traži postupanje protivno odredbama Ustava i pravilima međunarodnoga ratnog i humanitarnog prava.
(3) Pripadnici Oružanih snaga izjednačeni su u ostvarivanju prava i dužnosti neovisno o njihovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama.
(1) Oružane snage organizirane su u stožere, zapovjedništva, postrojbe, ustanove i druge ustrojstvene jedinice prema odobrenom mobilizacijskom razvoju i knjigama ustroja Oružanih snaga.
(2) Oružane snage dijele se na grane, rodove, službe, struke i njihove specijalnosti.
(3) Grane Oružanih snaga su Hrvatska kopnena vojska, Hrvatska ratna mornarica i Hrvatsko ratno zrakoplovstvo.
(4) Ministar obrane odlukom propisuje rodove, službe i struke te njihove specijalnosti na prijedlog načelnika Glavnog stožera.
(5) Ministar obrane propisuje mirnodopski i ratni ustroj stožera, zapovjedništava, postrojbi i ustanova Oružanih snaga na prijedlog načelnika Glavnog stožera i uz suglasnost Predsjednika Republike.
27. Odluka o rodovima, službama, strukama i njihovim specijalnostima
Grane Oružanih snaga su dijelovi Oružanih snaga u okviru kojih se provode pripreme i opremanje pojedinaca, postrojba i namjenski organiziranih snaga za izvršenje zadaća u određenim geografskim prostorima (kopno, more, zrak) čija je primarna zadaća održavanje potrebne razine borbene spremnosti operativnih postrojba.
Članak 43.
(1) Oružane snage imaju mirnodopski i ratni sastav.
(2) Mirnodopski sastav Oružanih snaga čine djelatne vojne osobe, državni službenici i namještenici raspoređeni u Oružane snage, pričuvnici pozvani na obuku, ugovorni pričuvnici, kadeti te osobe koje su pristupile dragovoljnom vojnom osposobljavanju.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, mirnodopski sastav Oružanih snaga čine i ročnici kada je na snazi obvezno služenje vojnog roka.
(4) Ratni sastav Oružanih snaga, uz osobe iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, čine i vojni obveznici mobilizirani u Oružane snage.
Članak 44.
Služba u Oružanim snagama, činovi, promaknuća u činove, imenovanja i razrješenja u službi, prava iz mirovinskog osiguranja, ostala statusna pitanja te prava i obveze pripadnika Oružanih snaga uređuju se posebnim zakonima.
Članak 45.
U Oružanim snagama u službenoj je uporabi hrvatski jezik i latinično pismo.
2. Uporaba oružanih snaga
Članak 46.
(1) O uporabi Oružanih snaga odlučuju Hrvatski sabor, Predsjednik Republike, predsjednik Vlade i ministar obrane u skladu s Ustavom i ovim Zakonom.
(2) Odluke i naredbe o uporabi Oružanih snaga izdaju tijela i osobe iz stavka 1. ovoga članka u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(3) Odluke i naredbe o uporabi Oružanih snaga iz stavaka 1. i 2. ovoga članka provode se putem zapovijedi načelnika Glavnog stožera.
2.1. Uporaba Oružanih snaga u ratnom stanju
Članak 47.
Predsjednik Republike naređuje uporabu i zapovijeda Oružanim snagama u ratnom stanju te je odgovoran za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske.
2.2. Uporaba Oružanih snaga u stanju neposredne ugroženosti
Članak 48.
U slučaju stanja neposredne ugroženosti Predsjednik Republike može, uz supotpis predsjednika Vlade, narediti uporabu Oružanih snaga iako nije proglašeno ratno stanje.
2.3. Prelazak granice i djelovanje Oružanih snaga preko granica Republike Hrvatske
Članak 49.
(1) Oružane snage mogu prijeći granice Republike Hrvatske i djelovati preko njezinih granica na temelju odluke Hrvatskoga sabora koju predlaže Vlada uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike.
(2) Na temelju odluke Hrvatskoga sabora iz stavka 1. ovoga članka Predsjednik Republike naređuje uporabu Oružanih snaga.
2.4. Upućivanje zahtjeva za pomoć u obrani državama saveznicama
Članak 50.
(1) Odluku o upućivanju zahtjeva za pomoć u obrani državama saveznicama, u skladu sa sklopljenim međunarodnim ugovorima, donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade i uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike.
(2) Na temelju odluke Hrvatskoga sabora iz stavka 1. ovoga članka Predsjednik Republike upućuje zahtjev za pomoć u obrani državama saveznicama i dodjeljuje ovlast nadležnom zapovjedniku NATO-a za vođenje operacija na teritoriju Republike Hrvatske.
2.5. Uporaba Oružanih snaga u pružanju pomoći u obrani državama saveznicama
Članak 51.
(1) Oružane snage mogu biti uporabljene za pružanje pomoći državama saveznicama u slučaju oružanog napada na jednu ili više njih u skladu s odredbama članka 5. Sjevernoatlantskog ugovora.
(2) Odluku o djelovanju Oružanih snaga iz stavka 1. ovoga članka donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade i uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike.
(3) Na temelju odluke Hrvatskoga sabora iz stavka 2. ovoga članka Predsjednik Republike naređuje uporabu i dodjeljivanje dijelova Oružanih snaga nadležnim NATO zapovjedništvima.
(4) Predsjednik Republike na prijedlog ministra obrane utvrđuje nacionalna ograničenja uporabe i izuzeća u uporabi.
2.6. Uporaba Oružanih snaga u pružanju pomoći u obrani državama članicama Europske unije
Članak 52.
(1) Oružane snage mogu se uporabiti kao pomoć u obrani državama članicama Europske unije.
(2) Odluku o djelovanju Oružanih snaga iz stavka 1. ovoga članka donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade i uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike.
(3) Na temelju odluke Hrvatskoga sabora iz stavka 2. ovoga članka Predsjednik Republike naređuje uporabu i dodjeljivanje dijelova Oružanih snaga nadležnim zapovjedništvima države članice kojoj se upućuje pomoć.
(4) Predsjednik Republike na prijedlog ministra obrane utvrđuje nacionalna ograničenja uporabe i izuzeća u uporabi.
2.7. Uporaba Oružanih snaga u skladu s klauzulom o solidarnosti Europske unije
Članak 53.
(1) Oružane snage mogu se upotrijebiti kao pomoć državama članicama Europske unije u slučajevima kada su izložene terorističkom napadu te prirodnim ili ljudskom djelatnošću izazvanim katastrofama.
(2) Odluku o djelovanju Oružanih snaga iz stavka 1. ovoga članka donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade i uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike.
(3) Na temelju odluke Hrvatskoga sabora iz stavka 2. ovoga članka Predsjednik Republike, u skladu s ugovorenim postupcima u sklopu Europske unije, naređuje uporabu i dodjeljivanje dijelova Oružanih snaga tijelima Europske unije zaduženim za provedbu operacija pomoći ili nadležnim tijelima države članice kojoj se upućuje pomoć.
(4) Uporaba Oružanih snaga iz stavka 1. ovoga članka odvijat će se u skladu s odlukom i pod koordinacijom Vijeća Europske unije.
2.8. Uporaba Oružanih snaga u izgradnji međunarodne sigurnosti
(1) Postrojbe, namjenski organizirani dijelovi ili pripadnici Oružanih snaga mogu biti uporabljeni u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu.
(2) Odluku o djelovanju Oružanih snaga iz stavka 1. ovoga članka donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade i uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike, na način utvrđen Ustavom.
(3) Na temelju odluke Hrvatskoga sabora iz stavka 2. ovoga članka Predsjednik Republike naređuje uporabu i dodjeljivanje Oružanih snaga iz stavka 1. ovoga članka nadležnim međunarodnim zapovjedništvima.
(4) Ministar obrane odlukom utvrđuje aktivnosti potrebne za provedbu naredbe iz stavka 3. ovoga članka i njihove nositelje.
(5) Pripadnike Oružanih snaga u operacije potpore miru, operacije odgovora na krize, humanitarne operacije i druge aktivnosti u inozemstvu upućuje načelnik Glavnog stožera.
(6) Ako se tijekom provedbe aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka utvrdi nastupanje okolnosti u kojima su pogoršani sigurnosni uvjeti pripadnika Oružanih snaga, načelnik Glavnog stožera može uvesti dodatna izuzeća u uporabi, o čemu je dužan odmah izvijestiti ministra obrane i Predsjednika Republike.
(1) Naredbe iz članka 49. stavka 2., članka 51. stavka 3., članka 52. stavka 3., članka 53. stavka 3. i članka 54. stavka 3. ovoga Zakona Predsjednik Republike donosi na prijedlog ministra obrane.
(2) Prijedloge naredbi iz stavka 1. ovoga članka izrađuje Ministarstvo obrane uz sudjelovanje Glavnog stožera
Članak 55.
(1) U slučaju potrebe za promjenom mandata međunarodnih snaga prilikom provedbe operacija iz članka 54. stavka 1. ovoga Zakona, zbog potrebe za primjenom sile ili prijetnje silom te zbog povećanih sigurnosnih rizika odluku o nastavku ili prestanku sudjelovanja Oružanih snaga može donijeti Hrvatski sabor, na prijedlog Vlade i uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike.
(2) Na temelju odluke Hrvatskoga sabora iz stavka 1. ovoga članka Predsjednik Republike donosi odluku o povlačenju.
(3) Ako su pripadnici Oružanih snaga u operaciji iz članka 54. ovoga Zakona izloženi pogibelji, Predsjednik Republike samostalno ili na prijedlog načelnika Glavnog stožera i uz suglasnost ministra obrane može donijeti odluku o njihovu povlačenju.
(4) O odluci iz stavka 3. ovoga članka ministar obrane izvijestit će Hrvatski sabor na prvom sljedećem zasjedanju.
2.9. Uporaba Oružanih snaga u pružanju međunarodne humanitarne pomoći
(1) Oružane snage mogu prijeći granice Republike Hrvatske radi pružanja humanitarne pomoći drugoj državi na temelju odluke koju donosi Vlada uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike.
(2) Oružane snage država saveznica mogu prijeći granice Republike Hrvatske radi pružanja humanitarne pomoći Republici Hrvatskoj na temelju odluke koju donosi Vlada uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike.
(3) Prijedlog odluke iz stavaka 1. i 2. ovoga članka Vladi predlaže ministar obrane uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za vanjske poslove.
(4) Odlukom iz stavka 1. ovoga članka definira se mandat i nacionalna ograničenja i izuzeća u uporabi Oružanih snaga.
(5) Na temelju odluke iz stavka 1. ovoga članka ministar obrane naređuje upućivanje i uporabu dijelova Oružanih snaga.
(6) Iznimno od stavaka 1. – 5. ovoga članka, Oružane snage mogu prijeći granice Republike Hrvatske radi pružanja humanitarne pomoći na zadaćama protupožarne zaštite na temelju odluke koju jedanput godišnje donosi Vlada uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike.
(7) Provedbu odluke, mandat i nacionalna ograničenja i izuzeća u uporabi Oružanih snaga iz stavka 6. ovoga članka radi pružanja humanitarne pomoći na zadaćama protupožarne zaštite definira naredbom ministar obrane i o tome izvješćuje ministra nadležnog za vanjske poslove, Predsjednika Republike i Vladu.
2.10. Uporaba Oružanih snaga u integriranom savezničkom sustavu nadzora i zaštite zračnog prostora
(1) Republika Hrvatska dio Oružanih snaga za nadzor i zaštitu zračnog prostora može dodijeliti nadležnim zapovjedništvima u sklopu zajedničkih sustava protuzračne i proturaketne obrane međunarodnih organizacija kojima je pristupila na temelju međunarodnih ugovora.
(2) Odluku o dodjeljivanju dijelova Oružanih snaga iz stavka 1. ovoga članka donosi Predsjednik Republike na prijedlog Vlade.
(3) Načelnik Glavnog stožera može ovlast operativnog i taktičkog zapovijedanja i nadzora nad Oružanim snagama iz stavka 1. ovoga članka prenijeti na nadležnog savezničkog zapovjednika na temelju odluke iz stavka 2. ovoga članka i uz prethodnu suglasnost ministra obrane.
(1) Dijelovi Oružanih snaga dodijeljeni u zajedničke sustave protuzračne i proturaketne obrane mogu djelovati u zračnom prostoru država saveznica na temelju zapovijedi nadležnog savezničkog zapovjednika u skladu sa sklopljenim međunarodnim ugovorima s tim državama.
(2) Dijelovi oružanih snaga država saveznica dodijeljeni u zajedničke sustave protuzračne i proturaketne obrane mogu djelovati u hrvatskom zračnom prostoru na temelju zapovijedi nadležnog savezničkog zapovjednika u skladu sa sklopljenim međunarodnim ugovorima s Republikom Hrvatskom.
(3) Hrvatski sabor daje prethodno odobrenje za djelovanje dijelova snaga iz stavaka 1. i 2. ovoga članka u sklopu kojeg utvrđuje nacionalnog ovlaštenika koji savezničkom zapovjedniku može odobriti izdavanje zapovijedi za njihovo borbeno djelovanje.
(4) Odluku kojom se daje prethodno odobrenje iz stavka 3. ovoga članka Hrvatski sabor donosi na prijedlog Vlade i uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike.
2.11. Uporaba Oružanih snaga u situacijama koje zahtijevaju borbeno djelovanje protiv civilnih zrakoplova
Uporaba Oružanih snaga u situacijama koje zahtijevaju borbeno djelovanje protiv civilnih zrakoplova koji narušavaju suverenitet Republike Hrvatske i nacionalnu sigurnost uređuje se posebnim zakonom.
3. Korištenje i pomoć oružanih snaga
Članak 58.
(1) O korištenju Oružanih snaga odlučuje Vlada ili ministar obrane u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(2) Odluke o korištenju Oružanih snaga donosi Vlada ili ministar obrane u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(3) Odluke o korištenju Oružanih snaga iz stavka 2. ovoga članka provode se putem zapovijedi načelnika Glavnog stožera.
(1) Oružane snage mogu se koristiti kao pomoć u zaštiti i spašavanju u slučaju katastrofa i velikih nesreća.
(2) Odluku o korištenju Oružanih snaga u slučaju katastrofa donosi Vlada na prijedlog ministra obrane.
(3) Odluku o korištenju Oružanih snaga u slučaju velikih nesreća donosi ministar obrane na temelju zahtjeva središnjeg tijela državne uprave nadležnoga za zaštitu i spašavanje.
(4) O odlukama iz stavaka 2. i 3. ovoga članka odmah se izvješćuje Predsjednik Republike.
Članak 60.
(1) Prilikom pružanja pomoći u situacijama iz članka 59. ovoga Zakona Oružane snage koordiniraju svoje djelovanje u skladu s planovima, pravilima i procedurama koje utvrđuje središnje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu i spašavanje.
(2) Dijelovima Oružanih snaga angažiranim u zadaćama iz članka 59. ovoga Zakona zapovijedaju nadležni zapovjednici Oružanih snaga.
(3) Središnje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu i spašavanje zahtjeve za angažiranje i dodjelu zadaća Oružanim snagama usklađuje s Ministarstvom obrane.
(1) Oružane snage mogu se koristiti kao pomoć u protupožarnoj zaštiti i traganju i spašavanju ako tijela nadležna za protupožarnu zaštitu odnosno tijela nadležna za traganje i spašavanje ne raspolažu odgovarajućim snagama i sposobnostima, kao i za prijevoz unesrećenih ili oboljelih koje obuhvaća i hitni medicinski let.
(2) Oružane snage kao pomoć u protupožarnoj zaštiti koriste se u skladu s godišnjim planom koji donosi Vlada.
(3) Oružane snage kao pomoć u traganju i spašavanju koriste se na temelju zahtjeva središnjeg tijela državne uprave nadležnoga za zaštitu i spašavanje.
(4) Odluku o korištenju Oružanih snaga u aktivnostima iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar obrane ili osobe koje on ovlasti.
Članak 62.
(1) Oružane snage mogu se koristiti kao pomoć u nadzoru i zaštiti prava i interesa Republike Hrvatske na moru.
(2) Korištenje Oružanih snaga iz stavka 1. ovoga članka uređuje se Zakonom o Obalnoj straži Republike Hrvatske.
(1) Oružane snage mogu pružati potporu policiji u zaštiti državne granice u skladu sa zakonom kojim se uređuje nadzor državne granice.
(2) Odluku o pružanju potpore Oružanih snaga policiji iz stavka 1. ovoga članka donosi Vlada, na prijedlog ministra obrane i uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike.
Članak 63.
(1) Oružane snage se mogu, ako to zahtijeva narav pogibelji, koristiti kao pomoć policiji i drugim državnim tijelima za vrijeme trajanja ratnog stanja, u slučaju stanja neposredne ugroženosti ili kada su tijela državne vlasti onemogućena da redovito obavljaju svoje ustavne dužnosti.
(2) Odluku o korištenju Oružanih snaga za vrijeme trajanja ratnog stanja u situacijama iz stavka 1. ovoga članka donosi Predsjednik Republike.
(3) Odluku o korištenju Oružanih snaga u slučaju stanja neposredne ugroženosti ili kada su tijela državne vlasti onemogućena da redovito obavljaju svoje ustavne dužnosti u situacijama iz stavka 1. ovoga članka donosi Predsjednik Republike, na prijedlog i uz supotpis predsjednika Vlade.
Članak 64.
(1) Oružane snage iznimno mogu pružati pomoć lokalnoj zajednici i institucijama civilnog društva u provedbi humanitarnih projekata i projekata od općeg interesa.
(2) Prilikom provedbe aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka ne smiju se narušavati načela slobodnoga tržišnog natjecanja.
(3) Kriterije i uvjete angažiranja Oružanih snaga iz stavka 1. ovoga članka te odluku o pružanju pomoći donosi ministar obrane.
4. Doprinos oružanih snaga u izgradnji i razvoju savezničkih sposobnosti i zajedničke sigurnosne i obrambene politike
(1) Pojedine postrojbe ili namjenski organizirane snage iz Oružanih snaga mogu biti deklarirane u multinacionalne snage za odgovor koje se organiziraju u sklopu NATO-a.
(2) Pojedine postrojbe ili namjenski organizirane snage iz Oružanih snaga mogu biti deklarirane u multinacionalne snage za odgovor koje se organiziraju u sklopu Zajedničke sigurnosne i obrambene politike Europske unije.
(3) Pojedine postrojbe ili namjenski organizirane snage iz Oružanih snaga mogu biti deklarirane u multinacionalne snage za odgovor koje se organiziraju u sklopu operacija i misija koje vode Ujedinjeni narodi.
(4) Odluke o deklariranju snaga iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka. ovoga članka donosi Predsjednik Republike na prijedlog Vlade.
(5) Prijedlog odluke o deklariranju snaga iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka. ovoga članka izrađuje Ministarstvo obrane uz sudjelovanje Glavnog stožera.
Članak 66.
(1) Pripadnici Oružanih snaga mogu biti raspoređeni u multinacionalna zapovjedništva ili upravljačke strukture međunarodnih organizacija kojima je Republika Hrvatska pristupila ili pristupa na temelju međunarodnih ugovora.
(2) Pripadnici Oružanih snaga iz stavka 1. ovoga članka mogu biti upućeni u područje operacije potpore miru, operacije odgovora na krize, humanitarne operacije i druge aktivnosti u inozemstvu radi obavljanja zadaća, postupaka multinacionalnih zapovjedništava ili upravljačkih struktura međunarodnih organizacija, na temelju odluke Hrvatskog sabora.
(3) Odluku o angažiranju pripadnika Oružanih snaga u operacijama i aktivnostima iz stavka 2. ovoga članka donosi Predsjednik Republike na prijedlog ministra obrane.
Članak 67.
(1) Odluku o deklariranju dijelova Oružanih snaga koje se Republika Hrvatska obvezuje dovesti u stanje spremnosti i raspoloživosti za angažiranje u multinacionalnim snagama i međunarodnim operacijama donosi ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera.
(2) Ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera donosi plan opremanja, obuke i razvoja spremnosti dijelova Oružanih snaga te odluke kojima određuje postrojbe ili namjenski organizirane dijelove Oružanih snaga koje se podvrgavaju programima opremanja, obuke i spremnosti.
Članak 68.
(1) Odluke o pridruživanju pojedinih postrojbi ili namjenski organiziranih dijelova Oružanih snaga multinacionalnim vojnim strukturama odnosno zapovjedništvima ili postrojbama, koje se ustrojavaju u okviru međunarodnih inicijativa i organizacija donosi Predsjednik Republike, na prijedlog ministra obrane i uz prethodno mišljenje ministra nadležnoga za vanjske poslove.
(2) Republika Hrvatska može se uključivati u međunarodne projekte s ciljem razvoja zajedničkih obrambenih sposobnosti.
(3) Odluku o uključivanju u međunarodne projekte iz stavka 2. ovoga članka donosi Vlada na prijedlog ministra obrane i uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike.
(1) Radi razvoja zajedničkih obrambenih sposobnosti s državama saveznicama, u Republici Hrvatskoj mogu se osnivati međunarodna vojna zapovjedništva i druga vojna tijela.
(2) Međunarodna vojna zapovjedništva i druga vojna tijela iz stavka 1. ovoga članka djeluju u skladu sa sklopljenim međunarodnim aktima i međunarodnim ugovorima.
(3) U skladu sa stavkom 2. ovoga članka, uredbom Vlade uređuje se naziv, sjedište, organizacija i upravljanje međunarodnim vojnim zapovjedništvom odnosno drugim vojnim tijelom iz stavka 1. ovoga članka.
(1) Oružane snage mogu prijeći granice Republike Hrvatske radi vježbi i obuke u okviru međunarodnih organizacija kojima je Republika Hrvatska pristupila ili pristupa na temelju međunarodnih ugovora.
(2) Oružane snage država saveznica mogu prijeći granice Republike Hrvatske radi vježbi i obuke u okviru međunarodnih organizacija kojima je Republika Hrvatska pristupila ili pristupa na temelju međunarodnih ugovora.
(3) Pod obukom iz stavaka 1. i 2. ovoga članka podrazumijeva se obuka postrojbi razine satnije i više.
(4) Odluke o prelasku granice radi vježbi i obuke iz stavaka 1. i 2. ovoga članka donosi Vlada uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike.
(5) Odluke o prelasku granice radi protokolarno-ceremonijalnih aktivnosti te postrojbi razine voda i niže donosi ministar obrane
(6) Na temelju odluke iz stavaka 4. i 5. ovoga članka načelnik Glavnog stožera pripadnike Oružanih snaga upućuje na vježbe i obuku.
5. Zapovijedanje i rukovođenje u oružanim snagama
(1) Načelnik Glavnog stožera ima ovlast punog zapovijedanja u Oružanim snagama na temelju zapovijedi i naredbi Predsjednika Republike, odluka ministra obrane te odredbi ovoga Zakona.
(2) Načelnik Glavnog stožera odgovoran je Predsjedniku Republike za provedbu zapovijedi i naredbi te ministru obrane za provedbu odluka iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Načelnik Glavnog stožera dužan je o provedbi akata iz stavka 2. ovoga članka kojima se regulira uporaba ili korištenje Oružanih snaga istodobno izvijestiti Predsjednika Republike i ministra obrane.
(4) Načelnik Glavnog stožera može zapovjediti privremeno stavljanje u pripravnost dijela postrojbi Oružanih snaga u slučaju opasnosti od katastrofa, velikih nesreća i nesreća, o čemu je dužan odmah izvijestiti Predsjednika Republike i ministra obrane.
(5) Zapovijedanje i rukovođenje u Oružanim snagama provode vojne osobe raspoređene na zapovjedne i voditeljske dužnosti.
(6) Osobe iz stavka 5. ovoga članka zapovijedaju i rukovode stožerima, zapovjedništvima, granama, postrojbama i ustanovama Oružanih snaga u skladu sa zakonom i podzakonskim propisima.
(7) Zapovijedanje i rukovođenje u Oružanim snagama zasniva se na načelima jednočelništva i subordinacije.
(8) Zapovijed je operativna odluka koja nije upravna stvar, a koju izdaju zapovjednici radi učinkovitoga funkcioniranja Oružanih snaga.
6. Prijenos ovlasti operativnog i taktičkog zapovijedanja i nadzora
Članak 71.
(1) Prilikom dodjeljivanja postrojbi i pripadnika Oružanih snaga u sastav međunarodnih vojnih snaga može se prenijeti ovlast operativnog i taktičkog zapovijedanja i nadzora na nadležna međunarodna ili nacionalna zapovjedništva i zapovjednike.
(2) Ovlasti zapovijedanja i nadzora iz stavka 1. ovoga članka mogu biti prenesene sa ili bez izuzeća u uporabi snaga.
(3) Ministarstvo obrane obvezno je osigurati potrebne mehanizme i aktivnosti za praćenje prenesene ovlasti zapovijedanja i nadzora nad dijelovima Oružanih snaga iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 72.
Načelnik Glavnog stožera može ovlast operativnog i taktičkog zapovijedanja i nadzora prenijeti nad postrojbama i pripadnicima Oružanih snaga u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize i humanitarnim operacijama uz prethodnu suglasnost ministra obrane.
7. Popuna oružanih snaga
Članak 73.
(1) Oružane snage popunjavaju se na način i u postupku predviđenom odredbama ovoga Zakona.
(2) Ratni sastav Oružanih snaga popunjava se osobama iz članka 43. ovoga Zakona i materijalno-tehničkim sredstvima.
8. Mobilizacija oružanih snaga
(1) Mobilizacija Oružanih snaga ili njihovih dijelova izvodi se u ratnom stanju i stanju neposredne ugroženosti.
(2) Mobilizacija Oružanih snaga ili njihovih dijelova može se izvoditi i u slučaju katastrofa i velikih nesreća.
(3) Mobilizacijom Oružane snage prelaze iz mirnodopskog ustrojstva i stanja na ratno ustrojstvo i stanje spremnosti prema planu mobilizacije.
(4) Po opsegu mobilizacija Oružanih snaga može biti opća i djelomična.
(4) Opća mobilizacija Oružanih snaga obuhvaća popunu Oružanih snaga prema ratnom ustroju, a djelomična mobilizacija samo određenih dijelova Oružanih snaga.
(6) Mobilizacija Oružanih snaga provodi se na temelju planova mobilizacije, u skladu s mobilizacijskim razvojem.
(7) Način pripreme i provedbe mobilizacije Oružanih snaga ili njihovih dijelova pravilnikom propisuje ministar obrane.
69. Pravilnik o popuni pričuvnim sastavom Oružanih snaga Republike Hrvatske
(1) Za pripremu i provedbu mobilizacije pričuvnika odgovoran je ministar obrane, a za pripremu i provedbu mobilizacije stožera, zapovjedništava, postrojbi i ustanova Oružanih snaga odgovoran je načelnik Glavnog stožera.
(2) U cilju pripreme i provedbe mobilizacije ministar obrane donosi naredbu za pozivanje pričuvnika na smotriranje, vježbe ili osposobljavanje.
9. Pripravnost oružanih snaga
Članak 76.
(1) Pripravnost Oružanih snaga je stanje u kojem se poduzimaju mobilizacijske, organizacijske, sigurnosne i druge mjere i postupci koji su potrebni radi sprječavanja i uklanjanja opasnosti od napada na Republiku Hrvatsku i drugih opasnosti koje ugrožavaju suverenitet, neovisnost i teritorijalnu cjelovitost Republike Hrvatske, sigurnost građana i imovine.
(2) Pripravnost Oružanih snaga obuhvaća i mjere i postupke koji se poduzimaju za pravodobno angažiranje snaga na temelju preuzetih međunarodnih obveza.
(3) Predsjednik Republike na prijedlog Vlade nalaže uvođenje mjera pripravnosti Oružanih snaga ili dijelova Oružanih snaga iz stavka 1. ovoga članka.
Glava IV.a OBRAMBENO PLANIRANJE I MATERIJALNO ZBRINJAVANJE
1. Obrambeno planiranje u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama
(1) Obrambeno planiranje u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama temelji se na odredbama ovoga Zakona i Zakona o proračunu, uz obveze prihvaćene u sklopu međunarodnih organizacija kojima je Republika Hrvatska pristupila.
(2) Ministar obrane donosi pravilnik o obrambenom planiranju kojim razrađuje obrambeno planiranje u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama, utvrđuje planska razdoblja, razine, načela i nositelje planiranja, njihove zadaće te vrste i rokove izrade dokumenata.
56. Pravilnik o obrambenom planiranju u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama Republike Hrvatske
2. Materijalno zbrinjavanje u ministarstvu obrane i oružanim snagama
Članak 77.
(1) Materijalno zbrinjavanje u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama provodi se kroz sljedeće djelatnosti:
1. razvoj, opremanje i modernizaciju naoružanja i vojne opreme
2. izgradnju i održavanje infrastrukture
3. opskrbu i održavanje materijalnih sredstava
4. prijevoz ljudi i sredstava te obavljanje drugih usluga
5. zdravstvenu, veterinarsku i drugu potrebnu skrb.
(2) Postupak materijalnog zbrinjavanja iz stavka 1. ovoga članka pravilnikom će propisati ministar obrane.
(3) Materijalno zbrinjavanje iz stavka 1. ovoga članka organizira se i provodi prema planovima razvoja i uporabe Oružanih snaga.
58. Pravilnik o materijalnom zbrinjavanju
Članak 78.
Ministarstvo obrane surađuje s drugim ministarstvima i tijelima državne uprave u provedbi materijalnog zbrinjavanja u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama, osim u materijalnom zbrinjavanju Oružanih snaga naoružanjem i vojnom opremom.
Članak 79.
(1) U Oružanim snagama se u svrhu materijalnog zbrinjavanja osnivaju potrebne pričuve materijalnih sredstava.
(2) Odluku o vrstama i veličinama pričuva materijalnih sredstava za potrebe Oružanih snaga donosi Vlada na prijedlog ministra obrane.
(3) Način osiguranja, čuvanja i obnavljanja pričuva materijalnih sredstava za potrebe Oružanih snaga odlukom utvrđuje ministar obrane.
(1) Materijalna sredstva čija tehnička rješenja nisu u skladu s planovima opremanja i potrebama Oružanih snaga ili su suvišna proglašavaju se neperspektivnima.
(2) Rashodovanje materijalnih sredstava je postupak kojim se materijalna sredstva proglašavaju dotrajalima i neuporabljivima te se na temelju toga razdužuju iz knjigovodstva i evidencije, a financijska vrijednost se otpisuje.
(3) Materijalna sredstva Oružanih snaga mogu se u određenim situacijama ustupiti sa ili bez naknade fizičkim i pravnim osobama.
(4) Kriterije, postupak i slučajeve u kojima se materijalna sredstva proglašavaju neperspektivnima i koja se rashoduju pravilnikom propisuje ministar obrane.
(5) Odluku o ustupanju materijalnih sredstava iz stavka 3. ovoga članka fizičkim i pravnim osobama donosi ministar obrane.
Glava V. POSEBNI POSLOVI U PODRUČJU OBRANE
1. Civilni nositelji obrambenih priprema
(1) Civilni nositelji obrambenih priprema su Vlada, ministarstva, županije i Grad Zagreb.
(2) Civilni nositelji obrambenih priprema iz stavka 1. ovoga članka izrađuju planove djelovanja u ratu i stanju neposredne ugroženosti.
(3) Planovima djelovanja civilnih nositelja obrambenih priprema iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se državni uredi i državne upravne organizacije, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe posebno važne za obranu i sadržaj njihovih obveza.
(1) Pravne osobe posebno važne za obranu su gospodarski, zdravstveni i kulturno-informativni subjekti koji svojim proizvodima i uslugama vitalno utječu na život i rad stanovništva, gospodarstvo i društvene djelatnosti, odnosno koji osiguravaju proizvode i usluge važne za Oružane snage.
(2) Pravne osobe posebno važne za obranu iz stavka 1. ovoga članka dužne su nastaviti djelatnost u stanju neposredne ugroženosti i ratnom stanju s opsegom proizvoda i usluga definiranim u planovima djelovanja nadležnih civilnih nositelja obrambenih priprema.
(3) Pravne osobe posebno važne za obranu iz stavka 1. ovog članka imaju pravo na prioritetnu opskrbu energijom prema posebnim planovima za stanje neposredne ugroženosti i ratno stanje.
(4) Zaposlenici u pravnim osobama posebno važnim za obranu iz stavka 1. ovog članka ne podliježu obvezi služenja u pričuvnom sastavu Oružanih snaga.
(5) Pravne osobe posebno važne za obranu iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje odlukom Vlada na prijedlog ministra obrane.
(1) Ministarstvo obrane dužno je osigurati osposobljavanje za planiranje i provođenje obrambenih mjera i aktivnosti utvrđenih zakonskim i podzakonskim propisima te planskim dokumentima.
(2) Civilni nositelji obrambenih priprema iz članka 81. ovoga Zakona dužni su osigurati upućivanje na osposobljavanje iz stavka 1. ovog članka za svoje djelatnike za koje utvrde da pripadaju u kategorije osposobljavanja.
(3) Ministar obrane odlukom utvrđuje vrste, sadržaj, način, uvjete, vrijeme i nositelje te kategorije obveznika osposobljavanja iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 83.
(1) Metodologijom za izradu Plana obrane Republike Hrvatske i planova djelovanja civilnih nositelja obrambenih priprema utvrđuje se način njihove izrade, sadržaj, praćenje i ažuriranje.
(2) Metodologiju iz stavka 1. ovoga članka donosi Vlada na prijedlog ministra obrane.
Članak 84.
Ministarstva, županije i Grad Zagreb dužni su, u skladu s nadležnostima u području obrane, pratiti provedbu obrambenih priprema i o tome jedanput na godinu izvijestiti Ministarstvo obrane.
1.a Obrazovanje i znanstvena djelatnost za potrebe obrane
Za provedbu obrazovanja i znanstvene djelatnosti za potrebe obrane mogu se osnivati visoka učilišta u skladu sa zakonom kojim se uređuje znanstvena djelatnost i visoko obrazovanje i s ovim Zakonom.
2. Inspekcijski nadzor u području obrane
Članak 85.
(1) Inspekcijski nadzor u području obrane obavljaju inspektori Inspektorata obrane (u daljnjem tekstu: Inspektorat) koji je ustrojstvena jedinica Ministarstva obrane.
(2) Inspektori Inspektorata obavljaju inspekcijski nadzor u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama te kod civilnih nositelja obrambenih priprema.
(3) Inspektori Inspektorata obavljaju inspekcijske nadzore u skladu s ovim Zakonom i pravilnikom koji donosi ministar obrane.
(4) Pravilnikom iz stavka 3. ovoga članka propisuje se postupak rada inspektora u provedbi inspekcijskih nadzora za koje su ovlašteni ovim Zakonom.
(5) Inspekcijski nadzor u području odgovornosti civilnih nositelja obrambenih priprema uz inspektore Inspektorata obavljaju i osobe koje posebno ovlasti ministar obrane te osobe koje ovlasti čelnik tijela državne uprave u skladu s nadležnosti u području obrane.
(6) Na čelu Inspektorata je glavni inspektor obrane, kojeg imenuje i razrješava Vlada na prijedlog ministra obrane na razdoblje od četiri godine i ne može biti ponovno imenovan.
(7) Glavni inspektor obrane za svoj rad odgovoran je Vladi i ministru obrane.
41. Pravilnik o radu Inspektorata obrane
Članak 86.
(1) Inspektori Inspektorata obavljaju inspekcijske nadzore radi utvrđivanja zakonitosti postupanja u primjeni propisa u području obrane.
(2) Inspektori Inspektorata nadziru provedbu propisa koji reguliraju ocjenjivanje spremnosti stožera, zapovjedništava, postrojbi i ustanova Oružanih snaga.
(1) Inspektor Inspektorata je samostalan u obavljanju inspekcijskih nadzora, sastavlja zapisnik i poduzima mjere u okviru prava, dužnosti i ovlasti utvrđenih ovim Zakonom i posebnim propisima.
(2) Inspektor Inspektorata je obvezan imati položen stručni ispit za inspektora.
(3) Ako osoba raspoređena na mjesto inspektora Inspektorata nema položen stručni ispit iz stavka 2. ovoga članka, mora ga položiti u roku od godine dana od rasporeda na dužnost prema programu koji propisuje ministar obrane na prijedlog glavnog inspektora obrane.
Članak 88.
U obavljanju inspekcijskih nadzora inspektori Inspektorata ovlašteni su:
1. pregledavati dokumente koji se odnose na obranu, osim Plana uporabe Oružanih snaga
2. pregledavati vojne lokacije, vojne građevine i vojne građevine specifične namjene i materijalno-tehnička sredstva na uporabi u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama
3. predložiti uklanjanje neusklađenosti, provedbu mjera i radnji u skladu s planovima i drugim dokumentima
4. predložiti obustavu mjera i radnji koje nisu usklađene sa zakonom, planovima ili propisanim mjerama za obranu
5. naložiti nositeljima obrambenih priprema podnošenje izvješća Inspektoratu
6. naložiti obustavu postupaka i radnji kojima se dovode u opasnost životi i imovina
7. privremeno oduzeti dokumentaciju ili predmete koji u stegovnom, prekršajnom, kaznenom ili drugom postupku mogu poslužiti kao dokaz, a čije oduzimanje ne bi dovelo u pitanje redovito izvršavanje zadaća ili narušavanje borbene spremnosti
8. podnositi prijedloge za pokretanje stegovnoga, prekršajnoga, kaznenoga ili drugoga postupka te predlagati poticajne mjere u skladu s posebnim propisima.
(1) O izvršenom nadzoru, utvrđenom stanju i provedbi naloženih mjera inspektori Inspektorata sastavljaju zapisnik.
(2) Primjerak zapisnika o inspekcijskom nadzoru Inspektorat je dužan dostaviti ministru obrane, načelniku Glavnog stožera za nadzor dijelova Oružanih snaga te odgovornoj osobi civilnih nositelja obrambenih priprema.
Članak 90.
Primjerak zapisnika o inspekcijskom nadzoru Oružanih snaga Inspektorat dostavlja Predsjedniku Republike.
Nadzirane cjeline u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama te civilni nositelji obrambenih priprema dužni su Inspektoratu dostavljati izvješća o realizaciji mjera iz članka 89. ovoga Zakona.
3. Poslovi vojnog graditeljstva
Članak 91. (NN 73/13, 75/15, 110/17)
(1) Ministarstvo obrane obavlja stručne poslove graditeljskog osiguranja vojnih lokacija i građevina.
(2) Vojnim lokacijama i građevinama smatraju se nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske koje su dane na upravljanje i raspolaganje Ministarstvu obrane, kao i nekretnine koje se unajmljuju za rad, smještaj i obuku zapovjedništava, postrojbi i ustanova te posebne vojne građevine specifične namjene.
(3) Graditeljsko osiguranje vojnih lokacija i građevina obuhvaća planiranje razvoja vojnih lokacija, održavanje vojnih lokacija i građevina te građenje i uklanjanje vojnih građevina.
(4) Vlada uredbom na prijedlog ministra obrane i uz suglasnost ministra nadležnoga za graditeljstvo propisuje vrste, kategorizaciju, upis u katastar nekretnina i vođenje registra vojnih građevina, obavljanje poslova prostornog uređenja i gradnje vojnih građevina, uređuje način obavljanja poslova nadzora nad građenjem i rekonstrukcijom vojnih građevina te posebne mjere zaštite povjerljivih podataka pri građenju, rekonstrukciji i nadzoru nad građenjem, kao i prilikom izdavanja akata povezanih s građenjem vojnih građevina, uporabi inženjerijskih postrojbi Oružanih snaga i oružanih snaga partnerskih država pri građenju vojnih građevina te pitanja o vojnim građevinama za koje dokumentacija o građenju nije dostupna.
44. Uredba o vojnom graditeljstvu
Članak 92.
(1) Ministarstvo obrane uz suglasnost ministarstva nadležnoga za prostorno uređenje pravilnikom utvrđuje zaštitne i sigurnosne zone oko vojnih lokacija i građevina.
(2) Radi zaštite vojnih lokacija i građevina Ministarstvo obrane sudjeluje u postupku izrade dokumenata prostornog uređenja i daje mišljenje na predložene dokumente prije njihova donošenja.
(3) Za građevine posebno važne za obranu Republike Hrvatske i građevine koje se planiraju graditi u zaštitnim i sigurnosnim zonama oko vojnih lokacija i građevina, u postupku izdavanja dokumenata za gradnju Ministarstvo obrane utvrđuje posebne uvjete građenja.
(4) Tijelo nadležno za izdavanje dokumenata za gradnju građevina iz stavka 3. ovoga članka ne može ih izdati bez prethodno pribavljene suglasnosti Ministarstva obrane o usklađenosti glavnog projekta s posebnim uvjetima građenja.
52. Pravilnik o zaštitnim i sigurnosnim zonama oko vojnih lokacija i građevina
4. Zaštita podataka obrane
Članak 93.
(1) Podaci obrane mogu biti klasificirani ili neklasificirani podaci.
(2) Podaci klasificirani određenim stupnjem tajnosti (u daljnjem tekstu: klasificirani podaci obrane) zaštićuju se u skladu s posebnim zakonom i propisima donesenima na temelju toga zakona.
Klasificirani podaci obrane mogu se stvarati, obrađivati i prenositi informacijskim i komunikacijskim sustavima uz primjenu propisanih mjera zaštite klasificiranih podataka.
Članak 95.
Tijela državne uprave i pravne osobe dužni su postupati s klasificiranim podacima obrane na način propisan posebnim zakonom.
Članak 96. (NN 73/13, 30/18, 70/19)
(1) Zabranjeno je neovlašteno motrenje, snimanje i pristup s kopna, mora i iz zraka vojnim lokacijama i građevinama posebno važnima za obranu i ostalim vojnim lokacijama i građevinama, osim vojnih lokacija i građevina koje se koriste zajedno s pravnim osobama u Republici Hrvatskoj.
(2) Vojne lokacije i građevine posebno važne za obranu odlukom određuje ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera.
(3) Civilne lokacije i građevine posebno važne za obranu odlukom određuje Vlada.
(4) Na prijedlog ministra obrane Vlada uredbom propisuje kriterije za odabir, mjere za zaštitu te način označavanja lokacija i građevina iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.
(5) Način osiguranja vojnih lokacija i građevina posebno važnih za obranu iz stavka 1. ovoga članka pravilnikom uređuje ministar obrane.
37. Pravilnik o načinu osiguranja vojnih lokacija i građevina posebno važnih za obranu
Članak 97.
(1) Inozemne i domaće pravne i fizičke osobe koje se bave znanstvenim i drugim istraživanjima mogu obavljati istraživanja na lokacijama važnima za obranu na temelju odobrenja ministra obrane i uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za znanost.
(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka mogu ustupati rezultate istraživanja drugim osobama samo uz suglasnost Ministarstva obrane.
(3) Lokacije iz stavka 1. ovoga članka odlukom određuje Vlada na prijedlog ministra obrane.
(1) Pravne i fizičke osobe registrirane za djelatnost snimanja iz zraka mogu snimati područja u Republici Hrvatskoj nakon pribavljenog odobrenja za snimanje iz zraka.
(2) Zahtjev za odobrenje za snimanje iz zraka i zahtjev za uporabu zračnih snimaka podnosi naručitelj snimanja odnosno pravna ili fizička osoba po ovlasti naručitelja snimanja.
(3) O zahtjevima iz stavka 2. ovoga članka odlučuje tijelo državne uprave nadležno za geodetske poslove rješenjem protiv kojeg nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
(4) Odobrenje za snimanje iz zraka područja Republike Hrvatske na kojima se nalaze vojne lokacije i građevine iz članka 96. stavka 1. ovoga Zakona tijelo državne uprave nadležno za geodetske poslove izdaje uz prethodnu suglasnost Ministarstva obrane.
(5) Popis i položaj vojnih lokacija i građevina iz stavka 4. ovoga članka Ministarstvo obrane dostavlja tijelu državne uprave nadležnom za geodetske poslove.
(6) Naručitelj snimanja odnosno pravna ili fizička osoba koju ovlasti naručitelj snimanja dužna je zračne snimke prije uporabe, a najkasnije u roku od osam dana od dana snimanja, dostaviti na pregled tijelu državne uprave nadležnom za geodetske poslove.
(7) Tijelo državne uprave nadležno za geodetske poslove u suradnji s Ministarstvom obrane pregledava zračne snimke iz stavka 4. ovoga članka te rješenjem određuje koje se snimke mogu rabiti u skladu s podnesenim zahtjevom odnosno koje se ne mogu javno objavljivati i ustupati drugim korisnicama ili koje je potrebno izuzeti.
(8) Zračne snimke iz stavka 7. ovoga članka ne smiju se umnožavati, objavljivati, razmjenjivati putem interneta i iznositi iz Republike Hrvatske prije dobivanja odobrenja iz stavka 7. ovoga članka tijela državne uprave nadležnoga za geodetske poslove.
(9) Naručitelj snimanja je vlasnik snimljenog materijala i odgovoran je za njegovu zaštitu i uporabu u skladu s izdanim odobrenjem.
Brisan.
Na prijedlog tijela državne uprave nadležnog za geodetske poslove, a uz prethodnu suglasnost Ministarstva obrane, Vlada donosi uredbu o snimanju iz zraka, kojom se uređuje snimanje iz zraka područja Republike Hrvatske.
63. Uredba o snimanju iz zraka
5. Obavještajni, protuobavještajni i sigurnosni poslovi u području obrane
Članak 101.
(1) U Ministarstvu obrane i Oružanim snagama obavljaju se obavještajni, protuobavještajni i sigurnosni poslovi od interesa za obranu.
(2) Obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka uređuje se posebnim zakonom.
6. Poslovi vojnoga pomorskog i riječnog prometa
Članak 102.
(1) Vojnopomorski poslovi obuhvaćaju aktivnosti koje se odnose na definiranje i provedbu obrambene politike vezane uz nadležnosti i obveze Ministarstva obrane i Oružanih snaga na moru, nadzor plovidbe domaćih i stranih ratnih brodova te reguliranje ratnog režima plovidbe.
(2) Ratni režim plovidbe iz stavka 1. ovoga članka uređuje se posebnim propisima kojima se uređuje postupanje u ratnom stanju i stanju neposredne ugroženosti.
(3) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na poslove vojnoga riječnog prometa.
7. Poslovi vojnoga zračnog prometa
Članak 103.
(1) Tijelo nadležno za vojno zrakoplovstvo je Ministarstvo obrane.
(2) U vojnom zračnom prometu može se upotrebljavati vojni zrakoplov koji udovoljava uvjetima propisanima zakonom.
(3) Hrvatski vojni zrakoplovi imaju državnu pripadnost Republike Hrvatske i obvezni su nositi znakove državne pripadnosti i registracijske oznake utvrđene propisima donesenima na temelju ovoga Zakona.
Članak 104.
(1) Vojni aerodrom je vojna lokacija čije je upravljanje u nadležnosti Ministarstva obrane.
(2) Uvjete za uporabu vojnog aerodroma pravilnikom propisuje ministar obrane.
Članak 105.
(1) Registar vojnih zrakoplova vodi Ministarstvo obrane.
(2) Opće uvjete za upis i brisanje vojnih zrakoplova iz registra pravilnikom propisuje ministar obrane.
Članak 106.
Sposobnost zrakoplova za sigurnu zračnu plovidbu utvrđuje se pravilnikom koji donosi ministar obrane, a dokazuje se potvrdom o plovidbenosti koju izdaje Ministarstvo obrane.
Članak 107.
(1) Na vojni zračni promet odgovarajuće se primjenjuju opći propisi o zračnom prometu.
(2) Stvari koje nisu uređene općim propisima o zračnom prometu ministar obrane uredit će pravilnicima uz prethodnu suglasnost ministra nadležnoga za poslove civilnoga zračnog prometa.
(3) Propisima iz stavka 2. ovoga članka uredit će se letenje, kontinuirana plovidbenost i održavanje vojnih zrakoplova, označavanje i registar vojnih zrakoplova, vojna oprema koja se koristi u vojnom zračnom prometu, izvješćivanje i istraživanje nesreća i ozbiljnih nezgoda vojnih zrakoplova te vojno padobranstvo.
26. Pravilnik o kontinuiranoj plovidbenosti i održavanju vojnih zrakoplova
32. Pravilnik o registru vojnih zrakoplova i znacima državne pripadnosti vojnih zrakoplova
54. Pravilnik o letenju vojnih zrakoplova
66. Pravilnik o vojnom padobranstvu
8. Vojnopolicijski poslovi
Članak 108.
(1) U Ministarstvu obrane i Oružanim snagama ustrojava se vojna policija sa zadaćom obavljanja vojnopolicijskih poslova u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama.
(2) Vojnopolicijske poslove ovlaštene službene osobe vojne policije obavljaju u skladu sa zakonima i podzakonskim propisima kojima se uređuje kazneni i prekršajni postupak te drugim zakonima i podzakonskim propisima.
(3) Vojnopolicijske ovlasti u smislu ovoga Zakona primjenjuju ovlaštene službene osobe vojne policije.
(4) Vojnopolicijski poslovi i provedba ovlasti propisuju se pravilnikom koji donosi ministar obrane uz suglasnost ministra unutarnjih poslova.
Brisan.
(1) Vojna policija u obavljanju vojnopolicijskih poslova ovlaštena je postupati prema:
1. pripadnicima Oružanih snaga
2. državnim službenicima i namještenicima u službi u Ministarstvu obrane, u vezi s poslovima iz djelokruga rada Ministarstva obrane i Oružanih snaga
3. drugim osobama u vojnim lokacijama i građevinama
4. osobama u bijegu izvan prostora vojne lokacije i građevine, a koje su zatečene u izvršenju ili pokušaju izvršenja kaznenog djela na prostoru vojne lokacije i građevine
5. osobama izvan vojnih lokacija i građevina u provedbi vojnopolicijskih poslova koji se odnose na nadzor vojnih vozila i upravljanje prometom vozila na cestama pri kretanju vojnih postrojbi i vozila, mjere i radnje zaštite štićenih osoba u lokacijama i prostorima gdje se te štićene osobe nalaze te na kriminalističke poslove u lokacijama i prostorima gdje Ministarstvo obrane i Oružane snage provode službene aktivnosti
6. civilnim osobama u slučaju postupanja u skladu s člankom 62.a ovoga Zakona prema uvjetima utvrđenim posebnom odlukom Vlade.
(2) Ako se prilikom postupanja prema osobama iz stavka 1. točaka 3. i 4. ovoga članka utvrdi da se ne radi o pripadnicima Ministarstva obrane ili Oružanih snaga, vojna policija dužna je odmah izvijestiti policiju.
Članak 111. (NN 73/13, 75/15, 30/18)
(1) U obavljanju vojnopolicijskih poslova ovlaštene službene osobe vojne policije imaju sljedeće ovlasti:
1. prikupljanje, procjena, pohrana, obrada i korištenje podataka
2. provjera i utvrđivanje identiteta osoba i predmeta
3. prikupljanje obavijesti
4. pozivanje
5. dovođenje i privođenje
6. traganje za osobama i predmetima
7. privremeno ograničenje slobode kretanja
8. davanje upozorenja i naredbi
9. privremeno oduzimanje i čuvanje predmeta
10. zaprimanje prijava, podnošenje kaznenih prijava, podnošenje stegovnih prijava, podnošenje obavijesti o povredi vojne stege i obavijesti o povredi službene dužnosti, izdavanje prekršajnih naloga te podnošenje optužnih prijedloga
11. osiguranje mjesta događaja
12. provjera uspostavljanja elektroničke komunikacije
13. poligrafsko ispitivanje
14. pregled prostorija, prostora, objekata i dokumentacije
15. pregled osoba, predmeta i prometnih sredstava
16. fotografiranje i snimanje
17. prikrivene vojnopolicijske radnje
18. uporaba sredstava prisile
19. zaštita žrtava kaznenih djela i drugih osoba
20. zadržavanje
21. zaštita štićenih osoba, objekata i prostora.
(2) U slučaju rata i stanja neposredne ugroženosti uz primjenu ovlasti iz stavka 1. ovoga članka ovlaštena službena osoba vojne policije ima ovlast za uporabu tuđega prijevoznog sredstva i elektroničkoga komunikacijskog uređaja.
(3) Dokazne i druge radnje u smislu zakona kojim se uređuje kazneni postupak po službenoj dužnosti provode ovlaštene službene osobe vojne policije imenovane istražiteljima.
(4) Istražitelje iz stavka 3. ovoga članka imenuje odlukom ministar obrane ili osoba koju on ovlasti uz prethodno mišljenje Glavnoga državnog odvjetnika Republike Hrvatske.
(5) Za istražitelje iz stavka 3. ovoga članka mogu biti imenovane ovlaštene službene osobe vojne policije s odgovarajućom razinom obrazovanja i radnim iskustvom i koje su posebno osposobljene za provođenje dokaznih radnji.
Članak 111.a (NN 73/13, 75/15)
(1) Nadzor nad primjenom ovlasti iz članka 111. stavka 1. točaka 12. i 17. ovoga Zakona provodi Vijeće za građanski nadzor nad primjenom pojedinih policijskih ovlasti (u daljnjem tekstu: Vijeće) ustrojeno zakonom kojim se uređuju policijski poslovi i ovlasti.
(2) Nadzor iz stavka 1. ovoga članka može se provoditi nakon dovršetka kriminalističkog istraživanja tijekom kojeg su primijenjene ovlasti iz članka 111. stavka 1. točaka 12. i 17. ovoga Zakona.
(3) Prilikom obavljanja nadzora iz stavka 1. ovoga članka Vijeće je ovlašteno od Operativno-tehničkog centra za nadzor telekomunikacija zatražiti usporedbu podataka kojima raspolaže s podacima vojne policije o primijenjenim ovlastima iz članka 111. stavka 1. točaka 12. i 17. ovoga Zakona.
(4) U obavljanju nadzora iz stavka 1. ovoga članka Vijeće može vršiti uvid u izvješća i druge dokumente vojne policije, tražiti pisana očitovanja, a radi pojašnjenja navoda iz očitovanja može obaviti razgovore s osobama koje su primjene ovlasti odobrile i primjenjivale.
(5) Kada Vijeće provodi nadzor iz stavka 1. ovoga članka, u radu Vijeća bez prava odlučivanja sudjeluje ovlaštena službena osoba vojne policije koju odredi čelnik ustrojstvene jedinice vojne policije, čija je zadaća pružanje stručne pomoći Vijeću.
(6) Izvješće o saznanjima i podacima prikupljenim u obavljanju nadzora iz stavka 1. ovoga članka Vijeće će dostaviti u roku od 15 dana predsjedniku Hrvatskoga sabora, predsjednicima Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost i Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora, ministru obrane i načelniku Glavnog stožera, a o izvršenom nadzoru izvješćuje se i podnositelj zahtjeva.
Članak 111.b (NN 73/13, 75/15)
Nadzor iz članka 111.a ovoga Zakona Vijeće provodi na temelju:
– programa nadzora koji utvrđuje Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost i uz prethodno mišljenje Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora
– zahtjeva osoba koje smatraju da su im nezakonitom primjenom ovlasti iz članka 111. stavka 1. točaka 12. i 17. ovoga Zakona povrijeđena prava
– zahtjeva državnih tijela u vezi sa sumnjom na nezakonitu primjenu ovlasti iz članka 111. stavka 1. točaka 12. i 17. ovoga Zakona.
9. Komunikacijski i informacijski poslovi
Članak 112.
(1) U Ministarstvu obrane i Oružanim snagama obavljaju se stručni poslovi pružanja i održavanja komunikacijskih i informacijskih usluga za potrebe obrane.
(2) Pravne osobe koje se bave pružanjem komunikacijskih i informacijskih usluga u slučaju rata ili stanja neposredne ugroženosti imaju obvezu ustupiti korištenje kapaciteta Ministarstvu obrane i Oružanim snagama za potrebe obrane.
Glava VI. PRAVA, OBVEZE I ODGOVORNOSTI OSOBA U SLUŽBI U MINISTARSTVU OBRANE I ORUŽANIM SNAGAMA
Članak 113. (NN 73/13, 75/15, 30/18, 155/23)
(1) U službu u Ministarstvo obrane raspoređuju se državni službenici i namještenici te djelatne vojne osobe na položaje i radna mjesta utvrđena Pravilnikom o unutarnjem redu Ministarstva obrane.
(2) Prestao važiti.
(3) Postupak i kriterije upućivanja državnih službenika i namještenika Ministarstva obrane na rad u međunarodnu organizaciju ili nacionalno predstavništvo, strukture Europske unije te druga međunarodna tijela iz područja obrane i sigurnosti pravilnikom propisuje ministar obrane.
(4) U službu u Oružane snage raspoređuju se djelatne vojne osobe i državni službenici i namještenici na ustrojbena mjesta utvrđena knjigama ustroja stožera, zapovjedništava, postrojbi i ustanova Oružanih snaga.
(5) Prava, obveze i odgovornosti pripadnika Oružanih snaga uređuju se posebnim zakonom.
(6) Državnim službenicima i namještenicima Ministarstva obrane upućenima na rad u međunarodne organizacije mjerila za plaće i druga primanja odnosno materijalna prava diplomatskih osoba, administrativno-tehničkog osoblja te članova njihove uže obitelji uredbom utvrđuje Vlada.
(7) Državni službenici i namještenici raspoređeni u službu u Ministarstvo obrane i Oružane snage kojima tijekom preustroja prestaje služba ostvaruju pravo na otpremninu u iznosu koji odlukom odredi ministar obrane.
(8) Državnim službenicima i namještenicima zabranjena je u vojnim lokacijama i u prostorima Ministarstva obrane svaka politička djelatnost, osnivanje stranaka, održavanje političkih skupova i demonstracija te javno istupanje u vezi s odnosima i stanjem u Ministarstvu obrane bez odobrenja ministra obrane ili osobe koju on ovlasti.
62. Odluka o dodacima na osnovnu plaću u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama Republike Hrvatske
Glava VII. FINANCIRANJE OBRANE
(1) U državnom proračunu Republike Hrvatske osiguravaju se sredstva za programe, projekte i aktivnosti nositelja obrambene funkcije.
(2) Izrada prijedloga i izvršenje proračuna u Ministarstvu obrane odvijaju se na temelju odredbi Zakona o proračunu i u skladu s postupcima koje utvrđuje Ministarstvo financija.
Članak 115.
(1) Sredstva naoružanja i vojne opreme, komponente za proizvodnju i remont naoružanja i vojne opreme te uređaje namijenjene za proizvodnju naoružanja i vojne opreme određuje Vlada.
(2) Na sredstva naoružanja i vojnu opremu za potrebe Oružanih snaga i komponente namijenjene za proizvodnju i remont naoružanja i vojne opreme te uređaje namijenjene za proizvodnju naoružanja i vojne opreme ne plaća se carina.
Glava VIII. PREKRŠAJNE ODREDBE
(1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 25.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj županija i Grad Zagreb ako nisu izradili plan djelovanja u ratu i stanju neposredne ugroženosti (članak 81. stavci 2. i 3.).
(2) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u županiji i Gradu Zagrebu za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 25.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna i fizička osoba:
1. ako bez odobrenja sustavima bespilotnih zrakoplova motri, snima i pristupa s kopna, mora i iz zraka vojnim lokacijama i građevinama (članak 96. stavak 1.)
2. ako bez odobrenja nadležnog tijela obavlja znanstvena ili druga istraživanja na područjima i lokacijama važnima za obranu Republike Hrvatske ili ako protivno zakonu rezultate istraživanja ustupi drugim osobama (članak 97. stavci 1. i 2.)
3. ako snima iz zraka bez odobrenja, ako zračne snimke ne dostavi na pregled prije njihove uporabe te ako umnožava, objavljuje, razmjenjuje putem interneta i iznosi snimke iz Republike Hrvatske bez odobrenja (članak 98. stavci 1., 6. i 8.).
(1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vlasnik odnosno korisnik vojne lokacije i građevine posebno važne za obranu ako ne postupa u skladu s uredbom Vlade koja propisuje kriterije za odabir, mjere za zaštitu te način označavanja lokacija i građevina iz članka 96. stavka 1. ovoga Zakona odnosno pravilnikom ministra obrane koji uređuje način osiguranja vojnih lokacija i građevina iz članka 96. stavka 1. ovoga Zakona (članak 96. stavci 4. i 5.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba vlasnika odnosno korisnika vojne lokacije i građevine iz članka 96. stavka 1. ovoga Zakona.
Novčanom kaznom od 3.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba:
1. ako ne ukloni neusklađenosti, provedbu mjera i radnji u skladu s planovima i drugim dokumentima, ako ne obustavi mjere i radnje koje nisu usklađene sa zakonom, planovima ili propisanim mjerama za obranu, ako ne podnese izvješće Inspektoratu, ako ne obustavi postupke i radnje kojima se dovode u opasnost životi i imovina (članak 88. podstavci 3., 4., 5. i 6.)
2. ako stvara, obrađuje i prenosi klasificirane podatke informacijskim i komunikacijskim sustavima suprotno propisanim mjerama zaštite klasificiranih podataka (članak 94.)
3. ako ne postupa s klasificiranim podacima obrane na propisan način (članak 95.).
Novčanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba:
1. ako se bez opravdanog razloga ne odazove pozivu nadležnog tijela u vrijeme i na mjestu koji su naznačeni u pojedinačnom odnosno općem pozivu za sudjelovanje u vojnoj obvezi, radnoj obvezi, radnoj pomoći odnosno ustupanje materijalnog sredstva (članak 35. stavak 1.),
2. ako neovlašteno motri, snima i pristupa s kopna, mora i iz zraka vojnim lokacijama i građevinama posebno važnima za obranu i ostalim vojnim lokacijama i građevinama, osim vojnih lokacija i građevina koje se koriste zajedno s pravnim osobama u Republici Hrvatskoj (članak 96. stavak 1.).
Glava IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 120.
(1) Provedbeni propisi na temelju ovlasti iz ovoga Zakona donijet će se u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Provedbeni propisi doneseni u skladu s odredbama Zakona o obrani (»Narodne novine«, br. 33/02., 58/02., 76/07. i 153/09.) ostaju na snazi do stupanja na snagu provedbenih propisa donesenih na temelju ovlasti iz ovoga Zakona u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.
Članak 121.
(1) Pripadnicima Ministarstva obrane, Oružanih snaga i Ministarstva unutarnjih poslova koji su zaposleni ili im se staž osiguranja računa po drugoj osnovi, vrijeme provedeno u Domovinskom ratu u razdoblju od 30. svibnja 1990. do 30. lipnja 1996. računa se kao staž osiguranja u dvostrukom trajanju, a hrvatskim braniteljima koji nisu zaposleni ili ne ostvaruju staž osiguranja po drugoj osnovi, vrijeme provedeno u Domovinskom ratu računa se kao poseban staž u dvostrukom trajanju.
(2) Osobama koje su bile nezaposlene, a mobilizirane su u civilnu zaštitu, službu motrenja i obavješćivanja, kao i obveznicima radne obveze, vrijeme provedeno u civilnoj zaštiti, službi motrenja i obavješćivanja i izvršavanju radne obveze uračunava se u posebni staž u jednostrukom trajanju.
Za vrijeme dok se, u skladu s odredbama ovoga Zakona, novaci ne pozivaju na služenje vojnog roka, ne postoji ni njihova obveza sudjelovanja u civilnoj službi u skladu s odredbama posebnoga zakona.
Članak 123.
Osoba zatečena na dužnosti načelnika Glavnog stožera na dan stupanja na snagu ovoga Zakona ostaje na dužnosti načelnika Glavnog stožera do isteka mandata na koji je imenovana u skladu s odredbama Zakona o obrani (»Narodne novine«, br. 33/02., 58/02., 76/07. i 153/09.).
Članak 124.
Odluka o uvećanju plaće namještenika raspoređenih na ustrojbeno mjesto vozača opasnih tvari i laboranta u Ministarstvu obrane (»Narodne novine«, br. 44/05.) kojom su na temelju Zakona o obrani (»Narodne novine«, br. 33/02., 58/02., 76/07. i 153/09.) određena ustrojbena mjesta na kojima namještenici raspoređeni u službu u Ministarstvo obrane ostvaruju pravo na uvećanje plaće, kao i iznos uvećanja, ostaje na snazi do 1. siječnja 2014.
Članak 125.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti odredbe Zakona o obrani (»Narodne novine«, br. 33/02., 58/02., 76/07. i 153/09.), osim odredbi članka 22. stavka 1. točke 4. i članka 84. Zakona o obrani (»Narodne novine«, br. 33/02., 58/02., 76/07. i 153/09.) koje važe do stupanja na snagu posebnoga zakona kojim će se urediti obveza državljana u području civilne zaštite.
Članak 126.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti u Zakonu o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, policije, civilne zaštite te državnih službenika i namještenika u mirovnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu (»Narodne novine«, br. 33/02. i 92/10.) odredbe koje se odnose na pripadnike Oružanih snaga.
Članak 127.
Godišnje izvješće o spremnosti obrambenoga sustava, provođenju kadrovske politike i ukupnom stanju u Oružanim snagama za 2012. godinu, s izvješćem o stanju obrambenih priprema u Republici Hrvatskoj za 2012. godinu Vlada će podnijeti Hrvatskom saboru tijekom 2013. godine u skladu s odredbama Zakona o obrani (»Narodne novine«, br. 33/02., 58/02., 76/07. i 153/09.).
Članak 128.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim članka 39. stavka 2. podstavka 3., članka 52. i članka 53. ovoga Zakona koji stupaju na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.
Prijelazne i završne odredbe iz NN 75/15
Članak 29. (NN 110/17)
Ukinut.
Članak 30.
Provedbeni propisi na temelju ovlasti iz ovoga Zakona donijet će se u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Provedbeni propisi koji se donose na temelju ovlasti iz Zakona o obrani (»Narodne novine«, br. 73/13.) uskladit će se s odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 31.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Prijelazne i završne odredbe iz NN 30/18
Članak 32.
(1) Podzakonski propisi na temelju ovlasti iz članaka 6., 7., 8., 11., 20. i 29. ovoga Zakona donijet će se u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Provedbeni propisi doneseni na temelju ovlasti iz Zakona o obrani (»Narodne novine«, br. 73/13., 75/15., 27/16. i 110/17. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) uskladit će se s odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 33.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Prijelazne i završne odredbe iz NN 70/19
Članak 17.
Provedbeni propisi doneseni na temelju ovlasti iz Zakona o obrani (»Narodne novine«, br. 73/13., 75/15., 27/16. i 110/17. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 30/18.) uskladit će se s odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 18.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama« .