NN 53/22
na snazi od 14.05.2022.
Uživajte...
Predmet Zakona
Članak 1.
Ovim Zakonom uređuju se uvjeti za izdavanje pokrivenih obveznica kreditnih institucija koji se odnose na:
1. zahtjeve u pogledu izdavanja pokrivenih obveznica
2. strukturna obilježja pokrivenih obveznica
3. javni nadzor pokrivenih obveznica
4. zahtjeve u pogledu objavljivanja u vezi s pokrivenim obveznicama i
5. prekršajne odredbe i povrede propisa.
Prijenos propisa Europske unije
Članak 2.
Ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzima se Direktiva (EU) 2019/2162 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica i izmjeni direktiva 2009/65/EZ i 2014/59/EU (SL L 328, 18. 12. 2019.).
Područje primjene
Članak 3.
Ovaj se Zakon primjenjuje na pokrivene obveznice koje izdaje kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.
Pojmovi
Članak 4.
Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:
1. Agencija je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga
2. automatsko ubrzanje je situacija u kojoj pokrivena obveznica automatski postaje trenutačno dospjela i naplativa u slučaju insolventnosti, prisilne likvidacije ili sanacije izdavatelja i u vezi s kojom ulagatelji u pokrivene obveznice imaju izvršivu tražbinu na otplatu prije izvornog dana dospijeća
3. Direktiva (EU) 2019/2162 je Direktiva (EU) 2019/2162 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica i izmjeni direktiva 2009/65/EZ i 2014/59/EU (SL L 328, 18. 12. 2019.)
4. EBA (engl. European Banking Authority) je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo
5. europsko nadzorno tijelo je Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala osnovano Uredbom (EU) br. 1095/2010
6. grupa je grupa kako je definirana u članku 4. stavku 1. točki 138. Uredbe (EU) br. 575/2013
7. hipotekarna vrijednost je hipotekarna vrijednost kako je definirana u članku 4. stavku 1. točki 74. Uredbe (EU) br. 575/2013
8. imovina za pokriće je svaka pojedinačna imovina uključena u skup za pokriće
9. izdavatelj je kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je izdala pokrivene obveznice u skladu s odredbama ovoga Zakona
10. izdvajanje je mjera koju provodi kreditna institucija koja izdaje pokrivene obveznice radi utvrđivanja imovine za pokriće i njezina pravnog stavljanja izvan dosega vjerovnika koji nisu ulagatelji u pokrivene obveznice i druge ugovorne strane ugovora o izvedenicama iz članka 10. ovoga Zakona
11. izdvajanje poslovnih procesa je ugovorno povjeravanje određenih poslovnih procesa sporazumom sklopljenim između izdavatelja i pružatelja usluge na temelju kojeg taj pružatelj usluge obavlja određene postupke, usluge ili aktivnosti koje se odnose na izdanje pokrivenih obveznica, a koje bi inače obavljao sam izdavatelj
12. javni nadzor pokrivenih obveznica je nadzor programa pokrivenih obveznica u smislu nadzora kontinuirane usklađenosti ispunjavanja regulatornih zahtjeva propisanih odredbama ovoga Zakona i odgovarajućih podzakonskih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, a koji se odnose na program ili su u vezi s programom pokrivenih obveznica
13. kolaterali su fizička imovina i imovina u obliku izloženosti kojom se osigurava naplata imovine za pokriće
14. konačni dan dospijeća je dan do kojeg se može produljiti dospijeće produljivog programa pokrivenih obveznica u skladu s odredbama ovoga Zakona
15. krediti osigurani stambenim nekretninama su imovina definirana u članku 129. stavku 1. podstavku (d) Uredbe (EU) br. 575/2013
16. kreditna institucija je kreditna institucija kako je definirana u članku 4. stavku 1. točki 1. Uredbe (EU) br. 575/2013
17. LCR delegirani akt je Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/61 od 10. listopada 2014. o dopuni Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu zahtjeva za likvidnosnu pokrivenost kreditnih institucija
18. nadzornik skupa za pokriće je osoba koju je imenovao izdavatelj pokrivenih obveznica u skladu s ovim Zakonom, radi nadziranja skupa za pokriće i izvršavanja prava i ispunjavanja obveza koja su mu dodijeljena ovim Zakonom
19. neto likvidnosni odljevi jesu svi odljevi po isplatama koje dospijevaju na određeni dan, uključujući isplate glavnice i kamata te isplate na temelju ugovora o izvedenicama u okviru programa pokrivenih obveznica, umanjeni za sve priljeve po uplatama koje dospijevaju na isti dan za tražbine povezane s imovinom za pokriće
20. pokrivena obveznica je dužnički vrijednosni papir koji izdaje kreditna institucija u skladu s odredbama ovoga Zakona i koja je osigurana imovinom za pokriće na koju ulagatelji u pokrivene obveznice imaju pravo prvenstva u namirenju tražbine iz vrijednosti imovine za pokriće
21. posebni upravitelj je fizička ili pravna osoba imenovana radi upravljanja programom pokrivenih obveznica u slučaju prisilne likvidacije kreditne institucije koja izdaje pokrivene obveznice u okviru tog programa ili, u iznimnim okolnostima, kada relevantno nadležno tijelo utvrdi da je pravilno funkcioniranje te kreditne institucije ozbiljno ugroženo
22. prethodno mišljenje je mišljenje koje je kreditna institucija dužna zatražiti i dobiti od Hrvatske narodne banke o poslovnom planu kojim se uređuje i određuje izdavanje pokrivenih obveznica, u skladu s odredbama ovoga Zakona, a prije dobivanja odobrenja za program pokrivenih obveznica koji izdaje Agencija
23. primarna imovina je dominantna imovina za pokriće koja određuje prirodu skupa za pokriće
24. program pokrivenih obveznica jesu strukturna obilježja izdanja pokrivenih obveznica koja se utvrđuju odredbama ovoga Zakona, podzakonskih propisa i ugovornim uvjetima pokrivenih obveznica, u skladu s odobrenjem danim kreditnoj instituciji koja izdaje pokrivene obveznice, s time da jedan program pokrivenih obveznica može uključivati različita izdanja i različite skupove za pokriće
25. sanacija je sanacija kako je definirana zakonom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava
26. skup za pokriće je jasno definirani skup imovine kojom se osigurava podmirenje obveza plaćanja povezanih s pokrivenim obveznicama i koja je izdvojena od druge imovine kreditne institucije koja izdaje pokrivene obveznice
27. struktura za produljenje roka dospijeća je mehanizam kojim se omogućuje produljenje planiranog roka dospijeća pokrivenih obveznica za unaprijed određeno razdoblje i u slučaju nastupa određenog događaja pokretača
28. tržišna vrijednost je tržišna vrijednost kako je definirana u članku 4. stavku 1. točki 76. Uredbe (EU) br. 575/2013
29. ugovorni uvjeti pokrivenih obveznica jesu uvjeti koje je pripremio izdavatelj pokrivenih obveznica, koji su uključeni u prospekt pokrivenih obveznica, ako se on izrađuje, ili u drugu ugovornu dokumentaciju koja prati izdanje pokrivenih obveznica te koje ulagatelj u pokrivene obveznice prihvaća kupnjom pokrivenih obveznica
30. ulagatelj je subjekt kojem pripada tražbina iz pokrivene obveznice sukladno propisima kojima se uređuje tržište kapitala
31. Uredba (EU) br. 575/2013 je Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (Tekst značajan za EGP) (SL L 176, 27. 6. 2013.)
32. Uredba (EU) br. 1095/2010 je Uredba (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ (SL L 331, 15. 12. 2010.)
33. Uredba (EU) 2019/2160 je Uredba (EU) 2019/2160 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 u pogledu izloženosti u obliku pokrivenih obveznica (Tekst značajan za EGP) (SL L 328, 18. 12. 2019.)
34. veća razina kolateralizacije je cjelokupnost zakonom propisane, ugovorom utvrđene ili dobrovoljne razine kolaterala koja premašuje zahtjev u pogledu pokrića utvrđen u članku 15. ovoga Zakona
35. zahtjevi u pogledu usklađenog financiranja jesu pravila kojima se zahtijeva da novčani tokovi između obveza i imovine koji dospijevaju budu usklađeni tako da se u ugovornim uvjetima osigura da uplate dužnika i drugih ugovornih strana ugovora o izvedenicama dospijevaju prije izvršenja isplata ulagateljima u pokrivene obveznice i drugim ugovornim stranama ugovora o izvedenicama, da primljeni iznosi budu barem jednaki vrijednosti isplata ulagateljima u pokrivene obveznice i drugim ugovornim stranama ugovora o izvedenicama te da iznosi primljeni od dužnika i drugih ugovornih strana ugovora o izvedenicama budu uključeni u skup za pokriće u skladu s člankom 16. ovoga Zakona dok ne dospiju isplate ulagateljima u pokrivene obveznice i drugim ugovornim stranama ugovora o izvedenicama
36. zamjenska imovina je imovina za pokriće koja pridonosi ispunjenju zahtjeva u pogledu pokrića te nije primarna imovina.
Dvostruka zaštita
Članak 5.
(1) Ulagatelj u pokrivene obveznice ima tražbinu prema izdavatelju u iznosu glavnice izdane pokrivene obveznice te pripadajućih kamata, a druga ugovorna strana iz ugovora o izvedenicama koji ispunjavaju uvjete iz članka 10. ovoga Zakona ima tražbinu prema izdavatelju pokrivenih obveznica u skladu s ugovorom o izvedenicama.
(2) U slučaju prisilne likvidacije ili sanacije izdavatelja, ulagatelji u pokrivene obveznice i druge ugovorne strane iz ugovora o izvedenicama koji ispunjavaju uvjete iz članka 10. ovoga Zakona imaju prema glavnici te svim dospjelim odnosno obračunanim i budućim kamatama iz imovine za pokriće tražbinu s prednošću u redoslijedu naplate.
(3) U slučaju prisilne likvidacije izdavatelja, ako se utvrdi da je skup za pokriće nedovoljan za potpuno namirenje tražbine s prednošću u redoslijedu naplate iz stavka 2. ovoga članka, ulagatelji u pokrivene obveznice i druge ugovorne strane iz ugovora o izvedenicama koji ispunjavaju uvjete iz članka 10. ovoga Zakona imaju tražbinu prema likvidacijskoj masi izdavatelja istog isplatnog reda kao i tražbine običnih neosiguranih vjerovnika izdavatelja u skladu sa zakonom kojim se uređuje prisilna likvidacija kreditnih institucija.
Isključenost skupa za pokriće iz likvidacijske mase i isključenost automatskog ubrzanja dospijeća u slučaju insolventnosti, prisilne likvidacije ili sanacije izdavatelja
Članak 6.
(1) U slučaju insolventnosti, prisilne likvidacije ili sanacije izdavatelja, obveze plaćanja povezane s pokrivenim obveznicama ne podliježu automatskom ubrzanju niti podliježu automatskom ubrzanju izjavom volje ulagatelja u pokrivene obveznice samo zbog činjenice da je izdavatelj insolventan odnosno da je nad izdavateljem otvoren postupak prisilne likvidacije ili sanacije.
(2) U slučaju insolventnosti, prisilne likvidacije nad izdavateljem, tražbine ulagatelja iz pokrivenih obveznica i drugih ugovornih strana ugovora o izvedenicama dospijevaju u skladu s ugovorenim rokovima i isplaćuju se iz skupa za pokriće u skladu s ovim Zakonom, a skup za pokriće ne ulazi u likvidacijsku masu izdavatelja, osim u slučajevima predviđenim ovim Zakonom.
(3) U slučaju prisilne likvidacije nad izdavateljem, ako su ispunjeni uvjeti za diobu vjerovnicima onog isplatnog reda u koji su razvrstane tražbine ulagatelja u pokrivene obveznice i drugih ugovornih strana iz ugovora o izvedenicama koji ispunjavaju uvjete iz članka 10. ovoga Zakona, ukupan iznos preostale dospjele i nedospjele glavnice i kamata iz pokrivenih obveznica te iznosi koji se duguju drugim ugovornim stranama iz ugovora o izvedenicama predstavlja tražbinu iz pokrivenih obveznica.
(4) Prilikom diobe iz stavka 3. ovoga članka od sredstava koja se dijele oduzima se iznos koji predstavlja tražbinu iz pokrivenih obveznica te likvidator ta sredstva rezervira za tražbine ulagatelja u pokrivene obveznice i drugih ugovornih strana iz ugovora o izvedenicama, ali im ih neće isplaćivati sve dok im se tražbine namiruju iz skupa za pokriće u skladu s ovim Zakonom.
(5) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, ako je iznos sredstava koja se dijele nedovoljan za namirenje tražbina u isplatnom redu u kojem se nalaze tražbine iz pokrivenih obveznica, likvidator traži od posebnog upravitelja podatak o postotku koji tražbina iz pokrivenih obveznica predstavlja u ukupnim tražbinama u tom isplatnom redu. Likvidator potom rezervira sredstva u toj visini od ukupnih sredstava koja se dijele.
(6) Nakon konačnog dospijeća pokrivenih obveznica posebni upravitelj utvrđuje jesu li glavnice i kamata iz pokrivenih obveznica te iznosa koji se duguju drugim ugovornim stranama iz ugovora o izvedenicama u potpunosti namireni.
(7) Ako posebni upravitelj utvrdi da su glavnice i kamata iz pokrivenih obveznica te iznosa koji se duguju drugim ugovornim stranama iz ugovora o izvedenicama u cijelosti namireni, a preostalo je imovine iz skupa za pokriće, ta imovina postaje likvidacijska masa, a ako je zaključen postupak prisilne likvidacije izdavatelja, primjenjuju se odredbe o naknadnoj diobi zakona kojim se uređuje stečajni postupak.
(8) Ako posebni upravitelj utvrdi da je dio glavnice i kamata iz pokrivenih obveznica te iznosa koji se duguju drugim ugovornim stranama iz ugovora o izvedenicama ostao nenamiren nakon što je iscrpljen skup za pokriće, posebni upravitelj traži od likvidatora da namiri te tražbine iz rezerviranih sredstava.
(9) Ako nakon potpunog namirenja glavnice i kamata iz pokrivenih obveznica te iznosa koji se duguju drugim ugovornim stranama iz ugovora o izvedenicama preostane rezerviranih sredstava, likvidator ih dijeli nenamirenim vjerovnicima u redoslijedu i u skladu sa zakonom kojim se uređuje prisilna likvidacija kreditnih institucija.
(10) Odredbe stavaka 3. do 9. ovoga članka ne primjenjuju se ako je druga kreditna institucija preuzela pokrivene obveznice izdavatelja u postupku prisilne likvidacije u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Imovina prihvatljiva kao pokriće za pokrivene obveznice
Članak 7.
(1) Izdavatelj je dužan osigurati da su pokrivene obveznice u svakom trenutku osigurane imovinom koja je prihvatljiva u skladu s člankom 129. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, pri čemu je izdavatelj dužan ispunjavati zahtjeve iz članka 129. stavaka 1.a do 3. Uredbe (EU) br. 575/2013.
(2) Imovina iz stavka 1. ovoga članka može se uključiti u skup za pokriće i kao zamjenska imovina, ako su ispunjeni zahtjevi i ograničenja kreditne kvalitete i veličine izloženosti iz članka 129. stavka 3.b Uredbe (EU) br. 575/2013.
(3) Izdavatelj je dužan osigurati da imovina u skupu za pokriće udovoljava zahtjevima u pogledu usklađenog financiranja.
(4) Izdavatelj je dužan imati uspostavljene postupke kako bi mogao pratiti jesu li fizički kolaterali kojima se osigurava imovina za pokriće iz stavka 1. ovoga članka odgovarajuće osigurani od gubitka ili štete i je li tražbina po takvom osiguravateljskom pokriću izdvojena sukladno članku 11. ovoga Zakona.
(5) Izdavatelj je dužan evidentirati imovinu za pokriće iz stavka 1. ovoga članka u registru skupa za pokriće i dokumentirati je sukladno odredbama ovoga Zakona te je dužan dokumentirati usklađenosti svojih politika kreditiranja s odredbama ovoga članka.
(6) Izdavatelj je dužan prilikom vrednovanja fizičkih kolaterala sukladno članku 129. stavku 3. Uredbe 575/2013 držati se sljedećih pravila:
a) da za svaki fizički kolateral u trenutku uključivanja imovine za pokriće u skup za pokriće postoji aktualno vrednovanje prema tržišnoj vrijednosti ili hipotekarnoj vrijednosti ili ispod nje
b) da vrednovanje provodi vrednovatelj koji ima potrebne kvalifikacije, sposobnosti i iskustvo
c) da je vrednovatelj neovisan o postupku odlučivanja o kreditu, da ne uzima u obzir špekulativne elemente pri procjeni vrijednosti fizičkog kolaterala i da evidentira vrijednost fizičkog kolaterala na transparentan i jasan način.
(7) Ako nije suprotno ovom Zakonu, vrednovanje fizičkih kolaterala u obliku nekretnina obavlja se u skladu s propisima kojima se uređuje procjena vrijednosti nekretnina.
Zajedničko financiranje
Članak 8.
(1) Izdavatelj pokrivenih obveznica može u skup za pokriće uključiti i imovinu kupljenu od druge kreditne institucije ako je ta imovina prihvatljiva u skladu s člankom 7. ovoga Zakona i izdvojena u skladu s člankom 11. ovoga Zakona.
(2) Izdavatelj pokrivenih obveznica može u skup za pokriće uključiti i imovinu kupljenu od pravne osobe koja nije kreditna institucija ako je ta imovina prihvatljiva u skladu s člankom 7. ovoga Zakona i izdvojena u skladu s člankom 11. ovoga Zakona.
(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka kreditna institucija koja izdaje pokrivene obveznice dužna je ocijeniti standarde za odobravanje kredita pravne osobe koja je inicirala imovinu za pokriće ili sama provesti temeljitu procjenu kreditne sposobnosti dužnika.
Sastav skupa za pokriće
Članak 9.
(1) Skup za pokriće može se sastojati samo od:
1. imovine za pokriće iz članka 7. stavka 1. ovoga Zakona koja ima strukturna obilježja, rok trajanja i profil rizičnosti primjeren za osiguranje pokrivenih obveznica, pri čemu je dopušteno u istom skupu za pokriće uključiti različite imovine iz članka 7. stavka 1. ovoga Zakona
2. likvidne imovine koja čini zaštitni sloj likvidnosti i
3. ugovora o izvedenicama koji ispunjavaju uvjete iz članka 10. ovoga Zakona.
(2) Novac i novčani priljevi imovine iz stavka 1. ovoga članka koja je uključena u skup za pokriće sastavni su dio skupa za pokriće te se sve odredbe ovoga Zakona o izdvajanju i zaštiti skupa za pokriće odnose i na takve zaprimljene novčane iznose.
(3) Upravno vijeće Agencije, uz prethodno mišljenje Hrvatske narodne banke, donosi pravilnik kojim će pobliže odrediti oznake koje pokrivene obveznice mogu ili moraju koristiti ovisno o pretežitom sastavu primarne imovine u skupu za pokriće iz stavka 1. ovoga članka, koja je primjerena za osiguranje pokrivenih obveznica.
Ugovor o izvedenicama u skupu za pokriće
Članak 10.
(1) Izdavatelj može uključiti ugovor o izvedenicama u skup za pokriće samo ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
1. da su ugovori o izvedenicama uključeni u skup za pokriće isključivo u svrhu zaštite od rizika, njihov obujam prilagođava se u slučaju smanjenja rizika od kojeg se pruža zaštita te ih se uklanja ako rizik od kojeg se pruža zaštita prestane postojati
2. da su ugovori o izvedenicama u dovoljnoj mjeri dokumentirani
3. da su ugovori o izvedenicama izdvojeni u skladu s člankom 11. ovoga Zakona
4. da se ugovori o izvedenicama ne mogu raskinuti u slučaju insolventnosti, prisilne likvidacije ili sanacije izdavatelja
5. da su ugovori o izvedenicama usklađeni s pravilima iz stavka 5. ovoga članka.
(2) Ugovori o izvedenicama s drugom ugovornom stranom koji služe za zaštitu od rizika skupa za pokriće ne smiju biti uključeni u isti skup za netiranje zajedno s ostalim ugovorima o izvedenicama koje je izdavatelj pokrivenih obveznica sklopio s tom istom drugom ugovornom stranom, a koji ne služe za pokriće rizika skupa za pokriće.
(3) Ugovori o izvedenicama s drugom ugovornom stranom koji služe za pokriće rizika skupa za pokriće jednog programa pokrivenih obveznica ne smiju biti uključeni u isti skup za netiranje zajedno s ugovorima o izvedenicama koji se odnose na skup za pokriće drugog programa pokrivenih obveznica.
(4) Ugovori o izvedenicama unose se u registar skupa za pokriće uz prethodno odobrenje nadzornika skupa za pokriće te uz prethodno odobrenje druge ugovorne strane u tim ugovorima o izvedenicama. Ako se unos provede bez navedenih prethodnih odobrenja, isti se smatra ništavim.
(5) U skladu s uvjetima navedenima u stavku 1. ovoga članka, Upravno vijeće Agencije, uz prethodno mišljenje Hrvatske narodne banke, donosi pravilnik kojim će urediti pravila o ugovorima o izvedenicama u skupu za pokriće na način da će propisati:
1. kriterije prihvatljivosti za drugu ugovornu stranu koja osigurava zaštitu od rizika, što uključuje i razinu kreditne kvalitete druge ugovorne strane, ovisno o razini kolateralizacije ugovora o izvedenicama
2. dokumentaciju u vezi s ugovorima o izvedenicama koja se mora dostaviti, a koja se odnosi na:
a) ugovore s drugom ugovornom stranom, s pripadajućim prilozima
b) procjenu ispunjavanja uvjeta prihvatljivosti druge ugovorne strane u ugovorima o izvedenicama
c) opis konkretnih rizika od kojih se pruža zaštita kroz ugovor o izvedenicama
d) obrazloženje ispunjavanja uvjeta iz stavka 1. ovoga članka
3. način vrednovanja ugovora o izvedenicama.
(6) Dokumentaciju iz stavka 5. točke 2. ovoga članka izdavatelj čuva najmanje pet godina od ispunjenja svih obveza iz pokrivenih obveznica.
Izdvajanje imovine za pokriće i zaštita od drugih vjerovnika
Članak 11.
(1) Izdavatelj je dužan uspostaviti registar skupa za pokrića u koji upisuje svu imovinu koja čini skup za pokriće.
(2) Upisom u registar skupa za pokriće imovina za pokriće pravno se obvezujuće i izvršivo izdvaja od sve ostale imovine izdavatelja i tim izdvajanjem imovina za pokriće zaštićena je od svih tražbina, osim tražbina iz članka 5. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, te se na njoj ne može provesti ovrha niti je dio likvidacijske mase izdavatelja sve dok se ne podmire sve tražbine iz članka 5. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona.
(3) Imovina za pokriće obuhvaća sve kolaterale primljene u vezi s pozicijama ugovora o izvedenicama.
(4) Imovina koja je uključena u skup za pokriće kao veća razina kolateralizacije izdvojena je i zaštićena u skladu s odredbama ovoga članka.
(5) Izdvajanje imovine za pokriće sukladno ovom članku primjenjuje se i u slučaju insolventnosti, prisilne likvidacije i sanacije izdavatelja.
(6) Imovina koja čini skup za pokriće ne smije biti korištena niti na jedan drugi način osim za ispunjenje obveza prema ulagateljima u pokrivene obveznice, drugim ugovornim stranama iz ugovora o izvedenicama koji ispunjavaju uvjete iz članka 10. ovoga Zakona te obveza koje proizlaze iz samog skupa za pokriće, sve do potpunog ispunjenja tražbina iz pokrivenih obveznica.
(7) Obveze koje proizlaze iz samog skupa za pokriće obuhvaćaju sve obveze koje proizlaze iz održavanja i upravljanja programom pokrivenih obveznica u slučaju likvidacije, kao i predvidive troškove nadzornika skupa za pokriće i, u slučaju likvidacije, posebnog upravitelja.
Registar skupa za pokriće
Članak 12.
(1) Izdavatelj je dužan uspostaviti i održavati jedan registar skupa za pokriće za sva izdanja pokrivenih obveznica izdana u okviru jednog programa pokrivenih obveznica.
(2) Registar skupa za pokriće mora sadržavati podatke o imovini koji omogućavaju da se ona u svakom trenutku može odrediti, kao i da se može odrediti njezina vrijednost te kolaterali kojima je takva imovina osigurana.
(3) Imovina koja je navedena u registru skupa za pokriće i koja se može odrediti dio je skupa za pokriće bez obzira na to jesu li za tu imovinu u skupu za pokriće navedeni svi propisani podaci.
(4) Izdavatelj sastavlja registar skupa za pokriće i upisuje svu imovinu koja čini skup za pokriće prije izdavanja pokrivenih obveznica.
(5) Izdavatelj, uz prethodno odobrenje nadzornika skupa za pokriće, bez odgađanja upisuje u registar skupa za pokriće svu imovinu koja postaje dio skupa za pokriće nakon izdavanja pokrivenih obveznica.
(6) Izdavatelj, uz prethodno odobrenje nadzornika skupa za pokriće, bez odgađanja briše iz registra skupa za pokriće svu imovinu koja prestaje biti dio skupa za pokriće.
(7) Nadzornik skupa za pokriće odbija izdati prethodno odobrenje za upis u registar skupa za pokriće ili brisanje iz registra skupa za pokriće kada bi takav upis ili brisanje dovelo do toga da skup za pokriće ne udovoljava uvjetima propisanim ovim Zakonom, podzakonskim propisima, odobrenju za izdavanje pokrivenih obveznica ili prospektu izdanja, a posebice nadzornik skupa za pokriće odbija izdati prethodno odobrenje za upis ako imovina koja je predložena kao imovina za pokriće ne zadovoljava uvjete propisane za imovinu za pokriće.
(8) Upis ili brisanje iz registra skupa za pokriće bez prethodnog odobrenja nadzornika skupa za pokriće ne proizvodi pravne učinke.
(9) Izvadak iz registra skupa za pokriće izdavatelj dostavlja u elektroničkom obliku Agenciji i Hrvatskoj narodnoj banci prilikom izdavanja pokrivenih obveznica te prilikom svake izmjene imovine u skupu za pokriće, i to bez nepotrebne odgode što je prije moguće, a u svakom slučaju najkasnije sljedeći radni dan od provođenja takve izmjene.
(10) Uz izvadak iz stavka 9. ovoga članka dostavlja se dokaz o odobrenju nadzornika skupa za pokriće za upis odnosno brisanje imovine iz registra skupa za pokriće.
(11) U slučaju spora o sastavu skupa za pokriće, smatra se da se skup za pokriće sastoji od one imovine koja je upisana u izvadak iz stavka 9. ovoga članka koji je posljednji dostavljen Agenciji.
(12) Upravno vijeće Agencije, uz prethodno mišljenje Hrvatske narodne banke, donosi pravilnik kojim će propisati podatke koji se upisuju u registar skupa za pokriće za pojedine vrste imovine prihvatljive kao pokriće za pokrivene obveznice te oblik, sadržaj i postupak vođenja registra skupa za pokriće, kao i način dostave izvatka Agenciji i Hrvatskoj narodnoj banci.
(13) Hrvatska narodna banka donosi podzakonski propis kojim će propisati način dostave izvatka Hrvatskoj narodnoj banci.
Odluka o obvezama kreditnih institucija pri izdavanju pokrivenih obveznica (NN 81/23)
Nadzornik skupa za pokriće
Članak 13.
(1) Izdavatelj je dužan prije nego što zatraži odobrenje za program pokrivenih obveznica imenovati nadzornika skupa za pokriće, koji potvrđuje u pisanom obliku da prilikom izdanja pokrivenih obveznica postoji dostatan skup za pokriće te da je upisan u registar skupa za pokriće sukladno odredbama ovoga Zakona. Pisana potvrda nadzornika skupa za pokriće također obvezno sadrži i podatke o tome ispunjavaju li izdavatelj i skup za pokriće uvjete propisane ovim Zakonom, podzakonskim propisima, kao i ugovorne uvjete pokrivenih obveznica koji se tiču:
1. prihvatljivosti imovine u skupu za pokriće
2. ispunjenja uvjeta za zajedničko financiranje izdanja pokrivenih obveznica
3. sastava skupa za pokriće
4. ugovora o izvedenicama u skupu za pokriće
5. izdvajanja imovine za pokriće i zaštite od drugih vjerovnika
6. registra skupa za pokriće
7. zahtjeva u pogledu pokrića, uključujući i točnost procjene imovine u skupu za pokriće
8. zahtjeva u pogledu zaštitnog sloja likvidnosti skupa za pokriće
9. zaštite ulagatelja u odnosu na obveznice sa strukturom produljivosti dospijeća.
(2) Nadzornikom skupa za pokriće može biti imenovana samo osoba koja je upisana u registar Hrvatske revizorske komore.
(3) Izdavatelj je dužan osigurati da nadzornik skupa za pokriće uz prethodnu pisanu najavu ima izravni pristup sjednicama uprave i nadzornog odbora izdavatelja kad god je na dnevnom redu tih sjednica tema koja ima ili može imati utjecaja na prava i obveze ulagatelja u pokrivene obveznice.
(4) Nadzornik skupa za pokriće mora biti odvojen od izdavatelja i od revizora izdavatelja te neovisan o izdavatelju i njegovu revizoru. Nadzornik skupa za pokriće mora imati relevantno iskustvo u reviziji kreditnih institucija, financijskih institucija, infrastruktura tržišta kapitala, društava za upravljanje investicijskim fondovima, mirovinskim društvima ili mirovinskim osiguravajućim društvima, ili imati relevantno iskustvo u obavljanju usporedivih poslova u subjektima financijskog sektora.
(5) Odluku o imenovanju nadzornika skupa za pokriće donosi uprava izdavatelja uz prethodnu suglasnost unutarnje revizije i nadzornog odbora izdavatelja. Prije donošenja odluke o imenovanju nadzornika skupa za pokriće izdavatelj je dužan provesti procjenu ispunjava li nadzornik skupa za pokriće uvjete propisane ovim Zakonom te tu procjenu dostaviti Agenciji u sklopu zahtjeva iz članka 19. ovoga Zakona.
(6) Agencija prilikom odobravanja programa pokrivenih obveznica sukladno ovom Zakonu provjerava ispunjava li imenovani nadzornik skupa za pokriće uvjete iz ovoga članka.
(7) Nadzornik skupa za pokriće dužan je uzeti u obzir zaključke analize iz članka 15. stavka 9. ovoga Zakona pri procjeni hoće li izdavatelj i skup za pokriće moći nastaviti ispunjavati uvjete propisane ovim Zakonom, podzakonskim propisima, kao i ugovornim uvjetima pokrivenih obveznica, o čemu nadzornik skupa za pokriće obavještava Agenciju i Hrvatsku narodnu banku.
(8) Nadzornik skupa za pokriće kontinuirano pratiti ispunjavaju li izdavatelj i skup za pokriće uvjete propisane ovim Zakonom, podzakonskim propisima, kao i ugovorne uvjete pokrivenih obveznica koji se tiču:
1. prihvatljivosti imovine u skupu za pokriće
2. ispunjenja uvjeta za zajedničko financiranje izdanja pokrivenih obveznica
3. sastava skupa za pokriće
4. ugovora o izvedenicama u skupu za pokriće
5. izdvajanja imovine za pokriće i zaštite od drugih vjerovnika
6. registra skupa za pokriće
7. dostatnosti informacija za ulagatelje
8. zahtjeva u pogledu pokrića
9. zahtjeva u pogledu zaštitnog sloja likvidnosti skupa za pokriće
10. zaštite ulagatelja u odnosu na obveznice sa strukturom produljivosti dospijeća
11. obavljanja ostalih poslova koji su predviđeni ovim Zakonom.
(9) U izvršavanju dužnosti iz stavka 8. ovoga članka nadzornik skupa za pokriće:
1. provjerava izračune pokrića i likvidnosti
2. potvrđuje točnost procjene imovine u skupu za pokriće
3. izvršava nasumične revizije imovine u skupu za pokriće.
(10) Nadzornik skupa za pokriće dužan je nadzirati registar skupa za pokriće sve dok pokrivene obveznice ne budu u cijelosti otplaćene s ciljem da se osigura da izdavatelj održava vrijednost skupa za pokriće u skladu s odredbama ovoga Zakona, pripadajućim podzakonskim propisima i ugovornim uvjetima pokrivenih obveznica.
(11) Nadzornik skupa za pokriće osigurava ispravnost upisa imovine u registar skupa za pokriće ako imovina koja je predložena za upis zadovoljava uvjete prihvatljivosti iz ovoga Zakona i pripadajućih podzakonskih propisa.
(12) Izdavatelj ne može raspolagati imovinom koja je uključena u skup za pokriće bez odobrenja nadzornika skupa za pokriće. Nadzornik skupa za pokriće odobrava brisanje, zamjenu i dodavanje imovine u registar skupa za pokriće ako skup za pokriće nakon predloženog brisanja, zamjene i dodavanja imovine i dalje zadovoljava zahtjeve koje mora udovoljavati skup za pokriće prema ovom Zakonu, pripadajućim podzakonskim propisima i ugovornim uvjetima pokrivenih obveznica.
(13) Izdavatelj osigurava da nadzornik skupa za pokriće u svako doba ima pristup registru skupa za pokriće, kao i brz pristup svim dokumentima povezanim na bilo koji način s pokrivenim obveznicama ili imovinom za pokriće, uključujući sve kreditne spise, ugovore, dokumente o kolateralima, procjene imovine i slične dokumente koji su povezani s kreditima uključenim u skup za pokriće. Izdavatelj dostavlja nadzorniku skupa za pokriće podatke o mogućim troškovima prisilne likvidacije koje je dužan dostavljati Europskom odboru za sistemske rizike.
(14) Nadzornik skupa za pokriće svakih šest mjeseci podnosi izvješće Hrvatskoj narodnoj banci i Agenciji u kojem potvrđuje da je skup za pokriće usklađen sa zakonskim i regulatornim zahtjevima, a ako se izvadak skupa za pokriće razlikuje od posljednjeg dostavljenog Hrvatskoj narodnoj banci i Agenciji, izvješću prilaže izvadak iz registra skupa za pokriće.
(15) Nadzornik skupa za pokriće izvještava Hrvatsku narodnu banku i Agenciju o svim značajnim opažanjima u pogledu programa pokrivenih obveznica, uključujući kada je imovina brisana, zamijenjena ili dodana u skup za pokriće.
(16) Nadzornik skupa za pokriće odgovara na zahtjev za dostavu informacije i na upite Hrvatske narodne banke odnosno Agencije unutar roka koji u takvom zahtjevu za informacije ili upitu odredi Hrvatska narodna banka odnosno Agencija.
(17) Uprava izdavatelja može razriješiti nadzornika skupa za pokriće uz prethodnu suglasnost nadzornog odbora izdavatelja ako:
1. nadzornik skupa za pokriće ne ispunjava uvjete iz ovoga članka
2. nadzornik skupa za pokriće ne ispunjava svoje dužnosti u skladu s ovim Zakonom
3. razrješenje naloži Agencija
4. nadzornik skupa za pokriće podnese ostavku. Ostavka nadzornika skupa za pokriće ima učinak od trenutka imenovanja novog nadzornika skupa za pokriće.
(18) Nadzornik skupa za pokriće je u izvršavanju svojih dužnosti odgovoran izdavatelju, ulagateljima u pokrivene obveznice i drugim ugovornim stranama iz ugovora o izvedenicama iz članka 10. ovoga Zakona samo u slučaju namjere i krajnje nepažnje.
(19) Agencija obavještava EBA-u o obvezi imenovanja nadzornika skupa za pokriće iz stavka 1. ovoga članka.
(20) Upravno vijeće Agencije, uz prethodno mišljenje Hrvatske narodne banke, donosi pravilnik kojim će urediti što se smatra relevantnim iskustvom nadzornika skupa za pokriće iz stavka 4. ovoga članka te propisati minimalni sadržaj izvješća iz stavaka 14. i 15. ovoga članka.
Informacije za ulagatelje
Članak 14.
(1) Izdavatelj je dužan pružiti ulagateljima informacije o svom programu pokrivenih obveznica koje su dovoljno detaljne kako bi se ulagateljima omogućilo da ocijene profil i rizike tog programa i provedu dubinsku analizu programa, i to na način da se ulagateljima na tromjesečnoj osnovi najmanje pružaju sljedeće informacije:
1. informacije o vrijednosti skupa za pokriće i nepodmirenim obvezama koje proizlaze iz pokrivenih obveznica
2. popis međunarodnih identifikacijskih brojeva vrijednosnih papira (ISIN) za sva izdanja pokrivenih obveznica u okviru tog programa kojima je dodijeljen međunarodni identifikacijski broj vrijednosnih papira
3. informacije o geografskoj distribuciji i vrsti imovine za pokriće, vrijednosti njezinih kredita i metodi vrednovanja
4. pojedinosti u vezi s tržišnim rizikom, među ostalim kamatnim rizikom i valutnim rizikom te u vezi s kreditnim rizicima i likvidnosnim rizicima
5. informacije o strukturi imovine za pokriće i pokrivenih obveznica u pogledu rokova dospijeća, među ostalim pregled događaja pokretača produljenja roka dospijeća
6. informacije o razini zahtijevanog i dostupnog pokrića, kao i razini zakonske, ugovorne i dobrovoljne veće razine kolateralizacije
7. informacije o postotku kredita kod kojih se smatra da je nastao status neispunjavanja obveza u skladu s člankom 178. Uredbe (EU) br. 575/2013, a u svakom slučaju ako su krediti dospjeli više od tri mjeseca
8. informacije o ovlastima, sazivanju i načinu rada skupštine ulagatelja u pokrivene obveznice ako je ona predviđena ugovornim uvjetima pokrivenih obveznica.
(2) Izdavatelj je dužan informacije iz stavka 1. ovoga članka objaviti na svojim internetskim stranicama.
(3) Upravno vijeće Agencije donosi pravilnik kojim će propisati sadržaj, format, rokove i način objave informacija za ulagatelje.
Zahtjevi u pogledu pokrića
Članak 15.
(1) Izdavatelj je dužan osigurati zaštitu ulagatelja na način da program pokrivenih obveznica u svakom trenutku ispunjava zahtjeve u pogledu pokrića propisane ovim člankom.
(2) Sve obveze koje proizlaze iz pokrivenih obveznica izdanih u okviru istog programa moraju biti pokrivene tražbinama koje proizlaze iz imovine uključene u skup za pokriće.
(3) Obveze koje proizlaze iz pokrivenih obveznica iz stavka 2. ovoga članka uključuju:
1. nepodmireni iznos glavnice koji proizlazi iz pokrivenih obveznica
2. nepodmirene iznose kamata koji proizlaze iz pokrivenih obveznica
3. obveze plaćanja povezane s ugovorima o izvedenicama koji ispunjavaju uvjete iz članka 10. ovoga Zakona i
4. očekivane troškove u vezi s održavanjem i upravljanjem programa pokrivenih obveznica u slučaju likvidacije, a koji uključuju predvidljive troškove nadzornika skupa za pokriće i posebnog upravitelja do najdužeg mogućeg trajanja programa pokrivenih obveznica.
(4) Izdavatelj može očekivane troškove u vezi s održavanjem i upravljanjem za likvidaciju programa pokrivenih obveznica iz stavka 3. točke 4. ovoga članka utvrditi u paušalnom iznosu.
(5) Imovina uključena u skup za pokriće može biti:
1. primarna imovina
2. zamjenska imovina
3. likvidna imovina u skladu sa zahtjevima iz članka 16. ovoga Zakona i
4. tražbine za plaćanje povezane s ugovorima o izvedenicama koji ispunjavaju uvjete iz članka 10. ovoga Zakona.
(6) Neosigurane tražbine za koje se smatra da je nastao status neispunjavanja obveza u skladu s člankom 178. Uredbe (EU) br. 575/2013 ne pridonose pokriću.
(7) Izdavatelj je dužan osigurati da je ukupan nominalni iznos glavnice cjelokupne imovine uključene u skup za pokriće najmanje 5% veći od ukupnog nominalnog iznosa glavnice nepodmirenih obveza koje proizlaze iz pokrivenih obveznica (načelo nominalnog iznosa).
(8) Izračun svih kamata koje se mogu platiti u pogledu nepodmirenih obveza koje proizlaze iz pokrivenih obveznica i kamata koje se mogu primiti u pogledu imovine za pokriće mora odražavati dobra bonitetna načela i vrši se sukladno međunarodnim standardima financijskog izvješćivanja.
(9) Izdavatelj je dužan provesti analizu otpornosti na stres na program pokrivenih obveznica po zahtjevu Agencije i Hrvatske narodne banke. Izdavatelj je dužan takvu analizu dostaviti nadzorniku skupa za pokriće najkasnije u roku od 30 dana od provedenog testiranja otpornosti na stres.
(10) Upravno vijeće Agencije donosi pravilnik kojim će utvrditi pravila o vrednovanju ugovora o izvedenicama iz stavka 3. točke 3. ovoga članka i stavka 5. točke 4. ovoga članka.
Zahtjevi u pogledu zaštitnog sloja likvidnosti skupa za pokriće
Članak 16.
(1) Izdavatelj je dužan osigurati zaštitu ulagatelja na način da skup za pokriće u svakom trenutku uključuje zaštitni sloj likvidnosti koji se sastoji od likvidne imovine dostupne za pokriće neto likvidnosnih odljeva u okviru programa pokrivenih obveznica.
(2) Zaštitni sloj likvidnosti skupa za pokriće pokriva najveći kumulativni neto likvidnosni odljev tijekom sljedećih šest mjeseci.
(3) Izdavatelj je dužan osigurati da se zaštitni sloj likvidnosti skupa za pokriće sastoji od sljedećih vrsta imovine izdvojenih u skladu s člankom 11. ovoga Zakona:
a) imovine koja ispunjava uvjete kao imovina 1. stupnja, 2.A stupnja ili 2.B stupnja u skladu s LCR delegiranim aktom, koja je vrednovana u skladu s LCR delegiranim aktom i koju nije izdala kreditna institucija koja izdaje pokrivene obveznice, njezino matično društvo, osim ako je riječ o subjektu javnog sektora koji nije kreditna institucija, njezino društvo kći ili drugo društvo kći njezina matičnog društva ili sekuritizacijski subjekt posebne namjene s kojim je kreditna institucija usko povezana
b) kratkoročnih izloženosti prema kreditnim institucijama koje ispunjavaju uvjete za 1. ili 2. stupanj kreditne kvalitete ili kratkoročnih depozita kreditnim institucijama koji ispunjavaju uvjete za 1., 2. ili 3. stupanj kreditne kvalitete u skladu s člankom 129. stavkom 1. točkom (c) Uredbe (EU) br. 575/2013.
(4) Neosigurane tražbine iz izloženosti koje su u statusu neispunjavanja obveza u skladu s člankom 178. Uredbe (EU) br. 575/2013 ne mogu činiti dio zaštitnog sloja likvidnosti skupa za pokriće.
(5) Za izračun neto likvidnosnih odljeva iz stavka 2. ovoga članka izračun glavnice u slučaju produljenja roka dospijeća pokrivenih obveznica uzima u obzir konačan dan dospijeća.
Rok dospijeća pokrivenih obveznica
Članak 17.
(1) Izdavatelj može izdati pokrivene obveznice kao pokrivene obveznice s fiksnim rokom dospijeća.
(2) Izdavatelj može izdati pokrivene obveznice kao pokrivene obveznice s produljenjem roka dospijeća, s tim da uvjet produljenja može biti otvaranje postupka prisilne likvidacije ili postupka sanacije izdavatelja.
(3) Rok dospijeća pokrivene obveznice može biti produljen samo ako su uz uvjet iz stavka 2. ovoga članka ostvareni i sljedeći uvjeti:
a) takvo produljenje roka dospijeća predviđeno je u ugovornim uvjetima pokrivene obveznice
b) o produljenju roka dospijeća i razlozima takvog produljenja obaviješteni su Agencija, Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za osiguranje depozita
c) informacije o strukturi u pogledu rokova dospijeća dostavljene ulagateljima dovoljne su da im se omogući da utvrde rizik pokrivene obveznice i sadržavaju detaljan opis događaja pokretača produljenja roka dospijeća i posljedica prisilne likvidacije ili sanacije izdavatelja na produljenje roka dospijeća, kao i uloge posebnog upravitelja u pogledu produljenja roka dospijeća
d) konačni dan dospijeća pokrivene obveznice može se odrediti u svakom trenutku
e) u slučaju insolventnosti, prisilne likvidacije ili sanacije izdavatelja, produljenje roka dospijeća ne utječe na redoslijed naplate ulagatelja u pokrivene obveznice niti izokreće redoslijed izvornog rasporeda programa dospijeća pokrivenih obveznica
f) produljenjem roka dospijeća ne mijenjaju se strukturna obilježja pokrivenih obveznica u smislu dvostruke zaštite iz članka 5. ovoga Zakona i isključenosti iz likvidacijske mase iz članka 11. ovoga Zakona.
(4) Agencija obavještava EBA-u o mogućnosti izdavanja pokrivenih obveznica kao pokrivenih obveznica s produljenjem roka dospijeća.
Javni nadzor pokrivenih obveznica
Članak 18.
(1) Agencija je nadležno tijelo za nadzor nad primjenom odredbi ovoga Zakona.
(2) Agencija i Hrvatska narodna banka surađuju u izvršenju ovlasti iz svog djelokruga i nadležnosti utvrđenih ovim Zakonom.
(3) Agencija i Hrvatska narodna banka neovisne su u izvršenju ovlasti iz svog djelokruga i nadležnosti utvrđenih ovim Zakonom.
(4) Hrvatska narodna banka dužna je obavijestiti Agenciju o informacijama koje je prikupila u okviru supervizije nad poslovanjem kreditnih institucija sukladno odredbama zakona kojim se uređuje supervizija kreditnih institucija, a koje upućuju na narušenost funkcioniranja programa pokrivenih obveznica odnosno na izvjesnost narušavanja tog programa, pri čemu je posebno dužna obavijestiti Agenciju ako u okviru supervizije nad poslovanjem kreditnih institucija, sukladno odredbama zakona kojim se uređuje supervizija kreditnih institucija, raspolaže informacijama koje upućuju ili mogu upućivati na to da:
– kriteriji prihvatljivosti za skup za pokriće nisu ispunjeni ili je izgledno da neće biti ispunjeni
– kvaliteta imovine u skupu za pokriće nije procijenjena u skladu s pravilima struke i zakona kojim se uređuje supervizija kreditnih institucija (procjena vrijednosti ili kontinuirano ispunjenje uvjeta iz članka 129. Uredbe (EU) br. 575/2013)
– se izloženosti tržišnom riziku i riziku likvidnosti ne upravlja na odgovarajući način, a takve nepravilnosti upućuju na narušenost funkcioniranja programa pokrivenih obveznica odnosno na izvjesnost narušavanja tog programa
– se operativnim rizikom ne upravlja na odgovarajući način, a takve nepravilnosti upućuju na narušenost funkcioniranja programa pokrivenih obveznica odnosno na izvjesnost narušavanja tog programa
– da minimalni obvezni zahtjevi u pogledu pokrića u smislu članka 15. stavka 7. ovoga Zakona nisu ispunjeni ili je izgledno da neće biti ispunjeni
– kvaliteta imovine koja se koristi za zaštitni sloj likvidnosti skupa za pokriće ne ispunjava zahtjeve iz LCR delegiranog akta ili zahtjeve za stupanj kreditne kvalitete ili je izgledno da ih neće ispunjavati.
(5) Agencija nadzire izdavanje pokrivenih obveznica kako bi se osigurala usklađenost izdanja pokrivenih obveznica te izdavatelja s odredbama ovoga Zakona i podzakonskih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.
(6) Vezano za odredbe ovoga Zakona koje se odnose na vrednovanje imovine koja se nalazi u skupu za pokriće, Agencija i nadzornik skupa za pokriće dužni su obavijestiti Hrvatsku narodnu banku ako imaju razloga sumnjati da takvo vrednovanje nije provedeno u skladu s pravilima struke i zakona kojim se uređuje supervizija kreditnih institucija. Hrvatska narodna banka bez nepotrebne odgode obavještava Agenciju o bilo kakvim postupcima koje je pokrenula vezano za obavijest iz ovoga stavka, kao i drugim postupcima koje je pokrenula vezano za nepravilnosti pri vrednovanju imovine koja se nalazi u skupu za pokriće, kao i o njihovu ishodu, uključujući i mjere koje su eventualno naložene.
(7) Agencija može zatražiti bilo koju informaciju od izdavatelja, revizora izdavatelja, nadzornika skupa za pokriće, posebnog upravitelja i bilo koje treće osobe za koju smatra da posjeduje informacije relevantne za obavljanje nadzora nad izdavanjem pokrivenih obveznica, kada je takva informacija potrebna za ocjenu usklađenosti sa zahtjevima utvrđenima u ovom Zakonu, ili za provođenje nadzora mogućih kršenja tih zahtjeva, ili za provođenje postupka u kojem se izriču odgovarajuće mjere i sankcije u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(8) Izdavatelj mora evidentirati sve svoje transakcije koje se odnose na program pokrivenih obveznica te imati uspostavljene odgovarajuće i primjerene dokumentacijske sustave i procese.
(9) Pružanje informacija i podataka Agenciji u skladu sa stavkom 7. ovoga članka ne smatra se kršenjem zakonske ili ugovorne zabrane ili ograničenja u vezi s odavanjem tih informacija.
(10) O raspodjeli funkcija i dužnosti u obavljanju javnog nadzora pokrivenih obveznica Ministarstvo financija obavještava Europsku komisiju, a Agencija EBA-u. Ministarstvo financija i Agencija obavještavaju Europsku komisiju i EBA-u i u slučaju naknadnih izmjena u raspodjeli funkcija i dužnosti u obavljanju javnog nadzora pokrivenih obveznica.
Sadržaj zahtjeva za odobrenje programa pokrivenih obveznica odnosno zahtjeva za izdavanje prethodnog mišljenja
Članak 19.
(1) Kreditna institucija koja namjerava izdati jedno ili više izdanja pokrivenih obveznica dužna je Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev za izdavanje prethodnog mišljenja o poslovnom planu kojim se uređuje i određuje izdavanje pokrivenih obveznica, a nakon dobivanja prethodnog mišljenja Hrvatske narodne banke, kreditna institucija dužna je Agenciji u roku od 30 dana podnijeti zahtjev za odobrenje programa pokrivenih obveznica.
(2) Zahtjev za izdavanje prethodnog mišljenja mora sadržavati poslovni plan kojim se uređuje i određuje izdavanje pokrivenih obveznica, uključujući i analizu rizika, a iz kojeg je jasno vidljivo da se izdavanjem pokrivenih obveznica neće ugroziti dugoročna održivost poslovanja te kreditne institucije niti njezina sposobnost ispunjavanja regulatornih zahtjeva.
(3) Zahtjevi iz stavka 1. ovoga članka moraju obvezno sadržavati sljedeće općenite podatke o administrativnoj organizaciji i financijskom položaju kreditne institucije koja namjerava izdati jedno ili više izdanja pokrivenih obveznica:
a) opis njezina financijskog položaja iz kojeg proizlazi odgovarajuća razina solventnosti koja ne dovodi u pitanje ispunjavanje obveza koje ima prema vjerovnicima koji nisu ulagatelji u pokrivene obveznice
b) opis njezinih dugoročnih poslovnih planova s naglaskom na likvidnost i rizike u vezi s likvidnošću i utjecajem izdavanja obveznica u okviru pokrivenih obveznica na dugoročne poslovne planove
c) opis njezinih zadataka i odgovornosti u vezi s izdavanjem pokrivenih obveznica, a pogotovo u dijelu izdvajanja imovine za pokriće
d) opis upravljanja rizicima kreditne institucije u vezi s pokrivenim obveznicama
e) opis postupaka interne revizije u vezi s izdavanjem pokrivenih obveznica, uključujući učestalost i primjenjive procedure kontrole
f) opis postupaka u vezi s objavljivanjem informacija ulagateljima u pokrivene obveznice
g) opis informatičkih sustava i korištene tehnologije u vezi s vođenjem registra skupa za pokriće
h) opis rukovodstva i osoblja zaduženog za program pokrivenih obveznica koje ima odgovarajuće kvalifikacije i znanje o izdavanju pokrivenih obveznica i upravljanju programom pokrivenih obveznica.
(4) Zahtjevi iz stavka 1. ovoga članka moraju sadržavati i odgovarajuće podatke o programu pokrivenih obveznica i poslovni plan kojim se utvrđuje izdavanje pokrivenih obveznica, a koji među ostalim obvezno sadržavaju:
a) iznos najviše namjeravane ukupne nominalne vrijednosti pokrivenih obveznica koje se namjeravaju izdati u okviru programa pokrivenih obveznica
b) razlog za izdavanje pokrivenih obveznica, uključujući kvalitativni i kvantitativni opis planiranog korištenja prihoda za tekuću i sljedeću financijsku godinu te predviđeni iznos kupoprodajne cijene pokrivenih obveznica kojim će ta kreditna institucija raspolagati
c) dokaz da kreditna institucija ima odgovarajuće mehanizme za odvojeno knjiženje i razvrstavanje dokumentacije koja se odnosi na tražbine koje su dio pokrića, kao i dokumentacije koja se odnosi na izdavanje pokrivenih obveznica iz svih ostalih poslovnih procesa te kreditne institucije
d) opis programa pokrivenih obveznica iz kojeg je vidljivo odgovarajuće upravljanje programom u skladu s odredbama ovoga Zakona, posebno uključujući:
1. operativne procedure usmjerene na osiguranje urednog funkcioniranja programa pokrivenih obveznica u slučaju insolventnosti, prisilne likvidacije ili sanacije kreditne institucije
2. dokaz o zaštitnim mehanizmima uspostavljenim radi osiguranja da se s dužnicima po kreditima koji su uključeni u skup za pokriće postupa na isti način kao s istovjetnim dužnicima čiji krediti nisu uključeni u skup za pokriće
3. evidentiranje svih svojih transakcija koje se odnose na program pokrivenih obveznica i uspostavljanje odgovarajućih i primjerenih dokumentacijskih sustava i procesa
e) opis politika, postupaka i metodologija kojima se uređuje odobrenje, izmjena, obnova i refinanciranje kredita uključenih u skup za pokriće
f) pojedinosti u vezi s načinom rada, održavanjem, ovlastima skupštine ulagatelja ako je predviđeno postojanje takve skupštine ili ako je predviđeno ad hoc sazivanje skupštine ulagatelja u određenim slučajevima.
(5) Zahtjevima iz stavka 1. ovoga članka moraju biti priloženi detaljan opis imovine koja čini skup za pokriće i načina njegova kontinuiranog praćenja, kao i potvrda nadzornika skupa za pokriće da imovina skupa za pokriće ispunjava zahtjeve u vezi s imovinom prihvatljivom kao pokriće za pokrivene obveznice iz ovoga Zakona i pripadajućih podzakonskih propisa. Takav opis mora sadržavati i detaljan prikaz ispunjavanja uvjeta o izdvajanju imovine za pokriće i njezine zaštite od drugih vjerovnika, kao i o posljedicama otvaranja postupka prisilne likvidacije ili sanacije nad tom kreditnom institucijom.
(6) Zahtjevu za odobrenje programa pokrivenih obveznica mora biti priložena odluka o imenovanju nadzornika skupa za pokriće, kao i dokazi da imenovani nadzornik skupa za pokriće ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom.
(7) Zahtjevima iz stavka 1. ovoga članka prilažu se i ostali dokazi kojima se potkrepljuju navodi kreditne institucije, a posebice iz kojih proizlazi da kreditna institucija ispunjava uvjete iz članka 21. stavka 1. ovoga Zakona.
(8) Nakon početnog izdavanja pod programom pokrivenih obveznica, izdavatelj može izdati novo izdanje pokrivenih obveznica unutar tog programa pokrivenih obveznica bez traženja novog odobrenja za program pokrivenih obveznica odnosno prethodnog mišljenja pod uvjetom da je izdanje u skladu s odobrenjem koje je dano za program i u skladu s odredbama ovoga Zakona i pripadajućih podzakonskih propisa. Pokrivene obveznice izdane u takvom novom izdanju imaju isti redoslijed prvenstva u pogledu njihove naplate iz skupa pokrića kao pokrivene obveznice prije izdane u tom programu.
(9) Zahtjevi u pogledu pokrića iz članka 15. ovoga Zakona moraju biti ispunjeni u pogledu obveza koje proizlaze iz svih pokrivenih obveznica izdanih u okviru istog programa. Ako bi novo izdanje unutar tog programa dovelo do toga da ti zahtjevi ne bi bili ispunjeni u pogledu obveza iz svih pokrivenih obveznica izdanih unutar tog programa, izdavatelj ne smije izdati novo izdanje, već mora za takvo izdanje zatražiti dodatno odobrenje odnosno prethodno mišljenje u skladu s člankom 20. stavkom 6. ovoga Zakona.
(10) Zahtjevu za odobrenje programa pokrivenih obveznica mora biti priložena i potvrda o uplati naknade za izdavanje odobrenja Agenciji u iznosu koji pravilnikom propiše Upravno vijeće Agencije, kao i naknade za izdavanje prethodnog mišljenja Hrvatske narodne banke, u iznosu koji odlukom propiše Hrvatska narodna banka.
(11) Hrvatska narodna banka donosi podzakonski propis kojim će propisati način dostave, oblik i sadržaj zahtjeva za izdavanje prethodnog mišljenja te kriterije po kojima Hrvatska narodna banka ocjenjuje poslovni plan kojim se uređuje i određuje izdavanje pokrivenih obveznica, dugoročnu održivost poslovanja kreditne institucije i njezinu sposobnost ispunjavanja regulatornih zahtjeva.
(12) Upravno vijeće Agencije donosi pravilnik u kojem će propisati način dostave, oblik i sadržaj zahtjeva za odobrenje programa pokrivenih obveznica te kriterije kojima se Agencija vodi prilikom odlučivanja o tim zahtjevima.
Odluka o obvezama kreditnih institucija pri izdavanju pokrivenih obveznica (NN 81/23)
Odobrenje programa pokrivenih obveznica
Članak 20.
(1) Pokrivene obveznice na temelju ovoga Zakona može izdati samo kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je od Agencije dobila odobrenje programa pokrivenih obveznica u okviru kojeg izdaje pokrivene obveznice.
(2) Agencija rješenjem odobrava program pokrivenih obveznica, uz pozitivno prethodno mišljenje Hrvatske narodne banke te ako utvrdi da su ispunjeni i svi ostali uvjeti iz članka 21. ovoga Zakona, osim uvjeta koji, sukladno stavku 3. ovoga članka, ocjenjuje Hrvatska narodna banka.
(3) Prilikom odlučivanja o izdavanju prethodnog mišljenja Hrvatska narodna banka ocjenjuje jesu li ispunjeni uvjeti propisani člankom 21. stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona.
(4) Hrvatska narodna banka u roku iz stavka 5. ovoga članka Agenciji također na temelju podataka kojima raspolaže u okviru supervizije nad poslovanjem kreditnih institucija, sukladno odredbama zakona kojim se uređuje supervizija kreditnih institucija, dostavlja i neobvezujuće mišljenje o:
– prikladnosti politika, postupaka i metodologija koje se odnose na izdavanje odobrenja, postupak izmjene uvjeta, produljenja roka otplate i refinanciranja kredita koje kreditna institucija primjenjuje za vrste kredita uključenih u skup za pokriće
– prikladnosti sustava upravljanja rizicima u kreditnoj instituciji
– kvaliteti i prikladnosti politika, postupaka i metodologija koje kreditna institucija primjenjuje, a koje se odnose na vrednovanje imovine koja je uključena u skup za pokriće.
(5) Hrvatska narodna banka izdaje prethodno mišljenje u roku od 60 dana od dana uredno podnesenog zahtjeva za izdavanje prethodnog mišljenja od strane kreditne institucije iz članka 19. stavka 1. ovoga Zakona.
(6) Izdavatelj koji nakon dobivanja odobrenja namjerava izmijeniti program pokrivenih obveznica mora o takvim namjeravanim izmjenama prethodno obavijestiti Hrvatsku narodnu banku i Agenciju, a za svaku materijalno značajnu izmjenu izdavatelj je dužan zatražiti odobrenje za izmjenu prethodno odobrenog programa. Na postupak izdavanja odobrenja za materijalno značajnu izmjenu programa pokrivenih obveznica primjenjuju se ista postupovna pravila kao i za izdavanje odobrenja za program pokrivenih obveznica.
(7) Upravno vijeće Agencije donosi pravilnik kojim će propisati kriterije prema kojima se ocjenjuje radi li se o materijalno značajnoj izmjeni programa pokrivenih obveznica.
(8) Hrvatska narodna banka donosi podzakonski propis kojim će propisati kriterije prema kojima ocjenjuje radi li se o materijalno značajnoj izmjeni poslovnog plana iz članka 21. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona.
Odluka o obvezama kreditnih institucija pri izdavanju pokrivenih obveznica (NN 81/23)
Opseg ispitivanja zahtjeva za odobrenje programa pokrivenih obveznica odnosno zahtjeva za izdavanje prethodnog mišljenja
Članak 21.
(1) Kreditna institucija može dobiti odobrenje i prethodno mišljenje ako program pokrivenih obveznica ispunjava sljedeće uvjete:
1. sadrži odgovarajući poslovni plan kojim se uređuje i određuje izdavanje pokrivenih obveznica, uključujući i analizu rizika, a iz kojeg je jasno vidljivo da se izdavanjem pokrivenih obveznica neće ugroziti dugoročna održivost poslovanja te kreditne institucije niti njezina sposobnost ispunjavanja regulatornih zahtjeva
2. sadrži odgovarajuće politike, postupke i metodologije koje se odnose na izdavanje odobrenja, postupak izmjene uvjeta, produljenja roka otplate i refinanciranja kredita uključenih u skup za pokriće, a služe zaštiti ulagatelja
3. rukovodstvo i osoblje zaduženo za program pokrivenih obveznica mora imati odgovarajuće kvalifikacije i znanja o izdavanju pokrivenih obveznica i upravljanju programom pokrivenih obveznica te je osiguran dovoljan broj zaposlenika sa stručnim kvalifikacijama potrebnim za obavljanje poslovanja s pokrivenim obveznicama iz članka 23. stavka 4. ovoga Zakona
4. odabrani nadzornik skupa za pokriće udovoljava uvjete propisane ovim Zakonom
5. ispunjava zahtjeve propisane ovim Zakonom vezano za strukture skupa za pokriće, uključujući i zahtjev u pogledu usklađenog financiranja, sastav skupa za pokriće i zahtjeve u pogledu pokrića, njegova nadzora i registra skupa za pokriće, uključujući i potvrdu nadzornika skupa za pokriće iz članka 13. ovoga Zakona te uvjete za rok dospijeća pokrivenih obveznica
6. iz pisane analize iz članka 23. stavka 4. ovoga Zakona proizlazi da kreditna institucija ima uspostavljen sustav upravljanja rizicima koji proizlaze iz pokrivenih obveznica, a neobvezujuće mišljenje Hrvatske narodne banke iz članka 20. stavka 4. ovoga Zakona ne upućuje na materijalne nedostatke u sustavu upravljanja rizicima u kreditnoj instituciji.
(2) Upravno vijeće Agencije, uz prethodno mišljenje Hrvatske narodne banke, donosi pravilnik kojim će pobliže urediti uvjete iz stavka 1. točaka 2., 3. i 5. ovoga članka koje program pokrivenih obveznica mora zadovoljiti radi dobivanja odobrenja programa pokrivenih obveznica.
Postupak u vezi s donošenjem odluke o odobrenju programa pokrivenih obveznica odnosno prethodnog mišljenja
Članak 22.
(1) Hrvatska narodna banka izdaje negativno prethodno mišljenje ako iz poslovnog plana ne može s dovoljnom stopom sigurnosti utvrditi da se izdavanjem pokrivenih obveznica neće ugroziti dugoročna održivost poslovanja te kreditne institucije niti njezina sposobnost ispunjavanja regulatornih zahtjeva.
(2) Agencija o zahtjevu za odobrenje odlučuje rješenjem najkasnije u roku od 60 dana od dana dostave urednog zahtjeva koji sadrži prethodno mišljenje Hrvatske narodne banke.
(3) Agencija rješenjem odbija zahtjev za izdavanje odobrenja u sljedećim slučajevima:
1. ako utvrdi da kreditna institucija ili program pokrivenih obveznica ne ispunjava uvjete iz članka 21. ovoga Zakona
2. ako je Hrvatska narodna banka izdala negativno prethodno mišljenje u skladu s odredbom stavka 1. ovoga članka.
(4) Agencija rješenjem može odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja u sljedećim slučajevima:
1. ako neobvezujuće mišljenje Hrvatske narodne banke iz članka 20. stavka 4. ovoga Zakona upućuje na materijalne i značajne nedostatke u:
a) politikama, postupcima i metodologijama izdavatelja koje se odnose na izdavanje odobrenja, postupak izmjene uvjeta, produljenja roka otplate i refinanciranja kredita uključenih u skup za pokriće, ili u njihovoj primjeni od strane izdavatelja
b) sustavu upravljanja rizicima izdavatelja
c) politikama, postupcima i metodologijama izdavatelja koje se odnose na vrednovanje imovine koja je uključena u skup za pokriće, ili u njihovoj primjeni od strane izdavatelja
2. ako Agencija ima opravdanog razloga sumnjati u objektivnost i točnost potvrde nadzornika skupa za pokriće iz članka 13. ovoga Zakona.
(5) Protiv rješenja Agencije o zahtjevu za odobrenje programa pokrivenih obveznica ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.
(6) Tužba kojom se pokreće upravni spor protiv rješenja Agencije ne može imati odgodni učinak.
Upravljanje rizicima
Članak 23.
(1) Izdavatelj mora imati odgovarajući sustav upravljanja rizicima za poslovanje s pokrivenim obveznicama.
(2) Sustav upravljanja rizicima mora biti uspostavljen tako da osigura identifikaciju, procjenu, kontrolu i praćenje svih rizika povezanih s poslovanjem s pokrivenim obveznicama, a posebice rizik druge ugovorne strane, kamatni rizik, valutni rizik, tržišni rizik, operativni rizik i rizik likvidnosti.
(3) Sustav upravljanja rizicima za poslovanje s pokrivenim obveznicama mora biti detaljno i jasno dokumentiran te obuhvaća sljedeće stavke:
1. koncentracijski rizik mora biti ograničen u skladu s odgovarajućim limitom koncentracije
2. propisan postupak na koji će se način u slučaju povećane izloženosti nekom od rizika taj rizik smanjiti, uključujući i postupak pravodobnog prosljeđivanja informacija donositeljima odluka
3. obvezu da se, u slučaju promijenjenih uvjeta, sustav upravljanja prilagodi u kratkom roku te obvezu da se sustav upravljanja revidira barem jednom godišnje
4. detaljno dokumentirana kvartalna izvješća o funkcioniranju sustava upravljanja rizicima u kojima se prikazuje kako izdavatelj upravlja rizicima u skladu s odredbama ovoga članka, a koja se podnose upravi.
(4) Izdavatelj je dužan prije dobivanja odobrenja iz članka 20. ovoga Zakona provesti detaljnu pisanu analizu svih rizika za poslovanje s pokrivenim obveznicama te imati dovoljan broj zaposlenika sa stručnim kvalifikacijama potrebnim za obavljanje poslovanja s pokrivenim obveznicama.
(5) Postojanje stručnih kvalifikacija potrebnih za obavljanje poslovanja s pokrivenim obveznicama detaljno se utvrđuje u pisanom obliku.
Primjena pravila o prospektu izdanja i/ili uvrštenja na uređeno tržište
Članak 24.
Izdavatelj je dužan izraditi prospekt u slučajevima i u sadržaju kako je to propisano odredbama zakona kojim se uređuje tržište kapitala.
Javni nadzor pokrivenih obveznica u slučaju prisilne likvidacije ili sanacije izdavatelja
Članak 25.
(1) Agencija surađuje s Hrvatskom narodnom bankom u slučaju sanacije izdavatelja kako bi se osigurala zaštita prava i interesa ulagatelja u pokrivene obveznice, među ostalim barem tako da se tijekom postupka sanacije provjerava kontinuirano i dobro upravljanje programom pokrivenih obveznica.
(2) Agencija surađuje s Hrvatskom agencijom za osiguranje depozita i posebnim upraviteljem u slučaju prisilne likvidacije izdavatelja te one međusobno razmjenjuju informacije kako bi se osigurala zaštita prava i interesa ulagatelja u pokrivene obveznice, među ostalim barem tako da se tijekom postupka prisilne likvidacije provjerava kontinuirano i dobro upravljanje programom pokrivenih obveznica.
(3) Tijela u postupku prisilne likvidacije, sukladno zakonu kojim se uređuje prisilna likvidacija kreditnih institucija, dužna su prilikom korištenja svojih ovlasti u slučaju prisilne likvidacije izdavatelja osigurati da svoje ovlasti neće izvršavati na način koji će ugroziti ostvarivanje prava iz pokrivenih obveznica i skupa za pokriće koje imaju ulagatelji u pokrivene obveznice u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(4) Odredbe ovoga članka ne mijenjaju ovlasti koje Agencija ima prema ovom Zakonu.
Izvještavanje nadležnih tijela
Članak 26.
(1) Izdavatelj je dužan Agenciji i Hrvatskoj narodnoj banci dostavljati informacije o programu pokrivenih obveznica za svako polugodište, kao i na zahtjev, i to informacije o:
1. prihvatljivosti imovine i zahtjevima u pogledu skupa za pokriće
2. izdvajanju imovine za pokriće
3. nadzorniku skupa za pokriće i radu nadzornika skupa za pokriće
4. zahtjevima u pogledu pokrića
5. zaštitnom sloju likvidnosti skupa za pokriće
6. kada je to primjenjivo, uvjetima za strukture za produljenje roka dospijeća.
(2) Izdavatelj je dužan u slučaju sanacije izdavatelja dostaviti Agenciji i Hrvatskoj narodnoj banci sve dodatne informacije koje se odnose na zaštitu ulagatelja u pokrivene obveznice i ostvarivanje njihovih prava iz pokrivenih obveznica, a u slučaju prisilne likvidacije dodatne informacije dostavljaju se Agenciji, Hrvatskoj agenciji za osiguranje depozita i likvidatoru.
(3) Izdavatelj je dužan na zahtjev Agencije dostaviti izvješća i informacije o svim pitanjima važnima za zaštitu ulagatelja i provođenje nadzora nad primjenom odredbi ovoga Zakona.
(4) Neće se smatrati da izdavatelj krši bankovnu ili poslovnu tajnu, obvezu zaštite osobnih podataka ili bilo koju drugu obvezu o povjerljivosti podataka, bez obzira na to radi li se o podacima koji se štite na ugovornom, zakonskom ili drugom temelju, ako se radi o podacima koji se odnose na skup za pokriće i ako se takvi podaci otkriju Hrvatskoj narodnoj banci ili Agenciji ili osobama koje navedene institucije odrede, kao i ako se takvi podaci otkriju:
a) kreditnoj instituciji u postupku u kojem druga kreditna institucija razmatra stjecanje skupa za pokriće u skladu s odredbama ovoga Zakona, uključujući vanjske savjetnike te kreditne institucije
b) agencijama za rangiranje
c) nadzornicima skupa za pokriće
d) revizorima i ovlaštenim procjeniteljima imovine.
(5) Osobe koje na temelju primjene odredbe stavka 4. ovoga članka dođu u posjed podataka koji su bankovna ili poslovna tajna ili osobe koje dođu u posjed osobnih podataka dužnika imaju obvezu čuvati takve podatke tajnima u skladu s pravilima koja se primjenjuju na bankovnu ili poslovnu tajnu i propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka.
(6) Upravno vijeće Agencije, uz prethodno mišljenje Hrvatske narodne banke, donosi pravilnik kojim će urediti način dostave i oblik te propisati sadržaj informacija iz ovoga članka koje je potrebno dostavljati Agenciji i Hrvatskoj narodnoj banci.
Ovlasti Agencije kod javnog nadzora pokrivenih obveznica
Članak 27.
(1) Agencija je ovlaštena provoditi nadzor nad izdavateljem i nadzornikom skupa za pokriće odnosno posebnim upraviteljem te provjeravati postupaju li oni u skladu s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih propisa.
(2) Nadzor iz stavka 1. ovoga članka, uključujući i izricanje nadzornih mjera Agencije, provodi se sukladno odredbama zakona kojim se uređuje tržište kapitala kojim je uređen postupak provedbe nadzora od strane Agencije, osim ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.
(3) Agencija može provesti neposredni nadzor u poslovnim prostorijama izdavatelja i posredni nadzor prikupljanjem i analizom izvješća i informacija i kontinuiranim praćenjem usklađenosti izdavatelja s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih propisa.
(4) Agencija je ovlaštena redovito preispitivati program pokrivenih obveznica radi ocjene usklađenosti s odredbama ovoga Zakona.
(5) Agencija može izdati smjernice o izdavanju pokrivenih obveznica.
Način obavljanja nadzora od strane Agencije
Članak 28.
(1) Agencija nadzor po službenoj dužnosti obavlja:
1. neposrednim nadzorom, u prostorijama subjekta nadzora iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona, pregledom dokumentacije, provjerom i procjenom cjelokupnog poslovanja u vezi s izdavanjem pokrivenih obveznica, provođenjem razgovora s članovima uprave, članovima nadzornog odbora i drugim relevantnim osobama, nadzornikom skupa za pokriće odnosno posebnim upraviteljem te u prostorijama Agencije
2. posrednim nadzorom u prostorijama Agencije, na temelju analize izvještaja koje su subjekti nadzora iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona dužni u propisanim rokovima dostavljati Agenciji, te praćenjem, prikupljanjem i provjerom dokumentacije, obavijesti i podataka dobivenih na poseban zahtjev Agencije, kao i praćenjem, prikupljanjem i provjerom objavljenih podataka i drugih podataka i saznanja iz drugih izvora te provjerom i procjenom poslovanja ili postupanja na temelju dostavljenih izvještaja i prikupljenih podataka.
(2) U postupcima nadzora koje vodi u skladu s odredbama ove glave Zakona Agencija donosi rješenja i zaključke.
(3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.
(4) Tužba kojom se pokreće upravni spor protiv rješenja Agencije ne može imati odgodni učinak.
(5) U postupcima iz stavka 1. ovoga članka Agencija odlučuje u pravilu bez usmene rasprave.
(6) Nadležni upravni sud o tužbi protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka odlučuje najkasnije u roku od šest mjeseci od dana njezina primitka.
Osobe ovlaštene za nadzor
Članak 29.
(1) Nadzor iz članka 28. ovoga Zakona obavljaju radnici Agencije (u daljnjem tekstu: ovlaštene osobe Agencije).
(2) Pri obavljanju nadzora nad ispunjavanjem obveza propisanih odredbama ovoga Zakona Agencija može zatražiti stručnu pomoć revizora ili druge stručno osposobljene osobe, pri čemu se na te osobe na odgovarajući način primjenjuju propisi o tajnosti koji se primjenjuju na radnike Agencije.
Obavijest o neposrednom nadzoru
Članak 30.
(1) Prije početka obavljanja neposrednog nadzora subjektu nadzora iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona dostavlja se pisana obavijest o neposrednom nadzoru koja obvezno sadržava:
1. predmet nadzora
2. podatke o osobama ovlaštenima za nadzor
3. naznaku lokacije na kojoj će se nadzor obavljati
4. dan početka obavljanja nadzora i
5. razdoblje koje se nadzire.
(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka može sadržavati i podatke koje je subjekt nadzora iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona dužan pripremiti ovlaštenim osobama Agencije za obavljanje neposrednog nadzora.
(3) Agencija može tijekom nadzora dopuniti obavijest o nadzoru. Na dopunu obavijesti o nadzoru na odgovarajući se način primjenjuju odredbe stavka 1. ovoga članka.
(4) Obavijest o neposrednom nadzoru dostavlja se subjektu nadzora iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona u roku koji ne može biti kraći od tri dana prije dana početka nadzora.
(5) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, ovlaštena osoba Agencije može dostaviti obavijest o neposrednom nadzoru najkasnije na dan početka provođenja nadzora ako je potrebno hitno provođenje nadzora ili nije moguće na drugi način postići svrhu pojedinog nadzora.
(6) Smatra se da je potrebno hitno provođenje nadzora kad Agencija ima saznanja da je već došlo do povreda ovoga Zakona.
Neposredni nadzor
Članak 31.
(1) Subjekt nadzora iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona dužan je ovlaštenoj osobi Agencije, nakon zaprimanja obavijesti o nadzoru, omogućiti obavljanje neposrednog nadzora u sjedištu izdavatelja i na ostalim mjestima u kojima on ili druga osoba po njegovu ovlaštenju obavlja djelatnost i poslove u vezi s kojima Agencija obavlja nadzor.
(2) Subjekt nadzora dužan je ovlaštenoj osobi Agencije, na njezin zahtjev, omogućiti kontrolu poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije, administrativne ili poslovne evidencije te nadzor nad informacijskim sustavom i tehnologijama koje omogućavaju rad informacijskog sustava, u opsegu potrebnom za obavljanje nadzora prema odredbama ovoga Zakona.
(3) Subjekt nadzora dužan je ovlaštenoj osobi Agencije, na njezin zahtjev, dostaviti svu traženu poslovnu dokumentaciju, računalne ispise, preslike poslovnih knjiga, druge evidencije o prometu podataka, administrativne ili poslovne evidencije u papirnatom obliku ili u obliku elektroničkog zapisa na mediju i u obliku koji zahtijeva ovlaštena osoba Agencije, a u vezi sa skupom za pokriće.
(4) U svrhu provođenja nadzora potpomognutog računalnim programima subjekt nadzora dužan je ovlaštenoj osobi Agencije osigurati standardno sučelje za pristup sustavu za upravljanje bazama podataka kojima se koristi.
(5) Radi učinkovitog nadzora u skladu s odredbama ovoga Zakona, kada izdavatelj u skladu sa zakonom kojim se uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija izdvoji određene postupke, usluge ili aktivnosti koje se odnose na izdanje pokrivenih obveznica, a koje bi inače obavljao sam izdavatelj, dužan je ugovorno osigurati da pružatelj usluga surađuje s Agencijom u vezi s izdvojenim procesima, kao i da Agencija ima učinkovit pristup podacima koji se odnose na izdvojene procese, kao i relevantnim poslovnim prostorima pružatelja usluga te da se Agencija može koristiti tim pravom pristupa.
Završetak postupka neposrednog nadzora
Članak 32.
(1) Nakon obavljenog neposrednog nadzora ovlaštene osobe Agencije sastavljaju zapisnik o obavljenom nadzoru koji se dostavlja subjektu nadzora, s detaljnim opisom i obrazloženjem utvrđenih činjenica.
(2) Na dostavljeni zapisnik subjekt nadzora ima pravo uložiti prigovor Agenciji u roku navedenom u zapisniku, a koji ne može biti kraći od osam dana od dana njegova primitka.
(3) Prigovor iz stavka 2. ovoga članka može se predati Agenciji neposredno u pisanom obliku, poslati poštom, dostaviti u obliku elektroničke isprave izrađene sukladno zakonu kojim se uređuje elektronički potpis ili usmeno na zapisnik.
(4) Ako u postupku nadzora nisu utvrđene povrede odredbi ovoga Zakona za koje je potrebno izreći nadzorne mjere ili su one utvrđene, ali su otklonjene do sastavljanja zapisnika, to se unosi u zapisnik te Agencija donosi rješenje kojim se utvrđuje da je postupak nadzora obustavljen.
(5) Ako su povrede odredbi ovoga Zakona utvrđene zapisnikom otklonjene nakon sastavljanja zapisnika, a prije donošenja rješenja o nadzornim mjerama, Agencija o tome sastavlja dopunu zapisnika te, ako su otklonjene sve utvrđene povrede odredbi ovoga Zakona, donosi rješenje kojim se utvrđuje da su utvrđene povrede odredbi ovoga Zakona otklonjene i postupak nadzora obustavljen.
(6) Prije donošenja rješenja iz stavka 5. ovoga članka Agencija može provjeriti postupanje subjekta nadzora te zatražiti dostavu dokumentacije ili drugih dokaza kako bi se utvrdilo jesu li utvrđene nezakonitosti i/ili nepravilnosti otklonjene na odgovarajući način i u odgovarajućem opsegu.
Razlozi i obvezan sadržaj prigovora
Članak 33.
(1) Prigovor protiv zapisnika o neposrednom nadzoru dopušten je:
1. ako je zapisnik o obavljenom nadzoru sastavljen u nadzoru nad osobom nad kojom Agencija nije nadležna provoditi nadzor
2. ako je u zapisniku pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje
3. ako je pogrešno primijenjeno materijalno ili postupovno pravo
4. ako je u zapisniku na temelju utvrđenog činjeničnog stanja izveden pogrešan ili nepotpun zaključak.
(2) Prigovor iz stavka 1. ovoga članka obvezno mora sadržavati:
1. navođenje zapisnika na koji se prigovor podnosi
2. izjavu da se navodi iz zapisnika pobijaju u cijelosti ili u određenom dijelu
3. razloge prigovora i
4. druge podatke koje mora sadržavati svaki podnesak, u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje opći upravni postupak.
(3) U prigovoru subjekt nadzora može navesti nove činjenice i materijalne dokaze kojima pobija navode iz zapisnika o postojanju nedostataka, nezakonitosti i nepravilnosti. Ako se subjekt nadzora u izjavi poziva na isprave, dužan ih je kao dokaze priložiti prigovoru.
(4) Agencija je dužna razmotriti prigovor protiv zapisnika te ako prigovor ne usvoji, razloge neusvajanja treba navesti u obrazloženju rješenja kojim se izriče nadzorna mjera.
(5) Ako Agencija smatra da je prigovor osnovan, o tome sastavlja dopunu zapisnika na koju se ne može podnijeti prigovor.
Završetak postupka posrednog nadzora
Članak 34.
(1) U slučaju povreda obveza propisanih ovim Zakonom subjekta nadzora, utvrđenih u postupku posrednog nadzora, ovlaštena osoba Agencije sastavlja zapisnik.
(2) Zapisnik o obavljenom nadzoru dostavlja se subjektu nadzora, s detaljnim opisom činjenica utvrđenih u postupku nadzora.
(3) Na završetak postupka posrednog nadzora na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 32. i 33. ovoga Zakona.
Uvid u spis
Članak 35.
(1) Od pokretanja postupka nadzora od strane Agencije, stranka u postupku ovlaštena je izvršiti uvid u spis. Uvid u spis sukladno odredbama ovoga članka ima i stranka protiv koje je pokrenut postupak za izricanje upravne sankcije.
(2) Spis iz stavka 1. ovoga članka sastoji se od svih dokumenata koje je Agencija primila, izradila ili prikupila za vrijeme vođenja postupka neovisno o mediju na kojem su pohranjeni.
(3) Uvid u spis omogućuje se stranki ili pomoću uređaja za pohranu elektroničkih podataka, uključujući bilo koji uređaj koji može biti dostupan u budućnosti, ili putem preslike dostupnih spisa u papirnatom obliku dostavljenih stranki koji se stranki šalju poštom ili pozivanjem stranaka da pregledaju dostupne spise u prostorijama Agencije.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, pravo na uvid u spis ne odnosi se na povjerljive informacije koje je Agencija primila u svrhu obavljanja nadzora ili drugih zadataka na koje je ovlaštena ili koje je Agencija primila u postupku razmjene informacija s drugim nadzornim tijelima u Republici Hrvatskoj ili izvan nje.
(5) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, pravo na uvid u spis ne odnosi se na informacije koje predstavljaju poslovnu ili profesionalnu tajnu pravne ili fizičke osobe koja nije stranka u postupku. Da bi informacija predstavljala poslovnu tajnu, nije dovoljno da je takvom označi pravna ili fizička osoba na koju se takva informacija odnosi, već je potrebno da su ispunjeni objektivni kriteriji u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita tajnosti podataka, a teret dokaza da se radi o poslovnoj tajni na osobi je koja tvrdi da se radi o poslovnoj tajni.
Nadzorne mjere Agencije
Članak 36.
(1) Na temelju zapisnika, prigovora na zapisnik, dopune zapisnika i ostalih činjenica utvrđenih u postupku nadzora Agencija u postupku nadzora može subjektu nadzora rješenjem izreći nadzorne mjere propisane ovim Zakonom, a koje su potrebne kako bi se osiguralo da subjekti nadzora, odgovorne osobe i ostale osobe na koje se odnose obveze propisane ovim Zakonom usklade poslovanje s tim propisima.
(2) Agencija može, ako utvrdi povrede odredbi ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih propisa, rješenjem izreći jednu ili više nadzornih mjera, a vodeći računa da takva mjera bude djelotvorna, razmjerna i odvraćajuća:
1. otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti, što uključuje i nalog kojim se od fizičke ili pravne osobe zahtijeva da prestane s takvim postupanjem i da takvo postupanje više ne ponovi
2. javnu objavu identiteta fizičke ili pravne osobe i prirode kršenja iz članka 66. ovoga Zakona
3. nalog upravi izdavatelja za razrješenjem nadzornika skupa za pokriće i imenovanjem novog nadzornika za pokriće
4. ukidanje rješenja kojim je Agencija odobrila program pokrivenih obveznica, u kojem slučaju po sili zakona prestaje prethodno mišljenje, a što će se utvrditi u rješenju Agencije.
(3) Izdavatelj je dužan izvršiti mjere na način i u rokovima kako je naloženo rješenjem Agencije.
(4) Kada se u nadzoru utvrde nezakonitosti i/ili nepravilnosti koje je potrebno ispraviti, Agencija izdavatelju rješenjem nalaže mjere za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti i/ili, ako je to primjenjivo, nalaže prestanak postupanja koje predstavlja povredu odredbi ovoga Zakona i/ili drugih relevantnih propisa, uz napomenu da takvo postupanje ne ponovi.
(5) Agencija rješenjem izriče nadzornu mjeru iz stavka 2. točke 3. ovoga članka kada utvrdi teža kršenja obveza nadzornika skupa za pokriće propisanih člankom 13. ovoga Zakona.
(6) U slučaju osobito teških kršenja odredbi ovoga Zakona Agencija je ovlaštena rješenjem iz stavka 2. točke 4. ovoga članka ukinuti rješenje kojim je Agencija odobrila program pokrivenih obveznica. Ukidanje tog rješenja neće imati utjecaja na već izdane pokrivene obveznice iz tog programa pokrivenih obveznica, no izdavatelj nakon donošenja tog rješenja neće smjeti izdavati daljnje pokrivene obveznice iz programa pokrivenih obveznica u pogledu koga je rješenje doneseno.
(7) Rješenje iz stavka 6. ovoga članka donosi se nakon savjetovanja s Hrvatskom narodnom bankom.
(8) Upravno vijeće Agencije, uz prethodno mišljenje Hrvatske narodne banke, donosi pravilnik kojim će urediti suradnju i donošenje rješenja iz stavka 6. ovoga članka, kao i pobliže odrediti pojam osobito teških kršenja odredbi ovoga Zakona.
Otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti
Članak 37.
(1) Subjekt nadzora dužan je otkloniti utvrđene povrede odredbi ovoga Zakona te Agenciji podnijeti izvještaj o mjerama koje je poduzeo za njihovo otklanjanje, unutar roka koji je odredila Agencija.
(2) Izvještaju iz stavka 1. ovoga članka subjekt nadzora dužan je priložiti dokumentaciju i druge dokaze iz kojih je vidljivo jesu li utvrđene povrede odredbi ovoga Zakona otklonjene.
(3) Kad izvještaj iz stavka 1. ovoga članka nije potpun ili iz dokumentacije u prilogu ne proizlazi da su nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene, Agencija nalaže nadopunu izvještaja i rok u kojemu se izvještaj mora nadopuniti.
(4) Ako Agencija iz izvještaja iz stavka 1. ovoga članka, priložene dokumentacije i drugih dokaza zaključi da su utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene, donosi rješenje kojim se utvrđuje da su nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene te da je postupak nadzora obustavljen.
(5) Prije donošenja rješenja iz stavka 4. ovoga članka Agencija može provesti ponovni nadzor nad subjektom nadzora u mjeri i opsegu potrebnima kako bi se utvrdilo jesu li utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene na odgovarajući način i u odgovarajućem opsegu.
Osobe ovlaštene za vođenje postupka izricanja upravne sankcije
Članak 38.
(1) Postupak za izricanje upravne sankcije upravni je postupak koji vodi Agencija.
(2) U postupku izricanja upravne sankcije može sudjelovati samo osoba koja nije u posljednje dvije godine sudjelovala u postupku nadzora nad strankom protiv koje je postupak za izricanje upravnih sankcija pokrenut (u daljnjem tekstu: stranka protiv koje je postupak pokrenut).
Osnova za pokretanje postupka za utvrđivanje povrede
Članak 39.
(1) Po provedenom postupku nadzora, a na temelju zapisnika, prigovora na zapisnik, dopune zapisnika i ostalih činjenica utvrđenih u postupku nadzora Agencija prethodno ispituje činjenice, okolnosti i pravne kvalifikacije iz kojih bi mogao proizaći razlog za izricanje upravnih sankcija zbog povrede iz članka 63. ovoga Zakona.
(2) Upravne sankcije su novčana kazna, periodični penali i upozorenje.
(3) Pojedini pojmovi u smislu ovoga dijela Zakona imaju sljedeće značenje:
1. beznačajna povreda je povreda pri kojoj je stupanj povrede propisa iz članka 63. ovoga Zakona neznatan i ne postoji potreba da se počinitelju izrekne upravna sankcija
2. godišnji financijski izvještaji su godišnji financijski izvještaji koje pravni subjekt sastavlja i objavljuje sukladno propisu kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika i primjena standarda financijskog izvještavanja, koje je odobrilo upravljačko tijelo pravnog subjekta, za godinu u kojoj je pravni subjekt počinio povredu, a ako oni nisu dostupni u trenutku izricanja novčane kazne, posljednji godišnji financijski izvještaji koje je odobrilo upravljačko tijelo pravnog subjekta za godinu koja je prethodila toj godini
3. ukupni prihod je ukupni godišnji netoprihod društva u prethodnoj poslovnoj godini, uključujući brutoprihod koji se sastoji od kamatnih i srodnih prihoda, prihoda od dionica i ostalih vrijednosnih papira s varijabilnim i fiksnim prihodom i prihoda od naknada i provizija u skladu s člankom 316. Uredbe (EU) br. 575/2013.
(4) Ako godišnji financijski izvještaji za godinu u kojoj je počinjena povreda nisu dostupni u trenutku izricanja novčane kazne, za osnovicu izračuna visine kazne za povrede iz ovoga dijela Zakona primjenjuju se posljednja godišnja financijska izvješća koja su prethodila toj godini.
(5) Ako su povrede odredbi ovoga Zakona utvrđene zapisnikom otklonjene nakon sastavljanja zapisnika, a prije donošenja zaključka o pokretanju postupka za izricanje novčane kazne ili upozorenja, Agencija o tome sastavlja dopunu zapisnika te može, ako su otklonjene sve utvrđene povrede odredbi ovoga Zakona, a radi se o beznačajnoj povredi, donijeti rješenje kojim se utvrđuje da su utvrđene povrede odredbi ovoga Zakona otklonjene i postupak nadzora obustavljen.
(6) Prije donošenja rješenja iz stavka 5. ovoga članka Agencija može provjeriti postupanje subjekta nadzora te zatražiti dostavu dokumentacije ili drugih dokaza kako bi se utvrdilo jesu li utvrđene nezakonitosti i/ili nepravilnosti otklonjene na odgovarajući način i u odgovarajućem opsegu.
Zaključak o pokretanju postupka za izricanje novčane kazne ili upozorenja
Članak 40.
(1) Ako Agencija tijekom prethodnog ispitivanja činjenica, okolnosti i pravne kvalifikacije utvrdi da postoje razlozi za izricanje novčane kazne ili upozorenja zbog povrede iz članka 63. ovoga Zakona, pokreće postupak za izricanje upravne sankcije po službenoj dužnosti donošenjem zaključka o pokretanju postupka za izricanje novčane kazne ili upozorenja (u daljnjem tekstu: zaključak o pokretanju postupka).
(2) Zaključak o pokretanju postupka sadrži:
1. oznaku predmeta na koji se zaključak odnosi
2. opis činjeničnog stanja ili okolnosti koje su razlog za pokretanje postupka za izricanje novčane kazne ili upozorenja
3. pravnu osnovu na temelju koje i u vezi s kojom se pokreće postupak za izricanje novčane kazne ili upozorenja
4. poziv stranki protiv koje je postupak pokrenut na očitovanje o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima koja su važna za odlučivanje
5. poziv stranki protiv koje je postupak pokrenut da dostavi podatke i dokumentaciju relevantnu za utvrđivanje činjeničnog stanja
6. poziv stranki protiv koje je postupak pokrenut da se očituje o svom imovnom stanju
7. poziv stranki protiv koje je postupak pokrenut da navede sve činjenice i okolnosti koje mogu utjecati na to da se izrekne novčana kazna ili upozorenje odnosno koje mogu utjecati na visinu novčane kazne i
8. poziv stranki protiv koje je postupak pokrenut na predlaganje ostalih dokaza.
(3) Agencija je ovlaštena prikupljati i obrađivati osobne podatke koji su joj nužni za vođenje postupka za izricanje novčane kazne ili upozorenja.
(4) Zaključak o pokretanju postupka dostavlja se stranki protiv koje je pokrenut postupak.
(5) Postupak za izricanje novčane kazne ili upozorenja smatra se pokrenutim danom donošenja zaključka o pokretanju postupka.
(6) U zaključku o pokretanju postupka određuje se rok u kojem se stranka protiv koje je postupak pokrenut ima pravo očitovati. Rok ne može biti kraći od osam niti dulji od 30 dana.
(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, Agencija iz opravdanih razloga može na zahtjev stranke protiv koje je postupak pokrenut produljiti rok za dostavu očitovanja za najdulje 30 dana.
(8) Ako se stranka protiv koje je postupak pokrenut ne očituje o zaključku o pokretanju postupka ili ako izjavi da nije u mogućnosti postupiti po tom zaključku, činjenice i okolnosti relevantne za utvrđivanje činjeničnog stanja i utvrđivanje kriterija za izricanje novčane kazne ili upozorenja Agencija po službenoj dužnosti utvrđuje na temelju vlastitih saznanja, raspoloživih podataka i dokumentacije te bez odgađanja stranki protiv koje je pokrenut postupak dostavlja nalaz o utvrđenom činjeničnom stanju iz članka 43. ovoga Zakona.
Ispitni postupak
Članak 41.
(1) U svrhu utvrđivanja svih činjenica i okolnosti koje su bitne za odlučivanje o izricanju novčane kazne ili upozorenja Agencija provodi ispitni postupak.
(2) Pri provođenju ispitnog postupka Agencija ima ovlasti iz članaka 28. do 32. ovoga Zakona.
(3) Pri provođenju ispitnog postupka, uz dokumentaciju i informacije koje je prikupila u postupku nadzora, Agencija se može koristiti cjelokupnom dokumentacijom i svim informacijama prikupljenima u postupku supervizije nad izdavateljem koju joj na zahtjev dostavlja Hrvatska narodna banka te, ako ocijeni potrebnim, i dokumentaciju drugih nadležnih tijela prikupljenu u okviru njihove supervizorske ovlasti ili drugih tijela u okviru njihove zakonom dane ovlasti.
(4) Ako stranka protiv koje je postupak pokrenut ometa provođenje ispitnog postupka, Agencija rješenjem novčano kažnjava fizičku osobu i odgovornu osobu u izdavatelju u iznosu do najviše 100.000,00 kuna te izdavatelja u iznosu do najviše dvostrukog iznosa ostvarene dobiti ili izbjegnutog gubitka ili u iznosu do najviše 3.750.000,00 kuna.
(5) U pozivu za provođenje ispitnih radnji Agencija o posljedicama ometanja ispitnog postupka iz stavka 4. ovoga članka obavještava stranku protiv koje je postupak pokrenut.
Usmena rasprava
Članak 42.
(1) U postupcima izricanja upravne sankcije koje vodi Agencija na temelju ovoga Zakona može se održati usmena rasprava.
(2) Agencija može isključiti javnost s usmene rasprave ako stranka u postupku učini vjerojatnim da bi se u postupku mogli razotkriti podaci koji čine bankovnu ili poslovnu tajnu sukladno propisima kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija odnosno tajnost podataka.
Nalaz o utvrđenom činjeničnom stanju
Članak 43.
(1) Prema provedenom ispitnom postupku Agencija sastavlja nalaz o utvrđenom činjeničnom stanju koji sadrži:
1. utvrđeno činjenično stanje
2. odredbu ovoga Zakona na temelju koje i u vezi s kojom je utvrđena povreda i
3. određenu novčanu kaznu, periodični penal ili upozorenje te olakotne i otegotne okolnosti koje su uzete u obzir pri određivanju jedne od tih sankcija, kao i one okolnosti koje su utjecale na određivanje visine novčane kazne ako je kao sankcija određena novčana kazna.
(2) Ako se tijekom postupka utvrdi da ne postoje razlozi za izricanje novčane kazne ili upozorenja, Agencija može rješenjem obustaviti postupak. Rješenje o obustavi postupka bez odgađanja se dostavlja stranki protiv koje je postupak pokrenut.
(3) Agencija nalaz iz stavka 1. ovoga članka kojim je utvrđena povreda dostavlja stranki protiv koje je postupak pokrenut na očitovanje i poziva stranku da se očituje u određenom roku koji ne može biti kraći od osam niti dulji od 30 dana od dana primitka nalaza.
(4) U očitovanju na nalaz iz stavka 3. ovoga članka stranka protiv koje je postupak pokrenut može iznositi nove činjenice i dokaze u vezi s njima samo ako dokaže da za odnosne činjenice i dokaze nije znala niti mogla znati pri prethodnom očitovanju u tijeku ovoga postupka.
(5) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka, ako Agencija ocijeni da su nove činjenice i dokazi važni za utvrđivanje činjeničnog stanja, u odnosu na te činjenice i dokaze provodi ispitni postupak i sastavlja novi nalaz o utvrđenom činjeničnom stanju.
(6) Agencija može do okončanja postupka izmijeniti nalaz iz stavka 1. ovoga članka u dijelu određivanja novčane kazne odnosno upozorenja, o čemu sastavlja novi nalaz o utvrđenom činjeničnom stanju i dostavlja ga stranki na očitovanje u skladu sa stavkom 3. ovoga članka.
Kriteriji za izricanje novčane kazne, periodičnih penala ili upozorenja
Članak 44.
(1) Kriteriji za izricanje novčane kazne, periodičnih penala ili upozorenja su:
– težina i trajanje povrede
– stupanj odgovornosti stranke protiv koje je postupak pokrenut
– financijska snaga stranke protiv koje je postupak pokrenut, među ostalim upućivanjem na ukupni prihod odgovorne pravne osobe ili godišnji dohodak odgovorne fizičke osobe
– značaj dobiti ili gubitaka koje je stranka protiv koje je postupak pokrenut ostvarila odnosno izbjegla zbog povrede, u mjeri u kojoj je tu dobit ili te gubitke moguće utvrditi
– gubici koje su zbog počinjene povrede imale treće osobe, u mjeri u kojoj je te gubitke moguće utvrditi
– razina suradnje koju stranka protiv koje je postupak pokrenut pokazuje s Agencijom
– ponašanje stranke protiv koje je postupak pokrenut nakon povrede
– sva prethodna kršenja koja je počinila stranka protiv koje je postupak pokrenut i
– sve stvarne ili moguće sistemske posljedice povrede.
(2) Za povrede iz koristoljublja kojim je ostvarena imovinska korist stranka protiv koje je postupak pokrenut može se strože kazniti, najviše do dvostruko propisane kazne za tu povredu.
Nadležnost za donošenje rješenja o izricanju upravne sankcije
Članak 45.
(1) Rješenje o izricanju upravne sankcije donosi Agencija.
(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka Agencija dostavlja počinitelju povrede u postupku u roku od osam dana od dana donošenja tog rješenja.
(3) Protiv rješenja Agencije o izricanju upravne sankcije nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.
Sudska zaštita
Članak 46.
(1) Tužba protiv rješenja Agencije o izricanju upravne sankcije zadržava izvršenje rješenja o izrečenoj upravnoj sankciji.
(2) Sporovi pred upravnim sudom pokrenuti protiv rješenja o izricanju upravne sankcije su žurni.
(3) Upravni sud u Zagrebu mjesno je nadležan za suđenje u postupku koji se pokreće protiv rješenja Agencije o izricanju upravne sankcije.
(4) S rasprave u upravnom sporu javnost je isključena.
Postupak izvršenja novčane kazne ili utvrđenog ukupnog iznosa periodičnih penala
Članak 47.
(1) U rješenju Agencije kojim se izriče novčana kazna ili rješenju kojim se utvrđuje ukupan iznos periodičnih penala naznačuje se rok i način uplate izrečene novčane kazne ili utvrđenog periodičnog penala.
(2) Novčana kazna ili utvrđeni ukupan iznos periodičnih penala uplaćuje se po izvršnosti rješenja Agencije odnosno po izvršnosti sudske odluke.
(3) Agencija može sa strankom sklopiti upravni ugovor radi izvršenja rješenja na prijedlog stranke kojoj je izrečena novčana kazna ili utvrđen ukupan iznos periodičnih penala na rok koji ne može biti duži od 12 mjeseci, za koje vrijeme ne teče zastara iz članka 48. ovoga Zakona.
(4) Novčane kazne izrečene rješenjem o izricanju upravne sankcije ili periodični penali izrečeni rješenjem o utvrđivanju ukupnog iznosa periodičnih penala prihod su državnog proračuna.
(5) Ako počinitelj povrede ne uplati u naznačenom roku novčanu kaznu ili utvrđeni ukupni iznos periodičnih penala, Agencija tijelu nadležnom za provedbu ovrhe na novčanim sredstvima podnosi nalog za naplatu novčane kazne ili utvrđenog ukupnog iznosa periodičnih penala prisilnim putem, sukladno zakonu kojim se uređuje provedba ovrhe na novčanim sredstvima, a iznosi prisilno naplaćene novčane kazne ili utvrđenog ukupnog iznosa periodičnih penala uplaćuju se izravno u korist državnog proračuna.
(6) Nalog za naplatu novčane kazne ili utvrđenog ukupnog iznosa periodičnih penala prisilnim putem iz stavka 5. ovoga članka smatra se osnovom za plaćanje u smislu zakona kojim se uređuje provedba ovrhe na novčanim sredstvima.
Zastara za izricanje upravne sankcije
Članak 48.
(1) Postupak za izricanje upravne sankcije ne može biti pokrenut nakon što istekne rok od pet godina od dana kada je počinjena povreda. Povreda je počinjena u vrijeme kada je počinitelj povrede radio ili je bio dužan raditi, bez obzira na to kada je nastupila posljedica povrede.
(2) Sastoji li se djelatnost počinitelja iz više vremenski odvojenih radnji, povreda je počinjena danom posljednje radnje, a kod povreda kod kojih radnja traje, danom prestanka posljednje radnje.
(3) Zastarijevanje iz stavka 1. ovoga članka prekida se svakom radnjom Agencije poduzetom radi utvrđivanja povrede i izricanja upravne sankcije zbog te povrede. Prekid zastare započinje danom kada je stranka primila obavijest o poduzetoj radnji Agencije.
(4) Poslije svakog prekida zastara počinje ponovno teći, ali se postupak ni u kojem slučaju ne može voditi protekom dvostrukog vremena određenog stavkom 1. ovoga članka, a da Agencija nije izrekla upravnu sankciju.
(5) Zastara izricanja upravne sankcije iz stavka 4. ovoga članka ne teče:
– za vrijeme trajanja postupka pred upravnim sudom koji se vodi u vezi s rješenjem Agencije o izricanju upravne sankcije i
– za vrijeme trajanja kaznenog postupka koji se protiv stranke vodi u vezi s istim činjenicama.
Zastara izvršenja novčane kazne ili utvrđenog ukupnog iznosa periodičnih penala
Članak 49.
(1) Novčana kazna ili utvrđeni ukupni iznos periodičnih penala izrečeni na temelju ovoga Zakona ne mogu se izvršiti ako od dana izvršnosti rješenja Agencije kojim je izrečena novčana kazna odnosno utvrđen ukupan iznos periodičnih penala i/ili izvršnosti odluke suda istekne rok od pet godina.
(2) Zastara počinje teći od dana kada je stranka uredno zaprimila izvršnu odluku suda ili od dana izvršnosti rješenja Agencije iz stavka 1. ovoga članka ako stranka nije podnijela tužbu na to rješenje.
(3) Poslije svakog prekida zastara počinje ponovno teći.
(4) Zastara iz stavka 1. ovoga članka prekida se:
– dok ne prođe rok za plaćanje izrečene novčane kazne odnosno utvrđenog iznosa periodičnih penala ili
– svakom radnjom Agencije poduzetom radi izvršenja novčane kazne odnosno utvrđenog ukupnog iznosa periodičnih penala.
Evidencija o izrečenim upravnim sankcijama
Članak 50.
(1) Evidenciju o izrečenim upravnim sankcijama vodi Agencija na temelju ovoga Zakona.
(2) Podaci iz evidencije o izrečenim upravnim sankcijama mogu se dati na pisani obrazloženi zahtjev:
– sudovima
– tijelima državne uprave koja vode prekršajni postupak
– nadležnim tijelima u izvršavanju njihovih ovlasti
– državnim tijelima – ovlaštenim tužiteljima kada se radi o prekršajnom postupku protiv počinitelja povrede za kojeg se traže podaci
– državnim tijelima kad se radi o povjeravanju određenih poslova i zadataka u državnoj službi ili kada je to potrebno za ostvarivanje određenih prava osobe za koju se traže podaci kod tijela državne uprave ili tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u upravnom postupku iz njihove nadležnosti i
– državnim tijelima unutarnjih poslova radi otkrivanja počinitelja prekršaja.
(3) Svatko ima pravo tražiti podatke o sebi iz evidencije o izrečenim upravnim sankcijama.
(4) Istekom pet godina od pravomoćnosti rješenja o izricanju upravne sankcije odnosno sudske odluke Agencija iz evidencije o izrečenim upravnim sankcijama briše podatak o izrečenoj upravnoj sankciji.
Upozorenje
Članak 51.
(1) Upozorenje je upravna sankcija koju Agencija može izreći rješenjem počinitelju za povrede propisane ovim Zakonom ako se radi o iznimno laganom obliku te povrede i kada se s obzirom na sve okolnosti koje se tiču počinitelja steknu uvjeti za postizanje svrhe sankcioniranja bez izricanja novčane kazne.
(2) Prije donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka Agencija može provesti ponovni nadzor nad subjektom nadzora u mjeri i opsegu potrebnima kako bi se utvrdilo jesu li utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene na odgovarajući način i u odgovarajućem opsegu.
(3) Stranka protiv koje je postupak pokrenut dužna je otkloniti utvrđene povrede odredbi ovoga Zakona te Agenciji podnijeti izvještaj o mjerama koje je poduzela za njihovo otklanjanje na način koji je odredila Agencija.
(4) Kad izvještaj iz stavka 3. ovoga članka nije potpun ili iz dokumentacije u prilogu ne proizlazi da su nezakonitosti otklonjene, Agencija nalaže nadopunu izvještaja i rok u kojemu se izvještaj mora nadopuniti.
(5) Uz izvještaj iz stavka 3. ovoga članka stranka protiv koje je postupak pokrenut dužna je priložiti dokumentaciju i druge dokaze iz kojih je vidljivo jesu li utvrđene povrede odredbi ovoga Zakona otklonjene.
(6) Ako Agencija iz izvještaja iz stavka 3. ovoga članka, priložene dokumentacije i drugih dokaza zaključi da su utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene, donosi rješenje kojim se utvrđuje da su nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene te da je postupak izricanja upravne sankcije obustavljen.
(7) Prije donošenja rješenja iz stavka 6. ovoga članka Agencija može provesti ponovni nadzor nad subjektom nadzora u mjeri i opsegu potrebnima kako bi se utvrdilo jesu li utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene na odgovarajući način i u odgovarajućem opsegu.
Periodični penali
Članak 52.
(1) Agencija može izreći periodične penale kreditnim institucijama u slučaju trajnog kršenja ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.
(2) Agencija može izreći periodične penale kada je povreda još uvijek u tijeku, radi prisiljavanja kreditne institucije na ispunjavanje obveze koja se krši.
(3) Periodični penali moraju biti djelotvorni i razmjerni, a gornja granica jest 5% prosječnog dnevnog prihoda po danu povrede.
(4) Periodični penali računaju se za svaki dan trajanja kršenja iz stavka 1. ovoga članka.
(5) U rješenju o izricanju periodičnih penala Agencija navodi dan od kojeg počinju teći periodični penali i rok na koji se periodični penali izriču, a koji ne može biti duži od šest mjeseci.
(6) Stranka protiv koje je postupak pokrenut dužna je otkloniti utvrđene povrede odredbi ovoga Zakona te Agenciji podnijeti izvještaj o mjerama koje je poduzela za njihovo otklanjanje, unutar roka iz stavka 5. ovoga članka koji je odredila Agencija.
(7) Kad izvještaj iz stavka 6. ovoga članka nije potpun ili iz dokumentacije u prilogu ne proizlazi da su nezakonitosti otklonjene, Agencija nalaže nadopunu izvještaja i rok u kojemu se izvještaj mora nadopuniti.
(8) Izvještaju iz stavka 6. ovoga članka stranka protiv koje je postupak pokrenut dužna je priložiti dokumentaciju i druge dokaze iz kojih je vidljivo jesu li utvrđene povrede odredbi ovoga Zakona otklonjene.
(9) Ako je stranka protiv koje je postupak pokrenut mjeru izvršila nakon isteka roka iz stavka 5. ovoga članka, Agencija rješenjem o utvrđivanju ukupnog iznosa periodičnih penala utvrđuje dan prestanka povrede koji je nastupio nakon isteka roka iz stavka 5. ovoga članka, ukupan iznos periodičnih penala za sve dane trajanja povrede i rok u kojem je kreditna institucija dužna platiti navedeni iznos.
Suradnja nadležnih tijela
Članak 53.
(1) Hrvatska narodna banka i Agencija međusobno surađuju u provedbi odredbi ovoga Zakona, a u slučaju prisilne likvidacije izdavatelja Agencija surađuje i s Hrvatskom agencijom za osiguranje depozita te posebnim upraviteljem.
(2) Suradnja iz stavka 1. ovoga članka uključuje međusobno pružanje svih informacija koje su relevantne za obavljanje nadzornih zadaća drugog nadležnog tijela u skladu s odredbama ovoga Zakona ili drugih zakona iz nadležnosti Hrvatske narodne banke i Agencije, a što uključuje dostavu svih relevantnih informacija na zahtjev drugog nadležnog tijela imenovanog u skladu s ovim Zakonom ili na vlastitu inicijativu.
(3) Suradnja iz stavka 1. ovoga članka detaljnije će se urediti pisanim sporazumom između Hrvatske narodne banke i Agencije.
(4) Hrvatska narodna banka i Agencija dužne su surađivati i s drugim nadležnim tijelima drugih država članica imenovanih u skladu s propisima kojima se uređuje izdavanje pokrivenih obveznica i javni nadzor pokrivenih obveznica.
(5) Suradnja iz stavaka 2. i 4. ovoga članka uključuje međusobno pružanje svih informacija koje su relevantne za obavljanje nadzornih zadaća drugog nadležnog tijela, a što uključuje:
a) dostavu svih relevantnih informacija na zahtjev Agencije, Hrvatske narodne banke ili nekog drugog nadležnog tijela imenovanog u skladu s propisima kojima se uređuje izdavanje pokrivenih obveznica i javni nadzor pokrivenih obveznica i
b) na vlastitu inicijativu, dostavu svih bitnih informacija Agenciji, Hrvatskoj narodnoj banci ili drugim nadležnim tijelima imenovanima u skladu s propisima kojima se uređuje izdavanje pokrivenih obveznica i javni nadzor pokrivenih obveznica u drugim državama članicama.
(6) Hrvatska narodna banka i Agencija surađuju s EBA-om ili, prema potrebi, s europskim nadzornim tijelom.
(7) Informacije iz ovoga članka smatraju se relevantnima ako bi mogle bitno utjecati na ocjenu zakonske usklađenosti izdanja pokrivenih obveznica, uključujući i u drugoj državi članici.
Objave nadležnih tijela
Članak 54.
(1) Hrvatska narodna banka i Agencija dužne su objaviti na svojim službenim internetskim stranicama:
a) tekst ovoga Zakona objavljen u »Narodnim novinama«, svih njegovih izmjena, podzakonskih propisa donesenih sukladno ovom Zakonu, kao i smjernica ili preporuka koje će na zahtjev ili po službenoj dužnosti donijeti ili usvojiti u vezi s ovim Zakonom
b) popis kreditnih institucija kojima je odobren program pokrivenih obveznica
c) popis pokrivenih obveznica koje imaju pravo koristiti oznaku »europska pokrivena obveznica« i popis pokrivenih obveznica koje imaju pravo koristiti oznaku »europska pokrivena obveznica (Premium)«.
(2) Prilikom objave informacija iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka i Agencija moraju voditi računa o tome da su te informacije dostatne kako bi se omogućila smislena usporedba pristupa nadležnih tijela različitih država članica imenovanih u skladu s propisima kojima se uređuje izdavanje pokrivenih obveznica i javni nadzor pokrivenih obveznica.
(3) Hrvatska narodna banka i Agencija dužne su ažurirati informacije koje se objavljuju sukladno ovom članku kako bi se bez odgađanja objavile sve promjene tih informacija.
(4) Hrvatska narodna banka jednom godišnje obavještava EBA-u o popisu kreditnih institucija iz stavka 1. točke b) ovoga članka i popisu pokrivenih obveznica iz stavka 1. točke c) ovoga članka.
Naknade
Članak 55.
Za obavljanje nadzora na temelju odredbi ovoga Zakona izdavatelji Agenciji plaćaju naknadu za nadzor, čiju visinu, način izračuna i način plaćanja Upravno vijeće Agencije propisuje pravilnikom.
Otvaranje postupka prisilne likvidacije nad izdavateljem
Članak 56.
(1) Odredbe ove glave Zakona primjenjuju se kad je nad izdavateljem otvoren postupak prisilne likvidacije.
(2) Hrvatska narodna banka dužna je obavijestiti Agenciju o namjeri donošenja odluke o podnošenju prijedloga za pokretanje postupka prisilne likvidacije najmanje pet radnih dana prije odlučivanja o prijedlogu odluke.
(3) Agencija je dužna u roku od dva radna dana od primitka prijedloga za otvaranje postupka prisilne likvidacije nad izdavateljem dostaviti sudu posljednji izvadak iz registra skupa za pokriće i podatke o nadzorniku skupa za pokriće te podnijeti sudu prijedlog za imenovanje jednog ili više posebnih upravitelja skupa za pokriće. Prilikom odlučivanja o broju posebnih upravitelja Agencija vodi računa o broju programa pokrivenih obveznica kod izdavatelja i broju skupova za pokriće.
(4) Trenutkom imenovanja posebnog upravitelja, posebni upravitelj preuzima dužnosti i ovlaštenja nadzornika skupa za pokriće, čime prestaje funkcija nadzornika skupa za pokriće. Dosadašnji nadzornik skupa za pokriće dužan je i dalje pružati sve informacije potrebne za upravljanje skupom za pokriće te omogućiti posebnom upravitelju da preuzme svoje dužnosti u skladu s ovim Zakonom. Posebice, nadzornik skupa za pokriće izračunat će postotak koji tražbina iz pokrivenih obveznica predstavlja u ukupnim tražbinama isplatnog reda u koji tražbina iz pokrivenih obveznica spada te dostaviti taj podatak likvidatoru i posebnom upravitelju.
(5) Posebni upravitelj može biti samo osoba upisana na listu likvidatora u skladu sa zakonom kojim se uređuje prisilna likvidacija kreditnih institucija ili dosadašnji nadzornik skupa za pokriće izdavatelja. Dosadašnji nadzornik skupa za pokriće izdavatelja ne mora biti upisan na listu likvidatora da bi bio imenovan posebnim upraviteljem.
(6) U rješenju o otvaranju postupka prisilne likvidacije nad izdavateljem bit će sadržana odluka o imenovanju posebnog upravitelja i podaci za identifikaciju posebnog upravitelja te sud rješenjem određuje da se poseban upravitelj upiše u sudski registar kao »posebni upravitelj programa pokrivenih obveznica«, uz navođenje imena programa.
(7) Posebni upravitelj i likvidator izdavatelja neće biti ista osoba te će posebni upravitelj biti neovisan o likvidatoru izdavatelja. Posebni upravitelj ne može biti pravna osoba u kojoj je zaposlen likvidator izdavatelja niti fizička osoba zaposlena u pravnoj osobi koja je likvidator izdavatelja.
(8) Nakon otvaranja postupka prisilne likvidacije Agencija može u svakom trenutku zatražiti od nadležnog suda da razriješi posebnog upravitelja i imenuje novog, ako za to postoje važni razlozi. Važan razlog za razrješenje predstavlja:
− kršenje dužnosti i obveza posebnog upravitelja utvrđenih ovim Zakonom
− prestanak ispunjavanja uvjeta za imenovanje posebnog upravitelja sukladno ovom Zakonu
− trajnija nemogućnost obavljanja dužnosti i ovlaštenja posebnog upravitelja
− drugi važni razlozi propisani ovim Zakonom.
(9) Razrješenje posebnog upravitelja i imenovanje novog može zatražiti i skupština ulagatelja većinom propisanom ugovornim uvjetima pokrivenih obveznica u slučaju da postoje razlozi za razrješenje predviđeni tim uvjetima. Taj zahtjev skupština ulagatelja podnosi Agenciji i on predstavlja važan razlog za razrješenje te će Agencija zatražiti od nadležnog suda da razriješi posebnog upravitelja i imenuje novog.
(10) Parnični postupak koji se vodi u vezi s imovinom iz skupa za pokriće i pokrivenim obveznicama prekida se u slučaju otvaranja postupka prisilne likvidacije te se nastavlja sukladno odredbama zakona kojim se uređuje parnični postupak kad posebni upravitelj preuzme postupak ili kad ga sud na prijedlog suprotne strane ili po službenoj dužnosti pozove da to učini.
(11) Odredbe stavka 10. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na ostale postupke u kojima se odredbe zakona kojim se uređuje parnični postupak podredno primjenjuju.
Ovlasti i dužnosti posebnog upravitelja
Članak 57.
(1) Posebni upravitelj osigurava zaštitu prava i interesa ulagatelja u pokrivene obveznice te ima sva prava, dužnosti i ovlasti koje je uprava izdavatelja imala:
a) u odnosu na skup za pokriće
b) u odnosu na pokrivene obveznice
te je ovlašten produljiti rok dospijeća pokrivenih obveznica u skladu s uvjetima ponude i ovim Zakonom.
(2) Posebni upravitelj naplaćuje dospjele tražbine iz skupa za pokriće i isplaćuje dospjele tražbine iz pokrivenih obveznica u skladu s uvjetima njihova izdanja te obavlja sve pravne radnje potrebne kako bi se tražbine iz skupa za pokriće naplatile ili, ako je to u interesu ulagatelja u pokrivene obveznice, prodale odnosno refinancirale.
(3) Posebni upravitelj osigurava da je sva imovina koja ulazi u skup za pokriće odijeljena od ostale imovine izdavatelja i u tu svrhu ovlašten je otvarati posebne račune i poduzimati sve pravne radnje potrebne za potpuno odvajanje imovine skupa za pokriće od likvidacijske mase.
(4) Posebni upravitelj zastupa izdavatelja u pravnim poslovima s trećim osobama koje je potrebno sklapati radi održavanja skupa za pokriće, uključujući sklapanje izmjena i dopuna ugovora iz kojih proizlazi imovina u skupu za pokriće, u svim postupcima pokrenutim radi zaštite prava ulagatelja u pokrivene obveznice, uključujući stečajne postupke, parnične i ovršne postupke protiv dužnika i vlasnika sredstava osiguranja radi plaćanja ili naplate sredstava iz kolaterala. Prilikom zastupanja posebni upravitelj nakon tvrtke izdavatelja navodi »program pokrivenih obveznica«, a on se legitimira kao »posebni upravitelj programa pokrivenih obveznica«. Posebni upravitelj ovlašten je angažirati pravne zastupnike u ime izdavatelja, a za račun ulagatelja u pokrivene obveznice. Sva prava i obveze koje proizađu iz pravnih radnji posebnog upravitelja ulaze u skup za pokriće.
(5) Ako prinosi iz skupa za pokriće nisu dostatni za potpuno namirenje tražbina ulagatelja u pokrivene obveznice i ugovornih strana iz ugovora o izvedenicama koje ispunjavaju uvjete iz članka 10. ovoga Zakona na dan dospijeća, posebni upravitelj plaća razmjerni udio tih tražbina koje dospijevaju na dan ili prije dana plaćanja. Ugovorni uvjeti pokrivenih obveznica uređuju isplatu preostalog dijela tražbina ulagatelja u pokrivene obveznice i ugovornih strana iz ugovora o izvedenicama koji ispunjavaju uvjete iz članka 10. ovoga Zakona.
(6) Posebni upravitelj i Agencija dužni su redovito razmjenjivati informacije važne za ispunjavanje obveza prema ulagateljima u pokrivene obveznice.
(7) Odredbe članka 26. ovoga Zakona o izvještavanju nadležnih tijela primjenjuju se na odgovarajući način, a obveze izvještavanja u odnosu na skup za pokriće ima posebni upravitelj.
(8) Prava, dužnosti i ovlasti posebnog upravitelja iz stavka 1. ovoga članka ne uključuju prava, ovlasti ni dužnost zadirati u likvidacijsku masu izdavatelja te on nije ovlašten zahtijevati uključivanje nove imovine iz likvidacijske mase u skup za pokriće.
(9) Likvidator nema nikakve ovlasti nad skupom za pokriće ni pokrivenim obveznicama te nije ovlašten njima ni na koji način raspolagati. Likvidator i posebni upravitelj razmjenjuju informacije koje su im potrebne za obavljanje njihovih dužnosti. Likvidator izdavatelja ovlašten je pregledati izvješća posebnog upravitelja.
(10) Troškovi posebnog upravitelja plaćaju se iz prinosa skupa za pokriće. Posebni upravitelj može koristiti osoblje i resurse izdavatelja na teret skupa za pokriće ako je to potrebno za ispunjenje dužnosti posebnog upravitelja.
(11) Na nagradu za rad i naknadu troškova posebnog upravitelja odgovarajuće se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje stečaj, a kojim se uređuje nagrada za rad i naknada troškova stečajnog upravitelja.
(12) Upravno vijeće Agencije donosi pravilnik kojim će pobliže urediti detaljan opis prava i obveza posebnog upravitelja, uključujući redovita izvješća posebnog upravitelja.
Preuzimanje pokrivenih obveznica od treće strane
Članak 58.
(1) Posebni upravitelj dužan je pokušati prenijeti obveze iz pokrivenih obveznica i skup za pokriće drugoj kreditnoj instituciji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: stjecatelj). U tu svrhu posebni upravitelj sastavlja u roku od 60 dana od dana otvaranja postupka prisilne likvidacije izdavatelja bazu podataka dostupnu preko interneta uz pristup zaštićen zaporkom, a koja sadržava sve podatke koji se odnose na skup za pokriće i obveze izdavatelja iz pokrivenih obveznica, a kako bi se potencijalnom stjecatelju omogućila pravna i ekonomska procjena vrijednosti skupa za pokriće i obveza iz pokrivenih obveznica. Potencijalnim stjecateljima omogućuje se uvid u te podatke uz pridržavanje obveza zaštite osobnih podataka u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka.
(2) Prijenos se provodi na temelju ugovora o kupoprodaji između izdavatelja, zastupanog po posebnom upravitelju, i stjecatelja. Ugovor o prijenosu mora sadržavati jasnu identifikaciju izdavatelja i stjecatelja, skupa za pokriće i pokrivenih obveznica, izričitu odredbu kako stjecatelj skupa za pokriće preuzima sve obveze iz pokrivenih obveznica te ugovornu odredbu o kupoprodajnoj cijeni koja će biti uplaćena u likvidacijsku masu izdavatelja. Kupoprodajna cijena uzima u obzir i obveze izdavatelja iz pokrivenih obveznica i izvedenica te u slučaju da je procjena vrijednosti skupa za pokriće jednaka ili manja zbroju preostale glavnice i kamata iz pokrivenih obveznica te obveza izdavatelja drugim ugovornim stranama ugovora o izvedenicama koji ispunjavaju uvjete iz članka 10. ovoga Zakona, kupoprodajna cijena može se sastojati od preuzimanja tih obveza.
(3) Ugovor o kupoprodaji stupa na snagu nakon što ga odobri Agencija, uz prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke. Kupoprodajna cijena nije predmet ispitivanja od strane Agencije i Hrvatske narodne banke.
(4) Na odobrenje ugovora o kupoprodaji i prethodnu suglasnost na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona koje se odnose na prethodno mišljenje i odobrenje programa pokrivenih obveznica, s tim da se neće ponovno ispitivati oni uvjeti koji se po prirodi stvari neće mijenjati prijenosom skupa za pokriće na novu kreditnu instituciju.
(5) U slučaju prijenosa na temelju ugovora o kupoprodaji, ulagatelji u pokrivene obveznice i druge ugovorne strane iz ugovora o izvedenicama koji ispunjavaju uvjete iz članka 10. ovoga Zakona nemaju tražbinu prema likvidacijskoj masi kreditne institucije koja je prenijela pokrivene obveznice, a eventualna preostala vrijednost iz skupa za pokriće ne dijeli se vjerovnicima te kreditne institucije već postaje imovina stjecatelja.
(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, izdavatelj odnosno likvidacijska masa izdavatelja odgovorni su stjecatelju za postojanje tražbina koje čine skup za pokriće u vrijeme stupanja na snagu ugovora o kupoprodaji.
(7) Prijenosom skupa za pokriće na stjecatelja, stjecatelj preuzima ugovornu poziciju izdavatelja u odnosu na pokrivene obveznice te se na njega prenose prava i obveze izdavatelja prema ulagateljima u pokrivene obveznice i drugim ugovornim stranama ugovora o izvedenicama koji ispunjavaju uvjete iz članka 10. ovoga Zakona, a stjecatelj je dužan pridržavati se ugovornih uvjeta pokrivenih obveznica. Prijenos skupa za pokriće ne predstavlja prijenos poduzeća, dijela poduzeća, gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti koji zadržava gospodarsku cjelovitost.
(8) Ako do preuzimanja pokrivenih obveznica u skladu s ovim Zakonom ne dođe do ispitnog ročišta koje se održava u skladu sa zakonom kojim se uređuje prisilna likvidacija kreditnih institucija, sud rješenjem odlučuje da se odredi prodaja skupa za pokriće drugoj kreditnoj instituciji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, a u kojoj će odluci pozvati kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj da u roku od 15 dana od objave odluke na e-Oglasnoj ploči sudova dostave sudu i posebnom upravitelju iskaz interesa za preuzimanje skupa za pokriće.
(9) Posebni upravitelj omogućuje kreditnoj instituciji koja je iskazala interes za preuzimanje skupa za pokriće pristup podacima koji se odnose na skup za pokriće i obveze kreditne institucije iz pokrivenih obveznica, a one su u roku od tri mjeseca od isteka roka za iskazivanje interesa ovlaštene podnijeti ponudu.
(10) Sud nalaže posebnom upravitelju da sklopi ugovor o kupoprodaji s kreditnom institucijom koja je ponudila najveću cijenu za otkup. Ako su dvije ili više kreditnih institucija ponudile jednaku najvišu cijenu, sud nalaže posebnom upravitelju da sklopi ugovor o prodaji s kreditnom institucijom čija je ponuda prva zaprimljena, a na prodaju se primjenjuju uvjeti i odredbe ovoga članka.
Produljenje roka za okončanje prisilne likvidacije kreditne institucije
Članak 59.
(1) Ako se prijenos pokrivenih obveznica u skladu s člankom 58. ovoga Zakona ne dovrši u roku za okončanje postupka prisilne likvidacije koji je propisan zakonom kojim se uređuje prisilna likvidacija kreditnih institucija, sud će na prijedlog posebnog upravitelja produljiti taj rok za dodatne tri godine ako je to potrebno radi potpunijeg namirenja ulagatelja u pokrivene obveznice, s tim da se taj rok može produljiti više puta.
(2) Produljenje roka sukladno ovom članku ne sprečava da se likvidacija ostale imovine dovrši u zakonom za to predviđenom roku.
(3) Na one aspekte prisilne likvidacije izdavatelja koji nisu uređeni ovim Zakonom primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje prisilna likvidacija kreditnih institucija.
Zaštita skupa za pokriće u slučaju prijenosa
Članak 60.
(1) Stjecatelj u slučaju prijenosa iz članka 58. ovoga Zakona smatra se sveopćim pravnim sljednikom izdavatelja u vezi s prenesenom imovinom, pravima i obvezama.
(2) Javni registri, središnji depozitorij, zemljišnoknjižni sudovi i drugi registri na temelju ugovora o kupoprodaji i odobrenja Agencije iz članka 58. stavka 3. ovoga Zakona upisuju stjecatelja kao imatelja odnosno osiguranog vjerovnika na svoj imovini i kolateralima iz prenesenog skupa za pokriće.
(3) Ako je ugovor o osiguranju tražbina koje su prenesene na temelju ugovora o kupoprodaji ovjeren od suca nadležnog suda ili sastavljen u obliku javnobilježničkog akta ili solemnizirane privatne isprave s pristankom za provođenje ovrhe neposredno na temelju ugovora o osiguranju, javni bilježnik sastavlja potvrdu ovršnosti u korist stjecatelja nakon predočenja ugovora o kupoprodaji, registra skupa za pokriće koji dokazuje da je osigurana tražbina bila uključena u skup za pokriće i odobrenja Agencije iz članka 58. stavka 3. ovoga Zakona te neće zahtijevati ispunjenje daljnjih formalnosti.
(4) Parnični postupak koji se vodi u vezi s imovinom iz skupa za pokriće i pokrivenim obveznicama prekida se u slučaju prijenosa imovine sukladno članku 58. ovoga Zakona te se nastavlja sukladno odredbama zakona kojim se uređuje parnični postupak kad stjecatelj preuzme postupak ili kad ga sud na prijedlog suprotne strane ili po službenoj dužnosti pozove da to učini. Odredbe ovoga stavka na odgovarajući se način primjenjuju i na ostale postupke u kojima se odredbe zakona kojim se uređuje parnični postupak podredno primjenjuju. Kao dokaz prijenosa imovine dovoljno je predočenje ugovora o kupoprodaji i registra skupa za pokriće koji dokazuje da je tražbina bila predmet kupoprodaje i uključena u skup za pokriće.
(5) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i u slučaju kupnje imovine prilikom zajedničkog financiranja predviđenog člankom 8. ovoga Zakona.
Likvidacija skupa za pokriće izdavatelja u prisilnoj likvidaciji
Članak 61.
(1) Ako se prijenos pokrivenih obveznica u skladu s člankom 58. ovoga Zakona ne dovrši u roku za okončanje prisilne likvidacije koji je propisan zakonom kojim se uređuje prisilna likvidacija kreditnih institucija, a postane očito kako skup za pokriće neće biti dostatan za namirenje tražbina ulagatelja iz pokrivenih obveznica i drugih ugovornih strana ugovora o izvedenicama koji ispunjavaju uvjete iz članka 10. ovoga Zakona, posebni upravitelj može u cijelosti ili djelomično prodati imovinu koja se nalazi u skupu za pokriće, o čemu je dužan prethodno obavijestiti Agenciju i Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita. Takva obavijest mora sadržavati detaljno obrazloženje o tome na koji je način posebni upravitelj utvrdio da su uvjeti za prodaju imovine koja se nalazi u skupu za pokriće ispunjeni, kao i procjenu učinka prodaje imovine iz skupa za pokriće na ulagatelje u pokrivene obveznice.
(2) Prilikom prodaje imovine iz stavka 1. ovoga članka posebni upravitelj ovlašten je poduzimati pravne radnje sa svrhom cjelokupne ili djelomične prodaje imovine koja čini skup za pokriće, kao i ostale radnje unovčenja stečajne imovine kako je propisano zakonom kojim se uređuje stečaj, pri čemu mu nije potrebna suglasnost bilo koje treće osobe, te se na takve pravne radnje ne primjenjuju postupovne odredbe propisa kojim se uređuje poslovanje trgovačkih društava i tržište kapitala u dijelu koji bi bio suprotan ovom članku i svrsi pravnih radnji prodaje imovine.
(3) Od iznosa zaprimljenih od prodaje imovine posebni upravitelj podmiruje troškove prodaje, a ostatak, na prvi sljedeći dan dospijeća pokrivenih obveznica, razmjerno dijeli ulagateljima u pokrivene obveznice i drugim ugovornim stranama iz ugovora o izvedenicama koji ispunjavaju uvjete iz članka 10. ovoga Zakona.
Primjena sanacijskih instrumenata nad izdavateljem i redovna likvidacija izdavatelja
Članak 62.
(1) Tijelo nadležno za sanaciju izdavatelja, prilikom primjene instrumenta odvajanja imovine, instrumenta prodaje ili instrumenta prijelazne institucije prema propisu kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava, može u prijenos uključiti imovinu uključenu u skup za pokriće samo ako u prijenos uključi i odgovarajuće obveze iz pokrivenih obveznica. Na taj prijenos na odgovarajući se način primjenjuju, ovisno o slučaju, odredbe članka 58. stavaka 5., 6. i 7. i članka 60. ovoga Zakona.
(2) Uz plan redovne likvidacije izdavatelja, koji se podnosi Hrvatskoj narodnoj banci u slučaju redovne likvidacije izdavatelja, izdavatelj mora priložiti prijedlog odluke o imenovanju posebnog upravitelja skupa za pokriće, prihvat imenovanja te suglasnost Agencije na njegovo imenovanje. Agencija će o prijedlogu imenovanja posebnog upravitelja odlučiti u roku od 30 dana od dana podnošenja prijedloga za imenovanje posebnog upravitelja.
(3) Hrvatska narodna banka odbija plan redovne likvidacije izdavatelja u skladu s propisima kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija ako ocijeni da plan likvidacije ne osigurava zaštitu prava ulagatelja u pokrivene obveznice u skladu s načelima iz ove glave Zakona kojima se štite prava ulagatelja u pokrivene obveznice u slučaju prisilne likvidacije, a posebice ako ne sadrži prijedlog imenovanja posebnog upravitelja skupa za pokriće, prihvat imenovanja te suglasnost Agencije na njegovo imenovanje.
(4) U slučaju prihvaćanja plana redovne likvidacije izdavatelja odredbe ove glave Zakona na odgovarajući se način primjenjuju i na postupak redovne likvidacije, osim odredbi iz članka 56. stavaka 1. do 6. ovoga Zakona.
Povrede izdavatelja
Članak 63.
(1) Novčanom kaznom u iznosu koji je višekratnik broja 1000, a koja ne može biti veća od 10 % ukupnog prihoda koji je ostvario u godini kada je počinjena povreda, utvrđenog službenim financijskim izvještajima za tu godinu, kaznit će se izdavatelj:
− ako ne osigura da su pokrivene obveznice u svakom trenutku osigurane imovinom koja je prihvatljiva u skladu s člankom 129. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013
− ako izdavatelj izda pokrivene obveznice, a da ne osigura dvostruku zaštitu predviđenu odredbama članka 5. ovoga Zakona
− ako izdavatelj izda pokrivene obveznice kod kojih obveze plaćanja povezane s pokrivenim obveznicama podliježu automatskom ubrzanju ili ubrzanju izjavom volje izdavatelja samo zbog činjenice da je nad izdavateljem otvoren postupak prisilne likvidacije ili sanacije ili je isto naknadno omogućio, što je protivno odredbama članka 6. ovoga Zakona
− ako ne osigura da imovina u skupu za pokriće udovoljava zahtjevima u pogledu usklađenog financiranja, što je protivno članku 7. stavku 3. ovoga Zakona
− ako nema uspostavljene postupke na temelju kojih može pratiti jesu li fizički kolaterali kojima se osigurava imovina za pokriće odgovarajuće osigurani od gubitka ili štete i je li tražbina po takvom osiguravateljskom pokriću izdvojena sukladno članku 11. ovoga Zakona, što je protivno članku 7. stavku 4. ovoga Zakona
− ako ne evidentira imovinu za pokriće u registru skupa za pokriće i/ili ako je ne dokumentira sukladno odredbama ovoga Zakona odnosno ako ne dokumentira usklađenosti svojih politika kreditiranja s odredbama članka 7. ovoga Zakona, što je protivno članku 7. stavku 5. ovoga Zakona
− ako se prilikom vrednovanja fizičkih kolaterala sukladno članku 129. stavku 3. Uredbe 575/2013 ne drži pravila iz članka 7. stavka 6. ovoga Zakona
− ako u skup za pokriće uključi imovinu kupljenu od druge kreditne institucije i/ili kupljenu od pravne osobe koja nije kreditna institucija, a ta imovina nije prihvatljiva u skladu s člankom 7. ovoga Zakona i nije izdvojena u skladu s člankom 11. ovoga Zakona, što je protivno članku 8. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona
− ako izdavatelj koji u skup za pokriće uključuje i imovinu kupljenu od pravne osobe koja nije kreditna institucija ne ocijeni standarde za odobravanje kredita pravne osobe koja je inicirala imovinu za pokriće ili sam ne provede temeljitu procjenu kreditne sposobnosti dužnika, što je protivno članku 8. stavku 3. ovoga Zakona
− ako se skup za pokriće ne sastoji od imovine utvrđene u skladu s člankom 9. ovoga Zakona
− ako ne ispunjava uvjete u pogledu ugovora o izvedenicama u skupu za pokriće utvrđene člankom 10. ovoga Zakona
− ako se ugovori o izvedenicama s drugom ugovornom stranom koji služe za zaštitu od rizika skupa za pokriće uključe u isti skup za netiranje zajedno s ostalim ugovorima o izvedenicama koje je izdavatelj pokrivenih obveznica sklopio s tom istom drugom ugovornom stranom, a koji ne služe za pokriće rizika skupa za pokriće, što je protivno članku 10. stavku 2. ovoga Zakona
− ako se ugovori o izvedenicama s drugom ugovornom stranom koji služe za pokriće rizika skupa za pokriće jednog programa pokrivenih obveznica uključe u isti skup za netiranje zajedno s ugovorima o izvedenicama koji se odnose na skup za pokriće drugog programa pokrivenih obveznica, što je protivno članku 10. stavku 3. ovoga Zakona
− ako ne čuva dokumentaciju iz članka 10. stavka 5. točke 2. ovoga Zakona u skladu s rokom utvrđenim u članku 10. stavku 6. ovoga Zakona
− ako ne ispunjava zahtjeve u pogledu izdvajanja imovine za pokriće u skladu s člankom 11. ovoga Zakona
− ako koristi imovinu koja čini skup za pokriće za bilo što osim za ispunjenje obveza prema ulagateljima u pokrivene obveznice, drugim ugovornim stranama iz ugovora o izvedenicama koji ispunjavaju uvjete iz članka 10. ovoga Zakona te obveza koje proizlaze iz samog skupa za pokriće, sve do potpunog ispunjenja tražbina iz pokrivenih obveznica, što je protivno odredbama članka 11. stavka 6. ovoga Zakona
− ako prije izdavanja pokrivenih obveznica ne uspostavi i/ili ne održava registar skupa za pokrića i/ili ako u registar skupa za pokriće ne upiše svu imovinu koja čini skup za pokriće za svako izdanje pokrivenih obveznica, što je protivno članku 12. ovoga Zakona
− ako registar skupa za pokriće ne sadržava podatke o imovini koji omogućavaju da se ona u svakom trenutku može odrediti, kao i da se može odrediti njezina vrijednost te kolaterali kojima je takva imovina osigurana, što je protivno članku 12. stavku 2. ovoga Zakona
− ako nakon izdavanja pokrivenih obveznica bez odgađanja ne upiše u registar skupa za pokriće svu imovinu koja postaje dio skupa za pokriće odnosno ako u registar skupa za pokriće upiše imovinu koja postaje dio skupa za pokriće bez prethodnog odobrenja nadzornika skupa za pokriće, što je protivno članku 12. stavku 5. ovoga Zakona
− ako bez odgađanja ne izbriše iz skupa za pokriće svu imovinu koja prestaje biti dio skupa za pokriće odnosno ako iz registra skupa za pokriće izbriše imovinu bez prethodnog odobrenja nadzornika skupa za pokriće, što je protivno članku 12. stavku 6. ovoga Zakona
− ako ne dostavi izvadak iz registra skupa za pokriće u elektroničkom obliku Agenciji i Hrvatskoj narodnoj banci prilikom izdavanja pokrivenih obveznica te prilikom svake izmjene imovine u skupu za pokriće i/ili ako ne dostavi dokaz o odobrenju nadzornika skupa za pokriće za upis odnosno brisanje imovine iz skupa za pokriće, što je protivno članku 12. stavcima 9. i 10. ovoga Zakona
− ako uprava izdavatelja prije nego što zatraži odobrenje za program pokrivenih obveznica ne imenuje nadzornika skupa za pokriće koji će potvrditi da prilikom izdanja pokrivenih obveznica postoji dostatan skup za pokriće te da je upisan u registar skupa za pokriće, sukladno odredbama ovoga Zakona, i/ili ako na odluku o imenovanju nadzornika skupa za pokriće prethodno nije dala suglasnost unutarnja revizija i nadzorni odbor izdavatelja, što je protivno članku 13. stavcima 1. i 5. ovoga Zakona
− ako ne osigura da nadzornik skupa za pokriće uz prethodnu pisanu najavu ima izravni pristup sjednicama uprave i nadzornog odbora izdavatelja kad god je na dnevnom redu tih sjednica tema koja ima ili može imati utjecaja na prava i obveze ulagatelja u pokrivene obveznice, što je protivno članku 13. stavku 3. ovoga Zakona
− ako ne osigura da je nadzornik skupa za pokriće odvojen od izdavatelja i od revizora izdavatelja te neovisan o izdavatelju i njegovu revizoru i da ima relevantno iskustvo u reviziji kreditnih institucija, financijskih institucija, infrastruktura tržišta kapitala, društava za upravljanje investicijskim fondovima, mirovinskim društvima ili mirovinskim osiguravajućim društvima ili relevantno iskustvo u obavljanju usporedivih poslova u subjektima financijskog sektora, što je protivno članku 13. stavku 4. ovoga Zakona
− ako prije donošenja odluke o imenovanju nadzornika skupa za pokriće ne provede procjenu ispunjava li nadzornik skupa za pokriće uvjete propisane ovim Zakonom te tu procjenu ne dostavi Agenciji u sklopu zahtjeva iz članka 19. ovoga Zakona, što je protivno članku 13. stavku 5. ovoga Zakona
− ako ne osigura da nadzornik skupa za pokriće u svako doba ima pristup registru skupa za pokriće, kao i brz pristup svim dokumentima povezanim na bilo koji način s pokrivenim obveznicama ili imovinom za pokriće, uključujući sve kreditne spise, ugovore, dokumente o kolateralima, procjene imovine i slične dokumente koji su povezani s kreditima uključenim u skup za pokriće, što je protivno članku 13. stavku 13. ovoga Zakona
− ako ne pruži informacije ulagateljima o svom programu pokrivenih obveznica koje su dovoljno detaljne, ili pruži nepotpune i netočne informacije, kako bi se ulagateljima omogućilo da ocijene profil i rizike tog programa i provedu dubinsku analizu programa, i to na način da se ulagateljima na tromjesečnoj osnovi pružaju informacije utvrđene u članku 14. stavku 1. ovoga Zakona, i/ili ako izdavatelj te informacije ne objavi na svojim internetskim stranicama, što je protivno članku 14. ovoga Zakona
− ako ne osigura zaštitu ulagatelja na način da program pokrivenih obveznica u svakom trenutku ispunjava zahtjeve u pogledu pokrića propisane člankom 15. ovoga Zakona
− ako ne osigura da je ukupan nominalni iznos glavnice cjelokupne imovine uključene u skup za pokriće najmanje 5% veći od ukupnog nominalnog iznosa glavnice nepodmirenih obveza koje proizlaze iz pokrivenih obveznica (načelo nominalnog iznosa), što je protivno članku 15. stavku 7. ovoga Zakona
− ako ne provede analizu otpornosti na stres na program pokrivenih obveznica po zahtjevu Agencije i Hrvatske narodne banke i ne dostavi takvu analizu nadzorniku skupa za pokriće najkasnije u roku od 30 dana od provedenog testiranja otpornosti na stres, što je protivno članku 15. stavku 9. ovoga Zakona
− ako ne osigura zaštitu ulagatelja na način da skup za pokriće u svakom trenutku uključuje zaštitni sloj likvidnosti koji se sastoji od likvidne imovine dostupne za pokriće neto likvidnosnih odljeva u okviru programa pokrivenih obveznica, što je protivno članku 16. stavku 1. ovoga Zakona
− ako ne osigura da se zaštitni sloj likvidnosti skupa za pokriće sastoji od vrsta imovine izdvojenih u skladu s člankom 11. ovoga Zakona, a utvrđenih u članku 16. stavku 3. ovoga Zakona
− ako izda pokrivene obveznice s produljenjem roka dospijeća i taj rok produlji, a da nisu ispunjeni uvjeti utvrđeni u članku 17. stavcima 2. i 3. ovoga Zakona
− ako nakon početnog izdavanja pod programom pokrivenih obveznica izda novo izdanje pokrivenih obveznica unutar tog programa pokrivenih obveznica bez traženja novog odobrenja za program pokrivenih obveznica odnosno prethodnog mišljenja, a izdanje nije u skladu s odobrenjem koje je dano za program i u skladu s odredbama ovoga Zakona i pripadajućih podzakonskih propisa, što je protivno članku 19. stavku 8. ovoga Zakona
− ako pokrivene obveznice izda kreditna institucija koja nema sjedište u Republici Hrvatskoj i/ili koja od Agencije nije dobila odobrenje programa pokrivenih obveznica u okviru kojeg izdaje pokrivene obveznice, što je protivno članku 20. stavku 1. ovoga Zakona
− ako na temelju lažnih izjava ili na drugi način nezakonito stekne prethodno mišljenje odnosno odobrenje programa pokrivenih obveznica iz članka 20. ovoga Zakona
− ako nakon dobivanja odobrenja namjerava izmijeniti program pokrivenih obveznica, a da o takvim namjeravanim izmjenama nije prethodno obavijestio Hrvatsku narodnu banku i Agenciju i/ili ako za svaku materijalno značajnu promjenu izdavatelj nije zatražio odobrenje za izmjenu prethodno odobrenog programa, što je protivno članku 20. stavku 6. ovoga Zakona
− ako više ne ispunjava uvjete na temelju kojih je izdano odobrenje za program pokrivenih obveznica, što je protivno članku 21. ovoga Zakona
− ako nema odgovarajući sustav upravljanja rizicima za poslovanje s pokrivenim obveznicama koji je uspostavljen tako da osigura identifikaciju, procjenu, kontrolu i praćenje svih rizika povezanih s poslovanjem s pokrivenim obveznicama, a posebice rizik druge ugovorne strane, kamatni rizik, valutni rizik, tržišni rizik, operativni rizik i rizik likvidnosti, odnosno ako sustav upravljanja rizicima ne obuhvaća stavke utvrđene u članku 23. stavku 3. ovoga Zakona
− ako prije dobivanja odobrenja iz članka 20. ovoga Zakona ne provede detaljnu pisanu analizu svih rizika za poslovanje s pokrivenim obveznicama te ako nema dovoljan broj zaposlenika sa stručnim kvalifikacijama potrebnim za obavljanje poslovanja s pokrivenim obveznicama, što je protivno članku 23. stavku 4. ovoga Zakona
− ako za svako polugodište odnosno na zahtjev ne dostavi ili dostavi nepotpune i netočne informacije Agenciji i Hrvatskoj narodnoj banci o programu pokrivenih obveznica i druge informacije utvrđene u članku 26. stavku 1. ovoga Zakona
− ako u slučaju sanacije izdavatelja ne dostavi Agenciji i Hrvatskoj narodnoj banci sve dodatne informacije koje se odnose na zaštitu ulagatelja u pokrivene obveznice i ostvarivanje njihovih prava iz pokrivenih obveznica, a u slučaju prisilne likvidacije izdavatelja dodatne informacije ne dostavi Agenciji, Hrvatskoj agenciji za osiguranje depozita i likvidatoru, što je protivno članku 26. stavku 2. ovoga Zakona
− ako na zahtjev Agencije ne dostavi izvješća i informacije o svim pitanjima važnima za zaštitu ulagatelja i provođenje nadzora nad primjenom odredbi ovoga Zakona, što je protivno članku 26. stavku 3. ovoga Zakona
− ako izdavatelj koji izdvoji postupke, usluge ili aktivnosti koje se odnose na izdanje pokrivenih obveznica koje bi inače obavljao sam izdavatelj ugovorno nije osigurao da pružatelj usluga surađuje s Agencijom u vezi s izdvojenim procesima odnosno ako izdavatelj u tom slučaju ne osigura da Agencija ima učinkovit pristup podacima koji se odnose na izdvojene procese, kao i relevantnim poslovnim prostorima pružatelja usluga, kada je to potrebno radi učinkovitog nadzora u skladu s odredbama ovoga Zakona, kao i da se Agencija može koristiti tim pravom pristupa, što je protivno članku 31. stavku 5. ovoga Zakona.
(2) Za povrede iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu do 300.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba iz uprave izdavatelja.
(3) Novčanom kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se izdavatelj ili drugi subjekt nadzora:
− ako nakon zaprimanja obavijesti o nadzoru ne omogući ovlaštenoj osobi Agencije obavljanje neposrednog nadzora u sjedištu izdavatelja i na ostalim mjestima u kojima on ili druga osoba po njegovu ovlaštenju obavlja djelatnost i poslove u vezi s kojima Agencija obavlja nadzor, što je protivno članku 31. stavku 1. ovoga Zakona
− ako ovlaštenoj osobi Agencije, na njezin zahtjev, ne omogući kontrolu poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije, administrativne ili poslovne evidencije te nadzor nad informacijskim sustavom i tehnologijama koje omogućavaju rad informacijskog sustava, u opsegu potrebnom za obavljanje nadzora u smislu ovoga Zakona, odnosno ako subjekt nadzora ovlaštenoj osobi Agencije, na njezin zahtjev, ne dostavi svu traženu poslovnu dokumentaciju, računalne ispise, preslike poslovnih knjiga, druge evidencije o prometu podataka, administrativne ili poslovne evidencije u papirnatom obliku ili u obliku elektroničkog zapisa na mediju i u obliku koji zahtijeva ovlaštena osoba Agencije, a u vezi sa skupom za pokriće, što je protivno članku 31. stavcima 2. i 3. ovoga Zakona
− ako ne osigura ovlaštenoj osobi Agencije standardno sučelje za pristup sustavu za upravljanje bazama podataka kojima se koristi, u svrhu provođenja nadzora potpomognutog računalnim programima, što je protivno članku 31. stavku 4. ovoga Zakona.
(4) Za povrede iz stavka 3. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu do 100.000,00 kuna kaznit će se odgovorna osoba izdavatelja ili drugog subjekta nadzora.
Prekršaji nadzornika skupa za pokriće
Članak 64.
(1) Novčanom kaznom u iznosu do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj nadzornik skupa za pokriće:
− ako ne odbije izdati prethodno odobrenje za upis u registar skupa za pokriće ili brisanje iz registra skupa za pokriće u slučajevima kada bi takav upis ili brisanje doveli do toga da izdavatelj ili skup za pokriće ne udovoljava uvjetima propisanim ovim Zakonom, podzakonskim propisima, odobrenju za izdavanje pokrivenih obveznica ili prospektu izdanja, a posebice ako nadzornik skupa za pokriće ne odbije izdati prethodno odobrenje za upis kada imovina koja je predložena kao imovina za pokriće ne zadovoljava uvjete propisane za imovinu za pokriće, što je protivno članku 12. stavku 7. ovoga Zakona
− ako ne uzme u obzir zaključke analize iz članka 15. stavka 9. ovoga Zakona pri procjeni hoće li izdavatelj i skup za pokriće moći nastaviti ispunjavati uvjete propisane ovim Zakonom, podzakonskim propisima, kao i ugovornim uvjetima pokrivenih obveznica, što je protivno članku 13. stavku 7. ovoga Zakona
− ako kontinuirano ne prati ispunjavaju li izdavatelj i skup za pokriće uvjete propisane ovim Zakonom, podzakonskim propisima, kao i ugovorne uvjete pokrivenih obveznica utvrđene u članku 13. stavku 8. ovoga Zakona
− ako ne nadzire registar skupa za pokriće u razdoblju dok pokrivene obveznice ne budu u cijelosti otplaćene kako bi se osiguralo da izdavatelj održava vrijednost pokrivenih obveznica u skladu s odredbama ovoga Zakona, pripadajućim podzakonskim propisima i ugovornim uvjetima pokrivenih obveznica, što je protivno članku 13. stavku 10. ovoga Zakona
− ako odobri brisanje, zamjenu i dodavanje imovine u registar skupa za pokriće, a skup za pokriće nakon predloženog brisanja, zamjene i dodavanja imovine ne zadovoljava zahtjeve koje mora udovoljavati skup za pokriće prema ovom Zakonu, pripadajućim podzakonskim propisima i ugovornim uvjetima pokrivenih obveznica, što je protivno članku 13. stavku 12. ovoga Zakona
− ako svakih šest mjeseci ne podnese izvješće Hrvatskoj narodnoj banci i Agenciji u kojem treba potvrditi da je skup za pokriće usklađen sa zakonskim i regulatornim zahtjevima i/ili ako izvješću ne priloži izvadak iz registra skupa za pokriće, što je protivno članku 13. stavku 14. ovoga Zakona
− ako ne odgovori na zahtjev za dostavu informacije i na upite Hrvatske narodne banke odnosno Agencije unutar roka koji u takvom zahtjevu za informacije ili upitu odredi Hrvatska narodna banka odnosno Agencija, što je protivno članku 13. stavku 16. ovoga Zakona.
(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu do 20.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba nadzornika skupa za pokriće ako je nadzornik skupa za pokriće pravna osoba.
(3) Prekršajni postupak protiv nadzornika skupa za pokriće za prekršaje iz ovoga članka pokreće Agencija.
Prekršaji likvidatora izdavatelja odnosno posebnog upravitelja
Članak 65.
(1) Novčanom kaznom u iznosu do 20.000,00 kuna kaznit će se likvidator izdavatelja ako raspolaže skupom za pokriće ili pokrivenim obveznicama, što je protivno članku 57. stavku 9. ovoga Zakona.
(2) Prekršajni postupak protiv likvidatora za prekršaje iz ovoga članka pokreće Hrvatska agencija za osiguranje depozita.
(3) Novčanom kaznom u iznosu do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj posebni upravitelj:
− ako u roku od šest mjeseci po konačnom dospijeću pokrivenih obveznica ne utvrdi jesu li u potpunosti namireni glavnice i kamata iz pokrivenih obveznica te iznosi koji se duguju drugim ugovornim stranama iz ugovora o izvedenicama, što je protivno članku 6. stavku 6. ovoga Zakona
− ako ne otvori posebne račune ili ne poduzme sve pravne radnje potrebne za potpuno odvajanje imovine skupa za pokriće od likvidacijske mase, što je protivno članku 57. stavku 3. ovoga Zakona
− ako zadire u likvidacijsku masu izdavatelja, što je protivno članku 57. stavku 8. ovoga Zakona
− ako u roku od 60 dana od dana otvaranja postupka prisilne likvidacije ne sastavi bazu podataka kako bi se zainteresiranim stjecateljima omogućila procjena vrijednosti skupa za pokriće te ako ne omogući uvid u te podatke u skladu s odredbama ovoga Zakona, što je protivno članku 58. stavku 1. ovoga Zakona.
(4) Za prekršaje iz stavka 3. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu do 20.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba posebnog upravitelja ako je posebni upravitelj pravna osoba.
(5) Prekršajni postupak protiv posebnog upravitelja za prekršaje iz ovoga članka pokreće Agencija.
Objava upravnih sankcija, prekršajnih sankcija i nadzornih mjera
Članak 66.
(1) Agencija je dužna objaviti na svojim internetskim stranicama odluke o izricanju upravnih sankcija, prekršajnih sankcija i nadzornih mjera koje su izrečene zbog kršenja odredbi ovoga Zakona, uključujući i:
1. rješenja o izricanju upravnih sankcija, a koje se odnose na povrede odredbi ovoga Zakona, uz naznaku da se radi o nepravomoćnim rješenjima
2. nepravomoćne odluke o prekršajima koje se odnose na kršenje odredbi ovoga Zakona, uz naznaku da se radi o nepravomoćnim odlukama
3. prekršajne naloge na koje nije uložen prigovor u skladu sa zakonom kojim je uređen prekršajni postupak
4. izvršna rješenja o izricanju nadzornih mjera, a koje su donesene u postupcima nadzora koje provodi Agencija, uz naznaku da se radi o nepravomoćnim rješenjima.
(2) Objava iz stavka 1. ovoga članka učinit će se bez nepotrebne odgode nakon što je počinitelj povrede obaviješten o odluci kojom se izriče ta sankcija ili mjera, kao i o tome da će se ta odluka objaviti na internetskim stranicama Agencije.
(3) Objava iz stavka 1. ovoga članka sadrži najmanje informacije o vrsti i karakteru povrede i identitetu počinitelja povrede. Obveza iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na odluke o izricanju mjera istražne prirode.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Agencija će objaviti anonimizirano odluke o izricanju upravnih sankcija, prekršajnih sankcija ili nadzornih mjera:
a) ako je sankcija ili mjera izrečena fizičkoj osobi i ako se ustanovilo da je objava osobnih podataka neproporcionalna
b) ako bi objava ugrozila stabilnost financijskih tržišta ili kaznenu istragu koja je u tijeku, s tim da će Agencija, ako ima saznanja da se u vezi s činjenicama na kojima se temelji upravna sankcija, prekršajna sankcija ili nadzorna mjera vodi istraga, dostaviti odluku tijelu koje vodi istragu koje može rješenjem u roku od 15 dana od dostave odluke od strane Agencije odrediti tajnost cijele ili dijela odluke ako bi javno objavljivanje odluke štetilo probicima postupka, a sve u skladu sa zakonom kojim se uređuje kazneni postupak
c) ako bi objava prouzročila neproporcionalnu štetu uključenim kreditnim institucijama ili fizičkim osobama, u mjeri u kojoj je to moguće utvrditi.
(5) U slučaju odluke o anonimnoj objavi, Agencija može objavu relevantnih podataka odgoditi na razuman rok, ako je predviđeno da će razlozi za anonimnu objavu prestati postojati tijekom toga roka.
(6) Ako je protiv upravne sankcije ili nadzorne mjere podnesen pravni lijek odnosno pokrenut upravni spor, Agencija će tu informaciju uključiti u objavu ili izmijeniti prethodnu objavu ako je pravni lijek podnesen odnosno upravni spor pokrenut nakon prvobitne objave. Agencija će objaviti podatak o ishodu postupka pokrenutog po podnesenom pravnom lijeku odnosno pokrenutom upravnom sporu, kao i svaku odluku kojom se poništava prethodna izrečena upravna sankcija ili nadzorna mjera odnosno usvaja tužbeni zahtjev u upravnom sporu.
(7) Ako je protiv prekršajne sankcije podnesen pravni lijek, Agencija će tu informaciju uključiti u objavu ili izmijeniti prethodnu objavu ako je pravni lijek podnesen nakon prvobitne objave. Agencija će objaviti podatak o ishodu postupka pokrenutog po podnesenom pravnom lijeku, kao i svaku odluku kojom se poništava prethodna odluka o izricanju prekršajne sankcije.
(8) Sve pravomoćne odluke kojima se poništava odluka o izricanju sankcije ili mjere također će se objaviti bez odgode na internetskim stranicama Agencije.
(9) Objave iz ovoga članka bit će dostupne na internetskim stranicama Agencije tijekom pet godina od dana objave. Osobni podaci sadržani u objavi zadržavaju se na internetskim stranicama samo tijekom razdoblja koje je potrebno i u skladu s primjenjivim pravilima o zaštiti osobnih podataka, ali ne duže od pet godina.
(10) Agencija obavještava EBA-u o svim izrečenim upravnim sankcijama i nadzornim mjerama, među ostalim o svim podnesenim pravnim lijekovima protiv tih sankcija i mjera te njihovu ishodu, prema potrebi.
Označavanje
Članak 67.
(1) Oznaka »europska pokrivena obveznica« i njezin službeni prijevod na sve službene jezike Europske unije smije se koristiti samo za pokrivene obveznice koje ispunjavaju zahtjeve utvrđene ovim Zakonom.
(2) Oznaka »europska pokrivena obveznica (Premium)« i njezin službeni prijevod na sve službene jezike Europske unije smije se koristiti samo za pokrivene obveznice:
a) koje ispunjavaju zahtjeve utvrđene u odredbama ovoga Zakona i
b) koje ispunjavaju zahtjeve iz članka 129. Uredbe (EU) br. 575/2013, kako je izmijenjen Uredbom (EU) 2019/2160.
Postojeće pokrivene obveznice
Članak 68.
Instrumenti pod nazivom »pokrivene obveznice« prije stupanja na snagu ovoga Zakona i izvedenice tog pojma neće se smatrati pokrivenim obveznicama u smislu ovoga Zakona.
Preispitivanje
Članak 69.
(1) Ministarstvo financija dostavlja do 8. srpnja 2024. Europskoj komisiji informacije o:
− kretanjima u pogledu broja odobrenja za izdavanje pokrivenih obveznica
− kretanjima u pogledu broja pokrivenih obveznica izdanih u skladu s odredbama ovoga Zakona i u skladu s člankom 129. Uredbe (EU) br. 575/2013
− kretanjima u pogledu imovine kojom je osigurano izdavanje pokrivenih obveznica
− kretanjima u pogledu stupnja veće razine kolateralizacije
− prekograničnim ulaganjima u pokrivene obveznice, među ostalim o priljevu ulaganja iz trećih zemalja i odljevu ulaganja u treće zemlje
− kretanjima u pogledu izdavanja pokrivenih obveznica sa strukturama za produljenje roka dospijeća
− kretanjima u pogledu rizika i koristi upotrebe izloženosti iz članka 129. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013
− funkcioniranju tržišta pokrivenih obveznica.
(2) Informacije iz stavka 1. ovoga članka Agencija je dužna pravodobno dostaviti Ministarstvu financija.
Rokovi za donošenje podzakonskih propisa
Članak 70.
(1) Hrvatska narodna banka donijet će podzakonske propise iz članka 12. stavka 13., članka 19. stavaka 10. i 11. i članka 20. stavka 8. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Upravno vijeće Agencije donijet će pravilnike iz članka 9. stavka 3., članka 10. stavka 5., članka 12. stavka 12., članka 13. stavka 20., članka 14. stavka 3., članka 15. stavka 10., članka 19. stavaka 10. i 12., članka 20. stavka 7., članka 21. stavka 2., članka 26. stavka 6., članka 36. stavka 8., članka 55. i članka 57. stavka 12. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Stupanje na snagu
Članak 71.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim članka 7. stavka 2. ovoga Zakona koji stupa na snagu 8. srpnja 2022.