Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom uređuju uvjeti i način obavljanja muzejske djelatnosti, ustrojstvo i djelokrug muzeja, pribavljanje i obrada muzejske građe i vođenje muzejske dokumentacije te druga pitanja od značenja za obavljanje muzejske djelatnosti u svrhu zaštite i promicanja općeljudske i nacionalne kulturne i prirodne baštine.
(2) Muzejska građa od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu.
Članak 2.
Ovim se Zakonom:
– osigurava obavljanje muzejske djelatnosti kao javne službe u okviru Sustava muzeja Republike Hrvatske
– uređuje muzejska djelatnost radi zaštite i očuvanja hrvatske kulturne i prirodne baštine i njezine dostupnosti javnosti
– čuva i štiti kulturna i prirodna baština za sadašnje i buduće naraštaje radi povećanja njihovih kompetencija
– uređuje postupak utvrđivanja svojstva kulturnog dobra za muzejski predmet i muzejsku zbirku upisom u inventarnu knjigu javnog muzeja
– utvrđuju načini financiranja muzejske djelatnosti.
Članak 3.
U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja:
1. muzejska djelatnost obuhvaća poslove nabave muzejske građe, istraživanja, stručne i znanstvene obrade te njezine sistematizacije u zbirke, zatim trajne zaštite muzejske građe, muzejske dokumentacije i baštinskih lokaliteta i nalazišta u svrhu osiguranja dostupnosti, obrazovanja, tumačenja i predstavljanja javnosti muzejske građe kao kulturnoga materijalnog i nematerijalnog dobra te dijelova prirode
2. muzej je pravna osoba ili ustrojstvena jedinica pravne osobe (muzej u sastavu) koja obavlja muzejsku djelatnost u svrhu proučavanja, obrazovanja i uživanja u materijalnoj i nematerijalnoj baštini čovječanstva i njegova okoliša, u službi društva i njegova kulturnoga i gospodarskoga razvitka, otvorena za javnost
3. javni muzej je neprofitna pravna osoba kojoj je osnivač Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravna osoba u njihovu pretežitom vlasništvu
4. privatni muzej je muzej kojemu je osnivač druga pravna ili fizička osoba
5. muzej vjerske zajednice je stalna izložba muzejske građe vjerske zajednice dostupna javnosti
6. muzej zajednice, ekomuzej i samostalna zbirka su modeli održivog upravljanja prirodnom i kulturnom baštinom koji koriste mehanizme partnerstva, umrežavanja i/ili baštinskog aktivizma u svrhu cjelovitog pristupa očuvanju, interpretaciji i prezentaciji baštine na određenom području
7. galerija je pravna osoba ili ustrojstvena jedinica unutar pravne osobe koja nema vlastitu muzejsku građu i obavlja muzejsku djelatnost prezentiranjem javnosti civilizacijskih, kulturnih materijalnih i nematerijalnih dobara te dijelova prirode u skladu s uvjetima propisanima ovim Zakonom
8. muzejska građa su sva civilizacijska, kulturna materijalna i nematerijalna dobra i dijelovi prirode u muzeju koja su dio nacionalne i općeljudske baštine
9. muzejski predmet je inventarizirani predmet koji je nakon istraživanja i obrade prepoznat kao predmet civilizacijskoga, kulturnoga, prirodnoga i povijesnoga značenja
10. muzejska zbirka je skup inventariziranih muzejskih predmeta, sistematiziran i obrađen na stručan način, povezanih po jednoj ili više značajki kulturnih, prirodnih, povijesnih, znanstvenih ili umjetničkih vrijednosti
11. studijska zbirka je dio muzejske građe namijenjene izučavanju i znanstvenomu istraživanju
12. muzejska dokumentacija je sustavno izrađen, prikupljen, organiziran i pohranjen skup podataka koji je nastao tijekom procesa stručne obrade, zaštite i prezentacije svih muzejskih predmeta koji govore o njihovu stvaranju, svojstvima, povijesti, stjecanju, konzervaciji i prate sve ostale promjene od njihova ulaska u muzej
13. Muzejski dokumentacijski centar je javna ustanova kojoj je osnivač Republika Hrvatska, a obavlja poslove utvrđene ovim Zakonom.
Članak 4.
(1) Muzejska građa i muzejska dokumentacija štite se kao kulturno dobro i na njih se primjenjuju propisi o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.
(2) U vezi s korištenjem muzejske građe kojoj nije istekao rok autorskopravne zaštite primjenjuju se propisi iz područja autorskog prava.
Članak 5.
Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski spol.
Članak 6.
(1) Muzejsku djelatnost može obavljati muzej, galerija i samostalna zbirka te muzej, galerija i samostalna zbirka unutar pravne osobe ili druga pravna osoba upisana u sudski ili drugi registar sukladno odredbama ovoga Zakona (u daljnjem tekstu: muzej).
(2) Muzej uz temeljnu djelatnost može obavljati i druge djelatnosti sukladno posebnim propisima.
Muzej:
1. prikuplja muzejsku građu i muzejsku dokumentaciju sukladno svojoj misiji i politici skupljanja
2. čuva muzejske predmete u odgovarajućim uvjetima i štiti cjelokupnu muzejsku građu, muzejsku dokumentaciju, baštinske lokalitete i nalazišta u svrhu obrazovanja, proučavanja i uživanja u skladu s propisima o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara
3. vodi propisanu muzejsku dokumentaciju o muzejskim predmetima, zbirkama i aktivnostima muzeja
4. organizira stalne i povremene izložbe
5. organizira istraživanja, izdavačku djelatnost, predavanja, konferencije i stručne skupove te organizira edukativne aktivnosti i radionice
6. podržava i organizira umjetnička i kulturna događanja u okviru svoga djelokruga
7. osigurava da poslove upravljanja muzejskom zbirkom obavljaju stručni muzejski djelatnici sukladno standardima
8. osigurava dostupnost zbirki u obrazovne, stručne i znanstvene svrhe
9. osigurava prihvatljivo okruženje za javnost i dostupnost građe
10. provodi digitalizaciju muzejske građe
11. obavlja reviziju muzejske građe u muzeju i dostavlja o tome izvješće ministarstvu nadležnom za poslove kulture i osnivaču
12. obavlja procjenu povijesne, znanstvene, umjetničke i tržišne vrijednosti muzejske građe za potrebe upravljanja imovinom, za osiguranje i otkup
13. izrađuje stručna mišljenja, vještačenja i elaborate o muzejskome predmetu, građi, zbirci o kojoj skrbi i drugim kulturnim dobrima te dijelovima prirode
14. može organizirati izradu i prodaju suvenira i predmeta vezanih uz fundus i program muzeja te prodaju svih publikacija, kataloga, knjiga, časopisa, plakata, grafika u vlastitom izdanju ili izdanju drugih muzejskih ustanova i nakladnika vezanih uz muzejsku građu i muzejsku djelatnost, kulturu i zaštitu kulturne i prirodne baštine
15. obavlja i druge djelatnosti sukladno ovom Zakonu i posebnom zakonu.
(1) Muzej je dužan redovito upisivati muzejske predmete u inventarnu knjigu i voditi drugu dokumentaciju o muzejskoj građi i muzejskoj djelatnosti.
(2) Muzejski predmet i muzejska zbirka upisom u inventarnu knjigu javnog muzeja stječu status kulturnoga dobra, a inventarna knjiga javnog muzeja sastavni je dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske.
(3) Za muzejski predmet i muzejsku zbirku iz stavka 2. ovoga članka prestaje status kulturnoga dobra brisanjem iz inventarne knjige javnog muzeja, osim u slučaju upisa u inventarnu knjigu drugog javnog muzeja na temelju pravnog posla ili odlukom ministarstva nadležnog za kulturu.
(4) Ministar nadležan za kulturu donosi pravilnik kojim se propisuje sadržaj i način vođenja dokumentacije o muzejskoj građi i muzejskoj djelatnosti, način stručnog vrednovanja muzejske građe radi uspostavljanja zaštite upisom u inventarnu knjigu javnog muzeja, postupak revizije muzejske građe te utvrđuju uvjeti i način ostvarivanja uvida u muzejsku građu i muzejsku dokumentaciju.
Članak 9.
(1) Muzej može muzejsku građu i muzejsku dokumentaciju pribavljati kupnjom, darovanjem, nasljeđivanjem, zamjenom, terenskim radom i istraživanjem te na drugi zakonom dopušteni način.
(2) Muzej može pohraniti muzejsku građu koja je rezultat arheoloških i drugih istraživanja ili nalaza, sukladno odredbama zakona kojima se uređuju zaštita i očuvanje kulturnih dobara te zaštita prirode.
(3) Prodaju, darovanje i zamjenu muzejske građe s pratećom dokumentacijom može obaviti muzej kojem je osnivač ili suosnivač Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave samo uz prethodno odobrenje ministarstva nadležnog za poslove kulture po pribavljenom mišljenju Hrvatskoga muzejskog vijeća te ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode ako se radi o muzejskoj građi koja predstavlja zaštićeni dio prirode.
(4) Sredstva dobivena prodajom muzejske građe i dokumentacije mogu se upotrijebiti isključivo za nabavu muzejske građe i muzejske dokumentacije.
(5) Pravni posao sklopljen protivno odredbi stavka 3. ovoga članka smatra se ništetnim.
Članak 10.
(1) Muzej te pravna osoba unutar koje je muzej može na temelju pisanoga ugovora povjeriti muzejsku građu i muzejsku dokumentaciju na čuvanje i radi izlaganja ili stručne i znanstvene obrade drugomu muzeju te drugoj pravnoj osobi ili državnomu tijelu koji ispunjavaju propisane uvjete za čuvanje povjerene im građe i dokumentacije.
(2) Muzejska građa i dokumentacija u vlasništvu stranoga muzeja ili strane države koju na temelju pisanoga ugovora posudi i preuzme muzej te pravna osoba unutar koje je muzej radi izlaganja te stručne i znanstvene obrade ne mogu biti predmetom ovrhe i osiguranja prema posebnom propisu ako je ministar nadležan za kulturu izdao jamstvo kojim se ove pokretnine izuzimaju od ovrhe i osiguranja u Republici Hrvatskoj.
Članak 11.
(1) O smještaju te premještaju muzejske građe i muzejske dokumentacije javnih muzeja odluku donosi ministarstvo nadležno za poslove kulture uz prethodno mišljenje Hrvatskoga muzejskog vijeća te ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode ako se radi o muzejskoj građi koja predstavlja zaštićeni dio prirode.
(2) Protiv odluke iz stavka 1. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
Članak 12.
(1) Prostor i oprema muzeja, kojemu je osnivač Republika Hrvatska i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, obvezno se osiguravaju kod osiguravajućega društva za one rizike i u opsegu s kojim je suglasan osnivač ili suosnivači.
(2) Sredstva za osiguranje prostora i opreme iz stavka 1. ovoga članka osigurava osnivač muzeja te pravna osoba unutar koje je muzej.
(3) Muzej iz stavka 1. dužan je osigurati tehničku i fizičku zaštitu muzejske građe i muzejske dokumentacije sukladno propisima, u opsegu s kojim je suglasan osnivač ili suosnivači.
Članak 13.
(1) Svi muzeji kojima su osnivači Republika Hrvatska odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave povezuju se u Sustav muzeja Republike Hrvatske radi primjene jedinstvenoga stručnog pristupa obavljanju muzejske djelatnosti.
(2) Način i mjerila za povezivanje u Sustav muzeja Republike Hrvatske pravilnikom propisuje ministar nadležan za kulturu.
15. Pravilnik o načinu i mjerilima za povezivanje u Sustav muzeja Republike Hrvatske
Članak 14.
(1) Matičnu djelatnost kao organizirani oblik stručnoga djelovanja provode matični muzeji putem Sustava muzeja Republike Hrvatske.
(2) Matična djelatnost obuhvaća sljedeće poslove:
– stručno-savjetodavnu pomoć muzejima
– unaprjeđenje stručnoga rada u muzejima i podizanje razine zaštite i očuvanja muzejske građe
– usklađivanje rada i razvitka muzeja i koordinacije rada unutar Sustava muzeja
– stručni nadzor nad radom muzeja
– druge poslove sukladno ovomu Zakonu.
(3) Određivanje statusa matičnoga muzeja unutar Sustava muzeja ovisi o vrsti i važnosti muzejske građe i muzejske dokumentacije kojima muzej raspolaže, stručnoj osposobljenosti djelatnika te opremi muzeja.
(4) Sredstva za obavljanje matične djelatnosti osiguravaju se u državnome proračunu.
(5) Ministar nadležan za kulturu pravilnikom iz članka 13. stavka 2. ovoga Zakona određuje matične muzeje prema propisanim standardima te tijela koordiniranja unutar Sustava muzeja Republike Hrvatske.
(1) Muzejski dokumentacijski centar je središnje tijelo Sustava muzeja Republike Hrvatske koje obavlja sljedeće poslove:
– organizira i koordinira provođenje matične djelatnosti unutar Sustava muzeja Republike Hrvatske
– prikuplja, obrađuje i objavljuje podatke o muzejima, muzejskoj građi, muzejskim zbirkama i muzejskoj dokumentaciji u muzejima u Republici Hrvatskoj
– sudjeluje u planiranju digitalizacije muzejske građe i muzejske dokumentacije
– prikuplja, obrađuje i objavljuje muzejsku statistiku i godišnja izvješća muzeja
– provodi polaganje stručnih ispita za djelatnike muzejske struke
– obavlja i druge poslove sukladno zakonu i statutu.
(2) Javni muzeji dužni su donijeti plan digitalizacije muzejske građe i muzejske dokumentacije i objaviti ga na svojim mrežnim stranicama te ga dostaviti Muzejskom dokumentacijskom centru.
(3) Muzejski dokumentacijski centar vodi Upisnik javnih i privatnih muzeja u Republici Hrvatskoj u svrhu praćenja stanja u muzejskoj djelatnosti.
(4) Javni i privatni muzeji dužni su dostaviti podatke za upis u Upisnik sukladno pravilniku iz stavka 4. ovoga članka u roku od osam dana od pravomoćnosti rješenja o upisu muzeja odnosno muzejske djelatnosti u sudski ili drugi odgovarajući registar.
(5) Sadržaj i način vođenja Upisnika iz stavka 2. ovoga članka uređuje se pravilnikom koji donosi ministar nadležan za kulturu.
14. Pravilnik o Upisniku javnih i privatnih muzeja u Republici Hrvatskoj
Članak 16.
Muzej se može osnovati kao ustanova, zaklada, udruga, zadruga ili trgovačko društvo, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
Članak 17.
(1) Javni muzej kao ustanovu može osnovati Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(2) Privatni muzej može osnovati druga pravna i fizička osoba.
(3) Muzej vjerske zajednice može osnovati vjerska zajednica.
(4) Više osnivača iz stavka 1. ovoga članka može zajednički osnovati javni muzej odnosno više osnivača iz stavaka 2. i 3. ovoga članka može osnovati privatni muzej, a međusobna prava i obveze osnivača uređuju se ugovorom.
(5) Javni muzej mogu zajednički osnovati Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i fizička i pravna osoba, a međusobna prava i obveze osnivača uređuju se ugovorom.
(6) Muzej u sastavu osniva pravna osoba kao svoju podružnicu odnosno kao svoju ustrojstvenu jedinicu.
(1) Muzej se može osnovati ako su osigurani uvjeti sukladno standardima iz članka 19. ovoga Zakona:
– muzejska građa
– muzejska dokumentacija relevantna za vrstu muzeja koji se osniva
– prostor za obavljanje djelatnosti
– oprema i sredstva za rad te sustav osiguranja za zaštitu muzejske građe i muzejske dokumentacije
– rad stručnih djelatnika
– plan skupljanja muzejske građe
– plan rada i razvitka muzeja.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, standardima iz članka 19. ovoga Zakona propisat će se koji od uvjeta iz stavka 1. ovoga članka je dužan osigurati osnivač za osnivanje muzeja vjerske zajednice, muzeja zajednice, ekomuzeja, galerije i samostalne zbirke.
(3) Muzejskom građom u smislu stavka 1. podstavka 1. ovoga članka, koja se osigurava za osnivanje privatnog muzeja, smatra se građa za koju je ministarstvo nadležno za kulturu prethodno utvrdilo status kulturnoga dobra ili koja ispunjava kriterije za utvrđivanje statusa kulturnog dobra sukladno zakonu kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara.
(4) Postojanje uvjeta za osnivanje muzeja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka utvrđuje rješenjem ministarstvo nadležno za poslove kulture po prethodno pribavljenom mišljenju Hrvatskoga muzejskog vijeća.
(5) Osnivač muzeja dužan je pribaviti rješenje o postojanju uvjeta za osnivanje muzeja iz stavka 3. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar.
(6) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
Članak 19.
Stručni i tehnički standardi za osnivanje muzeja, muzeja vjerske zajednice, muzeja zajednice, ekomuzeja, galerije i samostalne zbirke, za određivanje vrste muzeja s obzirom na vrstu građe i područje na kojem obavlja temeljnu djelatnost, za rad te za smještaj i čuvanje muzejske građe i muzejske dokumentacije, propisuju se pravilnikom koji donosi ministar nadležan za kulturu.
Članak 20.
(1) Muzej prestaje s radom sukladno odredbama zakona.
(2) Odluka o prestanku rada i statusnim promjenama muzeja kojemu je osnivač ili suosnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može se donijeti uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove kulture, po pribavljenome mišljenju Hrvatskoga muzejskog vijeća.
(3) Nije dopuštena statusna promjena muzeja pripajanjem centrima za kulturu, otvorenim i pučkim učilištima i drugim ustanovama za obrazovanje odraslih kojima su osnivači općine i gradovi koji imaju iznad 10.000 stanovnika odnosno spajanje muzeja u jednu ustanovu s prethodno navedenim ustanovama.
(4) Odluka o prestanku rada i statusnim promjenama muzeja mora sadržavati odredbe o zaštiti i smještaju muzejske građe i muzejske dokumentacije na temelju prethodnoga mišljenja Hrvatskoga muzejskog vijeća.
Članak 21.
Ustrojstvo i upravljanje muzejom uređuje se statutom i/ili drugim općim aktom muzeja odnosno općim aktom pravne osobe u čijem je sastavu, a u skladu sa zakonom i aktom o osnivanju.
Članak 22.
(1) Tijela javnoga muzeja su ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(2) Privatni muzej ima tijela propisana posebnim zakonom te stručno vijeće sukladno odredbama ovoga Zakona.
(1) Javni muzej s više od pet zaposlenika ima upravno vijeće.
(2) Upravno vijeće ima pet ili sedam članova, od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih kulturnih, javnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, jednoga bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručni muzejski djelatnici iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi.
(3) Za člana upravnog vijeća iz stavka 2. ovoga članka osnivač može imenovati osobu koja ima završen sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij ili s njim izjednačen studij.
(4) Kada je osnivač ili suosnivač javnoga muzeja Republika Hrvatska, članove upravnog vijeća iz stavka 2. ovoga članka u ime osnivača imenuje i razrješuje ministar nadležan za kulturu sukladno aktu o osnivanju, a kada je osnivač ili suosnivač javnoga muzeja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, članove upravnoga vijeća iz stavka 2. ovoga članka u ime osnivača imenuje i razrješuje izvršno tijelo osnivača.
(5) Način izbora članova upravnoga vijeća, trajanje mandata, donošenje odluka i druga pitanja u vezi s radom upravnoga vijeća uređuju se statutom javnoga muzeja.
Članak 24.
Upravno vijeće:
– usvaja program rada i razvitka javnoga muzeja na prijedlog ravnatelja i uz pribavljeno mišljenje stručnoga vijeća, a ako ono nije osnovano, uz mišljenje stručnih muzejskih djelatnika, te nadzire njegovo izvršavanje
– usvaja financijski plan i godišnji obračun te izvješće o izvršenju programa rada i razvitka javnoga muzeja
– donosi statut uz prethodnu suglasnost osnivača, odnosno osnivača s većinskim udjelom
– donosi druge opće akte javnoga muzeja sukladno statutu
– obavlja druge poslove određene zakonom, aktom o osnivanju i statutom.
Članak 25.
(1) Javnim muzejom upravlja ravnatelj.
(2) Ravnatelj predstavlja i zastupa javni muzej u pravnome prometu i pred tijelima javne vlasti te obavlja druge poslove predviđene zakonom, aktom o osnivanju i statutom.
(3) Ako javni muzej nema upravno vijeće, ravnatelj obavlja i poslove iz članka 24. ovoga Zakona.
(1) Ravnatelja javnoga muzeja kojemu je osnivač Republika Hrvatska imenuje i razrješuje ministar nadležan za kulturu.
(2) Ako je Republika Hrvatska suosnivač javnoga muzeja, ravnatelja imenuje i razrješuje ministar nadležan za kulturu uz prethodno pribavljeno mišljenje suosnivača.
(3) Ravnatelja javnoga muzeja, kojemu je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, imenuje i razrješuje izvršno tijelo osnivača odnosno izvršna tijela više osnivača sporazumno na prijedlog upravnoga vijeća.
(4) Način imenovanja i razrješenja ravnatelja iz stavka 3. ovoga članka pobliže se uređuje statutom i ugovorom osnivača.
(5) Ravnatelja javnoga muzeja u kojem je zaposleno do pet zaposlenika, kojemu je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, imenuje i razrješuje izvršno tijelo osnivača odnosno izvršna tijela više osnivača sporazumno, a način imenovanja i razrješenja pobliže se uređuje statutom i ugovorom osnivača.
(6) Javni natječaj za imenovanje ravnatelja iz stavka 5. ovoga članka raspisuje i provodi osnivač, odnosno jedan od osnivača utvrđen aktom o osnivanju, statutom ili ugovorom.
(7) Javni natječaj za imenovanje ravnatelja javnoga muzeja iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka raspisuje i provodi javni muzej.
(8) Ne raspiše li javni muzej iz stavka 7. ovoga članka javni natječaj za imenovanje ravnatelja u propisanome roku, natječaj će raspisati osnivač.
(9) Ravnatelj javnoga muzeja imenuje se na mandat od četiri godine i može biti ponovno imenovan.
(10) Ako osnivač odnosno osnivači ne obave razrješenje i imenovanje ravnatelja javnoga muzeja kojemu je istekao mandat ili ovlast vršitelja dužnosti ravnatelja javnoga muzeja, tijelo nadležno za provedbu nadzora nad zakonitošću rada i općih akata javnoga muzeja iz članka 34. stavka 2. ovoga Zakona razriješit će dužnosti ravnatelja i imenovati vršitelja dužnosti ravnatelja bez provođenja javnoga natječaja do imenovanja ravnatelja odnosno vršitelja dužnosti ravnatelja od strane osnivača.
(11) Ravnateljem javnoga muzeja može se, na temelju predloženoga četverogodišnjeg programa rada, imenovati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij ili s njim izjednačen studij, najmanje pet godina rada u muzeju ili najmanje deset godina rada u kulturi, znanosti ili obrazovanju, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete utvrđene statutom.
(12) Iznimno od stavka 11. ovoga članka, ako se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima propisane uvjete, za ravnatelja javnoga muzeja može se, na temelju predloženoga četverogodišnjeg programa rada, imenovati osoba koja ima završeno obrazovanje propisano stavkom 11. ovoga članka, najmanje jednu godinu rada u muzeju ili najmanje pet godina rada u kulturi, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete propisane statutom.
(13) Za vršitelja dužnosti ravnatelja javnoga muzeja može se, bez provođenja javnoga natječaja, imenovati osoba koja ima obrazovanje propisano stavkom 11. ovoga članka, a na ovu dužnost može se imenovati i osoba koja nije djelatnik javnoga muzeja.
Članak 27.
(1) Muzej u sastavu ima voditelja.
(2) Voditelj muzeja u sastavu pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska mora ispunjavati iste uvjete kao i ravnatelj javnoga muzeja, a voditelj muzeja u sastavu kojemu je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave mora imati obrazovanje propisano člankom 26. stavkom 11. ovoga Zakona te druge uvjete propisane statutom.
(3) Voditelja muzeja iz stavka 2. ovoga članka imenuje i razrješava tijelo upravljanja pravne osobe u sastavu koje je muzej.
Članak 28.
(1) Muzej s pet i više zaposlenih ima stručno vijeće.
(2) Stručno vijeće raspravlja o stručnim pitanjima rada muzeja, razmatra i predlaže programe rada, razmatra izvješća o radu, daje mišljenja i prijedloge u vezi s razvojem djelatnosti te obavlja i druge stručne poslove u skladu sa statutom muzeja.
(3) Stručno vijeće muzeja čine u pravilu svi stručni muzejski djelatnici muzeja, osim ako statutom muzeja odnosno pravne osobe u čijem je sastavu muzej nije određen drukčiji sastav stručnoga vijeća.
Članak 29.
(1) Stručni muzejski djelatnici odgovorni su za obavljanje svih stručnih poslova javnih muzeja za koje su zaduženi ili su stekli odgovarajuća stručna muzejska zvanja.
(2) Stručnim muzejskim djelatnicima zaposlenim u javnom muzeju nije dopušteno obavljati poslove iz područja muzejske djelatnosti izvan muzeja bez prethodne pisane suglasnosti ravnatelja muzeja. Suglasnost mora sadržavati uvjete obavljanja odobrenih poslova.
(3) Ministar nadležan za kulturu donosi rješenje o stjecanju viših stručnih muzejskih zvanja i drugih viših zvanja u muzejskoj struci u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 5. ovoga članka uz stručno mišljenje Hrvatskoga muzejskog vijeća.
(4) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
(5) Stručna muzejska zvanja i druga zvanja u muzejskoj djelatnosti te uvjete i način njihova stjecanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za kulturu.
Članak 30.
Privatni muzeji dužni su osigurati rad stručnih muzejskih djelatnika za obavljanje stručnih poslova u muzeju sukladno pravilnicima iz članka 19. i članka 29. stavka 5. ovoga Zakona.
Članak 31.
(1) Sredstva za rad muzeja osigurava osnivač, a sredstva za rad muzeja uključuju sredstva za plaće, sredstva za program, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje te otkup muzejske građe.
(2) Sredstva za posebne programe osigurava osnivač, a ovisno o svome interesu i tijela državne uprave u čijem je djelokrugu program koji se ostvaruje, kao i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na području kojih se program ostvaruje te druge pravne i fizičke osobe.
(3) Ministarstvo nadležno za poslove kulture može sudjelovati u osiguranju sredstava za rad muzeja iz stavka 1. ovoga članka, za redovito očuvanje i održavanje muzejskoga prostora, predmeta ili muzejske zbirke koji su u državnome vlasništvu, a nalaze se u muzeju kojemu je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, o čemu se sklapa ugovor.
(4) Sredstva za rad muzeja osiguravaju se i iz vlastitih prihoda, sponzorstvima, darovanjima i na drugi način u skladu sa zakonom.
Članak 32.
(1) Muzej kojemu je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za proračunske korisnike.
(2) Muzej vjerske zajednice osnovan kao ustanova i muzej osnovan kao zaklada vode financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za neprofitne organizacije.
(3) Muzej koji je osnovan kao ustanova kojoj je osnivač druga pravna osoba vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za poduzetnike ako je pravna osoba osnivač obveznik utvrđivanja i plaćanja poreza na dobit za svoju ukupnu djelatnost ili je temeljni cilj osnivanja i djelovanja muzeja stjecanje dobiti.
(4) Muzej osnovan kao trgovačko društvo bez obzira na osnivača vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za poduzetnike.
(5) Muzej osnovan kao udruga i zadruga vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s posebnim propisima.
Članak 33.
(1) Stručni nadzor nad radom muzeja obavlja matični muzej ili drugi muzej koji ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti.
(2) Stručni nadzor nad radom matičnih muzeja i zaštitom njihove muzejske građe i muzejske dokumentacije provodi ministarstvo nadležno za poslove kulture.
(3) Muzej iz stavka 1. ovoga članka dužan je matičnom muzeju ili drugom muzeju koji ministarstvo nadležno za poslove kulture ovlasti, na zahtjev, omogućiti uvid u podatke potrebne za obavljanje stručnoga nadzora.
(4) Matični muzej iz stavka 2. ovoga članka dužan je ministarstvu nadležnom za poslove kulture, na zahtjev, omogućiti uvid u podatke potrebne za obavljanje stručnoga nadzora.
(1) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata muzeja kojemu je osnivač ili suosnivač Republika Hrvatska ili muzeja unutar pravne osobe kojoj je Republika Hrvatska osnivač ili suosnivač obavlja ministarstvo nadležno za poslove kulture.
(2) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata muzeja kojima su osnivači druge pravne i fizičke osobe obavlja ministarstvo nadležno za poslove kulture.
(3) Ako nadležno tijelo iz stavaka 1. i 2. ovoga članka u obavljanju nadzora nad zakonitošću rada i općih akata utvrdi da muzej odnosno muzej u sastavu ne ispunjava koji od uvjeta iz članka 18. stavaka 1. i 2. i članka 19. ovoga Zakona, odredit će osnivaču rok u kojem je dužan otkloniti uočene nedostatke.
(4) Ne otkloni li osnivač uočene nedostatke u određenome roku, nadležno tijelo iz stavaka 1. i 2. ovoga članka donijet će rješenje o zabrani rada muzeja odnosno muzeja u sastavu.
(5) Protiv rješenja o zabrani rada iz stavka 4. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
Brisan.
Članak 36.
(1) Hrvatsko muzejsko vijeće je savjetodavno tijelo pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture koje obavlja stručne i druge poslove muzejske djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito:
– razmatra stanje u muzejskoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj
– predlaže opće i specifične mjere i programe za poticanje razvitka i unaprjeđivanja muzejske djelatnosti
– potiče unaprjeđenje normi i propisa od značenja za muzejsku djelatnost
– daje preporuke i mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja muzejske djelatnosti
– vrednuje i predlaže financiranje programskih aktivnosti pravnih osoba iz područja muzejske djelatnosti
– obavlja poslove predviđene ovim Zakonom i drugim propisima, kao i druge poslove koje mu povjeri ministarstvo nadležno za poslove kulture
– daje mišljenje ministarstvu nadležnom za poslove kulture o stjecanju viših zvanja u muzejskoj struci.
(2) Hrvatsko muzejsko vijeće ima predsjednika i šest članova.
(3) Predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuje i razrješuje ministar nadležan za kulturu.
(4) Za predsjednika i članove Hrvatskoga muzejskog vijeća imenuju se osobe koje su istaknuti stručnjaci u području muzejske djelatnosti.
(5) Ministar nadležan za kulturu pokreće postupak imenovanja predsjednika i članova Hrvatskoga muzejskog vijeća javnim pozivom muzejskim strukovnim udrugama, muzejima te muzejima u sastavu i drugim osobama povezanima s muzejskom djelatnošću da podnesu pisane i obrazložene prijedloge kandidata za izbor predsjednika i članova Hrvatskoga muzejskog vijeća.
(6) Javni poziv iz stavka 5. ovoga članka objavljuje se na mrežnim stranicama ministarstva nadležnog za poslove kulture, a rok za podnošenje prijedloga ne može biti kraći od 30 dana od dana objave javnoga poziva.
(7) Mandat članova Hrvatskoga muzejskog vijeća traje četiri godine.
(8) Hrvatsko muzejsko vijeće donosi poslovnik o svome radu.
(9) Stručne i administrativne poslove za Hrvatsko muzejsko vijeće obavljaju stručne službe ministarstva nadležnog za poslove kulture.
Članak 37.
Sredstva za rad Hrvatskoga muzejskog vijeća osiguravaju se u državnome proračunu.
Članak 38. (NN 61/18, 114/22, 36/24)
(1) Novčanom kaznom od 660,00 do 6630,00 eura kaznit će se za prekršaj muzej te pravna osoba unutar koje je muzej, kao i druga pravna osoba koja:
1. obavlja muzejsku djelatnost, a nije upisana u sudski ili drugi registar u skladu s odredbom članka 6. stavka 1. ovoga Zakona
2. ne upisuje redovito muzejske predmete u inventarnu knjigu ili ne vodi drugu dokumentaciju o muzejskoj građi i muzejskoj djelatnosti, suprotno odredbi članka 8. stavka 1. ovoga Zakona
3. povjeri muzejsku građu i muzejsku dokumentaciju na čuvanje ili radi izlaganja ili stručne i znanstvene obrade drugomu muzeju te drugoj pravnoj osobi ili državnomu tijelu koji ne ispunjavaju propisane uvjete za čuvanje povjerene im građe i dokumentacije, suprotno odredbi članka 10. stavka 1. ovoga Zakona
4. ne dostavi podatke za upis u Upisnik pri Muzejskome dokumentacijskom centru u skladu s odredbom članka 15. stavka 4. ovoga Zakona
5. ne omogući matičnom muzeju ili drugom muzeju kojeg ovlasti ministarstvo nadležno za poslove kulture uvid u podatke potrebne za obavljanje stručnoga nadzora u skladu s odredbom članka 33. stavka 3. ovoga Zakona
6. ne omogući ministarstvu nadležnom za poslove kulture uvid u podatke potrebne za obavljanje stručnoga nadzora u skladu s odredbom članka 33. stavka 4. ovoga Zakona.
(2) Novčanom kaznom od 260,00 do 660,00 eura kaznit će se za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba, odnosno fizička osoba zadužena za obavljanje navedenih poslova.
(3) Novčanom kaznom od 260,00 do 1320,00 eura kaznit će se za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(4) Ako su prekršaji iz stavka 1. ovoga članka učinjeni radi stjecanja materijalne koristi, novčanom kaznom do 13.270,00 eura kaznit će se muzej, odnosno pravna osoba unutar koje je muzej, a odgovorna osoba u pravnoj osobi kaznit će se novčanom kaznom do 2650,00 eura.
Članak 39.
(1) Muzej te muzej unutar pravne osobe dužni su uskladiti svoj statut i druge opće akte i svoj rad s odredbama ovoga Zakona u roku od 120 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Muzejsko vijeće muzeja koje je ustrojeno prema odredbama Zakona o muzejima (»Narodne novine«, br. 110/15.) i čiji je sastav u skladu s člankom 23. stavcima 2. i 3. ovoga Zakona, nastavlja rad do isteka mandata odnosno razrješenja kao upravno vijeće prema odredbama ovoga Zakona.
Članak 40.
(1) Hrvatsko muzejsko vijeće imenovano prema odredbama Zakona o muzejima (»Narodne novine«, br. 110/15.) nastavlja s radom do imenovanja Hrvatskoga muzejskog vijeća prema odredbama ovoga Zakona.
(2) Ministar nadležan za kulturu će u roku od šezdeset dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona pokrenuti postupak imenovanja predsjednika i članova Hrvatskoga muzejskog vijeća objavom javnog poziva sukladno članku 36. ovoga Zakona.
Članak 41.
(1) Muzej koji nije u cijelosti inventarizirao muzejsku građu i muzejsku dokumentaciju dužan je pristupiti inventarizaciji muzejskih predmeta koji do stupanja na snagu ovoga Zakona nisu uvedeni u inventarnu knjigu.
(2) Ravnatelj muzeja odnosno voditelj muzeja unutar pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka dužan je u roku od devedeset dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti program inventarizacije i upisa muzejske građe i muzejske dokumentacije u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske s utvrđenim vremenskim rokom izvršenja do 31. prosinca 2020. i o tome obavijestiti ministarstvo nadležno za poslove kulture, kao i izvještavati ministarstvo nadležno za poslove kulture o tijeku izvršavanja navedenog programa svakih šest mjeseci.
Članak 42.
(1) Muzejska građa i muzejska dokumentacija koja je imala status društvenoga vlasništva, a na dan stupanja na snagu Zakona o ustanovama (»Narodne novine«, br. 76/93., 29/97. – ispravak, 47/99. – ispravak i 35/08.) zatečena je u javnim ustanovama, muzejima i galerijama te muzejima, galerijama i zbirkama unutar javnih ustanova, državno je vlasništvo.
(2) Vlada Republike Hrvatske može vlasništvo nad muzejskom građom i muzejskom dokumentacijom iz stavka 1. ovoga članka prenijeti na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje su osnivači muzeja odnosno osnivači muzeja u sastavu, kod kojih se ta muzejska građa i muzejska dokumentacija nalazi, ako su je u cijelosti inventarizirali.
Članak 43.
(1) Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona pravilnike iz članka 8. stavka 3., članka 13. stavka 2., članka 15. stavka 4., članka 19. i članka 29. stavka 5. ovoga Zakona.
(2) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. ovoga članka primjenjivat će se:
Članak 44.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o muzejima (»Narodne novine«, br. 110/15.).
Članak 45.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Članak 3.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2020.
Članak 2.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu na dan uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
Članak 8.
Muzej te muzej unutar pravne osobe dužni su uskladiti svoj statut i druge opće akte i svoj rad s odredbama ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 9.
Javni muzeji dužni su donijeti plan digitalizacije muzejske građe i muzejske dokumentacije iz članka 3. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 10.
Postupci započeti prema odredbama Zakona o muzejima (»Narodne novine«, br. 61/18., 98/19. i 114/22.) dovršit će se prema odredbama toga Zakona.
Članak 11.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.