Baza je ažurirana 07.12.2022. 

zaključno sa NN 140/22

DIO PRVI   OPĆE ODREDBE

Predmet Zakona

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuje sustav sporta: sportske djelatnosti, osobe u sustavu sporta, financiranje sporta, nadzor i ostala pitanja od značaja za sport.

(2) Sportske djelatnosti su djelatnosti od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.

(3) Sport mora biti jednako dostupan svima bez obzira na dob, rasu, spol, spolnu orijentaciju, vjeru, nacionalnost, društveni položaj, političko ili drugo uvjerenje.

(4) Odredbe ovoga Zakona jednako se primjenjuju na sustav sporta, parasporta i sporta gluhih, osim kada je drukčije propisano ovim Zakonom.

Rodno značenje izraza

Članak 2.

Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski spol.

 

DIO DRUGI   SPORTSKE DJELATNOSTI, STRUČNI POSLOVI U SPORTU I KATEGORIZACIJA SPORTOVA

Sportske djelatnosti

Članak 3.

(1) Sportske djelatnosti su aktivnosti koje obavljaju fizičke i pravne osobe prema odredbama ovoga Zakona.

(2) Sportske djelatnosti su: sudjelovanje u sportskom natjecanju, sportska priprema, sportska poduka, zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje, organiziranje i vođenje sportskog natjecanja i posredovanje u sportu.

(3) Sportske djelatnosti iz stavka 2. ovoga članka u smislu ovoga Zakona jesu:

a) sudjelovanje u sportskom natjecanju je nastupanje sportaša pojedinaca ili sportskih ekipa na natjecanjima koje organiziraju fizičke i pravne osobe u sustavu sporta registrirane za obavljanje sportske djelatnosti organiziranja i vođenja sportskog natjecanja

b) sportska priprema je provedba svih oblika trenažnih procesa sportaša i trenera s ciljem razvoja antropoloških karakteristika, a posebno motoričkih i funkcionalnih sposobnosti te stjecanja motoričkih znanja važnih za pojedini sport ili sportsku granu

c) sportska poduka je podučavanje izvođenja tehnike pojedinoga sporta s isključivim ciljem svladavanja tehnike bez planiranja, programiranja, provedbe i kontrole programa sportske pripreme ili sportske rekreacije

d) zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje je:

i. planirana i programirana sportska rekreacija poput programa fitnesa, aerobike, pilatesa te programa koji mogu sadržavati elemente jednog ili više sportova i/ili sportskih grana s ciljem unaprjeđenja psihofizičkih sposobnosti i zdravlja bez sudjelovanja u sustavu službenih natjecanja u sportovima prepoznatim u nomenklaturama sportova Hrvatskog olimpijskog odbora, Hrvatskog paraolimpijskog odbora i Hrvatskog sportskog saveza gluhih, koje organizira nadležni nacionalni sportski savez i/ili njegove članice

ii. kineziterapijski program koji se odnosi na prevenciju i rehabilitaciju ozljeda lokomotornog sustava

e) organiziranje i vođenje sportskog natjecanja su aktivnosti koje provode nacionalni sportski savezi, članice nacionalnih sportskih saveza ili druge pravne ili fizičke osobe registrirane za obavljanje te sportske djelatnosti, a cilj im je provedba sportskih natjecanja

f) posredovanje u sportu je obavljanje poslova posredovanja i zastupanja sportaša i trenera pri zapošljavanju, kao i poslova posredovanja i zastupanja klubova.

(4) Sportskom djelatnošću smatra se i:

– organizirana izvannastavna školska sportska aktivnost i akademska sportska aktivnost

– upravljanje sportskom građevinom

– upravljački i administrativni poslovi u pravnim osobama u sustavu sporta.

(5) Osim sportskih djelatnosti iz stavka 2. ovoga članka, za očuvanje i unaprjeđenje zdravlja te prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti, sportskom djelatnošću u širem smislu smatra se i zdravstveno usmjerena tjelesna aktivnost koja podrazumijeva bilo koji oblik tjelesne aktivnosti koja ima pozitivan učinak na zdravlje i funkcionalne sposobnosti bez nepotrebne štete ili rizika, koja nije usmjerena na ostvarivanje rezultata nego više individualnih ciljeva, a koja se može provoditi u sustavu sporta i u suradnji s drugim dionicima iz sustava zdravstva te odgoja i obrazovanja.

(6) Tijelo državne uprave nadležno za sport u slučaju dvojbe utvrđuje je li neka djelatnost sportska djelatnost.

Stručni poslovi

Članak 4.

(1) U obavljanju sportske pripreme, sportske poduke i zdravstveno usmjerenog tjelesnog vježbanja fizičke osobe u sustavu sporta obavljaju stručne poslove u sportu.

(2) Stručni poslovi u sportu su: planiranje i programiranje sportske pripreme; provedba sportske pripreme; kontrola sportske pripreme; vođenje sportaša na sportskom natjecanju; planiranje i programiranje sportske rekreacije; provedba sportske rekreacije; kontrola sportske rekreacije; planiranje, programiranje, provedba i kontrola kineziterapijskih postupaka; planiranje, programiranje, provedba i kontrola izvannastavnih školskih sportskih aktivnosti; podučavanje osnovnoj tehnici pojedinog sporta; provedba sportskodijagnostičkih postupaka te interpretiranje rezultata sportskodijagnostičkih postupaka.

(3) Stručni poslovi iz stavka 2. ovoga članka u smislu ovoga Zakona jesu:

a) planiranje i programiranje sportske pripreme je izrada planova i programa trenažnog procesa sportaša ili sportske ekipe s ciljem sudjelovanja u sustavu službenih natjecanja u sportovima prepoznatim u nomenklaturi sportova i sportskih grana Hrvatskog olimpijskog odbora, Hrvatskog paraolimpijskog odbora i Hrvatskog sportskog saveza gluhih, koje organiziraju nadležni nacionalni sportski savezi i njihove članice ili krovna sportska udruženja

b) provedba sportske pripreme je provedba trenažnog procesa sportaša ili sportske ekipe na temelju plana i programa sportske pripreme

c) kontrola sportske pripreme je evaluacija učinaka provedene sportske pripreme na temelju plana i programa sportske pripreme

d) vođenje sportaša koji sudjeluju na sportskom natjecanju je neposredno stručno usmjeravanje sportaša pojedinca ili ekipe na postupanje u okolnostima sportskog natjecanja s ciljem ostvarenja što boljeg sportskog rezultata i/ili plasmana sukladno provedenom trenažnom procesu, a prema specifičnosti svakog sporta i pripadajućeg sportskog natjecanja

e) planiranje i programiranje sportske rekreacije je izrada planova i programa sportskorekreativnog vježbanja

f) provedba sportske rekreacije je provedba trenažnog procesa na temelju plana i programa sportskorekreativnog vježbanja

g) kontrola sportske rekreacije je provjera učinaka provedenog programa sportskorekreativnog vježbanja na temelju plana i programa sportskorekreativnog vježbanja

h) planiranje, programiranje, provedba i kontrola kineziterapijskih postupaka je izrada planova i programa te provedba i kontrola programa vježbanja koji se odnose na rehabilitaciju ozljeda i oštećenja lokomotornog sustava

i) planiranje, programiranje, provedba i kontrola izvannastavnih školskih sportskih aktivnosti je izrada planova i programa te provedba i kontrola svih oblika sportskih aktivnosti koje se provode u sklopu školskih sportskih društava odnosno u sklopu izvannastavnih školskih sportskih aktivnosti

j) podučavanje osnovnoj tehnici pojedinog sporta je provedba sportske poduke s isključivim ciljem svladavanja tehnike pojedinog sporta

k) provođenje sportskodijagnostičkih postupaka i interpretiranje rezultata sportskodijagnostičkih postupaka je provođenje postupaka dijagnosticiranja i procjene antropološkog i sportskog statusa sportaša i drugih osoba te interpretiranje rezultata provedenih sportskodijagnostičkih postupaka u dijagnostičkim centrima.

Kategorizacija sportova

Članak 5.

(1) Sportske djelatnosti mogu se provoditi u svim sportovima prema nomenklaturi koju općim aktom utvrđuje Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor i Hrvatski sportski savez gluhih.

(2) Kategorizacija sportova je proces evaluacije sportova koji rezultira donošenjem odluke o rangiranju sportova i njihovu razvrstavanju u kategorije.

(3) Kategorizaciju sportova, na temelju evaluacije ključnih pokazatelja prethodna dva olimpijska ciklusa, a sukladno kriterijima iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona provodi Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor i Hrvatski sportski savez gluhih nakon održanih ljetnih olimpijskih igara / paraolimpijskih igara / olimpijskih igara gluhih za sljedeće četiri godine, a najkasnije do 1. listopada godine u kojoj su olimpijske igre / paraolimpijske igre / olimpijske igre gluhih održane.

(4) Rezultati kategorizacije primjenjuju se na sljedeći olimpijski ciklus, odnosno od 1. siječnja godine nakon godine u kojoj su igre održane do 31. prosinca godine u kojoj se održavaju sljedeće olimpijske igre / paraolimpijske igre / olimpijske igre gluhih.

(5) Odluka o rangiranju sportova i razvrstavanju u kategorije donosi se za svaki sport uvršten u nomenklaturu sportova pojedinog krovnog sportskog udruženja uz podjelu na ekipne i pojedinačne, i to za sportove u nomenklaturi sportova Hrvatskog olimpijskog odbora u četiri kategorije, u nomenklaturi sportova Hrvatskog paraolimpijskog odbora u dvije kategorije te u nomenklaturi sportova Hrvatskog sportskog saveza gluhih bez podjele u kategorije.

(6) Postupak kategorizacije provode i odluku o rangiranju sportova i razvrstavanju u kategorije donose Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor i Hrvatski sportski savez gluhih prema nomenklaturi iz stavka 1. ovoga članka, uz prethodnu suglasnost čelnika tijela državne uprave nadležnog za sport.

Kriteriji kategorizacije sportova i pokazatelji uspješnosti

Članak 6.

(1) Kriteriji kategorizacije sportova su:

– zastupljenost sporta u svijetu i Europi

– masovnost u Republici Hrvatskoj

– status sporta

– ostvareni sportski rezultat na međunarodnoj razini.

(2) Ključni pokazatelji uspješnosti su:

– broj nacionalnih sportskih saveza na svjetskoj i europskoj razini

– broj klubova i sportaša u pojedinom sportu u Republici Hrvatskoj

– udio sportaša do 18 godina u odnosu na ukupan broj sportaša u pojedinom sportu u Republici Hrvatskoj

– olimpijski status pojedinog sporta odnosno paraolimpijski status sporta odnosno status olimpijskog sporta gluhih i

– rezultati na međunarodnim sportskim natjecanjima.

(3) Za određivanje ključnih pokazatelja uspješnosti iz stavka 2. podstavaka 2. i 3. ovoga članka tijelo koje provodi kategorizaciju dužno je koristiti se podacima iz Nacionalnog informacijskog sustava u sportu.

(4) Način i rokove kategorizacije sportova pravilnikom propisuje čelnik tijela državne uprave nadležnog za sport.

 

DIO TREĆI   OSOBE U SUSTAVU SPORTA

Opće odredbe

Članak 7.

(1) U sustavu sporta djeluje:

– fizička osoba

– pravna osoba i

– školsko sportsko društvo.

(2) Fizička osoba koja djeluje u sustavu sporta je:

– sportaš

– rekreativac

– osoba koja obavlja stručne poslove u sportu

– službena osoba koja sudjeluje u organiziranju i vođenju sportskog natjecanja

– posrednik u sportu

– ostale osobe u sportu.

(3) Pravna osoba koja djeluje u sustavu sporta je:

– sportski klub

– udruga sportske rekreacije

– sportska zajednica

– sportski savez

– krovno sportsko udruženje

– fitnes centar i

– ostale pravne osobe registrirane za obavljanje sportskih djelatnosti.

(4) Školsko sportsko društvo koje djeluje u sustavu sporta je društvo bez pravne osobnosti osnovano s ciljem provođenja izvannastavnih sportskih aktivnosti učenika, a može sudjelovati u provođenju i izvanškolskih sportskih aktivnosti učenika.

(5) Pravne osobe iz stavka 3. ovoga članka odnose se i na parasport i sport gluhih osoba.

POGLAVLJE I.   FIZIČKA OSOBA KOJA DJELUJE U SUSTAVU SPORTA

Odjeljak 1.   ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA SPORTAŠA

Sportaš

Članak 8.

Sportaš je osoba koja sudjeluje u sportskoj pripremi odnosno treningu i službenom sportskom natjecanju s ciljem ostvarivanja što boljeg postignuća odnosno postizanja natjecateljskih rezultata u svim dobnim kategorijama i razinama sportskog natjecanja.

Vrste sportaša

Članak 9.

Sportaš može biti profesionalni sportaš i sportaš amater.

Profesionalni sportaš

Članak 10.

(1) Profesionalni sportaš je onaj sportaš koji se bavi sportskim djelatnostima sudjelovanja u sportskom natjecanju i sportskoj pripremi kao osnovnim zanimanjem.

(2) Profesionalni sportaš može djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka obavljati na temelju sklopljenog ugovora o radu odnosno na temelju sklopljenog ugovora o profesionalnom igranju ako ima registriranu samostalnu sportsku djelatnost.

(3) Nacionalni sportski savez može općim aktom urediti da je profesionalni sportaš i onaj sportaš koji zaključi stipendijski ugovor u netoiznosu većem od 10.000,00 eura godišnje.

(4) Samostalnu sportsku djelatnost sudjelovanja na sportskom natjecanju i sportskoj pripremi može obavljati osoba koja je:

– profesionalni sportaš kojemu je sudjelovanje u službenom sportskom natjecanju osnovno zanimanje i ima ugovor o profesionalnom igranju sklopljen sa sportskim klubom

– profesionalni sportaš kojemu je sudjelovanje u službenom sportskom natjecanju osnovno zanimanje, a nije u ugovornom odnosu sa sportskim klubom ili

– sportaš kojemu bavljenje sportskom djelatnošću nije osnovno zanimanje.

(5) Osoba iz stavka 2. ovoga članka mora:

– imati najmanje 16 godina

– biti upisana u Evidenciju sportaša koja je sastavni dio Nacionalnog informacijskog sustava u sportu

– dostaviti dokaz da nema zapreke za obavljanje poslova propisanih člankom 111. ovoga Zakona.

(6) Osobe iz stavka 2. ovoga članka podnose zahtjev za upis u Registar samostalne sportske djelatnosti i brisanje iz Registra samostalne sportske djelatnosti koji vodi nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba prema prebivalištu fizičke osobe, u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na sportske djelatnosti.

(7) O upisu u Registar samostalne sportske djelatnosti i brisanju iz Registra samostalne sportske djelatnosti osobe iz stavka 6. ovoga članka donosi se rješenje.

(8) Protiv rješenja iz stavka 7. ovoga članka stranka ima pravo izjaviti žalbu tijelu državne uprave nadležnom za sport.

(9) Način i rokove upisa i brisanja te sadržaj i vođenje Registra iz stavka 6. ovoga članka pravilnikom propisuje čelnik tijela državne uprave nadležnog za sport.

Ugovorni odnos i status sportaša

Članak 11.

(1) Na profesionalne sportaše koji imaju sklopljen ugovor o radu ne primjenjuju se odredbe općeg propisa o radnim odnosima, a koje reguliraju pitanje ugovora o radu na određeno vrijeme, prestanak ugovora o radu, otkazni rok i otpremninu, raspored radnog vremena te način korištenja odmora i dopusta.

(2) Drukčiji način određivanja pitanja iz stavka 1. ovoga članka, a na koje se ne primjenjuju odredbe općeg propisa o radnim odnosima sportaš mora ugovoriti s poslodavcem.

(3) Ugovor i dodatak ugovoru o radu zaključen između sportaša i sportskog kluba evidentira se i pohranjuje u nacionalnom sportskom savezu sukladno propisima nacionalnog sportskog saveza.

(4) Nije dopuštena odredba akta nacionalnog sportskog saveza koja valjanost ugovora uvjetuje potvrdom nacionalnog sportskog saveza.

(5) Nije dopuštena odredba akta nacionalnog sportskog saveza ili sportskog kluba kojom se sportašu nameće obveza prihvaćanja ponude sportskog kluba na zaključenje novog ugovora, predstavlja prijetnju suspenzijom u slučaju neprihvaćanja ponude ili nameće plaćanje bilo kakve naknade osim članarine.

(6) Svaka odredba ugovora zaključenog između sportaša i sportskog kluba kojom se sportašu nameće obveza prihvaćanja ponude sportskog kluba na zaključenje novog ugovora ili predstavlja prijetnju suspenzijom u slučaju neprihvaćanja ponude je ništetna.

(7) Svaka odredba iz ugovora zaključenog između sportaša i sportskog kluba kojom se jedna ugovorna strana stavlja u povoljniji položaj, na način da isključivo o njezinoj volji ovisi produljenje ugovora ili sklapanje novoga ugovora, je ništetna.

(8) Nije dopuštena odredba akta nacionalnog sportskog saveza kojom se prilikom prelaska sportaša amatera koji zadržava amaterski status iz jednog sportskog kluba u drugi traži isplata naknade za prijelaz.

(9) Odredba ugovora zaključenog između sportaša i sportskog kluba kojom se prilikom prelaska sportaša amatera koji zadržava amaterski status iz jednog sportskog kluba u drugi traži isplata naknade za prijelaz je ništetna.

(10) Odredbe stavaka 8. i 9. ovoga članka ne primjenjuju se na naknadu za razvoj i usavršavanje i druge oblike nagrađivanja sportskog kluba za razvoj sportaša koju propisuje međunarodni sportski savez ili nacionalni sportski savez, u slučaju kada sportaš stječe profesionalni status.

(11) Naknada koja predstavlja nagradu za ostvareni sportski rezultat ekipe i/ili profesionalnog sportaša na temelju redovitog obavljanja sportske djelatnosti za koji sportaš prima plaću smatra se stimulativnim dijelom plaće.

(12) U slučaju stečaja kluba ili u slučaju spora vezanog uz izvršenje obveza iz ugovora sklopljenog sa sportašem koji djelatnost obavlja kao samostalnu sportsku djelatnost smatra se da je sa sportašem sklopljen ugovor o radu.

Sportaš amater

Članak 12.

(1) Sportaš amater je osoba koja se bavi sportskom djelatnošću i sudjeluje u službenom sportskom natjecanju, a nije profesionalni sportaš kako je to propisano člankom 10. ovoga Zakona.

(2) Sportaš amater i sportski klub mogu zaključiti stipendijski ugovor koji može trajati najduže do navršene 24 godine starosti sportaša u netoiznosu do 24.000,00 eura godišnje.

Rekreativac

Članak 13.

Rekreativac je osoba koja sudjeluje u organiziranim sportskorekreativnim aktivnostima, osim sudjelovanja u službenom sportskom natjecanju.

Kategorizacija sportaša

Članak 14.

(1) Kategorizacija sportaša je postupak razvrstavanja sportaša u kategorije.

(2) Sportaši se razvrstavaju u sljedeće kategorije:

– Sportaš I. kategorije – vrhunski sportaš

– Sportaš II. kategorije – vrhunski sportaš

– Sportaš III. kategorije – vrhunski sportaš

– Sportaš IV. kategorije – vrsni sportaš

– Sportaš V. kategorije – daroviti sportaš

– Sportaš VI. kategorije – daroviti sportaš.

(3) Hrvatskom olimpijskom odboru, Hrvatskom paraolimpijskom odboru odnosno Hrvatskom sportskom savezu gluhih povjerava se kao javna ovlast provedba kategorizacije sportaša i donošenje rješenja o kategorizaciji sportaša.

(4) Kriterij za utvrđivanje kategorije sportaša je sportski rezultat, poredak odnosno plasman, rang-lista ili norma ostvarena na nacionalnom i međunarodnom natjecanju te sudjelovanje u nacionalnoj ekipi na međunarodnom natjecanju, a koje za pojedini sport donose Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor i Hrvatski sportski savez gluhih te objavljuju na svojim mrežnim stranicama.

(5) Sportaš se rješenjem razvrstava u određenu kategoriju s prvim danom sljedećeg mjeseca nakon što je ostvario rezultat, poredak odnosno plasman ili normu na temelju koje stječe pravo na određenu kategoriju odnosno nakon zaključenja rang-liste za određeni sport, sportsku granu odnosno sportsku disciplinu.

(6) Rješenje o kategorizaciji izdaje se na rok, i to: za vrhunske sportaše I. kategorije – četiri godine, za vrhunske sportaše II. kategorije – dvije godine, a za ostale kategorije – jednu godinu.

(7) Postupak kategorizacije sportaša pokreće se na zahtjev sportaša.

(8) Ako sportaš ostvari pravo na razvrstavanje po različitim osnovama (sportski rezultat, poredak odnosno plasman, norma, rang-lista), razvrstavanje se provodi po kriteriju koji je povoljniji za sportaša.

(9) Ako kategorizirani sportaš promijeni klub, o nastaloj promjeni, na zahtjev sportaša, pravne osobe iz stavka 3. ovoga članka izdaju rješenje.

(10) Rješenje o kategorizaciji sportaša tijelo iz stavka 3. ovoga članka ukinut će po službenoj dužnosti ako:

– je sportaš koristio doping, a što je utvrđeno odlukom nadležnog tijela

– postoji pravomoćna osuda iz članka 111. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona.

(11) Kategoriziranom sportašu produljuje se pravo po osnovi kategorizacije za vrijeme trajanja bolovanja, dugotrajne ozljede, rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog, skrbničkog ili udomiteljskog dopusta sukladno posebnom propisu te u slučaju više sile koja je uvjetovala nemogućnost ostvarenja kriterija kategorizacije, a koja je proglašena na nacionalnoj ili međunarodnoj razini.

(12) Kategorizirani sportaši upisuju se u Registar kategoriziranih sportaša koji je sastavni dio Nacionalnog informacijskog sustava u sportu.

(13) Protiv rješenja iz stavaka 3., 9. i 10. ovoga članka sportaš ima pravo na žalbu tijelu državne uprave nadležnom za sport.

(14) Način razvrstavanja sportaša u određenu kategoriju iz stavka 2. ovoga članka, sukladno kriteriju iz stavka 4. ovoga članka, pravilnikom propisuje čelnik tijela državne uprave nadležnog za sport na prijedlog Hrvatskog olimpijskog odbora, Hrvatskog paraolimpijskog odbora i Hrvatskog sportskog saveza gluhih.

Zdravstveni pregled

Članak 15.

(1) U sportskom natjecanju i sportskoj pripremi može sudjelovati sportaš za kojega je utvrđena zdravstvena sposobnost za navedeni sport i dobnu skupinu.

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na sportaša registriranog u klubu koji ima sjedište izvan Republike Hrvatske.

(3) Zdravstvena sposobnost utvrđuje se zdravstvenim pregledom za razdoblje koje ne može biti dulje od 24 mjeseca.

(4) Sportaš mora obaviti zdravstveni pregled najkasnije mjesec dana od dana početka bavljenja sportskom pripremom.

(5) Način obavljanja zdravstvenog pregleda, specijalnost liječnika koji obavljaju zdravstveni pregled, rok, vrstu i opseg pregleda sportaša za pojedini sport, učenika i studenata koji sudjeluju u natjecanjima u sustavu školskog i akademskog sporta te organizaciju medicinske pomoći u sportu pravilnikom propisuje čelnik tijela državne uprave nadležnog za zdravstvo, uz prethodnu suglasnost čelnika tijela državne uprave nadležnog za sport.

Borba protiv dopinga

Članak 16.

(1) Sve osobe u sustavu sporta dužne su poštivati pravila nacionalnog tijela nadležnog za borbu protiv dopinga, a osobito vezano uz provedbu testiranja.

(2) Sportaši ne smiju koristiti dopinška sredstva niti metode, u skladu s pravilima Svjetske antidopinške agencije te pripadajućim međunarodnim standardima.

(3) Trener, liječnik i druge osobe ne smiju sportašu davati doping.

(4) Ako se utvrdi da su sportaš ili osoba iz stavka 3. ovoga članka postupali protivno odredbama stavaka 2. i 3. ovoga članka, osoba i nacionalno tijelo nadležno za borbu protiv dopinga koji to utvrde dužni su postupiti sukladno pravilima o antidopingu te pravilima tijela iz stavka 1. ovoga članka.

Odjeljak 2.   FIZIČKE OSOBE KOJE OBAVLJAJU STRUČNE POSLOVE U SUSTAVU SPORTA

Podjela fizičkih osoba koje obavljaju stručne
poslove u sportu

Članak 17.

Osobe koje obavljaju stručne poslove u sportu su:

– instruktor

– trener

– kineziterapeut.

Instruktor

Članak 18.

(1) Instruktor je osoba koja obavlja poslove provođenja sportske rekreacije i podučavanje osnovnoj tehnici pojedinog sporta, a cilj nije priprema i sudjelovanje polaznika u natjecanju.

(2) Poslove instruktora može obavljati osoba:

– sa završenim odgovarajućim programom stručnog specijalističkog osposobljavanja za instruktora pojedinog sporta, sportske grane ili sportske rekreacije u trajanju od najmanje 180 školskih sati za koji je uvjet upisa najmanje završena razina 4.1 Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (u daljnjem tekstu: HKO)

– koja ima najmanje 18 godina

– koja nema zapreke za obavljanje posla propisane člankom 111. ovoga Zakona

– koja je s pravnom ili fizičkom osobom u sportu sklopila ugovor o radu, ili drugi ugovor, ili je uređeno drugim odgovarajućim aktom.

(3) Instruktor može obavljati poslove provođenja sportske rekreacije samo s osobama starijima od 16 godina.

(4) Osim osoba iz stavka 2. ovoga članka, poslove instruktora može obavljati osoba koja ispunjava uvjete za trenera pojedinog sporta ili sportske rekreacije.

(5) Na izradu i provedbu programa iz stavka 6. ovoga članka i članka 19. ovoga Zakona, odgovarajuće se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje područje obrazovanja odraslih, osim kada je drukčije propisano ovim Zakonom.

(6) Program iz stavka 2. podstavka 1. ovoga članka donosi ustanova za obrazovanje odraslih, a obvezni dio sadržaja programa i stručni uvjeti za njegovo provođenje uređuju se pravilnikom koji donosi čelnik tijela državne uprave nadležnog za sport.

Trener

Članak 19.

(1) Trener je osoba koja priprema i vodi sportaše na natjecanjima te posjeduje važeću licenciju ako je tako propisano aktima nacionalnog sportskog saveza.

(2) Prema stupnju obrazovanja i poslovima koje mogu obavljati, treneri mogu biti:

– Trener 1. razine je osoba sa završenim odgovarajućim programom stručnog specijalističkog osposobljavanja za trenera pojedinog sporta ili sportske grane u trajanju od najmanje 180 sati za koji je uvjet upisa najmanje završena razina 4.1 HKO-a, a može obavljati poslove provođenja sportske pripreme sa sportašima starijima od 16 godina te vođenja sportaša koji sudjeluju na sportskom natjecanju

– Trener 2. razine je osoba sa završenim odgovarajućim programom stručnog specijalističkog usavršavanja za trenera pojedinog sporta ili sportske grane u trajanju od najmanje 180 sati za koji je uvjet upisa najmanje završena razina 4.1 HKO-a i završeno stručno specijalističko osposobljavanje iz stavka 2. podstavka 1. ovoga članka te jedna godina radnog iskustva na poslovima trenera 1. razine, a može obavljati poslove provođenja sportske pripreme te vođenja sportaša koji sudjeluju na sportskom natjecanju

– Trener 3. razine je osoba sa završenim odgovarajućim programom stručnog specijalističkog usavršavanja za trenera pojedinog sporta ili sportske grane u trajanju od najmanje 140 sati usklađen s programom za stjecanje licencije svjetskih ili europskih udruženja određenog sporta ako takav program postoji, za koji je uvjet upisa najmanje završena razina 4.1 HKO-a i završeno stručno specijalističko osposobljavanje iz podstavka 1. ovoga stavka i stručno specijalističko usavršavanje iz podstavka 2. ovoga stavka te jedna godina radnog iskustva na poslovima trenera 2. razine, a može obavljati poslove provođenja i kontrole sportske pripreme, vođenja sportaša koji sudjeluju na sportskom natjecanju te osnove planiranja i programiranja

– Trener 4. razine je osoba sa završenim preddiplomskim stručnim studijem odgovarajućeg sporta ili sa završenim preddiplomskim sveučilišnim studijem kineziologije s izbornim modulom/usmjerenjem ili smjerom pojedinog sporta, sportske grane, kondicijske pripreme sportaša ili sportske rekreacije, a može obavljati poslove planiranja i programiranja, vođenja sportaša koji sudjeluju na sportskom natjecanju te provođenja i kontrole sportske pripreme i sportske rekreacije

– Trener 5. razine je osoba sa završenim diplomskim sveučilišnim studijem kineziologije koja je završila izborni modul/usmjerenje ili smjer odgovarajućeg sporta, sportske grane ili sportske rekreacije odnosno završenim specijalističkim diplomskim stručnim studijem kineziologije odgovarajućeg sporta, kondicijske pripreme sportaša ili sportske rekreacije, a može obavljati poslove planiranja i programiranja, vođenja sportaša koji sudjeluju na sportskom natjecanju te provođenja i kontrole sportske pripreme i sportske rekreacije, kao i poslove provođenja sportskodijagnostičkih postupaka i interpretiranje rezultata sportskodijagnostičkih postupaka.

(3) Trener 1. razine koji je stekao pedagoško-psihološke kompetencije u skladu s propisima visokog obrazovanja može obavljati poslove iz stavka 2. podstavka 1. ovoga članka sa svim dobnim skupinama.

(4) Iznimno od stavka 2. podstavka 1. ovoga članka, ako zbog nedostatka stručno osposobljenih trenera klub ne može angažirati trenera više razine ili trenera koji udovoljava uvjetu iz stavka 3. ovoga članka, trener 1. razine može obavljati poslove provođenja sportske pripreme sa sportašima u svim dobnim skupinama, uz obvezu rada s mentorom koji je najmanje trener 3. razine.

(5) Osoba sa završenim diplomskim sveučilišnim studijem kineziologije odnosno završenim specijalističkim diplomskim stručnim studijem kineziologije koja nije završila izborni modul/usmjerenje ili smjer odgovarajućeg sporta, sportske grane ili sportske rekreacije, a završila je program stručnog specijalističkog osposobljavanja za trenera sporta ili sportske grane u trajanju od najmanje 180 sati za koji je uvjet upisa najmanje završena razina 4.1 HKO-a, može obavljati poslove trenera 4. razine sporta, sportske grane ili sportske rekreacije za koju je završila program stručnog specijalističkog osposobljavanja.

(6) Sustav mentoriranja detaljnije uređuje nacionalni savez određenog sporta općim aktom.

(7) Poslove trenera iz stavka 2. ovoga članka može obavljati osoba koja:

– ima najmanje 18 godina

– ima završen stupanj obrazovanja propisan stavcima 2., 3. i 4. ovoga članka

– nema zapreke za obavljanje posla propisane člankom 111. ovoga Zakona

– je s pravnom ili fizičkom osobom u sportu sklopila ugovor o radu, ili drugi ugovor, ili je uređeno drugim odgovarajućim aktom.

(8) Trener je u svom radu dužan poticati sportaše na sportsko i fair-play odgovorno ponašanje, prevenirati i sprječavati uporabe dopinga i drugih zabranjenih supstancija, prevenirati i sprječavati svaki oblik tjelesnog, psihičkog, verbalnog i svih drugih oblika nasilja ili zlostavljanja sportaša, osobito maloljetnih.

(9) Obvezni dio sadržaja programa iz ovoga članka i stručne uvjete za njegovo provođenje uređuje se pravilnikom iz članka 18. stavka 6. ovoga Zakona.

Licenciranje stručnih kadrova u sportu

Članak 20.

(1) Osim uvjeta za obavljanje poslova, propisanih člancima 18. i 19. ovoga Zakona, ako je tako propisano općim aktom krovnog sportskog udruženja, nacionalnog sportskog saveza ili udruge stručnih kadrova u sportu, treneri i instruktori mogu obavljati poslove nakon što steknu licenciju koja se, ovisno o pravilima nacionalnih sportskih saveza, može zvati i dozvola za rad ili slično.

(2) Licenciranjem se detaljnije uređuju stručni poslovi koje osoba kojoj je izdana licencija smije obavljati, a posebno u smislu razine natjecanja i dobne kategorije sportaša.

(3) Licenciranje stručnih kadrova u sportu uključuje izdavanje, produljivanje i oduzimanje licencije.

(4) Nacionalni sportski savez ili krovno sportsko udruženje kada nije osnovan nacionalni sportski savez može, uz prethodnu suglasnost tijela državne uprave nadležnog za sport, donijeti opći akt o licenciranju stručnih kadrova u sportu za pojedini sport, sportsku granu ili sportsku rekreaciju kojim se uređuje način licenciranja.

(5) Licenciranje provodi nacionalni sportski savez ili krovno sportsko udruženje ili druga pravna osoba određena općim aktom o licenciranju iz stavka 4. ovoga članka.

(6) Opći akt iz stavka 4. ovoga članka obvezno uređuje način licenciranja, a kao uvjet za produljivanje licencije obvezno je propisati sudjelovanje na stručnim usavršavanjima (seminarima, predavanjima i slično) koje organiziraju ili odobravaju donositelji tog općeg akta u najmanjem trajanju od 20 sati tijekom tri godine.

(7) Trener iz članka 19. stavka 2. podstavka 4. i 5. ovoga Zakona, sa završenim sveučilišnim preddiplomskim ili diplomskim studijem kineziologije koji nema izborni modul/usmjerenje ili smjer iz pojedinog sporta, sportske grane ili sportske rekreacije, može ostvariti pravo na nižu razinu licencije od razine propisane za osobe s izbornim modulom/usmjerenjem ili smjerom iz pojedinog sporta, sportske grane ili sportske rekreacije ako je tako propisano općim aktom iz stavka 4. ovoga članka.

(8) Općim aktom iz stavka 4. ovoga članka može se urediti izdavanje privremene licencije vrhunskim sportašima uz obvezu rada s mentorom, a najdulje na 18 mjeseci.

Kineziterapeut

Članak 21.

(1) Kineziterapeut je osoba koja obavlja poslove planiranja, programiranja, provedbe i kontrole kineziterapijskih postupaka, kao i poslove provođenja i interpretiranja dijagnostičkih postupaka u kineziterapiji.

(2) Poslove kineziterapeuta može obavljati osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:

– završen preddiplomski stručni (stručni prvostupnik kineziterapije) ili završen preddiplomski sveučilišni studij kineziologije (uz izborni modul/usmjerenje ili smjer kineziterapije)

– završen specijalistički diplomski stručni ili diplomski sveučilišni studij kineziologije sa završenim izbornim modulom/usmjerenjem ili smjerom iz kineziterapije.

Sportovi koji ne prepoznaju stručne poslove trenera i instruktora

Članak 22.

(1) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na stručne poslove i stručne kadrove u sportu ne primjenjuju se na specifične sportove koji na međunarodnoj razini ne prepoznaju stručne poslove trenera i instruktora.

(2) Odluku o popisu sportova iz stavka 1. ovoga članka koji se izuzimaju od odredbi o stručnim kadrovima propisanim ovim Zakonom donosi tijelo državne uprave nadležno za sport.

Samostalna sportska djelatnost stručnih kadrova u sportu

Članak 23.

(1) Osobe koje ispunjavaju uvjete za obavljanje stručnih poslova u sportu mogu obavljajući samostalnu sportsku djelatnost, obavljati sportsku pripremu, zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje i sportsku poduku pod uvjetom da ispunjavaju potrebne uvjete za obavljanje stručnih poslova u sportu propisane ovim Zakonom.

(2) Osoba iz stavka 1. ovoga članka mora imati:

– dokaz da ispunjava potrebne uvjete za obavljanje stručnih poslova u sportu propisane ovim Zakonom

– dokaz da nema zapreka za obavljanje posla propisanih člankom 111. ovoga Zakona.

(3) Osobe iz stavka 1. ovoga članka podnose zahtjev za upis u Registar samostalne sportske djelatnosti i brisanje iz Registra samostalne sportske djelatnosti koji vodi nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba prema prebivalištu fizičke osobe u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na sportske djelatnosti.

(4) O upisu u Registar samostalne sportske djelatnosti i brisanju osobe iz Registra samostalne sportske djelatnosti iz stavka 3. ovoga članka donosi se rješenje.

(5) Protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka osoba ima pravo izjaviti žalbu tijelu državne uprave nadležnom za sport.

(6) Način i rokovi upisa i brisanja te sadržaj i vođenje Registra iz stavka 3. ovoga članka propisani su pravilnikom iz članka 10. stavka 9. ovoga Zakona.

Obavljanje sportske djelatnosti u obrtu

Članak 24.

(1) Sve sportske djelatnosti, osim sudjelovanja u sportskom natjecanju, mogu se obavljati u obrtu.

(2) Na osnivanje, djelovanje, prestanak i druga pitanja važna za obavljanje obrta iz stavka 1. ovoga članka primjenjuje se poseban zakon kojim se uređuje poslovanje obrta, osim kada je drukčije propisano ovim Zakonom.

Odjeljak 3.   SLUŽBENA OSOBA KOJA SUDJELUJE U ORGANIZIRANJU I VOĐENJU SPORTSKOG NATJECANJA

Službena osoba

Članak 25.

(1) Službena osoba koja sudjeluje u organiziranju i vođenju sportskog natjecanja je osoba koja obavlja poslove i ispunjava uvjete koje propisuje nacionalni sportski savez.

(2) Službene osobe koje sudjeluju u organiziranju i vođenju sportskog natjecanja su sportski sudac, sportski delegat, sportski povjerenik ili druge osobe utvrđene općim aktom nacionalnog sportskog saveza.

(3) Osobe iz stavka 1. ovoga članka mogu obavljati poslove sudjelovanja u organiziranju i vođenju sportskog natjecanja propisane općim aktom nacionalnog sportskog saveza.

Odjeljak 4.   POSREDNIK U SPORTU

Posrednik

Članak 26.

(1) Posrednik u sportu je osoba koja je prema pravilima nacionalnog sportskog saveza ovlaštena obavljati poslove posredovanja i zastupanja prelaska sportaša ili trenera iz jednog sportskog kluba u drugi sportski klub ili poslove posredovanja i zastupanja između sportskih klubova.

(2) Uvjeti i način posredovanja u sportu utvrđuju se općim aktom nacionalnog sportskog saveza.

(3) Prilikom posredovanja u zapošljavanju profesionalnih sportaša i trenera posrednik u sportu ima pravo naplatiti naknadu od osoba za koje je poduzimao poslove posredovanja.

Odjeljak 5.   OSTALE OSOBE U SPORTU

Sportski asistent – vodič i komunikacijski posrednik u sportu gluhih

Članak 27.

(1) Sportski asistent – vodič je osoba koja pomaže parasportašu i osobi s intelektualnim oštećenjima koja sudjeluje u natjecanjima koje organizira Specijalna olimpijada Hrvatske u izvođenju sportske aktivnosti u sportovima i sportskim disciplinama u kojima je pomoć sportašu definirana tehničkim pravilima pojedinog sporta.

(2) Komunikacijski posrednik u sportu je osoba koja ima odgovarajuće vještine, znanja i sposobnosti u korištenju hrvatskog znakovnog jezika odnosno korištenju ostalih sustava komunikacije gluhih te pomaže gluhom sportašu u izvođenju sportske aktivnosti na način da prevodi i tumači govor na znakovni jezik te obratno, a sukladno tehničkim pravilima pojedinog sporta.

(3) Uvjet za obavljanje poslova sportskog asistenta općim aktom utvrđuje Hrvatski paraolimpijski odbor za parasportaše ili Specijalna olimpijada Hrvatske za osobe s intelektualnim oštećenjima.

(4) Uvjet za obavljanje poslova komunikacijskog posrednika u sportu općim aktom utvrđuje Hrvatski sportski savez gluhih.

Sportski klasifikator

Članak 28.

Sportski klasifikator je osoba koja obavlja klasifikacijske preglede i razvrstava parasportaše u sportske klasifikacijske kategorije, a ispunjava uvjete koje propisuje Hrvatski paraolimpijski odbor.

Ostalo

Članak 29.

(1) Nacionalni sportski savez može svojim aktom propisati obvezu člana upravljačkog tijela klubova i saveza, predstavnika kluba na utakmicama, tehničkog tajnika, zdravstvenog djelatnika aktivnog u sportu i drugih na disciplinsku odgovornost, registraciju, licenciranje i slično.

(2) Osobe koje djeluju u sustavu sporta dužne su poduzimati mjere zaštite djece u sportu te o svakom kršenju prava djece, posebice svim oblicima nasilja nad djecom, spolne zloporabe, zanemarivanja ili nehajnog postupanja, zlostavljanja ili izrabljivanja djece u sportu obavijestiti policiju, nadležno tijelo za socijalnu skrb odnosno druga nadležna tijela.

(3) Sportsku djelatnost sportske pripreme, sportske poduke i zdravstveno usmjerenog tjelesnog vježbanja može obavljati samo fizička osoba upisana u Registar stručnih kadrova.

POGLAVLJE II.   PRAVNA OSOBA KOJA DJELUJE U SUSTAVU SPORTA

Odjeljak 1.   SPORTSKI KLUB

Djelatnost i osnivanje sportskog kluba

Članak 30.

(1) Sportski klub je pravna osoba registrirana za obavljanje sportske djelatnosti sportske pripreme i sudjelovanja u sportskom natjecanju pojedinog sporta iz nomenklature sportova.

(2) Sportski klub može biti osnovan kao udruga ili sportsko dioničko društvo.

(3) Sportski klub može, osim djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka, obavljati i druge sportske djelatnosti u skladu s ovim Zakonom, kao i druge djelatnosti u skladu sa statutom udruge ili društvenim ugovorom odnosno izjavom o osnivanju društva.

(4) Sportski klub u nazivu sadrži riječi: »sportski klub« ili ispred riječi: »klub« naziv sporta u kojem obavlja djelatnost.

(5) Sportski klub obavljanje pojedinih ili svih poslova, osim sudjelovanja u sportskim natjecanjima, može povjeriti trgovačkom društvu u odnosu na koje se smatra vladajućim, odnosno na koje ima prevladavajući utjecaj, u smislu odredbi o povezanim društvima sukladno posebnom propisu kojim se uređuju trgovačka društva.

Tvrtka sportskog dioničkog društva

Članak 31.

Tvrtka sportskog dioničkog društva sadrži riječi: »sportsko dioničko društvo«, a skraćena tvrtka naznaku: »s.d.d.«.

Izuzeće od odredbi o obveznoj ponudi za preuzimanje

Članak 32.

Na pravne osobe u sustavu sporta osnovane kao sportsko dioničko društvo ne primjenjuju se odredbe propisa o preuzimanju dioničkih društava o obveznoj ponudi za preuzimanje.

Odjeljak 2.   UDRUGA SPORTSKE REKREACIJE I SAVEZ SPORTSKE REKREACIJE

Djelatnosti i osnivanje udruge i saveza sportske rekreacije

Članak 33.

(1) Udruga sportske rekreacije je udruga registrirana za sportsku djelatnost sportske rekreacije, a može biti registrirana i za druge sportske djelatnosti, osim sudjelovanja u sportskom natjecanju te organizacije i vođenja sportskog natjecanja.

(2) Najmanje tri udruge za sportsku rekreaciju u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu osnovati savez sportske rekreacije.

(3) Članovi saveza sportske rekreacije mogu biti i druge pravne i fizičke osobe koje se bave sportskom rekreacijom ili je njihova djelatnost vezana uz sportsku rekreaciju.

(4) Hrvatski savez sportske rekreacije osniva se kao nacionalni sportski savez u koji se udružuju savezi sportske rekreacije jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(5) Na razini jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može se osnovati samo jedan savez sportske rekreacije.

Odjeljak 3.   SPORTSKA ZAJEDNICA

Članovi i zadaće sportske zajednice

Članak 34.

(1) Sportska zajednica je udruga koja se osniva radi ostvarivanja zajedničkih interesa u sportu, na području jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(2) Na razini jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može se osnovati samo jedna sportska zajednica.

(3) Članovi sportske zajednice u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave su pravne osobe iz sustava sporta sa sjedištem na području jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(4) Članovi sportske zajednice mogu biti i druge pravne osobe čija je djelatnost značajna za sport i u vezi sa sportom.

(5) Zadaće sportske zajednice su:

– usklađivanje aktivnosti članova

– poticanje i promicanje sporta u skladu s aktima strateškog planiranja iz članka 104. ovoga Zakona i drugim strateškim dokumentima donesenim na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini, a osobito sporta djece, mladeži i studenata, osoba s invaliditetom te zdravstveno usmjerenog tjelesnog vježbanja i zdravstveno usmjerene tjelesne aktivnosti

– objedinjavanje i usklađivanje sportskih programa

– predlaganje programa javnih potreba u sportu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovo provođenje

– skrb o kategoriziranim sportašima

– utvrđivanje načina ostvarivanja prava sportaša

– sudjelovanje u stvaranju uvjeta za pripremu sportaša za olimpijske igre, paraolimpijske igre, olimpijske igre gluhih, svjetska i europska prvenstva te druga velika međunarodna natjecanja

– suradnja u ostvarivanju programa Hrvatskog olimpijskog odbora, Hrvatskog paraolimpijskog odbora i Hrvatskog sportskog saveza gluhih

– promicanje stručnog rada u sportu

– edukacija, informiranje i savjetovanje sportaša, sportskih djelatnika, građana i ostalih sudionika u sportu o pitanjima bitnim za bavljenje sportskim aktivnostima i djelatnostima

– edukacija sportaša o antidopingu

– sprječavanje negativnih pojava u sportu

– skrb o javnim sportskim građevinama koje su joj povjerene na upravljanje

– ostali poslovi propisani općim aktima.

Odjeljak 4.   SPORTSKI SAVEZ

Zadaće i razine sportskih saveza

Članak 35.

(1) Sportski savez je udruga u koju se udružuju najmanje tri sportska kluba koja obavljaju sportske djelatnosti u istom sportu, a koja radi ostvarivanja zajedničkih interesa u tom sportu osobito: usklađuje aktivnosti svojih članica, uređuje sustav natjecanja, organizira i provodi natjecanja, uređuje pitanja koja se odnose na registraciju sportaša i njihov status te disciplinsku odgovornost sportaša, skrbi o kategoriziranim sportašima te promiče stručni rad u sportu.

(2) Na nacionalnoj razini, na razini jedinice područne (regionalne) samouprave i na razini jedinice lokalne samouprave može se osnovati jedan sportski savez za isti sport.

(3) U slučaju dvojbe tijelo državne uprave nadležno za sport, uz prethodno mišljenje Hrvatskog olimpijskog odbora, Hrvatskog paraolimpijskog odbora ili Hrvatskog sportskog saveza gluhih, utvrđuje što se smatra istim sportom.

(4) Odluku o organiziranju sportskih natjecanja za područje jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, u skladu s općim aktom nacionalnog sportskog saveza tog sporta kojim su utvrđeni sustav, uvjeti i organizacija sportskih natjecanja u tom sportu, donose sportski savezi osnovani na tim područjima.

Gradski i županijski sportski savez

Članak 36.

Članovi gradskog i županijskog sportskog saveza i sportskog saveza Grada Zagreba mogu biti pravne osobe koje obavljaju sportsku djelatnost u području za koje se osniva gradski i županijski sportski savez, a sjedište im je na području grada ili županije.

Nacionalni sportski savez i njegove zadaće

Članak 37.

(1) Nacionalni sportski savez je udruga koja se osniva ako na području Republike Hrvatske djeluju najmanje tri sportska kluba odnosno najmanje dva sportska saveza osnovana u istome sportu.

(2) Članovi nacionalnog sportskog saveza mogu biti sportski savezi županija, Grada Zagreba i gradova te sportski klubovi istoga sporta u Republici Hrvatskoj, što općim aktom propisuje nacionalni sportski savez.

(3) Članovi nacionalnih sportskih saveza mogu biti i strukovne sportske udruge u istome sportu, udruge sportskih klubova istog sporta i ranga natjecanja te udruge u koje se udružuju sportaši i treneri istoga sporta.

(4) Zadaće nacionalnog sportskog saveza su:

– poticanje i promicanje sporta u skladu s aktima strateškog planiranja iz članka 104. ovoga Zakona

– utvrđivanje sustava, uvjeta i organizacije sportskih natjecanja u pojedinom sportu u skladu s načelima i elementima sustava koje je općim aktom utvrdio Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor i Hrvatski sportski savez gluhih prema pravilima sporta i normama međunarodnih sportskih udruženja

– organiziranje i vođenje sportskih natjecanja

– donošenje odluke o organiziranju sustava sportskih natjecanja za područje više država ili više inozemnih regija

– donošenje odluke o sudjelovanju sportskih klubova i sportaša iz Republike Hrvatske u višedržavnim ili inozemnim regionalnim sustavima natjecanja

– donošenje odluke o organizaciji i organiziranje sportskih natjecanja za područje države, u skladu s aktom iz podstavka 2. ovoga stavka

– promicanje stručnog rada u sportu i skrb o osposobljavanju i usavršavanju stručnih djelatnika u sportu

– stručno usavršavanje i licenciranje stručnih kadrova

– vođenje stručnih i administrativnih poslova vezano uz osobe koje obavljaju stručne poslove u sportu

– sudjelovanje u borbi protiv dopinga

– edukacija sportaša vezana uz teme antidopinga, koja se organizira u suradnji s nacionalnim tijelom nadležnim za borbu protiv dopinga

– skrb o zdravstvenoj zaštiti sportaša

– skrb o nacionalnoj sportskoj ekipi

– suradnja s odgovarajućim krovnim međunarodnim udruženjima

– briga za održivi razvoj sporta

– skrb o sportskorekreativnim aktivnostima

– sudjelovanje u prikupljanju i ažuriranju informacija za Nacionalni informacijski sustav u sportu

– na traženje tijela državne uprave nadležnog za sport daje prethodno mišljenje o postojanju interesa za prijam u hrvatsko državljanstvo fizičke osobe u sustavu sporta koja je strani državljanin i

– druge zadaće određene općim aktima nacionalnog sportskog saveza.

(5) Nacionalni sportski savez, kao javnu ovlast, općim aktom uređuje:

– sustav natjecanja u sportu za koji je osnovan, i to najmanje jednu godinu prije početka primjene tog sustava

– materijalne, tehničke i stručne uvjete za učlanjenje sportskih klubova u svoje članstvo u odgovarajućem sportu

– način licenciranja stručnih kadrova sukladno ovome Zakonu

– način registracije sportaša

– prava i obveze sportaša i sportskih klubova članova saveza

– pravo nastupa stranih sportaša za sportske klubove u Republici Hrvatskoj

– disciplinsku odgovornost osoba u sustavu sporta

– prava i obveze sportskih sudaca i zdravstvenih djelatnika, ako ova pitanja ne uređuju strukovne udruge navedenih osoba

– druga pitanja iz svoje nadležnosti sukladno ovome Zakonu te pravilima svjetskog i europskog saveza pripadajućeg sporta.

(6) Opći akt iz stavka 5. ovoga članka nacionalni sportski savez dužan je javno objaviti.

(7) Nacionalni sportski savez može vođenje i organiziranje sportskih natjecanja povjeriti svojoj članici ili drugoj pravnoj osobi registriranoj za obavljanje sportske djelatnosti, što utvrđuje općim aktom kojim se uređuje sustav natjecanja.

Odjeljak 5.   FITNES CENTAR

Obavljanje djelatnosti fitnes centra i njegov sastav

Članak 38.

Fitnes centar je pravna ili fizička osoba u sportu koja svoju djelatnost obavlja kao trgovačko društvo, ustanova, udruga ili obrt koja sportsku djelatnost obavlja u uređenom prostoru za vježbanje, u okviru kojega se nalazi:

– teretana koja se sastoji od prostora za vježbanje sa slobodnim utezima, prijenosnom i/ili fiksnom opremom i/ili trenažerima za kardiovaskularni trening i/ili

– fitnes studio koji se sastoji od prostora u kojem se provode individualni i/ili grupni fitnes treninzi.

Odjeljak 6.   OSTALE PRAVNE OSOBE REGISTRIRANE ZA OBAVLJANJE SPORTSKIH DJELATNOSTI

Specijalna olimpijada Hrvatske

Članak 39.

Specijalna olimpijada Hrvatske je nacionalni sportski savez koji se bavi provođenjem specifičnih sportskorekreativnih aktivnosti osoba s intelektualnim oštećenjima prema načelima i pravilima međunarodne organizacije Specijalne olimpijade i propisa Republike Hrvatske koji uređuju pitanje sporta osoba s intelektualnim oštećenjima.

Akademska sportska udruga i akademski sportski savez

Članak 40.

(1) Akademska sportska udruga je udruga osnovana s ciljem provođenja izvannastavnih sportskih aktivnosti studenata.

(2) Radi usklađivanja aktivnosti akademskih sportskih udruga i provođenja sportskih natjecanja, akademske sportske udruge udružuju se u akademski sportski savez visokog učilišta.

(3) Na razini jednog visokog učilišta može se osnovati samo jedan akademski sportski savez.

(4) Programi akademskog sportskog saveza visokog učilišta financiraju se iz sredstava proračuna visokog učilišta, studenskog zbora visokog učilišta, Hrvatskog akademskog sportskog saveza te proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(5) Akademska sportska udruga za rad i aktivnosti koristi prostore visokog učilišta i ima prioritet za njihovo korištenje u odnosu na vanjske korisnike prostora visokog učilišta.

Strukovna sportska udruga

Članak 41.

Strukovna sportska udruga je udruga u koju se učlanjuju osobe iste struke iz područja pojedinog sporta, sportske grane ili sportske rekreacije.

Odjeljak 7.   OSTALE ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA PRAVNE OSOBE U SUSTAVU SPORTA

Način obavljanja sportskih djelatnosti

Članak 42.

(1) Sve pravne osobe u sustavu sporta mogu obavljati sve sportske djelatnosti u skladu s ovim Zakonom i propisima koji uređuju trgovačka društva, udruge i ustanove, osim sudjelovanja u sportskom natjecanju te organiziranja i vođenja sportskog natjecanja koje mogu obavljati samo udruge i trgovačka društva.

(2) Pravna osoba ne smije za obavljanje stručnih poslova u sportu angažirati osobe koje ne udovoljavaju odredbama ovoga Zakona.

(3) Pravna osoba ne može započeti s obavljanjem sportske djelatnosti prije upisa u Evidenciju pravnih osoba u sportu koja je sastavni dio Nacionalnog informacijskog sustava u sportu.

Primjena posebnih propisa na pravne osobe u sustavu sporta

Članak 43.

(1) Na osnivanje, pravni položaj, registraciju, prestanak postojanja, ustrojstvo i način poslovanja te ustroj i nadležnost tijela upravljanja pravne osobe u sustavu sporta osnovane kao udruga, primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje djelovanje udruga ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

(2) Na osnivanje, pravni položaj, registraciju, prestanak postojanja, ustrojstvo i način poslovanja te ustroj i nadležnost tijela upravljanja pravne osobe u sustavu sporta osnovane kao ustanova, primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje djelovanje ustanova ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

(3) Na osnivanje, pravni položaj, registraciju, prestanak postojanja, ustrojstvo i način poslovanja te ustroj i nadležnost tijela upravljanja pravne osobe u sustavu sporta osnovane kao trgovačko društvo, primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje djelovanje trgovačkih društava ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

POGLAVLJE III.   ŠKOLSKO SPORTSKO DRUŠTVO I ŠKOLSKI SPORTSKI SAVEZ

Svrha i zadaće školskog sportskog društva i školskog sportskog saveza

Članak 44.

(1) Školsko sportsko društvo je društvo bez pravne osobnosti osnovano s ciljem provođenja izvannastavnih i sudjelovanja u provođenju izvanškolskih sportskih aktivnosti učenika, a osniva ga školska ustanova i njezin je sastavni dio.

(2) Radi usklađivanja aktivnosti školskih sportskih društava i provođenja sportskih natjecanja, školska sportska društva udružuju se u gradske i županijske saveze te u Školski sportski savez Grada Zagreba.

(3) Zadaće školskog sportskog saveza su:

– organizacija i provođenje školskih sportskih natjecanja, izvannastavnih i izvanškolskih sportskih aktivnosti učenika

– planiranje i programiranje razvitka izvannastavnih i izvanškolskih sportskih aktivnosti učenika

– valoriziranje programa potreba i interesa školskih sportskih društava u izvannastavnim i izvanškolskim sportskim aktivnostima učenika i predlaganje njegova financiranja nadležnim gradskim i državnim tijelima

– poticanje uključivanja što većeg broja učenika u školske sportske aktivnosti, a posebno učenika s teškoćama u razvoju

– pružanje organizacijske, stručne i druge pomoći školskim sportskim društvima.

(4) U jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave može se osnovati samo jedan školski sportski savez.

(5) Sredstva za rad i aktivnosti školskog sportskog saveza osiguravaju se u proračunu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te državnom proračunu Republike Hrvatske kroz programe Hrvatskog školskog sportskog saveza.

(6) Školsko sportsko društvo za rad i aktivnosti koristi prostor škole i ima prioritet za njihovo korištenje u odnosu na vanjske korisnike prostora škole.

 

DIO ČETVRTI   KROVNA SPORTSKA UDRUŽENJA

POGLAVLJE I.   HRVATSKI OLIMPIJSKI ODBOR I NJEGOVE ZADAĆE

Hrvatski olimpijski odbor

Članak 45.

(1) Hrvatski olimpijski odbor je krovno sportsko udruženje u Republici Hrvatskoj u koje se udružuju nacionalni sportski savezi, sportske zajednice u jedinici područne (regionalne) samouprave te druge pravne osobe čija je djelatnost od značaja za promicanje sporta, sukladno statutu Hrvatskog olimpijskog odbora, a prema načelima olimpijskog pokreta i Olimpijske povelje.

(2) Hrvatski olimpijski odbor svojim općim aktima određuje ustrojstvo i način rada, članstvo i način ostvarivanja prava i obveza članova, način uporabe i zaštite simbola i obilježja Međunarodnog olimpijskog odbora i Hrvatskog olimpijskog odbora te druga pitanja u vezi s djelokrugom i zadaćama Hrvatskog olimpijskog odbora iz članka 46. ovoga Zakona.

Zadaće Hrvatskog olimpijskog odbora

Članak 46.

Zadaće Hrvatskog olimpijskog odbora su:

– poticanje i promicanje sporta i olimpizma u Republici Hrvatskoj

– sudjelovanje u predlaganju i ostvarivanju mjera za unaprjeđenje i razvoj sporta

– sudjelovanje u predlaganju i provođenju akata strateškog planiranja iz članka 104. ovoga Zakona i dijela programa javnih potreba u sportu na državnoj razini

– utvrđivanje nomenklature sportova s podjelom na ekipne i pojedinačne sportove

– usklađivanje i kontrola aktivnosti nacionalnih sportskih saveza

– suradnja u provedbi aktivnosti u području razvoja sporta s lokalnim i regionalnim sportskim zajednicama

– skrb o promicanju vrhunskih sportskih dostignuća hrvatskih sportaša i njihovu sudjelovanju u nacionalnim sportskim ekipama na olimpijskim igrama, svjetskim i europskim prvenstvima te drugim velikim međunarodnim sportskim natjecanjima

– sudjelovanje u provedbi aktivnosti, pripadajućih pravila i postupaka za borbu protiv dopinga u sportu

– provedba stručnog nadzora nad radom trenera koji su financirani kroz program javnih potreba u sportu državne razine

– promicanje stručnog rada u sportu i skrbi o osposobljavanju i usavršavanju stručnih djelatnika u sportu

– koordiniranje svojih članica pri izradi protokola za postupanje u slučaju nasilja među djecom u sportskim klubovima

– kontrola i izvještavanje tijela državne uprave nadležnog za sport o učinku svih programa, a posebno razvojnih programa za sportaše i programa za trenere koji su financirani kroz program javnih potreba u sportu državne razine

– dostavljanje podataka u Nacionalni informacijski sustav u sportu

– kategorizacija sportova

– kategorizacija sportaša

– sudjelovanje u provedbi zdravstvene skrbi u sportu

– davanje suglasnosti na statute svojih članica koji moraju biti u skladu sa Statutom Hrvatskog olimpijskog odbora i ovim Zakonom

– u slučaju pokretanja stečajnog postupka nad nacionalnim sportskim savezom, odlukom preuzimanje skrbi o nacionalnoj sportskoj ekipi i briga o zaštiti interesa sportaša i stečenih prava na međunarodnoj razini

– na traženje tijela državne uprave nadležnog za sport, davanje prethodnog mišljenja o postojanju interesa za prijam u hrvatsko državljanstvo fizičke osobe u sustavu sporta koja je strani državljanin

– druge zadaće koje su utvrđene ovim Zakonom, statutom i aktima Hrvatskog olimpijskog odbora.

POGLAVLJE II.   HRVATSKI PARAOLIMPIJSKI ODBOR I NJEGOVE ZADAĆE

Hrvatski paraolimpijski odbor

Članak 47.

(1) Hrvatski paraolimpijski odbor je krovno sportsko udruženje osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj u koje se udružuju parasportski savezi te druge udruge čija je djelatnost od značaja za promicanje sporta osoba s invaliditetom, sukladno statutu Hrvatskog paraolimpijskog odbora.

(2) Hrvatski paraolimpijski odbor ustrojava se prema načelima paraolimpijskog pokreta i potrebama hrvatskog parasporta.

(3) Hrvatski paraolimpijski odbor svojim pravilima određuje ustrojstvo i način rada, članstvo i način ostvarivanja prava i obveza članova, način uporabe i zaštite simbola i obilježja Međunarodnog paraolimpijskog odbora i Hrvatskog paraolimpijskog odbora te druga pitanja u vezi s djelokrugom i zadaćama Hrvatskog paraolimpijskog odbora.

(4) Hrvatski paraolimpijski odbor osigurava uvjete za nesmetan razvoj parasporta i paraolimpijskog pokreta u Republici Hrvatskoj.

Zadaće Hrvatskog paraolimpijskog odbora

Članak 48.

Zadaće Hrvatskog paraolimpijskog odbora su:

– poticanje i promicanje parasporta u Republici Hrvatskoj

– sudjelovanje u predlaganju i ostvarivanju mjera za unaprjeđenje i razvoj parasporta

– sudjelovanje u predlaganju i provođenju akata strateškog planiranja iz članka 104. ovoga Zakona i dijela programa javnih potreba u sportu na državnoj razini

– utvrđivanje nomenklature parasportova s podjelom na ekipne i pojedinačne sportove

– usklađivanje i kontrola aktivnosti nacionalnih parasportskih saveza u ostvarivanju ukupnog programa sporta osoba s invaliditetom i aktima strateškog planiranja iz članka 104. ovoga Zakona

– sudjelovanje u provedbi aktivnosti, pripadajućih pravila i postupaka za borbu protiv dopinga u sportu

– skrb o promicanju vrhunskih sportskih dostignuća hrvatskih parasportaša i njihovu sudjelovanju u nacionalnim sportskim ekipama na paraolimpijskim igrama, parasvjetskim i paraeuropskim prvenstvima te drugim velikim međunarodnim sportskim natjecanjima

– provedba stručnog nadzora nad radom trenera koji su financirani kroz program javnih potreba u sportu državne razine

– promicanje stručnog rada u sportu i skrbi o osposobljavanju i usavršavanju stručnih djelatnika u sportu

– koordiniranje svojih članica pri izradi protokola za postupanje u slučaju nasilja među djecom u sportskim klubovima

– kontrola i izvještavanje tijela državne uprave nadležnog za sport o učinku razvojnih programa za parasportaše i programa za trenere koji su financirani kroz program javnih potreba u sportu na državnoj razini

– dostavljanje podataka u Nacionalni informacijski sustav u sportu

– kategorizacija parasportova

– kategorizacija parasportaša

– sudjelovanje u provedbi zdravstvene skrbi u sportu

– utvrđivanje sustava, uvjeta i organizacije sportskih natjecanja parasportaša u skladu s pravilima sporta i normama međunarodnih sportskih udruženja parasportaša u slučaju kada ne postoji nacionalni sportski savez

– davanje suglasnosti na statute svojih članica koji moraju biti u skladu sa Statutom Hrvatskog paraolimpijskog odbora i ovim Zakonom

– u slučaju pokretanja stečajnog postupka nad nacionalnim sportskim savezom, odlukom preuzimanje skrbi o nacionalnoj sportskoj ekipi i briga o zaštiti interesa sportaša i stečenih prava na međunarodnoj razini

– na traženje tijela državne uprave nadležnog za sport, davanje prethodnog mišljenja o postojanju interesa za prijam u hrvatsko državljanstvo fizičke osobe u sustavu sporta koja je strani državljanin

– druge zadaće koje su utvrđene ovim Zakonom, statutom i aktima Hrvatskog paraolimpijskog odbora.

POGLAVLJE III.   HRVATSKI SPORTSKI SAVEZ GLUHIH I NJEGOVE ZADAĆE

Hrvatski sportski savez gluhih

Članak 49.

(1) Hrvatski sportski savez gluhih je krovno sportsko udruženje gluhih osoba u Republici Hrvatskoj u koje se udružuju sportski savezi gluhih osoba te druge udruge čija je djelatnost od značaja za promicanje sporta gluhih osoba, sukladno statutu Hrvatskog sportskog saveza gluhih.

(2) Hrvatski sportski savez gluhih ustrojava se prema načelima sportskog pokreta gluhih i potrebama hrvatskog sporta gluhih osoba.

(3) Hrvatski sportski savez gluhih svojim pravilima određuje ustrojstvo i način rada, članstvo i način ostvarivanja prava i obveza članova, način uporabe i zaštite simbola i obilježja Međunarodnog odbora za sport gluhih i Hrvatskog sportskog saveza gluhih te druga pitanja u vezi s djelokrugom i zadaćama Hrvatskog sportskog saveza gluhih iz članka 50. ovoga Zakona.

(4) Hrvatski sportski savez gluhih osigurava uvjete za nesmetan razvoj sporta gluhih osoba i olimpijskog pokreta gluhih u Republici Hrvatskoj.

Zadaće Hrvatskog sportskog saveza gluhih

Članak 50.

Zadaće Hrvatskog sportskog saveza gluhih su:

– poticanje i promicanje sporta gluhih osoba u Republici Hrvatskoj

– sudjelovanje u predlaganju i ostvarivanju mjera za unaprjeđenje i razvoj sporta gluhih osoba

– sudjelovanje u predlaganju i provođenju akata strateškog planiranja iz članka 104. ovoga Zakona i dijela programa javnih potreba u sportu na državnoj razini

– utvrđivanje sustava, uvjeta i organizacija sportskih natjecanja, ako za pojedini sport gluhih osoba u tom sportu nije osnovan nacionalni sportski savez

– utvrđivanje nomenklature sportova gluhih osoba s podjelom na ekipne i pojedinačne sportove

– sudjelovanje u provedbi aktivnosti, pripadajućih pravila i postupaka za borbu protiv dopinga u sportu

– provedba stručnog nadzora nad radom trenera koji su financirani programima javnih potreba u sportu državne razine

– promicanje stručnog rada u sportu i skrbi o osposobljavanju i usavršavanju stručnih djelatnika u sportu

– promicanje vrhunskih sportskih dostignuća hrvatskih gluhih sportaša i njihovu sudjelovanju u nacionalnim sportskim ekipama na olimpijskim igrama gluhih, svjetskim i europskim prvenstvima te drugim velikim međunarodnim natjecanjima gluhih sportaša

– koordiniranje svojih članica pri izradi protokola za postupanje u slučaju nasilja među djecom u sportskim klubovima

– kontrola i izvještavanje tijela državne uprave nadležnog za sport o učinku razvojnih programa za sportaše i programa za trenere koji su financirani javnim potrebama u sportu na državnoj razini

– dostavljanje podataka u Nacionalni informacijski sustav u sportu

– kategorizacija sportova gluhih osoba

– kategorizacija gluhih sportaša

– sudjelovanje u provedbi zdravstvene skrbi u sportu

– davanje suglasnosti na statute svojih članica koji moraju biti u skladu sa Statutom Hrvatskog sportskog saveza gluhih i ovim Zakonom

– u slučaju pokretanja stečajnog postupka nad nacionalnim sportskim savezom, odlukom preuzimanje skrbi o nacionalnoj sportskoj ekipi i briga o zaštiti interesa sportaša i stečenih prava na međunarodnoj razini

– na traženje tijela državne uprave nadležnog za sport, davanje prethodnog mišljenja o postojanju interesa za prijam u hrvatsko državljanstvo fizičke osobe u sustavu sporta koja je strani državljanin

– druge zadaće koje su utvrđene ovim Zakonom, statutom i aktima Hrvatskog sportskog saveza gluhih.

POGLAVLJE IV.   HRVATSKI ŠKOLSKI SPORTSKI SAVEZ I NJEGOVE ZADAĆE

Hrvatski školski sportski savez

Članak 51.

(1) Hrvatski školski sportski savez je krovno sportsko udruženje školskog sporta u Republici Hrvatskoj u koji se udružuju školski sportski savezi u jedinicama područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba, a radi usklađivanja aktivnosti svojih članica i organiziranja natjecanja školskih sportskih društava i školskih sportskih aktivnosti učenika.

(2) Hrvatski školski sportski savez predstavlja hrvatski školski sport na međunarodnim i nacionalnim natjecanjima iz školskog sporta koja se održavaju pod pokroviteljstvom Međunarodnog udruženja školskog sporta.

(3) Hrvatski školski sportski savez može se financirati i iz državnog proračuna tijela državne uprave nadležnog za obrazovanje.

Zadaće Hrvatskog školskog sportskog saveza

Članak 52.

Zadaće Hrvatskog školskog sportskog saveza su:

– utvrđivanje načela i osnovnih uvjeta sustava školskih sportskih natjecanja u Republici Hrvatskoj u suradnji s tijelom državne uprave nadležnim za sport i tijelom državne uprave nadležnim za obrazovanje

– organizacija i provođenje izvannastavnih i izvanškolskih sportskih aktivnosti učenika

– sudjelovanje u predlaganju i provođenju akata strateškog planiranja iz članka 104. ovoga Zakona i dijela programa javnih potreba u sportu na državnoj razini

– davanje suglasnosti na statute svojih članica koji moraju biti u skladu sa Statutom Hrvatskog školskog sportskog saveza

– sudjelovanje u prikupljanju, unosu i ažuriranju informacija za Nacionalni informacijski sustav u sportu

– druge zadaće koje su utvrđene ovim Zakonom, statutom i aktima Hrvatskog školskoga sportskog saveza.

POGLAVLJE V.   HRVATSKI AKADEMSKI SPORTSKI SAVEZ I NJEGOVE ZADAĆE

Hrvatski akademski sportski savez

Članak 53.

Hrvatski akademski sportski savez je krovno sportsko udruženje akademskog sporta u Republici Hrvatskoj u koji se udružuju sportski savezi visokih učilišta radi usklađivanja aktivnosti svojih članica, organizacije natjecanja te ostalih sportskih djelatnosti u sustavu akademskog sporta.

Zadaće Hrvatskog akademskog sportskog saveza

Članak 54.

Zadaće Hrvatskog akademskog sportskog saveza su:

– sudjelovanje u predlaganju i provođenju akata strateškog planiranja iz članka 104. ovoga Zakona i dijela programa javnih potreba u sportu na državnoj razini

– sudjelovanje u prikupljanju, unosu i ažuriranju informacija za Nacionalni informacijski sustav u sportu

– sudjelovanje u međunarodnim studentskim sportskim pokretima i udruživanje u odgovarajuća međunarodna studentska sportska udruženja

– skrb o pripremama i sudjelovanju na univerzijadi, studentskim svjetskim, europskim i sličnim prvenstvima i igrama te njihovu organiziranju

– davanje suglasnosti na statute svojih članica koji moraju biti u skladu sa Statutom Hrvatskog akademskog sportskog saveza

– obavljanje drugih zadaća koje su utvrđene ovim Zakonom, statutom i općim aktima Hrvatskog akademskog sportskog saveza.

 

DIO PETI   SPORTSKO NATJECANJE

Provođenje sportskog natjecanja

Članak 55.

(1) Sportsko natjecanje je organizirano natjecanje sportskih ekipa ili sportaša pojedinaca koje organizira i vodi pravna ili fizička osoba ovim Zakonom ovlaštena za organiziranje i vođenje sportskog natjecanja.

(2) Sportska natjecanja koja provode nacionalni sportski savezi ili njegove članice provode se sukladno aktu iz članka 37. stavka 5. ovoga Zakona, a kojim se propisuju osnovni elementi sustava natjecanja u različitim dobnim kategorijama i rangovima natjecanja od lokalne do nacionalne razine.

Međunarodna sportska natjecanja

Članak 56.

(1) Međunarodna sportska natjecanja organiziraju se sukladno odredbama ovoga Zakona te uvjetima i pravilima koje propisuju međunarodna sportska udruženja ako takva postoje za to natjecanje.

(2) Prijedlog za isticanje kandidature za održavanje olimpijskih igara, mediteranskih igara, kao i ostalih međunarodnih višesportskih natjecanja i sportskih priredaba u Republici Hrvatskoj daje Hrvatski olimpijski odbor, a za održavanje svjetskih i europskih prvenstava i kupova u pojedinim sportovima daje nacionalni sportski savez.

(3) Prijedlog za isticanje kandidature za održavanje paraolimpijskih igara, olimpijskih igara gluhih, kao i ostalih međunarodnih višesportskih natjecanja za parasportaše i gluhe osobe u Republici Hrvatskoj daje Hrvatski paraolimpijski odbor odnosno Hrvatski sportski savez gluhih, a za održavanje svjetskih i europskih prvenstava i kupova u pojedinim sportovima daje nacionalni sportski savez, uz prethodnu suglasnost Hrvatskog paraolimpijskog odbora ili Hrvatskog sportskog saveza gluhih.

(4) Ako za pojedini parasport ili sport gluhih osoba nije osnovan nacionalni sportski savez, prijedloge za održavanje svjetskih i europskih prvenstava i kupova u pojedinim sportovima daje Hrvatski paraolimpijski odbor odnosno Hrvatski sportski savez gluhih.

(5) Prijedlog za održavanje službenih međunarodnih natjecanja u sustavu školskog i akademskog sporta daje Hrvatski školski sportski savez odnosno Hrvatski akademski sportski savez.

(6) Pri isticanju kandidature za održavanje olimpijskih igara, svjetskih i europskih prvenstava te međunarodnih sportskih natjecanja na teritoriju Republike Hrvatske potrebna je prethodna suglasnost tijela državne uprave nadležnog za sport te iznimno Vlade Republike Hrvatske ako je takva suglasnost propisana pravilima međunarodnih sportskih udruženja u čijoj je nadležnosti održavanje predmetnog natjecanja ili ako zahtjev sadrži i zahtjev za financiranje.

(7) Zahtjev za prethodnu suglasnost iz stavka 6. ovoga članka potrebno je dostaviti tijelu državne uprave nadležnom za sport najmanje godinu dana prije održavanja natjecanja, uz priložen proračun natjecanja ako zahtjev sadrži i zahtjev za financiranje.

Osiguranje sigurnosti i pružanje medicinske pomoći

Članak 57.

(1) Neposredni organizator sportskih natjecanja dužan je osigurati sigurnost i pružanje medicinske pomoći na sportskom natjecanju.

(2) Standardi i normativi mjera za osiguranje medicinske pomoći iz stavka 1. ovoga članka propisuju se pravilnikom iz članka 15. stavka 5. ovoga Zakona.

(3) Sigurnost na uređenim skijalištima pravilnikom propisuje čelnik tijela državne uprave nadležan za sport.

Sudjelovanje stranog državljanina u sportskom natjecanju

Članak 58.

Strani državljanin može sudjelovati u sportskom natjecanju za domaću pravnu osobu koja obavlja djelatnost sudjelovanja u sportskom natjecanju pod uvjetima koje utvrdi odgovarajući nacionalni sportski savez te sukladno propisima kojima se uređuje boravak i rad stranaca u Republici Hrvatskoj.

 

DIO ŠESTI   SPORTSKA INFRASTRUKTURA

Sportska građevina

Članak 59.

(1) Sportska građevina je uređena i opremljena građevina i površina na kojoj se provode sportske djelatnosti, a koja zadovoljava opće uvjete definirane propisima kojima se uređuju graditeljstvo i prostorno uređenje.

(2) Sportsko borilište je površina/prostor na kojem se provode sportske djelatnosti iz članka 3. stavka 3. ovoga Zakona.

(3) Građevina i površina na kojoj se privremeno obavljaju sportske djelatnosti je privremena sportska građevina.

(4) Građevina u kojoj se provodi isključivo sportska djelatnost upravljanja sportskom građevinom, upravljački i administrativni poslovi i posredovanje u sportu ne smatra se sportskom građevinom.

(5) Vlada Republike Hrvatske može odlukom pojedine sportske građevine proglasiti sportskim građevinama od nacionalnog interesa.

(6) Javne sportske građevine su sportske građevine koje su u vlasništvu Republike Hrvatske ili vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i one u vlasništvu trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske ili vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Standardi i dimenzije borilišta

Članak 60.

Nacionalni sportski savez za pojedini sport na svojim mrežnim stranicama javno objavljuje standarde i dimenzije borilišta s popratnim prostorijama za sportsku građevinu toga sporta, kao i propozicije međunarodne federacije toga sporta.

Mreža sportskih građevina

Članak 61.

(1) Mreža sportskih građevina obuhvaća postojeće i planirane sportske građevine na području Republike Hrvatske.

(2) Svaku izmjenu prostornog plana vezanu uz mrežu sportskih građevina jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su dostaviti tijelu državne uprave nadležnom za sport.

(3) Odluku o donošenju mreže sportskih građevina iz stavka 1. ovoga članka donosi čelnik tijela državne uprave nadležnog za sport.

(4) Sportske građevine planiraju se na temelju prostornih standarda i normativa za planiranje sportskih građevina propisanih pravilnikom koji donosi čelnik tijela državne uprave nadležan za sport, uz prethodnu suglasnost čelnika tijela državne uprave nadležnog za graditeljstvo i prostorno uređenje.

Prenamjena i uklanjanje javnih sportskih građevina

Članak 62.

(1) Jedinica lokalne i jedinica područne (regionalne) samouprave može samo uz prethodnu suglasnost tijela državne uprave nadležnog za sport, na temelju mreže sportskih građevina, prenamijeniti površinu planiranu za javnu sportsku građevinu, ukloniti ili prenamijeniti javnu sportsku građevinu sukladno prostornim planovima za namjene koje nisu sportske djelatnosti.

(2) Prethodna suglasnost iz stavka 1. ovoga članka izdat će se:

– ako je jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave planirala odgovarajuću zamjensku površinu sukladno mreži sportskih građevina ili

– ako investitor prenamjene javne sportske građevine odnosno vlasnik javne sportske građevine koja se uklanja preuzme obvezu i osigura uvjete izgradnje odgovarajuće zamjenske javne sportske građevine iz podstavka 1. ovoga stavka sukladno mreži sportskih građevina.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, prethodna suglasnost može se dati samo ako iz mreže sportskih građevina iz članka 61. ovoga Zakona proizlazi da više ne postoji potreba za određenom građevinom, s obzirom na nepostojanje korisnika te sportske građevine.

(4) Dok se ne ishode akti za građenje sukladno propisima iz područja graditeljstva i prostornoga uređenja za izgradnju zamjenske javne sportske građevine te ne dostavi dokaz o osiguranim sredstvima za njezinu izgradnju, postojeća se sportska građevina ne može ukloniti, osim ako to nije naređeno u postupku koji provodi građevinska inspekcija sukladno propisu kojim se uređuju inspekcijski poslovi u području građenja.

Upravljanje javnom sportskom građevinom

Članak 63.

Upravljanje javnom sportskom građevinom može se ugovorom povjeriti sportskoj udruzi, sportskom savezu, sportskoj zajednici, obrtu, ustanovi i trgovačkom društvu registriranom za upravljanje sportskom građevinom.

 

DIO SEDMI   NACIONALNI INFORMACIJSKI SUSTAV U SPORTU

Ustroj i sadržaj Nacionalnog informacijskog sustava u sportu

Članak 64.

(1) U svrhu sustavnog praćenja stanja u sportu i njegova dugoročnog razvoja, tijelo državne uprave nadležno za sport ustrojava i vodi Nacionalni informacijski sustav u sportu.

(2) Nacionalni informacijski sustav u sportu je sustav koji čini skup međusobno povezanih elektroničkih registara i evidencija.

(3) Podaci koji se nalaze u Nacionalnom informacijskom sustavu u sportu mogu se učiniti dostupni javnosti u obliku skupa (otvorenih) podataka ili kroz izvještajni sustav u otvorenom i strojno čitljivom obliku, a služe kao podloga za izradu strateških dokumenata iz područja sporta i zdravstveno usmjerenog tjelesnog vježbanja.

(4) Razmjena podataka s drugim sustavima provodi se sukladno propisima o državnoj informacijskoj infrastrukturi i propisima zaštite podataka te zaštite osobnih podataka.

(5) Način unošenja i pristupa podacima Nacionalnog informacijskog sustava u sportu, kao i detaljniju razradu sadržaja te vrstu i oblik informacija koje se prikupljaju pravilnikom propisuje čelnik tijela državne uprave nadležnog za sport.

Registri i evidencije

Članak 65.

Nacionalni informacijski sustav u sportu obuhvaća sljedeće registre i evidencije:

1. Evidenciju sportaša

2. Registar kategoriziranih sportaša

3. Registar stručnih kadrova

4. Evidenciju pravnih osoba u sportu

5. Evidenciju sportskih građevina

6. Evidenciju sportskih natjecanja i rezultata

7. Registar samostalne sportske djelatnosti

8. Evidenciju sportskih nagrada, naknada i stipendija

9. Evidenciju financijskog praćenja sportskih programa

10. Evidenciju programa školovanja, osposobljavanja i usavršavanja

11. Evidenciju obrta

12. Evidenciju pravnih osoba ovlaštenih za licenciranje

13. Evidenciju natječaja i javnih poziva

14. Evidenciju sportske inspekcije

15. Evidenciju priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija

16. Evidenciju zdravstveno usmjerenog tjelesnog vježbanja.

Obveznici unosa i ažuriranja podataka

Članak 66.

(1) Obveznici unosa i ažuriranja podataka u Evidenciju sportaša su nacionalni sportski savezi, Hrvatski paraolimpijski odbor, Hrvatski sportski savez gluhih, Hrvatski akademski sportski savez, Hrvatski školski sportski savez i sportski klubovi.

(2) Obveznici unosa i ažuriranja podataka u Registar kategoriziranih sportaša su Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor i Hrvatski sportski savez gluhih.

(3) Obveznici unosa i ažuriranja podataka u Registar stručnih kadrova i Evidenciju pravnih osoba u sportu su Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor, Hrvatski sportski savez gluhih, Hrvatski akademski sportski savez, Hrvatski školski sportski savez, nacionalni sportski savezi i tijelo državne uprave nadležno za sport.

(4) Obveznici unosa i ažuriranja podataka u Evidenciju sportskih natjecanja i rezultata su Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor, Hrvatski sportski savez gluhih, Hrvatski akademski sportski savez, Hrvatski školski sportski savez i nacionalni sportski savezi.

(5) Obveznici unosa i ažuriranja podataka u Evidenciju sportskih građevina su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u čijem je vlasništvu sportska građevina.

(6) Obveznik unosa i ažuriranja podataka u Registar samostalne sportske djelatnosti je nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba prema prebivalištu fizičke osobe, u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnosi na sportske djelatnosti.

(7) Obveznik unosa i ažuriranja podataka u Evidenciju programa školovanja, osposobljavanja i usavršavanja je tijelo državne uprave nadležno za sport.

(8) Obveznik unosa i ažuriranja podataka u Evidenciju obrta je tijelo državne uprave nadležno za sport.

(9) Obveznik unosa i ažuriranja podataka u Evidenciju sportskih nagrada, naknada i stipendija, Evidenciju pravnih osoba ovlaštenih za licenciranje i Evidenciju priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija je tijelo državne uprave nadležno za sport.

(10) Obveznici unosa i ažuriranja podataka u Evidenciju natječaja i javnih poziva su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, sportske zajednice i tijelo državne uprave nadležno za sport.

(11) Obveznici unosa i ažuriranja podataka u Evidenciju financijskog praćenja sportskih programa su Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor, Hrvatski sportski savez gluhih, Hrvatski akademski sportski savez, Hrvatski školski sportski savez, nacionalni sportski savezi, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i tijelo državne uprave nadležno za sport.

(12) Obveznik unosa i ažuriranja podataka u Evidenciju sportske inspekcije je tijelo državne uprave nadležno za sportsku inspekciju.

(13) Obveznici unosa i ažuriranja podataka u Evidenciju zdravstveno usmjerenog tjelesnog vježbanja su osobe upisane u Registar iz članka 65. točke 7. i evidencija iz članka 65. točaka 4. i 11. ovoga Zakona.

(14) Zahtjev za upis u Evidenciju pravnih osoba u sportu pravne osobe koje nisu članice krovnog sportskog udruženja ili nacionalnog sportskog saveza podnose tijelu državne uprave nadležnom za sport.

(15) U slučaju neispunjenja uvjeta za upisa u Evidenciju pravnih osoba u sportu, tijelo državne uprave nadležno za sport izdaje rješenje kojim se odbija zahtjev za upis.

(16) Protiv rješenja iz stavka 15. ovoga članka žalba nije dopuštena, već se može pokrenuti upravni spor.

 

DIO OSMI   FINANCIRANJE SPORTA

Prihodi pravnih i fizičkih osoba u sustavu sporta

Članak 67.

Osnovu financiranja sporta čine prihodi pravnih i fizičkih osoba u sustavu sporta od:

– obavljanja sportske djelatnosti

– članarina koju ostvaruju sportske udruge

– sponzorstava i donacija

– sredstava kojima Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave financiraju javne potrebe u sportu

– obavljanja gospodarske djelatnosti

– drugih sredstava stečenih u skladu s ovim Zakonom.

Javne potrebe u sportu

Članak 68.

(1) Republika Hrvatska potiče vrhunski sport, zdravstveno usmjerenu tjelesnu aktivnost, školski i akademski sport, parasport i sport gluhih te sportske aktivnosti djece i mladih kroz financiranje javnih potreba u sportu na državnoj razini.

(2) Javne potrebe u sportu su:

– izgradnja, obnova, održavanje i opremanje sportskih građevina od interesa za razvoj sporta na državnoj ili na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

– organizacija međunarodnih i nacionalnih sportskih natjecanja

– osiguravanje uvjeta za pripreme i nastup sportaša na međunarodnim natjecanjima

– skrb o sportašima, financiranje nacionalne stipendije te mirovinskog i zdravstvenog osiguranja vrhunskim sportašima

– obavljanje stručnih poslova u sportu

– poticanje bavljenja sportom, a osobito djece i mladih

– djelovanje nacionalnih sportskih saveza i krovnih sportskih udruženja

– funkcioniranje Nacionalnog informacijskog sustava u sportu

– školovanje i osposobljavanje stručnih kadrova u sportu, a posebice bivših i sadašnjih vrhunskih sportaša

– očuvanje integriteta sporta

– dodjeljivanje državne nagrade za sport, državnih nagrada za vrhunska sportska postignuća, državnih priznanja osvajačima medalja te državnih priznanja izbornicima i trenerima

– međunarodna sportska suradnja i međunarodne obveze Republike Hrvatske u sportu

– poticanje i organizacija sportskorekreativnih programa i natjecanja te utilitarnih sportskih aktivnosti i zdravstveno usmjerene tjelesne aktivnosti

– poticanje razvoja i promocija sporta.

Sredstva za financiranje javnih potreba u sportu

Članak 69.

(1) Sredstva za financiranje javnih potreba u sportu na državnoj razini osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske iz općih prihoda i primitaka, iz prihoda od igara na sreću sukladno propisima kojima se uređuju igre na sreću te iz ostalih izvora financiranja.

(2) Namjena i raspodjela sredstava za financiranje javnih potreba u sportu na državnoj razini pobliže se definiraju programom javnih potreba u sportu na državnoj razini koji donosi čelnik tijela državne uprave nadležnog za sport, a koji se donosi u skladu s državnim proračunom Republike Hrvatske i mjerama iz akata strateškog planiranja iz članka 104. ovoga Zakona, najkasnije 30 dana od dana donošenja državnog proračuna.

(3) Pri izradi programa javnih potreba vodi se računa o usklađenosti izdvajanja iz različitih javnih izvora.

(4) Dio programa javnih potreba koji se financira putem krovnih sportskih udruženja predlažu krovna sportska udruženja.

(5) Na temelju programa javnih potreba u sportu na državnoj razini čelnik tijela državne uprave nadležnog za sport donosi odluku o dodjeli sredstava za provedbu programa javnih potreba u sportu.

(6) Korisnici sredstava dužni su dodijeljena sredstva koristiti namjenski.

(7) Tijelo državne uprave nadležno za sport i korisnici sredstava sklapaju ugovor o financiranju programa javnih potreba u sportu kojim se definiraju prava i obveze korisnika dodijeljenih sredstava.

(8) Uvjet za financiranje programa javnih potreba u sportu je da pravne osobe koje provode programe i projekte koji se financiraju ispune obvezu unosa podataka u Nacionalni informacijski sustav u sportu, koji ujedno služi kao sustav koordinacije izdvajanja iz različitih javnih izvora.

(9) Sadržaj programa javnih potreba u sportu, metodologiju i rokove za izradu i dostavu programa javnih potreba u sportu, način izvršavanja te način i rokove izvještavanja o provedbi ovih programa pravilnikom propisuje čelnik tijela državne uprave nadležnog za sport.

Javne potrebe u sportu na državnoj razini koje se financiraju kroz aktivnosti krovnih sportskih udruženja

Članak 70.

(1) Javne potrebe u sportu na državnoj razini koje se financiraju putem krovnih sportskih udruženja utvrđuju se programom javnih potreba u sportu na državnoj razini iz članka 69. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Aktivnosti koje se financiraju putem Hrvatskog olimpijskog odbora, Hrvatskog paraolimpijskog odbora i Hrvatskog sportskog saveza gluhih su:

– redoviti sportski programi nacionalnih sportskih saveza

– priprema i natjecanja nacionalnih selekcija

– organizacija nacionalnih prvenstava, kupova i turnira nacionalne razine u organizaciji nacionalnih sportskih saveza i krovnih sportskih udruženja

– olimpijske/paraolimpijske stipendije i olimpijske stipendije gluhih

– stručni rad u sportu, a posebice u nacionalnim selekcijama te licenciranje trenera

– razvojni program za sportaše i stipendije za sportaše u razvojnom programu

– olimpijski/paraolimpijski program i olimpijski program gluhih unutar kojega se financiraju nastupi i pripreme sportaša za nastupe na ljetnim i zimskim olimpijskim/paraolimpijskim igrama i olimpijskim igrama gluhih te drugim višesportskim natjecanjima

– program razvoja sporta i sustava selekcije sportskih talenata koje provode nacionalni sportski savezi i krovna sportska udruženja

– provođenje i financiranje znanstvenih i razvojnih projekata, elaborata i studija u funkciji razvoja sporta

– poticanje sporta i olimpizma na svim razinama / paraolimpizma i olimpizma gluhih

– stručni i administrativni poslovi koje obavljaju tijela i službe krovnih sportskih udruženja i nacionalnih sportskih saveza članica krovnih sportskih udruženja.

(3) Aktivnosti koje se financiraju putem Hrvatskog školskog sportskog saveza su:

– programi iz područja međunarodne suradnje kojima je cilj promoviranje tjelesnog vježbanja i zdravog načina života

– organizacija i provedba službenih natjecanja u sustavu školskog sporta na nacionalnoj razini te sudjelovanje na službenim natjecanjima na međunarodnoj razini

– provedba izvannastavnih i izvanškolskih programa u osnovnim i srednjim školama kojima je cilj promoviranje tjelesnog vježbanja i zdravog načina života

– programi razvoja školskog sporta

– stručni i administrativni poslovi koje obavljaju tijela i službe Hrvatskog školskog sportskog saveza.

(4) Aktivnosti koje se financiraju putem Hrvatskog akademskog sportskog saveza su:

– programi iz područja međunarodne suradnje kojima je cilj promoviranje tjelesnog vježbanja i zdravog načina života studenata

– organizacija i provedba službenih natjecanja u sustavu akademskog sporta na nacionalnoj razini te sudjelovanje na službenim natjecanjima na međunarodnoj razini

– programi razvoja studentskog sporta

– stručni i administrativni poslovi koje obavljaju tijela i službe Hrvatskog akademskog sportskog saveza.

(5) Programi koje provode nacionalni sportski savezi sastavni su dio programa javnih potreba krovnih sportskih udruženja, a osnovni kriterij za raspodjelu sredstava je kategorizacija sportova koju donose Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor i Hrvatski sportski savez gluhih za saveze prema nomenklaturi iz članka 5. ovoga Zakona.

(6) Osim kriterija iz stavka 5. ovoga članka, kriteriji za raspodjelu sredstava mogu biti i primjena standarda dobrog upravljanja, prepoznavanje i razvijanje talenata, skrb o djeci sportašima, ravnopravnost spolova, borba protiv dopinga, borba protiv zlostavljanja, borba protiv namještanja utakmica i slično, a način primjene kriterija svojim općim aktom definiraju Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor i Hrvatski sportski savez gluhih za saveze prema nomenklaturi iz članka 5. ovoga Zakona.

(7) Programi, poslovi i djelatnosti koje se odnose na zadaće Hrvatskog akademskog sportskog saveza mogu se financirati i iz sredstava visokih učilišta odnosno sredstava studentskih organizacija sukladno posebnom propisu.

(8) Krovna sportska udruženja dostavljaju tijelu državne uprave nadležnom za sport prijedlog programa financiranja javnih potreba koje oni provode, na način i u rokovima utvrđenim pravilnikom iz stavka 12. ovoga članka.

(9) Izmjene i dopune programa javnih potreba u sportu i financijskog plana moguće su u okviru ukupnog iznosa, a prethodnu odluku o odobrenju izmjena donosi tijelo državne uprave nadležno za sport.

(10) Krovno sportsko udruženje može zahtjev za izmjene i dopune programa javnih potreba koji se odnosi na krovno sportsko udruženje dostaviti tijelu državne uprave nadležnom za sport sukladno pravilniku iz stavka 12. ovoga članka.

(11) Za izmjene i dopune programa krovnih sportskih udruženja manje od 5 % godišnje po pojedinoj stavci nije potrebno prethodno odobrenje iz stavka 9. ovoga članka.

(12) Rokovi za dostavu programa javnih potreba u sportu i financijskog plana krovnih sportskih udruženja, način izvršavanja te način i rokovi izvještavanja o provedbi programa iz stavka 1. ovoga članka propisuju se pravilnikom iz članka 69. stavka 9. ovoga Zakona.

Postupanje u slučaju utvrđenja postojanja stečajnih razloga krovnih sportskih udruženja

Članak 71.

(1) U slučaju utvrđenja postojanja stečajnih razloga krovnog sportskog udruženja, financijska sredstva namijenjena programu financiranja javnih potreba u sportu tijelo državne uprave nadležno za sport izravno doznačuje krajnjim korisnicima, do prestanka postojanja stečajnih razloga krovnog sportskog udruženja.

(2) U slučaju financijskih obveza krovnog sportskog udruženja prema trećim osobama koje je nastalo iz poslovnog odnosa koji nije utvrđen odlukom iz članka 69. stavka 5. ovoga Zakona, koje krovno sportsko udruženje ne može podmiriti iz vlastitih sredstava te zbog kojega je izvršavanje programa financiranja javnih potreba u sportu dovedeno u pitanje, tijelo državne uprave nadležno za sport može izravno doznačiti sredstva krajnjim korisnicima, do prestanka tih financijskih obveza.

(3) U slučajevima iz ovoga članka, krajnji korisnici javnih potreba u sportu svojim zahtjevima za financiranje izravno se obraćaju tijelu državne uprave nadležnom za sport u rokovima propisanim pravilnikom iz članka 69. stavka 9. ovoga Zakona.

Sufinanciranje međunarodnih sportskih natjecanja

Članak 72.

(1) Sufinanciranje međunarodnih sportskih natjecanja utvrđuje se programom javnih potreba u sportu na državnoj razini iz članka 69. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Pravo na sufinanciranje iz stavka 1. ovoga članka ostvaruje se ako su kumulativno ispunjeni sljedeći uvjeti:

– sadržaj, ciljevi i broj sudionika međunarodnog sportskog natjecanja imaju važnost za razvoj i promociju sporta

– osigurana je pokrivenost međunarodnog sportskog natjecanja putem nacionalnih i inozemnih medijskih i ostalih promotivnih komunikacijskih kanala

– međunarodno sportsko natjecanje ima osigurana sredstva za organizaciju

– dostavljen elaborat o sportskoj, društvenoj i ekonomskoj opravdanosti organizacije međunarodnog sportskog natjecanja

– suglasnost za isticanje kandidature međunarodnog sportskog natjecanja koju je izdalo tijelo državne uprave nadležno za sport, ako je ona propisana ovim Zakonom.

(3) Način dodjele, rokovi dostave zahtjeva za sufinanciranje, opravdanost troškova te način izvještavanja o utrošku sredstava za sufinanciranje organizacije međunarodnih sportskih natjecanja iz stavka 1. ovoga članka propisuju se pravilnikom iz članka 69. stavka 9. ovoga Zakona.

Financiranje sportskih građevina

Članak 73.

(1) Tijelo državne uprave nadležno za sport može financirati ili sufinancirati izgradnju, obnovu i rekonstrukciju sportskih građevina za pojedini sport ili skupine sportova.

(2) Financiranje ili sufinanciranje iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se programom javnih potreba u sportu na državnoj razini, a pravo na financiranje ili sufinanciranje ostvaruje se ako su kumulativno ispunjeni sljedeći uvjeti:

– dostavljen elaborat o sportskoj, društvenoj i ekonomskoj opravdanosti izgradnje sportskih građevina ili zahvata iz stavka 1. ovoga članka

– sportska građevina mora biti predviđena mrežom sportskih građevina.

(3) Odredbe stavka 2. ovoga članka ne primjenjuju se na sportsku građevinu koja je proglašena sportskom građevinom od nacionalnog interesa u smislu članka 59. stavka 5. ovoga Zakona.

(4) Prijedlog za sufinanciranje izgradnje ili obnove sportske građevine od nacionalnog interesa, uz obrazloženje sportske, društvene i ekonomske opravdanosti, može tijelu državne uprave nadležnom za sport podnijeti Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor ili Hrvatski sportski savez gluhih te nacionalni sportski savez.

(5) Rokovi dostave zahtjeva za financiranje ili sufinanciranje, opravdanost troškova, način odabira te način izvještavanja o utrošku sredstava za financiranje ili sufinanciranje iz stavka 1. ovoga članka propisuju se pravilnikom iz članka 69. stavka 9. ovoga Zakona.

Sufinanciranje programa i projekata od interesa lokalne i područne (regionalne) razine iz državnog proračuna Republike Hrvatske

Članak 74.

(1) Sukladno aktima strateškog planiranja iz članka 104. ovoga Zakona i programu javnih potreba u sportu na državnoj razini, tijelo državne uprave nadležno za sport može sufinancirati programe i projekte posebno važne za razvoj sporta na razini jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave.

(2) Tijelo državne uprave nadležno za sport može sufinancirati sljedeće programe i projekte:

– provedbu sportskih natjecanja kojima je cilj popularizacija sporta i tjelesnog vježbanja

– programe razvoja sporta od interesa za jedinicu lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave i

– programe razvoja sporta od interesa za jedinicu lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave putem sportskih zajednica u jedinicama područne (regionalne) samouprave.

(3) Programima iz stavka 2. podstavka 3. ovoga članka isključivo se mogu sufinancirati troškovi stručnog rada i poboljšanja materijalnih uvjeta za provedbu programa za djecu i mlade do 18 godina.

(4) Nakon donošenja državnog proračuna Republike Hrvatske i provedenog javnog natječaja, čelnik tijela državne uprave nadležnog za sport donosi odluku o raspodjeli sredstava iz stavka 2. podstavaka 1. i 2. ovoga članka.

(5) Kriteriji za raspodjelu sredstava iz stavka 2. podstavka 3. su:

– indeks razvijenosti županija sukladno posebnom propisu

– broj članica županijske sportske zajednice

– broj sportskih klubova, udruga sportske rekreacije i sportskih saveza u županiji

– broj djece i mladih do 18 godina u članicama županijske sportske zajednice.

(6) Način i rokovi podnošenja zahtjeva, postupak vrednovanja sportskih programa i postupak dodjele sredstava iz stavka 2. podstavka 3. ovoga članka, opravdani troškovi te način izvršavanja programa, kao i način i rokovi izvještavanja o provedbi programa propisuju se pravilnikom iz članka 69. stavka 9. ovoga Zakona.

Javne potrebe u sportu na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini

Članak 75.

(1) Odluku o korištenju sredstava za financiranje javnih potreba u sportu na razini lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(2) Javne potrebe u sportu za koje se sredstva osiguravaju iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave su:

– poticanje razvoja i promocija sporta

– provođenje sportskih aktivnosti djece, mladeži i studenata

– djelovanje sportskih udruga, sportskih zajednica i sportskih saveza

– sportska priprema, domaća i međunarodna natjecanja te opća i posebna zdravstvena zaštita sportaša

– školovanje i osposobljavanje stručnog kadra u sportu

– zapošljavanje osoba za obavljanje stručnih poslova u sportu

– sportska stipendija

– sportskorekreativne aktivnosti građana

– sportske aktivnosti djece s teškoćama u razvoju te parasportaša i gluhih sportaša

– planiranje, izgradnja, održavanje i korištenje sportskih građevina značajnih za jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(3) Predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave donosi godišnji program javnih potreba u sportu.

(4) Program javnih potreba u sportu predlažu i provode sportska zajednica te školski i akademski sportski savez u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojoj su osnovani.

(5) Ako na području jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nije osnovana sportska zajednica ili školski te akademski sportski savez, o provođenju programa javnih potreba iz ovoga članka odlučuje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, sukladno ovom Zakonu i općim aktima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(6) Tijelo jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nadležno za sport prati i nadzire izvršenje programa financiranja javnih potreba u sportu i prati korištenje i utrošak sredstava za te programe.

(7) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave općim aktom na prijedlog sportske zajednice te školskog i akademskog sportskog saveza, u dijelu programa koji provode i ako su osnovani u toj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, detaljnije propisuju kriterije financiranja javnih potreba u sportu, mjerila za osiguranje sredstava, metodologiju i rokove za izradu i dostavu prijedloga programa javnih potreba, način izvršavanja programa javnih potreba, način i rokove izvještavanja o provedbi programa javnih potreba te metodologiju izrade financijskih planova korisnika javnih potreba u sportu.

 

DIO DEVETI   PRAVA SPORTAŠA, TRENERA I IZBORNIKA

Prava sportaša, trenera i izbornika

Članak 76.

(1) Prava koja sportaš može ostvariti na temelju ovoga Zakona su:

– pravo na pokriće obveznih doprinosa

– pravo na sportsku stipendiju

– pravo na nagrade za sportska ostvarenja

– pravo na trajnu novčanu naknadu

– pravo na pokriće osnovnih troškova za bavljenje sportskom djelatnošću.

(2) Na temelju ovoga Zakona trener i izbornik mogu ostvariti pravo na trajnu novčanu naknadu i nagradu za sportska ostvarenja.

Obvezni doprinosi

Članak 77.

(1) Vrhunski sportaš I. kategorije ima pravo na uplatu obveznih doprinosa iz sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske.

(2) Pravo na uplatu obveznih doprinosa odobrava se sportašu iz stavka 1. ovoga članka na vlastiti zahtjev ako ispunjava sljedeće uvjete:

– ima status vrhunskog sportaša I. kategorije

– ima registriranu samostalnu sportsku djelatnost ili ima sklopljen ugovor o radu za djelatnost pripreme i sudjelovanja u sportskom natjecanju

– ima hrvatsko državljanstvo

– ima prebivalište u Republici Hrvatskoj

– ako je ostvario ukupni godišnji netodohodak u prethodnoj godini do 24.000,00 eura

– nije pravomoćno osuđen za počinjeno kazneno djelo iz članka 111. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona.

(3) Sportašu iz stavka 1. ovoga članka prestaje pravo na uplatu obveznih doprinosa:

– na osobni zahtjev

– prestankom odnosno gubitkom statusa vrhunskog sportaša I. kategorije

– ako ostvari ukupni godišnji netodohodak u prethodnoj godini viši od 24.000,00 eura

– prestankom ugovora o radu

– prestankom obavljanja samostalne sportske djelatnosti

– ostvarivanjem prava redovitog studenta

– nakon pravomoćnosti odluke suda kojom je osuđen na kaznu zatvora za počinjeno kazneno djelo

– smrću

– ostvarivanjem prava na obvezno mirovinsko osiguranje po drugoj osnovi.

(4) O priznanju i gubitku prava na uplatu obveznih doprinosa vrhunskim sportašima I. kategorije iz članka 14. ovoga Zakona rješenjem odlučuje tijelo državne uprave nadležno za sport.

(5) Protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka žalba nije dopuštena, već se može pokrenuti upravni spor.

(6) Za sportaše kojima je utvrđeno pravo na uplatu obveznih doprinosa, a imaju sklopljen ugovor o radu sredstva se isplaćuju na račun sportskog kluba po dostavljenom dokazu o plaćenim doprinosima prema isplaćenoj plaći.

(7) Za sportaše kojima je utvrđeno pravo na uplatu obveznih doprinosa, a imaju registriranu samostalnu sportsku djelatnost te su po toj osnovi osigurani na obvezna osiguranja sredstva se uplaćuju sportašu po dostavljenom dokazu o plaćenim doprinosima, a najviše do iznosa obračunanih doprinosa prema najnižoj mjesečnoj osnovici propisanoj propisom o obveznim doprinosima za osiguranika po osnovi sportaša.

(8) Prijavu o početku osiguranja za sportaše kojima je utvrđeno pravo na uplatu obveznih doprinosa podnosi poslodavac odnosno sportaš ako obavlja samostalnu sportsku djelatnost, a obveznik plaćanja doprinosa je tijelo državne uprave nadležno za sport.

(9) Način dodjele prava na obvezne doprinose, potrebnu dokumentaciju te izgled i sadržaj obrazaca propisuje pravilnikom čelnik tijela državne uprave nadležnog za sport.

Ukidanje rješenja kojim je priznato pravo na obvezne doprinose

Članak 78.

(1) Tijelo državne uprave nadležno za sport po službenoj će dužnosti ukinuti rješenje priznatog prava sportašu iz članka 77. ovoga Zakona ako se utvrdi da više ne ispunjava uvjete iz članka 77. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Sportaš koji je ostvario pravo iz članka 77. ovoga Zakona dužan je o promjeni okolnosti koja je utjecala na ostvarivanje prava obavijestiti tijelo koje je rješenje donijelo, odmah po nastanku okolnosti, a najkasnije u roku od 15 dana od nastupa okolnosti.

(3) Vrhunski sportaš I. kategorije koji nakon što mu je rješenjem priznato pravo na uplatu obveznih doprinosa, obvezan je tijelu državne uprave nadležnom za sport vratiti sredstva s pripadajućim zateznim kamatama uplaćena za doprinose prema ovome Zakonu, ako su doprinosi uplaćivani nakon što su nastupile okolnosti koje utječu na prestanak prava na uplatu obveznih doprinosa, a sportaš je znao ili je morao znati za te okolnosti, ali nije o njima obavijestio tijelo državne uprave nadležno za sport u roku od 15 dana od nastanka okolnosti.

(4) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka žalba nije dopuštena, već se može pokrenuti upravni spor.

Trajna novčana naknada

Članak 79.

(1) Pravo na trajnu novčanu mjesečnu naknadu ostvaruje sportaš koji je osvojio medalju na olimpijskim igrama / paraolimpijskim igrama / olimpijskim igrama gluhih i svjetskom seniorskom prvenstvu u olimpijskom/paraolimpijskom sportu i disciplini te olimpijskom sportu i disciplini gluhih, kao državno priznanje za poseban doprinos ugledu Republike Hrvatske, ako ima ispunjene sljedeće uvjete:

– hrvatsko državljanstvo

– prebivalište u Republici Hrvatskoj

– navršenih 45 godina života

– nije pravomoćno osuđen za počinjeno kazneno djelo iz članka 111. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona.

(2) Trajna novčana mjesečna naknada sportašu iz stavka 1. ovoga članka, u netoiznosu, je:

– 100 % prosječne netoplaće po zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj prema objavi Državnog zavoda za statistiku za osvojenu zlatnu medalju na olimpijskim igrama, paraolimpijskim igrama i olimpijskim igrama gluhih koja je utvrđena za prethodnu godinu u odnosu na godinu u kojoj se trajna novčana mjesečna naknada isplaćuje

– 80 % prosječne netoplaće po zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj prema objavi Državnog zavoda za statistiku za osvojenu srebrnu medalju na olimpijskim igrama, paraolimpijskim igrama i olimpijskim igrama gluhih te za osvojenu zlatnu medalju na svjetskim seniorskim prvenstvima u olimpijskom/paraolimpijskom sportu i disciplini te olimpijskom sportu i disciplini gluhih koja je utvrđena za prethodnu godinu u odnosu na godinu u kojoj se trajna novčana mjesečna nagrada isplaćuje

– 60 % prosječne netoplaće po zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj prema objavi Državnog zavoda za statistiku za osvojenu brončanu medalju na olimpijskim igrama, paraolimpijskim igrama i olimpijskim igrama gluhih te za osvojenu srebrnu medalju na svjetskim seniorskim prvenstvima u olimpijskom/paraolimpijskom sportu i disciplini te olimpijskom sportu i disciplini gluhih, sportovima i disciplinama koja je utvrđena za prethodnu godinu u odnosu na godinu u kojoj se trajna novčana mjesečna naknada isplaćuje

– 40 % prosječne netoplaće po zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj prema objavi Državnog zavoda za statistiku za osvojenu brončanu medalju na svjetskim seniorskim prvenstvima u olimpijskom/paraolimpijskom sportu i disciplini te olimpijskom sportu i disciplini gluhih, sportovima i disciplinama koja je utvrđena za prethodnu godinu u odnosu na godinu u kojoj se trajna novčana mjesečna naknada isplaćuje.

(3) Pravo na trajnu novčanu mjesečnu naknadu ostvaruje i izbornik u ekipnim sportovima i trener u individualnim sportovima koji je obavljao stručne poslove vođenja sportaša ili ekipe na sportskom natjecanju, zaslužan za medalju koja je osvojena na olimpijskim igrama / paraolimpijskim igrama / olimpijskim igrama gluhih, kao državno priznanje za poseban doprinos ugledu Republike Hrvatske, ako ima ispunjene sljedeće uvjete:

– hrvatsko državljanstvo

– prebivalište u Republici Hrvatskoj

– navršenih 55 godina života

– nije pravomoćno osuđen za počinjeno kazneno djelo iz članka 111. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona.

(4) Trajna novčana mjesečna naknada izborniku odnosno treneru iz stavka 3. ovoga članka, u netoiznosu, je:

– 100 % prosječne netoplaće po zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj prema objavi Državnog zavoda za statistiku za zaslugu za osvojenu zlatnu medalju na olimpijskim igrama, paraolimpijskim igrama i olimpijskim igrama gluhih koja je utvrđena za prethodnu godinu u odnosu na godinu u kojoj se trajna novčana mjesečna naknada isplaćuje

– 80 % prosječne netoplaće po zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj prema objavi Državnog zavoda za statistiku za zaslugu za osvojenu srebrnu medalju na olimpijskim igrama, paraolimpijskim igrama i olimpijskim igrama gluhih koja je utvrđena za prethodnu godinu u odnosu na godinu u kojoj se trajna novčana mjesečna nagrada isplaćuje

– 60 % prosječne netoplaće po zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj prema objavi Državnog zavoda za statistiku za zaslugu za osvojenu brončanu medalju na olimpijskim igrama, paraolimpijskim igrama i olimpijskim igrama gluhih koja je utvrđena za prethodnu godinu u odnosu na godinu u kojoj se trajna novčana mjesečna naknada isplaćuje.

(5) Sportaš, izbornik ili trener koji je osvojio više medalja, a koji ispunjava uvjete iz stavaka 1. i 3. ovoga članka, može ostvariti pravo na trajnu novčanu mjesečnu naknadu samo u iznosu za osvojenu jednu medalju, pri čemu je mjerodavan najviši iznos naknade.

(6) Trajna novčana mjesečna naknada usklađuje se s visinom prosječne netoplaće za mjesec koji slijedi mjesecu u kojem je Državni zavod za statistiku objavio visinu prosječne netoplaće.

(7) O priznanju i gubitku prava na trajnu novčanu mjesečnu naknadu rješenjem odlučuje tijelo državne uprave nadležno za sport.

(8) Protiv rješenja iz stavka 7. ovoga članka žalba nije dopuštena, već se može pokrenuti upravni spor.

(9) Pravo na trajnu novčanu mjesečnu naknadu iz stavaka 1. i 3. ovoga članka je doživotno, a ukinut će se ako prestane udovoljavanje nekim od uvjeta propisanim stavcima 1. ili 3. ovoga članka.

(10) Protiv rješenja iz stavka 9. ovoga članka žalba nije dopuštena, već se može pokrenuti upravni spor.

(11) Hrvatski olimpijski odbor za osvajače medalja na olimpijskim igrama i svjetskim seniorskim prvenstvima u olimpijskim sportovima i disciplinama, zatim Hrvatski paraolimpijski odbor za osvajače medalja na paraolimpijskim igrama i svjetskim seniorskim prvenstvima u paraolimpijskim sportovima i disciplinama odnosno Hrvatski sportski savez gluhih za osvajače medalja na olimpijskim igrama gluhih i svjetskim seniorskim prvenstvima u olimpijskim sportovima i disciplinama gluhih vode službene evidencije te izdaju uvjerenja o osvojenim medaljama.

(12) Hrvatski olimpijski odbor za osvajače medalja na olimpijskim igrama i svjetskim seniorskim prvenstvima u olimpijskim sportovima i disciplinama, zatim Hrvatski paraolimpijski odbor za osvajače medalja na paraolimpijskim igrama i svjetskim seniorskim prvenstvima u paraolimpijskim sportovima i disciplinama odnosno Hrvatski sportski savez gluhih za osvajače medalja na olimpijskim igrama gluhih i svjetskim seniorskim prvenstvima u olimpijskim sportovima i disciplinama gluhih vode službene evidencije o treneru ili izborniku koji je obavljao stručne poslove vođenja na sportskom natjecanju sportaša ili ekipe koja je osvojila medalju te o tome izdaju uvjerenja.

(13) U slučaju postojanja više razina (rangova, divizija i sl.) svjetskih i europskih prvenstava pojedinog sporta, naknade iz stavaka 1. ili 2. ovoga članka dodjeljuju se samo za svjetska prvenstva najviše razine.

(14) Nadležni nacionalni sportski savez dužan je na zahtjev dostaviti dokaz o tome koji se rang natjecanja u smislu stavka 1. ovoga članka smatra svjetskim i europskim prvenstvom najviše razine sukladno pravilima nadležnog međunarodnog sportskog saveza.

(15) Način dodjele prava na trajnu novčanu naknadu, potrebna dokumentacija, izgled i sadržaj obrazaca te druga pitanja značajna za dodjelu trajne novčane naknade propisuju se pravilnikom iz članka 77. stavka 9. ovoga Zakona.

Nacionalna sportska stipendija

Članak 80.

(1) Vrhunski sportaš može ostvariti pravo na nacionalnu sportsku stipendiju nakon što rješenje o kategorizaciji sportaša postane izvršno, i to na rok dok traje rješenje o kategorizaciji.

(2) O priznanju i gubitku prava na nacionalnu sportsku stipendiju rješenjem odlučuje tijelo državne uprave nadležno za sport.

(3) Rješenje iz stavka 2. ovoga članka ukinut će se po službenoj dužnosti ako je ukinuto rješenje o kategorizaciji sportaša.

(4) O iznosu nacionalne sportske stipendije čelnik tijela državne uprave nadležnog za sport donosi odluku za svaku kalendarsku godinu.

(5) Protiv rješenja iz stavaka 2. i 3. ovoga članka žalba nije dopuštena, već se može pokrenuti upravni spor.

(6) Način dodjele nacionalne sportske stipendije, potrebna dokumentacija, izgled i sadržaj obrazaca te druga pitanja značajna za dodjelu nacionalne sportske stipendije propisuju se pravilnikom iz članka 77. stavka 9. ovoga Zakona.

Sportska stipendija

Članak 81.

(1) Sportsku stipendiju kategoriziranom sportašu za sportsko usavršavanje može, sukladno općem aktu, isplaćivati Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor i Hrvatski sportski savez gluhih.

(2) Sportsku stipendiju kategoriziranom sportašu, sukladno općem aktu, može isplaćivati jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, sportska zajednica, sportski savez i sportski klub.

(3) Sportske stipendije iz članka 80. ovoga Zakona i stavka 1. ovoga članka, ako se isplaćuju iz javnih izvora, međusobno se isključuju.

Obrazovanje prema posebnim propisima

Članak 82.

(1) Sportaš može ostvariti pravo na posebne uvjete pohađanja i završetka osnovnog obrazovanja te pohađanja i završetka srednjoškolskog obrazovanja, a visokog obrazovanja samo ako to nije protivno načelima autonomije sveučilišta za kategorizirane sportaše i akademske samouprave vezano uz upis i pravila studiranja.

(2) Sportaš u dobi do 12 godina koji ne ostvaruje pravo na kategorizaciju sukladno pravilniku iz članka 14. stavka 14. ovoga Zakona, na temelju potvrde nadležnog nacionalnog sportskog saveza i uz prethodnu suglasnost tijela državne uprave nadležnog za sport, može pohađati osnovno obrazovanje sukladno uvjetima propisanim pravilnikom iz stavka 4. ovoga članka.

(3) Potvrda iz stavka 2. ovoga članka izdaje se za tekuću školsku godinu, uz ispunjenje najmanje dvaju od sljedećih kriterija:

– sudjelovanje na međunarodnim natjecanjima

– ostvareni rezultat od 1. do 10. mjesta na natjecanjima na nacionalnoj razini

– redoviti trening najmanje jedan sat dnevno najmanje četiri puta u tjednu.

(4) Način pohađanja i završetka obrazovanja pravilnikom propisuje čelnik tijela državne uprave nadležne za sport, uz prethodnu suglasnost čelnika tijela državne uprave nadležnog za obrazovanje.

Troškovi školovanja

Članak 83.

(1) Aktivnom i bivšem vrhunskom sportašu može se odobriti sufinanciranje školarine i troškova školovanja za studij na visokom učilištu u svim znanstvenim i umjetničkim područjima ili pohađanje programa obrazovanja odraslih u Republici Hrvatskoj za stjecanje stručnih kvalifikacija za rad u sportu ako ima hrvatsko državljanstvo i nije pravomoćno osuđen za počinjeno kazneno djelo iz članka 111. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona.

(2) Odluku o sufinanciranju školarine i troškova školovanja iz stavka 1. ovoga članka donosi čelnik tijela državne uprave nadležnog za sport na temelju javnog natječaja, sukladno osiguranim sredstvima u državnom proračunu Republike Hrvatske.

Nagrada za sportsko ostvarenje

Članak 84.

Nagrada za sportsko ostvarenje sportaša i trenera je nagrada koja se dodjeljuje za sportska ostvarenja, određena prema pravilniku iz članka 77. stavka 9. ovoga Zakona.

Troškovi bavljenja sportskom djelatnošću

Članak 85.

Sportaš i trener mogu ostvariti pravo na pokrivanje osnovnih troškova za bavljenje sportskom djelatnošću, a čine ga pravo na korištenje sportskih građevina, sportske opreme, usluga stručnog rada, pokrivanje troškova za smještaj i prehranu u vrijeme priprema i natjecanja, za pojačanu prehranu i za putne troškove, obrazovanje i usavršavanje, sportsku opremu, a pravo mu može osigurati sportski klub, sportski savez, sportska zajednica i krovna sportska udruženja.

 

DIO DESETI   DRŽAVNE NAGRADE

Državna nagrada za sport »Franjo Bučar«

Članak 86.

(1) Državna nagrada za sport »Franjo Bučar« (u daljnjem tekstu: Državna nagrada) najviše je priznanje koje Republika Hrvatska dodjeljuje za iznimna postignuća i doprinos od osobitog značenja za razvoj sporta u Republici Hrvatskoj.

(2) Državna nagrada dodjeljuje se sportašima, trenerima, ostalim stručnim djelatnicima te drugim osobama zaslužnim za razvoj sporta u Republici Hrvatskoj, a može se dodijeliti i pravnim osobama.

(3) Državna nagrada dodjeljuje se u obliku medalje s likom Franje Bučara, posebne diplome i novčane nagrade.

Odbor Državne nagrade za sport »Franjo Bučar«

Članak 87.

(1) Odluku o dodjeli Državne nagrade donosi Odbor Državne nagrade za sport »Franjo Bučar« (u daljnjem tekstu: Odbor Državne nagrade).

(2) Predsjednika i osam članova Odbora Državne nagrade, na prijedlog čelnika tijela državne uprave nadležnog za sport, imenuje Hrvatski sabor iz redova uglednih sportskih i javnih djelatnika, istaknutih sportaša i drugih istaknutih stručnjaka iz područja sporta na vrijeme od četiri godine.

(3) Odbor Državne nagrade donosi poslovnik o svom radu.

Postupak dodjele Državne nagrade

Članak 88.

(1) Državna nagrada dodjeljuje se kao godišnja nagrada i nagrada za životno djelo.

(2) Svaka od nagrada iz stavka 1. ovoga članka istoj se osobi može dodijeliti samo jedanput.

(3) Može se dodijeliti najviše 15 Državnih nagrada u istoj godini, od čega najviše tri za životno djelo.

(4) Dodjela Državne nagrade od nacionalnog je interesa, a sredstva potrebna za dodjelu Državne nagrade osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske.

(5) Visinu novčanog dijela godišnje nagrade i nagrade za životno djelo odlukom utvrđuje čelnik tijela državne uprave nadležnog za sport.

(6) Izgled medalja i diploma, dodjelu Državne nagrade, kao i druga pitanja značajna za dodjelu Državne nagrade pravilnikom propisuje čelnik tijela državne uprave nadležnog za sport.

Državna nagrada za vrhunska sportska postignuća

Članak 89.

(1) Državna nagrada za vrhunska sportska postignuća je nagrada koja se dodjeljuje sportašu, sportskoj ekipi i drugom stručnjaku u sustavu sporta, a koje predlaže nacionalni sportski savez.

(2) Državna nagrada za vrhunska sportska postignuća dodjeljuje se za:

– osvojenu medalju na olimpijskim igrama / paraolimpijskim igrama / olimpijskim igrama gluhih te svjetskom i europskom seniorskom prvenstvu u olimpijskom/paraolimpijskom sportu i disciplini / olimpijskom sportu i disciplini za gluhe

– osvojenu zlatnu medalju na svjetskom i europskom seniorskom prvenstvu u neolimpijskom sportu / neparaolimpijskom sportu / neolimpijskom sportu gluhih koji u Republici Hrvatskoj ima tradiciju dužu od deset godina

– svjetski rekord oboren na seniorskom natjecanju u olimpijskom sportu / paraolimpijskom sportu / olimpijskom sportu za gluhe

– zlatnu medalju, odnosno osvojeno prvo mjesto na svjetskom/europskom seniorskom prvenstvu u neolimpijskoj disciplini olimpijskog sporta / neparaolimpijskoj disciplini paraolimpijskog sporta / neolimpijskoj disciplini olimpijskog sporta za gluhe.

(3) Nagrade iz stavka 2. ovoga članka dodjeljuju se samo za svjetska i europska prvenstva najviše razine.

(4) U slučaju dvojbe, nadležni nacionalni sportski savez dužan je na zahtjev dostaviti dokaz o tome koji se rang natjecanja u smislu stavka 3. ovoga članka smatra svjetskim i europskim prvenstvom najviše razine, sukladno pravilima nadležnog međunarodnog sportskog saveza.

(5) Popis sportova iz stavka 2. podstavka 2. ovoga članka donose Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor i Hrvatski sportski savez gluhih, uz prethodnu suglasnost tijela državne uprave nadležnog za sport.

(6) Uzimajući u obzir specifičnosti sustava natjecanja svakog sporta sukladno sportskim pravilima pripadajućih međunarodnih sportskih federacija, ako se u određenom sportu prvenstva na svjetskoj i/ili europskoj razini ne održavaju pod imenom svjetskog ili europskog prvenstva, već pod drugim nazivom koji upućuje na tu razinu natjecanja, ona se prihvaćaju pod uvjetom da predlagatelj iz stavka 8. ovoga članka dostavi tijelu državne uprave nadležnom za sport popis takvih natjecanja po sportovima, sportskim granama i sportskim disciplinama.

(7) Na razini europskog i svjetskog prvenstva za svaku sportsku disciplinu, sportsku granu i sport može postojati samo jedno službeno natjecanje koje se smatra europskim ili svjetskim prvenstvom u toj sportskoj disciplini, sportskoj grani ili sportu. Hrvatski paraolimpijski odbor i Hrvatski sportski savez gluhih dužni su tijelu državne uprave nadležnom za sport dostaviti popis europskih i svjetskih prvenstava prema sportovima, sportskim granama i sportskim disciplinama.

(8) Prijedlog za dodjelu državne nagrade podnosi nadležni nacionalni sportski savez član Hrvatskog olimpijskog odbora odnosno Hrvatski paraolimpijski odbor ili Hrvatski sportski savez gluhih tijelu državne uprave nadležnom za sport u roku od 30 dana od dana završetka natjecanja.

(9) Odluku o dodjeli državne nagrade donosi tijelo državne uprave nadležno za sport.

Sredstva za nagrade

Članak 90.

(1) Sredstva za nagrade iz članka 89. ovoga Zakona osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske.

(2) Novčani iznosi državnih nagrada za vrhunska sportska postignuća, način raspodjele novčane nagrade, postupak predlaganja, potrebna dokumentacija te način dodjele propisuju se pravilnikom iz članka 88. stavka 6. ovoga Zakona.

Sportski dopust

Članak 91.

(1) Za obavljanje sportskih djelatnosti zaposleni mogu ostvariti pravo na sportski dopust.

(2) Ostvarivanje prava na sportski dopust utvrđuju radnik i poslodavac sporazumno.

 

DIO JEDANAESTI   ODREDBE O SPORTSKOM DIONIČKOM DRUŠTVU I POSTUPKU PREOBLIKOVANJA

Nastanak sportskog dioničkog društva

Članak 92.

(1) Sportsko dioničko društvo može nastati osnivanjem novog društva ili preoblikovanjem sportskog kluba – udruge za natjecanje u sportsko dioničko društvo.

(2) Na nastanak, djelovanje i prestanak sportskog dioničkog društva primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju trgovačka društva, osim kada je drukčije propisano ovim Zakonom.

Temeljni kapital sportskog dioničkog društva

Članak 93.

(1) Temeljni kapital sportskog dioničkog društva utvrđuje povjerenstvo za preoblikovanje nakon provedenog postupka financijske revizije.

(2) Sportsko dioničko društvo može izdati samo redovne dionice na ime s nominalnim iznosom.

Članstvo u sportskom dioničkom društvu

Članak 94.

(1) Jedna osoba ne može imati dionice u više sportskih dioničkih društava istoga sporta u iznosu višem od 1 % ukupnog temeljnog kapitala u bilo kojem od tih sportskih dioničkih društava.

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na Republiku Hrvatsku niti na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(3) Dionice u sportskom dioničkom društvu izravno, neizravno ili preko povezanih osoba ne mogu imati osobe čiji poslovi i djelatnosti mogu neposredno utjecati na sustav natjecanja u istome sportu, a osobito sportaši, sportski suci, posrednici u sportu te osobe koje su članovi pravnih osoba koje obavljaju djelatnost organiziranja sportskih kladionica.

(4) Dionice u sportskom dioničkom društvu izravno, neizravno ili preko povezanih osoba ne može imati sportsko dioničko društvo koje obavlja djelatnost sudjelovanja u sportskim natjecanjima istoga sporta.

Povezane osobe

Članak 95.

(1) Smatra se, u smislu ovoga Zakona, da su fizičke ili pravne osobe povezane:

– ako su ugovorile da usklađeno djeluju u vezi sa stjecanjem dionica izdavatelja ili u vezi s ostvarivanjem prava glasa prema izdavatelju

– ako jedna od njih drži dionice za račun druge ili

– ako jedna od njih izravno ili neizravno kontrolira drugu ili druge pravne osobe.

(2) Smatra se da fizička ili pravna osoba kontrolira pravnu osobu ako ima:

– izravan ili neizravan većinski udio u temeljnom kapitalu te osobe

– izravnu ili neizravnu većinu glasačkih prava u toj osobi

– pravo imenovati ili opozvati većinu članova uprave ili nadzornog odbora odnosno upravnog odbora ili izvršnog direktora odnosno drugog tijela koje upravlja ili vodi poslovanje te osobe ili

– na neki drugi način prevladavajući utjecaj na tu osobu.

(3) Smatra se da fizičke osobe djeluju zajednički ako su u krvnom srodstvu u ravnoj liniji, braća i sestre i njihovi potomci, ako su bračni ili izvanbračni drugovi, životni partneri ili neformalni životni partneri ili ako su u odnosu posvojitelj – posvojenik.

Upotreba dobiti sportskog dioničkog društva

Članak 96.

(1) Na upotrebu netodobiti sportskog dioničkog društva primjenjuju se odredbe sukladno propisu kojim se uređuju trgovačka društva, ako odredbama ovoga Zakona nije drukčije propisano.

(2) Zakonskim rezervama sportskog dioničkog društva, u smislu ovoga Zakona, uz iznose koji se unose u zakonske rezerve određene općim propisima, smatraju se i posebne zakonske rezerve u koje se mora unositi dio netodobiti sportskog dioničkog društva.

(3) U posebne zakonske rezerve sportskog dioničkog društva moraju se unositi iznosi u visini najmanje polovice netodobiti koja preostane nakon što se, sukladno posebnom propisu kojim se uređuju trgovačka društva, podmire gubici iz prijašnjih godina te zakonske rezerve.

(4) Posebne zakonske rezerve sportskog dioničkog društva iz stavka 3. ovoga članka smiju se koristiti samo za obavljanje i unaprjeđenje sportske djelatnosti sportske pripreme djece.

Prijenos tražbina

Članak 97.

(1) Republika Hrvatska može posebnim ugovorom o prijenosu u kojem će se utvrditi prava i obveze ugovornih strana prenijeti svoje tražbine prema sportskom klubu – udruzi za natjecanje, na jedinicu lokalne samouprave u kojoj je sjedište sportskog kluba – udruge za natjecanje.

(2) Pravne osobe u kojima Republika Hrvatska ima većinski udio ili većinsko pravo glasa, posebnim ugovorom o prijenosu u kojem će se utvrditi prava i obveze ugovornih strana, mogu prenijeti svoje tražbine prema sportskom klubu – udruzi za natjecanje, koja će se preoblikovati u sportsko dioničko društvo, na jedinicu lokalne samouprave u kojoj je sjedište sportskog kluba – udruge za natjecanje.

Preoblikovanje sportskog kluba – udruge za natjecanje u sportsko dioničko društvo

Članak 98.

(1) Sportski klub – udruga za natjecanja može se preoblikovati u sportsko dioničko društvo.

(2) Oblik ne može promijeniti udruga nad kojom je otvoren stečajni postupak, osim u provedbi stečajnog plana.

(3) Preoblikovanje se upisuje u sudski registar.

(4) Način i rokove provedbe preoblikovanja te druga pitanja značajna za preoblikovanje propisuje pravilnikom čelnik tijela državne uprave nadležnog za sport.

Povjerenstvo za preoblikovanje

Članak 99.

(1) Povjerenstvo za preoblikovanje je stručno i savjetodavno tijelo osnovano radi provedbe postupka preoblikovanja iz članka 98. ovoga Zakona.

(2) Povjerenstvo za preoblikovanje ima sedam članova koje imenuje čelnik tijela državne uprave nadležnog za sport na sljedeći način:

– šest stalnih članova iz reda stručnjaka iz polja pravnih ili ekonomskih znanosti na temelju provedenog javnog natječaja i

– jedan član na prijedlog nacionalnog sportskog saveza čiji je član sportski klub na koji se odnosi odluka koju Povjerenstvo za preoblikovanje treba donijeti.

(3) Mandat članova Povjerenstva za preoblikovanje traje pet godina.

(4) Povjerenstvo za preoblikovanje obavlja sljedeće poslove:

– čelniku tijela državne uprave nadležnog za sport predlaže davanje suglasnosti na elaborat o preoblikovanju

– čelniku tijela državne uprave nadležnog za sport predlaže davanje dopuštenja o preoblikovanju.

(5) Povjerenstvo za preoblikovanje ima pravo na naknadu za svoj rad, koja se obračunava po održanoj sjednici, a visina naknade određuje se odlukom o imenovanju.

(6) Način rada Povjerenstva za preoblikovanje pravilnikom iz članka 98. stavka 4. ovoga Zakona propisuje čelnik tijela državne uprave nadležnog za sport.

 

DIO DVANAESTI   NACIONALNO VIJEĆE ZA SPORT

Nacionalno vijeće za sport i njegove zadaće

Članak 100.

(1) Nacionalno vijeće za sport je stručno i savjetodavno tijelo Hrvatskoga sabora koje se brine za razvoj i kvalitetu sporta u Republici Hrvatskoj.

(2) Zadaće Nacionalnog vijeća za sport su:

– raspravljanje o pitanjima važnim za razvoj sporta

– davanje mišljenja na nacrte prijedloga propisa koji se odnose na sport

– davanje mišljenja na nacrt prijedloga akata strateškog planiranja iz članka 104. ovoga Zakona

– davanje mišljenja na program javnih potreba u sportu na državnoj razini

– predlaganje mjera za unaprjeđenje i razvoj sporta u Republici Hrvatskoj

– na traženje tijela državne uprave nadležnog za sport daje prethodno mišljenje o postojanju interesa za prijam u hrvatsko državljanstvo fizičke osobe u sustavu sporta koja je strani državljanin

– davanje mišljenja na proglašenje sportske građevine građevinom od nacionalnog interesa

– obavljanje drugih poslova utvrđenih ovim Zakonom i drugim propisima.

Sastav Nacionalnog vijeća za sport

Članak 101.

(1) Nacionalno vijeće za sport ima predsjednika i 12 članova koje imenuje Hrvatski sabor na razdoblje od četiri godine, vodeći računa o zastupljenosti predstavnika s područja cijele Republike Hrvatske i ravnopravnoj spolnoj zastupljenosti, i to:

– predsjednika i šest članova na prijedlog čelnika tijela državne uprave nadležnog za sport i

– po jednog člana na prijedlog Hrvatskog olimpijskog odbora, Hrvatskog paraolimpijskog odbora, Hrvatskog sportskog saveza gluhih, Hrvatskog akademskog sportskog saveza i Hrvatskog školskog sportskog saveza te jednog predstavnika kinezioloških fakulteta.

(2) Kriterij za odabir predsjednika i članova Nacionalnog vijeća za sport je ostvareno sportsko postignuće ili značajan stručan doprinos sustavu sporta.

Izbor i mandat članova

Članak 102.

(1) Članove iz članka 101. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona tijelo državne uprave nadležno za sport predlaže na temelju javnog poziva.

(2) Članovi Nacionalnog vijeća za sport ne mogu biti dužnosnici koje definira propis kojim se uređuje sprječavanje sukoba interesa.

(3) Predsjednika ili člana Nacionalnog vijeća za sport Hrvatski sabor može razriješiti dužnosti i prije isteka vremena na koje je imenovan ako:

– sam zatraži razrješenje

– stupi na dužnost koja priječi rad u Nacionalnom vijeću za sport

– ne ispunjava svoje obveze

– izgubi sposobnost obavljanja dužnosti ili

– svojim postupcima povrijedi ugled dužnosti koju obavlja.

(4) U slučaju razrješenja iz stavka 3. ovoga članka Hrvatski sabor imenuje novog predsjednika ili člana Nacionalnog vijeća za sport do isteka mandata razriješenog predsjednika ili člana.

(5) Novi predsjednik ili član Nacionalnog vijeća za sport imenuje se na temelju prijedloga prikupljenih u javnom pozivu iz stavka 1. ovoga članka.

Program i način rada

Članak 103.

(1) Nacionalno vijeće za sport donosi poslovnik o radu.

(2) Nacionalno vijeće za sport sve odluke donosi većinom glasova ako je na sjednici nazočna natpolovična većina članova, a u slučaju jednakog broja glasova glas predsjednika je odlučujući.

(3) Nacionalno vijeće za sport održava sjednice najmanje osam puta godišnje.

(4) Nacionalno vijeće za sport donosi program rada za mandatno razdoblje te godišnji program rada koji potvrđuje čelnik tijela državne uprave nadležnog za sport.

(5) Nacionalno vijeće za sport za svoj rad odgovara Hrvatskome saboru, kojem podnosi izvještaj najmanje jedanput godišnje.

(6) Administrativne i stručne poslove Nacionalnog vijeća za sport obavlja tijelo državne uprave nadležno za sport.

(7) Nacionalno vijeće za sport ima pravo na naknadu za svoj rad.

 

DIO TRINAESTI   PROVEDBA ZAKONA

Strateško planiranje

Članak 104.

(1) Strateško planiranje razvoja sporta na nacionalnoj razini ostvaruje se donošenjem i provedbom nacionalne strategije razvoja sporta i nacionalnog plana razvoja sporta.

(2) Svi akti strateškog planiranja na razini jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju, u dijelu koji govori o sportu, biti usklađeni sa strateškim dokumentima iz stavka 1. ovoga članka.

Godišnji program rada

Članak 105.

(1) Krovna sportska udruženja i nacionalni sportski savezi dužni su donijeti godišnji program rada za sljedeću godinu i financijski plan za njegovu provedbu, u skladu s propisom kojim se uređuje financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija.

(2) Godišnji program rada mora sadržavati planirane aktivnosti i sredstva za njihovu provedbu, kao i naznaku financira li se aktivnost iz vlastitih sredstava ili iz javnih izvora.

Financijski nadzor i izvještavanje

Članak 106.

(1) Pravne osobe u sustavu sporta obvezne su izrađivati godišnje financijske izvještaje te ih javno objavljivati sukladno odredbama posebnih propisa kojima je uređeno područje financijskog poslovanja i računovodstva.

(2) Krovna sportska udruženja dužna su tijelu državne uprave nadležnom za sport dostaviti izvještaj o potrošnji proračunskih sredstava u skladu s ovim Zakonom te propisima kojim se uređuje financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija.

(3) Krovna sportska udruženja i nacionalni sportski savezi dužni su izvještaj iz stavka 2. ovoga članka unijeti u Nacionalni informacijski sustav u sportu.

Nadzor nad namjenskim trošenjem proračunskih sredstava

Članak 107.

(1) Nadzor nad namjenskim trošenjem javnih sredstava provodi tijelo državne uprave nadležno za sport odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za dio javnih sredstava koja isplaćuje.

(2) Tijelo nadležno za provedbu nadzora iz stavka 1. ovoga članka obavlja nadzor na temelju dokumentacije zatražene od nadzirane pravne osobe, izvješća, podataka, materijala i drugih obavijesti.

(3) Tijelo nadležno za provedbu nadzora iz stavka 1. ovoga članka može naložiti nadziranoj pravnoj osobi pribavljanje mišljenja neovisnog revizora o namjenskom trošenju javnih sredstava.

(4) O provedenom nadzoru tijelo nadležno za provedbu nadzora sastavlja izvješće koje se dostavlja nadziranoj pravnoj osobi.

(5) Na temelju izvješća o provedenom nadzoru tijelo nadležno za provedbu nadzora može naložiti otklanjanje nepravilnosti i povrat sredstava.

Upravni i inspekcijski nadzor

Članak 108.

(1) Upravni nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona obavlja tijelo državne uprave nadležno za sport.

(2) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa te općih akata pravnih osoba u sustavu sporta provode sportski inspektori u skladu s posebnim zakonom.

Stručni nadzor

Članak 109.

(1) Stručni nadzor nad obavljanjem stručnih poslova iz članka 4. ovoga Zakona provode krovna sportska udruženja i nacionalni sportski savezi.

(2) Svrha provođenja stručnog nadzora je poboljšanje i unaprjeđenje obavljanja stručnih poslova.

(3) Nakon obavljenog stručnog nadzora sastavlja se nalaz o stručnom nadzoru koji može sadržavati preporuke za poboljšanje i unaprjeđenje obavljanja stručnih poslova.

(4) Krovna sportska udruženja općim aktom uređuju postupak provedbe stručnog nadzora te su obvezna izvještavati tijelo državne uprave nadležno za sport o rezultatima provedenog nadzora.

(5) Izvješće iz stavka 4. ovoga članka dostavlja se do 31. ožujka tekuće godine za nadzore provedene u protekloj kalendarskoj godini.

Nadzor nad stručnim radom nacionalnih sportskih saveza

Članak 110.

(1) Nadzor nad stručnim radom nacionalnih sportskih saveza provode krovna sportska udruženja.

(2) Kriterij za vrednovanje rada krovnih sportskih udruženja i nacionalnih sportskih saveza su kriteriji iz članka 70. stavka 6. ovoga Zakona.

(3) Nadzor iz stavka 1. ovoga članka provodi se periodično, a najmanje jednom u četiri godine.

(4) O provedenom nadzoru sastavlja se izvješće koje se dostavlja nadziranom savezu i tijelu državne uprave nadležnom za sport.

(5) Na temelju izvješća o provedenom nadzoru tijelo nadležno za provedbu nadzora može naložiti otklanjanje nepravilnosti ili prijaviti nepravilnost sportskoj inspekciji.

 

DIO ČETRNAESTI   ZAPREKE ZA OBAVLJANJE POSLOVA U SUSTAVU SPORTA

Zapreke za obavljanje poslova u sportu

Članak 111.

(1) Osoba koja je pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela protiv života i tijela, protiv slobode i prava čovjeka i građanina, protiv Republike Hrvatske, protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa, protiv braka, obitelji i mladeži, protiv imovine, protiv sigurnosti pravnog prometa i poslovanja, protiv pravosuđa, protiv vjerodostojnosti isprava, protiv javnog reda i protiv službene dužnosti, a koje je propisano Kaznenim zakonom (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98. – ispravak, 50/00. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 105/04., 84/05. – ispravak, 71/06., 110/07., 152/08., 57/11. i 77/11. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske), ne može organizirati i voditi sportska natjecanja, obavljati stručne poslove u sportu, sudjelovati u radu skupštine ili drugog tijela sportske udruge ili trgovačkog društva niti može biti ovlaštena za zastupanje te pravne osobe.

(2) Osoba koja je pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela protiv života i tijela, protiv Republike Hrvatske, protiv pravosuđa, protiv javnog reda, protiv imovine, protiv službene dužnosti, protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, protiv osobne slobode, protiv spolne slobode, spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, protiv braka, obitelji i djece, protiv zdravlja ljudi, protiv opće sigurnosti, protiv krivotvorenja, a koje je propisano Kaznenim zakonom (»Narodne novine«, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. – ispravak, 101/17., 118/18., 126/19., 84/21. i 114/22.), ne može organizirati i voditi sportska natjecanja, obavljati stručne poslove u sportu, sudjelovati u radu skupštine ili drugog tijela sportske udruge ili trgovačkog društva niti može biti ovlaštena za zastupanje te pravne osobe.

(3) Pravna osoba dužna je u roku od tri dana nakon saznanja za pravomoćnu osudu iz stavaka 1. i 2. ovoga članka udaljiti osuđenu osobu od obavljanja sportske djelatnosti.

(4) Pravna osoba dužna je raskinuti ugovor o radu ili drugi ugovor na temelju kojeg osoba iz stavaka 1. i 2. ovoga članka obavlja poslove ili sportsku djelatnost u roku od osam dana odnosno razriješiti je dužnosti u roku od 30 dana od saznanja za pravomoćnu presudu i o tome obavijestiti registarsko tijelo.

(5) Ako pravna osoba u sustavu sporta kao poslodavac sazna da je protiv osobe koja obavlja sportske djelatnosti pokrenut i vodi se kazneni postupak za kazneno djelo na štetu djeteta odnosno maloljetnika, udaljit će osobu od obavljanja poslova u sportu u kojima dolazi u kontakt s djecom odnosno maloljetnicima do obustave kaznenog postupka odnosno najduže do pravomoćnosti sudske presude.

Zapreke za obavljanje poslova upravljanja u sportskom klubu

Članak 112.

(1) Ista fizička osoba može biti osoba ovlaštena za zastupanje ili osoba ovlaštena za vođenje poslova, član uprave, nadzornog tijela, upravnog tijela ili izvršni direktor samo u jednom sportskom klubu u istom sportu.

(2) Osoba ovlaštena za zastupanje ili osoba ovlaštena za vođenje poslova, član uprave, član nadzornog tijela, član upravnog tijela ili izvršni direktor sportskog kluba ne može biti osoba:

– koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo propisano člankom 111. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona ili protiv koje se vodi kazneni postupak za kazneno djelo na štetu djeteta odnosno maloljetnika

– koja je član upravljačkog tijela ili dioničar drugog sportskog kluba u istome sportu

– koja je član tijela, osoba ovlaštena za zastupanje ili osoba ovlaštena za vođenje poslova prema odluci ovlaštenog tijela ili na temelju općeg akta sportskog kluba u istome sportu

– koja je profesionalni sportaš u ugovornom odnosu sukladno članku 11. ovoga Zakona s drugim sportskim klubom u istome sportu

– koja je ili je posljednjih godinu dana bila posrednik u istome sportu

– koja ima ili je posljednjih godinu dana imala sklopljen ugovor sa sportašem ili trenerom na temelju kojega ostvaruje pravo na dio prihoda koji proizlaze iz obavljanja djelatnosti sportaša ili trenera

– koja je ovlaštena za zastupanje u pravnoj osobi koja ima sklopljen ugovor sa sportašem ili trenerom na temelju kojega ostvaruje pravo na dio prihoda koji proizlazi iz obavljanja djelatnosti sportaša ili trenera

– koja je ili je posljednjih godinu dana bila član ili član tijela pravne osobe koja obavlja djelatnost organiziranja sportske kladionice ili

– koja s posrednicima u istome sportu i članovima pravnih osoba te članovima tijela pravnih osoba koje obavljaju djelatnost organiziranja sportskih kladionica djeluje zajednički u smislu članka 95. stavka 3. ovoga Zakona.

Zapreke za upravljanje u sportskom savezu u jedinici lokalne ili područne (regionalne) samouprave i sportskoj zajednici

Članak 113.

Član tijela, osoba ovlaštena za zastupanje te osoba ovlaštena za vođenje poslova prema odluci ovlaštenog tijela ili na temelju općeg akta sportskog saveza u jedinici lokalne ili područne (regionalne) samouprave ili sportske zajednice ne može biti osoba:

– koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo propisano člankom 111. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona ili protiv koje se vodi kazneni postupak za kazneno djelo na štetu djeteta odnosno maloljetnika

– koja je ili je posljednjih godinu dana bila posrednik u sportu

– koja ima ili je posljednjih godinu dana imala sklopljen ugovor sa sportašem ili trenerom na temelju kojega ostvaruje pravo na dio prihoda koji proizlaze iz obavljanja djelatnosti sportaša ili trenera

– koja je ovlaštena za zastupanje u pravnoj osobi koja ima sklopljen ugovor sa sportašem ili trenerom na temelju kojega ostvaruje pravo na dio prihoda koji proizlazi iz obavljanja djelatnosti sportaša ili trenera

– koja je ili je posljednjih godinu dana bila član ili član tijela pravne osobe koja obavlja djelatnost organiziranja sportske kladionice ili

– koja s posrednicima u istome sportu i članovima pravnih osoba te članovima tijela pravnih osoba koje obavljaju djelatnost organiziranja sportskih kladionica djeluje zajednički u smislu članka 95. stavka 3. ovoga Zakona.

Zapreke za upravljanje u nacionalnom sportskom savezu i krovnim sportskim udruženjima

Članak 114.

Član tijela, osoba ovlaštena za zastupanje te osoba ovlaštena za vođenje poslova prema odluci ovlaštenog tijela ili na temelju općeg akta nacionalnog sportskog saveza ili krovnog sportskog udruženja ne može biti osoba koja je pravomoćno osuđena za kaznena djela iz članka 111. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona.

Zapreke za obavljanje poslova organiziranja i vođenja sportskog natjecanja

Članak 115.

(1) Sudac u nogometu, košarci, rukometu, odbojci i vaterpolu ili osoba koja je u posljednjih godinu dana sudjelovala u organiziranju i vođenju sportskog natjecanja, u tom sportu ne može biti:

– član upravljačkog tijela sportskog kluba

– osoba koja ima vlasnička prava u sportskom dioničkom društvu i

– osoba ovlaštena za zastupanje sportskog kluba.

(2) Delegat u nogometu, košarci, rukometu, odbojci i vaterpolu ne može obavljati navedenu dužnost ako u tom rangu natjecanja, koje može podrazumijevati i ligaška i kup natjecanja toga sporta, sudjeluje sportski klub s kojim je povezan na način iz stavka 1. ovoga članka.

 

DIO PETNAESTI   PREKRŠAJNE ODREDBE

Prekršaj pravne osobe u sportu

Članak 116.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 700,00 do 3000,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba u sportu ako:

– zaključi ugovor sa sportašem suprotno odredbi članka 11. stavaka 1., 2., 3., 5., 6. i 9. ovoga Zakona (članak 11. stavak 1., 2., 3., 5., 6. i 9.)

– dopusti da u sportskom natjecanju sudjeluje osoba kojoj nije utvrđena zdravstvena sposobnost (članak 15.)

– ne poštuje pravila tijela nadležnog za borbu protiv dopinga iz članka 16. stavka 1. ovoga Zakona (članak 16.)

– povjeri obavljanje stručnih poslova u sportu osobi koja za to ne ispunjava uvjete navedene u člancima 18. do 21., a kako je propisano člankom 42. ovoga Zakona

– obavlja sportsku djelatnost prije nego što bude upisana u Registar pravnih osoba u sportu koji je sastavni dio Nacionalnog informacijskog sustava u sportu u skladu s člankom 42. ovoga Zakona

– ne osigura sigurnost i pružanje medicinske pomoći u skladu s člankom 57. ovoga Zakona

– ne unosi podatke u Nacionalni informacijski sustav u sportu u skladu s člankom 66. ovoga Zakona

– proračunska sredstva troši nenamjenski (članak 69.)

– obavlja poslove suprotno odredbama o zaprekama i ograničenjima iz članaka 111. do 115. ovoga Zakona

– ne objavi opći akt sukladno članku 37. stavku 6. ovoga Zakona

– ne objavi godišnji financijski izvještaj sukladno članku 106. ovoga Zakona

– ne uskladi opće akte s ovim Zakonom kako je propisano člankom 120. ovoga Zakona.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 650,00 do 2000,00 eura.

Prekršaj fizičke osobe

Članak 117.

Novčanom kaznom u iznosu od 650,00 do 2000,00 eura kaznit će se fizička osoba koja obavlja djelatnost u sustavu sporta ako:

– obavlja stručne poslove u sportu, a ne ispunjava uvjete iz članaka 18. do 21. ovoga Zakona

– obavlja samostalnu sportsku djelatnost prije upisa u Registar samostalne sportske djelatnosti ili nastavi obavljati sportsku djelatnost nakon brisanja iz Registra samostalne sportske djelatnosti

– ne obavijesti tijelo državne uprave o prestanku okolnosti iz članka 77. stavka 2. ovoga Zakona.

 

DIO ŠESNAESTI   PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Obavljanje poslova

Članak 118.

(1) Osoba koja je ostvarila pravo na obavljanje regulirane profesije iz područja sporta na temelju odredbe članka 9. stavka 2. Zakona o sportu (»Narodne novine«, br. 71/06., 150/08., 124/10., 124/11., 86/12., 94/13., 85/15., 19/16. – ispravak, 98/19., 47/20. i 77/20.) može obavljati poslove trenera 4. razine iz članka 19. ovoga Zakona.

(2) Osoba koja je do dana stupanja na snagu ovoga Zakona upisala ili završila program iz članka 9. stavka 3. Zakona o sportu (»Narodne novine«, br. 71/06., 150/08., 124/10., 124/11., 86/12., 94/13., 85/15., 19/16. – ispravak, 98/19., 47/20. i 77/20.) može nakon završetka programa obavljati poslove trenera propisane člankom 19. ovoga Zakona.

(3) Osoba koja je ostvarila pravo na obavljanje regulirane profesije iz područja sporta na temelju odredbe članka 9. stavaka 3. i 4. Zakona o sportu (»Narodne novine«, br. 71/06., 150/08., 124/10., 124/11., 86/12., 94/13., 85/15., 19/16. – ispravak, 98/19., 47/20. i 77/20.) može obavljati poslove trenera 3. razine iz članka 19. ovoga Zakona.

(4) Osoba koja je do dana stupanja na snagu ovoga Zakona upisala ili završila program iz članka 10. Zakona o sportu (»Narodne novine«, br. 71/06., 150/08., 124/10., 124/11., 86/12., 94/13., 85/15., 19/16. – ispravak, 98/19., 47/20. i 77/20.) može nakon završetka programa obavljati poslove instruktora propisane člankom 18. ovoga Zakona.

(5) Osoba koja je ostvarila pravo na obavljanje regulirane profesije iz područja sporta na temelju odredbe članka 10. Zakona o sportu (»Narodne novine«, br. 71/06., 150/08., 124/10., 124/11., 86/12., 94/13., 85/15., 19/16. – ispravak, 98/19., 47/20. i 77/20.) može obavljati poslove u sportu iz članka 18. ovoga Zakona.

(6) Rok za upis pravnih osoba koje djeluju u sustavu sporta, a registrirane su na temelju odredbi Zakona o sportu (»Narodne novine«, br. 71/06., 150/08., 124/10., 124/11., 86/12., 94/13., 85/15., 19/16. – ispravak, 98/19., 47/20. i 77/20.), u registar iz članka 65. ovoga Zakona je tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Prva kategorizacija sportova

Članak 119.

(1) Prva kategorizacija sportova iz članka 5. ovoga Zakona donijet će se najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu pravilnika iz članka 6. stavka 4. ovoga Zakona.

(2) Kategorizacija sportova koja će biti prvi put donesena od dana stupanja na snagu ovoga Zakona predstavlja iznimku od propisanog člankom 5. stavkom 4. ovoga Zakona.

(3) Do donošenja odluke iz članka 5. stavka 5. ovoga Zakona program javnih potreba donijet će se u skladu s Kriterijima za vrednovanje programa nacionalnih sportskih saveza koje je na temelju Zakona o sportu (»Narodne novine«, br. 71/06., 150/08., 124/10., 124/11., 86/12., 94/13., 85/15., 19/16. – ispravak, 98/19., 47/20. i 77/20.) donio Hrvatski olimpijski odbor.

Obveza usklađivanja općih akata

Članak 120.

(1) Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor i Hrvatski sportski savez gluhih dužni su u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti načela i osnovne elemente sustava sportskih natjecanja sukladno ovome Zakonu.

(2) Krovna sportska udruženja dužna su u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti svoje akte i poslovanje s odredbama ovoga Zakona.

(3) Nacionalni sportski savezi dužni su u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti opće akte usklađene s odredbama ovoga Zakona.

(4) Županijski sportski savezi i nacionalni sportski savezi dužni su uskladiti svoje akte i poslovanje s odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(5) Iznimno od obveze usklađivanja iz ovoga članka, sportska dionička društva osnovana prije donošenja ovoga Zakona ne moraju mijenjati naziv u sportska dionička društva i mogu koristiti naziv športsko dioničko društvo i kraticu »š.d.d.«.

(6) Iznimno od članka 30. stavka 4. ovoga Zakona, pravna osoba koja je registrirana za sudjelovanje u sportskom natjecanju, a koja je registrirana do dana stupanja na snagu ovoga Zakona kao društvo ne mora mijenjati naziv u sportski klub.

Rok za donošenje podzakonskih akata

Članak 121.

(1) Čelnik tijela državne uprave nadležnog za sport će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnike iz članka 6. stavka 4., članka 10. stavka 9., članka 14. stavka 14., članka 18. stavka 6., članka 57. stavka 3., članka 61. stavka 4., članka 64. stavka 5., članka 69. stavka 9., članka 77. stavka 9., članka 82. stavka 4., članka 88. stavka 6. i članka 98. stavka 4. ovoga Zakona.

(2) Čelnik tijela državne uprave nadležnog za zdravstvo će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnik iz članka 15. stavka 5. ovoga Zakona.

Postojeći ugovori

Članak 122.

(1) Sportski klubovi obvezni su uskladiti ugovore o stipendiranju i ostale ugovore koji nisu u skladu s odredbama ovoga Zakona ili ih raskinuti i ponuditi sklapanje odgovarajućeg ugovora u skladu sa Zakonom najkasnije u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Obveza iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na osobe kojima je planiranje, programiranje, provođenje i kontrola sportske pripreme u sportskom klubu osnovno zanimanje.

Usklađivanje rješenja za trajne naknade osvajačima medalja i stipendije

Članak 123.

(1) Korisnicima prava na trajne naknade, koji su ta prava ostvarili na temelju članka 81.a stavka 3. Zakona o sportu (»Narodne novine«, br. 71/06., 150/08., 124/10., 124/11., 86/12., 94/13., 85/15., 19/16. – ispravak, 98/19., 47/20. i 77/20.), osiguravaju se ta prava i nakon toga dana u istom opsegu i usklađuju se prema ovome Zakonu.

(2) Sportske stipendije kategoriziranim sportašima isplaćivat će se prema odredbama članka 7. stavka 3. Zakona o sportu (»Narodne novine«, br. 71/06., 150/08., 124/10., 124/11., 86/12., 94/13., 85/15., 19/16. – ispravak, 98/19., 47/20. i 77/20.) do donošenja odluke iz članka 80. stavka 4. ovoga Zakona.

Usklađivanje općih akata

Članak 124.

Do dana stupanja na snagu pravilnika iz članka 69. stavka 9. ovoga Zakona financiranje izgradnje sportskih građevina provodit će se prema odredbama Zakona o sportu (»Narodne novine«, br. 71/06., 150/08, 124/10., 124/11., 86/12., 94/13., 85/15., 19/16. – ispravak, 98/19., 47/20. i 77/20.).

Mandat predsjednika i članova Odbora državne nagrade za sport »Franjo Bučar« i Nacionalnog vijeća za sport

Članak 125.

(1) Mandat predsjednika i članova Odbora državne nagrade za sport »Franjo Bučar« i Povjerenstva za profesionalne športske klubove, imenovanih prema odredbama Zakona o sportu (»Narodne novine«, br. 71/06., 150/08., 124/10., 124/11., 86/12., 94/13., 85/15., 19/16. – ispravak, 98/19., 47/20. i 77/20.), traje do isteka mandata, sukladno odredbama toga Zakona.

(2) Mandat predsjednika i članova Nacionalnog vijeća za sport, imenovanih prema odredbama Zakona o sportu (»Narodne novine«, br. 71/06., 150/08., 124/10., 124/11., 86/12., 94/13., 85/15., 19/16. – ispravak, 98/19., 47/20. i 77/20.), traje do imenovanja predsjednika i članova Nacionalnog vijeća za sport sukladno odredbama ovoga Zakona.

Primjena propisa

Članak 126.

(1) Do stupanja na snagu propisa iz članka 121. ovoga Zakona ostaju na snazi propisi koji su doneseni na temelju Zakona o sportu (»Narodne novine«, br. 71/06., 150/08., 124/10., 124/11., 86/12., 94/13., 85/15., 19/16. – ispravak, 98/19., 47/20. i 77/20.), i to:

– Uredba o dodjeljivanju trajnih novčanih mjesečnih naknada osvajačima medalja na olimpijskim igrama, paraolimpijskim igrama, olimpijskim igrama gluhih i svjetskim seniorskim prvenstvima u olimpijskim sportovima i disciplinama (»Narodne novine«, br. 113/13.)

– Uredba o kriterijima za dodjeljivanje državnih nagrada za vrhunska sportska postignuća (»Narodne novine«, br. 129/17.)

– Pravilnik o prostornim standardima, normativima te urbanističko-tehničkim uvjetima za planiranje mreže športskih objekata (»Narodne novine«, br. 38/91.)

– Pravilnik o sigurnosti na uređenim skijalištima (»Narodne novine«, br. 68/91.)

– Pravilnik o Registru športskih djelatnosti (»Narodne novine«, br. 112/06.)

– Pravilnik o registru profesionalnih športskih klubova (»Narodne novine«, br. 11/07.)

– Pravilnik o načinu i rokovima podnošenja akata Povjerenstvu za profesionalne športske klubove (»Narodne novine«, br. 11/07.)

– Pravilnik o djelokrugu i načinu rada Povjerenstva za profesionalne športske klubove (»Narodne novine«, br. 11/07.)

– Pravilnik o Državnoj nagradi za šport Franjo Bučar (»Narodne novine«, br. 30/07.)

– Pravilnik o mjerilima za dodjelu nagrada sportašima za sportska ostvarenja (»Narodne novine«, br. 46/14. i 9/17.)

– Pravilnik o metodologiji, rokovima za izradu i dostavu, načinu izvršavanja programa javnih potreba, o načinu i rokovima izvještavanja o provedbi programa te o metodologiji izrade financijskog plana javnih potreba u sportu (»Narodne novine«, br. 108/17.)

– Pravilnik o informacijskom sustavu u sportu (»Narodne novine«, br. 25/19.).

(2) Opći akti koji važe na temelju odredbi Zakona o sportu (»Narodne novine«, br. 71/06., 150/08., 124/10., 124/11., 86/12., 94/13., 85/15., 19/16. – ispravak, 98/19., 47/20. i 77/20.) ostaju na snazi do donošenja općih akata na temelju ovoga Zakona.

(3) Do donošenja pravilnika iz članka 15. stavka 5. ovoga Zakona, u sportskom natjecanju može sudjelovati osoba za koju je u razdoblju od šest mjeseci prije sportskog natjecanja utvrđena opća zdravstvena sposobnost, koju će utvrđivati ovlašteni liječnik odnosno specijalist sportske medicine, specijalist medicine rada i sporta ili liječnici drugih specijalnosti koji imaju završeni poslijediplomski studij iz medicine rada i sporta.

Započeti postupci

Članak 127.

Postupci započeti prema odredbama Zakona o sportu (»Narodne novine«, br. 71/06., 150/08., 124/10., 124/11., 86/12., 94/13., 85/15., 19/16. – ispravak, 98/19., 47/20. i 77/20.), propisa i općih akata donesenih na temelju toga Zakona dovršit će se prema odredbama toga Zakona, propisa i općih akata.

Prestanak važenja propisa

Članak 128.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti:

Zakon o sportu (»Narodne novine«, br. 71/06., 150/08., 124/10., 124/11., 86/12., 94/13., 85/15., 19/16. – ispravak, 98/19., 47/20. i 77/20.)

– Pravilnik o načinu osnivanja, zadaćama, djelokrugu i načinu rada školskih športskih saveza (»Narodne novine«, br. 136/06.)

– Pravilnik o načinu osnivanja, zadaćama, djelokrugu i načinu rada školskih sportskih društava (»Narodne novine«, br. 13/14.)

– Pravilnik o postupku pred Vijećem sportske arbitraže Hrvatskog olimpijskog odbora (»Narodne novine«, br. 11/15., 57/15. i 4/16.).

Stupanje na snagu Zakona

Članak 129.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2023.

 

 

Copyright © Ante Borić