Zakon o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave

Predmet Zakona

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje nadležnost Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (u daljnjem tekstu: Državna komisija) i druga pitanja vezana za rad Državne komisije.

Pravna stečevina Europske unije

Članak 2. (NN 41/21)

Ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju se sljedeći akti Europske unije:

1. Direktiva Vijeća 89/665/EEZ od 21. prosinca 1989. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na primjenu postupaka kontrole na sklapanje ugovora o javnoj nabavi robe i javnim radovima (SL L 395, 30. 12. 1989.),

2. Direktiva Vijeća 92/13/EEZ od 25. veljače 1992. o usklađivanju zakona i drugih propisa o primjeni pravila Zajednice u postupcima nabave subjekata koji djeluju u sektoru vodnoga gospodarstva, energetskom, prometnom i telekomunikacijskom sektoru (SL L 76, 23. 3. 1992.),

3. Direktiva 2007/66/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2007. o izmjeni direktiva Vijeća 89/665/EEZ i 92/13/EEZ u vezi s poboljšanjem učinkovitosti postupaka pravne zaštite koji se odnose na sklapanje ugovora o javnoj nabavi (SL L 335, 20. 12. 2007.).

Nadležnost Državne komisije

Članak 3. (NN 74/14)

(1) Državna komisija je samostalno i neovisno državno tijelo nadležno za rješavanje o žalbama u vezi s postupcima javne nabave, postupcima davanja koncesija i postupcima odabira privatnog partnera u projektima javno-privatnog partnerstva.

(2) Državna komisija u žalbenom postupku odlučuje o zakonitosti postupaka, radnji, propuštanja radnji i odluka donesenih u postupcima javne nabave, davanja koncesija i odabira privatnog partnera u projektima javno-privatnog partnerstva te o zakonitosti ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma sklopljenih bez provedbe postupaka javne nabave.

(3) Državna komisija odlučuje o naknadi troškova žalbenog postupka i drugim zahtjevima koje su ovlaštene postaviti stranke u žalbenim postupcima. U tim postupcima vrijednost predmeta nije procjenjiva.

(4) Državna komisija podnosi optužne prijedloge za prekršaje propisane ovim zakonom i drugim propisima koji uređuju područje javne nabave.

(5) U postupcima javne nabave u kojima je Državna komisija naručitelj nije dopuštena žalba, već se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom. Tužba ima odgodni učinak u onim slučajevima u kojima žalba sukladno Zakonu o javnoj nabavi sprječava nastavak postupka javne nabave ili nastanak ugovora o javnoj nabavi, odnosno okvirnog sporazuma.

Odgovornost i sjedište Državne komisije

Članak 4.

(1) Državna komisija za svoj rad odgovara Hrvatskom saboru.

(2) Sjedište Državne komisije je u Zagrebu.

Unutarnje ustrojstvo

Članak 5.

(1) Unutarnje ustrojstvo, organizacija, način rada i druga pitanja od značenja za rad Državne komisije uređuju se Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Državne komisije.

(2) Uredbu o unutarnjem ustrojstvu Državne komisije iz stavka 1. ovoga članka donosi Vlada Republike Hrvatske.

Zabrana utjecaja na Državnu komisiju

Članak 6.

(1) Zabranjen je pokušaj utjecaja, kao i utjecaj na donošenje odluka Državne komisije.

(2) Zabranjena je svaka uporaba javnih ovlasti, sredstava javnog priopćavanja, kao i javno istupanje radi utjecaja na tijek žalbenog postupka i odlučivanje Državne komisije.

Sastav Državne komisije i plaće članova Državne komisije

Članak 7. (NN 127/13, 98/19, 41/21)

(1) Državna komisija ima devet članova od kojih je jedan predsjednik, a dva su zamjenici predsjednika.

(2) Predsjednik Državne komisije zastupa, predstavlja, rukovodi i odgovoran je za rad Državne komisije.

(3) Predsjednika Državne komisije u slučaju spriječenosti ili odsutnosti zamjenjuje zamjenik predsjednika kojeg je odredio predsjednik Državne komisije, a ako nitko nije određen, zamjenjuje ga zamjenik koji je ranije imenovan na dužnost.

(4) U slučaju prestanka mandata predsjednika Državne komisije, do imenovanja novog, dužnost predsjednika obnašat će zamjenik koji je ranije imenovan na dužnost.

(5) U slučaju iz stavaka 3. i 4. ovoga članka, ako su oba zamjenika imenovana istog dana na dužnost, predsjednika zamjenjuje zamjenik s duljim radnim iskustvom u području javne nabave.

(6) Za vrijeme trajanja mandata članovi Državne komisije imaju pravo na plaću.

(7) Koeficijent i osnovicu za izračun plaće predsjednika Državne komisije, zamjenika predsjednika Državne komisije te ostalih članova Državne komisije utvrdit će Vlada Republike Hrvatske odlukom, s time da utvrđeni osnovica i koeficijent ne mogu biti viši od osnovice i koeficijenta državnog tajnika.

(8) Za vrijeme trajanja mandata članovi Državne komisije uz plaću imaju pravo i na ostala materijalna prava sukladno ovome Zakonu.

(9) Plaća člana Državne komisije uvećava se za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža, a najviše za 20 %.

Druga materijalna prava

Članak 7.a (NN 41/21)

(1) Član Državne komisije za vrijeme obnašanja dužnosti ima pravo na:

1. naknadu plaće kad je spriječen obnašati dužnost sukladno zakonu,

2. mirovinsko i zdravstveno osiguranje i prava koja iz toga proizlaze po općim propisima,

3. godišnji odmor u trajanju od 30 radnih dana,

4. naknadu troškova prijevoza na posao i s posla,

5. naknadu za službena putovanja i putne troškove u vezi s obnašanjem dužnosti,

6. stručno usavršavanje u okviru sredstava osiguranih za tu namjenu.

(2) Prava članova iz stavka 1. točaka 4. – 6. ovoga članka uređuje Državna komisija pravilnikom o unutarnjem redu, a ona ne smiju prelaziti razinu prava koja ostvaruju državni službenici zaposleni u Državnoj komisiji.

Pravo na naknadu plaće nakon prestanka obnašanja dužnosti

Članak 7.b (NN 41/21)

(1) Članovi Državne komisije koji su dužnost obnašali najmanje jednu godinu nakon prestanka obnašanja dužnosti sve do početka ostvarivanja plaće po drugoj osnovi ili do ispunjenja uvjeta za mirovinu imaju, šest mjeseci od dana prestanka obnašanja dužnosti, pravo na naknadu u visini plaće koju ostvaruje član Državne komisije na toj dužnosti, a sljedećih šest mjeseci pravo na naknadu u visini 50 % plaće koju ostvaruje član Državne komisije na toj dužnosti.

(2) Članovi Državne komisije koji su dužnost obnašali manje od jedne godine, ali više od tri mjeseca, nakon prestanka obnašanja dužnosti sve do početka ostvarivanja plaće po drugoj osnovi ili do ispunjenja uvjeta za mirovinu imaju, tri mjeseca od dana prestanka obnašanja dužnosti, pravo na naknadu u visini plaće koju ostvaruje član Državne komisije na toj dužnosti, a sljedeća tri mjeseca pravo na naknadu u visini 50 % plaće koju ostvaruje član Državne komisije na toj dužnosti.

Pravo povratka na rad u državnom i javnom sektoru

Članak 7.c (NN 41/21)

(1) Član Državne komisije koji nije ponovno imenovan za člana Državne komisije ili na drugu dužnost, a koji je prije obnašanja dužnosti bio zaposlen na neodređeno vrijeme u tijelima državne uprave, pravosudnim tijelima, kaznenim tijelima, stručnoj službi Hrvatskoga sabora, Uredu Predsjednika Republike, stručnoj službi i uredima Vlade Republike Hrvatske, stručnoj službi Ustavnog suda Republike Hrvatske, stručnoj službi pučkog pravobranitelja, stručnoj službi pravobranitelja za djecu, stručnoj službi pravobranitelja za ravnopravnost spolova, stručnoj službi pravobranitelja za osobe s invaliditetom, Državnom uredu za reviziju i u drugim tijelima koja se osnivaju za obavljanje državne službe, tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave, javnoj službi, izvanproračunskim fondovima, pravnim osobama u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske i pravnim osobama u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ima pravo rasporeda, odnosno povratka na rad, na poslove koje je obavljao prije obnašanja dužnosti ili na druge odgovarajuće poslove, bez provedbe javnog natječaja.

(2) Sporazumom između člana Državne komisije i čelnika tijela, odnosno osobe ovlaštene za zastupanje u ostvarivanju prava i obveza iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom, pobliže će se odrediti uvjeti ostvarivanja prava iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Zahtjev za raspored, odnosno povratak na rad član Državne komisije mora podnijeti najkasnije u roku od 15 dana od dana prestanka mandata.

(4) Čelnik tijela, odnosno osoba ovlaštena za zastupanje u ostvarivanju prava i obveza iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom dužna je u roku od 45 dana od dana podnošenja zahtjeva iz stavka 3. ovoga članka donijeti odluku o rasporedu, odnosno povratku na rad člana Državne komisije iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Član Državne komisije iz stavka 1. ovoga članka nakon prestanka mandata do rasporeda, odnosno povratka na rad na poslove koje je obavljao prije obnašanja dužnosti ili na druge odgovarajuće poslove, ima pravo na naknadu najviše do iznosa dviju plaća sukladno članku 7.b ovoga Zakona.

(6) Član Državne komisije iz stavka 1. ovoga članka kojemu čelnik tijela, odnosno osoba ovlaštena za zastupanje u ostvarivanju prava i obveza iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom nije donijela odluku o rasporedu, odnosno povratku na rad u roku iz stavka 4. ovoga članka ili ako odluku o rasporedu, odnosno povratku na rad član Državne komisije nije prihvatio, ima pravo na naknadu plaće sukladno članku 7.b ovoga Zakona od dana nakon prestanka mandata.

Pravo povratka na rad u privatnom sektoru

Članak 7.d (NN 41/21)

(1) Član Državne komisije koji nije ponovno imenovan za člana Državne komisije ili na drugu dužnost, a koji nije bio zaposlen kod poslodavca iz članka 7.c stavka 1. ovoga Zakona, ima pravo povratka na rad, na poslove na kojima je radio prije obnašanja dužnosti ili na druge odgovarajuće poslove, kod poslodavca kod kojeg je bio u radnom odnosu na neodređeno vrijeme prije obnašanja dužnosti.

(2) Ugovorom između člana Državne komisije i poslodavca iz stavka 1. ovoga članka pobliže će se odrediti uvjeti ostvarivanja prava iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Zahtjev za raspored, odnosno povratak na rad član Državne komisije iz stavka 1. ovoga članka mora podnijeti najkasnije u roku od 15 dana od dana prestanka obnašanja dužnosti.

(4) Poslodavac iz stavka 1. ovoga članka dužan je u roku od 45 dana od dana podnošenja zahtjeva iz stavka 3. ovoga članka donijeti odluku o povratku na rad člana Državne komisije iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Član Državne komisije nakon prestanka mandata do povratka na rad kod poslodavca iz stavka 1. ovoga članka ima pravo na naknadu najviše do iznosa dviju plaća sukladno članku 7.b ovoga Zakona.

(6) Član Državne komisije iz stavka 1. ovoga članka kojem poslodavac nije donio odluku o povratku na rad u roku iz stavka 4. ovoga članka ili odluku o povratku na rad član Državne komisije nije prihvatio, ima pravo na naknadu plaće sukladno članku 7.b ovoga Zakona od dana nakon prestanka mandata.

Nemogućnost ostvarivanja prava na naknadu plaće nakon prestanka obnašanja dužnosti

Članak 7.e (NN 41/21)

(1) Pravo iz članka 7.b ovoga Zakona ne može ostvariti član Državne komisije koji bude razriješen dužnosti zbog ranijeg postojanja činjenica koje su mu bile poznate ili su mu morale biti poznate u vrijeme njegova imenovanja na dužnost, a nije ih predočio predlagatelju, no za koje je mogao pretpostaviti da bi bile objektivna zapreka njegovu imenovanju na dužnost člana Državne komisije.

(2) Pravo iz članka 7.b ovoga Zakona ne može ostvariti član Državne komisije koji bude razriješen dužnosti na temelju članka 12. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona ako nije obnašao dužnost člana Državne komisije najmanje godinu dana.

(3) Pravo iz članka 7.b ovoga Zakona ne može ostvariti član Državne komisije koji je razriješen prije isteka mandata na temelju članka 12. stavka 2. točaka 2. do 7. ovoga Zakona.

Imenovanje, početak i trajanje mandata člana Državne komisije

Članak 8. (NN 127/13, 41/21)

(1) Predsjednika, zamjenike predsjednika i ostale članove Državne komisije imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske.

(2) U postupku predlaganja članova Državne komisije Vlada Republike Hrvatske objavljuje javni poziv za odabir kandidata koje će Vlada Republike Hrvatske predložiti Hrvatskome saboru za članove Državne komisije.

(3) Odluka o imenovanju objavljuje se u »Narodnim novinama.«

(4) Član Državne komisije imenuje se na razdoblje od pet godina s mogućnošću još jednog imenovanja.

(5) Vlada Republike Hrvatske dužna je prije isteka mandata člana Državne komisije predložiti Hrvatskom saboru razrješenje člana Državne komisije kojem ističe mandat i imenovanje novoga ili reizbor člana Državne komisije.

(6) Mandat člana Državne komisije počinje s danom koji je izrijekom utvrđen u odluci o imenovanju, odnosno, ako dan početka mandata nije izrijekom utvrđen u odluci, s prvim radnim danom nakon dana objave odluke u »Narodnim novinama«.

Uvjeti za imenovanje članova Državne komisije

Članak 9. (NN 127/13)

(1) Članovima Državne komisije mogu biti imenovani državljani Republike Hrvatske.

(2) Predsjednik Državne komisije mora imati završen diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij pravnog smjera, položen pravosudni ispit te najmanje deset godina rada u struci, od čega najmanje tri godine u području javne nabave.

(3) Osim predsjednika Državne komisije, još najmanje četiri člana Državne komisije moraju imati završen diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij pravnog smjera te najmanje osam godina rada u struci od čega najmanje tri u području javne nabave.

(4) Ostali članovi Državne komisije moraju imati završen diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij pravnog, ekonomskog, prirodnog ili tehničkog smjera te najmanje osam godina rada u struci od čega najmanje tri u području javne nabave.

Zapreke za imenovanje članova Državne komisije

Članak 10.

(1) Članom Državne komisije ne može biti imenovana osoba koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo.

(2) Članom Državne komisije ne može biti imenovana osoba protiv koje se vodi kazneni postupak za kazneno djelo za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti.

(3) Član Državne komisije ne smije samostalno obavljati gospodarsku, profesionalnu ili drugu djelatnost, imati više od 0,5% dionica, odnosno udjela u vlasništvu trgovačkog društva, biti član uprave, član nadzornog odbora i drugih tijela nekog poslovnog subjekta.

(4) Član Državne komisije ne smije biti član političke stranke za vrijeme trajanja njegova mandata. Član Državne komisije ne smije biti član bilo kojeg oblika interesnog udruženja koje bi moglo dovesti do sukoba interesa.

Ugled Državne komisije i njezinih članova

Članak 11.

(1) Član Državne komisije mora čuvati svoj ugled, nepristranost i neovisnost u odlučivanju, kao i ugled, samostalnost i neovisnost Državne komisije.

(2) Član Državne komisije može pisati i objavljivati stručne i znanstvene radove, sudjelovati u radu stručnih i znanstvenih skupova, u provedbi stručnih i znanstvenih projekata te sudjelovati u programima stručnog usavršavanja.

Prestanak mandata i razrješenje člana Državne komisije prije isteka mandata

Članak 12. (NN 41/21)

(1) Mandat člana Državne komisije prestaje:

1. istekom roka na koji je imenovan,

2. smrću,

3. danom razrješenja koji je izrijekom utvrđen u odluci o razrješenju, odnosno, ako dan razrješenja nije izrijekom utvrđen u odluci, s prvim radnim danom nakon dana objave odluke u 'Narodnim novinama'.

(2) Hrvatski sabor može razriješiti člana Državne komisije prije isteka mandata, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, ako:

1. razrješenje zahtijeva član,

2. prestanu postojati uvjeti za imenovanje iz članka 9. ovoga Zakona,

3. nastanu zapreke za imenovanje iz članka 10. ovoga Zakona,

4. trajno izgubi poslovnu sposobnost,

5. bez opravdanog razloga ne obavlja poslove člana Državne komisije,

6. nezakonito, nepravodobno ili nedovoljno stručno obavlja svoju dužnost,

7. naruši svoj ugled, nepristranost i neovisnost u odlučivanju kao i ugled, samostalnost i neovisnost Državne komisije.

(3) Predsjednik Državne komisije obvezan je odmah nakon saznanja o postojanju razloga iz stavka 1. ovoga članka za razrješenje člana Državne komisije o istom izvijestiti Vladu Republike Hrvatske.

(4) Zamjenik predsjednika Državne komisije obvezan je odmah nakon saznanja o postojanju razloga iz stavka 1. ovoga članka za razrješenje predsjednika Državne komisije o istom izvijestiti Vladu Republike Hrvatske.

(5) Vlada Republike Hrvatske podnosi Hrvatskome saboru prijedlog za razrješenje člana Državne komisije prije isteka mandata i prijedlog za imenovanje novoga člana Državne komisije.

Imenovanje vršitelja dužnosti člana Državne komisije

Članak 12.a (NN 41/21)

(1) U slučaju da po prestanku mandata člana Državne komisije Hrvatski sabor nije imenovao novog člana, Vlada Republike Hrvatske može imenovati vršitelja dužnosti člana do imenovanja člana od strane Hrvatskoga sabora, a najdulje na rok od 12 mjeseci.

(2) U slučaju opravdane spriječenosti u obnašanju dužnosti člana Državne komisije duljem od tri mjeseca, poput dugotrajnog bolovanja ili rodiljnog ili roditeljskog dopusta, Vlada Republike Hrvatske može predložiti Hrvatskome saboru imenovanje vršitelja dužnosti člana do povratka člana na dužnost, a najdulje na rok od 12 mjeseci s mogućnošću još jednog imenovanja.

(3) Za odabir kandidata vršitelja dužnosti člana iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne objavljuje se javni poziv.

(4) Na vršitelja dužnosti člana odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona koje se odnose na člana Državne komisije.

Ustroj vijeća Državne komisije

Članak 13.

(1) Državna komisija u žalbenim postupcima donosi odluke na sjednicama vijeća.

(2) U Državnoj komisiji ustrojavaju se tri vijeća. Vijeća se sastoje od tri člana Državne komisije.

(3) Pojedinim vijećem predsjedava predsjednik Državne komisije, odnosno jedan od zamjenika predsjednika Državne komisije. Ostali članovi Državne komisije članovi su vijeća i izmjenjuju se u radu vijeća, s time da u svakom vijeću mora biti najmanje jedan član sa završenim diplomskim sveučilišnim studijem ili specijalističkim diplomskim stručnim studijem pravnog smjera.

(4) Način izmjene članova Državne komisije u radu vijeća uređuje se Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Državne komisije.

(5) Predsjednik Državne komisije može po potrebi odlučiti da se odluke u složenijim žalbenim predmetima donose na sjednicama ad hoc vijeća s većim brojem članova. Broj članova u ad hoc vijeću mora biti neparan.

(6) Predsjednik Državne komisije vodi računa o dinamici održavanja sjednica vijeća, sastavu vijeća te koordinira rad vijeća.

Način donošenja odluka Državne komisije

Članak 14. (NN 98/19)

(1) Odluke na sjednicama vijeća donose se većinom glasova članova vijeća, a članovi ne mogu biti suzdržani od glasovanja.

(2) Vijeća održavaju usmenu raspravu u skladu s odredbama Zakona o javnoj nabavi i Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Državne komisije.

(3) Na sjednicu vijeća mogu biti pozvani stručnjaci iz pojedinog pravnog ili drugog stručnog područja.

(4) Državna komisija može tijekom žalbenog postupka zatražiti od tijela državne uprave tumačenje pojedinih odredbi zakona i drugih propisa iz njihova djelokruga, a koja su od značaja za odlučivanje u konkretnom slučaju.

(5) Uvodni dio odluke obvezno sadrži i navod članova vijeća Državne komisije koje je donijelo odluku.

Ujednačavanje postupanja i prakse Državne komisije

Članak 15.

(1) Kada predsjednik Državne komisije uoči u radu vijeća nejednako postupanje, postupanje protivno propisima te odredbama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Državne komisije ili odstupanje od ustaljene prakse, sazvat će sjednicu Državne komisije na kojoj će se razmotriti sporna pitanja s ciljem ujednačavanja postupanja i prakse. Kada član Državne komisije uoči navedene okolnosti, o tome će obavijestiti predsjednika Državne komisije.

(2) Pravno shvaćanje prihvaćeno na sjednici Državne komisije većinom glasova svih članova Državne komisije obvezno je za sva vijeća i članove Državne komisije.

(3) Kada u određenom žalbenom predmetu vijeće donese odluku koja odstupa od pravnog shvaćanja ili ustaljene prakse Državne komisije, predsjednik Državne komisije može odrediti da se zastane sa dostavom odluke i da se razlike u pravnim shvaćanjima ili ustaljenoj praksi rasprave na sjednici Državne komisije. Ako u tom slučaju sjednica zauzme shvaćanje protivno donesenoj odluci, vijeće koje je donijelo odluku dužno je o predmetu ponovno odlučivati pridržavajući se pravnog shvaćanja prihvaćenog na sjednici Državne komisije.

(4) U odlukama u kojima Državna komisija odstupa od pravnog shvaćanja ili ustaljene prakse potrebno je dodatno obrazložiti razloge za takve odluke.

Stručne službe Državne komisije

Članak 16.

(1) Stručne službe Državne komisije obavljaju stručne i opće poslove za potrebe Državne komisije.

(2) Stručni poslovi iz stavka 1. ovoga članka u vezi sa žalbenim predmetima obuhvaćaju osobito:

1. prikupljanje podataka i dokaza radi utvrđivanja procesnih pretpostavki za izjavljivanje žalbe te činjeničnog stanja u vezi sa žalbenim predmetom;

2. izvještavanje vijeća o utvrđenim činjenicama i okolnostima u žalbenom predmetu;

3. izrada odluka donesenih na sjednicama vijeća;

4. priprema godišnjeg izvješća o radu Državne komisije.

(3) Poslove iz stavka 1. ovoga članka u Državnoj komisiji obavljaju državni službenici i namještenici.

(4) Broj potrebnih državnih službenika i namještenika s naznakom njihovih osnovnih poslova i zadataka, stručnih uvjeta potrebnih za njihovo obavljanje, njihove ovlasti i odgovornosti, te druga pitanja s tim u vezi utvrđuju se Pravilnikom o unutarnjem redu Državne komisije.

(5) Pravilnik o unutarnjem redu Državne komisije donosi predsjednik Državne komisije.

Financiranje rada

Članak 17.

(1) Sredstva za rad Državne komisije osiguravaju se u državnom proračunu.

(2) Sredstva za rad Državne komisije obuhvaćaju sredstva za plaće, sredstva za troškove vještačenja, sredstva za materijalne rashode i sredstva za kapitalna ulaganja u zgrade i tehničku opremu.

Izvješće o radu Državne komisije i obveza objavljivanja

Članak 18.

(1) Državna komisija obvezna je jednom godišnje, a najkasnije do 30. lipnja za prethodnu kalendarsku godinu podnijeti Hrvatskome saboru izvješće o svom radu.

(2) Na zahtjev Hrvatskoga sabora Državna komisija je obvezna izvješće podnijeti i za razdoblje kraće od godine dana.

(3) Sastavni dio godišnjeg izvješća su podaci i analize o žalbenim predmetima u postupcima javne nabave, postupcima davanja koncesija i postupcima odabira privatnog partnera u projektima javno-privatnog partnerstva.

(4) Izvješće sadrži podatke o:

1. broju zaprimljenih žalbi (u postupcima javne nabave, postupcima davanja koncesija i postupcima odabira privatnog partnera u projektima javno-privatnog partnerstva),

2. broju zaprimljenih žalbi prema pojedinim fazama postupka javne nabave, postupka davanja koncesija i postupka odabira privatnog partnera u projektima javno-privatnog partnerstva,

3. broju riješenih predmeta (odbačene, odbijene, usvojene žalbe, obustavljeni žalbeni postupci),

4. broju neriješenih predmeta,

5. broju odluka o prijedlozima za određivanje privremene mjere (odbijeni, usvojeni prijedlozi) te prosječnom vremenu donošenja odluke od dana urednosti spisa,

6. broju odluka o zahtjevima za odobrenjem nastavka postupka i/ili sklapanja ugovora o javnoj nabavi odnosno okvirnog sporazuma (odbijeni, usvojeni zahtjevi) te prosječnom vremenu donošenja odluke od dana zaprimanja zahtjeva,

7. broju poništenih odluka, postupaka i radnji naručitelja zahvaćenih nezakonitošću,

8. broju poništenih ugovora o javnoj nabavi ili okvirnih sporazuma ili njihovih dijelova,

9. broju određenih novčanih kazni i njihovim iznosima,

10. broju održanih usmenih rasprava,

11. prosječnom vremenu donošenja odluka od dana zaprimanja žalbe kao i od dana kompletiranja dokumentacije žalbenog predmeta,

12. naručiteljima koji imaju pet i više žalbenih postupaka pred Državnom komisijom uključujući, broj osnovanih žalbi u tim žalbenim postupcima te ukupan broj provedenih postupaka tih naručitelja,

13. najčešćim razlozima za izjavljivanje žalbe,

14. najčešćim nepravilnostima koje je utvrdila Državna komisija,

15. tužbama protiv odluka Državne komisije,

16. broju podnesenih optužnih prijedloga,

17. ukupno uplaćenim naknadama za pokretanje žalbenog postupka i ostalim pokazateljima financijskog poslovanja Državne komisije,

18. ostalim relevantnim pokazateljima u žalbenim predmetima,

19. ocjeni stanja u pravnoj zaštiti i javnoj nabavi općenito.

(5) Državna komisija dužna je najmanje dva puta godišnje na svojim internetskim stranicama objaviti informaciju o najčešćim razlozima za izjavljivanje žalbe i najčešće utvrđenim nepravilnostima u žalbenim postupcima.

Odgovornost za štetu

Članak 19.

(1) Republika Hrvatska odgovara za štetu koja stranci nastane nezakonitim ili nepravilnim radom Državne komisije.

(2) Republika Hrvatska može od člana Državne komisije zatražiti naknadu isplaćene odštete samo kada je u postupku sukladno zakonu utvrđeno da je član Državne komisije štetu učinio namjerno ili iz krajnje nepažnje.

Prekršajne odredbe

Članak 20. (NN 74/14)

(1) Novčanom kaznom od 50.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ako postupa suprotno odredbama članka 6. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba, odgovorna osoba u pravnoj osobi, odgovorna osoba u državnom tijelu i jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.

(3) U pogledu zastara u vezi s prekršajima propisanim ovim Zakonom primjenjuju se odredbe Prekršajnog zakona.

Prijelazne i završne odredbe

Članak 21. (NN 98/19)

(1) Članovi Državne komisije imenovani po odredbama Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (»Narodne novine«, br. 117/03.) i Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (»Narodne novine«, br. 21/10.) nastavljaju obavljati poslove do isteka mandata ili do ispunjenja uvjeta iz članka 12. ovoga Zakona.

(2) Radnici zatečeni u radnom odnosu u Državnoj komisiji danom stupanja na snagu ovoga Zakona postaju državni službenici, odnosno namještenici, te do donošenja Pravilnika o unutarnjem redu Državne komisije i rasporeda sukladno propisima o državnim službenicima i namještenicima nastavljaju obavljati poslove koje su obavljali i zadržavaju sva prava iz radnog odnosa koja su stekli sukladno odredbama Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (»Narodne novine«, br. 117/03.) i Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (»Narodne novine«, br. 21/10.). Nakon donošenja Pravilnika o unutarnjem redu Državne komisije, zatečeni radnici će se rasporediti sukladno propisima o državnim službenicima i namještenicima.

(3) Vlada Republike Hrvatske predložit će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona Hrvatskom saboru imenovanje članova Državne Komisije do punog sastava propisanog ovim Zakonom.

(4) Vlada Republike Hrvatske donijet će uredbu iz članka 5. stavka 2. ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(5) Predsjednik Državne komisije donijet će Pravilnik o unutarnjem redu Državne komisije u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Državne komisije, uz prethodnu suglasnost tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose.

(6) Temeljem Pravilnika o unutarnjem redu Državne komisije, predsjednik Državne komisije dužan je donijeti rješenja o rasporedu službenika i ugovora o radu namještenika u roku od 30 dana.

Članak 22.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (»Narodne novine«, br. 21/10).

Članak 23.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama« (15.02.2013.).

Prijelazne i završne odredbe iz NN 74/14

Članak 3.

U žalbenim postupcima u kojima odluka o žalbi nije donesena do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, Državna komisija odlučit će u skladu s člankom 1. ovoga Zakona.

Članak 4.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Prijelazne i završne odredbe iz NN 98/19

Članak 4.

Vlada Republike Hrvatske donijet će odluku iz članka 1. ovoga Zakona u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 5.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2020.

Prijelazne i završne odredbe iz NN 41/21

Članak 7.

Vlada Republike Hrvatske će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti Uredbu o unutarnjem ustrojstvu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (»Narodne novine«, br. 84/13. i 145/14.) s odredbama ovoga Zakona.

Članak 8.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.