DIO PRVI   UVODNE ODREDBE

Predmet uređenja

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje način i postupak obnove, uklanjanje zgrada oštećenih odnosno uništenih zbog prirodne nepogode ili katastrofe proglašene na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije, a koje je pogođeno potresima 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020., gradnja i opremanje zamjenskih obiteljskih kuća, gradnja višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada, stambeno zbrinjavanje osoba pogođenih tim nepogodama, novčana pomoć te se određuju nadležna tijela, rokovi za postupanje i druga pitanja s tim u vezi.

Cilj

Članak 2.

Cilj ovoga Zakona je zaštita života i zdravlja ljudi, zaštita imovine, zaštita životinja, zaštita okoliša, prirode i kulturne baštine te stvaranje uvjeta za uspostavu normalnoga života na pogođenim područjima.

Provedba Zakona u interesu Republike Hrvatske i javnom interesu

Članak 3.

(1) Provedba ovoga Zakona u interesu je Republike Hrvatske i u javnom interesu.

(2) Sva tijela i sudionici provedbe ovoga Zakona dužni su hitno postupati.

Pojmovi

Članak 4.

(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

a) cjelovita obnova konstrukcije je izvođenje radova koji uključuju pojačanja i popravke potresom oštećene građevinske konstrukcije zgrade kojima se postiže mehanička otpornost i stabilnost zgrade u odnosu na potresno djelovanje u skladu s Tehničkim propisom za građevinske konstrukcije (u daljnjem tekstu: Tehnički propis)

b) cjelovita obnova zgrade podrazumijeva obnovu građevinske konstrukcije te izvođenje potrebnih pripremnih, građevinskih, završno-obrtničkih i instalaterskih radova odnosno radova kojima se zgrada dovodi u stanje potpune građevinske uporabljivosti do razine koju zahtijevaju pravila struke, a uz ostale potrebne radove, po potrebi, obuhvaća i popravak nekonstrukcijskih elemenata, popravak konstrukcije, pojačanje konstrukcije zgrade i/ili cjelovitu obnovu konstrukcije. Osim temeljnog zahtjeva za građevine koji se odnosi na mehaničku otpornost i stabilnost te gospodarenje energijom i očuvanje topline, drugi temeljni zahtjevi se u cjelovitoj obnovi zgrade ispunjavaju ako je to moguće bez znatnijih zahvata na zgradi i bez znatnijeg povećanja troškova

c) infrastruktura je pojam određen zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje

d) obiteljska kuća je stambena zgrada s najviše tri posebna dijela (stana i/ili poslovna prostora) od kojih je najmanje jedan stan

e) pojačanje konstrukcije je izvođenje radova pojačanja potresom oštećene građevinske konstrukcije zgrade kojima se postiže povećanje mehaničke otpornosti i stabilnosti zgrade u odnosu na potresno djelovanje u skladu s Tehničkim propisom

f) popravak konstrukcije je izvođenje radova popravka i pojačanja potresom oštećene građevinske konstrukcije zgrade kojima se postiže mehanička otpornost i stabilnost zgrade na potresno djelovanje u skladu s Tehničkim propisom

g) popravak nekonstrukcijskih elemenata je popravak ili zamjena nekonstrukcijskih elemenata zgrade (pokrova, zabata, parapeta, pregradnih zidova, dimnjaka, dizala i dr. određenih Tehničkim propisom)

h) poslovna zgrada je zgrada u kojoj se obavlja dozvoljena poslovna djelatnost, a u kojoj nema stanova, a u kojoj se ne obavlja proizvodna, prerađivačka, poljoprivredna i slična djelatnost

i) povijesna urbana cjelina Grada Zagreba i kulturno-povijesne cjeline na području Zagrebačke županije, Krapinsko-zagorske županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije obuhvaćaju područja u granicama utvrđenim rješenjem upisanim u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske

j) projekt obnove konstrukcije zgrade, projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade, projekt za uklanjanje zgrade, projekt za građenje zamjenske obiteljske kuće i projekt za građenje višestambene i stambeno-poslovne zgrade (u daljnjem tekstu: projekt) je skup međusobno usklađenih stručnih dokumenata kojima se daje tehničko rješenje i osigurava izvedba obnove, uklanjanja odnosno građenja građevine, a ovisno o vrsti zgrade i radova sadrži tehnički opis potrebnih radova, prikaz smještaja zgrade u prostoru, prikaz zatečenog stanja zgrade, dokaz mehaničke otpornosti i stabilnosti, troškovnik obnove, građenja zamjenske obiteljske kuće odnosno višestambene i stambeno-poslovne zgrade te druge potrebne tekstualne i grafičke prikaze pojedinih struka

k) rješenje o novčanoj pomoći je upravni akt koji izdaje Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) kojim se isplaćuje novčana pomoć za nekonstrukcijsku obnovu, novčana pomoć za popravak konstrukcije zgrade, novčana pomoć za cjelovitu obnovu pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra, novčana pomoć za uklanjanje zgrade, novčana pomoć umjesto gradnje i za opremanje zamjenske obiteljske kuće, novčana pomoć za troškove izrade projekta

l) rješenje o obnovi je upravni akt koji izdaje Ministarstvo u provedbi cjelovite obnove pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra, popravka konstrukcije zgrade, gradnje zamjenske obiteljske kuće i isplate novčane pomoći za opremanje, uklanjanja zgrade, gradnje višestambene zgrade i stambeno-poslovne zgrade i obnove građevinske konstrukcije

m) srodnici su vlasnikovi srodnici po krvi u ravnoj lozi, bračni drug, izvanbračni drug, životni partner odnosno neformalni životni partner, posvojitelj odnosno posvojenik, brat odnosno sestra vlasnika te od tih vlasnikovih srodnika bračni drug, izvanbračni drug, životni partner odnosno neformalni životni partner

n) stambeno-poslovna zgrada je zgrada koja se sastoji od najmanje jednog stana i najmanje jednog poslovnog prostora bez obzira na namjenu, a nije obiteljska kuća

o) stanovanje je mjesto i adresa na kojem se osoba nastanila radi ostvarivanja svojih prava i obveza vezanih za životne interese kao što su obiteljski, profesionalni, ekonomski, socijalni, kulturni i drugi interesi te se dokazuje uvjerenjem o prebivalištu ili boravištu odnosno drugim dokaznim sredstvima uz izjavu pod materijalnom i kaznenom odgovornošću ovjerenu pred javnim bilježnikom ili javnopravnim tijelom koje vodi postupak s upozorenjem da je davanje lažnog iskaza kazneno djelo

p) tehnička dokumentacija je projekt, završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine i pisana izjava izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine

r) višestambena zgrada je zgrada namijenjena stanovanju, a sastoji se od najmanje četiri stana

s) zgrada javne namjene je zgrada namijenjena pretežitim dijelom obavljanju djelatnosti u području odgoja, obrazovanja, prosvjete, znanosti, kulture, sporta, zdravstva i socijalne skrbi, radu tijela državne uprave i drugih državnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te rezidencijalni objekti u vlasništvu Republike Hrvatske i zgrade vjerskih zajednica namijenjene obavljanju vjerskih obreda kojima prisustvuje više ljudi

t) zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari koja je oštećena ili uništena potresom iz članka 1. ovoga Zakona.

(2) Značenje pojmova iz stavka 1. ovoga članka te njihov sadržaj i tehničke elemente sadržaja u određenim slučajevima može se odrediti i programima mjera.

(3) Ako ovim Zakonom nije drukčije propisano, pojmovi koji nisu definirani imaju značenje određeno zakonima kojima se uređuje područje prostornoga uređenja i gradnje te drugim zakonima.

(4) Sadržaj i tehničke elemente projekata iz stavka 1. točke j) ovoga članka uređuje pravilnikom ministar nadležan za prostorno uređenje, graditeljstvo i državnu imovinu.

7. Pravilnik o sadržaju i tehničkim elementima projekata obnove, projekta za uklanjanje zgrade, projekta za građenje zamjenske obiteljske kuće i projekta za građenje višestambene i stambeno-poslovne zgrade oštećene potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije

Rodno značenje pojmova

Članak 5.

Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.

Odnos Zakona prema drugim propisima

Članak 6.

(1) Pravila i mjere iz ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način u svim slučajevima proglašenja prirodne nepogode ili katastrofe uzrokovane potresom na području Republike Hrvatske.

(2) Pravila i mjere iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se u koordinaciji svih nadležnih tijela, uz odgovarajuću primjenu propisa kojima se uređuje gradnja, inspekcijski nadzor građenja te sustav civilne zaštite.

(3) Odredbe zakona kojim se uređuje ublažavanje i uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda kojima se propisuje davanje novčane pomoći ne primjenjuju se u odnosu na vlasnike odnosno suvlasnike zgrada koje se obnavljaju ili se uklanjaju na temelju ovoga Zakona.

(4) U suvlasničkim odnosima iz postupaka obnove predviđenim ovim Zakonom isključuje se od primjene članak 40. stavak 4. i članak 41. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (»Narodne novine«, br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17.).

DIO DRUGI   OPĆE I ZAJEDNIČKE ODREDBE

Ministarstvo i druga tijela koja sudjeluju u postupku obnove

Članak 7.

(1) Ministarstvo je tijelo nadležno za obnovu sukladno odredbama ovoga Zakona.

(2) Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te druga tijela u okviru propisanog djelokruga i u skladu s odredbama ovoga Zakona ovlaštena su za obavljanje pojedinih poslova i radnji u postupku obnove.

(3) Savjetodavne i druge poslove vezane za stručna pitanja u provedbi ovoga Zakona obavlja Stručni savjet za obnovu (u daljnjem tekstu: Stručni savjet).

Osnivanje i sastav Stručnog savjeta

Članak 8.

(1) Stručni savjet osniva Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) odlukom.

(2) Stručni savjet ima predsjednika, dva zamjenika predsjednika te 19 članova.

(3) Predsjednika i njegove zamjenike te članove Stručnog savjeta imenuje i razrješava Vlada. Predsjednik se imenuje iz reda državnih dužnosnika. Jedan zamjenik imenuje se iz Ureda predsjednika Vlade, a drugi iz reda dužnosnika ili službenika Grada Zagreba. Po jedan član imenuje se iz reda stručnjaka Ministarstva, ministarstva nadležnog za kulturu, stručnjaka zaposlenika Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, članova Hrvatske komore inženjera građevinarstva, Hrvatske komore arhitekata, Hrvatske komore inženjera strojarstva, Hrvatske komore inženjera elektrotehnike, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatskog saveza građevinskih inženjera, Društva arhitekata Zagreba, Hrvatskog inženjerskog saveza, Instituta za povijest umjetnosti, Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba, Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Ekonomskog instituta, Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

(4) Članovi Stručnog savjeta moraju biti istaknuti stručnjaci u svojoj struci.

Rad i imenovanje članova Stručnog savjeta

Članak 9.

(1) Stručni savjet radi na sjednicama koje se mogu održavati i elektroničkim putem.

(2) Sjednice Stručnog savjeta po potrebi saziva i vodi predsjednik odnosno njegovi zamjenici.

(3) Predsjednik Stručnog savjeta određuje i raspoređuje zadaće i poslove članova Stručnog savjeta i radnih skupina Stručnog savjeta.

(4) Sjednice radnih skupina Stručnog savjeta saziva i vodi zamjenik predsjednika Stručnog savjeta ili član Stručnog savjeta kojega odredi predsjednik Stručnog savjeta.

(5) Stručni savjet može imati i radne skupine koje osniva i članove imenuje predsjednik Stručnog savjeta.

(6) Stručni savjet radi do opoziva.

(7) Rad Stručnog savjeta uređuje se poslovnikom.

(8) Poslovnik iz stavka 7. ovoga članka donosi predsjednik Stručnog savjeta na prijedlog članova koji odluku donose većinom glasova.

(9) Administrativno-tehničke poslove Stručnog savjeta obavlja Ministarstvo.

Financiranje provedbe Zakona

Članak 10.

(1) Provedba ovoga Zakona financira se sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: državni proračun), sredstvima proračuna Grada Zagreba odnosno Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije, sukladno ovom Zakonu, te sredstvima iz drugih izvora pribavljenim sukladno posebnim propisima i drugim oblicima financiranja.

(2) Sredstva za organiziranu nekonstrukcijsku obnovu, popravak konstrukcije obiteljskih kuća, poslovnih, stambeno-poslovnih i višestambenih zgrada te gradnju i opremanje zamjenskih obiteljskih kuća koje su neuporabljive odnosno privremeno neuporabljive ili uništene, uključujući i cjelovitu obnovu pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra osiguravaju za područje Grada Zagreba odnosno Krapinsko-zagorske županije:

– Republika Hrvatska u državnom proračunu u visini od 80%

– Grad Zagreb odnosno Krapinsko-zagorska županija u visini od po 20 % u svojim proračunima za nekretnine na svojim područjima.

(3) Republika Hrvatska osigurava sredstva u državnom proračunu u visini od 100% za organiziranu nekonstrukcijsku obnovu, popravak konstrukcije obiteljskih kuća, poslovnih, stambeno-poslovnih i višestambenih zgrada, gradnju višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada te gradnju i opremanje zamjenskih obiteljskih kuća koje su neuporabljive, privremeno neuporabljive ili uništene, uključujući i cjelovitu obnovu pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra i obnovu građevinske konstrukcije na području Sisačko-moslavačke županije, Zagrebačke županije i Karlovačke županije.

(4) Uklanjanje zgrada koje su izgubile svoju mehaničku otpornost i stabilnost u toj mjeri da su uništene ili da njihova obnova nije moguća, a koje se uklanjaju na temelju ovoga Zakona financira se sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske.

(5) U slučaju obnove poslovnih zgrada u kojima se obavlja gospodarska djelatnost na temelju ovoga Zakona primjenjuje se zakon kojim se uređuju državne potpore.

(6) Radi osiguranja sredstava iz proračuna Grada Zagreba odnosno Krapinsko-zagorske županije Vlada sklapa sporazum s Gradom Zagrebom i Krapinsko-zagorskom županijom.

(7) Sredstva iz stavka 2. ovoga članka koja osiguravaju Grad Zagreb odnosno Krapinsko-zagorska županija mogu se osigurati iz sredstava komunalne naknade i komunalnog doprinosa, na temelju odluke predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave.

(8) Ministarstvo, nositelji obnove za zgrade javne namjene i drugi nositelji obnove redovito će i u cijelosti informirati javnost o aktivnostima i troškovima obnove sukladno propisima iz područja prava na pristup informacijama. Radi praćenja provedbe obnove izradit će se mrežna aplikacija u koju će se redovito i u cijelosti unositi potrebni podaci, redovito održavati te koja će se koristiti za kvartalno objavljivanje podataka o aktivnostima i troškovima obnove.

(9) Za područja na kojima je proglašena katastrofa, nakon dovršetka popisa i procjene štete, Vlada će odlukom utvrditi dodatne kriterije za financiranje obnove zgrada namijenjenih poljoprivrednoj, stočarskoj i gospodarskoj djelatnosti.

(10) Financiranjem iz stavka 9. ovoga članka obnavljaju se postojeće zgrade i zgrade namijenjene poljoprivrednoj, stočarskoj i gospodarskoj djelatnosti koje se ne smatraju postojećima pod uvjetom da se ne radi o zgradama koje su izuzete sukladno članku 6. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (»Narodne novine«, br. 86/12., 143/13., 65/17., 14/19.).

(11) Do završetka obnove odnosno do izgradnje višestambene i stambeno-poslovne zgrade na području katastrofe Vlada će posebnom odlukom urediti način plaćanja i visinu zajedničke pričuve.

Osiguravanje sredstava za provedbu ovoga Zakona i saniranje posljedica potresa

Članak 11.

(1) Sredstva za provedbu ovoga Zakona i saniranje posljedica potresa mogu se, ako za to postoji mogućnost i sukladno potrebi, tijekom proračunske godine osiguravati preraspodjelom bez ograničenja odnosno u iznosu većem od propisanoga zakonom kojim se uređuje proračun.

(2) U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka moguće je izvršiti preraspodjelu sredstava u državnom proračunu na proračunskim stavkama kod proračunskih korisnika ili između proračunskih korisnika i kod izvanproračunskih korisnika te u proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i financijskim planovima proračunskih korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(3) Preraspodjela sredstava iz stavaka 1. i 2. ovoga članka može se izvršiti na postojećim, kao i na naknadno utvrđenim proračunskim stavkama, aktivnostima i projektima za koja se sredstva osiguravaju.

(4) Odluku o preraspodjeli sredstava iz stavaka 1. i 2. ovoga članka donosi Vlada odnosno općinski načelnik, gradonačelnik ili župan.

(5) Preraspodjelom sredstava iz stavaka 1. i 2. ovoga članka mogu se u državnom proračunu osigurati sredstva pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, o čemu Vlada donosi odluku.

(6) Sredstva pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave iz stavka 5. ovoga članka namjenska su sredstva koja se mogu koristiti za provedbu ovoga Zakona i saniranje posljedica potresa u skladu s odlukom Vlade iz stavka 5. ovoga članka i ne smatraju se tekućom pomoći iz državnog proračuna sukladno propisima kojima su uređena mjerila za određivanje plaća i naknada župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika, kao i plaća službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(7) U roku od sedam dana od donošenja odluke Vlade odnosno odluke općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana o preraspodjelama, u skladu s odredbama ovoga članka, ministar financija dužan je izvijestiti odbor Hrvatskoga sabora nadležan za poslove financija, a općinski načelnik, gradonačelnik ili župan dužni su izvijestiti predstavničko tijelo.

Preraspodjela sredstava za Grad Zagreb, Krapinsko-zagorsku županiju, Zagrebačku županiju, Sisačko-moslavačku županiju i Karlovačku županiju

Članak 12.

(1) Iznimno od članka 5. stavka 2. točke 3. i stavka 3. Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (»Narodne novine«, br. 127/17., 138/20. i 151/22.), za vrijeme trajanja programa mjera i aktivnosti obnove donesenih u skladu s ovim Zakonom udio za decentralizirane funkcije od 6% iz članka 5. stavka 2. točke 3. i stavka 3. Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (»Narodne novine«, br. 127/17., 138/20. i 151/22.), koji se izravno doznačuje na račun Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-mo­slavačke županije i Karlovačke županije, može se utrošiti u svrhu saniranja šteta i obnove zbog potresa na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije.

(2) Iznimno od članka 10. stavaka 2. i 3. Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (»Narodne novine«, br. 127/17., 138/20. i 151/22.), sredstva za pokriće rashoda za decentralizirane funkcije osnovnog i srednjeg školstva, socijalne skrbi, zdravstva i vatrogastva koje se prema posebnom zakonu prenose na Grad Zagreb, Krapinsko-zagorsku županiju, Zagrebačku županiju, Sisačko-moslavačku županiju i Karlovačku županiju za vrijeme trajanja programa mjera i aktivnosti obnove donesenih u skladu s ovim Zakonom osiguravaju se u cijelosti iz pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije koje se osiguravaju u državnom proračunu na razdjelima tijela državne uprave nadležnih za osnovno i srednje školstvo, socijalnu skrb, zdravstvo i vatrogastvo.

Program mjera

Članak 13.

(1) Obnova i druge mjere uređene ovim Zakonom provode se na način i u skladu s programima mjera i aktivnosti obnove odnosno uklanjanja oštećenih zgrada, gradnje i opremanja zamjenskih obiteljskih kuća, gradnje višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada i stambenog zbrinjavanja osoba pogođenih potresom (u daljnjem tekstu: program mjera).

(2) Programi mjera donose se ovisno o utvrđenim prioritetima te raspoloživim sredstvima i drugim resursima.

(3) Programe mjera donosi Vlada odlukom, na prijedlog Ministarstva.

(4) Programi mjera imaju snagu i pravnu prirodu podzakonskog propisa.

(5) Programi mjera objavljuju se u »Narodnim novinama«.

5. Odluka o donošenju Programa mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije

Sadržaj i izrada programa mjera

Članak 14.

(1) Program mjera sadrži:

1. lokaciju područja na kojima se provode mjere

2. podjelu lokacije područja na kojima se provode mjere na zone, ako je to potrebno

3. analizu zatečenog stanja i nastale štete te procjenu mogućih daljnjih štetnih posljedica

4. kriterije za odabir početnih sudionika u obnovi: operativni koordinatori, projektanti, revidenti te po potrebi i drugih sudionika

5. kriterije za odabir izvođača radova i stručnog nadzora te razradu sadržaja završnog izvješća nadzornog inženjera

6. rokove provedbe mjera

7. konzervatorske smjernice za zgrade koje nisu pojedinačno zaštićeno kulturno dobro i one zgrade koje se ne obnavljaju u cijelosti

8. razradu postupka podnošenja zahtjeva za obnovu, dokazna sredstva i rokove za podnošenje zahtjeva

9. druge potrebne elemente.

(2) Programe cjelovite obnove za pojedine kulturno-povijesne cjeline izrađuje ministarstvo nadležno za kulturu u suradnji s jedinicom lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugim nadležnim tijelima, na temelju popisa i procjene štete te vrednovanja zgrada.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, Program cjelovite obnove povijesne urbane cjeline Grada Zagreba izrađuje Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba.

(4) Programi mjera izrađuju se na temelju izvješća i nalaza nadležnih javnopravnih tijela, stručnih mišljenja drugih tijela i pravnih osoba, kao i mišljenja izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave za čije se područje donosi program.

(5) Ministarstvo prijedloge programa mjera izrađuje u suradnji sa Stručnim savjetom za obnovu, a po potrebi i s drugim javnopravnim tijelima i osobama.

Određivanje visine cijena usluga, radova, građevnih proizvoda i novčane pomoći

Članak 15.

(1) Najviše cijene usluga, radova i građevnih proizvoda koje se mogu prihvatiti pri odabiru sudionika u gradnji i drugih sudionika na obnovi zgrada, uklanjanju zgrada i gradnji zamjenskih obiteljskih kuća sukladno kretanjima tržišta usluga, građevinskog materijala, proizvoda i rada utvrđuju tijela koja će odlukom odrediti Vlada, a koje cijene se objavljuju na mrežnoj stranici Ministarstva.

(2) Najviše cijene iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se kao maksimalne cijene koje su prihvatljive za isplate novčane pomoći. Iznos poreza na dodanu vrijednost isplaćuje se na troškove opravdane računima, privremenim situacijama odnosno okončanom situacijom.

(3) Najviše cijene iz stavka 1. ovoga članka koje naručitelj u smislu Zakona o javnoj nabavi odnosno pravilnika iz članka 71. stavka 2. ovoga Zakona može prihvatiti pri odabiru sudionika u obnovi iz članka 14. stavka 1. točaka 4. i 5. ovoga Zakona u postupku nabave utvrdit će se po provedenim postupcima nabave.

(4) U postupcima dodjele novčane pomoći, osim u slučajevima propisanima člankom 59. ovoga Zakona, vlasnici odnosno suvlasnici koji sami obnavljaju oštećenu zgradu odnosno grade zamjensku obiteljsku kuću ostvaruju pravo na isplatu novčane pomoći za koordinaciju samoobnove.

(5) Uvjeti, rokovi, način isplate i visina novčane pomoći iz stavka 2. ovoga članka utvrđuju se programom mjera.

(6) Uvjeti, rokovi, način isplate i visina novčane pomoći za opremanje zamjenske obiteljske kuće utvrđuju se programom mjera.

DIO TREĆI   OBNOVA ZGRADA

Zgrade koje se obnavljaju

Članak 16.

(1) Na temelju ovoga Zakona obnavljaju se postojeće oštećene zgrade, i to:

1. zgrade javne namjene

2. višestambene zgrade

3. poslovne zgrade

4. stambeno-poslovne zgrade i

5. obiteljske kuće.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, na temelju ovoga Zakona obnavljaju se i zgrade koje se ne smatraju postojećima, i to:

– ako se ne radi o zgradama koje su izuzete sukladno članku 6. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (»Narodne novine«, br. 86/12., 143/13., 65/17. i 14/19.) i

– ako je na dan 22. ožujka 2020. odnosno 28. i 29. prosinca 2020. u toj nekretnini stanovao vlasnik odnosno suvlasnik odnosno srodnik vlasnika odnosno suvlasnika.

(3) Neće se obnavljati oštećene zgrade koje se ne smatraju postojećima ako se radi o zgradama koje su izuzete sukladno članku 6. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (»Narodne novine«, br. 86/12., 143/13., 65/17. i 14/19.) i ako je na dan 22. ožujka 2020. odnosno 28. i 29. prosinca 2020. u toj nekretnini stanovao vlasnik odnosno suvlasnik odnosno srodnik vlasnika odnosno suvlasnika, već će se istima osigurati stambeno zbrinjavanje.

(4) Infrastruktura se gradi i rekonstruira u svrhu revitalizacije pogođenih područja i obnove zgrada iz stavka 1. ovoga članka.

Načini obnavljanja oštećenih zgrada

Članak 17.

(1) Oštećene zgrade, ovisno o njihovoj namjeni i stupnju oštećenja, obnavljaju se na sljedeće načine:

1. popravkom nekonstrukcijskih elemenata

2. popravkom konstrukcije

3. pojačanjem konstrukcije

4. cjelovitom obnovom konstrukcije

5. cjelovitom obnovom zgrade.

(2) Obnova iz stavka 1. ovoga članka obavlja se odjednom ili u fazama.

Obnova oštećene višestambene zgrade, poslovne zgrade, stambeno-poslovne zgrade i obiteljske kuće

Članak 18.

Oštećene višestambene zgrade, poslovne zgrade, stambeno-poslovne zgrade i obiteljske kuće obnavljaju se popravkom nekonstrukcijskih elemenata određenih programom mjera, popravkom konstrukcije odnosno pojačanjem konstrukcije u skladu s Tehničkim propisom, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.

Obnova oštećene višestambene zgrade, poslovne zgrade, stambeno-poslovne zgrade i obiteljske kuće koje su pojedinačno zaštićeno kulturno dobro

Članak 19.

Oštećene višestambene zgrade, poslovne zgrade, stambeno-poslovne zgrade i obiteljske kuće koje su pojedinačno zaštićeno kulturno dobro obnavljaju se cjelovitom obnovom zgrade, osim njihovih posebnih dijelova (stanova, poslovnih prostora i drugih posebnih dijelova zgrade) u kojima se ne izvode završni građevinski radovi, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.

Mogućnost rekonstrukcije postojeće zgrade u okviru konstrukcijske obnove

Članak 20.

Vlasnici odnosno suvlasnici oštećenih višestambenih zgrada, stambeno-poslovnih zgrada, poslovnih zgrada i obiteljskih kuća kada sami obnavljaju oštećenu zgradu mogu u okviru konstrukcijske obnove izvršiti rekonstrukciju postojeće zgrade sukladno propisima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja uz ostvarivanje prava na novčanu pomoć za opravdane troškove popravka konstrukcije postojeće zgrade.

Obnova zgrada javne namjene

Članak 21.

Oštećene zgrade javne namjene obnavljaju se cjelovitom obnovom zgrade.

Poslovi obnove koji se smatraju poslovima redovite uprave

Članak 22.

(1) Popravak nekonstrukcijskih elemenata, uklanjanje zgrade, popravak konstrukcije, pojačanje konstrukcije, cjelovita obnova konstrukcije, cjelovita obnova zgrade, obnova građevinske konstrukcije, gradnja zamjenske obiteljske kuće, gradnja višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada na temelju ovoga Zakona, u smislu propisa o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, smatraju se poslovima redovite uprave.

(2) Poslovima redovite uprave iz stavka 1. ovoga članka smatra se odluka suvlasnika o obnovi za popravak nekonstrukcijskih elemenata, uklanjanju zgrade, popravku konstrukcije, pojačanju konstrukcije, cjelovitoj obnovi konstrukcije, cjelovitoj obnovi zgrade, obnovi građevinske konstrukcije, gradnji zamjenske obiteljske kuće, gradnji višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada te isplati novčane pomoći.

(3) O poslovima redovite uprave odlučuju suvlasnici većinom glasova, koji se računaju po suvlasničkim dijelovima, a ne po broju suvlasnika.

(4) Ako se ne može postići većina za poslove iz ovoga članka, a radi se o zgradi koja je oštećena odnosno uništena zbog prirodne nepogode ili katastrofe iz članka 1. ovoga Zakona, na zahtjev bilo kojega od suvlasnika odluku će donijeti sud u izvanparničnom postupku.

(5) Postupak iz stavka 4. ovoga članka je hitan.

Isprave i druga dokazna sredstva kojima se dokazuje pravo vlasništva

Članak 23.

(1) Ako se stvarno stanje glede prava vlasništva zgrade i zemljišta na kojem je zgrada izgrađena ne podudara sa stanjem u zemljišnim knjigama ili zemljišna knjiga ne postoji, u postupku donošenja rješenja o obnovi odnosno rješenja o novčanoj pomoći za nekonstrukcijsku obnovu, novčanoj pomoći za konstrukcijsku obnovu, novčanoj pomoći za cjelovitu obnovu pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra, novčanoj pomoći za uklanjanje i gradnju zamjenske obiteljske kuće, osim u postupku uklanjanja zgrade, pravo vlasništva može se dokazivati ispravama prikladnim za zemljišnoknjižni upis, neprekinutim slijedom izvanknjižnih stjecanja, provođenjem zemljišnoknjižnog ispravnog postupka, javnom ispravom, službenim dokumentom ili službenom prostornom podlogom koju je izdalo tijelo nadležno za geodetske i katastarske poslove (posjedovni list, potvrde koje se izdaju na temelju podataka katastarskog operata i drugih službenih evidencija) ili aktom nadležnog tijela ili ugovorom na temelju kojeg se stječe pravo vlasništva, a iznimno i ovjerenom izjavom podnositelja zahtjeva danom pod kaznenom i materijalnom odgovornošću koju su potpisala dva svjedoka i drugim dokaznim sredstvima.

(2) Potpisivanje izjave iz stavka 1. ovoga članka kojom se daje lažni iskaz smatra se kaznenim djelom davanja lažnog iskaza u smislu zakona kojim se uređuju kaznena djela i kaznenopravne sankcije i zakona kojim se uređuje kazneni postupak.

Obnova konstrukcije zgrada

Članak 24.

(1) Obnova konstrukcije zgrade provodi se u skladu s Tehničkim propisom.

(2) Vlasnik odnosno suvlasnici zgrade mogu projektirati i izvoditi pojačanje konstrukcije zgrade koja je iznad razine iz Tehničkog propisa odnosno cjelovitu obnovu zgrade kada sami provode obnovu uz ostvarivanje prava na novčanu pomoć za opravdane troškove popravka konstrukcije.

Projekt obnove konstrukcije zgrade i projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade

Članak 25.

(1) Oštećene zgrade obnavljaju se u skladu s projektom obnove konstrukcije zgrade odnosno projektom obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade.

(2) Sastavni dio projekta iz stavka 1. ovoga članka je elaborat ocjene postojećeg stanja građevinske konstrukcije, osim za oštećene obiteljske kuće za koje taj elaborat nije obvezan.

(3) Elaborat ocjene postojećeg stanja građevinske konstrukcije i projekt obnove iz stavka 1. ovoga članka za višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade, poslovne zgrade i zgrade javne namjene smatraju se cjelinom koja se naručuje u jednom postupku nabave i povjerava istoj osobi.

(4) U izradi projekata obnove iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe propisa o gradnji kojima se uređuje pitanje ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu u glavnom projektu, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.

(5) Projekti obnove iz stavka 1. ovoga članka moraju imati izvješće o obavljenoj kontroli revidenta vezano za ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti u slučajevima u kojima se prema propisima o gradnji provodi kontrola glavnog projekta.

(6) Sastavni dio projekata iz stavka 1. ovoga članka je troškovnik procijenjenih troškova radova obnove sukladno ovom Zakonu, Tehničkom propisu i programu mjera.

Projekt obnove konstrukcije zgrade

Članak 26.

(1) Projektom obnove konstrukcije zgrade projektira se popravak konstrukcije, pojačanje konstrukcije i/ili cjelovita obnova konstrukcije te, po potrebi, popravak nekonstrukcijskih elemenata.

(2) Projekt obnove konstrukcije zgrade, ovisno o načinu obnavljanja oštećene zgrade i stanju zgrade, izrađuju ovlašteni inženjer građevinarstva koji ima najmanje pet godina radnog iskustva u projektiranju konstrukcija i ovlašteni arhitekt koji ima najmanje pet godina radnog iskustva, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije, te ovlašteni inženjer strojarstva i ovlašteni inženjer elektrotehnike, ako za to postoji potreba. U slučaju projekta obnove konstrukcije zgrade kojom se projektira samo popravak konstrukcije, projekt može izraditi i samo ovlašteni inženjer građevinarstva koji ima najmanje pet godina radnog iskustva u projektiranju konstrukcija.

Projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade

Članak 27.

Projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade, ovisno o načinu obnavljanja oštećene zgrade i stanju zgrade, izrađuju ovlašteni inženjer građevinarstva koji ima najmanje pet godina radnog iskustva u projektiranju konstrukcija i ovlašteni arhitekt koji ima najmanje pet godina radnog iskustva, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije, te ovlašteni inženjer strojarstva i ovlašteni inženjer elektrotehnike, ako za to postoji potreba.

Projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu koja je pojedinačno zaštićeno kulturno dobro i zgrade koja se nalazi u povijesnoj urbanoj cjelini

Članak 28.

(1) Projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu koja je pojedinačno zaštićeno kulturno dobro ili zgrade koja se nalazi u povijesnoj urbanoj cjelini Grada Zagreba i kulturno-povijesnim cjelinama na području Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije izrađuju ovlašteni inženjer građevinarstva koji ima najmanje pet godina radnog iskustva u projektiranju konstrukcija i ovlašteni arhitekt, od kojih barem jedan od njih ima dopuštenje ministarstva nadležnog za kulturu za obavljanje poslova zaštite i očuvanja kulturnih dobara, te ovlašteni inženjer strojarstva i ovlašteni inženjer elektrotehnike, ako za to postoji potreba.

(2) Sastavni dio projekta iz stavka 1. ovoga članka je elaborat ocjene postojećeg stanja građevinske konstrukcije, osim za oštećene obiteljske kuće za koje taj elaborat nije obvezan.

(3) Elaborat ocjene postojećeg stanja građevinske konstrukcije i projekt obnove iz stavka 1. ovoga članka za višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade, poslovne zgrade i zgrade javne namjene smatraju se cjelinom koja se naručuje u jednom postupku nabave i povjerava istoj osobi.

(4) Projekt cjelovite obnove zgrade koja je pojedinačno zaštićeno kulturno dobro iz stavka 1. ovoga članka izrađuje se u skladu s posebnim uvjetima koje po službenoj dužnosti utvrđuje nadležno tijelo u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara.

(5) Projekt obnove zgrade iz stavka 1. ovoga članka koja se nalazi u povijesnoj urbanoj cjelini Grada Zagreba i kulturno-povijesnim cjelinama na području Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije izrađuje se u skladu s konzervatorskim smjernicama propisanim programom mjera obnove.

(6) Posebni uvjeti iz stavka 4. ovoga članka utvrđuju se elektroničkim putem primjenom elektroničkog programa eDozvola, po zahtjevu projektanta, koji se podnosi Ministarstvu te se uz zahtjev prilaže opis i grafički prikaz građevine koja je predmet obnove.

(7) Nadležno tijelo iz stavka 4. ovoga članka dužno je utvrditi posebne uvjete ili postupak njihova utvrđivanja rješenjem obustaviti te uvjete odnosno rješenje dostaviti Ministarstvu i projektantu u roku od 15 dana od dana primitka traženja od strane Ministarstva.

(8) Smatra se da posebnih uvjeta nema ako nadležno tijelo iz stavka 4. ovoga članka u roku iz stavka 7. ovoga članka Ministarstvu i projektantu ne dostavi posebne uvjete ili rješenje kojim se obustavlja postupak utvrđivanja posebnih uvjeta.

(9) Odredbe članka 25. stavaka 4. i 5. ovoga Zakona primjenjuju se i u izradi projekta iz stavka 1. ovoga članka.

Odgovornost glavnog projektanta, projektanta i revidenta

Članak 29.

(1) Na odgovornost glavnog projektanta projekta obnove konstrukcije zgrade i projekta obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o odgovornosti glavnog projektanta za cjelovitost i međusobnu usklađenost projekata glavnog projekta propisane propisima kojima se uređuje gradnja te propisima kojima se uređuje obavljanje poslova i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje.

(2) Na odgovornost projektanta za izrađeni projekt obnove konstrukcije zgrade i projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o odgovornosti projektanta za glavni projekt propisane propisima kojima se uređuje gradnja te propisima kojima se uređuje obavljanje poslova i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje.

(3) Na odgovornost revidenta za izrađeno izvješće o kontroli projekta obnove konstrukcije zgrade i izrađeno izvješće o kontroli projekta obnove zgrade za cjelovitu obnovu na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o odgovornosti revidenta za kontrolu glavnog projekta propisane propisima kojima se uređuje gradnja te propisima kojima se uređuje obavljanje poslova i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje.

(4) Projektant je dužan u troškovniku iz članka 25. stavka 6. ovoga Zakona izdvojiti stavke procijenjenog opravdanog troška obnove koje se financiraju na temelju ovoga Zakona.

Stručni nadzor građenja

Članak 30.

(1) Nad izvođenjem radova u svrhu obnove zgrada provodi se stručni nadzor građenja.

(2) U stručnom nadzoru građenja iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe propisa o gradnji kojima je uređen stručni nadzor građenja.

(3) Stručni nadzor građenja iz stavka 1. ovoga članka u svojstvu glavnog nadzornog inženjera može obavljati ovlašteni inženjer građevinarstva koji ima najmanje pet godina radnog iskustva na projektiranju zgrada i ovlašteni arhitekt koji ima najmanje pet godina radnog iskustva u projektiranju, stručnom nadzoru ili izvođenju radova.

(4) Na odgovornost glavnog nadzornog inženjera i nadzornog inženjera za provedbu stručnog nadzora građenja u izvođenju radova iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o odgovornosti glavnog nadzornog inženjera i nadzornog inženjera propisane propisima kojima se uređuje gradnja te propisima kojima se uređuje obavljanje poslova i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje.

(5) Nadzorni inženjer ovjerom računa, privremenih ili okončanih situacija odgovora za namjensko trošenje sredstava za obnovu koja se financira sukladno ovom Zakonu.

(6) Ako se izvode radovi koji se ne financiraju na temelju ovoga Zakona, nadzorni inženjer dužan je izraditi i ovjeriti izvješće o opravdanim troškovima obnove kojem je sastavni dio račun, privremena ili okončana situacija.

(7) U izvješću iz stavka 6. ovoga članka nadzorni inženjer dužan je izdvojiti stavke opravdanog troška obnove koje se financiraju na temelju ovoga Zakona.

Uporaba obnovljene zgrade

Članak 31.

(1) Obnovljena zgrada može se rabiti nakon primitka završnog izvješća nadzornog inženjera u obnovi te pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja.

(2) Završno izvješće iz stavka 1. ovoga članka nadzorni inženjer dužan je dostaviti nadležnom ministarstvu.

(3) Obnovljena zgrada za koju je izdano rješenje o obnovi ili rješenje o novčanoj pomoći, osim za zgrade iz članka 17. stavka 1. točke 1. i članka 59. ovoga Zakona, i za koju je izrađeno završno izvješće iz stavka 1. ovoga članka smatra se u smislu propisa o gradnji postojećom građevinom za koju je izdana pravomoćna uporabna dozvola.

DIO ČETVRTI   UKLANJANJE ZGRADA

Zgrade koje se uklanjaju

Članak 32.

(1) Na temelju ovoga Zakona uklanjaju se zgrade koje su izgubile svoju mehaničku otpornost i/ili stabilnost u toj mjeri da su urušene ili da njihova obnova nije moguća (u daljnjem tekstu: uništena zgrada).

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, uklanja se obiteljska kuća čiji su konstrukcijski elementi oštećeni prirodnom nepogodom ili katastrofom iz članka 1. ovoga Zakona, koja nije uništena i za koju vlasnik traži uklanjanje radi gradnje zamjenske obiteljske kuće od strane donatora.

Zahtjev za uklanjanje zgrade

Članak 33.

(1) Zgrade za koje je podnesen zahtjev za uklanjanje zgrade uklanjaju se uz suglasnost vlasnika odnosno većine suvlasnika zgrade.

(2) Ako se stvarno stanje glede prava vlasništva zgrade i zemljišta ne podudara sa stanjem u zemljišnim knjigama ili zemljišna knjiga ne postoji, u postupku uklanjanja zgrade pravo vlasništva može se dokazivati ispravama prikladnim za zemljišnoknjižni upis, neprekinutim slijedom izvanknjižnih stjecanja, provođenjem zemljišnoknjižnog ispravnog postupka.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, kada se provodi uklanjanje i gradnja zamjenske obiteljske kuće, pravo vlasništva može se dokazivati i javnom ispravom, službenim dokumentom ili službenom prostornom podlogom koju je izdalo tijelo nadležno za geodetske i katastarske poslove (posjedovni list, potvrde koje se izdaju na temelju podataka katastarskog operata i drugih službenih evidencija) ili aktom nadležnog tijela ili ugovorom na temelju kojeg se stječe pravo vlasništva, a iznimno i ovjerenom izjavom podnositelja zahtjeva danom pod kaznenom i materijalnom odgovornošću koju su potpisala dva svjedoka i drugim dokaznim sredstvima.

(4) Potpisivanje izjave iz stavka 3. ovoga članka kojom se daje lažni iskaz smatra se kaznenim djelom davanja lažnog iskaza u smislu zakona kojim se uređuju kaznena djela i kaznenopravne sankcije i zakona kojim se uređuje kazneni postupak.

Uklanjanje zgrade koja je pojedinačno zaštićeno kulturno dobro

Članak 34.

(1) Ako je zgrada iz članka 33. stavka 1. ovoga Zakona pojedinačno kulturno dobro ili se nalazi unutar povijesne urbane cjeline, za njezino uklanjanje mora se pribaviti suglasnost nadležnog tijela u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara.

(2) Nadležno tijelo dužno je dostaviti suglasnost u roku od pet dana od dana zaprimanja zahtjeva, a ako se u propisanom roku ne očituje o zahtjevu, smatrat će se da je suglasnost izdana.

Gradnja zamjenske obiteljske kuće od strane donatora

Članak 35.

(1) Gradnju zamjenske obiteljske kuće iz članka 32. stavka 2. ovoga Zakona provodi donator s kojim Republika Hrvatska i vlasnik obiteljske kuće sklapaju ugovor kojim će se urediti prava i obveze i odgovornost donatora za štetu ako donator ne izgradi zamjensku obiteljsku kuću.

(2) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka obvezno sadrži izjavu vlasnika da je u cijelosti ostvario svoja prava i nema daljnjih potraživanja prema Republici Hrvatskoj na temelju ovoga Zakona.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, donator može vlasniku koji ostvaruje pravo na gradnju zamjenske obiteljske kuće iz članka 40. ovoga Zakona izgraditi zamjensku obiteljsku kuću na temelju ovoga Zakona.

(4) Izgradnjom obiteljske kuće iz stavka 3. ovoga članka smatra se da je vlasnik u cijelosti ostvario svoja prava i nema daljnjih potraživanja prema Republici Hrvatskoj na temelju ovoga Zakona.

(5) Za izgrađenu zamjensku obiteljsku kuću iz ovoga članka ne plaća se vodni doprinos, komunalni doprinos i naknada za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta.

(6) Zamjenska obiteljska kuća iz ovoga članka može se rabiti nakon primitka završnog izvješća nadzornog inženjera o izvedbi građevine i pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine.

(7) Izgrađena zamjenska obiteljska kuća iz ovoga članka za koju je izdano rješenje o tipskom projektu iz članka 47. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ili izrađen projekt za građenje zamjenske obiteljske kuće izrađen prema pravilniku iz članka 4. stavka 4. ovoga Zakona u slučaju gradnje zamjenske obiteljske kuće veličine iz članka 46. ovoga Zakona i za koju je izrađeno završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine smatra se u smislu propisa o gradnji postojećom građevinom za koju je izdana pravomoćna uporabna dozvola.

Obnavljanje zgrade čiji je dio konstrukcije uklonjen

Članak 36.

(1) Zgrade čiji se dio konstrukcije uklonio na temelju ovoga Zakona obnavljaju se obnovom građevinske konstrukcije zgrade u skladu s programom mjera.

(2) Obnova građevinske konstrukcije iz stavka 1. ovoga članka provodi se na području na kojem je proglašena katastrofa.

Projekt za uklanjanje zgrade

Članak 37.

(1) Uništena zgrada uklanja se u skladu s projektom za uklanjanje zgrade.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, za uklanjanje slobodnostojeće obiteljske kuće i pomoćne građevine ne izrađuje se projekt uklanjanja.

(3) U izradi projekta iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe propisa o gradnji.

Uklanjanje zgrada čiji ostaci neposredno prijete sigurnosti i zdravlju ljudi

Članak 38.

(1) Iznimno od članaka 32., 33. i 34. ovoga Zakona, u postupku uklanjanja zgrade uništene ili oštećene potresom čiji ostaci neposredno prijete sigurnosti, zdravlju ljudi i drugim zgradama ili stabilnosti tla na okolnom zemljištu, građevinski inspektor odmah po službenoj dužnosti donosi rješenje o uklanjanju uništene zgrade i/ili dijela zgrade, bez suglasnosti vlasnika odnosno suvlasnika i bez suglasnosti tijela nadležnog za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara.

(2) Prije donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka građevinski inspektor provest će odgovarajuće označavanje zgrade kao opasne do uklanjanja prema rješenju iz stavka 1. ovoga članka i prema potrebi zabraniti korištenje zgrade.

(3) Prije donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka građevinski inspektor ovlašten je zatražiti izradu elaborata o ocjeni postojećeg stanja građevinske konstrukcije za uklanjanje uništene zgrade ili dijela zgrade.

(4) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se vlasniku odnosno suvlasniku, upravitelju zgrade odnosno nepoznatom vlasniku stavljanjem rješenja na oglasnu ploču mjesno nadležnog područnog ureda odnosno ispostave Državnog inspektorata, a obavijest o tome objavljuje se na mrežnim stranicama Državnog inspektorata.

(5) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka, u slučaju iz stavka 4. ovoga članka, smatra se dostavljenim danom objave na oglasnoj ploči čime rješenje postaje izvršno.

(6) Ako se rješenje iz stavka 1. ovoga članka odnosi na pojedinačno zaštićeno kulturno dobro, dostavlja se na znanje elektroničkim putem nadležnom konzervatorskom odjelu odnosno Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu.

(7) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(8) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka izvršava se putem treće osobe, bez donošenja posebnog rješenja o izvršenju.

(9) Troškovi izvršenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka, uključujući troškove zbrinjavanja i obrade građevinskog materijala, financiraju se iz državnog proračuna.

(10) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se na znanje Ministarstvu.

Odgovornost projektanta i revidenta

Članak 39.

Na odgovornost projektanta za izrađeni projekt za uklanjanje zgrade na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o odgovornosti projektanta za projekt uklanjanja propisane propisima kojima se uređuje gradnja te propisima kojima se uređuje obavljanje poslova i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje.

DIO PETI   GRADNJA ZAMJENSKE OBITELJSKE KUĆE

Slučaj u kojem se gradi zamjenska obiteljska kuća

Članak 40.

(1) Zamjenska obiteljska kuća gradi se kada se na temelju ovoga Zakona uklanja uništena postojeća obiteljska kuća u kojoj je na dan 22. ožujka 2020. odnosno 28. i 29. prosinca 2020. stanovao vlasnik odnosno suvlasnik odnosno srodnik vlasnika odnosno suvlasnika.

(2) Zamjenska obiteljska kuća može se graditi ako to vlasnik odnosno suvlasnici nekretnine iz stavka 1. ovoga članka zatraže pisanim putem, uz uvjet da na području Grada Zagreba odnosno Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije na kojem se nalazi uništena obiteljska kuća nisu vlasnici druge useljive obiteljske kuće ili stana na dan 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020., a o čemu uz zahtjev za gradnju zamjenske obiteljske kuće predaju pisanu izjavu pod materijalnom i kaznenom odgovornošću na kojoj je potpis ovjeren kod javnog bilježnika ili javnopravnog tijela pred kojim se vodi postupak.

(3) Status druge useljive obiteljske kuće ili stana iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje Povjerenstvo za procjenu stanja stambenih jedinica sastavljeno od tri člana od kojih je najmanje jedan član građevinske struke.

(4) Kriteriji za utvrđivanje druge useljive kuće ili stana iz stavka 2. ovoga članka podrobnije će se urediti programom mjera.

(5) Povjerenstvo iz stavka 3. ovoga članka odlukom imenuje ministar.

Gradnja zamjenske obiteljske kuće u slučaju uklanjanja obiteljske kuće koja se ne smatra postojećom

Članak 41.

Zamjenska obiteljska kuća gradi se i kada se na temelju ovoga Zakona uklanja uništena obiteljska kuća koja se ne smatra postojećom, i to:

– ako se ne radi o zgradama koje su izuzete sukladno članku 6. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (»Narodne novine«, br. 86/12., 143/13., 65/17. i 14/19.) i

– ako je na dan 22. ožujka 2020. odnosno 28. i 29. prosinca 2020. u toj nekretnini stanovao vlasnik odnosno suvlasnik odnosno srodnik vlasnika odnosno suvlasnika.

Isprave i druga dokazna sredstva kojima se dokazuje pravo vlasništva

Članak 42.

(1) Ako se stvarno stanje glede prava vlasništva obiteljske kuće i zemljišta ne podudara sa stanjem u zemljišnim knjigama ili zemljišna knjiga ne postoji, u postupku donošenja rješenja o obnovi ili rješenja o novčanoj pomoći umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće pravo vlasništva može se dokazivati ispravama prikladnim za zemljišnoknjižni upis, neprekinutim slijedom izvanknjižnih stjecanja, provođenjem zemljišnoknjižnog ispravnog postupka, javnom ispravom, službenim dokumentom ili službenom prostornom podlogom koju je izdalo tijelo nadležno za geodetske i katastarske poslove (posjedovni list, potvrde koje se izdaju na temelju podataka katastarskog operata i drugih službenih evidencija) ili aktom nadležnog tijela ili ugovorom na temelju kojeg se stječe pravo vlasništva, a iznimno i ovjerenom izjavom podnositelja zahtjeva danom pod kaznenom i materijalnom odgovornošću koju su potpisala dva svjedoka i drugim dokaznim sredstvima.

(2) Potpisivanje izjave iz stavka 1. ovoga članka kojom se daje lažni iskaz smatra se kaznenim djelom davanja lažnog iskaza u smislu zakona kojim se uređuju kaznena djela i kaznenopravne sankcije i zakona kojim se uređuje kazneni postupak.

Zemljišnoknjižni postupak i postupak pred uredom za katastar

Članak 43.

(1) Potresom pogođeno područje Grada Zagreba, Krapin­sko-za­gorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije prioritet je Višegodišnjeg programa katastarskih izmjera građevinskih područja za razdoblje 2021. – 2030.

(2) Svi zemljišnoknjižni postupci i postupci koji se pokreću pred područnim uredima za katastar Državne geodetske uprave odnosno upravnim tijelom nadležnim za katastarske i geodetske poslove Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: ured za katastar), a odnose se na nekretnine koje su obuhvaćene ovim Zakonom, smatraju se hitnim postupcima.

(3) Ured za katastar evidentira zgradu za koju je doneseno rješenje o obnovi ili rješenje o novčanoj pomoći i završno izvješće nadzornog inženjera.

(4) Zgrada iz stavka 3. ovoga članka može se evidentirati po dijelovima na više katastarskih čestica.

(5) Ured za katastar, zajedno s dokumentima propisanim posebnim propisima za upis zgrade u zemljišnu knjigu, po službenoj dužnosti dostavlja nadležnom sudu rješenje o obnovi ili rješenje o novčanoj pomoći.

Mjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće

Članak 44.

(1) Zamjenska obiteljska kuća gradi se na mjestu uklonjene obiteljske kuće, osim u slučaju klizišta i drugih geoloških promjena koje su prouzročile promjenu temeljnih karakteristika tla, u kojem se slučaju gradi na novoj lokaciji na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije na kojem se nalazila uklonjena obiteljska kuća.

(2) Zamjenska obiteljska kuća na novoj lokaciji gradi se na zemljištu u vlasništvu vlasnika uklonjene obiteljske kuće odnosno na zemljištu u vlasništvu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije, Karlovačke županije ili Republike Hrvatske ako vlasnik uklonjene obiteljske kuće ili njegov bračni drug odnosno izvanbračni drug nema u vlasništvu odgovarajuće zemljište, uz suglasnost vlasnika uklonjene obiteljske kuće, a na kojoj lokaciji je prostornim planom planirana gradnja zgrada stambene namjene.

(3) Iznimno od članka 41. ovoga Zakona, ako se utvrdi da obiteljska kuća, u kojoj je na dan 22. ožujka 2020. odnosno 28. i 29. prosinca 2020. stanovao vlasnik odnosno suvlasnik odnosno srodnik vlasnika odnosno suvlasnika, nije postojeća i da je izuzeta od ozakonjenja na temelju članka 6. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (»Narodne novine«, br. 86/12., 143/13., 65/17. i 14/19.), zamjenska obiteljska kuća gradi se na istoj katastarskoj čestici izvan područja iz članka 6. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (»Narodne novine«, br. 86/12., 143/13., 65/17. i 14/19.) ili na novoj lokaciji sukladno odredbama ovoga članka.

(4) Zamjenska obiteljska kuća gradi se na novoj lokaciji i u slučaju kada se utvrdi da popravak konstrukcije nije moguć zbog klizišta i drugih geoloških promjena koje su prouzročile promjenu temeljnih karakteristika tla pod uvjetima iz ovoga članka i članaka 40., 41. i 42. ovoga Zakona.

Zamjena zemljišta

Članak 45.

(1) Ako se zamjenska obiteljska kuća na novoj lokaciji gradi na zemljištu u vlasništvu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije, Karlovačke županije ili Republike Hrvatske, vlasnik uklonjene obiteljske kuće dužan je zemljište približno iste površine na kojemu je bila uklonjena obiteljska kuća ugovorom o zamjeni nekretnina prenijeti u vlasništvo Republici Hrvatskoj, Gradu Zagrebu, Krapinsko-zagorskoj županiji, Zagrebačkoj županiji, Sisačko-moslavačkoj županiji ili Karlovačkoj županiji najkasnije do preuzimanja zamjenske obiteljske kuće, a koji su njemu dužni prenijeti u vlasništvo zemljište na kojemu je izgrađena zamjenska obiteljska kuća.

(2) Ako vlasnik uklonjene obiteljske kuće ne želi prenijeti u vlasništvo zemljište iz stavka 1. ovoga članka, dužan je prije preuzimanja zamjenske obiteljske kuće Gradu Zagrebu, Krapinsko-zagorskoj županiji, Zagrebačkoj županiji, Sisačko-moslavačkoj županiji, Karlovačkoj županiji ili Republici Hrvatskoj nadoknaditi tržišnu vrijednost zemljišta na kojemu je izgrađena zamjenska obiteljska kuća.

(3) Na temelju ugovora iz stavka 1. ovog članka nadležni zemljišnoknjižni odjel prilikom upisa po službenoj dužnosti prenijet će sve terete i zabrane raspolaganja koji su upisani u zemljišnoknjižni uložak uklonjene zgrade u zemljišnoknjižni uložak zamjenske obiteljske kuće koju je vlasnik zamjenom nekretnina stekao od Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije, Karlovačke županije ili Republike Hrvatske.

(4) Na prijenos prava vlasništva iz stavka 1. ovoga članka ne plaća se porez na promet nekretnina.

Veličina zamjenske obiteljske kuće

Članak 46.

(1) Veličina zamjenske obiteljske kuće koja se gradi ovisi o broju osoba koje su stanovale u uklonjenoj obiteljskoj kući u vrijeme nastanka nepogode ili katastrofe iz članka 1. ovoga Zakona.

(2) Ukupna korisna površina zatvorenog dijela zamjenske obiteljske kuće za osobe iz stavka 1. ovoga članka koje žive u jednom stanu iznosi do 55,00 m² za jednu ili dvije osobe, 70,00 m² za tri ili četiri osobe te 85,00 m² za pet i više osoba.

(3) U broj osoba koje su stanovale u uklonjenoj obiteljskoj kući ubrajaju se i djeca osoba iz stavka 1. ovoga članka rođena i posvojena nakon nastanka nepogode ili katastrofe iz članka 1. ovoga Zakona do donošenja rješenja na temelju ovoga Zakona.

Projekt za građenje zamjenske obiteljske kuće

Članak 47.

(1) Zamjenska obiteljska kuća gradi se u skladu s projektom za građenje zamjenske obiteljske kuće ili tipskim projektom za koje je Ministarstvo izdalo rješenje o tipskom projektu.

(2) Tipski projekt iz stavka 1. ovoga članka zajedno s prikazom smještaja građevine na geodetskoj podlozi smatra se projektom za građenje zamjenske obiteljske kuće.

(3) U izradi projekata iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe propisa o gradnji kojima se uređuje pitanje postizanja temeljnih zahtjeva za građevinu u glavnom projektu.

(4) Projekte iz stavka 1. ovoga članka izrađuju ovlašteni arhitekt, ovlašteni inženjer građevinarstva, ovlašteni inženjer strojarstva i ovlašteni inženjer elektrotehnike.

(5) Projekti iz stavka 1. ovoga članka moraju imati izvješće o obavljenoj kontroli revidenta vezano za ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti u slučajevima u kojima se prema propisima o gradnji provodi kontrola glavnog projekta.

Odgovornost glavnog projektanta, projektanta i revidenta

Članak 48.

(1) Na odgovornost glavnog projektanta projekta za građenje zamjenske obiteljske kuće na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o odgovornosti glavnog projektanta za cjelovitost i međusobnu usklađenost projekata glavnog projekta propisane propisima kojima se uređuje gradnja te propisima kojima se uređuje obavljanje poslova i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje.

(2) Na odgovornost projektanta za izrađeni projekt za građenje zamjenske obiteljske kuće na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o odgovornosti projektanta za glavni projekt propisane propisima kojima se uređuje gradnja te propisima kojima se uređuje obavljanje poslova i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje.

(3) Na odgovornost revidenta za izrađeno izvješće o kontroli projekta za građenje zamjenske obiteljske kuće na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o odgovornosti revidenta za kontrolu glavnog projekta propisane propisima kojima se uređuje gradnja te propisima kojima se uređuje obavljanje poslova i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje.

Stručni nadzor građenja

Članak 49.

(1) Nad građenjem zamjenske obiteljske kuće provodi se stručni nadzor građenja.

(2) U stručnom nadzoru građenja iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe propisa o gradnji kojima je uređen stručni nadzor građenja.

(3) Na odgovornost glavnog nadzornog inženjera i nadzornog inženjera za provedbu stručnog nadzora građenja iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o odgovornosti glavnog nadzornog inženjera i nadzornog inženjera propisane propisima kojima se uređuje gradnja te propisima kojima se uređuje obavljanje poslova i djelatnosti prostornoga uređenja i gradnje.

Uporaba zamjenske obiteljske kuće

Članak 50.

(1) Zamjenska obiteljska kuća može se rabiti nakon primitka završnog izvješća nadzornog inženjera o izvedbi građevine i pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine.

(2) Završno izvješće iz stavka 1. ovoga članka nadzorni inženjer dužan je dostaviti Ministarstvu.

(3) Izgrađena zamjenska obiteljska kuća za koju je izdano rješenje o obnovi i izrađeno završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine smatra se u smislu propisa o gradnji postojećom građevinom za koju je izdana pravomoćna uporabna dozvola.

Doprinosi i naknada za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta

Članak 51.

Za izgrađenu zamjensku obiteljsku kuću, višestambenu i stambeno-poslovnu zgradu koje se grade na temelju ovoga Zakona ne plaća se vodni doprinos, komunalni doprinos i naknada za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta.

DIO ŠESTI   GRADNJA VIŠESTAMBENE I STAMBENO-POSLOVNE ZGRADE NA PODRUČJU NA KOJEM JE PROGLAŠENA KATASTROFA

Slučajevi u kojima se gradi višestambena i
stambeno-poslovna zgrada

Članak 52.

(1) Višestambena odnosno stambeno-poslovna zgrada gradi se kada se na temelju ovoga Zakona uklanja uništena višestambena odnosno stambeno-poslovna zgrada na području na kojem je proglašena katastrofa.

(2) Višestambena odnosno stambeno-poslovna zgrada gradi se vraćanjem u prvobitno stanje, osim posebnih dijelova uklonjene zgrade u kojima vlasnik odnosno srodnik vlasnika nije stanovao na dan 28. i 29. prosinca 2020. u kojima se radovi izvode do grube gradnje što se podrobnije uređuje programom mjera.

Mjesto gradnje višestambene i stambeno-poslovne zgrade

Članak 53.

(1) Višestambena odnosno stambeno-poslovna zgrada gradi se na mjestu uklonjene višestambene odnosno stambeno-poslovne zgrade na području jedinice lokalne samouprave na kojem je proglašena katastrofa, osim u slučaju klizišta i drugih geoloških promjena koje su prouzročile promjenu temeljnih karakteristika tla, u kojem se slučaju gradi na novoj lokaciji na području jedinice područne (regionalne) samouprave na kojem se nalazila uklonjena višestambena ili stambeno-poslovna zgrada, na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice područne (regionalne) odnosno lokalne samouprave.

(2) Zgrade iz stavka 1. ovoga članka za područje na kojem je proglašena katastrofa mogu se graditi u građevinskim područjima naselja, osim na površinama određenim za tu namjenu i na površinama drugih namjena određenih prostornim planom, uz uvjet da isto zemljište nije planirano kao infrastrukturna površina.

Prijenos prava vlasništva

Članak 54.

(1) Ako se višestambena odnosno stambeno-poslovna zgrada gradi na novoj lokaciji iz članka 53. ovoga Zakona, suvlasnici su dužni svoje suvlasničke dijelove na zemljištu na kojem se nalazila uklonjena zgrada prenijeti u vlasništvo Republici Hrvatskoj odnosno jedinici područne (regionalne) ili lokane samouprave najkasnije do prijenosa prava vlasništva posebnog dijela zgrade s pripadajućim suvlasničkim dijelom zemljišta i zajedničkih dijelova i uređaja zgrade povezanih stvarnim pravima s vlasništvom posebnog dijela nekretnina, a koji su njemu dužni prenijeti u vlasništvo posebni dio zgrade, na temelju ugovora o zamjeni prava vlasništva.

(2) Na temelju ugovora iz stavka 1. ovoga članka nadležni zemljišnoknjižni odjel prilikom upisa prava vlasništva po službenoj dužnosti prenijet će sve terete i zabrane raspolaganja koji su upisani u zemljišnoknjižni uložak uklonjene zgrade odnosno posebnog dijela zgrade u zemljišnoknjižni uložak posebnog dijela izgrađene zgrade koji je vlasnik zamjenom nekretnina stekao od Republike Hrvatske.

(3) Na prijenos prava vlasništva iz stavka 1. ovoga članka ne plaća se porez na promet nekretnina.

(4) Uvjeti, načini i rokovi za gradnju višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada propisat će se programom mjera.

Projekt za građenje višestambene ili stambeno-poslovne zgrade

Članak 55.

(1) Višestambena odnosno stambeno-poslovna zgrada gradi se u skladu s projektom za građenje višestambene odnosno stambeno-poslovne zgrade.

(2) U izradi projekta iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe propisa o gradnji kojima se uređuje pitanje postizanja temeljnih zahtjeva za građevinu u glavnom projektu.

(3) Projekt iz stavka 1. ovoga članka izrađuju ovlašteni arhitekt, ovlašteni inženjer građevinarstva, ovlašteni inženjer strojarstva i ovlašteni inženjer elektrotehnike.

(4) Projekt iz stavka 1. ovoga članka mora imati izvješće o obavljenoj kontroli revidenta vezano za ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti u slučajevima u kojima se prema propisima o gradnji provodi kontrola glavnog projekta.

Odgovornost glavnog projektanta, projektanta i revidenta

Članak 56.

(1) Na odgovornost glavnog projektanta projekta za građenje višestambene odnosno stambeno-poslovne zgrade na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o odgovornosti glavnog projektanta za cjelovitost i međusobnu usklađenost projekata glavnog projekta propisane propisima kojima se uređuje gradnja te propisima kojima se uređuje obavljanje poslova i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje.

(2) Na odgovornost projektanta za izrađeni projekt za građenje višestambene odnosno stambeno-poslovne zgrade na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o odgovornosti projektanta za glavni projekt propisane propisima kojima se uređuje gradnja te propisima kojima se uređuje obavljanje poslova i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje.

(3) Na odgovornost revidenta za izrađeno izvješće o kontroli projekta za građenje višestambene odnosno stambeno-poslovne zgrade na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o odgovornosti revidenta za kontrolu glavnog projekta propisane propisima kojima se uređuje gradnja te propisima kojima se uređuje obavljanje poslova i djelatnosti prostornoga uređenja i gradnje.

Stručni nadzor građenja

Članak 57.

(1) Nad građenjem višestambene odnosno stambeno-poslovne zgrade provodi se stručni nadzor građenja.

(2) U stručnom nadzoru građenja iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe propisa o gradnji kojima je uređen stručni nadzor građenja.

(3) Na odgovornost glavnog nadzornog inženjera i nadzornog inženjera za provedbu stručnog nadzora građenja iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o odgovornosti glavnog nadzornog inženjera i nadzornog inženjera propisane propisima kojima se uređuje gradnja te propisima kojima se uređuje obavljanje poslova i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje.

Uporaba višestambene odnosno stambeno-poslovne zgrade

Članak 58.

(1) Višestambena odnosno stambeno-poslovna zgrada može se rabiti nakon primitka završnog izvješća nadzornog inženjera o izvedbi građevine i pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine.

(2) Završno izvješće iz stavka 1. ovoga članka nadzorni inženjer dužan je dostaviti Ministarstvu.

(3) Izgrađena višestambena odnosno stambeno-poslovna zgrada za koju je izdano rješenje o obnovi i izrađeno završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine smatra se u smislu propisa o gradnji postojećom građevinom za koju je izdana pravomoćna uporabna dozvola.

DIO SEDMI   NOVČANA POMOĆ

Novčana pomoć za nekonstrukcijsku obnovu

Članak 59.

(1) Pravo na novčanu pomoć za opravdane troškove ostvaruje se za:

1. nužnu privremenu zaštitu zgrade od utjecaja atmosferilija te uklanjanje i pridržanje opasnih dijelova zgrade koji su mogli odnosno koji mogu ugroziti život ili zdravlje ljudi

2. popravak ili zamjenu dimnjaka

3. popravak ili zamjenu zabatnog zida

4. popravak stubišta

5. popravak dizala.

(2) Izvore sredstava i iznose novčane pomoći za opravdane troškove iz stavka 1. ovoga članka koje je imao vlasnik oštećene zgrade određuje Vlada odlukom.

(3) Uvjeti, rokovi i način isplate novčane pomoći iz ovoga članka utvrđuju se programom mjera.

(4) Novčana pomoć iz ovoga članka izuzima se od ovrhe.

Novčana pomoć za popravak konstrukcije odnosno za cjelovitu obnovu

Članak 60.

(1) Novčana pomoć za popravak konstrukcije odnosno cjelovitu obnovu višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade odnosno poslovne zgrade označene kao pojedinačno zaštićeno kulturno dobro koja prema posebnom propisu ima upravitelja isplaćuje se prije početka obnove, tijekom obnove ili nakon dovršene obnove na račun obvezne pričuve višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade odnosno poslovne zgrade, te je upravitelj zgrade odgovoran za namjensko trošenje isplaćenih sredstava.

(2) Novčana pomoć za popravak konstrukcije obiteljske kuće odnosno za cjelovitu obnovu obiteljske kuće označene kao pojedinačno zaštićeno kulturno dobro isplaćuje se prije početka obnove na posebno otvoren namjenski račun korisnika novčane pomoći, tijekom obnove prema računima ispostavljenim po pojedinačno okončanim radovima ili nakon dovršene obnove.

(3) Novčana pomoć prije početka obnove isplaćuje se s posebno otvorenog namjenskog računa iz stavka 2. ovoga članka po odobrenju Ministarstva na temelju ispostavljenih računa.

(4) Novčana pomoć za popravak konstrukcije poslovne zgrade odnosno cjelovitu obnovu poslovne zgrade označene kao pojedinačno zaštićeno kulturno dobro koja prema posebnom propisu nema upravitelja isplaćuje se nakon završene obnove ili tijekom obnove prema računima ispostavljenim po pojedinačno okončanim radovima.

(5) Najviši iznos novčane pomoći za opravdane troškove iz ovoga članka utvrđuje se sukladno članku 15. stavku 1. ovoga Zakona.

(6) Korisnici novčane pomoći iz ovoga članka dužni su u roku od 60 dana od završetka obnove dostaviti Ministarstvu završno izvješće nadzornog inženjera.

(7) Ako korisnik novčane pomoći isplaćena sredstva prema ovome Zakonu ne iskoristi namjenski, dužan je isplaćena sredstva vratiti u državni proračun.

(8) Uvjeti, rokovi i način isplate novčane pomoći iz ovoga članka propisat će se programom mjera.

(9) Novčana pomoć iz ovoga članka izuzima se od ovrhe.

Novčana pomoć za uklanjanje zgrade

Članak 61.

(1) Novčana pomoć za uklanjanje zgrade, osim višestambene, stambeno-poslovne i poslovne zgrade, isplaćuje se prije uklanjanja na posebno otvoren namjenski račun korisnika novčane pomoći nakon što Ministarstvo utvrdi da je zgrada uništena ili da njezina obnova nije moguća.

(2) Novčana pomoć s posebno otvorenog namjenskog računa iz stavka 1. ovoga članka isplaćuje se po odobrenju Ministarstva.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, novčana pomoć može se isplatiti na račun korisnika novčane pomoći nakon uklanjanja uništene zgrade i dostave završnog izvješća nadzornog inženjera o uklanjanju zgrade.

(4) Korisnici novčane pomoći iz ovoga članka dužni su u roku od 60 dana od završetka uklanjanja dostaviti Ministarstvu završno izvješće nadzornog inženjera.

(5) Uz zahtjev za novčanu pomoć iz stavka 1. ovoga članka podnositelj zahtjeva dostavlja suglasnost većine suvlasnika za uklanjanje uništene zgrade ovjerenu kod javnog bilježnika ili javnopravnog tijela pred kojim se vodi postupak.

(6) Ako se stvarno stanje glede prava vlasništva obiteljske kuće i zemljišta ne podudara sa stanjem u zemljišnim knjigama ili zemljišna knjiga ne postoji, u postupku uklanjanja zgrade pravo vlasništva može se dokazivati ispravama prikladnim za zemljišnoknjižni upis, neprekinutim slijedom izvanknjižnih stjecanja, provođenjem zemljišnoknjižnog ispravnog postupka.

(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, kada se provodi uklanjanje i gradnja zamjenske obiteljske kuće, ako se stvarno stanje glede prava vlasništva zgrade i zemljišta na kojem se zgrada nalazi ne podudara sa stanjem u zemljišnim knjigama ili zemljišna knjiga ne postoji, pravo vlasništva može se dokazivati ispravama prikladnim za zemljišnoknjižni upis, neprekinutim slijedom izvanknjižnih stjecanja, provođenjem zemljišnoknjižnog ispravnog postupka, javnom ispravom, službenim dokumentom ili službenom prostornom podlogom koju je izdalo tijelo nadležno za geodetske i katastarske poslove (posjedovni list, potvrde koje se izdaju na temelju podataka katastarskog operata i drugih službenih evidencija) ili aktom nadležnog tijela ili ugovorom na temelju kojeg se stječe pravo vlasništva, a iznimno i ovjerenom izjavom podnositelja zahtjeva danom pod kaznenom i materijalnom odgovornošću koju su potpisala dva svjedoka i drugim dokaznim sredstvima.

(8) Potpisivanje izjave iz stavka 7. ovoga članka kojom se daje lažni iskaz smatra se kaznenim djelom davanja lažnog iskaza u smislu zakona kojim se uređuju kaznena djela i kaznenopravne sankcije i zakona kojim se uređuje kazneni postupak.

(9) Ako je zgrada iz stavka 1. ovoga članka pojedinačno kulturno dobro ili se nalazi unutar povijesne urbane cjeline, podnositelj zahtjeva za uklanjanje dužan je pribaviti suglasnost nadležnog tijela u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara.

(10) Najviši iznos novčane pomoći za opravdane troškove uklanjanja iz ovoga članka utvrđuje se sukladno članku 15. stavku 1. ovoga Zakona.

(11) Uvjeti, rokovi i način isplate novčane pomoći iz ovoga članka propisat će se programom mjera.

(12) Novčana pomoć iz ovoga članka izuzima se od ovrhe.

Novčana pomoć umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće

Članak 62.

(1) Umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće, u skladu s ovim Zakonom, vlasnik odnosno suvlasnici uništene obiteljske kuće koja se uklanja na temelju ovoga Zakona mogu odabrati isplatu novčane pomoći za opravdane troškove koja ne može biti veća od procijenjene građevinske vrijednosti obiteljske kuće na koju vlasnik ima pravo prema ovom Zakonu.

(2) Novčana pomoć iz stavka 1. ovoga članka, na zahtjev vlasnika odnosno suvlasnika obiteljske kuće iz stavka 1. ovoga članka, isplaćuje se prije početka gradnje na posebno otvoren namjenski račun korisnika novčane pomoći, tijekom gradnje prema računima ispostavljenim po pojedinačno okončanim radovima ili nakon završene gradnje.

(3) Novčana pomoć prije početka gradnje isplaćuje se s posebno otvorenog namjenskog računa iz stavka 2. ovoga članka po odobrenju Ministarstva na temelju ispostavljenih računa.

(4) Zamjenska obiteljska kuća umjesto koje je zatražena novčana pomoć ne gradi se na temelju ovoga Zakona.

(5) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, zamjenska obiteljska kuća može se graditi na mjestu uklonjene obiteljske kuće na temelju tipskog projekta iz članka 47. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ili projekta za građenje zamjenske obiteljske kuće iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona u slučaju gradnje zamjenske obiteljske kuće veličine iz članka 46. ovoga Zakona.

(6) Iznimno od članka 44. stavka 1. ovoga Zakona, zamjenska obiteljska kuća iz stavka 4. ovoga članka za koju je vlasnik odnosno suvlasnik podnio zahtjev za novčanu pomoć može se graditi na drugoj lokaciji na području Grada Zagreba odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave na kojoj se nalazi uništena obiteljska kuća.

(7) Najviši iznos novčane pomoći za opravdane troškove iz ovoga članka utvrđuje se sukladno članku 15. stavku 1. ovoga Zakona.

(8) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, vlasnik odnosno suvlasnici obiteljske kuće koja se uklanja na temelju ovoga Zakona mogu odabrati isplatu novčane pomoći umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće za kupnju obiteljske kuće odnosno stana na tržištu nekretnina na području jedinice područne (regionalne) samouprave na kojoj se nalazi obiteljska kuća koja se uklanja.

(9) Novčana pomoć iz stavka 8. ovoga članka isplaćuje se na posebno otvoren namjenski račun korisnika novčane pomoći u visini procijenjene građevinske vrijednosti gradnje zamjenske obiteljske kuće sukladno članku 15. stavku 1. ovoga Zakona na koju vlasnik ima pravo prema ovom Zakonu, uz uvjet da je obiteljska kuća koja se kupuje uporabljiva što utvrđuje Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama.

(10) Isplatom novčane pomoći iz stavka 9. ovoga članka utvrđuje se da je vlasnik u cijelosti ostvario svoja prava i da nema daljnjih potraživanja prema Republici Hrvatskoj na temelju ovoga Zakona.

(11) Uvjet za isplatu novčane pomoći iz stavka 8. ovoga članka je podnošenje zahtjeva za uklanjanje uništene obiteljske kuće i suglasnost vlasnika za uklanjanje.

(12) Uvjeti, rokovi i način isplate novčane pomoći iz ovoga članka propisat će se programom mjera.

(13) Novčana pomoć iz ovoga članka izuzima se od ovrhe.

Novčana pomoć za troškove izrade projekta

Članak 63.

(1) Vlasnici odnosno suvlasnici zgrade koji su naručili izradu projektne dokumentacije u skladu s ovim Zakonom imaju pravo na novčanu pomoć za troškove izrade projektne dokumentacije.

(2) Novčanu pomoć iz stavka 1. ovoga članka na temelju zahtjeva upravitelja ili predstavnika suvlasnika zgrade odnosno na zahtjev vlasnika odnosno suvlasnika obiteljske kuće odnosno poslovne zgrade određuje Ministarstvo rješenjem o novčanoj pomoći u skladu s programom mjera.

(3) Najviši iznos novčane pomoći za opravdane troškove iz ovoga članka utvrđuje se sukladno članku 15. stavku 1. ovoga Zakona.

(4) Uvjeti, rokovi i način isplate novčane pomoći iz ovoga članka propisat će se programom mjera.

(5) Novčana pomoć iz ovoga članka izuzima se od ovrhe.

DIO OSMI   NADLEŽNOST U POSTUPKU ODLUČIVANJA O OBNOVI

Odlučivanje o obnovi

Članak 64.

(1) Ministarstvo donosi rješenje povodom podnesenog zahtjeva za:

– cjelovitu obnovu pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra

– popravak konstrukcije zgrade

– obnovu građevinske konstrukcije

– gradnju i opremanje zamjenske obiteljske kuće

– uklanjanje zgrade

– gradnju višestambene zgrade ili stambeno-poslovne zgrade

– novčanu pomoć za nekonstrukcijsku obnovu

– novčanu pomoć za popravak konstrukcije zgrade

– novčanu pomoć za cjelovitu obnovu pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra

– novčanu pomoć za uklanjanje zgrade

– novčanu pomoć umjesto gradnje i opremanja zamjenske obiteljske kuće i

– novčanu pomoć za troškove izrade projekta.

(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo je dužno donijeti u roku od 60 dana od dana utvrđenja da je zgrada privremeno neuporabljiva, neuporabljiva ili uništena.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, vlasnici odnosno suvlasnici oštećenih višestambenih zgrada, poslovnih zgrada, stambeno-poslovnih zgrada i obiteljskih kuća koji žele sami obnoviti zgradu bez financiranja sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske, Grada Zagreba i Krapinsko-zagorske županije mogu na temelju ovoga Zakona provesti obnovu bez rješenja Ministarstva.

(4) Obnovljena zgrada iz stavka 3. ovoga članka može se rabiti nakon primitka završnog izvješća nadzornog inženjera u obnovi te pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja.

(5) Obnovljena zgrada iz stavka 4. ovoga članka za koju je izrađeno završno izvješće nadzornog inženjera smatra se u smislu propisa o gradnji postojećom građevinom za koju je izdana pravomoćna uporabna dozvola.

Podnošenje zahtjeva

Članak 65.

(1) Zahtjev za novčanu pomoć za nekonstrukcijsku obnovu podnosi:

– upravitelj ili predstavnik suvlasnika višestambene zgrade i stambeno-poslovne zgrade

– vlasnik odnosno suvlasnik ili upravitelj poslovne zgrade

– vlasnik odnosno suvlasnik obiteljske kuće.

(2) Zahtjev za novčanu pomoć za popravak konstrukcije zgrade odnosno cjelovitu obnovu pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra podnosi:

– upravitelj ili predstavnik suvlasnika višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade i poslovne zgrade

– vlasnik odnosno suvlasnik poslovne zgrade.

(3) Zahtjev za novčanu pomoć za popravak konstrukcije odnosno cjelovitu obnovu obiteljske kuće koja je pojedinačno zaštićeno kulturno dobro podnosi vlasnik odnosno suvlasnik.

(4) Zahtjev za novčanu pomoć za uklanjanje zgrade osim višestambene, stambeno-poslovne i poslovne zgrade podnosi vlasnik odnosno suvlasnik.

(5) Zahtjev za novčanu pomoć umjesto gradnje i opremanja zamjenske obiteljske kuće podnosi vlasnik odnosno suvlasnik.

(6) Zahtjev za novčanu pomoć za troškove izrade projekta podnosi:

– upravitelj ili predstavnik suvlasnika višestambene, stambe­no-po­slovne i poslovne zgrade

– vlasnik odnosno suvlasnik obiteljske kuće i poslovne zgrade koja po posebnom propisu nema upravitelja zgrade.

(7) Zahtjev za popravak konstrukcije zgrade odnosno cjelovitu obnovu pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra podnosi:

– upravitelj ili predstavnik suvlasnika višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade i poslovne zgrade

– vlasnik odnosno suvlasnik poslovne zgrade koja po posebnom propisu nema upravitelja zgrade.

(8) Zahtjev za popravak konstrukcije odnosno cjelovitu obnovu obiteljske kuće koja je pojedinačno zaštićeno kulturno dobro podnosi vlasnik odnosno suvlasnik.

(9) Zahtjev za uklanjanje višestambene, stambeno-poslovne i poslovne zgrade podnosi upravitelj ili predstavnik suvlasnika.

(10) Zahtjev za uklanjanje poslovnih zgrada koje po posebnom propisu nemaju upravitelja te ostalih uništenih zgrada podnosi vlasnik odnosno suvlasnik.

(11) Zahtjev za gradnju i opremanje zamjenske obiteljske kuće podnosi vlasnik odnosno suvlasnik.

(12) Zahtjev za gradnju višestambene ili stambeno-poslovne zgrade podnosi upravitelj ili predstavnik suvlasnika.

(13) Upravitelj i predstavnik suvlasnika iz ovoga članka zastupaju suvlasnike u postupcima obnove na temelju ovoga Zakona, a na temelju odluke većine suvlasnika.

Dostava i objava rješenja

Članak 66.

(1) Rješenje o novčanoj pomoći odnosno rješenje o obnovi višestambene, stambeno-poslovne zgrade i poslovne zgrade dostavlja se svim vlasnicima posebnih dijelova nekretnine putem upravitelja zgrade ili predstavnika suvlasnika.

(2) Rješenje o novčanoj pomoći odnosno rješenje o obnovi višestambene i stambeno-poslovne zgrade i poslovne zgrade objavit će se na oglasnoj ploči ili drugom vidljivom mjestu ovisno o stupnju oštećenja zgrade za koju je doneseno rješenje, s tim da je rješenje na oglasnu ploču dužan postaviti upravitelj zgrade ili predstavnik suvlasnika.

(3) Rješenje o novčanoj pomoći i rješenje o obnovi obiteljske kuće i poslovne zgrade koja prema posebnom propisu nema upravitelja dostavlja se vlasniku odnosno suvlasniku.

(4) Dostava rješenja iz stavka 1. ovoga članka obavljena je istekom tridesetog dana od dana kad je upravitelj ili predstavnik suvlasnika primio rješenje.

Pravni učinci rješenja o obnovi i rješenja o novčanoj pomoći na pravo vlasništva i druga stvarna prava na nekretninama

Članak 67.

(1) Rješenje o obnovi i rješenje o novčanoj pomoći nema pravnih učinaka na pravo vlasništva i druga stvarna prava na nekretnini za koju je izdano.

(2) U slučaju vlasničke tužbe na nekretnini koja je obnovljena na temelju ovoga Zakona podnositelj zahtjeva koji je ostvario pravo na obnovu nema pravo na naknadu štete i odgovoran je za eventualna potraživanja od osobe koja je dokazala da je vlasnik stvari na temelju zakona kojim se uređuje vlasništvo.

(3) Ako vlasnik odnosno suvlasnik kojemu je pravomoćnom presudom utvrđeno pravo vlasništva na nekretnini koja je predmet obnove odnosno izgradnje zamjenske obiteljske kuće za koju taj vlasnik odnosno suvlasnik ne ostvaruje prava na temelju ovoga Zakona, Republika Hrvatska ima pravo na povrat uloženih sredstava dok vlasnik odnosno suvlasnik može umjesto isplate uloženih sredstava priznati Republici Hrvatskoj vlasništvo ili suvlasništvo u onom dijelu koji je odgovarajući visini uloženih sredstava.

(4) Podnositelj zahtjeva koji je lažnim iskazom ostvario prava na temelju ovoga Zakona dužan je snositi svu prouzročenu štetu vlasniku odnosno suvlasniku koji je utvrđen pravomoćnom presudom.

Pravni lijek

Članak 68.

(1) Protiv rješenja Ministarstva nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(2) Postupak pred upravnim sudom je hitan.

DIO DEVETI   POSTUPAK PROVEDBE OBNOVE

Provedba obnove

Članak 69.

(1) Rješenje o obnovi provodi Ministarstvo putem ovlaštenog arhitekta, ovlaštenog inženjera građevinarstva odnosno izvođača.

(2) Provođenje obnove zgrada, uklanjanja zgrada, gradnje zamjenskih obiteljskih kuća te gradnje višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća:

1. odabir ovlaštenih inženjera građevinarstva i ovlaštenih arhitekata odnosno trgovačkih društava u kojima su zaposleni, a koji izrađuju projekte

2. odabir revidenta koji izrađuje izvješće o kontroli projekata

3. odabir izvođača

4. odabir nadzornog inženjera koji provodi stručni nadzor građenja

5. sklapanje i praćenje provedbe ugovora o poslovima iz točaka 1. do 4. ovoga stavka te unos podataka o obnovi u mrežnu aplikaciju Ministarstva

6. preuzimanje zgrade, zajedno s podnositeljem zahtjeva, od izvođača i predaju vlasniku odnosno suvlasnicima zgrade s tehničkom dokumentacijom

7. druge potrebne radnje i odabir drugih sudionika u obnovi.

(3) Ministarstvo priprema, organizira i provodi popravak nekonstrukcijskih elemenata na zgradama sukladno programu mjera, a prema redoslijedu i prioritetima koje utvrde jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(4) Obnovu višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade, poslovne zgrade i obiteljske kuće na temelju rješenja o novčanoj pomoći provodi vlasnik odnosno suvlasnici zgrade.

(5) Odredba stavka 2. ovoga članka ne odnosi se na slučaj iz stavka 4. ovoga članka.

Obnova odnosno uklanjanje zgrada javne namjene

Članak 70.

(1) Obnova i opremanje odnosno uklanjanje zgrade javne namjene provodi se na temelju odluke vlasnika i/ili osnivača odnosno pravne osobe ili tijela kojemu je zgrada dana na upravljanje.

(2) Odluku iz stavka 1. ovoga članka provodi i financira vlasnik zgrade javne namjene sam i/ili osnivač odnosno pravna osoba ili tijelo kojemu je zgrada dana na upravljanje, putem ovlaštenog arhitekta, ovlaštenog inženjera građevinske struke odnosno izvođača, ili pravna osoba odnosno tijelo kojemu je zgrada dana na upravljanje na isti način, ako to odluči vlasnik zgrade.

(3) U obnovi zgrade javne namjene na odgovarajući se način primjenjuje odredba članka 69. stavka 2. ovoga Zakona.

(4) Obnovljena zgrada javne namjene iz stavka 1. ovoga članka može se rabiti nakon primitka završnog izvješća nadzornog inženjera u obnovi te pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja.

(5) Obnovljena zgrada javne namjene iz stavka 1. ovoga članka za koju je izrađeno završno izvješće iz stavka 4. ovoga članka smatra se u smislu propisa o gradnji postojećom građevinom za koju je izdana pravomoćna uporabna dozvola.

Odabir sudionika u obnovi

Članak 71.

(1) U svrhu provedbe ovoga Zakona na nabavu robe, usluga i radova čija je procijenjena vrijednost manja od vrijednosti europskih pragova koje Europska komisija objavljuje u Službenom listu Europske unije, ovisno o vrsti naručitelja i vrsti ugovora, izraženih u odgovarajućoj vrijednosti u nacionalnoj valuti sukladno važećoj Komunikaciji Europske komisije objavljenoj u Službenom listu Europske unije (europski prag), primjenjuju se odredbe pravilnika iz stavka 2. ovoga članka.

(2) Ministar će donijeti pravilnik kojim će, u skladu s mjerama antikorupcijske zaštite, urediti pravila o postupku nabave robe, usluga i radova iz stavka 1. ovoga članka radi sklapanja ugovora o nabavi robe, usluga ili radova i pravila žalbenog postupka, uzimajući u obzir načela javne nabave te obvezu primjene elektroničkih sredstava komunikacije i javne objave informacija o postupcima nabave.

(3) Za rješavanje o žalbama u postupcima provedenima sukladno pravilniku iz stavka 2. ovoga članka, za nabavu robe i usluga procijenjene vrijednosti jednake ili veće od 26.540,00 eura bez ­PDV-a te provedbu projektnih natječaja i nabavu radova procijenjene vrijednosti jednake ili veće od 66.360,00 eura bez PDV-a nadležna je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (u daljnjem tekstu: Državna komisija).

(4) U postupku iz stavka 3. ovoga članka žalba se izjavljuje u roku od osam dana od dana objave odluke o odabiru ili poništenju, u odnosu na poziv na dostavu ponude, postupak pregleda, ocjene i odabira ponuda, ili razloge poništenja.

(5) Protiv odluke Državne komisije nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.

(6) Ako Visoki upravni sud Republike Hrvatske poništi odluku Državne komisije, svojom će presudom odlučiti i o žalbi u postupku nabave.

6. Pravilnik o provedbi postupaka nabave roba, usluga i radova za postupke obnove

Obaveze i prava izvođača

Članak 72.

(1) Izvođač je obvezan graditi odnosno izvoditi radove u skladu s projektom te u skladu s propisima kojima se uređuje gradnja.

(2) Na odgovornost izvođača za radove na obnovi, izgradnji višestambenih zgrada, stambeno-poslovnih zgrada, poslovnih zgrada i zamjenskih obiteljskih kuća, izgradnji zamjenskih obiteljskih kuća ili uklanjanju zgrade koji se provode na temelju ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o odgovornosti izvođača propisane propisima kojima se uređuje gradnja i inspekcijski nadzor građenja te propisima kojima se uređuje obavljanje poslova i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje, kao i odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi.

(3) Izvođač odnosno druga osoba koju odredi izvođač ili Ministarstvo na temelju projekta ima pravo privremeno i bez naknade zauzeti javnu površinu ili drugo zemljište nužno za organizaciju gradilišta, postav skele i/ili koristiti je za pristup gradilištu i dovoz i odvoz građevnih proizvoda odnosno građevinskog otpada.

(4) Suvlasnici su dužni omogućiti neometan pristup zbog izvođenja radova obnove u svim dijelovima zgrade i na katastarskoj čestici na kojoj je izgrađena zgrada.

Privremeno skladištenje građevnog materijala

Članak 73.

(1) Ministarstvo, Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska županija, Zagrebačka županija, Sisačko-moslavačka županija i Karlovačka županija na čijem se području izvodi obnova zgrada obvezno osiguravaju odgovarajuće nekretnine u svrhu privremenog skladištenja građevnog materijala nastalog kao posljedica nepogode iz članka 1. ovoga Zakona do njegove obrade.

(2) Postupak, lokacije i način skladištenja građevnog materijala iz stavka 1. ovoga članka i njegove obrade utvrdit će se u programu mjera, sukladno posebnom propisu, uz uvažavanje načela kružnoga gospodarstva, na prijedlog ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša.

(3) Postupak nabave usluga i radova u svrhu uspostave privremenog skladištenja, obrade i zbrinjavanja građevnog materijala iz ovoga članka nastalog obnovom i uklanjanjem provodi se prema pravilniku iz članka 71. stavka 2. ovoga Zakona.

DIO DESETI   STAMBENO ZBRINJAVANJE OSOBA POGOĐENIH POTRESOM I SMJEŠTAJ DRŽAVNIH TIJELA

Stjecanje prava vlasništva Agencije na nekretninama

Članak 74.

(1) Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama ovlaštena je stjecati pravo vlasništva nekretnine u svoje ime, a za račun Republike Hrvatske u svrhu privremenog stambenog zbrinjavanja dok traje obnova odnosno izgradnja u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama ovlaštena je stjecati pravo vlasništva nekretnine u svoje ime, a za račun Republike Hrvatske u svrhu trajnog stambenog zbrinjavanja zamjenom prava vlasništva umjesto obnove odnosno izgradnje u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(3) Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama ovlaštena je stjecati pravo vlasništva zemljišta u svoje ime, a za račun Republike Hrvatske za gradnju u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(4) Za stjecanje i raspolaganje nekretninama u svrhu provedbe ovoga Zakona Vlada će Uredbom propisati postupak i procjenu utvrđivanja vrijednosti nekretnina.

4. Uredba o postupcima koji prethode sklapanju pravnih poslova u svrhu stjecanja prava vlasništva Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama

Zamjena prava vlasništva umjesto obnove ili izgradnje zamjenske obiteljske kuće ili stana u vlasništvu Republike Hrvatske

Članak 75.

(1) Vlasnici odnosno suvlasnici konstrukcijski oštećenih ili uništenih obiteljskih kuća ili vlasnici posebnih suvlasničkih dijelova stambene namjene (u daljnjem tekstu: stan) koji su rješenjem na temelju ovoga Zakona ostvarili pravo na popravak konstrukcije ili gradnju, Ministarstvu mogu podnijeti prijedlog za zamjenu nekretnina na području Grada Zagreba odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave na kojem se nalazi konstrukcijski oštećena ili uništena obiteljska kuća ili stan uz obvezu prijenosa prava vlasništva konstrukcijski oštećene ili uništene obiteljske kuće ili stana s pripadajućim suvlasničkim dijelom zemljišta i zajedničkih dijelova i uređaja zgrade povezanih stvarnim pravima s vlasništvom posebnog dijela nekretnina u vlasništvo Republike Hrvatske.

(2) Vrijednost nekretnine iz stavka 1. ovoga članka koju Republika Hrvatska stječe u vlasništvo utvrđuje se zbrojem procijenjenih vrijednosti troška obnove koju vlasnik odnosno suvlasnik ostvaruje na temelju ovoga Zakona i vrijednosti oštećene zgrade i zemljišta odnosno zemljišta uništene zgrade.

(3) Nekretnine iz stavka 1. ovoga članka mogu biti predmet zamjene ako su približno iste vrijednosti. Približno ista vrijednost nekretnine je vrijednost koja je do 20% veća ili do 20% manja u odnosu na nekretninu koja je predmet zamjene.

(4) Ministarstvo o prijedlogu za zamjenu nekretnina iz ovoga članka odlučuje odlukom.

(5) Odluka iz stavka 4. ovoga članka nije upravni akt.

(6) Na temelju odluke Ministarstva Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama sklapa ugovor o zamjeni nekretnina kojim će se ugovoriti zamjena konstrukcijski oštećene ili uništene obiteljske kuće sa zemljištem ili stana s pripadajućim suvlasničkim dijelom zemljišta i zajedničkih dijelova i uređaja zgrade povezanih stvarnim pravima s vlasništvom posebnog dijela nekretnina davanjem vlasniku odnosno suvlasniku konstrukcijski oštećene ili uništene obiteljske kuće ili stana useljivu nekretninu u vlasništvu Republike Hrvatske.

(7) Na temelju ugovora iz stavka 6. ovoga članka nadležni zemljišnoknjižni odjel prilikom upisa prava vlasništva po službenoj dužnosti prenijet će sve terete i zabrane raspolaganja koji su upisani u zemljišnoknjižni uložak konstrukcijski oštećene ili uništene obiteljske kuće odnosno stana u zemljišnoknjižni uložak useljive obiteljske kuće ili stana koju je korisnik zamjenom nekretnina stekao od Republike Hrvatske.

(8) Bitni sastojak ugovora iz ovoga članka je izjava vlasnika da je u cijelosti ostvario svoja prava i nema daljnjih potraživanja prema Republici Hrvatskoj na temelju ovoga Zakona.

(9) Na zamjenu nekretnina iz ovoga članka ne plaća se porez na promet nekretnina.

Zamjena prava vlasništva umjesto obnove ili izgradnje zamjenske obiteljske kuće ili stana u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Članak 76.

(1) Vlasnici odnosno suvlasnici konstrukcijski oštećenih ili uništenih obiteljskih kuća ili vlasnici stana koji su rješenjem na temelju ovoga Zakona ostvarili pravo na popravak konstrukcije ili gradnju Ministarstvu mogu podnijeti prijedlog za zamjenu nekretnina na području Grada Zagreba odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave ili jedinice lokalne samouprave na kojem se nalazi konstrukcijski oštećena ili uništena obiteljska kuća ili stan uz obvezu prijenosa prava vlasništva konstrukcijski oštećene ili uništene obiteljske kuće sa zemljištem ili stana s pripadajućim suvlasničkim dijelom zemljišta i zajedničkih dijelova i uređaja zgrade povezanih stvarnim pravima s vlasništvom posebnog dijela nekretnina u vlasništvo Grada Zagreba odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave ili jedinica lokalne samouprave.

(2) Vrijednost nekretnine iz stavka 1. ovoga članka koju Grad Zagreb odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave ili jedinice lokalne samouprave stječu u vlasništvo utvrđuje se zbrojem procijenjenih vrijednosti troška obnove koju vlasnik odnosno suvlasnik ostvaruje na temelju ovoga Zakona i vrijednosti oštećene zgrade i zemljišta odnosno zemljišta uništene zgrade.

(3) Nekretnine iz stavka 1. ovoga članka mogu biti predmet zamjene ako su približno iste vrijednosti. Približno ista vrijednost nekretnine je vrijednost koja je do 20% veća ili do 20% manja u odnosu na nekretninu koja je predmet zamjene.

(4) Ministarstvo o prijedlogu za zamjenu nekretnina iz ovoga članka odlučuje odlukom.

(5) Odluka iz stavka 4. ovoga članka nije upravni akt.

(6) Na temelju odluke Ministarstva Grad Zagreb odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave ili jedinice lokalne samouprave sklapaju ugovor o zamjeni nekretnina kojim će se ugovoriti zamjena konstrukcijski oštećene ili uništene obiteljske kuće sa zemljištem ili stana s pripadajućim suvlasničkim dijelom zemljišta i zajedničkih dijelova i uređaja zgrade povezanih stvarnim pravima s vlasništvom posebnog dijela nekretnina davanjem vlasniku odnosno suvlasniku konstrukcijski oštećene ili uništene obiteljske kuće ili stana useljivu nekretninu u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(7) Na temelju ugovora iz stavka 6. ovoga članka nadležni zemljišnoknjižni odjel prilikom upisa prava vlasništva po službenoj dužnosti prenijet će sve terete i zabrane raspolaganja koji su upisani u zemljišnoknjižni uložak konstrukcijski oštećene ili uništene obiteljske kuće odnosno stana u zemljišnoknjižni uložak useljive obiteljske kuće ili stana koju je korisnik zamjenom nekretnina stekao od jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(8) Bitni sastojak ugovora iz ovoga članka je izjava vlasnika da je u cijelosti ostvario svoja prava i nema daljnjih potraživanja prema Republici Hrvatskoj na temelju ovoga Zakona.

(9) Na zamjenu nekretnina iz ovoga članka ne plaća se porez na promet nekretnina.

Pravo na najam stana

Članak 77.

(1) Vlasniku stana odnosno srodniku vlasnika stana u kojem je vlasnik odnosno srodnik vlasnika ili zaštićeni najmoprimac stanovao u vrijeme nastanka nepogode ili katastrofe iz članka 1. ovoga Zakona u višestambenoj zgradi, stambeno-poslovnoj zgradi i obiteljskoj kući na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije koja se obnavlja na temelju ovoga Zakona, a za vrijeme obnove nije podobna za stanovanje, Grad Zagreb odnosno jedinica područne (regionalne) samouprave ili jedinice lokalne samouprave na području tih jedinica područne (regionalne) samouprave dat će na istom području, na njegov zahtjev, u najam stan odgovarajuće veličine do završetka obnove njegove zgrade.

(2) Vlasniku stana odnosno srodniku vlasnika stana u kojem je vlasnik odnosno srodnik vlasnika ili zaštićeni najmoprimac stanovao u vrijeme nastanka nepogode ili katastrofe iz članka 1. ovoga Zakona u obiteljskoj kući na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije umjesto koje se gradi zamjenska obiteljska kuća na temelju ovoga Zakona Grad Zagreb odnosno jedinica područne (regionalne) samouprave ili jedinice lokalne samouprave na području tih jedinica područne (regionalne) samouprave dat će na istom području, na njegov zahtjev, u najam stan odgovarajuće veličine do završetka gradnje zamjenske obiteljske kuće.

Pravo na najam ili pravo vlasništva zbog uklanjanja na području Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije

Članak 78.

(1) Vlasniku stana odnosno srodniku vlasnika stana u kojem je vlasnik odnosno srodnik vlasnika stanovao u vrijeme nastanka nepogode ili katastrofe iz članka 1. ovoga Zakona u višestambenoj zgradi ili stambeno-poslovnoj zgradi na području Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije koja se uklanja na temelju ovoga Zakona Zagrebačka županija, Sisačko-moslavačka županija i Karlovačka županija ili jedinica lokalne samouprave na području tih jedinica područne (regionalne) samouprave dat će na njegov zahtjev u najam stan odgovarajuće veličine do završetka gradnje višestambene ili stambeno-poslovne zgrade ili će Republika Hrvatska odnosno Zagrebačka županija, Sisačko-moslavačka županija, Karlovačka županija ili jedinice lokalne samouprave na istom području tih jedinica područne (regionalne) samouprave dati, na zahtjev vlasnika, u vlasništvo stan odgovarajuće veličine, uz obvezu prenošenja prava vlasništva zemljišta na kojem se nalazila uklonjena zgrada u korist Republike Hrvatske odnosno Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije, Karlovačke županije ili jedinice lokalne samouprave na području tih jedinica područne (regionalne) samouprave.

(2) Vlasniku stana odnosno srodniku vlasnika stana u kojem je vlasnik odnosno srodnik vlasnika stanovao u vrijeme nastanka nepogode ili katastrofe iz članka 1. ovoga Zakona u obiteljskoj kući na području Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije koja se uklanja na temelju ovoga Zakona Zagrebačka županija, Sisačko-moslavačka županija, Karlovačka županija ili jedinice lokalne samouprave na području tih jedinica područne (regionalne) samouprave dat će na istom području, na njegov zahtjev, u najam stan odgovarajuće veličine do završetka gradnje zamjenske obiteljske kuće ili će Republika Hrvatska odnosno Zagrebačka županija, Sisačko-moslavačka županija, Karlovačka županija ili jedinice lokalne samouprave na području te jedinice područne (regionalne) samouprave dati na istom području, na zahtjev vlasnika koji ostvaruje pravo na gradnju zamjenske obiteljske kuće, u vlasništvo stan odgovarajuće veličine, uz obvezu prenošenja prava vlasništva zemljišta na kojem se nalazila uklonjena obiteljska kuća u korist Republike Hrvatske odnosno Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije, Karlovačke županije ili jedinica lokalne samouprave na području tih jedinica područne (regionalne) samouprave.

(3) Prilikom upisa prava vlasništva zemljišta iz stavaka 1. i 2. ovoga članka u korist Republike Hrvatske odnosno Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije, Karlovačke županije ili jedinica lokalne samouprave na području tih jedinica područne (regionalne) samouprave nadležni zemljišnoknjižni odjel po službenoj dužnosti prenijet će sve terete i zabrane raspolaganja koji su upisani u zemljišnoknjižni uložak zemljišta na zemljišnoknjižni uložak nekretnine koju je vlasnik stekao od Republike Hrvatske odnosno Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije, Karlovačke županije ili jedinica lokalne samouprave na području tih jedinica područne (regionalne) samouprave.

Pravo na najam ili pravo vlasništva stana zbog uklanjanja na području Grada Zagreba i Krapinsko-zagorske županije

Članak 79.

(1) Vlasniku stana odnosno srodniku vlasnika stana u kojem je vlasnik odnosno srodnik vlasnika stanovao u vrijeme nastanka nepogode ili katastrofe iz članka 1. ovoga Zakona u višestambenoj zgradi, stambeno-poslovnoj zgradi odnosno obiteljskoj kući na području Grada Zagreba ili Krapinsko-zagorske županije koja se uklanja na temelju ovoga Zakona Grad Zagreb odnosno Krapin­sko-za­gorska županija ili jedinice lokalne samouprave na području te jedinice područne (regionalne) samouprave dat će, na zahtjev vlasnika koji ostvaruje pravo na gradnju zamjenske obiteljske kuće odnosno na zahtjev vlasnika posebnog dijela u višestambenoj ili stambeno-poslovnoj zgradi, na istom području u najam stan odgovarajuće veličine dok Republika Hrvatska odnosno Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska županija ili jedinice lokalne samouprave na području te jedinice područne (regionalne) samouprave na istom području ne osiguraju prijenos prava vlasništva stana odgovarajuće veličine, uz obvezu prenošenja prava vlasništva zemljišta na kojem se nalazila uklonjena zgrada u korist Republike Hrvatske odnosno Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije ili jedinice lokalne samouprave na području te jedinice područne (regionalne) samouprave.

(2) Prilikom upisa prava vlasništva zemljišta iz stavka 1. ovoga članka u korist Republike Hrvatske odnosno Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije ili jedinice lokalne samouprave na području te jedinice područne (regionalne) samouprave nadležni zemljišnoknjižni odjel po službenoj dužnosti prenijet će sve terete i zabrane raspolaganja koji su upisani u zemljišnoknjižni uložak zemljišta na zemljišnoknjižni uložak nekretnine koju je vlasnik stekao od Republike Hrvatske odnosno Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije ili jedinice lokalne samouprave na području te jedinice područne (regionalne) samouprave.

Pravo zaštićenog najmoprimca na najam stana

Članak 80.

Zaštićenim najmoprimcima koji su stanovali u vrijeme nastanka nepogode ili katastrofe iz članka 1. ovoga Zakona u višestambenim zgradama, stambeno-poslovnim zgradama i obiteljskim kućama na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije ili Karlovačke županije koje se uklanjaju ili nisu podobne za stanovanje za vrijeme obnove po ovom Zakonu Republika Hrvatska odnosno Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska županija, Zagrebačka županija, Sisačko-moslavačka županija, Karlovačka županija ili jedinice lokalne samouprave na području tih jedinica područne (regionalne) samouprave dat će na istom području, na njihov zahtjev, u najam stan odgovarajuće veličine na vrijeme određeno zakonom kojim je uređen institut zaštićenog najmoprimca.

Uvjeti za najam stana

Članak 81.

(1) Odgovarajući stan iz članaka 77. do 80. ovoga Zakona može se dati u najam uz uvjet da vlasnik stana, njegov bračni drug, izvanbračni drug, životni partner odnosno neformalni životni partner na istom području nije vlasnik drugog useljivog stana ili obiteljske kuće, a o čemu uz svoj zahtjev predaje pisanu izjavu pod materijalnom i kaznenom odgovornošću na kojoj je potpis ovjeren kod javnog bilježnika ili javnopravnog tijela pred kojim se vodi postupak.

(2) Zaštićeni najmoprimci iz članka 80. ovoga Zakona dužni su za najam stana plaćati najamninu određenu u skladu s podzakonskim propisom Vlade kojim se uređuju uvjeti i mjerila za utvrđivanje zaštićene najamnine.

Određivanje odgovarajuće veličine stana

Članak 82.

(1) Odgovarajuća veličina stana iz članaka 77. do 80. ovoga Zakona određuje se rješenjem o privremenom ili trajnom stambenom zbrinjavanju iz članaka 83., 85. i 86. ovoga Zakona osoba pogođenih potresom i podrazumijeva stan veličine oko 35 m² korisne površine stana za jednu osobu odnosno za svaku daljnju osobu još oko 10 m², ali ne veći od stana koji se uklanja.

(2) Pri određivanju odgovarajuće veličine stana ubrajaju se i djeca rođena i posvojena nakon nastanka nepogode ili katastrofe iz članka 1. ovoga Zakona do donošenja rješenja na temelju ovoga Zakona.

Rješenje o najmu odnosno privremenom stambenom zbrinjavanju

Članak 83.

(1) Stambeno zbrinjavanje osoba pogođenih potresom davanjem u najam stana osobama iz članaka 77. do 80. ovoga Zakona provodi se na temelju rješenja koje donosi Ministarstvo.

(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka provodi jedinica područne (regionalne) samouprave ili jedinica lokalne samouprave za nekretnine u njihovu vlasništvu.

(3) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka provodi Ministarstvo, Državne nekretnine d.o.o. ili Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama za nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske koje su im povjerene na upravljanje.

(4) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Najam stanova u vlasništvu Republike Hrvatske i financiranje najamnine

Članak 84.

(1) Ako Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska županija, Zagrebačka županija, Sisačko-moslavačka županija, Karlovačka županija ili jedinice lokalne samouprave na području tih jedinica područne (regionalne) samouprave nemaju dovoljan broj stanova za davanje u najam osobama iz članaka 77. do 80. ovoga Zakona, Republika Hrvatska osigurat će stanove u vlasništvu Republike Hrvatske.

(2) Ako Republika Hrvatska ne može u razumnom roku osigurati stanove u vlasništvu Republike Hrvatske za davanje u najam osobama iz članaka 77. do 80. ovoga Zakona, osigurat će financiranje najamnine u skladu s odlukom Vlade iz članka 93. ovoga Zakona.

Rješenje o trajnom stambenom zbrinjavanju davanjem nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske

Članak 85.

(1) Stambeno zbrinjavanje davanjem u vlasništvo stana odgovarajuće veličine na području Grada Zagreba odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave na čijem se području nalazi uništena zgrada iz članaka 78. i 79. ovoga Zakona provodi Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama na temelju rješenja Ministarstva za nekretninu u vlasništvu Republike Hrvatske.

(2) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(3) Na temelju rješenja iz stavka 1. ovoga članka Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama sklapa ugovor o zamjeni nekretnina kojim će se ugovoriti zamjena uništene zgrade davanjem vlasniku odnosno suvlasniku u vlasništvo stana odgovarajuće veličine u vlasništvu Republike Hrvatske na području Grada Zagreba odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave na čijem se području nalazi uništena zgrada.

(4) Na temelju ugovora iz stavka 3. ovoga članka nadležni zemljišnoknjižni odjel po službenoj dužnosti prilikom upisa prenijet će sve terete i zabrane raspolaganja koji su upisani u zemljišnoknjižni uložak uništene zgrade u zemljišnoknjižni uložak nekretnine koju je korisnik zamjenom stekao od Republike Hrvatske.

(5) Bitni sastojak ugovora iz stavka 3. ovoga članka je izjava vlasnika da je u cijelosti ostvario svoja prava i nema daljnjih potraživanja prema Republici Hrvatskoj na temelju ovoga Zakona.

(6) Na zamjenu nekretnina iz ovoga članka ne plaća se porez na promet nekretnina.

(7) Ugovor iz stavka 3. ovoga članka dostavlja se na znanje Ministarstvu.

Rješenje o trajnom stambenom zbrinjavanju davanjem nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Članak 86.

(1) Stambeno zbrinjavanje davanjem u vlasništvo stana odgovarajuće veličine iz članaka 78. i 79. ovoga Zakona provode jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na temelju rješenja Ministarstva za nekretnine u njihovu vlasništvu.

(2) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(3) Na temelju rješenja iz stavka 1. ovoga članka jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sklapa ugovor o zamjeni nekretnina kojim će se ugovoriti zamjena uništene zgrade davanjem vlasniku odnosno suvlasniku u vlasništvo stana odgovarajuće veličine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na čijem se području nalazi uništena zgrada.

(4) Na temelju ugovora iz stavka 3. ovoga članka nadležni zemljišnoknjižni odjel prilikom upisa po službenoj dužnosti prenijet će sve terete i zabrane raspolaganja koji su upisani u zemljišnoknjižni uložak uništene zgrade u zemljišnoknjižni uložak nekretnine koju je korisnik zamjenom nekretnina stekao od jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(5) Bitni sastojak ugovora iz stavka 3. ovoga članka je izjava vlasnika da je u cijelosti ostvario svoja prava i nema daljnjih potraživanja na temelju ovoga Zakona.

(6) Na zamjenu nekretnina iz ovoga članka ne plaća se porez na promet nekretnina.

(7) Ugovor iz stavka 3. ovoga članka dostavlja se na znanje Ministarstvu.

Privremeni smještaj do davanja u najam stana

Članak 87.

(1) Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska županija, Zagrebačka županija, Sisačko-moslavačka županija odnosno Karlovačka županija dužni su o svom trošku vlasniku stana i zaštićenom najmoprimcu iz članaka 77. do 80. ovoga Zakona do davanja u najam stana osigurati privremeni smještaj ako on, njegov bračni drug, izvanbračni drug, životni partner odnosno neformalni životni partner na području Grada Zagreba odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave na kojoj se nalazi oštećena odnosno uništena zgrada nije vlasnik druge useljive obiteljske kuće ili stana, a o čemu se uz zahtjev predaje pisana izjava pod materijalnom i kaznenom odgovornošću na kojoj je potpis ovjeren kod javnog bilježnika ili javnopravnog tijela pred kojim se vodi postupak.

(2) Privremeni smještaj iz stavka 1. ovoga članka provodi se na temelju rješenja koje donosi upravno tijelo Grada Zagreba odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave ili jedinice lokalne samouprave nadležno za upravljanje stanovima.

(3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka može se izjaviti žalba Ministarstvu.

Hitna gradnja zgrada za stambeno zbrinjavanje

Članak 88.

(1) Ministarstvo kao investitor u ime i za račun Republike Hrvatske osigurava izgradnju zgrada za stambeno zbrinjavanje osoba iz članaka 77. do 80. ovoga Zakona ako se za to pokaže potreba.

(2) Potreba i druga pitanja vezana za gradnju zgrada iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se programom mjera.

(3) Zemljište za gradnju zgrada iz stavka 1. ovoga članka osigurat će jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave ili Republika Hrvatska.

(4) Vjerske zajednice čije su zgrade za obavljanje vjerskih obreda ili vjerskih aktivnosti oštećene u potresu mogu o svom trošku i na svom zemljištu izgraditi privremene zamjenske zgrade za iste potrebe.

(5) Na gradnju zgrada iz stavaka 1. i 4. ovoga članka i gradnju infrastrukturnih građevina potrebnih za građenje i uporabu tih zgrada primjenjuju se odredbe članka 129. Zakona o gradnji (»Narodne novine«, br. 153/13., 20/17., 39/19. i 125/19.).

Gradnja zgrada za privremeno stambeno zbrinjavanje

Članak 89.

(1) Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama će u svoje ime, a za račun Republike Hrvatske na temelju odluke Vlade kao investitor provesti izgradnju višestambenih zgrada na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije za privremeno stambeno zbrinjavanje.

(2) Jedinice područne (regionalne) samouprave za čije područje je proglašena katastrofa mogu kao investitor, uz suglasnost Ministarstva, na svom području izgraditi zgrade za privremeno stambeno zbrinjavanje korisnika mobilnih stambenih jedinica ako se za to pokaže potreba.

(3) Zemljište za gradnju zgrada iz stavka 1. ovoga članka osigurat će u svoje ime, a za račun Republike Hrvatske Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama.

(4) Zemljište za izgradnju zgrada iz stavka 2. ovoga članka osigurat će jedinica područne (regionalne) samouprave.

(5) U svrhu osiguranja zemljišta iz stavka 1. ovoga članka Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama ovlaštena je u svoje ime, a za račun Republike Hrvatske stjecati zemljišta kupoprodajnim ugovorima.

(6) U svrhu osiguranja zemljišta iz stavka 2. ovoga članka jedinica područne (regionalne) samouprave ovlaštena je stjecati zemljišta kupoprodajnim ugovorom.

(7) Na gradnju zgrada iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe članaka 55. do 57. ovoga Zakona.

(8) Na gradnju zgrada iz stavka 2. ovoga članka mogu se primjenjivati odredbe članaka 55. do 57. ovoga Zakona.

(9) Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama te jedinice područne (regionalne) samouprave provode gradnju zgrada iz stavaka 1. i 2. ovoga članka prema pravilniku iz članka 71. stavka 2. ovoga Zakona.

(10) Zgrade iz stavaka 1. i 2. ovoga članka za područje na kojem je proglašena katastrofa mogu se graditi u građevinskim područjima naselja, osim na površinama određenim za tu namjenu i na površinama drugih namjena određenih prostornim planom, uz uvjet da isto zemljište nije planirano kao infrastrukturna površina.

(11) Zgrade iz stavaka 1. i 2. ovoga članka mogu se rabiti nakon primitka završnog izvješća nadzornog inženjera o izvedbi građevine i pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine.

(12) Izgrađena zgrada za koju je izrađeno završno izvješće iz stavka 11. ovoga članka smatra se u smislu propisa o gradnji postojećom građevinom za koju je izdana pravomoćna uporabna dozvola.

Privremeno stambeno zbrinjavanje u privremenim, pokretnim i montažnim objektima

Članak 90.

(1) Privremeno stambeno zbrinjavanje osoba pogođenih potresima može se izvršiti i dobavom i montažom privremenih, pokretnih i montažnih objekata odgovarajuće energetske učinkovitosti.

(2) Privremeno stambeno zbrinjavanje iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća najam, kupnju, transport i montažu privremenih, pokretnih i montažnih objekata te druge potrebne radnje za njihovo postavljanje u svrhu privremenog stambenog zbrinjavanja.

(3) Upravljanje u organiziranim naseljima privremenog smještaja, uključujući i njihovo održavanje, u nadležnosti je jedinica lokalne samouprave na čijem se teritoriju ta naselja nalaze.

Odluka o privremenom stambenom zbrinjavanju u privremenim, pokretnim i montažnim objektima

Članak 91.

(1) Privremeni smještaj osoba pogođenih potresom u objektima iz članka 90. ovoga Zakona provodi se na temelju odluke Ministarstva.

(2) Odluka iz stavka 1. ovoga članka nije upravni akt.

Provedba privremenog stambenog zbrinjavanja u privremenim, pokretnim i montažnim objektima

Članak 92.

(1) Privremeno stambeno zbrinjavanje iz članka 90. ovoga Zakona financira i provodi Ministarstvo.

(2) Ministarstvo provodi postupke nabave objekata za privremeno stambeno zbrinjavanje prema pravilniku iz članka 71. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Stambeno zbrinjavanje iz članka 90. ovoga Zakona provodi se na temelju popisa i drugih podataka i obavijesti koje su dostavile jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(4) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su utvrditi osobe kojima je potrebno privremeno stambeno zbrinjavanje, utvrditi redoslijed i prioritete stambenog zbrinjavanja te to bez odgode dostaviti Ministarstvu.

Drugi načini privremenog smještaja

Članak 93.

U slučaju potrebe Vlada može odlukom odrediti i druge načine privremenog smještaja osim onih propisanih ovim Zakonom.

Smještaj državnih tijela

Članak 94.

(1) Ministarstvo se obvezuje, sukladno zakonu kojim se uređuje upravljanje državnom imovinom, poduzeti sve potrebne radnje, uključujući i kupnju nekretnina, kako bi se osigurao smještaj državnim tijelima koja su koristila poslovne prostore i poslovne zgrade koje su oštećene za vrijeme nastanka nepogode ili katastrofe iz članka 1. ovoga Zakona.

(2) Tijela koja su proračunski korisnici ne moraju tražiti suglasnost ministarstva nadležnog za upravljanje državnom imovinom za sklapanje ugovora o zakupu ili drugom privremenom korištenju zamjenskih prostora za potrebe djelatnosti koja se ne može na primjeren način obavljati u potresom oštećenim prostorima.

(3) Izuzetak od primjene članka 46. stavka 8. Zakona o upravljanju državnom imovinom (»Narodne novine«, br. 52/18.) vrijedi samo do završetka obnove.

DIO JEDANAESTI   ODGOVORNOST SUDIONIKA U GRADNJI, NAKNADA ŠTETE I NADZOR

Odgovornost sudionika u gradnji i naknada štete

Članak 95.

(1) Ministarstvo ima pravo i obvezu iniciranja pokretanja postupaka te poduzimanja potrebnih mjera i radnji radi omogućavanja pokretanja postupaka uređenih posebnim propisima u svrhu utvrđivanja odgovornosti sudionika u gradnji zgrada oštećenih ili uništenih nepogodom ili katastrofom iz članka 1. ovoga Zakona, obnovljenih ili uklonjenih na temelju ovoga Zakona za koje se osnovano posumnja da su oštećene ili uništene zbog nezakonitog ili nestručnog rada sudionika u gradnji.

(2) Sudionik u gradnji zbog čijeg je nezakonitog i/ili nestručnog rada došlo do oštećenja ili uništenja zgrade iz stavka 1. ovoga članka dužan je Republici Hrvatskoj naknaditi troškove obnove odnosno uklanjanja zgrade.

(3) Radi zaštite javnog interesa i interesa Republike Hrvatske projektant, izvođač i nadzorni inženjer koji sudjeluju u postupku obnove sukladno odredbama ovoga Zakona odgovorni su za istinito, točno i potpuno iskazivanje i ovjeravanje sadržaja računa, privremenih odnosno okončanih situacija.

(4) Ako se u provedbi utvrdi da je povrijeđen ovaj Zakon i/ili propis donesen na temelju ovoga Zakona, Ministarstvo ima pravo i obvezu podnijeti optužni prijedlog ili kaznenu prijavu.

Uspostava odgovarajućeg sustava kontrole postupka obnove

Članak 96.

Ministarstvo je obvezno uspostaviti odgovarajuće sustave kontrole postupaka obnove koje provodi sukladno svom djelokrugu radi prevencije i sprečavanja zlouporaba u provođenju postupaka obnove.

Izvješća o učincima provedbe Zakona

Članak 97.

(1) Vlada podnosi Hrvatskom saboru izvješće o učincima provedbe ovoga Zakona dva puta godišnje.

(2) Radi osiguranja zakonite i transparentne provedbe postupaka obnove Ministarstvo redovito podnosi Vladi izvješća o izvršenju poslova i poduzetim mjerama i aktivnostima vezanim za obnovu.

Upravni nadzor

Članak 98.

Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona provodi Ministarstvo.

Inspekcijski nadzor

Članak 99.

Inspekcijski nadzor građenja prema ovom Zakonu provode građevinski inspektori Državnog inspektorata Republike Hrvatske sukladno posebnom propisu.

DIO DVANAESTI   PREKRŠAJNE ODREDBE

Prekršaji projektanta

Članak 100.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 10.000,00 eura kaznit će se pravna osoba u svojstvu projektanta ako ne izdvoji u troškovniku stavke procijenjenog opravdanog troška koje se financiraju na temelju ovoga Zakona (članak 29. stavak 4.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i fizička osoba – obrtnik novčanom kaznom u iznosu od 2500,00 do 5000,00 eura.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 2500,00 eura.

Prekršaji nadzornog inženjera

Članak 101.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 10.000,00 eura kaznit će se pravna osoba u svojstvu nadzornog inženjera ako:

1. ne izradi izvješće o opravdanim troškovima obnove (članak 30. stavak 6. ovoga Zakona)

2. ne izdvoji u izvješću stavke opravdanog troška obnove (članak 30. stavak 7. ovoga Zakona).

(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i fizička osoba – obrtnik novčanom kaznom u iznosu od 2500,00 do 5000,00 eura.

(3) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 2500,00 eura.

DIO TRINAESTI   PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Započeti postupci

Članak 102.

Postupci pokrenuti na temelju Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (»Narodne novine«, br. 102/20., 10/21. i 117/21.) dovršit će se prema odredbama ovoga Zakona, ako je povoljniji za stranku.

Podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava

Članak 103.

Osobe koje su ostvarile pravo na uklanjanje zgrade prema Zakonu o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagre­ba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-mo­slavačke županije i Karlovačke županije (»Narodne novine«, br. 102/20., 10/21. i 117/21.) u manjem opsegu od prava utvrđenih ovim Zakonom mogu podnijeti zahtjev za ostvarivanje prava do razine prava utvrđene ovim Zakonom.

Glavni projekt

Članak 104.

(1) Glavni projekt za rekonstrukciju zgrade oštećene u nepogodi iz članka 1. ovoga Zakona čija je izrada započeta do stupanja na snagu Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije (»Narodne novine«, br. 102/20.) smatra se odgovarajućim projektom u smislu ovoga Zakona.

(2) Na temelju glavnog projekta iz stavka 1. ovoga članka može se obnoviti zgrada na temelju ovoga Zakona.

(3) Vlasnik odnosno suvlasnici zgrade koji su naručili izradu projekta iz stavka 1. ovoga članka u skladu s kojim je provedena obnova zgrade na temelju ovoga Zakona imaju pravo na novčanu pomoć za troškove koje su imali u vezi s izradom glavnog projekta iz stavka 1. ovoga članka.

(4) O iznosu novčane pomoći iz stavka 3. ovoga članka, na pisani zahtjev upravitelja ili predstavnika suvlasnika zgrade odnosno na zahtjev vlasnika odnosno suvlasnika obiteljske kuće, odlučuje Ministarstvo u skladu s programom mjera.

Raskid ugovora o provođenju tehničko-financijske kontrole

Članak 105.

U najkraćem roku nakon stupanja na snagu ovoga Zakona pristupit će se raskidu ugovora o provođenju tehničko-financijske kontrole s izabranim provoditeljima tehničko-financijske kontrole sklopljenim na temelju Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (»Narodne novine«, br. 102/20., 10/20. i 117/21.).

Odluka o donošenju programa mjera

Članak 106.

(1) Vlada će donijeti odluku o donošenju programa mjera iz članka 13. stavka 3. ovoga Zakona u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Do donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka ostaje na snazi Program mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (»Narodne novine«, br. 88/22.).

Donošenje podzakonskih akata

Članak 107.

(1) Vlada će donijeti uredbu iz članka 74. stavka 4. ovoga Zakona u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Ministar će donijeti pravilnike iz članka 4. stavka 4. i članka 71. stavka 2. ovoga Zakona u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Do stupanja na snagu pravilnika iz stavka 2. ovoga članka ostaju na snazi Pravilnik o sadržaju i tehničkim elementima projektne dokumentacije obnove, projekta za uklanjanje zgrade i projekta za građenje zamjenske obiteljske kuće oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije (»Narodne novine«, br. 127/20.) i Pravilnik o provedbi postupaka nabave roba, usluga i radova za postupke obnove (»Narodne novine«, br. 126/21., 19/22. i 132/22.).

Donošenje ostalih akata

Članak 108.

(1) Vlada će donijeti odluke iz članka 10. stavaka 9. i 11. te članka 15. stavka 1. ovoga Zakona u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Ministar će donijeti odluku iz članka 40. stavka 5. ovoga Zakona u roku od deset dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Ministarstvo će uspostaviti odgovarajuće sustave kontrole postupaka obnove iz članka 96. ovoga Zakona u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(4) Odluka o osiguranju novčane pomoći za privremenu i nužnu zaštitu i popravak zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (»Narodne novine«, br. 34/21. i 138/22.) i Odluka o financiranju najamnine za stambeno zbrinjavanje osoba čije su nekretnine stradale u potresu na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (»Narodne novine«, br. 17/21., 65/21., 51/22. i 13/23.) ostaju na snazi do donošenja novih odluka na temelju ovoga Zakona.

(5) Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama uskladit će svoje poslovanje i opće akte s odredbama ovoga Zakona u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Imenovanje Stručnog savjeta

Članak 109.

(1) Vlada će donijeti odluku o osnivanju Stručnog savjeta iz članka 8. stavka 1. ovoga Zakona u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Stručni savjet osnovan na temelju Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije (»Narodne novine«, br. 102/20.) nastavlja s radom kao Stručni savjet iz članka 8. ovoga Zakona do donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Mandat predsjednika, zamjenika predsjednika, članova i zamjenika članova Stručnog savjeta traje najdulje do imenovanja predsjednika, zamjenika predsjednika i članova Stručnog savjeta sukladno odredbama ovoga Zakona.

Prestanak rada Fonda za obnovu

Članak 110.

(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona Fond za obnovu prestaje s radom.

(2) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje mandat ravnatelju, zamjeniku ravnatelja, predsjedniku i članovima Upravnog vijeća Fonda za obnovu.

(3) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti Statut i drugi opći akti Fonda za obnovu.

(4) Ministar će podnijeti prijavu za upis prestanka Fonda za obnovu u sudskom registru u roku od osam dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(5) Postupak likvidacije nad Fondom za obnovu neće se provoditi.

Preuzimanje poslova Fonda za obnovu od strane Ministarstva

Članak 111.

(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona Ministarstvo preuzima poslove, radnike, imovinu, opremu, elektroničke očevidnike i informacijske sustave, sredstva za rad, financijska sredstva, prava i obveze, pismohranu i drugu dokumentaciju Fonda za obnovu.

(2) Ministarstvo je pravni sljednik u odnosu na sva prava i obveze Fonda za obnovu i sklopljene ugovore.

Usklađivanje Uredbe o unutarnjem ustrojstvu i Pravilnika o unutarnjem redu Ministarstva

Članak 112.

(1) Vlada će uskladiti Uredbu o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva s odredbama ovoga Zakona u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Ministar će uskladiti Pravilnik o unutarnjem redu s odredbama Uredbe iz stavka 1. ovog članka, a u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu te Uredbe.

Raspored preuzetih radnika Fonda za obnovu

Članak 113.

(1) Ministarstvo će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu Pravilnika iz članka 112. stavka 2. ovoga Zakona radnike zatečene na preuzetim poslovima Fonda za obnovu rasporediti na nova radna mjesta za koja ispunjavaju uvjete sukladno Pravilniku iz članka 112. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Preuzeti radnici iz stavka 1. ovoga članka danom stupanja na snagu ovoga Zakona postaju državni službenici i do izvršnosti rješenja o rasporedu prema Pravilniku iz članka 112. stavka 2. ovoga Zakona nastavljaju obavljati poslove i zadržavaju pravo na plaću i druga prava iz radnog odnosa te obveze i odgovornosti prema dosadašnjim ugovorima o radu.

(3) Preuzeti radnici iz stavka 1. ovoga članka koji neće biti raspoređeni stavljaju se na raspolaganje Vladi sukladno propisima o državnim službenicima.

Naknadna procjena učinaka propisa

Članak 114.

Ministarstvo je dužno provesti naknadnu procjenu učinka ovoga Zakona u roku od dvije godine od dana njegova stupanja na snagu.

Prestanak važenja

Članak 115.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (»Narodne novine«, br. 102/20., 10/20. i 117/21.).

Stupanje na snagu

Članak 116.

Ovaj Zakon stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.