Povezani zakoni

Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu

NN 117/19, 32/20, 42/2058/20

na snazi od 20.05.2020.

Uživajte...

Baza je ažurirana 29.05.2020. zaključno sa NN 59/20

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuju prihodi i primici, rashodi i izdaci Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu (u daljnjem tekstu: Proračun) i njegovo izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje javnim dugom te financijskom i nefinancijskom imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, korištenje vlastitih prihoda, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada), predsjednika Vlade, Ministarstva financija (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) i ministra financija u izvršavanju Proračuna, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju Proračuna.

II. IZVRŠAVANJE PRORAČUNA

1. Upravljanje prihodima i rashodima

Članak 2.

Sredstva se u Proračunu osiguravaju proračunskim korisnicima (u daljnjem tekstu: korisnici) koji su u njegovu Posebnom dijelu određeni za nositelje sredstava raspoređenih po programima (aktivnostima i projektima), po vrstama rashoda i izdataka te po izvorima financiranja.

Članak 3.

Radi upravljanja likvidnošću Proračuna za rashode i izdatke za koje je nastala obveza koja dospijeva u ovoj proračunskoj godini mora se izvršiti rezervacija sredstava prema dospijeću tih obveza.

Članak 4.

(1) Korisnici su obvezni u financijskom planu planirati sredstva pomoći, namjenskih primitaka i učešća Republike Hrvatske za projekte financirane iz pomoći i/ili namjenskih primitaka u iznosu koji je predviđen za financiranje projekata, razmjerno sredstvima koja će se koristiti u 2020. godini.

(2) Sredstva za financiranje projekata koja se refundiraju iz pomoći Europske unije mogu se preraspodjeljivati samo između tih projekata, i to bez ograničenja između projekata unutar istog razdjela organizacijske klasifikacije, a najviše do 15 % između projekata različitih razdjela organizacijske klasifikacije, uz suglasnost Ministarstva.

(3) Sredstva učešća Republike Hrvatske planirana u Proračunu za financiranje projekata koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije mogu se preraspodjeljivati samo između tih projekata, i to bez ograničenja između projekata unutar istog razdjela organizacijske klasifikacije, a najviše do 15 % između projekata različitih razdjela organizacijske klasifikacije, uz suglasnost Ministarstva.

(4) Nedostatna sredstva učešća Republike Hrvatske za financiranje projekata koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije mogu se, tijekom proračunske godine, osigurati preraspodjelom sredstava isključivo iz općih prihoda i primitaka, a u skladu s člankom 46. Zakona o proračunu (»Narodne novine«, br. 87/08., 136/12. i 15/15.).

(5) Nedostatna sredstva refundacije iz pomoći Europske unije za financiranje projekata koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije mogu se, tijekom proračunske godine, osigurati preraspodjelom sredstava isključivo iz sredstava refundacije iz pomoći Europske unije.

(6) Sredstva za financiranje projekata koja se refundiraju iz pomoći Europske unije i sredstva učešća Republike Hrvatske za financiranje projekata koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije mogu se, uz suglasnost Ministarstva, osigurati i u okviru naknadno utvrđenih stavki.

(7) Za naknadno utvrđene aktivnosti i projekte mogu se preraspodjelom osigurati sredstva za financiranje projekata koja se refundiraju iz pomoći Europske unije i sredstva učešća Republike Hrvatske za financiranje projekata koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije, uz suglasnost Ministarstva.

(8) Kada se sredstva učešća Republike Hrvatske planirana u Proračunu za financiranje projekata koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije izvršavaju kod korisnika sporijom dinamikom od predviđene u Proračunu, ministarstvo nadležno za fondove Europske unije može predložiti Ministarstvu preraspodjelu sredstava učešća u korist drugih korisnika, a najviše do 15 % rashoda, u skladu s člankom 46. Zakona o proračunu.

Članak 5.

(1) Sredstva za programsko financiranje javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta mogu se, uz suglasnost Ministarstva, preraspodjeljivati tijekom proračunske godine, i to bez ograničenja unutar aktivnosti A622122 Programsko financiranje javnih visokih učilišta odnosno unutar aktivnosti A622137 Programsko financiranje javnih znanstvenih instituta.

(2) Unutar aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka mogu se, uz suglasnost Ministarstva, naknadno otvarati stavke.

Članak 6.

(1) Korisnik je na svojim aktivnostima dužan planirati sredstva prijenosa korisnicima ako im sredstva dodjeljuje na temelju posebnih propisa i bez protučinidbe preko podskupine računa 369 Prijenosi između proračunskog korisnika istog proračuna, a sukladno Pravilniku o proračunskom računovodstvu i Računskom planu.

(2) Ako sredstva iz stavka 1. ovoga članka nisu planirana u potrebnom iznosu, mogu se, uz suglasnost Ministarstva, tijekom proračunske godine preraspodjeljivati, i to bez ograničenja unutar aktivnosti s kojih se sredstva iz stavka 1. ovoga članka dodjeljuju.

Članak 6.a (NN 58/20)

Sredstva za otplatu glavnice i kamata državnog duga i državnih jamstava te doprinosi Republike Hrvatske proračunu Europske unije na temelju vlastitih sredstava Europske unije mogu se, ako za to postoji mogućnost i sukladno potrebi, tijekom proračunske godine osiguravati preraspodjelom bez ograničenja.

Članak 7.

(1) Rashodi financirani iz namjenskog doprinosa mogu se izvršavati do visine naplaćenih prihoda od namjenskog doprinosa.

(2) Ako se sredstva od namjenskog doprinosa ostvare u iznosu manjem ili većem od planiranog, izvršit će se preraspodjela sredstava u skladu s ostvarenim prihodima od namjenskog doprinosa, uz suglasnost Ministarstva.

Članak 8.

(1) Potraživanja države za javna davanja, naplaćena u financijskoj i nefinancijskoj imovini sukladno posebnim propisima, istodobno za vrijednost te imovine povećavaju izvršenje prihoda i rashoda iznad visine utvrđene Proračunom, a uz suglasnost Ministarstva.

(2) Za iskazivanje prihoda i rashoda iz stavka 1. ovoga članka mogu se naknadno utvrditi aktivnosti i/ili projekti, uz suglasnost Ministarstva.

2. Trošenje proračunskih sredstava

Članak 9.

Radi održavanja tekuće likvidnosti na temelju naloga ministra financija mogu se povlačiti sredstva s računa korisnika.

Članak 10.

(1) Ako se tijekom izvršavanja Proračuna utvrdi da su sredstva Proračuna nepravilno korištena, korisniku će se umanjiti sredstva u visini nenamjenskog korištenja sredstava ili će se privremeno obustaviti isplata sredstava sa stavki s kojih su sredstva bila nenamjenski utrošena.

(2) Odluku o umanjenju i obustavi doznake sredstava donijet će ministar financija.

Članak 11.

(1) Aktivnosti i projekti koji se financiraju iz sredstava Europske unije te kapitalni projekti koji nisu izvršeni do kraja 2019. godine mogu se prenijeti i izvršavati u 2020. godini ako su ispunjeni osnovni preduvjeti:

1. proračunska sredstva osigurana u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2019. godinu za aktivnosti i projekte koji se prenose moraju ostati na kraju 2019. godine neizvršena ili izvršena u iznosu manjem od planiranog, bez izvršenih preraspodjela tijekom 2019. godine

2. prenesene aktivnosti i projekti mogu se izvršavati u 2020. godini uz suglasnost Ministarstva

3. korisnici podnose zahtjev za prijenos najkasnije do 31. ožujka 2020. Uz zahtjev dužni su dostaviti ugovor i račun za obveze nastale u 2019. godini, s dospijećem plaćanja u 2020. godini.

(2) Aktivnosti i projekti koji se financiraju iz sredstava Europske unije te kapitalni projekti koji ne budu izvršeni do kraja 2020. godine mogu se prenijeti i izvršavati u 2021. godini ako su ispunjeni osnovni preduvjeti:

1. proračunska sredstva osigurana u Proračunu 2020. godine za aktivnosti i projekte koji se prenose moraju ostati na kraju 2020. godine neizvršena ili izvršena u iznosu manjem od planiranog, bez izvršenih preraspodjela tijekom 2020. godine

2. prenesene aktivnosti i projekti mogu se izvršavati u 2021. godini uz suglasnost Ministarstva

3. korisnici podnose zahtjev za prijenos najkasnije do 31. ožujka 2021. Uz zahtjev dužni su dostaviti ugovor i račun za obveze nastale u 2020. godini, s dospijećem plaćanja u 2021. godini.

Članak 12.

(1) Korisnici su dužni sredstva doznačena iz Proračuna do 31. prosinca 2020., a za koja nisu iskazane obveze u Bilanci na dan 31. prosinca 2020., vratiti na račun državnog proračuna.

(2) Način i rok povrata u Proračun sredstava doznačenih iz Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu, a za koja nisu bile iskazane obveze u Bilanci na dan 31. prosinca 2019., odredit će naputkom ministar financija.

Članak 13.

Korisnik može plaćati predujmom bez suglasnosti ministra financija do pojedinačnog iznosa od 50.000,00 kuna.

Članak 14.

(1) Ministar financija daje suglasnost proračunskim korisnicima državnog proračuna za preuzimanje obveza po ugovorima koji zahtijevaju plaćanje u sljedećim godinama ako ukupna obveza po ugovoru ne prelazi iznos od 10.000.000,00 kuna.

(2) Ako ukupna obveza po ugovoru koji zahtijeva plaćanje u sljedećim godinama prelazi iznos iz stavka 1. ovoga članka, suglasnost korisnicima za preuzimanje navedene obveze daje Vlada, na prijedlog ministra financija, sukladno članku 44. Zakona o proračunu.

Članak 15.

Hrvatski audiovizualni centar može tijekom 2020. godine izdati rješenja kojima će se obvezati podnositeljima zahtjeva isplatiti sredstva financijskog poticaja za ulaganje u audiovizualna djela, i to do ukupnog iznosa od 84.500.000,00 kuna.

Članak 16. (NN 58/20)

(1) U Proračunu su planirana sredstva proračunske zalihe u iznosu od 100.000.000,00 kuna.

(2) Iznos sredstava proračunske zalihe iz stavka 1. ovoga članka može se preraspodjeljivati i može, sukladno članku 56. stavku 4. Zakona o proračunu, iznositi najviše 0,50 % planiranih proračunskih prihoda bez primitaka.

(3) O korištenju sredstava proračunske zalihe odlučuje Vlada.

(4) Predsjednik Vlade može raspolagati sredstvima proračunske zalihe do pojedinačnog iznosa od 500.000,00 kuna.

(5) Ministar financija može raspolagati sredstvima proračunske zalihe do pojedinačnog iznosa od 100.000,00 kuna.

(6) Neutrošena i nenamjenski utrošena sredstva iz ovoga članka primatelj sredstava dužan je vratiti na račun državnog proračuna.

(7) Ako se tijekom godine u Proračunu osiguraju sredstva za namjenu za koju su sredstva proračunske zalihe dodijeljena, akti kojima su sredstva proračunske zalihe dodijeljena stavljaju se izvan snage po sili ovoga Zakona.

(8) Primatelj sredstava dužan je Ministarstvu dostaviti izvješće o zakonitom, namjenskom i svrhovitom utrošku dodijeljenih sredstava proračunske zalihe.

(9) Nakon što korisnik zaprimi mjesečni izvještaj Financijske agencije (FINA) o ovrhama koje su provedene na teret sredstava proračunske zalihe, a iz nadležnosti su korisnika, korisnik je dužan najkasnije u roku od 14 radnih dana od dana zaprimanja mjesečnog izvještaja preknjižiti ovrhe na svoju proračunsku poziciju. Ako korisnik najkasnije u roku od 14 radnih dana od dana zaprimanja mjesečnog izvještaja ne preknjiži ovrhe na svoje proračunske pozicije odnosno ne dostavi Ministarstvu i Financijskoj agenciji (FINA) obavijest da ovrhe nisu iz njegove nadležnosti, sredstva će na njegove proračunske pozicije preknjižiti Ministarstvo.

Članak 17.

(1) U skladu s odredbama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave (»Narodne novine«, br. 93/16., 104/16. i 116/18.), a u vezi s člankom 58. Zakona o proračunu, raspoređuju se sredstva na korisnike ili u proračunsku zalihu, a odluka o raspoređivanju objavljuje se u »Narodnim novinama«.

(2) Odluku iz stavka 1. ovoga članka donosi Vlada.

Članak 18.

(1) Devizna sredstva koja ostvare korisnici uplaćuju se na račun Proračuna.

(2) Sredstvima iz stavka 1. ovoga članka raspolaže Ministarstvo.

(3) Iznimno, korisnici koji ostvaruju devizna sredstva za posebne namjene mogu, uz suglasnost Ministarstva, otvoriti račun.

Članak 19.

(1) Pogrešno ili više uplaćeni prihodi na račun državnog proračuna vraćaju se uplatiteljima na teret tih prihoda. Rješenje o tome donosi Ministarstvo.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, rješenja donose:

– Ministarstvo unutarnjih poslova – za pogrešno ili više uplaćene prihode od novčanih kazni, troškova postupka i ostalih prihoda iz nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova

– Ministarstvo pravosuđa – za pogrešno ili više uplaćene prihode od sudskih pristojbi, novčanih kazni, troškova postupka i ostalih prihoda iz nadležnosti pravosudnih tijela.

(3) Prije donošenja rješenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka korisnici su dužni dostaviti očitovanje o opravdanosti zahtjeva za povrat pogrešno ili više uplaćenih sredstava na račun državnog proračuna, iznos sredstava koja se vraćaju uplatitelju te dokumentaciju kojom to potkrepljuju.

(4) Protiv rješenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 20.

(1) Radi pravodobnog obračunavanja i doznačivanja proračunskih sredstava u 2020. godini za plaće i druge rashode, korisnici koji se financiraju iz Proračuna obvezni su nadležnom ministarstvu dostaviti rješenje o zasnivanju i o prestanku radnog odnosa radnika odnosno ugovor o radu i prestanku ugovora o radu radnika.

(2) Rješenje odnosno ugovor o radu iz stavka 1. ovoga članka korisnici su obvezni dostaviti u roku od osam dana od dana zasnivanja ili prestanka radnog odnosa.

(3) Izvanproračunski korisnici državnog proračuna kojima se iz Proračuna dodjeljuju subvencije i/ili pomoći iz razdjela nadležnih ministarstava dužni su prije sklapanja kolektivnih ugovora i/ili donošenja propisa i drugih akata kojima se uređuju materijalna prava zaposlenika dobiti prethodnu suglasnost nadležnog ministarstva o tim aktima.

Članak 21.

Ovlašćuje se Vlada da donosi odluku o visini i načinu isplate dnevnica i drugih naknada koje se isplaćuju iz državnog proračuna kojom će se utvrditi naknade i visina troškova za službeno putovanje u tuzemstvu i inozemstvu koje se isplaćuju iz državnog proračuna i visina ostalih naknada koje se prema propisima mogu isplaćivati zaposlenima i dužnosnicima kojima se ti rashodi financiraju iz sredstava državnog proračuna i iz sredstava izvanproračunskih fondova iz članka 2. stavka 2. Zakona o proračunu, a čija prava nisu na drugačiji način uređena kolektivnim ugovorima ili posebnim propisima u dijelu koji se odnosi na materijalna prava.

Članak 22.

(1) Ovlašćuje se Vlada da može dati suglasnosti za zaduživanje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave najviše do tri posto ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iskazanih u financijskom izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2019. (Obrazac: PR-RAS u stupcu 5 pod oznakom AOP 001).

(2) Ograničenje iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na:

1. jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kojima je Vlada dala suglasnosti do 31. prosinca 2019., a nisu korištene u 2019. godini

2. jedinice lokalne samouprave na potpomognutim područjima

3. jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje se zadužuju za projekte koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije do iznosa prihvatljivih troškova te

4. projekte unapređenja energetske učinkovitosti u kojima sudjeluju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(3) Odluke o davanju suglasnosti za zaduživanje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje je Vlada donijela do 31. prosinca 2019., a koje se mogu koristiti od 1. siječnja 2020. ulaze u ograničenje od tri posto iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Odluke o davanju suglasnosti za zaduživanje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu se mijenjati ili dopunjavati uz suglasnost Vlade, a iznimno samo uz suglasnost ministra financija, i to ako se izmjenama i dopunama ugovaraju uvjeti zaduživanja koji su povoljniji za korisnika.

Članak 23.

(1) Jedinicama područne (regionalne) samouprave iz razdjela 095 – MINISTARSTVO UPRAVE tijekom 2020. godine isplaćivat će se pomoći za obavljanje poslova državne uprave povjerenih jedinicama područne (regionalne) samouprave na temelju posebnih propisa.

(2) Pomoć iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo uprave isplaćivat će jedinicama područne (regionalne) samouprave unaprijed za svako tromjesečje, i to najkasnije petnaestog dana od početka tromjesečja, počevši od siječnja 2020. godine.

(3) Pomoći iz stavaka 1. i 2. ovoga članka koje se isplaćuju jedinicama područne (regionalne) samouprave nenamjenska su sredstva koja se mogu upotrijebiti za isplatu plaća i materijalnih troškova za obavljanje povjerenih poslova državne uprave i ne smatraju se tekućim pomoćima iz državnog proračuna, sukladno propisima kojima su uređena mjerila za određivanje plaća i naknada župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika, kao i plaća službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(4) Iz mase sredstava za plaće zaposlenih u jedinicama područne (regionalne) samouprave izuzimaju se sredstva za plaće zaposlenih koji su preuzeti iz ureda državne uprave u županijama.

(5) Jedinice područne (regionalne) samouprave dužne su izvijestiti Ministarstvo uprave o broju zaposlenih koji rade na poslovima državne uprave povjerenima jedinicama područne (regionalne) samouprave na temelju posebnih propisa i visini utrošenih sredstava za njihove plaće do 15. u mjesecu za prethodni mjesec, ako ta sredstva žele izuzeti iz mase sredstava za plaće u skladu sa stavkom 4. ovoga članka.

Članak 24.

(1) Jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave iz razdjela 025 – MINISTARSTVO FINANCIJA tijekom 2020. godine isplaćivat će se pomoć u visini procijenjenoga gubitka prihoda na temelju povećanja osnovnog osobnog odbitka sukladno izmjenama propisa kojima je uređeno oporezivanje dohotka, a koje će stupiti na snagu 1. siječnja 2020.

(2) Pomoć iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo će isplaćivati jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave unaprijed za svako tromjesečje, i to najkasnije 15. dana od početka tromjesečja, počevši od siječnja 2020. godine, i to prema tablici koja se nalazi u prilogu ovoga Zakona i njegov je sastavni dio.

(3) Pomoći koje se na temelju stavaka 1. i 2. ovoga članka isplaćuju iz razdjela 025 – MINISTARSTVO FINANCIJA nenamjenska su sredstva i ne smatraju se tekućim pomoćima iz državnog proračuna, sukladno propisima kojima su uređena mjerila za određivanje plaća i naknada župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika, kao i plaća službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Članak 24.a (NN 32/20, 42/20)

(1) Ako se povratom, oslobođenjem od plaćanja odnosno odgodom plaćanja i/ili obročnom otplatom poreza na dohodak, prireza porezu na dohodak i doprinosa sukladno posebnom propisu kojim se uređuje opći porezni postupak smanje prihodi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Republika Hrvatska će osigurati sredstva beskamatnog zajma za premošćivanje situacije nastale zbog različite dinamike priljeva sredstava i dospijeća obveza.

(2) Beskamatni zajam iz stavka 1. ovoga članka može se isplatiti do visine poreza na dohodak, prireza porezu na dohodak i doprinosa čije je plaćanje oslobođeno, odgođeno i/ili je odobrena obročna otplata odnosno do visine izvršenog povrata i prema raspoloživim sredstvima državnog proračuna.

(3) Ministar financija može za provedbu ovoga članka donijeti poseban naputak.

Članak 25.

(1) Doprinosi za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti i obvezno zdravstveno osiguranje koji su uplaćeni za osiguranike, prema članku 23. Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara (»Narodne novine«, br. 44/01., 90/05., 80/08., 38/09. i 148/13.) i Odluci Vlade Republike Hrvatske o primjeni poticajnih mjera na području Grada Iloka, Općine Tovarnik i Općine Lovas (»Narodne novine«, br. 24/02.), vratit će se poslodavcima sa sjedištem odnosno s prebivalištem na području Grada Vukovara, Iloka te Lovasa i Tovarnika na teret financijskog plana Fonda za obnovu i razvoj grada Vukovara.

(2) Poslodavci iz stavka 1. ovoga članka zahtjev za povrat doprinosa podnose Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje.

Članak 26.

(1) Korisnici su obvezni u svojim financijskim planovima planirati sredstva za obvezno osiguranje vozila, zrakoplova i brodica odnosno jahti prema posebnim propisima iz djelatnosti osiguranja.

(2) Korisnici su obvezni u svojim financijskim planovima planirati sredstva za osiguranje prijevoznih sredstava i druge imovine koja je zbog pojačanog rizika i velike pojedinačne vrijednosti više izložena mogućim štetnim događajima u obavljanju redovite djelatnosti.

(3) Sredstva za naknadu štete na neosiguranoj imovini (poslovne zgrade, uređaji i instalacije) osigurana su u Proračunu i doznačivat će se korisnicima na njihov zahtjev, uz koji je potrebno priložiti dokaze o nastaloj šteti.

(4) U Proračunu su osigurana sredstva za osiguranje službenika, namještenika i dužnosnika od posljedica nesretnog slučaja.

Članak 27.

(1) U Proračunu su utvrđena sredstva za naknade i druga primanja na temelju posebnih propisa.

(2) Osnovica za obračun naknada i drugih primanja iz stavka 1. ovoga članka iznosi 3326,00 kuna.

Članak 28.

Korisnik koji dodjeljuje sredstva pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunskim i izvanproračunskim korisnicima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i izvanproračunskim korisnicima državnog proračuna dužan je s njima uskladiti evidencije.

Članak 29.

Korisnik je dužan najkasnije u roku od 15 dana od dana isplate naknade za bolovanje na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje dostaviti Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje zahtjev za refundaciju sredstava.

Članak 30.

Ministar financija donijet će naputak o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2020. godini.

 

III. UPRAVLJANJE DRŽAVNOM IMOVINOM I DUGOVIMA

1. Upravljanje državnom imovinom

Članak 31.

(1) Korisnik koji je stekao nekretninu obvezan je u roku od 30 dana od dana njezina stjecanja podnijeti zahtjev nadležnom općinskom državnom odvjetništvu (u daljnjem tekstu: Državno odvjetništvo) radi podnošenja prijedloga za upis prava vlasništva Republike Hrvatske i drugih stvarnih prava na nekretninama kojih je nositelj Republika Hrvatska u zemljišne knjige, s potrebnom dokumentacijom.

(2) Državno odvjetništvo sastavit će prijedlog za upis uknjižbe koji će podnijeti nadležnom sudu radi upisa prava iz stavka 1. ovoga članka u zemljišne knjige.

Članak 32.

Državno odvjetništvo podnosi prijedlog za upis uknjižbe za upis nekretnine iz članka 69. stavka 2. Zakona o proračunu ako je Vlada dala suglasnost u skladu s člankom 69. stavkom 2. Zakona o proračunu.

Članak 33.

Prihodi od upravljanja slobodnim novčanim sredstvima s računa Proračuna prihod su Proračuna.

Članak 34.

(1) Kada se sredstva Proračuna koriste za sanaciju, dokapitalizaciju ili kao udio u sredstvima pravne osobe, Republika Hrvatska postaje vlasnikom u tim pravnim osobama razmjerno uloženim sredstvima.

(2) Imovinu u vlasništvu Republike Hrvatske iz stavka 1. ovoga članka upisuje njezin korisnik u svoju evidenciju, a pravna osoba upisuje Republiku Hrvatsku kao vlasnika razmjernog dijela kapitala.

(3) Evidenciju o imovini i vlasničkim dijelovima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka vode korisnici i tijelo nadležno za upravljanje državnom imovinom, a podatke o tome dostavljaju Ministarstvu.

2. Zaduživanje i tekuće otplate

Članak 35. (NN 58/20)

(1) Zaduživanje se može provesti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala do ukupnog iznosa od 62.499.411.233,00 kuna iskazanog u Računu financiranja Proračuna.

(2) Tekuće otplate glavnice državnoga duga, iskazane u Računu financiranja Proračuna za 2020. godinu u iznosu od 28.506.534.890,00 kuna, te pripadajuće kamate imaju u izvršavanju Proračuna prednost pred svim ostalim rashodima i izdacima.

(3) Ukupna visina zaduženja iskazana u financijskim planovima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna iznosi 2.347.375.638,00 kuna. Tekuće otplate glavnice duga, iskazane u financijskim planovima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, iznose 2.230.810.758,00 kuna.

(4) Ovlašćuje se Vlada da se može, u svoje ime i za svoj račun, zadužiti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala za Hrvatske ceste d.o.o., Hrvatske autoceste d.o.o. i Autocestu Rijeka – Zagreb d.d., što ne ulazi u ukupni iznos zaduženja iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka.

(5) Ministarstvo će ugovorom s društvima iz stavka 4. ovoga članka utvrditi korištenje sredstava zaduženja i međusobna prava i obveze po zaduženju iz stavka 4. ovoga članka.

(6) Ovlašćuje se Vlada da se može, u svoje ime i za svoj račun, zadužiti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala za Hrvatsku banku za obnovu i razvitak, a Ministarstvo će ugovorom s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak utvrditi korištenje sredstava takvog zaduženja te međusobna prava i obveze po tom zaduženju.

Članak 35.a (NN 42/20)

(1) Uslijed nastupa izvanrednih okolnosti iz članka 10. stavka 3. Zakona o fiskalnoj odgovornosti (»Narodne novine«, br. 111/18.), uz suglasnost Vlade:

– ministar financija može se zadužiti i iznad visine zaduživanja iz članka 35. stavka 1. ovoga Zakona

– izvanproračunski korisnici državnog proračuna mogu se zadužiti i iznad visine zaduženja iskazanih u njihovim financijskim planovima iz članka 35. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) O zaduženju iz stavka 1. ovoga članka Vlada će mjesečno izvještavati odbor Hrvatskoga sabora nadležan za poslove financija.

Članak 36.

(1) Ministar financija može se, uz suglasnost Vlade, u 2020. godini zadužiti iznad visine zaduživanja iz članka 35. ovoga Zakona za povrat državnog duga čije je dospijeće u sljedećim proračunskim godinama ako su uvjeti zaduživanja povoljniji odnosno ako će zaduživanje dovesti do manjih troškova povrata državnog duga.

(2) Ako se ministar financija, uz suglasnost Vlade, u 2020. godini zaduži za povrat državnog duga čije je dospijeće u sljedećoj proračunskoj godini, iznos zaduženja evidentirat će se u 2020. godini.

(3) Iznos zaduženja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne uključuje se u ukupan iznos zaduživanja iz članka 35. stavka 1. ovoga Zakona.

Članak 37.

(1) Ministar financija može se, uz suglasnost Vlade, dodatno zadužiti do iznosa neostvarenih primitaka od prodaje dionica i udjela u glavnici.

(2) Ministar financija može se, uz suglasnost Vlade, u 2020. godini dodatno zadužiti iznad visine zaduživanja iz članka 35. ovoga Zakona za razliku između visine podmirenih obveza na temelju rashoda nastalih provedbom projekata koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije i visine priljeva ostvarenih iz fondova Europske unije u 2020. godini, a najviše do iznosa sredstava za koji se očekuje povrat iz fondova Europske unije u 2021. godini.

Članak 38.

(1) Vlada može radi zaštite interesa Republike Hrvatske posebnom odlukom preuzeti obveze po kreditima odnosno zajmovima pravnih osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.

(2) Preuzete obveze iz stavka 1. ovoga članka ne ulaze u iznos zaduživanja iz članka 35. ovoga Zakona ako se neće podmirivati u 2020. godini i ako se mogu podmiriti iz prihoda državnog proračuna.

Članak 39.

Tečajne razlike mogu se u skladu s obračunom priznati i iznad iznosa predviđenog Proračunom.

Članak 40.

Mjenice kojima se na teret Proračuna stvaraju obveze može izdavati samo ministar financija.

3. Državna jamstva

Članak 41. (NN 58/20)

(1) Ovlašćuje se Vlada da u ime Republike Hrvatske može davati financijska i činidbena jamstva na prijedlog nadležnog ministarstva.

(2) Godišnja vrijednost novih jamstava za 2020. godinu iznosi 4.800.000.000,00 kuna, od čega se iznos od 3.000.000.000,00 kuna odnosi na izvanproračunske korisnike državnog proračuna iz članka 35. stavka 3. ovoga Zakona.

(3) U iznos iz stavka 2. ovoga članka ne ulazi vrijednost jamstava danih za refinanciranje i reprogramiranje obveza iz prethodnih godina za koje je bilo dano jamstvo.

(4) Godišnja vrijednost novih jamstava može biti iznad iznosa utvrđenog u stavku 2. ovoga članka za iznos jamstava stavljenih izvan snage u prethodnoj godini.

(5) Jamstvena zaliha za jamstva u Proračunu iznosi 300.000.000,00 kuna.

(6) Tražitelj jamstva, koji može biti isključivo pravna osoba, dužan je dokumentirani zahtjev dostaviti ministarstvu nadležnom za tražitelja jamstva. Nadležno ministarstvo će zaprimljeni dokumentirani zahtjev, zajedno s provizijom i ostalim potrebnim elementima jamstva koje odredi, u roku od 45 dana od zaprimanja dostaviti Ministarstvu radi davanja očitovanja i/ili prijave/pretprijave Europskoj komisiji, u skladu s odredbama zakona kojim su uređene državne potpore. Prije dostave Ministarstvu nadležno ministarstvo dužno je ocijeniti:

– temelj donošenja prijedloga dodjele jamstva ili druge osnove za podnošenje zahtjeva za dodjelu jamstva

– bonitet tražitelja

– ocjenu stanja zaduženosti

– efekte novog zaduženja na mogućnost razvoja i likvidnosti te

– izraditi stručno mišljenje i jasno opredjeljenje prema odobrenju predloženog jamstva.

(7) Pri ocjeni zahtjeva za davanje državnog jamstva uzimat će se u obzir:

– potpora kapitalnim ulaganjima u razvitak kojima se poboljšavaju opći uvjeti gospodarskog djelovanja i koji utječu na izvozni učinak i

– gospodarska stabilnost i važnost u regionalnom razvitku.

(8) Nadležno ministarstvo u roku od 30 dana od zaprimanja odobrenja prijedloga državne potpore od Europske komisije odnosno očitovanja Ministarstva ako se radi o državnoj potpori izuzetoj od obveze prijave Europskoj komisiji odnosno očitovanja Europske komisije o nepostojanju državne potpore ili očitovanja Ministarstva o uvjetima nepostojanja državne potpore, u skladu s odredbama zakona kojim su uređene državne potpore, dostavlja Ministarstvu dokumentirani zahtjev tražitelja jamstva, radi davanja očitovanja, zajedno:

– s provizijom i ostalim potrebnim elementima jamstva

– misije odnosno očitovanjem Ministarstva ako se radi o državnoj potpori izuzetoj od obveze prijave Europskoj komisiji ili očitovanjem Europske komisije o nepostojanju državne potpore ili očitovanja Ministarstva o uvjetima nepostojanja državne potpore

– sa svojom ocjenom i mišljenjem iz stavka 6. ovoga članka te

– s prijedlogom odluke o dodjeli jamstva.

(9) Nadležnim ministarstvom odnosno ministarstvom nadležnim za podnošenje zahtjeva Ministarstvu za izdavanje očitovanja i/ili prijavu/pretprijavu Europskoj komisiji, u smislu ovoga članka, smatra se ono ministarstvo u čijem su djelokrugu poslovi i koje obavlja poslove vezane za namjene za koje se predviđa izdavanje jamstava.

(10) Nadležno ministarstvo obvezno je uputiti Vladi prijedlog odluke o davanju jamstva u roku od 30 dana od dana ispunjenja uvjeta iz stavka 8. ovoga članka te zaprimanja očitovanja iz nadležnosti Ministarstva, a koje se odnosi na kreditne uvjete zaduženja i procjenu fiskalnog učinka.

(11) Činidbena jamstva iz stavka 1. ovoga članka, koja su u pravilu vezana za okončanje posla, mogu se davati na temelju primljenih predujmova u novcu ili imovini za gradnju brodova do njihove isporuke, nabavu zrakoplova na temelju dugoročnog ugovora o zakupu te za infrastrukturne projekte koji se izvode na osnovi ugovora o koncesiji ili zajedničkih ulaganja.

(12) Vlada može iznimno odobriti jamstvo za zaduženje određenog korisnika vezano za provedbu prioritetnog programa/projekta koji ima značenje za regionalnu gospodarsku stabilnost, radi ublažavanja gospodarske nerazvijenosti određenog područja, uklanjanja ratnih šteta, obnove ili hitne obnove od posljedica prirodnih nepogoda.

(13) Odluka kojom Vlada daje financijsko jamstvo mora sadržavati podatke o davatelju i korisniku kredita, iznosu kredita i jamstva, vrsti i namjeni kredita, otplati glavnice i kamata, naknadama i troškovima te instrumentima osiguranja.

(14) Odluka kojom Vlada daje činidbeno jamstvo iz stavka 11. ovoga članka, ako je primjenjivo, sadrži podatke o kupcu, davatelju bankovne garancije, vrijednosti primljenih predujmova u novcu ili imovini, iznosu jamstva, trajanju jamstva, ugovorenoj kamati za slučaj neispunjenja obveze za koju je dan predujam, naknadama i troškovima te o instrumentima osiguranja.

(15) Odluke iz stavaka 13. i 14. ovoga članka moraju sadržavati odredbu o obvezi sklapanja ugovora s tražiteljem jamstva, kojim se utvrđuje obveza namjenskog korištenja sredstava za koje je dano jamstvo, izvještavanju nadležnog ministarstva i Ministarstva o korištenju sredstava za koje je dano jamstvo, instrumentima osiguranja, provedbi tehničke i financijske kontrole te općeg nadzora od nadležnog ministarstva nad tražiteljem jamstva i nad izvršenjem obveza za koje je jamstvo dano te o obvezi povrata sredstava u državni proračun, ako dođe do plaćanja po danom jamstvu.

(16) Ugovor o kreditu za koji je dano jamstvo i jamstvo mogu se mijenjati ili dopunjavati uz suglasnost Vlade, a iznimno samo uz pisanu suglasnost ministra financija, i to ako se izmjenama i dopunama mijenja ročnost i/ili ako se mijenjaju uvjeti zaduživanja koji su povoljniji za korisnika kredita te ako dođe do ustupanja, prenošenja, zamjene, obnove (inovacije) ili zalaganja prava i/ili obveza banke davatelja kredita na ime izdanog jamstva. U slučaju zalaganja ili prijenosa prava i tražbina iz ugovora o kreditu ili prijenosa ugovora o kreditu drugim osobama, prava iz jamstva prenose se samo ako se s prijenosom/zalaganjem prethodno pisano suglasio ministar financija.

(17) Za jamstva koja se aktiviraju Ministarstvo može Financijskoj agenciji (FINA) dati nalog za naplatu po aktiviranom državnom jamstvu radi namirenja duga.

(18) Potraživanja Ministarstva, na temelju utvrđenih obveza dužnika, imaju isti prioritet u izvršavanju kao i nalozi za javna davanja u odnosu na sve ostale naloge po obvezama dužnika, njegova pravnog sljednika ili solidarnog jamca.

(19) Ako zbog neizvršenja kreditnih obveza jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave bude aktivirano državno jamstvo, ta jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može izvršavati samo nužne rashode (minimalne plaće za zaposlene, doprinose, minimalne rashode za materijal i usluge).

(20) Na postupak i odobrenje državnih jamstava primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju državne potpore i pravila o državnim potporama Europske unije.

Članak 42.

Pravna osoba u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu Republike Hrvatske sklapa ugovore o kreditu, ugovore o zajmu u kojima je zajmoprimac ili daje jamstva na osnovi odluke o suglasnosti Vlade ako vrijednost posla ili jamstvo prelazi iznos od 7.500.000,00 kuna.

Članak 43.

Vlada će uredbom propisati uvjete, način i postupak raspolaganja tražbinama Republike Hrvatske s naslova duga po kreditima i protestiranim državnim jamstvima u predstečajnim i stečajnim postupcima.

4. Uplata dobiti trgovačkih društava u kojima Republika Hrvatska ima paket dionica ili udio

Članak 44.

(1) Članovi skupština trgovačkih društava u kojima Republika Hrvatska ima većinski paket dionica ili većinski udio obvezni su poduzeti sve potrebne radnje i mjere da trgovačka društva dio dobiti nakon oporezivanja za 2019. godinu uplate izravno u Državni proračun Republike Hrvatske za 2020. godinu, razmjerno paketu dionica ili udjela Republike Hrvatske u temeljnom kapitalu društva. Članovi nadzornih odbora navedenih trgovačkih društava obvezni su, prije održavanja redovitih skupština, poduzeti sve pripremne radnje za provedbu gore propisanih radnji i mjera, sukladno zakonu kojim se uređuju trgovačka društva.

(2) U trgovačkim društvima od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku u kojima Republika Hrvatska ima manjinski paket dionica ili manjinski udio članovi skupština i nadzornih odbora, koji zastupaju Republiku Hrvatsku, obvezni su zahtijevati da se dio dobiti nakon oporezivanja za 2019. godinu uplati izravno u Državni proračun Republike Hrvatske za 2020. godinu, razmjerno paketu dionica ili udjela Republike Hrvatske u temeljnom kapitalu društva, sukladno zakonu kojim se uređuju trgovačka društva.

(3) Odluku o obveznicima, visini, načinu i rokovima uplate sredstava iz stavaka 1. i 2. ovoga članka u Proračun donijet će Vlada, na prijedlog Ureda predsjednika Vlade i Ministarstva.

IV. POTICAJNE MJERE U GOSPODARSTVU

Članak 45. (NN 58/20)

Za temeljni kapital, udio u kreditima i jamstveni fond Hrvatske banke za obnovu i razvitak u 2020. godini osigurava se 140.000.000,00 kuna.

Članak 46.

Nadležno ministarstvo može obustaviti državne potpore korisnicima ako utvrdi nenamjensko korištenje sredstava, ako naknadnom provjerom utvrdi drukčije stanje u odnosu na ono koje je bilo osnova za odobrenje potpore te ako utvrdi da korisnici nisu ispunjavali obveze prema državi za proteklu godinu.

V. KORIŠTENJE NAMJENSKIH PRIHODA I PRIMITAKA

Članak 47.

(1) Nadležna ministarstva nadziru ostvarenje i trošenje namjenskih prihoda i primitaka korisnika iz svoje nadležnosti.

(2) Nadležna ministarstva mogu, u suglasnosti s Ministarstvom, donijeti pravilnik o mjerilima i načinu korištenja donacija za koje namjena nije utvrđena te participacije studenata u troškovima studija na akreditiranim studijskim programima.

(3) Namjenski prihodi i primici svih korisnika planiraju se u državnom proračunu, a obveza uplate ovih prihoda u državni proračun ne odnosi se na proračunske korisnike u visokom obrazovanju, javne institute, Sveučilišni računski centar (Srce), Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu, Hrvatsku maticu iseljenika, proračunske korisnike u pravosuđu – sustavu izvršenja sankcija, ustanove u socijalnoj skrbi, kulturi i zdravstvu, nacionalne parkove, parkove prirode, Agenciju za elektroničke medije, Hrvatsku agenciju za civilno zrakoplovstvo, Hrvatsku energetsku regulatornu agenciju i Hrvatsku regulatornu agenciju za mrežne djelatnosti te na prihode ostvarene od pruženih konzularnih usluga u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske u inozemstvu.

(4) Ostvarenje i trošenje namjenskih prihoda i primitaka korisnika iz stavka 3. ovoga članka iskazuju se mjesečno u sustavu državne riznice na način i u rokovima koje će uputom utvrditi Ministarstvo.

(5) Sredstva koja se ostvaruju uplatom fizičkih i pravnih osoba za izdane zaštićene isprave i službene obrasce iz Popisa zaštićenih službenih obrazaca i ostalih službenih obrazaca, a koji se izdaju sukladno propisima iz nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova, uplaćuju se u Proračun, od čega je 90 % namjenski prihod Ministarstva unutarnjih poslova koji se koristi za podmirivanje rashoda prema pravnoj osobi u državnom vlasništvu Agenciji za komercijalnu djelatnost d.o.o. za izradu izdanih zaštićenih isprava i službenih obrazaca.

(6) Ako Ministarstvo unutarnjih poslova u skladu sa stavkom 5. ovoga članka ostvari više prihoda nego što je potrebno za podmirenje rashoda nastalih u 2020. godini, takav će se višak prihoda Ministarstva unutarnjih poslova iskazati kao nenamjenski prihod Proračuna.

VI. KORIŠTENJE VLASTITIH PRIHODA

Članak 48.

(1) Vlastitim prihodima korisnici podmiruju rashode nastale obavljanjem poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima na temelju kojih su vlastiti prihodi i ostvareni.

(2) Ako se vlastiti prihodi ostvare u iznosu većem od potrebnog za podmirenje rashoda iz stavka 1. ovoga članka, mogu se koristiti za podmirenje rashoda redovite djelatnosti.

(3) Nadležna ministarstva nadziru ostvarenje i trošenje vlastitih prihoda korisnika iz svoje nadležnosti.

(4) Nadležna ministarstva mogu, u suglasnosti s Ministarstvom, donijeti pravilnik o mjerilima i načinu korištenja vlastitih prihoda iz ovoga članka.

(5) Vlastiti prihodi svih korisnika planiraju se u državnom proračunu, a obveza uplate ovih prihoda u državni proračun ne odnosi se na proračunske korisnike u visokom obrazovanju, javne institute, Sveučilišni računski centar (Srce), Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu, Hrvatsku maticu iseljenika, proračunske korisnike u pravosuđu – sustavu izvršenja sankcija, ustanove u socijalnoj skrbi, kulturi i zdravstvu, nacionalne parkove, parkove prirode, Agenciju za elektroničke medije, Hrvatsku agenciju za civilno zrakoplovstvo, Hrvatsku energetsku regulatornu agenciju i Hrvatsku regulatornu agenciju za mrežne djelatnosti.

(6) Ostvarenje i trošenje vlastitih prihoda iz stavka 5. ovoga članka iskazuje se mjesečno u sustavu državne riznice na način i u rokovima koje će uputom utvrditi Ministarstvo.

Članak 49.

(1) Namjenski prihodi i primici te vlastiti prihodi koji nisu iskorišteni u 2019. godini u skladu s člankom 49. i člankom 52. stavkom 6. Zakona o proračunu prenose se u Proračun, a na zahtjev proračunskog korisnika.

(2) Zahtjev za prijenos namjenskih prihoda i primitaka te vlastitih prihoda iz stavka 1. ovoga članka podnosi se Ministarstvu najkasnije do 10. veljače 2020.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, Hrvatski zavod za zapošljavanje i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje podnose Ministarstvu zahtjev za prijenos namjenskih prihoda i primitaka te vlastitih prihoda iz stavka 1. ovoga članka najkasnije do 20. veljače 2020.

 

VI.a OGRANIČAVANJE KORIŠTENJA SREDSTAVA

Članak 49.a (NN 58/20)

(1) Proračunskim i izvanproračunskim korisnicima državnog proračuna te javnim ustanovama kojima se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu i iz sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje zabranjuje se novo zapošljavanje te prijam službenika i namještenika na neodređeno i određeno vrijeme ako im se sredstva za rashode za zaposlene osiguravaju iz općih prihoda i primitaka odnosno iz sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, novo zapošljavanje i prijam službenika i namještenika dopušteni su ako za to postoji opravdani i obrazloženi razlog, u kojem je slučaju za to potrebno dobiti prethodnu suglasnost nadležnog ministra.

(3) Ako proračunski korisnici na razini razdjela organizacijske klasifikacije zapošljavaju u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, moraju dobiti prethodnu suglasnost ministra uprave i ministra financija.

(4) Nadležna ministarstva iz stavka 2. ovoga članka izvještavaju Ministarstvo tromjesečno o danim suglasnostima u roku od 15 dana od dana isteka svakog tromjesečja.

Članak 49.b (NN 58/20)

(1) Proračunski korisnici na razini razdjela organizacijske klasifikacije doznačuju sredstva proračunskim i izvanproračunskim korisnicima, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te krajnjim korisnicima isključivo na temelju dospjelih obveza i obveza koje dospijevaju u roku od 30 dana od dana doznake sredstava.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako za to postoji opravdan i obrazložen razlog, sredstva se mogu doznačiti i za obveze koje dospijevaju u roku duljem od 30 dana od dana doznake sredstava, uz prethodnu suglasnost ministra financija.

(3) Zahtjev za doznakom sredstava iz stavka 2. ovoga članka dostavlja se Ministarstvu putem nadležnog ministarstva.

 

VII. NAPLATA PRORAČUNSKIH PRIHODA

Članak 50.

(1) Ako inspektor proračunskog nadzora u postupku nadzora utvrdi da proračunski korisnici, jedinice lokalne i područne samouprave te pravne osobe u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu uplatili u državni proračun prihode za koje je posebnim propisom utvrđena obveza uplate u državni proračun ili su ih uplatili u manjem iznosu od propisanog, donosi rješenje kojim se nalaže njihova uplata u državni proračun.

(2) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

VIII. PREKRŠAJNE ODREDBE

Članak 51.

Novčanom kaznom od 10.000,00 kuna do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba korisnika Proračuna:

1. ako devizna sredstva ne uplati na račun koji odredi Ministarstvo (članak 18. stavci 1. i 3.)

2. ako naknade i druga primanja na temelju posebnih propisa poveća suprotno osnovici iz članka 27. stavka 2. ovoga Zakona

3. ako prihode od upravljanja slobodnim novčanim sredstvima ne uplaćuje u Proračun (članak 33.)

4. ako rashode isplaćuje iznad razine utvrđene člankom 41. stavkom 19. ovoga Zakona

5. ako namjenske prihode i primitke koristi suprotno članku 47. ovoga Zakona

6. ako vlastite prihode koristi suprotno članku 48. ovoga Zakona

7. ako korisnik Proračuna nije izuzet od uplate namjenskih prihoda i primitaka, a ne uplaćuje namjenske prihode i primitke u Proračun (članak 47. stavak 3.)

8. ako korisnik Proračuna nije izuzet od uplate vlastitih prihoda, a ne uplaćuje vlastite prihode u Proračun (članak 48. stavak 5.).

Članak 52.

(1) Uz novčanu kaznu iz članka 51. ovoga Zakona može se izreći i zaštitna mjera obustave daljnjih doznaka sredstava u slučajevima korištenja sredstava Proračuna protivno zakonu.

(2) Mjere iz stavka 1. ovoga članka mogu se propisati u trajanju od jednog mjeseca do jedne godine.

Članak 53.

(1) Inspektor proračunskog nadzora koji je u postupku nadzora utvrdio radnje kojima je ostvaren prekršaj sastavlja optužni prijedlog protiv počinitelja prekršaja i podnosi ga nadležnom područnom uredu Porezne uprave.

(2) Prekršajni postupak za prekršaje propisane ovim Zakonom u prvom stupnju vodi nadležni područni ured Porezne uprave.

Članak 54.

Na pravila vođenja prekršajnog postupka, žalbeni postupak i izvanredne pravne lijekove primjenjuju se odredbe Prekršajnog zakona (»Narodne novine«, br. 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.).

IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 55.

Naputak iz članka 12. stavka 2. ovoga Zakona ministar financija donijet će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 56.

(1) Odluku iz članka 21. ovoga Zakona Vlada Republike Hrvatske donijet će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Do stupanja na snagu odluke iz stavka 1. ovoga članka ostaje na snazi Uredba o izdacima za službena putovanja u inozemstvo koji se korisnicima državnog proračuna priznaju u materijalne troškove (»Narodne novine«, br. 50/92. i 73/93.).

(3) Do stupanja na snagu odluke iz stavka 1. ovoga članka primjenjivat će se Odluka o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovorima (»Narodne novine«, br. 117/12.), u dijelu u kojem nije u suprotnosti s posebnim propisima, i Odluka o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna (»Narodne novine«, br. 8/06.).

Članak 57.

(1) Naputak iz članka 30. ovoga Zakona ministar financija donijet će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Do stupanja na snagu naputka iz članka 30. ovoga Zakona primjenjivat će se Naredba o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2019. godini (»Narodne novine«, br. 12/19. i 61/19.).

Članak 58.

Odluku iz članka 44. stavka 3. ovoga Zakona Vlada Republike Hrvatske donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 59.

(1) Uredba o uvjetima, načinu i postupku raspolaganja tražbinama Republike Hrvatske s naslova duga po kreditima i protestiranim državnim jamstvima u predstečajnim i stečajnim postupcima (»Narodne novine«, br. 47/16.) primjenjivat će se do stupanja na snagu uredbe kojom će se propisati uvjeti, način i postupak raspolaganja tražbinama Republike Hrvatske s naslova duga po kreditima i protestiranim državnim jamstvima u predstečajnim i stečajnim postupcima iz članka 43. ovoga Zakona.

(2) Pravilnik o mjerilima i načinu korištenja vlastitih prihoda kaznenih tijela (»Narodne novine«, br. 114/15.) primjenjivat će se do donošenja pravilnika o mjerilima i načinu korištenja vlastitih prihoda iz članka 48. stavka 4. ovoga Zakona.

(3) Pravilnik o mjerilima i načinu korištenja donacija i vlastitih prihoda nacionalnih parkova i parkova prirode (»Narodne novine«, br. 65/17.) primjenjivat će se do donošenja pravilnika o mjerilima i načinu korištenja donacija za koje namjena nije utvrđena i vlastitih prihoda iz članka 47. stavka 2. i članka 48. stavka 4. ovoga Zakona.

(4) Pravilnik o načinu korištenja vlastitih prihoda ostvarenih od obavljanja osnovne i ostale djelatnosti ustanova u kulturi (»Narodne novine«, br. 54/19.) primjenjivat će se do donošenja pravilnika o mjerilima i načinu korištenja vlastitih prihoda iz članka 48. stavka 4. ovoga Zakona.

Članak 60.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2020.

Prijelazne i završne odredbe iz NN 32/20

Članak 3.

Ovaj Zakon stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Prijelazne i završne odredbe iz NN 42/20

Članak 3.

Ovaj Zakon stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Prijelazne i završne odredbe iz NN 58/20

Članak 7.

Za vrijeme važenja ovoga Zakona neće se primjenjivati:

‒ Odluka o zabrani novog zapošljavanja službenika i namještenika u javnim službama (»Narodne novine«, br. 70/16., 50/17., 37/18., 71/18., 91/18. i 33/20.) i

‒ Odluka o zabrani novog zapošljavanja državnih službenika i namještenika u tijelima državne uprave te stručnim službama i uredima Vlade Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 70/16., 74/17. i 71/18.).

Članak 8.

(1) Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Odluka o ograničavanju korištenja sredstava predviđenih Državnim proračunom Republike Hrvatske i financijskim planovima izvanproračunskih korisnika Državnog proračuna za 2020. godinu (»Narodne novine«, br. 41/20.).

(2) Na sve zahtjeve koji su zaprimljeni na temelju Odluke iz stavka 1. ovoga članka do dana stupanja na snagu ovoga Zakona na odgovarajući način primijenit će se odredbe članka 6. ovoga Zakona.

Članak 9.

Ovaj Zakon stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

 

 

PRILOG

Tablica: Iznos pomoći koja će tijekom 2020. godine biti isplaćena jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u visini procijenjenoga gubitka prihoda na temelju povećanja osnovnog osobnog odbitka prema propisima kojima je uređeno oporezivanje dohotka

Grad/Općina

Iznos pomoći

Andrijaševci

335.469,22

Antunovac

353.772,41

Babina Greda

243.138,50

Bakar

612.505,37

Bale

94.375,84

Barban

254.564,28

Barilović

234.615,50

Baška

100.568,81

Baška Voda

136.767,43

Bebrina

258.336,62

Bedekovčina

567.054,31

Bedenica

80.597,42

Bednja

341.262,72

Beli Manastir

1.044.564,63

Belica

276.002,41

Belišće

1.071.506,17

Benkovac

1.254.414,07

Berek

87.259,63

Beretinec

206.675,50

Bibinje

287.313,07

Bilice

194.986,51

Bilje

470.171,95

Biograd na Moru

428.688,48

Biskupija

123.432,32

Bistra

564.228,33

Bizovac

338.735,35

Bjelovar

3.187.691,67

Blato

262.542,34

Bogdanovci

156.379,96

Bol

122.598,34

Borovo

413.369,60

Bosiljevo

89.051,98

Bošnjaci

282.040,28

Brckovljani

466.774,33

Brdovec

1.065.304,35

Brela

84.588,73

Brestovac

300.638,28

Breznica

174.202,48

Breznički Hum

93.210,04

Brinje

232.605,26

Brod Moravice

50.518,98

Brodski Stupnik

244.076,79

Brtonigla

108.929,61

Budinščina

195.972,94

Buje

411.435,60

Bukovlje

233.549,99

Buzet

629.178,07

Cerna

344.502,09

Cernik

297.812,43

Cerovlje

152.164,34

Cestica

488.843,06

Cetingrad

151.980,44

Cista Provo

181.645,96

Civljane

16.405,37

Cres

238.973,03

Crikvenica

867.378,12

Crnac

107.927,09

Čabar

337.071,95

Čačinci

236.906,71

Čađavica

133.375,41

Čaglin

201.246,86

Čakovec

2.504.230,13

Čavle

556.874,76

Čazma

817.926,04

Čeminac

278.581,86

Čepin

908.623,09

Darda

587.668,73

Daruvar

1.030.408,88

Davor

245.511,61

Dekanovec

62.943,97

Delnice

504.871,47

Desinić

223.868,20

Dežanovac

194.397,71

Dicmo

267.365,66

Dobrinj

182.571,32

Domašinec

184.335,62

Donja Dubrava

146.649,43

Donja Motičina

113.296,61

Donja Stubica

520.577,76

Donja Voća

203.172,37

Donji Andrijevci

281.073,45

Donji Kraljevec

318.936,95

Donji Kukuruzari

122.598,81

Donji Lapac

150.398,25

Donji Miholjac

860.909,37

Donji Vidovec

107.533,02

Dragalić

117.626,27

Draganić

181.845,49

Draž

187.276,51

Drenovci

342.439,39

Drenje

189.352,01

Drniš

829.384,97

Drnje

141.649,75

Dubrava

410.462,89

Dubravica

98.696,17

Dubrovačko primorje

133.075,95

Dubrovnik

4.736.636,98

Duga Resa

963.983,00

Dugi Rat

372.648,48

Dugo Selo

1.517.398,00

Dugopolje

301.792,77

Dvor

398.953,62

Đakovo

2.727.109,75

Đelekovec

111.944,23

Đulovac

225.190,36

Đurđenovac

514.867,55

Đurđevac

719.224,04

Đurmanec

307.616,39

Erdut

572.908,06

Ernestinovo

199.745,74

Ervenik

75.973,89

Farkaševac

159.318,12

Fažana

309.870,99

Ferdinandovac

131.351,48

Feričanci

161.877,92

Funtana

72.220,27

Fužine

124.054,25

Galovac

102.654,95

Garčin

402.126,66

Garešnica

1.010.472,93

Generalski Stol

224.694,17

Glina

826.768,15

Gola

198.476,41

Goričan

216.669,90

Gorjani

117.428,08

Gornja Rijeka

137.056,96

Gornja Stubica

402.307,36

Gornja Vrba

192.784,90

Gornji Bogićevci

143.599,86

Gornji Kneginec

373.814,07

Gornji Mihaljevec

147.526,25

Gospić

1.321.646,86

Gračac

331.395,29

Gračišće

125.763,17

Gradac

150.555,08

Gradec

280.835,67

Gradina

274.239,63

Gradište

199.020,57

Grožnjan

37.989,95

Grubišno Polje

674.402,41

Gundinci

152.458,73

Gunja

237.987,61

Hercegovac

172.756,13

Hlebine

101.007,87

Hrašćina

91.398,96

Hrvace

334.467,75

Hrvatska Dubica

146.472,60

Hrvatska Kostajnica

273.843,58

Hum na Sutli

320.982,56

Hvar

238.065,14

Ilok

696.264,16

Imotski

1.079.055,06

Ivanec

1.422.367,94

Ivanić-Grad

1.109.612,14

Ivankovo

690.806,87

Ivanska

220.020,34

Jagodnjak

151.265,12

Jakovlje

293.464,05

Jakšić

344.235,98

Jalžabet

275.953,09

Janjina

31.002,10

Jarmina

203.476,34

Jasenice

111.722,31

Jasenovac

148.243,54

Jastrebarsko

1.339.040,31

Jelenje

395.861,71

Jelsa

184.169,52

Jesenje

123.394,07

Josipdol

320.703,34

Kali

83.643,48

Kalinovac

97.637,75

Kalnik

103.232,47

Kamanje

54.270,49

Kanfanar

144.655,24

Kapela

222.383,37

Kaptol

289.623,20

Karlobag

49.976,26

Karlovac

4.883.450,15

Karojba

137.195,13

Kastav

869.412,62

Kaštela

3.645.412,89

Kaštelir – Labinci

110.206,86

Kijevo

35.771,24

Kistanje

237.052,05

Klakar

188.756,39

Klana

149.240,99

Klanjec

291.365,81

Klenovnik

161.425,27

Klinča Sela

438.099,10

Klis

404.065,90

Kloštar Ivanić

405.957,53

Kloštar Podravski

263.141,37

Kneževi Vinogradi

371.474,64

Knin

1.651.585,57

Kolan

50.222,15

Komiža

123.459,97

Konavle

994.244,67

Končanica

183.864,48

Konjščina

280.910,82

Koprivnica

2.381.932,84

Koprivnički Bregi

185.865,59

Koprivnički Ivanec

154.534,05

Korčula

420.231,01

Kostrena

368.239,36

Koška

293.333,15

Kotoriba

243.901,85

Kraljevec na Sutli

128.744,87

Kraljevica

355.529,23

Krapina

965.825,72

Krapinske Toplice

378.583,18

Krašić

192.521,62

Kravarsko

137.870,80

Križ

452.978,43

Križevci

1.873.463,31

Krk

546.748,68

Krnjak

151.706,45

Kršan

258.992,22

Kukljica

29.640,41

Kula Norinska

148.140,99

Kumrovec

120.420,41

Kutina

2.153.332,61

Kutjevo

607.119,55

Labin

1.058.248,09

Lanišće

24.557,42

Lasinja

137.900,34

Lastovo

51.091,60

Lećevica

40.738,50

Legrad

171.524,01

Lekenik

345.911,33

Lepoglava

833.443,20

Levanjska Varoš

84.434,42

Lipik

636.395,78

Lipovljani

258.393,65

Lišane Ostrovičke

65.475,99

Ližnjan

348.622,10

Lobor

250.038,49

Lokve

74.940,80

Lokvičići

60.444,70

Lopar

55.570,23

Lovas

106.573,53

Lovinac

72.258,78

Lovran

301.965,79

Lovreć

122.119,47

Ludbreg

847.424,81

Luka

106.584,57

Lukač

252.246,15

Lumbarda

62.344,29

Lupoglav

74.134,68

Ljubešćica

149.228,72

Mače

195.765,10

Magadenovac

150.544,66

Majur

92.519,54

Makarska

1.101.717,16

Mala Subotica

389.637,95

Mali Bukovec

209.852,53

Mali Lošinj

700.858,57

Malinska – Dubašnica

230.473,87

Marčana

391.887,53

Marija Bistrica

377.976,90

Marija Gorica

179.272,75

Marijanci

201.195,48

Marina

295.613,75

Markušica

186.116,38

Martijanec

269.479,09

Martinska Ves

258.750,73

Maruševec

549.721,79

Matulji

1.063.861,84

Medulin

572.605,23

Metković

1.712.018,91

Mihovljan

137.537,81

Mikleuš

106.859,25

Milna

59.261,64

Mljet

82.375,11

Molve

151.947,15

Mošćenička Draga

91.808,88

Motovun

71.137,79

Mrkopalj

95.239,02

Muć

372.938,46

Mursko Središće

593.855,66

Murter – Kornati

114.562,39

Našice

1.320.412,66

Nedelišće

758.137,76

Negoslavci

102.356,22

Nerežišća

57.719,32

Netretić

236.079,34

Nijemci

361.339,36

Nin

212.407,97

Nova Bukovica

120.931,64

Nova Gradiška

1.360.582,09

Nova Kapela

336.488,76

Nova Rača

236.721,27

Novalja

191.763,30

Novi Golubovec

80.311,39

Novi Marof

1.390.186,88

Novi Vinodolski

361.445,67

Novigrad (Istarska ž.)

332.197,18

Novigrad (Zadarska ž.)

199.748,38

Novigrad Podravski

213.868,06

Novo Virje

94.931,90

Novska

1.517.587,01

Nuštar

518.908,15

Obrovac

418.263,15

Ogulin

1.280.669,01

Okrug

140.804,59

Okučani

254.690,37

Omiš

1.249.560,61

Omišalj

286.037,33

Opatija

1.064.875,94

Oprisavci

202.029,64

Oprtalj

59.118,98

Opuzen

301.722,97

Orahovica

443.841,20

Orebić

203.374,91

Orehovica

209.687,92

Oriovac

437.662,09

Orle

160.946,99

Oroslavje

448.080,27

Osijek

9.281.862,98

Otočac

1.088.031,55

Otok (SD ž.)

513.227,61

Otok (VS ž.)

677.894,67

Ozalj

490.896,92

Pag

264.937,30

Pakoštane

291.635,37

Pakrac

868.815,09

Pašman

124.697,75

Pazin

887.901,22

Perušić

184.491,74

Peteranec

199.106,04

Petlovac

180.516,01

Petrijanec

406.533,68

Petrijevci

214.519,55

Petrinja

2.597.603,05

Petrovsko

200.797,22

Pićan

150.264,76

Pirovac

139.619,77

Pisarovina

242.125,01

Pitomača

719.397,79

Plaški

155.678,84

Pleternica

1.165.942,59

Plitvička Jezera

330.817,08

Ploče

950.829,14

Podbablje

396.901,12

Podcrkavlje

203.126,99

Podgora

118.154,34

Podgorač

217.122,63

Podravska Moslavina

85.581,05

Podravske Sesvete

132.785,41

Podstrana

707.893,14

Podturen

324.644,34

Pojezerje

82.013,18

Pokupsko

175.957,17

Polača

143.950,28

Poličnik

431.093,59

Popovac

146.729,26

Popovača

1.136.119,59

Poreč

1.563.525,79

Posedarje

319.995,31

Postira

92.222,54

Povljana

44.758,99

Požega

2.213.671,72

Pregrada

638.089,41

Preko

247.529,13

Prelog

741.137,04

Preseka

122.439,85

Prgomet

51.682,16

Pribislavec

235.695,71

Primorski Dolac

59.580,36

Primošten

153.909,88

Privlaka (VS ž.)

224.654,81

Privlaka (Zadarska ž.)

131.652,74

Proložac

299.565,94

Promina

101.724,67

Pučišća

147.157,38

Pula

5.827.147,29

Punat

150.658,72

Punitovci

143.254,46

Pušća

240.395,71

Rab

485.073,08

Radoboj

285.917,38

Rakovec

100.480,89

Rakovica

270.510,00

Rasinja

237.121,25

Raša

273.302,40

Ravna Gora

182.836,20

Ražanac

205.807,50

Rešetari

407.750,60

Ribnik

32.696,22

Rijeka

13.058.848,52

Rogoznica

134.253,09

Rovinj

1.374.461,74

Rovišće

382.758,06

Rugvica

655.080,95

Runovići

206.222,85

Ružić

135.079,96

Saborsko

50.041,00

Sali

115.594,63

Samobor

3.688.042,99

Satnica Đakovačka

158.830,58

Seget

256.724,35

Selca

100.880,08

Selnica

256.030,59

Semeljci

324.446,97

Senj

631.581,87

Severin

61.506,61

Sibinj

563.267,30

Sikirevci

182.411,73

Sinj

2.517.257,24

Sirač

169.260,22

Sisak

3.723.768,12

Skrad

77.258,52

Skradin

409.973,14

Slatina

1.311.336,85

Slavonski Brod

4.893.891,94

Slavonski Šamac

150.340,28

Slivno

143.837,90

Slunj

555.479,59

Smokvica

55.787,60

Sokolovac

259.096,74

Solin

2.249.644,68

Sopje

169.667,00

Split

15.676.920,03

Sračinec

408.093,54

Stankovci

176.288,41

Stara Gradiška

98.585,64

Stari Grad

219.929,38

Stari Jankovci

342.021,21

Stari Mikanovci

236.942,55

Starigrad

98.998,48

Staro Petrovo Selo

370.145,89

Ston

176.584,70

Strahoninec

196.768,53

Strizivojna

194.958,16

Stubičke Toplice

203.856,33

Stupnik

322.480,79

Sućuraj

25.670,49

Suhopolje

475.241,26

Sukošan

316.244,29

Sunja

394.446,04

Supetar

288.616,24

Sutivan

60.255,09

Sveta Marija

190.959,91

Sveta Nedelja (Istarska ž.)

273.600,75

Sveta Nedelja (Zagrebačka ž.)

1.642.341,09

Sveti Đurđ

372.350,64

Sveti Filip i Jakov

329.208,14

Sveti Ilija

320.844,45

Sveti Ivan Zelina

1.382.075,32

Sveti Ivan Žabno

408.994,72

Sveti Juraj na Bregu

400.187,41

Sveti Križ Začretje

388.091,98

Sveti Lovreč

95.001,89

Sveti Martin na Muri

209.418,56

Sveti Petar Orehovec

353.892,61

Sveti Petar u Šumi

99.185,95

Svetvinčenat

191.889,52

Šandrovac

100.893,02

Šenkovec

221.905,19

Šestanovac

153.180,56

Šibenik

3.838.401,41

Škabrnja

168.698,35

Šodolovci

120.295,03

Šolta

113.417,08

Špišić Bukovica

302.097,95

Štefanje

160.894,99

Štitar

151.403,34

Štrigova

214.843,71

Tar – Vabriga

172.727,14

Tinjan

147.773,29

Tisno

174.493,98

Tkon

53.150,32

Tompojevci

103.798,34

Topusko

237.037,69

Tordinci

168.072,17

Tounj

103.376,03

Tovarnik

220.689,16

Tribunj

67.099,22

Trilj

922.594,55

Trnava

114.748,86

Trnovec Bartolovečki

549.349,87

Trogir

1.019.706,56

Trpanj

39.756,20

Trpinja

390.688,40

Tučepi

115.739,43

Tuhelj

133.098,41

Udbina

145.298,63

Umag

1.279.618,38

Unešić

133.932,46

Valpovo

1.028.582,47

Varaždin

4.659.726,27

Varaždinske Toplice

629.954,45

Vela Luka

292.011,60

Velika

436.466,10

Velika Gorica

6.364.279,08

Velika Kopanica

256.138,30

Velika Ludina

190.889,39

Velika Pisanica

126.400,88

Velika Trnovitica

98.244,97

Veliki Bukovec

111.016,30

Veliki Grđevac

213.126,61

Veliko Trgovišće

347.035,19

Veliko Trojstvo

187.462,52

Vidovec

482.692,87

Viljevo

129.143,16

Vinica

266.501,63

Vinkovci

3.111.316,59

Vinodolska općina

214.923,91

Vir

146.598,10

Virje

329.438,62

Virovitica

1.866.085,08

Vis

160.578,77

Visoko

138.706,86

Viškovci

144.936,91

Viškovo

1.301.491,22

Višnjan

195.202,17

Vižinada

96.292,65

Vladislavci

157.653,05

Voćin

168.283,63

Vodice

643.041,54

Vodnjan

540.782,22

Vođinci

153.500,75

Vojnić

355.966,97

Vratišinec

170.078,11

Vrbanja

283.831,33

Vrbje

157.646,94

Vrbnik

90.349,52

Vrbovec

1.447.519,63

Vrbovsko

514.022,79

Vrginmost (Gvozd)

202.492,37

Vrgorac

736.595,28

Vrhovine

100.137,34

Vrlika

240.825,55

Vrpolje

256.634,30

Vrsar

164.864,55

Vrsi

164.014,81

Vuka

90.989,14

Vukovar

2.453.723,77

Zabok

688.789,15

Zadar

5.981.503,87

Zadvarje

14.301,95

Zagorska Sela

75.246,42

Zagreb

129.662.098,28

Zagvozd

82.406,67

Zaprešić

2.809.998,22

Zažablje

68.163,39

Zdenci

138.274,38

Zemunik Donji

182.759,81

Zlatar

560.525,08

Zlatar Bistrica

156.144,03

Zmijavci

176.279,08

Zrinski Topolovac

62.297,64

Žakanje

135.043,14

Žminj

317.992,08

Žumberak

50.123,95

Župa dubrovačka

770.466,45

Županja

1.017.715,30

Ukupno gradovi/općine

430.805.955,30

 

 

 

 

 

 

Županija

Iznos pomoći

Bjelovarsko-bilogorska

2.214.883,91

Brodsko-posavska

2.868.145,80

Dubrovačko-neretvanska

2.910.228,49

Istarska

5.853.109,51

Karlovačka

2.691.833,16

Koprivničko-križevačka

2.195.848,98

Krapinsko-zagorska

2.975.564,79

Ličko-senjska

1.064.415,98

Međimurska

2.590.556,09

Osječko-baranjska

5.894.119,90

Požeško-slavonska

1.465.783,19

Primorsko-goranska

8.012.637,37

Sisačko-moslavačka

3.436.963,36

Splitsko-dalmatinska

9.449.530,26

Šibensko-kninska

2.178.166,04

Varaždinska

4.013.698,61

Virovitičko-podravska

1.501.144,56

Vukovarsko-srijemska

3.196.188,42

Zadarska

3.435.415,92

Zagrebačka

8.245.810,36

Ukupno županije

76.194.044,70

Sveukupno

507.000.000,00

 

 

 

 

Copyright © Ante Borić