FINTECH: Kriptovalute, blockchain, disruptori i cyberkriminalci – tehnologija koja upravlja novcem danas i sutra. Postaju li bankari suvišni? Hoće li AI odobravati kredite? Može li „open banking“ uopće postojati? Koja je budućnost kreditnih i debitnih kartica? Što je novo u svijetu insurtecha?
Saznajte na konferenciji F2 - Future of Fintech!
I. OPĆE ODREDBE
Predmet Zakona
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuju:
1) uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada kreditnih institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj te supervizija njihova poslovanja
2) uvjeti pod kojima pravne osobe sa sjedištem izvan Republike Hrvatske mogu pružati bankovne i/ili financijske usluge u Republici Hrvatskoj i
3) javna objava od strane Hrvatske narodne banke na području bonitetne regulative i supervizije kreditnih institucija.
Usklađenost s propisima Europske unije
Članak 2. (NN 19/15, 15/18, 70/19, 47/20, 146/20, 151/22)
(1) Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive:
1) Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27. 6. 2013., u daljnjem tekstu: Direktiva 2013/36/EU) kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2019/2034 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o bonitetnom nadzoru nad investicijskim društvima i izmjeni direktiva 2002/87/EZ, 2009/65/EZ, 2011/61/EU, 2013/36/EU, 2014/59/EU i 2014/65/EU (SL L 314, 5. 12. 2019.)
2) Direktiva Vijeća 86/635/EEZ od 8. prosinca 1986. o godišnjim financijskim izvještajima i konsolidiranim financijskim izvještajima banaka i drugih financijskih institucija (SL L 372, 31. 12. 1986.), kako je posljednji put izmijenjena Direktivom 2006/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2006. o izmjeni Direktive Vijeća 78/660/EEZ o godišnjim financijskim izvještajima za određene vrste trgovačkih društava, Direktive Vijeća 83/349/EEZ o konsolidiranim financijskim izvještajima, Direktive Vijeća 86/635/EEZ o godišnjim financijskim izvještajima i konsolidiranim financijskim izvještajima banaka i drugih financijskih institucija i Direktive Vijeća 91/674/EEZ o godišnjim financijskim izvještajima i konsolidiranim financijskim izvještajima osiguravajućih poduzeća (SL L 224, 16. 8. 2006.)
3) Direktiva 94/19/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 1994. o sustavima osiguranja depozita (SL L 135, 31. 5. 1994.), kako je posljednji put izmijenjena Direktivom 2009/14/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o izmjeni Direktive 94/19/EZ o sustavima osiguranja depozita u odnosu na razine pokrića i odgode isplate (SL L 68, 13. 3. 2009.)
4) Direktiva 2014/49/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o sustavima osiguranja depozita (SL L 173, 12. 6. 2014.)
5) Direktiva Vijeća 89/117/EEZ od 13. veljače 1989. o obvezama podružnica osnovanih u državi članici kreditnih i financijskih institucija koje imaju sjedište izvan te države članice, u pogledu objavljivanja godišnjih računovodstvenih dokumenata (SL L 44, 16. 2. 1989.) i
6) Direktiva 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 173, 12. 6. 2014., u daljnjem tekstu: Direktiva 2014/59/EU) kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2019/879 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. u pogledu kapaciteta pokrivanja gubitaka i dokapitalizacije kreditnih institucija i investicijskih društava (SL L 150, 7. 6. 2019.).
(2) Ovim se Zakonom detaljnije uređuje provođenje Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27. 6. 2013., u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 575/2013) kako je posljednji put izmijenjena Uredbom (EU) 2021/558 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2021. (SL L 116, 6. 4. 2021.) o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 u pogledu prilagodbi sekuritizacijskog okvira radi potpore gospodarskom oporavku kao odgovor na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19.
(3) Ovim se Zakonom detaljnije uređuje provođenje Uredbe (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o posebnim zahtjevima u vezi zakonske revizije subjekata od javnog interesa i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2005/909/EZ (SL L 158, 27. 5. 2014., u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 537/2014).
(4) Ovim se Zakonom detaljnije uređuje provođenje Uredbe Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija (SL L 287, 29. 10. 2013.; u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 1024/2013).
(5) Ovim se Zakonom detaljnije uređuje provođenje Uredbe (EU) br. 468/2014 Europske središnje banke od 16. travnja 2014. o uspostavljanju okvira za suradnju unutar Jedinstvenog nadzornog mehanizma između Europske središnje banke i nacionalnih nadležnih tijela te s nacionalnim imenovanim tijelima (Okvirna uredba o SSM-u) (SL L 141/1, 14. 5. 2014.; u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 468/2014.).
(6) Ovim se Zakonom detaljnije uređuje provođenje Uredbe (EU) 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2014. o utvrđivanju jedinstvenih pravila i jedinstvenog postupka za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih društava u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma i jedinstvenog fonda za sanaciju te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 (SL L 225, 30. 7. 2014.; u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 806/2014).
70. Odluka o izvješćivanju o planovima financiranja
Pojmovi upotrijebljeni u ovom Zakonu
Članak 3. (NN 19/15, 15/18, 70/19, 47/20, 146/20, 151/22)
(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
1) član uže obitelji osobe je:
1. bračni drug ili osoba koja prema posebnom zakonu ima položaj jednak položaju u bračnoj zajednici ili osoba s kojom je sklopila životno partnerstvo u skladu sa zakonom kojim se uređuje životno partnerstvo osoba istog spola
2. roditelj, sin, posvojeni sin, kći ili posvojena kći te osobe
3. sin, posvojeni sin, kći ili posvojena kći osobe iz podtočke 1. ove točke
4. druga osoba koja nema punu poslovnu sposobnost i koja je stavljena pod skrbništvo te osobe
2) diskrecijske mirovinske pogodnosti kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 73. Uredbe (EU) br. 575/2013
3) društvo kći kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 16. Uredbe (EU) br. 575/2013
4) društvo za osiguranje kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 5. Uredbe (EU) br. 575/2013
5) društvo za pomoćne usluge kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 18. Uredbe (EU) br. 575/2013
6) društvo za reosiguranje kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 6. Uredbe (EU) br. 575/2013
7) društvo za upravljanje imovinom kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 19. Uredbe (EU) br. 575/2013
8) država članica domaćin kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 44. Uredbe (EU) br. 575/2013
8.a) država članica sudionica kako je uređeno člankom 2. točkom 1. Uredbe (EU) br. 1024/2013
9) financijska institucija kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 26. Uredbe (EU) br. 575/2013
10) financijska poluga kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 93. Uredbe (EU) br. 575/2013
11) financijski holding kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 20. Uredbe (EU) br. 575/2013
12) financijski instrument kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 50. Uredbe (EU) br. 575/2013
13) brisano
13.a) globalna sistemski važna kreditna institucija (u daljnjem tekstu: GSV kreditna institucija) je kreditna institucija koja ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 133. Uredbe (EU) br. 575/2013
13.b) globalna sistemski važna kreditna institucija izvan EU-a (u daljnjem tekstu: GSV kreditna institucija izvan EU-a) je kreditna institucija koja ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 134. Uredbe (EU) br. 575/2013
14) grupa kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 138. Uredbe (EU) br. 575/2013
14.a) grupa iz treće zemlje jest grupa čije matično društvo ima poslovni nastan u trećoj zemlji
15) grupa kreditnih institucija kako je uređeno člankom 17. ovoga Zakona
16) grupa kreditnih institucija u EU-u jest grupa kreditnih institucija kojoj je krajnje matično društvo matična kreditna institucija u Europskoj uniji, matični financijski holding u Europskoj uniji ili matični mješoviti financijski holding u Europskoj uniji, koja nije ujedno i grupa kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: RH)
17) grupa kreditnih institucija u RH kako je uređeno člankom 278. ovoga Zakona
18) grupa povezanih osoba kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 39. Uredbe (EU) br. 575/2013
19) imenovano tijelo je tijelo koje je ovlašteno za određivanje stope protucikličkog zaštitnog sloja, stope zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik ili zaštitnog sloja za globalnu sistemski važnu kreditnu instituciju (u daljnjem tekstu: GSV kreditna institucija) i ostalu sistemski važnu kreditnu instituciju (u daljnjem tekstu: OSV kreditna institucija)
19.a) institucija kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013
20) brisano
21) interni pristupi jesu pristupi za koje je potrebno prethodno odobrenje supervizora, a uključuju pristup zasnovan na internim rejting-sustavima iz članka 143. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, model vlastitih procjena LGD-a iz članka 161. stavka 3. Uredbe (EU) br. 575/2013, interni model za izračunavanje tržišne prilagodbe kreditnom vrednovanju rizika druge ugovorne strane (CVA) iz članka 162. stavka 2. točke (h) Uredbe (EU) br. 575/2013, pristup internih modela iz članka 221. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, pristup vlastitih procjena iz članka 225. Uredbe (EU) br. 575/2013, interni model iz članka 283. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, napredni pristup iz članka 312. stavka 2. Uredbe (EU) br. 575/2013, model za izračun delte za OTC opcije iz članka 329. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, model osjetljivosti za izračunavanje pozicija iz članka 331. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, model za izračun delti iz članka 358. stavka 3. Uredbe (EU) br. 575/2013, interni model za izračun kapitalnog zahtjeva iz članka 363. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, interni model za trgovanje korelacijama iz članka 377. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 i interni model iz članka 383. stavka 4. Uredbe (EU) br. 575/2013
22) investicijsko društvo kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 2. Uredbe (EU) br. 575/2013
22.a) Jedinstveni nadzorni mehanizam (SSM) kako je uređeno člankom 2. točkom 9. Uredbe (EU) br. 1024/2013
22.b) Jedinstveni sanacijski odbor je odbor osnovan u skladu s člankom 42. Uredbe (EU) br. 806/2014
23) knjiga trgovanja kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 86. Uredbe (EU) br. 575/2013
24) konsolidirajuće nadzorno tijelo kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 41. Uredbe (EU) br. 575/2013, u Republici Hrvatskoj konsolidirajuće nadzorno tijelo je Hrvatska narodna banka ako je kao konsolidirajuće nadzorno tijelo utvrđena člankom 278. ovoga Zakona
25) konsolidirana osnova kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 48. Uredbe (EU) br. 575/2013
26) konsolidirani položaj kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 47. Uredbe (EU) br. 575/2013
27) kontrola kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 37. Uredbe (EU) br. 575/2013
28) kreditna institucija kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013
28.a) kreditna institucija koja nije velika kreditna institucija je kreditna institucija koja ne ispunjava uvjete propisane člankom 4. stavkom 1. točkom 146. Uredbe (EU) br. 575/2013 i čiji četverogodišnji prosjek imovine iskazane u revidiranim financijskim izvještajima koji se odnose na zadnji dan prethodne četiri poslovne godine na pojedinačnoj osnovi ne prelazi iznos u protuvrijednosti od jedne milijarde eura
29) kvalificirani udio kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 36. Uredbe (EU) br. 575/2013
29.a) manje značajni nadzirani subjekt kako je uređeno člankom 2. točkom 7. Uredbe (EU) br. 468/2014
29.b) manje značajna nadzirana grupa kako je uređeno člankom 2. točkom 23. Uredbe (EU) br. 468/2014
29.c) mala i jednostavna kreditna institucija je kreditna institucija koja ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 145. Uredbe (EU) br. 575/2013, gdje je za potrebe primjenjivog praga iz podtočke (b) te točke Uredbe (EU) br. 575/2013 u Republici Hrvatskoj on smanjen na jednu milijardu eura
29.d) mali primici su primici radnika kreditne institucije čiji bruto varijabilni primici na godišnjoj osnovi ne prelaze iznos od 50.000,00 eura i ne čine više od jedne trećine njegovih bruto ukupnih primitaka na godišnjoj osnovi
30) matična država članica kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 43. Uredbe (EU) br. 575/2013
31) matična institucija u državi članici je institucija koja ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 28. Uredbe (EU) br. 575/2013
32) matična institucija u EU-u je institucija koja ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 29. Uredbe (EU) br. 575/201
32.a) matična institucija u EU-u sa sjedištem u RH je institucija koja ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 29. Uredbe (EU) br. 575/2013 i koja ima sjedište u Republici Hrvatskoj
32.b) matična kreditna institucija u državi članici kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 29.c Uredbe (EU) br. 575/2013
32.c) matična kreditna institucija u EU-u kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 29.d Uredbe (EU) br. 575/2013
33) matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH je kreditna institucija koja ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 29.d Uredbe (EU) br. 575/2013 i koja ima sjedište u Republici Hrvatskoj
34) matična kreditna institucija u RH je kreditna institucija koja ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 29.c Uredbe (EU) br. 575/2013 i koja ima sjedište u Republici Hrvatskoj
34.a) matično investicijsko društvo u državi članici je investicijsko društvo kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 29.a Uredbe (EU) br. 575/2013
34.b) matično investicijsko društvo u EU-u kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 29.b Uredbe (EU) br. 575/2013
34.c) matično investicijsko društvo u EU-u sa sjedištem u RH je investicijsko društvo koje ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 29.a Uredbe (EU) br. 575/2013 i koje ima sjedište u Republici Hrvatskoj
34.d) matično investicijsko društvo u RH je investicijsko društvo kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 29.a Uredbe (EU) br. 575/2013 i koje ima sjedište u Republici Hrvatskoj
35) matični financijski holding u državi članici kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 30. Uredbe (EU) br. 575/2013, a ne uključuje matični financijski holding u Republici Hrvatskoj
36) matični financijski holding u EU-u kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 31. Uredbe (EU) br. 575/2013
37) matični financijski holding u EU-u sa sjedištem u RH je financijski holding koji ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 31. Uredbe (EU) br. 575/2013 i koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj
38) matični financijski holding u RH je financijski holding koji sam nije društvo kći kreditne institucije ili investicijskog društva koje je odobrenje za rad dobilo u Republici Hrvatskoj ili financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga koji su osnovani u Republici Hrvatskoj, a ne uključuje matični financijski holding u Europskoj uniji
39) matični mješoviti financijski holding u državi članici kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 32. Uredbe (EU) br. 575/2013, a ne uključuje matični mješoviti financijski holding u Republici Hrvatskoj
40) matični mješoviti financijski holding u EU-u kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 33. Uredbe (EU) br. 575/2013
41) matični mješoviti financijski holding u EU-u sa sjedištem u RH je mješoviti financijski holding koji ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 33. Uredbe (EU) br. 575/2013 i koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj
42) matični mješoviti financijski holding u RH je mješoviti financijski holding koji sam nije društvo kći kreditne institucije ili investicijskog društva koje je odobrenje za rad dobilo u Republici Hrvatskoj ili financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga koji su osnovani u Republici Hrvatskoj, a ne uključuje matični mješoviti financijski holding u EU-u
43) matično društvo kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 15. Uredbe (EU) br. 575/2013
44) mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća kako je uređeno s obzirom na kriterij godišnjeg prometa iz članka 2. stavka 1. Priloga Preporuci Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiciji mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (SL L 124, 20. 5. 2003.), uključujući i neprofitne organizacije
45) brisano
46) mješoviti financijski holding kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 21. Uredbe (EU) br. 575/2013
47) mješoviti holding kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 22. Uredbe (EU) br. 575/2013
47.a) brisano
47.b) nacionalno nadležno tijelo kako je uređeno člankom 2. točkom 2. Uredbe (EU) br. 1024/2013. U Republici Hrvatskoj nacionalno nadležno tijelo je Hrvatska narodna banka
47.c) nacionalno imenovano tijelo kako je uređeno člankom 2. točkom 7. Uredbe (EU) br. 1024/2013. U Republici Hrvatskoj nacionalno imenovano tijelo je Hrvatska narodna banka
47.d) nacionalna referentna stopa prosječnog troška financiranja hrvatskog bankovnog sektora (NRS) kako je uređeno člankom 2. stavkom 1. točkom 16. Zakona o potrošačkom kreditiranju (»Narodne novine«, br. 75/09., 112/12., 143/13., 147/13., 9/15., 78/15., 102/15. i 52/16.)
48) nadležno tijelo kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 40. Uredbe (EU) br. 575/2013
48.a) nadzirani subjekt kako je uređeno člankom 2. točkom 20. Uredbe (EU) br. 468/2014
48.b) nadzirana grupa kako je uređeno člankom 2. točkom 21. Uredbe (EU) br. 468/2014
49) odobrenje za rad kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 42. Uredbe (EU) br. 575/2013
50) brisano
51) prihvatljive obveze su podložne obveze kako su uređene zakonom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava
52) podružnica kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 17. Uredbe (EU) br. 575/2013
53) posredni imatelj je imatelj dionica, poslovnih udjela ili drugih prava koja mu osiguravaju udio u kapitalu pravne osobe ili u glasačkim pravima u pravnoj osobi, i to:
1. osoba za čiji je račun druga osoba (izravni imatelj) stekla dionice, poslovne udjele ili druga prava u pravnoj osobi
2. osoba koja je usko povezana s izravnim imateljem dionica, poslovnih udjela ili drugih prava u pravnoj osobi, kao i članovima uže obitelji te osobe ili
3. osoba koja je član uže obitelji izravnog imatelja
54) posredno ulaganje je ulaganje u kapital pravne osobe ili stjecanje glasačkih prava u pravnoj osobi preko treće osobe
55) potkonsolidirana osnova kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 49. Uredbe (EU) br. 575/2013
56) priznati kapital je priznati kapital kako je definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 71. podtočkom b) Uredbe (EU) br. 575/2013
56.a) prosječan dnevni prihod je ukupan godišnji prihod iz točke 86. ovoga članka podijeljen s 365
57) protuciklički zaštitni sloj kapitala je regulatorni kapital koji je kreditna institucija dužna održavati u skladu s člankom 118. ovoga Zakona, pri čemu se taj iznos izračunava za svaku kreditnu instituciju
58) radni dan je svaki dan osim subote, nedjelje i neradnih dana koji su u skladu s propisima Republike Hrvatske proglašeni neradnim danima, a u postupcima u kojima sudjeluje Europska središnja banka neradni dan je i neradni dan Europske središnje banke
59) raspodjela kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 110. Uredbe (EU) br. 575/2013
60) redovni osnovni kapital kako je uređeno člankom 50. Uredbe (EU) br. 575/2013
61) referentni pokazatelj je referentna stopa zaštitnog sloja kapitala izračunata u skladu sa smjernicama Europskog odbora za sistemske rizike donesene na temelju članka 135. stavka 1. Direktive 2013/36/EU u vezi s određivanjem stope protucikličkog zaštitnog sloja
62) regulatorni kapital kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 118. Uredbe (EU) br. 575/2013
62.a) rodno neutralna politika primitaka je politika primitaka koja se temelji na jednakim primicima radnika i radnica za jednak rad ili rad jednake vrijednosti
63) brisano
64) brisano
65) brisano
66) brisano
67) brisano
67. brisano
68) brisano
69) brisano
70) sekuritizacija kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 61. Uredbe (EU) br. 575/2013
71) sekuritizacijska pozicija kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 62. Uredbe (EU) br. 575/2013
72) sekuritizacijski subjekt posebne namjene ili SSPN kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 66. Uredbe (EU) br. 575/2013
73) sistemski rizik je rizik od poremećaja u financijskom sustavu koji bi mogao imati ozbiljne negativne posljedice za financijski sustav i gospodarstvo u cjelini
74) sistemski važna kreditna institucija je matična kreditna institucija u Europskoj uniji, matični financijski holding u Europskoj uniji, matični mješoviti financijski holding u Europskoj uniji ili kreditna institucija kod koje poremećaj u poslovanju ili prestanak poslovanja može dovesti do sistemskog rizika
75) smanjenje kreditnog rizika kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 57. Uredbe (EU) br. 575/2013
75.a) smjernice o dodatnom regulatornom kapitalu jesu očekivanja nadležnog tijela za održavanjem regulatornog kapitala iznad iznosa regulatornog kapitala koji je propisan dijelom trećim, četvrtim i sedmim Uredbe (EU) br. 575/2013 i poglavljem 2. Uredbe (EU) 2017/2402 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju te o izmjeni direktiva 2009/65/EZ, 2009/138/EZ i 2011/61/EU i uredaba (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 648/2012 (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2017/2402) te naloženim člankom 224. stavkom 1. točke 20. ovoga Zakona i definiranim člankom 3. točkom 91. ovoga Zakona ili na temelju članka 92. stavka 1.a Uredbe (EU) br. 575/2013, te koji je potreban za postizanje ukupne razine regulatornog kapitala koju nadležno tijelo smatra prikladnom u skladu s člankom 228.a stavkom 2. ovoga Zakona
76) specifična stopa protucikličkog zaštitnog sloja kapitala je stopa koju pojedina kreditna institucija izračunava primjenom pravila iz članka 126. ovoga Zakona u svrhu izračuna protucikličkog zaštitnog sloja kapitala
77) središnja druga ugovorna strana ili CCP kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 34. Uredbe (EU) br. 575/2013
78) središnje banke kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 46. Uredbe (EU) br. 575/2013
79) središnje banke članice Europskog sustava središnjih banaka kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 45. Uredbe (EU) br. 575/2013
80) stopa protucikličkog zaštitnog sloja je stopa koju je kreditna institucija dužna primjenjivati pri izračunu svog protucikličkog zaštitnog sloja kapitala, a određuje se u skladu s člankom 119. ili člankom 124. ovoga Zakona ili je određuje relevantno tijelo iz treće zemlje, ovisno o slučaju
81) strukturni sistemski rizik je neciklički sistemski ili makrobonitetni rizik dugoročnog karaktera, odnosno rizik koji proizlazi iz strukture i uređenja financijskog sustava
81.a) brisano
81.b) subjekt financijskog sektora kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 27. Uredbe (EU) br. 575/2013
82) sudjelujući udio kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 35. Uredbe (EU) br. 575/2013
83) suradnik stjecatelja kvalificiranog udjela u kreditnoj instituciji je:
– svaka fizička osoba koja je na rukovodećem položaju u pravnom subjektu u kojem je namjeravani stjecatelj kvalificiranog udjela u kreditnoj instituciji na rukovodećem položaju ili stvarni vlasnik nad pravnim subjektom
– svaka fizička osoba koja je stvarni vlasnik pravnog subjekta u kojem je namjeravani stjecatelj kvalificiranog udjela u kreditnoj instituciji na rukovodećem položaju
– svaka fizička osoba koja s namjeravanim stjecateljem kvalificiranog udjela u kreditnoj instituciji ima zajedničko stvarno vlasništvo nad pravnim subjektom
84) suradnik podnositelja zahtjeva za izdavanje prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave kreditne institucije je:
– svaka fizička osoba koja je na rukovodećem položaju u pravnom subjektu u kojem je kandidat za člana uprave kreditne institucije na rukovodećem položaju ili stvarni vlasnik nad pravnim subjektom
– svaka fizička osoba koja je stvarni vlasnik pravnog subjekta u kojem je kandidat za člana uprave kreditne institucije na rukovodećem položaju
– svaka fizička osoba koja s kandidatom za člana uprave kreditne institucije ima zajedničko stvarno vlasništvo nad pravnim subjektom
85) ukupni iznos izloženosti riziku je ukupni iznos izloženosti riziku utvrđen u skladu s člankom 92. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013
86) ukupni prihod je ukupni godišnji neto prihod društva u prethodnoj poslovnoj godini, uključujući bruto prihod koji se sastoji od kamatnih i srodnih prihoda, prihoda od dionica i ostalih vrijednosnih papira s varijabilnim i fiksnim prihodom i prihoda od naknada i provizija u skladu s člankom 316. Uredbe (EU) br. 575/2013. Iznimno, za društvo koje je društvo kći matičnog društva, relevantni neto prihod po kamatama i naknadama utvrđuje se iz godišnjeg konsolidiranog financijskog izvještaja krajnjeg matičnog društva
86.a) upravljačko tijelo je tijelo, odnosno tijela institucije, koje je imenovano u skladu s propisima Republike Hrvatske ili propisima drugih država, a ovlašteno je odrediti strategiju, ciljeve i opće usmjerenje institucije, a koje nadzire i prati odlučivanje u vezi s upravljanjem te uključuje osobe koje stvarno upravljaju poslovanjem institucije, a za kreditne institucije u Republici Hrvatskoj to su uprava i nadzorni odbor
87) uska povezanost kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 38. Uredbe (EU) br. 575/2013
88) velika izloženost je izloženost na način kako je definirana člankom 392. Uredbe (EU) br. 575/2013
89) velika poduzeća jesu poduzeća koja nisu obuhvaćena točkom 44. ovoga članka
90) više rukovodstvo jesu fizičke osobe koje obavljaju izvršne funkcije unutar kreditne institucije odgovorne za svakodnevno vođenje njezina poslovanja i za to odgovaraju upravi
91) zahtjev za kombinirani zaštitni sloj je redovni osnovni kapital koji je potreban za ispunjavanje zahtjeva za zaštitni sloj za očuvanje kapitala, uvećan za sljedeće zaštitne slojeve, ovisno o tome što je primjenjivo:
1. protuciklički zaštitni sloj kapitala
2. zaštitni sloj za GSV kreditnu instituciju
3. zaštitni sloj za OSV kreditnu instituciju
4. zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik
92) zaštitni sloj za GSV kreditnu instituciju je regulatorni kapital koji je GSV kreditna institucija dužna održavati u skladu s člankom 135. ovoga Zakona
93) zaštitni sloj za očuvanje kapitala je regulatorni kapital koji je kreditna institucija dužna održavati u skladu s člankom 117. ovoga Zakona
94) zaštitni sloj za OSV kreditnu instituciju je regulatorni kapital koji je OSV kreditna institucija dužna održavati u skladu s člankom 137. ovoga Zakona
95) zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik je regulatorni kapital koji je kreditna institucija dužna održavati u skladu s člankom 130. ovoga Zakona
96) značajna nadzirana grupa kako je uređeno člankom 2. točkom 22. Uredbe (EU) br. 468/2014
97) značajni nadzirani subjekt kako je uređeno člankom 2. točkom 16. Uredbe (EU) br. 468/2014.
(2) Pojmovi financijski ugovori, instrument sanacije, mjera za sprječavanje krize, ovlast za sanaciju, sanacija, sanacijska mjera, sanacijska uprava, sanacijski kolegij, sanacijski program za grupu, sanacijski subjekt, sanacijsko tijelo, grupno sanacijsko tijelo i subjekt za koji je izravno odgovoran Jedinstveni sanacijski odbor koji se koriste u ovom Zakonu imaju isto značenje kao pojmovi određeni u zakonu kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava.
(3) Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.
Suradnja unutar Europskog sustava financijskog nadzora
Članak 4.
(1) U izvršavanju svojih ovlasti Hrvatska narodna banka vodit će računa o ujednačavanju supervizorskih alata i postupaka pri primjeni ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 575/2013 i drugih propisa, a u tu će svrhu:
1) kao članica Europskog sustava financijskog nadzora, surađivati s povjerenjem i potpunim međusobnim poštovanjem s ostalim članicama tog tijela, posebno pri osiguranju protoka primjerenih i pouzdanih informacija s drugim članicama u skladu s načelom otvorene suradnje navedenim u članku 4. stavku 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
2) sudjelovati u aktivnostima Europskog nadzornog tijela za bankarstvo i, kada je to primjereno, kolegija supervizora
3) poduzeti sve aktivnosti u svrhu usklađivanja sa smjernicama i preporukama koje je izdalo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ (SL L 331/12, 15. 12. 2010., u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 1093/2010), i reagirati na upozorenja i preporuke koje je izdao Europski odbor za sistemske rizike u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1092/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o makrobonitetnom nadzoru financijskog sustava Europske unije i osnivanju Europskog odbora za sistemske rizike (SL L 331/1 24. 11. 2010., u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 1092/2010) i
4) blisko surađivati s Europskim odborom za sistemske rizike.
(2) Hrvatska narodna banka će u izvršavanju svojih ovlasti, a osobito u izvanrednim situacijama, na temelju raspoloživih informacija voditi računa o mogućim učincima svojih odluka i postupaka na stabilnost financijskog sustava u relevantnim državama članicama.
70. Odluka o izvješćivanju o planovima financiranja
Kreditna institucija
(1) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj može, pod uvjetima utvrđenima ovim Zakonom, poslovati kao banka, štedna banka, stambena štedionica ili kreditna institucija iz članka 4. stavka 1. točke 1. podtočke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013.
(2) Pojam »kreditna institucija« koji ne sadrži dodatak »iz države članice« ili »iz treće zemlje«, u smislu ovoga Zakona, odnosi se na kreditnu instituciju sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je sukladno ovom Zakonu dobila odobrenje za rad. Iznimno, pojam »kreditna institucija«, u smislu ove glave, upotrebljava se za svaku kreditnu instituciju neovisno o državi u kojoj se nalazi njezino sjedište. Pojam »kreditna institucija kći«, u smislu glave XXII. Supervizija na konsolidiranoj osnovi, upotrebljava se za svaku kreditnu instituciju koja ima položaj kreditne institucije kćeri neovisno o državi u kojoj kreditna institucija ima sjedište.
Uporaba naziva u pravnom prometu
(1) Riječi »kreditna institucija« i »banka« ili izvedenice tih riječi ako su one sadržane u nazivu tvrtke, može upisati u sudski registar ili upotrebljavati u pravnom prometu samo:
1) pravna osoba koja je sukladno ovom Zakonu dobila odobrenje za rad kao banka
2) kreditna institucija koja pruža usluge na temelju članka 85. ili članka 89. ovoga Zakona
3) kreditna institucija iz članka 87. ovoga Zakona
4) članica grupe kreditnih institucija i
5) predstavništvo kreditne institucije iz treće zemlje za obavljanje poslova na području Republike Hrvatske.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, riječi: »kreditna institucija« i »banka« ili izvedenice tih riječi ako su one sadržane u nazivu tvrtke, može upisati u sudski registar i upotrebljavati u pravnom prometu i druga pravna osoba ako je to drugim zakonom dopušteno.
(3) Pravna osoba koja je dobila odobrenje za rad kao banka propisano ovim Zakonom, može riječ: »štedionica« ili izvedenicu te riječi ako je ona sadržana u nazivu tvrtke upisati u sudski registar i upotrebljavati u pravnom prometu.
(4) Kreditna institucija iz druge države članice može u Republici Hrvatskoj upotrebljavati isti naziv tvrtke kojim se koristi u matičnoj državi članici. Iznimno, kada u Republici Hrvatskoj posluje kreditna institucija s istim ili sličnim nazivom, Hrvatska narodna banka može zatražiti od kreditne institucije iz druge države članice da se naziv tvrtke dopuni radi razlikovanja.
Bankovne usluge
Članak 7.
(1) Bankovne usluge su primanje depozita ili drugih povratnih sredstava od javnosti i odobravanje kredita iz tih sredstava, a za svoj račun.
(2) Ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, depozitom se smatra novčani polog na način definiran Zakonom o obveznim odnosima.
(3) U smislu ovoga Zakona, pod primanjem depozita ili drugih povratnih sredstava od javnosti iz stavka 1. ovoga članka ne smatraju se:
1) primici institucije za elektronički novac u obliku uplata koje se odmah zamjenjuju za elektronički novac
2) primici Republike Hrvatske i drugih država članica, jedinica regionalne ili lokalne uprave Republike Hrvatske i drugih država članica ili javnog međunarodnog tijela u kojem su jedna ili više država članica članice
3) primici u obliku depozita koje kreditna unija primi od svojih članova
4) primici članarina, dobrovoljnih priloga i sličnih nepovratnih sredstava udruga
5) primici od izdavanja dužničkih vrijednosnih papira pravne osobe koja nije kreditna institucija kojima ona financira obavljanje svoje osnovne djelatnosti, a pod uvjetom da njezina osnovna djelatnost nije odobravanje zajmova ili
6) primici novčanih sredstava koje institucija za platni promet primi od korisnika platnih usluga radi pružanja platnih usluga u skladu s posebnim zakonom.
Osnovne i dodatne financijske usluge
(1) U smislu ovoga Zakona, osnovne financijske usluge jesu:
1) primanje depozita ili drugih povratnih sredstava
2) odobravanje kredita i zajmova, uključujući potrošačke kredite i zajmove te hipotekarne kredite i zajmove ako je to dopušteno posebnim zakonom, i financiranje komercijalnih poslova, uključujući izvozno financiranje na osnovi otkupa s diskontom i bez regresa dugoročnih nedospjelih potraživanja osiguranih financijskim instrumentima (engl. forfeiting)
3) otkup potraživanja s regresom ili bez njega (engl. factoring)
4) financijski najam (engl. leasing)
5) izdavanje garancija ili drugih jamstava
6) trgovanje za svoj račun ili za račun klijenta:
– instrumentima tržišta novca
– prenosivim vrijednosnim papirima
– stranim sredstvima plaćanja, uključujući mjenjačke poslove
– financijskim ročnicama i opcijama
– valutnim i kamatnim instrumentima
7) platne usluge u skladu s posebnim zakonima
8) usluge vezane uz poslove kreditiranja, npr. prikupljanje podataka, izrada analiza i davanje informacija o kreditnoj sposobnosti pravnih i fizičkih osoba koje samostalno obavljaju djelatnost
9) izdavanje drugih instrumenata plaćanja i upravljanje njima ako se pružanje tih usluga ne smatra pružanjem usluga u smislu točke 7. ovoga stavka, a u skladu s posebnim zakonom,
10) iznajmljivanje sefova
11) posredovanje pri sklapanju poslova na novčanom tržištu
12) sudjelovanje u izdavanju financijskih instrumenata i pružanje usluga vezanih uz izdavanje financijskih instrumenata u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala
13) upravljanje imovinom klijenata i savjetovanje u vezi s tim
14) poslovi skrbništva nad financijskim instrumentima i usluge vezane uz skrbništvo nad financijskim instrumentima u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala
15) savjetovanje pravnih osoba glede strukture kapitala, poslovne strategije i sličnih pitanja te pružanje usluga koje se odnose na poslovna spajanja i stjecanje dionica i poslovnih udjela u drugim društvima
16) izdavanje elektroničkog novca i
17) investicijske i pomoćne usluge i aktivnosti propisane posebnim zakonom kojim se uređuje tržište kapitala, a koje nisu uključene u usluge iz točaka 1. do 16. ovoga stavka.
(2) U smislu ovoga Zakona, dodatne financijske usluge jesu:
1) poslovi distribucije osiguranja u skladu s propisima kojima se uređuje osiguranje
2) pružanje usluga upravljanja platnim sustavima u skladu s odredbama posebnog zakona
3) druge usluge koje kreditna institucija može pružati u skladu s odredbama posebnog zakona,
4) trgovanje zlatom
5) usluge dostave podataka u skladu s propisima kojima se uređuje tržište kapitala i
6) druge usluge ili poslovi koji s obzirom na način pružanja i rizik kojem je kreditna institucija izložena, imaju slične karakteristike kao i osnovne financijske usluge iz stavka 1. ovoga članka, a navedene su u odobrenju za rad kreditne institucije.
Uzajamno priznate usluge
Članak 9.
(1) U smislu ovoga Zakona, uzajamno priznate usluge jesu:
1) uzajamno priznate bankovne usluge i
2) uzajamno priznate financijske usluge.
(2) Uzajamno priznatim bankovnim uslugama smatraju se usluge iz članka 7. ovoga Zakona.
(3) Uzajamno priznatim financijskim uslugama smatraju se usluge iz članka 8. stavka 1. ovoga Zakona.
Oglašavanje
Članak 10.
Kreditna institucija sa sjedištem u drugoj državi članici može na području Republike Hrvatske oglašavati svoje usluge uz poštivanje propisa Republike Hrvatske donesenih u području oglašavanja i donesenih radi zaštite općeg dobra.
Nadležnost Hrvatske narodne banke
Članak 11. (NN 19/15, 15/18, 47/20, 151/22)
(1) Hrvatska narodna banka nadležna je za nadzor nad primjenom odredbi ovoga Zakona, osim za one zadaće za koje je, sukladno Uredbi (EU) br. 1024/2013, nadležna Europska središnja banka.
(2) Hrvatska narodna banka je imenovano tijelo u smislu članka 458. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 i članka 144.a ovoga Zakona u dijelu koji se tiče propisivanja mjera koje se odnose na kreditne institucije.
(3) Hrvatska narodna banka je u smislu članka 124. stavka 1.a Uredbe (EU) br. 575/2013 imenovano tijelo koje procjenjuje primjerenost pondera rizika iz članka 125. stavka 2. ili članka 126. stavka 2. Uredbe (EU) br. 575/2013 te je u smislu članka 164. stavka 5. Uredbe (EU) br. 575/2013 imenovano tijelo koje procjenjuje primjerenost minimalnih vrijednosti gubitaka zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza (engl. Loss given default, LGD) iz članka 164. stavka 4. Uredbe (EU) br. 575/2013.
(4) Hrvatska narodna banka je u smislu ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013 nadležno tijelo za kreditne institucije, ne dovodeći pritom u pitanje zadaće koje su Europskoj središnjoj banci dodijeljene sukladno Uredbi (EU) br. 1024/2013.
39. Odluka o uvjetima za davanje financijske potpore grupe kreditnih institucija
Jedinstveni nadzorni mehanizam
Članak 11.a (NN 70/19)
(1) Hrvatska narodna banka i Europska središnja banka izvršavaju svoje zadaće unutar jedinstvenog nadzornog mehanizma sukladno članku 6. Uredbe br. 1024/2013.
(2) U izvršavanju svojih zadataka unutar jedinstvenog nadzornog mehanizma Hrvatska narodna banka surađuje s Europskom središnjom bankom.
(3) Kada Europska središnja banka izvršava svoje zadaće iz članka 4. stavka 1. podstavaka a) i c) Uredbe (EU) br. 1024/2013, Hrvatska narodna banka sudjeluje u postupku sukladno odredbama ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 1024/2013.
(4) Kada izvršava svoje zadaće iz članka 4. stavaka 1. i 2. i članka 5. Uredbe (EU) br. 1024/2013, Europska središnja banka ima ovlasti Hrvatske narodne banke iz ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013.
(5) Kada Europska središnja banka u izvršavanju svojih zadaća iz članka 4. stavaka 1. i 2. Uredbe (EU) br. 1024/2013 i zadataka iz članka 5. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1024/2013 primjenjuje ovlasti iz članka 9. stavka 1. podstavka 3. Uredbe (EU) br. 1024/2013, Hrvatska narodna banka postupa u skladu s uputom Europske središnje banke.
(6) Kada Europska središnja banka izvršava svoje zadaće iz članka 5. Uredbe (EU) br. 1024/2013, Hrvatska narodna banka pri obavljanju svojih ovlasti makrobonitetnog tijela u skladu s ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013 donosi odluke u skladu s postupkom propisanim tim člankom.
(7) Kada Hrvatska narodna banka djeluje kao imenovano tijelo za potrebe članka 458. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili usvaja druge mjere koje su usmjerene na rješavanje sistemskog ili drugog makrobonitetnog rizika sukladno postupcima utvrđenim u Uredbi (EU) br. 575/2013 ili ovom Zakonu, a u slučajevima koji su posebno utvrđeni mjerodavnim pravom Europske unije u dijelu usvajanja mjera kojima se ograničava sistemski rizik, kada Europska središnja banka izvršava svoje ovlasti i zadaće iz članka 5. Uredbe (EU) br. 1024/2013, Hrvatska narodna banka će postupiti sukladno članku 5. Uredbe (EU) br. 1024/2013.
Provedba sveobuhvatne procjene od strane Europske središnje banke
(1) Radi uspostave bliske suradnje sukladno članku 7. Uredbe (EU) br.1024/2013 Hrvatske narodne banke s Europskom središnjom bankom, a kako bi Europskoj središnjoj banci ili osobi koju ovlasti Europska središnja banka osigurali provedbu sveobuhvatne procjene iz članka 7. stavka 2. podstavka b) Uredbe (EU) br.1024/2013, osobe iz članka 179. stavka 2. ovoga Zakona dužne su Europskoj središnjoj banci ili osobi koju ovlasti Europska središnja banka dati sve potrebne informacije.
(2) Za potrebe provedbe sveobuhvatne procjene iz stavka 1. ovoga članka Europska središnja banka ili osoba koju ovlasti Europska središnja banka može:
1) zatražiti od osoba iz članka 179. stavka 2. ovoga Zakona dostavljanje dokumentacije
2) obaviti pregled poslovnih knjiga i dokumentacije od osoba iz članka 179. stavka 2. ovoga Zakona, uključujući pribavljanje preslika
3) zatražiti pisana i usmena objašnjenja od osoba iz članka 179. stavka 2. ovoga Zakona, kao i od njihovih radnika
4) obaviti razgovore za potrebe prikupljanja informacija s bilo kojom osobom za koju ocijeni da ima relevantna saznanja, uz uvjet njezina izričitog pristanka.
(3) Dostavljanje informacija iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne smatra se odavanjem poslovne ili bankovne tajne.
(4) Iznimno od članka 220. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka će na temelju rezultata sveobuhvatne procjene iz stavka 1. ovoga članka izreći bilo koju mjeru iz ovoga Zakona, a koja je potrebna.
Utvrđivanje značajnog nazdiranog subjekta
Članak 11.c (NN 47/20, 146/20, 151/22)
(1) Hrvatska narodna banka surađuje s Europskom središnjom bankom u postupku ocjene značajnosti nadziranih subjekata i nadziranih grupa.
(2) Hrvatska narodna banka najmanje jednom godišnje preispituje ispunjava li manje značajni nadzirani subjekt ili manje značajna nadzirana grupa kriterije propisane člankom 6. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1024/2013. Ako procijeni da manje značajni nadzirani subjekt ili manje značajna nadzirana grupa ispunjava kriterije propisane člankom 6. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1024/2013, Hrvatska narodna banka o tome će bez odgađanja obavijestiti Europsku središnju banku.
Neposredno pružanje usluga
Članak 12. (NN 15/18)
(1) U smislu ovoga Zakona, smatra se da institucija iz države članice neposredno pruža uzajamno priznate usluge na području druge države članice:
1) ako na području te druge države sklapa pravne poslove kojima je predmet jedna ili više uzajamno priznatih usluga ili
2) ako na području te druge države fizičkoj ili pravnoj osobi koja ima prebivalište ili boravište, odnosno sjedište na području te države, ponudi takvu uslugu preko svojih zastupnika, posrednika ili nekim drugim putem.
(2) U smislu ovoga Zakona, smatra se da institucija privremeno neposredno pruža usluge na području Republike Hrvatske ako uzajamno priznate usluge ne pruža redovito, učestalo ili kontinuirano.
Država članica i treća zemlja
Članak 13.
(1) Državom članicom, u smislu ovoga Zakona, smatra se država članica Europske unije i država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru (SL, L 1, 3. 1. 1994.).
(2) Trećom zemljom, u smislu ovoga Zakona, smatra se strana država koja nije država članica.
Predstavništvo kreditne institucije
Članak 14.
Predstavništvo kreditne institucije, u smislu ovoga Zakona, pravno je ovisni dio kreditne institucije koji može obavljati samo poslove istraživanja tržišta, predstavljanja te promidžbe i informiranja o kreditnoj instituciji koja ga je osnovala.
Društva povezana zajedničkim vođenjem
Članak 15. (NN 19/15)
(1) Društva povezana zajedničkim vođenjem jesu društva koja nisu povezana na način iz članka 3. točke 27. ovoga Zakona, ali su povezana na jedan od sljedećih načina:
1) društva su ravnopravna i spojena zajedničkim vođenjem u skladu sa sklopljenim ugovorom ili odredbama statuta
2) kontrolira ih ista treća osoba ili
3) većina su članova uprava ili nadzornih odbora tih društava iste osobe.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka rješenjem će odrediti način provođenja konsolidacije.
Zajedničko djelovanje
Članak 16. (NN 15/18)
(1) Osobe koje djeluju zajednički jesu fizičke ili pravne osobe koje međusobno surađuju na temelju sporazuma, izričitoga ili prešutnoga, usmenoga ili pisanoga, čiji je cilj stjecanje dionica s pravom glasa ili usklađeno ostvarivanje prava glasa ili drugih prava iz dionica.
(2) Smatra se da zajednički djeluju:
1) dioničari koji postignu sporazum o pitanjima korporativnog upravljanja kojim se korporativno upravljanje kreditnom institucijom uređuje na način koji odstupa od propisanog ili sporazum o načinu ostvarivanja drugih prava iz dionica
2) fizičke osobe ako su u krvnom srodstvu u pravoj liniji, a u pobočnoj liniji zaključno do braće i sestara, te ako su bračni drug ili osoba s kojom duže živi u zajedničkom kućanstvu koja, prema posebnom zakonu, ima položaj jednak položaju u bračnoj zajednici
3) osobe koje su članovi višeg rukovodstva, uprave ili nadzornog odbora ili osobe koje su ovlaštene imenovati članove višeg rukovodstva, uprave ili nadzornog odbora, u kreditnoj instituciji za koju se utvrđuje kvalificirani udio
4) društva koja su članovi iste grupe
5) osobe koje povezuju samo okolnosti u vezi sa stjecanjem dionica, uključujući korištenje istih izvora financiranja, koje upućuju na usklađenost u stjecanju dionica ili u zajedničkoj namjeri osoba
6) osobe koje su usklađeno ostvarivale pravo glasa u kreditnoj instituciji za koju se utvrđuje kvalificirani udio
7) pravne osobe koje su međusobno povezane u smislu odredbi Zakona o trgovačkim društvima
8) članovi uprava ili nadzornih odbora društava koja djeluju zajednički
9) članovi uprave ili nadzornog odbora s društvima u kojima su članovi tih organa
10) društvo za upravljanje i svi investicijski fondovi kojima to društvo upravlja
11) pravne osobe te fizičke i/ili pravne osobe kada jedna od njih izravno ili neizravno kontrolira drugu ili druge pravne osobe ili
12) osobe koje su u smislu odredbi propisa kojim se uređuje preuzimanje dioničkih društava dužne objaviti ponudu za preuzimanje kreditne institucije.
(3) Hrvatska narodna banka može za osobe za koje utvrdi postojanje drugih okolnosti koje su slične okolnostima iz stavka 2. ovoga članka rješenjem utvrditi zajedničko djelovanje.
(4) Hrvatska narodna banka će podzakonskim propisom pobliže odrediti okolnosti koje upućuju na zajedničko djelovanje iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.
136. Odluka o prethodnoj suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela u kreditnoj instituciji
Grupa kreditnih institucija
Članak 17. (NN 19/15)
(1) U smislu ovoga Zakona, grupu kreditnih institucija čine kreditne institucije, investicijska društva i financijske institucije od kojih barem jedna institucija ima položaj:
1) matične kreditne institucije
2) matičnog financijskog holdinga kojemu je društvo kći barem jedna kreditna institucija
3) kreditne institucije koja je s drugom pravnom osobom iz grupe kreditnih institucija povezana zajedničkim vođenjem na način iz članka 15. stavka 1. točke 1. ili točke 3. ovoga Zakona ili
4) matičnog mješovitog financijskoga holdinga kojemu je društvo kći barem jedna kreditna institucija.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, grupom kreditnih institucija smatra se grupa kreditnih institucija koju kao takvu, u skladu sa svojom nadležnošću, utvrdi nadležno tijelo druge države članice ili treće zemlje.
II. STATUSNE ODREDBE
II.1. PRIMJENA ODREDBI ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA
Primjena odredbi Zakona o trgovačkim društvima
Članak 18.
Na kreditnu instituciju primjenjuju se odredbe Zakona o trgovačkim društvima, osim ako nije drukčije propisano ovim Zakonom.
II.2. INICIJALNI KAPITAL I DIONICE KREDITNE INSTITUCIJE
Inicijalni kapital kreditne institucije
Članak 19. (NN 151/22)
(1) Inicijalni kapital banke iznosi najmanje 5 milijuna eura.
(2) Inicijalni kapital štedne banke iznosi najmanje 1 milijun eura.
(3) Inicijalni kapital stambene štedionice iznosi najmanje 2,5 milijuna eura.
(4) Inicijalni kapital sastoji se od jedne ili više stavki navedenih u članku 26. stavku 1. točkama a) do e) Uredbe (EU) br. 575/2013.
Dionice kreditne institucije
Članak 20. (NN 146/20, 151/22)
(1) Kreditna institucija je dioničko društvo.
(2) Dionice kreditne institucije glase na ime.
(3) Dionice kreditne institucije moraju biti u cijelosti uplaćene u novcu prije upisa osnivanja ili upisa povećanja temeljnog kapitala u sudski registar.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, dionice kreditne institucije ne moraju biti uplaćene u novcu ako se temeljni kapital povećao:
1) zbog provođenja statusnih promjena iz članka 63. ovoga Zakona u kojima sudjeluje kreditna institucija ili
2) pretvaranjem instrumenta kapitala, odnosno druge novčane obveze kreditne institucije u temeljni kapital u skladu s ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013 ili zakonom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava.
(5) Dionice kreditne institucije izdaju se u nematerijaliziranom obliku.
(6) Imatelji dionica kreditne institucije dužni su pri ostvarivanju svojih dioničarskih prava djelovati u interesu kreditne institucije.
(7) Ako se dionice kreditne institucije vode na skrbničkom računu, skrbnički račun mora glasiti na ime.
Krediti i jamstva za stjecanje dionica odnosno udjela i drugih instrumenata regulatornog kapitala
Članak 21. (NN 19/15)
(1) Kreditna institucija ne može, izravno ili neizravno, kreditirati stjecanje ili izdavati garancije ili druga jamstva za stjecanje svojih dionica ili dionica, odnosno poslovnih udjela društava u čijem kapitalu sudjeluje s 20% ili više udjela, osim ako takvim stjecanjem dionica odnosno poslovnih udjela prestaje svaka kapitalna povezanost kreditne institucije s odnosnim društvom.
(2) Kreditiranjem iz stavaka 1. i 3. ovoga članka smatra se i svaki drugi pravni posao koji je po svojoj ekonomskoj namjeni jednak kreditu.
(3) Kreditna institucija ne može, izravno ili neizravno, kreditirati stjecanje ili izdavati garancije ili druga jamstva za stjecanje drugih financijskih instrumenata koje sama izdaje, odnosno koje izdaje društvo u čijem kapitalu sudjeluje s 20% ili više udjela, a koji se s obzirom na svoje karakteristike uključuju u izračun regulatornog kapitala te kreditne institucije.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kreditna institucija može davati kredite ili jamstva za kredite svojim radnicima i radnicima društava u kojima kreditna institucija ima sudjelujući udio, i to za kupnju vlastitih dionica te kreditne institucije. Ukupan iznos takvih kredita i jamstava ne smije prelaziti 10% temeljnog kapitala te kreditne institucije.
Povlaštene dionice kreditne institucije
Članak 22.
Ukupan iznos temeljnog kapitala koji se odnosi na povlaštene dionice ne smije prijeći jednu četvrtinu iznosa temeljnog kapitala kreditne institucije.
Zabrana stjecanja dionica
Članak 23.
(1) Ako kreditna institucija ima kvalificirani udio u drugoj pravnoj osobi, ta pravna osoba ne može steći kvalificirani udio u toj kreditnoj instituciji.
(2) Ako pravna osoba ima kvalificirani udio u kreditnoj instituciji, ta kreditna institucija ne može steći kvalificirani udio u toj pravnoj osobi.
(3) Iznimke od ograničenja ulaganja iz članka 148. stavka 2. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju i na ograničenja iz stavka 2. ovoga članka.
II.3. DIONIČARI KREDITNE INSTITUCIJE
Suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela
Članak 24. (NN 15/18, 47/20, 146/20, 151/22)
(1) Imatelj kvalificiranog udjela može biti samo pravna ili fizička osoba, i osobe koje zajednički djeluju, a koja je dobila prethodnu suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela, i to u visini za koju je dobila tu suglasnost.
(2) Pravna ili fizička osoba i osobe koje zajednički djeluju dužne su za stjecanje dionica kreditne institucije, na temelju kojih pojedinačno ili zajednički, neposredno ili posredno, stječu kvalificirani udio u kreditnoj instituciji, Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti.
(3) Imatelj kvalificiranog udjela dužan je podnijeti zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za svako daljnje neposredno ili posredno povećavanje kvalificiranog udjela u visini koja je jednaka ili veća od 20%, 30% odnosno 50% udjela u kapitalu odnosno glasačkim pravima u kreditnoj instituciji.
(4) Iznimno od stavaka 2. i 3. ovoga članka, za osobu koja nije neposredni stjecatelj kvalificiranog udjela kao ni krajnji stjecatelj kvalificiranog udjela, zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela u kreditnoj instituciji može podnijeti krajnji stjecatelj kvalificiranog udjela.
(5) Osoba koja je dobila prethodnu suglasnost dužna je u roku od šest mjeseci od dana donošenja odluke o davanju prethodne suglasnosti dovršiti stjecanje kvalificiranog udjela i o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.
(6) Ako osoba koja je dobila prethodnu suglasnost ne dovrši stjecanje kvalificiranog udjela u roku iz stavka 5. ovoga članka, može najkasnije 30 dana prije isteka tog roka Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti obrazloženi zahtjev za produljenje tog roka.
(7) Ako je osoba koja je dobila prethodnu suglasnost donijela odluku da proda ili na drugi način otuđi svoje dionice tako da će se zbog toga njezin udio smanjiti ispod visine za koju je dobila prethodnu suglasnost, dužna je o tome prethodno obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.
(8) Osoba koja je dobila prethodnu suglasnost iz stavka 1. ovoga članka, a koja je prodala ili na drugi način otuđila svoje dionice tako da se zbog toga njezin udio smanjio ispod visine za koju je dobila prethodnu suglasnost, dužna je Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev za davanje prethodne suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela u slučaju kada nakon isteka roka od 12 mjeseci od dana donošenja rješenja o davanju prethodne suglasnosti namjerava ponovo steći kvalificirani udio u visini za koju je dobila prethodnu suglasnost.
(9) Hrvatska narodna banka savjetovat će se prije izrade nacrta odluke o davanju prethodne suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela s drugim nadležnim nadzornim tijelom ako je stjecatelj:
1) kreditna institucija, društvo za osiguranje i reosiguranje, društvo za upravljanje u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje otvorenih investicijskih fondova (u daljnjem tekstu: društvo za upravljanje UCITS-om), mirovinsko društvo u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje mirovinskih fondova (u daljnjem tekstu: mirovinsko društvo) ili investicijsko društvo kojem je odobrenje za rad izdano u drugoj državi članici ili je za stjecanje nadležno drugo nadzorno tijelo
2) matično društvo kreditnoj instituciji, društvu za osiguranje i reosiguranje, društvu za upravljanje UCITS-om, mirovinskom društvu ili investicijskom društvu kojem je odobrenje za rad izdano u drugoj državi članici ili je za stjecatelja nadležno drugo nadzorno tijelo ili
3) fizička ili pravna osoba koja kontrolira kreditnu instituciju, društvo za osiguranje i reosiguranje, društvo za upravljanje UCITS-om, mirovinsko društvo ili investicijsko društvo kojem je odobrenje za rad izdano u drugoj državi članici ili je za stjecatelja nadležno drugo nadzorno tijelo.
(10) U slučaju iz stavka 9. ovoga članka, u obrazloženju nacrta odluke o davanju prethodne suglasnosti Hrvatska narodna banka navest će mišljenja drugih nadležnih tijela.
(11) Pravna osoba imatelj kvalificiranog udjela dužna je Hrvatsku narodnu banku obavijestiti o sudjelovanju u postupku pripajanja, spajanja ili podjele društva te o svakoj drugoj statusnoj promjeni, u roku od osam dana od dana provođenja statusne promjene.
(12) Financijski holding i mješoviti financijski holding, koji u skladu sa suglasnošću za stjecanje kvalificiranog udjela ima položaj matičnog društva u odnosu na kreditnu instituciju, dužan je Hrvatsku narodnu banku obavijestiti i o svakoj promjeni svojih članova uprave, i to u roku od osam dana od dana provođenja promjene.
(13) Pri utvrđivanju postotka kvalificiranog udjela na odgovarajući način primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje tržište kapitala koje se odnose na postotak glasačkih prava.
(14) Pri utvrđivanju postotka kvalificiranog udjela neće se uzeti u obzir glasačka prava ili dionice koje kreditna institucija drži kao rezultat pružanja investicijske usluge provedbe ponude odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa, pod uvjetom da se ta prava ne koriste za ostvarivanje utjecaja na upravljanje izdavateljem te da se navedene dionice ne drže dulje od godine dana od dana stjecanja.
(15) Dioničari kreditne institucije kod kojih nakon stjecanja dionica kreditne institucije nastane zajedničko djelovanje zbog kojeg oni kao osobe koje djeluju zajednički postanu imatelji 10%, 20%, 30% odnosno 50% udjela u kapitalu, odnosno glasačkim pravima u kreditnoj instituciji, dužni su podnijeti zahtjev za izdavanje suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela u roku od 30 dana od nastanka takvog djelovanja. Ako to ne učine, Hrvatska narodna banka postupit će u skladu s člankom 30. ovoga Zakona.
(16) Ako osoba pojedinačno ili ako neka od osoba koje zajednički djeluju stekne ili poveća kvalificirani udio nasljeđivanjem ili u drugom slučaju kad nije znala, morala znati ili nije mogla utjecati na činjenicu da će premašiti navedeni udio, dužna je podnijeti zahtjev za takvo stjecanje u roku od 30 dana od dana kada je saznala ili morala saznati za takvo stjecanje. Ako to ne učini, Hrvatska narodna banka postupit će u skladu s člankom 30. ovoga Zakona.
(17) Ako se udio osobe ili osoba koje zajednički djeluju poveća zbog smanjenja temeljnoga kapitala kreditne institucije ili zbog sličnog njezina djelovanja na način da je jednak ili veći od 10%, 20%, 30% odnosno 50% udjela u kapitalu odnosno glasačkim pravima u kreditnoj instituciji, dužna je podnijeti zahtjev za daljnje stjecanje dionica u kapitalu ili glasačkim pravima u roku od 30 dana od dana kada je saznala ili morala saznati da se njezin udio povećao zbog djelovanja kreditne institucije. Ako to ne učini, Hrvatska narodna banka postupit će u skladu s člankom 30. ovoga Zakona.
(18) Na imatelja kvalificiranog udjela iz stavaka 15., 16. i 17. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ove glave Zakona.
(19) Iznimno od stavaka 2. i 15. ovoga članka, osobe za koje je ostvarena okolnost iz članka 16. stavka 2. ovoga Zakona, a koje smatraju da zajedničko djelovanje ne postoji, dužne su Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev za utvrđivanje nepostojanja zajedničkog djelovanja.
(20) Ako Hrvatska narodna banka na temelju zahtjeva iz stavka 19. ovoga članka utvrdi da ne postoji zajedničko djelovanje osoba iz članka 16. stavka 2. ovoga Zakona, te osobe nisu dužne podnijeti zahtjev iz stavka 2. odnosno iz stavka 15. ovoga članka.
(21) Ako Hrvatska narodna banka odbije zahtjev iz stavka 19. ovoga članka, utvrdit će da postoji zajedničko djelovanje, a:
1) osobe iz stavka 2. ovoga članka koje zajednički djeluju dužne su prije stjecanja kvalificiranog udjela podnijeti zahtjev za izdavanje suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela
2) osobe iz stavka 15. ovoga članka koje zajednički djeluju dužne su podnijeti zahtjev za izdavanje suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela u roku od 30 dana od dana dostave rješenja Hrvatske narodne banke o postojanju zajedničkog djelovanja.
(22) Ako osobe iz stavka 15. ovoga članka ne podnesu zahtjev iz stavka 19. ovoga članka u roku od 30 dana od nastanka takvog djelovanja, Hrvatska narodna banka postupit će u skladu s člankom 30. ovoga Zakona.
(23) Brisano.
Zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela
Članak 25. (NN 19/15, 15/18, 151/22)
(1) Zahtjevu za izdavanje prethodne suglasnosti za stjecanje ili povećanje kvalificiranog udjela potrebno je priložiti dokumentaciju o ispunjavanju uvjeta propisanu podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 28. stavka 5. ovoga Zakona.
(2) Hrvatska narodna banka ovlaštena je podatke o prekršajnoj osuđivanosti stjecatelja, o tome vodi li se protiv stjecatelja kazneni ili prekršajni postupak te o tome da stjecatelj nije pravomoćno osuđen za kaznena djela u Republici Hrvatskoj, kao i za kaznena djela u državi članici pribaviti iz kaznene odnosno prekršajne evidencije na temelju obrazloženog zahtjeva ili iz Europskog sustava kaznenih evidencija u skladu sa zakonom kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija, i to za sljedeća kaznena djela:
– kaznena djela protiv života i tijela (glava X.), kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom (glava XIII.), kaznena djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa (glava XIV.), kaznena djela protiv imovine (glava XVII.), osim kaznenih djela povrede prava autora ili umjetnika izvođača (članak 229.), nedozvoljene uporabe autorskog djela ili izvedbe umjetnika izvođača (članak 230.), povrede prava proizvoditelja zvučne ili slikovne snimke i prava u svezi s radiodifuzijskim emisijama (članak 231.) i povrede prava iz prijavljenog ili zaštićenog izuma (članak 232.), kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja (glava XXI.), kaznena djela protiv vjerodostojnosti isprava (glava XXIII.), kaznena djela protiv službene dužnosti (glava XXV.), osim kaznenih djela neizvršavanja zapovijedi (članak 340.) i povrede čuvanja državne granice (članak 341.), iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03., 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.)
– kaznena djela neovlaštenog korištenja i odavanja povlaštenih informacija, kaznena djela manipuliranja cijenama i širenja neistinitih informacija, kaznena djela navođenja neistinitih podataka u prospektu i njegova nedopuštena distribucija, kaznena djela nedopuštenog uvrštenja vrijednosnih papira, kaznena djela prikrivanja vlasništva i kaznena djela nedopuštene trgovine vrijednosnim papirima iz Zakona o tržištu vrijednosnih papira (»Narodne novine«, br. 84/02. i 138/06.)
– kaznena djela korištenja, otkrivanja i preporučivanja povlaštenih informacija, kaznena djela manipulacije tržištem, kaznena djela neovlaštenog pružanja investicijskih usluga i kaznena djela neovlaštenog obavljanja poslova vezanog zastupnika i Zakona o kaznenim djelima protiv tržišta kapitala (»Narodne novine«, br. 152/08.)
– kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva (glava IX.), kaznena djela protiv života i tijela (glava X.), kazneno djelo povrede ravnopravnosti (članak 125.), kaznena djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja (glava XII.), kazneno djelo protupravnog oduzimanja slobode (članak 136.), kazneno djelo otmice (članak 137.), kazneno djelo zlouporabe snimke spolno eksplicitnog sadržaja (članak 144.a), kaznena djela protiv spolnih sloboda (glava XVI.), kaznena djela protiv spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta (glava XVII.), kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i prometa drogama (članak 190.) i kazneno djelo omogućavanja trošenja droga (članak 191.), kazneno djelo uništenja ili oštećenja javnih naprava (članak 216.), kazneno djelo uništenja, oštećenja ili zlouporabe znakova za opasnost (članak 218.), kazneno djelo zlouporabe radioaktivnih tvari (članak 219.), kazneno djelo rukovanja općeopasnim tvarima (članak 220.), kazneno djelo napada na zrakoplov, brod ili nepokretnu platformu (članak 223.), kazneno djelo ugrožavanja prometa opasnom radnjom ili sredstvom (članak 224.), kaznena djela protiv imovine (glava XXIII.), kaznena djela protiv gospodarstva (glava XXIV.), kazneno djelo računalnoga krivotvorenja (članak 270.), kazneno djelo računalne prijevare (članak 271.), kaznena djela krivotvorenja (glava XXVI.) i kaznena djela protiv službene dužnosti (glava XXVIII.), kazneno djelo pomoći počinitelju nakon počinjenja kaznenog djela (članak 303.), kazneno djelo protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma (članak 326.), kazneno djelo zločinačkog udruženja (članak 328.), kazneno djelo počinjenja kaznenog djela u sastavu zločinačkog udruženja (članak 329.), kazneno djelo nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih tvari (članak 331.), kazneno djelo izrade, nabavljanja, posjedovanja ili davanja na uporabu sredstava za zlouporabu bezgotovinskih instrumenata plaćanja (članak 331.a), kaznena djela protiv strane države ili međunarodne organizacije (glava XXXIII.) iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21. i 114/22.)
– kaznena djela iz zakona kojim se uređuju trgovačka društva
– kaznena djela iz zakona kojim se uređuju investicijski fondovi ili
– kaznena djela iz Zakona o računovodstvu (»Narodne novine«, br. 109/07., 54/13. i 121/14.).
(3) U postupku odlučivanja o prethodnoj suglasnosti Hrvatska narodna banka provjerit će podatke o izrečenim sankcijama u evidenciji Europskog nadzornog tijela za bankarstvo.
(4) Hrvatska narodna banka može tijekom postupka odlučivanja o zahtjevu zatražiti od stjecatelja i kreditne institucije da u roku iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona dostave i dodatnu dokumentaciju koju Hrvatska narodna banka ocijeni potrebnom za odlučivanje o izdavanju prethodne suglasnosti, uključujući informacije koje su propisane zakonom kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, a koju prikupljaju obveznici toga zakona.
(5) Hrvatska narodna banka može, radi pribavljanja informacija potrebnih za odlučivanje o davanju prethodne suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela, obaviti provjeru podataka koje je dostavio stjecatelj kvalificiranog udjela.
(6) Hrvatska narodna banka ovlaštena je podatke o pravomoćnoj osuđivanosti suradnika stjecatelja kvalificiranog udjela u kreditnoj instituciji koji namjerava izravno ili neizravno steći ili povećati kvalificirani udjel u kreditnoj instituciji, za kaznena djela u Republici Hrvatskoj pribaviti od ministarstva nadležnog za pravosuđe ili iz Europskog sustava kaznenih evidencija u skladu sa zakonom kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija.
Postupak odlučivanja o prethodnoj suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela
Članak 26. (NN 19/15, 15/18, 47/20, 146/20, 151/22)
(1) Hrvatska narodna banka izdat će u roku od dva radna dana od dana zaprimanja zahtjeva za izdavanje prethodne suglasnosti za stjecanje ili povećanje kvalificiranog udjela (u daljnjem tekstu: zahtjev) podnositelju zahtjeva pisanu potvrdu o zaprimanju zahtjeva. Hrvatska narodna banka u potvrdi će utvrditi je li zahtjev uredan. Hrvatska narodna banka pri izdavanju potvrde o zaprimanju urednog zahtjeva obavijestit će podnositelja zahtjeva o danu isteka roka za provođenje postupka odlučivanja.
(2) Ako zahtjev nije uredan, Hrvatska narodna banka će u primjerenom roku pozvati podnositelja zahtjeva da zahtjev nadopuni u roku koji odredi. Hrvatska narodna banka u roku od dva radna dana od dana zaprimanja nadopunjenog zahtjeva postupit će u skladu sa stavkom 1. ovoga članka.
(3) Urednim zahtjevom iz stavka 1. ovoga članka smatra se zahtjev kojem je priložena dokumentacija propisana podzakonskim propisom iz članka 28. stavka 6. ovoga Zakona.
(4) Postupak odlučivanja o prethodnoj suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela (u daljnjem tekstu: postupak odlučivanja) provest će se u roku od 60 radnih dana od dana izdavanja potvrde o zaprimanju urednog zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka.
(5) Ako se tijekom postupka odlučivanja na strani podnositelja zahtjeva pojave nove činjenice i okolnosti koje utječu na postupak, Hrvatska narodna banka zaključkom će poništiti potvrdu kojom je utvrđeno da je zahtjev uredan te će sukladno stavku 2. ovoga članka pozvati podnositelja zahtjeva da zahtjev nadopuni u primjerenom roku.
(6) Odluka o zahtjevu dostavit će se podnositelju zahtjeva u roku od dva radna dana, a unutar roka iz stavka 4. ovoga članka. Hrvatska narodna banka objavit će na zahtjev podnositelja zahtjeva za izdavanje suglasnosti za stjecanje ili povećanje kvalificiranog udjela, a čiji je zahtjev za stjecanje ili povećanje kvalificiranog udjela odbijen, odgovarajuće priopćenje i navesti razloge odbijanja.
(7) Ako je Hrvatska narodna banka zaprimila dva ili više zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela u istoj kreditnoj instituciji, odnosit će se prema svim namjeravanim stjecateljima na nediskriminirajući način.
(8) Ako o zahtjevu za izdavanje prethodne suglasnosti ne bude odlučeno u roku iz stavka 4. ovoga članka, smatra se da je izdana prethodna suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela.
(9) Rok iz stavka 4. ovoga članka za odlučivanje i donošenje rješenja ne teče za vrijeme koje je stranki ostavljeno da se očituje u postupku sukladno članku 323.a ovoga Zakona.
Dodatni zahtjevi u tijeku postupka odlučivanja o prethodnoj suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela
Članak 27. (NN 19/15, 15/18, 47/20)
(1) Tijekom provođenja postupka odlučivanja, a u roku od 50 radnih dana od dana podnošenja zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela, Hrvatska narodna banka može pisanim putem zatražiti i dodatnu dokumentaciju iz članka 25. stavka 5. ovoga Zakona.
(2) Podnositelj zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela dužan je dostaviti zatraženu dokumentaciju u roku koji odredi Hrvatska narodna banka, a koji ne može biti duži od 20 radnih dana te u tom roku ne teče rok iz članka 26. stavka 5. ovoga Zakona. Hrvatska narodna banka može naknadno zatražiti dopunu ili pojašnjenje dostavljenih informacija, ali takav zahtjev ne može produžiti rok iz članka 26. stavka 5. ovoga Zakona. Hrvatska narodna banka izdat će pisanu potvrdu o zaprimanju zatražene dokumentacije.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može odrediti rok iz stavka 2. ovoga članka do 30 radnih dana u sljedećim slučajevima:
1) kada stjecatelj kvalificiranog udjela ima prebivalište ili sjedište u trećoj zemlji, odnosno kada podliježe propisima treće zemlje ili
2) kada stjecatelj kvalificiranog udjela, fizička ili pravna osoba, nije subjekt supervizije odnosno nadzora prema odredbama ovoga Zakona, zakona kojim se uređuje tržište kapitala, zakona kojim se uređuje osiguranje imovine i osoba i zakona kojim se uređuju otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom odnosno propisa države članice u kojoj je njezino prebivalište ili sjedište kojima se prenose Direktive 2013/36/EU, 2009/65/EZ, 2009/138/EZ ili 2004/39/EZ.
(4) Hrvatska narodna banka obavijestit će Europsku središnju banku ako je privremeno prestao teći rok za odlučivanje, u skladu s ovim člankom. Hrvatska narodna banka će dodatne zaprimljene informacije proslijediti Europskoj središnjoj banci najkasnije pet radnih dana nakon što ih je zaprimila od podnositelja zahtjeva.
Odlučivanje o prethodnoj suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela
Članak 28. (NN 19/15, 15/18, 146/20, 151/22)
(1) Pri odlučivanju o izdavanju prethodne suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela procjenjuje se primjerenost i financijsko stanje stjecatelja kvalificiranog udjela prema sljedećim kriterijima:
1) ugledu stjecatelja, pri čemu se uzima u obzir i ugled svih njegovih dioničara, kao i posrednih imatelja kvalificiranog udjela te njihov utjecaj na stjecatelja
2) ugledu, odgovarajućim stručnim znanjima, sposobnostima i iskustvu osoba koje stjecatelj namjerava predložiti na funkcije članova uprave kreditne institucije u skladu s člankom 35. stavkom 2. i člankom 38. ovoga Zakona i članova nadzornog odbora u skladu s člankom 35. stavkom 3. i člankom 45. ovoga Zakona
3) financijskom stanju stjecatelja, pri čemu se uzima u obzir i financijsko stanje svih njegovih dioničara, kao i posrednih imatelja kvalificiranog udjela te njihov financijski utjecaj na stjecatelja, posebno u odnosu na vrstu poslova koje obavlja kreditna institucija u kojoj se stječe kvalificirani udio
4) mogućnostima kreditne institucije da se pridržava, odnosno nastavi pridržavati odredbi ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013 i kada je primjenjivo ostalih propisa Europske unije, propisa kojima se uređuje poslovanje financijskih konglomerata i propisa kojima se uređuje poslovanje institucija za elektronički novac, a posebno prema tome ima li grupa čijim će članom postati kreditna institucija strukturu koja omogućava provođenje djelotvorne supervizije, djelotvornu razmjenu informacija među nadležnim nadzornim tijelima i određivanje podjele odgovornosti među nadležnim tijelima te
5) prema tome postoje li opravdani razlozi za sumnju, u skladu s propisima o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, da se u vezi s predmetnim stjecanjem provodi ili pokušava provesti pranje novca ili financiranje terorizma, ili da predmetno stjecanje može povećati rizik od provođenja pranja novca ili financiranja terorizma.
(2) Pri obradi zahtjeva neće se postavljati prethodni uvjeti u vezi s visinom udjela koje stjecatelj namjerava steći niti će se procjenjivati zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela s osnova ekonomskih potreba tržišta.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako posredni imatelj kvalificiranog udjela podnosi zahtjev za neposredno stjecanje kvalificiranog udjela, pri procjeni primjerenosti i financijskog stanja tog stjecatelja, ovisno o okolnostima, procjena se može provesti samo u odnosu na promjene koje su nastupile u vremenu od prethodno izvršene procjene pri stjecanju posrednog udjela.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako je kod osoba koje zajednički djeluju za neke od tih osoba prethodno izvršena procjena primjerenosti i financijskog stanja stjecatelja, za te osobe, ovisno o okolnostima, procjena se može provesti samo u odnosu na promjene koje su nastupile u vremenu od prethodno izvršene procjene pri stjecanju kvalificiranog udjela.
(5) Hrvatska narodna banka odlučuje o izdavanju prethodne suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela u kreditnoj instituciji u sanaciji, pri čemu se na odgovarajući način primjenjuju odredbe ove glave.
(6) Hrvatska narodna banka donijet će podzakonski propis kojim pobliže uređuje:
– kriterije na temelju kojih procjenjuje primjerenost i financijsko stanje stjecatelja kvalificiranog udjela
– okolnosti na temelju kojih se procjenjuje postojanje značajnog utjecaja
– način utvrđivanja visine udjela posrednog stjecatelja
– način podnošenja zahtjeva za izdavanje suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela i
– dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu za izdavanje suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela.
Razlog za odbijanje zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela
Zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela odbit će se ako se ocijeni da primjerenost ili financijsko stanje stjecatelja kvalificiranog udjela ne ispunjava kriterije iz članka 28. ovoga Zakona.
Pravne posljedice stjecanja bez suglasnosti
Članak 30. (NN 15/18, 146/20, 151/22)
(1) Ako osoba neposredno stekne kvalificirani udio u kreditnoj instituciji bez suglasnosti, Hrvatska narodna banka će joj rješenjem naložiti da proda dionice koje je stekla bez potrebne suglasnosti te da dostavi dokaz o prodaji i, ako joj je poznato, podatke o kupcu.
(2) Ako osobe koje zajednički djeluju neposredno steknu kvalificirani udio u kreditnoj instituciji bez suglasnosti, bez obzira na to u kojem postotku svaki od njih pojedinačno ima udio u kreditnoj instituciji i je li taj pojedinačni udio kvalificirani udio, Hrvatska narodna banka naložit će im rješenjem da prodaju dionice koje su stekli bez prethodne suglasnosti te da zajednički ne prelaze kvalificirani udio za koji imaju suglasnost. Te osobe dužne su Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti dokaz o prodaji i, ako im je poznato, podatke o kupcu.
(3) Hrvatska narodna banka zatražit će u postupku donošenja rješenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka očitovanje od svakog stjecatelja. Osobe koje zajednički djeluju mogu predložiti pojedinačne iznose za prodaju dionica, koji ne moraju biti razmjerni ukupnom broju njihovih dionica.
(4) Hrvatska narodna banka naložit će u rješenju iz stavka 2. ovoga članka prodaju dionica svakom stjecatelju pojedinačno, i to u iznosu razmjernom ukupnom broju dionica koji imaju zajednički. Iznimno, ako stjecatelji podnesu prijedlog iz stavka 3. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može naložiti prodaju dionica svakom stjecatelju pojedinačno, u iznosu koji ne mora biti razmjeran ukupnom broju njihovih dionica.
(5) Hrvatska narodna banka odredit će rješenjem iz stavaka 1. i 2. ovoga članka rok za prodaju, koji ne može biti kraći od tri mjeseca ni duži od devet mjeseci.
(6) Rješenje iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dostavlja se osobama iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, kreditnoj instituciji, Središnjem klirinškom depozitarnom društvu i sudskom registru radi upisa zabilježbe zabrane ostvarivanja prava glasa iz dionica za koje je naložena prodaja.
(7) Od izvršnosti rješenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka stjecatelj ne može ostvarivati pravo glasa ni iz jedne dionice za koju je naložena prodaja.
(8) Kreditna institucija dužna je:
1) osigurati da stjecatelj iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne ostvaruje pravo glasa ni iz jedne dionice za koju je naložena prodaja i
2) od primitka rješenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka do isteka naloženih rokova za prodaju dionica mjesečno izvještavati Hrvatsku narodnu banku o svim promjenama dioničara.
(9) U izreci rješenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka Hrvatska narodna banka navest će:
1) da će se izreka rješenja javno objaviti i
2) da stjecatelj ne može ostvarivati pravo glasa ni iz jedne dionice za koju je naložena prodaja.
(10) Ako fizička ili pravna osoba ili osobe koje zajednički djeluju posredno steknu kvalificirani udio u kreditnoj instituciji bez suglasnosti, Hrvatska narodna banka naložit će rješenjem da tako stečeni posredni kvalificirani udio u kreditnoj instituciji bez potrebne suglasnosti smanje za udio za koji nemaju suglasnost, u roku iz stavka 5. ovoga članka.
Članak 31. (NN 146/20)
Brisan.
Ukidanje suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela
Članak 32. (NN 15/18, 47/20, 151/22)
(1) Zakonito rješenje kojim je dana suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela može se ukinuti:
1) ako imatelj kvalificiranog udjela krši svoje obveze iz glave XXII. ovoga Zakona, odnosno ako ne postupi u skladu s rješenjem Hrvatske narodne banke ili tijela druge države članice nadležnog za superviziju na konsolidiranoj osnovi kojim mu se nalaže uklanjanje nedostataka
2) ako je kvalificirani imatelj dobio suglasnost davanjem neistinitih ili netočnih podataka
3) ako više nisu ispunjeni kriteriji iz članka 28. ovoga Zakona o primjerenosti i financijskom stanju stjecatelja kvalificiranog udjela ili
4) ako se kvalificirani imatelj koristi svojim utjecajem protivno dobrom i razboritom upravljanju kreditnom institucijom ili ne postupa s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika.
(2) Na kvalificiranog imatelja kojem je u skladu sa stavkom 1. ovoga članka ukinuta suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela primjenjuju se odredbe članka 30. ovoga Zakona.
(3) Brisan.
Privremena zabrana ostvarivanja prava glasa kvalificiranog imatelja
(1) Kvalificiranom imatelju može se privremeno zabraniti ostvarivanje prava glasa na glavnoj skupštini ako postoji vjerojatnost da će se svojim utjecajem koristiti protivno dobrom i razboritom upravljanju kreditnom institucijom ili da neće postupati s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika.
(2) Privremena zabrana iz stavka 1. ovoga članka ne može trajati duže od 12 mjeseci.
(3) Odluka iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se kvalificiranom imatelju i kreditnoj instituciji.
(4) Od izvršnosti odluke iz stavka 1. ovoga članka kvalificirani imatelj ne može ostvarivati pravo glasa, ni iz jedne dionice, a kvorum za valjano odlučivanje i potrebna većina za donošenje odluka glavne skupštine računaju se u odnosu na temeljni kapital umanjen za iznos dionica na temelju kojih stjecatelj ne može ostvarivati pravo glasa.
(5) Kreditna institucija dužna je osigurati da imatelj iz stavka 1. članka ne ostvaruje pravo glasa ni iz jedne dionice za koju je privremeno zabranjeno ostvarivanje prava glasa.
(6) Brisan.
Ukidanje suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela
Članak 34. (NN 15/18)
(1) Ako stjecatelj kvalificiranog udjela u roku iz članka 24. stavka 5. ili 6. ovoga Zakona ne stekne dionice kreditne institucije na temelju kojih bi dosegnuo najmanje 10% udjela u kapitalu odnosno glasačkim pravima kreditne institucije ili ako ne ostvari značajan utjecaj, suglasnost se ukida u cijelosti.
(2) Ako kvalificirani imatelj u roku iz članka 24. stavka 5. ili 6. ovoga Zakona stekne najmanje 10% udjela u kapitalu odnosno glasačkim pravima u kreditnoj instituciji, a u cijelosti ne stekne udio za koji je izdana suglasnost, suglasnost vrijedi samo u dijelu do postotka iz članka 24. stavka 3. ovoga Zakona koji je imatelj ostvario, a ukida se u preostalom dijelu za koji je dobio suglasnost.
(3) Ako je kvalificirani imatelj u roku iz članka 24. stavka 8. ovoga Zakona smanjio udio ispod visine za koju je dobio prethodnu suglasnost, na snazi ostaje suglasnost u dijelu koji prelazi postotak iz članka 24. stavka 3. ovoga Zakona koji kvalificirani imatelj ima na dan isteka roka.
(4) Ako je kvalificirani imatelj nakon isteka roka iz članka 24. stavka 5. ili stavka 6. ovoga Zakona smanjio udio ispod visine za koju je dobio prethodnu suglasnost, na snazi ostaje suglasnost u dijelu koji prelazi postotak iz članka 24. stavka 3. ovoga Zakona koji kvalificirani imatelj ima.
II.4. UPRAVA I NADZORNI ODBOR KREDITNE INSTITUCIJE
Uprava i nadzorni odbor kreditne institucije
Članak 35. (NN 146/20)
(1) Kreditna institucija mora imati upravu i nadzorni odbor.
(2) Članovi uprave moraju zajedno imati stručna znanja, sposobnosti i iskustvo potrebne za neovisno i samostalno vođenje poslova kreditne institucije, a posebice za razumijevanje poslova i značajnih rizika kreditne institucije.
(3) Članovi nadzornog odbora moraju zajedno imati stručna znanja, sposobnosti i iskustvo potrebne za neovisno i samostalno nadziranje poslova kreditne institucije, a posebice za razumijevanje poslova i značajnih rizika kreditne institucije.
(4) Cjelokupan sastav uprave i nadzornog odbora mora odražavati odgovarajuće širok raspon iskustava.
(5) Kreditna institucija dužna je bez odgađanja, a najkasnije u roku od tri radna dana, obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o prestanku mandata člana uprave i nadzornog odbora te navesti razloge za prestanak mandata.
Uprava kreditne institucije
Članak 36. (NN 151/22)
(1) Uprava kreditne institucije mora imati najmanje dva člana koji vode poslove i zastupaju kreditnu instituciju. Jedan od članova uprave mora biti imenovan za predsjednika uprave.
(2) Uprava je dužna voditi poslove kreditne institucije s područja Republike Hrvatske.
(3) Ako statutom kreditne institucije nije drukčije određeno, članovi uprave vode poslove i zastupaju kreditnu instituciju zajedno.
(4) Uprava kreditne institucije može ovlastiti prokurista (jednoga ili više njih) za zastupanje kreditne institucije, odnosno sklapanje ugovora i poduzimanje pravnih radnji u ime i za račun kreditne institucije koje proizlaze iz usluga za koje je kreditna institucija dobila odobrenje, ali samo zajedno s barem jednim članom uprave kreditne institucije.
(5) Uprava kreditne institucije dužna je pri upisu prokurista u sudski registar upisati i ograničenje prokure.
(6) Uvjeti koje treba ispunjavati osoba kojoj se daje prokura, vrsta i način davanja prokure, opseg ovlasti iz prokure, uključujući i ograničenja u poduzimanju određenih radnji od strane prokurista, utvrđuju se statutom kreditne institucije.
(7) Najmanje jedan član uprave kreditne institucije mora poznavati hrvatski jezik tečno u govoru i pismu da bi mogao obavljati tu funkciju.
Radni odnos članova uprave
Članak 37. (NN 19/15, 15/18, 146/20)
(1) Članovi uprave kreditne institucije moraju obavljati poslove upravljanja kreditnom institucijom u punom radnom vremenu i biti u radnom odnosu s kreditnom institucijom.
(2) Ugovori na temelju kojih su članovi uprave u radnom odnosu s kreditnom institucijom moraju sadržavati odredbu kojom je ugovoreno da takvi ugovori prestaju uvođenjem posebne uprave kreditnoj instituciji, imenovanjem likvidatora ili uvođenjem sanacijske uprave.
(3) Kreditna institucija članu uprave kojem radni odnos prestane temeljem ugovorne odredbe iz stavka 2. ovoga članka, odnosno temeljem članka 240. ovoga Zakona, ne smije isplatiti otpremninu i varijabilne primitke te su ugovorene odredbe o takvom pravu na isplatu ništetne.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, članovi sanacijske uprave ne moraju biti u radnom odnosu s kreditnom institucijom u sanaciji.
Uvjeti za članstvo u upravi kreditne institucije
Članak 38. (NN 15/18, 47/20, 146/20)
(1) Član uprave kreditne institucije može biti osoba koja, u svakom trenutku, ispunjava sljedeće uvjete:
1) koja ima dobar ugled, poštenje i savjesnost
2) koja ima odgovarajuća stručna znanja, sposobnost i iskustvo potrebne za vođenje poslova kreditne institucije, a koja zajedno s ostalim članovima uprave ispunjava zahtjeve iz članka 35. stavka 2. ovoga Zakona
3) koja je sposobna iskazati neovisno mišljenje odnosno kod koje ne postoji sukob interesa kojim se ne može upravljati na način koji osigurava neovisnost mišljenja
4) koja ispunjava uvjete za člana uprave prema odredbama zakona kojim se uređuju trgovačka društva i
5) koja može posvetiti dovoljno vremena ispunjavanju obveza iz svoje nadležnosti.
(2) Uprava kreditne institucije uz prethodnu suglasnost nadzornog odbora dužna je donijeti primjerenu politiku za izbor i procjenu ispunjenja uvjeta za pojedinačne članove uprave kreditne institucije, kao i za sve članove uprave zajedno. Kreditna institucija dužna je provoditi tu politiku.
(3) Kreditna institucija dužna je osigurati da članovi uprave u svakom trenutku ispunjavaju uvjete za članstvo u upravi iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Hrvatska narodna banka donosi podzakonski propis kojim se pobliže uređuju:
– uvjeti iz stavka 1. ovoga članka i članka 35. stavka 3. ovoga Zakona za članstvo u upravi kreditne institucije
– postupak za izdavanje prethodne suglasnosti
– dokumentacija koja se prilaže zahtjevu za izdavanje prethodne suglasnosti za imenovanje predsjednika odnosno člana uprave i
– sadržaj politike iz stavka 2. ovoga članka i dinamika procjene ispunjenja uvjeta za članove uprave kreditne institucije.
(5) Smatra se da osoba koja je pravomoćno osuđena za kaznena djela iz članka 25. stavka 2. ovoga Zakona ili je suradnik osobe osuđene za kaznena djela iz članka 25. stavka 2. ovoga Zakona nema dobar ugled.
(6) Hrvatska narodna banka ovlaštena je podatke o pravomoćnoj osuđivanosti suradnika podnositelja zahtjeva za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave kreditne institucije za kojega je na temelju članka 39. stavka 2. ovoga Zakona podnesen zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti Hrvatske narodne banke, za kaznena djela u Republici Hrvatskoj pribaviti od ministarstva nadležnog za pravosuđe ili iz Europskog sustava kaznenih evidencija u skladu sa zakonom kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija.
Prethodna suglasnost za obavljanje funkcije člana uprave kreditne institucije
Članak 39. (NN 19/15, 15/18, 47/20, 146/20, 151/22)
(1) Članom uprave kreditne institucije može biti imenovana samo osoba koja je dobila prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke za obavljanje funkcije člana uprave.
(2) Zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka podnosi nadzorni odbor kreditne institucije za mandat koji ne može biti duži od pet godina.
(3) Iznimno, ako člana uprave kreditne institucije imenuje nadležni sud u skladu s odredbama Zakona o trgovačkim društvima, njegov mandat ne može trajati duže od šest mjeseci, ali i u tom slučaju osoba koja se imenuje mora ispunjavati uvjete iz članka 38. ovoga Zakona.
(4) Zahtjevu iz stavka 2. ovoga članka potrebno je priložiti dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 38. ovoga Zakona i program rada uprave s projekcijom financijskih izvještaja za razdoblje mandata na koji se imenuje član uprave.
(5) Hrvatska narodna banka podatke o pravomoćnoj osuđivanosti za kaznena djela i prekršaje u Republici Hrvatskoj za osobe za koje je podnesen zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka pribavlja iz kaznene, odnosno prekršajne evidencije na temelju obrazloženog zahtjeva ili iz Europskog sustava kaznenih evidencija u skladu sa zakonom kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija, i to za kaznena djela iz članka 25. stavka 2. ovoga Zakona.
(6) U postupku odlučivanja o prethodnoj suglasnosti Hrvatska narodna banka provjerit će podatke o izrečenim sankcijama u evidenciji Europskog nadzornog tijela za bankarstvo.
(7) U postupku odlučivanja o prethodnoj suglasnosti Hrvatska narodna banka izdaje prethodnu suglasnost iz stavka 1. ovoga članka na rok predloženog trajanja mandata. Iznimno, Hrvatska narodna banka može, ako ocijeni da je to opravdano, izdati prethodnu suglasnost na rok koji je kraći od predloženog trajanja mandata.
(8) U postupku odlučivanja o prethodnoj suglasnosti Hrvatska narodna banka može zatražiti od kandidata za člana uprave prezentaciju o vođenju poslova kreditne institucije koja se odnosi na poslove iz njegove nadležnosti i s kandidatom obaviti intervju.
(9) Hrvatska narodna banka odbit će zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave kreditne institucije ako ocijeni da kandidat za člana uprave ne ispunjava uvjete iz članka 38. ovoga Zakona.
(10) Osoba koja je dobila prethodnu suglasnost za obavljanje funkcije člana uprave kreditne institucije dužna je prije nego što bude imenovana na tu funkciju u drugoj kreditnoj instituciji ponovo dobiti prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke. Odredbe stavka 2. i stavaka 4. do 10. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na suglasnost iz ovoga stavka.
(11) Osoba koja je već dobila suglasnost za obavljanje funkcije člana uprave i koju nadzorni odbor želi ponovo imenovati dužna je ponovo proći postupak propisan ovim Zakonom.
(12) Nadzorni odbor kreditne institucije dužan je podnijeti zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti iz stavka 2., odnosno stavka 11. ovoga članka najmanje četiri mjeseca prije isteka mandata pojedinog člana uprave.
(13) Kada uprava nije u punom sastavu ili kada članovi uprave ne mogu obavljati svoju funkciju, nadzorni odbor kreditne institucije može, bez prethodne suglasnosti Hrvatske narodne banke, jednokratno imenovati svoje članove za zamjenike članova uprave, i to najviše na rok od tri mjeseca.
Prethodna suglasnost za obavljanje funkcije predsjednika uprave kreditne institucije
Članak 40.
(1) Predsjednikom uprave kreditne institucije može biti imenovana samo osoba koja je dobila prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke za obavljanje funkcije predsjednika uprave.
(2) Na izdavanje prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije predsjednika uprave na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članaka 38. i 39. ovoga Zakona.
(3) U postupku odlučivanja o izdavanju prethodne suglasnosti Hrvatska narodna banka može zatražiti od kandidata za predsjednika uprave prezentaciju o vođenju poslova kreditne institucije u cijelosti.
Dužnosti i odgovornosti uprave
Članak 41. (NN 47/20)
(1) Uprava kreditne institucije dužna je osigurati da kreditna institucija posluje u skladu s:
1) pravilima struke
2) ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona te, kada je primjenjivo, propisa Europske unije kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija i propisa Europske središnje banke donesenih na temelju Uredbe (EU) br. 1024/2013 i
3) drugim propisima kojima se uređuje poslovanje kreditne institucije.
(2) Uprava je dužna osigurati provođenje supervizorskih mjera koje je naložila Hrvatska narodna banka.
(3) Uprava kreditne institucije dužna je uspostaviti i provoditi djelotvoran i pouzdan sustav upravljanja kreditnom institucijom u skladu s člankom 101. ovoga Zakona, koji osigurava učinkovito i razborito upravljanje kreditnom institucijom.
(4) U svrhu uspostavljanja i provedbe djelotvornog i pouzdanog sustava upravljanja uprava kreditne institucije dužna je:
1) donijeti poslovnu politiku kreditne institucije
2) odobriti i redovito preispitivati strateške ciljeve te strategije i politike upravljanja rizicima, uključujući i upravljanje rizicima koji proizlaze iz makroekonomskog okružja u kojem kreditna institucija posluje, te stanje poslovnog ciklusa u kojem je kreditna institucija
3) osigurati integritet računovodstvenog sustava i sustava financijskog izvještavanja i financijske i operativne kontrole
4) redovito preispitati ispravnost postupaka objave i priopćavanja informacija
5) osigurati djelotvoran nadzor višeg rukovodstva i
6) uspostaviti točno utvrđene, jasne i dosljedne unutarnje odnose u vezi s odgovornošću, koji će osiguravati jasno razgraničavanje ovlasti i odgovornosti te sprječavati nastanak sukoba interesa.
(5) Uprava kreditne institucije dužna je periodično, a najmanje jedanput godišnje, preispitati učinkovitost sustava upravljanja kreditnom institucijom, uključujući primjerenost postupaka i djelotvornost kontrolnih funkcija, svoje zaključke dokumentirati i o njima obavijestiti nadzorni odbor te poduzeti odgovarajuće mjere za ispravljanje utvrđenih nedostataka.
(6) Članovi uprave kreditne institucije solidarno odgovaraju kreditnoj instituciji za štetu koja nastane kao posljedica činjenja, nečinjenja i propuštanja ispunjavanja svojih dužnosti, osim ako ne dokažu da su u ispunjavanju svojih dužnosti upravljanja kreditnom institucijom postupali s pažnjom dobroga i savjesnoga gospodarstvenika.
Obavještavanje nadzornog odbora
Članak 42.
(1) Uprava kreditne institucije dužna je bez odgode, u pisanom obliku, obavijestiti nadzorni odbor kreditne institucije o sljedećim događajima:
1) ako je ugrožena likvidnost ili solventnost kreditne institucije
2) ako nastupe okolnosti za prestanak važenja odobrenja za rad, razlozi za ukidanje odobrenja za rad ili razlozi za ukidanje odobrenja za pružanje pojedine financijske usluge
3) ako se financijsko stanje kreditne institucije promijeni tako da neka od stopa kapitala padne ispod razine iz članka 92. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili iz članka 228. ovoga Zakona
4) ako kreditna institucija prekorači dopuštenu izloženost prema jednoj osobi ili grupi povezanih osoba zbog smanjenja regulatornog kapitala ili ako u skladu s člancima 396. i 397. Uredbe (EU) br. 575/2013 poveća izloženost zbog okolnosti na koje nije mogla utjecati te
5) o svim mjerama Hrvatske narodne banke i drugih nadzornih tijela koje su donesene u postupku supervizije kreditne institucije ili nadzora nad njom.
(2) Član uprave kreditne institucije dužan je bez odgode, u pisanom obliku, obavijestiti nadzorni odbor kreditne institucije o:
1) svojem izboru ili opozivu u nadzorno tijelo druge pravne osobe i
2) pravnim poslovima na temelju kojih je sam član uprave ili netko od članova njegove uže obitelji neposredno ili posredno stekao dionice ili poslovne udjele u pravnoj osobi na temelju kojih je sam član uprave zajedno s članovima svoje uže obitelji stekao kvalificirani udio u toj drugoj pravnoj osobi ili na temelju kojih su njihovi udjeli pali ispod granice kvalificiranog udjela.
Članak 43. (NN 146/20)
Brisan.
Ukidanje suglasnosti za obavljanje funkcije predsjednika, odnosno člana uprave kreditne institucije
Članak 44. (NN 15/18, 47/20, 146/20, 151/22)
(1) Hrvatska narodna banka ukinut će rješenje kojim je dana suglasnost za obavljanje funkcije predsjednika odnosno člana uprave kreditne institucije:
1) ako predsjednik odnosno član uprave nije osigurao provođenje ili nije proveo supervizorske mjere koje je naložila Hrvatska narodna banka ili Europska središnja banka
2) ako predsjednik odnosno član uprave više ne ispunjava uvjete za članstvo u upravi kreditne institucije iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona
3) ako osoba u roku od šest mjeseci od izdavanja suglasnosti ne bude imenovana ili ne stupi na dužnost na koju se suglasnost odnosi
4) ako osobi prestane dužnost na koju se suglasnost odnosi, i to s danom prestanka dužnosti ili
5) ako osobi istekne ugovor o radu u kreditnoj instituciji, i to s danom isteka ugovora
6) ako u slučaju provedene obnove postupka utvrdi da je rješenje doneseno na temelju neistinitih ili netočnih podataka ili izjava bitnih za donošenje tog rješenja.
(2) Hrvatska narodna banka može ukinuti rješenje kojim je dana suglasnost za obavljanje funkcije predsjednika odnosno člana uprave kreditne institucije:
1) ako predsjednik odnosno član uprave nije osigurao provođenje ili nije proveo supervizorske mjere koje je naložila Hrvatska narodna banka
2) ako je predsjednik odnosno član uprave teže prekršio dužnosti člana uprave iz članka 41. ovoga Zakona
3) ako je predsjednik odnosno član uprave prekršio dužnosti člana uprave iz članka 42. ovoga Zakona
4) ako se kreditna institucija koja je dobila odobrenje za interni model ne pridržava tog odobrenja te
5) ako nastupe uvjeti za ranu intervenciju u skladu s člankom 235.a ovoga Zakona.
(3) Smatrat će se da je predsjednik odnosno član uprave teže prekršio obveze iz članka 41. ovoga Zakona ako je zbog tog kršenja bila ugrožena likvidnost ili solventnost kreditne institucije.
(4) Radi provođenja postupka iz stavaka 1. i 3. ovoga članka Hrvatska narodna banka obavlja kontrolu nad predsjednikom odnosno članovima uprave u opsegu i na način koji omogućuje da se provjeri postoje li činjenice i okolnosti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
(5) Ako Hrvatska narodna banka ukine suglasnost za imenovanje predsjednika odnosno člana uprave, nadzorni odbor kreditne institucije dužan je bez odgode donijeti odluku o opozivu imenovanja predsjednika odnosno člana uprave.
(6) Ako je postupak za ukidanje suglasnosti za obavljanje funkcije predsjednika odnosno člana uprave kreditne institucije pokrenut zbog kršenja propisa i pravila o upravljanju rizicima zbog kojeg je protiv kreditne institucije pokrenut postupak za ukidanje odobrenja za rad, Hrvatska narodna banka može spojiti ta dva postupka.
Članovi nadzornog odbora
Članak 45. (NN 15/18, 47/20, 146/20)
(1) Član nadzornog odbora kreditne institucije može biti osoba koja, u svakom trenutku, ispunjava sljedeće uvjete:
1) koja ima dobar ugled, poštenje i savjesnost
2) koja ima odgovarajuća stručna znanja, sposobnost i iskustvo potrebne za ispunjavanje obveza iz svoje nadležnosti, a koja zajedno s ostalim članovima nadzornog odbora ispunjava zahtjeve iz članka 35. stavka 3. ovoga Zakona
3) koja je sposobna iskazati neovisno mišljenje odnosno kod koje ne postoji sukob interesa kojim se ne može upravljati na način koji osigurava neovisnost mišljenja
4) koja može posvetiti dovoljno vremena ispunjavanju obveza iz svoje nadležnosti i
5) koja može biti član nadzornog odbora prema odredbama Zakona o trgovačkim društvima.
(2) Kreditna institucija dužna je osigurati da članovi nadzornog odbora u svakom trenutku ispunjavaju uvjete za članstvo u nadzornom odboru iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Nadzorni odbor kreditne institucije koja nije mala i jednostavna kreditna institucija i nadzorni odbor kreditne institucije čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište kako je određeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala mora imati dovoljan broj neovisnih članova.
(4) Nadzorni odbor kreditne institucije koja nije obuhvaćena stavkom 3. ovoga članka mora imati najmanje jednog neovisnog člana nadzornog odbora. Iznimno, ta se obveza ne odnosi na kreditnu instituciju koja je društvo kći matične kreditne institucije u EU-u sa sjedištem u RH ili matične kreditne institucije u RH.
(5) Radnici kreditne institucije ne mogu biti članovi nadzornog odbora te kreditne institucije.
(6) Na prijedlog uprave glavna skupština kreditne institucije donosi primjerenu politiku za izbor i procjenu ispunjenja uvjeta za pojedinačne članove nadzornog odbora i sve članove nadzornog odbora zajedno. Kreditna institucija dužna je provoditi tu politiku.
(7) Smatra se da osoba koja je pravomoćno osuđena za kaznena djela iz članka 25. stavka 2. ovoga Zakona nema dobar ugled.
(8) Hrvatska narodna banka donosi podzakonski propis kojim pobliže uređuje:
– uvjete iz stavka 1. ovoga članka i članka 35. stavka 3. ovoga Zakona za članstvo u nadzornom odboru kreditne institucije
– uvjete za određivanje neovisnosti člana nadzornog odbora i dovoljnog broja neovisnih članova nadzornog odbora
– postupak za izdavanje prethodne suglasnosti i dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu za izdavanje prethodne suglasnosti za imenovanje člana nadzornog odbora i
– sadržaj politike iz stavka 6. ovoga članka i dinamiku procjene ispunjenja uvjeta za članove nadzornog odbora kreditne institucije.
Prethodna suglasnost za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora kreditne institucije
Članak 46. (NN 19/15, 15/18, 47/20, 146/20, 151/22)
(1) Članom nadzornog odbora kreditne institucije može biti izabrana, odnosno imenovana samo osoba koja je dobila prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora.
(2) Zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka podnosi kreditna institucija ili osnivači za mandat koji ne može biti duži od četiri godine.
(3) Iznimno, ako člana nadzornog odbora kreditne institucije imenuje nadležni sud u skladu s odredbama Zakona o trgovačkim društvima, njegov mandat ne može trajati duže od šest mjeseci, ali i u tom slučaju osoba koja se imenuje mora ispunjavati uvjete iz članka 45. ovoga Zakona.
(4) Zahtjevu iz stavka 2. ovoga članka potrebno je priložiti dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 45. ovoga Zakona i odluku glavne skupštine o izboru kandidata za člana nadzornog odbora odnosno ako je statutom predviđeno da određeni dioničar imenuje određeni broj članova nadzornog odbora, potrebno je priložiti odluku tog dioničara o imenovanju člana nadzornog odbora.
(5) Hrvatska narodna banka podatke o pravomoćnoj osuđivanosti za kaznena djela i prekršaje za osobe za koje je podnesen zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti iz stavka 2. ovoga članka, pribavlja iz kaznene odnosno prekršajne evidencije na temelju obrazloženog zahtjeva ili iz Europskog sustava kaznenih evidencija u skladu sa zakonom kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija, i to za kaznena djela iz članka 25. stavka 2. ovoga Zakona.
(6) U postupku odlučivanja o prethodnoj suglasnosti Hrvatska narodna banka provjerit će podatke o izrečenim sankcijama u evidenciji Europskog nadzornog tijela za bankarstvo.
(7) U postupku odlučivanja o prethodnoj suglasnosti Hrvatska narodna banka izdaje prethodnu suglasnost iz stavka 1. ovoga članka na rok predloženog trajanja mandata. Iznimno, Hrvatska narodna banka može izdati prethodnu suglasnost na rok koji je kraći od predloženog trajanja mandata.
(8) U postupku odlučivanja o prethodnoj suglasnosti Hrvatska narodna banka može s kandidatom za člana nadzornog odbora održati intervju.
(9) Hrvatska narodna banka odbit će zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora kreditne institucije ako ocijeni da kandidat za člana nadzornog odbora ne ispunjava uvjete iz članka 45. ovoga Zakona.
(10) Osoba koja je dobila prethodnu suglasnost za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora kreditne institucije dužna je prije nego što bude imenovana na tu funkciju u drugoj kreditnoj instituciji ponovo dobiti prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke. Odredbe stavka 2. i stavaka 4. do 10. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na suglasnost iz ovoga stavka.
(11) Osoba koja je već dobila suglasnost za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora i koju glavna skupština želi ponovo izabrati odnosno koju dioničar kojem je statutom predviđeno pravo imenovanja jednog ili više članova nadzornog odbora želi ponovno imenovati dužna je ponovo proći postupak propisan ovim Zakonom.
(12) Kreditna institucija dužna je podnijeti zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti iz stavka 2. ovoga članka, odnosno stavka 11. ovoga članka najmanje četiri mjeseca prije isteka mandata pojedinog člana nadzornog odbora.
Ukidanje suglasnosti za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora kreditne institucije
Članak 47. (NN 19/15, 15/18, 47/20, 151/22)
(1) Hrvatska narodna banka ukinut će rješenje kojim je dana suglasnost za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora kreditne institucije:
1) ako član nadzornog odbora više ne ispunjava uvjete za članstvo u nadzornom odboru kreditne institucije iz članka 45. ovoga Zakona
2) ako član nadzornog odbora krši odredbe o dužnostima i odgovornostima nadzornog odbora iz članaka 48. i 49. ovoga Zakona
3) ako osoba u roku od šest mjeseci od izdavanja suglasnosti ne stupi na dužnost na koju se suglasnost odnosi ili
4) ako osobi prestane dužnost na koju se suglasnost odnosi, i to s danom prestanka dužnosti
5) ako u slučaju provedene obnove postupka utvrdi da je rješenje doneseno na temelju neistinitih ili netočnih podataka ili izjava bitnih za donošenje tog rješenja.
(2) Hrvatska narodna banka može ukinuti rješenje kojim je dana suglasnost za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora kreditne institucije ako nastupe uvjeti za ranu intervenciju u skladu s člankom 235.a ovoga Zakona.
(3) Radi provođenja postupka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka Hrvatska narodna banka obavlja kontrolu nad članovima nadzornog odbora u opsegu i na način koji omogućuje da se provjeri postoje li činjenice i okolnosti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
(4) Ako Hrvatska narodna banka ukine rješenje kojim je dana suglasnost za imenovanje člana nadzornog odbora, glavna skupština kreditne institucije dužna je bez odgode donijeti odluku o opozivu imenovanja člana nadzornog odbora.
Nadležnosti nadzornog odbora
Članak 48.
Osim nadležnosti koje nadzorni odbor ima prema Zakonu o trgovačkim društvima, nadzorni odbor kreditne institucije ima i sljedeće nadležnosti:
1) daje suglasnost upravi na poslovnu politiku kreditne institucije
2) daje suglasnost upravi na strateške ciljeve
3) daje suglasnost upravi na financijski plan kreditne institucije
4) daje suglasnost upravi na strategije i politike preuzimanja rizika i upravljanja njima, uključujući rizike koji proizlaze iz makroekonomskog okružja u kojem kreditna institucija posluje s obzirom na poslovni ciklus
5) daje suglasnost upravi na strategije i postupke procjenjivanja adekvatnosti internoga kapitala kreditne institucije
6) daje suglasnost upravi na akt o unutarnjoj reviziji i na godišnji plan rada unutarnje revizije i
7) donosi odluke o drugim pitanjima određenima ovim Zakonom i propisima donesenima na temelju ovoga Zakona.
Dužnosti i odgovornosti članova nadzornog odbora kreditne institucije
Članak 49. (NN 146/20)
(1) Osim dužnosti i odgovornosti članova nadzornog odbora koje proizlaze iz Zakona o trgovačkim društvima, članovi nadzornog odbora dužni su:
1) zauzimati stavove o nalazima Hrvatske narodne banke i drugih nadzornih tijela u postupcima supervizije kreditne institucije ili nadzora nad njom, i to u roku od 30 dana od dana dostave zapisnika Hrvatske narodne banke o obavljenoj superviziji ili zapisnika drugih nadzornih tijela o obavljenom nadzoru
2) nadzirati primjerenost postupaka i djelotvornost unutarnje revizije
3) zauzimati stavove o polugodišnjim izvješćima unutarnje revizije
4) odmah obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o:
– imenovanju ili prestanku svoje funkcije u upravnim i nadzornim organima drugih pravnih osoba i
– pravnim poslovima na temelju kojih je sam član nadzornog odbora ili netko od njegove uže obitelji neposredno ili posredno stekao dionice ili poslovne udjele u pravnoj osobi na temelju kojih je taj član nadzornog odbora zajedno s članovima svoje uže obitelji stekao kvalificirani udio u toj pravnoj osobi ili na temelju kojih su njihovi udjeli pali ispod granice kvalificiranog udjela
5) nadzirati provedbu i učinkovitost sustava upravljanja kreditnom institucijom
6) nadzirati provedbu poslovne politike kreditne institucije, strateških ciljeva i strategije i politike preuzimanja rizika i upravljanja njima
7) donijeti i redovito preispitivati temeljna načela politike primitaka te je odgovoran za nadziranje provedbe te politike
8) osigurati odgovarajuću provedbu politika i praksi primitaka u skladu s cjelokupnim okvirom korporativnog upravljanja, korporativnom kulturom, sklonošću preuzimanju rizika i povezanim procesom upravljanja i
9) nadzirati postupak objave i priopćavanja informacija.
(2) Članovi nadzornog odbora kreditne institucije solidarno odgovaraju kreditnoj instituciji za štetu koja nastane kao posljedica činjenja, nečinjenja ili propuštanja ispunjavanja njihovih dužnosti, osim ako ne dokažu da su u ispunjavanju svojih dužnosti obavljanja nadzora nad upravljanjem kreditnom institucijom postupali s pažnjom dobrog i savjesnog gospodarstvenika.
Odbori nadzornog odbora
(1) Nadzorni odbor kreditne institucije koja nije mala i jednostavna kreditna institucija dužan je osnovati odbor za primitke, odbor za imenovanja i odbor za rizike.
(2) Ako je kreditna institucija mala i jednostavna kreditna institucija i nema odbor za primitke ili odbor za imenovanja, nadzorni odbor dužan je izvršavati zadatke iz članka 51. i članka 53. ovoga Zakona.
(3) Članovi odbora iz stavka 1. ovoga članka imenuju se iz redova članova nadzornog odbora kreditne institucije. Svaki od odbora mora imati najmanje tri člana, od kojih jedan mora biti imenovan za predsjednika odbora.
(4) Hrvatska narodna banka može donijeti podzakonski propis kojim pobliže uređuje zadatke i način organizacije i rada pojedinog odbora iz ovoga članka, te način i opseg primjene zahtjeva za osnivanje odbora.
61. Odluka o sustavu upravljanja
Odbor za imenovanja
Članak 51.
Odbor za imenovanja dužan je:
1) predlagati članove uprave i članove nadzornog odbora
2) redovito, a najmanje jednom godišnje, procijeniti strukturu, veličinu, sastav i djelovanje uprave i nadzornog odbora i, ako je potrebno, predložiti promjene
3) redovito, a najmanje jednom godišnje, procijeniti znanje, sposobnosti i iskustvo pojedinih članova uprave i nadzornog odbora, te uprave i nadzornog odbora kao cjeline, te o procjeni izvijestiti ta tijela
4) redovito preispitivati politike za odabir članova uprave i nadzornog odbora i imenovanje višeg rukovodstva i davati preporuke upravi i nadzornom odboru i, ako smatra potrebnim, predlagati njihove izmjene
5) kontinuirano, u mjeri u kojoj je to moguće, osigurati nepostojanje dominacije pojedinaca ili male grupe pojedinaca pri odlučivanju uprave i nadzornog odbora u svrhu zaštite interesa kreditne institucije u cjelini i
6) obavljati druge poslove određene propisima.
Odbor za rizike
Članak 52. (NN 15/18, 146/20, 151/22)
(1) Članovi odbora za rizike moraju imati odgovarajuće znanje, vještine i stručnost kako bi u potpunosti razumjeli i pratili strategiju rizika i sklonost preuzimanju rizika kreditne institucije.
(2) Odbor za rizike dužan je:
1) savjetovati nadzorni odbor o cjelokupnoj trenutačnoj i budućoj sklonosti preuzimanja rizika i strategiji te pomagati u nadziranju provedbe te strategije od strane višeg rukovodstva, pri tom ne dovodeći u pitanje odgovornost uprave i nadzornog odbora kreditne institucije u cjelokupnom upravljanju rizicima i nadziranju kreditne institucije
2) preispitati jesu li se pri određivanju cijena potraživanja i obveza prema klijentima uzeli u obzir model poslovanja kreditne institucije i strategija rizika te ako ta cijena ne odražava rizik preuzet u odnosu na model poslovanja i strategiju rizika, predložiti upravi kreditne institucije plan za otklanjanje nedostataka
3) neovisno o poslovima odbora za primitke, s ciljem uspostave i provođenja odgovarajućih politika primitaka preispitati jesu li pri određivanju poticaja predviđenih sustavom primitaka uzeti u obzir rizik, kapital, likvidnost te vjerojatnost i očekivano razdoblje ostvarivanja dobiti i
4) obavljati druge poslove određene propisima.
(3) Iznimno od članka 50. stavka 1. ovoga Zakona, nadzorni odbor male i jednostavne kreditne institucije dužan je osnovati odbor za rizike ili može odbor za rizike kombinirati s revizijskim odborom, s tim da članovi tog kombiniranog odbora moraju imati odgovarajuće znanje, vještine i stručnost koji se zahtijevaju za članove obaju odbora.
(4) Kreditna institucija dužna je osigurati da članovi odbora za rizike ili odbora za rizike i reviziju imaju odgovarajući pristup informacijama o profilu rizičnosti kreditne institucije te, ako je to potrebno i primjereno, pristup funkciji upravljanja rizicima i savjetima vanjskih stručnjaka.
(5) Odbor za rizike, ili odbor za rizike i reviziju, određuje vrstu, količinu, oblik i učestalost informacija o riziku koje će primati od organizacijskih jedinica/osoba ili funkcija unutar kreditne institucije.
Odbor za primitke
Članak 53.
(1) Odbor za primitke mora se uspostaviti na način koji mu omogućuje donošenje stručne i neovisne prosudbe o politikama i praksama vezanim uz primitke te o utjecaju primitaka na upravljanje rizicima, kapitalom i likvidnošću.
(2) Odbor za primitke dužan je:
1) pripremati odluke nadzornog odbora vezane uz primitke radnika, uključujući odluke koje imaju utjecaj na izloženost kreditne institucije rizicima te na upravljanje rizicima i
2) obavljati druge poslove određene propisima.
(3) Pri obavljanju svojih poslova odbor za primitke dužan je uzeti u obzir dugoročne interese dioničara, investitora i ostalih zainteresiranih strana u kreditnoj instituciji te javni interes.
Nositelji ključnih funkcija
Članak 54.
(1) Kreditna institucija dužna je identificirati ključne funkcije u kreditnoj instituciji. Nositelji ključnih funkcija u kreditnoj instituciji osobe su koje obnašaju one funkcije koje im omogućavaju značajan utjecaj na upravljanje kreditnom institucijom, ali koje nisu ni članovi uprave, ni članovi nadzornog odbora.
(2) Uprava kreditne institucije dužna je donijeti i provoditi primjerene politike za izbor i procjenu primjerenosti nositelja ključnih funkcija u kreditnoj instituciji.
(3) Ako kreditna institucija procijeni da nositelj ključne funkcije u kreditnoj instituciji nije primjeren, dužna je poduzeti odgovarajuće mjere, kojima će osigurati da nositelj ključne funkcije bude primjeren.
(4) Hrvatska narodna banka može donijeti podzakonski propis kojim pobliže uređuje sadržaj politike iz stavka 2. ovoga članka, uvjete koje je kreditna institucija dužna procjenjivati pri procjeni primjerenosti nositelja ključnih funkcija u kreditnoj instituciji i dinamiku procjene ispunjenja uvjeta za nositelje ključnih funkcija u kreditnoj instituciji.
Uvjeti za članstvo u upravi i nadzornom odboru financijskog holdinga i mješovitog financijskog holdinga u Republici Hrvatskoj
Članak 55. (NN 19/15)
Na Na članove uprave i nadzornog odbora financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga koji imaju sjedište u Republici Hrvatskoj na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članaka 38. i 45. ovoga Zakona.
III. PRUŽANJE BANKOVNIH I/ILI FINANCIJSKIH USLUGA
III.1. PRUŽANJE BANKOVNIH USLUGA
Pružanje bankovnih usluga
Članak 56. (NN 151/22)
Bankovne usluge na području Republike Hrvatske može pružati:
1) kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je u skladu s ovim Zakonom dobila odobrenje za pružanje bankovnih usluga
2) kreditna institucija druge države članice koja u skladu s ovim Zakonom osnuje podružnicu na području Republike Hrvatske ili je ovlaštena neposredno pružati bankovne usluge na području Republike Hrvatske i
3) podružnica kreditne institucije iz treće zemlje koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za pružanje bankovnih usluga na području Republike Hrvatske.
Zabrana primanja depozita i drugih povratnih sredstava od javnosti
Članak 57.
Depozite i druga povratna sredstva od javnosti u Republici Hrvatskoj ne smiju primati druge osobe osim osoba iz članka 56. ovoga Zakona.
Postupanje Hrvatske narodne banke u slučaju nezakonitog prikupljanja depozita i drugih povratnih sredstava od javnosti
Članak 58.
Ako Hrvatska narodna banka iz podataka koje prikupi pri izvršavanju zadataka iz svoje nadležnosti utvrdi da postoje činjenice i okolnosti koje upućuju da depozite i druga povratna sredstva od javnosti primaju osobe koje nisu osobe iz članka 56. ovoga Zakona, o tome će bez odgađanja izvijestiti državno odvjetništvo ili neko drugo nadzorno tijelo.
Zabrana obavljanja djelatnosti i pružanja usluga
Članak 59.
Kreditna institucija ne smije obavljati nijednu drugu djelatnost, osim pružanja bankovnih ili financijskih usluga za koje je dobila odobrenje nadležnog tijela te pomoćnih usluga.
III.2. ODOBRENJA ZA PRUŽANJE BANKOVNIH I/ILI FINANCIJSKIH USLUGA
Odobrenje za rad
Članak 60. (NN 47/20, 146/20, 151/22)
(1) Hrvatska narodna banka izdaje kreditnoj instituciji odobrenje za rad kao banka, štedna banka, stambena štedionica ili kreditna institucija iz članka 4. stavka 1. točke 1. podtočke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013 (u daljnjem tekstu: odobrenje za rad).
(2) Odobrenje za rad sadrži odobrenje za pružanje bankovnih usluga.
(3) Odobrenje za rad može sadržavati i odobrenje za pružanje osnovnih i dodatnih financijskih usluga (u daljnjem tekstu: odobrenje za pružanje financijskih usluga).
(4) Nakon dobivanja odobrenja za rad kreditna se institucija može upisati u sudski registar.
(5) Iznimno od stavaka 3. i 4. ovoga članka, ako kreditna institucija namjerava pružati dodatnu financijsku uslugu iz članka 8. stavka 2. točke 2. ovoga Zakona, a za koju nije potrebno odobrenje u skladu s posebnim zakonom, može pružati tu uslugu bez dobivanja odobrenja za pružanje te dodatne financijske usluge i upisati pružanje te usluge u sudski registar.
(6) Društvo iz članka 4. stavka 1. točke 1. podtočke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013, koje ima odobrenje za rad na temelju propisa kojima se uređuje tržište kapitala, dužno je Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za rad iz stavka 1. ovoga članka najkasnije na dan kada nastupi nešto od sljedećeg:
− kada prosjek mjesečne ukupne imovine, izračunan u razdoblju od 12 uzastopnih mjeseci, iznosi ili prelazi iznos od 30 milijardi eura ili
− kada je prosjek mjesečne ukupne imovine izračunan u razdoblju od 12 uzastopnih mjeseci manji od iznosa 30 milijardi eura i društvo je dio grupe u kojoj ukupna vrijednost konsolidirane imovine svih društava u grupi koja pojedinačno imaju ukupnu imovinu manju od iznosa od 30 milijardi eura i obavljaju bilo koju od djelatnosti iz članka 5. stavka 1. točaka 3. i 6. Zakona o tržištu kapitala (»Narodne novine«, br. 65/18., 17/20. i 83/21.) iznosi ili prelazi iznos od 30 milijardi eura, oboje izračunano kao prosjek u razdoblju od 12 uzastopnih mjeseci.
(7) Društvo iz članka 4. stavka 1. točke 1. podtočke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013, koje ima odobrenje za rad na temelju propisa kojima se uređuje tržište kapitala, dok ne dobije odobrenje za rad iz stavka 1. ovoga članka može nastaviti pružati usluge za koje je dobilo odobrenje prema propisima kojima se uređuje tržište kapitala.
Naknadna odobrenja
Članak 61.
Sva naknadna odobrenja koja kreditna institucija dobije na temelju članka 60. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona smatraju se sastavnim dijelom odobrenja za rad iz stavka 1. istoga članka.
Odobrenje za pružanje financijskih usluga
Članak 62. (NN 151/22)
(1) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i podružnica kreditne institucije iz treće zemlje dužne su, prije upisa u sudski registar financijskih usluga koje namjeravaju pružati, dobiti odobrenje za pružanje tih financijskih usluga u skladu s ovim Zakonom.
(2) Odluka o odobrenju iz stavka 1. ovoga članka donosi se istodobno kad i odluka o odobrenju za rad, odnosno odobrenju za osnivanje podružnice kreditne institucije iz treće zemlje, osim ako je zahtjev za izdavanje odobrenja iz ovoga članka podnesen nakon što je kreditna institucija iz stavka 1. ovoga članka dobila odobrenje za rad odnosno odobrenje za osnivanje podružnice kreditne institucije iz treće zemlje.
Ostala odobrenja
Članak 63. (NN 15/18, 47/20, 151/22)
(1) Kreditna institucija koja pripaja drugu kreditnu instituciju sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili izvan nje ili drugu pravnu osobu sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili izvan nje dužna je, prije upisa odluke o pripajanju u sudski registar, dobiti odobrenje Hrvatske narodne banke za to pripajanje (u daljnjem tekstu: odobrenje za pripajanje).
(2) Kreditna institucija koja se namjerava pripojiti drugoj kreditnoj instituciji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili izvan nje dužna je od Hrvatske narodne banke dobiti odobrenje za pripajanje.
(3) Prijenos cjelokupne imovine i obveza smatra se pripajanjem u smislu stavaka 1. i 2. ovoga članka.
(4) Kreditne se institucije mogu spajati s kreditnim institucijama sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili izvan nje ili s drugim pravnim osobama sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili izvan nje samo ako su dobile odobrenja nadležnih tijela svih sudionika u spajanju (u daljnjem tekstu: odobrenje za spajanje) i ako tim spajanjem nastaje nova kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili izvan nje. Za upis u sudski registar nove kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj potrebno je odobrenje za rad od Hrvatske narodne banke. Danom upisa nove kreditne institucije u sudski ili drugi odgovarajući registar kreditne institucije koje su sudjelovale u spajanju prestaju postojati, a njihova odobrenja od nadležnih tijela prestaju važiti.
(5) Kreditna se institucija može razdvojiti tako da svu svoju imovinu prenese na dvije ili više novih kreditnih institucija osnovanih u tu svrhu sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili izvan nje, a prije upisa novih kreditnih institucija u sudski ili drugi odgovarajući registar dužna je od Hrvatske narodne banke dobiti odobrenje za provođenje razdvajanja (u daljnjem tekstu: odobrenje za razdvajanje s osnivanjem). Danom upisa novih kreditnih institucija u sudski ili drugi odgovarajući registar kreditna institucija koja se razdvaja prestaje postojati, a njezina odobrenja od Hrvatske narodne banke prestaju važiti.
(6) Kreditna institucija koja se razdvaja tako da svu svoju imovinu prenese na dvije ili više kreditnih institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili izvan nje, a koje već postoje, dužna je, prije upisa odluke o razdvajanju u sudski registar, od Hrvatske narodne banke dobiti odobrenje za provođenje razdvajanja (u daljnjem tekstu: odobrenje za razdvajanje s preuzimanjem).
(7) Kreditna institucija može odvojiti jedan ili više dijelova svoje imovine tako da ih prenese na jednu ili više novih kreditnih institucija osnovanih u tu svrhu sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili izvan nje, a prije upisa odluke o odvajanju u sudski registar dužna je od Hrvatske narodne banke dobiti odobrenje za provođenje odvajanja (u daljnjem tekstu: odobrenje za odvajanje s osnivanjem).
(8) Kreditna institucija koja odvaja jedan ili više dijelova svoje imovine tako da ih prenese na jednu ili više kreditnih institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili izvan nje, ako već postoje, dužna je, prije upisa odluke o odvajanju u sudski registar, od Hrvatske narodne banke dobiti odobrenje za provođenje odvajanja (u daljnjem tekstu: odobrenje za odvajanje s preuzimanjem).
(9) Kreditna institucija koja namjerava prenijeti dio svoje imovine zajedno s razmjernim dijelom obveza na drugu kreditnu instituciju sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili izvan nje, dužna je prije sklapanja tog ugovora dobiti odobrenje od Hrvatske narodne banke.
(10) Hrvatska narodna banka može donijeti podzakonski propis kojim pobliže uređuje uvjete i način dobivanja odobrenja iz ovoga članka.
(11) Kreditna institucija koja se namjerava pripojiti ili spojiti s drugom kreditnom institucijom sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili izvan nje dužna je uz zahtjev iz stavka 2. ili 4. ovoga članka podnijeti obavijest Hrvatskoj narodnoj banci o načinu kako namjerava osigurati zaštitu prava vjerovnika u skladu sa zakonom kojim se uređuju trgovačka društva te o načinu i rokovima obavještavanja deponenata u skladu sa zakonom kojim se uređuje osiguranje depozita.
(12) Kreditna institucija koja se namjerava pripojiti drugoj kreditnoj instituciji sa sjedištem u drugoj državi članici, a kreditna institucija kojoj će ona biti pripojena nije osnovala podružnicu u Republici Hrvatskoj, dužna je prije provođenja pripajanja, a najkasnije dva mjeseca od objave zajedničkog plana pripajanja:
1) obavijestiti vjerovnike o pripajanju, kao i o načinu na koji namjerava na području Republike Hrvatske osigurati ispunjenje njihovih tražbina, osim ako je kreditna institucija prije pripajanja podmirila sve svoje obveze prema vjerovnicima iz Republike Hrvatske
2) obavijestiti dužnike o načinu na koji će primati ispunjenje obveza na području Republike Hrvatske i
3) obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o ispunjenju obveza iz točaka 1. i 2. ovoga stavka.
(13) Kreditna institucija koja se namjerava spojiti s drugom kreditnom institucijom sa sjedištem u drugoj državi članici, pri čemu će kreditna institucija koja će nastati spajanjem imati sjedište u drugoj državi članici, dužna je prije provođenja spajanja, a najkasnije dva mjeseca od objave zajedničkog plana spajanja:
1) obavijestiti vjerovnike o spajanju, kao i o načinu na koji namjerava na području Republike Hrvatske osigurati ispunjenje njihovih tražbina, osim ako je kreditna institucija prije spajanja podmirila sve svoje obveze prema vjerovnicima iz Republike Hrvatske
2) obavijestiti dužnike o načinu na koji će primati ispunjenje obveza na području Republike Hrvatske i
3) obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o ispunjenju obveza iz točaka 1. i 2. ovoga stavka.
(14) Kreditna institucija iz treće zemlje koja namjerava pripojiti kreditnu instituciju dužna je prije provođenja pripajanja Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev iz članka 89. stavka 2. ovoga Zakona kako bi se osigurao nastavak poslovanja putem podružnice najmanje godinu dana od dana pripajanja.
(15) Kreditna institucija iz treće zemlje koja je nastala spajanjem s kreditnom institucijom sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužna je u roku od 15 dana od dana spajanja Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev iz članka 89. stavka 2. ovoga Zakona kako bi se osigurao nastavak poslovanja putem podružnice najmanje godinu dana od dana spajanja.
Odbijanje zahtjeva za izdavanje ostalih odobrenja
(1) Zahtjev za izdavanje odobrenja iz članka 63. stavaka 1. i 2. te stavaka 4. do 9. ovoga Zakona odbit će se ako bi time u Republici Hrvatskoj došlo ili moglo doći do narušavanja sigurnosti i stabilnosti poslovanja jedne kreditne institucije ili financijskog sustava u cjelini.
(2) Zahtjev kreditne institucije za pripajanje kreditnoj instituciji iz treće zemlje odbit će se ako je odbijen zahtjev te kreditne institucije za izdavanje odobrenja za osnivanje podružnice kreditne institucije iz treće zemlje u skladu s člankom 90. stavkom 4. ovoga Zakona.
Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad
Članak 65. (NN 15/18, 47/20, 151/22)
(1) Zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad potrebno je priložiti dokumentaciju koju će Hrvatska narodna banka propisati podzakonskim propisom iz stavka 8. ovoga članka.
(2) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka prilaže se i:
– zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela i dokumentacija iz podzakonskog propisa na temelju članka 28. stavka 5. ovoga Zakona
– zahtjev iz članka 39. stavka 2. i članka 40. ovoga Zakona s prijedlogom predsjednika i članova uprave te dokumentacija iz članka 39. stavka 4. ovoga Zakona i
– zahtjev iz članka 46. stavka 2. ovoga Zakona s prijedlogom članova nadzornog odbora te dokumentacija iz članka 46. stavka 4. ovoga Zakona.
(3) Ako kreditna institucija osim bankovnih namjerava pružati i financijske usluge, u zahtjevu za izdavanje odobrenja mora navesti vrste financijskih usluga koje namjerava pružati.
(4) Kreditna institucija koja namjerava pružati dodatnu financijsku uslugu iz članka 8. stavka 2. točaka 2., 3. i 5. ovoga Zakona dužna je Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti dokumentaciju propisanu posebnim zakonom.
(5) Prije izdavanja odobrenja iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka savjetovat će se i razmijeniti informacije s nadležnim tijelom države članice, u skladu s člankom 24. stavkom 9. ovoga Zakona, osobito u odnosu na primjerenost stjecatelja kvalificiranog udjela, ugled, odgovarajuće sposobnosti i iskustvo članova uprave i nadzornog odbora u društvima unutar iste grupe.
(6) Hrvatska narodna banka ovlaštena je, za pravne ili fizičke osobe koje procjenjuje pri odlučivanju o zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad, podatke o prekršajnoj osuđivanosti o tome vodi li se protiv tih osoba kazneni ili prekršajni postupak te o tome da te osobe nisu pravomoćno osuđene, podatke o pravomoćnoj osuđivanosti tih osoba za kaznena djela i prekršaje u Republici Hrvatskoj, kao i za kaznena djela u državi članici pribaviti iz kaznene odnosno prekršajne evidencije na temelju obrazloženog zahtjeva ili iz Europskog sustava kaznenih evidencija u skladu sa zakonom kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija, i to za kaznena djela iz članka 25. stavka 2. ovoga Zakona.
(7) Hrvatska narodna banka donijet će podzakonski propis kojim će urediti dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad i zahtjevu za izdavanje odobrenja za pružanje financijskih usluga.
Spajanje postupaka pri odlučivanju o zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad
Članak 66. (NN 151/22)
Pri izdavanju odobrenja za rad kreditne institucije istodobno se može odlučivati o sljedećim zahtjevima:
1) o zahtjevu za stjecanje kvalificiranog udjela
2) o zahtjevu kandidata za izdavanje prethodne suglasnosti za predsjednika, članove uprave i članove nadzornog odbora kreditne institucije i
3) o zahtjevu kreditne institucije za pružanje financijskih usluga iz članka 8. ovoga Zakona ako je kreditna institucija istodobno podnijela zahtjev za pružanje tih usluga.
Odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad
Članak 67. (NN 15/18, 47/20, 146/20, 151/22)
(1) Hrvatska narodna banka ocjenjuje jesu li za izdavanje odobrenja za rad ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1) ako za kvalificiranog stjecatelja ili, za slučaj da niti jedna pravna ili fizička osoba ne stječe kvalificirani udio, za 20 najvećih stjecatelja udjela u kreditnoj instituciji ne postoji razlog iz članka 29. ovoga Zakona
2) ako obavljanje supervizije poslovanja kreditne institucije prema odredbama ovoga Zakona ne bi bilo otežano ili onemogućeno zbog uske povezanosti kreditne institucije s drugim pravnim ili fizičkim osobama
3) ako obavljanje supervizije poslovanja kreditne institucije prema odredbama ovoga Zakona ne bi bilo otežano ili onemogućeno zbog uske povezanosti kreditne institucije s drugim pravnim ili fizičkim osobama sa sjedištem odnosno prebivalištem ili boravištem u trećoj zemlji čiji propisi ne onemogućuju provedbu supervizije ili ako ne postoje drugi razlozi zbog kojih nije moguće ili je otežano provesti superviziju
4) ako osobe predložene za predsjednika odnosno članove uprave kreditne institucije ispunjavaju uvjete iz članka 38. ili članka 40. ovoga Zakona ili ako osobe predložene za članove nadzornog odbora ispunjavaju uvjete iz članka 45. ovoga Zakona
5) ako kreditna institucija ima inicijalni kapital u skladu s člankom 19. ovoga Zakona i ako proizlazi da je kreditna institucija organizirana u skladu s ovim Zakonom, odnosno da su osigurani uvjeti za poslovanje kreditne institucije određeni ovim Zakonom, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona ili propisima Europske unije kojima se uređuje poslovanje kreditne institucije
6) ako proizlazi da će kreditna institucija biti fizički prisutna u Republici Hrvatskoj i da će poslove voditi s područja Republike Hrvatske
7) ako odredbe statuta kreditne institucije nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona ili odredbama propisa donesenih na temelju ovoga Zakona ili propisa Europske unije kojima se uređuje poslovanje kreditne institucije
8) ako iz dokumentacije i drugih poznatih činjenica proizlazi da je kreditna institucija kadrovski, organizacijski i tehnički sposobna pružati bankovne i/ili financijske usluge na način i u opsegu koji je predviđen njezinim poslovnim planom
9) ako iz dokumentacije i drugih poznatih činjenica proizlazi da je kreditna institucija uspostavila sustav upravljanja iz članka 101. ovoga Zakona na način koji omogućava dobro i učinkovito upravljanje rizicima i
10) ako iz zahtjeva i priložene dokumentacije proizlazi da kreditna institucija ispunjava druge uvjete za pružanje bankovnih i/ili financijskih usluga na koje se odnosi zahtjev za izdavanje odobrenja.
(2) Pri odlučivanju o zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad ne vodi se računa o ekonomskim potrebama tržišta.
(3) U slučajevima iz članka 60. stavka 7. ovoga Zakona prilikom izdavanja odobrenja za rad uzimaju se u obzir informacije iz postojećih odobrenja.
(4) Ako Hrvatska narodna banka utvrdi da uvjeti za izdavanje odobrenja za rad iz stavka 1. ovoga članka nisu ispunjeni, odbit će zahtjev i o tome obavijestiti Europsku središnju banku.
Prestanak važenja odobrenja za rad
Članak 68. (NN 19/15, 47/20, 146/20)
(1) Odobrenje za rad prestaje važiti:
1) danom otvaranja redovne likvidacije kreditne institucije
2) danom upisa nove kreditne institucije u sudski registar u slučaju spajanja kreditnih institucija
3) danom brisanja kreditne institucije iz sudskog registra u slučajevima iz članka 63. stavaka 2., 4. i 5. ovoga Zakona ili
4) danom, satom i minutom navedenim u izreci odluke o pokretanju prisilne likvidacije kreditne institucije.
(2) Prestankom važenja odobrenja za rad prestaje važiti odobrenje za pružanje financijskih usluga, kao i sva ostala odobrenja dana toj kreditnoj instituciji.
(3) Hrvatska narodna banka obavijestit će Europsku središnju banku kada odobrenje za rad kreditne institucije prestane važiti sukladno stavku 1. ovoga članka.
Razlozi za poništavanje i ukidanje odobrenja za rad
Članak 69. (NN 19/15, 15/18, 47/20, 146/20, 151/22)
(1) Hrvatska narodna banka ocijenit će je li ispunjen neki od sljedećih razloga za ukidanje odobrenja za rad:
1) ako kreditna institucija ne počne poslovati unutar 12 mjeseci od izdavanja odobrenja
2) ako kreditna institucija Hrvatskoj narodnoj banci u pisanom obliku dostavi obavijest da više ne namjerava pružati bankovne i/ili financijske usluge za koje je izdano odobrenje
3) ako kreditna institucija samostalno prestane pružati usluge za koje je dobila odobrenje duže od šest mjeseci
4) ako kreditna institucija više ne ispunjava bonitetne zahtjeve iz dijela trećeg, četvrtog i šestog Uredbe (EU) br. 575/2013, osim zahtjeva utvrđenih u člancima 92.a i 92.b Uredbe (EU) br. 575/2013, ili zahtjeva vezanog uz visinu dodatnog regulatornog kapitala koje je svojim rješenjem naložila Hrvatska narodna banka u skladu s člancima 224. i 228. ovoga Zakona, ili posebnog zahtjeva vezanog uz likvidnost u skladu s člancima 224. i 225. ovoga Zakona3) ako kreditna institucija samostalno prestane pružati usluge za koje je dobila odobrenje duže od šest mjeseci
4) ako kreditna institucija više ne ispunjava bonitetne zahtjeve iz dijela trećeg, četvrtog i šestog Uredbe (EU) br. 575/2013, osim zahtjeva utvrđenih u člancima 92.a i 92.b Uredbe (EU) br. 575/2013, ili zahtjeva vezanog uz visinu dodatnog regulatornog kapitala koje je svojim rješenjem naložila Hrvatska narodna banka u skladu s člancima 224. i 228. ovoga Zakona, ili posebnog zahtjeva vezanog uz likvidnost u skladu s člancima 224. i 225. ovoga Zakona
5) ako se ne može očekivati da će nastaviti ispunjavati svoje obveze prema vjerovnicima te posebno ako više ne pruža sigurnost za imovinu koja joj je povjerena, osobito što se tiče isplate depozita
6) ako kreditna institucija ne ispunjava uvjete vezane uz interni kapital i ostale uvjete za poslovanje u skladu s propisima o upravljanju rizicima
7) ako kreditna institucija u razdoblju od tri godine više puta prekrši dužnost pravodobnog i pravilnog izvješćivanja Hrvatske narodne banke
8) ako kreditna institucija na bilo koji način onemogućuje obavljanje supervizije svojeg poslovanja
9) ako kreditna institucija ne izvršava supervizorske mjere koje je Hrvatska narodna banka naložila svojim rješenjem
10) ako postoji razlog za ukidanje suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela iz članka 32. ovoga Zakona
11) ako kreditna institucija ne ispunjava obveze koje se odnose na osiguranje depozita u skladu sa zakonom kojim se uređuje osiguranje depozita
12) ako kreditna institucija ne ispunjava tehničke, organizacijske, kadrovske ili ostale uvjete za pružanje bankovnih usluga
13) ako kreditna institucija nije postupila u skladu s člankom 151. stavkom 2. točkom 5. i stavkom 3. točkom 2. ovoga Zakona
14) ako kreditna institucija nema uspostavljene sustave upravljanja na način uređen člankom 101. ovoga Zakona i podzakonskim propisima donesenima na temelju ovoga Zakona
15) ako kreditna institucija Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi podatke o ispunjavanju obveza vezanih uz stope kapitala u skladu s člankom 92. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili su dostavljeni podaci netočni ili nepotpuni, što je postupanje protivno članku 99. stavku 1. te Uredbe
16) ako kreditna institucija Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi podatke u skladu s člankom 101. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili su dostavljeni podaci netočni ili nepotpuni
17) ako kreditna institucija Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi podatke o velikim izloženostima ili su dostavljeni podaci netočni ili nepotpuni, što je postupanje protivno članku 394. stavku 1. Uredbe (EU) br. 575/2013
18) ako kreditna institucija Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi podatke o likvidnosti ili su dostavljeni podaci netočni ili nepotpuni, što je postupanje protivno članku 415. stavcima 1. i 2. Uredbe (EU) br. 575/2013
19) ako kreditna institucija Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi podatke o omjeru financijske poluge ili su dostavljeni podaci netočni ili nepotpuni, što je postupanje protivno članku 430. stavku 1. Uredbe (EU) br. 575/2013
20) ako kreditna institucija ponovljeno ili kontinuirano ne ispunjava zahtjeve vezane uz likvidnu imovinu, što je postupanje protivno članku 412. Uredbe (EU) br. 575/2013
21) ako kreditna institucija postupa protivno odredbi o ograničenju izloženosti iz članka 395. Uredbe (EU) br. 575/2013
22) ako je kreditna institucija izložena kreditnom riziku pozicije sekuritizacije, a nisu ispunjeni uvjeti iz članka 405. Uredbe (EU) br. 575/2013
23) ako kreditna institucija ne objavljuje informacije ili su objavljeni podaci netočni ili nepotpuni, što je postupanje protivno članku 431. stavcima 1., 2. i 3. ili članku 451. stavku 1. Uredbe (EU) br. 575/2013
24) ako kreditna institucija isplaćuje sredstva imateljima instrumenata koji su uključeni u izračun regulatornog kapitala protivno članku 140. ovoga Zakona ili u slučajevima kada, u skladu s člancima 28., 51. ili 63. Uredbe (EU) br. 575/2013, nije dopuštena takva isplata
25) ako je kreditna institucija pravomoćno proglašena krivom zbog težeg kršenja odredbi zakona kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma
26) ako kreditna institucija prestane ispunjavati uvjete na temelju kojih je dobila odobrenje za rad
27) ako u slučaju provedene obnove postupka utvrdi da je rješenje doneseno na temelju neistinitih ili netočnih podataka ili izjava bitnih za donošenje tog rješenja ili
28) ako kreditna institucija odobrenje za rad upotrebljava isključivo za obavljanje aktivnosti iz članka 4. stavka 1. točke 1. podtočke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013 i u razdoblju od pet uzastopnih godina ima prosjek ukupne imovine ispod pragova utvrđenih u tom članku.
(2) U odluci o ukidanju odobrenja za rad navest će se i da će ona biti javno objavljena.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, odobrenje za rad kreditnoj instituciji ne može se ukinuti od trenutka kada je donesena odluka o otvaranju postupka sanacije do trenutka donošenja odluke o okončanju postupka sanacije.
Članak 70. (NN 19/15, 15/18, 47/20, 146/20)
Brisan.
Rješenje o ukidanju odobrenja za rad
Članak 71. (NN 151/22)
Hrvatska narodna banka dužna je odluku o ukidanju odobrenja za rad objaviti u »Narodnim novinama«, dostaviti je nadležnom trgovačkom sudu i Hrvatskoj agenciji za osiguranje depozita te o tome izdati priopćenje za javnost.
Odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za pružanje pojedinih financijskih usluga
Članak 72. (NN 151/22)
Zahtjev za izdavanje odobrenja za pružanje financijskih usluga može se odbiti:
1) ako iz dokumentacije i drugih poznatih činjenica proizlazi da kreditna institucija ne ispunjava tehničke, kadrovske, organizacijske ili ostale uvjete za pružanje pojedinih vrsta osnovnih ili dodatnih financijskih usluga
2) ako su kreditnoj instituciji izrečene supervizorske mjere, a uvođenje nove usluge moglo bi negativno utjecati na izvršenje supervizorskih mjera ili
3) ako kreditna institucija ne ispunjava posebne uvjete koji se, glede financijskih usluga predviđenih njezinim poslovnim planom, propisuju bilo kojim drugim propisom kojim se uređuje pružanje financijskih usluga.
Ukidanje odobrenja za pružanje pojedinih financijskih usluga
Članak 73. (NN 19/15, 15/18, 47/20, 151/22)
(1) Odluka o ukidanju odobrenja za pružanje financijskih usluga donosi se:
1) ako je kreditna institucija dobila odobrenje za rad na temelju neistinite ili netočne dokumentacije odnosno neistinito prezentiranih podataka koji su bitni za poslovanje kreditne institucije
2) ako kreditna institucija više ne ispunjava tehničke, kadrovske, organizacijske ili ostale uvjete za pružanje pojedinih vrsta financijskih usluga
3) ako kreditna institucija više ne ispunjava uvjete propisane drugim propisima kojima se uređuje pružanje financijskih usluga ili
4) ako kreditna institucija u pisanom obliku dostavi obavijest da više ne namjerava pružati jednu ili više financijskih usluga za koje joj je izdano odobrenje.
(2) Na ukidanje odobrenja za pružanje financijskih usluga na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 71. ovoga Zakona.
III.2.a FINANCIJSKI HOLDING I MJEŠOVITI FINANCIJSKI HOLDING
Izdavanje odobrenja financijskim holdinzima i mješovitim financijskim holdinzima
Članak 73.a (NN 146/20, 151/22)
(1) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, matični financijski holding u RH, matični mješoviti financijski holding u RH, matični financijski holding u EU-u sa sjedištem u RH i matični mješoviti financijski holding u EU-u sa sjedištem u RH koji je član grupe kreditnih institucija u RH iz članka 278. ovoga Zakona dužni su Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja u skladu s ovim člankom.
(2) Zahtjev za izdavanje odobrenja u skladu s ovim člankom dužan je Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti i drugi financijski holding ili mješoviti financijski holding koji je obvezan uskladiti se s ovim Zakonom i/ili Uredbom (EU) br. 575/2013 na potkonsolidiranoj osnovi.
(3) Uz zahtjev za izdavanje odobrenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka potrebno je priložiti:
− informaciju o organizacijskoj strukturi grupe kojoj taj financijski holding ili mješoviti financijski holding pripada, pri čemu su jasno naznačena društva kćeri i, prema potrebi, matična društva te mjesto i vrsta pružanja usluga svake članice grupe
− informaciju o imenovanju najmanje dviju osoba koje upravljaju tim financijskim holdingom ili mješovitim financijskim holdingom te o tome da navedene osobe ispunjavaju zahtjeve iz članka 55. ovoga Zakona
− informaciju o tome da su ispunjeni kriteriji iz članka 28. ovoga Zakona
− informaciju o unutarnjoj organizaciji i raspodjeli zadataka unutar grupe kreditnih institucija u RH kojoj pripada financijski holding ili mješoviti financijski holding
− drugu dokumentaciju koju je Hrvatska narodna banka propisala podzakonskim propisom iz stavka 21. ovoga članka.
(4) Ako se zahtjev za izdavanje odobrenja financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu iz stavaka 1. i 2. ovoga članka podnosi zajedno sa zahtjevom za stjecanje kvalificiranog udjela iz članka 26. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo savjetovat će se prije donošenja odluke s nadležnim tijelom u državi članici u kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding imaju poslovni nastan, u kojem slučaju Hrvatska narodna banka može produžiti rok od 20 radnih dana iz članka 26. stavka 4. ovoga Zakona za dostavu dodatne dokumentacije iz članka 27. stavka 2. ovoga Zakona na rok koji je potreban za završetak postupka iz ovoga članka te u tom razdoblju ne teče rok iz članka 26. stavka 4. ovoga Zakona.
(5) Hrvatska narodna banka izdat će odobrenje financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1) ako unutarnje procedure i raspodjela zadataka unutar grupe osiguravaju usklađenost sa zahtjevima propisanim ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013 na konsolidiranoj ili potkonsolidiranoj osnovi te osobito osiguravaju učinkovito:
− koordiniranje svih društava kćeri financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga, uključujući, prema potrebi, odgovarajuću raspodjelu zadataka među institucijama kćerima
− sprečavanje sukoba unutar grupe ili upravljanje njima i
− izvršavanje politika na razini grupe koje je uspostavio matični financijski holding ili matični mješoviti financijski holding na razini grupe
2) ako financijski holding ili mješoviti financijski holding organizacijskom strukturom grupe kojoj pripada neće otežati ili na drugi način spriječiti obavljanje učinkovite supervizije nad institucijama kćerima ili matičnim institucijama, o ispunjavanju obveza na pojedinačnoj, konsolidiranoj te potkonsolidiranoj osnovi, pri čemu se osobito uzima u obzir:
− položaj financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga u višeslojnoj grupi
− vlasnička struktura te
− uloga financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga unutar grupe
3) ako su ispunjeni uvjeti iz članaka 28. i 55. ovoga Zakona.
(6) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, matični financijski holding u RH, matični mješoviti financijski holding u RH, matični financijski holding u EU-u sa sjedištem u RH i matični mješoviti financijski holding u EU-u sa sjedištem u RH koji je član grupe kreditnih institucija u RH iz članka 278. ovoga Zakona nisu dužni podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja u skladu s ovim člankom ako mogu dokazati Hrvatskoj narodnoj banci da su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1) glavna djelatnost financijskog holdinga je stjecanje udjela u društvima kćerima
2) glavna djelatnost mješovitog financijskog holdinga, u odnosu na institucije ili financijske institucije, je stjecanje udjela u društvima kćerima
3) u skladu sa sanacijskom strategijom koju je odredilo nadležno sanacijsko tijelo na temelju propisa kojima se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava, financijski holding ili mješoviti financijski holding nije imenovan kao sanacijski subjekt ni u jednoj grupi u planu sanacije grupe koju je odredilo nadležno sanacijsko tijelo
4) kreditna institucija kći obvezna je osigurati usklađenost grupe s bonitetnim zahtjevima na konsolidiranoj osnovi te su joj na raspolaganje stavljena sva potrebna sredstva i ovlasti za učinkovito ispunjavanje tih obveza
5) financijski holding ili mješoviti financijski holding ne sudjeluje u donošenju upravljačkih, operativnih ili financijskih odluka kojima se utječe na grupu ili njezina društva kćeri koja su institucije ili financijske institucije i
6) ne postoje prepreke za provođenje učinkovite supervizije grupe kreditnih institucija u RH od strane Hrvatske narodne banke na konsolidiranoj osnovi.
(7) Financijski holding ili mješoviti financijski holding iz stavka 6. ovoga članka dužan je umjesto zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev za izuzeće od obveze pribavljanja odobrenja iz ovoga članka te priložiti dokaze o ispunjenju tih uvjeta.
(8) Financijski holding ili mješoviti financijski holding za koji je Hrvatska narodna banka donijela odluku da ispunjava uvjete iz stavka 6. ovoga članka uključen je u opseg konsolidacije kako je propisano ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013.
(9) Financijski holding ili mješoviti financijski holding iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dužan je kontinuirano ispunjavati uvjete iz stavka 5. ovoga članka.
(10) Financijski holding ili mješoviti financijski holding za koji je Hrvatska narodna banka donijela odluku da ispunjava uvjete iz stavka 6. ovoga članka dužan je kontinuirano ispunjavati te uvjete.
(11) Hrvatska narodna banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo kontinuirano nadzire ispunjava li financijski holding ili mješoviti financijski holding uvjete iz ovoga članka.
(12) Na zahtjev Hrvatske narodne banke kao konsolidirajućeg nadzornog tijela financijski holding ili mješoviti financijski holding dužan je dostaviti informacije nužne za redovito praćenje organizacijske strukture grupe i usklađenosti s uvjetima iz stavka 5. ovoga članka ili, prema potrebi, stavka 6. ovoga članka.
(13) Ako Hrvatska narodna banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo utvrdi da uvjeti iz stavka 5. ovoga članka nisu ispunjeni ili kontinuiranim nadzorom iz stavka 11. ovoga članka utvrdi da ti uvjeti više nisu ispunjeni, može naložiti financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu supervizorske mjere kako bi se osigurali ili ponovno uspostavili kontinuitet i cjelovitost supervizije na konsolidiranoj osnovi nad zahtjevima na konsolidiranoj osnovi utvrđenim ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013 i osigurala usklađenost s tim zahtjevima, pri čemu će Hrvatska narodna banka osobito voditi računa o učincima tih supervizorskih mjera na financijski konglomerat.
(14) Hrvatska narodna banka financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu može osobito:
− naložiti zabranu ostvarivanja prava glasa koje proizlazi iz dionica institucija kćeri koje drži financijski holding ili mješoviti financijski holding
− izreći upravne sankcije financijskom holdingu, mješovitom financijskom holdingu ili članu upravljačkog tijela ili druge odgovorne osobe, u skladu s odredbama ovoga Zakona
− naložiti da vlasničke udjele u institucijama kćerima prenese na svoje dioničare ili imatelje udjela
− privremeno naložiti da drugi član te grupe, financijski holding, mješoviti financijski holding ili institucija, ispunjava na konsolidiranoj osnovi zahtjeve propisane ovim Zakonom ili Uredbom (EU) br. 575/2013
− naložiti ograničenje isplate ili zabranu isplate na temelju dionica ili isplatu kamata dioničarima
− naložiti prodaju ili smanjenje vlasničkog udjela u instituciji ili drugom subjektu financijskog sektora ili
− naložiti da dostavi plan prema kojem će se bez odgađanja ponovno uskladiti sa zahtjevima iz ovoga Zakona ili Uredbe (EU) br. 575/2013.
(15) U slučaju iz stavka 14. podstavka 1. ovoga članka zabrana ostvarivanja prava glasa znači da financijski holding ili mješoviti financijski holding ne može ostvarivati pravo glasa te za njega to ne mogu učiniti ni druge osobe.
(16) Kada je njegovo pravo glasa isključeno, a financijski holding ili mješoviti financijski holding na glavnoj skupštini ipak glasuje, tako dan glas je ništav.
(17) Ako Hrvatska narodna banka utvrdi da uvjeti iz stavka 6. ovoga članka nisu više ispunjeni, financijski holding ili mješoviti financijski holding dužan je podnijeti zahtjev za odobrenje iz stavka 1. ili 2. ovoga članka.
(18) Hrvatska narodna banka o zahtjevu iz ovoga članka odlučuje u roku od četiri mjeseca od primitka urednog zahtjeva, a najkasnije u roku od šest mjeseci od primitka zahtjeva.
(19) Ako Hrvatska narodna banka odluči odbiti zahtjev iz ovoga članka, može financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu naložiti mjeru iz stavka 14. ovoga članka.
(20) Hrvatska narodna banka podzakonskim će propisom detaljnije urediti:
− dokumentaciju koja se prilaže uz zahtjev za izdavanje odobrenja i
− sadržaj izvješća i obavijesti, rokove i način izvješćivanja o informacijama koje su nužne za redovito praćenje usklađenosti s uvjetima iz ovoga članka.
Zajednička odluka o ispunjenju uvjeta financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo
Članak 73.b (NN 146/20, 151/22)
(1) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, ona i nadležno tijelo druge države članice u kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding ima poslovni nastan razmjenjuju informacije o svakom od tih holdinga.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka surađuje s nadležnim tijelom države članice u kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding ima poslovni nastan radi donošenja zajedničke odluke o ispunjenju uvjeta i nalaganja mjera iz članka 73.a ovoga Zakona.
(3) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, procjenjuje ispunjenje uvjeta iz članka 73.a stavka 5. ovoga Zakona te o rezultatima procjene obavještava nadležno tijelo u državi članici u kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding ima poslovni nastan.
(4) Zajednička odluka o ispunjenju uvjeta iz članka 73.a stavka 5. ovoga Zakona ili nalaganju mjera iz članka 73.a stavka 14. ovoga Zakona bit će donesena u roku od dva mjeseca od dana kada je nadležno tijelo države članice u kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding ima poslovni nastan primilo procjenu iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Zajednička odluka iz stavka 4. ovoga članka mora biti u pisanom obliku i obrazložena, a Hrvatska narodna banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo dostavit će ovu odluku financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu.
(6) Ako postoje različita mišljenja u svezi s donošenjem zajedničke odluke iz stavka 4. ovoga članka, Hrvatska narodna banka suzdržat će se od donošenja odluke.
(7) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka Hrvatska narodna banka može zatražiti savjet od Europskog nadležnog tijela za bankarstvo.
(8) Ako Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo donese odluku u roku od mjesec dana od primitka zahtjeva za posredovanje, zajednička odluka donosi se u skladu s tom odlukom. Ako Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo ne donese odluku u roku od mjesec dana od primitka zahtjeva za posredovanje, Hrvatska narodna banka samostalno će donijeti odluku.
(9) Hrvatska narodna banka ne može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo iz stavka 7. ovoga članka nakon isteka roka od dva mjeseca od dana kada je nadležno tijelo države članice u kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding ima poslovni nastan primilo procjenu iz stavka 3. ovoga članka ili nakon donošenja zajedničke odluke.
(10) U slučaju mješovitog financijskog holdinga, ako Hrvatska narodna banka nije određena kao koordinator sukladno propisima kojima se uređuju financijski konglomerati, Hrvatska narodna banka će prije donošenja zajedničke odluke iz ovoga članka zatražiti suglasnost koordinatora.
(11) U slučaju iz stavka 10. ovoga članka ako koordinator ne da suglasnost na prijedlog zajedničke odluke, Hrvatska narodna banka će zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo ili Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA).
(12) Zajednička odluka donesena u skladu s ovim člankom ne utječe na obveze koje proizlaze iz propisa kojima se uređuju financijski konglomerati i propisa kojima se uređuje poslovanje osiguravajućih društava.
Zajednička odluka o ispunjenju uvjeta financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga kada Hrvatska narodna banka nije konsolidirajuće nadzorno tijelo
Članak 73.c (NN 146/20, 151/22)
(1) Kada financijski holding ili mješoviti financijski holding ima poslovni nastan u Republici Hrvatskoj te kada Hrvatska narodna banka nije konsolidirajuće nadzorno tijelo, razmjenjivat će s konsolidirajućim nadležnim tijelom informacije vezane za taj holding.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka će surađivati s konsolidirajućim nadzornim tijelom radi donošenja zajedničke odluke o ispunjenju uvjeta iz članka 73.a stavka 5. ovoga Zakona i nalaganju mjera iz članka 73.a stavka 14. ovoga Zakona.
(3) Zajednička odluka iz stavka 2. ovoga članka donijet će se u roku od dva mjeseca od dana primitka procjene koju je izradilo konsolidirajuće nadzorno tijelo.
(4) Ako je zajednička odluka iz stavka 3. ovoga članka donesena, Hrvatska narodna banka će na temelju nje donijeti rješenje i dostaviti ga financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu koji ima poslovni nastan u Republici Hrvatskoj.
(5) Ako postoje različita mišljenja u vezi s donošenjem zajedničke odluke iz stavka 3. ovoga članka, Hrvatska narodna banka suzdržat će se od donošenja odluke i zatražit će posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo.
(6) Ako Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo donese odluku u roku od mjesec dana od primitka zahtjeva za posredovanje, zajednička odluka donijet će se u skladu s tom odlukom. Ako Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo ne donese odluku u roku od mjesec dana od primitka zahtjeva za posredovanje, Hrvatska narodna banka će samostalno donijeti odluku.
(7) Hrvatska narodna banka ne može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo iz stavka 6. ovoga članka nakon isteka razdoblja od dva mjeseca od primitka procjene konsolidirajućeg nadzornog tijela ili nakon donošenja zajedničke odluke.
Ukidanje odobrenja financijskom holdingu i mješovitom financijskom holdingu
Članak 73.d (NN 146/20, 151/22)
Hrvatska narodna banka ukinut će odobrenje iz članka 73.a ovoga Zakona ako matični financijski holding u RH, matični mješoviti financijski holding u RH, matični financijski holding u EU-u sa sjedištem u RH i matični mješoviti financijski holding u EU-u sa sjedištem u RH ne poduzmu mjere potrebne za osiguravanje usklađenosti dijela trećeg, četvrtog, šestog i sedmog Uredbe (EU) br. 575/2013, ili zahtjeva vezanog uz visinu dodatnog regulatornog kapitala koji je svojim rješenjem naložila Hrvatska narodna banka u skladu s člancima 224. i 228. ovoga Zakona, ili posebnog zahtjeva vezanog uz likvidnost u skladu s člancima 224. i 225. ovoga Zakona.
Posredničko matično društvo u EU-u
Članak 73.e (NN 146/20, 151/22)
(1) Dvije ili više institucija sa sjedištem u Europskoj uniji koje pripadaju istoj grupi iz treće zemlje dužne su odrediti jedinstveno posredničko matično društvo sa sjedištem u Europskoj uniji (u daljnjem tekstu: posredničko matično društvo u EU-u).
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka u suradnji s drugim nadležnim tijelima nadležnim za nadzor članice grupe iz treće zemlje može donijeti odluku da grupa iz treće zemlje može osnovati dva posrednička matična društva u EU-u ako zajednički utvrde da određivanje jedinstvenog posredničkog matičnog društva u EU-u:
− nije uskladivo s obveznim zahtjevom za razdvajanje djelatnosti koji je uređen propisima ili je takvu odluku donijelo nadležno tijelo treće zemlje u kojoj krajnje matično društvo grupe iz treće zemlje ima mjesto uprave ili
− bi, sukladno procjeni nadležnog sanacijskog tijela posredničkog matičnog društva u EU-u, mogućnost sanacije bila manje učinkovita nego u slučaju dvaju posredničkih matičnih društava u EU-u.
(3) Kreditna institucija koja je dobila odobrenja iz članka 60. ovoga Zakona i koja je s još jednom institucijom sa sjedištem u EU-u članica grupe iz treće zemlje dužna je:
1) imati posredničko matično društvo u EU-u ili
2) biti imenovana kao posredničko matično društvo.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, kreditna institucija koja je dobila odobrenje iz članka 60. ovoga Zakona, a koja je dio grupe iz treće zemlje nije dužna imati posredničko matično društvo u EU-u ili, sukladno stavku 3. ovoga članka, biti određena kao posredničko matično društvo u EU-u ako je:
− ukupna vrijednost imovine u EU-u svih članica grupe iz treće zemlje manja od 40 milijardi eura ili
− kreditna institucija koja je dobila odobrenje iz članka 60. ovoga Zakona jedina institucija iz te grupe koja posluje u Europskoj uniji.
(5) Posredničko matično društvo u EU-u može biti kreditna institucija koja je dobila odobrenje na temelju iz članka 60. ovoga Zakona ili financijski holding odnosno mješoviti financijski holding koji je dobio odobrenje iz članka 73.a ovoga Zakona.
(6) Za potrebe ovoga članka ukupna vrijednost imovine grupe iz treće zemlje u EU-u je zbroj sljedećeg:
− ukupnog iznosa imovine svake institucije u EU-u koja je članica grupe iz treće zemlje kako je iskazana u njezinoj konsolidiranoj bilanci ili kako je iskazana u njihovim pojedinačnim bilancama ako bilanca institucija nije konsolidirana te
− ukupnog iznosa imovine svake podružnice grupe iz treće zemlje s odobrenjem za osnivanje podružnice u EU-u u skladu s ovim Zakonom, zakonom kojim se uređuje tržište kapitala ili Uredbom (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća.
(7) Hrvatska narodna banka za svaku grupu iz treće zemlje koja posluje na području Republike Hrvatske Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo dostavlja sljedeće informacije:
− nazive i ukupan iznos imovine za svaku kreditnu instituciju članicu grupe iz treće zemlje koja posluje na području Republike Hrvatske
− nazive i ukupan iznos imovine koja se odnosi na svaku podružnicu koja je dobila odobrenje za osnivanje podružnice kreditne institucije iz treće zemlje u skladu s ovim Zakonom i djelatnosti za koje su dobile odobrenje
− naziv i vrstu svakog posredničkog matičnog društva u EU-u koje ima sjedište u Republici Hrvatskoj i naziv grupe iz treće zemlje kojoj to društvo pripada.
(8) U smislu ovoga članka pojam institucija uključuje i investicijsko društvo.
III.3. PRUŽANJE UZAJAMNO PRIZNATIH USLUGA IZVAN PODRUČJA REPUBLIKE HRVATSKE KREDITNIH INSTITUCIJA SA SJEDIŠTEM U REPUBLICI HRVATSKOJ
III.3.1. Pružanje usluga na području druge države članice
Pružanje usluga u drugoj državi članici
Članak 74.
(1) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili financijska institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja ispunjava uvjete iz članka 84. stavka 1. ovoga Zakona može, pod uvjetima iz ovoga Zakona, na području druge države članice, preko podružnice ili neposredno, pružati uzajamno priznate usluge koje je ovlaštena pružati na području Republike Hrvatske.
(2) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj može, pod uvjetima iz ovoga Zakona, na području druge države članice, preko podružnice ili neposredno, pružati i dodatne financijske usluge ako je to dopušteno propisima države članice domaćina i ako je za njih dobila odobrenje Hrvatske narodne banke.
Pružanje usluga od strane kreditne institucije u drugoj državi članici preko podružnice
Članak 75. (NN 15/18, 47/20, 146/20, 151/22)
(1) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja namjerava osnovati podružnicu u drugoj državi članici dužna je podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja Hrvatskoj narodnoj banci i navesti državu članicu u kojoj namjerava osnovati svoju podružnicu te dostaviti informacije o:
1) poslovnom planu za prve tri poslovne godine koji mora sadržavati vrstu i opseg usluga koje namjerava pružati preko podružnice te organizacijski ustroj podružnice
2) adresi u državi članici domaćinu na kojoj će Hrvatska narodna banka moći dobiti dokumentaciju o podružnici i
3) popisu imena, prezimena i adresa fizičkih osoba koje će biti odgovorne za vođenje poslova podružnice.
(2) Informacije iz stavka 1. ovoga članka kreditna institucija dostavit će Hrvatskoj narodnoj banci u sadržaju koji je propisan Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1151/2014 оd 4. lipnja 2014. o dopuni Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda u području informacija koje se priopćuju pri ostvarivanju prava poslovnog nastana i slobode pružanja usluga (Tekst značajan za EGP) (SL L 309/1, 30. 10. 2014., u daljnjem tekstu: Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1151/2014) i na način propisan Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 926/2014 оd 27. kolovoza 2014. o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda u pogledu standardnih obrazaca, predložaka i postupaka za obavijesti o ostvarivanju prava poslovnog nastana i slobode pružanja usluga u skladu s Direktivom 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 254/2, 28. 8. 2014., u daljnjem tekstu: Provedbena uredba Komisije (EU) br. 926/2014).
(3) Hrvatska narodna banka može u roku od 30 dana od zaprimanja zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka tražiti i dodatnu dokumentaciju.
(4) Hrvatska narodna banka donijet će najkasnije u roku od 60 dana od dana dostave potpunih i točnih informacija iz stavka 1. ovoga članka rješenje kojim odlučuje o zahtjevu kreditne institucije za osnivanje podružnice (u daljnjem tekstu: odobrenje za osnivanje podružnice u državi članici) i o tome obavijestiti kreditnu instituciju i Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita.
(5) Nakon izdavanja odobrenja iz stavka 4. ovoga članka Hrvatska narodna banka će bez odgađanja, a unutar roka od tri mjeseca od dana dostave potpunih i točnih informacija iz stavka 1. ovoga članka, dostaviti nadležnom tijelu države članice domaćina informacije iz stavka 1. ovoga članka zajedno s podacima o iznosu i sastavu regulatornoga kapitala i iznosu kapitalnih zahtjeva kreditne institucije izračunatima u skladu s člankom 92. Uredbe (EU) br. 575/2013 na način propisan Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 926/2014 te o tome obavijestiti kreditnu instituciju.
(6) Hrvatska narodna banka odbit će zahtjev kreditne institucije ako na temelju podataka kojima raspolaže ocijeni da:
1) kreditna institucija nema primjerenu organizacijsku, tehničku i kadrovsku strukturu ili primjeren financijski položaj da bi pružala planirani opseg usluga u navedenoj državi članici preko podružnice
2) kreditna institucija na taj način izbjegava strože propise i pravila koji su na snazi u Republici Hrvatskoj ili
3) bi time mogla biti ugrožena sigurnost i stabilnost poslovanja kreditne institucije.
(7) Hrvatska narodna banka donijet će podzakonski propis kojim pobliže propisuje postupak za davanje odobrenja iz stavka 4. ovoga članka.
Pružanje usluga od strane financijske institucije u drugoj državi članici preko podružnice
Članak 76. (NN 15/18)
(1) Ako financijska institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja ispunjava uvjete iz članka 84. stavka 1. ovoga Zakona, a koja je društvo kći kreditne institucije ili više kreditnih institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, namjerava pružati uzajamno priznate financijske usluge na području druge države članice preko svoje podružnice, matična kreditna institucija te financijske institucije o tome će obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.
(2) Uz obavijest iz stavka 1. ovoga članka matična kreditna institucija dužna je dostaviti:
1) informacije iz članka 75. stavka 1. ovoga Zakona sa sadržajem i na način iz članka 75. stavka 2. ovoga Zakona
2) dokumentaciju o ispunjavanju uvjeta iz članka 84. stavka 1. ovoga Zakona
3) podatak o iznosu i sastavu regulatornog kapitala ili iznosu nekog drugog propisanog oblika kapitala te financijske institucije i ukupni iznos izloženosti riziku, izračunat u skladu s člankom 92. stavcima 3. i 4. Uredbe (EU) br. 575/2013, kreditne institucije koja je njezino matično društvo i
4) odobrenje nadzornog tijela, ako je to potrebno, za osnivanje podružnice financijske institucije u drugoj državi članici.
(3) Hrvatska narodna banka može u roku od 30 dana od zaprimanja obavijesti iz stavka 1. ovoga članka tražiti i dodatnu dokumentaciju.
(4) Hrvatska narodna banka provjerit će najkasnije u roku od 60 dana od dana dostave potpunih i točnih informacija iz stavka 1. ovoga članka ispunjava li financijska institucija uvjete iz članka 84. stavka 1. ovoga Zakona te ako ocijeni da su ispunjeni uvjeti iz članka 84. stavka 1. ovoga Zakona, financijskoj instituciji preko matične kreditne institucije dostavit će potvrdu o ispunjavanju uvjeta, a sve unutar navedenog roka od 60 dana.
(5) Hrvatska narodna banka će nadležnom tijelu države članice domaćina bez odgađanja, a unutar roka od tri mjeseca od dana dostave potpunih i točnih informacija iz stavka 1. ovoga članka, dostaviti obavijest na način propisan Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 926/2014 i potvrdu o ispunjavanju uvjeta te priložiti podatak o iznosu i sastavu regulatornog ili nekog drugog propisanog oblika kapitala te financijske institucije, iznosu konsolidiranog regulatornog kapitala i iznosu kapitalnih zahtjeva grupe kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: grupe kreditnih institucija u RH) kojoj ta financijska institucija pripada, kao i podatak o ukupnom iznosu izloženosti riziku grupe kreditnih institucija, izračunate u skladu s člankom 92. stavcima 3. i 4. Uredbe (EU) br. 575/2013.
(6) Hrvatska narodna banka neće dostaviti obavijesti iz stavaka 4. i 5. ovoga članka, nego donosi i dostavlja rješenje kojim odbija dostavljanje obavijesti, ako na temelju podataka kojima raspolaže ocijeni da:
1) financijska institucija nema primjerenu organizacijsku, tehničku i kadrovsku strukturu ili primjeren financijski položaj da bi pružala planirani opseg usluga u navedenoj državi članici preko podružnice ili
2) bi time mogla biti ugrožena sigurnost i stabilnost poslovanja kreditne ili financijske institucije.
(7) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, financijske institucije koje su dobile odobrenje za rad od nadležnog tijela u Republici Hrvatskoj dužne su za pružanje usluga u drugoj državi članici postupati u skladu sa zakonima kojima se regulira njihovo poslovanje.
(8) Ako Hrvatska narodna banka utvrdi da je financijska institucija prestala ispunjavati neki od uvjeta iz članka 84. stavka 1. ovoga Zakona, o tome će bez odgađanja obavijestiti nadležno tijelo države članice domaćina.
(9) Na društva kćeri financijskih institucija koja ispunjavaju uvjete iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ove glave.
(10) Na financijske institucije iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se članci 192. do 197. i članak 214. stavak 1. točka 1. ovoga Zakona.
Početak pružanja usluga preko podružnice
Članak 77.
(1) Kreditna institucija koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za osnivanje podružnice u drugoj državi članici može početi pružati usluge na području druge države članice preko podružnice:
1) od dana kada od nadležnog tijela države članice domaćina dobije obavijest o uvjetima koje radi zaštite općeg dobra mora poštivati tijekom pružanja usluga u toj državi članici ili
2) ako takvu obavijest nije zaprimila, istekom roka od dva mjeseca od dana kada je nadležno tijelo države članice domaćina zaprimilo obavijest s dokumentacijom iz članka 75. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Ako kreditna institucija koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za osnivanje podružnice u drugoj državi članici namjerava u istoj državi članici osnovati drugu, odnosno svaku sljedeću podružnicu, dužna je o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku. Na te slučajeve ne primjenjuju se odredbe članka 75. ovoga Zakona.
(3) Odredbe stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se i na financijsku instituciju iz članka 76. ovoga Zakona.
Promjena podataka o poslovanju podružnice
Članak 78. (NN 15/18)
(1) Kreditna institucija koja je dobila odobrenje za osnivanje podružnice u drugoj državi članici ili matična kreditna institucija financijskoj instituciji iz članka 76. ovoga Zakona koja namjerava promijeniti neki od podataka iz članka 76. stavka 2. ovoga Zakona, dužna je najmanje mjesec dana prije provođenja promjene o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku radi njezina postupanja u skladu s člancima 75. i 76. ovoga Zakona, i nadležno tijelo države članice domaćina.
(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka kreditna institucija dužna je dostaviti u sadržaju koji je propisan Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1151/2014 i na način propisan Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 926/2014.
Poništavanje ili ukidanje odobrenja za osnivanje podružnice u drugoj državi članici
Članak 79.
(1) Hrvatska narodna banka poništit će kreditnoj instituciji odobrenje za osnivanje podružnice u drugoj državi članici ako je kreditna institucija dobila odobrenje za osnivanje podružnice na temelju neistinitih ili netočnih podataka, a koji su bili bitni za dobivanje odobrenja za osnivanje podružnice.
(2) Hrvatska narodna banka ukinut će kreditnoj instituciji odobrenje za osnivanje podružnice u drugoj državi članici:
1) ako podružnica ne počne poslovati u roku od šest mjeseci od dana dobivanja odobrenja
2) ako je nadležno tijelo države članice domaćina zabranilo kreditnoj instituciji da pruža usluge na njezinu području ili
3) ako podružnica više od šest mjeseci ne obavlja poslove obuhvaćene odobrenjem.
(3) Hrvatska narodna banka može kreditnoj instituciji ukinuti odobrenje za osnivanje podružnice u drugoj državi članici:
1) ako se utvrdi da kreditna institucija više nije organizacijski, tehnički i kadrovski osposobljena za usluge koje pruža
2) ako kreditna institucija ne ispunjava obveze s osnove osiguranja depozita deponenata podružnice
3) ako kreditna institucija u poslovanju podružnice ne poštuje propise države članice domaćina ili
4) ako iz teritorijalne rasprostranjenosti pružanja usluga proizlazi da kreditna institucija tako izbjegava strože propise i pravila koji su na snazi u Republici Hrvatskoj.
(4) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja pruža usluge u drugoj državi članici preko podružnice može podnijeti zahtjev za brisanje podružnice iz sudskog ili drugog odgovarajućeg registra koji se vodi u državi članici domaćinu tek nakon namire svih obveza nastalih poslovanjem te podružnice.
Neposredno pružanje usluga u drugoj državi članici
Članak 80. (NN 15/18)
(1) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja namjerava početi neposredno pružati uzajamno priznate usluge na području druge države članice dužna je o tome prethodno obavijestiti Hrvatsku narodnu banku i navesti državu članicu u kojoj namjerava početi neposredno pružati usluge.
(2) Matična kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj kojoj je financijska institucija društvo kći, koja ispunjava uvjete iz članka 84. stavka 1. ovoga Zakona, a koja namjerava početi neposredno pružati uzajamno priznate usluge na području druge države članice, dužna je o tome prethodno obavijestiti Hrvatsku narodnu banku i navesti državu članicu u kojoj ta financijska institucija namjerava početi neposredno pružati usluge.
(3) Uz obavijest iz stavaka 1. i 2. ovoga članka kreditna institucija dužna je dostaviti informacije o uslugama koje namjerava pružati u državi članici te poslovnom planu za prve tri poslovne godine u sadržaju koji je propisan Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1151/2014 i na način propisan Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 926/2014.
(4) Hrvatska narodna banka najkasnije u roku od mjesec dana od dana primitka obavijesti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dostavit će nadležnom tijelu države članice domaćina obavijest u sadržaju koji je propisan Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1151/2014 i na način propisan Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 926/2014 i o tome obavijestiti kreditnu instituciju.
(5) Kreditna ili financijska institucija može početi neposredno pružati uzajamno priznate usluge navedene u obavijesti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka od dana primitka obavijesti od Hrvatske narodne banke da je nadležnom tijelu države članice dostavila obavijest iz prethodnog stavka.
III.3.2. Pružanje bankovnih i/ili financijskih usluga u trećoj zemlji
Pružanje usluga u trećoj zemlji
Članak 81.
(1) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj može pružati bankovne i/ili financijske usluge u trećoj zemlji samo preko podružnice.
(2) Za osnivanje podružnice u trećoj zemlji kreditna institucija dužna je od Hrvatske narodne banke dobiti odobrenje (u daljnjem tekstu: odobrenje za osnivanje podružnice u trećoj zemlji).
(3) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja namjerava osnovati podružnicu u trećoj zemlji dužna je podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja Hrvatskoj narodnoj banci i navesti državu u kojoj namjerava otvoriti svoju podružnicu te zahtjevu priložiti:
1) poslovni plan za prve tri poslovne godine, koji mora sadržavati vrstu i opseg usluga koje namjerava pružati preko podružnice te organizacijski ustroj podružnice
2) adresu u državi domaćinu na kojoj će Hrvatska narodna banka moći dobiti dokumentaciju o podružnici i
3) popis imena, prezimena i adresa fizičkih osoba koje će biti odgovorne za vođenje poslova podružnice.
(4) Hrvatska narodna banka može u roku od mjesec dana od zaprimanja zahtjeva iz stavka 3. ovoga članka tražiti i dodatnu dokumentaciju. Ako je Hrvatska narodna banka zatražila dodatnu dokumentaciju, dan njezine dostave smatra se danom zaprimanja urednog zahtjeva.
(5) Hrvatska narodna banka najkasnije će u roku od 60 dana od dana dostave urednog zahtjeva donijeti rješenje kojim odlučuje o zahtjevu kreditne institucije za osnivanje podružnice.
(6) Hrvatska narodna banka odbit će zahtjev ako na temelju podataka kojima raspolaže ocijeni da kreditna institucija koja namjerava osnovati podružnicu:
1) nema primjerenu organizacijsku, tehničku i kadrovsku strukturu ili primjeren financijski položaj da bi pružala planirani opseg usluga u trećoj zemlji
2) ako je, uzimajući u obzir propise te treće zemlje ili praksu vezanu uz provođenje tih propisa, vjerojatno da će obavljanje supervizije u skladu s odredbama ovoga Zakona biti otežano ili onemogućeno ili
3) tako izbjegava stroža pravila koja su na snazi u Republici Hrvatskoj.
(7) Ako kreditna institucija koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za osnivanje podružnice u trećoj zemlji namjerava u istoj državi osnovati drugu, odnosno svaku sljedeću podružnicu, dužna je o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku. Na te slučajeve ne primjenjuju se odredbe stavaka 1. do 6. ovoga članka.
(8) Kreditna institucija koja je dobila odobrenje za osnivanje podružnice u trećoj zemlji koja namjerava promijeniti neki od podataka iz stavka 3. ovoga članka dužna je najmanje mjesec dana prije provođenja promjene o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.
(9) Hrvatska narodna banka poništit će kreditnoj instituciji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj rješenje kojim je dano odobrenje za osnivanje podružnice u trećoj zemlji ako je kreditna institucija dobila odobrenje za osnivanje podružnice na temelju neistinitih ili netočnih podataka, a koji su bili bitni za dobivanje odobrenja za osnivanje podružnice.
(10) Hrvatska narodna banka ukinut će kreditnoj instituciji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj rješenje kojim je dano odobrenje za osnivanje podružnice u trećoj zemlji:
1) ako je nadležno tijelo države domaćina zabranilo kreditnoj instituciji da pruža usluge na njezinu području
2) ako podružnica ne počne poslovati u roku od šest mjeseci od dana dobivanja odobrenja
3) ako podružnica više od šest mjeseci ne obavlja poslove obuhvaćene odobrenjem ili
4) ako podružnica prestane ispunjavati uvjete na temelju kojih je dobila odobrenje.
(11) Hrvatska narodna banka može kreditnoj instituciji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ukinuti rješenje kojim je dano odobrenje za osnivanje podružnice u trećoj zemlji:
1) ako se utvrdi da kreditna institucija više nije organizacijski, tehnički i kadrovski osposobljena za usluge koje pruža
2) ako kreditna institucija ne ispunjava obveze s osnove osiguranja depozita deponenata podružnice
3) ako kreditna institucija u poslovanju podružnice ne poštuje propise te treće zemlje ili
4) ako iz teritorijalne rasprostranjenosti pružanja usluga proizlazi da kreditna institucija tako izbjegava strože propise i pravila koji su na snazi u Republici Hrvatskoj.
(12) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja pruža usluge u trećoj zemlji može podnijeti zahtjev za brisanje podružnice iz sudskog ili drugog odgovarajućeg registra koji se vodi u toj državi tek nakon namire svih obveza nastalih poslovanjem te podružnice.
III.3.3. Osnivanje predstavništva izvan Republike Hrvatske
Osnivanje predstavništva izvan Republike Hrvatske
Članak 82. (NN 15/18)
Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja namjerava osnovati predstavništvo u trećoj zemlji dužna je o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku i navesti državu u kojoj namjerava osnovati predstavništvo.
III.4. PRUŽANJE UZAJAMNO PRIZNATIH USLUGA KREDITNIH INSTITUCIJA SA SJEDIŠTEM IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE NA PODRUČJU REPUBLIKE HRVATSKE
III.4.1. Podružnice i sloboda pružanja uzajamno priznatih usluga od strane kreditnih institucija iz država članica
Pružanje usluga od strane kreditne institucije iz druge države članice
Članak 83.
(1) Kreditna institucija iz druge države članice može, pod uvjetima određenima ovim Zakonom, osnovati podružnicu u Republici Hrvatskoj i preko nje pružati uzajamno priznate usluge koje je ovlaštena pružati u matičnoj državi članici.
(2) Kreditna institucija iz države članice može, pod uvjetima određenima ovim Zakonom, uzajamno priznate usluge koje je ovlaštena pružati u matičnoj državi članici privremeno pružati i neposredno na području Republike Hrvatske.
Pružanje uzajamno priznatih financijskih usluga od strane financijske institucije iz države članice
Članak 84. (NN 15/18)
(1) Financijska institucija iz druge države članice može uzajamno priznate usluge iz članka 9. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, koje je ovlaštena pružati u matičnoj državi članici, pružati preko podružnice ili, privremeno, neposredno na području Republike Hrvatske ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1) ako joj je matično društvo kreditna institucija ili više kreditnih institucija sa sjedištem u državi članici koje su od nadležnog tijela dobile odobrenje za rad
2) ako pruža priznate financijske usluge u matičnoj državi članici u skladu sa svojim statutom ili drugim aktom
3) ako financijske usluge stvarno pruža u toj državi članici
4) ako matična kreditna institucija ili matične kreditne institucije posjeduju 90% ili više glasačkih prava u toj financijskoj instituciji
5) ako njezine matične kreditne institucije, prema ocjeni nadležnog tijela matične države članice, na primjeren način upravljaju ovom institucijom te uz dopuštenje nadležnih nadzornih tijela solidarno odgovaraju za sve obveze financijske institucije i
6) ako je financijska institucija uključena u superviziju matične kreditne institucije na konsolidiranoj osnovi, ili svake od matičnih kreditnih institucija u skladu s glavom XXII. ovoga Zakona i dijelom prvim, glavom II, poglavljem 2 Uredbe (EU) br. 575/2013, osobito za potrebe izračuna stopa kapitala na način uređen člankom 92. Uredbe (EU) br. 575/2013 te velikih izloženosti iz dijela četvrtog Uredbe (EU) br. 575/2013 i u svrhu ograničavanja ulaganja u kvalificirane udjele izvan financijskog sektora iz članaka 89. i 90. Uredbe (EU) br. 575/2013.
(2) Na društva kćeri financijskih institucija koja ispunjavaju uvjete iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ove glave.
(3) Na financijske institucije iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se članak 10., članci 192. do 198. i članak 214. stavak 1. točka 1. ovoga Zakona.
Pružanje usluga preko podružnice u Republici Hrvatskoj
Članak 85. (NN 15/18)
(1) Kreditna institucija iz druge države članice ili financijska institucija iz članka 84. ovoga Zakona koja namjerava osnovati podružnicu na području Republike Hrvatske može podnijeti zahtjev za upis podružnice u sudski registar i početi pružati usluge nakon isteka dva mjeseca od dana kada je Hrvatska narodna banka od nadležnog tijela matične države članice zaprimila obavijest u sadržaju koji je propisan Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1151/2014 i na način propisan Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 926/2014.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kreditna institucija iz druge države članice ili financijska institucija iz članka 84. ovoga Zakona može podnijeti zahtjev za upis podružnice i prije isteka roka iz stavka 1. ovoga članka ako je od Hrvatske narodne banke dobila obavijest o uvjetima koje radi zaštite općeg dobra mora poštivati tijekom pružanja usluga na području Republike Hrvatske.
(3) Ako kreditna ili financijska institucija iz stavka 1. ovoga članka naknadno namjerava promijeniti neki od podataka dostavljenih nadležnom tijelu matične države članice, dužna je o tome, u sadržaju koji je propisan Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1151/2014 i na način propisan Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 926/2014, obavijestiti Hrvatsku narodnu banku najmanje mjesec dana prije izvršenja te promjene.
(4) Ako nadležno tijelo matične države članice obavijesti Hrvatsku narodnu banku da financijska institucija ne ispunjava neki od uvjeta iz članka 84. stavka 1. ovoga Zakona, na poslovanje te financijske institucije primjenjivat će se propisi kojima se uređuje poslovanje financijskih institucija u Republici Hrvatskoj. U tom slučaju Hrvatska narodna banka dužna je proslijediti tu obavijest nadzornom tijelu u Republici Hrvatskoj.
Članak 86. (NN 15/18)
Brisan.
Neposredno pružanje usluga u Republici Hrvatskoj
Članak 87. (NN 15/18)
Kreditna institucija iz druge države članice ili financijska institucija iz članka 84. ovoga Zakona može početi neposredno pružati uzajamno priznate usluge na području Republike Hrvatske od dana kada Hrvatska narodna banka primi obavijest o tome, uključujući popis usluga koje namjerava pružati na području Republike Hrvatske od nadležnog tijela države članice.
Primjena drugih odredbi ovoga Zakona te ostalih propisa na kreditnu instituciju iz druge države članice
Članak 88. (NN 19/15, 15/18, 47/20, 146/20)
(1) Na kreditnu instituciju iz druge države članice koja neposredno pruža uzajamno priznate usluge na području Republike Hrvatske na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona koje se primjenjuju na kreditne institucije, i to one koje se odnose na:
1) mjere i instrumente usmjerene na povećanje otpornosti i očuvanje stabilnosti financijskog sustava u cjelini (članak 144.a)
2) obvezu čuvanja bankovne tajne (članci 156. do 158.)
3) superviziju kreditne institucije
) zaštitu potrošača (članci 300. do 312.)54) razmjenu informacija za potrebe procjene kreditne sposobnosti ili upravljanja kreditnim rizikom (članak 321. stavci 2. do 5.).
(2) Na podružnicu kreditne institucije iz druge države članice koja pruža uzajamno priznate usluge na području Republike Hrvatske na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona koje se primjenjuju na kreditne institucije, i to one koje se odnose na:
1) mjere i instrumente usmjerene na povećanje otpornosti i očuvanje stabilnosti financijskog sustava u cjelini (članak 144.a)
2) kupoprodaju plasmana (članak 150. stavci 5. i 8.)
3) izvještavanje na zahtjev Hrvatske narodne banke (članak 153.)
4) obvezu čuvanja bankovne tajne (članci 156. do 158.)
5) superviziju kreditne institucije
6) godišnju naknadu za superviziju (članak 200.) i
7) zaštitu potrošača (članci 300. do 312.)
8) razmjenu informacija za potrebe procjene kreditne sposobnosti ili upravljanja kreditnim rizikom (članak 321. stavci 2. do 5.).
(3) Kreditna institucija iz stavka 1. ovoga članka i podružnica kreditne institucije iz stavka 2. ovoga članka dužne su pridržavati se i drugih propisa koji se radi zaštite općeg dobra primjenjuju na području Republike Hrvatske.
III.4.2. Podružnica kreditne institucije iz treće zemlje
Pružanje usluga preko podružnice kreditne institucije iz treće zemlje
Članak 89.
(1) Kreditna institucija iz treće zemlje (osnivač) može na području Republike Hrvatske pružati bankovne i/ili financijske usluge samo preko podružnice, i to pod uvjetom da je te usluge ovlaštena pružati u toj državi.
(2) Kreditna institucija iz treće zemlje (osnivač) koja namjerava osnovati podružnicu na području Republike Hrvatske dužna je za to dobiti odobrenje od Hrvatske narodne banke (u daljnjem tekstu: odobrenje za osnivanje podružnice kreditne institucije iz treće zemlje).
(3) Odobrenje iz stavka 2. ovoga članka sadrži popis usluga koje podružnica kreditne institucije iz treće zemlje može pružati na području Republike Hrvatske.
(4) Podružnica kreditne institucije iz treće zemlje može se upisati u sudski registar nakon dobivanja odobrenja od Hrvatske narodne banke.
(5) Kreditna institucija iz treće zemlje (osnivač) može na području Republike Hrvatske osnovati samo jednu podružnicu. Ako kreditna institucija iz treće zemlje (osnivač) želi obavljati poslove na više lokacija na području Republike Hrvatske, može otvoriti jednu ili više organizacijskih jedinica.
Osnivanje podružnice kreditne institucije iz treće zemlje
(1) Zahtjevu za izdavanje odobrenja za osnivanje podružnice kreditne institucije iz treće zemlje u Republici Hrvatskoj potrebno je priložiti:
1) dokaz, ne stariji od tri mjeseca, da je kreditna institucija iz treće zemlje (osnivač) upisana u sudski ili drugi odgovarajući registar u državi u kojoj ima registrirano sjedište, iz kojega se vidi njezin pravni oblik i vrijeme kada je upisan u taj registar te osobe ovlaštene za zastupanje i opseg njihovih ovlasti ili ako je osnovana u državi gdje se ne upisuje u takav registar, valjane isprave o osnivanju javno ovjerene prema propisima države u kojoj kreditna institucija ima registrirano sjedište, iz kojih se vidi njezin pravni oblik i vrijeme osnivanja te osobe ovlaštene za zastupanje i opseg njihovih ovlasti
2) odluku kreditne institucije iz treće zemlje (osnivača) o osnivanju podružnice
3) prijepis izjave o osnivanju, društvenog ugovora ili statuta kreditne institucije iz treće zemlje (osnivača), javno ovjeren prema propisima države u kojoj kreditna institucija ima registrirano sjedište
4) podatke o članovima upravnih i nadzornih organa kreditne institucije iz treće zemlje (osnivača)
5) zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za osobe koje će biti odgovorne za vođenje poslova podružnice kreditne institucije iz treće zemlje
6) revizorsko izvješće kreditne institucije iz treće zemlje (osnivača) za posljednje tri poslovne godine
7) dokument koji vjerodostojno prikazuje imatelje i njihove udjele u upravljanju kreditnom institucijom iz treće zemlje (osnivačem)
8) izvadak iz sudskog ili drugog odgovarajućeg registra države u kojoj se nalazi sjedište pravnih osoba imatelja kvalificiranih udjela kreditne institucije iz treće zemlje (osnivača), uključujući popis fizičkih osoba koje su krajnji dioničari u tim pravnim osobama
9) odobrenje za pružanje bankovnih i financijskih usluga koje je kreditnoj instituciji iz treće zemlje (osnivaču) izdalo nadležno tijelo
10) popis bankovnih i financijskih usluga koje podružnica kreditne institucije iz treće zemlje namjerava pružati u Republici Hrvatskoj i poslovni plan za prve tri godine poslovanja
11) odgovarajući akt nadležnog tijela u Republici Hrvatskoj ako to proizlazi iz propisa kojima se uređuje pružanje financijskih usluga koji su predviđeni poslovnim planom iz točke 10. ovoga stavka
12) popis osoba povezanih s kreditnom institucijom iz treće zemlje (osnivačem) na način iz članka 16. ovoga Zakona
13) odobrenje nadležnog tijela kreditne institucije iz treće zemlje (osnivača) za osnivanje podružnice ili izjavu toga tijela da takvo odobrenje nije potrebno prema propisima države sjedišta te kreditne institucije, ne starije od šest mjeseci
14) izjavu kreditne institucije iz treće zemlje (osnivača) da će podružnica voditi svu dokumentaciju koja se odnosi na njezino poslovanje na hrvatskom jeziku i pohraniti je u sjedištu podružnice te da će sastavljati financijske izvještaje u skladu s ovim Zakonom ili propisima donesenima na temelju ovoga Zakona i propisima Europske unije kojima se uređuje poslovanje kreditne institucije i
15) informaciju o sustavu osiguranja depozita kojem kreditna institucija iz treće zemlje (osnivač) pripada.
(2) Hrvatska narodna banka može u roku od mjesec dana od dana zaprimanja zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka zatražiti dodatne informacije i dokumentaciju. Ako je Hrvatska narodna banka zatražila dodatne informacije ili dokumentaciju, dan njihove dostave smatra se danom zaprimanja urednog zahtjeva.
(3) Na postupak izdavanja, poništavanja i ukidanja rješenja kojim je dana prethodna suglasnost za osobe koje će biti odgovorne za vođenje poslova podružnice kreditne institucije iz treće zemlje na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članaka 36. do 40. i članka 44. ovoga Zakona i propisi Europske unije kojima se uređuje poslovanje kreditne institucije u dijelu kojim se uređuju prava i obveze članova uprave.
(4) Hrvatska narodna banka odbit će zahtjev za izdavanje odobrenja za osnivanje podružnice kreditne institucije iz treće zemlje:
1) ako na osnovi podataka kojima raspolaže i dokumentacije priložene zahtjevu za izdavanje odobrenja utvrdi da kreditna institucija iz treće zemlje (osnivač) nema primjeren financijski položaj ili primjerenu organizacijsku, tehničku i kadrovsku strukturu da bi podružnica koju namjerava osnovati mogla poslovati u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisima Europske unije kojima se uređuje poslovanje kreditne institucije
2) ako je, uzimajući u obzir propise države sjedišta kreditne institucije iz treće zemlje (osnivača) ili prakse vezane uz provođenje tih propisa, vjerojatno da će obavljanje supervizije u skladu s odredbama ovoga Zakona biti otežano ili onemogućeno
3) ako ocijeni da osoba odgovorna za vođenje poslova podružnice kreditne institucije iz treće zemlje ne ispunjava uvjete za člana uprave kreditne institucije propisane člankom 38. ovoga Zakona ili propisima Europske unije, kojima se uređuje poslovanje kreditne institucije u dijelu kojim se uređuju prava i obveze članova uprave
4) ako u trećoj zemlji u kojoj je sjedište kreditne institucije ne postoje propisi o sprječavanju pranja novca i/ili ako ti propisi ne omogućuju djelotvoran nadzor nad sprječavanjem pranja novca te ako su kreditna institucija iz treće zemlje (osnivač) ili osobe iz stavka 1. točke 8. ovoga članka na bilo koji način povezani pranjem novca ili s financiranjem terorizma ili postoje indicije za to
5) ako Hrvatska narodna banka nema zaključen sporazum o suradnji na području supervizije s nadležnim tijelom iz treće zemlje u kojoj se nalazi sjedište kreditne institucije osnivača podružnice ili
6) ako kreditnim institucijama sa sjedištem u Republici Hrvatskoj u državi u kojoj je sjedište kreditne institucije iz treće zemlje (osnivača) nije omogućeno osnivanje podružnice barem pod istim uvjetima pod kojima je to u Republici Hrvatskoj omogućeno i kreditnoj instituciji iz treće zemlje (osnivaču).
(5) Hrvatska narodna banka izdat će odobrenje za osnivanje podružnice kreditne institucije iz treće zemlje uz uvjet da ta kreditna institucija položi na račun bilo koje kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj novčani iznos koji ne može biti manji od 5.000.000,00 eura. Ta će se sredstva na tom računu držati do upisa podružnice kreditne institucije iz treće zemlje (osnivača) u sudski registar nakon čega se prenose na račun za namiru podružnice koji se vodi kod Hrvatske narodne banke. Ta sredstva smatrat će se regulatornim kapitalom u smislu ovoga Zakona.
(6) Kreditna institucija iz treće zemlje (osnivač) može povećati iznos regulatornog kapitala iz prethodnog stavka ovoga članka. Povećanje regulatornog kapitala može se izvršiti jedino uplatom u novcu na račun podružnice koji se vodi u Republici Hrvatskoj.
(7) Ako kreditna institucija iz treće zemlje (osnivač) u Republici Hrvatskoj namjerava preko svoje podružnice početi pružati druge usluge, a koje nisu navedene u odobrenju za osnivanje podružnice kreditne institucije iz treće zemlje, dužna je dobiti odobrenje Hrvatske narodne banke za pružanje tih usluga.
(8) Za odobrenje iz stavka 7. ovoga članka kreditna institucija iz treće zemlje (osnivač) obvezna je dostaviti dokumentaciju iz stavka 1. točaka 9. i 10. i stavka 2. ovoga članka. Pritom se na odgovarajući način primjenjuju odredbe stavka 4. ovoga članka.
Prestanak podružnice kreditne institucije iz treće zemlje
(1) Odobrenje za osnivanje podružnice kreditne institucije iz treće zemlje prestaje važiti:
1) ako je nadležno tijelo ukinulo ili poništilo kreditnoj instituciji iz treće zemlje (osnivaču) odobrenje za rad, i to danom ukidanja ili poništenja odobrenja
2) ako kreditna institucija iz treće zemlje (osnivač) prestane postojati u državi u kojoj ima sjedište ili po propisima te države izgubi poslovnu sposobnost, odnosno ako nadležni registarski sud izbriše kreditnu instituciju iz treće zemlje (osnivača) iz sudskog ili drugog odgovarajućeg registra, ili pravo raspolaganja imovinom, i to danom nastupanja jednog od navedenih razloga
3) ako kreditna institucija iz treće zemlje (osnivač) donese odluku o likvidaciji poslovanja podružnice
4) ako je nadležni sud donio odluku o otvaranju postupka prisilne likvidacije nad podružnicom kreditne institucije iz treće zemlje.
(2) Hrvatska narodna banka kreditnoj će instituciji iz treće zemlje (osnivaču) poništiti odobrenje za osnivanje podružnice ako je ta kreditna institucija dobila odobrenje za osnivanje podružnice na osnovi neistinitih ili netočnih podataka, a koji su bili bitni za izdavanje odobrenja za osnivanje podružnice.
(3) Hrvatska narodna banka kreditnoj će instituciji iz treće zemlje (osnivaču) ukinuti odobrenje za osnivanje podružnice:
1) ako nastupe uvjeti za odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja iz članka 90. stavka 4. točaka 1., 2., 3. i 6. ovoga Zakona
2) ako podružnica kreditne institucije iz treće zemlje ne ispunjava obveze s osnove osiguranja depozita propisane zakonom kojim se uređuje osiguranje depozita
3) ako podružnica kreditne institucije iz treće zemlje ne počne poslovati unutar šest mjeseci od dana izdavanja odobrenja
4) ako prestanak poslovanja podružnice kreditne institucije iz treće zemlje traje duže od šest mjeseci
5) ako podružnica kreditne institucije iz treće zemlje ne posluje po važećim propisima Republike Hrvatske i propisima Europske unije kojima se uređuje poslovanje kreditne institucije ili
6) ako podružnica kreditne institucije iz treće zemlje ne ispunjava svoje financijske obveze u Republici Hrvatskoj.
(4) Ako nadležno tijelo kreditnoj instituciji iz treće zemlje (osnivaču) poništi ili ukine odobrenje za pružanje određene financijske usluge, ta je kreditna institucija dužna o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku. Hrvatska narodna banka poništit će ili ukinuti odobrenje za pružanje te usluge podružnici kreditne institucije iz treće zemlje u Republici Hrvatskoj.
(5) Hrvatska narodna banka može naložiti podružnici kreditne institucije iz treće zemlje čija imovina i potencijalne obveze iskazane u njezinim revidiranim godišnjim financijskim izvještajima prelaze 5% ukupne imovine i potencijalnih obveza svih kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj da svoje poslovanje u Republici Hrvatskoj nastavi kao kreditna institucija.
(6) Kreditna institucija iz treće zemlje (osnivač) može podnijeti zahtjev za brisanje podružnice kreditne institucije iz treće zemlje iz sudskog registra tek nakon namire svih obveza nastalih poslovanjem te podružnice.
Primjena drugih odredbi ovoga Zakona na podružnicu kreditne institucije iz treće zemlje
Članak 92. (NN 47/20, 146/20, 151/22)
(1) Na podružnicu kreditne institucije iz treće zemlje na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju odredbi ovoga Zakona te odredbe Uredbe (EU) br. 575/2013 o:
1) upravi kreditne institucije (članci 36. do 44.)
2) sustavu upravljanja (članci 98. do 100.)
3) sustavu upravljanja rizicima (članci 101. do 103.)
4) sustavu unutarnjih kontrola (članci 104. do 108.)
5) eksternalizaciji (članci 109. do 111.)
6) adekvatnosti kapitala (članci 112. do 115.)
7) zaštitnim slojevima i mjerama za očuvanje kapitala (članci 116. do 144.)
7.a) mjerama i instrumentima usmjerenim na povećanje otpornosti i očuvanje stabilnosti financijskog sustava u cjelini (članak 144.a)
8) suglasnostima za izloženosti (članci 145. do 147.)
9) posebnim uvjetima u vezi s ulaganjima u materijalnu imovinu i kapital drugih pravnih osoba (članci 148. i 149.)
10) kupoprodaji plasmana (članak 150.)
11) izvještavanju Hrvatske narodne banke (članci 151. do 154.)
12) bankovnoj tajni (članci 156. do 158.)
13) poslovnim knjigama i financijskim izvještajima (članci 159. do 164.)
14) javnom objavljivanju informacija (članci 165. do 167.)
15) vanjskoj reviziji (članci 168. do 174.)
16) superviziji kreditnih institucija (članci 175. do 190., članci 199. i 200.)
17) supervizorskim mjerama (članci 217. do 234.)
18) prestanku i reorganizaciji poslovanja (članci 246., 247. i 248..)
19) zaštiti potrošača (članci 300. do 312.)
19.a) razmjeni informacija za potrebe procjene kreditne sposobnosti ili upravljanja kreditnim rizikom (članak 321. stavci 2. do 5.)
20) postupcima odlučivanja Hrvatske narodne banke (članci 322. do 328.)
21) postupku izricanja upravnih sankcija (članci 359.a do 359.r) i
22) prekršajima i povredama propisa (članci 360. do 367.).
(2) Na podružnicu kreditne institucije iz treće zemlje na odgovarajući način primjenjuju se odredbe Uredbe (EU) br. 575/2013 i propisa donesenih na temelju te Uredbe.
(3) Hrvatska narodna banka donosi podzakonski propis kojim pobliže uređuje odredbe o osnivanju, poslovanju, izvješćivanju Hrvatske narodne banke i prestanku podružnice kreditne institucije iz treće zemlje te način primjene odredbi iz stavka 1. ovoga članka na podružnicu kreditne institucije iz treće zemlje.
Osiguranje depozita podružnice kreditne institucije iz treće zemlje
Članak 93.
(1) Kreditna institucija iz treće zemlje (osnivač) dužna je depozite koje je primila u podružnicama koje posluju na području Republike Hrvatske osigurati u toj trećoj zemlji.
(2) Razina i opseg jamstava za depozite koje je primila podružnica kreditne institucije iz treće zemlje ne smiju prelaziti razinu i opseg određen propisima Republike Hrvatske o osiguranju depozita.
(3) Ako u državi sjedišta kreditne institucije ne postoji sustav osiguranja depozita ili su razina i/ili opseg jamstava za depozite manji nego u Republici Hrvatskoj, podružnica kreditne institucije iz treće zemlje dužna je uključiti se u sustav osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj.
III.4.3. Predstavništvo kreditne institucije iz treće zemlje
Odobrenje za osnivanje predstavništva kreditne institucije iz treće zemlje
Članak 94. (NN 15/18)
(1) Za osnivanje predstavništva u Republici Hrvatskoj kreditna institucija iz treće zemlje dužna je od Hrvatske narodne banke dobiti odobrenje (u daljnjem tekstu: odobrenje za osnivanje predstavništva kreditne institucije iz treće zemlje).
(2) Zahtjevu za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka potrebno je priložiti:
1) izvadak iz sudskog ili drugog odgovarajućeg registra u koji je upisana kreditna institucija, koji ne smije biti stariji od tri mjeseca i iz kojeg se vidi njezin pravni oblik i vrijeme kada je upisana u taj registar te osobe ovlaštene na zastupanje i opseg njihovih ovlasti ili ako je osnovana u državi gdje se ne upisuje u takav registar, valjane isprave o osnivanju javno ovjerene prema propisima države u kojoj kreditna institucija ima registrirano sjedište, iz kojih su vidljivi njezin pravni oblik i vrijeme osnivanja te osobe ovlaštene na zastupanje i opseg njihovih ovlasti
2) prijepis izjave o osnivanju, društvenog ugovora ili statuta kreditne institucije iz treće zemlje, javno ovjeren prema propisima države u kojoj kreditna institucija ima registrirano sjedište
3) revizorsko izvješće, uključujući revidirane financijske izvještaje kreditne institucije iz treće zemlje za posljednje tri poslovne godine
4) odluku kreditne institucije iz treće zemlje o osnivanju predstavništva
5) podatke o sjedištu (adresi) predstavništva i o poslovnom prostoru
6) odobrenje nadležnog tijela kreditne institucije iz treće zemlje za osnivanje predstavništva u Republici Hrvatskoj ili potvrdu da takvo odobrenje nije potrebno
7) ovjerenu izjavu kreditne institucije iz treće zemlje da će podmiriti sve obveze koje nastanu u Republici Hrvatskoj u vezi s radom predstavništva
8) dokaz o uplati upravnih pristojbi i
9) popis odgovornih osoba za rad predstavništva.
(3) Hrvatska narodna banka u roku od 60 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva odbit će zahtjev za izdavanje odobrenja za osnivanje predstavništva kreditne institucije iz treće zemlje ako utvrdi:
1) da ne postoji mogućnost ostvarivanja suradnje između nadležnog tijela kreditne institucije iz treće zemlje i Hrvatske narodne banke te
2) da postoji opravdana sumnja da je ta kreditna institucija iz treće zemlje na bilo koji način povezana s pranjem novca ili financiranjem terorizma.
(4) Hrvatska narodna banka će nakon izvršnosti odobrenja za osnivanje predstavništva kreditne institucije iz treće zemlje upisati predstavništvo u registar predstavništava kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj.
(5) Ako predstavništvo kreditne institucije iz treće zemlje postupa protivno propisima Republike Hrvatske, Hrvatska narodna banka može mu ukinuti odobrenje za osnivanje predstavništva kreditne institucije iz treće zemlje.
(6) Hrvatska narodna banka može donijeti podzakonski propis kojim pobliže uređuje uvjete za osnivanje i rad predstavništva kreditne institucije iz treće zemlje.
23. Odluka o predstavništvima kreditnih institucija iz trećih zemalja
Registar predstavništava kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj
Članak 95.
(1) Hrvatska narodna banka vodi registar predstavništava kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj.
(2) Hrvatska narodna banka može propisati način vođenja registra predstavništava kreditnih institucija i način objavljivanja podataka iz tog registra.
23. Odluka o predstavništvima kreditnih institucija iz trećih zemalja
IV. OBUHVAT PRIMJENE BONITETNIH ZAHTJEVA
Ispunjavanje zahtjeva na pojedinačnoj osnovi
(1) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužna je na pojedinačnoj osnovi ispunjavati zahtjeve u vezi sa:
1) sustavom upravljanja iz članka 101. ovoga Zakona
2) adekvatnošću kapitala iz članka 112. ovoga Zakona i strategijama i postupcima procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala iz članka 113. ovoga Zakona
3) zaštitnim slojem za očuvanje kapitala iz članka 117. ovoga Zakona
4) protucikličkim zaštitnim slojem kapitala iz članka 118. ovoga Zakona
5) zaštitnim slojem za strukturni sistemski rizik iz članka 130. ovoga Zakona, a na način iz članka 139. ovoga Zakona
6) zaštitnim slojem za OSV kreditne institucije iz članka 137. ovoga Zakona, a na način iz članka 139. ovoga Zakona
7) ulaganjem u materijalnu imovinu iz članka 148. ovoga Zakona i
8) sastavljanjem i dostavljanjem financijskih i drugih izvještaja za potrebe Hrvatske narodne banke.
(2) Iznimno od stavka 1. točke 2. ovoga članka, kreditna institucija koja je uključena u grupu kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj, nije dužna na pojedinačnoj osnovi ispunjavati te zahtjeve ako u Republici Hrvatskoj ima položaj:
1) matične kreditne institucije ili
2) kreditne institucije koja je društvo kći matične kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, matičnog financijskog holdinga u grupi kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj ili matičnog mješovitog financijskog holdinga u grupi kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj.
(3) Obveza iz stavka 1. točke 2. ovoga članka odnosi se i na kreditnu instituciju koja je prema članku 19. Uredbe (EU) br. 575/2013 isključena iz grupe kreditnih institucija u RH.
Ispunjavanje zahtjeva na konsolidiranoj osnovi
(1) Matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH dužne su za svoju grupu kreditnih institucija u RH na konsolidiranoj osnovi ispunjavati zahtjeve u vezi sa:
1) sustavom upravljanja iz članka 101. ovoga Zakona, u skladu s dijelom prvim, glavom II Uredbe (EU) br. 575/2013
2) adekvatnošću kapitala iz članka 112. ovoga Zakona i strategijama i postupcima procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala iz članka 113. ovoga Zakona na način propisan dijelom prvim, glavom II. poglavljem 2. odjeljcima 2. i 3. Uredbe (EU) br. 575/2013
3) sastavljanjem i dostavljanjem financijskih i drugih izvještaja za potrebe Hrvatske narodne banke
4) zaštitnim slojem za očuvanje kapitala iz članka 117. ovoga Zakona, u skladu s dijelom prvim, glavom II Uredbe (EU) br. 575/2013
5) protucikličkim zaštitnim slojem kapitala iz članka 118. ovoga Zakona, u skladu s dijelom prvim, glavom II Uredbe (EU) br. 575/2013
6) zaštitnim slojem za strukturni sistemski rizik iz članka 130. ovoga Zakona, u skladu s dijelom prvim, glavom II Uredbe (EU) br. 575/2013, a na način iz članka 139. ovoga Zakona, ako je tako uređeno podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 129. stavka 1. ili članka 138. stavka 5. ovoga Zakona
7) zaštitnim slojem za GSV kreditne institucije iz članka 135. ovoga Zakona, a na način iz članka 139. ovoga Zakona,
8) zaštitnim slojem za OSV kreditne institucije iz članka 137. ovoga Zakona, a na način iz članka 139. ovoga Zakona, ako je tako uređeno podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 129. stavka 1. ili članka 138. stavka 5. ovoga Zakona i
9) ulaganjem u materijalnu imovinu iz članka 148. ovoga Zakona.
(2) Matična kreditna institucija dužna je za svoju grupu kreditnih institucija u RH na potkonsolidiranoj osnovi ispunjavati zahtjeve u vezi sa:
1) sustavom upravljanja iz članka 101. ovoga Zakona
2) zaštitnim slojem za strukturni sistemski rizik iz članka 130. ovoga Zakona, a na način iz članka 139. ovoga Zakona, ako je tako uređeno podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 129. stavka 1. ili članka 138. stavka 5. ovoga Zakona i
3) zaštitnim slojem za OSV kreditne institucije iz članka 137. ovoga Zakona, a na način iz članka 139. ovoga Zakona, ako je tako uređeno podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 129. stavka 1. ili članka 138. stavka 5. ovoga Zakona.
(3) Društvo kći koje je kreditna institucija, matični mješoviti financijski holding u grupi kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj ili matični financijski holding u grupi kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj koji su matična društva ili imaju sudjelujući udio u drugoj kreditnoj instituciji, financijskoj instituciji ili društvu za upravljanje UCITS-om ili mirovinskom društvu sa sjedištem u trećoj zemlji, dužni su obveze iz stavka 1. točke 2. ovoga članka ispunjavati na potkonsolidiranoj osnovi.
(4) Matična kreditna institucija u grupi kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj, matični financijski holding iz članka 278. ovoga Zakona i matični mješoviti financijski holding iz članka 278. ovoga Zakona te njihova društva kćeri u grupi kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj dužni su na konsolidiranoj ili na potkonsolidiranoj osnovi ispunjavati obveze o sustavu upravljanja iz članka 101. ovoga Zakona na razini grupe kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj, s ciljem da se osigura da organizacijski ustroj, postupci i sustavi unutar grupe kreditnih institucija budu usklađeni i propisno primijenjeni te da omogućavaju neometano prikupljanje svih podataka i informacija potrebnih za obavljanje supervizije.
(5) Matična kreditna institucija u grupi kreditnih institucija u RH, matični financijski holding iz članka 278. ovoga Zakona i matični mješoviti financijski holding iz članka 278. ovoga Zakona te njihova društva kćeri u grupi kreditnih institucija u RH dužni su osigurati da organizacijski ustroj, postupci i sustavi unutar grupe kreditnih institucija iz stavka 2. ovoga članka budu usklađeni i propisno primijenjeni u njihovim društvima kćerima koje nisu obveznici primjene ovoga Zakona, uključujući i ona društva kćeri čiji se poslovni nastan nalazi u off-shore financijskim centrima, i to na način da ta društva kćeri mogu neometano prikupljati sve podatke i informacije potrebne za obavljanje supervizije. Društva kćeri koja nisu obveznici primjene ovoga Zakona na pojedinačnoj osnovi ispunjavaju zahtjeve specifične za pojedini sektor.
(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, matična kreditna institucija u grupi kreditnih institucija u RH, matični financijski holding iz članka 278. ovoga Zakona i matični mješoviti financijski holding iz članka 278. ovoga Zakona te njihova društva kćeri u grupi kreditnih institucija u RH nisu dužni primijeniti obveze propisane člankom 101. ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na društva kćeri u trećim zemljama ako Hrvatskoj narodnoj banci mogu dokazati da bi ispunjavanje tih zahtjeva bilo protivno propisima treće zemlje u kojoj je društvo kći osnovano.
Politike primitaka na konsolidiranoj osnovi
Članak 97.a (NN 146/20)
(1) Iznimno od članka 97. ovoga Zakona, matična kreditna institucija u RH ili matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH nije dužna na konsolidiranoj osnovi ispunjavati zahtjeve iz članaka 100., 100.a i 100.b i članka 50. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona kojima se uređuje politika primitaka, varijabilni primici i osnivanje odbora za primitke odnosno podzakonskog propisa donesenog na temelju članka 100. stavka 4. ovoga Zakona na:
1) društvo kći s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici ako je to društvo obveznik primjene posebnih propisa o primicima u skladu s ostalim pravnim propisima Europske unije
2) društvo kći s poslovnim nastanom u trećoj zemlji ako bi to društvo, da ima sjedište u Europskoj uniji, bilo obveznik primjene posebnih propisa o primicima u skladu s ostalim pravnim propisima Europske unije.
(2) Neovisno o stavcima 1. i 3. ovoga članka, matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH dužne su na konsolidiranoj osnovi odredbe o odnosu između varijabilnog i fiksnog dijela ukupnih primitaka iz članka 100.a ovoga Zakona primjenjivati i na ta društva kćeri.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, matična kreditna institucija u RH ili matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH dužna je osigurati da se zahtjevi iz članaka 100., 100.a i 100.b i članka 50. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona kojima se uređuje politika primitaka, varijabilni primici i osnivanje odbora za primitke odnosno podzakonskog propisa donesenog na temelju članka 100. stavka 4. ovoga Zakona primjenjuje na pojedinačnoj osnovi na radnike društva kćeri koje nije obveznik primjene ovoga Zakona, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
1) društvo kći jest društvo za upravljanje imovinom ili
2) društvo kći jest društvo koje pruža sljedeće investicijske usluge i aktivnosti:
– izvršavanje naloga za račun klijenta
– trgovanje za vlastiti račun
– upravljanje portfeljem
– pokroviteljstvo nad financijskim instrumentima i/ili provedba ponude odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa
– provedba ponude odnosno prodaje financijskih instrumenata bez obveze otkupa i
3) radnici društva kćeri obavljaju profesionalne aktivnosti koje neposredno imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti grupe ili poslovanje institucija unutar grupe.
Obuhvat primjene SREP-a i supervizorskih mjera
Članak 97.b (NN 146/20)
Hrvatska narodna banka primjenjuje postupak provjere i ocjene iz glave XVI. i supervizorske mjere iz glave XVIII. ovoga Zakona, u skladu s razinom primjene zahtjeva iz Uredbe (EU) br. 575/2013, navedenih u dijelu prvom glavi II. te Uredbe.
V. SUSTAV UPRAVLJANJA
V.1. OPĆE ODREDBE
Načelo likvidnosti i načelo solventnosti
Članak 98.
Kreditna institucija dužna je poslovati tako da je u svakom trenutku sposobna pravodobno ispunjavati dospjele novčane obveze (načelo likvidnosti) te da je trajno sposobna ispunjavati sve svoje obveze (načelo solventnosti).
Zabrana isplaćivanja dobiti
Članak 99.
(1) Kreditna institucija ne smije isplaćivati akontaciju dobiti ili dividende, dobit ili dividendu niti obavljati isplate na temelju sudjelovanja uprave, nadzornog odbora i radnika u dobiti društva u sljedećim slučajevima:
1) ako je regulatorni kapital kreditne institucije manji od inicijalnog kapitala iz članka 19. ovoga Zakona
2) ako kreditna institucija na vrijeme ne podmiruje svoje dospjele obveze ili ako kreditna institucija zbog isplaćivanja dobiti ne bi mogla podmirivati dospjele obveze
3) ako je Hrvatska narodna banka naložila kreditnoj instituciji da otkloni slabosti i propuste vezane uz netočno iskazivanje aktivnih i pasivnih bilančnih i izvanbilančnih stavki, a čije bi točno iskazivanje utjecalo na iskazani poslovni rezultat u računu dobiti i gubitka kreditne institucije ili
4) ako Hrvatska narodna banka tako odredi svojim rješenjem zbog načina na koji kreditna institucija upravlja rizicima kojima je izložena ili kojima bi mogla biti izložena u svojem poslovanju.
(2) Zabrane iz stavka 1. ovoga članka vrijede:
1) u slučaju iz stavka 1. točke 1. ovoga članka, sve dok kreditna institucija ne dosegne propisanu visinu kapitala
2) u slučaju iz stavka 1. točke 2. ovoga članka, sve dok kreditna institucija ne otkloni poremećaje u svojoj likvidnosti
3) u slučaju iz stavka 1. točke 3. ovoga članka, sve dok kreditna institucija ne otkloni svoje slabosti i propuste u iskazivanju stavki, osim ako na temelju pravilnog iskazivanja nastupi razlog za zabranu iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka te
4) u slučaju iz stavka 1. točke 4. ovoga članka, sve dok teku rokovi ili dok se ne izvrše mjere iz rješenja.
Politike primitaka
Članak 100. (NN 146/20)
(1) Kreditna institucija dužna je uspostaviti i primjenjivati politike primitaka razmjerno svojoj veličini, unutarnjoj organizaciji te vrsti, opsegu i složenosti poslova koje obavlja.
(2) Odredbe o odgodi varijabilnih primitaka, dodjeli varijabilnih primitaka u instrumentima te zadržavanju i isplati diskrecijskih mirovinskih pogodnosti u obliku instrumenta iz podzakonskog propisa donesenog na temelju stavka 4. ovoga članka ne primjenjuju se na:
1) kreditnu institucija koja nije velika kreditna institucija
2) male primitke radnika kreditne institucije.
(3) Kreditna institucija koja ugovori isplatu varijabilnih primitaka protivno odredbama ovoga Zakona ili odredbama podzakonskog propisa donesenog na temelju stavka 4. ovoga članka ne smije isplaćivati tako ugovorene varijabilne primitke te su tako ugovorene odredbe ništetne.
(4) Hrvatska narodna banka donijet će podzakonski propis kojim pobliže uređuje pravila, postupke i kriterije u vezi s politikama primitaka, a osobito:
– definiciju i vrste primitaka radnika
– kriterije za određivanje identificiranih radnika
– zahtjeve vezane uz primitke radnika te način i opseg primjene tih zahtjeva i
– način i rokove izvješćivanja Hrvatske narodne banke o primicima.
Odnos između varijabilnoga i fiksnog dijela ukupnih primitaka
Članak 100.a (NN 47/20, 146/20)
(1) Kreditna institucija dužna je odnos između varijabilnoga i fiksnog dijela ukupnih primitaka pojedinog radnika odrediti tako da iznos varijabilnog dijela ne prelazi iznos fiksnog dijela ukupnih primitaka.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kreditna institucija može odrediti iznos varijabilnog dijela ukupnih primitaka do visine dvostrukog iznosa fiksnog dijela ukupnih primitaka pojedinog radnika ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1) glavna skupština kreditne institucije donijela je, na temelju obrazloženog prijedloga uprave, odluku kojom utvrđuje: iznos varijabilnih primitaka, broj radnika na koje se ta odluka odnosi i njihove funkcije te očekivani utjecaj koji će ta odluka imati na održavanje adekvatne razine kapitala
2) odluka iz točke 1. ovoga stavka donesena je glasovima koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnoga kapitala zastupljenoga na glavnoj skupštini pri donošenju odluke
3) radnici za koje se traži viši odnos varijabilnih i fiksnih primitaka nisu sudjelovali u glasovanju o odluci iz točke 1. ovoga stavka
4) kreditna institucija prethodno je obavijestila sve dioničare o tome da će se na glavnoj skupštini odlučivati o višem odnosu varijabilnih i fiksnih primitaka
5) kreditna institucija je najkasnije 30 dana prije održavanja glavne skupštine obavijestila Hrvatsku narodnu banku o tome da će se glavnoj skupštini predložiti donošenje odluke o višem odnosu varijabilnih i fiksnih primitaka, pri čemu je:
a) naznačila traženi odnos varijabilnih i fiksnih primitaka
b) obrazložila takav odnos i
c) dokazala da traženi odnos neće negativno utjecati na ispunjavanje obveza kreditne institucije propisanih Uredbom (EU) br. 575/2013, ovim Zakonom i podzakonskim propisima donesenima na osnovi ovoga Zakona, a posebno na održavanje adekvatnosti regulatornoga kapitala.
(3) Kreditna institucija dužna je u roku od pet radnih dana od dana održane glavne skupštine obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o donesenoj odluci glavne skupštine o:
1) odobrenom višem odnosu varijabilnih i fiksnih primitaka, uključujući naznaku višeg odnosa, i
2) odobrenim različitim višim odnosima varijabilnih i fiksnih primitaka, ako primjenjuje različite više odnose za različite poslovne jedinice, kontrolne i ostale funkcije te različite kategorije identificiranih radnika, uključujući naznaku različitih viših odnosa.
(4) Kreditna institucija dužna je u roku iz stavka 3. ovoga članka dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci sljedeće informacije:
1) broj radnika (kraj posljednje financijske godine)
2) broj identificiranih radnika (rezultat posljednjeg utvrđivanja)
3) ukupnu bilancu (kraj posljednje financijske godine)
4) odluku glavne skupštine kreditne institucije
5) odnos koji je odredila i
6) ako su odobreni različiti odnosi unutar kreditne institucije, poslovna područja i odobrene postotke te maksimalno odobreni odnos.
(5) Ako glavna skupština kreditne institucije donese odluku o smanjenju prethodno utvrđenoga višega maksimalnog odnosa između varijabilnog i fiksnog dijela ukupnih primitaka, takva se odluka donosi većinom glasova nazočnih na glavnoj skupštini. Kreditna institucija dužna je u roku od pet radnih dana od dana održane glavne skupštine o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.
Ograničenja u odnosu na vrstu i oblike instrumenata u kojima varijabilni primici mogu biti dodijeljeni
Članak 100.b (NN 47/20, 115/22)
Kreditna institucija može upotrijebiti instrumente za dodjelu varijabilnih primitaka u obliku redovnih dionica kreditne institucije koja je izravno ili neizravno nadređena kreditnoj instituciji ili u obliku instrumenata povezanih s redovnim dionicama kreditne institucije koja je izravno ili neizravno nadređena kreditnoj instituciji samo ako upravljanje kapitalom na razini grupe kreditnih institucija u kojoj je kreditna institucija članica onemogućuje ili znatno otežava upotrebu instrumenata koje je izdala sama kreditna institucija.
V.2. SUSTAV UPRAVLJANJA
Sustav upravljanja
Članak 101. (NN 19/15, 146/20)
(1) Kreditna institucija dužna je, razmjerno vrsti, opsegu i složenosti poslova koje obavlja i rizicima svojstvenih modelu poslovanja, uspostaviti i provoditi djelotvoran i pouzdan sustav upravljanja koji obuhvaća:
1) jasan organizacijski ustroj s dobro definiranim, preglednim i dosljednim linijama ovlasti i odgovornosti unutar kreditne institucije, uspostavljen na način da se izbjegne sukob interesa
2) djelotvorno upravljanje svim rizicima kojima je izložena ili bi mogla biti izložena u svojem poslovanju
3) primjerene sustave unutarnjih kontrola koji uključuju i primjerene administrativne i računovodstvene postupke
4) politike primitaka koje su u skladu s odgovarajućim i djelotvornim upravljanjem rizicima koje promiču odgovarajuće i djelotvorno upravljanje rizicima i koje su rodno neutralne i
5) plan oporavka.
(2) Hrvatska narodna banka može donijeti podzakonski propis kojim pobliže uređuje zahtjeve vezane uz sustav upravljanja, a osobito:
1) u vezi s pravilima o upravljanju rizicima:
– opća pravila o upravljanju rizicima
– pravila o upravljanju kreditnim rizikom
– pravila o upravljanju tržišnim rizicima
– pravila o upravljanju kamatnim rizikom koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje
– pravila o upravljanju operativnim rizikom
– pravila o upravljanju informacijskim sustavom i rizicima koji proizlaze iz uporabe informacijskog sustava
– pravila o upravljanju ostalim rizicima
2) u vezi s praćenjem portfelja koji nose kreditni rizik:
– kriterije klasifikacije plasmana i izvanbilančnih obveza na osnovi kojih je kreditna institucija izložena kreditnom riziku
– način utvrđivanja gubitaka koji proizlaze iz kreditnog rizika
– način provođenja vrijednosnih usklađivanja (ispravaka vrijednosti) bilančnih stavki i rezerviranja za izvanbilančne stavke
– rangiranje instrumenata osiguranja potraživanja i
– vođenje kreditnih spisa
3) u vezi s izračunom velike izloženosti definiranje kriterija povezanosti
4) obvezu rezerviranja sredstava za sudske sporove i pravni rizik
5) pravila, postupke i kriterije u vezi s politikama primitaka, a osobito:
– definiciju primitaka radnika
– zahtjeve vezane uz primitke radnika, te način i opseg primjene tih zahtjeva i
– način i rokove izvješćivanja Hrvatske narodne banke o primicima
6) u vezi s ograničenjem ulaganja u materijalnu imovinu:
– način procjenjivanja i uključivanja pojedinačnih ulaganja u izračun ograničenja ulaganja u materijalnu imovinu
– način izračuna ograničenja ulaganja
– način i rokove izvješćivanja Hrvatske narodne banke
7) u vezi s izvješćivanjem Hrvatske narodne banke:
– sadržaj izvješća i obavijesti
– rokove i način izvješćivanja
8) način i opseg primjene zahtjeva vezanih uz izradu planova oporavka kreditne institucije te sadržaj, način i rokove dostave tih planova.
(3) Hrvatska narodna banka može donijeti podzakonski propis kojim uređuje formiranje rezerva za opće bankovne rizike, način izračuna stanja pojedinačnih i svih otvorenih stavki i najveće dopuštene razlike između tih stavki i ograničenja kojima se određuju posebni uvjeti poslovanja kreditnih institucija.
19. Odluka o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija
22. Odluka o upravljanju kamatnim rizikom u knjizi banke
26. Odluka o primicima radnika
27. Odluka o planovima oporavka kreditnih institucija
36. Odluka o izvješćivanju o planovima financiranja
42. Odluka o upravljanju kamatnim rizikom u knjizi banke
44. Odluka o primicima radnika
61. Odluka o sustavu upravljanja
63. Odluka o velikim izloženostima kreditnih institucija
73. Odluka o zaštitnim slojevima kapitala i mjerama za očuvanje kapitala
81. Odluka o planovima oporavka kreditnih institucija
82. Odluka o primjerenom upravljanju informacijskim sustavom
V.2.1. ORGANIZACIJSKI USTROJ
Organizacijski ustroj
Članak 102. (NN 15/18)
(1) Kreditna institucija uspostavila je jasan organizacijski ustroj s dobro definiranim, preglednim i dosljednim linijama ovlasti i odgovornosti unutar kreditne institucije, kojim se izbjegava sukob interesa ako on:
1) omogućuje učinkovitu komunikaciju i suradnju na svim organizacijskim razinama, uključujući primjeren tijek informacija u kreditnoj instituciji
2) ograničava i sprječava sukob interesa i
3) uspostavlja jasan i dokumentiran proces donošenja odluka.
(2) Kreditna institucija dužna je pravodobno utvrditi područja poslovanja u kojima postoji mogući sukob interesa te osigurati da se na odgovarajući način spriječi sukob interesa u bilo kojem obliku.
(3) Hrvatska narodna banka donijet će podzakonski propis kojim će pobliže urediti zahtjeve vezane uz organizacijski ustroj.
61. Odluka o sustavu upravljanja
V.2.2. UPRAVLJANJE RIZICIMA
Upravljanje rizicima
Članak 103. (NN 146/20)
(1) Upravljanje rizicima je, u smislu ovoga Zakona, skup postupaka i metoda za utvrđivanje, mjerenje, odnosno procjenjivanje, ovladavanje i praćenje rizika, uključujući i izvješćivanje o rizicima kojima je kreditna institucija izložena ili bi mogla biti izložena u svojem poslovanju.
(2) Kreditna institucija dužna je sustavom upravljanja rizicima obuhvatiti kreditni rizik, koncentracijski rizik, sekuritizacijske rizike, rezidualni rizik, tržišne rizike, operativni rizik, likvidnosni rizik, kamatni rizik u knjizi pozicija kojima se ne trguje, rizik prekomjerne financijske poluge i ostale rizike kojima je izložena ili bi mogla biti izložena u svojem poslovanju.
(3) Kreditna institucija dužna je osigurati odgovarajuće resurse za upravljanje svim značajnim rizicima, uključujući odgovarajući broj radnika s potrebnim stručnim znanjem i iskustvom u upravljanju rizicima, te za poslove vrednovanja imovine, upotrebu vanjskih kreditnih rejtinga i interne modele za te rizike.
(4) Kreditna institucija dužna je uspostaviti odgovarajuće linije izvještavanja o rizicima prema upravi i nadzornom odboru koje pokrivaju sve značajne rizike i politike upravljanja rizicima te njihove promjene.
(5) Kreditna institucija dužna je, radi dosljedne primjene strategija i politika upravljanja rizicima, utvrditi i dosljedno primjenjivati primjerene administrativne, računovodstvene i druge postupke za djelotvoran sustav unutarnjih kontrola, a osobito:
1) za izračunavanje i preispitivanje iznosa kapitalnih zahtjeva za te rizike i
2) za utvrđivanje i praćenje velikih izloženosti, promjena u velikim izloženostima i za provjeravanje usklađenosti velikih izloženosti s politikama kreditne institucije u odnosu na tu vrstu izloženosti.
(6) Kreditna institucija dužna je dosljedno primjenjivati interne sustave, upotrebljavati standardiziranu metodologiju ili pojednostavnjenu standardiziranu metodologiju za prepoznavanje, vrednovanje, upravljanje i ublažavanje rizika koji proizlaze iz mogućih promjena kamatnih stopa koje utječu na ekonomsku vrijednost kapitala i neto kamatni prihod iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje.
(7) Standardiziranu metodologiju ili pojednostavnjenu standardiziranu metodologiju propisuje Europska komisija regulatornim tehničkim standardom.
(8) Kreditna institucija dužna je primjenjivati interne sustave za procjenu i praćenje rizika koji proizlaze iz mogućih promjena kreditnih raspona koje utječu na ekonomsku vrijednost kapitala i neto kamatni prihod iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje.
V.2.3. SUSTAV UNUTARNJIH KONTROLA
Sustav unutarnjih kontrola
Članak 104.
(1) Sustav unutarnjih kontrola jest skup procesa i postupaka uspostavljenih za adekvatnu kontrolu rizika, praćenje učinkovitosti i djelotvornosti poslovanja kreditne institucije, pouzdanosti njezinih financijskih i ostalih informacija te usklađenosti s propisima, internim aktima, standardima i kodeksima radi osiguranja stabilnosti poslovanja kreditne institucije.
(2) Kreditna institucija dužna je uspostaviti i provoditi djelotvoran sustav unutarnjih kontrola u svim područjima poslovanja koji obuhvaća najmanje:
1) primjeren organizacijski ustroj
2) organizacijsku kulturu
3) uspostavu kontrolnih funkcija kreditne institucije
4) adekvatne kontrolne aktivnosti i podjelu dužnosti
5) prikladne unutarnje kontrole integrirane u poslovne procese i aktivnosti kreditne institucije i
6) prikladne administrativne i računovodstvene postupke.
Kontrolne funkcije
Članak 105.
(1) Kreditna institucija dužna je uspostaviti tri kontrolne funkcije:
1) funkciju kontrole rizika
2) funkciju praćenja usklađenosti i
3) funkciju unutarnje revizije.
(2) Uprava kreditne institucije dužna je, uz prethodnu suglasnost nadzornog odbora, donijeti interni akt za svaku kontrolnu funkciju.
(3) Hrvatska narodna banka može donijeti podzakonski propis kojim pobliže uređuje sadržaj internih akata za svaku kontrolnu funkciju, uvjete koje moraju ispunjavati osobe koje obavljaju poslove kontrolnih funkcija, sadržaj i dinamiku izvješća kontrolnih funkcija, osobe kojima se izvješća dostavljaju te opseg i način obavljanja poslova svake funkcije iz stavka 1. ovoga članka te način na koji uprava kreditne institucije preispituje primjerenost i djelotvornost kontrolnih funkcija u skladu s člankom 41. stavkom 5. ovoga Zakona.
61. Odluka o sustavu upravljanja
Organizacijski ustroj kontrolnih funkcija
Članak 106.
(1) Kreditna institucija dužna je uspostaviti stalne i djelotvorne kontrolne funkcije s odgovarajućim ovlastima neovisne o poslovnim procesima i aktivnostima u kojima rizik nastaje, odnosno koje kontrolne funkcije prate i nadziru, razmjerno svojoj veličini te vrsti, opsegu i složenosti poslova u skladu sa svojim profilom rizičnosti.
(2) Pojedina kontrolna funkcija ne može biti organizirana u sklopu druge kontrolne funkcije.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, kreditna institucija može obavljanje poslova funkcije praćenja usklađenosti organizirati unutar funkcije kontrole rizika ili neke funkcije podrške ako je to primjereno njezinoj veličini te vrsti, opsegu i složenosti poslova, s time da se poslovi te funkcije ne mogu organizirati unutar funkcije unutarnje revizije.
(4) Kreditna institucija dužna je organizirati funkciju unutarnje revizije kao poseban organizacijski dio, funkcionalno i organizacijski neovisnu o aktivnostima koje revidira i o drugim organizacijskim dijelovima kreditne institucije.
(5) Kreditna institucija dužna je organizirati kontrolne funkcije na način da pokrije sve značajne rizike kojima jest ili kojima bi kreditna institucija mogla biti izložena u svom poslovanju.
(6) Kreditna institucija dužna je uspostaviti kontrolne funkcije na način da se izbjegne sukob interesa.
(7) Kreditna institucija ne smije u cijelosti eksternalizirati kontrolne funkcije. Kreditna institucija može obavljanje dijela poslova kontrolnih funkcija povjeriti pružatelju usluga u skladu s ovom glavom i propisima donesenima na temelju ovoga Zakona.
Osobe koje obavljaju poslove kontrolne funkcije
Članak 107. (NN 19/15)
(1) Kreditna institucija dužna je, razmjerno svojoj veličini, vrsti, opsegu i složenosti poslova, za obavljanje poslova svake kontrolne funkcije osigurati dostatan broj osoba koje moraju imati odgovarajuće stručno znanje i iskustvo.
(2) Ako se obavljanje poslova pojedine kontrolne funkcije povjerava većem broju osoba, mora se imenovati osoba odgovorna za rad kontrolne funkcije kao cjeline.
(3) Uprava kreditne institucije ne može imenovati ni zamijeniti osobu odgovornu za rad pojedine kontrolne funkcije bez suglasnosti nadzornog odbora kreditne institucije.
(4) Kreditna institucija dužna je bez odgode, a najkasnije u roku od tri radna dana, obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o imenovanju osoba odgovornih za rad svake kontrolne funkcije te o razlozima za zamjenu tih osoba.
(5) Osoba odgovorna za rad pojedine kontrolne funkcije izvještava izravno upravu i nadzorni odbor te revizorski odbor i/ili drugi odgovarajući odbor koji je osnovao nadzorni odbor. Organi i tijela koje osoba odgovorna za rad pojedine kontrolne funkcije izravno izvještava dužni su osigurati da ta osoba najmanje jednom godišnje sudjeluje na sjednicama tih organa i tijela kada se raspravlja o izvještaju te osobe.
(6) Kreditna institucija dužna je osigurati redovito stručno obrazovanje i osposobljavanje osoba koje obavljaju poslove kontrolnih funkcija.
Obavještavanje uprave i nadzornog odbora kreditne institucije te Hrvatske narodne banke
Članak 108.
Ako osoba odgovorna za rad pojedine kontrolne funkcije tijekom obavljanja svojih poslova utvrdi nezakonitost u poslovanju ili kršenje pravila o upravljanju rizicima, odnosno kretanje (razvoj) rizika zbog čega je ugrožena likvidnost, solventnost ili sigurnost poslovanja kreditne institucije, dužna je o tome odmah obavijestiti upravu, nadzorni odbor kreditne institucije i Hrvatsku narodnu banku.
V.2.4. EKSTERNALIZACIJA
Pojam eksternalizacije i registar ugovorenih eksternalizacija
Članak 109. (NN 47/20)
(1) Eksternalizacija jest svako povjeravanje obavljanja procesa, usluga ili aktivnosti između kreditne institucije i pružatelja usluge koje bi kreditna institucija inače obavljala sama.
(2) Kreditna institucija dužna je voditi i ažurirati registar informacija o svim ugovorima o eksternalizaciji.
Uvjeti za eksternalizaciju
Članak 110. (NN 47/20)
(1) Kreditna institucija dužna je uspostaviti odgovarajući sustav upravljanja rizicima koji su povezani s eksternalizacijom.
(2) Kreditna institucija dužna je osigurati da eksternalizacija ne narušava:
1) obavljanje redovitog poslovanja kreditne institucije
2) djelotvorno upravljanje rizicima kreditne institucije
3) sustav unutarnjih kontrola kreditne institucije i
4) mogućnost obavljanja supervizije od strane Hrvatske narodne banke.
(3) Ako kreditna institucija namjerava eksternalizirati ključne ili važne procese, usluge ili aktivnosti, dužna je o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku i dostaviti propisanu dokumentaciju.
(4) Brisan.
Propisi Hrvatske narodne banke u vezi s eksternalizacijom
Članak 111. (NN 47/20)
Hrvatska narodna banka donijet će podzakonski propis kojim pobliže uređuje:
1) pojam ključnih ili važnih procesa, usluga ili aktivnosti
2) procese, usluge ili aktivnosti koje se u skladu s člankom 109. stavkom 1. ovoga Zakona ne smatraju eksternalizacijom
3) iscrpne uvjete za eksternalizaciju
4) sadržaj informacija, oblik i vođenje registra ugovorenih eksternalizacija
5) sadržaj dokumentacije uz obavijest i rokove za dostavu obavijesti iz članka 110. stavka 3. ovoga Zakona.
VI. ADEKVATNOST KAPITALA
Adekvatnost kapitala
Članak 112.
Kreditna institucija dužna je osigurati da u svakom trenutku ima iznos kapitala adekvatan vrstama, opsegu i složenosti poslova koje obavlja i rizicima kojima je izložena ili bi mogla biti izložena u pružanju tih usluga.
Strategija i postupci procjenjivanja adekvatnosti internoga kapitala
Članak 113.
(1) Kreditna institucija dužna je utvrditi i provoditi primjerenu, djelotvornu i sveobuhvatnu strategiju i postupke za kontinuirano procjenjivanje i održavanje iznosa, vrste i rasporeda internog kapitala.
(2) Internim kapitalom smatra se kapital koji je kreditna institucija ocijenila adekvatnim u odnosu na vrstu i razinu rizika kojima je izložena ili bi mogla biti izložena u svojem poslovanju.
(3) Kreditna institucija dužna je redovito preispitivati strategiju i postupke iz stavka 1. ovoga članka kako bi osigurala da su sveobuhvatni i razmjerni vrsti, opsegu i složenosti poslova koje obavlja.
(4) Hrvatska narodna banka donosi podzakonski propis kojim pobliže uređuje postupke procjenjivanja, način i rokove izvješćivanja Hrvatske narodne banke o adekvatnosti internog kapitala kreditne institucije i izračun internog kapitala na pojedinačnoj i konsolidiranoj osnovi.
16. Odluka o postupku procjenjivanja adekvatnosti internoga kapitala kreditne institucije
Odobrenja Hrvatske narodne banke
Članak 114. (NN 15/18, 47/20, 151/22)
(1) Ako obavješćivanje o planiranoj izmjeni internog modela već nije propisano Uredbom (EU) br. 575/2013 ili uredbama koje su donesene na temelju te Uredbe, kreditna institucija dužna je odmah obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o planiranoj izmjeni internog modela za koji je dobila odobrenje.
(2) Hrvatska narodna banka ocijenit će u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, na temelju dostavljene dokumentacije i informacija kojima raspolaže, zahtijeva li planirana izmjena izmjenu odobrenja.
(3) Ako obavješćivanje o prestanku ispunjavanja uvjeta već nije propisano Uredbom (EU) br. 575/2013 ili uredbama koje su donesene na temelju te Uredbe, kreditna institucija dužna je odmah obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o prestanku ispunjavanja uvjeta za izdavanje odobrenja i priložiti:
1) dokaz da odstupanja nisu materijalno značajna ili
2) plan za osiguravanje ispunjavanja uvjeta za izdavanje odobrenja.
(4) Kreditna institucija može rasporediti instrumente kapitala iz članaka 52. i 63. Uredbe (EU) br. 575/2013 kao instrumente dodatnog osnovnog kapitala odnosno instrumente dopunskog kapitala nakon što dobije odobrenje za raspoređivanje instrumenta kapitala kao instrumenata dodatnog osnovnog kapitala odnosno instrumenata dopunskog kapitala.
(5) Hrvatska narodna banka izdat će odobrenje iz stavka 4. ovoga članka ako instrument kapitala ispunjava sve propisane uvjete.
(6) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom propisat će dokumentaciju koju je kreditna institucija dužna dostaviti zajedno sa zahtjevom za izdavanje odobrenja iz stavka 4. ovoga članka i zahtjevom za izdavanje odobrenja iz članka 26. stavka 3. Uredbe (EU) br. 575/2013.
Interni pristup za izračunavanje kapitalnih zahtjeva
Članak 115. (NN 15/18, 146/20)
(1) Kreditna institucija, k koja nije mala i jednostavna kreditna institucija, dužna je, ne dovodeći pritom u pitanje ispunjavanje kriterija utvrđenih u dijelu trećem glavi I. poglavlju 3. odjeljku 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, poduzimati odgovarajuće mjere za razvijanje interne procjene kreditnog rizika i upotrebu pristupa zasnovanog na internom rejting-sustavu za izračun kapitalnog zahtjeva za kreditni rizik:
a) za izloženosti koje su značajne u apsolutnom iznosu i
b) ako istodobno ima velik broj značajnih drugih ugovornih strana.
(2) Kreditna institucija, koja nije mala i jednostavna kreditna institucija, dužna je, ne dovodeći pritom u pitanje ispunjavanje kriterija utvrđenih u dijelu trećem glavi IV. poglavlju 5. odjeljcima od 1. do 5. Uredbe (EU) br. 575/2013, poduzimati odgovarajuće mjere za razvijanje interne procjene specifičnih rizika i za razvijanje i upotrebu internih modela za izračun kapitalnog zahtjeva za specifični rizik dužničkih instrumenata u knjizi trgovanja, zajedno s internim modelima za izračun kapitalnih zahtjeva za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza i migracijski rizik:
a) za izloženosti koje su značajne u apsolutnom iznosu i
b) ako imaju velik broj značajnih pozicija u dužničkim instrumentima različitih izdavatelja.
(3) Kreditna institucija koja nije mala i jednostavna kreditna institucija ne smije se pri procjeni kreditne sposobnosti klijenta ili financijskog instrumenta isključivo rukovoditi vanjskim kreditnim rejtingom.
Ograničenje raspolaganja redovnim osnovnim kapitalom
Članak 115.a (NN 146/20)
(1) Kreditna institucija ne smije se redovnim osnovnim kapitalom, koji održava radi ispunjavanja zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj, koristiti za:
− ispunjavanje zahtjeva navedenih u članku 92. stavku 1. točkama a), b) i c) Uredbe (EU) br. 575/2013
− ispunjavanje zahtjeva za dodatni regulatorni kapital koji je Hrvatska narodna banka naložila na temelju članka 228. ovoga Zakona, a koji se koriste za pokrivanje rizika, osim rizika prekomjerne financijske poluge niti
− ispunjavanje smjernica o kojima je Hrvatska narodna banka obavijestila kreditnu instituciju u skladu s člankom 228.a ovoga Zakona koje se koriste za pokrivanje rizika, osim rizika prekomjerne financijske poluge.
(2) Kreditna institucija ne smije se redovnim osnovnim kapitalom, koji održava radi ispunjavanja jednog od zaštitnih slojeva, koristiti za ispunjavanje drugih primjenjivih zaštitnih slojeva.
(3) Kreditna institucija ne smije se redovnim osnovnim kapitalom, koji održava radi ispunjavanja zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj, koristiti za:
− ispunjavanje zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze GSV kreditne institucije iz članka 92.a Uredbe (EU) br. 575/2013
− ispunjavanje zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze GSV kreditne institucije izvan EU-a iz članka 92.b Uredbe (EU) br. 575/2013
− ispunjavanje minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze naloženog na temelju članka 26. Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava niti
− ispunjavanje minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze za sanacijske subjekte koji su dio GSV kreditne institucije i Unijina značajna društva kćeri GSV kreditne institucija izvan EU-a.
VII. ZAŠTITNI SLOJEVI KAPITALA
Članak 116. (NN 19/15)
Brisan.
VII.1. ZAŠTITNI SLOJ ZA OČUVANJE KAPITALA
Zaštitni sloj za očuvanje kapitala
Članak 117. (NN 19/15, 15/18, 146/20)
(1) Kreditna institucija dužna je održavati zaštitni sloj za očuvanje kapitala u visini od 2,5% ukupnog iznosa izloženosti riziku u obliku redovnog osnovnog kapitala.
(2) Kreditna institucija koja ne ispunjava zahtjev iz stavka 1. ovoga članka dužna je primijeniti odredbe članka 140. stavaka 2., 3. i 5., članka 143. te, ako je primjenjivo, članka 143.a ovoga Zakona.
VII.2. PROTUCIKLIČKI ZAŠTITNI SLOJ KAPITALA
Opće odredbe
Članak 118. (NN 19/15, 15/18, 146/20)
(1) Kreditna institucija dužna je u obliku redovnog osnovnog kapitala održavati protuciklički zaštitni sloj kapitala koji je jednak njezinom ukupnom iznosu izloženosti riziku pomnoženom sa specifičnom stopom protucikličkog zaštitnog sloja iz članka 126. ovoga Zakona.
(2) Kreditna institucija koja ne ispunjava zahtjev iz stavka 1. ovoga članka dužna je primijeniti odredbe članka 140. stavaka 2., 3. i 5., članka 143. te, ako je primjenjivo, članka 143.a ovoga Zakona.
Određivanje stope protucikličkog zaštitnog sloja za Republiku Hrvatsku
Članak 119. (NN 47/20, 146/20, 151/22)
(1) Hrvatska narodna banka je imenovano tijelo za određivanje stope protucikličkog zaštitnog sloja za područje Republike Hrvatske odnosno imenovano tijelo za potrebe članka 136. stavka 1. Direktive 2013/36/EU.
(2) Hrvatska narodna banka dužna je za svako tromjesečje izračunati referentni pokazatelj na kojem zasniva svoju procjenu potrebne visine stope protucikličkog zaštitnog sloja u skladu sa stavkom 3. ovoga članka.
(3) Referentni pokazatelj iz stavka 2. ovoga članka mora na smislen način odražavati kreditni ciklus i rizike koji proizlaze iz prekomjernog kreditnog rasta u Republici Hrvatskoj kao i specifičnosti gospodarstva Republike Hrvatske. Referentni pokazatelj obvezno se zasniva na odstupanju omjera kredita i bruto domaćeg proizvoda od njegova dugoročnog trenda, uzimajući u obzir, među ostalim, sljedeće:
1) pokazatelj rasta razine kredita u Republici Hrvatskoj, a osobito pokazatelj koji odražava promjenu omjera odobrenih kredita u Republici Hrvatskoj i bruto domaćeg proizvoda
2) važeće smjernice Europskog odbora za sistemske rizike u vezi s načinom mjerenja i izračuna odstupanja omjera kredita i bruto domaćeg proizvoda od dugoročnog trenda te u vezi s izračunom referentnih pokazatelja, sve u skladu s člankom 135. stavkom 1. točkom b) Direktive 2013/36/EU.
(4) Hrvatska narodna banka dužna je za svako tromjesečje procijeniti intenzitet cikličkog sistemskog rizika i primjerenu visinu stope protucikličkog zaštitnog sloja za područje Republike Hrvatske i prema potrebi odrediti ili prilagoditi visinu stope protucikličkog zaštitnog sloja te o tome donijeti podzakonski propis, uzimajući u obzir:
– referentni pokazatelj iz stavaka 2. i 3. ovoga članka
– važeće smjernice Europskog odbora za sistemske rizike o priznavanju i određivanju stopa protucikličkog zaštitnog sloja i sve preporuke tog odbora u vezi s određivanjem stope protucikličkog zaštitnog sloja i
– ostale varijable koje Hrvatska narodna banka smatra relevantnima za rješavanje pitanja cikličkog sistemskog rizika.
(5) Odluka iz stavka 4. ovoga članka sadrži stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala i datum početka primjene te stope.
83. Odluka o stopi protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala77. Odluka o stopi protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala
Visina stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala
Članak 120.
(1) Hrvatska narodna banka određuje stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala u rasponu između 0% i 2,5% ukupnog iznosa izloženosti riziku, pri čemu je podešava u iznosima od 0,25 postotnih bodova ili višekratnicima 0,25 postotnih bodova.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može odrediti stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala veću od 2,5% ukupnog iznosa izloženosti riziku ako je to opravdano na osnovi procjene iz članka 119. stavka 4. ovoga Zakona. Tako utvrđena stopa primjenjivat će se za izračun specifične stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala u skladu s člankom 126. ovoga Zakona.
Početak ili povećanje obveze održavanja protucikličkog zaštitnog sloja kapitala
Članak 121.
(1) Kada Hrvatska narodna banka prvi put odredi stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala veću od 0% ili kada poveća važeću stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala, dužna je odrediti datum početka primjene te stope pri izračunu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala.
(2) Rok iz stavka 1. ovoga članka jest 12 mjeseci od dana objave iz članka 123. ovoga Zakona.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako je to zbog izvanrednih okolnosti opravdano, Hrvatska narodna banka može odrediti da je rok kraći od 12 mjeseci od dana objave povećane stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala iz članka 123. ovoga Zakona.
Smanjenje ili ukidanje obveze održavanja protucikličkog zaštitnog sloja kapitala
Članak 122.
(1) Ako Hrvatska narodna banka smanji važeću stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala ili je odredi u visini od 0%, u objavi iz članka 123. ovoga Zakona odredit će indikativno razdoblje u kojem ne očekuje da će povećati tu stopu.
(2) Indikativno razdoblje iz stavka 1. ovoga članka nije obvezujuće za Hrvatsku narodnu banku.
Objava stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala za Republiku Hrvatsku
Članak 123. (NN146/20)
(1) Hrvatska narodna banka dužna je odluku iz članka 119. stavka 4. ovoga Zakona objaviti u »Narodnim novinama« i na svojim internetskim stranicama, pri čemu objava na internetskim stranicama uključuje najmanje sljedeće informacije:
1) stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala koja će se primjenjivati
2) relevantni omjer kredita i bruto domaćeg proizvoda i odstupanje od njegova dugoročnog trenda
3) referentni pokazatelj iz članka 119. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona
4) objašnjenje razloga za određivanje te stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala
5) u slučaju povećanja stope, datum od kojeg su kreditne institucije dužne početi primjenjivati tu povećanu stopu radi izračuna protucikličkog zaštitnog sloja kapitala
6) ako je rok iz točke 5. ovoga stavka kraći od 12 mjeseci od dana objave prema ovom stavku, napomenu o izvanrednim okolnostima koje opravdavaju taj kraći rok za primjenu i
7) u slučaju smanjenja stope, indikativno razdoblje u kojem se ne očekuje povećanje stope, zajedno s objašnjenjem razloga za određivanje tog razdoblja.
(2) Hrvatska narodna banka nastojat će vrijeme objave iz stavka 1. ovoga članka uskladiti s vremenom objave imenovanih tijela iz drugih država članica.
(3) Hrvatska narodna banka dužna je obavijestiti Europski odbor za sistemske rizike o svakoj promjeni stope protucikličkog zaštitnog sloja i o informacijama iz stavka 1. ovoga članka.
Priznavanje stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala veće od 2,5%
Članak 124.
(1) Ako imenovano tijelo druge države članice ili relevantno tijelo treće zemlje odredi stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala veću od 2,5% ukupnog iznosa izloženosti riziku, Hrvatska narodna banka može donijeti odluku o priznavanju te stope za izračun protucikličkog zaštitnog sloja kapitala.
(2) Ako Hrvatska narodna banka donese odluku o priznavanju stope iz stavka 1. ovoga članka, dužna je tu odluku objaviti u »Narodnim novinama« i na svojim internetskim stranicama, pri čemu objava na internetskim stranicama sadrži sljedeće:
1) stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala koja će se primjenjivati
2) naziv države članice ili treće zemlje na koju se primjenjuje stopa iz stavka 1. ovoga članka
3) u slučaju povećanja stope, datum od kojeg su kreditne institucije dužne početi primjenjivati tu povećanu stopu radi izračuna protucikličkog zaštitnog sloja kapitala i
4) ako je rok iz točke 3. ovoga stavka kraći od 12 mjeseci od dana objave prema ovom stavku, napomenu o izvanrednim okolnostima koje opravdavaju taj kraći rok za primjenu.
(3) Odluka iz stavka 1. ovoga članka sadrži stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala, naziv države članice ili treće zemlje na koju se primjenjuje ta stopa i datum početka primjene.
Odlučivanje o stopi protucikličkog zaštitnog sloja kapitala za treće zemlje
Članak 125. (NN 15/18)
(1) Za potrebe izračuna protucikličkog zaštitnog sloja kapitala za kreditne institucije za izloženosti s područja trećih zemalja, Hrvatska narodna banka može donijeti odluku o:
1) stopi protucikličkog zaštitnog sloja kapitala za područje treće zemlje ako relevantno tijelo treće zemlje nije odredilo i objavilo stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala za tu državu i
2) drukčijoj stopi protucikličkog zaštitnog sloja kapitala za područje treće zemlje od one koju je odredilo i objavilo relevantno tijelo treće zemlje ako opravdano smatra da ta stopa koju je odredilo relevantno tijelo treće zemlje nije primjerena za zaštitu kreditnih institucija od rizika koji proizlaze iz prekomjernog kreditnog rasta u toj državi.
(2) U slučaju iz stavka 1. točke 2. ovoga članka Hrvatska narodna banka ne može odrediti stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala manju od one koju je odredilo relevantno tijelo treće zemlje, osim ako je ta stopa veća od 2,5% ukupnog iznosa izloženosti riziku.
(3) Ako Hrvatska narodna banka odredi stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala za područje treće zemlje u skladu sa stavkom 1. ili stavkom 2. ovoga članka koja je veća od važeće stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala koju je odredilo relevantno tijelo iz treće zemlje, dužna je odrediti datum početka primjene te stope pri izračunu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala.
(4) Rok iz stavka 3. ovoga članka jest 12 mjeseci od dana objave povećane stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala u skladu sa stavkom 6. ovoga članka.
(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, ako je to zbog izvanrednih okolnosti opravdano, Hrvatska narodna banka može odrediti da je rok iz stavka 3. ovoga članka kraći od 12 mjeseci od dana objave povećane stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala u skladu sa stavkom 6. ovoga članka.
(6) Hrvatska narodna banka dužna je odluku o stopi protucikličkog zaštitnog sloja kapitala za područje treće zemlje određenu u skladu sa stavkom 1. ili stavkom 2. ovoga članka objaviti u »Narodnim novinama« i na svojim internetskim stranicama, pri čemu objava na internetskim stranicama uključuje najmanje sljedeće informacije:
1) stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala i naziv treće zemlje na koju se primjenjuje
2) obrazloženje visine te stope
3) ako je stopa protucikličkog zaštitnog sloja kapitala prvi put određena u visini iznad 0% ili ako je povećana, datum od kojeg su kreditne institucije dužne početi primjenjivati tu povećanu stopu pri izračunu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala i
4) ako je rok iz točke 3. ovoga stavka kraći od 12 mjeseci od dana objave prema ovom stavku, napomenu o izvanrednim okolnostima koje opravdavaju taj kraći rok početka primjene.
(7) Odluka iz stavka 6. ovoga članka sadrži stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala i datum početka primjene te stope.
(8) Hrvatska narodna banka pri priznavanju stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala iz članka 124. ovoga Zakona, kao i pri odlučivanju o visini stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala iz ovoga članka uzimat će u obzir preporuke Europskog odbora za sistemske rizike.
Izračun specifične stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala
Članak 126.
(1) Kreditna institucija dužna je specifičnu stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala izračunavati kao ponderirani prosjek stopa protucikličkog zaštitnog sloja kapitala koje su određene i objavljene za područje Republike Hrvatske, drugih država članica i trećih zemalja u kojima kreditna institucija ima relevantne kreditne izloženosti ili koje se primjenjuju u skladu s člankom 125. ovoga Zakona.
(2) Za potrebe stavka 1. ovoga članka, kreditna institucija dužna je osigurati odgovarajuću evidenciju primjenjivih stopa protucikličkog zaštitnog sloja kapitala za države u kojima ima relevantne kreditne izloženosti te uspostaviti postupke u vezi s pravodobnim ažuriranjem te evidencije.
(3) Hrvatska narodna banka može donijeti podzakonski propis kojim pobliže uređuje način izračuna specifične stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala iz stavka 1. ovoga članka.
73. Odluka o zaštitnim slojevima kapitala i mjerama za očuvanje kapitala
Primjena stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala veće od 2,5%
Članak 127.
(1) Ako Hrvatska narodna banka u skladu s člankom 120. stavkom 2. ovoga Zakona odredi stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala veću od 2,5% ukupnog iznosa izloženosti riziku, kreditna institucija dužna je pri izračunu specifične stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala iz članka 126. ovoga Zakona za relevantne kreditne izloženosti koje ima u Republici Hrvatskoj primjenjivati tu stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala.
(2) Ako imenovano tijelo druge države članice odredi stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala veću od 2,5% ukupnog iznosa izloženosti riziku, kreditna institucija dužna je pri izračunu specifične stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala iz članka 126. ovoga Zakona za relevantne kreditne izloženosti koje ima u državi članici čije je imenovano tijelo odredilo tu stopu primjenjivati sljedeće:
– stopu u visini od 2,5% ukupnog iznosa izloženosti riziku, ako Hrvatska narodna banka u skladu s člankom 124. ovoga Zakona nije priznala stopu veću od 2,5%
– stopu koju je odredilo imenovano tijelo druge države članice, ako je tu stopu priznala Hrvatska narodna banka u skladu s člankom 124. ovoga Zakona.
(3) Ako relevantno tijelo treće zemlje odredi stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala veću od 2,5% ukupnog iznosa izloženosti riziku, kreditna institucija dužna je pri izračunu specifične stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala iz članka 126. ovoga Zakona za relevantne kreditne izloženosti koje ima u trećoj zemlji čije je relevantno tijelo odredilo tu stopu primjenjivati sljedeće:
– stopu u visini od 2,5% ukupnog iznosa izloženosti riziku, ako Hrvatska narodna banka u skladu s člankom 124. ovoga Zakona nije priznala stopu veću od 2,5%
– stopu koju je odredilo relevantno tijelo treće zemlje, ako je tu stopu priznala Hrvatska narodna banka u skladu s člankom 124. ovoga Zakona.
(4) Kreditna institucija dužna je stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala iz stavaka 1. do 3. ovoga članka primjenjivati pri izračunu specifične stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala iz članka 126. ovoga Zakona u svrhu izračuna dijela konsolidiranog kapitala koji se odnosi na predmetnu kreditnu instituciju.
Početak primjene stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala pri izračunu specifične stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala
Članak 128.
(1) U slučaju povećanja stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala za područje Republike Hrvatske i drugih država članica, ta se stopa počinje primjenjivati pri izračunu specifične stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala iz članka 126. ovoga Zakona od datuma navedenog u objavi odluke iz članka 123. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona ili u objavi odluke iz članka 124. stavka 2. točke 3. ovoga Zakona.
(2) U slučaju povećanja stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala za područje treće zemlje, ta se stopa počinje primjenjivati pri izračunu specifične stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala iz članka 126. ovoga Zakona po isteku 12 mjeseci nakon što je relevantno tijelo treće zemlje objavilo promjenu stope, bez obzira na to zahtijeva li to tijelo od kreditnih institucija koje imaju sjedište u toj trećoj zemlji primjenu promijenjene stope u kraćem razdoblju.
(3) U smislu stavka 2. ovoga članka danom objave promjene stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala za područje treće zemlje smatra se datum kada je relevantno tijelo treće zemlje promjenu stope objavilo u skladu s propisima te države.
(4) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, u slučaju povećanja stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala, ako Hrvatska narodna banka odredi stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala za treću zemlju u skladu s člankom 125. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona ili ako prizna stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala za treću zemlju u skladu s člankom 124. ovoga Zakona, ta se stopa počinje primjenjivati pri izračunu specifične stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala iz članka 126. ovoga Zakona počevši od datuma navedenog u objavi odluke iz članka 124. stavka 2. točke 3. ili članka 125. stavka 6. ovoga Zakona.
(5) U slučaju smanjenja stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala, ta se stopa počinje primjenjivati pri izračunu specifične stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala iz članka 126. ovoga Zakona od dana objave odluke o smanjenju te stope.
VII.3. ZAŠTITNI SLOJ ZA STRUKTURNI SISTEMSKI RIZIK
Opće odredbe
Članak 129. (NN 47/20, 146/20, 151/22)
(1) Hrvatska narodna banka je imenovano tijelo za određivanje zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik za kreditne institucije i za određivanje izloženosti i podskupina kreditnih institucija na koje se zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik primjenjuje.
(2) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom pobliže će urediti:
– stope i način održavanja zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik iz stavka 1. ovoga članka
– način primjene zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik iz članka 131. ovoga Zakona i
– način izračuna zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik.
(3) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom iz stavka 3. ovoga članka odredit će stopu i način održavanja zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik za sve kreditne institucije ili za jednu ili više podskupina kreditnih institucija, za sve ili podskupinu izloženosti kako je navedeno u članku 131. stavku 3. ovoga Zakona, radi sprječavanja ili smanjenja strukturnih sistemskih rizika koji nisu obuhvaćeni Uredbom (EU) br. 575/2013 i glavama VII.2 i VII.4 ovoga Zakona.
25. Odluka o primjeni zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik
49. Odluku o primjeni zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik
73. Odluka o zaštitnim slojevima kapitala i mjerama za očuvanje kapitala
Zahtjev za održavanje zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik
Članak 130. (NN 19/15, 15/18, 146/20)
(1) Kreditna institucija dužna je zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik izračunan u skladu s podzakonskim propisom iz članka 129. stavka 3. ovoga Zakona održavati redovnim osnovnim kapitalom u visini i na način koji odredi Hrvatska narodna banka.
(2) Na kreditnu instituciju koja ne ispunjava zahtjev iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe članka 140. stavaka 2., 3. i 5., članka 143. i, ako je primjenjivo, članka 143.a ovoga Zakona. Ako primjena tih odredbi ne dovede do zadovoljavajućeg poboljšanja redovnoga osnovnoga kapitala kreditne institucije za potrebe relevantnog strukturnog sistemskog rizika, Hrvatska narodna banka može naložiti dodatne mjere u skladu s ovim Zakonom.
Način određivanja stope zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik
Članak 131. (NN 15/18, 146/20)
(1) Podzakonskim propisom iz članka 129. stavka 3. ovoga Zakona Hrvatska narodna banka može odrediti da se zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik primjenjuje na:
1) sve izloženosti u Republici Hrvatskoj
2) sljedeće sektorske izloženosti u Republici Hrvatskoj:
– sve izloženosti prema klijentima na malo koji su fizičke osobe, a koje su osigurane stambenim nekretninama
– sve izloženosti prema pravnim osobama koje su osigurane poslovnim nekretninama
– sve izloženosti prema pravnim osobama, isključujući one iz podtočke 2. ove točke
– sve izloženosti prema fizičkim osobama, isključujući one iz podtočke 1. ove točke
3) sve izloženosti u drugim državama članicama, u skladu s člankom 132. stavkom 12. ovoga Zakona i u skladu sa stavcima 5. i 6. ovoga članka
4) sektorske izloženosti, kako su utvrđene u točki 2. ovoga stavka, u drugim državama članicama kako bi se u skladu s člankom 134. ovoga Zakona omogućilo priznavanje stope zaštitnog sloja koju je odredila ta država članica
5) izloženosti u trećim zemljama ili
6) podskupine bilo koje od skupina navedenih u točki 2. ovoga stavka.
(2) Hrvatska narodna banka stopu zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik utvrđuje kao višekratnik 0,5 postotnih bodova.
(3) Hrvatska narodna banka može odrediti različite stope zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik za različite podskupine kreditnih institucija i izloženosti.
(4) Hrvatska narodna banka će pri određivanju potrebnog zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik voditi računa o tome da obveza njegova održavanja ne dovodi do nerazmjerno nepovoljnih učinaka na cijeli financijski sustav drugih država članica ili na dijelove tog sustava ili na financijski sustav Europske unije kao cjeline stvaranjem zapreka funkcioniranju unutarnjeg tržišta.
(5) Ako Hrvatska narodna banka odluči primijeniti zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik na izloženosti kreditnih institucija u drugim državama članicama, stopa zaštitnog sloja za sve izloženosti u Europskoj uniji bit će ista.
(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, stopa zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik za izloženosti kreditnih institucija u određenoj državi članici može biti različita samo ako je Hrvatska narodna banka u skladu s člankom 134. ovoga Zakona priznala stopu zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik koju je odredila ta država članica.
(7) Hrvatska narodna banka dužna je preispitati obvezu održavanja zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik najmanje svake dvije godine.
Postupak pri određivanju zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik
Članak 132. (NN 15/18, 146/20)
(1) Ako stopa ili stope zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik koju Hrvatska narodna banka namjerava odrediti za bilo koju skupinu ili podskupinu izloženosti iz članka 131. stavka 1. ovoga Zakona na koje se primjenjuje jedna ili više stopa navedenog zaštitnog sloja ne dovede do kombinirane stope zaštitnog sloja veće od 3% za bilo koju od tih izloženosti, Hrvatska narodna banka obavijestit će o tome Europski odbor za sistemske rizike mjesec dana prije objave odluke iz članka 133. ovoga Zakona.
(2) U prag od 3% iz stavka 1. ovoga članka ne uračunava se priznavanje stope zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik koju je odredila druga država članica postupajući u skladu s člankom 134. ovoga Zakona.
(3) Kad je kreditna institucija na koju se primjenjuje jedna ili više stopa zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik društvo kći čije matično društvo ima poslovni nastan u drugoj državi članici, Hrvatska narodna banka obavijest iz stavka 1. ovoga članka poslat će i nadležnim i imenovanim tijelima te države članice.
(4) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka sadrži detaljan opis sljedećih informacija:
1) sistemski ili makrobonitetni rizik u Republici Hrvatskoj
2) razloge zbog kojih veličina sistemskog ili makrobonitetnog rizika ugrožava stabilnost financijskog sustava u Republici Hrvatskoj te opravdava stopu zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik
3) obrazloženje zašto Hrvatska narodna banka smatra da je vjerojatno da će predloženi zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik biti razmjeran i učinkovit za smanjenje rizika
4) procjenu vjerojatnog pozitivnog ili negativnog utjecaja zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik na unutarnje tržište, na osnovi dostupnih informacija
5) stopu ili stope zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik koje Hrvatska narodna banka namjerava odrediti, izloženosti na koje će se primijeniti te kreditne institucije na koje se odnose navedene stope
6) obrazloženje Hrvatske narodne banke o razlozima zbog kojih se može smatrati da se zaštitnim slojem za strukturni sistemski rizik ne udvostručuje funkcioniranje zaštitnog sloja za OSV kreditne institucije, ako se stopa zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik primjenjuje na sve izloženosti.
(5) Ako odluka Hrvatske narodne banke o određivanju stope zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik dovodi do smanjenja ili ne uzrokuje promjenu u odnosu na prethodno određenu stopu zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik, Hrvatska narodna banka postupit će u skladu sa stavcima 1. do 4. ovoga članka.
(6) Ako Hrvatska narodna banka namjerava odrediti stopu ili stope zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik za bilo koju skupinu ili podskupinu izloženosti iz članka 131. stavka 1. ovoga Zakona koje podliježu jednom ili više zaštitnih slojeva za strukturni sistemski rizik, koje dovede do kombinirane stope zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik koja je veća od 3% ali ne veća od 5% za bilo koju od tih izloženosti, Hrvatska narodna banka će u obavijesti iz stavka 1. ovoga članka zatražiti mišljenje Europske komisije.
(7) Hrvatska narodna banka može primijeniti namjeravanu stopu zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik ako je dobila pozitivno mišljenje Europske komisije, a ako je mišljenje Europske komisije negativno, Hrvatska narodna banka postupit će u skladu s mišljenjem Europske komisije ili navesti razloge za nepostupanje u skladu s mišljenjem Europske komisije.
(8) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka ako je kreditna institucija na koju se primjenjuje jedna ili više stopa zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik društvo kći čije matično društvo ima poslovni nastan u drugoj državi članici, Hrvatska narodna banka će u sklopu obavijesti iz stavka 3. ovoga članka dostaviti preporuku Europske komisije i Europskog odbora za sistemske rizike.
(9) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka ako relevantna tijela druge države članice nadležna za društva kćeri i matična društva iskažu neslaganje s predloženom stopom ili stopama zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik primjenjivima na tu kreditnu instituciju te u slučaju negativne preporuke Europske komisije i Europskog odbora za sistemske rizike, Hrvatska narodna banka ne smije primijeniti odluku o zaštitnom sloju za strukturni sistemski rizik, ali može u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010 zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo.
(10) Hrvatska narodna banka pričekat će s donošenjem odluke o zaštitnom sloju dok Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo ne donese odluku iz stavka 9. ovoga članka te će donijeti odluku u skladu s tom odlukom.
(11) Hrvatska narodna banka može izraziti neslaganje kada je relevantno tijelo druge države članice obavijesti o primjeni zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik iz stavka 6. ovoga članka koji se odnosi na kreditnu instituciju kćer iz te države članice čije matično društvo ima sjedište u Republici Hrvatskoj.
(12) Ako Hrvatska narodna banka namjerava odrediti stopu ili stope zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik primjenjive na bilo koju skupinu ili podskupinu izloženosti iz članka 131. stavka 1. ovoga Zakona koje podliježu jednom ili više zaštitnih slojeva za strukturni sistemski rizik, a koje dovode do kombinirane stope zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik veće od 5% za bilo koju od tih izloženosti, Hrvatska narodna banka će prije donošenja te odluke zatražiti odobrenje od Europske komisije.
(13) Hrvatska narodna banka može primijeniti stopu iz stavka 12. ovoga članka nakon što Europska komisija odobri primjenu te stope.
Objava zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik
Članak 133. (NN 146/20)
(1) Nakon određivanja jedne ili više stopa zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik u skladu s člankom 132. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka dužna je u »Narodnim novinama« i na svojim internetskim stranicama objaviti odluku o primjeni zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik.
(2) Objava iz stavka 1. ovoga članka sadrži najmanje sljedeće informacije:
1) stopu zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik
2) kreditne institucije na koje se zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik primjenjuje
3) izloženosti na koje se stopa ili stope zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik primjenjuju
4) obrazloženje za određivanje stope ili stopa zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik, osim u slučaju kada bi to obrazloženje moglo narušiti stabilnost financijskog sustava
5) datum od kojeg su kreditne institucije dužne primijeniti određene stope ili stopu zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik i
6) nazive država ako se na izloženosti u tim državama primjenjuje zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik.
(3) Odluka iz stavka 1. ovoga članka sadrži stopu zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik, naznaku kreditnih institucija na koje se zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik primjenjuje, datum početka primjene i nazive država na koje se zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik primjenjuje.
Priznavanje stope zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik
Članak 134. (NN 146/20)
(1) Hrvatska narodna banka može donijeti odluku kojom priznaje stopu zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik koju je odredilo relevantno tijelo druge države članice i u tom slučaju propisati primjenu te stope zaštitnog sloja na kreditne institucije za izloženosti u toj državi članici.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka dužna je tu odluku objaviti u »Narodnim novinama« i na svojim internetskim stranicama te o tome obavijestiti Europski odbor za sistemske rizike.
(3) Hrvatska narodna banka dužna je pri donošenju odluke o priznavanju stope zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik koju je odredilo relevantno tijelo druge države članice uzeti u obzir informacije koje je dostavila ta država članica u vezi s određivanjem zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik.
(4) Ako Hrvatska narodna banka u skladu sa stavkom 1. ovoga članka prizna stopu zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik, taj zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik može se dodati zaštitnom sloju za strukturni sistemski rizik koji se primjenjuje u skladu s člancima 129. do 132. ovoga Zakona, uz uvjet da se tim zaštitnim slojevima pokrivaju različiti rizici, a ako se zaštitnim slojevima pokrivaju isti rizici, kreditne institucije dužne su primijeniti samo viši zaštitni sloj.
(5) Ako odredi stopu zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik, Hrvatska narodna banka može Europskom odboru za sistemske rizike podnijeti zahtjev za izdavanje preporuke u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1092/2010 jednoj ili više država članica za priznavanje te stope zaštitnog sloja za izloženosti u Republici Hrvatskoj.
VII.4. ZAŠTITNI SLOJ ZA GLOBALNE SISTEMSKI VAŽNE KREDITNE INSTITUCIJE I OSTALE SISTEMSKI VAŽNE KREDITNE INSTITUCIJE
Globalne sistemski važne kreditne institucije
Članak 135. (NN 19/15, 15/18, 146/20)
(1) Hrvatska narodna banka na konsolidiranoj osnovi utvrđuje GSV kreditne institucije kojima je izdala odobrenje za rad.
(2) Hrvatska narodna banka je imenovano tijelo za utvrđivanje GSV kreditnih institucija prema članku 131. stavku 1. Direktive 2013/36/EU.
(3) GSV kreditna institucija može biti:
1) grupa u kojoj je matično društvo matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH, matični financijski holding u EU-u sa sjedištem u RH ili matični mješoviti financijski holding u EU-u sa sjedištem u RH te
2) kreditna institucija koja nije društvo kći matične kreditne institucije u EU-u, matičnog financijskog holdinga u EU-u ili matičnog mješovitog financijskog holdinga u EU-u.
(4) GSV kreditna institucija dužna je, na konsolidiranoj osnovi, održavati zaštitni sloj za GSV kreditne institucije koji odgovara potkategoriji iz članka 136. stavka 5. ovoga Zakona u koju je ta institucija svrstana, a taj zaštitni sloj sastoji se od redovnog osnovnog kapitala.
(5) Hrvatska narodna banka dužna je dostaviti Europskom odboru za sistemske rizike nazive GSV kreditna institucija i potkategorije u koje su one svrstane i te informacije javno objaviti na svojim mrežnim stranicama.
(6) Obavijest iz stavka 5. ovoga članka sadrži potpuno obrazloženje o tome zašto se nadzorna procjena provodi ili ne provodi u skladu s člankom 136. stavkom 10. točkama 1., 2. i 3. ovoga Zakona.
(7) Hrvatska narodna banka dužna je rješenjem utvrditi GSV kreditnu instituciju i odgovarajuću potkategoriju u koju je svrstana.
Metodologija za utvrđivanje GSV kreditnih institucija
Članak 136. (NN 146/20)
(1) Metodologija za utvrđivanje GSV kreditne institucije temelji se na sljedećim mjerljivim i jednako važnim kategorijama pokazatelja:
1) veličina grupe
2) povezanost grupe s financijskim sustavom
3) zamjenjivost usluga ili financijske infrastrukture koju osigurava grupa
4) složenost grupe
5) prekogranična aktivnost grupe, uključujući prekograničnu aktivnost između Republike Hrvatske i drugih država članica te između Republike Hrvatske i trećih zemalja.
(2) Dodatna metodologija za utvrđivanje GSV kreditne institucije temelji se na sljedećim kategorijama:
1) kategorijama iz stavka 1. točkama 1. do 4. ovoga članka
2) prekograničnoj aktivnosti grupe, isključujući aktivnosti grupe u državama članicama sudionicama kako je navedeno u članku 4. Uredbe (EU) br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća.
(3) Svakoj kategoriji iz stavka 2. ovoga članka dodjeljuje se jednak ponder i svaka od njih sastoji se od mjerljivih pokazatelja, a za kategorije iz stavka 2. točke 1. ovoga članka pokazatelji su jednaki kao i pripadajući pokazatelji određeni na temelju stavka 1. ovoga članka.
(4) Dodatnom metodologijom iz stavka 2. ovoga članka za utvrđivanje GSV kreditne institucije izračunava se dodatna ukupna ocjena za svaki ocijenjeni subjekt iz članka 135. stavka 3. ovoga Zakona, na temelju koje Hrvatska narodna banka može poduzimati jednu od mjera iz stavka 10. točke 3. ovoga članka.
(5) Primjena metodologije iz stavaka 1. do 4. ovoga članka treba rezultirati ukupnom ocjenom za svako društvo koje se ocjenjuje iz članka 135. stavka 3. ovoga Zakona, na temelju čega se utvrđuju GSV kreditne institucije i svrstavaju u najmanje pet potkategorija u skladu sa stavcima 6., 7., 8. i 9. ovoga članka.
(6) Hrvatska narodna banka utvrđuje, na temelju ukupnih ocjena dobivenih metodologijom za utvrđivanje GSV kreditna institucija, najnižu granicu i granice između svake potkategorije GSV kreditna institucija.
(7) Granične ocjene između susjednih potkategorija moraju biti jasno definirane i moraju poštovati načelo stalnog linearnog povećavanja sistemske značajnosti između svake potkategorije, što dovodi do linearnog povećanja zahtjeva za dodatni redovni osnovni kapital.
(8) Sistemska značajnost je očekivani učinak poteškoća u poslovanju GSV kreditna institucija na globalno financijsko tržište.
(9) GSV kreditne institucije dužne su održavati zaštitni sloj za GSV kreditne institucije na način da najnižoj potkategoriji dodijele zaštitni sloj za GSV kreditnu instituciju u visini od 1% ukupnog iznosa izloženosti riziku, dok se zaštitni sloj koji se dodjeljuje svakoj idućoj potkategoriji uvećava za najmanje 0,5% ukupnog iznosa izloženosti riziku.
(10) Neovisno o rezultatima metodologije iz ovoga članka, Hrvatska narodna banka može na osnovi supervizorske prosudbe:
1) preraspodijeliti GSV kreditnu instituciju iz niže u višu potkategoriju
2) društvo iz članka 135. stavka 3. ovoga Zakona čija je ukupna ocjena iz stavka 5. ovoga članka niža od granične ocjene za najnižu potkategoriju svrstati u tu ili u višu potkategoriju te ga na taj način odrediti kao GSV kreditnu instituciju
3) preraspodijeliti GSV kreditnu instituciju iz više u nižu potkategoriju, uzimajući u obzir jedinstveni sanacijski mehanizam, na temelju ukupnog rezultata iz stavka 2. ovoga članka.
(11) Hrvatska narodna banka dužna je jednom godišnje preispitati utvrđivanje GSV kreditna institucija i potkategorija u koje su svrstane.
(12) O rezultatu preispitivanja iz stavka 11. ovoga članka Hrvatska narodna banka dužna je obavijestiti GSV kreditne institucije i Europski odbor za sistemske rizike te na svojim internetskim stranicama javno objaviti ažurirani popis utvrđenih GSV kreditnih institucija i potkategorija u koje su svrstane.
Ostale sistemski važne kreditne institucije
Članak 137. (NN 19/15, 15/18, 47/20, 146/20, 151/22)
(1) Hrvatska narodna banka utvrđuje na pojedinačnoj, potkonsolidiranoj ili konsolidiranoj osnovi OSV kreditne institucije u Republici Hrvatskoj.
(2) Hrvatska narodna banka je imenovano tijelo za utvrđivanje OSV kreditne institucija.
(3) OSV kreditna institucija može biti:
1) grupa kreditnih institucija kojoj je matično društvo matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH, matični financijski holding u EU-u sa sjedištem u RH, matični mješoviti financijski holding u EU-u sa sjedištem u RH
2) grupa kreditnih institucija kojoj je matično društvo matična kreditna institucija u RH, matični financijski holding u RH, matični mješoviti financijski holding u RH ili
3) kreditna institucija.
(4) Hrvatska narodna banka odredit će stopu zaštitnog sloja za OSV kreditnu instituciju u visini do 3% ukupnog iznosa izloženosti riziku, na konsolidiranoj, potkonsolidiranoj ili pojedinačnoj osnovi, uzimajući u obzir uvjete za utvrđivanje OSV kreditne institucije.
(5) Zaštitni sloj za OSV kreditnu instituciju sastoji se od redovnog osnovnog kapitala.
(6) OSV kreditna institucija dužna je održavati zaštitni sloj za OSV kreditnu instituciju u visini koju odredi Hrvatska narodna banka, uzimajući u obzir stavak 9. ovoga članka i članak 139. ovoga Zakona.
(7) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može odrediti stopu zaštitnog sloja za svaku OSV kreditnu instituciju, na konsolidiranoj, potkonsolidiranoj osnovi ili pojedinačnoj osnovi, iznad 3% ukupnog iznosa izloženosti riziku, ako je za to dobila odobrenje Europske komisije.
(8) Iznimno od stavka 4. ovoga članka i članka 129. ovoga Zakona, ako je OSV kreditna institucija društvo kći GSV kreditne institucije ili OSV kreditne institucije koja je kreditna institucija ili grupa koju vodi matična institucija iz EU-a i na koju se primjenjuje zaštitni sloj za OSV kreditnu instituciju na konsolidiranoj osnovi, zaštitni sloj koji se primjenjuje na pojedinačnoj ili potkonsolidiranoj osnovi za OSV kreditnu instituciju ne smije prelaziti manju od sljedećih vrijednosti:
1) zbroj veće od stopa zaštitnog sloja za GSV kreditnu instituciju ili OSV kreditnu instituciju koja se primjenjuje na grupu na konsolidiranoj osnovi i 1% ukupnog iznosa izloženosti riziku i
2) 3% ukupnog iznosa izloženosti riziku ili stope koju je Europska komisija odobrila za primjenu na grupu na konsolidiranoj osnovi u skladu sa stavkom 8. ovoga članka.
(9) Hrvatska narodna banka dužna je obavijestiti Europski odbor za sistemske rizike o nazivima OSV kreditnih institucija, potkategorijama u koje su one svrstane i visinama stopa zaštitnog sloja za OSV kreditne institucije te javno objaviti te informacije na svojim internetskim stranicama.
(10) Obavijest iz stavka 10. ovoga članka sadrži potpuno obrazloženje o tome zašto se nadzorna procjena provodi ili ne provodi u skladu s člankom 136. stavkom 10. točkama 1., 2. i 3. ovoga Zakona.
(11) Hrvatska narodna banka dužna je rješenjem utvrditi OSV kreditnu instituciju i stopu zaštitnog sloja za tu OSV kreditnu instituciju.
Metodologija za utvrđivanje OSV kreditnih institucija
Članak 138. (NN 15/18, 146/20)
(1) Sistemska važnost za potrebe utvrđivanja OSV kreditnih institucija ocjenjuje se na osnovi najmanje jednog od sljedećih uvjeta:
1) veličina
2) značenje za gospodarstvo Europske unije ili Republike Hrvatske
3) značenje prekogranične aktivnosti i
4) povezanost kreditne institucije ili grupe s financijskim sustavom.
(2) Ako Hrvatska narodna banka zahtijeva održavanje zaštitnog sloja za OSV kreditnu instituciju, dužna je pridržavati se sljedećeg:
1) zaštitni sloj za OSV kreditnu instituciju ne smije dovesti do nerazmjernih nepovoljnih učinaka na cijeli financijski sustav drugih država članica ili na dijelove tog sustava ili na financijski sustav Europske unije kao cjeline stvaranjem zapreka funkcioniranju unutarnjeg tržišta
2) najmanje jednom godišnje treba preispitivati zaštitni sloj za OSV kreditnu instituciju.
(3) Prije određivanja ili promjene zaštitnog sloja za OSV kreditnu instituciju Hrvatska narodna banka dužna je o tome obavijestiti Europski odbor za sistemske rizike mjesec dana prije objave odluke iz članka 137. stavka 4. ovoga Zakona ili tri mjeseca prije objave odluke iz članka 137. stavka 8. ovoga Zakona.
(4) Obavijest iz stavka 3. ovoga članka sadrži detaljan opis sljedećih informacija:
1) obrazloženje zašto Hrvatska narodna banka smatra da je vjerojatno da će predloženi zaštitni sloj za OSV kreditnu instituciju biti razmjeran i učinkovit za smanjenje rizika
2) procjenu vjerojatnog pozitivnog ili negativnog utjecaja zaštitnog sloja za OSV kreditnu instituciju na unutarnje tržište, na osnovi dostupnih informacija
3) visinu stope zaštitnog sloja za OSV kreditnu instituciju koju Hrvatska narodna banka namjerava propisati.
(5) Hrvatska narodna banka dužna je jednom godišnje preispitati utvrđivanje OSV kreditnih institucija i o rezultatu tog preispitivanja dužna je obavijestiti te OSV kreditne institucije i Europski odbor za sistemske rizike te na svojim internetskim stranicama javno objaviti ažurirani popis OSV kreditnih institucija i njihove stope zaštitnog sloja za OSV kreditnu instituciju.
(6) Hrvatska narodna banka na svojim internetskim stranicama objavljuje bitne elemente metodologije za utvrđivanje OSV kreditnih institucija i određivanje stope zaštitnog sloja za OSV kreditnu instituciju.
VII.5. MEĐUODNOS ZAŠTITNIH SLOJEVA ZA SISTEMSKE RIZIKE
Međuodnos zaštitnih slojeva za strukturni sistemski rizik GSV i OSV kreditne institucije
Članak 139. (NN 146/20)
(1) Kada grupa kreditnih institucija u RH, na konsolidiranoj osnovi, podliježe zaštitnom sloju za GSV kreditnu instituciju i zaštitnom sloju za OSV kreditnu instituciju, na tu grupu kreditnih institucija na konsolidiranoj osnovi primjenjuje se viši zaštitni sloj.
(2) Kada kreditna institucija podliježe zaštitnom sloju za strukturni sistemski rizik utvrđenom u skladu s glavom VII.3 ovoga Zakona, taj se zaštitni sloj dodaje zaštitnom sloju za OSV kreditnu instituciju ili zaštitnom sloju za GSV kreditnu instituciju koji se primjenjuje u skladu s glavom VII.4 ovoga Zakona.
(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka, ako je zbroj stope zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik određene u skladu s člankom 131. ovoga Zakona i stope zaštitnog sloja za OSV kreditnu instituciju određene u skladu s člankom 137. ovoga Zakona ili stope zaštitnog sloja za GSV kreditnu instituciju određene u skladu s člankom 136. ovoga Zakona kojoj ta kreditna institucija podliježe bio viši od 5%, Hrvatska narodna banka zatražit će odobrenje od Europske komisije u skladu s postupkom iz članka 137. ovoga Zakona.
(4) Hrvatska narodna banka može odrediti stope zaštitnih slojeva iz stavka 3. ovoga članka čiji bi zbroj bio viši od 5% ukupnog iznosa izloženosti riziku, samo ako je za to od Europske komisije dobila odobrenje.
14. Odluka o zaštitnim slojevima kapitala i mjerama za očuvanje kapitala
VII.6. MJERE ZA OČUVANJE KAPITALA
Ograničenja raspodjela
Članak 140. (NN 146/20)
(1) Kreditna institucija koja ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj ne smije provoditi raspodjele u vezi s redovnim osnovnim kapitalom ako to smanjuje redovni osnovni kapital do razine na kojoj se više ne ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj.
(2) Kreditna institucija koja ne ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj dužna je izračunati najveći raspodjeljiv iznos (engl. MDA) u skladu s podzakonskim propisom iz stavka 10. ovoga članka te o izračunanom najvećem raspodjeljivom iznosu bez odgode izvijestiti Hrvatsku narodnu banku.
(3) Kreditna institucija iz stavka 2. ovoga članka ne smije, prije nego što izračuna najveći raspodjeljiv iznos, učiniti sljedeće:
1) provoditi raspodjele u vezi s redovnim osnovnim kapitalom
2) stvoriti obvezu isplate varijabilnih primitaka ili diskrecijskih mirovinskih pogodnosti ili isplatiti varijabilne primitke ako je obveza plaćanja nastala u vrijeme kada kreditna institucija nije ispunjavala zahtjev za kombinirani zaštitni sloj i
3) provoditi plaćanja po instrumentima dodatnog osnovnog kapitala.
(4) Raspodjele u vezi s redovnim osnovnim kapitalom u smislu stavaka 1. i 3. ovoga članka uključuju sljedeće:
1) isplatu dividendi u novcu
2) raspodjelu potpuno ili djelomično plaćenih bonusnih dionica ili drugih instrumenata kapitala navedenih u članku 26. stavku 1. točki a) Uredbe (EU) br. 575/2013
3) otkup ili kupnju vlastitih dionica ili drugih instrumenata kapitala kreditne institucije iz članka 26. stavka 1. točke a) Uredbe (EU) br. 575/2013
4) otplatu iznosa uplaćenih u vezi s instrumentima kapitala iz članka 26. stavka 1. točke a) Uredbe (EU) br. 575/2013 i
5) raspodjelu stavki iz članka 26. stavka 1. točaka od (b) do (e) Uredbe (EU) br. 575/ 2013.
(5) Kreditna institucija koja ne ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj najmanje u visini kako je propisano ovim Zakonom, ne smije radnjama iz stavka 3. ovoga članka raspodjeljivati iznos koji prelazi najveći raspodjeljiv iznos izračunat u skladu sa stavkom 2. ovoga članka.
(6) Kreditna institucija koja ispunjava zahtjeve za zaštitni sloj omjera financijske poluge na temelju članka 92. stavka 1.a Uredbe (EU) br. 575/2013 ne smije provoditi raspodjele u vezi s osnovnim kapitalom ako to smanjuje osnovni kapital do razine na kojoj se više ne ispunjava zahtjev za zaštitni sloj omjera financijske poluge.
(7) Kreditna institucija koja ne ispunjava zahtjev za zaštitni sloj omjera financijske poluge dužna je izračunati najveći raspodjeljivi iznos u vezi s omjerom financijske poluge (engl. L-MDA) u skladu s podzakonskim propisom iz stavka 10. ovoga članka te o izračunanom raspodjeljivom iznosu bez odgode izvijestiti Hrvatsku narodnu banku.
(8) Kreditna institucija iz stavka 7. ovoga članka ne smije prije nego što izračuna najveći raspodjeljivi iznos u vezi s omjerom financijske poluge (L-MDA) učiniti sljedeće:
1) provoditi raspodjelu u vezi s redovnim osnovnim kapitalom
2) stvoriti obvezu isplate varijabilnog primitka ili diskrecijskih mirovinskih pogodnosti ili isplatiti varijabilne primitke ako je obveza plaćanja nastala u vrijeme kada kreditna institucija nije ispunjavala zahtjeve za zaštitni sloj omjera financijske poluge iz stavka 6. ovoga članka i
3) provoditi plaćanja u vezi s instrumentima dodatnog osnovnog kapitala.
(9) Kreditna institucija koja ne ispunjava zahtjev za zaštitni sloj omjera financijske poluge odnosno ako ga ne prelazi, ne smije radnjama iz stavka 8. ovoga članka raspodijeliti iznos koji prelazi najveći raspodjeljivi iznos u vezi s omjerom financijske poluge (L-MDA) izračunan u skladu s podzakonskim propisom iz stavka 10. ovoga članka.
(10) Hrvatska narodna banka donosi podzakonski propis kojim pobliže uređuje način izračuna najvećeg raspodjeljivog iznosa (MDA) i najvećeg raspodjeljivog iznosa u vezi s omjerom financijske poluge (L-MDA).
73. Odluka o zaštitnim slojevima kapitala i mjerama za očuvanje kapitala
Neispunjavanje zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj
Članak 140.a (NN 146/20)
U smislu članka 140. stavaka 1. do 5. ovoga Zakona smatra se da kreditna institucija ne ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj ako iznos i kvaliteta regulatornog kapitala kojima ta kreditna institucija raspolaže nisu dostatni za istodobno ispunjavanje zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj i svakog od sljedećih zahtjeva:
− iz članka 92. stavka 1. točke (a) Uredbe (EU) br. 575/2013 te zahtjeva za dodatni regulatorni kapital koji je Hrvatska narodna banka naložila na temelju članka 228. ovoga Zakona, a koji se koriste za pokrivanje rizika, osim rizika prekomjerne financijske poluge
− iz članka 92. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013 te zahtjeva za dodatni regulatorni kapital koji je Hrvatska narodna banka naložila na temelju članka 228. ovoga Zakona, a koji se koriste za pokrivanje rizika, osim rizika prekomjerne financijske poluge i
− iz članka 92. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 575/2013 te zahtjeva za dodatni regulatorni kapital koji je Hrvatska narodna banka naložila na temelju članka 228. ovoga Zakona, a koji se koriste za pokrivanje rizika, osim rizika prekomjerne financijske poluge.
Neispunjavanje zahtjeva za zaštitni sloj omjera financijske poluge
Članak 140.b (NN 146/20)
U smislu članka 140. stavaka 6. do 9. ovoga Zakona smatra se da kreditna institucija ne ispunjava zahtjev za zaštitni sloj omjera financijske poluge ako iznos i kvaliteta regulatornog kapitala kojima ta kreditna institucija raspolaže nisu dostatni za istodobno ispunjavanje zahtjeva za zaštitni sloj omjera financijske poluge i svakog od sljedećih zahtjeva:
− iz članka 92. stavka 1. točke (d) Uredbe (EU) br. 575/2013 te zahtjeva za dodatni regulatorni kapital koji je Hrvatska narodna banka naložila na temelju članka 228. ovoga Zakona za pokrivanje rizika prekomjerne financijske poluge i
− iz članka 92. stavka 1.a Uredbe (EU) br. 575/2013 te zahtjeva za dodatni regulatorni kapital koji je Hrvatska narodna banka naložila na temelju članka 228. ovoga Zakona za pokrivanje rizika prekomjerne financijske poluge.
Plaćanja koja podliježu ograničenjima raspodjela
Članak 141.
Ograničenja raspodjela propisana člankom 140. ovoga Zakona primjenjuju se samo na plaćanja koja dovode do smanjenja redovnog osnovnog kapitala ili smanjenja dobiti te ako privremena obustava plaćanja ili neprovođenje plaćanja ne znače nastanak statusa neispunjavanja obveza ili uvjet za pokretanje postupka u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugim propisima kojima se uređuje postupak u slučaju insolventnosti kreditne institucije.
Raspodjele u slučaju neispunjavanja zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj i zaštitni sloj omjera financijske poluge
Članak 142. (NN 146/20)
(1) Kreditna institucija koja ne ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj ili zaštitni sloj omjera financijske poluge, a namjerava raspodijeliti određeni dio dobiti raspoložive za raspodjelu ili provesti radnje iz članka 140. stavaka 3. i 7. ovoga Zakona, dužna je o tome prethodno obavijestiti Hrvatsku narodnu banku i dostaviti sljedeće informacije:
1) iznos kapitala kreditne institucije, iskazan po sljedećim vrstama:
a) redovni osnovni kapital
b) dodatni osnovni kapital
c) dopunski kapital
2) iznos dobiti tekuće godine ostvarene tijekom i na kraju poslovne godine
3) najveći raspodjeljiv iznos izračunat u skladu s člankom 140. stavcima 2., 6. i 10. ovoga Zakona
4) iznos dobiti raspoložive za raspodjelu koju namjerava rasporediti na sljedeće stavke:
a) isplatu dividendi
b) otkup dionica
c) plaćanja po instrumentima dodatnog osnovnog kapitala
d) isplatu varijabilnih primitaka ili diskrecijskih mirovinskih pogodnosti, stvaranjem nove obveze plaćanja ili plaćanjem na temelju obveze koja je nastala u vrijeme kada kreditna institucija nije ispunjavala zahtjev za kombinirani zaštitni sloj.
(2) Kreditna institucija dužna je uspostaviti i održavati sustave kojima osigurava točan izračun iznosa dobiti raspoložive za raspodjelu i najveći raspodjeljiv iznos (MDA) i najveći raspodjeljivi iznos u vezi s omjerom financijske poluge (L-MDA), a tu je točnost dužna na zahtjev Hrvatske narodne banke dokazati.
Plan za očuvanje kapitala
Članak 143. (NN 15/18, 47/20, 146/20, 151/22)
(1) Kreditna institucija koja ne ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj ili zaštitni sloj omjera financijske poluge dužna je izraditi plan za očuvanje kapitala i dostaviti ga Hrvatskoj narodnoj banci najkasnije u roku od pet radnih dana nakon što je ustanovila da ne ispunjava taj zahtjev.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može na zahtjev pojedinačne kreditne institucije odobriti da plan za očuvanje kapitala dostavi u roku od najviše 10 dana uzimajući u obzir opseg i složenost poslova koje ta kreditna institucija obavlja.
(3) Plan za očuvanje kapitala mora sadržavati sljedeće:
1) procjene prihoda i rashoda te projekciju bilance
2) mjere za povećanje stopa kapitala kreditne institucije
3) plan i vremenski okvir za povećanje regulatornog kapitala kako bi se u cijelosti ispunio zahtjev za kombinirani zaštitni sloj.
(4) Hrvatska narodna banka može od kreditne institucije zahtijevati i druge podatke koje smatra potrebnima za provođenje procjene iz stavka 5. ovoga članka.
(5) Hrvatska narodna banka procjenjuje plan za očuvanje kapitala te ga odobrava samo ako smatra da je vrlo vjerojatno da će se provođenjem plana očuvati kapital ili prikupiti dovoljno dodatnog kapitala koji bi kreditnoj instituciji omogućio ispunjavanje njezinog zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj u roku koji Hrvatska narodna banka smatra primjerenim.
(6) Ako Hrvatska narodna banka ne odobri plan za očuvanje kapitala u skladu sa stavkom 5. ovoga članka, poduzet će jednu ili obje sljedeće mjere:
1) naložit će kreditnoj instituciji da poveća regulatorni kapital do određenih razina u određenim rokovima
2) na osnovi svojih ovlasti u skladu s člankom 220. ovoga Zakona, naložit će stroža ograničenja raspodjele od onih iz članaka 140. do 142. ovoga Zakona.
(7) Ako kreditna institucija namjerava poduzeti druge mjere za povećanje stopa kapitala odnosno promijeniti vremenski okvir za povećanje regulatornoga kapitala sadržanog u odobrenom planu za očuvanje kapitala, dužna je o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku i dostaviti izmijenjeni plan za očuvanje kapitala. Izmijenjeni plan za očuvanje kapitala Hrvatska narodna banka procjenjuje i odobrava u skladu sa stavkom 5. ovoga članka.
Mjere za očuvanje kapitala ako zahtjev za kombinirani zaštitni sloj i zaštitni sloj omjera financijske poluge nije ispunjen na konsolidiranoj osnovi
Članak 143.a (NN 15/18, 146/20)
(1) Matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH koje na pojedinačnoj osnovi ispunjavaju zahtjev za kombinirani zaštitni sloj, a na konsolidiranoj osnovi ne ispunjavaju zahtjev za kombinirani zaštitni sloj koji se odnosi na grupu kreditnih institucija u RH na konsolidiranoj osnovi, dužne su primjenjivati:
1) članke 140. do 142. ovoga Zakona, na odgovarajući način, na pojedinačnoj osnovi, i
2) članak 143. ovoga Zakona, na odgovarajući način, na konsolidiranoj osnovi za grupu kreditnih institucija u RH.
(2) Matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH koje ne ispunjavaju zahtjev za kombinirani zaštitni sloj primjenjiv na njih na pojedinačnoj osnovi, kao ni takav zahtjev na konsolidiranoj osnovi koji se odnosi na grupu kreditnih institucija u RH, dužne su primjenjivati:
1) članke 140. do 142. ovoga Zakona na način da se najvećim raspodjeljivim iznosom smatra manji od sljedećih iznosa:
a) iznos izračunat primjenom članka 140. ovoga Zakona ili
b) iznos izračunat primjenom stavka 1. točke 1. ovoga članka
2) članak 143. ovoga Zakona, na odgovarajući način, na konsolidiranoj osnovi za grupu kreditnih institucija u RH.
(3) Iznimno od članka 143. ovoga Zakona, članica grupe kreditnih institucija u RH koja na pojedinačnoj osnovi ne ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj nije dužna izraditi plan za očuvanje kapitala u slučaju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, već je matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH dužna izraditi plan za očuvanje kapitala iz stavka 1. točke 2. i stavka 2. točke 2. ovoga članka na način da minimalno sadržava i planove za očuvanje kapitala društava članica grupe kreditnih institucija u RH koje na pojedinačnoj osnovi ne ispunjavaju zahtjev za kombinirani zaštitni sloj.
(4) Hrvatska narodna banka donijet će podzakonski propis kojim pobliže uređuje zahtjeve propisane člancima 140. do 143. ovoga Zakona, kao i zahtjeve iz ovoga članka koje matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH moraju ispunjavati u slučaju iz ovog članka.
73. Odluka o zaštitnim slojevima kapitala i mjerama za očuvanje kapitala
VII.7. IZVJEŠTAVANJE
Izvještavanje
Članak 144. (NN 15/18, 151/22)
Kreditna institucija i matična kreditna institucija dužne su izvještavati Hrvatsku narodnu banku o zaštitnim slojevima kapitala iz članaka 117., 118., 130., 135. i 137. ovoga Zakona i mjerama za očuvanje kapitala iz članaka 140. do 143.a ovoga Zakona na način i u rokovima propisanim podzakonskim propisom iz članka 162. ovoga Zakona.
73. Odluka o zaštitnim slojevima kapitala i mjerama za očuvanje kapitala
VII.a MAKROBONITETNE MJERE
Mjere i instrumenti usmjereni na povećanje otpornosti i očuvanje stabilnosti financijskog sustava u cjelini
Članak 144.a (NN 47/20, 146/20)
Hrvatska narodna banka će kao imenovano tijelo, kada je to potrebno zbog očuvanja stabilnosti financijskog sustava u cjelini, jačanja otpornosti financijskog sustava te izbjegavanja i smanjivanja sistemskih rizika, donijeti podzakonski propis kojim propisuje odgovarajuće mjere i instrumente koje mogu uključivati:
– najveći dozvoljeni omjer vrijednosti odobrenog iznosa kredita i instrumenta osiguranja
– najveći dozvoljeni omjer iznosa kredita i dohotka koji ostvaruje korisnik kredita
– najveći dozvoljeni omjer iznosa otplate obroka ili rate kredita i dohotka koji ostvaruje korisnik kredita
– najdulje dozvoljeno trajanje kredita
– zahtjeve vezane za metodu obračuna otplate kredita ili
– druge mjere i zahtjeve radi očuvanja stabilnosti financijskog sustava u cjelini te izbjegavanja i smanjivanja sistemskih rizika.
72. Odluka o privremenom ograničenju raspodjela
VIII. OSTALE IZLOŽENOSTI I SUGLASNOSTI
Definicija izloženosti
Članak 145.
Izloženost u smislu ove glave je izloženost na način kako je definirana člankom 389. Uredbe (EU) br. 575/2013.
Ograničenje velikih izloženosti
Članak 145.a (NN 47/20, 151/22)
(1) U prijelaznom razdoblju određenom u članku 493. stavku 3. Uredbe (EU) 575/2013 izloženost kreditne institucije iz točke c) istog članka, uključujući sudjelujući udjel ili druge vrste ulaganja, kreditne institucije prema njezinu matičnom društvu, ostalim društvima kćerima tog matičnog društva ili vlastitim društvima kćerima, pod uvjetom da su ta društva obuhvaćena supervizijom na konsolidiranoj osnovi kojoj podliježe i sama kreditna institucija, u skladu s glavom XXII. ovoga Zakona, Uredbom (EU) 575/2013, propisima kojima se uređuje poslovanje financijskih konglomerata ili s istovjetnim propisima koji su na snazi u trećoj zemlji ne smije prelaziti 25% osnovnog kapitala kreditne institucije.
(2) Za potrebe izračuna iznosa izloženosti iz stavka 1. ovoga članka kreditna institucija primjenjuje tehnike smanjenja kreditnog rizika u skladu s člankom 399., člankom 400. stavkom 1., člankom 401. i člankom 403. Uredbe (EU) 575/2013.
(3) Na kraju prijelaznog razdoblja određenog člankom 493. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 odredbe stavka 1. ovoga članka primjenjuju se na kreditne institucije u skladu s ovim Zakonom.
Velike izloženosti koje proizlaze iz kredita osiguranih nekretninama
Članak 145.b (NN 146/20)
Kreditna institucija, sukladno članku 402. stavcima 1. i 2. Uredbe (EU) br. 575/2013, ne može pri izračunu vrijednosti izloženosti za potrebe članka 395. Uredbe (EU) br. 575/2013 umanjiti vrijednost izloženosti ili dijela izloženosti koja je, u skladu s člankom 125. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, u potpunosti osigurana stambenim nekretninama ili je, u skladu s člankom 126. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, u potpunosti osigurana poslovnim nekretninama za založeni iznos tržišne vrijednosti ili hipotekarne vrijednosti dotične nekretnine.
Osobe u posebnom odnosu s kreditnom institucijom
Članak 146. (NN 19/15, 15/18, 146/20, 151/22)
(1) Osobe u posebnom odnosu s kreditnom institucijom prema kojima bi nastala ili bi se povećala izloženost kreditne institucije jesu:
1) dioničar kreditne institucije koji ima 5% ili više dionica kreditne institucije s pravom glasa u glavnoj skupštini kreditne institucije
2) član uprave, član nadzornog odbora i prokurist kreditne institucije
3) osoba odgovorna za rad kontrolne funkcije, osoba odgovorna za poslovanje s pravnim osobama, osoba odgovorna za rad sa stanovništvom, osoba odgovorna za poslovanje riznice i ovlaštena osoba za sprječavanje pranja novca
4) pravna osoba u kojoj kreditna institucija ima sudjelujući udio
5) pravna osoba u kojoj član uprave, član nadzornog odbora ili prokurist kreditne institucije ima kvalificirani udio
6) pravna osoba u kojoj su član uprave, član nadzornog odbora ili prokurist kreditne institucije članovi višeg rukovodstva ili su članovi uprave, nadzornog odbora, upravnog odbora ili izvršni direktori
7) pravna osoba čiji je član uprave, nadzornog odbora, upravnog odbora ili izvršni direktor ili prokurist istodobno i član uprave ili član nadzornog odbora ili prokurist kreditne institucije
8) pravna osoba čiji član uprave ima 10% ili više dionica kreditne institucije s pravom glasa u glavnoj skupštini kreditne institucije
9) član uprave, član nadzornog odbora i prokurist društva koje je, izravno ili neizravno, matično društvo kreditne institucije ili koje je društvo kći kreditne institucije
10) treća osoba koja djeluje za račun osobe iz točaka 1. do 9. ovoga stavka u vezi s poslovima kojima bi nastala ili bi se povećala izloženost kreditne institucije.
(2) Pod jednom osobom u posebnom odnosu s kreditnom institucijom iz stavka 1. točaka 1. do 9. ovoga članka smatraju se također:
1) osoba povezana s osobom iz stavka 1. točaka 1. do 9. ovoga članka, a na način iz članka 3. točke 18. ovoga Zakona i
2) član uže obitelji fizičke osobe iz stavka 1. točaka 1. do 9. ovoga članka i pravna osoba u kojoj taj član uže obitelji ima kvalificirani udio ili u kojoj može imati znatan utjecaj ili u kojoj je na poziciji višeg rukovodstva ili je član upravljačkog tijela.
(3) U osobe u posebnom odnosu u smislu stavka 1. točke 1. ovoga članka uključuju se i fondovi imatelji dionica kreditne institucije.
Odlučivanje o poslovanju s osobama u posebnom odnosu s kreditnom institucijom
Članak 146.a (NN 19/15, 15/18, 151/22)
(1) Kreditna institucija može s osobom iz članka 146. ovoga Zakona sklopiti pravni posao samo ako je taj posao ugovoren pod uvjetima koji nisu povoljniji od uobičajenih uvjeta kreditne institucije.
(2) Svaki pojedinačni pravni posao koji kreditna institucija sklapa s osobom iz članka 146. ovoga Zakona kojom će nastati ili će se povećati ukupna izloženost kreditne institucije koja prelazi 7.000,00 eura može se sklopiti samo uz jednoglasnu odluku svih članova uprave i prethodnu suglasnost nadzornog odbora. Iznimno, član uprave ili nadzornog odbora ne može glasovati o odobravanju izloženosti ako bi ona nastala prema njemu ili s njim povezanim osobama.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako je vrsta poslovanja i nastanka određenih izloženosti takva da je riječ o transakciji koja nastaje na dnevnoj osnovi odnosno ako je riječ o izloženosti za koju bi pojedinačno prethodno ishođenje jednoglasne odluke svih članova uprave i prethodne suglasnosti nadzornog odbora značilo značajan zastoj u uobičajenom procesu rada kreditne institucije, uprava može jednoglasnom odlukom svih članova uprave i uz prethodnu suglasnost nadzornog odbora za više pravnih poslova dati okvirnu suglasnost koja ispunjava sljedeće uvjete:
1) odnosi se na točno određenu osobu u posebnom odnosu s kreditnom institucijom iz članka 146. ovoga Zakona, a ne na sve takve osobe općenito i
2) daje se na razdoblje od najviše šest mjeseci od donošenja okvirne suglasnosti,
pri čemu član uprave ili nadzornog odbora ne može glasovati o odobravanju izloženosti ako bi ona nastala prema njemu ili s njim povezanim osobama.
Pravne posljedice sklapanja poslova protivno odredbama ovoga Zakona
Članak 146.b (NN 19/15, 15/18)
(1) Ako se pravni posao kojim nastaje ili se povećava izloženost kreditne institucije u obliku kredita ili drugih aktivnih bilančnih stavki prema osobi iz članka 146. stavka 1. točaka 2., 3. i 7. ovoga Zakona, uključujući i osobe koje su s tom osobom povezane ili su članovi njezine uže obitelji na način iz članka 146. stavka 2. ovoga Zakona, sklopi protivno odredbama članka 146.a ovoga Zakona, ta je osoba dužna kreditnoj instituciji bez odgađanja vratiti sve što je na osnovi tog pravnog posla primila bez obzira na ugovorne odredbe.
(2) Iznimno, stavak 1. ovoga članka ne primjenjuje se ako se u roku od tri mjeseca od dana nastanka pravnog posla taj pravni posao odobri jednoglasnom odlukom uprave i suglasnošću nadzornog odbora te ako na kraju toga roka ugovorni uvjeti toga posla nisu povoljniji od uobičajenih uvjeta kreditne institucije.
(3) Brisan.
Ovlasti Hrvatske narodne banke za podzakonski propis
Članak 146.c (NN 19/15)
Hrvatska narodna banka donijet će podzakonski propis kojim propisuje obvezu i pobliže uređuje način i rokove izvještavanja o izloženostima prema osobama u posebnom odnosu iz članka 146. ovoga Zakona.
Prethodna suglasnost nadzornog odbora
Članak 147. (NN 19/15, 15/18, 151/22)
(1) Za zaključivanje pojedinačnog pravnog posla na temelju kojeg bi ukupna izloženost kreditne institucije mogla rezultirati velikom izloženošću kreditne institucije prema jednoj osobi ili grupi povezanih osoba potrebna je prethodna suglasnost nadzornog odbora kreditne institucije. Prethodna suglasnost nadzornog odbora potrebna je i za zaključivanje pravnog posla zbog kojeg bi se velika izloženost kreditne institucije prema jednoj osobi ili grupi povezanih osoba povećala tako da postane jednaka ili da prijeđe 15%, odnosno 20% i svakih daljnjih 5% osnovnog kapitala kreditne institucije.
(2) Članica grupe kreditnih institucija u RH za zaključivanje pojedinačnog pravnog posla na temelju kojeg bi ukupna izloženost grupe kreditnih institucija u RH mogla rezultirati velikom izloženošću grupe kreditnih institucija u RH prema jednoj osobi ili grupi povezanih osoba mora dobiti prethodnu suglasnost nadzornog odbora matične kreditne institucija u RH i matične kreditne institucije u EU-u sa sjedištem u RH. Prethodna suglasnost nadzornog odbora potrebna je i za zaključivanje pravnog posla zbog kojeg bi se velika izloženost grupe kreditnih institucija u RH prema jednoj osobi ili grupi povezanih osoba povećala tako da postane jednaka ili da prijeđe 15% odnosno 20% i svakih daljnjih 5% osnovnog kapitala grupe kreditnih institucija u RH.
Ulaganje u materijalnu imovinu
(1) Ukupna ulaganja kreditne institucije u materijalnu imovinu ne smiju prelaziti 40% priznatog kapitala kreditne institucije.
(2) Ulaganjima iz stavka 1. ovoga članka ne smatraju se ulaganja koja je kreditna institucija stekla, u prve dvije godine:
– nakon stjecanja u zamjenu za svoje tražbine u postupku financijskog restrukturiranja
– u postupku prijenosa prava vlasništva nad nekretninom koja je instrument osiguranja stambenoga potrošačkog kredita na kreditnu instituciju, a koji se provodi u skladu sa zakonom kojim se uređuje stambeno potrošačko kreditiranje
– u stečajnom i ovršnom postupku te
– primjenom instrumenata osiguranja tražbina u skladu s Ovršnim zakonom.
Prethodna suglasnost Hrvatske narodne banke za pojedina ulaganja
Članak 149. (NN 15/18, 146/20, 151/22)
(1) Kreditna institucija dužna je prije osnivanja društva ili sklapanja pravnog posla kojim, postupno ili odjednom, postaje neposredni ili posredni imatelj udjela od 20% i više u drugoj pravnoj osobi, a koji je veći od 10% priznatog kapitala kreditne institucije, dobiti prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke.
(2) Kreditna institucija dužna je prije osnivanja društva ili sklapanja pravnog posla kojim postaje posredni ili neposredni imatelj većinskog udjela u kapitalu ili većinskog prava odlučivanja u drugoj pravnoj osobi za to dobiti prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke.
(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, kreditna institucija ne mora dobiti prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke za sklapanje pravnog posla kojim izravno stječe dionice ili udjele koje namjerava držati u knjizi trgovanja.
(4) Kreditna institucija dužna je obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o svakoj promjeni djelatnosti pravne osobe u kojoj ima većinski udio u kapitalu ili većinsko pravo odlučivanja prije upisa te djelatnosti u sudski registar.
(5) Zahtjevu za izdavanje prethodne suglasnosti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka prilaže se sljedeća dokumentacija:
1) detaljan opis pravnog posla za koji se zahtjev podnosi
2) opis radnji koje je podnositelj zahtjeva već poduzeo u vezi s pravnim poslom za koji se zahtjev podnosi
3) opis utjecaja stjecanja većinskog udjela u kapitalu ili većinskog prava odlučivanja na postojeće poslovanje podnositelja zahtjeva i
4) poslovni plan s projekcijama financijskih izvještaja za iduće tri godine.
(6) Za potrebe utvrđivanja visine posrednog udjela iz ovoga članka primjenjuju se pravila o utvrđivanju visine udjela posrednog stjecatelja u skladu s podzakonskim propisom iz članka 28. stavka 5. ovoga Zakona.
IX. KUPOPRODAJA PLASMANA KREDITNE INSTITUCIJE
Kupoprodaja plasmana kreditne institucije
Članak 150. (NN 15/18)
(1) Kupoprodaja plasmana, u smislu ovoga članka, jest svaki ugovor kojim se prenosi plasman ili se prenose rizici i koristi s osnove plasmana s kreditne institucije prodavatelja (u daljnjem tekstu ovoga članka: prodavatelj) na stjecatelja te čija će posljedica biti prestanak priznavanja plasmana u bilanci kreditne institucije u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (u daljnjem tekstu ovoga članka: ugovor).
(2) Prodavatelj može sklopiti ugovor ako se njime ispunjavaju opći uvjeti koji su propisani podzakonskim propisom Hrvatske narodne banke iz stavka 7. ovoga članka.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, prodavatelj može sklopiti ugovor za materijalno značajan iznos plasmana ako se njime ispunjavaju opći i posebni uvjeti koji su propisani podzakonskim propisom Hrvatske narodne banke iz stavka 7. ovoga članka i ako je najmanje 60 dana prije sklapanja ugovora o ispunjavanju tih uvjeta pisanim putem obavijestio Hrvatsku narodnu banku i dostavio potpunu dokumentaciju.
(4) Prodavatelj može vratiti u bilancu materijalno značajan iznos plasmana, odnosno rizike i koristi s osnove materijalno značajnog iznosa plasmana pod uvjetima propisanima podzakonskim propisom Hrvatske narodne banke iz stavka 7. ovoga članka.
(5) Prodavatelj je dužan osigurati da potrošači čiji su plasmani predmet ugovora ne dođu kod stjecatelja ili kod treće osobe na koju je stjecatelj prenio plasmane, odnosno rizike i koristi s osnove plasmana, u nepovoljniji položaj na osnovi zaštite potrošača u odnosu na položaj koji su kao dužnici imali prema prodavatelju. Prodavatelj solidarno odgovara sa stjecateljem ili trećom osobom na koju su plasmani dalje preneseni za štetu nastalu potrošaču zbog toga što je potrošač došao pravno ili stvarno u nepovoljniji položaj u odnosu na položaj koji je kao dužnik imao prema prodavatelju. Odredba ovoga stavka odnosi se na sve ugovore, neovisno o materijalnoj značajnosti iznosa plasmana.
(6) Odredbe stavaka 2. do 5. ovoga članka ne odnose se na ugovore koji se sklapaju u sklopu mjera koje je za kreditne institucije u financijskim poteškoćama naložila Hrvatska narodna banka ili relevantna administrativna tijela ili koje je poduzela posebna uprava odnosno sanacijska uprava kreditne institucije.
(7) Hrvatska narodna banka može donijeti podzakonski propis kojim pobliže uređuje:
– definiciju i obuhvat plasmana
– materijalno značajan iznos plasmana
– uvjete za kupoprodaju plasmana i vraćanje plasmana u bilancu prodavatelja
– slučajeve u kojima je moguće određene plasmane vratiti prodavatelju i
– dokumentaciju koju je kreditna institucija dužna dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci radi provjere ispunjavaju li se propisani uvjeti.
(8) Ako se kupoprodajom plasmana iz ovoga članka tražbina prenosi cesijom i o tome se obavještava dužnik u skladu sa zakonom kojim se uređuju obvezni odnosi, kreditna institucija dužna je uz obavijest o ustupanju tražbine dužniku dostaviti i izvještaj o ukupnom stanju duga sa stanjem na dan prijenosa tražbine i strukturu dugovanja prema sljedećim stavkama: glavnica, kamata, naknade i drugi troškovi.
30. Odluka o kupoprodaji plasmana kreditnih institucija
X. IZVJEŠTAVANJE HRVATSKE NARODNE BANKE
Izvještavanje
Članak 151. (NN 19/15, 15/18, 151/22)
(1) Kreditna institucija dužna je izvještavati Hrvatsku narodnu banku u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, Uredbom (EU) br. 575/2013, propisima donesenima na temelju te Uredbe i drugim propisima Europske unije kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija.
(2) Kreditna institucija dužna je bez odgode izvijestiti Hrvatsku narodnu banku o:
1) svim činjenicama koje se upisuju u sudski registar, i to o svakoj podnesenoj prijavi za upis podataka u sudski registar te o svakom izvršenom upisu promjene podataka u sudskom registru
2) sazivanju i datumu održavanja glavne skupštine
3) održanoj glavnoj skupštini i svim odlukama donesenima na toj skupštini
4) svakoj planiranoj promjeni u temeljnom kapitalu kreditne institucije od 10% ili više
5) prestanku pružanja pojedinih bankovnih i/ili financijskih usluga i
6) saznanju da je fizička ili pravna osoba stekla kvalificirani udio, odnosno da je kvalificirani imatelj prodao ili na drugi način otuđio svoje dionice tako da se zbog toga njegov udio povećao iznad odnosno smanjio ispod visine za koju je dobio prethodnu suglasnost.
(3) Osim o činjenicama iz stavka 2. ovoga članka, kreditna institucija dužna je izvješćivati Hrvatsku narodnu banku o:
1) dioničarima kreditne institucije i s njima povezanim osobama koje imaju 3% i više dionica s pravom glasa u glavnoj skupštini kreditne institucije
2) uskim povezanostima kreditne institucije i drugih fizičkih i pravnih osoba i
3) sastavu grupa povezanih osoba prema kojima je kreditna institucija izložena.
(4) Kreditna institucija čije su dionice uvrštene za trgovanje na uređenom tržištu dužna je najmanje jednom godišnje obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o dioničarima koji su imatelji kvalificiranog udjela te o veličini tih udjela.
(5) Uprava kreditne institucije dužna je bez odgode obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o sljedećem:
1) ako je ugrožena likvidnost ili solventnost kreditne institucije
2) ako nastupe okolnosti za prestanak važenja odobrenja za rad, razlozi za ukidanje odobrenja za rad ili razlozi za ukidanje odobrenja za pružanje pojedine financijske usluge i
3) ako se financijsko stanje kreditne institucije promijeni tako da regulatorni kapital kreditne institucije padne ispod visine propisane u članku 92. Uredbe (EU) br. 575/2013, odnosno ispod visine koju je Hrvatska narodna banka naložila u skladu s člancima 224., 228. i 285. ovoga Zakona.
(6) Hrvatska narodna banka može donijeti podzakonski propis kojim pobliže uređuje sadržaj izvješća iz stavaka 2. i 3. ovoga članka te rokove i način izvještavanja.
Referentni trendovi vezani uz primitke radnika
Članak 152. (NN 15/18, 146/20)
(1) Hrvatska narodna banka prikuplja podatke u skladu s člankom 450. stavkom 1. točkama g), h), i) i k) Uredbe (EU) br. 575/2013 i podatke o razlikama u primicima između spolova.
(2) Hrvatska narodna banka podatke iz stavka 1. ovoga članka koristi pri utvrđivanju referentnih trendova i praksi kreditnih institucija vezanih uz primitke radnika.
Referentni trendovi vezani uz raznolikost
Članak 152.a (NN 15/18)
Hrvatska narodna banka prikuplja podatke u skladu s člankom 435. stavkom 2. točkom c) Uredbe (EU) br. 575/2013 i koristi se njima pri utvrđivanju referentnih trendova i praksi kreditnih institucija vezanih uz raznolikost uprave i nadzornog odbora.
Izvještavanje na zahtjev Hrvatske narodne banke
Članak 153.
Kreditna institucija dužna je na zahtjev Hrvatske narodne banke dostaviti izvješća i informacije o svim pitanjima važnima za provođenje supervizije odnosno nadzora ili za izvršavanje ostalih zadataka iz nadležnosti Hrvatske narodne banke.
X.a PLAN OPORAVKA
Plan oporavka i sanacije
Članak 154. (NN 19/15, 15/18, 146/20, 151/22)
(1) Plan oporavka u kojem utvrđuje mjere za poboljšanje financijskog položaja za situacije ozbiljnog financijskog poremećaja dužna je izraditi i Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti:
1) kreditna institucija koja nije dio grupe kreditnih institucija u EU-u ni dio grupe kreditnih institucija u RH, i to na pojedinačnoj osnovi
2) matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH ili kreditna institucija iz članka 97. stavka 2. ovoga Zakona, i to za svoju grupu kreditnih institucija u RH na konsolidiranoj osnovi
3) kreditna institucija koja je članica grupe kreditnih institucija u EU-u, i to na pojedinačnoj ili potkonsolidiranoj osnovi, ako je tako odlučeno u skladu s člankom 154.c ovoga Zakona i naloženo rješenjem Hrvatske narodne banke i
4) kreditna institucija koja je isključena iz grupe kreditnih institucija u RH na temelju članka 19. Uredbe (EU) br. 575/2013, i to na pojedinačnoj osnovi.
(2) Uprava kreditne institucije donosi plan oporavka, uz prethodnu suglasnost nadzornog odbora.
(3) Plan oporavka iz stavka 1. ovoga članka izrađuje se i dostavlja na način propisan podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 101. stavka 2. točke 7. ovoga Zakona.
(4) Kreditna institucija dužna je primjenjivati plan oporavka donesen u skladu sa stavkom 2. ovoga članka.
(5) Kreditna institucija dužna je plan oporavka ažurirati najmanje jednom godišnje ili nakon promjene u pravnoj ili organizacijskoj strukturi kreditne institucije ili članice grupe kreditnih institucija za koju se plan oporavka izrađuje ili nakon promjene njihove poslovne ili financijske situacije, a koja bi mogla bitno utjecati na plan oporavka ili stvoriti potrebu za njegovom promjenom.
(6) Kreditna institucija dužna je propisati, dokumentirati i redovito nadzirati postupak izrade i ažuriranja plana oporavka.
(7) Hrvatska narodna banka može pojedinoj kreditnoj instituciji, ako ocijeni potrebnim, naložiti i češće ažuriranje planova oporavka.
(8) Kreditna institucija dužna je osigurati Hrvatskoj narodnoj banci uvid u potpune i detaljne informacije o postupku izrade i ažuriranja plana oporavka.
(9) Hrvatska narodna banka može podzakonskim propisom iz članka 101. stavka 2. točke 7. ovoga Zakona za kreditnu instituciju urediti manji opseg plana oporavka i manju učestalost njegova ažuriranja uzimajući u obzir sljedeće:
1) utjecaj koji bi propast kreditne institucije mogla izazvati zbog prirode njezina poslovanja, njezine dioničarske strukture, pravnog oblika, profila rizičnosti, veličine, međusobne povezanosti s drugim kreditnim institucijama ili općenito s financijskim sustavom, opsega i složenosti njezinih poslova, i pružanja investicijskih usluga ili aktivnosti definiranih posebnim zakonom kojim se uređuje tržište kapitala, kojim se prenosi odredba članka 4. stavka 1. točke 2. Direktive 2014/65/EU te
2) procjenu bi li se njezina propast i naknadna prisilna likvidacija mogla značajno negativno odraziti na financijska tržišta, druge kreditne institucije ili investicijska društva, uvjete financiranja ili na šire gospodarstvo.
(10) Prije donošenja podzakonskog propisa iz članka 101. stavka 2. točke 7. ovoga Zakona Hrvatska narodna banka će se, o okolnostima iz stavka 9. ovoga članka, savjetovati s Vijećem za financijsku stabilnost.
(11) Primjena manjeg opsega plana oporavka i manje učestalosti njegova ažuriranja kako je utvrđeno stavkom 9. ovoga članka ne utječe na ovlast Hrvatske narodne banke za poduzimanje mjera za sprječavanje krize.
(12) Hrvatska narodna banka dužna je obavijestiti Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o donošenju propisa iz stavka 9. ovoga članka i načina na koji je uređen manji opseg plana oporavka i manja učestalost njegova ažuriranja.
(13) Kreditna institucija dužna je uspostaviti i redovito ažurirati popis svih financijskih ugovora u kojima je ta kreditna institucija ugovorna strana.
(14) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kreditna institucija u sanaciji nije dužna izraditi niti ažurirati plan oporavka.
81. Odluka o planovima oporavka kreditnih institucija
Procjena plana oporavka
Članak 154.a (NN 19/15, 47/20, 151/22)
(1) Kreditna institucija dužna je osigurati da plan oporavka ispunjava sljedeće uvjete:
1) provedba mjera predloženih u planu osigurava ili ponovno uspostavlja održivost redovnog poslovanja i stabilnost financijskog položaja kreditne institucije ili grupe kreditnih institucija za koju se plan izrađuje, u situacijama ozbiljnog financijskog poremećaja, uzimajući u obzir pripremne mjere koje je kreditna institucija poduzela ili planira poduzeti i
2) plan oporavka i mjere predviđene njime mogu se u situacijama ozbiljnog financijskog poremećaja brzo i učinkovito provesti te neće dovesti do značajnih štetnih posljedica u financijskom sustavu, čak i u slučaju istodobnog provođenja plana oporavka u drugoj kreditnoj instituciji.
(2) Hrvatska narodna banka dužna je u roku od šest mjeseci od dostave plana oporavka provjeriti jesu li ispunjeni zahtjevi iz članka 154. ovoga Zakona i uvjeti iz stavka 1. ovoga članka te o tome obavijestiti kreditnu instituciju. Ako kreditna institucija ima značajnu podružnicu u drugoj državi članici, Hrvatska narodna banka u navedenom će se roku savjetovati i s nadležnim tijelom države članice u kojoj se nalazi ta podružnica, u onoj mjeri u kojoj je to važno za tu podružnicu.
(3) Pri procjeni iz stavka 2. ovoga članka Hrvatska narodna banka vodit će računa o primjerenosti strukture kapitala i izvora financiranja kreditne institucije ovisno o složenosti organizacijske strukture i profilu rizičnosti te kreditne institucije.
(4) Hrvatska narodna banka će bez odgađanja dostaviti plan oporavka sanacijskom tijelu nadležnom za izradu sanacijskog plana kreditne institucije, koje može, ako smatra da mjere predložene planom oporavka mogu negativno utjecati na mogućnost sanacije te kreditne institucije, u primjerenom roku dati preporuke. Pri nalaganju mjera prema kreditnoj instituciji uzet će se u obzir dobivene preporuke.
(5) Ako Hrvatska narodna banka u roku iz stavka 2. ovoga članka ocijeni da postoje značajni nedostaci u planu oporavka ili značajne prepreke mogućnosti njegove provedbe, naložit će kreditnoj instituciji da u roku od najviše dva mjeseca dostavi izmijenjeni plan oporavka kojim se utvrđeni nedostaci ili prepreke uklanjaju. Rok za dostavu izmijenjenog plana oporavka Hrvatska narodna banka može na zahtjev kreditne institucije produžiti za najviše mjesec dana. Prije nego što kreditnoj instituciji naloži da dostavi izmijenjeni plan oporavka, Hrvatska narodna banka kreditnoj će instituciji dati mogućnost da dade mišljenje o tom zahtjevu.
(6) Ako ocijeni da ni izmijenjenim planom oporavka nisu uklonjeni utvrđeni nedostaci ili prepreke, Hrvatska narodna banka može naložiti kreditnoj instituciji da izvrši točno određene promjene plana oporavka.
(7) Ako kreditna institucija ne dostavi izmijenjeni plan oporavka ili ako Hrvatska narodna banka ocijeni da izmijenjenim planom oporavka nisu uklonjeni prvotno utvrđeni nedostaci ili prepreke, i ako ih nije moguće ukloniti nalaganjem točno određenih promjena plana oporavka, Hrvatska narodna banka naložit će kreditnoj instituciji da odredi koje je promjene u poslovanju moguće provesti kako bi uklonila nedostatke ili prepreke u provedbi plana oporavka te rokove u kojima bi te promjene mogla provesti.
(8) Ako Hrvatska narodna banka ocijeni da su promjene u poslovanju koje je odredila kreditna institucija adekvatne za uklanjanje nedostataka ili prepreka u provedbi plana oporavka, naložit će kreditnoj instituciji da te promjene provede.
(9) Ako kreditna institucija ne odredi promjene u poslovanju za uklanjanje nedostataka ili prepreka u provedbi plana oporavka ili ako Hrvatska narodna banka ocijeni da predložene promjene ili rokovi nisu adekvatni, Hrvatska narodna banka može kreditnoj instituciji naložiti bilo koju mjeru koju smatra potrebnom za uklanjanje nedostataka ili prepreka u provedbi plana oporavka i razmjernom s obzirom na ozbiljnost nedostataka i prepreka te učinke mjera na poslovanje kreditne institucije.
(10) U smislu stavka 9. ovoga članka Hrvatska narodna banka može, osim drugih mjera iz ovoga Zakona, naložiti osobito:
1) smanjivanje profila rizičnosti, uključujući i likvidnosni rizik
2) stvaranje uvjeta za pravodobno povećanje temeljnog kapitala ili regulatornog kapitala
3) preispitivanje strategije i organizacijske strukture
4) promjenu strategije izvora financiranja s ciljem povećanja otpornosti temeljnih poslovnih linija i ključnih funkcija i
5) uvođenje promjena u sustavu upravljanja.
(11) Mjere iz stavka 10. ovoga članka mogu biti mjere koje se ispunjavaju na konsolidiranoj osnovi, mjere koje na pojedinačnoj osnovi ispunjava matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH ili kreditna institucija iz članka 97. stavka 2. ovoga Zakona ili mjere koje na pojedinačnoj osnovi ispunjava pojedina članica grupe kreditnih institucija.
(12) U slučaju iz članka 10. Uredbe (EU) br. 806/2014 pri procjeni planova oporavka Hrvatska narodna banka postupa u skladu s tom Uredbom.
Procjena planova oporavka za grupu kreditnih institucija kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo
Članak 154.b (NN 19/15, 151/22)
(1) Plan oporavka koji matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH ili kreditna institucija iz članka 97. stavka 2. ovoga Zakona donosi za svoju grupu kreditnih institucija u RH sadrži mjere koje na pojedinačnoj osnovi ispunjava matična kreditna institucija i mjere koje na pojedinačnoj osnovi ispunjava svako društvo kći pojedinačno. Cilj toga plana jest postizanje stabilnosti grupe kreditnih institucija u RH kao cjeline ili bilo koje članice te grupe u situacijama ozbiljnoga financijskog poremećaja, radi rješavanja ili uklanjanja uzroka poremećaja ili poboljšanja financijskog položaja te grupe ili članica te grupe, pri čemu valja istodobno voditi računa o financijskom položaju drugih društava u toj grupi.
(2) Hrvatska narodna banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo, u skladu sa zahtjevima za razmjenom povjerljivih informacija iz Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, zaprimljene planove oporavka za grupu kreditnih institucija dostavlja:
1) nadležnim tijelima država članica koja su uključena u kolegij supervizora
2) nadležnim tijelima država članica u kojima se nalaze značajne podružnice, ako je to važno za tu podružnicu
3) sanacijskom tijelu za grupu i
4) sanacijskom tijelu za društvo kći.
(3) Nakon savjetovanja s nadležnim tijelima uključenim u kolegij supervizora i ako je to važno za tu podružnicu, nakon savjetovanja s nadležnim tijelima država članica u kojima se nalaze značajne podružnice, Hrvatska narodna banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo i nadležna tijela drugih država članica u kojima je sjedište drugih društava koja su uključena u grupu kreditnih institucija u RH provjeravaju, na način iz članka 154.a ovoga Zakona i ovoga članka, ispunjava li plan oporavka za grupu kreditnih institucija zahtjeve i uvjete propisane člankom 154.a ovoga Zakona, ovim člankom i podzakonskim propisom donesenim temeljem članka 101. stavka 2. točke 7. ovoga Zakona.
(4) Pri provjeri iz stavka 3. ovoga članka uzima se u obzir mogući utjecaj mjera oporavka predloženih planom oporavka na financijsku stabilnost u svim državama članicama u kojima grupa kreditnih institucija u RH posluje.
(5) Hrvatska narodna banka surađivat će s nadležnim tijelima država članica u kojima je sjedište drugih društava kćeri koja su uključena u tu grupu kreditnih institucija u RH radi donošenja zajedničke odluke:
1) o provjeri i procjeni plana oporavka za grupu kreditnih institucija u RH
2) o zahtjevu za izradu pojedinačnog plana oporavka za pojedinu kreditnu instituciju koja je dio grupe kreditnih institucija u RH
3) o primjeni mjera iz članka 154.a stavaka 5. do 10. ovoga Zakona na matičnu kreditnu instituciju u EU-u sa sjedištem u RH ili na kreditnu instituciju iz članka 97. stavka 2. ovoga Zakona i
4) o primjeni mjera iz članka 154.a stavaka 5. do 10. ovoga Zakona na društvo kći u grupi kreditnih institucija u RH.
(6) Zajednička odluka bit će donesena u roku od četiri mjeseca od dana kad je Hrvatska narodna banka nadležnim tijelima drugih država članica dostavila plan oporavka za grupu kreditnih institucija u RH. Ova odluka mora biti u pisanom obliku i obrazložena. Hrvatska narodna banka dostavit će ovu odluku matičnoj kreditnoj instituciji za koju je nadležna.
(7) Hrvatska narodna banka može u postupku donošenja zajedničke odluke iz stavka 5. ovoga članka zatražiti pomoć od Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 31. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(8) Hrvatska narodna banka na temelju odluke iz stavka 5. ovoga članka donijet će rješenje i dostaviti ga članici grupe kreditnih institucija u RH za koju je Hrvatska narodna banka nadležno tijelo.
(9) Ako je zajedničkom odlukom iz stavka 5. ovoga članka ocijenjeno da postoje značajni nedostaci u planu oporavka ili značajne prepreke mogućnosti njegove provedbe, na odgovarajući se način primjenjuje postupak iz članka 154.a stavaka 5. do 10. ovoga Zakona.
(10) Ako zajednička odluka iz stavka 5. ovoga članka nije donesena u roku od četiri mjeseca od dana kada je Hrvatska narodna banka nadležnim tijelima država članica u kojima je sjedište drugih društava koja su uključena u grupu kreditnih institucija u RH dostavila plan oporavka za tu grupu, Hrvatska narodna banka samostalno će donijeti odluku iz stavka 5. točke 1. i 3. ovoga članka za kreditne institucije za koje je nadležna, vodeći računa o stavovima i izdvojenim mišljenjima tih nadležnih tijela te o istoj obavijestiti matičnu kreditnu instituciju za koju je nadležna i ta nadležna tijela.
(11) Iznimno od stavka 10. ovoga članka, ako u roku od četiri mjeseca od dana kada je Hrvatska narodna banka nadležnim tijelima država članica u kojima je sjedište drugih društava koja su uključena u grupu kreditnih institucija u RH dostavila plan oporavka za tu grupu, a prije donošenja zajedničke odluke, Hrvatska narodna banka ili bilo koje nadležno tijelo druge države članice u kojoj je sjedište drugih društava koja su uključena u grupu kreditnih institucija u RH zatraže posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu sa člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010 pri donošenju zajedničke odluke o procjeni plana oporavka ili o nalaganju mjera iz članka 154.a stavka 10. točaka 1., 2. ili 4. ovoga Zakona i ako je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo donijelo odluku u roku od mjesec dana, Hrvatska narodna banka donijet će odluku u skladu s tom odlukom. Rok od četiri mjeseca smatra se rokom za mirenje u smislu Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(12) U slučaju iz stavka 11. ovoga članka, ako Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo ne donese odluku u roku od mjesec dana, Hrvatska narodna banka samostalno će donijeti odluku iz stavka 5. točke 1. i 3. ovoga članka za kreditne institucije za koje je nadležna, vodeći računa o stavovima i izdvojenim mišljenjima drugih nadležnih tijela te o njoj obavijestiti matičnu kreditnu instituciju za koju je nadležna i nadležna tijela država članica u kojima je sjedište drugih društava koja su uključena u tu grupu kreditnih institucija u RH.
(13) Hrvatska narodna banka i druga nadležna tijela koja se ne protive donošenju zajedničke odluke iz stavka 5. točke 2. i 4. ovoga članka mogu donijeti zajedničku odluku o planu oporavka za grupu kreditnih institucija u RH koji obuhvaća članice te grupe za koje su ta tijela nadležna.
(14) Odluke iz stavaka 5. i 11. ovoga članka obvezuju sva nadležna tijela država članica u kojima je sjedište društava koja su uključena u tu grupu kreditnih institucija u RH.
Procjena planova oporavka za grupu kreditnih institucija kada Hrvatska narodna banka nije konsolidirajuće nadzorno tijelo
Članak 154.c (NN 19/15, 146/20, 151/22)
(1) Ako je nadležno tijelo druge države članice ujedno i konsolidirajuće nadzorno tijelo, Hrvatska narodna banka sudjelovat će na zahtjev konsolidirajućeg nadzornog tijela u postupku donošenja zajedničke odluke:
1) o provjeri i procjeni plana oporavka za grupu kreditnih institucija u EU-u u skladu s člankom 154.a ovoga Zakona
2) o zahtjevu za izradu pojedinačnog plana oporavka za pojedinu kreditnu instituciju koja je dio grupe kreditnih institucija u EU-u
3) o primjeni mjera iz članka 154.a stavaka od 5. do 10. ovoga Zakona na matičnu kreditnu instituciju u EU-u i
4) o primjeni mjera iz članka 154.a stavaka od 5. do 10. ovoga Zakona na društvo kći u grupi kreditnih institucija u EU-u.
(2) Hrvatska narodna banka može konsolidirajućem nadzornom tijelu podnijeti zahtjev da kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je članica grupe kreditnih institucija u EU-u izrađuje plan oporavka na pojedinačnoj ili potkonsolidiranoj osnovi.
(3) Hrvatska narodna banka sudjelovat će s nadležnim tijelima drugih država članica u kojima je sjedište drugih društava koja su uključena u grupu kreditnih institucija u EU-u u provjeri, na način iz članka 154.a ovoga Zakona i ovoga članka, ispunjava li plan oporavka zahtjeve i uvjete propisane člankom 154.a ovoga Zakona, ovim člankom i podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 101. stavka 2. točke 7. ovoga Zakona.
(4) Pri provjeri iz stavka 1. točke 1. ovoga članka uzima se u obzir mogući utjecaj mjera oporavka predloženih planom oporavka na financijsku stabilnost u svim državama članicama u kojima grupa kreditnih institucija u EU-u posluje.
(5) Zajednička odluka bit će donesena u roku od četiri mjeseca od dana kad je konsolidirajuće nadzorno tijelo Hrvatskoj narodnoj banci dostavilo plan oporavka za grupu kreditnih institucija u EU-u. Hrvatska narodna banka donosi odluku u skladu s tom odlukom.
(6) Ako se odlukom iz stavka 1. ovoga članka odluči da je na kreditnu instituciju u Republici Hrvatskoj koja je članica grupe potrebno primijeniti mjere iz članka 154.a stavaka 5. do 10. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka na temelju te odluke donijet će rješenje i dostaviti ga članici grupe kreditnih institucija u EU-u za koju je Hrvatska narodna banka nadležno tijelo.
(7) Hrvatska narodna banka može u postupku donošenja zajedničke odluke iz stavka 1. ovoga članka zatražiti pomoć Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 31. točkom (c) Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(8) Ako je zajedničkom odlukom iz stavka 1. ovoga članka ocijenjeno da postoje značajni nedostaci u planu oporavka ili značajne prepreke mogućnosti njegove provedbe, Hrvatska narodna banka sudjeluje u postupku donošenja zajedničkih odluka za potrebe postupka iz članka 154.a stavaka 5. do 10. ovoga Zakona.
(9) Ako zajednička odluka iz stavka 1. ovoga članka nije donesena u roku od četiri mjeseca od dana kada je konsolidirajuće nadzorno tijelo Hrvatskoj narodnoj banci dostavilo plan oporavka za grupu kreditnih institucija u EU-u, Hrvatska narodna banka donijet će odluku o potrebi izrade plana oporavka i primjeni mjera iz članka 154.a stavaka 5. do 10. ovoga Zakona za svaku članicu grupe pojedinačno ili na potkonsolidiranoj osnovi, a za koju je Hrvatska narodna banka nadležno tijelo.
(10) Iznimno od stavka 9. ovoga članka, ako u roku od četiri mjeseca od dana dostave plana oporavka za grupu kreditnih institucija u EU-u, a prije donošenja zajedničke odluke, Hrvatska narodna banka ili bilo koje nadležno tijelo druge države članice u kojoj je sjedište drugih društava koja su uključena u grupu kreditnih institucija u EU-u zatraže posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu sa člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010 pri donošenju zajedničke odluke o procjeni plana oporavka ili o nalaganju mjera iz članka 154.a stavka 10. točaka 1., 2. ili 4. ovoga Zakona i ako je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo donijelo odluku u roku od mjesec dana, Hrvatska narodna banka donijet će odluku u skladu s tom odlukom. Rok od četiri mjeseca smatra se rokom za mirenje u smislu Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(11) U slučaju iz stavka 10. ovoga članka, ako Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo ne donese odluku u roku od mjesec dana, Hrvatska narodna banka donijet će odluku iz stavka 1. točke 2. ili 4. ovoga članka na način iz stavka 9. ovoga članka.
(12) Hrvatska narodna banka i druga nadležna tijela koja se ne protive donošenju zajedničke odluke iz stavka 1. ovoga članka mogu donijeti zajedničku odluku o planu oporavka za grupu kreditnih institucija u EU-u koji obuhvaća članice te grupe za koje su ta tijela nadležna.
Članak 155. (NN 19/15)
Brisan.
XII. BANKOVNA TAJNA
Bankovna tajna
Članak 156.
(1) Bankovna tajna su svi podaci, činjenice i okolnosti koje je kreditna institucija saznala na osnovi pružanja usluga klijentima i u obavljanju poslova s pojedinačnim klijentom. Kreditna institucija dužna je čuvati bankovnu tajnu.
(2) U smislu ovoga Zakona klijentom kreditne institucije smatra se svaka osoba koja je zatražila ili primila bankovnu i/ili financijsku uslugu od kreditne institucije.
Obveza čuvanja bankovne tajne
Članak 157. (NN 19/15, 47/20, 151/22)
(1) Članovi tijela kreditne institucije, dioničari kreditne institucije, radnici kreditne institucije i druge osobe koje zbog prirode poslova koje obavljaju s kreditnom institucijom ili za kreditnu instituciju imaju pristup povjerljivim podacima, moraju čuvati bankovnu tajnu te je ne smiju priopćiti trećim osobama, iskoristiti je protiv interesa kreditne institucije i njezinih klijenata ili omogućiti trećim osobama da je iskoriste.
(2) Obveza čuvanja bankovne tajne postoji za osobe iz stavka 1. ovoga članka i nakon prestanka njihova rada u kreditnoj instituciji, odnosno nakon prestanka svojstva dioničara ili članstva u tijelima kreditne institucije, kao i nakon prestanka ugovornog odnosa o obavljanju poslova za kreditnu instituciju.
(3) Obveza kreditne institucije da čuva bankovnu tajnu ne odnosi se na sljedeće slučajeve:
1) ako se klijent usuglasi da se određeni povjerljivi podaci mogu priopćiti drugoj fizičkoj i/ili pravnoj osobi, pod uvjetom da je suglasnost dokaziva. Ako povjerljivi podaci obuhvaćaju osobne podatke, suglasnost mora biti dana u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka
2) ako to omogućuje ostvarenje interesa kreditne institucije za prodaju potraživanja klijenta
3) ako se povjerljivi podaci priopćavaju Hrvatskoj narodnoj banci, Financijskom inspektoratu Republike Hrvatske ili nadležnom tijelu za potrebe supervizije ili nadzora, a u okvirima njihove nadležnosti
4) ako se povjerljivi podaci razmjenjuju unutar grupe kreditnih institucija radi upravljanja rizicima
5) ako se povjerljivi podaci o klijentu priopćavaju izravno drugoj kreditnoj instituciji u skladu s člankom 321. ovoga Zakona
5.a) ako se povjerljivi podaci o klijentu priopćavaju izravno drugoj kreditnoj instituciji i/ili financijskoj instituciji ili se priopćavaju pravnoj osobi koja prikuplja i razmjenjuje podatke između kreditnih i/ili financijskih institucija, a podaci su potrebni za procjenu kreditne sposobnosti klijenta ili upravljanje kreditnim rizikom
6) ako se povjerljivi podaci o klijentima koji nisu ispunili svoju dospjelu obvezu u roku priopćavaju pravnoj osobi koja prikuplja i razmjenjuje ove podatke između kreditnih i/ili financijskih institucija
7) ako je priopćavanje povjerljivih podataka nužno za prikupljanje i utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku i postupku koji mu prethodi, pod uvjetom da to pisano zatraži ili naloži nadležni sud
8) ako je priopćavanje povjerljivih podataka potrebno za provedbu ovrhe ili stečaja nad imovinom klijenta, ostavinskog ili drugog imovinskopravnog postupka, a to pisano zatraži ili naloži nadležni sud ili javni bilježnik u obavljanju poslova koji su im povjereni na temelju zakona
9) ako interesi ili obveze kreditne institucije ili klijenta zahtijevaju priopćavanje povjerljivih podataka u svrhu razjašnjenja međusobnog pravnog odnosa između kreditne institucije i klijenta u sudskom postupku, arbitražnom postupku ili postupku mirenja
10) ako se povjerljivi podaci priopćavaju Uredu za sprječavanje pranja novca, a na temelju zakona kojim se regulira sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma
11) ako se povjerljivi podaci priopćavaju Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranoga kriminala, a na temelju zakona kojim se regulira suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala
12) ako su povjerljivi podaci potrebni poreznim tijelima (Poreznoj i Carinskoj upravi) u postupku koji ona provode u okviru svojih zakonskih ovlasti, a priopćavaju se na njihov pisani zahtjev
13) ako se povjerljivi podaci priopćavaju za potrebe Hrvatske agencije za osiguranje depozita, a na temelju zakona kojim se regulira osiguranje depozita
14) ako je iz stanja računa vidljiva nesposobnost za plaćanje, a izdavanje potvrde traži se radi dokazivanja postojanja stečajnog razloga
15) ako je riječ o odavanju podataka društvima za osiguranje u postupku osiguranja potraživanja kreditne institucije
16) ako je riječ o odavanju podataka pri sklapanju pravnih poslova koji imaju učinak osiguranja potraživanja kreditne institucije kao što su kreditni izvedeni instrumenti, bankarsko jamstvo i drugi slični poslovi
17) ako je riječ o odavanju podataka, uz pisanu suglasnost uprave kreditne institucije, imatelju kvalificiranog udjela te kreditne institucije, osobi koja namjerava steći kvalificirani udio u toj kreditnoj instituciji, osobi kojoj se pripaja ili s kojom se spaja kreditna institucija, pravnoj osobi koja namjerava preuzeti kreditnu instituciju kao i revizorima, pravnim i drugim stručnim osobama ovlaštenima od imatelja kvalificiranog udjela ili potencijalnog imatelja
18) ako je riječ o odavanju podataka koji su nužni za provedbu aktivnosti kreditne institucije, a koje su predmet eksternalizacije, ako se podaci otkrivaju pružateljima eksternalizacije
19) ako kreditna institucija koja pruža usluge pohrane i administriranja financijskih instrumenata za račun klijenata, uključujući poslove skrbništva, dostavi kreditnoj instituciji koja je izdavatelj nematerijaliziranih vrijednosnih papira na njezin zahtjev podatke o imatelju tih vrijednosnih papira
20) ako se povjerljivi podaci na temelju pisanog zahtjeva priopćavaju centrima za socijalnu skrb u okviru njihovih zakonskih ovlasti, a za potrebe poduzimanja mjera radi zaštite prava djece (osoba mlađih od 18 godina) i osoba pod skrbništvom
21) ako to pisanim putem zatraži nadležno državno odvjetništvo ili Ured europskog javnog tužitelja ili ako Državno odvjetništvo Republike Hrvatske pisanim putem naloži Ministarstvu unutarnjih poslova prikupljanje podataka u predistražnom postupku
22) ako se povjerljivi podaci priopćavaju sudužniku, založnom dužniku, jamcu ili drugom sudioniku kreditnog odnosa, i to samo podaci o tom kreditnom odnosu
23) ako se povjerljivi podaci priopćavaju na pisani zahtjev osobi koja je pogrešno uplatila novčana sredstva na račun klijenta kreditne institucije, i to samo podaci koji su potrebni u svrhu pokretanja sudskog postupka radi povrata pogrešno uplaćenih novčanih sredstava
24) ako se povjerljivi podaci priopćavaju sanacijskim tijelima i Ministarstvu financija u vezi s provedbom Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava
24.a) ako se povjerljivi podaci priopćavaju Jedinstvenom sanacijskom odboru u skladu s Uredbom (EU) br. 806/2014 i
25) ako je to propisano drugim zakonima.
(4) Odavanjem povjerljivih podataka ne smatra se:
1) odavanje podataka u agregiranom obliku iz kojih nije moguće utvrditi osobne ili poslovne podatke o klijentu i
2) odavanje javnih podataka iz jedinstvenog registra računa.
(5) Kada se razmjena povjerljivih podataka obavlja na temelju suglasnosti klijenta iz stavka 3. točke 1. ovoga članka ili u skladu sa stavkom 3. točkama 5., 5.a i 6. ovoga članka, kreditna institucija dužna je osigurati da su ispunjeni sljedeći uvjeti:
– osigurati da su podaci koji se dostavljaju točni, potpuni i ažurni
– klijentu omogućiti uvid u njegove podatke koje ona dostavlja
– osigurati da se na taj način ne razmjenjuju podaci u opsegu većem nego što je potrebno za svrhu u koju se podaci razmjenjuju i
– čuvati tako primljene podatke ne duže nego što je potrebno za svrhu u koju se podaci dostavljaju.
(6) Hrvatska narodna banka može donijeti podzakonski propis kojim pobliže uređuje uvjete iz stavka 5. ovoga članka.
Upotreba i zaštita povjerljivih podataka
Članak 158.
(1) Hrvatska narodna banka, sudovi, druga nadzorna tijela te druge osobe iz članka 157. stavka 3. ovoga Zakona dužni su koristiti se povjerljivim podacima do kojih su došli na temelju istog članka isključivo u svrhu za koju su dani te ih ne smiju priopćiti trećim osobama ili im omogućiti da ih doznaju i iskoriste, osim u slučajevima propisanima zakonom.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka odnosi se i na sve fizičke osobe koje u svojstvu radnika ili u drugom svojstvu rade ili su radile u Hrvatskoj narodnoj banci, sudovima, drugim nadzornim tijelima ili drugim osobama iz članka 157. stavka 3. ovoga Zakona.
XIII. POSLOVNE KNJIGE I FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI
Primjena drugih zakona i standarda
Članak 159.
(1) Kreditna institucija dužna je voditi poslovne knjige, ostalu poslovnu dokumentaciju i evidencije, vrednovati imovinu i obveze te sastavljati i objavljivati godišnje financijske izvještaje i godišnje izvješće u skladu s važećim propisima i standardima struke.
(2) Kreditna institucija dužna je poslovne knjige i ostalu poslovnu dokumentaciju i evidencije voditi na način koji omogućuje, u bilo koje vrijeme, provjeru posluje li kreditna institucija u skladu s važećim propisima i standardima struke.
Knjigovodstvene isprave
Članak 160. (NN 15/18)
(1) Kreditna institucija dužna je sastavljati, kontrolirati i čuvati knjigovodstvene isprave u skladu s važećim propisima i standardima struke.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kreditna institucija dužna je najmanje jedanaest godina čuvati:
1) isprave koje se odnose na otvaranje i zatvaranje te evidentiranje promjena stanja na računima za plaćanje te depozita
2) isprave o ostalim promjenama koje nisu obuhvaćene točkom 1. ovoga stavka, a na temelju kojih su podaci uneseni u poslovne knjige kreditne institucije te
3) ugovore i druge isprave o zasnivanju poslovnog odnosa.
(3) Pod rokovima iz stavka 2. ovoga članka podrazumijeva se razdoblje nakon isteka godine u kojoj je poslovna promjena nastala, odnosno u kojoj su knjigovodstvene isprave sastavljene. Ako se isprave odnose na dugoročne poslove, takve se isprave čuvaju tijekom cijelog razdoblja trajanja poslovnog odnosa i najmanje jedanaest godina nakon isteka godine u kojoj je poslovni odnos prestao.
(4) Kreditna institucija dužna je poslovne knjige čuvati najmanje jedanaest godina počevši od posljednjeg dana poslovne godine na koju se te poslovne knjige odnose.
Kontni plan
Članak 161.
(1) Hrvatska narodna banka može donijeti podzakonski propis kojim uređuje kontni plan za kreditne institucije.
(2) Kreditna institucija dužna je primjenjivati kontni plan iz stavka 1. ovoga članka.
Propisi o izvještajima
Članak 162. (NN 15/18)
(1) Hrvatska narodna banka donijet će podzakonski propis kojim propisuje obvezu, oblik i sadržaj financijskih i drugih izvještaja kreditne institucije za potrebe Hrvatske narodne banke te način i rokove dostavljanja tih izvještaja Hrvatskoj narodnoj banci.
(2) Hrvatska narodna banka donijet će podzakonski propis kojim propisuje obvezu te pobliže uređuje opseg i sadržaj izvještaja i drugih podataka podružnica kreditnih institucija iz drugih država članica te način i rokove javnog objavljivanja odnosno dostavljanja tih izvještaja i drugih podataka Hrvatskoj narodnoj banci.
(3) Hrvatska narodna banka donijet će podzakonski propis kojim propisuje obvezu te pobliže uređuje opseg i sadržaj financijskih izvještaja i drugih podataka podružnica kreditnih institucija iz trećih zemalja te način i rokove objavljivanja odnosno dostavljanja tih izvještaja i drugih podataka Hrvatskoj narodnoj banci.
(4) Kreditna institucija, podružnica kreditne institucije iz druge države članice i podružnica kreditne institucije iz treće zemlje dužne su dostavljati Hrvatskoj narodnoj banci financijska i druga izvješća u obliku, opsegu i sadržaju propisanom podzakonskim propisom donesenim na temelju ovoga članka.
21. Odluka o supervizorskim izvještajima kreditnih institucija
65. Odluka o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja kreditnih institucija
Dostavljanje izvještaja Hrvatskoj narodnoj banci i njihovo objavljivanje
Članak 163. (NN 15/18, 146/20)
(1) Kreditna institucija dužna je Hrvatskoj narodnoj banci u roku od 15 dana od dana primitka revizorskog izvješća, a najkasnije u roku od tri mjeseca od isteka poslovne godine na koju se odnose godišnji financijski izvještaji dostaviti sljedeća izvješća:
1) revizorsko izvješće o obavljenoj zakonskoj reviziji godišnjih financijskih izvještaja grupe kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj, uključujući i te financijske izvještaje
2) godišnje izvješće i konsolidirano godišnje izvješće u skladu s propisima kojima se uređuje računovodstvo i
3) izvješće o reviziji za potrebe Hrvatske narodne banke iz članka 174. ovoga Zakona.
(2) Poslovna godina u smislu stavka 1. ovoga članka je poslovna godina na način kako je to uređeno propisima kojima se uređuje računovodstvo.
(3) Kreditna institucija dužna je svoje godišnje izvješće objaviti na svojim internetskim stranicama i učiniti dostupnim najkasnije u roku od četiri mjeseca od isteka poslovne godine na koju se oni odnose.
(4) Matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH dužne su objaviti konsolidirano godišnje izvješće za grupu određenu prema propisima kojima se uređuje računovodstvo na način i u roku iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Podružnica kreditne institucije iz druge države članice odnosno podružnica kreditne institucije iz treće zemlje dužna je najkasnije u roku od 45 dana od dana isteka roka za objavu tih izvještaja u državi sjedišta osnivača podružnice na svojim internetskim stranicama objaviti na hrvatskom jeziku revidirane godišnje financijske izvještaje i revidirane godišnje konsolidirane financijske izvještaje svojeg osnivača te godišnje izvješće svojeg osnivača, uključujući revizorsko izvješće.
(6) Izvještaji iz stavka 5. ovoga članka sastavljaju se i podliježu obvezi revizije u skladu s propisima države sjedišta osnivača podružnice.
Dostavljanje podataka Hrvatskoj narodnoj banci i njihovo objavljivanje
Članak 164. (NN 15/18)
(1) Kreditna institucija dužna je u roku iz članka 163. stavka 1. ovoga Zakona dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci podatke koji se odnose na proteklu financijsku godinu za svaku državu članicu i treću zemlju, i to o:
1) nazivu države članice i treće zemlje u kojoj pruža usluge, bankovne i financijske usluge koje pruža, prirodi njezinih aktivnosti i geografskom položaju tih usluga
2) iznosu ukupnih prihoda
3) broju radnika na osnovi ekvivalenta punom radnom vremenu
4) iznosu dobiti ili gubitka prije oporezivanja
5) iznosu poreza na dobit i
6) iznosu primljenih javnih subvencija.
(2) Podaci iz stavka 1. ovoga članka moraju biti revidirani i objavljeni kao prilog godišnjim financijskim izvještajima i, kada je primjenjivo, godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima.
(3) Kreditna institucija dužna je, kada je primjenjivo, pri objavi podataka iz stavka 1. ovoga članka razgraničiti podatke po pojedinim državama članicama te trećim zemljama u kojima kreditna institucija pruža usluge.
XIV. JAVNA OBJAVA
Način i rokovi javnog objavljivanja informacija
Članak 165.
(1) Kreditna institucija dužna je objaviti informacije iz dijela osmog Uredbe (EU) br. 575/2013 na svojim internetskim stranicama.
(2) Hrvatska narodna banka može donijeti podzakonski propis kojim pobliže uređuje učestalost i rokove javnog objavljivanja informacija iz dijela osmog Uredbe (EU) br. 575/2013 i češće od jedanput godišnje.
Javno objavljivanje informacija o upravljanju
Članak 166. (NN 151/22)
(1) Kreditna institucija dužna je javno objaviti na koji se način uskladila s odredbama o:
1) organizacijskom ustroju na način propisan člankom 102. ovoga Zakona i podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 102. stavka 3. ovoga Zakona
2) sastavu, dužnostima i odgovornostima uprave i nadzornog odbora propisanima člancima 35. do 49. ovoga Zakona
3) obvezi nadzornog odbora da osnuje odbor za primitke, odbor za imenovanja i odbor za rizike na način propisan člancima 50. do 53. ovoga Zakona te podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 50. stavka 4. ovoga Zakona
4) politikama primitaka na način propisan podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 100. stavka 4. ovoga Zakona.
(2) Informacije iz ovoga članka kreditna institucija dužna je objaviti i redovito ažurirati na svojim internetskim stranicama.
(3) Hrvatska narodna banka može donijeti podzakonski propis kojim pobliže uređuje učestalost i rokove javnog objavljivanja informacija iz ovoga članka.
Javno objavljivanje informacija o organizaciji
Članak 167. (NN 15/18)
(1) Matična kreditna institucija u RH, matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH i kreditna institucija iz članka 97. stavka 2. ovoga Zakona dužna je javno objaviti opis pravnih odnosa u svojoj grupi kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj i opis sustava upravljanja i organizacijske strukture svoje grupe kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj. Umjesto spomenutog detaljnog opisa kreditna institucija može navesti poveznice na već objavljene ekvivalentne informacije.
(2) Kreditna institucija dužna je u svojim godišnjim izvješćima objaviti, u okviru glavnih pokazatelja, svoj povrat na imovinu, izračunat kao neto-dobit podijeljena s ukupnom imovinom.
(3) Informacije iz ovoga članka kreditna institucija dužna je objaviti najmanje jednom godišnje i redovito ažurirati na svojim internetskim stranicama.
(4) Hrvatska narodna banka može donijeti podzakonski propis kojim pobliže uređuje učestalost i rokove javnog objavljivanja informacija iz ovoga članka.
XV. ODNOS HRVATSKE NARODNE BANKE I VANJSKIH REVIZORA
Obveza obavljanja revizije
Članak 168. (NN 15/18)
(1) Godišnji financijski izvještaji kreditne institucije, godišnji konsolidirani financijski izvještaji grupe kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj i godišnji konsolidirani financijski izvještaji grupe ako su članovi grupe i nefinancijske institucije podliježu obvezi zakonske revizije za svaku poslovnu godinu.
(2) Revizija iz stavka 1. ovoga članka provodi se u skladu s propisima Republike Hrvatske i pravom Europske unije, a kojima se uređuju računovodstvo i revizija, ako ovim Zakonom i propisima donesenima na temelju ovoga Zakona nije drukčije određeno.
Imenovanje revizorskog društva
Članak 169. (NN 15/18)
(1) Odluku o imenovanju revizorskog društva uprava kreditne institucije dužna je dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci u roku od osam dana od dana donošenja odluke.
(2) Kreditna institucija može za pružanje revizorskih usluga sklopiti ugovor samo s revizorskim društvom koje ispunjava uvjet iz članka 170. stavka 2. ovoga Zakona.
(3) Revizorsko društvo dužno je za svaku kreditnu instituciju koja mu je povjerila obavljanje zakonske revizije do 31. listopada tekuće godine dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci plan obavljanja zakonske revizije za tu poslovnu godinu, iz kojeg se vide područja poslovanja koja će biti predmet zakonske revizije, opis sadržaja planirane zakonske revizije po pojedinim područjima i predviđeno trajanje zakonske revizije.
Ograničenje obavljanja zakonske revizije
Članak 170. (NN 15/18)
(1) Isto revizorsko društvo može obavljati zakonsku reviziju određene kreditne institucije najviše za sedam uzastopnih godina. Isto revizorsko društvo ne smije sljedeće četiri godine obavljati zakonsku reviziju te kreditne institucije.
(2) Zakonsku reviziju kreditne institucije može obavljati samo revizorsko društvo u kojem tu reviziju obavljaju najmanje dva ovlaštena revizora koji su radnici revizorskog društva.
(3) Zakonsku reviziju kreditne institucije i reviziju za potrebe Hrvatske narodne banke mora obavljati isto revizorsko društvo.
(4) Iznimno, u slučaju iz članka 174. stavka 4. točke 2. ovoga Zakona zakonsku reviziju kreditne institucije i reviziju za potrebe Hrvatske narodne banke mogu obavljati različita revizorska društva.
Zaštita neovisnosti revizora
(1) U slučaju raskida ugovora o obavljanju zakonske revizije kreditna institucija i revizorsko društvo dužni su, u primjerenom roku, Hrvatskoj narodnoj banci pisano obrazložiti razloge za sporazumni raskid ugovora odnosno ako je ugovor raskinula jedna ugovorna strana obrazložiti razloge raskida, a druga ugovorna strana očitovati se o razlozima za raskid ugovora koje navodi druga ugovorna strana.
(2) Revizorsko društvo koje obavlja zakonsku reviziju kreditne institucije ne smije pružati, izravno ili neizravno, kreditnoj instituciji koja je predmet revizije, njezinu matičnom društvu ili njezinim društvima koja su pod njezinom kontrolom u državama članicama bilo koje zabranjene nerevizorske usluge iz članka 5. stavka 1. Uredbe (EU) br. 537/2014 tijekom:
1) razdoblja između početka razdoblja koje je predmet revizije i izdavanja revizorskog izvješća i
2) financijske godine koja prethodi razdoblju iz točke 1. ovoga stavka u vezi s uslugom osmišljavanja i provedbe postupaka unutarnje kontrole ili upravljanja rizikom povezanih s pripremom i/ili nadzorom financijskih informacija ili osmišljavanja i provedbe tehnoloških sustava za financijske informacije.
Obveze revizorskog društva
Članak 172. (NN 15/18, 47/20, 146/20)
(1) Revizorsko društvo dužno je pisano i bez odgode obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o:
1) utvrđenim nezakonitostima ili činjenicama i okolnostima koje mogu na bilo koji način ugroziti daljnje poslovanje kreditne institucije
2) okolnostima koje su razlog za ukidanje odobrenja za rad iz članka 69. stavka 1. ovoga Zakona
3) materijalno značajnoj razlici u procjeni rizika prisutnih u poslovanju kreditne institucije i vrednovanju bilančnih i izvanbilančnih stavki i stavki računa dobiti i gubitka
4) težem kršenju internih akata
5) znatnijoj slabosti u ustroju sustava unutarnjih kontrola ili propustima u primjeni sustava unutarnjih kontrola i
6) činjenicama koje bi mogle dovesti do mišljenja s rezervom, negativnog mišljenja ili suzdržavanja od izražavanja mišljenja na financijske izvještaje.
(2) Revizorsko društvo dužno je pisano obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o svakoj činjenici iz stavka 1. ovoga članka za koju sazna u postupku obavljanja revizije financijskih izvještaja društva koje kontrolira kreditna institucija.
(3) Dostava podataka Hrvatskoj narodnoj banci iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne znači kršenje obveze čuvanja revizorske tajne koja proizlazi iz zakona kojim se uređuje revizija ili iz ugovora.
(4) Ako revizorsko društvo obavijesti Hrvatsku narodnu banku o činjenicama i okolnostima iz stavka 1. ovoga članka, a u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, dužno je istodobno o tome obavijestiti i upravu kreditne institucije, osim ako ocijeni da postoje opravdani razlozi koji priječe takvo obavještavanje.
(5) Ako revizorsko društvo ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o činjenicama iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može kreditnoj instituciji naložiti imenovanje novog revizorskog društva.
(6) O činjenici iz stavka 5. ovoga članka Hrvatska narodna banka će obavijestiti tijelo nadležno za nadzor osoba ovlaštenih za obavljanje revizorskih usluga prema zakonu kojim je uređena revizija.
Odbacivanje i odbijanje godišnjih financijskih izvještaja
Članak 173. (NN 15/18)
(1) Ako revizorsko društvo obavi zakonsku reviziju kreditne institucije suprotno članku 170. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka odbacit će godišnje financijske izvještaje kreditne institucije odnosno godišnje konsolidirane financijske izvještaje za tu godinu.
(2) Ako Hrvatska narodna banka utvrdi da su godišnji financijski izvještaji i godišnji konsolidirani financijski izvještaji sastavljeni suprotno propisima ili da oni ne pružaju istinit i fer prikaz financijskog položaja i uspješnosti poslovanja kreditne institucije odnosno grupe ili grupe kreditnih institucija, o kojima je u revizorskom izvješću izdano pozitivno ili uvjetno mišljenje, odbit će godišnje financijske izvještaje odnosno godišnje konsolidirane financijske izvještaje.
(3) U slučaju iz stavaka 1., 2. i 6. ovoga članka kreditna institucija dužna je ponovo izraditi godišnje financijske izvještaje odnosno godišnje konsolidirane financijske izvještaje, osigurati obavljanje zakonske revizije tih izvještaja te revizorsko izvješće, uključujući i relevantne financijske izvještaje, dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci u roku koji je svojim rješenjem odredila Hrvatska narodna banka. Novu zakonsku reviziju ne smije obaviti revizorsko društvo koje je izdalo mišljenje o godišnjim financijskim izvještajima odnosno godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima koji su odbijeni odnosno odbačeni.
(4) Odbacivanje iz stavaka 1. i 6. ovoga članka ili odbijanje iz stavaka 2. i 6. ovoga članka ima za posljedicu odbacivanje ocjene iz članka 174. ovoga Zakona. Hrvatska narodna banka u tom će slučaju zahtijevati od kreditne institucije da ocjenu iz članka 174. ovoga Zakona daju ovlašteni revizori drugoga revizorskog društva, a na trošak kreditne institucije.
(5) O odbacivanju iz stavka 1. ovoga članka odnosno odbijanju iz stavka 2. ovoga članka Hrvatska narodna banka bez odgađanja će obavijestiti tijelo nadležno za nadzor osoba ovlaštenih za obavljanje revizorskih usluga prema zakonu kojim je uređena revizija, uz obrazloženje razloga odbacivanja odnosno odbijanja.
(6) Ako tijelo nadležno za nadzor osoba ovlaštenih za obavljanje revizorskih usluga prema zakonu kojim je uređena revizija utvrdi da revizorsko izvješće ne ispunjava zahtjeve iz zakona kojima se uređuje revizija i iz Uredbe (EU) br. 537/2014, Hrvatska narodna banka može odbiti ili odbaciti godišnje financijske izvještaje odnosno godišnje konsolidirane financijske izvještaje kreditne institucije za koju je ta osoba obavila zakonsku reviziju.
(7) Kreditna institucija ne smije objaviti godišnje financijske izvještaje odnosno godišnje konsolidirane financijske izvještaje koji su odbijeni odnosno odbačeni te je dužna osigurati da godišnji financijski izvještaji odnosno godišnji konsolidirani financijski izvještaji koji su odbijeni odnosno odbačeni ne budu javno objavljeni. Ako su godišnji financijski izvještaji odnosno godišnji konsolidirani financijski izvještaji koji su odbijeni odnosno odbačeni već dostavljeni radi javne objave Financijskoj agenciji odnosno uređenom tržištu vrijednosnih papira, kreditna institucija dužna je bez odgađanja obavijestiti Financijsku agenciju i uređena tržišta vrijednosnih papira na kojima ima uvrštene vrijednosnice o činjenicama da su rješenjem Hrvatske narodne banke odbijeni odnosno odbačeni njezini revidirani godišnji financijski izvještaji odnosno godišnji konsolidirani financijski izvještaji. Istu obavijest bez odgađanja, kreditna institucija dužna je objaviti i na svojim internetskim stranicama.
(8) Hrvatska narodna banka donijet će podzakonski propis kojim pobliže uređuje razloge za odbijanje godišnjih financijskih izvještaja kreditne institucije odnosno godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja i pobliže urediti postupak i način primjene odredbi ovog članka.
Sadržaj revizije za potrebe Hrvatske narodne banke
Članak 174. (NN 15/18)
(1) Za potrebe Hrvatske narodne banke revizorsko društvo daje ocjenu o:
1) pridržavanju pravila o upravljanju rizicima
2) obavljanju poslova funkcije kontrole rizika, funkcije praćenja usklađenosti i funkcije unutarnje revizije
3) stanju informacijskog sustava i adekvatnosti upravljanja informacijskim sustavom i
4) pravilnosti, točnosti i potpunosti izvješća koja se dostavljaju Hrvatskoj narodnoj banci.
(2) Ocjena iz stavka 1. ovoga članka opisna je i kreće se u rasponu od potpuno zadovoljavajuće do potpuno nezadovoljavajuće (zadovoljavajuće, uglavnom zadovoljavajuće, djelomično zadovoljavajuće, nezadovoljavajuće).
(3) Hrvatska narodna banka može od revizorskog društva zatražiti dodatne informacije u vezi s obavljenom revizijom.
(4) Ako Hrvatska narodna banka utvrdi da ocjena nije dana u skladu s ovim Zakonom, podzakonskim propisima donesenima na temelju ovoga Zakona ili ako obavljenom supervizijom poslovanja kreditne institucije ili na drugi način utvrdi da ocjena nije zasnovana na istinitim i objektivnim činjenicama, može:
1) zahtijevati od revizora da svoju ocjenu ispravi odnosno dopuni ili
2) odbiti ocjenu i zahtijevati od kreditne institucije da ocjenu daju ovlašteni revizori drugog revizorskog društva, a na trošak kreditne institucije.
(5) Odbijanje ocjene iz stavka 1. ovoga članka nema za posljedicu odbijanje godišnjih financijskih izvještaja odnosno godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja za tu godinu o kojima je u revizorskom izvješću izdano pozitivno ili uvjetno mišljenje.
(6) Na obavljanje revizije iz ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članaka 168. do 173. ovoga Zakona.
(7) Hrvatska narodna banka može donijeti podzakonski propis kojim pobliže uređuje sadržaj revizije za potrebe Hrvatske narodne banke, kao i razloge za odbijanje ocjene iz stavka 1. ovoga članka.
XVI. SUPERVIZIJA KREDITNIH INSTITUCIJA
XVI.1. OPĆE ODREDBE
Supervizija
Članak 175. (NN 19/15, 15/18, 47/20, 146/20, 151/22)
(1) Hrvatska narodna banka ovlaštena je obavljati superviziju kreditnih institucija:
1) obavljanjem nadzora prikupljanjem i analizom izvješća i informacija, kontinuiranim praćenjem poslovanja kreditnih institucija i drugih osoba koje su prema odredbama ovoga Zakona, i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, ili drugih zakona i propisa donesenih na temelju tih drugih zakona ili primjenjivim propisima Europske unije dužne izvještavati Hrvatsku narodnu banku
2) obavljanjem neposrednog nadzora nad poslovanjem kreditne institucije
3) nalaganjem supervizorskih mjera (uključujući i supervizorske mjere u fazi rane intervencije) i
4) izdavanjem mišljenja, odobrenja, suglasnosti i procjenjivanjem kreditne institucije u skladu s ovim Zakonom, Uredbom (EU) br. 575/2013 i drugim propisima Europske unije kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija.
(2) Hrvatska narodna banka donosi podzakonski propis kojim pobliže uređuje uvjete i način provedbe supervizije, izricanja supervizorskih mjera te obveze tijela kreditne institucije tijekom i nakon supervizije koju obavlja Hrvatska narodna banka.
(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, ako je nad kreditnom institucijom otvoren postupak sanacije, Hrvatska narodna banka ne provodi redovan proces supervizije predmetne institucije tijekom čitavog postupka sanacije odnosno do okončanja postupka sanacije.
(4) Prije provođenja nenajavljene pretrage poslovnih prostorija, zemljišta i prijevoznih sredstava Hrvatska narodna banka će od Visokog upravnog suda Republike Hrvatske zatražiti nalog za provedbu nenajavljene pretrage poslovnih prostorija, zemljišta i prijevoznih sredstava, dokumenata, isprava i stvari koje se ondje nalaze, kao i pečaćenje te privremeno oduzimanje predmeta, osobito ako postoji opasnost od skrivanja ili uništenja dokaza, a koji su nužni za provođenje supervizije iz članka 175. ovoga Zakona, a razumno je pretpostaviti da se oni nalaze u određenom prostoru ili kod određene osobe. U smislu Uredbe (EU) br. 1024/2013, Hrvatska narodna banka će zahtjev za takav nalog podnijeti Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske i kada isti zatraži Europska središnja banka.
75. Odluka o načinu provedbe supervizije kreditnih institucija i izricanju supervizorskih mjera
Osnovni ciljevi supervizije
Članak 176.
Osnovni su ciljevi supervizije koju obavlja Hrvatska narodna banka održavanje povjerenja u hrvatski bankovni sustav te promicanje i očuvanje njegove sigurnosti i stabilnosti.
Nadzor nad primjenom drugih zakona
Članak 177. (NN 15/18)
(1) Hrvatska narodna banka obavlja nadzor kreditnih institucija u vezi s primjenom:
– glave XXIII. ovoga Zakona kojim je uređena zaštita potrošača i propisa donesenih na temelju te glave ovoga Zakona
– Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci i propisa donesenih na temelju tog Zakona
– Zakona o platnom prometu i propisa donesenih na temelju tog Zakona
– Zakona o elektroničkom novcu i propisa donesenih na temelju tog Zakona kao i
– drugih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona, za koji je ovlaštena na temelju tih zakona.
(2) Na postupak nadzora iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o postupku supervizije, osim ako drugim zakonom nije drukčije propisano.
(3) Kada Hrvatska narodna banka obavlja nadzor iz stavka 1. ovoga članka, može, uz mjere propisane zakonima iz stavka 1. ovoga članka za nadzor kojih je ovlaštena, izreći i supervizorske mjere i druge mjere propisane ovim Zakonom.
(4) Kada Hrvatska narodna banka obavlja nadzor iz stavka 1. ovoga članka, može se koristiti i drugim oblicima nadzora, osim onih propisanih člankom 175. stavkom 1. ovoga Zakona, koje smatra primjerenim radi provjere zakonitosti poslovanja.
Subjekti supervizije
Članak 178. (NN 19/15, 146/20)
(1) Subjekti supervizije su sljedeći:
1) kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i njihove podružnice izvan Republike Hrvatske
2) podružnice kreditnih institucija sa sjedištem u drugoj državi članici koje posluju u Republici Hrvatskoj
3) podružnice kreditnih institucija sa sjedištem u trećoj zemlji koje posluju u Republici Hrvatskoj
4) financijski holding i mješoviti financijski holding iz glave III.2.a ovoga Zakona i
5) kreditne institucije iz države članice u dijelu poslovanja koje se obavlja neposrednim pružanjem usluge na području Republike Hrvatske.
(2) Ovlaštene osobe Hrvatske narodne banke iz članka 183. stavka 2. ovoga Zakona mogu obaviti pregled dijela poslovanja osoba koje su usko povezane s kreditnom institucijom ili osoba na koje je kreditna institucija prenijela znatan dio svojih poslovnih postupaka, a u svrhu postizanja ciljeva supervizije kreditne institucije.
(3) Nadzor nad poslovanjem kreditnih institucija mogu obavljati i druge institucije i nadzorna tijela u skladu s ovlaštenjima na temelju zakona u okviru svojega djelokruga poslovanja.
(4) Ako je za nadzor nad pojedinom osobom iz stavka 2. ovoga članka nadležno drugo nadzorno tijelo, Hrvatska narodna banka može sudjelovati u nadzoru poslovanja te osobe uz to nadzorno tijelo ili može od nadzornog tijela zatražiti da joj pribavi potrebne podatke i informacije u svrhu supervizije kreditne institucije.
(5) Sve odredbe o superviziji kreditnih institucija na odgovarajući se način primjenjuju i na nadzor predstavništava kreditnih institucija koja posluju na području Republike Hrvatske.
(6) Odredbe stavka 1. ovoga članka ne isključuju obavljanje supervizije na konsolidiranoj osnovi u skladu s ovim Zakonom.
Prikupljanje informacija od strane Hrvatske narodne banke
Članak 179.
(1) Kvalificirani imatelji i osobe koje su usko povezane s kreditnom institucijom ili osobe na koje je kreditna institucija prenijela znatan dio svojih poslovnih postupaka, dužne su na zahtjev Hrvatske narodne banke, a u svrhu postizanja ciljeva supervizije kreditne institucije, dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci odgovarajuća izvješća i informacije.
(2) Za potrebe izvršavanja svojih ovlasti Hrvatska narodna banka može zatražiti dostavljanje informacija, uključujući dostavljanje u određenim vremenskim razmacima i određenom obliku, od sljedećih osoba:
1) kreditnih institucija s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj
2) financijskog holdinga s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj
3) mješovitog financijskog holdinga s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj
4) mješovitog holdinga s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj
5) osobe koja pripada osobi iz točaka 1. do 4. ovoga stavka
6) pružatelja usluge eksternalizacije nekoj od osoba iz točaka 1. do 4. ovoga stavka.
(3) U svrhu utvrđivanja činjenica i okolnosti o osobi iz stavka 2. ovoga članka, nužnih za izvršavanje svojih ovlasti, Hrvatska narodna banka može poduzimati potrebne radnje, i to:
1) zatražiti dostavljanje dokumenata od bilo koje pravne ili fizičke osobe za koju ocijeni da ima relevantna saznanja
2) obaviti pregled poslovnih knjiga i dokumentacije osoba iz stavka 1. ovoga članka uključujući pribavljanje preslike
3) zatražiti pisana i usmena objašnjenja od osoba iz stavka 1. ovoga članka kao i od njihovih radnika
4) obaviti razgovore za potrebe prikupljanja informacija s bilo kojom osobom za koju ocijeni da ima relevantna saznanja, uz uvjet njezinog izričitog pristanka.
(4) Hrvatska narodna banka može osobito od članova uprave, nadzornog odbora ili drugih radnika kreditne institucije zatražiti sastavljanje pisanog izvješća o pitanjima iz članka 153. ovoga Zakona ili davanje izjave o tim pitanjima. U zahtjevu za sastavljanje pisanog izvješća ili izjave Hrvatska narodna banka odredit će rok za izradu tih izvješća, koji ne može biti kraći od tri dana.
(5) Hrvatska narodna banka može, uvažavajući druge uvjete zadane propisima Europske unije, obaviti neposredni nadzor nad poslovanjem osobe iz stavka 2. ovoga članka i, uz prethodnu obavijest relevantnom nadležnom tijelu, svih drugih društava uključenih u superviziju na konsolidiranoj osnovi ako je ona konsolidirajuće nadzorno tijelo, u sjedištu i na ostalim mjestima na kojima osoba posluje.
(6) Hrvatska narodna banka dužna je za obavljanje neposrednog nadzora na temelju stavka 5. ovoga članka pribaviti odgovarajuće odobrenje pravosudnih tijela, ako je prema nacionalnom pravu države u kojoj se obavlja neposredni nadzor to odobrenje potrebno.
XVI.2. SUPERVIZIJA KREDITNIH INSTITUCIJA SA SJEDIŠTEM U REPUBLICI HRVATSKOJ
Opseg supervizije kreditnih institucija
Članak 180. (NN 15/18, 146/20)
(1) Pri obavljanju supervizije Hrvatska narodna banka provjerava organizaciju, strategije, politike, postupke i procedure koje je kreditna institucija donijela radi usklađivanja svojeg poslovanja s odredbama ovoga Zakona, osim odredbi glave XXIII., podzakonskim propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, Uredbom (EU) br. 575/2013 i propisima Europske unije donesenima na temelju Direktive 2013/36/EU i Uredbe (EU) br. 575/2013, te procjenjuje:
a) rizike kojima kreditna institucija jest ili bi mogla biti izložena
b) rizike koji su utvrđeni provođenjem testiranja otpornosti na stres, uzimajući u obzir vrstu, opseg i složenost poslova kreditne institucije.
(2) Na temelju supervizije iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka utvrđuje osiguravaju li organizacija, strategije, politike, postupci i procedure koje je uspostavila kreditna institucija te regulatorni kapital i likvidnost kreditne institucije primjeren sustav upravljanja i pokrivenost rizika.
(3) Hrvatska narodna banka će se pri utvrđivanju učestalosti i intenziteta obavljanja supervizije iz stavka 1. ovoga članka za pojedinu kreditnu instituciju rukovoditi veličinom i značenjem kreditne institucije za bankovni sustav u Republici Hrvatskoj te vrstom, opsegom i složenošću poslova koje kreditna institucija obavlja kao i načelom razmjernosti, a u skladu s kriterijima objavljenima na temelju članka 215. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona.
(4) Hrvatska narodna banka superviziju iz stavka 1. ovoga članka obavlja najmanje jedanput godišnje za svaku kreditnu instituciju obuhvaćenu planom supervizije iz članka 182. ovoga Zakona.
(5) Hrvatska narodna banka za potrebe supervizije najmanje jednom godišnje provodi odgovarajuća testiranja otpornosti kreditnih institucija na stres.
(6) Hrvatska narodna banka može prilagoditi način provođenja supervizije za kreditne institucije sličnih profila rizičnosti (npr. slični modeli poslovanja ili geografski položaj izloženosti) kreditnim institucijama koje jesu ili bi mogle biti izložene sličnim rizicima ili predstavljaju slične rizike za financijski sustav, pri čemu Hrvatska narodna banka može pri provedbi supervizije takvih kreditnih institucija uzeti u obzir i specifične rizike pojedine kreditne institucije.
(7) Prilagodba načina provođenja supervizije iz stavka 6. ovoga članka ne onemogućava nalaganje supervizorskih mjera iz članka 224. ovoga Zakona svakoj pojedinoj kreditnoj instituciji obuhvaćenoj tom metodologijom, a koje odgovaraju rizicima kojima je ta kreditna institucija izložena ili bi mogla biti izložena.
(8) Ako Hrvatska narodna banka pri provođenju supervizije, a posebno prilikom ocjenjivanja sustava upravljanja, poslovnog modela ili poslovanja kreditne institucije utvrdi okolnosti koje upućuju na postojanje opravdanih razloga za sumnju da se pranje novca ili financiranje terorizma obavlja ili da je obavljeno ili da je bilo takvih pokušaja u kreditnoj instituciji, odnosno ako u kreditnoj instituciji postoji povećani rizik od pranja novca ili financiranja terorizma, o tome će obavijestiti Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo i nadležno nadzorno tijelo za provedbu nadzora u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma te o zajedničkim rezultatima obavijestiti Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.
(9) U slučaju iz stavka 8. ovoga članka Hrvatska narodna banka naložit će, ako ocijeni potrebnim, kreditnoj instituciji odgovarajuće supervizorske mjere.
(10) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka Hrvatska narodna banka će podzakonskim propisom propisati dodatne bonitetne zahtjeve i druga ograničenja kojima se određuju posebni uvjeti poslovanja kreditnih institucija.
Tehnički kriteriji za superviziju
Članak 181. (NN 15/18, 146/20)
(1) Pri obavljanju supervizije Hrvatska narodna banka, osim izloženosti kreditnom, tržišnom i operativnom riziku te upravljanja tim rizicima, obuhvatit će najmanje sljedeće:
1) rezultate testiranja otpornosti na stres koji provodi kreditna institucija koja primjenjuje pristup zasnovan na internim rejting-sustavima u skladu s člankom 177. Uredbe (EU) br. 575/2013
2) izloženost koncentracijskom riziku i upravljanje tim rizikom od strane kreditne institucije, uključujući njezinu usklađenost sa zahtjevima određenima u dijelu četvrtom Uredbe (EU) br. 575/2013 i propisom donesenim na temelju članka 101. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona
3) robusnost, prikladnost i način primjene politika i postupaka koje kreditna institucija provodi za upravljanje rezidualnim rizikom povezanim s upotrebom priznatih tehnika smanjenja kreditnog rizika
4) opseg u kojem je regulatorni kapital koji kreditna institucija drži adekvatan s aspekta imovine koju je kreditna institucija sekuritizirala, imajući na umu ekonomski sadržaj transakcije kao i stupanj ostvarenog prijenosa rizika
5) izloženost likvidnosnom riziku te upravljanje tim rizikom od strane kreditne institucije, uključujući izradu analiza različitih scenarija, upravljanje instrumentima za smanjenje rizika (posebice razinom, sastavom i kvalitetom zaštitnog sloja likvidnosti), te učinkovite planove za nepredvidive okolnosti
6) utjecaj učinaka diversifikacije i način na koji su ti učinci uključeni u sustav mjerenja rizika
7) rezultate testiranja otpornosti na stres koje provodi kreditna institucija koja upotrebljava interni model za izračun kapitalnih zahtjeva za tržišni rizik u skladu s dijelom trećim glavom IV. poglavljem 5. Uredbe (EU) br. 575/2013
8) geografski položaj izloženosti kreditne institucije
9) model poslovanja kreditne institucije i
10) izloženost kreditne institucije kamatnom riziku koji proizlazi iz knjige pozicija kojima se ne trguje.
(2) U svrhu supervizije iz stavka 1. točke 5. ovoga članka, Hrvatska narodna banka redovito provodi sveobuhvatnu ocjenu ukupnog upravljanja likvidnosnim rizikom od strane kreditne institucije i promiče razvoj dobrih internih metodologija, uzimajući pritom u obzir ulogu te kreditne institucije na financijskom tržištu. Hrvatska narodna banka pratit će kretanja vezana uz profile rizičnosti likvidnosnog rizika, kao što su dizajn i volumen proizvoda, upravljanje rizicima, politike izvora financiranja i koncentracije izvora financiranja. Kada bi ta kretanja mogla dovesti do nestabilnosti pojedine institucije ili financijskog sustava, Hrvatska narodna banka će poduzeti odgovarajuće mjere.
(3) Ako Hrvatska narodna banka u obavljanju supervizije utvrdi da je kreditna institucija pružila implicitnu potporu sekuritizaciji više od jedanput, naložit će kreditnoj instituciji supervizorske mjere, a s obzirom na povećana očekivanja da će kreditna institucija pružati daljnju potporu svojoj sekuritizaciji, zbog čega neće uspjeti ostvariti značajan prijenos rizika.
(4) Za potrebe utvrđivanja iz članka 180. stavka 3. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka razmatra omogućuju li vrijednosna usklađenja za pozicije ili portfelje u knjizi trgovanja, kako je navedeno u članku 105. Uredbe (EU) br. 575/2013, kreditnoj instituciji da u kratkom razdoblju proda svoje pozicije ili ih zaštiti od rizika bez ostvarivanja značajnih gubitaka u uobičajenim tržišnim uvjetima.
(5) Osim zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka pri provođenju supervizije dužna je obuhvatiti i sljedeće:
1) izloženost kreditne institucije kamatnom riziku koji proizlazi iz knjige pozicija kojima se ne trguje te će naložiti supervizorske mjere u sljedećim slučajevima:
− u slučaju da se ekonomska vrijednost kapitala institucije utvrđena na način iz članka 103. stavka 6. ovoga Zakona smanjila za više od 15% njihova osnovnog kapitala zbog iznenadne i neočekivane promjene kamatnih stopa određenih u bilo kojem od šest nadzornih scenarija šoka koji se primjenjuju na kamatne stope i
− u slučaju da se neto kamatni prihod institucije utvrđen na način iz članka 103. stavaka 6. i 7. ovoga Zakona znatno smanjio zbog iznenadne i neočekivane promjene kamatnih stopa, kako je određeno u bilo kojem od dvaju nadzornih scenarija šoka koji se primjenjuju na kamatne stope
2) izloženost kreditne institucije riziku prekomjerne financijske poluge, koji se odražava u pokazateljima prekomjerne financijske poluge, uključujući omjer financijske poluge određen u skladu s člankom 429. Uredbe (EU) br. 575/2013. Pri utvrđivanju adekvatnosti omjera financijske poluge kreditne institucije, kao i adekvatnosti organizacije, strategije, politike, postupaka i procedura koje je donijela kreditna institucija u svrhu upravljanja rizikom prekomjerne financijske poluge, Hrvatska narodna banka uzet će u obzir model poslovanja te kreditne institucije
3) sustave upravljanja kreditnom institucijom, korporativnu kulturu i vrijednosti te sposobnosti uprave i nadzornog odbora da izvršavaju svoje dužnosti. Kreditna institucija dužna je Hrvatskoj narodnoj banci omogućiti uvid u dnevni red i popratnu dokumentaciju sjednica uprave i nadzornog odbora te odbora nadzornog odbora. Kreditna institucija dužna je Hrvatskoj narodnoj banci omogućiti uvid i u rezultate internih ili eksternih ocjena uspješnosti članova uprave i nadzornog odbora.
(6) Iznimno od stavka 5. točke 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka neće naložiti supervizorske mjere ako na temelju provjere i ocjene utvrdi da:
− kreditna institucija primjereno upravlja kamatnim rizikom koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje i
− kreditna institucija nije prekomjerno izložena kamatnom riziku koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje.
(7) Za potrebe stavaka 5. i 6. ovoga članka Hrvatska narodna banka osim supervizorskih mjera iz članka 224. ovoga Zakona može kreditnoj instituciji naložiti korištenje točno određenih pretpostavki modela i parametara, a koje su dodatne u odnosu na pretpostavke koje kreditna institucija uzima u obzir u svojem izračunu ekonomske vrijednosti kapitala u okviru metodologija iz članka 103. stavaka 6. i 7. ovoga Zakona.
Plan supervizije
Članak 182. (NN 146/20)
(1) Hrvatska narodna banka u skladu s opsegom supervizije iz članka 180. ovoga Zakona, najmanje jednom godišnje donijet će plan supervizije kreditnih institucija.
(2) Plan supervizije iz stavka 1. ovoga članka sadržava:
1) opis načina na koji će Hrvatska narodna banka obavljati superviziju i načina na koji će rasporediti resurse kojima raspolaže
2) nazive kreditnih institucija za koje Hrvatska narodna banka planira provesti pojačanu superviziju te način na koji namjerava provesti pojačanu superviziju i
3) plan neposrednih nadzora nad kreditnim institucijama, uključujući njihove podružnice i društva kćeri koji imaju sjedište u drugim državama članicama, u skladu s člancima 194., 281. i 291. ovoga Zakona.
(3) Planom supervizije Hrvatska narodna banka obuhvatit će:
1) kreditne institucije za koje rezultati testiranja otpornosti na stres, bilo da ih provodi kreditna institucija bilo Hrvatska narodna banka, ili nalaz supervizije, upućuju na značajne rizike koji mogu utjecati na njihovu financijsku stabilnost ili upućuju na kršenje odredaba ovoga Zakona ili Uredbe (EU) br. 575/2013 i
2) sve druge kreditne institucije za koje smatra da ih je potrebno obuhvatiti planom.
(4) Kada na temelju supervizije iz članka 180. ovoga Zakona Hrvatska narodna banka za pojedinu kreditnu instituciju to ocijeni potrebnim, provodit će pojačanu superviziju, između ostalog i na način da će:
1) povećati broj i učestalost neposrednih nadzora te kreditne institucije
2) imenovati povjerenika u skladu s odredbama ovoga Zakona
3) zatražiti dodatno ili učestalije izvještavanje Hrvatske narodne banke od strane te kreditne institucije
4) obavljati dodatne ili učestalije provjere operativnih, strateških ili poslovnih planova te kreditne institucije ili
5) obavljati superviziju pojedinog dijela poslovanja i praćenja rizika za koje je vjerojatno da će se ostvariti.
(5) Hrvatska narodna banka može, u skladu s odredbama ovoga Zakona, obaviti neposredni nadzor poslovanja podružnice kreditne institucije iz druge države članice koja pruža usluge na području Republike Hrvatske preko podružnice, bez obzira na plan supervizije nadležnog tijela matične države članice.
Osobe ovlaštene za superviziju
Članak 183. (NN 47/20, 151/22)
(1) Superviziju iz članka 175. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona obavljaju radnici Hrvatske narodne banke (u daljnjem tekstu: ovlaštenici po zaposlenju).
(2) Superviziju iz članka 175. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona obavljaju radnici Hrvatske narodne banke na temelju ovlaštenja guvernera Hrvatske narodne banke (u daljnjem tekstu: ovlaštene osobe).
(3) Iznimno, za obavljanje zadataka u vezi s neposrednim nadzorom poslovanja kreditne institucije guverner Hrvatske narodne banke može ovlastiti ovlaštenog revizora, revizorsko društvo ili druge stručno osposobljene osobe.
(4) Osobe iz stavka 3. ovoga članka imaju pri obavljanju zadataka povezanih s neposrednim nadzorom poslovanja kreditne institucije za koje ih je ovlastio guverner Hrvatske narodne banke jednake ovlasti i odgovornosti kao i ovlaštene osobe Hrvatske narodne banke.
Neposredni nadzor poslovanja
Članak 184.
(1) Kreditna institucija dužna je ovlaštenoj osobi, na njezin zahtjev, omogućiti da obavi neposredni nadzor nad poslovanjem u sjedištu kreditne institucije i na ostalim mjestima na kojima kreditna institucija, odnosno druga osoba na temelju ovlaštenja kreditne institucije, obavlja djelatnosti i poslove u vezi s kojima Hrvatska narodna banka provodi nadzor.
(2) Kreditna institucija dužna je ovlaštenoj osobi, na njezin zahtjev, omogućiti da obavi kontrolu poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije te administrativne ili poslovne evidencije, kao i kontrolu informacijske tehnologije i drugih pridruženih tehnologija, u opsegu potrebnom za obavljanje pojedinog nadzora.
(3) Kreditna institucija dužna je ovlaštenoj osobi, na njezin zahtjev, uručiti računalne ispise, preslike poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije te administrativne ili poslovne evidencije u papirnatom obliku ili u obliku elektroničkog zapisa na mediju i u obliku koji zahtijeva ovlaštena osoba. Kreditna institucija dužna je ovlaštenoj osobi osigurati standardno sučelje za pristup sustavu za upravljanje bazama podataka kojima se koristi kreditna institucija, u svrhu provođenja nadzora potpomognutog računalnim programima.
(4) Nadzor poslovanja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka obavlja ovlaštena osoba tijekom radnog vremena kreditne institucije. Ako je zbog opsega ili prirode nadzora potrebno, kreditna institucija dužna je omogućiti ovlaštenoj osobi obavljanje nadzora poslovanja i izvan radnog vremena kreditne institucije.
Obavijest o neposrednom nadzoru poslovanja
Članak 185. (NN 19/15)
(1) Hrvatska narodna banka dužna je obavijest o neposrednom nadzoru poslovanja dostaviti kreditnoj instituciji najkasnije osam dana prije početka neposrednog nadzora. Obavijest sadrži predmet nadzora, podatke o planiranom početku i trajanju nadzora, ime voditelja nadzora i broj ovlaštenih osoba koje će obaviti nadzor te informacije o tome što kreditna institucija treba pripremiti ovlaštenim osobama za potrebe obavljanja neposrednog nadzora.
(2) Iznimno od odredbe iz stavka 1. ovoga članka, ovlaštena osoba može dostaviti obavijest o neposrednom nadzoru najkasnije uoči početka obavljanja neposrednog nadzora.
Uvjeti za obavljanje neposrednog nadzora
Članak 186.
(1) Kreditna institucija dužna je ovlaštenim osobama osigurati prikladne prostore, u kojima mogu neometano i bez prisutnosti drugih osoba obavljati neposredni nadzor nad poslovanjem.
(2) Kreditna institucija dužna je omogućiti da tijekom neposrednog nadzora u prostorima iz stavka 1. ovoga članka budu prisutne i ovlaštene osobe kreditne institucije, koje na zahtjev ovlaštenih osoba Hrvatske narodne banke mogu dati odgovarajuća objašnjenja u vezi s poslovnim knjigama, poslovnom dokumentacijom, poslovnim događajima te administrativnim odnosno poslovnim evidencijama, koji su predmet nadzora.
Kontrola računalno vođenih poslovnih knjiga i evidencija
Članak 187.
(1) Kreditna institucija koja podatke obrađuje pomoću računala ili vodi svoje poslovne knjige ili drugu evidenciju pomoću računala dužna je, na zahtjev ovlaštene osobe, osigurati uvjete i primjerena pomoćna sredstva za pregled poslovnih knjiga i evidencija te mogućnost ispitivanja jesu li računalom obrađeni podaci obrađeni na primjeren način.
(2) Kreditna institucija dužna je ovlaštenoj osobi predati dokumentaciju iz koje je vidljiv potpun opis rada računovodstvenog sustava. Iz dokumentacije moraju biti vidljivi podsustavi i datoteke računovodstvenog sustava. Dokumentacija mora omogućiti ovlaštenoj osobi uvid u:
1) programsko rješenje
2) postupke obrade računalom obrađenih podataka
3) kontrole koje osiguravaju pravilnu obradu podataka i
4) kontrole koje osiguravaju čuvanje povjerljivosti, integriteta i raspoloživosti podataka.
Kontinuirani nadzor odobrenja za upotrebu internih pristupa
Članak 188. (NN 15/18)
(1) Hrvatska narodna banka redovito, a najmanje svake tri godine, provjerava usklađenost kreditne institucije s propisanim zahtjevima za dobivanje prethodnog odobrenja za primjenu internih pristupa pri izračunu kapitalnih zahtjeva u skladu s dijelom trećim Uredbe (EU) br. 575/2013, posebno uzimajući u obzir promjene u poslovanju kreditne institucije kao i primjenu tih pristupa na nove proizvode.
(2) Ako postupkom iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka utvrdi značajne nedostatke u obuhvatu izloženosti riziku internih pristupa kreditne institucije, naložit će kreditnoj instituciji odgovarajuće supervizorske mjere za njihovo otklanjanje ili smanjenje njihovih posljedica, što može uključiti i nalaganje viših multiplikacijskih faktora ili dodatnih kapitalnih zahtjeva.
(3) Hrvatska narodna banka osobito provjerava i procjenjuje primjenjuje li kreditna institucija dobro razvijene i ažurirane tehnike i prakse za interne pristupe.
(4) Ako postupkom iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka utvrdi da interni model koji kreditna institucija primjenjuje za potrebe izračuna kapitalnih zahtjeva za tržišne rizike nije ili više nije dovoljno točan zbog brojnih prekoračenja iz članka 366. Uredbe (EU) br. 575/2013, ukinut će odobrenje za upotrebu internog modela ili naložiti odgovarajuće supervizorske mjere kako bi se osiguralo da se model poboljša u što kraćem roku.
(5) Ako je kreditnoj instituciji odobrena primjena internog pristupa pri izračunu kapitalnih zahtjeva u skladu s dijelom trećim Uredbe (EU) br. 575/2013, ali kreditna institucija više ne ispunjava propisane zahtjeve za primjenu tog pristupa, Hrvatska narodna banka zahtijevat će od kreditne institucije ili da dokaže da je utjecaj neusklađenosti beznačajan, kada je to primjenjivo u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013, ili da predstavi plan za pravovremenu ponovnu uspostavu usklađenosti sa zahtjevima te odredi rok za njegovu provedbu. Hrvatska narodna banka zahtijevat će poboljšanje tog plana ako nije vjerojatno da će on dovesti do potpune usklađenosti ili ako je rok neodgovarajući.
(6) Ako u slučaju iz stavka 5. ovoga članka nije vjerojatno da će kreditna institucija biti u mogućnosti ponovno uspostaviti usklađenost u odgovarajućem roku i, kada je to primjenjivo, ne dokaže da je utjecaj neusklađenosti beznačajan, Hrvatska narodna banka ukinut će rješenje kojim je dano odobrenje za korištenje internog pristupa ili izmijeniti rješenje na način da će se odobrenje ograničiti na usklađena područja ili na ona područja u kojima je usklađenost moguće postići u odgovarajućem roku.
(7) Pri provjeri iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka uzimat će u obzir analizu i referentna mjerila koje je izdalo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.
Supervizorsko procjenjivanje s referentnom vrijednošću internih pristupa za izračunavanje kapitalnih zahtjeva
Članak 189.
(1) Kreditna institucija koja u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013 ima odobrenje za interni pristup za izračunavanje kapitalnih zahtjeva za iznos izloženosti ponderiran rizikom ili za izračunavanje kapitalnih zahtjeva, osim kapitalnog zahtjeva za operativni rizik, dužna je Hrvatskoj narodnoj banci i Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo dostaviti izvješće o rezultatima izračuna svojih internih pristupa za svoje izloženosti ili pozicije koje su uključene u referentne portfelje. Kreditna institucija dužna je u svom izvješću prikazati rezultate svojih izračuna zajedno s obrazloženjem metodologija primijenjenih pri izračunu.
(2) Referentni portfelj iz stavka 1. ovoga članka jest onaj koji tehničkim standardom propisuje Europska komisija. Hrvatska narodna banka može donijeti podzakonski propis kojim pobliže uređuje sadržaj, način i rokove dostave izvješća iz stavka 1. ovoga članka te može propisati specifične portfelje za koje je potrebno izračunati kapitalne zahtjeve.
(3) Hrvatska narodna banka će se prije utvrđivanja specifičnog portfelja iz stavka 2. ovoga članka konzultirati s Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo.
(4) Kada Hrvatska narodna banka utvrdi da interni modeli koje primjenjuje kreditna institucija podcjenjuju kapitalne zahtjeve, koji ne proizlaze iz različitih odnosnih rizika izloženosti ili pozicija, naložit će kreditnoj instituciji potrebne mjere.
(5) Potrebne mjere iz stavka 4. ovoga članka moraju biti u skladu s ciljevima primjene internih pristupa te stoga ne smiju:
a) dovoditi do standardizacije pristupa ili upotrebe preferiranih metoda
b) stvarati pogrešne poticaje ili
c) uzrokovati da sve kreditne institucije neosnovano poduzimaju iste aktivnosti.
Završetak postupka supervizije nad kreditnom institucijom
Članak 190. (NN 19/15, 15/18, 146/20, 151/22)
(1) Nakon obavljene supervizije poslovanja kreditne institucije iz članka 175. stavka 1. točaka 1. i 2., sastavlja se zapisnik o obavljenoj superviziji.
(2) Hrvatska narodna banka po obavljenoj superviziji kreditne institucije može naložiti kreditnoj instituciji supervizorske mjere prema odredbama ovoga Zakona.
(3) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka, ako se nadzor provodi u skladu s odredbama članka 175. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona i nisu utvrđene nezakonitosti u poslovanju kreditne institucije ne sastavlja se zapisnik o obavljenoj superviziji.
(4) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka ne izdaje zapisnik u postupcima koje provodi radi procjene internih pristupa i njihovih promjena te obavljanja kontinuiranog nadzora odobrenih internih pristupa.
XVI.2.1. SUPERVIZIJA KREDITNIH INSTITUCIJA KOJE PRUŽAJU USLUGE U DRUGOJ DRŽAVI ČLANICI PREKO PODRUŽNICE ILI NEPOSREDNO
Suradnja u superviziji kreditnih institucija koje putem podružnice pružaju usluge na području drugih država članica
Članak 190.a (NN 15/18)
(1) Hrvatska narodna banka surađuje s nadležnim tijelom države članice domaćina u superviziji kreditne institucije koja preko podružnice pruža usluge na području te države članice.
(2) Hrvatska narodna banka dužna je nadležnom tijelu države članice domaćina dostaviti:
1) sve informacije u vezi s upravljanjem i vlasničkom strukturom kreditne institucije, a koje mogu olakšati superviziju
2) sve informacije u vezi s provjerom ispunjavanja uvjeta za izdavanje odobrenja i suglasnosti od strane drugih nadležnih tijela i
3) informacije koje će olakšati superviziju, a osobito superviziju nad likvidnošću, solventnošću, osiguranjem depozita, ograničavanjem velikih izloženosti, drugim činjenicama koje mogu utjecati na sistemski rizik koji ta kreditna institucija predstavlja, administrativnim i računovodstvenim postupcima i sustavom unutarnjih kontrola.
(3) Hrvatska narodna banka dužna je, bez odgode, obavijestiti nadležno tijelo države članice domaćina o svim informacijama i nalazima koji se odnose na superviziju likvidnosti poslovanja kreditne institucije preko podružnice, i to na način propisan dijelom šestim Uredbe (EU) br. 575/2013 i odredbama ovoga Zakona kojima se uređuje supervizija na konsolidiranoj osnovi, ako su te informacije i nalazi važni za zaštitu deponenata ili investitora iz države članice domaćina.
(4) Hrvatska narodna banka dužna je, bez odgode, obavijestiti nadležna tijela svih država članica domaćina o likvidnosnoj poteškoći u kreditnoj instituciji koja je nastupila ili je realno očekivati da će nastupiti. Ova obavijest sadržava podatke o planiranju i primjeni plana oporavka i podatke o svim poduzetim supervizorskim mjerama s te osnove.
(5) Hrvatska narodna banka dužna je na zahtjev nadležnog tijela države članice domaćina obrazložiti na koji je način primljene informacije i nalaze, a koje je dostavilo to nadležno tijelo države članice domaćina, uzela u obzir pri svom postupanju. Ako nadležno tijelo države članice domaćina smatra da Hrvatska narodna banka nije poduzela odgovarajuće mjere, ono može, nakon što obavijesti Hrvatsku narodnu banku i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, poduzeti odgovarajuće mjere kako bi spriječilo daljnja kršenja, a radi zaštite općeg interesa deponenta, investitora i drugih osoba kojima se pružaju bankovne i financijske usluge ili kako bi se zaštitila stabilnost financijskog sustava.
(6) Hrvatska narodna banka kao nadležno tijelo matične države članice može, u slučaju da se ne slaže s poduzetim mjerama iz stavka 5. ovoga članka od strane nadležnog tijela države članice domaćina odnosno s mjerama koje nadležno tijelo države članice domaćina namjerava poduzeti, zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010, pri čemu Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo odluku donosi u roku od mjesec dana.
(7) Hrvatska narodna banka može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010 ako je nadležno tijelo iz druge države članice odbilo njezin zahtjev za suradnju, a osobito za razmjenu informacija, ili nije postupilo po njemu u primjerenom roku.
Neposredni nadzor nad poslovanjem podružnice u državi članici domaćinu
Članak 191. (NN 15/18)
(1) Hrvatska narodna banka, odnosno osobe koje je ona ovlastila za obavljanje pojedinih poslova nadzora, može obaviti neposredni nadzor poslovanja, uključujući provjeru informacija iz članka 190.a ovoga Zakona, kreditne institucije koja posluje na području druge države članice preko podružnice, nakon što prethodno obavijesti nadležno tijelo države članice domaćina.
(2) Hrvatska narodna banka može zatražiti od nadležnog tijela države članice domaćina, u kojoj kreditna institucija pruža usluge, da obavi neposredni nadzor nad poslovanjem podružnice te kreditne institucije ili da putem ovlaštenog revizora ili druge stručno osposobljene osobe obavi neposredni nadzor nad poslovanjem podružnice.
(3) Hrvatska narodna banka može sudjelovati u neposrednom nadzoru nad podružnicom kreditne institucije u državi članici neovisno o tome tko obavlja neposredni nadzor.
(4) Ako je nadležno tijelo države članice domaćina u svrhu očuvanja stabilnosti financijskog sustava države članice domaćina provelo neposredni nadzor poslovanja podružnice kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj te dostavilo Hrvatskoj narodnoj banci prikupljene informacije i nalaze koji su relevantni za procjenu rizika kreditne institucije ili stabilnost financijskog sustava države članice domaćina, Hrvatska narodna banka dužna je sve to uzeti u obzir pri utvrđivanju svojeg plana supervizije iz članka 182. ovoga Zakona te isto tako uzeti u obzir i stabilnost financijskog sustava države članice domaćina.
Mjere nad podružnicom u državi članici domaćinu vezano uz pružanje usluga na području te države članice
Članak 192. (NN 15/18)
(1) Ako nadležno tijelo države članice domaćina u kojoj kreditna institucija pruža usluge preko podružnice, na osnovi informacija primljenih od Hrvatske narodne banke u skladu s člankom 190.a ovoga Zakona, obavijesti Hrvatsku narodnu banku da ta kreditna institucija, vezano uz pružanje usluga na području te države članice, krši nacionalne odredbe u koje je prenesena Direktiva 2013/36/EU ili odredbe Uredbe (EU) br. 575/2013, ili postoji značajan rizik da se kreditna institucija neće uskladiti s nacionalnim odredbama kojima je prenesena Direktiva 2013/36/EU ili odredbama Uredbe (EU) br. 575/2013, Hrvatska narodna banka će, ako u Republici Hrvatskoj nije donesena odluka o reorganizacijskoj mjeri, bez odgode naložiti kreditnoj instituciji supervizorske mjere za otklanjanje neusklađenosti ili mjere za sprječavanje rizika neusklađenosti i o tome bez odgode obavijestiti nadležno tijelo države članice domaćina.
(2) Ako nadležno tijelo države članice domaćina smatra da Hrvatska narodna banka nije poduzela mjere za okončanje neusklađenosti ili mjere za sprječavanje rizika neusklađenosti iz stavka 1. ovoga članka ili ako ocijeni da takve mjere neće ni poduzeti, može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010. Ako Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo postupa u skladu s tim člankom, ono donosi odluku prema članku 19. stavku 3. te Uredbe u roku od 24 sata. Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo može na vlastitu inicijativu u skladu s člankom 19. stavkom 1. podstavkom 2. Uredbe (EU) br. 1093/2010 pomoći u postizanju sporazuma.
(3) Ako je nadležno tijelo države članice domaćina u kojoj kreditna institucija pruža usluge preko podružnice poduzelo preventivne mjere vezane uz kršenja iz stavka 1. ovoga članka, a Hrvatska narodna banka ne slaže se s poduzetim mjerama, ona može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010. Ako Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo postupa u skladu s tim člankom, ono donosi odluku prema članku 19. stavku 3. te Uredbe u roku od 24 sata. Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo može na vlastitu inicijativu u skladu s člankom 19. stavkom 1. podstavkom 2. Uredbe (EU) br. 1093/2010 pomoći u postizanju sporazuma.
Obavještavanje nadležnih tijela države članice domaćina
Članak 193. (NN 15/18)
Ako Hrvatska narodna banka kreditnoj instituciji ukine rješenje kojim je dano odobrenje za pružanje bankovnih i/ili financijskih usluga odnosno izrekne supervizorsku mjeru zabrane pružanja pojedinih financijskih usluga, dužna je o tome bez odgode obavijestiti nadležno tijelo države članice domaćina.
Supervizija kreditne institucije koja neposredno pruža usluge u drugoj državi članici i financijske institucije koja pruža uzajamno priznate usluge u drugoj državi članici
Članak 193.a (NN 15/18)
(1) Na superviziju kreditne institucije koja neposredno pruža usluge u drugoj državi članici na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članaka 190.a do 193. ovoga Zakona.
(2) Odredbe ove glave na odgovarajući način primjenjuju se i na financijske institucije koje u skladu s člankom 84. ovoga Zakona pružaju uzajamno priznate usluge na području druge države članice.
XVI.3. SUPERVIZIJA KREDITNIH INSTITUCIJA IZ DRUGIH DRŽAVA ČLANICA KOJE PRUŽAJU USLUGE U REPUBLICI HRVATSKOJ PREKO PODRUŽNICE ILI NEPOSREDNO
Ovlasti obavljanja supervizije poslovanja
(1) Superviziju koja se odnosi na provjeru usklađenosti poslovanja podružnice kreditne institucije sa sjedištem u drugoj državi članici koja na području Republike Hrvatske pruža uzajamno priznate financijske usluge, s propisom kojim se prenosi Direktiva 2013/36/EU, Uredbom (EU) br. 575/2013 i propisima Europske unije donesenima na temelju Direktive 2013/36/EU i Uredbe (EU) br. 575/2013, obavlja nadležno tijelo matične države članice.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka ovlaštena je obavljati superviziju podružnice kreditne institucije sa sjedištem u drugoj državi članici koja na području Republike Hrvatske pruža uzajamno priznate financijske usluge, u skladu s ovlastima iz ove glave.
Ovlasti za prikupljanje informacija i obavljanje neposrednog nadzora nad podružnicom
Članak 194.a (NN 15/18)
(1) Podružnica kreditne institucije sa sjedištem u drugoj državi članici koja na području Republike Hrvatske pruža uzajamno priznate usluge dužna je Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti informacije o svim uslugama koje ta podružnica pruža na području Republike Hrvatske na način i u rokovima kako je to propisano podzakonskim propisom iz članka 162. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Hrvatska narodna banka ovlaštena je informacije koje je prikupila na temelju stavka 1. ovoga članka upotrijebiti za:
1) informativne ili statističke svrhe
2) utvrđivanje značajnosti podružnice u skladu s odredbama ovoga Zakona i
3) provođenje supervizije u skladu s odredbama ove glave.
(3) Podatke koje je prikupila na temelju stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka dužna je čuvati kao povjerljive u skladu s člankom 201. i člancima 206. do 215. ovoga Zakona.
(4) Ako podružnica kreditne institucije sa sjedištem u drugoj državi članici posluje na području Republike Hrvatske, nadležno tijelo matične države članice može:
1) obaviti neposredni nadzor podružnice, uključujući provjeru informacija iz članka 194.a ovoga Zakona, samostalno ili posredstvom osobe koju je ono ovlastilo, nakon što prethodno o tome obavijesti Hrvatsku narodnu banku ili
2) zatražiti od Hrvatske narodne banke ili osobe koju je ovlastila Hrvatska narodna banka da obavi neposredni nadzor nad poslovanjem podružnice kreditne institucije te države članice na području Republike Hrvatske.
(5) U slučaju iz stavka 4. točke 2. ovoga članka nadležno tijelo matične države članice može sudjelovati u neposrednom nadzoru nad poslovanjem podružnice kreditne institucije iz države članice koji provodi Hrvatska narodna banka ili osoba koju je ovlastila Hrvatska narodna banka.
(6) Hrvatska narodna banka može provesti neposredni nadzor poslovanja podružnice kreditne institucije iz druge države članice i zatražiti sve informacije o njezinu poslovanju, kao i informacije za potrebe supervizije njezina poslovanja, ako je to potrebno radi očuvanja stabilnosti financijskog sustava Republike Hrvatske. Prije obavljanja nadzora iz ovoga stavka Hrvatska narodna banka savjetovat će se s nadležnim tijelom matične države članice.
(7) Nakon obavljenog nadzora iz stavka 6. ovoga članka Hrvatska narodna banka dostavit će nadležnom tijelu matične države članice prikupljene informacije i nalaze koji su relevantni za procjenu rizika kreditne institucije ili stabilnost financijskog sustava Republike Hrvatske.
(8) Neposredni nadzor nad podružnicom kreditne institucije iz druge države članice provodi se u skladu s propisima Republike Hrvatske.
(9) Pri izricanju mjera podružnici kreditne institucije iz druge države članice Hrvatska narodna banka neće postupati diskriminatorno ili ograničavajuće iz razloga što je kreditna institucija dobila odobrenje u drugoj državi članici.
Suradnja u superviziji kreditnih institucija sa sjedištem u drugoj državi članici koje pružaju usluge na području Republike Hrvatske
Članak 194.b (NN 15/18)
(1) Hrvatska narodna banka surađuje s nadležnim tijelom matične države članice u superviziji kreditne institucije sa sjedištem u drugoj državi članici koja preko podružnice pruža usluge na području Republike Hrvatske.
(2) Hrvatska narodna banka i nadležno tijelo matične države članice, osim ostalih obveza obavještavanja utvrđenih ovim Zakonom, međusobno razmjenjuju:
1) sve informacije u vezi s upravljanjem i vlasničkom strukturom kreditne institucije iz stavka 1. ovoga članka koje mogu olakšati superviziju
2) sve informacije u vezi s provjerom ispunjavanja uvjeta za izdavanje odobrenja i suglasnosti od strane nadležnog tijela matične države članice i
3) informacije koje će olakšati superviziju, a osobito superviziju nad likvidnošću, solventnošću, osiguranjem depozita, ograničavanjem velikih izloženosti, drugim činjenicama koje mogu utjecati na sistemski rizik koji ta kreditna institucija predstavlja, administrativnim i računovodstvenim postupcima i sustavom unutarnjih kontrola.
(3) Hrvatska narodna banka od nadležnog tijela matične države članice može tražiti obrazloženje na koji je način informacije i nalaze koje mu je dostavila u vezi s poslovanjem kreditne institucije iz stavka 1. ovoga članka uzelo u obzir u svom postupanju. Ako Hrvatska narodna banka smatra kako nadležno tijelo matične države članice nije poduzelo odgovarajuće mjere, ona može, nakon što obavijesti nadležno tijelo matične države članice i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, poduzeti odgovarajuće mjere kako bi spriječila daljnja kršenja, a radi zaštite općeg interesa deponenata, investitora i drugih osoba kojima se pružaju bankovne i financijske usluge ili kako bi se zaštitila stabilnost financijskog sustava.
(4) Nadležno tijelo matične države članice može, u slučaju da se ne slaže s mjerama iz stavka 3. ovoga članka koje je poduzela ili namjerava poduzeti Hrvatska narodna banka, zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(5) Hrvatska narodna banka može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010 ako je nadležno tijelo iz druge države članice odbilo njezin zahtjev za suradnju, a osobito za razmjenu informacija, ili nije postupilo po njemu u primjerenom roku.
Supervizorske mjere nadležnog tijela matične države članice u vezi s uslugama koje se pružaju u Republici Hrvatskoj
Članak 195. (NN 15/18)
(1) Ako Hrvatska narodna banka na osnovi informacija iz članaka 162. stavka 2., 194. i 194.a ovoga Zakona utvrdi da kreditna institucija iz druge države članice koja pruža usluge u Republici Hrvatskoj krši nacionalne odredbe u koje je prenesena Direktiva 2013/36/EU ili Uredbe (EU) br. 575/2013 te ako postoji značajan rizik da se neće uskladiti s nacionalnim odredbama u koje je prenesena Direktiva 2013/36/EU ili odredbama Uredbe (EU) br. 575/2013, sve vezano uz usluge koje kreditna institucija pruža u Republici Hrvatskoj, Hrvatska narodna banka o tome će obavijestiti nadležno tijelo matične države članice.
(2) Ako Hrvatska narodna banka smatra da nadležno tijelo matične države članice nije poduzelo mjere za okončanje neusklađenosti ili mjere za sprječavanje rizika neusklađenosti iz stavka 1. ovoga članka ili ako ocijeni da takve mjere neće ni poduzeti, može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010, u kojem slučaju Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo u roku od 24 sata donosi odluku u skladu sa stavkom 3. istog članka. Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo može na vlastitu inicijativu u skladu s člankom 19. stavkom 1. podstavkom 2. Uredbe (EU) br. 1093/2010 pomoći u postizanju sporazuma.
Preventivne mjere
Članak 196. (NN 15/18, 146/20)
(1) Prije pokretanja postupka iz članka 195. ovoga Zakona, a prije donošenja mjera od strane nadležnog tijela matične države članice ili reorganizacijskih mjera iz propisa kojim se uređuje prisilna likvidacija kreditnih institucija, Hrvatska narodna banka u izvanrednim situacijama naložit će preventivne mjere kada ocijeni da je to potrebno kako bi se spriječila financijska nestabilnost koja može ozbiljno ugroziti zajedničke interese deponenata, investitora i drugih osoba korisnika usluga te kreditne institucije na području Republike Hrvatske. O poduzetim preventivnim mjerama Hrvatska narodna banka bez odgode će obavijestiti nadležno tijelo matične države članice, Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo i Europsku komisiju.
(2) Preventivne mjere iz stavka 1. ovoga članka moraju biti razmjerne njihovoj svrsi, a to je preventivna zaštita od financijske nestabilnosti koja može ozbiljno ugroziti zajedničke interese deponenata, investitora i drugih osoba korisnika usluga te kreditne institucije na području Republike Hrvatske. Preventivne mjere mogu uključivati privremenu zabranu plaćanja. Hrvatska narodna banka pri izricanju preventivnih mjera iz stavka 1. ovoga članka dužna je voditi računa o tome da vjerovnici u Republici Hrvatskoj kreditne institucije sa sjedištem u drugoj državi članici koja pruža usluge u Republici Hrvatskoj ne dođu u povoljniji položaj u odnosu na vjerovnike iste kreditne institucije iz drugih država članica.
(3) Preventivne mjere iz stavka 1. ovoga članka prestaju kada upravna vlast, tijelo s javnim ovlastima ili sud matične države članice donese odluku o reorganizacijskim mjerama iz propisa kojim se uređuje prisilna likvidacija kreditnih institucija.
(4) Hrvatska narodna banka obustavit će provođenje preventivnih mjera iz stavka 1. ovoga članka ako smatra da su te mjere postale suvišne jer je nadležno tijelo matične države članice postupilo na temelju obavijesti iz članka 195. stavka 1. ovoga Zakona ili su one prestale na temelju stavka 3. ovoga članka.
(5) Nadležno tijelo matične države članice ili bilo koje druge države članice na koju mjera iz stavka 1. ovoga članka ima učinak može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010, u kojem slučaju Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo u roku od 24 sata donosi odluku u skladu sa stavkom 3. istog članka. Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo može na vlastitu inicijativu u skladu s člankom 19. stavkom 1. podstavkom 2. Uredbe (EU) br. 1093/2010 pomoći u postizanju sporazuma.
Radnje za sprječavanje ili kažnjavanje kršenja i za zaštitu općeg dobra
(1) Iznimno od odredbi članaka 195. i 196. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka može, u okviru svojih ovlasti iz ovoga Zakona poduzeti radnje za sprječavanje ili kažnjavanje kršenja počinjenih na području Republike Hrvatske, odredbi ovoga Zakona i podzakonskih propisa u koje je prenesena Direktiva 2013/36/EU ili propisa koji su doneseni u svrhu zaštite općeg dobra u Republici Hrvatskoj, a za čiji nadzor je ovlaštena po tim propisima. Te radnje mogu uključivati i sprječavanje podružnice kreditne institucije iz druge države članice da na području Republike Hrvatske sklapa nove pravne poslove.
(2) Na ukidanje podružnice primjenjuju se na odgovarajući način odredbe članaka 621. do 623. Zakona o trgovačkim društvima o ukidanju trgovačkog društva, a osim Vlade Republike Hrvatske ovlašteni tužitelj je i Hrvatska narodna banka.
Mjere nakon oduzimanja odobrenja za rad
Članak 197.a (NN 15/18)
Hrvatska narodna banka dužna je poduzeti odgovarajuće mjere kako bi spriječila podružnicu kreditne institucije iz druge države članice koja pruža usluge u Republici Hrvatskoj, ako je osnivaču nadležno tijelo matične države članice ukinulo odobrenje za rad, da sklapa nove pravne poslove na području Republike Hrvatske te kako bi zaštitila interese deponenata.
Supervizija kreditne institucije iz druge države članice koja neposredno pruža usluge u Republici Hrvatskoj i financijske institucije koja pruža uzajamno priznate usluge na području Republike Hrvatske
Članak 198. (NN 15/18)
(1) Na superviziju kreditne institucije iz druge države članice koja neposredno pruža usluge u Republici Hrvatskoj na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članaka 193.b do 197.a ovoga Zakona.
(2) Odredbe ove glave na odgovarajući način primjenjuju se i na financijske institucije koje u skladu s člankom 84. ovoga Zakona pružaju uzajamno priznate usluge na području Republike Hrvatske.
XVI.4. SUPERVIZIJA PODRUŽNICA KREDITNIH INSTITUCIJA IZ TREĆIH ZEMALJA U REPUBLICI HRVATSKOJ
Supervizija podružnica kreditnih institucija iz trećih zemalja u Republici Hrvatskoj
Članak 199. (NN 146/20)
(1) Hrvatska narodna banka obavlja superviziju podružnica kreditnih institucija iz trećih zemalja koje pružaju usluge u Republici Hrvatskoj na način i u opsegu na koji obavlja superviziju kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.
(2) U svrhu osiguravanja da sve djelatnosti grupe iz treće zemlje u Europskoj uniji budu podvrgnute sveobuhvatnoj superviziji, sprečavanja izbjegavanja primjene zahtjeva koji su primjenjivi na takve grupe na temelju ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013 i sprečavanja svih štetnih učinaka na financijsku stabilnost Europske unije pri provedbi supervizije nad poslovanjem podružnice kreditne institucije iz treće zemlje, Hrvatska narodna banka surađuje s drugim nadležnim tijelima nadležnim za nadzor članica te grupe.
XVI.5. NAKNADA ZA SUPERVIZIJU
Godišnja naknada za superviziju
Članak 200. (NN 151/22)
Za obavljanje supervizije iz članaka 11.a i 175. ovoga Zakona kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i podružnice kreditnih institucija sa sjedištem izvan Republike Hrvatske plaćaju Hrvatskoj narodnoj banci naknadu za superviziju, čiju visinu, osnovicu, način izračuna i način plaćanja podzakonskim propisom uređuje Hrvatska narodna banka.
XVII. SURADNJA S NADLEŽNIM TIJELIMA I RAZMJENA INFORMACIJA
Suradnja između nadležnih i nadzornih tijela Republike Hrvatske
Članak 201. (NN 19/15)
(1) Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i nadzorna tijela u Republici Hrvatskoj dostavit će na zahtjev pojedinog nadležnog tijela tom tijelu sve informacije o kreditnoj ili financijskoj instituciji ili investicijskom društvu koje su mu potrebne u postupku provođenja zadataka supervizije i nadzora nad kreditnom ili financijskom institucijom ili investicijskim društvom, u postupku vezanom za izdavanje odobrenja i suglasnosti ili pri odlučivanju o drugim pojedinačnim zahtjevima iz svoje nadležnosti.
(2) Tijela iz stavka 1. ovoga članka dužna su se međusobno obavještavati o ukidanju odobrenja, nezakonitostima i nepravilnostima koje utvrde tijekom obavljanja supervizije i nadzora i o izrečenim mjerama za njihovo otklanjanje ako su ti nalazi i izrečene mjere bitni za rad tog drugog tijela.
(3) Ako neko tijelo u Republici Hrvatskoj koje nije Hrvatska narodna banka ima ovlasti za sanaciju, Hrvatska narodna banka i to tijelo međusobno će razmjenjivati informacije o kreditnoj instituciji koje su potrebne u postupku provođenja sanacije kreditne institucije.
Članak 202. (NN 15/18)
Brisan.
Odlučivanje o statusu značajne podružnice koja posluje na području Republike Hrvatske
(1) Hrvatska narodna banka može konsolidirajućem nadzornom tijelu uputiti zahtjev da podružnica kreditne institucije iz te države članice koja pruža usluge na području Republike Hrvatske dobije status značajne podružnice. Ako kreditna institucija iz države članice nije članica grupe kreditnih institucija u EU-u, Hrvatska narodna banka zahtjev će uputiti nadležnom tijelu matične države članice.
(2) U zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka navest će razloge, a osobito:
1) drži li ta podružnica u Republici Hrvatskoj više od 2% ukupnih depozita određenih zakonom kojim se uređuje osiguranje depozita
2) može li privremeni ili trajni prestanak pružanja usluga utjecati na sistemsku likvidnost tržišta i na platne sustave i sustave za poravnanje i namiru financijskih instrumenata u Republici Hrvatskoj i
3) veličinu i značajnost podružnice, s obzirom na broj klijenata, za bankovni ili financijski sustav Republike Hrvatske.
(3) Hrvatska narodna banka, nadležno tijelo matične države članice i konsolidirajuće nadzorno tijelo ako je određeno surađivat će u postupku donošenja zajedničke odluke o značajnoj podružnici.
(4) Ako odluka iz stavka 3. ovoga članka nije donesena u roku od dva mjeseca od dana primitka zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka će u roku od iduća dva mjeseca o tome donijeti samostalnu odluku. Pri donošenju samostalne odluke Hrvatska narodna banka vodit će računa o stavovima konsolidirajućeg nadzornog tijela ili nadležnih tijela matične države članice.
(5) Odluke iz stavaka 3. i 4. ovoga članka obvezujuće su za relevantna nadležna tijela, moraju biti u pisanom obliku i obrazložene, a dostavljaju se tim tijelima.
(6) Donošenje odluka iz stavaka 3. i 4. ovoga članka ne utječe na ovlasti drugog nadležnog tijela dane ovim Zakonom.
(7) Ako se nadležno tijelo matične države članice nije savjetovalo s Hrvatskom narodnom bankom u vezi s operativnim postupcima propisanima za planove oporavka likvidnosti koje je to tijelo poduzelo ili ako Hrvatska narodna banka nakon provedenog savjetovanja smatra da ti operativni postupci koje je poduzelo nadležno tijelo matične države članice nisu primjereni, Hrvatska narodna banka može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(8) Hrvatska narodna banka surađivat će s nadležnim tijelima matične države članice u kojoj kreditna institucija iz države članice ima značajnu podružnicu u RH pri planiranju i koordinaciji aktivnosti iz članka 282. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona.
(9) Hrvatska narodna banka sudjelovat će u kolegiju supervizora za značajnu podružnicu kreditne institucije iz države članice koja pruža usluge na području Republike Hrvatske, a koji je osnovalo nadležno tijelo matične države članice, radi suradnje uređene člankom 194.a i člankom 282. stavkom 1. točkom 3. ovoga Zakona te radi razmjene informacija iz članka 288. stavka 5. točaka 3. i 4. ovoga Zakona, ako nadležno tijelo matične države članice odluči uključiti Hrvatsku narodnu banku u rad kolegija.
Odlučivanje o statusu značajne podružnice kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo
Članak 204. (NN 15/18)
(1) Ako Hrvatska narodna banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo zaprimi zahtjev nadležnog tijela druge države članice da podružnicu koja pruža usluge na području te države članice smatra značajnom podružnicom, Hrvatska narodna banka surađivat će s nadležnim tijelom te države članice pri donošenju zajedničke odluke o statusu značajne podružnice.
(2) Odluka iz stavka 1. ovoga članka mora biti u pisanom obliku i obrazložena, a dostavlja se relevantnim nadležnim tijelima.
(3) Ako zajednička odluka o značajnosti podružnice nije donesena u roku dva mjeseca od dana zaprimanja zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka, a nadležno tijelo te države članice u roku od iduća dva mjeseca donese odluku da se podružnici iz stavka 1. ovoga članka dodjeljuje status značajne podružnice, ta je odluka obvezujuća i za Hrvatsku narodnu banku.
(4) Hrvatska narodna banka nadležnim će tijelima države članice u kojoj kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ima značajnu podružnicu proslijediti informacije iz članka 288. stavka 5. točaka 3. i 4. ovoga Zakona te u suradnji s tim nadležnim tijelima planirati i koordinirati aktivnosti iz članka 282. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona.
(5) Ako u kreditnoj instituciji iz stavka 1. nastane izvanredno stanje, Hrvatska narodna banka o tome će bez odgode obavijestiti osobe iz članka 210. stavka 1. točke 1. i članka 211. stavka 1. ovoga Zakona te Europski odbor za sistemske rizike.
(6) Hrvatska narodna banka nadležnim tijelima države članice u kojoj kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ima značajnu podružnicu proslijedit će sljedeće informacije:
1) procjenu rizika kreditne institucije koja ima značajnu podružnicu na pojedinačnoj ili konsolidiranoj osnovi u skladu s člankom 180. stavkom 1. i člankom 181. stavkom 1. ovoga Zakona i ako je primjenjivo procjenu rizika iz članka 284. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona i
2) odluke o izrečenim supervizorskim mjerama iz članaka 224. i 225. ovoga Zakona koje su relevantne za tu podružnicu i
3) odluke u vezi s validacijom internih modela koje su relevantne za tu podružnicu.
(7) Hrvatska narodna banka savjetovat će se s nadležnim tijelom države članice u kojoj kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ima značajnu podružnicu o operativnim postupcima propisanima za planove oporavka likvidnosti, ako je to relevantno za likvidnosni rizik u valuti države članice domaćina.
Osnivanje kolegija supervizora za značajne podružnice
Članak 205. (NN 15/18)
(1) Ako kolegij supervizora iz članka 283. ovoga Zakona nije osnovan, a kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ima značajne podružnice u drugim državama članicama, Hrvatska narodna banka osnovat će kolegij supervizora i predsjedati njime kako bi se omogućila suradnja uređena člankom 190.a. i člankom 282. stavkom 1. točkom 3. ovoga Zakona te razmjena informacija iz članka 288. stavka 5. točaka 3. i 4. ovoga Zakona.
(2) Nakon konzultacija s relevantnim nadležnim tijelima Hrvatska narodna banka uredit će pisanim aktom osnivanje i rad kolegija iz stavka 1. ovoga članka. Hrvatska narodna banka određivat će koje će od relevantnih nadležnih tijela prisustvovati sastancima ili na drugi način sudjelovati u radu kolegija, vodeći računa o mogućem utjecaju planiranih supervizorskih aktivnosti osobito u odnosu na stabilnost financijskog sustava u njihovim državama i obvezama iz članka 204. ovoga Zakona.
(3) Hrvatska narodna banka pravodobno će i redovito obavještavati sve članove kolegija supervizora o planiranim sastancima i glavnim pitanjima koja će biti predmetom rasprave te o zauzetim stavovima i poduzetim mjerama.
Obveza čuvanja povjerljivih informacija
Članak 206. (NN 19/15, 15/18, 146/20)
(1) Radnici Hrvatske narodne banke, revizori i druge stručne osobe koje rade ili su radile po ovlaštenju Hrvatske narodne banke dužni su sve informacije u vezi sa supervizijom kreditne institucije koje su saznali tijekom rada za Hrvatsku narodnu banku čuvati kao povjerljive.
(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka ne smiju povjerljive informacije učiniti dostupnima nijednoj drugoj osobi ili državnom tijelu, osim u obliku skupnih podataka iz kojih nije moguće prepoznati pojedinačnu kreditnu instituciju.
(3) Obveza čuvanja povjerljivih informacija iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na:
1) dostavljanje povjerljivih informacija koje se priopćavaju za potrebe Državnog odvjetništva Republike Hrvatske te dostavljanje povjerljivih informacija Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta i Ministarstvu unutarnjih poslova u kaznenom postupku ili postupku koji mu prethodi, ako to pisanim putem naloži Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ili nadležni sud ili pisanim putem zatraži ovlašteno tijelo iz druge države članice
2) dostavljanje povjerljivih informacija u slučajevima kad je nad kreditnom institucijom pokrenut postupak prisilne likvidacije ili je u vezi s tim postupkom pokrenut sudski postupak, osim onih koji se odnose na fizičke ili pravne osobe koje poduzimaju radnje i postupke u svrhu reorganizacije kreditne institucije
3) javno objavljivanje informacija iz članka 215. ovoga Zakona
4) objavu rezultata testiranja otpornosti na stres provedenih u skladu s člankom 180. stavkom 5. ovoga Zakona ili člankom 32. Uredbe (EU) br. 1093/2010 ili
5) zahtjeve Europskoga parlamenta zasnovane na ovlasti za istraživanje iz članka 226. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
(4) Iznimno od stavaka 1. do 3. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može povjerljive informacije razmjenjivati s nadležnim tijelima iz drugih država članica ili ih prosljeđivati Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo, Europskom odboru za sistemske rizike ili Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala na način kako je to uređeno ovim Zakonom, Uredbom (EU) br. 575/2013, Uredbom (EU) 2019/2033 i ostalim primjenjivim propisima Europske unije. Obveza čuvanja povjerljivih informacija odnosi se i na taj način razmjene informacija.
Upotreba povjerljivih informacija
Članak 207. (NN 19/15)
Hrvatska narodna banka može se povjerljivim informacijama koje je saznala tijekom obavljanja supervizije ili drugih poslova iz svoje nadležnosti koristiti samo u sljedećim slučajevima:
1) pri provjeri ispunjavanja uvjeta za izdavanje odobrenja i suglasnosti o kojima odlučuje na temelju ovoga Zakona
2) pri obavljanju supervizije kreditne institucije, na pojedinačnoj i/ili konsolidiranoj osnovi, osobito u smislu likvidnosti, solventnosti, velikih izloženosti, administrativnih i računovodstvenih procedura, sustava unutarnjih kontrola te izricanja supervizorskih mjera i mjera rane intervencije
3) pri izvršavanju svojih ovlasti za sanaciju
4) u prekršajnim postupcima
5) u postupku pred upravnim sudom koji se vodi protiv rješenja Hrvatske narodne banke
6) u drugim sudskim postupcima zbog povrede propisa Europske unije kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija ili
7) pri ispunjavanju zahtjeva Europskog parlamenta zasnovanih na ovlasti za istraživanje iz članka 226. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
Razmjena informacija između tijela
Članak 208. (NN 19/15, 146/20)
(1) Hrvatska narodna banka može povjerljive informacije proslijediti sljedećim osobama u Republici Hrvatskoj ili u državama članicama u svrhu provođenja supervizije, nadzora i drugih poslova za koje su ovlaštene, i to:
1) tijelima nadležnima za nadzor kreditnih institucija i investicijskih društava te drugim tijelima nadležnima za nadzor financijskih institucija, društava za osiguranje, društava za reosiguranje i financijskih tržišta
2) tijelima nadležnima za očuvanje financijske stabilnosti primjenom makrobonitetnih propisa
3) tijelima koja provode reorganizacijske mjere, kako su definirane propisom kojim se uređuje prisilna likvidacija kreditnih institucija, radi očuvanja financijske stabilnosti
4) sudu i drugim tijelima ili pravnim osobama ovlaštenima za obavljanje poslova u provođenju postupka likvidacije kreditne institucije ili u drugim sličnim postupcima pri izvršavanju njihovih zakonom utvrđenih zadataka
5) revizorima koji obavljaju reviziju investicijskih društava te kreditnih i financijskih institucija pri izvršavanju njihovih zakonom utvrđenih zadataka
6) institucionalnim sustavima zaštite iz članka 113. stavka 7. Uredbe (EU) br. 575/2013
7) tijelima koja administriraju sustave za osiguranje depozita i sustave za zaštitu ulagatelja
8) sanacijskim tijelima i Ministarstvu financija na temelju Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava
9) tijelima nadležnim za nadzor kreditnih i financijskih institucija koje su obveznici primjene propisa kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma radi usklađenosti s tim propisima
10) financijsko-obavještajnim jedinicama prema propisima kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma i
11) tijelima nadležnim za primjenu propisa kojima se uređuje strukturna podjela unutar bankovne grupe.
(2) Na osobe kojima je Hrvatska narodna banka dostavila povjerljive informacije u skladu sa stavkom 1. ovoga članka primjenjuje se obveza čuvanja povjerljivih informacija iz članka 206. ovoga Zakona.
Razmjena informacija s osobama ovlaštenima za provedbu nadzora
Članak 209. (NN 19/15, 146/20)
(1) Hrvatska narodna banka razmjenjivat će povjerljive informacije s osobama koje su u Republici Hrvatskoj ili u drugim državama članicama ovlaštene za provedbu nadzora, i to nad:
1) tijelima koja obavljaju poslove u postupku likvidacije kreditne institucije ili u nekom drugom sličnom postupku
2) institucionalnim sustavima zaštite iz članka 113. stavka 7. Uredbe (EU) br. 575/2013
3) revizorima koji obavljaju reviziju kreditnih institucija, investicijskih društava, društava za osiguranje i financijskih institucija.
(2) Hrvatska narodna banka razmijenit će povjerljive informacije s tijelima iz stavka 1. ovoga članka ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
1) informacije se daju samo u svrhu obavljanja nadzornih zadataka tih tijela
2) primljene informacije tijela čuvaju kao povjerljive informacije u skladu s člankom 206. ovoga Zakona i
3) informacije koje potječu iz druge države članice ne smiju se dostaviti bez izričite suglasnosti nadležnog tijela države članice od kojeg je informaciju primila i, ako je primjenjivo, samo za svrhu za koju je suglasnost nadležnog tijela države članice dana.
(3) Hrvatska narodna banka može, radi jačanja stabilnosti i očuvanja cjelovitosti financijskog sustava, razmjenjivati informacije i s drugim nadležnim tijelima i organima u Republici Hrvatskoj i državi članici koji u skladu sa zakonom provode postupke u vezi s kršenjem prava trgovačkih društava ako to u pisanom obliku zatraži ili naloži nadležni sud. Hrvatska narodna banka tim će tijelima priopćiti povjerljive informacije ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
1) informacije se daju samo u vezi s kršenjem prava trgovačkih društva
2) primljene informacije tijela čuvaju kao povjerljive informacije u skladu s člankom 206. ovoga Zakona i
3) informacije koje potječu iz druge države članice ne smiju se dostaviti bez izričite suglasnosti nadležnog tijela države članice od kojeg je informaciju primila i ako je primjenjivo, samo u svrhu za koju je suglasnost nadležnog tijela države članice dana.
(4) Ako se osobe iz stavka 1. ovoga članka u obavljanju svojih zadataka koriste uslugama osoba koje nisu zaposlene u javnom sektoru, Hrvatska narodna banka može i s tim osobama razmjenjivati informacije iz stavka 3. ovoga članka pod uvjetima iz istog stavka.
(5) Tijela iz stavka 3. ovoga članka dostavljaju Hrvatskoj narodnoj banci imena i detaljne podatke o odgovornostima osoba kojima Hrvatska narodna banka dostavlja povjerljive informacije.
Razmjena informacija koje se odnose na monetarnu politiku, osiguranje depozita, sistemski rizik i nadzor nad platnim prometom
Članak 210. (NN 19/15)
(1) Hrvatska narodna banka dostavit će povjerljive informacije u svrhu obavljanja njihovih zadataka sljedećim tijelima u Republici Hrvatskoj ili u drugim državama članicama:
1) središnjim bankama članicama Europskog sustava središnjih banaka i drugim tijelima s ovlastima i odgovornostima za provođenje monetarne politike, kada je ta povjerljiva informacija relevantna za ostvarenje njihovih ciljeva vezanih uz provođenje monetarne politike i održavanje likvidnosti, nadzor nad platnim sustavima, sustavima za poravnanje i namiru financijskih instrumenata te očuvanje stabilnosti financijskog sustava, a osobito u izvanrednim situacijama iz članka 286. ovoga Zakona, kada je takve informacije potrebno dostaviti bez odgode
2) institucionalnim sustavima zaštite iz članka 113. stavka 7. Uredbe (EU) br. 575/2013
3) drugim tijelima nadležnima za nadzor nad platnim sustavima i
4) Europskom odboru za sistemske rizike, Europskom nadzornom tijelu za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje, Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala, ako su te informacije relevantne za ispunjavanje njihovih zadataka propisanih uredbama (EU) br. 1092/2010, (EU) br. 1094/2010 ili (EU) br. 1095/2010.
(2) Hrvatska narodna banka može od tijela iz stavka 1. ovoga članka zatražiti informacije u slučaju kada su te informacije nužne u svrhu obavljanja supervizije ili drugih poslova iz svoje nadležnosti u skladu s člankom 207. ovoga Zakona.
(3) Na osobe iz ovoga članka primjenjuje se obveza čuvanja povjerljivih informacija iz članka 206. ovoga Zakona.
Razmjena informacija s drugim subjektima
Članak 211. (NN 19/15)
(1) Hrvatska narodna banka može povjerljive informacije dostaviti ministarstvu nadležnom za financije, odnosno državnom tijelu ovlaštenom za predlaganje zakona iz područja supervizije kreditnih institucija, financijskih institucija, investicijskih društava i društava za osiguranje, samo za potrebe provođenja nadzora iz svoje nadležnosti, te za provođenje preventivnih i sanacijskih mjera za kreditne institucije koje posluju s poteškoćama.
(2) Ako nastupi izvanredno stanje iz članka 286. stavka 1. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka dostavlja informacije relevantne za osobe iz stavka 1. ovoga članka iz svih dotičnih država članica.
(3) Hrvatska narodna banka može povjerljive informacije povezane s bonitetnom supervizijom dostaviti istražnim povjerenstvima Hrvatskog sabora, Državnom uredu za reviziju i drugim istražnim tijelima ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1) tijela imaju na zakonu utemeljene ovlasti za provođenje temeljite kontrole i istraživanja djelovanja Hrvatske narodne banke u obavljanju supervizije kreditnih institucija
2) tijelima su povjerljive informacije neophodne u svrhu ispunjenja njihovih zakonskih ovlasti
3) na radnike ili članove tijela primjenjuje se obveza čuvanja povjerljivih informacija iz članka 206. ovoga Zakona
4) ako su povjerljive informacije dobivene od nadležnih tijela druge države članice, one se ne smiju učiniti dostupnima bez izričite suglasnosti tih nadležnih tijela i mogu se upotrijebiti samo u svrhu za koju su dane
5) ako povjerljive informacije sadrže osobne podatke, pri korištenju tih podataka ta su tijela dužna postupati u skladu s propisom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.
(4) Informacije dobivene u skladu s člankom 194. stavcima 4. i 6., člankom 206. stavkom 4. i člankom 208. ovoga Zakona kao i informacije dobivene tijekom obavljenog neposrednog nadzora iz članka 194. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona Hrvatska narodna banka ne smije priopćiti tijelima iz stavaka 3. i 5. ovoga članka bez izričite suglasnosti nadležnog tijela koje je informaciju dalo ili nadležnih tijela države članice u kojoj je obavljen neposredni nadzor.
(5) Hrvatska narodna banka može povjerljive informacije iz članaka 206., 207. i 212. ovoga Zakona dostaviti društvu za poravnanje koje obavlja poslove poravnanja i namire, a koje je priznato prema zakonu kojim se uređuje tržište financijskih instrumenata, ako ocijeni da su ti podaci potrebni za stabilno poslovanje s obzirom na rizik neispunjenja ili mogućeg neispunjenja obveza sudionika tog tržišta.
(6) Hrvatska narodna banka može informacije iz članka 206. stavka 4. ovoga Zakona priopćiti tijelima iz stavka 5. ovoga članka samo uz izričitu suglasnost nadležnog tijela od kojeg je informacije primila.
(7) Na osobe iz stavaka 1., 2. i 5. ovoga članka primjenjuje se obveza čuvanja povjerljivih informacija iz članka 206. ovoga Zakona.
Suradnja s nadležnim tijelima trećih zemalja
Članak 212.
(1) Hrvatska narodna banka može sklopiti sporazum s jednim ili više nadležnih tijela trećih zemalja i osobama iz trećih zemalja koje imaju položaj jednak osobama iz članaka 208. i 209. ovoga Zakona radi razmjene informacija, a u svrhu obavljanja supervizije, nadzora ili drugih poslova za koje su ovlašteni.
(2) Hrvatska narodna banka može dostaviti povjerljive informacije i osobama iz trećih zemalja koje imaju položaj jednak tijelima i osobama iz stavka 1. ovoga članka ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1) ako se s njima dogovorila o međusobnoj razmjeni podataka
2) ako za osobe iz treće zemlje u toj državi postoji obveza čuvanja povjerljivih informacija u sadržaju jednakom kao u članku 206. ovoga Zakona
3) ako će se informacija koja je predmetom dostavljanja osobama i tijelima iz stavka 1. ovoga članka upotrijebiti samo u svrhu obavljanja supervizije, nadzora ili drugih poslova za koje je to tijelo ovlašteno i
4) ako se osigura da će informacije primljene od nadležnih tijela države članice biti priopćene trećima samo uz izričitu suglasnost tijela koje je informaciju dalo i korištene samo za svrhu za koju su dane.
Prijenos informacija međunarodnim tijelima
Članak 212.a (NN 146/20)
(1) Hrvatska narodna banka će na zahtjev Međunarodnog monetarnog fonda u svrhu obavljanja njegovih zadataka, Svjetske banke za potrebe procjena u okviru Programa procjene financijskog sektora, Banke za međunarodne namire za potrebe studija kvantitativnog učinka ili Odbora za financijsku stabilnost za potrebe njegove nadzorne funkcije dostaviti skupne podatke ili podatak iz kojeg nije moguće prepoznati o kojoj se kreditnoj instituciji radi ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
1) zahtjev je opravdan jer je zatražen u svrhu obavljanja zakonom dodijeljenih ovlasti
2) zahtjev je dovoljno precizan u pogledu vrste, opsega i formata traženih informacija te sredstava njihova priopćavanja ili prijenosa
3) tražene informacije potrebne su isključivo za izvršavanje konkretnih zadataka podnositelja zahtjeva te ne prelaze njegove zakonom utvrđene zadatke
4) informacije se prenose ili priopćavaju isključivo osobama koje su izravno uključene u izvršavanje zadatka u čiju se svrhu podaci dostavljaju i
5) na osobe koje imaju pristup informacijama postoji obveza čuvanja povjerljivih informacija u sadržaju jednakom kao u članku 206. ovoga Zakona.
(2) Ako je zahtjevom iz stavka 1. ovoga članka zatražena druga informacija, različita od one navedene u tom stavku, Hrvatska narodna banka može druge informacije učiniti dostupnima isključivo u svojim prostorijama.
(3) Ako priopćavanje informacija na temelju zahtjeva iz ovoga članka predstavlja obradu osobnih podataka, podnositelj zahtjeva dužan je ispunjavati uvjete utvrđene propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka.
Obrada osobnih podataka
Članak 213. (NN 47/20)
Na obradu osobnih podataka primjenjuju se propisi kojima je uređena zaštita osobnih podataka.
Obavješćivanje tijela Europske unije
Članak 214. (NN 19/15, 15/18, 47/20, 146/20, 151/22)
(1) Hrvatska narodna banka obavijestit će Europsku komisiju o:
1) odbijanju zahtjeva kreditne institucije za osnivanje podružnice u drugoj državi članici, propustu u prosljeđivanju informacija te o preventivnim mjerama iz članka 197. ovoga Zakona
2) preuzimanju i prijenosu nadležnosti iz članka 280. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona i
3) propisima kojima se uređuje što se ne smatra primanjem depozita ili drugih povratnih sredstava od javnosti iz članka 7. stavka 3. ovoga Zakona.
(2) Hrvatska narodna banka obavijestit će Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o svakom odobrenju za rad podružnice kreditne institucije iz treće zemlje te dostaviti sljedeće podatke:
− sve naknadne promjene koje se odnose na dano odobrenje
− podatke o ukupnoj imovini i obvezama podružnice u skladu s rokovima izvješćivanja u kojima je podružnica obvezna izvješćivati Hrvatsku narodnu banku
− podatke o nazivu grupe iz treće zemlje kojoj pripada podružnica.
(3) Sukladno članku 73.a ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka sastavljat će popis financijskih holdinga i mješovitih financijskih holdinga iz članka 73.a stavaka 5. i 8. ovoga Zakona te financijskih holdinga, mješovitih financijskih holdinga, institucija i članova grupe iz članka 73.a stavka 14. podstavka 4. ovoga Zakona i proslijediti ga odgovarajućim nadležnim tijelima drugih država članica, Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo i Europskoj komisiji.
(4) Hrvatska narodna banka obavijestit će o postupcima iz članka 299. stavka 3. ovoga Zakona ostala nadležna tijela uključena u superviziju na konsolidiranoj osnovi, Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo i Europsku komisiju.
(5) Hrvatska narodna banka obavijestit će Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o:
1) uvjetima za dobivanje odobrenja za rad kreditne institucije
2) izdavanju i ukidanju odobrenja za rad kreditnim institucijama kao i o razlozima za ukidanje odobrenja za rad
3) odbijanju zahtjeva kreditne institucije za osnivanje podružnice u drugoj državi članici, propustu u prosljeđivanju informacija i preventivnim mjerama iz članka 197. ovoga Zakona
4) podacima koje prikuplja u skladu s člancima 152. i 152.a ovoga Zakona
5) podacima o radnicima čiji ukupni godišnji primici prelaze iznos utvrđen propisom iz članka 100. stavka 4. ovoga Zakona
6) preuzimanju i prijenosu nadležnosti iz članka 280. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona
7) tijelima s kojima će, u skladu s člankom 209. ovoga Zakona, razmjenjivati povjerljive informacije
8) svim odlukama u prekršajnom postupku, o podnesenim pravnim lijekovima i tijeku postupka
9) postojanju i sadržaju bilateralnih sporazuma iz članka 287. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona
10) nalazima supervizije ako se utvrdi da kreditna institucija može predstavljati sistemski rizik uređen člankom 23. Uredbe (EU) br. 1093/2010
11) načinu obavljanja supervizije kreditnih institucija
12) metodologiji na kojoj se temelje odluke iz članka 180. stavaka 5. i 6., članka 181., članka 188., članka 220. stavka 1., članka 224. i članka 225. ovoga Zakona
13) sastancima koji se odnose na izradu i usklađivanje aktivnosti vezanih uz planove oporavka i sanacije, a osobito o datumu i mjestu održavanja, glavnim pitanjima o kojima će se raspravljati i o aktivnostima koje se razmatraju
14) nastanku izvanrednog stanja, uključujući situaciju iz članka 18. Uredbe (EU) br. 1093/2010 ili nepovoljnog tržišnog kretanja, koje bi moglo ugroziti likvidnost tržišta ili stabilnost financijskog sustava u bilo kojoj državi članici
15) svim mjerama poduzetima u skladu s člankom 225. ovoga Zakona i
16) propisima kojima se uređuje što se ne smatra primanjem depozita ili drugih povratnih sredstava od javnosti iz članka 7. stavka 3. ovoga Zakona.
(6) Hrvatska narodna banka obavijestit će Europsku komisiju, Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, Europski odbor za bankarstvo i druga tijela Europske unije i o drugim pitanjima kada je to propisano pravnom stečevinom Europske unije.
(7) Ako je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, ona će drugim relevantnim nadležnim tijelima i Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo dostaviti sve informacije o grupi kreditnih institucija iz članka 67. stavka 1. točaka 2. i 3., članka 97. stavaka 5., 6. i 7. te članka 101. ovoga Zakona, a osobito informacije o pravnim odnosima u grupi kreditnih institucija te o upravljačkoj i organizacijskoj strukturi grupe kreditnih institucija.
(8) Hrvatska narodna banka može Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo dostaviti informacije dobivene od tijela iz članka 212. ovoga Zakona.
(9) Pri obavještavanju Europskog nadzornog tijela za bankarstvo o izdavanju odobrenja za rad iz stavka 5. točke 2. ovoga članka Hrvatska narodna banka dostavit će informaciju o sustavu osiguranja depozita u kojemu je kreditna institucija član.
(10) Hrvatska narodna banka obavještava Europsku središnju banku o svim postupcima, odlukama i drugim bitnim okolnostima koje su značajne za obavljanje supervizorskih ovlasti i zadataka Europske središnje banke iz članka 4. Uredbe (EU) br. 1024/2013 te u vezi s tim o svim izrečenim upravnim sankcijama, podnesenim pravnim lijekovima i tijeku postupka.
Javno objavljivanje informacija Hrvatske narodne banke
Članak 215. (NN 19/15, 15/18, 47/20, 146/20, 151/22)
(1) Hrvatska narodna banka dužna je javno objaviti sljedeće informacije:
1) tekstove zakona, odluka, uputa i općih smjernica u području bonitetne regulative, a koji su doneseni u Republici Hrvatskoj
2) način korištenja mogućnostima i diskrecijskim pravima navedenima u propisima Europske unije kojima se uređuje poslovanje kreditne institucije
3) opće kriterije i metodologije koje se primjenjuju pri superviziji kreditnih institucija iz članka 181. ovoga Zakona i kriterije za primjenu načela razmjernosti kako je navedeno u članku 180. stavku 3. ovoga Zakona
4) agregirane statističke podatke o ključnim aspektima provedbe bonitetnog okvira koje je Hrvatska narodna banka prikupila na temelju propisa uključujući broj i vrstu naloženih supervizorskih mjera te o izrečenim kaznama za prekršaje propisane ovim Zakonom
5) popise priznatih burza i vanjskih institucija za procjenu kreditnog rizika te
6) izreke rješenja iz članka 30. ovoga Zakona.
(2) Informacije iz stavka 1. ovoga članka objavit će se na način koji omogućuje usporedbu između pristupa prihvaćenih od nadležnih tijela u različitim državama članicama. Ove informacije bit će redovito ažurirane i dostupne na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke.
(3) Osim informacija iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može objaviti i druge informacije iz svoje nadležnosti.
(4) Hrvatska narodna banka na svojim internetskim stranicama objavljuje odluke o izrečenim pravomoćnim kaznama kreditnim institucijama i odgovornim osobama kreditnih institucija, općinskih sudova i drugih tijela nadležnih za vođenje prekršajnih postupaka, a koje su donesene u postupcima u kojima je Hrvatska narodna banka ovlašteni tužitelj. Odluke se objavljuju bez odgode, a nakon što je osoba na koju se kazna odnosi o tome obaviještena.
(5) Hrvatska narodna banka na svojim internetskim stranicama objavljuje odluke o svakoj izrečenoj upravnoj sankciji kreditnim institucijama i odgovornim osobama kreditnih institucija, a koje su donesene u postupku izricanja upravne sankcije. Odluke se objavljuju bez odgode, a nakon što je osoba na koju se sankcija odnosi o tome obaviještena.
(6) Ako je protiv rješenja kojim je izrečena upravna sankcija podnesena tužba, Hrvatska narodna banka će bez odgode objaviti svaku informaciju o podnesenim pravnim lijekovima i tijeku postupka.
(7) Hrvatska narodna banka može objaviti rješenje koje donosi u izvršavanju svojih ovlasti. Kada Hrvatska narodna banka objavi takvo rješenje, dužna je objaviti i odluku upravnog suda donesenu povodom tužbe na to rješenje.
(8) Podaci koji predstavljaju bankovnu tajnu na temelju odredbi ovoga Zakona izuzet će se od objava iz stavaka 4. i 5. ovoga članka.
(9) Odluke o izrečenim kaznama i upravnim sankcijama kreditnim institucijama i odgovornim osobama kreditnih institucija Hrvatska narodna banka objavit će na anonimizirani način u sljedećim slučajevima:
1) ako je kazna izrečena odgovornim osobama kreditne institucije, a Hrvatska narodna banka je prethodno procijenila da objava osobnog podataka nije razmjerna
2) ako bi objavljivanje ugrozilo stabilnost financijskog tržišta ili su u tijeku istražne radnje u kaznenom postupku ili
3) ako bi objavljivanje za uključene kreditne institucije ili fizičke osobe prouzročilo nerazmjernu štetu koju je moguće utvrditi ili
4) ako su nastupile pravne posljedice rehabilitacije.
(10) Objave iz stavaka 4., 5., 6. i 9. ovoga članka ostaju na internetskim stranicama najmanje pet godina.
(11) Hrvatska narodna banka postupa sukladno odredbama stavaka 4. do 10. ovoga članka i kada je izrekla upravnu sankciju za povrede iz članka 365. ovoga Zakona.
(12) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može odgoditi objavu odluke o upravnoj sankciji ako procijeni da će okolnosti iz stavka 9. ovoga članka prestati u razumnom roku.
Posebni zahtjevi javnog objavljivanja informacija Hrvatske narodne banke
Članak 216. (NN 19/15)
(1) Hrvatska narodna banka dužna je javno objaviti sljedeće informacije povezane s izloženošću prenesenom kreditnom riziku koje je uređeno dijelom petim Uredbe (EU) br. 575/2013:
1) opće kriterije i metodologije donesene radi nadzora nad primjenom članaka 405. do 409. Uredbe (EU) br. 575/2013 i
2) sažeti opis nalaza nadzora i poduzetih mjera u slučajevima nepoštivanja odredbi članaka 405. do 409. Uredbe (EU) br. 575/2013, i to jedanput godišnje.
(2) Ako se Hrvatska narodna banka koristi diskrecijskim pravom iz članka 7. stavka 3. Uredbe (EU) br. 575/2013, dužna je objaviti sljedeće podatke:
1) kriterije koje primjenjuje za utvrđivanje postoje li tekuće ili predviđene značajne praktične ili pravne prepreke za brz prijenos regulatornog kapitala ili za otplatu obveza
2) broj matičnih kreditnih institucija koje ostvaruju korist od diskrecijskog prava određenog u članku 7. stavku 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 te broj onih koje imaju društva kćeri u trećoj zemlji
3) na agregiranoj osnovi za Republiku Hrvatsku:
– ukupni iznos regulatornog kapitala, na konsolidiranoj osnovi, matičnih kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj, koje se koriste diskrecijskim pravom određenim člankom 7. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013, a koji se drži u društvima kćerima u trećoj zemlji
– stopu ukupnog kapitala, na konsolidiranoj osnovi, matičnih kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj, koje se koriste diskrecijskim pravom određenim u članku 7. stavku 3. Uredbe (EU) br. 575/2013, u obliku regulatornog kapitala koji se drži u društvima kćerima u trećoj zemlji i
– stopu ukupnog kapitala, koji se zahtijeva prema članku 92. Uredbe (EU) br. 575/2013, na konsolidiranoj osnovi, matičnih kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj, koje se koriste diskrecijskim pravom određenim u članku 7. stavku 3. Uredbe (EU) br. 575/2013, u obliku regulatornog kapitala koji se drži u društvima kćerima u trećoj zemlji.
(3) Ako se Hrvatska narodna banka koristi diskrecijskim pravom iz članka 9. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, dužna je objaviti sve sljedeće podatke:
1) kriterije koje primjenjuje za utvrđivanje da ne postoje tekuće ili predviđene značajne praktične ili pravne prepreke za brz prijenos regulatornog kapitala ili za otplatu obveza
2) broj matičnih kreditnih institucija koje ostvaruju korist od diskrecijskog prava određenog u članku 9. stavku 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 te broj onih koje imaju društva kćeri u trećoj zemlji i
3) na agregiranoj osnovi za Republiku Hrvatsku:
– ukupni iznos regulatornog kapitala matičnih kreditnih institucija koje se koriste diskrecijskim pravom određenim člankom 9. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, koji se drži u društvima kćerima u trećoj zemlji
– stopu ukupnog kapitala matičnih kreditnih institucija koje se koriste diskrecijskim pravom određenim člankom 9. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, u obliku regulatornog kapitala koji se drži u društvima kćerima u trećoj zemlji
– stopu ukupnog kapitala, koja se zahtijeva prema članku 92. Uredbe (EU) br. 575/2013, matičnih kreditnih institucija koje se koriste diskrecijskim pravom određenim u članku 9. stavku 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, u obliku regulatornog kapitala koji se drži u društvima kćerima u trećoj zemlji.
XVII.a SPORAZUMI O FINANCIJSKOJ POTPORI GRUPE
Sporazum o financijskoj potpori grupe
Članak 216.a (NN 19/15, 15/18)
(1) Matična kreditna institucija u RH, matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH, matični financijski holding u RH, matični financijski holding u EU-u sa sjedištem u RH, matični mješoviti financijski holding u RH, matični mješoviti financijski holding u EU-u sa sjedištem u RH, matični mješoviti holding u RH, matični mješoviti holding u EU-u sa sjedištem u RH i njihovo društvo kći, koje je kreditna institucija, investicijsko društvo ili financijska institucija, a koje je uključeno u superviziju na konsolidiranoj osnovi u skladu s ovim Zakonom, mogu sklopiti sporazum o financijskoj potpori grupe kreditnih institucija u RH kako bi se osigurala međusobna financijska potpora kada jedna ili više potpisnica ispune uvjete za ranu intervenciju u skladu s člankom 235. ovoga Zakona.
(2) Kreditna institucija može, kako bi se osigurala međusobna financijska potpora kada jedna ili više potpisnica ispune uvjete za ranu intervenciju u skladu s člankom 235. ovoga Zakona, sklopiti sporazum o financijskoj potpori grupe kreditnih institucija u EU-u sa sljedećim društvima:
1) matičnom kreditnom institucijom u EU-u sa sjedištem izvan Republike Hrvatske
2) matičnim financijskim holdingom u EU-u sa sjedištem izvan Republike Hrvatske
3) matičnim mješovitim financijskim holdingom u EU-u sa sjedištem izvan Republike Hrvatske
4) matičnim mješovitim holdingom u EU-u sa sjedištem izvan Republike Hrvatske
5) društvom kćeri društava iz točke od 1. do 4. ovoga stavka sa sjedištem izvan Republike Hrvatske, koje je kreditna institucija, investicijsko društvo ili financijska institucija.
(3) Društva iz stavaka 1. i 2. ovoga članka mogu sklopiti sporazum o financijskoj potpori grupe samo ako u vrijeme njegova predlaganja ili sklapanja niti jedna od potpisnica sporazuma nije u fazi rane intervencije.
(4) Odredbe ove glave ne odnose se na ostale ugovore o financiranju unutar grupe kreditnih institucija u RH ili grupe kreditnih institucija u EU-u kod kojih niti jedna od njegovih potpisnica u trenutku sklapanja nije bila u fazi rane intervencije, a koji nisu sklopljeni s ciljem osiguranja međusobne financijske potpore kada jedna ili više potpisnica ispune uvjete za ranu intervenciju u skladu s člankom 235. ovoga Zakona.
(5) Sklapanje sporazuma iz stavaka 1. ili 2. ovoga članka nije uvjet kreditnoj instituciji za davanje financijske potpore drugoj članici grupe kreditnih institucija koja ima financijske poteškoće ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1) ako je o tome u pojedinačnom slučaju sama donijela odluku
2) ako je davanje takve financijske potpore u skladu s politikom grupe kreditnih institucija i
3) ako to nije rizik za cijelu grupu kreditnih institucija.
(6) Sklapanje sporazuma iz stavaka 1. ili 2. ovoga članka nije uvjet kreditnoj instituciji koja je članica grupe kreditnih institucija u RH ili grupe kreditnih institucija u EU-u za poslovanje na području Republike Hrvatske.
(7) Sporazumom iz stavka 1. ili 2. ovoga članka može se osigurati financijska potpora:
1) matičnog društva društvu kćeri
2) društva kćeri matičnom društvu
3) društva kćeri drugom društvu kćeri iste grupe ili
4) unutar članica grupe kreditnih institucija na bilo koji drugi način koji nije obuhvaćen točkama 1. do 3. ovoga stavka.
(8) Davatelj financijske potpore može kroz jednu ili više transakcija dati potporu osobito na jedan od sljedećih načina:
1) davanjem kredita ili zajma
2) izdavanjem garancije ili pružanjem jamstva
3) osnivanjem založnog prava ili prijenosom prava vlasništva nad imovinom radi osiguranja ili
4) kombinacijom točaka 1. do 3. ovoga stavka.
(9) Načini financijske potpore iz stavka 8. ovoga članka odnose se na pravne poslove između potpisnica sporazuma o financijskoj potpori grupe kao i na pravne poslove s trećim osobama.
(10) Sporazumom o financijskoj potpori grupe davatelj financijske potpore može zahtijevati od korisnika potpore da se obveže na davanje financijske potpore tom davatelju potpore.
(11) U sporazumu o financijskoj potpori grupe potpisnice sporazuma dužne su ugovoriti način izračuna kamate i druge naknade, za svaku transakciju učinjenu u skladu sa sporazumom, pri čemu će se visina kamate i druge naknade odrediti u vrijeme davanja financijske potpore. Pri sklapanju toga sporazuma i definiranju izračuna kamata i drugih naknada potpisnice sporazuma dužne su voditi računa o sljedećem:
1) da je sklopljeni sporazum odraz njihove slobodne volje
2) da svaka potpisnica sporazuma djeluje u svojem najboljem interesu pri čemu se u obzir mogu uzeti sve izravne ili neizravne koristi koje potpisnica sporazuma može steći kao posljedicu davanja financijske potpore
3) da svaki korisnik financijske potpore mora svakom davatelju financijske potpore dati sve relevantne informacije prije određivanja kamata i drugih naknada za davanje financijske potpore i prije donošenja odluke o davanju financijske potpore
4) da pri određivanju kamata i drugih naknada za davanje financijske potpore davatelj financijske potpore može u obzir uzeti informacije kojima raspolaže zbog činjenice da je član iste grupe kreditnih institucija kao i korisnik financijske potpore, a koje nisu javno dostupne i
5) da način izračuna kamata i drugih naknada za davanje financijske potpore ne mora uzeti u obzir očekivani privremeni učinak na cijene na tržištu koji proizlazi iz događaja koji ne proizlaze iz poslovanja te grupe kreditnih institucija.
(12) Samo potpisnica sporazuma o financijskoj potpori grupe može ispuniti obvezu temeljem toga sporazuma. Obveza temeljem sporazuma o financijskoj potpori grupe može se ispuniti samo potpisnici toga sporazuma.
Provjera predloženog sporazuma kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo
Članak 216.b (NN 19/15, 47/20, 151/22)
(1) Matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH i kreditna institucija iz članka 97. stavka 2. ovoga Zakona dužna je Hrvatskoj narodnoj banci kao konsolidirajućem nadzornom tijelu podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za sklapanje sporazuma o financijskoj potpori grupe kreditnih institucija u RH (u daljnjem tekstu: sporazum o potpori u RH). Zahtjevu se prilažu prijedlog teksta sporazuma s nazivima članica grupe kreditnih institucija u RH koje namjeravaju biti potpisnice sporazuma.
(2) Hrvatska narodna banka će bez odgađanja proslijediti zahtjev iz stavka 1. ovoga članka nadležnom tijelu druge države članice u kojoj je sjedište društva kćeri koje namjerava biti potpisnica sporazuma o potpori.
(3) Hrvatska narodna banka i nadležna tijela drugih država članica u kojima je sjedište društva kćeri koje namjeravaju biti potpisnice sporazuma o potpori u RH surađivat će radi donošenja zajedničke odluke o ispunjavanju uvjeta za sklapanje sporazuma o potpori iz članka 216.f stavka 1. ovoga Zakona, uzimajući u obzir mogući utjecaj provedbe toga sporazuma u svakoj od država članica u kojima je sjedište bilo koje članice grupe kreditnih institucija u RH, uključujući njegove fiskalne učinke.
(4) Zajednička odluka iz stavka 3. ovoga članka bit će donesena u roku od četiri mjeseca od dana kada je Hrvatska narodna banka primila zahtjev iz stavka 1. ovoga članka. Ova odluka mora biti u pisanom obliku i obrazložena. Hrvatska narodna banka dostavit će ovu odluku podnositelju zahtjeva.
(5) Ako je donesena zajednička odluka iz stavka 4. ovoga članka o tome da su uvjeti iz članka 216.f stavka 1. ovoga Zakona ispunjeni, Hrvatska narodna banka će na temelju te odluke izdati odobrenje za sklapanje sporazuma o potpori u RH i dostaviti ga podnositelju zahtjeva.
(6) Ako je donesena zajednička odluka iz stavka 4. ovoga članka o tome da uvjeti iz članka 216.f stavka 1. ovoga Zakona nisu ispunjeni, Hrvatska narodna banka će na temelju te odluke odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za sklapanje sporazuma o potpori u RH i odluku o odbijanju zahtjeva dostaviti podnositelju zahtjeva.
(7) Hrvatska narodna banka može u postupku donošenja zajedničke odluke iz stavka 4. ovoga članka zatražiti pomoć Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 31. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(8) Ako zajednička odluka iz stavka 4. ovoga članka nije donesena u roku, Hrvatska narodna banka će samostalno odlučiti o zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka, vodeći računa o stavovima i izdvojenim mišljenjima koje su iznijela druga nadležna tijela. Hrvatska narodna banka ovu odluku dostavlja podnositelju zahtjeva i nadležnim tijelima država članica u kojima je sjedište društava kćeri koje namjeravaju sklopiti sporazum.
(9) Hrvatska narodna banka može u roku od četiri mjeseca od dana kada je zaprimila zahtjev iz stavka 1. ovoga članka zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(10) Iznimno od stavka 8. ovoga članka, ako u roku četiri mjeseca od dana kada je Hrvatska narodna banka primila zahtjev iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka ili bilo koje nadležno tijelo drugih država članica zatraže posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1093/2010 i ako je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo donijelo odluku u roku od mjesec dana, Hrvatska narodna banka donijet će odluku u skladu s tom odlukom. Rok od četiri mjeseca smatra se rokom za mirenje u smislu Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(11) Kreditna institucija iz stavka 1. ovoga članka ne smije sklopiti sporazum o potpori u RH bez odobrenja Hrvatske narodne banke.
Provjera predloženog sporazuma kada Hrvatska narodna banka nije konsolidirajuće nadzorno tijelo
Članak 216.c (NN 19/15)
(1) Ako je nadležno tijelo druge države članice ujedno i konsolidirajuće nadzorno tijelo za grupu kreditnih institucija u EU-u, Hrvatska narodna banka sudjelovat će na zahtjev konsolidirajućeg nadzornog tijela u postupku donošenja zajedničke odluke o ispunjavanju uvjeta iz članka 216.f stavka 1. ovoga Zakona za sklapanje sporazuma o financijskoj potpori grupe kreditnih institucija u EU-u (u daljnjem tekstu: sporazum o potpori u EU-u), uzimajući u obzir mogući utjecaj provedbe toga sporazuma u svakoj od država članica u kojima je sjedište bilo koje članice grupe kreditnih institucija u EU-u, uključujući njegove fiskalne učinke.
(2) Kreditna institucija dužna je o namjeri sklapanja sporazuma o potpori u EU-u obavijestiti Hrvatsku narodnu banku te ne smije sklopiti takav sporazum ako konsolidirajuće nadzorno tijelo nije njezinoj matičnoj kreditnoj instituciji izdalo odobrenje za sklapanje sporazuma o potpori u EU-u.
(3) Hrvatska narodna banka može u postupku donošenja zajedničke odluke iz stavka 1. ovoga članka zatražiti pomoć Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 31. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(4) Hrvatska narodna banka može u roku od četiri mjeseca od dana kada je konsolidirajuće nadzorno tijelo primilo zahtjev za izdavanje odobrenja za sklapanje sporazuma o potpori, zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
Suglasnost glavne skupštine za sklapanje sporazuma o potpori
Članak 216.d (NN 19/15)
(1) Nakon izdavanja odobrenja Hrvatske narodne banke ili drugog relevantnog konsolidirajućeg nadzornog tijela matičnoj kreditnoj instituciji za sklapanje sporazuma o potpori, uprava kreditne institucije koja namjerava sklopiti taj sporazum o potpori dužna je za sklapanje toga sporazuma dobiti suglasnost glavne skupštine.
(2) Sporazum iz stavka 1. ovoga članka proizvodi pravne učinke samo u odnosu na članicu grupe kreditnih institucija čija je glavna skupština ovlastila upravu društva da samostalno odluči o tome da to društvo bude korisnik ili davatelj financijske potpore u skladu s uvjetima iz sporazuma.
(3) Ako glavna skupština ovlasti upravu društva u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, ne primjenjuju se odredbe statuta društva ili odluka nadzornog odbora kojom je određeno da se određene vrste poslova mogu obavljati samo uz prethodnu suglasnost toga odbora ako bi takve odredbe ili odluke ograničavale upravu u donošenju odluke da bude korisnik ili davatelj financijske potpore.
(4) Glavna skupština može opozvati ovlaštenje iz stavka 2. ovoga članka i u tom slučaju sporazum o potpori ne proizvodi pravne učinke za to društvo.
(5) Odluku glavne skupštine o davanju ovlaštenja upravi i odluku o njegovu opozivu kreditna institucija dužna je bez odgađanja dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci i svim potpisnicama istog sporazuma.
(6) Uprava članice grupe kreditnih institucija koja je potpisnica sporazuma dužna je najmanje jednom godišnje izvijestiti glavnu skupštinu o provedbi sporazuma i provedbi svake odluke donesene u skladu s tim sporazumom.
(7) Matična kreditna institucija u RH, matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH i kreditna institucija iz članka 97. stavka 2. ovoga Zakona dužne su osigurati da sve članice grupe kreditnih institucija u RH koje namjeravaju sklopiti sporazum, a nisu kreditne institucije ili investicijska društva, postupaju u skladu s odredbama ove glave.
Dostavljanje sporazuma o potpori sanacijskim tijelima
Članak 216.e (NN 19/15, 47/20, 146/20)
(1) Kreditna institucija dužna je bez odgađanja obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o sklapanju sporazuma o potpori i dostaviti presliku sporazuma.
(2) Hrvatska narodna banka dužna je sporazum o potpori iz stavka 1. ovoga članka dostaviti sanacijskom tijelu.
(3) Ako je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, sporazum iz stavka 1. ovoga članka dostavit će sanacijskim tijelima država članica u kojima je sjedište članica grupe kreditnih institucija u RH potpisnica sporazuma.
Uvjeti za davanje potpore
Članak 216.f (NN 19/15, 15/18)
(1) Kreditna institucija može dati potporu samo ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1) ako će dana potpora znatno smanjiti financijske poteškoće korisnika potpore
2) ako je cilj potpore očuvanje ili obnavljanje financijske stabilnosti grupe u cjelini ili bilo koje potpisnice sporazuma te ako je u interesu davatelja potpore
3) ako se potpora daje u skladu s uvjetima, uključujući kamate i druge naknade, iz članka 216.a stavka 11. ovoga Zakona
4) ako je, na temelju informacija dostupnih upravi davatelja potpore u vrijeme kada je donesena odluka o potpori, razumno očekivati da će korisnik potpore platiti kamatu i naknadu za potporu i ako je potpora dana u obliku zajma ili kredita, vratiti zajam ili kredit. Ako je potpora dana u obliku jamstva ili garancije ili u bilo kojem drugom obliku, isti uvjeti moraju se primjenjivati na obvezu koja proizlazi za korisnika potpore ako je izvršeno plaćanje temeljem jamstva, garancije ili provedbom drugog oblika potpore
5) ako davanje potpore ne bi ugrozilo likvidnost ili solventnost davatelja potpore
6) ako davanje potpore ne bi bilo prijetnja financijskoj stabilnosti Republike Hrvatske ili financijskoj stabilnosti druge države članice u kojoj je sjedište druge potpisnice sporazuma
7) ako davatelj potpore, u vrijeme davanja potpore, ispunjava zahtjeve vezane uz kapital i likvidnost iz Uredbe (EU) br. 575/2013 i glave VII. ovoga Zakona te sve zahtjeve naložene u skladu s člancima 220., 224., 225., 228. i 285. ovoga Zakona te ako davanje potpore ne uzrokuje kršenje tih zahtjeva
8) ako davatelj potpore u vrijeme davanja potpore ispunjava zahtjeve o velikoj izloženosti sukladno odredbama Uredbe (EU) br. 575/2013 i ovoga Zakona te ako davanje potpore ne uzrokuje kršenje tih zahtjeva i
9) ako davanje potpore ne bi ugrozilo mogućnost sanacije davatelja potpore.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kreditna institucija može dati potporu ako nije ispunjen uvjet iz stavka 1. točke 7. ili 8. ovoga članka pod uvjetom da je dobila odobrenje Hrvatske narodne banke iz članka 216.h stavka 7. ovoga Zakona.
(3) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom detaljnije će propisati uvjete iz stavka 1. ovoga članka i uvjete pod kojima Hrvatska narodna banka može usvojiti ili djelomično usvojiti zahtjev iz članka 216.h stavka 3. ovoga Zakona.
39. Odluka o uvjetima za davanje financijske potpore grupe kreditnih institucija
Odluka o davanju i primanju potpore
Članak 216.g (NN 19/15)
(1) Odluku o davanju potpore donosi uprava davatelja potpore. Takva odluka mora biti detaljno obrazložena te u njoj moraju biti naznačeni cilj predložene potpore i opis načina na koji su ispunjeni uvjeti iz članka 216.f stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Odluku o primanju potpore donosi uprava korisnika potpore.
Odobrenje Hrvatske narodne banke za davanje potpore
Članak 216.h (NN 19/15, 47/20, 151/22)
(1) Kreditna institucija može dati potporu u skladu s potpisanim sporazumom o potpori ako je za davanje potpore dobila odobrenje Hrvatske narodne banke. Matična kreditna institucija u RH, matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH ili kreditna institucija iz članka 97. stavka 2. ovoga Zakona dužna je obavijestiti Hrvatsku narodnu banku ako njezino društvo kći namjerava dati potporu.
(2) Kreditna institucija koja namjerava dati potporu dužna je prethodno o tome obavijestiti:
a) konsolidirajuće nadzorno tijelo
b) nadležno tijelo korisnika potpore i
c) Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.
(3) Zahtjev za davanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka smatra se urednim ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
a) zahtjev sadrži sve pojedinosti predložene potpore i njihovo obrazloženje
b) zahtjevu je priložen primjerak odluke uprave o davanju potpore iz članka 216.g stavka 1. ovoga Zakona i
c) kreditna institucija dostavila je Hrvatskoj narodnoj banci presliku sporazuma o potpori u skladu s člankom 216.e stavkom 1. ovoga Zakona.
(4) Hrvatska narodna banka donijet će najkasnije u roku od pet radnih dana od dana dostave urednog zahtjeva iz stavka 3. ovoga članka rješenje kojim odlučuje o zahtjevu, a ako u tom roku ne odluči o zahtjevu, smatra se da je izdala odobrenje za davanje financijske potpore.
(5) Hrvatska narodna banka dat će odobrenje kreditnoj instituciji za davanje potpore ako su ispunjeni uvjeti iz članka 216.f stavka 1. ovoga Zakona.
(6) Ako procijeni da uvjeti iz članka 216.f stavka 1. ovoga Zakona nisu ispunjeni, Hrvatska narodna banka odbit će zahtjev iz stavka 3. ovoga članka. Ako su prema procjeni Hrvatske narodne banke uvjeti iz članka 216.f stavka 1. ovoga Zakona djelomično ispunjeni, Hrvatska narodna banka može djelomično usvojiti zahtjev iz stavka 3. ovoga članka.
(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, ako uvjeti iz članka 216.f stavka 1. točke 7. ili 8. ovoga Zakona nisu ispunjeni, Hrvatska narodna banka može usvojiti ili djelomično usvojiti zahtjev iz stavka 3. ovoga članka. U tom slučaju Hrvatska narodna banka dužna je u rješenju odrediti rok u kojem je kreditna institucija dužna ponovno uskladiti poslovanje sa zahtjevima iz tih točaka. Ako kreditna institucija u ostavljenom roku ponovno uskladi poslovanje sa zahtjevima iz članka 216.f stavka 1. točke 7. ili 8. ovoga Zakona, prekršajni postupak neće se pokrenuti.
(8) Hrvatska narodna banka dužna je o odluci iz stavka 5., 6. ili 7. ovoga članka bez odgađanja obavijestiti:
1) konsolidirajuće nadzorno tijelo,
2) nadležno tijelo korisnika potpore i
3) Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.
(9) Ako je Hrvatska narodna banka primila odluku konsolidirajućeg nadzornog tijela ili drugog nadležnog tijela o odbijanju ili djelomičnom usvajanju zahtjeva za davanje potpore, može u roku od dva dana predmet uputiti Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo i zatražiti pomoć u skladu s člankom 31. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(10) Ako je zahtjev za davanje potpore, na osnovi sporazuma o potpori koji je uključen u plan oporavka, odbijen ili djelomično usvojen od strane bilo kojeg nadležnog tijela potpisnice sporazuma:
1) Hrvatska narodna banka će kao konsolidirajuće nadzorno tijelo samostalno ili na zahtjev drugog nadležnog tijela potpisnice sporazuma kojoj je potpora odbijena ili djelomično usvojena, pokrenuti ponovnu procjenu plana oporavka grupe kreditnih institucija u skladu sa člankom 154.b ovoga Zakona
2) Hrvatska narodna banka za pojedinu će članicu grupe za koju je nadležno tijelo, a koja je dužna izrađivati plan oporavka na pojedinačnoj osnovi, naložiti dostavu izmijenjenog plana oporavka.
(11) Ako Hrvatska narodna banka nije konsolidirajuće nadzorno tijelo, a zahtjev za potporu kreditnoj instituciji u Republici Hrvatskoj je odbijen ili je djelomično usvojen i plan oporavka grupe kreditnih institucija uključuje sporazum o potpori, Hrvatska narodna banka može od konsolidirajućeg nadzornog tijela zatražiti ponovnu procjenu plana oporavka grupe kreditnih institucija u skladu s člankom 154.c ovoga Zakona.
(12) Ako Hrvatska narodna banka donese odluku iz stavka 5., 6. ili 7. ovoga članka ili ako kao konsolidirajuće nadzorno tijelo primi od drugog nadležnog tijela obavijest o odobrenju, ograničenju ili zabrani pružanja financijske potpore, dužna je o tome bez odgađanja obavijestiti ostale članice kolegija supervizora i ostale članice sanacijskog kolegija.
Obavještavanje o odluci o davanju financijske potpore i objava informacija
Članak 216.i (NN 19/15)
(1) Nakon dobivanja odobrenja Hrvatske narodne banke iz članka 216.h ovoga Zakona kreditna institucija dužna je odluku o davanju financijske potpore dostaviti:
1) Hrvatskoj narodnoj banci
2) konsolidirajućem nadzornom tijelu
3) nadležnom tijelu korisnika potpore i
4) Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo.
(2) Kada Hrvatska narodna banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo primi od kreditne institucije odluku o davanju financijske potpore, dužna je o tome bez odgađanja obavijestiti ostale članice kolegija supervizora i članice sanacijskog kolegija.
(3) Kreditna institucija dužna je javno objaviti i najmanje jednom godišnje ažurirati informacije:
1) o tome je li sklopila sporazum o potpori
2) o općim uvjetima sklopljenog sporazuma o potpori i
3) o nazivima drugih potpisnica sporazuma.
(4) Matična kreditna institucija u RH, matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH i kreditna institucija iz članka 97. stavka 2. ovoga Zakona dužna je za svaku članicu grupe kreditnih institucija u RH koja nije kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj javno objaviti i najmanje jednom godišnje ažurirati informacije iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Javna objava iz stavka 1. ovoga članka provodi se u skladu s člancima 431. do 434. Uredbe (EU) br. 575/2013.
Primjena odredaba ovoga Zakona na sporazum o potpori i na izmjene sporazuma o potpori
Članak 216.j (NN 19/15)
(1) Na sporazum o potpori iz ove glave Zakona ne primjenjuju se članci 146.a, 146.b i 147. ovoga Zakona.
(2) Odredbe ove glave primjenjuju se i na svaku izmjenu sporazuma o potpori
XVIII. SUPERVIZORSKE MJERE
XVIII.1. OPĆE ODREDBE
Supervizorske mjere
Članak 217.
(1) Cilj supervizorskih mjera Hrvatske narodne banke jest pravodobno poduzimanje aktivnosti za poboljšanje sigurnosti i stabilnosti poslovanja kreditne institucije te otklanjanje utvrđenih nezakonitosti.
(2) Supervizorske mjere provode se:
1) sporazumom o razumijevanju ili
2) rješenjem.
(3) Supervizorske mjere Hrvatske narodne banke moraju biti učinkovite, razmjerne i usmjerene na postizanje svrhe opće i specijalne prevencije.
Sporazum o razumijevanju
Članak 218.
(1) Hrvatska narodna banka, po obavljenoj superviziji, može s kreditnom institucijom sklopiti sporazum o razumijevanju ako utvrdi slabosti ili nedostatke u poslovanju kreditne institucije koje nemaju značenje kršenja propisa, ako po obavljenoj superviziji ocijeni potrebnim da kreditna institucija poduzme radnje i postupke za poboljšanja u poslovanju ili ako je prema podacima kojima raspolaže opravdano očekivati da će u sljedećih 12 mjeseci doći do kršenja propisa.
(2) Hrvatska narodna banka može predložiti kreditnoj instituciji sklapanje sporazuma o razumijevanju:
1) ako je kreditna institucija započela uklanjanje slabosti ili nedostataka tijekom ili neposredno nakon obavljanja supervizije
2) ako je kreditna institucija spremna obvezati se na otklanjanje slabosti ili nedostataka u predloženim rokovima i na predloženi način
3) ako se iz dosadašnjeg ponašanja kreditne institucije u odnosu prema mjerama, primjedbama i uputama Hrvatske narodne banke može zaključiti da će uredno ispuniti obveze koje će sporazumom preuzeti ili
4) ako se iz dosadašnjeg poslovanja kreditne institucije, učestalosti utvrđenih slabosti, nedostataka ili nezakonitosti u poslovanju može zaključiti da će kreditna institucija u svojem budućem poslovanju osigurati zakonitost, sigurnost i stabilnost poslovanja.
(3) Sporazumom o razumijevanju obvezno se određuje:
1) rok i način postupanja kreditne institucije radi otklanjanja slabosti ili nedostataka u poslovanju kreditne institucije i
2) rok, odnosno dinamika kojom će kreditna institucija izvješćivati Hrvatsku narodnu banku o izvršavanju obveza preuzetih sporazumom o razumijevanju.
Posljedice neispunjenja obveza preuzetih sporazumom o razumijevanju
Članak 219. (NN 146/20)
Ako kreditna institucija ne ispuni obveze koje je preuzela sporazumom o razumijevanju u roku i na način utvrđen tim sporazumom, Hrvatska narodna banka donijet će rješenje o nalaganju supervizorskih mjera.
XVIII.2. OTKLANJANJE NEZAKONITOSTI UTVRÐENIH SUPERVIZIJOM KREDITNE INSTITUCIJE
Rješenje o nalaganju supervizorskih mjera
Članak 220. (NN 19/15, 146/20)
(1) Hrvatska narodna banka pravovremeno će rješenjem naložiti kreditnoj instituciji supervizorske mjere ako u okviru svojih supervizorskih ovlasti utvrdi:
1) da je kreditna institucija svojim radnjama ili propuštanjem određenih radnji postupila protivno ovom Zakonu, Uredbi (EU) br. 575/2013 ili drugim propisima kojima se uređuje poslovanje kreditne institucije
2) da je prema podacima kojima raspolaže opravdano očekivati da će u sljedećih 12 mjeseci doći do kršenja odredbi ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 575/2013 ili drugih propisa kojima se uređuje poslovanje kreditne institucije
3) slabosti ili nedostatke u poslovanju kreditne institucije koje nemaju značenje kršenja propisa ili
4) da je potrebno da kreditna institucija poduzme radnje i postupke za poboljšanje poslovanja.
(2) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka obvezno se određuje rok i način postupanja kreditne institucije radi otklanjanja nezakonitosti, odnosno slabosti ili nedostataka u poslovanju kreditne institucije.
(3) Kreditna institucija može, najkasnije 30 radnih dana prije isteka roka iz stavka 2. ovoga članka, obrazloženim zahtjevom zatražiti produljenje roka. Ako je rok iz stavka 2. ovoga članka jednak ili kraći od 30 radnih dana, kreditna institucija ne može zatražiti produljenje roka. Hrvatska narodna banka najkasnije do isteka roka utvrđenog rješenjem odlučit će o produljenju tog roka.
(4) Kreditna institucija dužna je izvršiti supervizorske mjere na način i u rokovima kako je naloženo rješenjem Hrvatske narodne banke.
Rješenje tijekom nadzora
Iznimno od članka 220. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka može donijeti privremeno rješenje tijekom nadzora te naložiti kreditnoj instituciji poduzimanje mjera koje je kreditna institucija bez odgode dužna provesti ako:
1) ovlaštena osoba pri obavljanju nadzora utvrdi da kreditna institucija nije organizirala poslovanje ili ne vodi poslovne knjige, poslovnu dokumentaciju i ostalu poslovnu evidenciju na način koji u svakom trenutku omogućuje provjeru posluje li kreditna institucija u skladu s propisima i pravilima o upravljanju rizicima
2) kreditna institucija obavlja poslove na način koji može pogoršati ili ugroziti njezinu likvidnost ili solventnost
3) kreditna institucija obavlja poslove na način da je opravdano očekivati da će do sastavljanja zapisnika o provedenom nadzoru ili neposredno nakon sastavljanja zapisnika doći do kršenja odredbi ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 575/2013 ili drugih propisa kojima se uređuje poslovanje kreditne institucije ili
4) ne postoji mogućnost nastavka nadzora u kreditnoj instituciji.
Izvješće ovlaštenog revizora o otklanjanju nezakonitosti
Članak 222.
Ako pri obavljanju supervizije Hrvatska narodna banka utvrdi da kreditna institucija postupa protivno propisima kojima se uređuje vođenje poslovnih knjiga, odnosno administrativnih i drugih evidencija koje je kreditna institucija dužna voditi, odnosno ako utvrdi druge značajnije nezakonitosti, rješenjem može naložiti kreditnoj instituciji da Hrvatskoj narodnoj banci u određenom roku dostavi izvješće ovlaštenog revizora o otklanjanju tih nezakonitosti.
Izvješćivanje Hrvatske narodne banke o izvršenju rješenja
Članak 223.
(1) Rješenjem o nalaganju supervizorskih mjera Hrvatska narodna banka može naložiti kreditnoj instituciji i da u određenom roku izvijesti Hrvatsku narodnu banku o izvršenju naloženih mjera.
(2) Kreditna institucija dužna je u roku iz stavka 1. ovoga članka izvijestiti Hrvatsku narodnu banku o izvršenju mjera te tome priložiti dokumente i druge dokaze. U slučajevima iz članka 222. ovoga Zakona kreditna institucija dužna je dostaviti i izvješće ovlaštenog revizora o otklanjanju nezakonitosti.
(3) Ako Hrvatska narodna banka utvrdi da naložene mjere nisu izvršene ili nisu izvršene u roku i na način kako je to naložila rješenjem, rješenjem može kreditnoj instituciji naložiti novu supervizorsku mjeru.
XVIII.3. VRSTE SUPERVIZORSKIH MJERA
Vrste supervizorskih mjera
Članak 224. (NN 19/15, 15/18, 47/20, 146/20)
(1) Hrvatska narodna banka može, osim ostalih mjera naloženih ovim Zakonom, kreditnoj instituciji supervizorskim mjerama osobito:
1) naložiti da razriješi predsjednika, člana ili članove uprave i da imenuje novoga predsjednika, člana ili članove uprave kreditne institucije
2) naložiti privremenu zabranu:
– davanja kredita i pružanja priznatih i ostalih financijskih usluga osobama s neodgovarajućom kreditnom sposobnošću
– zaključivanja poslova s pojedinim dioničarima, članovima uprave, članovima nadzornog odbora, prokuristima, društvima koja su usko povezana s kreditnom institucijom i s njom povezanim osobama
– stjecanja udjela u investicijskim fondovima
– primanja novih depozita i drugih povratnih sredstava od javnosti ili
– uvođenja novih proizvoda
3) naložiti privremenu zabranu ili ograničiti isplatu dividende ili bilo kojeg drugog oblika isplate dobiti te obračun i isplatu raspodjela imateljima instrumenata dodatnog osnovnog kapitala ako zabrana ili ograničenje ne predstavlja nastanak statusa neispunjavanja obveze kreditne institucije
4) ograničiti poslovanje ili širenje mreže poslovnica kreditne institucije ili naložiti napuštanje djelatnosti koje čine pretjerane rizike za stabilnost kreditne institucije
5) ograničiti rast imovine i izvanbilančnih rizičnih stavki kreditne institucije
6) naložiti smanjenje troškova poslovanja, uključujući ograničenje plaća i drugih primitaka članova uprave, članova nadzornog odbora i radnika kreditne institucije
7) naložiti mjere kojima se određuju posebni uvjeti poslovanja kreditne institucije, a koji mogu sadržavati najniže odnosno najviše kamatne stope, rokove dospijeća potraživanja i obveza te druge uvjete
8) naložiti prodaju materijalne i ostale imovine kreditne institucije
9) naložiti prodaju dionica ili poslovnih udjela ili likvidaciju društva kćeri kreditne institucije
10) naložiti promjenu područja poslovanja, odnosno strukture usluga koje pruža kreditna institucija
11) naložiti primjenu posebnih politika rezerviranja ili postupanja s imovinom u odnosu na izračun kapitalnih zahtjeva
12) naložiti da u daljnjem poslovanju smanjuje rizike koji su povezani s njezinim aktivnostima, proizvodima ili sustavima uključujući aktivnosti povezane s eksternalizacijom
13) naložiti da imenuje odgovarajuće odbore za pojedina područja poslovanja koji su u nadležnosti nadzornog odbora
14) naložiti poboljšavanje ili ograničavanje primjene pojedinog internog pristupa ili modela iz članka 114. ovoga Zakona
15) naložiti da iznos varijabilnih primitaka ograniči na postotak neto prihoda kada ti primici nisu u skladu s održavanjem adekvatne razine regulatornog kapitala
16) naložiti da neto dobit upotrijebi za jačanje regulatornog kapitala
17) naložiti da razriješi nositelja ključne funkcije i imenuje novoga
18) naložiti da provede mjeru prema preporuci Vijeća za financijsku stabilnost
19) naložiti druge mjere u okviru provođenja nadzora u skladu s člankom 177. ovoga Zakona
20) naložiti da ima dodatni regulatorni kapital, u obliku koji odredi Hrvatska narodna banka, osim onoga zahtijevanog Uredbom (EU) br. 575/2013 prema uvjetima iz članka 228. ovoga Zakona
21) naložiti da predstavi plan za ponovnu uspostavu usklađenosti s bonitetnim zahtjevima u skladu s ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013. i odrediti rok za njegovu provedbu, uključujući poboljšanja tog plana vezano uz opseg i rok
22) naložiti obvezu češćeg ili dodatnog izvješćivanja Hrvatske narodne banke, uključujući izvješćivanje o pozicijama kapitala, likvidnosti i financijskoj poluzi pod uvjetima iz članka 226. ovoga Zakona
23) naložiti ispunjenje posebnih zahtjeva za likvidnost, uključujući ograničenja ročnih neusklađenosti između imovine i obveza
24) naložiti javnu objavu dodatnih informacija
25) ograničiti odobravanje kredita
26) naložiti smanjenje, odnosno ograničiti izloženosti kreditne institucije
27) naložiti poboljšanje postupaka naplate dospjelih potraživanja
28) naložiti pravilno vrednovanje bilančnih i izvanbilančnih stavki
29) naložiti jačanje sustava, procesa, mehanizama i strategija provedenih u skladu s člancima 101. i 113. ovoga Zakona
30) naložiti poboljšanje strategija i postupaka procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala
31) naložiti poboljšanje računovodstvenog i informacijskog sustava
32) naložiti poboljšanje sustava unutarnjih kontrola i unutarnjeg revidiranja
32.a) naložiti da se kreditna institucija koja ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 145. od a) do h) Uredbe (EU) br. 575/2013 ne može smatrati malom i jednostavnom institucijom
33) naložiti drugu mjeru koju smatra primjerenom i razmjernom kako bi kreditna institucija uskladila svoje poslovanje s odredbama ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 575/2013 i drugim propisima kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija.
(2) Pri izricanju supervizorske mjere Hrvatska narodna banka će, kada je to primjenjivo, naložiti kreditnoj instituciji da prekine s protupravnim postupanjem i da više ne ponavlja takvo postupanje.
(3) Ako Hrvatska narodna banka ocijeni da interni sustavi koje kreditna institucija primjenjuje za potrebe vrednovanja rizika iz članka 103. stavaka 6. i 7. ovoga Zakona nisu zadovoljavajući, naložit će kreditnoj instituciji da upotrebljava standardiziranu metodologiju iz tog članka.
(4) Ako Hrvatska narodna banka ocijeni da određenoj maloj i jednostavnoj kreditnoj instituciji za obuhvaćanje kamatnog rizika koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje nije primjerena pojednostavnjena standardizirana metodologija, naložit će primjenu standardizirane metodologije iz članka 103. stavaka 6. i 7. ovoga Zakona.
(5) Hrvatska narodna banka u dogovoru sa sanacijskim tijelom može mjere iz stavka 1. ovoga članka naložiti i u slučaju kad je utvrđeno kršenje minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze.
Posebni zahtjevi za likvidnost
Članak 225. (NN 146/20)
(1) Za potrebe određivanja odgovarajuće razine zahtjeva za likvidnost na osnovi obavljene supervizije iz članka 180. stavka 1. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka odlučuje o potrebi nalaganja posebnih zahtjeva za likvidnost kojima su obuhvaćeni likvidnosni rizici kojima je kreditna institucija izložena ili bi mogla biti izložena.
(2) Pri odlučivanju iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka vodit će računa o sljedećem:
1) modelu poslovanja kreditne institucije
2) sustavima, procesima i mehanizmima kreditne institucije iz ovoga Zakona, a osobito zahtjevima za likvidnost
3) nalazu supervizije koja je provedena u skladu s člankom 180. ovoga Zakona
4) brisano.
Češće i dodatno izvješćivanja Hrvatske narodne banke
Članak 225.a (N 146/20)
(1) Hrvatska narodna banka može naložiti kreditnoj instituciji supervizorsku mjeru iz članka 224. stavka 1. točke 22. ovoga Zakona samo u sljedećim slučajevima:
1) ako je mjera primjerena i razmjerna s obzirom na svrhu u koju se zahtijevaju informacije i
2) ne postoje dvostruki zahtjevi za informacije.
(2) U smislu stavka 1. točke 2. ovoga članka, u slučajevima iz članaka 180. do 220. ovoga Zakona smatra se da postoje dvostruki zahtjevi za informacijama ako se radi o istim ili u bitnim elementima istim informacijama koje su po nekoj drugoj osnovi već dostavljene Hrvatskoj narodnoj banci ili ih Hrvatska narodna banka sama može izraditi.
(3) U smislu stavka 2. ovoga članka, neće se smatrati da su informacije već dostavljene Hrvatskoj narodnoj banci ako je Hrvatska narodna banka te informacije primila u drugačijem obliku ili na drugačijoj razini detalja odnosno ako taj drugačiji oblik ili razina detalja ne omogućava Hrvatskoj narodnoj banci izradu informacije jednake kvalitetne i pouzdanosti od one kakva bi bila dobivena putem češćeg ili dodatnog izvješćivanja.
Članak 226. (NN 19/15)
Brisan.
Prisustvovanje predstavnika Hrvatske narodne banke na glavnoj skupštini kreditne institucije
Članak 227. (NN 19/15)
(1) Predstavnik Hrvatske narodne banke može prisustvovati glavnoj skupštini i ima pravo obraćati se dioničarima kreditne institucije prije glasovanja.
(2) Predstavnika Hrvatske narodne banke iz stavka 1. ovoga članka određuje guverner Hrvatske narodne banke svojom odlukom.
Dodatni regulatorni kapital iznad minimalno propisanog
Članak 228. (NN 19/15, 146/20)
(1) Hrvatska narodna banka naložit će kreditnoj instituciji supervizorsku mjeru dodatnog regulatornog kapitala iz članka 224. stavka 1. točke 20. ovoga Zakona u sljedećim slučajevima:
1) ako rizici ili elementi rizika nisu obuhvaćeni ili nisu dostatno pokriveni kapitalnim zahtjevima na način propisan stavkom 3. ovoga članka, kapitalnim zahtjevima iz dijela trećeg, četvrtog i sedmog Uredbe (EU) br. 575/2013 ili u poglavlju 2. Uredbe (EU) 2017/2402
2) ako kreditna institucija nije uspostavila ili ako dosljedno ne provodi odgovarajući sustav upravljanja u skladu s odredbama članka 101. ovoga Zakona i propisima o upravljanju rizicima te nije vjerojatno da bi druge supervizorske mjere bile dostatne za pravodobno osiguravanje ispunjavanja tih zahtjeva
3) ako kreditna institucija nije uspostavila ili ako dosljedno ne provodi odgovarajuće strategije i postupke procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala u skladu s odredbama članka 113. ovoga Zakona i propisima o upravljanju rizicima te nije vjerojatno da bi druge supervizorske mjere bile dostatne za pravodobno osiguravanje ispunjavanja tih zahtjeva
4) ako kreditna institucija nije uspostavila ili ako dosljedno ne provodi odgovarajuće administrativne i računovodstvene postupke i odgovarajući sustav unutarnjih kontrola za utvrđivanje, upravljanje, praćenje i izvještavanje velikih izloženosti u skladu s odredbama članka 393. Uredbe (EU) br. 575/2013 te nije vjerojatno da bi druge supervizorske mjere bile dostatne za pravodobno osiguravanje ispunjavanja tih zahtjeva
5) ako je supervizijom na temelju članka 181. stavka 4. ovoga Zakona utvrdila da vrijednosna usklađenja za pozicije ili portfelje u knjizi trgovanja nisu dostatne da omoguće kreditnoj instituciji u kratkom razdoblju prodaju svojih pozicija ili zaštitu od rizika bez ostvarivanja značajnih gubitaka u uobičajenim tržišnim uvjetima
6) ako je supervizijom na temelju članka 188. stavaka 5. i 6. ovoga Zakona utvrdila da će neusklađenost sa zahtjevima za primjenu dotičnih pristupa vjerojatno dovesti do neadekvatnih kapitalnih zahtjeva
7) ako kreditna institucija više puta nije osigurala ili održala odgovarajuću razinu dodatnog regulatornog kapitala utvrđenog u skladu s člankom 228.a ovoga Zakona
8) ako su utvrđene druge okolnosti koje su specifične za određenu kreditnu instituciju za koje smatra da predstavljaju razlog za značajnu supervizorsku zabrinutost.
(2) Hrvatska narodna banka naložit će kreditnoj instituciji supervizorsku mjeru dodatnog regulatornog kapitala iz članka 224. stavka 1. točke 20. ovoga Zakona samo ako ocijeni da je potrebno pokriti rizike kojima je izložena ta kreditna institucija, neovisno o tome jesu li rizici nastali aktivnostima same kreditne institucije ili su posljedica učinka određenih gospodarskih i tržišnih kretanja na profil rizičnosti te kreditne institucije.
(3) U smislu stavka 1. točke 1. ovoga članka, smatrat će se da rizici ili elementi rizika nisu obuhvaćeni ili nisu dostatno pokriveni kapitalnim zahtjevima samo ako su iznosi, vrsta i raspodjela regulatornog kapitala koji je Hrvatska narodna banka, uzimajući u obzir i procjenu koju je u skladu s člankom 113. stavkom 2. ovoga Zakona izradila kreditna institucija, procijenila primjerenim viši od kapitalnih zahtjeva propisanih dijelom trećim, četvrtim i sedmim Uredbe (EU) br. 575/2013 i poglavljem 2. Uredbe (EU) 2017/2402.
(4) Prilikom provedbe procjene iz stavka 3. ovoga članka Hrvatska narodna banka procjenjuje rizike kojima je kreditna institucija izložena, uzimajući pritom u obzir profil rizičnosti svake pojedinačne kreditne institucije, uključujući i:
− rizike specifične za pojedinu kreditnu instituciju ili elemente takvih rizika koji su izričito isključeni iz ili nisu izričito propisani u dijelu trećem, četvrtom i sedmom Uredbe (EU) br. 575/2013 i u poglavlju 2. Uredbe (EU) 2017/2402
− rizike specifične za pojedinu kreditnu instituciju ili elemente takvih rizika koji su vjerojatno podcijenjeni unatoč usklađenosti s primjenjivim zahtjevima propisanim u dijelu trećem, četvrtom i sedmom Uredbe (EU) br. 575/2013 i u poglavlju 2. Uredbe (EU) 2017/2402.
(5) Hrvatska narodna banka neće smatrati rizike ili elemente rizika iz stavka 4. podstavka 2. ovoga članka vjerojatno podcijenjenima, unatoč usklađenosti sa zahtjevima propisanim u dijelu trećem, četvrtom i sedmom Uredbe (EU) br. 575/2013 i u poglavlju 2. Uredbe (EU) 2017/2402 u onom iznosu (mjeri) koliko podliježu prijelaznim odredbama, uključujući i odredbe o nastavku priznavanja propisanim u ovom Zakonu ili u Uredbi (EU) br. 575/2013.
(6) Hrvatska narodna banka će procjenom iz stavka 3. ovoga članka obuhvatiti sve rizike ili elemente rizika koji su utvrđeni kao značajni, a koji nisu obuhvaćeni ili nisu dostatno pokriveni kapitalnim zahtjevima propisanim u dijelu trećem, četvrtom i sedmom Uredbe (EU) br. 575/2013 i u poglavlju 2. Uredbe (EU) 2017/2402.
(7) U smislu stavka 6. ovoga članka, Hrvatska narodna banka će kamatni rizik koji proizlazi iz knjige pozicija kojima se ne trguje smatrati značajnim u slučajevima iz članka 181. stavka 5. točke 1. ovoga Zakona, osim ako Hrvatska narodna banka utvrdi da:
− kreditna institucija adekvatno upravlja kamatnim rizikom koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje i
− kreditna institucija nije prekomjerno izložena kamatnom riziku koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje.
(8) Hrvatska narodna banka naložit će kreditnoj instituciji dodatni regulatorni kapital, osim za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge, u iznosu koji predstavlja razliku između kapitala procijenjenog sukladno stavku 3. ovoga članka i kapitalnih zahtjeva propisanih u dijelu trećem i četvrtom Uredbe (EU) br. 575/2013 i u poglavlju 2. Uredbe (EU) 2017/2402.
(9) Hrvatska narodna banka naložit će kreditnoj instituciji dodatni regulatorni kapital za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge koji nije dostatno pokriven člankom 92. stavkom 1. točkom (d) Uredbe (EU) br. 575/2013, kao razliku između potrebnog kapitala procijenjenog stavkom 3. ovoga članka i kapitalnih zahtjeva propisanih u dijelu trećem i sedmom Uredbe (EU) br. 575/2013.
(10) Dodatni kapitalni zahtjev naložen na temelju članka 224. stavka 1. točke 20. ovoga Zakona, a koji ne uključuje kapital naložen za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge kreditna institucija dužna je održavati regulatornim kapitalom na sljedeći način:
− najmanje tri četvrtine dodatnog kapitalnog zahtjeva održava se osnovnim kapitalom
− najmanje tri četvrtine osnovnog kapitala iz podstavka 1. ovoga stavka treba biti u obliku redovnog osnovnog kapitala.
(11) Dodatni kapitalni zahtjev naložen na temelju članka 224. stavka 1. točke 20. ovoga Zakona, a koji uključuje kapital naložen za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge kreditna institucija dužna je održavati osnovnim kapitalom.
(12) Iznimno od stavaka 10. i 11. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može, ako to ocijeni potrebnim uzimajući u obzir specifične okolnosti u kojima se kreditna institucija nalazi, naložiti kreditnoj instituciji da održava dodatni kapitalni zahtjev u omjeru s višim udjelom osnovnog ili redovnog osnovnog kapitala.
(13) Kreditna institucija dužna je osigurati da se regulatorni kapital, kojim se održava dodatni kapitalni zahtjev naložen na temelju članka 224. stavka 1. točke 20. ovoga Zakona, a koji ne uključuje kapital naložen za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge, ne upotrebljava za ispunjenje bilo kojeg od sljedećih zahtjeva:
− kapitalnih zahtjeva navedenih u članku 92. stavku 1. točkama (a), (b) i (c) Uredbe (EU) br. 575/2013
− zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj
− smjernica o dodatnom regulatornom kapitalu iz članka 228.a stavka 3. ovoga Zakona, a koji nije određen za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge.
(14) Kreditna institucija dužna je osigurati da se regulatorni kapital, kojim se održava dodatni kapitalni zahtjev naložen na temelju članka 224. stavka 1. točke 20. ovoga Zakona za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge, a koji nije dostatno pokriven člankom 92. stavkom 1. točkom (d) Uredbe (EU) br. 575/2013, ne upotrebljava za ispunjenje bilo kojeg od sljedećih zahtjeva:
− kapitalnog zahtjeva navedenog u članku 92. stavku 1. točki (d) Uredbe (EU) br. 575/2013
− zahtjeva za zaštitni sloj omjera financijske poluge iz članka 92. stavka 1.a Uredbe (EU) br. 575/2013
− smjernica o dodatnom regulatornom kapitalu iz članka 228.a stavka 3. ovoga Zakona određenog za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge.
(15) Hrvatska narodna banka rješenjem će naložiti kreditnoj instituciji dodatni kapitalni zahtjev iz članka 224. stavka 1. točke 20. ovoga Zakona u kojem će obrazložiti izračun cjelokupne procjene elemenata iz stavaka 1. do 14. ovoga članka, a u slučaju iz stavka 1. točke 7. ovoga članka, obrazloženje razloga zbog kojih se određivanje smjernica o dodatnom regulatornom kapitalu više ne smatra dostatnim.
Smjernice o dodatnom regulatornom kapitalu
Članak 228.a (NN 146/20)
(1) Kreditna institucija dužna je strategijama i procesima iz članka 113. ovoga Zakona procijeniti i održavati razinu internog kapitala na razini dostatnoj za pokriće svih rizika kojima je izložena te osigurati da njezin regulatorni kapital pokriva i potencijalne gubitke koji proizlaze iz stresnih scenarija, uključujući i rizike utvrđene u okviru nadzornog testiranja otpornosti na stres iz članka 180. stavka 5. ovoga Zakona.
(2) Hrvatska narodna banka u okviru obavljanja supervizije iz članka 180. ovoga Zakona redovito analizira razinu internog kapitala koju je kreditna institucija utvrdila u skladu sa stavkom 1. ovoga članka te utvrđuje prikladnu razinu regulatornog kapitala za svaku kreditnu instituciju.
(3) Hrvatska narodna banka za svaku kreditnu instituciju procjenjuje potrebu utvrđivanja smjernice o dodatnom regulatornom kapitalu te ako je smjernica potrebna, o tome obavještava kreditnu instituciju.
(4) Hrvatska narodna banka može smjernicom o dodatnom regulatornom kapitalu obuhvatiti rizike koji su inače pokriveni dodatnim kapitalnim zahtjevom naloženim sukladno članku 224. stavka 1. točke 20. ovoga Zakona samo u mjeri u kojoj su smjernicom obuhvaćeni elementi tih rizika koji nisu već pokriveni tim zahtjevom.
(5) Kreditna institucija dužna je osigurati da se regulatornim kapitalom, koji se koristi za ispunjavanje zahtjeva iz smjernice o dodatnom regulatornom kapitalu, osim dijela kojim se pokriva rizik prekomjerne financijske poluge, ne koristi za ispunjenje bilo kojeg od sljedećih zahtjeva:
− kapitalnih zahtjeva navedenih u članku 92. stavku 1. točkama (a), (b) i (c) Uredbe (EU) br. 575/2013 ili
− zahtjeva za dodatnim kapitalom utvrđenog u skladu s člankom 228. ovoga Zakona, koji je naložila Hrvatska narodna banka za rizike, a koji nije određen za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge i ne predstavlja zahtjev za kombinirani zaštitni sloj.
(6) Kreditna institucija dužna je osigurati da se regulatorni kapital, koji se upotrebljava za ispunjavanje smjernica o dodatnom regulatornom kapitalu kojima se obuhvaća rizik prekomjerne financijske poluge, ne upotrebljava za ispunjenje bilo kojeg od sljedećih zahtjeva:
− kapitalnog zahtjeva navedenog u članku 92. stavku 1. točki (d) Uredbe (EU) br. 575/2013
− zahtjeva za dodatnim kapitalom utvrđenog u skladu s člankom 228. ovoga Zakona koji je naložila Hrvatska narodna banka za pokriće rizika prekomjerne financijske poluge ili
− zahtjeva za zaštitni sloj omjera financijske poluge iz članka 92. stavka 1.a Uredbe (EU) br. 575/2013.
(7) Na kreditnu instituciju koja ispunjava relevantne kapitalne zahtjeve navedene u dijelu trećem, četvrtom i sedmom Uredbe (EU) br. 575/2013 i u poglavlju 2. Uredbe (EU) 2017/2402, relevantni dodatni kapitalni zahtjev iz članka 224. stavka 1. točke 20. ovoga Zakona i zahtjev za kombinirani zaštitni sloj ili zahtjev za zaštitni sloj omjera financijske poluge iz članka 92. stavka 1.a Uredbe (EU) br. 575/2013, a ne ispunjava smjernice o dodatnom regulatornom kapitalu ne primjenjuju se ograničenja iz članaka 140., 141. ili 142. ovoga Zakona.
Suradnja sa sanacijskim tijelima
Članak 228.b (NN 146/20)
Hrvatska narodna banka obavijestit će sanacijsko tijelo o:
− dodatnom kapitalnom zahtjevu koji je kreditnoj instituciji naložen na temelju članka 224. stavka 1. točke 20. ovoga Zakona i
− smjernicama o dodatnom regulatornom kapitalu o kojima je obaviještena kreditna institucija u skladu s člankom 228.a stavkom 3. ovoga Zakona
XVIII.4. POVJERENIK
Povjerenik Hrvatske narodne banke
Članak 229. (NN 19/15)
(1) Hrvatska narodna banka može imenovati povjerenika u kreditnoj instituciji kad ocijeni da je potrebna detaljnija procjena i praćenje financijskog stanja te uvjeta poslovanja kreditne institucije. Hrvatska narodna banka može opozvati povjerenika tijekom njegova mandata i imenovati drugog povjerenika.
(2) Odlukom o imenovanju povjerenika Hrvatska narodna banka može imenovati jednog ili više njegovih pomoćnika, od kojih će jednog od njih odrediti za zamjenika povjerenika.
(3) Za povjerenika može se imenovati radnik Hrvatske narodne banke ili druga osoba.
(4) Povjerenik i pomoćnici povjerenika imaju pravo na naknadu za svoj rad, koju isplaćuje Hrvatska narodna banka.
(5) Hrvatska narodna banka odredit će u odluci o imenovanju povjerenika sadržaj izvješća o financijskom stanju iz članka 231. ovoga Zakona, koje je povjerenik dužan sastaviti.
(6) Odlukom o imenovanju povjerenika i njegovih pomoćnika određuje se njihov mandat, koji ne može biti dulji od 12 mjeseci.
Ovlasti povjerenika
Članak 230.
(1) Kreditna institucija dužna je na sjednice uprave, nadzornog odbora i njihovih tijela pozvati povjerenika te mu pravodobno dostaviti svu dokumentaciju potrebnu za praćenje sastanka, a povjerenik ima pravo biti nazočan na tim sjednicama i sudjelovati u njihovu radu, ali nema pravo glasa.
(2) Povjerenik ima pravo sazivati sjednice uprave, nadzornog odbora kreditne institucije i njihovih tijela, predlagati dnevni red i davati prijedloge odluka, a članovi tih tijela dužni su se odazvati.
(3) Povjerenik, odnosno pomoćnik povjerenika ne može prenijeti svoje ovlasti na druge osobe, a za svoj rad odgovoran je Hrvatskoj narodnoj banci.
(4) Kreditna institucija i sva njezina tijela dužni su povjereniku i njegovim pomoćnicima staviti na raspolaganje svu potrebnu dokumentaciju i omogućiti im uvid u poslovne knjige.
Izvješće povjerenika o financijskom stanju kreditne institucije
Članak 231.
(1) Povjerenik je dužan u roku 30 dana od imenovanja izraditi izvješće o financijskom stanju i uvjetima poslovanja kreditne institucije s procjenom njezine financijske stabilnosti i mogućnostima za njezino daljnje poslovanje (u daljnjem tekstu: izvješće o financijskom stanju) i dostaviti ga Hrvatskoj narodnoj banci.
(2) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka dostavit će kreditnoj instituciji na očitovanje.
(3) Kreditna institucija dužna je očitovati se na izvješće iz stavka 1. ovoga članka u roku pet radnih dana od njegova primitka.
Dužnost povjerenika u vezi s dodatnim izvještavanjem
Članak 232. (NN 19/15)
(1) Povjerenik je bez odgode dužan obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o svim okolnostima koje po njegovoj ocjeni mogu utjecati na neizvršavanje naloženih supervizorskih mjera i o svim okolnostima koje po njegovoj ocjeni mogu utjecati na pogoršanje financijskog stanja kreditne institucije ili mogu utjecati na ispunjenje uvjeta za ranu intervenciju iz članka 235. ovoga Zakona.
(2) Ako povjerenik u bilo kojem trenutku utvrdi postojanje okolnosti iz stavka 1. ovoga članka, dužan je o tome sastaviti posebno izvješće i podnijeti ga Hrvatskoj narodnoj banci.
Postupanje Hrvatske narodne banke na temelju izvješća povjerenika o financijskom stanju kreditne institucije
Članak 233. (NN 19/15)
(1) Na temelju izvješća o financijskom stanju Hrvatska narodna banka može kreditnoj instituciji naložiti supervizorsku mjeru iz članaka 224., 225., 226. i 228. ovoga Zakona.
(2) Ako Hrvatska narodna banka na temelju izvješća o financijskom stanju ocijeni da su ispunjeni uvjeti iz članka 235. ovoga Zakona, naložit će mjere u skladu s člankom 235.a ovoga Zakona.
Prestanak ovlasti povjerenika
Članak 234. (NN 19/15, 146/20)
Ovlasti povjerenika, odnosno pomoćnika prestaju:
1) istekom razdoblja navedenog u odluci o imenovanju
2) opozivom njegova imenovanja
3) uvođenjem posebne uprave
4) imenovanjem likvidatora ili
5) uvođenjem sanacijske uprave.
XIX. POSTUPAK I MJERE RANE INTERVENCIJE
XIX.1. RANA UPRAVA
Uvjeti za ranu intervenciju
Članak 235. (NN 19/15, 146/20)
(1) Hrvatska narodna banka rješenjem će utvrditi da je kreditna institucija u fazi rane intervencije ako je ispunjen bilo koji sljedeći uvjet:
1) ako je kreditna institucija svojim radnjama ili propuštanjem određenih radnji postupila protivno ovom Zakonu, Uredbi (EU) br. 575/2013 ili drugim propisima kojima se uređuje poslovanje kreditne institucije, i to u mjeri koja ugrožava ili bi mogla ugroziti njezinu likvidnost, solventnost ili održivost poslovanja ili
2) ako je prema podacima kojima raspolaže opravdano očekivati da će kreditna institucija u bliskoj budućnosti prekršiti odredbe ovog Zakona, Uredbe (EU) br. 575/2013 ili drugih propisa kojima se uređuje poslovanje kreditne institucije, u mjeri koja bi mogla ugroziti njezinu likvidnost, solventnost ili održivost poslovanja, a zbog, osobito, naglog pogoršanja financijskog stanja kreditne institucije, uključujući pogoršanje likvidnosti, narušenu adekvatnost kapitala, porast razine financijske poluge, porast udjela loših plasmana, povećanje koncentracije izloženosti, narušenu održivost poslovnog modela ili narušenu djelotvornost i pouzdanost sustava upravljanja i unutarnjih kontrola.
(2) Hrvatska narodna banka dužna je, bez odgađanja, rješenje iz stavka 1. ovoga članka dostaviti sanacijskom tijelu.
Supervizorske mjere u fazi rane intervencije
Članak 235.a (NN 19/15, 47/20, 146/20, 151/22)
(1) Ako su ispunjeni uvjeti iz članka 235. stavka 1. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka može, osim ostalih mjera iz ovoga Zakona, osobito:
1) naložiti kreditnoj instituciji provedbu jedne ili više mjera iz plana oporavka
2) ako su se okolnosti na kojima se temelji plan oporavka promijenile, naložiti kreditnoj instituciji izmjenu plana oporavka i dostavu izmijenjenog plana oporavka
3) naložiti kreditnoj instituciji detaljno razmatranje financijskog stanja kreditne institucije, izradu plana aktivnosti za rješavanje utvrđenih slabosti i određivanje vremenskog okvira za njegovu provedbu
4) naložiti kreditnoj instituciji izradu plana pregovora o restrukturiranju duga kreditne institucije s pojedinim ili svim vjerovnicima, u skladu s planom oporavka gdje je to primjenjivo
5) naložiti kreditnoj instituciji promjenu poslovne strategije
6) naložiti kreditnoj instituciji promjenu organizacijskog ustroja
7) naložiti kreditnoj instituciji dostavljanje svih potrebnih informacija kako bi se nadopunio sanacijski plan i kreditna institucija pripremila za moguću sanaciju te za vrednovanje imovine i obveza kreditne institucije u skladu sa Zakonom o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava
8) naložiti kreditnoj instituciji sazivanje glavne skupštine s dnevnim redom koji odredi Hrvatska narodna banka i s prijedlogom odluka koje na njoj treba donijeti
9) sazvati glavnu skupštinu kreditne institucije na način iz članka 235.b ovoga Zakona, utvrditi dnevni red i prijedlog odluka koje na njoj treba donijeti ako kreditna institucija nije provela naloženu mjeru iz točke 8. ovoga stavka
10) naložiti kreditnoj instituciji razrješenje osobe koja obavlja funkciju člana višeg rukovodstva kreditne institucije ako nema dovoljno dobar ugled ili ako nema odgovarajuća stručna znanja, sposobnosti ili iskustvo za ispunjavanje obveza iz svoje nadležnosti
11) naložiti kreditnoj instituciji razrješenje jednog ili više članova višeg rukovodstva u skladu s člankom 235.c ovoga Zakona
12) ukinuti rješenje kojim je dana suglasnost jednom ili više članova uprave ili nadzornog odbora u skladu s člankom 235.c ovoga Zakona i imenovati jednog ili više zamjenskih članova uprave
13) imenovati administratora u skladu s člankom 235.d ovoga Zakona i
14) donijeti odluku o uvođenju posebne uprave u skladu s člankom 236. ovoga Zakona.
(2) Na postupak nalaganja mjera iz ovog članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ovoga Zakona koje se odnose na supervizorske mjere.
(3) U postupku povodom tužbe protiv rješenja o nalaganju mjera iz ovoga članka nadležni upravni sud ne može odlučiti da tužba ima odgodni učinak niti može izdati privremenu mjeru.
(4) Pri nalaganju mjera u fazi rane intervencije kreditnoj instituciji za koju je Jedinstveni sanacijski odbor izravno odgovoran Hrvatska narodna banka surađuje s Jedinstvenim sanacijskim odborom na način kako je uređeno člancima 12.j i 13. Uredbe (EU) br. 806/2014.
(5) Hrvatska narodna banka u dogovoru sa sanacijskim tijelom može mjere iz prvoga stavka ovoga članka naložiti i u slučaju kad je utvrđeno kršenje minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze.
Sazivanje glavne skupštine od strane Hrvatske narodne banke
Članak 235.b (NN 19/15)
(1) Ako je Hrvatska narodna banka naložila kreditnoj instituciji mjeru iz članka 235.a stavka 1. točke 8. ovoga Zakona, a kreditna institucija nije izvršila naloženu mjeru na način i u rokovima naloženima rješenjem, Hrvatska narodna banka može sazvati glavnu skupštinu i utvrditi dnevni red i prijedlog odluka koje na njoj treba donijeti. Za potrebe te glavne skupštine izvješće o poslovanju kreditne institucije sastavit će Hrvatska narodna banka na temelju obavljene supervizije i učinit će ga dostupnim dioničarima.
(2) Kad Hrvatska narodna banka na temelju stavka 1. ovoga članka saziva glavnu skupštinu radi povećanja i smanjenja temeljnoga kapitala, izvješće iz članka 263. stavka 3. Zakona o trgovačkim društvima sastavlja i podnosi Hrvatska narodna banka.
(3) Glavna skupština sazvat će se najmanje 30 dana prije dana njezina održavanja. U taj se rok ne uračunava dan objave poziva.
(4) Na dnevni red koji predloži Hrvatska narodna banka dioničari ne mogu dati protuprijedlog ni prijedlog dopune dnevnog reda.
Razrješenje višeg rukovodstva i uprave kreditne institucije te imenovanje zamjenskog člana uprave kreditne institucije
Članak 235.c (NN 19/15, 146/20)
(1) Hrvatska narodna banka može poduzeti mjere iz stavka 2. ovoga članka ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1) ako kreditna institucija značajno krši zahtjeve iz ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 575/2013 i drugih propisa kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija ili ako postoje značajni nedostaci u poslovanju kreditne institucije i
2) ako se unatoč mjerama naloženima u skladu s člankom 235.a stavkom 1. točkama 1. do 10. ovoga Zakona financijsko stanje kreditne institucije nije poboljšalo ili ako Hrvatska narodna banka ocijeni da mjera iz članka 235.a stavka 1. točaka 1. do 10. ovoga Zakona ne bi bila dovoljna za poboljšanje stanja kreditne institucije.
(2) Pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka može:
1) naložiti kreditnoj instituciji razrješenje pojedinog člana ili svih članova višeg rukovodstva neovisno o tome ima li dovoljno dobar ugled ili odgovarajuća stručna znanja, sposobnosti ili iskustvo za ispunjavanje obveza iz svoje nadležnosti
2) ukinuti rješenje kojim je dana suglasnost za obavljanje funkcije predsjednika odnosno člana uprave kreditne institucije neovisno o ispunjavanju uvjeta iz članka 38. ovoga Zakona ili
3) ukinuti rješenje kojim je dana suglasnost za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora kreditne institucije neovisno o ispunjavanju uvjeta iz članka 45. ovoga Zakona.
(3) U slučaju iz stavka 2. točke 2. ovoga članka Hrvatska narodna banka može imenovati zamjenskog člana uprave koji zamjenjuje razriješenog člana uprave sa svim pravima i obvezama koje je taj član imao. Hrvatska narodna banka može opozvati zamjenskog člana uprave tijekom njegova mandata i imenovati drugog zamjenskog člana uprave.
(4) Rješenjem o imenovanju jednog ili više zamjenskih članova uprave utvrđuju se:
– ovlasti i dužnosti koje zamjenski član uprave obavlja
– razdoblje na koje je imenovan
– rokovi redovitog izvješćivanja i
– mogu se utvrditi određeni poslovi koje zamjenski član uprave može poduzeti samo uz prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke.
(5) Hrvatska narodna banka imenuje zamjenskog člana uprave na razdoblje koje ne može biti duže od 12 mjeseci i može ga produžiti za još 12 mjeseci ako ocijeni da i dalje postoji neki od uvjeta iz stavka 1. ovoga članka. U slučaju produženja mandata zamjenskog člana uprave Hrvatska narodna banka dioničarima će učiniti dostupnim obrazloženje takve odluke.
(6) Zamjenskim članom uprave može biti imenovana osoba koja ima odgovarajuća stručna znanja i sposobnosti za obavljanje svojih dužnosti te koja nije u sukobu interesa. Na zamjenskog člana uprave ne primjenjuju se odredbe glave II.4. ovoga Zakona osim odredbi članka 36. stavaka 4. do 6. i članka 41. stavaka 1. do 3. ovoga Zakona.
(7) Zamjenski član uprave može biti radnik Hrvatske narodne banke ili druga osoba te ima pravo na naknadu za svoj rad, koju isplaćuje Hrvatska narodna banka.
(8) Nadležni upravni sud o tužbi podnesenoj protiv rješenja Hrvatske narodne banke o uvođenju zamjenskog člana uprave odlučit će hitno, a najkasnije u roku od 30 dana od njezina primitka.
(9) Ovlasti zamjenskog člana uprave prestaju:
1) istekom razdoblja navedenog u odluci o imenovanju
2) opozivom njegova imenovanja
3) uvođenjem posebne uprave
4) imenovanjem likvidatora ili
5) uvođenjem sanacijske uprave.
(10) Prava i obveze zamjenskog člana uprave počinju danom donošenja odluke o uvođenju zamjenskog člana uprave bez obzira na upis u sudski registar.
(11) Odgovornost za štetu koju zamjenski član uprave prouzroči pri obavljanju dužnosti u okviru ovoga Zakona postoji samo ako je šteta prouzročena namjerno ili iz krajnje nepažnje.
(12) Za štetu iz stavka 11. ovoga članka odgovara Hrvatska narodna banka.
(13) Hrvatska narodna banka ovlaštena je davati zamjenskom članu uprave pisane naloge i upute.
(14) Hrvatska narodna banka može rješenjem o imenovanju zamjenskog člana uprave odrediti da uprava kreditne institucije ne može donijeti određenu odluku ako za nju ne glasa zamjenski član uprave.
(15) Ako je Hrvatska narodna banka rješenjem o imenovanju zamjenskog člana uprave odredila da uprava ne može donijeti određenu odluku ako za nju ne glasa zamjenski član uprave, ta činjenica se upisuje u sudski registar kao ograničenje u ovlasti zastupanja osoba ovlaštenih za zastupanje kreditne institucije upisanih u sudski registar.
(16) Prijedlog za upis u sudski registar ograničenja iz stavka 15. ovoga članka podnosi Hrvatska narodna banka.
(17) Članovi uprave, članovi nadzornog odbora i svi radnici kreditne institucije dužni su surađivati sa zamjenskim članom uprave.
Administrator
Članak 235.d (NN 19/15, 146/20)
(1) Hrvatska narodna banka može imenovati administratora ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1) ako kreditna institucija značajno krši zahtjeve iz ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 575/2013 i drugih propisa kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija ili ako postoje značajni nedostaci u poslovanju kreditne institucije i
2) ako se unatoč mjerama naloženima u skladu s člankom 235.c ovoga Zakona financijsko stanje kreditne institucije nije poboljšalo ili ako Hrvatska narodna banka ocijeni da mjera iz članka 235.c ovoga Zakona ne bi bila dovoljna za poboljšanje stanja kreditne institucije.
(2) Administratorom može biti imenovana osoba koja ima odgovarajuća stručna znanja i sposobnosti za obavljanje svojih dužnosti te koja nije u sukobu interesa. Na imenovanje administratora primjenjuje se članak 229. stavci 2. do 6. ovoga Zakona. Hrvatska narodna banka može opozvati administratora tijekom njegova mandata i imenovati drugog administratora.
(3) Administrator iz stavka 1. ovoga članka osim dužnosti i ovlasti u skladu s člancima 230. do 232. ovoga Zakona ima i najmanje jednu od sljedećih ovlasti:
1) davanje prethodne suglasnosti na određene odluke uprave i nadzornog odbora kreditne institucije ili
2) savjetovanje uprave i nadzornog odbora kreditne institucije prije donošenja odluka.
(4) Rješenjem o imenovanju administratora utvrđuju se ovlasti i dužnosti koje on obavlja, određuje se razdoblje na koje je imenovan i rokovi redovitog izvješćivanja. Hrvatska narodna banka može odrediti određene poslove koje administrator može poduzeti samo uz prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke.
(5) U slučaju iz stavka 3. točke 1. ovoga članka uprava i nadzorni odbor ne mogu donositi odluke samostalno, a odluke donesene bez prethodne suglasnosti administratora ništetne su.
(6) U slučaju iz stavka 3. točke 2. ovoga članka uprava i nadzorni odbor dužni su se pri donošenju odluke savjetovati s administratorom.
(7) Ako je Hrvatska narodna banka rješenjem o imenovanju administratora odredila da pojedine radnje ili odluke uprava ili nadzorni odbor kreditne institucije može poduzeti ili donijeti samo uz prethodnu suglasnost administratora, ta se činjenica upisuje u sudski registar kao ograničenje u ovlasti zastupanja osoba ovlaštenih za zastupanje kreditne institucije upisanih u sudski registar.
(8) Prijedlog za upis u sudski registar ograničenja iz stavka 7. ovoga članka podnosi Hrvatska narodna banka.
(9) Hrvatska narodna banka imenuje administratora za razdoblje koje ne može biti duže od 12 mjeseci i može ga produžiti za još 12 mjeseci ako ocijeni da i dalje postoji neki od uvjeta iz članka 235. stavka 1. ovoga Zakona. U slučaju produženja mandata administratora Hrvatska narodna banka dioničarima će učiniti dostupnim obrazloženje takve odluke.
(10) Nadležni upravni sud o tužbi podnesenoj protiv rješenja Hrvatske narodne banke o imenovanju administratora odlučit će hitno, a najkasnije u roku od 30 dana od njezina primitka.
(11) Odgovornost za štetu koju administrator ili pomoćnici administratora prouzroče pri obavljanju dužnosti u okviru ovoga Zakona postoji samo ako je šteta prouzročena namjerno ili iz krajnje nepažnje.
(12) Za štetu iz stavka 11. ovoga članka odgovara Hrvatska narodna banka.
(13) Ovlasti administratora, odnosno pomoćnika prestaju:
1) istekom razdoblja navedenog u odluci o imenovanju
2) opozivom njegova imenovanja
3) uvođenjem posebne uprave
4) imenovanjem likvidatora ili
5) uvođenjem sanacijske uprave.
XIX.2. IMENOVANJE POSEBNE UPRAVE
Odluka o uvođenju posebne uprave
Članak 236. (NN 19/15)
(1) Hrvatska narodna banka može donijeti odluku o uvođenju posebne uprave u kreditnu instituciju ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1) ako kreditna institucija značajno krši zahtjeve iz ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 575/2013 i drugih propisa kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija ili ako postoje značajni nedostaci u poslovanju kreditne institucije i
2) ako se unatoč mjerama naloženima u skladu s člankom 235.d ovoga Zakona financijsko stanje kreditne institucije nije poboljšalo ili ako Hrvatska narodna banka ocijeni da mjera iz članka 235.d ovoga Zakona ne bi bila dovoljna za poboljšanje stanja kreditne institucije.
(2) Hrvatska narodna banka može u odluci o uvođenju posebne uprave imenovati i pomoćnike posebne uprave koji će obavljati pomoćne, administrativne i tehničke poslove po nalogu posebne uprave. Pomoćnici posebne uprave nisu članovi posebne uprave.
(3) Rješenjem o uvođenju posebne uprave:
– utvrđuju se razlozi za uvođenje posebne uprave
– imenuju se predsjednik i pojedini članovi posebne uprave te se može utvrditi opseg poslova kojima upravlja pojedini član posebne uprave
– imenuju se pomoćnici posebne uprave
– određuje se razdoblje na koje je imenovana posebna uprava
– određuju se sadržaj i rokovi dostave izvješća iz članka 244. ovoga Zakona i
– mogu se odrediti određeni poslovi koje posebna uprava može poduzeti samo uz prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke.
(4) Hrvatska narodna banka imenuje posebnu upravu za razdoblje koje ne može biti duže od 12 mjeseci i može ga produžiti za još 12 mjeseci ako ocijeni da i dalje postoji uvjet iz stavka 1. ovoga članka. U slučaju produženja mandata posebne uprave Hrvatska narodna banka dioničarima će učiniti dostupnim obrazloženje takve odluke.
Pravno sredstvo protiv odluke o uvođenju posebne uprave
Članak 237. (NN 19/15)
Nadležni upravni sud o tužbi podnesenoj protiv rješenja Hrvatske narodne banke o uvođenju posebne uprave kreditnoj instituciji odlučit će hitno, a najkasnije u roku od 30 dana od njezina primitka.
Članovi i pomoćnici posebne uprave
Članak 238. (NN 19/15, 146/20)
(1) Članove i pomoćnike posebne uprave imenuje na dužnost i razrješuje dužnosti Hrvatska narodna banka.
(2) Posebna uprava kreditne institucije ima najmanje dva člana, od kojih je jedan imenovan predsjednikom posebne uprave.
(3) Hrvatska narodna banka može tijekom razdoblja posebne uprave razriješiti imenovanog člana ili pomoćnika posebne uprave te imenovati novog člana ili pomoćnika posebne uprave, čiji mandat može trajati najduže do isteka započetog mandata posebne uprave.
(4) Prava i obveze članova posebne uprave počinju danom dostave kreditnoj instituciji rješenja o uvođenju posebne uprave bez obzira na upis u sudski registar.
(5) Članovi posebne uprave zastupaju kreditnu instituciju pojedinačno.
(6) Članom posebne uprave može biti imenovana osoba koja ima odgovarajuća stručna znanja i sposobnosti za obavljanje svojih dužnosti te koja nije u sukobu interesa. Na članove posebne uprave ne primjenjuju se odredbe glave II.4. ovoga Zakona osim odredbi članka 36. stavaka 4. do 6., članka 41. stavaka 1. do 3. te članaka 48. i 49. ovoga Zakona.
(7) Članovi i pomoćnici posebne uprave mogu biti radnici Hrvatske narodne banke ili druge osobe te imaju pravo na naknadu za svoj rad, koju isplaćuje Hrvatska narodna banka.
(8) Mandat posebne uprave prestaje:
1) istekom razdoblja navedenog u odluci o uvođenju
2) razrješenjem posebne uprave
3) imenovanjem likvidatora
4) uvođenjem sanacijske uprave ili
5) imenovanjem zamjenika članova uprave u skladu s člankom 245. ovoga Zakona.
(9) Danom prestanka mandata posebne uprave prestaje i mandat pomoćnika posebne uprave.
Upis u sudski registar i objavljivanje odluke o uvođenju posebne uprave
Članak 239.
(1) Odluka o uvođenju posebne uprave upisuje se u sudski registar. Istodobno se u sudski registar upisuje promjena osoba ovlaštenih za zastupanje kreditne institucije.
(2) Prijedlog za upis podataka iz stavka 1. ovoga članka podnosi posebna uprava u roku tri radna dana od dana donošenja odluke o uvođenju posebne uprave kreditnoj instituciji. Odluka kojom je posebna uprava imenovana prilaže se prijedlogu.
(3) Hrvatska narodna banka bez odgode će odluku o uvođenju posebne uprave dostaviti kreditnoj instituciji, članovima uprave i članovima nadzornog odbora.
Pravne posljedice odluke o uvođenju posebne uprave
(1) Danom dostave kreditnoj instituciji rješenja o uvođenju posebne uprave prestaju sva prava i ovlasti dotadašnje uprave i nadzornog odbora te se dodjeljuju posebnoj upravi.
(2) Danom dostave kreditnoj instituciji rješenja o uvođenju posebne uprave prestaju svi ugovori na temelju kojih su dotadašnji članovi uprave bili zaposleni u toj kreditnoj instituciji.
(3) Danom dostave kreditnoj instituciji rješenja o uvođenju posebne uprave prestaje vrijediti prethodna suglasnost za obavljanje funkcije predsjednika odnosno člana uprave kreditne institucije kao i prethodna suglasnost za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora kreditne institucije.
Odgovornost za štetu
Članak 241.
(1) Odgovornost za štetu koju posebna uprava ili pomoćnici posebne uprave prouzroče pri obavljanju dužnosti u okviru ovoga Zakona postoji samo ako je šteta prouzročena namjerno ili iz krajnje nepažnje.
(2) Za štetu iz stavka 1. ovoga članka odgovara Hrvatska narodna banka.
Dužnost suradnje dosadašnjih članova uprave i drugih radnika kreditne institucije
Članak 242.
(1) Dosadašnji članovi uprave i druge ovlaštene osobe s posebnim ovlaštenjima i odgovornostima kreditne institucije dužni su posebnoj upravi i pomoćnicima posebne uprave odmah omogućiti pristup cjelokupnoj poslovnoj i ostaloj dokumentaciji kreditne institucije te sastaviti izvješće o primopredaji poslovanja.
(2) Dosadašnji članovi uprave kreditne institucije dužni su posebnoj upravi ili pojedinom članu posebne uprave dati sva obrazloženja ili dodatna izvješća o poslovanju kreditne institucije.
(3) Svi radnici kreditne institucije dužni su surađivati s posebnom upravom i pomoćnicima posebne uprave.
(4) Član posebne uprave ima pravo udaljiti osobu koja onemogućuje njegov rad te, ovisno o okolnostima pojedinog slučaja, zatražiti pomoć nadležnog tijela unutarnjih poslova.
Poslovi posebne uprave
Članak 243. (NN 19/15)
(1) Posebna uprava vodi poslove kreditne institucije.
(2) Hrvatska narodna banka ovlaštena je davati posebnoj upravi pisane naloge i upute.
(3) U vođenju poslova kreditne institucije posebna uprava mora se pridržavati ograničenja koja su joj postavljena na osnovi rješenja Hrvatske narodne banke o njezinu imenovanju.
(4) Ako za mandata posebne uprave kreditna institucija prenosi ugovore o depozitu ili ugovore o kreditu na drugu kreditnu instituciju, takav prijenos može se izvršiti bez prethodne suglasnosti druge ugovorne strane ugovora koji se prenosi.
Dužnosti posebne uprave
Članak 244. (NN 19/15)
(1) Posebna uprava dužna je nakon imenovanja, u roku koji odredi Hrvatska narodna banka, sastaviti i dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci izvješće o financijskom stanju i uvjetima poslovanja kreditne institucije zajedno s procjenom njezine financijske stabilnosti i mogućnostima za njezino daljnje poslovanje.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, posebna uprava nije dužna sastaviti i dostaviti izvješće iz stavka 1. ovoga članka ako je izvješće sastavio povjerenik na temelju članka 231. stavka 1. ovoga Zakona ili administrator na temelju članka 235.d stavka 3. ovoga Zakona neposredno prije imenovanja posebne uprave.
(3) Posebna uprava dužna je na zahtjev Hrvatske narodne banke dostaviti dodatna izvješća i informacije o svim pitanjima važnima za provođenje supervizije, odnosno nadzora te procjene financijskog stanja i mogućnosti daljnjeg poslovanja kreditne institucije.
(4) Posebna uprava dužna je bez odgode obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o svim okolnostima koje mogu utjecati na pogoršanje financijskog stanja kreditne institucije.
(5) Posebna uprava dužna je postupati po nalozima i uputama Hrvatske narodne banke i redovito izvještavati Hrvatsku narodnu banku o izvršenju naloga i uputa.
(6) Hrvatska narodna banka može naložiti posebnoj upravi da sazove glavnu skupštinu dioničara kreditne institucije s utvrđenim dnevnim redom i prijedlogom odluka.
(7) Za trajanja mandata posebne uprave glavna skupština kreditne institucije može se sazvati samo po nalogu ili uz prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke. Posebna uprava sazvat će glavnu skupštinu najkasnije u roku od osam dana od dana primitka naloga ili suglasnosti Hrvatske narodne banke iz stavka 6. ovoga članka.
(8) Na održavanje glavne skupštine dioničara primjenjuju se odredbe članka 235.b stavaka 3. i 4. ovoga Zakona.
Imenovanje zamjenika članova uprave iz redova nadzornog odbora
Članak 245. (NN 19/15)
(1) Ako je glavna skupština kreditne institucije u koju je uvedena posebna uprava donijela odluku o izboru, odnosno imenovanju članova novoga nadzornog odbora, do imenovanja novih članova uprave, ali ne duže od tri mjeseca, prava i dužnosti uprave kreditne institucije obnašaju dva člana nadzornog odbora koje kao zamjenike članova uprave imenuje nadzorni odbor. Nadzorni odbor dužan je imenovati zamjenike članova uprave u roku dva radna dana od dana svog imenovanja i o tome bez odgode obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.
(2) Ako je statutom kreditne institucije predviđeno da nadzorni odbor ima tri člana, glavna skupština mora u novi nadzorni odbor izabrati odnosno imenovati pet članova, od kojih dva s mandatom do imenovanja novih članova uprave.
XIX.3. NALAGANJE MJERA U FAZI RANE INTERVENCIJE ZA GRUPU KREDITNIH INSTITUCIJA
Nalaganje mjera u fazi rane intervencije ako je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo
Članak 245.a (NN 19/15)
(1) Ako je ispunjen bilo koji uvjet za ranu intervenciju ili uvjet za imenovanje administratora ili posebne uprave matičnoj kreditnoj instituciji u EU-u sa sjedištem u RH, Hrvatska narodna banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo obavještava Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo i savjetuje se s drugim nadležnim tijelima uključenima u kolegij supervizora o ispunjenju navedenih uvjeta i o namjeri donošenja mjere iz članka 235.a stavka 1. ovoga Zakona toj kreditnoj instituciji.
(2) Hrvatska narodna banka može matičnoj kreditnoj instituciji u EU-u sa sjedištem u RH naložiti mjeru iz članka 235.a stavka 1. ovoga Zakona nakon primitka očitovanja od drugih nadležnih tijela uključenih u kolegij supervizora ili nakon isteka roka za očitovanje. Hrvatska narodna banka utvrđuje rok za očitovanje, koji ne može biti duži od pet dana. Hrvatska narodna banka prije donošenja odluke o tim mjerama dužna je uzeti u obzir njihov učinak na članice grupe kreditnih institucija u RH u drugim državama članicama.
(3) Hrvatska narodna banka o mjeri iz stavka 2. ovoga članka obavještava druga nadležna tijela uključena u kolegij supervizora i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.
(4) Ako nadležno tijelo druge države članice u kojoj je sjedište društva kćeri matične kreditne institucije u EU-u sa sjedištem u RH namjerava donijeti bilo koju od mjera predviđenih posebnim propisom koje svojim sadržajem odgovaraju mjerama iz članaka 27. i 29. Direktive 2014/59/EU u to društvo kćer i o tome je obavijestilo Hrvatsku narodnu banku kao konsolidirajuće nadzorno tijelo, Hrvatska narodna banka može dati mišljenje o namjeravanom donošenju mjera i procijeniti učinak tih mjera na matičnu kreditnu instituciju u EU-u sa sjedištem u RH, na grupu kreditnih institucija u RH i na druge članice te grupe, te o tome obavijestiti to nadležno tijelo najkasnije u roku od tri dana od dana primitka obavijesti.
(5) Ako Hrvatska narodna banka namjerava naložiti mjeru iz članka 235.a stavka 1. ovoga Zakona matičnoj kreditnoj instituciji u EU-u sa sjedištem u RH i ako je dobila obavijest jednog ili više nadležnih tijela drugih država članica iz stavka 4. ovoga članka, Hrvatska narodna banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo dostavit će tim nadležnim tijelima obavijest o svim namjeravanim mjerama i surađivat će s tim nadležnim tijelima u donošenju zajedničke odluke o mogućnosti usklađivanja primjene mjera predviđenih posebnim propisom koje svojim sadržajem odgovaraju mjerama iz članaka 27. i 29. Direktive 2014/59/EU, u dvije ili više kreditnih institucija ili investicijskih društava iste grupe kreditnih institucija u RH, s ciljem lakše provedbe mjera za poboljšanje financijskog položaja dotične kreditne institucije ili investicijskog društva. Zajednička odluka donosi se u roku od pet dana od dana kada je Hrvatska narodna banka dostavila obavijest o svim namjeravanim mjerama, a mora biti u pisanom obliku i obrazložena. Hrvatska narodna banka dostavit će tu odluku matičnoj kreditnoj instituciji u EU-u sa sjedištem u RH. Hrvatska narodna banka na temelju zajedničke odluke donijet će rješenje i dostaviti ga članici grupe kreditnih institucija u RH za koju je Hrvatska narodna banka nadležno tijelo.
(6) Ako je Hrvatska narodna banka dobila obavijest iz stavka 4. ovoga članka od više nadležnih tijela drugih država članica, Hrvatska narodna banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo dostavit će tim nadležnim tijelima obavijest o svim namjeravanim mjerama i surađivat će s tim nadležnim tijelima u donošenju zajedničke odluke o mogućnosti usklađivanja primjene mjera predviđenih posebnim propisom koje svojim sadržajem odgovaraju mjerama iz članaka 27. i 29. Direktive 2014/59/EU, u dvije ili više kreditnih institucija ili investicijskih društava iste grupe kreditnih institucija u RH, s ciljem lakše provedbe mjera za poboljšanje financijskog položaja dotične kreditne institucije ili investicijskog društva. Zajednička odluka donosi se u roku od pet dana od dana kada je Hrvatska narodna banka dostavila obavijest o svim namjeravanim mjerama, a mora biti u pisanom obliku i obrazložena. Hrvatska narodna banka dostavit će tu odluku matičnoj kreditnoj instituciji u EU-u sa sjedištem u RH.
(7) Hrvatska narodna banka može u postupku donošenja zajedničke odluke iz stavka 5. ili 6. ovoga članka zatražiti pomoć Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 31. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(8) Ako postoje različita mišljenja u vezi s donošenjem odluke iz stavka 4. ovoga članka, a nadležno tijelo druge države članice u kojoj je sjedište društva kćeri matične kreditne institucije u EU-u sa sjedištem u RH namjerava donijeti mjere predviđene posebnim propisom koje svojim sadržajem odgovaraju mjerama iz članka 27. stavka 1. točke a), koje se odnose na točke 4., 10., 11. i 19. odjeljka A. Priloga, članka 27. stavka 1. točke e) ili članka 27. stavka 1. točke g) Direktive 2014/59/EU, u roku za savjetovanje iz stavka 4. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može zatražiti posredovanje Europskoga nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(9) Ako zajednička odluka iz stavka 5. ovoga članka nije donesena u roku, Hrvatska narodna banka samostalno će odlučiti o donošenju mjere za matičnu kreditnu instituciju u EU-u sa sjedištem u RH, vodeći računa o stavovima i izdvojenim mišljenjima koje su iznijela druga nadležna tijela te o potencijalnom utjecaju tih mjera na stabilnost financijskog sustava relevantnih država članica. Hrvatska narodna banka ovu odluku dostavlja matičnoj kreditnoj instituciji u EU-u sa sjedištem u RH.
(10) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako u roku od pet dana od dana kada je Hrvatska narodna banka dostavila obavijest o namjeravanim mjerama navedenima u stavku 8. ovoga članka bilo koje nadležno tijelo drugih država članica zatraži posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1093/2010 i ako je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo donijelo odluku u roku od tri dana, Hrvatska narodna banka donijet će mjeru za matičnu kreditnu instituciju u EU-u sa sjedištem u RH u skladu s tom odlukom. Rok od pet dana smatra se rokom za mirenje u smislu Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(11) Iznimno od stavka 5. i 9. ovoga članka, ako u roku od pet dana od dana kada je Hrvatska narodna banka dostavila obavijest o svim namjeravanim mjerama navedenima u stavku 8. ovoga članka Hrvatska narodna banka ili bilo koje nadležno tijelo drugih država članica zatraži posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1093/2010 i ako je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo donijelo odluku u roku od tri dana, Hrvatska narodna banka donijet će mjeru za matičnu kreditnu instituciju u EU-u sa sjedištem u RH u skladu s tom odlukom. Rok od pet dana smatra se rokom za mirenje u smislu Uredbe (EU) br. 1093/2010.
Nalaganje mjera u fazi rane intervencije ako Hrvatska narodna banka nije konsolidirajuće nadzorno tijelo
Članak 245.b (NN 19/15)
(1) Ako je nadležno tijelo druge države članice ujedno i konsolidirajuće nadzorno tijelo, Hrvatska narodna banka na zahtjev konsolidirajućeg nadzornog tijela može dati svoje mišljenje u postupku donošenja odluke o nalaganju mjera predviđenih posebnim propisom koje svojim sadržajem odgovaraju mjerama iz članaka 27. i 29. Direktive 2014/59/EU za matičnu kreditnu instituciju u EU-u.
(2) Ako Hrvatska narodna banka namjerava donijeti mjeru iz članka 235.a stavka 1. ovoga Zakona za kreditnu instituciju sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, koja je društvo kći matične kreditne institucije u EU-u, dužna je o tome obavijestiti konsolidirajuće nadzorno tijelo i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.
(3) Hrvatska narodna banka, nakon savjetovanja s konsolidirajućim nadzornim tijelom koje ne može trajati duže od tri dana, samostalno će donijeti odluku iz stavka 2. ovoga članka, vodeći računa o mišljenju konsolidirajućeg nadzornog tijela. O toj odluci Hrvatska narodna banka obavijestit će konsolidirajuće nadzorno tijelo i ostala nadležna tijela uključena u kolegij supervizora te Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.
(4) Ako više nadležnih tijela namjerava naložiti mjere predviđene posebnim propisima koje svojim sadržajem odgovaraju mjerama iz članaka 27. ili 29. Direktive 2014/59/EU u više od jedne kreditne institucije ili investicijskog društva iz grupe kreditnih institucija u EU-u, Hrvatska narodna banka će na zahtjev konsolidirajućeg nadzornog tijela sudjelovati pri donošenju zajedničke odluke o mogućnosti usklađivanja primjene mjera ili imenovanja istog privremenog upravitelja predviđenih posebnim propisima, a koje mjere svojim sadržajem odgovaraju mjerama iz članka 27. i 29. Direktive 2014/59/EU u više kreditnih institucija ili investicijskih društava te grupe. Zajednička odluka donosi se u roku od pet dana od primitka obavijesti konsolidirajućeg nadzornog tijela o namjeri nalaganja neke od tih mjera u više članica grupe. Hrvatska narodna banka donijet će na temelju zajedničke odluke rješenje i dostaviti ga članici grupe kreditnih institucija u EU-u za koju je Hrvatska narodna banka nadležno tijelo.
(5) Hrvatska narodna banka može u postupku donošenja zajedničke odluke iz stavka 4. ovoga članka zatražiti pomoć Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 31. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(6) Ako postoje različita mišljenja u vezi s donošenjem odluke iz stavka 3. ovoga članka, koja se odnosi na mjere iz članka 235.a ovoga Zakona koje svojim sadržajem odgovaraju mjerama iz članka 27. stavka 1. točke a), koje se odnose na točke 4., 10., 11. i 19. odjeljka A. Priloga, članka 27. stavka 1. točke e) ili članka 27. stavka 1. točke g) Direktive 2014/59/EU, i ako je konsolidirajuće nadzorno tijelo zatražilo posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1093/2010, i ako je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo donijelo odluku u roku od tri dana od primitka zahtjeva za posredovanje, Hrvatska narodna banka donijet će odluku u skladu s tom odlukom. Ako odluka Europskog nadzornog tijela za bankarstvo nije donesena u roku od tri dana od primitka zahtjeva za posredovanje, Hrvatska narodna banka donijet će samostalnu odluku o nalaganju tih mjera kreditnoj instituciji za koju je Hrvatska narodna banka nadležno tijelo.
(7) Ako zajednička odluka iz stavka 4. ovog članka nije donesena u roku, Hrvatska narodna banka samostalno će odlučiti o donošenju mjere za kreditnu instituciju sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je društvo kći matične kreditne institucije u EU-u.
(8) Hrvatska narodna banka može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1093/2010 u predviđenom roku za savjetovanje, a po primitku obavijesti konsolidirajućeg nadzornog tijela o namjeri nalaganja mjera predviđenih posebnim propisom koje svojim sadržajem odgovaraju mjerama iz članka 27. stavka 1. točke a), koje se odnose na točke 4., 10., 11. i 19. odjeljka A. Priloga, članka 27. stavka 1. točke e) ili članka 27. stavka 1. točke g) Direktive 2014/59/EU matičnoj kreditnoj instituciji u EU-u, ako se ne slaže s tim prijedlogom konsolidirajućeg nadzornog tijela.
(9) Hrvatska narodna banka može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1093/2010 u roku od pet dana od dana obavijesti konsolidirajućeg nadzornog tijela ako postoje različita mišljenja u vezi s donošenjem zajedničke odluke iz stavka 4. ovoga članka. Ako je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo donijelo odluku u roku od tri dana od primitka zahtjeva za posredovanje, Hrvatska narodna banka donijet će odluku u skladu s tom odlukom. Ako odluka Europskog nadzornog tijela za bankarstvo nije donesena u roku od tri dana od primitka zahtjeva za posredovanje, Hrvatska narodna banka donijet će samostalnu odluku o nalaganju tih mjera kreditnoj instituciji za koju je Hrvatska narodna banka nadležno tijelo. Rok od pet dana smatra se rokom za mirenje u smislu Uredbe (EU) br. 1093/2010.
XIX.4. POSEBNO RUKOVODSTVO I REORGANIZACIJA POSLOVANJA PODRUŽNICE KREDITNE INSTITUCIJE IZ TREĆE ZEMLJE
Odluka o uvođenju posebnog rukovodstva u podružnici kreditne institucije iz treće zemlje
Članak 246.
(1) Hrvatska narodna banka donijet će odluku o uvođenju posebnog rukovodstva u podružnici kreditne institucije iz treće zemlje u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: odluka o posebnom rukovodstvu) u sljedećim slučajevima:
1) ako je podružnici kreditne institucije iz treće zemlje naloženo provođenje supervizorskih mjera, a ona ih u roku određenom za njihovo provođenje nije počela provoditi ili ih nije provela, zbog čega bi daljnje poslovanje te podružnice moglo ugroziti njezinu likvidnost odnosno solventnost te je nužna zaštita interesa njezinih vjerovnika
2) ako podružnica kreditne institucije iz treće zemlje unatoč naloženim supervizorskim mjerama nije dosegnula bilo koju stopu kapitala iz članka 92. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili
3) ako je ugrožena ili bi daljnje poslovanje podružnice kreditne institucije iz treće zemlje moglo ugroziti njezinu likvidnost odnosno solventnost te je nužna zaštita interesa njezinih vjerovnika.
(2) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka, ako Hrvatska narodna banka utvrdi postojanje činjenica koje s velikom vjerojatnošću upućuju na poboljšanje stanja u podružnici, može odgoditi donošenje odluke o posebnom rukovodstvu.
(3) Odluka o posebnom rukovodstvu donosi se u obliku rješenja. U tom se rješenju utvrđuju razlozi za uvođenje posebnog rukovodstva u konkretnom slučaju, imena članova posebnog rukovodstva, opseg poslova koje obavlja i/ili kojima upravlja pojedini član posebnog rukovodstva te razdoblje trajanja posebnog rukovodstva, koje ne smije biti duže od jedne godine računajući od dana donošenja rješenja.
(4) Hrvatska narodna banka ovlaštena je davati posebnom rukovodstvu naloge za vođenje poslovanja te podružnice.
Pravno sredstvo protiv odluke o posebnom rukovodstvu
Članak 247.
(1) Protiv odluke Hrvatske narodne banke o posebnom rukovodstvu dosadašnje rukovodstvo podružnice, kao i kreditna institucija iz treće zemlje (osnivač), ovlašteni su podnijeti tužbu upravnom sudu u roku 30 dana od dana dostave navedene odluke.
(2) Nadležni upravni sud o tužbi iz stavka 1. ovoga članka odlučit će hitno, a najkasnije u roku od 30 dana od njezina primitka.
Primjena odredbi ovoga Zakona na posebno rukovodstvo podružnice kreditne institucije iz treće zemlje
Članak 248.
Na posebno rukovodstvo podružnice kreditne institucije iz treće zemlje na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članaka 238., 239., 242., 243., 244. i 245. ovoga Zakona.
Članak 249. (NN 19/15, 146/20)
Brisan.
XX. LIKVIDACIJA KREDITNE INSTITUCIJE
XX.1. REDOVNA LIKVIDACIJA KREDITNE INSTITUCIJE
Pokretanje postupka redovne likvidacije
(1) Kreditna institucija koja namjerava donijeti odluku o prestanku društva dužna je izraditi i Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti plan likvidacije, najkasnije tri mjeseca prije planiranog poziva za sazivanje glavne skupštine. Uz plan likvidacije kreditna institucija dostavlja suglasnost nadzornog odbora na taj plan.
(2) Hrvatska narodna banka će u roku od najviše tri mjeseca od dana dostave plana likvidacije izdati pozitivno mišljenje o planu likvidacije ili rješenjem odbiti plan likvidacije.
(3) Hrvatska narodna banka odbit će plan likvidacije ako procijeni da bi provođenje redovne likvidacije moglo ugroziti prava vjerovnika ili narušiti sigurnost i stabilnost financijskog sustava Republike Hrvatske ili utvrdi postojanje nekog razloga koji bi doveo u pitanje provođenje redovne likvidacije ili ostvarivanje plana likvidacije. Hrvatska narodna banka može kreditnoj instituciji naložiti odgovarajuće mjere.
(4) Glavna skupština kreditne institucije ne smije donijeti odluku o prestanku društva sve dok Hrvatska narodna banka ne izda pozitivno mišljenje iz stavka 2. ovog članka o planu likvidacije.
(5) Odluka glavne skupštine o prestanku društva neće proizvoditi pravne učinke i ne može se upisati u sudski registar bez pozitivnog mišljenja Hrvatske narodne banke iz stavka 2. ovoga članka o planu likvidacije.
(6) Odlukom glavne skupštine o prestanku društva kreditna institucija dužna je odrediti dan otvaranja postupka redovne likvidacije koji mora biti najmanje pet dana nakon donošenja odluke o prestanku društva.
(7) Na dan donošenja odluke o prestanku društva kreditna institucija iz stavka 6. ovoga članka dužna je o donesenoj odluci odmah obavijestiti Hrvatsku narodnu banku. Kreditna institucija dužna je Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti nalog za prijenos sredstava sa svojih računa u Hrvatskoj narodnoj banci na transakcijski račun u drugoj kreditnoj instituciji prije kraja radnog dana koji prethodi danu otvaranja postupka redovne likvidacije. Nakon prijenosa sredstava Hrvatska narodna banka zatvorit će račune kreditne institucije u redovnoj likvidaciji.
(8) Ako kreditna institucija ne ispuni obvezu iz stavka 7. ovoga članka, Hrvatska narodna banka zatvorit će račune kreditne institucije te će sredstva s tih računa prenijeti na račun kreditne institucije u redovnoj likvidaciji otvoren u drugoj kreditnoj instituciji po primitku naloga za prijenos od likvidatora.
(9) Odluku o prestanku društva likvidatori su dužni na dan otvaranja postupka redovne likvidacije objaviti na internetskoj stranici kreditne institucije u redovnoj likvidaciji i bez odgode osigurati objavu u najmanje dva dnevna lista u Republici Hrvatskoj.
(10) Kreditna institucija u redovnoj likvidaciji dužna je dobiti prethodno odobrenje za svaku značajnu izmjenu odobrenog plana likvidacije.
(11) Likvidatori su dužni Hrvatskoj narodnoj banci dostavljati izvješća o tijeku postupka redovne likvidacije.
(12) Kreditna institucija u redovnoj likvidaciji dužna je izrađivati godišnje financijske izvještaje za svaku poslovnu godinu u tijeku trajanja postupka redovne likvidacije. Godišnji financijski izvještaji kreditne institucije u likvidaciji podliježu obvezi zakonske revizije. Poslovna godina u smislu ovoga stavka jednaka je kalendarskoj godini.
(13) Hrvatska narodna banka donijet će podzakonski propis kojim pobliže uređuje sadržaj plana likvidacije sadržaj i rokove dostave izvješća o tijeku postupka redovne likvidacije iz stavka 11. ovoga članka.
54. Odluka o primjeni odredbi Zakona o kreditnim institucijama na kreditne institucije u likvidaciji
Likvidatori kreditne institucije u redovnoj likvidaciji
Članak 251. (NN 19/15)
(1) Kreditna institucija u redovnoj likvidaciji mora imati najmanje dva likvidatora.
(2) Likvidatorom kreditne institucije u redovnoj likvidaciji može biti imenovana samo fizička osoba koja ispunjava uvjete za imenovanje za člana uprave kreditne institucije u skladu s ovim Zakonom.
Dužnosti likvidatora
Članak 252. (NN 19/15)
(1) Likvidatori kreditne institucije u redovnoj likvidaciji dužni su okončati poslove koji su u tijeku, naplatiti tražbine, unovčiti imovinu te kreditne institucije i podmiriti obveze prema vjerovnicima.
(2) U mjeri u kojoj to zahtijeva provođenje likvidacije, likvidatori mogu ulaziti u nove poslove.
Primjena odredbi zakona na kreditnu instituciju u redovnoj likvidaciji
(1) Na kreditnu instituciju u redovnoj likvidaciji na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona.
(2) Prestanak važenja odobrenja za rad kreditne institucije stvara iste pravne posljedice vezano za osiguranje depozita kao i ukidanje odobrenja za rad kreditne institucije.
(3) Na kreditnu instituciju koja provodi redovnu likvidaciju primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju trgovačka društva, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(4) Hrvatska narodna banka donijet će podzakonski propis kojim pobliže uređuje način primjene odredbi ovoga Zakona na kreditnu instituciju u redovnoj likvidaciji i obveze kreditne institucije u redovnoj likvidaciji.
54. Odluka o primjeni odredbi Zakona o kreditnim institucijama na kreditne institucije u likvidaciji
Članak 254. (NN 19/15, 15/18, 146/20)
Brisan.
Zabrana promjene djelatnosti kreditne institucije u redovnoj likvidaciji
Članak 254.a
Kreditna institucija koja je pokrenula postupak redovne likvidacije ne može promijeniti djelatnost na način da prestane pružati bankovne usluge i nastavi poslovati, već mora završiti postupak likvidacije i provesti brisanje u sudskom registru.
Članak 255. - 276 (NN 19/15, 15/18, 47/20, 146/20)
Brisani.
Vidi: Zakon o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava i Zakon o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija
XXII. SUPERVIZIJA NA KONSOLIDIRANOJ OSNOVI
Supervizija na konsolidiranoj osnovi
Članak 277. (NN 47/20, 146/20)
(1) Hrvatska narodna banka uz superviziju kreditne institucije u Republici Hrvatskoj na pojedinačnoj osnovi provodi i superviziju grupe kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj na konsolidiranoj osnovi.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kada je Europska središnja banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, Hrvatska narodna banka može u superviziji na konsolidiranoj osnovi odnosno kolegiju supervizora sudjelovati kao promatrač, pri čemu će Hrvatska narodna banka postupiti u skladu s uputom Europske središnje banke.
(3) Kada je konsolidirajuće nadzorno tijelo iz države članice nesudionice u superviziji na konsolidiranoj osnovi odnosno kolegiju supervizora za značajni nadzirani subjekt, Hrvatska narodna banka može sudjelovati kao promatrač. Pritom će Hrvatska narodna banka postupiti u skladu s uputom Europske središnje banke.
(4) Kako bi se osiguralo da se zahtjevi ili supervizorske ovlasti primjenjuju na konsolidiranoj ili potkonsolidiranoj osnovi za potrebe članaka 97. i 97.a ovoga Zakona i ove glave, pojmovima »institucija«, »matična institucija u državi članici«, »matična institucija u RH«, »matična institucija iz EU-a«, »matična institucija iz EU-a sa sjedištem u RH« i »matično društvo« obuhvaćeni su i:
a) financijski holdinzi i mješoviti financijski holdinzi koji su dobili odobrenje u skladu s ovim Zakonom ili u skladu s odgovarajućim odredbama propisa na snazi u drugoj državi članici
b) imenovane institucije koje su pod kontrolom matičnog financijskog holdinga iz EU-a, matičnog mješovitog financijskog holdinga iz EU-a, matičnog financijskog holdinga u državi članici ili matičnog mješovitog financijskog holdinga u državi članici u kojoj relevantno matično društvo ne podliježe odobrenju u skladu s člankom 73.a stavkom 6. ovoga Zakona ili u skladu s odgovarajućim odredbama propisa na snazi u drugoj državi članici i
c) financijski holdinzi, mješoviti financijski holdinzi ili institucije imenovane na temelju članka 73.a ovoga Zakona ili u skladu s odgovarajućim odredbama propisa na snazi u drugoj državi članici.
Grupa kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj
Članak 278. (NN 19/15, 146/20)
(1) Grupu kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: grupa kreditnih institucija u RH) čine kreditne institucije, investicijska društva i financijske institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili u drugoj državi, unutar koje barem jedna institucija ima položaj:
1) matične kreditne institucije u RH
2) matične kreditne institucije u EU-u sa sjedištem u RH
3) matičnog financijskog holdinga u RH kojem je društvo kći barem jedna kreditna institucija koja je dobila odobrenje za rad od Hrvatske narodne banke
4) matičnog financijskog holdinga u EU-u sa sjedištem u RH kojem je društvo kći barem jedna kreditna institucija koja je dobila odobrenje za rad od Hrvatske narodne banke
5) matičnog mješovitog financijskog holdinga u RH kojem je društvo kći barem jedna kreditna institucija koja je dobila odobrenje za rad od Hrvatske narodne banke
6) matičnog mješovitog financijskog holdinga u EU-u sa sjedištem u RH kojem je društvo kći barem jedna kreditna institucija koja je dobila odobrenje za rad od Hrvatske narodne banke
7) kreditne institucije koja je dobila odobrenje za rad od Hrvatske narodne banke koja je s drugom kreditnom institucijom, investicijskim društvom ili financijskom institucijom povezana zajedničkim vođenjem na način iz članka 15. stavka 1. točaka 1. i 3. ovoga Zakona
8) matičnog investicijskog društva u RH ili matičnog investicijskog društva u EU-u sa sjedištem u RH, pri čemu je najmanje jedno njegovo društvo kći kreditna institucija u RH ili ako ima više kreditnih institucija kćeri, kreditna institucija sa sjedištem u RH ima najveći bilančni iznos.
(2) Hrvatska narodna banka može rješenjem odrediti da u pojedinim slučajevima grupu kreditnih institucija u RH čine i kreditne institucije, investicijska društva i financijske institucije povezane na način iz članka 15. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona.
(3) Ako dvije li više institucija s odobrenjem za rad u Europskoj uniji imaju zajednički matični financijski holding u RH, matični mješoviti financijski holding u RH, matični financijski holding u EU sa sjedištem u RH ili matični mješoviti financijski holding u EU sa sjedištem u RH, grupa kreditnih institucija u RH postoji ako taj matični holding kao društvo kći ima:
1) samo jednu kreditnu instituciju koja je dobila odobrenje za rad od Hrvatske narodne banke ili
2) više kreditnih institucija i kreditna institucija koja je dobila odobrenje za rad od Hrvatske narodne banke ima najveći bilančni iznos.
(4) Grupa kreditnih institucija u RH postoji i u slučajevima kada se konsolidacija zahtijeva prema članku 18. stavku 3. ili članku 18. stavku 6. Uredbe br. 575/2013 i kada je Hrvatska narodna banka nadležno tijelo za kreditnu instituciju s najvećim bilančnim iznosom.
(5) Iznimno od stavka 1. točaka 1. do 8., stavka 3. točke 2. i stavka 4. ovoga članka grupa kreditnih institucija u RH postoji kada je ukupni bilančni iznos kreditnih institucija članica određene grupe kreditnih institucija kojima je Hrvatska narodna banka izdala odobrenje za rad veći od bilančnog iznosa kreditnih institucija članica te grupe kreditnih institucija nad kojima superviziju na pojedinačnoj osnovi obavlja drugo nadležno tijelo.
Posebni primjeri uključivanja u grupu kreditnih institucija u RH
Članak 279. (NN 19/15)
(1) Hrvatska narodna banka može naložiti matičnoj kreditnoj instituciji u RH, matičnoj kreditnoj instituciji u EU-u sa sjedištem u RH, pravnoj osobi koja nije kreditna institucija, investicijsko društvo ili financijska institucija, odnosno kreditnoj instituciji koja je s takvom pravnom osobom povezana na način iz članka 15. ovoga Zakona, da u grupu kreditnih institucija u RH uključi sve članove grupe te da u skladu s ovim Zakonom i propisima Europske unije kojima se uređuje poslovanje kreditne institucije, provede konsolidaciju svih članova grupe, neovisno o njihovoj djelatnosti, ako je to potrebno za potpuno i objektivno prikazivanje financijskog stanja i rezultata poslovanja kreditne institucije.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka rješenjem će odrediti način provođenja konsolidacije.
Preuzimanje i prijenos nadležnosti za superviziju na konsolidiranoj osnovi
Članak 280. (NN 146/20)
(1) Kada Hrvatska narodna banka nije konsolidirajuće nadzorno tijelo, može, uzevši u obzir relativnu važnost aktivnosti pojedinih članica grupe kreditnih institucija u RH u drugim državama članicama, u dogovoru s nadležnim tijelima tih država članica preuzeti nadležnost za superviziju na konsolidiranoj osnovi od nadležnog tijela države članice u kojoj je sjedište druge kreditne institucije članice grupe.
(2) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, može u pojedinim slučajevima iz članka 278. ovoga Zakona, uzevši u obzir relativnu važnost aktivnosti pojedinih članica grupe kreditnih institucija u RH u drugim državama članicama, u dogovoru s nadležnim tijelima tih država članica prenijeti nadležnost za superviziju na konsolidiranoj osnovi na nadležno tijelo države članice u kojoj je sjedište druge institucije članice grupe.
(3) Prije donošenja odluke o prijenosu nadležnosti iz stavka 2. ovoga članka Hrvatska narodna banka dat će matičnoj kreditnoj instituciji u EU-u sa sjedištem u RH, matičnom financijskom holdingu u EU-u sa sjedištem u RH, matičnom mješovitom financijskom holdingu u EU-u sa sjedištem u RH ili kreditnoj instituciji s najvećim bilančnim iznosom pravo na izjašnjavanje o toj odluci.
Uključivanje holdinga u superviziju na konsolidiranoj osnovi
Članak 281. (NN 19/15, 146/20)
(1) Društva kćeri članice grupe kreditnih institucija u RH dužna su matičnoj kreditnoj instituciji u RH, matičnoj kreditnoj instituciji u EU-u sa sjedištem u RH te, sukladno odobrenju iz članka 73.a ovoga Zakona, matičnom financijskom holdingu u RH, matičnom mješovitom financijskom holdingu u RH, matičnom financijskom holdingu u EU-u sa sjedištem u RH i matičnom mješovitom financijskom holdingu u EU-u sa sjedištem u RH:
1) dostaviti podatke potrebne za konsolidaciju
2) osigurati odgovarajuće postupke unutarnjih kontrola za provjeru ispravnosti tih podataka i informacija te
3) dostaviti podatke koji su bitni za utvrđivanje opsega konsolidacije.
(2) Matična kreditna institucija u RH, matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH te, sukladno odobrenju iz članka 73.a ovoga Zakona, matični financijski holding u RH, matični mješoviti financijski holding u RH, matični financijski holdingu u EU-u sa sjedištem u EU-u i matični mješoviti financijski holding u EU-u sa sjedištem u RH dužni su osigurati da im društva kćeri članice grupe kreditnih institucija u RH dostavljaju podatke koji su potrebni za konsolidaciju.
(3) Društva kćeri članice grupe kreditnih institucija u RH, matični mješoviti financijski holding iz članka 278. stavka 1. i stavaka 3. do 5. ovoga Zakona i matični financijski holding iz članka 278. stavka 1. i stavaka 3. do 5. ovoga Zakona dužni su Hrvatskoj narodnoj banci, kao nadležnom tijelu koje je odgovorno za superviziju na konsolidiranoj osnovi, omogućiti obavljanje supervizije poslovanja radi provjere informacija iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
(4) Matično društvo kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja nije uključena u superviziju na konsolidiranoj osnovi matičnog društva na temelju članka 19. Uredbe (EU) br. 575/2013 dužno je na zahtjev Hrvatske narodne banke dostaviti informacije potrebne za superviziju te kreditne institucije.
(5) Pravna osoba iz članka 19. Uredbe (EU) br. 575/2013 koja je društvo kći matične kreditne institucije u RH, matične kreditne institucije u EU-u sa sjedištem u RH, mješovitog financijskog holdinga iz članka 278. stavka 1. i stavaka 3. do 5. ovoga Zakona ili financijskog holdinga iz članka 278. stavka 1. i stavaka 3. do 5. ovoga Zakona, koja nije uključena u superviziju na konsolidiranoj osnovi dužna je na zahtjev Hrvatske narodne banke dostaviti informacije potrebne za superviziju pojedinačnih kreditnih institucija u grupi kreditnih institucija u RH i omogućiti obavljanje neposrednog nadzora poslovanja radi provjere dobivenih informacija.
(6) Ako osoba iz stavka 5. ovoga članka ima sjedište u drugoj državi članici, tada se supervizija poslovanja iz stavka 5. ovoga članka obavlja u skladu s člankom 295. ovoga Zakona.
(7) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, ako se na mješoviti financijski holding primjenjuju istovjetne odredbe na temelju ovoga Zakona, kao i propisa kojima se uređuje pružanje usluga osiguranja, posebno u smislu nadzora zasnovanog na procjeni rizika, Hrvatska narodna banka može, uz suglasnost nadzornog tijela grupe u sektoru osiguranja, na taj mješoviti financijski holding primjenjivati samo odredbe onih propisa koji se odnose na najvažniji financijski sektor kako je utvrđen u skladu s propisima kojima se uređuje dodatni nadzor nad financijskim konglomeratima.
Dodatni poslovi supervizije na konsolidiranoj osnovi
Članak 282. (NN 19/15)
(1) U slučajevima kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, Hrvatska će narodna banka, osim ispunjavanja postojećih obveza iz ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013, još i:
1) koordinirati prikupljanje i distribuciju relevantnih i bitnih informacija između nadležnih tijela iz drugih država koja su uključena u superviziju na konsolidiranoj osnovi u sklopu redovitih aktivnosti i izvanrednih stanja
2) planirati i koordinirati obavljanje supervizije, osobito u vezi s aktivnostima supervizije na konsolidiranoj osnovi, a u suradnji s drugim nadležnim tijelima iz drugih država u sklopu redovitih aktivnosti i
3) planirati i koordinirati obavljanje supervizije, a u suradnji s drugim nadležnim tijelima iz drugih država i, ako je to potrebno, u suradnji sa središnjim bankama Europskog sustava središnjih banaka, u pripremi za izvanredna stanja i tijekom izvanrednih stanja, uključujući nepovoljna kretanja u kreditnim institucijama ili na financijskim tržištima, primjenjujući, ako je moguće, uspostavljene kanale komuniciranja za upravljanje krizom. Planiranje i koordiniranje supervizije uključuje važnije mjere iz članka 288. stavka 5. točke 4. ovoga Zakona, pripreme zajedničkih ocjena stanja, provođenje planova postupanja u kriznim situacijama i obavještavanje javnosti.
(2) Kada nadležna tijela koja su uključena u superviziju na konsolidiranoj osnovi ne surađuju s Hrvatskom narodnom bankom na način koji osigurava ispunjavanje obveza iz stavka 1. ovoga članka u slučajevima kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, Hrvatska narodna banka može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(3) U slučajevima kada Hrvatska narodna banka nije konsolidirajuće nadzorno tijelo, a konsolidirajuće nadzorno tijelo ne ispunjava obveze ekvivalentne obvezama iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
Kolegij supervizora
Članak 283. (NN 19/15, 146/20)
(1) Ako bilo koja članica grupe kreditnih institucija u RH ima sjedište u drugoj državi članici, a Hrvatska narodna banka je konsolidirajuće nadzorno tijelo, Hrvatska narodna banka osnovat će kolegij supervizora za provođenje obveza iz članaka 282., 284. i 286. ovoga Zakona. Kada u trećoj zemlji postoji članica grupe ili članica grupe u trećoj zemlji ima podružnicu, Hrvatska će narodna banka, vodeći računa o odredbama o povjerljivosti informacija iz ovoga Zakona i usporedivosti zakonodavstava, osigurati suradnju i koordinirati aktivnosti s relevantnim nadležnim tijelom treće zemlje.
(2) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, a sve članice grupe kreditnih institucija koje nemaju sjedište u Republici Hrvatskoj imaju sjedište u trećoj zemlji, Hrvatska narodna banka osnovat će kolegij supervizora za provođenje obveza iz članaka 282., 286. i 287. ovoga Zakona pod uvjetom da za nadležna tijela u trećoj zemlji postoji obveza čuvanja povjerljivih informacija u sadržaju jednakom kao u članku 206. ovoga Zakona i zahtjevima za čuvanje povjerljivih informacija u sadržaju jednakom kao u propisima kojima se uređuju tržišta financijskih instrumenata.
(3) Hrvatska narodna banka, Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo i druga nadležna tijela preko kolegija supervizora:
1) razmjenjuju informacije, pri čemu se razmjena informacija s Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo provodi u skladu s člankom 21. Uredbe (EU) br. 1093/2010
2) dogovaraju podjelu radnih zadataka i dobrovoljni prijenos odgovornosti gdje je to prikladno
3) izrađuju planove supervizije na osnovi ocjene rizičnosti poslovanja grupe kreditnih institucija
4) povećavaju djelotvornost supervizije otklanjanjem višestrukih istovjetnih supervizorskih zahtjeva, a osobito u vezi s dobivanjem informacija iz članaka 286. i 288. stavka 6. ovoga Zakona
5) dosljedno primjenjuju bonitetne zahtjeve u skladu s odredbama ovoga Zakona, ostalih posebnih propisa i Uredbe (EU) br. 575/2013 na sve članice grupe kreditnih institucija, vodeći računa o nacionalnim propisima drugih država članica u dijelu iskorištenih mogućnosti i nacionalnih diskrecija u skladu s propisima Europske unije kojima se uređuje poslovanje kreditne institucije i
6) obavljaju poslove iz članka 282. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona vodeći računa o aktivnostima radnih tijela osnovanih za to područje.
(4) Hrvatska narodna banka usko će surađivati s ostalim nadležnim tijelima iz kolegija nadzornih tijela i Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo, vodeći računa o ovlastima nadležnih tijela. Osnivanje i rad kolegija ne utječu na ovlasti Hrvatske narodne banke propisane ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013.
(5) Razmjena informacija u okviru kolegija nadzornih tijela osnovanog na temelju ovoga članka ne predstavlja kršenje obveze čuvanja povjerljivih informacija iz ovoga Zakona.
(6) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, ona će na temelju članka 287. ovoga Zakona u suradnji s drugim nadležnim tijelima pisanim sporazumom urediti osnivanje i rad kolegija.
(7) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, može u rad kolegija uključiti:
– nadležna tijela iz Republike Hrvatske ili drugih država članica u kojima je sjedište neke od članica grupe kreditnih institucija u RH
– nadležna tijela iz drugih država članica u kojima kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ima značajne podružnice i
– središnje banke iz drugih država članica, ako je prikladno.
(8) Osim tijela iz stavka 7. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može, kada je to prikladno i ako je prema mišljenju svih nadležnih tijela koja su članice kolegija osigurano ispunjenje obveze čuvanja povjerljivih informacija istovjetno obvezi čuvanja povjerljivih informacija iz članka 208. ovoga Zakona, u rad kolegija uključiti i nadležna tijela iz trećih zemalja.
(9) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, omogućit će sudjelovanje u kolegiju supervizora nadležnom tijelu iz države članice u kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding ima poslovni nastan i koji je dobio odobrenje sukladno članku 73.a ovoga Zakona.
(10) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, ona predsjeda sastancima kolegija i odlučuje koja nadležna tijela sudjeluju na sastancima i/ili u pojedinim aktivnostima kolegija. Hrvatska narodna banka vodit će računa o tome da sve članice kolegija budu potpuno i na vrijeme obaviještene:
– o mjestu i vremenu održavanja sastanaka te o osnovnim pitanjima koja će biti predmet rasprave na tim sastancima i aktivnostima koje će se razmatrati te
– o aktivnostima koje su poduzete na tim sastancima ili o provedenim mjerama.
(11) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, vodit će računa o značajnosti planiranih supervizorskih aktivnosti za članice kolegija, a osobito o potencijalnom utjecaju tih aktivnosti na stabilnost njihova financijskog sustava te o obvezama iz članka 204. stavaka 5. i 6. ovoga Zakona.
(12) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, ona će u skladu s odredbama ovoga Zakona vezanima uz povjerljivost informacija izvješćivati o radu kolegija u normalnim i izvanrednim situacijama Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo i dostavljat će mu sve informacije koje su osobito važne za usklađivanje supervizorskih postupaka.
(13) U slučaju neslaganja između nadležnih tijela o funkcioniranju kolegija supervizora, Hrvatska narodna banka može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(14) Ako Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo u skladu s člankom 21. Uredbe (EU) br. 1093/2010 sudjeluje u radu kolegija supervizora, smatrat će se nadležnim tijelom.
Zajedničke odluke o specifičnim bonitetnim zahtjevima u slučajevima kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo
Članak 284. (NN 19/15, 15/18, 146/20)
(1) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo, ona i nadležna tijela drugih država članica u kojima je sjedište drugih društava koja su uključena u grupu kreditnih institucija u RH surađivat će radi donošenja zajedničke odluke:
1) iz područja supervizije i procjene adekvatnosti uspostavljenog postupka procjenjivanja i održavanja internog kapitala kako bi utvrdili adekvatnu visinu konsolidirane razine regulatornog kapitala na razini grupe kreditnih institucija u RH koja odgovara njezinu financijskom stanju i profilu rizičnosti, i o nalaganju dodatnog iznosa regulatornog kapitala u skladu s člankom 224. stavkom 1. točkom 20. ovoga Zakona svakoj pojedinoj članici grupe kreditnih institucija u RH i na konsolidiranoj razini
2) o nalaganju mjera za rješavanje svih značajnih nalaza vezanih uz provedenu superviziju likvidnosti, uključujući adekvatnosti organizacije i upravljanja likvidnosnim rizikom, kao i o nalaganju posebnih zahtjeva u skladu s člankom 225. ovoga Zakona i
3) o primjeni smjernica o dodatnom regulatornom kapitalu iz članka 228.a ovoga Zakona.
(2) Hrvatska narodna banka će na temelju provedene supervizije i procjene adekvatnosti uspostavljenog postupka procjenjivanja i održavanja internog kapitala grupe kreditnih institucija u RH nadležnim tijelima drugih država članica u kojima je sjedište drugih društava koja su uključena u grupu kreditnih institucija u RH podnijeti izvješće o:
− procjeni rizičnosti poslovanja grupe kreditnih institucija u RH i potrebi nalaganja dodatnog kapitalnog zahtjeva u skladu s člankom 228. ovoga Zakona
− procjeni profila likvidnosnog rizika grupe kreditnih institucija u RH i potrebi nalaganja supervizorskih mjera u skladu s člankom 224. ovoga Zakona i posebnog zahtjeva za likvidnost u skladu s člankom 225. ovoga Zakona i
− procjeni rizičnosti poslovanja grupe kreditnih institucija u RH i potrebi izdavanja smjernice u skladu s člankom 228.a ovoga Zakona.
(3) Zajednička odluka iz stavka 1. ovoga članka bit će donesena u roku od četiri mjeseca od dana podnošenja izvješća iz stavka 2. ovoga članka, pri čemu se u obzir uzima i procjena relevantnih nadležnih tijela drugih država članica o rizičnosti poslovanja članica grupe kreditnih institucija u RH u njihovoj nadležnosti.
(4) Zajednička odluka iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka mora biti u pisanom obliku i obrazložena, a Hrvatska narodna banka dostavit će tu odluku matičnoj kreditnoj instituciji u EU-u sa sjedištem u RH.
(5) Ako postoje različita mišljenja u vezi s donošenjem zajedničke odluke iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka dužna je na zahtjev nadležnog tijela druge države članice zatražiti savjet od Europskog nadzornog tijela za bankarstvo odnosno Hrvatska narodna banka može i samostalno zatražiti savjet.
(6) Ako zajednička odluka nije donesena u roku iz stavka 3. ovoga članka, Hrvatska narodna banka sama će donijeti odluke o primjeni članka 224. stavka 1. točke 20. ovoga Zakona i članaka 225., 228. i 228.a ovoga Zakona na konsolidiranoj razini, vodeći računa o procjenama rizičnosti poslovanja pojedinih članica grupe kreditnih institucija u RH koje su izradila za njih nadležna tijela te će donijeti odluku za svaku pojedinu članicu grupe za koju je nadležno tijelo.
(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, ako u roku od četiri mjeseca od dana podnošenja izvješća iz stavka 2. ovoga članka, a prije donošenja zajedničke odluke, Hrvatska narodna banka ili bilo koje nadležno tijelo drugih država članica zatraže posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo i ako je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo donijelo odluku u roku od mjesec dana, Hrvatska narodna banka donijet će odluku u skladu s tom odlukom, pri čemu se rok od četiri mjeseca smatra rokom za mirenje u smislu Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(8) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka odluke svih nadležnih tijela za pojedine članice grupe kreditnih institucija u RH bit će spojene u jedinstveni dokument, koji će sadržavati obrazloženje svake pojedine odluke, a u vezi s procjenom rizičnosti poslovanja svake pojedine članice grupe kreditnih institucija u RH te stavove i izdvojena mišljenja iznesene tijekom roka iz stavka 3. ovoga članka te će Hrvatska narodna banka taj dokument dostaviti svim nadležnim tijelima iz stavka 1. ovoga članka i matičnoj kreditnoj instituciji u EU-u sa sjedištem u RH.
(9) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka Hrvatska narodna banka uzet će u obzir savjet Europskog nadzornog tijela za bankarstvo i obrazložiti svako značajno odstupanje od tog savjeta.
(10) Hrvatska narodna banka na temelju odluka iz stavaka 4., 5., 7. ili 8. ovoga članka donijet će rješenje i dostaviti ga članici grupe kreditnih institucija u RH za koju je Hrvatska narodna banka nadležno tijelo.
(11) Hrvatska narodna banka odluke iz stavaka 4., 5., 7. ili 8. ovoga članka preispitat će najmanje jednom godišnje.
(12) Iznimno od stavka 11. ovoga članka, Hrvatska narodna banka dužna je preispitati odluke iz stavka 1. ovoga članka ako je nadležno tijelo druge države članice Hrvatskoj narodnoj banci podnijelo pisani i obrazloženi zahtjev. U postupku mogu sudjelovati samo Hrvatska narodna banka i nadležno tijelo koje je podnijelo zahtjev.
Zajedničke odluke o specifičnim bonitetnim zahtjevima u slučajevima kada Hrvatska narodna banka nije konsolidirajuće nadzorno tijelo
Članak 285. (NN 19/15, 146/20)
(1) Ako je nadležno tijelo druge države članice ujedno i konsolidirajuće nadzorno tijelo, Hrvatska narodna banka sudjelovat će na zahtjev konsolidirajućeg nadzornog tijela u postupku donošenja zajedničke odluke:
1) iz područja supervizije i procjene adekvatnosti uspostavljenog postupka procjenjivanja i održavanja internog kapitala kako bi utvrdili adekvatnu visinu konsolidirane razine regulatornog kapitala na razini relevantne grupe kreditnih institucija koja odgovara njezinu financijskom stanju i profilu rizičnosti, i o nalaganju dodatnog iznosa regulatornog kapitala u skladu s člankom 224. stavkom 1. točkom 20. ovoga Zakona svakoj pojedinoj članici relevantne grupe kreditnih institucija i na konsolidiranoj razini
2) o nalaganju mjera za rješavanje svih značajnih nalaza vezanih uz provedenu superviziju likvidnosti, uključujući adekvatnost organizacije i upravljanja likvidnosnim rizikom, kao i o nalaganju posebnih zahtjeva u skladu s člankom 225. ovoga Zakona i
3) o primjeni smjernica o dodatnom regulatornom kapitalu iz članka 228.a ovoga Zakona.
(2) Hrvatska narodna banka na temelju provedene supervizije i procjene adekvatnosti uspostavljenog postupka procjenjivanja i održavanja internog kapitala članice relevantne grupe kreditnih institucija za koju je Hrvatska narodna banka nadležno tijelo sastavit će izvješće o:
− procjeni rizičnosti poslovanja članice relevantne grupe kreditnih institucija za koju je Hrvatska narodna banka nadležno tijelo i potrebi nalaganja dodatnog kapitalnog zahtjeva u skladu s člankom 228. ovoga Zakona
− procjeni profila likvidnosnog rizika članice relevantne grupe kreditnih institucija za koju je Hrvatska narodna banka nadležno tijelo i potrebi nalaganja supervizorskih mjera u skladu s člankom 224. ovoga Zakona i posebnog zahtjeva za likvidnost u skladu s člankom 225. ovoga Zakona i
− procjeni rizičnosti poslovanja članice relevantne grupe kreditnih institucija za koju je Hrvatska narodna banka nadležno tijelo i potrebi izdavanja smjernice u skladu s člankom 228.a ovoga Zakona.
(3) Ako je zajednička odluka iz stavka 1. ovoga članka donesena, Hrvatska će narodna banka na temelju nje donijeti rješenje i dostaviti ga članici relevantne grupe kreditnih institucija za koju je Hrvatska narodna banka nadležno tijelo.
(4) Ako postoje različita mišljenja u vezi s donošenjem zajedničke odluke iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može podnijeti zahtjev konsolidirajućem nadležnom tijelu da zatraži savjet od Europskog nadzornog tijela za bankarstvo.
(5) Nakon što je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, na zahtjev konsolidirajućeg nadzornog tijela, dalo savjet u vezi s donošenjem odluke iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka dužna ga je uzeti u obzir pri donošenju odluke iz stavka 6. ovoga članka te obrazložiti svako značajno odstupanje od tog savjeta.
(6) Ako zajednička odluka iz stavka 1. ovoga članka nije donesena u roku četiri mjeseca od dana kada je konsolidirajuće nadzorno tijelo podnijelo izvješće o procjeni rizičnosti poslovanja relevantne grupe kreditnih institucija, Hrvatska narodna banka donijet će odluku iz članka 224. stavka 1. točke 20. i/ili članaka 225., 228. i 228.a ovoga Zakona za svaku pojedinu članicu grupe ili na potkonsolidiranoj osnovi za grupu za koju je Hrvatska narodna banka nadležno tijelo, vodeći računa o stavovima i izdvojenom mišljenju konsolidirajućeg nadzornog tijela.
(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, ako su Hrvatska narodna banka ili drugo nadležno tijelo države članice u roku od četiri mjeseca od dana kada je konsolidirajuće nadzorno tijelo podnijelo izvješće o procjeni rizičnosti poslovanja relevantne grupe kreditnih institucija iz stavka 2. ovoga članka, a prije donošenja zajedničke odluke zatražili posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo i ako je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo donijelo odluku, Hrvatska narodna banka donijet će odluku u skladu s tom odlukom, a rok od četiri mjeseca smatra se rokom za mirenje u smislu Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(8) Hrvatska narodna banka može podnijeti pisani i obrazloženi zahtjev konsolidirajućem nadzornom tijelu za preispitivanje odluke iz stavka 1. ovoga članka.
(9) Hrvatska narodna banka odluke iz stavka 6. ili 7. ovoga članka preispitat će najmanje jednom godišnje.
Obavještavanje o izvanrednom stanju
Članak 286.
(1) Ako je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo i ako nastupi izvanredno stanje, uključujući situaciju iz članka 18. Uredbe (EU) br. 1093/2010 ili nepovoljna tržišna kretanja, koje bi moglo ugroziti likvidnost tržišta ili stabilnost financijskog sustava u bilo kojoj državi članici u kojoj su članice te grupe kreditnih institucija dobile odobrenje za rad ili u kojima značajne podružnice kreditne institucije iz Republike Hrvatske pružaju usluge, Hrvatska narodna banka odmah će u skladu s odredbama ovoga Zakona kojima se uređuje razmjena povjerljivih informacija o tome obavijestiti Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, osobe iz članka 210. stavka 1. točke 1. i članka 211. stavka 1. ovoga Zakona te Europski odbor za sistemske rizike te proslijediti im informacije koje su bitne za njihov rad koristeći se pritom uspostavljenim kanalima komuniciranja.
(2) Kada Hrvatska narodna banka nije konsolidirajuće nadzorno tijelo, a u okviru svojih zakonom danih ovlasti procijeni da bi moglo nastupiti izvanredno stanje iz stavka 1. ovoga članka, obavijestit će o tome konsolidirajuće nadzorno tijelo u drugoj državi članici koristeći se pritom uspostavljenim kanalima komuniciranja.
(3) Ako su Hrvatskoj narodnoj banci u vezi sa supervizijom na konsolidiranoj osnovi za koju je nadležna potrebne informacije o grupi kreditnih institucija, a te su informacije već dostavljene drugom nadležnom tijelu, tada će Hrvatska narodna banka, ako je to moguće, te informacije zatražiti od tog nadležnog tijela kako bi se izbjeglo udvostručivanje izvještavanja za različita nadležna tijela koja su uključena u superviziju.
Sporazumi o koordinaciji i suradnji
Članak 287. (NN 146/20, 151/22)
(1) Radi omogućavanja i uspostave djelotvorne supervizije na konsolidiranoj osnovi Hrvatska narodna banka s drugim će nadležnim tijelima država članica uključenima u tu superviziju pisano sklopiti sporazume o koordinaciji i suradnji.
(2) Sporazumima iz stavka 1. ovoga članka mogu se konsolidirajućem nadzornom tijelu povjeriti dodatni poslovi, a mogu se specificirati i procedure u postupku donošenja odluka i za suradnju s drugim nadležnim tijelima.
(3) Hrvatska narodna banka može bilateralnim sporazumom u skladu s člankom 28. Uredbe (EU) br. 1093/2010 prenijeti nadležnost za superviziju društva kćeri koje je kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj nadležnom tijelu koje je izdalo odobrenje za rad i koje nadzire njezinu matičnu kreditnu instituciju.
(4) Hrvatska narodna banka može bilateralnim sporazumom u skladu s člankom 28. Uredbe (EU) br. 1093/2010 preuzeti nadležnost za superviziju kreditne institucije iz države članice koja je društvo kći kreditnoj instituciji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj od nadležnog tijela koje je izdalo odobrenje za rad i koje nadzire tu kreditnu instituciju.
(5) Ako konsolidirajuće i nadležno tijelo za financijski holding ili mješoviti financijski holding koji je dobio odobrenje sukladno članku 73.a ovoga Zakona nisu isti, Hrvatska narodna banka će kao konsolidirajuće ili nadležno tijelo sklopiti sporazum o koordinaciji i suradnji iz stavka 1. ovoga članka s drugim nadležnim tijelima u državi članici u kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding ima poslovni nastana.
Razmjena informacija među nadležnim tijelima država članica
(1) Hrvatska narodna banka surađivat će s nadležnim tijelima drugih država članica te će im dostavljati informacije koje su bitne ili koje su relevantne za obavljanje supervizije u skladu s ovim zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013. U tom smislu Hrvatska narodna banka drugom će nadležnom tijelu:
1) na njegov zahtjev dostaviti sve informacije koje su relevantne ili se odnose na obavljanje supervizije koju obavlja to nadležno tijelo ili
2) na vlastitu inicijativu dostaviti sve informacije koje su bitne ako bi mogle značajno utjecati na procjenu financijskog stanja kreditne institucije ili financijske institucije u drugoj državi članici.
(2) Hrvatska narodna banka surađivat će s Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo u svrhu primjene ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013, a u skladu s Uredbom (EU) br. 1093/2010, te će mu dostavljati sve informacije nužne za ostvarivanje njegovih zadataka prema Uredbi (EU) br. 1093/2010, a na način uređen člankom 35. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(3) Hrvatska narodna banka može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo:
a) ako joj nadležno tijelo nije dostavilo bitne informacije i
b) ako joj je drugo nadležno tijelo odbilo zahtjev ili nije u razumnom roku udovoljilo zahtjevu za suradnju, a posebno za razmjenu relevantnih informacija.
(4) Ako je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo matične kreditne institucije u EU-u sa sjedištem u RH, kreditne institucije koju kontrolira matični mješoviti financijski holding u EU-u sa sjedištem u RH ili kreditne institucije koju kontrolira matični financijski holding u EU-u sa sjedištem u RH, dužna je nadležnim tijelima iz drugih država članica koja nadziru institucije koje su društva kćeri tim institucijama dostaviti sve relevantne informacije. Pri određivanju opsega relevantnih informacija treba uzeti u obzir važnost tih institucija koje su društva kćeri za financijski sustav države članice čije nadležno tijelo nadzire instituciju koja je društvo kći.
(5) Bitnim informacijama, u smislu ovoga članka, smatraju se materijalno značajne informacije za procjenu financijske stabilnosti pojedine članice grupe u drugoj državi članici, a osobito:
1) značajni podaci o pravnim odnosima u grupi te o upravljačkoj i organizacijskoj strukturi grupe, uključujući sve regulirane i neregulirane subjekte, neregulirana društva kćeri i značajne podružnice koji pripadaju grupi te matična društva, u skladu s člankom 67. stavkom 1. točkama 2. i 3., člankom 97. stavcima 5. i 6. i člankom 101. ovoga Zakona, kao i značajni podaci o tijelima nadležnima za nadzor reguliranih subjekata u grupi
2) značajnije procedure za prikupljanje podataka od kreditnih institucija u grupi i za kontrolu tih podataka
3) nepovoljna kretanja u kreditnoj instituciji ili u drugoj članici grupe koja bi mogla ozbiljno utjecati na druge kreditne institucije u grupi te
4) prekršaji i važnije mjere koje je nadležno tijelo izreklo kreditnoj instituciji, uključujući nalaganje dodatnih kapitalnih zahtjeva na temelju članaka 224. i 228. ovoga Zakona i nalaganje bilo kojeg ograničenja za primjenu naprednog pristupa za izračun kapitalnih zahtjeva prema članku 312. stavku 2. Uredbe (EU) br. 575/2013.
(6) Ako Hrvatska narodna banka provodi superviziju kreditne institucije koju kontrolira matična kreditna institucija u EU-u i ako su joj potrebne informacije koje se odnose na provedbu pristupa i metodologija navedenih u ovom Zakonu i Uredbi (EU) br. 575/2013, tada će, ako je to moguće, od konsolidirajućeg nadzornog tijela zatražiti informacije dostupne tom tijelu.
Suradnja s nadležnim tijelima država članica koja su uključena u superviziju na konsolidiranoj osnovi
Članak 289. (NN 146/20)
(1) Hrvatska narodna banka savjetovat će se prije donošenja odluke koja je važna za obavljanje supervizije drugih nadležnih tijela država članica s tim nadležnim tijelima o:
1) promjenama u dioničkoj, organizacijskoj ili upravljačkoj strukturi kreditne institucije u grupi za koje je potrebno odobrenje nadležnog tijela i
2) važnijim mjerama koje namjerava izreći kreditnoj instituciji u skladu s ovim Zakonom, uključujući nalaganje dodatnog iznosa regulatornog kapitala i nametanje bilo kojeg ograničenja za primjenu naprednog pristupa za izračun kapitalnih zahtjeva prema članku 312. stavku 2. Uredbe (EU) br. 575/2013.
(2) U slučaju iz stavka 1. točke 2. ovoga članka, Hrvatska narodna banka savjetovat će se s konsolidirajućim nadzornim tijelom.
(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, Hrvatska narodna banka ne mora se savjetovati u hitnim slučajevima ili onda kada takvo savjetovanje može ugroziti djelotvornost odluke. U takvim će slučajevima Hrvatska narodna banka bez odgađanja obavijestiti druga nadležna tijela o donesenoj odluci.
(4) Hrvatska narodna banka u okviru svojih nadležnosti surađuje i razmjenjuje informacije koje su relevantne za obavljanje zadaća na temelju ovoga Zakona, Uredbe (EU) 575/2013 i propisa kojima se uređuje sprečavanje pranja novca i financiranje terorizma s Uredom za sprječavanje pranja novca i drugim nadležnim nadzornim tijelima s javnim ovlastima u nadziranju kreditnih institucija u pogledu propisa kojima se uređuje sprečavanje pranja novca i financiranje terorizma, pod uvjetom da se takvom suradnjom i razmjenom informacija ne zadire u tekuće izvide, istrage ili postupke u skladu s kaznenim ili upravnim pravom države članice u kojoj se nalazi nadležno tijelo, financijsko-obavještajna jedinica ili drugo nadležno nadzorno tijelo s javnim ovlastima kojemu je povjerena javna ovlast nadziranja obveznika u djelokrugu njihovih nadležnosti.
(5) Ako Hrvatska narodna banka kao konsolidirajuće nadzorno tijelo nije određena i kao koordinator prema propisima kojima se uređuje nadzor financijskih konglomerata, Hrvatska narodna banka će surađivati s koordinatorom za matični mješoviti financijskih holding kod primjene odredbi ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013 na konsolidiranoj osnovi.
(6) Hrvatska narodna banka će za potrebe stavka 5. ovoga članka s koordinatorom sklopiti pisani sporazum o međusobnoj suradnji.
Propisi o superviziji na konsolidiranoj osnovi
Članak 290. (NN 15/18)
Hrvatska narodna banka u vezi sa supervizijom na konsolidiranoj osnovi može donijeti podzakonski propis kojim pobliže uređuje:
1) obveze matične kreditne institucije u RH ili matične kreditne institucije u EU-u sa sjedištem u RH ili kreditne institucije sa sjedištem u RH koja je društvo kći matičnom financijskom holdingu u RH ili društvo kći matičnom mješovitom financijskom holdingu u RH
2) uvjete za uključenje i isključenje pojedinih osoba iz grupe kreditnih institucija u RH
3) odredbe o načinu konsolidacije za potrebe provođenja supervizije na konsolidiranoj osnovi
4) oblik i sadržaj konsolidiranih financijskih i nadzornih izvještaja, kao i način i rokove izvještavanja Hrvatske narodne banke
5) način određivanja matične kreditne institucije i
6) način i uvjete izvještavanja o unutargrupnim transakcijama za mješoviti holding i njegova društva kćeri.
70. Odluka o izvješćivanju o planovima financiranja
75. Odluka o izvještajima za potrebe supervizije kreditnih institucija
Obveze mješovitog holdinga i njegovih društava kćeri u vezi sa supervizijom na konsolidiranoj osnovi
Članak 291.
(1) U slučaju kada je mješoviti holding matično društvo u odnosu na jednu ili više kreditnih institucija, taj će mješoviti holding i njegova društva kćeri na zahtjev Hrvatske narodne banke dostaviti, izravno ili preko kreditnih institucija koje su društva kćeri, sve informacije potrebne za superviziju kreditnih institucija koje su društva kćeri.
(2) Hrvatska narodna banka, ili druga osoba na temelju ovlaštenja guvernera Hrvatske narodne banke, može obaviti neposredni nadzor radi provjere informacija dobivenih od mješovitog holdinga i njegovih društava kćeri.
(3) U slučaju kada je mješoviti holding ili neko od njegovih društava kćeri društvo za osiguranje, tada se može primijeniti postupak nadzora propisan člankom 294. ovoga Zakona.
(4) U slučaju kada mješoviti holding ili jedno od njegovih društava kćeri nema sjedište u istoj državi članici kao i kreditna institucija koja je društvo kći, neposredni će se nadzor radi provjere informacija obaviti u skladu s postupcima iz članka 295. ovoga Zakona.
Nadzor nad unutargrupnim transakcijama
Članak 292.
(1) Neovisno o zahtjevima iz dijela četvrtog Uredbe (EU) br. 575/2013, u slučaju kada je mješoviti holding matično društvo u odnosu na jednu ili više kreditnih institucija, Hrvatska će narodna banka, u okviru svojih ovlasti za superviziju kreditnih institucija, provoditi nadzor nad svim transakcijama između kreditnih institucija i mješovitog holdinga i njegovih društava kćeri.
(2) Kreditne institucije iz stavka 1. ovoga članka dužne su:
1) utvrditi primjerene postupke upravljanja rizicima i uspostaviti sustav unutarnjih kontrola, uključujući sustav izvještavanja i računovodstvene postupke, radi adekvatnog utvrđivanja, mjerenja, praćenja i kontrole unutargrupnih transakcija s matičnim mješovitim holdingom i njegovim društvima kćerima i
2) izvijestiti Hrvatsku narodnu banku o svakoj značajnoj unutargrupnoj transakciji s matičnim mješovitim holdingom i njegovim društvima kćerima osim onih iz 394. Uredbe (EU) 575/2013.
(3) Postupci i značajne unutargrupne transakcije iz stavka 2. ovoga članka predmet su nadzora Hrvatske narodne banke.
Razmjena informacija za potrebe supervizije na konsolidiranoj osnovi
Članak 293.
(1) U slučaju kada matično društvo i bilo koja od kreditnih institucija koje su društva kćeri nemaju sjedište u istoj državi članici, ali bilo koje od tih društava ima sjedište u Republici Hrvatskoj, Hrvatska narodna banka s nadležnim tijelima drugih država članica razmjenjivat će sve potrebne informacije za provođenje ili olakšavanje provođenja supervizije na konsolidiranoj osnovi.
(2) U slučaju kada Hrvatska narodna banka ne provodi superviziju na konsolidiranoj osnovi, može na zahtjev nadležnog tijela druge države članice odgovornog za provođenje supervizije zatražiti od matičnog društva bilo koju informaciju potrebnu za provođenje supervizije na konsolidiranoj osnovi i proslijediti te podatke nadležnim tijelima drugih država članica.
(3) Hrvatska narodna banka nije nadležna za superviziju na pojedinačnoj osnovi za financijski holding, mješoviti financijski holding, druge financijske institucije, društva za pomoćne usluge, mješoviti holding i njegova društva kćeri koja nisu kreditne institucije te društva koja nisu uključena u superviziju na konsolidiranoj osnovi, a za koje se prikupljaju ili posjeduju informacije iz stavka 2. ovoga članka.
Suradnja nadzornih tijela u slučaju kada je jedno od društava kćeri društvo za osiguranje ili društvo ovlašteno za pružanje investicijskih usluga
Članak 294.
(1) U slučaju kada kreditna institucija, financijski holding, mješoviti financijski holding ili mješoviti holding kontrolira jedno ili više društava kćeri koja su društva za osiguranje ili društva ovlaštena za pružanje investicijskih usluga, koja podliježu izdavanju odobrenja za rad, Hrvatska narodna banka surađivat će s nadzornim tijelima odgovornima za nadzor tih društava.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka s nadzornim će tijelima razmjenjivati informacije koje bi mogle olakšati obavljanje njihovih zadaća te omogućiti nadzor nad aktivnostima i općim financijskim položajem nadziranih društava.
(3) Informacije dobivene u okviru supervizije na konsolidiranoj osnovi, a osobito svaka razmjena informacija između nadzornih tijela, podliježu obvezi čuvanja povjerljivih informacija.
Ovlasti u obavljanju neposrednog nadzora
Članak 295. (NN 19/15)
(1) Nadležno tijelo druge države članice poslat će Hrvatskoj narodnoj banci zahtjev za obavljanje neposrednog nadzora ako želi u posebnim slučajevima obaviti neposredni nadzor poslovanja radi provjere informacija koje se odnose na sljedeća društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj:
– kreditnu instituciju
– mješoviti financijski holding
– financijski holding
– drugu financijsku instituciju
– društvo za pomoćne usluge
– mješoviti holding
– društva kćeri iz članka 294. stavka 1. ovoga Zakona ili
– društva kćeri kreditne institucije, mješovitog financijskog holdinga ili financijskog holdinga, koja nisu uključena u superviziju na konsolidiranoj osnovi.
(2) Hrvatska narodna banka može, ako je to u okviru njezinih nadležnosti propisanih ovim Zakonom, postupiti na temelju zahtjeva nadležnog tijela druge države članice na sljedeći način:
1) samostalno obaviti neposredni nadzor nad poslovanjem
2) omogućiti ovlaštenim osobama nadležnog tijela druge države članice obavljanje neposrednog nadzora nad poslovanjem na temelju pisane suglasnosti guvernera Hrvatske narodne banke dane u skladu sa sporazumom ili
3) na temelju ovlaštenja guvernera Hrvatske narodne banke odrediti ovlaštenog revizora ili drugu stručno osposobljenu osobu da obavi neposredni nadzor nad poslovanjem.
(3) U slučaju kada nadležno tijelo druge države članice ne obavlja neposredni nadzor nad poslovanjem iz stavka 1. ovoga članka, ima mogućnost sudjelovanja u neposrednom nadzoru koji obavlja Hrvatska narodna banka ili ovlašteni revizor, odnosno druga stručno osposobljena osoba na temelju ovlaštenja guvernera Hrvatske narodne banke.
(4) Hrvatska narodna banka poslat će zahtjev za obavljanje neposrednog nadzora nadležnom tijelu druge države članice ako želi u posebnim slučajevima obaviti neposredni nadzor poslovanja radi provjere informacija koje se odnose na sljedeća društva sa sjedištem u drugoj državi članici:
– kreditnu instituciju
– mješoviti financijski holding
– financijski holding
– drugu financijsku instituciju
– društvo za pomoćne usluge
– mješoviti holding
– društva kćeri iz članka 294. stavka 1. ovoga Zakona ili
– društva kćeri kreditne institucije, mješovitog financijskog holdinga ili financijskog holdinga, koja nisu uključena u superviziju na konsolidiranoj osnovi.
Nalaganje supervizorskih mjera financijskom holdingu, mješovitom financijskom holdingu i mješovitom holdingu
Članak 296. (NN 19/15)
Ako financijski holding, mješoviti financijski holding, mješoviti holding ili odgovorne osobe u tim društvima krše propise kojima se uređuje provedba supervizije na konsolidiranoj osnovi, Hrvatska narodna banka naložit će supervizorske mjere.
Primjena propisa na mješoviti financijski holding
Članak 297. (NN 47/20)
(1) Ako se na mješoviti financijski holding odnose odredbe ovoga Zakona koje su istovjetne odredbama zakona kojim se uređuje dodatna supervizija financijskih konglomerata osobito u dijelu supervizije poslovanja, Hrvatska narodna banka, ako je konsolidirajuće nadzorno tijelo i uz savjetovanje s ostalim tijelima nadležnima za superviziju društava kćeri, može donijeti odluku da se na mješoviti financijski holding primjenjuju samo relevantne odredbe zakona kojim se uređuje dodatna supervizija financijskih konglomerata.
(2) Ako se na mješoviti financijski holding odnose odredbe ovoga Zakona koje su istovjetne odredbama zakona kojim se uređuje osiguranje osobito u dijelu nadzora poslovanja, Hrvatska narodna banka, ako je konsolidirajuće nadzorno tijelo i uz suglasnost tijela nadležnog za nadzor društava za osiguranje, može donijeti odluku da se na mješoviti financijski holding primjenjuju samo relevantne odredbe onog zakona kojim se uređuje najznačajniji financijski sektor utvrđen prema zakonu kojim se uređuje dodatna supervizija financijskih konglomerata.
(3) Hrvatska narodna banka obavijestit će Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo i Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje o odlukama koje je donijela u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka.
(4) Europska središnja banka preuzima zadatke koordinatora financijskog konglomerata u skladu s kriterijima koji su utvrđeni mjerodavnim pravom Europske unije u odnosu na značajni nadzirani subjekt. Hrvatska narodna banka preuzima zadatke koordinatora financijskog konglomerata u skladu s kriterijima utvrđenim mjerodavnim pravom Europske unije u odnosu na manje značajni nadzirani subjekt.
Suradnja s nadležnim tijelima trećih zemalja radi obavljanja supervizije
Članak 298.
(1) Hrvatska narodna banka može sklopiti sporazum s jednim ili više nadležnih tijela trećih zemalja radi obavljanja supervizije na konsolidiranoj osnovi nad:
1) kreditnom institucijom čije matično društvo ima sjedište u trećoj zemlji ili
2) kreditnom institucijom u trećoj zemlji čije matično društvo, bilo ono kreditna institucija, mješoviti financijski holding ili financijski holding, ima sjedište u Republici Hrvatskoj.
(2) Sporazumom iz stavka 1. ovoga članka potrebno je osigurati osnovu za razmjenu informacija potrebnih za superviziju kreditnih institucija na konsolidiranoj osnovi.
(3) Hrvatska narodna banka može predložiti Europskoj komisiji sklapanje sporazuma s jednom ili više trećih zemalja za potrebe provođenja supervizije kreditnih institucija.
Način suradnje s trećim zemljama
Članak 299.
(1) U slučaju kada je kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj društvo kći kreditnoj instituciji, mješovitom financijskom holdingu ili financijskom holdingu sa sjedištem u trećoj zemlji i ne podliježe superviziji na konsolidiranoj osnovi od strane Hrvatske narodne banke ili nadležnog tijela druge države članice, Hrvatska narodna banka, ako je nadležna, provjerit će podliježe li kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je društvo kći superviziji na konsolidiranoj osnovi od strane nadležnog tijela treće zemlje, a koja je istovjetna načelima utvrđenima ovim Zakonom i zahtjevima iz dijela prvog, glave II, poglavlja 2. Uredbe (EU) br. 575/2013. Hrvatska narodna banka izvršit će tu provjeru na zahtjev matičnog društva, druge nadzirane osobe kojoj je odobren rad u državi članici ili na vlastitu inicijativu, pri čemu će se savjetovati s ostalim nadležnim tijelima uključenima u superviziju.
(2) Hrvatska naroda banka dužna je pri provjeri iz stavka 1. ovoga članka uzeti u obzir moguće opće smjernice Europskog odbora za bankarstvo o usklađenosti pravila supervizije na konsolidiranoj osnovi koju provode nadležna tijela trećih zemalja nad kreditnim institucijama čija matična društva imaju sjedište u trećim zemljama s načelima utvrđenima ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013. U tom smislu, Hrvatska narodna banka dužna je savjetovati se s Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo prije donošenja odluke.
(3) U slučaju kada se utvrdi da u trećoj zemlji ne postoji supervizija na konsolidiranoj osnovi istovjetna načelima utvrđenima ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013, Hrvatska će narodna banka, ako je nadležna, na kreditnu instituciju sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je društvo kći na odgovarajući način primijeniti odredbe ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013 ili druge odgovarajuće supervizorske postupke koji postižu ciljeve supervizije kreditnih institucija na konsolidiranoj osnovi. Ovi supervizorski postupci, nakon usuglašavanja s ostalim nadležnim tijelima uključenima u superviziju, bit će odobreni od strane nadležnog tijela koje bi bilo odgovorno za superviziju kreditnih institucija na konsolidiranoj osnovi.
(4) Hrvatska narodna banka može u posebnim slučajevima zahtijevati osnivanje financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga sa sjedištem u jednoj od država članica te da se provede konsolidacija u skladu s ovim Zakonom.
XXIII. ZAŠTITA POTROŠAČA
Značenje pojma
Članak 300.
U smislu odredbi ovoga Zakona, potrošač je svaka fizička osoba koja je klijent kreditne institucije, a koja djeluje izvan područja svoje gospodarske djelatnosti ili slobodnog zanimanja.
Opće informacije o uslugama
Članak 301. (NN 15/18)
(1) Kreditna institucija dužna je za svaku uslugu koju ima u ponudi za potrošače staviti na raspolaganje jasne i razumljive opće informacije o uslugama i učiniti ih dostupnima na hrvatskom jeziku, u papirnatom obliku i na pogodnom mjestu u poslovnim prostorijama u kojima se pružaju usluge potrošačima. Opće informacije o uslugama kreditna institucija može učiniti dostupnim potrošačima i na nekom drugom trajnom mediju ili u elektroničkom obliku.
(2) Ako kreditna institucija nudi ugovore o kreditu koji se pozivaju na referentnu vrijednost kako je definirana u članku 3. stavku 1. točki 3. Uredbe (EU) 2016/1011 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti u financijskim instrumentima i financijskim ugovorima ili za mjerenje uspješnosti investicijskih fondova i o izmjeni direktiva 2008/48/EZ i 2014/17/EU te Uredbe (EU) br. 596/2014 (SL L 171, 29. 6. 2016.), u opće informacije dužna je uključiti imena referentnih vrijednosti i njihovih administratora te moguće implikacije za potrošača.
(3) Kreditna institucija dužna je opće informacije potrošačima staviti na raspolaganje najmanje u opsegu propisanom zakonima kojima se uređuje potrošačko kreditiranje, stambeno potrošačko kreditiranje odnosno utvrđenom drugim propisima kojima se uređuju pojedine bankovne i financijske usluge.
Ugovaranje usluga
Članak 302. (NN 15/18, 151/22)
(1) Kreditna institucija dužna je s potrošačem sklopiti ugovor o pružanju pojedine bankovne usluge iz članka 7. ovoga Zakona u pisanom obliku, na hrvatskom jeziku i najmanje jedan primjerak ugovora predati potrošaču. U slučaju sklapanja ugovora o kreditu, kreditna institucija dužna je, osim potrošaču, predati po jedan primjerak ugovora i svim drugim sudionicima kreditnog odnosa (sudužnicima, založnim dužnicima i jamcima).
(2) Prije sklapanja ugovora o pružanju bankovnih usluga kreditna institucija dužna je potrošaču dati personalizirane informacije koje su mu potrebne da bi usporedio različite ponude radi donošenja odluke o sklapanju ugovora. Informacije koje je kreditna institucija dužna dati potrošaču moraju obuhvaćati najmanje informacije propisane zakonom kojim se uređuje potrošačko kreditiranje, stambeno potrošačko kreditiranje odnosno drugim propisima kojima se uređuju pojedine bankovne i financijske usluge.
(3) Prije sklapanja ugovora iz stavka 2. ovoga članka kreditna institucija dužna je potrošaču predočiti odnosno učiniti dostupnima sve bitne uvjete ugovora iz kojih su jasno vidljiva prava i obveze ugovornih strana. Kada je riječ o sklapanju ugovora o kreditu, kreditna institucija dužna je prije sklapanja ugovora i drugim sudionicima kreditnog odnosa (sudužnicima, založnim dužnicima i jamcima) predočiti odnosno učiniti dostupnima sve bitne informacije o uvjetima ugovora iz kojih će im biti vidljiva prava i obveze ugovornih strana te ih upozoriti na pravnu prirodu sudužništva odnosno jamstva, kao i na pravo kreditne institucije da poduzme naplatu svojih potraživanja od svih sudionika kreditnog odnosa.
(4) Na zahtjev potrošača kreditna institucija dužna je bez naknade osigurati nacrt ugovora iz stavka 2. ovoga članka, osim u slučaju ako je u vrijeme podnošenja zahtjeva ocijenila da ne želi sklopiti taj pravni posao, o čemu bez odgode treba pisanim putem izvijestiti potrošača. Nacrt ugovora o kreditu kreditna institucija učinit će dostupnim i drugim sudionicima kreditnog odnosa na njihov zahtjev, što se ne smatra odavanjem bankovne ili neke druge tajne.
(5) Uz nacrt ugovora iz stavka 2. ovoga članka kreditna institucija dužna je potrošaču bez naknade dati i presliku ili elektroničku verziju odgovarajućih odredbi iz važećih Općih uvjeta poslovanja, Politike kamatnih stopa, Tarife naknada, kao i svih ostalih akata kreditne institucije koji mogu utjecati na financijski položaj potrošača uz kratko objašnjenje tog utjecaja.
(6) Kreditna institucija u poslovanju s potrošačima vezano uz primanje depozita i odobravanje kredita, koje se odnosi na usluge s valutnom klauzulom, dužna je primijeniti srednji tečaj Hrvatske narodne banke odgovarajuće valute u odnosu na euro koji važi na dan transakcije.
Objavljivanje općih uvjeta poslovanja
(1) Kreditna institucija dužna je opće uvjete poslovanja, koji sadržavaju informacije o uvjetima pružanja usluga, učiniti potrošačima dostupnima, na hrvatskom jeziku i na pogodnom mjestu u poslovnim prostorijama u kojima se pružaju usluge potrošačima. Opće uvjete poslovanja kreditna institucija može učiniti dostupnima potrošačima i na nekom drugom trajnom mediju ili u elektroničkom obliku.
(2) Osim obveznog informiranja potrošača na način iz stavka 1. ovoga članka o uvjetima pružanja usluga, kreditna institucija može i na drugi prikladan način te informacije učiniti dostupnima.
(3) Kreditna institucija dužna je izmjene i dopune općih uvjeta poslovanja učiniti dostupnima na način iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, i to najmanje petnaest dana prije nego što one stupe na snagu.
(4) Pod informacijama iz stavka 1. ovoga članka, a koje se odnose na odobravanje kredita, podrazumijevaju se podaci o:
1) vrstama kamatnih stopa
2) metodama i učestalosti obračuna kamata
3) uvjetima pod kojima se mogu mijenjati stope redovnih i zateznih kamata tijekom korištenja odnosno otplate kredita
4) valutama u kojima se može nominirati ili uz koje se može vezati glavnica i pojašnjenja koja se odnose na rizik promjene tečaja tih valuta
5) naknadama odnosno provizijama koje (osim kamata po deklariranoj nominalnoj stopi) kreditna institucija zaračunava korisniku kredita, uključujući i objašnjenje povezano s mogućom promjenjivosti tih naknada odnosno provizija za trajanja ugovora o kreditu s potrošačem
6) efektivnim kamatnim stopama koje odražavaju ukupnu cijenu pojedine vrste kredita, izračunatima u skladu s propisima Hrvatske narodne banke
7) uvjetima polaganja depozita kod kreditne institucije, ako je to uvjet za odobravanje kredita
8) mogućnostima i uvjetima prijeboja kredita i depozita iz točke 7. ovoga stavka
9) instrumentima osiguranja otplate kredita i drugim uvjetima koje postavlja kreditna institucija, uz posebno isticanje posljedica neizvršenja obveze iz ugovora, raskida odnosno otkaza ugovora te redoslijeda aktiviranja instrumenata osiguranja
10) pravu potrošača da odustane od ugovora i zakonskim rokovima za to
11) mogućnostima i uvjetima prijevremenog povrata kredita i
12) vrstama troškova koji mogu nastati nakon otkaza kredita i/ili aktiviranja instrumenata osiguranja i/ili pokretanja postupka prisilne naplate.
(5) Pod informacijama iz stavka 1. ovoga članka koje se odnose na primanje depozita podrazumijevaju se podaci o:
1) vrstama kamatnih stopa
2) metodama i učestalosti obračuna kamata
3) valutama u kojima se može nominirati ili uz koje se može vezati depozit i pojašnjenja koja se odnose na rizik promjene tečaja tih valuta
4) uvjetima pod kojima se mogu mijenjati kamatne stope
5) najmanjem iznosu koji se prima kao depozit
6) naknadama za vođenje računa i drugim sličnim naknadama, odnosno provizijama ako ih kreditna institucija zaračunava na teret deponenta, uključujući i objašnjenje u vezi s mogućom promjenjivosti tih naknada za trajanja ugovora o depozitu
7) efektivnim kamatnim stopama koje odražavaju ukupan prinos na depozit, izračunatima u skladu s propisima Hrvatske narodne banke
8) osnovnim informacijama o osiguranju depozita
9) mogućnosti isplate oročenog depozita prije isteka roka oročenja sa svim posljedicama takvog postupanja
10) načinu postupanja s depozitima nakon isteka roka oročenja i
11) uvjetima raspolaganja sredstvima maloljetnih osoba.
(6) Hrvatska narodna banka može donijeti podzakonski propis kojim pobliže uređuje dodatne obveze za kreditne institucije koje se odnose na opće uvjete poslovanja.
Podzakonski propisi Hrvatske narodne banke iz područja zaštite potrošača
Članak 304.
Hrvatska narodna banka donijet će podzakonski propis kojim pobliže uređuje:
1) jedinstveni način izračunavanja i iskazivanja cijene kredita i depozita (efektivne kamatne stope iz članka 303. stavka 4. točke 6. i stavka 5. točke 7. ovoga Zakona)
2) sadržaj i oblik u kojemu se daju informacije iz članka 302. stavka 2. ovoga Zakona
3) uvjete i način provedbe nadzora i izricanje mjera.
50. Odluka o efektivnoj kamatnoj stopi
Obavještavanje potrošača
Članak 305. (NN 19/15, 15/18, 47/20)
(1) Kreditna institucija dužna je na ugovoreni način, a najmanje jedanput na godinu bez naknade obavijestiti potrošača o stanju njegova kredita, odnosno o stanju depozita. U takvoj obavijesti kod kredita posebno moraju biti iskazana dospjela nepodmirena dugovanja dužnika prema kreditnoj instituciji, informacija o tome u kojem roku kreditna institucija šalje prvu i drugu opomenu o dugu i upozorenje o otkazu kredita. Takvu obavijest kreditna institucija dužna je jednom godišnje bez naknade uputiti na adrese sudužnika i jamca. Kreditna institucija dužna je obavijest o stanju kredita dostavljati na način iz ovoga stavka sve do trenutka pokretanja sudskog postupka za naplatu kredita.
(2) Kreditna institucija dužna je u trenutku otkaza kredita bez naknade obavijestiti korisnika kredita, sudužnika i jamca o:
– ukupnom iznosu i strukturi dugovanja prema sljedećim stavkama: glavnica, kamata, naknade i drugi troškovi i
– osnovanosti pojedinačnih stavki za koje se traži naplata, uz naznaku koje su stavke podložne uvećanju i po kojoj pripadajućoj kamatnoj stopi.
(3) Ako se potrošač – kreditni dužnik i kreditna institucija nakon nastupa kašnjenja u otplati dugovanja ne dogovore o načinu daljnje otplate najduže u roku dva mjeseca, kreditna institucija dužna je obavijestiti sudužnika, založnog dužnika i jamca o stanju duga i ostaviti im rok 15 dana od dana slanja preporučenom pošiljkom obavijesti da tu obvezu podmire u novcu. Ova odredba ne isključuje pravo kreditne institucije da pokrene postupak prisilne naplate u trenutku evidentiranja dospjelih, a neplaćenih potraživanja.
(4) U slučaju kada su ugovorene promjenjive kamatne stope, kreditna institucija dužna je obavijestiti potrošača o promjeni tih stopa na ugovoreni način obavještavanja potrošača, najmanje 15 dana prije nego što se one počnu primjenjivati, a kod ugovora o kreditu dužna mu je dostaviti i izmijenjeni otplatni plan. Kod promjene kamatnih stopa kreditna je institucija u istoj obavijesti potrošaču dužna predočiti i objasniti kretanje parametara zbog kojih je došlo do promjene kamatne stope.
(5) Ako bi kod ugovora o kreditu promjenom kamatne stope došlo do njezina povećanja, a kreditna institucija nije na ugovoreni način obavijestila potrošača o toj promjeni najmanje 15 dana prije njezine primjene, dužna je odgoditi primjenu nove kamatne stope do idućeg obračunskog razdoblja.
(6) Ako bi kod ugovora o depozitu promjenom kamatne stope došlo do njezina smanjenja, a kreditna institucija nije na ugovoreni način obavijestila potrošača o toj promjeni najmanje 15 dana prije njezine primjene, dužna je odgoditi primjenu nove kamatne stope do idućeg obračunskog razdoblja.
(7) Ako potrošač, korisnik kredita, nakon primitka obavijesti o povećanju kamatne stope nije suglasan s navedenom promjenom, ima pravo u roku tri mjeseca od primitka obavijesti na prijevremeno vraćanje kredita bez obveze plaćanja bilo kakve naknade kreditnoj instituciji, uključujući i ugovorenu naknadu za raniji povrat kredita. U tom slučaju kreditna institucija nema pravo na naknadu štete zbog ranijeg povrata.
(8) Kreditna institucija dužna je potrošaču, na njegov zahtjev besplatno i u svakom trenutku tijekom trajanja ugovora o kreditu, staviti na raspolaganje izvještaj u obliku otplatnog plana, informaciju o ukupno plaćenoj glavnici, kamatama i troškovima, specifikaciju uplata i pregled promjena kamatnih stopa po kreditu.
(9) Kreditna institucija dužna je najkasnije u roku od 15 dana od dana otplate kredita u cijelosti, bez naknade i na ugovoreni način obavijestiti potrošača o otplati cjelokupnog kredita i informirati ga o načinu preuzimanja brisovnog očitovanja, a u slučaju postojanja prava trećih osoba koje su dijelom ili u cijelosti otplatile taj kredit o pravima tih osoba te o daljnjim uvjetima izdavanja brisovnog očitovanja, kao i informirati potrošača o načinu preuzimanja svih drugih instrumenata osiguranja otplaćenog kredita. Kreditna institucija dužna je na isti način obavijestiti i sve treće osobe (jamce, sudužnike, založne dužnike i sl.) koje su dijelom ili u cijelosti otplatile taj kredit.
Promjenjiva kamatna stopa
(1) Na ugovor o kreditu, osim ugovora o stambenom potrošačkom kreditu uređenog zakonom kojim se uređuje stambeno potrošačko kreditiranje, neovisno o ukupnom iznosu i vrsti kredita koji kreditna institucija odobrava potrošaču, primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje potrošačko kreditiranje, a kojima se uređuje promjenjiva kamatna stopa.
(2) Nacionalnu referentnu stopu prosječnog troška financiranja hrvatskog bankovnog sustava (u daljnjem tekstu: NRS) izračunava i na svojim internetskim stranicama objavljuje Hrvatska narodna banka.
(3) Hrvatska narodna banka izračunava NRS na temelju podataka kojima raspolaže, prikupljenih u regulatorne svrhe u skladu s člankom 162. ovoga Zakona.
(4) Hrvatska narodna banka javno će objaviti metodologiju za izračun NRS-a i kalendar objave NRS-a na svojim internetskim stranicama.
Ugovaranje kamatnih stopa
Članak 307.
(1) Ako kreditna institucija nudi ugovaranje promjenjive kamatne stope, dužna je upozoriti potrošača na sve rizike promjenjivosti kamatne stope te jasno i nedvojbeno, u ugovoru o kreditu i/ili depozitu, ugovoriti parametre koji utječu na promjenu ugovorene kamatne stope.
(2) Kratkoročni depoziti i kratkoročni krediti ne smiju biti ugovoreni s promjenjivom kamatnom stopom. Kratkoročne usluge u smislu ovoga Zakona usluge su koje se ugovaraju na rok do 12 mjeseci.
(3) Promotivne kamatne stope (akcijske) mogu biti ugovorene samo na kratkoročne usluge. Promotivne (akcijske) kamatne stope one su koje se nude pri prodaji usluga na točno određeni rok istekom kojeg se visina te kamatne stope korigira na visinu tržišne (trenutačno važeće) kamatne stope.
Naknade
Članak 308. (NN 15/18)
(1) Za trajanja ugovornog odnosa kreditna institucija ne smije naplatiti potrošaču naknadu koja nije bila sadržana u Tarifi naknada u vrijeme zaključenja ugovora.
(2) Hrvatska narodna banka može donijeti podzakonski propis kojim pobliže uređuje listu aktivnosti koje je kreditna institucija u poslovanju s potrošačima vezano uz primanje depozita i odobravanje kredita dužna obavljati bez naknade.
Prigovori potrošača
Članak 309. (NN 15/18)
(1) Hrvatska narodna banka ovlaštena je u okviru svojih nadležnosti nad kreditnim institucijama pratiti pridržava li se kreditna institucija objavljenih internih akata kojima se reguliraju poslovni odnosi kreditne institucije i potrošača, ugovora koje je sklopila s potrošačem, odredbi ovoga Zakona koje se odnose na zaštitu potrošača, odredbi propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i odredbi drugih zakona kojima se uređuje zaštita potrošača, za nadzor kojih je ovlaštena po tim zakonima.
(2) Hrvatska narodna banka ovlaštena je pratiti pridržava li se:
– kreditna institucija iz druge države članice koja neposredno ili preko podružnice pruža uzajamno priznate usluge na području Republike Hrvatske i
– kreditna institucija iz treće zemlje koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za osnivanje podružnice kreditne institucije iz treće zemlje
objavljenih internih akata kojima se reguliraju poslovni odnosi kreditne institucije i potrošača, ugovora koje je sklopila sa svojim potrošačem, odredbi ovoga Zakona koje se odnose na zaštitu potrošača, odredbi propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, odredbi drugih zakona kojima se uređuje zaštita potrošača, za nadzor kojih je ovlaštena po tim zakonima.
(3) Hrvatska narodna banka može od kreditnih institucija zahtijevati da u roku koji ona odredi dostave dodatne podatke, izvještaje i druge akte koje ocijeni potrebnim za provedbu zaštite potrošača.
(4) Ako potrošač smatra da se kreditna institucija ne pridržava uvjeta iz ugovora o pružanju bankovnih odnosno financijskih usluga, objavljenih internih akata kojima se uređuju poslovni odnosi kreditne institucije i klijenta, odredbi ovoga Zakona koje se odnose na zaštitu potrošača, odredbi propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i odredbi drugih zakona kojima se uređuje zaštita potrošača, može svoj prigovor na postupke kreditne institucije uputiti kreditnoj instituciji.
(5) Kreditna institucija dužna je povjeriti poslove rješavanja prigovora potrošača najmanje jednoj osobi koja je u radnom odnosu s tom kreditnom institucijom. Kreditna institucija sa sjedištem izvan Republike Hrvatske koja na području Republike Hrvatske pruža usluge preko podružnice dužna je poslove rješavanja prigovora potrošača iz Republike Hrvatske povjeriti najmanje jednoj osobi koja je u radnom odnosu s tom kreditnom institucijom, a koja radi u podružnici u Republici Hrvatskoj. Kreditna institucija dužna je imenovati osobu za praćenje procesa upravljanja prigovorima potrošača.
(6) Ako je potrošač nezadovoljan odgovorom ili rješenjem kreditne institucije na njegov uloženi prigovor, može o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.
(7) Hrvatska narodna banka ne rješava pojedinačne prigovore potrošača, odnosno klijenata kreditne institucije.
(8) Hrvatska narodna banka prati periodično kretanje broja prigovora potrošača po pojedinoj kreditnoj instituciji. Podatke o prigovorima potrošača kreditne su institucije dužne dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci na način i u rokovima koje ona odredi.
Alternativno rješavanje potrošačkih sporova
Članak 310.
(1) U svim sporovima između potrošača koji je korisnik bankovnih i/ili financijskih usluga i kreditne institucije pružatelja bankovnih i/ili financijskih usluga koji nastanu u primjeni odredbi ovoga Zakona može se podnijeti prijedlog za mirenje u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje mirenje odnosno pokrenuti alternativno rješavanje domaćih i prekograničnih sporova u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje alternativno rješavanje potrošačkih sporova.
(2) Mirenje odnosno alternativno rješavanje potrošačkih sporova provodi se pred centrima za mirenje ili centrima za alternativno rješavanje potrošačkih sporova, u skladu s odredbama propisa kojima se uređuje mirenje ili alternativno rješavanje potrošačkih sporova.
Mjere zaštite potrošača
Članak 311. (NN 15/18)
Hrvatska narodna banka može rješenjem subjektima iz članka 309. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona odrediti mjere i rokove za njihovo ispunjenje radi osiguravanja zaštite potrošača u skladu s odredbama ovoga Zakona, odredbi drugih zakona kojima se uređuje zaštita potrošača, za nadzor kojih je ovlaštena po tim zakonima, a osobito:
1) naložiti prestanak nezakonitog postupanja
2) naložiti otklanjanje nezakonitosti i/ili nepravilnosti uz određivanje roka u kojemu je to potrebno učiniti ili
3) naložiti izradu, dopunu i/ili promjenu procedura, poslovnih politika i drugih akata kreditne institucije koji se odnose na poslovanje s potrošačima.
Primjena posebnog zakona
Članak 312. (NN 19/15)
Osim na temelju odredbi članaka 300. do 311. ovoga Zakona, zaštita prava potrošača kreditne institucije provodi se i na temelju posebnih zakona kojima se uređuje zaštita potrošača, pri čemu je potrebno postupati u skladu s odredbama ovoga Zakona koje se odnose na obvezu čuvanja bankovne tajne.
XXIII.a ZAŠTITA DEPONENATA
Isplata depozita
Članak 312.a (NN 19/15)
(1) Kreditna institucija koja donese odluku o isplatama kojima se smanjuju stavke redovnog osnovnog kapitala iz članka 26. stavka 1. točke c), e) i f) Uredbe (EU) br. 575/2013 dužna je na svojim internetskim stranicama i u najmanje dva dnevna lista u Republici Hrvatskoj bez odgode objaviti obavijest o toj odluci i ta obavijest mora sadržavati najmanje sljedeće:
1) odluku o smanjenju stavki redovnog osnovnog kapitala
2) iznos redovnog osnovnog kapitala kreditne institucije prije odluke o smanjenju
3) iznos za koji kreditna institucija smanjuje redovni osnovni kapital
4) iznos redovnog osnovnog kapitala kreditne institucije nakon odluke o smanjenju
5) postotak za koji se smanjuje redovni osnovni kapital kreditne institucije
6) izjavu uprave kreditne institucije da će nakon smanjenja redovnog osnovnog kapitala kreditna institucija ispunjavati sve svoje obveze prema deponentima i ispunjavati sve zahtjeve iz propisa kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija i
7) uputu deponentima o načinu ostvarivanja njihovih prava iz stavka 2. ovoga članka.
(2) Kreditna institucija dužna je deponentu koji to zatraži isplatiti depozit i kamate koje su obračunate do dana isplate, bez naplate naknada i troškova, sve u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva deponenta, pod uvjetom da je zahtjev deponenta podnesen u roku od šest mjeseci od dana posljednje objave obavijesti o smanjenju stavki redovnog osnovnog kapitala iz stavka 1. ovoga članka kao i da depozit ispunjava sve sljedeće uvjete:
1) ugovor o depozitu sklopljen je prije objave obavijesti iz stavka 1. ovoga članka
2) depozit nije dospio u trenutku podnošenja zahtjeva i
3) depozit nije u cijelosti osiguran.
(3) Kreditna institucija može provesti smanjenje stavki redovnog osnovnog kapitala iz stavka 1. ovoga članka i isplatiti planirani iznos dioničarima ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1) proteklo je šest mjeseci od posljednje objave odluke o smanjenju stavki redovnog osnovnog kapitala u smislu stavka 1. ovoga članka i
2) ispunjeni su zahtjevi svih deponenata iz stavka 2. ovoga članka na način i u rokovima iz ovoga članka.
(4) U smislu ove glave deponent jest imatelj ili u slučaju zajedničkog računa svaki od imatelja depozita, a depozit ima značenje depozita na način definiran zakonom kojim se uređuje osiguranje depozita.
Odgoda provođenja isplate
Članak 312.b (NN 19/15)
(1) Kreditna institucija nije dužna ispuniti zahtjeve iz članka 312.a ovoga Zakona ako odluči provesti isplatu na osnovi smanjenja stavki redovnog osnovnog kapitala nakon isteka roka od dvije godine od dana donošenja odluke o smanjenju stavki redovnog osnovnog kapitala.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka kreditna institucija dužna je odluku o smanjenju stavki redovnog osnovnog kapitala i odluku o roku isplate bez odgode objaviti na svojim internetskim stranicama.
Tretman smanjenja stavki redovnog osnovnog kapitala
Članak 312.c (NN 19/15)
Kreditna institucija dužna je s iznosom za koji je odlučila smanjiti stavke redovnog osnovnog kapitala iz članka 312.a stavka 1. ovoga Zakona postupati kao sa stavkama koje kreditnoj instituciji više nisu dostupne za neograničenu i trenutačnu upotrebu za pokriće rizika ili gubitaka, te se on ne smije iskazivati kao dio redovnog osnovnog kapitala kreditne institucije.
XXIV. ŠTEDNE BANKE
Štedna banka
Članak 313. (NN 151/22)
(1) Štedna banka je kreditna institucija koja je, sukladno ovom Zakonu, dobila odobrenje za rad kao štedna banka i koja je osnovana kao dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.
(2) Tvrtka štedne banke mora sadržavati riječi »štedna banka«.
(3) Riječi »štedna banka« ili izvedenice tih riječi ako su one sadržane u nazivu tvrtke može upisati u sudski registar i upotrebljavati u pravnom prometu samo pravna osoba koja je dobila odobrenje za rad kao štedna banka od Hrvatske narodne banke.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, riječi »štedna banka« u tvrtki može upotrebljavati u pravnom prometu i štedna banka koja je u skladu s člankom 317. ovoga Zakona dobila odobrenje za rad kao banka.
Primjena drugih propisa
Članak 314.
Osim odredbi članka 22. i članaka 74. do 82. ovoga Zakona, na štedne se banke na odgovarajući način primjenjuju ostale odredbe ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona te drugih propisa kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija.
Djelatnost štedne banke
Članak 315. (NN 19/15, 151/22)
(1) Štedna banka može pružati bankovne usluge iz članka 7. ovoga Zakona.
(2) Štedna banka, osim bankovnih usluga iz stavka 1. ovoga članka, može pružati i financijske usluge za koje je dobila odobrenje, i to:
1) izdavanje garancija ili drugih jamstava
2) odobravanje kredita, uključujući potrošačke kredite te hipotekarne kredite ako je to dopušteno posebnim zakonom
3) trgovanje za svoj račun:
– instrumentima tržišta novca
– prenosivim vrijednosnim papirima
– stranim sredstvima plaćanja, uključujući mjenjačke poslove
4) platne usluge u zemlji u skladu s posebnim zakonima
5) usluge vezane uz poslove kreditiranja, npr. prikupljanje podataka, izrada analiza i davanje informacija o kreditnoj sposobnosti pravnih i fizičkih osoba koje samostalno obavljaju djelatnost
6) obavljanje poslova povezanih s prodajom polica osiguranja u skladu s propisima kojima se uređuje osiguranje
7) izdavanje drugih instrumenata plaćanja i upravljanje njima ako se pružanje tih usluga ne smatra pružanjem usluga u smislu točke 4. ovoga stavka, a u skladu s posebnim zakonom
8) iznajmljivanje sefova
9) posredovanje pri sklapanju poslova na novčanom tržištu i
10) druge usluge slične uslugama iz točaka 1. do 9. ovoga stavka koje su navedene u odobrenju za rad štedne banke.
(3) Štedna banka ne smije poslovati izvan Republike Hrvatske niti osnivati podružnice i predstavništva izvan Republike Hrvatske.
Povlaštene dionice štedne banke
Članak 316.
Štedna banka ne smije izdavati povlaštene dionice.
Odobrenje za rad štednoj banci koja namjerava poslovati kao banka
Članak 317. (NN 151/22)
(1) Štedna banka koja namjerava poslovati kao banka dužna je dobiti odobrenje za rad kao banka sukladno ovom Zakonu.
(2) Na postupak izdavanja odobrenja štednoj banci za rad kao banci na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ovoga Zakona kojima se uređuje postupak za izdavanje odobrenja za rad.
(3) U postupku odlučivanja o izdavanju odobrenja iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka može od predsjednika i članova uprave zatražiti prezentaciju o vođenju poslova banke.
(4) O izdavanju odobrenja iz stavka 1. ovoga članka odlučuje se na temelju:
1) dokumenata dostavljenih uz zahtjev za odobrenje za rad
2) prezentacije iz stavka 3. ovoga članka i
3) ostalih podataka i informacija kojima raspolaže.
(5) Danom izdavanja odobrenja za rad iz stavka 1. ovoga članka prestaje važiti odobrenje za rad koje je institucija dobila kao štedna banka.
XXV. STAMBENE ŠTEDIONICE
Stambene štedionice
Članak 318.
Na stambene štedionice osnovane prema odredbama Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje primjenjuju se odredbe ovoga Zakona ako drugim zakonima nije drukčije propisano.
Zaštita naziva
Članak 319.
Riječi »stambena štedionica« ili izvedenice tih riječi ako su one sadržane u nazivu tvrtke može upisati u sudski registar ili upotrebljavati u pravnom prometu samo stambena štedionica iz članka 318. ovoga Zakona, osim ako to drugim zakonom nije dopušteno.
XXVI. UDRUŽENJE KREDITNIH INSTITUCIJA
Udruženje kreditnih institucija
Članak 320. (NN 47/20)
(1) Kreditne institucije mogu se udružiti u udruženje osnovano kao gospodarsko interesno udruženje ili kao neki drugi oblik udruživanja gospodarskih subjekata u skladu s posebnim zakonom.
(2) Osim zadataka koji su određeni njegovim statutom, udruženje kreditnih institucija može:
1) organizirati obradu i razmjenu informacija o kreditnoj sposobnosti, uključujući osobne podatke, izravno ili putem zasebnog pravnog subjekta, u svrhu procjene kreditne sposobnosti ili upravljanja kreditnim rizikom i
2) provoditi stručno usavršavanje radnika kreditnih institucija i izdavati potvrde o završenom stručnom usavršavanju.
(3) Udruženje kreditnih institucija dužno je, na zahtjev Hrvatske narodne banke, dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci svoj statut, kao i sve sporazume, ugovore i druge opće akte.
XXVI.a RAZMJENA INFORMACIJA
Razmjena informacija za potrebe procjene kreditne sposobnosti ili upravljanja kreditnim rizikom
Članak 321. (NN 47/20)
(1) Hrvatska narodna banka može odlučiti prikupljati informacije, uključujući i osobne podatke, od osoba koje su na temelju ovoga Zakona ovlaštene pružati bankovne usluge na području Republike Hrvatske i organizirati razmjenu informacija za potrebe zaštite od kreditnog rizika i upravljanja kreditnim rizikom.
(2) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za rad, kao i kreditna institucija koja je na temelju ovoga Zakona ovlaštena pružati uzajamno priznate usluge na području Republike Hrvatske dužna je u svrhu procjene kreditne sposobnosti ili upravljanja kreditnim rizikom, na zahtjev, razmjenjivati informacije, uključujući osobne podatke koji se odnose na njihove klijente ili su u vezi s njihovim klijentima s drugim kreditnim institucijama sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje su od Hrvatske narodne banke dobile odobrenje za rad, kao i kreditnim institucijama koje su na temelju ovoga Zakona ovlaštene pružati uzajamno priznate usluge na području Republike Hrvatske.
(3) Informacije i osobni podaci o klijentima koji se moraju razmjenjivati u skladu sa stavkom 2. ovoga članka moraju biti nužni za procjenu kreditne sposobnosti ili upravljanje kreditnim rizikom, a uključuju sljedeće kategorije informacija i podataka: identifikacijske podatke klijenta (pravna osobnost osobe, ime i prezime/naziv, OIB ili ako OIB nije dostupan, drugi identifikacijski broj, matični broj poslovnog subjekta), podatke o postojećim i podmirenim ili na drugi način zatvorenim obvezama klijenta (vrsta obveze, ukupan iznos obveze, iznos i periodičnost anuiteta/rate, urednost u podmirivanju obveza, broj dospjelih, a neplaćenih obveza, njihov iznos te broj dana u zakašnjenju). Podaci i informacije iz ovoga stavka mogu se razmjenjivati najdulje četiri godine od dana kada je obveza u potpunosti podmirena ili na drugi način zatvorena.
(4) Razmjena informacija i osobnih podataka iz stavka 2. ovoga članka može se odvijati i posredstvom pravne osobe koja prikuplja i razmjenjuje podatke između kreditnih i/ili financijskih institucija.
(5) Kreditna institucija ne smije odbiti razmjenu informacija i osobnih podataka iz stavka 3. ovoga članka na temelju činjenice da druga kreditna institucija koristi drugačiji način razmjene podataka.
(6) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka donijet će podzakonski propis kojim pobliže uređuje načine i uvjete prikupljanja informacija za potrebe zaštite od kreditnog rizika i upravljanja kreditnim rizikom.
XXVII. NAČIN I POSTUPAK ODLUČIVANJA HRVATSKE NARODNE BANKE
XXVII.1. OPĆE ODREDBE
Povrat u prijašnje stanje
Članak 322.
U upravnom postupku koji vodi Hrvatska narodna banka ne može se zahtijevati povrat u prijašnje stanje.
Primjena odredbi zakona kojim se uređuje opći upravni postupak
Članak 322.a (NN 47/20)
Na upravni postupak koji vodi Hrvatska narodna banka primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje opći upravni postupak, osim ako nije drukčije propisano ovim Zakonom.
Rješenje
Članak 323. (NN 47/20, 146/20, 151/22)
(1) Rješenja koja u upravnom postupku donosi Hrvatska narodna banka moraju biti u pisanom obliku i obrazložena. Protiv takvih rješenja nije dopuštena žalba, ali se protiv njih može pokrenuti upravni spor.
(2) U postupku povodom tužbe protiv rješenja o uvođenju posebne uprave, o oduzimanju odobrenja za rad i/ili o nalaganju mjera u fazi rane intervencije nadležni upravni sud ne može odlučiti da tužba ima odgodni učinak niti može izdati privremenu mjeru.
(3) Rješenje koje u upravnom postupku donosi Hrvatska narodna banka može sadržavati rok, uvjet, namet, pridržaj opoziva, preporuku ili obvezu sklapanja upravnog ugovora.
(4) Kada na temelju ovoga Zakona nastupe posljedice prestanka važenja odobrenja ili suglasnosti koje sukladno ovom Zakonu izdaje Hrvatska narodna banka, Hrvatska narodna banka o prestanku važenja odobrenja ili suglasnosti donosi deklaratorno rješenje.
(5) Upravni sud u Zagrebu isključivo je mjesno nadležan za suđenje u postupcima koji se pokreću:
1) protiv pojedinačnih odluka i rješenja Hrvatske narodne banke donesenih na temelju ovoga Zakona
2) protiv postupanja i propuštanja postupanja Hrvatske narodne banke u nadzoru primjene ovoga Zakona
3) zbog propuštanja donošenja pojedinačnih odluka Hrvatske narodne banke na temelju ovoga Zakona.
Pravo stranke na izjašnjavanje
Članak 323.a (NN 47/20, 146/20)
(1) Hrvatska narodna banka će, osim u slučajevima iz članka 179. ili članaka 184. do 188. i glave XXIX.a ovoga Zakona, prije donošenja rješenja u skladu s ovim Zakonom ili Uredbom (EU) br. 575/2013 koje bi moglo imati negativan učinak na pravne interese stranke, obavijestiti stranku o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima koje su važne za donošenje rješenja i pozvati stranku da se o njima pisano očituje.
(2) Uz obavijest koju Hrvatska narodna banka upućuje stranki sukladno stavku 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka priložit će nacrt rješenja u kojom se navode važne činjenice, okolnosti i pravna pitanja na kojima Hrvatska narodna banka temelji svoje rješenje.
(3) Ako Hrvatska narodna banka ocijeni primjerenim, može strankama dati mogućnost da se o činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima koje su važne za donošenje rješenja očituju na usmenoj raspravi.
(4) Ako Hrvatska narodna banka zakaže usmenu raspravu na temelju stavka 3. ovoga članka, a uredno pozvana stranka ne dođe na usmenu raspravu niti opravda svoj izostanak, rasprava se može provesti i bez nazočnosti pozvane stranke. Ako je stranka opravdala izostanak, Hrvatska narodna banka može odgoditi usmenu raspravu i zakazati novu ili pozvati stranku da se pisano očituje o činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima koje su važne za donošenje rješenja.
(5) Hrvatska narodna banka određuje stranki rok za očitovanje na obavijest iz stavka 1. ovoga članka, a koji ne može biti duži od 14 dana od dana primitka obavijesti. Hrvatska narodna banka može, na zahtjev stranke, produljiti rok za očitovanje. U iznimnim okolnostima, Hrvatska narodna banka može skratiti rok za očitovanje na tri radna dana.
(6) Iznimno od stavaka 4. i 5. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može u hitnim situacijama, kako bi se spriječila značajna šteta za financijski sustav u cjelini, donijeti privremeno rješenje bez davanja mogućnosti stranki da se očituje o činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima koja su važna za donošenje rješenja.
(7) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka Hrvatska narodna banka bez odgađanja će omogućiti stranki da se u pisanom obliku očituje o činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima koja su važna za donošenje rješenja. Rok za očitovanje je deset dana od dana primitka odluke iz stavka 6. ovoga članka. Hrvatska narodna banka može produžiti rok za očitovanje na zahtjev stranke do najviše šest mjeseci.
(8) U slučaju iz stavka 7. ovoga članka Hrvatska narodna banka će nakon isteka roka za očitovanje stranke donijeti odluku kojom rješava o upravnoj stvari, uzimajući pritom u obzir očitovanje stranke o činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima koja su važna za donošenje rješenja. Ovim rješenjem Hrvatska narodna banka ukinut će privremeno rješenje iz stavka 6. ovoga članka.«.
Uvid u spis
Članak 323.b (NN 47/20, 146/20)
(1) Tijekom postupka supervizije Hrvatske narodne banke, kao i tijekom postupka za izricanje upravne sankcije stranka u postupku odnosno stranka protiv koje je postupak pokrenut ovlaštena je izvršiti uvid u spis.
(2) Spis iz stavka 1. ovoga članka sastoji se od svih dokumenata koje je Hrvatska narodna banka primila, izradila ili prikupila za vrijeme vođenja postupka neovisno o mediju na kojem su pohranjeni.
(3) Uvid u spis omogućit će se stranki ili pomoću uređaja za pohranu elektroničkih podataka, uključujući bilo koji uređaj koji može biti dostupan u budućnosti, ili putem preslike dostupnih spisa u papirnatom obliku dostavljenih stranki koji se stranki šalju poštom ili pozivanjem stranaka da pregledaju dostupne spise u prostorijama Hrvatske narodne banke.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, pravo na uvid u spis ne odnosi se na povjerljive informacije koje je Hrvatska narodna banka primila u svrhu obavljanja supervizije ili drugih zadataka na koje je ovlaštena ili koje je Hrvatska narodna banka primila u postupku razmjena informacija s drugim nadzornim tijelima u Republici Hrvatskoj ili izvan nje ili na radne dokumente koje je izradila Hrvatska narodna banka u postupku supervizije ili postupku za izricanje upravne sankcije.
(5) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, pravo na uvid u spis ne odnosi se na informacije koje predstavljaju poslovnu ili profesionalnu tajnu pravne ili fizičke osobe koja nije stranka u postupku.
(6) Omogućavanje uvida u spis stranki u postupku ne utječe na pravo Hrvatske narodne banke da otkriva ili upotrebljava informacije potrebne za dokazivanje povrede prava.
Izmjena rješenja
Članak 324.
(1) Hrvatska narodna banka u obavljanju supervizije poslovanja kreditne institucije može, na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti, izmijeniti rješenje.
(2) Hrvatska narodna banka može izmijeniti rješenje u slučajevima kada su nakon izdavanja odobrenja nastupile nove okolnosti koje utječu ili mogu utjecati na poslovanje kreditne institucije.
(3) U slučajevima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka Hrvatska narodna banka uzet će u obzir sve činjenice i okolnosti koje su nastale nakon donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka, odnosno izdavanja odobrenja.
Odgovornost za štetu
Članak 325. (NN 19/15)
Hrvatska narodna banka, radnici Hrvatske narodne banke ili bilo koja osoba koju je ovlastila Hrvatska narodna banka ne odgovaraju za štetu koja nastane tijekom obavljanja dužnosti u okviru ovoga Zakona, Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, Uredbe (EU) br. 575/2013 i propisa donesenih na temelju tih zakona i Uredbe, osim ako se dokaže da su određenu radnju učinili ili propustili učiniti namjerno ili krajnjom nepažnjom.
XXVII.2. POSTUPAK IZDAVANJA ODOBRENJA
Pokretanje postupka za izdavanje odobrenja
Članak 326.
Hrvatska narodna banka može postupak za izdavanje odobrenja pokrenuti na zahtjev stranke, po službenoj dužnosti ili na zahtjev drugog nadležnog tijela ako je to propisano ovim Zakonom ili Uredbom (EU) br. 575/2013.
Rokovi
Članak 327. (NN 47/20, 146/20)
(1) Hrvatska narodna banka mora odlučiti:
1) o zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad, kao i o svim drugim zahtjevima iz članaka 60., 62., 66. i 73.a. ovoga Zakona, u roku od šest mjeseci od primitka urednog zahtjeva
2) o zahtjevu za izdavanje prethodnih suglasnosti iz članaka 39., 40. i 46. ovoga Zakona, u roku od tri mjeseca od primitka urednog zahtjeva
3) o zahtjevu za izdavanje odobrenja iz članaka 63. i 149. ovoga Zakona, u roku od šest mjeseci od primitka urednog zahtjeva.
(2) Rok za donošenje odluke i obavijest o odluci iz stavka 1. točaka 1. i 3. ovoga članka ne može biti duži od 12 mjeseci od dana primitka zahtjeva.
(3) Obnova postupka iz članka 44. stavka 1. točke 7. i članka 47. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona može se pokrenuti na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti u roku od šest godina od dana dostave rješenja stranki.
(4) Rok iz stavka 1. točke 2. ovoga članka za odlučivanje i donošenje rješenja ne teče za vrijeme koje je stranki ostavljeno da se očituje u postupku sukladno članku 323.a ovoga Zakona.
Izvršenje rješenja
Članak 328.
Rješenja Hrvatske narodne banke izvršna su u trenutku njihove dostave strankama u postupku, osim ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.
Članak 329. do 357. (NN 146/20)
Brisani.
XXVIII.a KONVERZIJA KREDITA DENOMINIRANIH U CHF I DENOMINIRANIH U KUNAMA S VALUTNOM KLAUZULOM U CHF
Predmet konverzije
Članak 357.a (NN 102/15)
(1) Ovom glavom uređuju se obveze kreditne institucije i korisnika kredita:
– u postupku konverzije kredita denominiranih u CHF u kredite denominirane u EUR
– u postupku konverzije kredita denominiranih u kunama s valutnom klauzulom u CHF u kredite denominirane u kunama s valutnom klauzulom u EUR
– u postupku konverzije tražbine nastale zbog prestanka ugovora o kreditu iz podstavaka 1. i 2. ovoga stavka iz tražbine denominirane u CHF u denominiranu u EUR odnosno iz tražbine denominirane u kunama s valutnom klauzulom u CHF u denominiranu u kunama s valutnom klauzulom u EUR.
(2) U smislu ove glave XXVIII.a korisnik kredita je fizička osoba koja obavlja djelatnost slobodnih zanimanja, obrtnik, trgovac pojedinac i nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva.
(3) Odredbe ove glave primjenjuju se na kredite denominirane u CHF i denominirane u kunama s valutnom klauzulom u CHF, bez obzira na vrstu i namjenu u kojima dužnikova obveza iz kredita ili obveza vraćanja primljenog nastala zbog prestanka ugovora o kreditu nije ispunjena ili prisilno ostvarena.
(4) Odredbe ove glave ne primjenjuju se na kredite iz stavka 3. ovoga članka za koje je do dana stupanja na snagu ovoga Zakona provedena konverzija kredita iz CHF u drugu valutu ili kune ili valutne klauzule u CHF u drugu valutnu klauzulu ili kune i na kredite denominirane u CHF i denominirane u kunama s valutnom klauzulom u CHF kod kojih je dužnikova obveza ispunjena ili prisilno ostvarena.
(5) Odredbe ove glave primjenjuju se i na pravnu osobu na koju je prenesena tražbina iz obveznih odnosa navedenih u stavku 1. ovoga članka.
Načelo konverzije kredita
Članak 357.b (NN 102/15)
Konverzija kredita denominiranog u CHF u kredit denominiran u EUR i kredita denominiranog u kunama s valutnom klauzulom u CHF u kredit denominiran u kunama s valutnom klauzulom u EUR podrazumijeva konverziju kredita radi promjene valute, odnosno valutne klauzule u kojoj je denominiran i provodi se na način da se položaj korisnika kredita s kreditom denominiranim u CHF izjednači s položajem u kojem bi bio da je koristio kredit denominiran u EUR, a položaj korisnika kredita s kreditom denominiranim u kunama s valutnom klauzulom u CHF izjednači s položajem u kojem bi bio da je koristio kredit denominiran u kunama s valutnom klauzulom u EUR.
Način izračuna konverzije kredita
Članak 357.c (NN 102/15)
(1) Konverzija kredita podrazumijeva konverziju radi promjene valute odnosno valutne klauzule u kojoj je denominiran i izračunava se na način da se:
1. na iznos početno odobrene glavnice kredita denominiranog u CHF i denominiranog u kunama s valutnom klauzulom u CHF izračuna iznos glavnice kredita denominiranog u EUR i denominiranog u kunama s valutnom klauzulom u EUR, po tečaju primjenjivom na datum isplate kredita, a koji tečaj je jednak tečaju one vrste koji je kreditna institucija na taj datum primjenjivala na kredite iste vrste i trajanja denominirane u EUR i denominirane u kunama s valutnom klauzulom u EUR, pri čemu se iznosom početno odobrene glavnice smatra iznos koji je zadužen u poslovnim knjigama kreditne institucije, a koji iznos može biti veći od isplaćenog iznosa zbog tečajne razlike zbog kupoprodaje deviza prilikom isplate kredita
2. umjesto početno ugovorene kamatne stope kredita denominiranog u CHF i denominiranog u kunama s valutnom klauzulom u CHF primijeni kamatna stopa jednaka kamatnoj stopi (po iznosu, vrsti i razdoblju promjene) koju je kreditna institucija primjenjivala na kredite iste vrste i trajanja denominirane u EUR i denominirane u kunama s valutnom klauzulom u EUR na datum sklapanja ugovora o kreditu, uvažavajući smanjenja kamatnih stopa, tečaj ili uvjete odobrene određenim istovrsnim skupinama korisnika kredita temeljem dobi, namjene kredita, iste vrste i trajanja u EUR i u kunama s valutnom klauzulom u EUR na datum sklapanja ugovora o kreditu denominiranog u CHF i denominiranog u kunama s valutnom klauzulom u CHF
3. početno utvrđen otplatni plan kredita denominiranog u CHF i denominiranog u kunama s valutnom klauzulom u CHF, uključujući sve njegove izmjene, na temelju kojeg su izračunati obroci odnosno anuiteti u CHF i u kunama s valutnom klauzulom u CHF, zamijeni novim otplatnim planom izračunatim u skladu s točkama 1. i 2. ovoga stavka na temelju kojeg se izračunavaju novi obroci odnosno anuiteti u EUR i u kunama s valutnom klauzulom u EUR, uzimajući u obzir sve izmjene ugovornih uvjeta koji se odnose na iznos, namjenu i rokove dospijeća glavnice te iznos, vrstu i razdoblje promjene kamatnih stopa i ostale promjene koje su tijekom trajanja ugovora o kreditu uvjetovale izmjenu početno utvrđenog otplatnog plana i obroka odnosno anuiteta
4. iznosi uplaćeni radi namirenja početno utvrđenih obroka odnosno anuiteta u CHF i kunama s valutnom klauzulom u CHF (osim uplata na ime naplaćenih zateznih kamata, naknada i troškova koji se ne uzimaju u obzir za potrebe izračuna konverzije) pretvore u EUR i u valutnu klauzulu u EUR po tečaju primjenjivom na datum uplate, a koji tečaj je jednak tečaju one vrste koji je kreditna institucija na taj datum primjenjivala na kredite iste vrste i trajanja denominirane u EUR i denominirane u kunama s valutnom klauzulom u EUR. Takvi iznosi pretvoreni u EUR i valutnu klauzulu u EUR predstavljaju osnovu za namirenje obroka odnosno anuiteta u EUR i valutnoj klauzuli u EUR utvrđenih po novom otplatnom planu u EUR i valutnoj klauzuli u EUR iz točke 3. ovoga stavka, pri čemu se poštuje redoslijed namirenja dospjelih obveza sukladno općim uvjetima kreditne institucije, ali ne obračunavaju zatezne kamate
5. ukupni uplaćeni iznos utvrđen u EUR i valutnoj klauzuli u EUR na način iz točke 4. ovoga stavka veći od ukupnog iznosa obroka ili anuiteta u EUR i valutnoj klauzuli u EUR utvrđenih na način iz točke 3. ovoga stavka smatra preplatom koja se:
– ako iznos preplate ne prelazi ukupni zbroj obroka odnosno anuiteta u EUR i valutnoj klauzuli u EUR, preostalih na dan 30. rujna 2015. prema otplatnom planu iz točke 3. ovoga stavka, koristi za namirenje budućih obroka odnosno anuiteta u EUR i valutnoj klauzuli u EUR koji će dospjeti na način da se sukcesivno kod plaćanja budućeg obroka odnosno anuiteta koji će dospjeti iznos do najviše 50% dospjelog obroka odnosno anuiteta u EUR i valutnoj klauzuli u EUR namiri preplatom, sve dok se preplata u potpunosti ne iskoristi, pri čemu ako iznos preplate prelazi više od 50% ukupnog zbroja obroka odnosno anuiteta u EUR i valutnoj klauzuli u EUR, preostalih na dan 30. rujna 2015. prema otplatnom planu iz točke 3. ovoga stavka, kreditna institucija i korisnik kredita sporazumom definiraju način iskorištavanja iznosa preplate iznad 50% ukupnog zbroja obroka odnosno anuiteta u EUR i valutnoj klauzuli u EUR
– ako iznos preplate prelazi ukupni zbroj obroka odnosno anuiteta u EUR i valutnoj klauzuli u EUR, preostalih na dan 30. rujna 2015. prema otplatnom planu iz točke 3. ovoga stavka, vraća korisniku kredita od strane kreditne institucije u roku od 60 dana od datuma prihvata konverzije od strane korisnika kredita
Iznos preplate iz ove točke preračunava se u kune po tečaju na dan 30. rujna 2015. i na njega kreditna institucija nije dužna obračunati kamatu niti tečajnu razliku, već iste snosi korisnik kredita.
6. ukupni uplaćeni iznos utvrđen u EUR i valutnoj klauzuli u EUR na način iz točke 4. ovoga stavka manji od ukupnog iznosa obroka odnosno anuiteta u EUR i valutnoj klauzuli u EUR utvrđenih na način iz točke 3. ovoga stavka namiri kreditnoj instituciji od strane korisnika kredita sukladno sporazumu kreditne institucije i korisnika kredita, a obveze po novom otplatnom planu u EUR i valutnoj klauzuli u EUR nastave ispunjavati od strane korisnika kredita
7. iznos preostale neotplaćene glavnice u EUR i kunama s valutnom klauzulom u EUR utvrđuje na dan 30. rujna 2015., kao razlika novog otplatnog plana utvrđenog sukladno točki 3. ovoga stavka i uplaćenih iznosa utvrđenih sukladno točki 4. ovoga stavka, pri čemu iznos preplate utvrđen u točki 5. ovoga stavka ne umanjuje iznos preostale neotplaćene glavnice u EUR i kunama s valutnom klauzulom u EUR, a manje uplaćeni iznos utvrđen u točki 6. ovoga stavka namiruje se sukladno sporazumu kreditne institucije i korisnika kredita
8. učinak konverzije utvrdi kao razlika:
– stanja neotplaćene glavnice u CHF i valutnoj klauzuli u CHF evidentirane u poslovnim knjigama kreditne institucije na dan 30. rujna 2015. izračuna u EUR i u kunama s valutnom klauzulom u EUR, po tečaju primjenjivom na dan 30. rujna 2015., a koji tečaj je jednak tečaju one vrste koji je kreditna institucija na taj datum primjenjivala na kredite iste vrste i trajanja u EUR i u kunama s valutnom klauzulom u EUR, pri čemu se ograničenje tečaja iz članka 157. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama »Narodne novine« br. 19/15.) odnosi na obroke odnosno anuitete u CHF i valutnoj klauzuli u CHF koji dospijevaju do isteka roka ograničenja iz članka 157. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama »Narodne novine« br. 19/15.) i
– iznosa neotplaćene glavnice iz točke 7. ovoga stavka.
(2) Stavak 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuje se i na izračun obveze vraćanja primljenog nastale zbog prestanka ugovora o kreditu pri čemu se konverzija provodi na dan 30. rujna 2015. odnosno na dan prestanka ugovora o kreditu.
Informiranje
Članak 357.d (NN 102/15)
(1) Za potrebe provjere izračuna konverzije, kreditna institucija dužna je izraditi kalkulator na temelju kojeg je izračunata konverzija, a koji uključuje detaljan pregled izračuna svih elemenata izračuna konverzije utvrđene u članku 357.c ovoga Zakona te ga učiniti dostupnim svakom pojedinom korisniku kredita putem svojih internetskih stranica, a kojem će korisnik kredita pristupiti putem svog osobnog identifikacijskog broja.
(2) Za potrebe provjere izračuna konverzije, kreditna institucija dužna je korisniku kredita omogućiti pristup povijesnom pregledu općih uvjeta kreditiranja, povijesnom pregledu odluka o kamatnim stopama, povijesnom pregledu dnevnih tečajeva primjenjivih na kredite denominirane u CHF i denominirane u kunama s valutnom klauzulom u CHF, te na kredite denominirane u EUR i denominirane u kunama s valutnom klauzulom u EUR koje je kreditna institucija primjenjivala na kredite iste vrste i trajanja denominirane u CHF i denominirane u kunama s valutnom klauzulom u CHF, te na kredite denominirane u EUR i denominirane u kunama s valutnom klauzulom u EUR.
(3) Prije objave kalkulatora iz stavka 1. ovoga članka na internetskoj stranici, kreditna institucija dužna je pribaviti mišljenje ovlaštenog revizora ili sudskog vještaka da je kalkulator izrađen u skladu s načinom izračuna propisanim člankom 357.c ovoga Zakona te takvo mišljenje objaviti na svojim internetskim stranicama u roku od 45 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Konverzija kredita
Članak 357.e (NN 102/15)
(1) Kreditna institucija dužna je u roku od 45 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, preporučenom pošiljkom uz povratnicu dostaviti korisniku kredita izračun konverzije kredita, sa stanjem na dan 30. rujna 2015. izračunatim u skladu s člankom 357.c ovoga Zakona, zajedno s prijedlogom novog ili izmijenjenog ugovora o kreditu.
(2) Također, zajedno s izračunom konverzije kreditna institucija dužna je dostaviti i pregled stanja svih pojedinačnih vrsta tražbina, odnosno izvod otvorenih stavaka od korisnika kredita na temelju ugovora o kreditu denominiranom u CHF i denominiranom u kunama s valutnom klauzulom u CHF koji je predmet konverzije na dan 30. rujna 2015., preračunato u kune po tečaju one vrste koji je kreditna institucija primjenjivala za izračun konverzije.
(3) Kreditna institucija dužna je izračun konverzije iz stavka 1. ovoga članka zajedno s pregledom stanja svih pojedinačnih tražbina od korisnika kredita, odnosno izvodom otvorenih stavaka od korisnika kredita u skladu sa stavkom 2. ovoga članka dostaviti preporučenom pošiljkom s povratnicom i osobama od kojih je zahtijevala ispunjenje obveze iz kredita u CHF i u kunama s valutnom klauzulom u CHF.
(4) Izračun konverzije iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati jasan pregled svih promjena i iz njega mora biti razumljivo na koji je način utvrđen iznos preostale neotplaćene glavnice u EUR i kunama s valutnom klauzulom u EUR iz članka 357.c stavka 1. točke 7. ovoga Zakona, te iznos preplate iz članka 357.c stavka 1. točke 5. ovoga Zakona ako je ista utvrđena, odnosno manje plaćeni iznos iz članka 357.c stavka 1. točke 6. ovoga Zakona ako je isti utvrđen.
(5) U slučaju prihvata konverzije kredita korisnik kredita je o prihvatu izračuna konverzije dužan, preporučenom pošiljkom uz povratnicu ili osobno, obavijestiti kreditnu instituciju u roku od 30 dana od dana primitka izračuna konverzije iz stavka 1. ovoga članka i pregleda stanja svih tražbina kreditne institucije, odnosno izvoda otvorenih stavaka iz stavka 2. ovoga članka.
(6) Ako korisnik kredita ne prihvati izračun konverzije kredita, ili ne sklopi s kreditnom institucijom sporazum iz članka 357.c stavka 1. točke 6. ovoga Zakona otplata kredita nastavlja se prema važećim ugovorenim uvjetima.
(7) Ako korisnik kredita prihvati izračun konverzije kredita:
– učinak konverzije iz članka 357.c stavka 1. točke 8. ovoga Zakona snosi kreditna institucija, a ista se u poslovnim knjigama kreditne institucije iskazuje kao usklađenje tražbine zbog promjene tečajeva, odnosno rashod temeljem povrata preplate iz članka 357.c stavka 1. točke 5. podtočaka 1. i 2. ovoga Zakona
– razliku u početnoj glavnici zbog kupoprodaje deviza iz članka 357.c stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, iznos naplaćenih zateznih kamata, naknada i troškova iz članka 357.c stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, iznos kamate i tečajnih razlika na ime preplate iz članka 357.c stavka 1. točke 5. ovoga Zakona snosi korisnik kredita.
(8) Ako su ugovorom o kreditu denominiranom u CHF i denominiranom u kunama u valutnoj klauzuli u CHF korisniku kredita bile odobrene pogodnosti u vidu smanjene kamatne stope, posebnog tečaja ili druge specifične pogodnosti po odluci kreditne institucije, kreditna institucija nije ih dužna primijeniti na izračun konverzije iz članka 357.c ovoga Zakona, već iste padaju na teret korisnika kredita. Pritom se pogodnostima ne smatraju posebna smanjenja kamatnih stopa, posebni tečaj ili povoljniji uvjeti odobreni određenim istovrsnim skupinama korisnika kredita temeljem dobi, namjene kredita, iste vrste i trajanja u EUR i u kunama s valutnom klauzulom u EUR na datum sklapanja ugovora o kreditu denominiranog u CHF i denominiranog u kunama s valutnom klauzulom u CHF.
(9) Ako korisnik kredita prihvati izračun konverzije kredita, kreditna institucija neće tražiti dodatne instrumente osiguranja plaćanja, u odnosu na ugovorene, niti postavljati dodatne uvjete korisniku kredita kojima bi se derogirala njegova druga prava.
(10) Svi popratni troškovi konverzije kredita ne smiju se zaračunati korisniku kredita.
Prijelazno razdoblje
Članak 357.f (NN 102/15)
(1) Korisnik kredita dužan je nastaviti plaćati obroke odnosno anuitete utvrđene otplatnim planom važećim prije konverzije kredita denominiranog u CHF i denominiranog u kunama s valutnom klauzulom u CHF do dana sklapanja novog ili izmijenjenog ugovora o kreditu.
(2) Razlika između uplaćenog iznosa u prijelaznom razdoblju i iznosa za uplatu po obroku odnosno anuitetu u EUR i u kunama s valutnom klauzulom u EUR utvrđenom novim otplatnim planom iz članka 357.c stavka 1. točke 3. ovoga Zakona utvrdit će se prilikom dospijeća prvog sljedećeg anuiteta odnosno obroka u EUR i u kunama s valutnom klauzulom u EUR novog otplatnog plana iz članka 357.c stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, te će se tako utvrđena razlika smatrati preplatom iz članka 357.c stavka 1. točke 5. ovoga Zakona ili manje uplaćenim iznosom iz članka 357.c stavka 1. točke 6. ovoga Zakona.
Prava osobe koja je ispunila obvezu iz kredita
Članak 357.g (NN 102/15)
(1) Jamac ili druga osoba iz članka 357.e stavka 3. ovoga Zakona od koje je kreditna institucija zahtijevala ili ima pravo zahtijevati ispunjenje obveze iz kredita u CHF i u kunama s valutnom klauzulom u CHF može s kreditnom institucijom u svoje ime ugovoriti tražbinu u korist korisnika kredita ako je utvrđen iznos preplate iz članka 357.c stavka 1. točke 5. ovoga Zakona i ako korisnik kredita ne prihvati izračun konverzije kredita.
(2) Ugovorom iz stavka 1. ovoga članka korisnik kredita stječe vlastito i neposredno pravo prema kreditnoj instituciji kao da je prihvatio izračun konverzije, a ugovaratelj ima pravo zahtijevati da kreditna institucija ispuni prema korisniku kredita što je ugovoreno u korist tog korisnika kredita.
(3) Ako korisnik kredita izjavi da ne prihvaća ili odbije korist koja je ugovorena za njega, korist pripada ugovaratelju.
(4) Kreditna institucija može isticati korisniku kredita sve prigovore koje ima prema ugovaratelju po osnovi ugovora kojim je ugovorena korist za korisnika kredita.
(5) Ugovorom iz stavka 1. ovoga članka kreditna institucija pristaje umanjiti tražbinu prema korisniku kredita odgovarajućom primjenom načela i pravila iz članaka 357.b do 357.f ovoga Zakona.
Porezni tretman učinka konverzije
Članak 357.h (NN 102/15)
(1) Učinak konverzije iz članka 357.e stavka 7. ovoga Zakona koji rezultira rashodom u poslovnim knjigama kreditne institucije, porezno je priznati rashod kreditne institucije u smislu posebnog propisa o porezu na dobit, vodeći se načelom izbjegavanja dvostrukog oporezivanja i načelom izbjegavanja dvostrukog umanjenja porezne osnovice.
(2) Kreditna institucija dužna je uz prijavu poreza na dobit koja se podnosi za razdoblje u kojem je u poslovnim knjigama evidentiran rashod iz stavka 1. ovoga članka, dostaviti kumulativni sažetak izračuna konverzija iz članka 357.e ovoga Zakona temeljem kojeg je evidentirala rashod u poslovnim knjigama, kao i dokaz iz kojeg nedvojbeno proizlazi da je rashod porezno tretiran u skladu sa stavkom 1. ovoga članka.
(3) Učinak konverzije iz članka 357.e stavka 7. ovoga Zakona ne smatra se dohotkom korisnika kredita u smislu posebnog propisa o porezu na dohodak.
(4) Ako je korisnik kredita obveznik poreza na dobit i ako je učinak konverzije iz članka 357.e stavka 7. ovoga Zakona, evidentiran u poslovnim knjigama te osobe kao prihod, isti se iskazuje u oporezivim prihodima do visine iznosa koji je u prethodnim prijavama poreza na dobit u tom razdoblju bio iskazan kao porezno priznati rashod usklađenja, vodeći se načelom izbjegavanja dvostrukog oporezivanja i načelom izbjegavanja dvostrukog umanjenja porezne osnovice.
(5) Korisnik kredita iz stavka 4. ovoga članka dužan je uz prijavu poreza na dobit za razdoblje u kojem je u poslovnim knjigama evidentiran učinak konverzije iz članka 357.e stavka 7. ovoga Zakona, dostaviti izračun konverzije iz članka 357.e stavka 1. ovoga Zakona temeljem kojeg je evidentirao razliku u poslovnim knjigama, kao i dokaz iz kojeg nedvojbeno proizlazi da je razlika porezno tretirana u skladu sa stavkom 4. ovoga članka.
(6) Odredbe stavaka 1. do 4. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na rashod temeljem povrata preplate iz članka 357.c stavka 1. točke 5. podtočaka 1. i 2. ovoga Zakona i povrata iz članka 357.c stavka 2. ovoga Zakona.
Izvješće o provedbi konverzije kredita
Članak 357.i (NN 102/15)
Kreditna institucija dužna je dostaviti Ministarstvu financija u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona izvješće o rezultatima provedbe konverzije kredita, koje sadrži najmanje sljedeće podatke:
– broj korisnika kredita koji su prihvatili, odnosno nisu prihvatili konverziju kredita denominiranih u CHF u kredite denominirane u EUR
– broj korisnika kredita koji su prihvatili, odnosno nisu prihvatili konverziju kredita denominiranih u kunama s valutnom klauzulom u CHF u kredite denominirane u kunama s valutnom klauzulom u EUR
– broj korisnika kredita koji su prihvatili, odnosno nisu prihvatili konverziju tražbine nastale zbog prestanka ugovora o kreditu denominiranih u CHF i kredita denominiranih u kunama s valutnom klauzulom u CHF
– stanje kredita denominiranih u CHF i kredita denominiranih u kunama s valutnom klauzulom u CHF po vrstama kredita, odnosno tražbina nastalih zbog prestanka ugovora o kreditu denominiranih u CHF odnosno kredita denominiranih u kunama s valutnom klauzulom u CHF, na dan prije konverzije i nakon konverzije, zajedno s iznosima učinka konverzije.
XXIX. OBAVJEŠTAVANJE O POVREDI PROPISA
Obavještavanje o povredi propisa
Članak 358.
(1) Hrvatska narodna banka omogućit će pouzdan način dostavljanja obavijesti o povredi ovoga Zakona i podzakonskih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, Uredbe (EU) 575/2013 i propisa donesenih na temelju te Uredbe.
(2) Hrvatska narodna banka potiče dostavljanje obavijesti o povredi iz stavka 1. ovoga članka.
(3) U svrhu dostavljanja obavijesti iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka:
1) može donijeti procedure kojima pobliže uređuje prihvat obavijesti i postupanje u vezi s dostavljenom obavijesti s jasnim pravilima o povjerljivosti podataka o osobi koja je obavijest dostavila i osobi koja je navodno, u skladu s obavijesti, odgovorna za nezakonitost
2) osigurat će odgovarajuću zaštitu radnika kreditne institucije koji je dostavio obavijest iz stavka 1. ovoga članka u svrhu njegove zaštite od moguće diskriminacije ili drugih oblika dovođenja u nepovoljniji položaj.
(4) Hrvatska narodna banka s osobnim će podacima iz obavijesti iz stavka 1. ovoga članka postupati u skladu s propisima kojima se regulira zaštita osobnih podataka.
(5) Iznimno od stavka 3. točke 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može podatke o osobi koja je dostavila obavijest iz stavka 1. ovoga članka upotrijebiti ako je to nužno u svrhu provođenja istrage u kaznenom postupku ili za pokretanja drugih sudskih postupaka.
Obveza kreditne institucije u vezi s obavještavanjem o povredi propisa
Članak 359.
(1) Kreditna institucija dužna je propisati interne procedure u skladu s kojima njihovi radnici mogu preko posebnog, neovisnog i samostalnog internog kanala prijaviti svaku eventualnu povredu propisa počinjenu od strane odgovornih osoba ili drugih radnika. Interne procedure moraju sadržavati i način na koji će kreditna institucija rješavati te prijave.
(2) Osobe koje su primile informacije iz stavka 1. ovoga članka dužne su ih čuvati kao povjerljive.
(3) Kreditna institucija ne smije ni na koji način radnike koji su dostavili obavijest o povredi iz stavka 1. ovoga članka ili obavijest iz članka 358. ovoga Zakona, diskriminirati, dovoditi u nepovoljniji položaj u odnosu na druge radnike niti takvo postupanje može biti razlog za otkaz ugovora o radu ili drugog ugovora na temelju kojeg radnik radi u kreditnoj instituciji.
(4) Kreditna institucija može zahtjev za uspostavu kanala iz stavka 1. ovoga članka ispuniti i dogovorom sa socijalnim partnerom.
XXIX.a POSTUPAK ZA IZRICANJE UPRAVNIH SANKCIJA
Nadležnost za vođenje postupka izricanja upravne sankcije
Članak 359.a (NN 47/20, 146/20)
Hrvatska narodna banka nadležna je za utvrđivanje povrede, vođenje postupka za izricanje upravne sankcije i izricanje upravnih sankcija pravnoj osobi i odgovornoj osobi za povrede iz članaka 360., 361., 362., 363., 364. i 365. ovoga Zakona.
Upravne sankcije
Članak 359.b (NN 47/20)
(1) Hrvatska narodna banka izriče upravne sankcije kojima je cilj sankcioniranje počinitelja za povrede propisane ovim Zakonom u visini koja odgovara okolnostima pod kojima je povreda počinjena te odvraćanje počinitelja i drugih osoba od takvih povreda propisa ubuduće.
(2) Upravne sankcije su novčana kazna, periodični penali i upozorenje.
(3) Kada izriče upravne sankcije iz stavka 2. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može počinitelju naložiti da prekine postupanje i da ne ponavlja povredu.
Osobe ovlaštene za vođenje postupka izricanja upravne sankcije
Članak 359.c (NN 47/20, 151/22)
(1) Postupak za izricanje upravne sankcije upravni je postupak koji vodi Hrvatska narodna banka.
(2) Postupak izricanja upravne sankcije može voditi samo osoba koja u posljednje dvije godine nije sudjelovala u postupku supervizije nad strankom protiv koje je postupak za izricanje upravnih sankcija pokrenut (u daljnjem tekstu: stranka protiv koje je postupak pokrenut).
XXIX.a.1. TIJEK POSTUPKA
Osnova za pokretanje postupka za utvrđivanje povrede
Članak 359.d (NN 47/20, 151)
(1) Po provedenom postupku supervizije, a na temelju zapisnika iz članka 190. ovoga Zakona i sve pripadajuće dokumentacije te na temelju zahtjeva za pokretanje postupka od strane Europske središnje banke, a na temelju članka 18. stavka 5. Uredbe (EU) br. 1024/2013, Hrvatska narodna banka prethodno će ispitati činjenice, okolnosti i pravne kvalifikacije iz kojih bi mogao proizaći razlog za izricanje upravnih sankcija zbog povrede iz članaka 360. do 365. ovoga Zakona.
(2) U smislu ovoga Zakona, povreda je beznačajna ako je stupanj povrede propisa iz članaka 360., 361., 362., 363., 364., i 365. ovoga Zakona neznatan i ne postoji potreba da se počinitelju izrekne upravna sankcija.
Zaključak o pokretanju postupka za izricanje novčane kazne ili upozorenja
Članak 359.e (NN 47/20, 146/20, 151/22)
(1) Ako Hrvatska narodna banka tijekom prethodnog ispitivanja činjenica, okolnosti i pravne kvalifikacije utvrdi da postoje razlozi za izricanje novčane kazne ili upozorenja zbog povrede iz članaka 360., 361., 362., 363., 364. i 365. ovoga Zakona, pokreće postupak po službenoj dužnosti donošenjem zaključka o pokretanju postupka za izricanje novčane kazne ili upozorenja (u daljnjem tekstu: zaključak o pokretanju postupka).
(2) Zaključak o pokretanju postupka osobito sadrži:
1. oznaku predmeta na koji se zaključak odnosi
2. opis činjeničnog stanja ili okolnosti koje su razlog za pokretanje postupka za izricanje novčane kazne ili upozorenja (opis povrede)
3. pravnu osnovu na temelju koje i u vezi s kojom se pokreće postupak za izricanje novčane kazne ili upozorenja
4. poziv stranki protiv koje je postupak pokrenut na očitovanje o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima koja su važna za odlučivanje
5. poziv stranki protiv koje je postupak pokrenut da dostavi podatke i dokumentaciju relevantnu za utvrđivanje činjeničnog stanja
6. poziv stranki protiv koje je postupak pokrenut da se očituje o svom imovnom stanju
7. poziv stranki protiv koje je postupak pokrenut da navede sve činjenice i okolnosti koje mogu utjecati na to da se izrekne novčana kazna ili upozorenje odnosno koje mogu utjecati na visinu novčane kazne (olakotne i otegotne okolnosti) i
8. poziv stranki protiv koje je postupak pokrenut na predlaganje ostalih dokaza.
(3) Hrvatska narodna banka ovlaštena je prikupljati i obrađivati osobne podatke koji su joj nužni za vođenje postupka za izricanje novčane kazne ili upozorenja.
(4) Zaključak o pokretanju postupka dostavlja se stranki protiv koje je pokrenut postupak.
(5) Postupak za izricanje novčane kazne ili upozorenja smatra se pokrenutim danom donošenja zaključka o pokretanju postupka.
(6) U zaključku o pokretanju postupka određuje se rok u kojem se stranka protiv koje je postupak pokrenut ima pravo očitovati. Rok ne može biti kraći od osam niti dulji od 30 dana.
(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, Hrvatska narodna banka iz opravdanih razloga može na zahtjev stranke protiv koje je postupak pokrenut produljiti rok za dostavu očitovanja za najdulje 30 dana.
(8) Ako se stranka protiv koje je postupak pokrenut ne očituje o zaključku o pokretanju postupka ili ako izjavi da nije u mogućnosti postupiti po tom zaključku, činjenice i okolnosti relevantne za utvrđivanje činjeničnog stanja i utvrđivanje kriterija za izricanje novčane kazne ili upozorenja Hrvatska narodna banka utvrdit će po službenoj dužnosti, na temelju vlastitih saznanja, raspoloživih podataka i dokumentacije te će bez odgađanja stranki protiv koje je pokrenut postupak dostaviti nalaz o utvrđenom činjeničnom stanju iz članka 359.h ovoga Zakona.
Ispitni postupak
Članak 359.f (NN 47/20, 146/20, 151/22)
(1) U svrhu utvrđivanja svih činjenica i okolnosti koje su bitne za odlučivanje o izricanju novčane kazne ili upozorenja Hrvatska narodna banka provodi ispitni postupak.
(2) Pri provođenju ispitnog postupka Hrvatska narodna banka ima ovlasti iz članka 179. i članaka 184. do 187. ovoga Zakona.
(3) Pri provođenju ispitnog postupka Hrvatska narodna banka može se koristiti cjelokupnom dokumentacijom i svim informacijama prikupljenima u postupku supervizije nad kreditnom institucijom te ako ocijeni potrebnim i dokumentaciju drugih nadležnih tijela prikupljenu u okviru njihove supervizorske ovlasti ili drugih tijela u okviru njihove zakonom dane ovlasti.
(4) Ako stranka protiv koje je pokrenut postupak ometa provođenje ispitnog postupka, Hrvatska narodna banka rješenjem će novčano kazniti fizičku osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi u iznosu do najviše 497.710,00 eura te pravnu osobu u iznosu do najviše dvostrukog iznosa ostvarene dobiti ili izbjegnutog gubitka ili u iznosu do najviše 10% ukupnog prihoda ili u iznosu do najviše 497.710,00 eura ili u iznosu do najviše 497.710,00 eura. Tužba na rješenje o novčanoj kazni ne odgađa izvršenje rješenja.
(5) U pozivu za provođenje ispitnih radnji Hrvatska narodna banka o posljedicama ometanja ispitnog postupka iz stavka 4. ovoga članka obavještava stranku protiv koje je postupak pokrenut.
Usmena rasprava
Članak 359.g (NN 47/20, 151/22)
U postupcima izricanja novčane kazne ili upozorenja koje vodi Hrvatska narodna banka na temelju ovoga Zakona može se održati usmena rasprava s koje je javnost isključena.
Nalaz o utvrđenom činjeničnom stanju
Članak 359.h (NN 47/20, 146/20)
(1) Po provedenom ispitnom postupku Hrvatska narodna banka sastavit će nalaz o utvrđenom činjeničnom stanju koji sadrži:
1) utvrđeno činjenično stanje
2) odredbu ovoga Zakona na temelju koje i u vezi s kojom je utvrđena povreda i
3) određivanje novčane kazne ili upozorenja te olakotne i otegotne okolnosti koje su uzete u obzir pri određivanju jedne od tih sankcija, kao i one okolnosti koje su utjecale na određivanje visine novčane kazne ako je kao sankcija određena novčana kazna.
(2) Ako se tijekom postupka utvrdi da ne postoje razlozi za izricanje novčane kazne ili upozorenja, guverner Hrvatske narodne banke može rješenjem obustaviti postupak. Rješenje o obustavi postupka bez odgađanja će se dostaviti stranki protiv koje je postupak pokrenut.
(3) Hrvatska narodna banka će nalaz iz stavka 1. ovoga članka kojim je utvrđena povreda dostaviti stranki protiv koje je postupak pokrenut na očitovanje i pozvati stranku da se očituje u određenom roku koji ne može biti kraći od osam niti dulji od 30 dana od dana primitka nalaza.
(4) U očitovanju na nalaz iz stavka 3. ovoga članka stranka protiv koje je postupak pokrenut može iznositi nove činjenice i dokaze u vezi s njima samo ako dokaže da za odnosne činjenice i dokaze nije znala niti mogla znati pri prethodnom očitovanju u tijeku ovog postupka.
(5) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka, ako Hrvatska narodna banka ocijeni da su nove činjenice i dokazi važni za utvrđivanje činjeničnog stanja, u odnosu na te činjenice i dokaze provest će ispitni postupak i sastaviti novi nalaz o utvrđenom činjeničnom stanju.
(6) Hrvatska narodna banka do okončanja postupka može izmijeniti nalaz iz stavka 1. ovoga članka u dijelu određivanja novčane kazne odnosno upozorenja, o čemu sastavlja novi nalaz o utvrđenom činjeničnom stanju i dostavlja ga stranki na očitovanje u skladu sa stavkom 3. ovoga članka.
Kriteriji za izricanje novčane kazne ili upozorenja
Članak 359.i (NN 47/20, 146/20)
(1) Pri izricanju novčane kazne ili upozorenja Hrvatska narodna banka uzet će u obzir sve okolnosti koje utječu na to da određena novčana kazne odnosno upozorenje ili visina novčane kazne ako je određena novčana kazna, bude lakša ili teža, a osobito olakotne i otegotne okolnosti kao što su:
– težina, ponavljanje, učestalost ili trajanje povrede
– stupanj odgovornosti stranke protiv koje je postupak pokrenut
– financijska snaga stranke protiv koje je postupak pokrenut
– značaj stečene dobiti ili izbjegnutog gubitka stranke protiv koje je postupak pokrenut, ako ih je moguće utvrditi
– gubici koje su zbog počinjene povrede imale treće osobe, ako ih je moguće utvrditi
– suradnja koju stranka protiv koje je postupak pokrenut pokazuje
– ponašanje stranke protiv koje je postupak pokrenut nakon povrede
– prethodna kršenja koja su utvrđena za stranku za koju je postupak pokrenut i
– posljedice takve povrede za stabilnost financijskog sustava i potrošače.
(2) Za povrede iz koristoljublja kojim je ostvarena imovinska korist stranka protiv koje je postupak pokrenut može se strože kazniti, najviše do dvostruko propisane kazne za tu povredu.
Nadležnost za donošenje rješenja o izricanju upravne sankcije
Članak 359.j (NN 47/20, 146/20, 151/22)
(1) Rješenje o izricanju novčane kazne ili upozorenja donosi Savjet Hrvatske narodne banke.
(2) Rješenje o utvrđivanju periodičnih penala i rješenje o izricanju ukupnog iznosa periodičnih penala donosi guverner.
(3) Rješenje iz stavka 1. ili 2. ovoga članka Hrvatska narodna banka dostavlja počinitelju povrede u postupku u roku od osam dana od dana donošenja rješenja Savjeta Hrvatske narodne banke.
Upravni spor/Sudska zaštita
Članak 359.k (NN 47/20, 151/22)
(1) Tužba protiv rješenja Hrvatske narodne banke o izricanju upravne sankcije zadržava izvršenje rješenja o izrečenoj upravnoj sankciji.
(2) Svi sporovi pred upravnim sudom pokrenuti protiv rješenja o izricanju upravne sankcije su žurni.
(3) S rasprave u upravnom sporu javnost je isključena.
Postupak izvršenja novčane kazne ili izrečenog ukupnog iznosa periodičnih penala
Članak 359.l (NN 47/20, 146/20)
(1) U rješenju Hrvatske narodne banke kojim se izriče novčana kazna ili ukupan iznos periodičnih penala naznačit će se rok i način uplate izrečene novčane kazne ili ukupnog iznosa periodičnih penala.
(2) Novčana kazna ili ukupan iznos periodičnih penala uplaćuje se po izvršnosti rješenja Hrvatske narodne banke ako nije uložena tužba odnosno po izvršnosti sudske odluke.
(3) Hrvatska narodna banka može sa strankom sklopiti upravni ugovor radi izvršenja rješenja na prijedlog stranke kojoj je izrečena novčana kazna ili izrečen ukupan iznos periodičnih penala na rok koji ne može biti duži od 12 mjeseci, za koje vrijeme ne teče zastara iz članka 359.n ovoga Zakona.
(4) Izrečene novčane kazne i izrečeni ukupni periodični penali prihod su državnog proračuna.
(5) Ako počinitelj povrede ne uplati u naznačenom roku novčanu kaznu ili izrečeni ukupan iznos periodičnih penala, Hrvatska narodna banka će tijelu nadležnom za provedbu ovrhe na novčanim sredstvima podnijeti nalog za naplatu novčane kazne ili izrečenog ukupnog iznosa periodičnih penala prisilnim putem, sukladno posebnom zakonu, a iznosi prisilno naplaćene novčane kazne ili izrečenog ukupnog iznosa periodičnih penala uplaćuju se izravno u korist državnog proračuna.
Zastara za izricanje upravne sankcije
Članak 359.m (NN 47/20)
(1) Postupak za izricanje upravne sankcije ne može biti pokrenut nakon što istekne rok od pet godina od dana kada je počinjena povreda. Povreda je počinjena u vrijeme kada je počinitelj povrede radio ili je bio dužan raditi, bez obzira na to kada je nastupila posljedica povrede.
(2) Sastoji li se djelatnost počinitelja iz više vremenski odvojenih radnji, povreda je počinjena danom posljednje radnje, a kod povreda kod kojih radnja traje, danom prestanka posljednje radnje.
(3) Zastarijevanje iz stavka 1. ovoga članka prekida se svakom radnjom Hrvatske narodne banke poduzetom radi utvrđivanja povrede i izricanja upravne sankcije zbog te povrede. Prekid zastare započinje danom kada je stranka primila obavijest o poduzetoj radnji Hrvatske narodne banke.
(4) Poslije svakog prekida zastara počinje ponovno teći, ali se postupak ni u kojem slučaju ne može voditi protekom dvostrukog vremena određenog stavkom 1. ovoga članka, a da Hrvatska narodna banke nije izrekla upravnu sankciju.
(5) Zastara izricanja upravne sankcije iz prethodnog stavka ne teče:
– za vrijeme trajanja postupka pred upravnim sudom koji se vodi u vezi s rješenjem Hrvatske narodne banke o izricanju upravne sankcije i
– za vrijeme trajanja kaznenog postupka koji se protiv stranke vodi u vezi s istim činjenicama.
Zastara izvršenja novčane kazne ili izrečenog ukupnog iznosa periodičnih penala
Članak 359.n (NN 47/20, 146/20, 151/22)
(1) Novčana kazna ili ukupan iznos periodičnih penala izrečen na temelju ovoga Zakona ne može se izvršiti ako od dana izvršnosti rješenja Hrvatske narodne banke kojim je izrečena novčana kazna odnosno izrečen ukupan iznos periodičnih penala i/ili izvršnosti odluke suda istekne rok od pet godina.
(2) Zastara počinje teći od dana kada je stranka uredno zaprimila izvršnu odluku suda ili od dana izvršnosti rješenja Hrvatske narodne banke iz stavka 1. ovoga članka ako stranka nije podnijela tužbu na to rješenje.
(3) Poslije svakog prekida zastara počinje ponovno teći.
(4) Zastara iz stavka 1. ovoga članka prekida se:
– dok ne prođe rok za plaćanje izrečene novčane kazne odnosno izrečenog ukupnog iznosa periodičnih penala ili
– svakom radnjom Hrvatske narodne banke poduzetom radi izvršenja novčane kazne odnosno izrečenog ukupnog iznosa periodičnih penala.
Evidencija o izrečenim upravnim sankcijama
Članak 359.o (NN 47/20)
(1) Evidenciju o izrečenim upravnim sankcijama vodi Hrvatska narodna banka na temelju ovoga Zakona.
(2) Podaci iz evidencije o izrečenim upravnim sankcijama mogu se dati na pisani obrazloženi zahtjev:
– sudovima
– tijelima državne uprave koja vode prekršajni postupak
– nadležnim tijelima u izvršavanju njihovih ovlasti
– državnim tijelima – ovlaštenim tužiteljima kada se radi o prekršajnom postupku protiv počinitelja povrede za kojeg se traže podaci
– državnim tijelima kad se radi o povjeravanju određenih poslova i zadataka u državnoj službi ili kada je to potrebno za ostvarivanje određenih prava osobe za koju se traže podaci kod tijela državne uprave ili tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u upravnom postupku iz njihove nadležnosti i
– tijelima unutarnjih poslova radi otkrivanja počinitelja prekršaja.
(3) Svatko ima pravo tražiti podatke o sebi iz evidencije o izrečenim upravnim sankcijama.
(4) Istekom pet godina od pravomoćnosti rješenja o izricanju upravne sankcije odnosno sudske odluke Hrvatska narodna banka iz evidencije o izrečenim upravnim sankcijama briše podatak o izrečenoj upravnoj sankciji.
Upozorenje
Članak 359.p (NN 47/20)
Upozorenje je upravna sankcija koju Hrvatska narodna banka može izreći počinitelju za povrede propisane ovim Zakonom ako se radi o iznimno laganom obliku te povrede i kada se s obzirom na sve okolnosti koje se tiču počinitelja steknu uvjeti za postizanje svrhe sankcioniranja bez izricanja novčane kazne.
Periodični penali
Članak 359.r (NN 47/20, 146/20, 151/22)
(1) Hrvatska narodna banka može izreći periodične penale kreditnim institucijama u slučaju trajnog kršenja ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, odluka ili uredbi Europske središnje banke, rješenja koja su donesena na temelju ovoga Zakona ili odluka koje je Hrvatska narodna banka donijela po uputi Europske središnje banke.
(2) Hrvatska narodna banka izriče periodične penale kada je povreda još uvijek u tijeku, radi prisiljavanja kreditne institucije na ispunjavanje obveze koja se krši.
(3) Periodični penali moraju biti djelotvorni i razmjerni, a gornja granica jest 5% prosječnog dnevnog prihoda po danu povrede.
(4) Periodični penali računaju se za svaki dan trajanja kršenja iz stavka 1. ovoga članka.
(5) U rješenju o utvrđivanju periodičnih penala Hrvatska narodna banka odmjerit će iznos periodičnih penala te navesti datum od kojeg počinju teći periodični penali i rok na koji se periodični penali izriču, a koji ne može biti duži od šest mjeseci.
(6) Ako je stranka protiv koje je postupak pokrenut otklonila povredu nakon isteka roka iz stavka 5. ovoga članka, Hrvatska narodna banka će rješenjem o izricanju ukupnog iznosa periodičnih penala utvrditi da stranka nije otklonila povredu te da je istekao rok iz stavka 5. ovoga članka, utvrditi ukupan iznos periodičnih penala za sve dane roka iz stavka 5. ovoga članka te rok u kojem je kreditna institucija dužna platiti navedeni iznos.
(7) Ako je stranka protiv koje je postupak pokrenut otklonila povredu u roku iz stavka 5. ovoga članka, Hrvatska narodna banka će rješenjem o izricanju ukupnog iznosa periodičnih penala utvrditi datum prestanka povrede, utvrditi ukupan iznos periodičnih penala za sve dane trajanja povrede te rok u kojem je kreditna institucija dužna platiti navedeni iznos.
(8) Na postupak izricanja periodičnih penala ne primjenjuju se odredbe članaka 359.e do 359.i ovoga Zakona, već se na odgovarajući način primjenjuje postupak iz glave XXVII. ovoga Zakona.
Članak 359.s (NN 47/20, 151/22)
Brisan.
Članak 359.t (NN 146/20, 151/22)
Brisan.
XXX. PREKRŠAJNE ODREDBE I POVREDE PROPISA
Povrede kreditnih institucija
Članak 360. (NN 19/15, 15/18, 47/20, 146/20, 151/22)
(1) Novčanom kaznom u visini do dvostrukog iznosa ostvarene dobiti ili izbjegnutog gubitka ili u iznosu do 10% ukupnog prihoda kaznit će se kreditna institucija:
1) ako kreditira ili izdaje garancije odnosno druga jamstva protivno odredbama članka 21. ovoga Zakona
2) ako stekne udio u drugoj pravnoj osobi protivno odredbama članka 23. ovoga Zakona
3) ako ne osigura da stjecatelj kojemu je naložena prodaja dionica u skladu s člankom 30. stavkom 1. ili 2. ovoga Zakona ne ostvaruje prava glasa iz dionica za koje mu je naložena prodaja, što je protivno članku 30. stavku 8. točki 1. ovoga Zakona
3.a) ako do isteka naloženih rokova za prodaju dionica mjesečno ne izvještava Hrvatsku narodnu banku o svim promjenama dioničara, što je protivno članku 30. stavku 8. točki 2. ovoga Zakona
4) ako prekrši odredbe o upravi iz članka 36. stavaka 1., 2., 3., 4., 5. ili 6. ovoga Zakona
4.a) ako ne osigura da članovi uprave kreditne institucije u svakom trenutku ispunjavaju uvjete za članstvo u upravi sukladno članku 38. stavku 1. ovoga Zakona, što je protivno članku 38. stavku 2. ovoga Zakona
4.b) ako ne osigura da članovi nadzornog odbora kreditne institucije u svakom trenutku ispunjavaju uvjete za članstvo u nadzornom odboru sukladno članku 45. stavku 1. ovoga Zakona, što je protivno članku 45. stavku 2. ovoga Zakona
5) ako protivno članku 46. stavku 1. ovoga Zakona izabere ili imenuje člana nadzornog odbora bez prethodne suglasnosti
6) ako obavlja djelatnosti protivno članku 59. ovoga Zakona
7) ako bez odobrenja Hrvatske narodne banke provede statusnu promjenu iz članka 63. ovoga Zakona ili ne obavijesti vjerovnike protivno članku 63. stavku 11. ovoga Zakona
8) ako bez odobrenja Hrvatske narodne banke osnuje podružnicu u drugoj državi članici, a o tome nije prethodno obavijestila Hrvatsku narodnu banku u skladu s člankom 75. stavkom 1. ovoga Zakona
9) ako kao matična kreditna institucija nije prethodno obavijestila Hrvatsku narodnu banku da je financijska institucija koja je njezino društvo kći osnovala podružnicu u drugoj državi članici u skladu s člankom 76. stavkom 1. ovoga Zakona
10) ako započne pružati usluge preko podružnice u drugoj državi članici protivno članku 77. ovoga Zakona
11) ako započne neposredno pružati bankovne usluge ili priznate financijske usluge, a da o namjeri pružanja usluga prethodno ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku u skladu s člankom 80. stavkom 1. ovoga Zakona
12) ako kao matična kreditna institucija u RH nije prethodno obavijestila Hrvatsku narodnu banku da je financijska institucija koja je njezino društvo kći započela neposredno pružati priznate financijske usluge u skladu s člankom 80. stavkom 2. ovoga Zakona
13) ako osnuje podružnicu u trećoj zemlji bez prethodnog odobrenja Hrvatske narodne banke u skladu s člankom 81. stavkom 3. ovoga Zakona
14) ako isplaćuje akontaciju dobiti ili dividende, dobit ili dividendu ili obavlja isplate na temelju sudjelovanja uprave, nadzornog odbora i radnika u dobiti društva protivno članku 99. ovoga Zakona
15) ako ne uspostavi ili ako ne primjenjuje politike primitaka razmjerno svojoj veličini, unutarnjoj organizaciji te vrsti, opsegu i složenosti poslova koje obavlja, što je protivno članku 100. stavku 1. ovoga Zakona
15.a) ako postupi suprotno zahtjevima vezanima za određivanje identificiranih radnika, uz primitke radnika ili načinu i opsegu primjene tih zahtjeva, te ako ne izvješćuje Hrvatsku narodnu banku na način i u rokovima iz podzakonskog propisa donesenog na temelju članka 100. stavka 4. ovoga Zakona
15.b) ako odredi odnos između varijabilnoga i fiksnog dijela ukupnih primitaka suprotno članku 100.a stavku 1. ovoga Zakona
15.c) ako u roku od pet radnih dana od dana održane glavne skupštine ne obavijesti Hrvasku narodnu banku o donesenoj odluci glavne skupštine o odobrenom višem odnosu varijabilnih i fiksnih primitaka, uključujući naznaku višeg odnosa, ili o odobrenim različitim višim odnosima varijabilnih i fiksnih primitaka, ako primjenjuje različite više odnose za različite poslovne jedinice, kontrolne i ostale funkcije te različite kategorije identificiranih radnika, uključujući naznaku različitih viših odnosa, što je protivno članku 100.a stavku 3. ovoga Zakona
15.d) ako u roku od pet radnih dana od dana održane glavne skupštine Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi informacije o broju radnika (kraj posljednje financijske godine), broju identificiranih radnika (rezultat posljednjeg utvrđivanja), ukupnoj bilanci (kraj posljednje financijske godine), odluci glavne skupštine kreditne institucije, odnosu koji je odredila ili ako su odobreni različiti odnosi unutar kreditne institucije, poslovnim područjima i odobrenim postotcima te maksimalno odobrenom odnosu, što je protivno članku 100.a stavka 4. ovoga Zakona
15.e) ako upotrijebi instrumente za dodjelu varijabilnih primitaka u obliku redovnih dionica kreditne institucije koja je izravno ili neizravno nadređena kreditnoj instituciji ili u obliku instrumenata povezanih s redovnim dionicama kreditne institucije koja je izravno ili neizravno nadređena kreditnoj instituciji te koji imaju ugovornu odredbu kojom se najveća moguća vrijednost instrumenta ograničuje na onu vrijednost koja je vrijedila na dan dodjele primitaka, a nije ispunjen uvjet da upravljanje kapitalom na razini grupe kreditnih institucija u kojoj je kreditna institucija članica onemogućuje ili znatno otežava upotrebu instrumenata koje je izdala sama kreditna institucija, što je suprotno članku 100.b ovoga Zakona
16) ako ne uspostavi ili ne provodi sustav upravljanja u skladu s člankom 101. stavkom 1. ovoga Zakona
17) ako ne uspostavi djelotvorno upravljanje svim rizicima u skladu s člankom 103. ovoga Zakona ili ako postupi suprotno pravilima o upravljanju kreditnim, tržišnim, operativnim i ostalim rizicima iz podzakonskog propisa donesenog na temelju članka 101. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona
18) ako ne izračunava promjenu ekonomske vrijednosti kreditne institucije koja proizlazi iz knjige pozicija kojima se ne trguje, a nastala je kao rezultat standardnog kamatnog šoka, ako ne izvijesti Hrvatsku narodnu banku o izloženosti kamatnom riziku u knjizi pozicija kojima se ne trguje ili ako postupi suprotno ostalim postupcima i načelima za upravljanje kamatnim rizikom u knjizi banke iz podzakonskog propisa donesenog na temelju članka 101. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona
19) ako postupi suprotno pravilima o upravljanju likvidnosnim rizikom iz podzakonskog propisa donesenog na temelju članka 101. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona
20) ako postupi suprotno pravilima o upravljanju informacijskim sustavom i rizicima koji proizlaze iz korištenja informacijskog sustava iz podzakonskog propisa donesenog na temelju članka 101. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona
21) ako ne raspoređuje izloženosti u skupine prema nadoknadivosti, ako ne provodi vrijednosno usklađivanje, ispravke vrijednosti za bilančne stavke te rezerviranja za izvanbilančne stavke ili ako postupi suprotno ostalim pravilima o praćenju portfelja koji nose kreditni rizik iz podzakonskog propisa donesenog na temelju članka 101. stavka 2. točke 2. ovoga Zakona
22) ako ne utvrđuje grupu povezanih osoba u skladu s podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 101. stavka 2. točke 3. ovoga Zakona
23) ako postupi suprotno pravilima u vezi s obvezom rezerviranja sredstava za sudske sporove i pravnim rizikom iz podzakonskog propisa donesenog na temelju članka 101. stavka 2. točke 4. ovoga Zakona
24) brisano
25) ako ne izradi ili Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi plan oporavka ili doneseni plan oporavka ne primjenjuje ili ne ažurira plan oporavka, što je protivno članku 154. stavcima 1., 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona te članku 154.a stavku 1. ovoga Zakona, ili ako plan oporavka ne izradi na način i u opsegu propisanom podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 101. stavka 2. točke 8. ovoga Zakona ili ako plan oporavka nema sadržaj propisan podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 101. stavka 2. točke 7. ovoga Zakona ili ako plan oporavka nije dostavljen na način i u rokovima za njihovu dostavu, čime postupa protivno podzakonskom propisu donesenom na temelju članka 101. stavka 2. točke 8. ovoga Zakona
26) ako ne formira rezerve za opće bankovne rizike i ako ne izračunava stanje pojedinačnih i svih otvorenih stavki i najveću dopuštenu razliku između tih stavki i ograničenja kojima se određuju posebni uvjeti poslovanja u skladu s podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 101. stavka 3. ovoga Zakona
27) ako ne uspostavi ili ne provodi djelotvoran sustav unutarnjih kontrola u svim područjima poslovanja koji obuhvaća primjeren organizacijski ustroj, organizacijsku kulturu, uspostavu kontrolnih funkcija kreditne institucije, adekvatne kontrolne aktivnosti i podjelu dužnosti, prikladne unutarnje kontrole integrirane u poslovne procese i aktivnosti kreditne institucije i prikladne administrativne i računovodstvene postupke, što je protivno članku 104. stavku 2. ovoga Zakona
27.a) ako ne uspostavi funkciju kontrole rizika, funkciju praćenja usklađenosti ili funkciju unutarnje revizije, čime postupa protivno članku 105. stavku 1. ovoga Zakona
27.b) ako ne uspostaviti stalne i djelotvorne kontrolne funkcije s odgovarajućim ovlastima neovisne o poslovnim procesima i aktivnostima u kojima rizik nastaje, odnosno koje kontrolne funkcije prate i nadziru, razmjerno svojoj veličini te vrsti, opsegu i složenosti poslova u skladu sa svojim profilom rizičnosti, čime postupa protivno članku 106. stavku 1. ovoga Zakona
27.c) ako ne organizira funkciju unutarnje revizije kao poseban organizacijski dio, funkcionalno i organizacijski neovisnu o aktivnostima koje revidira i o drugim organizacijskim dijelovima kreditne institucije, čime postupa protivno članku 106. stavku 4. ovoga Zakona
27.d) ako ne organizira kontrolne funkcije na način da pokrije sve značajne rizike kojima jest ili kojima bi kreditna institucija mogla biti izložena u svom poslovanju, čime postupa protivno članku 106. stavku 5. ovoga Zakona
27.e) ako ne uspostaviti kontrolne funkcije na način da se izbjegne sukob interesa, čime postupa protivno članku 106. stavku 6. ovoga Zakona
27.f) ako u cijelosti eksternalizira kontrolne funkcije, čime postupa protivno članku 106. stavku 7. ovoga Zakona
27.g) ako razmjerno svojoj veličini, vrsti, opsegu i složenosti poslova za obavljanje poslova svake kontrolne funkcije ne osigura dostatan broj osoba koje moraju imati odgovarajuće stručno znanje i iskustvo, čime postupa protivno članku 107. stavku 1. ovoga Zakona
27.h) ako za obavljanje pojedine kontrolne funkcije ne imenuje odgovornu osobu za rad te funkcije, čime postupa protivno članku 107. stavku 2. ovoga Zakona ili
27.i) ako u roku od tri dana ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o imenovanju odgovorne osobe za rad svake kontrolne funkcije ili ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o razlozima za zamjenu odgovorne osobe za rad pojedine kontrolne funkcije, čime postupa protivno članku 107. stavku 4. ovoga Zakona
28) ako osoba odgovorna za rad kontrolne funkcije ne obavijesti upravu, nadzorni odbor i Hrvatsku narodnu banku u skladu s odredbom članka 108. ovoga Zakona
28.a) ako postupi protivno podzakonskom propisu kojim se uređuju kontrolne funkcije donesenom na temelju članka 105. stavka 3. ovoga Zakona
29) ako ne uspostavi, ne provodi i redovito ne provjerava strategije i postupke procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala u skladu s člankom 113. ovoga Zakona
30) ako primjenjuje interne modele ili pristupe ili ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o planiranoj izmjeni internog modela ili prestanku ispunjavanja uvjeta za izdavanje odobrenja protivno članku 114. ovoga Zakona ili protivno dijelu trećem Uredbe (EU) br. 575/2013
30.a) ako se redovnim osnovnim kapitalom koji održava radi ispunjavanja zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj koristi za ispunjavanje zahtjeva navedenih u članku 92. stavku 1. točkama a), b) i c) Uredbe (EU) br. 575/2013 ili ispunjavanje zahtjeva za dodatni regulatorni kapital koji je Hrvatska narodna banka naložila na temelju članka 228. ovoga Zakona, a koji se koriste za pokrivanje rizika osim rizika prekomjerne financijske poluge ili ispunjavanje smjernica o kojima je Hrvatska narodna banka obavijestila kreditnu instituciju u skladu s člankom 228.a ovoga Zakona koje se koriste za pokrivanje rizika, osim rizika prekomjerne financijske poluge, što je protivno članku 115.a stavku 1. ovoga Zakona
30.b) ako se redovnim osnovnim kapitalom, koji održava za ispunjavanje jednog od zaštitnih slojeva, koristi za ispunjavanje drugih primjenjivih zaštitnih slojeva, što je protivno članku 115.a stavku 2. ovoga Zakona
30.c) ako se redovnim osnovnim kapitalom, koji održava radi ispunjavanja zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj, koristi za ispunjavanje zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze GSV kreditne institucije iz članka 92.a Uredbe (EU) br. 575/2013 ili ispunjavanje zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze GSV kreditne institucije izvan EU-a iz članka 92.b Uredbe (EU) br. 575/2013 ili ispunjavanje minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze naloženog na temelju članka 26. Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava ili ispunjavanje minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze za sanacijske subjekte koji su dio GSV kreditnih institucija i Unijina značajna društva kćeri GSV kreditnih institucija izvan EU-a, što je protivno članku 115.a stavku 3. ovoga Zakona
31) Brisan
32) Brisan
33) Brisan
34) Brisan
35) ako provodi raspodjele u vezi s redovnim osnovnim kapitalom protivno odredbama članka 140. stavka 1. ovoga Zakona
36) ako ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o izračunatom najvećem raspodjeljivom iznosu na način iz članka 140. stavka 2. ovoga Zakona
37) ako ne izračunava ili netočno izračunava najveći raspodjeljivi iznos u skladu s podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 140. stavka 10. ovoga Zakona
38) ako provodi raspodjele u vezi s redovnim osnovnim kapitalom, stvori obvezu isplate varijabilnih primitaka ili diskrecijskih mirovinskih pogodnosti, isplaćuje varijabilne primitke ili provodi plaćanja po instrumentima dodatnog osnovanog kapitala prije nego što je izračunala najveći raspodjeljivi iznos, čime postupa suprotno odredbama članka 140. stavka 3. ovoga Zakona, ili na taj način raspodijeli iznos koji prelazi najveći raspodjeljivi iznos, čime postupa suprotno članku 140. stavku 5. ovoga Zakona
38.a) ako ispunjava zahtjeve za zaštitni sloj omjera financijske poluge na temelju članka 92. stavka 1.a Uredbe (EU) br. 575/2013, a provodi raspodjele u vezi s osnovnim kapitalom i time smanjuje osnovni kapital do razine na kojoj se više ne ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj, što je protivno članku 140. stavku 6. ovoga Zakona
38.b) ako ne ispunjava zahtjev za zaštitni sloj omjera financijske poluge, a ne izračuna najveći raspodjeljivi iznos u vezi s omjerom financijske poluge (engl. Leverage ratio related maximum distributable amount, L-MDA) u skladu s podzakonskim propisom iz članka 140. stavka 10. ovoga Zakona i/ili ako o izračunanom raspodjeljivom iznosu bez odgode ne izvijesti Hrvatsku narodnu banku, što je protivno članku 140. stavku 7. ovoga Zakona
38.c) ako provodi raspodjele u vezi s redovnim osnovnim kapitalom, stvori obvezu isplate varijabilnih primitaka ili diskrecijskih mirovinskih pogodnosti, isplaćuje varijabilne primitke ili provodi plaćanja po instrumentima dodatnog osnovanog kapitala prije nego što je izračunala najveći raspodjeljivi iznos u vezi s omjerom financijske poluge (engl. Leverage ratio related maximum distributable amount, L-MDA), čime postupa suprotno odredbama članka 140. stavka 8. ovoga Zakona, ili na taj način raspodijeli iznos koji prelazi najveći raspodjeljivi iznos, čime postupa suprotno članku 140. stavku 10. ovoga Zakona
39) ako ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o namjeri provođenja raspodjele dobiti ili radnji iz članka 140. stavka 3. ovoga Zakona ili ne dostavi propisane informacije, što je suprotno odredbama članka 142. stavka 1. ovoga Zakona
40) ako ne uspostavi, ne provodi i redovito ne provjerava sustave u skladu s člankom 142. stavkom 2. ovoga Zakona
41) ako ne izradi na propisani način plan za očuvanje kapitala ili ga ne dostavi Hrvatskoj narodnoj banci u propisanom roku, što je suprotno odredbama članka 143. stavka 1. ili 3. ovoga Zakona
42) ako ne poduzme mjere za očuvanje kapitala, što je protivno članku 143.a stavcima 1., 2. ili 3. ovoga Zakona, ili ako postupi protivno podzakonskom propisu donesenom na temelju članka 143.a stavka 4. ovoga Zakona
42.a) ako ne poduzme mjere iz članka 144.a ovoga Zakona ili ako postupi protivno podzakonskom propisu donesenom na temelju članka 144.a ovoga Zakona
42.b) ako pri izračunu vrijednosti izloženosti za potrebe članka 395. Uredbe (EU) br. 575/2013 umanji vrijednost izloženosti ili dijela izloženosti koja je, u skladu s člankom 125. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, u potpunosti osigurana stambenim nekretninama ili je, u skladu s člankom 126. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, u potpunosti osigurana poslovnim nekretninama za založeni iznos tržišne vrijednosti ili hipotekarne vrijednosti dotične nekretnine, što je protivno članku 145.b ovoga Zakona
42.c) ako u prijelaznom razdoblju određenom u članku 493. stavku 3. Uredbe (EU) 575/2013 izloženost kreditne institucije iz točke c) istog članka, uključujući sudjelujući udjel ili druge vrste ulaganja kreditne institucije prema njezinu matičnom društvu, ostalim društvima kćerima tog matičnog društva ili vlastitim društvima kćerima, pod uvjetom da su ta društva obuhvaćena supervizijom na konsolidiranoj osnovi kojoj podliježe i sama kreditna institucija, u skladu s glavom XXII. ovoga Zakona, Uredbom br. (EU) 575/2013, propisima kojima se uređuje poslovanje financijskih konglomerata ili s istovjetnim propisima koji su na snazi u trećoj zemlji prelazi 25% osnovnog kapitala kreditne institucije
43) ako sklopi pravni posao bez prethodne suglasnosti nadzornog odbora protivno odredbama članka 147. ovoga Zakona
44) ako postupi suprotno odredbama o ograničenju ulaganja iz članka 148. stavka 1. ovoga Zakona i ako ne izračunava ograničenja ulaganja ili ako postupi suprotno ostalim pravilima u vezi s ograničenjem ulaganja u materijalnu imovinu iz podzakonskog propisa donesenog na temelju članka 101. stavka 2. točke 6. ovoga Zakona
45) ako izvrši ulaganja bez prethodne suglasnosti Hrvatske narodne banke protivno odredbama članka 149. stavka 1. ili 2. ovoga Zakona
46) ako postupi protivno odredbama o kupoprodaji plasmana iz članka 150. stavaka 2. do 5. i 8. ovoga Zakona ili ako postupi protivno podzakonskom propisu donesenom na temelju članka 150. stavka 7. ovoga Zakona
47) ako ne izvijesti Hrvatsku narodnu banku o činjenicama i okolnostima iz članka 151. ovoga Zakona
48) ako Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi izvješća i informacije iz članka 153. ovoga Zakona
49) ako Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi izvješća ili ih ne objavi u skladu s odredbama članaka 163. i 164. ovoga Zakona
50) ako ne obavi zakonsku reviziju financijskih izvještaja iz članka 168. stavka 1. ovoga Zakona
51) ako objavi godišnje financijske izvještaje odnosno godišnje konsolidirane financijske izvještaje koji su odbijeni odnosno odbačeni, ili ako ne osigura da godišnji financijski izvještaji odnosno godišnji konsolidirani financijski izvještaji koji su odbijeni odnosno odbačeni ne budu javno objavljeni, ili ako su godišnji financijski izvještaji odnosno godišnji konsolidirani financijski izvještaji koji su odbijeni odnosno odbačeni već dostavljeni radi javne objave Financijskoj agenciji odnosno uređenom tržištu vrijednosnih papira, bez odgađanja ne obavijesti Financijsku agenciju i uređena tržišta vrijednosnih papira na kojima ima uvrštene vrijednosnice o činjenicama da su rješenjem Hrvatske narodne banke odbijeni odnosno odbačeni njezini revidirani godišnji financijski izvještaji odnosno godišnji konsolidirani financijski izvještaji, ili ako istu obavijest bez odgađanja ne objavi na svojim internetskim stranicama, a što je protivno članku 173. stavku 7. ovoga Zakona
52) ako ovlaštenoj osobi ne omogući obavljanje neposrednog nadzora na način i pod uvjetima iz članaka 184., 186. i 187. ovoga Zakona
53) ako ne postupi prema rješenju koje je Hrvatska narodna banka donijela temeljem odredbi ovog Zakona ili Uredbe (EU) br. 575/2013
54) ako ne izvijesti Hrvatsku narodnu banku o datumu održavanja glavne skupštine u roku propisanom za obavještavanje dioničara kreditne institucije o održavanju glavne skupštine ili ne dopusti predstavniku Hrvatske narodne banke prisustvovanje na glavnoj skupštini na način iz članka 227. stavka 1. ili 2. ovoga Zakona
55) ako ne ispuni obvezu u vezi s obavještavanjem o povredi propisa na način iz članka 359. ovoga Zakona ili na bilo koji način dovodi u nepovoljniji položaj radnika kreditne institucije koji je dostavio obavijest o povredi propisa
56) ako u razdoblju do donošenja propisa utemeljenih na ovom Zakonu i Uredbi (EU) br. 575/2013 ne postupi u skladu s odredbama podzakonskih propisa iz članka 388. ovoga Zakona
57) ako ne izračunava regulatorni kapital u skladu s dijelom drugim Uredbe (EU) br. 575/2013 ili u skladu s tehničkim standardom koji je donijela Europska komisija na temelju odredbe iz dijela drugog Uredbe (EU) br. 575/2013
58) ako je rasporedila instrumente kapitala iz članaka 26., 52. i 63. Uredbe (EU) br. 575/2013 kao instrumente redovnoga osnovnoga kapitala, dodatnoga osnovnoga kapitala ili dopunskoga kapitala bez prethodno dobivenog odobrenja Hrvatske narodne banke za raspoređivanje instrumenta kapitala kao instrumenata redovnoga osnovnoga kapitala, dodatnoga osnovnoga kapitala odnosno instrumenata dopunskoga kapitala, što je u suprotnosti s člankom 26. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 odnosno člankom 114. stavkom 4. ovoga Zakona
59) ako izvrši isplatu imateljima instrumenata uključenih u regulatorni kapital u slučajevima kada je člancima 28., 51. ili 63. Uredbe (EU) 575/2013 zabranjena takva isplata
60) ako joj je stopa redovnog osnovnog kapitala ispod visine propisane člankom 92. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili ako joj je stopa osnovnog kapitala ispod visine propisane člankom 92. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili ako joj je stopa ukupnog kapitala ispod visine propisane člankom 92. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili ako joj je regulatorni kapital ispod visine propisane člankom 93. Uredbe (EU) br. 575/2013
61) ako ne izračunava kapitalne zahtjeve u skladu s dijelom trećim Uredbe (EU) br. 575/2013 ili u skladu s tehničkim standardom koji je donijela Europska komisija na temelju odredbe iz dijela trećeg Uredbe (EU) br. 575/2013
62) ako Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi podatke o ispunjavanju kapitalnih zahtjeva navedenih u članku 92. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili dostavlja nepotpune ili netočne informacije, čime postupa suprotno članku 99. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili tehničkom standardu koji je donijela Europska komisija na temelju članka 99. Uredbe (EU) br. 575/2013
63) ako Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi podatke o gubicima i vrijednostima izloženosti ili su dostavljeni podaci netočni ili nepotpuni, čime postupa suprotno članku 101. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili tehničkom standardu koji je donijela Europska komisija na temelju članka 101. Uredbe (EU) br. 575/2013
64) ako ne ispunjava obveze vezane uz knjigu trgovanja iz članaka 102. do 106. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili ne ispunjava obveze vezane uz knjigu trgovanja i bonitetno vrednovanje u skladu s tehničkim standardom koji je donijela Europska komisija na temelju članka 105. Uredbe (EU) br. 575/2013
65) ako ne izračunava izloženost ili ne postupa u skladu s ostalim zahtjevima vezanima uz velike izloženosti iz dijela četvrtog Uredbe (EU) br. 575/2013 ili ne izračunava izloženost ili ne postupa u skladu s ostalim zahtjevima vezanima uz velike izloženosti u skladu s tehničkim standardom koji je donijela Europska komisija na temelju odredbe iz dijela četvrtog Uredbe (EU) br. 575/2013
66) ako Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi podatke o velikim izloženostima ili su dostavljeni podaci netočni ili nepotpuni, što je u suprotnosti s člankom 394. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili tehničkim standardom koji je donijela Europska komisija na temelju članka 394. Uredbe (EU) br. 575/2013
67) ako joj izloženost prelazi ograničenje iz članka 395. Uredbe (EU) br. 575/2013
68) ako ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o prekoračenju najveće dopuštene izloženosti na način kako je propisano člankom 396. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili ako sukladno članku 396. Uredbe (EU) br. 575/2013 ne dostavi Hrvatskoj narodnoj banci prihvatljiv i vjerodostojan plan za pravodobno ponovno uspostavljanje usklađenosti s ograničenjima velikih izloženosti ili ne izvršava taj plan u roku i na način kako je njime predviđeno
69) ako je izložena kreditnom riziku po sekuritizacijskoj poziciji, a nisu ispunjeni uvjeti iz članka 405. Uredbe (EU) 575/2013, ili ne postupa u skladu sa zahtjevima iz dijela petog Uredbe (EU) br. 575/2013 ili zahtjevima vezanima uz izloženosti prenesenom kreditnom riziku iz tehničkog standarda koji je donijela Europska komisija na temelju članka 410. Uredbe (EU) br. 575/2013
70) ponovljeno ili kontinuirano ne održava dovoljno likvidne imovine, što je u suprotnosti s člankom 412. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili ne izvještava Hrvatsku narodnu banku na način propisan tehničkim standardom koji je donijela Europska komisija na temelju članka 415. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili ne izvještava Hrvatsku narodnu banku prema referentnim datumima na način propisan tehničkim standardom koji je donijela Europska komisija na temelju članka 415. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili ne izvještava Hrvatsku narodnu banku u rokovima za dostavu izvješća propisan tehničkim standardom koji je donijela Europska komisija na temelju članka 415. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili ne dostavlja potrebna dodatna likvidnosna nadzorna izvješća na način propisan tehničkim standardom koji je donijela Europska komisija na temelju članka 415. Uredbe (EU) br. 575/2013
71) ako ne osigura odgovarajuće ispunjavanje dugoročnih obveza pomoću niza instrumenata stabilnih izvora financiranja u skladu s člankom 413. Uredbe (EU) br. 575/2013
72) ako ne obavijesti i ne dostavi Hrvatskoj narodnoj banci plan za pravodobnu ponovnu usklađenost, čime je postupila protivno članku 414. Uredbe (EU) br. 575/2013
73) ako Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi podatke o likvidnosti ili su dostavljeni podaci netočni ili nepotpuni, što je u suprotnosti s člankom 415. stavcima 1. i 2. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili tehničkim standardom koji je donijela Europska komisija na temelju članka 415. Uredbe (EU) br. 575/2013
74) ako ne razvije metodologije i postupke za izračun i iskazivanje tržišne vrijednosti i korektivnih faktora za dionice ili udjele u investicijskim fondovima u skladu s člankom 418. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 575/2013
75) ako ne izračunava omjer financijske poluge u skladu s člankom 429. Uredbe (EU) br. 575/2013
76) ako Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi podatke o omjeru financijske poluge ili su dostavljeni podaci netočni ili nepotpuni, što je u suprotnosti s člankom 430. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili ako ne dostavlja podatke na jedinstvenom obrascu za izvješćivanje, ako podatke ne dostavlja prema uputama za upotrebu navedenih obrazaca, ako podatke ne dostavlja prema datumima izvješćivanja ili ako ih ne dostavlja u skladu s rješenjima informacijske tehnologije a kako je to propisano tehničkim standardom koji je donijela Europska komisija na temelju članka 430. Uredbe (EU) br. 575/2013
77) ako ne objavljuje informacije ili dostavlja netočne ili nepotpune informacije, što je u suprotnosti s člankom 431. stavcima 1., 2. i 3. Uredbe (EU) 575/2013 ili tehničkim standardom koji je donijela Europska komisija na temelju odredbe iz dijela osmog Uredbe (EU) br. 575/2013
78) ako postupi protivno podzakonskom propisu koji je Hrvatska narodna banka donijela na temelju ovlaštenja iz Uredbe (EU) br. 575/2013
79) ako postupi protivno delegiranom aktu koji je donijela Europska komisija na temelju članaka 456., 457., 459. i 460. Uredbe (EU) br. 575/2013
80) ako postupi protivno podzakonskom propisu koji je Hrvatska narodna banka donijela radi provedbe provedbenih i regulatornih tehničkih standarda, usklađivanja sa smjernicama i preporukama koje je izdalo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1093/2010 ili usklađivanja s upozorenjima i preporukama koje je izdao Europski odbor za sistemske rizike u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1092/2010
81) ako ima inicijalni kapital u iznosu manjem od propisanog člankom 19. ovoga Zakona
82) ako sklopi pravni posao s osobom u posebnom odnosu pod uvjetom koji je povoljniji od uobičajenih uvjeta kreditne institucije, što je protivno članku 146.a stavku 1. ovoga Zakona, ili ako sklopi pravni posao prema kojem ukupna izloženost prema osobi u posebnom odnosu prelazi 7.000,00 eura bez jednoglasne odluke svih članova uprave ili bez prethodne suglasnosti nadzornog odbora, što je protivno članku 146.a stavku 2. ovoga Zakona
83) ako sklopi sporazum o financijskoj potpori čije sklapanje nije odobrilo konsolidirajuće nadzorno tijelo, što je protivno članku 216.b stavku 11. ili 216.c stavku 2. ovog Zakona, ili ako ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o sklapanju sporazuma, što je protivno članku 216.e stavku 1. ovoga Zakona
84) ako da potporu bez odobrenja Hrvatske narodne banke, što je protivno članku 216.h stavku 1. ovoga Zakona, ili ako ne obavijesti o namjeri davanja potpore, što je protivno članku 216.h stavku 1. i 2. ovoga Zakona
85) ako ne dostavi odluku o davanju financijske potpore, što je protivno članku 216.i stavku 1. ovoga Zakona, ili ako javno ne objavi ili najmanje jednom godišnje ne ažurira informacije iz članka 216.i stavka 3. i 4. ovoga Zakona, što je protivno članku 216.i stavku 3. i 4. ovoga Zakona
86) ako provede smanjenje stavki redovnog osnovnog kapitala protivno člancima 312.a, 312.b ili 312.c ovoga Zakona
86.a) ako ne razmjenjuje informacije u skladu s člankom 321. stavcima 2. do 5. ovoga Zakona
87) ako ne ažurira ili po potrebi ne izradi novi plan oporavka i ne dostavi ga Hrvatskoj narodnoj banci, što je protivno članku 152. stavku 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama
88) ako postupi protivno pravnim aktima koje je donijela Europska središnja banka na temelju Uredbe (EU) br. 1024/2013, a koji se izravno primjenjuju u Republici Hrvatskoj
89) ako postupi protivno rješenju Hrvatske narodne banke koje je Hrvatska narodna banka u bliskoj suradnji donijela u skladu s uputama, općim smjernicama, zahtjevima ili mjerama Europske središnje banke
90) ako prelazi ograničenja izloženosti iz članka 145.a ovoga Zakona.
(2) Za povrede iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu do 13.270,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba iz uprave kreditne institucije.
(3) Novčanom kaznom u visini do dvostrukog iznosa ostvarene dobiti ili izbjegnutoga gubitka ili u iznosu do 10% ukupnog prihoda kaznit će se kreditna institucija ako protivno članku 39. stavku 1. ovoga Zakona imenuje člana uprave bez prethodne suglasnosti Hrvatske narodne banke ili protivno članku 40. stavku 1. ovoga Zakona imenuje predsjednika uprave bez prethodne suglasnosti Hrvatske narodne banke.
(4) Za povrede iz stavka 3. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu do 13.270,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba iz nadzornog odbora kreditne institucije.
(5) Za povrede iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu do 3.980,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba ovlaštena da u poslovanju podružnice zastupa osnivača kreditnu instituciju.
Ostale povrede kreditnih institucija
Članak 361. (NN 19/15, 15/18, 47/20, 151/22)
(1) Novčanom kaznom u visini do dvostrukog iznosa ostvarene dobiti ili izbjegnutoga gubitka ili u iznosu do 10% ukupnog prihoda kaznit će se kreditna institucija:
1) ako povlaštene dionice kreditne institucije prijeđu ograničenje iz članka 22. ovoga Zakona
2) ako ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o prestanku mandata člana uprave i nadzornog odbora te ne navede razloge prestanka mandata protivno članku 35. stavku 4. ovoga Zakona
3) ako prekrši odredbe o radnom odnosu članova uprave iz članka 37. ovoga Zakona
4) ako ne donese ili ne provodi primjerenu politiku za izbor i procjenu ispunjenja uvjeta za članove uprave kreditne institucije protivno članku 38. stavku 2. ovoga Zakona ili postupi protivno podzakonskom propisu koji je donijela Hrvatska narodna banka na temelju članka 38. stavka 3. ovoga Zakona
5) ako ne donese ili ne provodi primjerenu politiku za izbor i procjenu ispunjenja uvjeta za članove nadzornog odbora kreditne institucije protivno članku 45. stavku 6. ovoga Zakona ili postupi protivno podzakonskom propisu koji je donijela Hrvatska narodna banka na temelju članka 45. stavka 8. ovoga Zakona
6) ako ne osigura članovima odbora za rizike ili odbora za rizike i reviziju odgovarajući pristup informacijama u skladu s odredbama članka 52. stavka 5. ovoga Zakona
7) ako ne identificira ključne funkcije u skladu s člankom 54. stavkom 1. ovoga Zakona ili ne donese i ne provodi primjerene politike za izbor i procjenu primjerenosti nositelja ključnih funkcija u skladu s člankom 54. stavkom 2. ovoga Zakona ili ne poduzme odgovarajuće mjere kojima će osigurati da nositelj ključne funkcije bude primjeren u skladu s člankom 54. stavkom 3. ovoga Zakona ili postupi protivno podzakonskom propisu koji je donijela Hrvatska narodna banka na temelju članka 54. stavka 4. ovoga Zakona
8) ako u roku od najmanje mjesec dana prije provođenja promjene ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku odnosno nadležno tijelo države članice domaćina o promjenama u vezi s poslovanjem podružnice u državi članici u skladu s člankom 78. ovoga Zakona
9) ako osnuje predstavništvo u trećoj zemlji, a da o tome nije obavijestila Hrvatsku narodnu banku u skladu s člankom 82.ovoga Zakona
10) ako pri provođenju eksternalizacije postupi suprotno člancima 109. do 111. ovoga Zakona
11) ako ne poduzima odgovarajuće mjere vezane uz razvoj i upotrebu internih pristupa za izračunavanje kapitalnih zahtjeva u skladu s odredbom članka 115. stavka 1. ovoga Zakona
12) ako ne čuva knjigovodstvene isprave u skladu s odredbama članaka 160. stavaka 1., 2 . ili 4. ovoga Zakona i ako ne primjenjuje kontni plan u skladu s odredbom članka 161. stavka 2. ovoga Zakona ili ako sastavlja financijske ili druge izvještaje suprotno podzakonskom propisu donesenom na temelju članka 162. stavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona ili ako Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi financijske ili druge izvještaje u skladu s podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 162. stavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona, a što je protivno članku 162. stavku 4. ovoga Zakona
13) ako pri javnom objavljivanju ne postupi u skladu s učestalošću i rokovima javnog objavljivanja propisanim podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 165. ovoga Zakona ili ne objavljuje informacije u skladu s člankom 166. ovoga Zakona
14) ako ne dostavi Hrvatskoj narodnoj banci odluku o imenovanju revizorskog društva u skladu s člankom 169. stavkom 1. ovoga Zakona
15) ako ne obavijesti i ne obrazloži Hrvatskoj narodnoj banci raskid ugovora s revizorskim društvom u skladu s člankom 171. stavkom 1. ovoga Zakona
16) ako postupi protivno podzakonskom propisu donesenom na temelju članka 175. stavka 2. ovoga Zakona
17) ako ne ispuni obveze vezane uz nadzor nad unutargrupnim transakcijama, čime postupa suprotno članku 292. stavku 2. ovoga Zakona
18) ako ne primijeni metodu bonitetne konsolidacije propisanu člankom 18. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili ne provede konsolidaciju u skladu s uvjetima prema kojima se treba provesti konsolidacija propisanim regulatornim tehničkim standardom koji je donijela Europska komisija na temelju članka 18. stavka 7. Uredbe (EU) br. 575/2013
19) ako ne uključi u konsolidaciju društva iz članka 18. stavka 8. Uredbe (EU) br. 575/2013
20) ako isključi iz obuhvata konsolidacije društvo na način protivan odredbi članka 19. stavaka 1. i 3. Uredbe (EU) br. 575/2013
21) ako Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi podatke o opsegu svojih repo ugovora i pozajmljivanja vrijednosnih papira i opterećenosti imovine u skladu s člankom 100. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili tehničkim standardom koji je donijela Europska komisija na temelju članka 99. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili su dostavljeni podaci netočni ili nepotpuni
22) ako ne donese politiku u vezi s objavom informacija u skladu s člankom 431. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013
23) ako u pisanom obliku ne obrazloži odluku o rejtingu u skladu s člankom 431. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 575/2013
24) ako ne objavljuje informacije u skladu sa zahtijevanom učestalošću iz članka 433. Uredbe (EU) br. 575/2013
25) ako ne poštuje odredbe o načinu objave iz članka 434. Uredbe (EU) br. 575/2013
26) ako sastavlja izvještaje o izloženostima prema osobama u posebnom odnosu s kreditnom institucijom suprotno podzakonskom propisu donesenom na temelju članka 146.c ovoga Zakona ili ako Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi izvještaje o izloženostima prema osobama u posebnom odnosu s kreditnom institucijom u skladu s podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 146.c ovoga Zakona
27) ako ne izvijesti Hrvatsku narodnu banku u skladu s podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 101. stavka 2. točaka 1., 4., 5. ili 7. ovoga Zakona ili ako su dostavljeni podaci netočni ili nepotpuni
28) ako sastavlja izvještaje o zaštitnim slojevima kapitala i mjerama za očuvanje kapitala suprotno podzakonskom propisu donesenom na temelju članka 144. stavku 2. ovoga Zakona ili ako Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi izvještaje o zaštitnim slojevima kapitala i mjerama za očuvanje kapitala u skladu s podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 144. stavku 2. ovoga Zakona, a što je protivno članku 144. stavku 1. ovoga Zakona.
(2) Za povrede iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu do 2.650,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba iz uprave ili nadzornog odbora kreditne institucije.
(3) Za povrede iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu do 2.650,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba ovlaštena da u poslovanju podružnice zastupa osnivača kreditnu instituciju.
Članak 361.a (NN 102/15, 151/22)
(1) Novčanom kaznom od 10.610,00 do 26.540,00 eura kaznit će se kreditna institucija:
– ako konverziju kredita denominiranog u CHF u kredit denominiran u EUR i kredita denominiranog u kunama s valutnom klauzulom u CHF u kredit denominiran u kunama s valutnom klauzulom u EUR ne provodi na način da se položaj korisnika kredita s kreditom denominiranim u CHF izjednači s položajem u kojem bi bio da je koristio kredit denominiran u EUR, a položaj korisnika kredita s kreditom denominiranim u kunama s valutnom klauzulom u CHF izjednači s položajem u kojem bi bio da je koristio kredit denominiran u kunama s valutnom klauzulom u EUR sukladno članku 357.b ovoga Zakona
– ako na iznos početno odobrene glavnice kredita denominiranog u CHF i denominiranog u kunama s valutnom klauzulom u CHF ne izračuna iznos glavnice kredita denominiranog u EUR i denominiranog u kunama s valutnom klauzulom u EUR, po tečaju primjenjivom na datum isplate kredita, a koji tečaj je jednak tečaju one vrste koji je na taj datum primjenjivao na kredite iste vrste i trajanja denominirane u EUR i u kunama s valutnom klauzulom u EUR, pri čemu se iznosom početno odobrene glavnice smatra iznos koji je zadužen u poslovnim knjigama kreditne institucije, a koji iznos može biti veći od isplaćenog iznosa zbog tečajne razlike uslijed kupoprodaje deviza prilikom isplate kredita sukladno članku 357.c stavku 1. točki 1. ovoga Zakona
– ako umjesto početno ugovorene kamatne stope kredita denominiranog u CHF i denominiranog u kunama s valutnom klauzulom u CHF ne primjeni kamatnu stopu jednaku kamatnoj stopi (po iznosu, vrsti i razdoblju promjene) koju je primjenjivao na kredite iste vrste i trajanja denominirane u EUR i denominirane u kunama s valutnom klauzulom u EUR na datum sklapanja ugovora o kreditu sukladno članku 357.c stavku 1. točki 2. ovoga Zakona
– ako početno utvrđen otplatni plan kredita denominiranog u CHF i denominiranog u kunama s valutnom klauzulom u CHF uključujući sve njegove izmjene, na temelju kojeg su izračunati obroci odnosno anuiteti u CHF i u kunama s valutnom klauzulom u CHF, ne zamijeni novim otplatnim planom izračunatim u skladu s člankom 357.c stavkom 1. točkama 1. i 2. ovoga Zakona i na temelju kojeg se izračunavaju novi obroci odnosno anuiteti u EUR i u kunama s valutnom klauzulom u EUR, uzimajući u obzir sve izmjene ugovornih uvjeta koji se odnose na iznos, namjenu i rokove dospijeća glavnice te iznos, vrstu i razdoblje promjene kamatnih stopa i ostale promjene koje su tijekom trajanja ugovora o kreditu uvjetovale izmjenu početno utvrđenog otplatnog plana i obroka odnosno anuiteta sukladno članku 357.c stavku 1. točki 3. ovoga Zakona
– ako iznose uplaćene radi namirenja početno utvrđenih obroka odnosno anuiteta u CHF i kunama s valutnom klauzulom u CHF (izuzev uplata na ime naplaćenih zateznih kamata, naknada i troškova koji se ne uzimaju u obzir za potrebe izračuna konverzije) ne pretvori u EUR i u valutnu klauzulu u EUR po tečaju primjenjivom na datum uplate, a koji tečaj je jednak tečaju one vrste koji je kreditna institucija na taj datum primjenjivao na kredite iste vrste i trajanja denominirane u EUR i denominirane u kunama s valutnom klauzulom u EUR s time da takvi iznosi pretvoreni u EUR i valutnu klauzulu u EUR predstavljaju osnovu za namirenje obroka odnosno anuiteta u EUR i valutnoj klauzuli u EUR utvrđenih po novom otplatnom planu u EUR i valutnoj klauzuli u EUR iz članka 357.c stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, pri čemu se poštuje redoslijed namirenja dospjelih obveza sukladno općim uvjetima kreditne institucije, ali ne obračunavaju zatezne kamate sukladno članku 357.c stavku 1. točki 4. ovoga Zakona
– ako ukupni uplaćeni iznos utvrđen u EUR i valutnoj klauzuli u EUR, na način iz članka 357.c stavka 1. točke 4. ovoga Zakona koji je veći od ukupnog iznosa obroka ili anuiteta u EUR i valutnoj klauzuli u EUR utvrđenih na način iz članka 357.c stavka 1. točke 3. ovoga Zakona ne utvrdi kao preplatu sukladno članku 357.c stavku 1. točki 5. ovoga Zakona
– ako iznos preplate koji ne prelazi ukupni zbroj obroka odnosno anuiteta u EUR i valutnoj klauzuli u EUR preostalih na dan 30. rujna 2015. prema otplatnom planu iz članka 357.c stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, ne koristi za namirenje budućih obroka odnosno anuiteta u EUR i valutnoj klauzuli u EUR koji će dospjeti na način da se kod plaćanja budućeg obroka odnosno anuiteta koji će dospjeti iznos do najviše 50% dospjelog obroka odnosno anuiteta u EUR i valutnoj klauzuli u EUR može zatvoriti preplatom, sve dok se preplata u potpunosti ne iskoristi sukladno članku 357.c stavku 1. točki 5. podtočki 1. ovoga Zakona
– ako iznos preplate koji prelazi ukupni zbroj obroka odnosno anuiteta u EUR i valutnoj klauzuli u EUR preostalih na dan 30. rujna 2015. prema otplatnom planu iz članka 357.c stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, ne vrati korisniku kredita u roku od 60 dana od datuma prihvata konverzije sukladno članku 357.c stavku 1. točki 5. podtočki 2. ovoga Zakona
– ako ukupni uplaćeni iznos utvrđen u EUR i valutnoj klauzuli u EUR na način iz članka 357.c. točke 4. ovoga Zakona koji je manji od ukupnog iznosa obroka odnosno anuiteta u EUR i valutnoj klauzuli u EUR utvrđenih na način iz članka 357.c stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, ne namiri sukladno sporazumu s korisnikom kredita sukladno članku 357.c stavku 1. točki 6. ovoga Zakona
– ako ne utvrdi iznos preostale neotplaćene glavnice u EUR i kunama s valutnom klauzulom u EUR na dan 30. rujna 2015., kao razliku novog otplatnog plana utvrđenog sukladno članku 357.c stavku 1. točki 3. ovoga Zakona i uplaćenih iznosa utvrđenih sukladno članku 357.c stavku 1. točki 4. ovoga Zakona, a sukladno članku 357.c stavku 1. točki 7. ovoga Zakona
– ako ne utvrdi učinak konverzije na način propisan u članku 357.c stavku 1. točki 8. ovoga Zakona
– ako u propisanom roku ne izradi kalkulator i ne učini ga dostupnim svakom pojedinom korisniku kredita putem svoje internetske stranice sukladno članku 357.d stavku 1. ovoga Zakona
– ako prije objave kalkulatora na internetskoj stranici ne pribavi mišljenje ovlaštenog revizora ili sudskog vještaka da je kalkulator izrađen u skladu s načinom izračuna propisanim člankom 357.c ovoga Zakona te mišljenje u propisanom roku ne objavi na svojim internetskim stranicama sukladno članku 357.d stavku 3. ovoga Zakona
– ako korisniku kredita i/ili osobama od kojih je zahtijevao ili imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze ne dostavi u propisanom roku i na propisan način izračun konverzije zajedno s prijedlogom novog ili izmijenjenog ugovora o kreditu sukladno članku 357.e stavcima 1., 2. i 3. ovoga Zakona
– ako Ministarstvu financija u propisanom roku ne dostavi izvješće o rezultatima provedbe konverzije kredita sukladno članku 357.i ovoga Zakona.
(2) Novčanom kaznom od 1.320,00 do 6.630,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Novčanom kaznom od 10.610,00 do 26.540,00 eura kaznit će se vjerovnik pravna osoba iz članka 357.a stavka 5. ovoga Zakona:
– ako konverziju kredita denominiranog u CHF u kredit denominiran u EUR i kredita denominiranog u kunama s valutnom klauzulom u CHF u kredit denominiran u kunama s valutnom klauzulom u EUR ne provodi na način da se položaj korisnika kredita s kreditom denominiranim u CHF izjednači s položajem u kojem bi bio da je koristio kredit denominiran u EUR, a položaj korisnika kredita s kreditom denominiranim u kunama s valutnom klauzulom u CHF izjednači s položajem u kojem bi bio da je koristio kredit denominiran u kunama s valutnom klauzulom u EUR sukladno članku 357.b ovoga Zakona
– ako na iznos početno odobrene glavnice kredita denominiranog u CHF i denominiranog u kunama s valutnom klauzulom u CHF ne izračuna iznos glavnice kredita denominiranog u EUR i denominiranog u kunama s valutnom klauzulom u EUR, po tečaju primjenjivom na datum isplate kredita, a koji tečaj je jednak tečaju one vrste koji je na taj datum primjenjivao na kredite iste vrste i trajanja denominirane u EUR i u kunama s valutnom klauzulom u EUR, pri čemu se iznosom početno odobrene glavnice smatra iznos koji je zadužen u poslovnim knjigama vjerovnika, a koji iznos može biti veći od isplaćenog iznosa zbog tečajne razlike uslijed kupoprodaje deviza prilikom isplate kredita sukladno članku 357.c stavku 1. točki 1. ovoga Zakona
– ako umjesto početno ugovorene kamatne stope kredita denominiranog u CHF i denominiranog u kunama s valutnom klauzulom u CHF ne primjeni kamatnu stopu jednaku kamatnoj stopi (po iznosu, vrsti i razdoblju promjene) koju je primjenjivao na kredite iste vrste i trajanja denominirane u EUR i denominirane u kunama s valutnom klauzulom u EUR na datum sklapanja ugovora o kreditu sukladno članku 357.c stavku 1. točki 2. ovoga Zakona
– ako početno utvrđen otplatni plan kredita denominiranog u CHF i denominiranog u kunama s valutnom klauzulom u CHF uključujući sve njegove izmjene, na temelju kojeg su izračunati obroci odnosno anuiteti u CHF i u kunama s valutnom klauzulom u CHF, ne zamijeni novim otplatnim planom izračunatim u skladu s člankom 357.c stavkom 1. točkama 1. i 2. ovoga Zakona i na temelju kojeg se izračunavaju novi obroci odnosno anuiteti u EUR i u kunama s valutnom klauzulom u EUR, uzimajući u obzir sve izmjene ugovornih uvjeta koji se odnose na iznos, namjenu i rokove dospijeća glavnice te iznos, vrstu i razdoblje promjene kamatnih stopa i ostale promjene koje su tijekom trajanja ugovora o kreditu uvjetovale izmjenu početno utvrđenog otplatnog plana i obroka odnosno anuiteta sukladno članku 357.c stavku 1. točki 3. ovoga Zakona
– ako iznose uplaćene radi namirenja početno utvrđenih obroka odnosno anuiteta u CHF i kunama s valutnom klauzulom u CHF (izuzev uplata na ime naplaćenih zateznih kamata, naknada i troškova koji se ne uzimaju u obzir za potrebe izračuna konverzije) ne pretvori u EUR i u valutnu klauzulu u EUR po tečaju primjenjivom na datum uplate, a koji tečaj je jednak tečaju one vrste koji je kreditna institucija na taj datum primjenjivao na kredite iste vrste i trajanja denominirane u EUR i denominirane u kunama s valutnom klauzulom u EUR s time da takvi iznosi pretvoreni u EUR i valutnu klauzulu u EUR predstavljaju osnovu za namirenje obroka odnosno anuiteta u EUR i valutnoj klauzuli u EUR utvrđenih po novom otplatnom planu u EUR i valutnoj klauzuli u EUR iz članka 357.c stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, pri čemu se poštuje redoslijed namirenja dospjelih obveza sukladno općim uvjetima vjerovnika, ali ne obračunavaju zatezne kamate sukladno članku 357.c stavku 1. točki 4. ovoga Zakona
– ako ukupni uplaćeni iznos utvrđen u EUR i valutnoj klauzuli u EUR, na način iz članka 357.c stavka 1. točke 4. ovoga Zakona koji je veći od ukupnog iznosa obroka ili anuiteta u EUR i valutnoj klauzuli u EUR utvrđenih na način iz članka 357.c stavka 1. točke 3. ovoga Zakona ne utvrdi kao preplatu sukladno članku 357.c stavku 1. točki 5. ovoga Zakona
– ako iznos preplate koji ne prelazi ukupni zbroj obroka odnosno anuiteta u EUR i valutnoj klauzuli u EUR preostalih na dan 30. rujna 2015. prema otplatnom planu iz članka 357.c stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, ne koristi za namirenje budućih obroka odnosno anuiteta u EUR i valutnoj klauzuli u EUR koji će dospjeti na način da se kod plaćanja budućeg obroka odnosno anuiteta koji će dospjeti iznos do najviše 50% dospjelog obroka odnosno anuiteta u EUR i valutnoj klauzuli u EUR može zatvoriti preplatom, sve dok se preplata u potpunosti ne iskoristi sukladno članku 357.c stavku 1. točki 5. podtočki 1. ovoga Zakona
– ako iznos preplate koji prelazi ukupni zbroj obroka odnosno anuiteta u EUR i valutnoj klauzuli u EUR preostalih na dan 30. rujna 2015. prema otplatnom planu iz članka 357.c. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona ne vrati korisniku kredita u roku od 60 dana od datuma prihvata konverzije sukladno članku 357.c stavku 1. točki 5. podtočki 2. ovoga Zakona
– ako ukupni uplaćeni iznos utvrđen u EUR i valutnoj klauzuli u EUR na način iz članka 357.c točke 4. ovoga Zakona koji je manji od ukupnog iznosa obroka odnosno anuiteta u EUR i valutnoj klauzuli u EUR utvrđenih na način iz članka 357.c stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, ne namiri sukladno sporazumu s korisnikom kredita sukladno članku 357.c stavku 1. točki 6. ovoga Zakona
– ako ne utvrdi iznos preostale neotplaćene glavnice u EUR i kunama s valutnom klauzulom u EUR na dan 30. rujna 2015., kao razliku novog otplatnog plana utvrđenog sukladno članku 357.c stavku 1. točki 3. ovoga Zakona i uplaćenih iznosa utvrđenih sukladno članku 357.c stavku 1. točki 4. ovoga Zakona, a sukladno članku 357.c stavku 1. točki 7. ovoga Zakona
– ako ne utvrdi učinak konverzije na način propisan u članku 357.c stavku 1. točki 8. ovoga Zakona
– ako u propisanom roku ne izradi kalkulator i ne učini ga dostupnim svakom pojedinom korisniku kredita putem svoje internetske stranice sukladno članku 357.d stavku 1. ovoga Zakona
– ako prije objave kalkulatora na internetskoj stranici ne pribavi mišljenje ovlaštenog revizora ili sudskog vještaka da je kalkulator izrađen u skladu s načinom izračuna propisanim člankom 357.c ovoga Zakona te mišljenje u propisanom roku ne objavi na svojim internetskim stranicama sukladno članku 357.d stavku 3. ovoga Zakona
– ako korisniku kredita i/ili osobama od kojih je zahtijevao ili imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze ne dostavi u propisanom roku i na propisan način izračun konverzije zajedno s prijedlogom novog ili izmijenjenog ugovora o kreditu sukladno članku 357.e stavcima 1., 2. i 3. ovoga Zakona
– ako uz prijavu poreza na dobit koja se podnosi za razdoblje u kojem je u poslovnim knjigama evidentiran rashod iz članka 357.h stavka 1. ovoga Zakona, ne dostavi kumulativni sažetak izračuna konverzija iz članka 357.e ovoga Zakona temeljem kojeg je evidentirala rashod u poslovnim knjigama, kao i dokaz iz kojeg nedvojbeno proizlazi da je rashod porezno tretiran u skladu s člankom 357.h stavkom 1. ovoga Zakona
– ako Ministarstvu financija u propisanom roku ne dostavi izvješće o rezultatima provedbe konverzije kredita sukladno članku 357.i ovoga Zakona.
(4) Novačnom kaznom od 1.320,00 do 6.630,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 3. ovoga članka i odgovorna osoba u vjerovniku pravnoj osobi iz članka 357.a stavka 5. ovoga Zakona.
Prekršaji zbog povrede odredaba o zaštiti potrošača
Članak 361.b (NN 47/20, 146/20, 151/22)
(1) Za prekršaj kaznit će se globalna ili ostala sistemski važna kreditna institucija novčanom kaznom u iznosu od 4.970,00 eura do najviše 3% ukupnog prihoda:
1) ako opće informacije o uslugama nisu jasne i razumljive, što je protivno članku 301. stavku 1. ovoga Zakona
2) ako opće informacije o uslugama nisu dostupne na hrvatskom jeziku, što je protivno članku 301. stavku 1. ovoga Zakona
3) ako opće informacije o uslugama nisu dostupne u papirnatom obliku, što je protivno članku 301. stavku 1. ovoga Zakona
4) ako opće informacije o uslugama nisu dostupne na pogodnom mjestu u poslovnim prostorijama u kojima se pružaju usluge potrošačima, što je protivno članku 301. stavku 1. ovoga Zakona
5) ako nudi ugovore o kreditu koji se pozivaju na referentnu vrijednost kako je definirana u članku 3. stavku 1. točki 3. Uredbe (EU) 2016/1011 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti u financijskim instrumentima i financijskim ugovorima ili za mjerenje uspješnosti investicijskih fondova i o izmjeni direktiva 2008/48/EZ i 2014/17/EU te Uredbe (EU) br. 596/2014 (SL L 171, 29. 6. 2016.), a u opće informacije ne uključi imena referentnih vrijednosti odnosno njihovih administratora te moguće implikacije za potrošača, što je protivno članku 301. stavku 2. ovoga Zakona
6) ako ne sklopi s potrošačem ugovor o pružanju pojedine bankovne usluge iz članka 7. ovoga Zakona u pisanom obliku, ili ako sklopljeni ugovor nije na hrvatskom jeziku, ili ako najmanje jedan primjerak ugovora ne preda potrošaču, ili ako u slučaju sklapanja ugovora o kreditu ne preda jedan primjerak ugovora drugim sudionicima kreditnog odnosa, što je protivno članku 302. stavku 1. ovoga Zakona
7) ako prije sklapanja ugovora o pružanju bankovnih ili financijskih usluga ne da potrošaču personalizirane informacije ili ako te informacije ne obuhvaćaju najmanje informacije koje su propisane zakonom kojim se uređuje potrošačko kreditiranje, stambeno potrošačko kreditiranje odnosno drugim propisima kojima se uređuju pojedine bankovne i financijske usluge, što je protivno članku 302. stavku 2. ovoga Zakona
8) ako potrošaču prije sklapanja ugovora ne predoči ili ne učini dostupnim sve bitne uvjete ugovora iz kojih su vidljiva prava i obveze ugovornih strana, a kod ugovora o kreditu drugim sudionicima ugovornog odnosa ne predoči odnosno ne učini dostupnim sve bitne informacije o uvjetima ugovora iz kojih su vidljiva prava i obveze ugovornih strana ili ako druge sudionike ugovornog odnosa ne upozori na pravnu prirodu sudužništva odnosno jamstva, kao i na pravo kreditne institucije da poduzme naplatu svojih potraživanja od svih sudionika kreditnog odnosa, što je protivno članku 302. stavku 3. ovoga Zakona
9) ako na zahtjev potrošača ne osigura nacrt ugovora iz članka 302. stavka 2. ovoga Zakona, ili ako na zahtjev drugog sudionika ugovora ne učini dostupnim ili ne osigura nacrt ugovora iz članka 302. stavka 2. ovoga Zakona ili ako ga ne osigura bez naknade, što je protivno članku 302. stavku 4. ovoga Zakona
10) ako uz nacrt ugovora potrošaču ne da presliku ili elektroničku verziju odgovarajućih odredbi iz važećih Općih uvjeta poslovanja, Politike kamatnih stopa, Tarife naknada, kao i ostalih akata kreditne institucije koji mogu utjecati na financijski položaj potrošača, uz kratko objašnjenje tog utjecaja, ili ako mu ne da bez naknade, što je protivno članku 302. stavku 5. ovoga Zakona
11) ako u poslovanju s potrošačima koje je vezano uz primanje depozita i odobravanje kredita koje se odnosi na usluge s valutnom klauzulom ne primijeni srednji tečaj Hrvatske narodne banke odgovarajuće valute u odnosu na euro koji važi na dan transakcije, što je protivno članku 302. stavku 6. ovoga Zakona
12) ako potrošačima ne učini dostupnim opće uvjete poslovanja na hrvatskom jeziku, što je protivno članku 303. stavku 1. ovoga Zakona
13) ako potrošačima ne učini dostupnim opće uvjete poslovanja na pogodnom mjestu u poslovnim prostorijama u kojima se pružaju usluge potrošačima, što je protivno članku 303. stavku 1. ovoga Zakona
14) ako ne učini dostupnim izmjene i dopune općih uvjeta poslovanja na način iz članka 303. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona odnosno ako izmjene i dopune općih uvjeta poslovanja ne učini dostupnim najmanje petnaest dana prije nego što one stupe na snagu, što je protivno članku 303. stavku 3. ovoga Zakona
15) ako postupi protivno podzakonskom propisu donesenom na temelju članka 304. ovoga Zakona
16) ako o stanju kredita ne obavijesti potrošača, sudužnika ili jamca na ugovoreni način odnosno ako o stanju kredita ne obavijesti potrošača, sudužnika ili jamca najmanje jedanput na godinu odnosno ako bez naknade ne obavijesti potrošača, sudužnika ili jamca o stanju kredita potrošača, što je protivno članku 305. stavku 1. ovoga Zakona
17) ako o stanju depozita ne obavijesti potrošača na ugovoreni način odnosno ako o stanju depozita ne obavijesti potrošača najmanje jedanput na godinu odnosno ako o stanju depozita bez naknade ne obavijesti potrošača, što je protivno članku 305. stavku 1. ovoga Zakona
18) ako u obavijesti o stanju kredita iz članka 305. stavka 1. ovoga Zakona posebno ne iskaže dospjela nepodmirena dugovanja dužnika prema kreditnoj instituciji odnosno ako ne iskaže informaciju o tome u kojem roku kreditna institucija šalje prvu i drugu opomenu o dugu odnosno ako ne iskaže upozorenje o otkazu kredita, što je protivno članku 305. stavku 1. ovoga Zakona
19) ako obavijest o stanju kredita ne dostavlja sve do trenutka pokretanja sudskog postupka za naplatu kredita, što je protivno članku 305. stavku 1. ovoga Zakona
20) ako u trenutku otkaza kredita ne obavijesti korisnika kredita, sudužnika ili jamca o ukupnom iznosu i strukturi dugovanja prema sljedećim stavkama: glavnica, kamata, naknade i drugi troškovi odnosno ako u trenutku otkaza kredita ne obavijesti korisnika kredita, sudužnika ili jamca bez naknade o ukupnom iznosu i strukturi dugovanja prema sljedećim stavkama: glavnica, kamata, naknade i drugi troškovi, što je protivno članku 305. stavku 2. ovoga Zakona
21) ako u trenutku otkaza kredita ne obavijesti korisnika kredita, sudužnika ili jamca o osnovanosti pojedinačnih stavki za koje se traži naplata ili ako ne naznači koje su stavke podložne uvećanju i po kojoj pripadajućoj kamatnoj stopi odnosno ako ne obavijesti korisnika kredita, sudužnika ili jamca bez naknade o osnovanosti pojedinačnih stavki za koje se traži naplata uz naznaku koje su stavke podložne uvećanju i po kojoj pripadajućoj kamatnoj stopi, što je protivno članku 305. stavku 2. ovoga Zakona
22) ako, u slučaju da se potrošač – kreditni dužnik i kreditna institucija nakon nastupa kašnjenja u otplati dugovanja ne dogovore o načinu daljnje otplate najduže u roku od dva mjeseca, ne obavijesti sudužnika, založnog dužnika ili jamca o stanju duga odnosno ako sudužniku, založnom dužniku ili jamcu ne ostavi rok od 15 dana od dana slanja preporučenom pošiljkom obavijesti o stanju duga da obvezu podmiri u novcu, što je protivno članku 305. stavku 3. ovoga Zakona
23) ako ne obavijesti potrošača o promjeni ugovorene promjenjive kamatne stope na ugovoreni način najmanje 15 dana prije nego što se one počnu primjenjivati, ili u obavijesti potrošaču ne predoči i objasni kretanje parametara zbog kojih je došlo do promjene kamatne stope, ili ako kod ugovora o kreditu potrošaču ne dostavi izmijenjeni otplatni plan, što je protivno članku 305. stavku 4. ovoga Zakona
24) ako, kod ugovora o kreditu kod kojeg je došlo do povećanja kamatne stope, primijeni promijenjenu kamatnu stopu, a da o toj promjeni na ugovoreni način najmanje 15 dana prije njezine primjene nije obavijestila potrošača, što je protivno članku 305. stavku 5. ovoga Zakona
25) ako, kod ugovora o depozitu kod kojeg je došlo do smanjenja kamatne stope, primijeni promijenjenu kamatnu stopu, a da o toj promjeni na ugovoreni način najmanje 15 dana prije njezine primjene nije obavijestila potrošača, što je protivno članku 305. stavku 6. ovoga Zakona
26) ako potrošaču, na njegov zahtjev, ne stavi na raspolaganje, besplatno i u svakom trenutku tijekom trajanja ugovora o kreditu, izvještaj u obliku otplatnog plana, informaciju o ukupno plaćenoj glavnici, kamatama i troškovima, specifikaciju uplata i pregled promjena kamatnih stopa, što je protivno članku 305. stavku 8. ovoga Zakona
27) ako ne obavijesti potrošača najkasnije 15 dana od dana otplate kredita u cijelosti, bez naknade i na ugovoreni način o otplati cjelokupnog kredita ili ga ne informira o načinu preuzimanja brisovnog očitovanja, ili ako postoje prava trećih osoba koje su dijelom ili u cijelosti otplatile kredit ne informira potrošača o pravima tih osoba i o daljnjim uvjetima izdavanja brisovnog očitovanja, ili ne informira potrošača o načinu preuzimanja svih drugih instrumenata osiguranja otplaćenog kredita, ili ne obavijesti na isti način sve treće osobe (jamce, sudužnike, založene dužnike i sl.) koje su dijelom ili u cijelosti otplatile kredit, što je protivno članku 305. stavku 9. ovoga Zakona
28) ako na ugovor o kreditu, neovisno o ukupnom iznosu i vrsti kredita koji kreditna institucija odobrava potrošaču, ne primjenjuje odredbe zakona kojima se uređuje potrošačko kreditiranje, a kojima se uređuje promjenjiva kamatna stopa, što je protivno članku 306. stavku 1. ovoga Zakona
29) ako nudi ugovaranje promjenjive kamatne stope bez prethodnog upozorenja na sve rizike promjenjivosti kamatne stope ili ne ugovori na jasan i nedvojben način parametre koji utječu na promjenu te kamatne stope, čime postupa protivno odredbi članka 307. stavka 1. ovoga Zakona
30) ako sklopi ugovor o kratkoročnom depozitu ili kratkoročnom kreditu s ugovorenom promjenjivom kamatnom stopom, čime postupa protivno odredbi članka 307. stavka 2. ovoga Zakona
31) ako ugovori promotivne kamatne stope na usluge koje nisu kratkoročne, čime postupa protivno odredbi članka 307. stavka 3. ovoga Zakona
32) ako potrošaču naplaćuje naknadu koja nije bila sadržana u Tarifi naknada u vrijeme zaključenja ugovora, što je protivno članku 308. stavku 1. ovoga Zakona
33) ako u skladu s člankom 309. stavkom 3. ovoga Zakona u utvrđenom roku ne dostavi dodatne podatke, izvještaje i druge akte koje je zatražila Hrvatska narodna banka
34) ako ne povjeri poslove rješavanja prigovora potrošača najmanje jednoj osobi koja je u radnom odnosu s tom kreditnom institucijom ili ako ne imenuje osobu za praćenje procesa upravljanja prigovorima potrošača u skladu s člankom 309. stavkom 5. ovoga Zakona
35) ako ne dostavi podatke o prigovorima potrošača na način i u rokovima koje odredi Hrvatska narodna banka u skladu s člankom 309. stavkom 8. ovoga Zakona.
(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 460,00 do 2.650,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba iz uprave ili nadzornog odbora globalne ili ostale sistemski važne kreditne institucije.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 1.320,00 eura do najviše 3% ukupnog prihoda kaznit će se kreditna institucija za koju nije utvrđeno da je globalna ili ostala sistemski važna kreditna institucija.
(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 130,00 do 2.650,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba iz uprave ili nadzornog odbora kreditne institucije za koju nije utvrđeno da je globalna ili ostala sistemski važna kreditna institucija.
(5) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 130,00 do 2.650,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba ovlaštena da u poslovanju podružnice zastupa osnivača kreditnu instituciju.
(6) Hrvatska narodna banka dužna je dostaviti nadležnom općinskom sudu ili drugom stvarno nadležnom tijelu rješenje o utvrđivanju globalne ili ostale sistemski važne kreditne institucije za kreditnu instituciju protiv koje se vodi prekršajni postupak, i to za godinu u kojoj je prekršaj počinjen.
Povrede štednih banaka
Članak 362. (NN 47/20, 151/22)
(1) Novčanom kaznom u iznosu do 10% ukupnog prihoda kaznit će se štedna banka:
1) ako joj naziv tvrtke ne sadrži riječi »štedna banka« (članak 313. stavak 2.)
2) ako obavlja djelatnost suprotno odredbama članka 315. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona
3) ako osnuje podružnicu ili predstavništvo u inozemstvu (članak 315. stavak 3.) ili
4) ako suprotno članku 316. ovoga Zakona u svojem temeljnom kapitalu ima povlaštene dionice.
(2) Za povrede iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu do 2.650,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba iz uprave štedne banke.
Ostale povrede uprave i nadzornog odbora
Članak 363. (NN 19/15, 15/18, 47/20, 146/20, 151/22)
(1) Novčanom kaznom u iznosu do 2.650,00 eura kaznit će se član uprave kreditne institucije:
1) ako ne uspostavi i ne provodi djelotvoran i pouzdan sustav upravljanja u skladu s člankom 41. stavcima 1., 3., 4. i 5. ovoga Zakona
2) ako bez odgode ne obavijesti nadzorni odbor o okolnostima iz članka 42. ovoga Zakona
3) ako ne dostavi Hrvatskoj narodnoj banci izvješća i informacije na način i u roku iz članka 179. stavka 4. ovoga Zakona ili
4) ako je donio odluku o sklapanju pravnog posla s osobom u posebnom odnosu koji je povoljniji od uobičajenih uvjeta kreditne institucije ili je donio odluku o sklapanju pravnog posla čime će ukupna izloženost prema osobi u posebnom odnosu prelaziti 7.000,00 eura bez jednoglasne odluke svih članova uprave i bez prethodne suglasnosti nadzornog odbora, što je protivno odredbama članka 146.a ovoga Zakona.
(2) Novčanom kaznom u iznosu do 2.650,00 eura kaznit će se član nadzornog odbora kreditne institucije:
1) ako u roku iz članka 39. stavka 12. ovoga Zakona ne podnese Hrvatskoj narodnoj banci zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za imenovanje predsjednika, odnosno člana uprave
2) ako bez odgode ne donese odluku iz članka 44. stavka 7. ovoga Zakona
3) ako ne zauzme stavove o nalazima Hrvatske narodne banke i drugih nadzornih tijela u postupcima supervizije kreditne institucije ili nadzora nad njom, čime postupa protivno članku 49. stavku 1. točki 1. ovoga Zakona
3.a) ako ne zauzima stavove o zapisnicima Hrvatske narodne banke o obavljenoj superviziji ili zapisnicima drugih nadzornih tijela o obavljenom nadzoru u roku od 30 dana od dana dostave, čime postupa protivno članku 49. stavku 1. točki 1. ovoga Zakona
3.b) ako ne nadzire primjerenost postupaka i djelotvornost unutarnje revizije, čime postupa protivno članku 49. stavku 1. točki 2. ovoga Zakona
3.c) ako ne zauzima stavove o polugodišnjim izvješćima unutarnje revizije, čime postupa protivno članku 49. stavku 1. točki 3. ovoga Zakona
3.d) ako ne nadzire provedbu i učinkovitost sustava upravljanja kreditnom institucijom, čime postupa protivno članku 49. stavku 1. točki 5. ovoga Zakona
3.e) ako ne nadzire provedbu poslovne politike kreditne institucije, strateških ciljeva i strategije i politike preuzimanja rizika i upravljanja njima, čime postupa protivno članku 49. stavku 1. točki 6. ovoga Zakona
3.f) ako ne donese odnosno redovito ne preispita temeljna načela politike primitaka, čime postupa protivno članku 49. stavku 1. točki 7. ovoga Zakona
3.g) ako ne osigura odgovarajuću provedbu politika i praksi primitaka u skladu s cjelokupnim okvirom korporativnog upravljanja, korporativnom kulturom, sklonošću preuzimanju rizika i povezanim procesom upravljanja, čime postupa protivno članku 49. stavku 1. točki 8. ovoga Zakona
3.h) ako ne nadzire postupak objave i priopćavanja informacija, čime postupa protivno članku 49. stavku 1. točki 9. ovoga Zakona
4) ako bez odgode ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o nastupu okolnosti iz članka 49. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona
5) ako ne osnuje odbore u skladu s člankom 50. ovoga Zakona, ako odbori nadzornog odbora ne postupaju u skladu s člancima 51. do 53. ovoga Zakona ili ako postupi protivno podzakonskom propisu donesenom na temelju članka 101. stavka 2. točke 5. ovoga Zakona ili
6) ako je dao prethodnu suglasnost za sklapanje pravnog posla s osobom u posebnom odnosu koji je povoljniji od uobičajenih uvjeta kreditne institucije i kojim je ukupna izloženost prema osobi u posebnom odnosu koja prelazi 7.000,00 eura, što je protivno odredbama članka 146.a ovoga Zakona.
Povrede drugih osoba
Članak 364. (NN 15/18, 47/20, 146/20, 151/22)
(1) Novčanom kaznom do 10% ukupnog prihoda kaznit će se dioničar kreditne institucije koji je pravna osoba ako stekne dionice kreditne institucije na način suprotan odredbi članka 24. stavaka 1., 2. ili 3. ovoga Zakona ili ako ne postupi po nalogu Hrvatske narodne banke iz članka 30. stavaka 1. ili 2. ovoga Zakona.
(2) Za povredu iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom do 13.270,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba pravne osobe.
(3) Novčanom kaznom do 13.270,00 eura kaznit će se dioničar kreditne institucije koji je fizička osoba ako stekne dionice kreditne institucije na način suprotan odredbi članka 24. stavaka 1., 2. ili 3. ovoga Zakona ili ako ne postupi po nalogu Hrvatske narodne banke iz članka 30. stavaka 1. ili 2. ovoga Zakona.
(4) Novčanom kaznom do 10% ukupnog prihoda kaznit će se dioničar kreditne institucije koji je pravna osoba ako ne postupi u skladu s odredbom članka 24. stavka 15. ili 17. ovoga Zakona.
(5) Za povredu iz stavka 4. ovoga članka novčanom kaznom do 13.270,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba pravne osobe.
(6) Novčanom kaznom do 13.270,00 eura kaznit će se dioničar kreditne institucije koji je fizička osoba ako ne postupi u skladu s odredbom članka 24. stavka 15. ili 17. ovoga Zakona.
(7) Novčanom kaznom do 10% ukupnog prihoda kaznit će se dioničar kreditne institucije koji je pravna osoba ako ne postupi u skladu s odredbom članka 24. stavka 7. ovoga Zakona.
(8) Za povredu iz stavka 7. ovoga članka novčanom kaznom do 13.270,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba pravne osobe.
(9) Novčanom kaznom do 13.270,00 eura kaznit će se dioničar kreditne institucije koji je fizička osoba ako ne postupi u skladu s odredbom članka 24. stavka 7. ovoga Zakona.
(10) Novčanom kaznom do 3% ukupnog prihoda kaznit će se imatelj kvalificiranog udjela koji je pravna osoba ako Hrvatsku narodnu banku ne obavijesti, ili ne obavijesti u roku iz članka 24. stavka 11. ovoga Zakona, o postupku pripajanja, spajanja ili podjele društva u kojem sudjeluje ili o svakoj drugoj statusnoj promjeni.
(11) Za povredu iz stavka 10. ovoga članka novčanom kaznom do 6.630,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba pravne osobe.
(12) Novčanom kaznom do 6.630,00 eura kaznit će se imatelj kvalificiranog udjela koji je fizička osoba ako Hrvatsku narodnu banku ne obavijesti, ili ne obavijesti u roku iz članka 24. stavka 11. ovoga Zakona, o postupku pripajanja, spajanja ili podjele društva u kojem sudjeluje ili o svakoj drugoj statusnoj promjeni.
(13) Novčanom kaznom do 10% ukupnog prihoda kaznit će se društvo iz članka 4. stavka 1. točke 1. podtočke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013 koje ne podnese zahtjev za izdavanje odobrenja za rad nakon što nastupi neki od uvjeta iz članka 60. stavka 7. ovoga Zakona.
(14) Za povredu iz stavka 13. ovoga članka novčanom kaznom do 13.270,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba društva.
(15) Novčanom kaznom do 10% ukupnog prihoda kaznit će se pravna osoba iz članka 179. stavka 2. ovoga Zakona ako ne postupi po zahtjevu koji joj je Hrvatska narodna banka postavila u vezi s člankom 179. stavkom 3. ovoga Zakona.
(16) Za povredu iz stavka 13. ovoga članka novčanom kaznom do 6.630,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba pravne osobe.
(17) Novčanom kaznom do 6.630,00 eura kaznit će se fizička osoba iz članka 179. stavka 2. ovoga Zakona ako ne postupi po zahtjevu koji joj je Hrvatska narodna banka postavila u vezi s člankom 179. stavkom 3. ovoga Zakona.
Prekršaji drugih osoba
Članak 364.a (NN 47/20, 151/22)
(1) Za prekršaj kaznit će se pravna osoba koja se koristi riječima »kreditna institucija«, »banka«, »štedna banka«, »stambena štedionica« ili »štedionica« odnosno izvedenicama tih riječi suprotno odredbama članka 6., članka 313. stavaka 3. i 4. i članka 319. ovoga Zakona novčanom kaznom od 990,00 eura do 10% ukupnog prihoda.
(2) Za prekršaj kaznit će se i odgovorna osoba iz pravne osobe koja je počinila prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom od 460,00 do 2.650,00 eura.
(3) Za prekršaj kaznit će se pravna osoba novčanom kaznom u iznosu od 9.950,00 eura do 10% ukupnog prihoda ako prikuplja depozite ili druga povratna sredstva od javnosti suprotno zabrani iz članka 57. ovoga Zakona.
(4) Za prekršaj kaznit će se i odgovorna osoba pravne osobe koja počini prekršaj iz stavka 3. ovoga članka novčanom kaznom od 4.970,00 do 13.270,00 eura.
(5) Za prekršaj kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 4.970,00 do 13.270,00 eura ako prikuplja depozite ili druga povratna sredstva od javnosti suprotno zabrani iz članka 57. ovoga Zakona.
Povrede članica grupe kreditnih institucija
Članak 365. (NN 15/18, 47/20, 146/20, 151/22)
(1) Novčanom kaznom u visini do dvostrukog iznosa ostvarene dobiti ili izbjegnutoga gubitka ili u iznosu do 10% ukupnog prihoda kaznit će se:
1) matični financijski holding i matični mješoviti financijski holding koji ne postupi u skladu s člankom 24. stavkom 12. ovoga Zakona
1.a) matični financijski holding ili matični mješoviti financijski holding koji ne podnese zahtjev za izdavanje odobrenja iz članka 73.a stavka 1. ovoga Zakona
1.b) financijski holding ili mješoviti financijski holding koji ne podnese zahtjev Hrvatskoj narodnoj banci kojim dokazuje ispunjavanje uvjeta iz članka 73.a stavka 6. ovoga Zakona, čime postupa protivno članku 73.a stavku 7. ovoga Zakona
1.c) financijski holding ili mješoviti financijski holding iz članka 73.a stavaka 1. ili 2. koji kontinuirano ne ispunjava uvjete iz članka 73.a stavka 5. ovoga Zakona, čime postupa protivno članku 73.a stavku 9. ovoga Zakona
1.d) financijski holding ili mješoviti financijski holding za koji je Hrvatska narodna banka donijela odluku da ispunjava uvjete iz članka 73.a stavka 6. ovoga Zakona, a koji kontinuirano ne ispunjava te uvjete, čime postupa protivno članku 73.a stavku 10. ovoga Zakona
1.e) matični financijski holding ili matični mješoviti financijski holding koji na zahtjev Hrvatske narodne banke ne dostavi informacije nužne za redovito praćenje organizacijske strukture grupe i usklađenosti s uvjetima iz članka 73.a stavka 12. ovoga Zakona
1.f) matični financijski holding ili matični mješoviti financijski holding koji protivno zabrani ostvarivanja prava glasa koje proizlazi iz dionica institucije kćeri koje drži financijski holding ili mješoviti financijski holding, a koje je Hrvatska narodna banka zabranila sukladno članku 73.a stavku 14. podstavku 1. ovoga Zakona, glasa na glavnoj skupštini društva kćeri
1.g) financijski holding ili matični mješoviti financijski holding za koji Hrvatska narodna banka utvrdi da više ne ispunjava uvjete iz članka 73.a stavka 6. ovoga Zakona, a koji ne podnese zahtjev za izdavanje odobrenja iz članka 73.a stavka 1. ili 2. ovoga Zakona, čime postupa protivno članku 73.a stavku 17. ovoga Zakona
1.h) matični financijski holding ili matični mješoviti financijski holding koji ne dostavi izvješća ili ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku u sadržaju, rokovima ili na način propisan podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 73.a stavka 21. podstavka 2. ovoga Zakona
2) matična kreditna institucija u RH ili matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH koja je obvezna ispunjavati bonitetne zahtjeve na potkonsolidiranoj osnovi za grupu kreditnih institucija ako ne ispuni neki od zahtjeva iz članka 97. stavaka 1. do 5. ovoga Zakona te matični financijski holding ili matični mješoviti financijski holding iz članka 278. ovoga Zakona ako ne ispuni zahtjev iz članka 97. stavaka 3. do 6. ovoga Zakona
2.a) matična kreditna institucija u RH ili matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH ako na konsolidiranoj osnovi ne ispunjava odredbe o odnosu između varijabilnog i fiksnog dijela ukupnih primitaka iz članka 100.a ovoga Zakona
2.b) matična kreditna institucija u RH ili matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH ako ne osigura da njezino društvo kći na pojedinačnoj osnovi ispunjava zahtjeve u skladu s odredbama ovoga Zakona kojima se uređuje politika primitaka i varijabilni primici odnosno podzakonskog propisa donesenog na temelju članka 100. stavka 4. ovoga Zakona, ako su ispunjeni uvjeti iz članka 97.a stavka 3. ovoga Zakona
3) društvo kći koje je članica grupe kreditnih institucija u RH ili matični financijski holding ili matični mješoviti financijski holding iz članka 278. stavka 1. i stavaka 3. do 5. ovoga Zakona ako matičnoj kreditnoj instituciji u toj grupi ne izvrši obveze iz članka 281. stavka 1. ovoga Zakona
4) matična kreditna institucija u RH ili matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH koja ne osigura da joj društva kćeri članice grupe kreditnih institucija u RH, matični mješoviti financijski holding i matični financijski holding dostavljaju podatke koji su potrebni za konsolidaciju, čime postupa protivno članku 281. stavku 2. ovoga Zakona
5) društvo kći koje je članica grupe kreditnih institucija u RH ili matični financijski holding ili matični mješoviti financijski holding iz članka 278. stavka 1. i stavaka 3. do 5. ovoga Zakona ako u skladu s člankom 281. stavkom 3. ovoga Zakona Hrvatskoj narodnoj banci ne omogući obavljanje supervizije poslovanja
6) matično društvo kreditne institucije u RH koja je isključena iz konsolidacije matičnog društva, koje ne ispuni obveze iz članka 281. stavka 4. ovoga Zakona
7) osobe kojima je matična kreditna institucija u RH ili matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH ili matični financijski holding ili matični mješoviti financijski holding iz članka 278. stavka 1. i stavaka 3. do 5. ovoga Zakona koje nisu uključene u superviziju na konsolidiranoj osnovi, a koje ne ispune obveze iz članka 281. stavka 5. ovoga Zakona
8) pravne osobe koje ne postupe u skladu s podzakonskim propisima donesenima na temelju članka 290. ovoga Zakona
9) mješoviti holding i njegova društva kćeri ako ne izvrše obveze iz članka 291. stavka 1. ovoga Zakona
10) matična kreditna institucija u RH ili matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH ako u skladu s člankom 167. stavcima 1. ili 2. ovoga Zakona javno ne objavi informacije o upravljanju i organizaciji
11) matična kreditna institucija u RH ili matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH ili kreditna institucija kći iz članka 97. stavka 2. ovoga Zakona koja je obvezna primijeniti bonitetne zahtjeve na konsolidiranoj osnovi za grupu kreditnih institucija odnosno podgrupu ili matični financijski holding ili matični mješoviti financijski holding iz članka 278. ovoga Zakona ako ne ispuni zahtjev iz članka 11. Uredbe (EU) br. 575/2013 na osnovi svog konsolidiranog položaja
12) mješoviti financijski holding ili financijski holding ako postupi protivno rješenju Hrvatske narodne banke koje je Hrvatska narodna banka u bliskoj suradnji donijela u skladu s uputama, općim smjernicama, zahtjevima ili mjerama Europske središnje banke.
(2) Za povredu iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom do 13.270,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba iz uprave pravne osobe.
Prekršaji revizorskog društva i ovlaštenog revizora
Članak 366. (NN 15/18, 151/22)
(1) Za prekršaj kaznit će se revizorsko društvo novčanom kaznom od 9.950,00 eura do 66.360,00 eura:
1) ako ne dostavi Hrvatskoj narodnoj banci plan obavljanja revizije u roku i na način propisan u članku 169. stavku 3. ovoga Zakona
2) ako ne obavijesti i ne obrazloži Hrvatskoj narodnoj banci raskid ugovora s kreditnom institucijom u skladu s člankom 171. stavkom 1. ovoga Zakona
3) ako ne ispuni obveze iz članka 172. ovoga Zakona ili članka 12. stavka 1. Uredbe 537/2014 ili
4) ako ne obavi reviziju za potrebe Hrvatske narodne banke u skladu s člankom 174. ovoga Zakona i propisima donesenima na temelju stavka 6. istoga članka.
(2) Za prekršaj kaznit će se i odgovorna osoba pravne osobe koja počini prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom od 4.970,00 do 13.270,00 eura.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se ovlašteni revizor novčanom kaznom od 990,00 do 6.630,00 eura.
Prekršaji u vezi s obvezom čuvanja bankovne tajne
Članak 367. (NN 47/20, 151/22)
(1) Za prekršaj kaznit će se kreditna institucija ako krši odredbe iz članka 156. stavka 1. ili članka 157. stavka 1., 2. ili 5. ovoga Zakona o obvezi čuvanja bankovne tajne novčanom kaznom u iznosu od 49.770,00 eura do najviše 132.720,00 eura.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba iz uprave kreditne institucije novčanom kaznom u iznosu od 2.380,00 do 13.270,00 eura.
(3) Za prekršaj iz članka 157. stavaka 1. i 5. ovoga Zakona kaznit će se pravna osoba novčanom kaznom u iznosu od 49.770,00 do 132.720,00 eura te odgovorna osoba u toj pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 2.380,00 do 13.270,00 eura.
(4) Za prekršaj iz članka 157. stavaka 1. i 5. ovoga Zakona kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 2.380,00 do 13.270,00 eura.
(5) Za prekršaj kaznit će se pravna osoba iz članka 158. stavka 1. ovoga Zakona ako krši odredbe ovoga Zakona o obvezi čuvanja bankovne tajne novčanom kaznom u iznosu od 49.770,00 do 132.720,00 eura.
(6) Za prekršaj iz stavka 5. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi iz članka 158. stavka 1. ovoga Zakona novčanom kaznom u iznosu od 2.380,00 do 13.270,00 eura.
(7) Za prekršaj kaznit će se fizička osoba iz članka 158. stavka 2. ovoga Zakona ako krši odredbe članka 156. stavka 1. ovoga Zakona o obvezi čuvanja bankovne tajne novčanom kaznom u iznosu od 2.380,00 do 13.270,00 eura.
XXXI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
XXXI.1. ODREDBE O OVLASTIMA HRVATSKE NARODNE BANKE PREMA KREDITNIM INSTITUCIJAMA KOJE PRUŽAJU USLUGE U REPUBLICI HRVATSKOJ PREKO PODRUŽNICE ILI NEPOSREDNO DO POČETKA PRIMJENE ZAHTJEVA ZA LIKVIDNOSNU POKRIVENOST U SKLADU S DELEGIRANIM AKTOM
Primjena drugih odredbi ovoga Zakona te ostalih propisa na kreditnu instituciju iz druge države članice
Članak 368.
(1) Na kreditnu instituciju iz druge države članice koja neposredno pruža uzajamno priznate usluge na području Republike Hrvatske na odgovarajući se način primjenjuju:
1) odredbe ovoga Zakona koje se odnose na obvezu čuvanja bankovne tajne (članci 156. i 157.)
2) odredbe ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona koje se odnose na zaštitu potrošača (članci 300. do 312.)
3) propisi u Republici Hrvatskoj kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma
4) drugi propisi koji se radi zaštite općeg dobra primjenjuju na području Republike Hrvatske i
5) propisi Republike Hrvatske kojima se uređuje vođenje monetarne politike.
(2) Na kreditnu instituciju iz druge države članice koja preko podružnice pruža uzajamno priznate usluge na području Republike Hrvatske, osim odredbi iz prethodnog stavka, na odgovarajući se način primjenjuju:
1) odredbe propisa donesenih na temelju ovoga Zakona koje se odnose na izvješća i informacije iz područja praćenja likvidnosnog rizika potrebne za obavljanje poslova iz nadležnosti Hrvatske narodne banke (članak 101. stavak 2. točka 1.)
2) propisi koje Hrvatska narodna banka donosi za potrebe monetarne statistike
3) propisi koji se odnose na opseg podataka koje moraju objaviti podružnice kreditnih institucija država članica
4) odredbe članka 163. stavaka 5. i 6. ovoga Zakona o revidiranim godišnjim financijskim izvještajima i
5) odredbe članka 200. ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju tog članka o godišnjoj naknadi za superviziju.
(3) Hrvatska narodna banka ovlaštena je informacije koje je prikupila na temelju stavaka 1. i 2. ovoga članka upotrijebiti za statističke svrhe.
(4) Hrvatska narodna banka može donijeti podzakonski propis kojim pobliže uređuje način primjene odredbi iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
Kršenje propisa države članice
Članak 369.
(1) Ako kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja preko podružnice pruža usluge u drugoj državi članici, unatoč upozorenju nadležnog ili nadzornog tijela države članice domaćina, krši propise te države članice, Hrvatska narodna banka naložit će supervizorske mjere u skladu s ovim Zakonom i o tome ga bez odgode obavijestiti.
(2) Ako kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj posluje na području druge države članice, neposredno ili preko podružnice, Hrvatska narodna banka, odnosno osobe koje je ona ovlastila, može obaviti neposredni nadzor poslovanja nakon što prethodno obavijesti nadležno supervizorsko tijelo države članice domaćina.
(3) Odredbe stavka 1. ovoga članka ne isključuju obavljanje supervizije na konsolidiranoj osnovi u skladu s ovim Zakonom.
Kršenje pojedinih odredbi Zakona od strane kreditne institucije iz druge države članice
Članak 370.
(1) Ako Hrvatska narodna banka utvrdi da kreditna institucija iz druge države članice koja pruža usluge u Republici Hrvatskoj krši odredbe članka 368. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka naložit će kreditne institucije supervizorske mjere i rokove za otklanjanje tih neusklađenosti.
(2) Ako kreditna institucija u roku iz stavka 1. ovoga članka ne otkloni utvrđene neusklađenosti te Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi dokaze o njihovu otklanjanju, Hrvatska narodna banka o tome će obavijestiti nadležno tijelo matične države članice.
(3) Ako nadležno tijelo matične države članice ne poduzme nikakve mjere ili su te mjere neprimjerene ili nisu provedive toliko da kreditna institucija nastavlja s kršenjem odredbi članka 368. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka obavijestit će nadležno tijelo matične države članice o mjerama koje će poduzeti kako bi se kreditna institucija spriječila da krši navedene odredbe.
(4) Nakon dostave obavijesti iz prethodnog stavka nadležnom tijelu matične države članice, Hrvatska narodna banka može kreditnoj instituciji koja na području Republike Hrvatske krši odredbe članka 368. ovoga Zakona naložiti mjere uključujući zabranu pružanja usluga toj kreditnoj instituciji na području Republike Hrvatske.
Obavještavanje o poduzimanju preventivnih mjera
Članak 371.
Iznimno od odredbi članka 370. ovoga Zakona, u izvanrednim situacijama kada Hrvatska narodna banka ocijeni da su ugroženi ili bi mogli biti ugroženi interesi deponenata, investitora i drugih osoba korisnika usluga kreditne institucije iz druge države članice koja pruža usluge na području Republike Hrvatske, Hrvatska narodna banka će protiv kreditne institucije poduzeti preventivne mjere. O poduzetim preventivnim mjerama Hrvatska narodna banka bez odgode će obavijestiti nadležno tijelo matične države članice, Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo i Europsku komisiju.
Supervizija likvidnosti podružnice kreditne institucije iz druge države članice
Članak 372.
(1) Hrvatska narodna banka obavlja superviziju likvidnosti podružnice kreditne institucije iz druge države članice i izriče mjere potrebne za provedbu monetarne politike Republike Hrvatske.
(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka ne isključuju obavljanje supervizije na konsolidiranoj osnovi u skladu s ovim Zakonom.
(3) Pri izricanju mjera iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka neće prema podružnici kreditne institucije iz druge države članice postupati diskriminatorno ili ograničavajuće samo zato što je kreditna institucija dobila odobrenje za rad u drugoj državi članici.
Učinci odluka i postupaka na stabilnost financijskog sustava u državama članicama
Članak 373.
Hrvatska narodna banka pri provođenju supervizije, a osobito u izvanrednim situacijama, na temelju raspoloživih informacija vodit će računa o mogućim učincima svojih odluka i postupaka na stabilnost financijskog sustava u relevantnim državama članicama.
Suradnja i razmjena informacija između Hrvatske narodne banke i nadležnih tijela država članica
Članak 374.
(1) Hrvatska narodna banka i nadležna tijela druge države članice međusobno surađuju u superviziji kreditnih institucija koje, neposredno ili preko podružnice, pružaju usluge na području Republike Hrvatske i na području te druge države članice.
(2) Hrvatska narodna banka i nadležna tijela države članice, osim ostalih obveza obavještavanja utvrđenih ovim Zakonom, međusobno razmjenjuju sve informacije u vezi s:
1) upravljanjem i vlasničkom strukturom kreditnih institucija iz stavka 1. ovoga članka koje mogu olakšati superviziju
2) provjerom ispunjavanja uvjeta za izdavanje odobrenja i suglasnosti od strane drugih nadležnih tijela i
3) informacijama koje će olakšati superviziju, a osobito superviziju nad likvidnošću, solventnošću, osiguranjem depozita, ograničavanjem velikih izloženosti, drugim činjenicama koje mogu biti od utjecaja na sistemski rizik koji ta kreditna institucija predstavlja, administrativnim i računovodstvenim postupcima i sustavom unutarnjih kontrola.
Odlučivanje o statusu značajne podružnice kada Hrvatska narodna banka nije konsolidirajuće nadzorno tijelo
Članak 375.
(1) Hrvatska narodna banka može konsolidirajućem nadzornom tijelu ili nadležnim tijelima matične države članice uputiti zahtjev da podružnica kreditne institucije iz te države članice koja pruža usluge na području Republike Hrvatske dobije status značajne podružnice.
(2) U zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka navest će razloge, a osobito:
1) drži li ta podružnica u Republici Hrvatskoj više od 2% ukupnih depozita određenih zakonom kojim se uređuje osiguranje depozita
2) može li privremeni ili trajni prestanak pružanja usluga utjecati na sistemsku likvidnost tržišta i na platne sustave i sustave za poravnanja i namiru financijskih instrumenata u Republici Hrvatskoj i
3) veličinu i značajnost podružnice, s obzirom na broj klijenata, za bankovni ili financijski sustav Republike Hrvatske.
(3) Pri donošenju zajedničke odluke o značajnosti podružnice Hrvatska narodna banka surađivat će s konsolidirajućim nadzornim tijelom ili nadležnim tijelima matične države članice.
(4) Ako Hrvatska narodna banka i konsolidirajuće nadzorno tijelo ili nadležna tijela matične države članice u roku od dva mjeseca od dana primitka zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka ne donesu zajedničku odluku o značajnosti podružnice, Hrvatska narodna banka će u roku od iduća dva mjeseca o tome donijeti samostalnu odluku. Pri donošenju samostalne odluke Hrvatska narodna banka vodit će računa o stavovima konsolidirajućeg nadzornog tijela ili nadležnih tijela matične države članice.
(5) Odluke iz stavaka 3. i 4. ovoga članka obvezujuće su, moraju biti u pisanom obliku i obrazložene, a dostavljaju se relevantnim nadležnim tijelima.
(6) Donošenje odluka iz stavaka 3. i 4. ovoga članka ne utječe na ovlasti nadležnog tijela dane ovim Zakonom.
Odlučivanje o statusu značajne podružnice kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajuće nadzorno tijelo
Članak 376.
(1) Ako Hrvatska narodna banka zaprimi zahtjev nadležnog tijela druge države članice da podružnicu kreditne institucije iz Republike Hrvatske koja pruža usluge na području te države članice smatra značajnom podružnicom, Hrvatska narodna banka surađivat će s nadležnim tijelom te države članice pri donošenju zajedničke odluke o značajnosti podružnice.
(2) Ako kolegij supervizora iz članka 283. ovoga Zakona nije osnovan, a kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ima značajne podružnice u drugim državama članicama, Hrvatska narodna banka osnovat će kolegij supervizora i predsjedati njime kako bi se omogućile suradnja i razmjena informacija.
(3) Nakon konzultacija s relevantnim nadležnim tijelima Hrvatska narodna banka uredit će pisanim aktom osnivanje i rad kolegija iz stavka 2. ovoga članka. Hrvatska narodna banka određivat će koje će od relevantnih nadležnih tijela prisustvovati sastancima ili na drugi način sudjelovati u radu kolegija, vodeći računa o mogućem utjecaju planiranih supervizorskih aktivnosti, osobito u odnosu na stabilnost financijskog sustava u njihovim državama.
(4) Hrvatska narodna banka pravodobno će i redovito obavještavati sve članove kolegija supervizora o planiranim sastancima i glavnim pitanjima koja će biti predmetom rasprave te o zauzetim stavovima i poduzetim mjerama.
(5) Odluka iz stavka 1. ovoga članka mora biti u pisanom obliku i obrazložena, a dostavlja se relevantnim nadležnim tijelima.
(6) Ako zajednička odluka o značajnosti podružnice nije donesena u roku od dva mjeseca od dana zaprimanja zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka, a nadležno tijelo te države članice u roku od iduća dva mjeseca donese odluku da se podružnici iz stavka 1. ovoga članka dodjeljuje status značajne podružnice, ta je odluka obvezujuća i za Hrvatsku narodnu banku.
(7) Hrvatska narodna banka nadležnim će tijelima države članice u kojoj kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ima značajnu podružnicu proslijediti informacije iz članka 288. stavka 5. točaka 3. i 4. ovoga Zakona te u suradnji s tim nadležnim tijelima planirati i koordinirati aktivnosti iz članka 282. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona.
(8) Ako u kreditnoj instituciji iz stavka 1. nastane izvanredno stanje, Hrvatska narodna banka bez odgode će o tome obavijestiti osobe iz članka 210. stavka 1. točke 1. i članka 211. stavka 1. ovoga Zakona.
Ovlasti obavljanja supervizije poslovanja nad podružnicom
Članak 377.
(1) Ako kreditna institucija sa sjedištem u drugoj državi članici posluje preko podružnice na području Republike Hrvatske, nadležno tijelo matične države članice može:
1) obaviti neposredne provjere informacija iz članka 374. stavka 2. ovoga Zakona samostalno ili posredovanjem osobe koju je ono ovlastilo, nakon što prethodno o tome obavijesti Hrvatsku narodnu banku ili
2) zatražiti od Hrvatske narodne banke ili osobe koju je ovlastila Hrvatska narodna banka da obavi neposredni nadzor nad poslovanjem podružnice kreditne institucije te države članice na području Republike Hrvatske.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može izvršiti neposredni nadzor kreditne institucije iz druge države članice, a u vezi s primjenom propisa u skladu s člankom 368. stavkom 2. ovoga Zakona.
XXXI.2. OSTALE PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Odobrenja i suglasnosti koji su na snazi
Članak 378.
Odobrenja i suglasnosti izdani do dana stupanja na snagu ovoga Zakona ostaju na snazi.
Postupci
Članak 379.
Svi postupci za dobivanje odobrenja i suglasnosti koji su bili pokrenuti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama zakona koji su važili do dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Početak primjene protucikličkog zaštitnog sloja
Članak 380.
(1) U razdoblju od 1. siječnja 2015. do 31. prosinca 2018. kreditna institucija dužna je izračunavati protuciklički zaštitni sloj kapitala u skladu s člancima 118. do 128. ovoga Zakona samo na osnovi izloženosti u Republici Hrvatskoj i u drugim državama članicama koje primjenjuju protuciklički zaštitni sloj kapitala u istom tom razdoblju i za koje je Hrvatska narodna banka donijela odluku o priznavanju tog prijelaznog razdoblja primjene zahtjeva za protuciklički zaštitni sloj.
(2) Hrvatska narodna banka može donijeti odluku o priznavanju prijelaznog razdoblja primjene zahtjeva za protuciklički zaštitni sloj koje je odredilo imenovano tijelo drugih država članica, a koje je kraće od 31. prosinca 2018.
(3) Ako Hrvatska narodna banka priznaje prijelazno razdoblje primjene zahtjeva za protuciklički zaštitni sloj iz stavka 2. ovoga članka, o tome će obavijestiti Europsku komisiju, Europski odbor za sistemske rizike, Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo i relevantni kolegij supervizora.
Postupak pri određivanju zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik u prijelaznom razdoblju
Članak 381.
(1) Ako Hrvatska narodna banka u razdoblju od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2014. odredi ili promijeni stopu zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik u visini koja ne prelazi 3% ukupnog iznosa izloženosti riziku, dužna je najkasnije mjesec dana prije nego što objavi odluku u skladu s člankom 382. ovoga Zakona obavijestiti Europsku komisiju, Europski odbor za sistemske rizike, Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo te nadležna i imenovana tijela relevantnih država članica. Ako se obveza održavanja ovoga zaštitnog sloja primjenjuje i na izloženosti iz trećih zemalja, Hrvatska narodna banka dužna je obavijestiti i nadležna tijela tih država.
(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka sadrži detaljan opis sljedećih informacija:
1) sistemski ili makrobonitetni rizik u Republici Hrvatskoj
2) razloge zbog kojih veličina sistemskog ili makrobonitetnog rizika ugrožava stabilnost financijskog sustava u Republici Hrvatskoj te opravdava stopu zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik
3) obrazloženje zašto Hrvatska narodna banka smatra da je vjerojatno da će predloženi zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik biti razmjeran i učinkovit za smanjenje rizika
4) procjenu vjerojatnog pozitivnog ili negativnog utjecaja zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik na unutarnje tržište, na osnovi dostupnih informacija
5) obrazloženje zašto nijedna od mjera propisanih na osnovi ovoga Zakona ili Uredbe (EU) br. 575/2013, ne uzimajući u obzir članke 458. i 459. te Uredbe, ako bi se naložile pojedinačno ili zajedno, ne bi bila dovoljna za rješavanje pitanja utvrđenog makrobonitetnog ili sistemskog rizika uzimajući u obzir relativnu učinkovitost tih mjera i
6) visinu stope zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik koju Hrvatska narodna banka namjerava propisati.
(3) Ako Hrvatska narodna banka u razdoblju od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2014. namjerava odrediti ili promijeniti stopu zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik na način da ona bude veća od 3% ukupnog iznosa izloženosti riziku, dužna je prethodno obavijestiti Europsku komisiju, Europski odbor za sistemske rizike, Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo te nadležna i imenovana tijela relevantnih država članica. Ako se obveza održavanja ovoga zaštitnog sloja primjenjuje i na izloženosti iz trećih zemalja, Hrvatska narodna banka dužna je obavijestiti i nadležna tijela tih država.
(4) Obavijest iz stavka 3. ovoga članka mora sadržavati sve informacije iz stavka 2. ovoga članka.
(5) Hrvatska narodna banka može primijeniti stopu iz stavka 3. ovoga članka tek nakon što Europska komisija provedbenim aktom odobri primjenu te stope.
Objava zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik
Članak 382.
(1) Nakon ispunjenja uvjeta za primjenu zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik u skladu s člankom 381. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka dužna je u »Narodnim novinama« i na svojim internetskim stranicama objaviti odluku o primjeni zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik, pri čemu objava na internetskim stranicama sadrži najmanje sljedeće informacije:
1) stopu zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik
2) kreditne institucije na koje se zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik primjenjuje
3) obrazloženje za određivanje zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik, osim u slučaju kada bi to obrazloženje moglo narušiti stabilnost financijskog sustava
4) datum od kojeg su kreditne institucije dužne primijeniti zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik
5) nazive država ako se na izloženosti u tim državama primjenjuje zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik.
(2) Odluka iz stavka 1. ovoga članka sadrži informacije iz stavka 1. točaka 1., 2., 4. i 5. ovoga članka.
Zaštitni sloj za GSV kreditne institucije u prijelaznom razdoblju
Članak 383.
GSV kreditna institucija dužna je obvezu iz članka 135. stavka 4. ovoga Zakona primjenjivati od 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2018. na sljedeći način:
1) u razdoblju od 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2016. u visini od 25% stope propisane člankom 136. stavkom 4. ovoga Zakona
2) u razdoblju od 1. siječnja 2017. do 31. prosinca 2017. u visini od 50% stope propisane člankom 136. stavkom 4. ovoga Zakona i
3) u razdoblju od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2018. u visini od 75% stope propisane člankom 136. stavkom 4. ovoga Zakona.
Objava odluka
Članak 384.
Odluke koje će postati pravomoćne nakon stupanja na snagu ovoga Zakona objavljuju se u skladu s člankom 215. stavkom 4. ovoga Zakona.
Rokovi za donošenje podzakonskih propisa i za usklađivanje rješenja
Članak 385.
(1) Hrvatska narodna banka u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijet će podzakonske propise iz članka 38. stavka 3., članka 45. stavka 5., članka 92. stavka 3., članka 113. stavka 4., članka 140. stavka 6., članka 173. stavka 5. i članka 175. stavka 3. ovoga Zakona utemeljene na ovom Zakonu i Uredbi (EU) br. 575/2013.
(2) Hrvatska narodna banka u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladit će s odredbama ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013 rješenja kojima su naložene supervizorske mjere iz članaka 236. ili 237. Zakona o kreditnim institucijama (»Narodne novine«, br. 117/08., 74/09., 153/09., 108/12. i 54/13.).
Dužnosti kreditne institucije
Članak 386.
(1) Posljednja izvješća prema Odluci o izvješćima o jamstvenom kapitalu i kapitalnim zahtjevima kreditnih institucija (»Narodne novine«, br. 1/09., 41/09., 75/09., 2/10. i 37/12.) kreditna institucija dužna je izraditi sa stanjem na dan 31. prosinca 2013. i dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci, i to na sljedeći način:
1) nekonsolidirana nerevidirana privremena izvješća (»NP«) najkasnije do 31. siječnja 2014.
2) nekonsolidirana revidirana izvješća (»NR«) u roku od 15 dana od dana primitka revizorskog izvješća, a najkasnije do 30. travnja 2014. i
3) konsolidirana revidirana izvješća (»KR«) u roku od 15 dana od dana primitka revizorskog izvješća, a najkasnije do 30. travnja 2014.
(2) Kreditna institucija dužna je javnu objavu sa stanjem na dan 31. prosinca 2013. provesti u skladu s Odlukom o javnoj objavi bonitetnih zahtjeva kreditnih institucija (»Narodne novine«, br. 1/09., 75/09., 2/10., 118/11. i 67/13.) najkasnije do 31. svibnja 2014.
(3) Kreditna institucija dužna je za članove nadzornog odbora koji su na dužnost stupili ili će stupiti do 30. lipnja 2014. napraviti procjenu primjerenosti u skladu s ovim Zakonom i za njih podnijeti zahtjev za davanje prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora kreditne institucije najkasnije do 30. lipnja 2014.
(4) Kreditna institucija dužna je osnovati odbore nadzornog odbora u skladu s člancima 51., 52. i 53. ovoga Zakona najkasnije do 30. lipnja 2014.
(5) Kreditna institucija koja je međunarodno utvrđena kao GSV kreditna institucija dužna je do 1. srpnja 2014. podatke iz članka 164. stavka 1. točaka 4. do 6. ovoga Zakona dostaviti Europskoj komisiji na povjerljivoj osnovi.
Prestanak važenja pojedinih odredbi ovoga Zakona danom stupanja na snagu primjene zahtjeva za likvidnosnu pokrivenost u skladu s delegiranim aktom
Članak 387.
Danom primjene delegiranog akta iz članka 460. Uredbe (EU) br. 575/2013, a u vezi s primjenom zahtjeva za likvidnosnu pokrivenost prestaju važiti članci 368. do 377. ovoga Zakona.
Primjena važećih podzakonskih propisa
Članak 388.
Do dana stupanja na snagu propisa donesenih na temelju ovoga Zakona ili Uredbe (EU) br. 575/2013, ostaju na snazi i primjenjuju se u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s Uredbom (EU) br. 575/2013 i ovim Zakonom, sljedeći propisi:
– Odluka o efektivnoj kamatnoj stopi kreditnih institucija i kreditnih unija te ugovaranju usluga s potrošačima
– Odluka o eksternalizaciji
– Odluka o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija
– Odluka o kontnom planu za banke
– Odluka o kupoprodaji plasmana kreditnih institucija
– Odluka o načinu provedbe supervizije kreditnih institucija i izricanju supervizorskih mjera
– Odluka o nadzornim izvještajima kreditnih institucija
– Odluka o naknadi za superviziju kreditnih institucija za 2014. godinu
– Odluka o obvezi rezerviranja sredstava za sudske sporove koji se vode protiv kreditne institucije
– Odluka o ograničavanju izloženosti kreditnih institucija valutnom riziku
– Odluka o ograničenju ulaganja kreditnih institucija u kapital nefinancijskih institucija i materijalnu imovinu
– Odluka o pobližim uvjetima osnivanja, poslovanja i prestanka podružnice kreditne institucije iz treće države u Republici Hrvatskoj
– Odluka o postupku procjenjivanja adekvatnosti internoga kapitala kreditne institucije
– Odluka o predstavništvima kreditne institucije sa sjedištem izvan Republike Hrvatske
– Odluka o primicima radnika
– Odluka o primjeni odredaba zakona i drugih propisa iz nadležnosti Hrvatske narodne banke na kreditne institucije u likvidaciji
– Odluka o primjerenom upravljanju informacijskim sustavom
– Odluka o procjeni primjerenosti predsjednika uprave, člana uprave, člana nadzornog odbora i nositelja ključne funkcije u kreditnoj instituciji
– Odluka o sadržaju i obliku u kojem se potrošaču daju informacije prije dogovaranja pojedine bankovne usluge
– Odluka o sadržaju revizije u kreditnim institucijama
– Odluka o statističkom i bonitetnom izvješćivanju
– Odluka o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja banaka
– Odluka o sustavu unutarnjih kontrola
– Odluka o upravljanju kamatnim rizikom u knjizi banke
– Odluka o upravljanju likvidnosnim rizikom
– Odluka o upravljanju rizicima i
– Odluka o velikim izloženostima kreditnih institucija.
Prestanak važenja Zakona i pojedinih podzakonskih propisa
Članak 389.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti:
1) Zakon o kreditnim institucijama (»Narodne novine«, br. 117/08., 74/09., 153/09., 108/12. i 54/13.)
2) Odluka o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija (»Narodne novine«, br. 1/09., 75/09., 2/10., 118/11. i 67/13.)
3) Odluka o izvješćima o jamstvenom kapitalu i kapitalnim zahtjevima kreditnih institucija (»Narodne novine«, br. 1/09., 41/09., 75/09., 2/10. i 37/12.)
4) Odluka o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija (»Narodne novine«, br. 1/09., 41/09., 75/09., 2/10. i 118/11.)
5) Odluka o javnoj objavi bonitetnih zahtjeva kreditnih institucija (»Narodne novine«, br. 1/09., 75/09., 2/10., 118/11. i 67/13.) i
6) Odluka o superviziji grupe kreditnih institucija na konsolidiranoj osnovi (»Narodne novine«, br. 1/09., 75/09., 2/10. i 67/13.).
Stupanje na snagu
Članak 390.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2014., osim odredbi:
– članaka 191., 192., 194. do 198. i 202. do 205. ovoga Zakona, koji stupaju na snagu danom primjene delegiranog akta iz članka 387. ovoga Zakona
– članka 189. ovoga Zakona, koji stupa na snagu danom primjene tehničkih standarda o referentnom portfelju iz članka 78. stavka 8. Direktive 2013/36/EU
– članaka 118. do 125., članka 126. stavaka 1. i 2., članaka 127., 128. i 132., članka 164. stavka 1. točaka 4., 5. i 6. ovoga Zakona, koji stupaju na snagu 1. siječnja 2015. i
– članaka 135. do 138. ovoga Zakona, koji stupaju na snagu 1. siječnja 2016.
Prijelazne i završne odredbe iz NN 19/15
Prijelazne odredbe u vezi s planovima oporavka
Članak 152.
(1) Na plan oporavka koji je kreditna institucija bila dužna dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci do 31. prosinca 2014. primjenjuju se odredbe članka 53. ovoga Zakona kojim je dodan članak 154.a Zakona.
(2) Do donošenja odluke o izradi plana oporavka iz članka 53. ovoga Zakona kojim je dodan članak 154.c Zakona, kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je članica grupe kreditnih institucija u EU-u dužna je ažurirati postojeći plan oporavka ili po potrebi izraditi novi i dostaviti ga Hrvatskoj narodnoj banci:
1) na pojedinačnoj osnovi ako nije dio grupe kreditnih institucija u RH ili
2) na potkonsolidiranoj osnovi ako je matična kreditna institucija u RH.
(3) Do donošenja odluke o izradi plana oporavka iz članka 53. ovoga Zakona kojim je dodan članak 154.c Zakona na plan oporavka iz stavka 2. toga članka primjenjuju se odredbe članka 53. ovoga Zakona kojim je dodan članak 154.a. Zakona.
Prijelazne odredbe u vezi s izloženostima prema osobama u posebnom odnosu s kreditnom institucijom
Članak 153.
Hrvatska narodna banka može kreditnoj instituciji naložiti supervizorsku mjeru iz članka 80. ovoga Zakona u dijelu kojim je izmijenjen članak 224. stavak 1. točka 20. Zakona ako je kreditna institucija izloženost prema osobama iz članka 146. Zakona ugovorila protivno odredbama toga Zakona.
Prijelazno razdoblje za popis financijskih ugovora
Članak 154.
Kreditna institucija dužna je uspostaviti popis svih financijskih ugovora iz članka 52. ovoga Zakona u dijelu kojim je izmijenjen članak 154. stavak 13. Zakona, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Prijelazne odredbe u vezi s ugovorima s upravom
Članak 155.
Odredba članka 13. ovoga Zakona u dijelu kojim je izmijenjen članak 37. stavak 2. Zakona, ne primjenjuje se na ugovore sklopljene prije stupanja na snagu ovoga Zakona.
Prijelazne odredbe u vezi s postupcima prisilne likvidacije i stečaja i započeti stečajni postupci
Članak 156.
(1) Iznimno od članka 106. ovoga Zakona kojim je izmijenjen članak 255. Zakona, do donošenja prvog sanacijskog plana na temelju Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, Hrvatska narodna banka kao sanacijsko tijelo može donijeti odluku o pokretanju postupka prisilne likvidacije kreditne institucije neovisno o ispunjenju uvjeta vezanom uz sanacijski plan.
(2) Iznimno od članka 113. ovoga Zakona kojim je dodan članak 262.b Zakona, do donošenja prvog sanacijskog plana na temelju Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, Hrvatska narodna banka kao sanacijsko tijelo postupa sukladno navedenom članku neovisno o ispunjenju uvjeta vezanom uz sanacijski plan.
(3) Iznimno od članka 114. ovoga Zakona kojim je izmijenjen članak 265. Zakona, do donošenja prvog sanacijskog plana na temelju Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, Hrvatska narodna banka kao sanacijsko tijelo može podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad kreditnom institucijom neovisno o ispunjenju uvjeta vezanom uz sanacijski plan.
(4) Iznimno od članka 115. ovoga Zakona kojim su dodani članci 265.a i 265.b Zakona, do donošenja prvog sanacijskog plana na temelju Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, Hrvatska narodna banka kao sanacijsko tijelo za grupu postupa sukladno navedenim člancima neovisno o ispunjenju uvjeta vezanom uz sanacijski plan.
(5) Svi postupci u kojima je podnesen prijedlog za otvaranje stečajnog postupka prije stupanja na snagu ovoga Zakona, a rješenje o otvaranju stečajnog postupka nije doneseno do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršit će se prema odredbama Zakona koji je važio u vrijeme podnošenja prijedloga.
(6) Svi stečajni postupci otvoreni prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama Zakona koji je važio u vrijeme donošenja rješenja o otvaranju stečajnog postupka.
Prijelazne odredbe u vezi kredita u CHF i kredita u kunama s valutnom klauzulom u CHF
Članak 157.
(1) Za ugovore o kreditu fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost slobodnih zanimanja, obrtnika, trgovaca pojedinaca te nositelja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava sklopljene u CHF i u kunama s valutnom klauzulom u CHF, za anuitete odnosno obroke u redovitoj otplati, tečaj CHF prema kuni utvrđuje se na razini 6,39 kuna za jedan CHF za razdoblje od jedne godine od stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Razlika visine anuiteta odnosno obroka primjenom tečaja iz stavka 1. ovoga članka u odnosu na tečaj slobodno formiran na tržištu stranih sredstava plaćanja na temelju ponude i potražnje je trošak kreditne institucije.
(3) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se na ugovore o kreditu u CHF i u kunama s valutnom klauzulom u CHF sklopljene prije stupanja na snagu ovoga Zakona neovisno o ukupnom iznosu i vrsti kredita.
Rokovi za donošenje podzakonskih propisa
Članak 158.
(1) Hrvatska narodna banka donijet će podzakonski propis iz članka 47. ovoga Zakona u dijelu kojim je dodan članak 146.c Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Hrvatska narodna banka donijet će podzakonski propis iz članka 77. ovoga Zakona u dijelu kojim je dodan članak 216.f stavak 3. Zakona i članka 88. ovoga Zakona u dijelu kojim je izmijenjen članak 235. stavak 2. Zakona u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Stupanje na snagu
Članak 159.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim članka 117. ovoga Zakona u dijelu kojim je izmijenjen članak 267. stavak 7. Zakona koji stupa na snagu 1. siječnja 2016.
Prijelazne i završne odredbe iz NN 15/18
Članak 152.
(1) U cijelom tekstu Zakona o kreditnim institucijama riječ: »mrežni« u određenom broju, rodu i padežu zamjenjuje se riječju: »internetski« u odgovarajućem broju, rodu i padežu.
(2) U cijelom tekstu Zakona o kreditnim institucijama riječi: »povrijeđena zaštićena vrijednost« u određenom broju, rodu i padežu zamjenjuju se riječima: »ukupni prihod« u odgovarajućem broju, rodu i padežu.
Započeti postupci
Članak 153.
(1) Postupci za dobivanje odobrenja i suglasnosti pokrenuti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama zakona koji je važio do stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) O prijedlozima za dobivanje odobrenja i suglasnosti podnesenima Hrvatskoj narodnoj banci prije stupanja na snagu podzakonskih propisa iz ovoga Zakona odlučit će se prema odredbama zakona koji je važio do stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Stečajni postupci otvoreni prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama zakona koji je važio na dan donošenja rješenja o otvaranju stečajnog postupka.
(4) Postupci u kojima je podnesen prijedlog za otvaranje stečajnog postupka prije stupanja na snagu ovoga Zakona, a rješenje o otvaranju stečajnog postupka nije doneseno do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama zakona koji je važio na dan podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka.
(5) U prekršajnim postupcima započetima prije stupanja na snagu ovoga Zakona globalnim i ostalim sistemski važnim kreditnim institucijama smatraju se kreditne institucije čija je imovina veća od 7 milijardi kuna u godini počinjenja prekršaja.
(6) Kreditne institucije koje su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona u postupku redovne likvidacije dužne su u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršiti postupak redovne likvidacije i provesti brisanje društva iz sudskog registra i o tome dostaviti dokaz Hrvatskoj narodnoj banci.
(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, kreditne institucije koje ocijene da neće biti u mogućnosti dovršiti postupak likvidacije i provesti brisanje društva u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona dužne su Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti:
1) plan likvidacije u obuhvatu koji je primjeren fazi likvidacije
2) odluku glavne skupštine o prestanku društva
3) obavijest o obavljenom pozivanju vjerovnika
4) izvješće o stanju društva i
5) odluku glavne skupštine o utvrđenju revidiranih početnih likvidacijskih financijskih izvješća.
(8) O dostavljenom planu likvidacije iz stavka 7. ovoga članka Hrvatska narodna banka ne donosi rješenje iz članka 118. ovoga Zakona kojim se mijenja članak 250. Zakona o kreditnim institucijama (»Narodne novine«, br. 159/13., 19/15. i 102/15.).
(9) Hrvatska narodna banka može donijeti odluku o pokretanju prisilne likvidacije ako:
1) kreditna institucija iz stavka 6. ovoga članka ne dovrši postupak redovne likvidacije i ne provede brisanje društva iz sudskog registra u roku iz stavka 6. ovoga članka ili
2) kreditna institucija iz stavka 6. ovoga članka u roku iz tog stavka ne dostavi propisane dokumente iz stavka 7. ovoga članka
3) Hrvatska narodna banka na temelju dostavljenih dokumenata iz stavka 7. ovoga članka procijeni da bi provođenje redovne likvidacije kreditne institucije iz stavka 6. ovoga članka moglo ugroziti prava vjerovnika ili utvrdi postojanje nekog razloga koji bi doveo u pitanje provođenje redovne likvidacije ili ostvarivanje plana likvidacije.
(10) U slučaju iz stavka 9. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe glave XX.2. Zakona o kreditnim institucijama (»Narodne novine«, br. 159/13., 19/15. i 102/15.) kojima se uređuje prisilna likvidacija kreditne institucije.
Rokovi za usklađivanje s odredbama ovoga Zakona
Članak 154.
(1) Kreditna institucija koja na dan stupanja na snagu ovoga Zakona pruža uslugu iz članka 5. ovoga Zakona kojim se u članak 8. stavak 2. Zakona o kreditnim institucijama (»Narodne novine«, br. 159/13., 19/15. i 102/15.) dodaje točka 4. dužna je u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona dobiti odobrenje Hrvatske narodne banke za pružanje te dodatne financijske usluge.
(2) Odredbe članka 139. ovoga Zakona kojim se u članak 305. Zakona o kreditnim institucijama (»Narodne novine«, br. 159/13., 19/15. i 102/15.) dodaje stavak 9. primjenjuju se na sve kredite koji su u otplati na dan stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Za kredite koji su u cijelosti otplaćeni unutar razdoblja od deset godina prije stupanja na snagu ovoga Zakona, a za koje kreditna institucija nije izdala brisovno očitovanje i vratila potrošaču sve instrumente osiguranja otplaćenog kredita, kreditna institucija dužna je u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, bez naknade, pisanim putem, obavijestiti potrošača o načinu preuzimanja brisovnog očitovanja, a u slučaju postojanja prava trećih osoba koje su dijelom ili u cijelosti otplatile taj kredit, o pravima tih osoba te o daljnjim uvjetima izdavanja brisovnog očitovanja, kao i o načinu vraćanja svih instrumenata osiguranja otplaćenog kredita. Kreditna institucija dužna je na isti način obavijestiti i sve treće osobe (jamce, sudužnike, založne dužnike i sl.) koje su dijelom ili u cijelosti otplatile taj kredit.
(4) Neovisno o obvezi kreditne institucije iz stavka 3. ovoga članka, kreditna institucija dužna je potrošaču na njegov zahtjev bez odgađanja izdati brisovno očitovanje i vratiti sve raspoložive instrumente osiguranja otplaćenog kredita za sve kredite koji su u cijelosti otplaćeni. Iznimno, u slučaju postojanja prava trećih osoba koje su dijelom ili u cijelosti otplatile kredit, kreditna institucija postupit će na način iz stavka 3. ovoga članka.
Rokovi za donošenje podzakonskih propisa
Članak 155.
(1) Hrvatska narodna banka objavit će bitne elemente metodologije iz članka 59. ovoga Zakona u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Hrvatska narodna banka donijet će podzakonske propise iz članaka 8., 13., 19., 22., 29., 48., 49., 61., 62., 85. i 118. ovoga Zakona u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Hrvatska narodna banka donijet će podzakonske propise iz članaka 35., 76., 116. i 138. ovoga Zakona u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Stupanje na snagu
Članak 156.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim članka 135. ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na članak 301. stavak 2. Zakona o kreditnim institucijama (»Narodne novine«, br. 159/13., 19/15. i 102/15.), koji stupa na snagu 1. srpnja 2018.
Prijelazne i završne odredbe iz NN 70/19
Prestanak važenja pojedinih odredaba
Članak 4.
(1) Na dan primjene Odluke o bliskoj suradnji koja će se objaviti u Službenom listu Europske unije prestaje važiti članak 3. ovoga Zakona u dijelu kojim je dodan članak 11.b.
(2) Danom raskida bliske suradnje sukladno članku 7. Uredbe (EU) br. 1024/2013 ili danom kada Republika Hrvatska prestane, prema članku 139. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, biti država članica s odstupanjem sukladno članku 140. stavku 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, prestaju važiti odredbe članka 3. ovoga Zakona u dijelu kojim je dodan članak 11.a.
Stupanje na snagu
Članak 5.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim članka 3. ovoga Zakona u dijelu kojim je dodan članak 11.a koji stupa na snagu danom primjene Odluke o bliskoj suradnji koja će se objaviti u Službenom listu Europske unije.
Prijelazne i završne odredbe iz NN 47/20
Dovršetak prekršajnih postupaka
Članak 76.
(1) Prekršajni postupci započeti do dana stupanja na snagu članka 66. ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama Zakona o kreditnim institucijama (»Narodne novine«, br. 159/13., 19/15., 102/15., 15/18. i 70/19.).
(2) Na prekršaje počinjene do dana stupanja na snagu članka 66. ovoga Zakona primjenjuje se Zakon o kreditnim institucijama (»Narodne novine«, br. 159/13., 19/15., 102/15., 15/18. i 70/19.).
(3) Svi postupci za dobivanje odobrenja i suglasnosti koji su bili pokrenuti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama zakona koji su važili prije stupanja na snagu ovoga Zakona.
Razmjena informacija za potrebe procjene kreditne sposobnosti i upravljanja kreditnim rizikom
Članak 77.
(1) Članak 321. stavci 2. do 5. koji je izmijenjen člankom 61. ovoga Zakona primjenjuje se na informacije i osobne podatke kojima kreditna institucija iz članka 321. stavka 2. koji je izmijenjen člankom 61. ovoga Zakona raspolaže na dan stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Kreditne institucije iz članka 321. stavka 2. koji je izmijenjen člankom 61. ovoga Zakona dužne su u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona poduzeti sve radnje potrebne za razmjenu informacija u skladu s člankom 61. ovoga Zakona.
Početak izračuna i objave nacionalne referentne stope
Članak 78.
Hrvatska narodna banka izračunava NRS, počevši od NRS-a za prvo tromjesečje 2020. godine, a NRS prvi put objavljuje na svojim internetskim stranicama u svibnju 2020. godine sukladno utvrđenom kalendaru objave.
Stupanje na snagu
Članak 79.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim članka 1. ovoga Zakona, članaka 6. do 11. ovoga Zakona, članka 39. stavaka 14. i 15. koji je izmijenjen člankom 13. ovoga Zakona, članka 14. ovoga Zakona, članka 44. stavka 8. koji je izmijenjen člankom 15. ovoga Zakona, članka 46. stavaka 12. i 13. koji je izmijenjen člankom 17. ovoga Zakona, članka 47. stavka 5. koji je izmijenjen člankom 18. ovoga Zakona, članaka 19. do 22. ovoga Zakona, članka 68. stavka 3. koji je izmijenjen člankom 23. ovoga Zakona, članka 24. ovoga Zakona, članka 70. stavka 7. koji je izmijenjen člankom 25. ovoga Zakona, članaka 26. i 27. ovoga Zakona, članaka 34. do 38. ovoga Zakona, članka 41. ovoga Zakona, članka 157. stavka 3. točke 25. koji je izmijenjen člankom 42. ovoga Zakona, članaka 43., 44., 45. i 47. ovoga Zakona, članaka 48. do 51. ovoga Zakona, članka 235.a stavaka 4. i 5. koji je izmijenjen člankom 53. ovoga Zakona, članaka 54. do 57. ovoga Zakona, članka 64. ovoga Zakona, članaka 66. do 74. ovoga Zakona, koji stupaju na snagu danom primjene bliske suradnje Europske središnje banke s Hrvatskom narodnom bankom sukladno odluci Europske središnje banke o uspostavi bliske suradnje iz članka 7. stavka 2. Uredbe Vijeća (EU) br. 1024/2013, a koja će biti objavljena u Službenom listu Europske unije.
Prijelazne i završne odredbe iz NN 146/20
Usklađivanje sa zakonom kojim se uređuje sustav osiguranja depozita
Članak 132.
U cijelom tekstu Zakona o kreditnim institucijama (»Narodne novine«, br. 159/13., 19/15., 102/15., 15/18., 70/19. i 47/20.) naziv: »Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka« u određenom padežu zamjenjuje se nazivom: »Hrvatska agencija za osiguranje depozita« u odgovarajućem padežu.
Usklađivanje s odredbama ovoga Zakona
Članak 133.
(1) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je članica grupe iz treće zemlje koja posluje putem više od jedne institucije u EU-u i čija je ukupna vrijednost imovine jednaka ili veća od protuvrijednosti 40 milijardi eura na dan 27. lipnja 2019. dužna je imati posredničko matično društvo u EU-u ili, ako se primjenjuje članak 73.e stavak 2. koji je dodan člankom 28. ovoga Zakona, dva posrednička matična društva u EU-u do 30. prosinca 2023.
(2) Financijski holding ili mješoviti financijski holding iz članka 73.a koji je dodan člankom 28. ovoga Zakona, a koji je postojao na dan 27. lipnja 2019. dužan je Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja u skladu s člankom 73.a koji je dodan člankom 28. ovoga Zakona do 28. lipnja 2021.
(3) Ako financijski holding ili mješoviti financijski holding ne podnese zahtjev za izdavanje odobrenja iz stavka 2. ovoga članka do 28. lipnja 2021., Hrvatska narodna banka poduzet će odgovarajuće mjere sukladno odredbama članka 73.a stavka 14. koji je dodan člankom 28. ovoga Zakona.
(4) Hrvatska narodna banka za potrebe konsolidiranog nadzora u prijelaznom razdoblju iz stavka 2. ovoga članka poduzima sve potrebne supervizorske ovlasti koje su joj dodijeljene člankom 73.a koji je dodan člankom 28. ovoga Zakona.
(5) Društva iz članka 4. stavka 1. točke 1. podtočke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013 koja na dan 24. prosinca 2019. obavljaju aktivnosti kao investicijska društva koja su dobila odobrenje za rad na temelju zakona kojim se uređuje tržište kapitala ili zakona kojim se uređuju alternativni investicijski fondovi odnosno ako se primjenjivao propis druge države članice kojim se uređuje tržište financijskih instrumenata dužna su Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za rad u skladu s člankom 23. ovoga Zakona do 31. prosinca 2020.
Primjena važećih podzakonskih propisa
Članak 134.
Do dana stupanja na snagu propisa donesenih na temelju ovoga Zakona ostaju na snazi i primjenjuju se sljedeći propisi:
1) Odluka o stopi protucikličkog zaštitnog sloja kapitala (»Narodne novine,« br. 9/15.)
2) Odluka o primjeni zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik (»Narodne novine«, br. 78/17.)
3) Odluka o primicima radnika (»Narodne novine«, br. 31/17. i 57/17.)
4) Odluka o politikama i praksama primitaka povezanim s pružanjem bankovnih proizvoda i/ili usluga potrošačima (»Narodne novine«, br. 106/18.).
Rok za donošenje podzakonskih propisa
Članak 135.
Hrvatska narodna banka donijet će podzakonske propise iz članaka 28., 35., 43., 45. i 56. ovoga Zakona u roku od 24 mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Stupanje na snagu
Članak 136.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 29. prosinca 2020., osim odredbi:
− članka 69. stavaka 2. i 4. koji su izmijenjeni člankom 26. ovoga Zakona koji stupaju na snagu danom stupanja na snagu novog zakona kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava
− članaka 27. i 132. ovoga Zakona koji stupaju na snagu danom stupanja na snagu novog zakona kojim se uređuje sustav osiguranja depozita
− članaka 25., 31., 32., 66. i 76. ovoga Zakona, članka 206. stavka 3. točke 2. koja je izmijenjena člankom 78. ovoga Zakona, članka 208. stavka 1. točaka 3. i 4. koje su izmijenjene člankom 79. ovoga Zakona, članka 209. stavka 1. točke 1. koja je izmijenjena člankom 80. ovoga Zakona, članaka 92., 95. do 101. ovoga Zakona, članka 323. stavka 2. koji je izmijenjen člankom 111. ovoga Zakona i članka 115. ovoga Zakona koji stupaju na snagu danom stupanja na snagu zakona kojim se uređuje prisilna likvidacija kreditnih institucija
− članaka 38. i 73. ovoga Zakona i članka 224. stavaka 3., 4. i 5. koji su izmijenjeni člankom 87. ovoga Zakona koji stupaju na snagu 28. lipnja 2021. te
− članka 140. stavaka 6. do 9. koji su dodani člankom 56. ovoga Zakona, članka 140.b koji je dodan člankom 57. ovoga Zakona i članka 58. ovoga Zakona koji stupaju na snagu 1. siječnja 2023.
Prijelazne i završne odredbe iz NN 151/22
Položaj kreditnih institucija koje imaju odobrenje za rad i postupci u tijeku
Članak 100.
(1) Kreditne institucije koje su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona upisane u sudski registar i imaju odobrenje za rad odnosno odobrenje za pružanje bankovnih i financijskih usluga te podružnice kreditne institucije iz druge države članice koje u Republici Hrvatskoj pružaju uzajamno priznate usluge i upisane su u sudski registar nastavljaju poslovati na temelju dobivenog odobrenja odnosno upisa u sudski registar.
(2) Ostala odobrenja i suglasnosti izdani do dana stupanja na snagu ovoga Zakona ostaju na snazi.
(3) Svi postupci za dobivanje odobrenja i suglasnosti koji su bili pokrenuti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema postupovnim odredbama ovoga Zakona.
(4) Svi postupci supervizije i drugi postupci koji su bili pokrenuti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema postupovnim odredbama ovoga Zakona.
Stupanje na snagu
Članak 101.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu na dan uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.