Povezani zakoni

Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti

NN 17/19

na snazi od 01.07.2019.

Uživaje...

Baza je ažurirana 21.09.2019. zaključno sa NN 89/19

I. OPĆE ODREDBE

Sadržaj

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje prijavljivanje nepravilnosti, postupak prijavljivanja nepravilnosti, prava osoba koje prijavljuju nepravilnosti, obveze tijela javne vlasti te pravnih i fizičkih osoba u vezi s prijavom nepravilnosti, kao i druga pitanja važna za prijavu nepravilnosti i zaštitu prijavitelja nepravilnosti.

Cilj

Članak 2.

Cilj je ovoga Zakona učinkovita zaštita prijavitelja nepravilnosti koja uključuje i osiguravanje dostupnih i pouzdanih načina prijavljivanja nepravilnosti.

Značenje izraza u ovom Zakonu

Članak 3.

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:

1. nepravilnosti su kršenja zakona i drugih propisa te nesavjesno upravljanje javnim dobrima, javnim sredstvima i sredstvima Europske unije koje predstavlja ugrožavanje javnog interesa, a koja su povezana s obavljanjem poslova kod poslodavca

2. prijavitelj nepravilnosti je fizička osoba koja prijavljuje nepravilnosti koje su povezane s obavljanjem poslova kod poslodavca

3. obavljanje poslova uključuje radni odnos, rad izvan radnog odnosa, volontiranje, vršenje dužnosti, ugovore o djelu, studentske poslove, sudjelovanje u postupcima zapošljavanja u svojstvu kandidata, kao i svako drugo sudjelovanje u djelatnostima pravne ili fizičke osobe

4. poslodavac je tijelo javne vlasti te fizička ili pravna osoba prema zakonu kojim se uređuju radni odnosi i fizička ili pravna osoba kod koje prijavitelj nepravilnosti obavlja poslove. Poslodavac koji zapošljava najmanje pedeset osoba dužan je uspostaviti unutarnje prijavljivanje nepravilnosti

5. tijela javne vlasti su tijela državne uprave, druga državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima i druge osobe na koje su prenesene javne ovlasti, pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, pravne osobe i druge osobe koje obavljaju javnu službu, pravne osobe koje se u cijelosti financiraju iz državnog proračuna ili iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i trgovačka društva u kojima Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju zasebno ili zajedno većinsko vlasništvo

6. povezane osobe su bračni ili izvanbračni drug, životni partner ili neformalni životni partner, srodnici po krvi u ravnoj liniji, srodnici u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja, srodnici po tazbini do drugog stupnja, skrbnik, partner – skrbnik djeteta te posvojitelj odnosno posvojenik te druge fizičke i pravne osobe koje se prema drugim osnovama i okolnostima opravdano mogu smatrati interesno povezanima s prijaviteljem nepravilnosti

7. štetna radnja je svako činjenje ili nečinjenje u vezi s prijavom nepravilnosti kojom se prijavitelju nepravilnosti ili povezanim osobama ugrožavaju ili povređuju prava odnosno kojim se te osobe stavljaju u nepovoljan položaj

8. povjerljiva osoba je zaposlenik poslodavca imenovan za zaprimanje prijava nepravilnosti i vođenje postupka u vezi s prijavom nepravilnosti.

Rodna neutralnost

Članak 4.

Izrazi u ovom Zakonu koji imaju rodno značenje, bez obzira na to koriste li se u muškom ili ženskom rodu, odnose se jednako na muški i ženski rod.

Zabrana sprječavanja prijavljivanja nepravilnosti

Članak 5.

(1) Zabranjeno je sprječavanje prijavljivanja nepravilnosti.

(2) Odredbe općeg ili pojedinačnog akta poslodavca te pravnog posla kojima se propisuje zabrana prijavljivanja nepravilnosti nemaju pravni učinak.

Zabrana stavljanja prijavitelja nepravilnosti u nepovoljan položaj

Članak 6.

(1) Poslodavac ne smije prijavitelja nepravilnosti staviti u nepovoljan položaj zbog prijavljivanja nepravilnosti.

(2) Stavljanjem u nepovoljan položaj prijavitelja nepravilnosti smatra se: otkaz ugovora o radu, prestanak državne službe, uznemiravanje, nemogućnost napredovanja, neisplata i smanjenje plaće i drugih naknada, pokretanje stegovnog postupka, izricanje stegovnih mjera ili kazni, uskrata radnih zadataka, promjena radnog vremena, onemogućavanje obrazovanja i stručnog usavršavanja, neisplata nagrada i otpremnina, raspored ili premještaj na drugo radno mjesto, nepoduzimanje mjera radi zaštite dostojanstva radnika zbog uznemiravanja od drugih osoba, proizvoljno upućivanje na zdravstvene preglede ili preglede radi ocjene radne sposobnosti i druga nepovoljna postupanja.

(3) Odredbe općeg ili pojedinačnog akta poslodavca te pravnog posla kojima se prijavitelju nepravilnosti uskraćuju ili povređuju prava ili ga se stavlja u nepovoljan položaj zbog prijavljivanja nepravilnosti nemaju pravni učinak.

(4) Prijava nepravilnosti ne smatra se povredom čuvanja poslovne tajne.

Dobra vjera prijavitelja nepravilnosti

Članak 7.

Prijavitelj nepravilnosti dužan je savjesno i pošteno prijavljivati nepravilnosti o kojima ima saznanja i koje smatra istinitim u trenutku prijavljivanja nepravilnosti.

Zabrana zlouporabe prijavljivanja nepravilnosti

Članak 8.

(1) Zabranjena je zlouporaba prijavljivanja nepravilnosti.

(2) Zlouporabu prijavljivanja nepravilnosti čini osoba koja:

1. dostavi informaciju za koju je znala da nije istinita

2. uz zahtjev za postupanje u vezi s prijavom nepravilnosti traži protupravnu korist

3. poduzima druge radnje kojima je svrha isključivo nanijeti štetu poslodavcu.

 

II. PRAVA PRIJAVITELJA NEPRAVILNOSTI

Pravo na zaštitu

Članak 9.

(1) Prijavitelj nepravilnosti ima pravo na:

1. zaštitu sukladno postupcima za prijavljivanje nepravilnosti predviđenim ovim Zakonom

2. sudsku zaštitu

3. naknadu štete

4. zaštitu identiteta i povjerljivosti.

(2) Osoba iz članka 8. stavka 2. ovoga Zakona nema pravo na zaštitu iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Tijela ovlaštena za postupanje prema sadržaju prijave ispitat će i nepravilnosti koje je prijavila osoba iz članka 8. stavka 2. točaka 2. i 3. ovoga Zakona.

Pomoć prijavitelju nepravilnosti

Članak 10.

Prijavitelja nepravilnosti ili povezanu osobu koja sudjeluje u postupku pred sudom ili drugim tijelom, a iz neznanja bi mogla propustiti kakvu radnju ili se zbog toga ne bi koristila svojim pravom, sud ili drugo tijelo koje vodi postupak poučit će o pravima koja joj pripadaju prema ovom Zakonu ili prema zakonu koji se primjenjuje u tom postupku te o posljedicama propuštanja radnje.

Obveza zaštite identiteta

Članak 11.

Identitet prijavitelja odnosno podaci na osnovi kojih se može otkriti njegov identitet te drugi podaci koji su navedeni u prijavi nepravilnosti moraju ostati zaštićeni, osim ako prijavitelj nepravilnosti pristane na otkrivanje tih podataka ili ako je u tijeku postupka nužno otkriti identitet prijavitelja nepravilnosti, a u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka.

Zaštita povjerljivosti

Članak 12.

Osoba kojoj prijavitelj nepravilnosti prijavi nepravilnosti i svaka druga osoba koja sudjeluje u postupku po prijavi nepravilnosti dužna je štititi podatke koje sazna u prijavi.

Zaštita povezanih osoba

Članak 13.

Povezana osoba ima pravo na zaštitu kao prijavitelj nepravilnosti ako učini vjerojatnim da je prema njoj počinjena štetna radnja zbog povezanosti s prijaviteljem nepravilnosti.

 

III. POSTUPAK PRIJAVLJIVANJA NEPRAVILNOSTI I POSTUPANJE PO PRIJAVI

Vrste prijavljivanja nepravilnosti

Članak 14.

Prijavljivanje nepravilnosti može biti unutarnje i vanjsko te javno razotkrivanje.

Sadržaj prijave nepravilnosti

Članak 15.

(1) Prijava nepravilnosti sadrži podatke o prijavitelju nepravilnosti, naziv poslodavca prijavitelja, podatke o osobi i/ili osobama na koje se prijava odnosi, datum prijave i opis nepravilnosti koja se prijavljuje.

(2) Prijava se može podnijeti neposredno u pisanom obliku, poslati poštom, dostaviti u elektroničkom obliku ili usmeno izjaviti na zapisnik.

Unutarnje prijavljivanje nepravilnosti

Članak 16.

Unutarnje prijavljivanje nepravilnosti je otkrivanje nepravilnosti poslodavcu.

Obveze poslodavca

Članak 17.

(1) Poslodavac je dužan:

1. osigurati mogućnost unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti

2. imenovati povjerljivu osobu za unutarnje prijavljivanje nepravilnosti na prijedlog najmanje 20 % radnika zaposlenih kod poslodavca

3. zaštititi prijavitelja nepravilnosti od štetne radnje i poduzeti nužne mjere radi zaustavljanja štetnih radnji i otklanjanja njihovih posljedica

4. čuvati podatke zaprimljene u prijavi od neovlaštenog otkrivanja, osim ako to nije suprotno zakonu

5. poduzeti mjere radi otklanjanja utvrđenih nepravilnosti.

(2) Poslodavac će imenovati povjerljivu osobu i kada 20 % radnika nije donijelo odluku o prijedlogu povjerljive osobe.

(3) Kada je povjerljiva osoba imenovana na način iz stavka 1. točke 2. ovoga članka, imenovana povjerljiva osoba može se opozvati odlukom 20 % radnika.

(4) Poslodavac će na prijedlog povjerljive osobe imenovati zamjenika povjerljive osobe.

(5) Povjerljivu osobu i zamjenika povjerljive osobe imenuje poslodavac uz njihov prethodni pristanak.

(6) Odluka iz stavka 3. ovoga članka obvezuje poslodavca da razriješi imenovanu povjerljivu osobu i imenuje novu u roku od mjesec dana od donošenja odluke o opozivu. Do donošenja odluke o imenovanju nove povjerljive osobe poslove povjerljive osobe obavlja njezin zamjenik, osim ako okolnosti upućuju na to da je potrebno privremeno imenovati treću osobu za povjerljivu osobu.

(7) Povjerljiva osoba i zamjenik povjerljive osobe koji obavlja poslove povjerljive osobe imaju pravo na zaštitu iz članka 9. stavka 1. točaka 1. – 3. ovoga Zakona.

Akti poslodavca

Članak 18.

(1) Poslodavac je dužan općim aktom urediti postupak unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti i imenovanja povjerljive osobe.

(2) Poslodavac je dužan, na prikladan način, učiniti dostupnim akt iz stavka 1. ovoga članka svim osobama koje obavljaju poslove.

(3) Akt iz stavka 1. ovoga članka, za nepravilnosti koje se odnose na proračunska sredstva i/ili sredstva iz fondova Europske unije, treba biti u skladu s propisima kojima se uređuju područja upravljanja nepravilnostima vezanim uz proračunska sredstva i/ili sredstva iz fondova Europske unije.

(4) Aktom iz stavka 1. ovoga članka ne može se smanjiti opseg prava ili uskratiti neko pravo prijavitelju nepravilnosti iz ovoga Zakona.

(5) Akt iz stavka 1. ovoga članka koji nije u skladu s ovim Zakonom nema pravni učinak.

Postupak unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti

Članak 19.

(1) Postupak unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti započinje dostavljanjem prijave povjerljivoj osobi.

(2) Povjerljiva osoba dužna je:

1. zaprimiti prijavu nepravilnosti

2. ispitati prijavu nepravilnosti najkasnije u roku od šezdeset dana od dana zaprimanja prijave

3. bez odgode poduzeti radnje iz svoje nadležnosti potrebne za zaštitu prijavitelja nepravilnosti ako je prijavitelj nepravilnosti učinio vjerojatnim da jest ili bi mogao biti žrtva štetne radnje zbog prijave nepravilnosti

4. prijavu o nepravilnosti proslijediti tijelima ovlaštenim na postupanje prema sadržaju prijave, ako nepravilnost nije riješena s poslodavcem

5. obavijestiti prijavitelja nepravilnosti, na njegov zahtjev, o tijeku i radnjama poduzetima u postupku i omogućiti mu uvid u spis u roku od trideset dana od zaprimanja zahtjeva

6. pisanim putem obavijestiti prijavitelja nepravilnosti o ishodu postupka iz stavka 1. ovoga članka odmah nakon njegova završetka

7. pisanim putem izvijestiti nadležno tijelo za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti o zaprimljenim prijavama u roku od 30 dana od odlučivanja o prijavi

8. čuvati identitet prijavitelja nepravilnosti i podatke zaprimljene u prijavi od neovlaštenog otkrivanja odnosno objave drugim osobama, osim ako to nije suprotno zakonu.

(3) Poslodavac ne smije povjerljivu osobu i/ili njezina zamjenika staviti u nepovoljan položaj u skladu s člankom 6. stavkom 2. ovoga Zakona.

(4) Poslodavac ne smije utjecati ili pokušati utjecati na postupanje povjerljive osobe i/ili njezina zamjenika prilikom poduzimanja radnji iz njihove nadležnosti potrebnih za zaštitu prijavitelja nepravilnosti.

(5) Povjerljiva osoba i/ili njezin zamjenik trebaju svoje dužnosti obavljati zakonito i savjesno i ne smiju zlouporabiti svoje ovlasti na štetu prijavitelja nepravilnosti.

Vanjsko prijavljivanje nepravilnosti

Članak 20.

(1) Vanjsko prijavljivanje nepravilnosti je otkrivanje nepravilnosti nadležnom tijelu.

(2) Prijavitelj nepravilnosti može prijaviti nepravilnost nadležnom tijelu ako je ispunjena jedna od sljedećih pretpostavki:

1. ako postoji neposredna opasnost za život, zdravlje, sigurnost, od nastanka štete velikih razmjera ili uništenja dokaza

2. ako ne postoji mogućnost unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti

3. ako prijavitelj nepravilnosti u postupku unutarnjeg prijavljivanja nije u roku propisanom u odredbi članka 19. stavka 2. točke 5. ovoga Zakona obaviješten o rezultatima poduzetih radnji po prijavi ili nisu poduzete nikakve radnje kao odgovor na dostavljene informacije

4. ako postoji osnovana bojazan da se u postupku unutarnjeg prijavljivanja ne može osigurati ostvarenje prava na zaštitu, zaštita identiteta prijavitelja nepravilnosti odnosno povjerljivost zaprimljenih informacija

5. ako postoji osnovana bojazan da bi prijavitelj nepravilnosti mogao biti stavljen u nepovoljan položaj zbog prijave nepravilnosti ili mjere koje su poduzete za zaštitu po prijavi nisu bile učinkovite

6. ako prijavitelj nepravilnosti više ne obavlja poslove kod poslodavca.

Nadležno tijelo za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti

Članak 21.

(1) Nadležno tijelo za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti je pučki pravobranitelj.

(2) Nadležno tijelo sukladno ovom Zakonu:

1. zaprima prijavu o nepravilnosti

2. ispituje pojedinačne prijave radi poduzimanja radnji iz svoje nadležnosti potrebnih za zaštitu prava prijavitelja, ako je prijavitelj nepravilnosti učinio vjerojatnim da jest ili bi mogao biti žrtva štetne radnje zbog prijave nepravilnosti

3. prijavu o nepravilnosti prosljeđuje tijelima ovlaštenim za postupanje prema sadržaju prijave

4. izrađuje izvještaj kojim ocjenjuje jesu li ugrožena ili povrijeđena ustavna ili zakonska prava prijavitelja nepravilnosti

5. daje opće pravne informacije prijavitelju nepravilnosti vezane uz zaštitu prava prijavitelja nepravilnosti

6. čuva identitet prijavitelja nepravilnosti i podatke zaprimljene u prijavi od neovlaštenog otkrivanja odnosno objave drugim osobama, osim ako to nije suprotno zakonu

7. u svom godišnjem izvješću izvješćuje Hrvatski sabor o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, a to može činiti i posebnim izvješćima ako se radi o ugroženosti ustavnih i zakonskih prava većeg stupnja ili značaja.

(3) Prijava nepravilnosti može se podnijeti izravno tijelima ovlaštenim na postupanje prema sadržaju prijave sukladno posebnom zakonu i uspostavljenim sustavima otkrivanja i postupanja po nepravilnostima.

(4) Tijela ovlaštena na postupanje prema sadržaju prijave dužna su u razumnom roku koji ne smije biti dulji od trideset dana od zaprimanja prijave podnijeti informacije o poduzetim mjerama na temelju te prijave nadležnom tijelu za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti, kao i povjerljivoj osobi kad je ona poslala prijavu nepravilnosti tijelima ovlaštenim na postupanje prema sadržaju prijave sukladno članku 19. stavku 2. točki 4.

(5) Tijela ovlaštena na postupanje prema sadržaju prijave dužna su u roku od petnaest dana od okončanja postupanja podnijeti obrazloženo izvješće o konačnom ishodu postupanja na temelju prijave nadležnom tijelu za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti, kao i povjerljivoj osobi kad je ona poslala prijavu nepravilnosti tijelima ovlaštenim na postupanje prema sadržaju prijave sukladno članku 19. stavku 2. točki 4.

(6) Ako prijava o nepravilnosti upućuje na postojanje osnova sumnje da je počinjeno kazneno djelo, tijela ovlaštena na postupanje po sadržaju prijave postupat će prema odredbama posebnih zakona.

Postupak zaštite prijavitelja nepravilnosti

Članak 22.

(1) Postupak zaštite prijavitelja nepravilnosti započinje dostavljanjem prijave nepravilnosti nadležnom tijelu i provodi se sukladno propisima koje primjenjuje pučki pravobranitelj te odredbama ovoga Zakona.

(2) Na zahtjev prijavitelja nepravilnosti nadležno tijelo dužno je u roku od trideset dana od zaprimanja zahtjeva nepravilnosti pružiti informacije prijavitelju nepravilnosti o tijeku i radnjama poduzetima u postupku te mu omogućiti uvid u spis predmeta.

(3) Nadležno je tijelo dužno bez odgađanja obavijestiti prijavitelja nepravilnosti o ishodu postupka iz stavka 1. ovoga članka nakon njegova okončanja.

Javno razotkrivanje nepravilnosti

Članak 23.

(1) Javno razotkrivanje nepravilnosti je otkrivanje nepravilnosti javnosti.

(2) Prijavitelj nepravilnosti može iznimno, bez prethodnog prijavljivanja nepravilnosti kod poslodavca ili nadležnog tijela, javno razotkriti informacije ako postoji neposredna opasnost za život, zdravlje, sigurnost ili od nastanka štete velikih razmjera ili uništenja dokaza.

 

IV. SUDSKA ZAŠTITA

Sudska zaštita prijavitelja nepravilnosti

Članak 24.

(1) Prijavitelj nepravilnosti prema kojem je poduzeta štetna radnja u vezi s prijavom nepravilnosti ima pravo na sudsku zaštitu.

(2) Sudska zaštita ostvaruje se podnošenjem tužbe za zaštitu u vezi s prijavom nepravilnosti nadležnom sudu, u roku od tri godine od dana kad je prijavitelj saznao za štetnu radnju odnosno pet godina od dana kada je štetna radnja prema prijavitelju poduzeta.

(3) Prijavitelj nepravilnosti u postupcima sudske zaštite vezanim uz prijavljivanje nepravilnosti oslobođen je od plaćanja sudskih pristojbi.

Nadležnost i postupak sudske zaštite prijavitelja

Članak 25.

(1) U postupku sudske zaštite prijavitelja nepravilnosti, osim suda opće mjesne nadležnosti, nadležan je općinski sud prema mjestu prebivališta ili boravišta tužitelja ili općinski sud na čijem je području štetna radnja poduzeta ili je nastupila štetna posljedica.

(2) Postupak za sudsku zaštitu u vezi s prijavom nepravilnosti je hitan.

(3) U postupku sudske zaštite prijavitelja nepravilnosti odgovarajuće se primjenjuje zakon kojim se uređuje parnični postupak u odredbama kojima se uređuju radni sporovi, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Posebne tužbe za zaštitu prijavitelja nepravilnosti

Članak 26.

(1) Sudska zaštita prijavitelja nepravilnosti ostvaruje se u posebnom postupku koji se pokreće tužbom za zaštitu prijavitelja nepravilnosti.

(2) Tužbom iz stavka 1. ovoga članka prijavitelj nepravilnosti može tražiti da se:

1. utvrdi da je prema prijavitelju nepravilnosti poduzeta štetna radnja

2. zabrani poduzimanje i ponavljanje štetnih radnji te da se uklone posljedice štetnih radnji poduzetih prema prijavitelju nepravilnosti

3. naknadi imovinska i neimovinska šteta uzrokovana povredom prava zaštićenih ovim Zakonom

4. presuda kojom je utvrđena povreda prava prijavitelja nepravilnosti iz razloga predviđenih u točkama ovoga stavka na trošak tuženika objavi u medijima.

(3) Presuda kojom se nalaže objava u medijima obvezuje nakladnika medija u kojem treba objaviti presudu.

Sudjelovanje trećih

Članak 27.

(1) U parnicu u povodu tužbe iz članka 26. stavka 1. ovoga Zakona može se kao umješač na strani prijavitelja nepravilnosti pridružiti nadležno tijelo iz članka 21. ovoga Zakona te organizacije, ustanove, udruge ili druge osobe koje se u okviru svoje djelatnosti bave zaštitom ljudskih prava i borbom protiv korupcije.

(2) Sud će dopustiti sudjelovanje umješača iz stavka 1. ovoga članka samo uz pristanak prijavitelja nepravilnosti.

Teret dokazivanja

Članak 28.

Ako prijavitelj nepravilnosti učini vjerojatnim da je zbog prijave nepravilnosti stavljen u nepovoljan položaj i da mu je povrijeđeno neko od njegovih prava u vezi s obavljanjem poslova, teret dokazivanja o protivnom prelazi na poslodavca.

Privremene mjere i nadležnost

Članak 29.

(1) U sudskom postupku po tužbi u vezi s prijavom nepravilnosti sud koji vodi postupak može odrediti privremene mjere u skladu s odredbama općeg zakona kojima se uređuje prisilno ostvarenje i osiguranje tražbina, osim ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

(2) Privremena mjera može se predložiti prije pokretanja, tijekom te nakon završetka sudskog postupka, sve dok ovrha ne bude provedena.

(3) Prijavitelj nepravilnosti oslobođen je od plaćanja sudskih pristojbi u postupku pokrenutom radi privremene mjere.

Prijedlog za određivanje privremene

Članak 30.

(1) Prijedlogom za određivanje privremene mjere može se tražiti od suda zabrana činjenja štetnih radnji, otklanjanje posljedica koje su prouzrokovane štetnim radnjama te odgoda izvršenja odluka kojima je prijavitelj nepravilnosti stavljen u nepovoljan položaj ili mu je povrijeđeno neko od njegovih prava vezanih uz obavljanje poslova.

(2) O prijedlogu za određivanje privremenih mjera sud će odlučiti u roku od osam dana od dana primitka prijedloga.

(3) Žalba protiv rješenja o određivanju privremene mjere ne odgađa provedbu privremene mjere.

 

V. PREKRŠAJNE ODREDBE

Članak 31.

(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba ako:

1. ne donese akt iz članka 18. stavka 1. ovoga Zakona u roku određenom u članku 36. stavku 2. ovoga Zakona

2. opći akt iz članka 18. stavka 1. ovoga Zakona na prikladan način ne učini dostupnim svim osobama koje obavljaju poslove

3. ne imenuje povjerljivu osobu i/ili njezina zamjenika za zaprimanje prijava nepravilnosti i vođenje postupka u vezi s prijavom nepravilnosti na način kako je propisano člankom 17. stavkom 1. točkom 2. ili člankom 17. stavkom 2. te člankom 17. stavkom 4. ovoga Zakona

4. od trenutka zaprimanja prijave ne ispita prijavu nepravilnosti i ne poduzme radnje iz svoje nadležnosti potrebne za zaštitu prijavitelja nepravilnosti odnosno ako ne obavijesti prijavitelja nepravilnosti, na njegov zahtjev, o tijeku i radnjama poduzetima u postupku i ne omogući mu uvid u spis u rokovima navedenim u članku 19. stavku 2. točkama 2., 3. i 5. ovoga Zakona

5. stavi u nepovoljan položaj povjerljivu osobu i/ili njezina zamjenika zbog poduzimanja radnji iz njihove nadležnosti potrebnih za zaštitu prijavitelja nepravilnosti suprotno odredbi članka 19. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom od 1000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba poslodavca u pravnoj osobi.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom od 1000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se i poslodavac fizička osoba.

Članak 32.

(1) Novčanom kaznom od 30.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba ako:

1. spriječi prijavljivanje nepravilnosti prema članku 5. ovoga Zakona

2. pokuša otkriti ili otkrije identitet prijavitelja nepravilnosti suprotno odredbi članka 11. ovoga Zakona

3. prijavitelja nepravilnosti ne zaštiti od štetne radnje ili ne poduzme nužne mjere radi zaustavljanja štetnih radnji i otklanjanja posljedica štetnih radnji, u okviru svojih nadležnosti, suprotno odredbi članka 17. stavka 1. točke 3.

4. na bilo koji način utječe ili pokuša utjecati na postupanje povjerljive osobe i/ili njezina zamjenika prilikom poduzimanja radnji iz njihove nadležnosti potrebnih za zaštitu prijavitelja nepravilnosti suprotno odredbi članka 19. stavka 4. ovoga Zakona.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom od 3000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba poslodavca u pravnoj osobi.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom od 3000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se i poslodavac fizička osoba.

Članak 33.

Novčanom kaznom od 3000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj osoba koja prema članku 8. ovoga Zakona zlouporabi pravo na prijavljivanje nepravilnosti.

Članak 34.

Novčanom kaznom od 3000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj povjerljiva osoba i/ili njezin zamjenik koji zlouporabe svoje ovlasti na štetu prijavitelja nepravilnosti prema članku 19. stavku 5. ovoga Zakona.

Članak 35.

Za prekršaje propisane ovim Zakonom optužni prijedlog može podnijeti i pučki pravobranitelj.

 

VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Rok za donošenje općih akata i imenovanje povjerljive osobe

Članak 36.

(1) Pučki pravobranitelj najkasnije će u roku od devedeset dana od stupanja na snagu ovoga Zakona podnijeti na potvrdu Hrvatskome saboru Poslovnik usklađen s odredbama ovoga Zakona i drugih zakona kojima se uređuje njegova nadležnost.

(2) Poslodavac je dužan donijeti akt iz članka 18. stavka 1. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Poslodavac je dužan imenovati povjerljivu osobu i zamjenika povjerljive osobe na način propisan člankom 17. ovoga Zakona u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Stupanje Zakona na snagu

Članak 37.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. srpnja 2019.

 

 

Copyright © Ante Borić