Baza je ažurirana 24.11.2017. zaključno sa NN 112/17

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuju uvjeti za prijam vježbenika u sudove i državna odvjetništva (u daljnjem tekstu: pravosudna tijela), trajanje vježbeničke prakse, ulazak u vježbenički i stručni program, ciljevi i način provođenja vježbeničke prakse, kao i stručne prakse za odvjetničke i javnobilježničke vježbenike te pravnike sa završenim sveučilišnim diplomskim studijem prava u tijelima državne uprave, lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugim pravnim osobama te osobe zaposlene u znanstvenonastavnim, nastavnim i suradničkim zvanjima na fakultetima koji namjeravaju pristupiti polaganju pravosudnog ispita.
(2) Ovim se Zakonom uređuje postupak prijavljivanja, program, način polaganja i vrednovanja pravosudnog ispita.

Članak 2.

Cilj stručnog obrazovanja vježbenika je stjecanje uvjeta za polaganje pravosudnog ispita i stručno osposobljavanje za samostalno obavljanje poslova pred pravosudnim tijelima.
 

II. PRIJAM VJEŽBENIKA I NAČIN OBAVLJANJA VJEŽBENIČKE PRAKSE U PRAVOSUDNIM TIJELIMA

Članak 3.

(1) Vježbenici u pravosudnim tijelima su državni službenici zaposleni na određeno vrijeme u duljini trajanja vježbeničke prakse predviđene ovim Zakonom.
(2) Na njih se na odgovarajući način primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuju prava i obveze državnih službenika, osim ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.

Članak 4.

(1) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa planom prijama određuje svake godine broj raspoloživih vježbeničkih mjesta u sudovima i državnim odvjetništvima na prijedlog predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, odnosno Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske u skladu s mjerilima za određivanje broja službenika prema propisima o sudovima i državnom odvjetništvu.
(2) Osim donošenja plana prijama za kalendarsku godinu (kratkoročni plan), ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa će po potrebi donijeti i srednjoročni plan (za vrijeme od dvije godine) i dugoročni plan (za vrijeme od četiri godine).
(3) Plan prijama iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu državnog proračuna za kalendarsku godinu na koju se plan odnosi.

Članak 5.

(1) Za vježbenika može biti primljena osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:
1. hrvatsko državljanstvo,
2. zdravstvenu sposobnost za rad,
3. završen sveučilišni diplomski studij prava.
(2) Za prijam osobe koja je strani državljanin ili osoba bez državljanstva, pored ispunjavanja uvjeta propisanih posebnim zakonom, potrebno je prethodno odobrenje središnjeg tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose.
(3) Za vježbenika ne može biti primljena osoba kod koje postoji zapreka za prijam u državnu službu prema propisima o državnim službenicima.
(4) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, državljani država članica Europske unije mogu biti primljeni za vježbenike u pravosudnim tijelima ako ispunjavaju uvjete iz stavka 1. točke 2. i 3. te stavka 3. ovoga članka.

Članak 6.

(1) Slobodna mjesta vježbenika utvrđena planom prijama popunjavaju se javnim natječajem koje objavljuje ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa u »Narodnim novinama« i na web-stranici Ministarstva pravosuđa.
(2) Provjeru znanja i ocjenjivanje kandidata provodi Povjerenstvo za izbor vježbenika u sastavu od tri člana.
(3) Članove Povjerenstva za izbor vježbenika na vrijeme od dvije godine imenuje ministar pravosuđa, i to jednog iz reda rukovodećih službenika ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa, jednog iz reda sudaca na prijedlog predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske te jednog iz reda državnih odvjetnika i zamjenika na prijedlog Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske.
(4) Svaki od članova povjerenstva ima tri zamjenika koji se imenuju na isti način kao i član.

(5) Članovima Povjerenstva za izbor vježbenika pripada naknada za rad u visini koju posebnom odlukom odredi ministar nadležan za poslove pravosuđa

Članak 7.

(1) Na slobodno vježbeničko mjesto primit će se oni kandidati koji u postupku odabira ostvare ukupno najveći broj bodova.
(2) Ukupan broj bodova određuje se na osnovi rezultata ocjena završenog sveučilišnog diplomskog studija prava i na temelju ostalih postignuća na diplomskom i poslijediplomskom studiju prava, kao i na osnovi pisane provjere znanja te provedenog strukturiranog razgovora.
(3) Broj bodova ostvaren na temelju završenog sveučilišnog diplomskog studija prava te ostalih dostignuća na diplomskom i poslijediplomskom studiju prava može iznositi najviše 50% bodova. Broj bodova ostvaren na temelju pisane provjere znanja iznosi najviše 40%, dok se na temelju rezultata provedenog strukturiranog razgovora može ostvariti najviše 10% bodova.
(4) Ako ima više kandidata s istim ukupnim brojem bodova nego što ima slobodnih vježbeničkih mjesta, odabiru se oni kandidati koji su ostvarili veći broj bodova na temelju pisane provjere znanja. U slučaju jednakog broja bodova prednost će imati kandidat podzastupljenog spola u pravosudnom tijelu za koje se vrši izbor.
(5) Ministar nadležan za poslove pravosuđa odredit će pravilnikom način utvrđivanja broja bodova iz stavka 2. ovog članka, sadržaj pisane provjere znanja i strukturiranog razgovora.

Članak 8.

(1) Nakon provedenog postupka Povjerenstvo za izbor vježbenika utvrđuje listu kandidata koje predlaže za izbor ministru nadležnom za poslove pravosuđa.
(2) Izabrani kandidat prima se u državnu službu na određeno vrijeme rješenjem ministra nadležnog za poslove pravosuđa.
(3) Kandidat koji nije izabran za vježbenika, protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka ima pravo pokrenuti upravni spor.
(4) Kandidat postaje vježbenik danom početka rada. Dan početka rada utvrđuje rješenjem o rasporedu na radno mjesto čelnik pravosudnog tijela u koje je vježbenik izabran. Dan početka rada može se iz opravdanih razloga odgoditi za najviše 60 dana, o čemu se donosi posebno rješenje.
(5) Ako osoba primljena u državnu službu ne započne raditi određenog dana, ministar nadležan za poslove pravosuđa proglasit će ništavim rješenje o prijamu u državnu službu i rješenje o rasporedu na radno mjesto te osobe. U tom slučaju izabrat će se kandidat sljedeći po broju bodova.

Članak 9.

Vježbenička praksa traje dvije godine, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno. Vježbenici obavljaju vježbeničku praksu u općinskim, županijskim, trgovačkim i prekršajnim sudovima te u općinskim i županijskim državnim odvjetništvima.

Članak 10.

(1) Vježbenička praksa sastoji se od praktičnog dijela vježbeničke prakse koja se provodi u sudovima i državnim odvjetništvima i od sudjelovanja u stručnim radionicama Pravosudne akademije.
(2) Ministar nadležan za poslove pravosuđa odredit će pravilnikom program stručnog obrazovanja, kao i način snošenja troškova.

Članak 11.

(1) Tijekom vježbeničke prakse sudački vježbenik dužan je pro vesti najmanje četiri mjeseca u građanskom provostupanjskom odjelu, dva mjeseca u kaznenom prvostupanjskom odjelu, po jedan mjesec u drugostupanjskom građanskom i drugostupanjskom kaznenom odjelu, po dva mjeseca u trgovačkom sudu i državnom odvjetništvu. Vrijeme do ispunjavanja uvjeta za polaganje pravosudnog ispita vježbenik će provesti prema rasporedu čelnika pravosudnog tijela u koje je raspoređen.
(2) Tijekom vježbeničke prakse državnoodvjetnički vježbenik dužan je provesti najmanje osam mjeseci prakse na sudu, od čega po tri mjeseca na građanskom prvostupanjskom odjelu i na kaznenom prvostupanjskom odjelu te po jedan mjesec u drugostupanjskom građanskom i kaznenom odjelu. Vrijeme do ispunjavanja uvjeta za polaganje pravosudnog ispita vježbenik će provesti prema rasporedu čelnika pravosudnog tijela u koje je raspoređen.

Članak 12.

(1) Stručne radionice iz pojedinih pravnih područja u ukupnom trajanju od dva mjeseca organizira Pravosudna akademija radi stjecanja vještina za rješavanje praktičnih poslova iz djelokruga rada sudova i državnog odvjetništva. Sudjelovanje u stručnim radionicama je obvezatno.
(2) Mjesto i vrijeme stručnog obrazovanja, način sudjelovanja vježbenika u stručnim radionicama te način njihova ocjenjivanja, kao i nadzor nad njihovim provođenjem, propisuje ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom.
(3) Nakon ispunjenja uvjeta za polaganje pravosudnog ispita vježbenik ostvaruje pravo na dva mjeseca za pripremu pravosudnog ispita, a o vremenu korištenja ovoga prava dužan je pismeno izvijestiti čelnika pravosudnog tijela kod kojeg je raspoređen na vježbeničku praksu.
(4) Preostalo vrijeme vježbeničke prakse do njezinog isteka, vježbenici su raspoređeni prema odredbi članka 11. stavka 1. i 2. ovoga Zakona i obavljaju zadaće na temelju naputaka svojih mentora radi daljnjeg stručnog usavršavanja.
(5) Vježbeniku može biti odobreno obavljanje dijela vježbeničke prakse izvan pravosudnog tijela u koje je raspoređen, na temelju sporazuma čelnika toga pravosudnog tijela i čelnika tijela u koje se vježbenik upućuje radi obavljanja dijela vježbeničke prakse.

Članak 13.

(1) Čelnik pravosudnog tijela u koje je vježbenik raspoređen određuje mentora radi praćenja rada vježbenika i skrbi o njegovom stručnom obrazovanju.
(2) Za mentora može biti određen sudac i državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika koji je završio edukaciju za mentore pri Pravosudnoj akademiji i koji su za to određeni godišnjim rasporedom poslova.
(3) Dužnost mentora je potaknuti zanimanje i trud vježbenika te ga pripremiti za odgovoran rad u ispunjenju praktičnih zadaća. Mentor može istodobno imati najviše dva vježbenika. Rad s vježbenicima izjednačuje se s radom na drugim poslovima, a vrednovanje tog rada odredit će se okvirnim mjerilima za rad sudaca i državnih odvjetnika i zamjenika.
(4) Vježbenici u svakom dijelu izobrazbe moraju izrađivati obvezne pisane radnje. Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa pravilnikom će propisati vrstu i broj obveznih radnji koje se moraju izraditi u svakom dijelu stručnog obrazovanja.
(5) Vježbenik je dužan tijekom vježbeničke prakse voditi dnevnik. Obrazac dnevnika utvrdit će se posebnim pravilnikom koji donosi ministar pravosuđa.
(6) Nadzor nad provođenjem vježbeničke prakse u sudovima i državnim odvjetništvima provodi čelnik pravosudnog tijela u suradnji s mentorom kod kojih je vježbenik raspoređen.

Članak 14.

(1) Tijekom praktičnog dijela vježbeničke prakse vježbenici se kroz kontinuirano i postupno sve samostalnije izvršavanje zadaća mentora pripremaju za pristup pravosudnom ispitu i za obavljanje praktičnih poslova koje mogu obaviti samostalno.
(2) Kad mentor utvrdi da je vježbenik u dovoljnoj mjeri osposobljen za samostalno obavljanje određenih poslova, dopustit će vježbeniku da:
1. uz nazočnost i upute suca poduzima radnje tijekom glavne rasprave u manje složenim parničnim, odnosno u izvanparničnim postupcima,
2. uz nazočnost i upute istražnog suca provodi istražne radnje,
3. uz nazočnost i upute suca ispituje svjedoke u kaznenim predmetima za koje je propisana kazna zatvora do tri godine,
4. uz nazočnost i upute zamjenika državnog odvjetnika provodi ispitivanja i druge radnje državnog odvjetništva,
5. uz nazočnost i upute zamjenika državnog odvjetnika u postupcima za kaznena djela za koje je propisana kazna zatvora do tri godine zastupa optužbu na glavnoj raspravi pred općinskim sudom te da uz nadzor poduzimaju radnje pred prekršajnim sudovima,
6. uz nazočnost i upute zamjenika državnog odvjetnika zaprimaju na zapisnik kaznene prijave i ostale izjave koje se daju državnom odvjetništvu.

Članak 15.

Ako se vježbenička praksa prekine uslijed neprekidnog bolovanja dužeg od šest mjeseci ili rodiljnog dopusta, tad se stručno obrazovanje produžuje za vrijeme trajanja prekida. Vježbenička praksa prekinuta iz drugog važnog razloga može se produljiti za vrijeme trajanja prekida. O produžetku vježbeničke prakse odlučuje ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.

Članak 16.

(1) Vježbeniku prestaje vježbenička praksa:
– istekom roka na koji je vježbenik primljen u službu,
– otkazom iz razloga predviđenim odredbama Zakona o državnim službenicima
– sporazumom,
– po sili zakona, iz razloga predviđenih odredbama Zakona o državnim službenicima.
(2) O prestanku odlučuje čelnik pravosudnog tijela.
(3) Rješenje iz stavka 2. ovoga članka upravni je akt. Prigovor protiv rješenja podnosi se ministru nadležnom za poslove pravosuđa u roku od 15 dana od dana prijama rješenja. Prigovor odgađa izvršenje rješenja. Ministar nadležan za poslove pravosuđa je dužan o prigovoru odlučiti u roku od 30 dana.
 

III. STRUČNA PRAKSA ZA POLAGANJE PRAVOSUDNOG ISPITA ZA VJEŽBENIKE U ODVJETNIŠTVU, JAVNOM BILJEŽNIŠTVU, TIJELIMA DRŽAVNE UPRAVE, LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE I DRUGIM PRAVNIM OSOBAMA

Članak 17.

(1) Program obrazovanja odvjetničkih vježbenika i trajanje njihove vježbeničke prakse uređuje Zakon o odvjetništvu, pri čemu teoretski dio stručnog obrazovanja traje najmanje 150 sati prema programu koji mora biti usklađen s programom Pravosudne akademije.
(2) Hrvatska odvjetnička komora dužna je u roku od 3 mjeseca od dana upisa u imenik odvjetničkih vježbenika obavijestiti nadležno ministarstvo za poslove pravosuđa o upisu odvjetničkih vježbenika.
(3) Ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom će odrediti način financiranja stručnog obrazovanja iz stavka 1. ovoga članka ako se ono provodi u Pravosudnoj akademiji.

Članak 18.

(1) Program obrazovanja i trajanje vježbeničke prakse javnobilježničkih vježbenika uređuje se Zakonom o javnom bilježništvu.
(2) Javnobilježnički vježbenik dužan je radi stručnog obrazovanja provesti najmanje 160 sati stručne prakse u sudu prema rasporedu koji odredi predsjednik suda. Teoretski dio stručnog obrazovanja traje najmanje 150 sati prema programu koji mora biti usklađen s programom Pravosudne akademije.
(3) Javnobilježnički vježbenik raspoređuje se na stručno obrazovanje u sud rješenjem predsjednika suda, na prijedlog Hrvatske javnobilježničke komore.
(4) Sud kod kojeg je javnobilježnički vježbenik na vježbi pisanim uvjerenjem potvrđuje da je vježbenik pod njegovim nadzorom proveo potrebno vrijeme na stručnoj praksi u sudu.
(5) Ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom će odrediti način financiranja stručnog obrazovanja iz stavka 2. ovoga članka ako se ono provodi u Pravosudnoj akademiji a može odrediti i način financiranja praktičnog dijela vježbeničke prakse, a može odrediti i način financiranja praktičnog dijela vježbeničke prakse.

Članak 19.

(1) Pravnici zaposleni u tijelima državne uprave, lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugim pravnim osobama te osobe zaposlene u znanstvenonastavnim, nastavnim i suradničkim zvanjima na pravnim fakultetima kao i druge osobe koje ispunjavaju uvjete iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona koje namjeravaju pristupiti pravosudnom ispitu dužne su radi stručnog obrazovanja provesti u sudu najmanje devet mjeseci.
(2) Praktični dio vježbeničke prakse provodi se prema rasporedu koji odredi predsjednik suda, a koji mora biti usklađen s rasporedom stručne prakse sudačkih vježbenika. Teoretski dio stručnog obrazovanja traje najmanje 150 sati prema programu koji mora biti usklađen s programom Pravosudne akademije.
(3) Pravnici iz stavka 1. ovoga članka mogu podnijeti zahtjev predsjedniku suda radi obavljanja vježbe nakon najmanje jedne godine rada na pravnim poslovima. Zahtjevu se prilaže suglasnost poslodavca i ugovor o radu ili rješenje o prijamu u službu.
(4) Osobe iz stavka 1. ovoga članka primaju se na stručnu praksu u sud rješenjem predsjednika suda.
(5) (5) Ministar nadležan za poslove pravosuđa odredit će visinu naknade za sudjelovanje osoba iz stavka 1. ovoga članka u stručnim radionicama Pravosudne akademije, ukoliko teoretski dio njihovog stručnog obrazovanja u cjelini ili djelomično provodi Pravosudna akademija.
 

IV. PRAVOSUDNI ISPIT I PRETPOSTAVKE ZA PRISTUP PRAVOSUDNOM ISPITU

Članak 20.

(1) Organizacija pravosudnih ispita u nadležnosti je Ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.
(2) Pravosudni se ispit polaže pred Ispitnim povjerenstvom od pet članova. Članove Ispitnog povjerenstva i najmanje po pet zamjenika za svaku grupu predmeta određenih odredbom članka 26. stavka 2. ovoga Zakona, imenuje rješenjem ministar nadležan za poslove pravosuđa.
(3) Rješenjem iz stavka 2. ovoga članka imenuje se tajnik Ispitnog povjerenstva i njegovi zamjenici, koji obavljaju stručne i administrativne poslove za potrebe Ispitnog povjerenstva

(4) Članovi Ispitnog povjerenstva moraju biti pravnici s najmanje 15 godina radnog iskustva u struci nakon položenog pravosudnog ispita.
(5) Tajnik Ispitnog povjerenstva i njegovi zamjenici moraju biti pravnici s položenim pravosudnim ispitom.

(6) Mandat članova Ispitnog povjerenstva traje dvije godine i mogu biti ponovno imenovani.
(7) Članovi Ispitnog povjerenstva koji su sudjelovali u postupku zapošljavanja pojedinih vježbenika ili u stručnim radionicama tijekom njihovog stručnog obrazovanja ili su im bili mentori, ne mogu sudjelovati na usmenom ispitu za tog kandidata.
(8) Ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom određuje visinu i način plaćanja troškova pravosudnog ispita.
(9) Članovima i tajniku Ispitnog povjerenstva pripada naknada za rad u Ispitnom povjerenstvu u visini koju posebnom odlukom utvrđuje ministar nadležan za poslove pravosuđa.

Članak 21.

(1) Uvjete za polaganje pravosudnog ispita sudski i državnoodvjetnički vježbenici ispunjavaju nakon 18 mjeseci vježbeništva i izvršenog programa sukladno ovom Zakonu.
(2) Prijavu za polaganje pravosudnog ispita dužan je podnijeti čelnik pravosudnog tijela u koje je vježbenik raspoređen u roku od 15 dana od dana kad vježbenik ispuni uvjete za polaganje pravosudnog ispita.
(3) Ako čelnik pravosudnog tijela u koje je vježbenik raspoređen u navedenom roku ne podnese prijavu za polaganje pravosudnog ispita, kandidat je ovlašten sam podnijeti prijavu uz predočenje dokaza o ispunjavanju traženih uvjeta.
(4) Brisan.

Članak 22.

(1) Uvjete za polaganje pravosudnog ispita ispunjavaju:
– odvjetnički vježbenici nakon 18 mjeseci odvjetničke vježbe, uz ispunjeni uvjet iz članka 17. ovoga Zakona,
– javnobilježnički vježbenici nakon 18 mjeseci javnobilježničke vježbe uz ispunjene uvjete iz članka 18. ovoga Zakona,
– pravnici sa završenim sveučilišnim diplomskim studijem prava u tijelima državne uprave, lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugim pravnim osobama, te osobe zaposlene u znanstveno-nastavnim, nastavnim i suradničkim zvanjima na fakultetima nakon 36 mjeseci obavljanja pravnih poslova uz uvjete iz članka 19. ovog Zakona.
(2) Prijavu za ispit za odvjetničke i javnobilježničke vježbenike, te za pravnike iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka podnose sami kandidati uz predočenje potvrde o ostvarenim uvjetima.
(3) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa rješenjem utvrđuje da li kandidat ispunjava uvjete za polaganje pravosudnog ispita te određuje vrijeme pristupa kandidata na pisani dio ispita.
(4) Vrijeme polaganja pisanog i usmenog dijela pravosudnog ispita određuje rasporedom ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.
(5) Rješenje kojim je utvrđeno da kandidat ne ispunjava uvjete za polaganje pravosudnog ispita je konačno. Protiv ovoga rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 23.

(1) Pisani dio ispita sastoji se od tri radnje od čega dvije radnje predstavljaju izradu cjelovitih prvostupanjskih presuda iz područja građanskog i kaznenog prava utemeljenih na konkretnom spisu predmeta. Treću radnju kandidat izrađuje odabirom iz područja radnog, trgovačkog ili upravnog prava i ne mora biti nužno utemeljena na konkretnom spisu predmeta.
(2) Na zahtjev Ispitnog povjerenstva sudovi su dužni ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa dostaviti traženi broj predmeta.
(3) Kandidat pisanu radnju izrađuje pod osobnom zaporkom koju određuje ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa. Radnja ne smije sadržavati elemente koji ukazuju na osobu kandidata.
(4) O izradi pisane radnje sastavlja se zapisnik.
(5) Ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom određuje način izbora predmeta za pisane radnje, dopuštena pomagala, vrijeme i mjesto pisanja radnji, nadzor nad pisanim dijelom ispita i vrijeme dopušteno za pisanje predmetnih radnji.

Članak 24.

(1) U slučaju remećenja urednog tijeka pisanog ispita Ispitno povjerenstvo može:
1. produžiti vrijeme za izradu pisanog ispita razmjerno trajanju prekida,
2. pojedinim ili svim kandidatima naložiti ili omogućiti ponovnu izradu te pisane radnje.
(2) Kandidat se ne može pozivati na smetnju, ako to nije za vrijeme pisanog ispita prijavio članu Ispitnog povjerenstva.
Članak 25.
(1) Ako kandidat nije predao pisanu radnju u propisanom vremenu, smatra se da nije položio ispit.
(2) Svaku pravodobno predanu pisanu radnju zasebno pregledavaju i boduju dva člana Ispitnog povjerenstva. Za bodovanje radnji se primjenjuje članak 28. stavak 2. ovoga Zakona. Ako ispitivači pisanu radnju različito boduju, prosjek zbroja bodova predstavlja konačni ostvareni broj bodova za pojedinu pisanu radnju.
(3) Bodovanje pisanih radnji provodi se prije usmenog ispita. Kandidat mora iz građanske i kaznene presude ostvariti najmanje po šest bodova da bi ostvario pravo na pristupanje usmenom dijelu pravosudnog ispita.
(4) Nakon ocjenjivanja pisanih radnji članovima Ispitnog povjerenstva može se dati obavijest o osobi kandidata, kao i kandidatima obavijest o osobi ispitivača.
(5) Tajnik Ispitnog povjerenstva obavijestit će kandidate o ostvarenom broju bodova na pisanom dijelu ispita najkasnije dva tjedna prije usmenog ispita.

Članak 26.

(1) Usmenom dijelu pravosudnog ispita kandidat mora pristupiti najkasnije u roku od dva mjeseca nakon posljednje napisane radnje.
(2) Usmeni dio ispita sastoji se od ispitivanja iz pet grupa predmeta i to iz:
– građanskog i trgovačkog prava,
– građanskog postupovnog i obiteljskog prava,
– kaznenog i kaznenog postupovnog prava,
– radnog i upravnog prava,
– ustavnog uređenja, osnova sustava Europske unije te organizacije pravosuđa.
(3) Usmeni ispit se polaže pred Ispitnim povjerenstvom. Cjelokupni se ispit provodi u neprekidnoj nazočnosti svih članova Ispitnog povjerenstva. Predsjednik Ispitnog povjerenstva rukovodi usmenim ispitom pri čemu vodi računa o tomu da se kandidati ispituju na prikladan način i brine se o održavanju reda na usmenom ispitu.
(4) Na usmeni se ispit ne smije pozvati više od četiri kandidata istodobno.
(5) Ministar nadležan za poslove pravosuđa određuje pravilnikom način provođenja usmenog dijela ispita, kao i uvjete pod kojima će se odobriti slušanje usmenog ispita.

Članak 27.

(1) Ispitno povjerenstvo svoje odluke donosi većinom glasova. Nijedan član Ispitnog povjerenstva ne može se suzdržati od glasovanja.
(2) Nakon završetka usmenog ispita iz pojedine grupe predmeta Ispitno povjerenstvo ocjenjuje znanje kandidata sukladno odredbi članka 28. ovoga Zakona. Po završetku cjelokupnog ispita utvrđuje se ukupno ostvareni broj bodova na pravosudnom ispitu i donosi se odluka o rezultatu ispita koja se priopćuje kandidatima. Ako neki kandidat ne želi da se odluka objavi u nazočnosti drugih kandidata, odluka se tom kandidatu priopćuje samo u nazočnosti Ispitnog povjerenstva.
(3) O tijeku usmenog ispita sastavlja se zapisnik koji potpisuju svi članovi Ispitnog povjerenstva, tajnik Ispitnog povjerenstva i kandidat.
(4) Ministar nadležan za poslove pravosuđa određuje pravilnikom sadržaj zapisnika.

Članak 28.

(1) Ukupno se na pravosudnom ispitu može ostvariti najviše 100 bodova.
(2) Za svaku pisanu radnju može se ostvariti najviše do 10 bodova.
(3) Usmeni dijelovi ispita boduju se prema pojedinim grupama predmeta:
– građansko i trgovačko pravo 15 bodova,
– građansko postupovno i obiteljsko pravo 15 bodova,
– kazneno i kazneno postupovno pravo 15 bodova,
– radno i upravno pravo 15 bodova,
– ustavno uređenje i osnova sustava Europske unije te organizacije pravosuđa 10 bodova.

(4) Ostvareni uspjeh na pravosudnom ispitu vrednovat će se u postupku odabira kandidata za polaznike Državne škole za pravosudne dužnosnike.

Članak 29.

(1) Predsjednik Ispitnog povjerenstva bez provedbe usmenog dijela ispita utvrđuje da pravosudni ispit nije položen:
1. ako kandidat u pisanom dijelu ispita nije ostvario uvjete iz članka 25. stavka 3. ovoga Zakona ili odustane od započetog pisanog ispita bez opravdanog razloga,
2. ako kandidat ne pristupi polaganju usmenog dijela pravosudnog ispita bez opravdanog razloga.
(2) Ako kandidat bez opravdanog razloga napusti polaganje usmenog dijela pravosudnog ispita, smatra se da pravosudni ispit nije položio.
(3) Ako je kandidat iz pojedine grupe predmeta na usmenom ispitu dobio manje od 5 bodova, smatra se da nije položio ispit.
(4) Kandidat koji je ostvario manje od 56 bodova nije položio ispit.

Članak 30.

(1) Započeti ispit može se odgoditi ako je kandidat zbog bolesti ili nekih drugih opravdanih razloga spriječen nastaviti polaganje ispita.
(2) Rješenje o nastavku ispita donosi Ispitno povjerenstvo na molbu kandidata. Molba se podnosi u roku od 8 dana po prestanku razloga za odgodu ispita, ali najkasnije u roku od 3 mjeseca računajući od dana kad je kandidat trebao pristupiti polaganju pravosudnog ispita.
(3) Ako kandidat ne podnese molbu za nastavak ispita u roku iz stavka 2. ovoga članka ili ako mu je molba odbijena, smatra se da ispit nije položio.
(4) Protiv rješenja Ispitnog povjerenstva iz stavka 2. ovoga Zakona kandidat može uložiti prigovor u roku od 3 dana ministru nadležnom za poslove pravosuđa.

Članak 31.

(1) Kandidat koji ne položi ispit može istom ponovno pristupiti nakon isteka roka od 4 mjeseca od dana polaganja. U slučaju ponavljanja kandidat ponovno pristupa pravosudnom ispitu u cijelosti.

Članak 32.

(1) Vježbeniku koji je na pravosudnom ispitu ostvario najmanje 70 bodova, nakon isteka roka iz članka 9. ovoga Zakona, vježbenička praksa produljuje se za daljnjih 6 mjeseci od položenog pravosudnog ispita.
(2) Za vrijeme produljene vježbeničke prakse vježbenik sudjeluje u radu posebnih stručnih radionica Pravosudne akademije te postupa po uputama mentora radi daljnje pripreme za obavljanje poslova sudskog ili državnoodvjetničkog savjetnika te se priprema za polaganje pristupnog ispita za Državnu školu za pravosudne dužnosnike.

Članak 32. a

Vježbenik u pravosudnom tijelu koji je na pravosudnom ispitu ostvario najmanje 70 bodova nakon isteka vremena za koje mu je praksa produljena raspoređuje se bez provođenja javnog natječaja ili internog oglasa na slobodno radno mjesto savjetnika u tom pravosudnom tijelu.

Ukoliko u pravosudnom tijelu ima više vježbenika koji ispunjavaju uvjete iz stavka 1. ovoga članka rasporedit će se onaj koji je ostvario veći broj bodova na pravosudnom ispitu i postigao najbolje ocjene mentora na praktičnom dijelu vježbeničke prakse i ocjene voditelja stručnih radionica.

Vježbenik u pravosudnom tijelu koji je pravosudni ispit položio do 31. kolovoza 2009. godine rješenjem čelnika pravosudnog tijela rasporedit će se na slobodno mjesto savjetnika, ako je njegov rad u prethodnoj godini ocijenjen ocjenom izvanredan.

Članak 32.b

Vježbeniku u pravosudnom tijelu koji ne položi pravosudni ispit prestaje državna služba protekom dvije godine vježbeničke prakse, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa može, po pribavljenom mišljenju čelnika pravosudnog tijela, rješenjem produžiti vježbeničku praksu i nakon proteka roka iz stavka 1. ovoga članka ukoliko za to postoje opravdani razlozi, ali najduže za šest mjeseci.

 

V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 33.

(1) Sve osobe iz članka 13. Zakona o pripravnicima u pravosudnim organima i pravosudnom ispitu (»Narodne novine«, br. 54/74., 29/78. i 13/90.), kao i javnobilježnički vježbenici, koji su započeli s radom prije stupanja na snagu ovoga Zakona stječu uvjete za polaganje pravosudnog ispita prema Zakonu o pripravnicima u pravosudnim organima i pravosudnom ispitu.
(2) Sve osobe koje su do stupanja na snagu ovoga Zakona stekle uvjete za polaganje ispita po Zakonu iz stavka 1. ovoga članka polažu pravosudni ispit prema tom zakonu do 31. kolovoza 2009.
(3) Od 1. rujna 2009. svi kandidati pravosudni ispit polažu prema odredbama ovoga Zakona, bez obzira po kojem su zakonu stekli uvjete za polaganje pravosudnog ispita.

Članak 34.

Pravilnike za čije je donošenje ovlašten ovim Zakonom dužan je donijeti ministar nadležan za poslove pravosuđa u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 35.

Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o pripravnicima u pravosudnim organima i pravosudnom ispitu (»Narodne novine«, br. 54/74., 29/78. i 13/90.).

Članak 36.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2009. osim odredbe članka 5. stavka 4. koja stupa na snagu na dan prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju.

Copyright © Ante Borić