Baza je ažurirana 01.07.2024.
zaključno sa NN 76/24
EU 2024/1874
Ovaj zakon je toliko velik da smo ga morali podijeliti na dva dijela, ovo je prvi dio, a drugi dio pogledajte ovdje.
Zakon o tržištu kapitala
DIO PRVI OPĆE ODREDBE
Članak 1. (NN 83/21)
Ovim se Zakonom uređuje:
1. odobrenje za rad i poslovanje investicijskog društva i drugih osoba ovlaštenih za pružanje investicijskih usluga i inicijalni kapital investicijskog društva
2. odobrenje za rad i poslovanje tržišnog operatera i uređenog tržišta
3. odobrenje za rad i poslovanje pružatelja usluge dostave podataka
4. uvjeti za ponudu vrijednosnih papira javnosti i uvrštenje vrijednosnih papira na uređeno tržište
5. obveze u vezi s objavljivanjem informacija o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište
6. zabrana zlouporabe tržišta
7. pohrana financijskih instrumenata te poravnanje i namira poslova s financijskim instrumentima
8. suradnja nadležnih tijela i
9. ovlasti, obveze i postupanje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga pri provođenju ovoga Zakona, uključujući, među ostalim, nadzorne ovlasti i alate za bonitetni nadzor investicijskih društava i objavu u području bonitetne regulative i nadzora investicijskih društava.
Prijenos propisa Europske unije
Članak 2. (NN 17/20, 83/21, 151/22)
(1) Ovim se Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju sljedeći akti Europske unije:
1. Direktiva 89/117/EEZ Vijeća od 13. veljače 1989. o obvezama podružnica osnovanih u državi članici kreditnih i financijskih institucija koje imaju sjedište izvan te države članice, u pogledu objavljivanja godišnjih računovodstvenih dokumenata (SL L 44, 16. 2. 1989.)
2. Direktiva 97/9/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 3. ožujka 1997. o sustavima naknada štete za investitore (SL L 84, 26. 3. 1997.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 97/9/EZ)
3. Direktiva 98/26/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 1998. o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru vrijednosnih papira (SL L 166, 11. 6. 1998.), kako je posljednje izmijenjena Uredbom (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira, te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012 (Tekst značajan za EGP) (SL L 257, 28. 8. 2014.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 98/26/EZ)
4. Direktiva 2001/34/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. svibnja 2001. o uvrštenju vrijednosnih papira u službenu kotaciju burze te o informacijama koje treba objaviti o tim vrijednosnim papirima (SL L 184, 6. 7. 2001.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2001/34/EZ)
5. Direktiva 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2004. o usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u vezi s informacijama o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu i o izmjeni Direktive 2001/34/EZ (SL L 390, 31. 12. 2004.), kako je posljednje izmijenjena Direktivom 2013/50/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2013. o izmjenama Direktive 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u vezi s informacijama o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu, Direktive 2003/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja u trgovanje i Direktive Komisije 2007/14/EZ o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredbi Direktive 2004/109/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 294, 6. 11. 2013.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2004/109/EZ)
6. Direktiva Komisije 2007/14/EZ od 8. ožujka 2007. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredbi Direktive 2004/109/EZ o usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u odnosu na informacije o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu (SL L 69, 9. 3. 2007.), kako je posljednje izmijenjena Direktivom 2013/50/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2013. o izmjenama Direktive 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u vezi s informacijama o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu, Direktive 2003/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja u trgovanje i Direktive Komisije 2007/14/EZ o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredbi Direktive 2004/109/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 294, 6. 11. 2013.)
7. Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 176, 27. 6. 2013.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2013/36/EU)
8. Direktiva 2014/51/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni direktiva 2003/71/EZ i 2009/138/EZ te uredbi (EZ) br. 1060/2009, (EU) br. 1094/2010 i (EU) br. 1095/2010 u pogledu ovlasti Europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) i Europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala) (SL L 153, 22. 5. 2014.)
9. Direktiva 2014/57/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o kaznenopravnim sankcijama za zlouporabu tržišta (Direktiva o zlouporabi tržišta) (SL L 173, 12. 6. 2014.)
10. Direktiva 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 173, 12. 6. 2014.)
11. Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (preinačena) (Tekst značajan za EGP) (SL L 173, 12. 6. 2014.) kako je posljednje izmijenjena Uredbom (EU) 2022/858 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2022. o pilot-režimu za tržišne infrastrukture temeljene na tehnologiji distribuiranog zapisa i o izmjeni uredaba (EU) br. 600/2014 i (EU) br. 909/2014 te Direktive 2014/65/EU (Tekst značajan za EGP) (SL L 151 2. 6. 2022)
12. Direktiva (EU) 2016/1034 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. lipnja 2016. o izmjeni Direktive 2014/65/EU o tržištu financijskih instrumenata (Tekst značajan za EGP) (SL L 175, 30. 6. 2016.)
13. Delegirana direktiva Komisije (EU) 2017/593 od 7. travnja 2016. o dopuni Direktive 2014/65 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi sa zaštitom financijskih instrumenata i novčanih sredstava koja pripadaju klijentima, obvezama upravljanja proizvodima i pravilima koja se primjenjuju na davanje ili primanje naknada, provizija ili novčanih ili nenovčanih koristi (Tekst značajan za EGP) (SL 87, 31. 3. 2017.)
14. Direktiva (EU) 2019/878 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o izmjeni Direktive 2013/36/EU u pogledu izuzetih subjekata, financijskih holdinga, mješovitih financijskih holdinga, primitaka, nadzornih mjera i ovlasti te mjera za očuvanje kapitala (Tekst značajan za EGP) (SL L 150, 7. 6. 2019.)
15. Direktiva (EU) 2019/2034 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o bonitetnom nadzoru nad investicijskim društvima i izmjeni direktiva 2002/87/EZ, 2009/65/EZ, 2011/61/EU, 2013/36/EU, 2014/59/EU i 2014/65/EU (Tekst značajan za EGP) (SL L 314, 5. 12. 2019.)
16. Direktiva (EU) 2019/2177 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2019. o izmjeni Direktive 2009/138/EZ o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II), Direktive 2014/65/EU o tržištu financijskih instrumenata i Direktive (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma (Tekst značajan za EGP) (SL L 334, 27. 12. 2019.)
17. Direktiva (EU) 2020/1504 Europskog parlamenta i Vijeća od 7. listopada 2020. o izmjeni Direktive 2014/65/EU o tržištu financijskih instrumenata (Tekst značajan za EGP) (SL L 347, 20. 10. 2020.)
18. Direktiva (EU) 2021/338 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2021. o izmjeni Direktive 2014/65/EU u pogledu zahtjeva za informacije, upravljanja proizvodima i ograničenja pozicija te direktiva 2013/36/EU i (EU) 2019/878 u pogledu njihove primjene na investicijska društva, radi potpore oporavku od krize uzrokovane bolešću COVlD-19 (Tekst značajan za EGP) (SL L 68, 26. 2. 2021.).
(2) Ovim se Zakonom osigurava provedba sljedećih akata Europske unije:
1. Uredba Komisije (EZ) br. 1287/2006 od 10. kolovoza 2006. o provedbi Direktive 2004/39/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s obvezom vođenja evidencija investicijskih društava, izvještavanjem o transakcijama, tansparentnosti tržišta, uvrštavanjem financijskih instrumenata za trgovanje i određenim pojmovima za potrebe navedene Direktive (Tekst značajan za EGP) (SL L 241, 2. 9. 2006.)
2. Uredba (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (Tekst značajan za EGP) (SL L 201, 27. 7. 2012.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 648/2012)
3. Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (Tekst značajan za EGP) (SL L 176, 27. 6. 2013.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 575/2013)
4. Uredba (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o zlouporabi tržišta (Uredba o zlouporabi tržišta) te stavljanju izvan snage Direktive 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i direktiva Komisije 2003/124/EZ, 2003/125/EZ i 2004/72/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 173, 12. 6. 2014.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 596/2014)
5. Uredba (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištima financijskih instrumenata i izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (Tekst značajan za EGP) (SL L 173, 12. 6. 2014.) kako je posljednji put izmijenjena Uredbom (EU) 2019/2175 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), Uredbe (EU) br. 1094/2010 o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje), Uredbe (EU) br. 1095/2010 o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), Uredbe (EU) br. 600/2014 o tržištima financijskih instrumenata, Uredbe (EU) 2016/1011 o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti u financijskim instrumentima i financijskim ugovorima ili za mjerenje uspješnosti investicijskih fondova i Uredbe (EU) 2015/847 o informacijama koje su priložene prijenosu novčanih sredstava (Tekst značajan za EGP) (SL L 334, 27. 12. 2019.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 600/2014)
6. Uredba (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012 (Tekst značajan za EGP) (SL L 257, 28. 8. 2014.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 909/2014)
7. Uredba (EU) 2016/1033 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. lipnja 2016. o izmjeni Uredbe (EU) br. 600/2014 o tržištima financijskih instrumenata, Uredbe (EU) br. 596/2014 o zlouporabi tržišta i Uredbe (EU) br. 909/2014 o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira (Tekst značajan za EGP) (SL L 175, 30. 6. 2016.)
8. Uredba (EU) 2017/1129 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja za trgovanje na uređenom tržištu te stavljanju izvan snage Direktive 2003/71/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 168, 30. 6. 2017.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 2017/1129)
9. Uredba (EU) 2019/2033 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o bonitetnim zahtjevima za investicijska društva i o izmjeni uredaba (EU) br. 1093/2010, (EU) br. 575/2013, (EU) br. 600/2014 i (EU) br. 806/2014 (Tekst značajan za EGP) (SL L 314, 5. 12. 2019.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 2019/2033)
10. Uredba (EU) 2022/858 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2022. o pilot-režimu za tržišne infrastrukture temeljene na tehnologiji distribuiranog zapisa i o izmjeni uredaba (EU) br. 600/2014 i (EU) br. 909/2014 te Direktive 2014/65/EU (Tekst značajan za EGP) (SL L 151 2. 6. 2022.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2022/858).
(3) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga nadležna je i odgovorna za provedbu i nadzor primjene ovoga Zakona i uredbi Europske unije iz stavka 2. ovoga članka te je tijelo za kontakt s europskim nadzornim tijelima u smislu ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 600/2014. Kada je ovim Zakonom propisana ovlast Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za donošenje pravilnika, taj pravilnik donosi Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga.
(4) Smjernice koje europska nadzorna tijela donose u skladu sa svojim ovlastima obvezujuće su za Agenciju i osobe čije su obveze definirane odredbama ovoga Zakona i relevantnih propisa, i to u opsegu koji je određen očitovanjem Agencije iz točke 1. ovoga stavka, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
1. da se, sukladno proceduri propisanoj uredbama kojima se osnivaju europska nadzorna tijela, Agencija očitovala da se obvezuje u cijelosti ili djelomično pridržavati odredbi pojedinih smjernica ili da se do određenog roka namjerava uskladiti s pojedinim smjernicama i
2. da je Agencija na svojoj internetskoj stranici objavila obavijest o očitovanju iz točke 1. ovoga stavka, pri čemu su stupanje na snagu i početak primjene određeni pojedinim smjernicama, osim kada se Agencija očitovala o namjeri usklađenja s pojedinim smjernicama do određenog roka, u kojem slučaju su stupanje na snagu i početak primjene određeni očitovanjem iz točke 1. ovoga stavka.
(5) Agencija na svojoj internetskoj stranici objavljuje poveznice na tekstove smjernica kojih će se Agencija i/ili subjekti nadzora u cijelosti ili djelomično pridržavati ili s kojima se do određenog roka namjerava uskladiti, zajedno s obavijesti koja će u odnosu na pojedine smjernice sadržavati sljedeće informacije:
1. na koje se subjekte nadzora smjernica odnosi
2. primjenjuje li se smjernica u cijelosti ili djelomično i
3. datum stupanja na snagu i početka primjene smjernice, s definiranim prijelaznim razdobljima, ako je primjenjivo.
(6) Subjekti nadzora Agencije i osobe na koje se smjernice iz stavka 4. ovoga članka primjenjuju dužni su poduzeti sve potrebne aktivnosti radi usklađenja s tim smjernicama, u opsegu i rokovima koji su određeni u obavijesti Agencije iz stavka 4. točke 2. ovoga članka.
(7) O zadaćama i odgovornostima koje su joj dodijeljene ovim Zakonom Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga obavještava Europsku komisiju, ESMA-u, nadležna tijela država članica i kada je primjenjivo EBA-u.
Pojmovi
Članak 3. (NN 17/20, 83/21, 151/22)
Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
1. Agencija je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga čije su nadležnosti i djelokrug propisani Zakonom o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (»Narodne novine«, br. 140/05., 154/11. i 12/12.) i ovim Zakonom
2. algoritamsko trgovanje je trgovanje financijskim instrumentima na način da računalni algoritam automatski određuje pojedinačne parametre naloga, kao što je odluka da se pokrene postupak davanja naloga, trenutak davanja naloga, cijena ili količina ili način upravljanja nalogom nakon njegova davanja, uz ograničenu ljudsku intervenciju ili bez nje. Algoritamsko trgovanje ne obuhvaća sustave koji se koriste samo za usmjeravanje naloga na jedno ili više mjesta trgovanja ili za obradu naloga bez određivanja parametara trgovanja ili za potvrdu naloga ili obradu izvršenih transakcija nakon trgovanja
3. bez odgode ili odmah ili bez odgađanja znači poduzimanje neke radnje ili posla najkasnije sljedeći radni dan
4. certifikati su certifikati kako su definirani u članku 2. stavku 1. točki 27. Uredbe (EU) br. 600/2014
5. CSD treće zemlje je CSD treće zemlje kako je definiran u članku 2. stavku 1. točki 2. Uredbe (EU) br. 909/2014
6. član sustava poravnanja je član sustava poravnanja kojim upravlja središnja druga ugovorna strana kako je definirano u članku 2. stavku 1. točki 14. Uredbe (EU) br. 648/2012
7. društva povezana zajedničkim vođenjem su društva koja nisu povezana na način iz točaka 25. i 129. ovoga članka, već su povezana na jedan od sljedećih načina:
a) društva su ravnopravna i povezana zajedničkim vođenjem, u skladu sa sklopljenim ugovorom ili odredbama statuta
b) većina članova uprave ili nadzornog odbora tih društava su iste osobe
8. društvo kći je ovisno društvo odnosno društvo kći u smislu zakona kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika i primjena standarda financijskog izvještavanja, uključujući društvo kćer ovisnog društva odnosno društva kćeri krajnjeg matičnog društva
9. društvo iz treće zemlje je društvo koje bi bilo kreditna institucija koja pruža investicijske usluge ili obavlja investicijske aktivnosti ili investicijsko društvo da mu se glavni ured ili registrirano sjedište nalazi u Europskoj uniji
10. društvo za pomoćne usluge je društvo čiju osnovnu djelatnost čini vlasništvo nad imovinom ili upravljanje njome, upravljanje uslugama obrade podataka ili slična djelatnost koja je pomoćna u odnosu na osnovnu djelatnost jednog investicijskog društva ili više njih
11. društvo za upravljanje je društvo za upravljanje kako je definirano zakonom kojim se uređuje osnivanje i rad otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom i društava za upravljanje koja njima upravljaju odnosno upravitelj alternativnim investicijskim fondovima kako je definirano zakonom kojim se uređuju alternativni investicijski fondovi
12. država članica domaćin je država članica, različita od matične države članice:
a) za investicijsko društvo, država članica u kojoj investicijsko društvo ima podružnicu ili obavlja investicijske usluge i/ili aktivnosti
b) za uređeno tržište, država članica u kojoj uređeno tržište kroz odgovarajuće mehanizme olakšava članovima s udaljenim pristupom ili sudionicima s nastanom u toj državi članici pristup trgovanju u svom sustavu
c) za središnji depozitorij, država članica u kojoj središnji depozitorij ima podružnicu ili pruža usluge kao CSD
13. država članica je država članica Europske unije i država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru
14. Europska nadzorna tijela su ESMA, EIOPA i EBA
15. EBA je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, osnovano Uredbom (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/78/EZ (SL L 331, 15. 12. 2010.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 1093/2010)
16. EIOPA je Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje, osnovano Uredbom (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje), o izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i o stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/79/EZ (SL L 331, 15. 12. 2010.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 1094/2010)
17. ESMA je Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala, osnovano Uredbom (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/77/EZ (EU) (SL L 331, 15. 12. 2010.)
18. ESRB je Europski odbor za sistemske rizike osnovan Uredbom (EU) br. 1092/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o makrobonitetnom nadzoru financijskog sustava Europske unije i osnivanju Europskog odbora za sistemske rizike
19. ESSB je Europski sustav središnjih banaka
20. elektronički oblik je svaki trajni medij osim papira
21. financijska druga ugovorna strana je financijska druga ugovorna strana kako je definirana u članku 2. točki 8. Uredbe (EU) br. 648/2012
22. financijska institucija je financijska institucija kako je definirana u članku 4. stavku 1. točki 14. Uredbe (EU) br. 2019/2033
23. financijski analitičar je financijski analitičar kako je definiran u članku 2. stavku 1. točki 2. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2017/565 od 25. travnja 2016. o dopuni Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s organizacijskim zahtjevima i uvjetima poslovanja investicijskih društava te izrazima definiranima za potrebe te Direktive (Tekst značajan za EGP) (SL 87/1, 31. 3. 2017.) (u daljnjem tekstu: Delegirana uredba (EU) br. 2017/565)
24. financijski instrumenti, uključujući instrumente izdane primjenom tehnologije distribuiranog zapisa, su:
a) prenosivi vrijednosni papiri
b) instrumenti tržišta novca
c) udjeli u subjektima za zajednička ulaganja
d) izvedenice u koje se ubrajaju:
da) opcije (engl. options), budućnosnice (engl. futures), zamjene (engl. swaps), kamatni unaprijedni ugovori (engl. forward rate agreements) i svi drugi ugovori o izvedenicama koji se odnose na vrijednosne papire, valute, kamatne stope ili prinose, emisijske jedinice ili druge izvedene instrumente financijske indekse ili financijske mjerne veličine koje se mogu namiriti fizički ili u novcu
db) opcije, budućnosnice, zamjene, unaprijedni ugovori i svi drugi ugovori o izvedenicama koji se odnose na robu, a moraju se namiriti u novcu ili se mogu namiriti u novcu na zahtjev jedne ugovorne strane, osim zbog povrede ili drugog razloga za raskid ugovora
dc) opcije, budućnosnice, zamjene i bilo koji drugi ugovori o izvedenicama koji se odnose na robu, a mogu se namiriti fizički, pod uvjetom da se njima trguje na uređenom tržištu, multilateralnoj trgovinskoj platformi (MTP) ili organiziranoj trgovinskoj platformi (OTP), osim onih koji se odnose na veleprodajne energetske proizvode kojima se trguje na organiziranoj trgovinskoj platformi i koji se moraju namiriti fizički u skladu s uvjetima iz članka 5. Uredbe (EU) br. 2017/565
dd) opcije, budućnosnice, zamjene, unaprijedni ugovori i bilo koji drugi ugovori o izvedenicama koji se odnose na robu, a mogu se namiriti fizički, ako nisu navedeni u trećoj podtočki ove točke i ako nemaju komercijalnu namjenu, koji imaju obilježja drugih izvedenih financijskih instrumenata
de) izvedeni instrumenti za prijenos kreditnog rizika
df) financijski ugovori za razlike (engl. financial contracts for differences)
dg) opcije, budućnosnice, zamjene, kamatni unaprijedni ugovori i bilo koji drugi ugovori o izvedenicama koji se odnose na klimatske varijable, vozarine, stope inflacije ili druge službene ekonomske statističke podatke, a moraju se namiriti u novcu ili se mogu namiriti u novcu na zahtjev jedne ugovorne strane, osim zbog povrede ili drugog razloga za raskid ugovora, kao i bilo koji drugi ugovori o izvedenicama koji se odnose na imovinu, prava, obveze, indekse i mjerne veličine koje nisu navedene u ovoj točki, a koji imaju obilježja drugih izvedenih financijskih instrumenata, uzimajući u obzir, među ostalim, trguje li se njima na uređenom tržištu, multilateralnoj trgovinskoj platformi ili organiziranoj trgovinskoj platformi
dh) emisijske jedinice koje se sastoje od bilo kojih jedinica priznatih za usklađenost sa zahtjevima zakona kojim se uređuje zaštita okoliša (sustav trgovanja emisijama)
25. fond kojim se trguje na burzi ili ETF je udjel ili dionica u subjektu za zajednička ulaganja čijom se najmanje jednom klasom udjela ili rodom dionica tijekom dana trguje na najmanje jednom mjestu trgovanja i s najmanje jednim održavateljem tržišta koji poduzima mjere kojima se osigurava da cijena udjela ili dionica na tom mjestu trgovanja bitno ne odstupa od netovrijednosti imovine po udjelu odnosno dionici i, ako je primjenjivo, indikativne netovrijednosti imovine po udjelu odnosno dionici
26. grupa je grupa kako je definirana u smislu zakona kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika i primjena standarda financijskog izvještavanja
27. grupa investicijskog društva je grupa investicijskog društva kako je definirana u članku 4. stavku 1. točki 25. Uredbe (EU) br. 2019/2033
28. imobilizacija je imobilizacija kako je definirana u članku 2. stavku 1. točki 3. Uredbe (EU) br. 909/2014
29. incident znači bilo koji događaj koji ima stvaran negativan učinak na sigurnost mrežnih i informacijskih sustava
30. inicijalni kapital znači kapital propisan za potrebe odobrenja za rad investicijskog društva, za koji su iznos i vrsta određeni u člancima 9. i 10. ovoga Zakona
31. instrumenti tržišta novca su one vrste instrumenata kojima se uobičajeno trguje na tržištu novca, kao što su trezorski, blagajnički i komercijalni zapisi i certifikati o depozitu, osim instrumenata plaćanja
32. interni kapital je kapital koji investicijsko društvo ocijeni adekvatnim u odnosu na vrstu i razinu rizika kojima jest ili bi moglo biti izloženo u svom poslovanju
33. internalizator namire je internalizator namire kako je definiran u članku 2. stavku 1. točki 11. Uredbe (EU) br. 648/2012
34. investicijski holding je investicijski holding kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki 23. Uredbe (EU) br. 2019/2033
35. investicijski proizvod je financijski instrument odnosno strukturirani depozit kako je definirano ovim Zakonom
36. investicijsko društvo je svaka pravna osoba čija je redovna djelatnost pružanje jedne ili više investicijskih usluga trećim osobama i/ili obavljanje jedne ili više investicijskih aktivnosti na profesionalnoj osnovi
37. investicijsko istraživanje je investicijsko istraživanje kako je definirano u članku 36. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565
38. investicijsko savjetovanje je davanje osobnih preporuka u smislu članka 9. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565 klijentu koje se odnose na jednu ili više transakcija financijskim instrumentima, na zahtjev klijenta ili na inicijativu investicijskog društva
39. izdvajanje poslovnih procesa je izdvajanje poslovnih procesa kako je definirano u članku 2. stavku 1. točki 3. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565
40. izravni elektronički pristup je mehanizam u kojem član ili sudionik ili klijent mjesta trgovanja dopušta određenoj osobi da se koristi njegovom oznakom u trgovinskom sustavu kako bi mogla elektroničkim putem slati naloge u vezi s financijskim instrumentom izravno na mjesto trgovanja, uključujući mehanizam u kojem se osoba koristi infrastrukturom člana ili sudionika ili klijenta ili bilo kojim sustavom povezivanja kojim se član ili sudionik ili klijent koristi za prijenos naloga (izravan pristup tržištu) i mehanizam u kojem se osoba ne koristi tom infrastrukturom (sponzorirani pristup)
41. izvedenice su izvedenice kako su definirane u članku 2. stavku 1. točki 29. Uredbe (EU) br. 600/2014
42. izvršavanje naloga za račun klijenata je postupanje radi ugovaranja kupnje ili prodaje jednog ili više financijskih instrumenata za račun klijenata, uključujući sklapanje ugovora o prodaji financijskih instrumenata koje izdaje investicijsko društvo ili kreditna institucija prilikom izdavanja tih financijskih instrumenata
43. javni dužnički instrument je dužnički instrument koji izdaje javni izdavatelj
44. javni izdavatelj je jedan od sljedećih subjekata koji izdaje dužničke instrumente:
a) Europska unija
b) država članica, uključujući i vladin odjel, agenciju ili subjekt posebne namjene te države članice
c) u slučaju federalne države članice, član federacije
d) subjekt posebne namjene za nekoliko država članica
e) međunarodna financijska institucija koju su osnovale dvije ili više država članica, a kojoj je cilj osigurati financiranje i pružiti financijsku pomoć svojim članovima kojima prijete ozbiljne financijske poteškoće ili koje kroz njih prolaze ili
f) Europska investicijska banka
45. klauzula o opozivu »make-whole« je klauzula čiji je cilj zaštita ulagatelja na način da se osigura da se u slučaju prijevremenog otkupa obveznice izdavatelj obveže ulagatelju koji drži obveznicu isplatiti iznos jednak zbroju neto sadašnje vrijednosti preostalih isplata kupona koje se očekuju do dospijeća i glavnice obveznice koja će se otkupiti
46. klijent je svaka fizička ili pravna osoba kojoj investicijsko društvo pruža investicijske ili pomoćne usluge
47. konsolidirani položaj je konsolidirani položaj kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki 11. Uredbe (EU) br. 2019/2033
48. kreditna institucija je kreditna institucija kako je definirana u članku 4. stavku 1. točki 1. Uredbe (EU) br. 575/2013
49. kvalificirani novčani fond je subjekt za zajednička ulaganja kojemu je izdano odobrenje za rad na temelju zakona kojim je uređeno osnivanje i poslovanje otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom odnosno nacionalnog propisa kojim je u zakonodavstvo države članice implementirana Direktiva 2009/65/EZ ili koji podliježe nadzoru i, ako je to primjenjivo, kojemu je odobrenje za rad izdalo nadležno tijelo na temelju zakonodavstva države članice, a koji ispunjava sve sljedeće uvjete:
a) njegov primarni cilj ulaganja mora biti održavanje netovrijednosti imovine subjekta, neprekidno na nominalnoj vrijednosti (neto bez dobiti) ili na vrijednosti inicijalnog ulaganja ulagatelja plus dobit
b) mora, radi ostvarivanja tog primarnog cilja ulaganja, ulagati isključivo u instrumente tržišta novca visoke kvalitete, s dospijećem ili preostalim dospijećem od najviše 397 dana ili uz redovita usklađivanja prinosa u skladu s takvim dospijećem i s ponderiranim prosječnim dospijećem od 60 dana. Taj cilj može ostvariti i pomoćnim ulaganjem u depozite kod kreditnih institucija
c) mora osigurati likvidnost putem namire istog ili sljedećeg dana
50. kvalificirani udio je svaki neposredni ili posredni udio u investicijskom društvu koji predstavlja 10% ili više udjela u kapitalu ili glasačkim pravima, kako je propisano člancima 482., 483., 485. i 492. ovoga Zakona, uzimajući u obzir uvjete grupiranja kod izračunavanja tih prava propisanih člancima 489. i 490. ovoga Zakona, ili koji omogućava ostvarivanje značajnog utjecaja na upravljanje investicijskim društvom
51. likvidno tržište je tržište za određeni financijski instrument ili klasu financijskih instrumenata ako, uzimajući u obzir specifičnosti tržišne strukture određenog financijskog instrumenta ili određene klase financijskih instrumenata, postoji kontinuirani interes za kupnju i prodaju koji se procjenjuje na temelju:
a) prosječne učestalosti i veličine transakcija u različitim tržišnim uvjetima, uzimajući u obzir prirodu i životni ciklus proizvoda unutar određene klase financijskih instrumenata
b) broja i vrste sudionika na tržištu, uključujući omjer sudionika na tržištu i financijskih instrumenata kojima se trguje za pojedini proizvod
c) prosječnu veličinu raspona cijena, ako je dostupna
52. limitirani nalog je nalog za kupnju ili prodaju određene količine financijskih instrumenata po određenoj cijeni ili cijeni koja je od nje povoljnija
53. mala i srednja poduzeća su društva koja su, na bazi kotacija na kraju godine, u prethodne tri kalendarske godine imala prosječnu tržišnu kapitalizaciju manju od 200.000.000,00 eura
54. matična država članica je:
a) za investicijsko društvo:
aa) ako je investicijsko društvo fizička osoba, država članica u kojoj mu se nalazi glavni ured
ab) ako je investicijsko društvo pravna osoba, država članica u kojoj mu se nalazi registrirano sjedište
ac) ako investicijsko društvo prema svojem nacionalnom pravu nema registrirano sjedište, država članica u kojoj mu se nalazi glavni ured
b) za uređeno tržište država članica u kojoj je registrirano uređeno tržište ili, ako prema pravu države članice uređeno tržište nema registrirano sjedište, država članica u kojoj mu se nalazi glavni ured
c) za središnji depozitorij kako je definirano u članku 2. stavku 1. točki 23. Uredbe (EU) br. 909/2014
55. matični investicijski holding iz Unije je matični investicijski holding iz Unije kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki 57. Uredbe (EU) br. 2019/2033
56. matični mješoviti financijski holding iz Unije je matični mješoviti financijski holding iz Unije kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki 58. Uredbe (EU) br. 2019/2033
57. matično društvo je matično društvo u smislu zakona kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika i primjena standarda financijskog izvještavanja
58. matično investicijsko društvo iz Unije je matično investicijsko društvo iz Unije kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki 56. Uredbe (EU) br. 2019/2033
59. međusektorska prodaja je ponuda investicijskih usluga zajedno s drugom uslugom ili proizvodom kao dio paketa ili kao uvjet za taj ugovor ili paket
60. mjere za sprječavanje krize su ovlasti za izravno uklanjanje nedostataka ili prepreka oporavku u skladu s člankom 179. stavcima 8. do 11. ovoga Zakona, primjena mjera rane intervencije u skladu s člancima 213. do 219. ovoga Zakona, imenovanje posebnog povjerenika u skladu s člankom 216. ovoga Zakona, kao i izvršavanje ovlasti za rješavanje ili uklanjanje prepreka mogućnosti sanacije ili izvršavanje ovlasti otpisa ili konverzije u skladu sa zakonom kojim se uređuje sanacija investicijskih društava
61. mjesto trgovanja je uređeno tržište, MTP ili OTP
62. mješoviti financijski holding je mješoviti financijski holding kako je definiran zakonom kojim se uređuje dodatni nadzor kreditnih institucija, društava za osiguranje i investicijskih društava u financijskom konglomeratu
63. mješoviti holding je matično poduzeće koje nije financijski holding, investicijski holding, kreditna institucija, investicijsko društvo ili mješoviti financijski holding u smislu zakona kojim se uređuje dodatni nadzor kreditnih institucija, društava za osiguranje i investicijskih društava u financijskom konglomeratu, a čija poduzeća kćeri uključuju barem jedno investicijsko društvo
64. mrežni i informacijski sustav je sustav kako je definiran člankom 4. točkom 1. Direktive (EU) 2016/1148 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2016. o mjerama za visoku zajedničku razinu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava širom Unije (SL L 194, 19. 7. 2016.)
65. multilateralna trgovinska platforma ili MTP je multilateralni sustav kojim upravlja investicijsko društvo ili tržišni operater, koji u sustavu i prema unaprijed poznatim i nediskrecijskim pravilima spaja ili omogućuje spajanje ponuda za kupnju i ponuda za prodaju financijskih instrumentima trećih tako da nastaje ugovor u skladu s odredbama dijela drugoga glave III. poglavlja VII. ovoga Zakona
66. multilateralni sustav je svaki sustav ili platforma koja omogućava interakciju ponuda za kupnju i ponuda za prodaju financijskih instrumenata više zainteresiranih trećih strana
67. nadležno tijelo države članice je nadležno tijelo pojedine države članice koje je na temelju propisa te države članice nadležno za provedbu propisa iz članka 2. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, ako ovim Zakonom nije drugačije propisano
68. nadzorno tijelo grupe je nadležno tijelo odgovorno za nadzor usklađenosti matičnih investicijskih društava iz Unije i investicijskih društava pod kontrolom matičnih investicijskih holdinga iz Unije ili matičnih mješovitih financijskih holdinga iz Unije s kriterijem kapitala grupe
69. namira je namira kako je definirana u članku 2. stavku 1. točki 7. Uredbe (EU) br. 909/2014
70. nefinancijska druga ugovorna strana je nefinancijska druga ugovorna strana kako je definirana u članku 2. točki 9. Uredbe (EU) br. 648/2012
71. nematerijalizirani oblik je nematerijalizirani oblik kako je definiran u članku 2. stavku 1. točki 4. Uredbe (EU) br. 909/2014
72. održavatelj tržišta je osoba koja se na financijskom tržištu kontinuirano predstavlja da je voljna trgovati za vlastiti račun tako da kupuje i prodaje financijske instrumente, koristeći se vlastitim kapitalom po cijenama koje sama odredi
73. organizirana trgovinska platforma ili OTP je multilateralni sustav, koji nije uređeno tržište ili MTP, koji omogućuje da se u tom sustavu susretnu ponude za kupnju i ponude za prodaju obveznica, strukturiranih financijskih proizvoda, emisijskih jedinica ili izvedenica više zainteresiranih trećih strana tako da nastaje ugovor u skladu s odredbama dijela drugoga glave III. poglavlja VII. ovoga Zakona
74. osoba u rodbinskom odnosu s relevantnom osobom je osoba u rodbinskom odnosu s relevantnom osobom kako je definirana u članku 2. točki 3.a Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565
75. osobe koje djeluju zajednički su:
a) fizičke ili pravne osobe koje surađuju međusobno ili s investicijskim društvom na temelju sporazuma, izričitoga ili prešutnoga, usmenoga ili pisanoga, čiji je cilj stjecanje dionica s pravom glasa ili usklađeno ostvarivanje prava glasa ili
b) pravne osobe koje su međusobno povezane u smislu odredbi zakona kojim se uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava
Smatra se da djeluju zajednički:
1. osobe koje povezuju samo okolnosti u svezi sa stjecanjem dionica, a koje ukazuju na usklađenost u stjecanju dionica ili u zajedničkoj namjeri osoba
2. članovi uprava ili nadzornih odbora društava koji djeluju zajednički ili
3. članovi uprave ili nadzornog odbora s društvima u kojima su članovi tih tijela
Pravne osobe te fizičke i/ili pravne osobe djeluju zajednički kada fizička i/ili pravna osoba ima:
1. izravno ili neizravno više od 25% udjela u temeljnom kapitalu iste pravne osobe
2. izravno ili neizravno više od 25% glasačkih prava u glavnoj skupštini iste pravne osobe
3. pravo upravljanja poslovnim i financijskim politikama iste pravne osobe na temelju ovlasti iz statuta ili sporazuma ili
4. izravno ili neizravno prevladavajući utjecaj na vođenje poslova i donošenje odluka
76. osobna transakcija je osobna transakcija kako je definirana u članku 28. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565
77. OTC izvedenica ili ugovor o OTC izvedenicama je OTC izvedenica ili ugovor o OTC izvedenicama kako je definiran u članku 2. točki 7. Uredbe (EU) br. 648/2012
78. ovlašteni mehanizam izvještavanja ili ARM je ovlašteni mehanizam izvještavanja ili ARM kako je definirano u članku 2. stavku 1. točki 36. Uredbe (EU) br. 600/2014
79. ovlašteni revizor je ovlašteni revizor kako je definiran propisima kojima se uređuje obavljanje revizije financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja
80. ovlašteni sustav objavljivanja ili APA je ovlašteni sustav objavljivanja ili APA kako je definirano u članku 2. stavku 1. točki 34. Uredbe (EU) br. 600/2014
81. podružnica investicijskog društva je svako mjesto poslovanja različito od mjesta glavnog ureda koje je dio investicijskog društva, nema pravnu osobnost i koje obavlja investicijske usluge i/ili aktivnosti i koje ujedno može pružati pomoćne usluge za koje investicijsko društvo ima odobrenje; sva mjesta poslovanja koje investicijsko društvo iz druge države članice ima u Republici Hrvatskoj smatrat će se jednom podružnicom u smislu ovoga Zakona
82. podružnica središnjeg depozitorija je mjesto poslovanja koje je definirano u članku 2. stavku 1. točki 25. Uredbe (EU) br. 909/2014
83. poljoprivredne robne izvedenice su ugovori o izvedenicama koji se odnose na proizvode nabrojene u članku 1. Uredbe (EU) br. 1308/2013 i njezinu prilogu I., dijelovima I. do XX. i XXIV. odjeljku 1. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća, kao i na proizvode navedene u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 1379/2013 Europskog parlamenta i Vijeća
84. poravnanje je postupak uspoređivanja podataka po sklopljenim pravnim poslovima s nematerijaliziranim vrijednosnim papirima, utvrđivanje rokova podmirenja tih pravnih poslova te izračun obveza za namiru, koji se provodi uz posredovanje ili bez posredovanja središnje druge ugovorne strane. Kada se poravnanje provodi uz posredovanje središnje druge ugovorne strane, označava postupak koji je definiran u članku 2. stavku 3. Uredbe (EU) br. 648/2012
85. potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima su vrijednosni papiri koji su prenosivi na tržištu kapitala i koji predstavljaju vrijednosne papire inozemnog izdavatelja, a koji se mogu uvrstiti na uređeno tržište i kojima se može trgovati neovisno o vrijednosnim papirima inozemnog izdavatelja
86. povezane osobe su dvije ili više pravnih ili fizičkih osoba i članovi njihovih užih obitelji koji su, ako se ne dokaže drugačije, za investicijsko društvo jedan rizik jer:
a) jedna od njih ima, izravno ili neizravno, kontrolu nad drugom odnosno drugima ili
b) su međusobno povezane tako da postoji velika vjerojatnost da će zbog pogoršanja ili poboljšanja gospodarskog i financijskog stanja jedne osobe doći do pogoršanja ili poboljšanja gospodarskog i financijskog stanja jedne ili više drugih osoba, osobito ako između njih postoji mogućnost prijenosa gubitka, dobiti, kreditne sposobnosti ili ako poteškoće u izvorima financiranja odnosno podmirivanju obveza jedne osobe mogu prouzročiti poteškoće u izvoru financiranja odnosno podmirivanja obveza jedne ili više drugih osoba
87. prenosivi vrijednosni papiri su one vrste vrijednosnih papira koji su prenosivi na tržištu kapitala, kao što su:
a) dionice i drugi ekvivalentni vrijednosni papiri koji predstavljaju udio u kapitalu ili članskim pravima u društvu ili drugom subjektu te potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima za dionice
b) obveznice i drugi oblici sekuritiziranog duga, uključujući i potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima za takve vrijednosne papire
c) svi ostali vrijednosni papiri koji daju pravo na stjecanje ili prodaju prenosivih vrijednosnih papira ili koji se namiruju u novcu pozivanjem na prenosive vrijednosne papire, valute, kamatne stope ili prinose, robu ili druge indekse ili mjerne veličine
Instrumenti plaćanja ne smatraju se prenosivim vrijednosnim papirima u smislu ove točke ovoga članka.
88. pretežno komercijalna grupa je svaka grupa čija redovna djelatnost nije obavljanje investicijskih usluga ili aktivnosti iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona ili obavljanje bilo koje uzajamno priznate usluge iz zakona kojim se uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija ili djelovanje kao održavatelj tržišta u odnosu na robne izvedenice
89. primici su primici kako su definirani u članku 2. stavku 1. točki 5. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565
90. pružatelj usluga dostave podataka je pružatelj usluge dostave podataka kako je definirano u članku 2. stavku 1. točki 36.a. Uredbe (EU) br. 600/2014
91. račun za namiru je račun za namiru u smislu posebnog zakona kojim se uređuje konačnost namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata
92. rastuće tržište malih i srednjih poduzeća je MTP koji je registriran kao tržište malih i srednjih poduzeća u skladu s odredbama iz članka 352. ovoga Zakona
93. relevantna osoba je relevantna osoba kako je definirana u članku 2. stavku 1. točki 1. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565
94. relevantni propisi su ovaj Zakon, propisi doneseni na temelju ovoga Zakona, kao i drugi propisi i uredbe Europske unije za čiju je provedbu kao nadležno tijelo ovlaštena Agencija
95. revizija za potrebe Agencije obuhvaća revizijske angažmane u svezi s obavljanjem povezanih usluga s revizijom godišnjih financijskih izvještaja, izražavanja uvjerenja, prema posebnim zahtjevima Agencije
96. revizor obuhvaća revizorsko društvo i samostalnog revizora kako su definirani zakonom kojim se uređuje revizija
97. roba je roba kako je definirana u članku 2. stavku 1. točki 6. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565
98. robne izvedenice su robne izvedenice kako su definirane u članku 2. stavku 1. točki 30. Uredbe (EU) br. 600/2014
99. rodno neutralna politika primitaka znači politika primitaka koja se temelji na jednakoj plaći radnika i radnica za jednak rad ili rad jednake vrijednosti
100. sekuritizacija je sekuritizacija kako je definirana u članku 2. točki 1. Uredbe (EU) 2017/2402 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju te o izmjeni direktiva 2009/65/EZ, 2009/138/EZ i 2011/61/EU te uredaba (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 648/2012 (SL L 347, 28. 12. 2017.) (u daljnjem tekstu: Uredba EU 2017/2402)
101. serviser je subjekt na kojeg je delegirano svakodnevno aktivno upravljanje portfeljem koji je uključen u sekuritizaciju u skladu s člankom 2. točkom 5. podtočkom (b) Uredbe (EU) 2017/2402
102. sigurnost mrežnih i informacijskih sustava znači sposobnost mrežnih i informacijskih sustava da odolijevaju, na određenoj razini pouzdanosti, bilo kojoj radnji koja ugrožava dostupnost, autentičnost, cjelovitost ili povjerljivost pohranjenih ili prenesenih ili obrađenih podataka ili srodnih usluga koje ti mrežni i informacijski sustavi nude ili kojima omogućuju pristup
103. sistematski internalizator je investicijsko društvo koje, bez da upravlja multilateralnim sustavom, na organiziranoj, učestaloj, sustavnoj i značajnoj osnovi trguje za vlastiti račun, izvršavajući naloge klijenata izvan uređenog tržišta, MTP-a ili OTP-a. Je li riječ o trgovanju na učestaloj i sustavnoj osnovi ili nije, utvrđuje se na temelju broja OTC transakcija financijskim instrumentom koje je investicijsko društvo sklopilo za vlastiti račun, izvršavajući naloge klijenata. Je li riječ o trgovanju na značajnoj osnovi ili nije, utvrđuje se ili prema udjelu OTC trgovanja investicijskog društva pojedinim financijskim instrumentom u ukupnom trgovanju investicijskog društva tim financijskim instrumentom ili prema udjelu OTC trgovanja investicijskog društva pojedinim financijskim instrumentom u ukupnom trgovanju tim financijskim instrumentom na području Europske unije. Definicija sistematskog internalizatora primjenjuje se samo kada investicijsko društvo prijeđe unaprijed određene granice za učestalost, sustavnost i značajnost trgovanja ili kada investicijsko društvo odluči poslovati kao sistematski internalizator u smislu odredbi ovoga Zakona
104. sistemski rizik je sistemski rizik kako je definirano zakonom kojim se uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija
105. središnja druga ugovorna strana je središnja druga ugovorna strana kako je definirana u članku 2. točki 1. Uredbe (EU) br. 648/2012 i zakonom kojim se uređuje konačnost namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata
106. središnji depozitorij vrijednosnih papira ili CSD je središnji depozitorij vrijednosnih papira ili CSD kako je definiran u članku 558. ovoga Zakona
107. strukturirani depozit je depozit kako je definiran zakonom kojim se uređuje sustav osiguranja depozita, kod kojeg se glavnica u cijelosti isplaćuje po dospijeću, a kamata ili premija isplaćuje se ili podliježe riziku u ovisnosti o formuli koja može uključivati elemente kao što su:
a) indeks ili kombinacija indeksa, osim ako se radi o depozitu s promjenjivom kamatnom stopom čiji je povrat izravno povezan s indeksom kamatne stope poput Euribora ili Libora
b) financijski instrumenti ili kombinacija financijskih instrumenata
c) roba ili kombinacija robe ili druge materijalne ili nematerijalne nezamjenjive imovine ili
d) devizni tečaj ili kombinacija deviznih tečajeva
108. strukturirani financijski proizvodi su strukturirani financijski proizvodi kako su definirani u članku 2. stavku 1. točki 28. Uredbe (EU) br. 600/2014
109. subjekt za zajednička ulaganja je:
a) subjekt za zajednička ulaganja koji je dobio odobrenje Agencije u skladu sa zakonom kojim se uređuje osnivanje i rad otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom i društava za upravljanje tim fondovima i zakonom kojim se uređuje osnivanje i rad alternativnih investicijskih fondova i njihovih upravitelja
b) subjekt za zajednička ulaganja koji je dobio odobrenje za rad u državi članici i koji prema propisima matične države članice ispunjava uvjete iz Direktive 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju zakona i drugih propisa koji se odnose na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) te iz Direktive 2011/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2011. o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova i o izmjeni direktiva 2003/41/EZ i 2009/65/EZ te uredbi (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 1095/2010
c) drugi strani subjekt za zajednička ulaganja, uključujući i subjekte različite od onih iz podtočke b) ove točke i subjekte za zajednička ulaganja s odobrenjem za rad u trećoj državi
110. sudionik u platnom sustavu je sudionik sustava u smislu posebnog zakona kojim se uređuje konačnost namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata
111. sudionik u sustavu poravnanja i/ili namire je sudionik u smislu posebnog zakona kojim se uređuje konačnost namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata
112. sudjelovanje znači sudjelovanje neke osobe u drugoj pravnoj osobi ako:
a) ima izravna ili neizravna ulaganja na temelju kojih sudjeluje s 20% udjela ili više u kapitalu te pravne osobe ili u glasačkim pravima u toj pravnoj osobi ili
b) ima udjel u kapitalu te pravne osobe ili u glasačkim pravima u toj pravnoj osobi manji od 20%, a stečen je s namjerom da, na temelju trajne povezanosti s tom pravnom osobom, omogući utjecaj na njezino poslovanje
113. suradnik stjecatelja kvalificiranog udjela u investicijskom društvu je:
a) svaka fizička osoba koja je na rukovodećem položaju u pravnom subjektu u kojem je namjeravani stjecatelj kvalificiranog udjela u investicijskom društvu na rukovodećem položaju ili stvarni vlasnik nad pravnim subjektom
b) svaka fizička osoba koja je stvarni vlasnik pravnog subjekta u kojem je namjeravani stjecatelj kvalificiranog udjela u investicijskom društvu na rukovodećem položaju
c) svaka fizička osoba koja s namjeravanim stjecateljem kvalificiranog udjela u investicijskom društvu ima zajedničko stvarno vlasništvo nad pravnim subjektom
114. suradnik podnositelja zahtjeva za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave investicijskog društva je:
a) svaka fizička osoba koja je na rukovodećem položaju u pravnom subjektu u kojem je kandidat za člana uprave investicijskog društva na rukovodećem položaju ili stvarni vlasnik nad pravnim subjektom
b) svaka fizička osoba koja je stvarni vlasnik pravnog subjekta u kojem je kandidat za člana uprave investicijskog društva na rukovodećem položaju
c) svaka fizička osoba koja s kandidatom za člana uprave u investicijskom društvu ima zajedničko stvarno vlasništvo nad pravnim subjektom
115. tehnika visokofrekventnog algoritamskog trgovanja je tehnika algoritamskog trgovanja koju obilježava:
a) infrastruktura namijenjena tomu da se na najmanju moguću mjeru skrati mrežna i druge vrste latentnosti, uključujući najmanje jednu od sljedećih mogućnosti za algoritamski unos naloga: kolokaciju, držanje datoteka na poslužitelju u neposrednoj blizini ili vrlo brz izravan elektronički pristup
b) sustavno pokretanje postupka davanja, davanje, usmjeravanje ili izvršavanje naloga bez ljudske intervencije za pojedinačne transakcije ili naloge i
c) velik broj unutardnevnih poruka koje predstavljaju naloge, ponude i otkazivanja
116. trajni medij je svako sredstvo koje klijentu omogućuje pohranjivanje podataka koji su mu osobno upućeni tako da mu budu dostupni za buduću uporabu tijekom razdoblja koje je prikladno s obzirom na svrhu tih podataka i koje omogućuje neizmijenjenu reprodukciju pohranjenih podataka
117. transakcija financiranja vrijednosnih papira je transakcija financiranja vrijednosnih papira kako je definirana u članku 3. stavku 11. Uredbe (EU) br. 2015/2365 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira i ponovne uporabe te o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (Tekst značajan za EGP) (SL L 337, 23. 12. 2015.)
118. treća zemlja je država koja nije država članica
119. trgovac robom i emisijskim jedinicama je trgovac robom i emisijskim jedinicama kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki 150. Uredbe (EU) br. 575/2013
120. trgovanje za vlastiti račun je trgovanje koristeći se vlastitim kapitalom iz kojeg proizlaze transakcije s jednim ili više financijskih instrumenata
121. trgovanje za vlastiti račun uparivanjem naloga je transakcija kod koje se posrednik postavlja između kupca i prodavatelja na način da se tijekom izvršenja transakcije ne izlaže tržišnom riziku, pri čemu se izvršenje za obje strane događa istodobno, a transakcija je zaključena po cijeni pri kojoj posrednik ne ostvaruje ni dobit ni gubitak, osim unaprijed dogovorene provizije ili naknade za transakciju
122. tržišni operater je osoba ili osobe koje vode i/ili upravljaju poslovanjem uređenoga tržišta. Tržišni operater može biti i samo uređeno tržište
123. UCITS fond je otvoreni investicijski fond s javnom ponudom kako je definirano zakonom kojim se uređuje osnivanje i rad otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom i društava za upravljanje tim fondovima
124. ugovori o energetskim izvedenicama su opcije, budućnosnice, zamjene i svaki drugi ugovor o izvedenicama iz točke 23. podtočke d) podpodtočke dc) ovoga stavka koji se odnosi na ugljen ili naftu, a kojim se trguje na OTP-u i koji se mora fizički namiriti
125. Unija obuhvaća područje Europske unije i Europskog gospodarskog prostora
126. upravljačko tijelo je tijelo ili tijela investicijskog društva ili tržišnog operatera ili pružatelja usluga dostave podataka kako je definiran u članku 2. stavku 1. točki 36.a Uredbe (EU) br. 600/2014, imenovano u skladu s ovim Zakonom i zakonom kojim se uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, a koje raspolaže ovlastima za utvrđivanje strategije, ciljeva i općeg smjera poslovanja subjekta te koje nadgleda i nadzire donošenje odluka uprave, uključujući osobe koje stvarno upravljaju poslovanjem subjekta. Upravljačko tijelo u smislu ovoga Zakona obuhvaća upravu i nadzorni odbor odnosno upravni odbor
127. upravljačko tijelo u nadzornoj funkciji je upravljačko tijelo u ulozi nadziranja i praćenja odluka uprave. Upravljačko tijelo u nadzornoj funkciji u smislu ovoga zakona odnosi se na nadzorni odbor odnosno neizvršne direktore u upravnom odboru
128. upravljanje portfeljem je upravljanje portfeljima koji uključuju jedan ili više financijskih instrumenata, na individualnoj i diskrecijskoj osnovi, u skladu s ovlaštenjem/nalogom klijenta
129. Uredba (EU) br. 1095/2010 je Uredba (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ
130. uređeno tržište je multilateralni sustav koji u sustavu i prema unaprijed poznatim i nediskrecijskim pravilima spaja ili omogućuje spajanje ponuda za kupnju i ponuda za prodaju financijskih instrumenata trećih strana tako da nastaje ugovor s financijskim instrumentima uvrštenim u trgovanje prema pravilima toga sustava i/ili u samom sustavu, pod uvjetom da uređeno tržište i/ili tržišni operater koji ga vodi ili njime upravlja ima odobrenje za rad i redovito posluje u skladu s odredbama dijela drugoga glave III. ovoga Zakona
131. uska povezanost je situacija u kojoj su dvije ili više fizičkih ili pravnih osoba povezane na bilo koji od sljedećih načina:
a) sudjelujući udio u obliku vlasništva, izravnog ili putem kontrole, nad 20% ili više glasačkih prava ili kapitala društva
b) kontrola, što znači odnos između matičnog društva i društva kćeri kako je definiran u smislu zakona kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika i primjena standarda financijskog izvještavanja ili sličan odnos između fizičke ili pravne osobe i društva, društva kćeri drugog društva kćeri koje se također smatra društvom kćeri matičnog društva koje je na čelu tih društava
c) činjenica da su obje ili sve osobe stalno povezane s istom trećom osobom odnosom kontrole
132. usklađenost s kriterijem kapitala grupe znači usklađenost matičnog društva u grupi investicijskog društva sa zahtjevima iz članka 8. Uredbe (EU) br. 2019/2033
133. veleprodajni energetski proizvod je veleprodajni energetski proizvod kako je definiran u članku 2. točki 4. Uredbe (EU) br. 1227/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o cjelovitosti i transparentnosti veleprodajnog tržišta energije
134. vezani zastupnik je fizička ili pravna osoba koja pod punom i bezuvjetnom odgovornošću samo jednog investicijskog društva za čiji račun nastupa obavlja poslove vezanog zastupnika propisane ovim Zakonom
135. Vijeće za financijsku stabilnost je vijeće za financijsku stabilnost kako je definirano zakonom kojim se uređuje osnivanje, način rada i nadležnost Vijeća za financijsku stabilnost
136. više rukovodstvo su fizičke osobe koje obavljaju izvršne funkcije u investicijskom društvu ili tržišnom operateru ili pružatelju usluga dostave podataka kako je definirano u članku 2. stavku 1. točki 36.a Uredbe (EU) br. 600/2014, a koje su zadužene i upravljačkom tijelu odgovorne za svakodnevno upravljanje društvom, uključujući provedbu politika koje se odnose na distribuciju proizvoda i usluga klijentima od strane društva ili osoba koje djeluju za račun društva prema klijentima
137. zamjena financijskih instrumenata je prodaja financijskog instrumenta i kupnja drugog financijskog instrumenta ili korištenje prava na izmjenu u pogledu postojećeg financijskog instrumenta
138. zbirni računi koji se koriste za poravnanje transakcija su zbirni računi u smislu Uredbe (EU) br. 648/2012
139. značajni tržišni operater je onaj kojeg Agencija svojim rješenjem proglasi značajnim s obzirom na veličinu, unutarnju organizaciju i prirodu, opseg i složenost poslovanja
140. tržišna infrastruktura DLT-a je tržišna infrastruktura DLT-a kako je definirano člankom 2. točkom 5. Uredbe (EU) 2022/858
141. multilateralna trgovinska platforma DLT-a ili MTP DLT-a je multilateralna trgovinska platforma DLT-a ili MTP DLT-a kako je definirano člankom 2. točkom 6. Uredbe (EU) 2022/858
142. sustav za namiru DLT-a ili SS DLT-a je sustav za namiru DLT-a ili SS DLT-a kako je definirano člankom 2. točkom 7. Uredbe (EU) 2022/858
143. sustav za trgovanje i namiru DLT-a ili TSS DLT-a je sustav za trgovanje i namiru DLT-a ili TSS DLT-a kako je definirano člankom 2. točkom 10. Uredbe (EU) 2022/858.
DIO DRUGI TRŽIŠTA FINANCIJSKIH INSTRUMENATA
GLAVA I. ODOBRENJE ZA RAD I UVJETI ZA OBAVLJANJE INVESTICIJSKIH USLUGA I AKTIVNOSTI
POGLAVLJE I. UVJETI I POSTUPCI ZA IZDAVANJE ODOBRENJA ZA RAD
ODJELJAK 1. Područje primjene
Izuzeća
Članak 4. (NN 17/20, 83/21, 151/22)
(1) Odredbe ovoga Zakona o odobrenju za rad i uvjetima za obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti ne primjenjuju se na:
1. društvo za osiguranje ili društvo koje se bavi reosiguranjem i retrocesijom prema propisima koji uređuju poslovanje tih društava, kada obavlja djelatnosti u skladu s tim propisima
2. osobu koja investicijske usluge pruža isključivo svom matičnom društvu, svom društvu kćeri ili drugim društvima kćeri svoga matičnog društva
3. osobu koja investicijske usluge obavlja povremeno u sklopu obavljanja svoje profesionalne djelatnosti ako je obavljanje te djelatnosti propisano zakonom, drugim propisom ili etičkim kodeksom koji ne isključuje mogućnost obavljanja takve usluge, ako su ispunjeni uvjeti propisani člankom 4. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565
4. osobu koja za vlastiti račun trguje financijskim instrumentima koji nisu robne izvedenice ili emisijske jedinice ili izvedenice na emisijske jedinice i koja ne obavlja niti jednu drugu investicijsku uslugu ili aktivnost u odnosu na financijske instrumente koji nisu robne izvedenice ili emisijske jedinice ili izvedenice na emisijske jedinice osim ako ta osoba:
a) djeluje kao održavatelj tržišta
b) djeluje kao član ili sudionik uređenog tržišta ili MTP-a s jedne strane ili kao osoba s izravnim elektroničkim pristupom mjestu trgovanja, s druge strane, osim ako je riječ o nefinancijskom subjektu koji na mjestu trgovanja izvršava transakcije koje su objektivno mjerljive u pogledu smanjenja rizika izravno povezanih s njegovim poslovnim aktivnostima ili aktivnostima vlastitog financiranja tog nefinancijskog subjekta ili njegove grupe
c) primjenjuje tehniku visokofrekventnog algoritamskog trgovanja ili
d) trguje za vlastiti račun izvršavajući naloge klijenata
Osoba koja je izuzeta u skladu s točkama 1., 10. i 11. ovoga stavka ne mora ispunjavati uvjete iz ove točke kako bi bile izuzete u smislu ove točke.
e) Brisana.
5. operatera koji ima obvezu usklađivanja s propisima koji uređuju trgovanje emisijskim jedinicama stakleničkih plinova i koji, kada trguje emisijskim jedinicama, ne izvršava naloge klijenata i koji ne obavlja niti jednu investicijsku uslugu ili aktivnost osim trgovanja za vlastiti račun, pod uvjetom da ne koristi tehniku visokofrekventnog algoritamskog trgovanja
6. osobu koja obavlja investicijske usluge koje se sastoje isključivo od upravljanja programima sudjelovanja zaposlenika u ulaganju u financijske instrumente društva u kojemu su zaposleni
7. osobu koja obavlja investicijske usluge koje se sastoje isključivo od upravljanja programima sudjelovanja zaposlenika u ulaganju i investicijskih usluga isključivo za matična društva ili za druga ovisna društva matičnih društava
8. članice Europskog sustava središnjih banaka i druga nacionalna tijela koja obavljaju slične funkcije u Europskoj uniji, te druga javna tijela zadužena za upravljanje ili posredovanje pri upravljanju javnim dugom u Europskoj uniji i međunarodne financijske institucije koje su osnovale dvije ili više država članica a koje imaju svrhu mobiliziranja sredstava financiranja i pružanja financijske pomoći svojim članicama koji se nalaze u ozbiljnim financijskim problemima ili im oni prijete
9. subjekt za zajednička ulaganja i mirovinski fond, njihova depozitara, društvo za upravljanje i osobu koja njime upravlja
10. osobu koja za vlastiti račun, uključujući i u slučaju da djeluje kao održavatelj tržišta, trguje robnim izvedenicama, emisijskim jedinicama ili izvedenicama na emisijske jedinice ako, osim ako trguje za vlastiti račun, izvršavajući naloge klijenata, ili osobu koja klijentima ili dobavljačima iz svoje redovne djelatnosti pruža investicijske usluge u odnosu na robne izvedenice, emisijske jedinice ili izvedenice na emisijske jedinice:
a) svako trgovanje zasebno i na zbirnoj osnovi predstavlja pomoćnu aktivnost redovnoj djelatnosti osobe na razini grupe
b) ta osoba nije dio grupe čija je redovna djelatnost obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti u smislu ovoga Zakona, uzajamno priznatih usluga u smislu zakona kojim se uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija ili održavanje tržišta u odnosu na robne izvedenice
c) ne koristi tehniku visokofrekventnog algoritamskog trgovanja i
d) te osobe na zahtjev izvještavaju Agenciju o osnovi na temelju koje su procijenile da je njihova aktivnost pomoćna aktivnost uz njihovu redovnu djelatnost
11. osobu koja investicijski savjet pruži tijekom obavljanja druge profesionalne djelatnosti koja nije propisana ovim Zakonom, pod uvjetom da se investicijski savjet posebno ne naplaćuje
12. operatera sustava prijenosa kao što je definirano propisima koji uređuju trgovanje energijom kada izvršavaju svoje zadaće prema tim propisima ili prema Uredbi (EZ) br. 714/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o uvjetima za pristup mreži za prekograničnu razmjenu električne energije i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1228/2003 (Tekst značajan za EGP) (SL L 211, 14. 8. 2009.) ili prema Uredbi (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o uvjetima za pristup mrežama za transport prirodnog plina i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1775/2005 (Tekst značajan za EGP) (SL L 211, 14. 8. 2009.) ili prema mrežnim kodeksima ili smjernicama koje su usvojene u skladu s tim uredbama, sve osobe koje djeluju kao operateri u njihovo ime koje izvršavaju svoju zadaću u okviru tih pravnih akata ili mrežnih kodeksa ili smjernica usvojenih u skladu s tim uredbama, i bilo koji operater ili upravitelj mehanizma za energetsku ravnotežu ili transportne mreže ili sustava koji održava ravnotežu između isporuke i korištenja energije pri izvršavanju tih zadaća. Ova se iznimka primjenjuje samo na osobe koje sudjeluju u aktivnostima iz ove točke samo u slučaju kada obavljaju investicijske aktivnosti ili pružaju investicijske usluge u vezi s robnim izvedenicama kako bi obavljale te aktivnosti. Ova se iznimka ne primjenjuje na djelovanje ili poslovanje sekundarnog tržišta, uključujući platformu za sekundarno trgovanje pravima financijskog prijenosa
13. središnji depozitorij, osim kako je propisano člankom 73. Uredbe (EU) br. 909/2014,
14. pružatelje usluga skupnog financiranja kako su definirani u članku 2. stavku 1. točki (e) Uredbe (EU) 2020/1503 Europskog parlamenta i Vijeća od 7. listopada 2020. o europskim pružateljima usluga skupnog financiranja za poduzeća i izmjeni Uredbe (EU) 2017/1129 i Direktive (EU) 2019/1937.
(2) Prava o obavljanju investicijskih usluga i aktivnosti propisana ovim Zakonom, ne primjenjuju se za pružanje usluga u svojstvu druge ugovorne strane, u transakcijama javnih tijela koja upravljaju javnim dugom ili članice Europskog sustava središnjih banaka koje obavljaju dužnosti utvrđene Ugovorom o osnivanju Europske zajednice i Protokolu broj 4. uz Statut Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke ili obavljaju slične funkcije prema propisima država članica.
(3) U svrhu dokazivanja opravdanosti korištenja izuzeća iz ovoga članka, osobe iz stavka 1. točke 4. ovoga članka dužne su na zahtjev Agencije dostaviti, ako je primjenjivo:
1. potvrdu uređenog tržišta ili MTP-a na kojem sklapaju transakcije da ne obavljaju aktivnosti održavatelja tržišta
2. potvrdu investicijskog društva posredstvom kojeg sklapaju transakcije da ne koriste izravni elektronički pristup mjestu trgovanja
3. potvrdu investicijskog društva posredstvom kojeg sklapaju transakcije da ne koriste tehniku visokofrekventnog algoritamskog trgovanja.
(4) Osobe iz stavka 1. točke 10. ovoga članka dužne su u sklopu godišnje obavijesti Agenciji dostaviti i potvrdu uređenog tržišta ili MTP-a na kojem sklapaju transakcije odnosno investicijskog društva posredstvom kojeg sklapaju transakcije da ne koriste tehniku visokofrekventnog algoritamskog trgovanja.
(5) Osobe iz stavka 1. točke 10. ovoga članka dužne su na zahtjev Agencije dostaviti opis razloga iz kojih smatraju da aktivnosti koje obavljaju predstavljaju pomoćnu aktivnost redovnoj djelatnosti te osobe na razini grupe, kao i relevantnu popratnu dokumentaciju.
Investicijske usluge i aktivnosti i pomoćne usluge
Članak 5.
(1) Investicijske usluge i aktivnosti u smislu ovoga Zakona su sljedeće usluge i aktivnosti koje se odnose na financijske instrumente:
1. zaprimanje i prijenos naloga u vezi s jednim ili više financijskih instrumenata
2. izvršavanje naloga za račun klijenta
3. trgovanje za vlastiti račun
4. upravljanje portfeljem
5. investicijsko savjetovanje
6. pokroviteljstvo i/ili usluge provedbe ponude financijskih instrumenata uz obvezu otkupa
7. usluge provedbe ponude odnosno prodaje financijskih instrumenata bez obveze otkupa
8. upravljanje MTP-om i
9. upravljanje OTP-om.
(2) Pomoćne usluge u smislu ovoga Zakona su:
1. pohrana i administriranje financijskih instrumenata za račun klijenata, uključujući i poslove skrbništva i sa skrbništvom povezane usluge, kao što su upravljanje novčanim sredstvima ili instrumentima osiguranja, isključujući uslugu središnjeg vođenja računa u smislu točke 2. Odjeljka A Priloga Uredbe (EU) br. 909/2014
2. odobravanje kredita ili zajma ulagatelju kako bi mu se omogućilo zaključenje transakcije s jednim ili više financijskih instrumenata, ako je u transakciju uključeno društvo koje odobrava zajam ili kredit
3. savjetovanje o strukturi kapitala, poslovnim strategijama i povezanim pitanjima, te savjetovanje i usluge povezane sa spajanjima i stjecanjima
4. usluge deviznog poslovanja kada su povezane s obavljanjem investicijskih usluga
5. investicijsko istraživanje i financijska analiza, te drugi oblici općih preporuka koje se odnose na transakcije s financijskim instrumentima
6. usluge vezane uz usluge pokroviteljstva i
7. usluge koje po svojoj naravi odgovaraju uslugama iz stavka 1. i stavka 2. točaka 1. do 6. ovoga članka, vezane za temeljnu imovinu izvedenica iz članka 3. točke 23. podtočke d. podpodtočaka db), dc), dd) i dg) ovoga Zakona kada su povezane s pružanjem investicijskih ili pomoćnih usluga.
(3) U smislu ovoga Zakona, primanje zahtjeva za kupnju, otkup ili prijenos udjela u subjektima za zajednička ulaganja i prosljeđivanje istih društvu za upravljanje smatrat će se investicijskom uslugom iz stavka 1. točke 1. ovoga Zakona.
Obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti u Republici Hrvatskoj
Članak 6.
(1) Investicijske usluge i aktivnosti iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona u Republici Hrvatskoj može obavljati:
1. investicijsko društvo koje je za to dobilo odobrenje u skladu s ovim Zakonom
2. investicijsko društvo iz države članice koje je u skladu s ovim Zakonom ovlašteno putem podružnice ili izravno obavljati investicijske usluge i aktivnosti u Republici Hrvatskoj
3. podružnica društva iz treće zemlje koja je za te usluge ili aktivnosti dobila odobrenje za rad u skladu s ovim Zakonom ili u skladu sa zakonom kojim se uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija ili je za to ovlaštena na temelju Uredbe (EU) br. 600/2014
4. kreditna institucija koja je za to dobila odobrenje Hrvatske narodne banke na temelju prethodne suglasnosti Agencije u skladu s ovim Zakonom i
5. kreditna odnosno financijska institucija iz druge države članice koja je u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija ovlaštena pružati financijske usluge u Republici Hrvatskoj.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka:
1. usluge iz članka 5. stavka 1. točaka 8. i 9. ovoga Zakona može obavljati i tržišni operater i burza koji su za to dobili odobrenje u skladu s ovim Zakonom
2. usluge iz članka 5. stavka 1. točaka 4. i 5. ovoga Zakona može obavljati i društvo za upravljanje koje je za to dobilo odobrenje nadležnog tijela u skladu s posebnim propisima kojima se uređuje njihovo poslovanje
3. usluge iz članka 5. stavka 1. točaka 1. i 5. u odnosu na prenosive vrijednosne papire i udjele u subjektima za zajednička ulaganja može obavljati tržišni posrednik koji je za to dobio odobrenje Agencije u skladu s člankom 132. ovoga Zakona.
Područje primjene i primjena odredbi na ostale subjekte
Članak 7. (NN 83/21)
(1) Na osobu koja primjenjuje izuzeće iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona primjenjuju se odredbe glave V. ovoga dijela Zakona.
(2) Na osobu koja primjenjuje izuzeće iz članka 4. stavka 1. točaka 1., 5., 9. i 10. ovoga Zakona primjenjuju se odredbe članaka 82. do 85. ovoga Zakona.
(3) Na društvo za upravljanje koje prema članku 6. stavku 2. točka 2. ovoga Zakona pruža investicijske usluge primjenjuje se sljedeće:
1. članak 31. stavci 1., 2. i 3. i članak 36. ovoga Zakona
2. članak 50. stavci 1. do 4. i 6., članci 51. do 56. i članci 57. do 85. ovoga Zakona
3. članci 86. do 129. ovoga Zakona, u mjeri u kojoj je primjenjivo za investicijske usluge koje obavlja
4. odredbe o nadzoru Agencije i izricanju nadzornih mjera
5. odredbe u kojima je primjena na društvo za upravljanje izrijekom propisana i
6. prekršajne odredbe, kada je to posebno propisano.
(4) Na kreditnu instituciju iz članka 6. stavka 1. točke 4. primjenjuje se sljedeće:
1. izuzeće iz stavka 2. članka 4. ovoga Zakona
2. članci 30. i 36. ovoga Zakona
3. izdavanje prethodne suglasnosti iz članka 46. ovoga Zakona
4. članak 50., stavci 1. do 4. ovoga Zakona, članci 51. do 56. ovoga Zakona, članci 57. do 74., članak 75. stavci 2. do 9. ovoga Zakona i članci 76. do 85. ovoga Zakona
5. članci 86. do 129. ovoga Zakona
6. odredbe o nadzoru Agencije i izricanju nadzornih mjera
7. odredbe u kojima je primjena na kreditnu instituciju izrijekom propisana i
8. prekršajne odredbe, kada je to posebno propisano.
(5) Na investicijsko društvo i kreditnu instituciju kada prodaje ili klijente savjetuje vezano za strukturirane depozite, u odnosu na strukturirane depozite primjenjuje se sljedeće:
1. obveze iz članka 31. ovoga Zakona
2. obveza sudjelovanja u fondu za zaštitu ulagatelja u skladu s člankom 36. ovoga Zakona
3. članci 54., 57., 58., 60. do 76. ovoga Zakona
4. članci 86. do 120. ovoga Zakona
5. članci 126. do 129. ovoga Zakona
6. odredbe o nadzoru Agencije i izricanju nadzornih mjera
7. odredbe u kojima je primjena na strukturirane depozite izrijekom propisana i
8. prekršajne odredbe, kada je to posebno propisano.
(6) Na društvo za upravljanje kada distribuira udjele fondova pod vlastitim upravljanjem primjenjuje se sljedeće:
1. članci 86. do 99. ovoga Zakona
2. odredbe o nadzoru Agencije i izricanju nadzornih mjera i
3. odredbe u kojima je primjena na društvo za upravljanje kada distribuira udjele pod vlastitim upravljanjem izrijekom propisana.
(7) Svaki multilateralni sustav na kojemu se spaja ponuda i potražnja financijskih instrumenata mora poslovati u skladu s odredbama ovoga Zakona koje se odnose na uvjete za upravljanje OTP-om, MTP-om ili uređenim tržištem.
(8) Sva investicijska društva i kreditne institucije koje na organiziran, učestao i sustavan način te u znatnoj mjeri trguju za vlastiti račun kada izvršavaju naloge klijenata izvan uređenog tržišta, MTP-a ili OTP-a dužne su poslovati u skladu s glavom III. Uredbe (EU) br. 600/2014.
(9) Bez obzira na primjenu članaka 23. i 28. Uredbe (EU) br. 600/2014, sve transakcije financijskim instrumentima iz stavka 7. ovoga članka koje nisu zaključene na multilateralnim sustavima ili sistematskim internalizatorima moraju biti usklađene s odgovarajućim odredbama glave II. Uredbe (EU) br. 600/2014.
ODJELJAK 2. Uvjeti za osnivanje investicijskog društva
Primjena odredbi
Članak 8.
(1) Investicijsko društvo osniva se i posluje kao društvo s ograničenom odgovornošću ili dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.
(2) Na investicijsko društvo primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava, osim ako nije drugačije propisano ovim Zakonom.
(3) Na poslovne udjele i imatelje poslovnih udjela investicijskog društva koje je osnovano i posluje kao društvo s ograničenom odgovornošću na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ovoga Zakona koje se odnose na dionice i dioničare investicijskog društva.
Inicijalni kapital
Članak 9. (NN 83/21)
(1) Iznos minimalnog inicijalnog kapitala investicijskog društva ovisi o vrsti i opsegu investicijskih usluga i aktivnosti za koje investicijsko društvo traži odobrenje Agencije prema odredbama članka 10. ovoga Zakona.
(2) Dionice investicijskog društva moraju biti u cijelosti uplaćene u novcu prije upisa osnivanja ili upisa povećanja inicijalnog kapitala u sudski registar, a dionice koje čine inicijalni kapital ne mogu biti izdane prije uplate punog iznosa za koji se izdaju.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, dionice investicijskog društva ne moraju biti uplaćene u novcu ako se inicijalni kapital povećava:
1. zbog provođenja statusnih promjena u kojima sudjeluje investicijsko društvo koje je za to dobilo prethodno odobrenje Agencije ili
2. pretvaranjem instrumenata kapitala odnosno druge novčane obveze investicijskog društva u inicijalni kapital u skladu s ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 2019/2033.
(4) Imatelji dionica u investicijskom društvu dužni su pri ostvarivanju svojih prava djelovati u interesu investicijskog društva.
(5) Sastav inicijalnog kapitala investicijskog društva određuje se u skladu s člankom 9. Uredbe (EU) br. 2019/2033.
Minimalni inicijalni kapital
(1) Inicijalni kapital investicijskog društva koje obavlja bilo koje investicijske usluge i aktivnosti iz članka 5. stavka 1. točaka 3. i 6. ovoga Zakona iznosi najmanje 750.000,00 eura.
(2) Inicijalni kapital investicijskog društva koje ne drži novac ili financijske instrumente klijenta i koje obavlja bilo koje investicijske usluge ili aktivnosti iz članka 5. stavka 2. točaka 1., 2., 4., 5. i 7. ovoga Zakona iznosi najmanje 75.000,00 eura.
(3) Inicijalni kapital investicijskog društva koje obavlja investicijske usluge ili aktivnosti iz članka 5. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona, ako se bavi trgovanjem za vlastiti račun ili ima odobrenje za obavljanje investicijskih usluga ili aktivnosti iz članka 5. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, iznosi najmanje 750.000,00 eura.
(4) Inicijalni kapital investicijskog društva koje nije investicijsko društvo iz stavaka 1. do 3. ovoga članka iznosi najmanje 150.000,00 eura.
(5) Investicijsko društvo koje je osim za poslove iz stavka 2. ovoga članka ovlašteno i za obavljanje distribucije osiguranja kako je definirano propisima kojima se uređuju uvjeti za osnivanje i poslovanje društava za osiguranje, mora uz te uvjete, za pokriće usluga iz članka 5. stavka 1. točaka 1. i 5. ovoga Zakona, imati raspoloživo osiguranje od profesionalne odgovornosti koje vrijedi na području Republike Hrvatske i drugih država članica ili odgovarajuće jamstvo koje pokriva profesionalnu odgovornost iz obavljanja poslova distribucije osiguranja ili distribucije reosiguranja od 1.300.380,00 eura, po svakom odštetnom zahtjevu i ukupno za sve odštetne zahtjeve u jednoj godini 1.924.560,00 eura, osim ako je društvo za osiguranje, društvo za reosiguranje ili neko drugo društvo u čije ime djeluje posrednik ili za koje je posrednik ovlašten djelovati već dalo takvo osiguranje ili odgovarajuće jamstvo, ili ako takvo društvo preuzima punu odgovornost za djelovanje posrednika.
(6) Ako Europska komisija promijeni iznose navedene u stavku 5. ovoga članka, primjenjuju se iznosi koje je Europska komisija izmijenila i objavila u Službenom listu Europske unije od dana njihove primjene.
Držanje financijskih instrumenata za vlastiti račun
Članak 11. (NN 83/21)
(1) Držanje financijskih instrumenata za vlastiti račun investicijskog društva neće se smatrati trgovanjem za vlastiti račun u smislu ovoga Zakona samo ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. takva pozicija nastane isključivo kao posljedica neuspjeha investicijskog društva da uredno izvrši nalog klijenta
2. ukupna tržišna vrijednost takvih pozicija ne premašuje gornju granicu od 15% inicijalnog kapitala investicijskog društva
3. investicijsko društvo ispunjava zahtjeve koji se odnose na ograničenja izloženosti kako je propisano Uredbom (EU) br. 2019/2033
4. takve su pozicije slučajne i privremene prirode te strogo ograničene na vrijeme potrebno za izvršenje transakcije.
(2) Ulaganje kapitala investicijskog društva radi stjecanja i držanja financijskih instrumenata kojima se aktivno ne trguje, ne smatra se trgovanjem za vlastiti račun u smislu članka 10. ovoga Zakona i ovoga članka.
Suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela
Članak 12. (NN 17/20)
(1) Svaka fizička ili pravna osoba, grupa povezanih osoba ili osobe koje zajednički djeluju (namjeravani stjecatelj), koje namjeravaju izravno ili posredno steći kvalificirani udio u investicijskom društvu ili ga povećati tako da isti dosegne ili premaši 10 %, 20 %, 30 % ili 50 % ili tako da investicijsko društvo postane društvo kći te osobe (namjeravano stjecanje), dužna je Agenciji podnijeti zahtjev za izdavanje suglasnosti za namjeravano stjecanje.
(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati podatke o visini udjela koji se namjerava steći i svu dokumentaciju propisanu pravilnikom Agencije iz članka 17. stavka 4. ovoga Zakona.
(3) Ako je Agencija zaprimila dva ili više zahtjeva za stjecanje ili povećanje kvalificiranog udjela u istom investicijskom društvu, odnosit će se prema svim namjeravanim stjecateljima ravnopravno.
Izvještavanje Agencije
Članak 13. (NN 17/20)
Osoba koja namjerava otuđiti kvalificirani udio za koji je dobila suglasnost Agencije za namjeravano stjecanje ili čiji se kvalificirani udio smanji ispod visine za koju je dobila suglasnost tako da dosegne ili padne ispod praga od 10 %, 20 %, 30 % ili 50 % ili tako da investicijsko društvo prestaje biti društvo kći te osobe, dužna je o tome prethodno izvijestiti Agenciju pisanim putem, navodeći visinu udjela koji namjerava otpustiti.
Glasačka prava koja proizlaze iz pružanja investicijskih usluga
Članak 14.
Kod odlučivanja o zahtjevu iz članka 12. ovoga Zakona i pri procjeni visine kvalificiranog udjela neće se uzeti u obzir glasačka prava ili dionice koje investicijsko društvo ili kreditna institucija drže kao rezultat pružanja investicijske usluge iz članka 5. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona, pod uvjetom da se ta prava ne koriste za ostvarivanja utjecaja na upravljanje te da se navedene dionice ne drže dulje od godine dana od dana stjecanja.
Postupak savjetovanja s drugim nadležnim tijelima
Članak 15.
(1) Agencija će se prije donošenja odluke o suglasnosti savjetovati s drugim nadležnim tijelom ako je namjeravani stjecatelj:
1. kreditna institucija, društvo za životno osiguranje, društvo za osiguranje, društvo za reosiguranje, investicijsko društvo ili društvo za upravljanje kojem je odobrenje za rad izdano u drugoj državi članici ili je za stjecatelja nadležno drugo nadzorno tijelo
2. matično društvo kreditne institucije, društva za životno osiguranje, društva za osiguranje, društva za reosiguranje, investicijskog društva ili društva za upravljanje kojem je odobrenje za rad izdano u drugoj državi članici ili je za stjecatelja nadležno drugo nadzorno tijelo ili
3. fizička ili pravna osoba koja kontrolira kreditnu instituciju, društvo za životno osiguranje, društvo za osiguranje, društvo za reosiguranje, investicijsko društvo ili društvo za upravljanje kojem je odobrenje za rad izdano u drugoj državi članici ili je za stjecatelja nadležno drugo nadzorno tijelo.
(2) Agencija od drugog nadležnog tijela može zatražiti sve podatke relevantne za donošenje odluke o suglasnosti za namjeravano stjecanje. Drugo nadležno tijelo dužno je Agenciji dostaviti i druge podatke kojima raspolaže, a nužni su za donošenje odluke o suglasnosti za namjeravano stjecanje.
(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, Agencija će u obrazloženju odluke o suglasnosti za namjeravano stjecanje navesti mišljenje drugog nadležnog tijela.
Izvještavanje Agencije
Članak 16. (NN 17/20)
(1) Ako investicijsko društvo sazna za stjecanje ili otpuštanje udjela koji će izazvati prelazak ili smanjenje ispod 10 %, 20 %, 30 % ili 50 % udjela u temeljnom kapitalu ili u glasačkim pravima, dužno je o tome bez odgode izvijestiti Agenciju.
(2) Investicijsko društvo dužno je jednom godišnje Agenciji dostaviti popis imena svih dioničara, kao i imatelja kvalificiranih udjela s veličinom pojedinih udjela, sa stanjem na dan 1. siječnja tekuće godine, najkasnije do 31. ožujka tekuće godine.
Podaci potrebni za izdavanje suglasnosti za namjeravano stjecanje
Članak 17. (NN 17/20)
(1) Za potrebe odlučivanja o izdavanju suglasnosti podnositelj zahtjeva dužan je dostaviti Agenciji podatke propisane Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2017/1946 od 11. srpnja 2017. o dopuni direktiva 2004/39/EZ i 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za iscrpan popis informacija koje namjeravani stjecatelji moraju uključiti u obavijest o namjeravanom stjecanju kvalificiranog udjela u investicijskom društvu (Tekst značajan za EGP) (SL L 276, 26. 10. 2017.) i pravilnikom iz stavka 4. ovoga članka.
(2) Agencija će u postupku odlučivanja voditi računa da je opseg podataka potrebnih za odlučivanje o zahtjevu iz članka 12. ovoga Zakona razmjeran i prilagođen prirodi namjeravanog stjecatelja i namjeravanog stjecanja.
(3) Agencija u postupku odlučivanja neće tražiti niti procjenjivati podatke koji nisu važni za bonitetnu ocjenu namjeravanog stjecatelja odnosno namjeravanog stjecanja.
(4) Agencija pravilnikom detaljnije propisuje opseg potrebnih podataka iz stavka 1. ovoga članka i detaljniji popis dokumentacije koji se prilaže zahtjevu iz članka 12. ovoga Zakona.
Postupak odlučivanja o suglasnosti
Članak 18. (NN 17/20)
(1) Agencija bez odgađanja, a najkasnije u roku od dva radna dana od primitka urednog zahtjeva iz članka 12. ovoga Zakona, kao i nakon mogućeg naknadnog primanja informacija iz članka 19. stavka 1. ovoga Zakona, podnositelju izdaje pisanu potvrdu o zaprimanju zahtjeva.
(2) Urednim zahtjevom iz stavka 1. ovoga članka smatra se zahtjev kojem je priložena dokumentacija iz članka 17. stavka 1. ovoga Zakona te, ako Agencija zatraži dodatnu dokumentaciju, dokumentacija iz članka 19. stavka 1. ovoga Zakona.
(3) Agencija postupak odlučivanja o suglasnosti provodi u roku od 60 radnih dana od slanja pisane potvrde iz stavka 1. ovoga članka (razdoblje procjene).
(4) Pisana potvrda iz stavka 1. ovoga članka sadrži i naznaku datuma isteka razdoblja procjene.
Dopuna zahtjeva
Članak 19.
(1) Agencija može od podnositelja zahtjeva pisanim putem prema potrebi, a najkasnije pedeseti radni dan razdoblja procjene, zatražiti dodatne podatke potrebne za procjenu, uz detaljno navođenje potrebnih podataka.
(2) Razdoblje procjene se prekida od dana kada podnositelj zahtjeva zaprimi zahtjev Agencije iz stavka 1. ovoga članka do dana zaprimanja odgovora od podnositelja zahtjeva, pri čemu prekid može trajati najdulje 20 radnih dana.
(3) Daljnji zahtjevi Agencije za nadopunom ili pojašnjenjem podataka ne prekidaju razdoblje procjene.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, razdoblje procjene može se prekinuti najviše do 30 radnih dana ako je podnositelj zahtjeva:
1. fizička ili pravna osoba sa sjedištem ili prebivalištem u trećoj zemlji ili čije je poslovanje uređeno zakonodavstvom treće zemlje
2. fizička ili pravna osoba koja ne podliježe nadzoru po propisima Europske unije koji uređuju poslovanje investicijskih društava ili propisima koji uređuju osnivanje i rad otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom i njihovih društava za upravljanje, alternativnih investicijskih fondova i njihovih društava za upravljanje, društava za osiguranje, društva za reosiguranje i kreditnih institucija.
Rokovi za odlučivanje o suglasnosti
Članak 20.
(1) Agencija o zahtjevu iz članka 12. ovoga Zakona odlučuje rješenjem.
(2) Agencija je dužna rješenje iz stavka 1. ovoga članka donijeti unutar razdoblja procjene i o istome obavijestiti namjeravanog stjecatelja u roku od dva dana, ne prelazeći razdoblje procjene.
(3) Ako Agencija unutar razdoblja procjene ne odbije zahtjev za izdavanje suglasnosti smatrat će se da je stjecanje odobreno.
(4) U rješenju kojim se izdaje suglasnost za namjeravano stjecanje može se odrediti krajnji rok do kojeg se namjeravano stjecanje mora provesti. Taj rok Agencija na zahtjev namjeravanog stjecatelja iz opravdanih razloga može produljiti.
Odlučivanje o suglasnosti za namjeravano stjecanje
Članak 21. (NN 83/21)
(1) Pri odlučivanju o izdavanju suglasnosti za namjeravano stjecanje, u svrhu provjere hoće li se investicijskim društvom upravljati pažnjom dobrog stručnjaka, a s obzirom na vjerojatni utjecaj namjeravanog stjecatelja na investicijsko društvo, procjenjuje se primjerenost namjeravanog stjecatelja i financijska stabilnost namjeravanog stjecanja prema sljedećim kriterijima:
1. ugledu namjeravanog stjecatelja
2. ugledu, stručnim znanjima, sposobnostima i iskustvu osoba koje stjecatelj namjerava predložiti kao članove uprave ili nadzornog odbora investicijskog društva
3. financijskoj stabilnosti namjeravanog stjecatelja, posebno u odnosu na poslovanje investicijskog društva u kojemu se stjecanje predlaže
4. mogućnostima investicijskog društva da se pridržava odnosno nastavi pridržavati odredbi ovoga Zakona, drugih relevantnih propisa a posebno Uredbe (EU) br. 2019/2033, propisa kojima se uređuje poslovanje financijskih konglomerata te, ako je to primjenjivo, ostalih propisa Europske unije, a posebno prema tome ima li grupa čijim će članom postati investicijsko društvo strukturu koja omogućava učinkovito provođenje nadzora, djelotvornu razmjenu podataka između nadležnih nadzornih tijela i određivanje podjele odgovornosti među nadležnim tijelima
5. prema tome postoje li opravdani razlozi za sumnju, u skladu s propisima o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma, da se u vezi s namjeravanim stjecanjem provodi ili pokušava provesti pranje novca ili financiranje terorizma ili da namjeravano stjecanje može povećati rizik od provođenja pranja novca ili financiranja terorizma i
6. je li namjeravani stjecatelj suradnik osobe osuđene za kazneno djelo koje se goni po službenoj dužnosti.
(2) U postupku odlučivanja Agencija neće postavljati prethodne uvjete u vezi s visinom udjela koje stjecatelj namjerava steći niti će se zahtjev za izdavanje suglasnosti za namjeravano stjecanje procjenjivati s osnova gospodarskih potreba tržišta.
(3) Agencija je ovlaštena podatke o pravomoćnoj osuđivanosti suradnika namjeravanog stjecatelja kvalificiranog udjela za kaznena djela u Republici Hrvatskoj pribaviti od ministarstva nadležnog za pravosuđe ili iz Europskog sustava kaznenih evidencija u skladu sa zakonom kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija.
Razlog za odbijanje zahtjeva za izdavanje suglasnosti za namjeravano stjecanje
Članak 22.
Agencija će zahtjev za izdavanje suglasnosti za namjeravano stjecanje odbiti rješenjem ako ocijeni da postoje opravdani razlozi za to na temelju kriterija propisanih člankom 21. stavkom 1. ovoga Zakona ili ako na temelju dostavljenih podataka nije moguće utvrditi da su ti kriteriji ispunjeni.
Pravne posljedice stjecanja bez odobrenja i ukidanje suglasnosti za namjeravano stjecanje
Članak 23.
(1) Ako osoba stekne udio u investicijskom društvu bez suglasnosti Agencije, Agencija će joj rješenjem naložiti da proda dionice ili poslovne udjele koje je stekla bez suglasnosti te da dostavi dokaz o prodaji i, ako je poznato, podatke o kupcu.
(2) Agencija će rješenjem iz stavka 1. ovoga članka odrediti rok za prodaju, koji ne može biti kraći od tri mjeseca niti duži od devet mjeseci.
(3) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se osobama iz stavka 1. ovoga članka, investicijskom društvu, nadležnom trgovačkom sudu i središnjem depozitoriju.
(4) Od trenutka izvršnosti rješenja iz stavka 1. ovoga članka, stjecatelj ne može ostvarivati prava niti iz jedne dionice za koju je naložena prodaja, a kvorum za valjano odlučivanje i potrebna većina za donošenje odluka glavne skupštine računaju se u odnosu na inicijalni kapital umanjen za iznos dionica na temelju kojih stjecatelj ne može ostvarivati pravo glasa.
(5) Investicijsko društvo dužno je:
1. osigurati da stjecatelj iz stavka 1. ovoga članka ne ostvaruje nikakva prava niti iz jedne dionice za koju je naložena prodaja i
2. od primitka rješenja iz stavka 1. ovoga članka do isteka roka određenog u skladu sa stavkom 3. ovoga članka jednom mjesečno izvještavati Agenciju o svim promjenama imatelja udjela.
(6) U izreci rješenja iz stavka 1. ovoga članka Agencija će navesti i:
1. da će se izreka javno objaviti i
2. da stjecatelj ne može ostvarivati prava niti iz jedne dionice ili poslovnog udjela za koji je naložena prodaja.
Ukidanje suglasnosti za namjeravano stjecanje
Članak 24.
(1) Agencija rješenjem može ukinuti zakonito rješenje kojim je izdana suglasnost za namjeravano stjecanje:
1. ako je stjecatelj suglasnost dobio na osnovi neistinitih ili netočnih podataka
2. ako stjecatelj krši obveze propisane ovim Zakonom vezano za nadzor na konsolidiranoj osnovi odnosno ako ne postupi u skladu s rješenjem Agencije ili drugog tijela nadležnog za nadzor na konsolidiranoj osnovi kojim se nalaže uklanjanje određenih nedostataka
3. ako nakon izdavanja suglasnosti nastupe okolnosti koje bi, da su postojale u vrijeme odlučivanja, bile razlog za odbijanje zahtjeva iz članka 22. ovoga Zakona ili
4. ako se stjecatelj koristi svojim utjecajem protivno dobrom i razboritom upravljanju investicijskim društvom ili ne postupa s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika.
(2) Agencija će rješenjem ukinuti zakonito rješenje kojim je izdana suglasnost za namjeravano stjecanje ako namjeravani stjecatelj u roku određenom prema članku 20. stavku 3. ovoga Zakona:
1. u cijelosti, ako ne stekne dionice ili poslovne udjele u investicijskom društvu na temelju kojih bi dosegnuo najmanje 10 % udjela u kapitalu ili glasačkim pravima ili
2. djelomično, ako stekne dionice ili poslovne udjele u investicijskom društvu koji čine najmanje 10 % udjela u kapitalu ili glasačkim pravima, ali manje od udjela za koji je izdana suglasnost, u preostalom dijelu za koji je dobio suglasnost.
(3) Kada Agencija donosi rješenje kojim se ukida suglasnost za namjeravano stjecanje, suglasnost je ukinuta danom dostave rješenja Agencije kojim se ukida suglasnost za namjeravano stjecanje.
Privremena zabrana ostvarivanja prava glasa
Članak 25.
(1) Agencija može imatelju kvalificiranog udjela rješenjem privremeno zabraniti ostvarivanje prava glasa iz udjela ako postoji mogućnost da se netko koristi svojim utjecajem tako da to bude protivno obvezi dobrog i razboritog upravljanja investicijskim društvom ili da neće postupati pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika.
(2) Privremena zabrana iz stavka 1. ovoga članka ne može trajati dulje od 12 mjeseci.
(3) Na privremenu zabranu iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe članka 23. stavka 4. i stavka 5. točke 1. ovoga Zakona.
Uprava i nadzorni odbor investicijskog društva
Članak 26. (NN 83/21)
(1) Investicijsko društvo mora imati upravu i nadzorni odbor.
(2) Na upravu i nadzorni odbor investicijskog društva osim odredbi ovoga Zakona primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava.
(3) Uprava investicijskog društva mora skupno raspolagati stručnim znanjima, sposobnostima i iskustvom potrebnim za samostalno i neovisno vođenje poslova investicijskog društva, a posebno za razumijevanje poslova i značajnih rizika investicijskog društva.
(4) Nadzorni odbor investicijskog društva mora skupno raspolagati stručnim znanjima, sposobnostima i iskustvom potrebnim za samostalno i neovisno nadziranje poslova investicijskog društva, a posebno za razumijevanje poslova i značajnih rizika investicijskog društva.
(5) Investicijsko društvo dužno je bez odgađanja, a najkasnije u roku od tri radna dana, Agenciju izvijestiti o prestanku mandata pojedinog člana uprave ili nadzornog odbora te navesti razloge za prestanak mandata.
(6) Kada investicijsko društvo ima upravni odbor u smislu zakona kojim se uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava, odredbe ovoga Zakona koje se odnose na članove uprave odnosno nadzornog odbora primjenjuju se na odgovarajući način na izvršne direktore odnosno članove upravnog odbora investicijskog društva.
Uprava investicijskog društva
Članak 27. (NN 83/21)
(1) Uprava investicijskog društva mora imati najmanje dva člana koji vode poslove i zastupaju investicijsko društvo. Jedan od članova uprave mora biti imenovan za predsjednika uprave.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, uprava investicijskog društva koje je osnovano kao društvo s ograničenom odgovornošću, može imati samo jednog člana, ako dokaže da ima propisane i implementirane dodatne mjere i postupke kojima se pri donošenju odluka osigurava dobro i razborito upravljanje investicijskim društvom i uzimaju u obzir interesi klijenata i integritet tržišta.
(3) Najmanje jedan član uprave mora obavljati poslove upravljanja investicijskim društvom u punom radnom vremenu.
(4) Ako osnivačkim aktom investicijskog društva nije drukčije određeno, članovi uprave vode poslove i zastupaju investicijsko društvo zajedno.
(5) Uprava je dužna voditi poslove investicijskog društva s područja Republike Hrvatske.
(6) Uprava investicijskog društva može ovlastiti prokurista za zastupanje investicijskog društva odnosno sklapanje ugovora i poduzimanje pravnih radnji u ime i za račun investicijskog društva koje proizlaze iz usluga i aktivnosti za koje je investicijsko društvo dobilo odobrenje za rad, ali samo zajedno s barem jednim članom uprave investicijskog društva.
(7) Uprava investicijskog društva dužna je pri upisu prokurista u sudski registar upisati i ograničenje prokure.
(8) Uvjete koje treba ispunjavati osoba kojoj se daje prokura, vrsta i način davanja prokure, opseg ovlasti iz prokure, uključujući i ograničenja u poduzimanju određenih radnji od strane prokurista, utvrđuje se osnivačkim aktom investicijskog društva.
(9) Najmanje jedan član uprave mora poznavati hrvatski jezik tečno u govoru i pismu da bi mogao obavljati tu funkciju.
(10) Agencija na zahtjev stranke rješenjem odobrava izuzeće iz stavka 2. ovoga članka, ako su ispunjeni uvjeti iz tog stavka te ako je to primjereno opsegu i složenosti usluga i aktivnosti koje investicijsko društvo obavlja.
Uvjeti za članstvo u upravi investicijskog društva
Članak 28. (NN 83/21)
(1) Član uprave investicijskog društva može biti osoba koja u svakom trenutku dok obavlja tu dužnost:
1. ispunjava uvjete za člana uprave propisane zakonom kojim se uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava
2. ima dobar ugled
3. ima odgovarajuća stručna znanja, sposobnost i iskustvo potrebno za vođenje poslova investicijskog društva
4. nije u sukobu interesa u odnosu na investicijsko društvo, članove nadzornog odbora ako ih ima, nositelje ključnih funkcija i više rukovodstvo investicijskog društva
5. za koju je na osnovi dosadašnjeg ponašanja moguće opravdano zaključiti da će pošteno i savjesno obavljati poslove člana uprave investicijskog društva
6. može posvetiti dovoljno vremena ispunjavanju dužnosti iz svoje nadležnosti u investicijskom društvu i
7. nije suradnik osobe osuđene za kazneno djelo za koje se goni po službenoj dužnosti.
(2) Nadzorni odnosno upravni odbor investicijskog društva dužan je donijeti i primjenjivati primjerenu politiku za izbor i procjenu ispunjenja uvjeta za članove uprave investicijskog društva. Ta politika mora kao jedan od kriterija za odabir članova uprave postaviti širok raspon kvaliteta i kompetencija, kao i promicanje raznolikosti uprave.
(3) Član upravljačkog tijela investicijskog društva ne smije istodobno obavljati više od jedne od sljedećih kombinacija funkcija:
1. istodobno biti član uprave odnosno izvršni direktor u jednom i član nadzornog odbora odnosno neizvršni direktor u najviše dva trgovačka društva ili
2. istodobno biti član nadzornog odbora odnosno neizvršni direktor u najviše četiri trgovačka društva, uključujući investicijsko društvo.
(4) Agencija je ovlaštena podatke o pravomoćnoj osuđivanosti suradnika osobe za koje je podnesen zahtjev u skladu s člankom 29. ovoga Zakona, za kaznena djela u Republici Hrvatskoj pribaviti od ministarstva nadležnog za pravosuđe ili iz Europskog sustava kaznenih evidencija u skladu sa zakonom kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija.
(5) Ograničenje iz stavka 3. ovoga članka ne primjenjuje se na one osobe koje u nadzornom odboru odnosno kao neizvršni direktori zastupaju Republiku Hrvatsku.
(6) Sljedeće pozicije računaju se kao jedna pozicija za potrebe stavka 3. ovoga članka:
1. član uprave odnosno izvršni direktor ili član nadzornog odbora odnosno neizvršni direktor unutar iste grupe
2. član uprave odnosno izvršni direktor ili član nadzornog odbora odnosno neizvršni direktor u investicijskom društvu ili kreditnoj instituciji koja je član istog sustava zaštite, ako su ispunjeni uvjeti iz članka 113. stavka 7. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili društvima (uključujući nefinancijske subjekte) u kojima značajno investicijsko društvo ima kvalificirani udio.
(7) Pozicije u organizacijama koje nemaju pretežno komercijalne ciljeve ne uzimaju se u obzir za potrebe stavka 3. ovoga članka.
(8) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, član uprave investicijskog društva može zadržati jednu dodatnu poziciju člana nadzornog odbora odnosno neizvršnog direktora, za što je potrebno ishoditi prethodno odobrenje Agencije u skladu s pravilnikom iz stavka 11. ovoga članka, o čemu Agencija obavještava ESMA-u.
(9) Agencija podatke o pravomoćnoj osuđivanosti za kaznena djela i prekršaje u Republici Hrvatskoj za osobe za koje je podnesen zahtjev u skladu s člankom 29. ovoga Zakona pribavlja iz kaznene odnosno prekršajne evidencije na temelju obrazloženog zahtjeva ili iz Europskog sustava kaznenih evidencija u skladu sa zakonom kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija.
(10) Ako je to primjereno, Agencija će u svrhu provjere uvjeta iz ovoga članka provjeriti podatke o izrečenim sankcijama u evidencijama europskih nadzornih tijela.
(11) Agencija pravilnikom pobliže uređuje:
1. uvjete iz stavka 1. ovoga članka
2. kriterije za procjenu ispunjavanja uvjeta za izdavanje suglasnosti
3. dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu za izdavanje suglasnosti za imenovanje člana uprave
4. sadržaj politike iz stavka 2. ovoga članka i dinamiku procjene ispunjenja uvjeta za članove uprave investicijskog društva
5. pojam dovoljnog vremena koje član uprave posvećuje obavljanju svojih funkcija, s obzirom na pojedinačne okolnosti i prirodu, opseg i složenost investicijskog društva i
6. pojmove odgovarajućih stručnih znanja, sposobnosti i iskustva potrebnog za vođenje poslova investicijskog društva.
Suglasnost za imenovanje
Članak 29.
(1) Članom uprave u investicijskom društvu može biti imenovana samo osoba koja je dobila suglasnost Agencije za imenovanje.
(2) Podnositelj zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka je nadzorni odbor odnosno članovi društva za mandat koji ne može biti duži od pet godina.
(3) Smatra se da mandat člana uprave počinje teći od dana imenovanja za člana uprave od strane članova ili nadzornog odbora investicijskog društva.
(4) Agencija može suglasnost iz ovoga članka izdati za mandat kraći od traženog.
(5) Iznimno, ako člana uprave investicijskog društva imenuje nadležni sud u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava, njegov mandat ne može trajati duže od šest mjeseci, ali i u tom slučaju osoba koja se imenuje mora ispunjavati uvjete iz članka 28. ovoga Zakona.
(6) Investicijsko društvo dužno je osigurati da zahtjev za izdavanje suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka Agenciji bude podnesen najmanje tri mjeseca prije isteka mandata pojedinom članu uprave.
(7) Investicijsko društvo dužno je osigurati da novi zahtjev za izdavanje suglasnosti za imenovanje bude podnesen Agenciji najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka obavijesti o ukidanju, prestanku ili odbijanju izdavanja suglasnosti za imenovanje, kao i uvijek u situaciji kada investicijsko društvo ne ispunjava uvjet o najmanjem potrebnom broju članova uprave u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(8) Podnositelj zahtjeva za izdavanje suglasnosti dužan je prije podnošenja zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka u skladu s politikom iz članka 28. stavka 2. ovoga Zakona izvršiti procjenu osobe za čije imenovanje traži suglasnost Agencije.
(9) Podnositelj zahtjeva dužan je zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka priložiti procjenu iz stavka 8. ovoga članka, dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 28. ovoga Zakona te pravilnika iz članka 28. stavka 11. ovoga Zakona te program vođenja investicijskog društva za mandatno razdoblje za koje se traži suglasnost.
(10) U postupku odlučivanja o suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka Agencija može zatražiti da kandidat za člana uprave investicijskog društva predstavi program vođenja poslova investicijskog društva za mandatno razdoblje u odnosu na poslove iz njegove nadležnosti.
(11) Osoba za koju je Agencija izdala suglasnost za imenovanje dužna je prije nego što bude imenovana na tu dužnost u drugom investicijskom društvu ponovno dobiti suglasnost Agencije, kao i u slučaju produljenja mandata u istom investicijskom društvu.
(12) Agencija rješenjem odlučuje o izdavanju suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka na temelju:
1. procjene i dokumentacije iz stavka 9. ovoga članka
2. programa vođenja poslova iz stavka 9. ovoga članka i
3. ostalih podataka kojima raspolaže.
(13) Agencija će rješenjem odbiti izdavanje suglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave ako:
1. utvrdi da kandidat ne ispunjava uvjete iz članka 28. ovoga Zakona i pravilnika iz članka 28. stavka 11. ovoga Zakona
2. podaci iz stavka 12. ovoga članka upućuju na to da predložena osoba za člana uprave nije primjerena za obavljanje te funkcije ili
3. su u zahtjevu navedeni netočni, neistiniti ili podaci koji dovode u zabludu.
Dužnosti i odgovornost uprave
Članak 30. (NN 83/21)
(1) Osim općih dužnosti i odgovornosti propisanih zakonom kojim se uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava, uprava investicijskog društva ima dužnosti i odgovornosti propisane ovim Zakonom.
(2) Uprava je dužna osigurati da investicijsko društvo posluje u skladu s relevantnim propisima i pravilima struke.
(3) Uprava je dužna osigurati provođenje nadzornih mjera koje je naložila Agencija u skladu sa svojim nadležnostima i ovlastima iz ovoga Zakona i drugih relevantnih propisa.
(4) Uprava je dužna uspostaviti i primjenjivati djelotvoran i pouzdan sustav upravljanja, što uključuje i raspodjelu dužnosti te sprječavanje sukoba interesa, na način da se promiču integritet tržišta i interesi klijenata investicijskog društva.
(5) Uprava je u skladu s člankom 25. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565 dužna procjenjivati i periodički preispitivati učinkovitost politika i postupaka investicijskog društva usvojenih u svrhu usklađenja s relevantnim propisima.
(6) Uprava investicijskog društva odgovorna je za strategije i politike investicijskog društva u području rizika.
(7) Uprava investicijskog društva dužna je, kada je primjenjivo, članovima društva, nadzornom odboru odnosno odboru za rizike omogućiti pristup informacijama o rizicima kojima je investicijsko društvo izloženo ili može biti izloženo.
(8) Uprava investicijskog društva dužna je odobravati i periodično provjeravati strategije i politike investicijskog društva u pogledu sklonosti preuzimanju rizika i u pogledu upravljanja rizicima te praćenja i smanjenja rizika kojima je investicijsko društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo, uzimajući u obzir makroekonomsko okruženje i poslovni ciklus investicijskog društva.
(9) Uprava investicijskog društva dužna je posvetiti dovoljno vremena i osigurati dovoljno sredstava kako bi se svim rizicima iz stavka 8. ovoga članka na odgovarajući način upravljalo.
(10) Investicijsko društvo dužno je uspostaviti linije izvještavanja uprave za sve značajnije rizike, sve politike upravljanja rizicima te njihove promjene.
Sustav upravljanja investicijskog društva
Članak 31. (NN 83/21)
(1) Sustav upravljanja iz članka 30. stavka 4. ovoga Zakona mora posebice osiguravati odgovornost uprave za definiranje, odobravanje i nadzor:
1. strateških ciljeva društva, strategije upravljanja rizicima i internog upravljanja
2. integriteta računovodstvenog sustava i sustava financijskog izvještavanja, kao i financijske i operativne kontrole i usklađenosti sa zakonom i primjenjivim standardima
3. procesa javne objave i priopćavanja podataka u skladu s odredbama ovoga Zakona
4. ustrojstva društva za obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti te pomoćnih usluga, uključujući vještine, znanje i stručnost višeg rukovodstva i radnika, resurse, postupke i mehanizme društva za obavljanje usluga i aktivnosti, uzimajući u obzir opseg i složenost svog poslovanja
5. politika koje se odnose na usluge, aktivnosti, proizvode i poslovanje društva, u skladu s tolerancijom na rizik društva i karakteristikama i potrebama klijenata društva, uključujući provođenje primjerenog testiranja otpornosti na stres, prema potrebi
6. politiku primitaka osoba uključenih u pružanje usluga klijentima, čiji je cilj poticanje odgovornog poslovnog ponašanja, korektnog postupanja prema klijentima, kao i izbjegavanje sukoba interesa u odnosu s klijentima.
(2) Uprava investicijskog društva dužna je pratiti i periodički, a najmanje jednom godišnje, procjenjivati učinkovitost sustava upravljanja s obzirom na odgovornosti iz stavka 1. ovoga članka te poduzimati primjerene mjere za ispravljanje uočenih nedostataka.
(3) Investicijsko društvo dužno je objavljivati opće podatke o svom poslovanju u skladu s dijelom VI. Uredbe (EU) br. 2019/2033.
9. Pravilnik o upravljanju rizicima, adekvatnosti kapitala i likvidnosti investicijskih društava
Opomena članu uprave
Članak 32.
(1) Agencija može odgovornoj osobi u upravi investicijskog društva rješenjem izreći pisanu opomenu ako investicijsko društvo ne izvrši naložene mjere na način i u rokovima utvrđenima rješenjem Agencije.
(2) Pisana opomena iz stavka 1. ovoga članka izriče se osobi odgovornoj u vrijeme obveze izvršavanja naloženih mjera, neovisno o tome je li u trenutku izricanja opomene ta osoba i dalje član uprave investicijskog društva.
Ukidanje suglasnosti za imenovanje člana uprave
Članak 33.
(1) Agencija će rješenjem ukinuti zakonito rješenje kojim je dana suglasnost za imenovanje člana uprave:
1. ako član uprave krši odredbe o dužnostima uprave iz zakona kojim se uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava čija je posljedica opoziv člana uprave
2. ako član uprave prestane ispunjavati uvjete za člana uprave propisane člankom 28. ovoga Zakona
3. ako je članu uprave izrečena treća opomena iz članka 32. ovoga Zakona unutar razdoblja od pet godina
4. ako je investicijskom društvu uvedena posebna ili sanacijska uprava
5. ako kandidat u roku od šest mjeseci od izdavanja suglasnosti ne bude imenovan ili ne stupi na dužnost na koju se suglasnost odnosi
6. ako članu uprave prestane dužnost na koju se suglasnost odnosi, i to s danom prestanka dužnosti ili
7. ako članu uprave istekne ugovor o radu, s danom isteka ugovora.
(2) Agencija može rješenjem ukinuti zakonito rješenje kojim je dana suglasnost za imenovanje člana uprave:
1. ako je suglasnost izdana na temelju neistinite ili netočne dokumentacije ili neistinito predstavljenih činjenica koji su bitne za obavljanje funkcije člana uprave
2. ako član uprave nije osigurao provođenje ili nije proveo nadzorne mjere koje je naložila Agencija na način i u rokovima kako je naložila Agencija svojim mjerama
3. ako utvrdi da je član uprave u sukobu interesa zbog kojeg ne može ispunjavati svoje dužnosti pažnjom dobrog stručnjaka
4. ako član uprave učestalo ne ispunjava obvezu utvrđivanja i ocjenjivanja učinkovitosti politika, mjera ili internih procedura vezanih za usklađenost investicijskog društva s ovim Zakonom ili obvezu poduzimanja odgovarajućih mjera u cilju ispravljanja nedostataka odnosno nepravilnosti u poslovanju investicijskog društva.
(3) U slučajevima iz stavka 2. točaka 2. do 4. ovoga članka, Agencija može i posebnom nadzornom mjerom privremeno zabraniti obavljanje funkcije člana uprave investicijskog društva na rok ne dulji od 12 mjeseci.
(4) Ako Agencija ukine rješenje kojim je izdana suglasnost za imenovanje, nadzorni odbor odnosno članovi društva dužni su bez odgode donijeti odluku o opozivu tog člana uprave te imenovati njegova zamjenika, bez suglasnosti Agencije, na rok od najviše tri mjeseca.
(5) Investicijsko društvo dužno je osigurati da novi zahtjev za izdavanje suglasnosti za imenovanje bude podnesen Agenciji najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka obavijesti o ukidanju, prestanku ili odbijanju izdavanja suglasnosti za imenovanje, kao i uvijek u situaciji kada investicijsko društvo ne ispunjava uvjet o najmanjem potrebnom broju članova uprave u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(6) Agencija će rješenje iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dostaviti bez odgode nadležnom trgovačkom sudu.
(7) Kada Agencija donosi rješenje kojim se ukida suglasnost za imenovanje člana uprave suglasnost je ukinuta danom dostave rješenja Agencije kojim se ukida suglasnost za imenovanje člana uprave.
(8) Ovlast Agencije da ukine svoje zakonito rješenje u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka nije ograničena rokom.
(9) Suglasnost za imenovanje člana uprave prestaje ako:
1. osoba u roku od šest mjeseci od izdavanja odobrenja ne bude imenovana ili ne stupi na dužnost na koju se odobrenje odnosi, istekom navedenog roka
2. osobi prestane dužnost na koju se odobrenje odnosi, s danom prestanka dužnosti ili
3. osobi prestane radni odnos u investicijskom društvu, s danom prestanka radnog odnosa.
(10) Ako nastupi razlog iz stavka 9. ovoga članka, Agencija će donijeti rješenje kojim se ukida suglasnost za imenovanje člana uprave investicijskog društva.
Nadzorni odbor
(1) Investicijsko društvo dužno je ustrojiti nadzorni odbor iz članka 26. stavka 4. ovoga Zakona.
(2) Ako vrijednost bilančne i izvanbilančne imovine u razdoblju od četiri godine koje izravno prethode određenoj financijskoj godini u prosjeku iznosi više od 100.000.000,00 eura, investicijsko društvo je unutar nadzornog odbora dužno osnovati odbor za rizike i odbor za primitke.
(3) Članovi nadzornog odbora investicijskog društva moraju zajedno imati stručna znanja, sposobnosti i iskustvo potrebno za neovisno i samostalno nadziranje poslova investicijskog društva, a posebice razumijevanje poslova i ključnih rizika investicijskog društva.
(4) Svaki član nadzornog odbora dužan je djelovati otvoreno, pošteno i neovisno kako bi mogao učinkovito procjenjivati, nadzirati i pratiti odluke uprave.
(5) Član nadzornog odbora investicijskog društva može biti osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:
1. koja ima dobar ugled
2. koja ima odgovarajuća stručna znanja, sposobnost i iskustvo potrebno za ispunjavanje obveza iz svoje nadležnosti
3. koja nije u sukobu interesa u odnosu na investicijsko društvo, dioničare, članove nadzornog odbora, nositelje ključnih funkcija i više rukovodstvo investicijskog društva
4. koja može posvetiti dovoljno vremena ispunjavanju obveza iz svoje nadležnosti i
5. koja može biti član nadzornog odbora prema zakonu kojim se uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava.
(6) Nadležnosti nadzornog odbora investicijskog društva, osim onih propisanih zakonom kojim se uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava, su i sljedeće:
1. daje suglasnost upravi na poslovnu politiku investicijskog društva
2. daje suglasnost upravi na strateške ciljeve investicijskog društva
3. daje suglasnost upravi na financijski plan investicijskog društva
4. daje suglasnost upravi na strategije i politike preuzimanja rizika i upravljanje njima, uključujući rizike koji proizlaze iz makroekonomskog okruženja u kojima investicijsko društvo posluje
5. daje suglasnost upravi na strategije i postupke procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala investicijskog društva
6. daje suglasnost upravi na akt o unutarnjoj reviziji i na godišnji plan rada unutarnje revizije i
7. donosi odluke o drugim pitanjima određenim ovim Zakonom.
(7) Članovi odbora iz stavka 2. ovoga članka imenuju se iz redova članova nadzornog odbora. Svaki od odbora mora imati najmanje tri člana, od kojih je jedan predsjednik.
(8) Odbor za primitke mora se uspostaviti na način koji investicijskom društvu omogućuje donošenje stručne i neovisne prosudbe o politikama i praksama vezanim za primitke te o utjecaju primitaka na upravljanje rizicima, kapitalom i likvidnošću.
(9) Članovi odbora za rizike moraju imati primjereno znanje, vještine i stručnost kako bi u potpunosti razumjeli i pratili strategiju rizika i sklonost preuzimanju rizika investicijskog društva.
(10) Odbor za rizike iz stavka 2. ovoga članaka savjetuje upravu o ukupnoj trenutačnoj i budućoj sklonosti investicijskog društva preuzimanju rizika i o strategiji rizika te pomaže upravi u nadzoru provedbe te strategije na razini višeg rukovodstva, a uprava zadržava sveukupnu odgovornost za strategije i politike investicijskog društva u području rizika.
(11) Uprava investicijskog društva dužna je osigurati da nadzorni odbor odnosno odbor za rizike, ako je osnovan, ima pristup informacijama o rizicima kojima je investicijsko društvo izloženo ili može biti izloženo.
Nositelji ključnih funkcija
Članak 35.
(1) Investicijsko društvo dužno je identificirati ključne funkcije u društvu odnosno one osobe koje obnašaju funkcije koje im omogućavaju značajan utjecaj na upravljanje investicijskim društvom, a nisu članovi uprave ili nadzornog odbora.
(2) Uprava investicijskog društva iz stavka 1. ovoga članka dužna je donijeti primjerene politike za izbor i procjenu primjerenosti nositelja ključnih funkcija.
(3) Ako investicijsko društvo procijeni da nositelj ključne funkcije u investicijskom društvu nije primjeren, dužno je poduzeti primjerene mjere.
(4) Agencija pravilnikom iz članka 28. stavka 11. ovoga Zakona detaljnije propisuje kriterije za procjenu primjerenosti nositelja ključnih funkcija iz stavka 2. ovoga Zakona.
Članstvo u Fondu za zaštitu ulagatelja
Članak 36.
(1) Članstvo u Fondu za zaštitu ulagatelja, u skladu s glavom II. ovoga dijela Zakona obvezno je za sljedeća društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja su ovlaštena držati financijske instrumente ili novčana sredstva klijenata, a obavljaju investicijske usluge i aktivnosti iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona odnosno pomoćnu uslugu iz članka 5. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona:
1. investicijsko društvo
2. kreditnu instituciju koja obavlja investicijske usluge i aktivnosti na temelju zakona kojim se uređuje osnivanje i ustroj kreditnih institucija i
3. društvo za upravljanje, kada pruža investicijske usluge iz članka 5. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona.
(2) Članstvo u Fondu za zaštitu ulagatelja obvezno je i za investicijsko društvo odnosno kreditnu instituciju kada prodaje strukturirane depozite.
ODJELJAK 3. Odobrenje za rad
Djelatnost investicijskog društva
Članak 37.
(1) Investicijsko društvo može obavljati one djelatnosti za koje je dobilo odobrenje Agencije prema odredbama ovoga Zakona.
(2) Investicijsko društvo ne smije obavljati niti jednu drugu djelatnost, osim ako je za to dobilo odobrenje nadležnog tijela prema posebnim propisima.
(3) U sudski registar ne može se upisati tvrtka koja sadrži riječi »investicijsko društvo« ili izvedenice te riječi, ako pravna osoba nema odobrenje iz članka 38. ovoga Zakona.
(4) U sudski registar ne može se kao djelatnost upisati investicijske usluge i aktivnosti iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona bez odobrenja izdanog u skladu s člankom 38. ovoga Zakona ili drugog odgovarajućeg odobrenja nadležnog tijela.
(5) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članaka, osobe iz članka 4. stavaka 4., 9., 11. i 12. u sudski registar mogu kao djelatnost upisati investicijsku aktivnost iz članka 5. stavka 3. ovoga Zakona, o čemu su dužne izvijestiti Agenciju u skladu s člankom 4. ovoga Zakona.
Obavljanje poslova servisera
Članak 37.a (NN 17/20)
(1) Investicijsko društvo i kreditna institucija koji imaju odobrenje za pružanje investicijskih usluga iz članka 5. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona mogu bez prethodnog odobrenja Agencije i Hrvatske narodne banke obavljati poslove servisera kako je propisano Uredbom (EU) 2017/2402.
(2) Investicijsko društvo i kreditna institucija iz stavka 1. ovoga članka koji obavljaju poslove servisera dužni su osigurati da:
– na odgovarajući učinkovit način upravljaju sukobima interesa koji mogu proizaći iz kombinacije investicijskih usluga i aktivnosti i s njima povezanih pomoćnih usluga i poslova servisera
– obavljanje poslova servisera nema negativan utjecaj na ispunjavanje obveza investicijskog društva ili kreditne institucije, propisanih ovim Zakonom i provedbenim propisima, odnosno Zakonom o kreditnim institucijama i pripadajućim podzakonskim aktima
– raspolažu stručnim, organizacijskim i tehničkim kapacitetima za obavljanje poslova servisera u skladu s odredbama Uredbe (EU) 2017/2402.
Odobrenje za rad
Članak 38. (NN 83/21)
(1) Agencija rješenjem izdaje odobrenje za rad investicijskom društvu ako su za to ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom.
(2) Agencija investicijskom društvu izdaje odobrenje za rad za:
1. obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona i s njima povezanih pomoćnih usluga iz članka 5. stavka 2. ovoga Zakona
2. obavljanje dodatnih djelatnosti koje prema ocjeni Agencije u skladu s pravilnikom iz stavka 8. ovoga članka ne utječu negativno na obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti
3. obavljanje usluga dostave podataka u skladu s glavom IV. ovoga dijela Zakona.
(3) Odobrenje za rad investicijskog društva ne može sadržavati odobrenje za obavljanje samo pomoćnih usluga ili dodatnih djelatnosti.
(4) Izreka odobrenja iz stavka 1. ovoga članka sadrži obvezno i:
1. naznaku je li investicijsko društvo ovlašteno držati novac i/ili financijske instrumente klijenta
2. suglasnost za predložene članove uprave, uz naznaku trajanja mandata za koji je suglasnost izdana i
3. odobrenje za imatelja kvalificiranog udjela u investicijskom društvu.
(5) Nakon dobivanja odobrenja za rad investicijsko društvo može usluge i aktivnosti za koje je odobrenje za rad izdano upisati u sudski registar kao djelatnost.
(6) Odobrenje za rad omogućuje investicijskom društvu da na području druge države članice, na temelju prava poslovnog nastana, putem podružnice ili izravno, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, obavlja usluge i aktivnosti iz članka 5. ovoga Zakona za koje je odobrenje izdano.
(7) Odobrenje za obavljanje usluga dostave podataka iz glave IV. ovoga dijela Zakona omogućuje investicijskom društvu obavljanje te djelatnosti na području Europske unije pod uvjetima iz Uredbe (EU) br. 600/2014.
(8) Agencija pravilnikom propisuje kriterije za procjenu iz stavka 2. točke 2. ovoga članka.
Proširenje odobrenja za rad
Članak 39.
(1) Investicijsko društvo koje ima odobrenje za rad u skladu s člankom 38. ovoga Zakona, može zatražiti proširenje odobrenja za rad na usluge iz članka 5. stavaka 1. i 2. te na dodatne djelatnosti.
(2) Investicijsko društvo koje ima odobrenje za pružanje investicijske usluge iz članka 5. stavka 1. točaka 8. ili 9. ovoga Zakona može zatražiti proširenje odobrenja za obavljanje usluga dostave podataka iz glave IV. ovoga dijela Zakona.
(3) Na podnošenje zahtjeva i proširenje odobrenja za rad na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ovoga Zakona koje se odnose na izdavanje odobrenja za rad investicijskom društvu.
Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad
Članak 40.
(1) Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad podnose osnivači.
(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka može podnijeti i uprava već osnovanog društva za koje se traži odobrenje za rad.
(3) Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad podnosi se na obrascu i u obliku propisanom Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2017/1945 оd 19. lipnja 2017. o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda u pogledu obavijesti koje šalju podnositelj zahtjeva i ovlaštena investicijska društva ili koje se njima šalju u skladu s Direktivom 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 276/4, 26. 10. 2017.) i pravilnikom Agencije iz stavka 7. ovoga članka.
(4) Zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad podnositelj zahtjeva dužan je priložiti sve podatke propisane Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2017/1943 od 14. srpnja 2016. o dopuni Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za informacija i uvjete za izdavanje odobrenja za rad investicijskim društvima (Tekst značajan za EGP) (SL L 276/4, 26. 10. 2017.) (u daljnjem tekstu: Delegirana uredba (EU) br. 2017/1943) koji su Agenciji potrebni za odlučivanje o tome je li investicijsko društvo u vrijeme prvobitnog odlučivanja o izdavanju odobrenja za rad ustrojilo sve mehanizme koji osiguravaju da će svi uvjeti propisani ovim Zakonom biti ispunjeni, uključujući svoj poslovni plan u kojemu se između ostalog navode predviđene vrste poslovanja i organizacijska struktura, kao i sve dodatne podatke koje ocijeni potrebnim prilikom odlučivanja ispunjava li podnositelj zahtjeva uvjete propisane ovim Zakonom.
(5) Sadržaj podataka koje je potrebno dostaviti Agenciji prema odredbama ovoga članka propisani su Delegiranom uredbom (EU) br. 2017/1943 i pravilnikom Agencije iz stavka 7. ovoga članka.
(6) Ako se zahtjev iz stavka 1. ovoga članka odnosno članka 39. ovoga Zakona odnosi na usluge dostave podatka iz glave IV. ovoga dijela Zakona, podnositelj zahtjeva dužan je priložiti sve podatke kako je propisano pravilnikom iz članka 360. stavka 6. ovoga Zakona.
(7) Agencija pravilnikom detaljnije uređuje popis podataka i dokumentacije iz ovoga članka.
Odlučivanje o zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad
Članak 41. (NN 83/21)
(1) Agencija će izdati rješenje o odobrenju za rad investicijskom društvu ako iz zahtjeva i podataka iz članka 40. ovoga Zakona proizlazi da su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. uvjeti koji se odnose na oblik društva i inicijalni kapital u skladu s odredbama članaka 9. i 10. ovoga Zakona
2. uvjeti za primjerenost dioničara i imatelja kvalificiranog udjela iz članka 21. ovoga Zakona
3. uvjeti iz članka 28. ovoga Zakona, a koji se odnose na predložene članove uprave
4. ustrojeni su svi mehanizmi koji osiguravaju da će biti ispunjeni svi uvjeti iz ovoga Zakona koji se odnose na opće organizacijske uvjete kako je propisano člancima 50. do 85. ovoga Zakona i pravilnikom Agencije donesenim na temelju njih
5. članstvo u Fondu za zaštitu ulagatelja, kada je takva obveza za društvo propisana člankom 36. ovoga Zakona
6. uvjeti koji se odnose na sastav i ovlasti nadzornog odbora kako je propisano člankom 34. ovoga Zakona
7. ako se zahtjev odnosi na usluge iz članka 5. stavka 1. točaka 8. ili 9. ovoga Zakona te uvjete iz članaka 344. do 350. ovoga Zakona
8. ako se zahtjev odnosi na usluge dostave podataka, uvjete iz članka 361. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona i
9. ako se zahtjev odnosi na dodatne djelatnosti, uvjete iz pravilnika Agencije iz članka 38. stavka 7. ovoga Zakona.
(2) Kada postoji odnos uske povezanosti između investicijskog društva i drugih fizičkih ili pravnih osoba, Agencija će odobrenje za rad iz stavka 1. ovoga članka izdati ako odnos uske povezanosti ne onemogućava obavljanje nadzora nad investicijskim društvom.
Rokovi za odlučivanje i primjena drugih odredbi ovoga Zakona
Članak 42.
(1) O zahtjevu iz članka 40. ovoga Zakona Agencija će odlučiti u roku od šest mjeseci od dana zaprimanja urednog zahtjeva. Zahtjev je uredan ako sadrži sve podatke potrebne za odlučivanje propisane člankom 40. ovoga Zakona.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ako se zahtjev iz članka 39. ovoga Zakona odnosi samo na dodatne djelatnosti iz pravilnika iz članka 38. stavka 7. ovoga Zakona, Agencija će o tom zahtjevu odlučiti u roku od 60 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva.
(3) Ako podnositelj zahtjeva u roku koji odredi Agencija ne ukloni nedostatke zahtjeva, Agencija će rješenjem odbaciti zahtjev.
(4) Ako nisu ispunjeni svi uvjeti iz članka 41. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona u odnosu na usluge i aktivnosti za koje se odobrenje za rad traži, odobrenje za rad može se ograničiti na one usluge i aktivnosti iz zahtjeva za koje su organizacijski uvjeti ispunjeni.
(5) Pri utvrđivanju ispunjavanja uvjeta iz članka 41. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, na odgovarajući način se primjenjuju odredbe ovoga Zakona koje se odnose na izdavanje suglasnosti za namjeravano stjecanje iz članaka 12. do 22. ovoga Zakona.
(6) Pri utvrđivanju ispunjavanja uvjeta iz članka 41. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, na odgovarajući način se primjenjuju odredbe ovoga Zakona koje se odnose na izdavanje suglasnosti za imenovanje člana uprave iz članka 29. ovoga Zakona.
(7) Agencija o svakom rješenju iz članka 41. izvještava ESMA-u.
Odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad
Članak 43.
(1) Agencija će rješenjem odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za rad:
1. ako postoji razlog za odbijanje namjeravanog stjecanja iz članka 22. ovoga Zakona odnosno ako Agencija ocijeni da dioničar ili imatelj kvalificiranih udjela nije primjeren, vodeći računa o potrebi da se osigura dobro i pažljivo upravljanje investicijskim društvom
2. ako bi obavljanje nadzora prema odredbama ovoga Zakona moglo biti otežano ili onemogućeno zbog uske povezanosti investicijskog društva s drugim pravnim ili fizičkim osobama, na koje se primjenjuju zakoni ili propisi treće zemlje, posebno iz razloga propisanih člankom 10. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/1943
3. ako u odnosu na osobe predložene za članove uprave postoje razlozi za odbijanje izdavanja suglasnosti za imenovanje iz članka 29. stavka 13. ovoga Zakona
4. ako iz zahtjeva i podataka iz članka 40. stavka 2. ovoga Zakona proizlazi da društvo nije poduzelo sve potrebne korake kako bi se organizacijski, tehnički i kadrovski ustrojilo na način da ispunjava organizacijske uvjete propisane ovim Zakonom, Delegiranom uredbom (EU) br. 2017/565 i pravilnikom donesenim na temelju njih u odnosu na djelatnosti za koje se odobrenje za rad traži
5. ako se zahtjev odnosi na usluge dostave podataka iz glave IV. ovoga dijela Zakona, ako iz zahtjeva iz članka 40. stavka 6. ovoga Zakona proizlazi da društvo ne ispunjava uvjete iz članka 41. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona
6. ako iz zahtjeva i podataka iz članka 40. stavka 2. ovoga Zakona proizlazi da investicijsko društvo ne ispunjava druge uvjete propisane člankom 41. i 42. ovoga Zakona ili
7. ako iz zahtjeva i podataka iz članka 40. stavka 2. ovoga Zakona proizlazi da investicijsko društvo neće biti fizički prisutno u Republici Hrvatskoj ili da se poslovi investicijskog društva neće voditi s područja Republike Hrvatske.
(2) Pri odlučivanju o zahtjevu Agencija neće uzimati u obzir gospodarske potrebe tržišta.
Prestanak važenja odobrenja za rad
Članak 44.
(1) Odobrenje za rad investicijskom društvu prestaje:
1. danom otvaranja likvidacije investicijskog društva
2. danom donošenja odluke o otvaranju stečajnog postupka nad investicijskim društvom ili
3. danom upisa novog investicijskog društva u slučaju spajanja investicijskih društava.
(2) Nastupanjem okolnosti iz stavka 1. ovoga članka prestaju važiti i sva ostala prava iz drugih odobrenja investicijskom društvu izdana prema odredbama ovoga Zakona.
(3) O svakom prestanku važenja odobrenja za rad Agencija će izvijestiti ESMA-u, burzu, operatera MTP-a i OTP-a, središnje klirinško depozitarno društvo, središnju drugu ugovornu stanu, nadležni trgovački sud i operatera Fonda za zaštitu ulagatelja, ako je to primjenjivo.
(4) Ako nastupi okolnost iz stavka 1. ovoga članka, Agencija će donijeti rješenje kojim se ukida odobrenje za rad i ostala rješenja izdana investicijskom rješenju na temelju odredbi ovoga Zakona od dana nastupanja okolnosti iz stavka 1. ovoga članka.
Razlozi za ukidanje odobrenja za rad
Članak 45. (NN 83/21)
(1) Agencija će rješenjem ukinuti zakonito rješenje kojim je izdano odobrenje za rad:
1. ako investicijsko društvo ne počne poslovati unutar 12 mjeseci od izdavanja odobrenja
2. ako investicijsko društvo Agenciji dostavi obavijest u pisanom obliku da više ne namjerava obavljati usluge i aktivnosti iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona ili
3. ako investicijsko društvo prestane ispunjavati uvjete pod kojima je odobrenje za rad izdano, poput usklađenosti s uvjetima utvrđenima u Uredbi (EU) br. 2019/2033.
(2) Agencija može rješenjem ukinuti odobrenje za rad investicijskom društvu:
1. ako je investicijskom društvu odobrenje za rad izdano na temelju neistinite ili netočne dokumentacije ili neistinito predstavljenih činjenica od strane podnositelja zahtjeva a koje su bitne za poslovanje investicijskog društva
2. ako investicijsko društvo šest mjeseci uzastopno ne obavlja usluge i aktivnosti iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona za koje je odobrenje za rad izdano
3. ako investicijsko društvo više ne ispunjava bonitetne zahtjeve iz Uredbe (EU) br. 2019/2033 ili zahtjeve vezane uz visinu regulatornog kapitala koje je svojim rješenjem naložila Agencija u skladu s člancima 205. i 206. ovoga Zakona ili posebne zahtjeve vezane uz likvidnost u skladu s člankom 207. ovoga Zakona
4. ako investicijsko društvo na bilo koji način Agenciji onemogućuje nadzor svojega poslovanja
5. ako investicijsko društvo sustavno i teško krši odredbe ovoga Zakona ili Uredbe (EU) br. 600/2014 kojima se uređuju uvjeti poslovanja investicijskog društva
6. ako investicijsko društvo sustavno i teško krši organizacijske uvjete propisane odredbama članaka 50. do 84. ovoga Zakona ili Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565 ili
7. ako investicijsko društvo ne postupi su skladu s rješenjem kojim Agencija nalaže nadzorne mjere iz članka 201. ovoga Zakona i/ili dodatne nadzorne mjere iz članka 205. ovoga Zakona.
(3) Kada investicijsko društvo ne ispunjava organizacijske, tehničke, kadrovske ili druge uvjete za pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti te drugih djelatnosti za koje mu je odobrenje za rad izdano, umjesto ukidanja odobrenja za rad, Agencija može rješenjem zabraniti obavljanje samo onih investicijskih usluga ili aktivnosti za koje investicijsko društvo više ne ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom i drugim relevantnim propisima.
(4) Kada prilikom obavljanja usluga dostave podataka iz glave IV. ovoga dijela Zakona nastupe okolnosti iz članka 364. stavka 2. točke 3. ovoga Zakona, Agencija može investicijskom društvu rješenjem zabraniti pružanje samo tih usluga.
(5) Rješenjem iz stavaka 1. i 2. ovoga članka Agencija može naložiti prenošenje nedovršenih investicijskih usluga, a posebno neizvršenih naloga na drugo investicijsko društvo, uz suglasnost tog drugog društva, te detaljnije urediti prava i obveze tog drugog investicijskog društva u odnosu na povjerene naloge.
(6) Rješenjem iz stavaka 1. i 2. ovoga članka Agencija može, u svrhu zaštite interesa klijenata investicijskog društva, naložiti mjere postupanja s financijskim instrumentima ili novčanim sredstvima klijenata koje u trenutku donošenja tog rješenja drži ili kojima upravlja ili administrira investicijsko društvo.
(7) Kada Agencija donosi rješenje kojim se ukida izdano odobrenje za rad, odobrenje za rad je ukinuto danom dostave rješenja Agencije kojim se ukida odobrenje za rad.
(8) Od dana kada je odobrenje za rad ukinuto odnosno od dana prestanka važenja odobrenja, investicijsko društvo ne smije sklopiti, započeti obavljati ili obaviti niti jednu uslugu ili aktivnost za koje je odobrenje za rad ukinuto odnosno prestalo važiti.
(9) O ukidanju odobrenja za rad Agencija će izvijestiti ESMA-u, burzu, operatera MTP-a i OTP-a, središnje klirinško depozitarno društvo, središnju drugu ugovornu stanu, nadležni trgovački sud i operatera Fonda za zaštitu ulagatelja, ako je to primjenjivo.
(10) Ovlast Agencije da ukine svoje zakonito rješenje u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka nije ograničena rokom.
Prethodna suglasnost kreditnoj instituciji
Članak 46. (NN 151/22)
(1) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj može obavljati investicijske usluge i aktivnosti i s njima povezane pomoćne usluge iz članka 5. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, za koje je dobila odobrenje sukladno zakonu kojim se uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija, uz prethodnu suglasnost Agencije o ispunjavanju uvjeta za obavljanje tih usluga i aktivnosti.
(2) Kreditna institucija koja obavlja investicijske usluge iz članka 5. stavka 1. točaka 8. ili 9. ovoga Zakona može obavljati usluge dostave podataka iz glave IV. ovoga dijela Zakona, za koje je dobila odobrenje sukladno zakonu kojim se uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija, uz prethodnu suglasnost Agencije o ispunjavanju uvjeta za obavljanje tih usluga.
(3) Agencija će izdati rješenje o prethodnoj suglasnosti iz stavka 1. ovoga članaka na temelju zahtjeva kreditne institucije, ako kreditna institucija ispunjava uvjete iz članka 41. stavka 1. točaka 4. i 5. ovoga Zakona, te članka 41. stavka 2.ovoga Zakona, ako je to primjenjivo.
(4) Agencija će izdati prethodnu suglasnost iz stavka 2. ovoga članaka na temelju zahtjeva kreditne institucije, ako kreditna institucija ispunjava uvjete iz članka 41. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona.
(5) O zahtjevu za izdavanje prethodne suglasnosti Agencija će odlučiti u roku od 60 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva.
(6) Na izdavanje, prestanak i ukidanje prethodne suglasnosti na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članaka 38. do 45. ovoga Zakona.
Statusne promjene investicijskog društva
Članak 47.
(1) Investicijsko društvo uključeno u spajanje ili podjelu društva ili drugu statusnu promjenu prema odredbama zakona kojim se uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava mora za spajanje, podjelu ili drugu statusnu promjenu prije upisa iste u sudski registar dobiti prethodno odobrenje Agencije.
(2) Ako zbog statusne promjene u kojoj sudjeluje investicijsko društvo nastane novo društvo koje namjerava obavljati investicijske usluge i aktivnosti, to društvo mora dobiti odobrenje za rad u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(3) Na postupak odlučivanja o odobrenjima iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o izdavanju odobrenja za rad investicijskom društvu.
(4) Agencija će rješenjem odbiti izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka ako ocijeni da bi zbog toga moglo doći do narušavanja sigurnosti i stabilnosti poslovanja investicijskog društva.
(5) Agencija pravilnikom detaljnije uređuje kriterije za procjenu ispunjavanja uvjeta za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka.
Registar osoba ovlaštenih obavljati investicijske usluge i aktivnosti
Članak 48.
(1) Agencija vodi registar svih osoba koje su prema odredbama ovoga Zakona ovlaštene obavljati investicijske usluge i aktivnosti na području Republike Hrvatske.
(2) Registar iz stavka 1. ovoga članka je javno dostupan i sadrži ažurirane podatke o ovlaštenim osobama i uslugama i aktivnostima koje te osobe obavljaju.
(3) Agencija pravilnikom detaljnije uređuje sadržaj, oblik i način vođenja registra iz stavka 1. ovoga članka.
Likvidacija i stečaj investicijskog društva
(1) Na postupak likvidacije investicijskog društva primjenjuju se odredbe zakona kojima se uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava, osim ako nije drukčije propisano ovim Zakonom.
(2) Ako likvidatori utvrde postojanje stečajnog razloga, dužni su bez odgađanja podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka i o tome odmah izvijestiti Agenciju.
(3) Uprava odnosno likvidatori investicijskog društva dužni su Agenciju izvijestiti o odluci o prestanku investicijskog društva ili o promjeni djelatnosti na način da društvo više ne obavlja investicijske usluge i aktivnosti, sljedećeg radnog dana nakon donošenja odluke.
(4) Agencija na temelju obavijesti iz stavka 3. ovoga članka donosi rješenje kojim ograničava važenje odobrenja za rad na poslove koji su potrebni radi provedbe likvidacije investicijskog društva, a o kojoj će izvijestiti nadležni trgovački sud, burzu, središnje klirinško depozitarno društvo, operatera središnjeg registra i operatera sustava poravnanja ili namire, ako je to primjenjivo.
(5) Nakon započete likvidacije investicijsko društvo može obavljati još samo poslove određene rješenjem iz stavka 4. ovoga članka.
(6) Ako se rješenje iz stavka 4. ovoga članka odnosi na investicijsko društvo koje ima podružnicu u državi članici, Agencija je dužna prije izdavanja odluke izvijestiti nadležno tijelo države članice.
(7) Obavijest iz stavka 6. ovoga članka mora sadržavati pravne posljedice i stvarne učinke donesenog rješenja.
(8) Ako zbog zaštite interesa klijenata investicijskog društva ili zbog drugih javnih interesa nije moguće odgoditi donošenje odluke iz stavka 4. ovoga članka, Agencija je dužna o tome izvijestiti nadležno tijelo države članice odmah po donošenju odluke.
(9) Brisan.
(10) Brisan.
POGLAVLJE II. ORGANIZACIJSKI UVJETI ZA OBAVLJANJE INVESTICIJSKIH USLUGA I AKTIVNOSTI
ODJELJAK 1. Opći organizacijski uvjeti
Kontinuirano ispunjavanje organizacijskih uvjeta i interno upravljanje
Članak 50. (NN 83/21)
(1) Investicijsko društvo dužno je u svakom trenutku ispunjavati organizacijske uvjete kako je propisano člancima 21. do 43. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565 i ovim odjeljkom, uzimajući u obzir prirodu, opseg i složenost poslovanja, kao i prirodu i opseg investicijskih usluga i aktivnosti koje obavlja.
(2) U svrhu ispunjavanja uvjeta iz stavka 1. ovoga članka investicijsko društvo dužno je, u svrhu uspostavljanja pouzdanog sustava upravljanja:
1. uspostaviti, provoditi, održavati te redovito ažurirati, procjenjivati i nadzirati postupke odlučivanja i organizacijsku strukturu u kojima se jasno, dosljedno i na dokumentirani način utvrđuju linije odgovornosti i dodjeljuju funkcije i nadležnosti
2. uspostaviti, provoditi, održavati te redovito ažurirati, procjenjivati i nadzirati učinkovite postupke za utvrđivanje, upravljanje i praćenje rizika i izvještavanje o rizicima kojima je investicijsko društvo izloženo ili bi im moglo biti izloženo ili rizika koji predstavlja ili bi moglo predstavljati za druge
3. uspostaviti, provoditi, održavati te redovito ažurirati, procjenjivati i nadzirati postupke koji osiguravaju da su relevantne osobe upoznate s postupcima koje moraju poštivati za pravilno izvršavanje svojih dužnosti i odgovornosti
4. uspostaviti, provoditi i održavati primjerene mehanizme unutarnje kontrole, uključujući odgovarajuće administrativne i računovodstvene postupke čija je namjena osiguravanje usklađenosti s odlukama i postupcima na svim razinama investicijskog društva
5. zapošljavati osobe s vještinama, znanjem i stručnošću koji su potrebni za izvršavanje dodijeljenih zaduženja i zadataka
6. uspostaviti, provoditi i održavati učinkovit sustav internog izvještavanja i priopćavanja informacija na svim relevantnim razinama investicijskog društva
7. održavati primjerenu i urednu evidenciju svojeg poslovanja i unutarnje organizacije i
8. osigurati da obavljanje višestrukih funkcija povjerenih relevantnim osobama ne sprječava te osobe da izvršavaju bilo koju od tih funkcija na ispravan, pošten i profesionalan način
9. uspostaviti, provoditi, održavati te redovito ažurirati, procjenjivati i nadzirati politike i prakse koje se odnose na primitke koje su rodno neutralne i koje su usklađene s dobrim i učinkovitim upravljanjem rizicima i kojima se promiče dobro i učinkovito upravljanje rizicima.
(3) O svakoj promjeni okolnosti o kojima ovisi primjena odredbi iz stavka 1. ovoga članka investicijsko društvo dužno je bez odgađanja izvijestiti Agenciju.
(4) Investicijsko društvo dužno je pratiti i na redovnoj osnovi procjenjivati primjerenost i učinkovitost ustrojenih sustava i postupaka iz stavka 2. ovoga članka te poduzimati odgovarajuće mjere za uklanjanje nedostataka.
(5) Pri uspostavi sustava internog upravljanja investicijsko društvo dužno je uzeti u obzir kriterije iz članaka 30., 34., 56., 56.a do 56.c i 167. ovoga Zakona.
(6) Mehanizmi unutarnje kontrole te administrativni i računovodstveni postupci investicijskog društava moraju biti ustrojeni tako da Agenciji omogućuju da u svakom trenutku provjeri usklađenost društava s odredbama ovoga Zakona i Uredbom (EU) br. 2019/2033.
Računovodstvene politike i postupci, zaštita podataka i neprekidnost poslovanja
Članak 51.
(1) Investicijsko društvo dužno je ustrojiti, dokumentirati, primjenjivati i redovito održavati primjerene računovodstvene politike i postupke.
(2) Računovodstvene politike i postupci iz stavka 1. ovoga članka moraju investicijskom društvu omogućavati da, u skladu s odredbama ovoga Zakona i pravilnika donesenih na temelju ovoga Zakona, Agenciji dostavljaju financijske izvještaje koje daju istinit i vjeran prikaz financijskog položaja investicijskog društva i koji su u skladu s primjenjivim računovodstvenim standardima i pravilima.
(3) Investicijsko društvo dužno je pratiti i redovito procjenjivati primjerenost i učinkovitost politika i postupaka iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Neovisno o ovlasti Agencije da na temelju odredbi ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 600/2014 zatraži pristup komunikaciji, investicijsko društvo dužno je, uzimajući u obzir vrstu podataka o kojima je riječ, uspostaviti primjerene sigurnosne mehanizme koji:
1. osiguravaju sigurnost i ovjeru sredstava putem kojih se prenose podaci
2. na najmanju moguću mjeru smanjuju rizik netočnosti podataka i neovlaštenog pristupanja i
3. sprječava odavanje podataka održavajući u svakom trenutku njihovu povjerljivost.
(5) Investicijsko društvo dužno je ustrojiti, dokumentirati, primjenjivati i redovito održavati učinkovite mjere i postupke za nadzor i zaštitu informacijskog sustava i sustava za elektroničku obradu podataka.
(6) Investicijsko društvo dužno je, u skladu s obvezom iz članka 21. stavka 3. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565 primjerenim i proporcionalnim sustavima, sredstvima i postupcima osigurati neprekidno i redovito obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti.
(7) Investicijsko društvo dužno je donijeti, provoditi i održavati primjerenu politiku kontinuiteta poslovanja u skladu s uvjetima iz članka 21. stavka 3. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565.
Zaštita potrošača, rješavanje pritužbi i izvansudsko rješavanje sporova
Članak 52.
(1) Investicijsko društvo dužno je uspostaviti postupke upravljanja pritužbama klijenata i potencijalnih klijenata u skladu s člankom 26. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565.
(2) U vezi s ostvarivanjem prava na naknadu štete na temelju ovoga Zakona sudska zaštita može se ostvariti pred redovnim sudom Republike Hrvatske opće nadležnosti, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(3) Investicijsko društvo dužno je uspostaviti učinkovit izvansudski postupak rješavanja sporova po pritužbama klijenata i potencijalnih klijenata kao potrošača u skladu s odredbom članka 26. stavka 5. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565.
Nadležnost viših rukovoditelja i nadzorne funkcije
Članak 53.
(1) Investicijsko društvo dužno je prilikom internog raspoređivanja funkcija definirati odgovornosti viših rukovoditelja i, kada je to primjereno, osoba koje obavljaju nadzornu funkciju u odnosu na obveze investicijskog društva definirane relevantnim propisima.
(2) Investicijsko društvo dužno je osigurati da viši rukovoditelji i, ako je to primjereno, nadzorna funkcija društva imaju zadaće i odgovornosti definirane člankom 25. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565.
Praćenje usklađenosti
Članak 54.
(1) Investicijsko društvo dužno je propisati i primjenjivati te redovito ažurirati, procjenjivati i nadzirati primjerene politike i postupke koji osiguravaju najmanje da investicijsko društvo i relevantne osobe društva postupaju u skladu sa svojim obvezama propisanima ovim Zakonom, Uredbom (EU) br. 596/2014, Uredbom (EU) br. 600/2014 i pravilnicima koje na temelju njih donosi Agencija.
(2) Politike i postupci iz stavka 1. ovoga članka posebno moraju osigurati poštivanje onih odredbi koje uređuju osobne transakcije relevantnih osoba.
(3) Investicijsko društvo dužno je u svrhu provedbe i nadzora politika i postupaka iz stavka 1. i 2. ovoga članka ustrojiti trajnu i učinkovitu funkciju praćenja usklađenosti čije su ovlasti i odgovornosti propisane člankom 22. stavcima 2. i 3. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565 i pravilnikom Agencije iz stavka 7. ovoga članka.
(4) Kada investicijsko društvo ispunjava uvjete za izuzeće iz članka 22. stavka 4. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565, i isto odluči koristiti, o tome je dužno prethodno izvijestiti Agenciju.
(5) Agencija može rješenjem zabraniti korištenje izuzeća iz stavka 4. ovoga članka, ako iz dostavljene obavijesti ne proizlazi da investicijsko društvo ispunjava uvjete za izuzeće, u roku od 30 dana od primitka obavijesti iz stavka 4. ovoga članka.
(6) Investicijsko društvo dužno je Agenciji dostaviti izvješće o radu funkcije usklađenosti u roku i obliku propisanom pravilnikom iz stavka 7. ovoga članka.
(7) Agencija pravilnikom detaljnije uređuje oblik, sadržaj i rokove dostave izvještaja iz stavka 6. ovoga članka.
Upravljanje rizicima i interna revizija
Članak 55. (NN 83/21)
(1) U svrhu upravljanja rizicima društvo je dužno poduzeti mjere propisane člankom 23. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565 i člankom 167. ovoga Zakona.
(2) Ako je to primjereno i razmjerno s obzirom na prirodu, opseg i složenost poslovanja i prirodu i raspon investicijskih usluga i aktivnosti koje obavlja, investicijsko društvo dužno je ustrojiti funkciju upravljanja rizicima s ovlastima i odgovornostima u skladu s člankom 23. stavkom 2. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565.
(3) Ako je to primjereno i razmjerno s obzirom na prirodu, opseg i složenost poslovanja i prirodu i raspon investicijskih usluga i aktivnosti koje obavlja, investicijsko društvo dužno je ustrojiti funkciju unutarnje revizije s ovlastima i odgovornostima u skladu s člankom 24. stavkom 2. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565.
Politike primitaka i njihova primjena
Članak 56. (NN 83/21)
(1) Investicijsko društvo dužno je, uzimajući u obzir veličinu društva, unutarnju organizaciju, prirodu, opseg i složenost poslovanja, propisati, implementirati i primjenjivati jasne politike primitaka za sve kategorije radnika, upravu, nadzorni odbor i druge relevantne osobe.
(2) Politika primitaka i primjena te politike mora biti u skladu s člankom 27. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565, a posebno:
1. biti jasno dokumentirana i proporcionalna veličini, internoj organizaciji i prirodi, kao i opsegu i složenosti poslovanja
2. biti rodno neutralna
3. biti u skladu s primjerenim i djelotvornim upravljanjem rizicima
4. promicati primjereno i djelotvorno upravljanje rizicima
5. ne poticati preuzimanje rizika koje prelazi razinu prihvatljivog rizika
6. biti u skladu s poslovnom strategijom, ciljevima, vrijednostima i dugoročnim interesima investicijskog društva te uzimati u obzir dugoročne učinke donesenih odluka o ulaganjima
7. obuhvaćati mjere za sprječavanje sukoba interesa, poticati odgovorno poslovno postupanje i promicati svijest o rizicima i razborito preuzimanje rizika.
(3) Način utvrđivanja primanja i procjena radne uspješnosti osoba iz stavka 1. ovoga članka ne smije ugrožavati obvezu društva da djeluje u najboljem interesu klijenta.
(4) Investicijsko društvo pri utvrđivanju i primjeni svojih politika primitaka za sljedeće kategorije osoblja: više rukovodstvo, osobe koje preuzimaju rizik, kontrolne funkcije i sve zaposlenike čiji su ukupni primici barem jednaki najnižem primitku koji primaju viši rukovoditelji ili osobe koje preuzimaju rizike, čije profesionalne djelatnosti bitno utječu na profil rizičnosti investicijskog društva ili imovine kojom upravlja, dužno je, osim onih iz stavka 2. ovoga članka, osigurati primjenu sljedećih načela:
1. politiku primitaka donosi i periodički provjerava upravljačko tijelo investicijskog društva u okviru svoje nadzorne funkcije te odgovara za nadzor njezine provedbe
2. politika primitaka mora biti predmet središnje i neovisne interne provjere od strane kontrolnih funkcija barem jednom godišnje
3. mora predviđati da je osoblje koje izvršava kontrolne funkcije neovisno o poslovnim jedinicama koje nadzire, ima odgovarajuće ovlasti te prima primitke u skladu s postignutim ciljevima povezanima sa svojim funkcijama, neovisno o uspješnosti poslovnih područja koja kontrolira
4. primitke viših zaposlenika koji izvršavaju funkcije upravljanja rizicima i praćenja usklađenosti izravno nadzire odbor za primitke ili, ako takav odbor nije osnovan, upravljačko tijelo u okviru svoje nadzorne funkcije
5. u politici primitaka, uzimajući u obzir nacionalna pravila za određivanje plaća, jasno se razlikuju kriteriji koji se primjenjuju za određivanje:
a) osnovnih fiksnih primitaka koji u prvom redu odražavaju relevantno profesionalno iskustvo i organizacijsku odgovornost iz opisa radnog mjesta zaposlenika u okviru njegovih uvjeta zapošljavanja i
b) varijabilnih primitaka koji odražavaju održivu i riziku prilagođenu uspješnost zaposlenika te uspješnost koja nadmašuje razinu uspješnosti iz opisa radnog mjesta zaposlenika
6. fiksni dio predstavlja dovoljno visok udio u ukupnim primicima, tako da omogućuje provedbu u potpunosti fleksibilne politike u pogledu varijabilnih dijelova primitaka, uključujući mogućnost neisplaćivanja varijabilnog dijela primitaka.
(5) U smislu točke 5. stavka 4. ovoga članka, investicijsko društvo dužno je u politici primitaka utvrditi odgovarajući omjer varijabilnog i fiksnog dijela ukupnih primitaka, uzimajući u obzir svoje poslovne djelatnosti i povezane rizike te učinak koji različite kategorije osoblja iz stavka 4. ovoga članka imaju na profil rizičnosti investicijskih društava.
Investicijska društva koja su korisnici izvanredne javne financijske potpore
Članak 56.a (NN 83/21)
(1) Ako je investicijsko društvo korisnik izvanredne javne financijske potpore kako je definirano zakonom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava, zabranjeno je isplaćivati varijabilne primitke članovima uprave i nadzornog odbora.
(2) Ako investicijsko društvo iz stavka 1. ovoga članka varijabilne primitke isplaćuje osoblju, izuzev članova uprave i nadzornog odbora, a isti nisu u skladu s održavanjem dobre kapitalne osnove investicijskog društva i njegovim pravodobnim prestankom korištenja izvanredne javne financijske potpore, varijabilne primitke dužno je ograničiti na dio netoprihoda.
Varijabilni primici
Članak 56.b (NN 83/21, 151/22)
(1) Investicijsko društvo dužno je, uzimajući u obzir veličinu društva, unutarnju organizaciju, prirodu, opseg i složenost poslovanja, osigurati da su varijabilni primici koji se isplaćuju kategorijama osoba iz članka 56. stavka 4. ovoga Zakona u skladu sa svim sljedećim uvjetima:
1. ako varijabilni primici ovise o uspješnosti, ukupan iznos varijabilnih primitaka temelji se na kombinaciji procjene uspješnosti osobe, odnosne poslovne jedinice i ukupnih rezultata investicijskog društva
2. pri procjeni uspješnosti određene osobe uzimaju se u obzir financijski i nefinancijski kriteriji
3. procjena uspješnosti iz točke 1. ovoga stavka temelji se na višegodišnjem razdoblju, pri čemu se uzima u obzir poslovni ciklus investicijskog društva i njegovi poslovni rizici
4. varijabilni primici ne utječu na sposobnost investicijskog društva da osigura dobru kapitalnu osnovu
5. zajamčeni varijabilni primici postoje samo za nove članove osoblja, i to samo tijekom prve godine njihova zaposlenja i ako investicijsko društvo ima snažnu kapitalnu osnovu
6. plaćanja koja se odnose na prijevremeni otkaz ugovora o radu odražavaju uspješnost koju je osoba ostvarila u određenom razdoblju i njima se ne nagrađuju neuspjeh ili povreda dužnosti
7. paketi primitaka povezani s kompenzacijom ili odštetom iz ugovora iz prethodnih zaposlenja usklađeni su s dugoročnim interesima investicijskog društva
8. pri mjerenju uspješnosti koja služi kao temelj za izračun varijabilnih primitaka uzimaju se u obzir sve vrste postojećih i budućih rizika i trošak kapitala i likvidnosti koji se zahtijevaju u skladu s Uredbom (EU) br. 2019/2033
9. pri raspodjeli varijabilnih dijelova primitaka u investicijskom društvu uzimaju se u obzir sve vrste postojećih i budućih rizika
10. barem 50% varijabilnog primitka sastoji se od bilo kojeg od sljedećih instrumenata:
a) dionica ili istovjetnih vlasničkih udjela, ovisno o pravnoj strukturi dotičnog investicijskog društva
b) instrumenata povezanih s dionicama ili istovjetnih negotovinskih instrumenata, ovisno o pravnoj strukturi dotičnog investicijskog društva
c) instrumenata dodatnog osnovnog kapitala ili instrumenata dopunskoga kapitala ili drugih instrumenata koji se mogu u potpunosti konvertirati u instrumente redovnog osnovnog kapitala ili čija se vrijednost može smanjiti i koji adekvatno odražavaju kreditnu kvalitetu investicijskog društva koje trajno posluje
d) negotovinskih instrumenata koji odražavaju instrumente upravljanih portfelja
11. iznimno od točke 10. ovoga stavka, ako investicijsko društvo ne izdaje nijedan od instrumenata iz te točke, Agencija može odobriti uporabu alternativnih aranžmana kojima se ispunjavaju isti ciljevi
12. najmanje 40% varijabilnih primitaka prema potrebi se odgađa tijekom razdoblja od tri do pet godina, ovisno o poslovnom ciklusu investicijskog društva, vrsti njegova poslovanja, rizicima poslovanja i poslovima dotične osobe, osim u slučaju izrazito visokog iznosa varijabilnih primitaka kada udio odgođenih varijabilnih primitaka iznosi najmanje 60%
13. varijabilni primici smanjuju se do 100% u slučaju slabije ili negativne uspješnosti investicijskog društva, među ostalim i primjenom odredaba o malusu ili povratu primitaka na koje se primjenjuju kriteriji koje su odredila investicijska društva i koji se posebno odnose na sljedeće situacije:
a) dotična je osoba sudjelovala u postupanju ili je bila odgovorna za postupanje koje je dovelo do znatnih gubitaka za investicijsko društvo
b) smatra se da dotična osoba više ne ispunjava zahtjeve stručnosti i primjerenosti
14. diskrecijske mirovinske pogodnosti u skladu su s poslovnom strategijom, ciljevima, vrijednostima i dugoročnim interesima investicijskog društva.
(2) Osobe iz članka 56. stavka 4. ovoga Zakona ne smiju upotrebljavati strategije osobne zaštite od rizika ili osiguranje vezano uz primitke i odgovornost kojima se dovode u pitanje načela iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Zabranjeno je isplaćivati varijabilne primitke uporabom financijskih instrumenata ili metoda kojima se omogućuje neusklađenost s ovim Zakonom ili s Uredbom (EU) br. 2019/2033.
(4) U smislu stavka 1. točke 10. ovoga članka navedeni instrumenti podliježu odgovarajućoj politici zadržavanja, čija je svrha uskladiti poticaje za pojedinu osobu s dugoročnim interesima investicijskog društva, njegovih vjerovnika i klijenata.
(5) U smislu stavka 1. točke 12. ovoga članka, odgođeni dio varijabilnih primitaka ne može se stjecati brže nego na proporcionalnoj osnovi.
(6) U smislu stavka 1. točke 14. ovoga članka, ako zaposlenik napusti investicijsko društvo prije dobi za umirovljenje, investicijsko društvo zadržava diskrecijske mirovinske pogodnosti u razdoblju od pet godina u obliku instrumenata iz stavka 1. točke 10. ovoga članka. Ako zaposlenik navrši dob za umirovljenje i umirovi se, diskrecijske mirovinske pogodnosti isplaćuju se zaposleniku u obliku instrumenata iz stavka 1. točke 10. ovoga članka, uz uvjet petogodišnjeg razdoblja zadržavanja.
(7) Odredbe stavka 1. točaka 10. i 11. i stavka 6. ovoga članka ne primjenjuju se na:
1. investicijsko društvo, ako vrijednost bilančne i izvanbilančne imovine investicijskog društva u razdoblju od četiri godine koje izravno prethodi određenoj financijskoj godini u prosjeku iznosi 100.000.000,00 eura ili manje od tog iznosa
2. osobu čiji godišnji varijabilni primici ne premašuju 50.000,00 eura i ne čine više od jedne četvrtine njegovih ukupnih godišnjih primitaka.
(8) Investicijsko društvo koje ne ispunjava uvjete iz stavka 7. ovoga članka dužno je u skladu s člankom 46. Uredbe (EU) br. 2019/2033 objaviti podatke o investicijskoj politici investicijskog društva propisane člankom 52. Uredbe (EU) br. 2019/2033.
Odbor za primitke
Članak 56.c (NN 83/21)
(1) Investicijsko društvo koje ne ispunjava kriterije iz članka 56.b stavka 7. točke 1. ovoga Zakona dužno je uspostaviti odbor za primitke u sklopu nadzornog odbora iz članka 34. ovoga Zakona.
(2) Odbor za primitke iz stavka 1. ovoga članka mora biti rodno uravnotežen, sa zadaćom da donosi stručne i neovisne prosudbe o politikama i praksama koje se odnose na primitke i poticajima za upravljanje rizicima, kapitalom i likvidnošću. Odbor za primitke može se uspostaviti na razini grupe.
(3) Odbor za primitke iz stavka 1. ovoga članka odgovoran je za pripremanje odluka o primicima, uključujući odluke koje utječu na rizik i upravljanje rizicima dotičnog investicijskog društva i koje donosi upravljačko tijelo, a kod sastavljanja tih odluka dužno je uzimati u obzir javni interes i dugoročne interese dioničara, ulagatelja i drugih dionika u investicijskom društvu.
(4) Predsjednik i članovi odbora za primitke biraju se iz redova članova nadzornog odbora. Ako su u nadzornom odboru imenovani predstavnici radnika, barem jedan od njih mora biti imenovan u odbor za primitke.
Osobne transakcije
Članak 57.
(1) Investicijsko društvo dužno je uspostaviti, provoditi i održavati primjerene postupke u cilju sprječavanja aktivnosti propisanih člankom 29. stavcima 2., 3. i 4. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565.
(2) Postupci iz stavka 1. ovoga članka moraju osiguravati, u skladu s člankom 29. stavkom 5. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565:
1. da je svaka relevantna osoba upoznata s ograničenjima povezanima s osobnim transakcijama i mjerama koje je društvo usvojilo u skladu sa stavkom 1. ovoga članaka
2. da je društvo bez odgode obaviješteno o svakoj osobnoj transakciji koju sklopi relevantna osoba i
3. da društvo vodi evidencije o svim osobnim transakcijama o kojima je obaviješteno ili o kojima ima saznanja, uključujući sva ovlaštenja i zabrane u vezi s pojedinom transakcijom.
Upravljanje sukobima interesa
Članak 58.
(1) Investicijsko društvo dužno je poduzimati primjerene mjere za utvrđivanje i sprječavanje ili upravljanje sukobima interesa koji se pojavljuju tijekom pružanja jedne ili više investicijskih i pomoćnih usluga između:
1. interesa investicijskog društva, uključujući upravu, više rukovoditelje, zaposlenike, vezane zastupnike i svaku osobu koja je izravno ili neizravno povezana s društvom ili navedenim osobama putem kontrole s jedne strane i interesa klijenta investicijskog društva s druge strane te
2. interesa klijenata investicijskog društva međusobno.
(2) Sukobi interesa iz stavka 1. ovoga članka uključuju i sukobe interesa koji proizlaze iz strukture politike primitaka investicijskog društva te one koji proizlaze iz okolnosti u kojima investicijsko društvo od trećih osoba prima dodatne poticaje u smislu ovoga Zakona.
(3) Investicijsko društvo dužno je uspostaviti djelotvorne organizacijske i administrativne mehanizme koji osiguravaju poduzimanje svih potrebnih mjera kako bi se spriječilo da sukobi interesa prepoznati u skladu sa stavkom 1. ovoga članka i člankom 33. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565 negativno utječu na interese klijenta.
(4) Investicijsko društvo dužno je usvojiti, implementirati i provoditi učinkovitu pisanu politiku upravljanja sukobima interesa u skladu s primjenjivim uvjetima iz članaka 34. do 43. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565.
(5) Kada organizacijske mjere i postupci iz ovoga članka nisu dovoljni da bi se u razumnoj mjeri osiguralo sprječavanje nastanka rizika od nastanka štete za interese klijenta, investicijsko društvo je dužno klijentu na trajnom mediju na jasan i razumljiv način, u skladu sa stavkom 4. člankom 34. Uredbe (EU) br. 2017/565 priopćiti vrstu i/ili izvor sukoba interesa i korake koje je društvo poduzelo kako bi se ti rizici ublažili prije poduzimanja bilo kakvih poslovnih aktivnosti za račun klijenta.
(6) Priopćenje iz stavka 5. ovoga članka mora sadržavati dovoljno podataka na temelju kojih klijent, s obzirom na kategoriju u koju je razvrstan, može donijeti informiranu odluku o usluzi u kontekstu okolnosti iz kojih sukob interesa proizlazi.
(7) Investicijsko društvo dužno je u skladu s člankom 35. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565 voditi evidencije o uslugama i aktivnostima koje obavlja, a iz kojih može proizaći rizik štete za klijente.
Izdvajanje poslovnih procesa
Članak 59.
(1) Kada investicijsko društvo na treću osobu izdvoji operativne funkcije koje su u smislu članka 30. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565 ključne za neprekidno i uredno pružanje investicijskih usluga klijentima ili obavljanje investicijskih aktivnosti, dužno je poduzeti sve razumne mjere da bi se izbjegao nepotrebni dodatni operativni rizik, pod uvjetima propisanima člancima 31. i 32. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565.
(2) Investicijsko društvo ne smije izdvojiti značajne operativne funkcije na način koji bi onemogućio ili znatno otežao kvalitetno provođenje sustava internih kontrola ili provođenje nadzora nad poslovanjem društva u skladu s ovim Zakonom.
(3) O svakom izdvajanju značajnih operativnih funkcija investicijsko društvo dužno je prethodno izvijestiti Agenciju.
(4) Investicijsko društvo dužno je o svim promjenama uvjeta izdvajanja poslovnog procesa iz stavka 1. ovoga članka prethodno izvijestiti Agenciju, uz dokaz da su ispunjeni uvjeti propisani člankom 31. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565.
ODJELJAK 2. Posebni organizacijski uvjeti za upravljanje investicijskim proizvodima
Posebni organizacijski uvjeti za proizvođače investicijskih proizvoda
Članak 60.
(1) Investicijsko društvo koje proizvodi, razvija, izdaje ili dizajnira investicijski proizvod namijenjen za prodaju klijentima (proizvođač) dužno je ustrojiti, primjenjivati i periodički preispitivati postupke kojima se unutar društva odobrava svaki pojedini investicijski proizvod, kao i značajne promjene i prilagodbe postojećeg investicijskog proizvoda, prije nego što se taj proizvod stavi na tržište ili distribuira klijentima (upravljanje proizvodima).
(2) Proizvođač je dužan osigurati da je postupak upravljanja proizvodima u skladu s odredbama ovoga Zakona i pravilnika iz članka 73. stavka 2. ovoga Zakona, a posebno da taj postupak:
1. za svaki pojedini proizvod detaljnije definira ciljano tržište krajnjih klijenata unutar relevantne kategorije klijenata
2. sadržava procjenu svih rizika relevantnih za ciljano tržište utvrđeno u skladu s odredbama ovoga Zakona i
3. osigurava da je planirana distribucijska strategija u skladu s definiranim ciljanim tržištem.
(3) Proizvođač je dužan svim distributerima omogućiti pristup svim potrebnim podacima o samom proizvodu i postupku upravljanja proizvodima, uključujući podatke o ciljanom tržištu, kako bi se osiguralo da je distribucija proizvoda u skladu s potrebama, obilježjima i ciljevima utvrđenog ciljanog tržišta.
(4) Podaci iz stavka 3. ovoga članka moraju uključivati podatke o primjerenim kanalima distribucije proizvoda, postupku odobravanja proizvoda i procjeni ciljanog tržišta, prikazane na način koji distributeru omogućuje da ispravno razumije, preporučuje ili prodaje taj proizvod.
Obveze upravljanja proizvodima za proizvođača
Članak 61.
(1) Proizvođač je dužan u vezi s upravljanjem proizvodima pridržavati se zahtjeva iz ovoga Zakona u mjeri koja je primjerena i proporcionalna i ako je to primjenjivo s obzirom na narav investicijskog proizvoda, investicijske usluge i ciljanog tržišta za svaki pojedini proizvod.
(2) Uprava proizvođača mora provoditi učinkovitu kontrolu nad postupkom upravljanja proizvodima.
(3) Proizvođač je dužan osigurati da postupak upravljanja proizvodima bude usklađen s uvjetima relevantnih propisa koji se odnose na upravljanje sukobima interesa, uključujući primitke od rada relevantnih osoba.
(4) Proizvođač je dužan osigurati da dizajn investicijskog proizvoda, uključujući njegove značajke, nema negativan utjecaj na krajnje klijente te da ne dovodi do ugrožavanja integriteta tržišta na način da društvu omogućava umanjivanje ili prenošenje vlastitih rizika ili izloženosti na odnosnu imovinu proizvoda ako investicijsko društvo drži tu odnosnu imovinu za vlastiti račun.
(5) Proizvođač koji pri stvaranju, razvoju, izdavanju ili dizajnu proizvoda između ostalog surađuje sa subjektom koji prema odredbama ovoga Zakona nema odobrenje za rad za obavljanje investicijskih usluga ili aktivnosti iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona ili nema odobrenje u smislu nacionalnog propisa države članice kojim je prenesena Direktiva 2014/65/EU ili sa subjektom iz treće zemlje, dužan je s tim subjektom sklopiti pisani sporazum kojim se uređuju međusobna prava i obveze.
Ostale obveze proizvođača
Članak 62.
(1) Proizvođač je dužan analizirati potencijalne sukobe interesa za svaki proizvedeni investicijski proizvod, a posebno je dužan razmotriti može li doći do negativnog utjecaja na krajnjeg klijenta ako klijent:
1. preuzme izloženost suprotnu od izloženosti koju je prethodno držalo samo društvo ili
2. preuzme izloženost suprotnu od izloženosti koju društvo namjerava držati nakon prodaje proizvoda.
(2) Proizvođač je dužan prije nego što donese odluku o plasmanu proizvoda razmotriti može li proizvod biti prijetnja redovnom funkcioniranju ili stabilnosti financijskih tržišta.
(3) Proizvođač je dužan osigurati da relevantno osoblje uključeno u postupak proizvodnje raspolaže stručnim znanjem potrebnim za razumijevanje obilježja i rizika investicijskog proizvoda.
Obveze funkcije usklađenosti u postupku upravljanja proizvodima
Članak 63.
(1) Proizvođač je dužan funkciju praćenja usklađenosti uključiti u postupak upravljanja proizvodima, na način da ista prati razvoj proizvoda i redovno provjerava postupke upravljanja proizvodima s ciljem prepoznavanja rizika od neispunjavanja obveza iz ovoga Odjeljka.
(2) Izvještaji funkcije usklađenosti obvezno sadrže podatke o investicijskim proizvodima, uključujući podatke o strategiji distribucije.
(3) Investicijska društva Agenciji dostavljaju izvještaj iz stavka 2. u rokovima propisanima pravilnikom iz članka 73. stavka 2. ovoga Zakona.
Utvrđivanje ciljanog tržišta i analiza scenarija
Članak 64.
(1) Proizvođač je u sklopu postupka upravljanja proizvodima dužan utvrditi potencijalno ciljano tržište za svaki proizvod. Ako u postupku proizvodnje sudjeluje više investicijskih društava ili ako je proizvođač ujedno i distributer u smislu članka 67. ovoga Zakona, utvrđuje se samo jedno ciljano tržište.
(2) Ciljano tržište mora biti utvrđeno dovoljno detaljno, uz navođenje vrste klijenata s čijim je potrebama, obilježjima i ciljevima proizvod usklađen, kao i sve skupine klijenata s čijim potrebama, obilježjima i ciljevima proizvod nije usklađen.
(3) Ako je distributer različit od proizvođača, proizvođač utvrđuje potrebe i obilježja klijenata s kojima je proizvod usklađen na temelju teorijskog znanja i prethodnog iskustva s istim ili sličnim proizvodom, financijskim tržištima te potrebama, obilježjima i ciljevima potencijalnih krajnjih klijenata.
(4) Potrebe, obilježja i ciljeve ciljanog tržišta proizvođač je dužan utvrđivati, između ostalog, na temelju ispitivanja jesu li ispunjeni sljedeći uvjeti:
1. profil rizika-dobiti proizvoda mora biti u skladu s ciljanim tržištem i
2. dizajn proizvoda se vodi obilježjima koja su korisna za klijenta, a posebno se ne smije temeljiti na poslovnom modelu koji se oslanja na loše rezultate klijenta da bi bio profitabilan.
(5) Utvrđivanje ciljanog tržišta mora uključivati i strukturu naknada predloženu za proizvod, između ostalog i na temelju ispitivanja sljedećih okolnosti:
1. usklađenost troškova i naknada s potrebama, ciljevima i obilježjima ciljanog tržišta
2. dovodi li se zbog naknada u pitanje očekivana dobit od proizvoda, primjerice ako su iznosi troškova i naknada jednaki odnosno premašuju ili gotovo u cijelosti neutraliziraju očekivane porezne povlastice povezane s proizvodom i
3. primjerena transparentnost strukture naknada za proizvod u odnosu na ciljano tržište, primjerice postoje li prikrivene ili presložene naknade.
(6) Proizvođač je dužan provesti analizu scenarija za proizvod, pri čemu je dužan procijeniti rizik od mogućeg lošeg rezultata za krajnjeg klijenta te okolnosti u kojima bi do takvog rezultata moglo doći.
(7) Neke od nepovoljnih okolnosti iz stavka 6. ovoga članka za koje bi trebalo procijeniti rizik su:
1. pogoršanje tržišnog okruženja
2. proizvođač ili treća osoba uključena u proizvodnju ili funkcioniranje investicijskog proizvoda suočava se s financijskim problemima ili se materijalizira neki drugi rizik druge ugovorne strane
3. proizvod postane komercijalno neodrživ ili
4. potražnja za proizvodom premašuje predviđanja, čime se opterećuju resursi društva ili tržište odnosnog proizvoda.
Preispitivanje proizvoda
Članak 65.
(1) Proizvođač je dužan redovito preispitivati proizvod, uzimajući pritom u obzir sve događaje koji mogu bitno utjecati na potencijalni rizik utvrđenog ciljanog tržišta.
(2) Redovito preispitivanje iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća obvezno i razmatranje okolnosti je li proizvod i dalje usklađen s potrebama, obilježjima i ciljevima ciljanog tržišta te distribuira li se na ciljanom tržištu ili dolazi do klijenata s čijim potrebama, obilježjima i ciljevima nije usklađen.
(3) Proizvođač je proizvod dužan preispitati i prije svakog daljnjeg izdavanja ili ponovnog plasiranja ako ima saznanja o bilo kakvom događaju koji bi mogao značajno utjecati na potencijalni rizik ulagatelja te u redovnim intervalima pratiti funkcionira li proizvod na previđen način.
(4) Prilikom odlučivanja o učestalosti preispitivanja proizvoda proizvođač je dužan u obzir uzeti relevantne čimbenike, uključujući čimbenike povezane sa složenošću ili inovativnom naravi primijenjenih investicijskih strategija.
Mjere proizvođača u slučaju realizacije ključnih događaja
Članak 66.
(1) Proizvođač je dužan prepoznati ključne događaje koji mogu biti od utjecaja na potencijalni rizik ili očekivanu dobit od investicijskog proizvoda, kao što su:
1. prekoračenje praga koje utječe na profil dobiti proizvoda ili
2. solventnost izdavatelja čiji vrijednosni papiri ili jamstva mogu utjecati na rezultate proizvoda.
(2) Ako se ključni događaj iz stavka 1. ovoga članka realizira, proizvođač je dužan poduzeti sve primjerene mjere i korake, kao što su:
1. pružanje relevantnih podataka klijentima ili distributerima (ako ne nudi ili prodaje investicijski proizvod izravno klijentima) o događaju i njegovim posljedicama za proizvod
2. izmjene u postupku odobravanja proizvoda
3. zaustavljanje daljnjeg izdavanja proizvoda
4. izmjenu proizvoda radi izbjegavanja nepoštenih ugovornih uvjeta
5. razmatranje primjerenosti prodajnih kanala kojima se proizvod prodaje ako ima saznanja da se ne prodaje na prethodno dogovoren način
6. kontaktiranje distributera radi rasprave o izmjenama distribucijskog procesa
7. raskid suradnje s distributerom
8. izvještavanje Agencije
9. druge mjere koje proizvođač ocijeni primjerenim u odnosu na ključni događaj.
Posebni organizacijski uvjeti za distribuciju investicijskih proizvoda
Članak 67.
(1) Investicijsko društvo koje nudi ili na tržište stavlja investicijske proizvode (distributer) dužno je redovno periodički procjenjivati te proizvode, neovisno radi li se o primarnom ili sekundarnom tržištu investicijskog proizvoda.
(2) Procjena iz stavka 1. ovoga članka mora obuhvaćati barem procjenu koliko je proizvod i dalje u skladu s potrebama ciljanog tržišta, te je li distribucijska strategija i dalje u skladu s definiranim ciljanim tržištem.
(3) Procjena iz stavka 1. ovoga članka u obzir mora uzeti sve događaje koji bi mogli značajno utjecati na potencijalne rizike za ciljano tržište.
(4) Kada distributer distribuira ili klijente savjetuje u odnosu na proizvode koje samo ne proizvodi dužno je uspostaviti primjerene mehanizme za pribavljanje podataka iz članka 60. stavka 4. ovoga Zakona od proizvođača ili subjekta iz članka 68. stavka 2. ovoga Zakona.
(5) Distributer je dužan ustrojiti se na način da zaposlenici zaduženi za distribuciju ili savjetovanje u odnosu na pojedini proizvod razumiju sve ključne karakteristike proizvoda i ciljano tržište za svaki pojedini proizvod.
Upravljanje proizvodima za distributera
Članak 68.
(1) Distributer je dužan pridržavati se zahtjeva vezano za distribuciju investicijskih proizvoda u mjeri koja je primjerena i proporcionalna i ako je to primjenjivo s obzirom na narav investicijskog proizvoda, investicijske usluge i ciljanog tržišta za svaki pojedini proizvod.
(2) Distributer koji nudi ili preporučuje investicijske proizvode subjekta koji nema odobrenje za rad za obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona ili nema odobrenje u smislu nacionalnog propisa države članice kojim je prenesena Direktiva 2014/65/EU, dužan je pridržavati se svih primjenjivih odredbi ovoga Zakona.
(3) Uprava distributera mora imati učinkovitu kontrolu nad postupkom upravljanja proizvodima radi utvrđivanja raspona investicijskih proizvoda koji se nude ili preporučuju te usluga pruženih na predmetnom ciljanom tržištu.
(4) Distributer je dužan uspostaviti odgovarajuće mehanizme upravljanja proizvodom kako bi se osiguralo da proizvodi i usluge koje namjerava ponuditi ili preporučiti budu u skladu s potrebama, obilježjima i ciljevima utvrđenog ciljanog tržišta te da planirana distribucijska strategija bude usklađena s određenim ciljanim tržištem.
(5) Distributer je pri odlučivanju o rasponu proizvoda i usluga koje nudi ili preporučuje te o ciljanim tržištu dužan primjenjivati sve postupke i mjere za osiguranje usklađenosti s uvjetima iz ovoga Zakona, uključujući zahtjeve koji se odnose na objavu, ocjenu primjerenosti ili prikladnosti, upravljanje sukobima interesa, a posebno kada namjerava nuditi ili preporučivati nove proizvode ili unijeti promjene u pružanju usluga.
Utvrđivanje ciljanog tržišta za distributera
Članak 69.
(1) Distributer je uvijek dužan utvrditi ciljano tržište za pojedini investicijski proizvod, neovisno o tome je li ciljano tržište utvrdio proizvođač ili subjekt iz članka 68. stavka 2. ovoga Zakona. Kao dio tog postupka distributer je dužan utvrditi i sve skupine klijenata s čijim potrebama, obilježjima i ciljevima proizvod ili usluga nisu usklađeni.
(2) Distributer je dužan primjereno utvrditi i ocijeniti okolnosti i potrebe klijenata na koje se namjerava usredotočiti kako bi osigurao da se interesi klijenata ne dovode u pitanje zbog komercijalnih pritisaka ili pritisaka financiranja.
(3) Distributer prilikom utvrđivanja ciljanog tržišta i distribucijske strategije koristi podatke koje mu omogući proizvođač u skladu s člankom 60. stavkom 3. ovoga Zakona i podatke o svojim klijentima.
(4) Distributer je dužan poduzeti sve razumne mjere kako bi se osiguralo dobivanje odgovarajućih i pouzdanih podataka od subjekata iz članka 68. stavka 2. ovoga Zakona čime se osigurava distribucija tih proizvoda u skladu s obilježjima, ciljevima i potrebama ciljanog tržišta.
(5) Ako podaci iz stavka 4. ovoga članka nisu dostupni, distributer je dužan poduzeti sve razumne mjere radi pribavljanja podataka od tog subjekta ili njegova zastupnika.
(6) U smislu stavaka 3. i 4. ovoga članka prihvatljivim javno dostupnim podacima smatraju se podaci koji su jasni, pouzdani i sastavljeni u svrhu ispunjavanja regulatornih zahtjeva.
Preispitivanje proizvoda i postupka upravljanja proizvodima za distributera
Članak 70.
(1) Distributer je dužan redovito preispitivati i ažurirati postupak upravljanja proizvodima kako bi se osigurali stabilnost i primjerenost tog postupka te po potrebi poduzele odgovarajuće mjere.
(2) Distributer je dužan redovito preispitivati investicijske proizvode koje nudi ili preporučuje te usluge koje pružaju na redovitoj osnovi, uzimajući pritom u obzir sve događaje koji mogu bitno utjecati na potencijalni rizik utvrđenog ciljanog tržišta.
(3) U postupku iz stavka 2. ovoga članka ocjenjuje se barem jesu li proizvod ili usluga i dalje usklađeni s potrebama, obilježjima i ciljevima određenog ciljanog tržišta i je li planirana distribucijska strategija i dalje primjerena.
(4) Distributer je dužan preispitati ciljano tržište ili postupak upravljanja proizvodom ako ima saznanja da je ciljano tržište netočno utvrđeno za neki proizvod ili uslugu odnosno da proizvod ili usluga više ne odgovaraju okolnostima na utvrđenom ciljanom tržištu, primjerice ako je proizvod postao nelikvidan ili je zbog promjena na tržištu obilježen velikom volatilnošću.
Obveze funkcije usklađenosti u postupku upravljanja proizvodima
Članak 71.
(1) Distributer je dužan funkciju praćenja usklađenosti uključiti u postupak upravljanja proizvodima, na način da ista prati razvoj i redovito provjerava postupke upravljanja proizvodima s ciljem prepoznavanja rizika od neispunjavanja obveza iz ovoga Odjeljka.
(2) U izvještaj o usklađenosti moraju biti sustavno uključeni podaci o proizvodima koje distributer nudi ili preporučuje te o pruženim uslugama.
(3) Investicijska društva Agenciji dostavljaju izvještaj iz stavka 2. ovoga članka u rokovima propisanima pravilnikom iz članka 73. stavka 2. ovoga Zakona.
Ostale obveze distributera
Članak 72.
(1) Distributer je dužan osigurati da relevantno osoblje raspolaže potrebnim stručnim znanjem kako bi razumjelo obilježja i rizike proizvoda koji namjerava nuditi ili preporučiti te pruženih usluga, kao i potrebe, obilježja i ciljeve određenog ciljanog tržišta.
(2) Distributer je dužan proizvođaču dostaviti podatke o prodaji i, prema potrebi, podatke o izvješćima iz članka 71. stavka 3. ovoga Zakona u svrhu ispunjavanja njegovih obveza iz ovoga Odjeljka.
(3) Ako različita društva surađuju pri distribuciji proizvoda ili usluga, krajnju odgovornost za ispunjavanje obveza koje su propisane za distributera ima distributer koji je u izravnom odnosu s klijentom. Ostali distributeri u lancu dužni su:
1. osigurati da se relevantni podaci o proizvodu proslijede od proizvođača do krajnjeg distributera u lancu
2. omogućiti proizvođaču da, ako on to zatraži, dođe do podataka o prodaji proizvoda kako bi ispunio svoje obveze u području upravljanja proizvodom i
3. primjenjivati, ako je to primjenjivo, obveze za proizvođača u području upravljanja proizvodom u vezi s uslugama koje pružaju.
Primjena drugih odredbi Zakona i pravilnik Agencije
Članak 73.
(1) Obveze u svezi s upravljanjem proizvodima iz ovoga Zakona ni na koji način ne dovode u pitanje ostale obveze investicijskog društva u vezi s objavom, procjenom primjerenosti i prikladnosti, prepoznavanjem i upravljanjem sukobima interesa, kao ni odredbe o dodatnim poticajima propisane ovim Zakonom, Uredbom (EU) br. 600/2014 i pravilnicima donesenima na temelju njih.
(2) Agencija pravilnikom detaljnije uređuje kriterije za utvrđivanje ciljanog tržišta i ostale obveze iz članaka 60. do 72. ovoga Zakona.
Izuzeće od primjene zahtjeva za upravljanje proizvodima
Članak 73.a (NN 83/21)
Investicijsko društvo nije dužno primjenjivati zahtjeve iz članaka 60. do 73. ovoga Zakona ako se investicijska usluga koju pruža odnosi na obveznice koje nemaju ugrađenu nikakvu drugu izvedenicu osim klauzule o opozivu »make-whole« ili ako se financijskim instrumentima trguje s ili ih se distribuira isključivo kvalificiranim nalogodavateljima.
Prijava kršenja
Članak 74. (NN 83/21)
(1) Investicijsko društvo, tržišni operater, APA i ARM koji je dobio odobrenje za rad Agencije u skladu s Uredbom (EU) br. 600/2014 i ovim Zakonom, kreditna institucija koja je prema odredbama ovoga Zakona ovlaštena obavljati investicijske usluge ili aktivnosti te podružnica društva iz treće zemlje dužni su uspostaviti i provoditi te redovito ažurirati, procjenjivati i nadzirati učinkovite i primjerene politike i postupke u skladu s kojima njegovi radnici mogu preko posebnog, neovisnog i samostalnog internog kanala prijaviti svaku povredu odnosno sumnju na povredu odredaba ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 600/2014 i, kada se radi o investicijskom društvu, Uredbe (EU) br. 2019/2033 u poslovanju predmetne osobe.
(2) Politike iz stavka 1. ovoga članka moraju sadržavati najmanje način provedbe prijave iz stavka 1. ovoga članka, postupanje po njoj i osobu odnosno funkciju kojoj se takve nepravilnosti prijavljuju.
(3) Osoba definirana politikom iz stavka 2. ovoga članka dužna je primljene informacije čuvati kao povjerljive, a investicijsko društvo dužno je osigurati da se prijave iz stavka 1. ovoga članka provode poštujući načela poštenja, objektivnosti i nepristranosti, te zaštite osobnih podataka, kao i da radnik koji je prijavio eventualnu povredu propisa neće snositi nikakve negativne posljedice zbog takvog prijavljivanja.
(4) Investicijsko društvo ne smije radnika koji je podnio prijavu iz stavka 1. ovoga članka ni na koji način diskriminirati, dovoditi u nepovoljniji položaj u odnosu na druge radnike niti se takvo njegovo postupanje može smatrati kršenjem bilo kakvih ograničenja otkrivanja informacija koja su određena ugovorom, zakonom ili drugim propisom, te to ne može biti razlog za otkaz ugovora o radu ili drugog ugovora na temelju kojeg radnik radi.
(5) Na zahtjev Agencije investicijsko društvo dužno je dostaviti Agenciji obavijest o povredama ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 600/2014 i Uredbe (EU) br. 2019/2033 odnosno o prijavama iz stavka 1. ovoga članka, ako je takvih prijava bilo, za razdoblje i u roku koji odredi Agencija.
(6) Agencija zaprima obavijesti o povredama odnosno sumnji na povredu odredaba ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 600/2014 i Uredbe (EU) br. 2019/2033 u poslovanju investicijskog društva.
(7) Prilikom dostavljanja obavijesti iz stavka 5. ovoga članka Agencija će osigurati odgovarajuću zaštitu radnika koji je dostavio obavijest, u svrhu njegove zaštite od moguće diskriminacije ili drugih oblika dovođenja u nepovoljniji položaj odnosno pozivanja na odgovornost zbog otkrivanja navedenih podataka.
(8) Obraćanje radnika Agenciji zbog prijave mogućeg ili stvarnog kršenja odredbi ovoga Zakona, odredbi Uredbe (EU) br. 600/2014 i Uredbe (EU) br. 2019/2033 ili podnošenja Agenciji prijave o toj sumnji u dobroj vjeri, ne predstavlja opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.
(9) U slučaju spora oko stavljanja radnika u nepovoljniji položaj od drugih radnika radi obraćanja radnika zbog prijave mogućeg ili stvarnog kršenja odredbi ovoga Zakona, odredbi Uredbe (EU) br. 600/2014 i Uredbe (EU) br. 2019/2033 unutar institucije ili u dobroj vjeri podnošenja Agenciji prijave o toj sumnji, a što je dovelo do povrede nekog od prava radnika iz radnog odnosa, ako radnik učini vjerojatnim da je stavljen u nepovoljniji položaj i da mu je povrijeđeno neko od njegovih prava iz radnog odnosa, teret dokazivanja prelazi na poslodavca, koji mora dokazati da radnika nije stavio u nepovoljniji položaj od drugih radnika odnosno da mu nije povrijedio pravo iz radnog odnosa.
(10) Agencija će s osobnim podacima iz obavijesti iz stavka 5. odnosno 7. ovoga članka postupati u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka.
(11) Iznimno od stavka 10. ovoga članka, Agencija može podatke o osobi koja je Agenciji dostavila obavijest iz stavka 5. ovoga članka odnosno podatke o radniku koji je prijavio eventualnu povredu propisa iz stavka 8. ovoga članka proslijediti drugom tijelu ako je to nužno u svrhu provođenja istrage u kaznenom postupku ili za pokretanje drugih sudskih postupaka.
(12) Agencija će podatke iz stavka 4. ovoga članka odnosno iz stavka 5. ovoga članka dostaviti ESMA-i na njezin zahtjev.
(13) Agencija pravilnikom propisuje prihvat obavijesti iz stavka 7. ovoga članka i postupanje u vezi s dostavljenom obavijesti, s jasnim pravilima o povjerljivosti podataka o osobi koja je obavijest dostavila i osobi koja je navodno, u skladu s obavijesti, odgovorna za nezakonitost.
ODJELJAK 3. Vođenje i čuvanje poslovne dokumentacije
Opseg i način vođenja poslovne dokumentacije
(1) Investicijsko društvo dužno je voditi i čuvati evidencije i poslovnu dokumentaciju o svim uslugama, aktivnostima i transakcijama koje poduzima, pod uvjetima, na način i u opsegu propisanima ovim člankom, člancima 72. do 76. Uredbe (EU) br. 565/2017, Prilogom IV. Uredbe EU br. 2017/565, Uredbom (EU) br. 2019/2033 i pravilnikom Agencije iz članka 76. stavka 7. ovoga Zakona, a koji način Agenciji omogućuje obavljanje nadzornih ovlasti i poduzimanje primjerenih mjera propisanih ovim Zakonom, Uredbom (EU) br. 600/2014, Uredbom (EU) br. 596/2014, Uredbom (EU) br. 2019/2033 i pravilnicima donesenim na temelju njih.
(2) Evidencije i poslovna dokumentacija iz stavka 1. ovoga članka moraju biti vođene i sastavljene na način da su Agenciji dostatna za ocjenu pridržava li se investicijsko društvo svih obveza koje na temelju propisa iz stavka 1. ovoga članka ima prema klijentima ili potencijalnim klijentima te poštuje li odredbe koje se odnose na očuvanje integriteta tržišta.
(3) Evidencije iz stavka 1. ovoga članka obuhvaćaju, između ostalog, ugovornu dokumentaciju između investicijskog društva i klijenta, s utvrđenim pravima i obvezama stranaka i uvjetima po kojima investicijsko društvo pruža usluge klijentu. Prava i obveze ugovornih stranaka mogu biti sastavni dio drugih dokumenata ili propisa.
(4) Odredbe ovoga članka i članka 76. ovoga Zakona na odgovarajući način primjenjuju se i u odnosu na transakcije koje izvrši podružnica investicijskog društva sa sjedištem u drugoj državi članici.
(5) Investicijsko društvo dužno je kada vodi evidencije i poslovnu dokumentaciju koja sadržava osobne podatke, ovisno o ulozi voditelja ili izvršitelja obrade osobnih podataka, postupati u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (Tekst značajan za EGP) (SL L 119, 4. 5. 2016.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 2016/679).
(6) Investicijsko društvo ovlašteno je prikupljati, obrađivati, čuvati, dostavljati i upotrebljavati one osobne podatke koji su prema ovome Zakonu i drugim relevantnim propisima potrebni za obavljanje usluga i aktivnosti iz članka 5. ovoga Zakona, u skladu s ovim Zakonom, drugim relevantnim propisima, zakonom koji osigurava provedbu Uredbe (EU) br. 2016/679 i drugim primjenjivim propisima o zaštiti podataka.
(7) Investicijsko društvo ovlašteno je, u skladu s propisima iz stavka 6. ovoga članka, za obradu osobnog identifikacijskog broja ili drugog primjenjivog osobnog identifikatora koji jednoznačno označava klijenta, potencijalnog klijenta ili drugu ugovornu stranu u svrhu obavljanja usluga i aktivnosti iz članka 5. ovoga Zakona.
(8) U svrhu obavljanja usluga i aktivnosti iz članka 5. ovoga Zakona kada je to nužno za utvrđivanje identiteta ispitanika i za osiguranje točnosti podataka, investicijskom društvu dopuštena je obrada osobnih podataka prikupljanjem preslike odgovarajućeg identifikacijskog dokumenta i drugih javnih isprava koje izdaju nadležna državna tijela te kartice bankovnog računa bez vidljivog kontrolnog koda.
(9) Obrada iz stavka 8. ovoga članka vrši se uz primjenu odgovarajućih mjera zaštite prava i sloboda ispitanika te uz ograničavanje količine podataka sukladno svrsi koja se takvom obradom ostvaruje.
Ažuriranje i čuvanje poslovne dokumentacije
Članak 76.
(1) Investicijsko društvo dužno je organizirati poslovanje i ažurno sastavljati i voditi poslovnu dokumentaciju i druge administrativne ili poslovne evidencije na način koji omogućuje da se u svakom trenutku može provjeriti tijek pojedinog posla koji je poduzelo za svoj račun ili za račun klijenta.
(2) Investicijsko društvo dužno je svu dokumentaciju o poslovanju s pojedinim klijentom čuvati odvojeno od dokumentacije o poslovanju s drugim klijentima i dokumentacije o vlastitom poslovanju.
(3) Svu poslovnu dokumentaciju investicijsko društvo mora zaštititi od neovlaštenog pristupa i mogućih gubitaka u zapisu te čuvati na način koji osigurava trajnost zapisa.
(4) Investicijsko društvo dužno je najmanje pet godina po isteku godine u kojoj je bio sklopljen određeni posao odnosno pet godina po isteku poslovne godine u kojoj je raskinut ugovorni odnos s klijentom, čuvati svu dokumentaciju i podatke o svim poslovima s financijskim instrumentima koje je obavilo bilo za svoj račun bilo za račun klijenta.
(5) Sukladno propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka, investicijsko društvo osigurava čuvanje podataka u rokovima koji se određuju u skladu sa stavkom 4. ovoga članka, a nakon toga najmanje onoliko koliko su propisani zakonski rokovi zastare tražbina koji su definirani primjenjivim propisima. Investicijsko društvo određene podatke pohranjuje i u skladu s posebnim propisima kojima se uređuje obvezno razdoblje pohrane.
(6) Investicijsko društvo može iznimno, kada je to nužno kako bi se osigurala prava ispitanika ili zaštitili interesi zainteresiranih strana ili prava i interesi investicijskih društava ili trećih strana, produžiti rokove pohrane iz stavka 5. ovoga članka.
(7) Agencija pravilnikom detaljnije uređuje način vođenja, sadržaj i oblik evidencija iz članka 75. ovoga Zakona i ovoga članka.
Posebne odredbe o telefonskim razgovorima i elektroničkoj komunikaciji
Članak 77.
(1) Evidencije iz članka 76. ovoga Zakona obuhvaćaju, između ostalog, snimke telefonske komunikacije i elektroničku komunikaciju koja se odnosi na:
1. transakcije zaključene trgovanjem za vlastiti račun i
2. pružanje usluga koje se odnose na postupanje s nalozima klijenata, odnosno zaprimanje i prijenos te izvršavanje naloga klijenata.
(2) Obveza vođenja evidencija iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na telefonsku i elektroničku komunikaciju koja je uspostavljena kako bi rezultirala transakcijom iz stavka 1. točke 1. ili uslugom iz stavka 1. točke 2. ovoga članka, čak i ako ne dovede do zaključivanja tih transakcija ili do pružanja tih usluga.
(3) Investicijsko društvo dužno je poduzeti sve razumne korake za evidentiranje komunikacije iz stavaka 1. i 2. ovoga članka koja se vodi, šalje ili prima opremom koju investicijsko društvo osigurava zaposleniku ili drugoj relevantnoj osobi ili čiju je uporabu od strane zaposlenika ili druge relevantne osobe investicijsko društvo prihvatilo ili dopustilo.
Obveza izvještavanja klijenata o telefonskoj komunikaciji
Članak 78.
(1) Investicijsko društvo dužno je nove i postojeće klijente izvijestiti da se telefonska komunikacija ili razgovor između investicijskog društva i njegovih klijenata koji je doveo ili može dovesti do transakcija, snima.
(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka klijentu se može pružiti jednom, prije pružanja investicijskih usluga novom ili postojećem klijentu.
(3) Investicijsko društvo ne smije telefonski obaviti investicijske usluge i aktivnosti za klijenta kojeg nije unaprijed obavijestilo o snimanju međusobne komunikacije, ako se takve investicijske usluge i aktivnosti odnose na zaprimanje, prijenos i izvršavanje naloga klijenta.
(4) Odredbe ovoga članka ne onemogućavaju klijenta da zada nalog putem drugog trajnog medija kao što su pošta, faks, elektronička pošta ili dokumentacija naloga klijenta sačinjena na sastanku.
(5) Sadržaj relevantnog razgovora sa sastanka s klijentom u smislu stavka 4. ovoga članka može biti evidentiran tako da se o istome vodi pisani zapisnik ili bilješke. Takvi se nalozi smatraju jednakovrijednima onima zaprimljenim telefonom.
Politika o evidentiranju telefonske i elektroničke komunikacije
Članak 79.
(1) Investicijsko društvo dužno je usvojiti, implementirati i održavati učinkovitu pisanu politiku o evidentiranju komunikacije iz članka 77. ovoga Zakona, u skladu s uvjetima iz članka 76. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565.
(2) Investicijsko društvo dužno je poduzeti sve razumne korake kako bi spriječilo da zaposlenik ili ugovaratelj ostvari, uputi ili zaprimi relevantne telefonske razgovore i elektroničku komunikaciju opremom u privatnom vlasništvu koju investicijsko društvo ne može zabilježiti ili kopirati.
(3) Evidencija koja se čuva u skladu s člancima 75. do 78. ovoga Zakona daje se na zahtjev uključenim klijentima i čuva pet godina od dana kada je evidencija nastala.
(4) Agencija može u okviru svojih nadzornih ovlasti rješenjem naložiti čuvanje evidencija do sedam godina od dana kada je evidencija nastala.
ODJELJAK 4. Zaštita imovine klijenata
Zaštita financijskih instrumenata i novčanih sredstava klijenata
Članak 80.
(1) Kada investicijsko društvo drži financijske instrumente koji pripadaju klijentima, dužno je uspostaviti i primjenjivati odgovarajuće mjere za zaštitu prava vlasništva klijenta, posebno u slučaju insolventnosti investicijskog društva i sprječavanje korištenja financijskih instrumenata klijenta za vlastiti račun, osim u slučaju izričite suglasnosti klijenta.
(2) Kada investicijsko društvo drži novčana sredstva klijenata, dužno je poduzimati odgovarajuće mjere za zaštitu prava klijenata i, osim ako se radi o kreditnoj instituciji, sprječavanje korištenja tih sredstava klijenta za vlastiti račun.
(3) Investicijsko društvo ne smije s malim ulagateljem sklopiti ugovor o financijskom kolateralu s prijenosom prava vlasništva, u svrhu osiguranja ili pokrića sadašnjih ili budućih, stvarnih, uvjetnih ili mogućih obveza klijenata.
(4) Investicijsko društvo koje drži financijske instrumente ili novčana sredstva klijenta dužno je ispunjavati sljedeće uvjete:
1. voditi evidencije i račune na način da se u svakom trenutku i bez odgađanja mogu razlikovati imovina koju drži za jednog klijenta od imovine koju drži za bilo kojeg drugog klijenta i od svoje vlastite imovine
2. voditi evidencije i račune na način da se osigurava njihova točnost, a posebno one koje se odnose na financijske instrumente i novčana sredstva koja drže za klijente te na način da se te evidencije i računi mogu upotrijebiti za revizijski trag
3. redovito provoditi usklađivanja između svojih internih računa i evidencija te računa i evidencija trećih osoba kod kojih je ta imovina deponirana
4. poduzimati potrebne mjere kako bi se osiguralo da se svi financijski instrumenti klijenata koji su deponirani kod treće osobe u skladu s člankom 81. stavkom 1. ovoga Zakona, jasno razlikuju od financijskih instrumenata koji pripadaju investicijskom društvu i od financijskih instrumenata koji pripadaju toj trećoj osobi, tako da se vode na odvojenim računima u knjigama treće osobe ili na temelju drugih istovjetnih mjera kojima se postiže ista razina zaštite
5. poduzimati potrebne mjere kako bi se osiguralo da se novčana sredstva klijenata, koja su u skladu s člankom 81. stavkom 3. ovoga Zakona deponirana u središnjoj banci, kreditnoj instituciji ili banci kojoj je izdano odobrenje za rad u trećoj zemlji ili u kvalificiranom novčanom fondu, drže na računu ili računima koji se jasno razlikuju od svih računa na kojima se drže novčana sredstva koja pripadaju investicijskom društvu i
6. organizacijski se ustrojiti na odgovarajući način kako bi se rizik gubitka ili smanjenja imovine klijenta ili prava u vezi s tom imovinom, nastao kao rezultat zlouporabe imovine, prijevare, lošeg administriranja, neprimjerenog vođenja evidencije ili nemara, sveo na najmanju moguću mjeru.
(5) Ako zbog mjerodavnog zakonodavstva, uključujući posebno zakonodavstvo koje se odnosi na imovinu ili nesolventnost, investicijsko društvo ne može ispuniti uvjete iz stavka 4. ovoga članka, radi zaštite prava klijenata u svrhu ispunjavanja zahtjeva iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, dužno je uspostaviti mehanizme zaštite imovine klijenata u svrhu ispunjavanja ciljeva iz stavka 4. ovoga članka.
(6) Investicijsko društvo ne smije ugovoriti zalog, teret ili pravo prijeboja nad instrumentima ili novčanim sredstvima klijenta kojima se omogućuje da treća osoba raspolaže financijskim instrumentima ili novčanim sredstvima klijenta kako bi se naplatili dugovi koji se ne odnose na klijenta ili pružanje usluga klijentu, osim ako se to zahtijeva po pravu treće zemlje, pod uvjetima propisanim pravilnikom iz stavka 10. ovoga članka.
(7) Investicijska društva su dužna Agenciji i drugim nadležnim tijelima, stečajnim i sanacijskim upraviteljima omogućiti pristup svim podacima i evidencijama koje se odnose na financijske instrumente i novčana sredstva klijenata.
(8) Novac i financijski instrumenti klijenata nisu vlasništvo investicijskog društva, ne ulaze u imovinu društva, likvidacijsku i stečajnu masu niti mogu biti predmetom ovrhe u svezi s tražbinama prema investicijskom društvu.
(9) Novčana sredstva klijenata investicijskog društva koja su deponirana na računu kreditne institucije ne ulaze u imovinu, odnosno stečajnu ili likvidacijsku masu te kreditne institucije.
(10) Agencija pravilnikom detaljnije uređuje obveze investicijskog društva u vezi sa zaštitom imovine klijenata iz ovoga članka i članka 81. ovoga Zakona.
Deponiranje financijskih instrumenata i novčanih sredstava klijenata
Članak 81.
(1) Investicijsko društvo može deponirati financijske instrumente koje drži za račun klijenata na račun ili račune otvorene kod trećih osoba, pod uvjetom da društvo postupa pažnjom dobrog stručnjaka prilikom odabira, imenovanja i redovitih provjera treće osobe, kao i postupaka za držanje i pohranu navedenih financijskih instrumenata.
(2) Investicijsko društvo dužno je voditi računa o stručnosti i tržišnom ugledu treće osobe iz stavka 1. ovoga članka, kao i o svim uvjetima koji se odnose na držanje financijskih instrumenata, a koji bi mogli imati negativne učinke na prava klijenata, u skladu s odredbama članka 80. ovoga Zakona i pravilnikom iz članka 80. stavka 10. ovoga Zakona.
(3) Investicijska društvo je dužno, po primitku novčanih sredstava klijenta, ta sredstva bez odgode položiti na jedan ili više računa otvorenih kod trećih subjekata definiranim pravilnikom iz članka 80. stavka 10. ovoga Zakona, pod uvjetima propisanim ovim člankom i pravilnikom iz članka 80. stavka 10. ovoga Zakona.
(4) Investicijsko društvo, kada ne deponira novčana sredstva klijenta kod središnje banke, dužno je postupati pažnjom dobrog stručnjaka prilikom odabira, imenovanja i redovitih provjera kreditne institucije, banke ili novčanog fonda kod kojih su takva novčana sredstva deponirana, kao i kod ugovaranja uvjeta za deponiranje tih sredstava, pri čemu je dužno uzeti u obzir potrebu za diversifikacijom sredstava u skladu s pravilnikom iz stavka 5. ovoga članka.
(5) Kriteriji kojima se investicijsko društvo dužno voditi kod odabira subjekta iz stavka 3. ovoga članka detaljnije su propisani pravilnikom Agencije iz članka 80. stavka 10. ovoga Zakona.
(6) Obveza iz stavka 3. ovoga članka ne odnosi se na kreditnu instituciju u vezi s depozitima koje drži u smislu zakona kojim se uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija.
ODJELJAK 5. Algoritamsko trgovanje
Članak 82.
(1) Investicijsko društvo koje koristi algoritamsko trgovanje u smislu ovoga Zakona dužno je uspostaviti djelotvorne sustave i mjere za kontrolu rizika primjerene aktivnostima investicijskog društva u skladu s odredbama ovoga članka i Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2017/589 оd 19. srpnja 2016. o dopuni Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda kojima se utvrđuju organizacijski zahtjevi za investicijska društva koja se bave algoritamskim trgovanjem (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 2017/589).
(2) Sustavi i mjere iz stavka 1. ovoga članka moraju biti u potpunosti ispitani i pravilno nadzirani te u svakom trenutku osiguravati:
1. otpornost sustava trgovanja koje investicijsko društvo koristi
2. ugrađene primjerene pragove i ograničenja trgovanja i
3. sprječavanje slanja neispravnih naloga i rada sustava na način koji kreira ili doprinosi kreiranju neurednog tržišta.
(3) Sustavi i mjere iz stavka 1. ovoga članka moraju osiguravati da se sustavi za trgovanje ne koriste u svrhe suprotne Uredbi (EU) br. 596/2014 ili pravilima mjesta trgovanja s kojim su povezani.
(4) Investicijsko društvo iz stavka 1. ovoga članka dužno je osigurati da mjere i mehanizmi iz članka 55. ovoga Zakona na odgovarajući način adresiraju svaki poremećaj u sustavu za trgovanje, te da se evidencije i poslovna dokumentacija u vezi s algoritamskim trgovanjem vode na način kako je propisano člankom 75. ovoga Zakona.
(5) Investicijsko društvo iz stavka 1. ovoga članka dužno je pravodobno o korištenju algoritamskog trgovanja izvijestiti Agenciju i sva mjesta trgovanja na kojima koristeći algoritamsko trgovanje sudjeluje kao član ili sudionik.
(6) Investicijsko društvo iz stavka 1. ovoga članka dužno je voditi evidencije na redovitoj osnovi te na traženje Agencije dostavljati sljedeće podatke:
1. opis vrste strategija algoritamskog trgovanja
2. pojedinosti parametara trgovanja ili limita kojima je sustav podložan
3. opće načine ispunjavanja obveza i nadzora rizika u smislu obveza iz stavka 1. ovoga članka
4. pojedinosti testiranja sustava i
5. na zahtjev Agencije, dodatne podatke o sustavu.
(7) Agencija će podatke iz stavka 6. bez odgode na traženje dostaviti nadležnom tijelu matične države članice mjesta trgovanja na kojemu investicijsko društvo iz stavka 1. ovoga članka sudjeluje kao član ili sudionik koristeći algoritamsko trgovanje.
(8) Evidencije iz stavka 6. ovoga članka investicijsko društvo dužno je voditi na način koji omogućava Agenciji nadzor nad usklađenošću sa zahtjevima iz ovoga Zakona i Delegirane uredbe (EU) br. 2017/589.
(9) Kada se bavi tehnikom visokofrekventnog algoritamskog trgovanja, investicijsko društvo dužno je u odobrenom formatu čuvati točnu i vremenski sljedivu evidenciju svih svojih zadanih naloga, uključujući otkazane naloge, izvršene naloge, izložene ponude na mjestima trgovanja i na zahtjev iste dostavljati Agenciji.
Algoritamsko trgovanje i strategija održavanja tržišta
Članak 83.
(1) Investicijsko društvo algoritamsko trgovanje u smislu ovoga Zakona može koristiti u provođenju strategije održavanja tržišta samo ako ispunjava uvjete propisane ovim člankom i Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2017/578 оd 13. lipnja 2016. o dopuni Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća o tržištu financijskih instrumenata u pogledu regulatornih tehničkih standarda o utvrđivanju zahtjeva za ugovore o održavanju tržišta i sustave održavanja tržišta (Tekst značajan za EGP) (SL L 87, 31. 3. 2017.) (u daljnjem tekstu: Delegirana uredba (EU) br. 2017/578).
(2) U smislu ovoga članka i članka 300. ovoga Zakona investicijsko društvo koje koristi algoritamsko trgovanje provodi strategiju održavanja tržišta onda kada trgujući za vlastiti račun kao član ili sudionik jednog ili više mjesta trgovanja objavljuje obvezujuće istodobne ponude na kupnju i prodaju jednog ili više financijskih instrumenata usporedive veličine i po konkurentnim cijenama na jednom ili više mjesta trgovanja, pružajući likvidnost na redovnoj i učestaloj osnovi cijelom tržištu.
(3) Uzimajući u obzir likvidnost, opseg i svojstva pojedinog tržišta i značajke financijskih instrumenata kojima se na tom tržištu trguje, investicijsko društvo iz stavka 2. ovoga članka dužno je:
1. osim u iznimnim, posebno predviđenim okolnostima, redovito i na predvidivoj osnovi pružati likvidnost na mjestu trgovanja, na način da održava tržište neprekidno tijekom određenog dijela vremena trgovanja mjesta trgovanja
2. s mjestom trgovanja sklopiti pisani ugovor kojim su minimalno propisane obveze investicijskog društva iz točke 1. ovoga stavka i
3. uspostaviti djelotvorne sustave i kontrole koje osiguravaju da se obveze iz ugovora iz točke 2. ovoga stavka trajno ispunjavaju.
Izravni elektronički pristup mjestu trgovanja
Članak 84.
(1) Investicijsko društvo putem svoga sustava može klijentima omogućiti izravan elektronički pristup mjestu trgovanja samo ako su ispunjeni uvjeti iz ovoga članka i Delegirane uredbe (EU) br. 2017/589.
(2) Investicijsko društvo koje putem svoga sustava omogućuje klijentima izravan elektronički pristup mjestu trgovanja dužno je uspostaviti djelotvorne sustave i kontrolne mehanizme koji:
1. osiguravaju ispravnu procjenu primjerenosti klijenta koji koristi uslugu, te odgovarajuću kontrolu te procjene
2. onemogućuju klijentu da prekorači primjerene, unaprijed postavljene pragove trgovanja i ograničenja kredita za trgovanje
3. osiguravaju primjeren nadzor trgovanja klijenata koji tu uslugu koristi i
4. sprječavaju da putem sustava izravnog elektroničkog pristupa dođe do trgovanja koje predstavlja rizik za samo investicijsko društvo, stvara ili doprinosi stvaranju neurednog tržišta, koje bi moglo biti suprotno Uredbi (EU) br. 596/2014 ili pravilima mjesta trgovanja.
(3) O činjenici da svojim klijentima omogućuje izravan elektronički pristup mjestu trgovanja investicijsko društvo dužno je pravodobno izvijestiti Agenciju i mjesto trgovanja na kojemu omogućuje izravan elektronički pristup.
(4) Investicijsko društvo iz stavka 3. ovoga članka dužno je osigurati da se evidencije i poslovna dokumentacija u vezi s izravnim elektroničkim pristupom vode na način kako je propisano člankom 75. ovoga Zakona.
(5) Investicijsko društvo iz stavka 3. ovoga članka dužno je Agenciji dostavljati podatke o sustavima i mjerama iz stavka 2. ovoga članka na redovitoj osnovi u skladu s pravilnikom iz stavka 10. ovoga članka te na traženje Agencije.
(6) Agencija će podatke iz stavka 5. ovoga članka bez odgode dostaviti nadležnom tijelu matične države članice mjesta trgovanja na kojemu investicijsko društvo iz stavka 3. ovoga članka sudjeluje kao član ili sudionik omogućuje izravan elektronički pristup.
(7) Investicijsko društvo koje omogućuje izravan elektronički pristup dužno je osigurati da klijenti tu mogućnost koriste u skladu sa uvjetima ovoga Zakona i pravilnicima donesenim na temelju njega i pravilima mjesta trgovanja.
(8) Obveza iz stavka 7. ovoga članka podrazumijeva nazor transakcija koje klijenti zaključuju putem izravnog elektroničkog pristupa u svrhu otkrivanja kršenja pravila mjesta trgovanja, neurednih uvjeta trgovanja ili ponašanja koje može predstavljati zlouporabu tržišta o kojemu bez odgode treba izvijestiti Agenciju.
(9) Investicijsko društvo je dužno s klijentom kojemu omogućuje izravan elektronički pristup mjestu trgovanja sklopiti pisani ugovor o temeljnim pravima i obvezama koje proizlaze iz te usluge u kojemu je jasno naznačeno da odgovornost za pridržavanje obveza propisanim ovim Zakonom i pravilnicima ostaje na investicijskom društvu.
(10) Agencija pravilnikom detaljnije propisuje učestalost dostave, sadržaj i opseg podataka iz stavka 5. ovoga članka.
Posebne odredbe vezano za usluge poravnanja
Članak 85. (NN 17/20)
(1) Investicijsko društvo koje kao član poravnanja usluge poravnanja osim svojim klijentima nudi i drugim osobama dužno je uspostaviti djelotvorne sustave i oblike kontrole koje osiguravaju da se usluge poravnanja pružaju samo osobama koje su primjerene i koje ispunjavaju jasno postavljene kriterije, te da se njima nameću zahtjevi sa svrhom smanjenja rizika za investicijsko društvo i tržište.
(2) Investicijsko društvo iz stavka 1. ovoga članka dužno je sa osobom kojoj nudi usluge poravnanja sklopiti pisani ugovor kojim se uređuju temeljna međusobna prava i obveze te ga dostaviti Agenciji na zahtjev.
(3) Investicijsko društvo iz stavka 1. ovog članka dužno je primjenjivati odredbe Delegirane uredbe Komisije (EU) 2017/589 od 19. srpnja 2016. o dopuni Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda kojima se utvrđuju organizacijski zahtjevi za investicijska društva koja se bave algoritamskim trgovanjem (SL L 87, 31. 3. 2017.), a koje se odnose na usluge poravnanja.
POGLAVLJE III. UVJETI POSLOVANJA I ZAŠTITA INTERESA KLIJENATA INVESTICIJSKOG DRUŠTVA
ODJELJAK 1. Opća pravila poslovnog ponašanja
Postupanje u najboljem interesu klijenta
i čuvanje povjerljivih podataka
Članak 86.
(1) Investicijsko društvo dužno je tijekom pružanja investicijskih i pomoćnih usluga postupati u najboljem interesu klijenata, korektno i u skladu s pravilima struke.
(2) Investicijsko društvo dužno je prilikom pružanja investicijskih i pomoćnih usluga postupati u skladu s odredbama ovoga poglavlja.
(3) Investicijsko društvo dužno je osigurati da način utvrđivanja primanja ili procjene radnog učinka relevantnih osoba nisu u sukobu s obvezom iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Investicijsko društvo ne smije ustrojiti mehanizme putem kojih bi primicima od rada, prodajnim ciljevima ili na drugi način relevantnu osobu potaknulo da malom ulagatelju ponudi određeni financijski instrument ako mu može ponuditi financijski instrument koji bi bolje zadovoljio potrebe klijenata.
(5) Relevantne osobe investicijskog društva dužne su čuvati podatke o klijentima, o stanju i prometu na računima klijenata, uslugama koje pružaju klijentima, kao i druge podatke i činjenice za koje saznaju u svezi s pružanjem investicijskih usluga i obavljanjem investicijskih aktivnosti i, kada je primjereno, pomoćnih usluga. Ovi se podaci smatraju poslovnom tajnom, a navedene osobe ne smiju ih koristiti, osim prilikom i u svezi s pružanjem investicijskih i pomoćnih usluga i obavljanja investicijskih aktivnosti, odavati trećima niti omogućavati trećima njihovo korištenje.
(6) Podaci iz stavka 5. ovoga članka ne predstavljaju poslovnu tajnu kada ih u izvršavanju svojih nadzornih i drugih javnih ovlasti u skladu s ovim ili drugim zakonom zahtijevaju Agencija, uređeno tržište, pravosudna i upravna tijela ili kada njihovo objavljivanje odobri klijent.
ODJELJAK 2. Podaci o uslugama, instrumentima, troškovima i naknadama
Opći zahtjevi za prikaz podataka
Članak 87. (NN 83/21)
(1) Svi podaci koje investicijsko društvo pruža klijentu ili potencijalnom klijentu, uključujući promidžbenu komunikaciju, moraju biti korektni, jasni i ne smiju dovoditi u zabludu, pri čemu promidžbena komunikacija mora biti jasno prepoznatljiva kao takva.
(2) Smatra se da su podaci korektni, jasni i ne dovode u zabludu ako su sastavljeni u skladu s uvjetima iz članka 44. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565.
(3) Investicijsko društvo dužno je klijentu ili potencijalnom klijentu sve informacije koje mu je dužan dostaviti prema ovome Zakonu dostaviti u elektroničkom obliku.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, ako je klijent ili potencijalni klijent mali ulagatelj ili potencijalni mali ulagatelj koji je zatražio primitak informacija u papirnatom obliku, investicijsko društvo dužno je takvom klijentu ili potencijalnom klijentu podatke dostaviti bez naknade u papirnatom obliku.
(5) O mogućnosti iz stavka 4. ovoga članka investicijsko društvo dužno je prethodno obavijestiti malog ulagatelja odnosno potencijalnog malog ulagatelja.
Podaci koji se daju prije pružanja usluge
Članak 88. (NN 83/21)
(1) Investicijsko društvo dužno je klijentu odnosno potencijalnom klijentu pravodobno, prije pružanja investicijske ili pomoćne usluge, pružiti primjereni opseg podataka iz ovoga članka i članaka 46. do 50. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565 u obliku razumljivom i prilagođenom osobi kojoj su ti podaci namijenjeni, tako da klijent ili potencijalni klijent može u razumnim okvirima shvatiti vrstu i rizike investicijskih usluga i specifičnih vrsta financijskih instrumenata koji mu se nude te tako donijeti odluke o ulaganjima na temelju tih podataka.
(2) Podaci iz stavka 1. obuhvaćaju:
1. podatke iz članka 46. stavka 1. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565
2. podatke iz članka 47. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565 o investicijskom društvu i uslugama koje ono pruža, primjenjive u odnosu na uslugu koju pruža
3. podatke iz članka 48. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565 o financijskim instrumentima i investicijskim strategijama koje društvo predlaže, a koji moraju uključivati primjerene upute i upozorenja o rizicima ulaganja u te instrumente ili odabira određene investicijske strategije, te naznaku jesu li financijski instrumenti namijenjeni profesionalnim ili malim ulagateljima, uzimajući u obzir i utvrđeno ciljano tržište iz članka 64. i 65. ovoga Zakona
4. podatke o zaštiti imovine klijenata iz članka 49. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565
5. podatke o mjestima izvršenja naloga i
6. podatke iz članka 50. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565 o troškovima, naknadama i povezanim izdacima, koji moraju uključivati podatke o cijenama i troškovima investicijskih i pomoćnih usluga, uključujući cijenu savjetovanja, te ako je primjenjivo, troškove preporučenih ili reklamiranih financijskih instrumenata, podatke o mogućnostima i načinima plaćanja, uključujući i podatke o mogućnostima primanja uplata od trećih osoba.
(3) Podaci o svim troškovima i naknadama iz točke 6. stavka 2. ovoga članka, uključujući troškove i izdatke vezane uz investicijske usluge i financijske instrumente, a koji nisu uzrokovani realizacijom povezanog tržišnog rizika, prikazuju se agregirano u skladu s člankom 50. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565 kako bi se klijentu omogućilo razumijevanje ukupnog troška i kumulativnog učinka tog troška na povrat ulaganja, te se pojedinačno razlažu na zahtjev klijenta. Ako je to primjereno, a u skladu s odredbama članka 50. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565 ti podaci se klijentu pružaju na redovnoj osnovi, najmanje jednom godišnje, tijekom vijeka trajanja ulaganja.
(4) Ako se investicijska usluga nudi kao dio financijskog proizvoda koji je već uređen propisima prava Europske unije o kreditnim institucijama i potrošačkim kreditima u vezi sa zahtjevima pružanja podataka, ta usluga ne podliježe dodatno obvezama utvrđenima u stavcima 1. do 3. ovoga članka i članku 87. ovoga Zakona.
(5) Kada je ugovor o kupnji ili prodaji financijskog instrumenta sklopljen korištenjem sredstva komunikacije na daljinu kojim se sprječava prethodno dostavljanje informacija o troškovima i naknadama, investicijsko društvo može pružiti informacije o troškovima i naknadama bilo u elektroničkom obliku bilo u papirnatom obliku, ako to zatraži mali ulagatelj, bez nepotrebne odgode nakon zaključivanja transakcije, ako su ispunjena oba sljedeća uvjeta:
1. investicijsko društvo klijentu je dalo mogućnost odgode transakcije do trenutka kad klijent primi informacije i
2. klijent je pristao primiti informacije bez nepotrebne odgode nakon izvršenja transakcije.
(6) Investicijsko društvo dužno je u slučaju iz stavka 5. ovoga članka klijentu pružiti mogućnost primanja informacija o troškovima i naknadama telefonom prije izvršenja transakcije.
Dodatni uvjeti u vezi s investicijskim savjetovanjem
Članak 89.
(1) Kada investicijsko društvo pruža uslugu investicijskog savjetovanja, osim podataka iz članka 88. ovoga Zakona pravodobno, prije pružanja usluge, klijentu je dužno priopćiti i sljedeće podatke:
1. smatra li se investicijsko savjetovanje neovisnim u smislu ovoga Zakona i zašto, te vrstu i prirodu primjenjivih ograničenja
2. temelji li se investicijsko savjetovanje koje se nudi na širokoj ili ograničenoj analizi različitih vrsta financijskih instrumenata, uz posebnu naznaku ako je raspon analiziranih vrsta financijskih instrumenata ograničen na financijske instrumente koje izdaju ili nude subjekti povezani s investicijskim društvom ili oni koji su s njim na drugi način pravno ili gospodarski povezani putem ugovornih odnosa koji su takve naravi da predstavljaju rizik narušavanja neovisnosti savjetovanja i
3. dostavlja li investicijsko društvo klijentu periodičke procjene primjerenosti preporučenih financijskih instrumenata za klijenta.
(2) Podaci iz stavka 1. ovoga Zakona moraju sadržavati sve elemente propisane člankom 52. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565.
Dodatni uvjeti u vezi s neovisnim investicijskim savjetovanjem
Članak 90.
(1) Kada investicijsko društvo u skladu s člankom 89. ovoga Zakona klijentu priopći da je investicijsko savjetovanje koje nudi neovisno dužno je, u skladu s člankom 53. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565, definirati i implementirati postupak koji osigurava:
1. da su investicijski ciljevi klijenta primjereno postignuti, na način da analiza obuhvaća dovoljno širok raspon raspoloživih financijskih instrumenata, dovoljno raznolikih s obzirom na vrstu, izdavatelje, osobe koje ih na tržištu nude i
2. da izbor financijskih instrumenata nije ograničen na financijske instrumente koje izdaje ili nudi subjekt povezan s investicijskim društvom ili koji je s njim na drugi način pravno ili gospodarski povezan putem ugovornih odnosa koji su takve naravi da predstavljaju rizik narušavanja neovisnosti savjetovanja koje se nudi.
(2) Ako investicijsko društvo nije u mogućnosti ispuniti uvjete iz stavka 1. ovoga članka i stavka 1. članka 53. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565 ne smije se predstavljati kao neovisno u odnosu na uslugu koju pruža.
(3) Ako investicijsko društvo nudi i jednu i drugu vrstu investicijskog savjetovanja, dužno je pridržavati se uvjeta iz članka 53. stavka 3. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565.
ODJELJAK 3. Dodatni poticaji
Opseg primjene dodatnih poticaja
Članak 91.
(1) U smislu ovoga Zakona dodatni poticaji su naknade, provizije, novčane ili nenovčane koristi povezane s uslugama koje se pružaju klijentu, a koje investicijsko društvo daje ili prima od treće osobe ili osobe koja djeluje za račun treće osobe.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, dodatnim poticajima se ne smatraju plaćanja koja omogućuju ili su nužna za pružanje investicijske usluge, kao što su troškovi skrbništva, namire i izvršenja, regulatorne i zakonske naknade, a koja po svojim obilježjima ne ugrožavaju obvezu investicijskog društva da djeluje korektno, pravedno, u skladu s pravilima struke i u skladu s najboljim interesima klijenta.
(3) Investicijsko društvo dodatne poticaje može dati ili primiti jedino ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. dodatni poticaj osmišljen je kako bi se poboljšala kvaliteta povezane usluge koja se pruža klijentu
2. dodatni poticaj ne ugrožava obvezu investicijskog društva da postupa u najboljem interesu klijenta, korektno i u skladu s pravilima struke i
3. klijentu je prije pružanja usluge jasno, na cjelovit točan i razumljiv način priopćeno da postoji dodatni poticaj vezan uz određenu uslugu, prirodu i iznos ili količinu dodatnih poticaja, a ako iznos ili količinu nije moguće utvrditi, način utvrđivanja dodatnog poticaja.
(4) Ako je primjereno, investicijsko društvo obavještava klijenta o mehanizmima za prijenos naknade, provizije, novčane ili nenovčane povoljnosti klijentu a koje su primljene u vezi s pružanjem investicijskih ili pomoćnih usluga.
(5) Ako se dodatni poticaji daju ili primaju suprotno odredbama ovoga članka i članaka 92. do 94. ovoga Zakona smatrat će se da investicijsko društvo ne upravlja sukobima interesa u skladu s odredbama ovoga Zakona te da ne postupa u najboljem interesu klijenta.
(6) Agencija pravilnikom detaljnije propisuje:
1. kriterije za utvrđivanje ispunjavanja uvjeta iz članka 92. stavka 1. ovoga Zakona
2. način i rokove vođenja evidencija iz članka 92. stavka 4. ovoga Zakona
3. način i rokove izvještavanja klijenata o dodatnim poticajima iz članka 92. stavka 5. i članka 93. stavka 4. ovoga Zakona
4. manje nenovčane povoljnosti iz članka 93. stavka 4. ovoga Zakona i
5. obveze postupanja investicijskog društva vezano za utvrđivanje proračuna za istraživanje i naplatu naknade za istraživanja koja se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju dodatnim poticajima.
Uvjeti poboljšanja kvalitete usluge
Članak 92.
(1) Smatra se da su naknada, provizija ili nenovčana korist osmišljene radi poboljšanja kvalitete relevantne usluge klijentu ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. opravdana je pružanjem dodatne usluge ili usluge više razine relevantnom klijentu, proporcionalno razini primljenog poticaja
2. ako se radi o poticaju koji koristi izravno društvu, njegovim dioničarima ili zaposlenicima, mora istodobno postojati izravna korist za relevantnog klijenta i
3. ako se radi o tekućem poticaju, on mora biti opravdan pružanjem trajne koristi klijentu.
(2) Nedopuštene su naknade, provizije ili nenovčane koristi koje su uzrok pristranog ili narušenog pružanja relevantne usluge klijentu.
(3) Uvjeti iz stavka 1. moraju biti ispunjeni sve dok investicijsko društvo plaća ili naplaćuje naknade i provizije odnosno pruža ili uživa nenovčanu korist.
(4) Investicijsko društvo je dužno voditi evidencije o svim naknadama, provizijama i nenovčanim koristima koje je investicijsko društvo zaprimilo od treće osobe u vezi s pružanjem investicijskih ili pomoćnih usluga na način i u rokovima propisanima pravilnikom Agencije.
(5) U vezi sa svakim plaćanjem ili naplaćivanjem od treće osobe te svakom pruženom ili stečenom nenovčanom koristi od treće osobe investicijsko društvo dužno je klijentu pružiti odgovarajuće podatke u skladu sa člankom 88. ovoga Zakona, člankom 50. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565 i pravilnikom Agencije iz članka 91. stavka 6. ovoga Zakona
(6) Tijekom razdoblja u kojemu investicijsko društvo daje ili prima dodatne poticaje vezano na usluge koje pruža klijentima, dužno je najmanje jednom godišnje svakog klijenta posebno izvijestiti o ukupnom iznosu ili količini primljenih dodatnih poticaja, osim onih iz članka 91. stavka 2. ovoga Zakona.
(7) Ako u distribucijskom kanalu sudjeluje više investicijskih društava, svako investicijsko društvo koje pruža investicijske ili pomoćne usluge dužno je ispunjavati svoje obveze objave koje ima u odnosu na svoje klijente.
Poticaji povezani s upravljanjem portfeljem i neovisnim investicijskim savjetovanjem
Članak 93. (NN 83/21)
(1) Kada investicijsko društvo u skladu s člancima 89. i 90. ovoga Zakona pruži neovisno investicijsko savjetovanje te kada pruža uslugu iz članka 5. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, ne smije prihvaćati niti zadržavati dodatne poticaje u odnosu na te usluge.
(2) Ako investicijsko društvo u slučaju iz stavka 1. ovoga članka primi dodatni poticaj, dužan je prenijeti isti klijentu u cijelosti.
(3) Investicijsko društvo dužno je donijeti i primjenjivati politiku koja osigurava da se dodatni poticaji zaprimljeni u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka prenesu klijentu te da se klijenta o tome na odgovarajući način obavijesti.
(4) Zabrana iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na manje nenovčane koristi koje ispunjavaju uvjete iz pravilnika Agencije iz članka 91. stavka 6. ovoga Zakona, a mogu poboljšati kvalitetu usluge pružene klijentu te su po opsegu i prirodi takve da se ne može smatrati da ugrožavaju obvezu investicijskog društva da djeluje u najboljem interesu klijenta, pod uvjetom da se jasno priopće klijentu u skladu sa stavkom 5. ovoga članka i pravilnikom Agencije iz članka 91. stavka 6. ovoga Zakona.
(5) Investicijsko društvo dužno je o manjim nenovčanim koristima iz stavka 4. ovoga članka klijenta izvijestiti pravodobno, prije pružanja relevantnih investicijskih ili pomoćnih usluga.
Poticaji povezani s istraživanjem
Članak 94. (NN 83/21)
(1) U smislu ovoga članka, pojam istraživanje odnosi se na materijal za istraživanje ili usluge koje se odnose na jedan ili više financijskih instrumenata ili drugu imovinu, izdavatelje ili potencijalne izdavatelje financijskih instrumenata ili materijal za istraživanje ili usluge koje su usko povezane s posebnom industrijom ili tržištem tako da pružaju informacije o financijskim instrumentima, imovini ili izdavateljima unutar te industrije ili tržišta.
(2) Istraživanje iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća i materijal ili usluge u okviru kojih se izričito ili implicitno preporučuje ili predlaže investicijska strategija i daje obrazloženo mišljenje o sadašnjoj ili budućoj vrijednosti ili cijeni takvih instrumenata ili imovine, ili pak sadrže analizu i originalne uvide i zaključke na temelju novih ili postojećih informacija koji bi se mogli upotrijebiti za informiranje o investicijskoj strategiji i biti relevantni i u stanju dodati vrijednost odlukama koje investicijsko društvo donosi u ime klijenata kojima se to istraživanje naplaćuje.
(3) Kada treće osobe investicijskom društvu koje upravlja portfeljima ili pruža druge investicijske ili pomoćne usluge klijentima pruža istraživanje, to se istraživanje neće smatrati dodatnim poticajem u smislu ovoga Zakona, ako je pruženo u zamjenu za:
1. izravna plaćanja za koje se investicijsko društvo koristi vlastitim sredstvima ili
2. plaćanja preko zasebnog računa za istraživanja koji je pod kontrolom investicijskog društva, uz uvjet da su u vezi s vođenjem računa ispunjeni uvjeti iz pravilnika Agencije iz članka 91. stavka 6. ovoga Zakona.
(4) Ako se koristi računom za istraživanja iz stavka 1. točke 2. ovoga članka, investicijsko društvo dužno je klijentu pružiti sljedeće podatke detaljnije propisane pravilnikom Agencije iz članka 91. stavka 6. ovoga Zakona:
1. prije nego što se klijentu pruži investicijska usluga, podatke o iznosu proračuna za istraživanje i procijenjenom iznosu naknade za istraživanje koja će se zaračunati svakom klijentu i
2. godišnje podatke o ukupnim troškovima koji su im nastali zbog istraživanja koje provodi treća osoba.
(5) U smislu ovoga članka, istraživanje obuhvaća investicijsko istraživanje u smislu članka 36. stavka 1. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565 i svaki materijal ili uslugu koja se odnosi na jedan ili više financijskih instrumenata, drugu imovinu, izdavatelja ili potencijalnog izdavatelja financijskih instrumenata, a koja sadrži implicitnu ili eksplicitnu preporuku ili sugestiju o investicijskoj strategiji i potkrijepljeno mišljenje o trenutnoj ili budućoj vrijednosti ili cijeni tih instrumenata ili imovine.
(6) Kada treća osoba pruža istraživanja investicijskom društvu koje upravlja portfeljem ili pruža druge ili investicijske ili pomoćne usluge klijentima, smatra se da su u odnosu na te poticaje ispunjeni uvjeti iz stavaka 3. do 5. ovoga članka ako su kumulativno ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. istraživanje se odnosi na izdavatelje koji nisu premašili tržišnu kapitalizaciju od 1 milijarde eura tijekom razdoblja od 36 mjeseci prije pružanja usluga istraživanja, kako je izraženo kotacijom na kraju godine ili vlastitim kapitalom za financijske godine kada nisu bila uvrštena
2. ako su prije pružanja usluga izvršavanja naloga ili istraživanja investicijsko društvo i pružatelj usluga istraživanja sklopili sporazum kojim se utvrđuje koji se dio kombiniranih naknada ili zajedničkog plaćanja za usluge izvršavanja naloga i istraživanje može pripisati istraživanju i
3. ako je investicijsko društvo obavijestilo klijenta o zajedničkim plaćanjima za usluge izvršavanja naloga i istraživanje koja su isplaćena trećim stranama koje pružaju usluge istraživanja.
Poticaji vezani za paket proizvoda
Članak 95.
(1) Kada investicijsko društvo investicijsku uslugu nudi zajedno s drugom uslugom ili proizvodom kao dio paketa ili kao uvjet za isti ugovor ili paket, investicijsko društvo dužno je izvijestiti klijenta o tome je li moguće kupiti različite dijelove odvojeno, te za svaki dio daje posebni prikaz troškova i naknada.
(2) Ako je vjerojatno da će se rizici koji proizlaze iz ugovora ili paketa iz stavka 1. ovoga članka ponuđenog malom ulagatelju razlikovati od rizika povezanih s pojedinom komponentom, investicijsko društvo dužno je pružiti odgovarajući opis različitih komponenata ugovora ili paketa i načina na koji njihovo uzajamno djelovanje utječe na rizik.
ODJELJAK 4. Kadrovski uvjeti za pružanje usluga
Opći kadrovski uvjeti
Članak 96.
(1) Osim što je investicijsko društvo u svakom trenutku dužno ispunjavati organizacijske uvjete kako je propisano ovim Zakonom, investicijsko društvo koje pruža investicijske usluge dužno je u svakom trenutku imati na raspolaganju dostatan broj osoba koje raspolažu potrebnim znanjima i kvalifikacijama koje osiguravaju postupanje u najboljem interesu klijenata, s obzirom na opseg poslovanja, usluge i aktivnosti koje obavlja i u odnosu na koje instrumente i/ili investicijske proizvode u odnosu na koje se usluge i aktivnosti obavljaju.
(2) Znanja i kvalifikacije iz stavka 1. ovoga članka moraju imati zaposlenici investicijskog društva i druge fizičke osobe koje u ime ili za račun investicijskog društva, neovisno o organizacijskoj strukturi društva i radnom mjestu ili zaduženjima pojedine osobe u sklopu investicijskih usluga i aktivnosti koje društvo obavlja, obavljaju sljedeće poslove:
1. informiraju ili sudjeluju u informiranju klijenata ili potencijalnih klijenata o financijskim instrumentima, investicijskim i pomoćnim uslugama društva ili klijente savjetuju u odnosu na usluge i aktivnosti društva
2. izvršavaju ili prenose na izvršenje naloge klijenata ili trguju za račun društva
3. pružaju investicijske savjete klijentima ili donose investicijske odluke u sklopu usluge upravljanja portfeljem.
(3) Osim za poslove iz stavka 1. ovoga članka, odgovarajuća znanja i kvalifikacije moraju imati i osobe koje u skladu s uspostavljenim linijama odgovornosti u organizacijskoj strukturi investicijskog društva neposredno nadziru rad osoba iz stavka 2. ovoga članka.
Ovlaštene osobe
Članak 97.
(1) Poslove iz članka 96. stavka 2. ovoga Zakona mogu obavljati samo osobe koje u skladu s pravilnikom iz članka 99. stavka 6. ovoga Zakona imaju primjerene kvalifikacije i radno iskustvo primjereno poslu koje obavljaju.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, poslove iz članka 96. stavka 2. ovoga Zakona mogu obavljati i osobe koje nemaju primjernu kvalifikaciju ili radno iskustvo, ako su u odnosu na te osobe ispunjeni uvjeti iz članka 98. stavka 4. ovoga Zakona, detaljnije propisani pravilnikom iz članka 99. stavka 6. ovoga Zakona.
(3) Investicijsko društvo je dužno osigurati da su osobe iz članka 96. stavka 1. ovoga Zakona upoznate s politikama i procedurama koje je investicijsko društvo ustrojilo kako bi osiguralo postupanje u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Obveze investicijskog društva u odnosu na kadrovske uvjete za pružanje usluga
Članak 98.
(1) Investicijsko društvo dužno je osigurati da samo osobe iz članka 97. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona obavljaju poslove iz članka 96. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona.
(2) Investicijsko društvo je dužno u skladu s pravilnikom iz članka 99. stavka 6. ovoga Zakona voditi registar ovlaštenih osoba iz članka 97. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona.
(3) Investicijsko društvo je dužno uspostaviti sustav obrazovanja osoba iz članka 96. stavka 1. ovoga članka, primjeren kompleksnosti i opsegu poslova koje te osobe obavljaju, u skladu s pravilnikom iz članka 99. stavka 6. ovoga Zakona.
(4) Investicijsko društvo je dužno uspostaviti učinkovit sustav nadzora nad obavljanjem poslova iz članka 96. stavka 2. ovoga Zakona i poduzimati odgovarajuće mjere u slučaju neispunjavanja uvjeta propisanih ovim Zakonom i pravilnikom iz članka 99. stavka 6. ovoga Zakona.
Priznate kvalifikacije
Članak 99.
(1) Agencija za svaki posao iz članka 96. stavka 2. ovoga Zakona propisuje minimalne kvalifikacije, kompetencije i potrebno radno iskustvo.
(2) Agencija je ovlaštena provoditi stručne ispite za provjeru znanja i stjecanje kvalifikacija za obavljanje poslova iz članka 96. stavka 2. ovoga Zakona.
(3) Kao kvalifikaciju ili dio kvalifikacije iz stavka 2. ovoga članka Agencija može priznati i kvalifikacije, certifikate, ispite ili druge stručne potvrde znanja koje izdaje druga osoba ili udruženje ako iste osiguravaju standard znanja barem na razini kvalifikacija iz stavka 1. ovoga članka, u skladu s minimalnim setom kompetencija iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Agencija ažurirani popis priznatih kvalifikacija za poslove iz članka 96. stavka 2. ovoga Zakona objavljuje na svojim internetskim stranicama.
(5) Agencija je ovlaštena provoditi nadzor nad primjenom odredbi iz ovoga odjeljka.
(6) Agencija pravilnikom detaljnije propisuje:
1. kategorije osoba i poslova iz članka 96. stavka 2. ovoga Zakona
2. kriterije za ispunjavanje uvjeta iz članka 97. ovoga Zakona pod kojima se mogu obavljati poslovi iz članka 96. ovoga Zakona
3. obveze investicijskog društva iz članka 98. ovoga Zakona u odnosu na način vođenja i sadržaj registra, sadržaj i način obavljanja obrazovanja i način obavljanja nadzora nad primjenom odredbi iz ovoga odjeljka
4. minimalne kvalifikacije, kompetencije i radno iskustvo iz stavka 1. ovoga članka i
5. postupak priznavanja stručnih kvalifikacija iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.
(7) Agencija pravilnikom detaljnije propisuje način provođenja stručnih ispita iz stavka 2. ovoga članka.
1. Pravilnik o kvalifikacijama i kadrovskim uvjetima za pružanje investicijskih usluga
ODJELJAK 5. Razvrstavanje klijenata
Kategorije klijenata
Članak 100.
(1) Investicijsko društvo dužno je svoje klijente s obzirom na njihovo znanje, iskustvo, financijsku situaciju i ulagačke ciljeve, razvrstati na male i profesionalne ulagatelje.
(2) Investicijsko društvo dužno je donijeti i primjenjivati pisane interne politike i postupke za razvrstavanje klijenata iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Mali ulagatelj je klijent investicijskog društva koji u skladu s odredbama ovoga Zakona ne ispunjava kriterije za profesionalnog ulagatelja.
(4) Investicijsko društvo je obvezno, prije no što mu prvi put pruži investicijsku uslugu ili pomoćnu uslugu iz članka 5. ovoga Zakona, s klijentom u pisanom obliku na papiru ili na drugom trajnom mediju sklopiti osnovni ugovor kojim se uređuju njihova osnovna međusobna prava i obveze.
(5) Odredba stavka 4. ovoga članka ne odnosi se na pružanje investicijske usluge iz članka 5. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona, osim ako se u svezi s tom uslugom ne provodi periodička procjena primjerenosti financijskih instrumenata.
(6) Ugovor iz stavka 4. ovoga članka obvezno uključuje elemente propisane člankom 58. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565.
(7) Na sklapanje i raskid ugovora iz članka 4. ovoga Zakona putem trajnog medija, kao i prava i obveze koje iz istoga proizlaze za klijenta i za društvo, osim odredbi ovoga Zakona primjenjuju se i odredbe zakona kojim se uređuje zaštita potrošača, u dijelu kojim se uređuje sklapanje na daljinu ugovora o prodaji financijskih usluga.
(8) Za ugovore na daljinu sklopljene u skladu sa stavkom 7. ovoga Zakona putem sredstava elektroničke komunikacije nije nužno da ugovor potpiše klijent naprednim elektroničkim potpisom u smislu zakona kojim se uređuje elektroničko poslovanje.
Profesionalni ulagatelj
Članak 101. (NN 151/22)
(1) Profesionalni ulagatelj je klijent koji posjeduje dovoljno iskustva, znanja i stručnosti za samostalno donošenje odluka o ulaganjima i pravilnu procjenu povezanih rizika.
(2) U smislu ovoga Zakona, subjekt koji se smatra profesionalnim ulagateljem prilikom obavljanja svih investicijskih usluga i aktivnosti iz članka 5. ovoga Zakona u odnosu na sve financijske instrumente je:
1. subjekt koji za djelovanje na financijskom tržištu mora imati primjereno odobrenje ili podliježe nadzoru nadležnog nadzornog tijela:
a) investicijsko društvo
b) kreditna institucija
c) druga financijska institucija s odobrenjem za rad izdanim od nadležnog tijela ili regulirana prema posebnim propisima
d) društvo za osiguranje
e) subjekt za zajednička ulaganja i njegovo društvo za upravljanje
f) društvo za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinski fondovi
g) mirovinsko osiguravajuće društvo
h) trgovac robom i robnim izvedenicama
i) lokalna pravna osoba i
j) drugi institucionalni ulagatelj čija glavna djelatnost nije obuhvaćena podtočkama a) do h) ovoga stavka, a podliježu obvezi odobrenja ili nadzora za djelovanje na financijskom tržištu
2. veliko poduzeće koje, na razini pojedine pravne osobe u odnosu na prethodnu poslovnu godinu, zadovoljava najmanje dva od sljedećih uvjeta:
a) ukupna aktiva iznosi najmanje 20.000.000,00 eura
b) netoprihod u iznosu od najmanje 40.000.000,00 eura i
c) kapital u iznosu od najmanje 2.000.000,00 eura
3. nacionalna i regionalna vlada, javno tijelo za upravljanje javnim dugom, središnja banka, međunarodna i nadnacionalna institucija kao što je Svjetska banka, Međunarodni monetarni fond, Europska središnja banka, Europska investicijska banka i slične međunarodne organizacije
4. drugi institucionalni ulagatelj čija je glavna aktivnost ulaganje u financijske instrumente uključujući i subjekte koji se bave sekuritizacijom imovine ili drugim transakcijama financiranja.
(3) Popis iz stavka 2. točke 1. ovoga članka smatra se sveobuhvatnim u pogledu odobrenih subjekata koji izvršavaju karakteristične aktivnosti spomenutih subjekata: subjekti kojima je odobrenje za rad izdala država članica u na temelju propisa kojima se prenosi neka direktiva Europske unije, subjekti kojima je odobrenje za rad izdala ili koje uređuje država članica bez upućivanja na propis kojim se prenosi neka direktiva Europske unije te subjekti kojima je odobrenje za rad izdala ili ih uređuje treća zemlja.
Viša razina zaštite
Članak 102.
(1) Investicijsko društvo može profesionalnom ulagatelju na njegov zahtjev omogućiti tretman s višom razinom zaštite, kakav pruža malim ulagateljima.
(2) Investicijsko društvo dužno je svakog klijenta iz članka 101. ovoga Zakona prije pružanja usluga izvijestiti da ga na temelju dostupnih podataka smatra profesionalnim ulagateljem te da će postupati s tim u skladu, osim ako klijent i investicijsko društvo ne ugovore drugačije.
(3) Investicijsko društvo dužno je klijenta iz članka 101. ovoga Zakona izvijestiti o mogućnosti podnošenja zahtjeva za izmjenom dogovorenih uvjeta u svrhu postizanja više razine zaštite.
(4) Klijent iz članka 101. ovoga Zakona obvezan je zatražiti višu razinu zaštite ako smatra da nije u mogućnosti ispravno procijeniti ili upravljati uključenim rizicima.
(5) Viši stupanj zaštite investicijsko društvo dužno je pružiti klijentu iz članka 101. ovoga Zakona ako s njim sklopi ugovor prema kojemu prema klijentu neće primjenjivati pravila poslovnog ponašanja kao prema profesionalnom ulagatelju.
(6) Ugovor iz stavka 5. ovoga članka sklapa se u pisanom obliku, s obveznom naznakom primjenjuje li se na jednu ili više određenih usluga ili transakcija ili na jednu ili više vrsta proizvoda ili transakcija.
Profesionalni ulagatelji na zahtjev
Članak 103. (NN 151/22)
(1) Klijent investicijskog društva koji nije izričito naveden u članku 101. ovoga Zakona, uključujući javnu ustanovu, jedinicu lokalne ili područne (regionalne) samouprave, pravnu i fizičku osobu, može od investicijskog društva zatražiti status profesionalnog ulagatelja pod uvjetima propisanima ovim člankom.
(2) Investicijsko društvo dužno je, na temelju zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka, procijeniti može li klijent donijeti investicijsku odluku i razumjeti rizike povezane s određenom transakcijom ili uslugom.
(3) Procjena iz stavka 2. ovoga članka mora obuhvatiti stručnost, iskustvo i znanje klijenta. Za znanje i iskustvo klijenta ne može se pretpostaviti da je istovjetno znanju i iskustvu klijenta iz članka 101. ovoga Zakona, već se mora posebno utvrđivati.
(4) Prilikom podnošenja zahtjeva za stjecanje statusa profesionalnog ulagatelja, klijent mora investicijskom društvu dokazati da ispunjava najmanje dva od sljedećih uvjeta:
1. izvršio je u prosjeku 10 transakcija značajnog volumena unutar svakog tromjesečja, unatrag godine dana, na za njega mjerodavnom tržištu
2. veličina portfelja financijskih instrumenata klijenta prelazi vrijednost od 500.000,00 eura i
3. radi ili je radio u financijskom sektoru najmanje godinu dana na stručnim poslovima koji zahtijevaju znanje o transakcijama ili uslugama za koje se status profesionalnog ulagatelja traži.
(5) Mjerodavno tržište iz stavka 4. točke 1. ovoga članka je tržište na kojem se trguje financijskim instrumentima za koje klijent želi dobiti status profesionalnog ulagatelja.
(6) Portfelj financijskih instrumenata iz stavka 4. točke 2. ovoga članka podrazumijeva i novčana sredstava i financijske instrumente.
(7) Investicijsko društvo može prema klijentima iz stavka 1. ovoga članka postupati kao prema profesionalnim ulagateljima, ako su ispunjeni uvjeti i postupak odricanja od više razine zaštite iz ovoga članka i članka 104. ovoga Zakona.
Odricanje od više razine zaštite
Članak 104.
(1) Klijenti iz članka 101. ovoga Zakona mogu se odreći više razine zaštite malog ulagatelja koju jamče pravila poslovnog ponašanja samo ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. klijent pisanim putem od investicijskog društva zatraži status profesionalnog ulagatelja, uz napomenu traži li taj status općenito ili u odnosu na pojedinu investicijsku uslugu, transakciju, vrstu transakcije ili proizvod
2. investicijsko društvo klijenta pisanim putem jasno upozori na prava i zaštitu koju gubi odabirom statusa profesionalnog ulagatelja i
3. klijent u pisanom obliku, u dokumentu koji je odvojen od ugovora, potvrdi da je svjestan posljedica gubitka prava i zaštite malog ulagatelja.
(2) Investicijsko društvo dužno je prije odluke o prihvaćanju zahtjeva za dodjeljivanje statusa profesionalnog ulagatelja poduzeti sve razumne mjere kako bi utvrdilo ispunjava li klijent uvjete iz članka 103. ovoga Zakona.
(3) Profesionalni ulagatelj dužan je izvijestiti investicijsko društvo o svakoj promjeni koja bi mogla utjecati na njegov status.
(4) Investicijsko društvo je dužno poduzeti primjerene mjere u svezi s promjenom statusa klijenta ako sazna da klijent više ne ispunjava uvjete propisane za profesionalnog ulagatelja.
Usluge koje se pružaju profesionalnim ulagateljima
Članak 104.a (NN 83/21)
(1) Obveze investicijskog društva vezano za prikaz podataka iz članka 88. stavka 2. točke 6. ovoga Zakona ne primjenjuju se na druge usluge koje se pružaju profesionalnom ulagatelju, osim investicijskog savjetovanja i upravljanja portfeljem.
(2) Obveze investicijskog društva iz članka 105. stavka 4. i članka 111. ovoga Zakona ne primjenjuju se na usluge koje se pružaju profesionalnom ulagatelju, osim ako profesionalni ulagatelj, bilo u elektroničkom obliku bilo pisanim putem, obavijesti investicijsko društvo da želi da se investicijsko društvo pridržava tih odredbi.
(3) Investicijsko društvo dužno je voditi evidencije o komunikaciji s klijentima iz stavka 2. ovoga članka.
ODJELJAK 6. Primjerenost i prikladnost
Procjena primjerenosti
Članak 105. (NN 83/21)
(1) Prilikom pružanja usluga investicijskog savjetovanja ili upravljanja portfeljem, investicijsko društvo dužno je, uzimajući u obzir prirodu i opseg usluge, u skladu s odredbama ovoga članka i članaka 54. i 55. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565, procijeniti jesu li usluga i financijski instrumenti primjereni za klijenta, a posebno jesu li u skladu sa spremnošću klijenta na preuzimanje rizika i njegovom sposobnošću za podnošenje gubitaka.
(2) Procjena iz stavka 1. ovoga članka mora obuhvaćati sljedeće kriterije:
1. usklađenost transakcije s ulagačkim ciljevima klijenta
2. mogućnost klijenta da podnese rizike ulaganja koji proizlaze iz transakcija i
3. znanje i iskustvo klijenta dostatno za razumijevanje rizika povezanih s uslugom koja mu se pruža.
(3) U svrhu procjene iz stavka 1. ovoga članka, a s obzirom na kriterije propisane stavkom 2. ovoga članka, investicijsko društvo dužno je prikupiti podatke o ulagačkim ciljevima klijenta, njegovoj financijskoj situaciji te znanju i iskustvu na području ulaganja iz članka 54. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565.
(4) Ako usluga investicijskog savjetovanja ili upravljanja portfeljem uključuje zamjenu financijskih instrumenata, investicijsko društvo je dužno, osim podataka iz stavka 3. ovoga članka, pribaviti potrebne informacije o ulaganju klijenta, u sklopu procjene iz stavka 2. ovoga članka analizirati troškove i koristi zamjene financijskih instrumenata te, ako se radi o usluzi investicijskog savjetovanja, klijenta izvijestiti o tome jesu li koristi zamjene financijskih instrumenata veće od troškova povezanih s tom zamjenom.
(5) Ako prilikom pružanja usluge investicijskog savjetovanja ili upravljanja portfeljem investicijsko društvo ne prikupi podatke iz stavka 3. ovoga članka ne smije preporučiti investicijsku uslugu ili financijski instrument klijentu ili potencijalnom klijentu.
(6) Ako prilikom pružanja usluge investicijskog savjetovanja ili upravljanja portfeljem niti jedna usluga ili financijski instrument nisu primjereni za klijenta, investicijsko društvo ne smije preporučiti ili donijeti odluku o trgovanju u vezi s istima.
Posebne odredbe vezano uz paket usluga
Članak 106.
Ako investicijski savjet obuhvaća preporuku paketa usluga ili proizvoda u skladu s člankom 95. ovoga Zakona, investicijsko društvo dužno je osigurati da je cijeli paket primjeren za klijenta.
Procjena prikladnosti
Članak 107.
(1) Prilikom pružanja investicijskih usluga različitih od onih iz članka 105. ovoga Zakona, investicijsko društvo dužno je procijeniti prikladnost investicijske usluge ili proizvoda za klijenta.
(2) Ako je u ponudu ili potražnju uključen paket proizvoda u smislu članka 95. ovoga Zakona, procjena iz stavka 1. ovoga članka mora obuhvaćati prikladnost cijeloga paketa.
(3) Procjenu iz stavka 1. ovoga članka investicijsko društvo izrađuje na temelju podataka o znanju i iskustvu klijenta u području investicija relevantnom za uslugu ili proizvod koji se nudi ili traži.
(4) U svrhu procjene iz stavka 1. ovoga članka investicijsko društvo dužno je prikupiti podatke o znanju i iskustvu klijenta na području ulaganja, na način i u opsegu kako je propisano člankom 105. stavkom 3. ovoga Zakona.
(5) Ako investicijsko društvo na temelju podataka iz stavka 4. ovoga članka procijeni da proizvod ili usluga nisu prikladni za klijenta ili potencijalnog klijenta, investicijsko društvo na izričit zahtjev klijenta ili potencijalnog klijenta može pružiti investicijsku uslugu, ali ga je pritom dužno upozoriti na okolnost da proizvod ili usluga nisu prikladni za njega.
(6) Upozorenje iz stavka 5. ovoga članka društvo može dati u standardiziranom obliku.
(7) Ako klijent investicijskom društvu ne želi dati podatke iz stavka 4. ovoga članka ili ako nije dao dovoljno podataka o svom znanju i iskustvu, investicijsko društvo na izričit zahtjev klijenta može pružiti investicijsku uslugu, ali ga je pritom dužno upozoriti da nije u mogućnosti utvrditi jesu li određene investicijske usluge ili proizvodi za njega prikladni.
(8) Upozorenje iz stavka 7. ovoga članka društvo može dati u standardiziranom obliku.
Evidencije o prikladnosti
Članak 108.
Investicijsko društvo dužno je voditi evidencije o procjenama prikladnosti koje moraju u skladu s člankom 56. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565 sadržavati minimalno:
1. rezultate procjene prikladnosti
2. svako upozorenje upućeno klijentu u slučaju da je investicijska usluga ili proizvod potencijalno neprikladan za klijenta, podatak o tome je li klijent unatoč upozorenju zahtijevao nastavak usluge i ako je to primjereno, je li društvo prihvatilo zahtjev klijenta i
3. svako upozorenje upućeno klijentu da klijent nije pružio dovoljno podataka kako bi se napravila procjena prikladnosti, podatak o tome je li klijent unatoč upozorenju zahtijevao nastavak usluge i ako je to primjereno, je li društvo prihvatilo zahtjev klijenta.
Postupanje s podacima klijenata
Članak 109.
(1) Investicijsko društvo može podatke dobivene od klijenta u skladu s člancima 105. i 107. ovoga Zakona smatrati vjerodostojnima, osim u slučaju kada mu je poznato ili bi mu na temelju svih okolnosti trebalo biti poznato da su podaci zastarjeli, netočni ili nepotpuni.
(2) Investicijsko društvo ne smije klijenta ili potencijalnog klijenta poticati na uskraćivanje podataka iz članaka 105. odnosno 107. ovoga Zakona.
Pravila poslovnog ponašanja prilikom zaprimanja i prijenosa ili izvršavanja naloga za račun klijenta
Članak 110.
(1) Investicijsko društvo može klijentu pružiti investicijsku uslugu, koja se sastoji isključivo od zaprimanja i prijenosa ili izvršavanja naloga za račun klijenta, s ili bez pomoćnih usluga, osim davanja kredita i zajma u smislu članka 5. stavka 2. točke 2. ovoga Zakona koji se ne sastoje od postojećih kreditnih limita, tekućih računa ili dozvoljenog prekoračenja, i bez prikupljanja podataka ili procjene iz članka 107. ovoga Zakona, ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. usluga se pruža isključivo na inicijativu klijenta ili potencijalnog klijenta
2. klijent je na jasan i nedvosmislen način obaviješten da investicijsko društvo nije u obvezi procijeniti prikladnost proizvoda ili usluge, te da zbog toga klijent ne uživa zaštitu koju inače pružaju pravila poslovnog ponašanja
3. investicijsko društvo učinkovito upravlja sukobima interesa na način propisan Delegiranom uredbom (EU) br. 2017/565, ovim Zakonom i pravilnikom donesenim na temelju njih i
4. usluga se odnosi na neki od sljedećih financijskih instrumenata:
a) dionice uvrštene na uređenom tržištu ili istovjetnom tržištu treće zemlje ili na MTP-u, ako se radi o dionicama trgovačkih društava, isključujući dionice ili udjele u subjektima za zajednička ulaganja koji nisu UCITS fondovi i dionice u koje su ugrađene izvedenice
b) obveznice ili drugi oblik sekuritiziranog duga uvršten na uređenom tržištu ili istovjetnom tržištu treće zemlje ili na MTP-u, isključujući obveznice ili druge oblike sekuritiziranog duga u koje su ugrađene izvedenice ili je prema njihovoj strukturi klijentu otežano razumijevanje povezanih rizika
c) instrument tržišta novca, isključujući one u koje su ugrađene izvedenice ili je prema njihovoj strukturi klijentu otežano razumijevanje povezanih rizika
d) dionice ili udjele u UCITS fondovima, isključujući strukturirane UCITS fondove kako su definirani člankom 36. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 583/2010
e) strukturirane depozite, isključujući one prema čijoj strukturi je klijentu otežano razumijevanje rizika povrata ili troškove izlaska prije dospijeća proizvoda ili
f) drugi nekompleksni financijski instrumenti koji ispunjavaju kriterije iz članka 57. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565.
(2) Upozorenje iz stavka 1. točke 2. ovoga članka može se dati u standardiziranom obliku.
(3) Tržište treće zemlje smatra se istovjetnim uređenom tržištu ako takvu odluku donese Europska komisija te ako su ispunjeni najmanje sljedeći uvjeti:
1. tržište podliježe odobrenju za rad i kontinuiranom učinkovitom nadzoru i provedbi
2. tržište ima jasna i transparentna pravila u pogledu uvrštenja vrijednosnih papira za trgovanje, tako da se vrijednosnim papirima može trgovati na korektan, uredan i učinkovit način te da su slobodno prenosivi
3. izdavatelji vrijednosnih papira podliježu periodičnim i kontinuiranim zahtjevima za obavještavanjem, čime se osigurava visoka razina zaštite ulagatelja i
4. transparentnost i integritet tržišta osiguravaju se sprečavanjem zlouporabe tržišta u obliku trgovanja na temelju povlaštenih informacija i manipuliranja tržištem.
(4) Agencija može od Europske komisije zatražiti donošenje odluke o istovjetnosti iz stavka 3. ovoga članka, uz obrazloženje zbog čega smatra da se pravni i nadzorni okvir treće zemlje treba smatrati istovjetnim uređenom tržištu te uz navedeni zahtjev osigurava relevantne informacije.
(5) U smislu odredbe stavka 1. točke 1. ovoga članka smatra se:
1. da usluga nije pružena na inicijativu klijenta kada klijent zahtijeva pružanje usluge kao odgovor na individualiziranu komunikaciju društva ili druge osobe u ime društva prema klijentu, a koja uključuje poziv ili je na drugi način usmjerena da utječe na klijenta vezano uz određeni financijski instrument ili određenu transakciju
2. da je usluga pružena na inicijativu klijenta unatoč tome što klijent zahtijeva pružanje usluge na temelju bilo kakvog oblika komunikacije koji sadrži promociju ili ponudu financijskih instrumenata, u obliku i na način koji je po svojoj prirodi općenit i upućen javnosti, većoj skupini ili vrsti klijenata ili potencijalnih klijenata.
(6) Agencija pravilnikom detaljnije uređuje financijske instrumente koji se ne mogu smatrati nekompleksnima u smislu stavka 1. točke 4. ovoga članka.
Izvještavanje klijenata o pruženim uslugama
Članak 111.
(1) Investicijsko društvo dužno je klijenta na trajnom mediju na primjeren način izvještavati o pruženoj usluzi, u skladu s obvezama iz članaka 59. do 63. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565.
(2) Izvještaj iz stavka 1. ovoga članaka uključuje, ovisno o vrsti i složenosti financijskih instrumenata i vrsti usluga, periodičku komunikaciju s klijentom, te, ako je to primjereno, troškove povezane s transakcijom i uslugom obavljenom za račun klijenta.
Izjava o primjerenosti
Članak 112.
(1) Kada pruža uslugu investicijskog savjetovanja malom ulagatelju, investicijsko društvo dužno je klijentu, prije poduzimanja preporučene transakcije, na trajnom mediju pružiti izjavu o primjerenosti točno određenog savjeta, uz obrazloženje kako savjet ispunjava ciljeve ulaganja i druga obilježja malog ulagatelja.
(2) Kada je ugovor za kupnju ili prodaju financijskog instrumenta iz stavka 1. ovoga članka sklopljen korištenjem sredstava komunikacije na daljinu te prethodna dostava izjave o primjerenosti nije moguća, ista se može dostaviti na trajnom mediju i izravno nakon što je klijent vezan određenim ugovorom, pod uvjetom da je na tu naknadnu dostavu izjave o primjerenosti klijent pristao te da je investicijsko društvo klijentu unaprijed dalo mogućnost odgode transakcije kako bi zaprimio izjavu o primjerenosti.
Periodični izvještaj o primjerenosti
Članak 113.
Kada investicijsko društvo pruža uslugu upravljanja portfeljem ili kada je obavijestilo klijenta da će izvršavati periodične procjene primjerenosti, periodički izvještaj mora sadržavati ažuriranu izjavu o tome kako određena investicija odgovara sklonostima, ciljevima i drugim obilježjima malog ulagatelja.
Posebne odredbe vezano uz hipotekarni kredit
Članak 114.
Ako ugovor o kreditu koji se odnosi na stambenu nekretninu na koju se primjenjuju odredbe koje se odnose na procjenu kreditne sposobnosti potrošača kako je propisano propisima koji uređuju potrošačko kreditiranje, kao preduvjet predviđa navedenom potrošaču pružanje investicijske usluge u odnosu na hipotekarne obveznice izdane u svrhu osiguranja financiranja i s uvjetima istovjetnim ugovorima o kreditu koji se odnosi na stambene nekretnine, a kako bi se zajam mogao platiti, refinancirati ili isplatiti, ta usluga ne podliježe obvezama navedenim u člancima 105. do 113. ovoga Zakona.
Pravilnik Agencije
Članak 115.
Agencija pravilnikom detaljnije uređuje obveze investicijskog društva u svezi s poslovnim ponašanjem iz Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565 i članaka 100. do 114. ovoga Zakona.
ODJELJAK 7. Izvršavanje naloga klijenata
Kvalificirani nalogodavatelj
(1) Kvalificirani nalogodavatelj u smislu ovoga članka je osoba iz stavka 2. ovoga članka, a za čiji račun ili s kojom investicijsko društvo izvršava naloge i/ili zaprima i prenosi naloge i/ili trguje za vlastiti račun i/ili joj pruža pomoćne usluge izravno povezane s tim transakcijama.
(2) U smislu ovoga članka kvalificirani nalogodavatelj je:
1. investicijsko društvo
2. kreditna institucija
3. društvo za osiguranje
4. UCITS fond i društvo za upravljanje UCITS fondom
5. društvo za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinski fond
6. druga financijska institucija koja podliježe obvezi ishođenja odobrenja za rad prema posebnim propisima ili čije je poslovanje uređeno zakonodavstvom Europske unije
7. nacionalna vlada i javno tijelo za upravljanje javnim dugom i središnja banka
8. nadnacionalna organizacija.
(3) Kada obavlja usluge i aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka, investicijsko društvo nije dužno pridržavati se pravila poslovnog ponašanja iz ovoga Zakona u odnosu na te usluge i aktivnosti ili pomoćne usluge izravno povezane s tim transakcijama, osim članka 88. stavka 1. ovoga Zakona..
(4) Investicijsko društvo dužno je u poslovnom odnosu s kvalificiranim nalogodavateljem postupati profesionalno i u skladu s pravilima struke te uzimajući u obzir prirodu i predmet poslovanja kvalificiranog nalogodavatelja, prema njemu komunicirati jasno, pošteno i na neobmanjujući način.
Viša razina zaštite
Članak 117. (NN 83/21)
(1) Subjekti iz članka 116. stavka 2. ovoga Zakona mogu od investicijskog društva zatražiti status profesionalnog ili malog ulagatelja, u skladu s Delegiranom uredbom (EU) br. 2017/565.
(2) Investicijsko društvo će kod transakcije s drugom ugovornom stranom sa sjedištem u drugoj državi članici toj ugovornoj strani priznati status kvalificiranog nalogodavatelja ako je to propisano zakonodavstvom ili mjerama te druge države članice.
(3) Investicijsko društvo je u slučaju iz stavka 2. ovoga članka i u skladu s Delegiranom uredbom (EU) br. 2017/565 dužno ishoditi izričitu potvrdu druge ugovorne strane da pristaje na status kvalificiranog nalogodavatelja.
(4) Pristanak iz stavka 3. ovoga članka može se dati općenito ili za svaku pojedinu transakciju.
(5) Investicijsko društvo može status kvalificiranog nalogodavatelja priznati drugim ugovornim stranama iz trećih zemalja koje su ekvivalentne osobama iz članka 116. stavka 2. ovoga Zakona.
Pružanje usluga putem drugog investicijskog društva
Članak 118.
(1) Investicijsko društvo koje od drugog investicijskog društva primi upute za obavljanje investicijskih ili pomoćnih usluga za račun klijenta, može se pouzdati u podatke o klijentu koje mu prosljeđuje to investicijsko društvo, kao i u sve preporuke u svezi s uslugom ili transakcijom koje je klijent zaprimio od tog drugog investicijskog društva.
(2) Investicijsko društvo koje prenosi upute odgovorno je za cjelovitost i točnost prenesenih podataka, kao i za primjerenost preporuka ili savjeta iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Investicijsko društvo koje upute ili naloge klijenta primi putem drugog investicijskog društva, odgovorno je za zaključenje usluge ili transakcije na temelju podataka ili preporuka iz stavka 1. u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Pravila postupanja po nalogu klijenta
Članak 119. (NN 17/20)
(1) Investicijsko društvo koje pruža uslugu iz članka 5. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona dužno je propisati i primjenjivati primjerene mjere i postupke koji omogućavaju promptno, ažurno i korektno izvršavanje naloga klijenta u odnosu na naloge ostalih klijenata ili trgovinske interese samog investicijskog društava.
(2) Mjere i postupci iz stavka 1. ovoga članka moraju za usporedive naloge omogućiti izvršavanje prema vremenu prihvaćanja naloga od strane investicijskog društva.
(3) U svrhu ažurnog i korektnog izvršavanja naloga klijenata investicijsko društvo je dužno pri izvršavanju naloga ispunjavati uvjete iz članaka 67. do 69. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565 vezano za izvršavanje, evidentiranje i alokaciju naloga.
(4) Investicijsko društvo i relevantna osoba u investicijskom društvu ne smije zloupotrebljavati podatke u vezi s neizvršenim nalozima klijenta te je dužno poduzeti mjere za sprječavanje da relevantne osobe zloupotrebljavaju takve podatke.
Izvršavanje limitiranog naloga klijenta
Članak 120.
(1) Limitirani nalog u smislu ovoga Zakona je nalog za kupnju ili prodaju određene količine financijskih instrumenata po cijeni navedenoj u nalogu ili po cijeni koja je za klijenta povoljnija.
(2) Ako se limitirani nalog klijenta za kupnju ili prodaju dionica uvrštenih na uređeno tržište ili kojim se trguje na mjestu trgovanja, a koji se prema prevladavajućim uvjetima na tržištu ne može odmah izvršiti, investicijsko društvo je dužno poduzeti mjere koje omogućavaju najbrže moguće izvršenje takvog naloga, osim ako klijent nije dao izričito drugačiju uputu.
(3) Smatra se da je obveza iz stavka 2. ovoga članka ispunjena izlaganjem limitiranog naloga klijenta na trgovinski sustav uređenog tržišta ili MTP-a.
(4) Agencija može odobriti oslobođenje od obveze objave limitiranog naloga kada isti prelazi uobičajenu veličinu tržišta u smislu Uredbe (EU) br. 600/2014.
Izvršavanje naloga po najpovoljnijim uvjetima za klijenta
Članak 121.
(1) Investicijsko društvo je dužno pri izvršavanju naloga poduzeti sve korake dovoljne za postizanje najpovoljnijeg ishoda za klijenta, i pritom uzeti u obzir sve kriterije iz članka 64. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565.
(2) Obveza postizanja najpovoljnijeg ishoda za klijenta smatra se ispunjenom kada investicijsko društvo izvrši nalog prema izričitoj uputi klijenta koja se odnosi na nalog ili na posebno obilježje naloga.
(3) Investicijska društva dužna su donijeti i primjenjivati djelotvorne mjere za postupanje u skladu s odredbama ovoga članka.
(4) Kada je nalog prema politici iz članka 123. ovoga Zakona moguće izvršiti na više mjesta trgovanja, u svrhu utvrđivanja najpovoljnijeg ishoda za klijenta, investicijsko društvo je dužno u svrhu procjene i usporedbe ishoda za klijenta koji bi se postigli izvršavanjem naloga na svakom od mogućih mjesta trgovanja/izvršenja prema popisu iz politike izvršavanja naloga investicijskog društva u obzir uzeti i vlastite provizije i troškove izvršavanja naloga na svakom od prikladnih mjesta izvršenja.
(5) Investicijsko društvo ne smije primati naknadu, popust ili nenovčanu korist za usmjeravanje naloga određenom mjestu trgovanja ili mjestu izvršenja suprotno odredbama članaka 58., 86. i 91. do 94. ovoga Zakona.
Izvršavanje naloga malog ulagatelja
Članak 122.
(1) Kada investicijsko društvo izvršava nalog malog ulagatelja, najpovoljniji ishod se utvrđuje u odnosu na ukupne troškove transakcije.
(2) Ukupni troškovi transakcije u smislu stavka 1. ovoga članka obuhvaćaju cijenu financijskog instrumenta i sve troškove izravno povezane s izvršenjem naloga, što uključuje proviziju mjesta trgovanja, proviziju poravnanja i namire transakcije i sve ostale naknade koje se plaćaju trećim osobama koje su uključene u izvršenje naloga.
(3) Investicijsko društvo dužno je malog ulagatelja izričito upozoriti na to da u slučaju izričite upute klijenta, investicijsko društvo izvršava nalog u skladu s člankom 121. stavkom 2. ovoga Zakona te da nije dužno provesti nalog u skladu s vlastitim mjerama i politikama izvršavanja naloga.
Politika izvršavanja naloga
Članak 123.
(1) Investicijsko društvo dužno je donijeti i primjenjivati politiku izvršavanja naloga koja mu omogućava postizanje najpovoljnijeg ishoda pri izvršavanju naloga klijenta, u skladu s člankom 121. ovoga Zakona i člankom 66. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565.
(2) Politika izvršavanja naloga iz stavka 1. ovoga članka mora, za svaku pojedinu vrstu financijskih instrumenata, uključivati:
1. podatke o mjestima na kojima investicijsko društvo izvršava naloge klijenata i
2. elemente koji utječu na izbor mjesta izvršenja.
(3) Politika izvršavanja naloga mora uključivati najmanje ona mjesta koja investicijskom društvu omogućavaju na dosljedan način postizanje najpovoljnijih ishoda prilikom izvršavanja naloga klijenta.
(4) Investicijsko društvo dužno je klijentu pružiti podatke o politici izvršavanja naloga u skladu s člankom 66. stavkom 3. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565, koji trebaju sadržavati jasno, dovoljno detaljno i klijentu lako shvatljivo pojašnjenje načina izvršavanja naloga.
(5) Investicijsko društvo dužno je prije pružanja usluge od klijenta ishoditi suglasnost na politiku izvršavanja naloga.
Objave i upozorenja za klijenta
Članak 124.
(1) Ako politika izvršavanja naloga predviđa mogućnost izvršavanja naloga klijenta izvan mjesta trgovanja, investicijsko društvo je dužno na to posebno upozoriti klijenta.
(2) Investicijsko društvo dužno je ishoditi izričitu suglasnost klijenta prije izvršavanja naloga izvan mjesta trgovanja.
(3) Suglasnost iz stavka 2. ovoga članka klijent može dati općenito, u okviru ugovora ili posebno za pojedinu transakciju.
(4) Investicijsko društvo koje izvršava naloge klijenta, dužno je u sažetom obliku objaviti, za svaku klasu financijskih instrumenata, prvih pet mjesta izvršenja po volumenu trgovanja.
Redovita procjena i izvještavanje klijenta
Članak 125. (NN 83/21)
(1) Investicijsko društvo dužno je pratiti učinkovitost svojih mjera i politike izvršavanja naloga, u svrhu utvrđivanja i ispravljanja mogućih nedostataka.
(2) Investicijsko društvo dužno je redovito procjenjivati osiguravaju li mjesta izvršenja uključena u politiku izvršavanja naloga postizanje najpovoljnijeg ishoda za klijenta ili je potrebno, uzimajući između ostalog u obzir objave iz članka 295.a i članka 344.a ovoga Zakona, u skladu s člancima 23. i 28. Uredbe (EU) br. 600/2014.
(3) Investicijsko društvo dužno je klijenta s kojim ima kontinuirani poslovni odnos izvijestiti o svim značajnim promjenama u svojim mjerama ili o politici izvršavanja naloga na način na koji je pružena informacija iz članka 123. stavka 4. ovoga Zakona.
(4) Investicijsko društvo dužno je na zahtjev klijenta predočiti podatke iz kojih je vidljivo da je nalog izvršen u skladu s vlastitom politikom izvršavanja naloga.
ODJELJAK 8. Vezani zastupnik
Imenovanje vezanog zastupnika
Članak 126.
(1) Investicijsko društvo može u skladu s odredbama ovoga Zakona imenovati vezanog zastupnika da za račun investicijskog društva:
1. obavlja promotivne aktivnosti vezane za usluge investicijskog društva
2. nudi usluge investicijskog društva potencijalnim klijentima
3. zaprima i prenosi naloge klijenata ili potencijalnih klijenata investicijskom društvu
4. plasira financijske instrumente
5. savjetuje u svezi s financijskim instrumentima i uslugama koje investicijsko društvo nudi.
(2) Vezani zastupnik ne smije držati i raspolagati novcem ili financijskim instrumentima klijenta ili potencijalnog klijenta investicijskog društva.
(3) Vezani zastupnik može poslove iz stavka 1. obavljati samo u ime jednog investicijskog društva.
(4) Kada poslove iz stavka 1. ovoga članka za račun jednog investicijskog društva obavljaju osobe iz članka 6. ovoga Zakona, one se ne smatraju vezanim zastupnikom, već se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 118. ovoga Zakona.
(5) Odredbe ovoga odjeljka odnose se i na investicijsko društvo iz države članice kada pruža usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s odredbom članka 144. ovoga Zakona.
Uvjeti za vezanog zastupnika
Članak 127.
(1) Vezani zastupnik u smislu članka 126. ovoga Zakona može biti fizička ili pravna osoba s prebivalištem odnosno sjedištem u Republici Hrvatskoj, koja ispunjava sljedeće uvjete: ima dovoljno dobar ugled i odgovarajuće opće, poslovno i stručno znanje potrebno kako bi bio u mogućnosti klijentima i potencijalnim klijentima pružiti sve podatke bitne za usluge koje se nude.
(2) Fizička osoba ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga članka za obavljanje poslova iz članka 126. ovoga Zakona, ako ima odgovarajuće kvalifikacije iz članka 97. ovoga Zakona.
(3) Pravna osoba ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga članka za obavljanje poslova iz članka 126. ovoga Zakona, ako fizičke osobe koje obavljaju poslove iz članka 126. stavka 1. ovoga Zakona imaju odgovarajuće kvalifikacije iz članka 97. ovoga Zakona.
(4) O imenovanju vezanog zastupnika investicijsko društvo dužno je izvijestiti Agenciju. Uz tu obavijest dužno je dostaviti i dokaze o ispunjavanju uvjeta iz ovoga članka i popis fizičkih osoba koje će obavljati poslove iz članka 126. stavka 1. ovoga Zakona.
(5) Agencija pravilnikom detaljnije uređuje kriterije za ispunjavanje uvjeta iz ovoga članka te rokove i sadržaj obavijesti iz stavka 4. ovoga članka.
Obveze investicijskog društva
Članak 128.
(1) Kada investicijsko društvo ovlasti vezanog zastupnika u skladu s člankom 126. stavkom 1. ovoga Zakona, ono ostaje u punoj mjeri i bezuvjetno odgovorno za sve radnje ili propuste vezanog zastupnika kada on djeluje za račun investicijskog društva.
(2) Kada ovlasti vezanog zastupnika investicijsko društvo dužno je:
1. putem sustava unutarnjih kontrola nadzirati pridržava li se vezani zastupnik ovoga Zakona i relevantnih propisa prilikom obavljanja poslova iz članka 126. stavka 1. ovoga Zakona
2. osigurati da vezani zastupnik prilikom stupanja u vezu s klijentom ili potencijalnim klijentom ili prije stupanja u posao iz članka 126. ovoga Zakona jasno i nedvosmisleno priopćava svojstvo u kojem nastupa i za račun kojeg investicijskog društva i
3. poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se izbjeglo da se poslovi vezanog zastupnika izvan područja primjene ovoga Zakona negativno odražavaju na poslove koje vezani zastupnik poduzima za račun investicijskog društva.
Registar vezanih zastupnika
Članak 129.
(1) Na temelju obavijesti iz članka 127. stavka 4. ovoga Zakona Agencija vezanog zastupnika upisuje u registar vezanih zastupnika.
(2) Agencija može rješenjem odbiti upis u registar vezanog zastupnika ako iz obavijesti iz članka 127. stavka 4. ovoga Zakona ne proizlazi da isti ispunjava uvjete iz članka 127. ovoga Zakona.
(3) Registar iz stavka 1. ovoga članka je javni registar u koji se upisuju najmanje sljedeći podaci:
1. ime i prezime odnosno tvrtka i sjedište vezanog zastupnika
2. podaci o investicijskom društvu za čiji račun vezani zastupnik djeluje i
3. naznaka poslova iz članka 126. ovoga Zakona koje vezani zastupnik obavlja za račun investicijskog društva.
(4) Vezani zastupnik može početi obavljati poslove iz članka 126. ovoga Zakona nakon upisa u registar iz stavka 1. ovoga članka.
(5) Agencija pravilnikom detaljnije uređuje način vođenja registra iz ovoga članka.
POGLAVLJE IV. TRŽIŠNI POSREDNIK
Uvjeti osnivanja
(1) Tržišni posrednik osniva se i posluje kao društvo s ograničenom odgovornošću, dioničko društvo ili kao obrt koji se može osnovati, među ostalim, i za tržišno posredovanje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.
(2) Na tržišnog posrednika primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava odnosno obrta, osim ako nije drugačije propisano ovim Zakonom.
(3) Na postupak odlučivanja o odobrenju za rad, ukidanju odobrenja za rad, vođenju registra i nadzoru na odgovarajući način primjenjuju se odredbe o odlučivanju o odobrenju za rad, ukidanju odobrenja za rad, vođenju registra i nadzoru nad investicijskim društvom osim ako ovim Poglavljem nije drukčije propisano.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, tržišni posrednik koji ne obavlja djelatnosti iz članka 131. stavka 2. točke a) ovoga Zakona može biti i fizička osoba.
Djelatnost tržišnog posrednika
(1) Tržišni posrednik može obavljati djelatnosti iz stavka 2. ovoga članka za koje je dobilo odobrenje Agencije prema odredbama ovoga Zakona i druge djelatnosti.
(2) Djelatnosti tržišnog posrednika za koje je potrebno dobiti odobrenje za rad mogu biti:
a) investicijske usluge iz članka 5. stavka 1. točaka 1. i 5. ovoga Zakona i pomoćne usluge povezane s tim investicijskim uslugama
b) promotivne aktivnosti vezane za usluge investicijskog društva
c) ponuda usluga investicijskog društva potencijalnim klijentima
d) savjetovanje u svezi s financijskim instrumentima i uslugama koje nudi investicijsko društvo.
(3) Investicijske usluge iz stavka 2. točke a) ovoga članka tržišni posrednik smije obavljati samo u odnosu na prenosive vrijednosne papire i udjele u subjektima za zajednička ulaganja i prenositi naloge samo na:
1. osobe iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona i
2. subjekte za zajednička ulaganja i upravitelje istih koji su ovlašteni javnosti prodavati udjele odnosno jedinice u subjektima za zajednička ulaganja kojima upravljaju.
(4) Tržišni posrednik nije ovlašten držati novčana sredstva i vrijednosne papire klijenata niti se smije nalaziti u položaju dužnika prema klijentu.
(5) Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad iz stavka 1. ovoga članka podnosi se Agenciji na način i sa sadržajem koji pravilnikom iz članka 132. stavka 6. ovoga Zakona propisuje Agencija.
Odobrenje za rad
(1) Agencija izdaje odobrenje za rad tržišnom posredniku na temelju zahtjeva iz članka 131. ovoga Zakona ako su ispunjeni uvjeti propisani ovim člankom.
(2) Agencija će izdati odobrenje za rad tržišnom posredniku ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. uvjeti iz članka 130. stavka 1. ovoga Zakona koji se odnose na oblik društva
2. uvjeti koji se odnose na dioničare odnosno imatelje udjela odnosno vlasnika obrta odnosno barem jedan od vlasnika obrta u slučaju zajedničkog obrta:
a) dobar ugled
b) financijska stabilnosti namjeravanog stjecatelja u odnosu na poslovanje tržišnog posrednika
3. barem jedan član uprave odnosno vlasnik obrta odnosno barem jedan od vlasnika obrta u slučaju zajedničkog obrta ispunjava sljedeće uvjete:
a) ima dobar ugled
b) ima odgovarajuća stručna znanja, sposobnost i iskustvo potrebno za vođenje poslova tržišnog posrednika
c) za kojeg je na osnovi dosadašnjeg ponašanja moguće opravdano zaključiti da će pošteno i savjesno obavljati svoje zadaće
4. ustrojeni su svi mehanizmi koji osiguravaju da će biti ispunjeni uvjeti iz ovoga Zakona koji se odnose na upravljanje sukobom interesa i vođenje poslovne dokumentacije na način i u opsegu kako je propisano člankom 133. ovoga Zakona
5. polica osiguranja od profesionalne odgovornosti, pod uvjetima propisanima pravilnikom iz stavka 5. ovoga članka.
(3) Odobrenje za rad tržišnog posrednika vrijedi za obavljanje djelatnosti na području Republike Hrvatske te se na njega ne odnose prava iz poglavlja V. glave I. ovoga dijela Zakona.
(4) Polica osiguranja od profesionalne odgovornosti iz stavka 2. točke 5. ovoga članka mora biti ugovorena na način da se klijentima tržišnog posrednika jamči razina zaštite kao razina zaštite klijenata investicijskog društva, a s obzirom na veličinu, profil rizičnosti i pravni oblik tržišnog posrednika.
(5) Iznimno od odredbi stavaka 1. i 2. ovoga članka, tržišni posrednik koji ne obavlja djelatnosti iz članka 131. stavka 2. točke a) ovoga Zakona ne podnosi Agenciji zahtjev za izdavanje odobrenja za rad, već se on na vlastiti zahtjev upisuje u registar tržišnih posrednika u skladu s odredbom članka 136.a ovoga Zakona.
(6) Agencija pravilnikom detaljnije uređuje sadržaj zahtjeva iz članka 131. ovoga Zakona, kriterije za procjenu ispunjavanja tih uvjeta te sadržaj zahtjeva i dokumentacija koji se prilažu zahtjevu za upis u registar tržišnih posrednika.
Organizacijski zahtjevi
Članak 133. (NN 17/20)
(1) Tržišni posrednik dužan je u svakom trenutku ispunjavati sljedeće organizacijske zahtjeve primjereno složenosti i opsegu poslova koje obavlja:
1. ustrojiti organizacijsku strukturu iz koje su jasno vidljive linije izvještavanja i odgovornosti
2. zapošljavati osobe s vještinama, znanjem i stručnošću koji su potrebni za izvršavanje zaduženja i zadataka u skladu s općim zahtjevima iz članka 50. ovoga Zakona i u skladu s kadrovskim uvjetima za pružanje usluga u skladu s člancima 96., 97. i 98. ovoga Zakona, kada je to primjereno opsegu poslova koje obavlja i
3. ustrojiti primjerene mjere za nadzor i zaštitu informacijskog sustava i sustava za elektroničku obradu podataka.
(2) Tržišni posrednik dužan je poduzimati primjerene mjere za upravljanje sukobima interesa u skladu s odredbom članka 58. ovoga Zakona i primjenjivim zahtjevima iz članaka 33. do 43. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565, u opsegu primjerenom prirodi, opsegu i složenosti svoga poslovanja.
(3) Tržišni posrednik dužan je poslovnu dokumentaciju voditi i čuvati na način propisan člancima 75. do 79. ovoga Zakona i u skladu sa zahtjevima iz članaka 72. do 76. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565 i Priloga I. i IV. te Uredbe.
(4) O svakoj promjeni okolnosti o kojima ovisi primjena odredbi iz ovoga članka, tržišni posrednik je dužan bez odgađanja izvijestiti Agenciju.
Pravila poslovnog ponašanja
Članak 134. (NN 83/21)
(1) Tržišni posrednik dužan je tijekom obavljanja djelatnosti za koje je dobio odobrenje za rad odnosno za koje je registriran postupati u najboljem interesu klijenta, korektno i u skladu s pravilima struke.
(2) Svi podaci koje tržišni posrednik pruža klijentu ili potencijalnom klijentu, uključujući promidžbenu komunikaciju, moraju biti korektni, jasni i ne smiju dovoditi u zabludu, pri čemu promidžbena komunikacija mora biti jasno prepoznata kao takva.
(3) Tržišni posrednik je dužan podatke o uslugama, instrumentima, troškovima i naknadama klijentu ili potencijalnom klijentu pružiti u skladu s člancima 87. do 90. ovoga Zakona.
(4) Tržišni posrednik je dužan pridržavati se odredbi o dodatnim poticajima kako je propisano člancima 91. do 94. ovoga Zakona i pravilnikom Agencije iz članka 91. stavka 6. ovoga Zakona.
(5) Tržišni posrednik dužan je osigurati da način utvrđivanja primanja ili procjene radnog učinka relevantnih osoba nisu u sukobu s obvezom iz stavka 1. ovoga članka.
(6) Tržišni posrednik ne smije ustrojiti mehanizme putem kojih bi primicima od rada, prodajnim ciljevima ili na drugi način mogao potaknuti relevantne osobe da malom ulagatelju ponudi određeni financijski instrument ako mu može ponuditi financijski instrument koji bi bolje zadovoljio potrebe klijenata.
(7) Na pružanje usluga od strane tržišnog posrednika na odgovarajući način primjenjuju se odredbe o razvrstavanju klijenata iz članaka 100. do 104. ovoga Zakona i odredbe o procjeni primjerenosti i prikladnosti iz članaka 105. do 109. ovoga Zakona.
(8) Kada tržišni posrednik obavlja uslugu zaprimanja i prijenosa naloga, na tu se uslugu primjenjuje članak 110. ovoga Zakona u opsegu koji je primjenjiv na uslugu koja se pruža klijentu.
(9) Kada tržišni posrednik pruža uslugu investicijskog savjetovanja, na tu se uslugu primjenjuju članci 112. i 113. ovoga Zakona.
(10) Tržišni posrednik dužan je klijente izvještavati o pruženim uslugama u skladu s člankom 111. ovoga Zakona u mjeri i opsegu koji je primjenjiv na usluge koje obavlja.
Nadzorni izvještaji i objava podataka
Članak 135.
Agencija pravilnikom pobliže uređuje sadržaj, oblik, način i rokove javnog objavljivanja odnosno dostavljanja nadzornih izvještaja i drugih podataka tržišnog posrednika.
Nadzorne mjere Agencije i ukidanje odobrenja za rad tržišnom posredniku
Članak 136. (NN 83/21)
(1) Agencija je nad tržišnim posrednikom ovlaštena provoditi nadzor i izricati nadzorne mjere u mjeri i u opsegu u kojoj je nadležna za nadzor investicijskog društva.
(2) Agencija će rješenjem ukinuti odobrenje za rad tržišnom posredniku:
1. ako tržišni posrednik ne počne poslovati unutar 12 mjeseci od izdavanja odobrenja
2. ako tržišni posrednik šest mjeseci uzastopno ne obavlja usluge i aktivnosti za koje je odobrenje za rad izdano
3. ako tržišni posrednik dostavi obavijest u pisanom obliku da više ne namjerava obavljati usluge i aktivnosti iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona ili
4. ako tržišni posrednik prestane ispunjavati uvjete iz članka 132. ovoga Zakona pod kojima je odobrenje za rad izdano.
(3) Agencija može rješenjem ukinuti odobrenje za rad ako tržišni posrednik:
1. ako je ono izdano na temelju neistinite ili netočne dokumentacije ili neistinito predstavljenih činjenica koji su bitne za poslovanje tržišnog posrednika.
2. na bilo koji način Agenciji onemogućuje nadzor svojega poslovanja
3. sustavno i teško krši obveze propisane člancima 133. i 134. ovoga Zakona i Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565 ili
4. ne postupi u skladu s rješenjem kojim Agencija nalaže nadzorne mjere iz članka 201. ovoga Zakona.
(4) Kada Agencija donosi rješenje kojim se ukida izdano odobrenje za rad, odobrenje za rad je ukinuto danom dostave rješenja Agencije kojim se ukida odobrenje za rad.
(5) Ovlast Agencije da ukine svoje zakonito rješenje u skladu sa stavkom 2. ovoga članka nije ograničena rokom.
(6) Iznimno od stavaka 2. i 3. ovoga članka, ako se radi o tržišnom posredniku koji ne obavlja djelatnosti iz članka 131. stavka 2. točke a) ovoga Zakona, Agencija će u navedenim slučajevima brisati tržišnog posrednika iz registra tržišnih posrednika.
Registar tržišnih posrednika
Članak 136.a (NN 83/21)
(1) Na temelju izdanog odobrenja za rad iz članka 132. stavka 1. ovoga Zakona i zahtjeva iz članka 132. stavka 5. ovoga Zakona Agencija tržišnog posrednika upisuje u registar tržišnih posrednika.
(2) Agencija može rješenjem odbiti upis u registar tržišnog posrednika ako iz zahtjeva iz članka 131. stavka 5. ovoga Zakona ne proizlazi da on ispunjava uvjete iz članka 133. stavka 5. ovoga Zakona.
(3) Registar iz stavka 1. ovoga članka javni je registar u koji se upisuju najmanje sljedeći podaci:
1. ime i prezime odnosno tvrtka i sjedište tržišnog posrednika
2. naznaka djelatnosti iz članka 131. stavka 2. ovoga Zakona koje obavlja tržišni posrednik.
(4) Tržišni posrednik može početi obavljati poslove iz članka 131. stavka 2. ovoga Zakona nakon upisa u registar iz stavka 1. ovoga članka.
(5) Agencija pravilnikom detaljnije uređuje način vođenja registra iz ovoga članka.
POGLAVLJE V. PRAVA INVESTICIJSKIH DRUŠTAVA
ODJELJAK 1. Obavljanje usluga i aktivnosti izvan područja Republike Hrvatske
Obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti na području druge države članice
Članak 137.
(1) Investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj može, pod uvjetima iz ovoga Zakona, na području druge države članice, izravno ili putem podružnice, obavljati investicijske usluge i aktivnosti koje je ovlašteno obavljati u Republici Hrvatskoj.
(2) Investicijsko društvo iz stavka 1. ovoga članka može, pod uvjetima iz ovoga Zakona, na području druge države članice obavljati i pomoćne usluge koje je ovlašteno obavljati u Republici Hrvatskoj, ali samo zajedno s investicijskim uslugama ili aktivnostima.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, investicijsko društvo odnosno tržišni operater koji upravlja MTP-om ili OTP-om u Republici Hrvatskoj može bez dodatnih uvjeta i zahtjeva na području druge države članice uspostaviti odgovarajuće mehanizme kako bi se olakšao pristup njihovim sustavima i trgovanje na tim tržištima korisnicima s udaljenim pristupom, članovima ili sudionicima sa sjedištem u toj drugoj državi članici.
(4) Prije uspostave mehanizama iz stavka 3. ovoga članka, investicijsko društvo odnosno tržišni operater dužan je Agenciji dostaviti naziv države članice u kojoj namjerava uspostaviti te mehanizme.
(5) Agencija će u roku od mjesec dana od primitka podatak o namjeravanoj uspostavi mehanizama iz stavka 3. ovoga članka dostaviti nadležnom tijelu druge države članice.
(6) Na zahtjev nadležnog tijela države članice domaćina, Agencija će u razumnom roku istome dostaviti identitet članova ili sudionika MTP-a za koji je u skladu sa stavkom 3. ovoga članka omogućen udaljeni pristup.
Izravno obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti u drugoj državi članici
Članak 138.
(1) Investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje po prvi put namjerava u drugoj državi članci izravno obavljati investicijske usluge i aktivnosti ili promijeniti asortiman usluga ili aktivnosti dužno je o tome prethodno izvijestiti Agenciju i navesti državu članicu u kojoj namjerava izravno pružati usluge.
(2) Obavijest iz stavka 1. obvezno se dostavlja u obliku propisanom Uredbom Komisije kojom se uređuju tehnički standardi u svrhu uspostave standardnih obrazaca, predložaka i postupaka za prijenos podataka vezano za prekogranično pružanje usluga i sadržava poslovni plan s opisom vrste i opsega poslova koje investicijsko društvo namjerava pružati u državi članici, kao i druge podatke propisane člankom 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2017/1018 оd 29. lipnja 2016. o dopuni Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća o tržištu financijskih instrumenata u pogledu regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju informacije koje moraju dostavljati investicijska društva, tržišni operateri i kreditne institucije (Tekst značajan za EGP) (SL L 155, 17. 6. 2017.) (u daljnjem tekstu: Delegirana uredba (EU) br. 2017/1018).
(3) Kada investicijsko društvo na području države članice domaćina namjerava poslovati preko vezanog zastupnika sa sjedištem ili prebivalištem u Republici Hrvatskoj, obavijest iz stavka 1. ovoga članka obvezno sadržava i identitet i osnovne podatke o vezanim zastupnicima investicijskog društva.
(4) Agencija će u roku od mjesec dana od dana primitka potpune obavijesti iz stavka 1. i 3. ovoga članka tu obavijest proslijediti nadležnom tijelu države članice domaćina i o tome izvijestiti investicijsko društvo.
(5) Agencija podatke iz stavka 4. ovoga članka dostavlja ESMA-i na zahtjev.
(6) Investicijsko društvo može u državi članici domaćinu početi obavljati investicijske usluge i aktivnosti i pomoćne usluge iz obavijesti iz stavka 1. ovoga članka od dana primitka obavijesti Agencije da je nadležnom tijelu države članice domaćina Agencija dostavila obavijest u skladu sa stavkom 4. ovoga članka.
(7) Investicijsko društvo je dužno Agenciju u obliku i s podacima iz članka 4. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/1018 izvijestiti o svakoj promjeni podataka iz obavijesti iz stavka 1. ovoga članka najmanje mjesec dana prije nastupanja promjene. U tom slučaju Agencija postupa na način i u rokovima kako je propisano stavkom 4. ovoga članka.
(8) Odredbe stavaka 3., 4. i 7. ovoga članka primjenjuju se na odgovarajući način na kreditnu instituciju koja investicijske usluge i aktivnosti i s njima povezane pomoćne usluge na području druge države članice namjerava obavljati putem vezanog zastupnika sa sjedištem ili prebivalištem u Republici Hrvatskoj.
(9) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, ako je obavijest iz stavka 1. ovoga članka Agenciji dostavljena u tijeku nadzora nad investicijskim društvom, Agencija može prosljeđivanje obavijesti odgoditi do završetka postupka nadzora, o čemu će obavijestiti investicijsko društvo.
Obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti putem podružnice ili vezanog zastupnika u drugoj državi članici
Članak 139.
(1) Investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje u drugoj državi članici namjerava otvoriti podružnicu ili poslovati putem vezanog zastupnika sa sjedištem ili prebivalištem u toj državi članici, dužno je Agenciji podnijeti zahtjev za otvaranje podružnice u obliku propisanom Uredbom Komisije kojom se uređuju tehnički standardi u svrhu uspostave standardnih obrazaca, predložaka i postupaka za prijenos podataka vezano za prekogranično pružanje usluga i navesti države članice u kojoj na taj način namjerava poslovati i zahtjevu priložiti:
1. poslovni plan, s opisom vrste i opsega investicijskih usluga i aktivnosti koje namjerava pružati i obavljati preko podružnice odnosno vezanog zastupnika, organizacijski ustroj podružnice odnosno vezanog zastupnika te podatak o tome namjerava li podružnica poslovati preko vezanih zastupnika, kao i podatke o vezanim zastupnicima preko kojih namjerava poslovati uključujući linije izvještavanja koje navode kako se vezani zastupnici uklapaju u korporativnu strukturu investicijskog društva
2. adresu u državi članici domaćinu na kojoj će biti moguće dobiti podatke o podružnici odnosno vezanom zastupniku
3. podatke o osobama koje će biti odgovorne za poslovanje podružnice odnosno vezanog zastupnika i
4. sve ostale podatke propisane člankom 6. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/1018.
(2) Ako investicijsko društvo posluje preko vezanog zastupnika sa sjedištem u državi članici domaćinu, vezani zastupnik je izjednačen s podružnicom investicijskog društva u toj državi članici te se na njegovo poslovanje na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona koje uređuju poslovanje podružnice investicijskog društva u državi članici domaćinu.
(3) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća i zahtjev da Agencija obavijest s prilozima iz stavka 2. ovoga članka dostavi nadležnom tijelu države članice domaćina u kojoj investicijsko društvo namjerava otvoriti podružnicu ili poslovati putem vezanog zastupnika sa sjedištem ili prebivalištem u državi članici domaćinu.
(4) Odredbe stavaka 1. do 3. ovoga članka i članci 140. i 141. ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način na kreditnu instituciju koja investicijske usluge i aktivnosti i s njima povezane pomoćne usluge na području druge države članice namjerava obavljati putem vezanog zastupnika sa sjedištem ili prebivalištem u toj drugoj državi članici.
Zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti putem podružnice
Članak 140.
(1) Agencija će o zahtjevu iz članka 139. stavka 1. ovoga Zakona odlučiti rješenjem u roku od tri mjeseca od dana primitka urednog zahtjeva.
(2) Agencija će zahtjev iz članka 139. stavka 1. ovoga Zakona odbiti rješenjem ako investicijsko društvo nema primjerenu organizacijsku, tehničku i kadrovsku strukturu ili primjereni financijski položaj da bi s obzirom na planirani opseg poslovanja poslovalo u državi članici domaćinu putem podružnice ili vezanog zastupnika.
(3) Ako Agencija ne odbije zahtjev iz razloga navedenih u stavku 1. ovoga članka, u roku od tri mjeseca od dana primitka urednog zahtjeva donijet će rješenje kojim se odobrava otvaranje podružnice te bez odgode o tome dostaviti obavijest nadležnom tijelu države članice domaćina i o tome izvijestiti investicijsko društvo.
(4) Obavijest iz stavka 3. ovoga članka, osim podataka iz članaka 139. ovoga Zakona, sadrži i detaljne podatke o sustavu zaštite ulagatelja u Republici Hrvatskoj kojim su zaštićeni klijenti podružnice investicijskog društva.
Poslovanje podružnice u državi članici domaćinu
Članak 141.
(1) Investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj može otvoriti podružnicu i preko nje početi obavljati investicijske usluge i aktivnosti i povezane pomoćne usluge:
1. od dana kada zaprimi obavijest nadležnog tijela države članice o uvjetima koje radi zaštite javnih interesa mora poštivati tijekom poslovanja u toj državi članici ili
2. ako takvu obavijest nije zaprimilo, istekom roka od dva mjeseca od dana kada je nadležno tijelo države članice zaprimilo obavijest Agencije u skladu s člankom 139. ovoga Zakona.
(2) Agencija može ukinuti odobrenje iz članka 140. ovoga Zakona ili kao nadzornu mjeru izreći zabranu poslovanja podružnice ako nakon početka poslovanja podružnice u drugoj državi članici nastupe okolnosti iz članka 140. stavka 2. ovoga Zakona.
Obavijest o promjenama podataka u svezi s podružnicom u državi članici
Članak 142.
(1) Namjerava li investicijsko društvo promijeniti poslovanje ili okolnosti iz članka 139. stavka 1. ovoga Zakona, dužno je o tome izvijestiti Agenciju trideset dana prije izvršenja takve promjene. Agencija je dužna o tome izvijestiti nadležno tijelo države članice domaćina.
(2) Investicijsko društvo je dužno Agenciju u propisanom obliku i s podacima iz članka 7. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/1018 izvijestiti o svakoj promjeni podataka iz obavijesti iz stavka 1. ovoga članka najmanje mjesec dana prije nastupanja promjene. U tom slučaju Agencija postupa na način i u rokovima kako je propisano člankom 139. ovoga Zakona.
Obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti u trećoj zemlji
Članak 143.
(1) Investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj može investicijske usluge i aktivnosti u trećoj zemlji obavljati samo putem podružnice, na temelju prethodnog odobrenja Agencije.
(2) Na odobrenje iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 139. do 142. ovoga Zakona.
(3) Agencija osim iz razloga iz članka 140. stavka 2. ovoga Zakona zahtjev može odbiti ako, s obzirom na propise treće zemlje te na praksu u provedbi tih propisa, postoji vjerojatnost da bi provođenje nadzora nad podružnicom bilo onemogućeno.
(4) O svim poteškoćama s kojima se prilikom osnivanja ili obavljanja djelatnosti u trećoj zemlji susrelo, investicijsko društvo dužno je obavijestiti Agenciju, o čemu Agencija obavještava Europsku komisiju i ESMA-u.
(5) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, svako investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj bez zapreke smije izravno obavljati investicijsku aktivnost iz članka 5. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona na području treće zemlje, uz prethodnu obavijest Agenciji.
ODJELJAK 2. Obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti društva iz druge države članice na području Republike Hrvatske
Investicijsko društvo iz druge države članice
Članak 144.
(1) Investicijsko društvo iz druge države članice može, pod uvjetima iz ovoga Zakona, u Republici Hrvatskoj obavljati investicijske usluge i aktivnosti te s njima povezane pomoćne usluge koje je ovlašteno pružati i obavljati u matičnoj državi članici, izravno ili putem podružnice.
(2) Investicijsko društvo iz druge države članice koje na području Republike Hrvatske obavlja investicijske usluge izravno ili putem podružnice dužno je svoje klijente i potencijalne klijente u Republici Hrvatskoj izvijestiti o svim relevantnim podacima koji se odnose na sustav zaštite ulagatelja kojemu pripada.
(3) Odredbe ovoga članka i članaka 145. do 150. ovoga Zakona odnose se na odgovarajući način i na kreditnu instituciju i društvo za upravljanje iz druge države članice koja na području Republike Hrvatske obavlja investicijske usluge i aktivnosti i s njima povezane pomoćne usluge.
Podružnica investicijskog društva iz druge države članice
Članak 145.
(1) Investicijsko društvo iz druge države članice može u Republici Hrvatskoj otvoriti podružnicu i početi preko nje poslovati nakon isteka roka od 90 dana od dana kada je nadležno tijelo države članice domaćina Agenciji dostavilo obavijesti i priloge iz članka 138. stavaka 1. i 2. i članka 139. stavka 3. ovoga Zakona.
(2) Agencija će najkasnije 60 dana nakon primitka obavijesti iz stavka 1. ovoga članka investicijskom društvu odnosno osobi odgovornoj za poslovanje podružnice dostaviti obavijest o uvjetima poslovanja iz članka 146. stavka 2. ovoga Zakona koje radi zaštite javnih interesa mora poštivati tijekom poslovanja u toj državi članici.
(3) Ako investicijsko društvo iz druge države članice na području Republike Hrvatske namjerava poslovati putem vezanog zastupnika sa sjedištem ili prebivalištem u Republici Hrvatskoj, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga članka i članka 146. ovoga Zakona.
(4) Na vezanog zastupnika iz stavka 3. ovoga članka primjenjuju se odredbe članaka 126. do 129. ovoga Zakona.
(5) Tražbine klijenata podružnice iz stavka 1. ovoga članka obvezno su uključene u sustav zaštite ulagatelja u matičnoj državi članici, o čemu je Agenciju dužno izvijestiti nadležno tijelo matične države članice.
(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, radi proširenja razine ili opsega zaštite ulagatelja, tražbine klijenata podružnice iz stavka 1. ovoga članka mogu se uključiti u sustav zaštite ulagatelja u Republici Hrvatskoj.
(7) Podružnica iz stavka 1. ovoga članka upisuje se u sudski registar u skladu s propisima koji uređuju ustroj trgovačkih društava u Republici Hrvatskoj i osnivanje, ustroj i vođenje sudskog registra.
Pravila poslovanja podružnice investicijskog društva iz države članice i nadzor Agencije
Članak 146.
(1) Podružnica iz članka 145. ovoga Zakona dužna je poslovati u skladu s poglavljem III. glave I. ovoga dijela Zakona i pravilnika koji detaljnije uređuju pravila poslovnog ponašanja, kao i članaka 14. do 26. Uredbe (EU) br. 600/2014, uključujući odredbe o izvještavanju Agencije i vođenju poslovne dokumentacije u vezi s tim obvezama.
(2) Na podružnicu se na odgovarajući način primjenjuje i sljedeće:
1. odredbe ovoga Zakona koje se odnose na obvezu čuvanja povjerljivih podataka iz članka 86. stavka 5. ovoga Zakona
2. propisi u Republici Hrvatskoj kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma
3. drugi propisi koji se radi zaštite općeg dobra primjenjuju na području Republike Hrvatske
4. odredba članka 195. ovoga Zakona
5. odredba članka 166. stavka 9. ovoga Zakona o objavi revidiranih godišnjih financijskih izvještaja
6. odredbe ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona koje se odnose na nadzor Agencije i ovlast izricanja nadzornih mjera i
7. odredbe članka 683. stavka 5. ovoga Zakona o godišnjoj naknadi za nadzor i propisa donesenih na temelju toga članka.
(3) Iznimno od odredbe članka 150. stavka 1. ovoga Zakona, Agencija je ovlaštena za izravan nadzor poslovanja podružnice u svrhu provjere pridržava li se ista obveza iz stavaka 1. i 2. ovoga članka te za nalaganje mjera propisanih ovim Zakonom, a koje su potrebne kako bi se osigurala provedba tih obveza.
(4) Agencija je ovlaštena od investicijskog društva zahtijevati periodičke izvještaje o aktivnostima podružnice iz članka 145. stavka 1. ovoga Zakona.
(5) Odredbe ovoga članka odnose se i na podružnicu kreditne institucije iz druge države članice koja na području Republike Hrvatske obavlja investicijske usluge i aktivnosti i s njima povezane pomoćne usluge.
Izravno obavljanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti
Članak 147.
(1) Investicijsko društvo sa sjedištem u državi članici može započeti izravno pružati investicijske usluge i obavljati investicijske aktivnosti, kada Agencija od nadležnog tijela države članice sjedišta investicijskog društva zaprimi obavijest i priloge sa sadržajem iz članka 138. ovoga Zakona.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje kod svake promjene podataka navedenih u obavijesti iz članka 142. stavka 1. ovoga Zakona.
(3) Investicijsko društvo iz stavka 1. ovoga članka dužno je prilikom pružanja usluga na području Republike Hrvatske pridržavati se obveza iz članka 146. stavka 1. ovoga Zakona.
(4) Na investicijsko društvo iz druge države članice koje izravno pruža usluge na području Republike Hrvatske na odgovarajući se način primjenjuju:
1. odredbe ovoga Zakona koje se odnose na obvezu čuvanja povjerljivih podataka iz članka 86. stavka 5. ovoga Zakona
2. propisi u Republici Hrvatskoj kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma i
3. drugi propisi koji se radi zaštite općeg dobra primjenjuju na području Republike Hrvatske.
(5) Ako obavijest iz stavka 1. ovoga članka koje Agencija zaprimi sadrži podatke o identitetu vezanog zastupnika s poslovnim nastanom u matičnoj državi članici, a putem kojeg namjerava obavljati investicijske usluge i aktivnosti u Republici Hrvatskoj, Agencija te podatke objavljuje na svojim internetskim stranicama po primitku obavijesti iz stavka 1. ovoga članka.
(6) Odredbe stavaka 3. do 5. ovoga članka odnose se i na kreditnu instituciju koja izravno ili putem vezanog zastupnika s poslovnim nastanom u matičnoj državi članici obavlja investicijske usluge i aktivnosti na temelju uvjeta propisanih zakonom kojim se uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija.
Mjere predostrožnosti
Članak 148.
(1) Agencija je nadležna za nadzor nad investicijskim društvom sa sjedištem u državi članici u vezi s investicijskim uslugama i aktivnostima koje pruža i obavlja u Republici Hrvatskoj te nad podružnicom investicijskog društva iz države članice, u opsegu utvrđenom ovim Zakonom.
(2) Kada utvrdi da postoji vjerojatnost da investicijsko društvo koje na teritoriju Republike Hrvatske obavlja investicijske usluge i aktivnosti izravno ili putem podružnice krši obveze propisane ovim Zakonom, a sama nema ovlasti poduzimati nadzorne mjere, Agencija o tome izvještava nadležno tijelo matične države članice.
(3) Ako investicijsko društvo unatoč mjerama nadležnog tijela matične države članice ili zato što te mjere nisu primjerene, nastavi s djelovanjem koje očito šteti ulagateljima na području Republike Hrvatske ili urednom funkcioniranju tržišta, Agencija može, nakon što o tome obavijesti nadležno tijelo matične države članice, poduzeti sve primjerene mjere propisane ovim Zakonom u svrhu zaštite ulagatelja i urednog funkcioniranja tržišta.
(4) Mjere iz stavka 3. ovoga članka uključuju i zabranu daljnjeg obavljanja investicijskih usluga i aktivnosti na području Republike Hrvatske.
(5) Kada utvrdi da tržišni operater, uređeno tržište, MTP ili OTP iz druge države članice krši obveze propisane ovim Zakonom i pravilnicima donesenima na temelju njega, Agencija o tome izvještava nadležno tijelo matične države članice.
(6) Ako, unatoč mjerama koje je nadležno tijelo matične države članice poduzelo ili zato što se te mjere pokažu neadekvatnima, uređeno tržište ili MTP ili OTP nastave s djelovanjem koje očito šteti interesima ulagatelja na području Republike Hrvatske ili urednom funkcioniranju tržišta, Agencija može, nakon što o tome obavijesti nadležno tijelo matične države članice, poduzeti sve primjerene mjere propisane ovim Zakonom u svrhu zaštite ulagatelja i urednog funkcioniranja tržišta
(7) Mjere iz stavka 5. ovoga članka uključuju i zabranu da uređeno tržište ili MTP ili OTP stavljaju svoje aranžmane na raspolaganje članovima s udaljenim pristupom ili sudionicima iz Republike Hrvatske osnovanim u državi članici domaćinu.
(8) O mjerama iz stavaka 3. i 6. ovoga članka Agencija bez odgode izvještava Europsku komisiju i ESMA-u.
(9) Umjesto poduzimanja mjera iz stavaka 3. i 6. ovoga članka Agencija može zatražiti od ESMA-e da postupi u skladu sa svojim ovlastima iz članka 19. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
(10) Mjere koje je Agencija prema odredbama ovoga članka ne smiju imati diskriminirajući ili ograničavajući tretman koji se temelji na činjenici da investicijsko društvo ima odobrenje za rad u drugoj državi članici.
Ovlasti Agencije
Članak 149.
(1) Kada utvrdi da investicijsko društvo koje na teritoriju Republike Hrvatske obavlja investicijske usluge i aktivnosti putem podružnice krši obveze propisane ovim Zakonom i pravilnicima donesenim na temelju njega, a sama ima ovlasti poduzimati nadzorne mjere, Agencija će rješenjem naložiti uklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti.
(2) Ako investicijsko društvo iz stavka 1. ovoga članka ne postupi u skladu s rješenjem Agencije, Agencija može poduzeti sve primjerene mjere propisane ovim Zakonom potrebne da bi se utvrđena nezakonitost ili nepravilnost otklonila.
(3) Ako i nakon mjera iz stavka 2. ovoga članka investicijsko društvo nastavi kršiti obveze propisane ovim Zakonom i pravilnicima donesenim na temelju njega Agencija može, nakon što o tome obavijesti nadležno tijelo matične države članice, poduzeti sve primjerene mjere propisane ovim Zakonom u svrhu zaštite ulagatelja i urednog funkcioniranja tržišta.
(4) O mjerama iz stavka 2. ovoga članka Agencija bez odgode izvještava Europsku komisiju i ESMA-u.
(5) Umjesto poduzimanja mjera iz stavka 2. ovoga članka Agencija može zatražiti od ESMA-e da postupi u skladu sa svojim ovlastima iz članka 19. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
Ovlasti nadležnog tijela matične države članice u obavljanju nadzora nad radom podružnice investicijskog društva sa sjedištem u matičnoj državi članici
Članak 150. (NN 83/21)
(1) Ako investicijsko društvo sa sjedištem u državi članici posluje putem podružnice u Republici Hrvatskoj, nadležno tijelo matične države članice na području Republike Hrvatske može, nakon što o tome obavijesti Agenciju, samostalno ili putem osobe koju za to posebno ovlasti, izvršiti izravnu provjeru informacija iz članka 397. stavka 1. ovoga Zakona i inspekciju tih podružnica.
(2) Agencija je ovlaštena na pojedinačnoj osnovi obaviti izravni nadzor podružnice investicijskog društva iz države članice, ako ocijeni da je to relevantno za stabilnost financijskog sustava Republike Hrvatske, i od nje tražiti sve potrebne informacije o njezinim aktivnostima.
(3) Prije obavljanja nadzora iz stavka 2. ovoga članka Agencija će se bez odgode savjetovati o namjeravanim aktivnostima s nadležnim tijelom matične države članice.
(4) Agencija će nadležnom tijelu matične države članice nakon završetka postupka nadzora iz stavka 2. ovoga članka dostaviti informacije i nalaze koji su relevantni za procjenu rizika dotičnog investicijskog društva.
Pristup uređenom tržištu
Članak 151.
Investicijsko društvo iz druge države članice koje ima odobrenje za izvršavanje naloga klijenta ili za trgovanje za vlastiti račun, ima pravo članstva odnosno pristup uređenom tržištu u Republici Hrvatskoj na jedan od sljedećih načina:
1. putem podružnice osnovane u Republici Hrvatskoj ili
2. putem udaljenog članstva ili udaljenog pristupa uređenom tržištu, bez obveze poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, ako postupak trgovanja i tržišni sustav uređenog tržišta ne zahtijeva fizičku nazočnost kod zaključivanja transakcija na tržištu.
Pristup središnjoj drugoj ugovornoj strani, sustavima poravnanja i namire i pravo određivanja sustava namire
Članak 152.
(1) Bez obzira na primjenu glava III., IV. i V. Uredbe (EU) br. 648/2012, investicijsko društvo iz druge države članice ima pravo izravnog i neizravnog pristupa središnjoj drugoj ugovornoj strani i sustavima poravnanja i namire u Republici Hrvatskoj radi zaključivanja ili organiziranja zaključivanja transakcija financijskim instrumentima.
(2) Središnja druga ugovorna strana i sustav poravnanja i namire dužni su prema investicijskom društvu iz druge države članice iz stavka 1. ovoga članka primijeniti isti nediskriminirajući, transparentni i objektivni kriterij koji se primjenjuje i na lokalne članove ili sudionike.
(3) Burza je dužna svim svojim članovima ili sudionicima omogućiti da sami odaberu sustav namire transakcija financijskim instrumentima izvršenih na tom uređenom tržištu, pod sljedećim uvjetima:
1. ako je riječ o povezanosti i dogovorima između odabranih sustava namire i svih drugih sustava koji su potrebni radi osiguranja učinkovite i ekonomične namire određene transakcije
2. ako se Agencija usuglasi da su tehnički uvjeti za namiru transakcija zaključenih na uređenom tržištu putem sustava namire, koji je različit od onog odabranog za uređeno tržište, takvi da omogućuju nesmetano i uredno funkcioniranje financijskih tržišta.
(4) Procjena Agencije iz stavka 3. točke 2. ovoga članka ne dovodi u pitanje nadležnosti nacionalne središnje banke kao nadzornika za sustave namire niti drugih tijela nadležnih za nadzor takvih sustava. Agencija uzima u obzir nadzor koji su već provela ta tijela kako bi se izbjeglo nepotrebno udvostručavanje kontrole.
Odredbe o središnjoj drugoj ugovornoj strani i sustavima poravnanja i namire za MTP i OTP
Članak 153.
(1) Investicijsko društvo ili tržišni operater koji upravlja MTP-om
ili OTP-om može sklopiti odgovarajuće sporazume sa središnjom drugom ugovornom stranom ili klirinškom kućom i sustavom namire druge države članice u svrhu poravnanja i/ili namire pojedinih ili svih transakcija koje su sklopili članovi ili sudionici na tržištu u okviru njihovih sustava.
(2) Agencija se može usprotiviti sporazumu iz stavka 1. ovoga članka samo ako je to neophodno radi održavanja urednog funkcioniranja MTP-a ili OTP-a, uzimajući u obzir uvjete za sustave namire utvrđene u članku 152. stavku 3. ovoga Zakona.
(3) Kako bi se izbjeglo nepotrebno udvostručavanje kontrole, nadležno tijelo uzima u obzir nadzor nad sustavom poravnanja i namire koji su već provele središnje banke kao nadzornici za sustave poravnanja i namire ili druga tijela nadležna za nadzor takvih sustava.
ODJELJAK 3. Obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti društva iz treće zemlje na području Republike Hrvatske
Članak 154. (NN 83/21)
(1) Društvo iz treće zemlje može u Republici Hrvatskoj obavljati investicijske usluge i aktivnosti sa ili bez pomoćnih usluga samo preko podružnice pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, društvo iz treće zemlje na području Republike Hrvatske može obavljati investicijske usluge i aktivnosti sa ili bez pomoćnih usluga kvalificiranim nalogodavateljima i profesionalnim ulagateljima izravno, bez osnivanja podružnice, ako su ispunjeni uvjeti iz glave VIII. Uredbe (EU) br. 600/2014 i Delegirane uredbe Komisije (EU) 2016/2022 оd 14. srpnja 2016. o dopuni Uredbe (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda koji se odnose na informacije za registraciju društava iz trećih zemalja i format informacija koje treba dostaviti klijentima (Tekst značajan za EGP) (SL L 313, 19. 11. 2016.).
(3) Iznimno od odredbi stavaka 1. i 2. ovoga članka, društvo iz treće zemlje nije dužno ishoditi odobrenje za osnivanje podružnice iz članka 155. ovoga Zakona za obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti koje se pružaju malom ili profesionalnom ulagatelju koji ima poslovni nastan u Republici Hrvatskoj ili se nalazi u Republici Hrvatskoj, ako je obavljanje te investicijske usluge ili aktivnosti započelo na isključivu inicijativu tog malog ili profesionalnog ulagatelja, uključujući i odnos koji je u posebnoj vezi s obavljanjem te usluge ili aktivnosti.
(4) Ne dovodeći u pitanje odnose unutar grupe, ako društvo iz treće zemlje, među ostalim putem subjekta koji djeluje u njegovo ime ili koji je u bliskoj vezi s tim društvom iz treće zemlje ili bilo koje druge osobe koja djeluje u ime tog subjekta, pristupa klijentima ili potencijalnim klijentima u Republici Hrvatskoj, to se ne smatra pružanjem usluga na isključivu inicijativu klijenta.
(5) Društvo iz treće zemlje ne smije inicijativu klijenta iz stavka 3. ovoga članka koristiti na način da bez podružnice koja je dobila odobrenje u skladu s odredbama ovoga Zakona klijentu pruža marketinšku komunikaciju za nove kategorije investicijskih proizvoda i usluga.
Odobrenje za osnivanje podružnice investicijskog društva iz treće zemlje
Članak 155. (NN 83/21)
(1) Društvo iz treće zemlje može u Republici Hrvatskoj osnovati podružnicu ako za istu dobije odobrenje za rad od Agencije, na zahtjev društva iz treće zemlje.
(2) Agencija će izdati odobrenje za rad podružnice iz stavka 1. ovoga članka ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. pružanje usluga za koje se traži odobrenje za rad podliježe odobrenju i nadzoru u trećoj zemlji u kojoj je društvo registrirano, te je društvo dokazalo da mu je takvo odobrenje za rad u trećoj zemlji kao državi sjedišta izdano, pri čemu Agencija uzima u obzir svaku preporuku FATF-e u smislu borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma
2. Agencija s nadležnim tijelom treće zemlje ima sklopljen sporazum o suradnji koji uključuje odredbe o razmjeni podataka za potrebe očuvanja integriteta tržišta i zaštite ulagatelja
3. podružnica ima na raspolaganju dovoljno inicijalnog kapitala, najmanje u iznosu iz članka 10. ovoga Zakona, u ovisnosti o investicijskim uslugama i aktivnostima koje obavlja
4. imenovana je najmanje jedna osoba odgovorna za upravljanje podružnicom koja ispunjava uvjete iz članka 28. ovoga Zakona
5. Republika Hrvatska s trećom zemljom ima sklopljen sporazum koji je u potpunosti u skladu sa standardima utvrđenim u članku 26. Model-konvencije OECD-a o porezu na dohodak i imovinu te koji osigurava djelotvornu razmjenu podataka u poreznim stvarima, uključujući, ako postoje, multilateralne porezne sporazume
6. ako je primjenjivo, društvo je član Fonda za zaštitu ulagatelja ili drugog sustava zaštite ulagatelja koje je osnovano ili priznato u skladu s propisom kojim se u nacionalno zakonodavstvo države članice prenosi Direktiva 97/9/EZ i
7. društvo iz treće zemlje u mogućnosti je dokazati da podružnica ima ustrojene sve mehanizme koji osiguravaju da će biti ispunjeni svi uvjeti iz ovoga Zakona koji se odnose na uvjete iz ovoga Zakona kako je propisano člancima 50. do 125. ovoga Zakona, poglavlja VII. glave II. ovoga dijela Zakona te člancima 3. do 26. Uredbe (EU) br. 600/2014.
(3) Agencija prilikom odlučivanja o izdavanju odobrenja iz stavka 1. ovoga članka uzima u obzir svaku preporuku FATF-e u smislu borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma.
(4) Društvo iz treće zemlje uz zahtjev iz stavka 1. ovoga Zakona podnosi Agenciji sljedeće podatke i dokaze:
1. naziv tijela nadležnog za nadzor u trećoj zemlji ako je za nadzor odgovorno više tijela, detalje o njihovim područjima nadležnosti
2. sve relevantne pojedinosti o društvu (naziv, pravni oblik, sjedište i adresu, članove upravljačkog tijela, relevantne dioničare) te poslovni plan u kojem se navode investicijske usluge i/ili aktivnosti, kao i pomoćne usluge koje se namjeravaju pružati te organizacijsku strukturu podružnice, uključujući opis svih izdvajanja važnih poslovnih procesa trećim stranama
3. imena osoba odgovornih za upravljanje podružnicom i relevantne dokumente koji dokazuju usklađenost s uvjetima iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona i
4. podatke o inicijalnom kapitalu koji je na raspolaganju podružnici.
(5) Agencija ne smije nametati dodatne zahtjeve vezano za organizaciju i poslovanje podružnice i ne smije stavljati društvo iz treće zemlje u povoljniji položaj nego društva iz Europske unije.
(6) Agencija će o zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka odlučiti u roku od šest mjeseci od podnošenja urednog zahtjeva.
(7) Agencija jednom godišnje obavještava ESMA-u o popisu podružnica društava iz trećih zemalja koje djeluju na području Republike Hrvatske.
(8) Ako nije drugačije propisano, na izdavanje i oduzimanje odobrenja za rad podružnice društva iz treće zemlje na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o izdavanju i ukidanju odobrenja za rad investicijskom društvu.
(9) Agencija pravilnikom detaljnije uređuje sadržaj zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka.
Ukidanje odobrenja
Članak 156.
(1) Agencija će rješenjem ukinuti zakonito rešenje kojim je odobrenje za rad iz članka 155. ovoga Zakona izdano ako:
1. podružnica ne započne s radom u roku od 12 mjeseci od izdavanja odobrenja za rad, izričito se odrekne odobrenja za rad ili tijekom šest mjeseci uzastopno ne pruža investicijske usluge niti obavlja investicijske aktivnosti
2. podružnica ili društvo iz treće zemlje više ne ispunjava uvjete na temelju kojih je izdano odobrenje za rad
3. podružnica ili društvo iz treće zemlje ozbiljno i sustavno krši obveze iz ovoga Zakona ili
4. ako je nadležno tijelo treće zemlje društvu oduzelo odgovarajuće odobrenje.
(2) Agencija može rješenjem ukinuti zakonito rešenje kojim je odobrenje za rad iz članka 155. ovoga Zakona izdano ako je odobrenje za rad izdano na temelju lažnih izjava ili neistinitih ili netočnih podataka koje je u postupku dostavio podnositelj zahtjeva.
(3) Agencija će o ukidanju odobrenja za rad iz stavaka 1. i 2. ovoga članka izvijestiti nadležno tijelo treće zemlje i nadležni trgovački sud.
(4) Ovlast Agencije da u skladu s odredbom stavaka 1. i 2. ovoga članka ukine zakonito rješenje nije ograničena rokom.
Podružnica društva iz treće zemlje i sustav zaštite ulagatelja
Članak 157.
(1) Kada je podružnica investicijskog društva iz treće zemlje uključena u sustav za zaštitu ulagatelja u trećoj zemlji, razina i opseg zaštite ulagatelja koju pruža klijentima u Republici Hrvatskoj mora odgovarati minimalno razini i opsegu zaštite ulagatelja utvrđene ovim Zakonom.
(2) Ako sustav zaštite ulagatelja u trećoj zemlji ne postoji ili je s obzirom na razinu i opseg zaštite manji nego u Republici Hrvatskoj, podružnica investicijskog društva dužna je sudjelovati u sustavu zaštite ulagatelja u Republici Hrvatskoj ili u drugoj državi članici.
(3) Podružnica društva iz treće zemlje dužna je klijente i potencijalne klijente u Republici Hrvatskoj izvještavati o svim relevantnim podacima o razini i opsegu zaštite ulagatelja kojom je pokrivena.
Izvještavanje podružnice društva iz treće zemlje
Članak 157.a (NN 83/21)
(1) Podružnica društva iz treće zemlje kojoj je izdano odobrenje za rad u skladu s člankom 155. ovoga Zakona Agenciji jednom godišnje dostavlja sljedeće informacije:
1. informacije o razmjeru i opsegu usluga i aktivnosti koje podružnica obavlja u Republici Hrvatskoj
2. za društva iz trećih zemalja koja obavljaju investicijsku aktivnost iz članka 5. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, informacije o njihovoj mjesečnoj minimalnoj, prosječnoj i maksimalnoj izloženosti drugim ugovornim stranama u Europskoj uniji
3. za društva iz trećih zemalja koja pružaju jednu ili obje usluge iz članka 5. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona, informacije o ukupnoj vrijednosti financijskih instrumenata koje su pružile druge ugovorne strane iz Europske unije za koje je u prethodnih 12 mjeseci provedena ponuda odnosno prodaja uz obvezu otkupa
4. informacije o prometu i ukupnoj vrijednosti imovine vezano za usluge i aktivnosti iz točke 1. ovoga stavka
5. detaljan opis mehanizama za zaštitu ulagatelja dostupnih klijentima podružnice, uključujući prava tih klijenata koja proizlaze iz sustava za zaštitu ulagatelja iz članka 157. stavka 1. ovoga Zakona
6. informacije o politici i mehanizmima upravljanja rizicima koje podružnica primjenjuje za usluge i aktivnosti iz točke 1. ovoga stavka
7. informacije o sustavima upravljanja, uključujući nositelje ključnih funkcija za djelatnosti podružnice
8. ostale informacije iz pravilnika iz stavka 5. ovoga članka koje Agencija smatra potrebnima za sveobuhvatno praćenje djelatnosti podružnice.
(2) Agencija je ESMA-i dužna na zahtjev dostaviti sljedeće informacije:
1. sva odobrenja za rad za podružnice kojima je izdano odobrenje za rad u skladu s člankom 155. ovoga Zakona i sve naknadne promjene u odnosu na takva odobrenja
2. informacije o razmjeru i opsegu usluga i aktivnosti koje podružnica s odobrenjem za rad obavlja u Republici Hrvatskoj
3. informacije o prometu i ukupnoj imovini vezano za usluge i aktivnosti iz točke 2. ovoga stavka
4. informacije o nazivu grupe iz treće zemlje kojoj pripada podružnica s odobrenjem za rad koji je izdala Agencija.
(3) Agencija je dužna blisko surađivati s nadležnim tijelima treće države, nadležnim tijelima subjekata koji su dio iste grupe kojoj pripadaju podružnice društava iz trećih zemalja koje su dobile odobrenje za rad u skladu s člankom 155. ovoga Zakona, ESMA-om i EBA-om kako bi se osiguralo da sve aktivnosti te grupe u Uniji podliježu sveobuhvatnom, dosljednom i učinkovitom nadzoru u skladu s ovim Zakonom, Uredbom (EU) br. 575/2013, Uredbom (EU) br. 600/2014 i Uredbom (EU) br. 2019/2033.
(4) Informacije iz ovoga članka dostavljaju se u obliku koji je propisan provedbenim tehničkim standardima koje donosi ESMA.
(5) Dodatne informacije iz stavka 1. točke 8. ovoga članka te rokove i način dostave podataka iz stavka 1. ovoga članka Agencija propisuje pravilnikom.
POGLAVLJE VI.
ODJELJAK 1. Poslovne knjige i financijski izvještaji
Poslovne knjige
Članak 158.
(1) Investicijsko društvo dužno je voditi poslovne knjige, ostalu poslovnu dokumentaciju i evidencije, vrednovati imovinu i obveze i sastavljati i objavljivati godišnje financijske izvještaje i godišnje izvješće u skladu s ovim Zakonom i propisima kojima se uređuje računovodstvo poduzetnika, standardima financijskog izvještavanja i standardima struke.
(2) Investicijsko društvo dužno je voditi poslovne knjige i ostalu poslovnu dokumentaciju i evidencije te sastavljati godišnje financijske izvještaje na način koji omogućuje, u bilo kojem trenutku, provjeru posluje li investicijsko društvo u skladu s važećim propisima, standardima financijskog izvještavanja i standardima struke.
(3) Investicijsko društvo dužno je sastavljati, kontrolirati i čuvati knjigovodstvene isprave u skladu s važećim propisima, standardima financijskog izvještavanja i standardima struke.
(4) Investicijsko društvo dužno je primjenjivati kontni plan iz stavka 5. ovoga članka.
(5) Agencija pravilnikom propisuje kontni plan za investicijska društva.
(6) Agencija pravilnikom pobliže uređuje:
1. sadržaj, oblik, način i rokove javnog objavljivanja odnosno dostavljanja nadzornih izvještaja i drugih podataka investicijskog društva
2. opseg i sadržaj izvještaja i drugih podataka podružnica investicijskih društava iz drugih država članica te način i rokove javnog objavljivanja odnosno dostavljanja tih izvještaja i drugih podataka Agenciji i
3. opseg i sadržaj financijskih izvještaja i drugih podataka podružnica investicijskih društava iz trećih zemalja te način i rokove objavljivanja odnosno dostavljanja tih izvještaja i drugih podataka Agenciji.
48. Pravilnik o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja investicijskih društava
Financijski izvještaji
Članak 159.
(1) Osim godišnjih financijskih izvještaja, investicijsko društvo obvezno je izrađivati financijske izvještaje i za izvještajna razdoblja tijekom poslovne godine.
(2) Poslovna godina u smislu stavka 1. ovoga članka jednaka je kalendarskoj godini, a izvještajna razdoblja tijekom godine jednaka su tromjesečnom, šestomjesečnom i devetomjesečnom razdoblju.
(3) Agencija pravilnikom pobliže uređuje sadržaj, oblik, način i rokove izrade i dostave godišnjih financijskih izvještaja investicijskog društva, kao i financijskih izvještaja tijekom poslovne godine.
48. Pravilnik o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja investicijskih društava
ODJELJAK 2. Vanjska revizija
Obveza obavljanja revizije
Članak 160.
(1) Godišnji financijski izvještaji investicijskog društva, godišnji konsolidirani financijski izvještaji grupe investicijskih društava u Republici Hrvatskoj i godišnji konsolidirani financijski izvještaji cijele grupe, ako su članovi grupe i nefinancijske institucije, podliježu obvezi zakonske revizije za svaku poslovnu godinu.
(2) Revizija iz stavka 1. ovoga članka provodi se u skladu s propisima Republike Hrvatske i pravom Europske unije, a kojima se uređuju računovodstvo i revizija ako ovim Zakonom i propisima donesenima na temelju ovoga Zakona nije drugačije određeno.
(3) Agencija pravilnikom uređuje opseg i sadržaj revizije za potrebe Agencije.
2. Pravilnik o sadržaju revizije u investicijskim društvima
Imenovanje revizora
Članak 161.
Odluku o imenovanju revizora uprava investicijskog društva dužna je dostaviti Agenciji u roku od osam dana od dana donošenja odluke.
Ograničenje obavljanja revizije
Članak 162.
(1) Isti revizor može obavljati reviziju godišnjih financijskih izvještaja određenog investicijskog društva najviše za sedam uzastopnih poslovnih godina. Isti revizor ne smije sljedeće četiri godine obavljati reviziju godišnjih financijskih izvještaja tog investicijskog društva.
(2) Reviziju godišnjih financijskih izvještaja investicijskog društva i druge revizije za potrebe Agencije za jednu poslovnu godinu mora obavljati isti revizor.
Zaštita neovisnosti revizora
Članak 163.
(1) U slučaju raskida ugovora o obavljanju revizije investicijsko društvo i revizor dužni su Agenciji u roku od 15 dana pisano obrazložiti razloge za sporazumni raskid ugovora odnosno ako je ugovor raskinula jedna ugovorna strana, obrazložiti razloge raskida, a druga ugovorna strana očitovati se o razlozima za raskid ugovora koje navodi druga ugovorna strana.
(2) Revizor koji obavlja reviziju godišnjih financijskih izvještaja investicijskog društva ne smije pružati, izravno ili neizravno, investicijskom društvu koje je predmet revizije, njegovom matičnom društvu ili njegovim društvima koja su pod njegovom kontrolom u državama članicama bilo koje zabranjene nerevizorske usluge iz članka 5. stavka 1. Uredbe (EU) br. 537/2014 tijekom:
1. razdoblja između početka razdoblja koje je predmet revizije i izdavanja revizorskog izvješća i
2. poslovne godine koja prethodi razdoblju iz točke 1. ovoga stavka u vezi s uslugom osmišljavanja i provedbe postupaka unutarnje kontrole ili upravljanja rizikom povezanih s pripremom i/ili nadzorom financijskih informacija ili osmišljavanja i provedbe tehnoloških sustava za financijske informacije.
Obveze revizora
Članak 164. (NN 83/21)
(1) Revizor je dužan pisano i bez odgode izvijestiti Agenciju o svakoj činjenici ili odluci koja se odnosi na investicijsko društvo ili društvo usko povezano s tim investicijskim društvima, a koja:
1. predstavlja kršenje ovoga Zakona, podzakonskih propisa ili izravno primjenjivih propisa Europske unije
2. može utjecati na neprekinuto poslovanje investicijskog društva ili
3. može dovesti do mišljenja s rezervom, negativnog mišljenja, suzdržavanja od izražavanja mišljenja na godišnje financijske izvještaje odnosno njihova odbacivanja ili odbijanja.
(2) Revizor je dužan pisano izvijestiti Agenciju o svakoj činjenici iz stavka 1. ovoga članka za koju sazna u postupku obavljanja revizije godišnjih financijskih izvještaja društva koje kontrolira investicijsko društvo.
(3) Agencija može od revizora zatražiti dodatne podatke u vezi s obavljenom revizijom.
(4) Dostava podataka Agenciji iz stavaka 1. do 3. ovoga članka ne znači kršenje obveze čuvanja revizorske tajne koja proizlazi iz zakona kojim se uređuje revizija ili iz ugovora.
(5) Ako revizor obavijesti Agenciju o činjenicama i okolnostima iz stavka 1. ovoga članka, a u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, dužan je istodobno o tome obavijestiti i upravu investicijskog društva osim ako ocijeni da postoje opravdani razlozi koji sprječavaju takvo obavještavanje.
(6) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način odnose i na obveze revizora burze te APA-e i ARM-a iz članka 356. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona.
Odbacivanje i odbijanje godišnjih financijskih izvještaja
Članak 165. (NN 17/20)
(1) Ako revizor obavi zakonsku reviziju godišnjih financijskih izvještaja investicijskog društva suprotno članku 162. ovoga Zakona, Agencija će odbaciti godišnje financijske izvještaje investicijskog društva odnosno godišnje konsolidirane financijske izvještaje za tu godinu.
(2) Ako Agencija utvrdi da su godišnji financijski izvještaji i godišnji konsolidirani financijski izvještaji sastavljeni suprotno propisima ili da oni ne pružaju istinit i fer prikaz financijskog položaja i uspješnosti poslovanja investicijskog društva odnosno grupe ili grupe investicijskih društava, o kojima je u revizorskom izvješću izdano pozitivno ili uvjetno mišljenje, odbit će godišnje financijske izvještaje odnosno godišnje konsolidirane financijske izvještaje.
(3) U slučaju iz stavaka 1., 2. i 5. ovoga članka investicijsko društvo dužno je ponovo izraditi godišnje financijske izvještaje odnosno godišnje konsolidirane financijske izvještaje, osigurati obavljanje zakonske revizije tih izvještaja te revizorsko izvješće, uključujući i relevantne financijske izvještaje, dostaviti Agenciji u roku koji je svojim rješenjem odredila Agencija. Novu zakonsku reviziju ne smije obaviti revizor koji je izdao mišljenje o godišnjim financijskim izvještajima odnosno godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima koji su odbijeni odnosno odbačeni.
(4) O odbacivanju iz stavka 1. ovoga članka odnosno odbijanju iz stavka 2. ovoga članka Agencija će bez odgađanja obavijestiti tijelo nadležno za nadzor osoba ovlaštenih za obavljanje revizorskih usluga prema zakonu kojim je uređena revizija uz obrazloženje razloga odbacivanja odnosno odbijanja.
(5) Ako tijelo nadležno za nadzor osoba ovlaštenih za obavljanje revizorskih usluga prema zakonu kojim je uređena revizija utvrdi da revizorsko izvješće ne ispunjava zahtjeve iz zakona kojim se uređuje revizija i iz Uredbe (EU) br. 537/2014, Agencija može odbiti ili odbaciti godišnje financijske izvještaje odnosno godišnje konsolidirane financijske izvještaje investicijskog društva na koje se odnosi revizorsko izvješće.
(6) Investicijsko društvo ne smije objaviti godišnje financijske izvještaje odnosno godišnje konsolidirane financijske izvještaje koji su odbijeni odnosno odbačeni te je dužno osigurati da godišnji financijski izvještaji odnosno godišnji konsolidirani financijski izvještaji koji su odbijeni odnosno odbačeni ne budu javno objavljeni. Ako su godišnji financijski izvještaji odnosno godišnji konsolidirani financijski izvještaji koji su odbijeni odnosno odbačeni već dostavljeni radi javne objave Financijskoj agenciji odnosno uređenom tržištu vrijednosnih papira, investicijsko društvo dužno je bez odgađanja obavijestiti Financijsku agenciju i uređena tržišta vrijednosnih papira na kojima ima uvrštene vrijednosne papire o tome da su rješenjem Agencije odbijeni odnosno odbačeni njegovi revidirani godišnji financijski izvještaji odnosno godišnji konsolidirani financijski izvještaji. Istu obavijest bez odgađanja, investicijsko društvo dužno je objaviti i na svojim internetskim stranicama.
(7) Agencija pravilnikom pobliže uređuje razloge za odbijanje godišnjih financijskih izvještaja investicijskog društva odnosno godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja.
2. Pravilnik o sadržaju revizije u investicijskim društvima
Rokovi dostave Agenciji i objava podataka
Članak 166. (NN 83/21)
(1) Investicijsko društvo obvezno je Agenciji u roku od 15 dana od primitka revizorskog izvješća, a najkasnije u roku od četiri mjeseca od zadnjeg dana poslovne godine na koju se odnose revidirani godišnji financijski izvještaji dostaviti sljedeće:
1. revidirane godišnje financijske izvještaje i godišnje izvješće
2. revizorsko izvješće o obavljenoj zakonskoj reviziji godišnjih financijskih izvještaja iz točke 1. ovoga stavka i
3. izvješća o reviziji za potrebe Agencije.
(2) Investicijsko društvo koje je obvezno provoditi konsolidaciju godišnjih financijskih izvještaja i sastaviti konsolidirane godišnje financijske izvještaje i konsolidirano godišnje izvješće, iste dostavlja Agenciji u roku od 15 dana od dana primitka revizorskog izvješća, a najkasnije u roku od četiri mjeseca od zadnjeg dana poslovne godine.
(3) Investicijsko društvo dužno je u roku iz stavka 1. ovoga članka dostaviti Agenciji podatke koji se odnose na proteklu poslovnu godinu, i to o:
1. svim uslugama koje pruža, prirodi njegovih aktivnosti i geografskom položaju tih usluga
2. iznosu ukupnih prihoda
3. broju radnika na osnovi ekvivalenta punom radnom vremenu
4. iznosu dobiti ili gubitka prije oporezivanja
5. iznosu poreza na dobit i
6. iznosu primljenih javnih subvencija.
(4) Podaci iz stavka 3. ovoga članka moraju biti revidirani i objavljeni kao prilog revidiranim godišnjim financijskim izvještajima i kada je primjenjivo, revidiranim godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima.
(5) Investicijsko društvo dužno je, ako je primjenjivo, pri objavi podataka iz stavka 3. ovoga članka razgraničiti podatke po pojedinim državama članicama te trećim zemljama u kojima investicijsko društvo pruža usluge.
(6) Investicijsko društvo dužno je u svojem godišnjem izvješću objaviti, u okviru glavnih pokazatelja, svoj povrat na imovinu, izračunan kao netodobit podijeljenu s ukupnom imovinom.
(7) Investicijsko društvo dužno je revidirane godišnje financijske izvještaje odnosno ako je investicijsko društvo matično društvo, revidirane godišnje konsolidirane financijske izvještaje za grupu objaviti na način kako je uređeno propisima o računovodstvu poduzetnika, standardima financijskog izvještavanja i standardima struke.
(8) Investicijsko društvo dužno je revidirane godišnje financijske izvještaje i revizorsko izvješće, objaviti na svojim internetskim stranicama i učiniti dostupnim najkasnije u roku od pet mjeseci po proteku poslovne godine na koju se izvještaj odnosi.
(9) Investicijsko društvo sa sjedištem u državi članici koje ima podružnicu u Republici Hrvatskoj i društvo iz treće zemlje koje ima podružnicu u Republici Hrvatskoj, obvezno je na internetskim stranicama podružnice, na hrvatskom jeziku, objaviti godišnje financijske izvještaje izrađene i revidirane u skladu s propisima države sjedišta osnivača podružnice, godišnje izvješće, uključujući i revizorsko izvješće, a najkasnije u roku od 45 dana od isteka roka za objavu istih u državi sjedišta osnivača podružnice.
(10) Izvještaji iz stavka 9. ovoga članka sastavljaju se i podliježu obvezi revizije u skladu s propisima države sjedišta osnivača podružnice.
(11) Investicijsko društvo koje ima podružnicu ili društvo kćer koje je financijska institucija u državi članici ili u trećoj zemlji za svaku državu članicu i treću zemlju jednom godišnje dužno je objaviti sljedeće informacije:
1. naziv, prirodu djelatnosti i lokaciju svakog društva kćeri i podružnice
2. promet
3. broj zaposlenika na osnovi ekvivalenta punog radnog vremena
4. dobit ili gubitak prije oporezivanja
5. porez na dobit ili gubitak
6. primljene javne subvencije.
(12) Informacije iz stavka 11. ovoga članka podliježu obvezi revizije u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje revizija i te se informacije, kada je to moguće, prilažu godišnjim financijskim izvještajima ili, kada je to primjenjivo, konsolidiranim financijskim izvještajima investicijskog društva.
POGLAVLJE VII. UPRAVLJANJE RIZICIMA, ADEKVATNOST KAPITALA I KAPITALNI ZAHTJEVI ZA INVESTICIJSKO DRUŠTVO
ODJELJAK 1. Upravljanje rizicima
Članak 167. (NN 83/21)
(1) Upravljanje rizicima u smislu ovoga dijela Zakona označava skup strategija i politika odnosno postupaka i metoda za utvrđivanje, mjerenje odnosno procjenjivanje, ovladavanje i praćenje rizika, uključujući i izvještavanje o rizicima kojima je investicijsko društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo u svom poslovanju, uključujući i rizike povezane s makroekonomskim okruženjem u kojemu posluje s obzirom na stanje poslovnog ciklusa.
(2) Investicijsko društvo dužno je, razmjerno složenosti, profilu rizičnosti, opsegu poslovanja i toleranciji rizika koje je utvrdila uprava investicijskog društva, uspostaviti, primjenjivati i redovito ažurirati strategije, politike, procese i sustave za utvrđivanje, mjerenje, upravljanje i praćenje u pogledu sljedećeg:
1. bitnih izvora i učinaka rizika za klijente i bilo kakvog znatnog utjecaja na regulatorni kapital, u mjeri kojoj je to primjenjivo s obzirom na odredbe o zaštiti imovine klijenata iz članaka 80. i 81. ovoga Zakona i, ako je primjenjivo, osiguranje od profesionalne odgovornosti
2. bitnih izvora i učinaka rizika za tržište i bilo kakvog znatnog utjecaja na regulatorni kapital
3. bitnih izvora i učinaka rizika za investicijsko društvo, posebno onih kojima se može smanjiti razina dostupnog regulatornog kapitala
4. rizika likvidnosti tijekom odgovarajućeg razdoblja, uključujući unutardnevno, kako bi se osiguralo da investicijsko društvo održava odgovarajuće razine likvidnih sredstava, među ostalim u odnosu na rješavanje pitanja bitnih izvora rizika iz točaka 1. do 3. ovoga stavka.
(3) U smislu stavka 2. točke 3. ovoga članka, bitni izvori rizika za investicijsko društvo uključuju, ako je to relevantno, značajne promjene u knjigovodstvenoj vrijednosti imovine, uključujući sva potraživanja od vezanih zastupnika, propast klijenta ili druge ugovorne strane, pozicije u financijskim instrumentima, strane valute i robu te obveze prema mirovinskim sustavima s utvrđenim naknadama.
(4) Investicijsko društvo dužno je razmotriti sve bitne učinke rizika iz stavka 3. ovoga članka na regulatorni kapital, ako takvi rizici nisu primjereno obuhvaćeno kapitalnim zahtjevima izračunanima na temelju članka 11. Uredbe (EU) br. 2019/2033.
(5) Ako investicijsko društvo treba ići u likvidaciju ili ako namjerava prestati poslovati, Agencija će zahtijevati da uzimanjem u obzir opstojnosti i održivosti svojih poslovnih modela i strategija investicijsko društvo na odgovarajući način razmotri zahtjeve i potrebna sredstva koji su realni, u pogledu roka i održavanja regulatornog kapitala i likvidnih sredstava, tijekom cijelog postupka izlaska s tržišta.
(6) Iznimno od odredbi članka 176. ovoga Zakona, stavak 2. točke 1., 3. i 4. ovoga članka primjenjuju se na investicijska društva koja ispunjavaju uvjete za malo i nepovezano investicijsko društvo iz članka 12. stavka 1. Uredbe (EU) br. 2019/2033.
(7) Investicijsko društvo dužno je Agenciji dostavljati sve podatke o usklađenosti postupaka i metoda iz stavka 1. ovoga članka s odredbama Uredbe (EU) br. 2019/2033 i ovoga poglavlja.
(8) Agencija pravilnikom detaljnije uređuje način i rokove dostave podataka iz stavka 7. ovoga članka, sadržaj politika i postupaka iz ovoga članka i zahtjeve u vezi s upravljanjem rizicima, a osobito:
1. za kapitalne zahtjeve rizika za društvo
2. za kapitalne zahtjeve rizika za klijente
3. za kapitalne zahtjeve rizika za tržište
4. zahtjeve kojima se ograničava koncentracijski rizik
5. likvidnosne zahtjeve i
6. izvještajne zahtjeve u vezi s točkama 1. do 5. ovoga stavka.
9. Pravilnik o upravljanju rizicima, adekvatnosti kapitala i likvidnosti investicijskih društava
Članak 168. (NN 83/21)
Brisan.
Načelo likvidnosti i načelo solventnosti
Članak 169.
Investicijsko društvo dužno je poslovati tako da je trajno sposobno ispunjavati sve svoje novčane obveze (načelo solventnosti) i u svakom trenutku pravodobno ispuniti dospjele novčane obveze (načelo likvidnosti).
ODJELJAK 2. Adekvatnost kapitala
Adekvatnost postupka procjene internog kapitala i interni proces procjene rizika
Članak 170. (NN 83/21)
(1) Investicijsko društvo koje ne ispunjava uvjete za malo i nepovezano investicijsko društvo iz članka 12. stavka 1. Uredbe (EU) br. 2019/2033 mora imati uspostavljene dobre, učinkovite i sveobuhvatne aranžmane, strategije i postupke za kontinuiranu procjenu i održavanje iznosa, vrsta i raspodjele internoga kapitala i likvidne imovine koje smatra adekvatnima za pokrivanje prirode i razine rizika koje investicijsko društvo može predstavljati za druge i kojima je ono samo izloženo ili bi moglo biti izloženo.
(2) Aranžmani, strategije i postupci iz stavka 1. ovoga članka moraju se redovito interno ažurirati i biti primjereni i razmjerni prirodi, opsegu i složenosti poslovanja investicijskog društva.
(3) Agencija može rješenjem investicijskom društvu koje ispunjava uvjete za malo i nepovezano investicijsko društvo iz članka 12. stavka 1. Uredbe (EU) br. 2019/2033 naložiti da primjenjuje zahtjeve iz stavka 1. ovoga članka, ako utvrdi da su takvi zahtjevi primjereni opsegu i složenosti poslova tog investicijskog društva.
9. Pravilnik o upravljanju rizicima, adekvatnosti kapitala i likvidnosti investicijskih društava
Članak 171. (NN 83/21)
Brisan.
Odobrenje za korištenje internog modela i izvještavanje
Članak 172. (NN 83/21)
(1) Agencija investicijskom društvu u skladu s člankom 22. Uredbe (EU) br. 2019/2033 daje odobrenje za korištenje internog modela.
(2) Investicijsko društvo dužno je bez odgode izvijestiti Agenciju o namjeri izmjene internog modela odobrenog u skladu sa stavkom 1. ovoga članka i priložiti odgovarajuću dokumentaciju, na temelju koje će Agencija ocijeniti zahtijeva li planirana izmjena promjenu odobrenja.
(3) Agencija je o odluci iz stavka 2. ovoga članka dužna izvijestiti društvo u roku od 30 dana od obavijesti.
(4) Investicijsko društvo dužno je bez odgode izvijestiti Agenciju ako prestane ispunjavati uvjete za odobrenje koje je dobilo na temelju stavka 1. ovoga članka i priložiti:
1. dokaz da odstupanja nisu materijalno značajna ili
2. plan za osiguravanje ispunjavanja uvjeta iz stavka 1. ovoga članka.
9. Pravilnik o upravljanju rizicima, adekvatnosti kapitala i likvidnosti investicijskih društava
Kontinuirana provjera odobrenja za primjenu internih modela
Članak 173. (NN 83/21)
(1) Agencija redovito, a najmanje svake tri godine provjerava usklađenost investicijskih društava sa zahtjevima za odobrenje za primjenu internih modela kako je navedeno u članku 22. Uredbe (EU) br. 2019/2033.
(2) Prilikom provjere iz stavka 1. ovoga članka Agencija će posebno uzeti u obzir promjene u poslovanju investicijskog društva i primjenu internih modela na nove proizvode te provjeriti i procijeniti upotrebljava li investicijsko društvo dobro razvijene i ažurirane tehnike i prakse za te interne modele.
(3) Ako utvrdi značajne nedostatke vezano za pokrivenost rizika internim modelima, Agencija će naložiti investicijskom društvu uklanjanje tih nedostataka ili poduzeti druge mjere propisane ovim Zakonom, uključujući mjere određivanja dodatnih kapitalnih zahtjeva ili viših multiplikacijskih faktora.
(4) Ako za interni model za tržišni rizik brojna prekoračenja kako su navedena u članku 366. Uredbe (EU) br. 575/2013 upućuju na to da interni model nije točan ili više nije točan, Agencija će ukinuti odobrenje za primjenu internog modela ili naložiti u primjerenom roku investicijskom društvu odgovarajuće mjere kojima se osigurava brzo poboljšanje internog modela.
(5) Ako investicijsko društvo kojemu je izdano odobrenje za primjenu internog modela više ne ispunjava uvjete za primjenu tog internog modela, Agencija će od investicijskog društva zatražiti ili da dokaže da je utjecaj neusklađenosti beznačajan ili da predstavi plan i rok za usklađivanje s tim uvjetima.
(6) Ako u slučaju iz stavka 5. ovoga članka nije vjerojatno da će plan za usklađivanje dovesti do potpune usklađenosti ili ako rok nije primjeren, Agencija će naložiti doradu predstavljenog plana.
(7) Ako nije vjerojatno da će se investicijsko društvo uskladiti do utvrđenog roka ili ako investicijsko društvo nije na zadovoljavajući način dokazalo da je učinak neusklađenosti beznačajan, Agencija će ukinuti odobrenje za primjenu internog modela ili će ga ograničiti na područja koja su usklađena ili područja u kojima se usklađenost može postići u primjerenom roku.
(8) Agencija će za potrebe provjera iz stavka 1. ovoga članka koristiti referentna mjerila koje svojim smjernicama propisuje EBA, a za čiju se primjenu Agencija očitovala u skladu s odredbom članka 2. stavka 4. ovoga Zakona.
Primjena zahtjeva na pojedinačnoj osnovi
Članak 174. (NN 83/21)
(1) Investicijsko društvo kojemu je Agencija dala odobrenje za rad dužno je ispunjavati zahtjeve iz ovoga poglavlja na pojedinačnoj osnovi.
(2) Obveze iz stavka 1. ovoga članka ne odnose se na investicijska društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj iz članka 1. stavaka 2. i 5. Uredbe (EU) br. 2019/2033 nad kojima se provodi nadzor radi utvrđivanja usklađenosti s bonitetnim zahtjevima na temelju zakona kojim se uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija odnosno drugog nacionalnog propisa kojim je prenesena Direktiva 2013/36/EU, u skladu s člankom 1. stavkom 2. podstavkom 2. Uredbe (EU) br. 2019/2033..
Primjena zahtjeva iz Uredbe (EU) br. 575/2013 na investicijska društva
Članak 175. (NN 83/21, 151/22)
(1) Investicijsko društvo koje ispunjava neki od uvjeta iz članka 1. stavka 2. podstavka 1. Uredbe (EU) br. 2019/2033 dužno je primjenjivati zahtjeve iz Uredbe (EU) br. 575/2013.
(2) Nad investicijskim društvom iz stavka 1. ovoga članka Agencija provodi nadzor radi utvrđivanja usklađenosti s bonitetnim zahtjevima u skladu sa zakonom kojim se uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija.
(3) Agencija može donijeti odluku o primjeni zahtjeva iz Uredbe (EU) br. 575/2013 na temelju članka 1. stavka 2. podstavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 2019/2033 na investicijsko društvo koje obavlja neku od investicijskih aktivnosti iz članka 5. stavka 1. točke 3. ili 6. ovoga Zakona, ako ukupna vrijednost konsolidirane imovine investicijskog društva iznosi ili premašuje 5.000.000.000,00 eura izračunano kao prosjek prethodnih 12 mjeseci i ako se primjenjuje jedan ili više od sljedećih kriterija dodatno propisanima regulatornim tehničkim standardima EBA-e:
1. investicijsko društvo obavlja te aktivnosti u takvom opsegu da bi propast ili poteškoće investicijskog društva mogle dovesti do sistemskog rizika
2. investicijsko društvo je član sustava poravnanja kako je definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 3. Uredbe (EU) br. 2019/2033
3. Agencija to smatra opravdanim s obzirom na veličinu, prirodu, opseg i kompleksnost aktivnosti investicijskog društva, uzimajući u obzir načelo proporcionalnosti te jedan ili više sljedećih faktora:
a) značaj investicijskog društva za gospodarstvo Unije ili Republike Hrvatske
b) značaj prekogranične aktivnosti investicijskog društva
c) međusobna povezanost investicijskog društva i financijskog sustava.
(4) Odredbe stavka 3. ovoga članka ne primjenjuju se na trgovce robom i emisijskim jedinicama, subjekte za zajednička ulaganja ili društva za osiguranje.
(5) Ako Agencija donese odluku iz stavka 3. ovoga članka, nad tim investicijskim društvom provodi se nadzor radi utvrđivanja usklađenosti s bonitetnim zahtjevima u skladu sa zakonom kojim se uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija.
(6) Ako Agencija odluči opozvati odluku donesenu u skladu sa stavkom 3. ovoga članka, o tome će bez odgađanja obavijestiti investicijsko društvo.
(7) Svaka odluka koju Agencija donese na temelju stavka 3. ovoga članka prestaje se primjenjivati kada investicijsko društvo više ne ispunjava prag naveden u tom stavku izračunan za razdoblje od 12 uzastopnih mjeseci.
(8) O svim odlukama donesenima na temelju stavaka 3., 5. i 7. ovoga članka Agencija će bez odgode obavijestiti EBA-u.
Primjena zahtjeva na mala i nepovezana investicijska društva iz članka 12. stavka 1. Uredbe (EU) br. 2019/2033
Članak 176. (NN 83/21)
(1) Odredbe članka 30. stavaka 6. do 10., članka 34. stavaka 2. i 9. do 11., članka 50., članka 56., članaka 56.a do 56.c i članka 166. stavaka 11. i 12. ovoga Zakona ne primjenjuju se na investicijsko društvo koje na temelju članka 12. stavka 1. Uredbe (EU) br. 2019/2033 utvrdi da ispunjava sve uvjete koji su potrebni da bi ga se smatralo malim i nepovezanim investicijskim društvom određene u tom članku.
(2) Ako investicijsko društvo ne ispunjava sve uvjete utvrđene u članku 12. stavku 1. Uredbe (EU) br. 2019/2033 pa te uvjete ispuni naknadno, odredbe ovoga Zakona navedene u stavku 1. ovoga članka prestaju se primjenjivati nakon razdoblja od šest mjeseci nakon datuma ispunjenja tih uvjeta, samo ako je tijekom tog razdoblja investicijsko društvo bez prekida nastavilo ispunjavati uvjete utvrđene u članku 12. stavku 1. Uredbe (EU) br. 2019/2033 i ako je tome obavijestilo Agenciju.
(3) Ako investicijsko društvo utvrdi da više ne ispunjava sve uvjete utvrđene u članku 12. stavku 1. Uredbe (EU) br. 2019/2033, dužno je o tome bez odgode obavijestiti Agenciju i uskladiti se s odredbama ovoga Zakona navedenima u stavku 1. ovoga članka u roku od 12 mjeseci od datuma na koji je izvršena procjena.
(4) Investicijsko društvo iz stavka 3. ovoga članka dužno je primijeniti odredbe o varijabilnim primicima iz članka 56.b ovoga Zakona na primitke koji se dodjeljuju za pružene usluge ili uspješnost u financijskoj godini nakon financijske godine u kojoj je izvršena procjena iz stavka 3. ovoga članka.
Primjena zahtjeva na pojedinačnoj i konsolidiranoj osnovi
Članak 177. (NN 83/21)
(1) Investicijsko društvo dužno je na pojedinačnoj osnovi primjenjivati zahtjeve propisane odredbama članka 30. stavaka 6. do 10., članka 34. stavaka 2. i 9. do 11., članka 50., članka 56., članaka 56.a do 56.c i članka 166. stavaka 11. i 12. i ako se na njega primjenjuje članak 8. Uredbe (EU) br. 2019/2033.
(2) Investicijsko društvo dužno je na pojedinačnoj i konsolidiranoj osnovi primjenjivati zahtjeve iz stavka 1. ovoga članka ako je primijenjena bonitetna konsolidacija iz članka 7. Uredbe (EU) br. 2019/2033.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, zahtjevi iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju se na društva kćeri uključena u konsolidirani položaj koja imaju poslovni nastan u trećim zemljama ako matično društvo iz Unije može dokazati Agenciji ili drugom nadležnom tijelu da je prema propisima treće zemlje u kojima ta društva kćeri imaju poslovni nastan primjena tih zahtjeva nezakonita.
ODJELJAK 4. Planovi oporavka
Obveza izrade plana oporavka
Članak 178.
(1) Planom oporavka koji usvaja uprava investicijskog društva utvrđuju se mjere koje je potrebno poduzeti radi poboljšanja financijskog položaja društva u slučaju značajnog pogoršanja.
(2) Plan oporavka iz stavka 1. ovoga članka dužno je izraditi i primjenjivati investicijsko društvo:
1. koje je obvezno imati inicijalni kapital prema članku 10. ovoga Zakona i koje ne podliježe konsolidiranom nadzoru iz članaka 220. i 223. ovoga Zakona
2. koje je matično investicijsko društvo u EU sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, za svoju grupu
3. kojem to naloži Agencija posebnim rješenjem, ako utvrdi da su nastupile okolnosti za izricanje dodatnih nadzornih mjera za upravljanje rizicima iz članka 205. ovoga Zakona.
(3) Investicijsko društvo iz stavka 2. ovoga članka dužno je plan oporavka ažurirati najmanje jednom godišnje te po svakoj promjeni u poslovnoj ili financijskoj situaciji ili pravnoj ili organizacijskoj strukturi investicijskog društva ili članice grupe za koju se plan oporavka izrađuje, a koja promjena bi mogla bitno utjecati na sam plan oporavka ili uzrokovati potrebu za njegovom promjenom.
(4) Agencija može, ako to ocijeni potrebnim, pozvati i na češće ažuriranje plana oporavka od onoga iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Investicijsko društvo iz stavka 2. ovoga članka čiji prekid poslovanja ne bi imao negativan učinak na financijska tržišta, druga investicijska društva ili kreditne institucije ili na uvjete financiranja s obzirom na njegovu veličinu, model poslovanja i povezanost s drugim investicijskim društvima ili kreditnim institucijama ili financijskim sustavom u cjelini, plan oporavka može usvojiti i primjenjivati u manjem opsegu.
(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, Agencija može, ako to ocijeni potrebnim, naložiti primjenu plana oporavka u proširenom ili u punom opsegu.
(7) Primjena manjeg opsega plana oporavka i manje učestalosti njegova ažuriranja kako je utvrđeno stavkom 5. ovoga članka ne utječe na ovlast Agencije za poduzimanje mjera za sprječavanje krize.
(8) Agencija će se o okolnostima iz stavka 5. ovoga članka savjetovati s Vijećem za financijsku stabilnost.
(9) Agencija je dužna obavijestiti EBA-u o primjeni plana oporavka iz stavka 5. ovoga članka i načina na koji je uređen manji opseg plana oporavka i manja učestalost njegova ažuriranja.
(10) Agencija pravilnikom detaljnije propisuje izradu, sadržaj i dostavu planova oporavka Agenciji, kao i kriterije za utvrđivanje manjeg opsega plana oporavka i manje učestalosti njegova ažuriranja.
10. Pravilnik o planovima oporavka investicijskih društava
Procjena plana oporavka
Članak 179.
(1) Prije početka primjene plana oporavka iz članka 178. stavka 1. ovoga Zakona investicijsko društvo koje je u obvezi izrade plana oporavka dužno je dostaviti Agenciji plan oporavka na mišljenje.
(2) Plan oporavka iz članka 178. stavka 1. ovoga Zakona mora kumulativno ispunjavati sljedeće uvjete:
1. provedba mjera predloženih u planu osigurava i ponovno uspostavlja održivost redovnog poslovanja i stabilnost financijskog položaja investicijskog društva ili grupe za koju se plan izrađuje, u slučajevima znatnog pogoršanja poslovanja ili stabilnosti financijskog položaja, uzimajući u obzir pripremne mjere koje je investicijsko društvo poduzelo ili planira poduzeti i
2. plan oporavka i njime predviđene mjere moraju biti takvi da se mogu u situacijama ozbiljnog financijskog poremećaja brzo i učinkovito provesti, a kako bi se izbjegle značajne štetne posljedice na financijski sustav, uključujući i slučajeve istodobnog provođenja planova oporavka u drugim investicijskim društvima.
(3) Agencija će u roku od šest mjeseci od dostave plana oporavka donijeti mišljenje o tome jesu li ispunjeni uvjeti iz stavka 2. ovoga članka te o tome izvijestiti investicijsko društvo. Ako investicijsko društvo ima značajnu podružnicu u drugoj državi članici, Agencija će se u navedenom roku savjetovati i s nadležnim tijelom države članice u kojoj se nalazi ta podružnica, u onoj mjeri u kojoj je to važno za tu podružnicu.
(4) Pri ocjenjivanju plana oporavka iz stavka 3. ovoga članka Agencija će o primjerenosti strukture kapitala i izvora financiranja investicijskog društva odlučivati ovisno o složenosti organizacijske strukture i profilu rizičnosti tog investicijskog društva.
(5) Agencija će, bez odgađanja, sanacijskom tijelu koje je propisano zakonom kojim se uređuje sanacija investicijskih društava dostaviti plan oporavka za koji utvrdi da ispunjava uvjete propisane stavkom 2. ovoga članka koje može Agenciji u primjerenom roku dati preporuke ako smatra da mjere predložene planom oporavka mogu negativno utjecati na mogućnost sanacije tog investicijskog društva, a Agencija će pri nalaganju mjera prema investicijskom društvu uzeti u obzir dobivene preporuke sanacijskog tijela.
(6) Ako Agencija u roku iz stavka 3. ovoga članka ocijeni da postoje značajni nedostaci u planu oporavka ili značajne prepreke mogućnosti njegove provedbe, pozvat će investicijsko društvo da u dodatnom roku od najviše dva mjeseca dostavi izmijenjeni plan oporavka s uklonjenim utvrđenim nedostacima ili preprekama. Rok za dostavu izmijenjenog plana oporavka Agencija može na zahtjev investicijskog društva produžiti za najviše još mjesec dana.
(7) Ako ocijeni da ni izmijenjenim planom oporavka nisu uklonjeni utvrđeni nedostaci ili prepreke, Agencija može naložiti investicijskom društvu da izvrši točno određene promjene plana oporavka.
(8) Ako investicijsko društvo ne dostavi izmijenjeni plan oporavka ili ako Agencija ocijeni da izmijenjenim planom oporavka nisu uklonjeni prvotno utvrđeni nedostaci ili prepreke, i ako iste nije moguće ukloniti nalaganjem točno određenih promjena plana oporavka, Agencija će naložiti investicijskom društvu da odredi koje je promjene u poslovanju moguće provesti kako bi uklonila nedostatke ili prepreke u provedbi plana oporavka te rokove u kojima će iste provesti.
(9) Ako Agencija ocijeni da su promjene u poslovanju koje je odredilo investicijsko društvo adekvatne za uklanjanje nedostataka ili prepreka u provedbi plana oporavka, naložit će investicijskom društvu da te promjene provede.
(10) Ako investicijsko društvo ne odredi promjene u poslovanju za uklanjanje nedostataka ili prepreka u provedbi plana oporavka ili ako Agencija ocijeni da predložene promjene ili rokovi nisu adekvatni, Agencija može investicijskom društvu naložiti bilo koju mjeru koju smatra potrebnom za uklanjanje nedostataka ili prepreka u provedbi plana oporavka.
(11) Osim drugih mjera propisanih ovim Zakonom, a koje je ovlaštena izreći investicijskom društvu, mjere Agencije iz stavka 10. ovoga članka uključuju i:
1. snižavanje profila rizičnosti investicijskog društva, uključujući i rizik likvidnosti
2. stvaranje uvjeta za pravodobno povećanje kapitala
3. preispitivanje strategije i organizacijske strukture investicijskog društva
4. promjenu strategije financiranja s ciljem povećanja otpornosti temeljnih poslovnih linija i ključnih funkcija i
5. uvođenje promjena u upravljačkoj strukturi investicijskog društva.
Procjena planova oporavka za grupu kada je Agencija konsolidirajuće nadzorno tijelo
Članak 180.
(1) Matično investicijsko društvo u EU sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužno je Agenciji kao konsolidirajućem nadzornom tijelu dostaviti na mišljenje plan oporavka za svoju grupu koji je usvojila njegova uprava.
(2) Plan oporavka iz stavka 1. ovoga članka sadržava mjere koje se ispunjavaju na konsolidiranoj osnovi, mjere koje na pojedinačnoj osnovi ispunjava matično investicijsko društvo u EU sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i mjere koje na pojedinačnoj osnovi ispunjava pojedina članica grupe. Cilj toga plana je postizanje stabilnosti grupe kao cjeline ili bilo koje članice grupe u situacijama ozbiljnoga financijskog poremećaja, zbog rješavanja ili uklanjanja uzroka poremećaja ili poboljšanja financijskog položaja grupe ili tog investicijskog društva, pri čemu valja istodobno voditi računa o financijskom položaju drugih društava u grupi.
(3) Agencija, u skladu sa zahtjevima o razmjeni povjerljivih podataka iz ovoga Zakona i zakona kojim se uređuje sanacija investicijskih društava, zaprimljene planove oporavka iz ovoga članka dostavlja:
1. relevantnim nadležnim tijelima koja su uključena u kolegij nadzornih tijela
2. nadležnim tijelima država članica u kojima se nalaze značajne podružnice, u mjeri u kojoj je to važno za tu podružnicu
3. sanacijskom tijelu za grupu i
4. sanacijskom tijelu za društva kćeri.
(4) Nakon savjetovanja s nadležnim tijelima uključenim u kolegij nadzornih tijela i nakon savjetovanja s nadležnim tijelima za značajne podružnice, u mjeri u kojoj je to važno za tu podružnicu, Agencija i nadležna tijela drugih država članica u kojima je sjedište drugih društava koja su uključena u grupu procjenjuju, na način propisan ovim člankom i člankom 179. ovoga Zakona, ispunjava li plan oporavka zahtjeve i uvjete propisane člankom 179. ovoga Zakona i pravilnika iz članka 178. stavka 10. ovoga Zakona.
(5) Prilikom procjene iz stavka 4. ovoga članka uzima se u obzir mogući utjecaj mjera oporavka predloženih planom oporavka na financijsku stabilnost u svim državama članicama u kojima grupa posluje.
(6) Agencija surađuje s nadležnim tijelima drugih država članica u kojima je sjedište drugih društava koja su uključena u tu grupu radi donošenja zajedničke odluke:
1. o procjeni plana oporavka za grupu
2. o potrebi izrade pojedinačnog plana oporavka za pojedino investicijsko društvo ili kreditnu instituciju koja je dio grupe i
3. o primjeni mjera iz članka 179. stavaka 6. do 11. ovoga Zakona.
(7) Zajednička odluka iz stavka 6. ovoga članka donosi se u roku od četiri mjeseca od dana kada je Agencija nadležnim tijelima drugih država članica dostavila plan oporavka za grupu u skladu sa stavkom 3. ovoga članka. Ova odluka mora biti u pisanom obliku i obrazložena. Agencija će ovu odluku dostaviti matičnom investicijskom društvu za koje je nadležna.
(8) Agencija može u postupku donošenja zajedničke odluke iz stavka 6. ovoga članka zatražiti pomoć EBA-e u skladu s člankom 31. točkom c) Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(9) Ako zajednička odluka iz stavka 6. ovoga članka nije donesena u roku od četiri mjeseca od dana kada je Agencija nadležnim tijelima drugih država članica u kojima je sjedište drugih društava koja su uključena u grupu dostavila plan oporavka za grupu, Agencija će samostalno donijeti odluku o procjeni plana oporavka grupe ili o primjeni mjera iz članka 179. stavaka 6. do 11. ovoga Zakona u odnosu na matično društvo, vodeći računa o stavovima i izdvojenim mišljenjima tih nadležnih tijela, te o istoj izvijestiti matično investicijsko društvo za koje je nadležno i ta nadležna tijela.
(10) U slučaju iz stavka 9. ovoga članka, Agencija će također donijeti odluku o potrebi izrade plana oporavka za investicijsko društvo za koje je Agencija nadležno tijelo, kao i o primjeni mjera iz članka 179. stavaka 6. do 11. ovoga Zakona za svaku pojedinu članicu grupe za koju je Agencija nadležno tijelo.
(11) Iznimno od stavka 9. ovoga članka, ako u roku od četiri mjeseca od dana dostave plana oporavka za grupu, a prije donošenja zajedničke odluke, Agencija ili bilo koje nadležno tijelo druge države članice u kojoj je sjedište drugih društava koja su uključena u grupu zatraži posredovanje EBA-e u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010 te EBA donese odluku u roku od mjesec dana, Agencija će postupiti u skladu s tom odlukom. Rok od četiri mjeseca smatra se rokom za mirenje u smislu Uredbe (EU) br. 1093/2010. Ako EBA ne donese odluku u roku od mjesec dana, primjenjuje se odluka Agencije iz članka 9. ovoga članka.
(12) U slučaju iz stavka 11. ovoga članka, EBA može pomoći u donošenju zajedničke odluke u odnosu na procjenu plana oporavka grupe, kao i provedbu mjera iz članka 179. stavka 11. točaka 1., 2. ili 4. ovoga Zakona.
(13) U slučaju iz stavka 11. ovoga članka, ako EBA ne donese odluku u roku od mjesec dana, Agencija će samostalno donijeti odluku iz stavka 6. točaka 1. i 3. ovoga članka za investicijska društva za koja je nadležna, vodeći računa o stavovima i izdvojenim mišljenjima drugih nadležnih tijela te o njoj obavijestiti matično investicijsko društvo za koje je nadležna i nadležna tijela država članica u kojima je sjedište drugih društava koja su uključena u tu grupu.
(14) Agencija i druga nadležna tijela koja se ne protive donošenju zajedničke odluke iz stavka 6. točaka 2. i 3. ovoga članka mogu donijeti zajedničku odluku o planu oporavka za grupu koji obuhvaća članice te grupe za koje su ta tijela nadležna.
(15) Odluke iz stavaka 6. i 11. ovoga članka obvezuju sva nadležna tijela država članica u kojima je sjedište društava koja su uključena u tu grupu.
Procjena planova oporavka kada Agencija nije konsolidirajuće nadzorno tijelo
Članak 181.
(1) Ako je nadležno tijelo druge države članice ujedno i konsolidirajuće nadzorno tijelo za grupu, Agencija će sudjelovati u postupku donošenja zajedničke odluke:
1. o procjeni plana oporavka za grupu
2. o potrebi izrade pojedinačnog plana oporavka za pojedino investicijsko društvo koje je dio grupe, a za koje je nadležna i
3. o primjeni mjera iz članka 179. stavaka 6. do 11. ovoga Zakona.
(2) Provjera iz stavka 1. točke 1. ovoga članka obuhvaća i mogući utjecaj mjera oporavka iz plana oporavka na financijsku stabilnost u svim državama članicama u kojima grupa posluje.
(3) Zajednička odluka iz stavka 1. ovoga članka donosi se u roku od četiri mjeseca od dana kada je konsolidirajuće nadzorno tijelo Agenciji dostavilo plan oporavka za grupu. Agencija postupa u skladu s tom zajedničkom odlukom.
(4) Agencija može u postupku donošenja zajedničke odluke iz stavka 1. ovoga članka zatražiti pomoć EBA-e u skladu s člankom 31. točkom c) Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(5) Ako zajednička odluka iz stavka 1. ovoga članka nije donesena u roku od četiri mjeseca od dana kada je konsolidirajuće nadzorno tijelo Agenciji dostavilo plan oporavka za grupu, Agencija će donijeti samostalnu odluku o potrebi izrade plana oporavka za investicijsko društvo za koje je Agencija nadležno tijelo, kao i o primjeni mjera iz članka 179. stavaka 6. do 11. ovoga Zakona za svaku pojedinu članicu grupe za koju je Agencija nadležno tijelo.
(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, ako u roku od četiri mjeseca od dana dostave plana oporavka za grupu, a prije donošenja zajedničke odluke, Agencija ili bilo koje nadležno tijelo druge države članice u kojoj je sjedište drugih društava koja su uključena u grupu zatraži posredovanje EBA-e u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010 te EBA donese odluku u roku od mjesec dana, Agencija će postupiti u skladu s tom odlukom. Rok od četiri mjeseca smatra se rokom za mirenje u smislu Uredbe (EU) br. 1093/2010. Ako EBA ne donese odluku u roku od mjesec dana, primjenjuje se odluka Agencije iz stavka 5. ovoga članka.
(7) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka, EBA može pomoći u donošenju zajedničke odluke u odnosu na procjenu plana oporavka grupe, kao i provedbu mjera iz članka 179. stavka 11. točaka 1., 2. ili 4. ovoga Zakona.
(8) Ako zajednička odluka iz stavka 1. ovoga članka nije donesena u roku od četiri mjeseca od dana kada je konsolidirajuće nadzorno tijelo Agenciji dostavilo plan oporavka za grupu, Agencija može, ako se ne protivi, zajedno s drugim nadležnim tijelima koja se ne protive donošenju zajedničke odluke iz stavka 1. ovoga članka, donijeti s tim nadležnim tijelima odluku o odobravanju planu oporavka grupe kojim su obuhvaćene članice grupe za koja su ta tijela nadležna tijela.
Sporazum o financijskoj potpori grupe
Članak 182.
(1) Matično investicijsko društvo u Republici Hrvatskoj, matično investicijsko društvo u Europskoj uniji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, matični financijski holding u Republici Hrvatskoj, matični financijski holding u Europskoj uniji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, matični mješoviti financijski holding u Republici Hrvatskoj, matični mješoviti financijski holding u Europskoj uniji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, matični mješoviti holding u Republici Hrvatskoj, matični mješoviti holding u Europskoj uniji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i njihova društva kćeri, a koje je investicijsko društvo, kreditna institucija ili financijska institucija, a koja su uključena u nadzor na konsolidiranoj osnovi u skladu s odredbama ovoga Zakona, mogu sklopiti sporazum o financijskoj potpori grupe (sporazum o potpori) kako bi se osigurala međusobna financijska potpora za slučaj da jedna ili više potpisnica ispune uvjete za ranu intervenciju u skladu s člankom 213. ovoga Zakona.
(2) Investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj može sa svojim matičnim investicijskim društvom u Europskoj uniji sa sjedištem izvan Republike Hrvatske, matičnim financijskim holdingom u Europskoj uniji sa sjedištem izvan Republike Hrvatske, matičnim mješovitim financijskim holdingom u Europskoj uniji sa sjedištem izvan Republike Hrvatske ili matičnim mješovitim holdingom u Europskoj uniji sa sjedištem izvan Republike Hrvatske sklopiti sporazum o financijskoj potpori grupe kako bi se osigurala međusobna financijska potpora za slučaj da jedna ili više potpisnica ispune uvjete za ranu intervenciju u skladu s člankom 213. ovoga Zakona.
(3) Sporazum o potpori iz stavaka 1. i 2. ovoga članka može se sklopiti samo pod uvjetom da u vrijeme njegova predlaganja niti jedna od potpisnica sporazuma o potpori prema mišljenju Agencije i drugih relevantnih nadležnih tijela ne ispunjava uvjete za ranu intervenciju u skladu s člankom 213. ovoga Zakona.
(4) Odredbe ovoga članka i članaka 183. do 190. ovoga Zakona ne odnose se na ostale ugovore o financiranju unutar grupe kod kojih niti jedna od njegovih potpisnica u trenutku sklapanja nije bila u fazi rane intervencije, a koji nisu sklopljeni s ciljem osiguranja međusobne financijske potpore kada jedna ili više potpisnica ispune uvjete za ranu intervenciju u skladu s člankom 213. ovoga Zakona.
(5) Investicijsko društvo može pružiti financijsku potporu drugoj članici grupe koja ima financijske poteškoće i bez sklopljenog sporazuma o potpori, i to ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. o tome je u pojedinačnom slučaju samo donijelo odluku
2. pružanje takve financijske potpore u skladu je s politikom grupe i
3. ako to ne predstavlja rizik za cijelu grupu.
(6) Sklapanje sporazuma o potpori nije preduvjet investicijskom društvu koje je članica grupe za poslovanje na području Republike Hrvatske.
(7) Sporazumom o potpori može se osigurati financijska potpora:
1. matičnog društva društvu kćeri
2. društva kćeri matičnom društvu
3. društva kćeri drugom društvu kćeri iste grupe ili
4. između članica grupe u bilo kojoj drugoj kombinaciji.
(8) Financijska potpora iz ovoga članka može se pružiti u jednoj ili više transakcija, uključujući i one sklopljene između korisnika potpore i trećih osoba, na jedan od sljedećih načina:
1. odobravanjem kredita ili zajma
2. izdavanjem garancije ili pružanjem jamstva
3. zalaganjem imovine kao instrumenta osiguranja ili
4. kombinacijom neke od točaka 1. do 3. ovoga stavka.
(9) Kada u skladu s uvjetima sporazuma o potpori članica grupe pristane biti davatelj financijske potpore, može zahtijevati od korisnika potpore da se ugovorno obveže na pružanje financijske potpore tom davatelju potpore.
(10) Sporazum o potpori mora sadržavati i način izračuna naknada za svaku transakciju provedenu u skladu sa sporazumom o potpori, a uključujući zahtjev da se sve naknade koje se plaćaju u skladu sa sporazumom o potpori utvrde u trenutku pružanja financijske potpore.
(11) Pri sklapanju sporazuma o potpori i definiranju izračuna naknada potpisnice sporazuma dužne su voditi računa o sljedećem:
1. da je sklopljeni sporazum o potpori odraz njihove slobodne volje
2. da svaka potpisnica sporazuma o potpori djeluje u svojem najboljem interesu, pri čemu se u obzir mogu uzeti sve izravne ili neizravne koristi koje potpisnica sporazuma o potpori može steći kao posljedicu pružanja financijske potpore
3. da svaki korisnik financijske potpore mora svakom davatelju financijske potpore dati sve relevantne podatke prije utvrđivanja naknada za pružanje financijske potpore i prije donošenja odluke o pružanju financijske potpore
4. da pri određivanju naknada za pružanje financijske potpore davatelj financijske potpore može u obzir uzeti podatke kojima raspolaže na temelju činjenice da je član iste grupe, kao i korisnik financijske potpore, a koje nisu javno dostupne i
5. da način izračuna naknade za pružanje financijske potpore ne mora uzeti u obzir očekivani privremeni učinak događaja koji nisu u vezi s poslovanjem te grupe na cijene na tržištu.
(12) Nitko osim potpisnica sporazuma o potpori ne može ostvariti pravo ili tražbinu odnosno izvršiti radnju iz sporazuma o potpori.
Procjena sporazuma o potpori kada je Agencija konsolidirajuće nadzorno tijelo
Članak 183.
(1) Matično investicijsko društvo u Europskoj uniji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužno je Agenciji kao konsolidirajućem nadzornom tijelu podnijeti zahtjev za izdavanje suglasnosti za sklapanje sporazuma o potpori. Zahtjevu se prilaže prijedlog teksta sporazuma o potpori s nazivima članica grupe koje namjeravaju biti potpisnice sporazuma o potpori.
(2) Agencija će bez odgađanja proslijediti zahtjev iz stavka 1. ovoga članka nadležnim tijelima drugih država članica u kojima je sjedište društava kćeri koje namjeravaju biti potpisnice sporazuma o potpori.
(3) Agencija i nadležna tijela drugih država članica u kojima je sjedište društava kćeri koje namjeravaju biti potpisnice sporazuma o potpori surađivat će radi donošenja zajedničke odluke o odobrenju zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Zajednička odluka iz stavka 3. ovoga članka donosi se u roku od četiri mjeseca od dana kada su nadležna tijela drugih država članica u kojima je sjedište društava kćeri koje namjeravaju biti potpisnice sporazuma o potpori primila od Agencije zahtjev iz stavka 1. ovoga članka.
(5) Pri donošenju zajedničke odluke iz stavka 3. ovoga članka nadležna tijela ocjenjuju jesu li ispunjeni uvjeti iz članka 187. stavka 1. ovoga Zakona i uzimaju u obzir mogući utjecaj provedbe sporazuma o potpori u svakoj od država članica u kojima je sjedište bilo koje članice grupe, uključujući njegove fiskalne učinke.
(6) Ako je zajednička odluka iz stavka 3. ovoga članka donesena, Agencija će na temelju nje donijeti mišljenje o izdavanju suglasnosti i dostaviti ga podnositelju zahtjeva. Mišljenje Agencije mora biti u pisanom obliku i mora sadržavati detaljno obrazloženje zajedničke odluke.
(7) Agencija može u postupku donošenja zajedničke odluke iz stavka 3. ovoga članka zatražiti pomoć EBA-e u skladu s člankom 31. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(8) Ako zajednička odluka nije donesena u roku iz stavka 4. ovoga članka, Agencija će samostalno donijeti mišljenje o izdavanju suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka, vodeći računa o stavovima i izdvojenim mišljenjima koje su iznijela druga nadležna tijela. Agencija ovo mišljenje dostavlja podnositelju zahtjeva i nadležnim tijelima država članica u kojima je sjedište društava kćeri koje namjeravaju sklopiti sporazum.
(9) Agencija može u roku od četiri mjeseca od dana kada su nadležna tijela drugih država članica zaprimila zahtjev iz stavka 1. ovoga članka, zatražiti posredovanje EBA-e u skladu s člankom 19. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(10) Iznimno od stavka 8. ovoga članka, ako u roku od četiri mjeseca od dana kada su nadležna tijela drugih država članica zaprimila zahtjev od Agencije, a prije donošenja zajedničke odluke, Agencija ili bilo koje nadležno tijelo zatraži posredovanje EBA-e u skladu s člankom 19. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1093/2010, Agencija će odgoditi donošenje odluke iz stavka 8. ovoga članka i pričekati u roku od mjesec dana odluku EBA-e. Ako EBA u roku od mjesec dana donese odluku, Agencija će postupiti u skladu s tom odlukom. Rok od četiri mjeseca smatra se rokom za mirenje u smislu Uredbe (EU) br. 1093/2010.
Procjena sporazuma o potpori kada Agencija nije konsolidirajuće nadzorno tijelo
Članak 184.
(1) Ako je nadležno tijelo druge države članice ujedno i konsolidirajuće nadzorno tijelo za grupu, Agencija će sudjelovati u postupku donošenja zajedničke odluke o ispunjavanju uvjeta iz članka 187. stavka 1. ovoga Zakona pri čemu uzima u obzir mogući utjecaj provedbe sporazuma o potpori u Republici Hrvatskoj, uključujući njegove fiskalne učinke.
(2) Investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužno je o namjeri sklapanja sporazuma o potpori izvijestiti Agenciju te ne smije sklopiti sporazum o potpori ako konsolidirajuće nadzorno tijelo nije njezinu matičnom društvu izdalo odobrenje za sklapanje sporazuma o potpori.
(3) Agencija može u postupku donošenja zajedničke odluke iz stavka 1. ovoga članka zatražiti pomoć EBA-e u skladu s člankom 31. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(4) Ako postoje različita mišljenja u vezi s donošenjem zajedničke odluke iz stavka 1. ovoga članka, Agencija može u roku od četiri mjeseca od dana kada je zaprimila zahtjev za izdavanje odobrenja za sklapanje sporazuma o potpori, zatražiti posredovanje EBA-e u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
Suglasnost glavne skupštine odnosno članova društva za sklapanje sporazuma o potpori
Članak 185.
(1) Nakon dobivanja odobrenja od strane konsolidirajućeg nadzornog tijela za sklapanje sporazuma o potpori, uprava investicijskog društva koje namjerava sklopiti sporazum o potpori dužna je za sklapanje takvog sporazuma dobiti suglasnost glavne skupštine odnosno članova društva.
(2) Sporazum iz stavka 1. ovoga članka proizvodi pravne učinke samo u odnosu na članicu grupe čija je glavna skupština odnosno čiji su članovi društva ovlastili upravu društva da samostalno odluči o tome da ta članica grupe bude korisnik ili davatelj financijske potpore u skladu s uvjetima iz sporazuma.
(3) U slučaju kada glavna skupština odnosno članovi društva ovlaste upravu društva u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, ne primjenjuju se odredbe statuta društva ili odluka nadzornog odbora o prethodnoj suglasnosti nadzornog odbora, a koje bi ograničavale upravu u donošenju odluke da bude korisnik ili davatelj financijske potpore.
(4) Glavna skupština odnosno članovi društva mogu opozvati suglasnost iz stavka 1. ovoga članka i u tom slučaju sporazum o potpori ne proizvodi pravne učinke za tu članicu grupe.
(5) Odluku glavne skupštine odnosno članova društva o davanju ovlaštenja upravi, kao i odluku o njegovu opozivu investicijsko društvo je dužno bez odgađanja dostaviti Agenciji i svim potpisnicama tog sporazuma.
(6) Uprava članice grupe koja je potpisnica sporazuma o potpori dužna je najmanje jednom godišnje izvijestiti glavnu skupštinu odnosno članove društva o provedbi sporazuma o potpori i provedbi bilo koje odluke donesene u skladu s tim sporazumom.
(7) Matično investicijsko društvo u Europskoj uniji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužno je osigurati da sve članice grupe koje namjeravaju sklopiti sporazum o potpori, a nisu kreditne institucije ili investicijska društva, postupaju u skladu s odredbama ovoga odjeljka.
Dostavljanje sporazuma o potpori sanacijskim tijelima
Članak 186.
(1) Investicijsko društvo dužno je bez odgode izvijestiti Agenciju o sklapanju sporazuma o potpori i dostaviti presliku sporazuma.
(2) Matično investicijsko društvo u Europskoj uniji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužno je bez odgode izvijestiti Agenciju ako sporazum o potpori sklopi njezino društvo kći i dostaviti presliku sporazuma.
(3) Investicijsko društvo iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dužno je izvijestiti Agenciju o svakoj izmjeni sporazuma i dostaviti presliku tih izmjena. Za svaku izmjenu koja uzrokuje promjenu uvjeta iz članka 187. stavka 1. ovoga Zakona, investicijsko društvo dužno je dobiti odobrenje Agencije za sklapanje sporazuma o potpori.
(4) Agencija je dužna dostaviti sporazum o potpori, kao i sve izmjene tog sporazuma sanacijskom tijelu koje je propisano zakonom kojim se uređuje sanacija investicijskih društava.
(5) Ako je Agencija konsolidirajuće nadzorno tijelo, sporazum iz stavka 1. ovoga članka i sve njegove izmjene dostavit će sanacijskim tijelima država članica u kojima je sjedište članica grupe potpisnica sporazuma o potpori.
Uvjeti potpore unutar grupe
Članak 187. (NN 83/21)
(1) Investicijsko društvo može dati potporu samo ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. ako je razumno očekivati da će dana potpora znatno smanjiti financijske poteškoće korisnika potpore
2. ako je cilj potpore očuvanje ili obnavljanje financijske stabilnosti grupe u cjelini ili bilo koje potpisnice sporazuma te ako je u interesu davatelja potpore
3. ako se potpora pruža pod uvjetima propisanima člankom 182. stavkom 10. ovoga Zakona
4. ako je, na temelju podataka dostupnih upravi davatelja potpore u vrijeme kada je donesena odluka o potpori, razumno očekivati da će korisnik potpore platiti naknade za potporu odnosno ako je potpora pružena u obliku zajma ili kredita, vratiti zajam ili kredit. Ako je potpora dana u obliku jamstva, garancije ili u kojem drugom obliku osiguranja, isti uvjeti moraju se primjenjivati na obvezu koja proizlazi za korisnika potpore ako je plaćanje izvršeno na temelju jamstva, garancije ili provedbom drugog oblika osiguranja
5. ako davanje potpore ne bi ugrožavalo likvidnost ili solventnost davatelja potpore
6. ako davanje potpore ne bi predstavljalo prijetnju financijskoj stabilnosti Republike Hrvatske ili financijske stabilnosti druge države članice u kojoj je sjedište davatelja potpore
7. ako davatelj potpore u vrijeme davanja potpore ispunjava zahtjeve iz ovoga Zakona vezano za regulatorni kapital i likvidnost, kao i zahtjeve naložene mjerama Agencije u skladu s člankom 205. stavkom 3. ovoga Zakona te ako pružanje potpore ne uzrokuje kršenje tih zahtjeva ili je Agencija na temelju članka 189. stavka 7. ovoga Zakona društvu odredila rok za usklađenje poslovanja s tim zahtjevima
8. ako davatelj potpore u vrijeme davanja potpore ispunjava zahtjeve o velikoj izloženosti u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 2019/2033 i ovoga Zakona ili je Agencija na temelju članka 189. stavka 7. ovoga Zakona društvu odredila rok za usklađenje svog poslovanja s tim zahtjevima i
9. ako pružanje potpore ne bi ugrozilo mogućnost sanacije davatelja potpore.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, investicijsko društvo može dati potporu ako nije ispunjen uvjet iz stavka 1. točke 7. ili 8. ovoga članka, pod uvjetom da je dobilo odobrenje Agencije iz članka 188. stavka 1. ovoga Zakona.
Odluka o davanju i prihvaćanju potpore
Članak 188.
(1) Odluku o davanju potpore donosi uprava davatelja potpore. Takva odluka mora biti detaljno obrazložena te u njoj mora biti naznačen cilj predložene potpore. Obrazloženje mora obvezno sadržavati detalje koji potvrđuju usklađenost načina pružanja potpore s uvjetima iz članka 187. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Odluku o prihvaćanju potpore unutar grupe donosi uprava članice grupe koja prima financijsku pomoć u skladu sa sporazumom o potpori.
Suglasnost za potporu
Članak 189.
(1) Investicijsko društvo koje u skladu s potpisanim sporazumom o potpori namjerava dati potporu dužno je dobiti prethodnu suglasnost Agencije. Matično investicijsko društvo u Europskoj uniji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužno je obavijestiti Agenciju ako njegovo društvo kći namjerava pružiti potporu.
(2) Investicijsko društvo koje namjerava dati potporu dužno je prethodno o tome izvijestiti:
1. konsolidirajuće nadzorno tijelo
2. nadležno tijelo korisnika potpore i
3. EBA-u.
(3) U zahtjevu ili obavijesti iz stavka 1. ovoga članka, kao i u obavijesti iz stavka 2. ovoga članka investicijsko društvo dužno je navesti sve pojedinosti predložene potpore te ih obrazložiti. Uz zahtjev ili obavijest investicijsko društvo dužno je dostaviti primjerak navedenog sporazuma.
(4) Agencija će najkasnije u roku od pet radnih dana od dana dostave urednog zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka donijeti mišljenje kojim odlučuje o zahtjevu, a ako u tom roku ne odluči o zahtjevu, smatra se da je izdala prethodnu suglasnost za davanje financijske potpore.
(5) Agencija će dati prethodnu suglasnost investicijskom društvu za pružanje potpore ako su ispunjeni uvjeti iz članka 187. stavka 1. ovoga Zakona.
(6) Ako procijeni da uvjeti iz članka 187. stavka 1. ovoga Zakona nisu ispunjeni, Agencija će odbiti zahtjev iz stavka 1. ovoga članka. Ako su uvjeti iz članka 187. stavka 1. ovoga Zakona djelomično ispunjeni, Agencija može djelomično usvojiti zahtjev iz stavka 1. ovoga članka.
(7) Ako bi davanje financijske potpore moglo dovesti do kršenja zahtjeva iz članka 187. stavka 1. točaka 7. ili 8. ovoga Zakona, Agencija može usvojiti ili djelomično usvojiti zahtjev iz stavka 1. ovoga članka. U tom slučaju Agencija je dužna u rješenju odrediti rok u kojem je investicijsko društvo dužno ponovno uskladiti svoje poslovanje s tim uvjetima.
(8) Agencija je dužna o odluci iz stavaka 5. ili 6. ovoga članka bez odgađanja izvijestiti:
1. konsolidirajuće nadzorno tijelo
2. nadležno tijelo korisnika potpore i
3. EBA-u.
(9) Ako je Agencija primila odluku konsolidirajućeg nadzornog tijela ili drugog nadležnog tijela o odbijanju ili djelomičnom usvajanju zahtjeva za pružanje potpore, može u roku od dva dana predmet uputiti EBA-i i zatražiti pomoć u skladu s člankom 31. Uredbe br. 1093/2010.
(10) Ako je zahtjev za pružanje potpore koja je uključena u plan oporavka odbijen ili djelomično usvojen od strane bilo kojeg nadležnog tijela potpisnice sporazuma:
1. Agencija će kao konsolidirajuće nadzorno tijelo samostalno ili na zahtjev drugog nadležnog tijela potpisnice sporazuma o potpori kojoj je potpora odbijena ili djelomično usvojena, pokrenuti ponovnu procjenu plana oporavka grupe u skladu s člankom 180. ovoga Zakona
2. Agencija će za pojedinu članicu grupe za koju je nadležno tijelo, a koja je dužna izrađivati plan oporavka na pojedinačnoj osnovi, naložiti dostavu revidiranog plana oporavka.
(11) Ako Agencija nije konsolidirajuće nadzorno tijelo, a zahtjev za potporu investicijskom društvu u Republici Hrvatskoj je odbijen ili je djelomično usvojen, a plan oporavka grupe uključuje takvu potporu, Agencija može od konsolidirajućeg nadzornog tijela zatražiti ponovnu procjenu plana oporavka grupe u skladu s člankom 181. ovoga Zakona.
(12) Kada Agencija kao konsolidirajuće nadzorno tijelo primi od drugog nadležnog tijela obavijest o odobrenju, ograničenju ili zabrani pružanja financijske potpore, dužna je o tome bez odgađanja izvijestiti ostale članice kolegija nadzornih tijela i ostale članice kolegija sanacijskih tijela u smislu zakona kojim se uređuje sanacija investicijskih društava.
Izvještavanje i objava informacija
Članak 190. (NN 83/21)
(1) Nakon dobivanja suglasnosti Agencije iz članka 189. ovoga Zakona investicijsko društvo je dužno odluku o davanju financijske potpore dostaviti:
1. Agenciji
2. konsolidirajućem nadzornom tijelu
3. nadležnom tijelu korisnika potpore i
4. EBA-i.
(2) Kada Agencija kao konsolidirajuće nadzorno tijelo primi od investicijskog društva odluku o davanju financijske potpore, dužna je o tome bez odgađanja izvijestiti ostale članice kolegija nadzornih tijela i ostale članice kolegija sanacijskih tijela.
(3) Investicijsko društvo u Republici Hrvatskoj koje je dio grupe dužno je javno objaviti i najmanje jednom godišnje ažurirati informacije:
1. o tome je li sklopilo sporazum o potpori
2. o općim uvjetima sklopljenog sporazuma o potpori i
3. o nazivima drugih potpisnica sporazuma o potpori.
(4) Javna objava iz stavka 3. ovoga članka provodi se u skladu s Uredbom (EU) br. 2019/2033.
POGLAVLJE VIII. NADZOR NAD OBAVLJANJEM INVESTICIJSKIH USLUGA I AKTIVNOSTI
ODJELJAK 1. Opseg nadzora Agencije nad primjenom ove glave
Nadzor i osnovni ciljevi nadzora
Članak 191.
(1) Nadzor nad primjenom i provedbom ove glave i povezanih relevantnih propisa Agencija obavlja na način i u skladu s odredbama ovoga poglavlja i dijela šestoga ovoga Zakona.
(2) U smislu ovoga poglavlja, subjekt nadzora je osoba iz članka 683. stavka 1. točke 1. podtočaka a) do k) ovoga Zakona, ako ovom glavom nije drugačije propisano.
Predmet i opseg nadzora nad investicijskim društvom sa sjedištem u Republici Hrvatskoj
Članak 192. (NN 83/21)
(1) Agencija je ovlaštena za nadzor nad cjelokupnim poslovanjem investicijskog društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i nadzor na konsolidiranoj osnovi u skladu s odredbama članaka 220. i 221. ovoga Zakona, uključujući i bonitetni nadzor, kojima se dodjeljuju ovlasti nadležnim tijelima države članice domaćina.
(2) Pri obavljanju nadzora nad investicijskim društvom Agencija posebno:
1. provjerava organizacijske uvjete, strategije, politike i postupke koje je investicijsko društvo dužno uspostaviti i kontinuirano održavati u svrhu usklađenja poslovanja s odredbama ovoga Zakona i drugih relevantnih propisa
2. provjerava postupa li investicijsko društvo prilikom obavljanja investicijskih usluga i aktivnosti u najboljem interesu klijenata, korektno i u skladu s pravilima struke, kako je propisano poglavljem III. ove glave
3. uzimajući u obzir veličinu, profil rizičnosti i poslovni model investicijskog društva, u mjeri kojoj je to relevantno i potrebno, provjerava aranžmane, strategije, postupke i mehanizme koje provode investicijska društva radi usklađivanja s odredbama ovoga Zakona i Uredbom (EU) br. 2019/2033 i u svrhu osiguranja pravilnog upravljanja i pokrivanja rizika ocjenjuju, kada je to primjenjivo:
a) rizike iz članka 167. ovoga Zakona
b) geografsku lokaciju izloženosti investicijskog društva
c) poslovni model investicijskog društva
d) procjenu sistemskog rizika, uzimajući u obzir utvrđivanje i mjerenje sistemskog rizika u skladu s člankom 23. Uredbe (EU) br. 1093/2010 ili preporuke ESRB-a
e) rizike za sigurnost mreže investicijskih društava i informacijskih sustava kako bi se zajamčila povjerljivost, integritet i dostupnost njihovih postupaka, podataka i imovine
f) izloženost investicijskog društva kamatnom riziku koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje
g) sustav upravljanja investicijskog društva i sposobnost članova upravljačkog tijela da izvršavaju svoje dužnosti.
(3) Na temelju provjera i ocjena iz stavka 2. ovoga članka Agencija utvrđuje posluje li investicijsko društvo u skladu sa zakonom i drugim relevantnim propisima odnosno ima li uspostavljen odgovarajući organizacijski ustroj, strategije, politike i postupke, stabilan sustav upravljanja, regulatorni kapital koji osigurava primjeren sustav upravljanja i pokriće rizika kojima je ono izloženo ili bi moglo biti izloženo u svojem poslovanju te postupa li prilikom obavljanja usluga i aktivnosti u najboljem interesu svojih klijenata.
(4) Kada Agencija prilikom provođenja nadzora utvrdi da investicijsko društvo može predstavljati sistemski rizik u smislu članka 23. Uredbe (EU) br. 1093/2010, o tome bez odgode izvještava EBA-u.
(5) Agencija će, u obavljanju svojih ovlasti nad investicijskim društvom propisanih ovom glavom, s dužnom pažnjom razmotriti mogući utjecaj svojih odluka na stabilnost financijskog sustava u svim drugim relevantnim državama članicama, a posebno u izvanrednim situacijama, na temelju podataka dostupnih u danom trenutku.
(6) Odredbe ovoga članka ne sprječavaju nadzor na konsolidiranoj osnovi sukladno odredbama ovoga Zakona i zakona kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija.
(7) Osim ovlasti iz članka 684. ovoga Zakona, Agencija u svrhu nadzora iz stavka 1. ovoga članka može od sljedećih fizičkih ili pravnih osoba zahtijevati dostavljanje svih informacija koje su potrebne za obavljanje nadzora nad investicijskim društvom, uključujući informacije koje se za potrebe nadzora i s njima povezane statističke potrebe dostavljaju u redovitim vremenskim razmacima i u određenim formatima:
1. investicijskog društva s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj
2. investicijskog holdinga s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj
3. mješovitog financijskog holdinga s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj
4. mješovitog holdinga s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj
5. osoba koje pripadaju subjektima iz točaka 1. do 4. ovoga stavka
6. trećim osobama kojima su subjekti iz točaka 1. do 4. ovoga stavka izdvojili operativne funkcije ili aktivnosti.
(8) Osim ovlasti iz članka 684. ovoga Zakona, Agencija može u svrhu nadzora iz stavka 1. ovoga članka obaviti sve potrebne nadzorne radnje nad osobama iz stavka 7. ovoga članka, uključujući sljedeće:
1. zahtijevati dostavu dokumentacije od osoba iz stavka 7. ovoga članka
2. pregledati knjige i evidencije koje vode osobe iz stavka 7. ovoga članka te napraviti preslike ili uzeti izvatke iz tih knjiga i evidencija
3. dobiti pisana ili usmena objašnjenja od osoba iz stavka 7. ovoga članka ili njihovih predstavnika odnosno zaposlenika
4. obaviti razgovor s bilo kojom drugom relevantnom osobom za potrebe prikupljanja informacija koje se odnose na predmet nadzora.
(9) Osim ovlasti iz članka 684. ovoga Zakona, Agencija može u svrhu nadzora iz stavka 1. ovoga članka obaviti sve potrebne inspekcije u poslovnim prostorima pravnih osoba iz stavka 7. ovoga članka i svih drugih društava uključenih u nadzor usklađenosti s kriterijem kapitala grupe ako je Agencija nadzorno tijelo grupe, uz uvjet prethodnog obavješćivanja drugih dotičnih nadležnih tijela.
(10) U svrhu provjere iz stavka 2. točke 3. ovoga članka, Agencija će uzeti u obzir okolnost ima li investicijsko društvo osiguranje od profesionalne odgovornosti.
(11) Agencija određuje učestalost i intenzitet provjera i ocjene iz stavka 2. ovoga članka, uzimajući u obzir veličinu, prirodu, opseg i složenost poslova investicijskog društva, njegov sistemski značaj te uzimajući u obzir načelo proporcionalnosti.
(12) Agencija će provjere i ocjenu iz stavka 2. točke 3. ovoga članka u odnosu na investicijsko društvo koje ispunjava kriterije iz članka 12. stavka 1. Uredbe (EU) br. 2019/2033 provesti samo ako u pojedinom slučaju utvrdi da je to potrebno s obzirom na veličinu, prirodu, opseg i kompleksnost aktivnosti tog investicijskog društva, pri čemu će posebno uzeti u obzir primjenu odredbi ovoga Zakona koje se odnose na zaštitu imovine klijenata.
(13) Investicijsko društvo dužno je Agenciji dostavljati sve informacije potrebne za ocjenu usklađenosti investicijskih društava s ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 2019/2033.
(14) Pri provedbi provjere i ocjene iz stavka 2. točke 3. podtočke g) ovoga članka investicijsko je društvo dužno Agenciji omogućiti pristup dnevnom redu, zapisniku i popratnoj dokumentaciji sa sastanaka uprave, nadzornog odbora i njegovih odbora, ako je primjenjivo, te rezultatima internih ili eksternih ocjena uspješnosti uprave.
Članak 193. (NN 83/21)
Brisan.
Predmet i opseg nadzora nad ostalim subjektima nadzora sa sjedištem u Republici Hrvatskoj
Članak 194.
(1) Agencija je sukladno odredbama ovoga poglavlja ovlaštena provoditi nadzor nad poslovanjem sljedećih subjekata iz članka 683. stavka 1. ovoga Zakona u opsegu koji je potreban za provjeru posluje li subjekt nadzora u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugih relevantnih propisa:
1. kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i njena podružnica izvan Republike Hrvatske, u dijelu poslovanja koji se odnosi na investicijske usluge i aktivnosti i druge poslove i obveze koje kreditna institucija ima prema odredbama ovoga Zakona
2. društvo za upravljanje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj u dijelu poslovanja koji se odnosi na investicijske usluge i aktivnosti i druge poslove i obveze koje društvo za upravljanje ima prema odredbama ovoga Zakona.
(2) Agencija je na temelju nadzora iz stavka 1. ovoga članka subjektu nadzora ovlaštena izreći nadzorne mjere iz članka 201. ovoga Zakona.
(3) Ako je to primjenjivo, o nadzornim mjerama iz stavka 2. ovoga članka Agencija izvještava drugo nadležno nadzorno tijelo.
Predmet i opseg nadzora nad podružnicom investicijskog društva sa sjedištem u državi članici
Članak 195.
(1) Bez obzira na nadležnosti nadležnog tijela matične države članice iz članka 150. ovoga Zakona, Agencija je ovlaštena provoditi izravni nadzor nad podružnicom investicijskog društva iz države članice, a u svezi sa zaštitom javnog interesa ili urednog funkcioniranja tržišta kapitala, te provjere informacija iz članka 397. ovoga Zakona.
(2) Nadležno tijelo matične države članice ovlašteno je sudjelovati u izravnom nadzoru iz stavka 1. ovoga članka, neovisno o tome tko obavlja izravni nadzor nad poslovanjem podružnice.
(3) Kada u nadzornim aktivnostima iz ovoga članka sudjeluju dva ili više nadležnih tijela država članica, ESMA može, s ciljem ujednačavanja nadzorne prakse, sudjelovati u djelatnostima zajedničkih nadzora.
(4) Mjere predostrožnosti koje je Agencija prema odredbama članka 148. ovoga Zakona ovlaštena poduzeti prema investicijskom društvu iz stavka 1. ovoga članka ne smiju imati diskriminirajući ili ograničavajući tretman koji se temelji na činjenici da investicijsko društvo ima odobrenje za rad u drugoj državi članici.
(5) Nakon obavljenog nadzora iz stavka 1. ovoga članka, Agencija nadležnom tijelu matične države članice priopćava podatke do kojih je došla, kao i nalaze relevantne za procjenu rizika investicijskog društva ili stabilnost financijskog sustava Republike Hrvatske.
(6) Nadzor iz stavka 1. ovoga članka obavlja se prema odredbama ovoga Zakona i drugih pozitivnih propisa Republike Hrvatske.
Predmet i opseg nadzora nad investicijskim društvom iz države članice kada izravno obavlja investicijske usluge i aktivnosti
Članak 196.
(1) Agencija je ovlaštena za nadzor nad investicijskim društvom iz države članice kada izravno obavlja investicijske usluge i aktivnosti u opsegu potrebnom kako bi se utvrdilo postupa li investicijsko društvo u skladu s obvezama iz članka 147. stavka 4. ovoga Zakona.
(2) U svrhu nadzora iz stavka 1. ovoga članka Agencija može od investicijskog društva iz druge države članice zahtijevati dostavu podataka i evidencija o poslovanju investicijskog društva u Republici Hrvatskoj.
(3) Agencija je kao mjere iz članka 148. stavka 3. ovoga Zakona ovlaštena izreći sve mjere u okviru svojih ovlasti izricanja nadzornih mjera iz članka 201. ovoga Zakona.
Predmet i opseg nadzora nad poslovanjem podružnice društva iz treće zemlje
Članak 197.
(1) Nadzor nad poslovanjem podružnice investicijskog društva sa sjedištem u trećoj zemlji, Agencija obavlja na način i u opsegu obavljanja nadzora nad investicijskim društvom sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.
(2) Agencija je ovlaštena provoditi nadzor nad poslovanjem subjekata nadzora iz stavka 1. ovoga članka u skladu s odredbama ovoga poglavlja, u opsegu koji je potreban za provjeru posluje li subjekt nadzora u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugih relevantnih propisa i pravilnika donesenih na temelju ovoga Zakona ili drugih relevantnih propisa sukladno kojima je dužan postupati.
(3) Agencija je na temelju nadzora iz stavka 2. ovoga članka subjektu nadzora ovlaštena izreći nadzorne mjere iz članka 217. ovoga Zakona.
(4) Ako je to primjenjivo, o nadzornim mjerama iz stavka 3. ovoga članka Agencija izvještava nadležno nadzorno tijelo treće zemlje.
Predmet i opseg nadzora nad vezanim zastupnikom
Članak 198.
(1) Agencija je nadležna za obavljanje nadzora nad vezanim zastupnikom investicijskog društva upisanog u registar iz članka 129. ovoga Zakona, u mjeri i opsegu kao nad investicijskim društvom.
(2) Kada Agencija obavlja nadzor nad vezanim zastupnikom investicijskog društva, investicijsko društvo ili kreditna institucija koja ga je imenovala dužna je Agenciji pružiti sve podatke potrebne za nadzor.
(3) Kada utvrdi da vezani zastupnik krši odredbe ovoga Zakona, Agencija je ovlaštena prema investicijskom društvu koje ga je ovlastilo poduzimati odgovarajuće nadzorne mjere iz članka 217. ovoga Zakona, uključujući nalaganje raskida ugovornog odnosa s vezanim zastupnikom.
(4) Ako je osoba iz stavka 1. ovoga članka vezani zastupnik investicijskog društva sa sjedištem u drugoj državi članici, Agencija postupa u skladu s odredbama članaka 195. i 197. ovoga Zakona.
(5) Agencija vezanog zastupnika briše iz registra vezanih zastupnika ako je donesena mjera nalaganja raskida ugovornog odnosa u skladu sa stavkom 3. ovoga članka.
Predmet i opseg nadzora nad drugim osobama
Članak 199.
(1) Agencija je ovlaštena za nadzor nad osobom za koju postoji osnova sumnje da na području Republike Hrvatske suprotno članku 6. ovoga Zakona obavlja investicijske usluge i aktivnosti iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona ili ako postoji osnova sumnje da obavlja poslove koje sukladno odredbama ovoga Zakona smije obavljati samo vezani zastupnik, uključujući i osobe koje koriste izuzeće iz članka 4. ovoga Zakona.
(2) U svrhu utvrđivanja činjenica i okolnosti iz stavka 1. ovoga članka, nužnih za izvršavanje svojih ovlasti, Agencija može poduzimati sve potrebne radnje kako je propisano člankom 684. ovoga Zakona.
(3) Kada utvrdi da osoba iz stavka 1. ovoga članka suprotno zabrani obavlja investicijske usluge i aktivnosti, ne ispunjava uvjete za primjenu izuzeća iz članka 4. ovoga Zakona ili obavlja poslove koje smije obavljati samo vezani zastupnik a ne nalazi se u registru iz članka 129. ovoga Zakona, Agencija može rješenjem naložiti prestanak odnosno zabranu obavljanja sporne djelatnosti.
(4) Odluku iz stavka 3. ovoga članka Agencija može javno objaviti u skladu s člankom 697. ovoga Zakona.
(5) Na osobe iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe ovoga poglavlja i dijela šestoga ovoga Zakona koje se odnose na subjekte nadzora Agencije iz članka 683. stavka 1. ovoga Zakona.
Plan nadzora
Članak 200. (NN 83/21)
(1) Vezano uz nadzor iz ovoga poglavlja, Agencija donosi godišnji plan nadzora koji sadrži najmanje:
1. naznaku načina na koji će Agencija obavljati nadzor i rasporediti svoje resurse
2. nazive investicijskih društava za koja se planira pojačani nadzor i mjere koje će se u skladu sa stavkom 3. ovoga članka poduzeti i
3. plan izravnih nadzora u prostorijama društva, uključujući podružnice i ovisna društva koje imaju poslovni nastan u drugim državama članicama
(2) Plan nadzora koji je donesen u skladu sa stavkom 1. ovoga članka ne sprječava nadležno tijelo države članice domaćina u izvršavanju pojedinačnih izravnih provjera i inspekcija djelatnosti podružnica investicijskih društava sa sjedištem u Republici Hrvatskoj na njihovu teritoriju.
(3) Kada na temelju procjena i provjera iz članaka 192. i 193. Agencija to smatra potrebnim, Agencija, neovisno o donesenom planu nadzora, može:
1. povećati broj ili učestalost neposrednih nazora u investicijskom društvu, uključujući dodane ili učestalije provjere operativnih, strateških ili poslovnih planova institucije i tematske kontrole za praćenje specifičnih rizika za koje je vjerojatno da će se ostvariti
2. uspostaviti kontinuiranu prisutnost Agencije u investicijskom društvu.
(4) Agencija se pri utvrđivanju učestalosti i intenziteta obavljanja nadzora za pojedini subjekt nadzora rukovodi načelom proporcionalnosti, uzimajući u obzir veličinu, utjecaj i značaj subjekta nadzora, pokazatelje njihova poslovanja, kao i prirodu, vrstu, opseg i složenost usluga i aktivnosti koje obavlja te stupanj inovacije proizvoda i usluga koje nudi klijentima.
ODJELJAK 2. Nadzorne mjere Agencije
Članak 201. (NN 83/21)
(1) Agencija subjektu nadzora, kada je to primjenjivo, u skladu s ovim Zakonom, rješenjem može izreći jednu ili više sljedećih nadzornih mjera, koje s obzirom na okolnosti i u skladu s člankom 695. ovoga Zakona moraju biti učinkovite i razmjerne:
1. opomenu, uključujući javno upozorenje u kojemu je navedena odgovorna fizička ili pravna osoba, investicijsko društvo, investicijski holding ili mješoviti financijski holding i priroda kršenja, kada je primjenjivo
2. otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti
3. privremenu zabranu obavljanja usluga i/ili aktivnosti odnosno pravnoj ili fizičkoj osobi zabraniti obavljanje profesionalne djelatnosti
4. privremenu ili trajnu zabranu djelovanja ili ponašanja u suprotnosti s ovim Zakonom
5. privremenu zabranu držanja i/ili raspolaganja financijskim instrumentima i/ili novčanim sredstvima klijenata
6. zabranu oglašavanja i/ili prodaje financijskih instrumenata ili strukturiranih depozita, ako su ispunjeni uvjeti iz članaka 40. do 42. Uredbe (EU) br. 600/2014 ili ako subjekt nadzora nije razvio ili primijenio učinkovit postupak odobravanja proizvoda ili se bitne utvrđene zakonitosti i nepravilnosti odnose na kršenje odredbi članaka 60. do 74. ovoga Zakona
7. ukidanje odobrenja za rad za sve ili pojedine usluge ili aktivnosti u skladu s člankom 45. ovoga Zakona
8. privremenu zabranu obavljanja funkcija u investicijskom društvu, financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu za člana upravljačkog tijela investicijskog društva ili drugu fizičku osobu koja se smatra odgovornom
9. druge razmjerne mjere koje su potrebne da bi subjekt nadzora uskladio svoje poslovanje ili postupanje s odredbama ovoga Zakona i drugih relevantnih propisa, uključujući nalaganje određenih postupanja ili prestanak određenog postupanja koje nije u skladu s ovim Zakonom ili relevantnim propisom.
(2) Izrečene mjere propisane stavkom 1. ovoga članka Agencija može javno objaviti.
(3) Osim mjera iz stavka 1. ovoga članka, Agencija investicijskom društvu može izreći i dodatne nadzorne mjere iz članka 205. ovoga Zakona te mjere rane intervencije iz članka 214. ovoga Zakona, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.
(4) Nakon donošenja rješenja o izricanju nadzorne mjere Agencija može provesti ponovni nadzor u mjeri i opsegu potrebnom kako bi se utvrdilo je li subjekt nadzora postupio ili postupa u skladu s izrečenim nadzornim mjerama.
(5) Privremene mjere iz stavka 1. ovoga Zakona Agencija može donijeti na rok koji ne može biti dulji od 18 mjeseci.
(6) Mjere iz stavka 1. ovoga članka Agencija je ovlaštena izreći i u slučaju da su utvrđena ozbiljna kršenja odredbi zakona kojim je uređeno sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.
Opomena
Članak 202.
(1) Kada se u nadzoru utvrde nezakonitosti i/ili nepravilnosti, a priroda i opseg istih nema značajan utjecaj i posljedice na poslovanje subjekta nadzora, Agencija može subjektu nadzora izreći opomenu.
(2) Agencija može investicijskom društvu izreći opomenu i u slučaju kada tijekom nadzora utvrdi nezakonitosti i nepravilnosti za koje bi se inače izrekla nadzorna mjera otklanjanja nezakonitosti i nepravilnosti, a koje je investicijsko društvo do donošenja rješenja otklonilo.
(3) Opomena može sadržavati i nalog upravi subjekta nadzora da utvrđene nezakonitosti ili nepravilnosti otkloni te rokove u kojima je to dužna učiniti i dinamiku izvještavanja Agencije o poduzetim radnjama i aktivnostima.
(4) Ako u roku iz stavka 2. ovoga članka subjekt nadzora ne ispravi nezakonitosti ili nepravilnost, Agencija može izdati nadzornu mjeru iz članka 203. ovoga Zakona ili bilo koju drugu mjeru koju u skladu s člancima 201. i 204. ovoga Zakona ocijeni potrebnom.
Otklanjanje nezakonitosti i/ili nepravilnosti
Članak 203.
(1) Kada se u nadzoru utvrde nezakonitosti i/ili nepravilnosti koje je potrebno ispraviti, Agencija će subjektu nadzora rješenjem naložiti mjere za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti i/ili, ako je to primjenjivo, naložiti prestanak postupanja koje predstavlja povredu odredbi ovoga Zakona i/ili drugih relevantnih propisa.
(2) Ako je to primjenjivo, Agencija će u rješenju iz stavka 1. ovoga članka navesti i rokove u kojima je subjekt nadzora dužan otkloniti utvrđene nezakonitosti i/ili nepravilnosti te rokove u kojima je dužan dostaviti izvještaj o poduzetim mjerama.
(3) Izvještaju o poduzetim mjerama iz stavka 2. ovoga članka subjekt nadzora dužan je priložiti dokumentaciju i druge dokaze iz kojih je vidljivo da je subjekt nadzora postupio u skladu s rješenjem iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Kada izvještaj iz stavka 2. ovoga članka nije potpun ili iz dokumentacije u prilogu ne proizlazi da je subjekt nadzora postupio u skladu s rješenjem iz stavka 1. ovoga članka, Agencija će, ovisno o okolnostima ili naložiti nadopunu izvještaja i rok u kojemu se izvještaj mora nadopuniti ili izreći drugu primjerenu mjeru u skladu sa stavkom 6. ovoga članka.
(5) Agencija može u rješenju iz stavka 1. naložiti subjektu nadzora da izvještaju iz stavka 2. ovoga članka priloži i mišljenje ovlaštenog revizora, ako se utvrđene nezakonitosti i/ili nepravilnosti odnose na vođenje poslovnih knjiga i druge poslovne dokumentacije ili druge bitnije povrede ovoga Zakona i /ili drugih relevantnih propisa.
(6) Ako subjekt nadzora nije postupio u skladu s rješenjem iz stavka 1. ovoga članka u roku ili iz izvještaja i/ili nadopune izvještaja iz stavka 2. ovoga članka ne proizlazi da su nezakonitosti i/ili nepravilnosti otklonjene, Agencija subjektu nadzora može izreći druge primjerene nadzorne mjere iz članka 201. ovoga Zakona.
(7) Ako Agencija iz izvještaja iz stavka 3. ovoga članka, priložene dokumentacije i drugih dokaza zaključi da je subjekt nadzora postupio u skladu s rješenjem iz stavka 1. ovoga članka, na zahtjev subjekta nadzora izdat će obavijest kojom se isto utvrđuje.
Odlučivanje o nadzornim mjerama
Članak 204.
(1) Agencija može subjektu nadzora izreći primjerene nadzorne mjere iz članka 201. ovoga Zakona u svim slučajevima kada je isto potrebno za uspostavljanje zakonitog postupanja uključujući i sljedeće slučajeve:
1. subjekt nadzora nije postupio u skladu s rješenjem Agencije iz članka 203. stavka 1. ovoga Zakona
2. subjekt nadzora nije uspostavio, ne provodi ili redovito ne održava organizacijske, tehničke, kadrovske ili druge uvjete za poslovanje propisane ovim Zakonom ili pravilnikom koji te uvjete pobliže uređuje
3. subjekt nadzora posluje u suprotnosti s pravilima poslovnog ponašanja propisanim ovim Zakonom ili je Agencija u postupku nadzora utvrdila da poslovna praksa subjekta nadzora nije u najboljem interesu klijenta
4. u svim ostalim slučajevima kada utvrdi kršenje odredbi ovoga Zakona i/ili relevantnih propisa, a takva mjera je potrebna kako bi se takvo kršenje obustavilo i osiguralo poštivanje ovoga Zakona i drugih relevantnih propisa
5. regulatorni kapital investicijskog društva padne ispod minimuma propisanog ovim Zakonom.
(2) Ako je primjenjivo, rješenjem kojim se izriču nadzorne mjere iz članka 201. ovoga Zakona, Agencija će odrediti i rok za poduzimanje istih mjera odnosno trajanja istih te, ako je primjenjivo, uvjete pod kojima mjera prestaje.
(3) Rješenje kojim se izriču nadzorne mjere iz članka 201. ovoga Zakona Agencija će javno objaviti u skladu s člankom 697. ovoga Zakona, a ako je to primjereno, o takvom rješenju Agencija će izvijestiti mjesta trgovanja i središnje klirinško depozitarno društvo i operatera sustava za poravnanje i/ili namiru koji su na temelju tog rješenja subjektu nadzora dužni onemogućiti korištenje članskih prava za vrijeme trajanja nadzorne mjere.
(4) Ako je primjenjivo, Agencija će o rješenju kojim se izriču nadzorne mjere izvijestiti kreditne institucije kod kojih subjekt nadzora ima otvorene račune, središnje klirinško depozitarno društvo i operatera sustava za poravnanje i/ili namiru, koji su po primitku rješenja Agencije dužni subjektu nadzora onemogućiti raspolaganje novčanim sredstvima i/ili financijskim instrumentima klijenata.
(5) Ako je primjenjivo, subjekt nadzora dužan je Agenciji dostaviti izvještaj o poduzetim mjerama, na koji se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 203. ovoga Zakona.
Dodatne nadzorne mjere za investicijsko društvo
Članak 205. (NN 83/21)
(1) Agencija je ovlaštena investicijskom društvu naložiti da u ranoj fazi poduzme odgovarajuće mjere iz stavka 2. ovoga članka ako:
1. investicijsko društvo ne ispunjava zahtjeve iz ovoga dijela ili iz Uredbe (EU) br. 2019/2033
2. Agencija raspolaže dokazima da će investicijsko društvo u sljedećih 12 mjeseci vjerojatno prekršiti odredbe ovoga dijela Zakona ili odredbe Uredbe (EU) br. 2019/2033.
(2) U smislu članka 173. stavka 3. i članka 192. ovoga Zakona, stavka 1. ovoga članka te primjene Uredbe (EU) br. 2019/2033 Agencija može investicijskom društvu naložiti sljedeće dodatne nadzorne mjere:
1. u slučaju značajnih promjena u poslovanju investicijskog društva naložiti investicijskom društvu da raspolaže regulatornim kapitalom koji premašuje zahtjeve iz članka 11. Uredbe (EU) br. 2019/2033, pod uvjetima iz članka 206. ovoga Zakona, ili da prilagodi regulatorni kapital i likvidnu imovinu
2. naložiti unapređivanje aranžmana, procesa, mehanizama i strategija investicijskog društva provedenih u skladu s člancima 50. i 170. ovoga Zakona
3. naložiti investicijskom društvu da u roku od jedne godine predstavi plan za ponovnu uspostavu usklađenosti s nadzornim zahtjevima u skladu s ovim dijelom Zakona i Uredbom (EU) br. 2019/2033, odrediti rok za provedbu toga plana i naložiti poboljšanja tog plana u pogledu opsega i roka
4. naložiti investicijskom društvu da primijeni posebne politike rezerviranja ili tretmana imovine u smislu kapitalnih zahtjeva
5. naložiti sužavanje ili ograničavanje djelatnosti, poslovnih aktivnosti ili mreže investicijskog društva ili naložiti prestanak obavljanja djelatnosti koje predstavljaju pretjerani rizik za financijsku stabilnost investicijskog društva
6. naložiti investicijskom društvu smanjenje rizika koji proizlaze iz djelatnosti, proizvoda i sustava investicijskih društava, uključujući izdvojene djelatnosti
7. naložiti investicijskom društvu da ograniči varijabilne primitke na postotak netoprihoda ako ti primici nisu u skladu s održavanjem dobre kapitalne osnove
8. naložiti investicijskom društvu da upotrijebi netodobit za jačanje regulatornoga kapitala
9. ograničiti ili zabraniti raspodjelu ili plaćanje kamata dioničarima, članovima ili imateljima instrumenata dodatnog osnovnog kapitala ako to ograničenje ili zabrana ne predstavlja nastanak statusa neispunjavanja obveza investicijskog društva
10. naložiti dodatne izvještajne zahtjeve ili zahtjeve za češćim izvješćivanjem u odnosu na zahtjeve iz ovoga dijela Zakona i Uredbe (EU) br. 2019/2033, uključujući izvješćivanje o pozicijama kapitala i likvidnosti
11. naložiti posebne likvidnosne zahtjeve u skladu s člankom 207. ovoga Zakona
12. naložiti dodatne objave
13. naložiti investicijskom društvu smanjenje rizika za sigurnost mreže i informacijskih sustava kako bi se zajamčila povjerljivost, integritet i dostupnost postupaka, podataka i imovine investicijskog društva.
(3) Agencija može izreći mjeru iz stavka 2. točke 10. ovoga članka samo ako se informacije koje treba dostaviti ne udvostručuju i ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:
1. primjenjuje se jedan od slučajeva iz stavka 1. ovoga članka
2. Agencija smatra je da potrebno prikupiti dokaze da će investicijsko društvo u sljedećih 12 mjeseci vjerojatno prekršiti odredbe ovoga dijela Zakona ili odredbe Uredbe (EU) br. 2019/2033
3. potrebno je izvještavati o dodatnim informacijama za potrebe postupka nadzorne provjere i ocjene iz članka 192. stavka 2. točke 3. ovoga Zakona.
(4) U smislu stavka 3. ovoga članka smatrat će se da se informacije udvostručuju ako:
1. Agencija istim ili gotovo istim podacima već raspolaže
2. Agencija sama može generirati ili doći do tih informacija na drukčiji način koji ne podrazumijeva njihovo dostavljanje od strane investicijskog društva.
(5) Agencija neće nalagati dostavu dodatnih informacija ako su joj te informacije dostupne u drukčijem formatu ili s drukčijom razinom pojedinosti u odnosu na dodatne informacije koje se trebaju dostaviti, osim ako je taj drukčiji format ili drukčija razina detalja sprječava da generira vrlo slične informacije.
Dodatni kapitalni zahtjevi
Članak 206. (NN 83/21)
(1) Agencija će naložiti mjeru dodatnih kapitalnih zahtjeva iz članka 205. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona samo ako na temelju provjera u skladu s člankom 173. i člankom 192. stavkom 2. točkom 3. ovoga Zakona utvrdi da se na investicijsko društvo odnosi bilo koja sljedeća situacija:
1. investicijsko društvo izloženo je rizicima ili elementima rizika ili predstavlja rizike ostalima koji su značajni i nisu pokriveni ili nisu dovoljno pokriveni kapitalnim zahtjevom i posebno zahtjevom za faktor K utvrđenim u dijelu trećem ili četvrtom Uredbe (EU) br. 2019/2033
2. investicijsko društvo ne ispunjava zahtjeve utvrđene u člancima 50. i 170. ovoga Zakona i nije vjerojatno da će se aranžmani, procesi, mehanizmi i strategije drugim nadzornim mjerama dostatno poboljšati u primjerenom razdoblju
3. prilagodbe u odnosu na bonitetno vrednovanje knjige trgovanja nedovoljne su da bi investicijsko društvo u kratkom roku moglo prodati svoje pozicije ili ih zaštititi od rizika bez ostvarivanja značajnih gubitaka u uobičajenim tržišnim uvjetima
4. provjera provedena u skladu s člankom 173. ovoga Zakona upućuje na to da će neusklađenost sa zahtjevima za primjenu odobrenih internih modela vjerojatno dovesti do neadekvatnih razina kapitala
5. investicijsko društvo u više navrata ne uspijeva uspostaviti ili zadržati adekvatnu razinu regulatornog kapitala kako je utvrđeno u članku 206.a ovoga Zakona.
(2) U smislu stavka 1. točke 1. ovoga članka smatra se da rizici ili elementi rizika nisu pokriveni ili nisu dovoljno pokriveni kapitalnim zahtjevima utvrđenim u dijelu trećem i četvrtom Uredbe (EU) br. 2019/2033 samo ako su iznosi, vrste i raspodjela kapitala koje Agencija smatra adekvatnima nakon što obavi nadzornu provjeru procjene koju je investicijsko društvo provelo u skladu s člankom 170. stavkom 1. ovoga Zakona viši od kapitalnih zahtjeva investicijskog društva utvrđenih u dijelu trećem ili četvrtom Uredbe (EU) br. 2019/2033, u skladu s regulatornim tehničkim standardima koje donosi Europska komisija.
(3) U smislu stavka 2. ovoga članka, kapital koji se smatra adekvatnim može uključivati rizike ili elemente rizika koji su izričito isključeni iz kapitalnog zahtjeva utvrđenog u dijelu trećem ili četvrtom Uredbe (EU) br. 2019/2033.
(4) Agencija će investicijskom društvu naložiti razinu dodatnog kapitala koji se zahtijeva u skladu s člankom 205. stavkom 2. točkom 1. ovoga Zakona kao razliku između kapitala koji se smatra adekvatnim u skladu sa stavkom 2. ovoga članka i kapitalnog zahtjeva utvrđenog u dijelu trećem ili četvrtom Uredbe (EU) br. 2019/2033.
(5) Agencija će investicijskom društvu naložiti mjeru iz članka 205. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona na način da dodatni kapitalni zahtjev investicijsko društvo ispuni regulatornim kapitalom, uz sljedeće uvjete:
1. barem tri četvrtine dodatnog kapitalnog zahtjeva ispunjava se osnovnim kapitalom
2. barem tri četvrtine osnovnoga kapitala sastoje se od redovnog osnovnog kapitala
3. taj se regulatorni kapital ne upotrebljava za ispunjavanje kapitalnih zahtjeva iz članka 11. stavka 1. točaka (a), (b) i (c) Uredbe (EU) br. 2019/2033.
(6) U rješenju kojim se nalaže mjera dodatnog kapitalnog zahtjeva iz članka 205. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona Agencija će detaljno obrazložiti način na koji su uzeti u obzir elementi iz stavaka 1. do 5. ovoga članka, što u odnosu na odredbu stavka 1. točke 4. ovoga članka uključuje posebnu izjavu o tome zašto se razina kapitala utvrđena u skladu s člankom 206.a stavkom 1. ovoga članka više ne smatra dostatnom.
(7) Agencija može naložiti dodatni kapitalni zahtjev u skladu sa stavcima 1. do 6. ovoga članka malom i nepovezanom investicijskom društvu iz članka 12. stavka 1. Uredbe (EU) br. 2019/2033 na temelju pojedinačne procjene i kada to smatra opravdanim.
(8) Agencija će obavijestiti relevantno sanacijsko tijelo o svakom dodatnom kapitalnom zahtjevu nametnutom na temelju članka 205. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona za investicijsko društvo na koje se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava i o svim očekivanim prilagodbama iz članka 206.a stavka 2. ovoga Zakona u odnosu na takvo investicijsko društvo.
Smjernica o dodatnom regulatornom kapitalu
Članak 206.a (NN 83/21)
(1) Uzimajući u obzir načelo proporcionalnosti i ovisno o veličini, sistemskom značaju, vrsti, opsegu i složenosti aktivnosti investicijskog društva koje ne ispunjava uvjet za malo i nepovezano investicijsko društvo iz članka 12. stavka 1. Uredbe (EU) br. 2019/2033, Agencija od takvog investicijskog društva može zahtijevati razine regulatornog kapitala koje, na temelju članka 170. ovoga Zakona, dostatno premašuju zahtjeve određene u dijelu trećem Uredbe (EU) br. 2019/2033 i u ovome Zakonu, uključujući dodatne kapitalne zahtjeve iz članka 205. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona, kada je to potrebno da bi se osiguralo da zbog cikličkih ekonomskih fluktuacija ne dođe do kršenja tih zahtjeva ili ugrožavanja sposobnosti investicijskog društva da bude likvidirano ili prestane s aktivnostima na uredan način.
(2) Agencija će, prema potrebi, u postupku posrednog nadzora provjeriti razinu regulatornog kapitala koju je svako investicijsko društvo koje ne ispunjava uvjete za malo i nepovezano investicijsko društvo iz članka 12. stavka 1. Uredbe (EU) br. 2019/2033 utvrdilo u skladu sa stavkom 1. ovoga članka i prema potrebi poslati zapisnik investicijskom društvu o rezultatima te provjere koji može, među ostalim, sadržavati i preporuke vezano za očekivane prilagodbe razine regulatornog kapitala utvrđene u skladu sa stavkom 1. ovoga članka.
(3) Zapisnik iz stavka 2. ovoga članka obvezno sadržava datum do kojeg Agencija zahtijeva dovršenje prilagodbe.
Posebni zahtjevi likvidnosti
Članak 207. (NN 83/21)
(1) Agencija će u skladu s regulatornim tehničkim standardima koje donosi Europska komisija naložiti posebne likvidnosne zahtjeve iz članka 205. stavka 2. točke 9. ovoga Zakona samo ako na temelju provjera iz članaka 173. i 192. ovoga Zakona zaključi da se investicijsko društvo koje ne ispunjava uvjete za malo i nepovezano investicijsko društvo iz članka 12. stavka 1. Uredbe (EU) br. 2019/2033 ili koje ispunjava uvjete iz članka 12. stavka 1. Uredbe (EU) br. 2019/2033, ali koje nije izuzeto od likvidnosnih zahtjeva u skladu s člankom 43. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 2019/2033, nalazi u jednoj od sljedećih situacija:
1. investicijsko društvo izloženo je likvidnosnim rizicima ili elementima likvidnosnog rizika koji su značajni i nisu pokriveni ili nisu dovoljno pokriveni likvidnosnim zahtjevom utvrđenim u dijelu petom Uredbe (EU) br. 2019/2033
2. investicijsko društvo ne ispunjava zahtjeve utvrđene u člancima 50. i 170. ovoga Zakona i nije vjerojatno da će se aranžmani, procesi, mehanizmi i strategije drugim administrativnim mjerama dostatno poboljšati u primjerenom razdoblju.
(2) U smislu stavka 1. točke 1. ovoga članka smatra se da likvidnosni rizici ili elementi likvidnosnog rizika nisu pokriveni ili nisu dovoljno pokriveni likvidnosnim zahtjevom utvrđenim u dijelu petom Uredbe (EU) br. 2019/2033 samo ako su iznosi i vrste likvidnosti koje Agencija smatra adekvatnima nakon što obavi nadzornu provjeru procjene koju su investicijska društva provela u skladu s člankom 170. stavkom 1. ovoga Zakona viši od likvidnosnih zahtjeva investicijskog društva utvrđenih u dijelu petom Uredbe (EU) br. 2019/2033.
(3) Agencija određuje razinu posebnih likvidnosnih zahtjeva na temelju članka 205. stavka 2. točke 9. ovoga Zakona kao razliku između likvidnosnih zahtjeva koji se smatraju odgovarajućim na temelju stavka 2. ovoga članka i likvidnosnih zahtjeva iz dijela petog Uredbe (EU) br. 2019/2033.
(4) Kada Agencija nalaže investicijskom društvu posebne likvidnosne zahtjeve iz članka 205. stavka 2. točke 9. ovoga Zakona, nalaže da se oni ispune likvidnom imovinom kako je određeno u članku 43. Uredbe (EU) br. 2019/2033.
(5) U obrazloženju rješenja kojim investicijskom društvu nalaže posebne likvidnosne zahtjeve iz članka 205. stavka 2. točke 9. ovoga Zakona Agencija će jasno obrazložiti cjelokupnu procjenu elemenata iz stavaka 1. do 3. ovoga članka.
Posebni zahtjevi za objavom podataka
Članak 208. (NN 83/21)
Agencija može, u skladu s odredbama ovoga Zakona:
1. investicijskom društvu koje ne ispunjava uvjete za malo i nepovezano investicijsko društvo iz članka 12. stavka 1. Uredbe (EU) br. 2019/2033 i investicijskom društvu iz članka 46. stavka 2. Uredbe (EU) br. 2019/2033 naložiti objavu informacija iz članka 46. Uredbe (EU) br. 2019/2033 više od jednom godišnje te odrediti rokove za objavljivanje
2. investicijskom društvu iz točke 1. ovoga članka naložiti korištenje posebnih medija i mjesta za objavljivanje, osobito internetskih stranica investicijskih društava za objave koje nisu financijski izvještaji
3. matičnom društvu naložiti da jednom godišnje objavljuje, u cijelosti ili upućivanjem na istovjetne informacije, opis svoje pravne strukture i strukture upravljanja i organizacijske strukture grupe investicijskog društva u skladu s člankom 50. ovoga Zakona.
Izvještavanje i ovlasti EBA-e
Članak 209. (NN 83/21)
(1) Agencija EBA-u izvještava o:
1. funkcioniranju svojeg procesa nadzornih provjera i procjena iz članka 192. ovoga Zakona
2. metodologiji na kojoj se temelje odluke o poduzetim nadzornim mjerama u skladu s odredbama članaka 205., 206. i 206.a ovoga Zakona
3. prekršajnim sankcijama koje su izrečene za kršenja odredbi ovoga dijela Zakona.
(2) O postupcima i metodologijama iz stavka 1. ovoga članka smjernice donosi EBA.
Članak 210. (NN 83/21)
Brisan.
Nadzor nad politikom primitaka
Članak 211. (NN 83/21, 151/22)
(1) Agencija prikuplja informacije objavljene u skladu s člankom 51. podstavkom 1. točkama (c) i (d) Uredbe (EU) br. 2019/2033, kao i informacije koje investicijska društva pružaju o razlici u plaći između spolova i upotrebljavaju ih za usporedbu trendova i praksi u pogledu primitaka.
(2) Investicijsko društvo dužno je Agenciji dostaviti informacije o broju fizičkih osoba u investicijskom društvu čiji primici u financijskoj godini iznose 1.000.000,00 eura ili više, odnosno koji su u platnim razredima koji iznose 1.000.000,00 eura, uključujući informacije o njihovim odgovornostima na radnom mjestu, relevantnom poslovnom području i glavnim elementima plaće, bonusa, dugoročnih nagrada i mirovinskih pogodnosti.
(3) Investicijsko društvo dužno je na zahtjev Agencije dostaviti ukupne iznose primitaka za sve članove upravljačkog tijela ili višeg rukovodstva.
(4) Informacije iz ovoga članka Agencija dostavlja EBA-i, koja podatke iz stavaka 2. i 3. ovoga članka objavljuje na skupnoj osnovi po pojedinoj državi članici u zajedničkom izvještajnom formatu.
Preporuke upravi investicijskog društva
Članak 212.
(1) Kada Agencija u okviru nadzora te provjere i procjene financijske stabilnosti i položaja investicijskog društva, kao i provjere i procjene rizika kojima je investicijsko društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo u svom poslovanju utvrdi slabosti, manjkavosti, nedostatke i nepravilnosti u poslovanju koje nemaju značaj kršenja ovoga Zakona ili na temelju njega donesenih propisa ili ako to smatra potrebnim radi poboljšanja poslovanja, financijske stabilnosti i položaja te smanjenja rizika kojima je investicijsko društvo izloženo ili može biti izloženo u svom poslovanju, Agencija će upravi investicijskog društva izreći preporuke.
(2) Preporuke sadrže utvrđene i procijenjene značajne rizike i probleme kojima je investicijsko društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo odnosno utvrđene slabosti, manjkavosti, nedostatke i nepravilnosti iz stavka 1. ovoga članka te smjernice upravi u cilju otklanjanja istih te poboljšanja poslovanja, financijske stabilnosti i položaja te smanjenja rizika kojima je investicijsko društvo izloženo ili može biti izloženo u svom poslovanju.
(3) Uprava investicijskog društva dužna je Agenciji dostaviti plan, rokove i dinamiku postupanja po preporukama Agencije.
ODJELJAK 3. Rana intervencija
Uvjeti za ranu intervenciju
Članak 213. (NN 83/21)
(1) Ovaj članak, kao i članci 214. do 219. ovoga Zakona odnose se na investicijsko društvo koje je dužno imati iznos temeljnog kapitala u skladu s člankom 10. stavkom 1. ovoga Zakona.
(2) Agencija može investicijskom društvu, neovisno o ostalim nadzornim mjerama koje u skladu s ovim Zakonom može izreći subjektima nadzora, naložiti mjere rane intervencije iz članka 214. ovoga Zakona ako je ispunjen bilo koji od sljedećih uvjeta:
1. ako je investicijsko društvo svojim radnjama ili propuštanjem postupilo protivno ovom Zakonu, Uredbi (EU) br. 2019/2033 ili drugim relevantnim propisima kojima se uređuje poslovanje investicijskog društva
2. ako je, prema podacima kojima raspolaže, opravdano očekivati da će u bliskoj budućnosti doći do kršenja odredbi ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 2019/2033 ili drugih relevantnih propisa kojima se uređuje poslovanje investicijskog društva.
(3) Agencija će utvrditi nastupanje okolnosti iz stavka 2. točke 2. ovoga članka, među ostalim, i u slučaju naglog pogoršanja financijskog stanja investicijskog društva, a na koje upućuju sljedeće okolnosti:
1. narušena likvidnost investicijskog društva
2. narušena adekvatnost kapitala
3. pad regulatornog kapitala
4. povećanje koncentracije izloženosti.
(4) Agencija će o izrečenim mjerama na temelju stavka 2. ovoga članka bez odgode izvijestiti sanacijsko tijelo koje je propisano zakonom kojim se uređuje sanacija investicijskih društava.
Mjere rane intervencije
Članak 214.
(1) Kada utvrdi nastupanje neke okolnosti iz članka 213. stavka 2. ovoga Zakona, Agencija može investicijskom društvu izreći sljedeće mjere rane intervencije:
1. provedbu jedne ili više mjera iz plana oporavka
2. izmjenu plana oporavka i dostavu izmijenjenog plana oporavka ako su se okolnosti na kojima se temelji plan oporavka promijenile
3. detaljno razmatranje financijskog stanja investicijskog društva i izradu plana aktivnosti za rješavanje utvrđenih slabosti, kao i vremenski okvir za njegovu provedbu
4. zahtijevati sazivanje glavne skupštine odnosno članova društva ili sama sazvati glavnu skupštinu društva odnosno članove društva s dnevnim redom koji odredi Agencija i, ako je potrebno, izložiti dioničarima odnosno članovima društva izvješće o poslovanju investicijskog društva koje je Agencija sastavila na temelju obavljenog nadzora
5. razrješenje ili zamjenu jednog ili više članova uprave ili višeg rukovodstva investicijskog društva ako se utvrdi da isti nisu u mogućnosti izvršavati svoje dužnosti
6. izradu plana pregovora o restrukturiranju duga investicijskog društva s pojedinim ili svim vjerovnicima u skladu s planom oporavka, ako je to primjenjivo
7. promjenu u poslovnoj strategiji investicijskog društva
8. promjene pravne ili operativne strukture investicijskog društva i/ili
9. dostavu svih potrebnih podataka kako bi se nadopunio plan sanacije i pripremilo investicijsko društvo za moguću sanaciju te za vrednovanje imovine i obveza investicijskog društva kako je to propisano zakonom kojim se uređuje sanacija investicijskih društava.
(2) Osim mjera iz stavka 1. ovoga članka, Agencija može investicijskom društvu naložiti bilo koju mjeru iz ovoga Zakona kao mjeru rane intervencije.
(3) Na postupak izricanja mjera rane intervencije na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona koje se odnose na izricanje nadzornih mjera.
Razrješenje višeg rukovodstva i članova uprave
Članak 215. (NN 83/21)
Ako se unatoč izrečenim mjerama iz članka 214. ovoga Zakona financijsko stanje investicijskog društva ne poboljša te ako investicijsko društvo i dalje u značajnoj mjeri krši zahtjeve iz ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 2019/2033 i drugih relevantnih propisa kojima se uređuje poslovanje investicijskih društava ili ako utvrdi da i dalje postoje značajni nedostaci u poslovanju investicijskog društva, Agencija može:
1. investicijskom društvu naložiti razrješenje pojedinog člana ili svih članova višeg rukovodstva, neovisno o tome jesu li primjereni za obavljanje te funkcije i/ili
2. neovisno o uvjetima iz članka 33. ovoga Zakona ukinuti rješenje kojim je dana suglasnost za obavljanje funkcije člana uprave investicijskog društva, neovisno o tome ispunjava li član uprave uvjete iz članka 28. ovoga Zakona.
Posebni povjerenik
Članak 216.
(1) Kada ocijeni da mjere iz članaka 214. i 215. ovoga Zakona nisu dostatne da isprave situaciju u društvu, Agencija rješenjem može imenovati posebnog povjerenika u investicijskom društvu.
(2) Rješenjem o imenovanju posebnog povjerenika Agencija može imenovati jednog ili više posebnih povjerenika.
(3) Za posebnog povjerenika može se imenovati radnik Agencije ili druga osoba koja ima odgovarajuća stručna znanja i sposobnosti za obavljanje povjerenih dužnosti te koja nije u sukobu interesa.
(4) Rješenjem o imenovanju posebnog povjerenika utvrđuju se posebno:
1. ovlasti i dužnosti posebnog povjerenika
2. ako je to primjereno, radnje posebnog povjerenika koje podliježu prethodnoj suglasnosti Agencije
3. razdoblje na koje je posebni povjerenik imenovan i
4. rokovi redovitog izvještavanja Agencije.
(5) Ovlasti i dužnosti posebnog povjerenika iz stavka 4. točke 1. ovoga članka među ostalim uključuju utvrđivanje financijskog položaja, upravljanje poslovanjem ili dijelom poslovanja investicijskog društva s ciljem očuvanja ili obnavljanja financijskog položaja i poduzimanja mjera radi obnove zdravog i stabilnog upravljanja poslovanjem investicijskog društva.
(6) Posebni povjerenik može sazvati glavnu skupštinu dioničara odnosno sazvati članove investicijskog društva te odrediti dnevni red takvog sastanka samo uz prethodnu suglasnost Agencije.
(7) Imenovani posebni povjerenici imaju pravo na naknadu za svoj rad, koju isplaćuje Agencija.
(8) Rješenjem iz stavka 4. ovoga članka posebnom povjereniku mogu se odrediti neke ili sve ovlasti koje uprava investicijskog društva ima u skladu sa statutom ili drugim osnivačkim aktom investicijskog društva, zakonom kojim se uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava ili ovim Zakonom.
(9) Ako je rješenjem iz stavka 4. ovoga članka posebni povjerenik ovlašten na davanje prethodne suglasnosti na odluke uprave, uprava investicijskog društva ne može donositi odluke samostalno, a odluke donesene bez prethodne suglasnosti posebnog povjerenika su ništetne.
(10) Ako je rješenjem iz stavka 4. ovoga članka određeno da se pojedine radnje ili odluke uprave investicijskog društva mogu poduzeti ili donijeti samo uz suglasnost posebnog povjerenika, ta se činjenica upisuje u sudski registar kao ograničenje u ovlasti zastupanja osoba ovlaštenih za zastupanje investicijskog društva upisanih u sudski registar. Agencija će objaviti svako imenovanje posebnog povjerenika kada je rješenjem iz stavka 4. ovoga članka posebnom povjereniku dana ovlast zastupanja investicijskog društva.
(11) Prijedlog za upis ograničenja iz stavka 10. ovoga članka u sudski registar podnosi Agencija.
(12) Posebni povjerenik dužan je, osim u rokovima utvrđenim rješenjem iz stavka 4. ovoga članka, u roku od 30 dana od imenovanja i prije isteka mandata na koji je imenovan izraditi i Agenciji dostaviti izvješće o financijskom stanju i uvjetima poslovanja investicijskog društva s procjenom financijske stabilnosti, izgledima za daljnje poslovanje društva, kao i radnjama izvršenim tijekom trajanja mandata na koji je imenovan.
(13) Agencija može u bilo kojem trenutku, kada to ocijeni potrebnim, novim rješenjem ukinuti ranije rješenje i promijeniti uvjete imenovanja ili opozvati posebnog povjerenika.
(14) Agencija posebnog povjerenika imenuje na razdoblje koje ne može biti duže od 12 mjeseci i može ga produžiti samo iznimno, ako ocijeni da i dalje postoji neki od uvjeta iz članka 213. stavka 1. ovoga Zakona. U slučaju produženja mandata posebnog povjerenika Agencija će dioničarima odnosno članovima investicijskog društva učiniti dostupnim obrazloženje takvog rješenja.
(15) Odgovornost za štetu koju posebni povjerenik prouzroči pri obavljanju dužnosti u okviru ovoga Zakona postoji samo ako je šteta prouzročena namjerno ili iz krajnje nepažnje.
(16) Za štetu iz stavka 15. ovoga članka odgovara Agencija.
(17) Ovlasti posebnog povjerenika prestaju:
1. danom isteka razdoblja navedenog u rješenju o imenovanju
2. danom opoziva njegova imenovanja
3. danom donošenja odluke o sanaciji
4. danom imenovanja likvidatora ili
5. danom otvaranja stečajnog postupka.
Nalaganje mjera rane intervencije i imenovanje posebnog povjerenika kada je Agencija konsolidirajuće nadzorno tijelo
Članak 217.
(1) Kada je ispunjen bilo koji uvjet za ranu intervenciju ili uvjeti za imenovanje posebnog povjerenika, Agencija kao konsolidirajuće nadzorno tijelo može matičnom investicijskom društvu u Europskoj uniji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj naložiti mjere rane intervencije ili imenovati posebnog povjerenika. O namjeri donošenja te odluke Agencija izvještava druga nadležna tijela uključena u kolegij nadzornih tijela i EBA-u.
(2) Agencija nalaže mjere iz stavka 1. ovoga članka nakon primitka očitovanja od drugih nadležnih tijela uključenih u kolegij nadzornih tijela, a najkasnije nakon isteka roka za očitovanje. Agencija utvrđuje rok za očitovanje koji ne može biti duži od pet dana. Prije donošenja odluke o tim mjerama Agencija je dužna uzeti u obzir njihov učinak na članice grupe u drugim državama članicama.
(3) Agencija o svojoj odluci iz stavka 1. ovoga članka izvještava druga nadležna tijela uključena u kolegij nadzornih tijela i EBA-u.
(4) Ako nadležno tijelo druge države članice u kojoj je sjedište društva kćeri matičnog investicijskog društva u Europskoj uniji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj namjerava donijeti mjere rane intervencije ili imenovati posebne povjerenike u to društvo kćer i o tome je obavijestilo Agenciju, Agencija će nakon savjetovanja s tim nadležnim tijelom procijeniti učinak tih mjera na matično investicijsko društvo u Europskoj uniji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, na grupu i na druge članice grupe te o toj ocjeni izvijestiti to nadležno tijelo najkasnije u roku od tri dana od dana primitka obavijesti.
(5) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka, ako se Agencija ne slaže s namjerom druge države članice u kojoj je sjedište društva kćeri matičnog investicijskog društva u Europskoj uniji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj da donese mjere rane intervencije ili imenuje posebnog povjerenika u to društvo kćer, Agencija može u istom roku od tri dana zatražiti posredovanje EBA-e u skladu s člankom 19. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1093/2010. Pritom se primjenjuje odredba stavka 5. članka 218. Ako EBA donese odluku u roku od tri dana, Agencija će postupiti u skladu s tom odlukom. Ako EBA ne donese odluku u roku od tri dana, primjenjuje se odluka nadležnog tijela druge države članice o primjeni mjera rane intervencije ili imenovanju posebnog povjerenika u društvo kćer za koje je nadležna.
Postupak donošenja odluke kada je Agencija konsolidirajuće nadležno tijelo
Članak 218.
(1) Ako više nadležnih tijela namjerava imenovati posebne povjerenike ili naložiti mjere rane intervencije više od jednom investicijskom društvu ili kreditnoj instituciji iz grupe, Agencija će zajedno s drugim nadležnim tijelima razmotriti mogućnost imenovanja istog posebnog povjerenika u dva ili više investicijskih društava ili kreditnih institucija ili usklađenu primjenu mjera rane intervencije na više investicijskih društava ili kreditnih institucija iste grupe. Ta odluka donosi se u roku od pet dana od primitka obavijesti iz članka 217. stavaka 1. ili 4. ovoga Zakona i mora biti u pisanom obliku i obrazložena, pri čemu se u obzir uzima mogući učinak odluke na financijsku stabilnost u dotičnim državama članicama. Agencija će na temelju zajedničke odluke donijeti rješenje i dostaviti tu odluku matičnom investicijskom društvu za koje je nadležna.
(2) Ako postoje različita mišljenja u vezi s donošenjem zajedničke odluke iz stavka 1. ovoga članka, Agencija kao konsolidirajuće nadzorno tijelo može zatražiti pomoć u postizanju sporazuma od EBA-e u skladu s člankom 31. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(3) Ako zajednička odluka nije donesena u roku iz stavka 1. ovoga članka, Agencija će samostalno odlučiti o nalaganju mjera rane intervencije ili imenovanju posebnog povjerenika u odnosu na investicijska društva za koja je nadležna, pritom vodeći računa o stavovima i izdvojenim mišljenjima koje su iznijela druga nadležna tijela. Agencija ovu odluku dostavlja matičnom investicijskom društvu za koje je nadležna.
(4) Ako je Agencija ili bilo koje nadležno tijelo u roku iz stavka 1. ovoga članka, a prije donošenja zajedničke odluke zatražilo posredovanje EBA-e u skladu s člankom 19. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1093/2010 i ako EBA donese odluku u roku od tri dana, Agencija će postupiti u skladu s tom odlukom. Ako EBA ne donese odluku u roku od tri dana, primjenjuje se samostalna odluka Agencije iz stavka 3. ovoga članka. Rok od pet dana smatra se rokom za mirenje u smislu Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(5) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka, EBA može pomoći pri donošenju zajedničke odluke u odnosu na primjenu mjera rane intervencije iz članka 214. stavka 1. točaka 1., 2., 6. i 8. ovoga Zakona.
Nalaganje mjera rane intervencije i imenovanje posebnog povjerenika kada Agencija nije konsolidirajuće nadzorno tijelo
Članak 219.
(1) Ako je nadležno tijelo druge države članice ujedno i konsolidirajuće nadzorno tijelo za grupu, Agencija sudjeluje, zajedno s konsolidirajućim nadzornim tijelom i drugim nadležnim tijelima članica grupe, u savjetovanju o nalaganju mjera rane intervencije ili imenovanju posebnog povjerenika u odnosu na matično društvo od strane konsolidirajućeg nadzornog tijela.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, ako se Agencija ne slaže s namjerom konsolidirajućeg nadzornog tijela o donošenju mjere rane intervencije ili imenovanju posebnog povjerenika u to matično društvo grupe, Agencija može prije kraja razdoblja savjetovanja zatražiti posredovanje EBA-e u skladu s člankom 19. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1093/2010. Pritom se primjenjuje odredba stavka 10. ovoga članka. Ako EBA donese odluku u roku od tri dana, Agencija će postupiti u skladu s tom odlukom. Ako EBA ne donese odluku u roku od tri dana, primjenjuje se odluka konsolidirajućeg nadzornog tijela.
(3) Ako Agencija namjerava izreći mjere rane intervencije ili imenovati posebnog povjerenika u investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje je društvo kći matičnog društva u Europskoj uniji, dužna je o tome izvijestiti konsolidirajuće nadzorno tijelo i EBA-u.
(4) Nakon savjetovanja s konsolidirajućim nadzornim tijelom koje ne može trajati duže od tri dana, Agencija će samostalno donijeti odluku iz stavka 3. ovoga članka vodeći računa o procjeni utjecaja tih mjera na ostale članice grupe koju je dostavilo konsolidirajuće nadzorno tijelo. O toj odluci Agencija će izvijestiti konsolidirajuće nadzorno tijelo i ostala nadležna tijela uključena u kolegij nadzornih tijela te EBA-u.
(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, ako je zatraženo posredovanje EBA-e u skladu s člankom 19. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1093/2010, a EBA donese odluku u roku od tri dana, Agencija će postupiti u skladu s tom odlukom. Ako EBA ne donese odluku u roku od tri dana, primjenjuje se odluka Agencije iz stavka 4. ovoga članka.
(6) Ako više nadležnih tijela namjerava imenovati posebne povjerenike ili naložiti mjere rane intervencije više od jednom investicijskom društvu ili kreditnoj instituciji iz grupe, Agencija će zajedno s drugim nadležnim tijelima sudjelovati pri donošenju zajedničke odluke o mogućnosti imenovanja istog posebnog povjerenika u dva ili više investicijskih društava ili kreditnih institucija ili o usklađenoj primjeni mjera rane intervencije na više investicijskih društava ili kreditnih institucija te grupe. Zajednička odluka donosi se u roku od pet dana od primitka obavijesti iz stavka 1. ili 3. ovoga članka i mora biti u pisanom obliku i obrazložena pri čemu se u obzir uzima mogući učinak odluke na financijsku stabilnost u dotičnim državama članicama. Agencija će na temelju zajedničke odluke donijeti rješenje i dostaviti ga članici grupe za koju je Agencija nadležno tijelo.
(7) Ako postoje različita mišljenja u vezi s donošenjem zajedničke odluke iz stavka 6. ovoga članka, Agencija može zatražiti pomoć u postizanju sporazuma od EBA-e u skladu s člankom 31. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(8) Ako zajednička odluka nije donesena u roku iz stavka 6. ovoga članka, Agencija će samostalno odlučiti o nalaganju mjera rane intervencije ili imenovanju posebnog povjerenika u odnosu na investicijska društva za koja je nadležna pritom vodeći računa o stavovima i izdvojenim mišljenjima koje su iznijela druga nadležna tijela.
(9) Ako je Agencija ili bilo koje nadležno tijelo u roku iz stavka 6. ovoga članka, a prije donošenja zajedničke odluke zatražilo posredovanje EBA-e u skladu s člankom 19. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1093/2010 i ako EBA donese odluku u roku od tri dana, Agencija će postupiti u skladu s tom odlukom. Ako EBA ne donese odluku u roku od tri dana, primjenjuje se samostalna odluka Agencije iz stavka 8. ovoga članka. Rok od pet dana smatra se rokom za mirenje u smislu Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(10) U slučaju iz stavka 9. ovoga članka, EBA može pomoći pri donošenju zajedničke odluke u odnosu na primjenu mjera rane intervencije iz članka 214. stavka 1. točaka 1., 2., 6. i 8. ovoga Zakona.
Nadzor grupe investicijskog društva na konsolidiranoj osnovi i nadzor usklađenosti s kriterijem kapitala grupe
Agencija kao nadzorno tijelo grupe
Članak 220. (NN 83/21)
(1) Agencija je nadležna za nadzor na konsolidiranoj osnovi odnosno za nadzor usklađenosti s kriterijem kapitala grupe ako grupu investicijskog društva vodi matično investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.
(2) Agencija je nadležna za nadzor na konsolidiranoj osnovi odnosno za nadzor usklađenosti s kriterijem kapitala grupe ako je matični financijski holding ili matični mješoviti financijski holding matično društvo investicijskog društva.
(3) Agencija je nadležna za nadzor na konsolidiranoj osnovi odnosno nadzor usklađenosti s kriterijem kapitala grupe ako investicijsko društvo iz Republike Hrvatske i investicijsko društvo iz druge države članice ili više njih dijele isti matični investicijski holding ili matični mješoviti financijski holding sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.
(4) Agencija je nadležna za nadzor na konsolidiranoj osnovi odnosno nadzor usklađenosti s kriterijem kapitala grupe ako investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ima najviši ukupni iznos bilance u grupi u kojoj matična društva jednog ili više investicijskih društava koja su dobila odobrenje za rad u Republici Hrvatskoj i drugoj ili više država članica obuhvaćaju više od jednog investicijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga sa sjedištem u različitim državama članicama te u svakoj od tih država članica postoji investicijsko društvo.
(5) Agencija je nadležna za nadzor na konsolidiranoj osnovi odnosno nadzor usklađenosti s kriterijem kapitala grupe ako investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ima najviši ukupni iznos bilance u grupi u kojoj je matično društvo dvaju ili više investicijskih društava koja su dobila odobrenje za rad u Uniji isti investicijski holding iz Unije ili mješoviti financijski holding iz Unije te nijedno od tih investicijskih društava nema odobrenje za rad u državi članici u kojoj je navedeni investicijski holding ili mješoviti financijski holding osnovan.
(6) Agencija i druga nadležna tijela investicijskih društava koja su članovi grupe mogu sporazumno odlučiti ne primijeniti kriterije iz stavaka 3. do 5. ovoga članka ako njihova primjena ne bi bila primjerena za učinkovit nadzor na konsolidiranoj osnovi odnosno nadzor usklađenosti s kriterijem kapitala grupe, uzimajući u obzir investicijska društva koja su članovi grupe i važnost njihovih aktivnosti u Republici Hrvatskoj i drugim relevantnim državama članicama, te mogu odrediti drugo nadležno tijelo za provedbu nadzora na konsolidiranoj osnovi usklađenosti s kriterijem kapitala grupe.
(7) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka matični investicijski holding iz Unije, matični mješoviti financijski holding iz Unije i investicijsko društvo s najvećim ukupnim bilančnim iznosom kada je primjenjivo imaju pravo očitovanja na tu odluku prije nego što nadležna tijela sklope sporazum iz stavka 6. ovoga članka.
(8) O sporazumu iz stavka 6. ovoga članka Agencija obavještava Europsku komisiju i EBA-u.
Drugi slučajevi u kojima je Agencija konsolidirajuće nadzorno tijelo
Članak 221. (NN 83/21)
(1) Agencija je nadležna za nadzor na konsolidiranoj osnovi ako je matično društvo u državi članici investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili investicijsko društvo iz Unije za koje je Agencija nadležna za nadzor na pojedinačnoj osnovi, a nijedno njegovo društvo kći nije kreditna institucija.
(2) Agencija je nadležna za nadzor na konsolidiranoj osnovi nad investicijskim društvom ako je matično društvo investicijskog društva matični financijski holding u Republici Hrvatskoj, matični financijski holding iz Europske unije ili matični mješoviti financijski holding iz Europske unije, ako je sukladno odredbama ovoga Zakona nadležna za nadzor na pojedinačnoj osnovi nad dotičnim investicijskim društvom.
(3) Agencija je nadležna za nadzor na konsolidiranoj osnovi ako više investicijskih društava koja su dobila odobrenje za rad u Uniji imaju isti matični financijski holding u državi članici, isti matični mješoviti financijski holding u državi članici, isti matični financijski holding iz Europske unije ili isti matični mješoviti financijski holding iz Europske unije, a investicijsko društvo iz Republike Hrvatske ima najveću ukupnu bilancu.
(4) Agencija je nadležna za nadzor na konsolidiranoj osnovi ako se zahtijeva konsolidacija na temelju članka 18. stavka 3. ili stavka 6. Uredbe (EU) br. 575/2013, grupa ne uključuje nijednu kreditnu instituciju, a investicijsko društvo iz Republike Hrvatske ima najveću ukupnu bilancu.
(5) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, Agencija je nadležna za nadzor na konsolidiranoj osnovi ako na pojedinačnoj razini nadzire više od jednog investicijskog društva unutar grupe, a ta investicijska društva imaju najvišu skupnu ukupnu bilancu.
(6) Agencija i druga nadležna tijela investicijskih društava koja su članovi grupe mogu sporazumno odlučiti ne primijeniti kriterije iz stavaka 1., 3. i 4. ovoga članka ako njihova primjena ne bi bila primjerena za učinkovit nadzor na konsolidiranoj osnovi, uzimajući u obzir investicijska društva koja su članovi grupe i važnost njihovih aktivnosti u Republici Hrvatskoj i drugim relevantnim državama članicama ili ako je potrebno osigurati da isto nadležno tijelo kontinuirano provodi nadzor na konsolidiranoj osnovi, te mogu odrediti drugo nadležno tijelo za provedbu nadzora na konsolidiranoj osnovi.
(7) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka matična institucija iz Europske unije, matični financijski holding iz Europske unije, matični mješoviti financijski holding iz Europske unije ili kreditnih institucija ili investicijskih društava s najvećom ukupnom bilancom, kada je primjenjivo, imaju pravo očitovanja prije nego što nadležna tijela sklope sporazum iz stavka 6. ovoga članka.
(8) O sporazumu iz stavka 6. ovoga članka Agencija obavještava Europsku komisiju i EBA-u.
Zahtjevi za informacijama u izvanrednim situacijama
Članak 222. (NN 83/21)
U slučaju izvanredne situacije, uključujući situaciju opisanu u članku 18. Uredbe (EU) br. 1093/2010 ili situaciju nepovoljnih kretanja na tržištima koja bi mogla ugroziti likvidnost tržišta i stabilnost financijskog sustava u nekoj od država članica u kojoj su subjekti grupe investicijskog društva dobili odobrenje za rad, Agencija kao nadzorno tijelo grupe određeno u skladu s člankom 220. ovoga Zakona upozorava o tome bez odgode, u skladu s odredbama ovoga Zakona o suradnji, te dostavlja sve informacije koje su ključne za izvršavanje njihovih zadaća sljedećim tijelima u Republici Hrvatskoj ili u drugim državama članicama:
1. središnjim bankama članicama Europskog sustava središnjih banaka i drugim tijelima s ovlastima i odgovornostima za provođenje monetarne politike, kada je ta povjerljiva informacija relevantna za ostvarenje njihovih ciljeva vezanih uz provođenje monetarne politike i održavanje likvidnosti, nadzor nad platnim sustavima, sustavima za poravnanje i namiru financijskih instrumenata te očuvanje stabilnosti financijskog sustava, a osobito u izvanrednim situacijama iz ovoga članka, kada je takve informacije potrebno dostaviti bez odgode
2. institucionalnim sustavima zaštite iz članka 113. stavka 7. Uredbe (EU) br. 575/2013
3. drugim tijelima nadležnima za nadzor nad platnim sustavima
4. Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo, Europskom odboru za sistemske rizike, Europskom nadzornom tijelu za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje, Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala, ako su te informacije relevantne za ispunjavanje njihovih zadataka propisanih uredbama (EU) br. 1092/2010, (EU) br. 1094/2010 ili (EU) br. 1095/2010
5. ministarstvu nadležnom za financije, Hrvatskoj narodnoj banci i relevantnim sanacijskim tijelima, kada je primjenjivo.
Kolegiji supervizora
Članak 223. (NN 83/21)
(1) Ako je Agencija određena kao nadzorno tijelo grupe na temelju članka 220. ovoga Zakona, može, ako je prikladno, uspostaviti kolegij supervizora kako bi se olakšalo obavljanje zadaća iz ovoga članka i osigurala koordinacija i suradnja s relevantnim nadzornim tijelima iz trećih zemalja, posebno ako je to potrebno za potrebe primjene članka 23. stavka 1. podstavka 1. točke (c) i stavka 2. Uredbe (EU) br. 2019/2033 za razmjenu i ažuriranje relevantnih informacija o modelu marže s nadzornim tijelima kvalificiranih središnjih drugih ugovornih strana.
(2) Kolegij supervizora osigurava okvir za nadzorno tijelo grupe, EBA-u i ostala nadležna tijela za izvršavanje sljedećih ovlasti:
1. ovlasti iz članka 222. ovoga Zakona
2. koordinaciju zahtjeva za informacijama, ako je to potrebno za olakšavanje nadzora na konsolidiranoj osnovi, u skladu s člankom 7. Uredbe (EU) br. 2019/2033
3. koordinaciju zahtjeva za informacijama, ako nekoliko nadležnih tijela investicijskih društava koja su dio iste grupe treba od nadležnog tijela člana sustava poravnanja države članice domaćina ili nadležnog tijela kvalificirane središnje druge ugovorne strane zahtijevati informacije koje se odnose na model marže i parametre koji se koriste za izračun zahtjeva za iznos marže relevantnih investicijskih društava
4. međusobne razmjene informacija svih nadležnih tijela te razmjene informacija s EBA-om u skladu s člankom 21. Uredbe (EU) br. 1093/2010 i s ESMA-om u skladu s člankom 21. Uredbe (EU) br. 1095/2010
5. postizanja dogovora, prema potrebi, o dobrovoljnom delegiranju ovlasti i odgovornosti među nadležnim tijelima
6. povećanja učinkovitosti nadzora tako što se nastoji izbjeći nepotrebno udvostručavanje nadzornih zahtjeva.
(3) Prema potrebi, kolegiji supervizora mogu se osnovati i ako se društva kćeri grupe investicijskog društva koju vodi investicijsko društvo iz Unije, matični investicijski holding iz Unije ili matični mješoviti financijski holding iz Unije nalaze u trećoj zemlji.
(4) EBA, u skladu s člankom 21. Uredbe (EU) br. 1093/2010, sudjeluje u sastancima kolegija supervizora.
(5) Sljedeća tijela članovi su kolegija supervizora:
1. nadležna tijela odgovorna za nadzor nad društvima kćeri grupe investicijskog društva koju vodi investicijsko društvo iz Unije, matični investicijski holding iz Unije ili matični mješoviti financijski holding iz Unije
2. prema potrebi, nadzorna tijela treće zemlje, podložno zahtjevima koji se odnose na povjerljivost i koji su prema mišljenju svih nadležnih tijela istovjetni zahtjevima iz ovoga Zakona koji se odnose na suradnju između nadležnih tijela država članica.
(6) Ako je Agencija određena kao nadzorno tijelo grupe na temelju članka 220. ovoga Zakona, predsjeda sastancima kolegija supervizora i donosi odluke.
(7) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka Agencija je dužna u potpunosti i unaprijed obavijestiti sve članove kolegija supervizora o organizaciji tih sastanaka, glavnim pitanjima o kojima će se raspravljati, aktivnostima koje treba razmotriti, kao i o odlukama donesenima na tim sastancima ili o provedenim mjerama.
(8) Pri donošenju odluka Agencija kao nadzorno tijelo grupe uzima u obzir relevantnost nadzorne aktivnosti koju planiraju ili usklađuju tijela iz stavka 5. ovoga članka.
(9) Osnivanje i funkcioniranje kolegija supervizora formalizira se putem pisanih sporazuma.
(10) Ako Agencija nije nadzorno tijelo grupe u smislu članka 220. ovoga Zakona već nadzorno tijelo iz stavka 5. ovoga članka, u slučaju neslaganja s odlukom nadzornog tijela grupe o funkcioniranju kolegija nadzornih tijela može se obratiti EBA-i i zatražiti njezinu pomoć u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(11) EBA može i na vlastitu inicijativu pomoći Agenciji i drugim nadležnim tijelima u slučaju neslaganja u pogledu funkcioniranja kolegija supervizora iz ovoga članka, u skladu s člankom 19. stavkom 1. podstavkom 2. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(12) Informacije koje se prime u okviru nadzora na konsolidiranoj osnovi, a posebno ako se radi o razmjeni informacija između nadležnih tijela u smislu članka 397. ovoga Zakona, smatraju se poslovnom tajnom u smislu članka 400. ovoga Zakona.
Zahtjevi za suradnjom
Članak 224. (NN 83/21)
(1) Agencija i kao nadzorno tijelo grupe u smislu članka 220. ovoga Zakona i kao nadležno tijelo iz članka 222. stavka 5. točke 2. ovoga Zakona s drugim nadležnim tijelima razmjenjuje sve relevantne informacije, kako je propisano, uključujući informacije o sljedećem:
1. utvrđivanju pravne te upravljačke i organizacijske strukture grupe investicijskog društva, uključujući sve regulirane i neregulirane subjekte, neregulirana društva kćeri i matična društva, te utvrđivanju nadležnih tijela reguliranih subjekata iz grupe investicijskog društva
2. postupcima za prikupljanje informacija od investicijskih društava u grupi investicijskog društva te postupcima za provjeru tih informacija
3. svim nepovoljnim kretanjima u investicijskim društvima ili ostalim subjektima grupe investicijskog društva koja bi mogla ozbiljno utjecati na ta investicijska društva
4. svim nadzornim mjerama koje poduzima u skladu s ovim Zakonom
5. određivanju posebnog kapitalnog zahtjeva na temelju članka 205. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona.
(2) Ako Agencija ili drugo nadzorno tijelo bez nepotrebne odgode ne dostavi relevantne informacije na temelju stavka 1. ovoga članka ili se zahtjev za suradnju, posebno u svrhu razmjene relevantnih informacija, odbije ili se na njega ne odgovori u razumnom roku, Agencija odnosno drugo nadležno tijelo i nadzorno tijelo grupe mogu se obratiti EBA-i u skladu s člankom 19. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(3) EBA može na vlastitu inicijativu, u skladu s člankom 19. stavkom 1. podstavkom 2. Uredbe (EU) br. 1093/2010, pomoći nadležnim tijelima u razvoju dosljednih praksi suradnje.
(4) Agencija i druga nadležna tijela prije donošenja odluke koja bi mogla biti važna za nadzorne ovlasti drugog nadležnog tijela međusobno se savjetuju o sljedećem:
1. promjenama u dioničarskoj, organizacijskoj ili upravljačkoj strukturi investicijskih društava u grupi investicijskog društva, koje zahtijevaju odobrenje ili dopuštenje nadležnih tijela
2. značajnim prekršajnim ili drugim sankcijama koje su izrečene investicijskim društvima ili drugim iznimnim mjerama koje su poduzete i
3. posebnim kapitalnim zahtjevima koji se određuju u skladu s člankom 205. stavkom 2. točkom 1. ovoga Zakona.
(5) Ako Agencija nije nadzorno tijelo grupe, a namjerava izreći znatne sankcije ili poduzeti druge iznimne mjere kako je navedeno u stavku 4. točki 2. ovoga članka, o tome će se savjetovati s nadzornim tijelom grupe.
(6) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, Agencija nije obvezna savjetovati se s drugim nadležnim tijelima u hitnim slučajevima ili ako bi takvo savjetovanje moglo ugroziti učinkovitost njezine odluke te u takvim slučajevima bez odgađanja obavješćuje druga dotična nadležna tijela o svojoj odluci da se neće savjetovati s drugim nadležnim tijelima.
Provjera informacija koje se odnose na subjekte koji se nalaze u drugim državama članicama
Članak 225. (NN 83/21)
(1) Ako nadležno tijelo u drugoj državi članici treba provjeriti informacije o investicijskim društvima, investicijskim holdinzima, mješovitim financijskim holdinzima, financijskim institucijama, društvima za pomoćne usluge, mješovitim holdinzima ili društvima kćerima koji se nalaze u Republici Hrvatskoj, uključujući društva kćeri koja su društva za osiguranje, te u tu svrhu podnese zahtjev, Agencija će provesti provjere u skladu sa stavkom 2. ovoga članka.
(2) Agencija može na temelju zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka poduzeti jedno od navedenoga:
1. sama provesti provjeru u okviru svoje nadležnosti
2. dozvoliti nadležnom tijelu koje je podnijelo zahtjev da provede provjere
3. od revizora ili stručnjaka zahtijevati nepristranu provjeru i brzo izvješćivanje o njezinim rezultatima.
(3) Za potrebe provedbe provjere iz stavka 2. točaka 1. i 2. ovoga članka Agencija će nadležnom tijelu koje je podnijelo zahtjev dozvoliti sudjelovanje u provjeri.
(4) Agencija može, pod uvjetima iz ovoga članka, od nadležnog tijela druge države članice zatražiti provjere informacija iz ovoga članka.
Investicijski holding, mješoviti financijski holding i mješoviti holding
Članak 226. (NN 83/21)
(1) Agencija je u skladu s ovim Zakonom nadležna za provjeru usklađenosti investicijskog holdinga i mješovitog investicijskog holdinga s odredbama ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 2019/2033.
(2) Investicijski holding i mješoviti financijski holding uključuju se u nadzor usklađenosti s kriterijem kapitala grupe.
(3) Članovi upravljačkog tijela investicijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga moraju imati dovoljno dobar ugled i posjedovati dostatno znanje, vještine i iskustvo za učinkovito obavljanje svojih dužnosti, vodeći računa o specifičnoj ulozi investicijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga.
(4) Ako je matično društvo investicijskog društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj mješoviti holding, Agencija može:
1. zatražiti od tog mješovitog holdinga da im dostavi sve informacije koje mogu biti relevantne za nadzor nad tim investicijskim društvom
2. nadzirati transakcije između investicijskog društva i mješovitog holdinga i društava kćeri mješovitog holdinga te zatražiti od investicijskog društva da uspostavi primjerene postupke upravljanja rizicima i mehanizme unutarnje kontrole, uključujući pouzdane postupke izvješćivanja i računovodstvene postupke za utvrđivanje, mjerenje, praćenje i kontrolu tih transakcija.
(5) Agencija može provoditi izravne inspekcije radi provjere informacija koje su dostavili mješoviti holdinzi i njihova društva kćeri.
Ocjena nadzora koji provode treće zemlje i druge nadzorne tehnike
Članak 227. (NN 83/21)
(1) Ako dva ili više investicijskih društava koja su podružnice istog matičnog društva, čije je sjedište u trećoj zemlji, ne podliježu učinkovitom nadzoru na razini grupe, Agencija ocjenjuje podliježu li investicijska društva nadzoru od strane nadzornog tijela treće zemlje koji je istovjetan nadzoru utvrđenim u ovome Zakonu i u dijelu prvom Uredbe (EU) br. 2019/2033.
(2) Ako se ocjenom iz stavka 1. ovoga članka utvrdi da se ne primjenjuje takav istovjetan nadzor, mogu se primijeniti primjerene nadzorne tehnike kojima se ostvaruju ciljevi nadzora u skladu s člankom 7. ili 8. Uredbe (EU) br. 2019/2033.
(3) Odluku o nadzornim tehnikama iz stavka 2. ovoga članka nakon savjetovanja s drugim uključenim nadležnim tijelima donosi Agencija ako bi ona bila nadležna kao nadzorno tijelo grupe da matično društvo ima poslovni nastan u Uniji.
(4) O svakoj mjeri koja se poduzima na temelju ovoga članka obavješćuju se druga uključena nadležna tijela, EBA i Komisija.
(5) Ako je Agencija nadležno tijelo koje bi bilo nadzorno tijelo grupe da matično društvo ima poslovni nastan u Uniji, posebno može zatražiti da se osnuje investicijski holding ili mješoviti financijski holding u Uniji te na taj investicijski holding ili mješoviti financijski holding primijeniti članak 7. ili 8. Uredbe (EU) br. 2019/2033.
Članak 228.-253. (NN 83/21)
Brisani.
GLAVA II. FOND ZA ZAŠTITU ULAGATELJA
Područje primjene
Članak 254.
(1) Sustav zaštite ulagatelja u smislu ovoga Zakona provodi i nadzire Agencija.
(2) U svrhu zaštite ulagatelja, odredbama ove glave propisuje se osnivanje i upravljanje Fondom za zaštitu ulagatelja (u daljnjem tekstu: Fond), obveze Članova i Operatera Fonda utvrđivanje osiguranog slučaja te isplata zaštićenih tražbina.
(3) Fond formira i njime upravlja pravna osoba koja je za to dobila odobrenje Agencije (u daljnjem tekstu: Operater Fonda) ili Agencija.
(4) Odredbe ove glave koje se odnose na Operatera Fonda, na odgovarajući način odnose se na Agenciju kada upravlja Fondom.
Članovi Fonda
Članak 255.
(1) Članstvo u Fondu je u skladu s člankom 36. ovoga Zakona obvezno za sljedeća društva s registriranim sjedištem u Republici Hrvatskoj, kada obavljaju investicijske usluge i aktivnosti iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona te kada obavljaju pomoćnu investicijsku uslugu iz članka 5. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona:
1. investicijsko društvo koje je ovlašteno držati novčana sredstva i/ili financijske instrumente klijenata i
2. kreditnu instituciju koja pruža investicijske usluge i/ili obavlja investicijske aktivnosti na temelju odobrenja u skladu sa zakonom kojim se uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija.
(2) Članstvo u Fondu je obvezno i za društvo za upravljanje kada pruža investicijske usluge iz članka 5. stavka 1. točaka 4. i 5. ovoga Zakona.
(3) Društva iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, u smislu ove glave, nazivaju se Članovi Fonda.
(4) Odredbe ove glave na odgovarajući način primjenjuju se na investicijsko društvo odnosno kreditnu instituciju koja distribuira strukturirane depozite u smislu članka 7. stavka 5. ovoga Zakona.
Primjena odredbi na podružnicu društva iz države članice
Članak 256.
(1) Odredbe ove glave primjenjuju se na odgovarajući način, ako ovim člankom nije drugačije određeno, na podružnice investicijskih društava, kreditnih institucija i društava za upravljanje iz države članice koje pružaju usluge iz članka 36. ovoga Zakona u Republici Hrvatskoj, ako sustav zaštite ulagatelja u državi članici u kojoj imaju registrirano sjedište ne pruža odgovarajuću zaštitu ulagatelja u iznosu koji je barem jednak onome koji je propisan ovom glavom te koje su iskoristile mogućnost dobrovoljnog članstva u Fondu (dopunsko pokriće u državi domaćinu).
(2) Ako podružnica iz stavka 1. ne ispunjava obveze koje ima kao član Fonda, Fond će o tomu bez odgode obavijestiti Agenciju i nadležno tijelo matične države članice.
(3) Fond i Operater sustava zaštite ulagatelja u matičnoj državi članici poduzimaju sve mjere koje su potrebne kako bi se osiguralo da podružnica ispunjava svoje obveze.
(4) Ako nakon obavijesti iz stavka 2. ovoga članka podružnica u roku od 12 mjeseci ne ispuni svoje obveze, Fond može isključiti tu podružnicu uz suglasnost nadležnog tijela matične države članice. Tražbine koje su nastale u vezi s investicijskim uslugama ili pomoćnom uslugom iz članka 5. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona koje su ugovorene prije datuma isključenja podružnice iz članstva Fonda imaju i nakon tog datuma status zaštićenih tražbina klijenata člana Fonda.
(5) Fond i Operater sustava za zaštitu ulagatelja matične države članice međusobno surađuju kako bi osigurali da klijenti podružnica iz stavka 1. u odgovarajućem iznosu prime iznos zaštićene tražbine iz članka 261. ovoga Zakona.
(6) Agencija donosi rješenje o nastanku osiguranog slučaja iz članka 266. ovoga Zakona nakon zaprimanja obavijesti matične države članice o otvaranju stečajnog postupka ili o nastupanju drugih nemogućnosti za osobe iz stavka 1. ovoga članka ispunjavanja obveza prema klijentima na način da ne mogu izvršiti novčanu obvezu i/ili vratiti financijske instrumente, koje su držali za račun klijenta, administrirali ili s njima upravljali, a nije izgledno da će se te okolnosti u dogledno vrijeme bitno promijeniti.
(7) Prilikom izračuna iznosa doprinosa članova Fonda iz stavka 1. ovoga članka koji se uplaćuju Fondu, uzet će se u obzir iznos doprinosa i osigurane tražbine sustava zaštite ulagatelja u matičnoj državi članici.
Nastanak osiguranog slučaja
Članak 257.
(1) Odredbama ove glave uređuje se zaštita tražbina klijenata Člana Fonda, a koju Član Fonda nije u mogućnosti isplatiti ili vratiti klijentu, u slučaju:
1. kada je nad Članom Fonda otvoren stečajni postupak ili
2. ako Agencija rješenjem utvrdi da je kod Člana Fonda nastupila nemogućnost ispunjavanja obveza prema klijentima na način da ne može izvršiti novčanu obvezu i/ili vratiti financijske instrumente, koje je držao za račun klijenta, administrirao ili s njima upravljao, a nije izgledno da će se te okolnosti u dogledno vrijeme bitno promijeniti.
(2) Odluke iz stavka 1. ovoga članka bez odgode dostavljaju se Operateru Fonda.
(3) Agencija pravilnikom propisuje kriterije za utvrđivanje nastalog slučaja iz stavka 1. točke 2. ovoga članka.
Zaštićene tražbine
Članak 258.
(1) Tražbine klijenta osigurane primjenom odredbi ove glave su:
1. novčana sredstva koja Član Fonda duguje klijentu ili koja pripadaju klijentu, a koje je Član Fonda primio ili drži za klijenta u vezi s ugovorenim investicijskim uslugama ili pomoćnom uslugom iz članka 5. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona i
2. financijski instrumenti koji pripadaju klijentu Člana Fonda, a koje Član Fonda drži, administrira ili s njima upravlja za račun svoga klijenta, u vezi s investicijskim uslugama ili pomoćnom uslugom iz članka 5. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona.
(2) U slučaju osnove sumnje da tražbina klijenta Člana Fonda proizlazi iz transakcije povezane s pranjem novca ili financiranjem terorizma, isplata tražbine klijenta neće se izvršiti do pravomoćnosti sudske odluke o povezanosti transakcije iz koje je tražbina nastala s pranjem novca ili financiranjem terorizma, neovisno o rokovima iz članka 270. stavka 2. ovoga Zakona.
(3) Iznos zaštićenih tražbina klijenta kod jednog Člana Fonda obračunavat će se kao ukupan iznos tražbina klijenta iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka, bilo da ih Član Fonda drži na jednom ili više računa, po jednoj ili više ugovornih osnova ili u svezi s jednom ili više investicijskih usluga, do visine osiguranog iznosa iz članka 261. ovoga Zakona, u koji iznos su uključene i kamate do dana otvaranja stečajnog postupka nad Članom Fonda ili dana objave rješenja Agencije o nastupanju slučaja iz članka 266. ovoga Zakona.
Izuzete tražbine
Članak 259.
(1) Iz primjene odredbi ove glave izuzeta su sredstva klijenata kreditnih institucija tražbine koje su osigurane zakonom kojim se uređuje osiguranje depozita u kreditnim institucijama radi zaštite deponenata u slučaju nedostupnosti depozita.
(2) Iz primjene odredbi ove glave izuzete su tražbine klijenata Članova Fonda proizašle iz transakcije za koju je pravomoćnom sudskom presudom utvrđeno da je povezana s pranjem novca ili financiranjem terorizma.
Utvrđivanje visine tražbine
Članak 260.
(1) Tražbine koje se odnose na zajedničko ulaganje na koje dvije ili više osoba imaju pravo kao članovi tržišnog partnerstva, poslovnog udruženja ili grupacije slične prirode koja nema pravnu osobnost, za potrebe ove glave, za potrebe izračuna iznosa visine osigurane tražbine se zbrajaju te će ih se smatrati kao da proizlaze iz ulaganja jednog ulagatelja.
(2) Ako ulagatelj nema neograničeno pravo raspolaganja novčanim sredstvima ili financijskim instrumentima, osoba koja ima neograničeno pravo raspolaganja dobit će kompenzaciju, pod uvjetom da se tu osobu može identificirati prije dana objave rješenja iz članka 266. ovoga Zakona.
(3) Ako dvije ili više osoba imaju neograničeno pravo raspolaganja novčanim sredstvima ili financijskim instrumentima, udio svake od navedenih osoba uzet će se u obzir kada se utvrđuje iznos iz članka 261. ovoga Zakona, prema pravilima prema kojima se upravlja novčanim sredstvima ili financijskim instrumentima. Ova se odredba ne odnosi na subjekte za zajednička ulaganja.
(4) U smislu ovoga članka, zajedničko ulaganje znači ulaganje koje se provodi za račun dvije ili više osoba ili nad kojim dvije ili više osoba imaju prava koja se mogu koristiti na temelju potpisa jedne ili više tih osoba.
Iznos osigurane tražbine
Članak 261. (NN 17/20, 151/22)
(1) Tražbine klijenta iz članka 262. ovoga Zakona osigurane su do vrijednosti od najviše 20.000,00 eura po klijentu Člana Fonda.
(2) Sve zaštićene tražbine do iznosa propisanog stavkom 1. ovoga članka, isplatit će se u potpunosti.
(3) U postupku obeštećenja na utvrđeni iznos tražbine, utvrđivat će se i isplaćivati kamate do dana otvaranja stečajnog postupka nad Članom Fonda ili dana objave rješenja Agencije o nastupanju slučaja iz članka 266. ovoga Zakona, ako klijent Člana Fonda iste u postupku potražuje.
Klijent čije su tražbine osigurane sustavom zaštite ulagatelja
Članak 262.
(1) U smislu ove glave, klijent čije su tražbine zaštićene odredbama ove glave je svaka fizička ili pravna osoba čija novčana sredstva ili financijske instrumente Član Fonda drži, administrira ili njima upravlja za račun svoga klijenta, vezano uz investicijsku uslugu ili pomoćnu uslugu iz članka 5. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona ugovorenu s klijentom.
(2) Klijentom iz stavka 1. ovoga članka ne smatra se, neovisno o državi sjedišta:
1. kreditna institucija
2. investicijsko društvo
3. financijska institucija
4. društvo za osiguranje
5. subjekt za zajednička ulaganja
6. mirovinski fond
7. pravna osoba članica grupe Člana Fonda
8. pravna ili fizička osoba koja sudjeluje s više od 5 % udjela s pravom glasa u temeljnom kapitalu u Članu Fonda
9. društvo koje je matično ili ovisno društvo u odnosu na Člana Fonda
10. članovi uprave i nadzornog odbora odnosno upravnog odbora Člana Fonda, ako su te osobe na navedenim položajima ili zaposlene u Članu Fonda na dan otvaranja stečajnog ili likvidacijskog postupka ili na dan objave rješenja Agencije o nastupanju osiguranog slučaja ili su na tim položajima bile zaposlene tijekom tekuće ili prethodne financijske godine
11. vezani zastupnici Člana Fonda, a koji u tom svojstvu djeluju na dan otvaranja stečajnog ili likvidacijskog postupka nad investicijskim društvom ili na dan objave rješenja Agencije o nastupanju osiguranog slučaja ili su u tom svojstvu djelovali tijekom tekuće ili prethodne financijske godine
12. osobe odgovorne za reviziju financijskih izvještaja Člana Fonda te osobe odgovorne za pripremu i pohranu računovodstvene dokumentacije Člana Fonda i izradu financijskih izvještaja
13. članovi uprave, nadzornog odbora odnosno upravnog odbora te osobe koje u vlasništvu imaju 5 % ili više udjela u društvu koje je matično ili ovisno društvo u odnosu na Člana Fonda te osobe koje su odgovorne za reviziju financijskih izvještaja tog društva
14. bračni ili izvanbračni drugovi te srodnici do drugog stupnja u ravnoj liniji i drugog stupnja u pobočnoj liniji osoba iz točaka 10. do 13. ovoga stavka i
15. klijenti Člana Fonda čije je neispunjenje obveze prema Članu Fonda pridonijelo nastupanju osiguranog slučaja.
Fond za zaštitu ulagatelja
Članak 263.
(1) Sredstva Fonda koriste se za isplatu zaštićenih tražbina klijenata Člana Fonda koji nije u mogućnosti ispunjavati svoje obveze u slučaju nastupanja uvjeta iz članka 257. stavka 1. ovoga Zakona, nakon što Agencija donese rješenje iz članka 266. ovoga Zakona.
(2) Način uplate doprinosa i upravljanje sredstvima Fonda podrobnije propisuje Operater Fonda pravilima koja odobrava Agencija.
(3) Pravila iz stavka 2. ovoga članka obvezno moraju sadržavati:
1. način upravljanja sredstvima Fonda
2. način i postupak naplate doprinosa Članova Fonda
3. način i postupak obeštećenja
4. postupak obavještavanja javnosti, a posebice klijenata Člana Fonda koji nije u mogućnosti ispuniti svoje obveze
5. postupak istupanja iz članstva u Fondu
6. iznos naknade za upravljanje Fondom i
7. postupak obavještavanja Agencije o radu Fonda.
Financijski izvještaji Fonda
Članak 264. (NN 17/20)
(1) Operater Fonda dužan je za Fond izraditi polugodišnje i godišnje financijske izvještaje sukladno propisima kojima se uređuje računovodstvo poduzetnika i primjena standarda financijskog izvještavanja.
(2) Polugodišnji financijski izvještaj Fonda Operater Fonda je dužan dostaviti Agenciji u roku od dva mjeseca od isteka prvog polugodišta.
(3) Godišnje financijske izvještaje Fonda Operater Fonda je dužan dostaviti Agenciji najkasnije u roku od dva mjeseca od zadnjeg dana poslovne godine.
(4) Ako polugodišnji ili godišnji financijski izvještaji iz stavaka 2. i 3. ovoga članka nisu izrađeni sukladno važećim propisima i standardima financijskog izvještavanja te pravilima struke, Agencija može odbiti godišnje financijske izvještaje, a Operater Fonda dužan je za Fond ponovo izraditi godišnje financijske izvještaje i dostaviti ih Agenciji u roku koji je rješenjem odredila Agencija.
(5) Agencija može kao nadzornu mjeru Operateru Fonda naložiti reviziju financijskih izvještaja Fonda. Agencija može od revizora koji je obavio reviziju godišnjih financijskih izvještaja Fonda zatražiti dodatna obrazloženja u vezi s obavljenom revizijom i revizorskim izvješćem.
(6) U slučaju iz stavka 5. ovoga članka, revizor koji obavlja reviziju godišnjih financijskih izvještaja Fonda ne smije pružati, izravno ili neizravno, Fondu bilo koje zabranjene nerevizorske usluge iz članka 5. stavka 1. Uredbe (EU) br. 537/2014 tijekom:
1. razdoblja između početka razdoblja koje je predmet revizije i izdavanja revizorskog izvješća i
2. poslovne godine koja prethodi razdoblju iz točke 1. ovoga stavka u vezi s uslugom osmišljavanja i provedbe postupaka unutarnje kontrole ili upravljanja rizikom povezanih s pripremom i/ili nadzorom financijskih informacija ili osmišljavanje i provedba tehnoloških sustava za financijske informacije.«
(7) Agencija pravilnikom propisuje sadržaj i strukturu financijskih izvještaja Fonda te način njihova dostavljanja Agenciji.
Utvrđivanje iznosa zaštićenih tražbina
Članak 265.
(1) Operater Fonda, pri utvrđivanju iznosa zaštićene tražbine pojedinog klijenta Člana Fonda, dužan je utvrditi tražbine klijenta prema Članu Fonda na način da u obzir uzme sve zakonske i ugovorne odredbe u svezi sa svakom pojedinom tražbinom, a osobito je dužan uračunati moguće protutražbine, i to na dan otvaranja stečajnog postupka ili objave rješenja Agencije iz članka 266. ovoga Zakona.
(2) Iznos zaštićene tražbine klijenta Člana Fonda utvrđuje se na dan otvaranja stečajnog postupka ili na dan objave rješenja Agencije iz članka 266. ovoga Zakona.
(3) Vrijednost financijskih instrumenata koje je Član Fonda dužan vratiti klijentu utvrđuje se prema njihovoj tržišnoj vrijednosti, na dan otvaranja stečajnog postupka ili na dan objave rješenja Agencije iz članka 268. ovoga Zakona.
(4) Agencija pravilnikom propisuje način utvrđivanja vrijednosti financijskih instrumenata kada istu nije moguće utvrditi na način propisan stavkom 3. ovoga članka.
Nastupanje osiguranog slučaja
Članak 266.
(1) U slučaju nastanka okolnosti iz članka 257. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, nadležni sud će, bez odgode, rješenje o otvaranju stečajnog postupka nad Članom Fonda, dostaviti Agenciji i Operateru Fonda.
(2) Na temelju rješenja nadležnog suda iz stavka 1. ovoga članka te u slučaju nastanka okolnosti iz članka 257. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, Agencija donosi rješenje o nastanku osiguranog slučaja te ga bez odgode dostavlja Operateru Fonda i Članu Fonda koji nije u mogućnosti ispuniti svoje obveze.
(3) Rješenje Agencije iz stavka 2. ovoga članka objavit će se u »Narodnim novinama« i na internetskim stranicama Agencije.
Postupanje Operatera Fonda po nastanku osiguranog slučaja
Članak 267.
(1) Operater Fonda dužan je po primitku rješenja Agencije iz članka 266. ovoga Zakona, pokrenuti postupak obeštećenja klijenata Člana Fonda te o tome obavijestiti javnost.
(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka, Operater Fonda dužan je bez odgode objaviti u najmanje jednim dnevnim novinama.
(3) U roku od 60 dana od dana objave rješenja Agencije iz članka 266. ovoga Zakona u »Narodnim novinama«, Operater Fonda dužan je u suradnji s ovlaštenim revizorom i ovlaštenim zastupnikom Člana Fonda utvrditi iznose zaštićenih tražbina klijenata, sa stanjem na dan otvaranja stečajnog postupka ili objave rješenja Agencije iz članka 266. ovoga Zakona u »Narodnim novinama« te sastaviti zapisnik s popisom istih.
(4) Zapisnik iz stavka 3. ovoga članka odmah po sastavljanju Operater Fonda dostavlja Agenciji.
(5) Operater Fonda dužan je, na temelju podataka o klijentima kojima raspolaže svakom klijentu uputiti obavijest s pozivom da podnese zahtjev za obeštećenje.
(6) Klijent zahtjev za obeštećenjem može podnijeti u roku ne duljem od pet mjeseci od dana objave rješenja Agencije iz članka 266. ovoga Zakona u »Narodnim novinama«.
Uvjeti za naknadno podnošenje zahtjeva
Članak 268. (NN 17/20)
(1) Iznimno od odredbe članka 267. stavka 6. ovoga Zakona, kada je klijent iz razloga na koje nije mogao utjecati bio spriječen podnijeti zahtjev za obeštećenje u roku iz članka 267. stavka 6. ovoga Zakona, može naknadno, u roku od godine dana od dana objave rješenja Agencije iz članka 266. ovoga Zakona u »Narodnim novinama«, podnijeti zahtjev za obeštećenje. U tom slučaju klijent je dužan uz zahtjev podnijeti i dokaze koji potvrđuju opravdanost razloga za spriječenost.
(2) Klijent iz stavka 1. ovoga članka i članka 267. stavka 6. ovoga Zakona gubi pravo na isplatu osiguranog iznosa istekom roka od pet godina od dana objave rješenja Agencije iz članka 266. ovoga Zakona u »Narodnim novinama«.
(3) Sadržaj zahtjeva za obeštećenje iz članka 267. ovoga Zakona i ovoga članka te priloge propisuje Operater Fonda svojim pravilima.
Podaci potrebni za utvrđivanje prava na obeštećenje
Članak 269.
Član Fonda dužan je Operateru Fonda na njegov zahtjev bez odgađanja dostaviti:
1. popis klijenata koji imaju pravo na obeštećenje, sa svim evidencijama koje se odnose na tražbine klijenata osigurane ovim Zakonom te eventualnim iznosima tražbina za koje klijenti imaju pravo na obeštećenje
2. ostale podatke koje Operater Fonda smatra potrebnim za utvrđivanje i isplatu zaštićenih tražbina.
Isplata zaštićenog iznosa
Članak 270.
(1) Operater Fonda utvrđeni iznos zaštićenih tražbina iz Fonda isplaćuje na račun klijenta Člana Fonda.
(2) Operater Fonda dužan je klijentu Člana Fonda isplatiti utvrđeni iznos zaštićene tražbine bez odgađanja, a najkasnije u roku od 90 dana od dana utvrđenja prava na isplatu zaštićene tražbine odnosno dana utvrđenja iznosa iste ili, iznimno, u daljnjem roku od 90 dana na temelju posebnog rješenja Agencije.
(3) Pravo na isplatu osiguranog iznosa iz članka 261. ovoga Zakona nije prenosivo, ali se može naslijediti.
Utvrđivanje regresnog prava
Članak 271. (NN 17/20)
(1) Danom isplate osiguranog iznosa iz članka 261. ovoga Zakona tražbina klijenta prema Članu Fonda umanjuje se za isplaćeni iznos.
(2) Fond ima pravo na povrat isplaćenih osiguranih sredstava od Člana Fonda u stečajnom postupku nad članom odnosno pravo regresa u slučaju kada Agencija donese rješenje iz članka 266. stavka 2. ovoga Zakona.
(3) Zahtjev iz stavka 2. ovoga članka nadležnom sudu podnosi Operater Fonda u ime Fonda.
Članstvo u Fondu
Članak 272.
(1) Članovi Fonda dužni su redovito obračunavati i uplaćivati doprinos u Fond na temelju odredbi ovoga Zakona, pravilnika iz članka 273. stavka 5. ovoga Zakona i pravila Operatera Fonda.
(2) Iznimno, Članu Fonda prestaje obveza iz stavka 1. ovoga članka:
1. od dana kada na temelju rješenja Agencije ili drugog nadležnog tijela prestane obavljati investicijske usluge iz članka 5. i/ili pomoćne usluge iz članka 5. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona
2. kada mu Agencija ili drugo nadležno tijelo privremeno ili trajno ukine odobrenje za rad.
(3) Nakon prestanka važenja odobrenja za rad, zaštita tražbina odnosit će se na tražbine proizašle iz investicijskih usluga iz članka 5. ovoga Zakona i pomoćne usluge iz članka 5. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona pruženih i obavljenih do trenutka izvršnosti rješenja iz stavka 2. ovoga članka.
Doprinos Člana Fonda
Članak 273. (NN 17/20, 151/22)
(1) Doprinos Člana Fonda sastoji se od inicijalnog i redovitog doprinosa. Sredstva uplaćena na ime doprinosa nisu povratna.
(2) Član Fonda sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužan je u roku od osam dana od dana zaprimanja rješenja o upisu osnivanja u sudski registar, uplatiti u Fond inicijalni doprinos u iznosu od 5000,00 eura.
(3) U slučaju da postojeće društvo ulazi u Fond, dužno je na temelju rješenja Agencije u roku od osam dana od dana zaprimanja poziva, uplatiti iznos iz stavka 2. ovoga članka.
(4) Način obračuna i visina doprinosa iz stavka 5. ovoga članka temeljit će se na vrsti, opsegu i složenosti investicijskih usluga i aktivnosti i pomoćnih usluga iz članka 5. ovoga Zakona koje Član Fonda pruža i obavlja.
(5) Agencija pravilnikom propisuje obračun, način i rokove uplate redovitog doprinosa.
Posljedice neispunjenja obveza od strane člana fonda
Članak 274.
(1) Ako Član Fonda doprinos iz članka 273. ovoga Zakona ne uplati u propisanom roku, Operater Fonda je ovlašten obračunati zakonske zatezne kamate na iznos doprinosa.
(2) O neispunjenju ili neurednom ispunjenju obveza Člana Fonda prema Fondu, Operater Fonda dužan je bez odgode obavijestiti Agenciju.
Vođenje poslovnih knjiga i izvještavanje Agencije i Operatera Fonda
Članak 275.
(1) Član Fonda dužan je organizirati svoje poslovanje i voditi poslovne knjige, poslovnu dokumentaciju i sve ostale evidencije koje se odnose na tražbine klijenata osigurane ovim Zakonom na način koji omogućuje provjeru posluje li Član Fonda u skladu s odredbama ove glave.
(2) Član Fonda koji ima klijente čija su sredstva osigurana po odredbama ove glave, dužan je Agenciji i Operateru Fonda dostavljati podatke iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Agencija pravilnikom uređuje rokove i način dostave podataka iz stavka 1. ovoga članka.
Korištenje i zaštita podataka
Članak 276.
(1) Operater Fonda mora čuvati kao poslovnu tajnu podatke o stanju pojedinačnih tražbina koji su obuhvaćeni osiguranjem na temelju ove glave, kao i sve druge podatke, činjenice i okolnosti koje sazna u izvršavanju svojih ovlaštenja i obveza iz glave, u skladu s propisima koji uređuju zaštitu tajnosti podataka.
(2) Operater Fonda može koristiti podatke iz stavka 1. ovoga članka do kojih je došao izvršavajući svoja ovlaštenja i obveze iz ovoga Zakona, isključivo u svrhu za koju su dani te ih ne smije priopćiti trećim osobama ili im omogućiti da ih doznaju ili iskoriste, osim u slučajevima propisanim ovim Zakonom.
(3) Odredba stavka 2. ovoga članka odnosi se i na sve fizičke osobe koje u svojstvu radnika ili u drugom svojstvu rade ili su radili za Operatera Fonda.
Nadzor nad izvršavanjem obveza člana fonda
Članak 277.
(1) Nadzor nad izvršavanjem obveza Člana Fonda iz ove glave obavlja Operater Fonda.
(2) O svim nepravilnostima i nezakonitostima o kojima ima saznanja na temelju dostavljenih izvještaja, Operater Fonda je dužan bez odgode obavijestiti Agenciju.
Opseg nadzora Agencije nad upravljanjem fondom
Članak 278.
Agencija provodi nadzor nad Operaterom Fonda u dijelu poslovanja koji je uređen ovom glavom, što uključuje upravljanje Fondom i postupanje u slučaju utvrđivanja nastupanja okolnosti te obavještavanja i isplate zaštićenih tražbina, u skladu s odredbama ove glave primjenjujući na odgovarajući način odredbe dijela šestoga ovoga Zakona.
Nadzorne mjere Agencije
Članak 279.
(1) Agencija može prema Članu Fonda kao subjektu nadzora poduzeti sve primjerene mjere iz članka 201. ovoga Zakona.
(2) Agencija može prema Operateru Fonda poduzeti sve primjerene mjere iz članka 201. ovoga Zakona.
(3) Mjere iz ovoga članka Agencija može javno objaviti.
Sredstva fonda
Članak 280. (NN 17/20)
(1) Uplaćeni doprinosi za Fond i ostali prihodi iz stavka 2. ovoga članka koje ostvari Operater Fonda, vode se na posebnom računu otvorenom kod Hrvatske narodne banke i čine Fond.
(2) Sredstva Fonda sastoje se od:
1. doprinosa Članova Fonda uplaćenih u skladu s odredbama članka 273. ovoga Zakona
2. sredstava naplaćenih u stečajnim postupcima nad Članom Fonda
3. prihoda od ulaganja slobodnih sredstava Fonda
4. ostalih prihoda.
(3) Sredstva Fonda Operater Fonda koristi za isplatu zaštićenih tražbina klijenata za namjenu utvrđenu ovim Zakonom te se ne mogu koristiti u druge svrhe niti mogu biti predmetom ovrhe protiv Člana Fonda niti Operatera Fonda.
(4) Sredstva Fonda mogu se ulagati u:
1. vrijednosne papire čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, država članica odnosno država članica OECD-a, i centralne banke tih država
2. obveznice i druge dužničke vrijednosne papire za koje jamči Republika Hrvatska, država članica odnosno država članica OECD-a
3. obveznice i druge dužničke vrijednosne papire čiji je izdavatelj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj, državi članici odnosno državi članici OECD-a.
(5) Ako se sredstva Fonda ulažu u druge financijske instrumente, za to je potrebna posebna odluka Agencije.
(6) Operater Fonda dužan je sredstvima Fonda upravljati vodeći računa o disperziji rizika i tržišnim kretanjima, a s ciljem očuvanja vrijednosti i likvidnosti Fonda.
(7) U slučaju stečaja ili likvidacije Operatera Fonda, Hrvatska narodna banka će po nalogu Agencije sredstva Fonda u smislu stavka 1. ovoga članka prenijeti na novi posebni račun otvoren kod Hrvatske narodne banke kojim će upravljati Agencija ili druga pravna osoba kojoj Agencija izda odobrenje za pružanje usluge Operatera Fonda. Hrvatska narodna banka će nakon prijenosa sredstava Fonda zatvoriti račun Operatera Fonda koji je u stečaju ili likvidaciji.
(8) Agencija pravilnikom propisuje način raspolaganja, evidentiranja i izvještavanja Agencije o sredstvima Fonda.
Naknada za upravljanje fondom
Članak 281. (NN 83/21)
(1) Operater Fonda ovlašten je od Članova Fonda naplaćivati naknadu za upravljanje Fondom.
(2) Naknada za upravljanje Fondom uplaćuje se godišnje u istovjetnom iznosu za svakog Člana Fonda.
(3) Iznos naknade propisuje Operater Fonda svojim pravilima, u skladu s razumnim poslovnim uvjetima, a odobrava Agencija.
(4) Sredstva prikupljena na ime naknade za upravljanje Fondom mogu se koristiti za:
1. pokriće troškova nastalih u postupku isplate osiguranih iznosa
2. pokriće troškova nastalih u postupku naplate tražbina Operatera Fonda iz stečajne mase Člana Fonda
3. troškove povezane s ulaganjima sredstava Fonda
4. troškove radnika Operatera Fonda i ostale troškove iz poslovanja Operatera Fonda u svezi s osiguranjem sredstava ulagatelja.
(5) Za korištenje sredstava iz ovoga članka u druge svrhe osim onih propisanih stavkom 4. ovoga članka, potrebno je posebno odobrenje Agencije.
Informiranje o sustavu zaštite ulagatelja
Članak 282.
(1) Član Fonda dužan je u svim prostorima u kojima posluje s klijentima, na vidljivom mjestu, na razumljiv način i na hrvatskom jeziku objaviti podatke vezane uz sustav zaštite ulagatelja na temelju ovoga Zakona.
(2) Na zahtjev klijenta ili potencijalnog klijenta, Član Fonda dužan je pružiti mu informacije vezane za uvjete pod kojima se tražbine klijenata obeštećuju sustavom zaštite ulagatelja.
(3) Članstvo u sustavu zaštite ulagatelja i Fondu Član Fonda ne smije isticati u svrhu svoje promidžbe.
Pribavljanje sredstava za obeštećenje u slučaju da Fond ne raspolaže dovoljnim sredstvima za isplati klijenata
Članak 283.
U slučaju da Fond ne raspolaže dovoljnim sredstvima za obeštećenje klijenata Člana Fonda koji nije u mogućnosti ispunjavati svoje obveze, Operater Fonda će pribaviti sredstva iz kreditne linije otvorene u tu svrhu kod kreditne institucije, pod uobičajenim poslovnim uvjetima, pri čemu za povrat sredstava pribavljenih kreditom solidarno odgovaraju Članovi Fonda.
GLAVA III. UREĐENO TRŽIŠTE I OSTALA MJESTA TRGOVANJA
POGLAVLJE I. UREĐENO TRŽIŠTE
ODJELJAK 1. Opće odredbe
Opće odredbe
Članak 284.
(1) Poslovanjem uređenog tržišta u Republici Hrvatskoj može upravljati samo burza kao tržišni operater, na temelju odobrenja Agencije.
(2) Burza je odgovorna da uređeno tržište kojim upravlja ispunjava uvjete utvrđene u ovoj glavi Zakona.
(3) Burza je dužna obavljati zadaće vezane uz organizaciju i poslovanje uređenog tržišta.
(4) Burza je ovlaštena ostvarivati sva prava koja se odnose na uređeno tržište kojim upravlja na temelju ove glave Zakona.
(5) Burza je dužna poslove iz članka 285. ovoga Zakona obavljati vodeći se načelima zaštite javnog interesa i stabilnosti tržišta kapitala.
(6) Izraz »nalog« u kontekstu sustava mjesta trgovanja, u smislu ove glave ima značenje ponude za kupnju ili prodaju financijskih instrumenata.
Djelatnosti burze
(1) Glavna djelatnost burze, na temelju odobrenja Agencije za rad, mora biti upravljanje uređenim tržištem.
(2) Burza može:
1. upravljati OTP-om ili MTP-om na temelju posebnog odobrenja iz članka 348. ovoga Zakona
2. obavljati usluge dostave podataka iz glave IV. ovoga dijela Zakona na temelju posebnog odobrenja Agencije.
(3) Burza je ovlaštena objavljivati podatke iz članka 569. stavka 2. točke 3. ovoga Zakona na svojim internetskim stranicama.
(4) Burza može osim djelatnosti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, obavljati i druge djelatnosti samo nakon proteka 30 radnih dana od dana kada je o tome obavijestila Agenciju. Burza ne može obavljati takve druge djelatnosti, kada Agencija donese rješenje iz stavka 10. ovoga članka.
(5) Burza mora prilikom obavljanja svih djelatnosti iz stavka 4. ovoga članka koje nisu vezane uz upravljanje uređenim tržištem, voditi računa da određena djelatnost ne ugrožava kvalitetu i kontinuitet obavljanja glavne djelatnosti burze.
(6) Obavijest iz stavka 4. ovoga članka mora sadržavati obrazloženje o tome da djelatnosti koje burza namjerava obavljati neće biti protivne zahtjevima iz stavka 5. ovoga članka.
(7) Agencija može od burze pisanim putem prema potrebi, a najkasnije dvadeseti radni dan od obavijesti iz stavka 4. ovoga članka, zatražiti dodatne podatke potrebne za procjenu zahtjeva iz stavka 5. ovoga članka.
(8) Rok iz stavka 4. ovoga članka se prekida danom kada Agencija burzi uputi zahtjev iz stavka 7. ovoga članka. Od dana kada burza Agenciji dostavi tražene dopune, počinje teći novi rok od 30 radnih dana, prije čijeg isteka burza ne može obavljati djelatnosti iz stavka 4. ovoga članka.
(9) Daljnji zahtjevi Agencije za nadopunom ili pojašnjenjem podataka prekidaju tijek roka iz stavka 8. ovoga članka, koji počinje teći iznova od dana kad burza dostavi Agenciji tražene podatke.
(10) Ako na temelju dostavljenih podataka Agencija nije utvrdila da su ispunjeni kriteriji propisani stavkom 5. ovoga članka, Agencija će navedeno konstatirati rješenjem.
(11) Burzi nije dopušteno izvršavati naloge klijenata uz korištenje vlastitog kapitala ili trgovati za vlastiti račun uparivanjem naloga na bilo kojem uređenom tržištu kojim upravlja.
Statusne odredbe
Članak 286. (NN 151/23)
(1) Burza se osniva kao dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, u skladu s odredbama ovoga Zakona i zakona kojim se uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava.
(2) Osim kao dioničko društvo, burza se može osnovati i kao Europsko društvo – Societas Europea sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.
(3) Tijela burze su skupština, nadzorni odbor i uprava.
(4) Inicijalni kapital burze iznosi najmanje 1.320.000,00 eura.
(5) Iznos vlastitih financijskih sredstava burze u obliku propisanom člankom 287. stavcima 2., 3. i 4. ovoga Zakona, nikad ne smije biti manji od iznosa inicijalnog kapitala propisanog stavkom 4. ovoga članka niti manji od iznosa propisanog člankom 287. stavkom 1. ovoga Zakona.
(6) Sve dionice burze glase na ime i izdaju se u nematerijaliziranom obliku.
(7) Dionice burze mogu se uvrstiti u trgovanje na mjesto trgovanja kojim upravlja odnosna burza, samo uz posebno odobrenje Agencije.
Iznos vlastitih financijskih sredstava burze
Članak 287.
(1) Burza mora imati vlastita financijska sredstva u obliku propisanom stavkom 2. ovoga članka, jednaka ili veća od jedne polovine fiksnih općih troškova iz prethodne godine, a koje Agencija može rješenjem uvećati za određeni postotak sukladno stavku 9. ovoga članka, na razdoblje ne duže od godine dana i iznos ne veći od 25 %.
(2) Iznos vlastitih financijskih sredstava kako su određena stavkom 1. ovoga članka, mora biti u obliku visoko likvidne imovine koja ima minimalni kreditni i tržišni rizik, a takvu imovinu treba biti moguće unovčiti u kratkom roku bez značajnih dodatnih troškova unovčenja koji bi za posljedicu imali da iznos vlastitih financijskih sredstava nakon unovčenja bude u iznosu manjem od zahtjeva određenog u stavku 1. ovoga članka.
(3) Za sljedeće oblike imovine smatra se da ispunjavaju uvjete iz stavka 2. ovoga članka:
1. novčani depoziti u kreditnim institucijama država članica Europske unije
2. obveznice i drugi dužnički vrijednosni papiri te svaki drugi prenosivi vrijednosni papir koji daje pravo na stjecanje takvih obveznica i dužničkih vrijednosnih papira izdavatelja iz Republike Hrvatske te izdavatelja iz država članica Europske unije i Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj s kreditnim rejtingom A – i usporedivim ili višim, kojima je kreditni rejting odredila barem jedna rejting agencija, a sukladno Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2016/1799 оd 7. listopada 2016. o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda u vezi s raspoređivanjem procjena kreditnog rizika vanjskih institucija za procjenu kreditnog rizika u skladu s člankom 136. stavcima 1. i 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 275, 12. 10. 2016.) (u daljnjem tekstu: Provedbena uredba (EU) br. 2016/1799
3. dionice za koje postoji likvidno tržište sukladno odredbama Delegirane uredbe Komisije (EU) 2017/587 оd 14. srpnja 2016. o dopuni Uredbe (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o tržištima financijskih instrumenata u pogledu regulatornih tehničkih standarda za zahtjeve o transparentnosti za mjesta trgovanja i investicijska društva u vezi s dionicama, potvrdama o deponiranim vrijednosnim papirima, fondovima čijim se udjelima trguje na burzi, certifikatima i drugim sličnim financijskim instrumentima te za obveze izvršavanja transakcija u pogledu određenih dionica na mjestu trgovanja ili putem sistematskog internalizatora (Tekst značajan za EGP) (SL L 87, 31. 3. 2017.), a koje nisu uvrštene na mjestu trgovanja kojim upravlja burza
4. instrumenti tržišta novca izdavatelja iz Republike Hrvatske te izdavatelja iz države članice Unije i Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj s kreditnim rejtingom A – i usporedivim ili višim, kojima je kreditni rejting odredila barem jedna rejting agencija, a sukladno odredbama Provedbene uredbe (EU) br. 2016/1799
5. udjeli u investicijske fondove koji ulažu udio veći od 50 % imovine u imovinu iz stavka 3. točke 4. ovoga članka.
(4) Burza može uložiti i u druge oblike imovine osim onih iz stavka 3. ovoga članka, kada na temelju pisane procjene koju provodi na temelju definirane i objektivne metodologije, usvojene od strane uprave burze, utvrdi da takav oblik imovine ispunjava uvjete iz stavka 2. ovoga članka.
(5) Opći fiksni troškovi izračunavaju se na temelju iznosa koji proizlaze iz primjenjivog računovodstvenog okvira oduzimanjem sljedećih stavki od ukupnih rashoda nakon raspodjele dobiti dioničarima u svojim najnovijim revidiranim godišnjim financijskim izvještajima:
1. bonusi za osoblje koji ovise isključivo o odluci društva
2. udjeli u dobiti zaposlenika, članova upravljačkih tijela i partnera, u mjeri u kojoj ovise isključivo o odluci društva
3. druge raspodjele dobiti i druge varijabilne nagrade, u mjeri u kojoj ovise isključivo o odluci društva
4. jednokratni rashodi od izvanrednih aktivnosti.
(6) Burza dostavlja informacije iz stavaka 1., 2. i 4. ovoga članka u obliku obavijesti izrađene u skladu s propisima koji uređuju osnivanje i ustroj trgovačkih društava te računovodstvo poduzetnika i primjenu međunarodnih standarda financijskog izvještavanja Agenciji zajedno s revizorskim izvješćem, u roku od 15 dana od dana zaprimanja revizorskog izvješća, a najkasnije u roku od četiri mjeseca od zadnjeg dana poslovne godine.
(7) Burza mora o padu vlastitih financijskih sredstva ispod visine određene stavkom 1. ovoga članka odnosno visine iz članka 286. stavka 4. ovoga Zakona bez odgode obavijestiti Agenciju.
(8) Burza je dužna bez odgode obavijestiti Agenciju o svim značajnim promjenama u poslovanju burze.
(9) Promjena u poslovanju burze smatra se značajnom za potrebe ovoga članka ako dovodi do promjene predviđenih fiksnih općih troškova društva u iznosu od 20 % ili više.
(10) Agencija može zahtjeve iz stavka 1. ovoga članka, rješenjem uvećati za postotak koji odgovara procjeni promjene predviđenih općih fiksnih troškova burze iz stavaka 8. ili 9. ovoga članka.
(11) Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad, osim podataka iz ovoga članka, mora sadržavati i mišljenje ovlaštenog revizora o procjeni iznosa fiksnih općih troškova u prvoj godini poslovanja burze.
(12) Kada mišljenje ovlaštenog revizora sadrži uvjet koji može negativno utjecati na točnost procjene iz stavka 11. ovoga članka, Agencija može rješenjem naložiti da iznos vlastitih financijskih sredstava burze iz ovoga članka prilikom izdavanja odobrenja za rad mora biti jednak ili veći od cijelog iznosa predviđenih fiksnih općih troškova u prvoj godini poslovanja burze određenih sukladno stavku 11. ovoga članka.
ODJELJAK 2. Uprava, nadzorni odbor i ključne funkcije burze
Uprava burze
Članak 288. (NN 17/20)
(1) Uprava burze mora imati najmanje dva člana koji vode poslove i zastupaju burzu. Jedan od članova uprave mora biti imenovan za predsjednika uprave.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, uprava burze može imati samo jednog člana, ako dokaže da ima propisane i implementirane dodatne mjere i postupke kojima se pri donošenju odluka osigurava dobro i razborito upravljanje uređenim tržištem i da se uzimaju u obzir interesi članova i integritet tržišta.
(3) Članovi uprave burze moraju zajedno imati stručna znanja, sposobnosti i iskustvo potrebno za neovisno i samostalno vođenje poslova burze, a posebice razumijevanje poslova i ključnih rizika mjesta trgovanja kojima upravlja burza.
(4) Svaki član uprave djeluje pošteno, savjesno i neovisno kako bi djelotvorno procijenio i suprotstavio se odlukama višeg rukovodstva burze i nadgledao i pratio donošenje odluka.
(5) Član uprave burze može biti osoba koja u svakom trenutku ispunjava sljedeće uvjete:
1. ima dobar ugled
2. ima odgovarajuća stručna znanja, sposobnost i iskustvo potrebno za vođenje poslova upravljanja uređenim tržištem
3. za koju je na osnovi dosadašnjeg ponašanja moguće opravdano zaključiti da će pošteno i savjesno obavljati poslove člana uprave burze
4. koja ispunjava uvjete za člana uprave propisane zakonom kojim se uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava
5. koja može posvetiti dovoljno vremena ispunjavanju svojih obveza.
(6) Najmanje jedan član uprave mora obavljati poslove upravljanja uređenim tržištem u punom radnom vremenu.
(7) Članovi uprave burze i nadzornog odbora moraju skupno raspolagati iskustvom potrebnim za samostalno i neovisno upravljanje odnosno nadzor poslova uređenog tržišta.
(8) Najmanje jedan član uprave mora poznavati hrvatski jezik tečno u govoru i pismu da bi mogao obavljati tu funkciju.
(9) Najmanje jedan član uprave burze mora voditi poslove burze s područja Republike Hrvatske.
(10) Član uprave burze može istodobno biti član uprave, nadzornog odbora odnosno izvršni ili neizvršni direktor u drugom pravnom subjektu, kada to omogućuju pojedinačne okolnosti i priroda, opseg i složenost aktivnosti koje izvršava kao član uprave burze.
(11) Član uprave burze koja je bitna u pogledu veličine, unutarnje organizacije te prirode, opsega i složenosti svojih aktivnosti sukladno članku 289. stavku 8. ovoga Zakona, osim ako ne predstavlja Republiku Hrvatsku, ne može istodobno spajati više od jedne od sljedećih kombinacija:
1. jednu funkciju člana uprave ili izvršnog direktora i dvije funkcije člana nadzornog odbora ili neizvršnog direktora
2. četiri funkcije člana nadzornog odbora ili neizvršnog direktora.
Agencija može rješenjem članu uprave burze odobriti da zadrži dodatno jednu funkciju neizvršnog direktora ili člana nadzornog odbora, a o čemu će Agencija obavijestiti ESMA-u.
(12) Funkcije člana uprave, nadzornog odbora odnosno izvršnog ili neizvršnog direktora u grupi ili subjektima u kojima burza posjeduje kvalificirani udjel smatraju se jednom funkcijom.
(13) Na dužnosti i odgovornosti uprave burze i prokuriste burze na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članaka 26. do 30. ovoga Zakona.
(14) Burza mora uložiti odgovarajuće ljudske i financijske resurse u obuku i osposobljavanje članova uprave.
(15) Uprava burze je dužna definirati, nadgledati te redovito pratiti i ocjenjivati provedbu sustava upravljanja koji osiguravaju učinkovito i pažljivo ispunjavanje zahtjeva propisanih člankom 296. stavkom 1. točkama 1., 2., 5., 9. i 10. ovoga Zakona, a na način koji promiče integritet tržišta.
(16) Agencija pravilnikom propisuje postupak za izdavanje suglasnosti te dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu za izdavanje suglasnosti za člana uprave.
(17) Agencija pravilnikom iz članka 28. stavka 11. ovoga Zakona propisuje uvjete za pojam dovoljnog vremena koji član upravljačkog tijela posvećuje obavljanju svojih funkcija u odnosu na pojedinačne okolnosti i prirodu, opseg i složenost aktivnosti tržišnog operatera, pojam odgovarajućeg zajedničkog znanja, vještina i iskustva upravljačkog tijela, pojmove otvorenosti, poštenja i neovisnosti članova upravljačkog tijela, pojam odgovarajućih ljudskih i financijskih resursa namijenjenih za uvođenje i osposobljavanje članova upravljačkog tijela i pojam raznolikosti koju treba uzimati u obzir prilikom odabira članova upravljačkog tijela.
Nadzorni odbor burze
Članak 289.
(1) Svaki član nadzornog odbora djeluje pošteno, savjesno i neovisno kako bi djelotvorno procijenio i suprotstavio se odlukama drugih članova nadzornog odbora ili uprave i nadgledao i pratio donošenje odluka.
(2) Članovi nadzornog odbora burze moraju zajedno imati stručna znanja, sposobnosti i iskustvo potrebno za neovisno i samostalno nadziranje poslova burze, a posebice razumijevanje poslova i ključnih rizika mjesta trgovanja kojima upravlja burza.
(3) Svaki član nadzornog odbora dužan je djelovati otvoreno, pošteno i neovisno kako bi mogao učinkovito procjenjivati, nadzirati i pratiti odluke uprave.
(4) Član nadzornog odbora burze može biti osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:
1. koja ima dobar ugled
2. koja ima odgovarajuća stručna znanja, sposobnost i iskustvo potrebno za ispunjavanje obveza iz svoje nadležnosti
3. koja može posvetiti dovoljno vremena ispunjavanju obveza iz svoje nadležnosti i
4. koja može biti član nadzornog odbora prema zakonu kojim se uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava.
(5) Član nadzornog odbora burze može istodobno biti član uprave, nadzornog odbora odnosno izvršni ili neizvršni direktor u drugom pravnom subjektu, kada to omogućuju pojedinačne okolnosti i priroda, opseg i složenost aktivnosti koje izvršava kao član nadzornog odbora burze.
(6) Član nadzornog odbora burze koja je bitna u pogledu veličine, unutarnje organizacije te prirode, opsega i složenosti svojih aktivnosti sukladno stavku 8. ovoga članka, osim ako ne predstavlja Republiku Hrvatsku, ne može istodobno spajati više od jedne od sljedećih kombinacija:
1. jednu funkciju člana uprava ili izvršnog direktora i dvije funkcije člana nadzornog odbora ili neizvršnog direktora
2. četiri funkcije člana nadzornog odbora ili neizvršnog direktora.
(7) Agencija može rješenjem članu nadzornog odbora burze odobriti da zadrži jednu funkciju neizvršnog direktora ili člana nadzornog odbora, a o čemu će Agencija obavijestiti ESMA-u.
(8) Nadležnosti nadzornog odbora burze, osim onih propisanih zakonom kojim se uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava, su i sljedeće:
1. daje suglasnost upravi na poslovnu politiku burze
2. daje suglasnost upravi na strateške ciljeve burze
3. daje suglasnost upravi na poslovni plan burze
4. daje suglasnost upravi na strategije i politike preuzimanja rizika i upravljanje njima, uključujući rizike koji proizlaze iz makroekonomskog okruženja u kojima burza posluje
5. daje suglasnost upravi na strategije i postupke procjenjivanja iznosa vlastitih financijskih sredstava burze
6. daje suglasnost upravi na akt o unutarnjoj reviziji i na godišnji plan rada unutarnje revizije i
7. donosi odluke o drugim pitanjima određenim ovim Zakonom.
(9) Agencija rješenjem utvrđuje koja je burza značajna u smislu veličine, unutarnje organizacije i prirode, područja djelovanja i složenosti aktivnosti.
(10) Burza iz stavka 9. ovoga članka dužna je u okviru nadzornog odbora uspostaviti odbor za imenovanja koji obavlja sljedeće zadatke:
1. identificira i preporučuje kandidate za popunjavanje mjesta u upravi i nadzornom odboru burze. U tom slučaju, odbor za imenovanje procjenjuje ravnotežu znanja, vještina, raznolikosti i iskustva članova uprave i nadzornog odbora. Odbor priprema opis uloga i mogućnosti za određeni zadatak, te ocjenjuje očekivano vrijeme. Nadalje, odbor za imenovanje odlučuje o cilju za zastupanje nedovoljno zastupljenog spola u upravi i nadzornom odboru burze, te priprema politiku o tome kako povećati broj predstavnika nedovoljno zastupljenog spola u upravi i nadzornom odboru
2. redovito, i najmanje jednom godišnje, ocjenjuje strukturu, veličinu, sastav i uspješnost uprave i nadzornog odbora, te daje preporuke upravi i nadzornom odboru s obzirom na bilo kakve promjene
3. redovito, i najmanje jednom godišnje, ocjenjuje znanje, vještine i iskustvo pojedinih članova uprave i nadzornog odbora kao cjeline, te sukladno tome izvješćuje upravu i nadzorni odbor
4. redovito preispituje politiku uprave i nadzornog odbora za odabir i imenovanje višeg rukovodstva i daje preporuke upravi i nadzornom odboru.
(11) Članovi odbora iz stavka 10. ovoga članka imenuju se iz redova članova nadzornog odbora. Odbor za imenovanja mora imati najmanje tri člana, od kojih je jedan predsjednik.
(12) Članovi odbora za imenovanja ne smiju biti u sukobu interesa u odnosu na ostale članove nadzornog odbora, članove uprave burze, više rukovodstvo burze i ključne funkcije.
(13) Odbor za imenovanja u okviru mogućnosti i trajno, uzima u obzir potrebu za osiguravanjem neovisnosti članova uprave i nadzornog odbora burze prilikom donošenja odluka, na način koji ne šteti interesima burze u cjelini.
(14) Odbor za imenovanja u obavljanju svojih dužnosti može koristiti sve oblike izvora informacija koje procijeni primjerenima, uključujući vanjsko savjetovanje.
(15) Burza i odbor za imenovanja dužni su pri izboru članova uprave i nadzornog odbora, uzeti u obzir širok izbor kvaliteta i kompetencija te u tu svrhu uspostaviti politiku kojom se promiče raznolikost uprave i nadzornog odbora burze.
(16) Članovi nadzornog odbora burze moraju imati odgovarajući pristup informacijama i dokumentima koji su potrebni za nadgledanje i praćenje odlučivanja uprave burze, a u skladu sa sustavom koji je uspostavljen na temelju odredbe članka 296. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona.
(17) Agencija pravilnikom iz članka 28. stavka 11. ovoga Zakona propisuje uvjete za pojam dovoljnog vremena koji član upravljačkog tijela posvećuje obavljanju svojih funkcija u odnosu na pojedinačne okolnosti i prirodu, opseg i složenost aktivnosti tržišnog operatera, pojam odgovarajućeg zajedničkog znanja, vještina i iskustva upravljačkog tijela, pojmove otvorenosti, poštenja i neovisnosti članova upravljačkog tijela, pojam odgovarajućih ljudskih i financijskih resursa namijenjenih za uvođenje i osposobljavanje članova upravljačkog tijela i pojam raznolikosti koju treba uzimati u obzir prilikom odabira članova upravljačkog tijela.
Nositelji ključnih funkcija
Članak 290.
(1) Burza je dužna identificirati ključne funkcije u društvu odnosno one osobe koje obnašaju funkcije koje im omogućavaju značajan utjecaj na upravljanje uređenim tržištem, a nisu članovi uprave ili nadzornog odbora.
(2) Uprava burze iz stavka 1. ovoga članka dužna je donijeti primjerene politike za izbor i procjenu primjerenosti nositelja ključnih funkcija.
(3) Ako burza procijeni da nositelj ključne funkcije u burzi nije primjeren, dužna je poduzeti primjerene mjere.
(4) Agencija pravilnikom iz članka 28. stavka 11. ovoga Zakona propisuje uvjete i kriterije za procjenu ispunjavanja uvjeta iz stavka 2. ovoga Zakona.
Prethodna suglasnost za imenovanje uprave burze
Članak 291.
(1) Članom uprave burze može biti imenovana osoba koja je dobila suglasnost Agencije za imenovanje članom uprave burze.
(2) Zahtjev za izdavanje suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka Agenciji podnosi nadzorni odbor burze odnosno osnivači burze, za mandat koji ne može biti duži od pet godina.
(3) Zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka mora biti priložen program vođenja poslova za mandatno razdoblje za koje traži suglasnost, a kojega je izradio sam kandidat.
(4) Smatra se da mandat za člana uprave burze počinje teći od dana imenovanja za člana uprave od strane nadzornog odbora burze ili od strane osnivača pri osnivanju burze sukladno odredbama zakona kojim se uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava.
(5) Agencija odluku o izdavanju ili odbijanju izdavanja suglasnosti donosi rješenjem, koje dostavlja i burzi o čijem se kandidatu radi.
(6) Agencija može izdati suglasnost za imenovanje iz ovoga članka za mandat kraći od zatraženog.
(7) Iznimno, ako člana uprave burze imenuje nadležni sud u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava, njegov mandat ne može trajati duže od šest mjeseci, ali i u tom slučaju osoba koja se imenuje mora ispunjavati uvjete iz članka 288. ovoga Zakona.
(8) Burza je dužna osigurati da zahtjev za izdavanje suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka Agenciji bude podnesen najmanje tri mjeseca prije isteka mandata pojedinom članu uprave.
(9) Podnositelji zahtjeva za izdavanje suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka, dužni su priložiti dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 288. ovoga Zakona, pravilnikom iz članka 288. stavka 17. ovoga Zakona te mišljenje odbora za imenovanja.
(10) U postupku odlučivanja o suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka, Agencija može zatražiti da kandidat za člana uprave burze predstavi program vođenja poslova burze za mandatno razdoblje.
(11) Agencija odlučuje o izdavanju suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka na temelju:
1. dokumentacije iz stavka 9. ovoga članka
2. programa vođenja poslova iz stavka 10. ovoga članka i
3. ostalih podataka i informacija kojima raspolaže.
(12) Agencija će rješenjem odbiti davanje suglasnosti za imenovanje članova uprave burze ako:
1. predložena osoba ne ispunjava uvjete propisane odredbama članka 288. ovoga Zakona i odredbama pravilnika iz članka 288. stavka 17. ovoga Zakona
2. podaci i informacije iz stavka 11. ovoga članka upućuju na to da osoba za koju je podnesen zahtjev za izdavanje suglasnosti za imenovanje člana uprave burze nije primjerena za obavljanje te funkcije
3. Agencija raspolaže objektivnim i dokazivim razlozima zbog kojih se može pretpostaviti da bi djelatnosti ili poslovi kojima se osoba bavi ili se bavila predstavljali prijetnju upravljanju uređenim tržištem pažnjom dobrog stručnjaka ili
4. su u zahtjevu za izdavanje suglasnosti navedeni netočni, neistiniti podaci ili podaci koji dovode u zabludu.
Ukidanje i prestanak suglasnosti za imenovanje člana uprave
Članak 292.
(1) Agencija će rješenjem ukinuti zakonito rješenje kojim je dana suglasnost za imenovanje člana uprave burze u sljedećim slučajevima:
1. ako član uprave prestane ispunjavati uvjete za člana uprave burze propisane ovim Zakonom ili
2. ako je član uprave burze teže ili sustavno kršio ovaj Zakon, propise donesene na temelju ovoga Zakona ili druge relevantne propise, a osobito ako je zbog toga ugrožen iznos vlastitih financijskih sredstava burze s obzirom na iznos općih fiksnih troškova ili se radi o jednakom kršenju koje se ponavlja dva puta u tri godine.
(2) Agencija može članu uprave burze rješenjem ukinuti zakonito rješenje kojim je dana suglasnost za imenovanje člana uprave burze u sljedećim slučajevima:
1. ako je suglasnost dana na temelju netočnih, neistinitih podataka ili podataka koji dovode u zabludu odnosno na koji drugi nepropisan način
2. ako kao član uprave burze nije osigurao provođenje ili nije proveo nadzorne mjere koje je naložila Agencija
3. ako kao član uprave burze nije osigurao organizacijske zahtjeve iz članaka 296. do 304. ovoga Zakona
4. ako utvrdi da je član uprave burze u sukobu interesa zbog kojeg ne može ispunjavati svoje obveze i dužnosti pažnjom dobrog stručnjaka ili
5. ako član uprave burze učestalo ne ispunjava obvezu utvrđivanja i ocjenjivanja učinkovitosti politika, mjera ili internih procedura vezanih za usklađenost burze s ovim Zakonom ili obvezu poduzimanja odgovarajućih mjera u cilju ispravljanja nedostataka odnosno nepravilnosti u poslovanju burze.
(3) U slučajevima iz stavka 2. ovoga članka, Agencija može i posebnom nadzornom mjerom privremeno zabraniti obavljanje funkcije člana uprave burze.
(4) Ako Agencija ukine zakonito rješenje kojim je dana suglasnost za imenovanje člana uprave, nadzorni odbor burze obvezan je bez odgode donijeti odluku o opozivu imenovanja tog člana uprave.
(5) Burza je dužna osigurati da novi zahtjev za izdavanje suglasnosti za imenovanje bude podnesen Agenciji najkasnije u roku od trideset dana od dana primitka obavijesti o ukidanju, prestanku ili odbijanju izdavanja suglasnosti za imenovanje člana uprave burze, kao i uvijek u situaciji kada burza ne ispunjava uvjet o najmanjem potrebnom broju članova uprave u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(6) Suglasnost za imenovanje člana uprave burze prestaje ako:
1. osoba u roku od jedne godine od izdavanja suglasnosti ne bude imenovana ili ne stupi na dužnost na koju se suglasnost odnosi, istekom navedenog roka
2. osobi prestane dužnost na koju se suglasnost odnosi, danom prestanka dužnosti ili
3. osobi istekne ugovor o radu na burzi, danom isteka ugovora.
(7) Ako nastupi razlog iz stavka 6. ovoga članka, Agencija će donijeti rješenje kojim se ukida suglasnost za imenovanje člana uprave investicijskog društva.
ODJELJAK 3. Imatelji kvalificiranog udjela burze
Članak 293.
(1) Na imatelje i promjenu imatelja kvalificiranog udjela burze, usku povezanost, pravne posljedice stjecanja kvalificiranog udjela bez odobrenja Agencije te mjere koje Agencija poduzima kada je upravljanje uređenim tržištem pažnjom dobrog stručnjaka dovedeno u pitanje, na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članaka 12. do 25. ovoga Zakona, pri čemu se na odgovarajući način izraz »investicijsko društvo« zamjenjuje izrazom »burza«.
(2) Burza je dužna dostaviti Agenciji podatke o vlasničkoj strukturi burze odnosno uređenog tržišta, a posebno o imateljima kvalificiranih udjela, kao i o identitetu i iznosu udjela svih osoba koje imaju mogućnost vršiti značajan utjecaj na upravljanje uređenim tržištem.
(3) Burza je dužna dostaviti Agenciji podatke o svim promjenama u vlasničkoj strukturi koje dovode do promjene osoba koje imaju značajan utjecaj na upravljanje uređenim tržištem.
(4) Burza je dužna objaviti podatke iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.
(5) Podaci iz stavaka 2. i 3. ovoga članka smatraju se objavljeni ako ih burza objavi barem na svojim internetskim stranicama.
Prethodna odobrenja Agencije
(1) Burza može provesti statusne promjene, osnovati podružnicu burze izvan Republike Hrvatske ili steći udio koji prelazi 25% glasačkih prava ili udjela u temeljnom kapitalu u drugoj pravnoj osobi, uz prethodno odobrenje Agencije.
(2) Zahtjev za odobrenje iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati obrazloženje o tome da radnje koje burza namjerava poduzeti neće ugroziti kvalitetu i kontinuitet obavljanja glavne djelatnosti burze.
(3) Agencija odluku o izdavanju ili odbijanju izdavanja prethodnog odobrenja iz stavka 1. ovoga članka donosi rješenjem.
(4) Ako burza poduzme radnju iz stavka 1. ovoga članka bez prethodnog odobrenja Agencije, Agencija će joj rješenjem naložiti prestanak obavljanja predmetne radnje odnosno otpuštanje stečenih udjela u roku koji ne može biti kraći od tri mjeseca niti duži od devet mjeseci od donošenja rješenja Agencije..
Obveze obavještavanja
(1) Burza je dužna bez odgode, a najkasnije tri radna dana od promjene osoba iz članaka 288. i 289. ovoga Zakona, kao i o svim značajnim promjenama uvjeta pod kojim je odobrenje za rad izdano, o tome obavijestiti Agenciju.
(2) Burza je dužna Agenciji dostaviti sve podatke na temelju kojih je moguće procijeniti da su ispunjeni svi zahtjevi propisani odredbama članaka 288. i 289. ovoga Zakona, kao i svaku značajniju promjenu o načinu izvršenja zahtjeva propisanih navedenim člancima Zakona.
(3) Agencija može od revizora koji je obavio reviziju godišnjih financijskih izvještaja burze zatražiti dodatna obrazloženja u svezi s obavljenom revizijom i revizorskim izvješćem.
(4) Ako godišnji financijski izvještaji i godišnje izvješće burze nisu izrađeni sukladno propisima koji uređuju osnivanje i ustroj trgovačkih društava, računovodstvo poduzetnika i primjenu standarda financijskog izvještavanja te pravilima struke, Agencija može odbiti godišnje financijske izvještaje, a burza je dužna ponovo izraditi godišnje financijske izvještaje, osigurati obavljanje zakonske revizije tih izvještaja te revizorsko izvješće, uključujući i relevantne financijske izvještaje, dostaviti Agenciji u roku koji je svojim rješenjem odredila Agencija. Novu zakonsku reviziju ne smije obaviti revizor koji je izdao mišljenje o godišnjim financijskim izvještajima koji su odbijeni odnosno odbačeni.
(5) Isti revizor može obaviti najviše sedam uzastopnih revizija godišnjih financijskih izvještaja burze. Isti revizor ne smije sljedeće četiri godine obavljati reviziju godišnjih financijskih izvještaja burze.
(6) U slučaju raskida ugovora o obavljanju revizije, burza i revizor dužni su Agenciji u roku od 15 dana pisano obrazložiti razloge za sporazumni raskid ugovora odnosno ako je ugovor raskinula jedna ugovorna strana, obrazložiti razloge raskida, a druga ugovorna strana očitovati se o razlozima za raskid ugovora koje navodi druga ugovorna strana.
(7) Revizor koji obavlja reviziju godišnjih financijskih izvještaja burze ne smije pružati, izravno ili neizravno, burzi bilo koje zabranjene nerevizorske usluge iz članka 5. stavka 1. Uredbe (EU) br. 537/2014 tijekom:
1. razdoblja između početka razdoblja koje je predmet revizije i izdavanja revizorskog izvješća i
2. poslovne godine koja prethodi razdoblju iz točke 1. ovoga stavka u vezi s uslugom osmišljavanja i provedbe postupaka unutarnje kontrole ili upravljanja rizikom povezanim s pripremom i/ili nadzorom financijskih informacija ili osmišljavanjem i provedbom tehnoloških sustava za financijske informacije.
(8) Burza je dužna Agenciji podnositi izvještaje koji sadrže podatke o transakcijama s financijskim instrumentima izvršenim na uređenom tržištu kojim burza upravlja, uključujući i ponude izložene u sustavu uređenog tržišta kojim upravlja burza, a bez obzira na obvezama burze sukladno odredbama Uredbe (EU) br. 600/2014.
(9) Burza mora, na zahtjev, Agenciji staviti na raspolaganje podatke vezane uz knjigu naloga ili Agenciji omogućiti pristup knjizi naloga.
(10) Burza koja upravlja MTP-om ili OTP-om dužna je obavijestiti Agenciju o državi članici u kojoj namjerava učiniti MTP ili OTP dostupnim.
(11) Agencija će informaciju iz stavka 9. ovoga članka proslijediti u roku od trideset dana nadležnom tijelu predmetne države članice.
(12) Na zahtjev nadležnog tijela predmetne države članice, Agencija će u razumnom vremenskom roku tom nadležnom tijelu države članice domaćina MTP-a i/ili OTP-a proslijediti podatke o korisnicima MTP-a i/ili OTP-a.
(13) Podaci iz članka 295.a ovoga Zakona uključuju pojedinosti o cijeni, troškovima, brzini i vjerojatnosti izvršenja naloga za pojedini financijski instrument.
(14) Burza podatke iz članka 295.a ovoga Zakona stavlja na raspolaganje javnosti najmanje jednom godišnje.
(15) Zahtjevi iz članka 295.a ovoga članka detaljnije su propisani Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2017/575 оd 8. lipnja 2016. o dopuni Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća o tržištu financijskih instrumenata u pogledu regulatornih tehničkih standarda koji se odnose na podatke o kvaliteti izvršenja transakcija koje objavljuju mjesta izvršenja (Tekst značajan za EGP) (SL L 87, 31. 3. 2017.).
(16) Burza je dužna bez odgode obavijestiti Agenciju o svakom incidentu koji ima značajan negativan učinak na sigurnost njezinih mrežnih i informacijskih sustava. Prilikom procjene značajnosti negativnog učinka incidenta uzet će se u obzir broj korisnika pogođenih prekidom obavljanja djelatnosti, trajanje prekida obavljanja djelatnosti, zemljopisna raširenost u smislu područja na koje je prekid utjecao te ostale okolnosti.
(17) Agencija pravilnikom detaljnije uređuje sadržaj i strukturu podataka o transakcijama iz stavka 8. ovoga članka.
(18) Agencija pravilnikom detaljnije uređuje oblik, sadržaj, rokove i način dostavljanja izvještaja iz stavka 5. ovoga članka.
(19) Burza je dužna izraditi godišnje financijske izvještaje i godišnje izvješće u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava, računovodstvo poduzetnika i primjena standarda financijskog izvještavanja te ih dostaviti Agenciji zajedno s revizorskim izvješćem u roku od 15 dana od dana zaprimanja revizorskog izvješća, a najkasnije u roku od četiri mjeseca od zadnjeg dana poslovne godine.
(20) Agencija pravilnikom uređuje sadržaj i strukturu godišnjih financijskih izvještaja burze iz stavka 19. ovoga članka, način njihova dostavljanja Agenciji, kontni plan, kao i opseg i sadržaj revizije odnosno revizijskih postupaka i revizorskog izvješća o obavljenoj reviziji burze.
19. Pravilnik o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja burze
Članak 295.a (NN 83/21)
Burza je dužna bez naknade staviti na raspolaganje javnosti podatke o kvaliteti izvršenja transakcija za financijske instrumente za koje postoji obveza trgovanja sukladno odredbama članaka 23. i 28. Uredbe (EU) br. 600/2014.
Organizacijski zahtjevi
Članak 296.
(1) Burza je dužna, uzimajući u obzir vrstu, opseg i složenost poslovanja:
1. uspostaviti, provoditi, održavati te redovito ažurirati, procjenjivati i nadzirati postupke odlučivanja i organizacijsku strukturu u kojima se jasno i na dokumentirani način utvrđuju linije izvještavanja i dodjeljuju funkcije i nadležnosti
2. uspostaviti, provoditi, održavati te redovito ažurirati, procjenjivati i nadzirati postupke koji osiguravaju da su relevantne osobe upoznate s postupcima koje moraju poštivati za pravilno izvršavanje svojih dužnosti i odgovornosti
3. uspostaviti, provoditi i održavati primjerene mehanizme unutarnje kontrole, čija je namjena osiguravanje usklađenosti s odlukama i postupcima na svim razinama burze
4. zapošljavati osobe s vještinama, znanjem i stručnošću koji su potrebni za izvršavanje dodijeljenih zaduženja i zadataka
5. uspostaviti, provoditi i održavati učinkovit sustav internog izvještavanja i priopćavanja informacija na svim relevantnim razinama burze
6. održavati primjerenu i urednu evidenciju svojeg poslovanja i unutarnje organizacije i
7. osigurati da obavljanje višestrukih funkcija povjerenih relevantnim osobama ne sprječava te osobe da izvršavaju bilo koju od tih funkcija na ispravan, pošten i profesionalan način
8. ustrojiti, dokumentirati, primjenjivati i redovito održavati učinkovite mjere i postupke za nadzor i zaštitu informacijskog sustava i sustava za elektroničku obradu podataka
9. uspostaviti i primjenjivati mjere za utvrđivanje sukoba interesa između interesa burze i/ili njezinih dioničara i/ili članova i/ili izdavatelja i javnog interesa za urednim poslovanjem uređenog tržišta, kao i mjere za utvrđivanje postojanja sukoba interesa sukladno odredbi članka 292. stavka 2. točke 4. ovoga Zakona i odredbi članka 289. stavka 11. ovoga Zakona
10. uspostaviti mjere i postupke za sprječavanje nepovoljnog odražavanja sukoba interesa iz točke 9. ovoga stavka, na poslovanje uređenog tržišta kojim upravlja ili na sve osobe koje sudjeluju u trgovanju na uređenom tržištu, posebice ako sukob interesa sprječava burzu pri urednom izvršavanju obveza propisanih ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, drugim relevantnim propisima ili pravilima iz članka 305. ovoga Zakona
11. uspostaviti i primjenjivati mjere i postupke koje će osigurati ispravno, neprekidno i učinkovito funkcioniranje trgovinskog sustava te primjenjivati primjerene i djelotvorne sigurnosne mjere za eventualne poremećaje u sustavu
12. usvojiti, uspostaviti i primjenjivati transparentna i jednoznačna pravila iz članka 305. i postupke koji omogućuju korektno i uredno trgovanje i utvrđuju objektivne kriterije za djelotvorno izvršavanje naloga
13. uspostaviti i primjenjivati mjere koje olakšavaju nesmetano i pravodobno zaključivanje transakcija koje se izvršavaju u okviru sustava uređenog tržišta.
(2) Burza je dužna primjerenim i proporcionalnim sustavima, sredstvima i postupcima osigurati neprekidan i redovit rad uređenog tržišta kojim upravlja.
(3) Kada burza izdvoji poslovne procese koji su bitni za njezino poslovanje ili rad uređenog tržišta, to ne smije imati za posljedicu:
1. ugrožavanje provedbe trgovanja na način propisan ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona
2. promjenu uvjeta pod kojima je burzi izdano odobrenje za rad
3. promjenu uvjeta pod kojima burza upravlja uređenim tržištem ili
4. nemogućnost nadzora Agencije.
(4) Burza je dužna o namjeri izdvajanja poslovnih procesa koji su bitni za njezino poslovanje ili rad uređenog tržišta bez odgode o istome obavijestiti Agenciju odnosno zatražiti prethodno odobrenje od Agencije sukladno odredbama članka 6. stavka 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2017/584.
(5) Burza je dužna ustrojiti funkciju unutarnje revizije, zaduženu za provjeru i nadzor učinkovitosti, pouzdanosti i sigurnosti sustava i postupaka burze, uključujući sustav unutarnjih kontrola i sustav upravljanja rizicima.
(6) Unutarnja revizija dužna je minimalno jednom godišnje donijeti neovisno stručno mišljenje o učinkovitosti, pouzdanosti i sigurnosti sustava i postupaka iz stavka 1. ovoga članka.
(7) Uprava burze dužna je mišljenje iz stavka 5. ovoga članka uzeti u obzir pri donošenju poslovnih odluka.
(8) Agencija može burzu, na njezin zahtjev, rješenjem osloboditi obveza od transparentnosti prije ili poslije trgovanja sukladno odredbama članaka 4., 7., 9. i 11. Uredbe (EU) br. 600/2014.
Upravljanje rizicima
Članak 297.
(1) Upravljanje rizicima obuhvaća utvrđivanje, mjerenje ili ocjenjivanje, upravljanje i kontroliranje rizika, uključujući i obavještavanje odgovornih osoba o rizicima kojima je burza izložena ili bi mogla biti izložena pri obavljanju svojih poslova.
(2) Burza je dužna uspostaviti i primjenjivati sveobuhvatan i učinkovit sustav upravljanja rizicima u skladu s vrstom, opsegom i složenosti svoga poslovanja, koji mora uključivati najmanje:
1. strategije, politike, postupke i mjere upravljanja rizicima
2. tehnike mjerenja rizika i
3. podjelu odgovornosti u svezi s upravljanjem rizicima.
(3) Burza je dužna propisati, primjenjivati, dokumentirati i redovito ažurirati odgovarajuće, učinkovite i sveobuhvatne strategije i politike upravljanja rizicima u svrhu utvrđivanja rizika povezanih s poslovanjem, poslovnim procesima i sustavima kojima upravlja, doprinose tih pojedinih rizika cjelokupnom profilu rizičnosti burze i utvrđivati prihvatljiv stupnja rizika.
(4) Burza je dužna, na osnovu strategija i politika upravljanja rizicima i utvrđenog prihvatljivog stupnja rizika, donijeti učinkovite postupke, tehnike mjerenja rizika i mjere upravljanja rizicima.
(5) Burza je dužna uspostaviti, provoditi te redovito ažurirati, procjenjivati i nadzirati primjerene politike i postupke, čiji je cilj otkrivanje svakog rizika neusklađenosti s relevantnim propisima, kao i povezanih rizika te uspostaviti primjerene mjere i postupke u cilju smanjivanja takvih rizika.
(6) Burza je dužna nadzirati, ocjenjivati, preispitivati i ažurirati primjerenost, sveobuhvatnost i učinkovitost donesenih strategija, politika, postupaka upravljanja rizicima i tehnika mjerenja rizika, te primjerenost i učinkovitost predviđenih mjera u svrhu otklanjanja mogućih nedostataka u strategijama, politikama i postupcima upravljanja rizicima, uključujući i propuste zaposlenika, osoba na koje je izdvojila poslovne procese te članova uprave i nadzornog odbora burze.
(7) Uspostavljenu strategiju i politike upravljanja rizicima burza je dužna na zahtjev Agencije dostaviti bez odgode.
(8) Uprava burze sudjeluje u procesu upravljanja rizicima i odgovorna je za isti, a svi zaposlenici burze moraju sudjelovati u provođenju sustava upravljanja rizicima.
(9) Bez obzira na odredbe članka 286. stavka 5. i članka 287. ovoga Zakona, burza je u svrhu osiguranja urednog poslovanja uređenog tržišta dužna raspolagati dovoljnim vlastitim financijskim sredstvima, uzimajući u obzir vrstu i opseg poslova uređenog tržišta, kao i opsegu i strukturi rizika koji proizlaze iz njegova poslovanja.
(10) U slučaju ozbiljnog ugrožavanja sustava upravljanja rizicima, burza je dužna o tome bez odgode obavijestiti Agenciju.
ODJELJAK 4. Otpornost sustava, sustav za prekid trgovanja i elektroničko trgovanje
Otpornost i kapacitet trgovinskog sustava
Članak 298.
(1) Burza je dužna uspostaviti, ispitati i primjenjivati učinkovite sustave, postupke i mehanizme kojima osigurava:
1. otpornost trgovinskog sustava
2. dovoljan kapacitet trgovinskog sustava za obradu velikog broja naloga i poruka i
3. uredno trgovanje u uvjetima tržišnog stresa.
(2) Burza mora uspostaviti i primjenjivati učinkovite mehanizme za osiguravanje kontinuiteta poslovanja uređenog tržišta u slučaju prekida sustava za trgovanje.
(3) Zahtjevi koji osiguravaju da su sustavi uređenog tržišta otporni i da imaju dovoljan kapacitet u smislu stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka detaljnije su uređeni Delegiranom uredbom (EU) br. 2017/584.
Sustav za prekid trgovanja
Članak 299. (NN 17/20)
(1) Burza mora uspostaviti i primjenjivati učinkovite sustave, postupke i mehanizme za odbacivanje naloga koji premašuju unaprijed određeni prag volumena i cijena ili su očito neispravni.
(2) Burza mora biti u mogućnosti privremeno zaustaviti ili ograničiti trgovanje ako postoji značajno kretanje cijena financijskog instrumenta na mjestu trgovanja kojim upravlja ili na povezanom tržištu u kratkom razdoblju te u iznimnim slučajevima burza mora biti u mogućnosti otkazati, izmijeniti ili ispraviti svaku transakciju.
(3) Burza mora odrediti parametre za zaustavljanje trgovanja na način da u obzir uzima likvidnost različitih razreda i podrazreda imovine, prirodu tržišnog modela i vrste korisnika koji su dovoljni da se izbjegnu značajni poremećaji u urednosti trgovanja i iste primjenjivati.
(4) Burza mora obavijestiti Agenciju o svim parametrima i svim bitnim promjenama parametara iz stavka 3. ovoga članka, bez odgode i na dosljedan i usporediv način.
(5) Agencija o obavijestima iz stavka 4. ovoga članka obavještava ESMA-u.
(6) Ako burza, koja upravlja uređenim tržištem bitnim u smislu likvidnosti određenog financijskog instrumenta, zaustavi trgovanje tim financijskim instrumentom, a istim se trguje i na drugom mjestu trgovanja u nekoj od država članica, burza mora imati uspostavljene sustave i postupke radi osiguravanja obavještavanja Agencije, kako bi nadležna tijela koordinirala odgovor na razini više tržišta i odlučila je li primjereno zaustaviti trgovanje i na drugim mjestima u kojima se trguje tim financijskim instrumentom dok se trgovanje ne nastavi na izvornom tržištu.
(7) Zahtjevi iz stavka 6. ovoga članka detaljnije su uređeni Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2017/570 оd 26. svibnja 2016. o dopuni Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća o tržištu financijskih instrumenata u pogledu regulatornih tehničkih standarda za određivanje bitnog tržišta u smislu likvidnosti u vezi s obavješćivanjem o privremenom zaustavljanju trgovanja (Tekst značajan za EGP) (SL L 87, 31. 3. 2017.)
(8) Agencija pravilnikom detaljnije uređuje uvjete za uspostavljanje sustava za prekid trgovanja i objave privremenog zaustavljanja trgovanja iz ovoga članka Zakona.
Održavanje likvidnosti na uređenom tržištu
Članak 300.
(1) Burza mora imati uspostavljene pisane sporazume sa svim investicijskim društvima koja provode strategiju održavanja likvidnosti na uređenom tržištu.
(2) Burza mora imati uspostavljene planove koji osiguravaju da dovoljan broj investicijskih društava sudjeluje u sporazumima iz stavka 1. ovoga članka, koji od investicijskih društava zahtijevaju da objavljuju obvezujuće ponude po konkurentnim cijenama s ciljem osiguravanja likvidnosti tržišta na redovnoj i predvidivoj osnovi, a pri čemu takvi zahtjevi moraju odgovarati naravi i opsegu trgovanja na tom uređenom tržištu.
(3) Sporazumi iz stavka 1. ovoga članka moraju navoditi najmanje:
1. obvezu investicijskog društva koja se odnosi na osiguravanje likvidnosti, i ako je primjenjivo, sve druge obveze koje proizlaze iz sudjelovanja u planovima iz stavka 2. ovoga članka
2. sve poticaje u smislu popusta ili drugih olakšica ponuđenih od burze investicijskom društvu kako bi se omogućila likvidnost tržišta na redovnoj i predvidljivoj osnovi i, ako je primjenjivo, sva druga prava koja pripadaju investicijskom društvu kao rezultat sudjelovanja u sporazumima iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Burza nadzire i provodi poštivanje zahtjeva iz takvih obvezujućih pisanih sporazuma od strane investicijskih društava.
(5) Burza obavještava Agenciju o sadržaju obvezujućeg pisanog sporazuma i, na zahtjev, osigurava sve daljnje informacije potrebne da se Agencija uvjeri u postupanje po obvezama iz stavaka 3. i 4. ovoga članka.
(6) Zahtjevi iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka detaljnije su uređeni Delegiranom uredbom (EU) br. 2017/578.
Elektroničko trgovanje
Članak 301.
(1) Burza je dužna uspostaviti i primjenjivati učinkovite sustave, postupke i mehanizme kako bi osigurala da algoritamski sustavi trgovanja ne mogu prouzročiti ili doprinijeti neurednim uvjetima trgovanja na tržištu i kako bi upravljala neurednim tržišnim uvjetima koji se pojave iz takvih algoritamskih sustava trgovanja.
(2) Burza mora zahtijevati da članovi vrše odgovarajuća testiranja algoritama za koje je burza dužna osigurati okruženje za provođenje takvih testiranja.
(3) Sustavi, postupci i mehanizmi iz stavka 1. ovoga članka uključuju sustave kojima se ograničava omjer neizvršenih naloga i transakcija koje član može unijeti u sustav, mogućnost usporavanja priliva naloga ako postoji rizik dosezanja kapaciteta trgovinskog sustava te ograničavanje i provođenje minimalnog pomaka cijene koji je dopušten na tržištu.
(4) Burza mora imati mogućnost identificiranja naloga koje generira algoritamsko trgovanje, različitih algoritama koji se koriste za zadavanje/izlaganje/stvaranje naloga i relevantnih osoba koje pokreću te naloge. Identificiranje naloga koje generira algoritamsko trgovanje provodi se označavanjem takvih naloga od strane članova.
(5) Zahtjevi iz stavka 2. ovoga članka detaljnije su uređeni Delegiranom uredbom (EU) br. 2017/584.
(6) Zahtjevi iz stavka 3. ovoga članka detaljnije su uređeni Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2017/566 оd 18. svibnja 2016. o dopuni Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća o tržištu financijskih instrumenata u pogledu regulatornih tehničkih standarda za omjer neizvršenih naloga i transakcija radi sprečavanja neurednih uvjeta trgovanja (Tekst značajan za EGP) (SL L 87, 31. 3. 2017.) (u daljnjem tekstu: Delegirana uredba (EU) br. 2017/566).
Izravni elektronički pristup uređenom tržištu
Članak 302.
(1) Ako burza omogućava izravni elektronički pristup uređenom tržištu, mora uspostaviti i primjenjivati učinkovite sustave, postupke i mehanizme kojima osigurava:
1. da je pružanje takvih usluga dopušteno članovima samo ako predstavljaju investicijsko društvo kojemu je izdano odobrenje za rad po ovome Zakonu ili kreditnoj instituciji kojoj je izdano odobrenje za rad prema zakonu kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija
2. da su utvrđeni i da se primjenjuju odgovarajući kriteriji u pogledu primjerenosti osoba kojima se može odobriti taj pristup i
3. da član zadržava odgovornost za naloge i transakcije izvršene koristeći tu uslugu u odnosu na zahtjeve iz ovoga Zakona.
(2) Burza mora uspostaviti odgovarajuće standarde u pogledu kontrola rizika i pragova trgovanja kroz pristup uređenom tržištu iz stavka 1. ovoga članka i mora biti u mogućnosti razlikovati, te ako je potrebno, prekinuti naloge ili trgovanje osobe koja koristi izravan elektronički pristup odvojeno od drugih naloga ili trgovanja članova.
(3) Burza mora imati sklopljene sporazume s članovima za suspendiranje ili isključivanje pružanja izravnog elektroničkog pristupa klijentu u slučaju neusklađenosti sa stavcima 1. i 2. ovoga članka.
(4) Zahtjevi iz ovoga članka detaljnije su uređeni Delegiranom uredbom (EU) br. 2017/584.
Pomaci cijene
Članak 303. (NN 83/21)
(1) Uređeno tržište dužno je usvojiti režime pomaka cijene za dionice, potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima, fondove čijim se udjelima trguje na burzi, certifikate ili druge slične financijske instrumente i sve druge financijske instrumente za koje su zahtjevi uređeni Delegiranom uredbom (EU) br. 2017/588.
(2) Režimi pomaka cijene iz stavka 1. ovoga članka moraju:
1. biti prilagođeni tako da odražavaju likvidnost financijskog instrumenta te prosječnu razliku između kupovne i prodajne cijene, uzimajući u obzir poželjnost omogućavanja razumno stabilnih cijena bez nepotrebnih ograničenja kojima se rasponi cijena dodatno sužavaju i
2. biti primjereno prilagođeni za svaki financijski instrument.
(3) Način određivanja minimalnog pomaka cijene odnosno režima pomaka cijene u skladu s čimbenicima iz stavka 2. ovoga članka te izmjena određenog režima pomaka cijene detaljnije su propisani Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2017/588 оd 14. srpnja 2016. o dopuni Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za režim pomaka cijene za dionice, potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima i fondove čijim se udjelima trguje na burzi (Tekst značajan za EGP) (SL L 87, 31. 3. 2017.) (u daljnjem tekstu: Delegirana uredba (EU) br. 2017/588).
(4) Primjena režima pomaka cijene iz ovoga članka ne sprječava uređeno tržište da upari naloge koji prelaze uobičajenu veličinu po srednjoj vrijednosti unutar trenutačnih iznosa cijena ponuda za kupnju i prodaju.
Usklađivanje satova poslovanja
Članak 304.
(1) Burza i članovi uređenog tržišta moraju uskladiti satove poslovanja koje koriste za bilježenje datuma i vremena svih događaja o kojima se izvješćuje.
(2) Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2017/574 оd 7. lipnja 2016. o dopuni Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za razinu točnosti satova poslovanja (Tekst značajan za EGP) (SL L 87, 31. 3. 2017.) (u daljnjem tekstu: Delegirana uredba (EU) br. 2017/574) se određuje razina točnosti do koje se satovi trebaju uskladiti sukladno stavku 1. ovoga članka, u skladu sa međunarodnim standardima.
ODJELJAK 5. Pravila i upute burze i uređenog tržišta
Članak 305.
(1) Burza je dužna propisati i primjenjivati akte kojima se uređuju opći uvjeti poslovanja burze i uređenog tržišta kojima upravlja.
(2) Akti iz stavka 1. ovoga članka koji se odnose na uređeno tržište, su pravila i upute za primjenu pravila.
(3) Pravila iz stavka 2. ovoga članka moraju sadržavati posebice:
1. odredbe o članovima s obzirom na primanje u članstvo, suspenziju i isključenje iz članstva
2. odredbe o vrstama i načinu trgovanja, uključujući i odredbe o sustavima poravnanja i namire koje članovi mogu koristiti za namiru izvršenih transakcija
3. odredbe u svezi s objavljivanjem podataka o trgovanju
4. odredbe o financijskim instrumentima kojima se može trgovati na uređenom tržištu, uključujući odredbe o uvrštenju financijskih instrumenata, kao i o privremenoj obustavi i isključenju iz trgovanja i
5. odredbe o kolokacijskim uslugama.
(4) Pravila iz stavka 3. ovoga članka, kao i sve njihove promjene odobrava Agencija.
(5) Burza prije podnošenja zahtjeva za odobrenjem pravila iz stavka 3. ovoga članka mora o sadržaju istih provesti javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću putem svojih internetskih stranica.
(6) Akte iz stavka 2. ovoga članka burza je dužna objaviti na svojim internetskim stranicama najmanje sedam dana prije početka primjene istih.
Naknade za usluge uređenog tržišta
(1) Burza je dužna donijeti cjenik u kojem mora naknade za usluge uređenog tržišta, uključujući i popuste, odrediti na transparentan, korektan i nediskriminirajući način, vodeći se razumnim komercijalnim uvjetima.
(2) Naknade za usluge uređenog tržišta ne smiju stvarati poticaj za postavljanje, izmjenu ili povlačenje naloga ili izvršenje transakcija na način kojim se doprinosi neurednim uvjetima trgovanja ili zlouporabi tržišta.
(3) Burza može prilagoditi naknade ovisno o vrsti financijskog instrumenta.
(4) Burza može prilagoditi naknade za povučene naloge u skladu s vremenskim trajanjem u kojem je nalog zadržan.
(5) Burza može odrediti više naknade za izlaganje naloga koji se potom povlače, sudionike koji daju veći omjer povučenih naloga od izvršenih te za one koji posluju s tehnikom visokofrekventnog algoritamskog trgovanja iz članka 3. točke 115. ovoga Zakona.
(6) Burza je dužna cjenik iz stavka 1. ovoga članka, kao i sve njihove izmjene, dostaviti Agenciji na prethodno odobrenje.
(7) Burza je dužna prije dostave cjenika iz stavka 1. ovoga članka ili izmjena tog cjenika Agenciji provesti raspravu sa svim zainteresiranim stranama na koje se cjenik iz stavka 1. ovoga članka ili izmjena tog cjenika odnosi, odnosno na koje on utječe.
(8) Agencija o zahtjevu iz stavka 6. ovoga članka odlučuje rješenjem.
(9) Odobreni cjenik burza je dužna objaviti na svojim internetskim stanicama i o njegovu donošenju ili promjeni obavijestiti korisnike svojih usluga najmanje sedam dana prije početka njegove primjene.
(10) Delegirana uredba Komisije (EU) 2017/573 оd 6. lipnja 2016. o dopuni Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća o tržištu financijskih instrumenata u pogledu regulatornih tehničkih standarda o zahtjevima kojima se osiguravaju korektne i nediskriminirajuće kolokacijske usluge i strukture naknada (Tekst značajan za EGP) (SL L 87, 31. 3. 2017.) propisuje uvjete koji osiguravaju da su kolokacijske usluge iz članka 305. stavka 3. točke 5. ovoga Zakona i strukture naknada korektne i nediskriminirajuće i da strukture naknada ne stvaraju poticaj za neuredne uvjete trgovanja ili zlouporabu tržišta.
(11) Agencija pravilnikom detaljnije uređuje sadržaj zahtjeva za odobrenje cjenika iz stavka 6. ovoga članka.
18. Pravilnik o postupanju Hanfe u vezi naknada za usluge uređenog tržišta
POGLAVLJE II. IZDAVANJE I UKIDANJE ODOBRENJA ZA RAD
Izdavanje odobrenja za rad burzi
Članak 307.
(1) Zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje djelatnosti iz članka 285. stavka 1. ovoga Zakona podnose osnivači burze ili uprava već osnovanog društva za koje se traži odobrenje za rad.
(2) Pravna osoba koja ima namjeru obavljati djelatnosti iz članka 285. stavka 1. mora dobiti odobrenje za rad odnosno mora ispuniti zahtjeve iz stavka 4. ovoga članka, prije upisa djelatnosti društva u sudski registar.
(3) U zahtjevu za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka mora biti naznačeno koje djelatnosti iz članka 285. ovoga Zakona burza namjerava obavljati te vrste financijskih instrumenata kojima se namjerava trgovati na uređenom tržištu.
(4) Zahtjevu za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka mora biti priložen poslovni plan za razdoblje od tri godine, organizacijska struktura burze i uređenog tržišta, te opis trgovinskog sustava iz kojeg je vidljivo da isti udovoljava odredbama ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 600/2014 te propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, posebno u odnosu na financijske instrumente kojima će se trgovati na uređenom tržištu, vrste trgovanja, kao i planirani volumen trgovanja.
(5) Agencija o zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka odlučuje rješenjem.
(6) Agencija pravilnikom uređuje sadržaj zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad i proširenja odobrenja za rad, potrebnu dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu, kao i sadržaj te dokumentacije.
41. Pravilnik o sadržaju zahtjeva i dokumentaciji za izdavanje odobrenja za rad burzi
Odlučivanje Agencije o zahtjevu za izdavanje odobrenja
za rad
Članak 308. (NN 17/20)
(1) Agencija može rješenjem istodobno odlučivati o:
1. zahtjevu burze za izdavanje odobrenja za obavljanje djelatnosti iz članka 285. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona
2. zahtjevu namjeravanih stjecatelja kvalificiranih udjela burze, za izdavanje odobrenja za stjecanje kvalificiranih udjela burze
3. zahtjevu za izdavanje prethodne suglasnosti za imenovanje članova uprave burze.
(2) Agencija će burzi rješenjem izdati odobrenje za obavljanje djelatnosti iz članka 285. stavka 1. ovoga Zakona, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
1. ako je burza ustrojena u skladu s člankom 286. ovoga Zakona
2. ako iznos vlastitih financijskih sredstava zadovoljava uvjete iz članka 286. stavka 4. i članka 287. stavka 1. ovoga Zakona
3. ako su ispunjeni uvjeti iz članka 293. ovoga Zakona
4. ako članovi uprave i nadzornog odbora ispunjavaju uvjete iz članaka 288. i 289. ovoga Zakona
5. ako burza ispunjava obveze iz članaka 308. i 309. ovoga Zakona
6. ako burza dostavi opis trgovinskog sustava u skladu s člankom 307. stavkom 4. ovoga Zakona i
7. ako ima uspostavljene mehanizme za ispunjavanje obveza propisanih u glavi II. Uredbe (EU) br. 600/2014 kojom se utvrđuju zahtjevi za transparentnost mjesta trgovanja.
(3) U odobrenju iz stavka 2. ovoga članka bit će navedene vrste financijskih instrumenata na koje se odnosi odobrenje za rad.
(4) Odobrenje za rad izdaje se na neodređeno vrijeme, ne može se prenijeti na drugu osobu i ne vrijedi za pravnog sljednika.
(5) Burza je dužna trajno ispunjavati uvjete pod kojima je odobrenje izdano.
(6) Ako burza koja podnosi zahtjev za izdavanje odobrenja za rad već ima odobrenje za obavljanje djelatnosti iz članka 285. stavka 1. i članka 285. stavka 2. točke 2. ovoga Zakona, smatrat će se da su u odnosu na članove uprave ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom.
Proširenje odobrenja za rad
Članak 309. (NN 17/20)
(1) Ako, nakon što je pribavila odobrenje za rad iz članka 285. ovoga Zakona, burza namjerava omogućiti trgovinu drugim financijskim instrumentima ili namjerava osnovati odnosno upravljati novim uređenim tržištem, mora od Agencije prethodno dobiti odobrenje.
(2) Odredbe članaka 307. i 308. ovoga Zakona na odgovarajući način primjenjuju se na proširenje odobrenja za rad.
Razlozi za ukidanje odobrenja za rad
Članak 310.
(1) Agencija će rješenjem ukinuti zakonito rješenje kojim je izdano odobrenje za rad:
1. ako burza ne započne obavljati poslove za koje je odobrenje izdano u roku od jedne godine od dana izdavanja odobrenja za rad, istekom navedenog roka
2. ako burza ne obavlja poslove za koje je odobrenje za rad izdano dulje od šest mjeseci, istekom navedenog roka
3. ako burza više ne ispunjava uvjete na temelju kojih joj je izdano odobrenje za rad
4. ako je burza ozbiljno i sustavno kršila odredbe donesene ovim Zakonom, Uredbom (EU) br. 600/2014 i Uredbom (EU) br. 569/2014 i pravilnicima donesenim na temelju njih
5. ako burza Agenciji dostavi obavijest u pisanom obliku da više ne namjerava obavljati djelatnost upravljanja uređenim tržištem sukladno odredbama članka 285. ovoga Zakona ili
6. ako burza ne postupi u skladu s rješenjem kojim Agencija nalaže nadzorne mjere iz članka 343. stavka 1. točaka 3., 4. i 5. ovoga Zakona.
(2) Agencija može rješenjem ukinuti zakonito rješenje kojim je izdano odobrenje za rad ako je burzi odobrenje za rad izdano na temelju neistinite ili netočne dokumentacije ili neistinito predstavljenih činjenica koje su bitne za poslovanje burze ili na temelju lažnih izjava ili na drugi nepravilan način.
(3) Kada Agencija donosi rješenje kojim se ukida izdano odobrenje za rad, odobrenje za rad je ukinuto danom dostave rješenja Agencije kojim se ukida odobrenje za rad.
(4) Burza koja je bitna u pogledu veličine, unutarnje organizacije te prirode, opsega i složenosti svojih aktivnosti sukladno članku 289. stavku 9. ovoga Zakona, može prestati obavljati poslove upravljanja uređenim tržištem najmanje šest mjeseci od dana kada je burza, povjerenik ili stečajni upravitelj o tome obavijestio Agenciju.
(5) Agencija o danu zaprimanja obavijesti iz stavka 1. točke 5. ovoga članka obavještava burzu, povjerenika ili stečajnog upravitelja te sud koji odlučuje o pokretanju i provođenju stečajnog postupka.
(6) Agencija može produžiti rok iz stavka 4. ovoga članka za najduže dodatnih šest mjeseci, ako je to potrebno radi zaštite interesa ulagatelja, članova uređenog tržišta i izdavatelja financijskih instrumenata.
(7) Ovlast Agencije da ukine svoje zakonito rješenje u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka nije ograničena rokom.
(8) O ukidanju odobrenja za rad Agencija će obavijestiti ESMA-u, središnje klirinško depozitarno društvo, središnju drugu ugovornu stanu, nadležni trgovački sud, članove uređenog tržišta kojim upravlja burza i operatera Fonda za zaštitu ulagatelja, kada je to primjenjivo.
Izdavanje odobrenja za obavljanje usluga dostave podataka
Članak 311.
(1) Agencija burzi rješenjem izdaje odobrenje za obavljanje usluga dostave podataka iz članka 285. stavka 2. točke 2. ovoga Zakona.
(2) Zahtjev za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka podnosi uprava burze.
(3) Burza je dužna zahtjevu iz stavka 2. ovoga članka priložiti sve podatke kako je propisano pravilnikom iz članka 360. stavka 6. ovoga Zakona.
(4) Agencija će burzi rješenjem izdati odobrenje za obavljanje usluga iz stavka 1. ovoga članka ako su ispunjeni uvjeti iz članka 361. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona.
(5) O zahtjevu iz stavka 2. ovoga članka Agencija će odlučiti u roku od šest mjeseci od dana zaprimanja urednog zahtjeva. Zahtjev je uredan ako sadrži sve podatke potrebne za odlučivanje propisane stavkom 3. ovoga članka.
(6) Ako burza u roku koji odredi Agencija ne ukloni nedostatke zahtjeva, Agencija će rješenjem odbaciti zahtjev.
(7) Agencija o svakom rješenju iz stavka 4. ovoga članka izvještava ESMA-u.
(8) Kada prilikom obavljanja usluga iz stavka 1. ovoga članka nastupe okolnosti iz članka 364. stavka 2. točke 3. ovoga Zakona, Agencija može burzi rješenjem zabraniti pružanje samo tih usluga.
(9) Nakon dobivanja odobrenja za rad iz stavka 4. ovoga članka burza može djelatnosti za koje je odobrenje za rad izdano upisati u sudski registar kao djelatnost.
(10) Odobrenje za obavljanje usluga iz stavka 1. ovoga članka omogućuje burzi obavljanje te djelatnosti na području Europske unije.
Popis uređenih tržišta
Članak 312.
(1) Agencija sastavlja i redovito ažurira popis uređenih tržišta za koje je Republika Hrvatska matična država članica.
(2) Popis iz stavka 1. ovoga članka i njegove izmjene Agencija dostavlja nadležnim tijelima ostalih država članica i ESMA-i.
(3) Popis sadrži jedinstvenu identifikacijsku oznaku koju je odredila ESMA u skladu s odredbama Delegirane uredbe Komisije (EU) 2017/571 оd 2. lipnja 2016. o dopuni Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za izdavanje odobrenja za rad, organizacijske zahtjeve i objavljivanje transakcija za pružatelje usluga dostave podataka (Tekst značajan za EGP) (SL L 87, 31. 3. 2017.) (u daljnjem tekstu: Delegirana uredba (EU) br. 2017/571) i člancima 6., 10. i 26. Uredbe (EU) br. 600/2014.
POGLAVLJE III. PRISTUP I TRGOVANJE NA UREĐENOM TRŽIŠTU
Članovi
Članak 313.
(1) Burza može kao člana uređenog tržišta prihvatiti:
1. investicijska društva i kreditne institucije koji posjeduju odgovarajuće odobrenje nadležnog tijela matične države članice
2. investicijska društva i kreditne institucije iz treće zemlje, koji posjeduju odgovarajuće odobrenje nadležnog regulatornog tijela i udovoljavaju uvjetima istovjetnim uvjetima propisanim ovim Zakonom i zakonom kojim se uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija.
(2) Burza može kao člana uređenog tržišta prihvatiti i druge osobe koje:
1. imaju dobar ugled
2. imaju dovoljno stručnog znanja, osposobljenosti i iskustva za trgovanja
3. imaju odgovarajući organizacijski ustroj, ako je to primjereno i
4. imaju dovoljno sredstava za aktivnost koju će obavljati, uzimajući u obzir i eventualne financijske aranžmane koje je burza propisala u svrhu namire transakcija.
(3) Burza je dužna Agenciji dostaviti redovito obnavljan popis članova uređenog tržišta.
Članstvo
Članak 314.
(1) Burza je dužna svojim pravilima iz članka 305. ovoga Zakona na temelju objektivnih kriterija, na transparentan i nediskriminirajući način, uspostaviti, održavati i provoditi pravila za prijem u članstvo ili pristup uređenom tržištu.
(2) Pravila iz stavka 1. ovoga članka trebaju sadržavati obveze članova koje proizlaze iz:
1. ustrojstva i upravljanja uređenim tržištem
2. pravila za transakcije koje se izvršavaju na tržištu
3. pravila struke kojih se trebaju pridržavati zaposlenici člana burze
4. uvjeta utvrđenih za članove osim investicijskih društava i kreditnih institucija sukladno odredbama članka 313. stavka 2. ovoga Zakona i
5. pravila i propisa za poravnanje i namiru transakcija zaključenih na uređenom tržištu.
Obveze članova
Članak 315.
(1) Članovi uređenog tržišta dužni su postupati s pažnjom dobrog stručnjaka s obzirom na članstvo na uređenom tržištu, u skladu s aktima burze iz članka 305. ovoga Zakona, te izbjegavati u svom poslovanju aktivnosti koje bi mogle uzrokovati štetu ugledu uređenog tržišta.
(2) Na transakcije izvršene na uređenom tržištu između članova uređenog tržišta, isti nisu obvezni međusobno primjenjivati odredbe članaka 86. do 95., članka 100., članaka 105. do 116. i članaka 119. do 124. ovoga Zakona.
(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, članovi uređenog tržišta dužni su pridržavati se odredbi članaka 86. do 95., članka 100., članaka 105. do 116. i članaka 119. do 124. ovoga Zakona kada izvršavaju naloge na uređenom tržištu za račun klijenta.
Praćenje usklađenosti s pravilima i drugim zakonskim obvezama članova uređenog tržišta
Članak 316. (NN 17/20)
(1) Burza je dužna uspostaviti i održavati djelotvorne mjere i postupke za redovito praćenje poštivanja pravila uređenog tržišta kojim upravlja od strane svojih članova.
(2) Burza je dužna nadzirati naloge, uključujući otkazivanje naloga i transakcije koje obavljaju članovi uređenog tržišta, unutar sustava uređenog tržišta kojim upravlja burza, u svrhu uočavanja kršenja pravila, neurednih uvjeta trgovanja, postupanja koje može ukazivati na ponašanje koje je zabranjeno na temelju Uredbe (EU) br. 596/2014 ili poremećaje u sustavu povezane s financijskim instrumentom. Nadzor trgovanja odvijat će se uz pomoć prikladnog računalnog sustava nadzora koji omogućuje sustavno i potpuno prikupljanje i procjenu podataka o trgovanju i podataka u svezi s trgovanjem te olakšava potrebne istražne postupke.
(3) Burza je dužna bez odgode izvijestiti Agenciju o svakom značajnom kršenju svojih pravila, nepravilnim uvjetima trgovanja ili postupanju koje može ukazivati na ponašanje koje je zabranjeno na temelju Uredbe (EU) br. 596/2014 ili poremećaje u sustavu povezane s financijskim instrumentom, a u skladu s odredbama članka 81. i članka 82. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565.
(4) Burza je dužna bez odgode dostaviti Agenciji sve potrebne podatke te surađivati prilikom nadzora i istrage u svezi sa slučajevima zlouporabe tržišta koja su se dogodila na uređenom tržištu ili putem njega u postupcima koje vode nadležna tijela.
(5) Agencija će obavijestiti ESMA-u i nadležna tijela drugih država članica o informacijama iz stavka 3. ovoga članka. U vezi s postupanjem koje može ukazivati na ponašanje koje je zabranjeno na temelju Uredbe (EU) br. 596/2014, Agencija će obavijestiti nadležno tijelo druge države članice i ESMA-u nakon što se uvjeri da se takvo ponašanje provodi ili se provodilo.
(6) Na burzu se na odgovarajući način primjenjuje članak 74. ovoga Zakona.
(7) Agencija pravilnikom određuje okolnosti koje pokreću zahtjeve za informacijama kako je navedeno u stavku 3. ovoga članka.
Pristup uređenom tržištu osobama iz drugih država članica
Članak 317.
Burza je dužna pravilima iz članka 305. ovoga Zakona propisati mogućnost članstva ili pristupa uređenom tržištu kojim upravlja, izravno ili putem udaljenog pristupa.
Članak 318.
(1) Kada burza namjerava u drugoj državi članici omogućiti udaljeni pristup uređenom tržištu kojim upravlja, dužna je o tome obavijestiti Agenciju.
(2) Agencija će informaciju iz stavka 1. ovoga članka u roku od 30 dana proslijediti nadležnom tijelu države članice u kojoj burza namjerava omogućiti takav pristup i ESMA-i na njezin zahtjev.
(3) Na zahtjev nadležnog tijela države članice domaćina, Agencija će mu u razumnom roku dostaviti podatke o članovima uređenog tržišta.
(4) U svrhu obavještavanja nadležnog tijela države članice domaćina, u skladu sa stavkom 3. ovoga članka burza je dužna Agenciji bez odgode dostaviti popis trenutačnih članova uređenog tržišta.
(5) Ako tržišni operater uređenog tržišta iz druge države članice namjerava u Republici Hrvatskoj omogućiti udaljeni pristup svom uređenom tržištu, Agencija može od nadležnog tijela matične države članice uređenog tržišta zahtijevati podatke o članovima tog uređenog tržišta.
Trgovanje na uređenom tržištu
Članak 319.
(1) Trgovanje na uređenom tržištu mora se odvijati po načelima učinkovitosti, ažurnosti, nepristranosti i jednakosti svih sudionika.
(2) Burza je dužna odabrati trgovinski sustav za trgovanje na uređenom tržištu kojim upravlja vodeći se načelima:
1. učinkovitosti
2. ekonomičnosti
3. funkcionalnosti trgovinskog sustava i
4. zaštite ulagatelja.
(3) Uz načela propisana stavkom 1. ovoga članka, izbor trgovinskog sustava i načina trgovanja ovisit će i o vrsti financijskih instrumenata kojima se trguje na uređenom tržištu i volumenu trgovanja.
(4) Burza može u iznimnim okolnostima donijeti odluku kojom će odrediti vrijeme početka ili završetka trgovanja, drukčije od vremena propisanog pravilima uređenog tržišta ili kada se zbog drugih značajnih okolnosti ne može jamčiti uredno trgovanje.
(5) O odluci iz stavka 4. ovoga članka, burza je dužna bez odgode obavijestiti Agenciju.
(6) Za sporove proizašle iz trgovanja na uređenom tržištu kojim upravlja burza, primjenjivat će se pravo Republike Hrvatske.
POGLAVLJE IV. FINANCIJSKI INSTRUMENTI KOJIMA SE TRGUJE NA UREĐENOM TRŽIŠTU
ODJELJAK 1.
Članak 320.
(1) Burza upravlja uređenim tržištem koje se sastoji od redovitog tržišta i službenog tržišta. Burza može svojim pravilima propisati i druge segmente uređenog tržišta za koje će propisati strože uvjete u svezi s uvrštenjem i zaštitom ulagatelja, od onih propisanih člankom 325. ovoga Zakona.
(2) Na redovito tržište mogu se uvrstiti vrijednosni papiri, ako su ispunjeni uvjeti iz članka 321. ovoga Zakona te ostali financijski instrumenti, ako su ispunjeni uvjeti iz članka 321. ovoga Zakona, koji se odnose na financijske instrumente.
(3) Na službeno tržište mogu se uvrstiti vrijednosni papiri, ako su ispunjeni uvjeti iz članka 325. ovoga Zakona.
(4) Izdavatelji financijskih instrumenata uvrštenih na uređeno tržište moraju osigurati postojanje identifikacijskog broja odnosno identifikacijske oznake sukladno odredbama članka 3. Delegirane Uredbe Komisije (EU) 2017/585 оd 14. srpnja 2016. o dopuni Uredbe (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za standarde i formate podataka za referentne podatke o financijskom instrumentu i tehničke mjere u odnosu na aranžmane koje trebaju uvesti Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala i nadležna tijela (Tekst značajan za EGP) (SL L 87, 31. 3. 2017.) (u daljnjem tekstu: Delegirana uredba (EU) br. 2017/585).
Uvjeti za uvrštenje na redovito tržište
Članak 321.
(1) Na redovito tržište mogu se uvrstiti samo financijski instrumenti u skladu s jasnim i transparentnim pravilima sukladno odredbi članka 305. stavka 3. točke 4. ovoga Zakona.
(2) Pravilima iz stavka 1. ovoga članka se mora osigurati da se svim financijskim instrumentima uvrštenim za trgovanje na uređenom tržištu može trgovati korektno, uredno i djelotvorno, a u slučaju prenosivih vrijednosnih papira da su oni slobodno prenosivi.
(3) U slučaju izvedenica, pravilima iz stavka 1. ovoga članka osobito se mora osigurati da su izvedeni financijski instrumenti oblikovani na način koji omogućuje uredno formiranje njihove cijene, kao i postojanje djelotvornih uvjeta namire.
(4) Vrijednosni papiri koji se uvrštavaju na redovito tržište moraju zadovoljavati sljedeće uvjete:
1. vrijednosni papiri za koje se podnosi zahtjev za uvrštenje moraju biti izdani u skladu s propisima koji se na njih odnose i slobodno prenosivi
2. pravni položaj izdavatelja vrijednosnog papira je u skladu s propisima Republike Hrvatske ili države sjedišta izdavatelja
(5) Vrijednosni papiri izdavatelja sa sjedištem u Republici Hrvatskoj mogu biti uvršteni na redovito tržište samo ako su u nematerijaliziranom obliku.
(6) Burza mora uspostaviti i primjenjivati djelotvorne mjere za provjeru ispunjavaju li izdavatelji prenosivih vrijednosnih papira koji su uvršteni za trgovanje na redovitom tržištu obveze prema pravu Europske unije u vezi s početnim, stalnim ili ad hoc obvezama objavljivanja.
(7) Burza mora omogućiti članovima uređenog tržišta pristup podacima iz stavka 6. ovoga članka koji su javno objavljeni sukladno pravu Europske unije.
(8) Burza je dužna primjenjivati odredbe Delegirane uredbe Komisije (EU) 2017/568 оd 24. svibnja 2016. o dopuni Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za uvrštenje financijskih instrumenata za trgovanje na uređenim tržištima (Tekst značajan za EGP) (SL L 87, 31. 3. 2017.) prilikom provjere ispunjava li financijski instrument izdan na način sukladan uvjetima utvrđenima u stavku 1. i stavku 4. točki 1. ovoga članka uvjete za uvrštenje odnosno za trgovanje na različitim segmentima tržišta kojima upravlja.
Članak 322.
(1) Za trgovanje financijskim instrumentima na redovitom tržištu potrebno je odobrenje burze.
(2) Zahtjev za uvrštenje u redovito tržište može podnijeti izdavatelj ili osoba koju izdavatelj ovlasti.
(3) Burza će izdati odobrenje za uvrštenje ako su ispunjeni uvjeti iz članka 321. ovoga Zakona.
(4) Burza će odbiti zahtjev za uvrštenje financijskog instrumenta na redovito tržište ako:
1. nisu ispunjeni uvjeti iz stavaka 2. ili 3. ovoga članka ili
2. prema podacima kojima raspolaže proizlazi da bi uvrštenje bilo štetno po interese ulagatelja.
Odlučivanje o uvrštenju na redovito tržište
Članak 323.
(1) Burza je dužna svojim pravilima propisati kada će se zahtjev za uvrštenje na uređeno tržište smatrati urednim.
(2) Burza je dužna obavijestiti Agenciju o svakom zaprimljenom zahtjevu za uvrštenje financijskih instrumenata, kao i o svojoj odluci u svezi s uvrštenjem ili odbijanjem zahtjeva za uvrštenje.
(3) Burza je dužna na svojim internetskim stranicama objaviti sve podatke o uvrštenju financijskih instrumenata na redovito tržište kojim upravlja.
(4) Burza je dužna uspostaviti i primjenjivati mjere redovite provjere usklađenosti uvrštenih financijskih instrumenata sa zahtjevima iz članka 321. ovoga Zakona.
Uvrštenje vrijednosnih papira bez suglasnosti izdavatelja
Članak 324.
(1) Iznimno od odredbi članka 322. stavka 2. ovoga Zakona, prenosivi vrijednosni papiri mogu biti uvršteni u trgovanje na uređenom tržištu bez obzira na suglasnost izdavatelja ako su već uvršteni na jednom od sljedećih uređenih tržišta:
1. na uređenom tržištu države članice ili
2. na burzi treće zemlje, ako su zakonske odredbe treće zemlje:
a) u svezi sa zahtjevom za uvrštenje vrijednosnih papira, usporedive onima propisanim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona
b) u svezi s izradom prospekta izdanja ili prospekta uvrštenja vrijednosnih papira, usporedive onima propisanim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona
c) ako na toj burzi postoje pretpostavke obveze transparentnosti koje su usporedive s onima na uređenom tržištu za uvrštene vrijednosne papire i
d) ako je zajamčena razmjena informacija u svrhu nadzora trgovanja s nadležnim tijelima u toj državi.
(2) Kada se vrijednosni papiri uvrste na uređeno tržište, u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, burza je dužna najkasnije u roku od tri dana od uvrštenja obavijestiti izdavatelja da se njegovim vrijednosnim papirima trguje na uređenom tržištu kojim burza upravlja.
(3) Kada se vrijednosni papiri uvrste na uređeno tržište, u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, burza je dužna bez odgode izvijestiti Agenciju i javnost o uvrštenju.
(4) Kada su, u skladu sa stavkom 1. ovoga članka vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bez suglasnosti izdavatelja, isti nije obvezan objavljivati propisane informacije prema uređenom tržištu na kojem su njegovi vrijednosni papiri uvršteni bez njegove suglasnosti.
Uvjeti za uvrštenje na službeno tržište
Članak 325.
Vrijednosni papiri za koje se traži uvrštenje na službeno tržište moraju, osim uvjeta propisanih odredbama članka 321. ovoga Zakona, udovoljavati sljedećim dodatnim uvjetima:
1. dionice i izdavatelji tih dionica, odredbama iz članaka 328. do 331. ovoga Zakona
2. dužnički vrijednosni papiri i izdavatelji tih papira, odredbama iz članaka 332. do 337. ovoga Zakona
3. potvrde o deponiranim dionicama mogu biti uvrštene samo ako:
a) izdavatelj dionica, na osnovi kojih su izdane potvrde o deponiranim dionicama, zadovoljava uvjete propisane člankom 328. ovoga Zakona
b) potvrde zadovoljavaju uvjete propisane člancima 329. i 330. ovoga Zakona
c) izdavatelj potvrda o deponiranim dionicama jamči primjerenu zaštitu ulagatelja.
Članak 326.
(1) Za trgovanje vrijednosnim papirima na službenom tržištu potrebno je odobrenje burze.
(2) Zahtjev za uvrštenje na službeno tržište može podnijeti izdavatelj ili osoba koju izdavatelj ovlasti.
(3) Burza će izdati odobrenje za uvrštenje na službeno tržište ako vrijednosni papiri udovoljavaju uvjetima propisanim odredbama članka 325. ovoga Zakona.
(4) Burza će odbiti zahtjev za uvrštenje vrijednosnog papira na službeno tržište ako predmetni vrijednosni papir i/ili izdavatelj istoga ne ispunjava uvjete ili prema podacima kojima burza raspolaže proizlazi da bi uvrštenje bilo štetno po interese ulagatelja.
(5) Burza može, isključivo u interesu zaštite ulagatelja, uvrštenje nekog vrijednosnog papira na službeno tržište uvjetovati bilo kojim primjerenim posebnim uvjetom.
(6) O uvjetu iz stavka 5. ovoga članka, burza će izričito obavijestiti podnositelja zahtjeva.
(7) Kada se zahtjev za uvrštenje na službeno tržište odnosi na vrijednosne papire koji su već uvršteni na uređeno tržište neke druge države članice, burza može odbiti zahtjev ako izdavatelj vrijednosnih papira ne ispunjava svoje obveze koje proizlaze iz uvrštenja na predmetno uređeno tržište.
(8) Odredba stavka 7. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje na zahtjev koji se odnosi na uvrštenje na redovito tržište.
Odlučivanje o uvrštenju na službeno tržište
Članak 327.
(1) Burza je dužna svojim pravilima propisati kada će se zahtjev iz članka 326. stavka 2. ovoga Zakona smatrati urednim.
(2) Burza je dužna obavijestiti Agenciju o svakom zaprimljenom zahtjevu za uvrštenje vrijednosnih papira, kao i o svojoj odluci u svezi s uvrštenjem ili odbijanjem zahtjeva za uvrštenje.
(3) Burza je dužna na svojim internetskim stranicama objaviti sve podatke o uvrštenju vrijednosnih papira na službeno tržište kojim upravlja.
(4) Burza je dužna podnositelja zahtjeva iz članka 326. stavka 2. ovoga Zakona obavijestiti o odluci u roku od 30 dana od zaprimanja zahtjeva, a u izvanrednim slučajevima u roku od 60 dana.
(5) Ako odluka burze ne bude donesena u roku iz stavka 4. ovoga članka, smatra se da je zahtjev odbijen. Takvo odbijanje otvara mogućnost pravnog lijeka nadležnom trgovačkom sudu.
ODJELJAK 2. Posebne odredbe za uvrštenje dionica
Uvjeti koje moraju ispunjavati izdavatelji za čije je dionice podnesen zahtjev za uvrštenje na službeno tržište
Članak 328. (NN 151/23)
(1) Pravni položaj izdavatelja mora biti u skladu s propisima države sjedišta, a osobito u pogledu osnivanja i poslovanja.
(2) Očekivana tržišna kapitalizacija dionica za čije je uvrštenje podnesen zahtjev mora iznositi najmanje 1.000.000,00 eura.
(3) Ako se očekivana tržišna kapitalizacija iz stavka 2. ovoga članka ne može procijeniti, kapital i rezerve društva, uključujući dobit ili gubitak financijske godine koja prethodi podnošenju zahtjeva, moraju iznositi najmanje 1.000.000,00 eura.
(4) Burza može odobriti uvrštenje na službeno tržište i bez ispunjavanja uvjeta iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, ako smatra da će postojati odgovarajuće tržište za navedene dionice.
(5) Uvjeti propisani stavcima 1. i 2. ovoga članka neće se primjenjivati pri uvrštenju na službeno tržište novoga bloka dionica istog roda, kao i one koje su već uvrštene.
(6) Izdavatelj mora imati objavljene ili podnesene godišnje financijske izvještaje u skladu sa zakonodavstvom države sjedišta izdavatelja za tri poslovne godine koje prethode podnošenju zahtjeva za uvrštenje na službeno tržište.
(7) Iznimno, burza je ovlaštena odobriti uvrštenje dionica izdavatelja koji ne ispunjavaju uvjete iz stavka 6. ovoga članka, ako burza smatra da ulagatelji imaju podatke potrebne za procjenu izdavatelja i dionica za koje se traži uvrštenje na službeno tržište te ako je to ili u interesu izdavatelja ili u interesu ulagatelja.
Uvjeti koje moraju ispunjavati dionice za koje je podnesen zahtjev za uvrštenje na službeno tržište
Članak 329.
(1) Ako uvrštenju na službeno tržište prethodi javna ponuda, prvo uvrštenje na službeno tržište, može se izvršiti tek protekom razdoblja upisa i uplate u javnoj ponudi.
(2) Prije uvrštenja dionica na službeno tržište dostatan broj dionica mora biti distribuiran javnosti.
(3) Ako se dionice distribuiraju javnosti putem uređenog tržišta, uvrštenje na službeno tržište može se odobriti i bez ispunjavanja uvjeta iz stavka 2. ovoga članka, samo ako burza smatra da će dostatan broj dionica biti distribuiran putem uređenog tržišta u kratkom vremenskom razdoblju.
(4) Kada se zahtjev za uvrštenje na službeno tržište podnosi za novi blok dionica istoga roda, procjena burze iz stavka 3. ovoga članka u svezi s dostatnim brojem dionica distribuiranog javnosti, može se odnositi na sve izdane dionice, a ne samo na navedeni novi blok.
(5) Burza može odobriti zahtjev za uvrštenje na službeno tržište dionica onih izdavatelja čije su dionice već uvrštene na službeno tržište u trećoj zemlji, ako je dostatan broj dionica distribuiran javnosti u trećoj zemlji ili državi u kojoj su navedene dionice uvrštene na službeno tržište.
(6) U smislu ove glave Zakona smatra se da je dostatan broj dionica distribuiran javnosti ako:
1. se najmanje 25 % roda dionica za koje je podnesen zahtjev za uvrštenje nalazi u rukama javnosti ili
2. obzirom na velik broj dionica istoga roda i postotak distribucije javnosti, tržište može uredno funkcionirati i ako je manji postotak dionica u rukama javnosti.
(7) Burza svojim pravilima propisuje koje se dionice ne smatraju dionicama distribuiranima javnosti.
(8) Zahtjev za uvrštenje na službeno tržište mora se odnositi na sve već izdane dionice istoga roda.
(9) Iznimno od stavka 8. ovoga članka, zahtjev za uvrštenje ne mora se odnositi na dionice koje:
1. pripadaju paketima koji služe za održavanje kontrole nad društvom ili
2. na temelju ugovora nisu prenosive u određenom vremenskom razdoblju, pod uvjetom da je javnost obaviještena o okolnostima iz točaka 1. i 2. ovoga stavka te da interesi vlasnika dionica za koje je podnesen zahtjev za uvrštenje neće biti oštećeni.
Uvrštenje na službeno tržište dionica u materijaliziranom obliku izdavatelja sa sjedištem u drugoj državi članice
Članak 330.
(1) Za uvrštenje na službeno tržište dionica u materijaliziranom obliku izdavatelja sa sjedištem u drugoj državi članici potrebno je da njihov materijalizirani oblik bude u skladu sa standardima propisanima u toj drugoj državi članici.
(2) Ako materijalizirani oblik nije u skladu s propisima Republike Hrvatske, burza objavljuje tu činjenicu javnosti.
(3) Za uvrštenje na službeno tržište dionica u materijaliziranom obliku izdavatelja sa sjedištem u trećoj zemlji, materijalizirani oblik dionica mora osigurati dostatnu zaštitu ulagatelja.
Posebne odredbe u svezi s izdavateljem iz treće zemlje
Članak 331.
Dionice izdavatelja sa sjedištem u trećoj zemlji, a koje nisu uvrštene niti u državi sjedišta niti u državi u kojoj se drži većina dionica, mogu se uvrstiti na službeno tržište samo ako burza smatra da razlozi ne uvrštenja u državi sjedišta ili u državi u kojoj se drži većina dionica nisu vezani uz zaštitu ulagatelja.
Posebne odredbe za uvrštenje dužničkih vrijednosnih papira
Članak 332.
(1) Dužnički vrijednosni papiri za koje je podnesen zahtjev za uvrštenje na službeno tržište moraju oblikom i sadržajem biti u skladu s propisima koji se na njih odnose i slobodno prenosivi.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka burza može slobodno prenosivima smatrati i dužničke vrijednosne papire koji nisu u potpunosti uplaćeni ako postoje mehanizmi koji osiguravaju da prenosivost takvih dužničkih vrijednosnih papira nije ograničena i ako je omogućeno transparentno i uredno trgovanje navođenjem odgovarajućih podataka javnosti.
(3) Ako uvrštenju na službeno tržište prethodi javna ponuda, prvo uvrštenje na službeno tržište može se izvršiti tek protekom razdoblja upisa i uplate u javnoj ponudi.
(4) Odredbe stavka 3. ovoga članka neće se primjenjivati u slučaju ponavljajućih izdanja dužničkih vrijednosnih papira kod kojih nije utvrđen datum završetka razdoblja upisa tih vrijednosnih papira.
(5) Zahtjev za uvrštenje na službeno tržište mora se odnositi na sve jednako rangirane dužničke vrijednosne papire.
Uvrštenje na službeno tržište dužničkih vrijednosnih papira u materijaliziranom obliku izdavatelja iz druge države članice
Članak 333.
(1) Za uvrštenje na službeno tržište dužničkih vrijednosnih papira u materijaliziranom obliku izdavatelja iz druge države članice, potrebno je da njihov materijalizirani oblik bude u skladu sa standardima propisanima u toj drugoj državi članici.
(2) Ako materijalizirani oblik nije u skladu s propisima Republike Hrvatske, burza objavljuje tu činjenicu javnosti.
(3) Materijalizirani oblik dužničkih vrijednosnih papira izdanih u jednoj državi članici mora odgovarati standardima koji su na snazi u toj državi članici.
(4) Materijalizirani oblik dužničkih vrijednosnih papira izdavatelja iz treće zemlje, mora osigurati dostatnu zaštitu ulagatelja.
Ostali uvjeti
Članak 334. (NN 151/22)
(1) Nominalni iznos izdanja za dužničke vrijednosne papire za koji je podnesen zahtjev za uvrštenje na službeno tržište ne može biti manji od 200.000,00 eura.
(2) Odredba iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se u slučaju ponavljajućih izdanja dužničkih vrijednosnih papira za koje nominalni iznos izdanja nije unaprijed utvrđen.
Zamjenjivi dužnički vrijednosni papiri i dužnički vrijednosni papiri s varantima
Članak 335.
(1) Zamjenjivi dužnički vrijednosni papiri i dužnički vrijednosni papiri s varantima mogu se uvrstiti na službeno tržište samo ako:
1. se odnose na dionice koje su već uvrštene na isto uređeno tržište
2. se odnose na dionice koje su već uvrštene na neko drugo uređeno tržište ili
3. se uvrštavaju istodobno s dionicama na koje se odnose.
(2) Burza može odobriti uvrštenje na službeno tržište dužničkih vrijednosnih papira iz stavka 1. ovoga članka, samo ako smatra da su njihovim imateljima na raspolaganju svi podaci koji su im potrebni za procjenu vrijednosti dionica na koje se navedeni dužnički vrijednosni papiri odnose.
Posebne odredbe za uvrštenje dužničkih vrijednosnih papira koje izdaje država, regionalne ili lokalne vlasti ili međunarodna javna tijela
Članak 336.
(1) Kada uvrštenju na službeno tržište prethodi javna ponuda, prvo uvrštenje na službeno tržište može se izvršiti tek protekom razdoblja upisa i uplate u javnoj ponudi.
(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka ne odnose se na upise kod kojih nije utvrđen datum završetka razdoblja upisa tih vrijednosnih papira.
(3) Zahtjev za uvrštenje na službeno tržište mora se odnositi na sve vrijednosne papire istoga ranga.
Uvrštenje na službeno tržište dužničkih vrijednosnih papira, koje je izdala država članica ili njezina regionalna ili lokalna tijela u materijaliziranom obliku
Članak 337.
(1) Za uvrštenje na službeno tržište dužničkih vrijednosnih papira, koje je izdala država članica ili njezina regionalna ili lokalna tijela u materijaliziranom obliku, potrebno je da njihov materijalizirani oblik bude u skladu sa standardima propisanim u toj državi članici.
(2) Ako materijalizirani oblik vrijednosnih papira nije u skladu s propisima Republike Hrvatske, burza objavljuje tu činjenicu javnosti.
(3) Materijalizirani oblik dužničkih vrijednosnih papira koje je izdala treća zemlja ili njezina regionalna ili lokalna tijela ili javna međunarodna tijela mora osigurati dostatnu zaštitu ulagatelja.
Obveze izdavatelja čiji su vrijednosni papiri uvršteni na službeno tržište te izdavatelja čiji su vrijednosni papiri uvršteni na posebne segmente uređenog tržišta
Članak 338. (NN 83/21)
(1) Prilikom nove javne ponude dionica koje su istoga roda kao i dionice već uvrštene na službeno tržište izdavatelj je dužan, osim za dionice za koje postoji iznimka od obveze uvrštenja iz članka 329. stavka 9. ovoga Zakona, podnijeti zahtjev za njihovo uvrštenje na službeno tržište, najkasnije u roku od jedne godine od njihova izdavanja ili kada postanu slobodno prenosive.
(2) Burza može unutar svojih pravila i za druge segmente uređenog tržišta, a koji sadrže strože uvjete u svezi s uvrštenjem i zaštitom ulagatelja, a na koji bi se izdavatelji mogli dobrovoljno uvrstiti, propisati obvezu istovjetnu onoj iz stavka 1. ovoga članka, a koja bi se odnosila na takav drugi segment uređenog tržišta.
(3) Burza je unutar svojih pravila dužna propisati sankcije, uključujući i novčane sankcije, za one izdavatelje koji ne postupe sukladno stavku 1. ovoga članka.
(4) Odredbe stavka 3. ovoga članka primjenjuje se na odgovarajući način kada burza u svojim pravilima primijeni mogućnost iz stavka 2. ovoga članka..
Obveze izdavatelja čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište
Članak 339. (NN 83/21)
(1) Izdavatelj čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište, dužan je burzi dostaviti sve podatke koje burza smatra primjerenima za zaštitu ulagatelja i osiguranje nesmetanog funkcioniranja tržišta.
(2) Ako zaštita ulagatelja ili nesmetano funkcioniranje tržišta to zahtijevaju, burza može od izdavatelja zahtijevati objavu podataka iz stavka 1. ovoga članka, pri čemu će odrediti oblik i rokove za objavu istih.
(3) Ako izdavatelj ne objavi podatke u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, burza će objaviti navedene podatke, nakon što o istima primi očitovanje izdavatelja.
(4) Burza će objaviti podatak da izdavatelj ne ispunjava svoje obveze koje proizlaze iz uvrštenja na uređeno tržište u skladu s odredbama ovoga Zakona, uključujući i obveze koje se odnose na izdavatelje iz članka 338. ovoga Zakona.
(5) Izdavatelj će obavijestiti burzu prilikom nove javne ponude dionica koje su istoga roda kao i dionice već uvrštene na uređeno tržište, uključujući i za one kod kojih nije bio dužan podnijeti zahtjev za uvrštenje sukladno članku 338. stavcima 1. do 3. ovoga Zakona.
(6) Burza će pravilima propisati podatke koje joj je izdavatelj dužan dostaviti u slučaju iz stavka 5. ovoga članka, a koji će najmanje uključivati podatke iz kojih će ulagateljima i potencijalnim ulagateljima biti moguće jednostavno i točno utvrditi ukupni iznos temeljnog kapitala izdavatelja, vlasničku strukturu izdavatelja odnosno identitet imatelja vrijednosnih papira, ukupan broj dionica izdavatelja izdanih s glasačkim pravima te, ako je primjenjivo, ukupan broj dionica izdavatelja koje su izdane bez glasačkih prava.
(7) Burza će javno objaviti podatke iz stavka 6. ovoga članka koji su potrebni da bi ulagatelji i potencijalni ulagatelji raspolagali punom informacijom o ukupnom iznosu temeljnog kapitala izdavatelja, vlasničkoj strukturi izdavatelja odnosno identitetu imatelja vrijednosnih papira te ukupnom broju izdanih dionica izdavatelja.
Privremena obustava i isključenje financijskih instrumenata iz trgovanja
Članak 340.
(1) Burza je dužna bez odgode privremeno obustaviti trgovanje ili isključiti iz trgovanja financijski instrument na temelju rješenja Agencije iz članka 343. stavka 12. ovoga Zakona.
(2) Burza je dužna donijeti odluku o privremenoj obustavi trgovanja ili isključenju iz trgovanja financijskog instrumenta i svake povezane izvedenice, kada to zahtijeva zaštita ulagatelja ili taj financijski instrument više ne udovoljava pravilima burze, kao i u slučaju postojanja potrebe da se podrže ciljevi obustave ili isključenja temeljnog financijskog instrumenta kojega je burza već privremeno obustavila ili isključila.
(3) Burza je dužna odluku iz stavka 2. ovoga članka bez odgode javno objaviti i o njoj obavijestiti Agenciju.
(4) Burza neće privremeno obustaviti trgovanje ili isključiti iz trgovanja financijski instrument, u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, ako postoji vjerojatnost da bi takva obustava ili isključenje mogli uzrokovati znatnu štetu interesima ulagatelja ili urednom funkcioniranju tržišta, a o čemu je dužna bez odgode izvijestiti Agenciju.
(5) Agencija rješenjem zahtijeva da uređena tržišta, MTP-ovi, OTP-ovi i sistematski internalizatori na kojima se trguje financijskim instrumentom ili povezanom izvedenicom slijede privremenu obustavu ili isključenje kada je privremena obustava ili isključenje posljedica zlouporabe tržišta, ponude za preuzimanje ili neobjave povlaštenih informacija o izdavatelju financijskog instrumenta zbog kršenja članaka 7. i 17. Uredbe (EU) br. 596/2014, osim u slučaju postojanja okolnosti iz stavka 4. ovoga članka.
(6) Agencija o svakoj obustavi i isključenju iz trgovanja iz svoje nadležnosti obavještava ESMA-u i druga nadležna tijela, uključujući i objašnjenje ako je odlučeno da se ne postupi sukladno odredbama stavka 5. odnosno odredbama stavka 7. ovoga članka. Agencija osigurava da svaka odluka o obustavi i isključenju iz trgovanja iz njene nadležnosti bude javno objavljena.
(7) Agencija će po primitku obavijesti od nadležnog tijela druge države članice o privremenoj obustavi ili isključenju iz trgovanja postupiti sukladno odredbama stavaka 1. i 5. ovoga članka.
(8) Odredbe stavaka 3., 5., 6. i 7. ovoga članka primjenjuju se i kada je ukinuta odluka burze o privremenoj obustavi trgovanja iz stavka 2. ovoga članka.
(9) U kojim situacijama će se privremeno obustaviti trgovanje ili isključiti iz trgovanja i povezanu izvedenicu detaljnije je uređeno odredbama Delegirane uredbe Komisije (EU) 2017/569 оd 24. svibnja 2016. o dopuni Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za suspenziju i isključenje financijskih instrumenata iz trgovanja (Tekst značajan za EGP) (SL L 87, 31. 3. 2017.).
(10) Ako je do isključenja financijskog instrumenta iz trgovanja došlo zbog nepoštivanja obveza izdavatelja tog financijskog instrumenta koje su određene odredbama ovoga Zakona ili pravilima burze, za štetu koju takvim isključenjem pretrpi ulagatelj solidarno odgovaraju izdavatelj i članovi upravljačkih tijela izdavatelja tog financijskog instrumenta.
Odluka o povlačenju vrijednosnih papira s uvrštenja na uređenom tržištu
Članak 341. (NN 83/21)
(1) Glavna skupština društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, može donijeti odluku o povlačenju dionica ili drugih vlasničkih vrijednosnih papira s uvrštenja na uređenom tržištu.
(2) Odluka iz stavka 1. ovoga članka donosi se glasovima koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnog kapitala, zastupljenog na glavnoj skupštini pri donošenju odluke. Statutom se može odrediti i veća većina za donošenje ovakve odluke.
(3) Objava prijedloga odluke o povlačenju s uvrštenja na uređenom tržištu, kao predmeta dnevnog reda glavne skupštine, valjana je samo ako uključuje i neopozivu izjavu društva kojom se društvo obvezuje od svih dioničara koji glasuju protiv takve odluke, otkupiti njihove dionice uz pravičnu naknadu, najkasnije u roku od tri mjeseca od dana upisa odluke u sudski registar.
(4) Odluka o povlačenju s uvrštenja na uređenom tržištu sadrži podatke o tvrtki, sjedištu, vrijednosnom papiru, načinu utvrđenja pravične naknade te druge podatke nužne za provedbu te odluke.
(5) Svaki dioničar društva koji je glasovao protiv odluke o povlačenju s uvrštenja na uređenom tržištu može zahtijevati od društva da društvo otkupi njegove dionice, uz pravičnu naknadu. Ovo pravo ima i dioničar koji nije sudjelovao u radu odnosne glavne skupštine zbog toga što je glavna skupština sazvana nepravilno ili nepravodobno. Zahtjev za otkup dionica dioničar je dužan podnijeti društvu najkasnije u roku od dva mjeseca od dana upisa odluke o povlačenju s uvrštenja na uređenom tržištu u sudski registar. Društvo nije dužno postupiti po zahtjevima dioničara koji podnesu zahtjeve za otkup prema društvu nakon isteka tog roka.
(6) Odluku o povlačenju vrijednosnih papira s uvrštenja na uređenom tržištu nije moguće pobijati zbog toga što novčana naknada za dionice nije pravična.
(7) Odluka o povlačenju s uvrštenja na uređenom tržištu upisuje se u sudski registar i stupa na snagu:
1. ako je odluka donesena većinom većom od devet desetina danih glasova, danom upisa odluke u sudski registar, osim ako je odlukom određeno da počinje djelovati tek istekom određenog roka od upisa odluke u sudski registar
2. u svim ostalim slučajevima, istekom šest mjeseci od dana upisa odluke u sudski registar.
(8) Društvo mora, po upisu odluke o povlačenju s uvrštenja na uređenom tržištu u sudski registar, bez odgode izvijestiti tržišnog operatera uređenog tržišta dostavljanjem odluke o povlačenju s uvrštenja. Tržišni operater dužan je donijeti odluku o povlačenju vrijednosnih papira s uvrštenja na uređenom tržištu sljedeći radni dan nakon što zaprimi odluku o povlačenju s uvrštenja na uređenom tržištu.
(9) Pravičnom naknadom iz stavka 5. ovoga članka, smatra se prosječna cijena dionica ostvarena na uređenom tržištu, izračunana kao ponderirani prosjek svih cijena ostvarenih na uređenom tržištu u zadnja tri mjeseca prije dana objave poziva na glavnu skupštinu u glasilu društva. Ako se dionicama trgovalo u manje od 1/3 trgovinskih dana unutar zadnja tri mjeseca prije dana objave poziva na glavnu skupštinu u glasilu društva, pravična naknada iz stavka 5. ovoga članka utvrđuje se elaboratom o procjeni fer vrijednosti dionice, revidiranim od strane neovisnog ovlaštenog revizora.
(10) U elaboratu o procjeni fer vrijednosti dionice iz stavka 9. ovoga članka potrebno je navesti:
1. primjenom kojih metoda je određena fer vrijednost dionice, pri čemu primijenjene metode moraju biti temeljene na međunarodno priznatim standardima za procjenu vrijednosti i uobičajeno se koristiti između sudionika tržišta u određivanju vrijednosti dionica
2. detaljno obrazloženje usvojenih metoda procjene i svih važnih pretpostavki koje su korištene u primjeni istih
3. iz kojih je razloga primjena tih metoda primjerena
4. ako je primijenjeno više metoda, do koje bi se fer vrijednosti dionice došlo primjenom pojedine metode, te koji je značaj dan pojedinim metodama za utvrđivanje predložene fer vrijednosti dionice
5. posebne teškoće koje su se javile pri procjeni fer vrijednosti dionice.
(11) Fer vrijednost dionice procjenjuje se na dan objave poziva na glavnu skupštinu u glasilu društva.
(12) Iznos pravične naknade i, ako je primjenjivo, elaborat o procjeni fer vrijednosti dionice koji je revidirao neovisni ovlašteni revizor društvo mora u cijelosti učiniti dostupnim svim dioničarima i objaviti javnosti najkasnije pet dana prije dana održavanja glavne skupštine na kojoj se odlučuje o povlačenju dionica s uvrštenja na uređenom tržištu.
POGLAVLJE VI. NADZOR NAD UPRAVLJANJEM MJESTOM TRGOVANJA
Nadzor nad burzom
Članak 342.
(1) Nadzor nad primjenom i provedbom ove glave i povezanih relevantnih propisa Agencija obavlja na način i u skladu s odredbama dijela šestoga ovoga Zakona i ovoga poglavlja.
(2) U smislu ove glave, subjekti nadzora su osobe iz članka 683. stavka 1. točke 1. podtočke l) ovoga Zakona i osobe iz članka 683. stavka 1. točke 1. podtočaka a) i b) ovoga Zakona kada upravljaju mjestom trgovanja.
(3) Agencija je ovlaštena za nadzor nad osobama iz stavka 2. ovoga članka u opsegu koji je potreban za provjeru posluje li ista osoba u skladu s odredbama ove glave i drugih relevantnih propisa.
(4) Pri obavljaju nadzora nad subjektom nadzora, Agencija posebno provjerava organizacijske zahtjeve, strategije, politike i postupke koje je subjekt nadzora dužan uspostaviti i kontinuirano održavati u svrhu usklađenja poslovanja s odredbama ove glave i drugih relevantnih propisa.
(5) Na temelju provjera iz stavka 4. ovoga članka Agencija utvrđuje posluje li subjekt nadzora u skladu s ovom glavom i drugim relevantnim propisima odnosno ima li uspostavljen odgovarajući organizacijski ustroj, strategije, politike i postupke.
(6) Agencija je na temelju nadzora iz ovoga članka subjektu nadzora ovlaštena izreći nadzorne mjere iz članka 343. ovoga Zakona.
(7) Agencija je ovlaštena za nadzor nad osobom za koju postoji osnova sumnje da upravlja mjestom trgovanja suprotno članku 38. stavku 1. i članku 344. stavku 1. ovoga Zakona.
(8) U svrhu utvrđivanja činjenica i okolnosti iz stavka 7. ovoga članka, nužnih za izvršavanje svojih ovlasti, Agencija može poduzimati sve potrebne radnje kako je propisano člankom 684. ovoga Zakona.
(9) Kada utvrdi da osoba iz stavka 7. ovoga članka neovlašteno upravlja mjestom trgovanja, Agencija može naložiti zabranu obavljanja sporne djelatnosti.
(10) Odluku iz stavka 9. ovoga članka Agencija može javno objaviti u skladu s člankom 697. ovoga Zakona.
(11) Agencija je ovlaštena zahtijevati izvještaje i podatke te obaviti kontrolu poslovnih knjiga i poslovne dokumentacije, kada je to potrebno za provođenje nadzora iz stavka 1. ovoga članka, od sljedećih osoba:
1. osobe koja je s burzom u odnosu uske povezanosti
2. osobe na koju je burza prenijela značajne poslovne procese
3. vlasnika kvalificiranog udjela burze.
(12) Kada Agencija utvrdi da tržišni operater iz države članice, koji je omogućio udaljeni pristup u Republici Hrvatskoj, krši odredbe ovoga Zakona ili propise države članice sjedišta, donesene radi prijenosa Direktive 2014/65/EU u nacionalno zakonodavstvo, dužna je o tome obavijestiti nadležno tijelo države članice sjedišta tog tržišnog operatera uređenog tržišta.
(13) Ako tržišni operater iz države članice, koji je omogućio udaljeni pristup u Republici Hrvatskoj, unatoč mjerama poduzetim od strane nadležnog tijela matične države članice tog tržišnog operatera ili u slučaju kada se poduzete mjere pokažu nedostatnim, nastavi djelovati tako da su očito ugroženi interesi ulagatelja u Republici Hrvatskoj ili uredno trgovanje na uređenom tržištu, Agencija može prema tom operateru, uz prethodnu obavijest nadležnom tijelu države članice, poduzeti primjerene mjere potrebne za zaštitu interesa ulagatelja i uredno funkcioniranje tržišta, uključujući i zabranu omogućavanja udaljenog pristupa u Republici Hrvatskoj.
(14) Agencija će o mjeri iz stavka 13. ovoga članka, bez odgode obavijestiti Europsku komisiju i ESMA-u.
(15) Agencija u svezi sa slučajem i poduzetim mjerama iz stavka 1. ovoga članka može tražiti ESMA-u provođenje daljnjeg postupanja sukladno Uredbi (EU) br. 1095/2010.
Nadzorne mjere
Članak 343.
(1) Agencija može rješenjem subjektu nadzora, u skladu s ovim Zakonom, uzimajući u obzir načela učinkovitosti i razmjernosti:
1. izreći opomenu
2. naložiti otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti
3. naložiti privremenu zabranu obavljanja usluga i/ili aktivnosti odnosno pravnoj ili fizičkoj osobi zabraniti obavljanje profesionalne djelatnosti
4. izreći privremenu ili trajnu zabranu djelovanja ili ponašanja u suprotnosti s ovim Zakonom
5. potpuno ili djelomično ukinuti odobrenje za rad upravljanja uređenim tržištem
6. naložiti provođenje vanjske revizije od strane revizorskog društva u odnosu na dio poslovanja koji se odnosi na obavljanje usluga dostave podataka, na trošak osobe kojoj je mjera izrečena
7. izreći druge razmjerne mjere, koje su potrebne da bi subjekt nadzora uskladio svoje poslovanje s odredbama ove glave, Uredbe (EU) br. 600/2014, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i drugih relevantnih propisa.
(2) Za potrebe provođenja vanjske revizije iz stavka 1. točke 6. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članka 164. ovoga Zakona.
(3) Agencija može provesti ponovni nadzor u mjeri i opsegu potrebnom kako bi se utvrdilo je li subjekt nadzora postupio ili postupa u skladu s izrečenim nadzornim mjerama iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Na nadzorne mjere iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 202. i 203. ovoga Zakona.
(5) Agencija može subjektu nadzora izreći primjerene nadzorne mjere iz stavka 1. ovoga članka u svim slučajevima kada je isto potrebno za uspostavljanje zakonitog postupanja uključujući i sljedeće slučajeve:
1. subjekt nadzora nije postupio u skladu s rješenjem Agencije iz stavka 1. točke 2. ovoga članka
2. subjekt nadzora nije uspostavio, ne provodi ili redovito ne održava organizacijske, tehničke ili druge uvjete za poslovanje propisane ovom glavom, Uredbom (EU) br. 600/2014 ili pravilnikom koji te uvjete pobliže uređuje
3. ako inicijalni kapital burze odnosno iznos vlastitih financijskih sredstava burze padne ispod ovim Zakonom propisanog minimuma
4. u svim ostalim slučajevima kada utvrdi kršenje odredbi ove glave ili relevantnih propisa, a takva mjera je potrebna kako bi se takvo kršenje obustavilo i osiguralo poštivanje ovoga Zakona i drugih relevantnih propisa.
(6) Ako je to primjenjivo, rješenjem kojim se izriču nadzorne mjere iz stavka 1. ovoga članka, Agencija će odrediti i rok za poduzimanje istih mjera odnosno trajanje istih te, ako je primjenjivo, uvjete pod kojima mjera prestaje.
(7) Agencija može upravi subjekata iz članka 342. stavka 2. ovoga Zakona izreći preporuke u dijelu poslovanja koji se odnosi na upravljanje mjestom trgovanja, pri čemu se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 212. ovoga Zakona.
(8) Kada Agencija utvrdi da tržišni operater iz države članice, koji je omogućio udaljeni pristup u Republici Hrvatskoj, krši odredbe ovoga Zakona ili propise države članice sjedišta, donesene radi prijenosa Direktive 2014/65/EU u nacionalno zakonodavstvo, dužna je o tome obavijestiti nadležno tijelo države članice sjedišta tog tržišnog operatera uređenog tržišta.
(9) Ako tržišni operater iz države članice, koji je omogućio udaljeni pristup u Republici Hrvatskoj, unatoč mjerama poduzetim od strane nadležnog tijela matične države članice tog tržišnog operatera ili u slučaju kada se poduzete mjere pokažu nedostatnim, nastavi djelovati tako da su očito ugroženi interesi ulagatelja u Republici Hrvatskoj ili uredno trgovanje na uređenom tržištu, Agencija može prema tom operateru, uz prethodnu obavijest nadležnom tijelu države članice, poduzeti primjerene mjere potrebne za zaštitu interesa ulagatelja i uredno funkcioniranje tržišta, uključujući i zabranu omogućavanja udaljenog pristupa u Republici Hrvatskoj.
(10) Agencija će o mjeri iz stavka 7. ovoga članka, bez odgode obavijestiti Europsku komisiju i ESMA-u.
(11) Agencija u svezi sa slučajem i poduzetim mjerama iz stavka 1. ovoga članka može tražiti ESMA-u provođenje daljnjeg postupanja sukladno Uredbi (EU) br. 1095/2010.
(12) Agencija može rješenjem naložiti burzi, operateru MTP-a te operateru OTP-a da privremeno obustavi trgovanje ili isključi iz trgovanja financijski instrument na mjestu trgovanja ili financijski instrument i svaku povezanu izvedenicu, ako je to potrebno u svrhu zaštite ulagatelja ili osiguravanja redovitog i pravilnog trgovanja na mjestu trgovanja.
(13) Privremena obustava iz stavka 12. ovoga članka prestaje istekom roka navedenog u rješenju iz stavka 12. ovoga članka ili dostavom dokaza iz kojih će Agencija utvrditi prestanak uvjeta zbog kojih je mjera obustave izrečena.
(14) Kada se financijskim instrumentom ili povezanom izvedenicom trguje na mjestu trgovanja druge države članice, Agencija je dužna o mjeri iz stavka 4. ovoga članka obavijestiti nadležna tijela tih država članica i ESMA-u.
(15) Kada se financijskim instrumentom ili povezanom izvedenicom trguje na mjestu trgovanja druge države članice, Agencija je obvezna nadzorne mjere iz stavka 12. ovoga članka izreći ako je istu nadzornu mjeru izreklo nadležno tijelo druge države članice, osim ako bi takva mjera prouzročila štetu za interese ulagatelja ili uredno funkcioniranje mjesta trgovanja.
(16) Agencija može rješenjem naložiti burzi, operateru MTP-a te operateru OTP-a da privremeno obustavi trgovanje svim financijskim instrumentima na uređenom tržištu ako za to postoje opravdani razlozi u svrhu zaštite ulagatelja ili osiguravanja redovitog i pravilnog trgovanja na mjestu trgovanja kada se ono ne može odvijati po načelima učinkovitosti, ažurnosti, nepristranosti i jednakosti svih sudionika.
(17) Na privremenu obustavu iz stavka 16. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe stavaka 12. do 14. ovoga članka.
POGLAVLJE VII. MULTILATERALNA TRGOVINSKA PLATFORMA I ORGANIZIRANA TRGOVINSKA PLATFORMA
ODJELJAK 1. Opće odredbe
Članak 344. (NN 83/21)
(1) MTP-om ili OTP-om može upravljati investicijsko društvo ili burza (u daljnjem tekstu: operater MTP-a ili OTP-a), na temelju odobrenja Agencije.
(2) MTP ili OTP mora imati najmanje tri značajno aktivna člana koji imaju mogućnost interakcije s ostalima u vezi s formiranjem cijena.
(3) Operater MTP-a ili OTP-a dužan je uspostaviti djelotvorne sustave, mjere i postupke kako bi postupao u skladu s odredbama članaka 298. do 303. ovoga Zakona.
(4) Operater MTP-a ili OTP-a mora uspostaviti mehanizme za jasno prepoznavanje i svladavanje mogućih negativnih posljedica na djelovanje MTP-a ili OTP-a ili na njegove vlasnike ili članove koje bi sukob interesa između MTP-a, OTP-a, njihovih vlasnika ili operatera MTP-a ili OTP-a mogao imati u dobrom funkcioniranju MTP-a ili OTP-a.
(5) Na trgovanje na MTP-u i OTP-u se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 306. stavaka 1. do 5. i odredbe članka 340. ovoga Zakona.
(6) Agencija može operatera MTP-a ili OTP-a, na njegov zahtjev, rješenjem osloboditi obveza od transparentnosti prije ili poslije trgovanja sukladno odredbama članaka 4., 7., 9. i 11. Uredbe (EU) br. 648/2012.
Članak 344.a (NN 83/21)
Operater MTP-a ili OTP-a dužan je pridržavati se odredbi članka 295. stavaka 14. do 17. ovoga Zakona.
Financijski instrumenti kojima se trguje na MTP-u ili OTP-u
Članak 345.
(1) Operater MTP-a ili OTP-a mora osigurati dostatne javno dostupne podatke ili se uvjeriti da postoji pristup tim podacima, kako bi ulagatelji mogli donijeti investicijsku odluku, a uzimajući u obzir vrstu korisnika i instrumenata kojima se trguje.
(2) Podaci iz stavka 1. ovoga članka moraju biti dostupni kako u trenutku primanja u trgovanje, tako i tokom cijeloga razdoblja trgovanja financijskim instrumentom na MTP-u odnosno OTP-u.
(3) Financijski instrumenti primljeni u trgovanje na MTP ili OTP moraju ispunjavati zahtjeve iz članka 321. ovoga Zakona, osim zahtjeva iz članka 321. stavka 5. ovoga Zakona.
(4) Kada se prenosivim vrijednosnim papirima uvrštenim na uređeno tržište, trguje i na MTP-u ili OTP-u bez suglasnosti izdavatelja, izdavatelj ne podliježe obvezi objavljivanja podataka prema tom MTP-u ili OTP-u.
(5) Izdavatelji financijskih instrumenata uvrštenih na MTP ili OTP moraju osigurati postojanje identifikacijskog broja odnosno identifikacijske oznake sukladno odredbama članka 3. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/585.
Pravila MTP-a i OTP-a
Članak 346.
(1) Operater MTP-a dužan je propisati i primjenjivati transparentna i nediskriminirajuća pravila i postupke kojima se omogućuje korektno i uredno trgovanje, a koja uređuju najmanje:
1. odredbe o članovima s obzirom na primanje u članstvo, suspenziju i isključenje iz članstva
2. odredbe o vrstama i načinu trgovanja, uključujući i odredbe o sustavima poravnanja i namire koje članovi mogu koristiti za namiru izvršenih transakcija
3. odredbe u svezi s objavljivanjem podataka o trgovanju i
4. odredbe o financijskim instrumentima kojima se može trgovati u okviru sustava MTP-a ili OTP-a uključujući odredbe o primanju u trgovanje financijskih instrumenata, kao i privremenoj obustavi i isključenju iz trgovanja.
(2) Pravila iz stavka 1. ovoga članka moraju biti javno objavljena.
Praćenje usklađenosti s pravilima MTP-a ili OTP-a i drugih pravnih obveza
Članak 347. (NN 17/20)
(1) Operater MTP-a ili OTP-a dužan je uspostaviti i održavati djelotvorne mjere i postupke koji omogućuju praćenje usklađenosti članova s pravilima MTP-a ili OTP-a.
(2) Operater MTP-a ili OTP-a dužan je redovito pratiti sve aktivnosti na nalozima poslanim u sustav, uključujući otkazivanje naloga, kao i transakcije koje su izvršili njegovi članovi u cilju utvrđivanja mogućeg kršenja pravila, neurednih uvjeta trgovanja, postupanja koje može ukazivati na ponašanje koje je zabranjeno na temelju Uredbe (EU) br. 596/2014 ili poremećaje u sustavu povezane s financijskim instrumentom.
(3) Operater MTP-a ili OTP-a dužan je koristiti potrebne resurse kako bi osigurao da je praćenje iz stavka 2. ovoga članka učinkovito.
(4) Operater MTP-a ili OTP-a je dužan bez odgode obavijestiti Agenciju kada utvrdi da je došlo do značajnog kršenja njegovih pravila, neurednih uvjeta trgovanja, postupanja koje može ukazivati na ponašanje koje je zabranjeno na temelju Uredbe (EU) br. 596/2014 ili poremećaja u sustavu povezanih s financijskim instrumentom, a u skladu s odredbama članka 81. i članka 82. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565.
(5) Operater MTP-a ili OTP-a dužan je bez odgode dostaviti Agenciji, kao i tijelu nadležnom za kazneni progon, sve potrebne podatke te surađivati prilikom nadzora, provođenja istražnih radnji i mjera nad slučajevima zlouporabe tržišta koja se dogodila unutar sustava MTP-a ili OTP-a koje ta tijela vode.
(6) Agencija će o postupanju protivnom stavku 4. ovoga članka obavijestiti ESMA-u i nadležna tijela drugih država članica.
(7) Prije obavještavanja ESMA-e i nadležnih tijela drugih država članica o ponašanju zabranjenom na temelju Uredbe (EU) br. 596/2014, Agencija mora utvrditi osnovu sumnje da je takva zlouporaba provedena ili se provodi.
Prethodno odobrenje za upravljanje MTP-om i OTP-om
Članak 348. (NN 17/20)
(1) Investicijsko društvo ili burza koja namjerava upravljati MTP-om ili OTP-om, osim dokaza o ispunjavanju zahtjeva iz članaka 349. ili 350. ovoga Zakona, zahtjevu za izdavanje prethodnog odobrenja za upravljanje MTP-om ili OTP-om dužno je priložiti podatke o:
1. trgovinskom sustavu
2. pristupu trgovinskom sustavu
3. detaljan opis funkcioniranja MTP-a ili OTP-a, uključujući sve poveznice s uređenim tržištem ili njegovim sudjelovanjem, MTP-om, OTP-om ili sistematskim internalizatorom u vlasništvu istog operatera MTP-a ili OTP-a te popis njihovih članova i/ili korisnika
4. očekivanim korisnicima sustava
5. financijskim instrumentima kojima će se trgovati unutar sustava
6. dostupnosti podataka o ponudi i potražnji financijskih instrumenta kojima će se trgovati unutar sustava i
7. mehanizmu i načinu namire transakcija.
(2) Investicijsko društvo ili burza koja namjerava upravljati MTP-om ili OTP-om, zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka dužna je priložiti pravila MTP-a odnosno OTP-a iz članka 346. ovoga Zakona.
(3) Operater MTP-a ili OTP-a dužan je Agenciji bez odgode dostaviti informacije o svim promjenama podataka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
(4) Agencija o zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka odlučuje rješenjem.
(5) Agencija će o svakom odobrenju za rad za upravljanje MTP-om i/ili OTP-om izdanom investicijskom društvu ili tržišnom operateru obavijestiti ESMA-u.
(6) Agencija će informacije iz stavka 1. točke 2. ovoga članka dostaviti ESMA-i na njezin zahtjev.
(7) Ako nakon pribavljenog prethodnog odobrenja za upravljanje MTP-om i OTP-om burza ili investicijsko društvo namjerava omogućiti trgovinu drugim financijskim instrumentima ili namjerava osnovati odnosno upravljati novim MTP-om ili OTP-om, mora od Agencije prethodno dobiti odobrenje za proširenje odobrenja za upravljanje MTP-om i OTP-om.
(8) Agencija rješenjem ukida zakonito rješenje kojim je izdano prethodno odobrenje za upravljanje MTP-om i OTP-om uz odgovarajuću primjenu odredbi članka 310. ovoga Zakona.
(9) Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2016/824 оd 25. svibnja 2016. o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda u vezi sa sadržajem i oblikom opisa funkcioniranja multilateralnih trgovinskih platformi i organiziranih trgovinskih platformi te obavješćivanjem Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala u skladu s Direktivom 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća o tržištu financijskih instrumenata (Tekst značajan za EGP) (SL L 137, 26. 5. 2016.) su uređeni sadržaj i oblik opisa i obavijesti iz stavaka 1., 5. i 6. ovoga članka.
Posebni zahtjevi za MTP
Članak 349.
(1) Osim zahtjeva iz članka 346. ovoga Zakona, operater MTP-a mora propisati i provoditi nediskrecijska pravila za izvršavanje naloga u sustavu.
(2) Operater MTP-a je dužan s obzirom na pristup trgovini na MTP-u na odgovarajući način primjenjivati odredbe članaka 313. do 315. ovoga Zakona.
(3) Operater MTP-a mora uspostaviti i primjenjivati mjere koje omogućuju nesmetano i pravodobno zaključivanje transakcija koje se izvršavaju unutar sustava MTP-a.
(4) Operater MTP-a mora u trenutku izdavanja odobrenja za rad i kontinuirano tijekom poslovanja imati dovoljna financijska sredstva ovisno o vrsti i opsegu zaključenih transakcija, te stupnju rizika kojima su izloženi kako bi se omogućilo uredno funkcioniranje MTP-a.
(5) Operater MTP-a dužan je s obzirom na rizike kojima je izložen na odgovarajući način primjenjivati odredbe članka 297. ovoga Zakona.
(6) Investicijsko društvo ili tržišni operater koji upravljaju MTP-om ne smiju izvršavati naloge klijenata uz korištenje vlastitog kapitala ili trgovati za vlastiti račun uparivanjem naloga.
(7) Na trgovanje u okviru MTP-a na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članka 315. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona.
Posebni zahtjevi za OTP
Članak 350. (NN 17/20)
(1) Operater OTP-a mora uspostaviti i primjenjivati mehanizme za sprječavanje izvršavanja naloga klijenata uz korištenje vlastitog kapitala investicijskog društva, burze ili bilo kojeg subjekta koji je dio iste grupe ili pravne osobe kao operater OTP-a.
(2) Operater OTP-a ne može istodobno djelovati kao sistematski internalizator.
(3) Operater OTP-a ne smije povezivati OTP sa sistematskim internalizatorom na način na koji bi se omogućilo povezivanje naloga u OTP-u i naloga ili ponuda u sistematskom internalizatoru.
(4) Operater OTP-a ne smije povezati OTP s drugim OTP-om na način koji bi omogućio povezivanje naloga na različitim OTP-ima.
(5) Operater OTP-a može uparivanjem naloga u skladu s odredbom članka 3. točke 121. ovoga Zakona trgovati za vlastiti račun obveznicama, strukturiranim financijskim proizvodima, emisijskim jedinicama i izvedenicama koji ispunjavaju uvjete iz stavka 8. ovoga članka samo uz pristanak klijenta.
(6) Operater OTP-a može angažirati investicijsko društvo za provođenje strategije održavanja tržišta na neovisnoj osnovi, ako ono nije usko povezano sa operaterom OTP-a.
(7) Operater OTP-a može trgovati za vlastiti račun bez uparivanja naloga samo za državne dužničke vrijednosne papire za koje ne postoji likvidno tržište sukladno odredbama Delegirane uredbe Komisije (EU) 2017/583 оd 14. srpnja 2016. o dopuni Uredbe (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o tržištima financijskih instrumenata u pogledu regulatornih tehničkih standarda u vezi sa zahtjevima u pogledu transparentnosti za mjesta trgovanja i investicijska društva u odnosu na obveznice, strukturirane financijske proizvode, emisijske jedinice i izvedenice (Tekst značajan za EGP) (SL L 87, 31. 3. 2017.) (u daljnjem tekstu: Delegirana uredba (EU) br. 2017/583).
(8) Operater OTP-om ne smije trgovati za vlastiti račun uparivanjem naloga za izvršavanje naloga klijenta na OTP-u izvedenicama koje pripadaju razredu izvedenica za koje je proglašeno da postoji obveza poravnanja sukladno odredbama članka 5. Uredbe (EU) br. 648/2012.
(9) Operater OTP-a dužan je osigurati da se izvršavanje naloga na OTP-u provodi na diskrecijskoj osnovi.
(10) Operater OTP-a može koristiti pravo diskrecije iz stavka 9. ovoga članka, samo ako je ispunjena barem jedna od sljedećih okolnosti:
1. prilikom odlučivanja o davanju ili povlačenju naloga na OTP-u kojim upravlja
2. prilikom odlučivanja o neuparivanju određenog naloga klijenta s nalozima koji su dostupni u sustavu u tom trenutku, uz uvjet da se poštuju zahtjevi i upute klijenta i obveze iz članka 121. ovoga Zakona.
(11) Operater OTP-a može kod sustava koji uparuje naloge klijenta prilikom odlučivanja hoće li, kada i koliko naloga od njih dva ili više upariti u okviru sustava olakšati pregovore između klijenata kako bi dva ili više potencijalno podudarnih trgovačkih interesa spojilo u transakciju.
(12) Prilikom olakšavanja pregovora iz stavka 11. ovoga članka, operater OTP-a dužan je postupati u skladu sa stavcima 1. do 6. i stavkom 8. ovoga članka, a neovisno o stavku 7. ovoga članka i obvezama propisanima odredbama članaka 344. do 348. i članka 121. ovoga Zakona.
(13) Investicijsko društvo ili burza mora u zahtjevu za izdavanje prethodnog odobrenja za upravljanje OTP-om, Agenciji dostaviti detaljno obrazloženje zašto sustav ne odgovara uređenom tržištu, MTP-u ili sistematskom internalizatoru i ne može poslovati kao jedan od njih, kako će primjenjivati pravo diskrecije iz stavka 8. ovoga članka, osobito kada se nalog može povući, te kako i kada se uparuju dva ili više naloga klijenata unutar OTP-a.
(14) Operater OTP-a mora Agenciju bez odgode obavijestiti o svakoj značajnoj izmjeni podataka iz stavka 13. ovoga članka.
(15) Na transakcije zaključene na OTP-u primjenjuju se članci 86. do 95., 100., 105. do 116. te 119. do 124. ovoga Zakona.
ODJELJAK 2. Rastuće tržište malih i srednjih poduzeća
Opće odredbe
Članak 351. (NN 151/22)
Mala i srednja poduzeća su:
1. društva koja su na temelju kotacije na kraju godine za prethodne tri kalendarske godine imala prosječnu tržišnu kapitalizaciju manju od 200.000.000,00 eura
2. izdavatelji čije su dionice primljene u trgovinu u razdoblju kraćem od tri godine, a čija je tržišna kapitalizacija manja od 200.000.000,00 eura:
a) zaključne cijene dionice prvog trgovinskog dana, ako su njihove dionice primljene u trgovinu tijekom razdoblja kraćeg od jedne godine
b) posljednje zaključne cijene dionice u prvoj godini trgovanja, ako su njihovi financijski instrumenti primljeni u trgovinu tijekom razdoblja duljeg od jedne godine i kraćeg od dvije godine
c) prosjeka posljednjih zaključnih cijena dionica u svakoj od prve dvije godine trgovanja, ako su njihovi financijski instrumenti primljeni u trgovinu tijekom razdoblja duljeg od dvije godine i kraćeg od tri godine
3. izdavatelji čijim se vlasničkim financijskim instrumentima ne trguje niti na jednom mjestu trgovanja, ako prema njihovim posljednjim godišnjim ili konsolidiranim financijskim izvještajima ispunjavaju barem dva od tri kriterija određena odredbama članka 77. stavka 2. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565.
Registracija MTP-a kao rastućeg tržišta malih i srednjih poduzeća
Članak 352.
(1) Operater MTP-a kojemu je Republika Hrvatska matična država članica može registrirati MTP kao rastuće tržište malih i srednjih poduzeća ako MTP kojim upravlja ispunjava zahtjeve navedene u stavku 3. ovoga članka, na temelju odobrenja Agencije.
(2) Agencija će rješenjem odobriti registraciju MTP-a kao rastućeg tržišta malih i srednjih poduzeća ako na temelju podataka sadržanih u zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka i priloženih dokumenata utvrdi da su ispunjeni zahtjevi navedeni u stavku 3. ovoga članka.
(3) Operater MTP-a koji namjerava registrirati MTP kao rastuće tržište malih i srednjih poduzeća dužan je propisati, uspostaviti te primjenjivati jasna pravila, sustave i postupke kojima se, osim zahtjeva iz članka 346. ovoga Zakona, osigurava i ispunjavanje sljedećih zahtjeva:
1. da najmanje 50 % izdavatelja čijim se financijskim instrumentima može trgovati na MTP-u moraju biti mala ili srednja poduzeća u vrijeme kada Agencija donese rješenje kojim se odobrava registracija MTP-a kao rastućeg tržišta malih i srednjih poduzeća te u svakoj kalendarskoj godini nakon toga, pri čemu za potrebe utvrđivanja tog udjela Agencija uzima u obzir prosječni omjer malih i srednjih poduzeća u odnosu na sve izdavatelje čiji su instrumenti primljeni u trgovinu na tom MTP-u, a koji prosječni omjer se izračunava s danom 31. prosinca odnosne prethodne kalendarske godine kao prosjek 12 omjera na posljednji dan svakog mjeseca te kalendarske godine
2. da su definirani objektivni i transparentni kriteriji za prvobitno i za daljnje primanje financijskih instrumenata izdavatelja u trgovinu na tom MTP-u
3. da se kod prvotnog primanja financijskih instrumenata u trgovinu na MTP-u objavljuje dovoljno informacija kako bi se ulagateljima omogućilo donošenje informirane odluke o ulaganju u te financijske instrumente, bilo u obliku prospekta u slučajevima kada prema odredbama ovoga Zakona postoji obveza objave prospekta, bilo u obliku odgovarajućeg dokumenta za primanje u trgovinu koji mora odgovarati zahtjevima iz stavka 6. ovoga članka
4. da izdavatelji čiji su financijski instrumenti primljeni u trgovinu na MTP-u moraju, sami ili putem druge osobe koja djeluje za njihov račun, objavljivati godišnje financijske izvještaje u roku od šest mjeseci po završetku svake financijske godine te polugodišnje financijske izvještaje u roku od četiri mjeseca po završetku prvog polugodišta svake financijske godine
5. da izdavatelji na MTP-u kako je definirano člankom 3. stavkom 1. točkom 21. Uredbe (EU) br. 596/2014, osobe koje obavljaju rukovoditeljske dužnosti definirane člankom 3. stavkom 1. točkom 25. Uredbe (EU) br. 596/2014 te osobe usko povezane s njima definirane člankom 3. stavkom 1. točkom 26. Uredbe (EU) br. 596/2014 moraju ispunjavati relevantne zahtjeve koji se na njih primjenjuju u okviru Uredbe (EU) br. 596/2014
6. da prospekti odnosno dokumenti za primanje u trgovinu iz točke 3. ovoga stavka, financijski izvještaji iz točke 4. ovoga stavka i informacije iz članka 7. stavka 1. Uredbe (EU) br. 596/2014 koje objave izdavatelji čiji su financijski instrumenti primljeni u trgovinu na MTP-u budu dostupne javnosti na način da su objavljene na internetskim stranicama operatera MTP-a odnosno da je na internetskim stranicama operatera MTP-a dostupna izravna poveznica na internetske stranice izdavatelja na kojima su objavljeni ti dokumenti, izvještaji odnosno informacije, s time da navedeni dokumenti, izvještaji i informacije odnosno izravne poveznice na internetske stranice izdavatelja moraju biti dostupne na internetskim stranicama operatera MTP-a tijekom razdoblja od najmanje pet godina računajući od dana kada su objavljene
7. da su uspostavljeni učinkoviti sustavi i kontrole u svrhu sprječavanja i otkrivanja zlouporabe tržišta na MTP-u u skladu sa zahtjevima Uredbe (EU) br. 596/2014.
(4) Kada su ispunjeni svi drugi zahtjevi iz stavka 3. ovoga članka, Agencija će odobriti registraciju MTP-a kao rastućeg tržišta malih i srednjih poduzeća i investicijskom društvu ili tržišnom operateru kojemu je Republika Hrvatska matična država članica, a koji prije podnošenja zahtjeva još nije obavljao djelatnost upravljanja MTP-om u Republici Hrvatskoj, pod uvjetom da to investicijsko društvo odnosno tržišni operater ispunjava sve uvjete propisane ovim Zakonom za upravljanje MTP-om i da je istodobno sa zahtjevom iz stavka 1. ovoga članka podnio i zahtjev za odobrenje za upravljanje MTP-om iz članka 348. ovoga Zakona. Agencija može o oba zahtjeva odlučiti jednim rješenjem.
(5) Operater MTP-a iz stavka 4. ovoga članka dužan je u roku od tri godine nakon donošenja rješenja kojim mu je Agencija odobrila registraciju MTP-a kao rastućeg tržišta malih i srednjih poduzeća dostaviti Agenciji dokaz da najmanje 50 % izdavatelja čijim se financijskim instrumentima može trgovati na tom MTP-u jesu mala ili srednja poduzeća, što se utvrđuje izračunavanjem prosječnog omjera na način određen u stavku 3. točki 1. ovoga članka.
(6) Operater MTP-a dužan je u pravilima iz stavka 3. ovoga članka utvrditi minimalni sadržaj dokumenta za primanje u trgovinu iz stavka 3. točke 3. ovoga članka. Za sadržaj tog dokumenta odgovara izdavatelj i u njemu mora biti izrijekom navedeno je li taj dokument ispitan i odobren te, ako jest, tko ga je ispitao i odobrio. Dokument za primanje u trgovinu mora ulagateljima dati dovoljno informacija na osnovi kojih ulagatelji mogu informirano procijeniti financijski položaj i izglede izdavatelja i prava koja proizlaze iz njegovih financijskih instrumenta. Pravila MTP-a moraju od izdavatelja zahtijevati da u dokumentu za primanje u trgovinu izjavi jesu li, prema njegovu mišljenju, njegova obrtna sredstva dostatna za njegove trenutne potrebe te, ako nisu, na koji način namjerava pribaviti dodatna potrebna obrtna sredstva. Operater MTP-a dužan je osigurati odgovarajuću provjeru potpunosti, dosljednosti i razumljivosti dokumenta za primanje u trgovinu.
(7) Na operatera MTP-a kojemu je Agencija odobrila registraciju MTP-a kao rastućeg tržišta malih i srednjih poduzeća i na MTP koji je registriran kao rastuće tržište malih i srednjih poduzeća primjenjuju se odredbe ovoga Zakona i drugih propisa koji se odnose na operatere MTP-ova i na MTP-ove, osim ako ovim člankom nije propisano drugačije. Ispunjavanje zahtjeva iz stavka 3. ovoga članka ne isključuje druge obveze koje operater MTP-a mora ispunjavati u skladu s ovim Zakonom, a koje se odnose na djelovanje MTP-ova.
(8) Operater MTP-a koji namjerava registrirati MTP kao rastuće tržište malih i srednjih poduzeća može u pravilima MTP-a predvidjeti i druge zahtjeve osim onih iz stavka 3. ovoga članka. Takve dodatne zahtjeve operater MTP-a dužan je navesti i opisati u zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka.
(9) Agencija pravilnikom propisuje sadržaj zahtjeva za registraciju MTP-a kao rastućeg tržišta malih i srednjih poduzeća iz stavka 1. ovoga članka, potrebnu dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu, kao i sadržaj te dokumentacije te uvjete i način odlučivanja o zahtjevu za registraciju MTP-a kao rastućeg tržišta malih i srednjih poduzeća.
Brisanje iz registra MTP-a kao rastućeg tržišta malih i srednjih poduzeća i obavještavanje ESMA-e
Članak 353.
(1) Agencija će brisati iz registra MTP kao rastuće tržište malih i srednjih poduzeća:
1. na zahtjev operatera MTP-a
2. ako utvrdi da je udio malih i srednjih poduzeća u ukupnom broju izdavatelja čijim se financijskim instrumentima trguje na MTP-u utvrđen u skladu s člankom 352. stavkom 3. točkom 1. ovoga Zakona tijekom tri uzastopne godine manji od 50 % ili
3. ako utvrdi da više nisu ispunjeni zahtjevi iz članka 352. stavka 3. točaka 2. do 7. ovoga Zakona.
(2) Kada Agencija registrira ili briše iz registra MTP kao rastuće tržište malih i srednjih poduzeća u skladu s ovim člankom, o tome će bez odgode obavijestiti ESMA-u, koja na svojim internetskim stranicama objavljuje i ažurira popis rastućih tržišta malih i srednjih poduzeća.
Primanje financijskih instrumenata u trgovinu na drugom rastućem tržištu malih i srednjih poduzeća
Članak 354.
(1) Ako je financijski instrument izdavatelja primljen u trgovinu na jednom MTP-u koji je registriran kao rastuće tržište malih i srednjih poduzeća u državi članici Europske unije, on također može biti primljen u trgovinu na nekom drugom MTP-u registriranom kao rastuće tržište malih i srednjih poduzeća ako je izdavatelj o tome obaviješten i ako se izdavatelj nije usprotivio primanju financijskog instrumenta u trgovinu na tom drugom MTP-u registriranom kao rastućem tržištu malih i srednjih poduzeća.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka izdavatelj ne podliježe obvezama vezanim uz korporativno upravljanje i obvezama vezanim za početno, stalno ili ad hoc objavljivanje informacija u odnosu na takav drugi MTP-u registriran kao rastuće tržište malih i srednjih poduzeća.
GLAVA IV. USLUGE DOSTAVE PODATAKA
POGLAVLJE I. OBAVLJANJE USLUGA DOSTAVE PODATAKA
Članak 355. (NN 83/21)
Brisan.
Obavljanje usluga dostave podataka u Republici Hrvatskoj
Članak 356. (NN 83/21)
(1) Usluge dostave podataka kao redovnu djelatnost u Republici Hrvatskoj može obavljati:
1. pružatelj usluge dostave podataka koji je za to dobio odobrenje ESMA-e u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 600/2014
2. pružatelj usluge APA-e ili ARM-a koji je za to dobio odobrenje Agencije, pod uvjetom iz članka 358. stavka 2. ovoga Zakona i
3. pružatelj usluge APA-e ili ARM-a iz druge države članice koji za obavljanje usluga dostave podataka ima odobrenje nadležnog tijela matične države članice, ako je primjenjivo na temelju kriterija propisanih delegiranom uredbom Komisije kojom se određuju kriteriji za identifikaciju ARM-a i APA-e koji zbog njihove ograničene važnosti za unutarnje tržište podliježu izdavanju odobrenja za rad i nadzoru od strane nadležnog tijela pojedine države članice.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, usluge dostave podataka iz članka 355. ovoga Zakona u Republici Hrvatskoj može pružati i:
1. investicijsko društvo i kreditna institucija koji upravljaju MTP-om ili OTP-om, a koji su za obavljanje usluga dostave podataka dobili odobrenje ESMA-e
2. investicijsko društvo koje upravlja MTP-om ili OTP-om koje je za obavljanje usluga APA-e ili ARM-a dobilo odobrenje Agencije
3. kreditna institucija koja upravlja MTP-om ili OTP-om koja je za obavljanje usluga dostave APA-e ili ARM-a dobila odobrenje Hrvatske narodne banke
4. tržišni operater koji upravlja uređenim tržištem i koji je za obavljanje usluga APA-e ili ARM-a dobio odobrenje Agencije
5. investicijsko društvo iz druge države članice koje upravlja MTP-om ili OTP-om i koje za obavljanje usluga dostave podataka ima odobrenje nadležnog tijela matične države članice
6. kreditna institucija iz druge države članice koja upravlja MTP-om ili OTP-om i koja za obavljanje usluga dostave podataka ima odobrenje nadležnog tijela matične države članice i
7. tržišni operater iz druge države članice koji upravlja uređenim tržištem i koji za obavljanje usluga dostave podataka ima odobrenje nadležnog tijela matične države članice.
(3) Mogućnost iz stavka 2. točaka 2. do 7. ovoga članka primjenjiva je samo ako navedena društva na temelju kriterija propisanih delegiranom uredbom Komisije, kojom se određuju kriteriji za identifikaciju ARM-a i APA-e koji zbog njihove ograničene važnosti za unutarnje tržište, podliježu izdavanju odobrenja za rad i nadzoru od strane nadležnog tijela pojedine države članice.
Osnivanje pružatelja usluge dostave podataka
Članak 357. (NN 83/21, 151/22)
(1) Pružatelj usluge dostave podataka kojemu odobrenje izdaje Agencija osniva se i posluje kao društvo s ograničenom odgovornošću ili dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.
(2) Na pružatelja usluge dostave podataka primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava, osim ako nije drugačije propisano ovim Zakonom.
(3) Inicijalni kapital pružatelja usluge dostave podataka iz stavka 1. ovoga članka iznosi najmanje 26.000,00 eura.
Odobrenje za rad
Članak 358. (NN 83/21)
(1) Pružatelj usluga dostave podataka može obavljati usluge APA-e ili ARM-a za koje je dobio odobrenje za rad u skladu s ovom glavom.
(2) Agencija rješenjem izdaje odobrenje za rad kojim se odobrava obavljanje usluga APA-e ili ARM-a za koje je podnesen zahtjev, a za koju je nadležna iznimno od odredbi Uredbe (EU) br. 600/2014, na temelju kriterija propisanih delegiranom uredbom Komisije kojom se određuju kriteriji za identifikaciju ARM-a i APA-e koji zbog njihove ograničene važnosti za unutarnje tržište podliježu izdavanju odobrenja za rad i nadzoru od strane nadležnog tijela pojedine države članice.
(3) Nakon dobivanja odobrenja za rad, pružatelj usluga dostave podataka upisuje obavljanje usluga dostave podataka u odnosu na koje je odobrenje za rad izdano u sudski registar nakon čega ih može početi obavljati.
Proširenje odobrenja za rad
Članak 359. (NN 83/21)
(1) Pružatelj usluga dostave podataka koji ima odobrenje za rad kao APA ili ARM, izdano u skladu s člankom 358. ovoga Zakona, može zatražiti proširenje odobrenja za rad.
(2) Na proširenje odobrenja za rad na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ove glave koje se odnose na izdavanje odobrenja za rad pružatelju usluga dostave podataka.
Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad
Članak 360.
(1) Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad podnose osnivači društva.
(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka može podnijeti i uprava već osnovanog društva za koje se traži odobrenje za rad.
(3) Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad podnosi se na obrascu i u obliku propisanom Provedbenom Uredbom Komisije (EU) 2017/1110 od 22. lipnja 2017. o provedbenim tehničkim standardima za standardne obrasce, predloške i postupke za izdavanje odobrenja za rad pružateljima usluga dostave podataka i povezane obavijesti u skladu s Direktivom 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća o tržištu financijskih instrumenata (Tekst značajan za EGP) (SL L 162, 23. 6. 2017.) (u daljnjem tekstu: Provedbena uredba (EU) br. 2017/1110) i pravilnikom Agencije iz stavka 6. ovoga članka.
(4) Zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad pružatelj usluga dostave podataka dužan je priložiti sve podatke propisane Delegiranom uredbom (EU) br. 2017/571, uključujući svoj poslovni plan u kojemu se između ostalog navode predviđeni tip poslovanja i organizacijska struktura, a koji su Agenciji potrebni za odlučivanje o tome je li pružatelj usluga dostave podataka ustrojio sve mehanizme koji osiguravaju da će svi uvjeti propisani ovom glavom biti ispunjeni u vrijeme prvobitnog odlučivanja o izdavanju odobrenja za rad, kao i sve dodatne podatke koje ocijeni potrebnim prilikom odlučivanja ispunjava li podnositelj zahtjeva uvjete propisane ovim Zakonom.
(5) Sadržaj podataka koje je potrebno dostaviti Agenciji prema odredbama ovoga članka propisan je člankom 1. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/571 i pravilnikom Agencije iz stavka 6. ovoga članka.
(6) Agencija pravilnikom detaljnije uređuje zahtjeve iz stavaka 3. i 5. ovoga članka.
Odlučivanje o zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad
Članak 361. (NN 83/21)
(1) Agencija će rješenjem izdati odobrenje za rad APA-i odnosno ARM-u, ako je za to nadležna na temelju Uredbe (EU) br. 600/2014 ako iz zahtjeva i podataka iz članka 360. ovoga Zakona proizlazi da su za to ispunjeni sljedeći uvjeti:
1. uvjeti koji se odnose na oblik društva i inicijalni kapital kako je propisano člankom 357. ovoga Zakona
2. uvjeti za članove uprave kako je propisano člankom 366. stavkom 1. ovoga Zakona i
3. ustrojeni su svi mehanizmi koji osiguravaju da će biti ispunjeni svi uvjeti iz ove glave koji se odnose na organizacijske uvjete kako je propisano člancima 27.g. odnosno 27. Uredbe (EU) 600/2014 i Delegiranom uredbom (EU) br. 2017/571.
(2) Odluku o zahtjevu iz članka 360. ovoga Zakona Agencija će dostaviti podnositelju zahtjeva u roku od šest mjeseci od dana zaprimanja urednog zahtjeva. Zahtjev je uredan ako sadrži sve podatke potrebne za odlučivanje u skladu s člankom 360. ovoga Zakona.
(3) Ako podnositelj zahtjeva u roku koji odredi Agencija ne ukloni nedostatke zahtjeva, smatrat će se da je odustao od zahtjeva.
(4) Ako nisu ispunjeni svi uvjeti iz stavka 1. točke 3. ovoga članka u odnosu na usluge za koje se zahtijeva izdavanje odnosno proširenje odobrenja za rad, odobrenje se može izdati odnosno proširiti samo za one usluge iz zahtjeva za koje su organizacijski uvjeti ispunjeni.
(5) Agencija o svakom rješenju iz stavka 1. ovoga članka obavještava ESMA-u.
Odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad
Članak 362.
Agencija će rješenjem odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za rad ako iz zahtjeva i podataka iz članka 360. stavka 4. ovoga Zakona proizlazi da podnositelj zahtjeva ne ispunjava uvjete iz članka 361. stavka 1. ovoga Zakona.
Prestanak važenja odobrenja za rad
Članak 363.
(1) Odobrenje za rad pružatelju usluga dostave podataka prestaje:
1. danom otvaranja likvidacije pružatelja usluga dostave podataka ili
2. danom donošenja odluke o otvaranju stečajnog postupka nad pružateljem usluga dostave podataka.
(2) Ako nastupi okolnost iz stavka 1. ovoga članka, Agencija će donijeti rješenje kojim se ukida odobrenje za rad od dana nastupanja okolnosti iz stavka 1. ovoga članka.
(3) O svakom prestanku važenja odobrenja za rad Agencija će obavijestiti ESMA-u, nadležni trgovački sud i druge osobe kada je to potrebno.
Razlozi za ukidanje odobrenja za rad
Članak 364.
(1) Agencija će rješenjem ukinuti zakonito rješenje kojim je izdano odobrenje za rad:
1. ako pružatelj usluga dostave podataka ne započne poslovati unutar 12 mjeseci od dana izdavanja odobrenja
2. ako pružatelj usluga dostave podataka šest mjeseci uzastopno ne obavlja usluge iz članka 355. ovoga Zakona za koje je odobrenje za rad izdano
3. ako pružatelj usluga dostave podataka Agenciji dostavi obavijest u pisanom obliku da više ne namjerava obavljati usluge iz članka 355. ovoga Zakona ili
4. ako pružatelj usluge dostave podataka prestane ispunjavati uvjete pod kojima je odobrenje za rad izdano.
(2) Agencija može ukinuti odobrenje za rad pružatelju usluga dostave podataka ako:
1. je pružatelju usluga dostave podataka odobrenje za rad izdano na temelju neistinite ili netočne dokumentacije ili neistinito predstavljenih činjenica koje su bitne za poslovanje pružatelja usluga dostave podataka koje je u postupku dostavio podnositelj zahtjeva
2. pružatelj usluga dostave podataka na bilo koji način onemogućuje nadzor svojeg poslovanja
3. pružatelj usluga dostave podataka sustavno i teško krši odredbe ove glave, Uredbe (EU) br. 600/2014 i Delegirane uredbe (EU) br. 2017/571 ili
4. pružatelj usluga dostave podataka ne postupi u skladu s rješenjem kojim Agencija nalaže nadzorne mjere iz članka 372. ovoga Zakona.
(3) Kada Agencija donosi rješenje kojim se ukida izdano odobrenje za rad, odobrenje za rad je ukinuto danom dostave rješenja Agencije kojim se ukida odobrenje za rad.
(4) Od dana ukidanja odobrenja za rad odnosno od dana prestanka važenja odobrenja pružatelj usluge dostave podataka ne smije sklopiti, započeti obavljati ili obaviti niti jednu novu uslugu dostave podataka za koju je odobrenje za rad ukinuto odnosno prestalo važiti.
(5) O svakom prestanku važenja odobrenja za rad Agencija će obavijestiti ESMA-u, nadležni trgovački sud i druge osobe kada je to potrebno.
(6) Ovlast Agencije da ukine svoje zakonito rješenje u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka nije ograničena rokom.
Registar osoba ovlaštenih za obavljanje usluga dostave podataka
Članak 365.
(1) Agencija vodi registar svih osoba kojima su Agencija i Hrvatska narodna banka izdale odobrenje za obavljanje usluga dostave podataka u skladu s odredbama ove glave.
(2) Registar iz stavka 1. ovoga članka je javno dostupan i sadrži ažurirane podatke o ovlaštenim osobama i uslugama koje su te osobe ovlaštene obavljati.
(3) Agencija pravilnikom detaljnije uređuje sadržaj, oblik i način vođenja registra iz stavka 1. ovoga članka.
POGLAVLJE II. UPRAVA PRUŽATELJA USLUGA DOSTAVE PODATAKA
Uprava pružatelja usluga dostave podataka
Članak 366.
(1) Član uprave pružatelja usluge dostave podataka može biti osoba koja u svakom trenutku dok obnaša tu dužnost:
1. ispunjava uvjete za člana uprave propisane zakonom kojim se uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava
2. ima dovoljno dobar ugled
3. ima dovoljno znanja, vještine i iskustvo potrebno za vođenje poslova pružatelja usluga dostave podataka
4. za koju je na osnovi dosadašnjeg ponašanja moguće opravdano zaključiti da će pošteno i savjesno obavljati poslove člana uprave pružatelja usluga dostave podataka i
5. može posvetiti dovoljno vremena ispunjavanju svojih obveza u pružatelju usluge dostave podataka.
(2) Uprava pružatelja usluge dostave podataka mora skupno raspolagati stručnim znanjima, sposobnostima i iskustvom potrebnim za samostalno i neovisno vođenje poslova pružatelja usluge dostave podataka, a posebno za razumijevanje usluga dostave podataka.
(3) Svaki član uprave mora djelovati pošteno, savjesno i neovisno kako bi djelotvorno procijenio i po potrebi suprotstavio se odlukama viših rukovoditelja, kao i nadgledao i pratio postupak donošenja odluka.
(4) Članovi uprave dužni su definirati i nadgledati provedbu sustava upravljanja kojim se osigurava učinkovito i razborito upravljanje organizacijom, uključujući podjelu dužnosti u organizaciji i sprječavanju sukoba interesa i to na način kojim se promiču integritet tržišta i interesi klijenata.
(5) Pružatelj usluga dostave podataka dužan je obavijestiti Agenciju o identitetu svih članova uprave i, bez odgađanja, a najkasnije u roku od tri dana, o svim promjenama u njezinu sastavu, navodeći pritom razloge za promjenu i dokaze o ispunjavaju uvjeta iz ovoga članka.
(6) Informacije koje mora sadržavati obavijest iz stavka 5. ovoga članka propisane su člankom 4. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/571 dok su obrazac i oblik obavijesti propisani Provedbenom uredbom (EU) br. 2017/1110 i pravilnikom Agencije iz stavka 11. ovoga članka.
(7) Ako iz obavijesti iz stavka 5. ovoga članka proizlazi da uvjeti iz stavka 1. ovoga članka nisu ispunjeni, Agencija se može rješenjem u roku od 30 dana od primitka obavijesti iz stavka 5. ovoga članka, usprotiviti imenovanju člana uprave.
(8) Agencija će rješenje iz stavka 7. ovoga članka dostaviti nadležnom trgovačkom sudu.
(9) Kada pružatelj usluga dostave podataka ima upravni odbor u smislu zakona kojim se uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava, odredbe ovoga članka primjenjuju se na odgovarajući način na izvršne direktore pružatelja usluga dostave podataka.
(10) Na pružatelja usluge dostave podataka na odgovarajući način primjenjuje se članak 74. ovoga Zakona.
(11) Agencija pravilnikom detaljnije uređuje zahtjev iz stavka 6. ovoga članka.
Članak 367. (NN 83/21)
Brisan.
Članak 368. (NN 83/21)
Brisan.
Članak 369. (NN 83/21)
Brisan.
Obveze izvještavanja
Članak 370.
Agencija pravilnikom uređuje sadržaj, oblik, način i rokove dostavljanja nadzornih izvještaja i drugih podataka Agenciji od strane osoba koje imaju odobrenje Agencije za obavljanje usluga dostave podataka.
POGLAVLJE IV. NADZOR NAD OBAVLJANJEM USLUGA DOSTAVE PODATAKA
Nadzor nad obavljanjem usluga dostave podataka
Članak 371. (NN 83/21)
(1) Nadzor nad primjenom i provedbom ove glave Zakona i povezanih relevantnih propisa Agencija obavlja na način i u skladu s odredbama dijela šestoga ovoga Zakona i ovoga poglavlja.
(2) U smislu ove glave, subjekti nadzora su osobe iz članka 683. stavka 1. točke 1. podtočke m) ovoga Zakona i osobe iz članka 683. stavka 1. točke 1. podtočaka a), b) i l) ovoga Zakona kada obavljaju usluge dostave podataka a za koje je Agencija nadležna sukladno odredbama Uredbe (EU) br. 600/2014 i kriterija propisanih delegiranom uredbom Komisije kojom se određuju kriteriji za identifikaciju ARM-a i APA-e koji zbog njihove ograničene važnosti za unutarnje tržište podliježu izdavanju odobrenja za rad i nadzoru od strane nadležnog tijela pojedine države članice.
(3) Agencija je ovlaštena za nadzor nad osobom iz članka 683. stavka 1. točke m) u opsegu koji je potreban za provjeru posluje li ista osoba u skladu s odredbama ove glave i drugih relevantnih propisa.
(4) Pri obavljaju nadzora nad subjektom nadzora, Agencija posebno provjerava organizacijske zahtjeve, strategije, politike i postupke koje je subjekt nadzora dužan uspostaviti i kontinuirano održavati u svrhu usklađenja poslovanja s odredbama ove glave i drugih relevantnih propisa.
(5) Na temelju provjera iz stavka 4. ovoga članka Agencija utvrđuje posluje li subjekt nadzora u skladu s ovom glavom i drugim relevantnim propisima odnosno ima li uspostavljen odgovarajući organizacijski ustroj, strategije, politike i postupke.
(6) Agencija je na temelju nadzora iz ovoga članka subjektu nadzora ovlaštena izreći nadzorne mjere iz članka 372. ovoga Zakona.
(7) Agencija je ovlaštena za nadzor nad osobom za koju postoji osnova sumnje da suprotno članku 356. ovoga Zakona obavlja usluge dostave podataka iz članka 355. ovoga Zakona.
(8) U svrhu utvrđivanja činjenica i okolnosti iz stavka 7. ovoga članka, nužnih za izvršavanje svojih ovlasti, Agencija može poduzimati sve potrebne radnje kako je propisano člankom 684. ovoga Zakona.
(9) Kada utvrdi da osoba iz stavka 7. ovoga članka neovlašteno obavlja usluge dostave podataka, Agencija može naložiti zabranu obavljanja sporne djelatnosti.
(10) Odluku iz stavka 9. ovoga članka Agencija može javno objaviti u skladu s člankom 697. ovoga Zakona.
Nadzorne mjere Agencije
Članak 372.
(1) Agencija subjektu nadzora iz članka 371. stavka 2. ovoga Zakona, u skladu s ovim Zakonom, u obliku rješenja može naložiti sljedeće nadzorne mjere, koje moraju biti učinkovite i razmjerne:
1. opomenu
2. otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti
3. privremenu zabranu obavljanja usluga dostave podataka odnosno profesionalne djelatnosti
4. privremenu ili trajnu zabranu djelovanja ili ponašanja u suprotnosti s ovom glavom
5. ukidanje odobrenja za rad za sve ili pojedine usluge dostave podataka
6. omogućiti provođenje vanjske revizije od strane revizorskog društva u odnosu na dio poslovanja koji se odnosi na obavljanje usluga dostave podataka, na trošak osobe kojoj je mjera izrečena
7. druge razmjerne mjere, koje su potrebne da bi subjekt nadzora uskladio svoje poslovanje s odredbama ove glave, Delegirane uredbe (EU) br. 2017/571, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i drugih relevantnih propisa.
(2) Za potrebe provođenja vanjske revizije iz stavka 1. točke 6. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članka 164. ovoga Zakona.
(3) Izrečene mjere propisane stavkom 1. ovoga članka Agencija može javno objaviti sukladno članku 697. ovoga Zakona.
(4) Nakon donošenja rješenja o izricanju nadzorne mjere Agencija može provesti ponovni nadzor u mjeri i opsegu potrebnom kako bi se utvrdilo je li subjekt nadzora postupio ili postupa u skladu s izrečenim nadzornim mjerama.
(5) Na nadzorne mjere iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 202. i 203. ovoga Zakona.
(6) Ako je to primjenjivo, rješenjem kojim se izriču nadzorne mjere iz stavka 1. ovoga članka, Agencija će odrediti i rok za poduzimanje istih mjera odnosno trajanje istih te, ako je primjenjivo, uvjete pod kojima mjera prestaje.
(7) Ako je to primjenjivo, subjekt nadzora dužan je Agenciji dostaviti izvještaj o poduzetim mjerama, na koji se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 203. ovoga Zakona.
(8) Agencija može upravi pružatelja usluge dostave podataka izreći preporuke u dijelu poslovanja koji se odnosi na obavljanje usluga dostave podataka, pri čemu se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 212. ovoga Zakona.
GLAVA V. OGRANIČENJA POZICIJA I KONTROLA NAD UPRAVLJANJEM POZICIJAMA U ROBNIM IZVEDENICAMA I IZVJEŠTAVANJE
POGLAVLJE I. OGRANIČENJA POZICIJA
Ograničenja pozicija u robnim izvedenicama i ekonomski jednakovrijednim OTC ugovorima
Članak 373. (NN 83/21)
(1) Agencija utvrđuje ograničenja pozicija u pogledu iznosa netopozicije koju osoba može imati u svakom trenutku u poljoprivrednim robnim izvedenicama i ključnim ili značajnim robnim izvedenicama kojima se trguje na mjestima trgovanja i u ekonomski jednakovrijednim OTC ugovorima te osigurava njihovu primjenu.
(2) Ograničenja pozicija iz stavka 1. ovoga članka Agencija utvrđuje na temelju metodologije za izračun koju svojim regulatornim tehničkim standardima utvrđuje Europska komisija za ključne ili značajne robne izvedenice i poljoprivredne robne izvedenice kojima se trguje na mjestima trgovanja u Republici Hrvatskoj, što uključuje i ekonomski jednakovrijedne OTC ugovore.
(3) Pozicija iz stavka 1. ovoga članka određuje se na temelju svih pozicija koje osoba drži i onih koje se drže u ime te osobe na razini grupe.
(4) Agencija utvrđuje ograničenja pozicija iz stavka 1. ovoga članka radi:
1. sprječavanja zlouporabe tržišta
2. poticanja urednog formiranja cijena i uvjeta namire, što uključuje sprječavanje zauzimanja pozicija koje mogu dovesti do poremećaja na tržištu te osobito osiguravajući konvergenciju između cijena izvedenica u mjesecu isporuke i cijena temeljne robe na promptnom tržištu, ne dovodeći u pitanje utvrđivanje cijena na tržištu temeljne robe.
(5) Robne izvedenice smatraju se ključnima ili značajnima ako zbroj svih netopozicija imatelja krajnjih pozicija čini veličinu njihove otvorene pozicije i iznosi najmanje 300.000 jedinica u prosjeku tijekom razdoblja od jedne godine.
(6) Ograničenja pozicija iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju se na:
1. pozicije koje drži nefinancijski subjekt ili koji se drže u ime nefinancijskog subjekta i koje su objektivno mjerljive kao one kojima se smanjuju rizici koji su izravno povezani s poslovnom aktivnosti tog nefinancijskog subjekta
2. pozicije koje drži financijski subjekt ili koje se drže u ime financijskog subjekta koji je dio pretežno komercijalne grupe i djeluje u ime nefinancijskog subjekta pretežno komercijalne grupe, ako su te pozicije objektivno mjerljive kao one kojima se smanjuju rizici izravno povezani s poslovnom aktivnosti tog nefinancijskog subjekta
3. pozicije koje drže financijske i nefinancijske druge ugovorne strane i koje su objektivno mjerljive kao posljedica transakcija sklopljenih radi ispunjenja obveza osiguravanja likvidnosti na mjestu trgovanja, kada u skladu s delegiranim aktom Europske komisije takvu obvezu zahtijeva Agencija ili mjesto trgovanja
4. sve ostale vrijednosne papire iz članka 4. točke 87. podtočke c) ovoga Zakona koji se odnose na robu ili temeljni instrument iz članka 4. točke 24. podtočke dg) ovoga Zakona.
(7) Ako dođe do značajne promjene na tržištu, uključujući značajnu promjenu u ostvarivoj opskrbi ili otvorenoj poziciji, Agencija će revidirati već utvrđena ograničenja pozicija iz stavka 2. ovoga članka na temelju ostvarive opskrbe ili otvorene pozicije te ponovno utvrditi ograničenja pozicija u skladu s metodologijom koju regulatornim tehničkim standardima utvrđuje Europska komisija.
Ograničenja pozicija u robnim izvedenicama i ekonomski jednakovrijednim OTC ugovorima utvrđenima od strane Agencije ili nadležnog tijela druge države članice
Članak 374. (NN 83/21)
Osoba ne smije imati poziciju koja je veća od ograničenja utvrđenog za tu robnu izvedenicu, pri čemu:
1. ograničenja pozicija koje je u skladu s člankom 373. ovoga Zakona utvrdila Agencija, primjenjuje se na svaku osobu neovisno o državi sjedišta ili prebivališta osobe koja je zauzela poziciju u toj robnoj izvedenici ili ekonomski jednakovrijednim OTC ugovorima te neovisno o mjestu trgovanja
2. osobe sa sjedištem ili prebivalištem u Republici Hrvatskoj koje trguju ključnim ili značajnim robnim izvedenicama ili poljoprivrednim robnim izvedenicama uvrštenim na mjesta trgovanja za koja su nadležna tijela druge države članice i ekonomski jednakovrijednim OTC ugovorima, ne smiju imati poziciju koja je veća od ograničenja utvrđenog od strane tog nadležnog tijela.
Članak 375. (NN 83/21)
Brisan.
Članak 376. (NN 83/21)
Brisan.
Utvrđivanje ograničenja pozicija kada je Agencija središnje nadležno tijelo
Članak 377. (NN 83/21, 151/22)
(1) Kada se poljoprivrednim robnim izvedenicama s istom temeljnom robom i istim značajkama, osim na mjestima trgovanja u Republici Hrvatskoj, trguje u značajnim volumenima i na mjestima trgovanja u drugim jurisdikcijama, ili ako se ključnim ili značajnim robnim izvedenicama s istom temeljnom robom i istim značajkama trguje na mjestima trgovanja u više od jedne jurisdikcije, a Agencija je nadležno tijelo mjesta trgovanja gdje se odvija najveći promet (središnje nadležno tijelo), Agencija utvrđuje jedinstveno ograničenje pozicija koje se primjenjuje na sva trgovanja tim izvedenicama.
(2) Prije utvrđivanja ograničenja pozicija iz stavka 1. ovoga članka, kao i pri svakoj njegovoj izmjeni, Agencija će se savjetovati s nadležnim tijelima drugih mjesta trgovanja na kojima u značajnim volumenima trguje tim poljoprivrednim robnim izvedenicama ili na kojima se trguje tim ključnim ili značajnim robnim izvedenicama o jedinstvenom ograničenju pozicija koje se treba primijeniti i svakoj izmjeni tog jedinstvenog ograničenja pozicija.
(3) Kada se nadležna tijela drugih mjesta trgovanja ne slažu s ograničenjem utvrđenim u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka, o tome će pisanim putem navesti potpune i detaljne razloge zašto smatraju da zahtjevi iz članka 373. ovoga Zakona nisu ispunjeni, o čemu će obavijestiti Agenciju. Agencija u skladu s ovlastima iz članka 19. Uredbe (EU) br. 1095/2010 donosi odluke o sporu koji proizlazi iz neslaganja dvaju nadležnih tijela.
Utvrđivanje ograničenja pozicija kada Agencija nije središnje nadležno tijelo
Članak 378. (NN 83/21)
(1) Kada se poljoprivrednim robnim izvedenicama ili na kojima se trguje tim ključnim ili značajnim robnim izvedenicama, osim na mjestima trgovanja u Republici Hrvatskoj, trguje u značajnim volumenima i na mjestima trgovanja u drugim jurisdikcijama, a nadležno tijelo druge države članice ujedno je i središnje nadležno tijelo, Agencija sudjeluje, zajedno sa središnjim nadležnim tijelom i nadležnim tijelima ostalih država članica, u savjetovanju o utvrđivanju jedinstvenog ograničenja pozicija za te poljoprivredne robne izvedenice ili ključne ili značajne robne izvedenice, kao i o svakoj izmjeni tog ograničenja pozicija.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, ako se Agencija ne slaže s:
1. ograničenjem pozicija koje utvrdi središnje nadležno tijelo
2. ograničenjem pozicija koje namjerava utvrditi središnje nadležno tijelo ili
3. odlukom središnjeg nadležnog tijela kojom se ne namjerava utvrditi ograničenje pozicija pisanim putem će o tome izvijestiti ESMA-u te navesti potpune i detaljne razloge zašto smatra da zahtjevi iz članaka 373. i 376. ovoga Zakona nisu ispunjeni.
(3) ESMA rješava spor iz stavka 2. ovoga članka u skladu s ovlastima iz članka 19. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
Sporazumi o suradnji s nadležnim tijelima drugih država članica kod trgovanja robnim izvedenicama
Članak 379. (NN 83/21)
(1) Kada je Agencija nadležno tijelo mjesta trgovanja na kojem se trguje poljoprivrednim robnim izvedenicama s istom temeljnom robom i istim značajkama u značajnom volumenu ili ključnim ili značajnim robnim izvedenicama s istom temeljnom robom i istim značajkama kojom se trguje i na mjestima trgovanja drugih država članica, sklopit će sporazum o suradnji s tijelima nadležnim za ta mjesta trgovanja.
(2) Kada je Agencija nadležno tijelo osobe koja ima poziciju u izvedenicama iz stavka 1. ovoga članka kojom se trguje na mjestima trgovanja u drugim državama članicama, sklopit će sporazum o suradnji s tijelom nadležnim za to mjesto trgovanja.
(3) Kada je Agencija nadležno tijelo mjesta trgovanja na kojem se trguje izvedenicama iz stavka 1. ovoga članka, a u toj izvedenici poziciju ima osoba za koju je nadležno tijelo druge države članice, sklopit će sporazum o suradnji s tim nadležnom tijelom druge države članice.
(4) Sporazumi iz ovoga članka sklapaju se radi razmjene podataka odnosno omogućavanja praćenja i provođenja jedinstvenog ograničenja pozicija.
POGLAVLJE II. KONTROLA OGRANIČENJA POZICIJA I IZVJEŠTAVANJE
Obveze osoba koje upravljaju mjestom trgovanja u vezi s kontrolom ograničenja pozicija
Članak 380. (NN 83/21)
(1) Investicijsko društvo, kreditna institucija ili tržišni operater koji upravlja mjestom trgovanja u Republici Hrvatskoj na kojem se trguje robnim izvedenicama dužan je uspostaviti kontrolne mehanizme u vezi s upravljanjem pozicijama u tim robnim izvedenicama.
(2) Kontrolni mehanizmi iz stavka 1. ovoga članka moraju najmanje osigurati da investicijsko društvo, kreditna institucija ili tržišni operater može:
1. pratiti otvorene pozicije osoba
2. ostvariti pristup podacima, uključujući svu relevantnu dokumentaciju, svih osoba u vezi s:
a) veličinom i namjenom zauzete pozicije ili izloženosti
b) vlasnicima izvedenica i vlasnicima temeljnog instrumenta
c) bilo kakvim sporazumima o usuglašenom djelovanju i
d) bilo kakvom povezanom imovinom i obvezama na tržištu temeljnog instrumenta, uključujući, prema potrebi, pozicije koje se putem članova drže u robnim izvedenicama s istom temeljnom robom i istim značajkama na drugim mjestima trgovanja i u ekonomski jednakovrijednim OTC ugovorima
3. zahtijevati da osoba privremeno ili trajno ukine ili smanji poziciju te da ako ta osoba ne postupi u skladu s tim zahtjevom, jednostrano poduzme mjere radi osiguravanja ukidanja ili smanjenja pozicija i
4. zahtijevati da osoba privremeno omogući likvidnost na tržištu po dogovorenoj cijeni i volumenu, a s izričitom svrhom ublažavanja posljedica velike ili dominantne pozicije.
(3) Kontrolni mehanizmi iz stavka 1. ovoga članka moraju uzeti u obzir vrstu i sastav sudionika na tržištu, način na koji koriste ugovore uvrštene za trgovanje te moraju:
1. biti jasni
2. biti nediskriminirajući i
3. navesti kako se primjenjuju na osobe.
(4) Investicijsko društvo, kreditna institucija ili tržišni operater iz stavka 1. ovoga članka dužan je obavijestiti Agenciju o detaljima uspostavljenih kontrolnih mehanizama u vezi s upravljanjem pozicijama, kao i o svim izmjenama istih, najkasnije u roku od 30 dana prije uspostave ili izmjene istih.
(5) Ako iz podataka dostavljenih u skladu sa stavkom 4. ovoga članka Agencija ocijeni da kontrolni mehanizmi ne ispunjavaju svrhu propisanu stavkom 2. ovoga članka ili da je ne ispunjavaju na primjeren način, ovlaštena je rješenjem naložiti investicijskom društvu, kreditnoj instituciji ili tržišnom operateru iz stavka 1. ovoga članka uspostavu primjerenih kontrolnih mehanizama.
(6) O podacima koje zaprimi u skladu sa stavkom 4. ovoga članka, Agencija će izvijestiti ESMA-u.
(7) Za potrebe osiguranja primjene provedbe obveze iz stavka 1. ovoga članka, investicijsko društvo, kreditna institucija ili tržišni operater iz stavka 1. ovoga članka ovlašten je poduzimati radnje potrebne za provedbu zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka.
(8) Investicijsko društvo, kreditna institucija ili tržišni operater iz stavka 1. ovoga članka može svojim pravilima propisati odgovarajuće obveze potrebne za provedbu zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka, a koje se primjenjuju na njihove članove ili sudionike.
(9) O svim nepravilnostima i nezakonitostima koje utvrdi primjenom kontrolnih mehanizama iz stavka 2. ovoga članka, kao i o naknadnim aktivnostima prema osobama, investicijsko društvo, kreditna institucija ili mjesto trgovanja iz stavka 1. ovoga članka dužno je bez odgode obavijestiti Agenciju.
Obveze osoba koje upravljaju mjestom trgovanja u vezi s izvještavanjem o pozicijama
Članak 381. (NN 83/21, 151/22)
(1) Investicijsko društvo, kreditna institucija ili tržišni operater koji upravlja mjestom trgovanja u Republici Hrvatskoj na kojem se trguje robnim izvedenicama ili emisijskim jedinicama i izvedenicama na emisijske izvedenice dužan je:
1. javno objaviti tjedni izvještaj sa skupnim pozicijama koje drže različite kategorije osoba u različitim robnim izvedenicama ili emisijskim jedinicama i izvedenicama na emisijske jedinice kojima se trguje na tom mjestu trgovanja, koje uključuje:
a) broj dugih i kratkih pozicija po kategoriji osoba
b) promjene u pozicijama u odnosu na prethodni izvještaj
c) udio svake kategorije osoba u ukupno otvorenim pozicijama izražen u postotku i
d) broj osoba u svakoj kategoriji i
2. dostaviti Agenciji potpunu specifikaciju pozicija po svakoj pojedinoj osobi, uključujući članove i njihove klijente, na tom mjestu trgovanja, na dnevnoj razini ili češće ako to Agencija zatraži.
(2) Investicijsko društvo, kreditna institucija ili tržišni operater iz stavka 1. ovoga članka dužan je izvještaj iz stavka 1. točke 1. ovoga članka dostaviti Agenciji i ESMA-i.
(3) Obveza objave izvještaja iz stavka 1. točke 1. ovoga članka, kao i dostave izvještaja iz stavka 2. ovoga članka postoji samo ako su i broj osoba i njihove otvorene pozicije veće od minimalno propisanih pragova koji su određeni poglavljem V. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565.
(4) Za potrebe izvještaja iz stavka 1. točke 1. ovoga članka, investicijsko društvo, kreditna institucija ili tržišni operater koji upravlja mjestom trgovanja dužan je kategorizirati osobe u skladu s njihovom redovitom djelatnošću, uzimajući pritom u obzir sva odobrenja za rad, kao:
1. investicijsko društvo ili kreditnu instituciju
2. investicijski fond, bilo kao UCITS ili AIF
3. drugu financijsku instituciju, što uključuje društva za osiguranje i društva za reosiguranje i zatvorene dobrovoljne mirovinske fondove
4. trgovačko društvo ili
5. u slučaju emisijskih jedinica i izvedenica na emisijske jedinice, operatera koji se dužan uskladiti s odredbama zakona kojim se uređuje zaštita okoliša.
(5) Izvještaj iz točke 1. stavka 1. ovoga članka mora razlikovati:
1. pozicije identificirane kao pozicije koje na objektivno mjerljiv način smanjuju rizike koji se odnose na poslovnu aktivnost i
2. ostale pozicije.
(6) Izvještavanje o pozicijama ne primjenjuju se na sve ostale vrijednosne papire iz članka 4. točke 87. podtočke c) ovoga Zakona koji se odnose na robu ili temeljni instrument iz članka34. točke 24. podtočke dg) ovoga Zakona.
Obveze članova/klijenata mjesta trgovanja
Članak 382.
(1) Članovi uređenih tržišta i MTP-a i klijenti OTP-a na kojima se trguje robnim izvedenicama dužni su izvještavati investicijska društva, kreditne institucije ili tržišne operatere tih mjesta trgovanja o detaljima vlastitih pozicija koje drže putem ugovora kojima se trguje na tom mjestu trgovanja, na dnevnoj razini ili češće.
(2) Obveza izvještavanja iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na pozicije njihovih klijenata, kao i klijenata tih klijenata, dok se ne utvrdi konačni imatelj pozicije.
Obveze investicijskih društava i kreditnih institucija u vezi s izvještavanjem o pozicijama
Članak 383. (NN 83/21)
(1) Investicijsko društvo ili kreditna institucija koja trguje robnim izvedenicama ili emisijskim jedinicama i izvedenicama na emisijske jedinice izvan mjesta trgovanja dužna je, u skladu s provedbenim tehničkim standardima Europske komisije, najmanje jednom dnevno dostaviti potpunu specifikaciju pozicija u odnosu na jednakovrijedne OTC ugovore i, po potrebi, robne izvedenice ili emisijske jedinice ili njihove izvedenice kojima se trguje na mjestu trgovanja središnjem nadležnom tijelu određenom u skladu s člancima 377. i 378. ovoga Zakona ili, ako središnje nadležno tijelo ne postoji:
1. Agenciji, kada je ona nadležno tijelo mjesta trgovanja na kojem se trguje tim robnim izvedenicama ili emisijskim izvedenicama i izvedenicama na emisijske izvedenice
2. drugom nadležnom tijelu, kada je ono nadležno tijelo mjesta trgovanja na kojem se trguje tim robnim izvedenicama ili emisijskim izvedenicama i izvedenicama na emisijske izvedenice.
(2) Obveza izvještavanja iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na pozicije njihovih klijenata, kao i klijenata tih klijenata dok se ne utvrdi konačni imatelj pozicije, a u skladu s člankom 26. Uredbe (EU) br. 600/2014 i, kada je primjenjivo, člankom 8. Uredbe (EU) br. 1227/2011.
Članak 384. (NN 83/21)
Brisan.
POGLAVLJE III. NADZOR NAD PRIDRŽAVANJEM OGRANIČENJA POZICIJA U ROBNIM IZVEDENICAMA
Nadzor nad pridržavanjem ograničenja pozicija u robnim izvedenicama
Članak 385.
(1) Nadzor nad primjenom i provedbom ove glave Zakona i povezanih relevantnih propisa Agencija obavlja se na način i u skladu s odredbama dijela šestoga ovoga Zakona i ovoga poglavlja, kada je primjenjivo.
(2) Nadzor nad pridržavanjem ograničenja pozicija u robnim izvedenicama Agencija provodi nad:
1. svakom osobom neovisno o državi sjedišta ili prebivališta osobe koja je zauzela poziciju u robnoj izvedenici ili ekonomski jednakovrijednim OTC ugovorima za koje je Agencija utvrdila ograničenje pozicija i
2. svakom osobom sa sjedištem ili prebivalištem u Republici Hrvatskoj koje trguju robnim izvedenicama uvrštenim na mjesta trgovanja za koja su nadležna tijela druge države članice i ekonomski jednakovrijednim OTC ugovorima.
(3) Agencija može zahtijevati od bilo koje osobe dostavu podataka o veličini i namjeni pozicije ili izloženosti koja proizlazi iz sklopljenog ugovora o robnoj izvedenici ili ekonomski jednakovrijednog OTC ugovora i imovine ili obveze u vezi s tržištem temeljnog instrumenta, a koji se odnosi na ograničenje u pozicijama koje je utvrdila Agencija ili nadležno tijelo druge države članice.
(4) Obveza dostave podataka iz stavka 3. ovoga članka odnosi se i na investicijsko društvo ili kreditnu instituciju putem koje osoba trguje robnim izvedenicama ili ekonomski jednakovrijednim OTC ugovorima, kao i na investicijsko društvo, kreditnu instituciju ili tržišnog operatera koji upravlja mjestom trgovanja u Republici Hrvatskoj na kojem se trguje robnim izvedenicama.
(5) Ako utvrdi kršenje odredbi ove glave odnosno ako utvrdi da osoba ne postupa u skladu s člankom 374. ovoga Zakona, Agencija može rješenjem izreći sljedeće nadzorne mjere koje moraju biti učinkovite i razmjerne:
1. ograničiti mogućnost bilo kojoj osobi da zauzme poziciju u ugovoru u robnoj izvedenici
2. ograničiti veličinu netopozicije koju bilo koja osoba može držati u robnoj izvedenici
3. zahtijevati od bilo koje osobe da poduzme korake za smanjenje veličine pozicije ili izloženosti.
(6) Nadzorne mjere iz stavka 5. ovoga članka Agencija može primijeniti i u slučaju kada bi takvo ograničenje ili smanjenje išlo ispod ograničenja pozicija utvrđenog od strane Agencije u skladu s člankom 373. ovoga Zakona ili od strane drugog nadležnog tijela.
(7) Odredba stavka 5. ovoga članka primjenjuje se na svaku osobu neovisno o državi sjedišta ili prebivališta iste, a koja je zauzela poziciju u toj robnoj izvedenici ili ekonomski jednakovrijednim OTC ugovorima za koje je ograničenje pozicija utvrdila Agencija ili nadležno tijelo druge države članice.
(8) Ako je to primjenjivo, rješenjem kojim se izriču nadzorne mjere iz stavka 5. ovoga članka, Agencija određuje i rok za poduzimanje istih mjera odnosno trajanje istih te, ako je primjenjivo, uvjete pod kojima mjera prestaje.
(9) Izrečene mjere propisane stavkom 5. ovoga članka Agencija može javno objaviti sukladno članku 697. ovoga Zakona.
GLAVA VI. IZVEDENICE I PRIMJENA IZUZEĆA
Pojmovi
Članak 386. (NN 151/22)
Pojedini pojmovi u smislu ovoga poglavlja Zakona imaju sljedeće značenje:
1. FC je financijska druga ugovorna strana kako je definirano u članku 2. točki 8. Uredbe (EU) br. 648/2012
2. NFC je nefinancijska druga ugovorna strana kako je definirano u članku 2. točki 9. Uredbe (EU) br. 648/2012
3. OTC izvedenica ili ugovori o OTC izvedenicama je ugovor o izvedenicama koji se ne izvršava na uređenom tržištu, kako je definirano člankom 2. točkom 7. Uredbe (EU) br. 648/2012
4. prag poravnanja je iznos određen na način iz članka 10. stavka 4. Uredbe (EU) br. 648/2012
5. unutargrupna transakcija je transakcija kako je definirano u članku 3. Uredbe (EU) br. 648/2012.
Nadzor nad usklađenosti s odredbama Uredbe (EU) br. 648/2012
Članak 387. (NN 83/21, 151/22)
(1) Zakonom o provedbi Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. godine o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju, Agencija je imenovana nadležnim tijelom za nazor nad primjenom odredbi Uredbe (EU) br. 648/2012 za sve subjekte koji imaju poslovni nastan u Republici Hrvatskoj, a na koje su primjenjuju odredbe Uredbe (EU) br. 648/2012, osim kreditnih institucija, za čiji je nadzor imenovana Hrvatska narodna banka.
(2) Za potrebe osiguranja efikasnog nadzora nad primjenom Uredbe (EU) br. 648/2012:
1. FC-i koji prelaze prag poravnanja
2. FC-i za čiji je nadzor Agencija ovlaštena, a koji u odnosu na svoju ukupnu imovinu imaju značajne pozicije u OTC izvedenicama
3. NFC-i koji prelaze prag poravnanja
4. NFC-i koji imaju značajne pozicije u OTC izvedenicama
obvezni su na godišnjoj razini sastavljati i Agenciji dostaviti izvješće o usklađenosti s odredbama Uredbe (EU) br. 648/2012.
(3) U Izvješću iz stavka 2. ovoga članka mora se navesti raspolažu li FC i NFC iz stavka 2. ovoga članka prikladnim sustavima koji osiguravaju usklađenost sa zahtjevima iz:
1. članka 4. stavaka 1. do 3., podstavka 2. Uredbe (EU) br. 648/2012 (obveza poravnanja i izuzeće za unutargrupne transakcije)
2. članka 9. stavaka 1. do 4. Uredbe (EU) br. 648/2012 (obveza izvještavanja trgovinskih repozitorija)
3. članka 10. stavaka 1. do 3. Uredbe (EU) br. 648/2012 (obavještavanje o prelasku i padu ispod praga poravnanja – primjenjivo samo na NFC)
4. članka 11. stavaka 1. do 10., stavka 11. podstavka 1. i stavka 12. Uredbe (EU) br. 648/2012 (primjena tehnika smanjenja rizika),
kao i jesu li ti FC i NFC ispunjavali obveze iz navedenih odredbi Uredbe (EU) br. 648/2012 u razdoblju koje je obuhvaćeno izvješćem.
(4) FC i NFC koji imaju značajne pozicije u OTC izvedenicama smatrat će se subjekti od javnog interesa te srednji i veliki poduzetnici u smislu zakona kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika, a koji su u prošloj (poslovnoj) godini:
1. ako se radi o FC-u
− sklopili transakcije OTC izvedenicama u ukupnom (bruto) nominalnom iznosu od preko 14.000.000,00 eura ili
− sklopili više od 100 transakcija OTC izvedenicama, pri čemu njihov ukupni (bruto) nominalni iznos prelazi 7.500.000,00 eura ili
− imali otvorene pozicije u OTC izvedenicama u ukupnom (bruto) nominalnom iznosu od preko 14.000.000,00 eura
2. ako se radi o NFC-u
− sklopili više od 100 transakcija OTC izvedenicama, pri čemu njihov ukupni (bruto) nominalni iznos prelazi 42.000.000,00 eura ili
− imali otvorene pozicije u OTC izvedenicama u ukupnom (bruto) nominalnom iznosu od preko 140.000.000,00 eura.
(5) U svrhu izračuna praga iz stavka 4. točaka 1. i 2. ovoga članka ne uzimaju se u obzir izuzete unutargrupne transakcije u smislu članka 4. stavka 2. Uredbe (EU) br. 648/2012, a kod NFC-ova ne uzimaju se u obzir ni transakcije koje objektivno mjerljivo smanjuju rizike koji se izravno odnose na komercijalnu aktivnost ili aktivnost financiranja poslovanja NFC-a ili njene grupe, sukladno članku 10. stavku 3. Uredbe (EU) br. 648/2012.
(6) Izvješće iz stavka 2. ovoga članka minimalno mora sadržavati:
1. podatak o tome je li subjekt iz stavka 2. ovoga članka usklađen sa zahtjevima odredbi Uredbe (EU) br. 648/2012 navedenim u stavku 3. ovoga članka
2. podatak o tome je li subjekt iz stavka 2. ovoga članka, koji je NFC, za potrebe primjene obveze poravnanja iz članka 4. Uredbe (EU) br. 648/2012 i izračuna praga poravnanja ispravno klasificirao unutargrupne transakcije i transakcije koje objektivno mjerljivo smanjuju rizike koji se izravno odnose na komercijalnu aktivnost ili aktivnost financiranja poslovanja te NFC ili njene grupe, te posljedično, je li se subjekt ispravno klasificirao kao NFC ispod ili iznad praga poravnanja
3. izjavu o usklađenosti subjekta odnosno popis utvrđenih neusklađenosti.
(7) Izvješće iz stavka 2. ovoga članka potpisuju:
1. najmanje dva člana uprave ili dva direktora subjekta, pri čemu je obvezan potpis člana uprave ili direktora subjekta koji je nadležan za područje usklađenosti, ako je primjenjivo
2. u jednočlanim upravama, član uprave odnosno direktor subjekta
3. kada Agencija sukladno odredbama članka 388. ovoga Zakona naloži da izvješće sastavi ili potvrdi revizorsko društvo, profesionalni računovođa ili neovisni procjenitelj, izvješće potpisuju i te osobe.
(8) Agencija pravilnikom detaljnije propisuje sadržaj, format, način i rokove dostave izvješća iz stavka 2. ovoga članka.
Ovlasti Agencije
Članak 388.
(1) Za potrebe osiguranja efikasnog nadzora nad NFC iz članka 387. stavka 2. ovoga Zakona, Agencija je ovlaštena da:
1. takvim subjektima naloži da imenuju revizorsko društvo, profesionalnog računovođu ili neovisnog procjenitelja za izradu ili potvrdu izvješća iz članka 387. stavka 2. ovoga Zakona
2. odredi rok u kojem takvo revizorsko društvo, profesionalni računovođa ili neovisni procjenitelj mora izraditi izvješće iz članka 387. stavka 2. ovoga Zakona ili izvršiti objektivnu procjenu je li izvješće iz članka 387. stavka 2. ovoga Zakona izrađeno u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 648/2012, ovoga Zakona i pravilnikom iz članka 387. stavka 8. ovoga Zakona.
(2) Izvješće odnosno procjena iz stavka 1. ovoga članka predočava se upravi i nadzornom odboru NFC iz stavka 1. ovoga članka, ako ima nadzorni odbor. Upravi se, prije dostavljanja izvješća nadzornom odboru, mora omogućiti da se očituje. Izvješće odnosno procjena iz stavka 1. ovoga članka daje se u pisanom obliku. Ako revizorsko društvo, profesionalni računovođa ili neovisni procjenitelj iz stavka 1. ovoga članka saznaju za materijalno značajna i teška kršenja zahtjeva iz članka 387. stavka 3. ovoga Zakona, moraju o tome pisano i bez odgode obavijestiti Agenciju.
(3) NFC iz stavka 1. ovoga članka obvezno je u roku od deset dana od predočavanja izvještaja, takvo izvješće dostaviti Agenciji. Ako revizorsko društvo, profesionalni računovođa ili neovisni procjenitelj iz stavka 1. ovoga članka utvrde da je uprava NFC iz stavka 1. ovoga članka propustila ispuniti svoju obvezu izvještavanja Agencije o predočenom izvješću, mora o tome pisano i bez odgode obavijestiti Agenciju. Ako Agencija utvrdi da revizor nije izvršio obvezu obavještavanja Agencije, o postojanju povrede dužnosti revizora Agencija pisano obavještava revizorsku komoru.
(4) Agencija može od NFC, revizorskog društva, profesionalnog računovođe ili neovisnog procjenitelja iz stavka 1. ovoga članka zatražiti dodatne informacije u vezi s dostavljenim izvješćem odnosno s obavljenom procjenom.
(5) Dostava podataka Agenciji iz stavaka 1. do 4. ovoga članka ne znači kršenje revizorove obveze o čuvanju povjerljivih informacija koja proizlazi iz zakona kojim se uređuje revizija ili iz ugovora, kao ni kršenje obveze profesionalnog računovođe ili neovisnog procjenitelja o čuvanju povjerljivih informacija koja proizlazi iz pravila struke ili ugovora.
(6) Ako Agencija utvrdi da izvješće nije izrađeno ili procjena nije dana u skladu s Uredbom (EU) br. 648/2012, ovim Zakonom, pravilnicima donesenima na temelju ovoga Zakona, zakonom kojim se uređuje revizija i pravilima revizorske struke ili ako obavljenom nadzorom nad NFC iz stavka 1. ovoga članka ili na drugi način utvrdi da izvješće ili procjena nisu zasnovani na istinitim i objektivnim činjenicama, može:
1. zahtijevati od revizorskog društva, profesionalnog računovođe ili neovisnog procjenitelja iz stavka 1. ovoga članka da svoje izvješće ili procjenu ispravi odnosno dopuni ili
2. odbiti izvješće ili procjenu i zahtijevati od NFC iz stavka 1. ovoga članka da imenuje novo revizorsko društvo, profesionalnog računovođu ili neovisnog procjenitelja, a na svoj trošak.
Uvjeti koje moraju ispunjavati profesionalni računovođe ili neovisni procjenitelji
Članak 389.
(1) Kada NFC za potrebe članka 388. ovoga Zakona imenuje profesionalnog računovođu ili neovisnog procjenitelja, NFC mora osigurati da takvi profesionalni računovođe ili neovisni procjenitelji ispunjavaju sljedeće uvjete:
1. moraju raspolagati s dovoljno znanja i iskustva u području izvedenica i u primjeni računovodstva zaštite, kao i imati dovoljno znanja o subjektu procjene da bi mogli pripremiti izvješće iz članka 387. stavka 2. ovoga Zakona
2. nemaju potencijalne sukobe interesa vezano za područja koja su predmet izvještaja ili procjene, uključujući i sukobe interesa koji se mogu materijalizirati iz razloga što bi izvještaj ili procjena u pitanje mogli dovesti kvalitetu ili pouzdanost usluga koje su te osobe prethodno pružale, a NFC je Agenciji obvezan dostaviti potvrdu da je proveo takvu procjenu.
(2) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka, kada profesionalni računovođa izvješće ili procjenu iz članka 387. stavka 2. ovoga Zakona priprema u sklopu godišnje revizije financijskih izvještaja, NFC nije obvezan Agenciji dostaviti potvrdu iz stavka 1. ovoga članka.
Praćenje dopuštenosti primjene izuzeća
Članak 390. (NN 83/21, 151/22)
(1) Za potrebe efikasnog nadzora nad primjenom izuzeća iz članka 4. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona NFC-i koji prelaze prag poravnanja za robne izvedenice obvezni su na godišnjoj razini sastavljati i Agenciji dostaviti na zahtjev izvješće o provođenju testova pomoćnih aktivnosti propisanih Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2021/1833 od 14. srpnja 2021. o dopuni Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća određivanjem kriterija za utvrđivanje kada se aktivnost treba smatrati pomoćnom uz redovnu djelatnost na razini grupe (Tekst značajan za EGP) (SL L 372, 20. 10. 2021.) (u daljnjem tekstu: Delegirana uredba (EU) br. 2021/1833.).
(2) U smislu stavka 1. ovoga članka, izraz »robna izvedenica« obuhvaća emisijske jedinice i izvedenice na emisijske jedinice.
(3) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se na zahtjev, a u njemu se moraju navesti:
1. rezultati testova pomoćnih aktivnosti koje je NFC iz stavka 1. ovoga članka primijenio za procjenu je li riječ o pomoćnoj aktivnosti uz njihovu redovnu djelatnost iz Delegirane uredbe (EU) br. 2021/1833
2. podatke o prometu i volumenu transakcija u razdoblju obuhvaćenom izvještajem, kao i podatke o izuzetim transakcijama
3. podatak o tome na koji je način NFC iz stavka 1. ovoga članka (pojedinačno i na razini grupe) iz izračuna isključio izuzete transakcije i
4. izjava da je NFC iz stavka 2. ovoga članka (pojedinačno i na razini grupe), za potrebe određivanja izuzetih transakcija, pravilno primijenio odredbe članka 3. Uredbe (EU) br. 648/2012, odredbe članka 10. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 149/2013 od 19. prosinca 2012. o dopuni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća vezano uz regulatorne tehničke standarde o dogovorima o posrednom poravnanju, obvezi poravnanja, javnom registru, pristupu mjestu trgovanja, nefinancijskim drugim ugovornim strankama i tehnikama smanjenja rizika za ugovore o OTC izvedenicama čije se poravnanje ne obavlja posredstvom središnje druge ugovorne stranke (Tekst značajan za EGP) (SL L 52, 23. 2. 2013.) i uvjete iz posebnih propisa koji se odnose na točku 3. ovoga stavka, a da bi klasificirao transakcije kao izuzete transakcije iz Delegirane uredbe (EU) br. 2021/1833.
(4) Na izvješće i subjekte iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 387. stavaka 7. i 8. i odredbe članaka 388. i 389. ovoga Zakona.
Članak 391. (NN 83/21)
Brisan.
GLAVA VII. SURADNJA S NADLEŽNIM TIJELIMA I RAZMJENA INFORMACIJA
Suradnja između Agencije i nadležnih tijela Republike Hrvatske
Članak 392.
(1) Agencija i druga nadležna tijela u Republici Hrvatskoj koja su nadležna za nadzor nad kreditnim i drugim financijskim institucijama, dostavit će na zahtjev pojedinog nadležnog tijela tom nadležnom tijelu sve podatke o subjektima nadzora koji su mu potrebni u postupku provođenja nadzora, u postupku vezanom za izdavanje odobrenja za rad, kao i pri odlučivanju o drugim pojedinačnim zahtjevima iz svoje nadležnosti.
(2) Tijela iz stavka 1. ovoga članka dužna su se bez odgađanja međusobno obavještavati o ukidanju odobrenja, nezakonitostima i nepravilnostima koje utvrde tijekom obavljanja nadzora i o izrečenim mjerama za njihovo otklanjanje, ako ti nalazi i izrečene mjere mogu biti bitni za rad tog drugog tijela.
(3) Razmjena podataka u skladu s ovim člankom ne smatra se odavanjem službene tajne, a Agencija i druga nadležna tijela dužni su čuvati primljene podatke kao povjerljive te ih mogu upotrijebiti isključivo u svrhu za koju su dani.
(4) Opseg razmjene podataka te koordinacija postupaka i aktivnosti pri nadzoru i regulaciji kreditnih i drugih financijskih institucija i grupa, uredit će se međusobnim sporazumom o suradnji između nadležnih tijela.
(5) Ako neko tijelo u Republici Hrvatskoj koje nije Agencija ima sanacijske ovlasti u skladu sa zakonom kojim se uređuje sanacija investicijskih društava, Agencija i to tijelo međusobno će razmjenjivati informacije o investicijskom društvu koje su potrebne u postupku provođenja sanacije investicijskog društva.
(6) Za potrebe konsolidiranog pregleda tržišta emisijskih jedinica, Agencija surađuje s javnim tijelima nadležnima za nadzor promptnih tržišta i tržišta dražbi te nadležnim tijelima, administratorima registara i drugim javnim tijelima nadležnima za kontrolu provedbe zakona kojim se uređuje uspostava sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova.
(7) U vezi s poljoprivrednim robnim izvedenicama, Agencija izvješćuje i surađuje s javnim tijelima nadležnima za nadzor i uređenje poljoprivrednih tržišta prema Uredbi (EU) br. 1308/2013.
Suradnja između Agencije i nadležnih tijela država članica
Članak 393.
(1) Agencija i nadležna tijela drugih država članica međusobno surađuju kada je to potrebno u svrhu obavljanja zadaća propisanih ovim dijelom ili Uredbom (EU) br. 600/2014, koristeći se ovlastima utvrđenim ovim Zakonom, Uredbom (EU) br. 600/2014 ili drugim primjenjivim zakonom.
(2) Ako Agencija ima razloga sumnjati da subjekt koje nije u njezinoj nadležnosti, a djeluje ili je djelovao na području druge države članice, krši ili je prekršio odredbe Direktive 2014/65/EU ili Uredbe (EU) br. 600/2014, o tome će izvijestiti ESMA-u i nadležno tijelo druge države članice.
(3) U slučaju da nadležno tijelo iz druge države članice obavijesti Agenciju da subjekt koji je u nadležnosti Agencije krši ili je prekršio odredbe Direktive 2014/65/EU ili Uredbe (EU) br. 600/2014 prilikom djelovanja u drugoj državi članici, Agencija će poduzeti odgovarajuće nadzorne radnje. Agencija će o ishodima nadzornih radnji i bitnim događajima obavijestiti to nadležno tijelo iz druge države članice i ESMA-u.
(4) Agencija i nadležno tijelo države članice sklopit će sporazum o suradnji ako aktivnosti mjesta trgovanja koje je u državi članici domaćinu uspostavilo udaljeni pristup postanu značajne za funkcioniranje tržišta kapitala u cjelini i za zaštitu ulagatelja u toj državi članici domaćinu.
(5) Kriteriji prema kojima se smatra da su aktivnosti mjesta trgovanja iz stavka 4. ovoga članka značajne za funkcioniranje tržišta kapitala u cjelini i za zaštitu ulagatelja u državi članici domaćinu propisani su poglavljem VII. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565.
(6) Standardni obrasci, predlošci i postupci za sporazume o suradnji iz stavka 4. ovoga članka propisani su Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2017/988 od 6. lipnja 2017. o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda u vezi sa standardnim obrascima, predlošcima i postupcima za aranžmane suradnje u pogledu mjesta trgovanja čija su djelovanja vrlo bitna u državi članici domaćinu (Tekst značajan za EGP) (SL L 149, 13. 6. 2017.).
(7) U svrhu međusobne suradnje iz ovoga članka, Agencija može koristiti sve ovlasti koje su joj dane ovim ili drugim zakonom.
(8) Agencija može koristiti ovlasti iz ovoga članka u svrhu suradnje i u slučaju kada nadzirano postupanje ne predstavlja kršenje propisa Republike Hrvatske.
(9) Agencija može surađivati s nadležnim tijelima drugih država članica radi olakšavanja naplate novčanih kazni.
(10) Kada Agencija namjerava izdati mjere iz članka 385. stavka 5. ovoga Zakona, o istome će obavijestiti ESMA-u i nadležna tijela drugih država članica.
(11) Obavijest iz stavka 10. ovoga članka, kada je relevantno, uključuje:
1. pojedinosti zahtjeva iz članka 385. stavka 3. ovoga Zakona uključujući identitet osobe ili osoba od kojih su podaci traženi kao i razloge za traženje istih i
2. područje primjene ograničenja nametnutih u skladu s člankom 385. stavkom 5. točkama 1. i 2. ovoga Zakona uključujući osobu na koju se ograničenje odnosi, predmetne financijske instrumente, sva nametnuta ograničenja na veličinu pozicije koju osoba može držati u svakom trenutku, sva izuzeća izdana u skladu s člankom 375. ovoga Zakona kao i razloge toga.
(12) Obavijest iz stavka 10. ovoga članka dostavlja se najmanje 24 sata prije nego što mjere stupe na snagu. U iznimnim slučajevima, kada obavijest nije moguće dostaviti 24 sata prije nego što mjere stupe na snagu, Agencija može obavijest dostaviti i u roku kraćem od 24 sata.
(13) Kada Agencija od nadležnog tijela druge države članice zaprimi obavijest u skladu s člankom 10. ovoga članka, Agencija može poduzeti mjere propisane člankom 385. stavkom 5. ovoga Zakona, ako smatra da je mjera nužna za postizanje cilja nadležnog tijela druge države članice. U tom slučaju, Agencija će o namjeri nalaganja takvih mjera izdati obavijest u skladu sa stavkom 10. ovoga članka.
(14) Kada se mjere iz stavka 10. ovoga članka odnose na veleprodajne energetske proizvode, Agencija će o tome također obavijestiti Agenciju za suradnju energetskih regulatora (ACER) osnovanu na temelju Uredbe (EZ) br. 713/2009.
(15) Za potrebe konsolidiranog pregleda tržišta emisijskih jedinica, Agencija surađuje s javnim tijelima nadležnima za nadzor promptnih tržišta i tržišta dražbi te nadležnim tijelima, administratorima registara i drugim javnim tijelima nadležnima za kontrolu provedbe zakona kojim je uređeno trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova odnosno nacionalnog propisa države članice kojim su prenesene odredbe Direktive (EU) br. 2003/87/EZ.
(16) U vezi s poljoprivrednim robnim izvedenicama, Agencija izvješćuje i surađuje s javnim tijelima nadležnima za nadzor i uređenje poljoprivrednih tržišta prema Uredbi (EU) br. 1308/2013.
Suradnja između Agencije i nadležnih tijela država članica u nadzornim aktivnostima
Članak 394.
(1) Agencija može zatražiti suradnju od nadležnog tijela druge države članice u nadzornim aktivnostima, neposrednom nadzoru ili istrazi.
(2) Ako Agencija od nadležnog tijela primi zahtjev za neposredni nadzor ili istragu, dužna je u okviru ovlasti iz ovoga Zakona:
1. sama provesti nadzor ili istragu
2. dopustiti tijelu koje je postavilo zahtjev da provede nadzor ili istragu ili
3. dopustiti revizorima ili drugim stručnjacima da provedu nadzor ili istragu.
(3) Kada je investicijsko društvo član uređenog tržišta s udaljenim pristupom, Agencija kao nadležno tijelo tog uređenog tržišta može odlučiti hoće li mu se obratiti izravno, u kojem slučaju će o tome obavijestiti nadležno tijelo države članice tog člana s udaljenim pristupom.
(4) ESMA može u skladu s člankom 21. Uredbe (EU) br. 1095/2010 sudjelovati u aktivnostima kolegija nadzornih tijela, kao i u neposrednim nadzorima i istragama koje zajednički provode Agencija i drugo nadležno tijelo.
(5) Informacije koje se trebaju razmjenjivati između nadležnih tijela kod suradnje u nadzornim aktivnostima, neposrednom nadzoru i istragama propisane su Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2017/586 od 14. srpnja 2016. o dopuni Direktive 2014/65 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za razmjenu informacija između nadležnih tijela kod suradnje u nadzornim aktivnostima, izravnom nadzoru i istragama (Tekst značajan za EGP) (SL L 87, 31. 3. 2017.) dok su standardni obrasci, predlošci i postupci za suradnju propisani Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2017/980 od 7. lipnja 2017. o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda o standardnim obrascima, predlošcima i postupcima za suradnju u nadzornim aktivnostima, za izravni nadzor, istrage i razmjenu informacija među nadležnim tijelima u skladu s Direktivom 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 148, 10. 6. 2017.) (u daljnjem tekstu: Provedbena uredba (EU) br. 2017/980).
Razmjena informacija između Agencije i nadležnih tijela država članica
Članak 395. (NN 83/21)
(1) Agencija s drugim tijelima imenovanim za razmjenu informacija bez odgode razmjenjuje informacije potrebne za obavljanje zadaća nadležnih tijela utvrđenih ovim dijelom i Uredbom (EU) br. 600/2014.
(2) U slučaju razmjene informacija s drugim nadležnim tijelima u skladu s ovim dijelom ili Uredbom (EU) br. 600/2014, Agencija može naznačiti da se te informacije ne smiju otkrivati bez izričite suglasnosti Agencije, u kojem se slučaju te informacije mogu razmijeniti samo u svrhu za koju je Agencija dala suglasnost.
(3) Informacije zaprimljene u skladu sa stavkom 2. ovoga članka Agencija neće prenositi drugim tijelima ili fizičkim ili pravnim osobama bez izričite suglasnosti nadležnih tijela koja su podatke dostavila i samo u svrhu za koju su ta tijela dala suglasnost.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, Agencija može prenijeti informacije drugim tijelima ili fizičkim ili pravnim osobama i bez izričite suglasnosti nadležnih tijela koja su dostavila informacije i to samo u iznimnim slučajevima pri čemu će Agencije bez odgađanja o tome obavijestiti tijelo koje je dostavilo informacije.
(5) Povjerljive informacije koje je saznala tijekom obavljanja nadzora, drugih poslova iz svoje nadležnosti ili na temelju stavka 2. ovoga članka Agencija može koristiti isključivo u svrhu obavljanja svojih zakonskih ovlasti, a posebno:
1. provjere uvjeta za izdavanje odobrenja i suglasnosti o kojima odlučuje na temelju ovoga Zakona
2. provjere jesu li ispunjeni uvjeti za početak poslovanja investicijskih društava i za lakše praćenje obavljanja tog poslovanja, administrativnih i računovodstvenih postupaka i mehanizama unutarnje kontrole
3. prekršajnih i kaznenih postupaka
4. postupka pred Upravnim sudom koji se vodi protiv konačnih rješenja Agencije
5. pri izvršavanju svojih ovlasti za sanaciju i
6. praćenja i nadzora urednog funkcioniranja mjesta trgovanja.
(6) Standardni obrasci, predlošci i postupci za razmjenu informacija iz ovoga članka propisani su Provedbenom uredbom (EU) br. 2017/980.
Savjetovanja prije izdavanja odobrenja za rad
Članak 396.
(1) Agencija će, prije izdavanja odobrenja za rad investicijskom društvu, pribaviti mišljenje nadležnog tijela države članice, kada je investicijsko društvo:
1. društvo kći investicijskog društva ili tržišnog operatera ili kreditne institucije koje je dobilo odobrenje za rad u drugoj državi članici
2. društvo kći matičnog društva investicijskog društva ili kreditne institucije koje je dobilo odobrenje za rad u drugoj državi članici ili
3. kontrolirano od strane iste fizičke ili pravne osobe koja kontrolira investicijsko društvo ili kreditnu instituciju koja je dobila odobrenje za rad u drugoj državi članici.
(2) Agencija će, prije izdavanja odobrenja za rad investicijskom društvu ili tržišnom operateru, pribaviti mišljenje tijela države članice, nadležnog za nadzor kreditne institucije ili društva za osiguranje, kada je investicijsko društvo ili tržišni operater:
1. društvo kći kreditne institucije ili društva za osiguranje koje je dobilo odobrenje za rad u Europskoj uniji
2. društvo kći matičnog društva kreditne institucije ili društva za osiguranje koje je dobilo odobrenje za rad u Europskoj uniji ili
3. kontrolirano od strane iste fizičke ili pravne osobe koja kontrolira kreditnu instituciju ili društvo za osiguranje koje je dobilo odobrenje za rad u Europskoj uniji.
(3) Agencija će mišljenja nadležnih tijela iz stavaka 1. i 2. ovoga članka uzeti u obzir posebno pri procjeni prikladnosti imatelja kvalificiranih udjela i ugleda i iskustva osoba koje vode poslovanje investicijskog društva, a koje su uključene u vođenje poslovanja društva unutar iste grupe, kako za potrebe odlučivanja o izdavanju odobrenja za rad investicijskom društvu ili tržišnom operateru, tako i kod procjene trajnog ispunjavanja uvjeta poslovanja za investicijska društva. Agencija razmjenjuje sve relevantne informacije s nadležnim tijelima drugih država članica.
(4) Standardni obrasci, predlošci i postupci za savjetovanje s drugim nadležnim tijelima prije izdavanja odobrenja za rad propisani su Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2017/981 od 7. lipnja 2017. o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda u vezi sa standardnim obrascima, predlošcima i postupcima za savjetovanje s drugim nadležnim tijelima prije izdavanja odobrenja za rad u skladu s Direktivom 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 148, 10. 6. 2017.).
Suradnja između Agencije i nadležnih tijela država članica u bonitetnom nadzoru
Članak 397. (NN 83/21)
(1) Agencija će blisko surađivati s nadležnim tijelima druge države članice za potrebe izvršavanja bonitetnog nadzora investicijskih društava na temelju ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 2019/2033.
(2) Suradnja iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća, među ostalim, pravodobnu razmjenu:
1. informacija o upravljačkoj i vlasničkoj strukturi investicijskog društva
2. informacija o usklađenosti investicijskog društva s kapitalnim zahtjevima
3. informacija o usklađenosti sa zahtjevima u odnosu na koncentracijski rizik i likvidnosnim zahtjevima investicijskog društva
4. informacija o administrativnim i računovodstvenim postupcima investicijskog društva i mehanizmima njegove unutarnje kontrole te
5. sve druge relevantne čimbenike koji mogu utjecati na rizik koji predstavlja investicijsko društvo.
(3) Agencija će kao nadležno tijelo matične države članice za investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, koje neposredno ili putem podružnice pruža usluge na području države članice, na zahtjev nadležnog tijela te države članice domaćina dostaviti bez odgode sve podatke, informacije i nalaze o svim potencijalnim problemima i rizicima koje investicijsko društvo predstavlja za zaštitu klijenata ili stabilnost financijskog sustava u državi članici domaćina, a koje je utvrdila pri nadzoru aktivnosti investicijskog društva.
(4) Na temelju informacija koje Agencija zaprimi od nadležnog tijela države članice domaćina, Agencija će poduzeti sve mjere potrebne za sprječavanje ili uklanjanje potencijalnih problema i rizika iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Na zahtjev nadležnog tijela države članice domaćina u kojoj investicijsko društvo iz stavka 1. ovoga članka pruža usluge, Agencija će istome dostaviti obrazloženu obavijest o tome kako su u nadzoru nad tim investicijskim društvom uzeti u obzir podaci i nalazi koje je dostavilo nadležno tijelo države članice domaćina.
(6) Ako nadležno tijelo države članice domaćina nije zadovoljno mjerama koje je Agencija poduzela prema investicijskom društvu iz stavka 1. ovoga članka, može poduzeti odgovarajuće mjere za sprječavanje daljnjih kršenja kako bi zaštitilo interese ulagatelja ili stabilnost financijskog sustava, nakon što o tome obavijesti Agenciju, ESMA-u i EBA-u.
(7) Ako Agencija mjere iz stavka 6. ovoga članka smatra neprimjerenima, može se obratiti EBA-i u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010. Ako EBA djeluje u skladu s tim člankom, ona donosi odluku u roku od mjesec dana.
(8) Agencija se može obratiti EBA-i u slučaju kada nadležno tijelo države članice odbije zahtjev za suradnju iz ovoga članka, a posebno zahtjev za razmjenu informacija, ili ne postupi po njemu u razumnom roku.
(9) U slučaju iz stavka 8. ovoga članka, EBA može djelovati u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010. Također, EBA može na vlastitu inicijativu pomoći nadležnim tijelima u postizanju sporazuma o razmjeni informacija prema ovom članku, a u skladu s člankom 19. stavkom 1. podstavkom 2. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(10) Za potrebe procjene uvjeta iz članka 23. stavka 1. podstavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 2019/2033, kada je Agencija nadležno tijelo države članice domaćina investicijskog društva, Agencija može od nadležnog tijela države članice domaćina člana sustava poravnanja zatražiti da pruži informacije koje se odnose na model izračuna iznosa nadoknade (marže) i parametre koji se upotrebljavaju za izračun zahtjeva za iznos nadoknade (marže) relevantnog investicijskog društva.
Suradnja i razmjena informacija s ESMA-om
Članak 398.
(1) Za potrebe provođenja nadzora nad poštivanjem odredbi ovoga Zakona, Agencija surađuje s ESMA-om u skladu s Uredbom (EU) br. 1095/2010.
(2) Agencija bez odgode dostavlja ESMA-i sve informacije koje su joj potrebne za obavljanje njenih zadaća u skladu s odredbama ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 600/2014 te u skladu s člancima 35. i 36. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
Odbijanje suradnje
Članak 399.
(1) Agencija može odbiti zahtjev za suradnjom, razmjenu informacija ili savjetovanje propisane člancima 394., 395. i 396. ovoga Zakona, samo ako:
1. je pokrenut postupak za ista djela i za iste osobe pred nadležnim sudom Republike Hrvatske ili
2. je već donesena pravomoćna odluka nadležnog suda Republike Hrvatske za iste osobe i iste radnje pred tijelima.
(2) U slučaju odbijanja suradnje, Agencija je dužna o tome obavijestiti ESMA-u i nadležno tijelo koje je zatražilo pomoć te dostaviti sve dostupne podatke o navedenom slučaju.
(3) Agencija se može obratiti ESMA-i u slučaju kada nadležno tijelo države članice odbije suradnju ili ne postupi u razumnom roku, u sljedećim slučajevima:
1. na zahtjev Agencije za nadzornim aktivnostima, provođenjem neposrednih nadzora ili istraga iz članka 394. ovoga Zakona ili
2. na zahtjev za razmjenom informacija iz članka 395. ovoga Zakona.
(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, ESMA može postupati u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1095/2010, pri čemu se ne dovodi u pitanje mogućnost za odbijanje postupanja po zahtjevu za razmjenom informacija u skladu sa stavkom 1. ovoga članka i mogućnost da ESMA postupa u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
Obveza čuvanja poslovne tajne i razmjena informacija
Članak 400. (NN 83/21)
(1) Članovi Upravnog vijeća Agencije, zaposlenici Agencije, ovlašteni revizori i ostale stručne osobe koje djeluju s ovlaštenjem Agencije, dužni su čuvati kao poslovnu tajnu sve informacije koje saznaju u tijeku nadzora i obavljanja svojih ovlaštenja. Dužnost čuvanja povjerljivosti podataka traje i nakon prestanka članstva u Upravnom vijeću Agencije, radnog odnosa u Agenciji i prestanka važenja ovlaštenja Agencije.
(2) Povjerljive informacije ne mogu se otkriti drugoj osobi, osim u sažetom ili skupnom obliku iz kojega nije vidljiv identitet subjekta nadzora ili druge osobe na koje se povjerljive informacije odnose.
(3) Zabrana iz stavka 2. ovoga članka ne odnosi se na slučajeve:
1. kada se povjerljive informacije traže za potrebe kaznenog progona ili kaznenog postupka ili postupka koji mu prethodi, a to pisanim putem zatraži ili naloži nadležni sud, Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, ministarstvo nadležno za unutarnje poslove ako mu je to pisanim putem naložilo Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ili to pisanim putem zatraži ovlašteno tijelo iz druge države članice
2. u slučaju stečaja ili prisilne likvidacije subjekta nadzora, povjerljive informacije koje su nužne za prijavu vjerovničkih tražbina u stečajnom postupku ili u građanskom postupku koji je povezan s njim
3. kada se povjerljive informacije traže za potrebe provedbe zakona kojim se uređuje oporezivanje ili u skladu s ostalim odredbama ovoga Zakona ili Uredbe (EU) br. 600/2014
4. javno objavljivanje informacija iz članka 403. ovoga Zakona
5. kada se povjerljivi podaci dostavljaju nadležnom državnom odvjetništvu za potrebe sudskog postupka koji se zbog naknade štete vodi protiv Republike Hrvatske, a u kojem je Republika Hrvatska odgovorna za postupanja Agencije kao javnopravnog tijela ili
6. kada Agencija, kao tijelo koje je izjednačeno s Republikom Hrvatskom u smislu međunarodnog ili drugog ugovora kojim je ustanovljena arbitraža na kojoj se odlučuje o sporovima u kojima je Republika Hrvatska jedna od strana u arbitražnom postupku, nadležnom ministarstvu ili nekom drugom nadležnom državnom ili pravosudnom tijelu dostavlja informacije kojima raspolaže na temelju svojih ovlasti, bilo da su posrijedi ovlasti uređene ovim ili nekim drugim zakonom, i to isključivo za potrebe arbitražnog postupka.
(4) Agencija povjerljive informacije prikupljene, razmijenjene ili poslane u skladu s ovim dijelom, Uredbom (EU) br. 600/2014 ili Uredbom (EU) br. 2019/2033 može koristiti samo pri obavljanju svojih dužnosti i izvršavanja svojih zadaća u okviru ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 600/2014, i Uredbe (EU) br. 2019/2033, a posebno:
1. za praćenje bonitetnih pravila utvrđenih u ovom Zakonu i u Uredbi (EU) br. 2019/2033
2. za podnošenje optužnih prijedloga
3. u upravnim žalbenim postupcima protiv odluka nadležnih tijela
4. u sudskim postupcima pokrenutima povodom žalbe ili tužbe na odluke ili mjere Agencije ili drugog nadležnog tijela donesene na temelju Uredbe (EU) 2019/2033, ovoga Zakona ili propisa kojim su u pojedinoj državi članici prenesene odredbe Direktive (EU) 2019/2034.
(5) Ostala tijela i fizičke i pravne osobe koje nisu nadležna tijela, a koja prime povjerljive informacije na temelju ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 600/2014 i Uredbe (EU) br. 2019/2033 mogu upotrebljavati te informacije samo u svrhu za koju su im takve informacije dostavljene i/ili u kontekstu upravnih ili sudskih postupaka koji se posebno odnose na izvršavanje tih zadaća.
(6) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, ako nadležno tijelo ili neko drugo tijelo ili osoba koja daje informacije da svoju suglasnost, tijelo koje prima informacije može ih koristiti u druge svrhe.
(7) Obveza čuvanja povjerljivih informacija iz stavaka 1. do 3. ovoga članka primjenjuje se i na podatke koje Agencija ili osobe iz stavka 1. ovoga članka saznaju u postupku razmjene informacija s drugim nadležnim tijelima.
(8) Obveza čuvanja povjerljivih informacija iz stavka 1. ovoga članka ne sprječava Agenciju da objavljuje i dostavlja rezultate testiranja na stres EBA-i, a koje se provodi prema odredbama ovoga Zakona.
(9) Na prikupljanje, obradu i korištenje osobnih podataka primjenjuju se propisa kojima je uređena zaštita osobnih podataka te kada je primjenjivo Uredba (EZ) br. 45/2001.
Osobe na koje se ne odnosi obveza čuvanja povjerljivih informacija
Članak 401. (NN 83/21)
(1) Agencija može povjerljive informacije proslijediti sljedećim osobama u Republici Hrvatskoj ili u drugoj državi članici:
1. nadležnim tijelima ovlaštenim za nadzor investicijskih društava, kreditnih i financijskih institucija, te društava za osiguranje, kao i nadzor nad izvršavanjem obveze objave prospekta kod javne ponude ili uvrštenja vrijednosnih papira na uređeno tržište, u obavljanju njihovih zakonom utvrđenih zadataka
2. tijelima nadležnim za očuvanje financijske stabilnosti primjenom makrobonitetnih propisa u obavljaju poslova za koje su ovlaštena
3. tijelima koja provode reorganizacijske mjere radi očuvanja financijske stabilnosti u obavljaju poslova za koje su ovlaštena
4. sudu i drugim tijelima ili pravnim osobama ovlaštenim za obavljanje poslova u provođenju postupka likvidacije ili stečaja nadziranih osoba iz točke 1. ovoga stavka ili u drugim sličnim postupcima u obavljanju njihovih zakonom utvrđenih zadataka
5. revizorima koji obavljaju reviziju nadziranih osoba iz točke 1. ovoga stavka u obavljanju njihovih zakonom utvrđenih zadataka
6. institucionalnim sustavima zaštite iz članka 113. stavka 7. Uredbe (EU) br. 575/2013
7. tijelima koja administriraju sustave za osiguranje depozita i sustave za zaštitu ulagatelja
8. tijelima koja su nadležna za nadzor nad tijelima koja obavljaju poslove u postupku likvidacije ili stečaja kreditne institucije ili u nekom drugom sličnom postupku ako su potrebne za obavljanje njihovih nadzornih zadataka
9. tijelima koja su nadležna za nadzor nad revizorima koji obavljaju reviziju investicijskih društava, kreditnih i financijskih institucija ako su potrebne za obavljanje njihovih nadzornih zadataka
10. tijelima koja su nadležna za nadzor nad institucionalnim sustavima zaštite iz članka 113. stavka 7. Uredbe (EU) br. 575/2013 ako su potrebne za obavljanje njihovih nadzornih zadataka
11. Europskoj komisiji, EBA-i, ESMA-i, ESRB-u, središnjim bankama država članica, Europskom sustavu središnjih banaka i Europskoj središnjoj banci kao monetarnim tijelima i, kada je to primjereno, javnim tijelima odgovornima za nadzor nad platnim sustavima i sustavima poravnanja i namire, ako su te informacije potrebne za izvršavanje njihovih zadaća
12. ministarstvu nadležnom za financije odnosno državnom tijelu ovlaštenom za predlaganje zakona iz područja nadzora tržišta kapitala, kreditnih institucija, financijskih institucija, investicijskih društava i društava za osiguranje samo za potrebe provođenja nadzora iz svoje nadležnosti i za provođenje preventivnih i sanacijskih mjera za investicijsko društvo koje posluje s poteškoćama
13. klirinškoj organizaciji koja obavlja poslove poravnanja ili namire, ako Agencija ocijeni da su ti podaci potrebni za stabilno poslovanje s obzirom na rizik neispunjenja ili mogućeg neispunjenja obveza sudionika sustava poravnanja i namire i
14. sanacijskim tijelima i ministarstvu nadležnom za financije na temelju zakona kojim se uređuje sanacija investicijskih društava.
(2) Agencija može, u cilju jačanja stabilnosti i cjelovitosti tržišta kapitala, razmjenjivati podatke i s drugim nadležnim tijelima u Republici Hrvatskoj i drugoj državi članici koji u skladu sa zakonom provode postupke istrage i kažnjavanja u slučajevima kršenja prava trgovačkih društava, ako to pisanim putem zatraži ili naloži nadležni sud. Podaci koje je Agencija pribavila od drugih nadležnih tijela mogu se priopćiti trećima samo uz suglasnost tijela koje je informaciju dalo.
(3) Agencija može podatke primljene na temelju članka 400. stavka 6. ovoga Zakona, priopćiti tijelima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, samo uz izričitu suglasnost nadležnog tijela od kojeg je podatak primila.
(4) Osobe kojima Agencija dostavi povjerljive podatke u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka, mogu ih upotrijebiti samo za svrhe za koje su dane i na njih se primjenjuje obveza čuvanja povjerljivih informacija iz članka 400. ovoga Zakona.
(5) Kada se tijela iz stavka 1. točaka 8., 9. i 10. ovoga članka u obavljanju svojih zadataka koriste uslugama osoba koje nisu zaposlene u javnom sektoru, Agencija može i s tim osobama razmjenjivati informacije iz stavka 2. ovoga članka pod uvjetima iz ovoga članka. Ta tijela dostavljaju Agenciji imena i detaljne podatke o odgovornostima osoba kojima Agencija dostavlja povjerljive informacije.
(6) Agencija može povjerljive informacije povezane s nadzorom adekvatnosti kapitala investicijskih društava dostaviti istražnim povjerenstvima Hrvatskoga sabora, Državnom uredu za reviziju i drugim istražnim tijelima ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. tijela imaju na zakonu utemeljene ovlasti za provođenje temeljite kontrole i istraživanja djelovanja Agencije u obavljanju nadzora investicijskih društava
2. tijelima su povjerljive informacije neophodne u svrhu ispunjenja njihovih zakonskih ovlasti
3. na zaposlenike ili članove tijela primjenjuje se obveza čuvanja povjerljivih informacija iz članka 400. ovoga Zakona
4. ako su povjerljive informacije dobivene od nadležnih tijela druge države članice, one se ne smiju učiniti dostupnima bez izričite suglasnosti tih nadležnih tijela i mogu se upotrijebiti samo u svrhu za koju su dane i
5. ako povjerljive informacije sadrže osobne podatke, pri korištenju tih podataka ta su tijela dužna postupati u skladu sa odredbama propisa kojima je uređena zaštita osobnih podataka.
Sporazumi s nadležnim tijelima trećih zemalja radi razmjene informacija
(1) Agencija i ESMA ili EBA mogu s nadležnim tijelima treće zemlje sklapati sporazume o suradnji u kojima se predviđa razmjena podataka s nadležnim tijelima treće zemlje samo ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 2. ovoga članka.
(2) Podaci otkriveni u skladu sa sporazumima iz stavka 1. ovoga članka podliježu obvezi čuvanja povjerljivih podataka iz članka 400. ovoga Zakona te se mogu koristiti samo u svrhu obavljanja zadaća nadležnih tijela.
(3) Agencija i ESMA ili EBA mogu sklapati sporazume o suradnji u kojima se predviđa razmjena podataka i s drugim ovlaštenim tijelima, fizičkim i pravnim osobama trećih zemalja nadležnim za:
1. nadzor nad financijskim institucijama i financijskim tržištima, uključujući nadzor financijskih subjekata koji imaju dozvolu za rad kao središnje druge ugovorne strane, ako su kao središnje druge ugovorne strane priznate na temelju članka 25. Uredbe (EU) br. 648/2012
2. likvidaciju, stečaj i druge slične postupke koji se odnose na investicijska društva
3. obavljanje obvezne revizije financijskih institucija ili onih koji vode sustave odštete u okviru obavljanja svojih funkcija
4. nadzor nad osobama koje su odgovorne za obveznu reviziju financijskih institucija
5. nadzor nad osobama koje su aktivne na tržištima emisijskih jedinica, a za potrebe konsolidiranog pregleda financijskih i promptnih tržišta
6. nadzor nad osobama koje su aktivne na tržištima poljoprivrednih robnih izvedenica, a za potrebe konsolidiranog pregleda financijskih i promptnih tržišta i
7. nadzor tijela uključenih u likvidaciju i stečaj investicijskih društava i slične postupke.
(4) Podaci koji se otkrivaju sporazumom iz stavka 3. ovoga članka podliježu obvezi čuvanja povjerljivih podataka iz članka 400. ovoga Zakona te se mogu koristiti samo u svrhu obavljanja zadaća subjekata navedenih u stavku 3. ovoga članka.
(5) Podaci koji potječu iz druge države članice ne mogu se otkriti trećim stranama bez izričite suglasnosti nadležnih tijela koja su ih prenijela i samo u svrhu za koju su ta tijela dala suglasnost.
(6) Odredba iz stavka 5. ovoga članka primjenjuje se i na podatke koje daju nadležna tijela trećih zemalja.
(7) Ako sporazum o suradnji iz stavaka 1. i 3. ovoga članka uključuje prijenos osobnih podataka, Agencija iste prenosi u skladu s Uredbom 2016/679 i Uredbom (EZ) br. 45/2001 u slučaju da je ESMA uključena u prijenos.
(8) Agencija je obvezna obavijestiti ESMA-u o sklapanju sporazuma o suradnji iz stavka 1. ovoga članka.
Suradnja unutar Europskog sustava financijskog nadzora
Članak 402.a (NN 83/21)
(1) U obavljanju svojih dužnosti Agencija je dužna uzeti u obzir konvergenciju nadzornih alata i nadzornih praksi u primjeni zakonskih odredaba donesenih na temelju ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 2019/2033.
(2) Agencija kao stranka u ESFS-u surađuje s drugim nadležnim tijelima s povjerenjem i potpunim međusobnim poštovanjem, posebno pri osiguranju razmjene primjerenih, pouzdanih i iscrpnih informacija između Agencije, drugih nadležnih tijela i drugih stranaka u ESFS-u.
(3) Agencija je dužna sudjelovati u aktivnostima EBA-e te, prema potrebi, kolegija nadzornih tijela iz članka 223. ovoga Zakona i zakona kojim se uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija.
(4) Agencija je dužna uložiti sve napore kako bi osigurala usklađenje sa smjernicama i preporukama koje je izdala EBA na temelju članka 16. Uredbe (EU) br. 1093/2010 i odgovorila na upozorenja i preporuke koje je izdao ESRB na temelju članka 16. Uredbe (EU) br. 1092/2010
(5) Agencija je dužna blisko surađivati s ESRB-om.
(6) Odgovornosti i ovlasti koje su dodijeljene Agenciji ovim člankom ne sprječavaju obavljanje dužnosti Agencije prema EBA-i, ESRB-u ili na temelju ovoga Zakona i na temelju Uredbe (EU) br. 2019/2033.
Objavljivanje od strane Agencije
Članak 403. (NN 83/21)
(1) Agencija javno objavljuje sljedeće informacije:
1. tekstove zakona, pravilnika, uputa i općih smjernica iz područja nadzora, a koji su doneseni u Republici Hrvatskoj na temelju Direktive (EU) br. 2019/2034
2. način korištenja mogućnostima i diskrecijskim pravima iz Direktive (EU) br. 2019/2034 i Uredbe (EU) br. 2019/2033
3. opće kriterije i metodologije koje se koriste pri nadzoru investicijskih društava iz članka 192. ovoga Zakona
4. agregirane statističke podatke o ključnim aspektima provedbe nadzornog okvira koje je Agencija prikupila na temelju ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 2019/2033, uključujući broj i vrstu naloženih nadzornih mjera iz članka 205. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona te izrečenih upravnih sankcija iz članka 702. ovoga Zakona.
(2) Informacije iz stavka 1. ovoga članka objavit će se na način koji omogućuje usporedbu između pristupa prihvaćenih od nadležnih tijela u različitim državama članicama. Ove informacije bit će redovito ažurirane i dostupne na internetskim stranicama Agencije.
(3) Osim informacija iz stavka 1. ovoga članka, Agencija može objaviti i druge informacije iz svoje nadležnosti.
Zabrana aktivnosti zaposlenicima Agencije u vezi s financijskim instrumentima i vođenje evidencija
Članak 404.
(1) Članovi Upravnog vijeća Agencije i zaposlenici ne smiju davati savjete glede trgovine financijskim instrumentima i ulaganja u financijske instrumente niti davati mišljenja o povoljnosti ili nepovoljnosti stjecanja ili otuđenja financijskih instrumenata.
(2) Zabrana aktivnosti navedenih u stavku 1. ovoga članka prestaje nakon isteka roka od šest mjeseci od dana prestanka obavljanja dužnosti ili zadaća u Agenciji.
(3) Kada god steknu ili otuđe financijske instrumente, članovi Upravnog vijeća i zaposlenici Agencije obvezni su o istom u roku od sedam dana obavijestiti Agenciju, te su pri tom obvezni navesti vrstu financijskog instrumenta, izdavatelja, datum i pravnu osnovu stjecanja ili otuđenja.
(4) Obveza iz stavka 3. ovoga članka odnosi se i na stjecanja i otuđenja financijskih instrumenata od strane bračnog ili izvanbračnog druga, djeteta, posvojenika, roditelja ili usvojitelja i drugih osoba koje s članom Upravnog vijeća odnosno zaposlenikom žive u zajedničkom kućanstvu, te na stjecanja i otuđenja od strane pravnih osoba u kojima ove osobe imaju većinski udjel, a rok za prijavu počinje teći od dana kada je zaposlenik ili član Upravnog vijeća Agencije saznao ili mu prema okolnostima slučaja nije mogla ostati i nepoznata činjenica stjecanja odnosno otuđenja.
(5) Agencija vodi evidenciju o stjecanju ili otpuštanju financijskih instrumenata od strane osoba iz stavaka 1. i 4. ovoga članka, te u svakom pojedinom slučaju provjerava postoji li sukob interesa za osobe iz stavka 1. ovoga članka u odnosu na dužnosti i zadaće koje ista osoba obavlja u Agenciji, te poduzima odgovarajuće mjere prema tim osobama, u skladu s propisima i internim pravilima Agencije.
(6) Svatko ima pravo, na temelju propisa koji uređuju pravo na pristup informacijama zatražiti podatak iz evidencije Agencije o stjecanju ili otpuštanju financijskih instrumenata od strane osoba iz stavaka 1. i 4. ovoga članka.